Međimurske novine 1003

^akovec, PETAK, 5. prosinc prosinca n a 2014.

INICIJATIVA I DOBRO DJELO Boške Ban Vlahek naišli na veliki odjek gra ana

akov anac Fudo ne e završiti kao ‘Djevoj ica sa šibicama’ IVAN RUDE, poznati hrvatski ste ajni upravitelj i još jedan kandidat za predsjednika, predstavio se u Me imurju

Županije i op ine dobro su str. 4 definirane, samo treba reducirati inovnike str. 40

LEGENDA ME IMURSKOG I HRVATSKOG NOGOMETA - u francuskom Brestu dobio autobiografiju i DVD

Francuzi pokazali veliko poštovanje prema Dragi Vabecu

Cijena 7 kuna

str. 3

Broj 1003.

VLADIMIR KALŠAN – KAPI dobio Plaketu Grada Preloga

Nagra en poštar kojeg svi vole MINISTAR MRSI u Murskom Središ u najavio

str. 2

str. 3

Godina XVIII.

Grani ni prijelazi sa Slovenijom i Ma arskom ukidaju se 1. srpnja 2015.

DANIJELA HODI iz tvrtke Dika štik lansira vlastitu marku zimskih kapa Esskimo

str. 7

Kako su kape iz Vratišinca osvojile najpoznatija europska skijališta media

Mjese ni horoskop str. 12 media

Osvojite ulaznice za Cinestar

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Država zatvara “pipu” za lokalnu infrastrukturu!? -N

ema ukidanja nego e biti prenamjene nadležnosti. Dakle, najjednostavnije, ako neka op ina nema novac za izgradnju i održavanje dje jeg vrti a, to e odraditi druga jedinica lokalne samouprave. Finije podešavamo sustav, jer dio nadležnosti onih koji to ne mogu ide onima koji to mogu. Tu svakako mogu profitirati i županije pa bi se manje govorilo trebaju li nam ili ne. - rekao je još ljetos potpredsjednik Vlade te ministar regionalnog razvoja i EU ondova Branko Gr i , objasnivši kako e se ubudu e in rastrukturalno “razvijati” jedinice lokalne samouprave. glavnom, od jedinica lokalne samouprave o ekuje se prvenstveno da budu efikasne, da administracija bude u inkovita, a mnogim krajevima u našoj zemlji to je gotovo pa neizvedivo. Kad je to tako, i mi u Me imurju koji smo vrlo esto ispred svih - patimo. ije u pitanju samo nedostatak novca zbog visoke centraliziranosti države razlog takvog stanja, što se vrlo esto name e kao argument da se ne smiju ukidati županije i op ine. Nažalost, kao što je poznato, lokalna samouprava u mnogim našim krajevima, a ni mi nismo imuni od tog “sindroma”, uglavnom je sama sebi svrhom, ne generira razvoj, ve uglavnom služi za “uhljebljivanje” kadrova po svim mogu im linijama. ako su me imurski gradovi i op ine puno agilniji i fleksibilniji, o ito da to uskoro više ne e biti dovoljno. Ministar financija Boris Lalovac otvoreno iz dana u dan govori da za izgradnju lokalne in rastrukture država više nema novac. glavnom, po svemu sude i, u narednim godinama op inska, gradska i županijska birokracija itekako e morati biti aktivna, na elu s razvojnim agencijama, ako se želi do i do novih projekata, itaj: novca za lokalne investicije.

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ržava o ito gasi “pipu” i ako se administracija ne pokrene jednostavno više ne e biti novca ni za nju samu. Ne e se trebati ukinuti županije i op ine Ustavom, same e postati suvišnima, jer ne e imati novac, pa ni za pla e. ijeli birokratski aparat zapravo bi se trebao pretvoriti u “razvojnu agenciju” da projektima koji e se kandidirati prema EU ondovima budu novi kota zamašnjak našega regionalnog razvoja. odjela Hrvatske na regije kod nas u Me imurju nije dobrodošla, jer smo i mi sami osjetljivi na mogu nost da ostanemo bez županije i prepoznatljive regionalne samouprave. Me utim, o ito dolaze nova vremena, u kojima e lokalna administracija prvenstveno trebati voditi ra una o ekonomskom i društvenom razvoju, bez previše oslonca na državu. no što nije dobro je to da država sav teret malih in rastrukturnih investicija pokušava prebaciti na lokalnu samoupravu, iako je jako dobro poznato da, kad su i EU ondovi u pitanju, bez državnog sufinanciranja projekata županije, op ine i manji gradovi nisu sami sposobni krenuti u investicije. ama je to ve dobro poznata situacija, samo se bojim da nas takvim pri ama u Zagrebu “otkantavaju”, dok e drugi, za razliku od nas, koji se uop e ne snalaze u novim okolnostima, ipak biti “zašti eni” i imati mogu nosti da i dalje dobivaju državni novac.

5. prosinca 2014.

VIJEST(I) TJEDNA

NA OTVORENJE Ispostave mirovinskog u Mursko Središ e došao ministar Mrsi

Da djeca ne budu gladna na nastavi

Za po etak Ispostava radi etvrtkom, a ako bude potrebe i eš e

Kako OŠ Jože Horvata u Kotoribi polazi veliki broj djece roditelja iz romske zajednice, koji ina e primaju socijalnu pomo (tzv. zajam ena minimalna naknada), a ne pla aju prehranu svojoj djeci u školskoj kuhinji, koja su tako gladna za vrijeme nastave, u Kotoribi je pokrenuta inicijativa da se to promijeni. Tako su Op ina i Škola predložili Centru za socijalni rad da se od socijalne pomo i za njihovu djecu automatizmom uplati iznos za školsku kuhinju za koju roditelji ina e izdvajaju 80 kuna mjese no. Cijelu temu pro itajte na str. 9.

(NE) SVI A NAM SE

Drago Vabec u Francuskoj dobio autobiografiju Drago Vabec, najbolji nogometaš Me imurja, nakon dugogodišnjega samozatajnog života proživljava zahvalu za veliku igra ku karijeru tamo gdje nogometni majstori ostaju zauvijek u sje anju i cijeni - zapadnoj Europi, to nije, Francuskoj i njegovom Br es t u . Ta ko s u prošlu subotu u tom gradu promovirani autobiografija i DVD o njegovoj velikog igra koj karijeri rancuskog autora i njegovoga velikog obožavatelja Johanna Le Rouxa - “Drago Vabec, l’idole de l’Armoricaine”. Koliko ga tamošnji navija i obožavaju, teško je opisati, ali smo pokušali do arati u našoj reportaži. Više pro itajte na stranicama sporta: 40 - 41.

62-godišnji akov anin opet prijetio, ovaj put nožem Kako neslužbeno saznajemo, nakon što je pušten s bolni kog lije enja, 62-godišnji akov anin, koji je u listopadu s dva pištolja upao u poslovnicu T-coma u akovcu, nije predan u ruke policiji, nego je završio na slobodi i odmah napravio novi incident. Pod utjecajem alkohola u utorak, 2. prosinca sjeo je u službeni automobil akove kog kafi a koji je bio parkiran ispred samog objekta, te djelatniku ugostiteljskog objekta, kako neslužbeno saznajemo, zaprijetio nožem, a potom se odvezao tim vozilom. Scenarij prijetnje nožem ponovio se i kada ga je policija zatekla u Pribislavcu, no tu je savladan i uhi en. Više pro itajte na str. 8.

Ministar Mirando Mrsi otvorio je Ispostavu mirovinskog uz pomo djece, jer, kako je kazao, upravo e njima u budu nosti najviše koristiti

Razli ite politi ke opcije ne moraju biti prepreka da se realiziraju servisi koji su na korist gra anima. Tako je u etvrtak u Murskom Središ u otvorena Ispostava mirovinskog osiguranja koja se “otvarala” 15 godina, a onda je u jednom razgovoru s ministrom Mirandom Mrsi em, županom Matijom Posavcom, gradona elnikom Draženom Srpakom i ravnateljem Zavoda Sre kom Vukovi em dogovorena za jedan dan. Svi su se brzo složili da je gra anima potrebno približiti servis i razli ite politi ke opcije nisu bile prepreka da se dogovor brzo realizira, premda ministar Mrsi dolazi iz SDP-a, župan iz HNS-a, a Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a, iz HDZ-a. Župan Posavec kazao je da je on na po etku mandata sve na elnike i gradona elnike pozvao na suradnju, a da ju je gradona elnik Srpak i prihvatio. Ispostava mirovinskog u Murskom Središ u za po etak e raditi jedan dan u tjednu, etvrtkom, ali ako se pokaže potreba bit e to onoliko koliko e pokazivati potrebe gra ana. A potrebe bi mogle biti i ve e jer ulaskom Hrvatske u EU sve više radnika s tog podru ja odlazi na posao dnevno ili tjedno preko granice i u Austriju, a nakon micanja policijskih kontrola na granici u Murskom Središ u bit e toga sve više.

Sre ko Vukovi , ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kazao je da e na in na koji je otvorena Ispostava u Murskom Središ u zajedni kim snagama Mirovinskog zavoda i Gradske uprave biti princip po kojem e se otvarati ispostave i u drugim krajevima temeljem tzv. javno-privatnog partnerstva. To zna i da jedinice lokalne samouprave osiguravaju prostor, a Zavod za mirovinsko osiguranje: znanje, kadrove i uslugu gra anima. Ministar Mrsi pak je kazao da rad Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ide u tom pravcu da e gra ani sve manje papira skupljati i nositi na šaltere Mirovinskog, a to zbog toga što se državne

službe umrežavaju i same odra uju sve više tog posla za gra ane, tako da oni sve manje moraju hodati od službe do službe skupljaju i papire. Ispostava Mirovinskog u Murskom Središ u otvorena je na dan Svete Barbare, koja je zaštitnica rudara. Nekada je u rudnicima radilo 1500 rudara, danas se na taj dan samo polažu vijenci pred Spomenikom rudaru, a preostalim umirovljenim rudarima i gostima taj dan prire eno je druženje u Cimperu. Ove godine je na dan Svete Barbare potpisan i sporazum o bratimljenju s Op inom Narda iz Ma arske. Potpisali su ga Kristina Glavani , na elnica Narde, i Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a. (BMO)

U Schengen ulazimo ve 1. srpnja idu e godine Mursko Središ e je posljednjih desetlje a imalo tu nesre u da se nalazi na šengenskoj granici i to je u zna ajnoj mjeri usporilo njegov razvoj. Osamostaljenjem Hrvatske i Slovenije ak 750 gra ana s ovog podru ja dobilo je otkaz u Sloveniji. Ulazak u šengenski prostor za ovaj kraj bio bi od izuzetne važnosti i radi lakšeg protoka ljudi i zapošljavanja s onu stranu granice. Mursko Središ e je na etrdesetak minuta vo-

žnje udaljeno od prvih ve ih mjesta u Austriji pa mnogi u krizi posao nalaze i u toj državi. Micanje policijskih grani nih kontrola znatno bi im olakšalo odlazak na posao, zato se s nestrpljenjem o ekuje ulazak Hrvatske u Schengen. Mirando Mrski , ministar rada, u Murskom Središ u kazao je da u šengenski režim ulazimo 1. srpnja idu e godine. Premda je bilo malo nevjerice oko toga, ministar Mrsi rekao je da je to sigurno.

5. prosinca 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INICIJATIVA za pomo akove kom besku niku Sejfudinu Kajtazovi u Boške Ban Vlahek naišla na veliki odjek naših gra ana

Fudo ne e završiti kao “Djevoj icaDOBRA DJELA I sa šibicama” LIJEPE GESTE - Volim raditi i ništa mi nije teško. Mislim da bih ovdje u Me imurju uz posao mogao dobro živjeti. Gra ani su mi odlu ili pomo i. Svima od srca zahvaljujem. - rekao je nakon što su mu mnogi prisko ili upomo PIŠE: ROBERTA RADOVI

Upravo u ovo predblagdansko vrijeme vrijednost i nesebi nost injenja dobrih djela dolazi još više do izražaja. Kolika je mo inicijative i zapažanja tek jedne osobe, pokazuje i aktualni primjer pomo i Sejfudinu Kajtazovi u. Sve se zakotrljalo kada je Boška Ban Vlahek, voditeljica Turisti kog ureda Grada akovca, tijekom odvijanja programa prve adventske subote zamijetila kako se jedna osoba

vidno pothla ena grije uz vatricu. Svojom dobrom voljom i inicijativom sprije ila je da se naš sugra anin Sejfudin Kajtazovi ovih dana ne smrzava i ne završi kao poznati lik iz pri e Hansa Christiana Andersena “Djevoj ica sa šibicama”. Apel za pomo odaslala je preko društvenih mreža i ve isti dan poput lavine akov anci su krenuli u akciju pomaganja, što je i samu Bošku i više nego dirnulo: - Odjek akcije je izniman. Ljudi su odmah po eli u Turi-

sti ki ured donositi nov anu pomo , hranu, odje u i druge stvari. Grad akovec je dodijelio jednokratnu pomo u iznosu od 1000 kuna. Humana Nova je rekla da direktno do e k njima da si odabere odje u i potrebne stvari. Žarko Nedeljko iz SoHo bara osigurao mu je topli obrok i posao na par dana kao ispomo . Posao su mu ponudile tvrtka Hamer, a i Perutnina Ptuj - Pipo, tako da vjerujem da e se nešto od toga vrlo brzo realizirati. Važno je da pomažemo jedni drugima te da prona emo na in kako da pomo na najbrži mogu i na in stigne do onih kojima je potrebna. Mi sami možemo biti sretni i zadovoljni tek kada tu našu sre u podijelimo s drugima.

Sejfudina i Bošku združila je nesvakidašnja životna pri a

Ništa mi nije teško raditi Kako je skroman Sejfudin Kajtazovi ili Fudo, kako mu je od milja nadimak dala Boška, došao u tešku životnu situaciju, sam nam je ispripovijedao, iako mu zbog srama od neimaštine i nesretnih okolnosti rije i teško idu: - Sa svojih etrdeset godina postao sam socijalni slu aj i besku nik. Dvije godine sam bez posla i živim sam. U akovec sam došao iz Bosne i Hercegovine, iz Velike Kladuše, prije Domovinskog rata. Završio sam za tesara u Graditeljskoj školi u akovcu. Dobio sam hrvatsko državljanstvo. Obitelj mi živi po cijelom svijetu, na što nas je primoralo siromaštvo. Mama živi u Bo-

sni, starija sestra u Australiji, brat u Kanadi. Jako bih htio mamu vidjeti, jer se nismo sreli gotovo dvadeset godina. Prije sam bio zaposlen. Radio sam u restoranima i ka i ima, ne za stalno, ali gdje god sam mogao. Radio sam kao konobar, kao ispomo u kuhinji i sl. Radio sam u akovcu, na moru, kratko vrijeme u Sloveniji, svugdje gdje je bilo posla. Volim raditi i ništa mi nije teško. Mislim da bih ovdje u Me imurju uz posao mogao dobro živjeti. Gra ani su mi odlu ili pomo i. Svima od srca zahvaljujem.

Fudo ipak na toplom za blagdane! Kako nam je kazala Boška, brojne osobe žele ostati

anonimne u ovoj akciji jer, kako kažu - bitno je pomo i. Tako e i Fudo za blagdane ipak biti na toplom, jer mu je jedna dobra duša na akove kom Jugu ustupila sobu za boravak. Teške životne prilike i besku ni ki na in života Fudo e ipak uz svekoliku pomo gra ana akovca i žitelja Me imurja ipak promijeniti nabolje. Fudo ve postaje mnogo komunikativnija i vedrija osoba. A osmijeh na licu svakog ovjeka je ono najvrjednije što možemo u initi. Boški i svima koji su se nesebi no uklju ili u akciju i darovali Fudi osmijeh - velika hvala!

VLADIMIR KALŠAN - KAPI, poštar u Gradu Prelogu, dobitnik godišnje gradske nagrade na prijedlog preloških “fejsbukovaca” Na zadnjoj sjednici Gradskog vije a Grada Preloga donesena je odluka o priznanjima i nagradama za 2014. godinu. Jedan od dobitnika Plakete Grada Preloga je i Vladimir Kalšan - Kapi iz Cirkovljana ili, kako ga znaju zvati, mali poštarek. Ve dugi niz godina raznosi poštu po Gradu Prelogu i poznaje svaku ku u i sve stanovnike Preloga i susjednih mjesta. Priznanje je dobio na prijedlog Facebook grupe Prilo anci zbog ljudskog odnosa prema svim mještanima Grada Preloga. Ro en je 1964. godine u Prelogu, živi u Cirkovljanu, a ove godine slavi pedesetu obljetnicu života. Uskoro se ženi, što je jedna posebna pri a. * Jeste li bili iznena en priznanjem Grada Preloga? - Nisam znao da sam dobio Plaketu Grada Preloga. Drugi dan nakon odluke susreli su me na ulici gradona elnik Ljubomir Kolarek i Željko Poredoš i estitali mi na priznanju, a i mnogi gra ani. * Ve dugo radite kao poštar u Prelogu, prepoznatljivi ste u svakom ku anstvu? - Kao poštar radim 26 godina. Prije sam raznosio poštu i po naseljima ehovec, Sveti Juraj u Trnju, Donji Pustakovec i drugima, zadnjih petnaest godina poštu raznosim samo po Gradu Prelogu. * Kako ste dobili nadimak Kapi i što on zna i? - Igrali smo se kao djeca i prijatelj me je uštipnuo za uho. Nastala je ranica i krasta. Jednom smo mi djeca iz Cirkovljana išli na Dravu, kad su me vidjeli s kapom na glavi, koja ja služila za zaštitu rane,

Jedan sretan doga aj za drugim: prvo Plaketa pa ženidba! Osim što je dobio nagradu, rekao nam je još jednu lijepu novost: - Da, ženim se idu i tjedan, to nije, 13. prosinca. Sve se dogodilo veoma brzo, i to ove godine. Budu a supruga je Albanka po eli su vikati ‘Ide Kapi!’. Tako mi je zauvijek ostao nadimak Kapi.

Zašto je danas teže biti poštar nego prije? * Koliko se promijenio odnos prema poštarima? Kako je bilo prije, a kako je danas? - Dosta se toga promijenilo. Nekad su ljudi bili zadovoljniji nego danas, kad bih došao u dvorište, bilo je veselja, rekli bi: Ide poštar. Donosili smo mirovine, danas sve ide preko banaka. U zadnje vrijeme nosim jako puno opomena, a ljudi ih ne vole. Govore mi: Kaj si ve pak donesel? Danas je teže biti poštar nego prije. * Poštar uvijek ima mnogo doživljaja, stalno je s ljudima. esto ga napadaju i psi. Koji je bio Vaš najtraumati niji doživljaj?

- Nisam doživio neke posebne neugodnosti kao poštar, ljudi u Prelogu me znaju i imaju povjerenje u mene, a kažu da me vole i psi, ne napadaju me. Najteže mi je bilo kad sam se u sije nju 1990. godine izgubio u katakombama Rima. Zaostao sam za svojom grupom jer su me zanimali detalji i odjednom sam bio sam, a nigdje izlaza. Dva sata sam tražio izlaz, bojao sam se da u zalutati u podzemlju. Na sre u, naišla je skupina Slovenaca, pa me je vodi odveo na površinu.

Kapi se ženi - svadba u Albaniji * Na društvenim mrežama pojavila se vijest da se ženite. Ima li istine u tome? - To je istina, ženim se idu i tjedan, to nije, 13. prosinca. Sve se dogodilo veoma

Vladimir Kalšan - Kapi: - Mladenki sam ve kupio dugu bundu i izme, ovdje je jako hladno zimi

brzo, i to ove godine. Moja kolegica iz djetinjstva, asna sestra Šte ica Glavina iz Cirkovljana, živi u samostanu u Albaniji blizu mjesta gdje živi moja budu a. Imala je moju sliku na zidu. Kad je moja budu a supruga Klita vidjela sliku, pitala je tko sam ja. ula je da sam slobodan, razgovarali smo telefonski i zapo eli smo dopisivanje preko interneta. Prije nešto više od mjesec dana zrakoplovom sam krenuo u Albaniju. Tamo smo se bolje upoznali i zaljubili. * Iz kojeg dijela Albanije je supruga? - Supruga Klita živi blizu grada Lješa koji je veli ine Preloga ili nešto manji i devet je kilometara od Jadranskog mora. Obitelj živi blizu Lješa, nekoliko desetaka kilometara od Jadranskog mora i uz crnogorsku granicu, a bavi poljoprivredom. Klima je mediteranska. Tamo rastu mandarine, limuni, nar. Tako je toplo da sam bio u kratkim rukavima prilikom posjeta. Obitelj, majka i šest sestara, katoli ka je, otac je davno umro. Ve sam kupio budu oj supruzi dugu toplu budu i izme, ona ne zna kako je ovdje zima. * Gdje e biti svadba? - Svadba e biti u Albaniji. Za koji dan putuje nas osam iz Preloga s najnovijim kombijem Autoškole Prilok. Uz mene idu prijatelji sa suprugama, sestre te ne akinja. Prespavat e u samostanu blizu Lješa. Nakon svadbe s mladenkom dolazim doma u Cirkovljan, a živjet emo s mojim roditeljima. (J. Šimunko)

Aktualno

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IVAN RUDE, poznati hrvatski ste ajni upravitelj i još jedan kandidat za predsjednika, predstavio se u Me imurju

TROJICA ŽUPANA, Posavec, Štromar i Bajs, sura uju i u Bruxellesu

Ured e nam omogu iti lakše povla enje sredstava iz fondova U srijedu, 3. prosinca u Bruxellesu je župan Ma ja Posavec i službeno pokrenuo inicija vu kojom e Me imurska županija posta dio briselskog Ureda hrvatskih regija, potpisivanjem pisma namjere s varaždinskom AZRA-om, koja je i nositelj ovog projekta. Briselsko pismo namjere Posavec je potpisao zajedno sa županom Bjelovarsko-bilogorske županije Damirom Bajsom, a uz prisustvo varaždinskog župana Predraga Štromara. Me imurje je imalo nekoliko prilika u nedavnoj prošlos realizira ovaj projekt, no zbog razli i h okolnos to se nikada nije dogodilo. - Mi imamo poprili no iskustvo u realizaciji mnogih europskih projekata, ovo je jedini logi an potez koji je ve i puno prije trebao bi napravljen, a posebice bi efekt imao u vremenu pretpristupnih fondova. Ali opet nikada nije kasno. - rekao je župan Posavec. Naime, korištenjem Ureda omogu it e se izravna komunikacija s europskim jelima koja odlu uju o odobravanju i usmjeravanju sredstava za razvojne projekte kandidirane za sredstva Europske unije. Prema potpisanoj promemoriji, Ured e zastupa Me imurje u institucijama zna ajnima za regionalni razvoj, informira Županiju o doga ajima zna ajnima za regionalni razvoj, ali i otvarati mogu nosti sudjelovanja u projek ma, traži partnere te osigurava prostore i infrastrukturu za razli ite koordinacije sastanaka na kojima e sudjelova i predstavnici Županije. - Ovo je samo nastavak dobre suradnje koju ove tri županije njeguju, a posebno posljednjih godinu dana. Zajedno možemo napravi puno više, a osobito kada su sredstva EU u pitanju. - rekao je župan Štromar, te istaknuo da Varaždinska županija u Bruxellesu ima Ured još od 2005. godine. - Ured hrvatskih regija e jednako kao i za Bjelovarsko-bilogorsku te Varaždinsku županiju odradi sve potrebno ne bi li i Me imurje napravilo novi iskorak te bilo još bolje i kvalitetnije prepoznato u strukturama Europske unije. Sada je samo preostalo da Skupš na Me imurske županije formalizira ovu suradnju, ime se širom otvaraju vrata kvalitetnijem povla enju sredstava iz fondova Europske unije. - kazao je župan Posavec, te napomenuo da e se to i dogodi na sljede oj sjednici, koja bi se trebala održa 18. prosinca. Boravak u Bruxellesu župan Posavec je zajedno sa svojim zamjenicima Zoranom Vidovi em i Sandrom Herman iskoris o i za susret s Jozom Radošem, našim europarlamentarcom, na kojemu je Radoš zahvalio na podršci koju su Me imurci dali upravo njemu na proteklim europskim izborima. (BMO)

Županije i op ine su dobro definirane, samo treba reducirati inovnike - Vi ste jedan od putokaza da se može. Imate potencijal i, kako sam vas doživio, skromni ste i niste bahati. Vi ste jedna ovje ja vrlina, a poželjno je da ona i kolektivno postoji. - objasnio je kad smo ga upitali o odnosu prema Me imurcima

- Nitko nije toliko pametan da ima pedeset tisu a puta više od onoga koji radi. Nisu oni pametni, nego su mreža i boje se istine

Ivan Rude, kandidat za predsjednika Republike Hrvatske, u svom obilasku Hrvatske u srijedu je bio u akovcu i predstavio se bira ima u našem gradu. Razgovor smo po eli u naizgled šaljivom tonu, pitanjem je li Hrvatska pred ste ajem da se on kao uspješni ste ajni upravitelj na inicijativu radnika kandidirao za predsjednika države. - Ne e Hrvatska u ste aj, premda bi neki to htjeli. - kazao je Rude. - Stru nim jezikom re eno, Hrvatsku treba preustrojiti, a ako bi dalje razgovarali tim jezikom - Hrvatska je nelikvidna. To je pogubna tendencija, što znaju i oni bez ekonomske naobrazbe. Došli smo u poziciju da sve više posu ujemo i da nam dug raste. Posu uju i dogodit e se da više ne emo mo i vra ati i, prije nego se dogodi taj karambol, nužno je izvršiti preustroj. Mi ne emo propasti da se to i dogodi, jer ima nas koji emo spasiti Hrvatsku. Ima nas koji znamo i možemo i stvorit emo sol zemlje koja e to napraviti. Ali u svakom slu aju treba poduzeti mjere koje e zaustaviti ovu užasnu situaciju. • Što biste Vi kao predsjednik mogli napraviti u tom smislu?

imati taj lokalpatriotski osje aj, patriotski, ali biti i internacionalac. Mislim da su županije dosta dobro definirale lokalno okruženje gdje se ljudi poznaju i op ine imaju smisla jer vi ne možete voditi ozbiljnu ni demogra sku ni gospodarsku politiku ako ne aktivirate postoje e, zbiljske ljude. To ne može otu eni centar mo i. Treba samo reducirati financijska sredstva koja se bahato troše na inovnike i privilegije. Lokalna zajednica je poželjna i neka ljudi sami odlu uju o svojim pravima, poglavito o svojim prirodnim resursima. Prirodni resurs prvenstveno pripada domicilnim ljudima. I oni e skupa s drugima aktivirati te potencijale. Otu eni centri mo i s demonskom snagom žele baš to uništiti. I to je problem svijeta, zbog toga svijet ima strašne probleme. Zbog toga je u gr u i traži novi izlaz. Neoliberalni sistem je promašen i to se sada vidi. • Ako uzmemo da su gra ani to dijete, ho e li zaokružiti razliku na izborima? — Govori Hrvatska novim jezikom i ja sam glasnogovornik tog naroda. Ne govorim ništa što narod ne misli, jer govorim istinu. kazao je Rude. (B. Malekoci-Oleti , oto: Z. Vrzan)

— Predsjednik ima pravo govoriti i to je jako bitno, alarmirati sve sustave države. Jedan od njih je da se jasno i glasno kaže vjerovnicima: Dajte nam moratorij od godinu dana da se mi konsolidiramo i da vidimo na koji emo na in reprogramirati svoje dugove i kako emo dalje. Prodaju državnih resursa treba totalno zabraniti. Na to nema nitko pravo, a poglavito zbog toga što to ne rješava problem. Jer, kad bi sve prodali, i mi bismo postali suvišni na ovom prostoru. Zašto bi narod ispaštao zato što netko ne zna ili ne e ili ima skrivene namjere, kao doma i izdajnik u interesu stranih investitora koji su zapravo novi kolonizatori. I to je istina. Ne mogu oni nama prodavati gluposti i kupnju naših banaka s našim novcem. Toliko ekonomski nepismeni nismo. • Kako vidite Me imurje? — Ovdje su najvrjedniji ljudi. I naši su preci u Dalmaciji, odakle dolazim, bili vrijedni, u prošlosti smo napravili milijune kamenih zidova, za to je trebala marljivost, to nije mogao napraviti nerad. Ali vaši ljudi su ozbiljni, marljivi, organizirani. Vi ste jedan od putokaza da se može. Imate potencijal i, kako sam vas doživio, skromni

ste i niste bahati. Vi ste jedna ovje ja vrlina, a poželjno je da ona i kolektivno postoji. Mislim da je Me imurje baš primjer jedne sredine koja može napraviti pravi iskorak, samo da se dade više potencijala malome ovjeku radniku i da se poveže s ostalim dijelovima Hrvatske. Zašto bi mi u hotelima prodavali stranu mrkvu, jabuku, ak i strano mlijeko koje se prodaje kao naše, a imamo sve ovdje. Što e nama krumpir iz Egipta kad imamo krumpir kraj akovca. • Puno se govori o regionalizaciji Hrvatske, Me imurje se uvijek oslanjalo na sebe iz povijesnih razloga i stvorilo posebni identitet, na što smo osjetljivi, kako biste Vi regionalno ustrojili Hrvatsku? — Vi ste dio Hrvatske, ali te razlike treba njegovati. Mikrosredina vam je kao sastavni dio filharmonije, svaki dio ima svoje mjesto i ljepša je glazba gdje ima više instrumenata. To su te pozitivne razlike. Samo dirigent treba znati dirigirati i izabrati glazbu. I to je uloga centara mo i, vlasti, da te razlike shvate kao bogatstvo, kao potencijal, jer sinergijskim u inkom smo ja i. Sinergija je jako bitna kategorija ponašanja. Mi moramo uvati razlike. ovjek mora

POGLED ODOZDO

Kada žrtva ima smisla Žrtva ima smisla samo ako se zna emu služi i kako dugo traje. U protivnom ona je besmislena i postaje sadisti ko mu enje samo radi mu enja. Tako mi se ini da se upravo u ovom trenutku kao društvo nalazimo u stanju mrcvarenja. Narod se iz dana u dan žrtvuje a da tone sve dublje u zaduženost, bezna e i siromaštvo. Iscrpljuje se, a da ne zna s kojim ciljem i zašto. Ima li ta žrtva smisla?

Koji je motiv te žrtve? Prijašnje generacije uvijek su znale koji je motiv njihovoj žrtvi. Naši roditelji govorili su da se žrtvuju da bi njihovoj djeci bilo bolje i na neki na in uživali su u toj žrtvi. Radili su da bi se njihova djeca školovala kako ne bi bili obi ni radnici kao oni, da bi radili bolje pla ene i cjenjenije poslove. Odlazili su u inozemstvo žrtvuju i se da bi njihova djeca uživala bolji standard, gradili su ku e, šparali, kup-

ali marke, a poslije i eure da bi pomogli svojoj djeci, a i sami bili osigurani za crne dane. Štoviše, naši su roditelji, ali i mi ponešto stariji, dobrovoljno pristajali na dodatne poreze – samodoprinose, kako bi i društvena nadogradnja rasla brže i kako bismo što prije uživali u blagodatima civilizacije. Što od toga mi danas možemo re i? Zašto se žrtvujemo? Žrtvujemo se i školujemo

svoju djecu, a ho e li njima zbog te naše žrtve biti bolje. Ho e li uop e dobiti posao? Imamo li mi od ega štedjeti za crne dane? Možemo li mi unato svim žrtvama koje inimo rade i ra unati na sigurne dane pod starost ili samo možemo o ekivati crne dane. Može li nam itko na i motiv zbog kojega bi se žrtvovali i re i koliko se godina mi moramo žrtvovati da bi naša žrtva imala smisla? Ili je sve prepušteno kaosu, vrtlogu bez smisla, u kojemu drpamo jedni druge, pa tko ja i

taj i kva i. Žrtvujemo li se svi mi za dobrobit predatora na vrhu piramide i šutke pristajemo na to samo da i sutra iznova otvorimo o i, vidimo plavo nebo, kišni dan, maglu, sunce, da bi nešto stavili u želudac, da bi osjetili da smo živi, jer je sve iznad toga postalo nedostupno. Gdje smo izgubili motive za pravi život. Što nas je srozalo. Živjeti prestaješ kad više nemaš motiv, jer motiv je najja e oružje. Kad si visoko motiviran, tada te ništa ne može zaustaviti na putu ostvarenja planova. Po tom pitanju trenutno smo kao

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

pojedinci i kao kolektiv ove zemlje prazni poput ispuhanih balona. Smijemo li si to dopustiti?

5. prosinca 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MINISTAR MORNAR razgovarao s akove kim i županijskim elnicima o ulaganju u nove projekte

Ho emo li nove školske sportske dvorane morati graditi sami? - Postoji mogu nost financiranja školskih dvorana iz me unarodnih izvora, ali isklju ivo u sredinama gdje žive pripadnici nacionalnih manjina i ranjivih skupina. - poru io je ministar. Ministarstvo takve projekte više o ito ne e sufinancirati, kao što je dosad bila praksa

Ministar Mornar na radnom sastanku u akove koj Gradskoj vije nici sa svojim doma inima

Tijekom službenog posjeta Me imurskoj županiji i Gradu akovcu, odnosno sve anog otvaranja novog krila Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, pro . dr. sc. Vedran Mornar, u akove kog gradskoj vije nici održao je radni sastanak s elnicima Grada i Županije, na kojemu se razgovaralo o projektima u obrazovanju. Gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova ministra je upoznao s glavnim projektima u izgradnji obrazovne in rastrukture na podru ju Grada, posebno istaknuvši glavni - višegodišnje traženje rješenja za financiranje izgradnje novih prostora za Centar za odgoj i obrazovanje akovec. Naime, ova škola radi u neprimjerenim i nedostatnim prostorima, a iako joj je Grad osniva nju poha aju djeca iz cijelog Me imurja. Interes je stoga svih da u enici i u ovoj školi dobiju uvjete za pra enje nastava primjerene današnjem vremenu. Projekti postoje, a cijela investicija,

prema procjenama, stoji oko 50 milijuna kuna.

Novac za školsku infrastrukturu iz EU fondova Drugi projekt jesu, naravno, izgradnje školskih sportskih dvorana u Ivanovcu i Kuršancu, od kojih je prva zapo eta, a prema planu posljednje rješenje je kredit. Razgovaralo se i o nastavku projekta pomaga a u nastavi za djecu s teško ama

Pretresene su i teme od interesa za Me imursku županiju, poput obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine, dugova koje imaju pojedine škole, te o ulasku Srednje škole akovec u sustav financiranja preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Ministar je odgovorio da postoji mogu nost kandidiranja izgradnje nove zgrade Centra za odgoj i obrazovanje akovec na me unarodne

ondove, i to preko njegovog i Ministarstva regionalnog razvoja te ondova Europske unije. Postoji mogu nost financiranja i školskih dvorana iz me unarodnih izvora, ali isklju ivo u sredinama gdje žive pripadnici nacionalnih manjina i ranjivih skupina. Projekt pomaga a u nastavi za djecu s teško ama nastavit e se i u idu oj školskoj godini, no preispitat e se kriteriji. - Novac e u prora unu za idu u godinu biti osiguran na istoj razini kao i ovu. - rekao je ministar Mornar. Na sastanku su, pored ministra, suradnika i gradona elnika Kova a, bili i predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, zamjenik župana Me imurske županije Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika Grada akovca Mario Medved, pro elnik Upravnog odjela za društvene poslove Me imurske županije Branko Sušec i pro elnik UO-a za društvene, protokolarne i europske poslove Grada akovca David Vugrinec. (RI)

IZJAVA MORNARA u akovcu koja je uzburkala hrvatsku javnost

Jesmo li dovoljno bogati da investiramo 50.000 u njema ku ekonomiju? Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Moranar rekao je kako je krivo shva ena njegova poruka da bi završeni studenti koji su se školovali na ra un države trebali vra novac ako se zaposle u inozemstvu. Želio je samo re i da je školovanje skupo, me u m, i nakon što je pojasnio svoju izjavu, ministar je

i dalje bio meta kri ka hrvatske javnos . - Nije bilo ideje da se to uradi ili da e se napravi , ali u situaciji u kojoj bismo imali uvjete da ljude zaposlimo kod nas takav model mogli bismo uves . - rekao je Mornar objašnjavaju i akove kim gimnazijalcima što je mislio svojom izjavom.

Prosje na godina u osnovnoj ili srednjoj školi državu košta 2000 eura, ako tome pridodamo 30 su a za studij, tada jedan diplomand državu košta 50.000 eura. - Jesmo li mi dovoljno boga da inves ramo 50.000 eura u njema ku ekonomiju? - zapitao se Mornar, i rekao kako smatra da nismo.

Više ljudi više zna T

vrtka Me imurje plin, kojoj su, što nije nevažno, vlasnici sve op ine i gradovi Me imurja, ovih danas slavi dvadesetu obljetnicu i etrdesetu obljetnicu dovo enja plina u naš kraj. Uz razvoj gospodarstva, plinofikacija je istim grijanjem ku a i stanova omogu ila i dulji život gra ana, što se po esto zaboravlja. vadeset godina od plinofikacije mnogo se toga promijenilo. Danas je energija mnogo skuplja nego prije zbog svjetskih silnica na koje se ne

može previše utjecati, ali i zbog doma ih pogrešaka u prošlosti, tako gra enja ku a i stanova kao da živimo u tropima, bez debelih vanjskih kaputa. Mnogi gra ani zbog toga štede na grijanju jer nemaju drugi izbor, a plin za neke gra ane postaje, nažalost, preskup. Kako im pomo i, to je druga pri a. me uvremenu je došlo do deregulacije na tržištu plina i one tvrtke koje su bile najbolje organizirane, poput Me imurje plina, zahvatile su dobar dio hrvatskoga tržišnog

Pogledi i mišljenja gra ana o aktualnom ki enju bora, grada, funkciji i prostornoj lokaciji metalnih kupola zvanih “snježne kugle”, rasporedu i poziciji štandova izlaga a i ostalih detalja razilaze se. Od oštrih kritika do pohvala

ADVENTSKO KOMEŠANJE u Gradu Zrinskih

Mali grad s tisu u žaruljica i tisu u pogleda na njegovo ki enje Adventski “muving” ove je godine zapo eo vrlo rano, ve posljednji tjedan mjeseca studenoga. Za akov ance je najiš ekivaniji doga aj bilo blagdansko ure enje centra grada uz najavljenu atrakciju “tepiha boži ne bajke”, koji je glavnu Ulicu kralja Tomislava raskošno osvijetlio s 1400 m2 boži nih žaruljica. Nakon porcijunkulovske kišobranske atrakcije teško je ponoviti visoko postavljeni standard o ekivanog ure enja eksterijera grada. Pogledi i mišljenja gra ana o aktualnom ki enju grada, unkciji i prostornoj lokaciji metalnih kupola zvanih “snježne kugle”, rasporedu i poziciji štandova izlaga a i ostalih detalja razilaze se. Od oštrih kritika do pohvala. Bitno je da mani estacija Advent u Gradu Zrinskih napreduje i kvalitativno raste, te da privla i sve ve i broj gra ana i posjetitelja u akovec, što utje e na pove anu potroš-

GLOBALNO I LOKALNO kola a, tako da danas prodaju plin bolnicama u Zagrebu i drugim institucijama te zara uju zbog toga što su na vrijeme bile dobro organizirane. Tako je prošle godine ostvarena dobit od osam milijuna kuna, velikim dijelom zara enih izvan županije. Usput, dobit su ostvarila 72 radnika Me imurje plina, prije dvadeset godina bilo ih je ravno 70, pa je tvrtka profitirala što nije zapošljavala navrat-nanos. e imurske op ine i gradovi mogli su zatražiti da se prošlogodišnja dobit raspo-

dijeli vlasnicima. No op ine i gradovi nisu to zatražili, samo je nešto više od milijun kuna raspodijeljeno, a sve ostalo ide u pove anje temeljnog kapitala, što je znak povjerenja. Sad dolazimo do klju ne teme ovog teksta: najavljeni novi iskorak ove uspješne energetske tvrtke vidi se u obnovljivim izvorima energije, tako je barem naglašeno. ko uspije, to e biti potpuni zaokret u lokalnoj energetskoj politici. Kojim e se putem krenuti, ho e li se proizvoditi plin iz obnovljivih izvora, ili

e se koristiti drugi obnovljivi izvori energije, zasad još nije jasno, tek je rije o dobroj ideji koja ima i potencijal zapošljavanja. bog toga bi za Me imurje plin u ovom trenutku bilo najbolje suo iti se sa što više ideja kroz simpozije i stru ne rasprave, uz dovo enje doma ih i svjetskih stru njaka, te me imursku javnost upoznati s potencijalnim namjerama i mogu nostima. Vlasnici, a to su op ine i gradovi, sigurno žele uspjeh nove strategije koliko i poslovodstvo, a to uz ostalo

nju, ve u zaradu ugostiteljskih objekata, a samim time u kona nici i na otvaranje novih radnih mjesta. Rijetko kada je akovec u zimskim ve erima bio toliko ispunjen rijekom šeta a kao te prve adventske subote oko 18 sati. Kao što e mnogi od nas i ovih dana krenuti ili su ve bili na adventu u Klagen urtu, Be u, Grazu..., vjerujemo da e do i i dani kada e turisti ki programi nuditi mani estaciju Advent u akovcu. Prilika za naša nova prijateljska druženja na Adventu u gradu Zrinskih ne e nedostajati ni tijekom sljede ih dana i vikenda. Sv. Nikola stiže i u akovec. Naravno, u subotu, 6. prosinca, na sam dan Sv. Nikole, i to u 11 sati u glavnoj gradskoj ulici. Taj isti dan u 10 sati na Franjeva kom trgu može se vidjeti uprizorenje betlehemskih doga aja i Isusova ro enja, u izvedbi mladih Zajednice “Cenacolo” iz Varaždina. (rr)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

zna i da ne žele zastarjele tehnologije ili pak budu e probleme. Uostalom, više ljudi više zna.

Gospodarstvo

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVE ANOST U AKOVCU: etrdeset godina dovo enja plina u Me imurje i dvadeset godina osnutka Me imurje plina

Me imurje plin postao najuspješnija tvrtka gradova i op ina našega kraja Piše: JOSIP ŠIMUNKO Foto: ZLATKO VRZAN U Centru za kulturu u etvrtak je proslavljen veliki jubilej: etrdeset godina dovo enja plina kao naj iš eg energenta u Me imurje i dvadeseta obljetnica tvrtke Me imurje plin. Govore i na sve anosti, direktor Nenad Hranilovi uz ostalo je naglasio da je opskrba plinom kao najvažnijim energentom za gra ane i industriju u potpunosti sigurna u svim segmentima opskrbe, od dobave do isporuke na pouzdan, u inkovit i kvalitetan na in, te nastavio: - Danas je Me imurje plin moderno tr-

Prošle godine ostvarena je dobit od 8,3 milijuna kuna, a vlasnici, op ine i gradovi Me imurja, odlu ili su da samo jedan milijun kuna ide u raspodjelu, a ostatak u razvoj tvrtke koja se polako okre e obnovljivim izvorima energije gova ko društvo spremno odgovoriti svim izazovima tržišnog i regulatornog poslovanja, a u vlasništvu svih gradova i op ina Me imurske županije, s temeljnim kapitalom od 150 milijuna kuna.

Plinoficirano ak 98 posto ku anstava Najve i uspjeh je plino ikacija Me imurja, koja je obuhvatila ak 98 posto ku anstava. Tvrtka je krajem prošle godine imala 29.640 potroša a, odnosno mjernih mjesta, na kojima je 2013. godine reali-

zirano 60 milijuna prostornih metara plina. Ostvaren je ukupni prihod nešto ve i od 218 milijuna kuna te dobit od 8,3 milijuna kuna kao rezultat iskoraka na tržište plina. Danas je Me imurje plin prisutan, osim u Me imurju, na 38 distributivnih podru ja plina, odnosno u cijeloj državi. Na kupce izvan Me imurja odnosi se 40 posto ostvarenih koli ina plina ove naše tvrtke. Ti rezultati ne bi bili mogu i bez izvanrednog doprinosa zaposlenih, koji su godinama gradili tvrtku.

Bitna to ka na energetskoj karti Hrvatske Osim same izgradnje i unaprje enja cijelog sustava, razvoj obuhva a i postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što uklju uje proizvodnju plina te proizvodnju elektri ne, toplinske i drugih oblika energije. To podrazumijeva i izgradnju bioenergane s ciljem disperzije rizika poslovanja koji donosi plinski biznis u dijelu distribucije i opskrbe, te dugoro no

Nagra eni djelatnici i prijašnji direktori Me imurje plina, okupljeni povodom etrdesete obljetnice tvrtke

ostvarivanje visokih poslovnih rezultata. Drugim rije ima, nastojat emo Me imurje plin sa uvati i oja ati kako bi predstavljao bitnu to ku na energetskoj karti Republike Hrvatske. - rekao je uz ostalo Nenad Hranilovi . Gradona elnik akovca Stjepan Kova je u ime vlasnika gradova i op ina uputio estitke na jubileju svim djelatnicima Me imurje plina, kao i na dosadašnjim uspjesima, posebno u plino ikaciji Grada akovca. Župan Matija Posavec istaknuo je da je rije o izuzetno kvalitetnoj tvrtki koja je podigla standard svih Me imuraca i pomogla razvoju gospodarstva kraja, te zaželio još boljih budu ih etrdeset godina u plinskom poslu. Priznanja uz estitke direktora Nenada Hranilovi a za etrdesetu obljetnicu dobili su radnici koji su proveli etrdeset godina rada u tvrtki: Miroslav Lilek, preminuli Vladimir Brati (priznanje je primila supruga), Franjo Kova i i Franjo Branda, te prijašnji direktori tvrtke Stjepan Ben ik i Vladimir Ivkovi , kao i predstavnik asocijacije plinskog biznisa u Hrvatskoj. Na sve anosti

Direktor Me imurje plina Nenad Hranilovi : - Svojim odgovornim radom postali smo jedna od najboljih tvrtki za distribuciju plina u Hrvatskoj. U godinama koje dolaze nastojat emo Me imurje plin sa uvati i još ga više oja ati

su bili nazo ni brojni uzvanici, Veselin Biševac u ime Ministarstva pomorstva i prometa, saborski zastupnici Dragutin Glavina i Mario Mohari , vodstvo Me imurske županije, gradona elnici i na elnici gradova i op ina kraja, te gosti iz Zagreba, više predstavnika plinskog biznisa i državne regulatorne agencije. U kulturno-umjetni kom dijelu programa sudjelovao je nagra ivani mješoviti Pjeva ki zbor “Josip Slavenski” te muška skupina zbora koja je završila svoj program s više me imurskih napjeva. Na kraju je nastupio i Dixieland band akovec, uz pljesak nazo nih.

“GOSPODARSKI FORUM 2014.” u Prelogu

Nezaposlenost rekordno niska - tek oko 5 posto Aktivno je oko 300 poslovnih subjekata, s oko 2600 zaposlenih U dvorani DG-a Sport u Prelogu održan je 28. studenoga susret gospodarstvenika Grada Preloga. Gradona elnik Ljubomir Kolarek nazvao je susret gospodarstvenika “Gospodarski forum 2014.”, na kojemu se okupilo oko 180 uzvanika, mahom gospodar-

Gradona elnik Ljubomir Kolarek: - Najvažnije je da smanjujemo nezaposlenost te otvaramo nova radna mjesta

stvenika s podru ja Grada Preloga. Na podru ju Grada djeluje oko 300 poduzetnika, od kojih 250 imaju sjedište na podru ju Grada. Broj obrta je pove an sa 79, koliko ih je bilo potkraj prošle godine, na 85. U Gradu Prelogu radi i 200 aktivnih poljoprivrednih gospodarstava – OPG-a. Ljubomir Kolarek pohvalio je suradnju s nadležnim službama oko brzog izdavanja potrebnih dozvola i izmjena prostornih planova. Tijekom ove godine na podru ju Grada Preloga otvoreno je šest novih poslovnih subjekata, no u ovom je trenutku najvažnije proširiti gospodarsku zonu Sjever u Prelogu, kako bi se gospodarstvo moglo dalje razvijati i kako bi se mogli privla iti novi investitori, a sve potrebnija postaje i sjeverna zaobilaznica Grada Preloga. Veliki planovi postoje i u turizmu, posebno u Draškovcu.

Dio preloških gospodarstvenika koji su se tradicionalno okupili krajem godine, ovaj put u hotelu Panorama

Nezaposlenost je u odnosu na prošlu godinu pala za 19,4 posto i trenutno je samo 288 nezaposlenih osoba na podru ju Grada Preloga. U prvih devet mjeseci porezni prihodi pove ani su za 16 posto. Grad Prelog jedan je od rijetkih gradova gdje nije uveden prirez.

Kvaliteta prije svega Izlaganja su održali doma i uspješni poduzetnici

Alojzije Šestan i Dražen Sinko te predstavnici tvrtke LPT. Gospodarstvenici su istaknuli da se jedino kvalitetom na zahtjevnom svjetskom tržištu može opstati i razvijati se. Pozdravne rije i uputili su gosti, dožupan Zoran Vidovi u ime Me imurske županije, koji je istaknuo da je 5 posto nezaposlenih, koliko ima Grad Prelog, samo san za mnoge jedinice lokal-

ne samouprave, uz uvjerenje da e se ovaj pozitivni trend nastaviti. Skup su pozdravili i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i drugi. O demografskim kretanjima govorio je prof. dr. Dragutin Feletar, koji je naglasio da je obrazovanje veoma važno za budu i razvoj grada i poduzetništva. Naime, u usporedbi

s drugim gradskim sredinama, vidi se da Grad Prelog ima premalo visokoškolovanih kadrova, a uz to struktura stanovništva postaje sve starija, zbog ega je potreban novi demografski iskorak. Forum gospodarstvenika protekao je uz druženje i glazbu, te zakusku, a predstavljeni su i pojedini proizvo a i hrane i proizvoda s podru ja grada. (JŠ)

5. prosinca 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA POHVALA me imurskom gospodarstvu

Franjo Sobo an i Mihalj Novinš ak poduzetnici godine Dva me imurska poduzetnika, Franjo Sobo an i Mihalj Novinš ak, u organizaciji CROMA-e proglašena su poduzetnicima godine u svojim kategorijama. Izbor je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovi a u Zagrebu. Priznanje dvojici poduzetnika iz Me imurske županije priznanje je i me imurskom gospodarstvu, iji trendovi odudaraju od hrvatskih. Zanimljivo je istaknuti

da su u poduzetni ke vode krenuli kao partneri, da bi potom svatko krenuo svojim putem kroz zasebne firme. Me utim, oba poduzetnika izuzetno su uspješna tijekom svih godina djelovanja njihovih firmi. Mihalj Novinš ak, vlasnik poduze a Promming akovec, dobio je nagradu - poduzetnik godine u kategoriji srednjih poduze a. Svoju firmu razvio je u vode eg proizvo a a opreme za trgovine,

skladišta i ostale poslovne prostore na našem tržištu. No Novinš ak je naglasio da je zasluga cijelog kolektiva, a ne samo elnog ovjeka. Samo rad, rad i rad donose rezultate. - rekao je prilikom preuzimanja statue CROMA 2014., pohvalivši pritom svojih 120 radnika. Franjo Sobo an, predsjednik uprave tvrtke Sobo an Interijeri, dobio je nagradu za poduzetnika godine u kategoriji malih poduze a.

Njegova tvrtka s radom je zapo ela prije dvanaest godina u Murskom Središ u. - Svaki trud se isplati, svaki pozitivni poslovni korak i pošten rad. kazao je pri dodjeli nagrade Franjo Sobo an. Zahvalio je svima koji su mu omogu ili vrijednu titulu, naglasivši kako je kvaliteta finalnog proizvoda tvrtke nadmašila okvire lokalne proizvodnje te je danas prisutna globalno u preko petnaest zemalja na dva kontinenta.

Franjo Sobo an, Sobo an Interijeri, poduzetnik godine po izboru CROMA-e u kategoriji malih poduze a

Mihalj Novinš ak, poduzetnik godine po izboru CROMA-e u kategoriji srednjih poduze a

Me imursko gospodarstvo kao pozitivan primjer istaknuo je i predsjednik Josipovi , koji je bio na dodjeli nagrada. - Me imursko gospodarstvo je u uzlaznoj putanji zbog pozitivne poslovne klime, specifi ne kulture, tradicije, ali i zalaganja Županije. Vladimir Ferdelji, predsjednik udruge CROMA, istaknuo je da je CROMA odala priznanje poduzetnicima iz cijele Hrvatske koji su u 2014. uz 2600 postoje ih otvorili 368 novih radnih mjesta, što je za svaku pohvalu. No jednako tako upozorio je da lanci ste aja i predste ajnih

nagodbi ugrožavaju zdravo gospodarsko tkivo. - Zdravog tkiva još ima, a ine ga oni koji su unato najgorem okruženju uspjeli održati svoje poslove, prodavati i napla ivati svoju robu i usluge, pla ati svoje radnike i dobavlja e te dobar dio kola a izdvajati za nezasitnu državu. Upravo su ti izazovi stvorili zdrave i propulzivne biznise, mahom izvozno orijentirane. - kazao je Ferdelji. Dodao je da svatko tko pozitivno posluje ve zaslužuje nagradu, a tako i nadprosje ni, kao što su laureati. - objasnio je Ferdelji. (BMO)

DANIJELA HODI iz tvrtke Dika štik lansira vlastitu marku zimskih kapa Esskimo

Kako su kape iz Vratišinca osvojile najpoznatija europska skijališta Ohrabreni uspjehom na austrijskom i njema kom tržištu stvorili su i vlastitu marku Esskimo za doma e tržište, jer smatraju da doma i kupci zavrje uju kvalitetnu kapu, nakon što su se zasitili nekvalitetne kineske robe Previše smo posljednjih godina slušali pri a o propasti tekstilne industrije, tako da su nepravedno u sjeni ostali primjeri stvaranja novih tržišnih niša i proizvoda nove kvalitete. A toga ima u našem okruženju. Malo je poznato da se u Vratišincu stvaraju kape koje uvaju glave skijaša u svim europskim skijalištima. Zimi je kapa jednako važna kao i dobra jakna ili kaput. Ona prvenstveno služi za zaštitu glave od hladno e, ali osim te unkcije ona je i modni detalj. Odabirom kape izražavate svoju osobnost te šaljete poruku o sebi i svom stilu odijevanja, života. Danijela Hodi , inženjerka tekstilne industrije, iz Vrati-

šinca, koja radi u obiteljskoj tvrtki Dika štik u Vratišincu, tre a je generacija iz tekstilne obitelji Radikovi . Njezin djed bio je jedan od osniva a Modeksa, otac i majka napravili su iskorak i otišli u privatnu inicijativu odabravši jedan segment u tekstilnoj proizvodnji - izradu štika na razne odjevne predmete, a Danijela kao pripadnica tre e generacije te tekstilne obitelji s bratom Nikolom nastavila je obiteljsku tradiciju, pri emu svatko u obitelji ima svoj dio posla i zaduženja.

Izvoz kapa za austrijske i njema ke brendove Danijela Hodi preuzela je segment vunenih zimskih

kapa. Ve inu zimskih kapa rade za izvoz za austrijsko i njema ko tržište za poznate brendove Ste ner i Eisbar. Sada kada do e sezona zimovanja vidjet e se u svim skijalištima. No, kada su uspješno savladali tehnologiju strojnog pletenja kapa i probili se na najzahtjevnijim tržištima Austrije i Njema ke, otisnuli su se i u stvaranje vlastitog brenda Esskimo za doma e tržište. Kape su jednake kvalitete, a razlikuju se samo po tome što za strano tržište izra uju kape modelirane prema njihovim narudžbama, a za doma e tržište sami kreiraju kape. Kako su prije pola godine nabavili stroj za pletenje koji im uz pomo kompjutorskog programiranja daje beskrajne mo-

Kapa za malog Kosteli a Dobar glas daleko se uje, tako je glas o kvalitetnim kapama iz Dike štika došao i do prijatelja poznatog skijaša Ivice Kosteli a. On je u Vratišincu naru io zimsku kapu za sin i a Ivice Kostelica s imenom malog Ivana na pletenoj kapi. U Diki štiku s veseljem su izradili tri kape i nadaju se da e ih maleni zadovoljno nositi.

Danijela Hodi , nakon uspjeha s kapama za inozemne marke na austrijskom i njema kom tržištu, upustila se u razvoj brenda i proizvodnju kapa za doma e tržište

Nose se bambleki (pomponi) Sv a k a z i m a i m a svoju modu pa i kape podliježu modi. Ove godine jako su u modi veliki cu asti pomponi od vune ili od krzna, koji su prišiveni na vrh kape. Prilikom pranja oni se mogu odvojiti. U modi su i jake bolje: ljubi asta, ruži asta, tirkizna, zelena ili kombinacija raznih jakih boja s neutralnima. Od uzoraka u modi su pahuljice i jeleni ili kombinacija pahuljica i jelena.

gu nosti u izradi toga važnog zimskog odjevnog predmeta, sada su u mogu nosti imati i razne natpise, a ne samo šare uplesti u zimske kape. Zimske kape koje se proizvode u Dika štiku imaju brojne prednosti pred uvoznim kineskim i to tržište cijeni i prepoznaje. Danijela Hodi otkrila nam je u emu je tajna kvalitetne kape. - Kineske kape ve inom su ra ene od akrila, pod prstima se osjeti da je rije o istoj sintetici, i zbog toga su je tinije. U po etku one e biti tople, ali e se s vremenom razvu i, izgu-

Tople kape u kojima se glava ne znoji, ne grebu, a zbog podstave ne propuštaju vjetar

biti oblik i bit e sve propusnije i hladnije. Kape koje izra uju u Diki štiku izra ene su od mješavine prave vune i akrila. Ta je mješavina idealna jer daje potrebnu toplinu, prozra nost i meko u. Ne grebe, ne rasteže se i ne skuplja nakon što je izra ena. Prije krojenja se pari kako se nakon izrade ne bi kr ila. Osim toga, sve kape iz Dike štika postavljene su poliesterom s unutarnje strane. Bilo da se radi o ušivenoj traci samo u podru ju oko ušiju ili cijelom površinom, ako se želi da kapa bude toplija. Takve kape onda štite i od propuhivanja od vjetra.

Što morate znati kada birate kapu za dijete? Mala djeca nerado nose kape na glavi. Mame to ljuti jer se boje da se njihova djeca vani ne prehlade. A možda niste znali da se vaše dijete s pravom ljuti na kapu koju ste

mu stavili na glavu. Možda protestira bacaju i kapu s glave jer vam ne zna re i što mu smeta. Dijete sigurno ima razlog za ljutnju. Možda mu je kapa pretopla, grebe ga, pa mu je neugodno, ili mu se pod njom glava znoji. To ne volimo ni mi odrasli, a kamoli djeca koja žele biti nesputana u svojoj odje i. Dijete vam to ne zna re i, zato kada kupujete kapu za dijete vodite ra una o tome da kapa istovremeno diše i grije. Da ne grebe i štiti uši od vjetra. - Kape koje izra ujemo zadovoljavaju sve te kriterije. - kazala je Danijela Hodi . Sirovinski sastav pletenih kapa iz Dike štika omogu uje da se glava ne znoji, što je posebno važno za djecu, jer se djeca zbog toga itekako mogu prehladiti. Zbog pretople kape koja nije prozra na dijete skidanjem kape hladi pregrijanu glavu i usput se prehladi.

Kroz Međimurje

TRAGA SE za Mihaelom Baka em iz Žiškovca

Nestao dobrohotni nuditelj “medeka” iz akove kih kafi a Policijska uprava me imurska zaprimila je prijavu da se 29. studenoga ove godine od ku e u nepoznatom smjeru udaljio 37-godišnji Mihael Baka iz Žiškovca. Mihael je gluhonijema osoba, a poznat je u akovcu po nu enju “medeka” po kafi ima. U trenutku odlaska od ku e bio je obu en u plavo-bijelu zimsku jaknu, traperice i bijele patike. Visine je oko 180 cm, slabije tjelesne gra e, sme e kratke kose i sme ih o iju. Mole se gra ani da, ukoliko imaju bilo kakva saznanja koja bi mogla pomo i da se Mihael prona e ili uo e osobu koja bi odgovarala opisu, o tome odmah obavijeste policiju na broj 192. Tako er, sve in ormacije mogu e je dostaviti i putem email adrese: nestali@nestali.hr.

Ukrali traperice u du anu Galerije Sjever U etvrtak, 27. studenoga u ve ernjim satima u jednu su trgovinu Galerije Sjever u akovcu ušetala trojica maloljetnika, s police uzela traperice za tobožnje isprobavanje, te ih u kabini obukla ispod svoje odje e. Kada su tako obu eni nastojali napustiti trgovinu, suprotstavila im se prodava ica koja im je zaprijetila policijom, na što je grubo odgurnuta. Policijska uprava me imurska za maloljetne po initelje kaznenih djela javnosti ne otkriva nikakve daljnje detalje, poput mjesta iz kojeg dolaze i to ne starosti. Prema rije ima glasnogovornice PU me imurske Danijele Turk, policijski istražitelji za slu ajeve poput ovoga otprilike znaju kome se obratiti za daljnju razradu slu aja. Na isti se na in, prema svim detaljima iz izjave djelatnice trgovine i kontaktiranjem više osoba, za koje se vjerovalo da bi mogle imati in ormaciju, došlo do trojice maloljetnika. Trojka je ukradene traperice nakon bijega zadržala za sebe, pa su po intervenciji policije iste vra ene natrag trgovini. (n )

Pijani 57-godišnji biciklist teško se ozlijedio U utorak, 2. prosinca oko 19.30 sati u akovcu, u Ulici Nikole Pavi a, dogodila se prometna nesre a u kojoj se voza bicikla, 57-godišnjak iz akovca, pod utjecajem alkohola u koli ini od 2,04 g/kg nije kretao obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika. Zbog toga je sišao izvan kolnika, gdje je kota em bicikla udario u betonski rubni kamen te se prevrnuo i pao na kolnik. Ozlije eni biciklist je vozilom Zavoda za hitnu medicinu akovec prevezen u Županijsku bolnicu, gdje je lije ni kim pregledom utvr eno da je teško ozlije en.

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

62-GODIŠNJI AKOV ANIN, nakon prijetnje pištoljem u T-comu, napravio novi teški incident

Uz prijetnju nožem oteo automobil Kako neslužbeno saznajemo, ista osoba, 62-godišnjak iz akovca, nakon što je upao u poslovnicu T-coma u središtu akovca s dva pištolja, pod utjecajem alkohola u utorak, 2. prosinca sjeo je u službeni automobil akove kog restorana Stara vaga, koji je bio parkiran ispred samog objekta, djelatniku ugostiteljskog objekta, kako neslužbeno saznajemo, zaprijetio nožem, te se odvezao tim vozilom. Scenarij prijetnje nožem ponovio se i kada ga je policija zatekla u Pribislavcu, no tu je savladan i uhi en. Provedenim alkotestom utvr eno je da je akov anin nožem prijetio i dostavno vozilo oteo pod utjecajem 1,43 promila alkohola u krvi. Kako saznajemo od djelatnika ugostiteljskog objekta, 62-godišnjak ima raniju osobnu povijest psihijatrijskog lije enja te se pretpostavlja da je do takvoga njegovog postupka došlo zbog mogu eg pogoršanja njegova stanja.

Otpušten iz akove ke Bolnice Sam je po initelj u srijedu priveden pritvorskom nadzorniku u a-

62-godišnjak zaprijetio je nožem i odvezao se u automobilu Stare vage

kovcu, me utim, kako neslužbeno saznajemo, ubrzo je završio u ŽB-u akovec zbog toga jer se žalio na loše zdravstveno stanje. Je li opet zaprimljen u akove ku Bolnicu, zasad nije poznato. Ina e, nakon što su ga 20. listopada u akovcu na Trgu Republike,

ispred poslovnice telekomunikacijskog poduze a iz Zagreba, policijski službenici uhitili primjenom sredstava prisile, 62-godišnjak iz akovca, kako neslužbeno saznajemo, završio je na bolni kom lije enju, odakle je prije nekoliko dana otpušten, bez da je o tome obaviještena policija. Nije

dugo trebalo da ponovi sli an incident. Podsjetimo, u prvom slu aju je s dva pištolja pod utjecajem alkohola prijetio ubojstvom zaposlenicima, a prijetio je i policijskim službenicima koji su ga uhitili. Oba pištolja zakonito je posjedovao (!?). (n , z)

ZAPO EO SUDSKI POSTUPAK za dva razbojstva u akovcu, kojemu se optuženik koji se brani sa slobode nije dobrovoljno odazvao

Roberta Horvata iz Frkanovca na su enje privela policija U Varaždinu je zapo elo su enje Robertu Horvatu iz Frkanovca, koji se brani sa slobode, a optužen je za dva razbojništva. Prvo koje mu se stavlja na teret desilo se u ožujku prošle godine u akove koj poslovnici kladionice Favorit, a drugo nekoliko mjeseci kasnije, u studenomu, u trgovini METSS, tako er u akovcu. Na sudu se Horvat ina e nije pojavio dobrovoljno ve ga je morala privesti policija, a sutkinja ga je upozorila da e mu, ako se sljede i put ne odazove, odrediti pritvor. Ina e, Horvat je priznao da je oplja kao kladionicu i trgovinu, ali kaže kako nije u ruci imao nož ve odvija .

Robert Horvat iz Frkanovca optužen je za dva razbojništva

“Daj pare!” - Oko 19 sati taj dan ušao je muškarac sa šiltericom i navu enom jaknom, izvadio je nož i rekao mi ‘Daj pare!’ Kada je drugi put rekao ‘Daj pare!’, vidjela sam samo držak noža kojim je lupio po staklu i predala mu novac, osam tisu a kuna. - ispri ala je zaposlenica kladionice Danijela Tušelj na Županijskom sudu u Varaždinu, koja je nakon razbojništva morala potražiti i psihijatrijsku pomo . Svjedo ila je i zaposlenica u METSS-u Danijela Mavrin, koja je ovako opisala razbojništvo: - Bila sam na blagajni kada je prišao muš-

karac, vidno pripit, i po eo nešto vaditi iz džepa. Nerazgovjetno mi je rekao ‘Otpri kasu’ i pobjegla sam u skladište, gdje sam s kolegicom koja je pozvala policiju na videonadzoru gledala kako uzima novac. Radilo se o 5.900 kuna. - rekla je sudu. Horvat je sudu rekao da nije kriv iako

je u istrazi priznao da je oplja kao kladionicu i trgovinu. - Ne sje am se to no koliko je bilo novca u METSS-u jer sam bio pijan, a nisam imao nož nego odvija . - rekao je optuženi. Njegova obrana istaknula je da od 16. godine ima problem s ovisnoš u o alkoholu, bez kojeg ne unkcionira.

U nastavku su enja trebao bi biti ispitan svjedok kojemu je Horvat priznao da je po inio ova razbojništva uz prijetnju nožem. Su enje Horvatu nastavlja se 29. sije nja sljede e godine, kada e svjedo iti Tomica Novak. (n , z)

5. prosinca 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INICIJATIVA kotoripske Škole i Op ine da se roditeljima koji ne pla aju školsku kuhinju svojoj djeci, a primaju socijalnu naknadu, ona automatski sustegne

Da djeca ne budu gladna za vrijeme nastave - Prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 1. sije nja 2014., zajam ena minimalna naknada (ZMN) može se djelomi no uplatiti obrazovnoj ustanovi na ime troška toplog obroka u enika lana ku anstva korisnika ZMN-a kada centar za socijalnu skrb utvrdi da postoji vjerojatnost da korisnik naknadu ne e koristiti za zadovoljenje navedene potrebe Na elnik Kotoribe Ljubomir Grgec (SDP) vije nike je izvijestio kako je nedavno održan sastanak s ravnateljicom Centra za socijalnu skrb akovec Antonijom Canjuga. Kako OŠ Jože Horvata polazi veliki broj djece roditelja iz romske zajednice, koji ina e primaju socijalnu pomo (tzv. zajam ena minimalna naknada), jedna od tema sastanka bila je nepla anje školske kuhinje. Naime, dosta djece se ne hrani jer roditelji ne pla aju školsku kuhinju, te na elnik Grgec smatra da to nije u redu jer djeca ne smiju biti gladna. Kako bi se to sprije ilo, pokrenuta je ideja da se korisnicima socijalne pomo i za njihovu djecu automatizmom uplati iznos za školsku kuhinju za koju roditelji ina e izdvajaju 80 kuna mjese no. Re eno je da se ta ideja prema zakonu može realizirati, te se traži na in kako je knjigovodstveno provoditi. Na taj na in izbjegle bi se situacije koje se sada doga aju u Školi, kada jedni moraju gledati druge kako jedu. Sli na ideja planira se provesti i s onima koji nemaju kante za odvoz otpada. Vrše se pregovori s Prekomom da svako ku anstvo mora imati kantu za odvoz otpada, što je i zakonska oba-

Škola i Op ina u Kotoribi ne žele da ijedno dijete koje poha a tamošnju Školu bude gladno za vrijeme nastave

veza, te platiti uslugu baš kao i svi mještani Kotoribe. Ukoliko se to ne u ini, tako er se predlaže da im se novac skine automatizmom iz socijalne pomo i.

Novac za školsku kuhinju može se sustegnuti od socijalne naknade - U Centru za socijalnu skrb akovec, odnosno Podružnici Prelog, zaprimljen je zahtjev OŠ-a Kotoriba da se

za pojedine njihove u enike, a koji su ujedno i korisnici zajam ene minimalne naknade, podmiri iz navedene naknade trošak toplog obroka u Školi. potvrdila nam je ravnateljica Centra Antonija Canjuga, koja kaže kako je u tijeku postupak izmjene rješenja o zajam enoj minimalnoj naknadi navedenih obitelji iji su lanovi u enici navedene Škole. Prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu s danom 1. sije nja 2014.,

propisano je u l. 34. stavku 1. da se zajam ena minimalna naknada (ZMN) može djelomi no uplatiti obrazovnoj ustanovi na ime troška toplog obroka u enika lana ku anstva korisnika ZMN-a kada centar za socijalnu skrb utvrdi da postoji vjerojatnost da korisnik ZMN ne e koristiti za zadovoljenje navedene potrebe. O zahtjevu Škole moraju biti upoznati i sami korisnici, odnosno roditelji navedenih u enika, te se mora donijeti

Naknada za odvoz otpada ne može se podmirivati na taj na in - Naknada za odvoz otpada ne može se podmirivati iz zajam ene minimalne naknade jer bi isto bilo protivno Zakonu o socijalnoj skrbi (socijalna pomo je zašti eno primanje i ne može se ovršiti nikakvim sudskim rješenjem), a navedena naknada spada u naknadu za troškove stanovanja, u smislu l. 41. Zakona o socijalnoj skrbi, koja se priznaje korisnicima ZMN-a od strane jedinica lokalne samouprave do polovine iznosa naknade priznate korisniku. - tako er je kazala Canjuga. - U troškove stanovanja spadaju: najamnina, komunalna naknada, elektri na energija, plin, grijanje, voda, odvodnja i drugi troškovi stanovanja u skladu s posebnim propisima. Naknada za troškove stanovanja može se odobriti u novcu izravno korisniku ili na na in da jedinica lokalne samouprave djelomi no ili u cijelosti pla-

novo rješenje. - Problem je što se užina u Školi pla a unaprijed, a ZMN se ispla uje 20. u mjesecu za prošli mjesec, problem je i da se trošak užine smanjuje ukoliko u enik nije na nastavi, a neke škole imaju i razli ite cijene po mjesecima s obzirom na broj radnih da-

ti ra un izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizi koj osobi koja je izvršila uslugu. Me utim, 75 % op ina i gradova u RH ne ispla uju troškove stanovanja korisnicima ZMN-a jer nemaju novac. Nadležno Ministarstvo, znaju i za navedeni problem, traži rješenje da izjedna i socijalna prava svih socijalno ugroženih gra ana na podru ju cijele RH te je u tijeku izrada Kataloga socijalnih naknada u RH, a do lipnja 2015. uputit e se prijedlog radne skupine o objedinjavanju pojedinih naknada prema Vladi RH, tako da bi državna socijalna pomo iznosila dovoljno za podmirenje svih osnovnih životnih potreba samca ili obitelji, a jedinicama lokalne samouprave bilo bi ostavljeno da prema svojim mogu nostima omogu e svojim gra anima dodatna prava. - pojasnila je ravnateljica Antonija Canjuga.

na u mjesecu (praznici). Imali smo i problem u ra unovodstvenom programu, no riješili smo to te prilagodili isti da se od iznosa ZMN-a za odre enu obitelj može oduzeti iznos troška užine i uplatiti izravno na žirora un Škole. - rekla je Canjuga. (Alen Fuš)

OSOBE S INVALIDITETOM šute o razli itim oblicima nasilnog ponašanja okoline i u našoj županiji

Prijavite svaku vrstu nasilja kojoj ste izloženi Fizi ko nasilje se vidi i zbog toga je ono ja e izloženo osudi javnosti, no postoje jednako teški, ako ne i teži, oblici nasilja koji nisu toliko vidljivi. O tim oblicima nasilja nad osobama s invaliditetom u dijelu psihi kog, emocionalnog i ekonomskog nasilja te nasilja putem elektroni ke komunikacije organiziran je okrugli stol u organizaciji Saveza udruga osoba s invaliditetom u hotelu Park u akovcu u utorak. Nevidljivo nasilje u spomenutim oblicima uz to je i puno teže dokazivo, a osobe s invaliditetom teško izlaze iz za aranog kruga nevidljivog nasilja s obzirom na to da su vrlo esto ovisne o osobama od kojih trpe nasilje, bilo da su u ustanovi ili nasilje trpe od okoline u kojoj žive i u obiteljima. - Dosad se o nasilju nad tim posebnim ranjivim sku-

pinama društva manje govorilo pa kako za Me imursku županiju, tako i za Hrvatsku brojke nisu poznate, jer se radi o odre enoj sivoj zoni zbog malog broja prijava. Naj eš i oblik je ekonomsko nasilje zato što su osobe s invaliditetom vrlo esto ovisne o svojima bližnjima zbog invaliditeta. Zbog te ovisnosti teško je prijaviti po initelja nasilja. Vrlo teško dokazivo je i psihi ko nasilje, a osobe s invaliditetom trpe ga iz dana u dan. - kazala je Anka Slonjšak, prvobraniteljica za osobe s invaliditetom. - esto mi se osobe koje trpe nasilje u razgovoru požale na to, me utim, kada želim kao pravobraniteljica nešto poduzeti, te se osobe povuku i kažu: Nemoj, molim te, ništa poduzimati jer e mi biti još gore. Veliki problem u društvu je što sigurne ku e

Savez udruga osoba s invaliditetom organizirao je okrugli stol o nevidljivim oblicima nasilja

nemaju alternativne oblike smještaja, a ni sigurne ku e nisu opremljene za invalide, pa se osobe s invaliditetom iz sigurnih skloništa moraju vra ati natrag tamo gdje je i po initelj nasilja. Nitko nije dužan trpjeti nasilje i zbog toga institucije moraju primjenjivati one zakonske mjere koje imaju

na raspolaganju. - poru ila je Anka Slonjšak.

Neprimjereni SMS-ovi ili MMS-ovi Marija Ciglar, predsjednica Saveza udruga osoba s invaliditetom i predsjednica Udruge slijepih Me imurske županije, upozorila je na elektroni ko nasilje putem neprimjerenih

SMS ili MMS poruka koje mogu slomiti emocionalno ranjivije osobe. Upozorila je javnost da u otkrivanju po initelja mogu pomo i i teleoperateri. Prema Zakonu u elektroni kim medijima mogu e je i zlonamjernim ili uznemiruju im pozivima stati na kraj. Ako pretplatnik u pisanom podnesku prijavi zlonamjerne ili uznemiruju e

pozive, operater tele onskih usluga mora nakon zaprimanja podneska zabilježiti i pohraniti podatke o pozivaju em broju. Uz to, operatori su obvezni me usobno sura ivati u svrhu pra enja i otkrivanja zlonamjernih ili uznemiruju ih poziva, a osobito radi razmjene podataka. Na okruglom stolu doneseni su i odre eni zaklju ci. Budu i da ne postoji sustavni pristup rješavanju problema, me u brojnim sustavima nema dovoljne koordinacije, zbog ega izostaju rezultati. Postoje i sustavi su spori, naro ito u pravosu u. U slu aju nasilja ili zlostavljanja osoba s invaliditetom treba im biti pružena pravodobna i trenutna pomo , stoga se pokre u razli ite inicijative da se ona može pružiti na adekvatan na in, što zasad esto nije mogu e. (BMO)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dan škole proslavljen je uz nazo nost predsjednika RH Ive Josipovi a i ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara

5. prosinca 2014.

Novoure eni prostori omogu it e još kvalitetnije uvjete za rad u enika i profesora

OTVORENI NOVI ŠKOLSKI PROSTORI Gimnazije Josipa Slavenskog akovec

Jedna od najboljih škola u Hrvatskoj stekla uvjete postati najboljom! PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Dogradnjom postoje ih školskih prostora u enici i profesori Gimnazije Josipa Slavenskog akovec dobili su još kvalitetnije uvjete za rad i školovanje. Glavni projektant i autor arhitektonskog rješenja je Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh., a izvo a i radova bile su me imurske tvrtke Me imurje graditeljstvo, Tekeli projekt-inženjering i urkin te Gra evinarstvo “Stipi ” iz Zeline. Ukupna dosadašnja investicija na dogradnji škole uklju ivo sva oprema iznosi 6.907.060 kn (s PDV-om), što prema bruto površini dogradnje iznosi 6.395 kn/m2 ili cca 840 eura/m2, što je vrlo racionalan trošak za ovako složeni projekt.

Još uvijek nema uvjeta za jednosmjensku nastavu

U sve anom programu sudjelovao je i proslavljeni zbor Gimnazije Josipa Slavenskog

Dan škole u Gimnaziji proslavljen je uz sve anost otvaranja novih školskih prostora, kojoj su nazo ili i predsjednik Ivo Josipovi , ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak, župan Matija Posavec sa su-

radnicima, gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova sa suradnicima, ravnatelji akove kih srednjih škola i druge osobe iz me imurskoga javnog, politi kog i kulturnog života, profesori i u enici Gimnazije koji su izveli i prigodan umjetni ki program.

Prvi ravni “zeleni krov” u Me imurju

Ravnateljica Gimnazije Tea Dragi Runjak

Osim proširenja prostora škole i redizajna vanjskog izgleda s novim, suv remenim ulazom i nadstrešnicom u formi atraktivnoga “ulaznog portla”, vodilo se ra una i o energetskoj u inkovitosti. Ugra ena je energetski

u inkovita stolarija, fasada izolirana s deset cm kamene vune, a ravni krov sa šesnaest cm izolacije. Iznad novoga ulaznog prostora projektiran je ravni “zeleni krov”, koji je prvi takav krov na nekoj javnoj zgradi u Me imurju!

Dogra eni dio školske zgrade ine novi u ioni ki trakt u dvije etaže s osam u ionica, sedam kabineta, nova kotlovnica, dvije grupe sanitarija, dizalo te pomo ne prostorije Ministar Mornar u svom govoru istaknuo je kako je lijepo vidjeti kad se nešto napravi bez pomo i centralne vlasti i na lokalnoj razini, što je zna ajan iskorak, te da je ova škola zaslužila ovakav poklon jer je ona doista jedna od najboljih škola u Hrvatskoj. Predsjednik Josipovi u enicima je poru io: - Danas obrazovati mlade generacije zna i dati im nova znanja, od informati ke pismenosti, znanja jezika do

U sklopu ove inves cije novi prostori u potpunos su opremljeni namještajem, informa kom i ostalom opremom, a nabavljeni su i novi garderobni ormari i za sve u enike. Svaka u ionica opremljena je suvremenom didak kom opremom, a od ove školske godine koris se sustav e-imenik. Djelomi no je završeno i vanjsko ure enje te pripremni radovi za izgradnju parkirališta, što e se završi sljede e godine. Novi prostori, me u m, nisu u cijelos stvorili uvjete za jednosmjensku nastavu, što je ravnateljica Tea Dragi Runjak prokomen rala: - Ovom dogradnjom nije predvi ena jednosmjenska nastava, ali je omogu ena nastava s poja anim udjelom u jutarnjoj smjeni u maksimalnom odnosu 3:,1 tako da se u popodnevom turnusu osloba aju u ionice za druge potrebe i izvannastavne aktinosti. Ovakav koncept nastave od jeseni ove godine pokazuje se vrlo dobrim i prostorni kapacitet škole je ovom dogradnjom zadovoljen. Iako je prvobitnim idejnim projektom bilo predvi eno 12 u ionica, što bi omogu ilo jednosmjensku nastavu, na takav projekt nije bila dobivena suglasnost nadležnog Ministarstva 2011. godine, pa se od toga odustalo. No i nadalje je mogu a dogradnja ne samo u ionica, ve i zasebne sportske dvorane u budu nos , ako se za to ukaže potreba i mogu nost naciranja. osnova poslovanja i menadžmenta. U vremenima smo kada vlastita inicijativa vrijedi mnogo više. Vaša je škola mnogo modernija nego što je ona koju sam ja polazio. Ali ima nešto što je potpuno isto. To je ljubav i briga koju vam pružaju vaši nastavnici. To je njihova želja da vas ‘naoružaju’ najboljim znanjem. Imate priliku dobro u iti i biti dobro odgojeni gra ani. Ravnateljica Gimnazije Tea Dragi Runjak zahvalila

je svima koji su sudjelovali u ovom projektu: - Mlade ljude pripremamo i osposobljavamo za život. Naših u enika ima diljem svijeta, gdje oni promi u sva ona znanja koja su stekli u našoj školi. Izvrsnost u radu profesora te marljivost u enika doveli su do toga da se možemo ponositi rezultatima naših u enika. Me u najboljim smo školama u Hrvatskoj. Hvala svima onima koji nam omogu uju da budemo još bolji.

ME IMURSKO VELEU ILIŠTE promoviralo prvostupnike

Tre a generacija prvostupnika primila diplome Me imursko veleu ilište promoviralo je tre u generaciju prvostupnika u svojoj kratkoj šestogodišnjoj povijesti. Veleu ilište je otpo elo s radom s 56 studenata, da bi danas, šest godina poslije, imalo tisu u studenata, tri dodiplomska studija i jedan specijalisti ki diplomski studij.

Posebne nagrade najboljim studentima Osim što su svim završenim prvostupnicima sve ano uru ene diplome, predsjednik Ivo Josipovi , koji je tako er pri-

sustvovao ovoj sve anosti, zajedno s dekanicom Nevenkom Breslauer najboljim studentima uru io je nagrade. Najbolji studenti me u ra unarcima jesu Manuel Posavec i Saša Silaj, a me u programerima Tomislav Varga i Nenad Nemec. Na studiju menadžmenta turizma i sporta najbolji su bili Danijel Herman, Marija Filipec i Tihana Kreber. Na Me imurskom veleu ilištu me u studentima menadžmenta sporta ima i vrhunskih sportaša reprezentativaca koji uz svoje naporne sportske

obveze uspješno i studiraju. To su: Tanja Perec, Mirna Tomi , Iva Pongrac, Marta Žderi i Emil Milihram.

Me unarodna razmjena studenata Me imursko veleu ilište sudjeluje u europskim projektima, obrazovanju odraslih, organizira me unarodnu suradnju i razmjenu studenata preko sustava ERASMUS plus, preko kojega sve više studenata odlazi na me unarodnu razmjenu, a studenti iz drugih

zemalja dolaze na Me imursko veleu ilište. - Tako ove godine devet studenata Me imurskog veleu ilišta odlazi na razmjenu, a etiri studenta dolaze na razmjenu. - kazala je dekanica, dr. sc. Nevenka Breslauer. Diplomandi tre e generacije Me imurskog veleu ilišta imali su tu ast da im se na promociji pridružio i predsjednik Ivo Josipovi , koji je u petak ponovno bio u Me imurju u zahuktavaju oj predizbornoj predsjedni koj kampanji. (BMO)

5. prosinca 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD PRELOG ovaj petak slavi Dan grada, ali i veliki jubilej - 750. obljetnicu od prvog spominjanja 1264. godine

Centar ranog Preloga od Trga svetog Florijana pa sve do cirkovljanske grabe Samo ime Prelog vjerojatno je nastalo prema hrvatskoj rije i vlak, odnosno kajkavskoj rije i vle i, vla iti, prevla iti, jer je tu oduvijek bilo tranzitno pristanište, odnosno prijelaz preko rijeke Drave, mogu e još od rimskih vremena PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Ime Preloga prvi se put u pisanom obliku spominje 6. prosinca 1264. godine, u povelji bana Rolanda od Ratolda, u presudi oko posjeda Trnava. U spomen na to prvo spominjanje imena Preložani svake godine 6. prosinca obilježavaju Dan grada. No, život ljudi na podru ju Me imurja dolazi iz mla ega kamenog doba, pet tisu a godina prije ro enja Isusa Krista. Bogati arheološki nalazi pri aju o životu u bron anom dobu, a danas se zna da su u željezno doba tu živjela plemena Panona i Sereta.

Starohrvatska plemena stizala od 7. do 10. stolje a Po etkom 1. stolje a na našem podru ju pojavili su se Rimljani. Iz anti kog doba na podru ju Preloga nalazi se ruralni kompleks

Kapela Sveto Trojstvo zimi na istoku Preloga prije skretanja za Donji Kraljevec, na mjestu vjerojatnoga ranog centra Preloga - ulje na platnu Franje Žeželja Mustaka

villa rustica kod Feren ice, Cigliš a i Varaš ine, koji su arheolozi vremenski smjestili u 3. stolje e. Koji su sve drugi narodi prošli podru jem Me imurja, ni danas nije do kraja poznato, no nema sumnje da su starohrvatska plemena, ili barem dijelovi tih plemena, zajedno s Ava-

rima doselila na ova podru ja od 7. do 10. stolje a. Na podru je današnjeg Me imurja po eli su se u 13. stolje u naseljavati hospitesi - kraljevski gosti - koji su imali zadatak razviti obrt i trgovinu. To su uglavnom bili njema ki obrtnici koji su se šezdesetih godina 13. sto-

lje a, uz ostala podru ja, naselili i u Prelogu, na posjedu tadašnjeg gospodara imanja Subotica, grofa Lankreta. Govore i o povijesti Preloga na izložbi “Cvije e” Ivana Lackovi a Croate, koja je otvorena u ponedjeljak, prof. dr. Dragutin Feletar iznio je hipoteze koje bi mogle razjasniti postanak i razvoj ranog Preloga. Prema njegovim rije ima, kraljevski gosti ili hospitesi stigli su u Prelog zbog toga što je kralju bilo stalo da se u njegovo ime napla uje porez, naime, ve i i manji feudalci prisvajali su poreze, pa je zato kralj namještao one od kojih e imati koristi - obrtnike. Samo ime Prelog vjerojatno je nastalo prema hrvatskoj rije i vlak, odnosno kajkavskoj rije i vle i, vla iti, prevla iti, jer je tu oduvijek bilo tranzitno pristanište, odnosno prijelaz preko rijeke Drave, mogu e još od rimskih vremena.

Prijelaz preko rijeke Drave nalazio se odmah uz današnju crkvu svetog Jakoba, gdje se nekad nalazila kapelica. I danas se vide obrisi obale Drave samo nekoliko metara udaljeni od crkve svetog Jakoba.

Cirkovljan nastao poslije Preloga Stari Prelog prostirao se prema istoku, centar starog naselja Prelog nalazio se oko današnjeg Trga svetog Florijana i isto nije, a još ranije prema Cirkovljanu, u visini današnje cirkovljanske grabe i ceste prema Cirkovljanu i industrijske zone, gdje su na eni ostaci bjelobrdske kulture. Bjelobrdsku kulturu inila je složena kulturna sinteza starosjedila kog i slavenskih naroda. Dosadašnji nalazi, ne samo u Prelogu, govore o više miješanih kultura: starohrvatske (dio nakita), staroma arske (novac i dio nakita), kalifatske (ogrlice

Otvorenje prvih semafora i rekonstruiranog raskrš a

Prvi semafor u centru Preloga postavljen je u utorak. Za Dan grada semafori e ve regulirati promet

Veliki povijesni jubilej, 750. obljetnica prvoga pisanog spominjanja Grada Preloga, obilježava se nizom izložbi i manifestacija. Ovaj petak, 5. prosinca, bit e za goste održan prijam kod gradona elnika, a za 16 sati planirano je otvorenje rekonstruiranog raskrš a u centru Preloga sa semaforima, Glavna - Sajmišna ulica. Uz polaganje vijenaca na groblju i svetu misu u crkvi svetog Jakoba, položit e se vijenci na plo u velikana Grada Preloga. Sve ana sjednica Gradskog vije a zapo inje u 18 sati. Tijekom prosinca bit e otvorena i novoizgra ena kompostana, dok se nova monogra ija Preloga u dva toma s doga anjima povodom 750. obljetnice Grada Preloga s oko tisu u stranica o ekuje u sije nju ili velja i idu e godine, a prije toga bit e održan i znanstveni skup na temu povijesti i razvoja Preloga. (jš)

GRADSKO vije e Grada Preloga odlu ilo

Ante Gotovina po asni gra anin, Dragutinu Glavini nagrada za životno djelo Gradsko vije e Grada Preloga održalo je 27. studenoga 9. sjednicu. Donesena je odluka o dodjeli javnih priznanja Grada Preloga za 2014. godinu. Priznanje za po asnog gra anina Grada Preloga dodijeljeno je umirovljenom generalu An Gotovini. Nagradu za životno djelo na

sve anoj sjednici primit e Dragu n Glavina. Grb Grada Preloga primit e tvrtka Hilding Anders, Zoran Pfeifer i Mješovi pjeva ki zbor Župe sv. Jakoba Prelog. Dobitnici plakete Grada Preloga jesu Dražen Novak, Auto elektrika Novak, Kris jan Štampar, Vladimir Kalšan i Vladimir Jur ec.

Donesen je i prora un Grada za 2015. godinu. Ukupni prihodi i primici planiraju se u iznosu od 22.790.900 kuna, a u istom se iznosu planiraju i rashodi. Od poreza se o ekuju prihodi u iznosu od 6.825.000 kuna, što je nešto manje nego u 2014. u dijelu poreza na

dohodak. To nije e se taj prihod mo i planirati nakon donošenja smjernica o utjecaju izmjena Zakona o porezu na dohodak. Gradsko vije e donijelo je, uz ostalo, i odluku o sklapanju sporazuma o suradnji Op ine itluk u Bosni i Hercegovini te Grada Preloga. (J)

od kauri-puži a), ruske/ kijevske (volinjske granulirane naušnice) i bizantske kulturne sfere (novac bizantskih careva). Posebno zanimljivo pitanje je kako je došlo do promjene titulara, najstariji dokumenti govore o crkvi svetog Lovre. Teza dr. Dragutina Feletara i ekipe koja radi na novoj monogra iji Grada Preloga, jer povijesnih podataka nema, jest da je u današnjem Cirkovljanu postojao samostan templara i crkva svetog Lovre. Naime, samostani su se uvijek gradili izvan naselja. Prema nekim podacima, rije je o francuskim templarima, koje je narod nazivao - rleni fratri. Templarski red ukinut je 1312., a mogu e je da je posjede preuzeo red ivanovaca. Crkva ssvetog Lovre spominje se u pisanim dokumentima tek 1334. Kako se broj stanovnika Preloga pove avao, samostanska crkva svetog Lovre postala je premala, pa je zbog toga izgra en nova crkva svetog Jakoba u Preloga na mjestu nekadašnje kapelice kraj pristaništa na Dravi. Ostaci te prve crkve, koja je izgra ena oko 1500. godine na mjestu današnje, vide se i danas u dijelovima tornja crkve svetog Jakoba. Novi titular, sveti Jakob apostol stariji, spominje se prvi put 1650. Današnja crkva svetog Jakoba gra ena je od 1758. godine. Do promjene titulara došlo je zbog toga jer se Prelog razvijao prema Dravi i pristaništu, prema mjestu današnje crkve svetog Jakoba, gdje je i izgra ena prva crkva u petnaestom stolje u, a kasnije na istom mjestu izgra ena nova još ve a današnja crkva. Kad je rije o naselju Cirkovljan, dr. Dragutin Feletar postavio je hipotezu da je ime Cirkovljan došlo od kajkavske rije i cirkva, crkva. Ondašnji stanovnici po eli su se naseljavati uz samostansku crkvu, pa je tako i nastalo ime i samo naselje Cirkovljan. Mogu e je da e novi povijesni izvori i dokumenti, ako se ikad prona u, razjasniti nedoumice i dati precizniju povijesnu sliku ranog Preloga i Cirkovljana.

Kroz Međimurje

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HO E LI RODITELJI na podru ju Grada Mursko Središ e dobiti još jednu smještajnu mogu nost za svoje mališane

Damir Graši pokazao interes za vrti u Križovcu PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI

OPET se “otvorila zemlja” - ovaj put kod Križovca

Miljenko Zobi zajedno s traktorom propao u rudarsku jamu Nakon što je kod Križovca obra ivao zakupljenu oranicu, poljoprivrednik Miljenko Zobi jednim kota em svoga golemog traktora propao je u rupu. Dok ga je iz nje izvla io njegov prijatelj, u zemlji se otvorila i druga, još ve a, u kojoj je traktor još bolje zapeo. Pomo je s gla tek u obliku utovariva a kojim je rupa zatrpana zemljom, a traktor izvu en na slobodu. Za vrijeme oranja i pripremanja oranice za sjetvu središ anski je poljoprivrednik Miljenko Zobi , nadimka Miki, odjednom osje o da se traktor naginje u stranu. Sve se dogodilo na polju smještenom 50 metara nakon izlaska iz Križovca prema Miklavcu. - Prvo sam pomislio da se jednostavno radi o mokroj zemlji, ali kada se traktor po eo još više naginjati i propadati zaustavio sam se i opazio da je kota do tre ine propao u rupu u zemlji. - rekao nam je u telefonskom razgovoru kad smo ga upitali što se zapravo to no dogodilo.

Tek utovariva uspio izvu i traktor - U pomo mi je prisko io prijatelj sa svojim traktorom,

no u procesu izvla enja deset metara od prve otkrila se i druga rupa u zemlji, promjera dva metra, a dubine oko e ri metra, pa je nedugo zatim opet došlo do zna ajnog propadanja traktora, ali ovaj put na drugi bok. Traktor je samo tonuo. U pomo mu je tada prisko ilo i troje drugih prijatelja s traktorima, no nije bilo pomaka. Tada je s utovariva em stigao Miljenkov tast koji je rupu zatrpao zemljom kako bi kota ima traktora dao šansu da pokrenu vozilo. Nakon sat i pol vremena akcija je kona no uspjela, no Miljenko kaže da se na tu zakupljenu parcelu zbog rizika više ne vra a. - Radi se o rupama koje su zaostale iz vremena kopanja ugljena na tom podru ju. Uslijed puno vlage koja se nakupila u posljednje vrijeme u zemlji su o ito nastali pravi mali krateri. Prema pri anju mnogih, na podru ju Grada ima puno takvih rupa. Sigurno da bi mjerodavni trebali im prije nešto poduze na saniranju h rupa dok se nije dogodila neka tragedija. Svi oni koji primijete ili znaju za takve pojave neka to prijave Gradskom komunalnom odjelu na broj 370 778. (n )

Damir Graši iz akovca zatražio je od Grada Murskog Središ a podršku za otvaranje dje jeg vrti a u Križovcu. Zanimljivo je da je Grad ve dao Graši u suglasnost za navedeni projekt prilikom prvog zahtjeva prije šest godina, ali u me uvremenu vrti u Križovcu nije realizirao. Ono što je u Križovcu sigurno da e se realizirati jest produžetak izgradnje pješa ke staze. Stru ni nadzor nad izgradnjom produžetka pješa ke staze uz ŽC 2003 u naselju Križovec dodijeljen je poduze u Me imurje investa iz akovca po cijeni od 1,75 % od neto vrijednosti radova.

estitke za “Katružu” i svjetiljke kao suveniri U korist Me imurske humanitarne zaklade “Katruža” Grad e otkupiti 50 komada estitki po cijeni od pet kuna. Prihod od prodaje estitki ide u korist oboljelih, za nabavu lijekova i terapija koje nisu na listi HZZO-a. Uz estitke za predstoje e boži no-novogodišnje blagdane, Grad e nabaviti i sto komada suvenira u obliku karabitki - svjetiljki kojima su se u rudniku koristili rudari. Suvenire e izraditi obrt Tralma u vlasništvu Slavka Trstenjaka iz Banfija. Suveniri e se, osim za podjelu gostima koji dolaze u grad, mo i i kupiti u Turisti ko-in ormativnom centru u Murskom Središ u. Tajani Turk, lanici lan Šahovskog kluba Mursko Mursk Sredijednokratna š e, odobrena je jedno iznosu od nov ana pomo u izn

Cisterne nakon pražnjenja septi kih jama moraju na pro ista u Podturen

DOK NEMA KANALIZACIJE, nova pravila za pražnjenje septi kih jama

Iz Križovca gnojš ica na pro ista u Podturen Ve i dio gra ana Me imurske županije još nema izgra enu kanalizaciju sa sustavima za pro iš avanje otpadnih voda, pa se otpadne vode iz ku anstava ispuštaju u septi ke jame, a kad se one napune uglavnom se uz pomo cisterni prazne i odvoze u prirodu, u šumar-

ke, polja, odvodne kanale. Dok se kanalizacija u potpunosti ne izgradi, drugog rješenja nema. No, kako je u naselju Podturen izgra en ure aj za pro iš avanje otpadnih voda, mještani Križovca iz sastava Grada Mursko Središ e, a koji su grani no naselje uz Op inu

Podturen, više ne e mo i odvoziti sadržaj septi kih jama bilo kamo u prirodu, ve e obvezno sadržaj sabirnih jama biti potrebno dovoziti na ure aj za pro iš avanje otpadnih voda aglomeracije u Podturen. Takvo postupanje zahtijeva Me imurska županija.

400 kuna za nastup na kvalifikacijskom prvenstvu u Valpovu. Uskoro e Grad raspisati i javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Grada Murskog Središ a za 2015. godinu s rokom podnošenja prijedlo-

ga do 13. velja e 2015. Javni poziv za priznanja mora prije toga razmotriti i usvojiti Gradsko vije e, a svi oni koji žele predlagati dobitnike najvišega gradskog priznanja imaju vremena za razmišljanje tko je zaslužio tu nagradu. Za rekonstrukciju krovišta

zgrade Dje jeg vrti a “Masla ak” odabrana je ponuda poduze a Tekeli projekt inženjering d. o. o. Mursko Središ e, u iznosu od 8.301,25 kuna uklju uju i PDV, a vozilo Lada Niva u vlasništvu Grada prodat e se putem javnog natje aja.

OP INA Podturen

Izgra ene dvije tre ine pješa kobiciklisti ke staze Podturen - Novakovec Na elnik Op ine Podturen Josip Lepen: - Idu e godine ra unamo na sredstva iz Fonda za energetsku u inkovitost pa smo pove ali prora un za 2014. godinu

Jedna od najvažnijih investiJed cija u Op ini Podturen ovih se O dana privodi kraju. Dovršena je p druga aza izgradnje pješa kobiciklisti ke staze od Podturna bicikli do Novakovca, to nije izme u Nov dva naselja, u dužini nešto više na od dva kilometra. Staza je projektirana jektira s lijeve strane ceste Podturen Podtur - Novakovec, a radove je izvodila tvrtka Pavlic-as altizvo beton. beton Vrijednost radova druge V az aze iznosi 712.000 kuna, a ssredstva su osigurale Žu-

panijska uprava za ceste i Op ina Podturen. Ukupna dužina ve izgra ene pješa ko-biciklisti ke staze od Podturna do Novakovca sad iznosi oko tri kilometra, no staza je još daleko od završetka. Potrebno je izgraditi stazu i kroz Podturen i do zadružnog doma u Novakovcu, što e i i po azama, ovisno o izgradnji kanalizacije. Na elnik Op ine Josip Lepen napominje: Pješa ko-biciklisti ka staza gradi se po azama i prema potpisanom sporazumu. Nema razloga da je

sad gradimo u cijelosti, a onda trgamo zbog izgradnje in rastrukture. Na sjednicu Op inskog vije a ovaj e tjedan prora un Op ine za idu u godinu, koji iznosi oko sedam milijuna kuna, što je više nego ove godine, kad je prora un iznosio nešto više od šest milijuna kuna. Josip Lepen kaže: - Nije rije o bitnom pove anju prora una, on je u biti isti kao i ove godine. No ra unamo na sredstva iz Fonda za energetsku u inkovitost pa smo ga zbog toga pove ali. (J.Š.)

5. prosinca 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA i PRIOP ENJA REAKCIJA na kazališnu predstavu u CZK-u

AKOVE KI HDZ i stanari upozoravaju

Kad e se sanirati rupe u akove koj Ulici Vladimira Nazora? REAKCIJA gradona elnika Stjepana Kova a

Ve i dio tog prostora je u privatnom vlastništvu

akove ki HDZ-ovci zajedno s pojedinim stanarima traže ure enje dijela ulice i parkirališta u Ulici Vladimira Nazora u akovcu

Predstavnici stanara, Ivan ica Somo i, HDZ-ova vije nica kotara Zapad, i Ivica Kirin, tajnik GO-a HDZ-a akovca, pozvali su novinare u akove ku Ulicu Vladimira Nazora zbog rupa na cesti i parkiralištu koje nikako da se saniraju. - Tražimo da gradona elnik pokrene aktivnosti za sanaciju prometnica i ure enje parkirališnih prostora Ulice Vladimira Nazora od ku noga broja 24 do ku noga broja 32. Naime, na tom prostoru nalazi se sedam stambenih zgrada, više od sto stambenih jedinica u kojima žive stanari koji nemaju osigurane parkirališne prostore ni ure ene prilaze zgradama ve više od etrdeset godina. Nakon svake kiše dva dana voda stoji u udubljenjima i zakrpama u ulici jer nije riješena oborinska odvodnja. Nažalost,

stanari i njihovi gosti u nedostatku parkirališnog prostora sve eš e koriste zelene površine, ime krše gradsku Odluku o zelenim površinama. Povod ovog obra anja javnosti putem medija - kažu stanari iz Ulice Vladimira Nazora - jest i prošlotjedni doga aj, kada su komunalni redari stavili upozorenja na parkirane automobile ispred zgrade s ku nim brojem 28. Svi se slažemo da su redari uredno odradili svoj posao i da stanari moraju poštovati odluke Grada, ali gdje da stanari parkiraju svoje automobile? U cijelom stambenom naselju nema nijednoga ozna enog mjesta za parkiranje. Poru ili su da je vrijeme da se kona no riješi taj problem koji stoji nekoliko tisu a kuna, dok se istovremeno netransparentno dijele milijuni.

- Vidim da je oporba ozbiljno shvatila moj poziv za predlaganje i rješavanje razli itih problema na podru ju Grada, što smatram da je dobro. No, s druge strane, ve mi je pomalo i smiješno komentirati razne pri e i optužbe oporbe. Vjerujte da bih žarko želio imati malo konstruktivniju oporbu, barem kada je u pitanju HDZ sa svojim koalicijskim partnerima u akovcu. Žao mi je što dosad nije bilo više prijedloga, a još više me žalosti što ne provjeravaju stvari za koje imaju to mogu nosti napraviti kako ne bi govorili u najmanju ruku gluposti. Kada je rije o spomenutom parkiralištu u Ulici Vladimira Nazora, ve i dio tog prostora je u privatnom vlasništvu. - isti e Kova . No, vjerujem da e se i taj problem riješiti jer e se na tom prostoru uskoro graditi stambena šesterokatnica za koju je u tijeku rješavanje administracijskih poslova,

odnosno isho enje gra evinske dozvole. Slažem se u potpunosti s time da tamo tijekom kišnog razdoblja i zime ima puno blata i rupa, ali još jednom ponavljam da je rije o privatnom zemljištu koje je vlasnik samo svojom dobrom voljom dozvolio da se koristi za parkiralište. Govorimo li o parkiralištu koje je tom kvartu u vlasništvu Grada, asfaltna podloga se u posljednjih nekoliko godina sanirala u nekoliko navrata, a ujedno se tom prigodom napravila i kompletna odvodnja oborinskih voda na tom podru ju. Isto tako, moram priznati da je to samo pokušaj i napor da se ‘lokalizira požar’, a ono što je uistinu potrebno napraviti je kompletna sanacija podru ja, što je predvi eno u planu za idu u godinu kada po inje izgradnja ve spomenute stambene zgrade. - priop io je izme u ostaloga Kova .

PRAVAŠI I HDZ oštro prozvali gradona elnika Kova a

Tjerao je da maknemo štand za skupljanje potpisa “Za Kolindu” Predsjednik Županijske organizacije pravaša, Goran Roha ek, izjavio je kako je sazvana konferencija u subotu, 29. studenoga da bi se ozna io po etak demokratizacije Grada akovca. Naime, elnike Hrvatske stranke prava dr. Ante Star evi , kao i njihove koalicijske partnere, temeljito je zgrozio incident gradona elnika Grada akovca, Stjepana Kova a, koji se u petak, 28. studenoga, za posjeta Ive Josipovi a, odvio u samom centru grada. Budu i da HSP u predsjedni kim izborima podržava kandidaturu Kolinde Grabar

Kitarovi , za nju su, uz uredne dozvole Grada i komunalnih službi, na Franjeva kom trgu zajedno s koalicijom u petak skupljani potpisi. Prema rije ima Roha eka, gradona elnik Kova došao je do štanda te po eo “vrištati” na predstavnike koalicije, tjeraju i ih da se maknu zajedno sa štandom, te prijete i “Od sutra više ne ete imati dozvolu Grada!” Nakon premještanja štanda na ugao kod Turisti kog ureda Grada, Stjepan Kova došao je do njih ponovno, ovaj put u pratnji predsjednika RH Ive Josipovi a i svog zamjenika Marija Medveda. Josipovi

je pozdravio i porazgovarao s lanovima koalicije, a Kova ih je ponovno, ovaj put u smirenijem tonu, pozvao da se maknu, što je kasnije potkrijepio pozvavši komunalne redare. Isti su došli nakon 15 minuta i predstavnike HSP-a i koalicije zamolili da se nekamo premjeste na barem dva sata. Zajedno s koalicijskim partnerima HSP dr. Ante Star evi najstrože osu uje ovakav potez gradona elnika u kojem vidi njegovu bahatost, egocentrizam, nesigurnost, kao i kršenje osnovnih demokratskih na ela politi kog pluralizma. Pravaši smatraju

da je Stjepan Kova ovakvim potezom akovec osramotio i pred predsjednikom Republike, ali i pred cijelom hrvatskom javnoš u, te da bi trebao, ima li imalo morala, staviti svoj mandat na raspolaganje nekom drugom, a lanovima HSP-a i njihovih koalicijskih partnera ispri ati se. Gradski HDZ tako er je oštro osudio potez gradona elnika Kova a, za kojeg kažu kako je “ponovno pokazao svoje arogantno i bezobrazno lice i šikanirao naše lanove, pa i volontere koji skupljaju potpise ‘Za Kolindu’ kao predsjedni ku kandidatkinju.”

Hajdmo, djeco, u kazalište, to je kulturna ustanova - Hajdmo, djeco, u kazalište, to je kulturna ustanova. - tako bi trebao glasi poziv roditelja, odgajatelja, prosvjetnih djelatnika djeci i školarcima kada ih želimo upu , usmjeri na put kulture koja nam danas, nažalost, svima toliko nedostaje. I tako sam se i sam uputio prošli etvrtak u akove ku ‘ku u kulture’ na predstavu, komediju poznate kazališne ku e, ne misle i što me eka. Umjesto kulturnog oboga enja slušao sam jezik ulice, jezik s naših stadiona prenesen u ‘hram kulture’ - kazalište. Jezik zbog kojeg svoje dijete ve e ri godine ne vodim na nogometne utakmice. Toliko psovki, toliko vulgarnos ne možete u ni u najlošijoj kr mi. Za toliku koli inu vulgarnos trebali bismo obi i sve kr me u okolici, a možda i šire, skupi sve, još živu e, ko ijaše. Da to ne bismo morali, u toj predstavi sve to je skupljeno u petnaest, možda trideset, minuta. Nisam mjerio vrijeme. Ono što se toliko trudimo ispravi , promijeni , iskorijeni u školi danima, tjednima, mjesecima, godinama ba eno je u pola sata, možda petnaest minuta, u Dravu, Savu, Dunav, pozivom na predstavu u ‘hram kulture’. Pa, recite mi kako da i dalje, nakon te predstave, šaljemo, zovemo, ‘tjeramo’ našu omladinu na mjesta koja bi trebala služiti za kulturno-odgojno-obrazovno uzdizanje kada na m mjes ma

slušamo ono što ne bismo željeli u nigdje, pa ni u kr mi, a kamoli u jednoj ustanovi koju nazivamo kazalište. O, da stvar bude gora, u kr mi to ujete besplatno, a da biste to uli u kazalištu morate platiti. Ne samo ulaznicom, ve i porezom, koji više i nije porez nego hara . Mislim da bi i na plakatima kazališnih predstava trebalo pisa da, barem zbog uporabljenih izraza, nije za djecu i maloljetnike. Osim toga iznimno vulgarnog dijela, predstava ima i druge dijelove, ali ne u sada o tome kako se marginalizira UDB (Uprava državne bezbednos ) koja je pobila ili poslala na Goli otok, Staru Gradišku tolike poštene i nevine ljude. To autori predstave, kao Šuvarova djeca, ili ne znaju (mogli bi se informira ) ili pak su dobri poznavaoci one sintagme (koju su Ramzes II., Goebbels i Slobodan Miloševi u inkovito provodili u djelo): sto puta ponovljena laž postane is na. Ne u ovdje ni o tome kako se izruguje, ismijava, uz zastavu, najve a hrvatska sve nja - himna, a da ni rije i to no ne znaju: ‘Teci, Dravo, Savo, teci…’ I, naravno, ve ini prisutnih bilo je to jako smiješno. Davno je jedan lozof rekao da je neznanje najve i neprijatelj ovjeka. E, što je sve dozvoljeno na krilima demokracije (anarhije). Roditelj, odgajatelj, pedagog, Rajko Jagar, prof.

PISMO dvojice akov anaca koje je stiglo u našu redakciju

Isus pije vino Ja, katolik i molitelj krunice Danas na trgu ispred crkve Žive jaslice opazih U igluu s reklamnim natpisom: "Ti biraš Pan". (Ali Isus pije vino, dometne jedan lucidni u prolazu.) Zašto su Ga gradski oci smjestili u šator piva Pan? Zašto nisu upitali Crkvu da im dadne od milodara novac za Iglu, ist i bijel kao hostija Bez natpisa koji navode na konzumaciju alkohola? Opet pastva katoli ke crkve Na propuhu Izme u dviju institucija Ostavljena na cjedilu: Da misli (svoje)! Ispred šatora dje ak upita majku: - Majko, što je to Pan? - Pan je, sine, u gr koj mitologiji, bog pastira, stada, njiva, šuma i polja. Zaštitnik prirode. Najbolji plesa me u bogovima. Do i. U imo, da vidimo malog Isusa. - Tko je Isus? - Isus Krist je, prema wikipediji, utemeljitelj krš anstva i važna igura u nekoliko drugih religija. Prema našem krš anskom vjerovanju, Isus je utjelovljeni Sin Božji, spasitelj i otkupitelj svijeta. - Zašto živi u Panovoj ku i? - Zato što je žrtva konzumerizma. Zato što je kapital taj koji diktira trenutnu realnost. Zato što je važno da što više nas gra ana, Hrvata, katolika vidi reklamu za pivo, i zašto ne, da popijemo pivo, umjesto da upitamo - emu ovaj cirkus. Dva Vaša itatelja

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. prosinca 2014.

ME IMURSKE koline u tri dana “po negdašnjem”, udruge Grabanice iz Nedeliš a, uvaju naše dobre stare obi aje Strahovali smo da e nam ulaskom u Europsku uniju zabraniti kolinje. Sre om, dosad se to nije dogodilo. Kolinje ili, kako bi rekli u Nedeliš u i okolici, koline nisu samo obi aj vezan uz spremanje hrane za zimu, ve puno više od toga. Obiteljski, susjedski, prijateljski, pa i društveni, doga aj. Osim toga, gra ani su prepoznali kako je važno jesti hranu ije je porijeklo iz doma eg uzgoja. Sve ono što od namirnica kupimo u du anu ne znamo kako je bilo uzgajano ili ime tretirano. Kolinje je umije e koje je mla-

Bolje da propadne selo nego obi aji Zapreradukolinskogmesapodoma emnekadsubilapotrebnatridanaivišeosoba.Tako su i ove koline prire ene na na in da budu kao nekad. I u tome se u potpunosti uspjelo!

Želja da sve preraste u tradiciju

Da se špek ne bi primio te da bi varci bili dobri, treba i dobro miješati

Kad pajcek završi na galgama, po inje najljepši dio kolina

Nakon što su se urke “obarile”, trebalo ih je dobro ohladiti

U subotu su pripremili tradicionalni kolinski ru ak: juha od lokoti, pe enka, urke, dinstano zelje i restani krumpir. Koline su završile nedjeljnim ru kom za koji je pripremljen roštilj i pe eno meso u maramici. Sva tri dana rezalo se meso i pripremalo za salamurenje i sušenje. Za kobasice su se rezali manji komadi i mljelo se meso. Špek se kuhao i pripremao za slanine. Tako er, dio svinjskog mesa narezan je na komade “po želji” za uvanje u škrinji.

im generacijama nedovoljno poznato. Udruga Grabanice iz Nedeliš a zato je priredila trodnevno kolinje, kako bi mla i mogli vidjeti sve postupke iskorištavanja svakog dijela svinje u kvalitetne prehrambene proizvode, koji su danas, kad ih, nažalost, ima sve manje iz ku ne radinosti, vrlo cijenjeni, pa i skupi proizvod mesoprera iva ke industrije.

svježa crijeva na na in kako se to nekada radilo. Ženske lanice pripremile su ve eru.

Na stolu se našla kolinska juha, zatim dinstana jetreca te svježi cvirki ( varci).

lanovi udruge Grabanice iz Nedeliš a tako su se protekli vikend lijepo družili na kolinju, uz kolinjska jela koja su se nekad jela po našim ku ama u vrijeme kolinja. Ove godine po prvi put, ali u želji da to postane tradicijom. Druženje su nastavili uz toplu pe , prisje ali se obi aja i zgoda iz života kada je kolinje bio sastavni dio naše svakodnevnice. (Snježana Zorkovi )

Koline u tri dana Za preradu kolinskog mesa po doma i nekad su bila potrebna tri dana i više osoba. Tako su se i u Grabanicama organizirali da koline budu kao nekad. U petak su tako zaklali svinju te po eli obradu mesa. Jedan dio ekipe radio je varke, a drugi urke. Napravljene su tri vrste urki: crne, prosene i jetrene. Kako bi bile iznimne kvalitete, za njihovu izradu istila su se

Za uprizorenje pravih me imurskih kolina pobrinuli su se lanovi udruge Grabanice iz Nedeliš a

Da bi proizvodi bili dobri, smjesu uvijek treba kušati

Moglo se vidjeti i na koji se na in iste crijeva koja su se upotrjebljavala za urke i kobasice

5. prosinca 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Izdašna ponuda “zelenila” s obzirom na doba godine

Korjenastog povr a ima na našem placu još uvijek u izobilju

akove ka gradska tržnica u posljednje se vrijeme ustabilila svojom ponudom povr a. Ipak, s obzirom na vrijeme i kupovnu mo , ona nije ni tako loša. Dapa e. Tako, što se “zelenila” ti e, tu su razne sala-

te od endivije, kristalke pa do radi a zelenog i crvenog, zatim brokula, cvjeta a, kelj i poriluk. Istina, ovih se dana može prona i i lijepa paprika koja dolazi iz zašti enog prostora. No, ne onog iz toplijih krajeva, ve

tu iz Me imurja. Korjenasto povr e pak predvode mrkva, žuta i crvena, cikla, celer, peršin te pasternjak, a ima nešto i bijelog korijena. Standardna je ponuda i krumpira, te jabuka. S druge strane, stiže nam sve

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - mandarine 5 - 6 kn/kg - naran e 10 kn/kg - klemen ne 12 kn/kg - šipak 20 kn/kg - smokve 50 kn/kg - jabuke 4 - 8 kn/kg - mrkva žuta 8 kn/kg - radi 15 kn/kg - poriluk 15 kn/kg - celer 15 kn/kg - kelj 8 kn/kg - zelje crveno 6 kn/kg - zelje bijelo 5 kn/kg - krumpir 3 kn/kg - paprika iz plastenika 12 kn/kg - adventski vijenac za vrata 30 kn - adventski vijenac za stol od 40 kn nadalje

više citrusa. Kako jenjavaju mandarine, tako je ve a ponuda naran i, klementina i limuna. Kako se bliže najljepši blagdani u godini, koji su vezani i uz obilje kola a, mogu se kupiti smokve, orasi, lješnjaci... Skorašnje pak blagdane najavljuje i šarenilo adventskih vjen i a koji se još uvijek mogu kupiti, premda je iza nas prva nedjelja došaš a.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Održivo gospodarenje otpadom (uzeto iz: “Okoliš na dlanu I-2014”, AZO, 2014) piše: dr.sc. Teuta Tompi , dipl. ing Ukupno proizvedene koli ine otpada

Pra enjem ukupnih koli ina nastalog otpada mogu e je ocijeniti kretanje prema ostvarenju cilja izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, što u kona nici doprinosi efikasnijem korištenju resursa. Ukupne koli ine otpada u 2012. iznose oko 3,7 milijuna t, što je smanjenje za 7% u odnosu na 2008. Prema kategorijama djelatnosti iz kojih proizvedeni otpad potje e, najve i je udio zabilježe u sektoru ku anstava (35%), zatim u gra evinarstvu (20%), uslužnom sektoru (17%) i sektoru prera iva ke industrije (13%). U sektoru sakupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada nastaje 9%, a preostalih 6% potje e iz ostalih sektora od kojih za neke (poljoprivreda i šumarstvo/va enje mineralnih sirovina) otpad nije odgovaraju e evidenti-

ran radi neobuhva enosti propisima ili neprijavljenih koli ina. Od 2008. do 2012. koli ine komunalnog otpada smanjene su za 7%. U 2012. je proizvedeno 1.670.005 t komunalnog otpada, odnosno svaki je stanovnik Hrvatske proizveo 390 kg komunalnog otpada, što je ispod prosjeka EU (492 kg/stanovnik). Isto tako, 2012. zabilježeno je približno 123.000 t opasnog otpada (4% od ukupno proizvedenog otpada), a najve i dio nastao je u prera iva koj industriji. Ako posjednik opasnog otpada osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom predaje opasni otpad za koji ne posjeduje deklaraciju o svojstvima otpada ili je koli ina otpada ve a od jedne tone, dužan je uz, uz prate i list, predati i izvješ e o ispitivanju svojstava tog otpada ne starije od 12 mjeseci (prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (N.N. 94/13)) Gospodarenje otpadom postupcima R/D

Napredak prema cilju održivoga gospodarenja ot-

padom ostvaruje se u skladu s redom prvenstva, tj. pove avanjem udjela ponovnog korištenja, recikliranja, te drugih vrsta oporabe otpada, uklju uju i energetsku. Cilj je smanjivati odlaganje otpada na odlagališta. U 2012. oporabljeno/ zbrinuto je ukupno 2.778.839 t otpada porijeklom s podru ja Hrvatske. Postupcima oporabe R (recikliranje, kompostiranje, energetska oporaba, nasipavanje i dr.), oporabljeno je 30% otpada, a postupcima zbrinjavanja D (spaljivanje bez iskorištenja energije, odlaganje na odlagališta i dr.), zbrinuto je 70% otpada. Smanjena je koli ina odloženoga komunalnog otpada sa 97% u 2008. na 83% u 2012. Reciklirano je 26% ukupne koli ine otpada. Svega 3% otpada je kompostirano i energetski oporabljeno. Postupcima nasipavanja (npr. korištenjem gra evinskog otpada na odlagalištima otpada) oporabljeno je 42.231 t. Stopa oporabe komunalnog otpada pove ana je na 15%, a najve i udio u uporabi komunalnog otpada postigle

su Me imurska (33%) i Primorsko-goranska županija (14,4%). U Me imurskoj županiji provodi se odvojeno prikupljanje i odvoženje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada. Tako er omogu eno je i odvojeno prikupljanje na ku nom pragu za papir, plastiku, staklo, metale, višeslojnu ambalažu - tetrapak, tonere, baterije, automobilske gume. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (AZO), u odvojeno sakupljenim koli inama otpada u akovcu najve i udio u 2013. godini inio je biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova - 56% dok je ambalažni otpad zastupljen sa 44%. U ambalažnom otpadu najviše je bilo otpadne ambalaže od papira i kartona, zatim otpadna ambalaža od plastike, te staklena ambalaža. Gotovo sva koli ina odvojeno sakupljanog komunalnog otpada upu ena je na oporabu, a Me imurska županija, kao što je ve prije navedeno, vode a je županija po postotku komunalnog otpada koji se upu uje na oporabu.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

Moj vrt

VAŠ VRT

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

JESENSKE PRI E Kako raspoznavati drve e kad nema liš e

Kišemo, šmrcamo i kašljucamo. Nije sve od jeseni, nešto je i od magle. Prošli ste utorak kopali, pa ste onda popili hladno vince i eto ti nevolje! Tako iscrpljene i prehla ene ne u Vas više tjerati da kopate. Od sad pa do prolje a, uz kamin i topli aj, pri at u Vam pri ice o drve u, grmlju, trajnicama i cvije u. Danas emo se truditi razlikovati listopadno drve e kad nema liš e. Prosinac je, kao uvijek, rezerviran za vazdazeleno drve e. U sije nju emo razvezati o trajnicama, a do cvije a emo do i u prolje e. Re e mi jedan moj prijatelj (nije vrtlar): - Sve ti je to sad meni šiblje isto kad nema liš a. - Ma kako isto? Sve su to razli ita bi a. Ovo na slici je breza, vidi se po kori. Nije uvijek tako lako. Razlikovanje lista a u zimskom periodu stru njacima se ini kao nešto što se samo po sebi podrazumijeva, hobi-vrtlarima pak je to prili no zamršena stvar. Nekoliko je osnovnih detalja na koje u zimskom periodu morate obratiti pažnju ako želite, npr., razlikovati vrbu od bazge ili hrast od javora. Prva je habitus, odnosno oblik rasta. Na in, tip rasta, tipi ni izgled neke biljke zna ajno je odre en njenom vrstom. U tom smjeru moj prijatelj valjda razlikuje drvo od grma. Tako e, nadam se, svatko razlikovati stablo jasena od grma gloga. Na tom je putu i razlikovanje

stupastog graba od obi nog ili obi nog od kuglastog javora. Vrstom biljke odre en je i itav niz drugih karakteristika koje nam onda služe za razlikovanje: kora, izbojak, pupovi, ožiljci otpalog liš a, ožiljci otpalih palisti a, ožiljci otpaloga kratkog izbojka i plodovi. Neke lista e (npr. hrast i grab) dugo zadržavaju suho liš e, pa ih i po tome možemo razlikovati. Nemamo prostora naširoko raspredati o svim karakteristikama, ali o nekima možemo. Raspored pupova na izbojku stalan je i vrlo važan za odre ivanje pojedinih rodova, odnosno vrsta. On može biti naizmjeni an i pršljenast. Kod naizmjeni nog rasporeda u svakom nodiju nalazi se po jedan pup. Naizmjeni ni raspored može biti dvoredni i zavojiti. Kod pršljenastog rasporeda u nodiju se nalazi više pupova. Naj eš i pršljenasti raspored je suprotan raspored kod kojeg u svakom pršljenu nalazimo dva pupa. Javori i jaseni imaju suprotan raspored s dva pupa u pršljenu. Jasene me usobno najlakše razlikujemo po boji pupova. Obi ni bijeli jasen (Fraxinus excelsior) uvijek ima tamnosme e, gotovo crne, pupove, dok ina e njemu sli ni poljski jasen (Fraxinus angusti olia) ima svjetlosme e pupove. Ako nam to nije dovoljno, možemo prou iti zaostale plodove, perutke. I neke druge drvenaste vrste dugo u zimu zadržavaju plodove pa ih po tome lako razlikujemo. Ako na grmu vidite male crvene plodove, onda to može biti glog, nikako nije lješnjak. Sad smo ve pretjerali. Moje isprike svim šumoljupcima. Volim Vas! Imate dovoljno što a za razmišljanje o drve u zimi. Pozdravljaju Vas iz IVE!

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

RUDOLF STEINER

Dvanaest svetih no i 5. prosinca – Dan korijena Pregledajte korjenaste plodove koje ste uskladiš li i odvojite one koji se kvare.

6. prosinca – Dan korijena O is te sjeme korjenas h biljaka za zakapanje naa dvanaest sve h no i.

7. prosinca – Dan korijena Po inje vrijeme presadnje koje traje do 21. prosin-ca te još možete presadi trajnice koje niste s gli. Pripremite mjesto i posadite u dane ploda.

8. prosinca – Dan cvijeta Još je povoljno vrijeme za presadnju cvije a i njegu cvije a u zatvorenim prostorima. Dana 24. prosinca po inju svete no i - one su simbol dvanaest snaga duše koje žive u nama. Ova je napomena validna uvijek, ne samo za vrijeme svetih no i. 1. sije nja Sunce je najbliže Zemlji i zato imamo pet i pol dana prije i pet i pol dana iza; što je vrijeme svetih no i. Tijekom ovih no i, kada je najve a tama, mi smo najbliži sun evom Duhu; tada duhovno Sunce sija iz unutrašnjosti Zemlje ine i je providnom, obasjavaju i se iznutra, suprotno od toga kako Sunce kasnije obasjava Zemlju odozgo, izvana. U dvanaest svetih no i moramo u i potpuno budni i jako svjesni. Važno je da prvu no ostanemo

budni do jedan-dva sata ujutro. Tijekom drugih no i u postelju treba i i kao obi no, jer je važno živjeti u pravilnom ritmu u to vrijeme. Ako to nije mogu e u aktivnom dnevnom životu, ovo treba initi u sebi. Oni koji ne mogu biti šutljivi u vanjskom životu trebali bi neprekidno težiti da budu unutarnje svjesni svetosti ovog vremena. Važno je kod obavljanja svakodnevnih dužnosti ovo ne ispuštati iz vida, ovu svetost vremena, ne dopuštaju i ni emu nezdravom, ni emu ružnom, da prodre u dušu, ostaju i stalno pažljivi i ozbiljni u sebi. Tijekom Boži a s njegovih dvanaest svetih no i mi sijemo sjeme za na-

9. prosinca – Dan cvijeta Ako ste sakupili sjeme cvije a koje sijete u vašem cvijetnjaku i vrtu, o is te sjeme i pripremite za zakapanje na dvanaest sve h no i.

10. prosinca – Dan lista O is te sjeme vaših zeljarica i salata i ako su se te biljke “izrodile” tako er emo ih zakopa , da se regeneriraju.

11. prosinca – Dan lista Ovi dani, kada se u vrtu ne sadi, povoljni su da ve planirate što ete sija . U sljede oj godini nacrtajte plan vrta i plodored u ovoj i sljede oj godini. rednih dvanaest mjeseci. Zato je ovih dvanaest dana važno, jer ako, npr., inimo pogreške prvi dan tada polažemo sjeme koje e tijekom prvog mjeseca proklijati, u krvi proizvode i

negativnosti. Moramo pro i ispravno svih dvanaest svetih dana, prema Zakonu, jer svake godine trebamo iznova raditi na našem novom ro enju, i zato ne smijemo izgubiti nijednu godinu.

VRTLARICA

Povr e se može uzgajati i u samom centru akovca Gledaju i vrt obitelji Horvat u samom središtu akovca, ovjek u prvo vrijeme zastane i mora dobro razmisliti koje je godišnje doba, nadolaze a zima ili pak prolje e. Naime, pogled še e od gredice do gredice, svih od reda uredno zasa enih, okopanih i lijepo zazelenjenih. Tek pažljivijim uvidom u kulture dolazi se do zaklju ka da se ipak bliži zima. Uz grmove jagoda u punoj kondiciji, pa ak i u cvijetu, zelene se ogromne glavice zelenog radi a, nešto dalje je crveni, na koji se dalje nastavlja salata endivija. Gospo a Terezija još je zasadila i luk koji ve tjera impozantna pera, dobro iskoristiva sada u jesen za finu juhu. No, osim toga otvorenog prostora, u vrtu se vide i dva zašti ena tunela. U jednom se krije zimska salata kojoj pokriv godi. No, “tepihu” od matovilca pokrov nije pri-

Terezija Horvat u svojem malom povrtlarskom carstvu

jeko potreban, ali je tu. I to ne zbog zime ili snijega, ve zbog ptica. Kako nam govori gospo a Terezija, ptice su navalile

i gotovo desetkovale gredicu pa su bili primorani zaštititi matovilac. Ptice u njenom vrtu, žali se, ne vole samo sala-

tu, ve i mladi luk. I dok ga ona marljivo sadi, ptice ga istom tom marljivoš u kopaju van i kljucaju.

5. prosinca 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAPOČEO JE NAŠ NOVI NAGRADNI NATJEČAJ! BISERKA SANJKOVI iz Šenkovca

Doma i ajvar i ke ap Tijekom cijele godine Biserka Sanjkovi iz Šenkovca sprema sezonsko vo e i povr e i iskoristi sve plodove iz svog vrta kako bi tijekom zime imali nesezonske namirnice u svom doma instvu. Koliko je vrijedna Biserka, najbolje govori podatak da, uz to što kroz zimu pojede njezina mala obitelj, dosta zimnice, preko sto lašica, pokloni prijateljicama s kojima i razmijeni pokoji novi recept. Spremati zimnicu Biserku i njezinu mla u sestru Anu nau ila je njiho-

Sastojci

Recept za ajvar - 5 kg paprike - 1 kg patlidžana - 2 - 3 ljuta feferona - 3 ešnja ešnjaka - 3 žlice soli - 6 - 8 dcl ulja - 3 l vode - 1 l octa

Priprema Pripremiti otopinu od octa, vode i soli. U nju staviti kuhati papriku (o iš enu), a zatim patlidžane. Kad je kuhano sve zajedno, sitno samljeti. Nakon toga na vru e ulje staviti kuhati ovu smjesu uz dodatak ešnjaka i za ina po želji. Kuhati još 30 - 40 minuta. Vru e staviti u vru e staklenke i zatvoriti.

va mama Barbara. Ona im je usadila i ljubav prema obra ivanju vrta, primje ivanju i branju plodova u šumama, livadama i vo njacima. Biserka nam je pokazala policu punu spremljene zimnice, od paprike, krastavaca, cikle, hrena do ajvara, miješane salate, zelja, a za nas je pripre-

- 1 l raj ica (gusto kuhana raj ica) - 1 dag soli - 3 dag še era - 1 dcl vinskog octa - pola žlice senfa - malo bibera, lovora

mila recept za ajvar i doma i ke ap. Da ima vrijedne ruke i puno kreativnosti, primijetili smo i na njezinim adventskim vijencima koje radi od prirodnih materijala, plete vjen i e i ukrašava ih s jako puno ljubavi. Obe ala nam je da e se idu e godine javiti na naš nagradni natje aj Adventske rukotvorine. (N.Š., foto: Z.V.)

Poklon-paket “Me imurskih novina” kojim emo nagraditi tri recepta

PRIJAVA Prijavite sebe ili svoje bližnje na telefon 323 - 601 ili na mail: marketing@mnovine.hr - za zimnicu

Priprema Sve zajedno dobro prokuhati, ocijediti i uliti u laše.

Osim u izradi zimnice, Biserka je izuzetno vješta i u izradi adventskih vijenaca

IZLOŽBA malih životinja u Nitri donijela uspjeh

Murši evi golubovi gušani iz Nedeliš a osvajaju Europu Predstavljaju i Hrvatski klub engleskog gušana, otac i sin, Nenad i Vilim Murši iz Nedeliš a, imali su ak tri šampiona Europe. Prvenstvo za golubove rase engleski veliki i patuljasti gušani održano je od 20. do 24. studenoga u gradu Nitri u zapadnoj Slova koj. U jakoj pojedina noj konkurenciji od tisu u golubova Murši eve ženke u crvenoj i fako plavoj boji te mužjak u crvenoj fako boji postali su šampioni Europe. U ekipnoj konkurenciji svih boja fakoa i kovanih golubova

Tri recepta koji e se itateljima najviše svidje nagradit emo poklon-paketom “Me imurskih novina”. Poklon se sastoji od tradicionalne me imurske kuharice, bu inog ulja i vre ice za kupnju.

Biserka Sanjkovi u svojoj smo nici, kamo odlaže zimnicu

Recept za kečap

Sastojci

VAŠE RECEPTE I NAGRA UJEMO

ZRINSKI d.d. Dr. Ivana Novaka 13, 40000 Čakovec Tel: +385 (40) 37 22 22 Fax: +385 (40) 37 22 12 Prodaja: +385 (40) 37 22 77 E-mail: zrinski@zrinski.hr Web: zrinski.com

osvojili su titulu Majstora Europe. Ekipu su inila etiri najbolje ocijenjena goluba u plavim, crvenim i žutim fakoima te kovanim gušanima. U ekipnoj konkurenciji u plavoj boji osvojili su naslov Vicemajstora Europe. Ovi rezultati nisu slu ajnost, u listopadu ove godine njihov je crveni gušan u Austriji odnio titulu rase. Nenad se golubovima bavi još od svoje sedme godine, dakle ukupno 35 godina, a uzgaja engleske velike i patuljaste gušane u svim bojama. Svoju ljubav prenio je i na sinove Vilima i Fabijana, a ve se i kod najmla eg lana obitelji, k erkice od dvije i pol godine, vidi ljubav prema golubovima. Europska izložba održava se svake druge godine pa e tako 2016. biti održana u Feldbachu (Austrija). Ve im sada držimo pal eve. (n )

PRIJATELJI ŽIVOTINJA u akciji za vrijeme adventa

Prodajom kola i a do pomo i napuštenim životinjama Ove e se godine uz prodaju raznih keksi a u svim oblicima i okusima za ljude, a i za vaše ku ne ljubimce, koja traje na štandu za vrijeme adventa, održa i krea vna radionica ukrašavanja keksa za djecu s volonterima, uspješnim mladim Me imurcima s raznih podru ja. Akciji e se priklju i pjeva i Carla Belovari i Bojan Jambroši (koji je ujedno i kum našeg oglasnika), koji e nam i zapjeva , plesa ica Virna Hošnjak, vlasnik portala Pse i.net Nikola Pervan, mladi poduzetnici Dario i Petra Šafari , nogometaš Hajduka Dejan Mezga i njegova supruga Tanja, te gimnas ar Filip Ude i supruga Ana. Humanitarna akcija Peci i pomozi za pomo napuštenim živo njama održat e se i ove godine, to nije, 20. prosinca, s po etkom u 10 sa u snježnoj kupoli ispred crkve sv. Nikole u akovcu. Sav prihod akcije donirat e se udrugama Prijatelji živo nja i prirode i Sklonište dobrote. Prošle je godine ova akcija lijepo zaživjela i njome se pomoglo gladnim, bolesnim i napuštenim živo njama, pa se vjeruje da e i ove odaziv bi velik.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

VOLIM

5. prosinca 2014.

JER…

TRGOVINA METSS-a akovec kraj Bolnice

Kad Sonja ita pro ita sve Tomislav (30) i Verica (29) Vuger iz ako vca dobili su Evu, ro enu 23. studenoga.

Vre ica “Me imurskih novina” za kupnju ovaj tjedan otišla je u Novo Selo Rok. Dobila ju je Sonja Kolari , koja se zatekla u METSS-ovu du anu

kraj Bolnice. Pitali smo Sonju što ita u “Me imurskim novinama”, a ona je odgovorila da kada ita tada pro ita apsolutno sve. (BMO)

LIONS KLUB “ZRINSKI” AKOVEC

Makoter (19) iz Matija emerin (22) i Selesta emerin studenoga. 19. nu ro e , Eriku su li Dunjkovca dobi

U enici crtali o ljubavi, miru i razumijevanju PIŠE: ROBERTA RADOVI

Kao i nekoliko proteklih godina, Lions klub “Zrinski” akovec i ove se godine uklju io u me unarodnu akciju posve enu u eni koj likovnoj kreativi i stvaralaštvu, poznatu pod nazivom “Poster mira”. Moto ovogodišnje akcije je “Lubav, mir i razumijevanje”. Izložba u eni kih radova sve ano je uz druženje lanova akove kih Lionsa otvorena proteklu subotu. Otvorili su je predsjednik Li-

lanica Lions kluba “Zrinski” akovec Jelena Okun

ons kluba “Zrinski” akovec David Vugrinec i Jelena Okun, a izložba se može razgledati do kraja mjeseca prosinca. O pristiglim radovima i namjeri akcije Jelena Okun, lanica Lionsa i ravnateljica OŠ Strahoninec, tom je prigodom kazala: - Nastojali smo putem likovnih radova motivirati mlade i potaknuti ih na teme koje su univerzalne u ovom vremenu u kojemu živimo. Uklju ili smo dvije osnovne škole: OŠ Strahoninec i OŠ Donji Kraljevec. Sudjelovali

su u enici uzrasta od 11 do 13 godina, odnosno peti, šesti i sedmi razred. Najbolje radove poslali smo u Osijek, gdje e povjerenstvo Districta izabrati etiri najbolja rada iz Hrvatske i poslati ih u Lions club International u Ameriku. Tamo e se izabrati najbolji. Prva nagrada je 2500 dolara, a dvadeset i tri druge nagrade po 500 dolara. Vrjednije od samih nov anih nagrada je to što e izložba pro i cijelu Ameriku i što se djeca cijelog svijeta senzibiliziraju za univerzalne teme.

Humanitarne akcije i nadalje, ali bez “Proizvoda više”

AKOVEC NAJMLA IMA POKLANJA kazališnu predstavu

“Ježeva ku ica” na dar Grad akovec je Grad - prijatelj djece. Zbog toga je o ekivano da i akovec u mjesecu prosincu, kada se djecu naviše dariva uo i najveselijih blagdana u godini, od Svetog Nikole do Boži a, daruje svoju djecu. Koordinacijski odbor akcije odlu io je mališanima u predboži no vrijeme pokloniti predstavu “Ježeva ku ica”, koju izvodi Kazališna družina “Pinklec”.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Predstava traje 45 minuta i namijenjena je predškolskoj djeci starijoj od 3 godine, kao i u enicima nižih razreda osnovnih škola, a bit e održana 10. prosinca u 18 sati u dvorani Centra za kulturu akovec. Besplatne karte mogu se preuzeti na blagajni Centra za kulturu akovec od 2. prosinca. (BMO)

Jedna od misija djelovanja Lions kluba “Zrinski” akovec je pomaganje potrebi ma. Tradicionalno se akcijom “Proizvod više” u mjesecu prosincu u organizaciji Lionsa prikupljalo za pomo obiteljima slabijega imovinskog stanja na podru ju Me imurske županije. Ove e godine ta humanitarna akcija izosta . lanica Lionsa Jelena Okun pojasnila je razlog prekidanja ove tradicije: - Proteklih godina radili smo u prosincu humanitarnu akciju ‘Proizvod više’. Imamo osje aj da se previše sli nih akcija organiziralo, pa smo odlu ili ove godine ne realizira taj projekt. No mi emo i dalje svojim drugim ak vnos ma i akcijama, posebice akcijom ‘Plivanjem do svjetlos ’, nastoja prikuplja sredstva za pomo potrebi ma, a najviše radimo na pomo i slijepim i slabovidnim osobama.

U me unarodnu akciju kreativnoga likovnog izražavanja “Poster mira” uklju ili su se u enici OŠ Strahoninec i OŠ Donji Kraljevec

URE ENO AUTOBUSNO stajalište kod Prve osnovne škole

Djeca tražila, gradona elnik ispunio Povodom Dje jeg tjedna po etkom listopada gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova primio je u enike akove kih osnovnih škola, a u razgovoru djeca su ga upoznala s barijerama i problemima koje imaju u u enju, igri i kretanju kroz akovec. U enici I. osnov-

ne škole ukazali su na problem koji imaju ekaju i autobus koji ih dovozi u školu i vozi ku ama, jer su zbog nepostojanja klupa i nadstrešnice esto znali pokisnuti. Njihov zahtjev gradona elnik Kova je ispunio. Prije zime u enici su dobili toliko potrebnu nadstrešnicu. (BMO)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

KAMO ZA VIKEND Najavljujemo prvi zajednički koncert Severine i Saše Matića

PLESAČI KOJI NAS OSTAVLJAJU BEZ DAHA! Malo koga ravnodušnim ostavljaju plesa i sportskih plesova. U Varaždinu je protekli vikend, 13. put zaredom, održan bodovni turnir Croa a Open Varaždin. Sudjelovali su najbolji svjetski, ali i me imurski, plesa i. Nadiya Bychkova i Miha Vodni ar svjetski su prvaci u kombinaciji deset plesova za 2014. godinu. Tihana Vusi i Jurica Kavran trostruki su hrvatski prvaci za 2014. u kategoriji Mladež u disciplinama standardnih, la noameri kih i kombinaciji dvadeset plesova. (Na slici: Tihana Vusi , Jurica Kavran, Nadiya Bychkova i Miha Vodni ar; foto: Snježana Zorkovi )

IZLOŽBE Galerija Scheier: Fotoklub Čakovec Riblji restoran, Prelog: LUDM Prelog proslavio 25. obljetnicu Galerija bl. Alojzija Stepinca Župe Prelog: Anđeli Gordane Špoljar Andrašić KUU “VESELI MEĐIMURCI” Proslavili 65. rođendan RAZGOVOR S POVODOM Vesna Janković - autorica teksta skladbe “Mati”, koju je na MEF-u izvela Tereza Kesovija

media

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak 5. prosinca ČAKOVEC KNJIŽNICA “NIKOLA ZRINSKI” 17.00 Promocija novog kola Biblioteke “Insula” Podroom Drink And Music Club 21.00 Promocija Trash&Burn pin-up kalendar Rockabilly svirka Naked Truckersa iz Budimpešte

PUŠĆINE 20.00 Veseli petak u Mamici Promocija i degustacija pjenušaca Hiše penin Frangež

VARAŽDIN Podrumska scena Rogoz HNK Varaždin 21.30 promocija knjige Aleksandra Žiki a “Mesto u me avi pri a o Milanu Mladenovi u” 22.30 koncert varaždinske rock-grupe L.I.A. i slušaonica opusa Ekatarine Velike Ulaz besplatan

Subota 6. prosinca ČAKOVEC Advent u gradu Zrinskih 10.00 Franjeva ki trg “Žive boži ne jaslice” 10.00 Ulica kralja Tomislava DV “Dje ja maštanja”, M. Središ e 10.00 Centar za kulturu “ akoland” - arobno svjetlo 11.00 Do ek sv. Nikole 11.00 Snježnja kugla “Plesna bajka” 16.45 Ulica kralja Tomislava DV “Masla ak”, M. Središ e 17.00 Franjeva ki trg Žive boži ne jaslice 18.15. crkva sv. Nikole - Paljenje svije e na adventskom vijencu Cafe-bar Paladin 21.00 grupa Tempera

NEDELIŠĆE MESAP 20.00 Veliki koncert povodom 100. Podrumarenja

ZASADBREG Dom kulture 18.00 Proslava obilježavanja 15 godina djelovanja Kulturno-umjetni ke udruge Zasadbreg

KOTORIBA Dvorana Stolnoteniskog kluba “Kos” 9.00 - 19.00 Me udruštvena izložba kuni a, golubova, peradi i p ca

Nedjelja 7. prosinca 16.00 Kazališna družina “Pinklec” – Dramski studio “Dada” GENERAL KIRO MIŠ premijera predstave za djecu

KOTORIBA Dvorana Stolnoteniskog kluba “Kos” 8.00 - 14.30 Me udruštvena izložba kuni a, golubova, peradi i p ca

SAŠA MATIĆ uoči velikoga zajedničkog koncerta sa Severinom u varaždinskoj Areni

Radujem se našem prvom nastupu i odličnom provodu Nakon suradnje na zajedni koj pjesmi “More tuge” Severina i Saša Mati 19. prosinca stižu u Arenu Varaždin. To e biti njihov prvi veliki zajedni ki koncert nakon objave dueta, pjesme koja je u samo mjesec dana prikazivanja na Youtubeu brojala preko pet milijuna pregleda. • Vaša zajedni ka suradnja sa Severinom u pjesmi ‘More tuge’ premašila je sva o ekivanja. Jeste li se nadali tome? — Iskreno da. Vjerovao sam u pjesmu koju sam napisao i odmah vidio Severinu i sebe kao interpretatore. Pjesma je kvalitetna, puna emocija, još kada je prihvati publika kao što jest rezultat je jasan. • Varaždin jedva eka vaš dolazak u ovoj kombinaciji. Kako ste se odlu ili na zajedni ki koncert i kako to da je baš prvi u Varaždinu? — esto pjevam u gradovima Hrvatske i uvijek volim do i i pjevati svojoj publici.Varaždin je grad u kojem prvi put nastupam zajedno sa svojom

dragom kolegicom Severinom i veoma se radujem tome. • Što ste sve pripremili za koncert u varaždinskoj Areni i što publika može o ekivati? — Siguran sam da e publika poslije koncerta u Varaždinu oti i puna pozitivnih dojmova i dobrog provoda. U to nema sumnje. Dat emo sve od sebe da tako bude. Toliko hitova koliko imamo Severina i ja dovoljan su pokazatelj dobrog provoda koji o ekuje publiku. Pozivam sve da zajedno uživamo 19. proinca u varaždinskoj Areni! Za kraj je popularan pjeva i na našim prostorima poru io publici: - Voli vas Saša Mati .

- esto pjevam u gradovima Hrvatske i uvijek volim do i i pjevati svojoj publici. - poru uje uo i prvoga zajedni kog koncerta sa Severinom Saša Mati

DVORANA ZRINSKI/ SCHEIER

U ZASADBREGU

Petnaesti rođendan KUU-a Zasadbreg

Prva zbirka pjesama Biserke Vuković U utorak, 9. prosinca u Scheierovoj zgradi održat e se promocija zbirke poezije me imurske autorice Biserke Vukovi . Umjetni ki dio književne ve eri obogatit e plesna skupina Talisman i Mirko Švenda Žiga. Moderatori programa bit e Xsena, Dean Buva i Željko Mesari , koji je autor ilustracija zbirke pjesama “Naše kraljevstvo”.

Promocija i degustacija pjenušaca Serijal druženja petkom, koja se održavaju u pansionu i restoranu Mamica Puš ine, nastavlja se i ovaj tjedan. Na Veselom petku 5. prosinca gostovat e Alerija Viktorija Frangež i Jernej Frangež, proizvo a i pjenušaca Hiše penin Frangež. Frangežovi pjenušci, nagra ivani od Velike Britanije do Kine, potje u iz srca Radgonsko-kapelskih gorica - Gornje Radgone. Pjenušaca Frangež ima ak jedanaest vrsta, od toga su dva vo na i slatka - breskva i jagoda. FP Premier Chardonnay-Brut, FP premier Rose-Demi Sec, FP Premier Traminac-Demi Sec, Fruit Breskva-Sweet, Fruit Jagoda-Sweet samo su neki od od njih koje e posje telji ovog programa mo i degus ra na promociji Hiše penin Frangež. Posjetitelje e zabavljati duo DarMar iz akovca. Po etak programa je u 20 sa , a rezervacije stola primaju se na tel. 040 373 434.

UDRUGA “UMIJEĆE ŽIVLJENJA”

“

- Siguran sam da će publika poslije koncerta u Varaždinu otići puna pozitivnih dojmova i dobrog provoda. U to nema sumnje!

VESELI PETAK u Mamici

DVADESETI ROĐENDAN ŠTRIGOVSKOG KUD-a

Spektakl smijeha, pjesme i veselja! Velika ro endanska proslava KUD-a “Sv. Jeronim” iz Štrigove održat e se u subotu, 6. prosinca u 18 sati u Društvenom domu u Štrigovi povodom 20 godina postojanja i djelovanja društva koje širi i prenosi kulturnu baštinu štrigovskog kraja. Za ovaj zna ajni jubilej štrigovski e kulturnjaci svojim mještanima prirediti pravi mali spektakl s obiljem pjesme, smijeha i veselja. Na sve anoj priredbi nastupit e sekcije koje djeluju u sklopu KUD-a: mješoviti zbor, ženska vokalna skupina Stridonne, vokalno-instrumentalni sastav Štrigov anci, folklorna skupina i dramska skupina, koja e ponovno uprizoriti svoju predstavu iz 1994. godine autorice Elizabete Novak. Osim trenutnih sekcija, nastupit e i ženska vokalna skupina koja je djelovala od 2000. do 2005. te solisti Martina Hermart, Metka Cimerman i Drago Brežnjak. Ovom prigodom bit e predstavljena i monogra ija koju e posjetitelji mo i kupiti po simboli noj cijeni od 30 kuna. Ulaz je besplatan. (sh)

Proslava obilježavanja 15 godina djelovanja Kulturnoumjetni ke udruge Zasadbreg održat e se u subotu, 6. prosinca u Domu kulture s po etkom u 18 sati. KUD Zasadbreg osnovan je 1999. godine. Od samog osnutka udruga je doprinijela razvoju glazbenog i plesnog amaterizma te je oslonac i pokreta ka snaga na podru ju kulture u Op ini Sveti Juraj na Bregu. lanovi udruge trude se da, ponajprije djeci i mladeži, ali i svima ostalima, usade ljubav prema me imurskoj nošnji, pjesmi i plesu. Svake godine udruga organizira Fašnik u Zasadbregu, priredbu pod nazivom “Pozdrav jeseni” te boži nu priredbu. Danas KUU Zasadbreg okuplja 80-ak aktivnih lanova koji djeluju u folklornoj, dje joj folklornoj, tamburaškoj, dje joj tamburaškoj, maškarskoj, etno i vokalnoj sekciji. Dio svojih aktivnosti predstavit e i na ovonedjeljnom druženju. (sh)

U Centru za odgoj i obrazovanje lutkarska predstava Udruga “Umije e življenja” organizirala je me u svojim lanstvom prikupljanje igra aka, slikovnica, školskog pribora i slatkiša. Prikupljane stvari i donacije Udruga e darova socijalno ugroženoj djeci s podru ja Me imurske županije, a popis osoba dobiven je od Zavoda za socijalnu skrb. Predaja boži nih poklona održat e se 8. prosinca u Centru za odgoj i obrazkovanje u akovcu s po etkom u 18 sati. Tom e se prigodom održati i lutkarska predstava koju e izves Pinaart grupa iz Varaždina.

U ŠENKOVCU u petak, 12. prosinca

Jakov Skok predstavlja zbirku pjesama “Oskvrnuti zvuk” Op ina Šenkovec promovira zbirku pjesama “Oskvrnu zvuk” mladog umjetnika Jakova Skoka. Zbirka je proglašena najuspješnijom na natje aju Kostajni kih pjesni kih susreta “Milivoj Cvetni ”. Promocija knjige održat e se u vije nici Op ine Šenkovec 12. prosinca, s po etkom u 18 sati. O knjizi govore recenzent i pjesnik Petar Gudelj, profesor Ivan Pranji te književnik i kri ar Ernest Fišer. (rr)

5. prosinca 2014.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr U VARAŽDINU promocija knjige

Priča o Milanu Mladenoviću, frontmenu Ekatarine Velike U petak, 5. prosinca s po etkom u 21.30 sati u prostorima podrumske scene Rogoz HNK-a Varaždin, a u organizaciji Galerijskog centra Varaždin, održat e se promocija knjige Aleksandra Žiki a “Mesto u me avi - pri a o Milanu Mladenovi u”. Prošlo je to -

no dvadeset godina od smrti Milana Mladenovi a, klju ne figure jedne od najzna ajnijih rock-grupa s prostora bivše države, Ekatarine Velike. Knjigu e predstaviti autor Aleksandar Žiki , supromotor e biti Sandra Ran i , novinarka i koautorica dokumentarnog

filma “EKV - kao da je bilo nekad”, te Ivan Mesek, ravnatelj Galerijskog centra Varaždin. Nakon promocije, s po etkom u 22.30 sati, održat e se koncert varaždinske rock grupe L.I.A., a na kraju slijedi i slušaonica opusa Ekatarine Velike. Ulaz je besplatan. (rr)

U STOLNOTENISKOJ DVORANI u Kotoribi

9. prosinca

“Međimurska lastavica” priređuje izložbu malih životinja

utorak

Udruga uzgajiva a malih životinja “Me imurska lastavica” iz Donje Dubrave u dvorani Stolnoteniskog kluba “Kos” Kotoriba u subotu i nedjelju, 6. i 7. prosinca, u Kotoribi organizira 24. Me udruštvenu izložbu kuni a, golubova, peradi i ptica. Na izložbi e sudjelovati 31 izlaga iz tri udruge s 256 eksponata u 28 pasmina. Izložene eksponate ocijenit e suci delegirani od strane

Hrvatskog saveza i najbolje ocijenjenim eksponatima dodijelit e titulu šampiona, dok e ih “Me imurska lastavica” nagraditi peharima. Izložba za posjetitelje otvara se u subotu s po etkom u 9 sati i otvorena je do 19 sati. U nedjelju ovu zanimljivu izložbu malih životinja možete razgledati od 8 do 14.30 sati, kada e se na kraju službeno proglasiti najbolji eksponati kotoripske izložbe. (A.Fuš)

AKOVEC Knjižnica i itaonica “Nikola Zrinski” 19.00 promocija knjige “Kôd fotografske slike” autora Davora Žerjava Zgrada Scheier 19.00 promocija zbirke poezije “Naše kraljevstvo” me imurske autorice Biserke Vukovi

10. prosinca srijeda AKOVEC Centar za kulturu 18.00 kazališna predstava za djecu “Ježeva ku ica” – KD Pinklec

KNJIŽNICA “NIKOLA ZRINSKI”

12. prosinca

Promocija novog kola Biblioteke “Insula”

petak

U petak, 5. prosinca u prostorima Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec s po etkom u 17 sati održat e se promocija novog kola Biblioteke “Insula”. Komisija za nakladni ku djelatnost Grada akovca je temeljem natje aja objavljenog u svibnju 2014. za objavljivanje odabrala tri knjige,

zbirku pjesama “Ku a od rije i” autora Petra Despini a, “Nadanje rije i” Irme Kova i te zbornik “Me imurska mlada drama” grupe autora, koji sadrži 22 kra a dramska teksta. Novo kolo predstavit e urednik Miroslav Gaki , a na promociji e govoriti i akove ki gradski dužnosnici.

AKOVEC Cafe-bar Paladin 21.00 Adastra

Predstavljanje knjige “Kôd fotografske slike” U utorak, 9. prosinca u 19 sa u Knjižnici “Nikola Zrinski “ akovec predstavit e se druga knjiga Davora Žerjava. Knjigu e uz autora predstavi zagreba ki fotograf Max Juhasz i Ivica Kiš, prof.

13. i 14. prosinca TRASH&BURN u Podroomu

Promocija pin-up kalendara Ve tradicionalno krajem godine izdaje se pin-up kalendar koji je ‘’ otkan’’ na mitingu u Sv. Martinu na Muri. Kalendar je dimenzija 240 x 340 mm, ul color, 13 stranica, u limitiranoj naknadi od samo 300 komada. Promocija kalendara bit e u petak, 5. prosinca u Podroom Drink And Music Clubu u akovcu uz rockabilly svirku NAKED TRUCKERSA (Budapest), trenutno najatraktivnijeg benda na ma ar-

skoj, pa i regionalnoj rockabilly, sceni. Ulaz je slobodan. Dan kasnije ekipa TRASH&BURN gostuje u Ljubljani (Menza pri Koritu) na legendarnom FV estivalu, sinonimu za istinski rock ‘n’ roll praznik. Sviraju: BAMBI MOLESTERS(HR), FLAMING SIDEBURNS(FIN), THE STRANGE (B. Molesters + Chris Eckman), NAKED TRUCKERS (HUN), PERSONS FROM PORLOCK(SLO… Upad: 18 eura.

NEDELIŠ E dvorana MESAP 9.00 - 19.00 ADVENT NA MESAP-u

13. prosinca subota AKOVEC Centar za mlade Prostor 22.00 BUKA I BRZINA vol 2. BOMBARDER (SRB) + BEZDAN ( K) + LIV (ZG)

16. prosinca utorak AKOVEC Knjižnica “Nikola Zrinski” 18.00 Predstavljanje knjige Ivice Jembriha Cobove kog “Sve kak si ostavil/Sve kako si ostavio” Centar za kulturu Umjetni ka škola Miroslav Magdaleni 19.00 Boži na produkcija umjetni ke škole

18. prosinca četvrtak AKOVEC, Centar za kulturu 20.00 Boži ni koncert

19. prosinca petak VARAŽDIN Arena Varaždin 20.00 Zajedni ki koncert Severina i Saše Ma a Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“MOJE DRAGO SERCE” publika odlično prihvatila

U GALERIJI SCHEIER nova izložba

Prvo izdanje rasprodano. Stiže drugo poboljšano!

Nakon rasprodanoga prvog izdanja u pripremi za tisak drugo, izmijenjeno i poboljšano, izdanje knjige “Moje drago serce”. Knjiga izlazi iz tiska po etkom prosinca. Ova jedinstvena publikacija opisuje posljednje dane živo-

ta hrvatskoga bana, pjesnika i vojskovo e Petra Zrinskog te na veoma emotivan i nadasve pou an na in govori o njegovu oproštajnom pismu Ani Katarini Zrinski. Knjiga nosi u sebi snažnu moralnu životnu poruku. Prikladna je kao boži ni i novogodišnji poklon, a nastavnicima može poslužiti i kao pomo no štivo u obradi nastavnog plana i programa povijesti. Cijena knjige je 150 kuna. Narudžbe se primaju u Turisti kom uredu Grada akovca ili na mob. 098 303 601.

KUU “VESELI MEĐIMURCI”

Veselo uz pjesmu i ples proslavili 65. rođendan! “Po elo se protuletje tpirati”, odnosno pjesmom iz Me imurja zapo eo je program obilježavanja 65. ro endana KUD-a “Veseli Me imurci”. Održan je proteklu subotu u prepunoj dvorani Centra za kulturu. Publika je minutom šutnje odala i po ast osniva u i koreografu Udruge Matiji Grabrovi u, koji je ove godine preminuo te, nažalost, nije do ekao proslavu ove zna ajne obljetnice. Grabrovi je i nositelj Nagrade “Zrinski” koja se dodjeljuje za izuzetne doprinose na podru ju kulture Me imurske županije, koju je ova Udruga primila 2002. godine. Sve anim programom obljetnice “Veseli Me imurci” predstavili su, osim me imurskog folklora, pjesme i plesove iz Slavonije, Posavine i Baranje te sve sekcije društva. KUU “Veseli Me imurci” osnovan je 1949. godine, u okviru MT -a, a kasnije djeluje samostalno kao udruga gra ana. Kroz Udrugu je prošlo niz generacija plesa a,

Fotoklub Čakovec hrabro u minimalizam! PIŠE: ROBERTA RADOVI

Ro endan se slavio uz pjesmu, ples, kazališni prikaz i veselu svirku

a danas okuplja pedesetak aktivnih lanova u šest sekcija: starija folklorna skupina, dje ja folklorna skupina, tamburaška, dramska, sekcija za o uvanje fašni kih obi aja te ženska vokalna skupina. Udruga je od 2012. organizator Smotre koreogra iranog folklora pod nazivom “Med Murom i Dravom”. Njihovi zajedni ki nastupi prilika su za opuštanje i druženje s namjerom o uvanja folklorne baštine, što je u najljepšem svijetu potvrdio i ovaj ro endanski koncert. (rr)

GALERIJA bl. Alojzija Stepinca Župe Prelog

Anđeli Gordane Špoljar Andrašić U galeriji Pastoralnog centra bl. Alojzija Stepinca u Prelogu otvorena je u subotu izložba slika “An eli” samostalne akademske umjetnice Gordane Špoljar Andraši iz Koprivnice. Izložbu je organizirao Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga uz 750. obljetnicu Grada i prvog tjedna adventa, a bit e otvorena do 25. prosinca. Kao goš a je na har i nastupila Tajana Vukeli Pei . Odaziv na izložbu bio je izuzetan, Pastoralni centar bio je premali za oko dvije stotine posjetitelja. Gordana Špoljar Andraši ro ena je 1965. u Molvama. Diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju u Zagrebu. U Prelogu se predstavila ciklusom slika pod nazivom

lanovi Fotokluba akovec, iji su radovi izložbeni u galeriji Scheier

Gordana Špoljar Andraši kraj svoje slike an ela

“An eli”. Kako je naglasila prof. Ljerka Šimuni , an eli na slikama nisu snovi, nisu nadanja, oni su naši putokazi k dobroti, k bogatom životu istine, a bijela boja an ela podsje a nas na djetinjstvo i vu e nas prema gore, prema nebu i zvijezdama. (JŠ)

Trideset autora, lanova Fotokluba akovec, predstavilo je akove koj publici svoju godišnju izložbu koja donosi šezdeset fotogra ija i pogled autora na svijet kroz minimalisti ke detalje. Selektor izložbe “23/60 minimalizam” bio je Ivica Nikolac iz Rijeke, dugogodišnji, a sada bivši, predsjednik Hrvatskog fotosaveza. Na selekciju je pristiglo 118 radova i, kako isti e Nikolac, nije bilo lako izabrati najbolje: - Minimalizam se u umjetnosti javlja po etkom dvadesetih godina prošlog stolje a. Me utim, u fotogra iji se pojavio po etkom šezdesetih godina, a nikad nije bio toliko popularan kao danas. Jedini problem je to što minimalizam svatko tuma-

“

Nikolac je tako er pohvalio rad Fotokluba akovec kao jednog od ponajboljih društava u Hrvatskoj, naglasivši kako u našoj fotografskoj sredini nema boljeg pristupa radu od

Ivica Nikolac: Fotograﬁje koje sam odabrao estetski su, tematski i tehnički vrlo dobro odrađene. Mogu biti izložene bilo gdje u svijetu

lanova Fotokluba akovec. Postav izložbe “23/60 minimalizam” može se razgledati do 11. prosinca.

Davorin Mance: Naša najbolja izložba Koja e biti glavna tema godišnje izložbe Fotokluba akovec, lanovi su izglasovali na “Fejsu”, kaže Davorin Mance: - Misle i da e biti lako odabrati fotogra ije za godišnju izložbu, odabrali smo temu minimalizam. Kanije se ispostavilo da to nije bila najlakša zada a. Zahvaljuju i prof. Nikolcu, koji je žirirao izložbu, mislim da je ovo dosad naša najbolja izložba. Izložba je kruna našega godišnjeg djelovanja u smislu promoviranja fotogra ije kao umjetni ke forme i vještine. Fotoklub se bavi i drugim stvarima. Jedna od njih je i edukacija. Ove smo godine prvi put održali ljetni fotografski kamp za u enike srednjih škola, koji je su inancirala Me imurska županija. Imali smo i radionice osnova digitalne fotogra ije, osnova analogne fotogra ije. Obilježili smo Dan camere obscure postavljanjem velike kamere obscure u centru akovca. Za kraj godine uz izložbu predstavljamo i novu knjigu naše edukativne biblioteke “Kôd fotografske slike” autora Davora Žerjava.

i onako kako njemu odgovara. Socijalne mreže strahovito su pomogle tome da su temu minimalizma po eli raditi autori diljem svijeta. Kad sam prihvatio biti selektor ove izložbe, nisam znao da je tema minimalizam. Moram priznati, da sam znao, možda bih se ak i predomislio. (smijeh) Na kraju je sve ispalo jako dobro. Sretan sam i zadovoljan jer je Fotoklub akovec prili no hrabro prihvatio jednu takvu tešku temu.

ČETVRT STOLJEĆA Likovne udruge donjeg Međimurja Prelog

Godišnjom izložbom proslavljena 25. obljetnica Svojom godišnjom izložbom slika u restoranu Riblji u Prelogu Likovna udruga donjeg Me imurja Prelog proslavila je svoju dvadeset petu obljetnicu osnutka. Kako je poznato, Udrugu je prije dvadeset pet godina osnovao preloški slikar hrvatske naive Franjo Ružman Brko. O obljetnici je govorio predsjednik Pavao Ružman, ujedno u ulozi recitatora svoje pjesme, a pjesmu je izgovorio i Franjo Žeželj Mustak, dok je o slikarstvu govorio Damir Šalari. Novinar Josip Šimunko je, govore i o autorima, istaknuo zna aj obljetnice, ali i promjena koje dolaze, a 25. obljetnicu es tala je nazo nim autorima u ime Grada Preloga Iva Kožnjak, kustosica Muzeja Grada Preloga. Likovna udruga donjeg Me imurja Prelog odavno je postala kulturološka konstanta Grada Pre-

Franjo Žeželj Mustak i Pavao Ružman kao recitatori na izložbi

loga i okosnica kulturnog života, što vrijedi i danas. U me uvremenu je stasalo mnogo više udruga u kulturi Grada Preloga, svaka u svojoj djelatnos , a Grad Prelog je dobio i suvremeni muzej, pa se okvir djelovanja Udruge promijenio.

Obljetnica Udruge važna je i zbog toga jer je uspjela u okupljanju zaljubljenika u likovnu umjetnost svih ovih godina, ali i iz razloga što je jezgra Udruge ostala na okupu, doduše, starija etvrt stolje a.

Kroz Udrugu je prošlo blizu dvije sto ne zaljubljenika u likovnu umjetnost, neki su ostali dulje, neki kra e, no svaki je iza sebe ostavio svoj trag i vi enje svijeta. Obljetnica je ujedno poziv na promjenu i traganje za mladim talentima, mladi e druga ije vidje svijet nego stariji. Jubilarna izložba slika govori i o tome. Dio slikara kao da se vra a svojim korijenima, a dio slikara u svojim istraživanjima name e neke nove vizure i likovne odnose. Kod mla ih slikara hrvatska naiva polako postaje simbolis kom, što je znak vremena. Izložba nudi pregled klasi nih tema iz našeg kraja, od pejzaža Drave do mlinova i cvije a, sve u ast dvadeset petoj obljetnici. Tek pojedini slikari kojima nije temelj naiva propituju svijest i idolatriju suvremenog društva. (J. Šimunko)

5. prosinca 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM - ČAKOVČANKA VESNA JANKOVIĆ autorica je teksta skladbe “Mati”, koju je na MEF-u izvela Tereza Kesovija PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

ereza Kesovija je na nedavnom Me imurskom festivalu zabavne glazbe, održanom u Sv. Martinu na Muri, izvela skladbu “Mati” kao goš a Festivala te kao ekskluzivan uvod u natjecateljski dio programa. Izvedba je bila osobita jer je Tereza pjevala na kajkavskom. Glazbu i aranžman pjesme potpisuje Branko Mihaljevi . Autorica teksta je samozatajna pjesnikinja Vesna Jankovi iz akovca, kojoj je ovo prva uglazbljena pjesma za javno izvo enje. Kao dipl. ekonomistica zaposlena je u odjelu ra unovodstva tvrtke Letina, a prije toga 16 godina radila je u Poljoprivrednoj zadruzi akovec. Pjesme je po ela pisati još u djetinjstvu: - U et v r tom razredu osnovne škole napisala sam prve stihove. Iako su to bili dje ji radovi, radovali su me. Bila sam lanica literarne grupe u Tre oj osnovnoj školi u akovcu, tako da smo i kroz ta u eni ka druženja razvijali vještinu pisanja. • U kojoj mjeri tekst pjesme ‘Mati’ ima autobiografsku notu? — Ima u velikoj mjeri. Naime, rodom sam iz Preloga, a potom sam tri godine živjela u Macincu jer je tamo mama radila kao u iteljica. Tada smo se preselili u akovec jer je tata bio profesor u Ekonomskoj školi. Poginuo je kad sam išla u šesti razred osnvone škole, pa smo brat i ja ostali živjeti sami s mamom. Prije pet godina, nažalost, mama mi je umrla, i to vrlo iznenada. Bila sam jako vezana za nju s obzirom na to da sam rano ostala bez oca i to mi je teško palo. Emocije i bol zbog gubitka mame preto ila sam u pjesmu ‘Mati’. • Što Vam je naj eš a inspiracija i tematika o kojoj progovarate u svojim pjesmama? — Ve inom su to ljubavne pjesme i teme iz prirode. U stihove donosim svoja zapažanja o promjenama u prirodi te neke svoje unutarnje osje aje i proživljavanja: bol, tugu, radost. U posljednje vrijeme esto pišem i o svakodnevnim zbivanjima i univerzalnim problemima s kojima se svi susre emo. • Oduvijek koristite kajkavski izri aj iliti ‘doma i kaj’?

- Po aš ena sam što u izvesti pjesmu na me imurskom. kazala je Tereza na sve anom otvorenju Me imurskog festivala zabavne glazbe 2014.

Životna mi je želja Gretta izdati zbirku Bend predstavio novi singl “Sreća” pjesama! NAKON MEGAUSPJEŠNICE “MALENA” - NOVI HIT

• Kakvi su odjeci nakon Festivala? Postoji li interes da se i neki drugi Vaši tekstovi uglazbe? — Odmah nakon Festivala prijatelji i poznanici su mi estitali. Svi su se zajedno sa mnom radovali jer se dosad nisam nigdje s pjesmama posebice isticala i predstavljala. Kazali su kako sam doista zavrijedila da jedno takvo legendarno ime zapjeva pjesmu na moje stihove. Pjesme ve tri godine zaredom šaljem na natje aj Recital kajkavske poezije i svaki put su objavljene u zborniku. Ove godine na taj natje aj je prispjelo 219 pjesni kih radova, a za objavu u zborniku odabrano je njih 45. Od toga su ak dvije moje pjesme: ‘Dež ’ i ‘Petek trinaesti’, a glumica Biserka Ipša izvela ih je na pozornici. Konkurirala sam i na literarni natje aj

Samozatajna pjesnikinja Vesna Jankovi

— Prije tri godine po ela sam pisati na kajkavskom i otada skroz imam inspiraciju pisati upravo na doma em jeziku – kajkavštini. Bila sam na jednom druženju pjesnika ‘Dani vode’ na Ivan ici, gdje su se okupili pjesnici koji pišu na kajkavskom, i to me nekako inspiriralo. Prije toga nikad nisam pisala na kajkavskom. Vjerojatno je to negdje jednostavno u alo u meni. • Kako je došlo do suradnje s divom hrvatske glazbene estrade Terezom? — Sasvim slu ajno. Tome je kumovalo jedno prijateljstvo na ‘Fejsu’, gdje ve inom objavljujem svoje pjesme. Rajko Doboši , koji je upravo na toj društvenoj mreži pro itao moje stihove, pitao me je jesam li voljna Terezi Kesoviji ustupiti koji tekst za uglazbljivanje i izvedbu na MEFu. Naravno, bila sam oduševljena! Zajedno s njime odabrali smo nekoliko pjesama i poslala sam ih Terezi. Odabrala je pjesmu ‘Mati’. Kazala mi je kako je to podsje a na dio njenog života jer je rano ostala bez majke. • Biti autor teksta skladbe koju izvodi Tereza svakomu imponira. Kako ste se osje ali dok je zapjevala Vaše stihove na pozornici u Sv. Martinu?

MATI Nesem ti ftegnula re i, Draga mama, Onak zapraf Kulko imam te rada. Pre letno si dišla Ostala sem sama. Kak beli cvet si bila Med tulikimi cvetjem. Tak nežni i beli Kak tvoje roke. Tak duše pun kak zdenec pun Vode globoke. Kak svetlo štero navek Nad menom je sjalo, Utiralo mi pot, Življenje mi dalo. Pre letno si dišla, mama. Pre letno. Tak stiha. Nesem ti ftegnula re i Al ve ti velim. Da moje srce za tvojim još diha. Zanavek.

— Strašno uzbu eno. Ponosno na neki na in. Ne mogu re i žalosno, ali trnci su mi naprosto išli, ak su mi i zasuzile o i. Sjetila sam se mame i pomislila da ona to sad negdje tamo gore vidi i uje. Bila je to neobi na mješavina osje aja ponosa, uzbu enosti i tuge.

“

- Kad je Tereza zapjevala u Sv. Martinu, pomislila sam kako to negdje gore čuje i moja mama. Zasuzile su mi oči...

koji objavljuje Grad akovec jer mi je životna želja objaviti svoju zbirku pjesama. Dosad nisam prošla, ali ne u odustati. • Svirate gitaru pa ste neke svoje pjesme i sami uglazbili. Jesu li Vaša djeca naslijedila taj umjetni ki dar pisanja pjesama? — Imam uglazbljeno desetak svojih pjesama. Dvije se ak mogu na i i na Youtubeu: ‘Moja balada i ‘Da imam tebe’. To su pjesme za koje bi trebalo napraviti aranžman, jer sam ja samouka u sviranju gitare. Sama sam u ila svirati i žao mi je što bolje ne znam svirati, možda bih mogla nešto više napraviti po tom pitanju. Imam dvoje djece. Sin je završio novinarstvo, a sad završava i bibliotekarstvo. K erka je završila etvrti razred srednje, pa e i ona na fakultet. K i piše nešto u prozi, a sin se više bavi glazbom. Panker je i svira u nekom bendu u Zagrebu, tako da isto piše neke pjesme, ali ne u istom žanru kao ja.

akov anin Robert Modlic, bubnjar zagreba kog modern-benda Gretta, još je ljetos tijekom Porcijunkulova i koncertnog nastupa u akovcu najavio nove projekte: - Kroz ljeto se odmaramo. Najesen spremamo još jedan singl za koji se nadam da e i i stopama hita ‘Malena’, pa da se i on tako dobro zavrti po radiopostajama. Imat emo najesen i dosta svirki, a sni-

mamo i novi album, tako da sljede e godine ekamo izlazak našega etvrtog albuma. - najavljuje tada Modlic. Gretta je ovih dana predstavila novi singl i spot pod nazivom “Sre a”, a Robert Modlic poru uje kako je ova tema iznimno prikladna “...za ove gnjevne dane iza nas i nadam se ugodne i sretne dane koji su ispred nas!” (rr, zv)

OŠ DRAŠKOVEC

Član Thompsonova benda Ivan Ivanković svirao učenicima Osnovna škola Draškovec ugostila je uglednog i talentiranog rock-gitarista Ivana Ivankovi a, lana benda Marka Perkovi a Thompsona. Gost Ivan Ivankovi i u itelj glazbene kulture Krunoslav Lajtman obradovali su u enike zanimljivim izlaganjem i svirkom na razli itim vrstama gitara. Kroz bogatu riznicu gitara u itelja Lajtmana i samog gosta, Ivan je na najbolji na in svojom kvalitetnom svirkom demonstrirao na ine sviranja na njima. Razgovorom s gitaristom u enici su saznali detalje o njegovom odrastanju i prvim glazbenim po ecima. Svoje prve akorde u i s deset godina, na posu enoj klasi noj gitari, i tako je zapravo sve zapo elo. Za trinaesti ro endan dobiva na poklon elektri nu gitaru Squier Stratocaster i tada zapo inje intenzivno vježbanje gitare, ak i po osam sati dnevno. Strpljivo i uz puno volje satima je sjedio uz stari kazetofon i u io svirati najve e hitove svojih omiljenih bendova (Guns ‘n’ Roses, Metallica, Iron Maiden itd.). Tijekom školovanja bio je lan raznih

Rock-gitarist Ivan Ivankovi prošle je godine postao lan benda Marka Perkovi a Thompsona

osje kih bendova, od kojih valja izdvojiti rock-bend Nuspojava, s kojim je proveo najviše vremena i odsvirao mnogo koncerata. Krajem srednje škole glazba i gitara postaju mu prioritet i tako zapo inje Ivanova glazbena karijera. 2013. postaje gitarist u bendu Marka Perkovi a Thompsona. Ugodne glazbene minute završene su zajedni kom fotogra ijom i autogramima, ali i zajedni kom pjesmom.

media

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1003

Ime i prezime:

Joanne Harris: “Plavooki dječak”

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 1002. Međimurskih novina je Ana Krnjak Šestak iz Čakovca (Pavao Pavličić: “Glasnik, vlasnik, hodočasnik”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Emma Chase: “Uvrnuti” Drugi dio serije romana “Zapleteni” naslovima “Zapetljani”, “Ukro eni” i “Povezani” pretvorio se u pravu književnu senzaciju i zasjeo na vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga New York Timesa i USA Todaya. Kad spontan i bezbrižan muškarac sretne opreznu i odgovornu ženu, njihovi ljubavni odnosi bit e prili no uvrnuti. Emma Chase nastavlja vrelu pri u zapo etu romanom “Zapleteni”. “Dvije su vrste ljudi na ovom svijetu: oni koji najprije pogledaju i oni koji najprije sko e. Osobno sam uvijek bila ona koja pogleda. Koja planira. Oprezna. A tada sam srela Drewa Evansa. Bio je vrlo ustrajan. Vrlo siguran u sebe. S njim je bilo lako sko iti. Jeste li mislili da emo Drew i ja odjahati u suton i zauvijek sret-

KNJIŽARA “LJEVAK”

Kad se spomene Joanne Harris, itatelju na um pada jedna asocijacija: roman “ okolada”, veliki književni hit koji ju je proslavio i nakon ega je slijedio niz literarnih poslastica koji su autorici osigurali status one ije se romani kupuju im su objavljeni, bez obzira na sa-

držaj. Na književne delicije koje smo godinama gutali sada se nadovezao roman kojim autorica dokazuje kako je uspjela ono za što smo mislili da nije mogu e: potpuno nas iznenaditi. S “Plavookim dje akom” ušli smo u svijet puno provokativniji i uznemiruju i nego što nam je “ okolada” ikad dala naslutiti. U jorkširskom gradu Malbryju živi muškarac ije je ponašanje na rubu sociopatskoga. U svojim etrdesetima još uvijek živi s majkom i za život zara uje radom u bolnici. Njegov pravi svijet je onaj virtualni – u svijetu interneta predstavlja se kao plavooki dje ak i upušta se u nasilne scenarije u kojima se obra unava s osobama iz vlastitog života… U ovom romanu naratoru apsolutno ne možemo vjerovati – jedino u što možemo vjerovati

BELETRISTIKA Joanne Harris: Plavooki dje ak Guillamme Musso: Djevojka od papira Tana Frenc: Vjerno susjedstvo

PUBLICISTIKA Goldie Hawn: 10 minuta pozornosti Stelio W. Venceslai: Templarska utopija Sheryl Sandberg: Ustrajnost

jest da kaos i destrukcija leže na svakoj stranici i da je Harris uspjela dokazati svoj nevjerojatno raznovrstan spisateljski talent. Vrhunski prijevod djelo je Sandre Mla enovi .

ALBUM TJEDNA no živjeti? I ja sam to mislila. Ali, u životu odluke su najvažnije, a Drew je svoju ve donio. Štoviše, pokušao je odlu iti za oboje, ali vi znate da to nije moj stil. Stoga sam se vratila u Greenville, kako bih neko vrijeme provela sama… donekle. Budu i da stare navike teško nestaju, katkad se morate vratiti odakle ste krenuli da biste mogli ponovno krenuti naprijed.”

Detour: “A što ak’ ja...” Prošlo je ve pet godina od zadnjeg albuma benda Detour, pa je bilo logi no pitati se kad e novi album, posebno ako uzmemo u obzir da je ve objavljeno ak šest singla. Kako je ve polovina albuma poznata, svaki kupac dobro zna što e dobiti na albumu i time se ne e razo arati. Ako dosad netko nije popratio pjesme koje je bend izbacio s albuma, vjerujem da e se lako prona i u opuštaju oj pop-glazbi koja je negdje na pola puta izme u zadnjih Stampeda i Jinxa. Naravno, ljepota njihove glazbe nadilazi klasi an popzvuk jer u svoju glazbu ubacuju razne trikove poput bossa nove, folka i sitne doze elektronike, pa svakom pjesmom zvu e druga ije i svježe, lepršavo i mo no. Upravo takvim promjenama album savršeno klizi, zbog ega možemo re i da ovo jest jedan od najboljih pop-albuma u nas za ovu godinu. Uvodna “Ujutro” jest jedna klasi na Detour pjesma koju bi mogli proglasiti akusti nim popom pomiješanim s daškom bossa nove, “Cvijet” zvu i kao nešto mra niji country/indie pop, dok se s pjesmom “Nema” odmah u startu (prva objavljena pjesma s ovog albuma) htio pokazati novi smjer benda k još akusti nijim tonovima i gostuju im vokalima (u ovom slu aju gostovao je Dario Iri anin). Procvat albuma dolazi s etvrtom pjesmom “Daleko” koja širi pozitivu na jedan žen-

Jasna Horvat: “Antiatlas” Može li se putovanjem ostvariti potreba za upoznavanjem prostora i kultura? Nosimo li na putovanja ono što je doista potrebno i jesmo li na putovanjima druk iji no ina e? Kako se pokre emo, koga upoznajemo i što pamtimo? Pitanja su to na koja itatelj može dobiti odgovor u “Antiatlasu” Jasne Horvat, nastalom u Osijeku nakon autori inih povrataka s najrazli itijih odredišta. Susre u se tu Indija i Jordan, Izrael i Meksiko, Kina i Brazil, Palma de Mallorca i Krk, Pariz i Barcelona, Moskva i Beograd, Kopenhagen i Tallinn, Sankt Peterburg i Helsinki, Stockholm i Be te Zagreb i Osijek.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. New York City - LENNY KRAVITZ 2. Listen To The Man - GEORGE EZRA 3. Something From Nothing - FOO FIGHTERS 4. Therapy - MARY J. BLIGE 5. Gust Of Wind - PHARRELL ft. DAFT PUNK 6. Wake Me Up - GARETH MALONE’S ALL STAR CHOIR 7. Honest Town - SIMPLE MINDS 8. Cool Kids - ECHOSMITH 9. Let Me In Your Heart Again - QUEEN 10. 8 Good Reasons - SINEAD O’CONNOR

ski na in, a tu je i nit vodilja albuma iz kojeg je stih “a što ak’ ja” i posu en za naslov albuma. Zarazna melodija idealno ukrašena mandolinom i Majinim ljupkim glasom probu uje album i od tada skoro slobodno možemo re i da dolaze sami hitovi. Ritmi na “Taj vlak” u country maniri do arava ljubavne jade, a dojma smo da se vlak nalazi negdje na Divljem zapadu, iako je samo u Gorskom kotaru. Sljede a “Nova nada” nastala je posljednja na albumu, zbog ega se vidi jasan rukopis Borgudana, koji je znao kako mu treba zvu ati još jedna pjesma s kojom e inalizirati album, pomalo mra na, a opet vrlo veselog refrena, baš kao i cijeli album. Za Detour bi mogli re i tre a sre a jer je album “A što ak’

ja” najbolje i najcjelovitije djelo dosad. Fino su isko ili iz standardnih gabarita pop glazbe kakvu su nam predstavili na prva dva albuma, prošarali raznim žanrovima, uklju ili mnoge glazbenike i opet ostali svoji, karakteristi ni Detour. U mnogim pjesmama osje a se ogromna zrelost u stvaralaštvu, pa se nadam da e i dalje ostati u istom iru jer je o ito da su Nenad i Maja dobitna kombinacija. Svatko na svoj na in gleda i sklada, a opet zajedno ine predivne stvari, budu i da je Maja napisala “Daleko”, dok “Srce veliko” Nenad, a to su dvije najbolje skladbe albuma. Dodatni vokali ino su oplemenili pjesme, ali jasno je tko jest i tko bi trebao biti okosnica benda. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

11. Break The Rules - CHARLI XCX 12. I Don’t Care -CHERYL 13. Geronimo - SHEPPARD 14. No Enemiesz - KIESZA 15. I Bet My Life - IMAGINE DRAGONS

RADIO 1 Top Hit List 1. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 2. SEVERINA & Saša Mati - More tuge 3. NINA BADRI - Vjetrenja e 4. ŽELJKO JOKSIMOVI & TONY CETINSKI - Zabluda 5. PSIHOMODO POP Ona ludo pati 6. VATRA - Saturn 7. BORIS NOVKOVI - Još sam uvijek tvoj 8. VLADIMIR KO IŠ ZEC & MIROSLAV ŠKORO - Ružmarin 9. JELENA ROZGA - Odo’ ja 10. U ITELJICE - Nisam ja tvoja u iteljica 11. DINO MERLIN - Sunce 12. GRETTA - Sre a 13. DETOUR - Plešem sama 14. BOSUTSKI BE ARI - Budi tu 15. ITD BAND - Ja sam slab na tebe

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

uz knjigu, ﬁlm, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO DRAMSKI STUDIO “DADA” KD-a “PINKLEC” Nedjelja, 7. prosinca, 16 sati

Premijera igrokaza za djecu “General Kiro Miš” Igrokaz za djecu prema H. Kova evi u u izvedbi Dramskog studija “Dada” Kazališne družine “Pinklec” izvest e se premijerno u nedjelju, 7. prosinca na sceni Centra za kulturu akovec. U igrokazu igraju Tina atlai , Antonija Mrla, Ena Jagec, Hana Marciuš, Ivana Žuli , Vilim Ha ek, Karlo Žganec, Nina Bo kaj, Hana Januši , Marko Erli , Vinko Mohari , Neven Matoša, Danka Brumen, Dorotea Marciuš, Magdalena Ma ek, Tin Ili i Tara Turopoljac. Redatelj igrokaza je Davor Dokleja, scenogra ju potpisuje Marija Vugrinec, a oblikovanje i izradu lutaka Jelena Dokleja. Igor Baksa je autor glazbe, a glazbu izvode Nina Bo kaj (klavir), Neven Matoša (bas) i Hana Januši (saksofon). Za kostimogra ju je bila zadužena Ines Vugrinec, za oblikovanje rasvjete Neven Taradi, izradu scenogra je Davor Tkalec, a majstor tona je Mario Zelenbaba. Predstava u trajanju od 35 minuta namijenjena je za dob 4 + (vr i i niži razredi osnovne škole). Sadržaj donosi pri u o starom postolaru Benediktu. Postolar je izvrgnut ruglu jer ponekad radi besplatno i k tome ima i miša za prijatelja. Svi dobro znaju da miševi samo nanose štetu, ali ono što ne znaju je da je Kiro jedan sasvim poseban miš. Iako miš voli postolara, jednako tako volio bi i vidje svijet pa jedne ve eri odlu uje o i. Jedva je izvukao živu glavu, pobjegavši na brod, kada je nale o na gladne ma ke. Na brodu pak su bili štakori koji nisu bili ljubazni prema njemu. Uskoro su štakori uvidjeli da brod ide prema san leda i svi su poskakali u more, a Kiro, poseban kakav jest, pošao je na palubu upozori kralja i posadu na opasnost. Zgrabio je kockicu leda, a mladi kraljevi je shva o. Kralj je zatražio od kapetana da promijeni kurs i brod i svi na njemu uspjeli su se spasi . Hrabrom i odvažnom malom mišu kralj je dodijelio in generala kao zahvalu, a starog Benedikta proglasio je kraljevskim postolarom. Gluma ke kreacije, lutke, ples, pa ak i sviranje i pjevanje uživo, sredstva su kojima e se glumci poslužiti kako bi vam pri u ispri ali što vjernije i živahnije.

ZA NAJMLAĐE edukativno-zabavna slikovnica, bojanka i album

Ivana Radovniković predstavlja

“Bajke u pjesmama” PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

Ivana Radovnikovi otkrila je još jedan svoj talent - crtanje

18.00 PINGVINI S MADAGASKARA 3D animirana komi na avantura

20.00 KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA 2 komedija

subota, 6. 12. 16.00 PINGVINI S MADAGASKARA 2D animirana komi na avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

sim što je napisala i nekoliko dje jih pjesama za album, žele i dodatno potaknuti dje ju kreativnost, Ivana Radovnikovi otkrila je još jedan svoj skriveni talent, a to je crtanje. Na naslovnici slikovnice i bojanke nalazi se ilustrirana Ivana kao djevoj ica koja u ruci drži slikovnicu i djeci ita pri e, a kroz smijeh dodaje da joj je samu sebe bilo najteže nacrtati. Cijelu slikovnicu krase Ivanine ilustracije koje je marljivo crtala nekoliko mjeseci, pokušavaju i oslikati na papiru likove iz bajki koji su joj se urezali u sje anje kao djevoj ici i tako ih prilagoditi dje jem uzrastu. Na pjesmama “Pinokio” i “Crvenkapica” pridružio joj se i dje ji zbor Bachovine pjeva kog studija Mozartine. - Kao mala obožavala sam bajke, a ako su još dolazile s nekom glazbom na koju sam mogla plesati i pjevati za mene ne bi bilo ve e sre e. Satima sam znala itati, preslušavati i upijati. Glazba je preko svega toga došla do mene i tu ostala. Htjela sam i sama biti dio ne-

petak, 5. 12.

18.00 KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA 2 komedija

20.00 BROJ 55 hrvatski ratni ilm

nedjelja, 7. 12. 16.00 GENERAL KIRO MIŠ premijera predstave za djecu Kazališna družina “Pinklec” – Dramski studio “Dada”

Promocija slikovnice Ivane Radovnikovi bit e na dan Sv. Nikole u Zagrebu

ega takvog za nove generacije. Biti jedan od kanala preko kojeg e ono pozitivno, lijepo, pametno i veselo do i u njihovo djetinjstvo. Pjesme i ilustracije bile su nešto najzabavnije na emu sam ikad radila jer su me vratile u neko drugo vrijeme, a posebno su za to zaslužni i moji mali gosti, dje ji zbor Bachovine. Hvala svim našim inspiracijama, tatama i mamama, našim obiteljima i prijateljima, nasmiješenoj djeci i njihovim roditeljima, bakama i djedovima, dje jim autorima i svima koji dijele s ostatkom svijeta svoju maštu, ne bi li budu im naraštajima ostavili ono najbolje od sebe. - rekla je Ivana. ‘’Bajke u pjesmama’’ jesu edukativno-zabavna slikovnica, bojanka te dje ji album s novim pjesmama i instrumentalnim karaokama koji kroz pjesme donosi najpoznatije bajke svih vremena. Idealno su pomo no sredstvo za u enje u

vrti u, školi i za zabavu kod ku e. Svojim sadržajem prilago avaju se predškolskoj i ranoj školskoj dobi. Najmla i mogu slušati pri e i prepoznavati ilustrirane likove. Oni malo ve i kroz slikovnicu mogu u iti itati te pjevati tekstove uz pratnju pjesama s CD-a, dok oni naprednije dobi mogu samostalno pjevati uz pripremljene glazbene karaoke. Djeca e itati, pjevati, plesati, bojati i, što je najvažnije, razmišljati, maštati i zabavljati se. Bajke poput Crvenkapice, Ivice i Marice, Trnoružice, Petra Pana, Pinokija, Ružnog pa eta i Snjeguljice prenose poruke da je važno pomagati drugima, biti nesebi an i hrabar. One su svevremenske i prenose one ljudske vrijednosti koje želimo prenijeti na nove generacije. Promocija izdanja bit e u subotu, 6. prosinca u Zagrebu (Branimir centar) u 13 sati, kada e se djeca zabaviti pjesmom, pri om i crtanjem.

18.00 PINGVINI S MADAGASKARA 3D animirana komi na avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

20.00 KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA 2 komedija

ponedjeljak, 8. 12. 18.00 PINGVINI S MADAGASKARA 2D animirana komi na avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

20.00 KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA 2 komedija

utorak, 9. 12. 18.00 BROJ 55 hrvatski ratni ilm

20.00 KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA 2 komedija

srijeda, 10. 12. - nema ilmskog programa

četvrtak, 11. 12. 20.00 ISPOČETKA Teatar EXIT Zagreb

PINGVINI S MADAGASKARA

KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA 2

animirana komi na avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

komedija Režija: Sean Anders Uloge: Jason Bateman, Jason Sudeikis, Jennifer Aniston, Chris Pine

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

petak, 5. 12. Dan grada i 750 godina Grada Preloga Dom kulture

18.00 Svečana sjednica Dobro poznata etvorka iz animiranog Madagaskar serijala Spika, Kompa, Rico i Pišta kre e u misiju za koju su se pripremali cijeli život. Na njihova krhka pingvinska le a past e zadatak spašavanja svijeta! Kako bi u tome uspjeli, morat e oti i na vru i afri ki otok, a njihovo (ne)snalaženje u svim (ne)mogu im situ-

acijama uzrokovat e glavobolje tajnoj agenciji Sjeverni vjetar za koju rade, ali i mnogima koji su podcijenili njihov naivan izgled. Me u njima e se na i i genijalni dr. Oktavijus Špric, znanstvenik iza ije se ljudske maske krije strašna hobotnica... Trajanje: 92 minute. Preporu uje se starijima od 8 godina.

Nastavak istoimene uspješnice iz 2011. godine pun humora i akcije s izvrsnom gluma kom ekipom! Glavni akteri Nick, Dale i Kurt si su tu eg šefovanja i odlu uju pokrenu vlas tu rmu, no bivaju nasamareni. Prevarena i o ajna trojka

odlu uje ote ulaga evog sina i u zamjenu za njegovo osloba anje traži vra anje kontrole nad kompanijom. U lmu glume i Jennifer Aniston te oskarovac Jamie Foxx. Trajanje: 108 minuta. Preporu uje se starijima od 13 godina.

subota, 6. 12. 18.00 Paljenje adventske svijeće 19.00 Pozdrav iz Remetinca Kazališna predstava povodom750 godina Histriona Ulaz besplatan

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

media

U TOPLINI VAĹ EG DOMA

Za koga je namijenjen Landscape? a sca e amje taj amije je je oso ama koje e e ije roma ti a i to ao o ite jski dom uz moderne materijale i detalje koji su Povratak u miran i lijep sa r eno ukom onirani s decentnom i nostal â&#x20AC;&#x153;svijet kao nekadaâ&#x20AC;?.

i nom notom starina moderan ro ram izra en od masi no s is am dr a !sti e se izra ajnim dizajnom isokom k alitetom i unkcionalno u "irok iz or elemenata is unit e s aku a u elju Stol dim #$ % %&$ cm ' ( # kn o ust i e od () 2.5 5 kn * '$ ## +& , Stol dim % %&$ cm ( # # ' kn o ust i e od () . 0 kn * '$ ## + ', Klupa dim #$ %- %-( cm # $$$ & kn popust i e od () 1.200 22 kn * '$ ## +'$, Klupa dim # %- %-( cm # ($ - kn popust i e od () 1.40 kn * '$ ## +#-, Stolica &($ $# kn popust i e od () 544 kn * '$ ## +#( $ , Komoda L s #' ladica od masi no dr eta man a dim %## %' cm ( $ ( kn popust i e od '() . 4 kn *# && + #,

o etka

os o arska

ra o rijeme o etak o s ota o

LESNINA XXXL CARD

www.xxxlesnina.hr

Akcija traje samo od 05. 12. do 15. 12. 2014. o os o o ras ro aje a i a o ost k o i e a kre it o et o i a Akcije ije mo e rajati iti s ajati s akcijama a r im o je ima koje s tijek e re imamo o o or ost a mo e tiskarske re ke i ra ike oji eke oto ra je roi o a s sim o i e ekorati i materija i te i ki a arati is k j e i cije roi o a

media

Ovan Posebnu pažnju obratite na 4.12. kad se Jupiter nalazi u sjajnom aspektu s Venerom i Uranom. Ovo je dan kad biste iznenada mogli prona i novu ljubav. Oni koji su u vezi, osjetit e novo uzbu enje i dodatnu privla nost. Povoljan je period za odlazak na put s voljenom osobom. Možda ete praznike do ekati u zagrljaju nove osobe ili obnoviti predanost postoje em partneru.

Novac i Posao Mladi Mjesec 21.12. bi mogao donijeti najbolji poklon za Boži - napredovanje na poslu ili novi položaj. Vaše 10. polje karijere je ispunjeno planetima, što po-

Blizanci

Bik

21. 03. - 20. 04.

LjubaV

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. 04. - 20. 05. kazuje kako ete pokazati sposobnost vo enja, kao i svoj autoritet. Nove mogu nosti su pred vama, a nadre eni vas izuzetno cijene te su zainteresirani za razgovore. Iako je prazni no vrijeme, izgleda kako niste ništa manje zaposleni. Kreativnost vam je sada snažna, stoga dajte sve od sebe kako biste se pokazali u najboljem svjetlu.

Zdravlje Uspjeh u karijeri donosi i pove ani osje aj samopouzdanja jer vam profesionalni uspjeh vra a vjeru u vlastite sposobnosti. Nastojte na i vremena i za uživanje u blagdanskoj atmosferi, unato velikoj zauzetosti.

LjubaV Ve nekoliko godina hladni Saturn pritiš e vaše polje partnerstva, gdje vas je ograni avao obavezama i neda ama u vezama i odnosima. Krajem mjeseca, teški planet napokon odlazi uz ovog važnog sektora i olakšava odnose sa sadašnjim ili budu im partnerima. Osje at ete se kao oslobo eni okova, stoga optimisti no gledajte na 2015. godinu.

Novac i Posao Vjerojatno ste se upustili u ve u kupovinu tokom studenog, ali i ovaj mjesec biste mogli odvojiti zna ajna sredstva za poklone i ure enje doma. Sposobnost zara ivanja je na visokom nivou, stoga ne trebate previše brinuti. Po-

21. 05. - 21. 06. java Marsa u Vodenjaku govori da se stvari zakuhavaju na polju karijere, zbog ega i dalje trebate raditi na svom CV-ju. Otvaraju vam se nove mogu nosti, a trud e biti nagra en možda i prije sije nja 2015. Putujete li negdje krajem mjeseca, držite mobitel uza sebe, neka ponuda može sti i u zadnji as.

Zdravlje Sredinom i krajem mjeseca odnosi planeta stvaraju napetost u društvu u kojem se nalazite. Daleko je bolje provoditi vrijeme s lanovima obitelji. Oni e vas obasuti ljubavlju i podrškom, naro ito po etkom mjeseca. Zadovoljni se njihovim reakcijama na ulaganja koja inite u svrhu ukrašavanju doma za blagdane.

Ljubav Sve što treba vašem partneru ovaj mjesec ne može se nadoknaditi nikakvim skupim poklonima. Sre om, veoma ste raspoloženi za iskazivanje ljubavi i toplih emocija u verbalnom izražavanju. Venera u polju partnerstva i Jupiter u zoni komunikacija vas ine sjajnim ljubavnim govornikom. Iskoristite prvih 9 dana prosinca za lijepe trenutke s voljenom osobom. Samce bi mogla iznenaditi pojava uzbudljive nove osobe.

Novac i Posao Prošli mjesec je malo iscrpio vaše ra une, ali sada Mars izlazi iz polja zajedni kih resursa i time pomaže Mladom Mjesecu (21.) i rastu prihoda.

Taman za pokrivanje troškova za poklone, no - ostat e nešto i za vaše potrebe. Ipak, ne pretjerujte s darivanjem, kako vam ra uni karti arske ku e ne bi pokvarili ulazak u 2015. Bilo bi dobro da se više posvetite pažljivijem inancijskom planiranju ve ovaj mjesec.

Zdravlje Saturnova prisutnost u polju zdravlja je dugo optere ivala vaš osje aj vitalnosti. Tome je došao kraj, jer 23. teški planet izlazi iz ove važne astrološke ku e. Zdravlje vam se poboljšava, a nastupa i osje aj sveukupnog olakšanja. Izbjegavajte putovanja oko 24., jer je pove ana opasnost od nezgoda i neo ekivanih doga aja zbog utjecaja Urana.

Veliki m

hOro

za pro

Vaga

Škorpion

Strijelac

24. 09. - 23. 10.

24. 10. - 22. 11.

23. 11. - 21. 12.

LjubaV Od 4. prosinca, Mars prolazi vašim 5. poljem ljubavi, užitaka i djece. Pomo i e vam u osvježavanju vašeg društvenog života, a oko 20. o ekujte kako e ljubav donijeti neo ekivana zadovoljstva. Vašem šarmu nitko ne e mo i odoljeti. No, ne o ekujte da e lanovi obitelji biti presretni vašim izborom partnera. Do ek Nove godine želite provesti samo s njim. Ako ste sami, pozovite k sebi najbliže prijatelje.

Novac i Posao Godinama ste frustrirani nemogu noš u popravljanja svoje inancijske situacije. Sada e se to promijeniti jer 23. glavni krivac Saturn napokon

izlazi iz vašeg polja prihoda. Osjetit ete da novac polako dolazi do vas, a vi ste, nadamo se, nau ili tešku lekciju upravljanja prihodima. Od sada e sve i i nabolje. Oko 6. trebate završiti jedan projekt na vrijeme, što ne e biti lako, stoga okupite ekipu koja e vam u tome pomo i.

Zdravlje Krajem mjeseca ste u središtu aktivnosti. Neki e se seliti ili renovirati dom, a Mladi Mjesec 21. donosi energiju i sre u. U stanju ste posti i sve što imate na umu kod ku e ili u pomaganju roditelju. Ipak, pojavljuju se i brige oko ovih pitanja; zadržite stabilnost kojom ete savladati sve prepreke. Oslonite se na prijatelje.

LjubaV ini se kako je ljubav ovog mjeseca povezana s putovanjem. Venera e u i u znaka Jarca 10.12., što osigurava zabavu za vrijeme blagdana. Najbolji na in za potpirivanje plamena ljubavi je odlazak na kra i put oko 21. S obzirom da vam je karijera u prvom planu, držite mobitel uz sebe, jer možete primiti važan poziv ak i u vrijeme praznika. Prepustite partneru organizaciju putovanja.

Novac i Posao Pripadate onim znakovima Zodijaka koji se pametno odnose prema novcu pa ve sada podvla ite crtu pod ovu godinu i razmišljate o planovima za sljede u godinu. Puni Mje-

sec 6. ukazuje na potrebu da to u inite do kraja prvog tjedna. On vam dodnosi dobru sre u, a mogu e je i da vas o ekuju dodatne nagrade na poslu. Uspjet ete u sre ivanju svojih ra una i organizirati plan za dospjele obaveze. Sada ste u mogu nosti za sebe kupiti neku stvar ve e vrijednosti. Vaš dom vam je tako er na pameti, a dobra vijest stiže u prvih nekoliko dana. Oko 24. ne potpisujte nikakve važne dokumente.

Zdravlje Saturn napušta vaš znak 23., a u dvije i pol godine boravka vam je donio brojna ograni enja i u enje životnih lekcija. Osjetit ete novu nadu i ljubav, nakon doživljenog preobražaja.

Ljubav Osobe koje volite uvijek želite razveseliti poklonom, ali vaša inancijska situacija vam to baš ne omogu ava. Odlu ite se za manje znakove pažnje, ljubav kojom ih dajete je ionako važnija. U vrijeme Punog Mjeseca 6.12., razmišljat ete o svojem najvažnijem odnosu, bilo romanti nom ili poslovnom. Ovo su izvrsni dani za komunikaciju s dragom osobom, a sljede i vikend je pun optimizma i zadovoljstva. Emocije su na vrhuncu, stoga se prepustite osje aju zaljubljenosti. Cijeli je mjesec prepun romantike.

Novac i Posao Ovo je jedan od klju nih mjeseci za vas jer 23. Saturn

ulazi u vaš znak. Postavit ete pred sebe veliki, dugoro ni cilj kako biste stvorili temelje za novu budu nost. Oko 21. trebate u initi potrebne promjene u vezi svojih inancija. Sada je vrijeme zatražiti pove anje pla e, stoga nemojte propustiti ovaj trenutak - djelujte odmah. Iskoristite prosinac za smišljanje bilo kakvog na ina za porast prihoda.

Zdravlje Saturn napokon izlazi (23.) iz vašeg polja izolacije i psihi kog zdravlja te donosi osje aj velikog olakšanja. Po nite više izlaziti i obnovite kontakte s prijateljima. Neka vaš optimizam odagna teške i turobne misli koje su vas dugo mu ile.

5. prosinca 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Rak

Lav

Djevica

22. 06. - 22. 07.

23. 07. - 23. 08.

24. 08. - 23. 09.

LjubaV Najbolja prosina ka vijest za Rakove je odlazak Saturna iz 5. polja ljubavi (23.12.). Ovo polje se odnosi na ljubav, seks, kreativnost i djecu, a Saturn karakterizira sve suprotno: ograni enja, hladno u, probleme i lekcije koje treba nau iti. Napokon ete se osloboditi njegovog hladnog stiska i aktivirati svoju kreativnu stranu. Lakše ete podnositi partnerovu želju za dominacijom i ljubomoru zbog vremena koje provodite na poslu.

Novac i Posao Osje ate snažan poriv za trošenjem novca na poklone za bližnje i sve one koje volite. Iako Jupiter u vašem polju zara-

de stvara povoljnu inancijsku klimu, to ne zna i da možete peglati karticu do mile volje. Oko 4. ete impresionirati sve oko sebe svojim poslovnim u inkom.

Zdravlje Nastojte uvati svoje zdravlje oko 6., kad se pojavljuje Puni Mjesec. On govori kako želite provesti vrijeme s prijateljima i lanovima obitelji u prazni no vrijeme. Ne iscrpljujte se odlascima na sva mjesta na koja vas pozivaju. Tamo gdje odete, nemojte se odavati uživanju u kulinarskim delicijama, jer postoji realna opasnost od nakupljanja neželjenih kilograma. Saturn ulazi u polje zdravlja 23. i u it e vas disciplini kad je rije o brizi za sebe.

Ljubav Planirajte izlaske po etkom prosinca. Ako ste u vezi, imate priliku provesti više vremena s voljenom osobom i tako smiriti nezadovoljstvo i njen osje aj zapostavljenosti. Prije ste bili zauzeti, a sad je vrijeme za romantiku. U prvoj polovici mjeseca imate priliku oti i zajedno na neki put, ali najbolji dani su 20.21. Mars u ku i partnerstva govori o sjajnim izgledima za one koji nisu u vezi. Od 23. slijedi dugo razdoblje stvaranja stabilnog i ozbiljnog odnosa koje e se temeljiti na odanosti i povjerenju.

Novac i Posao Sva je sre a što ste uspješni na poslu pa ete si mo i pri-

uštiti bogatu prazni ku feštu, naro ito nakon inancijski iscrpljuju eg prošlog mjeseca. Iako ste pomalo zabrinuti za stanje vašeg ra una po etkom prosinca, svi aspekti govore kako e vaš produktivan rad omogu iti pokrivanje svih troškova. Neki poslovni projekt bi vam mogao biti ponu en odmah nakon 21., to no po vašoj mjeri. Isplatit e vam se.

Zdravlje Posebno budite oprezni u danima oko Boži a, jer e uvjeti na cesti zahtijevati veliki oprez. Nastojte odmorni i trijezni ukoliko sjedate za volan. Uran simbolizira neo ekivane nezgode; obratite pažnju na 15., 20., 24. i 25.

Ljubav Mogu nosti za uživanje u ljubavi u prosincu imate kao rijetko kad ove godine, naro ito zahvaljuju i prijateljski postavljenom Mladom Mjesecu 21. u Jarcu. U polju ljubavi e se nalaziti ak 5 planeta. Ako ste sami, privla it ete pažnju i možda sresti nekog novog. Djevice u vezi e uživati s partnerom više nego ikad u 2014. Opustite se i uživajte u strasnoj ljubavi. Do ek Nove godine ete dugo pamtiti!

Novac i Posao Dajte sve od sebe u prvom tjednu prosinca i zadržite profesionalan izgled jer ste sad u središtu pažnje, naro ito oko Punog Mjeseca (6.), koji se pojavljuje u vašem polju ka-

rijere i napretka. Bolji položaj nosi zna ajnu dodatnu odgovornost i korištenje vaših posebnih talenata. O ekujte i prate u inancijsku nagradu. Cijeli mjesec ete biti pod radnim pritiskom, ali i zadovoljni svojom produktivnoš u. Od vas se puno o ekuje, a vi ste sposobni adekvatno odgovoriti.

Zdravlje Još uvijek puno brinete zbog inancijskih problema, ali izdržite do po etka sljede e godine, kad bi stvari trebale krenuti na bolje. Uživate brinuti o drugima, ali ne zaboravite na sebe. Provo enje vremena s obitelji i dobra situacija na ljubavnom planu vam diže raspoloženje i otpuhuje brige.

mjesecni

oSkoP osinac

Jarac

Vodenjak

Ribe

22. 12. - 20. 01.

21. 01. - 19. 02.

20. 02. - 20. 03.

Ljubav Planet ljubavi i ljepote od 10.12. prolazi kroz vaš znak, upravo u ovo blagdansko vrijeme. Vrijeme je da vas drugi primijete, stoga ete se upustiti u kupnju nove odje e i investirati dodatno u svoj izgled nekim tretmanom uljepšavanja. Bilo da ste u vezi ili sami, o ekujte kako ete biti primije eni na novogodišnjem slavlju. Mjesec u Biku djeluje arobno na vas.

Novac i Posao Želite uživati u blagdanima, ali prvo morate završiti s važnim projektom oko 6.12., u vrijeme Punog Mjeseca. Mogli biste dobiti zna ajnu nagradu za u injeno. Novac od povišice e vam dobro do i jer su i troško-

vi puno ve i ovaj mjesec. Svima je tako, ali Jarci e izdatke doživjeti na višem nivou. Možda razmišljate o kupnji nekretnine ili renoviranju doma. Oko 21. pažljivo iaberite nove projekte jer ste u stanju postaviti odli ne temelje za budu i uspjeh. Iskoristite podršku planeta do maksimuma.

Zdravlje

S toliko dobrih planeta u vašoj psihološkoj zoni nema potrebe za samo om; pozitivne vibracije prema Jupiteru u polju intimnosti donose mnoge ugodne trenutke. Prona ite zadovoljstvo u društvu s dragom osobom, jer nakon 23. i ulaska Saturna u zonu izolacije, dolazi dugotrajan period dubokog promišljanja.

Ljubav Puni Mjesec 6.12. e vas oduševiti jer svijetli u vašem polju ljubavi. Ovo su najromanti niji dani u ovoj godini na izmaku. Uran i Jupiter se udružuju kako bi vam pomogli. Ako ste sami, imat ete neo ekivanu priliku upoznati nekog novog. Oni u vezama e više vremena provesti s partnerom, kao nekad na po etku veze. Vi i vaš partner zra ite posebnim raspoloženjem, što primje uju svi oko vas. Zajedni ki izlasci i druženje s bliskim prijateljima e vas još više zbližiti. Uživat ete s izabranikom u mirnijoj i intimnijoj blagdanskoj atmosferi.

Novac i Posao Saturn vas je godinama ograni avao u razvoju kari-

jere, ali istovremeno i u io važnoj lekciji. Nakon 23. i njegovog izlaska iz ove zone, spremni ste primijeniti nau eno. Sada možete uživati u rezultatima napornog rada jer slijedi razdoblje manjeg pritiska. Dani oko 4. i 5.12. donose važnu vijest, a mogu je i iznenadni priljev novca. Naviknuli ste na promijenjene poslovne uvjete i osje ate se smireni i vedri.

Zdravlje Zadnjih desetak dana mjeseca želite provesti u privatnosti i miru. Neobi no za vas, ali više e vam odgovarati mirna druženja s prijateljima i partnerom nakon doga aja u prvom dijelu prosinca.

Ljubav Život se dramati no mijenja jer, nakon pojave Mladog Mjeseca 21., još etiri planeta prolaze vašim poljem prijatelja, društvenih aktivnosti i zabava. Ve dugo niste imali ovakvo razdoblje prepuno zbivanja, stoga planirajte što više druženja i izlazaka. Obitelj i partneri su važni, no vi ste sretni što vam okolina daje tako puno podrške.

Novac i Posao Ovo je najvažniji mjesec u godini jer Saturn 23.12. napušta 9. polje putovanja, obrazovanja i višeg uma. Time vas osloba a pritiska kojem ste bili izloženi. Sad se pripremate za važnu fazu u svojoj karijeri; neki e doživjeti ograni enja, ali je u

svakom slu aju potreban ozbiljan pristup i promišljen napor. Dobro bi bilo da sada razradite strategiju za napredak u sije nju. Uran vam daje prilike za pove anje prihoda u prvom dijelu mjeseca, ali o ekujte i ve e troškove. Pokloni, sje ate se?

Zdravlje Naporno ste radili pa je vrijeme da se malo i odmorite. Puni Mjesec 6. stavlja naglasak na vaš dom i obitelj. Osjetit ete kako ljubav predstavlja univerzalnu vrijednost u doba Boži a. Odazovite se pozivu na zajedni ki do ek Nove godine; sigurno ete se dobro zabaviti, jer položaj Mjeseca u kompatibilnom znaku Bika obe ava dobru zabavu u ugodnom društvu.

media

Vindijini kuhari na Svjetskom kulinarskom kupu osvojili zlato i broncu Vindijini kuhari Zoran Herman i Mladen Habunek osvojili su zlato i broncu na Svjetskom kulinarskom kupu održanom od 22. do 27. studenog u Luksemburgu. Na najve oj kulinarskoj smotri na svijetu natjecali su se kao dio hrvatske reprezentacije zajedno s hrvatskim Nacionalnim seniorskim i juniorskim mom, regionalnim mom Varaždinske županije te kuharima iz individualne kategorije. Zoran Herman osvojio je zlatnu medalju u kategoriji Kulinarska umjetnost koja se sastojala od sve anog menija od e ri slijeda za jednu osobu te e ri razli ita nger fooda za šest osoba. Ovo je ujedno i prvo najviše priznanje hrvatske reprezentacije na Svjetskom kulinarskom kupu. Mladen Habunek osvojio je bron anu medalju kao dio ma Varaždinske županije koji su predstavili svoja jela u kategoriji „hladna kuhinja“. Uz Hrvatsku, na natjecanju je nastupilo još 55 drugih zemlja; 590 kuhara i slas ara u individualnim kategorijama, 30 seniorskih nacionalnih mova, 15 juniorskih, šest regionalnih juniorskih mova i 48 regionalnih seniorskih ekipa, što sveukupno broji više od 1500 kulinarskih majstora. Na sajmu Expogast, gdje se manifestacija održala, uz takmi enja i kulinarske eksponate posje telji su mogli vidje mnogobrojne inovacije iz gastronomskom svijeta i kuša brojne delicije koje su ve inom nedostupne u svakodnevnom životu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “U niskim se cipelama ne mogu koncentrirati.” Victoria Beckham

media

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Trganci od pšeničnog brašna s umakom od mošta i jagoda Sastojci za trgance: - 100 g pšeni nog brašna - 0,05 l vode - prstohvat soli

Sastojci za umak: - 200 g še era - 0,2 l vode - jagode - 0,3 l mladoga crnog vina - klin i , crni papar, muškatni oraš i Tradicionalno i gotovo “priprosto” jelo naših krajeva, trgance, možete uz mrvu kreativnosti pretvoriti u pravu senzaciju na vašem obiteljskom stolu. Ovaj vam put preporu ujemo pripremiti trgance od pšeni nog brašna s umakom od mošta i jagoda.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Za po etak priprave potrebno je od pšeni nog brašna i vode zamijesiti tijesto. Zatim se tijesto natrga na komadi e koji se skuhaju u slanoj kipu oj vodi. Potom še er, za ine i vodu prokuhati u gusti še erni sirup, dodati vino i reducirati na pola. Dodati jagode i nastaviti reducirati. Protisnuti

RECEPT PLUS

kroz cjedilo da bismo dobili glatki umak. Trgance skuhati, staviti na maslac krušne mrvice i sme i še er. Prelijati umakom. Servirati u visokim ašama. Jelo je pripremila i preporu ila vrsna kuharica Sandra Nedeljko iz restorana i pansiona Mamica u Puš inama.

VINO TJEDNA

Pivski prhki kolačići

Tijesto za pizzu (od integralnog brašna) Izmrvljeni kvasac stavite u 100 ml mlakog mlijeka, dodajte žli icu še era te ostavite na toplom da nado e. Dignuti kvasac dodajte u posoljeno integralno brašno te zamijesite s preostalim (toplim) mlijekom i uljem. Razvaljano tijesto stavite u lim namazan uljem, nadjenite po želji i pecite oko 20 minuta na 200 stupnjeva Celzijevih.

SASTOJCI (za 6 osoba)

- 300 g integralnoga pšeni nog brašna akove kih mlinova - 180 ml mlijeka - 3 velike žlice ulja - 30 g kvasca - 1 žli ica še era - malo soli

Vrijeme je pripreme suhih boži nih slastica. Preporu ujemo napraviti ukusne pivske prhke kola i e. Od navedenih sastojaka napravite prhko tijesto i ostavite ga odmarati petnaestak minuta. Nakon toga tijesto tanko razvaljajte i narežite na krugove. Na svaki izrezani krug stavite marmeladu okusa po želji i sve zajedno preklopite te na kraju rubove spojite s vilicom. Kola i e stavite na masni papir i pecite ih na 180 °C oko 20 minuta. Kada su ispe eni, posipajte ih še erom u prahu i servirajte.

Sastojci za prhko tijesto: - 70 dag oštrog brašna - 1 vre ica praška za pecivo - 1 dcl piva - 1 dcl ulja - 25 dag margarina

Nadjev: - nekoliko žlica marmelade, okus po želji

Pinot crni vinarije Belović Berba i godina 2011. polu ila je u vinariji Belovi iznimno vino - pinot crni (alk. 14,5 %). Radi se o sorti koju vinari nazivaju “sortom strasti” i vinari je posebno vole i cijene. Pinot crni, koji je odnjegovala obiteljska vinarija Belovi , suho je i kvalitetno vino koje e odli no pristajati uz crvena mesa, divlja , slavonske kobasice i kulen. (rr, zv)

5. prosinca 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT ČAJA

Mirisi i okusi “liječnika s Istoka” - klinčić Svježi cvjetovi su ruži asti, a nama su poznatiji u osušenom obliku u r aPiše: Krešimir Šoštarko, vlasnik vo- sme oj boji te nalikuju avli ima duljine 12 do 16 dućana ČokoČaj Čakovec milimetara dok slatkasto-trpak i vrlo jak okus zapravo otkriva riznicu lin i , karanfili ili zdravlja u tom malom „ aklin ek tradicionalno vli u“. je omiljen zimski za in Prvi put klin i se spoposebno u boži no vrijeme. minje u kineskim zapisiStanovnik je, naj eš e u kom- ma još 400. g. pr. naše ere, binaciji s cimetom, a katkad i a anti ki narodi, posebno umbirom, u mnogim slasti- Rimljani, upoznali su ovaj vricama, kola i ima, kuhanom jedan za in preko arapskih vinu i kompotima. Ovaj aro- trgovaca. Tradicionalna mati ni za in u biti je nezreli, kineska medicina koristi neotvoreni cvjetni pupoljak klin i od davnina u lijezimzelenog tropskog drve- enju probavnih smetnji, ta iz roda mirta, a, iako je proljeva, hernije, lišajeva, poznat u kuhinji, manje su atletskog stopala i gljipoznatija njegova ljekovita vi nih in ekcija dok indijski svojstva. ayurvedski iscjelitelji njime Klin i , botani kog naziva lije e dišne i probavne tegobe. Syzygium aromaticum, podri- Povijesti medicine klin i je jetlom je s Indonezijskih oto- dobro poznati lijek. Tako su ka za ina, odnosno sjevernih se srednjovjekovni njema ki Moluka. travari smjesom klin i a boriDanas se uzgaja u Brazilu, li protiv gihta, a rani ameri ki Indiji, Šri Lanci, Tanzaniji, Ma- lije nici koristili su ga za lijedagaskaru i na Pembi. enje probavnih problema i

dodavali su ga gorkim biljnim lijekovima kako bi bili ukusniji. Isti ti lije nici prvi su napravili i ulje od klin i a kojim su masirali desni kako bi olakša-

li zubobolju, a tu praksu su kasnije od njih preuzeli moderniji stomatolozi. Poznato je da, ukoliko vam se javi zubobolja, uzmete li na bolni zub i zagrizete klin i , bol e ubrzo nestati. Osim toga klin i je poznat i kao borac protiv brojnih bakterija i parazita pa su ve dobro poznati prirodni lijekovi kojima se možemo riješiti parazita iz svog organizma. Potrebno je pomiješati sjemenke mljevenog lana i mljeveni klin i te takav prah konzumirati s jogurtom

ili pak u kojoj god drugoj hrani, taj proces ponavljati dva tjedna po tri dana uzastopce uzimati mješavinu putem hrane, dva dan a naprav iti stanku pa opet t ri dana ponov iti proces. Ljudski organizam više ne e biti dom parazitima koji su uzro nici brojnih bolesti, a ovaj postupak valja ponavljati barem dva puta godišnje kako bi se o istili od parazita. Klin i sadrži eugenol, kariofilen i tanin, koji imaju jaka antimikrobna svojstva. Te tvari putuju krvotokom ubijaju i si ušne parazite, njihova jajašca i li inke. Ispiranje usne šupljine razrije enim uljem ili žvakanje pupova klin i a ublažava grlobolju. Japanski znanstvenici otkrili su da, poput mnogih za ina, klin i sadrži antioksidanse koji pomažu sprije iti ošte enje stanica koje može rezultirati rakom. Nedavno istraživanje pokazalo je da je klin i najbolji antioksidativni za in zbog visoke razine enolnih spojeva. Osim toga klin i

je stimulans, lokalni antiseptik i blagi anestetik. Ima pozitivne u inke na želu anu sluznicu, opušta glatke miši e koji oblažu probavni trakt, djeluje protiv povra anja i nadutosti te op enito poti e pravilan rad probavnog sustava. U narodu se smatra da otapanje dvaju cijelih klin i a u ustima, bez žvakanja ili gutanja, pomaže obuzdati želju za alkoholom, a kao še er na kraju vrijedi spomenuti da je klin i i odli an a rodizijak. Uobi ajeno dnevno doziranje klin i a je 2-5 grama praha, a od klin i a i cimeta može se spremiti mirisan, ukusan i ljekoviti aj. Receptura je vrlo jednostavna, u pola litre vode stavimo dva štapi a cimeta i šest cijelih klin i a. Kuhano 15 minuta, a potom procijedimo i pijemo dvije do tri šalice aja dnevno. Oba ova za ina sigurno e i u šalici aja pokazati svoje blagodati za zdrav, io i ist organizam od svih neda a. Zato, ove zime neka klin i bude stanovnik vaših boži nih slastica, ukusne šalice aja, a posjetite li koji adventski sajam i ugrijete li se ašom kuhanog vina, uživajte u njemu, pružite nepcu da vas u ini pravim degustatorom i poznavateljem okusa, otkrijte u paleti okusa vina i za ina, onaj najzdraviji, okus "lije nika s Istoka“, aromati nog i finog klin i a.

Hrvatska poljoprivredna agencija potvrdila domaće porijeklo i kvalitetu piletine Cekin Dodjela znaka MESO HRVATSKIH FARMI još je jedan dokaz da članica Grupe Vindija – Koka osluškuje potrebe i želje suvremenih potrošača koji traže kvalitetnu i zdravu hranu koja je proizvedena lokalno. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) dodijelila je proizvodima varaždinske tvrtke Koka d.d. znak MESO HRVATSKIH FARMI kojim potroša e in ormira o doma em porijeklu pile ih proizvoda Cekin te promi e daljnji razvoj peradarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Osim što znak MESO HRVATSKIH FARMI potroša ima jam i da je rije o proizvodu hrvatskog porijekla, on je i jamstvo da se u proizvodnji strogo primjenjuju na ela sljedivosti, sigurnosti i kontinuiteta u unapre ivanju proizvodnje.

Kupnjom proizvoda s oznakom MESO HRVATSKIH FARMI potroša i podržavaju doma u prehrambenu industriju i uvaju doma a radna mjesta. Piletina Cek in svojim okusom ve godinama osvaja doma e i strane potroša e, a potvrda HPA još je jedan dokaz da Koka osluškuje potrebe i želje suvremenih potroša a koji traže kvalitetnu i svježu hranu. Cekin 100 posto doma i i svježi proizvod, za razliku od uvoznih, iz proizvodnje stiže na police u roku jednog dana. Tako er, njegov zaokruženi

proizvodni ciklus od polja do stola po inje uzgojem žitarica za proizvodnju sto ne hrane i nastavlja se prirodnim uzgojem peradi te obradom piletine u najsuvremenijim uvjetima. Takav pristup omogu uje potpunu kontrolu nad kvalitetom proizvoda, pa Koka jam i kako na stolove dolazi samo najbolja i najzdravija doma a piletina. Od samoga po etka Vindija kontinuirano ulaže u pogone i edukaciju svojih zaposlenika kako bi osigurala vrhunsku kvalitetu proizvoda. Oznaka je dodijeljena za tri skupine proizvoda: pile ih

trupova za pet avorita – Grill, Roster, Varaždinski pohanci, Kalibro i Grilko, skupine pile eg rasjeka s predvodnicima mini i obiteljskih pakiranja mini filea i odrezaka filea prsa te skupine mariniranih proizvoda koje predvode Gavelino i pet Filetina te ražnji e Kids.

media

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u listopadu 2014. Model

koli ina udio, %

Ĺ koda Octavia

134

Renault Captur

105

4,21%

Volkswagen Golf

103

4,13%

Volkswagen Polo

3,85%

Dacia Sandero

3,33%

Renault Clio

3,21%

Toyota Yaris

3,21%

Mazda 3

3,00%

Volkswagen Passat

5,37%

2,44%

10 Dacia Duster

1,92%

11 Opel Corsa

1,92%

12 Peugeot 208

1,88%

13 Fiat 500

1,80%

14 Renault Megane

1,80%

15 Opel Astra

1,64%

16 Ĺ koda Rapid

1,64%

17 Kia Cee'd

1,60%

18 Hyundai ix35

1,56%

19 Toyota Auris

1,56%

20 CitroĂŤn C4

1,52%

21 ostali

1208

48,40%

UKUPNO

2496

100%

Mini 'Must Have Edition' OsmiĹĄljena je nova akcijska ponuda za MINI Countryman Cooper D koji sada dolazi s vrlo atraktivnom cijenom i sa posebnim â&#x20AC;&#x17E;Must Have Editonâ&#x20AC;&#x153; vrlo bogatim paketom uklju ene opreme. Cijena Minija Countryman Cooper D 'Must Have Edition' je 27.900 â&#x201A;Ź. U kona nu cijenu uklju en je PDV, te posebni porez, kao i MINI servisni paket (traje 5 godina ili 50.000 km ovisi ĹĄto prije nastupi). U suradnji s BMW Financial Services pripremljeni su i akcijski uvjeti financiranja s kamatom od 5,5% i troĹĄkom obrade od 0,75%.

Izvor: Promocija Plus

StiĹže nova Corvetta Z06 Chevrolet Corvette Z06 je najmo niji i tehnoloĹĄki napredni model u 62-godiĹĄnjoj povijesti ovog kultnog automobila. Z06 Coupe u ponudi je po cijeni od 99.500â&#x201A;Ź, a kabriolet model e po eti na 104.500â&#x201A;Ź (maloprodajne cijene za Njema ku), a isporuka e po eti u prolje e 2015. godine. Nova Corvette Z06 ima 6,2 litreni V8 motor koji razvija 659 KS te 881 Nm okretnog momenta. Aerodinami an paket je od karbonskih vlakana, elektroni ki di erencijal je s ograni enim proklizavanjem, a dostupna je sa 7 stupanjkim ru nim ili novim 8 stupanjskim automatskim mjenja em.

NOVOOTVORENA TRGOVINA AUTODIJELOVIMA

BESPLATNA UGRADNJA () 23'& 3 435()*& ULJA I FILTERA, TE AMORTIZERA, ,- % ,/

7&8&2'39: ; $

d.o.o.

www.alfacar.hr

Za one kojima serijske per ormanse nisu dovoljne Chevrolet nudi 'Per ormance Package' uz doplatu od 16.500â&#x201A;Ź. Ovaj je pakeet razvijen iz Corvette Racing, a izme u ostalog uklju uje Brembo kerami ke diskove, podesive aerodinami ke kom-

ponente sprijeda i straga te Michelin Pilot Super Sport Cup pneumatike. Za ravnoteĹžu per ormansi i u inkovitosti, Z06 iskoriĹĄtava isti trio naprednih tehnologija uvedenih na Corvette Stingray - izravno ubrizgava-

nje, Active Fuel Management (cilindar deaktivacije) i stalno promjenjiv rad ventila i iskoriĹĄtava ih s novim, u inkovitijim kompresorom. Corvette Z06 koristi i druge tehnologije uvedene na modelu Corvette Stingray, uklju uju i i upotrebu laganih materijala i naprednih tehnologija. Od ostalih tehnologija izdvajamo tre u generaciju Magnetic Selective Ride Control amortizera koji su standardna oprema te se mogu prilagoditi za udobnost ili maksimalne per ormanse, elektroni ki di erencijal s ograni enim proklizavanjem, pet postavki managmenta motora...

*GRATIS BALANS, NOVI VENTIL I + poklon 155 / 70 R13 FALKEN 75T AS200 155 / 70 R13 VREDESTEIN 75T SNOWTRAC 3

mpc mpc

312,41 kn 364,18 kn

175 / 65 R14 VREDESTEIN 82T SNOWTRAC 5 175 / 65 R14 CONTINENTAL WINTERCON. 82T TS850

mpc mpc

463,93 kn 477,14 kn

175 / 70 R14 UNIROYAL 88T XL MSPLUS 77 175 / 70 R14 VREDESTEIN 88T SNOWTRAC 3

mpc mpc

487,28 kn 539,51 kn

185 / 70 R14 FALKEN 88T HS435

mpc

380,00 kn

185 / 65 R15 FALKEN 88T HS449 185 / 65 R15 VREDESTEIN 88T SNOWTRAC 3 185 / 65 R15 CONTINENTAL WINTERCON. 88T TS850

mpc mpc mpc

420,83 kn 477,96 kn 531,79 kn

195 / 65 R15 FALKEN 91T HS449 195 / 65 R15 VREDESTEIN 91T SNOWTRAC 3

mpc mpc

418,14 kn 466,95 kn

205 / 55 R16 MINERVA 91H S110 205 / 55 R16 FALKEN 91H HS449

mpc mpc

445,13 kn 569,34 kn

215 / 55 R16 FALKEN 93H HS449

mpc

713,63 kn

215 / 65 R16 FALKEN 98H HS449

mpc

739,53 kn

225 / 45 R17 VREDESTEIN 94H XL WINTRAC XTREME

mpc 1079,73 kn

205 / 75 R16 C BARUM SNOW 2 110/108R 205 / 75 R16 C FALKEN HS437 110/108R

mpc mpc

791,78 kn 880,00 kn

225 / 70 R15 C HANKOOK WINTER

mpc

817,00 kn

# $% !"

& ' $ $ $ &()*+' ,- , - / 0, - 1 0

5. prosinca 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

RenaultNissan prodao 200.000 električnih vozila

Citroën C4 Cactus fura svoj stil

Citroën je ponosni sponzor KHL Medveš ak, što je razlog zajedni ke suradnje s trgovinom Sportina, jednim od glavnih sponzora tima. Citroën C4 Cactus našao se u ulozi modela, uz hokejaše KHL Medveš aka, koji su u odje i urbanih modnih marki iz Sportine snimili editorijal.

Završno snimanje organizirano je ju er u trgovini Sportina, u kojoj je organizirano druženje s kupcima, slikanje s Medvjedima i brojne atraktivne nagrade sponzora. Citroën C4 Cactus, automobil koji odgovara na pitanje današnjice, uspješno je odgovorio na još jedan izazov.

Peugeot 308 SW - Taxi godine Peugeot 308 SW izabran je za «Taxi godine 2014.-2015.» od strane francuskog magazina L’O ciel du Taxi. Peugeot 308 SW 2.0 BlueHDi 150 izabran je jer najbolje udovoljava svim potrebama profesionalnih taksista, a tako su odlu ili itatelji magazina L’O ciel du Taxi i žiri sastavljen od automobilskih novinara i predstavnika taxi ins tucija. Ove godine nominiran je 21 model, isklju ivo s dizelskim, te hibridnim dizelskim ili benzinskim motorima. Modeli su morali bi prilago eni speci nim zahtjevima taksista i komercijalizirani izme u svibnja 2013.

i lipnja 2014. godine. Ova nagrada još je jedna u nizu dodijeljenih modelu Peugeot 308, od kojih su neke «Car of the year 2014.», «Kompaktni automobil godine» magazina l'Automobile i «Flotni auto godine 2014.». Žiri je model Peugeot 308 SW odabrao zbog e kasnos šasije i užitka u vožnji, visoke kvalitete završne obrade, udobnos i velikog prtljažnika. Model je ve naru en u više od 50.000 primjeraka.

Alijansa Renault-Nissan prodala je svoje dvjestotisu ito elektri no vozilo i sad drži 58%-tni udio na tržištu vozila nulte emisije. Elektri na vozila Renaulta i Nissana zajedno su prevalila oko 4 milijarde kilometara s nultom emisijom – dovoljno da Zemlju obi u 100.000 puta. Elektri na vozila Renault-Nissan’s tako su uštedjela 200 milijuna litara goriva – dovoljno da se ispuni oko 80 bazena olimpijske veli ine. Elektri na vozila Alijanse tako er predstavljaju 450 milijuna kg CO2 koji nisu ispušteni tijekom vožnje. Alijansa je svoje dvjestotisu ito vozilo prodala po etkom studenoga, otprilike

etiri godine poslije predstavljanja Nissana LEAF, prvog serijskog elektri nog automobila na svijetu. Nissan LEAF i dalje je najprodavanije elektri no vozilo na svijetu u povijesti automobilske industrije. Od sije nja do prvog tjedna studenoga ove godine Alijansa je prodala oko 66.500 elektri nih vozila – što je pove anje od oko 20% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Alijansa prodaje oko dva od ukupno tri prodana primjerka elektri nih vozila diljem svijeta, me u njima i Twizy, Renaultov dvosjed namijenjen gradskoj vožnji, i kombi Nissan e-NV200 koji se prodaje u Europi i Japanu.

Peugeot lansira 508 u Kini

Peugeot je na salonu automobila u gradu Guangzhou na jugu Kine javnosti

predstavio novi Peugeot 508, koji e u toj zemlji biti komercijaliziran u sije nju 2015. godine. Lansiranjem modela 508, koji se za to tržište proizvodi u tvornici u kineskom Wuhanu, Peugeot širi svoju ponudu i prisutnost u strateški važnom segmentu velikih limuzina, tradicionalnom za marku. Time se nastavlja snažan rast u Kini: krajem listopada 2014., s više od 314.000 prodanih primjeraka, prodaja marke porasla je 41%, gotovo etiri puta više od rasta tržišta (+11%). Peugeot 508 u Kini e službeno biti lansiran 9. sije nja 2015. godine povodom Brand Night u Pekingu, a objedinjavat e sve tehnološke inovacije, novi dizajn, nove motore i opremu poput dodirnog ekrana, kamere za vožnju unatrag ili sustava za nadzor mrtvog kuta. U prvoj godini komercijalizacije Dongfeng Peugeot planira prodati 40.000 primjeraka 508-ice, a s njenim dolaskom na tržište imat e najširu ponudu modela ikada na tom tržištu. Kina više nego ikad predstavlja strateški izazov za marku

Peugeot. Do 2015. godine Peugeot e tamo imati 530 koncesionara koji e pokrivati 85% kineskog teritorija. Cilj prodaje je 450.000 primjeraka godišnje, što je za 20% više od prodaje ostvarene u 2014. godini.

VREMEPLOV

11. prosinca 1894. je u Parizu otvoren Exposition Internationale de Velocipidie et de Locomotion Automobile, prvi svjetski auto salon, a bila su izložena etiri automobila.

NAJBOLJA PONUDA ZIMSKIH GUMA Najpovoljnije cijene u gradu...

Tel. 040/33 71 52 098/496-362 098/236-361 RADNO VRJEME: pon-pet: 8 -17 sati sub: 8 - 12 sati

Servis za sve vrste vozila

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija ZANIMLJIVOSTI

Računala kojima ćemo upravljati očima Mark Zuckerberg preuzeo je kompaniju Oculus, proizvo a a nao ala za virtualnu stvarnost Ri VR za ak dvije milijarde dolara. Prilikom ove akvizicije Mark Zuckerberg rekao je kako su Oculus kupili prvenstveno zbog “nove komunikacijske platforme i jer vjeruju da njihova platforma predstavlja budu nost ra unarstva i zabave te podsje a na trendove u ra unalnoj tehnologiji u posljednjih pedeset godina u kojima je postignut nevjerojatan napredak od velikih mainframe ra unala koja su bila ‘udaljena i impersonalna’, preko stolnih ra unala, do prijenosnika koje smo mogli nosi svuda sa sobom”. Prirodni napredak ukazuje na to da e budu a ra unalna pla orma bi još bliža našim tijelima, odnosno tu emo pla ormu nosi kao nao ale i njome emo upravljati putem o iju. Dakle, u Facebooku vjeruju kako e upravo tehnologija koju razvija Oculus omogu i razvoj ra unala kojima emo upravljati o ima, prenijeli su na Business Insideru, i dodali da e ova tehnologija bi sli na, ali puno naprednija u odnosu na Googleove nao ale. Izvršni direktor Oculusa Brendan Iribe nedavno je rekao kako je njihov kona ni cilj “smanjenje veli ine trenutnih nao ala za virtualnu stvarnost te bi se one u budu nos trebale smanji na veli inu klasi nih nao ala, a ako s njima budemo mogli upravlja o ima ovo e bi ra unalno su elje kakvo još nikada nismo vidjeli ni doživjeli”.

TEHNOLOGIJA

Nakon pametnih telefona novi hit je - pametna odjeća! Proteklih godina sve je više ure aja postalo “pametno” – nakon smartphonea, sljede i veliki hit me u korisnicima jesu pametni satovi, a na red dolazi i pametna odje a. Ve 2016. kre e prodaja odje e s ugra enim senzorima koja e pratiti otkucaje srca, tlak, disanje korisnika i sli no. Jedan od primjera takve pametne odje e jest pametna majica koja je predstavljena na ovogodišnjem US Openu koja mjeri otkucaje srca i disanje te je putem Bluetootha povezana s pametnim telefonom na kojem se onda prikazuju rezultati tih mjerenja. Pametne majice i druga odje a mogu sadržavati puno više senzora te su još bliže koži, takve majice mogu skupljati puno više informacija u odnosu na satove ili itness-narukvice.

Prve takve pametne majice dosad su razvijale sportske kompanije i bile su prvenstveno namijenjene sportašima, no u posljednje vrijeme na razvoju takve odje e rade i kompanije koje nisu specijalizirane samo za sport te e biti namijenjene puno ve em broju korisnika.

S obzirom na to da e ovi ure aji skupljati zdravstvene podatke o korisnicima i slati ih u posebne aplikacije na pametnim telefonima koje e ih obra ivati i ukazivati na potencijalne probleme ili e u nekoj budu nosti same obavještavati lije nike o njima, takva bi odje a, jednako kao i pametni satovi, mogla utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja korisnika koji e na vrijeme mo i saznati i reagirati na probleme. Kako tehnologija napreduje velikim koracima, sigurno je da možemo o ekivati i nove inovacije na tržištu pametne odje e i nosive tehnologije te bi uskoro ve ina majica koje nosimo mogla imati ugra ene senzore koji e pratiti zdravstveno stanje korisnika, sportske aktivnosti, upozoravati ih kad se premalo kre u i sli no. (izvor: portal zimo.dnevnik.hr)

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Odličnu zabavu priredili Fijakeri iz Osijeka! Ni posljednji vikend u mjesecu studenomu nije mogao pro i bez dobre atmosfere uz zabavnoglabzenu emisiju “Fio show”. Za dobro raspoloženje i pomalo ve blagdanski š mung pobrinula se grupa Fijakeri, koja je s gla iz Osijeka. Gledatelje su zabavili nizom pjesma koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Nisu izostali ni savje za zdrav život od stalnog sponzora emisije, kralja ešnjaka. Gledaju svi - gledajte i Vi! (rr)

5. prosinca 2014.

PETAK, 05.12.

SUBOTA, 06.12.

NEDJELJA, 07.12.

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r) Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Novi milenij (r) 13:30 GET Report 14:05 Zagrljaj ljepote 15:00 TV prodaja 15:30 akove ki kutak (r) 16:15 Glas manina (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:40 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

20:00 Kajkanje (r) 20:50 Ju er, danas, sutra 21:05 Narodno veselje,show 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20

14:15 15:00 15:30 16:00 16:10

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Obzori (r) Ju er, danas, sutra Lifestle Vijes dana TV podaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:10 21:20 22:10 22:40 23:15 02:00

PETAK, 05.12.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:50 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Privredni.hr 24 sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Poluge razvoja Varaždin info VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Vicovizija (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 06.12.

06:58 07:00 07:05 07:30 07:45 08:20 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Moja Istra (R) Mali oglasi Iz prošlos Shi Sportski zoom (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV Prodaja Europa u fokusu 24 sata vijes TV Prodaja Otvoreno nebo (R) TV Prodaja TV Ordinacija (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

NEDJELJA, 07.12.

07:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:50 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 19:00 19:15 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Paleta portreta (R) Druga strana (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Razgovori (R) Po dragome kraju (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Poluge razvoja (R) 21:00 Ve er uz lm 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

PONEDJELJAK, 08.12.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:55 12:55 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Od Mure do Drave Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 08.12. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:35 14:40 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Druga strana (R) TV Prodaja Zajedno (R) 24 sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi TV Razglednica TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Po dragome kraju Sportski zoom (R) Varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 09.12.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra GET Report

21:50 Novi milenij 22:25 Vijs dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

UTORAK, 09.12.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV razglednica Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zastupni ki klub Sve ana sjednica Gradskog vije a Lepoglava VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes TV ORDINACIJA Mužikaši i pajdaši (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 10.12.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00

02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Novi milenij (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Vijes dana Dom 2 Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SRIJEDA, 10.12.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:45 13:00 13:15 13:30 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30

22:00 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja 24 sata vijes TV Prodaja TV Ordinacija (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Otvoreno nebo Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Paleta portreta Vicovizija Sve ana sjednica Gradskog vije a Preloga (R) Rezervirano vrijeme VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

ČETVRTAK, 11.12.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 10:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Planet Coa a (r) TV prodaja Bujica (r) Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Planet Croa a Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

ČETVRTAK, 11.12.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:45 21:00 22:05 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Kratki rezovi 24 sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Razglednica Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza IZ Prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana Mali oglasi Razgovori Sve ana sjednica Gradskog vije a Lepoglava (R) VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CROATIA CROA CR O TIA OPEN VARAŽDIN 2014.

Domaćinima odličan plasman u svim kategorijama PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVI

Malo koga ravnodušnim ostavljaju plesa i sportskih plesova. U Varaždinu je, po 13. put zaredom, održan bodovni turnir Croatia Open Varaždin, u organizaciji Hrvatskoga sportskog plesnog saveza i Sportskoga plesnog kluba Varaždin te ZSU-a Grada Varaždina. Natjecalo se 95 plesnih parova iz 27 klubova i tri države, Hrvatske, Slovenije i Ma arske, u standardnim plesovima koje ine engleski valcer, tango, be ki valcer, slow ox i quick step, te latinoameri kim - samba, cha

cha cha, rumba, paso doble, jive. Posebni gosti ve eri bili su svjetski prvaci u najtežoj plesnoj disciplini, kombinaciji deset plesova, Miha Vodi ar i Nadiya Bychkova, koji su oduševili publiku svojim programom. lanovi kluba organizatora bili su posebno uspješni, pa su tako Tihana Vusi i Jurica Kavran u kategoriji Mladež osvojili dva prva mjesta u obje kombinacije.Vedran Sraga i Iva Risek bili su najbolji u kategoriji Starija mladež, u standardnim plesovima, dok im je u latinoameri kim plesovima pripalo drugo mjesto.

Tin Sanjkovi i Milana Chekanova, tako er u kategoriji Starija mladež, najbolji su bili u latinoameri kim plesovima, dok su u standardnima zau-

zeli drugo mjesto. U kategoriji Veterana, Valentina i Marinko Pata ta prvi su bili u standardnim, a drugi u latinoameri kim plesovima.

Tihana Vusi i Jurica Kavran

Plesna bajka Tihane i Jurice Tihana Vusi i Jurica Kavran kao par plešu ve etiri i pol godine. Jurica je akov anin i pleše od osme godine. Tihana je Varaždinka i pleše od desete godine. Državni su prvaci u kategoriji Mladež za 2014. u sve tri discipline: standardni, latinoameri ki i kombinacija deset plesova.

Valentina i Marinko dvadeset godina plešu zajedno! Bra ni i sportski par Valentina i Marinko Pata ta iz Strahoninca zajedno plešu ve dvadeset godina. Uspješno se natje u u kategoriji Veterana, te su ovogodišnji

dvostruki državni prvaci u stadardnim i kombinaciji deset plesova. Valentini je najdraži engleski valcer, dok bi Marinko uvijek prvo izabrao slow ox.

Državni prvaci Iva i Vedran Valentina i Marinko Patafta

DIJELIMO 3 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA 2” “Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pokrenule su nagradnu igru kojom sve ljubitelje filmske umjetnosti nagra uju s tri puta po dvije besplatne ulaznice. Ovaj tjedan nagra ujemo vjerne itatelje ulaznicama za filmsku komediju “Kako se riješiti še a 2”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo Vas da

pošaljete svoje ime i prezime i mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 10. prosinca 2014. godine. Posebna napomena: Kako svim našim itateljima želimo dati jednaku priliku za dobar provod, uvedeno je pravilo mogu nosti jednomjese ne prijave na natjecanje. itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može taj mjesec više sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo!

NAGRADNO PITANJE: Navedite ime redatelja filma “Kako se riješiti šefa 2”.

Sudjelovali su na dva svjetska prvenstva i upravo se spremaju na još jedno. Kako su nam rekli, Jurica najradije pleše rumbu, dok su Tihani najdraži engleski valcer i cha cha cha. Najponosniji su na 34. mjesto na svjetskom prvenstvu u latinoameri kim plesovima.

Varaždinski par Iva Risek i Vedran Sraga, sedamnaestogodišnjaci, tako er su državni prvaci u sve tri discipline sportskog plesa. Kao par osvojili su 16 titula prvaka u nizu, te su tri puta bili u polufinalu svjetskog prvenstva. Vedran je dosad osvojio ak 27 titula zaredom. Najdraži su im standardni plesovi - Ivi engleski valcer, dok je Vedranu draži slow ox.

Iva Risek i Vedran Sraga

Tin i Milana najviše uživaju u - sambi Od svoje devete godine pleše i sedamnaestogodišnji Tin Sanjkovi iz akovca, a njegova partnerica Milana Chekanova, ro ena u Moskvi, od svoje osme godine. Iako su novi par, i zajedno plešu tek tri mjeseca, ve su zabilježili odli an uspjeh na jednom od najve ih svjetskih WDSF turnira, Austrian Openu u Be u, gdje su se uvrstili u polufinale i osvojili deveto mjesto u latinoameri kim plesovima. Ples u kojem ovo dvoje najviše uživa je samba.

Milana Chekanova i Tin Sanjkovi

sport@mnovine.hr

ODBOJKA

ZAJEDNICA SPORTOVA

PRVA hrvatska odbojkaška liga

Neo ekivani poraz Centrometala na doma em terenu Još jedna gorka pilula za odbojkaše Centrometala. Kod ku e su prosuli dva boda u utakmici protiv posljednjeplasirane Rijeke... Ovim osvojenim bodom Centrometal je i dalje, me utim, etvrti na tablici. Od po etka je Rijeka pokazala da bi mogla iznenediti. Igrali su bez respekta i poveli 13:10. No Centrometal je to brzo okrenuo, poveo 19:16, kasnije 21:17 i odli nim napadima Demirovi a dobio set s 25:22. Posavcu i Kurtešu baš i nije išlo, no sjajni Demba i srednjaci su to nadoknadili. Drugi set je izjedna en do polovice seta. Tada Cen-

trometal isklju ivo preko Demirovi a dolazi do prednosti od tri poena. U završnicu ulaze s 23:21. Demirovi promašuje servis, poen kasnije i kovi je u mreži i Rijeka izjedna uje. Od tada se mom adi izmjenjuju u set-loptama. Centrometal svoje etiri nije iskoristio. U svim situacijama gosti su prošli u napadu. Gosti su svoju tre u iskoristili. U tom periodu Kurteš dva puta gubi poen u napad, Posavec jedan, na kraju i Demirovi ne prolazi i Rje ani dobivaju set s 31:29. No pribrao se Centrometal i u tre em setu poveo 16:6, te tu riješio set. Na kraju je završio 25:20.

etvrti set je izjedna eno do 12. poena. Rijeka s pet uzastopnih poena prije svega greškama na prijemu doma ih dolaze po prednosti od 17:11. Pritisnuo je Centrometal i došao na zaostatak od svega jedan poen. No završnica ide na ruku hrabrijim Rje anima s 25:22. U petom setu Rijeka je povela 7:4, Centrometal izjedna io na 10:10. No opet su u završnici gosti hrabriji i odlu niji, kod doma ih svi u gr u i rezultat svega je 15:11 za goste. U devetom kolu naredni vikend gostuje u Rovinju. Istrani su trenutno šesti na prvenstvenoj tablici s devet

OKM CENTROMETAL – MOK RIJEKA 2:3 (25:22, 29:31, 25:20, 22:25, 11:15)

Dvorana NCG Aton u Nedeliš u, gledatelja 100. Suci : Milinovi , Peri (oba Zagreb). OKM Centrometal : Palinkaš, i kovi , Pu a, Gotal, Juras, Petran, Kopa evi , Posavec, Kurteš, Novak, Stankovi , Demirovi (treneri Kiri i Kova i ). MOK Rijeka : Lasi , Juriši , Hrabrov, Osojnak, ule, Smiljani , Duki , ulovi , Brajkovi , Jur evi (trener Liveri ).

bodova, imaju tri pobjede i pet poraza. Prvi susret u Nedeliš u Centrometal je dobio lagano s 3:0 (14, 15, 17). No s obzirom na jako promjenjive nastupe me imurske ekipe tu je sve mogu e.

Primaju se prijedlozi na najsportaše i ekipe 2014. Zajednica sportskih udruga i saveza Me imurske županije raspisala je natje aj za najsportaša, najsportašicu, mušku i žensku ekipu, kao i dodjelu Priznanja “Franjo Pun ec” za životno djelo i godišnje priznanje. Prijedloge mogu slati svi savezi i klubovi.

Klubovi tako er mogu predlagati najbolju sportašicu i najboljeg sportaša, najbolju žensku ekipu, najbolju mušku mom ad te darovite sportašice i sportaše. Prijave se primaju do 31. prosinca. Proglašenje slijedi po etkom velja e 2015. godine. (ri)

ŠAH PRVENSTVO Me imurja u brzopoteznom šahu

Velika borba Saše Vidovi a i Vladimira Lovren i a Nakon velike neizvjesnosti i istog broja osvojenih bodova (9,5), Saša Vidovi (Strahoninec) je zbog kriterija – kumulativ postao prvak Me imurja u brzopoteznom šahu na prvenstvu koje je odigrano u Strahonincu. Isti broj bodova skupio je i igra Me-

imurja Vladimir Lovren i , koji je na kraju završio ipak kao drugi. Nastupilo je 20 igra a koji su igrali u švicarskom sustavu 11 kola. Za svaki potez igra je imao po 3 sekunde. Vrlo dobar bio je i Sašin brat Mario Vidovi , koji je osvojio tre e mjesto s 9 bodova. (ri)

STOLNI TENIS SVE ANA PROSLAVA velikog jubileja STK-a Mihovljan

Klub s najviše trofeja u Me imurju proslavio 60 godina rada U petak, 28. studenoga u dvorani Sportskog doma Mihovljan održana je proslava 60 godina rada najuspješnijega me imurskog stolnoteniskog kluba - STKa Mihovljan! Na sve anoj obljetnici bili su prisutni predstavnici Grada akovca, Me imurske županije, predsjednik Stolnoteniskog saveza Hrvatske te mnogi igra i i simpatizeri stolnog tenisa. Mihovljanski klub je najtrofejniji sportski klub u Me imurju, a svojevremeno je bio i u samom vrhu hrvatskoga stolnog tenisa. Djelovao je u raznim uvjetima, nekoliko puta (prvenstveno

tajnik i trener Robert Mikac uru ili su zahvalnice zaslužnima igra ima koji su stvarali dobre rezultate, igrali za reprezentaciju i još su uvijek aktivni igra i. Zahvalnice su zasluženo dobili: Vjeran Mesari , Ivana Koštari Fegeš, Matija Bari , Karlo Posavec, Gordana Anton i , Dražen Bubek, ur ica Zver, Davor Matotek, Nikola Vinceti , Josip Žuži , Davorin Labazan, Josip Jezernik, Kristian Kova i i stolnoteniski klub Aquaestil! zbog sponzora) mijenjao ime, da bi danas nosio naziv: STK Mihovljan. U klubu je aktivno

osamdesetak igra a i lanova, a njegove ženske i muške ekipe igraju u I. HSTL.

Povodom uspješnih 60 godina djelovanja predsjednik kluba Neven Cividini i

Plakete za veliki doprinos stolnom tenisu dobili su: Ivana Nikoli , Tomislav Maruši , Bojana Kolari , Mladen Vidovi , Vesna Wrana, Sara Mikac, Franjo Flac, Tatjana Kostromina, Sandra Paovi i Neven Cividini. Na kraju su za izniman doprinos klubu i stolnom tenisu unikatne statue Vesne Wrane zasluženo dobili: Me imurska županija, Grad akovec, Mjesni odbor Mihovljan, Hrvatski stolnoteniski savez, Franjo Mikac, Sanela Domjani , Nino Bujan, Nikola Mikac i Robert Mikac. (dg)

5. prosinca 2014.

NOGOMET

Kolika je bila popularnost Drage Vabeca za vrijeme etiri godine u Brestu, govori i ova fotografija kada je najbolji klupski topnik simboli ki pozirao na brodu francuske topovnja e

Drago Vabec za vrijeme igra kih dana u dresu Bresta i s aktualnim klupskim dresom prigodno s njegovim imenom

U FRANCUSKOJ NE ZABORAVLJAJU najboljega me imurskog nogometaša koji je ostavio duboki trag u Brestu

Drago Vabec dobio autobiografiju i DVD velike karijere PIŠE: DEJAN ZRNA

Vabec je bez konkurencije najbolji igra u povijesti Bresta. Bio je umjetnik koji je mogao koristiti desnu nogu gotovo isto kao i lijevu, a u svojoj francuskoj karijeri zabio je ukupno 60 golova

“Drago Vabec sera de toute évidence membre du staff Brestois dans peu de temps...” “Talent oblige, la grande classe drago merci monsieur Vabec...” Michel Platini déclare: “il est nécessaire que Vabec, un grand joueur, soit en pleine forme pour que cette équipe obtienne pareils résultats.”

Idol Bresta Ovo su samo neke od izjava nepoznatih fanova, ali i velike francuske desetke i kapetana reprezentacije, danas predsjednika UEFA-e Michela Platinija, o Dragi Vabecu, najboljem nogometašu Me imurja koji nakon dugogodišnjega samozatajnog života proživljava zahvalu za veliku igra ku karijeru tamo gdje nogometni majstori ostaju zauvijek u sje anju i cijeni - zapadnoj Europi, to nije Francuskoj i njegovom Brestu. Tako su u subotu u tom gradu promovirani autobiogra ija i DVD o njegovoj velikoj igra koj karijeri francuskog autora i velikog obožavatelja Johanna Le Rouxa - “Drago Vabec, l’idole de l’Armoricaine”. Dan ranije Vabec je bio poseban

Drago Vabec proteklih dana boravi u Brestu, gdje zajedno s autorom Johannom Le Roux promovira autobiografiju i DVD velike karijere

Naslovnica autobiografije

gost na utakmici 2. francuske lige u kojoj trenuta no igra Brest protiv Creiteila. Koliko ga tamošnji navija i obožavaju, teško je opisati, iako uvod u ovaj tekst, ali i transparenti na tribinama koji nisu tamo samo kad se “legenda vratila u grad”, ve gotovo na svakoj od utakmica Bresta, govori dovoljno sam po sebi. Isto to vrijedi i za hrvatsku zastavu

koja je na tribinama vrlo esto u njegovu ast, što je kad su Francuzi u pitanju i njihovo odavanje priznanja itekako velika simbolika.

Of Me imurski nogometaš kojeg u Zagrebu “nitko nije razumio” jer je govorio “po me imurski”, pa je po jednom doga aju i dobio nadimak Of

(“of me pi i” govorio je tadašnjem treneru Srebri u na utakmici u Milanu, a ovaj ga nije razumio, kad mu je Drago govorio da ga jedan igra nonstop udara, pa je tako postao Of), pomalo je iznena uju e završio u Brestu 1979. godine nakon sjajne karijere u Dinamu. Danas, nažalost, preminuli trener Josip Kuže za istu je svojedobno kazao

5. prosinca 2014. MALI NOGOMET KRE E malonogometna sezona

U subotu i nedjelju Memorijal “Patrik urin”

Pogled s terena na najžeš e navija e Bresta, koji za svoj klub zahvaljuju i našem Dragi navijaju uz hrvatsku zastavu

da je bila zaista briljantna, jer je u pitanju bio najkompletniji igra Dinama svih vremena. - Kompletniji igra nikad nije igral u Dinamu. Of zna sve. Lijeva mu je kao desna, ima sjajan dribling. Dugi pas, kratki pas, ideju, igra glavom, u obrani zadaci. O i ima baš sve. - ustvrdio je Kuže. Tražili su ga mnogi, kako i danas govori Vabec, ali nije htio u Njema ku jer nije volio tadašnji stil njihovog nogometa, iako je jako grizao Bayern, kao i engleski Tottenham te drugi klubovi. Na kraju je ipak otišao u Francusku. - Brest je za njega platio odštetu od 660.000 tadašnjih francuskih franaka, odnosno danas nekih 100.000 eura. Dobio je fantasti nog igra a za relativno malo novca, ako se uzmu u obzir iznosi ostalih transfera u to doba. - piše ovih dana francuski La Telegramme.

Najbolji igra Bresta svih vremena Vabec je ovih dana tako er est gost medija: televizija, radija, kao i novinskih napisa. Regionalni list La Telegramme gotovo svaki dan piše nešto o legendarnom igra u koji je igrao za klub prije više od trideset godina, od 1979. do 1983. godine, ali

je zahvaljuju i 60 golova u nešto više od 90 odigranih utakmica postao igra koji e se pamtiti zauvijek u Brestu i cijeloj Francuskoj. La Telegramme probranim rije ima donosi pri u o klupskoj legendi Dragi Vabecu koji je za samo etiri godine igranja u Brestu postao “idol Armoricaina”, kako je nosio naziv klub dok nije preuzeo ime Stade de Brest. Francuzi tako pišu: - Drago je bez konkurencije najbolji igra u povijesti kluba. Bio je umjetnik koji je mogao koristiti desnu nogu gotovo isto kao i lijevu, a u svojoj francuskoj karijeri zabio ukupno 60 golova. Od toga najupe atljivije su mu ostale pobjede nad tada velikim Bordeauxom ‘82., gdje su slavili s 3-1 te pobjeda nad PSG-om tako er 3-1 nekoliko mjeseci kasnije. Nakon što vidimo kako se danas u Brestu i Francuskoj odnose prema njemu, svakog od nas moraju ponijeti emocije, pa se nadamo da se tako potpuno ispunjeno danas zasluženo osje a na ‘velikoj francuskoj turneji’ i najbolji me imurski nogometaš svih vremena - Drago Vabec. (foto: La Telegramme, Facebook arhiva Drago Vabec)

Legende se cijene I tako dok se Francuzi ne odri u legende poput Drage Vabeca, koje slave i trideset godina poslije, kod nas, nažalost, vrlo esto legende nemaju tretman kakav zaslužuju, a ponekad su puno ve i ambasadori Hrvatske u svijetu, kao što je to Of u Brestu i Francuskoj, nego bilo koji naš politi ar. To najbolje svjedo e statusi na Facebooku u kojima se ne odaje samo priznanje njegovim igra kim kvalitetama, ve je Drago puno više od toga. Tako u razgovoru kada do e tema odakle je nogometna legenda rodom, bez obzira što je došao u Francusku iz tadašnje Jugoslavije, sada se spominje Hrvatska i odmah naglašava njezina ljepota. Nakon toga vrlo esto dolaze re enice poput ove: - Je pense que notre prochain voyage sera pour la Croatie.

Koliko navija i Bresta obožavaju Dragu Vabeca, najbolje govori transparent: Vabec: sin Hrvatske i Bresta

U subotu i nedjelju igra se Memorijalni malonogometni turnir “Patrik urin 2014.” u organizaciji Poleta iz Svetoga Martina na Muri. Rije je o turniru najmla ih uzrasta. Za turnir koji se igra 6. i 7. prosinca u sportskoj dvorani u Štrigovi (od U-8 do U-14), odnosno u Termama Sv. Martin (U-6), prijavile su se ak 64 ekipe. U kategoriji U-6 igra 9 ekipa, U-8 13, U-10 15, U-12 14 i U-14 13 klupskih malonogometnih ekipa.

ZIMSKO PRVENSTVO Me imurja igra se u Nedeliš u i Prelogu

Prijave zapo ele, nagradni fond 27.000 kn Ve 32. po redu Zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu igra se u sportskoj dvorani Aton u Nedeliš u i sportskoj dvorani Osnovne škole u Prelogu, a završnica se igra u Nedeliš u. Prvenstvo po inje 19. prosinca 2014. i traje do 6. sije nja 2015. Pisane prijave s nazivom mom adi uz naznaku u kojoj e se kategoriji natjeca (seniori, veterani ili pioniri) primaju se u ME IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, Športska 2, akovec, osobno ili putem telefaksa 328-804. Kotizacija za seniorske mom adi iznosi 500 kuna, za veterane (ro eni 1981. i stariji)

400 kuna i za pionire (ro eni 1999. i mla i) 200 kuna. Uplate za odigravanje utakmica u Nedeliš u i Prelogu mogu se izvrši u MNS-u, a za natjecanje u Prelogu i u gradskoj kavani Lovac. Prijave se primaju zaklju no sa 16. prosinca 2014. (utorak) do 12 sa . Sve dodatne informacije možete dobi u Nogometnom savezu na telefon 328-802, a kod tajnika MNS na broj mobitela 098-198-66-26. Ukupni nagradni fond iznosi 27.000 kn, od ega e najbolje tri seniorske ekipe podijeliti 21.000 kn. Prva seniorska nagrada je 12.000 kn.

5. prosinca 2014.

NOGOMET

TABLICA

ZAVRĹ IO PRVI DIO SEZONE u Me uĹžupanijskoj ligi akovec - VaraĹždin

NedeliĹĄ e potvrdilo jesenski naslov doma om pobjedom SLOGA - PUĹ INE 0-3 AKOVEC. Sudac: Dominik Mihoci Strijelac: Levani (23, 70, 88-11m) SLOGA: Mihalovi , Dokleja, Obadi , Glad, Kosalec, Ban, Antonovi D, Fu ko, Antonovi (46. Carlos), JambroĹĄi , Zoka, trener: Danijel Ĺ tefulj PUĹ INE: Kolar, Terzi , Fekonja, Celinger, Kataleni , Ĺ picer, Horvat D (88. Horvat Damir), Ribi (67. Pintari ), Levani , Dove er, Lesar, trener: Dejan Car

NEDELIĹ E - GRANI AR 3-1 NedeliĹĄ e je zasluĹženo na vrhu poretka nakon prvog dijela sezone

Novom pobjedom nogometaĹĄi NedeliĹĄ a zaklju ili su uspjeĹĄnu sezonu te se oprostili od svojih navija a do prolje a. Poveli su gosti u 12. minuti iz opravdanog kaznenog udarca kojega je skrivio Danijel Jagec, a siguran realizator bio je najbolji strijelac lige Boris iĹžmeĹĄija. Gosti su potpuno mogli ĹĄokirati mnogobrojnu doma u publiku, ali vratnica je sprije ila iĹžmeĹĄiju da postigne svoj drugi pogodak. Nije trebalo dugo ekati odgovor NedeliĹĄ a pa u 23. minuti Goran Me umurec stavlja stvari na po etak te se rezultatom od 1-1 otiĹĄlo na odmor. U drugom dijelu terenom su zagospodarili doma ini pa su ve na samom po etku drugog dijela imali iste situacije koje nisu izrealizirali. U 58.minuti nakon Bojan Vru ina dovodi NedeliĹĄ e u vodstvo, a kona an rezultat od 3-1 postavlja Goran Me imurec svojim drugim pogotkom.

Ivan ica - Mladost Komet 1:3 Mladost iz Preloga stigla je do o ekivane pobjede u Ivancu i time zauzela 5.mjesto u jesenskom dijelu prvenstva. Otpor doma ina probili su u 40. minuti pogotkom Nikole Bukala, a prednost pove ali dvije minute kasnije preko Davora Balenta pa se na odmor otiĹĄlo rezultatom od 0-2. Doma ini smanjuju u 63. minuti pogotkom Nikole BoĹžini a, ali bilo kakve dileme otklanja Dino Bukal u istoj minuti te se rezultat od 1-3 nije mijenjao do kraja susreta. Mogla je prednost biti i puno ve a da doma ini nisu propustili realizirati mnoĹĄtvo prilika. IVAN ICA - MLADOST KOMET 1-3 IVANEC. Sudac: Pavli evi Strijelci: 0-1 Bukal N (40), 0-2 Balent (43), 0-3 Bukal D (60), 1-3 BoĹžini (63) MLADOST: FarkaĹĄ, Murkovi , Jambrovi , Bukal N, Balent,

urec, Vuk A (73. Hali ), Hladnik (68. Vuk D), Mihoci (55. Gorupi ), TiĹĄljari (51. Bukal D), Caban, trener: Tomica Ĺ estan

RUDAR - NOVI MAROF 5-0 MURSKO SREDIĹ E. Sudac: Marinko osi Strijelci: 1-0 VuruĹĄi (44), 2-0 alopa (63), 3-0 Novak (76), 4-0 Ĺ ol M (78), 5-0 Ĺ ol D (86) RUDAR: Rajf M (86. Rajf R), Leva i , Vuri (81. Ĺ ardi), VuruĹĄi (73. Mihalic), Ĺ ol D, Novak, alopa (81. KneĹževi ), Ĺ ol N, Radikovi (60. Liklin), Berdin, Ĺ ol M, trener: Goran Vince

CENTROMETAL - NAPRIJED 2-0 MACINEC. Sudac: Jasmin Lozi Strijelci: 1-0 Duman i (67), 2-0 Pani (89) CENTROMETAL: Petkovi , Novak (76. LogoĹžar), Gunc, Bratkovi , HliĹĄ (64. Zavrtnik), Pani , Majsen (66. Duman i ), Vibovec (73. Vince ), Ba an (89. Rodrique), Borko, Vrbani , trener: Dragu n Naran a NAPRIJED: Mihoci, Varga M (65. HiĹžman od 69. Varga I), Bermanec, Sraka, Ĺ imunkovi , Horvat, MiĹĄi (81. Fleten), Mar nec, Vlah, Ĺ upljika (52. Juri an), Trstenjak (81. Beli ), trener: DuĹĄan Podgorelec

Rudar - Novi Marof 5:0 Rudar je u posljednjem ovogodiĹĄnjem kolu petardom zaklju io uspjeĹĄnu sezonu. U mirnom prvom dijelu valja spomenuti pogo enu stativu VuruĹĄi a, i kad se ve o ekivao odlazak na odmor Boris VuruĹĄi u 44. minuti dovodi Rudar u vodstvo. U drugom dijelu gosti ulaze ofenzivnije ĹĄto je itekako odgovaralo kvalitetnoj mom adi Rudara koja im je joĹĄ utrpala 4 komada. U 63.minuti Luka alopa povisuje na 2-0, a u 76. minuti Filip Novak pogotkom potvr uje nove bodove za Rudar. No ne moĹže pro i ovakva Rudarova pobjeda da u strijelcima nema bar jednog Ĺ olti a pa u 78. Minuti Marko Ĺ olti postiĹže pogodak, a to ku na i stavlja Dario Ĺ olti u 86. Minuti. U korektnom susretu nije bilo ni jednog opomenutog igra a. Rudar je sezonu zavrĹĄio odli nim tre im mjestom, a valja spomenuti impresivan doma i niz od 7 pobjeda u 7 susreta i gol razlikom 27:2. Svakako nisu dobri doma ini na terenu jer nitko joĹĄ nije nosio bod iz Murskog SrediĹĄ a, ali izvan terena svakako treba pohvaliti upravu koja je odli nim grahom po astila gostuju u mom ad i naravno vlastite navija e koji su bili podrĹĄka tokom itave godine.

Macinec Centrometal - Naprijed 2:0 U mirnom prvom dijelu mreĹže su mirovale pa se ve ina uzbudljivosti doga ala u drugom dijelu. Gosti su u drugom dijelu imali izgledne prilike da do u do vodstva koje nisu iskoristili pa su doma ini ti koji su poveli. Pogodak je postigao joker s klupe Marijan Duman i . Na samom kraju susreta u 89. min.Zvonimir Pani postiĹže pogodak za 2-0 i time otklanja bilo kakvu neizvjesnost o krajnjem ishodu.MacinecCentrometal sezonu zavrĹĄio na sedmoj poziciji, a gosti koji na gostovanju u cijelom jesenskom dijelu nisu uspjeli uzeti ni bod slijedi teĹĄka borba za ostanak u proljetnom dijelu prvenstva

NEDELIĹ E. Sudac: Pavli i Strijelci: 0-1 iĹžmeĹĄija (12-11m), 1-1 Me umurac (23), 2-1 Vru ina (58), 3-1 Me umurac (72) NEDELIĹ E: Trstenjak, Pintari M, Vru ina, Kosir, Egri (55. NjeĹži ), Jagec (83. Pintari T), Mar ec (58. Varga), Topolnjak, Vizinger, Me umurac (88. Numanovi ), trener: Damir Mare GRANI AR: Kova i , Mikulan, iĹžmeĹĄija, Lon ar, Paveli, Kranjec (82. Kvakan), Kos, Trojko, Matotek (61. Rebrek), Poljanec, MeĹĄnjak, trener: Robert iĹžmeĹĄija

ZELENGAJ - SLOBODA 0-5 KU AN DONJI. Sudac: Ĺ˝eljko Turk Strijelci: 0-1 Hergo P (16), 0-2 Katanec (20), 0-4 Hergo P (45-11m, 73), 0-5 Srnec (90) SLOBODA:Tkal ec,Posavec(83.Mesari ),Grabar,Kukovec(30. Buhanec), Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj, Baksa, Hergo P (76. Hergo K), Petek (72. Podvez), trener: Stjepan Petek

1. NEDELIĹ E

16 13 2 1 51â&#x20AC;&#x201C;15 41

2. SLOBODA (S)

16 10 3 3 36â&#x20AC;&#x201C;24 33

3. RUDAR

16 10 2 4 37â&#x20AC;&#x201C;14 32

4. ZELENGAJ

16 8 3 5 40â&#x20AC;&#x201C;38 27

5. MLADOST KOMET

16 8 2 6 37â&#x20AC;&#x201C;29 26

6. GRANI AR (K)

16 8 2 6 34â&#x20AC;&#x201C;32 26

7. CENTROMETAL

16 7 4 5 35â&#x20AC;&#x201C;28 25

8. ZADRUGAR

16 7 3 6 37â&#x20AC;&#x201C;35 24

9. PUĹ INE

16 7 3 6 27â&#x20AC;&#x201C;25 24

10. JALĹ˝ABET

16 7 2 7 35â&#x20AC;&#x201C;24 23

11. PLITVICA (G)

16 6 3 7 31â&#x20AC;&#x201C;32 21

12. POLET (SMNM)

16 6 3 7 28â&#x20AC;&#x201C;29 21

13. NOVI MAROF

16 6 3 7 43â&#x20AC;&#x201C;51 21

14. SLOGA ( )

16 4 6 6 27â&#x20AC;&#x201C;28 18

15. NAPRIJED

15 5 0 10 16â&#x20AC;&#x201C;27 15

16. PLITVICA (S)

15 2 1 12 15â&#x20AC;&#x201C;45 7

17. IVAN ICA

16 0 0 16 10â&#x20AC;&#x201C;63 0

doma u Slogu. No osim njega jedan od najzasluĹžnijih bio je vratar PuĹĄ ina Dejan Kolar koji je vadio i nemogu e u ovom susretu. Sloga je cijelim susretom dominirala da bi na kraju doĹživjela teĹžak poraz, premda se dva puta pogodili okvir vratiju.Na poluvrijeme se otiĹĄlo rezultatom 0-1 pogotkom u 23. minuti. U drugom dijelu slogaĹĄi su dominirali, ali goste koji su na vratima imali raspoloĹženog Kolara koji nije dopustio doma inima da do u do Ĺželjenog izjedna enja. U 70. minuti nade doma inima da mogu do izjedna enja padaju u vodu jer PuĹĄ ine je povelo sa 0-2, a posljednjoj minuti susreta Karlo Levani svojim tre im pogotkom iz kaznenog udarca postavlja kona an rezultat susreta. JoĹĄ nije poznat po etak proljetnog nastavka prvenstva, me utim to e biti vrlo vjerojatno zadnji vikend u velja i ili prvi u oĹžujku. (nb, foto: nk.nedelisce.hr)

0(Ă&#x17D;,085-( 3/,1 ,1)2 Popravak plinskog ureÄ&#x2018;aja ili preinaku na plinskoj instalaciji

1,.$'$ QH L]YRGLWH VDPL Pozivom ovlaĹĄtenog servisera otklonit Ä&#x2021;ete moguÄ&#x2021;nost eksplozije ili trovanja.

6SULMHĂ?LW Ă&#x2039;HWH QHVUHĂ&#x2039;X L Ă&#x17E;LYRW XĂ?LQLWL EH]EULĂ&#x17E;QLP '(Ă?851$ 6/8Ă?%$

Zelengaj - Sloboda 0:5 MoĹžda najbolju igru prikazala je Sloboda u jesenskom dijelu prvenstva. U derbi susretu gdje su ih doma ini pobjedom mogli presko iti Sloboda je visokom pobjedom od 5-0 zaklju ila uspjeĹĄan jesenski dio. Poveli su u 16. minuti pogotkom Patrika Hergoti a, a Tomislav Katanec pove ava vodstvo u 20.minuti udarcem glavom nakon slobodnog udarca. Kad se ve o ekivao kraj prvog dijela u kaznenom prostoru je sruĹĄen Patrik Hergoti , a isti je siguran realizator udarca sa bijele to ke. U drugom dijelu stvari se nisu mijenjale te je Sloboda nastavila dominacijom. U 73.minuti svoj tre i pogodak postiĹže Patrik Hergoti , a kona an rezultat postavlja Denis Srnec u posljednjoj minuti susreta.

Sloga - PuĹĄ ine 0:3 Briljantnu predstavu u akovcu pruĹžio je Karlo Levani koji je hat trickom potopio

Ă&#x152;$.29(& 2EUWQLĂ?ND

5. prosinca 2014. PREDSJEDNIK Me imurskoga nogometnog saveza Mato Kljaji nakon protekle etiri godine na elu Saveza

Dajem sve od sebe u nogometu jer to je moja velika ljubav Mato Kljaji , dosadašnji predsjednik Me imurskoga nogometnog saveza, iza sebe ima još jedno bogato iskustvo. Nije bilo lako, posebice zbog turbulentnih vremena u Hrvatskom nogometnom savezu, kao i injenici da nemamo svojeg predstavnika u IO-u HNS-a. Kljaji je uvjeren da e se i to u njegovom još jednom mandatu na elu me imurske nogometne organizacije – promijeniti. - Bez obzira na puno rada, truda, utrošenog vremena i vlastitog novca, kao predsjednik MNS-a želim re i da mi je bilo zadovoljstvo i ast biti na elu Saveza jedne od najnogometnijih hrvatskih županija. Uvjeren sam da su me klubovi prepoznali (oni koji su to htjeli) kao predsjednika kojemu je jedini razlog što je tu isklju ivo ljubav prema nogometu i želja da se pomogne, posebno mladima, da bi nogomet u Me imurju imao status koji to zaslužuje. Drago mi je da ljudi koji vode klubove znaju da sam isti takav sportski volonter koji kao i oni cijeli život dajem sebe i svoj novac za to što volim. - rekao nam je Kljaji , i naglasio: - Nikada nisam sudjelovao u bilo kakovoj trgovini i obe anjima, samo me zanima rad i sportski rezultati, zbog toga sam zadovoljan i ponosan na odra eni mandat od etiri godine koji je iza nas. Zajedno s lanovima IO-a ostvarili smo gotovo sve planirano. - kaže na kraju ovog mandata. Kao što je poznato, amaterski klubovi u ovim teškim gospodarskim vremenima o ekuju što manje troškove za natjecanje. Kljaji o tome kaže:

Skupština u utorak, 9. prosinca U utorak, 9. prosinca u 18 sati u akove kom hotelu Park sazvana je izborna skupština Me imurskoga nogometnog sveza. Skupština broji 49 delegata, a, kao što je poznato, za mjesto predsjednika nadme u se dva kandidata: Mato Kljaji koji je skupio 33 potpisa podrške i Nenad Mar ec koji ima 15.

- Jedan od ciljeva bio je smanjiti nepotrebne troškove, uštedjeti nov ana sredstva i ista podijeliti klubovima kao pomo u radu s mladima. U samom po etku mandata preselili smo Savez u nove i jeftinije prostore, tu se tako er uštedjelo, ukinuli smo raznorazne povjerenike - vanjske suradnike, osim disciplinskog suca, pa smo i tu uštedjeli. I kad pridodamo novac dobiven od HNS-a, mogli smo provesti sve planirane aktivnosti i tim novcem pomo i upravo klubovima koji djeluju u ovim teškim uvjetima, konkretno u protekloj smo godini klubovima podijelili oko 120.000 kuna, smanjene su kotizacije, osigurane su nagrade za sve turnire u mla im dobnim kategorijama, nagrade svim prvacima u mla im kategorijama, tu je i pla a instruktora za mlade. Kada se sve to zbroji, dolazimo do lijepe svote novca koji imamo i osigurali smo ga na ovakav na in rada i gospodarenja. - kaže Kljaji .

Kandidat je za još jedan predsjedni ki mandat Mato Kljaji obrazložio je zašto se kandidira za još jedan predsjedni ki mandat na elu MNS-a. - Nakon pozitivnog mišljenja velike ve ine klubova o mojem vo enju Saveza odlu io sam se kandidirati i za sljede i mandat, a poznati rezultati podrške skupštinara mojoj kandidaturi još su jedan dokaz da podrška nije upitna. Normalno da ljudi imaju pravo i za druga ije mišljenje i stav što ja uvažavam, ali uvijek volim kad netko ima argumente za nešto, a ne da se služi lažima. Za naredni mandat ima planove, a glavne smjernice su škole nogometa za mlade diljem županije s centralnom školom u akovcu na SRC-u. - Talentirane djece imamo kao rijetko koja sredina, samo je problem kad se ti klinci kasnije izgube i nema ih nigdje. Veliki razlog tomu je što mi u županiji nemamo bar drugoligaša, mišljenja sam da tu imamo puno prostora za realizaciju nekih ideja koje bi rezultirale naše želje. Spreman sam se uklju iti i u taj projekt s dokazanim ljudima, ali smo u varijanti da u takvoj ekipi koji god rang igrala mogu biti samo naši ‘me imurski de ki’. I dalje ide projekt instruktora nogometa na kvalitetniji na in, kad je u pitanju rad kancelarije Saveza, onda garantiram i dalje kontinuitet kvalitetnih usluga s pažnjom na svaku potrošenu kunu. S obzirom na to da suci napla uju svoje usluge, od njih o ekujem dobru suradnju i maksimalno korektno su enje. Kad govorim o planovima, onda je svakako bitna i ekipa ljudi s kojom mislim da mogu mandat uspješno odraditi.

Savez radi stabilno, ali klubovi muku mu e sa svojim budžetima. - Posebno sam zadovoljan što uz inancijsku stabilnost Saveza u Savezu imamo dva izvrsna djelatnika koji su odradili sve potrebne aktivnosti i bili servis klubovima. Ono pak što je karakteristi no

za Me imurje, kao i za najve i broj klubova u zemlji, jest injenica da novca nema i da je kriza, sve se to odražava i na nogomet u našoj županiji koja zaslužuje po svojem nogometnom habitusu barem drugoligaša, dok smo ponosni na ženske klubove, ak dva u Prvoj ligi.

Mato Kljaji : - Nikada nisam sudjelovao u bilo kakvoj trgovini i obe anjima, samo me zanimaju rad i sportski rezultati, zbog toga sam zadovoljan i ponosan na odra eni mandat od etiri godine koji je iza nas

5. prosinca 2014.

RUKOMET

KOŠARKA

Remi Preloga u Crikvenici Rukomet aši Preloga osvojili su prvi bod na gostovanju. Uzeli su ga u Crikvenici u vrlo neizvjesnoj utakmici, što sugerira i neriješeni rezultat od 22:22. Bolje su Preložani odigrali prvo poluvrijeme kada su imali prednost od tri gola razlike. Dobro su zapo eli i drugo, ali tada je poja ao brzinu i doma in i poravnao. Do kraja se igralo izjedna eno, bilo je i dosta grešaka u napadu. Na kraju su priliku za pobjedu imali doma ini, ali je vratar Lon ari obranio sedmerac da ostane kona ni neodlu eni rezultat.

A2 LIGA SJEVER

Oba su pala!

TABLICA 0 0 0 0 0 1 1 1 0

1 2 3 3 4 5 4 4 5

-5

1. MOSLAVINA 2. MEDVEŠ AK NFD 3. RUDAR 4. METKOVI 1963 5. KTC 6. OSIJEK 7. CRIKVENICA 8. ZADAR 9. KOZALA

9 9 10 9 10 10 9 9 9

8 7 7 6 6 4 4 4 4

10.DUGO SELO

4 0 5 -15 8

11.PRELOG

2 1 6 -20 5

12.ŽUPANJA

2 0 7 -62 4

13.IVAN ICA-IVANEC

0 0 9 -62 0

-7

U redovima gostiju uz vratara istakli su se Mati sa 6 golova i Bergovec s 5. Slijedi doma a utakmica sa Županjom u kojoj se o ekuje pobjeda. Utakmica se igra u subotu u ve ernjem terminu. (z)

KUGLANJE

Željo svladao Zabok s uvjerljivih 7:1 Proteklog petka, 28. studenoga, u 9. kolu druge Hrvatske kugla ke lige kugla i Željezni ara su na gostovanju kod ekipe Zaboka upisali devetu pobjedu u isto toliko susreta. Željezni ar je premo no pobijedio ekipu Zaboka sa 7:1. U setovima je bilo 15:9, dok je u srušenim unjevima bilo 3228:3112. Najviše unjeva kod ekipe Željezni ara srušio je Tomislav Tvarog, i to 560, dok je kod doma ina najviše srušio Martin Hus, 567. Željezni ar je vode i na tablici s 18 bodova. U 10. kolu Željezni ar u akovcu do ekuje ekipu Zanatlije iz Siska. Kako je

Zanatlija drugi na tablici s 14 bodova, pred kugla ima Željezni ara je dosad najve i ispit u hvatanju i desete pobjede u desetome kolu. Rezultati 9. kola: Željezni ar Varaždin-Obrtnik Krapinske Toplice 6:2, Zanatlija Sisak-Zanatlija Kutina 7:1, Lepoglava-Sirela 7:1, Ciglenica-Belina Novska 1:7 i Koprivnica-Cesta 2:6. Parovi 10. kola: Obrtnik Krapinske Toplice-Cesta, Belina NovskaKoprivnica, Sirela-Ciglenica, Zanatlija Kutina-Lepoglava, Željezni ar akovec-Zanatlija Sisak i Željezni ar VaraždinZabok. (dg)

Na žalost, me imurski ljubitelji košarke doživjeli su i, u ovom prvenstvu još nedoživljeno iskustvo - da oba akove ka drugoligaša izgube. A prema realnim najavama - trebali su pobijediti, ne lagano, ali pobijediti. No, veliko je iznena enje priredio Bjelovar na gostovanju kod Me imurja. Doma in je bio bitno oslabljen neigranjem Mareka Novaka, njegovu je ulogu više nego uspješno preuzeo Stjepan Kranj ec i bio najbolji igra doma ina,no problem je

ovaj puta bila obrana. Me imurje je primilo 102 poena, što se ozbiljnim mom adima ne bi smjelo dešavati. Naro ito u branjenju vanjskih igra a Bjelovara koji su zabili 90 koševa! U stvari, sve što su uputili prema košu doma ina-ušlo je. No, unato svemu nabrojanome, doma in je 4.5 sekundi do kraja utakmice imao loptu iz auta za izjedna enje(dvica) ili pobjedu(trica). No, lopta se dodala u sam korner igrališta, bjelovarski su košarkaši udvojili

igra a s loptom, ovaj se spetljao i - poraz! akovec je kod ku e do ekao Križevce, igrao ravnopravno jedno 5 minuta, a sve ostalo vrijeme utakmice smišljao na ine kako da utakmica pro e sa što manjom razlikom za goste. Ništa doma i košarkaši i njihov trener nisu smislili, pa je utakmica završila porazom od 27 koševa razlike! Na tablici je Me imurje sada drugo, prvi je Podravac bez poraza, a akovec vrsto drži pretposljednje mjesto s jednom pobjedom, baš kao i 3 mom adi uz njega. U slijede em kolu Me imurje ide na teško gostovanje u Ludbreg kod Grafi ara, a akovec gostuje u Bjelovaru. (bh)

Koprivnica - Vindija 67:91 Ivan ica - Podravac 46:99 Mladost - Gra ar 85:120 Radnik - Petar Zrinski 107:75 Me imurje - Bjelovar 100:102 (27:27, 24:24, 24:24, 25:27) ME IMURJE: Gašpari 12, Kranj ec 29, Kraja i 22, Varga 3, Drk 18, Dodlek 7, oki 2, Guld 7. Trener Novak S.

akovec - Križevci 68:95 (16:24, 20:23, 16:28, 16:20) AKOVEC: Novak 10, Keresteš 2, Vojkovi 10, Radikovi 14, Bedi 10, Vinko 6, Vehtersbah 4, Hrka N.12. Trener Damjanovi B.

C LIGA

JUNIORSKA LIGA

Napeto u Prelogu

Tri neporažene Kotoriba dobila derbi! mom adi!

Kotoriba je gostovala u Prelogu i izvojevala vrlo bitnu i slatku pobjedu s dva koša razlike, no i doma in je u samom finišu utakmice imao šansu/e koje nije

iskoristio. U ostalim utakmicama je Petrijanec poderao Nedeliš e, Me imurje Globetka Vinicu, a Rudar je kod ku e izgubio od D. Kraljevca. (bh)

TABLICA

Rudar(Radikovi 15, Bedi 12, Vinko 11, Vehtersbah 17) - D. Kraljevec(Ivanovi D. 16, Vrus 10, Ruži 15, Švenda 19) 61:69

U derbiju vode ih neporaženih ekipa Kotoribe i Vindije iz Varaždina slavio je doma in s 13 koševa razlike, što je sjajna vijest za me imursku juniorsku košarku. Smatramo da ova juniorska mom ad Kotoribe može ima cilj plasman na državno prvenstvo - me u 10 klubova u Hrvatskoj! Za razliku od svojih seniora, obje akove ke juniorske ekipe su protekloga vikenda ubilježile pobjede. akovec kod ku e pro v Donjega Kraljevca uvjerljivo, a Me imurje na gostovanju u Lepoglavi taman koliko treba.(bh)

1. Me . Globetka

6 5

11/122

2. Dubrav an

5 5

10/144

3. Petrijanec

6 4

10/49

4. Kotoriba

5 3

8/24

5. Prelog

5 2

7/16

6. D. Kraljevec

5 2

7/0

7. Nedeliš e

5 2

7/-50

8. Rudar

6 1

7/-144

9. Vinica

5 0

5/-131

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

C LIGA D. Kraljevec - Prelog, nedjelja 7.prosinca u 16.30 sa , OŠ D. Kraljevec Nedeliš e - Rudar, subota 6.prosinca u 15.45 sa , Aton Kotoriba - Dubrav an, subota 6. prosinca u 20.30 sa , OŠ Kotoriba

KADETSKA LIGA Dubrav an - D. Kraljevec, subota 6.prosinca u 17 sa , OŠ D. Dubrava Prelog - akovec, nedjelja 7.prosinca u 10 sa , OŠ Prelog

LIGA MLA IH KADETA Nedeliš e - Ivan ica, subota 6. prosinca u 14 sa , Aton Prelog - Gra ar, subota 6.prosinca u 16 sa , OŠ Prelog Kotoriba - Rudar, nedjelja 7.prosinca u 10 sa , OŠ Kotoriba Nedeliš e - D. Kraljevec, nedjelja 7.prosinca u 14 sa , Aton

Prelog(Ciglar M. 6, Jeleni 20) Kotoriba(Zvošec A. 14) 54:56 Me . Globetka(Markovi 12, Leva i 11, Golubi N. 15, Vuruši 16) - Vinica 81:53

LIGA MLA IH KADETA

Kotoriba(Zvošec 21, Andrlon N. 13, Fuš 26, Ujlaki 14) - Vindija 87:74

Petrijanec - Nedeliš e(Petran 14, Šegovi 21) 79:57

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAŠKA KOŠARKA

U malo minuta dobar u inak Jambrovi a! U Hrvatskoj A 1 ligi GKK Šibenik našega Sandija Marciuša je bio slobodan protekloga vikenda, no igrao je Patrik Jambrovi i to odli no za malo minuta koliko je dobio. A dobio je 13 minuta u pobjedi svoga Kvarnera u Kaštelima i iskoris o ih za 7 koševa i 4 skoka. U slova koj Extra ligi porazi ekipa u kojima igraju Andrija Hrka i Goran Fodor. Andrija(SNV) igra puno, ali se mu i sa šutom, najprije je u Prievidzi igrao 32 minute i zabio 7 koševa, 2 puta sko io i dvaput asis rao, a onda je u Banskoj Bistrici igrao ak 35 minuta i zabio 4 koša. Goran(Iskra Svit) je u porazu od Komarna dobio 19 minuta i zabio 10 koševa, a u porazu od Levica dobio 10 minuta za 5 koševa.

akovec(Keresteš 14, Vojkovi 31, Kranj ec 21) - D. Kraljevec(Švenda 20) 76:48

Nakon 5 odigranih kola, tek su tri ekipe koje još nisu osje le gor inu poraza - Donji Kraljevec, Vindija i Gra ar. S druge(donje) strane tablice bez pobjede su još uvijek Rudar i Ivan ica. No, Mladen Tkalec u ekipi iz Murskoga Središ a tek okuplja djecu, svaki ih dan ima sve više i ostaje mu samo da ustraje na tom putu, pa e bi i pobjeda. (bh) Vindija - Ivan ica 65:24 Me imurje ( ugalj 14, To 10, Vuk 18, Horvat 11) - Nedeliš e(Platuži 16, Posavec 15) 63:52 Donji Kraljevec(Ivanovi N. 14, Lepen 11, Mikec 18, Šupljjika 12, Vlah 10, Novak 16) -Kotoriba(Bogdan 10) 83:24 Rudar(Bedi 19) - akovec II(Jeleni 10, Novak Noa 14) 32:58

Vindija - Ivan ica 81:54

ŽKK Radost(Štrukelj 14, Škoda 16, Zdolec 11) - akovec I(Herman Mi 10, Kova 12) 54:50

D. Kraljevec-Kotoriba(Zvošec 13, Andrlon N. 10, Fuš 21) 27:67

Gra ar - Dubrav an(Lisjak 13) 89:30

Lepoglava - Me imurje(Žini 10, oki 18, Guld 36, Kova i 12) 94:100

TABLICA 1. Kotoriba

5 5

10/107

2. Vindija

5 4

9/133

3. Ivan ica

4 2

6/1

4. Me imurje

4 2

6/-30

5. Lepoglava

4 1

5/-55

6. akovec

4 1

5/-59

7. D. Kraljevec

4 0

4/-97

TABLICA 1.D. Kraljevec 2. Vindija 3. Me imurje 4. Gra ar 5. Prelog 6. Nedeliš e 7. akovec I 8. Žkk Radost 9. Kotoriba 10. akovec II 11. Dubrav an 12. Rudar 13. Ivan ica

5 5 5 4 4 4 5 4 5 5 4 5 3

5 5 4 4 3 2 1 2 1 1 1 0 0

0 0 1 0 1 2 4 2 4 4 3 5 3

10/265 10/124 9/157 8/293 7/67 6/33 6/13 6/-62 6/-67 6/-223 5/-24 5/-396 3/-180

5. prosinca 2014.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vježbe za ured Vježba 1 Bo na eksija glave i vrata. Izdahom radite eksiju, dok se udahom vra ate u po etni položaj. Suprotni dlan je na suprotnoj, bo noj strani glave.

Vježba 2 Fleksija glave i vrata. Izdahom radite eksiju, a udahom se vra ate u po etni položaj. Oba dlana su iza glave.

Vježba 3 Dlanovi su s unutarnje strane bedara dok radite eksiju i ekstenziju trupa. Udahom radite eksiju, a izdahom ekstenziju.

Vježba 4 Sjedite uspravno, udahom prekrižite ruke, a izdahom ih otvorite u poziciju odru enja. Le a držite ravna.

Vježba 5 Naizmjeni no pružite noge i zategnite cijelom dužinom. Le a su ravna, a ramena daleko od ušiju.

Svi smo upoznati s injenicom da dugotrajno sjedenje nije zdravo za naše tijelo te da su naši zglobovi i kosti pod optere enjem, ali ništa konkretno ne poduzimamo po tom pitanju. Da bi vam radni vijek bio što duži i lakši, predlažem vam vježbe za koje vam nije potrebno puno mjesta ni posebni uvjeti. Sve što trebate je stolica ili pilates lopta, dobra volja i pauza jer ne želite da vas šef vidi kako vježbate za vrijeme rada. Ovo nisu vježbe s kojima ete dobiti upalu miši a ili smršaviti, ali sam sigurna da e vam goditi kratko i u inkovito razgibavanje. Najve i problem je u tome što rad na ra unalu, dugotrajno sjedenje (automobil, ured itd.) i svakodnevni stres loše utje u na našu kralježnicu pa samim time iz dana u dan trpimo bolove od ranog jutra pa sve do trenutka dok nave er ne legnemo u krevet. Budimo se mrzovoljni s bolovima umjesto da se budimo svježi i sretni i sami sebi uzviknemo – dobro jutro! Nije samo posao taj koji nam šteti za zdravlje jer tu spadaju i svakodnevni ku anski poslovi te loše držanje. Naj eš e se u ramenom obru-

u stisnemo i gurnemo ga prema naprijed, te ga na taj na in zatvaramo, pa su pretjerane lordoze i kifoze u današnje vrijeme sve eš e. Iz tog sam razloga napravila vježbe pomo u kojih ete otvoriti gornji dio trupa, izravnati kralježnicu i držanje. Ako na posao dolazite automobilom, parkirajte se malo dalje tako da možete pješa iti do posla i natrag, umjesto da se parkirate kod samog ulaza u irmu. Ustanite ranije i proše ite prije posla ili to napravite nave er kada ste slobodni. Fizi ki i psihi ki se pripremite za posao i na-

pore koji vas tamo o ekuju jer dugotrajno sjedenje ne šteti samo kralježnici, ve i koštano zglobnom sustavu donjeg dijela tijela, pa tako su vaše noge trome i esto bolne. Slušajte svoje tijelo i ako ono vapi za pokretom onda mu to ne uskra ujte jer postoji jedna dobra izreka koja kaže – Take care of your body, it’s the only place you have to live in. Sve ove vježbe možete napraviti dok sjedite na stolici ili pilates-lopti. Preporu ujem vam da svaku vježbu ponovite u deset ponavljanja i tri kruga.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Mozaik

KRENUO NOVI NAGRADNI NATJE AJ Me imurske adventske ukrasne arolije

Biramo najljepše boži ne ukrase i jaslice iz ku ne radinosti Prošle godine pokazali ste nam da se puna srca i s puno mašte i kreativnosti pripremate za najljepši blagdan u godini, Boži . Dokazali ste da su jaslice i ukrasi koje izra ujete za advent i Boži daleko ljepši, maštovitiji i kreativniji od onih koji su mogu kupiti gotovi u trgova kim centrima. Otvorite nam svoja vrata i pokažite na svoje jaslice, boži ne ukrase, adventske vijence, estitke, boži ne stolnjake, podmeta e i sve one ukrase koje

NAGRADNI FOND Kompas Zagreb, poslovnica akovec, poklanja trodnevni izlet za jednu osobu za advent u Budimpeš , koji e se realizira 2015. godine. Jakopi travel poklanja vau er u vrijednos od 500 kuna za putovanje po želji, koje je mogu e iskoris u roku od godinu dana. Insula tour poklanja prijevoz i ulaznicu na utakmicu Medveš aka u Ledenu dvoranu Doma sportova - datum po izboru. Poklon “Me imurskih novina” Tromjese na pretplata na “Me imurske novine”.

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ROK Natje aj traje do 20. prosinca. KAKO PRIJAVITI Nazovite nas na 323-600 ili 323-601 ili nas kontak rajte na e-mail: marke ng@mnovine.hr.

izra ujete sami, a kojima ete ukrasiti dom. Kako god bili blještavi ukrasi iz trgova kih centara, nikad ne mogu u vaš dom unijeti onu toplinu koju donesu uresi izra eni kod ku e. Najljepše su ipak jaslice koje je netko izradio svojom rukom. One imaju posebnu toplinu, pune su pozitivnih emocija. Ako ste ih izra ivali sami, tada se prisje ate svakog trenutka i svakog detalja kako su nastajale. Ukoliko pak ste takve jaslice dobili na dar, tada u vama bude emocije na one koji su ih izradili za vas. “Me imurske novine” odlu ile su sljede ih nekoliko tjedana stranicu svojih novina pokloniti vama i vašim idejama. Pokažite nam adventske ku ne arolije, boži ne ukrase ili jaslice koje ste izradili sami. Javite se.

Strossmayerova 4, Čakovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444

kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr

A ADVENT U MŰNCHENU M 4 dana 11.12.2014. 1 1.295 kn 1

este li ikad vidjeli platnene jaslice? Ne one naslikane na platnu, nego prave trodimenzionalne jaslice gdje su svi elementi, od štalice do svih figurica, izra eni od raznih vrsta platna. Upravo takve izradila je Marija Hajdinjak iz Šenkovca. Ona nema nikakvu naobrazbu za rad s tekstilom, njezin posao prije umirovljenja bio je uredskog karaktera. No, unato tome, ona radi uda s platnom i od platna. Kada vidite njezine rukotvorine, zapitate se pa kako su joj uop e pale na pamet takve ideje, a zatim kako je Mariji uspjelo prenijeti te ideje iz glave u stvarni oblik. Ljubav prema kreativnom stvaralaštvu naslijedila je od mame. Marija Hajdinjak na naš se natje aj prijavila s jaslicama od platna, no kada smo ušli u dnevnu sobu, gdje ih je pripremila za naše slikanje, bili smo uvjereni da je štalicu složila od kamenja, a figurice izradila od nekog drugog vrstog materijala. Tek kada je s lako om podigla jedne jaslice ispalo je da kamenje nije kamenje, nego krpeni jastu i i nepravilna oblika koji vješto imitiraju kamenje. Toga se zaista morate dosjetiti. Marijina mašta je neizmjerna.

MARIJA HAJDINJAK iz Šenkovca

Trodimenzionalne platnene jaslice

Adventski vjen i kao privjesak za klju eve I dok smo se mi udom udili tim jaslicama, kakve doista dosad nigdje nismo vidjeli, a prošle godine obišli smo mnoge vrijedne Me imurke i Me imurce koji su nam pokazali neizmjerno bogatstvo svojih rukotovorina, za prigodno adventsko vrijeme ona je izradila i adventske vjen i e kao privjeske za klju eve, ali i dekorativni adventski vijenac u ijoj je osnovi platno. Dopale su nam se i mladenke i dame izra ene od komušine, te nakit od hladnog porculana.

Marija Hajdinjak sa svojim platnenim štalicama

Kao i svi samouki stvaratelji, tako i Marija Hajdinjak uva veliku koli inu posebnih i lijepih rukotvorina koje izra uje zbog svog zadovoljstva, kako bi kvalitetno ispunila svoje vrijeme te kako bi se kreativno izrazila. Sve što radi ne bi nam stalo na itavu stranicu, tako da emo nešto ostaviti i za druge prilike. (BMO, oto: Z. Vrzan)

Adventski izleti i putovanja uz

Advent u Budimpešti 14.12. i 21.12.2014. cijena 175,00 kn

JAKOPIĆ TRAVEL

Advent u Mariazellu 13.12.2014. cijena 170,00 kn

Advent u Beču

Advent u Ljubljani 14.12.2014. (nedjelja) 150,00 kn po osobi, 135,00 kn za djecu do 12 godina, do 2 godine gratis

Advent u Bratislavi + posjet čokoladarnici 13.12. i 20.12.2014. (subota) 190,00 kn po osobi, 180,00 kn za djecu do 12 godina, do 2 godine gratis

Advent u Padovi 13.12.2014. cijena 249,00 kn ADVENT U MILANU 3 dana 12.12.2014. 1.095 kn

Advent u Zagrebu 21.12.2014. (nedjelja) 75,00 kn po osobi, 60,00 kn za djecu do 12 godina, do 2 godine gratis

13.12. i 20.12.2014. (subota) 215,00 kn po osobi, 200,00 kn za djecu do 12 godina; do 2 godine gratis

Advent u Ljubljani 6.12. i 13.12.2014. cijena 149,00 kn

ADVENT U PARIZU 4 dana 11.12.2014. 2.695 kn

Advent u Grazu 13.12. i 20.12.2014. (subota) 105,00 kn odrasli, 90,00 kn djeca do 12 godina; do 2 godine gratis

Poslovnica Prelog Glavna 5 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900 www.insulatour.com info@insulatour.com

Advent u Budimpešti 13.-14.12.2014. 420,00 kn, za djecu do 12 godina na upit

ZA GRUPE OD 6 – 14 OSOBA ODOBRAVAMO 5% POPUSTA NA NIŽE NAVEDENE, A ZA GRUPE OD 15 I VIŠE OSOBA 7% POPUSTA. JAVITE NAM SE S PUNIM POVJERENJEM.

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, info@jakopic-travel.hr www.jakopic-travel.hr

5. prosinca 2014.

Mozaik 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZBIRKA STARINA Josipa Baloga iz Ivanovca koja bi, da ima malo više sluha, mogla biti pretvorena u pravu tehni ko-turisti ku atrakciju

Skupio etiristo pisa ih strojeva i raznih ure aja za jedinstvenu izložbu - Najstariji izložak u mojoj zbirci je pisa i stroj iz 1894. godine. Našao sam ga na otpadu u Zagrebu u dijelovima, potpuno zar alog. Odnio sam ga doma i satima i danima radio na njemu dok nije proradio. - rekao nam je me imurski kolekcionar starina PIŠE: VLASTA VUGRINEC

- Kada te život šiba sa svih strana, najbolje je stati na loptu i re i: Sad je dosta! - po eo je svoju pri u Josip Balog iz Ivanovca. Životni izazovi gotovo da su ga stajali glave te se u jednom trenutku zapitao do kada i dokle ovjek može izdržati, a da ne pukne. Stoga je odlu io okrenuti se sebi, poslušati svoje unutarnje ja, izbaciti iz života sve ono što mu ne treba i posvetiti se svojoj tihoj patnji - preciznoj mehanici. Zbrku, žurbu i stres stvarnog života zamijenio je malim šrafcigerom, lemilicom i ostalim alatom kojim u miru i s puno strpljenja i po nekoliko sati spaja, lemi i popravlja davno zaboravljene pisa e strojeve, strojeve za ra unanje, radioaparate, televizore i ostale aparate. Skupio je ih do sada preko etiristo i izložio u tamošnjem Društvenom domu.

Josip Balog iz Ivanovca okružen svojim “ljubimcima” - starim pisa im strojevima izloženima u jedinstvenoj zbirci u Društvenom domu u Ivanovcu

Mjesto susreta zaljubljenika u starine i tehniku Zbirka je to koju danas posje uju školska djeca, u e i upoznaju se s eksponatima sa svojim u iteljima tehni ke kulture, mjesto je to susreta zaljubljenika starina i tehnike. - Najstariji izložak u mojoj zbirci - upoznaje nas Josip Ba-

log - jest pisa i stroj iz 1894. godine. Našao sam ga na otpadu u Zagrebu u dijelovima, potpuno zar alog. Odnio sam ga doma i satima i danima radio na njemu. Dijelovi za njega više se ne mogu kupiti, ustvari nikad se ni nisu kupovali, ve sam ih sam izradio. Ne možete ni zamisliti koliko je to malih komada, sitnih dijelova, povezanih u jednu cjelinu, jedan

Supruga posve ena oblikovanju cvije a I dok Josip ve inu svog vremena posve uje preciznoj mehanici, njegova supruga pak se pronašla u njegovanju i obli-

kovanju cvije a. Neobi ni oblici njenih grmova cimpreze ve godinama mame poglede prolaznika. Ulaskom u dvorište svakom

e ljubitelju cvije a zasta dah od prekrasnog “tepiha” koji je na inila ku na sre a koja zeleni kut uz ku u i lje i zimi.

Supruga Katica pronašla se u njegovanju i oblikovanju cvije a

Svaki komad ima svoju pri u, svoju povijest. Od toga gdje je prona en, u kakvom stanju, kako se popravljao te emu je služio sklop. Ako fali samo djeli , sustav ne radi. A sve ovo što vidite oko mene sve je to ispravno i sve radi. Kod ku e imam još stotinjak komada. Strojevi i ure aji nalaze se po cijeloj ku i. Imam ih ak i u spava oj sobi. Sre om, moja supruga Katarina ima razumijevanja za moj hobi i ništa mi ne prigovara. Ustvari, ona i moj doktor jedine su osobe na svijetu kojima vjerujem i na koje se mogu slobodno osloniti. - govori nam Josip sa simpati nim osmjehom na licu. Še u i s njim kroz pove i prostor, idemo od ure aja do ure aja, od aparata do aparata. Svaki komad ima svoju pri u, svoju povijest. Od toga gdje je prona en, u kakvom stanju, kako se popravljao te emu je služio. Prisje a se tako pisa e mašine s arapskim pismom, pa s ruskom irilicom, ali i

ZANIMA VAS SVEMIR – posjetite predavanje u ponedjeljak u akovcu

onom obi nom, originalnom irilicom po koju je išao u sam Beograd. - Puno sam putovao, obilazio sajmove, pa ak i odlagališta. Velik dio zbirke sakupio sam u Ma arskoj, naro ito u Kanjiži, dosta sam dovukao sa zagreba kog Jakuševca. No, puno sam i dobio kako su irme propadale i da te komade nisam ja ‘udomio’ završili bi na smetlištu. Isto tako pokupio sam ure aje i kako su se mehani ki zamjenjivali elektronskim. Tako imam ure aje iz nekadašnje Me imurske banke, ZAMP-a i sli no. Ako sam i kupovao, nikada nisam izdvajao velike cifre.

U kolekciji televizor iz ‘61., videoaparati, kamere…

Puno se može nau iti i o me imurskoj povijesti

Uz mnoštvo radioaparata, u svojoj zbirci ima i prvi televizor koji je kupljen od u eni kog rada za potrebe ivanovske škole 1961. godine, za m ima prve strojeve za ra unanje koji su podatke arhivirali na kazete, tu su i stari videoapara , kamere, fotoapara , magnetofoni, grafoskopi, šapirogra i još mnogo, mnogo toga. Razo aravaju a pak je injenica da tu svoju zbirku u skorije vrijeme mora iseli , a nitko nije zainteresiran za svu tu blagodat. Raspi vao se na sve strane, no odgovora dosad uo nije.

Osim što smo upoznali ure aje za koje nismo ni znali da postoje, isto tako ovjek može iz njih puno nau iti i o povijesti Me imurja, njegovom nekadašnjem gospodarstvu, ali i osjetiti melankoliju minulih vremena. - Ovo su vam kalkulatori koji su se nekad sklapali u D. Vidovcu, tu kod nas u Me i-

murju. Možda i ne znate, ali u to vrijeme direktor poduze a Elsi bio je bivši župan Josip Posavec. Interesantna crtica iz tog vremena je i to što su dijelove za kalkulatore lemile isklju ivo žene, jer imaju manje i spretnije ruke. Ti se kalkulatori upotrebljavaju i dandanas. - rekao nam je Josip.

FOTOVIJEST

U itelji tehni ke kulture podu eni elektronici

Astronom Ante Radonji pri a o spuštanju sonde na komet Fizi ar i astronom Ante Radonji , voditelj planetarija Tehni kog muzeja u Zagrebu, u ponedjeljak, 8. prosinca u 18.45 u Scheierovoj zgradi u akovcu održat e predavanje o zna enju uspješnog spuštanja sonde Philas na površinu kometa, što je prvi takav poduhvat u povijes istraživanja svemira. Predavanje organizira Zajednica tehni ke kulture Me imurske županije, a ulaz na predavanje je slobodan. (BMO)

Impresivna je i Balogova zbirka starih radioaparata

Osposobljavanje u itelja iz podru ja elektronike

U organizaciji Društva pedagoga tehni ke kulture Me imurske županije u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kova i a u Svetom Jurju na Bregu u studenomu je održano osposobljavanje u itelja tehni ke kulture Me imurske i Varaždinske županije iz podru ja elektronike. U itelje su podu avali Andreja Štancl i Franjo Pavlovi , instruktori Hrvatskog saveza pedagoga tehni ke kulture. Doma ini su bili Renata Martinec, u iteljica tehni ke kulture, i ravnatelj škole Mladen Beuk.

Informacije

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Otvoreni natje aji za zapoĹĄljavanje u Me imurskoj i VaraĹždinskoj Ĺžupaniji 1. Murametal d.o.o. SajmiĹĄna 1, Kotoriba, traĹži 2 m/Ĺž zavariva a i m/Ĺž gloda a/tokara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 682-130 ili osobni dolazak na adresu do 05.12.2014

4. Miva strojobravarski obrt, Pribislavec, traĹži 2 m/Ĺž zavariva a mig mag postupkom i 2 m/Ĺž kv, vkv bravara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu sa zamolbom ili na mob. 091 310 1735 do 10.12.2014

2. Industrija konfekcije, gra evinarstvo i turizam, Poljska 43, Mursko SrediĹĄ e, traĹži 4 m/Ĺž ĹĄiva a na neodre eno vrijeme, radno iskustvo: 6 mj., najava na mob. 099/212-0553 do 5.12.2014

5. Hamer d.o.o. akovec, traĹži 2 m/Ĺž prodava a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 445 0002 do 10.12.2014

3. Keramika FriĹĄ i , D. Vidovec, traĹži 3 m/Ĺž kerami ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 562 694 do 05.12.2014

6. Pajtak j.d.o.o. Sveti Juraj u Trnju 2, traĹži 2 m/Ĺž njegovatelja na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 732 9761 do 05.12.2014

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA OP INA MALA SUBOTICA OP INSKI NA ELNIK KLASA:351-01/14-01/7 URBROJ: 2109/10-02-14-114 Mala Subo ca, 02.12.2014.

OBAVIJEST o objavi drugog kruga natje aja za pove anje energetske u inkovitosti u obiteljskim ku ama na podru ju Op ine Mala Subotica Op ina Mala Subo ca obavjeĹĄtava sve zainteresirane strane da je na sluĹžbenim internetskim stranicama Op ine Mala Subo ca www.opcinamala-subo ca.hr i na oglasnoj plo i Op ine Mala Subo ca, Glavna 29/a objavljen DRUGI KRUG JAVNOG NATJE AJA za prikupljanje prijava za neposredno sudjelovanje Op ine Mala Subo ca u su nanciranju mjera energetske u inkovitos obiteljskih ku a. Natje aj je otvoren 30 dana od dana objave odnosno do 07.01.2015.godine do 15:00 sa . Program su nancira Fond za zaĹĄ tu okoliĹĄa i energetsku u inkovitost. Dodatne informacije mogu se dobi u prostorijama Op ine Mala Subo ca, Glavna 29/A, svakog radnog dana od 8:00-15:00 sa ili na broj telefona 040/631-700.

7. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;Atlas, Trg sv. Lovre, Cirkovljan, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 097 664 3643 do 05.12.2014 8.Domjani teks ld.o.o.Slemenice,traĹži 5 m/Ĺž ĹĄiva a na odre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., kontakt telefon 040 865 230 do 12.12.2014 9. Auto-leskovar j.d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž autolimara-autolakirera na odre eno, puno radno vrijeme, nazva na mob. 091 333 2223, do 13.12.2014 10.RE-GRA,Donja28,Cirkovlja,traĹži2m/Ĺž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 508 5701 do 18.12.2014 11. JO-MI j.d.o.o. Zebanec selo 118, traĹži 1 m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, mog. osiguranog smjeĹĄtaja/ putni u cijelos , javi se na mob. 098 1686 307 do 11.12.2014 12. Soboslikarsko-li ila ki obrt vl. Antun Peter, Sveta Marija, traĹži 3 m/Ĺž soboslikara-fasadera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 762 037 do 17.12.2014 13. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;Mar , Otok, traĹži m/Ĺž konobaranaodre enovrijeme,nazva na mob 098 9643 111 do 17.12.2014 14. Slavi ek-varga d.o.o. ukovec - Ca e bar Queen, traĹži m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 660 041 ili mob. 098 242 143 do 17.12.2014 15. MAJOKO d.o.o., Dunjkovec, traĹži 1 m/Ĺž pom. kuhara za CATTERING â&#x20AC;&#x153;NIKENAâ&#x20AC;? na odre eno vrijeme i 1 m/Ĺž konobara za CAFFEBARâ&#x20AC;&#x153;PICADILLYâ&#x20AC;?naneodre enovrijeme, javi se na mob. 098 802 273 do 23.12.2014. 16. Autoku a gaĹĄpari d.o.o., Dr. Tome Bratkovi a 1, akovec, traĹži 1 m/Ĺž automehani ara na neodre eno vrijeme, zamolbu sla na gornju adresu do 09.12.2014.

17. METAL-EURO d.o.o. NedeliĹĄ e, traĹži 1 m/Ĺž inĹž. strojarstva; 1 m/Ĺž strojarskog tehni ara i 2 m/Ĺž zavariva a - na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9951 559 ili e-mail: info@metaleuro.hr do 15.12.2014. 18. AUTOKLUB NEDELIĹ E d.o.o. akovec, traĹži 1 m/Ĺž stru nog voditelja u autoĹĄkoli na neodre eno vrijeme i 1 m/Ĺž predava a u autoĹĄkoli na neodre eno vrijeme. Najava na tel. 040 822 312 ili mob. 098 303 696. Zamolbe sla na adresu: M. Tita 58, NedeliĹĄ e ili na e-mail: autoklub.nedelisce@ck.t-com. hr do 25.12. 19. MIDAS SLASTICE d.o.o., Katarine Zrinski 2, akovec, traĹži 2 m/Ĺž prodava a brze hrane i slas ca na neodre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili mob. 091 5828 639 do 25.12.2014. 20. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;STARI MAROFâ&#x20AC;?, Ĺ˝iĹĄkovec, Novo Selo Rok, traĹži 3 m/Ĺž konobara na odre enovrijeme,javi senamob.099 773 6026 do 23.12.2014. 21. ZAVRTJE j.d.o.o., Miklavec, traĹži 1 m/Ĺž samostalnog frizera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 485 do 09.12.2014. 22. BRATI d.o.o. Sve KriĹž, traĹži 1 m/Ĺž zidara i 1 m/Ĺž 1 gra . limara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 532 8716 do 15.12.2014. 23.V-ELINd.o.o. akovec,traĹži2m/Ĺždipl.inĹž. elektrotehnike na neodre eno vrijeme ,javi senae-mail:gordan. vrbanec@v-elin.hr do 31.12.2014. 24. URKIN d.o.o. akovec, traĹži 1 m/Ĺž dipl.ing. gra evinarstva na odre eno vrijeme i 1 m/Ĺž voza teretnog vozila C kategorije na odre eno vrijeme,, zamolbu sla na adresu: Bra e Graner 1, do 05.12.2014. 25. TREMAK d.o.o. DomaĹĄinec, traĹži 1 m/Ĺž komercijalistu na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvjet: dobro poznavanje njem. i engl. jezika u govoru i pismu. Javi se na mob. 099 469 7777 ili na e-mail: lidija.visnjic@ tremak.eu do 15.12.2014 26. ISN TEKSTIL d.o.o. Slemenice, traĹži 5 m/Ĺž ĹĄiva a trikotaĹže na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 290 366 do 15.12.2014.

ZAVRĹ AVA PROVEDBA PROJEKTA â&#x20AC;&#x153;OSNAĹ˝IVANJE LOKALNOG PARTNERSTVA ZA ZAPOĹ LJAVANJE ME IMURSKE Ĺ˝UPANIJEâ&#x20AC;? Krajem 2010. godine osnovano je Lokalno partnerstvo za zapoĹĄljavanje Me imurske Ĺžupanije (LPZ) kao novi model za uspjeĹĄniju me usektorsku koordinaciju u pripremi i donoĹĄenju poli ka na podru ju ja anja ljudskih potencijala u skladu s potrebama trĹžiĹĄta rada. Hrvatski zavod za zapoĹĄljavanje Podru ni ured akovec i Regionalna razvojna agencija Me imurje REDEA d.o.o., organizacije koje trenutno vode LPZ, osmislile su i prijavile projekt â&#x20AC;&#x17E;OsnaĹživanje lokalnog partnerstva za zapoĹĄljavanje Me imurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;&#x153;. Provedba projekta zapo ela je 15. listopada 2013. i traje do 14. prosinca 2014., a provodi se kroz program IPA IV Razvoj ljudskih potencijala. â&#x20AC;˘ Cilj projekta: osnaĹživanje Lokalnog partnerstva za zapoĹĄljavanje Me imurske Ĺžupanije kako bi postao vaĹžan, prepoznatljiv i odrĹživ sudionik na regionalnoj i nacionalnoj razini na svim podru jima trĹžiĹĄta rada i razvoja ljudskih potencijala â&#x20AC;˘ Ciljne skupine: lanovi Lokalnog partnerstva za zapoĹĄljavanje, dok su krajnji korisnici lokalna mala i srednja poduze a, nezaposlene osobe, organizacije civilnog druĹĄtva i ĹĄira javnost â&#x20AC;˘ Vrijednost projekta: 36.444,20 EUR (su nanciranje EU: 29.889,00 - 82,01% ukupnog budĹžeta projekta). Kroz eduka vne ak vnos svoja znanja i vjeĹĄ ne na podru ju strateĹĄkog planiranja, pripreme i pra enja strateĹĄkih dokumenata, upravljanja i odrĹživos organizacija pove alo je 50-tak lanova i krajnjih korisnika LPZ-a. Osim toga, izra en je Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala Me imurske Ĺžupanije (h p://www.redea.hr/images/Akcijski_plan_za_SRLJ_M%C5%BD_2014.pdf) te je pripremljena baza projekata prihvatljivih za nanciranje u sklopu Europskog socijalnog fonda. ZavrĹĄna konferencija projekta odrĹžat e se 12. prosinca u 10 sa u mul medijalnoj dvorani TehnoloĹĄkoinovacijskog centra Me imurje (B. J. Jela i a 22b, akovec).

Ulaganje u budu nost Projekt nancira Europska Unija u okviru Europskog Socijalnog fonda OP Razvoj ljudskih potencijala

27. UBP GRUPA d.o.o. Mursko SrediĹĄ e, traĹži 1 m/Ĺž voza a teretnog vozila s prikolicom; 1 m/Ĺž disponenta - voditelja logis ke i 1 m/Ĺž voditelja odrĹžavanja - na neodre eno vrijeme, javiti se na e-mail: ddbiro.jelenahegedus@gmail. com do 24.12.2014. 28. PIZZA HIT j.d.o.o. Ma kovec, traĹži 1 m/Ĺžkuhara/pizzamajstorana neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 202 3991 do 23.12.2014. 29. â&#x20AC;&#x153;Mâ&#x20AC;? - kroj proizvodnja i prodaja jeans kolekcije, akovec, traĹži 1 m/Ĺž ĹĄiva a na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 206 317 do 16.12.2014. 30. METAL DEKOR d.o.o. Ivanovec, traĹži 2 m/Ĺž autolakirera na odre eno vrijeme i 2 m/Ĺž zavariva a na odre eno vrijeme, zamolbe sla na e-mail: posao@ metal-dekor.hr do 19.12.201431. 31. ALFA CAR d.o.o. PreloĹĄka 92, akovec, traĹži 1 m/Ĺž prodava a auto dijelova na odre eno vrijeme, osobni dolazak sa zamolbomna adresu, najava na tel. 040 365 303 ili na e-mail: dijelovi@alfacar.hr do 12.12.2014.

Radna mjesta VaraĹždin 1. ZLATNE GORICE obrt za ugos teljstvo i usluge - mjesto rada: VaraĹždin Breg, traĹži 1 m/Ĺž kuhara u restoranu Zlatne Gorice na odre eno vrijeme, uvjeti: kuharska kvalifikacija, min 2g radnog iskustva u restoranu. Poslodavac osigurava smjeĹĄtaj za osobu iz udaljenijeg podru ja, Ĺ˝ivotopis i prijavu dostavi na mail: zlatni-restorani@net.hr do 19.12.

2. GRAWE Hrvatska osiguravaju e d.d., mjesto rada VaraĹždin, 1 m/Ĺž predstavnika prodaje - Kombinacija rada u uredu te rada na terenu na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VĹ S - ekonomija, komercijala, trgovina, B kat. uz mog. koriĹĄtenja vlastitog vozila, iskustvo: Nije vaĹžno, Kategorija B. Prijavu posla e-mailom na: anita.dombaj@grawe.hr ili osobni dolazak na adresu poslovnice (Zagreba ka 66, VaraĹždin) uz obaveznu prethodnunajavuputemmobitela099 730 5868, do 28.12.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200

3. PRESS GLASS d.o.o. za proizvodnju stakla, mjesto rada JalĹžabet, traĹži 1 m/Ĺž voditelja odrĹžavanja na odre eno, uvje : SSS, VĹ S, VSS, min tehni ko obrazovanje u polju mehanike, struje, energe ke, automa ke, mehatronike i srodnih podru ja, iskustvo u upravljanju skladiĹĄta rezervnih dijelova, komunikativno znanje engl. jezika, znanje i iskustvo u nadzoru tehni ke infrastrukture, sposobnost za upravljanje mom, sposobnost za rad pod vremenskim pritiskom, sposobnost anali kog razmiĹĄljanja i krea vnos , iskustvo u sli noj ulozi u radu s modernim strojevima je prednost; 1 m/Ĺž nadglednikaproizvodnjenaodre eno vrijeme, uvje : SSS, VĹ S, VSS, tehni ko obrazovanje, iskustvo u koordinaciji i kontroli proizvodnih procesa na dnevnoj bazi, dobro poznavanje engl. jezika u govoru, prednost imaju kandida sa znanjem njem. ili poljskog jezika, poznavanje suvremene metodologije i trendova u upravljanju proizvodnim procesima te nadzoru kvalitete, vjeĹĄ ne vo enja ma, vjeĹĄ ne anali kog

na ina razmiĹĄljanja,i krea vnost u radu, dobre interpersonalne i komunikacijske vjeĹĄ ne; 1 m/Ĺž inĹž. elektrotehnike na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VĹ S, VSS, min. srednje tehni ko obrazovanje sa znanjima iz podru ja: mehanike, elektronike, energetike, automatike, mehatronike i sl., dobro poznavanje engl. jezika u govoru, rad pod pri skom vremenskih rokova, vjeĹĄtine analiti kog razmiĹĄljanja i krea vnost, prednost imaju kandida s iskustvom u radu sa strojevima;1m/Ĺžvoditeljaproizvodnje na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VĹ S, VSS, tehni ka educiranost, viĹĄegodiĹĄnje iskustvo na is m i/ili sli nim poslovima u proizvodnim poduze ima, izvrsno poznavanje engl. jezika, poznavanje poljskog ili njem. jezika je prednost, poznavanje novih metodologija i trendova u menadĹžmentu proizvodnog procesa i kvalitete, sposobnost analiti kog razmiĹĄljanja te pristupa kon nuiranog poboljĹĄanja, razvijene komunikacijske i me uljudske vjeĹĄtine, fleksibilnost, radno iskustvo u me unarodnom okru-

Temeljem lanka 1. i 2. Pravilnika o dodjeli u eni kih s pendija djeci hrvatskih branitelja (â&#x20AC;&#x17E;SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;&#x153; broj 14/14), Me imurska Ĺžupanija raspisuje

NATJE AJ za dodjelu u eni kih stipendija djeci hrvatskih branitelja I. S pendije se dodjeljuju: - djeci umrlih, zato enih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i djeci hrvatskih ratnih vojnih invalida iji prosjek primanja po lanu zajedni kog doma instva nije ve i od dvostrukog iznosa osobnog poreznog odbitka - djeci razvoja enih nezaposlenih hrvatskih branitelja iji prosjek primanja po lanu zajedni kog doma instva nije ve i od iznosa osobnog poreznog odbitka ako se radi o s pendiji za prvo i drugo dijete. Ako se s pendija traĹži za tre e i svako daljnje uzdrĹžavano dijete, a prvo dvoje djece nisu bili korisnici s pendije, prosjek primanja moĹže bi i ve i, ali ne viĹĄe od dvostrukog iznosa osobnog poreznog odbitka po lanu doma instva. II. Prosjek primanja utvr uje se tako da se zbroj prihoda svih lanova zajedni kog doma instva za isto vremensko razdoblje dijeli s brojem lanova i brojem mjeseci na koji se primanja odnose. III. Dokumen potrebni za sudjelovanje na natje aju: 1. ispunjen i potpisan obrazac prijave 2. potvrda o redovnom upisu u enika u srednju ĹĄkolu 3. preslika osobne iskaznice u enika i branitelja 4. rodni listovi za djecu branitelja 5. potvrda Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje, Podru ne sluĹžbe akovec o statusu razvoja enog nezaposlenog hrvatskog branitelja (za nezaposlene razvoja ene hrvatske branitelje) 6. potvrda Porezne uprave o stalnim nov anim primanjima svih lanova zajedni kog doma instva u kojem u enik Ĺživi. Upravni e odjel za druĹĄtvene djelatnos od nadleĹžne sluĹžbe Ureda drĹžavne uprave u Ĺžupaniji pribavi podatke o statusu stradalnika Domovinskog rata i iznosu invalidnine, a od nadleĹžne sluĹžbe Ministarstva obrane potvrdu o sudjelovanju u Domovinskom ratu za roditelje svih u enika prijavljenih na natje aj. IV. S pendija za ĹĄkolsku godinu 2014./2015. iznosi 3.000 kuna. V. Obrazac prijave uz svu potrebnu dokumentaciju navedenu pod to kom III. predaje se u Upravnom odjelu za druĹĄtvene djelatnos (soba 51), Ru era BoĹĄkovi a 2, akovec, do 19.12.2014., radnim danima, od 9 do 13 sa . VI. Obavijes o rezulta ma natje aja bit e dostavljene sudionicima do 19.01.2015. VII. Ovaj natje aj, Pravilnik o dodjeli u eni kih s pendija djeci hrvatskih branitelja te obrazac prijave na natje aj objavljeni su na stranicama Me imurske Ĺžupanije: www.medjimurska-zupanija.hr. Ĺ˝UPAN Ma ja Posavec, mag,ing. KLASA: 604-01/14-02/2 URBROJ: 2109/1-01-14-01 akovec, 27.11.2014.

5. prosinca 2014.

ženju s velikim vremenskim pri scima. Zainteresirani kandidati/kinje poslati svoj životopis i zamolbu na engleskom jeziku isklju ivo na e-mail adresu: croa a@pressglass.eu. Molimo uz prijavu doda sljede e: U skladu sa Zakonom o zaš osobnih podataka ovim putem pristajem da se moji osobni podaci koriste za potrebe natje aja. Kontak rat emo samo odabrane kandidate. Rok prijave do 14.12.

Informacije 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

4. TIVA TISKARA d.o.o. za skarstvo i trgovinu, Varaždin, traži 1 m/ž knjigovežu na odre eno, uvje : KV, radno iskustvo godinu dana i 1 m/ž gra ara ska (ofset ili knjigo sak) na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, radno iskustvo poželjno, poznavanje rada na ra unalu. Kontakt mobitel: 098 209 743, pismena zamolbanaadresu:TrgBanaJela i a21, Varaždinilie-mailom:zvonimir.kuster@ va.hr do 15.12.

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC akovec, J. Gotovca 9 KLASA: 112-02/14-01/32 URBROJ: 2109-14-04/06-14-2 akovec, 26.11.2014.g. U skladu sa lankom 39.st. 7. Statuta Centra i l. 25. Temeljnoga kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama NN, RH-e, br: 141/12 i l. 18. Kolek vnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi NN RH-e, br: 133/11, a osnovom izdane suglasnosti Ministarstva socijalne poli ke i mladih RH-e, KLASA: 100-01/14-02/465 od dana 29.10.2014.g., Ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec, Antonija Canjuga, dipl. soc. radnica, raspisuje:

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

RADOVANA FRANKOVI A 11.12.1994. - 11.12.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

JAVNI NATJE AJ REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC GRADONA ELNIK Klasa: 940-01/14-01/225 Urbroj: 2109/02-05-14-04 akovec, 05. prosinca 2014. Na temelju Zaklju ka o davanju u zakup zemljišta Grada akovca u svrhu poljoprivredne obrade javnim prikupljanjem ponuda i o raspisivanju javnog natje aja, Klasa: 940-01/14-01/225, Urbroj: 2109/02-05-14-02, od dana 02.12.2014., Grad akovec daje

Obavijest o objavi

JAVNOG NATJE AJA o davanju u zakup zemljišta Grada akovca u svrhu poljoprivredne obrade javnim prikupljanjem ponuda i o raspisivanju javnog natje aja Cjelovi tekst Javnog natje aja, u cjelokupnom sadržaju koji sadržava sva pravila i uvjete javnog nadmetanja, objavljen je na službenoj internetskoj stranici www.cakovec.hr i na oglasnoj plo i Grada akovca. Prijava na natje aj s propisanom dokumentacijom se dostavlja u pisanom obliku u zatvorenoj omotnici s imenom i prezimenom te adresom podnositelja prijave, kao preporu ena pošiljka s povratnicom na adresu: Grad akovec, Upravni odjel za prostorno ure enje i europske fondove, Ulica kralja Tomislava 15, 40000 akovec, uz naznaku: „Prijava povodom Javnog natje aja - Davanje u zakup zemljišta Grada akovca u svrhu poljoprivredne obrade – Ne otvaraj“ ili osobno u uredovno radno vrijeme u pisarnicu Grada akovca. Prijave e se zaprima u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana objave Obavijes o objavi Javnog natje aja u lokalnom tjedniku Me imurske novine, na službenim internetskim stranicama i oglasnoj plo i Grada akovca. Nepotpune prijave, prijave dužnika Grada akovca, prijave koje nisu predmet Natje aja kao i prijave dostavljene nakon isteka roka ne e se razmatra . Dodatne informacije mogu se dobiti u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba 204, II kat, na tel.040/314-924 i/ili e-poštom: mirko.jurisic@cakovec.hr Grad akovec Stjepan Kova , gradona elnik

-diplomirani/a socijalni/a pedgog/inja, magistar/ra socijalne pedagogije Natje ajni uvje su: - hrvatsko državljanstvo - VSS- završen preddiplomski i diplomski sveu ilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveu ilišni studij socijalne pedagogije - položen stru ni ispit te potvrde o dodatnim izobrazbama iz tehnika savjetovališnog rada ili drugih terapijskih tehnika - 12 mjeseci radnog iskustva u struci - položen voza ki ispit B kategorije - poznavanje rada na ra unalu - nepostojanje zakonskih zapreka iz l. 213. Zakona o socijalnoj skrb NN RH-e, br: 157/13 Popis isprava koje je potrebno priloži : - pisanu prijava na natje aj - životopis - preslika domovnice - preslika važe e osobne iskaznice - preslika diplome o dokazivanju stru ne spreme - preslika uvjerenja o položenom stru nom ili državnom ispitu - preslika potvrde o duljini radnog staža izdana u skladu s propisima nadležnog HZMO-a - preslika voza ke dozvole Uputa kandida ma i kandidatkinjama: Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u natje aju. Dokazne isprave koje su iznad nazna ene mogu se priloži u neovjerenoj preslici a izvorne isprave predo it e se naknadno prije izbora kandidata/inja. Rok za podnošenje prijave jest 8 dana od dana objavljivanja natje aja u službenom listu RH-e, ( glasilu) „Narodne novine“. Prijave s prate im dokaznim ispravama imaju se dostavi na adresu: Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, 40 000 akovec, uz naznaku: « Prijava na javni natje aj u svrhu zasnivanja radnog odnosa na neodre eno vrijeme» Nepravodobne i nepotpune prijave ne e se razmatra . O rezulta ma natje aja kandida /kinje e bi obaviješteni na is na in i u istom roku. Ravnateljica: Antonija Canjuga, dipl.soc.radnica

DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE Dom zdravlja akovec akovec, Matice Hrvatske - ordinacija dr. Poljski

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI

VJEN ANI

JAKO NOVAK, sin Tanje i Maria; RAFAEL PALER, sin Katarine i Mije; TINO PEC, sin Sanje i Sandija; EVA GAL, k i Kristine i Josipa; FRAN ZOBI , sin Kristine i Ivana; LORENA VURI, k i Ivane i Nina; NEA FUNDAK, k i Martine i Dejana; ANTONIJA ŠARDI, k i Ines i Antuna; DENIS KALANJOŠ, sin Ljiljane i Želimira; DORIAN NOVAK, sin Petre i Danijela; ASTRID ŠVENDA, k i Lane i Nikole; TEO FLETEN, sin Petre i Marka; MIŠEL BALOG, sin Ljiljane i Vida; ANDRIJA ŠVENDA, sin Andreje i Zlatka; VIKTORIJA MIHALIC, k i Simone i Vedrana; FILIP ŠKVORC, sin Sandre i Marka; ERIKA EMERIN MAKOTER, k i Seleste i Matije ( akovec)

Betika Mavrek i Marko Lacko, Sandra Rodi i Sre ko Rebernik ( akovec); Jelena Kova i i Neven Mikolaj (Dekanovec)

UMRLI Slavko Rožman r. 1940., Marija Ciceli r. 1930., Gregor Trstenjak r. 1937., Amalija Novak r. Le ej r. 1930., Angela Vuk r. Škvorc r. 1923., Dragutin Turk r. 1944., Ružica Raki r. Šarec r. 1928. ( akovec); Marija Klanfar r. Kova r. 1931. (Kotoriba); uro Karlov ec r. 1935., Mladen Tot r. 1961. (Mursko Središ e); Marija Mesari r. 1922., Ignac Horvat r. 1931. (Prelog)

IN MEMORIAM

za prijam u radni odnos na neodre eno vrijeme za rad u Podružnici Centra za socijalnu skrb akovec-Obiteljski centar, akovec, Ulica bana Josipa Jela i a 22.

Subota 6.12.2014. od 15-20 sa dr. Mar na Novinš ak ms. Marija Mesari Nedjelja 7.12.2014. od 8-20 sa dr. Karmela Matjan Bogdan ms. Marija Mesari DEŽURNI PEDIJATAR Petak 5.12.2014. od 13:00-20:30 0:30 15:30 Subota 6.12.2014. od 08:00-15:30 30) (primanje pacijenata do 14:30)

dr. Branka Zuzel-Šantek antek Franca Prešerna 16, akovec, tel. l. 390 245

Radnim danom ordinacija radi: adi: Ponedjeljak i Srijeda i Petak - UJUTRO JUTRO Utorak i etvrtak - POPODNE E

poginulom hrvatskom branitelju

BRANKU KRALJI U 7.12.1998. - 7.12.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ) tel. 112 Autobusni kolodvor akovec tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651 Policijska uprava me imurska tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, B J. Jela i a 1 tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4 tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna tel: 311-488 Knjižnica akovec tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec tel: 391-480 Me imurska županija akovec tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920 Komunalni redar tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020 Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466 - odvoz otpada tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11 Ispostava Prelog Ispostava Mursko Središ e

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Ma ni uredi Ma ni ured akovec Ma ni ured Prelog Ma ni ured M. Središ e Ma ni ured M. Subo ca Ma ni ured Nedeliš e Ma ni ured Štrigova Ma ni ured Kotoriba Ma ni ured Dekanovec

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e Zavod za javno zdravstvo Školska medicina Mikrobiološki laboratorij

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

MOTORNA VOZILA RENAULT CLIO 2001.g., nove gume, metalik boja, servisiran. info: 091/970-1929. PRODAJE SE Fiat Punto 1.2 2002.g., 90tkm, klima, 1.vl., srebrni, 5vr. i Ford Fiesta 1.4 cd , klima, 5vr., 1.vl., 2011.g., srebrna, cijena 8.400 eura, info: 098 303 753 PRODAJEM BMW 3 Touring E46 320D 2000.g, 100 kw, 136KS, u odli nom stanju, 252tkm, reg do kraja 7/2015. Cijena 4.500 EUR. Mogu a zamjena za manje vozilo do 1.000 EUR uz nadoplatu. tel. 099/692-8344 PRODAJEM CITROEN C5 HDI 2003.g., reg. do 7/15, puno opreme, nije uvoz, 3.500 Eur, mob 099/6652-352 PRODAJEM ROVER 416 SI benz 1997.g., 190tkm, odjavljen ali tehni ki ispravan, može i za dijelove - je ino, mob. 098/9723313 PRODAJEM OPEL KADET T, 1991.g., 194.000 km, reg. do 02/2015., ugra ena euro kuka, garažiran, 1. vlasnik. Cijena: 500 eur Tel: 098/9899843 PRODAJE SE VW POLO 1.4 TDI diesel, 55 KW, 2004.g., reg. do 11/2015., 170tkm, prije enih, mehani ki mjenja , 2.vl., serv. knjiga, garažiran, centr. zaklj., crni, te gume s felgama 195 R 14 CMS Tubeles Kon nental (2 kom), pogodno za malu prikolicu. Nazva na tel: 099/8087586 JEFTINO PRODAJEM kvalitetne alu felge 24cola (4kom) i gume 185x60x14 cola. Tel. 098/1691122 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODA JEM SUZUKI A l to 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50 KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.100 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJEM Michelin gume s felgama (4kom) dim 155/65 R14, 75T, M+S. Tel: 858-424 FIAT UNO 1.0 base 1998.g., 5vr., metalik boja, o uvan, registriran godinu dana, mob. 098/136-1712 RABLJENE GUME za osobna i teretna vozila M+S ili ljeto, eli ne i aluminijske felge. mob. 098/9833-910 KOMBI FORD TRANZIT 2002.g., povišeni, produženi, neregistriran, 3 sjede a mjesta, cijena 2.000 eur. mob. 098/473-421 FIAT BRAVO 1.4 1997.g., reg. do 9/2015., za 5.700 kuna, upitati na mob. 099/671-4758

POLJOPRIVREDA PRODAJEM JE AM i ZOB oko 200 kg, cijena 1.5 kn/kg. info na mob: 091 539 2870

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE TRAKTOR Steyr 188 1961.g, ispravan s papirima (8.500 kn) i prikolica Kikinda 4T visoka, nije kiperica, neregistrirana (6.500 kn). Ivanovec, 098 355 207 PRODAJEM SADNICE bobi astog vo a; crveni krupni ribiz, josta, malina, kupina, sve po 12 Kn. Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675. PRODAJU SE SADNICE hrasta, graba, bukve, jasena, javora, kestena, agacije za pošumljavanje i lingstrum za živicu. Nazvati na broj: 099/683-9984 ili 099/8087586 PRODA JEM SAMOHODNU KOSILICU s košom prvi pogon 7KS marke Craftsman. mob 098 967 9904 KUPUJEM SLAMU u kockastim balama. Kontakt: 343557 PRODAJE SE traktorska dvoosovinka prikolica KIKINDA i okreta sijena PANONIJA, mob. 098/545-961 PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR DEUTZ 25 KS, 60. god, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940720 PRODAJE SE PREŠA za grož e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 098 546 069

TRAŽI SE VIŠE DJELATNIKA za rad na tarot liniji i sms chat-u, uz mogu nost vrhunske edukacije. Mob: 092/103-8404 DIZAJNERICA S ISKUSTVOM TRAŽI POSAO dizajniranja i izrade stolova, elemenata namještaja i zidnih plo a od drveta . Mob: 099/64-111-90 T R A ŽIM P OS AO dav anja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 091 528 6669

POZNANSTVA DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 SLOBODAN MUŠKARAC (60g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne ponude na mob. 099/574-8435 NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151

IZAZOV NEKRETNINE

PRODA JU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.

POTRAŽUJEMO -PRODAJEMO

KUPUJEM STARIJI TRAKTOR do 50KS, mob. 098/190 3753 PRODAJEM motokultivatorkopa icu šir. 60cm Thomos za vrt, te traktorsku frezu njem. proizv., šir. 2m, marke Eberhart, mob. 098/1903753

USLUGE

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

IZNA JML JUJEM UHODANI KAFI na frekventnoj lokaciji, poslovni prostor i garsonijeru. mob. 092/146-5716

POSAO

Rije anin (49g), SSS, aktivno znanje talijanskog jezika,t raži bilo kakav posao na seosko-turisti kom gospodarstvu, na podru ju cijele Hrvatske. E-mail: cercolavoro@ net.hr

Agencija za promet nekretnina ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40

NEKRETNINE

Tel. 040/396-250, 098/749-131

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578 PRODA JE SE MODERNO DIZA JNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu PrelogJug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/ šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio bra ni krevet. Gratis parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-5793.

5. prosinca 2014.

Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-sobni stan studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

ŽIVOTINJE KOPRIVNICA, okolica: ku a 200m2, objekti 250m2, parcela 12.923m2 i 10 rali oranica hitno prodajem uz mogu nost najma još 75 rali oranica, te dajem u zakup 75 rali ravnih i plodnih oranica na potezu Novigrad-Virje-Molve na nekima je mogu e i navodnjavanje, po caji idu Vama. info: 01/2923068 PRODAJEM LIVADU Pustajka uz industrijsku zonu u Ivanovcu 2200 hv-a, te dvije oranice na Prelogama 1700 i 1300 hv-a. Tel: 098 355 207 CRIKVENICA: prodajem apartman od 40 m2 u zgradi, etažiran, sa svim papirima i EC/A, blizu centra, cijena 53.000 eur, mob: 098/186-2192 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE za samostoje u ku u u K, Martane, 18x38 m, mob. 099/2771 330 PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 s vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju en sav inventar! mob 095 900 6539. AKOVEC: prodajem gra . parcelu za stambenu ku u kod bolnice, novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 2424 143 PRODAJE SE VE E IMANJE sa šumom u Prekopi, 23000 m2 u jednom komadu a šume 1400 hv, pored gl. ceste, mog. podjele više gra . parcela. Svi papiri riješeni. Info: 099 752 8800 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977. PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upitati na mob. 098/242-438 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535. PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upitati na tel: 095/902-5646 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55 kvadrata u akovcu, Vukovarska ulica, prizemno. Tel. 091/5016-685

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE oko 4000m2 u središtu akovca, mob. 098/426021 PRODAJE SE KU A s oku nicom, oranice i gradilišta u Mihovljanu, te šume u Dragoslavcu i Zasadbregu. tel. 395-596 PRODAJE SE OGRA ENO ZEMLJIŠTE na odli noj lokaciji, u Puš inama, blizu gl. ceste. tel. 042/232-681 PRODA JE SE PARCEL A od 610 hv, 16.5 širine, sa dvije legalizirane gospodarske zgrade od 16 i 35m2, blizina grada k. tel. 098/680-549 PRODAJE SE 1.5-sobni stan u akovcu na Jugu, potkrovlje, povoljno. Info: 098/749-131

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM LIJEPO URE EN AKVARIJ od 20 lit., s ribicama i biljem (150 Kn), te prodajem CD-literaturu o uzgoju divljih ze eva (150 kn). Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675. PRODAJU SE ovogodišnje tri guske i dvije patke iz doma eg kvalitetnog uzgoja. Cijena 1.200kn. Mob: 099 686 5656 PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490

GRABROVNIK: blizina Toplica Sv. Martin, nova ku a, lijepa i moderna prizemnica oko 100m2, mob. 098/426-021

KUPUJEM KRMA U za klanje, mob. 098/190-3753

IZNAJMLJIVANJE

PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuka, na el. motor, te tri ba ve elipsastog oblika od 700, 400 i 350 lit., mob. 098/1868-111

IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za zaposlenog samca/icu. Kontakt broj: 099/8747-309 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU KU U kod Vž. Toplica od 40m2, centr. grijanje, brojila, parking, 700kn + režije, zaposlenoj osobi, info: 099 414 5002 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI stan/donji dio ku e s posebnim ulazom i brojilima, u akovcu, za info nazva 098/938-7532 IZNAJMLJUJE SE MANJA OBITELJSKA KU A, kompletno namještena, bra nom paru, može i s djecom, u mirnom dijelu Šenkovca, s velikim dvorištem i vrtom, na duži rok, blizina grada, škole, vrti a, doktora, du ana i dr. sadržaja. Info na tel:095 521 3924. Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 TRAŽIM SUSTANARKU u 2-sobni stan u centru k, blizina crkve. info: 098/917-6583 IZNAJMLJUJE SE MANJI 1-sobni namješteni stan u akovcu, povoljno. info: 098/139-3035 NENAMJEŠTENU KU U u Savskoj Vesi, struja, voda, plin, kanalizacija, iznajmljujem na duže vrijeme odgovornim i zaposlenim osobama. info: 098/553-270

PRODAJEM AMERI KI STAFORD terijer, štene staro 5mj., s rodovnicom, cijepljen pro v svih parazita, ipiran, socijaliziran, povoljno. mob. 098/8801255

RAZNO PRODAJEM više komada lova kog oružja i pištolj, radi prestanka bavljenja lovom. Imaocu dozvole, Zagreb, 098908-4675. PRODAJE SE Meblo jogi odnosno madrac dim. 90x195cm (250 kn) + pripadaju i sme i krevet gra s; sme a kutna garnitura za dnevnu sobu, uš uvana, bez mrlja, dim. 272x210 cm (750 kn); siva fotelja za dnevni boravak, uš uvana (150 kn). info. na tel: 091/761-3467 TRAŽIM partnera ili partnericu za rekrea vno igranje squasha. tel. 099/340-8530 PRODAJE SE perilica su a (650 kn); cafe aparat Senseo (300 kn) i odli an cafe aparat Delonhi (samo 1.200 kn); kosilica s košarom (1.200 kn); spava a soba komplet i nova kutna kožna garnitura, info: 091 970 1929 PRODAJEM UGOSTITELJSKI štednjak, roš lj, konvekomat s toplom komorom, kupku, vagu, salamoreznicu, stroj za mljevenje mesa, sudopere, radni stol, toster i šank. mob: 098 9211 929

5. prosinca 2014.

Oglasnik 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM novu mušku zimsku jaknu s kapulja om vel. XXL i Adidas mušku jaknu vel. L/XL, te nove muške Levisice plave vel. 31 i crne vel 32 i 34 crne. Mob: 099/64-11190 PRODAJE SE sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494 PRODA JEM MOBITEL HTC HD7, nova baterija, odli an, cijena 500 kn, mob. 095/8489753 PRODA JEM samohla enu inox ba vu od 150 lit., metalne stalaže, bravarski stol dim. 250x120 cm i 290x120 cm, drveni stol 200x80, ru na kolica, plo a za tehni ko crtanje, metalni garderobni ormar 1/3. mob. 098 9211 929 PRODAJEMO: veš mašinu Gorenje (750kn); stoli (350kn); pisa i stol (450kn); krevet tapecirani za jednu osobu (400kn); 4 stolice (600kn), plo u za el. ugradni štednjak - rostfrei (200kn); mikrovalnu pe nicu (350kn); bicikl za djevojcice srednjeg uzrasta (450kn); skije s vezovima (150kn) i pancerice muške, ženske i dj. (150-200kn). info: 095 521 39 24. PRODAJE SE RADIJATOR aluminijski Lipovica visina 60cm, sa 7 lanaka, cijena 250 kn. mob. 091 970 1929

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinska pe Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin ani kavezi za ze eve, sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/81818-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM VE I BROJ ISPRAVNIH GRAMOFONSKIH PLO A doma ih i stranih izvo a a (zabavna, narodna i klasi na glazba), kvalitetan gramofon, harmoniku te elektroni ku pisa u mašinu. Nazva na broj: 098 928 1012 ili 098 1950 999.

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJE SE ŠKRINJA od 240 litara, u dobrom stanju, za 300 kn. Nazva na 040 337 860. PRODAJU SE dijelovi za bojler Junkers, šiva u mašinu Singer, te autoradio Blaupunkt. Tel. 312231 PRODAJE SE O UVANI trosjed i rabljeni dvosjed, povoljno. mob. 091/8930-428

Udruga “Sklonište dobrote” akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Pepi - grica stara oko 7 mjeseci, o iš ena od nametnika, cjepljena, potpuno zdrava, nau ena na pijesak i život u ku i, op mis na i vesela maca! Traži svoj topli dom!

PRODAJE SE TROSJED na razvla enje u krevet. tel. 314-070 PRODAJEM DRVENE PROZORE sa šalaporkama raznih dimenzija, cijena 150-200 kn/kom. Mob. 091/396-2700 PRODAJEM GROBNO MJESTO na groblju Držimurec-Strelec, s nadgrobnom plo om, spomenikom, vazom i vje nim svijetlom, cijena 1.500 eur. info: 098/902-9576 PRODAJEM BOŽI NE JELKE visine od 1-2m po cijeni od 40-50 kn. Dragoslavec selo 33, mob. 091/503-4863 PRODAJEM GRAH trešnjevac, doma i suhi, po cijeni od 15kn/ kg. Novo Selo Rok, tel. 853-258

Pepita - bijela ljepotica sa sivim ekama, zaigrana i umiljata, o iš ena od nametnika, zdrava, cjepljena i sterilizirana. Stara je oko 7 mjeseci i traži svoj dom.

PRODAJE SE ŽENSKI BICIKL, o uvan, malo vožen, s papirima, cijena po dogovoru. info: 099/6644007

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Nemo je prona en kako luta Mihovljanom. Star je oko godinu dana, njegovane dlake, dobre naravi, vrlo umiljat. Traži li ga netko? Zovite na 091-8988004.

Ston je predivan godinu dana star pas izuzetno umiljatog ponašanja i prelijepe dlake. Udomljuje se isklju ivo u ku u s dvorištem i pristupom unutra. Lanac, boks ne dolaze u obzir. Za Stona zovite na 098-241-060.

Lolita Pedro - gras kratkodlaki micek, cjepljen, zdrav, u novi dom dolazi kastriran, nau en na pijesak. Jako umiljat i privržen ljudima. Star oko 7 mjeseci. Traži dom!

PRODAJEM NOVI MOBITEL Samsung Rex-60. info: 098/914-3423 PRODAJE SE PE za centralno grijanje na plin, sa rezervoarom za vodu, malo korištena, komplet, te dvije pumpe za centralno. upita na tel. 395-478 ili 098/840-364

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

je kujica stara oko 8 mjeseci predivne vesele i op mis ne naravi, vrlo draga i umiljata. Želite li vje nog op mistu u ku i udomite Lolitu. Kontakt: 0918988-004.

Rudi

Cezar - prekrasni tigrasti žuti micek, preumiljat, zaigran, o iš en od nametnika. U novi dom dolazi kastriran!

Mali mješanac jazav ara, ali duže dlake, star oko 3,5 mjeseca, potpuno cijepljen i ipiran traži svoju novu obitelj. Udomljuje se isklju ivo uz pristup unutra na toplo. Kontakt: 098-241060.

OBAVIJEST ITATELJIMA

+18

ANJA 43 RTL teletext-str.816

Za odjavu pošalji: STOP

024

064/67-67-67 6,82 m. 7,82 kn/min sms 886067 3,66 kn/sms

Ne želim biti sama, tražim ozbiljnu vezu!

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, SamoborMB: 1718231, t: 01/3366-037

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Najbolje je kada se pije u dvoje Muškat žu Traminac mirišljavi

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

Žuti tigrasti ma i starosti oko 2 mjeseca traži dom! Preumiljat, zaigran!

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

1003

Savjeti

PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

24-satna PH-metrija jednjaka 24-satno mjerenje pH vrijednosti jednjaka je metoda kojom se bilježi kiselost sadržaja u jednjaku. Istovremeno se ra una u estalost i trajanje izloženosti sluznice jednjaka kiselim želu anim sokovima. Cilj pretrage je procjeniti postojanje vra anja kiselog želu anog sadržaja u jednjak te procjeniti da li su simptomi koje dijete ima u vezi sa vra anjem kiselog sadržaja želuca u jednjak. Test se izvodi na na in da se kroz nos postavi sonda koja na vrhu ima elektrodu koja bilježi pH vrijednost. Sonda se postavlja kroz nos u donji dio jednjaka. Pozicija sonde se provjeri rendgenski. Ako je sonda pravilno postavljena mjerenje traje 24 sata tijekom kojih dijete mora biti hospitalizirano. Metoda je korisna za procjenu postojanja gastroezofagealnog re luksa tj.vra anja sadržaja želuca u jednjak. Ona mjeri samo vra anje kiselog sadržaja, ali nažalost ne mjeri vra anje slabo kiselog i nekiselog sadržaja što mjeri višekanalna intraluminalna impedanca koja se može u initi pri Klinikama za dje je bolesti Zagreb. Od gastroezofagealnog re luksa pati oko 40-45 % populacije. Oko 50% djece s loše kontroliranom astmom ima gastroezofagealni re luks. Simptomi gastroezofagealnog re luksa ovise o dobi, a bolesti koje nastaju kao posljedica patološkog re luksa se zovu gastroezofagealne re luksne bolesti ili skra eno GERB. Kada je potrebno u initi pretragu? Indikacija za primjenu 24-satne pH metrije su simptomi koji upu uju na postojanje re luksa poput žgaravice, osje aja pe enja iza prsne kosti ili u ustima, vra anje hrane. Simptomi od strane dišnog sustava poput kroni nog

kašlja (kašalj koji traje duže od 3 tjedna), u estalih upala plu a, loše kontrolirane astme, u estalih laringitisa, kroni nih upala sluznice nosa, kroni nih upala srednjeg uha. U indikacije za pretragu spadaju i bolesti usne šupljine poput erozija zubne cakline, afti… esto se radi kod postojanja nutritivnih alergija te kod neurološki ošte ene djece sa cerebralnom paralizom i neuromiši nim bolestima. Ukoliko se dokaže postojanje patološkog kiselog re luksa daje se terapija.

NOVA GODINA U SARAJEVU 30.12.14. 1.1.2015. 870,00 kn

ADVENT U TRSTU I DVORAC MIRAMARE 14.12.14. 220,00 kn “Božićna priča” - ČAZMA 6.12.2014. 100 kn djeca od 2 do 12 godina 80 kn

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

NOVA GODINA U GRČKOJ 9 dana 28.12.2014. – 05.01.2015. 3190,00 kn

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše Jelena Wranna Kova , prof. soc. pedagoginja

Dogovorene granice ponašanja

Alkohol ne mora biti dio odrastanja

Dijete u i od svojih roditelja od prvog dana svog života. Da bi dijete znalo što je dozvoljeno a što nije, što je ispravno a što nije, moramo mu to objasniti. To ne zna i da trebamo puno pri ati, bolje je ako možemo pokazati kako treba postupati ili nekako druga ije neverbalno potaknuti dijete da krene prema prihvatljivijem ponašanju. Otkud dijete može znati kako da se u konkretnoj situaciji ponaša, ako o tome, više ili manje precizno, ne postavimo pravila? Pri tome su, kao i uvijek u svemu, naša djela važnija od rije i. Znam jako puno roditelja koji su se umorili od pripovijedanja i propovijedanja, dok su na djelima vrlo skromni. A za probleme koji nastaju optužuju dijete! U stilu: «ja sam mu sto puta sve objasnila, ali me ne sluša». Uop e ne vide svoju odgovornost za djetetovu neposlušnost. Kad postavljamo pravila tj. utvr ujemo granice ponašanja, osnovno je da se potrudimo biti jasni, konkretni i jednostavni. To je velika stvar, možda e Vam biti lakše prihvatiti da sami s tim imate problema ako ja priznam da je meni teško ostvariti to osnovno na elo i baš se moram truditi da ne pri am previše i na krivi na in. Ne smijemo ni dosa ivati ni pametovati, mi roditelji, a u velikoj smo zabludi ako mislimo da smo zabavni, jer djeca brzo do u u godine u kojima im po nemo izgledati blesavo, iako to sami ne želimo uvidjeti. Kao da ho emo imati male slatke žive igra ke koje savršeno funkcioniraju. Djeca nisu naše igra ke, znam da znate. Ja si to ponavljam ve etvrt stolje a, pa opet na trenutke zaboravim. Dobro postavljene granice dozvoljenog ponašanja uklju uju vještinu pregovaranja u kojoj se

Iako globalni trendovi, kao i statisti ki podaci o zastupljenosti alkohola u životu mladih ljudi nisu ohrabruju i, postoji i druga, ljepša strana pri e o pijenju u mladih. O tome se, zbog želje medija za senzacionalizmom, te „lošom navikom“ svih nas da nas više zanima crna kronika od ostalih vijesti, manje pri a. Ne piju svi mladi, nije alkohol baš sveprisutan, nije sastavni i „nužni“ dio odrastanja. S obzirom na „popularnost“ alkohola, te prisutnost u svakodnevici, dio mladih biva privu eno, te ulaskom u svijet odraslih po inju upražnjavati i pijenje kao nešto normalno i uobi ajeno. No isto tako, dio populacije mladih živi, raste, razvija se i zabavlja, bez alkohola. Jer se to može. Neki od njih to odlu e, da li zbog negativnih iskustava u svojoj užoj ili široj sredini, da li zbog vjerskih razloga, životnog stila ili jednostavno žive životima u kojima alkoholu nema mjesta. Koji god razlozi bili, pozitivni su, pohvalni i hvalevrijedni. Život bez alkohola nije dosadan, pust, niti pun odricanja. Ljudi koji apstiniraju nisu nužno nekadašnji ovisnici o alkoholu, koji se zbog svoje bolesti suzdržavaju od pijenja, ve su to ljudi koji se znaju i žele zabavljati, slaviti, pa i tugovati trijezni. U komunikaciji s mladima doznajemo da je sve više tih koji alkohol ne trebaju, ni ne žele. I oni izlaze u klubove, ka i e, na koncerte. I oni plešu, slave ro endane, prekidaju veze, samo sve to ne „zalijevaju„ alkoholom. Nisu za ništa zakinuti, ak štoviše jasnije i intenzivnije doživljavaju stvari i doga aje oko sebe, bilo oni lijepi ili ružni. U veselim doga ajima uživaju bistre glave, jasnog uvida, u svoj ljepoti i širini, dok tužne proživljavaju intenzivnije, možda bolnije, ali de initivno zdravije. Ako tu pribrojimo mlade ljude koji se bave sportom, što rekreativno, što profesionalno, ali u svakom slu aju žive zdravim na inom života, možemo govoriti o zna ajnom udjelu mladih, koji ne konzumiraju alkohol. U procesu socijalizacije od posebne važnosti su pojedinci iz okoline koji služe kao uzor i preko kojih osoba usvaja obrasce ponašanja. Tijekom razdoblja adolescencije vršnjaci utje u jedni na druge na razli ite na ine

uvažavaju i potrebe djeteta i potrebe roditelja. Za o ekivati je da mi odrasli imamo bolje komunikacijske vještine i prenosimo ih na svoju djecu, a ne obrnuto. Kratko i jasno, ali toplo i vedro, obazrivo i ozbiljno (e ovo je sve jako važno, jer opisuje neverbalnu razinu komunikacije koja je presudna za prihva anje verbalne poruke) treba djetetu re i ili pokazati što se od njega u nekoj situaciji traži, koje mu opcije stoje na raspolaganju, te što je pozitivan ishod njegove kooperativnosti. U praksi bi to moglo izgledati npr. ovako: « brzo idi operi zubi e i obuci pidžamu, ekam te s tvojom omiljenom pri om za laku no ». Ako od djeteta nešto zatražimo, dobro je ponuditi mu nešto za uzvrat, dogovor slogu gradi, zar ne? Idemo li s malim djetetom u du an potrebno se unaprijed dogovoriti da li e i što e dobiti, možemo pregovarati s djetetom, ali prije same kupovine. Roditelj treba biti dosljedan, jer ako popusti jednom, onda je to presedan, a ako Vi ne znate što to zna i, Vaša djeca su ro eni odvjetnici i sigurno znaju. Dakle, popuštanja nema, pa ni problema. Dobro postavljenim granicama ponašanja izbjegavamo nastanak problema, ili barem ublažavamo njegove simptome. I tako bez kraja, djeca stalno testiraju granice i nastoje preuzeti vlast. Na ovome svijetu sve se vrti oko mo i.....

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

koji dovode do promjena ponašanja. Jedan od tih na ina je vršnja ki pritisak pri kojem vršnjaci pokušavaju adolescentu nametnuti stavove i/ili ponašanje grupe. Osobe niskog samopoštovanja u ve oj mjeri popuštaju zahtjevima i o ekivanjima drugih, koji se u razdoblju adolescencije odnose na uskla ivanje s ponašanjem vršnjaka. Za razvoj samopoštovanja presudni su odnosi sa zna ajnim drugima, te se istovremeno s pojmom o sebi razvija i interpersonalna orijentacija. Budu i da se mladi grupiraju prema interesima, stavovima, navikama koje dijele, te druženjima pozitivno ili negativno djeluju jedni na druge, teenageri ili adolescenti koji ne piju e oko sebe širiti mrežu vršnjaka sli nih svjetonazora, te e putem poznanstava i prijateljstava privla iti druge i na taj na in širiti ovaj pozitivan trend. Na roditeljima je i ovaj put važan zadatak da svojim ponašanjem, te odnosom prema svom djetetu, poti u individualnost, samopoštovanje, te pozitivnu sliku o sebi. Svojim pozitivnim primjerom, te vlastitim zdravim odnosom prema životu, djetetu dajemo zamah i snagu da bude svoj, da se ne boji re i ne, postaviti se za sebe i odabrati svoj put umjesto da se utapa u masi i radi sve što rade drugi. Odrasli, optere eni poslom, kreditima, preživljavanjem, esto od svega o ekuju najgore, pa tako i od mladih ljudi. Mlad si-sigurno si neodgovoran. Mlad si-sigurno nemaš svoje ja. Mlad si-sigurno se svaki vikend opijaš. Sve su to stereotipi i predrasude, kojima svojoj djeci šaljemo poruke da ne o ekujemo puno od njih, da ne vjerujemo u njih, da nisu važni, te ih tako guramo upravo u smjeru svojih niskih o ekivanja. Dobar odnos izme u vas potaknut e vaše dijete da se ponaša u skladu s vašim o ekivanjima jer ono želi i dalje imati bliske odnose s vama.

5. prosinca 2014.

Bolesti probavnih organa Gastroskopijom Vaš lije nik pretražuje sluznicu gornjeg dijela probavnog sustava, odnosno jednjak, želudac i dvanaestpala no crijevo. Naj eš i su simptomi i bolesti tih organa upala sluznice želuca ili jednjaka, pa tada govorimo o gastritisu ili ezofagitisu. Ve ina bolesn i k a navodi žgaravicu kao vode i simptom, ili pak ekvivalente žgaravice kao što su osje aj knedle u grlu, kroni ni laringitis, pa ak i bronhitis ili kroni ni kašalj. To može biti i osje aj vra anja kiselog želu anog sadržaja, osobito nakon obilnijeg obroka ili nakon lijeganja u vodoravni položaj, što se zbiva uglavnom no u. Ponekad je vode i simptom jaka bol iza prsne kosti. Slijede simptomi poput gubitka apetita, poja anog apetita, po-

Savjeti 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

drigivanja, štucanja, osje aja težine u želucu. Smetnje obi no traju duže vrijeme i periodi nog su karaktera. Druga grupa bolesnika ima razli ite simptome koji traju odre eno vrijeme. Obi no su to bolovi u trbuhu, mu nina, brza sitost, gubitak apetita, poja ani rad crijeva (kruljenje), nadutost. Tegobe se javljanju u bilo koje doba dana, ali i no u. Bol je naj eš e prisutna u žli ici, ali može bili lokalizirana pod lijevi ili desni

rebreni luk, ili obostrano. Ponekad ove tegobe prate i simptomi bolesti drugih probavnih organa ili drugih organskih sustava. Tre a grupa pacijenata nema izraženu klini ku sliku. Do gastroenterologa, odnosno na gastroskopiju, ti bolesnici dolaze zbog nekog drugog simptoma, kao što je crna stolica (melena), simptoma koji su posljedice slabokrvnosti ili kada neki dijagnosti ki algoritam nalaže endoskopsk u obradu.

Pretraga se izvodi instrumentom koji se zove gastroskop. Na savitljivom i tankom produžetku nalazi se mali opti ki instrument koji omogu uje prikaz unutrašnjosti organa na vanjskom ekranu. Ova pretraga omogu uje jasan uvid u stanje gornjeg djela probavnog sustava, onako kako to u stvarnosti izgleda. To je najbolji na in utvr ivanja uzroka krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava. Pri otkrivanju upalnih promjena sluznice, vrijeda ( ir), ili raka jednjaka, želuca ili dvanaesnika, i u otkrivanju drugih promjena na sluznici ova je pretraga bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca. Lije nik tijekom pretrage može uzeti mali uzorak tkiva za dodatne pretrage, primjerice ako želi utvrditi da li se na vidljivo promijenjenoj sluznici radi o dobro udnoj ili zlo udnoj promjeni. Uzorak se tkiva može uzeti i iz drugih razloga, primjerice ako se želi dokazati prisutnost bakterije H. pylori, koja predstavlja imbenik rizika za razvoj nekih bolesti želuca. Malom etkicom mogu e je isto tako uzeti uzorak površinskih stanica za još neke dodatne pretrage (zovemo ih citološke, jer se pod mikroskopom traže promjene na stanicama) koje mogu pomo i u lakšem dijagnosticiranju bolesti gornjeg probavnog sustava. Prije pretrage ne smijete jesti. Prazan želudac (na tašte) nužan je kako

Mario Mikulan, ravnatelj Poliklinike Živa

bi se mogao napraviti nesmetani pregled. Hranu ni teku inu ne bi trebalo uzimati 6 sati prije pregleda. Vaš e Vam lije nik to no objasniti kada prije pregleda treba prestati uzimati hranu i teku inu. Važno je da svom lije niku unaprijed kažete sve lijekove i pripravke (i one biljne) koje uzimate. Važno je isto tako da lije niku kažete sve bolesti od kojih bolujete ili ste bolovali (bolest sr anih zalistaka primjerice jer je u tom slu aju mogu e potrebno unaprijed uzeti antibiotik). Ako znate da ste na nešto alergi ni, važno

da unaprijed obavijestite lije nika. Pretraga može izazvati laganu nelagodu, koja se može bitno umanjiti dobrom pripremom i razgovorom s lije nikom. Neki ljudi koji prvi puta rade pretragu mogu biti ustrašeni i imati ideju da je pretraga i strašnija no što to u stvarnosti jest. Prije pretrage mogu e je lokalnim anestetikom smanjiti podražaj instrumenta kada prolazi kroz ždrijelo. Može se dati i blaži sedativni lijek, koji e tjeskobnu osobu opustiti i olakšati pretragu, iako to naj eš e nije potrebno.

godina s Vama Zdravstveni programi Poliklinike Živa: Preventivni sistematski pregledi

Bolesti živčanog sustava

opći internistički pregled; dijagnostika; ciljni kardiološki i gastroenterološki pregledi; zaključno mišljenje i savjetovanje; timski rad; individualni pristup; cjelovitost

EMNG; kronična bol; neuropatska bol; križobolja; išijas; periferne polineuropatije; bolna dijabetička polineuropatija; postherpetička neuralgija

Bolesti srca i krvnih žila

UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; UZV trbušnih organa, UZV prostate, UZ štitnjaće; UZV dojke; citopunkcija štitnjače, citopunkcija dojke

kardiološki pregled; UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; 24 satno mjerenje krvnoga tlaka; EKG i 24 satni EKG; ERGOMETRIJA i kondicijsko testiranje

Bolesti probavnog sustava gastroenterološki pregled; UZV trbušnih organa; GASTROSKOPIJA; REKTOSKOPIJA; KOLONOSKOPIJA; bolesti jednjaka, želuca, crijeva, jetre, gušteraće

Ultrazvučna dijagnostika

Psihijatrijski poremećaji nemir; tjeskoba; sniženo raspoloženje; tjelesni znaci i psihološki simptomi tjeskobe; panični poremećaj; nesanica; nezadovoljstvo; oslabljeno funkcioniranje; slaba kvaliteta života; kronični stres; individualna psihoterapija; partnerska, bračna; obiteljska psihoterapija

Poliklinika Živa - Timski rad. Individualni pristup. Cjelovitost. Poliklinika Živa, Optujska 52, 42000 Varaždin, T: +385 (0)42 303 979, F: +385 (0)42 303 989, E-mail: info@poliklinika-ziva.hr

Radno vrijeme: Ponedjeljak - Petak: 7:00 - 20:00 Subota: prema dogovoru

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

5. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

TMURNO, MOKRO, PROHLADNO

V R EMENSK A SL IK A : Ovogodišnji studeni ostat e upam en kao mjesec koji je bio izrazito topliji od višegodišnjeg prosjeka, i to bez obzira s kojim ga referentnim razdobljem uspore ivali. I prije nego što stignu službene klimatološke analize, jasno je da e studeni biti me u najtoplijim mjesecima u 2014. kada je u pitanju temperaturno odstupanje od normale. Oborina zato nije nedostajalo, u mnogim je mjestima palo i dvostruko više kiše od prosjeka. Zadnjih nekoliko

dana najviše dnevne temperature zraka u Dalmaciji su ponegdje dosezale i prelazile visokih 20°C, a temperatura mora u Dubrovniku bila je 19°C. No sve to pomalo pada u sjenu ako znamo da su u nedjelju na jugu Italije temperature zraka dosegle nevjerojatnih

30°C, što je ak i za to podru je nezabilježeno u znanoj povijesti. S ponedjeljkom smo ušli u prosinac, prvi od tri mjeseca klimatološke zime. Na kopnu e i ovaj tjedan pro i uglavnom tmurno i bez sunca. Povremeno e biti kiše ili rosulje. Samo viši predjeli mogli bi osjetiti

dašak zime jer e temperatura zraka biti oko 0°C uz mogu u susnježicu, malo snijega, a u Gorskom kotaru nije ak isklju ena ni pojava ledene kiše. Najave nekih medija o snježnoj oluji nisu istinite pa nemojte vjerovati takvim senzacionalisti kim najavama. Možda bud nešto malo susnježice ili snijega po etkom sljeede eg tjedna. Opširnije u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Za one koji su željni sunca prognoza nije nimalo optimi-

sti na. Kao prvo, u dijelu smo godine kad su dani vrlo kratki pa samim time nema puno dnevne svjetlosti. Drugo, ovo je najobla niji i najmaglovitiji dio godine. I tre e, zajedni ka suradnja anticiklone s istoka i ciklone sa zapada uzrokovat e puno oblaka, magle i povremenu kišu. Mogu e je da cijeli tjedan ne e biti sunca. I u petak obla no i vlažno, mjestimice sa slabom kišom. Vjetar e biti malo slabiji, a temperatura možda stupanj viša nego u srijedu. Jutarnja temperatura oko 3, a najviša dnevna oko 5 ili 6°C. U Gorskom kotaru na nadmorskim visinama od 800 do 1400 metara nadmorske visine o ekuje se ledena kiša i poledica. I za vikend tmurno, magleno i vlažno vrijeme. ini se da e temperatura zraka konstantno biti u plusu, u no i i ujutro od 2 do 4°C, a preko dana oko 5 ili 6 Celzijevih stupnjeva. Lako mogu e da sunca uop e ne e biti sve do kraja tjedna. Povremeno može biti kiše ili rosulje, dovoljno da bude vlažno i mokro. Ceste e stalno biti mokre i skliske, ali sre om bez zimskih uvjeta. Sli no vrijeme moglo bi se zadržati i u ponedjeljak, puno oblaka, prohladno i vlažno, Postoji mogu nost za slabu

povremenu kišu ili susnježicu, a u gorju možda i nešto snijega. Ve a šansa za te grani ne oborine je tijekom utorka kad e puhati umjeren i neugodan sjeveroisto ni vjetar. Zatim se ini da e sredinom tjedna, u srijedu i etvrtak biti malo stabilnije. Vjerojatno e biti jutarnjeg mraza, a i danju e biti prohladno. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 4.12.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 7. prosinca 1726. god. na podru ju Pakraca po eo snijeg koji je neprestano padao sljede ih 11 dana 6. – 9. prosinca 1952. god. zbog smoga u Londonu 4000 mrtvih 12. prosinca 1967. god. orkanska bura na Jadranu

VICOTEKA

Zovu Muju na proslavu 20. godišnjice mature, a on im odgovara: - Pa kud baš sad, usred ispitnog roka! --------------------------------------------------------Pita psihijatar pacijenta: - Kako Vam je ime? - Bog mi je rekao da sam Napoleon Bonaparte. Iz ekaonice se uje: - Ništa mu nisam rekao. Laže! --------------------------------------------------------Žali se Mujo Hasi da mu je netko ukrao nov anik sa svim dokumentima. - I? Jesi li prijavio kra u policiji? - Ma nisam, ni ne u! - Zašto? - Pa, tko god da mi je ukrao nov anik troši manje nego moja Fata! --------------------------------------------------------Hoda policajac ulicom i spazi ovjeka na balkonu kako davi ženu. - Hej, Vi gore! Jeste li normalni? Ubit ete tu ženu! - Nije mi to žena! To mi je punica! - Ma vidi ti staru - baš je žilava! --------------------------------------------------------Može li plavuša od muškarca napraviti milijunaša? Može, ali samo ako je milijarder.

MATO KLJAJI ANALIZIRA SVOJ MANDAT NA ELU MNS-a

SVE ANA PROSLAVA VELIKOG JUBILEJA STK-a MIHOVLJAN

Dajem sve od sebe u nogometu jer to je moja velika ljubav

Klub s najviše trofeja u Me imurju proslavio 60 godina rada

IMPRESIVAN NIZ KUGLA A ŽELJEZNI ARA U II. HKL

Zabilježili devetu uzastopnu prvenstvenu pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Bilo kud, Me imorci vseposud D

ostipot sam pisal o temo kak so denes naši mladi haklik i nejve ot ne znajo kaj o ejo. Najme kaj, kak bi rekli, hodajo levo desno (kak mi stareši dok si malo vej spijemo)i nekaj iš ejo, nebrejo nikak najti svoje mesto pod suncem. Jedni ga iš ejo z kupicom ili pak kriglinom v roki (a one z raklecima nebom niti spominjal jerbo so oni ve preve dauko odišli), drugi z ikom vrokami ili pak v lampi, šteri smrdijo po bagušo, tretji sni ajo vse do ega dojdejo, pušijo travo ili pak nekaj sli no tomo. Nejmeje ga ovisnikov o pucama, kaj nebom rekel sekso, jerbo ga dece i prinas v Me imorjo vse meje i meje. Ne bi vam znal re i je li je to dobro kaj se piše o tomo kak se deca morejo zdrogerati z osveživa om zraka jerbo nešterni za to niti ne znajo, pak jim unda bodemo rekli kaj si nek zemejo dok nebodo meli ono na kaj so nav eni. Teško je tu biti spameten, vsake ele drogi je ve našlo svoje mesto med decom v pu kaj školaj, a dok se to jempot zavle e med deco to ne muo i nikak s ondati, kak

niti periko z kuruze. Znate kak je to dok se deca na nekaj nav ijo, dok se na nekaj navle ejo unda to iš ejo i ne jim muo i dopovedati da to ne vle e na dobro. Ipak so droge vekše zlo od pija e jerbo je pija a aleša i nekak je leži prepoznati onoga šteri je pod maliganima nek onoga šteri je napušeni ili pak nasni ani, kaj nebom rekel nafiksani. Vsi se moramo prijeti posla, nejpredi roditeli, (nesmem ostajti niti mamice i japice brez posla), unda navu iteli, pro esori, doktori, psihologi ak o emo kaj deco odvle emo od te nevole štera jim nebre donesti nikaj dobroga. Navek smo govorili da deco treba odvle i od droge, cigaretlinov, pija e i natirati kaj se bodo bavili športom ili pak z ne im drugim kaj jim je po voli. Nekak mi se zdi da je tu šport nejpovoljneši, a ve i dvorani imamo dosti, ali roditeli morajo deco nekak “natirati” v šport dok so još menša jerbo šiba se vija dok je mlada jerbo z starim kojo ne muo i nikaj stvoriti. Znamo da nas športaš uda meje košta, nek dok o emo drogeraša nazaj vrnuti na pravi pot. Drogeraš je kak žaba, tak dugo je dobra dok ne vidi vodo. A denes je teško deco držati fkrej od droge gda jo morejo najti na vsakomo korako i vsakomo drugomo štacuno.

uliko vidimo drogeraši najdejo drogo i v štacuno, prodavle se nam starešej pred nosom, a niti ne znamo da je droga kaj zna i da so deca štera se drogerajo navek pred nami jerbo oni znajo kaj jim paše i kaj morajo ponucati kaj bodo v sedmi nebi. Oni so vam isto tak kak i armaceuti šteri ve imajo v apoteko leka za beteg šteroga bodo doktori zutra našli. inister za škole, ake, navu itelice i šport, Vedran Mornarov, je bil skupa z precednikom Ivijom da se otprirala novodozidana akoska gimnazija. Po alil je nas Me imorce kaj smo si to vse sami zazidali i kaj smo nikaj penez ne cuknuli z državne kase. Ak si ve vse sami delamo (denemo na stran to kaj smo norci), a imamo nejbolšo gimnazijo v Lepoj našoj, o em re i, nejbolše ake, ali bi se minister, skup z precednikom, mogel založiti kaj bi si mi pobirali i poreze po Me imorskoj županiji, a ne kaj penezi vsi ido v Zagreb i to brez povratne karte. Minister je pozdravil vse šteri so došli jedino je pozabil pozdraviti našega biškupa Jožeka Mrzljaka, šteri je sedel polek jega. Kak bodo nam deca vredo, ak minister ne zna kaj je red. erjem da dosti nas Me imorcov zna kak naši zemljaki v

belom Zagreb grado imajo svoje Zavi ajno društvo. Zagrebe ki gradona elnik na malo dukšem urlabo, Milan Bandi , je našim zagrebe kim Me imorcima obe al prostorije i gospa Švaljek je to obe anje spunila, tak da naši de ki i puce hercujejo na Jela i placo i to mam prek spomenika Bano i jegovomo kojo. Minuli tjeden so naši Me imorci meli svojo letošnjo ešto, a letos je ta veselica bila v hotelo Dubrovnik, pak prek Bana Jela i a. Morete si misliti kak je Ban jalno gledal jerbo negda so Ban i jegov koj bili glavne ace v Zagrebo, a denes so to naši Me imorci. Najte me nikaj udno gledati. Ne bodete mi rekli da ne poznate patra Ton ija Trstenjaka, šteri je ve precednik Zavi ajnog društva Me imorje? Pak on je naše Me imorje i nas Me imorce dopelal na državno televizijo pred nekaj vej od dvajsti let. Za Ton eka Mikeca vsi znajo jerbo je on dal zazidati njevekšega i nejlepšega nebodera v Zagrebo, v Strojarskoj vulici, a što ga je zidal morete pogujavati sam jempot. Bravo, vidim da ste potrefili od prve. Pak što bi drugi mogel nekaj takšega zazidati kak Me imorci. V Zagrebo vedri i obla i (još navek i to na Kaptolo) monsinjor i doktor Jurek oliti urek Kolari-

Koliko smo spremni pomo i drugima?

Marina Kramar, akovec Naravno da se pomaže. Uvijek sam spremna pomo i drugima kad se za to ukaže prilika. Primjerice, kad treba pomo i starijim osobama nešto donijeti ili obaviti, a i finacijski bih pomogla više kad bih to mogla. Vjerujem da i ostali ljudi pomažu jedni drugima te da e toga biti još i više.

ov z Doljnjega Hraš ana. Tu je i Kotorip an, gospon Mar etko, doktor Miška Bergovec z Hodošana, negdašja ministrica i purgerska gradona elnica Marina Dropuli . Skorom sam pozabil na inženjera, doktora, direktora, precednika, bandisto i negdašjega ministra Danijela Režeka. Pak Režeka bar vsi poznajo jerbo je negda vedril i obla il v GeKajo, posle je hercuval kak precednik Me imorja, o em re i, akoske op ine, unda pak smo ga poslali (to neše re eno zeli so nam ga) v beli Zagreb grad kaj je i ove v Hrvaškoj nekaj nav il. Predi nek je odišel v penzijo (i ve je dosaden ženi doma) je bil al a i omega v zagrebe koj Ingri. Kak ste si mogli misliti da bi naše me imorkos Zavi ajno društvo moglo brez jega šljakati. Dosti sam ga na alil, ali ovek je zaslužil. Znate vi dobro da ja nikoga ne alim ak si je to ne debelo zaslužil. I to bar tripot. a ešto je došel i župan, Matek Posavcov, kaj pozdravi naše Me imorce, sam mi je žal kaj ji vej pot ne nuca jerbo so oni još ne vse od sebe dali i još so na ceni. Popeval je, a što bi drugi nek Žiga Me imorski i to po Kajkavski na Jela i placo. Nek se zna što so i kaj so Me imorci. A v Zagrebo ga nas Me imorcov cir-

Dejana Šafari , Dragoslavec Selo - Spremni smo pomagati jedni drugima, ali mislim da manje negoli je to bilo prije. Vjerojatno je to i zbog ove gospodarske situacije i kriznih vremena. Mnogo je ljudi bez posla, bez pla e, pa i kad bi htjeli nemaju odakle pomo i. Ali se zato pomaže na drugi na in: starijim osobama da se nacijepaju drva i sl.

Zdenka Cipek, akovec Imam par amilija kojima ve dulji niz godina pomažem. Ne samo za blagdane, ve i tijekom godine. Tu ima i djece i starijih osoba i svaka pomo im je dobrodošla. Ima puno ljudi koji si ne mogu mnogo stvari priuštiti, zato im treba pomagati koliko možemo. Uklju ujem se i u humanitarne akcije, npr. za djecu leptire ili Pal i gore. Imam svoju firmu pa mogu pomagati i to u uvijek rado initi.

POD VUROM

Pomaganje drugima utje e na naše fizi ko i duševno zdravlje. Na neki na in samim inom pomaganja postajemo bolji ljudi. U ovo predblagdansko vrijeme još se više intenzivira obi aj darivanja. Pomaže se dobrotvornim organizacijama, potrebitim obiteljima i pojedincima, teško bolesnima i sudjeluje u ciljanim humanitarnim akcijama. Koliko smo spremni pomo i jedni drugima i koliko zapravo pomažemo, saznali smo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

ka okoli sto jezer. Morem vam re i da so došli i naši zemljaki iz Zavi ajnog društva Me imorje z Ljubljane. Po alili so se kak je i naših Me imorcov v Ljubljani jako uda. No, to jim nebremo veruvati jerbo znamo da ga niti Slovencov v Ljubljani ne uda! akoska Zrinska garda se je malo oja ala i prijela je v svoje rede nove gardiste. Nekaj ga bilo oni mladi kaj bodo, z sabljom v roki, po celomo sveto, a posebno Lepoj našoj, širili slavo naših Zrinski, a uda vej je bilo onih šteri ji bodo potpirali i pomagali. V Gardo je došel i naš me imorski župan, a jegov zamjenik je ve odnegda tu, došli je prilo ki i serjanski gradona elnik, akoski i me imorski gvardjan, pater Željko, nejstareši povjesni ar, pro esor Vladek Kapunov, šteri još navek piše, prepišuvle, dopunjavle i prekraja našo Me imorsko povjest. Verjem da bi od jega i Zrinski mogli uda toga zazvediti, o em re i, gde so vse bili, s kim i kaj so delali. Kaj nebom spominjal vse direktore, magistre, pro esore šteri od petka v Gardi. Mogel bi re i da skorom vse kaj vredi v akovco i Me imorjo je v Gardi. akoski gracki na elnik je ne štel prisegnuti jerbo so garda i gardisti hadezeovi. Verjem da je niš i od nas to ne znal, pak niti pro esor Kapun, da so Zrinski bili v hadezejo? Pak kaj je to tak velika alinga ak je neš i v hadezejo? Mortik v akovco je??!

Ivica Fodor, Ivanovec - Duh pomaganja drugima ne izumire. Ljudi su još uvijek spremni puno pomo i svima kojima je pomo potrebna. Osobno se tako er uklju ujem u brojne humanitarne akcije, a i pomažem esto potrebitim pojedincima. Za dobru volju pomaganja ne treba medijska pompa. Svatko od nas trebao bi osjetiti zov potrebe pomaganja i jednostavno ljudski pomo i kad treba.

Ljerka Dolenec, akovec - Sve ovisi o ovjeku koliko se može ili želi pomagati. Osobno spadam u ljude koji vole pomo i. Iako sam trenutno nezaposlena, još uvijek nekako nastojim pomo i i drugima koliko god se to može. Ili preko uplatnica za odre ene humanitarne akcije ili tele onskim pozivima. Pomagati treba.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine