Međimurske novine prilog 1517 Vaš vrt

VAŠ VRT PLODOVI JESENI

POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

NIJE KASNO ZA

PRIPREMU ZIMNICE

Ajvar s gljivama i drugi recepti

SILVIJA KOLAR - FODOR

IZ UDRUGE BIOVRT Ne morate pozubačiti svaki list

DANI JESENI U

VRTLARIJI VIJENAC

GNOJIDBA PO STEINEROVU RECEPTU Čudesni gnoj iz kravljeg roga

Dođite na sajam niskih cijena!

DANI KRUHA NA MESAPU Kuruzna zlevanjka, zvijezda manifestacije

PČELAR DRAŽEN BOGDAN IZ VUGRIŠINCA

Niti jedna godina nije po receptu

VRTNI CENTAR IVA

Stvorite svoju oazu mira i ljepote

Foto: Studio Marr�nez

SILVIJA KOLAR - FODOR IZ BIOVRTA SAVJETUJE:

Ne morate pozubačiti svaki list!

Ako je u najavi zahlađenje ispod 4 stupnja, to može značiti i prvi mraz, pa preporučam da prije toga obavite berbe osjetljivog voća i povrća.

Piše

foto: Silvija Kolar - Fodor

Jesenski radovi uvelike ovise o vremenskim prilikama koje nisu jednake svake godine. Naime, u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve ovisi o tome kada će biti prvi jesenski mraz. On nažalost završava vrtlarsku sezonu za mnogo vrsta povrća i cvijeća. Pripreme za prvi mraz Ponekad se dogodi da mraz bude već krajem rujna/početkom listopada, a ponekih godina imamo sreću pa on nastupi tek krajem listopada, pa onda u vrtu imamo produženu jesensku sezonu za osjetljivije vrste bilja. U svakom slučaju, to je razdoblje kada morate redovito pratiti vremensku prognozu i planirati radove u skladu s prognozom.

Ako je u najavi zahlađenje ispod 4 stupnja, to vrlo lako može značiti i prvi mraz, pa preporučam da prije toga svakako obavite berbe osjetljivog voća i povrća. Naime, prvi mraz uništava sve osjetljivije povrće, voće i cvijeće. Svakako onda poberite preostale plodove paprika, rajčica, patlidžana, tikvi i tikvica, krastavaca te mahuna i mladi grah. Prije zahlađenja vrijeme je i za spremanje krumpira u podrum. Prema bakinim uputama, sve do prvog

U svom vrtu sadim presadnice crvenog radiča, a listopad i studeni su idealno vrijeme za sadnju jesenskih lukovica, kaže Silvija Kolar - Fodor

Malčiranje je puno bolja opcija pripreme tla za iduću sezonu od oranja jer ispod malča tlo je zaš�ćeno od erozije, zaš�ćeno je i od nabijanja kiše te š�� život u tlu

mraza krumpir držim pod nadstrešnicom, pokrivenog tj. zaštićenog od sunčeve svjetlosti. Naime, u podrumu je na jesen često toplije nego vani

i to može izazvati prerano klijanje krumpira. Zato se krumpir na jesen drži čim duže na vanjskoj temperaturi i sprema u podrum tek dok krenu prvi mrazevi.

Ako se prema prognozama najavljuje samo trenutno zahlađenje i nakon toga toplija jutra, možete probati osjetljivije povrće zaštititi agrotekstilom.

Proljetna salata, matovilac, luk i češnjak će bez problema rasti tijekom jeseni i zime na vrtu, njih ne morate štititi. Blitvi lišće može biti "popareno" od mraza, ali ona iznova raste ako nakon toga zatopli i nerijetko može prezimiti do iduće godine, kad ide u sjeme. Na vrtu ostavljamo zimske sorte salate koje smo sijali krajem ljeta, a blaže zime bez problema podnose radiči i endivije.

Za razliku od osjetljivog povrća, velik broj povrća iz obitelji kupusnjača postaje ukusnije nakon prvih mrazeva. Naime, upravo radi mraza se povećava

količina šećera u njegovim listovima i oni postaju slađi. To najviše vrijedi za kelj, lisnati kelj, kelj pupčar (prokulica). Kupus ipak poberite prije jačih mrazeva, ono nije tako jako otporno na mraz. Doduše, manje glavice često znaju opstati tijekom toplije zime, ali baš lijepe pune glavice zelja radije poberite u spremite u podrum. I šenon te crvena cvjetača mi često prebrode prve blaže mrazeve i tek tada počnu obilnije rađati, ali veća zahlađenja ih uništavaju. A kelj, lisnati kelj i kelj pupčar su često vrste koje možete brati u vrtu i tijekom zime nakon smrzavanja. Brokula također najbolje rodi dok je vrijeme malo hladnije i podnosi prve mrazeve. Prije jakih zahlađenja i smrzavanja tla ne trebate vaditi niti mrkvu, ciklu, rotkve, daikon… jedino preporučujem svakako čim prije izvadite mrkvu i ciklu ako imate problem s voluharicama, te ih spremite u podrum.

"Porežite veće ostatke biljaka, a ostavite korijen koji tijekom zime hrani brojne organizme u tlu.

Spremanje lončanica u zatvoreno

Sukladno vremenskim prognozama spremamo i osjetljivije lončanice koje tijekom ljeta držimo na balkonima i terasama na zimovanje. Kad su nešto toplije jeseni bez ranih mrazeva, sve lončanice još jedno vrijeme prije spremanja držim na otvorenom pod nadstrešnicom i na južnoj strani kuće, kako bi čim duže bile vani na dovoljno svjetla. Međutim, kad su u prognozi temperature niže od 3 stupnja, počinjem sve polako unositi u zatvoreno jer su npr. tropski hibiskusi jako osjetljivi na niže temperature i mogu ozepsti i prije samog mraza.

Vađenje i spremanje osjetljivijih trajnica i lukovica

Vrijeme je za vađenje osjetljivijih lukovica i gomolja – onih koje ne mogu podnijeti zamrzavanje tla. To su dalije, frezije, acidanthera, tigridia, ixia, sparaxis, kane… Njih možete spremiti i nakon prvog mraza – bitno je da ih spremite na zatvoreno prije prvog smrzavanja tla.

Sjetva u listopadu

Ovisno o vremenskim prilikama, na otvoreno možete još posijati matovilac, špinat i rotkvice.

Sadnja češnjaka i luka

Jesenski češnjak i luk sade se tijekom listopada i studenog. Neki tvrde da je bolje pričekati listopad za sadnju češnjaka, to zapravo nije isto za cijelu Hrvatsku i ovisi o klimi i vrsti tla. Kod mene recimo sadnja mora biti tijekom listopada, jer ako moju ilovaču

Lijepe dane u listopadu koristite za sadnju lučice luka (sadi se i srebrenac, ali i klasične sorte luka)

previše namoče jesenje kiše ili počne smrzavanje tla koje se može dogoditi početkom studenog, ne mogu posaditi češnjak. Zato uvijek pratim prognozu i iskoristim lijepe dane u listopadu za sadnju češnjaka i lučice luka (sadim i srebrenac, ali i klasične sorte luka).

Tijekom listopada presađujem i češnjak slon nakon što nikne, te presađujem zimsku salatu koju sijem u kolovozu i to na rubove gredica češnjaka. Nakon sadnje češnjaka i luka, gredice malčiram mješavinom pepela i polurazgrađenog komposta, te slojem sijena – tako pomalčirani češnjak često izdrži druge sezone sve do berbe bez ozbiljnijeg korova i bez okopavanja.

"Ako se prema prognozama najavljuje samo trenutno zahlađenje i nakon toga toplija jutra, možete probati osjetljivije povrća zaštititi agrotekstilom.

centrima. Sadimo narcise, tulipane, zumbule, proljetne šafrane, ljiljane, visibabe, ukrasni luk, irise….

Sadnja trajnica i grmlja

voćkavanja vrtova – voćke počinjemo saditi nakon prvih mrazeva.

Priprema vrta za zimu

Nakon svih berbi, na vrtu svakako povadite i spremite kolce za rajčice i mahunarke. Spremanjem na suho preko zime produžavate im vijek trajanja. Ja ih spremam pod nadstrešnicu na suho – ali hladno, izloženo zimskim temperaturama. Na ovaj način sam sigurna da će eventualni uzročnici bolesti (razne gljivice i sl.) neće preživjeti na kolcima uslijed hladnoća, kao što je to moguće ako spremite kolce u podrum na toplije.

Velik broj povrća iz obitelji kupusnjača postaje ukusnije nakon prvih mrazeva

Evo jednog posla koji je mnogima mukotrpan u mjesecu kada pada lišće s drveća i grmlja, a koji možete mirne duše preskočiti. Naime, lišće ima jako bitnu funkciju u biosustavu i s razlogom pada upravo ispod grmlja i drveća te je ono dobro stanište brojnim korisnim organizmima, a štiti ih od hladnoće i smrzavanja, dok istovremeno mnogima, poput glisti, pruža i hranu. Grabljanjem ili otpuhivanjem lišća ispod drveća i grmlja ruše se staništa brojnim organizmima i onemogućuje im se uspješno prezimljavanje Tu prezimljuju brojni korisni kukci, poput bumbara i divljih pčela. Još bitniji razlog je taj što grabljanjem lišća drveću oduzimate hranu koje je ono stvaralo za sebe tijekom cijele sezone. Na jesen to lišće padne na tlo, gdje ga gliste uvlače pod tlo i prerađuju u humus, te to lišće tako opet hrani svog domaćina. Sve otpalo lišće ispod drveća i grmlja zapravo je vrijedna sirovina kojim priroda sama sebi proizvodi tj reciklira hranu. Zato i šume imaju najbogatije tlo humusom – radi stalne „proizvodnje" iz otpalog lišća na tlu. Stoga na najlakši način – ne-grabljanjem i ne-uklanjanjem lišće vi sami bez ikakve muke gnojite tlo oko grmlja i drveća.

Sadnja lukovica

Listopad i studeni su idealno vrijeme za sadnju jesenskih lukovica koje se u to vrijeme mogu nabaviti u cvjećarnama i raznim trgovačkim

Dok padnu temperature i počnu kišnija razdoblja, idealno je vrijeme za sadnju trajnica i ukrasnog grmlja, ali i rasađivanje istih. Možete saditi i kontejnirano bobičasto grmlje i voćke. I to je polako uvod u novu sezonu po-

A nakon što spremite sve kolce i sve poberete, vrijeme je za pripremu vrta za zimu. Na vrtu ne čupam, samo porežem veće ostatke biljaka, poput suncokreta i kukuruza, te ih posložim po stazama. Naime, korijen tijekom zime hrani brojne organizme u tlu i puno je onda lakše počupati ostatke korijena u proljeće, ako i ostanu. A tijekom zime, sve raslinje na vrtu ostaje kao sklonište za korisne kukce na vrtu, dok brojni ostaci sjemenki na suhim cvjetovima hrane ptice zimi. Nakon toga vrt pomalčiram, odnosno gredice prekrijem slojem sijena. Malčiranje je puno bolja opcija pripreme tla za iduću sezonu od oranja. Naime, ispod malča tlo je zaštićeno od erozije (dok se upravo zbog oranja tijekom zime događa erozija – vjetar otpuhuje i odnosi humus). Zaštićeno je i od nabijanja kiše, štiti život u tlu. A najbolje od svega – na pomalčiranom vrtu mogu bilo kada zimi ili u rano proljeće saditi i sijati – što ne možete ako ste preorali vrt i čekate proljetnu pripremu tla. A već u veljači radim prve sjetve boba te sadim lučice luka.

QUADRO D.O.O. IZ KRIŽOVCA

Iskoristite jesenske ponude u Quadro

Proizvodni asortiman poduzeća Quadro uključuje opločnike, betonske ploče, dekorativne obloge, rubnjake, palisade, betonske kanalice, stepenice, ograde i zidove

Quadro d.o.o. sa sjedištem na adresi Križovec 139D, tvrtka je koja ima dugogodišnju tradiciju poslovanja u proizvodnji betonske galanterije koja je započela davne 1965. godine proizvodnjom betonskih blokova.

Svako razdoblje u razvoju poduzeća nosilo je nove izazove, no usprkos svemu ono je jačalo svoju poziciju među vodećim proizvođačima betonske galanterije u Hrvatskoj i regiji.

Kvaliteta u proizvodnji i odnosu s kupcima

Quadro d.o.o. danas zapošljava 40-ak ljudi i vodi politiku razvoja kroz brigu o zaposlenicima i okolišu, investiranjem u nove tehnologije te razvoj novih proizvoda, vodeći se pritom konceptom društveno odgovornog poslovanja. Uz sve navedeno brinu i o usklađivanju s najnovijim propisima, zahtjevima i standardima Europske unije.

Poduzeće posjeduje ISO 9001 certifi-

Iz svoje ponude opločnika kao novitet ističu opločnik Grenadu koja dolazi u kombinaciji sa 3 različite dimenzije većih formata, u različitim colormix bojama, te ANTIKA ZID MURANO koji predstavlja novu eneraciju Quadro ograda.

kat koji sadržava međunarodno primjenjive zahtjeve za kvalitetu proizvoda, usluga i razvoja. Tu još svakako treba istaknuti odličan odnos njihovog prodajnog osoblja s kupcima te inovativni pristup zaposlenih pri razvijanju novih pro-

izvoda i unapređivanju tehnoloških procesa.

Jesenska akcija u Quadro

Proizvodni asortiman poduzeća Quadro uključuje opločnike, betonske ploče,

Quadro d.o.o.

Križovec 139D, 40315 Mursko Središće T: +385 40 866 234 E: quadro1@ck.t-com.hr www.quadro.hr INFO

dekorativne obloge, rubnjake, palisade, betonske kanalice, stepenice, ograde i zidove. Iz svoje ponude opločnika kao novitet istaknuli bi opločnik Grenadu koja dolazi u kombinaciji sa 3 različite dimenzije većih formata, u različitim color-mix bojama, te ANTIKA ZID MURANO koji predstavlja novu generaciju Quadro ograda. Javite im se i imat ćete najljepše dvorište

Obratite im se sa povjerenjem i posjetite ih na adresi Križovec 139D, 40 315 Mursko Središćem, od ponedjeljka do petka u vremenu od 7h do 15h.

USTANOVA CENTAR DR. RUDOLFA STEINERA

Dobrobiti biodinamičkog pripravka 500 –gnoj iz roga

Jedan od najvažnijih biodinamičkih pripravaka je gnoj iz kravljeg roga tzv. biodinamički pripravak 500 koji se koristi za jačanje strukture tla, poticanje rasta korijenja i stvaranje humusa te mikrobiološke aktivnosti.

Za razliku od konvencionalne poljoprivredne proizvodnje, biodinamička poljoprivreda promatra farmu kao samoodrživi ekosustav koji stvara i održava vlastitu vitalnost, bez vanjskih ili neprirodnih dodataka. Riječ je o integriranom sustavu uzgoja koji se usredotočuje na zdravlje čitavog gospodarstva, maksimizirajući njegove jedinstvene karakteristike. Tlo, biljke, životinje i ljudi zajednički funkcioniraju kao cjelina, stvarajući sliku živog organizma. Recikliranje unutar farme dodatno ističe njenu individualnost kroz integraciju životinja, biljne hrane, višegodišnjih biljaka, cvijeća, drveća, vodenih elemenata i kompostiranja. Time se smanjuje potreba za vanjskim sredstvima koje djeluju na prinos i kontrolu štetočina te se izbjegava upotreba sintetičkih kemijskih pesticida i umjetnih mineralnih gnojiva. Umjesto toga, naglasak je na prirodnim rješenjima proizvedenim na farmi te se minimalno 10 posto zemljišta izdvaja za biološku raznolikost.

Poljoprivreda budućnosti

Očuvanje vode također ima ključnu ulogu. Biodinamičke farme koriste tehnike poput sakupljanja kišnice, stvaranja prirodnih akumulacija i pažljivog upravljanja vodnim resursima kako bi optimizirale korištenje vode i spriječile njezino nepotrebno gubljenje.

Biodinamička poljoprivreda predstavlja najviši oblik održivog gospodarenja zemljom, s minimalnim ugljičnim otiskom te se kao takva smatra poljoprivredom budućnosti.

Radionice su zanimljive, poučne i dobro posjećene

Biodinamički pripravci

"u proljeće i jesen, kada je tlo vlažno, a temperatura zraka topla.

Priprema pripravka

Najvažniji biodinamički pripravak je gnoj iz kravljeg roga tzv. biodinamički pripravak 500 koji se koristi za jačanje strukture tla, poticanje rasta korijenja i stvaranje humusa te mikrobiološke aktivnosti.

Pripravci, poput posebno pripremljenih ljekovitih biljaka, minerala i kompostiranog stajskog gnoja, koriste se za povećanje vitalnosti usjeva i povezivanje svake farme s njenim okolišem. Zone poput močvara, travnjaka i šuma smatraju se sastavnim dijelovima života farme. Biodinamička poljoprivreda predstavlja najviši oblik održivog gospodarenja zemljom, s minimalnim ugljičnim otiskom te se kao takva smatra poljoprivredom budućnosti.

Neizostavni i jedan od najvažnijih biodinamičkih pripravaka je gnoj iz kravljeg roga tzv. biodinamički pripravak 500 koji se koristi za jačanje strukture tla, poticanje rasta korijenja i stvaranje humusa te mikrobiološke aktivnosti. Pripravak nije gnojivo, već dinamički aktivator, a koristi se u malim količinama (120 grama po hektaru u 40 litara vode), jednom do dva puta godišnje, u kombinaciji sa zelenim gnojivom i dubokim rahljenjem tla. Primjenjuje se

Priprema pripravka 500 uključuje punjenje lijepo oblikovanih, neoštećenih kravljih rogova dobro prerađenim kravljom balegom. Rogovi se oko blagdana sv. Mihovila (29. rujna) zakapaju u humusno tlo na dubini od 30 do 50 cm gdje ostaju preko zime. Proces sazrijevanja traje do Uskrsa, nakon čega se pripravak 500 otkapa, dinamizira i koristi za prskanje biljaka. Korištenjem ovog pripravka biljke

Preparat 500 koris� se za jačanje strukture tla, po�canje rasta korijenja i stvaranje humusa te mikrobiološke ak�vnos�

Centar dr. Rudolfa Steinera Prvomajska 4, 40320 Donji Kraljevec T: +385 40 655 612

E: info@centar-rudolf-steiner.com www.centar-rudolf-steiner.com

razvijaju snažnije korijenje, a tlo postaje bogato humusom i biodinamički aktivno. Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam bazirana na nauku i znanju dr. Rudolfa Steinera. Centar dr. Rudolfa Steinera provodi edukacije i radionice te organizira nacionalne i međunarodne seminare i konferencije iz područja djelovanja i nauka dr. Rudolfa Steinera. Centar upravlja i rodnom kućom dr. Rudolfa Steinera koja predstavlja dugi niz godina mjesto susreta mnogobrojnih posjetitelja iz čitavog svijeta.

Sekcija za biodinamičku poljoprivredu u Goetheanumu uvrstila je Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca kao edukacijsku točku u svijetu biodinamike. Centar dr. Rudolfa Steinera je referentni centar za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj te nudi stručnu podršku i edukaciju na ovom području. Biodinamički preparati, uključujući pripravak 500, dostupni su u Centru za sve zainteresirane.

Rogovi se na kraju zakopaju u zemlju.

JOŠ UVIJEK NIJE PREKASNO ZA PRIPREMU ZIMNICE

Ajvar je kralj svake špajze

Pripremanje zimnice ne znači samo konzerviranje povrća i voća za hladne mjesece, već i čuvanje autentičnih obiteljskih recepata i običaja. U vrijeme kada se sve više pažnje posvećuje prirodnim i domaćim proizvodima, zimnica simbolizira povratak korijenima i uživanje u domaćim specijalitetima.

Zimnica, kisela i slatka, radi se od proljeća pa sve do kasne jeseni. Istina, može se napraviti i tijekom zime i to povrćem iz zamrzivača, primjerice mađarskim ili meksičkim grahom. Cikla se također može kiseliti jer stoji u podrumu, a s obzirom na vrijeme stoji i na vrtnoj gredici.

Većina je svoje police u špajzi popunila staklenkama krastavaca, paprikom, tikvicama i ostalim povrćem. Sada pak je vrijeme da se pokupe ostaci s vrta od kojih se također mogu napraviti �ini zimski zalogaji. Tako se preostala paprika, eventualno zelena rajčica, po-

Ajvar

Sastojci:

• 6 kg očišćene crvene paprike

• 1 l vode

• 2 kg očišćenih patlidžana

• 6 štrokica češnjaka

• 2 l vode

• 1 l octa

• šaka soli

• šaka šećera

• malo bibera u zrnu

• 9 dcl ulja

Postupak:

koji krastavac, cvjetača i mrkva režu i sprema se miješana salata. Kiseliti se mogu i sitne lučice luka, deblju papriku je šteta rezati pa ju je idealno napuniti zeljem bez obzira radi li se o crvenom ili bijelom. Radi se ajvar, spretnije, odnosno voljnije domaćice spremaju i pinđur te kečap. Peče se i rog paprika koja može završiti u staklenkama ili pak u zamrzivaču.

"Pokupite ostatke s vrta jer se od njih mogu napraviti fini zimski zalogaji

Paprika se očisti i opere, patlidžani se bijele i narežu na kolutove. Zakuha se voda, ocat, sol, šećer, češnjak i biber pa se u vruće stavlja paprika i patlidžani da kratko prokuhaju. Paprika i patlidžani se moraju dobro ocijediti. Nakon toga se samelju i stave se peći na ulje. Peče se 45 minuta uz stalno miješanje. ili dok ajvar ne postane kremast. Vrući ajvar ulijte u staklenke pa ih zatvorite. Staklenke stavite na pasteliziranje u pećnicu 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.

I sve tako do početka studenoga kada se u Međimurju tradicionalno kiseli zelje. Kako danas naše obitelji nisu mnogobrojne, malo njih zelje kiseli u drvenim bačvama. Bačve su zamijenile plastične kace s time da se glavice za sarmu kiseline posebno, u vrećama. Što god da se pripremi itekako dobro dođe tijekom zime kada su vrtovi pusti. Doduše, sve se može kupiti u trgovačkim centrima, no to nije to. Naročito kod ljudi koji su navikli na domaću zimnicu i njen poseban okus i miris.

Miješana salata

Sastojci:

• 3 kg rezanog bijelog zelja

• 3 kg rezane paprike

• 2 kg mrkve narezane na kocke i 15 minuta prokuhane

• 1 kg rezanog luka, a možete dodati i rezani zeleni paradajz, krastavce….

• 1 l octa

• 12 dag šećera

• 8 dag soli

Postupak:

Ocat, sol i šećer pomiješati, rastopiti i preliti preko narezane smjese. Sve ostaviti 24 sata da stoji, a tijekom stajanja dvaput promiješati. Nakon 24 sata staviti u staklenke, zalijati sokom koji je u posudi, zatvoriti staklenke i pasterizirati u pećnici 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.

Ajvar s gljivama

Katarina Vugrinec iz Čakovca, članica GD-a Smrčak iz Čakovca uz obični ajvar, redovno priprema i ajvar od gljiva.

- Recept je isti kao i za obični ajvar, kaže Katarina. Samo se patlidžan zamjenjuje gljivama. Termički se obrade kao i patlidžan. Za dobar ajvar i puni okus, važno je da bude što više različitih gljiva. Najčešće to budu vrganji, pečurke, trube, sunčanice. No, isto tako, može se staviti i samo jedna vrsta gljiva.

Kiselo

zelje

Sastojci:

• 20 kg zelja

• oko 0,5 kg soli

• voda

• papar

• lovorov list

Postupak:

Naribati zelje i onda ga složiti u slojevima u posudu. Svaki sloj posolite i pritišćite tako dugo dok ne pusti vodu, drvenim batom ili možete i gaziti zelje. Na svaki sloj staviti malo lovorovog lista i papar u zrnu. Među redove naribanog zelja možete staviti i cijele glavice, kojima izdubite srce i tu stavite sol. Kada je posuda puna voda koju je pustilo zelje treba ga i prekriti. Na zelje možete staviti daske ili vreću s vodom (čime izbjegavate pranje dasaka). Da bi zelje bilo prije ukiseljeno možete ga tjedan dana (ili dok se zapjeni) ostaviti na toplome, a onda ga odnijeti na hladnije.

kralj špajze

Paprike punjene

zeljem

Sastojci:

• 3 kg paprike najbolje žute babure ili paradajzerice

• 1 glavica bijelog zelja

• 1 glavica crvenog zelja

• 1,4 l octa

• 4 l vode

• 50 g soli

Postupak:

Kisele mahune

Sastojci:

• 1 kg žutih mahuna

• 1,2 l vode

• 1 velika žlica šećera

• 1 velika žlica sol

• 1 dl vinskog octa

Priprema:

Operite paprike i očistite ih od sjemenki. Najbolje približno iste paprike, žute babure ili paradajzerice. Prelijte ih kipućim preljevom od 2 l vode i 0,4 octa. Zelje očistite i tanko narežite pa ga posolite. Ocijedite paprike i napunite ih rezanim zeljem, te složite u veću staklenku. Skuhajte 2 l vode i 1 l octa sa solju, ohladite i prelijte paprike. Zatvorite staklenke. Stavite na pasteliziranje u pećnicu 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.

Katarina

Vugrinec godinama priprema ajvar s gljivama

Kisele lučice

Sastojci:

• 1 kg sitnih jednakih lučica

• 10 zrna papra

• 7 dl crnog vinskog octa

• 1 žličicu soli

• 1,5 žličice šećera

Postupak:

Ogulite lučice, zakuhajte ocat sa soli i šećerom i kuhajte 5 minuta, dodajte lučice i kuhajte još par minuta. Rasporedite ih u zagrijane staklenke te zalijte octom i dodajte par zrna papra. Malo protresti staklenku da izađe zrak, po potrebi dodati ocat i pasterizirati u pećnici 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.

Kisela cikla

Sastojci:

• 5 kg cikle

• 15 dkg šećera

• 15 dkg soli

• 3 l vode

• 1 l octa

Postupak:

Skuhati ciklu. Kuhanu ciklu naribati i njome napuniti staklenke. Skuhati ocat, vodu, sol i šećer, te vruće preliti po cikli. Zatvoriti staklenke. Po želji na vrh možete staviti par zrna kumina. Pasterizirati u pećnici 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.

Mahune očistite, narežite. Vodu, sol i šećer zakuhajte i dodajte mauhe. Kuhati dok ne omekšaju, ali ne ih raskuhati. U kuhane mahune dodati ocat i kuhati još minutu. Vruće mahune posložite u staklenke i prelijete kuhanom tekućinom. Potom zatvorite staklenke i pasterizirajte u pećnici 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.

Mađarski grah

Sastojci:

• 5 kg mladog graha

• 2 kg crvene paprike narezati na kockice

• 2 kg paradajza oguliti

• 0,5 kg luka

• 1 glavica češnjaka

• 2 l vode

• 0,5 l octa

• 0,5 l ulja

• 5 žlica na vrh soli

Postupak:

Skuhati mladi posoliti i ocijediti ga. Na ulju peći luk 5 minuta, dodati papriku, malo dinstati, te dodati paradajz, češnjak, sol, šećer i vodu. Sve zajedno dinstati još desetak minuta, pa dodati kuhani grah. Dinstati još 20 minuta, te vrućim napuniti staklenke. Pasterizirati u pećnici 20 min na 150 stupnjeva. Vruće �lašice ostavite da se ohlade do jutra.

S vama od 1986. godine

Naša tvrtka, osnovana 1986. godine, započela je svoj put pružanjem usluga održavanja poljoprivredne mehanizacije. Vođeni posvećenošću kvaliteti i stručnosti, već 1990. godine predstavili smo tržištu naš prvi proizvod. Danas se ponosimo širokim asortimanom inovativnih proizvoda za ratarstvo, šumarstvo i vinogradarstvo.

STROJOMETAL FAIĆ

HRVATSKI PROIZVOD UTOVARIVAČI

Info: STROJOMETAL FAIĆ d.o.o. Međgaje 9, Mačkovec, 40 000 Čakovec T: +385 40 341 216 E: info@strojometal-faic.hr www.strojometal-faic.hr

VRTNI CENTAR IVA – VAŠA OAZA PRIRODE

Stvorite svoju zelenu oazu mira i ljepote

U Vrtnom centru Iva potražite raznovrsne biljke za sve tipove vrtova, od ukrasnih drveća i grmova, do voćnih sadnica i sezonskog cvijeća.

Vrtni centar Iva iz Štefanca oduševit će vas svojom ponudom biljaka, cvijeća i vrtnog materijala koje je savršeno za uređenje vašeg vrta, dvorišta ili balkona.

Najveći izbor cvijeća, sobnih i vanjskih biljaka

U Vrtnom centru Iva možete pronaći raznovrsne biljke – od egzotičnih sobnih biljaka, trajnih cvjetnica, do sezonskog cvijeća koje će unijeti boje u vaš vrt.

Drveće, grmlje i živice

Tražite li drvo koje će postati simbol vašeg dvorišta ili gustu živicu za prirodnu ogradu, stručni tim Vrtnog centra Iva pomoći će vam izabrati idealne sadnice.

Povrtnjaci i začinsko bilje

Vrtni centar Iva nudi i bogat izbor sadnica povrća i začinskog bilja.

Vrtni alati i oprema

Kako bi vaš vrt bio savršen, nude i vrhunske vrtne alate, zemlju, gnojiva, ukrase, tegle i sve ostalo što vam je potrebno za uzgoj i održavanje biljaka.

Stručni savjeti i usluge

Njihov iskusni tim vrtnih stručnjaka tu je za vas! Trebate li savjet oko sadnje, održavanja ili dizajna vrta, uvijek možete računati na njihovo znanje i podršku.

Koja drveća predlažu za sadnju ove jeseni?

Ove jeseni u svoje dvorište zasadite zelenolisnu japansku trešnju Prunus serr. Kanzan koja prekrasno cvjeta ružičastim cvjetovima u proljeće, a idealna je za ukrasne vrtove. Možete odabrati i crvenolisnu

i vremena oblikovati Bonsai, u Vrtnom centru Iva potražite forme Pinusa i ariša. Idealan za stvaranje pompona i spirala je Lejlandski čempres (Cupressocyparis leylandii).

Žive ograde su sve popularnije

Ove jeseni zasadite erike, callune, maćuhice, ciklame, mini ruže, raznovrsne sezonske biljke koje dodaju boje i teksturu vašim vrtovima tijekom cijele godine.

japansku trešnju Prunus serr. Royal Burgundy s tamnocrvenim lišćem i bogatim cvatom koja stvara dojam elegancije. Dvorište će ukrasiti i japanska šljiva Prunus cer. Nigra karakteristična po tamnoljubičastom lišću i ružičastim cvjetovima. Želite li jesenske boje u svom dvorištu, odaberite Likvidambar (Liquidambar styraci�lua), drvo koje impresionira jesenjim bojama, od zlatne do tamnocrvene. Oduševit će vas i Tulipanovac (Liriodendron tulipifera), veliko, ukrasno drvo s karakterističnim cvjetovima u obliku tulipana. Iznimno primamljiva je i tužna vrba (Salix babylonica) zbog svojih elegantnih, visećih grana. U ponudi imaju i japansku vrbu (Salix integra Hakuro Nishiki), ukrasno drvo s bijelim, ružičastim i zelenim lišćem. Sve češći stanovnik modernih dvorišta je japanski crveni javor (Acer palmatum), drvo s prekrasnim crvenim lišćem koje mijenja boju kroz sezonu. Ako imate veliko dvorište i želite drveće s dugovječnom ljepotom odaberite cedrove. Imate li volje

Lovor višnje (Prunus laurocerasus) gusto je i zimzeleno grmlje, idealno za stvaranje privatnosti, a izgleda jako lijepo i otmjeno. Fotinija (Photinia) s karakterističnim crvenim mladicama daje živici poseban kontrast boja. Možete odabrati i tise (Taxus), zimzeleno, tamnozeleno grmlje koje se može orezivati u razne forme. Vrlo popularna zimzelena biljka za stvaranje urednih živica je Tuja Smaragd. Lejlandski čempres je brzorastuće, gusto zimzeleno drvo, idealno za visoke živice.

Niski grmovi za popunjavanje dvorišta

Tuja Danica u zelenoj i zlatnoj varijanti je kompaktni, okrugli grm idealan za niske živice i rubove vrtova. Za manje prostore idealna je patuljasta tuja (Thuja occidentalis Tiny Tim). Patuljasta smreka (Picea abies Nidiformis) raste nisko, ali vrlo rašireno, stoga je pogodna za veća dvorišta. Pačempresi (Chamaecyparis) su niske, guste biljke različitih boja, idealne za kamenjare. Borovice (Juniperus) su odlične za pokrivanje tla. Popularan je planinski bor (Pinus mugo) koji podnosi sušu i hladnoću.

Cvjetajući grmovi za vedra dvorišta

Nećete pogriješiti ružama koje oduzimaju dah bogatim cvatom i dugim raz-

Vrtni centar Iva Braće Radića 54, Štefanec E: webshop@vrtnicentariva.hr T: +385 40 337 741 www.vrtnicentariva.hr INFO

dobljem cvjetanja. Pogodan je i kukurijek (Helleborus) koji cvate zimi i u rano proljeće, izdržljiv i elegantan. Atraktivan je kalifornijski jorgovan (Ceanothus) s prekrasnim plavim cvjetovima i zimzelenom formom. Vajgela (Weigela) cvjeta obilno u proljeće, privlači pčele i leptire. Ljeti će vas cvijetom oduševljavati ljetni jorgovan (Buddleja), ali i meksička naranča (Choisya). Vrtni centar Iva ima i voćne sadnice

• Sibirske i američke borovnice

• Kivi, maline, kupine

• Ribizl (crni, bijeli, crveni)

• Nashi kruška, kaki jabuka

• Badem, običan i kesten maron, pekan orah

• Šipak (nar)

• Sibirski limun

Novost u ponudi: Mediteranske sadnice

U Vrtnom centru potražite mediteranske sadnice: avokado, liči, mango, čerimoja – egzotične voćke koje mogu obogatiti svaki vrt. Naravno, dostupne su i mediteranske voćne sadnice: limuni, limeta, naranče, mandarine, kumkvat, masline – klasične mediteranske biljke koje unose sunčani duh Mediterana u svaki vrt.

Ove sezone jako su popularne spirale i pomponi

Vrtni centar Iva iz Štefanca nudi sve za opremanje dvorišta

Biljke na štapu daju dozu elegancije

Posje�te Vrtni centar Iva u Štefancu i dobit ćete stručni savjet vrtlara

Niti jedna godina nije po receptu, zato je zanimljivo!

Za pčelara Dražena Bogdana iz

Vugrišinca protekle dvije godine nisu bile baš bajne. Još uvijek trpi posljedice pomora pčela od svibnja 2023. godine kada je poljoprivrednik iz Gornjeg Mihaljevca špricao repicu u punom cvatu i uzrokovao pomor pčela u cijelom kraju.

- Trovanje na relaciji Bogdanovec –Gornji Mihaljevec bilo je prije godinu i pol. Još se nisam do kraja oporavio od toga. Nabavio sam oko 75 posto pčela. Ukupno su mi tada uginule 42 pčelinje zajednice. Sada sam uspio obnoviti 37 zajednica, no na novoj lokaciji, u novom pčelinjaku i novim košnicama, priča nam Dražen, dok nam pokazuje novi pčelinjak.

- S teškom mukom sam jedan dio obnovio. Stavio sam sve na papir. Oko 300 eura po košnici, a ja imam 42 košnice. Plus dvije godine sam bez meda, a druge godine treba nabaviti rojeve pčela i automatski s tim gubim i kupce i tržište. Ukupno sam zbog pomora imao štete oko 20.000 eura,

Livadni med najviše koriste u obitelji

Obitelj Bogdan preferira livadni med zbog njegove raznolikosti okusa i bogatog sastava. Ovaj med, koji sadrži pelud različitih biljaka poput lijeske, jaglaca i voćki, smatraju pravim darom prirode. Za razliku od mono�lornog bagremovog meda, livadni med nudi širi spektar vitamina i minerala. No, kako bi sačuvali sva njegova ljekovita svojstva, važno je izbjegavati zagrijavanje meda na temperature više od 42 stupnja. Stavljaju ga u čaj, potom u kolače, a omiljeni su im medenjaci.

Jelena i Dražen pokazali su nam svoje proizvode: bagremov, cvjetni i kestenov med te propolis i pčelinji vosak

Njegov med, koji uključuje bagremov, cvjetni i kestenov, poznat je po izvrsnom okusu i kvaliteti

Dražen je uspio obnoviti svojih 37 zajednica nakon zadnjeg pomora pčela

Draženova supruga Jelena pokazala nam je i njihov medomat

pojašnjava nam Dražen nadajući se da će dobiti i oštetu koju su im obećali Međimurska županija i Općina Gornji Mihaljevec.

- Županija i općina su obećali novac, i župan i načelnik tvrde da novci jesu, ali ne dolazi do realizacije. Općina čeka Županiju, a Županija nema obrasca na koji način bi to riješila. Neki pčelari su već i odustali od proizvodnje meda nakon pomora, istaknuo je Bogdan te se nada da će dobiti barem nekakvu odštetu, kaže u nastavku.

Rojeve pčela treba prihraniti

Iako je proizvodnja meda znatno smanjena, Bogdan ne odustaje od svojih standarda. Njegov med, koji uključuje bagremov, cvjetni i kestenov, poznat je po izvrsnom okusu i kvaliteti. Osim meda, proizvodi propolis i pčelinji vosak. Kazali su nam da im je najbitnija kvaliteta proizvoda, a ne količina. S plasmanom proizvoda nemaju problema jer sve prodaju na kućnom pragu, a kupci su uglavnom domaći koji dođu po preporuci.

Propolis za bildanje imuniteta

Za prehlade i bildanje imuniteta tu je propolis. Dodajući nekoliko kapi propolisa u med, jačaju svoj imunitet i štite se od prehlada. - Propolis je prirodni antibiotik na koji ne možeš postati ovisan, ističe Dražen, i dodaje da u njihov obitelji nisu često bolesni. No isto tako, kažu da nije dovoljno med i propolis koristiti samo kada smo bolesni, već bi to trebali raditi tijekom cijele godine.

Ova godina bila je zahtjevna i zbog pomora, ali i zbog suše. Što će biti druge godine, vidjet će se. Bilo kako bilo, Dražen je pripremio svoje pčele za zimu.

- Roj s grane treba prihraniti šećernom otopinom, lipovačom. To stavljamo u košnicu jer roj dolazi u praznu košnicu. Treba izgraditi saće. Roj inače kupujemo nakon glavne, bagremove paše. Uz to, kada nastane suša, tada slabo mede, tako da pčelama treba pomoći, kaže dražen pokazujući nam svoje proizvodne prostore Medne kuće.

No usprkos tome što je imao problema s medom, Dražen niže nagrade za svoj med. Posljednju koju je dobio je ona sa sajma u Gornjoj Radgoni koji je bio održan krajem kolovoza.

- Dobio sam priznanje za kvalitetu, no još ga nisam uspio otpakirati.

Pčelar ostao alergičan na ubod pčele

Iskusni vugrišinski pčelar suočio se s neočekivanim problemom –razvio je alergiju na pčelinji ubod. - U međuvremenu sam i ja postao alergičan na ubod. Ove godine sam prije mjesec dana zaradio ubod u uho i završio sam na hitnoj na infuziji. Nije mi toliko naoteklo uho, koliko mi je pao tlak. Tako da su me morali malo “natankati” i sad se dalje moram jako paziti, kaže Dražen i dodaje da je sada to još jedan faktor zbog kojeg ne zna kako će to utjecati na proizvodnju meda.

Nisam ni uspio otići na dodjelu, pa su mi priznanje poslali na kućnu adresu. Dobio sam priznanje za bagremov med, brončano, navodi Bogdan. Bitna i edukacija kupaca

- Dok mi dođe kupac, nije mi bitno samo njemu prodati med, nego ga i malo educirati o proizvodnji meda i kako naše proizvode koristiti. Kako trošiti med, potom koja je važnost pčela za okolinu, o oprašivanju i tako, istaknuo je Dražen te je dodao da mu je prošli vikend u posjet došla i grupa pčelara iz Slovenija s kojima su razmijenili svoja iskustva.

- Jako im se dopao i njihov medomat, kaže supruga Jelena koja se također priključila našem razgovoru. Ovaj bračni par zajedno se educira o pčelarenju i obavezno pohađaju predavanja s tom tematikom.

- O medu, peludu, propolisu, liječenju pčela, raznim bolestima, uzgoju matica, i dobroj pčelarskoj praksi, ističe pčelarski bračni par, dodajući da probaju nikako ne propustiti takva predavanja.

- Nekada je svaka kuća imala kravicu koja je pasla. Bila je livadna paša, no sada toga nema. Sada su industrijski otkosi, a sve ide prije cvatnje, tako da od toga pčele nemaju koristi. Sade se samo hibridi. To je bilje koje ide na masu, količinu, primjerice suncokret, a od toga nema nektara, otkriva nam Dražen promjene u svijetu pčelarenja.

- Niti jedna godina nije po receptu, zato je pčelarenje zanimljivo. Svaka je godina speci�ična. Moj mentor kaže da je svaka godina sve teža za pčelarenje, što zbog vremenskih uslova, što zbog ljudskog faktora, neznanja, nemara i trovanja pčela, zaključuju na kraju našeg razgovora.

Piše: Sanja Heric

Posebni prilog

Aparat za dekristalizaciju meda koji je uredio Dražen

Dražen Bogdan ispred svog novog pčelinjaka u Vugrišincu

Zvijezda manifestacije: kuruzna zlevanjka

Na Mesapu nas očekuje bogat program i fine delicije koje okupljaju tisuće posjetitelja.

Ove subote od 10 do 15 sati, u dvorani Mesapa održavaju se tradicionalni Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, koji se obilježavaju svake godine tijekom listopada.

Na Mesapu se tada skupe sve udruge koje djeluju na području Općine, pa uz blagoslov, zahvale na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine bili podareni. Na tradicionalnim štandovima nižu se plodovi zemlje, mirisna peciva i kolači, kreativni uradci, nastupi folkloraša i tamburaša. Svake godine je i jedna

Marija Krnjak sa svojom zlevanjkom

Dani kruha u Gornjem Mihaljevcu

Udruga Luna iz Gornjeg Mihaljevca priprema atraktivan program za Dane kruha. U nedjelju, 13. listopada, a sve počinje u 11 sati svetom misom u Crkvi sv. Katarine, u okviru koje će djeca izvesti bogat program. Od 14 sati u Parku mladosti u Gornjem Mihaljevcu počinje kestenijada, jesenske igre, napuhanci, nastup DJ-a… Za dobre delicije iza mise pobrinut će se vrijedne žene Gornjeg Mihaljevca. U slučaju lošeg vremena program se otkazuje.

Kuruzna zlevanjka

Sastojci:

• 3 cijela jaja

• 1 šalica šećera

• 1 šalica ulja

• 1 i pol šalica kukuruznog brašna

• 1 i pol šalica glatkog brašna

• 1 šalica mlijeka

• malo soli

• 1 pecilni prašak

Postupak:

• Za nadjev:

• 25 dag oraha

• 2 žlice šećera

• kiselo vrhnje

Šalica kojom mjerite neka bude 2 dcl. Sve sastojke dobro izmiješati. Nakon toga pola smjese uliti u tepsiju. Smjesu posipati �ilom (orasi ili mak sa šećerom). Debljina �ila i količina šećera po ukusu. Gore izliti ostatak smjese i sve zalijevati kiselim vrhnjem.

Peče se u pećnici cca. 40 minuta na 180 stupnjeva (ne duže da se ne posuši). Gore dobro posipati kristal šećerom.

zadana tema - ove je godine kuruzna zlevanjka, a najbolju će birati žiri.

Marijina kuruzna zlevanjka

Kako se peče kuruzna zlevanjka rekla nam je Marija Krnjak iz Dunjkovca. Marija dugi niz godina peče kolače, pogotovo je majstor za one tradicionalne, koje su mnogi zaboravili. Mnoge recepte je naslijedila još od svoje bake, poznate kuharice na mnogim svadbama. Jedan od tih recepata je i kuruzna zlevanjka, koja se jednostavno topi u ustima. Najžešći ocjenjivači su, kako nam je rekla, njezine unuke – prvoškolka Livija

i Ivona, koja je još u vrtiću. Obje su se odmah složile da baka peče najbolje kolače. Nije loša ni mama Kristina, ali bakini su kolači ipak malo bolji.

Marija je članica Udruge žena Dunjkovec, koja ove godine slavi 20 godina postojanja. Udruga je prisutna na svim događanjima i manifestacijama u općini, sportskim susretima, jer vrijedne ženske ruke uvijek dobro dođu.

Danas donosimo Marijin recept, pa ako vam se svidi, još uvijek ga možete isprobati za subotu, ili tek doći kušati na Mesap.

(SZ)