Međimurske novine 1510

XXIX Broj 1510

NAJEZDA MREŽASTIH STJENICA koje su navodno k nama došle iz Turske

Uskoro će nam se i u usta zalijetati

TEMA BROJA

SUDARI NA PARKIRALIŠTU

ŠTO NAPRAVITI AKO

UDARIMO TUĐI AUTO, a što napraviti ako netko udari nas?

Berba grožđa uranila gotovo mjesec dana!

str. 6

POLJOPRIVREDNICI u strahu zbog krađa na poljima

MEĐIMURSKI ODLIKAŠI:

OŠ Sveta Marija, PŠ Donji Mihaljevec, OŠ Sveti Martin na Muri, OŠ Štrigova, PŠ Prekopa, PŠ Železna Gora, PŠ Stanetinec, OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu, PŠ Zasadbreg

DENIS HRŽENJAK starom vještinom oživio crkvene tornjeve

Klenkanjem je vratio pjesmu zvonima

MILORAD ŠUBIĆ o aktualnim vinogradarskim mukama

treći cvrčak!

SANACIJA divljeg odlagališta u Piškorovcu na čekanju Totovec

ANKETA POD

VUROM

Dok tresneš, ne beži!

Velikom broju vozača dogodilo se je da su prilikom izlaska s parkirališta svjesno ili nesvjesno udarili parkirano vozilo do sebe. No u većini slučajeva udarac se čuje ili barem osjeti.

Ono što je potrebno tada napraviti jest biti pošten, stati i drugog vozača čijem je vozilu nanesena šteta, obavijestiti o istoj. Bijeg s mjesta nesreće je kazneno djelo. Vozači, sudionici

prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana sam materijalna šteta na vozilima, dužni su, ako je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. Kakva iskustva imaju naši Međimurci, doznajte u nastavku. (pt)

Jurica Kranjčec (Ivanovec) - Joj, moj auto su već triput udarili na parkingu. I sad rješavam i čekam procjenu štete. Ali žena koja me je udarila je baš poštena bila, čekala nas je 45 minuta. Drugi put smo isto riješili samo s čovjekom koji je počinio štetu, a jednom je vozač nestao i to smo rješavali preko osiguranja.

Ubrani prvi grozdovi

ottonela

Vinarija St. Jerome ove je godine počela s berbom čak dva tjedna ranije nego inače. Prvi na redu su chardonnay za pjenušac Borealis i muškat ottonel, a voditeljica vinograda Dragana Bohnec oduševljena je kvalitetom grožđa iz kojeg će poteći vrhunska kapljica. (sh)

Bernarda Dobrovski (Kotoriba) - Moje postupanje da me netko udari na parkingu ovisilo bi o tome kakva bi bila šteta na vozilu. Ako je šteta veća, zvala bih. Ali ako je i čovjek pristojan, ostavi podatke, riješila bih s njim. Ako je mala šteta, žali Bože policiju. Da ja udarim, ostavila bih broj ili bih pričekala.

Mirjana Škvorc (Prekopa) - Mi našu situaciju s udarcem na parkingu nismo riješili. Netko nas je udario, ali nije ostavio broj. Bila je mala šteta pa nismo ni zvali policiju. Da je nešto veće, zvali bismo. Kad se nekoga udari, pošteno je ostavi� poruku, tako smo i napravili.

Silvija Jambrović (Mihovljan)Mene do sad nitko nije udario na parkiralištu. A ako ne ostavi ta osoba broj ni ništa, zvala bih policiju. Iako se uvijek trudim zapam�� tko je pored mene parkiran. Ali ne mogu se ni na to baš oslanja� jer ljudi dolaze i odlaze. Da ja nekog udarim, ostavila bih broj. Svakom se može dogodi�.

Goran Goričanec (Čakovec) - Imao sam situaciju da me je netko udario na parkingu. Jednom sam dobio ceduljicu s brojem mobitela, nazvao sam ženu i sve smo riješili. Sad ako bih zvao policiju, to najviše ovisi o tome kakva je šteta. Ali uvijek treba bi� pošten i ostavi� kontakt.

Raspisan natječaj

za ravnatelja

Nova predsjednica Upravnog odbora Županijske bolnice Čakovec, Antonia Marodi Medvedec, krajem prošlog tjedna po sili zakona raspisala je javni natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja bolnice na četiri godine. Natječaj je objavljen i na web-stranici bolnice gdje se mogu provjeriti uvjeti. Na natječaj se mogu javiti i muške i ženske osobe, a i trenutačni v. d. ravnatelja, Igor Šegović.

Zanimljiv detalj je što su uvjeti ponešto olabavljeni pa novi kandidat ne mora imati „kompetencije iz područja upravljanja u zdravstvu“, iako je to propisano izmjenama i dopunama Zakona

ŽELEZNA GORA

o zdravstvenoj zaštititi koji je donio Hrvatski sabor 17. ožujka prošle godine. Kako je Vlada centralizacijom bolnica odabir ravnatelja pretvorila u politički čin, moguće je da time proširuju mogućnost ulaza politički bliskim kandidatima.

Također se može čuti i da ministarstvo još nije stiglo napraviti pravilnik koji određuje kako se te kompetencije stječu pa su zbog toga izbacili taj uvjet. Želimo vjerovati da se loša ekspeditivnost naše države neće preliti i na našu bolnicu. U svakom slučaju, budućem ravnatelju/ravnateljici držimo palčeve. (tn)

grožđa iz vinograda

Neugodno iznenađenje dočekalo je berače vinarije St. Jerome, bivšeg Podruma Štrigova, kada su krenuli u prvu berbu grožđa. Umjesto grozdova, naišli su na – ništa! Naime, netko im je pobrao grožđe iz nekoliko redova koji se

nalaze uz samu državnu cestu preko puta kavane Monike. - Prijavili smo sve i policiji koja je došla i napravila zapisnik. Nestalo nam je negdje oko tone grožđa, rekla nam je voditeljica vinograda Dragana Bohnec. (sh)

maturirao je 2014. godine kada upisuje Katolički bogoslovni fakultet i ulazi u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu. Dvije godine kasnije nastavlja teološki studij u Rimu na Papinskom sveučilištu Gregoriana živeći u Papinskom kolegiju Germanicum et Hungaricum. Mladu misu svečano je proslavio 28. lipnja u Pitomači. U Gornji Mihaljevec došao je umjesto Mislava Mikaca. (sh) Novi mihalovski župnik Filip Jakupec ŽUPANIJSKA BOLNICA Čakovec

Gornji Mihaljevec za Krolovo imao je dvostruko slavlje. Osim najvećeg proštenja u župi, proslavljeno je i službeno uvođenje novog župnika Filipa Jakupeca, inače rodom iz Koprivnice. Novi župnik rođen je 11. svibnja 1995. godine u Koprivnici. Od malih nogu živi u Pitomači s ocem Ivicom, majkom Marijom i bratom Domagojem gdje je pohađao i osnovnoškolsko obrazovanje. U virovitičkoj Gimnaziji Petra Preradovića

GORNJI

s komarcima

NAJEZDA MREŽASTIH stjenica “uvezenih” iz Turske

Uskoro će nam se zaletavati u usta

Stjenica ima 4 do 5 generacija godišnje, a svaka jedinka položi do 100 jajašaca. To znači da jedan jedini kukac koji preživi zimu unutar kore drveta u jesen ima do 10 milijardi praprapraunuka

Piše: Vlasta Vugrinec

Mala sitna mušica s prozirnim krilcima širi se Međimurjem, ali i ostatkom Hrvatske, i dosađuje ljudima poput stjenice. Ima je posvuda, a posebno ako se ovih vrućih dana sjedi u hladovini stabala. Primijećene su na cimprezama, voćkama, pa čak i na cvijeću. Istina, nisu krvopije poput komaraca, no svejedno gmižu po ljudima, lijepe im se za kožu i kosu i naravno grizu. O čemu je točno riječ, pojasnio je za naše novine Benjamino Horvat, upravitelj Šumarije Čakovec.

- Stjenica se javlja prvenstveno na hrastu lužnjaku i kitnjaku, naglašava Benjamino Horvat. Došla je i na brijest pa na kupinu. Stjenica istražuje nova područja, dugo je već tu i prilagođava se našim klimatskim uvjetima. Isprobava čak i našu krv.

Kaže da nisu opasne za ljude te da nisu prijenosnici bolesti, premda priznaje kako njihovi ugrizi mogu biti neugodni jer izazivaju svrbež i iritaciju.

Ističe da trenutno nema nikakve e�ikasne zaštite od nje, nešto se po tom pitanju radi vani, naročito u Italiji. Šume su prevelika površina

za bilo kakvo prskanje, a u urbanim sredinama pak se “ne smije” tretirati otrovom. Doduše, kukac se skriva ispod lista pa je i pitanje e�ikasnosti takvog tretiranja.

Stjenica navodno ima prirodnog neprijatelja, no s obzirom na njenu populaciju to je daleko premalo. Naime, tijekom zime više od 50 posto stjenica koje se skrivaju ispod kore drveta pojedu pauci, što može značajno smanjiti njihov broj. Širenju pomažu i blage zime, jer podnosi temperature i do 10 stupnjeva ispod nule.

- Bojim se da će ona u narednom razdoblju biti veliki problem, možda još i gori od komaraca, ako se ubrzo nešto ne poduzme, odnosno ako se ne nađe neki način suzbijanja i njenog daljnjeg širenja, kaže dalje.

Kako se zaštiti

Mrežasta stjenica u principu nije opasna za ljude. Međutim, kukac je dosadan, mili po koži, ubada, jednostavno izaziva nelagodu. E�ikasnog sredstva za borbu protiv njih nema, kaže, jer je stjenica još u fazi istraživanja.

- Ljudi mogu probati s nekim insekticidom, možda repelentom protiv komaraca, kaže naš sugovornik. A za zaštitilu protiv ulaska u kuću eventualno mogu poslužiti mreže protiv komaraca. Međutim, u

kuću ih čovjek može unijeti na odjeći, kosi, cvijeću...

Nažalost, s problemom stjenica, ističe, još se nitko nije počeo ozbiljnije baviti, premda je kukac već godinama prisutan u Hrvatskoj, širi se i radi štete na bilju, prvenstveno šumama. Uostalom, i u čakovečkom Perivoju Zrinski ih ima i vide se posljedice na stablima hrasta.

Uvezena je iz Turske!?

U Europu je došla 2000. godine i to prvo u Italiju pa Tursku i onda je krenula prema Hrvatskoj. Hrastova mrežasta

stjenica (Corythucha arcuata) porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Hrvatskoj je prvi put zamijećena 2013. godine na području Slavonije u spačvanskoj šumi.

Pretpostavlja se da je u Hrvatsku stigla transportom s istoka, najvjerojatnije s područja Turske budući da je vrlo lagana i lako se prenosi kamionima, automobilima, odjećom, sakrivena u raznim sanducima, paletama i slično. Također, spontano se širi sa stabla na stablo i s jednog područja na drugo. Nije baš neki letač, odrasli kukac može preletjeti oko 30 metara, no zbog malog i lakog tijela vjetar ga raznosi na nova područja. Ono što stručnjake najviše zabrinjava je br-

zina njegovog širenja, odnosno razmnožavanja. Naime, stjenica ima 4 do 5 generacija godišnje, a svaka jedinka položi do 100 jajašaca. To znači da jedan jedini kukac koji preživi zimu unutar kore drveta, u jesen ima do 10 milijardi praprapraunuka. Za sad se pokazalo da može preživjeti i do minus 10 stupnjeva.

Stjenica siše biljne sokove iz lišća što utječe na njegovo sušenje i prerano opadanje. Oštećenja nastaju u proljeće kada se odrasle jedinke nakon faze prezimljavanja počinju hraniti lišćem, a zatim odlažu jajašca na njihovoj donjoj strani, krajem travnja i početkom svibnja. Najveću štetu izazivaju larve početkom lipnja kad se počinju intenzivno hraniti čime list počinje gubiti zelenu boju jer mu se uništava tkivo. Naime, nema više mogućnosti fotosinteze i transpiracije. Gubitkom lišća opada opće �iziološko stanje stabla. Istina, stjenica za sada nije uništila ni jedno stablo, ali mu je smanjila urod. To je ustvari za sada i jedini veliki gospodarski problem. Međutim, kako se brzo širi, pitanje je što je sljedeće budući da se iz šuma preselila u naša dvorišta, a zavoljela je i ljudsku krv.

SANACIJA divljeg odlagališta u Piškorovcu na čekanju

Totovec odbio smeće jer

nema više mjesta

U Općini Mala Subotica sve je bilo spremno za sanaciju divljeg odlagališta otpada u romskom naselju Piškorovec koje je trebalo krenuti idućeg tjedna. Ishođeni su svi potrebni papiri, a zeleno svjetlo i �inancije odobrio je i Fond za zaštitu okoliša, s time da se sanacija mora napraviti do kraja kolovoza. Riječ je hrpi od oko 800 tona smeća, no sad se pojavio veliki problem.

- Nemamo kuda sa smećem, kaže Valentino Škvorc, načelnik Općine Mala Subotica.

Iako je s GKP-om ČAKOM bilo sve dogovoreno

da oni prime svu tu količinu smeća, stvar se malo zakomplicirala. Naime, na postojećem odlagalištu, odnosno postojećoj plohi, nema mjesta za toliku količinu, a nova kazeta koja je izgrađena još nije spremna za prihvat.

- Stoga smo Fondu uputili dopis sa zamolbom da nam produže rok za sanaciju dok se u Totovcu ne stvore uvjeti za prihvat smeća, kaže načelnik. Kako sada stvari stoje, smeće iz Piškorovca put Totovca krenulo bi tek u studenom, a do tada će hrpa još

POZOJ Handball Cup

Krenula rukometna ludnica!

Međimurje je od četvrtka, 22. do nedjelje, 25. kolovoza ponovo u znaku rukometa. Četvrti Pozoj Handball Cup u Međimurju, okupit će nekoliko tisuća mladih rukometaša i rukometašica uzrasta od 10 do 17 godina iz svih dijelova Europe i svijeta.

- Bilježimo strelovit porast sudionika iz inozemstva i to nas iznimno veseli. Uvjeren sam da ćemo i ove godine opravdati titulu manifestacije koja je zaslužna za ostvarenje najvećeg broja noćenja u Međimurju, poručio je

Davor Varga, ponosan je što turnir iz godine u godinu raste

Davor Varga idejni začetnik i organizator turnira. Uz centralnu dvoranu Graditeljske škole Čakovec, utakmice će se paralelno odigravati u balon-dvorani kod Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, dvorani II. osnovne škole Čakovec te sportskoj dvorani u Prelogu, Donjem Kraljevcu i Maloj Subotici. (rd)

POLJOPRIVREDNICI se zbog krađa s polja ne žele slikati

Najte pisati

za

paradajz, pokrali

mi ga budu

U jeku skidanja plodova s poljoprivrednih površina, umjesto da imamo materijala za priče o ovogodišnjem urodu, poljoprivrednici se jednostavno ne žele fotogra�irati niti pak pričati za novine. Razlog je vrlo jednostavan. - Svakodnevno se borim s krađama s polja, zovem policiju i sad da se još

slikam za novine? To bi bilo kao da kradljivce pozivam da dođu i još im pokažem gdje da dođu, ako slučajno ne znaju, riječi su jednog poljoprivrednika koji nas je otkantao ovoga tjedna. Dodao je kako je spreman za slikanje i priču, ali kad s berbom paradajza bude pri kraju. (vv)

Benjamino Horvat, upravitelj Šumarije Čakovec, upozorava na problem stjenica koji bi mogao bi� veći od onog

Valen�no Škvorc, načelnik Općine Mala Subo�ca

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Mario Golenko

Vožnja u gradskom prometu prepunom gužve i kolona silnih vozila koja se slijevaju sa svih strana iziskuje veliku koncentraciju. Za mnoge vozače parkiranje predstavlja poseban izazov, osobito kada svoje vozilo moraju smjestiti u uski prostor ili proći pored drugog vozila. Udaranje o drugo vozilo pri izlasku s parkirališta ili pri drugom manevru vrlo često događa se i vožnjom unazad. Postoje kamere u vozilu, postoje senzori za parkiranje, ali eto, niti ih svi imaju, niti ona koja ih imaju apsolutno ne štite od udara u drugo vozilo.

Najgore je kad se približiš svom limenom ljubimcu, a na njemu te dočeka neko od sljedećih iznenađenja. Oguljena boja, zgužvani lim, razbijena svjetla ili nešto sasvim drugo, a papira s podacima počinitelja nigdje. Iako je takva situacija propisana zakonom, opcija “tresni i beži“ dogodila se baš u vašem slučaju. Još ako pritom nemate kasko osiguranje, znate i sami, ako vozilo nije kasko osigurano,

osiguratelj kod kojeg imate obavezno osiguranje nije dužan platiti odštetu. Kako reagirati? Šok, nevjerica i možda pokoja psovka, a kasnije slijedi pitanje što sada? Kada i kome se u toj situaciji obratiti?

Kazna za bijeg s mjesta nesreće može biti novčana i to u iznosu od 390 do 920 eura. Tu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, a možete dobiti i tri negativna prekršajna boda

Nekoliko pitanja na ovu temu poslali smo i Policijskoj upravi međimurskoj, koja nam je poslala odgovore na njih.

Što napraviti ako nam netko udari auto ili drugo vozilo na parkingu?

Sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, sudionici prometne

Što gubimo ako nekome damo svoju policu osiguranja?

U teoriji sve to izgleda lijepo, no što se stvarno događa ako udarite nečiji automobil i date vlasniku oštećenog vozila svoju policu osiguranja? Iako osiguranje pomaže u pokrivanju troškova štete koju ste prouzročili, važno je biti svjestan mogućih �inancijskih i drugih posljedica koje mogu proizaći iz prijave nesreće. Postoji nekoliko stvari koje biste mogli izgubiti ili pretrpjeti:

- Povećanje premije osiguranja – nakon prijave nesreće, vaša osiguravajuća kuća može povećati premiju vašeg osiguranja pri obnovi police. Povećanje ovisi o ozbiljnosti nesreće, iznosu štete i vašoj povijesti vožnje. U pravilu, što je šteta veća, to je vjerojatnije da će premija vašeg osiguranja značajno porasti.

- Gubitak bonusa bez štete – ako ste do tada uživali povlastice poput bonusa bez štete (npr. popust na premiju zbog dugogodišnje vožnje bez nesreća), možete ih izgubiti. Nakon prijave štete, vaš bonus može biti smanjen ili potpuno uklonjen, što znači da ćete plaćati višu premiju nego prije nesreće.

- Troškovi vlastitog vozila – ako ste krivi za nesreću,

nesreće (vozači) u kojoj je nastala samo materijalna šteta na vozilima, dužni su, ako je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika te omogućiti nesmetano odvijanje prometa. Potom će popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. Vozači ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima. Ujedno, sudionici prometne nesreće, ako kod njih postoje neke dileme, mogu o nesreći obavijestiti policiju te zatražiti mišljenje i pomoć.

Istražili smo i kakva je kazna ako pobjegnete s mjesta nesreće. Novčanom kaznom u iznosu od 390 do 920 eura kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće. Tu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Ako pak pravomoćnom odlukom o prekršaju vozač bude proglašen krivim za taj prekršaj, on biva kažnjen i s trima negativnim prekršajnim bodovima.

a nemate kasko osiguranje, troškove popravka vlastitog vozila morat ćete snositi sami. Vaša polica osiguranja pokriva samo štetu na vozilu koje ste udarili, ne i štetu na vašem vozilu.

- Potencijalni pravni troškovi – u slučaju da dođe do spora ili nesuglasica s vlasnikom oštećenog vozila (npr. ako on smatra da je šteta veća od one koju je procijenio vaš osiguravatelj), mogli biste se suočiti s dodatnim pravnim troškovima. Iako je to rijetkost, može se dogoditi u složenijim slučajevima.

- Gubitak vremena –proces prijave štete, komunikacija s osiguravateljem i popravak vozila mogu zahtijevati značajno vrijeme i trud s vaše strane. To može biti posebno neugodno ako vam je automobil potreban za obavljanje svakodnevnih obaveza.

- Dugoročna posljedica na osiguranje – svaka prijavljena nesreća postaje dio vaše vozačke povijesti, što može negativno utjecati na buduće police osiguranja. Osiguravajuće kuće uzimaju u obzir vašu povijest nesreća prilikom određivanja premija pa bi vam buduće police mogle biti skuplje ili manje povoljne.

Ako je netko od građana očevidac prometne nesreće u kojoj je netko od sudionika napustio mjesto događaja ili raspolaže s konkretnim saznanjima o prometnoj nesreći, dužan je o tome obavijestiti najbližu policijsku postaju. U takvim situacijama nije potrebno da očevidac nesreće poduzima neke dodatne mjere i radnje u smislu snimanja i praćenja počinitelja nesreće, već je sasvim dovoljno da zapamti ili zapiše registarsku oznaku vozila, eventualno marku i boju vozila te da odmah događaj prijavi policiji. Ne preporučuje se praćenje počinitelja, dovoljno je da se vidi tablica, marka vozila. Više od toga nije potrebno, radi izbjegavanja potencijalnih sukoba i kon�likata.

Ostavljanje telefonskog broja nije dovoljno!

U prometnim nesrećama u kojima je nastala samo materijalna šteta na vozilima potrebno je popuniti i potpisati Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima. U situacijama kada na mjestu prometne nesreće nema vlasnika vozila, vozač koji je skrivio nesreću dužan je vlasniku vozila ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovana nesreća.

Drugim riječima, samo ostavljanje broja telefona, odnosno mobitela, nije dovoljno. Takav scenarij nudi

TEMA BROJA

SUDARI NA PARKIRALIŠTIMA

Što napraviti ako udarimo tuđi auto?

Tresni i

Kad vozilom napravite udubljenje na nečijoj ogradi, stupiću, stupovima, kontejneru, oštetite li ih i ne ostavite podatke o sebi i vozilu, bit ćete kažnjeni

Što ako je automobil udaren dok je bio nepravilno parkiran?

Suočavanje s posljedicama incidenta oštećenja automobila uključuje razmatranje različitih čimbenika, pa tako i situaciju na parkiralištu. Ako je vaš automobil udaren dok je bio nepravilno parkiran, uvodi se dodatna složenost u proces traženja odštete. U Hrvatskoj je važno biti svjestan pojma suodgovornosti u takvim slučajevima. Suo-

dgovornost znači da ako je vaš automobil bio nepravilno parkiran, to može utjecati na raspodjelu odgovornosti za incident. Iako ne oslobađa osobu koja je udarila vaš automobil od odgovornosti, to može utjecati na ishod prijave. U ovakvim situacijama postaje ključno pružiti jasnu dokumentaciju. Fotogra�irajte situaciju na parkiralištu.

prikazujući sve čimbenike koji su doprinijeli ili nisu doprinijeli incidentu. Što više informacija možete pružiti kako biste podržali svoj slučaj, to ste bolje pozicionirani za uspješnu prijavu. Međutim, ono što morate računati je da će osiguravajuća društva iskoristiti ovakvu činjenicu u svoju korist prilikom isplate osiguranja.

Sve nas zaboli glava kada vidimo da nam je auto ogreben

i beži!?

hrpu mogućih komplikacija, a oštećena strana nema podatak o identitetu vozača, podatke o vozilu i osiguravajućem društvu, već samo broj mobitela. U očima zakona vozač koji napravi materijalnu štetu, a da nije ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovana šteta, već samo broj telefona ispod brisača, kriv je.

Dakle, ako se ubuduće nađete u takvoj situaciji imajte u vidu da se obično ostavljanje telefonskog broja pod brisačem smatra “hvatanjem krivine”, a ne ispunjenjem zakonske obveze.

Sudionici prometnih nesreća najčešće obavještavaju policiju kada na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili kada sa sudionicima ne mogu razmijeniti osobne podatke i

podatke o vozilima. Dogode se i slučajevi kada se sudionici međusobno ne mogu usuglasiti tko je skrivio prometnu nesreću, pa također kontaktiraju policiju. Policijski službenici dužni su izaći na mjesto prometne nesreće i događaja u prometu o kojima su obaviješteni. Nakon toga obavit će očevid prometne nesreće, kao i druge mjere i radnje u okviru svojih zakonskih ovlasti.

Nakon utvrđivanja svih relevantnih okolnosti prometne nesreće te utvrđivanja počinitelja, policijski službenici prekršajno će sankcionirati osobu koja je prouzrokovala prometnu nesreću u kojoj je nastala samo materijalna šteta na vozilima. Ako je u takvim situacijama netko treći oštećen ili ako je neko ozlijeđen, onda se nakon što policija svoje napravi sve ostalo rješava putem osiguranja.

Ako je mjesto događaja prometne nesreće pokriveno videonadzorom, policijski službenici od vlasnika videonadzora izuzet će videozapis. Tijekom kriminalističkog istraživanja izuzeti videozapis iskoristit će se za otkrivanje počinitelja, a potom će se priložiti u spis predmeta kao dokazni materijal.

Policijska uprava međimurska ne raspolaže s konkretnim podacima o broju postavljenih kamera na parkiralištima na području naše županije. Prema dostupnim informacijama veća parkirališta, posebice ona koja se nalaze kod trgovačkih centara, pokrivena su videonadzorom.

Što ako udarimo metalni stup ili nečiju ogradu?

Kad je riječ o drugom predmetu u koji se udarilo i koji se oštetio, tu se stvari počinju komplicirati. Ono što mnogi smetnu s uma jest to da ne mora uvijek u igri biti šteta na drugom vozilu. Može

Koje vrste osiguranja pokrivaju vaše troškove?

Štetu koju prouzročite udaranjem tuđeg automobila na parkingu pokriva obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Ovo osiguranje je zakonom propisano i obavezno za sva vozila u prometu u Hrvatskoj. Njime se pokrivaju troškovi štete koju prouzročite trećim osobama, uključujući štetu na njihovom vozilu, a u nekim slučajevima i na imovini. Ako udarite tuđi automobil na parkingu, vaše obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti pokrit će troškove popravka oštećenog vozila, ali neće po-

kriti štetu na vašem vozilu. Za pokrivanje štete na vašem vozilu u ovakvim situacijama trebate imati kasko osiguranje, koje je dodatno i nije obavezno. Kasko osiguranje može pokriti štetu na vašem automobilu bez obzira na to tko je kriv za nesreću.

Naravno, morate uzeti u obzir i to da će vaše osiguranje u većini slučajeva pokušati “muljati” i trikovima vam ne platiti nastalu štetu. Zato je vrlo bitno kod svake veće štete obavezno pozvati policiju jer upravo njihov zapisnik može biti

Bolje da vas nitko ne tresne na Čakomovomu parkingu!

Zanimalo nas je kako to izgleda u praksi pa smo kontaktirali Gradsko komunalno poduzeće Čakom koje upravlja većinom parkirališta na području Grada Čakovca. Prvo smo ih upitali jesu li oni odgovorni za štetu na vašem vozilu, ako parkirate na jednom od njihovih parkirališta.

- Pravilnikom o javnim parkiralištima na području Grada Čakovca isključena je odgovornost Grada Čakovca kao vlasnika parkirališta ili GKP Čakom d.o.o. kao organizatora parkirališta za čuvanje vozila te odgovornost za oštećenje ili krađu vozila, objasnili su iz Čakoma.

Dakle, Čakom ne odgovara za štetu na vašem vozilu, ako vas netko udari na jednom od njihovih parkirališta. Također u svojim odgovorima naveli su kako su korisnici parkirališta uglavnom upoznati s odredbom iz gore navedenog Pravilnika, pa im se rijetko obraćaju. Ako im se korisnici obrate, upoznaju

to biti nečija imovina koja nije vozilo. Recimo kad vožnjom unatrag napravite udubljenje na nečijoj ogradi, stupiću, stupovima, kontejneru – sve nam to može biti prepreka koju ne vidimo. Oštetite li ih i ne ostavite podatke o sebi i vozilu, vlasniku stupa, stupića, kontejnera i ostalih prepreka, koje niste uspjeli izbjeći pri upravljanju vozilom, bit ćete kažnjeni.

ih s činjenicom da Čakom nije odgovoran za štetu te predlažu da se oštećeni obrati MUP-u.

Što ako vas netko “tresne”, a djelatnik Čakoma to vidi?

- Naši kontrolori parkirališta nemaju posebne ovlasti ni dužnosti ako vide da je netko udario nečiji auto na parkiralištu, već mogu, kao i svaki drugi prolaznik/ svjedok, zapisati registracijsku oznaku vozila koje je udarilo drugo vozilo (ako to vozilo ne želi stati i pričekati vlasnika udarenog vozila da se sam prijavi) i dati podatke o tom vozilu vlasniku udarenog vozila, poručili su.

Isto tako na niti jednom od parkirališta u vlasništvu Čakoma nije postavljen videonadzor. Drugim riječima, ako vas netko udari na parkiralištu u njihovom vlasništvu, a nemate svjedoka ili pak vas ne dočeka ceduljica s porukom, morete si jedino “perje vrit puhati”.

ključan dokaz kod dobivanja novaca od vašeg osiguranja. Također, obavezno napravite nekoliko fotogra�ija vašeg automobila te što prije javite svom osiguranju za svoju štetu. Jer ako se javite izvan roka za podnošenje prijava, onim jako malim slovima u ugovorima vjerojatno piše da vam nisu dužni podmiriti nastalu štetu. Ako vam i nakon svega prije navedenog, osiguranje i dalje ne želi pokriti nastalu štetu, tada pomoć možete potražiti i sudskim putem, no pokušajte to izbjeći jer može potrajati.

Dužni ste ostaviti podatke o sebi i vozilu vlasniku stupa u koji ste udarili i koji ste oštetili, neovisno o vremenu kada se to dogodilo iako se to možda dogodilo kad je bila mrkla noć, odnosno posve gluho doba u kojem nikoga nije bilo na vidiku. Nikoga, a osobito ne vlasnika stupa ili stupića, zapravo teško da ste znali i da znate tko mu je vlasnik. No, je li to dovoljno? Zvati policiju, pa obavijestiti da ste udarili u stup, kontejner ili ogradu i da upravo ostavljate podatke vlasniku iako mu ne znate u tom trenutku identitet? Ne odmahujte rukom. Nije šala, primjeri doista govore da se za udarac vozilom u stup, stup koji je od udarca oštećen, vodi prekršajni postupak i izriču novčane kazne ako se ne ostave podaci.

U prometnim nesrećama u kojima je nastala samo materijalna šteta na vozilima potrebno je popuniti i potpisati Europsko izvješće ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima

Tako je prošle godine Općinski sud u Požegi proglasio krivom vozačicu koja je vožnjom unatrag u gluho doba noći udarila u metalni stup koji je od udara pukao i pao na tlo.

Ona je nakon toga napustila mjesto prometne nesreće, a da prethodno vlasniku oštećene imovine nije ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je izazvala prometnu nesreću.

Iako je istaknula da je sutradan otišla u policijsku postaju prijaviti prometnu nezgodu, osim novčane kazne izrečena joj je i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od jednog mjeseca.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 25. kolovoza

Trgovine KRK

(7-11 sati)

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Domašinec, Glavna 164

• Donja Dubrava, Trg Republike 16

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Macinec, Glavna 61

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183a

• Pleškovec 30

• Slakovec 61

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Vularija, Prvomajska 22

• Žiškovec, Glavna 72 Ostale trgovine

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)

• Stop Shop Čakovec (9-15 h)

• STUDENAC, Pribislavec (8-21 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

VRUĆE LJETO ubrzalo zriobu

Berbe uranile tri tjedna

Visoke temperature ubrzale su vegetacijski ciklus vinove loze i uranile berbu grožđa za tri tjedna u usporedbi s prošlom godinom

Piše: Sanja Heric

- S prvim berbama grožđa krenut ćemo oko 3. rujna. Najprije beremo rane sorte pinot bijeli, žuti muškat i sauvignon. Ova kiša sada nam je došla u zadnji čas, a trenutno stanje u vinogradu je Bogom dano, najavio je one najljepše trenutke u godišnjem ciklusu svakog vinogradra Robert Horvat iz Svetog Urbana, inače predsjednik Udruge vinogradara i vinara Hortus Croatiae.

Visoke temperature dovele do ranog sazrijevanja grožđa

Naime, zbog visokih temperatura u srpnju i kolovozu ovog ljeta berbe grožđa pomaknule su se za dobrih tri tjedna ako usporedimo s prošlom godinom, a sorta solaris pobrala se već 10. kolovoza. Ostatak Hrvatske nije također nikakva iznimka. Prve berbe započele su već ovog tjedna i u iločkim vinogradima na obroncima Fruške gore.

U susjednoj Mađarskoj berba grožđa uranila je za punih mjesec dana. Reuters

je izvještavao da su u zapadnom dijelu ove zemlje, oko jezera Balaton, već početkom kolovoza krenule prve berbe grožđa. Nacionalna meteorološka služba u Mađarskoj zabilježila je da je srpanj ove godine bio najtopliji mjesec u Mađarskoj od početka praćenja temperature 1901. godine. Mađarske vinogradarske regije zabilježile su povećanje sume aktivne temperature od 25 posto.

To u budućnosti znači da klima više neće biti pogodna za bijele sorte koje se trenutno uzgajaju u tom dijelu Mađarske, pa savjetuju da vinogradari počinju razmišljati i o sortama za crna vina, kojima više odgovara toplija klima.

U Međimurju je vrlo vruće bilo u razdoblju od 6. do 19. srpnja 2024. kada su 13 dana uzastopno najviše dnevne temperature u hladovini iznosile od 31,5° do 36,4° Celzijevih, izvjestila je Savjetodavna služba Međimurske županije. Zadnja dekada srpnja je nadalje bila iznadprosječno topla. Naime, u tom je razdoblju čak osam dana najviša temperatura

PROVEDBA DRUGE GODINE programa „Info točka 65 +“

zraka bila u rasponu 30,4 –34,9° Celzijevih, a prosječna mjesečna temperatura bila je u vinogorju 3 °C iznad mnogogodišnje vrijednosti. Visoke temperature ubrzale su vegetacijski ciklus vinove loze, tako da je na području vinorodne Općine Štrigova već početkom kolovoza započela promjena boje bobica kod sorte pinot sivi.

Grožđe je inače vrlo dobre kvalitete, s vrlo malo bolesti, tako da će i ove godine vina, kako najavljuju naši vinari, biti vrhunska.

- Kada se dobro poslože svi parametri, ph, šećeri i kiseline, krenut će se i s berbom ostalih sorti, objašnjava nam Horvat. Vinogradari će morati jako paziti da grožđe ne uđe u fazu prezrelosti. No visoke temperature tijekom berbe stvarat će probleme prilikom prešanja i skladištenja vina pa će se i tome morati dodatno posvećivati pažnja.

- Iskusni vinogradari već su spremni na to i imaju dobro posložene sustave hlađenja u podrumima tako da ne bi trebalo biti nekih poteškoća ako će temperature biti

Prijavite se za besplatne edukacije

Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije započelo je s provedbom druge godine programa „Info točka 65 +“ dana 01. lipnja 2024. godine. Radi se o trogodišnjem programu za starije osobe i teško bolesne odrasle osobe u sklopu prijave trogodišnjih programa organizacija civilnog društva pod nazivom “Razvoj i širenje

mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023. do 2025.” Ministarstva rada, mirovinskog sustav, obitelji i socijalne politike.

U sklopu programa od 12. kolovoza 2024. godine započele su se provoditi kreativne radionice u prostorijama Centra DOSTI, radionice se provode prema rasporedu. Održavat će se još i edukacija, savjetovanje

za starije osobe o zdravom načinu života u trećoj životnoj dobi. Prvi termin edukacije je krajem rujna ove godine. Zainteresirane korisnike molimo da se prijave na broj telefona 040 608 290 ili na broj mobitela 099 528 65 15. Opći cilj programa “Info točka 65+” je pružanje usluga koje pridonose uključivanju starijih osoba u život

zajednice, pogotovo usluge pravnog savjetovanja, informiranja i prijevoza, radi sprječavanja institucionalizacije i poboljšanja kvalitete života.

do 30 Celzijevaca, odgovorio nam je Horvat dalje. Morat ćemo mijenjati sortiment?

Za berbu grožđa obitelj Horvat će angažirati svoje sezonske radnike. Otkrio nam je da su i veliki vinogradari krenuli u kupnju stroja za berbu grožđa, a taj trend će se vjerojatno nastaviti i u narednim godinama.

- Koliko sam čuo Cmrečnjak i Kunčić nabavljaju stroj, sljedeće godine doći će i u nekadašnji Podrum Štrigova, a razmišljaju o tome i još neki vinogradari, govori nam o trenutnom stanju u vinogradima. S obzirom na klimatske promjene, neki vinogradari započeli su i sa sortom solaris, inače hibridom, koja se već pobrala prije dvaju vikenda.

- Možda ćemo za nekoliko godina zbog klimatskih promjena morati mijenjati cijeli sortiment ako nas eska i zlatna žutica pokose do kraja. Možda će se onda ova sorta pokazati kao sorta budućnosti, zaključio je vinogradar i vinar Robert Horvat te dodao da svim biračima i vinogradarima želi uspješnu berbu grožđa.

POVORKA STARIH ZANATA i običaja u Svetom Martinu na Muri

Radiona majstora Mrkonje pokazala kaj šoštari rade

Povorka, koja je postala simbol očuvanja kulturne baštine, okupila je ove godine 17 ekipa

Piše i foto: Sanja Heric

Sveti Martin na Muri ponovno je oživio tradiciju i stare običaje tijekom Dana turizma, s prepoznat-

ljivom Povorkom starih zanata i običaja. Sudionici u autentičnim kostimima i s tradicionalnim alatima prikazali su zaboravljene zanate i običaje našeg kraja,

privlačeći pažnju mještana i posjetitelja.

Povorka je prošla kroz centar Svetog Martina na Muri, a među sudionicima su se našli Oldtimer klub Međimurje, KUU Zasadbreg, Zrinska garda, Svetomartinske mažoretkinje, sekcija Rimljani HKUU Sveti Martin na Muri, turistički vlak Sveti Martin na Muri, svetomartinski umirovljenici, Kolari iz Donjeg Zebanca, Bačvari, Ribiči, Šoštari, Limena glazba Podturen, OPG Mladen Dobranić, Ružđara iz Brezovca, kao i Anka i Dragica s izradom cvijeća te Jakopić travel iz Žabnika i SRD Čikov.

Posebnu pažnju privukla je ekipa iz Otoka kod Preloga, koja je predstavila rijetko zanimanje – šoštare. Oni su pred publikom krojili, popravljali i laštili cipele, a uz majstora Mrkonju, u povorci je sudjelovao i maleni šegrt Hlapić.

Iz Žabnika pak je pristigla ekipa koju je činila obitelj Mrazović, a sa sobom su imali i najmlađu sudionicu povorke. - Ovo je moja kćerka Mura, ima tek 10 mjeseci, rekao nam je Damir Mrazović, inače poznati vatrogasac, rodom iz

Krištanovca, a sada s obitelji živi u Žabniku.

Ekipa iz KUU-a Zasadbreg donijela je u povorku malenu prešu za jabuke, kojom su pred posjetiteljima demonstrirali proces prešanja. - Ovo je preša na kojoj prešamo jabuke, pogledajte i s druge strane kako izgleda, rekao nam je veseo dvojac Zlatko Munđar i Tomislav Bistrović. Nismo mogli zaobići ni svetomartinske umirovljenice koje su pripremale �ine tikvine kropce i ftičekove kolačeke. Uz osmijeh su posjetiteljima otkrile tajne svojih recepata, a oni koji su se odvažili, mogli su i kušati ove poslastice iz kuhinje naših baka.

Ekipa iz Otoka iz Preloga pokazali danas rijetko zanimanje – šoštar

Kako dobro ulaš�� cipele?

Prešanje jabuke kak negda pokazali su nam Zlatko Munđar i Tomislav Bistrović

Vesele članice KUU-a Zasadbreg

Kulturno umetniško društvo Bel�nci iz Slovenije

Publika je potražila mjesto u hladu i pažljivo pra�la povorku

GLOBALNO I LOKALNO

Mlade seobe naroda na Zapad

Nevjerojatno, ali istinito: svaki drugi mladi stanovnik BIH živi u inozemstvu, isto je u Albaniji kao i svaki treći stanovnik Sjeverne Makedonije. Nešto manje drastično je u Srbiji i Hrvatskoj, no riječ je o velikim postocima stanovništva, pogotovo mladog. Reklo bi se da mladi ponajprije odlaze zbog većih primanja, put na Zapad odavno je poznat. To su podaci njemačke Savezne centrale za političko obrazovanje.

Prema njemačkom izvoru, oko polovice mladih stanovnika BIH, Kosova i Albanije otišlo je na Zapad “trbuhom za kruhom” kroz 30 godina, a slično je s Makedonijom gdje iseljava svaki treći stanovnik. To su dugoročno zapravo zastrašujući podaci, najvitalnije stanovništvo odlazi, što itekako utječe na razvoj društva i tih država.

Za Hrvatsku i Srbiju nema podataka, brojke su sigurno manje, no znamo da se slično događa i kod nas.

Važni su razlozi iseljavanja. To nije primarno samo veća plaća, na Kosovu i Albaniji plaće su oko 500 eura za obrazovane mlade, u Makedoniji čak i manje, dok vani zarade tri do četiri puta više. Glavni razlozi iseljavanja su: sigurnost, nepovjerenje u sustav te nezaposlenost. Konkretno, na Kosovu je oko 20 posto mladih nezaposleno, a polovica ih je vani, pa racionalni Nijemci govore: nemojte graditi zidove, ulažite u mlade.

Mladi, što će reći Z generacija, ne žele imati i odgajati djecu u nesigurnoj okolini ili tamo gdje nemaju povjerenja u politički sustav. Prije se mislilo da je glavni razlog iseljavanja plaća, no to je samo manjim dijelom točno. To je zapravo njihov politički neizrečeni stav.

Jedina svjetla točka tog procesa je što doznake iz inozemstva čine oko deset posto udjela u BDP-u spomenutih zemalja, osim u Sjevernoj Makedoniji, gdje u takozvanu “pečalbu“ desetljećima odlaze cijele obitelji i žive vani.

Zbog iseljavanja dovodi se u pitanje budućnost. Odlaze oni koji su najviše talentirani i kreativni, koji su politički već na Zapadu po svojim idejama. Država zbog toga gubi i politički zamah, društvo ostaje tradicionalnije, a glavna tema svih politika postaju političke napetosti, koje se generiraju lošim politikama.

Ispada da svi imaju probleme sa susjedima koji se ne rješavaju godinama i množe, a međudržavni sporovi traju beskonačno. Srbija je svađa s Kosovom, s BIH i s Hrvatskom, a Hrvatska s Crnom Gorom, Grčka i Bugarska sa Sjevernom Makedonijom i tako dalje. Napetosti u jugoistočnoj Europi traju desetljećima i dovode do nesigurnosti, stalno se zvecka ratovima i povijesnim temama.

Hoće li biti snage da u Jugoistočnoj Europi koja pretendira na ulazak u EU, a koja nam je važna ne samo zbog političkih već i gospodarskih razloga, konačno jednog dana zavlada stvarna ideologija mira i razvoja, a ne međusobnog optuživanja bez kraja?

OV NEDELIŠĆE

Optikom pokrivena samo polovica Nedelišća?!

Prvom točkom dnevnog reda promijenjena je odluka o sufinanciranju stambenih kredita. Tako će se od sada kamata mještanima sufinancirati i pri gradnji, a ne samo dogradnji

Piše: Roberto Dežđek

Optička mreža bila je jedna od zanimljivijih tema na sjednici Općinskog vijeća u Nedelišću. Aktualni sat, 19. kolovoza, otvorio je načelnik Nikola Novak.

Problem sivih adresa

U svom govoru spomenuo je kako je optička mreža, tzv. PRŠI, uvedena i u preostala naselja koja nisu bila obuhvaćena u prvoj fazi projekta. Tako sada Dunjkovec, Pretetinec, Pušćine i Gornji Kuršanec imaju optičku mrežu, a do kraja godine ona će biti uvedene i u Macinec. Kakva je situacija u Nedelišću?

Naime iako se isprva govorilo da će s velikim projektom PRŠI svi dobiti optiku, priča je promijenjena. Uvedena je podjela na tzv. bijele i sive adrese. Optika se besplatno uvodi bijelim adresama, tamo gdje ne postoji komercijalni interes operatera. Tamo gdje

interes postoji, to su sive adrese i tamo se optika ne uvodi kroz PRŠI.

Na tzv. sivim adresama i krugovima oko centrala, udaljenih 800 metara kablom, smatra se i da stare žice omogućuju dovoljnu brzinu. Tako je zbog loše politike 770 inicijalno bijelih adresa u Nedelišću postalo sivo i uvođenje optiku preko PRŠI-ja je na neki način propalo. Naravno tražile su se alternative, a iz HT-a su poručili kako oni planiraju Nedelišće komercijalno pokriti tek 2026. godine, no preduhitrio ih je zato Magic Net.

- Magic Net je postavio optičku mrežu, no ona ne obuhvaća cijelo područje naselja Nedelišće. Iz razloga jer na HEP-ovim banderama nisu smjeli postaviti optički kabel. Što znači da sada otprilike pola mještana Nedelišća može koristiti optički internet, a sve što moraju učiniti je platiti priključak Magic Netu i sklopiti ugovor. Druga polovica nažalost još uvijek nema tu mogućnost, a nadam se da ćemo u skoroj budućnosti i taj problem riješiti, rekao nam je načelnik.

Gradi se u svim mjestima općine

Načelnik Novak na aktualnom satu predstavio je projekte i stvari koje su rađene u svim naseljima općine od prošle sjednice.

- U tijeku je rekonstrukcija vatrogasne garaže u Gornjem Kuršancu. Sanira se krov koji je prokišnjavao, a sve to uoči proslave 50 godina DVD-a. Na nogometnom terenu u Pušćinama krenulo je postavljanje navodnjavanja, a uređen je i park Ciglenice u kojem su zamijenjena igrala za djecu.

Također, dogovoren je i izvođač radova za uređenje fasade i krovišta mjesnog odbora, rekao je Novak.

Pri kraju je uređenje dječjeg igrališta u sportskom parku te projektiranje širenja i uređenja mjesnog groblja u Gornjem Hrašćanu. Što se tiče Paraga, u tijeku je natječaj za sljedeću faza radova na domu kulture, a tiče se stolarije i fasade samog objekta. Radi se i u Trnovcu gdje je u tijeku energetska obnova prostorija NK-a Trnovec i DVD-a. U Macincu se priprema sve za javnu nabavu za energetsku obnovu doma kulture.

- Potpisan je ugovor s izvođačem za uređenje spoja parkirališta od doma kulture prema trgovini u Pretetincu. Traju radovi i na rekonstrukciji dječjeg igrališta te vatrogasnog doma. U potpunosti je dovršeno uređenje dječjeg igrališta u Slakovcu, a u va-

trogasnom domu uređuje se donja i dovršava uređenje prostorije na katu. Vrtić u Dunjkovcu je 14. kolovoza prošao tehnički pregled, a sada slijedi uređenje okoliša, soboslikarski radovi i postavljanje namještaja. U Nedelišću je uređeno dječje igralište u Ulici Slavka Kolara te započeli radovi na Tratama, završio je Novak. Prvom točkom dnevnog reda promijenjena je odluka o su�inanciranju stambenih kredita. Tako će se od sada kamata mještanima su�inancirati i pri gradnji, a ne samo dogradnji. Natječaj će biti raspisan tijekom rujna. Vijećnici su odobrili i zaduživanje tvrtki Nekretnine za uređenje SRC-a Trate kao i samoj Općini kako bi mogla premostiti pojedine faze gradnje centra za starije. Pošto povrat novca iz europskih fondova ne stiže odmah, već se neko vrijeme čeka.

Načelnik Nikola Novak ponovno je vodio glavnu riječ

Općinski vijećnici jednoglasno su izglasali sve točke dnevnog reda

VANDALIZAM u centru Čakovca

Krvavi tragovi i krhotine stakla šokirali građane

U našu redakciju stigla je informacija kako se ove subote 17. kolovoza ispred jednog čakovečkog noćnog kluba dogodila tučnjava. U prilog tome, naš čitatelj poslao nam je i fotografije na kojima su vidljivi tragovi krvi i više razbijenih flaša čije su krhotine bile raštrkane na sve strane.Svaki milimetar bio je u staklu, rekao nam je naš čitatelj, čiji su podaci poznati redakciji.

Već više puta viđali smo da se nakon izlazaka u Čakovcu događaju razno-razne stvari.

Pa je tako za jedan advent bila potrgana velika kugla postavljena ispred crkve sv. Nikole, iz novopostavljenih žardinjera iščupane su bile biljke, razbijeni koševi i klupice u parku i tako bismo mogli još dalje nabrajati.

Neki u Facebook grupama to opravdavaju riječima: - Potrte kupice i flaše su dio noćnoga života od negda sveta i to se nikad nebu premenilo. Drugi pak se toga zgražaju i govore: - To se iživljavaju idioti koji nemaju trunke mozga i doma nesmeju prdnuti. Imamo kamere, a nigdar se ne zna ko je to napravil. To je sramota za grad. Za komentar ovog događaja upitali smo i PU međimursku iz koje su nam rekli da se radi se o samoozljeđivanju jednog posjetitelja lokalnog kafića. Navodno si je jedna osoba iz, za sada nepoznatih razloga, nanijela fizičku štetu samoj sebi, što je rezultiralo krvarenjem koje vidimo na gornjim fotografijama. (sh,rd)

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu 8. kolovoza 2024. podiglo je pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1992.) zbog počinjenog

DIVLJA NOĆ u Palinovcu Pijani par napao policiju!

Prošlog petka 16. kolovoza glasno se feštalo u Palinovcu. Oko 45 minuta nakon ponoći preloški i interventni policajci krenuli su u postupanje na temelju zaprimljene telefonske dojave o narušavanju javnog reda i mira puštanjem glasne glazbe. Dolaskom na mjesto događaja u dvorištu obiteljske kuće zatekli su više osoba pod vidnim utjecajem alkohola, od kojih je 35-godišnjak putem prijenosnog zvučnika puštao glasnu glazbu. Interventni policajci krenuli su u postupanje. Nakon što im je oduzet zvučnik, gore spomenuti 35-godišnjak i 34-godišnjakinja najprije su vikali i galamili na policijske službenike, a potom su ih odgurivali rukama s namjerom sprječavanja daljnjeg postupanja.

Uz uporabu sredstava prisile policijski službenici uhitili su 35-godišnjaka i 34-godišnjakinju te ih priveli u Policijsku postaju Prelog na kriminalističko istraživanje. Tijekom privođenja 35-godišnjak je raznim pogrdnim riječima vrijeđao policijske službenike. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 35-godišnjak i 34-godišnjakinja počinili kazneno djelo prisile prema službenoj osobi te će se protiv njih podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Ujedno, zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, protiv 35-godišnjaka podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (rd)

DVIJE KRAĐE u par dana Tko to krade po Hlapičini?

U razmaku od par dana u Hlapičini su počinjene dvije krađe. Prvo je prošlog vikenda u noći sa subote na nedjelju, 17./18. kolovoza, nepoznati počinitelj provalio u ugostiteljski objekt. Ukrao je novac, a materijalna šteta procijenjena je na 100-tinjak eura. Nadalje, ovog utorka, 20. kolovoza, u ranim po-

TURČIŠĆE

slijepodnevnim satima, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, odakle je ukrao novac. Materijalnu štetu 58-godišnji vlasnik procijenio je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Došao po gorivo, pa ga nije znao ukrasti

Nepoznati počinitelj iskoristio je odsutnost vlasnika na šljunčari kod Turčišća. U periodu između 16. i 19. kolovoza provalio je u radni stroj za vađenje šljunka, tzv. “jaružalo“ te je potom iz spremnika pokušao ukrasti gorivo. Kako u tome nije uspio, morao se zadovoljiti raznim predmetima iz radnog stroja. Materijalna šteta procijenjena je na vrijednost od 50-ak eura, a protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

GORIČAN

kaznenog djela ubijanja ili mučenja životinja. Okrivljenog 32-godišnjaka tereti se da je od svibnja 2023. do svibnja 2024. godine, na dvorištu obiteljske kuće u mjestu kraj Čakovca držao

psa mješanca u neprimjerenim uvjetima odnosno da je izložio životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme pri čemu je pas bio neprekidno zavezan prekratkim lancem oko vrata s posljedicom da se

Većina nas koji dolazimo sa sela prije polaganja vozačkog ispita barem jednom u životu uzeli smo djedov Tomos i njime se išli voziti po polju. 22-godišnji vozač ovog je utorka, 20. kolovoza, u jutarnjim satima u Čakovcu otišao i korak dalje. Bez položenog vozačkog ispita sjeo je za neregistrirani i

tehnički neispravan motocikl, a da stvar bude gora, za vrijeme vožnje na glavi nije nosio zaštitnu kacigu. Ipak nije prošao nekažnjeno već su ga prilikom nadzora cestovnog prometa u Zrinsko-frankopanskoj ulici zaustavili Policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec. Mladi vozač je uhi-

ćen i priveden u policijsku postaju. Privremeno mu je oduzet motocikl pošto nije posjedovao dokumentaciju o vlasništvu.

S obzirom na to da je okrivljeni 22-godišnja recidivist u počinjenju prekršaja upravljanja vozilima prije stjecanja prava na upravljanje, uz optužni prijedlog zbog po-

lanac zarezao u vrat i izazvao ranu.

Optužnicom je predloženo da se okrivljeniku, uz kaznu zatvora, izrekne i sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja. (rd)

Opljačkao dva kafića

Nepoznati počinitelj, u noći s četvrtka na petak, 15./16. kolovoza, na prostoru odmarališta za putnike kod bivšeg graničnog prijelaza Goričan, provalio je u dva ugostiteljska objekta iz kojih je ukrao novac. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenih djela teških krađa, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

ŽABNIK

činjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, doveden je na Prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu. Nakon saslušanja dežurna sutkinja prihvatila je prijedlog policije te 22-godišnjaku odredila zadržavanje do 15 dana, nakon čega je predan u zatvor u Varaždinu. (rd)

Ušao kroz otvoreni prozor

Ove srijede 21. kolovoza u ranim prijepodnevnim satima u Ribičkoj ulici u Žabniku, nepoznati počinitelj iskoristio je nepažnju vlasnika. Naime, kroz otvoreni prozor ušao je u obiteljsku kuću te ukrao razni alat i elektroničke uređaje. Ukupnu materijalnu štetu 52-godišnji vlasnik procijenio je na više stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Krhotine stakla i tragovi krvi bili su vidljivi i jutro nakon nemilog događaja

IVAN MARTAN više nije na čelu Odbora za poljoprivredu Grada Čakovca

Ostavku sam

dao iz protesta

Ivan Martan dao je ostavku na mjesto predsjednika Odbora za poljoprivredu Grada Čakovca. Kako je rekao, na taj čin odlučio se čisto iz protesta jer gradske službe jednostavno nisu imale vremena da se sastanu s njime radi dogovora oko organizacije sjednice odbora.

- Tri mjeseca zvao sam u Grad, pa je gosp. Karmen na godišnjem, pa me tajnica prespajala od jedne do druge osobe i tako dalje, opisuje Martan.

A problema u poljoprivredi je puno, kaže. Jedan od njih je i navodi sustav za navodnjavanje u Kuršancu koji ne radi.

- Je li sad proradio, ne znam, ali u vrijeme kad sam tražio sastanak nije radio, navodi dalje.

No, nije poljoprivreda jedino što ga žulja vezano uz Grad Čakovec.

- Gradonačelnica je razmetala 104.000 eura za medije iz varaždinske županije, a mogla je te novce korisnije upotrijebiti u Međimurju, ljuti se Martan. i to me jako muči.

Da je tome tako ilustrirao je ispisom svih transakcija u proteklom razdoblju, odnosno od 2021. do lipnja 2024. godine.

Još, kaže može progutati račune u Međimurju, no bole ga sredstva koja idu u Varaž-

Ivan Martan (HDSS)

dinsku županiju. - Nezadovoljan sam takvim poslom jer mi u Međimurju imamo puno problema, pogotovo u poljoprivredi gdje bi se ta sredstva mogla korisnije upotrijebiti, naglašava.

Smeta mu i kako je naveo sprega Matija Posavec-LJerka Cividini naročito oko jednog portala koji služi županu za političku promociju, odnosno skupljanje glasova birača. - Zato ću i od župana, na idućoj sjednici županijske Skupštine zatražiti ispis svih troškova u njegovom sadašnjem mandatu, poručio je Martan. Kao županijski vijećnik, kaže nije na sjednici samo radi kvoruma, odnosno nije vijećnik samo kako bi popunio potrebnu kvotu već je tu kako bi postavljao konkretna pitanja i upozoravao na nepravilnosti. (vv)

REDOVNI godišnji remont bazena Bazeni se zatvaraju na deset dana

Čakovečki Gradski bazenI Marija Ružić kao i svake godine, početkom rujna kreću u redovni godišnji remont. Kako bi se radovi mogli odvijati nesmetano zatvorit će svoja vrata u ponedjeljak 9. rujna.

Miroslav Novak s ku�jom punom baterija koja mu se zapalila u ruci

Upaljač u službi Božje iskre

- Nažalost, u komunalnom otpadu često završavaju upaljači, razni sprejevi, baterije pa i komadi stakla, stvari kojima tu nikako nije mjesto i koje mogu dovesti do zapaljenja, ističe Miroslav Novak

Piše: Vlasta Vugrinec

- Htio sam samo nožem odrezati dio da vam pokažem što smo našli odbačeno u komunalnom otpadu i već se zapalilo, rekao nam je Miroslav Novak, poslovođa odlagališta Totovec kojeg smo posjetili nekoliko dana nakon najnovijeg požara na odlagalištu.

A predmet koji nam je pokazao ustvari je kutija puna baterija, nije nam znao objasniti čemu služi, odnosno kako se konkretno zove.

- I to je samo jedan od primjera kako lako može izbiti požar na odlagalištu, rekao je i dodao da su tu kutiju djelatnici ČAKOM-a pronašli na vrhu odlagališta.

puno pa da dođe do samozapaljenja.

Što se sve odlaže u kante za komunalni otpad, za sada nitko ne kontrolira. Istina, pitanje je i tko bi to radio i kako jer ionako svi bježe od smeća te vrste.

Za dva sata požar je bio pod nadzorom

Požar na odlagalištu otpada u Totovcu izbio je minulog petka 16. kolovoza oko 16 sati. Zapalio se miješani komunalni otpad, a zahvaljujući brzoj i pravodobnoj intervenciji vatrogasaca, do 18 sati požar je stavljen pod nadzor, a dva sata kasnije bio je potpuno ugašen. U brzoj i pravovremenoj intervenciji sudje-

- Dnevno se na odlagalište dovozi oko 80 tona otpada od čega 5 do 6 kamiona s komunalnim otpadom, ističe Novak.

Big brother sve prati, ali…

lovala je Javna vatrogasna postrojba Čakovec te pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Čakovec, Mihovljan, Pustakovec-Buzovec-Putjane, Šandorovec te Totovec, i požar je stavljen pod kontrolu. Sveukupno je na požarištu bilo 40 vatrogasaca s 15 vozila i utrošeno je oko 160 kubičnih metara vode.

like otvorene površine pune otpada. - Imamo jako suženi prostor na koji vozimo otpad, kaže. Riječ je o plohi širine 6 metara i dužine maksimalno 30 metara.

U tom razdoblju unutarnji i vanjski bazeni, saune i restoran bit će zatvoreni za korisnike.

MAČKOVEC

Redovno će raditi �itness centar i ostale prostorije u najmu (masaže…). Ponovno otvorenje unutarnjeg bazena, sauna i restorana planiramo u petak 20.rujna od 8 sati. (vv)

Trčite za djecu sa sindromom Down

Još uvijek su otvorene prijave za treće izdanje humanitarne utrke za udrugu Down koja će se održati u nedjelju, 25. kolovoza.

Dječje prijave traju do 16:15. Dječje utrke kreću u 16:30, dok će glavna utrka na 6,2 km početi u 18. Prijavite na glavnu utrku možete se i na dan utrke od 16:30 do 17:50. Dječja staza će biti na sportskim terenima NK-a Omladinac

Mačkovec, dok djeca prije starta popunjavaju listiće s podacima. Listići, potpisani od strane roditelja, predaju se na cilju.

Glavna utrka, na kojoj ne mogu sudjelovati djeca 2011. godište i mlađi, će biti podijeljena u tri skupine: juniori do 20, seniori do 50 te veterani od 50 godina. Utrka se neće održati u slučaju lošeg vremena. (vv)

Požari nisu rijetkost na odlagalištu

Uzrok najnovijeg požara koji je izbio prošlog tjedna je tzv. samozapaljenje i za sada se nagađa da ga je prouzročio odbačeni upaljač. Naime, visoke temperature, plinovi koji izlaze iz odlagališta, prije svega metan u kombinaciji s potencijalnom iskrom, idealni su uvjeti za izbijanje požara.

- Nažalost, u komunalnom otpadu često završavaju upaljači, razni sprejevi, baterije pa i komadi stakla, stvari kojima tu nikako nije mjesto i koje mogu dovesti do zapaljenja.

Požari zbog samozapaljenja upravo zbog takvih predmeta nisu rijetkost, no na vrijeme se reagira i spriječi buktinja, odnosno katastrofa.

Kao primjer naveo je nedavni slučaj samozapaljenja baterija, odnosno mobitela, jer je netko bacio u komunalni otpad punu vrećicu starih mobitela. - Na 50 stupnjeva i uz papire i plastiku, ne treba

Preostaje, dakle, apel spram nas korisnika. Razbije nam se čaša i naravno, samo je pometemo i s krhotinama u kantu. Istina, izbora ni nemamo jer takve krhotine teško da će se zadržati u plastičnoj vreći za staklo. Jedino nam preostaje odnijeti ga u reciklažno dvorište. Međutim, tko će voziti krhotinu jedne čaše, jedan upaljač, praznu bocu od spreja i slično. Sve su to dakle stvari kojima nije mjesto u komunalnom otpadu, upravo zbog mogućnosti zapaljenja, već trebaju završiti u reciklažnom dvorištu.

Reći će komunalci kako postoji i mobilno reciklažno dvorište pa ne treba ići u središte ČAKOM-a. No, pitanje pak je kad je ono dostupno jer ljudi rade i teško da će izaći s posla zbog toga.

I moglo bi se nabrajati tako u nedogled jer ima niz primjedbi na postojeći model sakupljanja komunalnog otpada. Ruku na srce, i mi korisnici smo postali lagodni, no ako već plaćamo, onda želimo nešto i zauzvrat.

Dakle, za samozapaljenje smo krivi svi i nije nitko već, kako smo to pisali za vrijeme onog katastrofalnog požara, kriva je Božja iskra. Mi bacimo u kante, djelatnici kante istresu u kamion, a on pak na odlagalište. Ispada da samo korisnici znaju što je u kanti i eventualno radnik u stroju gore na odlagalištu kad razgrće otpad iza svakog kamiona.

Kako bi se tijekom vrućih ljetnih dana na neki način spriječio scenarij od prije pet godina, premda nije moguć jer se na vrhu odlagališta više ne odlaže plastika, uvedena je i druga smjena.

Drugim riječima, jedan zaposlenik sa strojem nadzire odlagalište za “ne daj Bože”! Osim toga, nema više tako ve-

Ostali dio odlagališta dobio je zemljani pokrov zasađen travom tako da ne može doći do požara.

Odlagalište je cijelo pokriveno kamerama, stalno se nadzire svaki njegov dio, a ipak se požari događaju, srećom često se uspiju na vrijeme reagirati. Nažalost, ponekad buktinja ipak zahtjeva veću intervenciju kao ovaj prošlotjedni.

Gašenje požara

INTERVJU s Matijom Ladićem, načelnikom Općine Pribislavec povodom Dana Općine

Nepotizam i krivična

djela sveli smo na nulu

- Bilo je govora i o izgradnji staračkog doma i rekonstrukciji aerodroma pa i još većih stvari. 80 do 90 % stvari koje su bile zadane u predizbornom programu su dosad i ostvarene

Piše: Luka Pongračić

Pribislavec će svoje Dane Općine ove godine obilježavati od 22. do 25. kolovoza, a očekuje vas mnoštvo zanimljivih sadržaja. Vrijedi istaknuti party 80-ih na stadionu “Petar Peršić” (NK Polet) u petak, svečanu sjednicu te svakako međunarodni susret povijesnih jedrilica tijekom tri dana na pribislavskom aerodromu.

- Ove godine odluka je pala na stadion NK-a Poleta kako bi svake godine obilježavali Dane Općine na različitim objektima. Trudimo se pokazati sve što imamo, a zaista se imamo čime ponositi, započinje Matija Ladić, načelnik Općine Pribislavec.

- Jeste li generalno zadovoljni svojim mandatom?

- Napravili smo dosta projekata koji su bili prijeko potrebni, poput komunalne infrastrukture, rekonstrukcije ulica, nove rasvjete, nekih manjih zahvata po objektima…

No da sam 100 posto zadovoljan, nisam. Neke stvari je teško izvesti jer ne ovisiš sam o sebi, ima tu raznih dozvola i uvjeta koje morate ispuniti. Od ideje do realizacije protekne puno previše vremena. Napravljeno je puno i što je najvažnije, nepotizam i krivična djela sveli smo na nulu, pokušavamo raditi maksimalno otvoreno i transparentno te pokušavamo bez ikakvih kreditnih zaduženja. Rekonstrukcija dječjeg vrtića bit će šlag na tortu.

Bitno je znati da vrtić kao zgrada je iznajmljen dječjem vrtiću Žibeki te oni određuju cijenu, a ne naša Općina. Što se tiče renovacije, izvođač radova je odabran te smo trenutno pred potpisom ugovora

- Mještani se pitaju kakva je situacija s vrtićem i njegovom renovacijom. Dojam je da sve teče sporije od očekivanog?

- Prvo bih se osvrnuo na cijenu vrtića. Ima puno pitanja oko tih stvari, no bitno je znati da je vrtić kao zgrada iznajmljen Dječjem vrtiću Žibeki te oni određuju cijenu, a ne naša Općina. Što se tiče renovacije, izvođač radova je odabran te smo trenutno pred potpisom ugovora. Radovi bi morali krenuti u roku od mjesec dana, a za završetak je prerano za govoriti, riječi su Matije Ladića.

- Zašto je prestalo širenje optike i kada se nastavlja?

- Općina Pribislavec dala je suglasnost za postavljanje optike na području naše Općine tvrtci FranzNET. Općina u ovoj situaciji nije investitor, možemo eventualno dati odobrenje za početak radova. Drugo, HEP je taj koji je njima dao suglasnost da provuku žice po banderama, no HEP, prema svojem pravilniku iz 2019. godine, ne dopušta postavljanje bilo kakve instalacije na bandere na kojima su gole žice zbog raznoraznih rizika, a kod nas je, nažalost, slučaj da imamo čak 3 kilometra “golih“ žica. To su takva pravila igre i nije više u našoj domeni. Slično je bilo u Ulici Nikole Tesle, koja je nedavno renovirana, ali je bio slučaj da smo uspjeli dogovoriti s investitorom da postave podzemne kablove. Riješit će se i ova situacija, no ne radi se o maloj cifri te nikako da to postavimo na “zdrave noge“. Optiku nije radila Općina, no spremni smo pomoći na sve načine. - Odvodne rešetke na određenim mjestima u selu stvaraju velike probleme…

- Što se tiče čišćenja slivnika, trudimo se održavati ih najbolje što možemo. Ove godine smo i angažirali tvrtku Čakom da nam na svim mogućim lokacijama počiste te se oko tog trudimo maksimalno. Problem je što kiša

Ma�ja Ladić,

napuni slivnike i sa smećem i svim ostalim što se nađe na ulici. Svakako ih održavamo redovito, ističe Ladić.

- Kako se borite protiv najezde komaraca? Ove godine je situacija posebno nepodnošljiva.

- Tvrtka Bioinstitut u dvama navratima godišnje

odrađuje dezinsekciju komaraca. Nažalost, mislim da se radi o problemu koji nije lako rješiv i postižemo određenu soluciju, ali to ipak nije dugog vijeka. Špricamo i u larvicidnom i adulticidnom obliku.

- Promet u Ulici Ante Starčevića godinama je

predmet rasprave i rak-rana mnogih.

- Ulica je iz raznoraznih razloga, primjerice puknuća cijevi, demolirana i problem je što se radi o ulici koja je pod ingerencijom Županijske uprave za ceste. Ta cesta nije općinska i tu ne možemo diktirati priču. Cilj je vrlo uskoro postaviti kameru u toj ulici, a tu opet čekamo HEP da se tamo izvede priključak. Žice ne može spajati ni komunalni radnik ni pročelnik ni načelnik, nije to u našoj moći. Općenito što se tiče kamera, PU međimurska određuje lokacije i tu mi možemo samo dati sugestije, ali ne i donijeti konkretnu odluku. Smatram je da je to pitanje za svakog od nas, za našu prometnu kulturu. Svjesni smo rizika u koji ulazimo divljanjem po cesti, a vozačka kultura je nešto što je na marginama i puno premalo je opreza na cesti. Nadam se da će u bliskoj budućnosti doći do gradnje zaobilaznice kod auto poligona.

- Što biste još voljeli ostvariti u ovih 10 mjeseci?

- Bilo je govora i o izgradnji staračkog doma i rekonstrukciji aerodroma pa i još većih stvari. 80 do 90 % stvari koje su bile zadane u predizbornom programu su dosad i ostvarene. Voljeli bi započeti još nekoliko projekata, poput dječjih igrališta, koji zasigurno neće biti gotovi do kraja mandata, a svakako

Neke stvari je teško izvesti jer ne ovisiš sam o sebi, ima tu raznih dozvola i uvjeta koje morate ispuniti. Od ideje do realizacije protekne puno previše vremena

će se nastaviti, bilo to pod našim vodstvom ili nečijim drugim. Želim ostaviti nešto iza sebe, za mještane i daljnji život te privući više mladih u naš Pribislavec.

- Što bi bolje napravili da možete vratiti vrijeme?

- Mislim da mi neki od mještana zamjeraju što sam možda premalo prisustvovao nekim događanjima, no eto, uz djecu i dva posla koja radim nekad mi je teško ostale stvari uklopiti.

Moj dan nekad traje i doslovno 24 sata. S druge strane, mogu reći da i u slobodno vrijeme pokušavam biti konstantno dostupan i uključen u sve što se događa. Mislim da smo dobro osluškivali puls mještana te smo svoje odrađivali dostojno. Mi smo ovdje izvršitelji želja i potreba naših mještana i na sebe svakako ne gledam kao na “klasičnog političara”, zaključuje Matija Ladić, načelnik Općine Pribislavec.

načelnik Općine Pribislavec

SVEČANO obilježen 25. Dan Macinca

Malo selo s velikim zajedništvom!

Uskoro kreće obnova Doma kulture u Macincu i rekonstrukcija županijske ceste prema Črečanu

Piše:

Roberto Dežđek

U sklopu blagdana Velike Gospe, mještani Macinca i njihovi gosti tradicionalno obilježavaju dan mjesta. Tako je i ove godine prošle subote, 17. kolovoza, Macinec po 25. put svečano proslavio svoj dan.

Primjer uspješne lokalne zajednice

Nakon svete mise u Župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije i svečanog mimohoda do sportskog terena, održan je bogat kulturno-umjetnički program. U programu su sudjelovali crkveni pjevački zbor, folkloraši, tamburaši i puhački orkestar KUU Seljačka sloga Nedelišće, dok su u posebnom dijelu nastupile Mažoretkinje Nedelišće i djeca iz Macinca.

Ovogodišnja 25. obljetnica proslave organizirana je u suradnji Vijeća mjesnog odbora i Udruge Maxenca, koja ove godine slavi 20 godina postojanja. U organizaciju su se uključile i druge macinečke udruge.

Predsjednik VMO-a Macinec, Ivan Krišto�ić, ponosan je na dugogodišnju tradiciju obilježavanja Dana mjesta, koje se jedino nije održalo dvije godine tijekom pandemijskog razdoblja. - Zadovoljan sam proslavom povodom obilježavanja Dana mjesta. Odazvao se velik broj mještana, a sve je prošlo u velikom slavlju i najboljem

OBILJEŽEN Dan Savske Vesi

redu. Ovim putem želio bih istaknuti kako konstantno imamo sjajnu suradnju s Općinom Nedelišće i Međimurskom županijom. U Macincu je izgrađena kompletna infrastruktura, uređuje se naš sportski park, a nadam se uskoro ćemo krenuti i s toliko željenom obnovom Doma kulture. Želio bih pohvaliti i naše macinečke udruge koje osim

što su vrlo aktivne u svojim aktivnostima, vrlo rado se uključuju u radne akcije koje organiziramo po selu. Macinec je malo selo, ali s velikim zajedništvom.

Prisutnima su se kratko obratili i načelnik Općine Nedelišće, Nikola Novak te župan Međimurske županije Matija Posavec. Načelnik Novak u svom govoru zahvalio

je Međimurskoj županiji na značajnoj podršci u realizaciji ključnih projekata, naglasivši kako su oni važni za poboljšanje kvalitete života mještana.

Župan Međimurske županije, Matija Posavec, uputio je čestitke povodom 25. obljetnice Dana mjesta, istaknuvši značaj zajedništva, tradicije i kontinuiranog razvoja. Naglasio je da će Međimurska župa-

nija i dalje nastaviti pomagati, kako bi Macinec ostao primjer uspješne lokalne zajednice. Svečanosti su, uz brojne mještane, prisustvovali i zamjenik načelnika općine Nedelišće Zlatko Marciuš, predsjednik Općinskog vijeća Hrvoje Kolman te novi župnik vlč. Josip Biškup. U program se tradicionalno uključio i DVD Macinec s vatrogasnom vježbom. Od 14 sati započeo je i svečani program povodom 20 godina Društva žena Macinec, a nakon toga druženje se nastavilo uz praćenje nogometne utakmice i glazbu grupe Meteori.

Fešta pod dirigentskom palicom nogometaša

NK Bratstvo klub je koji je itekako aktivan u svom naselju i van sportskih terena. Naime, on je i ove godine bio glavni organizator proslave Dana naselja

Piše: Vlasta Vugrinec

Na sam spomen Savske Vesi, prvo što čovjeku padne na pamet je NK Bratstvo, klub koji je itekako aktivan u svom naselju i van sportskih terena. Naime, on je i ove godine bio glavni organizator manifestacije Dani Savske Vesi koja je održana minulog tjedna. Novoizgrađeni Dom je u potpunosti opremljen

Čakovečko prigradsko

kojoj je posvećena tamošnja crkva.

Kao i svih prijašnjih godina, sve je započelo tradicionalnim mimohodom udruga ulicama naselja gdje su se posebno isticali konji i konjske zaprege. To nije ni malo čudno jer u Savskoj Vesi stoluje Udruga Međimurski konjari bez koje je nezamislivo bilo kakvo događanje u naselju. Srećko Vranović, predsjednik Mjesnog odbora pak je iskoristio priliku i podsjetio svoje sumještane na sve ono što se napravilo u proteklom jednogodišnjem razdoblju. Prema njegovim riječima, napravilo se sve što je bilo

- U potpunosti smo opremili smo naš novoizgrađeni Društveni i vatrogasni dom, a za naredno razdoblje preostaje nam još uređenje parkiralište ispred Doma, istaknuo je predsjednik Vranović. Uređena je prometna signalizacija na opasnim mjestima, dopunjena javna rasvjeta, a postavljen je i sustav navodnjavanja na nogometnom igralištu.

prostorija NK Bratstva te proširenje Ulice Štuk.

Tog dana bile su otvorene prostorije Radio kluba Međimurje te zvjezdarnice koja pak će se ovih dana moći pohvaliti novim teleskopom koji je kupljen uz pomoć Grada. Teleskop će biti na raspolaganju tamošnjoj djeci i mladima, ali i onima iz cijelog Međimurja. Sumještanima je najavio uređenje Ulice Katarine Zrinski, obnovu i dogradnju

- Naravno, sve će to biti napravljeno uz suradnju s Gradom koji ima itekako dobrog sluha za nas i naše potrebe, dodao je Vranović. Velika i dobra vijest za mlade obitelji je i da će od ove jeseni moći svoje mališane voziti u Dječji vrtić u susjedni Strahoninec i to po

istim uvjetima kao da polaze bilo koju drugu predškolsku ustanovu na području Grada. Za sada je riječ o 12 mjesta. Zabava do jutarnjih sati

NK Bratstvo se doista potrudilo organizirati dan zabave za svoje sumještane.

- Bilo je doista super, ljudi su bili zadovoljni i ostali do

zore. Došli su nam i brojni gosti iz drugih naselja, pohvalio je predsjednik organizaciju. Tako su djeca uživala u pjena-partyju, bilo je ića i pića dok pak je za dobru glazbu bio zadužen Vulkan band. Treba spomenuti i mladu Elu Šantl koja je na pozornici zasvirala na tamburici kao i nastup Tamare Korunek Lesar.

Srećko Vranović, predsjednik MO-a Savska Ves

Konji i zaprege sastavni su dio života Savske vesi

Bogat kulturno umjetnički program obilježio je Dan Macinca (Foto: Međimurska županija)

Predsjednik VMO-a Macinec, Ivan Krištofić ponosan je na zajedništvo koje vlada među mještanima (Foto: Ivan Horvat)

Gornje Međimurje

MURSKO SREDIŠĆE Godišnji odmori ispred projektiranja južne zaobilaznice

Vijećnik Kristijan Antolović postavio je na aktualnom satu Gradskog vijeća pitanje vezano uz najavu ministra prometa Olega Butkovića o početku projektiranja južne zaobilaznice. Antolović je podsjetio da je ministar na svečanoj sjednici povodom Dana grada spomenuo mogućnost skorog početka projektiranja te zaobilaznice, te upitao gradonačelnika Dražena Srpaka o trenutnom statusu projekta. Gradonačelnik Srpak je potvrdio da su odmah nakon te najave poduzeti prvi koraci. - Nakon Dana grada, kada je postignut dogovor, izradili smo projektni zadatak s ciljem da Grad preuzme projektiranje. No, nakon sastanaka s urbanistima na županijskoj razini, zaključeno je da lokalna samouprava ne može projektirati državnu cestu, budući da je trasa zaobilaznice ucrtana u prostornom planu i grada i vžupanije kao državna cesta, pojasnio je Srpak.

S obzirom na ovu situ-

Vijećnik Kristijan Antolović podsjetio je na obećanja ministra Olega Butkovića o projektiranju južne zaobilaznice

aciju, Grad je inicirao sastanak s ministrom Butkovićem i direktorom Hrvatskih cesta Josipom Škorićem. Na tom sastanku dogovoreno je da će daljnje korake u vezi s projektiranjem preuzeti Hrvatske ceste. - Oni će izraditi projekt, uključujući i studiju utjecaja na okoliš, što je u konačnici ispravnije rješenje jer Grad nema kapacitete niti stručnost za takav kompleksan zadatak. Smatram da je bolje da projektiraju oni koji će ga i �inancirati, dodao je Srpak.

Gradonačelnik Srpak je najavio da bi aktivnosti oko projektiranja trebale započeti odmah nakon godišnjih odmora, čime bi se otvorio put prema realizaciji ovog važnog infrastrukturnog projekta za Mursko Središće. (sh)

KAKO na kraj s klimatskim promjenama Zelenim oazama protiv opakih Celzijevaca

S obzirom na sve češće i intenzivnije toplinske valove, pitanje prilagodbe na klimatske promjene postaje sve aktualnije. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, vijećnik Marko Strojko uputio je pitanje gradonačelniku Draženu Srpaku o postojanju plana za ublažavanje posljedica visokih temperatura.

Gradonačelnik Srpak potvrdio je da su gradske vlasti svjesne ovog problema te da se aktivno radi na pronalaženju rješenja. Kao jedan od ključnih projekata istaknuo je obnovu zgrade u Martinskoj 2, koja će osim rođendaonice i prostora za djecu, ugostiti i psihološku ambulantu.

- Ovaj projekt je važan ne samo zbog novih sadržaja, već i zbog svoje zelene komponente. Planiramo stvoriti tri zelene oaze koje će znatno smanjiti temperaturu u tom dijelu grada i pružiti ugodniji prostor za odmor i rekreaciju, rekao je gradonačelnik Srpak.

Osim toga, grad će organizirati sastanke s mjesnim

Vijećnik Marko Strojko upitao je postoji li plan za ublažavanje visokih temperatura

odborima kako bi se identi�icirale lokacije na kojima je potrebno posaditi drveće i na taj način stvoriti hladovinu u naseljima.

- Ulaganje u zelene površine je dugoročno rješenje koje će nam pomoći da se prilagodimo klimatskim promjenama. Osim toga, psihološka ambulanta će biti od velike koristi za naše sugrađane, posebno u ovim stresnim vremenima, zaključio je gradonačelnik Srpak. (sh)

KSENIJA OLETIĆ iz Toplica Sveti Martin prevalila 4200 kilometara

Biciklom kroz

8 zemalja u 18 dana!

Piše: Roberto Dežđek

Ksenija Oletić rođena je Mariborka, no vuče međimurske korijene. Njezini roditelji rođeni su u Međimurju, a kasnije su preselili u Sloveniju. Nakon što je prvih trideset godina svog života provela u slovenskom Mariboru, odlučila se za povratak u Hrvatsku.

Sve je započelo triatlonom

Posao ju je najprije odveo u Zagreb, a nakon malo “lutanja” po svijetu završila je u Međimurju, točnije u Toplicama Sveti Martin. Ksenija ima svoju tvrtku koja se bavi savjetovanjem na području marketinga i oglašavanja, a u slobodno vrijeme bavi se biciklizmom.

- Krenula sam 2017. godine kada sam se na nagovor svojih sestrični, koje se amaterski bave triatlonom, i ja okušala u tome sportu. Sport mi nije strani pojam jer sam se kao manja bavila atletikom. Kasnije sam nastavila trčati, a onda sam odlučila kupiti bicikl, naučila plivati i krenula u triatlonske vode, opisuje naša sugovornica svoje početke.

Dvije godine bavila se triatlonom, a u Klagenfurtu je završila i IRONMAN triatlon koji se sastoji od 3,8 km plivanja, 180 km bicikliranja i 42 km trčanja. Ipak, najviše je zavoljela bicikl.

- Krenula sam s ultra biciklizmom. Prije svega to je sport, ali je ujedno i putovanje jer ti kada na bicikl staviš sve što ti treba, možeš proputovati cijeli svijet. Prijatelji su mi stalno govorili: “Kreneš sa 100 km, pa shvatiš da možeš odvoziti i 200 km i 300 km.”

Tada shvatiš da zapravo nema neke granice, a s vremenom brojke samo rastu. Tako sam se ove godine odlučila otići na biciklističku avanturu, zvanu NorthCape4000 dugačku više od 4000 km, rekla nam je Ksenija.

Naravno, takva avantura zahtjeva i posebni nivo treninga. Osim potrebne pripreme u teretani kojom je dodatno ojačala ruke, Ksenija je kroz radne dane dvaput išla na kraće biciklističke trase,

a vikendima je formu brusila bicikliranjem na dužim dionicama, tzv. brevetama. - To su unaprijed zadane dionice koje moraš proći po određenim pravilima u zadanom vremenskom intervalu. Ne mjeri se vrijeme, već su finišeri utrke svi koji u zadanom vremenskom intervalu prođu kilometražu koju je organizator zadao. Breveti osim što služe za izdržljivost na biciklu, na njima se privikavaš na razne uvjete koji te mogu dočekati na cesti npr. vožnji po mraku, u brijeg i ponašanju u kriznim situacijama. Vrlo je važno biti mentalno jak, jer unatoč dobroj fizičkoj pripremi svi mi kad tad upadnemo u krizu. Tada je važno ne odustati, nego nastaviti dalje, poručila je. Spavanje u austrijskoj šumi NorthCape ove se godine održao već sedmi put, a oku-

Svaki dan biciklom su prošli su više od 200 kilometara. Ruta je vodila kroz Italiju, Austriju, Njemačku, Češku, Dansku, Švedsku, Finsku i Norvešku, a na cilj su stigli nakon 18 dana i 2 sata vožnje

pio je oko 250 sudionika iz 30 zemlja svijeta. Svake godine organizatori mijenjaju trasu, a sve sudionike prate s pomoću GPS-a. Ksenija je inspiraciju dobila kada je njezin sadašnji partner Siniša Babić, 2021. odvozio NorthCape. Već tada zadala si je cilj da 2024. godine ode na ovu biciklističku avanturu, a na put je krenula upravo sa Sinišom.

- Start je bio u talijanskom Roveretu, sjeverno od Gardskog jezera, a vodio je kroz Austriju, Njemačku, Češku, Dansku, Švedsku, Finsku i Norvešku gdje smo nakon otprilike 4200 km stigli do cilja u Nordkapp. S obzirom na to da je Siniša brži od mene, on se prilagodio meni i plan puta sam napravila ja. On je jako bitan, a sadrži hotele gdje ćemo spavati, mjesta gdje ćemo jesti i kilometražu koju planiramo prijeći svaki dan, kazala nam je Ksenija.

Plan puta podložan je i promjenama. Bilo to radi umora, kvara na biciklu ili nečeg trećeg. Pošto je san jedan od najbitnijih faktora kod ovakvih avantura, važno je dobro se naspavati svaku noć. Ipak, Ksenija i Siniša, prvu noć bili su primorani spavati pod vedrim nebom u austrijskoj šumi.

- Naime kako je NorthCape startalo oko 250 sudionika, poklopilo se da su svi hoteli prvu noć u Austriji bili popunjeni. Srećom u torbama se uz rezervnu biciklističku opremu i odjeću, uvijek nosi i topla vreća za spavanje, koja je spas u ovakvim situacijama. Osim tog problema, nasreću nismo imali neke velike probleme s našim biciklima, a niti s vremenom, što je uvelike olakšalo sam put. Put koji je bio ispunjen prekrasnim krajolicima, polarnim danima, sobovima, posjetom sela djeda mraza i mnogim drugim stvarima, rekla je naša sugovornica.

Novi brevet već iduće godine Svaki dan biciklom su prošli više od 200 kilometara. Kako nam je Ksenija rekla, najgore je prva tri dana do kad se noge i glava ne naviknu na svakodnevni napor. Putem do Norveške morali su obaviti i dvije kraće vožnje trajektom, a na cilj su stigli nakon 18 dana i 2 sata vožnje te prijeđenih 4200 kilometara. Povratak kući obavljen je avionom, no iako se tek nedavno vratila iz Norveške, Ksenija već ima velike planove.

- Sljedeće godine cilj mi je otići na London – Edinburgh – London brevet koji je dugačak oko 1500 kilometara. NorthCape bih svakako htjela ponoviti, a plan mi je to uraditi 2026. godine. Putovanjem kroz ove prekrasne krajolike, jednostavno zaboraviš na sve probleme i brige s kojima se doma i na poslu svakodnevno susrećeš, zaključila je. Za kraj je naša simpatična sugovornica mladima poručila da se bave sportom jer bilo koji sport je dobar za tijelo i za um. Također, da provode više vremena u prirodi jer to je neprocjenjivo.

Ksenija se biciklom dovezla i na naš intervju

Siniša i Ksenija nakon 4200 km na cilju u Nordkappu u Norveškoj

Grozd pušipela simbolizira ulaz u vinorodni kraj

Grozd pušipela, naše autohtone sorte, visine je 2,3 metara s antičkim stupom povezan lukom u obliku vinske rozgve

Piše: Sanja Heric

- Vrlo mi je drago što smo uspjeli doći do ovog trenutka. Ja se isto osjećam malo kao Rimljanin. Osjećam se kao da je ovo historijski moment jer de�initivno će ovo stajati generacijama iza nas. To je veliki trenutak za mene, rekao je na predstavljanju nove skulpture u Svetom Martinu na Muri autor i idejni začetnik Ajrun Šardi Puri iz Gornjeg Zebanca.

Grozd visine 2,3 metra

Nova instalacija postavljena je na ulazu u Općinu Sveti Martin na Muri, na rotoru u Vrhovljanu. Sastoji se od dorskog stupa koji simbolizira antički Halicanum i skulpture grozda koji simbolizira običaje kraja i zaštitnika Općine, Svetog Martina. Grozd pušipela, naše autohtone sorte, visine je 2,3 metara s antič-

kim stupom povezan lukom u obliku vinske rozgve. - Grozd simbolizira ulazak u međimursko vinorodno područje, a ovaj rimski stup znači da je ovuda prolazila stara rimska cesta i postojalo rimsko naselje. Rimljani su vjerojatno i donijeli vinovu lozu u naš kraj, pa je ovaj luk ta poveznica, rekao je na predstavljanju načelnik Martin Srša te zahvalio i izvođaču ove skulpture Mihaelu Frančiću iz tvrtke All-var iz Peklenice. Ova svečanost ujedno obilježava i 80 godina od prve berbe grožđa u Svetom Martinu na Muri. Prije osam desetljeća, u rujnu, uoči najvažnijih poslova u vinogradu, formirana je povorka koja je starom cestom prolazila kroz mjesto, odajući počast svima koji marljivo rade u vinogradima i s nestrpljenjem iščekuju krajnji proizvod svog truda – berbu grožđa i vino koje će puniti bačve i podrume.

BREŽNA PRIČAONICA

Posljednjih 30 godina ova tradicionalna povorka održava se u kolovozu, povezujući se s blagdanom Velike Gospe, zaštitnice svete Marije. Ovogodišnja svečanost započela je upravo otkrivanjem nove skulpture, kao uvod u povorku koja ostaje glavna zvijezda ovog dana.

Identitet općine

- Postavili smo simbol koji utjelovljuje sve ono što je naša povorka i berba grožđa predstavljala tijekom proteklih 80 godina. Dva ključna elementa, grozd i rimski stup, odražavaju identitet naše općine te podsjećaju na dugu i bogatu povijest koja seže još od vremena starih Rimljana, naglasila je povjesničarka i ravnateljica Osnovne škole Sveti Martin Petra Novinščak, koja je ujedno vodila program svečanosti.

- Povorka starih zanata i običaja zasigurno je jedna od

Kako su Mortinščani prešišali Štrigovčance

Sveti Martin na Muri predstavio je ovog tjedna svoju novu skulpturu na ulazu u općinu iz pravca Čakovca i Murskog Središća. Ogroman grozd povezan dorskim stupom tako će od sada pozdravljati mještane, prolaznike i turiste koji navraćaju u svetomartinski kraj. Dobra ideja je uskomešala i vinogradarske krugove susjedne općine. Jer zašto se nije

takvo nešto prvo napravilo u Štrigovi, u općini gdje ima najviše vinograda u Međimurju?

Ova nova ideja dobro je došla i vjerojatno će još više pokrenuti ostale da u brendiranju međimurskog vinogorja naprave stepenicu više.

Tko zna, možda se i u Čakovcu napravi nekakva skulptura u čast našim vinogradima u brežnom kraju. Krumpir imamo u Belici, oreh

u Orehovici, a sada i grozd pušipela u Svetom Martinu na Muri.

U Štrigovi pak je u najavama izgradnja vinske fontane na Mađerkinom bregu, koja će sasvim sigurno također privući mnogo pažnje. Za fontanu vina čula sam do sada da postoji u Sloveniji u mjestu Vodele u blizini Maribora te u mjestu Marezige nedaleko od Kopra. Nema ih puno pa će

atraktivnijih turističkih aduta Međimurja, a umjetnička instalacija koja krasi ulazak u samo mjesto dodatno naglašava poštovanje prema našoj povijesti. Stari Rimljani su prvi zasadili vinovu lozu u Međimurju, a rimsko naselje Halicanum svjedoči o tome. Instalacija je simbol naše povijesti, a završetak izgradnje Interpretacijskog centra u Svetom Martinu na Muri bit će sljedeći važan korak u očuvanju i prezentaciji naše bogate baštine, rekao je tom prilikom međimurski župan Matija Posavec, koji je prisustvovao ovim događajima.

Nova skulptura postat će trajni podsjetnik na duboko ukorijenjenu vinogradarsku tradiciju i povijesno naslijeđe Svetog Martina na Muri, te će svojim impozantnim izgledom pozdravljati sve posjetitelje i stanovnike koji ulaze u ovu pitoresknu općinu.

tim više biti, pretpostavljam, velika atrakcija u štrigovskom kraju.

Psihologija govori da ljudima svako malo treba nuditi nešto novo i nešto više. Jer ustajale stvari brzo dosade. Pogotovo sada kada su se granice otvorile i nastupamo van naših regija. Konkurencija je danas veća nego ikad prije, a potrošači imaju na raspolaganju bezbroj opcija.

SELNICA Brm, brmmm, dolaze oldtimeri!

Općina Selnica u suradnji s Oldtimer klubom Selnica organizira 18. tradicionalni susret starih traktora u Selnici koji će se održati u subotu, 31. kolovoza 2024. godine. Početak je predviđen u 11 sati u centru Selnice, ispred Oldtimer muzeja, Jelačićev trg 1. U cijeni kotizacije za sve sudionike su osigurane kape, pehar, startni broj, bon za jelo i piće. Detalji samog događaja i ovogodišnje rute oldtimera bit će uskoro poznati. Svi ste dobrodošli. (sh)

Tko želi na Marunadu u Lovran?

Općina Selnica ove godine organizira izlet na popularnu manifestaciju Marunada u Lovranu, koja će se održati po 48. put. Izlet je planiran za nedjelju, 13. listopada, a svi zainteresirani mogu se prijaviti najkasnije do petka, 30. kolovoza. Prijave se mogu slati putem e-maila na opcina.selnica@ gmail.com ili pozivom na broj 861-344 u uredovno radno vrijeme, od 11 do 14 sati, osim petkom.

Cijena izleta, koja uključuje prijevoz i vodiča, iznosi

36 eura po osobi. Općina Selnica su�inancira dio troškova, pa će putnici trebati uplatiti samo 20 eura. Uplate se primaju do 6. rujna, a raspored sjedenja u autobusu bit će određen prema redoslijedu prijava. Marunada u Lovranu poznata je kao jedna od najznačajnijih manifestacija u regiji, posvećena tradicionalnim lovranskim marunima, pa je ovo idealna prilika za sve ljubitelje prirode, hrane i dobre zabave da provedu dan na Kvarneru. (sh)

SVETOMARTINSKE MAŽORETKINJE 20 godina im je tek!

Svetomartinske mažoretkinje s ponosom obilježavaju 20 godina predanog rada i uspjeha. U sklopu proslave, od 28. do 29. rujna održat će se Mažoret kamp

ŽABNIK

u Termama Sveti Martin. Središnja proslava povodom 20. godišnjice zakazana je za 29. rujna, u sportskoj dvorani Termi, s početkom u 16 sati. (sh)

Skele idu na lifting

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodijelilo je Općini Sveti Martin na Muri 15.600 eura za skele. Sanirat će se ograde i pristupne rampe,

Kako bi se istaknuli iz mase, moramo biti kreativni u svojim idejama i spremni na promjene. To znači već i razvijati potpuno nove proizvode i usluge koje će zadovoljiti potrebe i želje suvremenog turista. Ne samo da ćemo povećati broj turista u našem kraju, već ćemo povećati i lojalnost onih koji su naš kraj već posjetili i ostao im je u odličnom sjećanju.

a planirana je i nabava nove čelične užadi, potopnih pumpi, pojaseva i užadi za spašavanje te povlačnih dizalica za napinjanje užadi. (sh)

Piše: Sanja Heric

ROTOR VRHOVLJAN dobio novu atrakciju

Uz Zrinsku gardu i Rimljanke događaj su uveličali Petra Novinščak, Ivica Kutnjak, Matija Posavec, Martin Srša, Arjun Šardi Puri i Mihael Frančić

Organizator Ignac Šardi - Naci brine da sve prođe u najboljem redu

ČEHOVEC

Čovljani se oprostili od svog dugogodišnjeg župnika

Tradicionalnim proštenjem, mještani Čehovca minule su nedjelje proslavili dan svog zaštitnika, odnosno blagdan sv. Roka.

Naselja Prelog, Otok i Cirkovljan dio su Župe sv. Jakoba ap. st. iz Preloga, naselja Draškovec, Čukovec, Hemuševec i Oporovec dio su Župe sv. Roka iz Draškovca, dok naselje Čehovec, odnosno njegovi vjernici, pripada Župi Sveti Juraj u Trnju.

No, za razliku od prijašnjih godina, nad ovogodišnje se proštenje nadvio tmurni oblak. Naime, svetu misu im je po posljednji put služio dugogodišnji župnik Župe

Sveti Juraj u Trnju, velečasni Darko Kelemenić.

Odlukom varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša, velečasni Darko Kelemenić razriješen je službe župnika u Župi sv. Jurja mučenika u Svetom Jurju u Trnju i imenovan je župnikom Župe sv. Vida u Pitomači. Na njegovo mjesto pak stiže velečasni Silvio Košćak, koji je razriješen službe župnika u Župi Presvetog Trojstva u Legradu i službe župnog upravitelja u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Đelekovcu

ČUKOVEC

i imenovan je župnikom u Župi sv. Jurja mučenika u Svetom Jurju u Trnju. Darko Kelemenić u Čehovec i Župu Sveti Juraj u Trnju stigao je 29. kolovoza 1999. godine te će, kako je rekao, sve ljude ovoga kraja i drago mu Međimurje uvijek nositi u svome srcu i molitvama.

- Dragi velečasni Darko! Isusove su riječi: „Vi znate da vladari ovoga svijeta gospoduju i svoje podanike drže u pokornosti. Među vama ne smije biti tako. Naprotiv, tko među vama želi biti najveći, neka bude najmanji, i onaj tko želi biti prvi, neka svima bude sluga.” Hvala Vam od srca što ste nam sve godine služili uz ove Isusove riječi, kao svećenik, župnik, kao prijatelj, istaknuto je u zahvali velečasnom Darku. Uz brojne vjernike iz Čehovca, velečasnom Darku posebno su zahvalili saborski zastupnik i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki, zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan te predsjednik Mjesnog odbora Čehovec Matija Strahija. (vv, studio vipro)

Piše: Sania Bižupić

Rudolf Stančin, 78-godišnji majstor iz Preloga, već gotovo dva desetljeća impresionira ljubitelje umjetnosti svojim drvenim maketama. Njegova umjetnost, koja je započela skromno i spontanom odlukom, danas krasi brojne domove i galerije diljem Međimurja, pa i šire.

Započeo sa zipkama za bebe

Priča o Stančinovu radu s drvom započela je na dirljiv način prije 18 godina, kada je

Gušti na novootvorenoj rekreacijskoj zoni

Vruću subotu članovi Ekološke udruge Hrast iz Čukovca iskoristili su za organizaciju zanimljivog ribolovnog natjecanja. Na prostoru novouređene Sportsko-rekreacijske zone Čukovec, održalo se ribolovno natjecanje mjesnih udruga, a sudjelovali su Udruga žena Žireki, Dobrovoljno vatrogasno društvo Čukovec, Nogometni klub Čukovec 77 te Ekološka udruga Hrast Čukovec.

Za sve natjecatelje i posjetitelje pripremljena je bila bogata ponuda jela i pića, a svojim dolaskom svi posje-

titelji prije svega podržali su rad udruga iz Čukovca. Prvo je mjesto osvojila ekipa domaćina, Ekološke udruge Hrast, drugo mjesto NK Čukovec 77, treće su bile članice Žireka, a posljednji, iako je samo natjecanje ovoga puta bilo u drugom planu, članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Čukovec. Organizacijom ovakvih događanja, želja je članova Hrasta i Mjesnog odbora Čukovec, što više popularizirati prostor novouređene Sportsko-rekreacijske zone Čukovec.

RUDOLF

Rudolfova unuka, tada četverogodišnja djevojčica, zatražila od njega da izradi zipke za bebe. - Unuka me na to potaknula, objašnjava, jer trebao je netko izraditi zipke za bebe za vrtić. Unuka je došla doma iz vrtića i pitala me mogu li to napraviti jer sam već ranije složio jednu zipku za njih kod kuće. Upitala je mogu li napraviti isto i za vrtić. Pristao sam i tako je sve počelo, prisjeća se Stančin. Ova početna narudžba ubrzo je dovela do stvaranja drvenih kuružnjaka, kućica, čamaca i drugih predmeta, a skromni početak brzo je prerastao u

Unuka me potaknula na umjetničku karijeru

Početna narudžba ubrzo je dovela do stvaranja drvenih kuružnjaka, kućica, čamaca i drugih predmeta

ozbiljan hobi, a potom i u pravo umjetničko opredjeljenje. Kada ga pitate što mu je najdraže raditi, Stančin je iskren. - Sve mi je lijepo raditi. Od plugova, kola, tački, svega. Meni je to lijepo. Zadovoljstvo mi je, kaže on s toplim osmijehom. Njegova ljubav prema stvaranju očigledna je u svakom djeliću njegovog rada, a zadovoljstvo koje osjeća dok oblikuje drvo može se vidjeti u svakom od njegovih djela.

Jednostavna tehnika

i velika vizija

Iako neki misle da je rad s drvetom kompliciran

i dugotrajan, Stančin to opisuje kao proces koji zahtijeva ideju i posvećenost. - Nije komplicirano, ali moraš imati viziju kako će to izgledati. Neka ideja mora biti. To radim polako, sjednem i rezbarim, objašnjava sa smiješkom na licu. Stančinu nisu strane ni međunarodne narudžbe – prošle godine je izrađivao kuružnjake za Njemačku, što pokazuje kako se riječ o kvalitetnoj umjetnosti daleko čuje. Kada je riječ o izboru drva, Stančin često koristi materijale koje drugi smatraju otpadom. - Većinom radim od otpada. Nekada dobijem drvo od ljudi koji pokrivaju krovove ili ambalažu od crijepova, pa time pravim čamce i ostalo. Pomognu mi ljudi, kaže. Ovaj pristup ne samo da pokazuje njegovu kreativnost, već i ekološku svijest u korištenju resursa koji bi inače bili bačeni. Na kraju razgovora Rudolf, sa skromnošću koja ga krasi, izražava svoju najveću želju: - Neka mi posluži zdravlje da mogu dalje raditi.

Rudolfovi kuružnjaci pronašli dom i u inozemstvu

Stančin posvećuje iznimnu pažnju detaljima u svakom svom radu

STANČIN iz Preloga – majstor drvenih maketa

Rudolf Stančin stvara drvene skulpture od materijala koji bi inače bio bačen

Dan danas, izrada zipki ostaje jedna od Rudolfovih omiljenih ak�vnos�

Vl. Darko Kelemenić

SAJAM zimnice u Zagrebu

Prijavite se!

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i ove godine organizira manifestaciju Sajam zimnice, ekoloških i autohtonih proizvoda koja će se održati od 18. do 20. listopada 2024. godine na Europskom trgu u Zagrebu (uključujući Ulicu Augusta Cesarca i Kurelčevu ulicu).

Pozivamo Vas da se prijavite za sudjelovanje kao izlagač na ovogodišnjem jubilarnom 10. Sajmu zimnice, ekoloških i autohtonih proizvoda.

Prijave će biti moguće na mrežnoj stranici sajamzimnice.mops od 26. kolovoza

POMURSKI

Zimnica može biti i slatka

2024. godine u 12 sati do popunjenosti predviđenih mjesta. Prednost pri odabiru imat će prijavitelji koji su ranije podnijeli prijavu. Organizator izlagačima osigurava besplatno sudjelovanje na manifestaciji.

SAJAM u Gornjoj Radgoni

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni

sajam “AGRA“, 62. izdanje, održavat će se od 24. do 29. kolovoza 2024. godine u Gornjoj Radgoni. Fokus sajma bit će prehrambena sigurnost, mladi i inovacije, digitalizacija i umjetna inteligencija u poljoprivredi, ekološka poljoprivreda, održiva poljoprivreda, učinkovito gospodarenje šumama, budućnost sela, klimatske promjene i izvori vode. Kao i svake godine, osim bogatog izložbenog programa predviđeni su i bogati stručni

programi, stručne izložbe životinja, stručne izložbe sajamskih vrtova, međunarodno ocjenjivanje kvalitete te prateći program. Među posjetiteljima je 30 % stručnjaka i poslovnih ljudi, 24 % ih dolazi iz inozemstva, 70 % ih se bavi poljoprivredom, a 10 % dolazi iz proizvodnje hrane. Sajam će biti prilika za predstavljanje najnovije tehnologije proizvodnje, uzgoja i prerade hrane vodećih svjetskih robnih marki poljoprivredne i šumarske mehanizacije te opreme za preradu hrane. (sh)

GRAD ČAKOVEC sufinancira analizu tla

Poljoprivrednik može dobiti potporu za osam uzoraka

Grad Čakovec raspisao je javni poziv za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi u 2024. godini za kontrolu plodnosti tla poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca.

Sredstva su namijenjena za sufinanciranje troškova izrade analize uzoraka tla. Pravo na potpore imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca.

Grad sufinancira izradu analize 80 uzoraka tla poljoprivrednim proizvođačima koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca.

Maksimalno se jednom korisniku može odobriti sufinanciranje analize osam

(8) uzoraka tla, odnosno iznos do 168 eura. Ukupno planiran iznos Grada Čakovca za provedbu ove aktivnosti iznosi 1680 eura. Sufinancirat će se po kriteriju reda prvenstva zaprimanja prijava ili do utroška sredstava, koji uvjet prije nastupi. Cijena analize jednog uzorka tla iznosi 52,50 eura (s PDV-om).

U sufinanciranju navedenog iznosa sudjeluju Grad i Međimurska županija, svaki s 40 %, odnosni s 21 eur dok krajnji korisnik plaća samo 20 % troškova ili 10,50 eura po uzorku. Zahtjevi se podnose na adresu Grad Čakovec, Upravni odjel za EU integraciju, gospodarstvo i digitalizaciju, Kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec. Javni poziv traje do popunjavanja planirane kvote prema kriterijima iz točke 3., a može biti otvoren najkasnije do 16. 9. 2024. godine. (vv)

Uz američkog i japanskog cvrčka pojavio se i

Piše: Sanja Heric

Na ovogodišnjim Danima vina i jabuke u Brezovcu, vodeći međimurski agronom Milorad Šubić održao je predavanje o trenutnom stanju u vinogradarstvu. Šubić je iznio svoje analize vremenskih uvjeta, zdravstvenog stanja vinograda te se osvrnuo na izazove koje donose štetnici poput američkog i japanskog cvrčka.

Šubić je izlaganje započeo osvrtom na nepogode koje su ove godine pogodile međimurske vinograde. Naglasio je kako je zdravstveno stanje vinograda generalno dobro i “Daj Bože da tako i ostane.”

Olujno nevrijeme pogodilo nas je 13. srpnja, osobito u Svetom Urbanu. - Sveti Urban klonska selekcija je od osiguravateljskih kuća šteta procijenjena na 7 posto, a po meni je tu bila najveća šteta zabilježena ove godine. Puno manje je tuče dobio Stanetinec, ali je on dobio tuču već krajem svibnja, istaknuo je Šubić.

Oluja je zahvatila i područje Svete Marije, gdje su uništeni dijelovi usjeva, a u proizvodnji krumpira zabilježeni su gubici

zbog stajaće vode početkom lipnja. Šubić je posebno istaknuo razdoblje intenzivnih padalina između 15. svibnja i 16. lipnja, kada je Železna Gora primila više od 170 litara kiše, što je uzrokovalo izbijanje crne truleži i peronospore.

Suzbijanje ličinki cvrčaka

Jedan od ključnih problema koji su naglašeni na predavanju bio je američki cvrčak, poznat kao prenositelj zlatne žutice. - Ove godine smo ga počeli pratiti već 25. lipnja, tri tjedna ranije nego inače, kazao je Šubić. Prvi cvrčak ulovljen je već 15. srpnja, što je rano u usporedbi s prijašnjim godinama.

Šubić je objasnio da američki cvrčak nije ekonomski štetan sam po sebi, ali zbog prenošenja zlatne žutice postaje ozbiljna prijetnja. - Svi vinogradari trebali bi suzbijati ličinke cvrčka nakon cvatnje, koristeći sistemične insekticide koji su učinkoviti protiv štetnika koji pikaju i sišu sokove, naglasio je Šubić, dodajući da kontaktni insekticidi, koji čine 85 posto registriranih sredsta-

POSTAVLJANJE MAMACA

S početkom dozrijevanja grožđa ranije epohe dozrijevanja upozoravaju se vinogradari na octenu mušicu pjegavih krila, štetnika koji izravno utječe na širenje vrlo opasne kisele truleži grožđa!

Na položajima i sortama gdje je ova bolest bila dominantan problem, preporučuje se u narednim danima započeti postavljanjem plastičnih

boca zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica.

va u Hrvatskoj, imaju učinkovitost manju od 40 posto. - U ovo doba godine je cvrčak najbrojniji. Govorimo o odraslim kukcima koji lete i imaju jednu generaciju godišnje. Prezimi jaje, zimsko na dvogodišnjoj rozgvi, sredinom svibnja se pojavljuju prve ličinke i razvoj traje sve do početka srpnja. Razvoj ličinke traje skoro dva mjeseca. Nakon cvatnje svi bi trebali suzbijati ličinke. Svi bi trebali suzbijati završne stadije ličinke. Ličinka ima pet stadija. Prva dva stadija ličinke ne mogu uzimati sokove iz žila. To je jako bitno jer me pitaju zašto ličinske ne suzbijamo prije cvatnje. Odgovor je radi zaštite pčela i jer ličinka prije cvatnje ne može prenositi i uzimati fitoplazmu, naglasio je Šubić.

Koje insekticide koristiti?

Šubić je iznio detalje o dostupnim insekticidima i njihovoj učinkovitosti u suzbijanju cvrčka. Prvi preporučeni insekticid je Sivanto Prime, koji bi trebao biti primijenjen nakon cvatnje. Drugi je Movento, snažan sistemik registriran za štitaste uši na vinovoj lozi, koji također suzbija cvrčke. - Problem s Moventom je njegova nespojivost s drugim sredstvima za zaštitu bilja, pa ga treba primjenjivati zasebno, što ga čini skupljim, pojasnio je Šubić. Treći je Mospilan, koji je 11. srpnja dobio izvanrednu dozvolu za upotrebu u suzbijanju cvrčka, a posljednji je biljni insekticid NeemAzal, izrađen od sjemenki indijskog jorgovana, namijenjen ekološkom vinogradarstvu.

- Ovi insekticidi su jedini koji učinkovito suzbijaju cvrčke. Ako ih ne koristite, niste napravili ništa, upozorio je Šubić.

Šubić je posebno upozorio na problem manjih nasada i vikend-vinogradara, koji često koriste jeftinije i manje učinkovite preparate. - Na lokacijama poput Banfija, od slovenskog vodotornja do Mađerkinog brega, Vučetinec i Grkaveščak, svakodnevno lovim dva do pet cvrčaka, što znači da vlasnici nisu suzbili ličinke na vrijeme, kazao je Šubić.

- Tamo gdje su korišteni ovi insekticidi nema odraslih kukaca. Recimo Orehovčak je od Grkaveščaka udaljen 4 kilometara. U Orehovčaku ih nema, a tamo su tri velika vinogradra, Jakopić, Kocijan i imamo vinograd pokojnog Lebara. Nema cvrčaka. Sveti Urban nema cvrčaka. Tamo gdje su veliki plantažni nasadi i gdje profesionalci koriste ova sredstva, tamo ih nema, usporedio je Šubić.

Uz američkog i japanskog cvrčka, pojavio se i neki treći

Uz američkog, sve je prisutniji i japanski cvrčak koji je deset puta brojniji u Šenkovcu nego u vinogradima te predstavlja dodatnu prijetnju, posebno u mješovitim voćnjacima.

- Imamo i japanski cvrčak, a sad se pojavio i neki treći. Možete doći do mene u ured da vam pokažem. Japanski je u Šenkovcu deset puta brojniji nego gore u vinogradima. Japanski vam voli mješovite voćnjake. Lijesku, orah, breskvu, jabuku, krušku i vinogradi koji imaju salicis vrbu pored. Imamo jedan položaj i tu sam prvi put našao. Naši su u Zagrebu otkrili da japasnki cvrčak u sebi ima stanice zlatne žutice. Znači, ako ima u sebi stanicu, tko može tvrditi da ne prenosi, zaključio je na tu temu Šubić.

Odrasla jedinka američkog cvrčka / Foto: Wiki/Yerpo

Milorad Šubić, rukovoditelj Savjetodavne službe Međimurske županije

MILORAD ŠUBIĆ o vinogradarskoj godini i trenutnom stanju u vinogradima

Crvena rog paprika je pravi hit

I ove srijede bilo je vrlo živo na čakovečkom sajmu. Miješao se žamor kupaca i prodavača, odnosno poljoprivrednih proizvođača. Primjetan je i sve češći razgovor na slovenskom jeziku kao i registarske tablice Murske Sobote. Što se ponude tiče, poglede su plijenile prije svega vreće paprike. Babura, rog, paradajzerica i feferoni, tražili su se na sve strane. Naravno, to nije ni čudno jer je vrhunac pripreme zimnice. Rog paprika na veliko se nudila po euro i pol, dok se za kilogram tražilo 2 eura. Ista je stvar i s paradajzericom dok su se feferoni prodavali po 3 eura. Nudili su se i krastavci na veliko po euro, odnosno euro i pol. Lubenice su očito izvrsno rodile jer se više ne

PLAC

Mladi grah u mahuni (kg): 2,5 €

Mladi grah

očišćeni (kg): 7-8 €

Patlidžan (kg): 1 €

Zelje (kg): 2 €

Kelj (kg): 3 €

Paprika (kg): 2 €

Rajčica (kg): 2,5 €

Krastavci (kg): 1-3 €

Mahune (kg): 3-4 €

Tikvice (kg): 2 €

Šljive (kg): 2 €

Presadnice (kom): 0,2 €

prodaju po kilogramu već po komadu i to za 2, odnosno 3 eura. Podosta je bilo i cikle koja se nudila po euro, patlidžan je bio po 2 eura, krumpir

Mladi grah u mahuni (kg): 2 €

Mladi grah

očišćeni (kg): 8 €

Krumpir (kg): 1 €

Zelje (kg): 2 €

Paprika (kg): 0,8-3 €

Rajčica (kg): 2-2,5 €

Krastavci (kg): 1,5-3 €

Tikvice: 2 €

Šljive (kg): 1,5 €

Breskva (kg): 1-2 €

Lubenica (komad): 2-3 €

Kruška (kg): 2 €

po euro kao i mrkva. Sve je više i štandova s domaćim suhomesnatim proizvodima kao i sa sirevima te kolačima. (vv)

BIOINSTITUT

Suodgovornost

bazena i kupača - zdravo kupanje

Za održavanje kupališta i provođenje higijenskih mjera odgovorni su vlasnici bazena.

Plivanje se u povijesti čovječanstva pojavilo prilično rano, a u 20. stoljeću postaje sve popularnije. Počeli su se graditi unutarnji i vanjski bazeni, zbog čega plivanje nije samo ljetna aktivnost. Uz atletiku, plivanje je jedan od osnovnih sportova, jer se uza nj razvijaju vaterpolo, moderni petoboj, triatlon te sinkronizirano plivanje. Smatra se jednim od najtemeljitijih oblika vježbanja, osnažuje mišiće tijela, podiže vitalnost te jača kardiovaskularni sustav.

I u ovoj priči, međutim, mikroorganizmi imaju svoju ulogu i mjesto. Ljudsko je tijelo veliko stanište mnoštva bakterija te je zanimljiv podatak da je naše tijelo građeno od 75x1012 humanih stanica, a na i u tijelu zdravog čovjeka nalazimo 75x1013 raznih bakterija. Nasreću, s većinom tih mikroskopski malih bića živimo u prijateljstvu i simbiozi.

Neke bakterije (npr. patogena E. coli, patogene stafilokokus i streptokokus vrste, Pseudomonas vrste) te gljivice (npr. Candida, Trichophyton vrste, Epidermophyton vrste, Microsporum vrste) i paraziti koji također nisu vidljivi prostim okom (npr. Cryptosporidium/Giardia) mogu ipak biti patogene za čovjeka i uzrokovati bolest.

Analiza mikrobiološke kakvoće bazenske vode temelji se na određivanju indikator bakterija (E. coli, ukupnih koliforma, fekalnih koliforma, Pseudomonas vrsta).

S gledišta apsolutne sigurnosti količina klora u bazenskoj vodi od 0,5 ppm – ni uredni nalazi indikator bakterija nisu 100 % sigurnost za odsutnost svih mogućih potencijalno patogenih bakterija i virusa u vodi kojih može biti i više od 100 različitih vrsta.

U tom smislu provodi se pranje bazena, dezinfekcija vode, filtriranje i izmjena vode, tehničko održavanje - popravci te godišnji remont. No, jeste li se zapitali možete li vi kao kupač pridonijeti mikrobiološkoj kakvoći bazenske vode? Pridržavamo li se kućnog reda na bazenskim kupalištima i na taj način također osiguravamo zdravo kupanje sebi i ostalim kupačima?

Podsjetimo se zajedno što je naša obveza na bazenskim kupalištima

1. Obvezno tuširanje prije ulaska u bazen i prolazak predbazenom (dezbarijeru) za pranje nogu – smanjit će se količina epiderme koja se skida s naše kože i kapljični ekskreti (nos, anus, mokraćni otvor).

2. Nošenje kape – za vrijeme boravka u bazenu svakom kupaču otpadne nekoliko

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

desetaka vlasi čime se povećava količina organske tvari u bazenskoj vodi.

3. Izbjegavati posjet bazenu ako imate vidljive promjene na koži, crvenilo, akne – prišteve, ogrebotine i posjekotine.

4. Suzdržavanje od bilo kakvih fizioloških potreba vezanih uz nuždu u bazenskoj vodi. Naravno da voda za kupanje nije sterilna. U njoj uvijek perzistira mala količina bakterija koja se djelomično uklanja filtracijom, a klor koji se nalazi u vodi onemogućava njihovo umnažanje. Upravo zato vodite brigu i o svojoj samozaštiti tako da se dobro istuširate nakon kupanja u bazenskoj vodi. Ako osjećate pad vlastitog imuniteta (herpes, mononukleoza) ili ste na terapiji kortikosteroidima i citostaticima, odgodite posjet bazenu do popravljanja općeg stanja. Boravak na bazenu iskoristite kao doprinos vlastitom zdravlju, ali ne zaboravite da smo i mi kupači suodgovorni za zdravo kupanje svih nas.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

CIJENE

CIJENE SAJAM

Piše: mr. sc. Bojana Božović, dr. vet. med.

Petar Stojčević iz Lasovca kraj Bjelovara nudio je crvenu rog papriku

Sanja Đurasek iz Celina kupce na placu uvijek iznenadi novom bojom povrća

www.mnovine.hr

Vršna trulež plodova rajčica i paprika

Urazdobljima dužih suša ili previše vlage, na paprikama i rajčicama često se pojavljuje vršna trulež plodova. To je �iziološki poremećaj koji je uzrokovan pomanjkanjem kalcija – bilo da se radi o pomanjkanju kalcija u plodu, ili o posljedici previše ili premalo vlage u tlu, a što opet uzrokuje nedostupnost i time nedostatak kalcija u plodu. Pojava je povezana s međuovisnosti kalcija, dušika i vlage u tlu, i može se pojaviti i s dovoljno kalcija u tlu – ako nema dovoljno vlage koja bi odvela taj kalcij u plod. Najčešća je na paprici, rajčici, patlidžanima i dinjama.

Vršna trulež plodova počinje na vrhovima plodova, isprva kao smeđe mrlje. U toj fazi pazite da ne zamijenite vršnu trulež rajčice i plamenjaču, jer izgledaju prilično slično. Očigledna je razlika da se vršna trulež pojavljuje samo na dnu tj vrhu ploda, nikad po cijelom plodu kao kod gljivičnih bolesti.

Vršna trulež plodova česta je za vrijeme suše kod paprike. Paprike ipak ostaju jestive i možete ih iskoristiti,

samo se odreže ono što je počelo truliti. Mnogi skupljaju ljuske jajeta, usitnjavaju ih u prah i zalijevaju njime redovito rajčice - mada kako sam našla podatak, treba duže vrijeme da se i taj kalcij razgradi i bude dostupan biljkama. Mnogi krenu prihranjivati kalcijem, bilo folijarno, bilo zalijevanjem. Na tržištu postoje prirodna mineralna sredstva od kalcita i sl. kojima se može prihranjivati biljke folijarno. Međutim, imajte na umu da se vršna trulež pojavljuje u razdobljima dužih suša ili previše vlage. I to većinom ne zato što fali kalcija u tlu, nego jer radi ekstrema biljka NE MOŽE dovoditi kalcij u plod. Da ozbiljno fali kalcij u tlu i sama bi biljka pokazivala nedostatak istog, a ne samo po plodu. Stoga ne pretjerujte s dodavanjem kalcija, možete napraviti i štetu - poremetiti ravnotežu u tlu. Prvo treba biljkama smanjiti posljedice šoka radi previše kiše ili vrućina i suše.

Pripremila:

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

je li biljka izložena šoku. Za vrijeme sušnih i vrućih ljeta redovito malčiranje jako pomaže, jer smanjuje i gubitak vlage iz tla i ne dozvoljava pregrijavanje tla – pa tako i biljke nisu pod šokom, te je pojava vršne truleži minimalna. To je zapravo sve što ja radim u svom biovrtu: redovito malčiram i sadim biljke mješovito, te je pojava vršne truleži kod mene minimalna. Ne prihranjujem dodatno biljke jer vršna trulež kako sam i napisala većinom nije posljedica nedostatka kalcija u tlu, nego loših vremenskih uvjeta kad biljka ne može dovoditi kalcij u plod. Dobre biološke metode smanjuju pojavu vršne truleži na vrtu - pa čak i za vrijeme ekstremnih uvjeta.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

Ako zapazite plodove pogođene vršnom truleži, maknite plodove koji su počeli propadati i pa prvo dobro razmislite

U VRTU Stjepana Kovača u Domašincu

Paradajz kapitalac

od 750 grama

Stjepan Kovač iz Domašinca pohvalio nam se krupnim plodovima paradajza iz svog vrta. Jedan komad stavio je na vagu i ona je pokazala 745 grama.

- Imali smo i krupnije komade, dodao je. To su plodovi koji su ostali nakon posljednje tuče koja nam je oštetila dosta toga. Naime, u obiteljskom vrtu uzgajaju sve

Zato je prva pomoć kod pojave vršne truleži, naravno uz pomalčirano tlo –zalijevanje u vrijeme suše ako nemate sustav zalijevanja kap po kap, i

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

vrste povrće koje su tipične za naš kraj. Uglavnom protežiraju starinske sorte tako da je i ovaj kapitalac ustvari starinska sorta pogodna kako za jelo tako i za kuhanje.

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

- Za razliku od hibrida te industrijskog paradajza, ova sorta ima vrlo nježnu i tanku kožicu, objasnio je Stjepan. (vv)

Stjepan Kovač s ponosom je pokazao krupni plod paradajza

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr  dijana@medjimurje-plin.hr

ZAJEDNICA BRANITELJA UDRUGA MEĐIMURSKIH BRANITELJA

Bolest nije uvjet za Veteranski centar

Od zajednice branitelja udruga Međimurske županije stiglo je priopćenje koje u nastavku u cijelosti objavljujemo:

Od branitelja i članica ZBUMŽ-a stižu informacije da čelnici nekih braniteljskih udruga i tijela javne vlasti uporno objašnjavaju da se za boravak u Veteranskom centru mogu prijaviti samo branitelji i članovi njihovih obitelji KOJI SU BOLESNI, te da će ostalima biti odbijena prijava, a naše pojašnjenje i tumačenje da veteranske centre mogu koristiti SVI HRVATSKI BRANITELJI i članovi njihovih obitelji sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima su proglašavali neistinitim i lažnim, pa smo

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA PODTUREN

OPĆINSKI NAČELNIK

zamolili pojašnjenje u vezi s korištenjem veteranskog centra od Uprave veteranskog centra.

Zaprimili smo pojašnjenje Uprave veteranskih centara koje potvrđuje da je naše tumačenje i informiranje bilo istinito i svrhovito, a da oni koji nama lijepe etikete, dezinformiraju hrvatske branitelje i šire neistine o veteranskim centrima. Stoga u privitku dostavljamo i pojašnjenje Uprave veteranskih centara s pozivom svim hrvatskim braniteljima da iskoriste svoja prava.

Pojašnjenje je kratko i jasno da su Veteranski centri osmišljeni su kao rehabilitacijski centri za hrvatske branitelje i njihove obitelji

te pružaju mogućnost korištenja usluga kroz program smještaja ili boravka, ali BOLEST NIJE UVJET.

To je u skladu s Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji Članak 18. - Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji pod uvjetima određenim ovim Zakonom mogu ostvariti sljedeća prava: 20. ostale potpore i “pravo na korištenje veteranskih centara i drugih javnih ustanova za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji.“

Predsjednik

Željko Tomašić

KLASA: 944-01/24-01/01

URBROJ: 2109-13-02-24-03

Podturen, 22. kolovoz 2024.

Na temelju Procedure upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Podturen KLASA: 401-01/20-01/11, URBROJ: 2109-13-02-21-01, Općina Podturen objavljuje da je raspisan

JAVNI

NATJEČAJ ZA PRODAJU NEKRETNINA U VLASNIŠTVU OPĆINE PODTUREN

Prodaju se slijedeće nekretnine u vlasništvu Općine Podturen: r.br. k.č.brKat. općina z.k.ul. Oznaka zemljišta Površina M2 Poč. Cijena - euri Jamčevina u eurima

1.1007/13 Gornji Kraljevec 2396 livada 14324.296,00 429,60 21007/23 Gornji Kraljevec 2396 livada 14154.245,00 424,50

3. 642/21 Sivica 1932 oranica 14664.398,00 439,80

4. 642/19 Sivica 1932 oranica 19035.709,00 570,90

5. 642/6 Sivica 1932 oranica 15254.575,00 457,50

Vlasnički dio za sve nekretnine je 1/1. Najviša ponuđena cijena smatrat će se najpovoljnijom ponudom. Prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji (SGMŽ 12/05, 6/15, 9/19, 12/19- pročišćeni tekst i 19/24) nekretnine se nalaze unutar granica građevinskog područja naselja. Rok za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina izloženih na prodaju u ovom Javnom natječaju je 15 dana, a počinje se računati od početka sljedećeg dana od dana objave teksta natječaja u novinama.

Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je na mrežnim stranicama Općine Podturen www.opcinapodturen.hr i na oglasnoj ploči Općine Podturen, Ivana Grščića 5. Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen, na adresi: Ivana Grščića 5. ili na tel. 040/847-004.

Općina Podturen

MJESEČNA: 6 eur

TROMJESEČNA: 18 eur

POLUGODIŠNJA: 36 eur

GODIŠNJA: 72 eur

Jučer 20. kolovoza 2024. godine, podignuti je novi Vodotoranj na vodocrpilištu Prelog. Vodotoranj je visoki 53 metara, sa spremnikom vode kapaciteta 350 m3 i ukupne težine više od 430 T. Izgradnja Vodotornja u Prelogu sa spojnim cjevovodom i pristupnom prometnicom na crpilištu Prelog jedna je od aktivnosti koju Međimurske vode izvode u sklopu projekta „Izgradnja manjih dijelova sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području Međimurske županije – nastavak“ te je su�inanciran bespovratnim sredstvima iz NPOO-a. Ukupna vrijednost izgradnje Vodotornja je 1,15 mil Eur a iz bespovratnih sredstava su�inancira se 90%. Ugovor za gradnju Vodotornja sklopljen je u prosincu 2021. godine s požeškom tvrtkom Magma d.o.o.

Potreba za novim vodotornjem nastala je s ciljem osiguranja kvalitetne, optimalne i sigurne opskrbe vodom za Međimurke i Međimurce koji se opskrbljuju vodom sa crpilišta Prelog

(više od 24 tis. stanovnika). Naime, postojeći vodotoranj koji je izgrađeni još 1988. godine, iako redovito kontroliran i održavan, u dijelu građevinske konstrukcije pokazuje znakove trošenja. Iako je ovo normalno za građevine, kako se ne bi na bilo koji način poremetila opskrba vodom krenulo se u gradnju novog vodotornja navodi Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda.

Jučerašnji događaj podizanja kompletne konstrukcije vodotornja za sve nas prisutne bilo je neopisivo iskustvo te nas veseli što se i mi u Međimurju možemo pohvaliti građevinskim zahvatima koji svojim obimom nadmašuju brojne projekte koji se grade diljem Hrvatske, poručuju iz Međimurskih voda. Novi vodotoranj bi u potpunosti trebao preuzeti funkciju starog najesen.

VRATIŠINEC

Školarcima

po 30 i 40 eura

Općinski načelnik Mihael Grbavec u ponedjeljak 19. kolovoza donio je Odluku o su�inanciranju radnog materijala svim učenicima Osnovne škole “Dr. Vinko Žganec“ Vratišinec. Svim učenicima, njima ukupno 105 prema popisu koji je dostavila Osnovna škola dodijelit će se jednokratna �inancijska pomoć u ukupnom iznosu od 3740 eura. Učenici od 1. do 4. razreda primit će �inancijsku pomoć od 30 eura dok će učenici od 5. do 8. razreda primiti �inancijsku pomoć u iznosu od 40 eura. Financijska pomoć dodjeljuje se putem poštanske uputnice. Općinski načelnik ovom Odlukom nastavio je dobru praksu pomaganja roditeljima u nabavci školskih materijala i pribora, a kao i proteklih godina srednjoškolci i studenti također mogu očekivati dodjelu jednokratnih �inancijskih pomoći. (sh)

STRAHONINEC

Predajte zahtjev za sufinanciranje radnih materijala

Općina Strahoninec i ove godine pomaže roditeljima učenika. Naime, Općina će �inancirati nabavu radnih bilježnica, likovnih mapa i setova za tehničku kulturu za učenike s prebivalištem

NAGRADNI NATJEČAJ

na području općine. Zahtjev za �inanciranje predaje se na propisanom obrascu (preuzima se na internetskoj stranici Općine Strahoninec www.strahoninec.hr ili osobno u Jedinstvenom

“Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 112. kola

Novo, 112. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe)

ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. kolovoza. Sretnog dobitnika 112. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. kolovoza. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

upravnom odjelu Općine Strahoninec), a isti se podnose od 9. rujna 2024. do 30. rujna 2024. godine. Zahtjev s potrebnom dokumentacijom dostavlja se poštom, putem e-mail adrese info@

strahoninec.hr ili osobno na adresu: Općina Strahoninec, Dravska 1, Strahoninec. Zahtjevi čije su prijave nepotpune i/ili izvan navedenog roka neće se isplaćivati. Uz Zahtjev potrebno je priložiti

presliku osobne iskaznice podnositelja zahtjeva (roditelja/skrbnika), preslike računa o kupljenim obrazovnim materijalima i presliku tekućeg računa s IBAN brojem. (sh)

Irena Kraljić jedva čeka petak i naše novine

S našim poklon-vrećicama ovoga tjedna skoknuli smo do Savske Vesi i tamošnju mjesnu trgovinu. U redovnoj nabavci susreli smo našu redovitu čitateljicu Irenu Kraljić koju smo obradovali poklonom. Naime, ne samo što nas revno prati, gosp. Irena zaboravila je ponijeti vrećicu pa se poklon pokazao vrlo e�ikasnim. Iako nema neku posebnu rubriku koju željno iščekuje, ipak prvo pročita sportske stranice, pogleda osmrtnice i naravno vijesti iz svog kraja, a onda sve redom. Vrećice smo poklonili i trgovkinjama Maji Korunić i Lidiji Zlatarek. Treba reći da su sve tri redom Savčanke. (vv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Maja Korunić, Irena Kraljić i Lidija Zlatarek sa svojim poklon-vrećicama

TRGOVINA KRK (METSS) Savska Ves

Školarci uskoro kreću u novu školsku godinu

KAKO SE HLADE MEĐIMURCI

I dok ljeti svi hrlimo na more i bazene, Filip Fodor ima sasvim drugu taktiku. Naime, ovaj Čakovčanec koji uskoro puni 32 godine totalno je kontinentalni tip i on po ovoj vrućini radije lupa po treninzima, nego da se hladi u vodi. Obožava borilačke sportove pa ozbiljno trenira Krav Magu, boks, a od nedavno i brazilski Jiu Jitsu. Vjerojatno je osmislio neki vlastiti lifehack, pa iskorištava visoku temperaturu okolice za vlastito zagrijavanje na treningu. Naime, FIlip je i obrtnik u IT-sektoru i neprestano osmišljava nove projekte. No nemojte misliti da nema i slobodnog vremena. Pa tako rekreativno nedjeljom igra stolni tenis, ide u teretanu, ali zna čak izaći i iz dvorane u vožnju biciklom. Stvarno vrući Međimurec koji ne treba hlađenje. (tn, foto: Marrtinez)

petak,

23. kolovoza

10:00

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Misa zadušnica u Macincu, crkva

10:00

Jazz u vinogradu

Mađerkin breg

18:00

Otvorenje izložbe

projektnog natječaja idejnog arhitektonsko

-urbanis�čkog rješenja

Centra znanos�

Prostor bivše vojarne, Čakovec

18:00

Tajne mapiranja uma zgrada Scheier

21:00

Povratak u Osamdesete

NK Polet

subota,

24. kolovoza

6:15

Budnica u Pribislavcu

Ulice Pribislavca

9:00

Teniski turnir Metuzalem

Teniski klub Pribislavec

10:00

Jazz u vinogradu

Mađerkin breg

13:00

Gulašfest 2024.

NK Međimurec

Dunjkovec-Prete�nec

13:00

Grofovska kotlovina Pribislavec

16:00

Volim Nogomet – turnir

ŽNK Međimurje

SRC Mladost Čakovec

17:00

Trail Sve� Juraj na Bregu PG Geler

SWAMI SATYANAND otkriva misterij uma

Art of Living nova je prekretnica

Ovog petka od 18 sati u zgradi Scheier čeka nas nova i zanimljiva radionica. Do sada je Swami Satyanand dotaknuo živote više od 12.000 ljudi iz svih društvenih sfera kroz Art of Living radionice, od državnih dužnosnika i managera u korporacijama, do ljudi koji žive u plemenskim zajednicama. Jedan je od najbližih suradnika Gurudeva Sri Sri Ravi Shankara, osnivača Art of Living fondacije, najveće svjetske volonterske organizacije aktivne u preko 180 zemalja svijeta. Swami Satyanand je od svoje 23. godine posvećeni Art of Living učitelj te je postao ključna osoba u širenju mira, zadovoljstva i sreće diljem svijeta. Jedan od najsnažnijih aspekata njegove priče je njegova osobna transformacija. Nekada ljutiti mladić, kroz moćne je tehnike disanja, koje se uče na Art of Living radionicama, evoluirao u staloženu i nadahnjujuću osobu. Njegovo unutarnje putovanje od nemira do spokoja oblikovalo je njegov karakter koji služi kao nadahnjujući model za one koje podučava. Sama riječ Swami znači onaj koji je utvrđen u sebi; to je osoba koja je posvetila život poučavanju i nesebičnom služenju drugima. Predavanje će se održati i u Prelogu 27. kolovoza s početkom u 18 sati u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga. Ulaz na događaj je besplatan. (pt)

Ugođaj je još posebniji uz dobro društvo

Rapsodija na Mađerki

Mađerkin breg i ove je godine rezerviran za fenomenalan događaj. Jazz u vinogradu međunarodni je jazz festival pod ravnanjem gospodina Ratka Zjače. "Breg" odlične glazbe koju će, uz svjetske i domaće zvijezde jazza, predstaviti neki od najpoznatijih

IZLETIŠTE

hrvatskih DJ-a i selektora, a gastronomsku priču priča poznati međimurski chef Marko Pal�i. Za vrhunsko vino u kojem ćete uživati na najčarobnijem bregu Međimurja tu je obitelj Štampar, a koji su napravili festivalsko vino. Sve to objedinjuje posebna, čarobna lokacija – 341 metara nadmorske visine okružena kaskadnim vinogradima i pogledom na 4 države. Jazz u vinogradu počinje od petka, 23. kolovoza i traje do nedjelje, 25. kolovoza. Ulaz je moguć jedino uz predočenje ulaznica. (pt)

Omiljeni auto vas čeka

U subotu 24. kolovoza poseban je dan za sve ljubitelje BMW vozila jer na Izletištu Goričanec čeka vas susret ljubitelja upravo BMW vozila. Svi posjetitelji i izlagači moći će uživati u prekrasnom ambijentu, ukusnoj hrani i osvježavajućim pićima Izletišta Goričanec.

Izlagači se mogu natjecati u jednom natjecanju za koje je potrebna prijava – natjecanje u mjerenju glasnoće ispušnog

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - JAN CLARK: PRIRODNA MENOPAUZA

Dobitnik knjige U raljama divljine objavljene u prošlom broju je Petra Sanjković Šipoš iz Svete Marije. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1510

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Broj telefona:

Jan Clark: Prirodna menopauza

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Menopauza je za mnoge žene vrijeme emocionalne i �izičke promjene. Prirodna menopauza otkriva kako izbjeći rizike povezane s hormonskom nadomjesnom terapijom i kako na prirodan način ublažiti neugodne simptome promjene. Primijenite alternativne terapije, uključujući biljne pripravke, akupunkturu i re�leksoterapiju kako biste spriječili valove vrućine, noćna znojenja i napade anksioznosti. Izgradite čvrste kosti prehranom i vježbanjem te spriječite osteoporozu. Neka tehnike kontrole stresa, kao što su joga i meditacija, postanu dio vašeg svakodnevnog života.

sustava/usisne grane, za osvojeno prvo mjesto pobjednik će dobiti vrijedan poklon iznenađenja! Ulaz za sve posjetitelje i izlagače je besplatan.

Kupnjom srećke na događaju, imate priliku osvojiti fantastične nagrade i sudjelujete u igri koja je prepuna uzbuđenja i zabave.

Dođite i uživajte u svakako drugačijoj suboti od one na koju ste navikli. (pt)

Priručnik namijenjen ženama u menopauzi - otkrijte alternative u hormonskoj nadomjesnoj terapiji

nedjelja,

25. kolovoza

9:00

Dani otvorenih vrata igraonice Igraonica Pribislavec

10:00

Volim Nogomet –turnir ŽNK Međimurje SRC Mladost Čakovec

10:00

14. Divlji triatlon Prelog Marina Prelog

10:00

Jazz u vinogradu Mađerkin breg 11:30

Dani Dobravskog ljuka Dom kulture Zalan 16:30

3. Humanitarna utrka za udrugu Down NK Omladinec Mačkovec

16:30

Predstavljanje knjige Eli kaj, eli nikaj Matulov grunt, Frkanovec

ponedjeljak, 26. kolovoza

9:00

POVRATAK u 80-e Posebne su bile te neke

godine

U petak 23. kolovoza od 21 sat čeka nas veliki party u sklopu Dana općine Pribislavec. Pripremite otkačene outfite i vratite se u zlatna doba 80-ih uz neponovljive hitove za koje za vas vrte DJ Luksi i MC Berto! U prigodno uređenom šatoru uz NK Polet Pribislavec te plesni podij u blistavom retro stilu pokažite vaša plesna umijeća i osvojite neku od prigodnih nagrada. Tu je i retro foto kutak za ovjekovječiti vaš trenutak! Jedini uvjet je da na sebe nabacite najbolji outfit koji vas asocira na 80-e. (pt)

Mažoret kamp Nedelišće MESAP

četvrtak, 29. kolovoza

16:00

Fes�val balona na vrući zrak Marina Prelog

petak, 30. kolovoza

16:00

Fes�val balona na vrući zrak Marina Prelog

18:00

Dani Malog Mihaljevca

19:00 Put međimurske nošnje Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja

21:00

Koncert: MINEA Prelog

POKLANJA KNJIGU

MJESEČNI VODIČ

JAZZ U VINOGRADU

intervju tjedna

DENIS HRŽENJAK iz Selnice, zvonar s posebnim talentom

Klenkanjem vratio pjesmu zvonima

Denisova obuka klenkanja u susjednim slovenskim Črenšovcima trajala je tri godine

Piše: Sanja Heric

Proštenjarski dan Velike Gospe u Svetom Martinu na Muri svojim je klenkanjem uveličao 31-godišnji Denis Hrženjak iz Selnice. Ako ste se kao i mi pitali što to znači klenkanje, to je poseban oblik muziciranja na crkvenim zvonima. U susjednoj Sloveniji, ovaj je način muziciranja vrlo raširen, a klenkanje se naziva i pritrkovanje, također i pritrkavanje. Pritrkovati, odnosno po međimurskom klenkati, u Sloveniji je upravo naučio i naš sugovornik Denis.

- Na ideju o klenkanju u crkvi došao sam skupa sa Stankom Perčićem. Pokazao sam mu nekoliko snimki klenkanja u Črenšovcima i on je odmah je upitao bi li se nešto takvo moglo organizirati u Svetom Martinu na Muri. Župnik Mladen Gorupić odmah je prepoznao moj talent i pitao me mogu li klenkati, govori nam naš sugovornik.

- Ovdje i u Hlapičini je super što su zvona jedna do drugog poredani. To je super za jednoga, mada nije problem ako su drugačije posložene jer ima i ekipa koja može doći i svatko na svojem zvonu zvoniti, priča nam Denis, dok se penjemo po zvoniku svetomartinske crkve kako bi došli do mjesta gdje se ova glazbena rapsodija i odvijala.

Klenkati naučio u Sloveniji

Sam ulaz u zvonik nalazi se stražnje strane pjevališta –kora, a do vrha zvonika vodile su uske stube i potrebno je s mnogo pažnje stavljati nogu ispred nogu. No to nije problem za glavnog protagonista naše priče. Naime, Denis je već od malena provodio vrijeme u crkvi, ponajprije selničkoj crkvi, gdje mu je djed svojedobno bio zvonar, a njegovim je stopama onda i on krenuo.

Kada smo se popeli gore, na samom vrhu su nas dočekali šišmiši. Malo su se uskomešali, ali su se ubrzo privikli na neočekivane goste. Danas se u zvoniku svetomartinske crkve nalaze tri zvona, od kojih je najstarije i najveće lijevano u Varaždinu 1845. g.,

Što je klenkanje?

U zvonologiji, znanosti o zvonjenju, “klenkanje” se često koristi za opis posebnog načina zvonjenja gdje se zvonovi udaraju u različitim kombinaci-

jama, stvarajući složene i melodične uzorke. To je karakteristično za crkvena zvona i povezano je s različitim običajima i blagdanima.

Jedno od zvona iz svetomartinske crkve na koje je Denis zvonio izliveno je u Mariboru 1924. godine

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 04.09.2024. u CineStaru Varaždin.

a preostala dva u Mariboru 1922. i 1924. godine. Zvona teže 460, 260 i 150 kilograma. Što pak se tiče tonaliteta, veliko zvono u svetomartinskoj crkvi ima H1, srednje Cis 2, a najmanje Fis2. Zvona su posvećena svetom Martinu biskupu, svetom Augustinu i svetom Antunu. Zanimljivo je i da su elektri�icirana 1990. godine, a najvjerojatnije je tada izvedena i čelična konstrukcija koja ih nosi, te novo stubište u zvoniku. Tijekom 2008. montirani su novi jarmovi i klatna. Denisova obuka klenkanja u susjednim slovenskim Črenšovcima trajala je tri godine. Kako nam je rekao, dio je i skupine Pretrkovalci črenšovske županije.

- Upoznali smo se preko Facebooka. Klenkati su me naučili Dominik Malovrh i Denis Božović iz Ljubljane te Dominik Krznar i Damjan Vučko iz Črenšovci. Zahvaljujući njima ja sam naučio klenkati. Mene to inače zanima od malih nogu. Ne samo klenkanje, nego sve vezano uz misu, zvonjavu, vjerska glazba. Vjernik sam i pjevao u Župi Marije Kraljice i Svetog Ladislava u Murskom Sredi-

šću, govori nam Denis, koji inače radi kao soboslikar i fasader.

- Najvažnije je prije isključiti automatiku kako se ne bi zvon upalio tijekom klenkanja i da ti se što ne dogodi. Onda se uzme bat, i udarcima batom proizvodi se melodija. Postoje određene melodije, a klasi�iciraju se brojevima 2212, 2212. Ne postoje notni zapisi, nego se sve radi po sluhu, objašnjava nam Denis, koji je sretan zbog pozitivnih reakcija koje je čuo od ljudi nakon svog prvog klenkanja u Međimurju.

Nekada je klenkanje bio vrlo raširen običaj u Međimurju, ali je elektri�ikacijom zvona skoro pa izgubljen. No Denis vraća nadu međimurskim zvonicima. Klenkanjem se bavio i njegov djed Ivan, o čemu je Denisu često pričala baka Marija.

- Još nisam čuo nikoga u Međimurju da se time bavi. U svetomartinskoj župi sam prvi koji je nakon 40-ak godina opet oživio ovaj stari običaj. Za sad sam samo klenkao u crkvi u Hlapičini i ovdje u svetomartinskoj crkvi, govori nam dalje Denis, koji je prije inače bio pomoćni zvonar u

selničkoj crkvi, kao pomoć zvonaru Franji Kutnjaku. Kome zvono zvoni?

- Zvona zvone svima nama. Ima jedna uzrečica na to: “Žive zovem, mrtve oplakujem, samo Bogu slavu dajem.” Nekada se ta izreka stavljala na zvono kao lijevački natpis. Obično se na zvona stavljaju relje�i Blažene Djevice Marije, zaštitnice župe. Relje�i srca Isusova, Srca Marijana, ovisno o tome kome se želi posvetiti zvono, ističe.

Ono što je još zanimljivo jest da se zvoni protiv tuče i vremenskih nepogoda. - To je ponovno počelo biti aktualno. Čuo sam da su fratri u Čakovcu počeli ponovno zvoniti. A zvoni vam i protiv tuče Miroslav Horvat, zvonar u župi u Nedelišću. Neke župe se protive tome jer ne vjeruju u to. No postoje zakoni �izike, i zvona imaju tu moć da vibracijama razbiju oblake. To je bila nekada crkvena praksa od nekada. Međutim puno se ljudi, kada malo duže zvoniš, buni na zvonjavu. Da uopće ima efekta, trebalo bi pustiti jedno pola sata da zvoni, pojašnjava nam Denis.

Kucanje, također i zveckanje, dolazi u obzir ako su u zvoniku barem dva zvona. Ako je samo jedan obješen, to je normalna zvonjava. Klenkanje se može provesti na tri različita načina: s kembleom – odnosno s visećim željeznim dijelom zvona koji oscilira, potom čekićem – posebnim drvenim čekićem udara se po vanjskom rubu zvona, te užetom – kod kojeg zvono ravnomjerno oscilira preko poluge.

Sve su pjesme koje nastaju klenkanjem relativno jednostavne jer se najčešće koristi do pet zvona, što znači pet različitih tonova. Sviranje zvona može biti opasno za bubnjiće ako su dulje vrijeme izloženi izravnoj buci.

Nekada je klenkanje bio vrlo raširen običaj u Međimurju, ali je elektrifikacijom zvona skoro pa izgubljen. No, Denis vraća nadu međimurskim zvonicima

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U

1 x 2 ULAZNICE za film Vrana

Dobitnica ulaznica za film: Mateja Kupec

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Zato klenkari za zaštitu koriste slušalice koje znatno prigušuju buku, a upravo je takve slušalice koristio i Denis kada je klenkao za Veliku Gospu.

- Uvijek mi se srce raduje da imam prilike klenkati i zvoniti sa zvonima koja su proizvedena u Sloveniji jer su zaista najbolje kvalitete i zvuka. Ako je neko od mladih zainteresiran za klenkanje evo prilike, možete naučite klenkati. Nije teško, samo trebate imati dobru volju, poručuje za kraj mladi Denis, koji svoju umjetnost klenkanja i dokumentira pa tamo njegove video uratke možete pronaći na Youtube-u.

DIJELIMO

Na špici smo sreli i veseli nasmijani par

Elegantna kombinacija rezervirana je i za toplije dane

uzorak uvijek je dobar odabir za tople dane

Duga bijela i lepršava haljina gotovo da je sinonim ljeta

Čakovečka špica

Haljini zanimljiva uzorka dozu elegancije dodaju rupice u materijalu i igra sunca i sjene

Piše: Paulina Topolko Foto: Mario Golenko

Cvjetni

Točkasta haljina zagonetno otkriva ramena

Crna košulja još je jedan klasik u svijetu mode

Smeđi tonovi furaju se i lje�

NOGOMET

NOVI PREDSJEDNIK NK-a Graničar Kotoriba

Inženjer elektrotehnike kojem je nogomet u krvi

- Želja je da postanemo stabilan trećeligaš, a volio bih da naš Sportski park bude neosvojiva tvrđava, rekao je Ivan Kos

Piše: Miljenko Dovečer

Na izbornoj skupštini

NK-a Graničar, trećeligaša iz

Kotoribe koja je održana 5. kolovoza u klupskim prostorijama izabrano je novo vodstvo. Skupština kluba predsjednički mandat povjerila je dosadašnjem dopredsjedniku Ivanu Kosu, dok je za novog dopredsjednika izabran Nikola Pišpek, a za tajnika Mario Friščić. Graničar ima jedan od najboljih sportskih objekata u Međimurju

NK Graničar sada ima jedan od najboljih nogometnih i sportskih objekata u Međimurju. Stalno se nešto gradi kako bi sportaši i rekreativci imali mogućnosti za bavljenje raznim sportovima. Na infrastrukturnom planu završeno je tzv. cageball igralište (nogomet u kavezu), napravljeni su pripremni radovi poput rušenja drveća i dovoza zemlje za izgradnju pomoćnih terena, izgrađene su nove kućice za rezervne igrače te delegata, a nedavno je postavljena i solarna elektrana za što iz kluba posebno zahvaljuju Općini Kotoriba. Ovime Graničar i Kotoriba, nakon izgradnje stadiona s popratnim sadržajima, dobiva pravi sportski kompleks koji nova uprava u idućem mandatu planira zaokružiti dodatnim ulaganjima.

Potječe iz nogometne familije

Domaći dečko Ivan Kos koji je i sam igrao nogomet potječe iz nogometne familije, tata Josip i stric Željko bili su jako dobri nogometaši. No rano se ostavio seniorskog nogometa.

- Istina je da mi je nogomet u krvi, no zbog obaveza

na fakultetu (po struci dipl. ing. elektrotehnike) već u 25. godini završio sam sa seniorskim nogometom. Prebacio sam se u veterane, a najviše me veseli rad s mladima pa sam tu u našoj nogometnoj školi najviše angažiran. Tu sam aktivan kao voditelj zadnjih šest godina, na početku smo imali 60 djece, dok ih je sada više od 140. Prvo smo imali četiri kategorije, a sad ih imamo osam. Ekipe U-11, U-13 i U-15 od ove sezone nastupat će u višem rangu u odnosu na prošlu sezonu, u 1. nogometnoj ligi HNS središta sjever. Ekipe U-8, U-9, U-10, U-17 i U-19 natjecat će se u međimurskim ligama, tako da škola nogometa, koju uz Graničar čine i Vidovčan, Dubravčan te Mladost (SM) broji sada kako sam rekao osam ekipa, rekao je u uvodu novi predsjednik Graničara. - Osim što imamo kvantitetu polako dobivamo u kvaliteti. U našoj ŠN radi 13 trenera od toga su četvorica završili UEFA B licencu otkako su kod nas, imamo jednog diplomiranog kineziologa, dok ostali posjeduju C licence. S kategorijama igrača starijih od 11 godina treneri rade četiri puta tjedno, dok se s nižim kategorijama radi tri puta tjedno. Djeca se polako vraćaju kod nas u našu školu pa nema bojazni da će se puniti i seniorske momčadi klubova koji čine zajedničku školu, dodao je Kos.

U MNS-u predsjednik komisije za mlade, u HNS-u član iste takve komisije

- Preko predselekcija u Međimurskom nogometnom savezu pokušavamo izdvojiti najbolje u četiri generacije,

od U-14 pa na niže. Problem razvoja međimurskih mladih igrača je i u tome što nemamo ni jedan klub u najvišem rangu hrvatskog nogometa za mlade. To je bilo pred dvije godine. Međimurje koje je sada u istom rangu s mladima kao i Rudar, Sloga, Polet pa selekciju kvalitetnih igrača na našem području pretežno vrše Slaven Belupo i Varaždin. Zbog toga bi bilo da se Međimurje plasira s mladim igračima u 1. HNL, a u perspektivi i da seniori Međimurja dođu stepenicu dvije više. Tako bi mladi igrači s područja Međimurja imali prirodan put razvoja. Problem mladih međimurskih igrača u selekcijama je i taj što su unatoč tehničkoj pot-

kovanosti �izički slabi, govori Ivan Kos. - Što se tiče samih natjecanja na nivou Međimurja ove godine dodali smo natjecanje i u kategoriji kadeta, U-17. Iako čujem dosta govora da bi se na umjetan način išlo na 10 škola, od toga ništa. Ide sve po starom, škole će se spajati u budućnosti samo prirodnim putem. U Varaždinskoj županiji su tako nešto napravili, ali imaju samo velike probleme zbog toga. Mi idemo svojim putem, a za informaciju prije smo imali 70 ekipa u natjecanju na nivou MNS-a, dok sada imamo 101 ekipu, od toga 3 do 4 škole se natječu samo s mladima bez seniora, obrazložio je Kos stanje kod mladih nogometaša.

Pomladili momčad, a prioriteti su stabilnost i razvoj mladih

Kotoriba se može ponositi s objektom koji na nogometnom igralištu nije samo tribina za gledanje utakmica već je multifunkcionalan, dok Sportski park nije izrastao preko noći. - Moram ponosno reći da smo mi, NK Graničar vlasnik ovog predivnog objekta. Sami smo se prijavili na natječaj za dobivanje sredstava od EU fondova. Prvi put nismo prošli, ali u drugom pokušaju jesmo. Zadnje četiri godine paralelno smo pripremali i seniorsku momčad za viši rang. U tom periodu smo bili dva puta prvi, a jednom treći. U prvoj sezoni 3. NL Sjever igrali smo s istom ekipom od prije, nismo mijenjali puno, iz respekta prema igračima koji su napravili taj iskorak. Sad smo malo pomladili momčad, podigli intenzitet i kvantitetu treninga. No i dalje je prioritet osim stabilnosti kao trećeligaš razvijati mlade nogometaše da iz Škole nogometa uđu u seniorsku ekipu, kazao je mladi 42-godišnji predsjednik kluba. Najavio je i neka događanja koja će se uskoro održati u Sportskom parku. Osim prijateljske utakmice U-17 reprezentacija Hrvatske i Škotske koja je odigrana prošle nedjelje u rujnu će NK Graničar ugostiti još jedan turnir mladih reprezentacija u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom. Pozvao je članove i na redovna okupljanja petkom što je dugogodišnja tradicija u klubu.

Navijači su dobro prihvatili ulazak u viši rang - Nogomet se u Kotoribi organizirano igra duže od 95 godina i to je aktivnost oko koje se okupljaju mještani koji jako vole svoj Graničar. Ulaskom u viši rang povećan je i broj gledatelja na utakmicama

3. NL Sjever pogotovo kada se igraju derbiji s međimurskim klubovima. Moram tu zahvaliti i susjednim klubovima, Dubrovčanu, Vidovčanu i Mladosti koji svoje domaće utakmice igraju nedjeljom pa i iz tih mjesta dolazi poveći broj gledatelja. Vjerujem da će i ove godine posjeta biti takva, ako ne i bolja. Naravno da se ulaskom u viši rang povećao i proračun kluba, a i Škola nogometa je pod direktnom ingerencijom kluba. Općina je tu na standardnom nivou što se tiče �inanciranja, a novi veći trošak je održavanje objekta u Sportskom parku. Imamo zaposlenu čistačicu i kineziologa koji vodi centar, u kojem je i dvorana za squash i badminton. U izvršnom odboru svi članovi imaju neka zaduženja, ja sam uglavnom osim ŠN-a zadužen i za �inancije tako da osim sponzora tražimo i druge načine �inanciranja. Snalazimo se na sve načine i mislim da ćemo izgurati i ovu sezonu, rekao je Kos.

S gostovanja u Pitomači vratili ste se praznih ruku - Malo smo promijenili krvnu sliku seniorske ekipe, doveli dosta mladih igrača. Prije smo ih imali dosta s koprivničkog područja, a sada smo se okrenuli varaždinskom bazenu i naravno našim međimurskim igračima. Siguran sam da ćemo biti dobri, želja je da postanemo stabilan trećeligaš. Loše, jako loše smo startali na nezgodnom gostovanje u Pitomači kod ekipe koja stremi samom vrhu. Već u sljedećem kolu u lokalnom međimurskom derbiju dolazi nam Međimurje koje nas je prošle sezone pobijedilo čak tri put. Moramo im vratiti barem s dvije pobjede. Volio bih da naš Sportski park bude neosvojiva tvrđava, da budemo domaćinska ekipa, a u gostima u buduće da pokušamo iznenaditi, završio je razgovor Ivan Kos.

Ivan Kos

RUKOMET

MEMORIJALNI RUKOMETNI TURNIR “Bukovec Farkaš” u Vratišincu

Zlatni pehar otišao u Nedelišće

Na lijep, svečan i zanimljiv sportski način svake se godine održava sjećanje na preminule rukometaše Danijela i Antuna Bukovca i Zlatka Farkaša

Piše : Aleksandra Sklepić

Svake godine, krajem ljeta, Vratišinčani s nestrpljenjem očekuju događaj koji se već godinama organizira na rukometnom igralištu kraj zgrade Osnovne škole dr. Vinka Žganca u Vratišincu. Riječ je o rukometnom turniru čija je tradicija održavanja već duboko ukorijenjena u brojne generacije Vratišinčana, a turnir se održava u znak sjećanja na preminule rukometaše, Zlatka Farkaša te Danijela i Antuna Bukovca.

Posjet ovom odlično organiziranom događaju čiji je organizator Rukometni klub Sokol Vratišinec zanimljiv je iz dvaju razloga: ljubitelji odličnog rukometa svake godine dobiju prave poslastice od utakmica, a oni koji su željni druženja i zabave, također dođu na svoje jer turnir je “must have” odredište za sve

NOGOMET

Piše i foto: Nikola Lukman

Do samog kraja došlo je 26. izdanje Međunarodnog turnira "Međimurec U-14" na kojem je nastupalo 16 mladih ekipa iz 12 različitih zemalja.

Uz domaćina, na turniru su još igrali Udinese (Italija), Aston Villa (Engleska), Sparta Prag (Češka), Tromso (Norveška), Crvena Zvezda Beograd (Srbija), CSKA So�ia (Bugarska), Malmo i IF Djurgandens (Švedska), Rapid Beč (Austrija), Slovan Bratislava (Slovačka), Ferencvaros Budimpešta (Mađarska), Maribor (Slovenija) te Dinamo, Hajduk i Varaždin.

Bacanje kovanice odlučilo treće mjesto Nažalost, samu završnicu turnira pokvarilo je nevrijeme

Vratišinčane i brojne stanovnike okolnih sela, kao i za navijače prijavljenih ekipa na turniru.

Tako se na lijep način održava uspomena i oživljava sjećanje na Danijela i Antuna, sina i oca te mladog Zlatka koji je tragično stradao, koje su svi poznavali, a njihova strast i ljubav prema rukometu, bile su i ostale

nešto o čemu i danas svi rado pričaju.

Na turniru su svoje snage odmjerili MRK Čakovec 2 – Čakovec, RK Nedelišće –Nedelišće, RK Prelog – Prelog i RK Sokol – Vratišinec.

Održana je i tradicionalna revijalna utakmica veterana između KK Egerszegi Zalaegerszeg veterani i RK Sokol Vratišinec veterani, što je poslastica kojoj se strastveni ljubitelji rukometa posebno vesele na ovom turniru.

ODRŽANO

NOVO izdanje turnira Međimurec U-14

Crvena Zvezda do naslova

pa se susret za treće mjesto nije igrao, već smo pobjednika dobili bacanjem kovanice. U raritetnom slučaju Dinamo je došao do trećeg mjesta protiv momčadi Ferencvaroša. Nakon uzbudljivih susreta pobjednik 26. izdanja turnira je Crvena Zvezda koja je u �inalu slavila protiv Hajduka nakon jedanaesteraca 5:4 dok je u regularnom dijelu bilo 0:0. Vrijedni domaćini pripremili su i

individualne nagrade za najboljeg vratara, strijelca i igrača turnira. Za najboljeg vratara proglašen je Strahinja Malinovski (C. Zvezda), najbolji igrač je Kan Bjedić (Hajduk) dok je najviše pogodaka postigao Mihailo Baković (C. Zvezda). - Tijekom protekla dva dana primili smo toliko pohvala i komplimenata da nam je bilo i malo neugodno. Svih 16 ekipa iz 12 različitih država se osje-

ćalo kao kod kuće, mislili smo na sve, od smještaja, prijevoza, prehrane, ali i do sitnih detalja. U hodu smo se prilagođavali njihovim željama i nastalim situacijama i svi su nam obećali ponovni dolazak. Drago nam je da su i gledatelji bili zadovoljni, za njih smo pripremili bogat popratni sadržaj. Jedino na što nismo mogli utjecati je bilo vrijeme, jedino taj izazov nismo mogli prijeći. Šteta što

Prvo mjesto na turniru osvojio je RK Nedelišće, drugo RK Prelog, treće MRK Čakovec, a domaćin je bio četvrti. U polu�inalu rezultati su bili sljedeći: MRK Čakovec –RK Prelog 21:22, RK Sokol Vratišinec – RK Nedelišće 24:28.

Za treće mjesto igrali su Sokol Vratišinec i MRK Čakovec, što je završilo rezultatom 24:28, a prvo mjesto osvojio je RK Nedelišće u igri s RK Prelog što je završilo rezultatom 17:12 u korist RK-a Nedelišće.

Najbolji igrač turnira bio je Jakov Radek iz MRKa Čakovec, najbolji strijelac Martin Goričanec iz RK-a Nedelišće, a najbolji golman Marko Antonio Belić iz RK-a Prelog.

Uz obilje dobrog rukometa, u pauzama između napetih utakmica, posjetitelji turnira uživali su po dobrom običaju organizatora u poznatim vratišinskim langošima koje peku vrijedne Vratišinčanke, slasnom grahu i hladnim pićima za koje se, uz sponzora Općinu Vratišinec, pobrinuo organizator.

smo ostali prikraćeni za dvoboj za broncu, ali sve ostalo je bilo super. Moram pohvaliti vrijednu ekipu u klubu i oko njega koja je još jedan turnir odradila bez greške. Zbog njih možemo biti ponosni na sliku koja je u nogometnu Europu poslana iz naših mjesta, naše općine i naše županije, zadovoljno je istaknuo predsjednik NK-a Međimurec i Organizacijskog odbora turnira Mišel Ganzer dodavši kako zahvaljuje svima koji su na bilo koji način podržali organizaciju. Svake godine turnir se diže na višu razinu Poručio je i kako se već počelo s analizom i pripremama za 27. izdanje turnira u 2025. Iako smo dojma da nema više područja na kojima bi se mogao napraviti pomak, u Međimurcu nas uvijek uspijevaju svake godine pozitivno iznenaditi.

Svojim dolaskom na dodjelu medalja događaj su upotpunili župan Matija Posavec, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, predsjednik Međimurskog nogometnog saveza Kristijan Antolović, član Izvršnog odbora HNS-a Mato Kljajić, posebni savjetnik predsjednika HNS-a Zorislav Srebrić te predsjednik Zajednice sportskih udruga Općine Nedelišće Davor Berend.

Rukometni klub Nedelišće odnio je pobjedu na ovogodišnjem turnira

Rukometaši i vjerni obožavatelji rukometa svake su godine na ovom turniru: Nikola Munđar, Dario Kukovec, Tomica Lisjak, Krunoslav Tarandek, Mišo Jalšovec, Mario Šarić, Saša Puh i Josip Kvakan

Proslava naslova prvaka nogometaša Crvene Zvezde

ODIGRANO prvo kolo 3. NL Sjever

Polet petardom na vrhu

Piše: Miljenko Dovečer

Trećeligaši sa sjevera Hrvatske su nas naviknuli odigrati svoje susrete isti dan, no u 1. kolu to nije bio slučaj jer je u Sv. Martinu prvak svladao Koprivnicu u ranijem terminu pa je ostatak lige utakmice odradio u subotu poslijepodne.

Poletu u derbiju kola dolazi Pitomača

Prošlogodišnji prvak bez problema je došao do pobjede protiv Koprivnice koju od ove godine vodi Sergej Milivojević. Polet 1. gol postiže u 3. minuti kada iz blizine pogađa Leon Novak dok je 2:0 u 42. minuti kada pogađa Mauro Benko.

Sve nade Koprivnice pale su u vodu početkom 2. dijela, a gol za domaćine postiže Nino Patafta, da bi u 66. minuti zabio 2. gol. Za konačnih 5:0 u 85. minuti pobrinuo se stoper domaćih Marijan Fotak. Dominantan Polet, iako nekompletan, najavio je obranu naslova. U sljedećem kolu će biti domaćin kada će ugostiti aspiranta za vrh, Pitomaču. - Odlično otvaranje sezone za nas te visoka pobjeda protiv protivnika koji nam je prošle sezone bio “crna mačka” i protiv kojeg smo osvojili najmanje bodova. Od početka smo se postavili autoritativno, odigrali u visokom intenzitetu veći dio, zabili golove na vrijeme te promašili nekoliko šansi. Očekuje nas derbi, dolazi Pitomača koja je najavila borbu za vrh i ova utakmica će pokazati našu snagu, kazao je trener Poleta Zoran Šardi.

Nedelišće ispustilo pobjedu u sudačkoj nadoknadi

Nedelišće je u 1. kolu ove sezone gostovalo u Ludbregu kod Podravine s kojom je podijelilo bodove. Momčadi su u utakmicu ušle s po jednom prilikom, od čega je domaća odsjela na gredi. Nedelišće je rano povelo, u 9. minuti najbolje se snašao Thiago za 0:1. U 26. minuti u vlastitu mrežu loptu je skrenuo Noa Kovačić i na semaforu stoji 0:2. Podravina uspijeva smanjiti na 1:2 preko Lovre

Rezulta� 1. kola

Pitomača - Graničar (K) 5:0

Međimurje - Dinamo (D) 1:1

Virovi�ca - Sla�na 1:1

Rudar - Dinamo (P) 3:0

Podravina - Nedelišće 2:2

Graničar (Đ) - Bilogora 91 3:4

Varteks - Garić 2:1

Polet - Koprivnica 5:0

Raspored 2. kola

(24. kolovoza u 17:30)

Koprivnica - Garić

Graničar (K) - Međimurje

Polet - Pitomača

Nedelišće - Graničar (Đ)

Bilogora 91 - Varteks

Dinamo (P) - Podravina

Sla�na - Rudar

Dinamo (D) - Virovi�ca

Huzjaka u 36. minuti. U 42. minuti penal za Podravinu, izvođač je bio Mario Sačer, ali obranu upisuje Domagoj Kanižaj. U 2. poluvremenu nadmoć Nedelišća, ali ništa se nije konkretiziralo. Podravina do boda dolazi u 4. minuti nadoknade, gol za 2:2 postiže Andrija Gudelj. - U početnoj fazi smo se držali dogovora da budemo hrabri i tu smo dobro stajali na terenu i poveli 2:0. Nakon toga smo se iz neobjašnjivih razloga povukli. U toj fazi od 20. minute je protivnik dominirao do poluvremena. Na poluvremenu smo napravili taktičke promjene i u 2. dio ušli bolje gdje nam protivnik nije uputio nijedan udarac u okvir sve do 93. minute gdje smo primili pogodak. Imali smo dobre prilike da zatvorimo utakmicu s 3. golom, ali u završnici nam je nedostajalo koncentracije. Na kraju ne mogu se oteti dojmu da smo zakinuti za 1, čak i 2 penala i jedno čisto isključenje domaćeg igrača sredinom 2. poluvremena. Čestitao bih svojim igračima na hrabroj predstavi i okrećemo se sljedećem kolu gdje idemo protiv Graničara iz Đurđevca tražiti 3 boda, prokomentirao je trener Nedelišća Davor Balent.

Podjela bodova u derbiju Međimurja i Dinama (D) U Čakovcu podjela bodova između Međimurja i Dinama (D). U 1. dijelu bez golova, a

domaći u vodstvo dolaze u 57. minuti golom Milana Edhila. Dinamo je imao više prilika te iskorištava jednu u 67. minuti, a strijelac za konačnih 1:1 je Matej Mezga.

Rezultatom moraju biti zadovoljni domaći jer gosti su ti koji su propustili realizirati veće prilike. Domaći vratar Hozjan i stoper Mrazović zaslužni su da nisu u tome uspjeli jer već u 9. minuti Bacinger i Rališ nisu realizirali velike prilike, prvome je Hozjan odlično obranio zicer, a drugi je iz povoljne pozicije pucao preko gola.

- Danas su gosti bili bolja momčad, samo bravurozne obrane našeg golmana Vite Hozjana spasile su nas od poraza. Nadam se i vjerujem da ćemo u još jednom derbiju biti kompletni pa time i konkurentniji. Još lovimo formu, nadam se da ćemo se iz Kotoribe vratiti neokrznuti, kazao je domaći trener Antun Jukić.

- Niti sam zadovoljan niti sam nezadovoljan. Po prilikama trebali smo utakmicu riješiti u našu korist, međutim kad je domaćin poveo 1:0 onda samo razmišljaš kako se vratiti u utakmicu. A bio je nakon toliko promašaja šok za nas kad je Međimurje povelo, a vratiti se protiv dobre momčadi kakvi oni jesu, nije lako tako da je ovaj bod sasvim ok. Neće nikome biti lako igrati u Čakovcu protiv ove momčadi, a mi smo stvorili veliki broj prilika, pa je i to nešto za što se možemo uhvatiti u nastavku. Ovo sada vodi u smjeru kakav smo priželjkivali već duže vrijeme, 2 i pol godine, u pobjedničkom smjeru, prokomentirao trener Dinama Dalibor Gorupić.

Rudar bez problema do pobjede protiv novajlije

TABLICA 3. NL SJEVER

KREĆE novo prvenstvo Derbiji na početku

Ovog vikenda počinje i novo prvenstvo u svim međimurskim nogometnim ligama. U najkvalitetnijoj ligi naše županije već u petak u večernjem terminu igra se derbi susret Međimurec –BSK. Zanimljivo će biti i u Palovcu gdje domaći Dinamo u susjedskom derbiju dočekuje vječne rivale iz Spartaka. Susjedske derbije u prvome kolu još igraju Bratstvo (SV) – Strahoninec, Sokol – Plavi i Šenkovec – Omladinac (M).

Međimurska

Premier liga

je ovom kolu gostovala kod Virovitice i odigrala 1:1. - Prva utakmica sezone, protiv novaka u ligi prošla je bolje nego očekivano. Kontrolirali smo utakmicu, na vrijeme zabili 2 gola nakon kojih smo mogli i povećati vodstvo. U 2. dio ulazimo mirno te kontroliramo utakmicu. Stvorili smo korektan broj prilika te je takav pristup rezultirao i 3. golom kojim potvrđujemo pobjedu. Daleko od savršene utakmice s naše strane te postoji mjesta za napredak u defanzivnom i ofenzivnom dijelu. Okrećemo se sljedećoj utakmici, gdje nas očekuje nepoznata ekipa koja je zasigurno kvalitetna, pogotovo na domaćem terenu. Čestitao bih svojim dečkima na pristupu, igri i rezultatu, a dobroj i kvalitetnoj ekipi Dinama iz Predavca želim sreću u nastavku, zadovoljan je bio trener Rudara Damir Lepen Jurak.

Visoki poraz

Graničara (K)

U petak 23. kolovoza u 19:00 igraju Međimurec i BSK. Dan nakon, u subotu 24. kolovoza u 17:30 igraju: Dinamo (P) - Spartak, Venera PMP - Sloga (Š), Mladost Komet - Centrometal. U nedjelju 25. kolovoza u 17:30 igraju: Bratstvo (J) - Draškovec u Sv. Martinu na Muri, Kraljevčan 38 - Jedinstvo (GM), Dubravčan - Podturen.

I. MNL

U subotu u 17:30 na terene izlaze: Omladinac

(NSR) - Hodošan, Bratstvo (SV) - Strahoninec, Sloga (Č) - Mladost (SM), Trnava - Pušćine u Donjem Kraljevcu. Nedjelja (17:30): Polet (P) - Naprijed, Sokol - Plavi, Zasadbreg 77 - Croatia.

II. MNL

U subotu (17:30) igraju: Drava (K) - Vidovčan, Hajduk (B) - Trnovec. U nedjelju su na rasporedu utakmice: Mladost (I) - Borac PMP, Mali Mihaljevec - ČSK, PobjedaSloboda (S), Budućnost (M) - Mura, Mladost (D) - Jadran.

III. MNL - skupina A Utakmice se igraju u nedjelju u 17:30: Borac (DH) - Jedinstvo (NSD), OtokOmladinac (DS), Budućnost (P) - Radnički, Graničar (N) - Galeb.

III. MNL - skupina B

U subotu (17:30) nastupaju: Bratstvo (P) - Sloboda (M), Šenkovec - Omladinac (M), Napredak - Donji Koncovčak. U nedjelju (17:30) igraju: Parag - Hajduk (Š) u Žiškovcu, Dubrava - Torpedo. (dj)

ODIGRANO drugo kolo Kupa MNS-a Drava (K) kobna za Jedinstvo (GM)

Piše: Dino Jambrović

Proteklog vikenda odigrano je drugo kolo kupa Međimurskog nogometnog saveza. Najveće iznenađenje svakako je ispadanje Jedinstva iz Gornjeg Mihaljevca u Kuršancu nakon izvođenja jedanaesteraca. U dvoboju premierligaša, Sloga iz Štrigove je uvjerljivo slavila u Palovcu. U susjedskom derbiju, Vidovčan je bio bolji od Dubravčana.

Rezultati drugog kola

- Mladost (I) 3:0 (Piškor, Halić, Dodlek), VidovčanDubravčan 2:1 (Herman, Friščić - Nađ), TrnovecOmladinac (NSR) 3:1 (Senčar 2x, Košak - Lukman), Croatia - Pobjeda 1:0 (Duarte), Kraljevčan - Budućnost (M) 4:0 (Novak, Xavier, Mihoci, Cruz), Jadran - Hodošan 1:2 (Jurović - Strahija, Jakšić), Sokol - Podturen 1:2 (Škvorc - Antolović, Bogdan).

Rudar je u Murskom Središću bez problema s 3:0 otpratio novajliju, momčad Dinama iz Predavca. Prije odlaska na odmor golovima Nedeljka u 18. i Juraka u 36. minuti Rudar ima prednost 2:0. Konačnih 3:0 djelo je Samboleca koji gol postiže u 82. minuti. Dobrom igrom po vrućini domaći su lako došli do pobjede koja je mogla biti uvjerljivija. Gosti kako su igrali dobro su prošli, tek s jednom prilikom, s previše oštrine za što nisu dostatno sankcionirani.

Solidna utakmica Rudara za početak koja je zadovoljila oko 250 gledatelja. U 2. kolu Rudar odlazi u goste novajliji, momčadi iz Slatine koja

Kotoripski Graničar stradao je u Pitomači kod istoimenog domaćina. Do odmora domaćin ima 3 gola, a još 2 gola postižu u nastavku za 5:0. Za slavlje domaće momčadi poentirali su 2 puta Marko Matančić, dok su po 1 strijelci bili Matej Babić, Benjamin Radinković i Marlon. Gosti se nisu nadali ovome, domaći su lakše od očekivanja došli do pobjede. Pitomača dijeli 1. mjesto s Poletom i to im je dobra najava pred gostovanje u Sv. Martinu na Muri. Graničaru ostaje popravni u subotu, u lokalnom derbiju s Međimurjem. - Nažalost protivnik je u utakmici bio puno bolji što na kraju pokazuje i rezultat. Ne preostaje nam ništa drugo da se okrenemo sljedećem protivniku ekipi Međimurja i pokušamo se iskupiti pred našim navijačima, nezadovoljan je bio trener Graničara Mario Piškor.

Rezultati drugog kola (subota): Dinamo - Sloga (Š) 1:4 (Nađ - Herceg, Vuk, Lukovnjak 2x), Drava (K)Jedinstvo (GM) 2:2 (3:2 11m) (Kregar L., Eduardo - Kuhta, Bubek), Trnava - Plavi 2:2 (5:6 11m) (Špoljar, Marton - Čeko 2x), Sloboda (S) - Zasadbreg 77 2:0 (Horvat, Podnar), Pušćine - Hajduk (B) 4:1 (Punčec Ro. 3x, Levanić - Biber), Graničar (No.) - Polet (P) 0:11 (Munđar 6x, Deglin 4x, Višnjić), Jedinstvo (NSD) - ČSK 1:5 (Kregar L. - Lončarić, Braniša, Tišljarić, Grabant, Habuš).

Rezultati drugog kola (nedjelja): Otok - Sloga (Č) 0:2 (Bešlić, Treska), Omladinac (M) - Spartak 0:2 (Frančić, Šokčević), Budućnost (P)

Raspored utakmica trećeg kola Utakmice trećeg kola na rasporedu su u srijedu, 28. kolovoza u 17:30: Sloga - Naprijed (u Štrigovi), Sloga - Međimurje (u Čakovcu), Spartak - Rudar (u Maloj Subotici), Drava - Bratstvo (J) (u Kuršancu), Budućnost - Dinamo (D) (u Podbrestu), Vidovčan - Centrometal (u Donjem Vidovcu), Plavi - Nedelišće (u Peklenici), Sloboda - Draškovec (u Slakovcu), Croatia - Međimurec (u Orehovici, termin će biti određen), Pušćine - Mladost Komet (P) (u Pušćinama), Polet - Mladost (SM) (u Pribislavcu), Kraljevčan 38 - BSK (u Donjem Kraljevcu), Hodošan - Graničar (K) (u Hodošanu), ČSK - Polet (SMnM) (u Čehovcu, termin će biti određen), PodturenBratstvo (SV) (u Podturnu).

Košak vukao je i klopotec koji se kasnije postavio

ROKOVSKO PROŠTENJE u Svetom Urbanu u znaku oldtimer traktora

Pazite da pogodite cestu, a ne jarak!

Uz Rokovsko proštenje, već 21. godinu zaredom u Svetom Urbanu održava se i povorka oldtimer traktora te njihov tradicionalni pohod po vinogradima

Piše i foto: Mario Golenko

Za Rokovsko proštenje u Svetom Urbanu tako se tradicionalno u vinograde postavlja klopotec kako bi se dozrelo grožđe zaštitilo od ptica i ostalih životinja željnih slatkih plodova.

Uz Rokovsko proštenje, već 21. godinu zaredom u Svetom Urbanu održava se i povorka traktora oldtimera te njihov tradicionalni pohod po vinogradima, poput

Vincekovog pohoda, ali na četiri kotača. Ove su godine domaćini rallyja vinarije Cmrečnjak, Horvat i Vuković, a u povorku se priključilo čak 60 traktora. Od Zetora, preko Johna Deera, do Porschea –na suncu su blještali ulašteni klasici. Došli su i susjedi iz Slovenije, a jedan je potegnuo čak iz Nizozemske.

Netko mi je rekao da je žalosno što se u Svetom Urbanu vidimo samo jednom godišnje, no ja kažem da sam

sretan što se uopće vidimo i jednom godišnje, započeo je s pozdravljanjem okupljenih traktorista i posjetitelja Josip Mikec iz Turističke zajednice Općine Štrigova, koji je i podsjetio vozače na osnovna pravila ponašanja u prometu, ali i da će policija pomno pratiti i provjeravati ispravnost vozila. - Pazite da pogodite cestu, a ne jarak, zaključio je Josip Mikec, dok je načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik svima zaželio do-

TRADICIONALNO SVJEŽ!

bru zabavu i sigurnu vožnju. Kolonu odltimer traktora predvodio je Dejan Košak, domaćin iz Svetog Urbana, a na kraju njihovog višesatnog puta ispunjenog dobrom zabavom postavio se svečano i veliki klopotec ispred Društvenog doma u Svetom Urbanu. Dok su traktoristi vozili po bregima, u Svetom Urbanu se naveliko slavio sveti Rok uz Tamburaški sastav Podrumari i bogatu ugostiteljsku ponudu.

Država partnerica BUGARSKA

Dejan

Vesela ekipa dobro se zabavljala

Mali traktor koji se vrlo rijetko viđa

ČAROBNI BALONI ponovo nam stižu u Prelog

Pripremite dekice, počinje Fiesta balona!

Osim fantastičnih prizora uzlijetanja balona, noćnih iluminacija, radionica za djecu i bogatog gastro programa, sve posjetitelje Festivala balona očekuju i atraktivni koncerti. Festival u petak otvara Minea sa svojim bezvremenskim hitovima, u subotu upravljanje plesnim podijem preuzima Vedran Car, dok je nedjelja rezervirana za spektakulatni koncert dubrovačke grupe Silente. Čak 33 međunarodna tima od Australije do Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, stižu u Hrvatsku. Boje Hrvatske brane čak tri pilota iz hrvatskog Balon kluba Zagreb!

Označite svoje kalendare jer se od 29. kolovoza do 1. rujna na obale Drave ponovo vraća Festival balona na vrući zrak!

Prvi baloni će u Prelog stići već u tjednu uoči samog festivala koji ove godine traje i jedan dan duže. Natjecateljski letovi početi će u četvrtak 29. kolovoza u jutarnjim satima te će trajati sve do nedjelje. - Uz same natjecatelje, na nebu iznad Preloga odvit će se i prava balonaška �iesta, odnosno rekreativni letovi balonaša, pa ćemo tako imati priliku u zraku vidjeti preko 30 balona, a u subotu i nedelju nakon što padne mrak nikako ne propustite spektakularne noćne iluminacije balona, napominje Igor Mikloušić iz Balon kluba Zagreb.

Piknik, koncerti i kutak za najmlađe

Kao i proteklih godina, uz balone, na Festivalu nas očekuje i Piknik na Marini, ali i koncerti, nastupi DJ-a, aktivni park za najmlađe i kutak u organizaciji Dječjeg

kluba SIMS kao i brojne druge aktivnosti.

- I treću godinu za redom Prelog i Međimurje domaćin su najljepšem festivalu u Hrvatskoj. Svake godine ovdje stigne sve više balona, a ovog puta nam dolaze sa svih krajeva svijeta, od Australije do Amerike, rekao je Krešo Biškup iz organizacije. - Pripremamo stvarno obilan program, ali ono na što smo najponosniji su predivne vizure Preloga i Međimurja, a slike koje se šalju u svijet gotovo da i ne mogu dočarati koliko su baloni zapravo zanimljivi, pa i čarobni!

Ovaj projekt u suorganizaciji Balon kluba Zagreb i Turističke zajednice Grada Preloga dijelom se �inancira iz Fonda za turistički nerazvijena područja i kontinent, odnosno Hrvatske turističke zajednice.

PROGRAM:

Četvrtak 29. kolovoza

6:15 Jutarnji let – trening

Petak 30. kolovoza

16:00 Piknik na Marini 16:30 Otvaranje festivala i natjecanja 17:30 Popodnevni letovi

6:30 Jutarnji letovi balona na vrući zrak (fiesta i natjecanje)

15:00 Piknik na Marini i DJ Luksi

17:30 Popodnevni letovi

20:00 Vezani letovi

21:00 – 00:00 KONCERT - MINEA

22:30 Vatromet

Subota 31. kolovoza 6:30 Jutarnji letovi balona na vrući zrak (fiesta i natjecanje)

12:00 – 21:00 Piknik na Marini i DJ Luksi

12:00 – 17:30 Dječje radionice by SIMS

17:30 Popodnevni letovi balona na vrući zrak

20:00 DJ Vedran Car

20:30 – 21:00 Spektakularni Night glow – noćna iluminacija balona

Nedjelja 1. rujna

6:30 Jutarnji letovi balona na vrući zrak (fiesta i natjecanje)

12:00 – 20:30 Piknik na Marini i DJ Luksi

12:00 – 17:30 Dječje radionice by SIMS

17:30 Popodnevni letovi balona na vrući zrak

20:00 – 22:30 KONCERT - SILENTE

20:30 – 21:00 Spektakularni Night glow – noćna iluminacija balona

Baloni će i ove godine zasvijetli� preloškom Marinom

OŠ Sveta

Marija

1.a – razrednica: Biserka Poljak

Odlični učenici: Filip Drk, Julija Frančić, Leon Košak, Ella Krhač, Matej Kuzmić, Rajna Marđetko, Noel Orehovec, Nikolina Pavčec, Teo Pavlic, Luka Peter, Leona Pintar, Una Tilošanec, Iris Žižek

2.a - razrednica: Renata Šalković

Odlični učenici: Martin Cvijović, Doris Frančić, Ena Kanižaj, Katja Kostel, Patrik Kvakan, Matej Šprah, Erik Vadlja

3.a – razrednik: Damir Kos

Odlični učenici: Josip Grivec, Alan Jurić, Lorena Kanižaj, Simon Kopasić, Gabriel Lukan, Gita Orehovec Širola

4.a - razrednica: Marija Bobić

Odlični učenici: Lora Erdelji, Sofija Frančić, David Jambrešić, Julia Kopasić, Elena Lisjak, Lana Peter, Leonard Pongrac, Viktor Štrok, Ervin Žižek

5.r - razrednica: Marta Stella

Odlični učenici: Mateja Bartolić, Ian Frančić, Marino Lisjak, Cris Mustač, Hana Orehovec, Ivan Peter, Karla Peter

6.r – razrednica: Lidija Kutnjak

Odlični učenici: Fran Fundak, Sara Igrec, Ema Peter

7.r – razrednica:

Paula Dvorski Vilaj

Odlični učenici: Vito Benko, Niko Kanižaj, Karlo Košak, Antonio Kvakan, Tadej Mihalac, Tino Panić, Mishel Pintar

8.r - razrednica: Smiljana Frančić

Odlični učenici: Pavla Igrec, Noa Jurić, Luna Kočiš, Luka Kuzmić, Manda Marđetko, Karlo Pavčec, Karlo Peter, David Poljak, Lucija Stanko, Lucija Tokar, Ivan Ujlaki

PŠ DOnji

Mihaljevec

1.b - razrednica: Dijana Kolac

Odlični učenici: Anja Igrec, Mija Igrec, Liam Mihalac, Franka Orehovec, Tonka Panić

3.b - razrednica:

Nataša Nenadović

Odlični učenici: Laura Balent, Marta Bartolić, Rafael Bartolić

4.b - razrednica: Nataša Nenadović

Odlična učenica: Rebeka Mihalac

OŠ ivana

GOrana

Kovačića Sveti

juraj na BreGu

1.A - razrednica: Rodinger Sonja Odlični učenici: Eni Bistrović, Nika Hižman, Una Marodi, Vida Mesarić, Ino Mezga, Vida Mudri, Erik Okreša, Jana Radek, Marija Magdalena Šafarić, Jona Toma-

šić, Marin Vuk, Jakov Zadravec, Klara Zadravec

1.B - razrednica: Dunjko Barbara Odlični učenici: Babić Jelena, Brezarić Elena, Cofek Morena, Grozdek Eva, Horvat Elin, Hrustek Adrian, Jurina Nika, Lukman Leon, Magdalenić Ivano, Novak Daša, Oreški Teo, Pintarić Gabriel, Radiković Tijana, Škrobar Ena

2.A - razrednica: Kovač Sanja Odlični učenici: Tena Bestijanić, Eva Damjanac, Tena Domjanić, Sven Gotal, Karlo Jalšovec, Nika Karničnik, Stjepan Mesarić, Jakov Miljančić, Ema Petričević, Tin Posavec, Fran Šafarić, Nika Šimunković, Tesa Škvorc, Leoni Špicar

2.B - razrednica: Patafta Jasmina Odlični učenici: Mateo Jambrović, Roko Kamenar, Inna Kos, Katja Krizman, Nella Mesarić, Pavel Mesarić, Jakov Oreški, Sara Oreški, Mia Osmić, Tena Perčić, Leonie Peter, Matej Petković, Petar Posavec, Sabina Posavec, Leon Tkalec, Šimun Turek

3.A - razrednica: Golub Tatjana Odlični učenici: Emanuel Dominić, Izabela Horvat, Luka Jurčević, Nela Klobučarić, Viktor Kocijan, Fran Krznar, Alina Kurunić, Lena Marodi, Eric Moharić, Gabrijela Osmić, Lovro Perko, Lucija Pintarić, Fran Radek, Matea Simić, Enisa Toplek

3.B - razrednica: Kolarić Gordana Odlični učenici: Suri Blažeka Mezga,Andreas Čanadi, Bruna Halamić, Jana Hren,Asja Jagec, Jan Lajtman, Leona Leskovar, Izak Pavlic,David Novak, Eva Mesarić, Ena Peras, Lucija Horvat, Matej Perko, Jakov Pintarić, Dominik Škvorc, Lukas Tomašić, Roko Vršić

4.A - razrednica: Moharić Vera Odlični učenici: Ela Dragojević, Teo Goričanec, Rina Guterman, Greta Košak, Jan Lepen, Noa Pintarić, Vida Tomašić, Leon Trupković, Eva Zadravec, Karlo Zeman

4.B - razrednica: Dokleja Jelena Odlični učenici: Teo Bistrović, Leona Fic, Dora Gregorinčić, Emily Hižman, Dina Jurišić, David Krznar, Gabrijela Kovačić, Nika Pergar, Emilija Živko

5.A - razrednica: Oršić Martina Odlični učenici: Zara Bestijanić, Andrija Bistrović, Kiara Crnčec, Lena Horvat, Karlo Katanec, Saša Medved, Jan Mezga, Simon Novak, Jakov Pavlic, Mila Pavlic, Ivan Vuk

5.B - razrednica: Novak Turk Iris

Odlični učenici: Franković Ivan, Horvatić Simon, Kamenar Eva, Mesarić Mila, Mezga Blažeka

Kim, Salaj Izabela, Sutnjak Karlo, Vinković Lorena

5.C - razrednica: Horvat Anita

Odlični učenici: Teo Hatlak, Roko Hergotić, Tena Jakopić, Greta Kocijan, Helena Levec, Marina Radiković, Leon Šimunković

6.A - razrednica:

Kos Rešetar Lea

Odlični učenici: Lukas Fic, Luka Kos, Lovro Lisjak, Dina Novak, Tena Gotal, Ilija Horvat, Helena Karlovčec, Eva Korunić, Marko Novak, Adela Petričević, Gabriel Šafarić

6.B - razrednica:

Poje Borka Margareta

Odlični učenici: Matilda Ključarić, Rino Oreški, David Ivanović, Lena Jambrović, Ivona Šafarić, Ivan Jurčević, Sonja Jurišić

6.C - razrednica: Kolarić Mateja

Odlični učenici: Nina Nemet, Lana Šoštarić, Luka Šparavec, Noa Talan, Karla Vrbanec

7.A - razrednica:

Gašparović Milana

Odlični učenici: Marko Raić, Lovro Kniplić, Lovro Radiković, Eva Horvatić, Nela Mesarić, Matej Jambrošić

7.B - razrednica:

Tratnjak Jasmina

Odlični učenici: Victoria Levačić Tkalec, Dunja Pintarić, Ela Pintarić

7.C - razrednica: Horvat Monika

Odlični učenici: Paula Dominić, Vanja Glavina, Ema Horvat, David Kolar, Klara Miljančić Antonio Novak, Ian Novak, Mia Perko, Lara Piškor, Melina Vugrinec

8.A - razrednik: Kraljić Željko

Odlični učenici: Dora Čonda, Maja Dominić, Fran Đaković, Kevin Hajdari, Lea Lepen, Lora Lisjak, Gabrijela Salaj, Domagoj Šoštarić, Taša Tkalec

8.B - razrednica: Kneklin Marijana

Odlični učenici: Leon Herman, Lana Janušić, Ema Maria Lacko, Meri Fujs, Mia Zanjko, Zara Petričević

8.C - razrednica: Belko Marijana

Odlični učenici: Kyara Dunjko, Vinko Košak, Dora Novak, Elena Perko, Kira Petričević, Antonija Vinković

PŠ ZaSaDBreG

1.C - razrednica: Jambrović Marija

Odlični učenici: Lovro Alija, Tomas Bakač, Kevin Makovec, Laura Rob

2.C - razrednica: Horvat Vanja

Odlični učenici: Lana Dunjko, Viktorija Lesjak, Ana Srpak, Roko

Šajnović, Rahela Tomšić, Elena Vinković, Andro Vrbanec

3.C - razrednica: Kapustić Zrinka

Odlični učenici: Gita Galović, Klara Kovačić, Sandro Lesjak, Mateo Matoša, Hana Medlobi, Rahela Mesarić, Julija Šimunković, Niko Vrbanec

4.C - razrednica: Vajda Mirna Odlični učenici: Dora Hatlak, Franka Kniplić, Petra Kovačić, Lorena Makovec, Patrik Novak, Jakov Sakač, Melanie Srpak, Rebeka Šafarić

OSnOvna ŠkOla

Sveti Martin na Muri

1. A - razrednica: Ksenija Perčić Odlični učenici: Neo Baumgartner, Vito Brezovački, Leo Kirec, Jona Koprivec, Tin Kovačić, Filip Kutnjak, Irenej Magdič, Franka Novak, Tea Novinšćak, Alina Perčić, Elizabeta Sakač, Borna Stojko, Fran Trstenjak, Niko Turk, Lara Vrtarić

1. B – razrednica: Spomenka Vincek

Odlični učenici: Tadej Biškup, Mila Bogdan,Ivano Kraljić,Althea Kraljić Jakopić, Marko Kutnjak,Šimun Novak,Elena Perčić, Roko Premuš, William Sakač Soldat, Ivan Stojko, Nika Toplek, Mark Vnuk, Marie Živčec, Sophie Živčec

2. A – razrednica: Mirjana Bregović

Odlični učenici: Lora Brodarić, Zrin Jakopić, Karla Jambrović, Leon Jekić, Nikol Kutnjak, Leona Oletić, Matej Perčić, Denis Sakač, Dora Srnec, Jona Vinko, Erik Vuković, Ana Žagar, Leon Žganec

3. A - razrednica: Maja Goričanec

Odlični učenici: Dorotea Babić, Korina Baranić, Eda Baumgartner, Jakov Đurkin, Elena Kutnjak, Lota Novak, Fran Srša, Zara Trstenjak

3. B - razrednica: Jasna Tišljar

Odlični učenici: Mia Korunić, Eva Kralj, Franka Kralj, Nika Oletić, Ema Podgorelec, Dora Rožman, Lea Sobočan, Sara Žganec

4. A – razrednica: Marija Hergotić

Odlični učenici: Petar Bogdan, Marta Boris, Petar Goričanec, Ana Horvat, Petar Horvat, Dino Huić, Luka Huić, Toma Perčić, Sven Sobočan, Timon Tot, Eva Žbulj, Filip Županec

4. B – razrednica: Anita Juračić Perhoč Odlični učenici: Santino Bratković, Niko Jakopić, Martin Oletić, Nika Perčić, Jan Podgorelec, Vita Premuš, Magdalena Sakač, Franka Sobočan

5. razred - razrednica: Marija Kraševac Sakač Odlični učenici: Neo Cimerman, Borna Colar, Mateo Colar, Hana Mezga Hrženjak

6. A – razrednik: Dražen Crnčec Odlični učenici: Jakov Huić, Hana Perčić, Erik Podgorelec, Zoa Vinko, Nera Žignić

6. B - razrednica: Valentina Sobočan Bogdan Odlični učenici: Chriztel Renae Aceveda, Gabriela Goričanec, Paula Kos, Fabijan Vinko

7. A – razrednica: Silvija Šoštarić Odlični učenici: Riana Herman, Tessa Oletić, Lana Perčić, Sara Žagar

7. B – razrednik: Marko Obadić Odlični učenici: Kornelija Horvat, Una Oletić, Hana Šardi, Rea Šardi, Luka Turk

8. A – razrednik Jurica Novak Odlični učenici: Borna Bogdan, Vita Cerovečki, Greta Goričanec, Niko Horvat, Ela Karlovčec, Ivan Katalanić, Kelly Leskovec, Leonardo Mlinarić, Vincent Rafael Novak, Lara Rožman

OSnOvna ŠkOla ŠtriGOva

1. Razred - Učiteljica: Draženka Levačić

Odlični učenici: Vilim Dolinščak, Ivan Grbavac, Josip Kristofić, Vid Lah, Lovro Moharić, Eva Novak, Martin Novak, Leon Novak Genc, Giana Pandolfini, Lovro Vabec, Gabrijela Kocen

2.Razred – Učiteljica: Sanja Žganec

Odlični učenici: Kiara Domjanić, Martin Horvat, Emma Kocijan, Nicole Krzar Kolmanić, Noah Lesinger, Veronika Škvorc

3.Razred – Učiteljica: Spomenka Tomac

Odlični učenici: Krsto Belović, Dino Kutnjak, Loris Arnuš, Noa Past, Petar Dovečer, Lucija Ivković, Sarah Kerman, Vanesa Novak, Lara Puklavec, Sara Puklavec, Petar Polanec, Magdalena Vabec

4.Razred – Učiteljica: Aleksandra Komar Rebernik

Odlični učenici: Kjara Čavničar, Luka Horvat, Antonio Kraš, Petar Petek, Rene Horvat, Marko Petar Grbavac, Sebastian Stanislav Simeonov

5.A Razred – Razrednica: Klaudija Kežman

Odlični učenici: Petar Jambrović, Sebastian Lesinger, Lorena Krnjak, Lovro Posel

5.B Razred – Razrednica: Edita Medved

Odlični učenici: Leo Jakopić, Marko Kristofić, Šimun Mesić Mikec

6.Razred – Razrednica: Srebrenka Petra Šenji Odlični učenici: Maja Paula Fortner, Grgur Mesić Mikec, Lovro Padarić, Anja Jakopić, Mateo Masnec, Petar Sobočan

7. Razred – Razrednica: Martina Šoltić

Odlični učenici: Mia Brezovački, Natali Koprivec, Gabriel Slokan, Ivan Valkaj

8.A Razred – Razrednica: Jasmina Tuksar Odlični učenici: Larisa Kuqi, Helena Kovač, Ana Štampar, Vjera Hrlec

8.B Razred – Razrednik: Višeslav Štimec Protrka Odlični učenici: Fran Novak, Marta Škvorc, Barbara Kodba, Borna Horvat, Lucija Borko PŠ PrekOPa

1.Razred – Učitelj: Dubravko Posel Odlična učenica: Filotea Petković

2.Razred – Učitelj: Dubravko Posel Odlična učenica: Iskra Petkovć

4.Razred – Učitelj: Dubravko Posel

Odlična učenica: Marija Paula Bogdan

1.Razred - Učiteljica: Božena Kralj Odlična učenica: Mia Srša

2.Razred – Učiteljica: Božena Kralj Odlični učenici: Ena Jambrović, Sara Perčić, Sven Makovec

3.Razred – Učiteljica: Petra Sklepić

Odlični učenici: Anteo Jakopić, Ema Jambrović

4.Razred – Učiteljica: Petra Sklepić Odlični učenici: Florijan Antolašić, Magdalena Dvanajščak, Lovro Zadravec PŠ Stanetinec

1.Razred - Učiteljica: Marta Mikec Odlični učenici: Glorija Golub, Fran Rendarić

3.Razred – Učiteljica: Marta Mikec

Odlični učenici: Gabrijel Golub, Borna Jambrović

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

ZAVRŠEN NAŠ NAGRADNI NATJEČAJ Čiji je vrt najljepši

Tko je ove godine stvorio najljepši vrt u Međimurju?

Odaziv je bio zaista fantastičan i ukupno nam je pristiglo 16 prijava, a u ovom broju objavljujemo sve naše natjecatelje

Piše: Sanja Heric

Nakon što smo prošetali brojnim vrtovima diljem Međimurja i uživali u njihovoj ljepoti, vrijeme je za veliko finale našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši 2024. Naši novinari obilazili su vrtove diljem Međimurja i naš redakcijski žiri neće imati nimalo jednostavan zadatak – izabrati onaj najljepši. 16 sudionika pokazalo nam svoje vrtove Međimurje je ponovno pokazalo zašto je poznato

po svojoj ljepoti i zelenilu. Brojni su se vrtovi prijavili na naš natječaj, a svaki od njih je priča za sebe. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali i stvorili ovu prekrasnu cvjetnu zajednicu. Odaziv je bio zaista fantastičan i ukupno nam je pristiglo 16 prijava, a u ovom broju objavljujemo sve naše natjecatelje. U natječaju Čiji je vrt najljepši 2024. sudjelovali su: Marija Višnjić iz Štefanca, Tija Mance iz Čakovca, Ljiljana Mikulan iz Koto-

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

ribe, Miljenko Dominić iz Hodošana, Robert Kos iz Dragoslavec Sela, Mirjana Matotek iz Kotoribe, Jasminka Šmit iz Belice, Blaženka Heric iz Železne Gore, Valentina Novak iz Vukanovca, Milan Vujić iz Novakovca, Margareta Šardi iz Murskog Središća, Jasmina Marčec iz Čakovca, Marijana Breglec iz Muskog Središća, Ivana Baksa iz Čakovca, Đurđica Rihtarec iz Murskog Središća i Marija Tutić iz Novakovca.

Kakve vas nagrade čekaju?

A tko će odnijeti pobjedu? Odluku će donijeti naš stručni žiri, a pobjednici će biti nagrađeni vrijednim nagradama. Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS –daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac poklanja prilikom dodjele priznanja svim nagrađenima bukete cvijeća. (sh)

Ivana Baksa iz Čakovca Marijana Breglec iz Murskog Središća

Gore Robert Kos iz Dragoslavec Sela

Tija Mance iz Čakovca Jasmina Marčec iz Čakovca Mirjana Matotek iz Kotoribe Ljiljana Mikulan iz Kotoribe Valen�na Novak iz Vukanovca

Đurđica Rihtarec Zadravec iz M. Središća Margareta Šardi iz Murskog Središća Jasminka Šmit iz Belice

Marija Tu�ć iz Novakovca Marija Višnjić iz Štefanca

Milan Vujić iz Novakovca

TržišTE u EU Ovo je 5 najprodavanijih SUV-ova u Europi

Tijekom prvih šest mjeseci ove godine u Europi je zabilježen rast prodaje SUV vozila za 4,4 posto, a donosimo listu pet najprodavanijih modela u prvoj polovici godine.

SUV su trenutno vrlo tražena roba, kako u svijetu, tako i u Europi, a upravo oni pridonose rastu prodaje, uz poneki izuzetak kao što je Tesla Model Y, koji je prošle godine bio najprodavaniji automobil na svijetu, a u prvih šest mjeseci ove godine na europskom tržištu bilježi pad prodaje od čak 26 posto! A time nije samo izgubio vodeću poziciju u ukupnoj prodaji, već više nije ni u vrhu prodaje SUV modela.

A koji je model najprodavaniji? Nakon prvih 6 mjeseci se na vrh popeo Volkswagen T-Roc, kompaktni SUV koji je prodan u 111.381 primjerku, a trenutno je prodaja na razini prošlogodišnje, što znači da nema rasta, ali ni pada potražnje za ovim modelom. Podsjetimo se, tijekom 2022. godine je stigao redizajnirani model koji je zasigurno pomogao dobroj prodaji. Na drugo mjesto se smjestio Tesla Model Y koji je zabilježio pad od 26 posto, a prodan je 101.181 primjerak. Pad potražnje za električnim automobilima mogli bi ga stajati još koje mjesto.

A njemu za vrat puše Toyota Yaris Cross, koja je prodana u 99.694 primjerka, čime se bilježi rast prodaje od tri posto. No treba imati na umu kako je početkom godine prestala prodaja benzinske izvedbe, pa su u ponudi ostali samo hibridi, koji neminovno koštaju više, pa ćemo vidjeti kako će se razvijati situacija u drugoj polovici godine. Na četvrtom je mjestu Peugeot 2008, koji je zabilježio rast od 11 posto, a ukupno je prodano 93.463 primjerka.

Top 5 zatvara Dacia Duster, koja u prvoj polovici godine bilježi rast od 3 posto, s prodajom od 89.435 primjerka, a upravo bi ovaj model u drugoj polovici godine prestići nekog od konkurenta. Naime, tek je u lipnju i srpnju krenula prodaja treće generacije ovog modela, pa će se tek na jesen vidjeti koliko se kupcima svidio novi model.

A gledamo li samo naše tržište, najprodavaniji SUV u prvih šest mjeseci ove godine je Volkswagen T-Cross (1327 kom), a slijedi Suzuki Vitara (1251 kom), zatim Dacia Duster (1089 kom), Toyota Yaris Cross (948 kom), a top 5 zatvara Renault Captur (862 kom).

Novitet za 2025. godinu

Nasljednik Mazde u električnoj

Mazda će ove jeseni predstaviti međunarodnu izvedbu potpuno nove EZ-6, čije bi ime u Europi trebalo biti 6e, koja će biti nasljednik popularne nama od 2012. godine, dok je početak prodaje u Europi zakazan za

Iako limuzine više nisu baš popularne na europskom tržištu, izgleda kako bi se početkom 2025. godine na tržištu mogla naći nova limuzina, i to električni nasljednik Mazde 6! A taj novi model će biti ustvari prilagođena izvedba modela Mazda EZ-6 koja je prvotno predstavljena za kinesko tržište, no u Europu bi mogla stići pod novim imenom – 6e, koje je Mazda već zaštitila u Europi. Nakon modela MX-30, ovo bi bila druga potpuno električna Mazda, no novi model ipak nudi puno više od modela MX-30.

Za sada ćemo novi model zvati Mazda EZ-6, a riječ je o modelu dugom 4921 mm, širokom 1890 mm i visokom 1485 mm koji je dizajniran u Mazdinom dizajnerskom jeziku poznatim kao KODO – Soul of Motion. A zanimljivo je kako EZ-6 dolazi s idealnim rasporedom težine 50:50. Osim toga, Mazda je posebno podesila ovjes kako bi vožnja bila što ugodnija, a da se previše ne osjeti težina baterija.

A kad smo već kod baterija, Mazda još nije objavila službene informacije o kapacitetu baterije, kao ni

o snazi punjenja, no objavila je kako bi s punom baterijom autonomija trebala biti oko 600 km, što znači kako bi kapacitet baterije trebao biti oko 100 kWh. Također, nije objavljena ni snaga elektromotora, a očekuje se kako će ona biti oko 250 KS. Osim toga, Mazda je poznata po tome što nudi opcijski pogon na sve kotače na svim modelima od serije tri na više, pa bi i novi model mogao dobiti takvu izvedbu, koju bi vjerojatno pokretala dva elektromotora. A najviše iznenađenja ima u unutrašnjosti. Naime, ovo je prvi model koji više nema standardni Mazdin multimedijski sustav kojim se može

upravljati putem kotačića, već je u središnju konzolu ugrađen veliki zaslon na kojem se sve podešava, uključujući i klimatizacija. Da, mora se priznati da unutrašnjost izgleda moderno, no nedostatak fizičkih tipki za upravljanje klimatizacijom ne opraštamo nikome.

Osim toga, prostora u unutrašnjosti bi trebalo biti izuzetno puno, ali i u prtljažniku kojem se pristupa putem petih vrata, što znači da će biti i prilično funkcionalan. Naravno, novi model će dolaziti i sa svim najnovijim sigurnosnim sustavima, a nudit će se i autonomna vožnja razine 2.5 zahvaljujući ugrađene četiri

Mazda EZ-6 ima aktivni stražnji spojler

U opciji će biti i panoramski krov

Dizajnerske

Novi model će bit dug gotovo 5 metara i pružati mnogo prostora u kabini

1. mjesto - Volkswagen T-Roc - 111.381

2. mjesto - Tesla Model Y - 101.181

3. mjesto - Toyota Yaris Cross - 99.694

4. mjesto - Peugeot 2008 - 93.463

5. mjesto - Dacia Duster - 89.435

Mazde 6 stiže izvedbi

nove električne limuzine popularne Mazde 6 koja je s za početak 2025. godine.

panoramske kamere i deset ultrazvučnih radara visokih performansi.

Sve ostale detalje bi Mazda trebala objaviti tijekom ove jeseni, kada će biti poznata i budućnost modela u Europi.

Naime, limuzinska Mazda 6 se za japansko tržište prestala proizvoditi ovog proljeća, iako je u Europi i dalje u ponudi, no vjerojatno bi karavan izvedba ostala u ponudi još neko vrijeme.

Jednostavno i moderno, ali i bez fizičkih tipki na klimatizaciju ili kotačića za upravljanje multimedijom

Udobnost u vožnji i mnogo prostora glavna su misao vodilja

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 23. do 29. kolovoza 2024.

P 23 Ruža Limska, Rozalija, Zdenko, Ruža, Ružica

S 24 Bartolomej ap., Miroslav Bulešić, Bariša, Bare; Proštenje Pribislavec

N 25 21. KROZ GODINU, BDM Bunarićka, Ljudevit IX.

P 26 Melkizedek, Aleksandar, Branimir

U 27 Monika, Honorat, Časlav

S 28 Augustin, Tin, Vivian, Živko

Č 29 Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja, Sabina, Konstantin

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Noa Malović, sin Anamarije i Renata

Mia Božek, kći Melanije i Vjekoslava

Leon Kos, sin Maje i Emanuela

Tarik Hasanagić, sin Lane i Harisa

Noel Fundak, sin Renate i Ivana

Buga Jambrošić, kći Anite i Mihaela

Leon Posavec, sin Marije i Nina

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Roko Hrkač, sin Lane i Nikole

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 24. KOLOVOZA

Goričan

Belica

dr. Iva Trstenjak-zamjena: dr. Lucija Zanze

K. Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Anja Vurušić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Kristina Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

dr. Sara Bobek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović

Trg Republike 1, tel. 040/688-914

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Gornji Mihaljevec dr. Amela Srša -zamjena: dr. Dragana Marušić Momčilović

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće dr. Biserka Goričanec

V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Ljubica Slaviček

K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Štrigova

dr. Grga Šarić

Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Deniz Ignac, sin Vanese i Danijela

VJENČANI

Čakovec:

Kris�na Vadas i Leo Dodlek

Mateja Cesarec i Tin Vranješ

Mursko Središće:

Lucija Tuksar i Denis Kuzmić

UMRLI

Čakovec:

Josip Prekupec r. 1957.

Marija Kraljić r. Goričanec r. 1931.

Magdalena Blatnik r. Hatlak r. 1952.

Toma Buvač r. 1938.

Đuro Ma�ć r. 1948.

Terezija Kramar r. Ivković r. 1938.

Đuro Pleša r. 1938.

Prelog:

Josip Gudlin r. 1966.

Margarita Škoda r. Horvat r. 1929.

Valent Siladi r. 1929.

Barbara Štefok r. Barić r. 1950.

Katarina Marđetko r. Slaviček r. 1932.

Štrigova:

Jelena Tarnai r. Hampamer r. 1945.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

22.08.2024., četvrtak

13:30 Panda u Africi

17:00 Kao pas i mačka -prem. 20:00 Vrana - prem.

23.08.2024., petak

17:00 Kao pas i mačka 20:00 Priča završava s nama

24.08.2024., subota

10:00 Malci

13:30 Kao pas i mačka

17:00 Panda u Africi 20:00 Deadpool

25.08..2024., nedjelja

10:00 Panda u Africi

13:30 Malci

17:00 Kao pas i mačka 20:00 Vrana

26.08.2024., ponedjeljak

13:30 Kao pas i mačka 17:00 Panda u Africi 20:00 Priča završava s nama

27.08.2024., utorak

13:30 10 života 17:00 Panda u Africi 20:00 Vrana

28.08.2024., srijeda

13:30 Malci

17:00 Panda u Africi 20:00 Deadpool

Karolina Povodnja

rođ. Kos

iz Mačkovca preminula 18. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 85. godini života

Stjepan Ratajec

iz Ivanovca preminuo 17. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 76. godini života

Ana Božanić rođ. Horvat

iz Strahoninca preminula u 85. godini života

Milena Višnjarić rođ. Podgorelec iz Strahoninca preminula 14. kolovoza u 69. godini života

Dragutin Kopasić

iz Donjeg Vidovca preminuo u 60. godini života

Klara Bubek rođ. Vuković iz Čakovca preminula 16. kolovoza u 91. godini života

Ivan Makovec

iz Malog Mihaljevca preminuo 18. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 81. godini života

Marija Kopjar rođ. Perša iz Čakovca preminula 17. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 90. godini života

Vera Posavec rođ. Gal

iz Gornjeg Kuršanca preminula 17. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 89. godini života

Josip Vrbanec iz Strahoninca preminuo 19. kolovoza kratke i teške bolesti u 79. godini života

Katarina Jaklin rođ. Kolar iz Strahoninca preminula 14. kolovoza u 90. godini života

Milan Kovačević iz Mačkovca preminuo u 91. godini života

Toni Sutnjak iz Čakovca preminuo u 45. godini života

Stjepan Novak

iz Lopatinca preminuo 15. kolovoza u 86. godini života

na Tomu Kontreca

iz Zebanec Sela 31. 8. 2023. - 31. 8. 2024.

Otišao si u ranu zoru otišao si bez pozdrava. Imao si puno želja i snova. Tvoji snovi su ostali. Ostala je na nebu jedna zvijezda koja obasjava tvoj tihi dom. Tvoji unuci, sin, kći i supruga

Mato Leko iz Nedelišća preminuo 18. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 77. godini života

Ivan Matoša iz Nedelišća preminuo 13. kolovoza u 67. godini života

Stjepan

Potočnjak iz Zasadbrega preminuo 18. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 87. godini života

Štefanija Horvat rođ. Logožar iz Nedelišća preminula 14. kolovoza u 76. godini života

23. kolovoza 2024.

72. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži 10 m/ž građevinskih radnika, m/ž voditelja gradilišta, m/ž vozača C+E kat., m/ž vozača miksera, m/ž građevinskog radnika na proizvodnji AB konstrukcije, m/ž ovlaštenog inženjera, m/ž građevinskog tehničara, m/ž projektanta čeličnih konstrukcija i m/ž montera suhe gradnje, javi� se na mob. 099/5389083 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: m-pmp@m-pmp.hr do 28.8.

73. Mesna industrija-Vajda d.d. Čakovec, Zagrebačka 4,traži m/ž radnika-viljuškaristu, 5 m/ž radnika na komisioniranju, 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, m/ž strojobravara, m/ž tehnologa, 5 m/ž radnika na sanitaciji pogona, m/ž radnika na održavanju, 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 31.8.

74. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 2 m/ž zavarivača mig-mag, m/ž operatera cnc laser/ plazma, m/ž administra�vnog tajnika i m/ž inž. strojarstva - samostalni konstruktor metalnih konstrukcija, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 do 15.9.

75. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na poslovima silikoniranja i m/ž servisera-prodavača bicikla, javi� se na mob. 099/216-9252 ili na email: info@ beciklin.com do 31.8.

76. MOBENZ d.o.o., Svetojelenska cesta 18, Čakovec, traži m/ž prodavača na�nih derivata, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.8.

77. Modulaz Group d.o.o., 3. Travnja 58, Donja Dubrava, traži m/ž mehaničara održavanja i m/ž administra�vnog referenta - pripravnika, javiti se osobno na adresu ili na email: hr@modulazgroup. com do 31.8.

78. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera - pomoćna montera za rad u Njemačkoj, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob. 099/6655-006 ili na email: mul�.ing.hr@ gmail.com

79. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž zavarivača i 2 m/ž bravara, javi� se na tel. 040/682-130 ili na email: info@ mura-metal.hr do 31.8.

80. Naranđa transport d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679458 ili na mob. 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com.hr do 31.8.

81. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Podturen, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Štrigova, Hodošan i Pušćine, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 31.8.

82. NDM PRODUKT j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž bravara, zavarivača �g i mag postupkom, javiti se osobno ili na email: ndmprodukt@gmail.com do 31.8.

83. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag i �g postupkom, 3 m/ž bravara, 3 m/ž kontrolora kvalitete-dimenzijski kontrolor, 3 m/ž bravara, 2 m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija, m/ž NDT kontrolora i 2 m/ž lakirera, javiti se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 31.8.

84. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a, Pušćine, traži 2 m/ž djelatnika na izradi i montaži alu stolarije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@okno.hr do 30.9.

85. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž radnog terapeuta - socijalnog radnika - njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara opće njege, javi� se na mob: 091/933-5666 do 30.9.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

86. OPTIKA SPECTO d.o.o., Prelog, Glavna 44, traži m/ž op�čar - prodavača op�čkih pomagala, javi� se osobno na adesu ili na mob. 098/184-9701 do 26.8.

87. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, Donji Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 099/2411-857 ili na email: mhstrbad@ gmail.com do 31.8.

88. PARK MLADOSTI d.o.o., Gornji Mihaljevec, traži m/ž konobara i m/ž voditelja kafića, javiti se na tel. 040/631-077 ili na mob. 095/2899-117 ili na email: parkmlados�gm@gmail.com do 29.8.

89. PAJNGLUCA j.d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž kuhara, javi� se na mob. 097/711-6276 do 1.9.

90. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika zaš�te i sanitacije, m/ž vozača C+E kategorije, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, 2 m/ž pomoćna radnika u preradi, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž skladištara-viličarista, m/ž vozača traktora, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u klaonici, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, m/ž predradnika na farmi, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša i m/ž radnika na pranju pogona, javi� se putem linkova dostupnih na h�ps://perutnina-ptuj.my.site.com/recruitment/s/?language=hr do 31.8.; više informacija na h�ps://burzarada.hzz.hr/ Posloprimac_RadnaMjesta.aspx

91. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821502 ili na mob. 091/613-4377 do 19.10.

92. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec traži 2 m/ž tokara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnolog u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 3 m/ž cnc operatera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, 2 m/ž operatera na cnc plazmi i 2 m/ž programera na cnc plazmi, javi� se na email: pib-extra@pib-extra.hr ili na tel. 040/338-050 ili osobno na adresu ili zamolbu na adresu do 31.8.

93. Poljoprivredno gospodarstvo Šarčević Marko, Jalšovec 38a, Štrigova, traži m/ž radnika u pakirnici, javi� se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na mob: 098/9932-114 ili na email: voce. sarcevic@gmail.com do 31.8.

94. PPK karlovačka mesna industrija d.d., Čakovec, traži m/ž vozača, javi� se na email: goran.sajatovic@ppk.hr do 31.8.

95. PPO NOVA j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž parketara - podopolagača i m/ž stolara, javi� se na mob: 098/160-1153 do 1.9.

96. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 20 m/ž radnika u šivaoni i m/ž stručnjaka zaštite na radu, javiti se na email: office@p-pg.hr do 31.8.

97. RE-GRA d.o.o., Ulica Kralja Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara i m/ž prodavača, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/608-058 ili na mob. 091/5085701 ili na email: knjigovodstvo@ regra.hr do 10.9.

98. Royal otpremništvo d.o.o., Prelog, Glavna 45, traži m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/1925-939 ili na email: luka@ royaltransport.hr do 24.8.

99. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača autobusa i m/ž automehaničara - autoelektričara za teretni program popravak autobusa, javiti se na email: maja@rudi-express.hr do 31.8.

100. SLAD d.o.o., Glavna 79, D. Vidovec, traži m/ž kuhara i 2 m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/615-245 ili na mob. 098 242670 do 30.9.

101. SPORT VISION d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača, javi� se na email: posao@ sportvision.hr do 31.8.

102. SILVER FOR YOU d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se na email: zaposljavanje@silver-for-you.hr do 28.8.

103. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Glavna ulica 138, Čehovec, traži m/ž automehaničara - vulkanizera, javi� se osobno

na adresu ili na tel: 040/646-505 ili na mob: 091/646-5050 ili na email: svenda-tc@ ck.t-com.hr do 30.9.

104. Tehnološko inovacijski centar Međimurje d.o.o., Čakovec traži m/ž stručnog suradnika u odjelu za inkubaciju i edukaciju, javi� se na email: posao@�cm.hr do 13.9.

105. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E, tandemihladnjača,javitisenamob:091/4241707ilinaemail:info@tkalectrans.hrdo31.8.

106. TMT d.o.o., Kalnička 56, Čakovec, traži m/ž referenta u nabavi (rok prijave 10.8.)

i m/ž djelatnika u alatnici-alatničara (rok prijave 30.8.), javi� se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na email: zamolbe@tmt.hr

107. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 20.9.

108. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada

Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopa�nec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 31.8.

109. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt, Cvjetna 4, Čakovec, traži m/ž krojača i 4 m/ž šivača, javiti se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na tel: 040/391-422 ili na email: info@tristar.hr do 31.8.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJEM MERCEDES A klasa

150 cdi 2012. godište, auto je očuvan i u dobrom stanju, redovito servisiran te je registriran do 9.12.2024., Klima, grijana prednja sjedala, el. podizači stakla, samozatamnjujuće unutarnje ogledalo, maglenke, upravljačke komande na volanu... Na vozilu se nalaze alu felge s ljetnim gumama 195/55 R16, kao i dodatni set original mercedes alu felgi s gumama 215/45 R17. Cijena: 4.500 eura. Više informacija na broj: 099 677 67 29

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJEM crni Citroen C4 2007. god. motor 1,4 16V benzin + LPG, ima euro kuku, 229 000 km, napravljen servis zupčas�, zatezači, vodena pumpa, cijena 1199 eura, info na mob, 091/5060-821

PRODAJE SE RENAULT MEGANE 4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM CLIO 1.5 CD dizel, registriran i u ispravnom stanju. info na mob. 098/1600-415

PRODAJEM crni Citroen C4 2007. godište, motor 1.4 benzin + LPG, ima euro kuku, 228.000 km, napravljen servis zupčasti, zatezači, vodena pumpa, cijena 1199 eura. info na mob. 091/5060-821

PRODAJEM HYUNDAI TUCSON benzin-plin 2008. god., reg. do 05/2025, atest plina do 2032, 248 000 km, u odličnom stanju. info na mob. 098/9354369

PRODAJE SE SEAT LEON 1.2 TSI benz 2013.god., (prva reg. 2014.), bijela boja, 77 kw, 105 ks, mehanički mjenjač, 6 stupnjeva, reg .do 4/2025., redovno servisiran kod ovlaštenog servisera, garažiran, 98800 prijeđenih km, info na mob: 091/7613467

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5*114,3. Upitati na telefon 091/3960-505

PRODAJEM ČETIRI GUME M+S utor 5 mm, dim. 165/70 R14, cijena 40 eura. Molim poslati sms na mob. 099/7447-710

POLJOPRIVREDA

DAJEM U NAJAM ORANICE, info na mob. 091/539-2870

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM VELIKU HIDRAULIČNU PREŠU za grožđe, drvene bačve i rostfrei bačve. Info: 095 505 2760

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE HRASTOVA BAČVA od 150 lit., korištena dvije godine. info na tel. 040/363-127

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

PRODAJE SE MALA PRIKOLICA za traktor, dimenzije: D160xŠ108xV70 cm, cijena 400 eura, info na mob: 099/683-9984

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, rotirajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit. (2 kom). Upitati na 040/364-354

PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). Tel. 040/682175

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323601

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323601

PRODAJEM TRITIKAL prodajem u vrećama po 50 kg s dostavom do Vašeg kućnog praga. Tel: 091/539-2870

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM VOĆE i “kom od voća” za peći rakiju, nešpricane vinogradarske breskve, kruške viljamovke i jabuke. Info: 095 505 2760

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, inverter, benzin, u radnom stanju i rabljenu kosilicu za travu T475 Praktik Garden, povoljno. Informacije na 098/539-169.

PRODAJE SE INOX BAČVA Letina inox 50 lit., malo korištena, kao nova, cijena 100 eura, PVC kaca od 350 lit. za 20 eura. Info. na mob. 098/9830-355

PRODAJE SE košara za transport svinja, metalna sušara za meso, mješalica za beton, čekičar za žitarice, runilice za kukuruz, dvoredna sadilica kukuruza OLT, neispravna šprica za T.V i drvene bačve. Zvati nakon 18 sati na tel: 091/286-1121

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM žensku osobu za pomoć u kući u blizini Svetog Mar�na na Muri. Više informacija na broj +386/31-280-691

POZNANSTVA

TRAŽIM SRODNU DUŠU od 50 nadalje, vitka i nižeg rasta. mob. 097/738-4072

DEČKO 50 g. traži žensku osobu za ozbiljnu vezi od 40-50 g, info na mob. 095/7313-513

NEKRETNINE

KUPUJEM PARCELU/VOĆNJAK/VINOGRAD u brežnom Međimurju sa ili bez kuće. Info: 095 505 2760

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu vel. 17x110 čhv, voda i struja dostupna. info na mob. 098/1600-415

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas� ta brojila. Sve informacije na 099/1912560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE STOLARSKA RADIONA komplet sa strojevima i alatom, 300 m2, u Macincu, moguće i druge namjene. Info na mob 092/309-6703

TRAŽIM U NAJAM STAN u privatnoj kući s namještenom kuhinjom i kupa� lom. Mob. 097/738-4072

PRODAJE SE KUĆA u Nedelišću od 200 m2 velika okućnica, atraktivna lokacija za poslovni prostor. Tel: 099 516 6780

RAZNO

PRODAJEM ŠKOLSKE TORBE Jurić i Spiderman, malo korištene. info na mob. 091/5320-559

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM aluminijsku skelu na kotačima (7 m) u pola cijene. info na mob. 098/426-021

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu 150 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293

PRODAJU SE crvene dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi ZagrebUtrina, 098/9084-675

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJEM STARU OČIŠĆENU CIGLU složenu na palete. info na mob. 098/170-5311

PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 097/738-4072

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/ kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/ kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (150 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike i video. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM 10-dijelni komplet posuđa Emporio, novo, nekorišteno, kauč, tri fotelje i stol sa 6 stolica i drveni stol za blagovaonu, u dobrom stanju. Info na mob. 091/7626-015

PRODAJEM dječja kolica(50 €); dječji prijenosni (putni) krevetić (40 €), dječji krevetić bijele boje (60 €), dječji bicikl s pom. kotačima (40 €), info na tel. 091/611-360 5 KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

MOTORNA VOZILA

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Januar

Još se beli i vuni sneg curi. Deca se igrajo bez se brige dok mame za jimi vum bežido ka se bogčeki ne prehladido.

Februar

Ftičeki se ženijo.

Mesec ljubavi si koma čokajo. Dečkeri bi radi glavni frajeri ispali, a kugači bodo �letno zimo stirali.

Marcijuš

Mesec protuletja, v jemo prve rožice cvetejo, priroda se budi i saki grm se zazeleni.

Tu je i osmi mart - Dan žena dok one vladajo i smešek na vusnicaj nosijo.

April

Večinom Vuzma donese, a mi v cirkvo na posveto malo kučteka i ofarbana jajca nesemo. Ah, prvoaprilska šola - skoro sam pozabila da me je ova pesem k sebi zvola.

Majuš

Od ranoga jutra mira mi neda. Traktori s plugom pod oblokom na polje se žurido, sosede pak vu vrtu prek plota

gledido. A v školi se kaj smo se navčili trelo bo čim bole pokazati.

Junijuš Stareši bodo srp i kosu v roke zeli, zrje v škrijo i slamo na škedenj pospravili. Kraj škole se približuvle. Torbe bodo v kotu, kak smo si zaslužili tak bomo i dobili. Nešteri veselje, a jani i fasovaje.

Julijuš Živo bode v seli. Deca z biciklinaj po vulici, a stareše bo i živce to koštalo.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Pismo djetinjstvu

Drago djetinjstvo,

dok pišem ovo pismo vraćam se u mislima na bezbrižne dane koje smo zajedno proveli. Još uvijek se sjećam igre skrivača u dvorištu, mirisa svježe pokošene trave i zvuka cvrčaka u toplim ljetnim večerima.

Tvoje slike i mirisi još žive u meni, podsjećajući me na jednostavne radosti koje si mi podarilo. Sjećam se prvog dana škole, kada su me mama i tata ispratili s osmijehom i suzama na očima. Bio sam prestrašen, ali tvoj duh je bio u meni i pomogao mi da zakoračim u nepoznato.

jena tvojom radošću. Kako su godine prolazile ti si ostalo uz mene, učeći me važnim lekcijama o prijateljstvu, ljubavi i upornosti.

Sjećam se kad sam prvi put pao s bicikla. Bol je bila jaka, ali ti si me naučilo da ustanem obrišem suze i pokušam ponovo. Taj duh upornosti i danas nosim sa sobom.

Učio sam slova i brojeve, a ti si mi pomoglo da shvatim svijet kroz priče i pjesme koje su mi učitelji čitali. Svaki novi prijatelj kojeg sam stekao, svaka nova igra koju smo izmislili, bila je obo-

Drago djetinjstvo, hvala ti na svim lekcijama i uspomenama. Hvala ti što si me naučilo cijeniti male stvari u životu, kao što su osmijeh prijatelja ili topla sunčeva zraka na licu. Iako više nisam dijete, tvoji tragovi su duboko urezani u moje srce. Djetinjstvo, fališ mi, vrati se. Marcel Šuplika, 8. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Raspravla se či bo penez dosti mortik se bo i na morje kam išlo.

Augustuš Vručine dohajajo, hlada i počinka si bo trelo najti. Vejku mešo proslaviti i Marijo Bistrico ophoditi.

September Škola nas nazrad zove. Dosti je počinka bilo!

Hlače si duge bo trelo oblečti, torbu i knige na rame spakovati i sa starim prijatelima se najti.

Oktober

Dežđovni mesec bi znal i zemlicu namočiti. Jesenski plodvi se pobirajo i za zimo pospravljajo. Što je vreden ne biv, mortik bu i lačen osto.

November Megle se duge vlečejo. Si sveci su tu.

Za naše pokojne se bomo zmislili, jihove grobeke obišli, svečku vužgali i dragom Bogu se pomolili.

December Najlepši mesec.

Božić bo došev, Isusek se mali rodiv i sako hižo bo ophodiv. Darove i veselje nam bo donesel. I tak nam novo leto srečno započel.

Lorena Kovač, 7. a, OŠ Domašinec, učiteljica Sanja Vebarić

Franka Marčec, 5.5 godina, DV Maslačak Mursko Središće

Mia Bakač, 7 godina, DV Maslačak Mursko Središće

Tea Rozina Turkalj, 6. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Sara Viktorija Košak, 7. razred, OŠ Belica, Učiteljica Emina Kefelja

Mura Kanižaj, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Mitovi o ljubavnim vezama

Očekivanja koja

imamo na temelju takvih razmišljanja značajno prekoračuju ono što se stvarno može očekivati i dobiti od partnerskog odnosa

Stvaranje intimnih veza i život u paru jedno je od središnjih pitanja i/ili problema koji zaokuplja ljude. Većina nas proživi svoj životni vijek tražeći partnera ili živeći s njim. U suštini su na snazi neki biološki zakoni nadopunjeni socijalnim i kulturološkim modelima, no ipak, što se ove teme tiče, ljudi su najskloniji “boraviti” na području psihologije. Kad je naša ljubav i naš partner u pitanju, nerado pomišljamo da se radi o zovu biologije ili neumitnim društvenim obrascima, u tom partneru i ljubavnom odnosu vidimo nešto što je jedinstveno i neponovljivo. Zamišljamo odnos kakav želimo i tijekom bivanja u vezi posve nesvjesno ponavljamo brojne stereotipe i mitove o ljubavi i životu u paru, po pravilima koja smo u svojem socijalnom okruženju prepoznali kao prihvatljiva ili bitna načela od kojih ne želimo odstupati. Takvi su mitovi najčešće nerealistični, idealiziraju odnos i partnera. Očekivanja koja imamo na temelju takvih razmišljanja značajno prekoračuju ono što se stvarno može očekivati i dobiti od partnerskog odnosa. Mnogo je nerealnih, mitskih zamisli, koje ponekad mogu biti vrlo speci�ične i individualno obojene, ali ću ovdje navesti samo neke koje su dosta tipične i mogu se povezati s nastankom problema u vezama. Jedan od najčešćih mitova, od kojega “obolijevaju” pretežno žene, priča je o romantičnoj ljubavi koja

neće nikada prestati. Osjećaji se mijenjaju, ljubavni odnosi rastu i stagniraju, razvijaju se ili propadaju i to je problem. Što ćemo kad prestane romantika, nespremne nas snađu životni tereti, a mislili smo da će nam uvijek cvjetati ruže? Ma da. Drugi je mit odnosno nerealna implicitna ideja da je ljubavni odnos dobar ako partner intuitivno zna prepoznati što ja želim, jer „ako me voli, onda zna kako sam i što mi je potrebno”, zna čitati moje misli i postupati u skladu s tim. Ma da. Treća zabluda ili mit odnosi se na one koji u svojim ljubavnim očekivanjima imaju ideju da će im partner u svemu uvijek biti odan, zastupati zajedničke vrijednosti i interese. Ako nije uvijek na mojoj strani to nije dobar odnos? U svemu se trebamo slagati i biti složni? Ma da. A tek ideja da je ljubav isto što i dobar seks? Ili da će seks uvijek biti dobar zato što se volimo? Ma da. Ima svakakvih nadanja, očekivanja i stavova u našim glavama. Bolje da vas pustim da dalje sami promislite koje su vaše zablude i iluzije, ili da se zamislite ako se prepoznajete u nekoj od spomenutih. Zašto? Ako partner(i) ne modi�icira(ju) takve mitove i nerealne predodžbe o ljubavnom odnosu vjerojatno će postati vrlo nezadovoljni vezom koju imaju. Falit će im to nešto što su si zamislili da je važno, a možda im veza ne bi bila loša ili ne bi zapala u krizu da su se znali na vrijeme izvući iz ovakvih zamki.

Barbara Lončarić, mag. med. techn.

Viša

cijena, manja konzumacija?

Alkohol je jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema. Potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećava se gotovo u svim zemljama svijeta, a posljedično se povećava i broj osoba koje pate od raznih bolesti koji uzrokuje alkohol. Štetne posljedice koje alkohol uzrokuje sežu daleko van okvira �izičkog i psihičkog zdravlja osobe koja pije, alkohol nepovoljno utječe i na zdravlje članova obitelji, na osobe iz okruženja i na radnu sredinu.

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Cijena alkohola može imati jednu od ključnih uloga u oblikovanju navike potrošnje alkohola a učinkovitost ove mjere ovisi o zemlji, kulturi, društvenim normama i političkoj strategiji

U prevenciji štetne konzumacije alkohola Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sveobuhvatne intervencije koje su usmjerene na: smanjenje dostupnosti, informiranje populacije o rizicima, smanjenje potražnje te intervencije zdravstvene službe za rano prepoznavanje rizika i pravovremeno liječenje. Među preporučenim intervencijama za smanjenje dostupnosti alkoholnih pića su:

• povećanje cijena alkoholnih pića

• zabrana reklamiranja alkoholnih pića

• ograničenje dostupnosti prodaje: zabrana prodaje mlađima od 18 godina, zabrane prodaje na benzinskim postajama, zabrana konzumacije na javnim površinama...

Jeste li se ikad zapitali zašto je alkohol u nekim zemljama iznimno skup, a u nekim pak veoma pristupačan? Cijena alkohola može imati jednu od ključnih uloga u oblikovanju navike potrošnje alkohola. Učinkovitost ove mjere ovisi o zemlji, kulturi, društvenim normama i političkoj strategiji. Povećanje cijene alkohola može smanjiti njegovu potroš-

nju, jer alkohol postaje manje pristupačan, osobito za ljude s nižim primanjima, mlade i one koji piju umjereno. Istraživanja su pokazala da će povećanje cijena alkohola, putem poreza ili nekih drugih mjera, dovesti do smanjenja potrošnje. Međutim, postoje i iznimke, oni ovisni o alkoholu često su manje osjetljivi na promjenu cijene. Oni mogu smanjiti potrošnju neki drugih proizvoda ili pak prilagoditi budžet da ipak i dalje mogu nastaviti kupovati alkohol. Stoga, iako cijena može imati značajan utjecaj na smanjenje konzumacije alkohola, kod najtežih slučajeva taj efekt može biti ograničen. Kao primjeri zemalja koje koriste povećanje cijena alkohola kao mjeru ističu se nordijske zemlje, osobito Švedska i Norveška, poznate po visokim porezima na alkohol. Državni monopoli na prodaju alkohola imaju cilj ograničiti dostupnost alkohola i smanjiti posljedice prekomjerne konzumacije. Naprimjer, u Švedskoj se alkoholna pića mogu kupiti samo u specijaliziranim državnim trgovinama. U restoranima i barovima postoje vrlo stroga pravila o prodaji alkohola što uključuje da se pića s niskim udjelom alkohola mogu posluživati samo starijima od 18, a s višim udjelom alkohola starijima od 20 godina. Uz to postoji regulirano vrijeme kad se smije, tj. ne smije prodavati alkohol. Ove mjere pokazale su se relativno uspješnima u smanjenju ukupne potrošnje alkohola, iako još uvijek imaju prisutnost problema intenzivnog pijenja, tj. binge drinking. U Velikoj Britaniji, tj. Škotskoj i Irskoj uvedena je donja granica cijena po jedinici alkohola, s čime se osigurava da pića s visokim udjelom alkohola ne mogu biti prodavana po niskim cijenama. Slično stanje je i u Kanadi i Australiji gdje svaka pokrajina kontrolira prodaju alkohola, cijene su visoke zbog velikih poreza i državnih monopola na prodaju.

Mnoge zemlje uvele su ograničenja u prodaji alkohola što uključuje smanjenje sati kada se alkohol prodaje, zabranu prodaje alkohola u određenim vremenskih razdobljima ili na određenim lokacijama.

Iako povećanje cijena alkohola može biti učinkovita mjera za smanjenje pijenja alkohola, ipak se smatra da je bolje koristiti kombinaciju različitih mjera kako bi se smanjili štetni učinci. To uključuje edukativne kampanje, strože regulacije oglašavanja alkohola, ograničenje radnog vremena za prodavaonice alkohola… Kombinacija ovih mjera pokazuje se učinkovitijom nego samo povećanje cijena.

KUP u Merhatovcu

Mokra vježba i vatrena borba za svaki centimetar!

Piše i foto: Mario Golenko

Prošlog vikenda na terenima vatrogasnog sportskog poligona u Merhatovcu održalo se međunarodno sportsko natjecanje vatrogasaca “Pikač KUP 2024.“, u organizaciji Vatrogasne sportske udruge Merhatovec i Vatrogasne sportske udruge Žiškovec. Zanimljivo natjecanje otvorili su župan Matija Posavec, zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Robert Meglić i potpredsjednik Općinskog vijeća Marijan Fajfar.

Natjecanje je okupilo više od 60-ak vatrogasaca iz Češke, Bugarske, Slovačke i domaćina, koji se natječu u četirima uzbudljivim disciplinama – utrci na 100 metara s preprekama, penjanju na trening toranj, štafetnoj utrci i mokroj vatrogasnoj vježbi s motornom pumpom. Vatrogasna sportska udruga Merhatovec već godinama uspješno razvija i

Međunarodno sportsko natjecanje mladih vatrogasaca promiče vatrogasni sport i priprema mlade vatrogasce za sve izazove

promiče vatrogasni sport u našoj zemlji i inozemstvu. Kroz organizaciju događanja, udruga doprinosi podizanju tjelesne spremnosti vatrogasaca te promovira važnost sporta u vatrogasnoj zajednici, a svojim predanim radom, udruga je postala prepoznatljiv nositelj vatrogasnog sporta, ne samo u Hrvatskoj, već i na međunarodnoj razini.

Natjecanje je završilo u nedjelju u 16 sati proglašenjem pobjednika.

Završni dan Pikač kupa u Merhatovcu donio je dvije završne discipline, utrku na 100 m s preprekama i mokru vježbu.

Merhatovec je po drugi put domaćin Pikač kupa i izuzetno su ponosni na po-

vjerenju u organizaciji prilično složenog natjecanja. Radovan Zadravec ispred

Štafetna utrka sa zahtjevnim elementima

organizatora rekao je kako je ovo važno natjecanje koje nudi puno prednosti. - Vani djeca koja iz nekog razloga ne uspiju u atletici kroz ovakvo sportsko natjecanje imaju dodatnu priliku za dokazivanje i uspjeh. Također ostvaruju i prednost pri upisu u vatrogasne škole. Bilo bi dobro kada bi se tako radilo i kod nas, istaknuo je Zadravec. Prije podjele priznanja natjecatelji iz Češke, Slovačke i Bugarske veselo su se izmiješali i spontano zaplesali kolo. Nakon natjecanja održana je i podjela priznanja, a najveći broj odnijela je Češka, zatim Slovačka i Bugarska, dok su naši zauzeli četvrto mjesto.

PIKAČ

Penjanje na toranj s pomoću ljestvi s kukom

Utrka na 100 m s preprekama

Mokra vježba s motornom pumpom

Navijanje je bilo posebno dramatično

Drugi dio mokre vježbe

MEĐIMURSKA

Žganci s vrhnjem rješenje

su za brzi ručak

Žganci su ukusni i od pšeničnog i od kukuruznog brašna

Piše: Aleksandra Sklepić

Žganci s vrhnjem lagana su hrana koja posebno odgovara u ljetnim mjesecima jer su brzo gotovi, pa nema beskrajnog stajanja uz štednjak u vrućoj kuhinji. Iako je ovo jednostavna hrana, od pamtivijeka je jedna od omiljenih domaćih jela. Kako priprema žgance s vrhnjem, pokazala nam je Vera Posavec iz Miklavca.

Žganci su ukusni i od pšeničnog i od kukuruznog brašna, a postoji mnogo različitih varijanti kako se žganci mogu pripremiti, bilo kao prilog ili kao glavno jelo. Najbolji su ipak kad se pripreme od domaćeg mljevenog brašna, koje se, iako ne na

Sastojci:

- 1 litra vode - 1/2 litre brašna - pšeničnog ili kukuruznog - sol po potrebi - kiselo vrhnje - mast ili ulje

Priprema: U lonac staviti litru vode i kuhati dok ne zavri. U vrelu vodu polako sipati brašno i stalno miješati da se u brašnu ne

mnogo mjesta, još uvijek može nabaviti za one koji ga vole. Kukuruzni žganci, tradicionalno jelo svakog

formiraju grudice i da se ne zalijepi. Kad se brašno u vodi zgusne, još malo ostaviti na vatri da cijela masa ne bude vodena, i miješati cijelo vrijeme. Od kuhane mase žlicom grabiti žgance i u posebnoj posudi pomiješati ih s kiselim vrhnjem.

Vrhnje prije toga zagrijati i dodati mu malo masti ili ulja kako bi bilo ukusnije. Posoliti u slučaju potrebe.

seoskog domaćinstva bili su nekada nezaobilazni doručak prije odlaska na težačke poslove na oranice.

Pušipel

Uz janjetinu i salatu s tjesteninom i povrćem preporučuje se servirati bijelo vino. Odabrali smo autohtonu sortu pušipel, ovog puta vino obiteljske vinarije Jakopić. Riječ je o suhom vinu koje već na prvi osjet priziva miris zrelog voća i pokošenog sijena. Mirisni doživljaj upotpunjuje herbalna nota

povezana s citrusima, a prije svega se ističe nota grejpa. Vino karakterizira sklad i harmoničnost, a omjer kiseline i šećera je izbalansiran što mu daje ugodnu pitkost. Jakopićev pušipel classic moderno je i dinamično bijelo vino. Poslužite ga na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva. Uzdravlje! (rr, zv)

Sastojci:

Recept plus

Janjetina i hladna

salata s tjesteninom

Istinski gurmani janjetinu smatraju odličnom delicijom. Obično se priprema za velike svetkovine i blagdane, ali dobrodošla je i za nedjeljni objed. Janjetinu posolite, malo pouljite i stavite peći u lim za pečenje koji ste pokrili alu-folijom.

Peče se u svom vlastitom soku. Kad je već skoro pečena, otkrijte je kako bi meso dobilo �inu rumenu boju i ma-

- janje�na

- bijelo ulje

- tjestenina

- cherry rajčica

- sir mozzarella

- crne masline

- sol, papar

- ocat aceto balsamico

lo zapečenu koricu. Uz toplu janjetinu u ovim vrućim ljetnim danima poslužite hladnu salatu. Pripremite tjesteninu s povrćem. U lonac stavite kuhati tjesteninu po izboru (pužiće ili neku drugu vama dragu i �inu formu). U međuvremenu očistite i nasijecite na polovice cherry rajčice, a sir mozzarellu nasijecite na kockice. Procijedite crne masline i narežite ih na polovice. Pripremljene sastojke pomiješajte s tjesteninom koju ste procijedili i oprali hladnom vodom. Salatu začinite uljem, aceto balsamicom, te dodajte sol i papar prema svom ukusu. U slast svima bilo! (rr)

PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Jastučići sa skutom i špinatom

Priprema:

U malo mlakog mlijeka dodajte kvasac i žlicu brašna te ostavite 10 minuta da se kvasac aktivira. Preostale sastojke izmiješajte mikserom za tijesto te dodajte mlijeko s kvascem. Umijesite glatko tijesto pa ostavite da se diže 20 minuta.

U međuvremenu napravite nadjev. U posudi zagrijte malo maslaca na kojeg stavite smrznuti špinat. Pirjajte na laganoj vatri dok se špinat ne otopi, a tekućina ne ispari. Umiješajte skutu koju ste

prethodno izradili vilicom tako da dobijete kremastu smjesu. Dodajte naribanu koricu limuna i jedan žumanjak. Važno je da smjesa nije vodena kako ne bi iscurila van. Tijesto tanko razvaljajte i režite na kvadrate 10 x 10 cm. Na kvadrate stavite manju žlicu nadjeva, a vrhove kvadrata presavinite na sredinu i uštipnite da ih spojite. Prije pečenja premažite jastučiće s malo maslinovog ulja. Pecite 15-20 minuta na 200 °C ili dok ne dobiju blago rumenu boju.

Sastojci za tijesto:

- 250 grama pšeničnog brašna za tanka �jesta Čakovečki mlinovi

- pola pake�ća suhog kvasca

- 125 ml mlijeka

- 1 žličica soli

- 2 velike žlice maslinovog ulja

- 1 žumanjak

Sastojci za nadjev:

- 200 g smrznutog špinata

- 200 g skute

- naribana limunova korica

- 1 žumanjak

- sol - maslac

KUHARICA Vera Posavec iz Ferketinca

Vera sa žgancima s vrhnjem za ljubitelje tradicijske hrane

ROBERT MILETIĆ iz Štrigove

Teleći gulaš sa žličnjacima rado kuham za pajdaše

Za one koji vole jela na žlicu, teleći gulaš nikada ne izlazi iz mode, a njegov fini okus odgovara i najzahtjevnijim gastro kritičarima

Piše: Aleksandra Sklepić

Teletina je meso koje je zdravo i prilagodljivo za različite vrste ukusnih jela, a oduvijek ima status posebne, “gospodske” namirnice. Recepata za jela od teletine zaista ima mnogo; može se peći u pećnici, pripremiti kao odresci, ukusna je ispod peke, a može se i puniti raznim povrćem. Za one koji vole jela na žlicu, teleći gulaš nikada ne izlazi iz mode, a njegov �ini okus odgovara i najzahtjevnijim

Recept za teleći gulaš

Sastojci za gulaš, za lonac od 20 litara:

- 5 kg telećeg buta

- 2,5 kg luka

- češnjak

- mrkva

- ulje

- sol

- papar

- peršin

- slatka paprika u prahu

- lovorov list

- ajvar

Sastojci za žličnjake:

- 10 jaja

- 400 g oštrog brašna

- sol po potrebi

- voda

Priprema gulaša: Luk nasjeckati i pirjati na masnoći (mast ili ulje). Na pirjani luk dodati sitno nasjeckanu mrkvu, zatim mljevenu papriku. Nakon toga staviti meso narezano na kockice, lovorov list i ostale začine, prema vlastitom ukusu. Kuhati uz miješanje 2,5 sata, te prema potrebi dolijati oko pola litre vode, ovisno o tome koliko želite da gulaš bude gust.

Priprema žličnjaka:

Od brašna, jaja, soli i vode umijesiti mekano tijesto koje se uzima žlicom i oprezno spušta u kipući gulaš, desetak minuta prije nego je meso kuhano.

gastro kritičarima. Teletina je lagana, bogata vitaminima, mineralima i ima malo masnoće, pa se zbog toga često preporuča kod potrebe za dijetnom ishranom. Sočna je i ukusna, ne izaziva alergije i lako je probavljiva, a kad se dobro kombinira s povrćem, dobije se nezaboravno jelo koja će svaki kuhar uvijek željeti ponovo pripremiti.

Robert Miletić iz Štrigove teleći gulaš najradije kombinira sa žličnjacima, i taj mu je recept omiljen. Sa suprugom Marijom i kćerkom Milom (5) živi u Štrigovi, a nedaleko od Štrigove, u Robadju, imaju vikendicu u kojoj provode većinu slobodnog vremena.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

- Rado idemo u vikendicu jer tamo imamo mir. Okruženi smo zelenilom i tišinom, pa imamo volje za druženja uz dobro jelo. Često nam svrate prijatelj Mustafa, koji je harmonikaš i njegova žena Selma, koja priprema odlične bosanske specijalitete, posebno pitu. To me podsjeća na moje rano djetinjstvo jer sam rođen u Bosni, a tamo sam proveo i prve godine života, ispričao nam je Robert. Robert je vlasnik autoprijevozničkog poduzeća i stalno je jako zaposlen. Prije je vozio po cijeloj Europi, od Švedske, do Sicilije, a sada je više u Međimurju. Kad ima vremena, stalno nešto radi, jer uređenje dvorišta uz kuću, ali

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

i vikendicu, zahtijeva brojne sate rada. Za košnju mu treba i po deset sati, ispričao nam je. Ipak, ni nakon svih obaveza nije preumoran za kuhanje, pa često, uz gulaše i peke, peče i janjce, za pajdašiju.

Ove su godine Robert i Marija kuhali teleći gulaš na manifestaciji “Međimurska žlica” u Štrigovi, ali gotovo svaki vikend pripreme nešto zanimljivo, ako ne za društvo, onda za sebe, za svoju dušu.

Kuhati je Robert najviše naučio sam, metodom isprobavanja, a sigurni smo da će iz njegovog lonca (koji obavezno mora biti gusnati ako želite dobar gulaš) izaći još mnoga �ina jela na radost njegovih pajdaša.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 20. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 23. kolovoza. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Katarina Kuretić iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

na

br. 1510

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled”

adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 20. kolovoza 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 23. kolovoza 2024.

Robert s telećim gulašom koji najradije priprema za druženja u vikendici

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Čakovečki “građani“

Piše: Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki

Nogometna javnost posljednjih godina prati vrlo uspješnu igru engleskog kluba Manchester Cityja u kojem trenutačno igra i dvoje hrvatskih reprezentativaca. No jeste li znali da je i Čakovec u razdoblju između dvaju svjetskih ratova imao svoje “građane“ odnosno “purgare“?

Dosad smo se pretežno bavili Čakovečkim športskim klubom (ČŠK) jer je najviše građe vezane uz sport koja se čuva u Muzeju Međimurja Čakovec vezano upravo uz taj

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

klub. No sportski klub koji je u Čakovcu funkcionirao u razdoblju između dvaju svjetskih ratova i čiji rad svakako treba bolje istražiti je i Građanski športski klub (GŠK) Čakovec. Iako na memorandumu Kluba stoji da je osnovan 1931., vijest o osnivanju novog sportskog kluba u Čakovcu koji će se baviti isključivo nogometom objavljena je u Mariborskom Večerniku tek 13. listopada 1932. godine. Osnivačka skupština najavljena je za 19. listopada, a predsjednik odbora zaduženog za organizacijske pripreme je odvjetnik Ante Odić koji se u popisima članova navodi kao osnivač Kluba. Prvi predsjednik kluba bio je profesor Učiteljske škole Franjo Jelačić,

potpredsjednici Ante Odić i Izidor Gudl, a tajnici Stjepan Mikulčić i Đuro Petek. Klub je brojio stotinjak članova te je uz aktivne bilo puno podupirućih članova kluba iz redova profesora, trgovaca, šegrta i obrtnika raznih profesija kao i radnika i seljaka. Okupljao je mladiće iz Bu-

zovca, Pustakovca, Putjana, Travnika i Čakovca, a igrači su bili i polaznici Učiteljske škole te vojnici 8. konjaničkog puka smještenog u čakovečkoj vojarni. Klupske prostorije imali su u gostionici Kacun, a klupske boje bile su zelena i bijela. Nogometno igralište kod Sajmišta kao i drvenu

ogradu oko njega izgradili su sami članovi Kluba. Svoju prvu kvalifikacijsku utakmicu odigrali su protiv Seljačkog športskog kluba iz Pustakovca na igralištu ČŠK-a već 30. listopada, a drugu protiv ČŠK-a 26. studenog 1932. godine. Obje utakmice odigrali su neriješeno. Usprkos entuzijazmu članova Kluba i pobjedama koje je postizao u svojoj ligi, GŠK se u suvremenom tisku spominje kao drugorazredan klub u odnosu na ČŠK čiji su imućni sponzori plaćali ili zapošljavali dobre igrače.

Odmah po osnivanju Kluba s radom je započela i diletantska sekcija koja je povodom proslave 70. godišnjice života i 50. godišnjice kulturnog rada jednog od najistaknutijih karakternih glumaca hrvatskoga kazališta s po-

četka 20. stoljeća, Dragutina Freudenreicha (1862. – 1937.), izvela predstavu “Graničari” te je priredila zabavu sa šaljivim programom i plesni tečaj za članove kluba u dvorani Vatrogasnog doma početkom 1933. godine. Predstave diletantske sekcije GŠK-a bile su: Nagrada (1934.), Protekcija (1935.), Lijepa naša domovino (1936.) – povodom proslave 100. godina hrvatske himne, Gospođa Ministarka (1936.), Gospodsko dijete (1937.) te Pokojnik (1938.). Za vrijeme Drugoga svjetskog rata ČŠK i GŠK spojeni su nogometni klub Zrinyi koji je igrao u županijskoj ligi, a nakon Drugoga svjetskog rata članovi nekadašnjeg GŠK-a nastavili su djelovati u Nogometnom klubu Sloga i Amaterskom kazalištu u Čakovcu.

LJUBAV: Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno ili kao da se cijeli svijet urotio protiv vas. Primirite se i povucite u tišinu i meditaciju. Ne očekujte baš ništa od onog što trenutačno imate. Tako ćete najbolje pregrmiti ovaj zahtjevan period.

KARIJERA: Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne vreduju onako kako treba. Ipak, u drugom dijelu tjedna postajat ćete sve potrebniji onima s kojima radite. Ne razmišljajte previše, jednostavno radite.

ZDRAVLJE&SAVJET: Bolje je vjerovati nego sumnjati.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vaše čežnje bit će jake, a vi nekako prepušteni sami sebi. Oni koji imaju dobrog prijatelja ili prijateljicu pokušat će s njim (njom) podijeliti svoje frustracije. Vezani će osjećati distancu u odnosu, a neki će biti u iskušenju ljubomore. Izdržite.

KARIJERA: Zaposleni u uslužnim djelatnostima imat će dosta posla, dok će ostali biti otvoreni za pomoć drugima. Neki će se pokazati kao dobri savjetnici, a svoje će znanje lako primjenjivati u praksi. Mali nesporazumi u komunikaciji bit će prolazni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Povremene nervoze i sitne brige.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Potreba za intimnošću kod vas će ojačati, zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu.

KARIJERA: Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo. Funkcionirat ćete dobro uz pažljivo organizirane stanke. One su potrebne jer sada imate manje snage nego inače.

ZDRAVLJE&SAVJET: Razmišljat ćete o smislu života i pomalo o smrti.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno je da ćete dati sve od sebe da se uljepšate, a primijetit ćete i to da vas osoba suprotnog spola stalno odmjeravaju. Oni u vezama pokušat će osvježiti odnos, dok će samci rado izlaziti i zavoditi. Otvorite se i bit ćete uspješni.

KARIJERA: Što je gotovo, gotovo je. Nemojte to više analizirati. Prepustite vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje. Pred vama je nešto potpuno novo i ne još sasvim definirano. Budite otvoreni za to.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pomičite granice pod svaku cijenu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Vaša potreba za društvom bit će prilično naglašena pa ćete svako malo izlaziti. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav.

KARIJERA: Kako tjedan bude prolazio sve ćete više shvaćati da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju. Krajem tjedna to će vam postati toliko važno da biste mogli zanemariti realitete. Ne zaboravite obaviti svoj posao.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje se osjećate dobro.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Nikako da dočekate svoju ljubavnu renesansu. Pokušajte gledati na život s više humora i otvorite se za ljude za koje znate da vam žele dobro. Tako ćete lakše podnijeti sve. Također činite ono što vama odgovara. Ne naprežite se.

KARIJERA: Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati energije više nego drugi, a volje možda i najviše. Unosit ćete kreativnost u svoj rad i rado pokazati drugima oko sebe ne samo što ste napravili, nego i kako bi oni mogli napraviti više i bolje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Organizirajte izlet u prirodu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Povremeno će vam se činiti kao da je ljubav na nekom drugom planetu. Osjećaj usamljenosti i frustriranosti bit će blag, ali prisutan. Najbolje je potražiti vesele ljude ili zanemariti brige baveći se onim za što znate da volite. Već će doći bolji dani.

KARIJERA: Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte. Koliko god izgledalo daleko, bit će dobro.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite suzdržaniji u reakcijama.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Bez obzira na to što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete ipak naći mrvicu zadovoljstva. Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno.

KARIJERA: Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno. Baš intuicija bit će vam glavni vodič u poslu ovaj tjedan. Ako ste u dvojbi, samo zastanite i pažljivo osluškujte svoj unutrašnji glas. Nema greške. ZDRAVLJE&SAVJET: Poboljšanje. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vedrina, pozitivan duh, smisao za humor – sve će to biti naglašeno u vašem privatnom životu ovih dana. Zato se ne trebate truditi previše, nego samo imajte otvorene oči i reagirajte kad treba. Sve će se slagati samo od sebe, a vi uživajte.

KARIJERA: Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati definitivno privesti kraju. Baš ovaj tjedan karakterističan je po tome. Završit ćete neke priče i okrenuti novi list. Kod nekih će to biti malo radikalnije. Ne žurite, nego prvo odvažite.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pad imuniteta. Pazite na prehranu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Dane pred vama zapamtit ćete po bogatijem erotskom životu. Oni u vezama tako će obnoviti svoj odnos s partnerom, dok će samci biti vrlo nestrpljivi. Ponekad će prenagliti u udvaranjima jer će jedva čekati da pređu na stvar.

KARIJERA: Malim koracima može se prijeći jednaka udaljenost kao velikim. To što trenutačno nedostaje atrakcija nije znak da posao ne ide dobro. Male monotonije mogu se nadilaziti originalnijim rješenjima i humorom.

ZDRAVLJE&SAVJET: Blagi pad imuniteta, ali imate dovoljno tjelesne snage.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Veći dio svog slobodnog vremena provodit ćete u sasvim običnim aktivnostima uživajući nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Bit ćete zadovoljni i bez velikih prohtjeva.

KARIJERA: Počinje faza kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti. Moguće je da će vas sve više ljudi pitati za savjet ili da će vam ponuditi usko specijaliziran posao.

ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u životu i u prirodi.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Konačno će doći do poboljšanja u vezama, ali još uvijek ćete povremeno dolaziti u iskušenja svađa. Naklonost će biti veća, ali brzina kojom ćete se razljućivati i dalje je tu. Zato se kontrolirajte i ne odgovarajte na svaku provokaciju.

KARIJERA: Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz bajke, ali budite realni i oprezni. Posebno je važno provjeravati legalitete. Sve što ne drži vodu, pustite. Neka pričaju što žele.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pretjerujte s hranom i pićem.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

HOROSKOP

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Lav, Ribe, Ovan

Momčadi ČŠK-a i GŠK-a na utakmici odigranoj 1932. godine (iz fundusa MMČ-a)

Članovi diletantske sekcije GŠK-a u predstavi Nagrada 1934. godine (iz fundusa MMČ-a)

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Vrući vikend

VREMENSKA SLIKA:

Prvu polovicu kolovoza su obilježili uglavnom sunčani i vrući dani, osobito u prošlom tjednu kad se temperatura opet popela i do 38 Celzijevih stupnjeva. No, došla je zatim i promjena vremena s lokalnim pljuskovima i osvježenjem.

Zato je ovaj tjedan temperaturno ipak malo ugodniji od prošlog.

Do kraja tjedna slijedi nekoliko sunčanih i vrućih dana pa nova mogućnost za nove pljuskove na prijelazu u sljedeći tjedan. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNO-

ZA: Petak i subota će nam ponuditi puno sunčanog i vrućeg ljetnog vremena. I dalje bi temperatura zraka sredinom dana i poslijepodne trebala biti viša od 30 Celzijevih stupnjeva, možda čak i oko 33 °C. Treba pripa-

Što kolovoz ne iskuha, to rujan ne prekuha

ziti na jako sunce sredinom dana, osobito između 10 i 17 sati kad je i UV indeks najviši. I nedjelja bi većim dijelom trebala proći suho, sunčano i vruće s dnevnom temperaturom između 32 i 35 °C. Vikend je svakako povoljan za planove i aktivnosti na

otvorenom. U ponedjeljak polako ipak raste nestabilnost. Izgleda da bi do našeg dijela Europe opet moglo doći više oblaka pa mjestimice može biti kiše ili pljuska s grmljavinom, vjerojatnije prema kraju dana. Temperatura zraka trebala bi biti stupanj-dva niža. U utorak djelomično sunčano uz svježe jutro i ugodno toplo danju. Još će biti nestabilno zbog blizine fronte pa tijekom utorka postoji mogućnost za nalet kiše ili kakav pljusak s grmljavinom. Jutarnja temperatura od 15 do 19, a najviša dnevna i ostaje malo ispod 30 °C.

Srijeda bi trebala proći posve suho uz puno sunca i dnevni maksimalac oko 30 °C. Čini se da bi i u drugom dijelu tjedna prevladavalo sunčano i vruće ljetno vrijeme. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 22. 8. 2024.)

• 24.kolovoza1960. god. u Vostoku na Antarktici temperatura pala na -88,3 °C

• 28. kolovoza 1896. god. nevrijeme i povodanj na Braču

SKANDINAVKA VICOTEKA

Savjet

Čovjek zove nekog telefonom:

- Halo, je li to savjetovalište za alkoholičare?

- Je, izvolite!

- Imam jedno pitanje: Jel ide led u vinjak?

Bračni razgovor

- Ljubavi, hoćeš li kavu?

- Može...

- E, skuhaj i meni jednu, molim te!

Roštilj

Zašto Talijani ne roštiljaju?

- Zato što im špageti propadaju između rešetki.

MOZGALICA - pronađi 10

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Antun Jukić

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 21.

Marko Perkovič

Thomson znova popevle

Kak strela z vedroga neba nas je se v Lepoj Našoj pogodila vijest da bode, posle dve leti, Marko Perkovič Thomson znova popeval. Si oni šterima Thomson nekaj znači so znali da je Thomson prestal popevati dok mo je jegovoga 17-letnoga sina Antuna Mihaela zadesil teški beteg (srčani udar) i od unda se je Marko posvetil familiji i sino, očem reči, se je dal od sebe da spasi sina. Borba za živleje sina Antuna Mihaela još navek traje, ali dok je sin rekel svojemo japi da bi štel kaj bi on znova popeval to so bile reči, to je bila želja štera je dopelala znova Markija na pozornico i znova je zapopeval. Kak je rekel: se za sina i za jegovo zdraviče. I tak je Tompson skupil za sega deset dni prek sto jezer svojih prijatelov šteri imajo radi jegovo pesmo, šteri dohajajo na jegove koncertline i šteri skupa žnjim popevlejo. Dohajajo i jegovi pajdaši šteri so pred tridesti i nekaj vejč let skupa žnjim branili Lepo Našo od četnikov i Jugosoldateske i sih onih šteri so bili protiv toga da Hrvati živijo vu samostalnoj i neovisnoj Lepoj našoj. Thomson je znova skupil publiko i pokazal da smo još navek tu, da nas ga je i nek si saki on šteri halosi na hatar Lepe naše to zbije z glave jerbo bode zišel ruon tak kak so zišli četniki i jivi pajdaši šteri so od 1991.do 1995. leta šteri hercuvati z Lepom Našom.

Thomson je pokazal da smo još navek tu, da još navek branimo meje Lepe Naše štere so zafremane vu Domovinskomo rato jerbo je na dva koncerline v hrvatski Imocki došlo pedeset jezer ljudi,a isto tuliko jiv je došlo črez par dni i v Dugopolje. Za deset dni je Thomson skupil prek sto jezer ljudi. Lepo je bilo videti i čuti Thomsona, lepo je bilo videti i čuti sih onih sto jezer obožavateljov Thomsonovih pjesmi koji so bili srečni i veseli kaj je Thomson znova na bini, kaj je znova za mikrofonom i kaj mo je sin Antun Mihael na pravomo poto kaj bode ozdravil.

Sto jezer ljudi je tam bilo i to nejveč mladih, ali je ne bilo nikši incidenti tak da so policaji i redateli ne meli nikšega posla. Nega bilo niti jedne zastave z bojama rodice. Kak je to lepo čuti, a znamo da so na splickoj Ultri sam prvo večer prijeli

Pesma pomaže kaj čovek ozdravi

cirka sto dilerov droge, a stopedeset mladih je završilo v bolnici jerbo so se predozerali.

Sima nam je poznato kak Thomson več na leta surađivle z pjesnikom i glazbenikom Nenijom Ninčevičom, tak da so oni dva za ove nove koncertline v Imockomo i Dugopoljo i za nove mlade naraštaje napisali i jeno novo pesmo štero so skupa odigrali i odpopevali skupa z Nenijovim bendom „Hrvatcke ruže“, a pesma se zove Ako ne znaš šta je bilo. Pesmo bodete čuli, ali za one šteri so jo ne čuli bodem vam napisal prve tri kitice:

Kažu da sam lud, da je novo vrijeme, da su prošli dani pjesama za tebe, a meni tako dođe nakon čaše vina da ih pitam jel' to i vaša domovina…

Je l' moguće da ste zaspali na straži, zakletva barjaku da više ne važi, je l' moguće da ste zavezali oči, ne čujete tuđe korake u noći…

Ti si rođen sine u vrijeme slobode, rasti da je braniš kad ti stari ode…

Ponovno su se čule i pjevale Thomsonove poznate pjesme Bojna Čavoglave, Lijepa li si, Geni kameni, Kletva kralja Zvonimira, ali i sve druge nezaboravne Thomsonove pjesme koje dižu raspoloženja jednako mladima i starima.

Zapustili smo spomenika poginulima v Prvomo sveckomo rato!

Ako pitate po Čakovco Čakovčance štere zidete de morete videti spomenika poginulim Međimorcima vu Prvomo sveckomo rato ne znati kuliko vam ljudi bode točno moglo reči de morete najti toga spomenika? Več je hajdi let minulo otkak je spomenik obnovljeni i postavljeni vu zapadnom djelo čakoskoga parka za sječanje na vejč od sto Međimorcov šteri so poginuli ili so sfondani za vreme Prvoga rata. Spomenik se je jeno vreme održaval, sadilo se i cvetje okoli jega, a v zadje vreme se je pozabilo na ljude zbog šterih je te spomenik postavljeni pred nekaj meje od sto let (1929.), očem reči, spomenik je zapuščeni pak bi trelo ga znova zrihtati kaj nas Čakovčance i Međimorce nej bilo sramota kaj ga imamo tak zapuščenoga. Naši ljudi so dali svoje živote tak da nejmeje kaj moremo za jiv naprajti je kaj bodemo održavali spomenika i kaj jempot na leto na den kraja rata (11.11.1918.)

donesemo vence i vužgemo sveče i kaj bodo ljudi šteri bodo se šteli pokloniti žrtvama Prvoga rata to mogli naprajti pre pravomo, a ne zapuščenomo spomeniko.

Da bodemo zazvedili kak je Lojzek Stepincov prešel v Čakovco?

Zrinska garda Čakovec i jeni pajdaši, Matica hrvatska Čakovec i Družba „Brača Hrvatskoga zmaja“ Zmajski stol Čakovec iščejo od Grada Čakovca kaj bi pred čakoskom glavnom cirkvom postavil spomenika hrvackomo blaženiko Alojziju Stepinco. Gracki oci i jiva šefica gracka načelnica Ljerka Cividini so još v aprilo respisali anketo nek se Čakovčanke i Čakovčanci izjasnijo je li očejo Lojzekovoga spomenika v Čakovco ili pak nečejo. Več pred štiri mesece, 19. aprila je minul cajt za izjašnjavanje v anketi, a do dneva denešjega gracki oci (čitaj: gracka uprava) so još ne prebrojili glase, očem reči, neso rekli nikomo, niti onima šteri so iskali, a niti pak građanima Grada Čakovca kakše je mišleje građana Čakovca u svezi glede spomenika Lojzeko. Kuliko se šepetuji po grackim kafičima nema što v grackoj upravi prebrojiti glase štere so ljudi dali. Nebrem veruvati da je to tuliko glasov kaj se nebre prebrojiti? Ili pak se prebrojilo pak se rezultati vum nedajo? Imamo mi v Lepoj Našoj stručnjaka za brojiti glase v anketaj, a on je ve i fraj pak bi ga čakoski gracki oci mogli angažerati kaj toga posla dotirajo do kraja. Negdašji minister uprave Lovro Kuščevič je za vreme svojega ministarskoga mandata mel državno anketo i to tak veliko kaj so on i jegovo ministarstvo do dneva denešjega ne uspeli točno prebrojiti glase, očem reči, nigdar se je ne točno zazvedilo što je bil za, a što pak protiv?

Neso točno prebrojili, ali so rezultate dali, a se ostalo kaj je ne štimalo još se dendenes broji. Kuliko znuom jegovo licenco so kupili i Ameri za vreme brojanja glasov na minulim izborima za precednika na šterima je pobedil Joe Biden, a zgubil je Donald Trump. Trump se žalil kak još do denes so ne stigli si glasi onih šteri so glasali protiv jega, ali so glasi zbrojeni. Nadjam se da bode čakoska gracka uprava predi prebrojila glase nek jim drugo leto v majušo isteče mandat kaj bodo Garda i pajdaši znali na čemo so?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Perčić kameru

i šalu uvijek ima u rukavu

U Svetom Martinu na Muri nema događaja koji ne snima Stanko Perčić iz Žabnika, poznatiji kao svetomartinski Vajnček. Bilo da je u pitanju tekma na Poletu, blagdanska sveta misa ili pak neki drugi događaj, Stanko je uvijek sa svojom kameru u središtu zbivanja. Osim što je vješt snimatelj, Vajnček je poznat i po svom nepresušnom humoru, zbog čega već godinama s uspjehom vodi Povorku starih zanata i običaja. (sh)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak