Međimurske novine 1006

Sretan BoĹži !

Godina XVIII.

Broj 1006.

PREDSJEDNI KI IZBORI

^akovec, SRIJEDA, 24. prosinca 2014.

Cijena 7 kuna

POSEBAN PRILOG: SU ELJAVANJE

KAKO ONI VIDE Me imurje??

Me imurje Postavili smo svim predsjedni kim kandidatima ista pitanja, vaĹžna za naĹĄu Ĺžupaniju. Donosimo njihove odgovore...

ADVENT U AKOVCU - otvorena ispovijed dvoje mladih iz Ĺživih jaslica POKLON ITATELJIMA

str. 12

SIJE ÄŒAN J

Ivica pomaĹže drugima da prona u put iz pakla droge Razvijamo odgovornost, pravovremenost str. 6 i korektnost

USUSRET BOŽI U: fra Željko Železnjak

str. 3

DRAŽEN SINKO, nagra ivani direktor tvrtke Komet Prelog:

Ne bi valjalo da oki eni izlozi i raskoĹĄ zamijene osobni susret s Bogom

1 ÄŒ MARIJA BOGORO DICA-Nova godina VEL JAÄŒ A 2 P Bazilije Vel., Grgur Naz., Grgo, 1 N 4. KROZ GODINU Gregor 3 S Ime Isusovo, Danijel, Florenci OĹ˝U JAK je, Genoveva 2 P PRIKAZANJE , Brigita, Gita, Miroslav, Sever 4 N 2. PO BOĹ˝IĆU, GOSPODINOVO-S AnÄ‘ela Folinjska 1 N 2. KOR.,„PaÄ?ista“ VIJEĆNICA 3 U BlaĹž, Vlaho, 5 P Gaudencije, , Emanuel, Borislav Tripun, Radosla , a TRAVAN J 2 P Iskra, Ines, ÄŒedomilFeliks, Albin, David, Hadrijan 4 S Maria de Mattias, Tripo, Oskar 6 U BOGOJAVLJENJE v, Miljenka -TRI 1 S Venancije, 3 U Marin, Marinko , Lucije 5 ÄŒ Agata, Dobrila, Eutih, Diodor, Gilbert 7 S Rajmund, Lucijan, KRALJA Anastaz , Ticijan, Kamilo Modest, Jagoda 2 ÄŒ Veliki Ä?etvrtak ije, StaĹĄ, Mavro, Paulin SVIB ANJ 4 S Kazimir, Eugen, 6 P Pavao Miki 8 ÄŒ Severin, Teofil, Krispin, Zorislav , Franjo Paolski, i dr., Doroteja, Natko Bogoljub, Apolina 1 P Josip Radnik, Teodora, BoĹžidara 3 P Veliki petak, Dora 5 ÄŒ Teofil, Lucije 7 S Maksim, Julijana 9 P Hadrijan, Honorat r Jeremija, Ĺ˝igmun Siksto, Krest, Rikard, , Leopold I., Hadrijan, Vedran 2 S Atanazije, 4 S Velika subota, Svevlad, Radojko 6 P RuĹža, Koleta, 8 N 5. KROZ GODINU , Rikard, DrĹžislav 10 S Miltiad, Petronij , Julijan, Ĺ˝ivko Antonin, Boleslav d Marija, Maja, Marijan Agneta, , Jeronim, Jerko, e, Agaton, Dobrosl , Boris 3 N 5. USKRSN 5 N USKRS, Vinko 7 S Perpetua, Felicita, Zvjezdana, Viktor , Izidor, Kresenc 9 P Skolastika, 11 N KRĹ TENJE Jozefina, Mladen A, FILIP I JAKOV av Fererski, Irena, Apoloni ija GOSPOD ap., JakiĹĄa, Jakica 4 P Antonina, Kresenc 6 P Uskrsni ponedje 8 N 3. KOR.,„Bezime Eugen, Efrem, Tereza 10 U Alojzije Stepina ja, Sabin, Sabina 12 P Ernest, Tatjana, INOVO, Teodozije, ÄŒaslav Florijan, ljak, Irenej, Petar ija na“, Ivan od Boga, 5 U Peregrin, Maksim Cvjetko 7 U Ivan de la Salle, Ver., Prudencije 9 P Franciska R., 11 S BDM Lurdska c, Alojzija, Lojzika, Vjekoslav 13 U Hilarije, RemigijBernard BoĹĄko, IvĹĄa, Poncije Herman, Teodor, Franjka, Fanika , Marija, Mirjana 6 S Dominik Savio, 8 S Dionizije, Timotej, Serapion 10 U Emil, Makarije 12 ÄŒ Eulalija, Melecije 14 S Feliks, Srećko, e, Radovan, Veronika Marijan, Irenej , Kajo, Simplicij Rajko, Makrina 7 ÄŒ Dujam, Duje, Srijemski 9 ÄŒ Maksim, Demetri Diogen, Klement, Julijan e 11 S Firmin, Tvrtko, 13 P Katarina Ricci, , Zvonimir, Zvonka 15 ÄŒ Pavao Pustinja Flavije, Gizela Blanka, Kandid Kristina, BoĹžidara k, 8 P Arsen, Amat, 10 P Mihovil, Magdal je, Liberan, Libor, Hugo 12 ÄŒ Bernard, Budislav 14 S Valentin, 16 P Marcel, Oton, Mavro, Anastazija Ida, Zdravko ena, Bonifacije Mislav 9 S Izaija, Dionizije Ulrika Nisch 11 S Stanislav, 13 P Patricija, Sabina, , Maksimilijan, Fina 15 N 6. KROZ GODINU , Valentina, Vital 17 S Antun opat, Stanko, Stanisla , Pahomije, Herma, Ante, Lucije, Lavoslav Rozalija, , Onezim va, Filip, 10 N 6. USKRSN Ratka 12 N 2. USKRSN Beata , Faust, Klaudije 14 S Matilda, Milijana 16 P Julijana, Samuel, 18 N 2. KROZ GODINU A, Ivan A, - N. BoĹž. MilosrÄ‘a Izak , Vitomir 11 P Franjo Hieronim Merz, Gospa Trsatska 13 P Martin I., 15 N 4. KOR.,„Sredop , Borka, Paulina, Eva 17 U Bartol, Benedik Daniel, Miljenko 19 P Mario, Ljiljana, , Priska, Margareta Ugarska Hermenegilda, t, Flavije Ida 12 U Leopold Bogdan, Zvjezdana 14 U Valerijan, 16 P Hilarije, Julijan, osna“, Mengin, Zaharije, Veljko, 18 S Pepelnica, 20 U Fabijan, FabijanaMarta, Makrije Maksim Vjekoslava Ĺ imun, Euzebije, Tacijan 13 S Gospa Fatimsk Mandić, Nerej, Ahil 15 S Teodor, Krescen , Zdravko, Lambert 17 U Patrik, Patricija, 19 ÄŒ Konrad, Rajko, Bernardica post i nemrs 21 S Agneza, Janja, , Sebastijan a, Servancije, Agneta cije, Rastislav Gertruda, Konrad, Blago, Ratko NeĹža, Epifanije 14 ÄŒ UZAĹ AŠĆE 16 ÄŒ Benedikt, 18 S Ćiril Jeruzale 20 P Leon ÄŒudotvo 22 ÄŒ Vinko Ä‘akon, Domagoj – SPASOVO, MATIJA Bernard mski, rac, Vinka, Irena R., 15 P Izidor, Sofija, ap.

17 P Ĺ imun, Inocent, ica, Leonida, Optat 19 ÄŒ JOSIP, ZARUÄŒN Ćiro, Aleksandar, Eduard 21 S Petar Damian Lav, Lea Vice 23 P Emerencijana, Sonja Robert IK i, Damir, Natalija Ema, Vjera 16 S Ivan Nepomu 18 S Euzebije, 20 P Niceta, Dionizije BDM, Josipa, Joso 22 N 1. KORIZM , 24 S Franjo SaleĹĄki, Anastazije, Romano k, Genadije, Florenci ENA, „Čista“, Katedra Zaharija , Vlado Bogoslav 17 19 N je 7. USKRSNA, PaĹĄkal, N 3. USKRSNA, 21 S Kristijan, Vesna, 23 P Polikarp, 25 N 3. KROZ GODINU Marta, Leon, Berta Romana, Grozdan sv. Petra, Petar, Izabela Gizela, Heraklij Vlasta, Serapion , OBRAĆENJE SV. 18 P Ivan I., Venanci 20 P Anicet, Sulpicije e 22 N 5. KOR.,„Gluha“, , Kasijan 24 U Montan, 26 P Timotej i Tit PAVLA, Ananija je, Goran, Modest, , Marcijan, Agneta, 19 U Urban, Teofil, Feliks S., Srećko 21 U Anzelmo, Sinerot 23 P Oton, Anuncija Oktavijan, Lea Rimska, Leonard 25 S Nestorije, Dina 27 U AnÄ‘ela Merici, Konrad Rajko, Ivon Cezarije, Hrvoje, a, Jaroslav ta, 20 S Bernardin 22 S Soter i Kajo, Donat, Berislav 24 U Latin, Javorka, Rebeka 26 ÄŒ Aleksandar, 28 S Toma Akvinsk AnÄ‘elka, Julijan, Vital Sijenski Vojmil, Leonida kvatre Aleksa, Simon i, 21 ÄŒ Kristofor Magalla , Lidija, Zlatka, Zlata 23 ÄŒ Juraj, Jure, 25 S BLAGOVIJEST, 27 P Gabrijel Ĺ˝alosne Viktor, Robert 29 ÄŒ Valerije, KonstanTomislav, Tomo, Leonid Ä?urÄ‘ica, Ä?uro, Marijana cije, Zdeslav, Akvilin Georg, Adalber 22 P Rita iz Cascie, nes, Timotej, Dubravka 24 P Fidel Sigmari 26 ÄŒ Montan i Maksima , Marijan, Maja 28 S Roman, Bogolju Gospe, Donat Zadarski kvatre 30 P Martina, t Helena, Jelka, genski, Fidelis, Tina, Hijacinta, b, Vikica, Teofil Renata 23 S Deziderije, Fides, 25 S MARKO ev., Gordana, Darinka 27 P Lidija, Rupert, 31 S Ivan Bosco, kvatre Ĺ˝eljko, Klarencije, Maroje, Vjera Lada Marcela, Viktor, 24 N DUHOVI-PEDESE Ĺ˝elimir, Ĺ˝eljana, Spes 26 N 4. USKRSN Ermin 28 S Priska, Guntram Klaudije A, Kleto, , Renata, Sonja 25 P Marija Majka TNICA, Marija Pom., Ivana, 27 P Ozana Kotorska Pashazije, Julije, Stanisla 29 N CVJETNICA, Ĺ imun Stilita v, ViĹĄnja Crkve, Beda ÄŒ., Bertold, Grgur VII., Marija 26 U Filip Neri, 28 U Petar Chanel, , Euzebije 30 P Zosim, Bogoljub Eustazije LIPA NJ Zdenko Magdalena Ljudevit M. Grignion , Leonard 27 S Augustin 29 S KATARINA 31 U Benjamin, , Vital 1 P Justin, Mladen, Kanterb SIJENSK Balbina, Gvido, Liberije, Sloboda 28 ÄŒ German, Vilim, erijski, Julije, Bruno kvatre 30 ÄŒ Pio V., Venanci A Natalija n 2 U Marcelin i Petar, Herkulan, Velimir je Erazmo, Eugen 29 P Euzebije, 3 S Karlo Lwanga Ervin, i dr., 30 S Bazilije, Emilija, Većeslav kvatre 4 ÄŒ TIJELOVO, Kvirin Klotilda Anastazije kvatre SisaÄ?ki, Optat, Nikola, 31 N PRESVETO 5 P Bonifacije, Bono, TROJSTV Predrag O, POHOD BDM, PROĹ TENJA Dorotej, Eutih, Petronila, Silvija 2.1. - Podture Franko 6 S Norbert, Artemije U MEÄ?IMU n Ime Isusovo , Paulina, Neda RJU 17.1.

7 N 10. KROZ GODINU, - N. S. na Dravi 22.7. - Ĺ trigova Antun Pustinja SRPANJ 10.2. - Ivanove k 8 P Fortunat, Vilim Koloman, Robert, Radoslav sv. Magdalena c 25.7. - Prelog 11.2. - Gospa - Gornji Vidovec 1 S Aron, Martin, 9 U Efrem, Kolumba Lurdska u Nedeliťć Teodorik, Oliver, 26.7. - Sv. Ana n, u,, D. Mi 2 ÄŒ Oton, ViĹĄnja, , Predrag redrag a HlapiÄ?ina, Strahon Mi10 S Bogumil, Dijana, Rikard haljevec Ostoja 2.8. - ÄŒakovec inec 3 P TOMA ap., 19.3. - Sv. Josip Porcijunkolovo, 11 ÄŒ Barnaba ap., Biserka Tomisla u HlapiÄ?ina, Borna, Ratimir, Celine 23.4. - Sv. Juraj Ĺ trigovi 4 S Elizabeta Portuga v, Toma, Rajmund Roza, RuĹža 12 P PRESVETO na 9.8. - Trnovec, SRCE ISUSOVO, 25.4. - Sv. Marko Bregu i Sv. Juraj u Trnju 5 N 14. KROZ GODINU lska, Elza, Laura, Berta Prelog, Slakove Bazilid, Onofrije, 13 S PreÄ?isto Srce 10.8. - Cirkovlja c Leon, Lav , ĆIRIL I METOD Marijino 1.5. - Sv. Josip - Selnica n 6 ZaĹĄtitnik P Marija IJE, Antun, Marta 14 N 11. KROZ GODINU, , Antun Padovanski, Ante, , Trnovec Dunjkovec Goretti, 15.8. - Sv. Martin Antonija 3.5. - ÄŒreÄ?an Rufin, Valerije, na Muri, Belica, 7 U Vilibald, Vilko, Marica, Suzana, Agata 15 P Amos, Vid, Benedikt XI., Odon, Vito, Toma, German Zdravko, Zdravka, Elizej 4.5. - Pribislave Sv. Marija, Puťćine 8 S Akvila, Priska, Goran c a 16 U Auro, Zlatko, 16.8. - DraĹĄkov Priscila, Prokopi 10.5. - Slakovec ZaĹĄtitnik Sv. Florijan Zlata, Prokopije,Pank ec ZaĹĄtitnik, M. 9 ÄŒ Marija Propeto je,Pankracije 17 S Diogen, Inocent, Aurelije, Beno Srediťće, 13.5. - Orehovic G.Hraťćan Rajner, Petar, Laura 10 P Feliks, Filip, g Isusa Petković a 18 ÄŒ Marko i Marcelija 18.8. - Ĺ enkove 18.5. - HodoĹĄan ZaĹĄtitnik Rufina, Viktorij n, Paula, Amando c a 11 S Benedikt 19 P Romuldo, 20.8. - Sv. Stjepansv. Jelena KriĹžarica opat, Pio, Placid, 22.5. - Ĺ enkove Gervazije, Protazije c Olga, Budimir 12 N 15. KROZ , Deodat 20 S Margareta, 22.8. - Mursko a u G. Mihaljevcu, Benkove 24.5. - Strahoni ZaĹĄtitnik GODINU c Naum Srediťće ZaĹĄtitnik nec 13 P Gospa BistriÄ?k , Proklo, Hilarije, Fortuna 23.8. - ÄŒehovec, 21 N 12. KROZ GODINU, Ohridski, Florencija 25.5. - Ĺ trigova ZaĹĄtitnik t, Mohor Benkovec Sv. Alojzije Gonzaga 14 U Kamilo de a, Henrik 24.8. - Podbrest 22 P Paulin N., 30.5. - Strahon Urban , Alojzija, Lojzika, Lellis, Angelin Ivan Fisher, Toma , D.Pustakovec inec Vjekosla a, 15 GaĹĄpar v S Bonaventura, 6.9. - Ludbreg, Mor 31.5. - Nedeliťće 23 U Marija, Josip, Sv. , Sivica, Palinove Flavije, Aron 16 ÄŒ Gospa Karmel Bono, Dobroslav, Vladimir 8.9. - Selnica, Juraj na bregu c, Puťćine, 24 S ROÄ?ENJE IVANA Mala Subotica Dunjkovec, KRSTITELJA KRSTITEL i 17 P Nadan, Hijacintska, Karmela, Karmelo JA 8.6. - Sv. Juraj Slakovec 25 ÄŒ Maksim, Prosper, ÄŒakovec-Jug sv.

Antun na Bregu Adalbert, Salamon 14.9. - Kotoriba 18 S Emilije, Emilija, , Justa, Rufina, Marcelina 12.6 - Sveti 26 P Ivan i Pavao, ZaĹĄtitnik, VratiĹĄine Martin na Muri Ljuba, Teodozi Virgilije, c, 19 N 16. KROZ 13.6. - ÄŒakovec 27 S Robert, Radoslav Zoran, Deodat Kotoriba, D.Hraťća GODINU, Makrin ja, Bruno -Jug, D. Mihaljev n , 20.9. - MaÄ?kov a, Simah, Aura, 20 P ILIJA TIĹ BIJA 15.6. - Sv. Vid ec 28 N 13. KROZ GODINU,Ćiril Al. ec Zora, Zlata - Donji Vidovec, C, 21.9. - Ĺ˝alosna G. Vidovec-Ivanovec 21.6. - Donji 21 U Lovro BrindiĹĄk Apolinar 29 P PETAR I PAVAO Irenej, Fortunat, Vilim gospa Podture Vidovec, G. Vidovecap., Paula, KreĹĄimir n 27.9. - Donji Ivanovec, 22 S Marija Magda i, Danijel pr., Dane, Danica 30 U PrvomuÄ?enici Mihaljevec GrkaveĹĄÄ?ak lena, Manda, Magda Sv. Rimske Crkve, 30.9. - Ĺ trigova 23 ÄŒ BRIGITA Ĺ VEDSK 29.6. - M. Srediťće Bazilid sv. Jeronim 4.10. - Prelog 2.7. - Macinec , MaÄ?kovec, N. Selo na Dravi 24 P Kristina, Eufrazij A, Ezekijel, Apolinar Gospa od krunice ZaĹĄtitnik a, Boris, Ljudevi 6.11. - GoriÄ?an 13.7. - D. Dubrava 25 S JAKOV ap., ZaĹĄtitnik JakĹĄa, Jaka, Kristofo ta 11.11. - Sv. Martin 19.7. - Ĺ trukove ZaĹĄtitnik 26 N 17. KROZ r, Krsto KOLOVO Z c, Strelec, Sv. Juraj GODINU, Joakim 25.11. - Gornji na Muri i Podturen u Trnju, i Ana - roditelj 27 P Klement Mihaljevec D.Dubrava 1 S Alfonz Liguori, i Ohridsk BDM, Anka 4.12. - Ĺ trigova Jonatan 28 U Prohor, Nikano i, Gorazd, Celestin I. sv. Barbara 2 N 18. KROZ GODINU RUJ AN 6.12. - Novo Selo na Dravi, 29 S Marta, Lazar, r, Viktor I., Nazarije, Celzo 1 U JoĹĄua, Siksto, 3 P Augustin KaĹžotić, , Gospa od AnÄ‘ela, Stjepan ÄŒakovec, G. HraĹĄÄ?an I., Krunosl Terencije, Verena, Krunoslaavv Stjepan-Ä‘akon, 30 ÄŒ Petar KrizologUrban II., Vilim LIST OPA D 2 S Prosper, Just, Viktor 4 U Ivan Marija Martin, Spaso Ingrid Vianney, Justin, 31 P Ignacije Lojolski, Julija, Maksima 1 ÄŒ Terezija od Krescen 3 ÄŒ Grgur Veliki, 5 S Gospa SnjeĹžna Djeteta Isusa, Tereza Grga, , Vatroslav, Fabije, , Kasijan, Margare cije STU DEN I 2 P AnÄ‘eli ÄŒuvari, 4 P Mojsije, Marin, Gregor, Gordana 6 ÄŒ PREOBRAĹ˝ENJE Ognjen ta, Nives AnÄ‘eo, Bonifacije I., Ida, GOSPODINOVO, 1 N SVI SVETI 3 S Dionizije, Areopag AnÄ‘elko, AnÄ‘ela 5 S Majka Terezija Irmgard 7 P Siksto II., Kajetan Just, Oktavijan iz Kalkute, Urban, , Donat, Albert PRO SIN AC 2 P DUĹ NI DAN 4 N 27. KROZ GODINU ita, Kandida, Svjetlana 6 N 23. KROZ GODINU Teodor, BoĹžidar 8 S Dominik ominik,, Nedjeljk o, Dinko, Domink 1 U Nahum pr., 3 U Martin iz Porresa, 5 P Mauro, Placid, , Franjo AsiĹĄki, Franka, Francisk 7 P Marko KriĹževÄ?a , Zaharija pr., Eleuterij, Magnus 9 N 19. o, Neda Florenci 9. KROZ GODINU a Miodrag, Faustina Silvija, Berard, nin, Regina, Dragica , TEREZIJA 2 S Blanka, Habaku ja, Leoncije, Kazimir 4 S Karlo Borome Ida 6 U Bruno, Fides, 8 U MALA GOSPA, K. 10 P LOVRO OVRO Ä‘akon, Lovorko BENED. OD KRIĹ˝A, Edita, k jski, Vjera Hadrian, Amon, Tvrtko Kromacije 3 ÄŒ Franjo Ksaversk pr., Bibijana, Kromaci 5 ÄŒ Srijemski muÄ?enic Dragutin, Drago, Dragica 7 S BDM od Krunice, je Serafina 9 S Petar Claver, 11 U Klara, lara, Jasna, Jasmink , Laura, Klaudije i, Hijacint Hijacint, RuĹža, Rozalija, 4 P Ivan Damaťć Sofonija pr., Lucije a, Suzana, Rufin 6 P Melanija, Leonard i, Elizabeta, Emerik 8 ÄŒ Demetrije, Justina 10 ÄŒ Nikola Tolentin , Hijacinta 12 S Ivana anski, Barbara ana Franciska Pelagija, Hugo pustinjak, Teobald ski, , Adolf Kolping de Chantal, Franjka, 5 S Krispina, Saba 7 S Baldo, Lazar 9 P Dionizije, Ivan 11 P Adelfo, GaĹĄpar, Pulherija, Sebastijan , Kristina 13 ÄŒ Poncijan Francika ncijan i Hipolit, Stilita, Leonardi, Abraham Bonaventura Poncije, Antioh, 6 N 2. DOĹ AŠĆ 8 N 32. KROZ GODINU Engelbert, AnÄ‘elko 10 S Danijel, Samuel, 12 S Ime Marijino -patrijarh 14 P Maksim A, Nikola biskup, Maksim ksimilija ilijann Marija Kolbe, , Mirjam, Gvido Hugolin, Angela NikĹĄa, Nikica 7 P Ambrozije, 9 P POSVETA LATERAN, Gracija Kotorski, Klaudije, Nikostra 11 N 28. KROZ 13 N 24. KROZ Kova, Koviljka 15 S UZNESE Ambroz NESENJE GODINU, Ivan XXIII., GODINU, Ivan , Sabina, Urban NJE BDM-VELIKA t SKE BAZILIKE, 8 U BEZGRJEĹ NO Zlatousti, Zlatko, 10 U Leon Veliki, Vitomir Filip, Andronik, GOSPA 12 P Maksimilijan, 14 P UZVIĹ ENJE 16 N 20. KROZ ZAÄŒEĆE BDM, Imakula Amat, Ljubo Lavoslav, Lav, Gaudencije SVETOG KRIĹ˝A, Makso, Velibor, GODINU, Stjepan Demetrije 9 S Valerija, Zdravka 11 ta ViĹĄeslav S Serafin 13 Martin 15 Ugarski, U 17 P Miron, U Teofil, , Ĺ˝alosna Slavko Tourski, Rok, Krunosl Bogoljub, , n, Klara, Natalija Gospa, Dolores, Krunoslaavv Martina 10 ÄŒ Gospa Loretska Ciprijan kvatre Valerije, Valerija 12 ÄŒ Jozafat, Kuniber 14 S Kalist I., Divna, Romul, Venancije 16 S Kornelije 18 U Jelenaa KriĹžarica , i Ciprijan t, Didak Stanislav , Jelka, Jela, Helena, 11 P Damaz, Danijel, Julija 13 P Stanislav 15 ÄŒ Terezija Avilska, 17 ÄŒ Robert Bellarm , Eufemija, Ljudmila kvatre 19 S Ivan Eudes, Kostka, Leonardo udes, Magna, Tereza, Tekla ino, Lambert 12 S BDM Guadalu Hugolin, Artur kvatre Timotej, Ratko, 14 S Nikola Tavelić, Mitar, Ivan Trogirski 16 P Hedviga, 18 P Josip Kupertin 20 ÄŒ Bernard Jordan pska, Spiridon Marija rd,, Samuel Nikolina, Nikoleta ski, Ariadna, Senarije , Ĺ piro 13 N 3. DOĹ AŠĆ 15 N 33. KROZ 17 S Ignacije Antiohij Magdalena Alacoque 19 S Januarije, 21 P Pio X., Agaton, pr., Maria de Mattias n kvatre A, „Gaudete“, Lucija, kvatre GODINU, Albert Eustahije, Teodor ski, Vatroslav, Vatro Sidonije Veliki, 14 P Ivan od KriĹža, Luca, Svjetlana, 16 P Margareta kvatre 18 N 29. KROZ 20 N 25. KROZ 22 S BDM Kraljica, Otilija Venancije Ĺ kotska, Gertrud Albertina, Sidonija GODINU GODINU, Andrija aljica, Vladisla 15 U Drinske muÄ?enic a, Gera va, Regina 17 U Elizabeta Kim TaegĹ?n i dr., 19 P Ivan Brebefsk , LUKA ev.

21 P MATEJ ap.

23 N 21. KROZZ Ugarska e, Viktorija i ev., Matea i, Pavao od KriĹža, GODINU 16 S Hagaj pr., 18 S Posveta bazilike , Alfej i Zakej 20 U Vendelin, Petar 22 U Emerita, 24 P BARTOLOMEJ , RuĹža Limska, Rozalija, Flavio Al. Adon, Kornelije, Andrija, Mauricij sv. Petra i Pavla, ap., Miroslav BuleĹĄić, 17 ÄŒ Modest, Hijacint Sebastijan 19 ÄŒ Obadija pr., Adelina 21 S UrĹĄula, Kajo, 23 S Pio iz Pietrelci e, Silvan, Silvana 25 U Ljudevit, BariĹĄa, Emilija Maksim, Matilda Roman Hilarion Josip Kalasancijski, ne, Zaharija i Elizabet 18 , 20 Salomej P Malahija P 22 Feliks 24 ÄŒ Sever 26 S Melkizedek, Ivan Pavao II., ÄŒ Anatolij, Vuk, a iz Valoisa, Srećko, pr., Gracijan ek, Aleksan Marko Jeruzale Dalmacije, Pacifik a Edmund 19 S Anastazije, 21 S Prikazanje mski, Filip 23 P Ivan Kapistra 25 P Kleofa, Firmin, 27 ÄŒ Monika, Cezarije dar, Branimir Urban, Vladimi BDM, Zdravka, nski, Teodoret, ezarije,, Amadeo Tvrtko r, Eva Zdravko 20 22 N KRIST KRALJ, N 4. DOĹ AŠĆA, Severin 24 S Antun M. , , Bogolju 26 S Kuzma i Damjan 28 P Augustin, Zefirin, Sloboda Claret, Proklo Carigrad Cecilija, Benigna Valent, Valentina August, Tin, Pelagije b, AnÄ‘elka , Damjana, Gideon, n 21 P Petar Kanizije 23 P Klement , Dobrila 25 N 30. KROZ 27 N 26. KROZ 29 S MuÄ?eniĹĄtvo , Kresencija I., Felicita, , Mihej pr.

GODINU, Katarina ski GODINU, Vinko o sv. Ivana Krstitelj Vivian, Ĺ˝ivko 22 U Toma Holland 24 U Andrija Dung-La Lukrecija Paulski, Vincent, Kotromanić, Krizant, 26 P Dimitrije 28 P Vjenceslav, a, Ivan, Bazila 30 N 22. KROZ Vinka, Gaj Srijemsk Većeslav, Lovro Darija GODINU ODINU, 23 S Ivan Kentski, 25 S Katarina Aleksan c i dr., Krizogon Ruiz 27 U Namat, Bartol, i, Lucijan, Marcijan 29 U MIHAEL, 31 P Josip iz Arimate , Petar, Margarita, Didak Ivon GABRIJEL, RAFAEL, mateje, Bartolomej, Bare, je, Nikodem, Aristid 24 ÄŒ BADNJI DAN, 26 ÄŒ Siricije, Konrad, drijska, Kata, Katica 28 S Ĺ IMUN I JUDA arkanÄ‘eli 30 S Jeronim, Flor, Florijan Delfina, Irmina, Jerko, Jerka, Grgur, Delfina TADEJ ap., Tada, Irma 25 P ROÄ?ENJE 27 P Fakundo, 29 ÄŒ Narcis, Honorat ÄŒaslav SiniĹĄa, Sabina GOSPOD Virgil, , ÄŒaslav 26 S STJEPAN PRVOMU NJE-BOĹ˝IĆ, BoĹžo, Natalija DrĹžavni blagda 28 S Jakov Markijsk Maksim, Valerije 30 P Marcijan, ani Marcel, Marsela ni i praznici: 1. i ÄŒENIK, Stjepko, 27 , 29 N Klaudije Kruno sijeÄ?nja – Nova SVETA OBITELJ 25. lipnja – Dan N 1. DOĹ AŠĆA, 31 S Wolfgang, , Saturnin, Filomen Vuk, Vukmir, Kristofo , Gerard n drĹžavnosti, 5.

Godina, 6. sijeÄ?nj 28 P NEVINA DJEÄŒICAIVAN ap. i ev., Ivona 30 P ANDRIJA kolovoza – Dan r ap., Andro, Andrea , Iluminata pobjede i domov a – Sveta tri kralja (Bogojavljanje) 29 U Toma Becket, , Neven, Mladen inske zahvalnosti, , Tomislav, David 15. kolovoza – 5. travnja – Uskrs, 6. travnja 30 S Feliks I., Jukundo kralj Velika Gospa, 8. – , Rajner listopada – Dan Uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja 31 ÄŒ Silvestar I., neovisnosti, 1.

Silvio, Donata, – Praznik rada, Paulina studen 4. lipnja

2015

Katoli ki kalendar sa svim me imurskim proťtenjima oga – Svi sveti,

HRVATSKA - CROATIA , 42000 VARA tel: +385 (0) ŽDIN, Pavli 42 302-021, P nskaa 5 +385 (0) 42 ( $' ($# !'

302-022, 02 fax: +385 03 . *( # + , 4 111 (0) 42 302 ($# 045 045 # !' + # !' +/.* /.*000 )% )% #, #,

25. prosinca –

– Tijelovo, 22. lipnja – Dan antifaĹĄi BoĹžić, 26. prosin stiÄ?ke borbe, ca – Sveti Stjepan

spec p ijali ijalizziran irana za hod oÄ?aĹĄ oÄ?aĹĄ sveta svet Ä?aťćća a mje a vodi mjestta vvo odi od o dii vas d vass na aim Lurd, Fa mar arijijijans ansk ansk Fa nska m ka k sve ma, a, Rim, Svet e ĹĄ ĹĄĹĄta: tta a: Sveta Sv a ZZem mlja lja,, Gua Guada dalu lupa pa, Czes C toch how owa o a...

ŽELJEZNI KA LINIJA ponovno spojila susjede

str. 47

Veselje u Lendavi i Murskom SrediĹĄ u str. 10

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Optimizam s premalo pokri a P

red nama su predsjedni ki izbori koji bi trebali biti ogledalo onoga što e se doga ati godinu dana kasnije, kada slijede uvijek oni najzanimljiviji – parlamentarni izbori. Me utim, ono što je ve sada posve jasno i na kraju ove jest to da ne e biti odgovoreno na pitanje: kako e predsjednik konkretno pomo i onima koji mogu generirati razvoj i otvarati nova radna mjesta. dgovor koji danas nudi Vlada nije baš u skladu sa željama gospodarstva, kao i onim što predlažu ekonomski analiti ari. I kao što to radi, primjerice, francuska Vlada kada pomaže svojim regionalnim jedinicama. To više nije ulaganje samo u infrastrukturu, ve u osiguranje preduvjeta za gospodarski rast.

Ulaganje više iskalnih poticajnih sredstava za pomo izvozno orijentiranoj prera iva koj industriji, iz koje dolaze sve najvažnije gospodarske grane u Me imurju, a vjetar u le a trebalo bi tako er dati znanju i novim tehnologijama. e utim, koalicija SDP - HNS i dalje razmišlja previše o “projektima”, o infrastrukturi. No, takva ogromna ulaganja koja mogu kratkoro no posti i ve u zaposlenost istovremeno donose novo zaduživanje, jer se ne mogu realizirati u sklopu ne jednog nego nekoliko prora una. aime, bez obzira što se cijelu godinu SDP i HDZ me usobno optužuju koliko (ni)smo dobili sredstava iz EU fondova, injenica je da dosad, a i ubudu e, ta sredstava premalo idu onima koji generiraju rast i razvoj. a, uzeli smo i mi u Me imurju dosta novca, ali on je otišao uglavnom prema “civilnom društvu”, raznim udrugama koje je kod nas djeluju na puno višem nivou nego u zemljama zapadne Europe, dok puno premalo u onaj privatni sektor od kojeg svi o ekujemo “ uda”, koji ionako s pla ama daleko zaostaje za EU prosjekom. glavnom, i dalje se premalo ulaže da obi an ovjek ima malo više novca u vlastitom džepu, ve se ulaže u one sektore koji bi trebali do i na red tek kad se barem donekle približimo europskom standardu. glavnom, ovih dana država je u velikim investicijama koje bi se ve inom

O

M

N

D

U U

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

trebale inancirati iz EU fondova, uz podršku državnog prora una uglavnom se opet kandidiralo infrastrukturu. Ako e stvari te i u tom smjeru, to bi zna ilo i daljnje zaduživanje, što bi u sadašnjoj teškoj situaciji, kad se teško dolazi do razvojnih sredstava, moglo onemogu iti proizvodnim tvrtkama poboljšanje partnerskog odnosa s bankama, koji je ionako na niskoj razini, jer e one radije posu ivati novac državi nego gospodarstvu. glavnom, na politi koj sceni zasad se ne nude rješenja koja su se pokazala e ikasnima kod drugih koji izlaze iz krize. Stoga je i ova predsjedni ka izborna kampanja uglavnom bezli na, kandidati ne nude ništa konkretno kada je u pitanju bolji život obi nog gra anina, a goru i problemi, rasprave i traženja što kvalitetnijih rješenja, nažalost, i dalje se stavljaju pod tepih. rlo nezgodno u situaciji kad nam svima treba optimizam, ali ne onaj bez pokri a. od nas u Me imurju u strankama zbog toga o ito još uvijek ne zvoni zvono na uzbunu. Svaki štiti i postavlja svoje, a ljudima je pun kufer uhljebljivanja “svojih”. Nezavisne liste nisu bile nepoznanica za naš kraj ve i ranije, me utim, ako stranke i dobro uhljebljeni njihovi politi ari koji zara uju 10.000 - 15.000 kuna mjese no budu i dalje bez osje aja za realnost, ako ne e krenuti rezati najprije sebi, ne bi bilo udno da se i kod nas vrlo brzo pojave nezavisne liste školovanih, kompetentnih i odgovornih, kao što je to slu aj u Metkovi u ili Vrgorcu, koji ne e živjeti od politike, nego za gra ane i politiku. retan Vam Boži i što uspješnija nova 2015. godina.

U

V

K

S

VIJEST(I) TJEDNA

Tko e biti etvrti nakon Franje, Stipe i Ive? U nedjelju, 28. prosinca 2014. izlazimo na predsjedni ke izbore. Predsjednika biramo neposredno, zna i da gra ani biraju izme u etvorice kandidata koji su skupili više od deset tisu a potpisa i time postali pravovaljani kandidati za predsjednika. Ivo Josipovi bori se za osvajanje još jednoga predsjedni kog mandata, a njegovi izaziva i su Kolinda Grabar Kitarovi , Milan Kujundži i Ivan Vilibor Sin i . U želji da predsjedni ke kandidate što više približimo našim itateljima i svim gra anima Me imurske županije, svima postavili smo ista tri ista pitanja na temu odnosa prema Me imurju u slu aju da budu izabrani za predsjednika RH. Njihove odgovore i analizu itajte u našem prilogu.

(NE) SVI A NAM SE

Tvrtka Komet nagra ena Zlatnom kunom HGK-a Tvrtka Komet Prelog ove je godine proglašena najboljom tvrtkom u Me imurju kad je rije o srednjim poduze ima.

Dobitnica je Plake- t e , odnosno popularne Zlatne kune HGK-a Županijske komore akovec.

Komet d. o. o. osnovan je 1992. i bavi se proizvodnjom metalnih konstrukcija, pocin anih gazišta, strojeva za obradu granita i mramora, cjevovoda, ku išta generatora i transformatora i dr. Najve i dio proizvodnog programa plasira se na inozemno tržište. Tvrtku Komet uspješno vodi direktor Dražen Sinko, diplomirani inženjer strojarstva. Razgovor s njim i njegove prognoze za budu nost metalaca donosimo na str. 6.

Pijani sukob uz prijetnju kalašnjikovim U subotu se u akovcu u jutarnjim satima na parkiralištu odvio incident u kojem je 22-godišnjak vrije ao etvoricu muškaraca, a zatim iz auta uzeo i pokazao im oružje! etvorica su ga potom napala i izudarala. Pretragom doma 22-godišnjaka nije prona eno nikakvo daljnje or užje, ali ga svejedno eka prijava za nedozvoljeno posjedovanje onoga na enog u automobilu.

Protiv svih sudionika doga aja podnijet e se optužni prijedlog zbog narušavanja javnog reda i mira.

Više na str. 8.

24. prosinca 2014.

BOŽI NA PORUKA varaždinskog biskupa, mons. Josipa Mrzljaka

Boži je Božji govor ovjeku Kada želimo pamtiti neki doga aj, tada obi no zabilježimo dan, mjesec i godinu. Kada želimo nešto u initi, onda si odredimo vrijeme kada emo to napraviti. esto ujemo uzre icu: ovo e biti prije Boži a, ili ovo u u initi poslije Boži a. Boži je esto puta neki orijentir u godini i spominjemo ga eš e nego neke druge dane ili blagdane. No, što je uop e Boži i kako bismo ga de inirali?! Vjerujem da bi svaki imalo obrazovan ovjek znao re i: Boži je dan kada je na svijet došao Isus Krist. Neki bi dodali: to je Sin Božji, to je utjelovljena Rije Božja. Neki bi znali re i da se od toga doga aja broje godine.

Neki bi rekli da je Isus ovjek s izvanrednim sposobnostima, ali ipak samo obi an ovjek, sin Josipa i Marije. Neki bi možda još i danas rekli: sve je to samo izmišljena pri a koja je postala legendom, kako smo to za vrijeme ateisti kog komunizma u ili u školi. Što je Boži ?! Kratko re eno, Boži je Božji govor ovjeku.

Bog želi komunicirati s ovjekom, želi uspostaviti dijalog, a ovjek se možda pita: zašto, koji je njegov interes? Odgovor je vrlo jednostavan: ljubav i ništa više, ljubav prema svakom ovjeku. Bog želi biti s ovjekom, želi mu pokazivati put u život, želi mu biti svjetlo života.

Bog ne želi da ovjek luta ovom zemljom. No, ovjek u svojoj slobodi, u tom velikom Božjem daru, može otkloniti Božju ljubav i Božju dobrotu. Može otkloniti ponu eni dijalog, može otkloniti Božji govor. Zar se

ne doga a esto u našemu životu da ne želimo uti drugog ovjeka, ili ga ujemo površno ili preziremo njegov govor, njegovu rije ? Sli no se može dogoditi u odnosu prema Bogu i njegovoj rije i. I stoga, pripremaju i se za slavlje Boži a i slave i tu svetkovinu pitamo se: želimo li stvarno uti Božji govor, želimo li primiti njegovu utjelovljenu Rije ?! Slušamo li mi vjernici, krš ani, katolici u našoj domovini Hrvatskoj u našoj Crkvi Božji govor ili nam je Boži zastrt nekim sporednim obi ajima koji potpuno zasjenjuju otajstvo Boži a? Nismo li ve gotovo, barem u javnosti, izgubili advent - došaš e, kao pripremu za istinsku pripremu Boži a? U jutarnjoj molitvi u adventu molimo: uj, jasni glas odjekuje, u tami nas opominje: Oda sna sad se trgnite, s nebesa Isus dolazi.

Nismo li ve davno prije Boži a prigušili taj jasni glas, pretjeruju i u konzumerizmu

i ki enju vanjštine, a zaboravljaju i na nutrinu u kojoj se jedino može uti Božji govor.

Bilo bi možda dobro malo prigušiti svjetlost izvana da bi ja e zasvijetlila svjetlost u duši.

Malo smanjiti buku i galamu ljudskih rije i koje su esto prazne i beskorisne, ali koje nam se agresivno name u iz raznih medija, da bi se ja e ula Božja Rije koja je tako snažna da ima mo spasiti ovjeka. To je ona rije o kojoj svjedo i sv.

Ivan: ‘… I Rije tijelom postala i nastani se me u nama’. Boži je svakako radostan doga aj koji slave mnogi ljudi diljem svijeta.

Neka se stoga ta Rije nastani u svakome od nas pojedina no, u našim obiteljima, u našim redovni kim zajednicama, u našim župama, u našoj Crkvi, u našem hrvatskom narodu koji ve skoro etrnaest stolje a slavi Boži .

To Vam od srca želim!

Boži , 2014., mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup

BOŽI NA ESTITKA gradona elnika Grada akovca Stjepana Kova a

Isusovo ro enje nama vjernicima, ali i svima ljudima, navješ uje nadu i spasenje Prosinac je vrijeme kad rezimiramo godinu na izmaku te s vjerom i nadom gledamo u onu koja dolazi. Dvanaesti mjesec je i doba radosnog iš ekivanja Isusovog ro enja, koje nama vjernicima, ali i svima ljudima, navješ uje nadu i spasenje. Doba je to godine kad se okupljamo u svojim domovima, te na našu djecu prenosimo sve o važnosti obitelji, ljubavi i vjere. Time boži no vrijeme dobiva pun i zaokružen smisao, kao najava dolaska Spasitelja i boljih vremena.

Zajedništvo, podrška i razumijevanje, kakvo jedimo možemo dobiti unutar naših obitelji, najvrjedniji su od svega i daju smisao našim životima, a Boži kao najve i obiteljski

blagdan prava je prilika da iskreno zahvalimo svojima bližnjima za svu ljubav i vjeru koju dobivamo cijele godine. Želim da ovakav doživljaj Boži a prenesemo na naše najmla e, da i njima ovo doba godine jednom bude vrijeme zajedništva, ljubavi i suosje anja. Siguran sam da e im to pomo i da izrastu u vrijedne i dobre ljude koji e pridonijeti našem zajedni kom boljitku.

Posljednji mjesec u godini doba je i kad se više nego ina e okre emo svojim obiteljima i

prijateljima, ali i pomažemo potrebitima. Danas takvih oko nas, nažalost, ima sve više, te je naša ljudska dužnost da im pomognemo. To nas ini bogatijima i ispunjenima, a iskustvo me nau ilo da se sve dobro što u inimo - dobrim i vra a.

Poštovani sugra ani, želim Vam da boži ne blagdane provedete u krugu svojih najmilijih, da ovaj Boži proslavite u miru i sre i! Sretan i blagoslovljen Boži !

Stjepan Kova , gradona elnik akovca

24. prosinca 2014.

DOM RAZGOVOR S POVO ususret Boži u Nalazimo se u najljepšem tjednu u godini, tjednu u kojemu obilježavamo blagdan ro enja Isusa Krista, Sina Božjega. Tim povodom porazgovarali smo s fra Željkom Železnjakom, gvardijanom Franjeva kog samostana u akovcu i župnikom Župe svetog Nikole biskupa. Fra Željko na ovoj je dužnosti tek odnedavno, zamijenivši na tom mjestu fra Stanka Belobrajdi a, koji pak trenutno službuje na akove kom jugu u Župi svetog Antuna Padovanskog.

• Odnedavno ste na službi u samom središtu akovca, u Župi svetog Nikole biskupa, kao i gvardijan Franjeva kog samostana. Što možete re i o životu o životu u Župi i samostanu nakon Vašeg dolaska?

- Bra a koja su prije nas bila namještena u ovoj Župi predano su radila. Pokrenuli su mnoge dobre stvari koje su uspješno provodili.

I dok smo im zahvalni za u injeno, pokušat emo i mi njihovim putom.

Ovo je vrlo živa župna zajednica.

Puna je raznih grupa i doga anja.

Sve ne možemo uraditi sami bez pomo i drugih. Ne znam kako bih mogao sve uspjeti da nemam svoju redovni ku bra u. No, pomo meni kao župniku nisu samo moja bra a fratri, ve , kao svaka druga župa, imamo župno pastoralno vije e koje je savjetodavno i djelatno tijelo koje planira i priprema razna doga anja u Župi. Sura uju i s njima lakše je obaviti sve zadatke.

Mise su dosta posje ene. No ipak moram priznati da je prema broju vjernika koji gravitiraju našoj Župi dolazak na misu malen. Sudjelovanje na misi prakti nim vjernicima najve a je vrijednost. Prakti ni vjernik ne govori o svojoj vjeri, nego i životom svjedo i o svojoj vjeri, a time podupire druge. Roditelji tu vrijednost nastoje prenijeti svojoj djeci, pou avaju i ih i upu uju i ih na važnost sudjelovanja na misi s cijelom vjerni kom zajednicom.

Samo tako je mogu e da djeca i mladi prihvate i ulaze u vjerni ki život. Vidljivo je i gotovo postalo popularno da mladi danas bježe od crkve. Nakon primljenih sakramenata više ih se rijetko vidi u crkvi. Uz obitelj i crkva kao zajednica vjernika dužna je brinuti se za budu nost djece i mladih. I tu vidim naš posebni zadatak. * Jako je važno, posebice u ovo vrijeme, da Crkva daje prostor i mladima. Kakva je situacija po tom pitanju u Vašoj Župi?

- Rad s mladima je vrlo zahtjevan. Da bi bio uspješan, potrebno se potpuno posvetiti mladima. Biti s njima vrlo je važno. Ako sve enik nije s njima, njihov se entuzijazam

3

FRA ŽELJKO ŽELEZNJAK, gvardijan franjeva kog samostana u akovcu i župnik Župe svetog Nikole biskupa

Ne bi valjalo da oki eni izlozi i raskoš zamijene osobni susret s Bogom U želji da se što dostojnije i što ljepše obilježi Kristovo ro enje nekad su tjednima trajale pripreme za Boži .

Uz adventski vijenac molilo se i postilo, ali i družilo, zabavljalo te veselilo. Danas se nekako više sve to slavi na izvanjski na in gasi. Mladima treba ukazivati povjerenje, ra unati na njih, nikako ne samo zapovijedati i praviti od njih poslušnike nego povjeravati im i prepuštati najvažnije zada e, vjeruju i u njihovu odgovornost i kreativnost. Kad nau e da vjeruju u same sebe i da ih ovaj svijet treba, možemo dobiti kvalitetne ljude i dobre vjernike. No, puno toga možemo nau iti i od mladih - pa i onda kad nas kritiziraju i opominju.

Uz adventski vijenac moli se i posti, ali i druži, zabavlja te veseli • U najljepšim smo tjednima godine. Kako akove ka Župa sv.

Nikole biskupa obilježava advent i do ekuje Boži ?

- Došaš e ili advent vrijeme je priprave za svetkovinu ro enja Isusova. U želji da se što dostojnije i što ljepše obilježi Kristovo ro enje nekad su tjednima trajale pripreme za Boži . Uz adventski vijenac molilo se i postilo, ali i družilo, zabavljalo te veselilo. Danas se nekako više na izvanjski na in sve to slavi. Tako i naš akovec ve od prve nedjelje došaš a odiše Boži em. Me utim, ne bi valjalo da oki eni izlozi, ulice i trgovi, raskoš i svjetlo zamijene osobni susret s Bogom. * Što možete izdvojiti kao nešto posebno ovih dana u vjerni kom životu i doga anjima?

- U vrijeme do aš a stalno su ovih dana rane jutarnje svete mise

- zornice, koje su se kod nas ‘na mala vrata’ vratile, a vrlo su raširene širom naše Domovine. Vjernicima one bude sje anja na djetinjstvo i mladost, a neki ih prvi put susre u.

Zornice imaju sve an ugo aj, ali i pokorni ki zna aj, jer valja ranije ustati da se stigne u crkvu. One simboliziraju budnost krš ana u vrijeme priprave za Boži . Zornice su u Župi lijepo posje ene i postale su simbol adventa koji dovodi do Boži a kroz jednu posebno lijepu i dragu svakodnevnu gestu, druženje s Bogom i s ljudima. Svakako, posebnu draž zornicama daju i adventske pjesme koje su ispunjene ljudskog težnjom za Boga. I velike boži ne ispovijedi zadnjih nekoliko godina ponovno bivaju brojnije posje ene.

• Vrijeme adventa tako er je vrijeme i za boži nu ispovijed.

- Uz zornice boži na ispovijed je temelj i vrhunac naše priprave za Boži . Tako je i u našoj Župi, kao i u drugim župama, organizirana boži na ispovijed kojoj su pristupili mnogi vjernici i iskoristili je za što bolju osobnu pripravu za Boži .

Osim priprave za Boži , predstavlja i potvrdu naše vjere u Isusa koja se vidi kroz ljubav prema bližnjima. Djelatnici Caritasa naše Župe kroz ovo

Mi franjevci pozvani smo u Crkvi radikalno živjeti i svjedo iti evan elje * S obzirom na poruke koje odašilje papa Franjo, kakva je uloga franjevaca u suvremenom hrvatskom društvu?

- Za razliku od nekih europskih provincija našega reda u tradicionalno katoli kim zemljama, koje žive u sredinama zahva enim valom sekularizma, visokoga životnog standarda, vjerskog indiferentizma, pa i protucrkvenog stava, što za posljedicu ima slabljenje vjerskog života, pad duhovnih zvanja i polagano odumiranje redova - na razini naše konferencije, op enito govore i, stvari nisu toliko dramati ne. Crkve su još dosta dobro posje ene, što se ne može re i za crkve u zemljama bogatog Zapada. Na pameti treba imati injenicu da smo stolje ima bili živo vezani s narodom. Ta povezanost

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

proizlazi i iz injenice što naša bra a pretežno rade po župama. Za vrijeme prijašnjega totalitarnog režima župe su bile i na in opstanka redovnika. Nakon razli itih eksperimenata u proteklom razdoblju osje a se potreba povratka izvorima naše karizme. I Vatikanski koncil to je zatražio od svih redova i instituta. Pred sve se postavlja temeljni zahtjev obnove našega redovni kog života: kako živjeti evan elje kao redovnici u svijetu danas?! Kako vratiti Krista u redovni ki život i redovni ki život vratiti Kristu? Put nam je pokazao sv. Franjo koji je u središte svoga životnog programa stavio evan elje ‘bez tuma enja’ (sine glosa). Mi moramo biti navjestitelji evan elja. To mora biti naš put. Mi franjevci prije svega pozvani smo u crkvi radikalno živjeti i svjedo-

iti evan elje. A taj naš život i svjedo enje jest evangelizacija. Zato trebamo živjeti u duhu molitve, davati svjedo anstvo jednostavnosti i malenosti, biti u ljubavi sa svim ljudima te iskazivati poštovanje prema svemu stvorenomu. Gdje god živimo i djelujemo, trebamo ono što vjerujemo pokazati najprije djelima, a onda rije ima. Mnogo možemo nau iti od dobrih ljudi kojih svugdje ima.

Voljeti ljude i voljeti život, htjeti pomagati ljudima, to je u naravi franjeva kog poziva. Franjo je pjevao: ‘Gdje je mržnja, daj da ljubav nosim tu, gdje je o aj, daj da nadu nosim tu, gdje je sumnja, daj da vjera budem tu!’, to je ono što nas je sv. Franjo u io, a naš je zadatak da to inimo u svakom vremenu i svakom kraju i za sve narode. Od toga ne emo i ne smijemo odustati.

vrijeme skupljali su priloge i hranu u našoj Župi da za Boži pomognemo siromašnima, bolesnima i nemo nima da im Boži bude barem malo sretniji. Mnogobrojni narodni obi aji vezani uz došaš e i Boži svjedo e o posebnostima sredine i vremena u kojem su nastali. Tako je u našoj župskoj zajednici održana tribina s temom: Krš anska baština u me imurskim boži nim obi ajima. Predava je bio lan naše župne zajednice, prof. dr. Stjepan Hranjec, uz sudjelovanje lanova KUD-a Ma kovec, koji su nam uprizorili naše pomalo zaboravljene obi aje i mnoge vratili u djetinjstvo.

Otvorite svoje srce Bogu koji dolazi * Koja je Vaša poruka za predstoje e blagdane?

- Vrlo kratko: mislim da je važno osloboditi se pritiska trenutno nametnutih vrijednosti, vratiti se

srži krš anske poruke – evan elju, koje je nadživjelo sva zgodna i nezgodna vremena, zato jer ta Božja poruka ljudima nije uvjetovana prolaznoš u vremena ni sustava.

Radovao bih se kad bismo svi mi zauzeli onaj stav carinika iz evan elja koji se osje a grešnim i kaje se i želi druga ije i bolje živjeti, a ne farizeja koji isklju ivo sebe smatra pravednikom. Samo tako, imaju i pred o ima op e dobro, možemo svi živjeti sretnije. Boži je blagdan Božje ljubavi prema ovjeku. Ono što ovjek nikada ne bi pomislio Bog je u inio: postao je ovjekom da nas nau i biti ljudima i biti brat i sestra svakome. Zato se i ovoga Boži a opet želi roditi u nama da bi po nama svijet bio bolji, a život radosniji.

Poziv je to svakom ovjeku da otvori svoje srce Bogu koji dolazi. Svim itateljima ‘Me imurskih novina’ i ljudima dobre volje želim sretan boži i blagoslovljenu 2015. godinu!

Ro eni Strahonin anin koji je ve više od 40 godina u Božjoj službi * Fra Željko, možete li nam nešto re i o sebi, o Vašem životu prije nego ste došli na sadašnju dužnost.

- Ro en sam u Strahonincu 27. srpnja 1955. godine, gdje sam završio i osnovnu školu. Odrastao sam u radni koj obitelji u ovom našem me imurskom kraju, na što sam veoma ponosan i zahvalan svojoj obitelji, dragom Bogu i svim ostalim ljudima dobre volje za ovo što sada jesam. Uz pokojnog oca Stjepana i pokojnu sestru Ivanu imam živu majku Mariju i sestru Mirjanu. Živjeli smo skromno i normalno, kako se to i živi u maloj sredini kao što je moje rodno selo. Majka je bila doma ica, a otac je radnik u transportnom poduze u.

Ono što pamtim kao najvažnije iz obiteljskog okruženja jest razgovor i nastojanje rješavanja svih poteško a i situacija razgovorom. Budu i da je otac bio na takvom radnom mjestu, majka je vodila brigu o odgoju sestre i mene. Možda e

zvu ati udno, no mama je uvijek znala što i kako treba. Uvijek je bila mama… Uglavnom, rado se sjetim djetinjstva koje je bilo bogato lijepim doga ajima i radosnim trenucima. Kao djeca radovali smo se životu, igrali se, imali smo uvijek nekakve planove jer nismo bili optere eni nekim stvarima kao djeca današnjice - mislim na internet i mobitele… Mnogo je lijepih doga aja iz djetinjstva.

Nakon osnovne škole pošao sam u franjeva ko sjemenište u Samobor, gdje sam završio klasi nu gimnaziju, franjeva ko odijelo obukao sam u cerniku 1972. godine. Studij teologije zapo eo sam 1976. godine na Filozofskom u ilištu na Trsatu, a završio 1982. na Katoli kom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za sve enika me zaredio biskup Mijo Škvorc 11. travnja 1982. godine u našoj novoj crkvi Sv. Križa u Sigetu. Mladu misu imao sam u Župi Nedeliš e, budu i da u Strahonincu tada još nije bilo župe.

Milost i Božji dar • Zašto franjeva ki red, je li netko utjecao na Vaš odabir i jeste li ikada tijekom formacije, od sjemeništa do juniorata, imali kakvih nedoumica u vezi sa zvanjem?

- To što sam franjevac za mene je milost i Božji dar.

Moju župu vode dijecezanski sve enici. Kako je župnik sam upravljao Župom Nedeliš e, mi u selu imali smo svetu misu za Uskrs, Boži i tri proštenja. Bio sam ministrant svome župniku i krstitelju, vl . Karlu Bubani u, s kojim je moja obitelj bila blisko povezana. Kako selo gravitira gradu akovcu, tako je ve ina vjernika iz mojeg Strahoninca na nedjeljnu svetu misu išla k franjevcima u akovec. Bilo je tako i s mojom obitelji. I svoju želju da po em u sjemenište prvo sam priop io franjevcima - koji su me poslali mojem župniku koji nije imao ništa protiv da po em u franjeva ko sjemenište nego je rado napisao svoju preporuku. Tako sad mogu re i da sam došao me u franjevce božanskim nadahnu em i vjerojatno dobrim primjerima franjevaca koji su živjeli u Me imurju.

No, najljepši primjer i pomo za franjeva ki poziv dobio sam prije svega od svojih roditelja koji su istinski vjernici, što im vjerojatno nikada ne u mo i dovoljno zahvaliti.

Svaki mladi ovjek puno puta se pita je li izabrao pravi životni put i poziv. Možda se i koleba. I ja sam prvih godina sjemeništa imao manje poteško e, ali uz pomo odgojitelja i zaista veliku podršku i ohrabrenje mojih roditelja to sam uspješno prebrodio. U prvi razred sjemeništa došli smo osmorica, a dvojica smo postali sve enici - fra Josip Koren i ja. U junioratu sam u vrš ivao svoje zvanje i shvatio da je to ono što ho u, što želim živjeti, bez obzira što su moji kolege, i mla i i stariji, napuštali zajednicu.

Moj je život vezan uz franjevce. Od svoje 15. godine živim u franjeva koj zajednici.

Tako je i prvo mjesto mojega sve eni kog služenja bio franjeva ki samostan u akovcu, gdje sam dvije godine bio kapelan u ovoj Župi u koju sam se vratio nakon trideset godina. Nakon akovca premješten sam u Našice, gdje sam bio šest godina u službi kapelana, a drugih šest godina obavljao sam službu gvardijana i župnika. Godine 1996. došao sam u Zagreb i devet godina vršio sam službu ekonoma provincije i radio na obnovi naših porušenih crkava i samostana, a drugih devet godina službu provincijalnoga ministra. Uloga provincijalnoga ministra je da služi svome bratstvu, da poha a, poti e i hrabri bra u da što bolje žive i opslužuju evan elje po pravilu, primjeru sv.

Franje. Nije to zahvalna uloga, ali je odgovorna jer si zadužen za bra u koju nam je Bog dao kao dar, kako je rekao naš sveti Franjo. No, bra a nisu uvijek dar, esto su i križ. Ali ne može se, ukoliko ho emo biti Kristovi, živjeti bez žrtve i križa.

S te službe upravljanja provincijom došao sam ovo ljeto u ovu Župu koja mi je poznata, ali su se mnoge stvari u ovih tridesetak godina promijenile.

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. prosinca 2014.

OP INA STRAHONINEC nema prora un za 2015. te slijede prijevremeni izbori za na elnika Op ine i Op insko vije e Stigla je i ta posljednja ovogodišnja sjednica Op inskog vije a Strahoninca. U javnosti se s nestrpljenjem o ekivala, jer su kuloari brujali o svim mogu im scenarijima. Jedan od najizglednijih bio je prijevremeni izbori i rušenje na elnika Franje Lehkeca, na iji se rad žalio klub vije nika SDP-a, koji ina e ima i ve inu u Vije u.

Naime, od 13 vije nika njihov klub broji ak 8.

Prvo nezadovoljstvo moglo se uti još prije prelaska na dnevni red, koji je bio u znaku op inskog prora una. S jedne strane usvajao se rebalans, a s druge donosio strateški dokument za 2015. godinu s projekcijom na 2016. te 2017.

Predsjednica OV-a Sanja Krišto i (SDP) požalila se kako na elnik Lehkec nije dostavio potpune materijale o novom prora unu na komisiju za inancije, tako da ona taj dokument nije mogla prou iti u detalje. Dodala je kako je upozorila na elnika na taj propust te da je on odvratio kako to nije ni potrebno. Isto tako i vije nici su dokumente dobili tek na sjednici pa se nisu stigli pripremiti i, kako su rekli, teško se snalaze u šumi papira iz kojih ništa nije vidljivo.

SDP-ovci su stalno naglašavali kako to nije bila praksa i kako su tada mogli kvalitetno raspravljati.

No, na elnik im je odgovorio kako je sve vidljivo, a ako nešto i nije jasno on e to rado pojasniti.

- Prihodi su 3,9 milijuna kuna, rashodi 2,8 milijuna kuna, višak u op inskom prora unu je milijun kuna. Najviše prihoda ostvareno

SDP-ovci uvjereni da na izborima mogu dobiti svog na elnika - Ne možemo podržati ovaj prora un. - naglasio je predsjednik kluba vije nika SDP-a Dejan Drabi . - Op ina nam stagnira, zakinuta je, ima ak i elemenata nepoštivanja i kršenja odluka ovoga Vije a, zbog nedostavljanja dokumenata, Op ina je ošte ena za preko dva milijuna kuna

Novi prora un nije usvojen

Uvjerljivu ve inu u OV-u Strahoninec ima SDP, koji je nezadovoljstvo na elnikom izražavao od prvog dana i sada ga je srušio je s pozicije poreza i prireza. Pitajte! - bilo je na elnikovo kratko objašnjenje rebalansa ovogodišnjeg prora una.

- Zašto niste prije dali potpune podatke na više razina? - pitao je Dejan Drabi (SDP). - Ve ste, na elni e, puno puta zbog toga

URED DRŽAVNE UPRAVE

Rok za usvajanje prora una 31. prosinca, izbori 90 dana od raspuštanja Vije a U Me imurju su dosad zabilježena dva slu aja raspuštanja predstavni kog tijela zbog nedonošenja prora una u zakonski odre enom roku, doznajemo Ingrid Šolti , voditeljice službe za Op u upravu u Uredu državne uprave MŽ-a. To se desilo u Gori anu 2011. godine te u Pribislavcu 2013., a upravo ona je tamo bila izabrana za povjerenicu zaduženu za provo enje novih izbora.

U Gori anu su provedeni prijevremeni izbori za predstavni ko tijelo 25. ožujka 2012. U Pribislavcu prijevremeni izbori nisu održani jer je OV raspušten u godini u kojoj su se održavali redovni izbori.

kona ni obra un i to se otegnulo.

- branio se Franjo Lehkec. - Dania mene zove telefonom i to je to.

Rekao sam mu da ništa ne mogu obe ati bez odluke Vije a. Ovim usvojenim rebalansom osigurali smo 130 tisu a kuna, a ostatak emo rebalansima u sije nju i velja i. - objasnio je svoj plan dalje.

Rasprava se tek onda zahuktala. Pljuštala su pitanja kako je objašnjeno pove enje troškova, zašto nije s Daniom dogovorio pregovaranje o otplati razlike, kao što je bio obe ao do ove sjednice, zašto nije tražio svu dokumentaciju o izvedenim radovima i sli no.

Sve u svemu, predložena odluka o su inanciranju mrtva nice kako je predložio na elnik nije usvojena. Usvojen je tek dio koji govori kako se Op ina obvezuje platiti 130 tisu a kuna, dok e ostatak sredstava biti predmet pregovora uz obveznu dostavu dokumentacije.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podru noj samoupravi iz 2012. uvedeno je istovremeno raspuštanje predstavni kog tijela i razrješenje op inskog na elnika, gradona elnika, odnosno župana i njihovih zamjenika. Zakon je stupio na snagu izborima kada su se predstavnici vlasti po eli birati neposredno, odnosno imenom i prezimenom. Drugim rije ima, od 2013. na snazi je Zakon koji govori da Vlada RH raspušta predstavni ko tijelo i razrješava na elnika, gradona elnika ili župana u slu aju nedonošenja prora una, odnosno privremenog inanciranja u zakonski odre enom roku. Za 2014. godinu (kada

se prvi put primjenjuje odredba lanka o lokalnoj i podru noj samoupravi) prora une su u MŽ-u donijele sve jedinice lokalne samouprave, kao i Županija. Stoga bi slu aj Op ine Strahonionec bio prvi takav u Me imurju kada se zbog nedonošenja prora una istovremeno raspušta Op insko vije e i razrješava na elnik.

U tom slu aju Vlada RH imenuje povjerenika za obavljanje poslova iz nadležnosti predstavni kog i izvršnog tijela te raspisuje prijevremene izbore. Izbori bi se tada trebali održati 90 dana od dana raspuštanja OV-a i razrješenja na elnika. Zakonski rok za usvajanje prora una je 31. prosinca ove godine.

prekršili zakone, nemogu e nam je u pola sata sve to prou iti. Negodovala je i njegova kolegica Darika Tompoš, naglasivši kako je neugodno iznena ena razvojem situacije pa onda nije ni udno što sjednice traju po pet, šest sati. Pitala je na elnika i zašto nije sproveo odluku Vije a shodno kojoj je morao pla e op inskih zaposlenika svesti u zakonske okvire jer su 134 % u odnosu na plan, te zašto nije bilo zapošljavanja preko javnih radova kao što je bilo planirano. Prema na elnikovim rije ima, pla e su u zakonskim okvirima.

No, na kraju je rebalans usvojen jednoglasno.

SDP-ovci: Na elni e, zašto ste nam stalno davali krive informacije?

Duga rasprava vodila se oko su inanciranja mrtva nice u Nedeliš u. Naime, vije nici su trebali usvojiti sporazum temeljem kojeg se Op ina obvezuje podmiriti 20 % troškova na ime radova. No, prilikom potpisivanja odluke o su inanciranju iz listopada prošle godine, troškovi su iznosili

oko 650 tisu a kuna, odnosno na Strahoninec je otpalo 130 tisu a kuna, a po okon anju radova oni su se popeli 1.431.000 kuna ili 280 tisu a kuna za Strahoninec.

Oporbeni vije nici, naravno, na nešto takvo nisu htjeli pristati, kao ni na “prijetnju” na elnika Nedeliš a da e se mrtvi pokapati u kapuri. Zamjerali su na elniku kako je prekršio zakon obe avši kako e se radovi platiti, a da u prora unu za 2013. nije osigurao sredstva za tu namjenu. Dodali su i kako ni tijekom 2014. godine ta stavka nije bila u prora unu, kako 11 mjeseci nije uspio pripremiti dokumente. Na elnik pak se branio da nije stigao sve pripremiti zbog kratko e vremena te da je kona ni dokument došao tek prije mjesec dana. Sve ovo vrijeme nije dobio nikakav zahtjev za pove anje troškova. No, oporbenjaci su dokazivali kako je cijelo vrijeme trajanja radova bio u kontaktu s na elnikom Daniom, kako je tijekom 2014. držao papire u ladici, odnosno vije nicima davao krive informacije.

- Izbacivali ste mi tu stavku iz prora una za 2014. godinu, na elnik Dania rekao mi je da ekam

Sli ni uvod bio je i kod to ke prora una za idu u godinu, koji je na elnik isplanirao u visini od oko 8 milijuna kuna. Kako je pritom objasnio, gotovo 90 % stavki isto je kao i u ovogodišnjem dokumentu. U odnosu na teku i, iznos je niži za 25 % jer, kako je objasnio, nitko mu nije mogao izra unati koliko e Op ina izgubiti na ime miniporezne reforme. Novine su projekt energetske u inkovitosti obiteljskih ku a, dogradnja tamošnjega dje jeg vrti a, aglomeracija akovec te PBS. - Ne možemo podržati ovaj prora un. - naglasio je predsjednik kluba vije nika SDP-a Dejan Drabi . - Op ina nam stagnira, zakinuta je, ima ak i elemenata nepoštivanja i kršenja odluka ovoga Vije a, zbog nedostavljanja dokumenata, Op ina je ošte ena za preko dva milijuna kuna. Trudili smo se sura ivati, stalno smo bili uskra ivani za dokumente, izvješ e o radu na elnika nije podržao nijedan vije nik, ak ni njegovi.

Ovo je samo dio problema koji opisuju stanje u Op ini. - rekao je.

Klub vije nika HDZ-a, nakon kra e stanke, samo se zapitao jesu li SDP-ovci svjesni posljedica koje slijede. Drugim rije ima, troškova zbog novih izbora, zaustavljanje svih projekata, te mladosti i neiskustva na elnika. Repliciraju i im, predsjednica Sanja Krišto i rekla je da su itekako svjesni svega te da e novi izbori manje stajati od daljnjeg propadanje Op ine i ne injenja.

POGLED ODOZDO

Je li normalno da su djedovi i bake svojim mirovinama hranitelji djece i unuka?

K

ada se može re i da je krenulo nabolje? Onda kad se i na zadnjem vagonu u toj lokomotivi ne pokrenu kota i prema naprijed. Zahuktavanje lokomotiva još ne zna i da je vlak izašao iz stanice.

Tako je i u društvu ili bilo kojoj manjoj zajednici. Istina da se lokomotiva gospodarskog razvoja u Me imurju po ela zahuktavati, kota i se okre u, ali, da bi bilo bolje, ne smijete imati tri susjeda u svojoj okolini ija ve ina lanova ne radi, kojima prijeti iskap anje struje, pe ka slabo grije, a ija

su djeca jedini poklon za Boži dobila od mjesne udruge žena. krenemo li se oko sebe, vidjet emo da je oko nas silan opustošeni prostor u kojemu su se našli ljudi izgubljeni u ovoj recesiji, koji ne znaju kuda sada. O evi i majke, nekada pripadnici srednjeg sloja, u kasnim etrdesetima ili ranim pedesetima s djecom koja bi ve trebala biti samostalna postali su ovisni o mirovinama tre e najstarije generacije: baka i djedova i njihovih još uvijek stalnih mirovina.

O

S

trašno je to da su umirovljenike s liste najranjivije društvene skupine potisnula njihova djeca i unuci. Bake i djedovi postali su izvor najve e egzistencijalne sigurnosti u obiteljima. Samo su njihovi prihodi sigurni. Mnoge obitelji od najgore neimaštine uvaju upravo ti prihodi od mirovina. Oni kojima su roditelji mirovine zaradili u inozemstvu u tom su slu aju pravi sretnici, jer ne poznaju neimaštinu u punom obliku.

Kad se govori o depresiji koja je zahvatila društvo, treba

imati na umu takve osiromašene i obezvrije ene obitelji.

One su bit naše krize. Kako te ljude osposobiti za samostalni život? Bilo bi logi no kad je ovjek izvan svijeta rada da stje e radna iskustva kako bi se u taj svijet mogao uklju iti na višoj novoj razini. Tako bi trebalo ustrojiti naše biroe za nezaposlene kao razrede za u enje novih vještina prije ponovnog ulaska u svijet rada. Ali u ovoj smušenoj zemlji nema vodstva koje bi uredilo društvo. Kod nas se sve odvija stihijski,

bez smišljenog plana kamo smjeramo. vrijeme tranzicije na ljude se gledalo kao na stare strojeve koje treba baciti na otpad i sakriti ih da ih svijet ne vidi. U prvo vrijeme taj lager za višak ljudi bio je mirovinski zavod. Država je takvim ljudima uvala ast poslavši ih u prerane mirovine, tako da nisu morali u “sramotni” status nezaposlenih. Rezultat takve politike jesu premladi umirovljenici i previše mladih koji bi mogli ostarjeti ne nalaze i posao. Svima njima pridružu-

U

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

je se srednja generacija istisnuta kao tehnološki višak. e imurci kroz sve to nekako guraju stisnutih zubi, pristaju i na manje pla e, te zbog jeftine radne snage ipak privla imo investicije koje traže upravo takvu radnu snagu. Okrenuti kultu rada mi pristajemo raditi i ono što drugi ni pod koju cijenu ne e.

M

24. prosinca 2014.

HRAST STRAHONINEC

Op ina je postala talac politi kog antagonizma - Iako su postojali odre eni problemi u komunikaciji izme u na elnika i Op inskog vije a, smatramo da su se isti mogli i trebali riješiti kroz rad Op inskog vije a, ime bi se, u ovoj teškoj ekonomskoj krizi u kojoj se trenutno nalazimo, uštedjela inancijska sredstva za nepotrebne izvanredne izbore.

Novac koji e biti potrošen za izbore mogao se kudikamo kvalitetnije usmjeriti i upotrijebiti za rješavanje postoje ih problema u Strahonincu.

Mišljenja smo da je Op ina Strahoninec postala talac me ustrana kog antagonizma SDP-ove ve ine u Op inskom vije u s jedne strane i HSS-ovog na elnika i njegovih koalicijskih partnera HNS-a i HSLS-a s druge strane. Strahonincu su pod hitno potrebni novi ljudi s novim idejama. HRAST je politi ka opcija koja nudi ljude koji e doprinijeti smanjenju antagonizma izme u postoje ih suprotstavljenih strana i raditi na op e dobro i korist svih mještana. - stoji u priop enju koje je dao HRAST Strahoninec.

- Op ina e biti u ‘hladnom pogonu’ svega tri mjeseca, projekti se ne e zaustaviti jer ih ni nema, a sve ostalo ide svojim tijekom, i pla e i stipendije i otplate kredita, tj. Op ina e normalno funkcionirati. Ne želimo biti suodgovorni za ne injenje i donošenje odluka s kojima se ne slažemo. Imali smo razumijevanja za mladost i neiskustvo, tražili smo suradnju, no nismo je dobili, nismo imali nikakve kontakte, suo avali smo na elnika s problemima, nikad nije reagirao i više ne možemo ni ne želimo tako raditi, dakle jako dobro smo razmislili. - zaklju ila je na kraju.

Od na elnika Lehkca nije bilo uti ni rije i.

Pred Op inom je sada raspuštanje Vije a te raspisivanje izbora za na elnika, njegovog zamjenika te lanova novoga Op inskog vije a, što bi trebao uraditi Vladin povjerenik. Prijevremeni izbori, prvi u Me imurju i za na elnika i za Op insko vije e, trebali bi se održati 90 dana od raspuštanja Vije a.

(Vlasta Vugrinec)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BOŽI NO-NOVOGODIŠNJE sve anosti i prijami SVE ANA SJEDNICA Skupštine Me imurske županije

Uspješniji smo od ostatka Hrvatske i drugi trebaju po eti slijediti nas Matija Posavec, me imurski župan, ovu prigodu iskoristio je da bi pobrojio sve ono po emu je Me imurska županija druga i druga ija Hrvatska, ona koja pokazuje put kako se pod istim zakonima može bolje i druga ije U zgradi Scheier u akovcu održana je sve ana sjednica Skupštine Me imruske županije. Doga aj je to na kraju kalendarske godine kada se na jednom mjestu okupi najviša županijska vlast, te predstavnici društvenog, politi kog, kulturnog i javnog života Me imurske županije.

Sjednici su bili nazo ni Dragica Zgrebec, potpredsjednica Hrvatskog sabora, te saborski zastupnici Nadica Jelaš, Mario Mohari i Dragutin Glavina, gradona elnik akovca Stjepan Kova i Murskog Središ a Dražen Srpak, predstavnici Grada Preloga i brojni drugi uzvanici.

Sve ana sjednica po ela je prikazivanjem dva animirana ilma: “Crveni zmaj” i “Prljavi grad”, nastalih u radionici ŠAF-

GRADONA ELNIK STJEPAN KOVA priredio prijam

Matija Posavec, me imurski župan: - U ovoj godini naši su poduzetnici ostvarili prihode najve e u proteklih pet godina

a, koji je proslavio akovec i Me imurje na svjetskoj razini, odakle stižu prestižne nagrade sa svjetskih festivala. U glazbenom dijelu programa s boži nim pjesmama sudjelovala je Vokalna skupina “Zrinski” iz Nedeliš a i dvije mlade glazbenice, Martina Jakši i Karolina Matjašec.

Sve ana sjednica prigoda je da se reziminira što je sve postignuto u protekloj godini.

Imamo ono što drugi nemaju: gospodarski rast, smanjenje nezaposlenosti i dobar rad službi

Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja

Kalšan prima nagradu u Ma arskoj Vladimiru Kalšanu, ravnatelju Muzeja Me imurja, kao boži ni poklon došla je najava da e mu u Budimpešti biti uru ena nagrada Vitez svjetovne kulture za istraživanje zajedni ke povijesti Hrvata i Ma ara. Vijest mu je donijela goš a iz Ma arske Anica Kova , ravnateljica osnovne škole u Murakeresturu.

Mladen Novak, predsjednik Skupštine Me imurske županije, istaknuo je da s punim pravom možemo re i da je Me imurje krenulo putem koji bi trebala slijediti cijela Hrvatska.

- Budu i teritorijalni ustroj za nas je više od politi kog pitanja.

- naglasio je Novak, pozivaju i se na Deklaraciju o Me imurju, koju je donijela županijska Skupština. - Me imurje zaslužuje i treba dobiti status regije.

Zadržali smo sjedište mnogih institucija zato što iza toga stoje argumenti. - kazao je Mladen Novak.

Matija Posavec, me imurski župan, ovu prigodu iskoristio je da bi pobrojio sve ono po emu je Me imurska županija druga i druga ija Hrvatska, ona koja pokazuje put kako se pod istim zakonima može bolje i druga ije. Prije svega istaknuo

je rast, pove ani izvoz našeg gospodarstva, pad nezaposlenosti i dobar rad naših javnih službi.

- U ovoj godini naši su poduzetnici ostvarili prihode najve e u proteklih pet godina, javna uprava je u toj službi. Ponovno bilježimo rast no enja u turizmu. Idu e godine u Me imurskoj županiji završit e se još neke investicije koje e otvoriti još radnih mjesta. Ve a konkurentnost dovest e u kona nici ne samo do pove anja broja radnih mjesta, ve i do ve ih pla a. Sada imamo 6239 nezaposlenih, u najboljim vremenima za našu Županiji imali smo 4980 nezaposlenih, naša ambicija je da tu brojku premašimo na niže. To je ambiciozno, ali nije neostvarivo. - kazao je Posavec. - Mi smo neka druga Hrvatska i zbog toga moramo biti ponosni na to što radimo. naglasio je me u ostalim Matija Posavec, me imurski župan.

- Me imurje svoj uspjeh temelji na kvaliteti i radu svojih ljudi; gospodarstvenika, radnika, poljoprivrednika. Kad to povežete s na inom funkcioniranja javnog sektora, na kojemu inzistiram da postanemo servis gra anima i gospodarstvenicima, oduvijek je Me imurje bilo uspješnije od ostatka Hrvatske, ali uvijek su to Me imurci uzimali zdravo za gotovo. To je ono što sam odlu io promijeniti, jer moramo biti ponosni na ono što radimo i isticati to snagom argumenata. (BMO, foto: ZV)

estitke na sve strane O

vih dana na kraju godine lijepe želje pljušte na sve strane. Mnogi si prijatelji, rodbina i poslovni partneri estitaju i žele blagoslovljen Boži i sretnu novu godinu.

Najviše estitki dolazi elektronskom poštom, a poštanski sandu i i više nisu puni kao nekada. I danas se estitke šalju, no ne kao nekada, kad su poštari danima raznosili estitke i lijepe želje, pa bi nerijetko estitka znala sti i i nakon blagdana. estitke za Boži lijepa su uspomena svakog o-

5

vjeka, one znaju razveseliti ili barem obradovati. U moderno vrijeme pak se sve više pazi je li estitka formalne naravi, što se ocjenjuje na razli ite na ine. aboravilo se ono najvažnije, zašto i što se estita.

Ovih dana estita se Boži ili mali Bog, što je, prema našim enciklopedistima, hrvatsko ime krš anskog blagdana Isusova ro enja. Blagdan je uveden u Rimu tek u 6. stolje u. Boži se slavi 25. prosinca kao dan Isusova ro enja, a zabilježen je prvi put 354.

Z

godine. Za Rimljane je to bio dan Sunca, sve ani po etak novoga života u prirodi, kada dani postaju duži, a sunce potiskuje tminu. anas se lijepe želje uz Boži i novu godinu intoniraju ponešto druga ije, jedni drugima želimo sre u koju mi sami vidimo i koju želimo drugima, dok se povijesno zna enje estitanja zaboravilo ili došlo u drugi plan. estitke uz blagdane na taj su na in pobijedile sve društvene mijene i politi ke sustave. One su opstale,

D

akovec je bolji i ljepši grad nego je to bio na po etku godine Tradicionalni boži nonovogodišnji prijam koji prire uje akove ki gradona elnik u ponedjeljak je održan u Starom gradu. Na njemu su se okupili bojni uzvanici iz društvenog, politi kog i gospodarskog života Grada i Županije. Prigodnim rije ima uzvanicima se obratio gradona elnik Stjepan Kova , a prijam je svirkom boži nih pjesama obogatila glazbena obitelj Kova evi . - Godina na izmaku za akovec e biti zapam ena po dobrome. - kazao je gradona elnik Stjepan Kova . - Ne mislim tu samo na injenicu da su obnovljene mnoge ulice na gradskom podru ju, da više nego prije ulažemo u društveni život grada, da smo pokrenuli brojne projekte koji su dosad stajali u ladicama. Mislim tu na op e ozra je u nama najljepšem gradu na svijetu, koji se nakon više godina po eo mijenjati u pozitivnom smjeru. - istaknuo je Kova , te naglasio da se to vidi u svim vidovima života, od gospodarstva, preko kulture, pa sve do uklju ivanja gra ana.

Gradona elnik je još jednom

GLOBALNO I LOKALNO doduše, ponešto druga ije, i danas su vrlo žive. Ni dekristijanizacija u prošlom sustavu nije im naštetila previše. pak, estitke nisu samo hrvatske, radi se o me usobnom utjecaju kultura. Naša narodna kultura podložna je promjenama i stranim utjecajima. Nema samo hrvatskog Boži a, ve se i narodni obi aji razlikuju od kraja do kraja. Oni se kroz povijest ne mijenjaju slu ajno, ve zbog potreba zajednice. anašnja hrvatska obi ajnosna kultura ve jako

I

D

razlikuje takozvane poslovne estitke i one koje dolaze od srca. Tako se pazi da se na estitki od srca vlastoru no potpisuje imenom i prezimenom, a postoje i drugi razlikovni momenti. Moderna internet-kultura pak pritom nije mnogo promijenila. ve zbog toga što se želi o uvati tradicijski mit o estitkama kao vjesnicima dobrote i lijepih želja, kao nešto intimno i narodno, kao nešto što nekome poklanjaš kao lijepu želju, najradije svojoj obitelji, i želiš da bude još

S

estitao svim sugra anima koji su u 2014. godini svojim uspjesima na gospodarskom, kulturnom, sportskom i svim drugim podru jima pronosili ime svog grada te promovirali akovec kao sredinu koja ulaže u ljude. - Zbog njih, te zbog brojnih uspješnih akov anki i akov anaca kroz povijest, naš je grad danas primjer mnogima. - rekao je Kova .

- akovec je ove godine bio i grad kišobrana i boži nog tepiha, grad besplatnih udžbenika, grad Filipa Udea, ali ponajprije - bio je grad svojih gra ana. Želim da nas ovo blagdansko ozra je prijateljstva, suradnje i ljubavi nadahne kako bi sljede a godina, zahvaljuju i radu svih nas, bila još bolja i uspješnija. - završio je gradona elnik, te svima prisutnima zaželio sretne boži ne blagdane i uspješnu novu godinu. (BMO)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ja a i sretnija. Vjernici pak uvaju i dublje mitološko religijsko zna enje estitke kao malog Boži a i dolazak svjetla, odnosno Sunca, nadovezuju i se tako na prapovijest svijeta.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. prosinca 2014.

DRAŽEN SINKO, direktor tvrtke Komet, koja je nagra ena Zlatnom kunom HGK-a ŽK-a akovec za srednje tvrtke

Spremni smo nositi se s izazovima svjetskog tržišta Dražen Sinko, direktor tvrtke Komet d. o. o. iz Preloga, o budu nosti metalaca kaže: - Jedino je sigurno da e i dalje biti potrebno mnogo znanja, stru nosti i mogu nosti prilagodbe da bismo bili uspješni

T

vrtka Komet Prelog ove je godine proglašena najboljom tvrtkom u Me imurju kad je rije o srednjim poduze ima. Dobitnica je Plakete, odnosno popularne Zlatne kune HGK-a – Županijske komore akovec.

Komet d. o. o. osnovan je 1992. i bavi se proizvodnjom metalnih konstrukcija, pocin anih gazišta, strojeva za obradu granita i mramora, cjevovoda, ku išta generatora i transformatora, metalnih kalupa, izmjenjiva a topline, iskrohvata a, rezervoara za gorivo i dr. Najve i dio proizvodnog programa plasira se na inozemno tržište. Komet posjeduje certi ikate ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004.

Poduze e se prostire na 25.000 metara kvadratnih prostora, od ega 10.000 kvadrata proizvodnih prostora. Trenutno zapošljava 207 radnika, od toga 12 djelatnika s fakultetskom diplomom.

Za zaštitu okoliša dobili su preko Europskog fonda za regionalni razvoj su inanciranje ekološkog dvorišta.

Ve ina ostvarene dobiti ulaže se u daljnji razvoj, kupovinu suvremene opreme i

izgradnju proizvodnih objekata, sve s ciljem pove anja produktivnosti, broja zaposlenih i pla a radnika. Tvrtku Komet uspješno vodi direktor Dražen Sinko, diplomirani inženjer strojarstva.

Razvijamo odgovornost, pravovremenost i korektnost Razgovarali smo i o metalnoj industriji te budu nosti metalaca u našem kraju, kojih, prema podacima Dijane Krnjak iz HGK-a - Županijske komore akovec, ima 5020, raspore enih u ak 165 tvrtki.

• Možete li nam re i u emu je tajna uspjeha Kometa?

— Dakako, najprije po inancijskim pokazateljima i ostvarenim rezultatima, to se u Županijskoj komori akovec, odnosno HGK-u, prati i vrjednuje u jedanaest kategorija.

Ono što je izvan brojki, a jako je važno, jest sljede e: razvijamo odgovornost, to nost i pravovremenost, te pošten, kulturan i korektan pristup prema svim svojim poslovnim partnerima.

Komet nastoji poslovati na održiv na in, odnosno nastoji

Trenutno zapošljava 207 radnika, od toga 12 djelatnika s fakultetskom diplomom.

Najve i dio proizvodnog programa plasira se na inozemno tržište uz stvaranje nove vrijednosti voditi brigu o radnicima, okolišu i društvenoj zajednici u kojoj djeluje. Zbog toga sura ujemo i pomažemo rad udruga u našoj sredini. Ove godine tako er smo otvorili 20 novih radnih mjesta i sad imamo 207 zaposlenih.

• Kako gledate na nagrade, po tre i ste put dobitnik Zlatne kune?

— Ovogodišnja Zlatna kuna za najbolje trgova ko društvo u Me imurskoj županiji tre a

- Ako mogu ocijeniti, mislim da su zadnje godine za Komet i nas metalce u Me imurju bile dobre godine je po redu koju smo dobili. Tako er smo dobitnici nagrade ‘Najuspješniji mali poduzetnik’, koju dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske.

Na nagrade gledam kao na priznanja našim naporima da budemo što bolji, a drago mi je da to i naše Gospodarsko vije e

HGK-a - Županijske komore akovec prepoznaje.

Cilj svih zaposlenih kojeg se držimo jest potpuno razumjeti zahtjeve naših kupaca i partnera jer se samo tako može biti uspješan. Osim toga, ne bismo bili uspješni da stalno ne težimo ispuniti o ekivanja zaposlenika.

• Koliko su važni certifikati za tvrtku?

— Tvrtka Komet d. o. o. uvela je sustav upravljanja kvalitetom da bismo postigli najviši mogu i nivo kvalitete svojih proizvoda i usluga iz podru ja projektiranja, proizvodnje i montaže. Certi ikati su važni zbog razvoja tvrtke jer su dobar alat za razvoj i unutarnju organizaciju, ali i zbog referenci tvrtke.

Nama je kao tvrtki važno da imamo sustav upravljanja kvalitetom temeljen na zahtjevima norme ISO 9001, koju održavamo uz pomo ovlaštene, me unarodno priznate i neutralne certi ikacijske ustanove.

Osim toga, uveli smo sustav upravljanja okolišem u skladu s ISO 14001:2004 da bi postigli najviši mogu i nivo upravljanja okolišem u okviru aspekata na koje možemo utjecati.

Obavezali smo se štititi okoliš na svim lokacijama na kojima provodimo svoje aktivnosti proizvodnje, transporta ili izgradnje ili dajemo usluge primjereno prirodi, opsegu i utjecaju na okoliš vlastitih djelatnosti ili usluga. Naši primarni utjecaji na okoliš odnose se na utjecaj na tlo, vodu i zrak, te upravljanje otpadom. Zbog toga nastojimo stalno poboljšavati sustav upravljanja okolišem.

Dobre godine • Metalna industrija u našem kraju doživjela je i uspone i padove, što u kona nici ovisi o svjetskom tržištu. Tako je svojevremeno propast Enrona pogodovala našim tvrtkama. Kako ocjenjujete sadašnji aktualni trenutak metalne industrije u Me imurju?

— To no je da metalna industrija u našem kraju doživljava uspone i padove, to je na tržištu neminovnost. Ako mogu ocijeniti, mislim da su zadnje godine za Komet i nas metalce u Me imurju bile dobre godine. Govorim ponajprije o tvrtkama u Prelogu i Donjem Kraljevcu, ali i u našem kraju koje bliže poznajem i za koje se zna da su uspješne.

Koliko emo dugo biti uspješni, ponajprije ovisi o nama, ali i i kretanjima na svjetskom tržištu. Osim toga, na poslovanje utje e i naša zakonska regulativa, koja je složena, kao i veliki porezi.

No moram re i: zahvaljuju i i kadrovima koje danas imamo spremni smo se nositi s izazovima svjetskog i europskog tržišta.

• Kako vidite budu nost metalne industrije u našem kraju za desetak i više godina?

— Na to je pitanje veoma teško odgovoriti, u ovom trenutku možda i nemogu e.

Dolazi niz novih tehnologija i inovacija, u budu nosti dolaze i 3D printeri, roboti su ve gotovo uobi ajeni, promjene su svakodnevne.

Kako ja to vidim, jedino je sigurno da e biti potrebno mnogo znanja i stru nosti te mogu nosti prilagodbe da bi se opstalo na tržištu. Mislim da mi tu leksibilnost imamo, no i dalje je treba razvijati i poticati. Ono što mogu re i je to da sigurno za deset ili više godina ne e biti lako uspješno poslovati, kao što to, uostalom, nije ni danas. (J. Šimunko)

CENTAR Javne ustanove za zaštitu prirode “Me imurska priroda” u Križovcu dobio solarnu elektranu

Solarna elektrana štedi novac županijskom prora unu Solarna elektrana Križovec e tijekom dana proizvoditi dovoljno energije koliko je sveukupno potrebno za rad Centra za posjetitelje Javne ustanove “Me imurska priroda”, ali i za nekretnine ustanove u Frkanovcu. Po principu “klju u ruke” projekt vrijedan 20.000 eura inancirao je najve i svjetski fond za zaštitu prirode WWF Austrija, a odabran je kao jedan od tek pet u Europi. Po evši od 9. prosinca, elektrana je na krovu Centra u Križovcu bila u propisanom probnom radu.

- Uz to što e ra uni za elektri nu energiju biti manji, to ni-

je, oko 15.000 kuna manji godišnje, solarna elektrana služit e u edukacijske namjene, odnosno za educiranje posjetitelja o održivim izvorima energije. - rekao je Siniša Golub, ravnatelj JU-a “Me imurska priroda”. Naime, pet tisu a ljudi koji e pro i Centrom imaju mogu nost u enja o proizvodnji energije, a to je ja a i dodana vrijednost onoga što je ovim projektom zamišljeno.

- Realizacija ovakvog projekta donijet e uštede i županijskom prora unu i primjer je ostalim županijskim ustanovama da se privu e što više EU sredstava. - kazao je župan

Matija Posavec otvaraju i novu solarnu centralu.

Ulaganje u kuriju staru oko dvjesto godina pokazalo se punim pogotkom jer, nakon što je još prije pet godina propadala i bila ruglo ovog dijela zemlje, danas je to zdanje vrijedno divljenja i na ponos cijeloj regiji. S punim pravom spominje se i kao središte zaštite prirode ovog dijela Europe.

- Križovec smo odabrali kao jednu od samo pet lokacija jer posjeduje veliku biološku raznolikost, nalazi se unutar rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav te ima o uvanu priro-

Po evši od 9. prosinca, elektrana je na krovu Centra u Križovcu bila u propisanom probnom radu

du. Zaista možete biti ponosni na ono što imate, ovo ulaganje nagrada je za sav trud ‘Me imurske prirode’ i Me imurske županije. - u svom je obra anju istaknula Ivana Koren iz WWFa Austrija. Nakon otvaranja ve je istaknut plan za proširenje elektrane, kako je zasad pre-

krivena petina krovne površine na isto noj strani. Naglašeno je da, ako se svake godine iz prora una Ustanove i uz donacije osiguraju solarni paneli, dugoro no gledano možemo govoriti i o proizvodnji struje za prodaju iz Križovca, a ne samo vlastite potrebe.

Donatori elektrane jesu: WWF Austrija i tvrtka Fronius iz Njema ke. Ugovorna vrijednost donacije je 20.000 eura, a ja ina elektrane 5 kW. Donacija uklju uje i sve troškove projektne dokumentacije te troškove priklju enja elektrane na sustav HEP-a. (j)

24. prosinca 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

OTKUP JABUKA kod me imurskih proizvo a a izaziva jad i emer, koji je još ve i kako su stigli blagdanski dani

Najprije podbacio urod, a sada prodaja i cijena O

problemima otkupa, odnosno plasmana, neretvanskih mandarina ve znaju i ptice na grani. Gotovo da ni nema informativne emisije koja bar minutu vremena ne posveti toj temi. No, probleme s plasmanom robe zbog ruskog embarga imaju i Me imurci koji proizvode petinu hrvatske jabuke. O njima gotovo da nema ni rije i te oni sami u tišini rješavaju probleme ovogodišnjeg uroda od oko petnaest tisu a tona kako znaju i umiju.

- Me imurski vo ari ove su godine svoj urod skupili s oko 650 ha plantažnih nasada jabuka. - govori nam vo ar Mladen Dobrani iz Svetog Martina na Muri, te dodaje: - Ovogodišnji urod bio je nešto slabiji, odnosno dobili smo oko 40 % manje jabuka.

Zna i lani je izraslo oko 115 tisu a tona, a ove manje jer je bila problemati na sezona što se ti e vremena. Uglavnom, jabuke e biti dosta, no sam plasman je nešto sasvim drugo.

Mi vo ari sada dijelom koristimo te naše ULO hladnja e koje postoje u Me imurju. Što se ti e prodaje, imamo ve svoje standardne raznorazne kupce otprije, nekolicina vo ara svoje je jabuke uspješno plasirala u susjednu Sloveniju. Žalosni smo što je tako jako niska otkupna cijena. Nema više one subvencije od 1 kune koju je država dosad davala, tako da je cijena 1,40 - 1,50 kn/kg.

Gledaju i pak akcijske prodaje mandarine u Me imurju, navodi kako se jabuka baš tako i ne može plasirati na jug.

Razloga ima više.

- Kao prvo, mi se ne možemo organizirati u tom smislu da napunimo šleper jabuka i s njima idemo dolje. Mandarine ovdje nema i ljudi su ih željni.

S druge strane, jabuka se ve proizvodi, odnosno uzgaja tamo na jugu. Proizvo a i mandarina, ako bi i napunili svoje kamione koje tu isprazne, toliku koli inu jabuke tamo nemaju kome prodati.

Naime, za razliku od napu enog Me imurja, Dalmacija i jug zemlje nisu tako gusto naseljeni, nema toliko ljudi koji bi mogli apsorbirati svu dovezenu jabuku. Jedino se jabuka može dovesti u ve i grad, no tu pak su problem zakonske procedure. Sad ja kao proizvo a osobno jabuku ne mogu prodati van svog posjeda ako nemam sve potrebne potvrde, deklaracije itd. Ako sam u sustavu PDV-a, moram imati i iskalnu blagajnu. Problem je i u tome što rijetko koji proizvo a može sam napuniti šleper s jabukama, ve ih mora biti nekolicina i svi bi onda morali oti i tamo, naravno, s zriftanim potvrdama. No, postavlja se pitanje i kada bi to sve sredili - kome onda tamo prodati.

Subvencija za doniranje jabuka – komplicirana za privatne vo are Po starom dobrom obi aju, problem je pokušala riješiti i država, odnosno resorno Ministarstvo, i to subvencioniranjem donacija vrti ima, školama, raznim domovima ili pak socijalnim ustanovama. Princip je bio: proizvo a daruje deset posto svog uroda po hektaru,

- Osobno kao proizvo a jabuku ne mogu prodati van svog posjeda ako nemam sve potrebne potvrde, deklaracije itd. Ako sam u sustavu PDV-a, moram imati i fiskalnu blagajnu

Mladen Dobrani : - Žalosni smo što je tako jako niska otkupna cijena. Nema više one subvencije od 1 kune koju je država dosad davala, tako da je cijena 1,40 - 1,50 kn/kg

koji onda pla a Ministarstvo.

Na primjeru jabuka, to bi bilo oko dvije tone i tristo kg.

- Ali - kaže nam dalje Mladen - tu su isto velike procedure. Na podru ju države bilo je planirano etiri tisu e tona jabuka za subvencioniranje.

Po mom sudu, problemi se

Zadruga vo ara s mendžerom koji bi se brinuo o plasmanu uroda jedna je od opcija, ali naši proizvo a i nikako da se konkretno dogovore o tome

javljaju s papirologijom i raznim inspekcijama s kojima vo ari ili ne žele ili se nemaju volje baktati. Jabuku prije svega treba sortirati, staviti u ambalažu, inspektori moraju potvrditi njenu zdravstvenu ispravnost, da bi se potom morala dostaviti do odredišta, koja u najve em broju slu ajeva nemaju adekvatna skladišta. Primjerice, ako se jabuka donira vrti u, treba još i otpremnica, netko nju mora zaprimiti i dati dostavnicu te uskladištiti. A gdje to mogu naši vrti i, škole, stara ki domovi uvati po nekoliko tona jabuka. Ve i vo ari potrudili su se i dogovorili o sukcesivnom dovozu jabuke, no svaki

odvoz, odnosno dovoz, zahtijeva svoju papirologiju.

Iako smo dosad navikli da se naša jabuka teško plasira u druge zemlje tako dugo dok tamo postoji i jedna doma a, kvalitetna me imurska jabuka probila se na slovensko tržište.

- Mogu re i da naša me imurska jabuka spada u kvalitetnije u Hrvatskoj, a po tome je poznata i u susjednoj Sloveniji.

Naši vo ari dosta su educirani, ve imamo i tradiciju, no sadi se i kvalitetni sortiment. Pogotovo to znaju Štajerci koji su otkupili ve inu ponu ene jabuke. S jedne strane, otkupna je cijena bila niža, do 0,20 eura, ali je zato novac prakti ki odmah sjeo na ra un. Stoga mnogi i

kalkuliraju prodati po nižoj cijeni i dobiti odmah isplatu ili viša cijena na doma em tržištu i isplata i do godinu dana.

Osim u Sloveniju, me imurska jabuka plasira se i u Dansku, Belgiju, Nizozemsku.

Nije rijetkost da završi i u Egiptu te nekoj drugoj afri koj zemlji. Nažalost, sva ta jabuka ide preko nekoga drugog, odnosno otkupljiva a koji onda odre uje i cijenu. A mi vo ari, proizvo a i, dobijemo koliko dobijemo. Tako da mi vo ari, lanovi udruge, ve godinama razmišljamo i dogovaramo se o jednoj svojoj hladnja i. Doduše, neki ih imaju, no nisu to one prave ULO. Druga je opcija zadruga s našim menadžerom koji bi se brinuo o plasmanu uroda, tako da bi i nama ostalo nešto od tržne cijene.

Iako se godinama dogovaraju, i dalje sve ostaje na tome kad su u pitanju me imurski vo ari. S druge strane, varaždinski povrtlari su se dogovorili, izgradili svoj skladišni prostor u koji dovoze proizvode direktno s polja. Tu je i menadžerica s kojom dogovaraju proizvodnju i otkup.

I za kraj, iako se di imo kvalitetom me imurske jabuke, moramo re i kako se u principu radi o sortama koje su daleko van naše županije. Tako se najviše sade ajdared, zlatni delišez, jonagold, gala te elstar, sorta koju vo ari polako izbacuju iz svojih vo njaka. Umjesto nje, okrenuli su se novim sortama, tako er ni blizu onima autohtonima. (Vlasta Vugrinec)

PODRŠKA doma oj proizvodnji jabuka od strane Grada akovca

Preko tri i pol tone jabuka za djecu iz akove kih vrti a i osnovnih škola akove ki gradski oci razveselili su djecu polaznike osnovnih škola na podru ju Grada, kao i djecu u svim gradskim dje jim vrti ima.

Naime, povodom boži nih blagdana odlu ili su svakom djetetu pokloniti kilogram

doma ih, me imurskih jabuka.

Kako je istaknuo gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , na ovaj su se potez odlu ili iz više razloga. Prvi je taj što mnogi naši proizvo a i jabuka ne mogu prodati

svoje poljoprivredne proizvode. Drugi je želja da za boži ne blagdane djeci s podru ja Grada daruju zdrav poklon.

- I na kraju, ovime smo željeli pokazati da naše najmla e sugra ane smatramo važnima te da nam je osiguravanje

uvjeta za njihovo normalno odrastanje i školovanje prioritet.

Svako dijete dobilo je kilogram prvoklasne me imurske jabuke. Ukupno za svu djecu, onu u školama i vrti ima, osigurano je pre-

Gradona elnik Kova osobno u akciji podjele jabuka

ko 3 tisu e i 600 kilograma jabuka. Kupljene su kod doma eg proizvo a a, akove kog Agrome imurja d. d., ime je dana simboli na ali konkretna podrška doma oj vo arskoj proizvodnji.

Narav no, djeca u II. osnovnoj školi u akovcu obradovala su se ovom poklonu, a gradona elniku su u podjeli pomogli zamjenici Mario Medved i Romano Bogdan te ravnatelj II. osnovne škole Vinko Grgi .

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARTANE I PUTJANE u akovcu protekli vikend napali lopovi

etiri provale u nekoliko sati, zaklju avajte vrata i zatvarajte prozore Izgleda da su i naši lopovi dobili ideju gledavši filmske nastavke ”Sam u ku i”, jer su po receptu iz ovog filma krenuli u provalni ki pohod. Prema neslužbenim in ormacijama, akove ki predjeli Martane i Putjane tako su prošlu subotu poslijepodne i nave er bili meta upravo takvih provalnika koji su ak vrebali uku ane da se udalje od doma i onda krenuli u provalu. Blagdansko vrijeme, kada gra ani esto napuštaju domove zbog me usobnih posjeta, incidentima provala i kra a pogoduju još i više. U subotu su tako u spomenutim kvartovima izvedene ak etiri provale u kojima se prvenstveno išlo na nakit i novac. Lopove drugo nije zanimalo, jer nisu dirali tehniku i sli no. Me utim, iza njih su ostali ispreturani ormari( i), stvari, ali i strah.

etiri provale u dva kvarta U subotu su se tako u predjelu Martane u akovcu izme u 16 sati i 22 sata odvile tri provale. Lopovi su provale možda izveli uz prethodno pra enje aktivnosti uku ana jer su objekti

Dolijao maloljetni lopov koji je harao Me imurjem!

Kona no je dolijao maloljetnik koji je prema rezultatima krimistraživanja izveo barem osam teških kra a diljem središnjeg Me imurja! Prenosimo kratak izvještaj PU me imurske: - Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je

maloljetnik s podru ja Me imurske županije po inio osam kaznenih djela ‘teška kra a’, od ega tri u Maloj Subotici, te po jedno u Belici, Orehovici, Puš inama, Nedeliš u i Mihovljanu.

Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na više desetaka tisu a kuna.

Pajserom su otvoreni prozori ili vrata, te se tražio isklju ivo novac ili dragocjenosti

obijeni upravo u odsustvu vlasnika. Sve tri izvedene su po istom uzorku - provalnik je pajserom uništio ulaznu PVC stolariju u potrazi prvenstveno za nakitom i novcem (sva je tehnika ostala nedirnuta).

Ulicu dalje, na Putjanama, isti je dan zabilježena nova provala u stambenoj zgradi (kroz pritvoreni prozor) s kra om potpuno identi nog obrasca pa se možda zapravo radi o seriji kra a istog po initelja. Policijski

službenici do nekakvog zaklju ka istrage u javnost o ovim doga ajima ne žele iznositi nikakve podrobnosti. Sli ni pohod dogodio se i u Puš inama.

Uglavnom, lopovi su o ito ovih dana izvanredno aktivni, tako da prilikom odlaska iz ku e, posebice poslijepodne, kad rano padne mrak ili kasnije, iza sebe zaklju ajte vrata, zatvorite prozore ili najbolje ako ga imate – uklju ite alarm. (dz, n )

24. prosinca 2014.

KRVAVI blagdanski okršaj u Nedeliš u kraj restorana Lipa

etvorica zatražila pomo hitne U nedjelju, 21. prosinca u ranim jutarnjim satima ispred restorana u Nedeliš u potuklo se sedam pijanih muškaraca.

Policija još uvijek istražuje detaljne okolnosti incidenta, no u samom su fizi kom no nom okršaju ozlije ena etiri muškarca.

- U nedjelju rano ujutro, oko 3.20 sati, ispred restorana Lipa u Nedeliš u došlo je do tu njave izme u sedam odraslih muškaraca pod utjecajem alkohola (najmla i je bio starosti 22 godine, najstariji 34), pri emu su etvorica njih uslijed udaraca šakama zadobila lake tjelesne ozljede koje su im na njihov zahtjev sanirane na Odjelu za hitnu medicinu Županijske bolnice akovec. priop ila je policija.

Policijsko vozilo na mjesto doga aja stiglo je u 3.42 sati, grupa je raspršena, napravljeni su alkotestovi te popisani izgrednici prema kojima e zbog narušavanja javnog reda i mira i izrazito drskog ponašanja i i optužni prijedlog prema op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Tu njavi je sasvim sigurno kumovao alkohol, no to ni je povod samog incidenta još uvijek predmet policijskog istraživanja. (n )

LAŽIRAO naloge za pla anje autodijelova

PIJANI SUKOB U AKOVCU uz prijetnju kalašnjikovim

32-godišnjak iz G. Kuršanca prevario nekoliko tvrtki

Pijani 22-godišnjak najprije vrije ao, a zatim uzeo strojnicu

U vremenskom razdoblju od 28. listopada do 27. studenoga ove godine na podru ju Policijske uprave me imurske zabilježeno je pet kaznenih djela “prijevara” na štetu trgova kih društva, tri u akovcu, te po jedno u Pribislavcu i Šenkovcu.

Kaznena djela po injena su na na in da je nepoznata osoba, ili više njih, u prodavaonicama autodijelova zatražila predra un za odre enu robu (automobilske gume, akumulatori i sl.), nakon ega je u banci univerzalni nalog za pla anje vlastoru no popunjen iznosom i podacima raznih poduze a ovjerila u kutiji za ovjeravanje naloga, iji

štambilj samo ozna ava da je nalog zaprimljen, a ne i proveden, te takav nalog predala u prodavaonici kao dokaz da je roba pla ena, na temelju ega je roba i izdana.

Materijalne štete po slu aju iznosile su nekoliko tisu a kuna.

Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da su po initelji kaznenih dijela: u tri slu aja 32-godišnjak s podru ja Me imurske županije, u jednom slu aju 32-godišnjak zajedno s 40-godišnjakom s podru ja Varaždinske županije, dok su u jednom slu aju po initelji 35-godišnjak i 23-godišnjakinja tako er s podru ja Varaždinske županije.

Tako er, navedene osobe po inile su kaznena djela “prijevara” na podru ju drugih županija, i to na podru ju Varaždinske županije tri kaznena djela, te na podru ju Koprivni ko-križeva ke županije jedno kazneno djelo.

Nakon ispitivanja 32-godišnjaku s podru ja Me imurske županije Op insko državno odvjetništvo u Varaždinu zatražilo je istražni zatvor.- Apeliramo na vlasnike i zaposlenike trgova kih društava da obrate pozornost na ovakve slu ajeve prijevara, te ukoliko zaprime takav nalog neka odmah o tome izvijeste policiju na broj 192. - poru uju iz PU me imurske. (n )

U subotu se u akovcu u jutarnjim satima na parkiralištu odvio incident u kojem je 22-godišnjak vrije ao etvoricu muškaraca, a zatim iz auta uzeo i pokazao im oružje! etvorica su ga potom napala i izudarala. Pretragom doma 22-godišnjaka nije prona eno nikakvo daljnje oružje, ali ga svejedno eka prijava za nedozvoljeno posjedovanje onoga na enog u automobilu.

- U subotu, 20. prosinca oko 5.40 sati u akovcu, u Svetojelenskoj ulici, na par-

kiralištu ispred ugostiteljskog objekta 22-godišnjak pod utjecajem alkohola pogrdnim rije ima vrije ao je 52, 25, 24 i 22-godišnjaka s podru ja Me imurske županije, te je otišao do svoga osobnog automobila, odakle je uzeo vatreno oružje te ga držao u ruci, a potom natrag odložio u vozilo. Nakon toga muškarci su ga izudarali po tijelu.

U doga aju 22-godišnji muškarac nije ozlije en.

Policijski službenici oduzeli

su vatreno oružje te izvršili pretragu doma i drugih prostorija koje koristi 22-godišnjak, kojom prilikom nisu prona eni predmeti kaznenog dijela.

Protiv 22-godišnjaka podnesena je kaznena zbog po injenoga kaznenog djela “nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari”, a protiv svih sudionika doga aja podnijet e se optužni prijedlog zbog narušavanja javnog reda i mira. (g )

24. prosinca 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i sadnja, pitali smo u akomu koji brine o održavanju perivoja. - Perivoj je sada u fazi rušenja dotrajalih stabala koja, kao i sva živa bi a, imaju svoj životni vijek, podliježu bolestima ili trpe od posljedica elementarnih nepogoda.

Najavljena revitalizacija vrijedna 4,5 milijuna kuna

Gra ane je ozbiljno zabrinulo rušenje stabala u Perivoju

U REVITALIZACIJU Perivoja Zrinskih najavljeno da e se uložiti 4,5 milijuna kuna u narednih etiri do pet godina

Jesu li sva stabla morala biti srušena?

- Najmanje desetak drve a koja su ozna ena je zdravo. - došao nam je re i jedan gra anin akovca, te dodao: - Bojim se da akove ki park nakon ove sje e nikad ne e biti više isti kao što je to bio dosad. - rekao nam je akov anin koji je došao u redakciju “Me imurskih novina” zatražiti da se pokrene šira društvena akcija protiv sje e, prema mišljenju gra ena, zdravih stabala.

Me utim, ništa od toga. akom je samo dva dana kasnije po eo akciju rušenja ozna enih stabala.

Na koji e se na in nadoknaditi “ elavost” parka?

Perivoj Zirnskih omiljeno je šetalište i mjesto za odmor gra ana akovca, ali nakon velike oluje, koja je prije nekoliko godina poharala Perivoj, svjedoci smo da se iz godine u godinu broj stabala u Perivoju zbog rušenja samo smanjuje. Perivoj postaje sve “ elaviji” i sve se više pretvara u livadu, a manje u plu a grada.

I ovih dan svjedoci smo uklanjanja brojnih stabala koja zbog bolesti ili starosti

postaju opasnost za prolaznike. Što se doga a, ho e li nakon faze rušenja uslijediti

- Me utim, u narednih etiri do pet godina trajat e revitalizacija Perivoja, za što je osigurano 4,5 milijuna kuna. Za revitalizaciju parka pobrinula se Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima ‘Me imurska priroda’, pod ijom je nadležnoš u i Perivoj. U njihovo ime Siniša Golub ve e ranije obratio javnosti, o emu smo pisali u našem pretprošlom broju, i najavio da se sve radi prema projektu.

Javna ustanova tako se pobrinula za izradu projekta njegove revitalizacije, a inancirat e je dijelom Ministarstvo zaštite okoliša, a dijelom Grad akovec, kazali su nam u akomu. Prema projektu revitalizacije, u Perivoju e se posaditi nova stabla, ali e se pri i i obnovi infrastrukture: ure enju stazica, obnovi kupica i ostale urbane opreme, svemu što jedan perivoj ini perivojem, potvrdili su nam i iz uprave Grada akovca. (bmo, dz foto: Z.V.)

9

GRAD Prelog i Cirkovljan dobili novu beži nu lokalnu internetsku mrežu

Pove an izbor pružatelja internetskih usluga

Vrpcu su prerezali najmla i, Matija Švenda i Ana Poredoš; u drugom redu zdesna: Stanislav Magi , Zdravko Kvakan i Željko Poredoš

U petak, 19. prosinca održalo se sve ano otvorenje pristupne to ke za pružanje širokopojasnih telekomunikacijskih usluga za Grad Prelog i naselje Cirkovljan. Domet mreže je oko tri kilometra.

Otvorenje je održano kod postavljenog stupa za pružanje beži ne telekomunikacijske usluge, neposredno uz tvrtke Agrico trade d. o. o. i Šestan-Busch d. o. o. u Industrijskoj zoni Prelog Istok. Otvorenjem nove mreže na podru ju Grada Preloga gra anima Grada Preloga i Cirkovljana pružena je mogu nost šireg izbora pružatelja internetskih usluga.

Tvrtka Infrastruktura d. o. o. iz Lubrega investirala je zna ajna inancijska sredstva u projektiranje i samu izvedbu projekta beži ne lokalne mreže ( W L A N ) na podr u ju

Grada Preloga. U samu izgradnju i postavljanje stupa i kompletne opreme utrošeno je preko 150.000 kuna.

Ukupna v rijednost projekta, koji uklju uje okosnicu svjetlovodne mreže povezanu sa Zagrebom, jest preko 7.500.000 kn.

O zna aju projekta govorili su zamjenik gradona elnika Grada Preloga Zdravko Kvakan te investitor, Stanislav Magi iz Ludbrega, uz vo enje Željka Soka a. Novu telekomunikacijsku mrežu u pogon su pustili najmla i, Matija Švenda i Ana Poredoš iz Dje jeg vrti a Prelog. Stanislav Magi obe ao je da e škole u Prelogu imati besplatni internet, a istaknuto je da e novom mrežom mnogo dobiti i gospodarstvo Grada Preloga.

(J.Š.)

Odgovorni uvjeravaju da nakon rušenja dolazi i sadnja

UDRUGA vukovarskih branitelja i logoraša Me imurske županije

Stjepan Horvat ne zaslužuje više biti na elu UDVDR-a Vukovarski branitelji pomažu u humanitarnim akcijama “Katruže” i drugima, a povezuju se i s Udrugom “Potroša ”. Podržavaju prosvjede hrvatskih branitelja u Zagrebu, zalažu se za bolji odnos u bolnicama prema braniteljima, te osu uju ispad Nenada Horvata, psihijatra iz Varaždina. Željko Sršan Genscher podijelio je i priop enje Hrvatskih branitelja lije enih od PTSP-a Me imurske županije, koje potpisuje Zvonimir Špiranec, a u kojemu se upozorava na istup predsjednika UDVDR-a Stjepana Horvata u emisiji “Pove alo” Srce TV-a. Smatra se da je Stjepan Horvat uvrijedio, omalovažavao i sramotio te pokušao podijeliti hrvatske branitelje zbog toga jer je samovoljno otkazao

Predsjednik Udruge Željko Sršan-Genscher i dio vukovarskih branitelja koji je sudjelovao na konferenciji i kasnijem druženju

prijevoz autobusa za odlazak u Grad heroj Vukovar i tim inom pokušao sprije iti da se branitelji u Koloni sje anja poklone žrtvama Vukovara.

Predsjednik Udruge lije enih od PTSP-a MŽ-a Zvonimir Špiranec zaklju uje da Stjepan

Horvat ne zaslužuje obnašati dužnost predsjednika UDVDR-a i traži se da podnese neopozivu ostavku.

Ina e, na konferenciji za novinare, koja je održana u prostorima Udruge vukovarskih branitelja i logoraša Me imurske

županije u akovcu. predsjednik Udruge Željko Sršan-Genscher govorio je i o aktivnostima Udruge. lanovi Udruge posjetili su Vukovar u studenom i sudjelovali u Koloni sje anja i polaganju vijenaca za sve poginule i nestale u Domovinskom

ratu na spomen groblju i u Borovu Naselju. Uz ostalo, položili su vijenac na Principovcu, gdje je poginuo Predrag Jur ec, što se esto zaboravlja.

Kako bi potaknuo profesore povijesti i u enike srednjih škola da što više saznaju o 1991. go-

dini i epopeji Vukovara, Udruga je srednjim školama poklonila knjige o Vukovaru i sje anjima heroja. - Jako se malo zna o Vukovaru u srednjim školama, mladi bi o tome trebali znati više. - rekao je Željko Sršan-Genscher. (jš)

10

Kroz Međimurje

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIZNANJA me imurskim u iteljima i profesorima iji su u enici briljirali

Ulaganje u ob uvijek se i Najveselije je bilo na do eku vlaka u Lendavi

ŽELJEZNI KA LINIJA ponovno spojila susjede

Veselje u Lendavi i Murskom Središ u Nakon što je najavljeno kako e HŽ putni ki prijevoz u prosincu, uvo enjem novoga voznog reda, u Me imurskoj županiji ukinuti nekoliko željezni kih linija, posljednju predblagdansku subotu dokazano je da su svi napori lokalne zajednice urodili plodom da do toga u kona nici ipak ne do e.

Naime, nakon nekolicine sastanaka župana Matije Posavca s predstavnicima HŽ-a te neprestanog zalaganja da se održe postoje e linije, otišlo se i korak dalje pa se uvela i nova, me unarodna linija Varaždin – Lendava. Tako su od danas svaku subotu povezani Varaždin, akovec, Mursko Središ e i Lendava, a radi se o liniji koja e biti namijenjena svim re-

dovnim putnicima, jednako kao i u turisti ke svrhe. Inicijativu za uvo enje inicijalno su pokrenuli Op ina Lendava iz Slovenije te Grad Mursko Središ e.

Uz velik broj putnika vlakom te prigodno ukrašenim boži nim ukrasima provozali su se i mališani koje je razveselio Djed Boži njak uru ivši im prigodne slatke paketi e. Uvo enje me unarodnog prometa koji spaja dvije regije, u prvom redu dvije prijateljske lokalne samouprave, pozdravio je i župan Me imurske županije Matija Posavec, uz doma ina Dražena Srpaka, gradona elnika Murskog Središ a, župana Op ine Lendava Antona Balažeka te predstavnike Op ine

i Turisti ke zajednice Op ine Lendava.

Vlak je prvi put krenuo u 10.57 sati iz akovca, a povratno je na akove ki željezni ki kolodvor stigao u 12.16 sati.

Cijena jednosmjerne karte za odrasle od akovca do Lendave iznosi 27,79 kuna, od Murskoga Središ a do Lendave 15,44 kune, a cijena povratne karte od akovca do Lendave iznosi 44,78 kuna, dok od Murskoga Središ a do Lendave ista iznosi 24,70 kuna.

Turisti ka linija vlakom bit e na raspolaganju putnicima svaku subotu, jedna linija prijepodne i jedna kasnije poslijepodne prema Lendavi, odnosno obrnuto prema akovcu. (mn)

Korak bliže pozicioniranju Me imurja kao kvalitetne turisti ke destinacije Regionalna razvojna agencija Me imurje REDEA d.o.o., u suradnji s Institutom za turizam, od velja e ove godine radi na izradi Strateškog marketinškog plana razvoja turizma za Me imursku županiju. Kreiranje marketinškog plana participativni je proces u okviru kojeg je na 5 održanih radionica i 11 fokus grupa, u proteklih 10 mjeseci, bilo uklju eno 350 dionika. Izrada ovog dokumenta jedna je od aktivnosti u sklopu projekta „Joint planning and cooperation for long-term development in the cross-border region“, skra eno „Joint planning CODE“, inanciranog iz Programa IPA prekograni ne suradnje Ma arska - Hrvatska 2007.-2013. Vode i partner projekta je REDEA, a na projektu s hrvatske strane sudjeluje i Turisti ka zajednica Me imurske županije te ma arski partneri Regionalna razvojna agencija županije Zala te Razvojna agencija jezera Balaton iz Siofoka.

Op i cilj projekta je osigurati kvalitetnu osnovu za upravljanje razvojem u prekograni noj regiji na temelju zajedni kih planskih dokumenata. Zajedni ki se izra uje dokument u kojem e se de inirati zajedni ki cijevi i problemi ove dvije pograni ne županije, a koji e služiti kao temelj za budu e prekograni ne projekte. Osim toga, ma arski partneri za podru je županije Zala izra uju Strategiju potpore znanstvenim mrežama te Studiju turisti kog destinacijskog menadžmenta dok se dok hrvatski partneri izra uju ranije navedeni Strateški marketinški plan razvoja turizma za Me imursku županiju.

Posljednja u nizu radionica u participativnom procesu izrade marketinškog plana održana je 16. prosinca. Stru njaci iz Instituta za turizam prezentirali su klju ne dijelove budu eg dokumenta, a prisutni dionici dali svoje završne komentare i sugestije. Komentari su uglavnom išli u smjeru odre ivanja klju nih turisti kih proizvoda Me imurja i njihovog zna aja za daljnji razvoj turizma. Dokument e se završiti po etkom sije nja idu e godine, a široj javnosti e biti prezentiran na završnoj konferenciji projekta Joint planning CODE, u okviru kojeg se dokument i izra uje.

Nakon što je izra en www.visitmedjimurje.com izrada ovog dokumenta još je jedna od aktivnosti kojima se ciljano nastoji oja ati prepoznatljivost Me imurja kao kontinentalne turisti ke destinacije.

Nagrade im je dodijelio župan Me imurske županije Matija Posavec, koji je kao jedan od ciljeva ove izvršne vlasti postavio ja anje obrazovnog sustava, što je vidljivo u projektima i aktivnostima koje poduzima, od besplatnih udžbenika, prijevoza do asistenata u nastavi, što pak u školama vra aju kvalitetnim radom

Kraj svake kalendarske godine najbolje je vrijeme da se nagrade oni koji su to svojim radom te rezultatima i postignu ima tijekom dvanaest mjeseci i zaslužili, a kako je Me imurska županija sredina koja cijeni i ulaže u obrazovanje, prigodnom sve anoš u zahvalila je mentorima. Naime, na tradicionalnoj sve anosti uru ena su priznanja onim u iteljima i profesorima iji su u enici osvojili prva mjesta na županijskim i me užupanijskim natjecanjima te koji su pozvani na državnu smotru Lidrano i Smotru iz gra anskog odgoja u protekloj školskoj godini 2013./2014. Tom je prigodom nagra eno 153 mentora iz osnovnih i srednjih škola Me imurske županije.

Nagrade im je dodijelio župan Me imurske župa-

Dio nagra enih mentora

nije Matija Posavec, koji je kao jedan od ciljeva ove izvršne vlasti postavio ja anje obrazovnog sustava, što je vidljivo u projektima i aktivnostima koje poduzima, od besplatnih udžbenika, prijevoza do asistenata u nastavi, što pak u školama vra aju kvalitetnim radom. - Vi ste najbolji od najboljih. Ovo je samo dokaz da u imo od najranije dobi, a to se u enje nastavlja s va-

ma, mentorima i u iteljima koji nas vodite na putu koji nije lak. Ako želimo biti jedno društvo znanja i budu nosti, moramo ulagati u obrazovanje, od lokalne do nacionalne razine. estitam na ovom broju mentora koji ste danas ovdje. Od vas više od 150, 22 ste prvaci države, i to u raznim predmetima, od tehni ke kulture, njema kog jezika, izike do gimnastike i prometa. Ovo

estitke župana

SUSRET gospodarstvenika u Op ini Donji Kraljevec

Stiže tristo milijuna eura, U petak je u prostorima Op ine Donji Kraljevec održan tradicionalni susret gospodarstvenika. Na elnik Miljenko Horvat i predsjednik Op inskog vije a Zoran Strahija iznijeli su najvažnije podatke o razvoju gospodarstva u Op ini Donji Kraljevec.

- Gospodarstvo je dobro razvijeno, a prednja i metalna industrija sa svojim izvoznim programima. Radi se i na poticanju poljoprivrednih programa, kao i izradi strategije razvoja Op ine. - napomenuo je na elnik Miljenko Horvat, te uz ostalo rekao da

su naši zakoni prekomplicirani te da je zbog toga otvorena tvrtka u Ma arskoj. Župan Matija Posavec istaknuo je da je me imursko gospodarstvo primjer Hrvatskoj, uz snažan izvoz.

U svih sedam godina krize me imursko gospodarstvo pove avalo je prihode i izvoz, a pogotovo se to odnosi na metalnu industriju i zaštitu okoliša, tako da je danas perjanica kad je rije o op inama i gradovima u Hrvatskoj. - Pala je i nezaposlenost s 8300 na 6200 nezaposlenih. - naglasio je župan

Skup gospodarstvenika u Donjem Kraljevc

Posavec. Iznio je i nekoliko zadnjih pozitivnih primjera, potpisivanje ugovora o suradnji poljoprivrednika i Toplica Sveti Martin, investiciju EU-a od 110 milijuna kuna u Toplice Draškovec i elektranu te drugo.

Zamjenik ministra gospodarstva i obrta Dražen Pros prenio je pozdrave ministra Gordana Marasa te govorio o velikim mogu nostima razvoja malog gospodarstva i

24. prosinca 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

na natjecanjima

POSLJEDNJA ovogodišnja sjednica Op inskog vije a Donje Dubrave

brazovanje Nastavile se prozivke i prepucavanja isplati

su impresivne nagrade, svaka ast. - rekao je me imurski župan, a estitkama su se pridružili i predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak te zamjenik župana Zoran Vidovi .

U ime svih nagra enih mentora zahvalila je profesorica Verica Mutvar iz Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, koja je mentorstvom svojih u enika osvojila 1. mjesta na županijskoj razini u etiri kategorije povijesti za srednje škole. - Lijepo je nakon kritika na rad u školama, koje su ipak eš e nego pohvale, uživati u sve anosti ovog trenutka i gestama koje su upu ene samo nama mentorima.

Glavna poruka je da nikada ne smijemo odustati. Hvala vam na priznanju i estitke svim mentorima. Prilikom sve anosti na kojoj su dodi-

jeljene nagrade onima koji su prenosili dobar glas o Me imurju diljem Lijepe Naše, a pritom odgajali nove generacije uspješnih Me imuraca, pripremljen je i prigodan program koji su upotpunili najbolji mladi glazbenici, umjetnici i novinari. Tako su se u uvodu predstavili zbor Srednje škole akovec uz mentoricu Petru Horvat, kao i Alma Pongrac iz Osnovne škole Ivana Gorana Kova i a Sv. Juraj na Bregu, uz mentoricu Ružicu Šiki , s radom kojim je predstavljala Me imurje na Lidranu u kategoriji literarnog stvaralaštva “Neprimjetan stisak ruku”.

Florijan Djerji, u enik 3. godine Srednje glazbene škole u Varaždinu, ina e korisnik potpore Me imurske zaklade za obrazovanje “Dr. Vinko Žganec”, uz vodstvo mentora, profesora Darka Rušeca, predstavio se na gitari, dok je Tina atlai iz III. osnovne škole akovec s mentoricom Tihanom Preskavec me u boljima u zemlji u novinarskom stvaralaštvu te je prezentirala rad s državne smotre Lidrano “Skupi ih sve”. Damjan Mikec iz Gimnazije Josipa Slavenskog pak se predstavio djelom Ladislava Radeka “Idu ljudi”.

Spomenimo kako je Damjan uz mentoricu Nadu atlai sudjelovao na državnoj smotri Lidrano u kategoriji dramskoscenskog stvaralaštva srednjih škola. (mn)

traže se inovatori

I na završnoj ovogodišnjoj sjednici Op inskog vije a u D. Dubravi bilo je “veselo”

- Mene ne zanima prošlost. Idemo se baviti sadašnjoš u i budu noš u. Ja imam tri sina i mene zanima gdje e oni raditi. poru io je da se “stane na loptu” HNS-ov vije nik Zoran Horvat Posljednju ovogodišnju sjednicu Op inskog vije a u Donjoj Dubravi obilježili su repovi od prošle, kada je Marijan Varga napao predsjednika me imurskog HDZ-a Darka Horvata. Tako je ponovno bilo dosta prozivki i prepucavanja na relaciji Marijan Varga – Dražen Miser – Marinko Lisjak (HSS).

Mario Mikulan iz Laburista smatra da su se na ovaj na in sjednice pretvorile u šou za narod, posebice otkako se snimaju i javno objavljuju na op inskim internet-stranicama. HNS-ovac Zoran Horvat rekao je kako se na ovaj na in gubi smisao vije nika.

– Mene ne zanima prošlost.

Idemo se baviti sadašnjoš u i budu noš u. Ja imam tri sina i mene zanima gdje e oni raditi. – poru io je Horvat.

Oporba protiv prora una Op insko vije e Donje Dubrave na svojoj posljed-

njoj ovogodišnjoj sjednici ve inom glasova donijelo je prora un za idu u kalendarsku godinu. Planirani prihodi i rashodi iznose 4,3 milijuna kuna. Vladaju a koalicija na elu s Draženom Miserom (HDZ) najvažniji op insko dokumenat ocijenila je realno planiram, dok Marijan Varga (HNS) ispred oporbene koalicije HNS-SDP smatra da isti nije razvojan pa ga nisu podržali.

Zvonimir Bartoli dobiva spomenplo u Družba “Bra a hrvatskoga zmaja”, Zmajski stol akovec, Matica hrvatska akovec i Zrinska garda akovec na adresu Op ine Donje Dubrave poslali su dopis u kojem predlažu da se 20. velja e idu e godine u tom mjestu postavi spomen-plo a prof. dr. sc. Zvonimiru Bartoli u povodom

85. obljetnice njegova ro enja. Prijedlog je da spomenplo a bude postavljena na zgradu OŠ-a Donja Dubrava kako bi mladi naraštaji na taj na in stjecali saznanja o izuzetnom sinu svoga mjesta. Predlažu da i Op ina Donja Dubrava bude suorganizator ove manifestacije, što bi na spomen-plo i bilo jasno istaknuto. Cijena gotove plo e iznosi 4 tisu e kuna, a svaki od njih snosio bi trošak u visini od tisu u kuna. Ovakav prijedlog našao se pred lanovima Op inskog vije a koji su bez rasprave jednoglasno donijeli odluku da se na taj na in oda po ast Zvonimiru Bartoli u. Sjednica je završila blagdanskim estitkama, a zamjenik op inskog na elnika Drago Mikulan uru io je poklone na elniku Miseru, predsjedniku OV-a Zlatku Haramiji i zaposlenicima Jedinstvenoga upravnog odijela. (Alen Fuš)

SVETA MARIJA

U planu ure enje tržnice Na 15. sjednici Op inskog vije a Svete Marije, održanoj prošli petak, ve inom glasova prihva en je op inski prora un za idu u godinu, koji je na elnica ur ica Slamek (HSS) nazvala realnim. Ukupni prihodi i rashodi planirani su u visini 3,6 milijuna kuna, od ega na naselje Svetu Mariju otpada 2,4 milijuna kuna, dok na Donji Mihaljevec ide 1,2 milijuna kuna. Pro elnica JUO-a Ivanka Herc-Kaser prezentiraju i prora un kazala je da se najviše prihoda o ekuje od pomo i od županijskog i državnog prora una, gotovo 800 tisu a kuna, dok je ostalo izvorni op inski prihod. Na rashodovnoj strani u Svetoj Marija planira se urediti tržnica, za što je predvi eno 250 tisu a kuna, želi se adaptirati op inska zgrada (150 tisu a kuna) i izgraditi dio ceste od Svete Marije do željezni ke stanice u Donjem Mihaljevcu (265 tisu a kuna). U Donjem Mihaljevcu najve a planirana investicija je ure enje Špoljarove grabe, za što je osigurano 150 tisu a kuna. Na elnica Slamek kazala je kako je 250 tisu a kuna za ure enje tržnice u svom prora unu osigurala Me imurska županija. Županijski vije nik Željko Pavlic (MDS) u ime oporbe prora un je ocijenio neambicioznim, bez vizije i planova, rekavši kako je to najmanji prora un u Me imurju i kao takav ga oporba ne može podržati. Me utim, u zraku je bilo više ruku opozicijskih vije nika pa je prora un prihva en. (alf)

OP INSKO vije e Donji Vidovec jednoglasno ide prema Pre-komu

Neka gra ani odlu e ho e li uzeti ili ne sme e kante za otpad cu protekao je u boljem raspoloženju nego prijašnji, svi se nadaju izlasku iz krize

obrta u narednim godinama uz pomo europskih fondova.

Naime, do 2020. godine stiže oko milijardu eura, a ve idu e godine prva tranša od oko 300 milijuna eura. Na gospodarstvenicima je da iskoriste ta sredstva europskih fondova.

Sredstva e se mo i dobiti i za ja anje poduzetni kog okruženja, odnosno investicije u opremu i proširenje, ako se ponudi dobar program, no pravi klju za dobivanje sredstava

jesu inovacije radi pove anja konkurentnosti.

U ime gospodarstvenika Op ine govorio je uro Horvat, direktor tvrtke Tehnix, te uz ostalo rekao da svatko tko ho e raditi može dobiti posao ako zna i želi raditi.

Najvažnije je ipak bilo raspoloženje na susretu, koje je ove godine bilo nešto bolje nego prošle godine, a to zna i da se svi nadaju izlasku iz krize.

(J. Šimunko)

I u Op ini Donji Vidovec završili su s ovogodišnjim zasjedanjima op inskih vije a.

U sklopu aktualnog sata raspravljalo se o odvozu biorazgradivog otpada, za što je Pre-kom podijelio sme e kante. Po etak usluge uz pove anje cijene najavljen je po etkom idu e godine. Vije nik Željko Dolenec (HSLS) izrazio je osobno nezadovoljstvo, ali i brojnih mještana, smatraju i da je direktor Pre-koma Siniša Radikovi svojom pri om i uvjeravanjem obmanuo i vije nike i mještane.

- Nije korektno da se na ovaj na in mještanima name e da

moraju uzeti kante, jer Zakon govori da imaju pravo izbora.

Mi ne moramo uzeti kante, a ho emo li imati kompostere ili nešto drugo, to nije u njihovoj nadležnosti. Mi nismo ovce koje bude veslao. - bio je oštar Dolenec, te upitao na elnika kako ljudi mogu vratiti kante ukoliko ih ne žele.

Na elnik Grivec rekao je da je dogovoreno da se kante mogu vratiti, no nije dogovoren na in. Isto tako naglasio je da je Op ina izvršila svoju zakonsku obavezu na na in da je omogu ila takvu vrstu usluge.

Predsjednik Op inskog vije a Marinko mrlec (HNS) predlo-

- Mi nismo ovce koje bude veslao. - bio je oštar vije nik Dolenec

žio je da se Pre-komu uputi dopis u kojemu se traži da se o ituju na koji se na in kante mogu vratiti. S tom idejom složili su se svi vije nici, nakon ega e s poslanim odgovorom upoznati mještane. Na elnik Josip Grivec (HSLS), predstavljaju i vije nicima najvažniji op inski dokument, rekao je da je isti planiran realno i prema o ekivanim prihodima. Tako prihodi i rashodi iznose 4,3 milijuna kuna. Na prihodovnoj strani najviše se o ekuje od poreza, i to 733 tisu e kuna, te pomo i iz državnog i županijskog prora una te EU fondova 1,8 milijuna kuna. Ve inom glasova isti je i prihva en.

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. prosinca 2014.

OTVORENA ISPOVIJED dvoje mladih iz varaždinske Zajednice “Cenacolo”, iji su lanovi obogatili svojom predstavom ovogodišnji advent u akovcu

Me imurec Ivica pomaže drugima da prona u put iz pakla droge i drugih ovisnosti - Ne ide to preko no i, treba puno vremena, strpljenja i rada da se posrnula osoba ponovno vrati u život. Kakav je to mukotrpan i naporan put, itekako dobro znam jer sam ga i sam prošao. - naglasio je u razgovoru PIŠE: VLASTA VUGRINEC

- Zovem se Fjutra, dolazim s Kosova i ve sam etiri godine u varaždinskoj Zajednici ‘Cenacolo’. - vrlo otvoreno po ela je svoju ispovijed mlada, sada nova, ponovno ro ena žena koja je u Zajednici potražila spas od pakla ovisnosti.

- Kao i svi mladi, s opijatima sam po ela rano eksperimentirati, još kao tinejdžerica. No, problem je po eo još ranije u obitelji kao neprihva anje, zatvaranje u sebe, nezadovoljstvo sobom, roditeljima, okolinom, op enito životom. Po neš lagano, dan po dan, i evo te u paklu. Dugo mi je trebalo da prihvatim sebe kao ovisnicu, kao osobu s problemom, da spoznam kako sam u biti jako nesretna mlada osoba. Naime, tada sam mislila da su ovisnici samo one osobe koje žive vani, na cesti, gdje je prisustvo opijata normalna stvar. Roditelji su rano doznali za moj problem, no nisu mi mogli pomo i tako dugo dok sama nisam shvatila da trebam pomo . Prolazila sam u to vrijeme razne metode lije enja, bila u raznim konvencionalnim lje ilištima, no ništa bez moje svesrdne suradnje nije urodilo plodom.

Uzalud sve molbe, kumljenje, sve utrošene rije i, isplakane suze roditelja, sve se odbijalo od mene, nailazilo je na zid.

koja me natjerala na put u novu sredinu i kona no da ponovno ne posrnem. No tu sam upoznala divne ljude za koje sam sigurna da mi ne e dozvoliti ponovni pad na dno.

Osje am da sam nekome potreban

Ivica i Fjutra iz varaždinske Zajednice “Cenacolo”, iji su lanovi predstavama na Franjeva kom trgu uljepšali adventske dane u akovcu

Trebala sam jednostavno nešto novo. Pronašla sam ‘Cenakolo’ i odlu ila, sad ili nikad.

Fjutra nam dalje opisuje što za nju zna i “Cenacolo”.

- Tu sam naišla na sasvim druga iji život od onoga koji sam vodila ‘vani’. Naišla sam na puno razumijevanja, ljudi su mi pružili puno istine, puno razumijevanja, prijateljstvo i pokazali mi konkretne na ine na koje mogu promijeniti svoj život. To je prije svega bilo oja ati volju,

ste i samopouzdanje, samopoštovanje, ponovno prona i vlastito ja, prona i samu sebe, skinuti sve maske koje mi je život dotada dijelio, a ja ih bez razmišljanja prihva ala.

Jednom rije ju, pomogli su mi da ponovno prona em smisao života, razloge zbog kojih u se ujutro buditi, a nave er le i u krevet, željno iš ekivati novi dan i op enito radovati se životu i svakodnevnim aktivnostima, malim stvarima za koje nisam ni znala da

postoje. Sve sam to postigla kroz konkretan rad, molitve, razgovore, razmišljanja, jednostavan život.

Mogu re i da sam danas puno sretnija, puno stabilnija osoba, posjedujem ja u volju. Upoznala sam samu sebe, znam svoje slabosti, znam što me napravilo ovisnicom, natjeralo na taj put zla. Iako sada živim tu u Varaždinu, naravno još uvijek postoji strah od povratka u prošlost, u sredinu koja me obilježila,

Me u tim divnim ljudima je i Ivica, rodom iz Me imurja, koji danas u Zajednici pomaže novim lanovima.

U i ih ponovno živjeti, ponovno udisati život punim plu ima, radovati se malim stvarima. Naravno, kaže, ne ide to preko no i, treba puno vremena, strpljenja i rada da se posrnula osoba ponovno vrati u život. Kakav je to mukotrpan i naporan put, itekako dobro zna jer ga je i sam prošao. A sada sa svojom mladom obitelji, suprugom Josipom i etvero djece, živi u Zajednici mirnim i jednostavnim životom, bez stresa, stalnog pogledavanja na sat, ogromnih o ekivanja ljudi oko sebe i svih uda tehnike. Takav su život svjesno odabrali. Osje aju da su nekome potrebni i to ih u potpunosti ispunjava.

- ast nam je - kaže nam Ivica - što su nas ove godine pozvali u akovec da uprizorimo žive jaslice koje najavljuju Isusovo ro enje. Samim time predstavljamo i naše ponovno ro enje, pokazujemo

da ima spasa za svakog, da ima nade za sve. Naime, ovdje smo svi koji smo u nekom trenutku života bili u okovima ovisnosti, kojih smo se oslobodili uz puno volje i želje.

Ponovno smo se rodili, stali na svoje noge, puni smo kreativnih ideja i jedva ekamo da ih pokažemo i drugima.

Zajednica “Cenacolo” nastala je u gradi u na sjeveru Italije. Osnovala ju je asna sestra koja je život posvetila mladim, nesretnim ljudima koji su se životne tuge i jada pokušavali riješiti na neodgovaraju i na in, uz pomo kojekakvih stimulansa. Zajednica danas broji više od 50 ku a po cijelom svijetu, od ega njih 7 u Hrvatskoj. U Varaždinu postoji ve 15-ak godina.

Najviše se tražio spas u njoj poslije Domovinskog rata, kada su mnogi zapali u pakao heroina i kokaina, a danas je to kocka, internet i izgubljenost. Drugim rije ima, to više nije zatvorena komuna, ve je otvorena za sve realnosti. Svatko dolazi i odlazi svojom voljom, nikoga se ni na što ne prisiljava. Varaždinska ku a speci i na je i po tome što prima mlade obitelji, majke s djecom.

- Trenutno u njoj borave 22 odrasle osobe i 8 djece.

Bavimo se poljoprivredom, keramikom, ku nim i gra evinskim poslovima pa smo samodostatna zajednica. Na taj na in postajemo odgovorniji prema sebi, ljudima koji nas okružuju i vjeruju u nas. Najvažnije je da svatko tko u e otkrije svoje darove, svoje talente, prona e se u njima i realizira preko njih.

Mladi Zajednice “Cenacolo” i dalje e svaku subotu, do kraja adventa, neumorno prikazivati žive jaslice na akove kom Franjeva kom trgu i tako pokazivati da su i dalje itekako živi i, što je još važnije, sretni svojim novim životom.

MALA SUBOTICA

Uspješan i bogat boži ni sajam

Rukotvorine i boži ni ukrasi na sajmu

Indijski i ostali za ini na štandu

Sajam nije mogao pro i bez boži nih pjesama najmla ih

U dvorani OŠ Mala Subotica održan je prošli tjedan boži ni sajam. Za vrijeme sajma stigao je i sveti Nikola, a bilo je kola a i slastica, raznih ukrasa i svega onog što veseli djecu i odrasle. Na štandu su se mogli na i i mnogobrojni nepoznati za ini, koji su bili dosta zapaženi, a spadaju u egzotiku okusa. (foto: Z. Vrzan)

24. prosinca 2014.

Dobro je znati 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROJEKT ”S LOKALNOG VRTA NA GLOBALNI STOL!”

20 OPG-ova svoje će proizvode ponuditi gostima Termi Sv. Martin!

Misao vodilja projekta “S lokalnog vrta na globalni stol” je da se u suradnji s obiteljskim gospodarstvima svakom gostu omogu i svježa i lokalna hrana, u smislu poboljšavanja kvalitete ponude te u kona nici i razvoju turizma. Projekt ve okuplja 20 OPG-ova koji ulažu trud u proizvodnju i u fazi su potpisa suradnje s Termama! „Neke stvari u poslovnom svijetu, priznajem, izvedive su isklju ivo samo u Me imurju“, rekao je izme u ostalog Branimir Blaji , direktor Terma LifeClass Sve Mar n prezen raju i pokrenu projekt „S lokalnog vrta na globalni stol“.

Zasnovan na poslovnoj viziji, Svijet zdravih užitaka, uspio je u inkluziji kompanije u destinaciju, to nije povezao poljoprivredu i turizam. Misao vodilja je da se u su-

radnji s obiteljskim gospodarstvima svakom gostu omogu i svježa i lokalna hrana, u smislu poboljšavanja kvalitete ponude te u kona nici i razvoju turizma.

Sama ideja krenula je prije nekoliko godina, no projekt je napokon ovih dana konkretiziran te ve okuplja 20 OPG-ova koji ulažu trud u proizvodnju i u fazi su potpisa suradnje s Termama.

Kako su ga nazvali, program zelene nabave usmjeren prema po canju lokalne proizvodnje i malog gospodarstva, predstavili su uz direktora Termi, župan Me imurske županije Ma ja Posavec, na elnik Op ine Sv. Mar n na Muri Franjo Makovec, predsjednik Udruge vo ara, vinogradara i povr ara Sv. Mar n na Muri Mladen Dobrani i Hrvoje Kolman, pokreta portala

Finoteka.com. Svi oni redom dali su podršku projektu te ga ujedno zajedni ki i odradili. „ esto slušamo da se projek ne mogu realizira , da nas nešto ko i i traže se izgovori, no ono što se mora je traži na in da se zamisao ostvari. Upravo to dokazuje ovako postavljen sustav javnog i privatnog sektora, povezivanje poljoprivrede i turizma, ja anje gospodarstva koji po svim parametrima mora ima pozi vne rezultate. Da na ovakav na in funkcionira država u cjelini, da se segment turizma zbliži s našim poljoprivrednicima i gospodarstvenicima, ni jedan dan ne bi bili u krizi, ve bi živjeli u uspješnoj zemlji sa zadovoljnim ljudima“, objasnio je me imurski župan, daju i punu podršku projektu koji e ponudi gos ma pravu kvalitetu me imurskog proizvoda. „U Me imurju je sve, posebice u proizvodnji, zasnovano na kvaliteti i poštenju, ovdje nailazim na radne ljude, spremne na suradnju.

To smo znali prepozna i nagradi , na obostranu korist. Ove proizvode na svom e stolu ima naši gos , a kada znate da su samo u ovoj godini Terme zabilježile 7.000 no enja više nego lani, puno sam rekao“, dodao je direktor Blaji , a na elnik Makovec dodao kako se u Sv. Mar nu ve oko 15 godina radi na

tome da taj dio Me imurja postane prava turis ka des nacija i da se svi segmen društva uklju e u dio turis ke ponude. „Na taj na in razvijamo regiju koja e zaista bit prepuna zdravih užitaka. Svjesni smo da oni koji dolaze u naš kraj žele zna što imaju na tanjuru i cijene ako je doma e, iz ovog okruženja, jer je najzdravije i najprihvatljivije“, objasnio je.

Jedan od inicijatora akcije, Mladen Dobrani , objasnio je kako se jekom godina intenzivno radilo na projek ma koji su iznjedrili nekoliko kvalitetnih proizvo a a vina, povr a, vo a, proizvoda od meda i tako dalje te da su njihovi proizvodi danas spremni za plasman na tržište.

„O našoj kvalite i kao potvrda dobrog rada, govori i injenica kako e se upravo ovdje u velja i 2015. godine održa 10. jubilarno savjetovanje hrvatskih vo ara“, najavio je predsjednik udruge te pritom objasnio kako ipak ništa nije mogu e bez dobre promidžbe.

Za istu je zaslužan portal Finoteka.com, koji ve sedam godina ak vno povezuju isklju ivo doma e proizvo a e hrane s tržištem te trenutno okuplja oko 2000 proizvo a a iz cijele Hrvatske. „Mi smo klju u izravnom povezivanju kupca i proizvo a a te težimo smanjenju broja karika nakon proizvodnje i kupnje. To nije, kada netko kupi hrvatski proizvod, želimo da ga na

Božićna poruka M

udraci su vidjeli njegovu zvijezdu i došli mu odati ast. Vidje Njegovu zvijezdu je dobro, ali vidjeti Njegovo lice je bolje.

Iako nisam ljubitelj zime u njoj se obilježava jedan od najvažnijih doga aja u povijes ovje anstva, ro enje Krista, utjelovljenje Boga sina. Iako se taj doga aj nije dogodio u prosincu obilježavanje tog doga aja osloba a posebno ozra je u našim srcima i gradovima. U to vrijeme, još jedanput Bog govori ljudima: održao sam svoje obe anje - poslao sam Krista, Spasitelja. U razgovorima i komentarima glede Boži a esto se korist izraz: Boži je blagdan nade. No istina je da nam Boži donosi više od nade. On je blagdan u kojem vidimo da Bog ispunjava obe anja. Boži je blagdan

u kojem je nada postala stvarnost.

Kristovim ro enjem Bog je ispunio svoje obe anje.

Stolje ima su pobožni ljudi o ekivali ispunjenje Božje najave.

U knjizi postanka Otac najavljuje ro enje onoga koji e zmiji (vragu) satr glavu (postanak 3:15). Onoga

koji e spasi ovje anstvo od njegove grešnos i prokletstva pod kojim živi. Mojsije obe ava dolazak nekoga tko e donije rije Božju svima onima koji Boga žele slijedi (ponovljeni zakon 18:15-19).

Kako se ljudi budu odnosili prema njemu i njegovom u enju, tako e se Bog odnositi prema njima.

Sedamsto godina prije njegovog ro enja prorok Izaija naviješta: Zato, sam e vam Gospodin da znak: Evo, za et e djevica i rodi sina i nadjenut e mu ime Emanuel!

(Izaija 7.14). U osmom i devetom poglavlju on govori da e Krist bi povezan s Galilejom, da e dijete koje e se rodi bi : savjetnik divni, Bog silni, otac vje ni, knez mira. Prorok Mihej govori o mjestu njegova ro enja: A , Betleheme Efrato, najmanji me u kneževstvima Judinim, iz tebe

e mi iza i onaj koji e vlada Izraelom; njegov je iskon od davnina, od vje nih vremena (Mihej 5.1).

Ova i mnoga druga proroštva davala su nadu pobožnim ljudima da e Bog poduze nešto glede naših slabos i nedostataka. Da e Bog posla otkupitelja koji e nas spasi od naših slabos i grijeha. Ta nada je uvijek gorjela u srcima vjernih: od Henoka preko Abrahama, Mojsija, Davida i mnogih drugih, do Šimuna o kojemu pismo kaže: Živio tada u Jeruzalemu ovjek po imenu Šimun.

Taj ovjek, pravedan i bogobojazan, iš ekivaše Utjehu Izraelovu i Duh

Božićno darivanje sugrađana Boži je vrijeme rados . Vrijeme kada slavimo Božju ljubav koju nam je iskazao me što je poslao svoga Sina za nas.

Božja rije nas u i da ono što smo primili od Njega da besplatno dajemo drugima ne traže i ništa za uzvrat. Kao odgovor na Božji poziv ljubavi odlu ili smo u vrijeme ovog Adventa dariva naše sugra ane. Pred zadnju nedjelju došaš a, to nije u subotu, 20.12. na poznatom okupljalištu, starom Sajmištu sugra ane smo iznenadili i ugrijali dijeljenjem besplatnih i toplih porcija graha. Pored besplatnih porcija graha koje su oduševile prisutne gra ane za one najpotrebi je dijelili su se besplatni pake ku anskih potrepš na i namirnica. Nekoliko tjedana unaprijed lanovi zajednice su dobrovoljnim prilozima sakupljali namirnice koje su se za m pakirale i dijelile ljudima slabijeg imovinskog stanja. Besplatni pake za najpotrebi je sadržavali su doma e povr e, osnovne ku anske namirnice kao što su, brašno, še er, ulje, sol, riža, tjestenina te higijenske potrepš ne, detrdžen , omekšiva i i razne druge prijeko potrebne stvari svakog ku anstva.

Sve bijaše na njemu. Objavio mu Duh Sve da ne e vidje smr dok ne vidi pomazanika Gospodnjega.

Ponukan od Duha, do e u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon, primi ga on u naru je, blagoslovi Boga i re e: "Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po rije i svojoj, u miru! Ta vidješe o i moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda: svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga." (Luka2.25-32).

Kao što sam rekao, pobožni su ljudi vjerovali, razgovarali i naviještali taj doga aj kroz su e godina. Zato možemo samo zamisli što je Šimun osje ao kada je uzeo bebu Isusa u svoje naru je. Onoga za koga je on znao da je on najbolje i najve e što je iz Izraelskog naroda dano svijetu Mesija, slava Izraela. Da je on taj koji e božanskom is nom prosvijetli ovje anstvo i u kona nici spasi od vje ite propas sve koji vjeruju u njega. Drže i Isusa u rukama on je znao da se nada utjelovila. Da to više nisu samo rije i ve opipljiva stvarnost.

Da je Bog krenuo u drugu fazu svog plana o otkupljenju ovje anstva od njihovih grijeha. Zato je Boži više od nade! Bog je ispunio obe anje kojim nam je davao nadu. Sada vjerom možemo prihvatiti ne samo nadu ve i samog spasitelja u svoje srce. Sad vjerom možemo prihva i druga Božja obe anja o Kristu.

svom stolu ima u što kra em roku“, objasnio je Kolman.

Ujedno je predstavljanje projekta koji e zaživjeti u Termama LifeClass, bila prilika da o istom progovore predstavnici onih gospodarstava koji su ponudili svoje proizvode, me u kojima su Aleksandar Poredoš, Zdravko Šafari i Ivana Klju ari te OPG Siladi, OPG Vera Horvat, OPG Haži , , Uljara Žnidar „Farmer“, OPG Kelneri , OPG Kanaan te Zeleni vrt.

Valja naglasi kako je ovo tek prva faza projekta, a nakon uklju ivanja ovih, u drugoj fazi o ekuje se priklju ak mlije nih i mesnih proizvoda, dok u tre oj i stvaranje jednog zajedni kog vrta za približavanja proizvoda korisnicima. „Time e iz prve ruke vidje gdje se proizvodi njihova hrana i na koji na in, poštuju i pravila biodinami ke proizvodnje. Takvi su projek akceleratori razvoja des nacije i županije s kojima ne emo sta “, objasnio je direktor Termi, dok je župan još jednom pohvalio projekte koji idu u smjeru zelenog, zdravog i dobrog, kako za zaposlene, goste i okolinu. „Neka ova prva faza bude tek jedan mali korak s kojim iš ekujemo onaj ve i, ali i koji odjekuje svojom veli inom u injenog. Ne sumnjam kako e se i drugi ugleda u nas kao primjer kako treba funkcionira na tom planu.“

Mudraci su vidjeli njegovu zvijezdu i došli mu oda ast. U njihovu ast Biblija je zabilježila taj doga aj.

Vidje Njegovu zvijezdu je dobro ali vidje Njegovo lice je bolje. Svaki Boži je po caj vjernima i nevjernima da se priprave za susret s Bogom. Da se priprave za vidje Krista licem u lice. Bog je obe ao da e se to dogodi . Pripravi se za taj susret. Pripravi se za susret s Kristom, lice u lice.

Sretan Boži i uspješna nova godina!

Dr. Damir Ši ko Ali Krš anski centar Rije Života Sajmište 12, Varaždin facebook.com/krscanivarazdin

“Ti si jedinstven” – predstava i darivanje za djecu Najavljujemo jedinstven doga aj za djecu ovu subotu, 27. 12., u 18 h, predstavu pod nazivom “Ti si jedinstven“ koju izvodi dje ja grupa Božji biseri iz Krš anskog centra Rije Života, želi na originalan na in prenije Božju poruku djeci i odraslima.

Uz predstavu bit e i prigodnih boži nih poklona za djecu. Do ite sa svojom djecom, bit e smijeha i zabave!

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. prosinca 2014.

BOŽI NA ZVIJEZDA Vesne Novak iz Novog Sela Rok za lijepo ure eni blagdanski dom

Raskoš cvijeta koji nas ostavlja bez daha - Kad kupimo boži nu zvijezdu, ona u ku i ili stanu obi no traje koliko i boži no-novogodišnji praznici. Naime, ubrzo joj po nu listovi venuti i otpadati, tako da na kraju ostanu samo gole grane. No, uz pažnju i poštivanje njenih zahtjeva zvijezda u našim domovima može trajati i godinama. Pa tako oni uporniji i uspješniji uzgajiva i ak je s godinama uspijevaju i oblikovati kao biljku stablašicu s kuglom na vrhu Danas gotovo da je teško zamisliti blagdan Boži a bez lijepo ure enog doma. Kite se borovi, jele, “cmreki”, kako tko ve zvao to nezamjenljivo drvce. Bili oni živi ili umjetni, središte su ve ine domova.

No, uz boži no drvce tu su još kojekakvi ukrasi, a me u njima vrlo je esta i boži na zvijezda.

Ovih dana bila je prava milina obilaziti tržnicu, promatrati i uživati u raskoši ove ljepotice. No, nije to ništa spram ljepoti koja se oku pruža u plasteniku punom boži nih zvijezda. A upravo u tome uživali smo kod Vesne Novak iz Novog Sela Rok. Bijeli, crveni, naran asti, šatirani listovi, stru no zvani brakteje, naprosto ljubitelja cvije a ostavljaju bez daha.

Poinzecija ili boži na zvijezda porijeklom je iz suptropskog dijela Meksika i centralne Amerike. U prirodi raste kao grm visine do tri metra, me utim, stvoreni su kultivari koji imaju guš i izgled, visine 30 - 45 cm, za uzgajanje u prostorijama.

Izgled duguje asteškoj boginji Kao i sve mlje ike, i ova biljka obiluje mlije nim sokom koji je vrlo otrovan, pa

Ljepota ciklama

se preporu uje nošenje rukavica pri orezivanju, a ukoliko mlije ni sok do e u dodir s kožom odmah ga treba isprati hladnom vodom kako ne bi došlo do iritacije kože. Prema vjerovanju prastanovnika Amerike, ova biljka svoj privla an izgled duguje asteškoj boginji, kojoj je zbog neuzvra ene ljubavi prepuklo srce.

Naime, legenda kaže da je iz kapljica njene krvi izrastao vatreni cvijet okružen tamnozelenim listi ima. Asteci su ovu biljku kultivirali znatno prije pojave krš anstva na Zapadu. Oni su obojene listove, odnosno brakteje, koristili za dobivanje purpurne boje. U Meksiku je cijenjena kao sveta biljka i koristila se za dekoraciju hramova i za vrijeme praznika, kao i ukrašavanje sobe djevojaka pred udaju.

U krš anskoj religiji, od 17. stolje a, boži na zvijezda ima simboli ko zna enje vezano za boži ne praznike i Kristovo ro enje.

- Kako nije s našeg podru ja, dosta ju je teško uzgojiti pa se samo oni najuporniji u to upuštaju. Kad kupujemo sadnice, to su male osjetljive bilj ice, veli ine 2 - 3 cm, koje ustvari tada zahtijevaju sav trud, znanje i strpljenje uzgajiva a. No, sve se to ubrzo zaboravi kada se pojave lijepe brakteje. Jesmo se mu ili s naših dvjestitinjak biljaka, no trud se isplatio. - rekla nam je Vesna Novak.

Kad kupimo boži nu zvijezdu, ona u ku i ili stanu obi no traje koliko i boži nonovogodišnji praznici. Naime, ubrzo joj po nu listovi venuti i otpadati, tako da na kraju

Ovih dana bila je prava milina obilaziti tržnicu, promatrati i uživati u raskoši ove ljepotice.

No, nije to ništa spram ljepoti koja se oku pruža u plasteniku punom boži nih zvijezda. A upravo u tome uživali smo kod Vesne Novak iz Novog Sela Rok

ostanu samo gole grane. No, uz pažnju i poštivanje njenih zahtjeva zvijezda u našim domovima može trajati i godinama. Pa tako oni uporniji i uspješniji uzgajiva i ak je s godinama uspijevaju i oblikovati kao biljku stablašicu s kuglom na vrhu.

I za kraj opet o cvijetu s po etka teksta, jer moramo ponoviti Vesnine rije i: - Ako se pravilno njeguje, boži na zvijezda može nas svojom ljepotom radovati više godina, a ne samo tijekom nadolaze ih blagdana.

Tako er ove zimske dane može nam uljepšati još jedna biljka koja osvaja ljepotom i raskoš u boja svojih cvjetova. Ve poga ate, radi se o ciklami, ija je boja cvijeta inspirirala umjetnike da po njoj i u stvarnosti imenuju jednu boju, i to boju ciklame. Višegodišnja je biljka s podzemnom stabljikom u obliku gomolja. U prirodi raste na sjenovitim i svježim staništima, a brojni kultivirani oblici u lon i ima uljepšavaju naš dom i radne prostore. Potje e sa sredozemnog podru ja, odnosno Male Azije te otoka Rodosa i Cipra.

- Isto kao i u boži noj zvijezdi, u raskošnom cvjetanju ciklame može se uživati samo ako joj se pruže optimalni uvjeti.

Drugim rije ima, iako bi svi željeli imati ciklamu u punom cvijetu u svojoj toploj sobi, njoj ipak nije mjesto na stolu dnevne sobe, prozoru ispod radijatora ili pak blizu pe i. Ne voli visoku temperaturu, ve više temperaturu hodnika

ili verande, naravno, ako su dovoljno osvijetljene.

Kad ocvjeta, najbolje ju je ostaviti u fazi mirovanja, a dolaskom prolje a i toplijih dana preseliti je van. Najbolje negdje u sjenu i tako je održavati do ponovnog unosa u ku u. - pou ila nas je Katarina Lisjak, tako er iz Novog Sela Rok. Ciklama je cvijet iskrenosti i pridaje joj se mo pomirenja s osobom kojoj se poklanja. Ako se drži u kancelariji, smanjuje stres. No isto tako kako ona djeluje na ovjeka, tako bi trebao i on na nju.

Ciklame Katarine Lisjak

24. prosinca 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Ribarnice se dobro opskrbile ribom za Badnjak

Za oko u ponudi akove ke tržnice zapeo nam je veli anstveni tolstolobik od 6,5 kg

Iako je bio po etak tjedna kada smo posjetili akove ku tržnicu, živosti nije izostalo, što zna i da se ljudi pripremaju za blagdane. Kako gra ani, tako i trgovci koji su natovarili svoje prodajne table. Bilo je svih vrsta salata, od radi a, matovilca, pa do kristalke i skupe puterice, ija bi cijena još mogla porasti kako se bliži blagdan Boži a. Za boži nu juhu moglo se nabaviti sve, od skupnog grincajga do po-

jedina nih korijena mrkve, peršina, celera, uz što još idu i cvjeta a te brokula. Za post u srijedu tu su bile suhe smokve i šljive te šampinjoni i bukova e.

Velik je bio i izbor vo a, što našega kontinentalnog, što citrusa. Kako se ne bi mu ili s puno vaganja, pojedini proizvo a i dosjetili su se ina ice sve po 5 kuna te tako prodavali svoje proizvode na hrpice i pušleke - mladi luk,

rotkvice, matovilac, špinat...

A kakav bi to Boži bio bez dekoracija. Stoga su i dalje aktualni boži ni aranžmani, boži na pšenica, boži na zvijezda, ciklame...

I za kraj nešto što ne spada u tradicionalnu ponudu placa, no ipak se prodaje na tom prostoru. Naime, znamo da je u srijedu, 24. prosinca, Badnjak, odnosno post, i u mnogim e se domovima blagovati riba. Stoga su se i

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - salata kristalka 15 kn/kg - salata puterica 20 kn/kg - radi 15 kn/kg - šampinjoni 22 kn/kg - bukova e 26 kn/kg - cvjeta a 15 kn/kg - brokula 20 kn/kg - blitva 15 kn/kg - kelj 10 kn/kg - kvice 15 kn/kg - krastavci 15 kn/kg - jabuke 4 - 8 kn/kg - luk 5 kn/kg - peršin 15 kn/kg - mrkva 6 kn/kg - mandarine 5 kn/kg - klemen ne 10 kn/kg - limun 20 kn/kg - šipak 20 kn/kg - kivi 15 kn/kg - kaki 15 kn/kg - raj ica 15 kn/kg - suhe šljive 40 kn/kg

ribarnice opskrbile ribom ija je ponuda zapela i nama za oko. Naro ito veli ina tolstolobika od oko 6,5 kg. (vv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Bojila u hrani Piše: Mario Posedi, prof. fiz. i kem.

Svakom potroša u, kad zastane pred nekim proizvodom, javlja se pitanje je li dobar, ima li aditiva, zašto ima aditiva? Kako da potroša zna što je dobro za njega, djecu? Zbog pritiska suvremenog društva traži se proizvod koji je privla an, trajan, zdravstveno ispravan. Da se osiguraju ta svojstva dodaju se aditivi. Radi vra anja boje hrani koja se izgubila obradom, postizanja ve e vizualne privla nosti dodaju se bojila. Pravilnikom o prehrambenim aditivima odre uju se proizvodi i bojila koja su dozvoljena u njima.

Zamršena je situacija oko primjene bojila za koje je dokazano da uzrokuju razne poreme aje kod djece (poja ana aktivnost, smanjenje usredoto enosti…). Naj eš e su proizvodi koji su namijenjeni djeci upravo najšareniji i boje

spomenutim bojilima. To su redom Sunset yellow (E 110), Quinoline yellow (E 104), Carmoisine (E 122), Allura red (E 129), Tartrazine (E 102), Ponceau 4R (E 124). Na proizvodima koji ih sadrže mora biti navedeno „može utjecati na aktivnost i pažnju djece“.

Iako se zna od 2007. godine djelovanje tih bojila još nema zna ajnijih pomaka na hrvatskom tržištu. Veliki proizvo a i mijenjaju navedena bojila s bojilima kojima nije dokazano takvo djelovanje, ali taj postupak je spor. Kako je javnost jako senzibilizirana na E oznake aditiva u deklaracijama sve više proizvo a a izbjegava njihovo navo enje. Prema Pravilniku o ozna avanju, reklamiranju i prezentiranju hrane u deklaraciji je potrebno navesti funkciju aditiva (u ovom slu aju bojilo) i naziv ili E broj. Deklaracija sa navodom bojilo Carmoisine je potpuno ispravna i nema nikakve razlike

sa proizvodom na kojem se navodi bojilo E 122. Jedina razlika je što prosje an potroša zadnji prepoznaje kao „loš“. Problem je u injenici da potroša kupuje nešto što smatra „dobrim proizvodom bez aditiva“.

Kod kontrole zdravstvene ispravnosti namirnica kontrolira se i prisutnost/ koli ina dozvoljenih bojila, ali i upotreba zabranjenih bojila. Pri uvozu iz zemalja dalekog istoka esto dolazi do zabrane proizvoda zbog prisutnosti bojila koja su u zemlji proizvodnje dozvoljena, a u zemlji uvoza ne.

Takvi proizvodi se mi u sa tržišta. No ne kontrolira se svaki uzorak pri uvozu. Najpoznatiji slu aj bio je uvoz za inske paprike. Paprika je sadržavala u Europi zabranjenu boju Sudan I koja je karcinogena, a u Europi se upotrebljava za bojenje petrokemijskih proizvoda.

To je samo jedan primjer koji nam ukazuje kako treba uvoznim proizvodima

pristupati sa pove anom pažnjom. Kako kupiti dobar slatkiš? Dobar slatkiš kojeg možeš konzumirati svaki dan ne postoji. Za povremenu konzumaciju je svaki dobar.

Tako je i za konzumaciju dobar i šaroliko obojeni bombon, ako ga jedeš povremeno. Sa svom hranom vrijedi jedno pravilo NE PRETJERIVATI. Zbog velikog broja proizvo a a, tržište je preplavljeno proizvodima. Pravilnici propisuju sve manje uvjeta za kvalitetu proizvoda. Svaki proizvo a sam garantira za kvalitetu, a sastav navodi na deklaraciji.

Upravo se po tome razlikuju dva proizvoda. Da bi potroša napravio dobar izbor robe mora biti educiran, nažalost i za prepoznat dobar kruh. Nije sve kvalitetno što dobro izgleda ili ima visoku cijenu. est je slu aj da se poznata robna marka prodaje na temelju stare slave i imena, a kvalitetom zaostaje za najjeftinijim proizvodima.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

24. prosinca 2014.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Božikovina

(Ilex aquifolium) Uživaj, narode me imurski. Tko sad može prigovarati vremenu?

Ni vremenu ni ljudima nemamo što prigovoriti kad je život ovako blagodan.

Na ovom mi mjestu u naše vrtne razgovore nekako paše pri a o božikovini (Ilex aquifolium). Vrijeme izme u praznika idealno je za pogled na ovu iznimnu zimzelenu lista u iji su listovi i plodovi krasili mnoge stare blagdanske estitke.

Božikovina (božika) je dugo bila sastavni dio boži nih svetkovina (otuda joj i narodni naziv!). Zbog njezinih crvenih blistavih bobica koje sazrijevaju u prosincu, upravo u to doba kad ovako dekorativnih kontrasta ima malo, i sjajnih kožastih, zimzelenih listova, bila je lijep dekor zimskih sve anosti.

Drvo božikovine guste je gra e i tvrdo. Njime su se naši stari koristili za izradu baš svega, od klavirskih tipki do biljarskih palica. Vrsta je zašti ena Zakonom o zaštiti prirode. U našim joj je krajevima krajnja isto na granica rasprostranjenja.

Ilex je vazdazeleni grm ili nisko drvo koje naraste do 10 m.

Kora je tamnozelena, tanka, poslije prošarano

pepeljastosiva i raspucana. Listovi su prekrasni kožasti, na licu tamnozeleni, sjajni, na nali ju otvoreno zeleni. Dugi su 5 - 8 cm i široki 3 - 4,5 cm. Donji listovi imaju bodljasto nazubljen rub, a gornji su jajasti, cjelovitog ruba.

Kod božikovine svi vole plod. Tko ima plod, ima i cvijet. Svakom plodu prethodi cvijet. Ovdje muški cvjetovi imaju po etiri bijela lapa, latica i prašnika je isto etiri. Ženski cvjetovi su pojedina ni u pazušcu listova. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je crvena koštunica, veli ine graška. Sjajna je i sadržava 4 - 5 sjemenki. Stoji na peteljci dugoj 0,7 - 0,8 cm i sazrijeva u studenomu i prosincu.

Božikovina dobro podnosi orezivanje, pa se može koristiti za zimzelene živice i vrtne skulpture. Dobro podnosi rast u sjeni velikog drve a ili gra evinskih objekata. Postoje kultivari s raznim zanimljivim osobinama, sa šarenim listovima, ograni enim rastom i velikim plodovima. Zato i zbog raznoraznih drugih karakteristika Ilexi su sve traženije hortikulturne vrste.

Volite svoje boži no drvce, kao što u Ivi vole Vas!

MJESE EV SJETVENI PRIRU NIK MATTHIAS K. THUN I CHRISTINA SCHMIDT RUDT U ruci mi je 53. izdanje našeg Priru nika i za one koji se s njime prvi put upoznaju moram spomenuti našu Mariju Thun.

26. prosinca – Dan cvijeta Najbolje vrijeme za zalijevanje sobnog cvije a jesu upravo dani cvijeta.

Život za zvijezde i biljni svijet

27. prosinca – Dan cvijeta

9. velja e 1912. godine Maria Thun je prešla je most u duhovni svijet. Maria je svoj rad i odgovornost predala djeci Christini i Matthiasu jer ih je podu avala dugi niz godina. Pe at njezinom životu ipak je dalo istraživanje u inaka zvjezdanih konstelacija kojima je posvetila preko šezdeset godina svog života. Na tom svom putu slijedila je upute iz poljoprivrednog te aja koje nam je ostavio dr.

Rudolf Steiner. Iz tih uputa slijedila je rije i koje je Steiner izgovarao o tome da kozmos na biljku djeluje preko tla.

Maria je u sljede im godinama radila pokuse sa skoro svim biljkama što ih proizvodi vrtlar i seljak. U tijeku brojnih pokusa pokazalo se da biljke oblikuju etiri temeljna tipa rasta. Kada Mjesec putuje ispred zvijež a Bika, Djevice i Jarca, biljke dobiju poticaj da dobro oblikuju korijen.

Mjesec ispred Blizanaca, Vage i Vodenjaka poti e biljke na dobro oblikovanje cvjetova; Mjesec ispred Raka, Škorpiona i Riba poti e više na razvoj listova biljke. Mjesec ispred zvijež a Lava, Strijelca i Ovna poti e biljku za oblikovanje plodova. Kod prethodnih zvijež a zvijež e Lava ima posebno mjesto jer upravo sjetva na injena u vremenu kada Mjesec putuje ispred zvijež a Lava donosi najbolju kvalitetu proizvedenog sjemena. Tijekom svog života ona je radila puno pokusa s biljkama i o raznim pokusima pisat u u sljede im brojevima.

29. prosinca – Dan lista od 14 sa

Još jedan dan za njegu sobnog cvije a.

28. prosinca – Dan lista Upravo su ovi dani za planiranje što emo sija i sadi u prolje e..

Nepovoljno vrijeme uz Dan lista zbog pomr ine planeta Urana.

30. prosinca – Dan lista do 11 sa Od 12 sa biljka ploda. Ako imate vremena, ucrtajte na papir vaše gredice s kulturama koje su rasle na njima.

31. prosinca – Dan ploda S mirom u našim srcima ispra amo ovu godinu i zaželimo da nam nova godina donese bolje urode s naših polja i što manje nepogoda.

1. sije nja – Dan korijena Vrijeme do 6. sije nja još je vrijeme Sve h no i; njegujmo viziju dobre budu nos .

VRTLARICA

Matovilac Antonije Težak U našem kraju uvijek je bogat boži ni ru ak, bilo da se radi o hrani proizvedenoj doma, kupljenoj ili pak nešto skromnijoj, no pripremljenoj s puno ljubavi i ukusa. Sastavni dio tog ru ka jesu i salate. To može biti puterica, kristalka, radi , poto arka ili pak “obi ni” matovilac iz našeg vrta. Doduše, može se kupiti i na placu te u trgova kim lancima, no cijena mu je kao da listove ima od zlata. Istina, svi koji ga imaju zasa enog znaju da ga i nije lako nabrati. Mora se u ati nad njim i do desetak i više minuta kako bi se nabrala zdjela za malo ve u obitelj. No, zato on to svojim okusom i svježinom nadoknadi. Trenutno mu vrijeme

pogoduje, nema snijega, toplo je i lijepo raste pa se mogu brati pravi grmi i. Zna to i Antonija Težak iz Nedeljanca koja svoj matovilac, ali i ostalu robu, na akove koj tržnici nudi gotovo tridesetak godina.

Kako nam je rekla, matovilac se na salatu može raditi samostalno, ini je i kad se doda u krumpirovu salatu. Kako pak je pred nama blagdan, kaže, možemo upotrijebiti i malo mašte. Naime, tamnozelenim listovima matovilca doda se crveni i žuti radi , malo kolutova rotkvice, zatim kolutova poriluka i na sve to nariba se kuhani žutanjak jaja. Jednostavno, inovativno i dekorativno. (vv)

24. prosinca 2014.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZLATNI ILI MEĐIMURSKI GURMAN Sadržajna godina, etrnaesta u tre em su lje u, pri kraju je. Boži je. U Me imurju i po svem svijetu. Još nekoliko dana i eto nas na pragu 2015. Me imurje je u pozi vnom zamahu i s pravom u Novu ulazi s planovima, željama i pove anim o ekivanjima. U prve mjesece Turis ka zajednica me imurske županije prenosi važnu kampanju koja je u 2014. predstavljena pod nazivom “Najte nikaj zameri ”. Ak vnos prate, vrednuju i pomažu eno-gastro scenu Me imurja. Sli an pristup podizanju kvalitete svega iz tanjura i aše postoji i u drugim županijama, a o svijetu da i ne govorimo. Vrh vrhova kojemu teže svi koji su okrenu gostu su Michelin zvjezdice. Mjerila i detalji koji se vrednuju u doma oj kampanji su sli ni i razumno prilago eni objek vnim mogu nos ma me imurske eno-gastro scene danas. Obilaskom prve grupe restorana, u

koje je bez prethodne najave na objed ili ve eru dolazila osoba u svijetu poznata kao “Mystery Shopper”, ustanovljeno je kako su i “prilago eni” kriteriji na odre enim adresama teško dos žni. Tri su mogu nos koje e se tokom 2015.te generalno dogodi po završetku rada ocjenjiva a: Me imurje e zna koji su to restorani koji e slijede u godinu dana nosi pres žnu oznaku “Zlatni Me imurski Gurman”, koji e restorani bi ozna eni znakom “Me imurski Gurman” odnosno i dalje e djelova restorani koji ne e dobi nikakvu oznaku. U toj tre oj grupaciji e se na i restorani kojima je potreban mali napor do više vrijednosno-kvalita vne razine, ali i restorani u ijim je prostorima potreban ozbiljniji i opsežniji napor za ostvarenje poboljšanja. Na nekim su adresama potrebni materijalni zahva , ali naj eš i su i najvažniji problemi ljudske naravi

pri emu govorimo o ponekim samodopadnim vlasnicima, voditeljima odnosno konobarskom osoblju. Dosadašnja iskustva govore kako se najve e oscilacije i problemi zbivaju u kuhinji ili jednostavnije re eno - kvaka je u is nskom znanju ili neznanju s namirnicom. Odavno je znano kako su za pozi van dojam i osvajanje gosta, a osobito njegovu daljnju preporuku, naj eš e važni sitni detalji. Upravo se sitnice, kao po pravilu, podcijenjuju, ali njih je najteže pos i. Tko to razumije, taj je kralj u oku i srcu gosta. Važan je solidan eksterijer, a još više ugodan interijer.

Važna je urednost svega s im gost dolazi u dodir, osobito dobivena vrijednost za potrošeni novac, ali sasvim je sigurno kako je najvažniji imbenik u restoranu - kvaliteta jela. Izuzetno jelo samo po sebi iznu uje preporuke i vra a mnoge goste ak i u prosje no ure en prostor,

pri emu se sitni nedostaci zaboravljaju. Razo aranje iz tanjura ili aše briše preporuke, stvara revolt i vibraciju koja kreira dalekosežne štete.

Od sedam do sada ocijenjenih restorana dva su nadišla minimalnu kvotu za pres žnu oznaku “Zlatni Me imurski Gurman”. To su Mala Hiža iz Ma kovca i Tra oria Rus ca iz akovca. Zaslužne es tke! Turis ka zajednica Me imurske županije zadacima iz kampanje i misiji Mystery shoppera pristupa s poja anom odgovornoš u prema svakoj destinaciji koja e se posjetiti i ocijeni . U prvom planu je dobronamjernost i pozi vna konotacija svih koraka u kampanji kojoj je cilj podi i ponudu Me imurja na višu kvalita vnu razinu. To se ini prvenstveno zbog najzah jevnijeg, doma eg gosta, a kad on bude zadovoljan, rado e nam do i cijela Hrvatska i svijet.

Mystery shopper u restoranu Hotela “Panorama”

Prije nekoliko dana MS je posjetio restoran Hotela “Panorama” u Prelogu.

Maksimalan zbroj koji odre eni restoran može osvojiti iznosi 340 bodova.

Nakon dvosatne ve ere i boravka u restoranu gost je sumirao zapažanja i ocijenio doživljeno. Sveuku-

pan zbroj: 287 bodova. Za osvajanje znaka kvalitete “Me imurski Gurman” potrebno je prikupiti preko 199 bodova, a za prestižnu oznaku “Zlatni Me imurski Gurman” preko 289 bodova. Zbirom od 287 bodova Hotel “Panorama” je visoko, visoko

u klasi “Me imurski Gurman”. estitamo!

Tek nekih naglasaka iz službenog zapisnika: “Vanjski izgled restorana uredan. Interijer vrlo uredan, ugodan, dobra je dopuna prostrana balkon terasa s pogledom na jezero. Prihvat od strane osoblja srda an, usluga primjerena, pohvalna. Jela su (uz naglašenije oscilacije u juhama) bila kvalitetna, korektne svježine i okusa. Mesna jela vrlo ukusna. Male, ali lako popravljive zamjerke idu na ra un ravnoteže, harmonije i prezentaciju jela. Sve pohvale za desert.

Op i dojam: dobar restoran s dobrom ponudom. Može

se bez bojazni preporu ati posjeta i konzumacija.”

Slu ajnim izvla enjem iz šešira odre en je poredak posjete svim restoranima Me imurja. Sa sve ve im zanimanjem iš ekujemo nove zapisnike i

nove bodove. Ve u prvim brojevima idu e godine. itatelji, gosti, doma i-

ni: radostan vam Boži , sretna Nova i - Najte nikaj zameriti!

Projekt u organizaciji Turis ke zajednice Me imurske županije

18

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

24. prosinca 2014.

Kaj vam ne zima Dika za saku glavu toplu kapu ima Čitatelju koji prvi s novim Međimurskim novinama posjeti Dika štik poklanjamo kapu

ožić B n a t e Sr ina d o g .

5 201 i Nova

Dika Štik, Brodec 6, Vratišinec, tel: 040 866 466, mob: 098 903 5242, www.dika.hr

6UHWDQ L EODJRVORYOMHQ %RçLþ

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 19

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. prosinca 2014.

DESETLJE IMA Udruga invalida rada Me imurja u službi me usobnog pomaganja i senzibiliziranja javnosti

KAZALIŠNA DRUŽINA MERLIN do arala blagdanske dane u Gori anu

Mališani uživali u predstavi i poklonima Djeda Boži njaka U nedjelju, 21. prosinca, uo i boži no-novogodišnjih blagdana, u Gori anu je gostovala kazališna družina Merlin. Na prigodno ure enoj sceni u Domu kulture školsku djecu nižih razreda i vrti ki uzrast djece zabavili su predstavom

pod nazivom “Heidi”. Po reakcijama publike dalo se zaklju iti da su se djeca dobro zabavljala, a kako je u predstavi sudjelovao i Djed Boži njak, dobri je Djed svako dijete darivao poklonima koje je priredila Op ina Gori an. (n )

DRUŠTVO ŽENA PEKLENICA

Pekleni ke žene osigurale 180 poklona za djecu Nijedno dijete u Peklenici nije uskra eno za poklon Djeda Mraza. Za to su se i ove godine pobrinule lanice Društva žena Peklenica. Cijelu godinu sudjeluju na raznim manifestacijama na kojima peku langoše, pripremaju doma e delicije i kola e, da bi potkraj svake godine od sakupljenog novca odvojile dio za kupnju darova za djecu iz Peklenice. Zadnja nedjelja adventa redovito je rezervirana

za priredbu koju prirede tete i djeca iz podru nog vrti a Masla ak i Podru ne škole Peklenica, koju za nastup pripreme njihove u iteljice i u itelji, a vrhunac priredbe je dolazak Djeda Mraza i podjela poklona. Vrijedne pekleni ke žene priredile su 180 poklona i podijele ih djeci. Radost je uvijek neopisiva, a gužva u Društvenom domu tolika da veliki svoje mališane ekaju vani na ulazu. (BMO)

‘Kako ste?’ ili ‘Dobar dan’ našim lanovima zna i više od bilo ega Stara poslovica kaže da zdravog ovjeka svi trebaju, bolesnog nitko, pa je jedan od ciljeva Udruge svih ovih godina bio u okviru vlastitih mogu nosti i, unato svim boljkama - maksimalno koristiti društvu Udruga invalida rada Me imurske županije proslavila je ovih dana 45. obljetnicu svog djelovanja. Prigodnim se pozdravnim rije ima na po etku sve anog doga aja prisutnima obratio predsjednik Udruge Zlatko Novak te je minutom šutnje odana po ast svim pokojnim lanovima Udruge.

Prema rije ima Novaka, etrdeset i pet godina je mnogo u životu ovjeka, a kamoli u životu Udruge. - Udruga je osnovana kako bi poboljšala kvalitetu života svojih lanova, i to uklju ivanjem u razne organizacije, kao i kroz rekreativne i sportske aktivnosti, te kroz sudjelovanje na edukacijskim skupovima.

Stara poslovica kaže da zdravog ovjeka svi trebaju, bolesnog nitko, pa je jedan od ciljeva Udruge svih ovih godina bio u okviru vlastitih mogu nosti i, unato svim boljkama - maksimalno koristiti društvu. Jedna je od zadnjih takvih akcija Udruge bila

Udruga invalida rada Me imurja proslavila je svoju 45. obljetnicu rada i djelovanja

košnja ambrozije u Orehovici, pri kojoj su se lanovi osje ali itekako korisni zajednici, a u samom su mjestu ujedno primljeni veoma srda no.

Lijepa rije ili gesta zna e nam najviše Ono što je lanovima esto najpotrebnije jesu razgovor i druženje, posebno onima koji se teško kre u. A jedan “Dobar dan!” ili “Kako ste?” upravo je ono što lanovi ove Udruge

mogu o ekivati jedni od drugih, dok im najviše zna i od svih dobrih ljudi.

O samoj povijesti Udruge tijekom sve anosti ukratko je govorila jedna od osniva ica Udruge, Zora Jurišaga, a doma ini su ujedno iskoristili priliku zahvaliti na potpori Županiji, Gradu akovcu, gradovima Prelog i Mursko Središ e, kao i brojnim poduze ima i obrtima, privatnim donatorima i medijima.

Prisutnima se obratila i zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman, obe avši lanovima podršku Županije u daljnjim aktivnostima. Na 45. obljetnici djelovanja ujedno je najavljeno da sljede e godine Udruga kre e i s edukacijskim programom u sklopu kojeg e lanovi biti informati ki opismenjeni. Ve er je završila uz tradicionalnu ve eru te glazbu i ples. (n )

PO ETNA KONFERENCIJA Znanje je mo

Sto dvadeset tisu a kuna za poboljšanje života starijih osoba Društva distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec organiziralo je po etnu konferenciju projekta Znanje je mo u etvrtak, 11. prosinca u galeriji zgrade Scheier u akovcu. Rije je o projektu koji je zapo eo 6. studenoga 2014., a usmjeren je smanjenju socijalne isklju enosti i poboljšanju kvalitete života starijih osoba na podru ju Me imurske i Krapinskozagorske županije. Projekt inancira Ministarstvo socijalne politike i mladih, a vrijednost projekta je 120.000 kuna.

Projekt su predstavile predsjednica Društva Miljenka Radovi , mag. iur., voditeljica projekta Marija Radikovi , spec. publ. adm., te predsjednik Udruge invalida Donja Stubica Stjepan Klju ari ek. Miljenka Radovi na po etku je zahvalila partnerima na projektu:

Marija Radikovi , Miljenka Radovi i Stjepan Klju ari ek

Udruzi invalida Donja Stubica, Me imurskoj županiji, Centru za socijalnu skrb akovec i Op ini Podturen te suradnicima, Gradu Mursko Središ e, Op ini Štrigova i Op ini Donji Kraljevec. Voditeljica projekta Marija Radikovi napomenula je da se projektom želi sprije iti zlouporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, a u okviru toga provodit e se edukativne radionice na podru ju Me imurske i Krapinsko-zagorske županije.

Osim toga, u sjedište Društva

uvest e se i uredovni dani, i to dvaput tjedno, kako bi se omogu ilo starijim osobama da osobno do u u sjedište Društva, gdje e im se pomo i u konkretnim osobnim problemima koji se trebaju riješiti u intimi zatvorenog prostora.

Osim pravne pomo i, projektom se želi poboljšati kvaliteta života starijih osoba i u tu svrhu organizirat e se informati ke radionice, usluga prijevoza i druženje starijih osoba s mladim volonterima.

Projektom se želi informirati

starije osobe o pravima i obvezama, poboljšati društveni život, odnosno uklju iti u život zajednice, ime se pridonosi smanjenju socijalne isklju enosti.

Predsjednik Udruge invalida Donja Stubica Stjepan Klju ari ek rekao je da je i na podru ju Krapinskozagorske županije vidljiva potreba za organizacijom navedenih aktivnosti, te da udruge imaju zajedni ki cilj, a to je izme u ostalog i briga za starije osobe. Na kraju konferencije javnosti se obratila ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec Antonija Canjuga, koja je istaknula važnost upoznavanja starijih osoba s informacijama o ugovoru o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, kao i potrebi za organizacijom aktivnosti koje e im omogu iti da ostanu u svom domu u svrhu sprje avanja institucionalizacije.

24. prosinca 2014.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Cijeni se doprinos i rad udruga u zajednici

Sudionici izbora supertalenta Centra za odgoj i obrazovanje akovec

OBILJEŽEN ME UNARODNI DAN OSOBA S INVALIDITETOM Centar za odgoj i obrazovanje akovec organizirao izbor supertalenta škole

David Šimunkovi u maniri Mate Miše Kova a podigao publiku na noge!

- Ovaj je dan pun iš ekivanja, a to se vidi i po ovoj živahnoj atmosferi i uzbu enju svih. Nama stru njacima koji se bavimo ovim poslom mnogo vrijedi spoznaja kako su ova naša djeca doista dio naše zajednice te da mi živimo s gradom i grad živi s nama. - poru ila je Dragica Ben i , ravnateljica Centra PIŠE: ROBERTA RADOVI

Povodom Me unarodnog dana osoba s invaliditetom, koji se obilježava 3. prosinca, u akove kom hotelu Park održano je tradicionalno druženje djelatnika i polaznika Centra za odgoj i obrazovanje te njihovih roditelja i skrbnika. Dan pun iš ekivanja odzvanjao je natjecateljskim uzbu enjem, dje jom pjesmom i veseljem te iskrenim predstavljanjem pjeva kih, glazbenih, recitatorskih, gluma kih, plesa kih i drugih vještina polaznika. Održan je izbor za supertalent škole.

Ravnateljica Centra Dragica Ben ik tom je prigodom istaknula svekoliku potporu me imurske zajednice u organizaciji ovog programa, koji polaznicima mnogo zna i:

Pobjednik ovogodišnjeg supertalenta škole je David Šimunkovi

- Nastojimo djeci pružiti veselje. Dan organiziramo zahvaljuju i lokalnoj zajednici i tvrtkama koje daju brojne donacije. Naši polaznici dolaze iz

razli itih sredina i velikom broju djece ovo druženje u hotelu možda je i jedinstvena prilika za boravak u prostoru hotela.

Ovaj dan pun je iš ekivanja, a to se vidi i po ovoj živahnoj atmosferi i uzbu enju svih. Nama stru njacima koji se bavimo ovim poslom mnogo vrijedi spoznaja kako su ova naša djeca doista dio naše zajednice te da mi živimo s gradom i grad živi s nama.

Izbor supertalenta tek je jedan od niza aktivnosti koji Centar za odgoj i obrazovanje organizira tijekom školske godine, a sve s ciljem boljeg razumijevanja potreba i posebnosti polaznika Centra u našoj zajednici.

Publika na nogama Ocjenjiva ki sud u sastavu Dinka Žuli , pedagoginja, dr.

Narcisa Slugan, školska lije ni-

Tre i prosinca, temeljem odluke Ujedinjenih naroda, u cijelom svijetu obilježava se kao Dan osoba s invaliditetom. Tim povodom predstavnike udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom u etvrtak su primili gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova i zamjenik Romano Bogdan. Predstavnici udruga zahvalili su gradona elniku za sve što je u injeno za potrebe njihovog rada i lanova, posebno isti u i transparentan model nanciranja udruga koji se u posljednjih godinu dana provodi u Gradu, kao i redovno nanciranje preuze h obveza. - To je model koji nema gotovo nitko kod nas, - rekli su predstavnici udruga - a nama omogu uje normalno planiranje rada i ak vnos .

Gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova rekao je da po-

U plesanju je najuspješniji bio par Ines Gavran i Nenad Ignac

ca, i Josipa Murkovi budno je pratio sve izvedbe i proglasio najbolje. Prvo mjesto u pjevanju i jedan odlazak na akove ke gradske bazene kao nagradu osvojio je David Šimunkovi s pjesmom “Svi me znaju u mom zavi aju” i u maniri Miše Ko-

va a podigao prisutnu publiku na noge. Drugoplasirana u pjevanju bila je Martina Oršoš s pjesmom Doris Dragovi “Željo moja” i nagra ena je s dva dodatna sata informatike. Nataša Oršoš s pjesmom “Hajde da ludujemo” osvojila je tre e mjesto

sebno cijeni doprinos svih udruga civilnog društva na poboljšanju svih oblika javnog života u gradu, a naro ito udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom, jer esto na sebe preuzimaju neke poslove koji bi trebali bi u domeni javnih ins tucija. - Grad se trudi - nastavio je Kova - osigura dostatno financiranje za sve udruge koje imaju rezultate, a udruge osoba s invaliditetom me se sigurno mogu pohvalili. I u prora unu Grada akovca za 2015. godinu temeljem provedenoga javnog poziva osigurali smo znatna sredstva za rad vaših udruga, te vjerujem da ete uspje realizira sve što ste zacrtali.

Na primanju su bili predstavnici nekoliko udruga s našeg podru ja, a dužnosnicima su uru ili i prigodne poklone.

i jedan dodatni sat informatike kao nagradu.

U plesanju je bio najuspješniji par Ines Gavran i Nenad Ignac izvedbom romskog plesa. Drugo mjesto osvojila je plesna skupina iz PO 2. Uz pjesmu “Crno-bijeli svijet” Prljavog kazališta u ulozi vokala bio je David Bogar, a kao gitaristi nastupili su: Mario Godina, Valentino Oršoš i David Bogdan. Romskim plesom Zdenka Oršuš i Karmenka Oršuš osvojile su tre e mjesto.

U literarnoj kategoriji prvo mjesto osvojio je Vedran Oršoš iz PO 5 svojim sastavkom “Izlet u toplice”. Anamarija Oršuš iz 5. b izvo enjem recitacije “Da je meni sunce biti” osvojila je drugo mjesto. Tre e mjesto recitacijom “Prvaši i” osvojio je 1. b razred u sastavu: Milena Ignac, Tihana Kalanjoš, Teo Kerovec, Antonio Oršoš i Sebastijan Oršuš.

AMERI KA METODA za rad s djecom i odraslim osobama s teško ama

U Me imurju porast broja autizma i poreme aja u ponašanju Kako nam je kazala ravnateljica Centa Dragica Ben ik, u Me imurju se u posljednje vrijeme bilježi porast broja au zma i poreme aja u ponašanju djece te se Centar za odgoj i obrazovanje nastoji specijalizira i unaprijedi znanja svojih djelatnika i za rad s djecom s takvim problemima. Kako bi sanirali i te probleme, Centar nastoji posta regionalni lider. Tako je krajem mjeseca studenoga održana edukacija o HANDLE metodi. Edukaciju je vodio Sean Williams, HANDLE instruktor, prak ar i pomo nik ravnatelja za Europsko regionalno obrazovanje za HANDLE Ins tut iz Brightona u Velikoj Britaniji.

Edukaciju su zajedno organizirali Centar za odgoj i obrazovanje i

U redovni tretman prema HANDLE metodi zasad je uklju eno troje djece s podru ja Me imurske županije

HANDLE metoda daje jako dobre rezultate, ukoliko se redovito provodi

Udruga defektologa Me imurske županije.

Na edukaciji je sudjelovalo 28 ljudi, 10 iz Centra za odgoj i obra-

zovanje akovec, 1 iz Caritasa, 3 roditelja, 4 iz Tomislava Špoljara iz Varaždina, 2 iz Podravskog sunca iz Koprivnice, 6 iz Slovenije iz

Waldorfske škole, 2 osobe (socijalni pedagozi) iz redovne škole u Sloveniji. Edukacija se u akovcu ve jednom održala 2012. godine, kad je 1. i 2. od ukupno 4 stupnja HANDLE-a završilo osamnaest stru njaka edukacijsko-rehabilitacijskog pro la, od ega je bilo 9 djelatnika Centra za odgoj i obrazovanje akovec.

HANDLE je ameri ka metoda koja se vrlo uspješno koris u radu s djecom i odraslim osobama s teško ama, sa svrhom pos zanja maksimalnog potencijala djeteta, odnosno odrasle osobe. Navedena metoda daje jako dobre rezultate, ukoliko se redovito provodi. Edukacija je trajala tri dana, svaki dan po osam sa , a polaznici su dobili

cer kat za završena dva stupnja HANDLE-a. Licencu za tre i i etvr stupanj mogu e je dobi u okviru rezidencijalnog programa u Velikoj Britaniji. HANDLE je jednostavan, neinvazivan i osnažuju i pristup neurorazvojnim nepravilnos ma.

To je pristup u kojem se ne koriste lijekovi, ve je kreiran tako da poboljšava neurološke sustave koji stvaraju probleme u u enju ili u svakodnevnim životnim vješ nama. Neurorazvojne nepravilnos korijen su ve ine teško a. HANDLE pomaže ljudima da ostvare svoj puni potencijal uz provedbu individualiziranih programa koji sadrže naoko jednostavne, ali organizirane pokrete koji ne zah jevaju posebnu opremu za pos zanje boljeg

funkcioniranja. HANDLE radije koris rije “razli itos ” umjesto “poreme aji”, podržavaju i tako neurološku raznolikost i jedinstvenost svake individue.

Sean Williams tako er je održao radni sastanak s djelatnicima COO-a akovec, jekom kojeg su djelatnici upoznati s prakti nom primjenom terapijskih vježbi. Kao daljnji korak suradnje dogovoren je webinar, koji e se održa 22. prosinca, a kojem je cilj kon nuirano pra enje provedbe dijelova HANDLE programa s u enicima i u enicama COO-a. U redovni tretman Williamsa uklju eno je troje djece s podru ja Me imurske županije.

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

VOLIM

24. prosinca 2014.

JER…

TRGOVINA METSS-a 4 akovec

itani smo i u Varaždinu Ivana Peran Per i (36) i Dalibor Zadravec (38) iz akovca dobili su sina po imenu Ivano, ro enog 15. prosinca. Po bebu i mamu došle su ujna Dubravka te sestri ne Željka i Simona.

“Me imurske novine” itaju se i u Varaždinu. U akove koj prodavaonici METSS-a kraj Sloge zatekli smo prodava icu Danijelu Hreš iz akovca i kupca Željka Slukana iz Varaždina. Premda iz

drugog grada, Željko Slukan koji put pro ita i “Me imurske novine”. Najprije pro ita crnu kroniku, zatim sport i zatim dalje redom sve tekstove. (zv)

ADVENT U GRADU ZRINSKIH kulminirao proteklu subotu druženjem brojnih gra ana na akove koj špici

Za sat vremena nestalo dvije tisu e hot-dogova!

Gradski oci maskirani u Djedice Mrazove po astili su akov ane i njihove goste besplatnim hrenovkama i kobasicama PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Kulminacija adventskih druženja dogodila se proteklu subotu na središnjim trgovima i ulicama grada akovca, gdje je hodo astilo ak nekoliko Djedica Mrazova. To prijepodne najmarljiviji je bio Trio Djeda Mraza u sastavu gradona elnik Stjepan Kova i njegovi zamjenici Romano Bogdan i Mario Medved, koji su gra anima besplatno dijelili slasne hot-dogove i aj. Dvije tisu e hot-dogova nestalo je za sat vremena.

- Akcija je I više nego uspjela, jer smo za nešto više od sat vremena uspjeli podijeliti dvije tisu e hrenovki i kobasica. - rekao je gradona elnik Stjepan Kova . - Željeli smo se s gra anima ovaj posljednji adventski vikend zabaviti i podružiti. Svima nam treba malo više veselja, blagdanskog duha i odmaka od svakodnevnice. Velik broj ljudi koji je bio u gradu svjedo i da smo u tome uspjeli.

U slasnom hot-dogu uživale su sve generacije, pa i mališani. U podjeli su sudjelovali i djelatnici Turisti ke zajednice grada akovca

Kako su gradski oci najavili, i ova akcija vjerojatno e postati tradicionalnom te dio prepoznatljivosti našega grada. akov ani i njihovi gosti uživali su u druženju i slasnim zalogajima. Na subotnjoj špici s obitelji bila je i Mimoza Tomrecaj iz akovca, koja je pohvalila akcije, ure enje grada i manifestaciju: - Super je. Odli no, jako je lijepo. Danas smo stigli napokon na miru prošetati i do i u grad s djecom. Puno je ljudi,

Tijekom svih adventskih vikenda organizirano je niz programa u kojima su aktivno sudjelovala djeca

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

lijepo se družimo i odli no je raspoloženje.

Subota je bila i u znaku gostiju i programa iz Svetog Martina na Muri, iz kojeg je stigao i Dražen Crn ec: - Zahvaljujem Turisti koj zajednici grada akovca što je uvrstila na doga anja u adventu u akovcu i Turisti ku zajednicu Sveti Martin. Cijeli dan ispunjen je programom svetomartinskih mažoretkinja, vrti ima, pa smo malo privukli i okupili i Svetomar-

Svi ljudi dobre volje kupnjom proizvoda od raznih izlaga a ujedno su pomagali rad udruga koje skrbe za bolesne i potrebite

Humanitarnoj akciji Peci i pomozi pridružila su se brojna poznata lica iz svijeta sporta i glazbene estrade

tinš ane u akovec. Grad je lijepo popunjen, zbilja jedna prava adventska špica i bez obzira što nema snijega osje a se taj jedan blagdanski duh u gradu.

Humanitarne slastice i za ku ne ljubimce Nije izostala ni briga za potrebite. Ulica kralja Tomislava ugostila je niz promotivnih štandova izlaga a i brojnih udruga koji su nudili razne proizovode od kuhanog vina, preko rukom izra enih unukatnih predmeta do prigodnih poklona koji e razveseliti naše najmilije za boži ne blagdane. U Snježnoj kupoli organizirana je humanitarna akcija Peci i pomozi, gdje su ambasadori dobre volje i prijatelji životinja kao što su Ana i Filip Ude, Virna Hošnjak, Carla Belovari, volonterka Udruge za zaštitu ma aka “Sklonište dobrote“ akovec Damira Maruši i druge javne osobe prodaju i kola i e prikupljali pomo za životinje.

I Dražen Crn ec iz Svetog Martina na Muri humanitarno je djelovao u akciji Peci i pomozi

Turisti ka zajednica Op ine Sveti Martin akov ane je po astila pretepenom juhom i mlincima sa slaninama

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

STOTA OBLJETNICA crkvenog zbora u Prelogu MATICA HRVATSKA, OGRANAK ČAKOVEC Najavljuje deset novih knjižnih naslova u 2015. godini!

BOŽIĆNI KONCERTI Umjetnička škola “Miroslav Magdalenić” Čakovečki amateri Pjevački zbor “Josip Vrhovski”

SVIMA SRETAN BOŽIĆ I NOVA GODINA! - Svima nam treba malo više veselja, blagdanskog duha i odmaka od svakodnevnice. - poru io je ovaj simpa ni trio Djedica Mrazova.

Prepoznajete ih? Gradona elnik Stjepan Kova i njegovi zamjenici Romano Bogdan i Mario Medved uveseljavali su akov ane i njihove goste na subotnjoj špici. Pridružujemo se poruci i svima želimo sretan Boži i svako dobro u novoj godini. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

NAGRAĐUJEMO VAS! Osvojite ulaznice za koncert Jelene Rozge i Mega koncert Radia 105

2

media

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Srijeda, 24. prosinca ČAKOVEC Podroom Drink And Music Club 21.00 Dobre vibracije Cafe-bar Paladin 21.00 Ac v band

Četvrtak, 25. prosinca Podroom Drink And Music Club 21.00 Podrumarenje uz vina Jakopi i TS Kumovi

DOMAŠINEC Diskoklub Šampion 22.00 Koncert: Jelena Rozga

Petak, 26. prosinca

ŠTEFANJE U LATINORITMU

U petak u Casi Latini gostuju Ricardo Luque i prijatelji!

Casa Latina, akove ki coffee & tea house, ovaj petak, 26. prosinca pripremio je pravu glazbenu poslasticu - latinoparty. Sviraju Ricardo Luque i prijatelji, a svirka po inje u 22 sata. Posebno mjesto svijeta kave i aja, ugodan ambijent, osvježavaju a pi a te popularni latinoritmovi stvorit e ovaj petak atmosferu koja e, sigurni smo, potaknuti Me imurce na gibanje i ples. Boži u latinoritmu poklon je Case Latine svim ljubiteljima dobre kave, koktela, a ugodna atmosfera ovog kluba svakako je razlog dolaska.

ČAKOVEC Sportska dvorana II. OŠ akovec 13.00 Malonogometni turnir šest gradskih ka a Dvorana Graditeljske škole 19.00 Boži ni megakoncert Radija 105 (Maja Šuput, Kumovi...)

Cafe-bar Arcus 21.00 Boži ni rock-spektakl: koncert grupe Vatra Co e & The house CASA LATINA 21.00 Ricardo Luque Cafe-bar Paladin 21.00 BLACKOUT CREW ekipa ‘90-ih Podroom Drink And Music Club 21.00 Globus band

DOMAŠINEC Diskoklub Šampion 21.00 DJ Me ng (Miss Kaj Dee, DJ Mikac...)

Subota, 27. prosinca DONJI KRALJEVEC 17.00 Godišnji koncert Puha kog orkestra Op ine Donji Kraljevec Cafe-bar Paladin 21.00 Grupa Joy

Nedjelja, 28. prosinca Centar za kulturu kovec 17.00 SNJEŽNO KRALJEVSTVO animirana avantura 19.00 NO U MUZEJU obiteljska komi na avantura

Ricardo Luque odlu io se za vlastiti glazbeni projekt pa je tako snimio album “Plena con ianza” 2004., a 2008. svoj drugi glazbeni uradak “Emociòn”.

U koncertnim nastupima Ricarda prate vrsni glazbenici.

To je ekipa s kojom Ricardo ve dulje radi: Darko Horvat (gitara), Saša Provlekanov (Bongos), Jurica Štelma (kontrabas), Tomislav Ruklji (truba) i Julio Mikloš (klavir).

Prošlogodišnjeg nastupa na Porcijunkulovom još se uvijek sje aju posjetitelji, pogotovo pjesme “Besame Mucho”, kada gotovo nitko nije sjedio, a ni španjolski nije bio prepreka da se ne zapjeva. Živa glazba i nastupi prepuni energije te interakcija s publikom karakteristika su koncerata Ricarda Luquea i prijatelja. Ne propustite odli an latinoparty u Casi Latini.

U Murskom Središću na šetnici uz Trio present U Murskom Središ u Novu možete do ekati na šetnici uz rijeku Muru.

Za zabavu e se pobrinuti glazbeni sastav Tro present, a osim dobre glazbe zagrijat e vas kuhano vino i aj. U pono veliki vatromet.

U Sv. Martinu na Muri uz kuhano vino

Casa Latina želi vam sretan Božić!

Za sve koji Novu odlu e do ekati na Trgu sv.

Martina organizirana je podjela kuhanog vina i toplog aja, te kola a. U prvim trenucima 2015. organiziraju veliki vatromet. Do ite i priklju ite se organiziranom do eku i u veselom duhu zajedno ispratimo staru i do ejkamo novu 2015. godinu.

CAFE-BAR PALADIN

U VARAŽDINU

Radionicom u siječnju počinje nova plesna godina Cent a r z a i z vedbene umjetnosti Varaždin i ovog e sije nja organizirati plesnu radionicu kojom e otjerati postblagdansku depresiju. Od 8. do 11. sije nja u HNK-u Varaždin svakodnevno od 18 sati do 22 sata održat e se radionica plesne improvizacije “Self Design & Nevermind Centering”, pod vodstvom lanova umjetni kog kolektiva VRUM, Sanje i Tilla Frühwalda.

- Radionica e zapo eti otvaranjem i zagrijavanjem tijela, za što emo koristiti razli ite sisteme igara kroz fuziju razli itih pristupa pokretu i plesu. Niz vježbi usredoto en je na bu enje i osvještavanje potencijalnih tjelesnih mogu nosti, koncentraciju, otvaranje osjetilne razine koja uklju uje prostor, doživljeni trenutak i zajedni ki kreiranu situaciju.

Kroz kontakt tehnike koristit emo improvizaciju kao teritorij na kojem e se dogoditi neo ekivano, na kojem nepoznato najprije ovisi o suradnji s drugima. Cilj nam je otvoriti percepciju. Od rada na osobnom materijalu promatramo situacije s kompozicijskoga gledišta i stvaramo skupne

situacije. - opisuje radionicu Sanja Frühwald. Dodaje kako e se inspirirati pri ama koje e polaznici radionice donijeti iz svoje svakodnevnice.

Va r a žd in k a S a nja Frühwald koreogra kinja je, plesa ica i organizatorica, a diplomirala je na Salzburg Experimental Academy of Dance. Priznata je i nagra ivana autorica te je njezin rad predstavljen diljem Europe.

Predstavljala je Hrvatsku na Bijenalu mladih umjetnika Europe i Mediterana u Napulju te na me unarodnom koreografskom projektu Choreoram.

Dobitnica je DanceWeb stipendije u Be u te je proglašena hr-

vatskom najperspektivnijom mladom koreogra kinjom. Rezidencijalna je umjetnica u programu Fresh Tracks Europe europskoj mreži organizacija koje se bave razvojem plesa za mladu publiku. Njezina autorska predstava “Large” nagra ena je godišnjom nagradom UPUH-a za izniman doprinos razvoju suvremenog plesa u Hrvatskoj te je nominirana i za Nagradu hrvatskog glumišta.

Umjetni ka je voditeljica Dana suvremenog plesa u Varaždinu te cjelogodišnje programacije CIU-a Varaždin.

Till Frühwald ro en je u Frankfurtu na Majni, a glumu je diplomirao na Sveu ilištu

Mozarteum u Salzburgu.

Aktivan je lan Vruma kao asistent koreografa, savjetnik za scenski govor i glumu, tehni ki voditelj projekata, a od nedavno i kao izvo a te koautor projekata. Bio je stalni lan ansambla u Junges Schauspielhausu Düsseldorf, a trenutno radi kao slobodni umjetnik širom Europe. Till je od strane žirija kazališnih kriti ara proglašen za jednog od najboljih mladih glumaca u Njema koj, te je nagra en za naslovnu ulogu u predstavi “Demian - die Geschichte einer Jugend”. Predstave “Demian” i “Die bessere Wälder” nominirane su za nagradu Faust, najprestižniju njema ku kazališnu nagradu.

Radionica je namijenjena svim dobnim skupinama bez obzira na iskustvo, a kotizacija iznosi 200 kuna. Ukoliko se prijavite do 25. prosinca, dobivate boži ni popust od 50 kuna. Uplata kotizacije jedina je garancija za mjesto na radionici, stoga se za dodatne informacije o rezervacijama i pla anju obratite organizatorima na mail: contact@ vrum.hr.

Doček uz DJ-a Cobru!

Kao i ve ina ugostiteljskih objekata u centru akovca, i Paladin e organizirati uplovljavanje u Novu godinu.

Goste e zabavljati DJ Cobra. Mjesto se može rezervirati na mob. 098 347 399.

ARCUS CAFE

Domaća zabavna glazba, moderan prostor i DJ-i!

U Novu godinu možete u i i u modernom ambijentu Arcus cafea.

U gornjem dijelu goste e zabavljati bend uživo uz repertoar doma e glazbene scene te DJ-a Dapca.

U Grabi vas o ekuje NYE Special Edition by Sasha Mikac. Rezervacije su mogu e na broj 098 576 734.

24. prosinca 2014.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

3

najavite događaj na vikend@mnovine.hr DOČEK NOVE GODINE NA GRADSKIM TRGOVIMA I U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA

U Varaždinu točno u ponoć novogodišnja utrka

DOČEK NOVE GODINE NA OTVORENOM 31. prosinca AKOVEC Trg Republike TS Mejaši uz veliki vatromet PRELOG Gradski trg Grupa Oaza MURSKO SREDIŠ E Šetnica uz rijeku Muru Glazbeni sastav Trio present

U Čakovcu uz Mejaše i veliki vatromet!

Sve popularniji do ek Nove godine na glavnom gradskom trgu i ovu e godinu zasigurno privu i velik broj akov ana i žitelja Me imurja. Za

razigrani, raspjevani i rasplesani uvod u novo ljeto zaduženi su popularni varaždinski Mejaši, svima poznati i kao tamburaši u starkama. Ne e izostati hi-

tovi kao što su “Zavela me Ana”, “Zorica” ili najnoviji hit “Zapjevajmo onu našu”.

Do ek organizira Grad akovec, a najavljen je i velik vatromet.

Ono što varaždinski do ek Nove godine ini prepoznatljivim i druga ijim je ve tradicionalna me unarodna novogodišnja utrka. Utrka e to no u pono 1. sije nja 2015. krenuti s glavnoga gradskog trga - Trga kralja Tomislava, a organizirana je

za sve kategorije natjecatelja, uklju uju i i osobe s invaliditetom. Tri tisu e ili šest tisu a metara tr i se ulicama oko povijesne jezgre grada. Glazbeni dio programa organiziran je na Kapucinskom trgu, gdje e od 22 sata svirati Ex Zodiac bend.

U Prelogu uz bend Oazu U Prelogu pripremaju bogat program na otvorenom na Gradskom trgu uz veliku ponudu kuhanog vina, groga, lepinja, roštilja te ostalih delicija koje e razmaziti vaše nepce i ugrijati vas. Budite dio vatrene atmos ere koju e užariti grupa

Oaza, koja e vas zabavljati od 22 sata pa sve do ranih jutarnjih sati. Uz to, da ne zaboravimo i poseban dio ve eri, odnosno najlu e no i u godini, koju e obilježiti gost iznena enja. Kruna do eka bit e bogat vatromet to no u pono .

SVETI MARTIN NA MURI Trg svetog Mar na Podjela kuhanog vina, toplog aja i kola a DOMAŠINEC DISKOKLUB ŠAMPION Skandal bend VARAŽDIN Trg kralja Tomislava To no u pono novogodišnja utrka Kapucinski trg 22.00 Ex Zodiac bend

30. prosinca utorak AKOVEC Centar za kulturu Novogodišnji koncert Simfonijski orkestar HRT-a Zagreb: dirigent Ivan Repuši Sara Domjani (violina) Marin Maras (violina)

3. siječnja subota

U CAFE-BARU ZRINSKI otvoreni doček

DOMAŠINEC Diskoklub Šampion 22.00 Koncert: Sandra Afrika

Party cuga i otvorena vrata do jutra!

- Gdje ete biti za Novu godinu? - bit e to naj eš e pitanje koje e se uti u neobaveznim druženjima na kavici ili aju. Mogu nosti je mnogo, a svatko e izbabrati ambijent i društvo u kojemu e se najbolje osje ati. U gradu akovcu jedno od tradicionalnih mjesta do eka za

mlade je i ca e-bar Zrinski. Za do ek 2015. ovaj je kafi pripremio prigodne cijene i party cugu, gdje e se u vremenu od 20 sati do 24 sata gosti mo i zabavljati uz Jäger-colu, Schweppes-votku i Gin-tonic (svako pi e po cijeni od deset kuna), a, naravno, tu je i sva ostala standarna ponuda be-

zalkoholnih i alkoholnih pi a i napitaka. Mogu a je i rezervacija stolova (ograni en broj) s ulaskom do 22 sata. Za rezervaciju stolova potrebo je nazvati broj 099 67 77 53 (Mario). Za dobro raspoloženje svih gostiju uz ljubazno osoblje ca e-bara Zrinski bit e zadužen i DJ Alen.

HOTEL “PANORAMA” I GRADSKA KAVANA “LOVAC” Prelog

Bogata ponuda Uz gradski do ek na trgu ugostitelji e pripremiti do eke uz program u svojim objektima. Bogat program i ponudu pripremili su vam Hotel “Panorama” Pre-

log i Gradska kavana “Lovac”. Do ek Nove godine u Restoranu “Panorama”: 250 kn; do ek Nove godine u kafi u Hotela “Panorama”: 80 kn; novogodišnja ve era u

Gradskoj kavani “Lovac”: 135 kuna; novogodišnja ve era u Gradskoj kavani “Lovac” uz neograni eno pi e: 250 kuna; do ek u ca eu Kavane “Lovac”: 90 kn.

5. siječnja ponedjeljak PODROOM DRINK AND MUSIC CLUB

Izvrsna zabava uz tamburaški sastav Garestin!

Podroom i ovu godinu organizira najlu u zabavu za tradicionalni ispra aj stare i do ek nove godine. Ulaznice se prodaju po principu “tko prvi” – zato nemojte ekati zadnji trenutak. Umjesto klasi nih ulaznica, gosti dobivaju narukvice i all inclusive ponudu, a s narukvicama mogu ula-

ziti i izlaziti cijelu no .

Ulaznice su u prodaji od 1. prosinca, rezervacije su mogu e na broj 098 926 9936, putem našeg Facebook profila ili osobno, a preuzeti ih možete na šanku Podroom Drink And Music Cluba. Za nezaobravnu atmos eru zadužen je tamburaški sastav Garestin.

AKOVEC Arcus cafe 21.00 Veliki koncert Gustafa NEDELIŠ E Dvorana MESAP-a 20.00 Halid Bešli & Mejaši

18. siječnja nedjelja Mursko Središ e Vincekov pohod

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STOTA OBLJETNICA CRKVENOG ZBORA U PRELOGU

Monografija kao očuvanje tradicije preloškoga liturgijskog pjevanja Tajnik Tomo Blažeka i predsjednik Ivan Pranji najavljuju dinami nu nakladni ku djelatnost Ogranka i u 2015. godini

MATICA HRVATSKA, OGRANAK ČAKOVEC

Deset knjižnih naslova u 2015. godini!

U prostor u Mat ice hrvatske, Ogranak akovec, u srijedu, 18. prosinca predsjednik Ogranka Ivan Pranji i tajnik Tomo Blažeka predstavili su sažetak ovogodišnjih programskih ostvarenja te plana djelovanja za sljede u godinu. Kako su tiskanje knjiga i briga za književnu rije najvažnije misije Matice, akove ki Ogranak može se pohvaliti agilnoš u u tiskanju novih izdanja. Tako je ove godine izdano ak šest izdanja, i to: “Hrvatske pu ke popijevke iz 1916. i 1920.”, koje je sabrao Vinko Žganec, “Zbornik radova 2014.”

Vinka Kosa, zatim “Iz pepela akove ke sinagoge - Životopis Eve Schwarz” autora Branimira Bunjca, putopis “Putovima gornjeg Me imurja” Franje Martineza te tre a zbirka pjesama Danijela Kralja “Vrijeme je za snove” i na kraju “Hrvatski kajkavski kolendar 2015.”.

Nakladni ki plan za 2015. predvi a tisak ak deset naslova: Sanja Nik evi : “Me imurska pu ka drama”, Vlatka Dujmovi : “Priru nik za katehetiku”,

Vinko Žganec: “Hrvatske pu ke popijevke iz Me imurja (1. sv. - 1916., 2. sv.

1920., pretisak s dopunama), uro Bel: “Zebrane misli”, Vladimir Mesari : “Refleksije o me imurskoj svakodnevici”, doc. dr. sc.

Darinka Kiš-Novak: “Aluvijalni potoci na podru ju Me imurja - ekološka obilježja”, Vinko Kos: “Sabrana djela; knjiga 2., Aleksandra Li anin: “Eva pani na hir”, Krešimir Pavlic: “Ispiranje zlata na Dravi”, “Hrvatski kajkavski kolendar za 2016.” i entogra ska knjiga koju pripremaju Lidija Bajuk i pro . Kata i .

Uz nakladni ku djelatnost, i za 2015. najavljene su tako er aktivnosti vezane uz obilježavanje zna ajnijih obljetnica doga aja i osoba, tribine, obilježavanje Mjeseca Matice hrvatske i Mjeseca hrvatske knjige, nabave znanstvene literature i asopisa te druge aktivnosti u skladu s financijskim mogu nostima Ogranka.

Me imurska županija osigurala je sredstva u iznosu od 60.000 kuna za potporu rada Matice u 2015. godini. (rr)

FOTO: MARIO NARANĐA

U

Prelogu je tre u nedjelju došaš a, 14. prosinca predstavljena Monografija posve ena stotoj obljetnici crkvenog zbora preloške Župe sv. Jakoba st., koja je prire ena u svjetlu tradicije tamošnjega liturgijskog pjevanja. Monografiju su u župnoj crkvi sv. Jakoba predstavili njezini urednici Vlado Mihaljevi Kantor i preloški župnik, pre . Antun Hoblaj, te recenzent mo. Miroslav Martinjak, a obratili su se i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak i preloški gradona elnik Ljubomir Kolarek. Predstavljanje je oboga eno nastupom samih župnih zborova i sastava koji su uz orguljašku pratnju mo. An elka Igreca, sina preloške župe, potvrdili veliko bogatstvo crkvene glazbe koje pomno i predano njeguju svi naraštaji župne zajednice.

S nekoliko izabranih duhovnih skladbi i starih popijevki nastupili su mješoviti crkveni zbor preloške Župe, dje ji zbor Ribari svetog Jakoba i vokalnoinstrumentalni sastav mladih Agnus.

Djelo ima duboku vjersku i kulturnu dimenziju O Monografiji, koju je izdala Župa sv. Jakoba st. u Prelogu, govorio je recenzent mo. Miroslav Martinjak, koji je istaknuo kako je u njoj predo eno minulih sto godina glazbene aktivnosti u službi liturgije, molitve, sabranosti i meditacije. Premda je u zbirku nota i sje anja najteže bilo zapisati nevidljivu ljubav, unutarnji zanos i gotovo ushi enje koje

Autor Monogra je Vlado Mihaljevi Kantor

su njegovale generacije zboraša, ne štede i sebe i svoje slobodno vrijeme, ova knjiga nesumnjivo je svjedok te njihove ljubavi i nesebi nog darivanja svoje župne zajednice iji su lanovi duhovno rasli i uz crkveno pjevanje. Naglasio je kako je kroz sto godina njihova glazba doista bila u službi evangelizacije, posve enja vjernika i rasta u vjeri, dodavši da djelo ima ponajprije duboku vjersku dimenziju, a potom i kulturnu.

Autor monografije Vlado Mihaljevi Kantor predstavio je djelo koje se sastoji od dvije cjeline. U prvom se nalazi povijesni prikaz djelovanja crkvenog zbora kroz teških i izazovnih sto godina, budu i da su to bila razdoblja nekoliko ratova, politi kih režima, ma arizacije Me imurja i ateisti kog komunizma. Iako župni zapisi bilježe rad kantora u preloškoj Župi još u 17. stolje u što potvr uje višestoljetnu tradiciju pu kog i zbornog pjevanja u toj župi, službeni

(dokumentirani) po etak zborskog pjevanja bilježi se od zapisa tada sve enika i velikog muzikologa dr. Vinka Žganca u glasilu za crkvenu glazbu “Sv. Cecilija” iz 1914. godine. Zapis prvi put spominje crkveni zbor u Prelogu, koji je sudjelovao u cecilijanskom pokretu i osvješ ivao potrebu liturgijskog pjevanja na materinjem jeziku, nasuprot nasilnoj ma arizaciji koja se željela provesti i preko crkvene glazbe.

Preloška pjesmarica još uvijek nije pronađena Crkvenu glazbu u me imurskim župama, pa tako i u preloškoj, obilježile su me imurske popijevke koje su u zbirkama prikupili muzikolozi Vinko Žganec i Miroslav Vuk Croata. Me u tim zbirkama zasigurno je i Preloška pjesmarica, koja još uvijek nije prona ena, ali se sa sigurnoš u zna da je postojala. Poseban doprinos Monografiji i ponajprije o uvanju tradicije

ŽGANČEVI ZAPISI - sjećanje na baštinu dr. Vinka Žganca u Vratišincu

Stavljanjem pjesme u prvi plan mnogim skoro zaboravljenim pjesmama vraćen život Prošlo je 38 godina od smrti dr. Vinka Žganca, akademika i etnomuzikologa te ovjeka koji je uz pomo zapisa me imurskih narodnih popijevki dokazao da Me imurje pripada Hrvatskoj, kada su se nakon Prvoga svjetskog rata prekrajale granice i miješale politi ke karte. Vratišinec neizmjerno voli svog velikana. Po njemu naziv nosi osnovna škola i tamošnje kulturno-umjetni ko društvo Ispred stare crkvice, a u neposrednoj blizini rodne ku e dr. Vinka Žganca u Vratišincu nalazi se i njegova bista.

Unatrag nekoliko godina, radi o uvanja vrijedne baštine koju

je dr. Vinko Žganec skupio, KUD “Dr. Vinko Žganec”, na ijem je elu Mario Šari , osmislio je mani estaciju Žgan evi zapisi, upravo s ciljem da se narodne pjesme iz prebogate me imurske baštine iz njegovih zapisa ne zaborave. I uspjeli su u tome, jer je prije toga me imurska tradicija uglavnom po ivala na olklornim plesovima, pri emu je pjevanje bilo popratni element nastupa olkloraša, a pjevanje me imurskih pjesama svodilo se na njih nekoliko, vezanih uz me imurske plesove i kola.

Novi koncept o uvanja narodne baštine upravo je me i-

mursku pjesmu stavio u prvi plan. im je to u injeno, mnoge pjesme izronile su na svjetlo dana. To je važno zbog toga što malo ljudi zna itati notne zapise i ako se pjesma ne prenosi

na nove generacije pjevanjem -ona odlazi u zaborav. Smotrom Žgan evih zapisa, koja njeguje pjevanje me imurskih pjesama, pjesma živi bilo kroz

izvorno pjevanje, bilo kroz interpretacije.

Na ovogodišnjoj smotri u Vratišincu nastupilo je etrnaest izvo a a vokalnih skupina i pojedina nih solista. Karakteri-

preloškoga liturgijskog pjevanja dale su pjesmarice starih doma ih zboraša, Jelene Horvat te Pavla i Bolte Mikeca, koji su zabilježili prelošku tradiciju.

Stoljetno djelovanje obilježili su župni kantori, me u kojima se posebno isti e Marija Krušelj, koja je službu kantorice preuzela 1948. godine i vršila je sve do 1996. u Prelogu i do smrti 2004. u rodnom Cirkovljanu, filijali preloške Župe. Dala je nemjerljiv doprinos o uvanju crkvene pu ke me imurske popijevke, a njezin rad na duhovnoj glazbi danas nastavlja i njezin unuk mo. An elko Igrec, voditelj Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije i katedralni orguljaš i zborovo a, koji je pružio zna ajnu suradnju u realizaciji Monografije. I dok prvi dio donosi povijesni prikaz župnog zbora i prikaz preloške tradicije pjevanja kroz dostupne pjesmarice, drugi dio monografije predstavlja župne zborove i njihove nastupe na mnogobrojnim crkvenim i društvenim doga anjima.

Varaždinski biskup, mons.

Josip Mrzljak, u svojoj je estitki zboru napomenuo kako je kroz proteklih sto godina uvao identitet ove župne zajednice, i katoli ki i hrvatski, osobito u teškim i burnim razdobljima kroz koja su prolazili Me imurje i cijela Hrvatska.

Uz estitke prigodom jubileja darovao je zboru plaketu Varaždinske biskupije s likovima biskupijskih zaštitnika, sv. Marka Križev anina i bl.

Alojzija Stepinca, koju je u ime zbora primila njegova današnja voditeljica Jasminka Pervan. estitke zboru uputio je i gradona elnik Ljubomir Kolarek. (Jasminka Bakoš-Kocijan)

stika ove smotre bio je i interes mla ih izvo a a za nastup, što osigurava kontinuitet prenošenja baštine na nove generacije.

Nastupile su vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec, Mješovita vokalna skupina KUD-a “Katruže” Ivanovec, Tajana Toplek iz Žiškovca, Zbor Gimnazije J. Slavenskog iz akovec, Ženska vokalna skupina KUD-a Žiškovec, dje ji duet u sastavu Ana Pintari i Samuel Šari iz OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec, KUU Zasadbreg, KUD “Dr. Vinko Žganec”, etnoduet Gordana Lach i Željko Grahovec, ženska vokalna skupina Sveti Marko, koja je dio župnog zbora, Anita Fu ko, muška vokalna skupina Sveti Juraj na Bregu, Lea Šprajc i Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliš e.

Najbolje u ovogodišnjoj mani estaciji je to što je pokazala rast kvalitetom i raznolikoš u, što privla i nove izvo a e.

(BMO)

24. prosinca 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

NOVI SINGL

CENTAR ZA KULTURU: BOŽIĆNI KONCERT

Igor Baksa objavio pjesmu “Božić boli me”

Finale koncerta uz Gradski pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” i Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan-Stipi ”

150 čakovečkih amatera uvelo nas u božićno raspoloženje!

Gradski puha ki orkestar, Big band akovec, Dixieland band akovec, Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan-S pi ” i Gradski pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” tradicionalnim boži nim koncertom u Centru za kulturu uveli su akove ku publiku u blagdansko raspoloženje. Centrom za kulturu odzvanjale su dobre vibracije. Interes publike za boži ni koncert iz godine u godinu bilježi sve ve i odaziv, tako da je i

ovogodišnja tradicionalna priredba akove kih amatera ispunila dvoranu do posljednjeg mjesta.

Koncert je otvorio Gradski puha ki orkestar koji e sljede e godine obilježi zna ajnu obljetnicu – 120 godina djelovanja, kako nam je kazao voditelj orkestra Ivan Belovari. Nakon puha kog orkestra na scenu su izašli redom Big band akovec uz vodstvo Filipa Horvata i Dixiland band akovec koji je

izveo boži ne pjesme u aranžmanu Ladislava Varge. Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan-S pi ”(dirigent Boris Novak) i Gradski pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” (dirigent Senka Bašek-Šamec) nakon pojedina nih kolaža pjesama u zajedni koj suradnji za kraj koncerta izveli su nekoliko tema i nezaobilaznu boži nu temu “Narodi nam se Kralj nebeski“. Publika je uživala u nizu boži nih glazbenih djela hrvatskih i

svjetskih skladatelja, a Igor Baksa je u sklopu koncerta predstavio i svoj novi singl “Boži boli me”, koji je izveo u suradnji s Big bandom akovec. Moderator ve eri bio je Dejan Buva , koji je interpre rao i tri pjesme lanica Gradskoga pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski”: Ane Horvat, Petrane Sambolek i Kris ne Štebih. Efektnu boži nu scenogra ju potpisuje Priska Kul ar.

(Roberta Radovi )

BOŽIĆNA PRODUKCIJA UMJETNIČKE ŠKOLE “MIROSLAV MAGDALENIĆ”

Najviše vole svirati, pjevati i plesati balet - Pokazali smo ono što najviše volimo radi , ono u emu uživamo i emu su nas naši u itelji pou ili.

- poru ili su uz boži nu i novogodišnju es tku u enici Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” na boži noj produkciji škole koja je održana u utorak, 16. prosinca.

Dvorana Centra za kulturu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta jer brojni su roditelji, bake i djedovi, bra e i sestre te prijatelji mladih umjetnika došli vidje umješnost sviranja, pjevanja ili baletnog ple-

Kvintet saksofona izveo je temu “O kakva je to svjetlost”

PRELOŠKI ZBOROVI na svetoj misi i koncertu u Lendavi

Preločanci u Prekmurje donijeli blagdansko veselje!

U lendavskoj crkvi svete Katarine održana je tradicionalna priredba desetu godinu zaredom.

Iz Preloga je s gao autobus s pedesetak lanova dvaju preloških zborova. Prije svete mise gosti iz Preloga razgledali su crkvu, župni dvor, nove orgulje i novoobnovljeni barokni oltar. Misno slavlje predvodio je pre asni župnik iz Preloga Antun Hoblaj, u prisustvu doma eg župnika Mar na Dolami a, u prepunoj crkvi na redovnoj subotnjoj

misi za djecu i obitelji. U znakovitoj i pou noj propovijedi pre asni župnik Antun Hoblaj ukazao je na potrebu zajedništva u obitelji i me u narodima. Nakon mise zborovi su se premjestili s kora i zapo eli koncert ispred oltara crkve.

Prvi se predstavio Pjeva ki zbor Grada Preloga s nekoliko me imurskih pjesama. Ivanka Novak iz Književnog kruga Prelog recitacijom “Slike mog grada” provela je sve prisutne kroz znamenitos

i doga anja u Prelogu. Ženski pjeva ki zbor Udruge umirovljenika Grada Preloga izveo je potom dvije poznate me imurske pjesme: “Me imurje, kak si lepo zeleno” i “Mura, Mura”. Recitacija Marije Bermanec na kajkavskom narje ju sjetno je vratila sve prisutne u sretne dane bezbrižnog i veselog dje njstva. Drugi dio koncerta bio je posve en boži nim pjesmama.

Oba zbora pokazala su krasne glasovne mogu nosti, dobru uvjež-

sanja polaznika Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ”. Na sceni koju su oboga li prigodni boži ni svjetlosni efekti mladi su glazbeni talenti kroz osamnaest to aka boži ne tema ke predstavili svoja umjetni ka pos gnu a i vješ ne za koje su ih pripremili Vedrana Fabac, Vjeran Vidovi , Marko Žerjav, Nada Varga, Ljubica Crn ec, Danica Ljubi , Petra Horvat, Nataša Bra ko, Dubravka Balent, Senka Bašek-Šamec, Mario Jagec, Antun Horvat, Igor Hrustek, Ivana Brez Murk i Natalija Niki na. I izvo a i i u enici zavrijedili su i više nego ocjenu odli an, a publika je njihov trud nagra ivala iskrenim pljeskom. Program su vodile u enice Vinka Siladi i Mar na Roža, a tekst za boži nu produkcije Škole pripremio je Dejan Buva . (Roberta Radovi ) banost te radost pjevanja pod umjetni kim vodstvom voditeljice oba zbora Ljubice Crn ec i s orguljaškom pratnjom Tene Glavak. Voditelj programa bio je Željko Soka .

Pozdravne rije i u ime organizatora, Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje”, upu o je predsjednik Društva anino Kutnjak, koji je zahvalio svojim Prelo ancima na dolasku u Lendavu, poklonjenoj svetoj misi te prekrasnom koncertu koji je maloj hrvatskoj zajednici u Prekmurju donio puno radosti,veselja i ponosa u predblagdansko vrijeme. Druženje se nastavilo u dvorani župnog dvora uz podravne govore u ime Ob ine Lendave zamjenika lendavskog župana Stanislava Gjerkeša te Željka Soka a u ime Grada Preloga. ( k)

Gost tradicionalnoga boži nog koncerta akove kih amatera bio je Igor Baksa. Zajedno s Big bandom izveo je novu pjesmu “Boži boli me” koju pra i videospot, a o kojemu govori: - Ideju za spot dala mi je kolegica Marija Kolb, mlada zagreba ka glumica. Razvijaju i ideju dalje, bio sam inspiriran Charliem Chaplinom, kojeg u zadnje vrijeme dosta gledam, a on je i glumac i redatelj i skladatelj svojih lmova, isto kao i ja na ovom spotu.

Zna i, u skladu s usamljeni kim š hom iz pjesme, spot je snimljen za nula kuna, ak je i odijelo posu eno. Zahvaljujem Pu kom otvorenom u ilištu Velike Gorice na ustupljenoj kazališnoj dvorani Galženica Scene Gorica, Marti i Vinku što su mi pomogli, gospodi-

nu koji mi je posudio odijelo i njegovoj pizzeriji Kaktus u Velikoj Gorici. Najve a zahvala ide de kima iz Octoberlight studija i Big banda akovec koji su pjesmu snimili, jer, na kraju krajeva, bez njih ne bi bilo ni ovako dobre pjesme, a ni spota.

U VARAŽDINSKOJ KATEDRALI

Tonsko snimanje pjesme “Moje drago serce” U varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije ovih je dana odra eno tonsko snimanje pjesme Enesa Kiševi a “Moje drago serce”, koju je uglazbio legendarni hrvatski skladatelj Ljubo Kuntari . Snimanju su prisustvovali autor pjesme Enes Kiševi , filozof Sead Ali , operni umjetnik Armando Puklavec, mlada me imurska kantautorica Lea Šprajc te predsjednik Bratovš ne Zlatko Bacinger. Za orguljama je sjedio varaždinski skladatelj, dirigent i katedralni orguljaš An elko Igrec, tonskim pultom rukovodio

je glazbeni producent Vladimir Gotal, a Zborom “Josip Štolcer Slavenski” dirigen ca i umjetni ka voditeljica Senka Bašek-Šamec.

Nakon knjige “Moje drago serce” sada e se taj neprocjenjivi dokument široj javnos otkri i kroz glazbu te me doprije do srca onih ljudi koji povijest intenzivnije osje aju glazbom nego rije ima i knjigom. Snimljeni notni zapis upu uje se u Zagreb na dodatnu obradu, a potom slijedi umnožavanje CD-a i prodaja u kompletu s drugim izdanjem knjige “Moje drago serce”.

KUD MIHOVLJAN

Gostovanje na božićnom koncertu u Odri Na poziv KUD-a “Mladost” iz Odre KUD Mihovljan je 13. prosinca 2014. spletom plesova i pjesama iz Me imurja sudjelovao na tradicionalnom boži nom koncertu u Odri. Dvorana tamošnjega Društvenog doma bila je ispunjena do zadnjeg mjesta, a publika oduševljena izvedbom spletova plesova i pjesama iz Me imurja, koje su izveli folkloraši i tamburaši KUD-a Mihovljan.

Tim je nastupom KUD Mihovljan

nastavio predstavljanje narodnih obi aja svog mjesta i grada akovca diljem Lijepe Naše i šire. lanovi KUD-a Mihovljan kao poklon doma inima uvijek nose radove doma ih majstora, te su ovom prilikom kao poklon u Odru odnijeli glinenu posudu Lon arstva Magdaleni iz Mihovljana, dok je predsjednik MO-a Mihovljan Josip Jezernik predstavnicima KUD-ova koji su nastupali podijelio Monogra ju Mihovljana.

6

media

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1006

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 1005. Međimurskih novina je Bojana Ban iz Čakovca (Emma Chase: “Zapleteni”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Liane Moriarty: “Suprugova tajna” Koja je to njegova najskrivenija tajna? Svi u sebi krijemo tajne, ali nitko ovakvu!

Majka troje djece i John-Paulova supruga Cecilia na tavanu pronalazi staru omotnicu. Rukopisom njezina supruga piše: Otvori samo u slu aju moje smr . Otvara ga iz zna želje i vrijeme stane. John-Paul u pismu priznaje strašnu pogrešku koja bi, kada

bi se otkrila, uniš la njihovu obitelj, kao i živote drugih. Cecilia želi ispravno postupiti, ali ispravno prema komu? Ako zaštiti svoju obitelj ne govore i ništa, is na e je izjeda . No ako otkrije suprugovu tajnu, povrijedit e one koje najviše voli...

Jamie Oliver: “Štedite s Jamiejem” Zahvaljuju i Jamieju, otkrit ete kako planirati kupovinu, pametno kupovati i manje trošiti! “Budu i da je sve više ljudi pod sve ve im inancijskim pritiskom, jasno i glasno su mi objavili da im treba pomo pri kuhanju ukusnih, hranjivih obroka s ograni enim budžetom, pa mogu re i da je ova knjiga nastala zbog želja itatelja! Knjiga ‘Štedite s Jamiejem’ sadrži moje znanje i vještine kuhanja koje e vam pomo i bolje birati, ekonomi no i e ikasno kupovati, dobiti najviše od sastojaka koje koristite, uštedjeti vrijeme i sprije iti nepotrebno bacanje hrane. No, tu nema kompromisa – okusi su fantasti ni, hrana za utjehu e vas istinski usre iti, a obroci su šareni i optimisti ni.”

Jamie Oliver jedan je od n jpozn t ijih br it nsk ih k uh r . St vor io je imidž “m l d i u t r aper ic a m a r zb rušene kose z šted-

BELETRISTIKA Jorge Bucay: Put susreta Marco Guimar es: Moj i ja Hunter S. Thompson: Strah i požuda u New Yorku

PUBLICISTIKA

njakom”, pozn t je pod n dimkom Goli kuh r, koji je dobio po n zivu popul rne TV serije kulin rskih specij litet

“Goli r u k ”. Ov j ml di milijunaš (procjenjuje se n 65 milijun funti) svoju popul rnost usmjerio je i n

popul riz ciju zdr ve prehr ne ml dih i pripremu org nske hr ne u školskim k ntin m

u Velikoj Brit niji. Upr vo ov

kcij doprinijel je d g K n l 4 progl si n jinspir tivnijom

Jamie Oliver: Štedite s Jamiejem Iaia Caputo: Zašto muškarci šute Antun Vuji : Hrvatska i ljevica politi kom igurom 2005. godine, k d je d leko iz njeg

ost o Tony Blair. Po eo je kuhati u obiteljskom pubu k d

je im o os m godin . R dio je s n jve im brit nskim kuh rim , k o što su Antonio Carluccio, Rose Gray, Ruth Rogers iz River cafea. Vodi restor n Fifteen u Londonu.

ALBUM TJEDNA

Maria Semple: “Kamo si otišla, Bernadette?”

“Kamo si o šla, Bernade e?” roman je koji tjera na itanje, neodoljivo je napisan, duboko potresan; to je pri a o geniju koji ne zna prona i svoje mjesto, pri a o položaju majke i k eri u ovome svijetu.

Bernade e Fox na zlu je glasu. Za Elgieja Brancha, udo od djeteta zaposleno u Microso u, ona je urnebesna, lako zapaljiva, nadarena, nesre ena supruga. Za druge maj-

KNJIŽARA “LJEVAK”

Lesley Garner: "Životne pouke" "Napisala sam ovu knjigu kako bih vas razvedrila, potakla, prosvijetlila i unijela radost u vaš život. Ona sadrži ono najbolje što sam otkrila kroz rad na sebi o tome kako živjeti ispunjeniji život, a zasnovana je i na brojnim iskustvima ljudi koji su mi se obra li za pomo . Kroz sve njihove dvojbe provla i se nekoliko klju nih pitanja: Tko sam ja? Što mi je initi s vlastitim životom? S kime bih to trebao ini ? Što sam krivo u inio? I što mi je sada initi? Ukoliko se i sami pitate neka od ovih pitanja, odgovore ete možda prona i upravo u ovoj knjizi."

Lesley Garner, kolumnistica koja objavljuje tekstove u britanskim novinama "The Daily Telegraph" i asopisu "Easy Living".

TOP LISTE HR AKOVEC

ke, koje se okupljaju ispred škole dovoze i i odvoze i svoju djecu, ona je prava opasnost za okolinu.

Za arhitektonske stru njake ona je revolucionarna arhitek ca. Za petnaestogodišnju Bee ona je najbolja prijateljica i, sasvim jednostavno, mama. Ali, Bernade e odjednom nestane. A Bee mora krenuti na putovanje do kraja svijeta kako bi je pronašla.

FORMULA 13 1. New York City - LENNY KRAVITZ 2. Hands - MACY GRAY 3. In The Heat Of The Moment - NOEL GALLAGHER’S HIGH FLYING BIRDS 4. Ink - COLDPLAY 5. Let Me In Your Heart Again - QUEEN 6. Therapy - MARY J BLIGE 7. Do They Know It’s Christmas - BAND AID 30 8. Wake Me Up - GARETH MALONE’S ALL STAR CHOIR

Urban & 4: “Mamut” Ako sam se još nedavno zafrkavao da Urban baštini afektirani egocentri ni elektronski sevdah (ni ije pjevanje osobne zamjenice prvog lica jednine ne zvu i tako duboko i “zna ajno”), Damir Urban na najbolji mi je na in mamutski za epio usta! Poput Marvina Gayea na “Here, My Dear”, Urbanova etvorka na albumu “Mamut” svira hipnoti ke ritmove i naizgled nedokuhane electro-souljazz-dionice koje kao da su baš u ovom trenutku smišljene, a sam Urban radi nešto izme u pjevanja i recitiranja te poput kvalitetnoga karakternog glumca uspijeva opisati raspad ljubavne veze u kojem se sva o ekivanja i vjerovanja u zajedni ku budu nost lome poput šansi za Dinamovo prolje e u Europi.

I Gaye i Urban uspješno poniru u psihu jednog i drugog partnera, prikazuju uništavanje iluzija u vezi i bez patetike i op ih mjesta prikazuju ljude spremne na davanje ak i onda kad nemaju što dati. Urban je uspio u tome da on i bend zvu e pomalo raštimano, razvaljeno, no u do aravanju emocije izuzetno fokusirano. Umjesto gustih slojeva zvuka Urban i etvorica (Marco Bradaschia, Sandi Bratonja, Luka Toman, Saša Markovski) dozvoljavaju da se osjeti njihova kemija i, što je još važnije, tišina izme u instrumentalnih dionica.

“Dva metra (balada o vojniku)” (koja zvu i kao da je napisana za Massima Savi a), “Pri i mi bliže”, “Gluposti u dvoje” jedva ekaju da dobi-

ju svoje mjesto u koncertnima listama, gdje e redovito biti pjevane s publikom (šifra: Mišo Kova ). Iako je i prije imao sjajne pjesme i dobre albume, ovo je posebna plo a u Urbanovoj diskogra iji nakon koje vrlo vjerojatno ništa ne e biti isto. Ambijentalna i nepotrebna “Venecija tone” i hermeti ka “Pasolini “ (teško je prihvatiti stih “Bog te je u inio lijepom, a ja u te u initi mrtvom”, koji se doima isforsiranim) ne uspijevaju zadržati umjetni ku dojmljivost ostatka plo e.

“Mamut” je poput mamuta tematski teška plo a kakvu može napraviti samo umjetni ki posve sazreo autor koji je posve svjestan konteksta, okolnosti i koji ne živi na lovorikama. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

9. Run - NICOLE SCHERZINGER 10. Have Yourself A Merry Little Christmas - SAM SMITH 11. From Eden - HOZIER 12. Hands - MACY GRAY 13. Uptown Funk - MARK RONSON ft.

BRUNO MARS 14. Lips Are Movin MEGHAN TRAINOR 15. Do They Know It’s Christmas - BAND AID 30

RADIO 1 Top Hit List 1. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara Zapjevajmo onu našu 2. U ITELJICE - Nisam ja tvoja u iteljica 3. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 4. SEVERINA & Saša Mati - More tuge 5. VATRA - Saturn 6. PSIHOMODO POP - Ona ludo pati 7. ŽELJKO JOKSIMOVI & TONY CETINSKI - Zabluda 8. NINA BADRI - Vjetrenja e 9. GRETTA - Sre a 10. BORIS NOVKOVI - Još sam uvijek tvoj 11. BOSUTSKI BE ARI - Budi tu 12. KLAPA RIŠPET - Bila si voljena 13. BARUNI - Ima nešto i u ljubavi 14. PAVEL - Ljubav stolje a 15. NENO BELAN - Jer je pjesma dio nas

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

četvrtak, 25. 12.

REGIONALNI KLUB IPA MEĐIMURJE

18.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura

20.00 EGZODUS: BOGOVI I KRALJEVI povijesni spektakl

petak, 26. 12.

BALETNI SPEKTAKLI U CENTRU ZA KULTURU ČAKOVEC

18.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura

Balet u kinu započinje “Bajaderom” 15. siječnja Najve e i najpozna je rusko kazalište u novoj 2015. na velikim ekranima nudi veli anstvene baletne klasike.

U ovaj je projekt uklju en i Centar za kulturu akovec s e ri iznimne baletne predstave u proljetnoj sezoni: “Bajadera” (15. 1.), “Labu e jezero” (15. 2.), “Romeo i Julija” (8. 3.) i “Ivan Grozni” (31. 5.). U kazališnom ugo aju na velikom e se platnu projicira baletni spektakli u vrhunskim izvedbama prvaka, solista i baletnog ansambla ruskoga Akademskog državnog teatra “Boljšoj” u Moskvi.

“Bajadera” e se prikaza u etvrtak, 15. sije nja u 19 sa (trajanje: 165 minuta; glazba: Ludwig Minkus; libretto: Marius Petipa & Sergei Khudekov, originalna koreografija: Marius Pe pa; nova verzija: Yuri Grigorovich). Prekrasna plesa ica Nikiya i ratnik Solor u tajnos se sastaju, zaklinju i se na vje nu vjernost. Ipak, Visoki Sve enik, koji je tako er zaljubljen u Nikiyu, uje ih. “La Bayadère” (naziv se odnosi na indijsku egzo nu plesa icu) klju no je djelo klasi nog repertoara, a ovdje se radi o veli anstvenoj produkciji. Pri a o nemogu oj ljubavi Nikiye i Solora smještena je u raskošnu, tajanstvenu Indiju. Koreogra ja Mariusa Pe pe, ovdje u novoj scenskoj verziji Jurija Grigorevi a, izuzetna je; scena poznata kao Kraljevstvo sjena jedna je od najslavnijih u povijesti baleta. Prvakinje baleta Svetlana Zakharova i Maria Alexandrova unose život u likove ovoga roman nog baleta.

20.00 EGZODUS: BOGOVI I KRALJEVI povijesni spektakl

subota, 27. 12.

Policijski klub IPA Me imurje na adventskom izletu u Grazu PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

IPA Regionalni klub Me imurje – akovec najstariji je regionalni klub u Republici Hrvatskoj, a može se podi i i brojnim ak vnos ma koje organizira jekom godine. U udrugu je u lanjeno dvjesto njak lanova, a broj lanova u Me imurju raste, kao i na nacionalnoj razini. Klub jekom godine organizira niz aktivnosti s ciljem povezivanja lanova i druženja s drugim hrvatskim IPA klubovima i IPA klubovima iz me unarodnog okruženja. Me imurski policajci posebice se is u u sportskim ak vnos ma kao što su streljaštvo, nogomet i sportski ribolov. Ove je godine IPA Me imurje s IPA-om Varaždin organizirala i sportsko-rekrea vnu manifesaciju IPA Ironman, koja je izazvala velik interes lanova. Tijekom godine organizira se i niz eduktivnih izleta, a upravo jedan takav

Kako slobodno vrijeme provode međimurski policajci? ostvaren je i u ovo adventsko vrijeme – izlet na advent u Grazu.

Me imurski policajci tako su u subotu, 13. prosinca uz turis ko vo enje izleta licenciranog vodi a Brankice Vlahek Ivek doživjeli dio boži ne arolije s austrijskim

U samom središtu Graza nalaze se i atraktivne ledene boži ne jaslice

š hom. Osim razgleda staroga grada Schloßberga, izletnicima e najviše u sje anju ostati ledene boži ne jaslice koje umjetnici izra uju u ledu od 1996. godine i koje su postavljene u pala i Landhaus u samom središtu grada. Atrakcija je i veliki adventski kalendar koji se projicira od prvog dana prosinca do Badnjaka na pro elju Gradske vije nice, a tu je i nezaobilazno golemo boži no drvce na Hauptplazu. Aktualni predsjednik IPA-e Regionalnog kluba Me imurje je Darko Dragi evi i za sljede u godinu najavio je niz ak vnos i druženja unutar Kluba: - U sije nju slijedi obilježavanje Dana svetog Vinka i Vincekov pohod. IPA Me imurje tradicionalo e organizira i svoj Vincekov pohod 2015. po me imurskim bregima. U pripremi je izlet u Italiju, odnosno Rim, u preduskrsno vrijeme, tako da e i sljede a godina obilova nizom zanimljivih druženja i edukativno-sportskog provo enja slobdnog vremena me imurskih policajaca.

16.00 MEDVJEDIĆ PADDINGTON obiteljska komedija animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura

20.00 EGZODUS: BOGOVI I KRALJEVI povijesni spektakl

nedjelja, 28. 12.

16.00 MEDVJEDIĆ PADDINGTON animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura

20.00 EGZODUS: BOGOVI I KRALJEVI povijesni spektakl

ponedjeljak, 29. 12.

18.00 MEDVJEDIĆ PADDINGTON animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura

utorak, 30. 12.

20.00 NOVOGODIŠNJI KONCERT SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT-a ZAGREB; dirigent: Ivan Repuši ; Sara Domjani , violina; Marin Maras, violina

četvrtak, 1. 1. 2015.

18.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura

20.00 SAMBA komedija, drama

NOĆ U MUZEJU

EGZODUS: BOGOVI I KRALJEVI

komedija, avantura, obiteljski redatelj: Shawn Levy uloge: Robin Williams, Dan Stevens, Ben Stiller

drama redatelj: Ridley Scott uloge: Christian Bale, Aaron Paul, Sigourney Weaver

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 27. 12.

17.00 SNJEŽNO KRALJEVSTVO animirana avantura

19.00 NOĆ U MUZEJU obiteljska komi na avantura

nedjelja, 27. 12.

Tre i nastavak popularnog serijala, inspiriranog slikovnicom Milana Trenca, muzejskog uvara Larryja Daleyja (Ben S ller) vodi u još nevjerojatnije pustolovine kroz oživljenu

ljudsku povijest. Zbunjeni Larry ovaj put prošetat e drevnim Egiptom, bježati od lave Pompeja, upoznati vitezove okruglog stola, ali i Teddyja Roosevelta (Robin Williams).

Chris an Bale kao Mojsije i Joel Edgerton kao Ramzes II. dvojica su nerazdvojnih prijatelja koji su odrasli zajedno.

No, sudbina im je namijeni-

la sasvim druga ije uloge.

Spletom okolnos postat e smrtni neprijatelji, ali i svjedoci najve ih uda u ljudskoj povijes .

17.00 SNJEŽNO KRALJEVSTVO animirana avantura

19.00 NOĆ U MUZEJU obiteljska komi na avantura

8

media

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

FOTOGRAFIRANJE U SLOBODNO VRIJEME rezultiralo je izložbom BIK (21.4. - 20.5.)

U danima koji dolaze ne e bi odviše poslovnih obveza. Mogu e je da e vam nadre eni postavi odre ene nove zahtjeve. Ne brinite, sve ete to mo i pravovremeno uz dobru organizaciju riješi .

Držite se profesionalnih obrazaca i sve e bi dobro. Svoj ljubavni život razvijat ete i dalje na skladan na in. Nema ve ih prepreka vašoj sre i. Mnogi e se s nostalgijom prisje dje njstva. Samce o ekuje nova ljubav. Dani blagdana bit e opuštaju i.

Ako ijedan trenutak ovih dana posumnjate u svoje sposobnosti, odmah se sje te svojih pos gnu a i neugodan osje aj e nesta . Imate temelje na kojima možete dalje gradi . Smireno ispra te staru godinu i do ekajte novu. U ljubavi ve ina pripadnika ovog znaka pozivat e se na osje aj slobode i tako kompenzira ljubavnu sušu koju trenutno žive.

Ako ste u duljoj vezi, budite strpljivi s partnerom. Trud e se ispla . Ne kozumirajte žestoka pi a.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Svi pripadnici ovog znaka trebali bi i i u smjeru svojih vizija. Sve zna ajne poslovne obveze i zacrtane planove za kraj godine uspjeli ste riješi pravovremeno, pa e vrijeme blagdana prote i u dobrom raspoloženju. U romatni nim vezama ovih dana vladat e sklad i razumijevanje. Samci ne e mo i odoljeti ne ijem udvaranju.

Mogu a je nova romansa i dugoro na veza koja bi se mogla okruni brakom. Godit e vam druženje s prijateljima.

RAK (22.6. - 22.7.)

Poslovi koje uobi ajeno radite i i e vam od ruke i u ovim posljednjim danima godine. Sve ete s i pravovemeno završi , tako da ete bezbrižno krenu u blagdanske sve anos . U ljubavi ete doživje pravi procvat. Mnogi e uspostavi blizak kontakt s voljenom osobom ili s onom koju upravo osvajaju. Mogu e je poznanstvo s jednom neobi nom i nadasve zanimljivom osobom. Manje jedite, više se kre ite.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Vaša energija u poslovnom okruženju zarazna je za sve koji s vama sura uju. Imat ete volje i mo v ukaza svima kojim putem trebaju i i ili da ih jednostavno izvedete na smjer koji e svima donije nancijski boljitak.

Iz dana u dan bit ete sve smireniji i zahvalni što vam je u ljubavnom životu ipak krenulo nabolje. Oni koji su fazi udvaranja prepoznat e da su nadomak ne emu o emu su sanjali.

Bit e lijepo. Kad osje te napetost, usporite.

Sve što trebate odradi i završi do kraja poslovne godine odradit ete odli no. Kako slijede dani blagdana više vremena provest ete u krugu obitelji, pa ete na najljepši mogu i na in malo predahnu i od poslovnih obveza koje su u posjednje vrijeme bile i više nego dinami ne. Možda ete partnera mu i s nepotrebnom ljubomorom, pa se pokušajte savlada , jer bi to moglo preras u svakodnevne probleme. Ne postavljajte previše pitanja. Zdravi ste.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Ovih e dana pripadnici vašeg znaka osmišljava nove na ine zabave. Ne e mnogo razmišlja o poslu i obvezama. Poslovni planovi i projek do i e na red nakon blagdana. Jednog trena voljena e osoba m zafrkantskim pristupom bi oduševljena, a u drugom zbunjena. Idite tamo gdje se osje ate dobro i ugodno. Blagdane ete proves u krugu obitelji, gdje e vlada ugodno i dobro raspoloženje.

Dobre ste volje i izvrsnog zdravlja.

Uživajte.

U poslu ete vješto koris svoj šarm i ovih posljednjih dana godine ostvari zna ajne kontakte za nancijski unosne projekte za sljede u godinu. Ve ina pripadnika ovog znaka uživat e i bi sretna u svojoj ljubavnoj pri i. Kao da e zapuha dobar vjetar u le a kad se radi o vašem privatnom životu.

Ako ste sami, ne sjedite kod ku e, ve izi ite me u ljude. O ekuju vas dragi ljudi. Dane blagdana iskoristite za hobi, rekreaciju i šetnje u prirodi.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Nov ana pitanja ve ste riješili, ali bi vam energiju do kraja ove godine mogli uzima zaostali poslovi ili greške drugih poslovnih suradnika.

U ljubavi ste zacrtali svoj osobni put od kojeg ne odustajete. Želite sigurnost, ali povremene e vas provokacije zbunjivati. Ipak e u vrijeme blagdana sve do i na svoje pravo mjesto. Ukoliko ste u braku, ovih e vas dana obasjava skladni odnosi s partnerom. Novu godinu do ekajte u krugu obitelji.

JARAC (22.12. -20.1.)

Bez obzira na manje zbrke i stresne situacije, koje e se povremeno javlja , vi ete u ovo blagdansko vrijeme funkcionira bolje nego ve ina vaših kolega. Proširit ete mrežu suradnika, otvoriti nove teme i mogu nos . Pred vama su obe avaju i dani i iskoristite ih najbolje što znate. Oni koji su u vezi nastavit e razvija svoj odnos s voljenom osobom. Samci e posta otvoreniji za osobe suprotnog spola. Sa zdravljem e bi sve u redu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

RIBE (20.2. -20.3.)

Teku e radne zadatke završili ste na vrijeme, tako da bezbrižno i mirno možete krenu u boži ne sve anos .

Ovih ete dana ima priliku osje što zna i izreka da nam je samo ljubav potrebna. Budite pozi vni i potpuno fokusirani na ljubav, bez obzira jeste li sami ili imate partnera. Vaše pozitivne misli i djela vratit e vam se na najbolji mogu i na in. Boži ne blagdane provest ete u miru, a Novu godinu do eka u veselom društvu i raspoloženju.

S užitkom ete završi manje poslove koji su ostali do završetka ove godine. Imat ete dovoljno vremena organizira obiteljska boži na druženja i do ek Nove godine. U tome ete ima potporu svojih bližnjih i prijatelja. U emo vnim odnosima teže ete procjenjiva radi li se u odnosu s nekim osobama o iluziji ili dobro razvijenoj maš . Sa zdravljem je sve u redu. Za dane blagdana pripazite se prevelike konzumacije jela i pi a. Vitalni ste i dobro raspoloženi.

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Biljni i životinjski svijet magi an je svijet prepun iznena enja, koje prepoznaje vješto Tomislavovo fotografsko oko

FOTO: TEA FRANJIĆ

F

otoklub Gimnazije Josipa Slavenskog akovec ve nekoliko godina u kontinuitetu u prostorima škole postavlja izložbe fotogra ija. Prva izložba u nizu predstavila je 2013. radove u enika škole pod nazivom “Biljke našim o ima”. Iste godine u enici i profesori uživali su u makrofotogra ijama životinjskog svijeta iz objektiva fotografa Petra Sabola, lana Fotokluba akovec, a po etkom ove godine otvorena je i izložba fotogra ija na temu Prekograni nog rezervata biosfere MuraDrava-Dunav (fotogra ije Mure, Drave i Dunava).

Autori fotogra ija su Goran Šafarek, Jasmin Sadikovi

Tomislav Ključarić inspiraciju nalazi u biljnom i životinjskom svijetu

“

Ne trebamo tragati za zadivljujućim prizorima u dalekim i egzotičnim destinacijama, već se rajski prizori nalaze na svakom koraku - trebamo samo spustiti pogled

i Siniša Golub, a izložba je organizirana u suradnji s Javnom ustanovom za zaštitu prirode “Me imurska priroda”.

Za kraj ove godine u srijedu, 10. prosinca predstav-

Autor fotogra ja Tomislav Klju ari bivši je u enik Gimnazije Josipa Slavenskog

ljena je izložba Tomislava Klju ari a “Tragovi”. Autor je bivši u enik Gimnazije Josipa Slavenskog i od 2010.

Ve na otvorenju izložbe postav je izazvao interes posjetitelja

godine u slobodno se vrijeme bavi fotogra ijom, ali, kako kaže - fotogra ija mu je strast od malih nogu. Inspiraciju za fotogra iranje nalazi u biljnom i životinjskom svijetu u svom neposrednom okruženju te se predstavlja s dvije serije fotogra ija. U prvoj pokriva biljke i gljive koriste i plitku dubinsku oštrinu i krasan, esto suprotstavljen, kolorit, stvaraju i nove svjetove.

U drugoj seriji autor predstavlja leptire, vretenca, žabe i druga mala bi a.

Izložbu je nazvao ‘’Tragovi’’ jer kaže da ne trebamo tragati za zadivljuju im

prizorima u dalekim i egzoti nim destinacijama, ve se rajski prizori nalaze na svakom koraku - trebamo samo spustiti pogled (i objektiv), stopiti se s prirodom i otvorit e se sasvim nov, magi an i zanimljiv svijet. Recenziju izložbe napisao je tajnik akove kog Fotokluba Filip Lu in.

Izložba e biti postavljena do kraja velja e, a u enicima i djelatnicima škole te posjetiteljima i samo nekoliko minuta bit e dovoljno da ih boje i kadrovi odnesu u neki mirniji, skladniji svijet te im pomognu otjerati stres i napuniti baterije.

ÂĄÂŽÂ?£”ŽÂ?š“ž–“ Â“ÂŻÂ‹ÂœÂĄÂ“ á şá ¸á šá ˝á€” POSEBAN PRILOG MEÄ?IMURSKIH NOVINA

KAKO I GDJE GLASOVATI

U

nedjelju, 28. prosinca 2014. izlazimo na

" # $ " ' $ " " $

< " # $ " " $ "

'$ =

"

" $ >> [\>] ^" _ " " '

" " ` $ {

` " | $ ` } ^" ~ $

 ' ^" _ " " " ' " " Â&#x201A; Â&#x2020;

" "

$ } _ " "

" $

` $ {

` "

Â&#x2021;Â Â&#x2C6;Â&#x2030; # $ ^" _ "

= "

>\ [\>\

= "'

$ | $ Â&#x160; Â&#x2039; $ " } " " '

" $ # Â&#x2C6; " ' $ $ " $ = "

Â&#x2018; " $ " Â&#x2019; Â&#x201C; ' ' " " $ ~$ Â Â&#x2030; = " Â&#x2030; Â&#x201C; =

$ " " # $ #

# "$ "

$ " Â&#x201C; " $

$ $ " ` $ {

` " # #

$ " # ^" _ " Â&#x201D; ' " $ '

" $ $ $ # $ ' " } $ $ " # Â&#x2022; Â&#x2021;Â Â&#x2C6;Â&#x2030;

| '$ $ Â&#x2013; ' $ # $ $ #

$

BiraÄ?ka mjesta na uobiÄ?ajenim pozicijama Za ove izbore, prema rjeĹĄenju Ministarstva uprave,

" #

$ %

'

* ; < = " #

"

>

"

> " # #

#

@% < " %> "

< " # =" F#%Q

Â&#x201C; $ ' "$

" $

# } " $ $ # $ $ ' ~$ $ $ Â&#x2013; $ Â&#x2021;Â Â&#x2C6;

"$ $

$

Â&#x2013; $ " " "

" ^" ~ $

$ # $ $ $ =

"

$

$ Â&#x2DC; $ " = $ } # ' _ "

"

$ $ =" = Â&#x2013; $

Â&#x161; " '

$ } # ' $ " ' razini. Â&#x2013;

$ " " $

" $

" $

} "$ Â&#x2013; " $ $ =

$ # " } $ $

} $ $

" $ ' ^" ~ $ | $ ` } Â&#x2021; " Â&#x201D; " }

" " " $ #

' ' = $ =

= '$ Â&#x2039; ` }

" " $ $ =

# = $ '$ ' # Â&#x203A; " ' # } $ $ ' ' = " " $ $

' "

$ '$ " ' | $ ` }

" '

' " '$ $

" # = " $ ' Â&#x201A; Â&#x2020;

LISTA KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA RH (prema redoslijedu i broju koji se zaokruĹžuje na listiÄ&#x2021;u za glasovanje):

1

2

3

4

1. KOLINDA GRABAR KITAROVIÄ&#x2020;

2. IVO JOSIPOVIÄ&#x2020;

3. MILAN KUJUNDĹ˝IÄ&#x2020;

4. IVAN SINÄ&#x152;IÄ&#x2020;

HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, HDS, ZDS, HSLS, HRAST

SDP, HNS, IDS, HSU, Laburisti, Reformisti, ORAH, AHU, HDSS, ISU, JSSH, MDS, PGS, SHUS, SU, SUH, UDU

ABH, A-HSS, HZ, HSP, HDSSB, OS, ZZH

Živi zid

2

¡ £ ¾ ¯ ¡ ၺၸၹၽန

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUČELJAVANJE na temu budućeg odnosa predsjednika RH prema Međ

Što su na naša pitanja

predsjedni ki kan

KOLINDA GRABAR KITAROVI Puno se u posljednje vrijeme govori o regionalizaciji Hrvatske. Me imurje se uvijek oslanjalo na sebe iz povijesnih razloga i stvorilo posebni identitet, na što smo osjetljivi. Kako biste Vi regionalno ustrojili Hrvatsku?

- Smatram da nije potrebno raditi nikakvu podjelu Hrvatske na regije.

Pri e o nekakvoj velikoj uštedi samo su pri e i plod su aktualne vlasti. Vi Me imurci, nažalost, ve ste osjetili što zna i izgubiti neke od institucija s obzirom na to da se potiho, na mala vrata, ipak to dešava – ukinut je županijski sud, ured državne uprave, carinska ispostava…, iako se o ovdašnja aktualna vlast klela da se to ne e desiti.

Izuzetno je opasno igrati se smanjenjem ovlasti i ukidanjem sredstava na lokalnoj razini radi tobo-

žnje racionalizacije za koju nitko ne dokazuje što bi zna ila za život ljudi na peri eriji i izvan centara mo i.

Smatram da nitko ne želi pla ati isti porez, a da bi se u odnosu na onoga u centru osje ao gra aninom drugog reda. Želim Me imurje kao administrativnu cjelinu – kao županiju. Nikad nisam dovela u svojim nastupima u pitanje Me imurje u smislu županije, za razliku od nekih ostalih aktualnih politi ara. Me imurci su posebno osjetljivi na teritorijalnu pripadnost i uvijek su se smatrali ravnopravnima s ostalim hrvatskim narodom, unato željama nekih povijesnih režima da to ne bude tako!

Kako gledate na Me imurje i Me imursku županiju iz perspektive središnje vlasti?

- Smatram da se Me imurje danas iz perspektive središnje, aktualne vlasti zaobilazi kada su u pitanju investicije, veliki projekti, vra aje dijela kola a koji Me imurci upla uju u državni prora un. S druge strane, predstavnici aktualne vlasti ovamo su u zadnje vrijeme dolazili eš e nego u ostale hrvatske krajeve, no, nažalost, dolazili su protokolarno – na ešte, domjenke i sli no. Jam im Vam, drage moje Me imurke i Me imurci, da kada postanem predsjednicom taj e se odnos uvelike promijeniti! Nalazite se i geogra ski na izuzetno važnom pravcu, vi ste tzv. Sjeverna vrata Hrvatske u Europi, što pogoduje razvoju gospodarstva i poduzetništva, a to je pokreta svega.

Zašto bi upravo Vas Me imurci i Me imurke zaokružili

za predsjednika Republike Hrvatske na predstoje im izborima?

- Razumijem ‘malog’ ovjeka i njegove probleme, svakodnevnicu, borbu za bolje sutra koje želi osigurati svatko svojoj obitelji. Dolazim iz teža ke obitelji u kojoj se ustajalo u etiri ujutro, a lijegalo kasno. Nau ena sam raditi teške fizi ke poslove, a, Bogu hvala, svojim upornim zalaganjem i školovanjem dospjela sam na visoke i odgovorne unkcije u svijetu, rukovala se i odlu ivala o nekim pitanjima s najutjecajnijim politi arima današnjice. Smatram se sposobnom Hrvatsku voditi u boljem svjetlu nego što to sada ini aktualni predsjednik, a Me imurju pomo i da iza e iz okvira isklju ivo poslušnog kraja, koji e samo ‘ komiti’ i pla ati ono što se od njega traži.

IVO JOSIPOVI Puno se u posljednje vrijeme govori o regionalizaciji Hrvatske. Me imurje se uvijek oslanjalo na sebe iz povijesnih razloga i stvorilo posebni identitet, na što smo osjetljivi. Kako biste Vi regionalno ustrojili Hrvatsku?

- Na Me imurje su kroz povijest mnogi imali pretenzije, što s obzirom na prirodne ljepote i bogatstva, kao i osobito vrijedne ljude, nije toliko ni udilo.

Ali Me imurke i Me imurci oduvijek su se ponosili svojim hrvatskim korijenima, a koju su i mnoge me imurske povijesne li nosti ponosno isticale, poput slavne obitelji Zrinski. U novijoj povijesti doga ale su se odre ene nespretne izjave vezane uz Me imurje i njegov status u okviru Hrvatske, ali za mene osobno dvojbe nikada ni nije bilo. Osobno u se, u okviru nekih novih regionalnih

raspodjela Hrvatske, boriti za posebnost i regionalni status Me imurja. Taj status ni ime ne smije ni biti doveden u pitanje, o emu dosta esto komuniciram i s vašim županom Matijom Posavcom. Moramo raditi na snažnom ja anju ovlasti lokalne samouprave na regionalnoj razini, uz primjereno financiranje koje je op a nužnost, posebice u jednom takvom postupku decentralizacije države. Ovime e Me imurje postati regija s više novca i više ovlasti, kao i boljim standardom života. Napominjem da ak 80 % gra ana podržava decentralizaciju države, a, koliko sam in ormiran, posebice vi u Me imurju.

Me imurje daje puno više u državni prora un nego što dobiva natrag u ovom trenutku, što je posebno vidljivo danas kada ova županija, zajedno s izuzetnim ljudima, predstavlja

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

đimurju, Međimurkama i Međimurcima

odgovorili

ndidati?

¡ £ ¾ ¯ ¡ ၺၸၹၽန

3

U želji da predsjedni ke kandidate što više približimo našim itateljima i svim gra anima Me imurske županije, svim kandida ma postavili smo ista tri ista pitanja na temu odnosa prema Me imurju u slu aju da budu izabrani za predsjednika RH.

Postavili smo sljedeća pitanja: 1. Puno se u posljednje vrijeme govori o regionalizaciji Hrvatske. Me imurje se uvijek oslanjalo na sebe iz povijesnih razloga i stvorilo posebni iden tet, na što smo osjetljivi. Kako biste Vi regionalno ustrojili Hrvatsku?

2. Kako gledate na Me imurje i Me imursku županiju iz perspek ve središnje vlas ?

3. Zašto bi upravo Vas Me imurci i Me imurke zaokružili za predsjednika Republike Hrvatske na predstoje im izborima?

Odgovore smo dobili od tri kandidata: Ive Josipovi a, Kolinde Grabar Kitarovi i Ivana Vilibora Sin i a, dok se Milan Kujundži nije odazvao ovom našem su eljavanju. (mn)

IVAN VILIBOR SIN I gospodarsku lokomotivu Hrvatske, a posebice kada je izvoz u pitanju.

Kako gledate na Me imurje i Me imursku županiju iz perspektive središnje vlasti?

- Kako sam ve rekao, klju još uspješnijeg Me imurja je u sustavnoj decentralizaciji države. Središnja vlast jednostavno mora spustiti ovlasti, ali i ono što je klju no - sredstva, na nižu, regionalnu razinu, te time prepustiti upravljanje onima koji žive s tim ljudima na terenu i suo avaju se s njihovim specifi nim potrebama, svaki dan. Ovako posložen sustav donosi ve a sredstva lokalnim i regionalnim sredinama, ali i ve u odgovornost jer onda kada se nešto ne napravi ili projekti ne ostvare nemate glavnoga krivca u državi, kao što je to slu aj danas s mnogima. No ja

znam da tu Me imurje ne e imati nikakvih problema jer vi imate mnogo projekata vrijednih stotine milijuna kuna, a novim sustavom ete ih i mo i po eti brže ostvarivati.

Država mora odustati od modela u kojem je ona gotovo monopolisti ki poslodavac te se usmjeriti na rast izvoza, porast udjela malih i srednjih poduze a u BDP-u, kao i rast potrošnje izazvan smanjenjem poreznog optere enja. Ali to su sve elementi koji su ve sastavni dio poduzetni ke kulture i na ina života Me imurja. Država bi trebala prepoznati dobre i primjenjive modele koji ve unkcioniraju, poput ovoga me imurskog. U ovakvim gospodarskim vremenima isplivaju oni pravi poduzetnici i gospodarstvenici, a što Me imurci svakako jesu. Uvjeren sam da prvenstveno zbog rezultata slijedi vrijeme boljeg i ve-

eg uvažavanja Me imurja i njegovih potreba.

Zašto bi upravo Vas Me imurci i Me imurke zaokružili za predsjednika Republike Hrvatske na predstoje im izborima?

- Me imurci i Me imurke e prvenstveno glasovati po svojoj savjesti, a uvjeren sam da e velika ve ina dati glas mojem programu jer je on ono što im osigurava stabilniju i svjetliju budu nost.

Svaki moj dolazak u Me imurje samo mi je iznova potvr ivao ono što sam i sam znao otprije, Me imurje je gra ansko, kulturno i pristojno, a i zato me uop e nije za udila situacija da je upravo tu skupljen najve i postotak potpisa u odnosu na broj bira a u županiji na razini cijele Hrvatske. To je potvrda podrške, to je garancija uspjeha i to je priznanje koje u znati cijeniti u budu nosti.

Puno se u posljednje vrijeme govori o regionalizaciji Hrvatske. Me imurje se uvijek oslanjalo na sebe iz povijesnih razloga i stvorilo posebni identitet, na što smo osjetljivi. Kako biste Vi regionalno ustrojili Hrvatsku?

- Pitanje regionalizacije je pitanje teritorijalnog ustroja i kvalitetnijeg pružanja usluga vlastitim gra anima i nema nikakav utjecaj na kulturni identitet i povijesno naslje e pojedinog prostora. Smatram da je Hrvatsku nužno regionalizirati kako bismo ustrojili modernu i u inkovitu upravu koja bi bila servis gospodarstvu. U takvoj konstelaciji odnosa mogli bi o ekivati puno bolje rezultate i ekonomski razvoj pa bi više novca odlazilo na kulturne i tradicijske projekte i programe te

štitilo identitet puno kvalitetnije nego što to mogu initi danas siromašne i neu inkovite županije.

Kako gledate na Me imurje i Me imursku županiju iz perspektive središnje vlasti?

- Me imurje je poznato kao jedno od najuspješnijih dijelova Hrvatske, kao regija radišnih ljudi i uspješnih poduzetnika.

Me utim, središnja država svojim propisima i politikama desetlje ima ograni ava potencijale Me imurja i to se mora promijeniti.

Nije Me imurje u tome specifi no, isti problemi mu e svaku hrvatsku op inu i svakog gra anina ove zemlje.

Zašto bi upravo Vas Me imurci i Me imurke zaokružili za predsjednika Republike

Hrvatske na predstoje im izborima?

- Me imurci, kao i svi drugi gra ani Hrvatske, trebali bi glasovati za nove opcije, za ljude koji nisu okaljani propalim politikama ni demagogijom. Za ljude koji nude obra un s kriminalom i nepotizmom na svim razinama - od središnjih državnih institucija do lokalnih ureda. Zato što se i tisu e Me imuraca nalazi u neotplativim kreditima dok im ovrhe uzimaju kruh iz usta. Zato što ne prodajem pri e o Ustavnim promjenama kao temelju oporavka nego nudim istinite injenice o onome što se mora u initi kako bi se Hrvatska spasila od bankrota - borba protiv tajkuna i borba protiv ovakvoga bankarskog sustava koji lomi ki mu i privatnom i realnom sektoru.

4

Â?ÂĄÂ&#x17D;Â?ÂŁÂ&#x201D;Â&#x17D;Â?Â&#x161;Â&#x201C;žÂ&#x2013;Â&#x201C; Â&#x201C;ÂŻÂ&#x2039;Â&#x153;ÂĄÂ&#x201C; á şá ¸á šá ˝á&#x20AC;&#x201D;

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

24. prosinca 2014.

'(Ă?851$ 6/8Ă?%$

Ă&#x152; Ă&#x152;$.29(& 2EUWQLĂ?ND

Svim graÄ&#x2018;anima MeÄ&#x2018;imurja Ĺželimo

Sretan BoĹžiÄ&#x2021; Kralja Tomislava 30, 40000 Ä&#x152;akovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Svjetlost možemo širiti na dva načina: da budemo svijeća, ili zrcalo koje je odražava.”

Edith Warton

media

13

14

media

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Raskošna piletina za blagdanski stol PILETINA U KOŠULJICI OD BUČINIH SJEMENKI I AROMATIČNO POVRĆE

- 100 g pile ih prsa - 20 g mozzarele - 20 g raj ice - 30 g brašna - 30 g koštica od bundeve - 1 jaje Za prilog:

- 30 g puter-tikve - 20 g tikvica - 100 g carskog povr a - 1 ešanj ešnjaka - sol, maslinovo ulje, bosiljak, sjeckani peršin

Zašto ove godine vaš blagdanski stol ne bi bio druga iji.

Naša današnja kuharica Ivana Jankovi iz hotela Panorama u Prelogu izabrala je jednostavne, svima lako dostupne, namirnice, ali pripremljene na nov, moderan i raskošan na in. Piletinu

narežemo na odreske, potu emo i posolimo, pobiberimo te je napunimo raj icom i mozzarelom. Zarolamo je te paniramo u brašnu, jajima i bu inim košticama. Ispe emo u tavi.

Puter-bundevu narežemo na male kocke, zelenu tikvicu

narežemo tako er na sitne kocke te stavimo kuhati. Kad omekša, dodamo carsku mješavinu. Za inimo maslinovim uljem, bosiljkom te s malo ešnjaka. Dodamo i sol, papar, vegetu i peršin. Serviramo uz narezane roladice. Dobar tek!

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

RECEPT PLUS

Čokoladni kruheki Rastopite okoladu.

Izmiješajte jaje i še er i dodajte ostale sastojke te rastopljenu okoladu.

Dobro izmiješajte. Smjesu ostavite hladiti u hladnjaku. Napravite kuglice, uvaljajte ih u še er u prahu i pecite na 180 - 200 °C deset minuta.

Salata od ječmene kaše Je menu kašu skuhajte u slanoj vodi, procijedite i ohladite.

Povr e izrežite na sitne kocke te dodajte je menoj kaši.

Sve zajedno prelijte bu inim uljem i octom, za inite prema želji i dobro promiješajte.

Sastojci: - 30 dag je mene kaše akove kih mlinova - 2 zelene paprike - 2 crvene paprike - 2 raj ice - 5 kiselih krastavaca - 1 luk - bu ino ulje akove kih mlinova - ocat - sol - papar

VINO TJEDNA Sastojci - 2 jaja - 60 g maslaca - 100 g še era - 200 g tamne okolade - 200 g glatkog brašna - prašak za pecivo - vanilin še er - malo soli, malo cimeta - še er u prahu (u koji se uvaljaju kuglice)

Rajnski rizling Danice i Borisa Novaka Ugodan miris, u po etku malo zatvoren, no kasnije se lijepo otvara u pravcu tipi nih aroma rizlinga ovog kraja: slatkasti cvijet bagrema isprekidan petrolejskim tonovima. Okus je blago slatkast, ali i istovremeno živahnih kiselina, koje daju lijepu kontru i živost vinu. Završetak obilježava gorkast retrookus.

Ovo kvalitetno polusuho vino s 11,2 % alkohola, berbe 2012., poslužuje se uz jela od bijelog mesa i morsku ili rije nu ribu. Preporu ujemo ga piti ohla enog na 10 - 12 °C. Živjeli! (sz;zv)

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT ČAJA

Napitak bogova za budnost i zdravlje probave – mate čaj

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik dućana ČokoČaj Čakovec

plodovi se formiraju u oblik crvenkastih bobica.

Svježe liš e mate aja prepuno je antioksidanata, sadrži kofein, teobromin, teo ilin, tanin i vanilin.

Napitak je žu kasto zelene boje i pun je vitamina A, B1, B2 i C. Mate aj bogat je i mineralima poput kalcija, magnezija, željeza, fosfora, cinka, bakra, kalija i joda.

Osim što osvježava organizam te smanjuje umor i napetost miši a, mate aj ublažava i stres. Ovaj ljekoviti grm ja a otpornost

B

lagdanska trpeza neodoljivo privla i u boži no i novogodišnje doba pa si ovjek dade oduška i krene u napad na slano, slatko, kiselo i gorko, a sve to zalije i dobrom kapljicom, a onda krenu problemi nadutosti, težine u želucu, pospanosti… Znala je Majka Priroda da je uzaludna biblijska zapovijed o umjerenosti u jelu i pi u i ona ne sudi, sude ljudi sami sebi puni predrasuda prema drugome i druga ijem ne vidjevši sebe i po evši od tud. Maj ica je, znaju i osjetljivu i krhku ljudsku narav, posadila ljekoviti grmi na južnoj hemisferi, dala nam je biljku mate.

Mate aj je zeleno zlato, endem podrijetlom iz suptropskih dijelova Južne Amerike koji uspijeva jedino u Argentini, južnom ileu, isto nom Paragvaju, zapadnom Urugvaju i južnom Brazilu. Spomenute zemlje ujedno su i najve i proizvo a i ovog aja jer unato pokušajima da se ljekoviti grmi biljke mate uzgoji u drugim predjelima svijeta sa sli nim klimatskim uvjetima, mate je rekao veliko NE i pokušaji su ostali samo na probi. Mate je biljka koja raste kao grm ili malo drvo najviše do 15 metara visine. Ima zimzeleno liš e dužine 7 do 11 cm, širine od 3 do 5,5 cm. Cvjetovi su maleni, zelenkasto – bijeli s etiri latice, a

organizma, odga a starenje i pove ava ljekovitost drugih biljaka ukoliko se uzima zajedno s njima. Ujedno je i podiza energije, a tako er podiže i koncentraciju i to velikom brzinom. Ne samo da ubrzava metabolizam i energizira tijelo ve mu daje i osje aj iznimne smirenosti Tradicionalno se koristi kod poreme aja probavnog sustava, te kontrolira apetit i isti organizam. Prema nekim istraživanjima kroz nekoliko tjedana konzumiranja mate aja mogu e je ukupne tjelesne masno e smanjiti za 0.5 kg.

Da Argentina nije samo zemlja ritmova tanga, divovskih rebaraca, ražnji a i odrezaka s roštilja pokazuje podatak da oko 80% populacije te južnoameri ke zemlje barem jednom tjedno pije mate aj, a godišnja potrošnja je 6,4 kilograma po stanovniku.

Ne udi stoga ni injenica da je argentinsko ministarstvo zdravlja dalo preporuku svim trudnicama i dojiljama da redovito konzumiraju mate aj zbog njegove nutritivne vrijednosti. Na sli an na in, sugerirano je svim dje jim vrti ima i osnovnim školama da ašu mlijeka zamijene šalicom aja s obzirom na ve i broj korisnih tvari za organizam.

Latinoamerikanci s pravom ovaj aj nazivaju „napitkom bogova“, a razvili su i itav kult ispijanja ove vrste aja iz posebnih posuda koje su izra ene od osušenih tikvica, a zovu se calabase. aj se pije direktno iz njih pomo u metalne slam ice, bombille, koja je u svom donjem dijelu plosnata i sadrži rupice za iltriranje. U posudu se stavlja do pola ili 2/3 visine praha suhe biljke mate nakon ega se posudica zatvori dlanom, protrese i otvori tako da otvor bude pod 45 stupnjeva. Potom se u posudu koja je i dalje nagnuta, sa strane ulije malo hladne vode te pusti kratko da odstoji.

Nak o n toga ulijeva se vru a, ali ne kipu a voda, optimalno 7080 C, sve do ispod vrha te se onda stavlja u posudu slam ica, bombilla, malo se pri eka da se talog slegne i prvi Mate je spreman za pi e.

Mate aj je tako er mogu e pripremiti uz pomo hladne vode. Ovaj napitak bogova pije se u društvu i ak je njegova priprema vrsta rituala za smirenje. Uobi ajeno je prvi mate dosta jak i pije ga prvo osoba koja ga je spravila. Bombilla se pritom ne smije podizati s dna. Nakon što je ispijen, ulijeva se nova koli ina vru e vode i mate predaje drugoj osobi na ispijanje i tako redom u krug, sve dok napitak ne postane preslab.

U aj se može dodati mlijeko, še er, limun ili med kako bi se poboljšao okus.

Da bismo uživali u „napitku bogova“, ljekovitom mate aju, ne treba nam skupi put do Argentine, ne trebaju nam calabase i bombille, dovoljno je posjetiti nas u akove koj stanici puta aja - oko aju, pobrinuti se za svoju zalihu mate aja koji emo kod ku e najlakše pripremiti tako da ajnu žli icu suhe biljke dodamo na jednu ajnu šalicu, prelijemo vru om, nikako vrelom, vodom, ostavimo 5 minuta kako bi mate aj otpustio svoje korisne nutrijente, za inimo medom ili limunom po želji, iako je najbolji prirodni okus i ispijemo ovaj dragocjeni napitak bogova, endemski dar suptropskog podru ja Južne Amerike.

Stoga ne dozvolite bogatoj blagdanskoj trpezi da vas osvoji umorom ili težinom u želucu. Uživajte u obiteljskom druženju i delicijama, a za sve drugo tu je mate aj.

Veseli i zdravi bili, neka vam bude sretna i bolja godina nova! Vaš oko aj!

media

15

media

16

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

automobilizam

Dolazi novi Mitsubishi L200

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-30.11.2014.

Model

koli ina udio, %

1

Ĺ koda Octavia

1976

6,13%

2

Volkswagen Golf

1788

5,55%

3

Volkswagen Polo

1446

4,49%

4

Opel Astra

1370

4,25%

5

Opel Corsa

1367

4,24%

6

Hyundai i30

830

2,58%

7

Renault Clio

800

2,48%

8

Ĺ koda Rapid

788

2,45%

9

Volkswagen Up

763

2,37%

10 Volkswagen Passat

697

2,16%

11 Ford Fiesta

678

2,10%

12 Peugeot 208

603

1,87%

13 CitroĂŤn C4

579

1,80%

14 Toyota Yaris

574

1,78%

15 Peugeot 308

545

1,69%

16 Kia Cee'd

534

1,66%

17 Mazda 3

501

1,55%

18 Dacia Sandero

482

1,50%

19 Renault Captur

466

1,45%

20 Opel Insignia

451

1,40%

21 ostali

14991 46,51%

UKUPNO

32229 100%

Izvor: Promocija Plus

VW Buba, Mario PetrekoviÄ&#x2021; i Baby Dooks imaju novi hit Mario Petrekovi i Baby Dooks snimili su u Studiju smijeha spot za pjesmu Bakica, u funky s lu, iji su glavni protagonis VW Buba te rasplesana grupica simpa nih bakica. Volkswagen je omogu io prijevoz gospo a iz umirovljeni kog doma Remete do Studija smijeha, a nova Buba jedna je od atrakcija u spotu jer se u njoj bakice odvoze sa cjelono nog par janja.

Ovo je prvi zajedni ki glazbeni projekt dvojice dugogodiĹĄnjih prijatelja, koje trenutno moĹžemo gleda u popularnoj emisiji Tvoje lice zvu i poznato, a kojima su se u izvo enju pjesme priklju ili Bizo Brigante iz Bolesne bra e te radijska i TV voditeljica Jana Fabijani . Svi etvero lanovi su novonastalog koncepta Yoghurt koji osim autorske glazbe objedinjuje kos mirane izvedbe, ples i glumu.

U 2015. na trĹžiĹĄte stiĹže nasljednik legendarnog Mitsubishijevog Pickupa. Novi L200 (za neka trĹžiĹĄtaTriton) ve je lansiran na trĹžiĹĄte u nekim azijskim zemljama, a po etak proizvodnje modela sa EU specifikacijama zapo inje u lipnju 2015. Posljedi no, prve primjerke na hrvatskim cestama o ekujemo krajem kolovoza 2015.

Novi L200 bit e dostupan u

NOVOOTVORENA TRGOVINA AUTODIJELOVIMA

*BESPLATNA UGRADNJA () 34'& 4 54 ()*& ULJA I FILTERA, TE AMORTIZERA, -/ % -1

7&8&3'49: ; $

1

d.o.o.

www.alfacar.hr

,

1

- - -0 /

1 0 / 2

dvije karoserijske izvedbe (Club Cab i Double Cab).

Kao ĹĄto smo ve naglasili, u pitanju je potpuno novi model vozila sa novim motorima te druga ijeg unutarnjeg i vanjskog izgleda. Za EU trĹžiĹĄte biti e opremljen novim, potpuno aluminijskim 2,4 litrenim diesel motorom u dvije izvedbe: NP (normal power) 154 KS i HP (high power) 180 KS. Obje izvedbe

imaju sniĹženi kompresioni omjer od 15,5:1 i turbinu varijabilne geometrije, dok je snaĹžnija izvedba opremljena i MIVEC sustavom varijabilnog upravljanja ventilima, poznatom iz modela Evo. Do sada je jedino Mitsubishi primijenio takvu tehnologiju kod dieselskih motora i to kod modela ASX i Outlander.

NP motor razvija okretni moment od 380 Nm u ras-

ponu od 1.500 â&#x20AC;&#x201C; 2.500 o/ min, dok High Power motor razvija moment od 430 Nm pri 2.500 o/min. Manualni mjenja ima sada 6 brzina (preuzet iz modela Pajero), a automatski je ostao sa 5 brzina ali je optimiziran u smislu glatko e izmjena brzina i unutarnjih otpora, a dolaze i polugice za mijenjanje brzina na upravlja u. Sve zajedno je donijelo vode e

*GRATIS BALANS, NOVI VENTIL I + p poklon oklon 155 / 70 R13 FALKEN 75T AS200 155 / 70 R13 VREDESTEIN 75T SNOWTRAC 3

mpc mpc

312,41 kn 364,18 kn

175 / 65 R14 VREDESTEIN 82T SNOWTRAC 5 175 / 65 R14 CONTINENTAL WINTERCON. 82T TS850

mpc mpc

463,93 kn 477,14 kn

175 / 70 R14 UNIROYAL 88T XL MSPLUS 77 175 / 70 R14 VREDESTEIN 88T SNOWTRAC 3

mpc mpc

487,28 kn 539,51 kn

185 / 70 R14 FALKEN 88T HS435

mpc

380,00 kn

185 / 65 R15 FALKEN 88T HS449 185 / 65 R15 VREDESTEIN 88T SNOWTRAC 3 185 / 65 R15 CONTINENTAL WINTERCON. 88T TS850

mpc mpc mpc

420,83 kn 477,96 kn 531,79 kn

195 / 65 R15 FALKEN 91T HS449 195 / 65 R15 VREDESTEIN 91T SNOWTRAC 3

mpc mpc

418,14 kn 466,95 kn

205 / 55 R16 MINERVA 91H S110

mpc

445,13 kn

215 / 55 R16 FALKEN 93H HS449

mpc

713,63 kn

215 / 65 R16 FALKEN 98H HS449

mpc

739,53 kn

225 / 45 R17 VREDESTEIN 94H XL WINTRAC XTREME

mpc 1.079,73 kn

205 / 75 R16 C BARUM SNOW 2 110/108R 205 / 75 R16 C FALKEN HS437 110/108R

mpc mpc

791,78 kn 880,00 kn

225 / 70 R15 C HANKOOK WINTER

mpc

817,00 kn

!"

# $%

!"

& ' $ $ $ &()*+' ,

-/ - - % 0- 1 % 0 / 2

24. prosinca 2014.

performansi, znatno sniženu buku, osjetno manju potrošnju goriva i do sada nezabilježene razine emisije CO2 u kategoriji (169 g/km).

Ovjes je zna ajno izmijenjen, a najve e izmjene su na stražnjem dijelu gdje su iskorištene lisnate opruge ve e duljine i progresivnog djelovanja. Time se unaprijedila udobnost, stabilnost i upravljivost vozila, posebice sa minimalnim ili srednjim optere enjem. Uza sve to, broj okreta volana od jedne do druge krajnje to ke je smanjen sa 4,3 na 3,8 (kao kod osobnog vozila), a novi L200 ima i najmanji radijus okretanja u kategoriji od svega 5,9 m. Što se ti e sigurnosti primijenjene su do sada nevi ene tehnologije u kategoriji Pick up vozila: RISE body tehnologija apsorbiranja udaraca iz svih smjerova

efektivnim usmjeravanjem sila udara, 7 zra nih jastuka, Trailer stability assist, LDW (Lane Departure Warning system) ili sustav upozorenja za napuštanja vozne trake... Novi je L200 opremljen i Hill Start Assist sustavom pomo i kod kretanja na uzbrdici Sustav pogona je Super Select 4WD-II: stalni pogon na sve kota e sa 3 diferencijala ali uz mogu nost isklju ivanja prednjeg pogona radi niže potrošnje i emisije CO2 u uvjetima dobre hvatljivosti.

U unutrašnjosti su korišteni novi materijali koji doprinose smanjenju buke u kabini vozila.

Troškovi održavanja su smanjeni obzirom na produljenje servisnih intervala te primjenu razvodnog lanca (bez održavanja ili izmjene u vijeku eksploatacije vozila).

C-42 upalio božićnu čaroliju Kako se približava Boži , Citroën za tu prigodu skre e pažnju na svoj izlog C_42 na poznatoj aveniji Champs-Elysées u Parizu, s jedinstvenim osvjetljenjem pro elja u ritmu «Happy Christmas (R)evolution». To je tako er prilika za izlaganje konceptualnog boži nog drvca u unutrašnjosti, koji preuzima temu zaobljenih kutija, vi enih na štandu marke Citroën.

Kako bi dodatno doživjeli Boži , posjetitelji imaju mogu nost doživjeti snažno uzbu enje s toboganom «Twist Inside Citroën».

Gigantski tobogan od 26 m visine i 63 m dužine omogu ava spušta-

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nje od zadnje etaže do podruma u nekoliko sekundi. Ova vrtoglava spirala predstavlja arhitektonski podvig i izvor emocija koji e izmamiti osmijeh onima koji ga probaju. Tako er je kao nadopuna u C_42, predložena animacija WTCC prvenstva «Speed Experience» koja vam omogu ava da se suo ite s brzinom, kao i virtualna partija stolnog tenisa s animacijom «Airbump». Kona no, posjetitelji mogu prona i u butiku ideje za originalne poklone za cijelu obitelj. Butik nudi bogatu gamu proizvoda kroz etiri kolekcije: Citroën, Heritage, Racing & Sport i minijature & igra ke.

17

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Passat je “Švicarski automobil 2015. godine“ Novi Passat i Golf GTE, dva modela marke Volkswagen odnose pobjedu na izboru š vicarskog asopisa Schweizer Illust r ier te – naj it anijeg asopisa o životima slavnih u Švicarskoj. Marka se za pobjedu izborila u presudnim kategorijama „Švicarski automobil godine“ i „Najzeleniji automobil Švicarske“.

Pobjedu na izboru za dvije najvažnije nagrade u Švicarskog uspjeli su odnijeti novi Passat i Golf GTE. asopis Schweizer Illustrierte je ve po etvrti put zajedno s partnerima AutoScout24, Blick, SonntagsBlick, L’Illustré i il caffè organizirao ugledni izbor za „Švicarski automobil godine“. Žiri je sastavljen od 14 stru nih novinara , voza a utrka, tehni ara i stru njaka za okoliš.

Peugeot sponzorira izložbu “National Geographic – Hrvatska iz zraka“

Hit izložba „National Geographic – Hrvatska iz zraka“, autora Davora Rostuhara, vratila se u Zagreb. Odabrano je 60 fotogra ija, popra enih pou nim tekstom o kulturnim, povijesnim, geografskim i razvojnim zanimljivostima Hrvatske, koje su do 31. prosinca izložene u shopping centru Westgate. U sklopu izložbe može se pogledati Peugeot 308, kompaktna limuzina koja

nadilazi prostor i privla i poglede i koja prati izložbu diljem Hrvatske. Uz izložbu biti e postavljen štand na kojem se može prona i raskošna fotomonogra ija „National Geographic – Hrvatska iz zraka“ koja sadrži svih 200 unikatnih fotogra ija nastalih kroz ovaj ambiciozni projekt. Izložba, iji je Peugeot Hrvatska jedan od glavnih sponzora, premijerno postavljena u domu HDLU, srušila

Honda & Božić Honda je pokrenula prodajnu operaciju pod nazivom ''Honda & Boži '' u kojoj se pouzdani i kvalitetni modeli marke Honda, Civic i Civic Tourer, u ovo blagdansko vrijeme darivanja mogu dobiti po izuzetno primamljivim uvjetima. Posebna pogodnost za Hondu Civic odnosi se na umanjenje cijene do 12.000 kn, a za Hondu Civic Tourer do 10.000 kn. Ove pogodnosti vrijede do 30. prosinca 2014. godine za narudžbe ograni ene koli ine vozila sa zaliha.

je sve rekorde posje enosti, a potom je putovala kroz Dubrovnik, Split, Hvar, Zadar, Rijeku, Varaždin i Osijek. Ukupno ju je vidjelo pola milijuna ljudi koji su bez iznimke oduševljeni originalnim fotogra ijama. Misija projekta je podizanje svijesti o nužnosti zaštite kulturne i prirodne baštine, te hrvatskih ljepota i blaga op enito, kao i promicanje ideja o održivom turizmu.

VREMEPLOV

29. prosinca 1800. je ro en Charles Goodyear, izumitelj vulkanizacije gume. Premda je njegov izum promijenio ovje anstvo on je umro 1860. godine u siromaštvu.

18

media

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija TEHNOLOGIJA

Prve pametne ručke za vaš bicikl

TV SAMSUNG UE55H8000 55” (139 cm), FULL HD 3D LED, Zakrivljen, Smart TV TV, V, 1000Hz CMR, Quadd CCore procesor, ugrađen đ Wi-Fi, Web Browser, Picture-In-Picture

11.999 KN

Voziti se na biciklu i gledati na smartphone kako bi pratili navigaciju nikad nije pametna ideja, no ovi momci sjetili su se jedne druga ije metode, a to je da ugrade pametne drške za bicikl.

Naime, radi se o umecima koji se stavljaju unutar ru ke, a koja sadrži tehnologiju koja e omogu iti još bezbrižniju i ugodniju vožnju biciklom.

Ru ke se spajaju preko bluetootha na smartphone i povezuju s aplikacijom pomo u koje je mogu e pratiti

lokaciju bicikla, ako u kojem slu aju zaboravite gdje ste ga ostavili.

Tako er, smrtGrips omogu uje lakšu navigaciju tako da vam vibrira ru ka za smjer

kojim trebate i i, može se povezati s drugim biciklima, pa tako recimo ru ke vibriraju kada se vaši klinci iza vas previše udalje, te možete saznati lokaciju ako vam netko ukrade bicikl.

Iako ova tehnologija ima još mnogo nedostataka, kao što je, primjerice, laka kra a ure aja, s obzirom na to da se samo ume e u ru ku, problemi kod pada s biciklom itd.

No po etna ideja je svakako zanimljiva i bit e zanimljivo vidjeti u kojem e se smjeru razvijati ova kompanija. Zasad nigdje nije navedena cijena ure aja, no poznato je kako Indiegogo kampanja kre e 11. sije nja sljede e godine, pa emo tada saznati i više informacija o cijenama i isporuci. (izvor: zimo.dnevnik.hr)

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Odlična zabava uz Oazu bend i grupu Mystic Vjerni fanovi zabavnoglazbene emisije “Fio show” i u protekle dvije nedjelje uživali su u odli noj atmosferi. Tako su gosti emisije u nedjelju, 14. prosinca bili Oaza bend i pjeva ica Jelena Kuliš Dzoja. Gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sli no.

PLAĆANJE SVIM KARTICAMA NA RATE! * neke akcije se odnose na plaćanje gotovinom

Proteklu nedjelju, 21. prosinca za dobro raspoloženje bili su zaduženi lanovi grupe Mystic iz Jaske. Kao i uvijek, u obje emisije mogli su se uti recepti za zdrav život u rubrici “Zdravi kutak” od stalnog sponzora emisije, kralja ešnjaka, kao i reklama novog sponzora emsije - limarije Sebastijan. Gledaju svi - gledajte i Vi! (rr)

Oaza bend i pjeva ica Jelena Kuliš Dzoja

24. prosinca 2014.

PETAK, 26.12.

08:00 08:15 09:15 10:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Igrani Wlm (r) Podravina i Prigorje (r) Koncert (r) Hrana i vino Planet Croa a Dje ja TV Dom 2

11:30 12:00 13:30 14:00 15:00 15:30

16:00 16:10 18:30 19:00 19:30 20:00 20:25

Ju er, danas, sutra Igrani Wlm TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Poluge razvoja Ju er, danas, sutrae razvoja Pjesmom te zovem, show Vijes dana Zapisano u zvjezdama (18) Videostranice

20:35 23:00 23:25 02:05

PETAK, 26.12.

04:58 05:00 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 20:30 21:30 23:00 23:05 23:10 01:10 01:12

Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica TV Prodaja Moja Istra TV Prodaja Privredni.hr 24 Sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Emisija VTV-a (R) Varaždin info / Županijske teme (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim Iz VTV Arhive: U dobrom društvu TV Licitacija Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 27.12.

NEDJELJA, 28.12.

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Novi milenij (r) 13:30 akove ki kutak 14:30 Igrani Wlm (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:40 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Advent u gradu Zrinskih 2 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

20:00 Narodno veselje, show 23:00 Vijes dana 23:25 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

SUBOTA, 27.12.

04:58 05:00 07:00 07:05 07:30 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:45 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10

Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Moja Istra (R) Iz prošlos TV Prodaja Sportski zoom (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi TV Prodaja Europa u fokusu 24 sata vijes TV Prodaja Otvoreno nebo (R) TV Prodaja U svjetlu vjere (R) Pjesme štovanja i hvale (R) Glazbeni izazov (R) TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Pod pove alom Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostaniceo

NEDJELJA, 28.12.

04:28 05:00 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 19:00 19:15 19:20 19:30 20:00

Najava programa Nera (18) (R) VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Paleta portreta (R) Druga strana (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Razgovori (R) Po dragome kraju (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Mali oglasi TV Razglednica VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Pod pove alom (R) 21:00 Ve er uz Wlm 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

PONEDJELJAK, 29.12.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:10 17:40 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Advent u gradu Zrinskih 2 (r) Mura Drava (r) Tjedna kronika (r) TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 29.12.

04:58 05:00 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Druga strana (R) TV Prodaja Zajedno (R) 24 sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Po dragome kraju Sportski zoom (R) Županijske teme/ Varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 30.12.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:10 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Oko umjetnos (r) Mura – Drava (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Planeet Croa a Novi milenij Ju er, danas, sutra Lifestyle (r) Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 30.12.

04:58 05:00 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja IZ Prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Kulturni magazin (R) Emisija VTV-a VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes TV Ordinacija Mužikaši i pajdaši (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 31.12.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Novi milenij (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino

16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Igrani Wlm 18:30 TV Jukebox 19:00 Vijes dana 19:30 Hrana i vino 20:00 Glazbena prskalica 01:00 Videostranice

SRIJEDA, 31.12.

04:58 Najava programa 05:00 Nera (18) (R) 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 TV Razglednica 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV Prodaja 11:15 Doma ija (R) 12:45 TV Prodaja 13:00 24 sata vijes 13:15 TV Prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:45 TV Prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV Prodaja 17:15 Otvoreno nebo 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV Prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Novogodišnji program VTV-a 02:00 Prigodni novogodišnji glazbeni program (R) 04:00 Mali oglasi 04:15 Odjava programa 04:16 Videostranice

19

ČETVRTAK, 01.01.

08:00 08:15 09:15 10:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Igarni Wlm (r) 12:10 Koncert 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 18:30 19:00 19:30 20:00

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Igrani Wlm TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Novogodišnji program Jabuka Tv (r) 00:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ČETVRTAK, 01.01.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:45 20:55 21:00 23:00 23:05 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Novogodišnji program VTV-a (R) TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Kratki rezovi 24 sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Prodaja Boži ni koncert zbora Josip Vrhovski (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja TV Razglednica Druga strana Iz fundusa galerije GE RA MA Mali oglasi Novogodišnji program VTV-a (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

16

media

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BOŽIĆNI BO OŽIĆNI KONCERT ZBORA “JOSIP VRHOVSKI””

Spektakularni uvod u ovogodišnje božićne blagdane!

Za koncert se, kao i uvijek dosad, tražila karta više FOTO: ZLATKO VRZAN PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVI

Pred prepunom dvoranom NGC-a Aton posljednju

nedjelju adventa održan je tradiconalni boži ni koncert Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a. Doma im i tradicionalnim pjesama,

te onima svjetski poznatima, lanovi Zbora glazbom i pjesmom uveli su nas u aroliju boži nog ugo aja.

Osim Zbora, sve prisutne

Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” oduševio je izvedbama doma ih i tradicionalnih pjesama

oduševili su gosti ani Stipani ev, Renata Sabljak, Katarina Toplek i Jakša Buljubaši , ali i Antonija Jurinec, lanica zbora i solistica. Tijekom koncerta pri u koju je pri ala Lejdi Oreb, voditeljica, scenaristica i urednica u projektima zabavnog karaktera na HRT-u, napisala je i ove godine Ljerka Tkal ec. Koreogra iju suvremenog plesa otplesala je Sara Piljek. Zborom i orkestrom dirigirao je Branimir Magdaleni . Za ukrašavanje pozornice pobrinuo se Velimir Posavec. Boži nu estitku publici uputio je Darko Dania, na elnik Op ine Nedeliš e.

Tijekom koncerta izvo a e je publika po astila nizom spontanih aplauza, a na poziv vrsnih gostiju koncerta svi su prisutni zajedno sa zborom i solistima zapjevali “Narodi nam se” i tako zakora ili u ovogodišnje boži no vrijeme.

Zborom i orkestrom dirigirao je Branimir Magdaleni

Izvedbe anija Stipani eva i ostalih gostiju koncerta dugo e se pamtiti

LIKOVNI AMATERI & “ME IMURSKE NOVINE” NAGRA UJU

NA ŠTEFANJE Boži ni megakoncert Radija 105

Dobitnice “Boži ne frajle”: Renata Vadlja i Suzana Šainovi !

Cjelove ernji zabavnjak uz Giuliana, Maju Šuput, Kumove...

Zafrkantska ilustracija moderne mlade žene autorice Lidije Jelene Jur ec izazvala je veliku pozornost naših itatelja. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u nagradnoj igri. Slike su osvojile Renata Vadlja i Suzana Š a i nov i . To a n odgovor glasi: Frajlica. Dobitnice slika pozvane su od sutra, 23. prosinca do i u redakciju Me imurskih novina podi i “Boži ne frajle”.

Evo i nekoliko pristiglih komentara koji su stigli na temu “Boži ne frajle”.

Ines Mamula: - Nakon ‘Boži ne frajle’ slijede ‘Frajlica’, ‘Fakin’ i ‘Papak’. Svi a mi se

‘Boži na frajla’, baš je nekako šik i po mom ukusu i stilu, bravo, bravo, sve pohvale.

Mirjana: - Ovo je super slika, posebna je zato što je neobi na i luda, a to se meni svi a.

Maja Kova : - Nakon ‘Boži ne frajle’ stiže ‘Frajlica’!

Slika mi se jako svi a, vrckava je i vesela.

Dragica: - Ja sam baka i imam puno godina, ali još uvijek sam luckasta. Nikada ne pri am o bolestima, smrti ili nekim ružnim stvarima.

Veselim se svakom novom danu i to moje raspoloženje trudim se prenijeti na ljude oko sebe. Moji unuci me zovu BAKA INTERNET, jer sam luda za surfanjem.

Oko mene je stalno mlado društvo i samo tako sam sretna. Volim život i sve neobi ne i malo luckaste stvari, pa tako i ovu sliku. Ve znam kamo bih je objesila... Sretan Vam Boži ! Pusa od jedne luckaste bake.

Kao i svaku godinu, tako i ovu, Radio 105 organizira tradicionalni boži ni koncert pod nazivom “Boži ni megakoncert Radija 105”. Koncert e se održati na samo Štefanje, u petak, 26. prosinca 2014., s po etkom u 19 sati, u sportskoj dvorani Graditeljske škole u akovcu. Na cjelove ernjem zabavnjaku pod voditeljskom palicom Dejana Buva a i Dejana Šantla nastupit e Kumovi, Leo, Giuliano, Tanja Žagar, Duško Lokin, Siniša Žunec, Antonio Tkalec, Nano Prša, grupa Motiv, Maja Šuput i Enjoy. Rezervirajte ve danas taj datum za nezaboravan provod u organizaciji Radija 105 te uz “dobre vibracije za sve generacije”.

ME IMURSKE NOVINE VAS NAGRA UJU

Najbrži itatelji besplatno na koncert Jelene Rozge i Mega koncert Radia 105

U akovcu se o ekuju i brojne obožavateljice Giuliana

Vrijeme je provoda i fešti. Želite li se družiti i uživati na koncertu Jelene Rozge na Boži 25. prosinca u disko klubu “Šampion” u Domašincu možete to u initi besplatno. Za taj koncet dijelimo jedanput po dvije ulaznice.

Na Štefanje u Graditeljskoj školi u akovcu bit e spektakularni koncert Radia 105. Osigurali smo pet puta po dvije ulaznice.

Kako do njih? Osvojit e ih najbrži itatelji koji do u u srijedu 24. prosinca u redakciju “Me imurskih novina” u vremenu od 8 do 12 sati s novim izdanjem novina (broj 1006, od 24.12.). Svima želimo dobru zabavu!

sport@mnovine.hr

ODBOJKA

ŠKOLSKI SPORT

FINAL FOUR hrvatskoga odbojkaškog kupa odigran je protekli vikend

Samo je prvi set protiv Kaštelana donio nadu za finale Prolaz Demirovi a donio je 21:18 u premijernom setu. No od tada do kraja seta Me imurci ne uspijevaju osvojiti ni poen, a mladostaši ak sedam, i utakmica je otišla u “krivi smjer” U prvom susretu polufinala Kupa Hrvatske mom ad Mladosti Marine Kaštele svladala je Centrometal i umjesto njih ušla u finale kupa! Centrometal sad o ekuje rasplet finala. Ukoliko pobjede Kaštelani, bit e tre i, ako dobe Zagrep ani, završit e kao etvrti.

OK MLADOST MARINA KAŠTELA – OKM CENTROMETAL 3:0 (21,20,15)

Dvorana Gimnasium u Rovinju, gledatelja 150. Suci : Rajkovi (Rijeka), Poropat (Rovinj).

OK MLADOST MK : Viši , Tomi , Šar evi , Glaurdi , irli , Corsini, Giljanovi , Š erbakov, Šestan, Pervan, Sablji (trener Ran i ).

OKM Centrometal : Palinkaš, i kovi , Pu a, Gotal, Juras, Petran, Kopa evi , Posavec, Kurteš, Novak, Stankovi , Demirovi (trener Kiri ).

Preokret u prvom setu doveo do pobjednika No po etak susreta po eo je u dominaciji me imurske mom adi. Poveli su 3:0, pa 4:1. Odli nom igrom u svim elementima Centrometal je kontrolirao rezultat, vodili su s 11:7. Dalmatinci su se približili na poen zaostatka kod 15:14, no potom Centrometal stje e opet veliku prednost od 20:15. Do tada su zaustavili glavne uzdanice Kaštelana Šestana i Vinceka i bili blizu dobivanja seta. Nakon promjene Mladost dvaput blokom zaustavlja igra e Centrometala. Potom ipak prolaz Demirovi a za 21:18. No od tada do kraja seta Me imurci ne uspijevaju osvojiti ni poen, a Mla-

Odbojkaši Centrometala nisu uspjeli sti i do povijesnog rezultata

dostaši ak sedam. ak tri uzastopna poena na servisu, pa pogreška sudaca koji su dosudili da je lopta dirala strop dvorane iako nije, i sve se okrenulo na stranu Mladosti. Završilo je 25:21.

Po etkom drugog seta poveo je Centrometal 5:4.

No mladostaši sada više nisu igrali u gr u i ubrzo su preokrenuli rezultat. Poveli su s tri poena prednosti i to održavali do kraja seta koji je završio 25:20. Centrometal nije uspijevao servisima ugroziti protivnika, te su Kaštelani esto bili u napadu u poziciji jedan na jedan,

što su uspješno rješavali. Na drugoj strani nije bilo tako, poneka greška igra a Centrometala stvarala je prednost protivniku.

Isto je nastavljeno i tre i set. Od po etak izjedna eno, a onda opet Mladost bolja. Sredinom seta odvajaju se na pet poena prednosti i tu je susret odlu en.

Vjerovali da mogu u finale Trener Kiri : - Šteta.

Vjerovali smo da možemo do finala. Odli no smo ušli u utakmicu, imali pred kraj prvog seta pet prednosti, no to prosuli. Malo je tu alilo i sre e. Nakon toga se sve okrenulo kako to obi no i biva. Kasnije su Kaštelani dobili sigurnost koju mi više nismo imali. Nemam što zamjeriti momcima, htjeli su, no ovo nije bio o ito naš dan.

U drugom polufinalu zagreba ka Mladost bila je bolja od doma ina Rovinja s 3:1. Tako e u subotnjem finalu igrati Kaštelani i Zagrep ani. Isti rasplet je i u ženskoj konkurenciji, gdje su finale izborile tako er Kaštelanke i Mladost.

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

Juniori etvrti na prvenstvu regije Juniori odbojkaša Me imurje Centrometala osvojili su etvrto mjesto na prvenstvu regije Centar u konkurenciji osam mom adi, pet pobjednika svojih županija i tri predstavnika grada Zagreba. Ina e regija Centar ima ak 7 od 16 prvoligaša u muškoj konkurenciji i tu je konkurencija uvijek najja a u hrvatskoj odbojci. U protekle dvije godine Centrometal je osvajao druga mjesta.

Me imurci su bili smješteni u grupu B. Na prvom turniru u Sisku lagano su pobijedili Daruvar s 2:0, a potom, nakon što su cijeli prvi set vodili, ipak izgubili od kasnijeg prvaka, zagreba ke Croatije, s 2:0. Tako im je prvi susret na turniru u Daruvaru bio klju an za plasman u polufinale. Nakon velike borbe pobijedili su Sisak s 2:1, po setovima 25:22, 22:25 i 15:13.

U polufinalu se sastali s Karlovcom koji je realno bio prejak i uvjerljivo pobijedio 2:0. U susretu za tre e mjesto izgubili su od zagreba ke Mladosti 25:18 i 28:26.

Za ekipu su nastupili Karlo Novak, Antonio Juras, Antonio Stankovi , Vanja Marciuš, Vedran David, Ivan Kocijan, te bra a Luka i Mihael Kregar. Vodio ih je Aleksandar Kova i . Rezultat je još vrjedniji ako se uzme u obzir da je u mom adi nastupio samo jedan igra (Novak), ro en 1996. godine, a ostali znatno mla i.

Anto Dragi dobitnik nagrade za životno djelo Ministarstva Profesor tjelesne i zdravstvene kulture Anto Dragi iz akovca dobio je nagradu za životno djelo.

Donedavno je bio predsjednik Saveza školskih sportskih društava Me imurja, ranije je bio tajnik Zajednice sportskih saveza i udruga Me imurske županije, a radio je i kao rukometni trener te predsjednik akove koga pliva kog kluba.

Ina e, ak dvije nagrade Hrvatskoga školskog sportskog saveza koje su podijeljene na sve anos

u ponedjeljak najuspješnijim školskim sportskim društvima i pojedincima u prostorima Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta s gle su u Me imurje.

Tako je godišnju nagradu najboljim školskim sportskim društvima srednjih škola za doprinos u razvoju školskog sporta dobilo školsko sportsko društvo Gimnazijalac – Gimnazije Josipa Slavenskog akovec. (mn)

IZBOR SN-a za sportaše i ekipe godine

Filip Ude me u top-5 hrvatskih sportaša godine Marin ili i Sandra Perkovi najbolji su sportaši Hrvatske u tradicionalnom izboru Sportskih novos . U ovom, 63. izboru sudjelovalo je 304 novinara iz 50 redakcija. Perkovi je dobila 279 glasova, a ove sezone osvojila je tre u uzastopnu titulu europske prvakinje, dok je Marin ili (214 glasova) povjerenje zaslužio sjajnim nastupom i osvajanjem US Opena.

Valent i Martin Sinkovi (222 glasa), aktualni svjetski prvaci u dvojcu na pari e, najbolja su mom ad, dok je najbolja ekipa repre-

zentacije Hrvatske u samostrelu.

Valen na i Branka Pereglin tako er su dobitnice, kao i Nikolina Krivanek (193 glasa) koja je na SP-u osvojila zlatnu medalju i izjedna ila vlas svjetski rekord koji nije dos gnut punih 13 godina.

Od me imurskih sportaša nadali smo se da bi mogao bolje pro i Filip Ude, iza kojeg je sjajna godina, ali gimnas ka još uvijek nema imidž kao neki drugi sportovi pa je ostao samo na 18 glasova novinara. Smjes o se ipak u top-5 izbora najboljeg sportaša godine. (mn)

JUDO

TURNIR u slovenskoj Velikoj Polani

Judaši JK-a Zrinski ekipno najbolji Nakon uspješno organiziranoga doma eg turnira, judaši JK-a Zrinski nisu mirovali ni protekli vikend, ve su sudjelovali na me unarodnom turniru: 3. Miklavžev turnir u Veliki Polani (Slovenija).

Na turniru je sudjelovalo 10 ekipa i ukupno 150 natjecatelja u kategorijama ispod 8, 10 i 12 godina.

Od 12 judaša JK-a Zrinski koji su nastupili, ak njih 10 vra lo se u akovec s medaljom, od ega sa 6 zlatnih. Sjajnim borbama mladi judaši tako su uspjeli i osvoji pr-

vo mjesto u poretku ekipa. Ovaj prvi klupski pehar dokaz je kvalitetnog rada i najava perspek vne generacije me imurskih judaša iako je klub osnovan tek prije dvije godine. Osvaja i medalja: U-8: Filip Golubic 2. mjesto 21 kg, Lovro Jurgec 1. mjesto 24 kg, Noa Kostel 3. mjesto 28 kg, Kevin erjavi 3. mjesto 28 kg; U10: Luka Daki 1.

34 kg, Josip Zadravec 2. 34 kg, Dino Vuk 1. 42 kg, Filip Rodinger 1. +48 kg i U12: Vida Korpar 1. 36 kg i Gala Pasaric 1. mjesto 52 kg. (mn)

24. prosinca 2014.

NOGOMET TRENER NK-a SLOBODA SLAKOVEC, nakon prvog dijela sezone u kojoj je zauzeto drugo mjesto tablice Me užupanijske lige

Dat emo sve da opet u emo u f Odli ne rezultate u me užupanijskoj ligi postigla je Sloboda iz Slakovca koja je zauzela visoko drugo mjesto.

U 16 susreta Sloboda je imala odli an omjer od deset pobjeda, tri remija i tri poraza uz gol razliku od 36 postignutih i 24 primljena pogotka. Najbolji strijelac kluba je Patrik Hergoti sa 10 postignutih pogodaka, a slijede ga Karlo Baksa i Dražen Petek sa po 7 postignutih pogodaka. Ovaj uspjeh svakako nije slu ajnost jer u Slakovcu se ve godinama kvalitetno radi pa je u Sloboda prije par godina igrala u tadašnjoj IV. hrvatskoj nogometnoj ligi i osvojila dva me imurska kup natjecanja. Ove godine Sloboda je povukla najviše što se može iz jeseni, pa osim što su jesenski viceprvaci lige izborili su i etvrtfinale kupa gdje gostuju u Novom Selu Rok. Porazgovarali smo sa jednim od najzaslužnijim za ovaj uspjeh, trenerom Stjepanom Petekom kakvi su mu dojmovi

sa jesenske polusezone i o ekivanja na prolje e.

• Kako ocjenjujete jesenski dio, jeste li o ekivali prije sezone trenutnu poziciju?

— Ovo je za nas rezultat iznad o ekivanja, vjerovali smo da možemo završiti me u prvih šest, ali ovako visoko nismo.

• S ime ste bili zadovoljni u jesenskom dijelu, a što može bolje?

— Osjetili smo novu ligu i što je bilo dobro da nije bilo bojazni pred bivšim tre eligašima. Cijela mom ad još može uvijek bolje, imamo široku klupu svatko ima konkurenciju za svaku poziciju što je dobro za mom ad.

• Kako ocjenjujete konkurenciju i ligu?

— Osim Nedeliš a koje odska e, 10-12 klubova je pojednakih kvaliteta, dok su 3-4 kluba slabije kvalitete. Od sljede e sezone o ekujem kvalitetniju ligu.

S onim s im sam nezadovoljan je kvaliteta su enja koja

NK Sloboda Slakovec u jesenskom dijelu sezone

u ovom rangu mora biti puno viša. Sje amo se kad smo prije par godina bili u tadašnjoj IV. HNL, su enje je bilo znatno bolje pa ovom prilikom apeliram na nadre ene da poboljšaju taj dio.

• Što o ekujete u proljetnom dijelu?

— O ek ujem n a š e dobro izdanje, pokušat emo sa uvati poziciju, do 1. mjesta teško bilo tko može jer je Nedeliš e

prakti ki nedodirljivo u ovom trenu.

• Ho e li biti promjena u igra kom kadru?

— U svakom slu aju pokušat emo zadržati mom ad na okupu te sa dvojicom ili troji-

com kvalitetnih igra a poja ati konkurenciju u mom adi.

• S obzirom da ste posljednjih godina postigli sjajne uspjehe u kupu te ga forsirate dok u ovoj sezoni pišete povijesne

NK SPARTAK Mala Subotica jesenski je prvak I. me imurske lige

Stvorila se klapa koja je zasluže Jesen za pam enje imao je Spartak iz Male Subotice koji je naslovom jesenskog prvaka na najbolji mogu i na in obilježila 50 godina postojanja. U 15 susreta koliko su odigrali Spartak je slavio 12 puta, 2 puta remizirao te doživio samo jedan poraz. U tih 15 susreta postigli su 40 pogodaka ime su druga najefikasnija mom ad lige, dok je zato obrana daleko na najvišoj razini u ligi sa samo 11 primljenih pogodaka.

Ovaj uspjeh nije slu ajan.

Premda je bilo odlazaka iz kluba prije sezone, mom ad je prije sezone preuzeo Ivan Domini oni, dovedena su dva kvalitetna poja anja, te su obavljene kvalitetne pripreme i rezultat na kraju nije izostao • Mom ad Spartaka pokazala je dosad najviše od svih klubova u 1MNL. Kako bi s trenerskog kuta ocjenili 1.dio sezone?

— ak i na moje iznena enje, zadovoljan sam sa odnosu igra a prema treninzima, što zna i prvenstveno dolasci na iste, kao i klubu op enito.

Stvorila se jedna odli na klapa pa premda smo prije sezone izgubili nekoliko igra a, prezadovoljan sam sa mom adi i ako se ovako dalje nastavi sa ovakvim pristupom igra a, onda se može nešto napraviti.

• Što je bilo dobro, a što bi trebalo možda promijeniti na prolje e?

— Uvijek se može bolje, ali trenutno sam prezadovoljan sa ovom mom adi, odaziv treninzima je odli an te se stvorila jedna kemija u ovoj mom adi izme u igra a i trenera.

• Kako ocjenjujete konkurenciju i ovu ligu s obzirom da je reorganizacijom mnogo kvalitetnih mom adi otišlo u viši rang?

— Konkurencija je jako dobra, skoro svaki vikend imamo derbi susret. Prvih šest mom adi je pojednako i svatko svakoga može pobijediti, pa veliku važnost ima koliko je mom ad pripremljena.

PREDSJEDNIK RANKO DOMINI

Cilj je zadržati vode u poziciju i na prolje e • Je li ispunjen cilj ove jeseni?

— Ambicije vodstva kluba da se mom ad plasira u prve tri mom adi, me utim ostvario nam se odli an rezultat te smo osvojili jesenski naslov. Stvari su nam se poklopile te nismo imali ozlije enih i kartoniranih, što je svakako jedan od razloga ovog uspjeha, uz dobre i kvalitetne pripreme i atmosfera u svla ionici je odli na. Cilj je zadržati vode u poziciju jer Spartak nije osvojio naslov još od 1983.godine te želimo sve u ini da osvojimo željeni naslov.

• Jeste li zadovoljni radom uprave i kakvi su klupski planovi za bližu budu nost?

— Zadovoljan sam radom uprave premda nas je malen broj jer volonterizam je puno odricanja svog slobodnog vremena, a za neke i nancija. Planovi kluba su da se zadrži ova mom ad uz priklju ak perspek vnih juniora, ove godine e ri su se priklju ila, a sljede e tri ulaze u seniorsku mom ad. Želimo da se završi pomo ni teren gdje bi se održavali treninzi, igrali prijateljski susre i veteranski susre jer imamo puno uzrasta pa želimo rastere glavni teren.

Na kraju bih pozvao sve naše navija e i simpatizere da nas podrže i prate u što ve em broju.

Svaki susret je bitan i treba nam podrška svih devedeset minuta bez obzira bio rezultat pozi van ili nega van. eka nas težak posao ako želimo zadržati vode u poziciju, ali vjerujem u trenera i igra e te uz podršku iz publike možemo uspje zadrža tu poziciju koja nam je svima ovdje jako bitna. Ove godine slavili smo 50 godina kluba i jesenskim naslovom po as li smo se na najbolji mogu i na in.

Trener i predsjednik NK-a Spartak s istim prezimenom Domini

24. prosinca 2014.

32. MALONOGOMETNO PRVENSTVO ME IMURJA - 2014.

inale kupa Igra i U jesenskom dijelu sezone za Slobodu su igrali: Mišel Tkal ec, Neven Posavec, Ivan Buhanec, Tomislav Katanec, Mihael Podvez, Goran Petek, Patrik Mesari , Nino Cvetkovi , Dino Novak, Matija Grabar, Denis Srnec, Milivoj Goricaj, Patrik Hergoti , Dario Kukovec, Lucian Pintari , Karlo Baksa, Manuel Posavec, Dražen Petek i Kristijan Hergoti , te fizioterapeut Damir Tomši .

Izvu ene sve skupine, u petak po inje odigravanje utakmica U petak 26.prosinca po inje natjecanje po skupinama 32.malonogometno prvenstvo Me imurja kojeg organizira Me imurski

nogometni savez. Ukupno e se natjecati 44 mom adi. Najmla ih, pionirskih je 8 mom adi, seniora je 24, a veteranskih mom adi 12.

SPORTSKA DVORANA ATON – NEDELIŠ E

18,10 AUTO GRANDY (Strelec) – TROCKENBAU ZRNA (Vra šinec) seniori

19,55 RESTORAN LIPA&CB ENY (Nedeliš e) – CB PICCADILLY(Dunjkovec) seniori

18,45 VIZ-EX (Nedeliš e) – SAN FRANCISCO ( akovec) seniori

29.12.2014. (ponedjeljak)

PIONIRI SKUPINA – A 1 ARMIRA KI OBRT CILAR – Mursko Središ e 2 NK NEDELIŠ E 3 AUTO GRANDY – Strelec 4 ŠN SVETI JURAJ NA BREGU

SKUPINA – B

uspjehe u ligi jer ste trenutno po ljestvici najbolja plasirana mom ad poslije Me imurja i Nedeliš a u me imurskoj županiji, što je prioritet?

— Kup e nam biti prioritet i ovoga puta te emo pokušati izboriti finale. Kup je uvijek varljivo natjecanje, ali sve emo u initi da do emo do finala, a tko e biti s druge strane uop e nije važno. Na

Trener Petek: - Cijela mom ad još može uvijek bolje, imamo široku klupu svatko ima konkurenciju za svaku poziciju što je dobro za mom ad

kraju bih svim itateljima Me imurskih novina, svim sportskim prijateljima i rivalima zaželio sretne blagdane te sportske uspjehe u sljede oj godini. (nb)

19,20 MIP WEYLAND (Puš ine) – CB PICCADILLY (Dunjkovec) seniori 19,55 RES. LIPA&CB ENY (Nedeliš e) – TRG. CENTRI LEXI (Klenovnik) seniori

3 NK MLADOST – Selnica 4 NK JEDINSTVO – Novo Selo na Dravi

SENIORI

27.12.2014. (subota)

18,30 AUTO GRANDY (Strelec) – VIZ-EX (Nedeliš e) seniori

13,00 ZEITGEIST ( akovec) – ASO PONOS (Krapina) seniori 13,35 NK JEDINSTVO (Novo Selo na Dravi) – NK MLADOST (Selnica) pioniri 14,00 MIP WEYLAND (Puš ine) – RESTORAN LIPA&CB ENY (Nedeliš e) seniori

1 AUTO GRANDY – Strelec 2 VIZ-EX – Nedeliš e 3 SAN FRANCISCO – akovec 4 TROCKENBAU ZRNA – Vra šinec

4 CB PICCADILLY – Dunjkovec

SKUPINA – C

14,35 ŠN SVETI MARTIN – NK SOKOL (Vra šinec) pioniri 15,00 TDK (Selnik) – IPA ME IMURJE ( akovec) veterani 15,35 LEPOGLAVA – PIZZERIA ŠUT (Nedeliš e) veterani

19,40 SLAVEK TIM (Zasadbreg) – KOSPORT (Strahoninec) seniori

2 ASO PONOS – Krapina

4 SLAVEK TIM – Zasadbreg

26.12.2014. (petak) – 1. kolo 15,00 SVJEŽA JAJA VUK ( ehovec) – STURM (Gori an) seniori 15,35 MARTI 2 (Prelog) – MNK KLUB 75-PARKETI GOSARI (Kotoriba) seniori 16,10 AC JESENOVI ( akovec) – EUROKLIMA (Gori an) veterani 16,45 NK BUDU NOST (Podbrest) – DUCATI KOMPONENTI (Ludbreg) veterani 17,20 SPARTA (Gori an) – CB GOLD (Šandorovec) seniori 17,55 MARTI 1 (Prelog) – GRADSKA KAVANA LOVAC (Prelog) seniori 18,30 CB BAZA-INSULA (Prelog) – ECON (Prelog) seniori

SENIORI

15,00 ECON (Prelog) – LIDO BAR (Prelog) seniori

SKUPINA – D

3 MNK KLUB 75 – Kotoriba

13,00 NK SOKOL (Vra šinec) – NK JEDINSTVO (Novo Selo na Dravi) pioniri

4 STURM – Gori an

14,25 KOSPORT (Strahoninec) – ZEITGEIST ( akovec) seniori

SPORTSKA DVORANA OSNOVNE ŠKOLE U PRELOGU

28.12.2014. (nedjelja) – 2. kolo

28.12.2014. (nedjelja)

13,50 ASO PONOS (Krapina) – SLAVEK TIM (Zasadbreg) seniori

RASPORED ODIGRAVANJA UTAKMICA

SPORTSKA DVORANA OSNOVNE ŠKOLE PRELOG

1 SVJEŽA JAJA VUK – ehovec

13,25 NK MLADOST (Selnica) – ŠN SVETI MARTIN pioniri

škole u Prelogu i u dvorani SGC Anton u Nedeliš u gdje se igra i sama završnica. Finalne utakmice na rasporedu su 6. sije nja idu e godine.

19,05 EUROKLIMA (Gori an) – LIDO BAR (Prelog) seniori

16,10 CB PICCADILLY(Dunjkovec) – TRGOVA KI CENTRI LEXI (Klenovnik) seniori

1 ZEITGEIST – akovec

3 KOSPORT – Strahoninec

• Konkurencija ima velike ambicije, možete li izdržati u istom ritmu do samog kraja sezone?

— Ja se duboko nadam da emo nastaviti ovakvim radom i tempom te da emo osvojiti naslov prvaka. Ali da bi se osvojio naslov mora se poklopiti dosta stvari i mora biti i sportske sre e. Dok sam preuzeo klupu Spartaka temelj svega bio je red, rad i disciplina, vjerujem u svoju mom ad i igra e te samo radom i velikom voljom možemo u initi nešto što se ovdje ve eka 32 godina.

• Ho e li biti promjena u igra kom kadru tijekom zimskog odmora?

19,05 TROCKENBAU ZRNA (Vra šinec) – SAN FRANCISCO ( akovec) seniori

SKUPINA – A

3 TRGOVA KI CENTRI LEXI – Klenovnik

Osvaja i jeseni: Luka Tizaj, Sandro Lackovi , Benjamin Domini , Nebojša Živkovi , Emanuel Šegovi , Marin Zadravec, Dejan Lovren i , Dario Sušec, Marinko Juras, Josip Fažon, San no Debelec, Edi Lackovi , Sre ko Šegovi , Nino Škvorc, David Gori anec, David Škvorc, Dominik Jur ec, Filip Zadravec i Hrvoje Cirkovi .

17,30 PALATIN (Varaždin) – KERMAN (Nedeliš e) veterani 18,05 ŠN SVETI JURAJ NA BREGU – AUTO GRANDY (Strelec) pioniri

2 RESTORAN LIPA & CB ENY – Nedeliš e

Tko je branio boje Spartaka ove jeseni

16,55 PAJDAŠI (Lopa nec) – NK PLITVICA (Gojanec) veterani

RASPORED ODIGRAVANJA UTAKMICA – 2 i 3.kolo

2 NK SOKOL – Vra šinec

1 MIP WEYLAND – Puš ine

— Ve na samom po etku sezone imali smo tešku ozljedu Danijela Škvorca, vjerujemo u njegov oporavak ime bi dobili poja anje iz vlastitih redova. Bit u zadovoljan ako dovedemo jedno poja anje zbog konkurencije u ekipi, a mislim da ekipu nitko ne e napustiti jer ipak smo prvaci i atmos era u mom adi je odli na.

• Kad kre u pripreme za nastavak prvenstva?

— Mom ad u okupiti 17. sije nja. Idemo ozbiljno raditi i iz susreta u susret. Imamo dogovoreno dosta pripremnih susreta.

• Kakav je odnos sa vodstvom kluba?

— Moram napomenuti predsjednika Ranka Domini a od kojega imamo punu podršku, koji je na svakom treningu i koji je meta ori ki re eno šlag na tortu.

• Nedavno ste kao trener Dinama iz Palovca bili najve i rival Spartaka te vodili velike bitke, osje ate li se prihva eno u Spartaku?

— Bivši sam ja igra Spartaka i prihvatio sam ovaj posao na poziv predsjednika Ranka Domini a. A da mislim da nisam prihva en, da ne vjerujem u sebe i svoj rad te u ovu ekipu nikad nebi prihvatio poziv. Zaželio bih na kraju svima Sretan Boži i Sretnu Novu godinu.

16,30 ARMIRA CILAR (M. Središ e) – NK NEDELIŠ E pioniri

1 ŠN SVETI MARTIN

SKUPINA – B

no na vrhu

Svi oni e se boriti za ukupni ond nov anih nagrada u iznosu od 17.800 kuna.

Igra se kao i prošle godine u Sportskoj dvorani osnovne

2 MARTI 2 – Prelog

SKUPINA – E 1 SPARTA – Gori an 2 MARTI 1 – Prelog 3 GRADSKA KAVANA LOVAC – Prelog

15,00 KERMAN (Nedeliš e) – PAJDAŠI (Lopa nec) veterani

4 NK MLADOST KOMET – Prelog

15,35 NK PLITVICA (Gojanec) – PALATIN (Varaždin) veterani

SKUPINA – F

15,35 CB BAZA-INSULA (Prelog) – EUROKLIMA (Gori an) seniori 16,10 EUROKLIMA (Gori an) – DUCATI KOMPONENTI (Ludbreg) veterani 16,45 AC JESENOVI ( akovec) – NK BUDU NOST (Podbrest) veterani 17,20 SPARTA (Gori an) – MARTI 1 (Prelog) seniori 17,55 CB GOLD (Šandorovec) – GRADSKA KAVANA LOVAC(Prelog) seniori 18,30 SVJEŽA JAJA VUK ( ehovec) – MARTI 2 (Prelog) seniori 19,05 STURM (Gori an) – MNK KLUB 75-PARKETI GOSARI (Kotoriba) seniori 30.12.2014. (utorak) – 3. kolo

VETERANI SKUPINA – A 1 PALATIN – Varaždin 2 KERMAN – Nedeliš e 3 NK PLITVICA – Gojanec

1 CB BAZA-INSULA – Prelog 16,10 AUTO GRANDY (Strelec) – ARMIRA CILAR (Mursko Središ e) pioniri 16,35 NK NEDELIŠ E – ŠN SVETI JURAJ NA BREGU pioniri

2 EUROKLIMA – Gori an

SKUPINA – B 1 LEPOGLAVA

4 ECON – PRELOG

17,00 PIZZERIA ŠUT (Nedeliš e) – TDK (Selnik) veterani

2 PIZZERIA ŠUT – Nedeliš e 3 IPA ME IMURJE – akovec 4 TDK – Selnik

RASPORED ODIGRAVANJA UTAKMICA – 1. kolo Sportska dvorana Aton u Nedeliš u 26.12.2014. (petak) 13,00 ASO PONOS (Krapina) – KOSPORT (Strahoninec) seniori 13,35 ARMIRA CILAR (M. Središ e) – ŠN SVETI JURAJ NA BREGU pioniri 14,00 NK NEDELIŠ E – AUTO GRANDY (Strelec) pioniri 14,25 ZEITGEIST ( akovec) – SLAVEK TIM (Zasadbreg) seniori 15,00 PALATIN (Varaždin) – PAJDAŠI (Lopa nec)veterani 15,35 KERMAN (Nedeliš e) – NK PLITVICA (Gojanec)veterani 16,10 ŠN SVETI MARTIN – NK JEDINSTVO (Novo Selo na Dravi) pioniri 16,35 NK SOKOL (Vra šinec) – NK MLADOST (Selnica) pioniri 17,00 LEPOGLAVA – TDK (Selnik) veterani 17,35 PIZZERIA ŠUT (Nedeliš e) – IPA ME IMURJE ( akovec) veterani

18,10 VIZ-EX (Nedeliš e) – TROCKENBAU ZRNA (Vra šinec) seniori

19,20 TRGOVA KI CENTRI LEXI (Klenovnik) – MIP WEYLAND (Puš ine) seniori

17,40 NK BUDU NOST (Podbrest) – EUROKLIMA (Gori an) veterani 18,15 DUCATI KOMPONENTI (Ludbreg) – AC JESENOVI ( akovec) veterani

VETERANI SKUPINA – C 1 AC JESENOVI – akovec

18,45 SAN FRANCISCO ( akovec) – AUTO GRANDY (Strelec) seniori

17,05 GRADSKA KAVANA LOVAC (Prelog) – SPARTA (Gori an) seniori

3 LIDO BAR – Prelog

4 PAJDAŠI – Lopa nec

17,35 IPA ME IMURJE ( akovec) – LEPOGLAVA veterani

16,30 MARTI 1 (Prelog) – CB GOLD (Šandorovec) seniori

2 NK BUDU NOST – Podbrest 3 DUCATI KOMPONENTI – Ludbreg 4 EUROKLIMA – Gori an

18,50 MARTI 2 (Prelog) – STURM (Gori an) seniori 19,25 MNK KLUB 75-GOSARI (Kotoriba) – SVJEŽA JAJA VUK ( ehovec) seniori 20,00 LIDO BAR (Prelog) – CB BAZA-INSULA (Prelog) seniori 20,35 EUROKLIMA (Gori an) – ECON (Prelog) seniori

24. prosinca 2014.

A 2 LIGA SJEVER

Sjajno Me imurje u Virju!

U derbiju posljednjega kola prvoga dijela lige, u Virju je na gostovanju kod Podravca akove ko Me imurje dokazalo, prvenstveno samo sebi, da još nije za otpis. Na parketu mom adi koja u ovom prvenstvu još ne zna za poraz akove ki su košarkaši dali sve od sebe, uz borbenost i želju iskazali i veliku koli inu pameti i naravno kvalitetu , te sasvim zasluženo odnijeli bodove.

Na taj su se na in sami vratili u igru i za najviši plasman, jer o ito u ligi postoji barem 5 mom adi koje “pucaju” na prvo mjesto, pa svak svakoga može dobiti. Veliki impuls mom adi dao je kona no zdravi Marek Novak, jer o ito mom ad s njim u organizaciji igre sasvim druga ije diše, nego bez njega. Još kada su tu uvijek pouzdani Kraja i i

Stjepan Kranj ec, pa kada i “zašti eni” Guld zabije svoje, a ne ilozo ira, onda imamo dobro izbalansiranu mom ad koja u ligi može i do kraja. Još kada bi doveli centra...gdje bi im bio kraj.

Nažalost, akovec ima sasvim druga ije raspoloženje, ovaj puta su popili minus 47 kod Gra i ara u Ludbregu.

Jedina svijetla to ka bio je zašti eni igra Vojkovi .

Na tablici je Me imurje nakon prvoga dijela prvenstva etvrto s 8 pobjeda i 3 poraza, a akovec je posljednji sa samo jednom pobjedom. eka ih poslije Nove godine “krvavi” posao oko izbjegavanja fenjera.

Prvenstvo se nastavlja 10. sije nja, kada akovec kod ku e do ekuje Ivan icu, a Me imurje gostuje u Varaždinu. (bh)

C LIGA

Dubrav an pobijedio Globetku Svoj drugi poraz doživjeli su dosadašnji neprikosnoveni vladari lige u organizaciji me imurskog Košarkaškog saveza ekipa Me imurje Globetke. Ovaj puta na gostovanju u Donjoj Dubravi, mom adi koja ove sezone ne zna za poraz. Odli ni Varga i mla ahni Blažeka davali su ritam koji protivnici u, blago re eno poodmaklim košarkaškim godinama jednostavno nisu mogli pratiti. Kotoriba je kod ku e prebila Petrijanec, Nedeliš e na gostovanju Prelog,a Donji Kraljevec na gostovanju nadja ao Vinicu. (bh) Dubrav an(Varga 19, Me<imurec 11, Blažeka 22) - Me<imurje Globetka(Ostoja 22, Zaspan 12, Vuruši 10) 76:62(21:17, 15:17, 17:15, 25:14)

TABLICA 1. Dubrav an

8 8

0

16/169

2. Me . Globetka

8 6

2

14/112

3. Petrijanec

8 5

3

13/22

4. Kotoriba

8 4

4

12/40

5. Nedeliš e

7 4

3

11/7

6. D. Kraljevec

7 4

3

11/-7

7. Prelog

8 2

6

10/-30

8. Vinica

8 1

7

9/-123

9. Rudar

8 1

7

9/-190

Prelog(Novosel 17, Blažona 11) Nedeliš e(Gospo i 20, Šegovi 15, Juras 25) 45:74 Vinica - Donji Kraljevec(Ivanovi D. 16, Švenda D. 17, Vrus 30) 74:83 Kotoriba(Zvošec F. 20, Sla na 20, Papp 12) - Petrijanec 81:53

Petar Zrinski - Bjelovar 104:96

TABLICA 1. Podravac

11 10 1

21/+265

2. Gra ar

11 9

2

20/+209

3. Petar Zrinski

11 9

2

20/+86

4. Me imurje

11 8

3

19/+131

GraW ar - akovec 112:65 (32:10, 30:18, 22:23, 28:14)

5. Radnik

11 7

4

18/+134

6. Vindija

11 7

4

18/+55

AKOVEC: Novak 7, Keresteš 2, Vojkovi 21, Radikovi 3, Vinko 8, Per i 2, Vehtersbah 10, Baksa 3, Hrka N.9. Trener Damjanovi B.

7. Bjelovar

11 5

6

16/+5

8. Križevci

11 4

7

15/-7

Podravac -Me<imurje 76:85 (19:26, 21:18, 17:17, 19:24)

9. Koprivnica

11 3

8

14/-199

10. Ivan ica

11 2

9

13/-159

ME IMURJE: Gašpari 3, Kranj ec 16, Drk 9, Dodlek 3, Kraja i 24, Guld 12, Novak 18. Trener Novak S.

11. Mladost

11 1

10 12/-247

12. akovec

11 1

10 12/-273

Vindija - Mladost 86:63 Križevci-Radnik 94:95 Koprivnica - Ivan ica 82:73

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAŠKA KOŠARKA

SNV kreirao veliko iznena enje!

Proteklih tjedan dana hrvatski prvoligaši su igrali samo Kup utakmice, u raznim terminima. Zato su slova ki prvoligaši odigrali barem jedno kolo,a neki i dva (oni koji su se dogovorili da odigraju ranije zbog boži nih blagdana). Iskra za koju nastupa Goran Fodor izgubila je kod ku e od Previdze, a Goran je igrao 24 minute, zabio 8 koševa. jednom je sko io i dvaput asistirao.

Andrija Hrka je igrao dvije utakmice. Najprije je njegov SNV izgubio od Karlovke, Andrija je igrao 31 minutu, zabio 14 koševa, imao 4 skoka i asist. Dva dana kasnije SNV je priredio prvorazredno iznena enje, jer je mom ad koja se bori za ulazak u doigravanje tukla jednog od favorita za osvajanje prvenstva - mom ad Komarna. U toj je velikoj pobjedi Andrija igrao 27 minuta, zabio 10 koševa, imao dvije asistencije i 7 skokova.

24. prosinca 2014.

SEKCIJA Hrvatskog zbora sportskih novinara akovec

Novi predsjednik sportskih novinara Me imurja - Željko Kralji Promocija kalendara u restoranu Autostop

AKOVE KE nogometašice predstavile kalendar

Sje anje na utakmice diljem Hrvatske pratit e ekipu i 2015. godine U nedjelju, 21. prosinca u prostoru kafi a Autostop u akovcu ženski nogometni klub Katarina Zrinski održao je malu sve anost povodom završetka prve polusezone i promocije drugog po redu promo vnog kalendara kluba.

Sama je predsjednica kluba Sun ana Glavak ovom prilikom zbog bolesti bila odsutna, no obilježavanju su uspješne polusezone svjedo ili direktor kluba Željko Bacinger, potpredsjednici Sandra Herman i Dino Posavec, trener Mladen Ku ek, kao i glasnogovornik kluba Ivo Vuruši .

Osim brojnih nogometašica, skup su posje li i sponzori.

Uvodnim su se rije ima u prostoru ka a na po etku svima prisutnima obra li direktor Bacinger i potpredsjednica Herman, koji su igra icama es tali na uspjesima, upu li im podršku, te ih mo virali za daljnji rad. U duhu je adventa svima prisutnima ujedno upu ena blagdanska es tka.

Okupljanje igra ica i uprave protekla je u ležernom ugo aju,

a prilika je iskorištena i za predstavljanje promo vnog kalendara kluba koji je izra en uz pomo fotografija glasnogovornika Ive Vuruši a s utakmica diljem Hrvatske (Zagreb, Dubrovnik, Osijek itd.). Sam je Vuruši ukratko predstavio kalendar ekonomi nog ali kvalitetnog izdanja, koji je odmah podijeljen svima prisutnima.

Trener kluba Mladen Ku ek, koji na ovoj poziciji radi ve 18 mjeseci, te koji je uvelike doprinio ulasku kluba u 1. ligu, zadovoljan je dosadašnjim uspjesima: - Od deset klubova mi smo osmi, što je smatram zadovoljavaju e za prvu polusezonu. Ulaskom u ligu zapravo nismo znali što nas eka, ali znali smo da e bi teško.

Lovimo Rijeku koja nam bježi s 5 bodova prednos , borimo se za opstanak i na dobrom smo putu!

Sljede u utakmicu igramo na prolje e s Trnavom iz Gori ana, što e bi i prvoligaški i me imurski derbi. Daljnji uspjesi ovisit e kao i dosad - o sinergiji svih dijelova kluba. (n )

U ORGANIZACIJI Kotoripskih bega a

Završena Tom & Jerry liga Nedavno formirani trka ki klub u Kotoribi, imena Kotoripski bega i, bio je u suradnji s OŠom Jože Horvata i tamošnjom profesoricom TZK-a Danijelom Krobot organizator trka ke lige Tom & Jerry, u koju je bilo uklju eno više od stotinu osnovaca.

Oni su tr ali svaki petak popodne od kraja rujna pa do 12. prosinca. Tjedan dana kasnije pak su organizirali sve anost dodjele diploma, medalja i majica lige.

Svi koji su tr ali u minimalno etiri natjecateljska kola dobili su majice lige, dok su po tri prvoplasirana natjecatelja dobila medalju, diplomu i majice. Sve je na po etku, uz rije i zahvale sudionicima i podršci roditelja, pozdravila ravnateljica škole doma ina Snježana Matoš, prof.

Ona je pozvala i ostale u enike da se na prolje e priklju e ovima koji su probili led. Svima njima nagrade je podijelio Damir Matotek, predsjednik Kotoripskih bega a. Kod djevoj ica prvih razreda njih su primile Nela Kova i , Dora Zvošec i Dragana Balog, a kod dje aka Silvio Bogdan, Kevin Ignac i Sebastijan Kranjec.

U konkurenciji drugih razreda

kod djevoj ica je najbolja bila Lana Volar, pa slijede Selena Ignac i Emili Sabol. Kod dje aka prvo mjesto podijeli su Andrija Hodak i Nikola Šte i , drugi je bio Dino Sovi , a tre i Martin Horvat.

Kod djevoj ica tre ih razreda medalju je primila Mirela Savi , a kod dje aka Petar Vlaši , Eric Rajmund i Goradan Balog. Medalju je kod djevoj ica etvrtih razreda dobila Silvija Bogdan, a kod dje aka Leo Tilošanec i Sandi Pani . Radovan Bogdan i Teo Markan najbolji su kod dje aka petih razreda, dok djevoj ice nisu sudjelovale. Kod šestih razreda djevoj ica najbolja je bila Anabela Sabol, slijedi Marta Fundak pa Arijana Fuš. Kod dje aka su to Andrija Hodak, Ivan Fuš i Domagoj Dež ek. Kod sedmih razreda nagrade su dobili samo dje aci, i to Leonardo Oršuš i Manuel Horvat, a kod osmih razreda samo Klara Hodak i Roberto Dež ek.

Medalju za fair-play lige dobio je prvaši Sebastijan Kranjec, a klub je majicama nagradio profesorice Matoš i Krobot. Školi je uru ena i klupska zastavica kluba. (alf)

Održana je izvanredna sjednica skupš ne Sekcije sportskih novinara Me imurja – Hrvatskog zbora sportskih novinara. Nakon razrješnice dosadašnjeg vodstva jednoglasno je izabran novi predsjednik Željko Kralji , tajnik je Darko Jambrovi te lanovi Izvršnog odbora Josip Freiler, Mladen Grubi , Rajko Kolarek, Zlatko Premuš i Ivan Žižek.

Neki od prijedloga za plan za budu e razdoblje jesu da se nastave ak vnos oko izbora najboljih sportaša i ekipa Me imurja u suradnji sa Zajednicom sportskih udruga i saveza Me imurske županije. Za sli an izbor novinari e bi uklju eni oko izbora

najboljih rukometaša u organizaciji Rukometnog saveza Me imurja. Želja je da se stavi naglasak na rad s djecom pa je izneseno više prijedloga. U suradnji sa sportskim klubovima jednom godišnje organizirao bi se dan otvorenih vrata za djecu koja bi došla na spidvej stadion na neku od utrka, na prvoligašku rukometnu utakmicu Zrinskog u dvoranu Graditeljske škole u akovcu, odbojkašku utakmicu Centrometala u Atonu u Nedeliš u ili na nogometnu utakmicu na stadion Mlados u akovcu.

Nastojanje je da djeca posjete barem neko od sportskih natjecanja

i da ih se potakne da se i oni ak vno uklju e u sportske ak vnos te da ih se tako makne od ra unala, televizora i sjedila kog na ina života.

U suradnji sa Zajednicom sportova i Savezom školskih sportskih klubova organiziralo bi se gostovanje pozna h sportaša u školama. U planu je i raspisivanje natje aja za najbolju školsku sportsku fotogra ju, gdje bi se ostvarila suradnja sa Zajednicom tehni ke kulture, te natje aja za najak vniji razred, a nagrada bi bila da taj cijeli razred dobije besplatan ulaz na akove ke bazene ili neku kino predstavu.

Vezano uz me usobnu suradnju sportskih novinara, tijekom godine organizirat e se sportska malonogometna druženja u sklopu raznih turnira. Ideja je i da se sportski novinari koji prate odre eni sport ak viraju i organiziraju sportsko druženje u kuglanju, šahu, streljaštvu i ostalim sportovima.

Ako se provede samo dio ovih ak vnos , Sekcija sportskih novinara Me imurske županije ispunit e svoju svrhu u pridonošenju razvoja sporta u našoj županiji, kao i podizanju sportskog novinarstva na kvalitetniju razinu. (mn)

48

Rekreacija

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

2

3

Vježbe za ja anje cora 1

Bez obzira što su blagdani i praznici nadam se da se niste previše opustili. Vježbanje nam i dalje treba biti sastavni dio života, iako to ponekad volimo nenamjerno zaboraviti. Lijenost, manjak podrške i vremena nam nikako ne idu u korist, ali ako je vaša želja i odluka jaka, sigurno ne e biti problema vježbati i u dane kad se obi no nalazimo u horizontalnom položaju. Boži -

no vrijeme je vrijeme mira, ljubavi i blagostanja pa nam neki lu a ki programi baš i ne zvu e super. Sigurna sam da vam ne e biti problem odraditi trening koji vam ovoga tjedna preporu ujem jer se radi o vježbama za koje vam ne treba puno prostora, posebnih rekvizita i uvjeta. Sve što trebate je malo dobre volje, prostirka za vježbanje koju može glumiti i ru nik za plažu, boca s vodom i dobro prozra ena prostorija po mogu nosti ne zagrijana. Na po etku vam može biti malo hladnije, ali brzo ete se zagrijati pa e vam temperatura tijekom treninga biti idealna.

Core je donji dio trupa pa tu spadaju ravni trbušni miši , vanj-

ski i unutarnji kosi trbušni miši i te miši i donjeg dijela le a.

Kod izvo enja planka i takozvanog muškog skleka je jak core od izrazite važnosti jer niti jedan plank niti sklek koji je zapravo plank u pokretu, nije mogu e pravilno izvoditi. Da bi pravilno izvodili plank i sklek potrebno je prvo raditi vježbe za trbušne i le ne miši e te tako ja aju i njih osigurati jednog dana pravilno izvo enje tako zahtjevnih vježbi. esto se vježba i ine i tako veliku grešku, na po etku iznevjere bolovima u zglobovima i kostima pa tako to vježbanje ne traje dugo jer su ti isti bolovi tijekom izvo enja prejaki i

neugodni, a to sve zato što nisu išli redom koji je logi an te tako osigurali pravilnu i sigurnu izvedbu svake vježbe. Zato vam preporu ujem da najprije radite vježbe koje su sigurne pa tek tada vježbe koje zahtijevaju više snage, a plank i sklek su definitivno jedne od vježbi za koje vam je potrebno malo više, ako do sada niste vježbali. Ove vježbe su namijenjene samo iskusnim i naprednim vježba ima. Napravite 10 ponavljanja svake vježbe te odmorite minutu i popijte vodu, naravno seriju ponovite još barem dva puta.

Vježba 1 Plank/izdržaj u uporu na podlak ce. Rame, kuk i petu držite u jednoj liniji i pazite da vam zdjelica i gornji dio trupa ne propadnu te ih svjesno s snite i ak virajte.

Vježba 2 Naizmjenice radite tap dlanom iz položaja planka u uporu na laktovima, ali pazite da vam se zdjelica ne ljulja. Ona je mirna jekom izvo enja.

Vježba 3 Plank/izdržaj u uporu na šakama s naizmjeni nim podizanjem noge.

Vježba 4 Rotacija trupa iz planka/ izdržaja guraju i suprotno koljeno ka suprotnom laktu. Zdjelicu tako er ro rajte.

Vježba 5

4

5

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Plank/izdržaj u uporu na šakama s okretom. Noge mogu bi u škaricama ili stopalo postavljate jedno na drugo.

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 49

50

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

24. prosinca 2014.

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 51

52

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

24. prosinca 2014.

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 53

54

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. prosinca 2014.

NAŠ NAGRADNI NATJE AJ - Me imurske adventske ukrasne arolije

Biramo najljepše i jaslice iz ku Prošlu godinu pokazali ste nam da se puna srca i s puno mašte i kreativnosti pripremate za najljepši blagdan u godini, Boži . Dokazali ste da su jaslice i ukrasi koje izra ujete za advent i Boži daleko ljepši, maštovi ji i krea vniji od onih koji su mogu kupiti gotovi u trgova kim centrima. Otvorite nam svoja

Nova godina u Pragu

30.12.2014. - 2.1.2015.

900,00 kn Nova godina u Veneciji

31.12.2014. -1.1.2015.

690,00 kn + 90,00 kn doplata za brod

vrata i pokažite na svoje jaslice, boži ne ukrase, adventske vijence, es tke, boži ne stolnjake, podmeta e i sve one ukrase koje izra ujete sami, a kojima ete ukrasi dom.

Kako god bili blještavi ukrasi iz trgova kih centara, nikad ne mogu u vaš dom unije onu toplinu koju do-

nesu uresi izra eni kod ku e. Najljepše su ipak jaslice koje je netko izradio svojom rukom. One imaju posebnu toplinu, pune su pozitivnih emocija. Ako ste ih izra ivali sami, tada se prisje ate svakog trenutka i svakog detalja kako su nastajale. Ukoliko pak ste takve jaslice dobili na dar, tada u vama bude

ROK Prijave još samo ovu srijedu.

KAKO PRIJAVITI Nazovite nas za prijave na 323-600 ili 323-601 ili nas kontak rajte na e-mail: marke ng@mnovine.hr., još samo danas (srijeda, 24. prosinca) do 12 sa .

Nova godina u Beču

31.12.2014.

240,00 kn

TATJANA JANUŠI iz Belice

Nova godina u Sarajevu

30.12.2014. -1.1.2015.

870,00 kn Poslovnica Prelog Glavna 5 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900 www.insulatour.com info@insulatour.com

Strossmayerova 4, Čakovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444

kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr

NOVA GODINA U BUDIMPEŠTI 3 dana 30.12.2014.

995 kn

NOVA GODINA U PRAGU 4 dana 29.12.2014.

1.645 kn

NOVA GODINA U BERLINU 5 dana 24.12.2014.

3.495 kn

Meki zvon zvon i a za boži no drvce!

Svi koji cijene i znaju uživati u ru nim radovima u ovim blagdanskim danima posebno e urediti svoje domove originalnim radovima koji e im dati toplinu i ugo aj. Bilo da ste radove napravili sami, dobili ih na poklon ili ih kupili preko nekih udruga od vrijednih i marljivih ruku, ne ete pogriješiti. Ru ni rad uvijek e biti na cijeni, a kreativnost autora daje radovima pe at osobnosti. Simpati an prijedlog kako ukrasiti boži no drvce poslala nam je Tatjana Januši iz Belice. Iz njezinih heklanih zvon i a dopire nježan i mek zvon. Što je motivira za ru ni rad i kako je došla na ideju za izradu zvon i a, Tatjana nam je kazala: - Za heklanje trebaju samo volja, strpljenje i umije e. U sebi imam nekakvu kreativnost. Volim heklati, a volim i šivati. Ove godine dobila sam

Beli anka Tatjana Janu i isti e kako je za heklanje najvažnija dobra volja

ideju da naheklam zvon i e u raznim bojama. Pošto se bliže blagdani, uz malo truda

zvon i i su napravljeni. Umjesto konca koristila sam vunu.

Za sve što radim potrebna mi

je shema. Mislim da vlastitim rukama napravimo neprocjenjivu izradu ru nog rada. (rr)

24. prosinca 2014.

Mozaik 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

e boži ne ukrase ne radinosti emocije na one koji su ih izradili za vas.

“Me imurske novine” odlu ile su u ovo predblagdansko vrijeme stranice novina pokloni i vama i vašim idejama. Pokažite nam adventske ku ne arolije, boži ne ukrase ili jaslice koje ste izradili sami. Javite se. Prijave primamo još samo danas (srijeda) do 12 sa .

NAGRADNI FOND Kompas Zagreb, poslovnica akovec poklanja trodnevni izlet za jednu osobu za advent u Budimpeš , koji e se realizira 2015. godine.

Jakopi travel poklanja vau er u vrijednos od 500 kuna za putovanje po želji, koje je mogu e iskoris u roku od godinu dana.

Insula tour poklanja prijevoz i ulaznicu na utakmicu Medveš aka u Ledenu dvoranu Doma sportova - datum po izboru.

Poklon “Me<imurskih novina” - tromjese na pretplata na “Me imurske novine” - Boži na knjiga s idejama za vaš dom, Mozaik knjiga - Oslikajte dom šablonama, petnaest gotovih šablona, Mozaik knjiga - 100 pletenih i kuki anih cvjetova, Mozaik knjiga

ETVRTI B iz Podru ne škole Dekanovec

Kaširane jaslice

vodom Boži a prire uju sa svojim u iteljicama, tako e njihov rad vidjeti i njihovi roditelji, bake i svi oni koji do u na priredbu.

No u holu škole zatekli smo i bor ukrašen pomponima.

Ukrase su tako er izradila djeca - u enici prvog i tre eg razreda uz pomo u iteljice Vlatke Kolari Deban. Za izradu pompona bilo im je potrebno malo vunice i rubova plasti nih aša.

Pompone su izradili od vune, a i rubove aša omotali su vunicom, tako su nastali vrlo e ektni crveno-bijeli ukrasi izra eni dje jim rukama, Izgledaju puno ljepše od raznih plasti nih kugli kakve se prodaju posvuda. U iteljice su s djecom pokazale da svaka obitelj može ugo aj Boži a stvoriti sama, uz malo volje, puno mašte i bez dodatnih troškova. (BMO, oto: Zlatko Vrzan)

Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama nagrađuje najkreativnije ruke

Adventski izleti i putovanja uz

JAKOPIĆ TRAVEL Advent u Grazu

Advent u Zagrebu

21.12.2014. (nedjelja) 100,00 kn odrasli, 85,00 kn djeca do 12 godina, do 2 godine gratis

21.12.2014. (nedjelja) 75,00 kn po osobi, 60,00 kn za djecu do 12 godina, do 2 godine gratis

Advent u Beču 21.12.2014. (nedjelja) 215,00 kn po osobi, 200,00 kn za djecu do 12 godina; do 2 godine gratis

Advent u Budimpešti 21.12.2014. (nedjelja) 175,00 kn po osobi, 160,00 kn za djecu do 12 godina, do 2 godine gratis

Božićna priča u Čazmi 21., 26. i 28.12.2014.

100,00 kn po osobi, 80,00 kn za djecu do 12 godina, do 2 godine gratis (plus ulaznica za odrasle i djecu stariju od 10 godina – 25,00 kn na licu mjesta; djeca do 10 godina imaju gratis ulaznicu)

ZA GRUPE OD 6 – 14 OSOBA ODOBRAVAMO 5% POPUSTA NA NIŽE NAVEDENE, A ZA GRUPE OD 15 I VIŠE OSOBA 7% POPUSTA. JAVITE NAM SE S PUNIM POVJERENJEM.

U enici 4. b iz Dekanovca sa svojim jaslicama

Tatjana Pintari , razredna u iteljica 4. b razreda Podru ne škole Dekanovec, na adventski natje aj prijavila je jaslice i boži ne likove koje su zajedni ki izradila djeca iz njezina razreda. Odlu ili su se za tehniku kaširanja i na dva sata likovnog odgoja djeca su

izradila jaslice koje krase hol njihove škole. Kako su nastali Josip, Marija, mali Isus, mudraci, an eo, pastiri, životinje iz betlehemske štalice, ispri ala nam je Lana Tuksar u ime svih u enika iz razreda. Za izradu boži nih jaslica donijeli su kutijice, izmiješali brašno i vodu

te uz pomo novinskog papira lijepljenjem su nastale boži ne figurice. Nakon što su izra ene boži ne figurice, kistom i bojama likovi su dobili svoj karakter, a štalicu od kartona izradila je u iteljica Jasmina.

Jaslice e djeca javno pokazati i na priredbi koju po-

Tatjana Pintari , razredna u iteljica koja je na natje aj prijavila svoj razred

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, info@jakopic-travel.hr www.jakopic-travel.hr

56

Informacije REPUBLIKA HRVATSKA ME[IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠE GRADSKO VIJE E Klasa: 021-05/14-01/1489 Ur.broj: 2109/11-14-01/1-1 Mursko Srediť e, 19.12.2014.

Javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Grada Mursko SrediĹĄ e.

Gradsko vije e Mursko SrediĹĄ e na svojoj 9. sjednici odrĹžanoj dana 15.12.2014. godine usvaja zaklju ak o objavljivanju

JAVNOG POZIVA za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Grada Mursko SrediĹĄ e Sukladno lanku 7. Statuta Grada Mursko SrediĹĄ e Gradsko vije e dodjeljuje javna priznanja â&#x20AC;&#x17E;za iznimna dos gnu a i doprinose od osobitog zna enja za razvitak i ugled Grada Mursko SrediĹĄ e, a poglavito za naro ite uspjehe u unaprije ivanju gospodarstva, znanos , kulture, zaĹĄ te i unapre ivanja ovjekovog okoliĹĄa, ĹĄporta, tehni ke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnos , te za po canje ak vnos koje su tome usmjereneâ&#x20AC;&#x153;.

Javna priznanja Grada Mursko SrediĹĄ e su: 1. Po asni gra anin Grada Mursko SrediĹĄ e 2. Nagrada Grada Mursko SrediĹĄ e za Ĺživotno djelo 3. Nagrada Grada Mursko SrediĹĄ e 4. Zahvalnica Grada Mursko SrediĹĄ e Kriteriji za dodjelu Priznanja Grada Mursko SrediĹĄ e su slijede i: -vrhunski rezulta pos gnu na teorijskom i prak nom radu na pojedinom podru ju, -uĹživanje ugleda uzornog stru njaka i djelatnika, odnosno uzornog poduze a, ustanove, udruge gra ana i druge pravne osobe.

Inicija va za dodjelu javnih priznanja podnosi se gradona elniku.

Inicija va mora bi obrazloĹžena pisano i mora sadrĹžava : â&#x20AC;˘ podatke o podnositelju po caja, â&#x20AC;˘ Ĺživotopis osobe, odnosno podatke o pravnoj osobi koja se predlaĹže za priznanje, â&#x20AC;˘ obrazloĹženje zasluga zbog kojih se predlaĹže dodjela priznanja, â&#x20AC;˘ odgovaraju a dokumentacija.

Prijedlog odabira gradona elnik podnosi Povjerenstvu za dodjelu priznanja, a ono Gradskom vije u.

Prijedlozi se upu uju u pisanom obliku na adresu GRAD MURSKO SREDIĹ E, GRADSKO VIJE E-Odbor za dodjelu javnih priznanja, Trg bana Jela i a 10, najkasnije do 13.02.2015. godine.

Odluku o dodjeli javnih priznanja donijet e Gradsko vije e na svojoj sjednici, a priznanja e bi uru ena na sve anoj sjednici Gradskog vije a u povodu Dana Grada Mursko SrediĹĄ e.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJE A: mr.sci. Miljenko Cmre ak, dr.med.vet.

Na temelju lanka 40. i 41. Zakona o ustanovama (ÂŤNarodne novineÂť br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) i l. 153. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine br. 157/13) i lanka 21.

Statuta Doma za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť, Upravno vije e Doma na temelju svoje Odluke od 16. prosinca 2014., raspisuje

NATJE AJ za izbor i imenovanje ravnatelja/ice Doma za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť akovec Za ravnatelja moĹže bi imenovana osoba koja ispunjava uvjete iz lanka 154. Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 157/13): â&#x20AC;&#x201C; zavrĹĄen preddiplomski i diplomski sveu iliĹĄni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveu iliĹĄni studij socijalnog rada, socijalne poli ke, prava, psihologije, sociologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, pedagogije, medicinskih, humanis kih ili drugih druĹĄtvenih znanos â&#x20AC;&#x201C; najmanje pet godina radnog staĹža u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju, od toga najmanje tri godine u djelatnos socijalne skrbi ili u drugoj druĹĄtvenoj djelatnos u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju i â&#x20AC;&#x201C; u odnosu na koju ne postoji zapreka iz lanka 213. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi (NN br.157/13).

Iznimno, ako se na javni natje aj ne javi ni jedan kandidat koji ispunjava navedene uvjete, za ravnatelja doma moĹže bi imenovana osoba koja ima zavrĹĄen odgovaraju i preddiplomski studij iz stavka 1. podstavka 1. lanka 154. Zakona o socijalnoj skrbi (NN br.157/13) i ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavka 2. i 3. lanka 154. Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 157/13).

Uz navedene; obavezan je uvjet i hrvatsko drĹžavljanstvo.

Ravnatelja/icu imenuje Upravno vije e Doma uz prethodnu suglasnost osniva a, te sklapa s njim/njom ugovor o radu na odre eno vrijeme na mandat od e ri godine, a ista osoba moĹže bi ponovno imenovana za ravnatelja.

Na natje aj se mogu prijavi osobe oba spola.

Uz prijavu je potrebno priloĹži dokumente u neovjerenom presliku, a prije izbora kandidata predo it e se izvornik, i to: diplomu o stru noj spremi uvjerenje o poloĹženom stru nom ispitu potvrdu o radnom staĹžu iz koje je razvidno da ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci, od toga najmanje tri godine u djelatnos socijalne skrbi ( l. 2. Pravilnika o elektroni kom zapisu podataka iz podru ja radnih odnosa, NN 79/13) dokaz o hrvatskom drĹžavljanstvu ( l. 29. Zakona o hrvatskom drĹžavljanstvu, NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11) uvjerenje o nekaĹžnjavanju i da nije pokrenut kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci) zamolbu Ĺživotopis dokaz o posjedovanju voza ke dozvole B kategorije.

Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta iz natje aja podnose se Domu za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť, p.p. 160, akovec s naznakom: ÂťNatje aj za ravnatelja/icuÂŤ, u roku od 8 dana od objave ovog natje aja.

Nepotpune i nepravovremene prijave ne e se razmatra .

Na javnom natje aju ravnopravno se mogu javi osobe oba spola.

O rezulta ma natje aja, kandida e bi pisano obavijeĹĄteni u zakonskom roku.

Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja zadrĹžava pravo ne izvrĹĄi izbor ravnatelja/ice po raspisanom natje aju, te is poniĹĄ .

Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Otvoreni natje aji za zapoĹĄljavanje u 1. V-ELIN d.o.o. akovec, traĹži 2 m/Ĺž dipl.inĹž. elektrotehnike na neodre eno vrijeme, javi se na e-mail: gordan.vrbanec@v-elin. hr do 31.12.2014.

2. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;Mar , Otok, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, nazva na mob 098 9643 111 do 31.12.2014 3.KipcoLimarijaigalanterijaDamir Kipke, akovec, traĹži m/Ĺž limara na odre eno vrijeme, potrebna 1g radnog iskustva, javi se na tel.

040 333 251 ili mob. 091 588 5984 do 08.01.2015.

4. Pekara akovec, Ĺ enkovec, M. Tita 11, traĹži m/Ĺž samostalnog pekara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 344 026 do 31.12.2014

5. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;SCORPIONâ&#x20AC;? Glavna 2, HodoĹĄan, traĹži 1 m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 827 5371 do 12.01.2015 6. UO PADOVA, akovec, traĹži 1 m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 344 do 31.12.2014 7. Junior d.o.o. akovec, traĹži 1 m/Ĺž pekara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933 do 31.12.2014 8.Mag-commerced.o.o. akovec, traĹži 1 m/Ĺž prodava a e-cigareta naodre enovrijeme,posla email: kruno.kosak@pu alica.hr do 04.01.2015 9. Molnar mont d.o.o. Ĺ enkovec, traĹži 2 m/Ĺž instalatera grijanja na

neodre eno vrijeme, javi se na mob.0915568030do16.01.2015 10. KMEGAPOLIS d.o.o. Gori an - Cvje ara â&#x20AC;&#x153;Orhidejaâ&#x20AC;? Kneza Branimira 18, Prelog, traĹži 1 m/Ĺž cvje ara na odre eno vrijeme, javi se na mob 098 920 3039 do 09.01.2015 11. BLUME j.d.o.o. Prvomajska 20, Gori an, traĹži 1 m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 092 155 3839 ili e-mail: simunic1986@gmail.com do 12.01.2015 12. OPTIMUS d.o.o. Lopa nec, V. Nazora 55, traĹži 1 m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, javiti se na 098 9580 727 ili na mail: borisnovak6@gmail.com do 30.1.2015.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200

13. MI-NI d.o.o. D. Mihaljevec, traĹži 1 m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 916 2910 do 12.01.2015 14. Mesna industrija Ravli , akovec - TC Kaufland, traĹži m/Ĺž

24. prosinca 2014.

Informacije 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJE ANJE

u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji kv mesara ili m/ž kv prodava a na odre eno vrijeme, poslati email:norak@ravlic.com ili mob.

091 440 6702 do 16.01.2015 15. EF METAL, Prelog, M. Gupca 25, traži m/ž kovinotokara za stru no osposb. za rad bez zasnivanja r.o., javiti se osobno na adresu ili mob. 099 364 6682 do 25.12.2014 16. Proizvodnja ambalaže od drva, Tur iš e, traži m/ž voza a s kat. na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 632 455 do 09.01.2015 17. KD životno osig. d.d. akovec, traži 3 m/ž financijska savjetnika na odre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu: KD Life, Zvonko Knezi , Supilova 7a, Varaždin ili na email: zvonko.knezic@kd-life.hr do 19.01.2015 18. ACTgrupa, dr. Novaka 38, akovec, traži m/ž upravitelja na neodre eno vrijeme, prijave sla na email: info@act-grupa.hr s naznakom“zanatje ajupravitelj-ica” do 31.12.2014.

19. SIMPA j.d.o.o. Mursko Središ e, traži 2 m/ž kuhar-pizza pekara na neodre eno vrijeme, mogu smještaj, javi se na mob. 098 284 299, do 10.1.2015.

Radna mjesta Varaždin 1. GRAWE Hrvatska osiguravaju e d.d., mjesto rada Varaždin, traži 1 m/ž predstavnika prodaje - kombinacija rada u uredu te rada na terenu na neodre eno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS - ekonomija, ko-

mercijala, trgovina, B kateg. uz mog. korištenja vlastitog vozila, iskustvo nije važno. Prijavu posla na mail: anita.dombaj@grawe. hr ili osobni dolazak na adresu poslovnice (Zagreba ka 66, Varaždin) uz obaveznu prethodnu najavu putem mobitela 099 730 5868, do 28.12.

2. Ljekarna Alenka Gudelj-Rebi mr.ph - Mjesto rada: Gornja Rijeka, Koprivni ko-križeva ka županija, traži m/ž magistra farmacije na neodre eno vrijeme, uvje : VSS, potrebno je ima licencu za rad, potreban položen stru ni ispit; stru ni ispit za magistra farmacije, kontakt: mobitel: 098 359 090, do 31.12.

3. Wollsdorf Components d.o.o. za proizvodnju - mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž voditelja ra unovodstva - samostalna izrada nancijskih izvješ a, izvještaja za koncern, komunikacija sa nadzornim tijelima, pravovremena priprema odgovaraju ih izvješ a, provo enje svih administra vnih poslova koji se odnose na nancijsko ra unovodstvo. Radno mjesto je na odre eno vrijeme, uvje :VSS ekonomski smjer, informati ka znanja: SAP, MS Office, OBAVEZNO KORIŠTENJE NJEMA KOG JEZIKAUGOVORUIPISMU,poznavanje engleskog jezika, iskustvo 5 g, višegodišnja praksa u struci, izvrsno poznavanje hrvatskog poreznog zakona, interkulturalna komunikacija, mski rad. Molbe sla isklju ivo na dva jezika (na nje-

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ) tel. 112 Autobusni kolodvor akovec tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651 Policijska uprava me imurska tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, B J. Jela i a 1 tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4 tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna tel: 311-488 Knjižnica akovec tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec tel: 391-480 Me imurska županija akovec tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920 Komunalni redar tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020 Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466 - odvoz otpada tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11 Ispostava Prelog Ispostava Mursko Središ e

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Ma ni uredi Ma ni ured akovec Ma ni ured Prelog Ma ni ured M. Središ e Ma ni ured M. Subo ca Ma ni ured Nedeliš e Ma ni ured Štrigova Ma ni ured Kotoriba Ma ni ured Dekanovec

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e Zavod za javno zdravstvo Školska medicina Mikrobiološki laboratorij

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

ma kom i hrvatskom) e-mailom: ludwig.indra@wollsdorf.com do 31.12.

4. DENI PEK za trgovinu, proizvodnju i usluge - mjesto rada: Varaždinske Toplice, traži 1 m/ž pekara na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, iskustvo 3g., osobama iz drugih županija poslodavac osigurava smještaj. Kontakt: osobni dolazak: Duga ulica 48, Vž. Toplice, mob: 098 246 608 ili e-mailom: denipek. doo@gmail.com do 31.12.

5. Ugostiteljski obrt “Tri pehar eka”, Brezni ki Hum, traži 1 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, radno iskustvo poželjno, nije uvjet, osobni dolazak ili mob: 099 862 9953, do 15.1.

6. Proizvodnja nacionalnih proizvoda - Pekara “Katarina” - mjesto rada: Sra inec, traži 1 m/ž kv prodava a pekarskih proizvoda na odre eno vrijeme (mog. na neodre eno), poželjno radno iskustvo, mobitel: 091 514 7212, do 25.12.

7. Dom za starije i nemo ne osobe Ma ja - mjesto rada: Babinec, traži

1 m/ž sprema a - OŠ, iskustvo nije važno; 1 m/ž višu medicinsku sestru/tehni ara - VŠS, položen stru ni ispit; državni stru ni ispit za medicinsku sestru, iskustvo nije važno, kategorija B; 1 m/ž knjigovo<u - SSS, obavezno radno iskustvo na poslovima knjigovo e 2g., B kategorije; 1 m/ž njegovatelja - OŠ, položen te aj za njegovatelja, iskustvo nije važno, Kategorija B. Sva su radna mjesta na neodre eno vrijeme. Javi se na mob: 099 2660 810, do 1.2.

8. Wollsdorf Components d.o.o. za proizvodnju - mjesto rada: Jalžabet, traži 1 m/ž održavatelja strojeva - preseljenje strojeva, održavanje stojeva u proizvodnji, izrada popratne dokumentacije na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : SSS, informa ka znanja: osnove, poželjno znanje CAD programa, iskustvo: 3g., Kategorija B, engleski, njema ki jezik. Molbe sla isklju ivo na dva jezika (njema ki i hrvatski ili engleski i hrvatski) na mail: biljana. bojadievazvorc@wollsdorf.com do 15.1.

na dragu

MARINU RADI – VRŽINA 26.12.2004. – 26.12.2014.

Vrijeme ne briše sje anja na tebe, i dalje živiš me u nama, u našim srcima, mislima i uspomenama.

Suprug Drago, k eri Anja i Tea i mama Eva

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage

BLAŽENKE HERIC iz Železne Gore preminule dana 17.12.2014. godine u 43.-toj godini života Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su je ispratili na vje ni po inak.

Posebna hvala mons. Leonardu Logožaru na toplim rije ima ispra aja.

Ožaloš eni: mama, tata, brat Stanko s obitelji i brat Drago s obitelji

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI SABINA LOGOŽAR, k i Augustine i Dragana; LEONARDO PEC, sin Mateje i Maria; ZRINKA NEMEC, k i Jasmine i Siniše; BRUNA ŠKVORC, k i Vlatke i Ivice; ANTUN MIKULAJ, sin Natalije i Ivice; BENJAMIN MATOŠ, sin Petre i Petera; NIKA OLETI , k i Nikoline i Dražena; NELA BUKOVEC, k i Patricije i Roberta; JAKOV HRŽENJAK, sin Tihane i Dominika; DAMJAN ŠARDI, sin Loreane i Zlatka; TOMA VRTARI , sin Željke i Matije; MIHAEL BRKOVI , sin Martine i Dina; GRGUR POSAVEC, sin Katarine i Franje; NEA KRALJI , k i Manuele i Zlatka; KAJA TKALEC, k i Mirjane i Steve; LEONA LESKOVAR, k i Melanije i Darka; BEATA BAKOŠ, k i Adrijane i Nikole; LORA TKALEC, k i Dijane i Dominika; TARA ZORKOVI , k i Klementine i Kristijana ( akovec).

VJEN ANI Doroteja Vuruši i Matija Županec, Zdenka

Ignac i Radovan Novak ( akovec); Monika Novak i Matija Blažon (M. Središ e).

poginulom hrvatskom branitelju

UMRLI

DRAŽENU GRABARU

Ana Treska r. Mlinari r. 1926., Eva Vugrinec r.1929., Marija Šari r. Vrbanec r. 1920., Marija Kipke r. Leiner r. 1926., Marija Radikovi r. 1933., Amalija Peras r. Murši r. 1935., Ivan Klobu ari r. 1929., Nada Valenti r. Juras r.

1959., Radovan Suboti r. 1927., Vladimir Mikuli r. 1937., Stjepan Dokleja r. 1946. ( akovec); Zlata Petak r. Poljanec r. 1938., Terezija Varga r. Vran i r.

1929. (Dekanovec); Dragutin Domini r. 1929. (M. Subotica); Ana Lapat r. Kova r. 1922., Ana Herperger r. Živ ec r 1925., Terezija Perho r. Barat r. 1927. (M. Središ e); Antun Horvat r.

1936., uro Ilijaš r. 1925., Doroteja Nesti r. Kuzmi r. 1929. (Prelog); Blaženka Heric r. 1971., Terezija Glavnik r. Kuruni r. 1932.

IN MEMORIAM

25.12.1991. - 25.12.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

IVANU SOKA U 28.12.1991. - 28.12.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

BRANKU BAJKOVCU 24.12.1991. - 24.12.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE Dom zdravlja akovec Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski

Blagdan 25.12.2014. od 8-20 sa dr. Božidar Poljak ms. Darija Murši Blagdan 26.12.2014. od 8-20 sa dr. Božidar Poljak mt. Igor Mikor

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

58

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJEM ILI MIJENJAM Mercedes 190D 1993.g., reg. do 8/15., cijena 2.300 eura, za Golf IV ili Audi A3 Dizel uz moju nadoplatu. Mob: 098 9362 429 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/9205620 PRODA JEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.100 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJEM Michelin gume s felgama (4kom) dim 155/65 R14, 75T, M+S. Tel: 858-424 PRODAJEM OPEL KADETT 1991.g., 194tkm, reg.do 02/2015., ugra ena euro kuka, garaĹžiran, 1. vl. Cijena 500 eur Tel: 098/989-9843 FORD TRANZIT 3.0TDI 2002.g., poviĹĄen, produĹženi, neregistriran, hitno i povoljno prodajem, mob. 098/473421 PRODAJEM DAIHATSU Aplause 1990.g., cijena po dogovoru, mob. 099/2430-623 PRODA JEM DVIJE GUME M+S dim 195/65-15, mob.

098/190-3753

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE traktorska prikolica Kikinda i okreta sijena Panonija, mob. 098/545-961 KUPUJEM PRIKL JU KE za traktor ispravne ili neispravne, mob 091 739 6965 PRODAJEM ornice, stari plug, jaram, drveno rudo za kola i starinska drvena korita razli itih veli ina. Tel. 098/9707703.

PRODAJEM DRVO oraha u rastu za ruĹĄenje, orah veliki, raste u dvoriĹĄtu, cijena 600kn, ruĹĄenje i prijevoz u reĹžiji kupca. tel: 098/986-2668

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 600

PRODAJEM SADNICE bobi astog vo a; crveni krupni ribiz, josta, malina, kupina, sve po 12 Kn. Ĺ aljem poĹĄtom. Zagreb, 098-9084675.

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. â&#x20AC;&#x153;Tinoâ&#x20AC;?, 098/931-7570

PRODA JE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090

POSAO

PRODA JEM TRAK TOR DEUTZ 25 KS, 60. god, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720 PRODA JE SE PREĹ A za groĹž<e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120 PRODAJE SE VINO (rizling, ĹĄipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151 PRODAJU SE tri preĹĄe za groĹž e i autoprikolica. ViĹĄe informacija na 333-059 PRODAJE SE TRAKTOR Fiat Agri 9090, tanjura e 16 i 28 diska, sija ica za kukuruz Olt, prednji utovariva za traktor Store i skuter Aprilia. mob. 091/5175821

RIJE ANIN (49g), SSS, aktivno znanje talijanskog jezika, traĹži bilo kakav posao na seosko-turis ko gospodarstvu, na podru ju cijele Hrvatske. Tel: 091 542 5602 MUĹ KA OSOBA traĹži posao moĹže i inozemstvo. Mob. 097/7821-438 SLOBODAN MUĹ K AR AC (60g) traĹži slobodnu razvedenu ili udovicu za do ek Nove Godine. Molim samo ozbiljne ponude na broj: 099/574-8435

POZNANSTVA VRU I SEXY RAZGOVORI, PRONALAŽENJE PARTNERA, razmjena privatnih brojeva na br. telefona 064/501503. Cijena: f:3,49; m: 4,97 kn/min DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puťi, traŞi curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/9825613

PRODA JEM TR AK TORSKU FREZU njem. proizv. ĹĄir. 2m, marke Eberhardt, te kupujem traktor stariji do 50KS, mob. 098/1903753

NEKRETNINE â&#x20AC;&#x201C; PRODAJA

USLUGE

IZAZOV NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

Agencija za promet nekretnina Ä&#x152;AKOVEC, Bana Josipa JelaÄ?iÄ&#x2021;a 40

POTRAŽUJEMO -PRODAJEMO d.o.o.

izvodi graÄ&#x2018;evinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivaÄ?ke radove i ureÄ&#x2018;enje potkrovlja gips ploÄ?ama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

NEKRETNINE

Tel. 040/396-250, 098/749-131

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igraliĹĄta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578

Najbolje je kada se pije u dvoje MuĹĄkat Ĺžu Traminac miriĹĄljavi

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, VaraĹždinska 12A, 40305 NEDELIĹ Ä&#x2020;E VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

PRODA JE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEĹ TEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu PrelogJug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/ĹĄankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet.

Gratis parkirno mjesto i zajedni ko spremiĹĄte svih stanara. EC/B. Info: 091561-57-93.

PRODAJEMO NEDAVNO RENOVIRANU KU U, apartman u dvoriĹĄtu velikom 510m2, nadstreĹĄnica za auto i vrtna ku ica. tel. 384-556 ili 098/830-513

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535

PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upita na tel: 095/902-5646

PRETPRODAJA DVOSOBNIH, TROSOBNIH I ETVEROSOBNIH STANOVA NA SAJMIĹ TU u akovcu, od 48-107m2, s balkonom, spremiĹĄtem, parkirnim mjestom ili garaĹžom, lift, p o e t ak gradnje 3.mj.

2015.g., ER â&#x20AC;&#x153;Aâ&#x20AC;?, cijena stana 1.130 EUR/m2 do 30.06.2015.godine. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trĹžnice), tel: 040/390-770, 098/331535, 099/331-5350 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJEMO KU U u NedeliĹĄ u, 150 m2, centralno, podrum, radiona, hala. Mob. 098/568-455 PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina ĹĄkole, EC/D. Upita na mob.

098/242-438 PRODA JE SE GRA EVINSKO ZEML JIĹ T E o d 7 71 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob.

098/331-535.

,PDWH SLWDQMD" 0XĂžH 9DV EULJH" 1DĂŁL PDMVWRUL WDURWD VYDNL GDQ RG RGJRYDUDMX QD 9DĂŁD SLWDQMD 1D]RYLWH QDV L GRSXVWLWH QDP GD ULMHĂŁLPR LOL XEODĂĽLPR 9DĂŁH SUREOHPH 1D]RYLWH QDV

Tel-mob: 3,49-4,78kn

064/501-503

7HOHNRPXQLNDFLMVNH XVOXJH 9DUDĂĽGLQ 2,%

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55 kvadrata u akovcu, Vukovarska ulica, prizemno.

Tel. 091/5016-685 PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN, centar akovca, 41 m2, u blizini se nalaze apoteka, banka, vr , lije ni ka ambulanta, trgovina, stan se nalazi na 3. katu, zgrada ima lift. mob. 099 527 2165 KUPUJEM USEL JIVU KU U u bliĹžoj okolici k, do 35.000 eur (21.000 eur u keĹĄu, ostatak na otplatu ako je mogu e). Ponude na tel.

099/6544-944 PRODAJEMO 2-sobni stan od 56m2 u akovcu, blizina centra, 2. kat, novi, nekoriĹĄten, EC/B, info: 091/1730803 ili 091/8955-885 AKOVEC, Mala Subotica: seosko imanje 1/1, 1500 hv, EC/G, pogodno za svaki obrt ili za uzgoj peradi i p ela, sve blizu. info: 098/9267959 PRODAJEM GRADILIĹ TE od 259 hv u Mihovljanu, I.G. Kova i a, cijena po dogovoru. mob. 098/260-955

064/501-505

KU U U Ĺ ENKOVCU pro dajem ili mijenjam za nekretninu na moru, EC/G. Tel. 0049/711-2179-650 ili 098/975-3598 PRODAJEM ZEML JIĹ TE od 1220 hv u k, budu a stamb. zona, isto vlasniĹĄtvo 1/1, tel. 390-315 ili 098/890-307 PRODAJEM GRUNT od 426 hv sa zgradama u Pribislavcu, N. Tesle, ha i atrak vna lokacija, mog. dodatne gra . parcele i komplet oprema (novije) za kupaonicu, namjeĹĄtaj, bijela tehnika, ostalo (nasljedstvo). info: 099/336-1032 PRODAJE SE KU A s oku nicom, oranice i gradiliĹĄta u Mihovljanu, te ĹĄume u Dragoslavcu i Zasadbregu. tel. 395-596 GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u akovcu, oko 3500m2, prodajem povoljnije, mob.

098/426-021 PRODAJEM STARIJU KU U u Donjem Kraljevcu, je ino. mob. 095/528-895

IZNAJMLJIVANJE TRAŽIM CIMERICU u dvosobni stan u centru akovca. info na tel: 091/3960-501 IZNA JML JUJE SE GARAŽA, u nizu iza Hrasta, br.

43. kontakt 098 395 167.

IZNAJMLJUJE SE kompletno namjeĹĄtena manja ku a u Ĺ enkovcu, na duĹži ili kra i rok, obitelji, moĹže i s djecom, blizina grada i svih sadrĹžaja u neposrednoj blizini (ĹĄkola, vr , doktor, du an itd.). Info na tel: 095 521 3924 ili 098 9130 984.

24. prosinca 2014.

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središ u od 15.1.2015. god, mob. 091 5495 873 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel.

099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549323 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u ul. Vladimira Nazora, akovec. Tel. 099/6390-759 IZNAJMLJUJU SE STANOVI nenamješteni, jednoipolsobni i garsonijera na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 TRAŽIMO 2-SOBAN ili ve i stan u najam, u akovcu, mob. 098/160-2228 IZNAJMLJUJEM JEDNU SOBU za studente u akovcu, tel.

390-201 IZNAJMLJUJEM KU U u Savskoj Vesi, zaposlenim, ozbiljnim osobama, blizina grada k, 2km do centra, mob.

098/553-270

ŽIVOTINJE PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE i ŠL JIVOGL AVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829 -230, 098/944-3339

Oglasnik 59

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEM LIJEPO URE EN AKVARIJ od 20 lit., s ribicama i biljem (150 Kn), te prodajem CD-literaturu o uzgoju divljih ze eva (150 kn). Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490 PRODAJEM NJEM. LOVNOG TERIJERA starog 4mj., kratkodlaki, može i zamjena zbog parenja (cijena 300kn), mob.

098/190-3753

RAZNO PRODAJEM 4 stolice (600kn); plo a el. ugradbenog štednjaka-rostfrei (200kn); stoli za dnevnu sobu (350kn); pisa i stol (400kn); bicikl za djevoj ice srednjeg uzrasta (450kn); skije s vezovima (150kn/par); pancerice (150kn/par); klizaljke (150kn); krevet tapecirani za jednu osobu (400kn); mikrovalna pe nica “Bauknecht” (350kn); madrac 90x200cm (100kn). tel: 095 521 3924

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

PRODAJEM RA UNALO AMD 1.90GHz, 1.25 Gb ram, 100 Gb disk, joystick, xp Pro, Sony Playstation2, muški bicikl Rog i ženski s 5 brzina.

Mogu nost zamjene za laptop. Tel. 098/539-169.

NEWFOUNDLAND ŠTENCI - lijepo njegovani, krupne gra e i odli nog porekla. U ponudi su 2 ženke i 2 mužjaka. kontakt tel. +381 61 2280 532

PRODA JEM perilica su a (650kn); cafe aparat DeLonhi (1.200kn); Kenwood auto radio(620kn); stol za stolni tenis (2.000kn). mob.

091/970-1929

OTKUPUJEM GRAMOFONSKE PLO E, o uvane, rock, pop, metal, jazz, blues, mob. 098486-285, Robert PRODAJE SE sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEM više komada lova kog oružja i pištolj, radi prestanka bavljenja lovom.

Imaocu dozvole, Zagreb, 098908-4675.

Udruga “Sklonište dobrote” akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Cutty - mlada maca, prekrasne sivo bijele kratke dlake, nau ena na pijesak, zdrava, cjepljena, o iš ena od nametnika i sterilizirana traži dom! Jako je umiljata i voli pri a !

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinska pe Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin ani kavezi za ze eve, sve povoljno. tel.

098/190-4969

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJEM VE I BROJ ISPRAVNIH GRAMOFONSKIH PLO A doma ih i stranih izvo a a (zabavna, narodna i klasi na glazba), kvalitetan gramofon, harmoniku te elektroni ku pisa u mašinu. Nazva na broj: 098 92 81 012 ili 098 1950 999.

PRODAJE SE ŠKRINJA od 240 litara, u dobrom stanju, za 300 kn. Nazva na 040 337 860.

PRODAJE SE TV 55cm za 200kn i umivaonik s ormari em i ogledalom, mob. 099/516-2742 PRODAJEM malo korišten linijski tuner Yamaha TX-930 i CD player Marantz CD-67. mob.

098/500-3301 PRODA JE SE o uvani trosjed i rabljeni dvosjed, mob.

091/8930-428 Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Gordon je prekrasan mješanac nju a, star oko godinu dana, vrlo umiljat, dobre naravi, slaže se s drugim psima i sanja veliko ogra eno dvorište i veliku društvenu obitelj. Kontakt: 091-8988-004.

Julchen Cezar - prekrasni tigrasti žuti micek, preumiljat, zaigran, o iš en od nametnika. U novi dom dolazi kastriran!

je maleno štene staro oko 2,5 mjeseca. Ženkica je i bit e srednjeg rasta te upave dlake. Kao i svi štenci, vesela je i zaigrana te traži dom s pristupom unutra, na toplo. Kontakt: 098-241-060.

Dongo Pedro - mudrijaš od 7 mjeseci, prekrasni gras de ko, kastriran, cjepljen, potpuno zdrav, nau en na pijesak i jako umiljat! Traži dom!

PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

je oko tri godine stari pas, mješanac niskog rasta i jako dobre dušice. Za njega je sve u azilu ogromno, boji se velikih pasa pa dane obi no provodi sakriven u ku ici. Ima li itko tko bi ovom dragom psu pružio novi dom i toplinu i ljubav. Za Donga zovite na 091-8988-004.

Fluke Tigrica - preslatka grica staros oko 2,5 mjeseca traži dom! Jako umiljata, nježna, mirnija, o iš ena od nametnika.

je pas mladi još od godinu dana, zapravo još uvijek štene. Veseo, zaigran, nižeg rasta i prelijep.

Potpuno je cijepljen i ipiran kao i svi ostali psi u skloništu i eka svoj novi dom. Kontakt: 098-241-060.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Žu o - star oko 2,5 mjeseci, umiljat, zaigran, o iš en od nametnika traži dom!

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U UTORAK DO 10 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

1006

60

Savjeti

PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Otrovanje alkoholom Otrovanja spadaju u naj eš e nesretne slu ajeve u pedijatriji. Ponekad zahtijevaju bolni ko lije enje na odjelu pedijatrije ili u jedinicama intenzivne njege. Djeca se naj eš e truju onime što prona u u svojoj okolini. U ku i na u kozmeti ke preparate i sredstva za njegu lica i tijela i za iš enje. Isto tako ovdje spadaju lijekovi iz tzk. ku nih ljekarni poput analgetika i sedativa. U ovom lanku bih se usmjerio na otrovanjem etilnim alkolholom jer je sve ve i broj mladih koji konzumiraju alkohol i to u sve ranijoj dobi te potom dolaze ili ku i ili ih doveze hitna služba ili uplašeni roditelji u bolnicu u stanju teške alkoholiziranosti sa odre enim brojem promila u krvi.

Etanol utje e na ponašanje i psihi ke sposobnosti na na in da uzrokuje njihov poreme aj. U po etku se javlja deinhibicija normalnog socijalnog funkcioniranja, gubitak pam enja, konfuzija i dezorijentacija, gubitak koordinacije pokreta. Sve to u društvu esto bude smiješno pa se mladi i natje u tko može više popiti. U najtežim slu ajevima stanje napreduje do letargije i kome pa sve do depresije centra za disanje u mozgu i smrti.

U inak alkohola podložan je individualnim varijacijama tako da na klini ku sliku utje u prethodna iskustva s alkoholom, istodobno uzimanje lijekova i postojanje pridruženih bolesti. Koncetracija alkohola

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

u krvi ne mora korelirati sa klini kom slikom pa tako u slu aju postojanja sumnje treba kod alkoholiziranog djeteta tražiti i druge uzroke simptoma poput traume ili intoksikacije drugih sredstvima.

Alkoholiziranom djetetu daje se infuzija, prate životne funkcije (disanje, dišni put, cirkulacija). Hospitalizacija traje dok se dijete ne otrijezni. Jetra metabolizira alkohol brzinom od 10g na sat što odgovara padu koncentracije od 0.2 promila na sat. Alkoholiziranost kod djece može biti i znak pokušaja samoubojstva što treba shvatiti ozbiljno. Za prevenciju, mladima valja ponuditi bolju i racionalniju organizaciju slobodnog vremena i zabave, privla nije i atraktivnije te korisnije sadržaje druženja. Treba na pozitivan na in okupirati i privu i njihovu pozornost, zadovoljiti njihovu znatiželju, interese i razvojne potrebe. Obitelj i odgoj tu igraju kljunu ulogu.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Oprostite i krenite dalje

Trijezni tijekom blagdana

Naslov je ujedno moja novogodišnja želja za Vas, a poželjela sam to i sama sebi. Umjesto jednostavne fraze kojom vam želim puno sre e i zdravlja, u ponu enoj poruci dobivate jedan od na ina kako da budete sretniji i zdraviji.

Znanstvena istraživanja potvr uju da su ljudi koji nisu skloni opraštanju izloženi kroni nom psihi kom uzbu enju, prekomjernom razmišljanju i kardiovaskularnoj preoptere enosti. Mnogima koji su doživjeli sr ani udar zdravst veno se stanje poboljšava ako se oslobode neprijateljstva i bijesa pomo u opraštanja. Svima nama koji (još) nismo doživjeli infarkt bolje je unaprijed nau iti praštati, zbog sebe samih i onih koje volimo dobro je prihvatiti injenicu da ima i onih drugih koje nemamo zašto voljeti, ali ih zato ne trebamo mrziti. Da, pišem ovaj tekst u ozra ju Boži a, plašt dobrote i povezanosti me u ljudima ovih je dana vrš i i može se initi da je moj tekst samo prigodan, ali nije. Imamo ljude koji su nam bliski i one koji to nisu, ali je problem što to nisu vrsto odijeljene i jasne kategorije, pa nam se doga a da se razo aramo u bliskim ljudima, da nas povrijede ja e od onih koji su nam ionako neskloni. esto ne znamo što to no drugi ljudi imaju protiv nas, ali ve inom su nepravedni i zlobni iz mnogih vrlo prozirnih razloga, i nitko to na ovom svijetu nikada ne e promijeniti. Doži-

Blagdansko vrijeme je tu.

Blagdani, osim što nose vjerske poruke, ujedno su prilika podsje anja na istinske i tople ljudske vrijednosti, i na sve što nam je važno u životu. To je vrijeme iskazivanja zahvalnosti za sve blagodati koje uživamo, vrijeme pokazivanja naklonosti prema ljudima koje volimo. To je vrijeme okupljanja lanova obitelji i rodbine, prijatelja i kolega - druženja s onima s kojima želimo dijeliti sre u i mir.

Dio okupljanja s dragim nam osobama, uz pregršt radosnih trenutaka, jest i obilje hrane i pi a. Tijekom blagdana stav prema koli inama i vrstama jela i pila je tolerantniji, jer je društvo tada otvorenije prema neumjerenostima. Dio blagdanskog stola esto je i alkoholno pi e. Alkoholna pi a se tijekom blagdana nude obzirom se alkohol doživljava pratiteljem slavlja, pa se tako aša lako na e u ruci. Za one koji vole gledati dublje u ašu, blagdani su prilika za još više pijenja.

Za one koji ina e rijetko posežu za alkoholom, tih dana nekako više piju nego u ostalo vrijeme godine.

Onim ljudima koji imaju probleme ovisnosti o alkoholu, i za one koji se oporavljaju od alkoholizma, to može biti i vrijeme iskušenja. Svatko tko prolazi kroz postupak lije enja od ovisnosti, za njega ovi blagdani mogu biti iscrpljuju i jer se suzdržava od ne ega što svi drugi u okolini olako uzimaju.

Nije potrebno podsje ati na mogu e rizike i nepoželjne posljedice kad netko popije previše. Ali potrebno je podsjetiti da postoje neki na ini uživanja u blagdanima bez da se podlegne iskušenju nepotrebnog alkohola koji bi mogao rezultirati pijanstvom.

Blagdanski i prazni ni dani prožeti su zabavama, sve anim ru kovima, i sl. Mora li tu nužno prisustvovati i alkohol? Na tržištu postoji sijaset raznoraznih bezalkoholnih pi a koja se mogu uzeti umjesto vina ili piva. Doprinos zabavi može biti neko interesantno izmišljeno bezalkoholno pi e (npr. sok od jabuke “za injen” cimetom, aj oboga en svježim sokom od naran e…) a mogu se praviti i bezalkoholni kokteli. Osmišljavanje “originalnih receptura” bezalkoholnih koktela može biti itekako zabavno.

Blagdani mogu prote i i bez tzv. “tuluma”. Na primjer nekim zdravim aktivnostima – izletima, planinarenjem, od-

vjet emo zlo i i nepravdu, pretrpjet emo poraz i bol, patit emo i promišljati zašto nam se to doga a, u emu je naša krivica, tražit emo pravdu, možda osje ati tugu ili bijes i mržnju.

Prolazit e vrijeme, mu it e nas naneseno zlo, želja za satisfakcijom, osvetom ili zaboravom. Sve je to op eljudska pri a. Svatko e kroz svoj život barem jednom i naj eš e potpuno neo ekivano doživjeti vrlo ružne, ak zlobne postupke nekih ljudi. Ve ina nas ne pati od nekog posebnog straha da e nas drugi povrijediti, ne o ekuje podvalu i nepravdu iza svakog ugla, uglavnom naivno vjerujemo drugima, ali ispada da ta jednostavna vjera u ljude ponekad gubi smisao i moramo priznati da trpimo jer nas je netko drugi oštetio, obezvrijedio i namjerno nam nanio zlo.

Pokušati u i u srca i misli onih koji prema nama loše i nepravedno postupaju ponekad ima smisla da bismo se oslobodili emocionalne boli. To ne može opravdati njihove postupke, ali nas može potaknuti da im oprostimo. Nije važno ak ni to jesu li oni priznali krivnju, ispri ali se i zatražili oprost. Govorim o unutarnjem procesu gdje moje opraštanje ovisi o meni, a ne o po initelju nepravde.

Oprostiti treba da bi se moglo krenuti dalje. Opraštaju i odbacujemo želju za osvetom i kažnjavanjem drugih te se fokusiramo na iscjeljenje i oporavak. Tako postižemo unutarnji mir i vra amo samopoštovanje, kako bi onda, bez mržnje i osvetoljubivosti, poduzeli potrebne korake koji e dokazati ne ije nedjelo bilo pred sudom, bilo pred nama važnim ljudima, ili samo pred nama samima... Oprostite kome trebate oprostiti , i mirnog srca krenite u Novu 2015. godinu!

lascima na bazene, jahanje...

To su na ini kojima se mogu osjetiti zdravstveni usponi u kojima se može uživati.

Postoji još niz bezalkoholnih na ina zabave i provo enja vremena tijekom blagdana i praznika. Ples je daleko najbolji na in za zabavu. Igranje igara, onih koje uklju uju smijeh, npr. “supertalent”, karaoke, kviz, pantomima…

Ne bi trebalo zaboraviti pjevati uz glazbu, smijati se, biti zadovoljan sobom.

Kako bi blagdani bili ispunjeni, potrebno je slaviti zajedništvo, a ne alkohol.

Nepijenjem alkohola uva se zdravlje, uvaju se odnosi s drugima ljudima, uvamo se od opasnih i nepromišljenih radnji (vožnja pod utjecajem alkohola, sukobi, lakomisleni i rizi ni seksualni odnosi...).

Divno je uprili iti zdravo druženje sa kristalno istim pogledom oko sebe, uo iti kako svijet može biti bogat doživljajima, koji se ina e, zbog sudara s alkoholom, propuštaju. Lijepo je ne izgubiti pojedinosti naših iskustava, koje bismo ina e u alkoholnoj omaglici propustili i zaboravili. Umjesto osje aja izi ke i emocionalne iscrpljenosti te potpunog o aja koje nosi mamurluk, neusporedivo je ljepše uživati u bistrini, sre i i odmorenosti, osje aju zdravog duha i tijela. Bu enje nakon iste no i s nula mamurluka apsolutno je nemjerljivo dobro iskustvo. Svjetlije jutro, neiscrpljeno, trezveno.

Tijekom blagdana se zbližavamo sa svojim obiteljima i prijateljima, kao i sa samim sobom; pronalazimo toplinu u svom srcu, otkrivamo ono najljepše što nam je darovano - život, ljubav, nada, sposobnost initi dobro.... Blagdanski pokloni upakirani su zajedno sa željama za zdravlje i sre u za drage osobe, uz širenje radosti, uz želje za pregršt osmjeha, ugodnih razgovora i zagrljaja. Tu nema mjesta za opijenost i mamurluk.

I stru njaci Savjetovališta za alkoholom uzrokovane probleme i akololizam žele vam trijezne, ugodne i blagoslovljene blagdane.

24. prosinca 2014.

Savjeti 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIM KORISNICIMA USLUGA POLIKLINIKE ŽIVA, DJELATNICIMA I SURADNICIMA, TE POSLOVNIM PARTNERIMA ŽELIMO

SRETAN BOŽIĆ I SRETNU I USPJEŠNU 2015. GODINU Moderna poliklini ka dijagnostika

Poliklinika Živa - 5 godina s vama U dijagnostici bolesti probavnog sustava važna je ULTRAZVU NA DIJAGNOSTIKA pomo u koje možemo na vrlo jednostavan i bezbolan na in dobiti uvid u stanje svih trbušnih organa i prostate. Pri pregledu jednjaka, želuca ili crijeva radi se GASTROSKOPIJA, REKTOSKOPIJA I KOLONOSKOPIJA. Osim u dijagnosti ke svrhe, te se pretrage izvode i prilikom PREVENTIVNIH SISTEMATSKIH PREGLEDA, kada želimo isklju iti postojanje malignih bolesti probavnog sustava, kao što je to rak želuca ili debelog crijeva. Gastroskopijom lije nik pretražuje sluznicu gornjeg dijela probavnog sustava, odnosno jednjak, želudac i dvanaestpala no crijevo.

Ova pretraga omogu uje jasan uvid u stanje gornjeg djela probavnog sustava, onako kako to u stvarnosti izgleda. To je najbolji na in utvr ivanja uzroka krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava. U otkrivanju upalnih promjena

sluznice, vrijeda (ulkusa) , raka jednjaka, želuca ili dvanaesnika i u otkrivanju drugih promjena na sluznici ova je pretraga bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca. Za osobe pod rizikom obolijevanja od raka debelog crijeva, ili imaju nerazjašnjene simptome u smislu krvi u stolici ili promjene ritma pražnjenja stolice, sluz, prolijevaste stolice, zatvor, bolove u trbuhu i sli no, strah od kolonoskopije ne smije biti razlog odga anja pretrage.

Pretragu bi trebali napraviti svi oni stariji od 40 godina koji imaju bliske srodnike koji su bolovali i umrli od raka debelog crijeva.

Važno je znati da pretragu treba obaviti dok još ne

postoje simptomi bolesti.

Male dobro udne izrasline koje tražimo kolonoskopijom ne daju nikakve simptome ali, ako se ne otkriju i ne odstrane na vrijeme, iz njih može nastati rak debelog crijeva.

U dijagnostici bolesti srca i krvnih žila radi se ULTRAZVUK SRCA i kolor dopler velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu.

Rutinski se radi EKG, kao i 24- satni EKG i 24- satno mjerenje krvnoga tlaka, kako bi se to no vidjelo kako se kre u vrijednosti krvnoga tlaka tijekom cijeloga dana. ERGOMETRIJA pokazuje u kakvoj je kondiciji naše srce pri tjelesnim optere enjima.

Optimalna vrijednost krvnog tlaka iznosi 120/80 mmHg ili niže. Krvni tlak iznad 140/90 mmHg obavezno treba lije iti. Povišeni krvni tlak zna ajno pove ava rizik za razvoj bolesti srca, bubrega, oka, moždani udar i aterosklerozu. Odluka o lije enju temelji se na procjeni ukupnog rizika i ošte enja ciljnih organa, gdje je primarna metoda ULTRAZVUK SRCA. Ostali postupci koji se primjenjuju prilikom

Mario Mikulan, ravnatelj Poliklinike Živa

dijagnoze arterijske hipertenzije su laboratorijske pretrage krvi i analiza urina, EKG, pregled o ne pozadine, kontinuirano 24 satno mjerenje krvnog tlaka, te kolor dopler krvnih žila vrata. Povišen krvni tlak zovu i „tihi ubojica“ jer uzrokuje vrlo malo simptoma i tegoba. Važno je pravovremeno dijagnosticiranje i lije enje.

U sklopupreventivnih sistematskih pregleda osim ULTRAZVUKA TRBUŠNIH ORGANA I PROSTATE dobro je napraviti i ULTRAZVUK ŠTITNJA E i svakako ULTRAZVUK DOJKE. Od bolesti živ anog sustava poliklini ki se obi no lije e razne glavobolje, vrtoglavice i kroni na bolna stanja, osobito ona jako bolna ako se radi o neuropatskoj boli kao kod postherpeti ke neuralgije i bolne dijabeti ke polineuropatije, pa i križobolje i išijas. U tom se slu aju može raditi i pretraga koju zovemo EMNG. Od velike je važnosti i rana i pravovremena dijagnostika naj eš ih psihijatrijskih poreme aja, kao što je to depresija, pani ni poreme aj ili neki drugi, ina e vrlo esti anksiozni poreme aji, koji bitno umanjuju kvalitetu života i ometaju obiteljsko radno i socijalno funkcioniranje. esto su pridruženi kroni nim tjelesnim bolestima, a poznat je i njihov utjecaj na tjelesno obolijevanje.

godina s Vama Zdravstveni programi Poliklinike Živa: Preventivni sistematski pregledi

Bolesti živčanog sustava

opći internistički pregled; dijagnostika; ciljni kardiološki i gastroenterološki pregledi; zaključno mišljenje i savjetovanje; timski rad; individualni pristup; cjelovitost

EMNG; kronična bol; neuropatska bol; križobolja; išijas; periferne polineuropatije; bolna dijabetička polineuropatija; postherpetička neuralgija

Bolesti srca i krvnih žila

UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; UZV trbušnih organa, UZV prostate, UZ štitnjaće; UZV dojke; citopunkcija štitnjače, citopunkcija dojke

kardiološki pregled; UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; 24 satno mjerenje krvnoga tlaka; EKG i 24 satni EKG; ERGOMETRIJA i kondicijsko testiranje

Bolesti probavnog sustava gastroenterološki pregled; UZV trbušnih organa; GASTROSKOPIJA; REKTOSKOPIJA; KOLONOSKOPIJA; bolesti jednjaka, želuca, crijeva, jetre, gušteraće

Ultrazvučna dijagnostika

Psihijatrijski poremećaji nemir; tjeskoba; sniženo raspoloženje; tjelesni znaci i psihološki simptomi tjeskobe; panični poremećaj; nesanica; nezadovoljstvo; oslabljeno funkcioniranje; slaba kvaliteta života; kronični stres; individualna psihoterapija; partnerska, bračna; obiteljska psihoterapija

Poliklinika Živa - Timski rad. Individualni pristup. Cjelovitost.

Poliklinika Živa, Optujska 52, 42000 Varaždin, T: +385 (0)42 303 979, F: +385 (0)42 303 989, E-mail: info@poliklinika-ziva.hr

Radno vrijeme: Ponedjeljak - Petak: 7:00 - 20:00 Subota: prema dogovoru

62

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

24. prosinca 2014.

24. prosinca 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

OD PETKA ZAHLA ENJE

VREMENSKA SLIKA: Kalendarska zima stigla nam je u prvim minutama ponedjeljka 22. prosinca, odnosno tri minute iza pono i kada je nastupio zimski solsticij. Badnjak e biti najtopliji dan u tjednu. Na Badnju ve er nema pahulja, bit e suho i toplo uz temperaturu od 5 do 10°C. Prave zime i snijega ne e biti ni na Boži .

Iako bi u ovom dijelu prosinca mnogi željeli vidjeti snijeg, od toga ovog Boži a nema ništa.

Više e izgledati kao rano pro-

lje e nego po etak zime. este izmjene sunca, oblaka, kiše i vjetra. Temperatura zraka uglavnom iznad prosjeka. Baš se iza samog Boži a vidi ja a promjena vremena. Osjetno hladnije e biti tek za vikend,

možda i sa snijegom. Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Najtopliji dan u tjednu mogao bi biti upravo Badnjak. Ve od jutra sun ano i toplo uz južinu.

Puhat e umjeren južni i jugoza-

padni vjetar. Jutarnja temperatura od 4 do 8, a najviša dnevna mogla bi porasti do 15 Celzijevih stupnjeva. Na Badnju ve er nema pahulja, bit e suho i toplo uz temperaturu od 4 do 9°C. Prema prognozama vidi se da ove godine ne emo imati bijeli Boži . Baš se oko samog Boži a vidi mogu a promjena vremena, ali uz mogu u slabu kišu jer bi temperatura zraka i dalje bila previsoka za snijeg.

Ta slaba kiša je vjerojatnija na Boži prema kraju dana. Ve i

dio dana još e biti suho, djelomi no sun ano i toplo. Temperatura zraka bit e još uvijek od 7 do 10°C preko dana. Južina e prestati, a prema kraju dana e zapuhati umjeren sjeverac i sjeveroisto njak.

Na blagdan sv. Stjepana ja a promjena vremena. Obla nije, vjetrovito i osjetno hladnije. Povremeno su mogu e oborine, najmanje se ini na sjeverozapadu Hrvatske. Više oborina u Gorskom kotaru i Lici gdje e pasti snijeg, možda više od 5-10 cm, a malo susnježice i snijega e biti i ponegdje na Kordunu, Banovini i u Slavoniji. Puhat e jak, na udare i olujan sjeveroisto njak i sjeverac. Temperatura tijekom dana od 0 do 5°C, u gorju i niža, a nave er posvuda još hladnije.

U subotu vjetrovito i hladno. Dosta oblaka, ali su mogu a i sun ana razdoblja. U Slavoniji i Lici povremeno može biti slabog snijega. Jutarnja temperatura od -6 do -1, u gorju i do -10°C. Najviša dnevna u nizinama od -1 do 2°C, u gorju malo hladnije.

Nedjelja donosi novo naobla enje, ali još nije sigurno za oborine. Krajem dana moglo bi biti i snijega, ak i do nizina, ali to e jako ovisiti o samom po-

ložaju ciklone. Po etak novog tjedna zimski uz mogu snijeg, no koli ina snijega još nije sigurna jer e jako ovisiti o ja ini i pružanju oborinske zone. ini se najmanje oborina na sjeveru.

Bit e hladno.

U utorak i srijedu smirivanje vremena i prestanak oborina, ali i dalje vrlo hladno.

Želimo vam sretan Boži .

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 23.12.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 25. prosinca 1289. god. u Europi ne uveno topla zima – na Boži su djevojke dolazile sa svježim cvije em u crkvu, a mladi i se kupali u potocima 29. prosinca 1978. god. u Koinasu u Rusiji izmjereno -55°C

VICOTEKA

Sva aju se Mujo i susjeda. Kaže njemu susjeda: - Da ste kojim slu ajem moj muž, sipala bih vam otrov za štakore u pi e!

- A da ste vi kojim slu ajem moja žena, ja bih ga i popio --------------------------------------------------------- Samo u i i ne obaziri se na psa. - govori doma in svom gostu.

- Zna i nije opasan? Ne grize?

- Upravo to želim i saznati, jutros sam ga kupio.

--------------------------------------------------------Ide Mujo Saharom i nai e na nekog beduina pa ga upita: - Koliko još ima do mora?

- Tri stotine kilometara. - odgovori beduin.

- Dobra vam plaža, al` je more daleko! - na to e Mujo.

--------------------------------------------------------Mujo užurbano ulazi kod zubara i kaže mu: - Doktore, treba izvaditi zub, ali bez anestezije, samo ga iš upajte i završite s tim.

- Uf, bilo bi dobro da su i ostali moji pacijenti tako hrabri!

O kojem zubu je rije ?

- Ženo, pokaži mu zub koji te boli!

--------------------------------------------------------Najlakši na in da udvostru ite svoj novac je da ga presavinete i vratite u džep!

ODBOJKAŠI CENTROMETALA NISU USPJELI U I U FINALE KUPA

DERBI A 2. KOŠARKAŠKE LIGE SJEVER ODIGRAN JE U VIRJU

Kaštelani prejaki za naše u polufinalu

Sjajno Me imurje nanijelo prvi poraz Podravcu

POZNATE SKUPINE ZIMSKOGA MALONOGOMETNOG PRVENSTVA ME IMURJA

Donosimo raspored skupina i odigravanja utakmica

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I

vo Josipovi ov nam je lepo obe al, i to znova, kak nikaj ne bode menjal vu svojemo poslo ako ga znova zberemo za precednika. im so izbori poranjkali na vrata i prešli prek poceka, mam se je vsega zmislil kak je nikaj ne delal, a i nikaj je ne napravil. A ruon zato je i nikaj ne sfušal. Pet let mo je trelo kaj spregledne i kaj mo se rezbistri kaj bi itak trelo Lepoj našoj i kaj bi on mogel tu nekaj pomo i. Zišel je vum z novim programom vu šteromo nam obe uvle kak nikaj ne bode menjal, ako ga, nedaj Božek, znova zberemo, kaj zna i da i dale ne kani nikaj delati. I kak bode unda nam bole-to te ja pitam? Ve mo je Ustav vse kriv. Našel je na kaj se bode zvla il i ve ga bo on menjal, a vsi znamo da to precednik nebre, kaj zna i da nam Ivo pak hi e peska v o i. Vse vu vsemu, Ivo je pokazal kaj je znal, napravil je na pol meje od nikaj i vreme je kaj tu nekaj spremenimo. Ako me pravzapraf pitate, Kolinda mi je uda lepša od Ivija! ekaj sam si gruntal o Ivijo i jegovih minulih pet let. To jegovo hercuvanje z Lepom našom kak precednika mi je istam sli no kak da se je on oženil pred

N

Ivo, nej me krivo razmeti, ali nebremo ti veruvati pet let, a ve smo zazvedili, o em re i, sneha je priznala da je još navek cela, o em re i, neje niti na eta.

Kak je rekla, Ivo se je sam vsako ve er prepravlal kaj bode nekaj napravil, ali je nigdar ne fpi il v sredino makar je ona bila prepravlena.

Re ite mi, prosim vas lepo, kak mo moremo veruvati da bode, posle tulikšega cajta, zel stvari v svoje roke i to tak kaj bode mladenka ( itaj: Lejpa naša) zadovoljna. Ono kaj se jempot zahuza, vu tem i takšem poslo, nigdar se nebre dosti i. Pitajte bar naše žene. o kaj Ivo šte i od nas još jednoga mandata, a do ve se je ne znašel na poslo, me je znova zmislilo na ono pri o iz živleja kak je gazda fabrike dal svojega šofera kaj mo je vozil ženo kak se to veli v šoping. Jedno dopolne doleti žena v kancelarijo i preleti polek tajnice, štera jo je ne ftegnula zabrenzati jerbo se ne ule e v kancelarijo direktora i gazde brez najave. Kak bilo da bilo, žena vsa zbešena jedva se je zastajla pre šrajptišo svojega moža i onak v jenomo daho se požalila na šofera: Dragi, moraš otpustiti šofera, pak denes me je v grado skorom dvapot sfodal, o em re i, vmoril. Dlaka je falila! Mož jo

T

N

ZAMP-a nabere uda penez ili kak je teca Franca rekla, prokleto uda penez, a oni šteri pesme pišejo dobavlajo nekšo crkavico. Jako sam najgerek kak Ivo, te dober ovek, podeli te kupe penez, štere okoli nazoba ijo jegovi težaki. inulo soboto, dva tjedne posle Svetoga Mikloša, v akovec je došel Ded Boži njak. I to ne jeden nek tri. Posle se zazvedilo da so te tri Dedi bili akoski gracki oci (Štef, Mario, Romano), a delili so deci, ljudima i ženama hot-doge. Neje minula vura, a ve je podeljeno dve jezeri prepravlenih hot-dogova. Ne sam da je ne bilo dosti nek je i sfalilo, ali Dedi Boži njaki so delili tak dugo dok so ne potrošili vse zalihe.

Ak je sfalilo, a sfalilo je, zna i da je kriza v akovco uda globleša nek so to gracki oci zra unali. Ovi pre gracki vuri so se žalili jerbo so se ovi v grado prera unali, makar sam posle zazvedil da so ovi uvari gracke vure išli tripot po svojo porcijo. Kriza je globoka, dosti je oni šteri vsaki den preska ejo zajtreka kak bi mogli skrpati za obed i ve erjo jerbo i kontejneri se vse slabeše punijo, a te so se ve ne rivali k Dedima Boži njakima jerbo jiv je bilo sram. Vsi znamo dok se

M

Gdje emo do ekati Novu godinu?

Ivan Grahovec, akovec - Do ek Nove godine bit e, kako se to kod nas u Me imurju kaže, u ‘me imurskoj hiži’. Dakle, doma, kod ku e s obitelji. Blagdanski stol bit e malo raskošniji, ali ne preve jer ni nesmemo puno jesti zbog zdravlja.

Negda kad smo ne meli smo mogli jesti, a sad kad moremo - nesmemo... (smijeh) U novoj godini svima želim zdravlje.

tak nekaj deli dobavlajo sam oni prvi, jerbo sam što je prvi jegova je i puca. Minuli bodo te lepi dnevi Adventa, kak v akovco tak i vseposot drugdi, a posle novoga leta bode pak tre lju nuti v šake i kruheka služit. Kuliko vidimo igra e ga vseposot dosti, ali kruh vsako malo sfali. Isto onak kak so sfalili i hot-dogi v minulo soboto. A jesti i živeti tre vsaki den. akoski gracki na elnik Štef Kova je pozval novinare na spominek za kraj leta kaj jim zafali za vse dobro kaj so za jega i Grad naprajli, a i kaj jif zašpota ak so negdi nekaj zahuzali. Na vse zadje je bil skupni zajtrek (i to tradicionalni, ve drugipot) z šterim je zafremani kamen temeljac za dobro suradnjo v novomo leto, štero ve aka pred potnom lesom. Neje le ko niti Štefo v ove dneve: zajtrek z novinarima gablec z kujlturnjakima, obed z športašima, ve erja z udrugom žena Kaljinka i unda je istam normalno da je doma z familijom na dijeti ili bi si, vsaki tjeden, moral kupuvati vekšega, o em re i, dukšega remena. si znamo da je naš župan, Matek Posavcov, predstavnik nas Me imorcov i Me imorki kam god

V

Ž

P

Vanja Živkovi , akovec - Novu godinu u proslaviti u akove kom ka i u Baza, a i i emo i na Trg zajedno s prijateljima i svim ostalim akov ancima. Želje za novu godinu? Sve ve imam što sam htjela, pa nek’ se samo tako nastavi i dalje.

Antea Horvat, Strahoninec Zasad još ne znam sigurno gdje u biti za do ek Nove godine.

Najverojatnije u s društvom ovamo na Trg Republike uz Mejaše. Proteklih godina naj eš e nisam do ekivala Novu godinu u akovcu, pa e evo, malo za promjenu, ove godine do ek biti ovdje. Želja za 2015. mi je da završim fakultet i budem sretna.

POD VUROM

Do eci Nove godine na javnim prostorima i gradskim trgovima sve su popularniji diljem svijeta, pa tako i kod nas. U prilog tome govori i injenica što ve ina naših ispitanika u anketi “Pod vurom” planira 2015. godinu do ekati upravo na Trgu Republike u akovcu. Odlu ite li se i vi za istu destinaciju do eka, dobro ste odlu ili. Za dobro raspoloženje svih pobrinut e se mladi varaždinski tamburaši Mejaši, a najavljen je i velik vatromet. Sretno i radosno svima bilo. (rr, zv)

je milo pogledal i to nejlepše i nejtopleše kaj je mogel i mirno rekel: - Ljubljena moja, nej takša biti, pak ti znaš kak dugo ve Ton a prinas dela i zato mo moramo dati još jedno šanso. Kaj nebomo i mi tak naprajli, pak unda, skup z Ivijom, bankroteramo! ebrem veruvati kaj smo krivi dragomo Božeko i našemo, još navek, precedniko Ivijo kaj nas ovi jegovi šekutori pregajajo za vsako pesmo štero spopevlemo v kr mi ili pak negdi na zrako, v šumici, pod kostajom ili pak pod brajdami z starimi pajdaši. Najme kaj, ovi šekutori so nam furt za hrptom, hujši so od negdašje porezne šekucije, štera je vse znala kaj imate na grunto, v koco ili v štali.

Ne sam da ovek nesme popevati, nek nesme niti poslušati i mam mora platit poreza ZAMP-o. Jako sam najgerek je li ovi ZAMP-ovi šekutori tak zoba ijo peneze i po Dalmaciji, Istri kak i prinas ili pak se Dalmoši žjiv smejejo. Prinas v Me imorjo ako ovek, nedaj Božek i prdne po nekšim notama de ki so mam tu z ekom. A vse to nam je shodil dober ovek, šteri lepo govori i nikaj drugo ne dela, Ivo Josipovi . Vsi znamo da se tu prek

dojde, a kak smo vsi mi Me imorci poštejaki (ak nikak druga nejde) unda on vseposot mora govoriti istino i samo istino. Ali ako se toga ne pridržavle unda mora to na spovedi pre gvardjano ili pak župniku re i. A kak je naš župan isto tak poštenjak kak i mi drugi Me imorci, unda vseposot govori kak mi imamo nejmenše, o em re i, nejnižeše pla e vu celoj Lepoj našoj. Vsi mi znamo da penezi kvarijo ljude i zato tre delati preventivno, a to naši tajkuni, o em re i, gospodarstveniki furt delajo kaj ne bi posle bilo prekesno, pak bi neš i od nas završil v komuni, psihijatriji, a ak pak mo banka napiše uputnico unda bi mogel na seanso k doktoro Sanadero. Penez pravzapraf kvari ljude, ak ne verjete meni pitajte one šteri ga nemajo. upan prosi poduzetnike i tajkune kaj bi zdigli pla e težakima, a dok to poslušam (vse vej pot i vej pot) na pamet mi je opal Ivek Goran Kova i , naš hrvaški pjesnik, ali ne zbogradi stiske i prometnih štoplinov v jegovoj akoskoj renoviranoj vulici, nek mi županove re i o vekšaj pla aj zgledijo kak: . vapaj utopljenika, glas molitve za spas.! Dej Božek da to ne bode tak završilo. Vidite kak je to: pjesnik popevle, kokoti kukuri ejo, župan prosi, pesi lajajo, a karavana ide dale po svojemo poto i nikoga ne šmirglja niti pet posto. red nami je Boži , svetek opraštanja, darivanja i ljubavi. Vsima Vama, kak i vsima Vašima želim sre noga Boži a da ga sprovedete v miro i Božjemo blagoslovo!

Virna Hošnjak, akovec Vjerojatno nakon dugo, dugo godina Novu godinu do ekat u u akovcu. Dosad sam ili radila ili bila u Zagrebu. Vjerujem da e to ak možda biti i do ek na Trgu. Onako spontano. 2014. godina mi je i poslovno i privatno bila velika prekretnica.

Za 2015. želim da se nastavi u tom tonu. Tako er želim svima u familiji zdravlje.

Kristijan Knezi , akovec - Novu godinu vjerojatno u do ekati na Trgu u akovcu u doma oj atmosferi. Malo emo biti doma s obitelji, a onda svi zajedno s ostalim akov ancima ovdje na Trgu. Za novu godinu želim da svi skupa imamo malo više novca i da nas djeca malo više slušaju (smijeh), da budu dobra.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine