Godina XIX.
Broj 1007.
^akovec, PETAK, 2. sije~nja 2015.
Cijena 7 kuna
VESELI BLAGDANI u brojnoj obitelji Saše i Tine Petkovi iz Šenkovca, u kojoj odrasta osmero djece: etiri sina i etiri k erke
! a n i d o g . 5 1 0 2 a n t Sre
str. 12-13
Djeca su dar Božji i više ne odgovaramo na pitanja koliko emo ih imati media 20
PREDSTAVLJAMO ME IMURSKE GOSPODARSKE USPJEHE FRANJO SOBO AN, vlasnik i direktor tvrtke Sobo an Interijeri M. Središ e - poduzetnik godine u kategoriji malih firmi
str. 7
Od otpuštenog radnika do vlasnika firme inovativnog namještaja
MIHALJ NOVINŠ AK, vlasnik i direktor Promminga iz akovca - poduzetnik godine u kategoriji srednjih firmi
str. 6
Osvojite ulaznice za Cinestar! Cinesta
CRNA KRONIKA DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO podignulo krajem godine optužnice u dva najteža kriminalisti ka slu aja u Me imurju
MARKO TARADI (30) optužen za pokušaj ubojstva dviju poznatih akov anki
Zapo eo u ispražnjenoj Pištoljem i bombom dje joj sobi, a danas pokušao ubiti ima 230 djelatnika sestre Sobo anec KRISTIJAN KOSMA (41) u svojih 25 razbojništva i kra a “priskrbio” 345.000 kn
Deset godina plja kao po akovcu i okolici
str. 8
U ovom broju: Veliki horoskop za sije anj!
str. 56
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UREDNI KI osvrt
IZ TJEDNA u tjedan
Hrvatska može naprijed samo ako se promijeni mentalitet u “plavim” županijama
J
esmo li mi u Hrvatskoj ušli u novu godinu politi ki podijeljeni više nego ikad, nakon što su poznati rezultati prvog kruga izbora za predsjednika RH? Vjerojatno jesmo, ali ne na onakav na in kako neki žele imputirati, da nas podijele na “dobre” Hrvate i “loše” Hrvate tj. “Jugoslavene”. to zapravo zna i danas biti u Hrvatskoj “loš” ili “dobar” Hrvat? Zar svaki dobar i pošten Hrvat ne bi trebao prvenstveno razmišljati o tome kako svojim radom, poduzetni kom inicijativom, obrazovanjem i pla anjem poreza doprinosi opstojnosti i napretku svoje zemlje? li pak je kod nas zapravo “pravi” Hrvat samo onaj koji maše zastavom, vi e “Gdje ste vi bili dok sam ja ubijao etnike!”, eka da mu država isplati penziju ili poticaje i ne daj Bože da prijavi porez, primjerice, za iznajmljivanje apartmana na moru kako bi za tri mjeseca mogao zaraditi na crno, da bi “lišo” živio ostatak godine. ni mediji koji žele još više podijeliti Hrvatsku tako su je proteklih dana obojali na crvenu i plavu. Takvim populisti kim desni arskim prekrajanjem zemlje ve je stvoren dojam u javnosti da je Hrvatska podijeljena politi ki na “jugonostalgi are” i “prave Hrvate”. e utim, to je teška laž. U svakoj od županija ima onih koji glasuju za sve stranke. Razlika u razmišljanju ve ine ljudi u “crvenim” županijama”, odnosno “plavima”, nije u politici, ve u tome kako doživljavaju Hrvatsku kao Domovinu. ako ve ina u “crvenim” županijama doživljava našu zemlju u kojoj je temelj njezine uspješnosti rad, a ne isklju ivo Domovinski rat i branitelji. U tim županijama, u koju spada i Me imurska županija, cijeni se i poštuje prošlost, ali živi se od rada u sadašnjosti i debelo razmišlja o tome što donosi budu nost. županijama obojanima “plavom” bojom i dalje se sve vrti oko drža-
Š
I
O
M
T
U
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
ve. Osnovni cilj u njima je što više iskoristiti državu u kojoj ne smiju u pitanje do i sve one isplate iz državnog prora una koje donose lagodniji i sigurniji život, odnosno ne dopustiti državi da kontrolira sve ono što nikad nije kontrolirala, zahvaljuju i tome što premijeri i ministri ve inom dolaze iz tih krajeva, a što donosi prihod na crno od kojeg se desetlje ima u njima živi na tu oj grba i. zme u ove dvije Hrvatske je onih tristo tisu a, ali možda i dvostruko više, obespravljenih i jadnih koji ne vjeruju ni “crvenoj” ni “plavoj” Hrvatskoj, a najmanje našim elitama za koje smatraju da su odgovorne da se dovoljno ne cijeni u našoj zemlji gotovo pa ništa, oko ega bi zapravo trebao uvijek postojati konsenzus, pa tako ni rad, ni Domovinski rat, jer na tim i takvim podjelama oni jedino mogu pro itirati i dalje manipulirati narodom. glavnom, krajnje je vrijeme da politi ke elite kona no krenu graditi takvu Hrvatsku u kojoj e rad i rezultati na osnovu rada, uz poštovanje temelja na kojima je stvorena Hrvatska biti temelj naše uspješnosti. Vrijeme je da Hrvatska u svim njezinim županijama postane moderna zemlja koja ne e kasniti za postulatima i društvenim procesima koji su ve godinama nešto sasvim normalno u zapadnoj Europi. ko se to ne e dogoditi, ako ne e biti promjena u “plavim” županijama, za što e odgovornost uskoro vjerojatno preuzeti HDZ, za koji glasuju najviše upravo bira i tih županija - nema nam napretka.
I
U
A
VIJEST(I) TJEDNA
2. sije nja 2015.
PREDILNICA Litija Holding kupila 17,2 posto ateksa
Veseli blagdani roditelja Petkovi i njihovo osmero djece U ovo blagdansko vrijeme donosimo jednu lijepu i toplu pri u o skladnoj obitelji Petkovi iz Šenkovca. Majka Tina i otac Saša roditelji su osmero djece: Noa ima 12,5 godina, Tanja 10,5 g., Brigita 8,5 g.,Vito 7 g., Lea 5,5 g., Pia 4 g., Fran 3 g. i Viktor 8 mjeseci. S nama su podijelili svoje vi enje i obi aje tijekom blagdanskih dana, ali i kako tako velika obitelj može lijepo funkcionirati. - Još prije vjen anja - objašnjava Tina - dijele i pozivnice za vjen anje pitali su nas koliko emo djece imati u braku. Govorili smo im da emo imati petero. Me utim, sada na ta ista pitanja ne odgovaramo s to nim brojem, jer smo vidjeli da su djeca prije svega dar Božji. Cijeli razgovor donosimo na str. 12 - 13.
(NE) SVI A NAM SE
Uspješni poduzetnici Novinš ak i Sobo an Na po etku godine treba nam malo nade i uvida da se upornim radom može nešto u životu i posti i, stog a donosimo dva zanimljiva intevjua o uspješnim me imurskim poduzetnicima Mihalju Novinš aku, vlasniku i direktoru Promminga iz akovca - poduzetniku godine u kategoriji srednjih irmi, te Franji Sobo anu, vlasniku i direktoru tvrtke Sobo an Interijeri M. Središ e - poduzetniku godine u kategoriji malih irmi. Kako je izgledao njihov životni put te kako su se uspjeli prometnuti u jedne od najuspješnijih poduzetnika, itajte na str. 6 - 7.
- Nakon ulaska Predilnice Litije Holdinga u vlasni ku strukturu ateksa nestao je strah me u radnicima od mogu ega neprijateljskog preuzimanja. - poru uje za medije Katarina Kupec, predsjednica NO-a tvrtke
Slovenski dobavlja pre e dobrodošli suvlasnik tvrtke Varaždinska tvrtka Vprojekt prodala je 17,12 posto udjela, ime je pala ispod praga od 20 posto, slovenskom društvu Predilnica Litija Holding. V-projekt je bivša tvrtka VIS PROI, preko koje je u vlasništvu ateksa po etkom ove godine ušao Patafta. U redovima radnika i malih dioni ara ateksa, kako je izjavila medijima Katarina Kupec, predsjednica Nadzornog odbora, ovaj potez, za razliku od ulaska Pataftine tvrtke, do ekan je s odobravanjem, jer je rije o dugogodišnjem partneru i dobavlja u pre e za tkanine kojima se izra uju vojne i policijske odore te drugi odjevni predmeti. Ina e, Patafta je Varteksu prodao 50 posto udjela u VIS
PROI-ju, a u studenom ostalih 50 posto. Tako je Varteks postao njezin stopostotni vlasnik, a samim time Patafta nema više utjecaj na paket od 84.310 dionica, odnosno 34,24 posto, koji je bio u vlasništvu te tvrtke. Tako preostali paketi ateksovih dionica od 17,2 drži V-projekt, iza kojeg stoji Varteks. Ve inski paket koji iznosi preko 50 posto dionica ina e drže radnici. ateks trenuta no zapošljava 320 ljudi.
Više nema straha od neprijateljskog preuzimanja - Nakon ulaska Predilnice Litije Holdinga u vlasni ku strukturu ateksa nestao je strah me u radnicima od
mogu ega neprijateljskog preuzimanja. - poru uje za medije Kupec.Iako se tvrtka i dalje mu i da u e u pozitivan tonus poslovanja, ipak su stvari posljednje dvije-tri godine krenule nabolje. Zadovoljni su s pove anjem prihoda na doma em tržištu ove godine, koji su dvostruko ve i nego 2013. godine, dok je izvoz nešto pao, ali još uvijek to nije zabrinjavaju e. Ono što je ove godine najviše mu ilo tvrtku bila je likvidnost izme u ljeta i jeseni, zbog nenapla enih potraživanja. Situacija se pred kraj godine stabilizirala, a ulaskom novoga velikog dioni ara o ekuje se i proširenje poslovne suradnje, ali i mogu e ulaganje u proizvodnju kon ane pre e u akovcu. (mn)
HRT OBJAVIO rezultate natje aja
Još jedna smrt u prometu mladog voza a Na sam Badnja k u ranim jutarnjim satima 30-godišnji Igor Baksa Basek iz Belice u Strelcu sletio je automobilom s ceste, zabio se u drveno-betonsku ogradu i stup javne rasvjete te ga je udarac na mjestu usmrtio. Udarac je bio toliko mo an da je smrskao cijeli prednji dio vozila. To je druga strašna smrt koja je 2014. pogodila to mjesto, nakon što je ranije u akovcu kao suvoza smrtno stradao 21-godišnjak. Više na str. 8.
Tamara Peras rukovoditeljica Centra akovec - Varaždin Hrvatska radiotelevizija priop ila je da su izabrani glavni urednici kanala HTV 1, HTV 2, Radija Osijeka, rukovoditelj Informativno-medijskog servisa HRT-a te rukovoditelji HRT centara akovec - Varaždin i Knin - Šibenik. Tako je rukovoditeljicom novog HRT Centra akovec Varaždin, ije se ure enje privodi kraju u akove kom TICu, postala akov anka Tamara Peras. Ona radi na HTV-u više od 15 godina, a u posljednje vrijeme obnašala je dužnost voditeljice HTV studija akovec i Varaždin. U novinarskoj karijeri, osim reportersko-novinarske uloge, radila je i kao
urednica Dnevnika i Vijesti HTV-a. Peras je odabrana na ovu funkciju putem javnog natje aja. Novi Centar bit e smješten u prostorijama akove koga Tehnološko-inovacijskog centra, iji je vlasnik Me imurska županija. Županija je HRT-u dala u najam nekih etiristotinjak etvornih metara prostora. Tako HTV studiji Varaždin i akovec odlaze u povijest, a nova organizacijska jedinica HRT-a imat e naziv Centar akovec - Varaždin. Od prvog dana 2015. godine implementira se televizijski program, a najkasnije do 2016. s radom bi trebala po eti
Tamara Peras bit e voditeljica novog HRT Centra akovec Varaždin
i radiopostaja. Tako i hrvatski sjever na ovaj na in kona no postaje moderan i opremljen multimedijski centar HRT-a. (mn)
2. sije nja 2015.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DRUGI KRUG izbora za predsjednika RH u nedjelju, 11. sije nja 2015. godine:
Ivo Josipovi ili Kolinda Grabar Kitarovi Me imurska županija i dalje vrsta utvrda glasa a SDP-a i HNS-a, koji su više od 60 posto palih glasova dali dosadašnjem predsjedniku Predsjednik RH birat e se u drugom izbornom krugu. Od etiri kandidata ostala su dva s najviše dobivenih glasova: Ivo Josipovi (SDP, HNS, HSU i partneri), koji je dobio 38,46 posto glasova, i Kolinda Grabar Kitarovi (HDZ, HSS, HSLS, HSP AS i partneri), s 37,22 posto glasova. Prvi krug pokazao je da e se voditi velika borba u drugom krugu. Vrlo zadovoljan s rezultatima može biti Ivan Sin i (Živi zid) sa 16,42 posto glasova, koji je kao potpuni autsajder, bez strana ke infrastrukture, pokazao strankama da je u Hrvatskoj sve više onih koji ne vjeruju u stranke i njihove programe, koji nikako da donesu prosperitet ili izvuku iz nevolja obi nog ovjeka. Milan Kujundži najslabije je prošao od svih kandidata. Izborni rezultati za predsjedni ke izbore pokazali su da Me imurje ne samo u gospodarstvu, ve i u politici, razmišlja druga ije od velikog dijela Hrvatske. U Me imurju je nedvojbenu pobjedu odnio Ivo Josipovi . Ono što u politi kom razmišljanju me imurski
Bira i e morati još jednom na birališta 11. sije nja, kada pada odluka ho emo li dobiti predsjednika ili predsjednicu
bira i dijele s ostatkom Hrvatske jest velika podrška koju je i u Me imurju dobio Ivan Sin i u svim gradovima i op inama. Najmanju podršku, od 11,39 posto, dobio je u Op ini Sveti Martin na Muri, a najve u, 23,29 posto, u Op ini Sveta Marija.
O ekivani rezultati u Me imurju Gledaju i izborni rezultat Josipovi a u cijeloj Hrvatskoj, u prvom krugu odnio je pirovu pobjedu, jer su predizborne ankete govorile da ima puno ve u prednost pred Grabar Kitarovi . Da HDZ-ova kandidatkinja ne vodi uo i drugog kruga, najzaslužnije
su upravo Me imurska te Istarska županija, kao i sve županije sjeverne Hrvatske koje su uz Primorsku i Grad Zagreb jedine dale podršku dosadašnjem predsjedniku Josipovi u, za razliku od županija Dalmacije, Posavine, Slavonije i Like, koje su sve redom bile naklonjene Grabar Kitarovi . S obzirom na situaciju uo i izbora, kada su predizborne ankete za velikog favorita proglašavale Josipovi a, nakon ovih rezultata favorit je za drugi krug postala kandidatkinja HDZ-a. Me imurci i Me imurke opet su u rekordnom broju kad se usporedi ostatak Hrvatske izašli na predsjed-
ni ke izbore usprkos lošem vremenu (48 posto). Tako er su s obzirom na podršku koju uživaju dvije stranke u koaliciji stranaka koja podržava Ivu Josipovi a: SDP i HNS u našem kraju rezultati glasovanja u Me imurskoj županiji - o ekivani uvjerljivo u Josipovi evu korist. Rezultati iz naše županije me u prvima su gotovo u cijelosti stigli u DIP, a oni govore da je Ivo Josipovi dobio podršku koju još ima samo u Istarskoj županiji. HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarovi dobila je otprilike isti broj glasova koliko HDZ dobiva na parlamentarnim izborima u našem kraju.
Ivan Sin i , najve e i ugodno iznena enje ovih izbora, i kod nas je dobio zavidnu podršku bira a, u prosjeku od 16 posto, dok je Milan Kujundži koji nije osjetio potrebu ni da do e do naših bira a dobio tek nešto malo više od 3 posto glasova bira a. Što se ti e glasovanja po gradovima i op inama, posvuda je pobijedio Ivo Josipovi , ali ak u njih šest kandidat Živog zida Ivan Sin i dobio je više glasova od HDZ-ove kandidatkinje.
Rezultat Kolinde Grabar Kitarovi u Me imurju u okviru o ekivanog borne aktivnosti sa željom da u drugom krugu prije emo prag od 30 posto, u nadi da e svoj doprinos, znatno ve i nego u prvom krugu, dati i naši koalicijski partneri HSS, HSLS, HDS, HRAST, HSP AS I BUZ. Zahvaljujemo svim Me imurkama i Me imurcima koji su svojim glasom dali doprinos dobrom rezultatu na nacionalnoj razini, a one koji su zbog lošeg vremena ap-
Mrtva utrka uo i drugog kruga M r t v u u t r k u uo i drugog kruga izbora za predsjednika RH vode Ivo Josipovi i Kolinda Grabar Kitarovi , koje nakon prvog kruga dijeli tek 1,2 posto glasova bira a, nakon što je prebrojeno 99,8 posto glasova. Nakon prebrojenih više od 98,5 posto glasova Ivo Josipovi s 38,46 posto imao je neznatnu prednost pred Grabar Kitarovi ,
Ivo Josipovi i Matija Posavec
MATIJA POSAVEC, izborni koordinator za Ivu Josipovi a u Me imurskoj županiji
U drugom krugu o ekujem još ve u podršku gra ana - Nakon prvog kruga predsjedni kih izbora zahvaljujem svima koji su izašli na izbore jer je Me imurje u vrhu po postotku izlaznosti, ime smo ponovno pokazali zrelost, odgovornost i ozbiljnost u ispunjavanju gra anske dužnosti. - kazao je Matija Posavec, izborni koordinator za Ivu Josipovi a u Me imurskoj županiji. - Posebno zahvaljujem svima koji su glas dali predsjedni kom kandidatu i aktualnom predsjedniku Ivi Josipovi u. Rezultat od 60 % podrške Ivi Josipovi u je o ekivan, te je za 10 % bolji od rezultata na prošlim predsjedni kim izborima. To i ne udi s obzirom na to da je Ivo Josipovi u funkciji predsjednika RH esto boravio u Me imurju, posjetivši brojna mjesta, od akovca, Preloga i Murskog Središ a do Nedeliš a, Svetog Martina, Štrigove,
Kolinda Grabar Kitarovi i Darko Horvat
stinirali pozivamo da u drugom krugu daju svoj glas za prvu predsjednicu Republi-
ke Hrvatske: Kolindu Grabar Kitarovi . - poru io je Darko Horvat. (BMO)
STJEPAN KOVA , gradona elnik i koordinator kampanje za Grad akovec
Ponosan sam na rezultat koji je postigao u akovcu ponosan sam na rezultat koji je Josipovi postigao u akovcu i on je potvrda i nama koji upravljamo Gradom. Manje sam, naravno, zadovoljan rezultatima koje je Ivo Josipovi postigao u ostatku Hrvatske, no i dalje vjerujem u pobjedu u drugom krugu. Poznato je da su naši bira i malo manje disciplinirani što se ti e izlaznosti, a siguran sam da e ovaj rezultat sve koji su prvi
Slakovca, Gori ana, Pribislavca, Podbresta, Draškovca, Gornje Dubrave, Donjeg Kraljevca i drugih mjesta, susrevši se s tisu ama Me imurki i Me imuraca. Osim toga, stotine gra ana iz Me imurja, lanovi i predstavnici udruga, društava, umirovljenika, gospodarstvenika, poljoprivrednika i branitelja, posjetile su Ured predsjednika. I u kampanji je Ivo Josipovi bio u Me imurju. Na taj je na in pokazao brigu za Me imurje tijekom cijelog mandata, a ne samo u kampanji, kako to rade drugi. S obzirom na to da je Me imurje doista rijetka županija u kojoj je Ivo Josipovi pobijedio u svim op inama i gradovima, u drugom krugu izbora o ekujem još ve u podršku naših gra ana, koje pozivam da iza u 11. sije nja na izbore. - rekao je Posavec. (BMO)
Rezulta glasovanja za predsjednika RH u Međimurskoj županiji UKUPAN 96394 BROJ GLASAČA GLASALO
Stjepan Kova
krug ostali kod ku e potaknuti da 11. sije nja iza u na birališta. Smatram da je program koji nudi Ivo Josipovi i koji je uostalom provodio ovih pet godina realan te našoj zemlji omogu uje daljnji razvoj u smjeru napretka, prosperiteta i razvoja, kako gospodarstva, tako i demokratskih institucija. - kazao je Stjepan Kova . (BMO)
UKUPNO broj glasova
48 % 27630
Mjesto
Ivo Josipović broj glasova
BELICA
Ivo Josipovi je u akovcu iza Pule dobio ponajviše glasova od svih gradova u Hrvatskoj te smo za komentar zamolili Stjepana Kova a, koordinatora kampanje za Grad akovec. - Stanovnici Grada akovca još jednom su nedvojbeno pokazali svoju politi ku opredijeljenost prema lijevoj strani politi kog spektra. Kao koordinatoru za Grad akovec
37,22 posto. Izlaznost je bila ispod prosjeka kada su u pitanju predsjedni ki izbori, a glasovalo je oko 1,8 milijuna bira a od oko 3,8 milijuna ili oko 47 posto, što je ak bolja izlaznost. Ina e, kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarovi dobila je više od 640.000 glasova, što je najbolji rezultat njihovog kandidata nakon smrti prvog predsjednika RH Franje Tu mana.
Sin i i kod nas dobio zavidnu potporu bira a
DARKO HORVAT, predsjednik me imurskog HDZ-a:
Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZ-a, izborni rezultat Kolinde Grabar Kitarovi postignut u Me imurskoj županiji ocijenio je o ekivanim. - Rezultati predsjedni kih izbora u Me imurskoj županiji u okviru su o ekivanog, uz jedno malo iznena enje koje je svojim izbornim rezultatom polu io Ivan Vilibor Sin i . U me imurskom HDZ-u nastavljamo prediz-
3
% broj glasova 59,27 9627
% broj glasova 20,65 7458
Kolinda Grabar Kitarović Ivan Sinčić % broj glasova
% broj glasova 17,63 141
% broj glasova 16 1413
% 3,03
Milan Kujundžić % broj glasova 11,51 30
%
829
67,67 216
ČAKOVEC
7699
62,02 2184
17,59 1974
DOMAŠINEC
514
59,28 206
23,76 105
12,11 35
4,04 2,46
15,9 361
2,45 2,91
DONJA DUBRAVA
501
58,67 206
24,12 120
14,05 21
DONJI KRALJEVEC
1056
54,89 495
25,73 311
16,16 53
2,75
DONJI VIDOVEC
247
52,44 112
23,78 91
19,32 15
3,18
GORIČAN
574
45,77 415
33,09 199
15,87 47
3,75
KOTORIBA
666
50,84 380
29,01 202
15,42 52
3,97
MALA SUBOTICA
1039
56,81 458
25,04 268
14,65 47
2,57
MURSKO SREDIŠĆE
1458
58,46 595
23,86 356
14,27 71
2,85
NEDELIŠĆE
2972
62,87 821
17,37 738
15,61 144
3,05
PODTUREN
953
57,2 389
23,35 252
15,13 61
3,66
PRELOG
1779
53,1 793
23,67 609
18,18 137
4,09
SELNICA
659
60,24 201
18,37 199
18,19 28
2,56
SVETI JURAJ NA BREGU
1108
59,09 301
16,05 394
21,01 55
2,93
SVETI MARTIN NA MURI 634
63,91 200
20,16 113
11,39 34
3,43
ŠTRIGOVA
528
56,47 209
22,35 179
19,14 13
1,39
VRATIŠINEC
510
62,12 131
15,96 154
18,76 21
2,56
DEKANOVEC
175
45,69 146
38,12 44
11,49 16
4,18
GORNJI MIHALJEVEC
429
62,08 144
20,84 99
14,33 13
1,88
OREHOVICA
503
53,8 286
30,59 113
12,09 30
3,21
STRAHONINEC
826
66,88 175
14,17 200
16,19 23
1,86
SVETA MARIJA ŠENKOVEC PRIBISLAVEC
487 814 670
51,32 208 65,07 191 62,38 165
21,92 221 15,27 192 15,36 184
23,29 30 15,35 41 17,13 35
3,16 3,28 3,26
Aktualno
4
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. sije nja 2015.
ŽUPANIJSKA BOLNICA akovec u konkurentskoj borbi za preventivne sistematske preglede zaposlenika
Tržište se uvuklo i u zdravstvene usluge - I ranije smo si s privatnim poliklinikama me usobno konkurirali za sistematske preventivne preglede. Me utim, s cijenama koje su bile definirane u pravilu su privatne poliklinike bile povoljnije, pa su se privatne firme koje su slale svoje zaposlenike na tu vrstu preventivnih sistematskih pregleda uglavnom odlu ivale za njih. - kaže Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj Bolnice akovec Po prvi put na najvišoj politi koj razini, u županijskoj Skupštini, postavljeno je pitanje zašto službenici Županije odlaze na sistematske preglede u privatne zdravstvene ustanove, a ne u Županijsku bolnicu akovec. Pitanje je postavila Željka Perho , vije nica u Skupština, i sama lije nica u Bolnici. Odakle taj novi moment da se Bolnica konkurentski odnosi prema privatnim zdravstvenim ustanovama, da se bore za svakog korisnika zdravstvene usluge. Što se dogodilo da je to najednom postalo važno, pitali smo Miroslava Horvata, sanacijskog upravitelja Bolnice. * Je li na to utjecao novi sustav financiranja prema kojemu e se bolnicama pla ati izvršene usluge ili se kod preventivnih sistematskih pregleda radi o borbi za dodatne prihode koje i državne zdravstvene ustanove, kao što je naša Bolnica, imaju pravo napla ivati? - To nema veze s novim sustavom financiranja, koji je u najavi. - kazao je Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj Bolnice. I dodaje: - To je stvar tržišta. I ranije smo si s privatnim poliklinikama me usobno
konkurirali za sistematske preventivne preglede. Me utim, s cijenama koje su bile definirane u pravilu su privatne poliklinike bile povoljnije, pa su se privatne firme koje su slale svoje zaposlenike na tu vrstu preventivnih sistematskih pregleda uglavnom odlu ivale za njih. Sada je situacija takva da javne ustanove tipa: škole, domovi umirovljenika itd., za Županiju, iskreno, ne znam, imaju i zakonski definiranu obvezu sistematskih pregleda i svotu koja je odre ena za tu namjenu. Zaposlenici iz tih ustanova, budu i da smo u prilici konkurirati za te sistematske preglede, uglavnom se javljaju nama.
Privatne poliklinike za preglede koji se pla aju jeftinije od Bolnice?
* Što zna i konkurencija u tom segmentu zdravstvenog tržišta? - Ranije, a i sada, traže se najpovoljniji ponu a i pregleda i mi se javljamo na natje aje i dajemo svoju cijenu koju je Bolnici definiralo Upravno vije e, odnosno sada Sanacijsko vije e Bolnice. No pokazalo se da su u ponudama na natje ajima privatne poliklinike bile je tinije. Ipak, javne službe zbog nekakve solidarnosti odlu uju se za preventivne sistematske preglede kod nas. * Budu i da su se posljednjih godina privatne poliklinike dosta opremale i uzimale dio zdravstvenog kola a, pružaju i odre ene dijagnosti ke pretrage i postupke zahvaljuju i tome, ho e li se sada kada se uvede pla anje prema iz-
Specijalisti ki pregledi koji se pla aju sve se više obavljaju i u akove koj Bolnici
vršenim uslugama morati i Bolnica prakti ki ponašati tržišno do odre ene mjere? - Ja vjerujem da se ho emo, na to e nas prisiliti naša ugovorna obveza da odra ujemo usluge koje smo ugovorili. Naravno da nam je želja i cilj da odradimo ne samo ugovoreno, ve i da pružimo adekvatnu zdravstvenu zaštitu našim sugra anima u opsegu koji im je potreban. * Ne e li to nadmetanje dovesti do snižavanja zdravstvene usluge, jer uvo enje tržišta, kao i u drugim djelatnostima, dovodi do snižavanja cijena me u konkurentima? - Ja vjerujem, što se ti e Bolnice, da ne e, jer imamo neke standarde i normative ispod kojih ne smijemo i i. Na prvom mjestu je svakako kvalitetna usluga u opsegu koji je realno mogu i u tom opsegu u plat ormi koja je za ugovaranje u tijeku ugovaramo broj, vrstu i opseg usluga u prosjeku koji je odra en za 2014. godinu. * Koliko su vam kao ustanovi privatne klinike partner ili možda na neki na in i odmažu? - Nikada nisam poliklinike gledao na taj na in da nam odmažu. Naprotiv, mislim
da one pomažu sustavu, jer odra uju i ostvaruju dobar dio zdravstvenih usluga. Dobar dio ima i ugovorni odnos s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Mi nikad ne možemo odbiti pacijenta, za razliku od ‘privatnika’ * Jesu li cijene usluga koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pla a privatnom segmentu jednake kao i državnom zdravstvenom sustavu? - Koliko ja znam, tu nema diskriminacije po tome koliko se pla a tom sustavu ili nama, jedino što su oni u druk ijoj poziciji da ne moraju odra ivati usluge izvan nekakve ugovorene obveze, a mi moramo odraditi sve usluge i svakog pacijenta bez obzira jesmo li mi prekora ili odre eni limit i ugovorenu obvezu. Op epoznata je injenica da mi nemamo mogu nost da nekoga odbijemo. Limiti Bolnici jesu ograni avaju i, a Bolnica ne može nakon iskorištenih limita prestati davati usluge, što je i glavni razlog gubitaka i sanacije Bolnice. * Ho e li promjena sustava koja ide prema pla anju izvršenih usluga finan-
Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj Bolnice: - I ranije su privatne poliklinike i Bolnica me usobno konkurirale za sistematske preventivne preglede za zaposlenike u privatnim i javnim službama, a sada se na natje ajima bore za korisnike svojih usluga povoljnijim cijenama.
cijski ustabiliti poslovanje Bolnice? - Vjerujem da ho e, jer je najava da e se prora un za poslovanje bolnica pove ati za oko 17 posto, s time da ono ne e vjerojatno i i linearno svima, nego na temelju odra enog posla i ponu enih usluga koje je pojedina zdravstvena ustanova spremna ponuditi u 2015. godini. Na pojedinoj ustanovi je da se svojim radom izbori za više sredstava. Samo e 25 posto sredstva bolnicama biti fiksna svota, a ostalo e se u nekakvom planiranom roku morati odra ivati. Ono što je dobro jest mogu nost ostvarivanja dodatnih 5 posto na temelju indikatora kvalitete. To stvara red me u zdravstvenim ustanovama i profilira ustanove unutar svoje kategorije, što e usmjeriti i dio pacijenata prema tim boljim ustanovama. - kazao je Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj naše Bolnice. (BMO)
POGLED ODOZDO
Kruži kemijskom olovkom pokazao se najja im oružjem u rukama nezadovoljnih gra ana S
irovi grabežljivi neoliberalni koncept je na izdisaju, ali kao svaka zvijer na izdisaju ne e izmaknuti milom, ve vreba ne bi li zadnjim udarcem dohvatio još koju žrtvu. Pohlepa koja je zadnjih dvadesetak godina oma ijala svijet za sobom je ostavila duhovnu pustoš, uništenu srednju klasu, ogromne deficite u državnim prora unima, nezadovoljstvo od zapada od istoka i procvat raznih undamentalizama. Ozra je kao stvoreno za “mesije” koji bi svijet spašavali iz ponora u koji se survao. Obi an svijet zna što više ne želi i jasno zna što želi, ali sada smo ve toliko politi ki pismeni da razumijemo da je najvažnije
pitanje u ostvarenju tih želja znati kako iza i iz ponora da se ne propadne još dublje. U tom kolopletu recesije i depresije koju svaki djeli zemaljske kugle osje a na svoj na in. Hrvatska kao mala zemlja slabe konkurentske mo i posebno je pogo ena. U toj surovoj borbi za mo za prevlast na tržištu, gdje su novac i politi ki utjecaj usko isprepleteni, od nas se traži posebna mudrost, jer nemamo ni jedno ni drugo. bog toga i kod nas snažno raste raspoloženje protiv krupnog kapitala, banaka, osiromašenja i bezna a. Glasnogovornik tih glasova utjelovio se u Ivanu Sin i u, kojemu su povjerili ulogu putokaza što
Z
najkrhkiji slojevi gra ana više ne mogu izdržati. Izbacivanje gra ana iz vlastitih domova, nakon što su ih banke, stambene zadruge navukle na dugove iz kojih nema izlaza, o ito je bila zadnja crta obrane prije nego je puknula granica nezadovoljstva. zlijevanje nezadovoljstva gra ana dogodilo se u neo ekivanom trenutku i na neo ekivani na in. Gra ani izmoreni od neizvjesnosti, umorni od obe anja, siti prosvjeda na koje više nitko ne reagira protestirali su na tih, ali snažan na in. Zaokruživanjem Sin i a kao kandidata k oji je najjasnije artikulirao njihove probleme i njihovo nezadovoljstvo. Nije
I
pobijedio, ali je kao klisura usjekao put daljnjoj kampanji, od koje kandidati u drugom krugu ne mogu ute i. elike mo ne strana ke mašinerije sa svim svojim utrošenim milijunima za kampanju nisu mogle bira e usmjeriti na svoj mlin. Sada su prisiljeni uvažiti te bira e. Pokazalo se kaj mali ovjek može - nametati svoju prisutnost i ne se dati skinuti s politi kog vidokruga, ve stalno svojim zahtjevima kucati na vrata mo nika. o, jedno je znati prepoznati i jasno artikulirati probleme gra ana, a drugo je znati ih riješiti. Gra ani se na predsjedni kim izborima
V
N
nisu zamarali time koje su predsjedni ke ovlasti niti su u tim koordinatama birali predsjednika. Ne, oni su predsjedni ke izbore iskoristili da politi arima podijele nove doma e zada e za koje oni misle da bi trebali rješavati politi ari, kao službenici koji troše njihov novac i zadužuju nas dok mi radimo. Tako da se popodne vra ate s posla zaduženiji za nekoliko milijardi nego što ujutro kre ete na posao. Etablirane politi ke stranke koje imaju mo u svojim rukama više se ne mogu praviti nemuštima. e mogu ni re i ‘to nije u ovlasti naših kandidata’. Kandidate je netko kandidirao
N
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
i njihovu kampanju financirao. Kandidati i njihove politi ke baze imaju uši da slušaju, jezik da govore i na in da protest gra ana usmjere u korito koje ne e potopiti zemlju, ve od neplodne stvoriti plodnu zemlju za sve. Bogatstvo zemlje mjeri se po zadovoljstvu svih njezinih gra ana, a ne po bogatstvu koje je koncentrirano u ša ici ruku, a koje onda državna statistika papirnato dijeli na sve.
2. sije nja 2015.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PREKOGRANI NI projekt EUpeR donosi novih 200.000 kuna za energetsku u inkovitost u Me imurskoj županiji Sporazum o financiranju dokumentacije za prijavu na javni natje aj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost zgrada potpisali su župan Matija Posavec, Me imurska energetska agencija na projektu EUpeR (Energetskom u inkovitoš u protiv energetskog siromaštva), direktor Mario Klobu ari , upravitelj zgrada GP-a Stanorad Velimir Ma ari te predstavnici stanara zgrada Otokara Keršovanija 2 i Strossmayerove 7A u akovcu Marijana Šari , Zdenko Mesari i Marijan Mesari . Me imurska županija i Me imurska energetska agencija sporazumno su se obvezale financirati energetski pregled, izradu energetskog certifikata te izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada Otokara Keršovanija 2 i Strossmayerove 7A u akovcu, i to za procijenjenu vrijednost navedenih usluga od 200.000 kn bez PDV-a. - Današnji sporazum samo je potvrda dobre realizacije razli itih projekata prekograni ne suradnje na kojima Me imurska županija radi ve dugi niz godina. Tako er nastavljamo dalje s projektima energetske u inkovitosti na kojima intenzivno radimo i želimo pomo i našim gra anima. Podsje am da je na naš posljednji natje aj energetske u inkovitosti, unato planiranih 20-ak dodijeljenih projekata prijavljeno je bilo njih ak 555. To vam samo govori o osviještenosti me imurskih ljudi o ovoj problematici, ali i nužnoj potrebi smanjivanja, kako kažu, energetskog siromaštva. - rekao je župan Posavec, te napomenuo da se
Energetska obnova stambenih zgrada u Otoka Keršovanija i Strossmayerovoj ovime obuhva aju višestambene zgrade koje dosad nisu bile obuhva ene natje ajima.
Stanari dobili svojevrsnu “boži nicu” - U ovom specifi nom sporazumu rije je o zgradama s podru ja Grada akovca, ime jasno i nedvojbeno šaljemo poruku da nam je i akovec bitan, ma koliko drugi ponekad tvrdili druga ije. Ovo predstavlja samo uvod, temeljitu pripremu terena, koju bi ina e trebali obaviti sami stanari tih zgrada, a ovime im tih 200.000 kuna ostavljamo kao svojevrsni boži ni i novogodišnji dar. - zaklju io je Posavec, te pohvalio rad MENEA-e koja svojim brojnim projektima pomaže poduzetnicima i gra anima u ovakvim i sli nim projektima. Mario Klobu ari napomenuo je da se ovim projektom obuhva aju zgrade gra ene u
Ovim projektom obuhva aju se zgrade gra ene u najlošijem razdoblju gra enja, izme u ‘50-ih i ‘80-ih godina prošlog stolje a, kojima je nasušno potrebna energetska obnova
najlošijem razdoblju gra enja, izme u ‘50-ih i ‘80-ih godina prošlog stolje a. - MENEA je
nositelj aktivnosti, ali poslije je sve u rukama stanara i Stanorada. Naime, upravitelj zgrada,
GP Stanorad d. o. o., obvezuje se da e u 2015. godini, u skladu sa svim uvjetima Fonda, zgrade
5
kandidirati na prvi objavljeni natje aj Fonda u cilju dobivanja sredstva za sufinanciranje energetske obnove zgrada. Isto tako suvlasnici zgrada pristaju na kandidaturu zgrada na javni natje aj Fonda, te pristaju na energetsku obnovu zgrada ukoliko sufinanciranje od Fonda bude odobreno. Sukladno novim zakonskim odredbama Zakona o energetskoj u inkovitosti, za navedene zgrade prikupljeno je 50 % ili više potpisa suvlasnika zgrada koji žele i i u postupak energetske obnove zgrada. - zaklju io je Klobu ari . Ma ari iz Stanorada d. o. o. Zahvalio je MENEA-i što je upravo odabrala zgrade u akovcu, i to one koje e pokazati svu dobit koju e imati stanari ovakvim projektom energetske obnove. - Ovo je nama prvi takav zahvat i upravo zbog stanja tih objekata uvjeren sam u potpuni uspjeh samoga projekta. Uštedama na energentima stanari e mo i sufinancirati kredit kojim e se platiti obavljeni radovi na objektu, a procjena je da e koštati 10.000 do 20.000 kuna po stanu, s time da je rije o gotovo 90 stambenih jedinica. - napomenuo je Ma ari , izražavaju i nadu da e kroz godinu dana mo i prezentirati i konkretne rezultate. Konkretnim radnjama i samom energetskom obnovom zgrada u Gradu akovcu postiže se nova promocija energetske obnove višestambenih zgrada na podru ju cijele županije, ostvaruju se ciljevi zadani kroz projekt EupeR te se dobiva konkretni pokazni primjer svih korisnih e ekata, od energetske obnove višestambenih zgrada, što e direktno potaknuti i ohrabriti i ostale suvlasnike višestambenih zgrada na energetsku obnovu. (mn)
GRAD AKOVEC poti e visoko obrazovanje
Samo u ovoj godini osigurali 2,5 milijuna kuna za stipendiranje 331 studenta Grad akovec ve petnaest godina stipendira studente s podru ja Grada. U tih petnaest godina u stipendiranje studenata uložili su 20 milijuna kuna i stipendirali 1553 studenata. U ponedjeljak, 29. prosinca u gradskoj vije nici uprili eno je potpisivanje novih ugovora sa studentima. Ove prora unske godine za stripendiranje je iz prora una
izdvojeno 2,5 milijuna kuna, a stipendiju e primati 331 student. Grad akovec pri dodjeli stipendija primjenjuje dva kriterija, stipendira studente koji su na studijima za deficitarna zanimanja i studente slabijega imovinskog stanja, kojima stipendije olakšavaju stjecanje visokog obrazovanja. Dosad je sufinancirano 60 razli itih studija, a od 2014. temeljem
zaklju ka gradona elnika utvr ena je lista deficitarnih zanimanja. Na njoj su studiji anglistike, elektrotehnike, armacije, fizike, germanistike, gra evinarstva, logopedije, matematike, medicine, psihologije, ra unarstva, rehabilitacije i strojarstva. Za studije u akovcu stipendija iznosi 300 kuna
mjese no, u Varaždinu 400 za studije u Zagrebu, Rijeci, Opatiji, Splitu, Zadru te ostalim hrvatskim gradovima 800 kuna, koliko iznosi i stipendija za studije u inozemstvu. Zanimljivo je da, prema provedenim anketama, 56,37 posto korisnika gradske stipendije nakon završetka studija posao pronalazi na podru ju akovca i Me imurja. (BMO)
U potrazi za nadom V
rijeme je nade u bolje sutra. Stara godina je iza nas i ve je zaboravljamo, nova nam svima donosi nadu. Sli ni smo starim narodima koji su tijek vremena promatrali kao kružno gibanje, svaka nova godina za nas je ekstremno nadaju a. Zapravo, možda je to za nas suvremene neslu eni pozdrav iz davnine. ožda se i ne nadamo da e gospodarstvu biti puno bolje i da e se pove ati standard te da e se naši živo-
M
ti mnogo promijeniti nabolje, no nada, ona elementarna, prevratna, ipak ostaje. Kakva je to nada i što je ona? apravo se trebamo pitati ima li mjesta za nadu u materijalnom svijetu današnjice, ili druga ije, ima li mogu nosti za krš ansku nadu kreposnoga ili pak nada nadilazi principe života i pokazuje se kao odsjaj života samog. akon niza stolje a nihilizma, nada kao princip ponovno ulazi u središte filo-
Z
N
zo skog i teološkog interesa sredinom dvadesetog stolje a i do danas ostaje jedna od temeljnih pojmova izgradnje vlastitog svijeta. tavovi o nadi razli iti su koliko ima mislioca. Katoli ki intelektualci zaklju uju da se u suvremenom tehni ko-znanstvenom svijetu nemo i otu enje ovjeka mogu riješiti jedino uvidom u misterij nade i vjere. atoli ki intelektualac Marcel tako smatra kako
S
K
Gradona elnik Stjepan Kova potpisuje ugovor s Matejom Dasovi , studenticom farmacije
GLOBALNO I LOKALNO se, od trenutka kad se ovjek odlu io osloboditi svakoga odnosa spram drugome kao ne ega po sebi, dogodilo samouništenje i samorazaranje koje je na djelu. druge strane, egzistencijalisti dvadesetog stolje a napokon su shvatili da pobuna protiv nihilizma i besmisla ipak ima sasvim odre eni smisao, a time je nada opet postala važnom. rema Blochu i njegovom principu nada, ovjek
S
P
živi u budu nosti jer po njemu “prava sadašnjost ne postoji”, pa tako postoji i princip nade kao utopija religijskog tipa. Prema njemu nada je “jedno svjetsko mjesto koje je nastanjeno kao najbolja kulturna zemlja, a neistraženo kao Antarktika”. ve se tri ovdje pobrojene struje mišljenja slažu u jednom: nada je u budu nosti ovjeka, budu nost je otvorena za ovjeka koji se nada.
S
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Z
ato je zdravo nadati se boljem, ljepšem, bogatijem i pravednijem svijetu. Jer nada je zdrava, ona ozdravljuje.
6
Gospodarstvo
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE ME IMURSKE P MIHALJ NOVINŠ AK, vlasnik i direktor Promminga iz akovca - poduzetnik godine u kategoriji srednjih firmi
Zapo eo posao u ispražnjenoj dje joj sobi, a danas zapošljava 230 djelatnika
Mihalj Novinš ak: - Ništa nisam privatizirao, sve platio, nikad bio u blokadi, nikad radniku pla a nije kasnila nijedan dan. Ako je 10. u mjesecu u nedjelju, radnici pla u dobiju u petak
PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN
M
ihalja Nov inš aka, vlasnika Promminga, moglo bi se opisati kao renesansnu vrstu poduzetnika, jer ne samo da uspješno vodi raznovrsne poslove, ve pod njegovim vodstvom poslovi koje je preuzeo od drugih poduzetnika, kojima posao nije išao, on postavlja na zdrave noge. Ima neuništivi instinkt za biznis, premda je u poduzetni ke vode ušao nakon 20 godina staža koje je odradio kao zaposlenik u slovenskoj firmi, nakon ije se propasti vinuo u poduzetnika. Premda, ako se zaviri u njegovu biografiju, poduzetnik je oduvijek u ao u njemu i ekao pravi trenutak da iza e iz njega. S današnje perspektive kada je Mihalj Novinš ak vlasnik Promminga, poslodavac za 230 radnika u djelatnostima koje je razvio paralelno uz Promming, smatra da bi morao zahvaliti direktoru koji je bivšu društvenu firmu doveo u ste aj i time ga natjerao na privatnu inicijativu.
Na po etku je najvažnije bilo da ‘nekaj delamo’ No put u poduzetništvo na po etku nije bio ni pravocrtan ni jednostavan. Neke stvari trebalo je nau iti u hodu, o emu je iskreno progovorio za “Me imurske novine”. • Kako je sve po elo? — S trojicom tadašnjih kole ga, dva inženjera i jednim ekonomistom, ušao sam u prvi poduhvat. Ja sam kao trebao registrirati firmu i vršiti usluge za novu firmu koja bi izrasla iz one u ste aju. Bila je zamisao da bi oni mene kakti hranili u tom poslovnom odnosu. U ono vrijeme, ranih devedesetih, razmišljati tko e koliko biti vlasnik bilo je nepojmljivo. Bilo je važno kaj bumo nekaj delali, jer nismo bili svjesni što zna i kad nas etvorica registriramo firmu. Tada je još na Zavodu za zapošljavanje u Sloveniji bilo para pa tko je registrirao firmu dobio je otpremninu. Mi smo u Sloveniji tada za to dobili 70 tisu a maraka. Tih 70 tisu a maraka vjerojatno danas ima protuvrijednost 200.000 eura. Me utim, što se dogodilo? Nova firma nije zaživjela, i što sad?
Nakon toga ja sam u Svetom Martinu na Muri ispraznio dje ju sobu etiri puta etri metra da po nemo nešto raditi, ali trebalo je poznavati i poslovne partnere. Kako sam prije toga 20 godina radio u Sloveniji, jedino sam tamo poznavao poslovne partnere. Tu u županiji nisam poznavao nikoga osim politi are, jer sam u bivšoj državi bio dosta aktivan kao predsjednik Mjesne zajednice Sveti Martin na Muri. U starom sistemu, unutar sada bi se reklo županije, dosta sam visoko kotirao, bez obzira što nikada nisam bio u Savezu komunista. Bio sam predsjednik Vije a mjesnih zajednica, što je u ono vrijeme bila visoka unkcija, u vrijeme kada je dr. Sklepi bio predsjednik Op ine akovec. Uz Vije a mjesnih zajednica djelovalo je i Vije e udruženog rada i društveno politi ko vije e. Kako sam znao puno govoriti, tako su me i stavili za predsjednika Vije a mjesnih zajednica. Prije sjednice su me pripremili kaj bumo razgovarali na sjednicama. I taj politi ki rad u Op ini akovec bio je sav moj kontakt s Me imurjem, a sada je trebalo po eti poslovati otpo etka u novonastaloj Hrvatskoj u dje joj sobi koju smo ispraznili da bi u njoj uredili poslovni prostor. Nabavili smo jedan tele on, jedan aks i po eli. Da bismo zara ivali, lovili smo se za svaki ‘šraj ’ koji je nekome trebao. Po eli smo dobavljati Podravki rezervne dijelove, viljuškare, jer smo ih imali u bivšoj firmi, akumulatore, izvodili smo razne montaže, demontaže i svašta drugo. Poslovali po sistemu ‘kupiš u Sloveniji, prodaš u Hrvatskoj’. - ispri ao nam je Novinš ak, i nabrojio dugi popis poslova koje su radili u toj po etnoj azi. Kad je uspostavljena granica izme u Hrvatske i Slovenije, trebalo se više orijentirati na poslove u Hrvatskoj, jer kamion s robom više zbog granice nije mogao u
istom danu do Ljubljane i natrag. Sljede a aza na njegovu poduzetni ku putu bila je najam prostora u Panexu i pet zaposlenih stolara. Nakon toga preseljenje u prostore bivšeg Trgocentra u Mihovljansku u akovcu, gdje sada Promming ima dom za umirovljenike. Ali u Mihovljanskoj su nastali i prvi problemi za tu firmu. Zbog buke iz pogona protestirali su stanari, što je dobilo i medijski odjek, o emu smo i mi u ono vrijeme pisali u “Me imurskim novinama”. No upravo ti doga aji Mihalju Novinš aku olakšali su odluku o selidbi firme iz Mihovljanske ulice na današnju lokaciju, u prostore bivšeg Hrasta. Na toj lokaciji došlo je i do najve eg širenja firme. Promming je oko 1997. godine po eo intenzivnije rasti i tada je ve zapošljavao 25 - 30 djelatnika. U me uvremenu rast firme na vidjelo je iznio i što u stvarnosti zna i više vlasnika u jednoj firmi u kojoj partneri razli ito doprinose i percipiraju doprinos drugih partnera, zbog ega se postupno razilaze na razne strane. - Tada smo ve kapirali da postoci u vlasništvu nešto zna e, kazao je Novinš ak, koji je s razilaženjem s bivšim partnerima i kroz otkup suvlasni kih udjela na kraju postao stopostotni vlasnik Promminga. Zanimljivo da mu je zadnji partner bio Franjo Sobo an, koji nakon odlaska iz Promminga osniva firmu Sobo an Interijeri. Danas obje firme uspješno posluju, premda me usobno ne sura uju.
Zara eno ulažemo u razvoj U trenutku njihova razdvajanja Mihalj Novinš ak postao je stopostotni vlasnik. Firma je imala dobar financijski rejting, posla je bilo, nudilo se kredita, lizinga, opisao nam je tadašnje poslovno okruženje Novinš ak. I trebalo je krenuti dalje. Klju na
- Kupovina Hrasta bila je životna odluka. Kad sam sa svojim inženjerima ušao u taj za nas u ono vrijeme ogromni prostor, pitali smo se u koji kut emo se spakirati, jer smo kupili dvije haletine, a mi smo imali jednu pigericu, škare i dvije stare štance. Danas, nepunih petnaest godina poslije, svaki kutak ispunjen je strojevima koji nisu stariji od pet godina, jer tehnologiju neprestano mijenjamo, a zara eno ulažemo u razvoj
je bila 2000. godina, odnosno kupovina prostora bivšeg Hrasta, gdje je sada sjedište Promminga. • Koju odluku smatrate životnom? — Kupovina Hrasta bila je životna odluka. Kad sam sa svojim inženjerima ušao u taj za nas u ono vrijeme ogromni prostor, pitali smo se u koji kut emo se spakirati, jer smo kupili dvije haletine, a mi smo imali jednu pigericu, škare i dvije stare štance. Danas, nepunih petnaest godina poslije, svaki kutak ispunjen je strojevima ne starijim od pet godina, jer tehnologiju neprestano mijenjamo, a zara eno ulažemo u razvoj. No po etak je bio puno skromniji, kupovali smo stroj po stroj, jedan pa drugi stroj, tre i i dosad smo u strojni park uložili 25 milijuna eura. Vjerujem da 95 posto Me imruaca ne zna što se sve tu doga a, s opravdanim ponosom kaže Novinš ak. • Što se doga a u Vašim halama? — Tu se doga aju velike stvari. Ulaskom Hrvatske u EU stvari su se promijenile i u tom smislu da kada partneri iz tog okruženja dolaze i vide našu proizvodnju i tehnologiju kojom raspolažemo jednostavno nas na neki na in mole za suradnju. Od svibnja mjeseca dosad tri šlepera robe tjedno slali smo za Švicarsku, dva šlepera za Švedsku i tri šlepera za ostale zemlje, Njema ku, Rusiju, Ma arsku, Italiju... Izvoz je nevjerojatno išao. Proizvodimo kompletnu opremu za unutranje ure enje poslovnih prostora, a ponajviše za trgovine. Na doma em tržištu osamdeset posto isporuka za Konzum. I moram priznati da smo na tome izrasli i to sam i javno naglasio prilikom dodjele nagrade za poduzetnika godine. Posao za Konzum je slatki posao. Za vanjsko tržište neke poslove ugovoramo direktno, a neke izvodimo za razne proizvo a e koji trebaju samo odre ene segmente. Mi smo vrlo raznoliki, jer imamo metalsku i stolarsku branšu. Naša stolarija može izraditi sve: vrata, prozore, interijer. Opremljeni smo tako da smo jako prilagodljivi. Za umirovljeni ki dom u akovcu u našem vlasništvu sami smo izradili sva vrata, prozore i namještaj. Tom raznolikoš u i prilagodljivoš u na razli ite segmente proizvodnje reguliramo popunjenost kapaciteta u proizvodnji. Kad kapaciteti
nisu popunjeni zbog narudžbi za druge, radimo za svoje potrebe. • Sami sebe opremate kad su u pitanju Vaše investicije? — Idu e godine radit emo dom za starije u Štrigovi, još bolji nego ovaj u akovcu. U njemu emo ispraviti greške koje smo uo ili pri koncipiranju doma u akovcu. Dom u akovcu nam je pokazao da svi korisnici prakti ki žele jednokrevetne sobe ili smještaj za bra ne parove. Klijentela koja koristi smještaj u našem domu je malo višeg standarda. To su umirovljeni lije nici, arhitekti, pro esori ili povratnici s malo višim mirovinama. • Razvili ste zanimljivu poslovnu filozofiju usmjerenu na razne vrste djelatnosti? — Ta raznovrsnost je potrebna jer nekad je luda gužva u drvnoj proizvodnji, a zatim obratno, na metalu. A moja je filozofija poslovanja: ako ne ide jedno, ide drugo ili tre e. Mi imamo obradu žice, obradu pleksija, razna piganja pa do izrade kutija za bombone itd. Osim toga, ja sam selja ko dijete ro eno na poljoprivredi i ne mogu vidjeti neobra enu zemlju, to me nekak vle e i to mi je za zadovoljstvo. Evo, zasadio sam jabuke na dvadeset hektara, vinograd na deset hektara, po pet hektara u opet saditi na prolje e. Kad ljeti do em s posla, obi em svoje posjede da vidim što se odradilo i da dadem nove zadatke za ujutro. I tu ne stajem. Pokušat u aplicirati na ondove da izgradim hladnja u za jabuke, jer ne želim da me Bosanci ucjenjuju za jabuku po jednu kunu po kili za jabuke u sezoni berbe jer ih nemaš kamo pohraniti, a trgovci su redom nekorektni. Odlu io sam imat u svoje palete i hladnja u, jer samo dva - tri mjeseca nakon berbe jabuka ve ima drugu cijenu. I moram imati zaokruženi ciklus, pa u ne samo izgraditi hladnja u, nego i veliki podrum gdje e se odvijati kompletna prerada jabuke. Proizvodit emo i sok i vino i ocat, pa ak razmišljam i o pjenušcu od jabuke.
Izgradili dom za umirovljenike, ušli u pekarski posao… Kad ovjek razmišlja samo o poslu, jedan posao odvede ga drugom, tako je i u posao s domovima umirovljenika došao preko nekretnine u Štrigovi koju je stekao u jednoj poslovnoj tran-
sakciji. Prvobitno ju je mislio preurediti u stambenu zgradu, ali ju je na nagovor prijatelja preuredio u dom umirovljenika i tako je u Štrigovi uredio prvi dom umirovljenika koji je dao u desetogodišnji najam. Po isteku najma namjerava ga proširiti, preuzeti i dati svojoj ekipi na upravljanje koja je stekla iskustvo u vo enju doma za starije osobe. • Kako je u Vašu lepezu poslova ušlo i pekarstvo? — Dogodilo se tako da je pekara Joc u Murskom Središ u zapala u probleme. Preuzeo sam je, nabavili smo i dostavna vozila, opremili je, posao s njom raste, super unkcionira i na najboljem putu je da otvorimo još jednu pekaru. Uz to, u Murskom Središ u imamo i željezariju. Bez obzira što mi kritiziramo državu, ima mjesta za stvaranje nove vrijednosti. Nikada se nisam zanosio ni na državu, ni na županiju, ni na op inu. Ništa privatizirao, sve platio, nikad bio u blokadi, nikad radniku pla a nije kasnila nijedan dan. Ako je 10. u nedjelju, radnici pla u dobiju u petak. E, da bi radnici ve u pla u, bi, ali ako daš pet tisu a kuna radnik ho e šest, a ako daš šest ho e sedam i tu nikad kraja. Ali osobno mislim da vodim dobru politiku. Kad sam po eo kupovati strojeve, neki radnici su gun ali neka im radije dam ve u pla u, ali moj odgovor njima bio je: ‘Je, ti pak budeš s kosturicom stol krojio.’ Ne, ja radije kupim CNC stroj koji se programira, iz kojeg dijelovi izlaze kao makaroni. Takvim strojem dobiva se u proizvodnji i na brzini i kvaliteti. - slikovito objašnjava Novinš ak. Ni u emu radnike ne uskra ujemo, dajemo uskrsnicu u naravi, regres i boži nicu u iznosu od 2500 kuna, koliko priznaje zakon, priznajemo staž, godišnji, bolovanje, sve što radniku pripada, a zauzvrat tražimo red, rad i disciplinu. I treba re i da u firmi nema nekakve fluktuacije, osim prirodnog odljeva radnika. No treba priznati da su me imurski radnici vrijedni i marljivi, samo ih treba znati organizirati, tvrdi Novinš ak, s kojim u ovyom razgovoru zbog prostora nismo dotaknuli sve njegove poslovne zamisli. Iskorištavanje biomase kao nusproizvoda iz njihove proizvodnje ostalo je za neku drugu priliku.
2. sije nja 2015.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
7
PODUZETNIKE I NJIHOV USPON DO USPJEHA FRANJO SOBO AN, vlasnik i direktor tvrtke Sobo an Interijeri M. Središ e - poduzetnik godine u kategoriji malih firmi
Put od otpuštenog radnika u Sloveniji do vlasnika firme inovativnog namještaja PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN
F
ranjo Sobo an, vlasnik firme Sobo an Interijeri, krajem prošle godine proglašen je poduzetnikom godine na nacinalnoj razini. Malo ljudi zna da je u poduzetni ke vode ušao po etkom ‘90-ih, nakon što je po raspadu bivše države izgubio stalni posao u Sloveniji nakon 16 godina staža. - Bio sam otpušten kao i mnogo mojih kolega koji smo radili u susjednoj državi Sloveniji. Nakon 16 godina staža morao sam na i novu egzistenciju, kazao nam je Sobo an na po etku razgovora.
Od nule do tvrtke najja e u regiji u svojoj djelatnosti U situaciji kad su ljudi sli ne sudbine tu novonastalu situaciju ne snalaze i se doživjeli kao šok i životni poraz, Franjo Sobo an domislio je što dalje i kako na i novu egzistenciju. To ga je dovelo u poduzetni ke vode. • Kako ste ušli u poduzetni ke vode? — Nije isto ostati bez posla danas i ‘90., kada se ulazilo rat. Tada je vladala potpuna bezidejnost na tržištu. Firme su se rušile kao kule od karata. Mogu nost novog zapošljavanja bila je minimalna. - nastavio je životnu pri u o svom ulasku u svijet poduzetništva. - Gospodarstvo cijele bivše države se urušilo. Osobno sam bio u poziciji da mi je prethodnih 16 godina staža ipak davalo ve u mogu nost za snalaženje. Imao sam odre eno iskustvo i znanje i to iskoristio. Jedina mogu nost koja mi je u tom trenutku ostala je da se sam snalazim. Tako sam s još tri partnera krenuo u posao. Registrirali smo firmu, radili smo ono što smo znali otprije - police za skladište, što smo radili i u bivšoj firmi, i tako je mic po mic nastala moja prijašnja firma koju sam s bivšim partnerom razvijao do 2000. godine, nakon ega smo se razdvojili. I od 2000. po eo sam s firmom Sobo an Interijeri, opet od nule, s pet djelatnika. Ali smo to razdvajanje riješili bez ikakvih repova, tako da i firma Promming, gdje sam prije bio partner, slovi kao vrhunska firma kao i naša. Naše dvije firme danas su dvije daleko najja e firme u regiji u djelatnosti kojom se bavimo.
Firma Sobo an Interijeri danas zapošljava 97 djelatnika, bavi se razvojem, projektiranjem i proizvodnjom opreme za trgovine, hotele i poslovne prostore, a prema potrebi angažira i zapošljava i kooperante. Ne proizvodimo ku ni namještaj, ve namještaj isklju ivo za poslovne prostore. Strategija nam je da to bude oprema višega kvalitativnog razreda, s višom dodanom vrijednoš u. Polovicu proizvodnih kapaciteta izvozimo na strana tržišta, uglavnom na njema ko, austrijsko tržište, zatim u Irsku, Englesku, Ujedinjene Arapske Emirate. Intencija nam je da i dalje širimo tržište. Radimo za mnoge firme zvu nog imena, a jedna od njih je Intersport. Ugovorni smo partner Intersportu, koji je me unarodna korporacija sa sjedištem u Švicarskoj. Imamo ugovor s centralom u Švicarskoj i opremamo njihove trgovine prakti ki po cijelom svijetu. U trenutku našeg razgovora jedna ekipa bila je na montaži u Abu Dabiju. Neposredno prije toga završili su jedan objekat u Dubaiju, Irskoj, Bjelorusiji... A ima i drugih zvu nih brendova gdje se Sobo an Interijeri pojavljuju kao proizvo a i opreme. • Kupili ste 21.000 kvadrata zemljišta u industrijskoj zoni Brezje u Murskom Središ u nedaleko od postoje e firme, što namjeravate dalje? — Trenutno smo u investicijskom ciklusu, provedbi investicije od 11 milijuna kuna. Gradimo novu halu na postoje oj lokaciji jer tu još imamo prostornih kapaciteta. Radi se o realizaciji projekta koji smo kandidirali u strukturni ond EU-a i jedna smo od onih 28 firmi iz Hrvatske iji je program prepoznat i odobren za financiranje. Sada gradimo novih 2200 metara etvornih proizvodnih prostora i 1000 kvadratnih metara natkrivenih prostora. To je jedan dio projekta. Drugi dio je razvoj dva nova proizvoda za koje emo napraviti i zaštitu intelektualnog vlasništva. Ve je u provedbi zaštita industrijskog dizajna za ta dva proizvoda. Tre i vid tog projekta jesu obnovljivi izvori. Svu postoje u rasvjetu mijenjamo u LED rasvjetu i sva nova rasvjeta na novim prostorima bit e tako er LED rasvjeta, ekološki prihvatljiva. Ugra ujemo i termokolektore da bismo zamijenili sadašnje plinske gorionike u tehnološkom procesu.
etvrti dio tog projekta je INTEC - Inovacijsko tehnološki centar veli ine 300 etvornih metara, koji tako er gradimo na postoje oj lokaciji. A novih 21.000 kvadratnih metara u industrijskoj zoni Brezje kupili smo kao akviziciju koja e firmi omogu iti prostor za budu e investicije.
Ispla uju iznadprosje ne hrvatske pla e • Me imursko gospodarstvo je onakvo kakvo Hrvatska priželjkuje, proizvodno izvozno orijentirano, profitabilno, me utim, s niskim pla ama, gdje je tu prema Vašem mišljenju problem? — Pla e koje mi ispla ujemo znatno su iznad hrvatskog prosjeka. • To je puno više od me imurskog prosjeka, što me imurskom gospodarstvu s niskim pla ama nedostaje za takve pla e? — Iz mojeg kuta gledanja, mislim da se svi moramo okrenuti zahtjevnijim proizvodima i automatski zahtjevnijim kupcima. • Na koji ste na in Vi to uspjeli, kojom poslovnom filozofijom? — I doma je važno da obitelj ima cilj te plan kako do i do cilja, tako je i u firmi. Sve ovisi o strategiji koju imaš ili radiš kako vrijeme donese. Nama je u firmi 2008. godina bila prijelomna. Dotad se jurilo, gradili su se trgova ki centri po “ho-ruk!” sistemu. Idu a 2009. godina za nas je bila otrežnjenje, jer nam je te godine promet pao za 22 posto. Nismo otpuštali ljude, zato jer je naša proizvodnja specifi na. Nemamo fluktuaciju radne snage jer zapošljavamo stru ni kadar, zbog ega nije mogu e samo tako otpustiti ljude i sutra dovesti 20 novih koji bi ih zamijenili. Zbog toga smo u upravi naše obiteljske firme, zajedno sa sinovima Dejanom i Nikolom, okrenuli kormilo. Uzeli smo kredit i krenuli u tehološko unapre enje firme, bio je to iskorak na kakav se sada kada razmišljam ne bih usudio u i. Rizik je bio u tome da je trebalo potražiti kupce koji su u mogu nosti platiti skuplji proizvod. U tome smo uspjeli. I zadnjih godina sve što zaradimo ulažemo natrag u razvoj i tehnologiju. Na taj na in uspjeli smo ne samo svoj proizvod dignuti dvije stepenice više, ve i svoje kupce uvjeriti u to. Kupci koji su na doma em tržištu kupovali opremu uglavnom iz Italije sada kupuju od nas, a to
Franjo Sobo an: - Iskreno, ne prepoznajem se u stereotipnoj slici koja danas naj eš e prati poduzetnike, kao osobe koje su vo ene jedino željom za brzim profitom
nije mala stvar. Pedeset posto od ukupne proizvodnje, odnosno plasman na doma e tržište, uglavnom smo preoteli inozemnim dobavlja ima. A drugom polovicom smo se okrenuli izvozu. Da to nismo dobro planirali, ne bismo uspjeli. • Bili ste zaposlenik, a danas ste poduzetnik. Što ste klju no u glavi trebali promijeniti da postanete uspješan poduzentnik? — Iskreno, ne prepoznajem se u stereotipnoj slici koja danas naj eš e prati poduzetnike, kao osobe koje su vo ene jedino željom za brzim profitom. Ja to nisam po vokaciji. Mislim da sam i ranije kad sam radio u službi u firmi u državnom vlasništvu svih 16 godina savjesno radio, samo što je sada ve a odgovornost na meni osobno. Ali moj pogled na posao je i tada sli an ovome. Ne postaje se poduzetnik klikom, nego to ovjek mora imati u sebi. Ne vjerujem u inkubatore u kojima emo izvaliti poduzetnike, nego samo dati mogu nost onima koji ve imaju predispozicije za to. U bivšem sustavu kao mlad ovjek bio sam predsjednik Mjesne zajednice u Hlapi ini i tada je bilo nas nekoliko koji smo ‘vukli’. Nas je nekada vele asni u Svetom Martinu na Muri okupljao kao mlade i ambicioznije i znao nam je govoriti: ‘Vi ste dobili od Boga više talenta, niste si vi to sami dali. Dobili ste više talenta, ali zbog toga morate osje ati potrebu da ste odgovorniji od drugih i na njih morate potrošiti dio talenta ili ve e sposobnosti koje ste dobili.’
• Kako gledate na zaposlenike sa sadašnnje pozicije? — Na zaposlenike gledam kao suradnike, to nije floskula. Funkcioniramo kao velika obitelj.
Stvaranje inovacija nova faza razvoja Novi impuls u razvoju tvrtke Sobo an Interijeri o ekuju od Inovacijsko-tehnološkog centra (INTEC) u sklopu firme, jer e u INTEC-u na jednom mjestu oko zajedni kih projekata okupljati stru nu javnost, kupce, dobavlja e, projektante, arhitekte, u enike i studente. - Bit e to mjesto sli no stru nom sajmu, kakvoga još nema u ovom dijelu Europe. Pokušali smo to stvoriti u ovom projektu, pri emu smo tražili potporu 15 razli itih poslovnih subjekata, od REDEA-e do srednjih stukovnih škola, Me imurske županije da se uklju e. - objasnio nam je Franjo Sobo an, kao i Damir Vragovi , voditelj marketinga, posebno angažiran na ovom projektu. - U INTEC e dolaziti u enici i studenti, arhitekti, projektanti, da bismo zajedno s dobavlja ima u jednom centru izmjenjivali znanja, postavljali nove inovativne koncepte, a firma Sobo an Interijeri se u tom prostoru predstavljala sa svojim proizvodima, te da bismo demonstrirali da smo stanju poizvesti sve te inovativne zamisli. I ne samo proizvesti, ve i te proizvode putem prodajnih aktivnosti plasirati na kompletno svjetsko tržište. U INTEC-u, koji e biti veli ine
300 etvornih metara, nalazit e se multimedijalni prostor s dvoranom za 30-ak posjetitelja, kon erencijska soba za radne sastanke, etiri uredska radna mjesta u koje mogu do i kupci ili partneri, odsjesti dva - tri dana i raditi na razvoju nekog koncepta u dizajnerskom smislu. Stru njaci iz Sobo an Interijera na strojnom parku koji je na izrazito visokome tehnološkom nivou na licu mjesta mo i e dokazati što se sve danas može napraviti u vlastitoj proizvodnji. U enici koji e dolaziti u INTEC na puno zorniji na in mo i e vidjeti kako se stvaraju proizvodi za svjetsko tržište, jer e ovdje dolaziti u doticaj s renomiranim brendovima. Nije isto kad u enik u školskoj radionici dobije zadatak da napravi stol ili ako dobije zadatak izraditi displej za Samsung Galaxy. Stvaranjem Inovacijsko-tehnološkog centra doslovce shva amo ulazak u EU. - kazao je Franjo Sobo an. - Svjetsko tržište shva amo kao svoje tržište, zbog toga ve sada sami projektiramo i izra ujemo i prototipove namještaja, jer smatramo da smo inovativni, a tu inovativnost u izradi namještaja prezentirat emo u promotivnom dijelu našega Inovacijsko-tehnološkog centra. Realizacijom, odnosno provedbom, teku ega investicijskog projekta, koji planiramo završiti do kraja 2015. godine, stvorit emo uvjete za daljni razvoj tvrtke te nova radna mjesta. - rekao nam je Franjo Sobo an, koji ve ima vrste planove za budu nost.
8
Crna kronika
UDNA SMRT maloljetnika u Pretetincu Prema pri ama koje su se na samu Staru godinu proširile Pretetincom, mrtav je u svojoj sobi prona en maloljetni 17-godišnjak. U tijeku zaklju enja ovog broja novina još nije bio poznat uzrok smrti, a PU me imurska i druge službe, poput vatrogasaca,
o ovom slu aju nisu imale previše saznanja. Ina e, po selu se pronio glas da je u sobi bila pe , pa da je njezina neispravnost mogu i uzrok. Navodno je tijekom dana u ŽB-u akovec obavljena obdukcija koja bi trebala otkriti to an uzrok smrti. (mn)
Pao 30-godišnji serijski provalnik u dje je vrti e AKOVEC, MALA SUBOTICA - Nakon što je od po etka prosinca, iz tjedna u tjedan, Dje ji vrti akovec doživio tri provale u kojima su “popaljeni” tehni ki ure aji, poput fotoaparata, mobitela, nešto malo novca, te dje ji slatkiši i obroci, po initelj je kona no uhva en. Ovaj se 30-godišnjak koji je ina e iz D. Kraljevca osim za trostruku provalu i tešku kra u u Dje jem vrti u u akovcu tereti se i za isti kriminalni scenarij u malosuboti kom dje jem vrti u. Nakon terora provala ove odgojne ustanove možda e kona no odahnuti - osim direktne materijalne
štete u vidu ukradenih materijalnih predmeta (LCD TV, fotoaparati, mobitel, klju evi) nedjela su ovog 30-godišnjaka Dje ji vrti akovec neizravno dosad, naprimjer, koštala više od 10.000 kuna. Razbijeni prozori, uništena stolarija, razvaljene brave na vratima ormari a djelatnica vrti a, pajserom uništene kvake na izlaznim vratima inili su golemu štetu (sve su brave morale biti promijenjene), no, još bitnije, svakom je provalom trpio i sam odgojni program jer je cijeli vrti na neko vrijeme postajao poprištem policijskih vješta enja. (n )
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO PODIGNULO krajem godine optužnice u dva najteža kriminalisti ka slu aja u akovcu i Me imurju TRIDESETOGODIŠNJI Marko Taradi optužen za pokušaj ubojstva dviju poznatih akov anki
Pištoljem i bombom pokušao ubiti sestre Sobo anec ŽDO u Varaždinu sredinom prosinca podigao je optužnicu protiv 30-godišnjeg Marka Taradija iz akovca, koji se od 12. lipnja nalazi u pritvoru zbog sumnji u više kaznenih djela, koje su sada pretvorene u optužnicu pred Županijskim sudom u Varaždinu. ŽDO Varaždin uobi ajeno ne navodi osobne podatke optuženika. Rije je o jednom od najtežih kriminalisti kih slu ajeva u našem kraju, koji je potrajao ak šest godina. Epilog svega sada je optužnica protiv Taradija, a poveznica cijelog slu aja je samoubojstvo Miljenka Crn eca, koje je 13. lipnja potreslo akovec jer se dogodilo u samom centru grada. - Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je pred Županijskim sudom u Varaždinu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1984.) zbog po injenja dva kaznena djela pokušaja ubojstva iz l. 90. u svezi s l. 33. Kaznenog zakona/97 i iz l. 110. u svezi s l. 34. KZ-a/11, te kaznenog djela dovo enja u opasnost života i imovine op eopasnom radnjom ili sredstvom iz l. 215. st. 1. KZ-a/11 (15. 12. 2014.). Optužnicom se 30-godišnjaka tereti da je 4. svibnja 2008. u akovcu, u cilju usmr enja, ispalio hitac iz pištolja s prigušiva em prema ošte enici koja je u tom trenutku
30-godišnjeg Marka Taradija Državno odvjetništvo tereti za dva pokušaja ubojstva
upravljala osobnim automobilom. Kako ju je promašio, a ona je nastavila vožnju, tako ju je presreo u drugoj ulici i ispalio još dva hica iz pištolja, od kojih je jedan pogodio blatobran vozila, ime je ugrozio i njenoga trogodišnjeg sina koji se nalazio na stražnjem sjedalu. Okrivljenika se tako er tereti da je tijekom 2013. godine u živicu iza ku e postavio ru nu bombu u cilju da usmrti sestru ošte enice te pristaju i da usmrti nekog od lanova njene obitelji ili svaku drugu osobu koja aktivira bombu. Navedenu je bombu 14. studenoga 2013. slu ajno aktivirao radnik prilikom iš enja živice i uslijed eksplozije zadobio perforaciju oka i ozljede po tijelu. - stoji u priop enju ŽDO-a Varaždin, u kojemu se navode akteri svih nesretnih doga anja.
Dvostruki pokušaj ubojstva Kad ”prevedemo” ovo priop enje, u njemu stoji da se Taradija optužuje da je 4. svibnja 2008. pucao na Nikolinu Babi kad se vozila s djetetom u automobilu. Jedan je metak razbio bo no staklo BMW-a te okrznuo odje u N. Babi , koja je u borbi za život pokazala iznimnu snagu. Nije izgubila kontrolu nad vozilom i uspjela je pobje i napada ima koji su dva puta pucali u vozilo, a jedan od drugog bili su udaljeni 20-ak metara, odnosno za postavljanje ru ne granate na živici ku e gdje živi s obitelji njezina sestra Anamarija Dui Sobo anec, koja je eksplodirala kad je živicu ure ivao vrtlar iz Ivanovca, koji je tom prilikom teško ozlije en. Podsjetimo tako er da je izme u ta dva doga aja, neko-
liko mjeseci od ovog pokušaja ubojstva, krajem kolovoza 2008. godine, otac Nikoline Babi , poduzetnik Alojzije Sobo anec, na podvozju svog automobila zamijetio napravu koja podsje a na - eksploziv. Naprava na ena na automobilu A. Sobo anca nije imala eksplozivno punjenje. Policija zasad još uvijek nije utvrdila tko bi mogao biti osumnji eni za ovu prijetnju. Ukoliko optužnica bude potvr ena, o ekuje se su enje koje bi se trebalo održati na Županijskom sudu u Varaždinu. Tek bi su enje moglo otkriti sve detalje ovoga teškog slu aja i potvrdu sumnji o kojima se i dalje uglavnom špekulira da je Taradi bio samo izvršitelj, dok je iza svega kao naru itelj stajao Miljenko Crn ec, koji je pritisnut Taradijevim uhi enjem napravio suicid. Puno toga u sudskom procesu nakon što je podignuta optužnica ovisi i o tome kako e se braniti Taradi. Šutnjom, odnosno negiranjem svoje bilo kakve umiješanosti ili pak aktivnom obranom. Ostaje za vidjeti što e donijeti sudski proces. Okrivljenik se ina e nalazi u istražnom zatvoru od 12. lipnja 2014., a vije e Županijskog suda u Varaždinu je na prijedlog državnog odvjetnika produljilo okrivljeniku istražni zatvor zbog opasnosti od dovršenja pokušanih kaznenih djela. (mn)
KRISTIJAN KOSMA (41) u 25 razbojništva i kra a “priskrbio” 345.000 kn
Deset godina plja kao po akovcu i okolici
Od strahovitog udarca automobil je uništen do neprepoznatljivosti
Još jedna smrt u prometu mladog voza a STRELEC, BELICA – Na sam Badnjak, u srijedu, 24. prosinca, u ranim jutarnjim satima 30-godišnji Igor Baksa - Basek iz Belice u Strelcu sletio je automobilom s ceste, zabio se u drveno-betonsku ogradu i stup javne rasvjete te ga je udarac na mjestu usmrtio. Udarac je bio toliko mo an da je smrskao cijeli prednji dio vozila pa je, nakon što su djelatnici Zavoda za hitnu medicinu utvrdili smrt voza a, na
teren pozvana jedinica Javne vatrogasne postrojbe akovec kako bi se uop e moglo do i do poginuloga u smrskanom automobilu do neprepoznatljivosti. Tehni kom intervencijom vatrogasci su omogu ili dolazak do beživotnog tijela voza a. To je druga strašna smrt koja je 2014. pogodila to mjesto, nakon što je ranije u akovcu kao suvoza smrtno stradao 21-godišnjak. (g )
Op insko državno odvjetništvo u akovcu pred kraj prosinca 2014. podiglo je pred Op inskim sudom u akovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1973.) zbog po injenja 11 kaznenih djela razbojništva iz l. 230. st. 1. KZ-a, 14 kaznenih djela teške kra e iz l. 229. st. 1. to . 1. u svezi s l. 228. st. 1. KZ-a, 23 kaznena djela kra e iz l. 228. st. 1. KZ-a, kaznenog djela ra unalne prijevare iz l. 271. st. 1. KZ-a i kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz l. 331. st. 1. KZ-a. Okrivljenika se tereti da je od svibnja 2004. do listopada 2014. maskiran ulazio u sportske kladionice, poslovnice pošta i poslovnicu lutrije na podru ju Me imurske i Varaždinske županije, gdje je upotrebom sile ili prijetnjama od zaposlenika tražio novac, koji su mu oni u strahu za vlastiti život i predavali, ili je sam uzimao novac iz ladica, metalnih priru nih kasa i sortirnica za novac. Na opisani na in okrivljenik se okoristio za više od 275.000 kuna.
tereti da je u svom stanu bez ovlaštenja držao više komada puš anog streljiva, priop io je ODO akovec.
Razriješen veliki broj “hladnih” slu ajeva razbojništva i kra i
Kristijan Kosma u “akciji” plja ke Pošte na akove kom Jugu
Okrivljeniku se nadalje stavlja na teret da je od svibnja 2012. do kolovoza 2014. na podru ju Me imurske županije ulazio u otklju ane ku e raznih vlasnika te iskorištavaju i njihovu nepažnju uzimao torbice i nov anike u kojima su se nalazili osobni dokumenti i novac te druge vrijedne predmete, a u jednom je navratu, koriste i se bankovnim karticama i pripadaju im PIN brojevima, podigao nov ane iznose s teku eg i žirora una. Na opisani na in okrivljenik se okoristio za više od 70.000 kuna. Okrivljenika se tako er
Kao što smo ve pisali, rije je o 41-godišnjem plja kašu Kristijanu Kosma u koji je u istrazi opširno opisao sva svoja nedjela. Deset godina uspješno je bježao policiji jer do uhi enja nije imao krimdosje niti je osu ivan. PU me imurska ovim je uhi enjem riješio veliki broj plja ki akove kih kladionica, kao i ureda Hrvatske pošte na akove kom Jugu i Pleškovcu, kao i niz drugih slu ajeva koji su dotada bili nerazjašnjeni. Njegovim uhi enjem razotkriveno je prakti ki 90 posto najtežih slu ajeva imovinskih delikata u našem kraju. Klupko se po elo odmatati nakon posljednjega njegovog pohoda koji se dogodio u poslovnici Hrvatske lutrije u Nedeliš u 4. listopada, kada se oko 20
sati na uplatnom mjestu na adresi Maršala Tita 7 dogodila oružana plja ka u kojoj je razbojnik prijetnjama pištoljem od djelatnika lokala Lutrije iznudio novac. Opis plja kaša koji je dala policija okvirno je odgovarao svima onima koji su se javljali i prije. U pitanju je bio muškarac visine oko 175 cm, mršave tjelesne gra e, obu en u crvenu šuškavu jaknu i tamne hla e, dok je na glavi nosio crnu vunenu kapu i preko lica crvenu maramu. Sli no je bio obu en i kad je plja kao poštu na Jugu. Policija nije otkrila što je bio okida da se nakon plja ke u Nedeliš u posumnja upravo na Kristijana Kosma a kao mogu eg izvršitelja, jer se policajcima o ito nije dosad uklapao u pro il plja kaša. Me utim, policija je kona no otkrila poveznicu i stigla do njega. Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru od 15. listopada 2014., a u optužnici je predloženo da mu se produlji istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (mn)
2. sije nja 2015.
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OP INA GORNJI MIHALJEVEC na privremenom financiranju i blizu prijevremenih izbora
Na elnika Lovreca “izdali” njegovi s Nezavisne liste Kako nam je rekao, jedna lanica ina e njegove Nezavisne liste, koja ima ve inu u Vije u, nije se ni pojavila na sjednici jer je revoltirana što nije izabrana u tamošnji Školski odbor, što je toliko željela HDZ: Problem nije u nama
Nakon Op ine Strahoninec i u Gornjem Mihaljevcu nije izglasovan prora un za naredno razdoblje. Doduše, u gornjome imurskoj Op ini u posljednji je tren donesena odluka o privremenom inanciranju, što samo produžava agoniju na daljnjih 90 dana. Naime, ako se u tom razdoblju ne donese prora un, slijede privremeni izbori. - Iskreno, do posljednjeg trenutka nadao sam se kako e ipak razum nadvladati i da emo donijeti prora un. - rekao nam je na elnik Op ine Goran Lovrec, koji dodaje: - Cijela stvar je dosta mutna i žalosno je da su prevladali vlastiti interesi koji su zasjenili zada u vije nika. Naime, prora un je prošao sve odbore i nitko nije imao nijednu primjedbu i sve je bilo u redu do sjednice. Me utim, nastup oporbenih vije nika HDZ-a, a i dijela vladaju ih, jednostavno nema veze s prora unom.
Jedna vije nica uvrijedila se jer nije u Školskom odboru Kako nam je još rekao, jedna lanica njegove Nezavisne liste, ina e vladaju e koalicije, nije se ni pojavila na sjednici jer je revoltirana što nije izabrana u tamošnji Školski odbor, što je toliko željela. Prema njegovim rije ima, sama Op ina s time nema ništa niti pak je mogla utjecati na izbor.
Na elnik Goran Lovrec: - Cijela stvar je dosta mutna i žalosno je da su prevladali vlastiti interesi koji su zasjenili zada u vije nika
- Problema je bilo i prije. Primjerice, oporba je stopirala odluku o prodaji zemljišta u poduzetni koj zoni. - požalio se dalje Lovrec. - Ne znam emu onda zona služi ako ne za prodaju parcela investitorima. Mala smo op ina, prakti ki se
Franjo Kova i (HDZ): - Mi se nadamo dogovoru, no najprije se vladaju i moraju dogovoriti me usobno
svi znamo i vjerovao sam kako emo i s tih malo sredstava u prora unu i i naprijed. Sada pak je sve stopirano u idu a tri mjeseca. I sredstva iz državnog prora una koje Op ina mora dobiti kao pomo , a radi se o oko 303 tisu e
kune, o ekivali smo nešto i od Županije, zatim od Plina te iz Fonda za ruralni razvoj. Imamo problem, a nemamo uzrok problema. Jednostavno ne vidim korist od svega toga, novi izbori, novi troškovi, emu? zapitao se na elnik na kraju.
Prema rije ima pak oporbenog vije nika Franje Kova i a iz HDZ-a, problem nije u njima, kojih je svega 4, ve u vladaju oj koaliciji koja ima 7 lanova i ne funkcionira kako treba. I to traje ve dvije godine. - Prošle godine - plasti no nam je objasnio Franjo Kova i - prora un je prošao jer smo ga mi, oporbenjaci, podržali. Samo zahvaljuju i nama usvojeno je i privremeno inanciranje jer je na elnik na posljednjoj sjednici htio promijeniti dnevni red i umjesto privremenog inanciranja uvrstiti usvajanje prora una. On bi tada pao, pa smo mi inzistirali na prvotnom dnevnom redu. I dalje smatramo da nam prijevremeni izbori ne trebaju, no ako smo im potrebni za izglasavanje onda se moraju dogovarati s nama. Prora un za 2015. godinu je nerealan. Iznosi oko 3,6 milijuna kuna, a ove jedva 2,2 milijuna. Nema nikakvih projekata, nigdje se nismo kandidirali i jednostavno ne vidim kako e se realizirati. Ovogodišnji prora un tri puta smo rebalansirali. Mi se nadamo dogovoru, no najprije se vladaju i moraju dogovoriti me usobno. Pred vije nicima su sada tri duga mjeseca u kojima se moraju dogovoriti oko tog dokumenta ili pak svi padaju i slijede prijevremeni izbori. (Vlasta Vugrinec)
9
NEMA BADNJAKA BEZ RIBICA
Mursko Središ e gra ane po astilo sa 130 kila pe enih ribica Podjela ribica gra anima na Badnjak u Murskom Središ u je tradicija. Ribice su se po ele pe i od pola deset na maloj gradskoj tržnici na otvorenom, a dijelile su se do posljednje ribice. Prošle godine ve do 11 sati podijeljene su sve ribice, a pripremljeno je 120 kilograma zdravih i ukusnih sardelica. Ove godine je zbog toga Grad, koji time asti svoje gra ene, malo poja ao koli inu ribica, na 130 kilograma. Nijedna usta željna ukusnih ribica nisu ostala bez ovoga slasnog ribljeg zalogaja. (BMO)
GRANI NI PRIJELAZ SV. MARTIN NA MURI - HOTIZA
Za prijelaz preko granice više se ne izdaju potvrde Iako smo prošle godine ušli u Europsku uniju, na grani nom prijelazu Sveti Martin na Muri - Hotiza još su se do prije nekoliko tjedana ispisivala jednokratne dozvole o prelasku preko granice, koje su koštale 3 kune za one mještane koji nisu imali pograni ne propusnice. Ono što se promijenilo ovih dana je to da grani na policija u Sv. Martinu na Muri više ne izdaje potvrde onima koji prelaze granicu, ve se samo pregledavaju osobni dokumenti mještana. (sh)
PRIJAM RODITELJA novoro ene djece u 2014.
Sveti Martin na Muri bogatiji za dvadeset novih stanovnika Zvuk dje jih glasova odzvanjao je konferencijskom dvoranom Op ine Sv. Martin na Muri prilikom sve anog prijama ro-
ditelja novoro ene djece u 2014. godini, održanog u subotu prije sjednice Op inskog vije a Sv. Martin na Muri. Tom je prigodom
roditeljima dvadeset djece ro ene u 2014. godini u Op ini Sv. Martin na Muri darovano po 1000 kuna na žirora un za svako no-
voro eno dijete. Prilikom obra anja roditeljima na elnik Franjo Makovec najavio je pove anje radnih mjesta i gradnju novih
stanova za sljede u godinu, što e zasigurno svim mladima koji tek osnivaju obitelji osigurati trajniju budu nost u Sv. Martinu
na Muri. Nakon službenog prijema roditelja bio je organiziran prigodan domjenak za sve prisutne. (sh)
10
Kroz Međimurje
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OP INSKO VIJE E Nedeliš e usvojilo najviši op inski prora un lokalne samouprave u Me imurju
NOVOGODIŠNJA ESTITKA gradona elnika akovca
Želim da nam sljede a bude godina novog rasta i razvoja našeg grada! - Još jedna godina je iza nas. 2014. bila je godina brojnih izazova, ali i postignu a. Što se ti e akovca, na trenutke smo bili grad kišobrana i grad boži nog tepiha, no cijele godine bili smo grad svih vas koji u njemu živite i radite. Kao gradona elnik zadovoljan sam sve ve im uklju ivanjem gra ana u gradske projekte, bilo neposredno, bilo mišljenjima i prijedlozima. Svi zajedno naš akovec možemo u initi ljepšim i boljim, gradom koji e i dalje biti primjer ostalima, sredinom u kojoj je lijepo živjeti. Godina koja je pred nama donijet e i uspone i padove, oduševljenja i razo aranja, no siguran sam da e, zahvaljuju i svima nama, u kona nici biti uspješna. Govorim to zato jer znam da stanovnici akovca iskreno vole svoj grad, istinski s njim žive te punim srcem žele da bude još bolji. U novoj 2015. godini prije svega želim Vam puno zdravlja, sre e i osobnog zadovoljstva. Svima nama pak želim da nam sljede a godina bude godina novog rasta i razvoja našeg grada!
Sklapanje ugovora o zakupu poslovnih prostora te ostalih prostorija u vlasništvu Op ine bile su teme Op inskog vije a Belice. Dio tih ugovora odnosio se na uskla ivanje s novim zakonskim odredbama, dok pak se jedan odnosio na tamošnji poštanski ured. Naime, ve je poznato kako je HP diljem Me imurja pod izlikom nerentabilnosti zatvarao poštanske urede. Kako se to ne bi dogodilo i u Belici, sklopljen je ugovor na godinu dana koji ovih dana isti e pa ga je trebalo obnoviti. Dosadašnjim ugovorom HP je pla ao najamninu samo 1 kn po kvadratnom metru, dakle 34 kune mjese no, dok je sve ostale troškove pokrivala Op ina. Prema rije ima na elnika Zvonimira Taradija, dogovor je postignut teškom mukom, budu i da je Pošta htjela sve besplatno. Kako se ni danas ne zna sudbina HP-a, a opet u želji da stanovništvo ne ostane bez ureda, naro ito starije generacije navikle na poštanske urede, ugovor o najmu ponovno
Ambiciozni prora un za 2015. težak ak 47 milijuna kuna Planirane su investicije rekonstrukcija, obnova ulica te odvodnje oborinske vode, nakon izgradnje fekalne kanalizacije u osam op inskih naselja, te e Op ina za ta naselja kandidirati projekte za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem o ekivanog natje aja po mjeri sedam, za što treba imati planirana sredstva u prora unu. Zbog realizacije spomenutih investicija planirano je i zaduženje od 11 milijuna kuna Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Op inskog vije a Nedeliš e prihva en je prora un za 2015. godinu. Vije nici su tako usvojili prijedlog prora una Op ine Nedeliš e za 2015. s projekcijama za 2016. i 2017. godinu. Op inski na elnik Darko Dania podsjetio je kako je na prošloj sjednici prilikom predstavljanja prora una u prvom itanju rekao kako do prora una na iznos od 47.085.000 kuna dolazi zbog planiranih investicija rekonstrukcija i obnove ulica i odvodnje oborinske vode, nakon izgradnje fekalne kanalizacije u osam op inskih naselja, te da e Op ina za ta naselja kandidirati projekte za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem
Za sport više od 1,6 milijuna kuna Sukladno usvojenom prora unu na sjednici su prihva ene odluke o Programu javnih potreba udruga, Programu javnih potreba u kulturi i Programu javnih potreba u sportu Op ine Nedeliš e u 2015. godini. Sredstva Programa javnih potreba udruga Op ine Nedeliš e za 2015. godinu planirana su u iznosu od 230.000 kuna, za m Programa javnih potreba u kulturi planirana su u iznosu od 375.000 kuna, a Programa javnih potreba u sportu u iznosu od 1.621.500 kuna.
o ekivanog natje aja po mjeri sedam, za što treba imati planirana sredstva u prora unu. Zbog realizacije spomenutih investicija planirano je i zaduženje od 11 milijuna kuna. Naglasio je kako se unato nepoznanicama, koje donosi promjena Zakona o porezu na dohodak, nije išlo na pove anje vrijednosti boda komunalne naknade, do ega je ve došlo u nekim sredinama, te kako je prora un usuglašen i s predsjednicima vije a mjesnih odbora. Projekcijama za 2016. godinu prora un Op ine Nedeliš e planiran je u iznosu od 32.867.500 kuna, a za 2017. godinu u iznosu od 19.544.500 kuna. Ujedno je usvojena i prate a odluka o izvršavanju prora una Op ine Nedeliš e za 2015. godinu. Prije toga zanimljivo je bilo na aktualnom satu.
Što je s obilaznicom Nedeliš a i cestom Slakovec - Šenkovec? Vije nik Ivan Marciuš je, podsjetivši kako Nedeliš em mjese no prometuje 16.000 vozila, pitao što je s izgradnjom južne obilaznice Nedeliš a i radi li se što na ure enju alternativnih prometnih pravaca, kao što je ure enje ceste Slakovec - Šenkovec, ime bi se zna ajno rasteretio promet kroz Nedeliš e. Zanimalo ga je i ho e li s obzirom na promjene Zakona o porezu na dohodak do i do smanjenja prihoda u op inskom prora unu. Op inski na elnik Darko Dania odgovorio je kako
je izgradnja brze ceste akovec - Varaždin u domeni Hrvatskih cesta te se za nju izra uje projektna dokumentacija kako bi se na prolje e mogla zatražiti lokacijska dozvola, a ujedno je u tijeku i otkup zemljišta za budu u trasu ceste. Što se ti e ceste Slakovec - Šenkovec, ona je u nadležnosti Županijske uprave za ceste i Op ina Nedeliš e je spremna da se ona do kraja uredi i asfaltira, za što su planirana i sredstva u prora unu za 2015. godinu, ali Op ina Šenkovec nije u mogu nosti realizirati svoj dio obveza za dio ceste koji prolazi njezinim podru jem. Pro elnik Upravnog odjela za prora un i inancije Dragutin Bratko odgovorio je kako nije mogu e izra unati to an iznos koliko bi sredstava bilo manje u op inskom prora unu s obzirom na promjene Zakona o porezu na dohodak, jer se ne raspolaže sa svim
parametrima koji se pritom uzimaju u obzir. Izra unato je kako e na razini Hrvatske to biti negdje od osam do deset posto manje prihoda, što bi, preneseno na op inski prora un, moglo iznositi oko milijun do milijun i dvjesto tisu a kuna. Me utim, rekao je kako dolazi i do promjena vezano uz Zakon o inanciranju jedinica lokalne samouprave, gdje se pove ava postotak koji e pripadati op inama i gradovima, a plani-
Op inski na elnik Darko Dania odgovorio je i na pitanje izgradnje brze ceste akovec - Varaždin, za koju kaže da je u domeni Hrvatskih cesta, te se za nju izra uje projektna dokumentacija kako bi se na prolje e mogla zatražiti lokacijska dozvola
Tre e izmjene i dopune prora una Op ine Nedeliš e Na sjednici je usvojena odluka o tre im izmjenama i dopunama prora una Op ine Nedeliš e za 2014. godinu. Sveukupni prihodi i primici, kao i rashodi i izdaci za ovu go-
dinu, smanjuju se s planiranih 26.204.000 kuna za 4.967.000 kuna, na iznos od 21.237.000 kuna. Osnovni razlozi smanjenja, odnosno uravnoteženja prora una, jesu neostvareni
BELICA
Jedva zadržali poštanski ured Dosad je Op ina HP-u napla ivala simboli an najam prostora, koji je sada tek neznatno pove an, samo da ured ostane u mjestu se sklapa na minimalnih godinu dana. No, ovaj put uz višestruko pove anje cijene, odnosno 5 kuna po kvadratu, što iznosi 170 kuna mjese no.
Udruge moraju pla ati najam za korištenje op inskih prostorija?
Na elnik Taradi: - Dogovor s Poštom postignut je teškom mukom budu i da je Pošta htjela sve besplatno. Dosadašnji najam op inskih prostora HP-u bio je smiješne 34 kune mjese no, dok je sada pove an ‘ ak’ pet puta, na iznos od 170 kn
ra se i uvo enje prihoda od poreza na imovinu, no kada i u kojem postotku još je nepoznanica. (infa)
Osim pošte, trebao se regulirati i najam op inskih prostora kako za tamošnje udruge, tako i politi ke stranke. Naime, Op ina je u obvezi izraditi Pravilnik o najmu temeljem kojeg e se mo i raspisivati javni natje aj za korištenje prostora. To je zakonska
novina koja na snagu stupa po etkom naredne godine i po iva na injenici da se korištenje prostora mora naplatiti. Dosadašnja praksa bila je ustupanje op inskih prostora za udruge badava, budu i da se one uglavnom inanciraju op inskim sredstvima. Sada pak se i to mora regulirati i sprovesti kroz papire. Naime, bilo je prijedloga da se za cijenu najma smanji dotacija, no novi zakon to ne dopušta. Treba se ispostaviti ra un. I dok su se vije nici relativno brzo i lako dogovorili o toj novoj zakonskoj regulativi, u zraku je ostao visjeti najam politi kim strankama. Kako, primjerice, de inirati tribinu
prihodi od kapitalnih pomo i Fonda za energetsku u inkovitost, nacionalnih i strukturnih fondova EU-a, kao i izostanak prihoda od prodaje gra evinskog zemljišta.
Foruma žena SDP-a o nasilju nad ženama ili pak okrugli stol HSS-a o edukaciji poljoprivrednika. Je li to politi ki skup, skup za op e dobro ili kako ga ve tko protuma i i provu e kroz papire. Ina e, dogovor je kako se 50 kuna pla a za korištenje male op inske prostorije, a 100 kn velike. Što se pak ti e poslovnih prostora, dogovoreno je kako se poslovni prostori daju u najam ovisno o djelatnosti, zoni u kojoj se prostor nalazi (Belica je prva zona i skuplja je od druge u Gardinovcu) te položaju prostora u zgradi. Sve se to vrednuje bodovima, a iznos boda je 1 kn. Za povremeni najam prostora udrugama isto se raspisuje javni natje aj, ali ciljani, kako bi se zadovoljio zakon. No, tu na elnik ima pravo cijenu smanjiti ako, primjerice, udruge po iste “nered” za sobom. Besplatnog ustupanja nema, kaže zakon, ak ni na preporuku na elnika, ma o kakvoj se udruzi radilo.
2. sije nja 2015.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZADNJA ovogodišnja sjednica Op inskog vije a Male Subotice u prošloj godini
Vatrogasci dobili duboke ribi ke izme Svako vatrogasno društvo u Op ini dobilo je po etiri para gumenih izama za intervencije u slu aju opasnosti od poplava, ali i etiri para dubokih ribi kih izama za intervencije u dubljoj vodi. Duboke ribi ke izme pokazale su se potrebnima prilikom zadnje intervencije na Trnavi u rujnu U dvorani Doma kulture u Maloj Subotici održana je u ponedjeljak, 29. prosinca zadnja sjednica Op inskog vije a Male Subotice u prošloj godini. Sjednica je imala radni, ali i pomalo sve ani, karakter jer su vije nici nakon sjednice pozvani na druženje. Prihva en je prijedloga plana razvojnih programa za razdoblje 2015. - 2017. godine, koji donosi niz potencijalnih investicija u mjestima Op ine. O ekivalo se da e plan zaštite i spašavanja za Op inu Malu Suboticu, kao i prijedlog smjernica i razvoja sustava zaštite i spašavanja na podru ju Op ine, koji je obrazložio pro elnik Franjo Jankovi ,
Radno-sve ana sjednica Op inskog vije a Male Subotice nije prošla “lagano”
pro i bez diskusija, no nije bilo tako. Postavljeno je pitanje kamo su utrošena sredstva koja
HNS-ovci žele izgradnju pješa kobiciklisti ke staze Na prethodnoj sjednici Op inskog vije a Male Subotice, održanoj sredinom prosinca, uz podršku ve ine vije nika donesene su odluke o prihva anju temeljnih dokumenata prijedloga prora una za 2015., kako i projekcije za 2016. i 2017. godinu. No, sama rasprava bila je obilježena inicija vom HNS-ovog vije nika u Op inskom vije u Vladimira Mihalica da se napokon, nakon toliko godina, pokrene projekt izgradnje pješa ko-biciklis ke staze na državnoj ces kroz samu Malu Suboticu. Naime, kako je Mihalic istaknuo, to je projekt koji direktno podržava i sam me imurski župan Ma ja Posavec, prvenstveno zato
jer se me rješavaju pitanja sigurnosti ne samo mještana Op ine Male Subotice, nego i svih onih koji koriste navedenu prometnicu, a to onda zna i ve inu donjome imurskog kraja. - Gužve su na ces ujutro i predve er, problem su i mnogi biciklisti koji na idu na posao i s posla, pa ak i iz susjednih op ina. Ne smijemo zaboravi da je sada pove an i kapacitet HAIX-a u našoj gospodarskoj zoni, koja se nalazi nedaleko od prometnice i koja u ovom trenutku ima 700 zaposlenika. - rekao je Mihalic, is u i razloge zbog kojih se mora im prije pokrenu taj projekt. Mihalic se osvrnuo i na jedno od mnogih prijašnjih obe anja te je zamolio da
su preostala vatrogascima od nedavnih intervencija u rujnu, kad je sprije eno izlijevanje
svakako sljede e godine op inska vlast zapo ne na istomu i raditi. Iako je sam na elnik Vladimir Domjani na elno prihva o inicija vu te je ocijenio dobrom, predsjednica Op inskog vije a Danica Glad (SDP) ocijenila je da je to ipak projekt koji zah jeva velika ulaganja, a prvenstveno u dokumentaciju, koja u ovom trenutku ni ne postoji. - Naravno da je potrebno napravi dokumentaciju, kao i za svaki projekt koji se provodi te se to i podrazumijeva. Ali ovo je problem šire društvene zajednice te moramo radi na tome da zajedno s Hrvatskim cestama i eventualno resornim ministarstvima pokrenemo inicija vu i pokažemo volju. Vjerujem da emo uz pomo župana uspje pokrenu ovaj za Malu Subo cu veliki projekt. - zaklju io je Mihalic. No, unato na elnom prihva anju inicija ve, ista nije planirana prora unom, odnosno prora un je ve inom glasova vije nika prihva en u predloženom obliku.
Trnave. Rije je o oko 10.000 kuna. Nakon diskusija obrazloženo je da je tih 10.000 kuna ve potrošeno na prijedlog dobrovoljnih vatrogasnih društava u Op ini na na in da su se za vatrogasce nabavile gumene izme, ali i duboke ribi ke izme. Svako vatrogasno društvo u Op ini dobilo je po etiri para gumenih izama za intervencije u slu aju opasnosti od poplava, ali i etiri para dubokih ribi kih izama za intervencije u dubljoj vodi. Duboke ribi ke izme pokazale su se potrebnima prilikom zadnje intervencije na Trnavi u rujnu. Zadnji dio sjednice protekao je u uzajamnom estitanju boži nih i novogodišnjih blagdana. Svim vije nicima estitala je predsjednica Op inskog vije a Danica Glad, zatim dona elnik Dragutin Branilovi u odsutnosti na elnika Vladimira Domjani a, koji je bio sprije en zbog bolesti, ali i pojedini vije nici, tako da je oproštaj od stare godine protekao u vedrom raspoloženju. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)
DONJI KRALJEVEC
Prora un izbalansiran na šest milijuna kuna Na sjednici održanoj 22. prosinca Op insko vije e Donji Kraljevec prihvatilo je rebalans prora una i više razvojnih dokumenata. Drugim izmjenama i dopunama prora una za 2014. godinu ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 6,672 milijuna kuna. Kako je manjak iz prethodnih godina iznosio 600.000 kuna, to je prora un za 2014. izbalansiran na razini od 6.072.560 kuna, koliko su na kraju iznosili i prihodi i rashodi. Izmjene i dopune prora una obrazložio je na elnik Miljenko Horvat, uz napomenu da je to prvi prora un u kojemu se više ne govori o dugovima. U strukturi troškova, za troškove i zaposlene u Op ini ukupno je izdvojeno 1,4 milijuna kuna, no u tu svotu ulaze troškovi za sve zaposlene u Op ini, Vrti u “Fti ek” i Centru Rudolfa Steinera. Za program komunalnog održavanja izdvojeno je 562.000 kuna, za održavanje lokalnih cesta 80.000 kuna, za održavanje javnih površina 215.000 kuna, za održavanje groblja u Svetom Jurju u Trnju 85.000 kuna, za groblje u Hodošanu 30.000 kuna, za groblje u Donjem Kraljevcu 50.000 kuna, za Vrti “Fti ek” izdvojeno je 1.013.000 kuna, kulturu i sport po 70.000 kuna, obrazovanje 92.800 kuna, manifestacije u kulturi 44.000 kuna, stipendije studentima 50.000 kuna, socijalnu zaštitu 116.000 kuna, za vatrogasce i zaštitu od požara 158.000 kuna. Vije e je donijelo plan razvojnih programa Op ine Donji Kraljevec za 2015. te projekcije za 2016 i 2017. godinu za unaprje enje uvjeta i poboljšanja kvalitete života. Za socijalnu skrb u 2015. iz-
dvojit e se 59.000 kuna, uz blago pove anje u narednim godinama. Za o uvanje i razvoj te promicanje kulture u 2015. godini izdvojit e se 139.000 kuna, a narednih godina po 144.000 kuna. Za razvoj sportskih aktivnosti planirano je u 2015. izdvojiti 299.000 kuna, 2016. 311.000 kuna i 2017. godine 331.000 kuna. (JŠ)
GORI AN
Mališani se vratili u renovirani Dje ji vrti “Ružica” Na veliku radost i zadovoljstvo mališana, koji su nestrpljivo ekali povratak u svoj novi-stari vrti , radovi su se na renoviranju Dje jeg vrti a “Ružica” u Gori anu privedeni kraju i maleni su ponovno u svom lijepom vrti u. Mališani su prije sve anog otvorenja samog vrti a za svoje roditelje, djede i bake ujedno izveli i boži nu priredbu. Kako je u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova 14. studenoga 2014. potpisan ugovor o dodjeli Op ini Gori an 350.000 kuna za renoviranje Dje jeg vrti a, to je projekt koji se inancirao iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice za 2014., projekt potpune rekonstrukcije objekta Vrti a zapo eo je u listopadu i obavljena je samo prva faza najnužnijih radova, a koje je bila Op ina spremna inancirati iz vlastitih sredstava. Dobivanjem 350.000 kuna nastavljeni su radovi koji su obuhvatili temeljito obnavljanje elektri nih i vodovodnih instalacija, sanitarne opreme, grijanja, novog krovišta, stolarije i termofasade. U potpunosti renoviran Dje ji vrti , uz državnih 350.000 kuna Op ina je uložila još dodatnih 220.000 kuna uve anih za PDV. (n )
DOM ZDRAVLJA AKOVEC
Mali pacijenti pedijatrice Star evi dobivaju novog lije nika Dana 31. prosinca 2014. zdravstvena radnica Dušanka Sa er Star evi , dr. med. spec. pedijatar, prestaje s obavljanjem privatne prakse u svojoj pedijatrijskoj ordinaciji u akovcu, te e Dom zdravlja akovec sa svrhom zbrinjavanja pacijenata opredijeljenih za njezin tim i popunjavanja upražnjenog mjesta u Mreži javne zdravstvene službe, po evši od 2. sije nja 2015., organizirati daljnje obavljanje djelatnosti primarne zdravstvene zaštite predškolske djece u novoure enoj pedijatrijskoj ordinaciji Doma zdravlja akovec, sa sjedištem u akovcu, Ivana Gorana Kova i a 1 e (u
prizemlju Paviljona br. 3, koji se nalazi u kompleksu Županijske bolnice akovec). Radno vrijeme pedijatrijske ordinacije Doma zdravlja bit e organizirano: - u prijepodnevnoj smjeni: utorkom, etvrtkom i petkom od 7 do 14.30 sati - u poslijepodnevnoj smjeni: ponedjeljkom i srijedom od 13 do 20.30 sati. Rad ordinacije u poslijepodnevnoj smjeni bit e organiziran i svaki petak prije radne subote. Rad subotom ordinacije bit e kao i dosad organiziran jednu subotu u mjesecu, na temelju mjese nog rasporeda rada svih ordinacija primarne
zdravstvene zaštite predškolske djece za podru je Grada akovca, kako bi se osigurala dostupnost primarne zdravstvene zaštite predškolske djece i subotom. Sve informacije vezane uz rad ordinacije dostupne su na kontakt-telefon 040/372-330, medicinska sestra Goranka Ke keš. Po evši od 2. sije nja 2015. godine ordinacija e upisivati i nove pacijente, s time da za osiguranike, odnosno djecu koja su dosad bila upisana u tim Dušanke Sa er Star evi , dr. med. spec. pedijatrije, nije potrebno obaviti formalan upis u tim Doma zdravlja akovec.
Novoure ena pedijatrijska ordinacija nalazi se u sklopu Županijske bolnice akovec, a sve dodatne informacije možete dobiti od medicinske sestre Goranke Ke keš
12
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. sije nja 2015.
IVAN NOVAK, rodom iz Palinovca, jedan je od osniva a Zavi ajnog društva “Me imurje” u Zagrebu, u kojem živi, ali s rodnim krajem nikad nije izgubio vezu
U rodnom kraju sam, nažalost, manje nego što bih to želio biti - Željeli smo da se mi Me imurci u Zagrebu po nemo okupljati, družiti se, sura ivati i bolje se upoznati. Mislim da smo u tome uspjeli i danas je Društvo veoma aktivno i za njega se uje. - rekao nam je u razgovoru Mnogi su Me imurci zbog posla i boljeg života otišli iz Me imurja. U sedamdesetim godinama prošlog stolje a najviše ih je odlazilo u Njema ku i zapadne zemlje. U današnje vrijeme zbog krize se ponovno po elo više odlaziti na Zapad. No mnogi Me imurci ostali su u Hrvatskoj, najviše njih u Zagrebu i Varaždinu te drugim gradovima. Životni put Ivana Novaka, jednog od osniva a Zavi ajnog društva “Me imurje” u Zagrebu (inicijativu za osnivanje dali su on i Damira rep iz akovca), porijeklom iz Palinovca, bio je trnovit. Ro en je u siromašnoj selja koj obitelji, a završio je Osnovnu školu u Hodošanu davne 1959. godine. Zbog toga što u Osnovnoj školi Hodošan tada nije bilo stranog jezika, jer ga o ito nije imao tko predavati, nije mogao upisati srednju školu. Zbog toga upisuje zanat u srednjoj Tehni koj školi u Zagrebu, kamo odlazi s petnaest godina. Nakon toga završava fakultet i postaje inženjer elektrotehnike, a u me uvremenu dolazi i ženidba. Supruga Katarina tako er je iz Palinovca. U me uvremenu radi u tvrtkama Pastor Zagreb, Autodubrava Zagreb, te jedno vrijeme u Sloveniji i potom kao projektant elektrotehni kih sustava. Nakon devedesetih i demokratskih promjena u Hrvatskoj, ve s velikim poslovnim iskustvom, odlu uje osnovati vlastitu tvrtku u Zagrebu.
Prostor od 102,5 kvadrata sad treba urediti, opet ponajviše donacijama. Cilj nam je urediti prostor i za sastanke poslovnih ljudi iz Me imurja, ali, naravno, ponajviše za potrebe okupljanja i drugih aktivnosti lanova Društva.
Lijepo je pomagati, ako se može
Ivan Novak: - Rodni kraj je uvijek u nama. Me imurje je dostiglo dobar stupanj razvoja gospodarstva, no nadam se još boljem
Tvrtka nosi naziv TIM Novak, a uz njega su danas direktori tvrtke njegovi sinovi Robert i Zlatko, koji su ve tako er osnovali svoje obitelji. Tvrtka se bavi gra evinskom djelatnoš u, grijanjem, klimom i sanitarijama, a u zadnje vrijeme i turizmom. Ima oko etrdeset zaposlenih. Osim u Zagrebu, jedan od prodajnih centara nalazi se i u akovcu.
Zavi ajno društvo u Zagrebu - zbog povezivanja gospodarstva • Zbog ega ste odlu ili osnovati Zavi ajno društvo ‘Me imurje’ u Zagrebu? — Željeli smo da se mi Me imurci u Zagrebu po nemo okupljati, družiti se, sura ivati i bolje se upoznati. Mislim da smo u tome uspjeli i danas je Društvo veoma aktivno i za njega se uje.
Osim toga, željeli smo okupiti najprije gospodarstvenike u Zagrebu koji su iz našeg kraja te ih povezivati s gospodarstvenicima iz Me imurja, a to nam je i danas jedan od ciljeva. • Bili ste dopredsjednik, pa lan Izvršnog odbora, a sad ste ponovno lan Savjetodavnog vije a Zavi ajnog društva ‘Me imurje’? — Odlu io sam se ponovno aktivirati u Društvu, makar sam zapravo stalno tu, jer želim pomo i koliko mogu. • Zavi ajno društvo ‘Me imurje’ dobilo je ovih dana nove prostorije. Kakvi su planovi? — Dobili smo prostorije odmah uz hotel Dubrovnik, na adresi Ljudevita Gaja 2, u samom najužem centru Zagreba. Jako smo zadovoljni i vjerujem da je to kona no na dulje vrijeme rješenje problema s prostorijama za nas.
TRADICIONALNO druženje s potrebitima Donjeg Vidovca
Puno radosti i emocija “jedne velike obitelji” U subotu, 27. prosinca u prostorijama NK-a Vidov ana održan je tradicionalni susret s potrebitima Donjeg Vidovca, koji se ve 21 godinu organizira za vrijeme boži no-novogodišnjih blagdana. Doma ini su bili op inski na elnik Josip Grivec, njegov zamjenik Blaž Jakupak i Katarina Matulin s aktivisticama op inskog Društva Crvenog križa. - Kada sam prvi puta inicirala susret s potrebitima našeg mjesta, najmla em dje aku bile su dvije godine, a najstariji je bio jedan mladi od 21 godine. Ukupno ih je bilo
• Jedan ste od donatora za obnovu Zagreba ke katedrale, pomažete i bolnicu za djecu u Klai evoj, a sad i ribi ke udruge u Palinovcu. — Pomažem koliko se to može, a uvijek je mogu e ponešto pomo i, ako ne u novcu, onda radom ili materijalom i sli no. Lijepo je pomagati ako se to može. • Koliko ste u rodnom kraju? — Dolazim kad god mogu i kad mi to vrijeme dopušta, rodni kraj je uvijek u nama. Posje ujem obitelj, baku emeriku i rodbinu, pozdravim se s prijateljima, razgledam Palinovec i donje Me imurje. U svakom slu aju manje sam nego što bih to želio biti zbog obveza. Drago mi je kad vidim da se i Me imurje lijepo razvija, no trebalo bi se razvijati još brže. U Me imurju sam dosta i poslovno. Baš ovih dana bio sam u Tehnixu u Donjem Kraljevcu jer naše dvije tvrtke zajedni ki sura uju na izvoznim poslovima za Europu i svijet. - završno je kazao Novak, kojemu je veza s rodnim krajem puno više od puke nostalgije. (J. Šimunko)
osmero i radosna sam što se taj broj sve te godine nije mijenjao. Danas su to ‘djeca’ koja su za 21 godinu starija. - rekla je tom prilikom Katarina Matulin, umirovljena medicinska sestra, koja je prije 21 godinu inicirala okupljanje roditelja i djece koja su se rodila s odre enim poteško ama. Sve to vrijeme uz nju je bio op inski na elnik Josip Grivec. - Radostan sam što smo opet zajedno, što vas vidim orne i nasmiješene za razgovor. Hvala vam za godine me usobnog druženja, hvala vam što ste stvorili jednu veliku obitelj. - poru io je okupljenima. Ovakvi susreti uvijek su puni radosti i emocija, jednako kod djece kao i njihovih roditelja. Tom je prigodom na elnik Grivec zajedno sa svojim zamjenikom podijelio poklon-bonove vrijednosti od 300 kuna, a uz to svaki je od njih osmero dobio dar Djeda Boži njaka. (alf)
Saša i Tina Petkovi : - Sve dok supruga i ja imamo mir u srcima i zadovoljstvo da je to Božja volja za nas - možemo i na pohvale i kritike gledati kao na dio života PIŠE: VLASTA VUGRINEC FOTO: ZLATKO VRZAN
S
jedne strane mir u srcu, blagi osmijeh na licu odraslih te strahopoštovanje zbog velikog iš ekivanja ro enja malog Isusa, a s druge dje ji smijeh, vriska i radost zbog darova ispod oki enog bora u velikoj i mladoj obitelji Tine i Saše Petkovi a iz Šenkovca. Noa 12,5 godina, Tanja 10,5 g., Brigita 8,5 g.,Vito 7 g., Lea 5,5 g., Pia 4 g., Fran 3 g. i Viktor od 8 mjeseci njihova su djeca, njihove zjenica oka zbog kojih su i ovaj Boži ponovno proslavili na neponovljiv na in.
Boži je u znaku Isusovog ro enja Svi su bili dobri, slušali su roditelje, u itelje u školi te tete u vrti u i mali ih je Isus obradovao darovima. - U našoj obitelji za Boži je najvažniji Isus. - objasnio nam je tata Saša. - Bog se rodio kao maleno dijete za naše spasenje, i kroz do aš e se molimo u obitelji da ovaj doga aj Isusova ro enja ne pro e mimo naše obitelji, ve da se ovo utjelovljenje dogodi i u srcima svih lanova obitelji. Da svaki od nas može na svoj na in biti zahva en od ove miline, ljubavi, oproštenja koje nam donosi maleni Bog. Ukoliko Isus uspije u i u naše živote, onda nam je i proslava Boži a puna tople obiteljske atmosfere, me usobnog zajedništva, bliskosti i mira. Ovako velika obitelj od deset lanova danas je doista rijetkost. Mnogi e se za uditi broju, zapitati se kako uop e funkcioniraju, kako uop e opstaju. Istina, ista pitanja postavljali smo si i mi tako dugo dok nismo kro ili u njihovu ku u, me u te brojne lanove, elokventnu i nadasve pristojnu i lijepo odgojenu djecu, odli ne u enike, vesele roditelje, nimalo umorne i nesigurne. Srda ni, puni radosti, bez imalo strepnje u o ima i stra-
ha za budu nost, Tina i Saša naprosto osvajaju svojom neposrednoš u, srda noš u, gostoljubivoš u. Ako ovjek i o ekuje nesnosnu buku, dreku i jurnjavu po ku i, ostat e razo aran. Jednostavno nas ništa nije pripremilo na ono na što smo naišli. Organizirana obitelj iji lanovi znaju gdje im je mjesto, što im je initi, kome i kako pomo i, a opet sve to bez pritiska, prijetnji, jednostavno funkcioniraju kao veliki satni mehanizam kojemu se svaki kota i kre e u istom smjeru. Svaki je dan za njih poseban, svatko od njih u ku u donese nešto novo, dobru ocjenu, nau enu pjesmicu iz vrti a, novog prijatelja ili poznanika, jednostavno, vjerovali ili ne, radi se doista o sretnoj obitelji koja s posebnom pažnjom blaguje blagdan Boži a.
Otac Saša informati ar je po struci, a majka Tina magistrica filozofije i religijskih znanosti, koja je u iteljske i znanstvene ambicije ostavila za poslije - kad djeca odrastu Upitali smo ih kako kod njih izgleda Badnja ve er i sve ono što prati Boži . - Na Badnjak smo svi ve od jutra jako radosni - ispri ala nam je mama Tina - te s velikim uzbu enjem donosimo ukrase za bor, kitimo ga, a sve uz zvukove prigodnih boži nih pjesama s Katoli kog radija. Najmanja djece bojaju boži ne bojanke, dok veliki pomažu u izradi velikih jaslica. Sastavni dio Badnjaka kod nas je uvijek i miris boži nih kola i a i tradicionalno ukrašavanje torte za proslavu Isusova ro endana. Poklone zamatamo u skrovitosti tako da ih djeca ne vide. Tek dok suprug krene sa še-
2. sije nja 2015.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VESELI BLAGDANI u brojnoj obitelji Saše i Tine Petkovi iz Šenkovca, u kojoj odrasta osmero djece: etiri sina i etiri k erke
Djeca su dar Božji i više ne odgovaramo na pitanja koliko emo ih imati - Pitali su nas prije vjen anja koliko emo djece imati u braku. Govorili smo im da emo imati petero. Me utim, sada na ta ista pitanja ne odgovaramo s to nim brojem, jer smo vidjeli da su djeca prije svega dar Božji. Pogotovo kada sam izgubila tre e dijete (spontani poba aj), kada sam vidjela da je Bog gospodar života i smrti, a ne mi i naši dogovori i planovi. Od tada svaki novi život primamo sa zahvalnoš u i strahopoštovanjem. - rekla nam je sretna majka stero najmanje djece na dje ju polno ku u 20 h, uz pomo najstarijeg sina posložim sve poklone pod bor. Svaki poklon ima velikim slovima ispisano ime kome pripada. Nakon polno ke djeca radosno utr e u ku u, traže i svaki svoju kutiju s poklonima. Jedni drugima estitamo Boži i damo estitke koje smo izradili svaki za svog lana obitelji kojeg smo izvukli u došaš u i prema kojem smo trebali biti posebno dobri i spremni mu pomo i. Posebna tradicija i dio boži nog ugo aja u našoj obitelji je ispijanje aja u sve anim šalicama za sve anim boži nim stolom uz svjetlo svije a, kao i blagovanje boži nih kola a i torte napravljene u ast maloga novoro enog Isusa. Nakon što stavimo najmanju djecu na spavanje, s najstarijim sinom ministrantom idem na polno ku u 24 h.
Profesorica koja je nastavu zamijenila maj instvom Supruga Tina profesorica je i magistrica ilozo ije i religijskih znanosti. Trenutno je doma s djecom. Nikad nije radila u struci jer se po završenom fakultetu udala i djeca su dolazila jedno za drugim. “Pomirila” se s ulogom mame, no želja joj je jednog dana raditi kao profesorica te upisati doktorat. Svoj život nikad nije zamišljao isklju ivo kao doma ica i mama, no, kaže, ne smatra da je sada ne im prikra ena i zakinuta. Djeca e
Desetero lana obitelj Petkovi iz Šenkovca u blagdanskom ozra ju obiteljskog doma
brzo poodrasti i krenuti svojim putem i onda e se posvetiti sebi i svojoj karijeri. - Ja sam informati ar po struci. - pri a svoju pri u Saša. - Trenutno samo ja radim, a supruga je doma s djecom. Budu i da sam ja na poslu, supruga ima najve i dio brige oko djece. Ujutro prije posla odvezem Leu i Piju u vrti , a ve a djeca idu u školu. Supruga ih do ekuje i rješava dio zada a i u enja (hrvatski, strani jezici...), a dio ja nave er
(matematika, informatika...). Tri dana u tjednu vozimo troje najstarije djece u glazbenu školu u akovec, gdje sviraju gitare i lautu, dok najstariji sin trenira nogomet u akovcu. Bog nam pomaže u svakodnevnim obiteljskim obavezama i uvijek iznova tražimo njegovu pomo za svaki novi dan. Još dok se nisu vjen ali znali su da e imati veliku obitelj i ništa ih nije omelo ni sprije ilo u ostvarenju tog cilja.
- Još prije vjen anja - objašnjava Tina - dijele i pozivnice za vjen anje pitali su nas koliko emo djece imati u braku. Govorili smo im da emo imati petero. Me utim, sada na ta ista pitanja ne odgovaramo s to nim brojem, jer smo vidjeli da su djeca prije svega dar Božji. Pogotovo kada sam izgubila tre e dijete (spontani poba aj), kada sam vidjela da je Bog gospodar života i smrti, a ne mi i naši dogovori i planovi. Od tada svaki novi život primamo sa zahvalnoš u i strahopoštovanjem. S ve im brojem djece po eli smo se odricati svoje komocije, planova i želja, ali smo vidjeli da smo u dubini sretni i da je velika obitelj poziv za naš brak.
Nekad imamo više, nekad manje, ali uzdamo se u Boga
Dvojica najmla ih lanova obitelji, Fran i Viktor, u društvu svoje tri sestrice
Velika obitelj, naravno, danas traži i mnogo sredstava za podmirenje životnih troškova. Oni su veliki, a i ve i tim više što radi samo suprug Saša. No, nisu ni gladni, ali ni “obijesni”. - Što se ti e materijalnog, djeca i mi nemamo sve što bismo htjeli, ponekad imamo više
hrane, ponekad manje. Ponekad zna biti vrlo teško s inancijske strane, ali vidimo da nam upravo u tim trenucima pomaže Božja providnost. Kao što kaže sv. Pavao: ‘...nau io sam i obilovati i oskudijevati...’ Bog nas vodi svakodnevno putem povjerenja, uzdaju i se prvenstveno u njega i znaju i da sve dobro (pa i materijalno) dolazi od njega. Isto tako, ukoliko nam Bog neke stvari ne daje, sigurno ima dobar razlog zašto nam ne daje. Najvažnije je pošteno
raditi svoj posao i dati sve od sebe kako bi priskrbio kruh za svoju obitelj, a trud e Bog umnožiti i nagraditi. Zahvalan sam za svoje radno mjesto i pla u koju dobivam redovito i uvijek na vrijeme. Kao i u svakoj drugoj obitelji, kaže nam mama Tina, i njih uhvate žute minute. Ima neraspoloženja, sva a i prepirki izme u supružnika, izme u djece... Jer svi su razli iti, ali nau ili su o problemima otvoreno razgovarati i na kraju dana se pomiriti i tražiti oproštenje. Kao prava bra a i sestre i djeca se posva aju, potuku pa se pomire itd. Ali vidi se da su kao jedan tim, kao ekipa. U e se zajedno raditi, sura ivati, biti stalno u doticaju s drugim. Npr. ako žele prije po eti gledati crti , moraju pomo i jedni drugima da što prije pospreme svoje dje je sobice. Uvijek dobro sura uju oko zajedni kog cilja. Nekako su se grupirali po starosti i interesima, no u jednom su složni - svi posebno vole najmla eg Viktora i vole se igrati s njim. I što re i za kraj druženja s njima, osim im zaželjeti i dalje puno ljubavi i me usobnog razumijevanja te, naravno, zdravlja, uz želju da im se ostvare snovi.
U okolini i razumijevanje i u enje - U današnjim vremenima, kada se djeca ubijaju u utrobama majki, razumijemo da naša obitelj možda izgleda u najmanju ruku neobi no. Osobno nismo doživjeli neka ve a otvorena nerazumijevanja od strane okoline, ali ima komentara, u enja i pitanja. Naravno, ima i puno otvorene ljubavi, prihva anja i oduševljenja s veli inom naše obitelji. Ali sve dok supruga i ja imamo mir u srcima i zadovoljstva da je to Božja volja za nas – možemo i na pohvale i kri ke gleda kao na dio života, dio našega zajedni kog životnog puta. - govori Saša.
14
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. sije nja 2015.
GLJIVE BUKOVA E iz Orehovice, u kojoj gljivarnik imaju supružnici Kš inal
Najprije je to bila znatiželja, a sada dopunski obiteljski prihod - Mi ih uzgajamo na vre ama sa slamom koje sami pripremamo. Kako bi ‘nasad’ bio sterilan, slamu najprije dobro usitnimo i dobro prokuhamo. Kad se ohladi, trpamo je u vre e i pomiješamo s micelijem koji nabavljamo u Ma arskoj. Potom na njima radimo rupe iz kojih gljive rastu. - rekli su nam Nadica i Rudolf PIŠE: VLASTA VUGRINEC Za gljive ljudi kažu kako najbolje uspijevaju u prolje e i najesen. No, to je samo s onima koje rastu vani u prirodi. Kultivirane pak gljive, naj eš e je rije o šampinjonima i bukova ama, rastu uspješno tijekom cijele godine, naravno, ovisno o tome koliko im uzgajiva posveti vremena i pažnje. A supružnici Kš inal, Nadica i Rudolf iz Orehovice, itekako to dobro znaju i svojim gljivama posve uju puno pažnje. Kako kažu, gljivama se bave ve dvije i pol godine. Najprije je to bilo iz znatiželje, a sada je to i svojevrsna dopunska zarada. - Osvojile su nas šitake i bukova e. - govori nam Ru-
dolf. - Imali smo prostorije u gospodarskim zgradama koje više nisu služile ni emu i preuredili smo ih u tzv. gljivarnik. Razmišljali smo i o uzgoju šampinjona, no oni su puno zahtjevniji. S druge strane, kao i svi, uli smo i itali o šitakama, o njihovoj ljekovitosti i blagotvornosti za ljudski organizam. Prevladala je znatiželja i krenuli smo. Istina, - naglasio je - bio je to uzgoj po metodi pokušaja i promašaja. Naime, nitko nam nije to no i precizno mogao re i sve o uzgoju. itali smo literaturu, tražili po internetu, skupljali iskustva ljudi koji se gljivama ve bave, no, ipak, najviše se nau i na vlastitoj muci.
- Nekad je berba bila dobra, bilo je i slu ajeva da je potpuno podbacila. - nadovezala se supruga Nadica. - Sve to ovisi o kvaliteti micelija. Koliko se god mi trudili i radili, pazili gljive, ako micelij nije bio dobar, ništa od svega.
Gljive rastu iz slame Uz šitake, ubrzo su se u njihovom gljivarniku pojavile i bukova e, s kojima imaju više sre e. Bili su i pametniji za dosadašnje iskustvo te su “nasade” po eli raditi sami. - Šitaka nismo imali puno - pri a nam dalje Nadica - jer nemamo puno mjesta za stupi e ili, kako se stru no zove, oblice, a i dugo im treba da narastu. Uzgoj bukova a ipak je puno uspješniji.
- Bukova e su druga pri a. Mi ih uzgajamo na vre ama sa slamom koje sami pripremamo. Kako bi ‘nasad’ bio sterilan, slamu najprije dobro usitnimo i dobro je prokuhamo. Kad se ohladi, trpamo je u vre e i pomiješamo s micelijem koji nabavljamo u Ma arskoj. Potom na njima radimo rupe iz kojih gljive rastu. Obi no od jedne bale slame dobijemo dvije vre e, težine od 22 do 25 kg svaka. U idealnim uvjetima vre a bi trebala dati urod koji dosiže 30 % težine vre e. Naravno, to je ideal, a stvarnost je nešto drugo. Jedna vre a može dati i do etiri berbe. Prva je najobilnija i obi no nosi oko 50 % uroda. Ostale su sve slabije, a
- Obi no od jedne bale slame dobijemo dvije vre e, težine 22 - 25 kg svaka. U idealnim uvjetima vre a bi trebala dati urod koji dosiže 30 % težine vre e. - kaže Nadica Kš inal
nekad se ne isplati ni ekati onu posljednju, etvrtu. - Razlika je i nasa ujemo li ljetne ili pak zimske bukova e. - govori nam Rudolf. Nasa ujemo ih po etapama, tijekom etiri tjedna, kako ne bi sve došle u urod u isto vrijeme. Ovako berbu imamo svaki tjedan. Ljetne gljive podnose nešto višu temperaturu za razliku od zimskih. Op enito, kada vre e nasadimo, treba im oko 22 25 stupnjeva za prerastanje. Imamo posebnu prostoriju u kojoj gljive samo prerastaju, to je obi no oko 20 dana, i tada ih selimo u prostoriju gdje dalje rastu, odnosno nosimo ih na plodonošenje. Prerastanje ili, lai ki re eno, nicanje vidi se kao bijela gusta pau ina. Kako gljive ra-
OŠ DONJA DUBRAVA u misiji promocije me imurske proizvodnje luka
Sada za dobravski ljuk znaju i u Saboru Ponovni posjet Hrvatskom saboru još jedan je dokaz kvalitete rada OŠ-a Donje Dubrave. Nakon zapaženog predstavljanja Škole na Državnoj smotri projekata iz gra anskog odgoja i obrazovanja, održanoj u svibnju, te nastupa na ovogodišnjoj op inskoj manifestaciji Dani ljuka i ekološke proizvodnje, u enice Nikolina Matulin, Tamara Pun ikar, Marta Horvat i Marijeta Bogomolec, pod vodstvom u iteljice povijesti i geogra ije Heric, pozvane su da ponovno projekt Dobravski ljuk predstave u
Nikolina Matulin, Tamara Pun ikar, Marta Horvat i Marijeta Bogomolec predstavile su što za Donju Dubravu zna i uzgoj luka
Hrvatskom saboru, ali ovaj put ispred saborskih zastupnika. Podršku ovom projektu dao je i na elnik Op ine Dražen Miser. Na inicijativu Službe za
gra ane Hrvatskoga sabora, a u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, u ponedjeljak, 15. prosinca u Maloj vije nici organizirana je smo-
tra projekata iz gra anskog odgoja pod nazivom - Gra anski odgoj na djelu. Na smotri se predstavilo devet škola iz cijele Hrvatske, šest osnovnih
i tri srednje, s najboljim projektima nastalima kroz kurikulum Gra anskog odgoja i obrazovanja kao dio u enja o aktivnom gra anstvu. Odabrani u eni ki projekti imali su stvarne rezultate u poboljšanju op e društvene klime i kvalitete života u zajednici u kojoj su nastali i predstavljaju najbolji primjer kako u enici mogu uspješno stjecati znanja o aktivnom gra anstvu i postupno usvajati vrijednosne stavove koje e ponijeti u život. - Izrazito smo ponosni što se za naše mjesto i školu ulo i u Saboru te što nam je pružena prilika da promovi-
stu na vlažnomu, moramo ih orošavati, i to inom gustom maglicom.
Prodaja bi trebala biti organiziranija I dok je s proizvodnjom kako-tako, s prodajom je svakako. Stoga, osim svježih, gljive i suše, pa ak i mljeve. Jedno je sigurno, u njihovoj se obitelji gljive jedu na tisu u na ina, isto tako se i plasiraju. I dok se Me imurci koji uzgajaju gljive, bilo da se radi o šampinjonima, bukova ama ili pak šitakama, mogu nabrojiti na prste ruku, susjedni Varaždinci udružuju se i tamo je gljivarstvo u uzletu. Ne da im cvjetaju ruže, ali ipak opstaju i osvajaju i me imursko tržište.
ramo dio tradicije Donje Dubrave. - kazala je ravnateljica Škole Mirjana Ribi . Veliku podršku ovakvom na inu rada te uspješnom provo enju kurikuluma Gra anskog odgoja i obrazovanja dao je i sam predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, kojemu je ravnateljica uru ila Monogra iju Donje Dubrave te suvenir. Sudionicima su se obratili i pomo nik ministra znanosti, obrazovanja i sportaStaša Skenži te ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipovi , koji su naglasili da je okupljanje u Hrvatskom saboru u enicima najbolji poticaj za daljnja angažirana uklju ivanja u život zajednice, a njihovimu iteljima veliko priznanje za vrijedan i predan rad. (alf)
2. sije nja 2015.
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
AKOVE KI PLAC
Zima prorijedila prodava e i kupce CIJENE POJEDINIH ARTIKALA
Tek jedan ili dva prodava a nudila su salatu kristalku ili endiviju po dosta visokoj cijeni: 15 - 20 kn/kg, koju su pogledima izložili tek oko podneva, kad je sunce malo ja e “zagrijalo”
Po etak ovog tjedna na akove kom placu nije bio obe avaju . Snijeg i niske temperature desetkovali su prodava e, tako da ih se moglo prebrojiti na prste jedne ruke. Sli na stvar je bila i s
ponudom. Nudilo se tek ono što podnosi niske temperature, dok je ostalo ili bilo prekriveno dekom ili se nije ni nosilo na plac. Tek jedan ili dva prodava a nudila su salatu, koju su pogledima izložili
kad je sunce malo ja e zagrijalo. Naro ito se to odnosilo na nježne listove kristalke. Za orahe, grah, ciklu, jabuke i sli ne stvari straha nije bilo, kao ni kupaca. Prodava e se više moglo vidjeti kako
- kiselo zelje 12 kn/kg - kisela repa 14 kn/kg - grah 25 kn/kg - cikla 6 kn/kg - luk 5 kn/kg - mrkva 8 kn/kg - peršin 25 kn/kg - grincajg 5 kn/kg - blitva 10 kn/vezica - orasi 80 kn/kg - klemen ne 12 kn/kg - naran e 10 kn/kg - limun 20 kn/kg - suhe smokve 25 kn/kg - suhe šljive 25 kni/kg - cvjeta a 15 kn/kg - brokula 20 kn/kg - salata kristalka 15 - 20 kn/kg - salata endivija 15 - 20 kn/kg
iste svoja “radna mjesta” od snijega nego što nude, odnosno prodaju robu. (vv)
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:
svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-
DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.
BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC
TUBERKULOZA Piše: Miljenko Horvat , dr.vet.med
Tuberkuloza je kroni na, zarazna bolest brojnih vrsta doma ih i divljih životinja i ovjeka (zoonoza) karakterizirana tvorbom vori a i eksudativnom upalom seroza. Uzro nici su Mycobacterium tuberculosis, bovis ili avium. Tuberkuloza se znatno raširi osobito u velikim aglomeracijama stoke ako nije organizirana kontinuirana profilaksa ove zaraze. Zna enje tuberkuloze doma ih životinja nije samo ekonomske prirode, zbog gubitka u sto arstvu, ve i higijenske, jer je Mycobacterium bovis patogen i za ovjeka a iznimno je to i Mb avium. Izvori in ekcije su bolesne životinje, lešine životinje uginulih od tuberkuloze, kontaminirana krma i voda, sekreti, i ekskreti tuberkuloznih organa: mlijeko, ekskrementi,
urin, sekret iz uterusa. TBC se širi inhalacijom (direktni kontakt) u obliku kaplji ne in ekcije, rje e kao prašinska in ekcija, kontaminiranom hranom i pitkom vodom. Ulazna vrata uzro nika u životinja su respiratorni, probavni, urogenitalni trakt, povrije ena koža. Kod TBC mogu e su superin ekcije. ini se da su visokoproduktivne i oplemenjene pasmine životinja prijemljivije za TBC od neoplemenjenih koje žive u istim higijenskim uvjetima. Smatra se da nepovoljne higijenske prilike u pogledu ishrane, držanja i iskorišta-
vanja životinja pove avaju dispoziciju za TBC in ekciju. Treba ra unati s time da e takve prilike pogodovati širenju in ekcije. Ekonomski i higijenski najvažnija je TBC goveda. TBC ostalih doma ih životinja: konja, mesoždera, ovce i koze, svinje, javlja se sporadi ki pa ne nanosi znatniju ekonomsku štetu. TBC mesoždera ima veliko higijensko zna enje jer je esto uzrokovano s Mycobacterium tuberculosis. TBC je utvr ena i u mnogih vrsta drugih životinja. Simptomi tuberkuloze bit e ovisni o lokaliza-
ciji TBC procesa i o njegovu razvojnu stadiju. U svakom slu aju karakteristi ni za kroni nu zaraznu bolest su: neznatna povišenje temperature, mršavost, anemija. Generalizirana TBC ili akutna milijarna TBC koja se pojavljuje dosta rijetko svršava smrtno u 1 do 2 tjedna. Klini ki se može posumnjati na TBC. Patološko anatomska dijagnoza dosta je pouzdana , a histološka sigurna zbog specifi ne gra e tuberkula. U veterinarskoj praksi dijagnostika TBC odgovara za života životinje imunološkoj metodi i to pretežito alergijskoj rekaciji tuberkunizacije. Od seroloških reakcija upotrebljava se hemaglutinacija. Kod peradi upotrebljava se i brza krvna aglutinacija. Bakteriološka dijagnostika ima veliku dijagnosti ku vrijednost za života i postmortalno. Di erencijalno dijagnosti ki treba isklju iti i ostale parazitarne i organske bolesti. Tuberkuloza doma ih životinja se ne lije i, ve se bolesne životinje izlu uju iz uzgoja.
U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje
Dođite i te razgledajte
16
Moj vrt
VAŠ VRT
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.
PIŠE: BERNARDA OREHOVEC
Život za zvijezde i biljni svijet (II)
Borovi (Pinus sp.) Sasvim je u redu sad pri ati o borovima. Mi Me imurci esto kažemo da se za Boži kiti bor, iako stvarno kitimo smreku (cmrek) ili jelu. Bilo kako bilo, ako ste mene slušali, sad u stanu imate boži no drvce s korijenom, posa eno u tegli. Te su biljke do prije par tjedana rasle negdje u polju i sad vjerojatno, kad vi maštate o šarenim poklonima i šuštavim papiri ima, one sanjaju o pticama i mladom mjesecu. Uzmite u obzir njihovo divlje porijeklo. Poštujte njihove potrebe. Stavite ih u vrt odmah po završetku blagdana, budu li prognoze to ne i ne bude previše hladno. Sada kada su s vama umjereno ih zalijevajte i pri ajte im pri e. Borova ima mnogo vrsta. Kod nas su najzastupljeniji crni (Pinus nigra) i bijeli (Pinus sylvestris). Ovo na otografiji je umjetni ka kreacija napravljena od bijelog bora. Crni bor je etinja a, jajolike, zaobljene, u starosti kišobranaste krošnje. Vrh mu je široko zasvo en, gotovo horizontalno zaravnjen. U prirodi naraste i do 40 m. Nema s njim šale. Kora mu je siva do tamnosiva; u starijoj dobi duboko raspucala na izdužene nepravilne plo e; katkad i do 10 cm debela. Iglice su kod ovog bora po dva u bjelkastom, oko jedan cm dugom rukavcu. Tamnozelene su i krute, blago povijene, naglo ušiljenog, žu kastog i bodljikavog vrha, sitno napilje-
BERNARDIN VRT
2. sije nja 2015.
nog ruba. Duge su 8 - 15 cm i debele 0,15 - 0,2 cm. Muški cvatovi ovog drveta jesu žu kasti, dugi oko 2 cm, nalaze se na vrhu lanjskog izbojka; u grupama. Ženski su ešeri pojedina ni ili 3 - 4 u grupama; na vrhu ovogodišnjeg izbojka. Crni bor cvate u mjesecu svibnju. ešeri su dugi 4 - 8 cm i široki oko 4 cm. Odrvenjele ljuske su s donje strane zagasitocrne. Sjeme je sivkastosme e, dugo 0,5 0,7 cm i široko oko 0,4 cm, s oko 2 cm dugim krilcem. Sjemenke zriju dvije godine, a otvaraju se u prolje e tre e godine. Borovi su esto pionirske vrste, odnosno ona vrsta koja prva dolazi na nešumsko stanište. Nekoliko je njegovih karakteristika koje pogoduju tome: lako se zakorjenjuje, voli sunce i nije izbirljiv na vrstu tla. Svojim napredovanjem stvara uvjete za druge vrste drve a. Doživljava veliku starost i vrlo je otporna vrsta na vjetrove, posolicu, sušu i štetnike drveta. Nekad se na crnom boru smolarilo za dobivanje terpentina, dodatka bojama i sl. Zbog nepropusnosti drvo bora esto se koristilo u brodogradnji. U g r ko-rimskom svijetu bor je, zajedno s bršljanom, povezivan s tajnoš u prirodnog svijeta i bio je posve en božici plodnosti – Kibeli. Uspješan oporavak od silnog eštanja Vama i Vašem bankovnom ra unu želi IVA!
Vrijeme koje je potrebno Mjesecu za jedan put oko Zemlje zovemo Sideri ki put mjeseca i traje nešto više od 27 dana. Kod toga se Mjesec pomi e ispred zvijež a Zodijaka od po etka zvijež a Blizanaca pokraj svih zvijež a i dolazi opet do po etka Blizanaca. Nešto drugo je takozvani sinoidni put mjeseca, koji se pokazuje u Mjese evim azama od mla aka do novog mla aka i traje približno 29 dana. Na sinoidne rtimove reagiraju biljke koje rastu u vodi, s previše vode ili dobivaju previše vodotopivoga mineralnog gnojiva. Kada je Maria Thun to primijetila, sve je svoje pokuse radila s upotrebom zrelog komposta, a zalijevanje je potpuno izostavila. Iznimka je bila samo kod presadnje presadnica iz rasadnika na otvoreno mjesto. Kod presadnje ubrzo je ve otkrila u inak dižu ih i padaju ih Mjese evih lukova unutar sideri kog ritma Mjeseca. Kada do e Mjesec ispred zvijež a Blizanaca, po inje vrijeme padaju ih lukova. U tom vremenu presa ene se biljke ili reznice
2. sije nja – Dan korijena Dani koji su pred vama, pogotovo dani korijena, pogodni su da nacrtate na kojim ste gredicama sadili luk, ešnjak i poriluk. bolje zakorijene. To vrijeme boljeg zakorjenjivanja traje do onda kada se Mjesec pomakne ispred zvijež a Škorpiona pred zvijež e Strijelca. U vremenu za presadnju, kako zovemo to vrijeme, dobro je iskoristiti i kvalitete zvijež a Zodijaka. Tako je dobro presa ivati, naprimjer, kupus kada je Mjesec ispred Raka, cvije e kada je ispred Blizanaca ili Vage, a reznice za vi-
3. sije nja – Dan korijena Kulture iz porodice lukova ne smijete saditi na gredice u naredne e ri godine kako biste izbjegli napad lukove muhe.
4. sije nja – Dan cvijeta Najbolje vrijeme za njegu sobnog cvije a.
5. sije nja – Dan cvijeta Ove dane do Sveta tri kralja iskoris te za planiranje dobre budu nos .
6. sije nja – Dan lista
Pavao Kova i Pal i
"Stare sorte jabuka u Hrvatskoj"
Ako ste zakopali sjeme za 12 svetih no i, sada je vrijeme da iskopate zakopano sjeme.
Uvidjevši da na tržištu gotovo da i nema knjiga o starom vo u, a i na nagovor brojnih poznanika, Pavao Kova i Pal i odlu io je objavi nekoliko knjiga na tu temu. Jedna od njih je "Stare sorte jabuka u Hrvatskoj". - Bila bi šteta da saznanja ne podijelim sa širom javnoš u. Starinske sadnice jesu sadnice života i dar za generacije. Skoro svatko ima ' clek' zemlje gdje može posaditi vo ku života s koje e iz godine u godinu bra brdo zdravih, so nih ekoloških plodova. Jedan devedesetogodišnjak rekao mi je: 'Sinek, vo e sadi kraj ku e jer zaklanja od sunca, žege, vjetrova i oluja, listovi iste zrak, a korijen zemlju, pa tako ini uku ane
7. sije nja – Dan lista Nadam se da vam se sjeme nije navlažilo, ako se to dogodilo, samo ga lagano osušite.
8. sije nja – Dan ploda 8., 9. i 10. sije nja, ako nema mraza, odli no je vrijeme za obrezivanje vo aka i vinove loze.
zdravijima'. - kaže autor ove zanimljive knjige. Knjiga "Stare sorte jabuka u Hrvatskoj" sadrži 150 starih sorti s karakteristikama svake od njih. Zanimljiva knjiga koju svakako preporu ujemo.
novu lozu kada je Mjesec ispred Lava. Vrijeme za presadnju jesu svi dani u vremenu padaju ih Mjese evih lukova. Nešto drugo je vrijeme za sjetvu. Kod sjetve ili sijanja važno je da izaberemo za biljku koju sijemo tipi ne dane u mjesecu. To su kako u vremenu padaju ih i vremenu dizaju ih Mjese evih lukova, tako i u vremenu za presadnju, kao i vremenu za ubiranje.
VRTLARICA
Mrkva i peršin u vrtu Laktošovih izdržali do snijega U malom skladnom vrtu obitelji Laktoš iz južnog dijela akovca ove je sezone doista bilo obilja povr a. Hranio ih je vrt cijelo ljeto do kasne jeseni. Bilo je tu svega, od salate, graška do mrkve i peršina. Kuhala su se tako variva, povrtne juhe, radile fine hranjive salate te ukusni prilozi koje obožava cijela obitelj. No, kako se ljeto bližilo kraju, tako je povr e sazrijevalo i davalo sve od sebe, pa ga je mama Nevenka, uz svesrdnu pomo k eri Valerije, polako upala, spremala za zimu i pripremala teren za mirovanje do proljetne sjetve. Sre om, vrijeme je bilo lijepo
bez mraza i gustih magli pa su neuobi ajeno dugo zalazile u svoju vrtnu riznicu. Najduže su odolijevali mrkva i peršin, do prvoga ovogodišnjeg snijega. Slušaju i prognoze meteorologa, posljednjeg dana bez snijega majka i k i požurile su u vrt kako bi pobrale zelene listove peršina te po upale korijen mrkve. I dok se majka latila peršina za boži nu i novogodišnju juhu, Valeriji je pripao zadatak va enja mrkve. I doista nisu pogriješile, jer je ve drugo jutro i njihov vrt osvanuo pod snijegom i prekrio posljednje izdanje ovogodišnjeg povr a. (vv)
ISPRAVAK U prošlom broju u tekstu "Život za zvijezde i biljni svijet I" potkrala se greška. Umjesto 9. velja e 1912. godine Maria Thun... trebalo je pisati 9. velja e 2012. godine Maria Thun... Isprika uredništva.
2. sije nja 2015.
Mozaik 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UDRUGA INOVATORA ME IMURJA “INOMA” AKOVEC proslavila 20. godišnjicu
Inovator godine Darko Doboši - Broj patentnih prijava prepolovljen je u zadnje tri godine, pa i to govori o krizi u gospodaPovodom 20. godišnjice osnivanja Udruge inovatora Me imurja “INOMA” u nedjelju je održana sve ana sjednica za lanove, na kojoj su proglašeni zaslužni pojedinci i ustanove koji su dali svoj doprinos u izvještavanju i radu ove Udruge. Tako er je na sjednici proglašen najbolji inovator Me imurja za 2014. prema odluci Skupštine ove Udruge od 6. travnja 2014. Najboljim inovatorom Me imurja proglašen je Darko Doboši , uz primanje visokog priznanja za svoj rad. Zahvalnice su primili: Nemet Ladislav, SRCE TV akovec, Ve ernji list, Radio 105, Radio 1, Hr ak, List Me imurje, Me imur-
ske novine i Josip Hamer. Diplome: uro Fleten, Valentin Vraži , Željko Drenški, ing., Vladimir Sever, Vera Mareš Bratko, Zvonimir Dolenec, Želimir Bistrovi , Žarko Skok, Stjepan Strnad, Stjepan Mihalic, Rudolf Pivar, Jurica Pani , Julijana Weber, Josip Špoljar, Josip Šimunko, Josip Lon ari , Josip Kocijan, Ivan Trupkovi , Ivan Kolmani , Franjo Gašparec - Fani, Dragutin Buha , Dragutin Branilovi , Dejan Leva i , Damir Bašek, Branko Mavrek, Bojan Štampar, Bojan Domini , Vinko Herman, Mladen Kutnjak, Zlatko Borovi , Ivan Šebestijan, Antun Drvar i Darko Doboši . U svojem izlaganju povijesti ove Udruge pred-
sjednik se osvrnuo na po etke osnivanja, stvaranja i vrhunca, kada su ostvareni najbolji rezultati. - Valja napomenuti da je zbog dosad najgore situacije u lokalnoj upravi, kao i državnoj, te zbog krivog puta kojim provode svoju politiku, broj prijava u DZIV-u prepolovljen u protekle tri godine, što nas stavlja na za elje europskih zemalja po rastu patenata, a što je osnova za bilo kakvu vlastitu rastu u gospodarsku aktivnost. Upravo zbog pra enja takve situacije, gdje ‘oni’ nemaju više što ponuditi, odlu ili smo se za put najboljih izuma u rukama stranaca koji su se ponudili za otkup patenata u
Darko Doboši s priznanjem za najboljeg inovatora u Me imurju
njihovim kompanijama u svijetu. O takvim aktivnostima e još biti rije i u narednom razdoblju, jer tko je izumitelj u duši taj e to biti i znat e izraziti svoje stvaralaštvo bilo gdje i u bilo kojim okolnostima. Na sre u, Me imurje još ima inovatora koji su na tom putu ve više godina, a dolaze i novi u manjem broju i mi smo voljni i da-
- Me imurski inovatori svoje izume zbog nezainteresiranosti doma eg gospodarstva ve nude stranim kompanijama
lje provoditi svoju politiku inovacijskog pokreta prema zdravim investitorima.
- istaknuo je predsjednik Darko Doboši , uz estitke za blagdane. (JŠ)
ŽELJKO MEDVED, magistar edukacije politehnike i informatike, u itelj u OŠ-u Ivanovec, dobitnik je Nagrade “Ivan Filipovi ” za 2014. godinu
U školi se zanemaruju radne vještine, a vapimo za majstorskim zanimanjima - Nekad je Tehni ki odgoj, kako se tada nazivao, bio zastupljen s puno ve om satnicom, s puno više prakti nog rada i vježbi. Djeca su tada znanja i vještine stjecala slobodnije i bilo je dovoljno vremena za sve PIŠE: VLASTA VUGRINEC
trebala polaziti izbornu nastavu gdje bi puno više nau ila iz informatike.
Željko Medved, magistar edukacije politehnike i informatike, u itelj savjetnik u OŠ-u Ivanovec, organizira, provodi i sudjeluje u radionicama, seminarima i te ajevima iz robotike, elektronike, modelarstva, digitalne fotogra ije, obrade plastike prometne kulture i preventive. Jedan je od osniva a, a kasnije i obnovitelja, Društva pedagoga tehni ke kulture Me imurske županije, a lan je i Izvršnog odbora Hrvatske zajednice tehni ke kulture. Kao u itelj s u enicima postiže izvrsne rezultate u razredu i na natjecanjima iz raznih podru ja tehni ke kulture.
Tehni ka kultura važna za odnos djece prema radu Ovo je samo dio obrazloženja temeljem kojeg je Željko Medved sredinom prosinca u Ministarstvu znanosti primio Državnu godišnju nagradu “Ivan Filipovi ”. Najviše je to priznanje koje jedan prosvjetni djelatnik može dobiti. Više od toga je samo nagrada za životno djelo. Uz Željka, godišnju je nagradu primilo još devet djelatnika, dok je
- Kada bi se više pažnje posve ivalo radu i njegovu priznanju u društvu, tehni koj kulturi, svjesnoj disciplini prema radu, mnogo toga danas bi bilo druga ije u društvu
Željko Medved, u itelj Tehni ke kulture u OŠ-u Ivanovec, s etrdesetogodišnjim iskustvom u nastavi tog predmeta
dvojici uru ena nagrada za životno djelo. - Mogu re i za sebe da sam najstariji u itelj Tehni ke kulture u Me imurju. - kaže nam nagra eni Željko. - Dakle, iza mene je dugih etrdeset godina rada. Kada se sada osvrnem iza sebe, vidim da se status Tehni ke kulture ili, kako se to prije zvalo, Tehni kog odgoja jako promi-
jenio. Nekad je bio zastupljen s puno ve om satnicom, s puno više prakti nog rada i vježbi. Djeca su tada znanja i vještine stjecala slobodnije i bilo je dovoljno vremena za sve. Nažalost, danas jednim satom kroz tjedan ili bloksatom u dva tjedna to se ne stigne. Osim toga, razredi su dosta veliki, puno je problema s
disciplinom i u itelj mora uložiti puno truda i napora kako bi prenio dio svog znanja. Kako dalje kaže, danas se umjesto Tehni ke kulture forsira Informatika. - Nije da djeci Informatika ne treba, no ona se ni ne može nau iti u sklopu današnjeg programa Tehni ke kulture. S jedne strane, to je premala satnica, a, s druge, sva bi djeca
- Tada bi više vremena ostalo djeci za svladavanje, primjerice, tehni kog crtanja, za radove i vježbe u kojima se u i ina motorika. Djeca danas ne znaju raditi, a Hrvatska vapi za majstorskim zanimanjima koja se temelje na osnovnim znanjima tehni ke kulture i prakti nog rada. Kada bi se više pažnje posve ivalo radu i njegovu priznanju u društvu, tehni koj kulturi, svjesnoj disciplini prema radu, mnogo toga danas bi bilo druga ije u društvu. Naro ito se to odnosi na odnos prema radu.
Dobitnik nekoliko nagrada Željko Medved dobitnik je i ministrovog priznanja 2003.
godine za uspješan, kvalitetan i kreativan rad povodom Svjetskog dana u itelja, zatim Nagrade “Faust Vran i ” za doprinos razvoju tehni ke kulture, te više povelja Hrvatske zajednice i Hrvatskog saveza tehni ke kulture, Me imurske županije i drugih. - Nekad smo mi išli druge pozdravljati, a zadnjih desetak i više godina drugi dolaze nas pozdravljati. Veliko je to priznanje na nacionalnoj razini, no volio bih - kaže - da se to prepozna i na lokalnoj. Uz Željka Medveda, koji posljednjih petnaest godina u i i pomaže svojim mla im kolegama, nagradu za 2013. godinu primio je i Mladen Beuk, njegov u enik, i to u travnju ove godine. Mladen Beuk, diplomirani inženjer prometa, inženjer strojarstva i u itelj Tehni ke kulture, iz akovca, donedavno u itelj Tehni ke kulture u Osnovnoj školi I. G. Kova i a Sveti Juraj na Bregu i OŠ-u Strahoninec, a sada ravnatelj škole u Svetom Jurju na Bregu, kao lan Društva pedagoga tehni ke kulture Me imurske županije jedan je od sedam dobitnika Godišnje nagrade Hrvatske zajednice tehni ke kulture za 2013. godinu.
18
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. sije nja 2015.
OTKRIVAMO SVETI TROKUTI ME IMURJA - istraživanja etnologa otkrivaju tajne starih Hrvata
zeml Me imurje - bi a Takozvani sveti trokuti zapravo su današnji znanstveni alat za istraživanje, temeljen na dosadašnjim spoznajama o mitovima i obredima starih Slavena, odnosno starih hrvatskih plemena koja su selila na ove prostore, a da mi zapravo o tome ne znamo ništa ili vrlo malo
PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO
U
Knjižnici i itaonici “Nikola Zrinski” u akovcu nedavno je promovirana knjiga Vitomira i Jurja Belaja “Sveti trokuti - topografija hrvatske mitologije”, koja na posve nov na in donosi niz istraživanja o hrvatskoj mitologiji iz vremena pokrštavanja i prije pokrštavanja te doseljavanju na ove prostore. Na temelju istraživanja ruskih etnologa Ivanova, Toporova i drugih, te naših znanstvenika Radoslava Kati i a, Vitomira i Jurja Belaja, zadnjih se desetlje a sve uspješnije razotkriva mitski panteon starih Slavena, a time i Hrvata, koji po jeziku tako er pripadaju slavenskim narodima. Takozvane svete trokute, koji su zapravo konstrukcija istraživa a jer u prirodi ne postoje, odnosno stare mitove upisane u svete trokute koji govore o odre enom smještaju toponima u prostoru, po eo je me u prvima razotkrivati istraživa i etnolog Andrej Pleterski, koji je i uspostavio novu metodologiju koja se popularno naziva svetim trokutima. Danas je ve poznato da je nužan interdisciplinaran pristup da bi se došlo do kvalitetnih spoznaja pa se tako upotpunjuju znanstvena istraživanja etnologa, filologa, olklorista, arheologa, antropologa i drugih struka da bi se uop e saznalo nešto više, toliko je malo tragova. Naime, pisanih tragova nema, ostali su nazivi gora, rijeka, naselja, kao i pojedina zrnca zapisa u narodnim kazivanjima i narodnim pjesmama. Ti su prastari tragovi pokriveni krš anskim i drugim slojevima, pa je potreb-
no jako puno opreza pri rekonstruiranju.
Stari bogovi Perun, Mokoš i Veles Rekli smo ve da takozvani sveti trokuti ne postoje u prirodi i da su oni zapravo današnji znanstveni alat za istraživanje temeljen na dosadašnjim spoznajama o mitovima i obredima starih Slavena, odnosno starih hrvatskih plemena koja su selila na ove prostore, a da mi zapravo o tome ne znamo ništa ili vrlo malo. Obredi su imali religijskomoralnu, zaštitnu i gospodarsku zada u te jam ili opstojnost pri kriznim situacijama kao što su bile mijene godišnjih doba, seobe i drugo. (Belaj, ST/29). Obredi su, dakako, bili posve eni starim bogovima. Spoznato je da su u staroslavenskoj i starohrvatskoj mitologiji postojale tri generacije bogova pa se može govoriti o praslavenskom sustavu bogova, odnosno o strukturi bogova. (Belaj ST 49) U prvu generaciju, koja vu e korijene u indoeuropskoj mitologiji, ubrajaju se Perun i njegova žena božica Mokoš, te zavidnik ili bog plodnosti Veles. Filolog Radoslav Kati i napisao je o tome etiri knjige redom: “Božanski boj”, “Zeleni lug”, “Gazdarica na vratima” i knjigu “Vilinska vrata”, koja je promovirana ove godine. Okosnica starih vjerovanja jesu prirodne sile i vremenske mijene. U mitovima se zato govori o božanskom boju, podzemni bog Veles krade bogu Perunu ženu, nastaje božanski nered. Da bi stvorio red, Perun tjera Velesa munjama nazad u podzemlje i u vodu, kamo i spada, a tako nastaju godišnja doba
Naziv Vražja cirkva kod Štrigove ozna en je na karti i mogu a je to ka podzemnog boga Velesa, no istraživanja još nisu provedena
prolje e, ljeto, jesen i zima. Rije je o kružnom ciklusu koji se ponavlja svake godine iznova. U slavenskoj mitologiji poznati su i višeglavi bogovi, a prvi ih je opisao Saxo Grammatik (1150. - 1204.) u danskoj povijesti, opisuju i pohod kralja Valdemara na otok Rujanu i rušenje slavenskog grada Arkone. On piše: “U svetištu je stajao neizmjerno udnovat kip, sve mjere ljudskog tijela nadilazio je veli anstvenoš u, s etirima glavama i isto toliko šija, od kojih su dvije gledale naprijed, a isto toliko nazad.” Vjeruje se da je tu rije o bogu Svantevidu, makar tu postoje prijepori jer dio istraživa a vjeruje da je rije o Perunu. Postojali su i drugi bogovi s više glava, kip s tri glave nazivao se Troglav ili Triglav. Višeglavi kipovi mogu biti odraz jednog boga, tako je u ruskom izvoru zapisano “Peruna ima mnogo”. (Belaj, ST 59) Sigurno ne slu ajno, najviši slovenski vrh nosi ime Triglav, a najviši vrh hrvatske Dinare Troglav, što nam govori da su bili mitološki zna ajni Prahrvatima. Perun i Mokoš imali su djecu, spominje se Mara – Morana, te devet, odnosno deset sinova, od kojih jedan nosi ime Jarilo ili Jura, a tragovi se pronalaze i u pjesmama u našim krajevima. Juru kao devetog ili desetog sina otima podzemni bog Veles. U prolje e se Jura i Mara kao Perunova k erka susre u u zelenom lugu (Kati i , knjiga: “Zeleni lug” i druge) i zaljube se, ne znaju i da su božanski blizanci. Njihova ljubavna veza osigurava plodnost prirodi, životinjama i ljudima, pa ljudske svadbe oponašaju božansku svadbu, odnosno božanski obred. (Belaj ST 65) U olkloru se lik Mare ponekad javlja u obliku kune, a lik Jure u obliku mladog mjeseca. U krš anskom obli ju Jura se javlja kao sveti Juraj koji ubija zmaja, podzemnog boga, odnosno pozoja, kojih ima podosta u Me imurju, barem prema narodnim kazivanjima i legendama. Jura i Mara kroz godinu umiru, da bi se opet rodili idu e godine, kad opet donose plodnost. Za Me imurje je pak zanimljivo i važno to što se do božanske svadbe božanski sin zove Jura ili Juraj, a poslije božanske svadbe Ivan (Belaj ST 66) jer se u narodnim pjesmama našeg kraja spominje upravo Ivan. Me imurska pjesma “Ivan se šetal” pjevala se tako samo na ljetni solsticij na sve-
Potencijalni sveti trokut Sveta Marija - Donji Vidovec - Donja Dubrava posebno je zagonetan. Crvenom bojom ozna en je trokut koji polazi od mjesta gdje se danas nalaze crkve i o ito je preuzak da bi bio sveti trokut. Naime, ve ina znanstvenika smatra da su se krš anske crkve gradile na starim svetištima ili oko njih
Potencijalni sveti trokut u gornjem Me imurju je vrh Pernjaka kod Stanetinca koji asocira na boga Peruna, kapelica u Svetom Urbanu i dol, odnosno jama uz raskrš e izme u njih kao mjesto boga Velesa. S vrha Pernjaka se, kažu mještani, dobro vidi Mohokos, pa i to treba uzeti u obzir za neka budu a istraživanja
tištu Glavatiš e izme u Donje Dubrave i Donjeg Vidovca, što zna i da je nekad imala obredni zna aj.
Zaštitno naseljavanje bogova u prostor Da bi se doseljeno pleme udoma ilo u prostoru, moralo je u taj prostor najprije naseliti svoje bogove. To je uspostavljano obredima, bogove se moralo unijeti kroz obrede u prostor naseljavanja. Samim time novi prostor naseljavanja morao je biti mitski ure en jer ina e doseljenici ne bi imali zaštitu svojih bogova i tu zapravo po inje pri a o svetim trokutima. Zapažene to ke u prirodi poslagane su u nekom redu koji je odgovarao vjerovanjima u stare bogove, ali i onodobnim znanjima koja su uvali vra evi ili žreci. Zapravo je orijentacija
u prostoru prestara, stari su se narodi orijentirali prema zvijezdama i putanjama Sunca i mjeseca, a zapažene su i orijentacije u takozvane ledinske crte, koje su se ponekad tuma ile kao energetske linije, kad se svetišta nalaze na jednoj crti u prostoru. Jedan od najvažnijih orijentira, ako ne i najvažniji, o vremenu i prostoru bio je kod Praslavena i Prahrvata Sun ev kut, odnosno kut izme u zimskog i ljetnog solsticija. On u našim prostorima iznosi oko 47 stupnjeva, a izme u ekvinocija i oba solsticija 23 stupnjeva i 27 minuta. (Belaj ST 97) Uporaba Sun eva kuta u orijentaciji u prostoru nije samo slavenska, imaju je, ini se, i Francuzi, Ukrajinci te drugi narodi. Slavenska mitologija dugo je bila zastrta u povijesti jer
nije bilo istraživanja ni pisanih podataka. Što zna e imena toponima u prostoru i kazivanja u pjesmama o sukobu Peruna i Velesa prvi su otkrili Ivanov i Toporov. U nas je prvi otkrio i naslutio sveti trokut Radoslav Kati i na otoku Pagu 1997. godine, naime, najviši vrh Paga zove se Sveti Vid, u sredini je dubrava, a ispod leži more, pa je tako dobivena tro lana struktura. Istodobno je svete trokute istraživao i Vitomir Belaj. Kona no se u knjizi Vitomira i Jurja Belaja “Sveti trokuti”, koja je izašla 2014. godine, opisuje niz svetih trokuta u Hrvatskoj. Da bi uop e bio sveti trokut koja imaginarno spaja tri stara božanstva naših predaka, morali su biti zadovoljeni odre eni uvjeti, ponajprije kut od oko 23 stupnja, odnosno polovica kuta Sunca izme u
2. sije nja 2015.
Mozaik 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
lja mitoloških a i vjerovanja (I) Boži na idila SUSJEDNA Hotiza postala je tako er blagdanski magnet za posjetitelje
Ako se trokut u Donjoj Dubravi pomakne prema Dravi, dobiva se približan kut svetog trokuta. Oko Donje Dubrave više je zagonetnih naziva, istraživa i posebno moraju uzeti u obzir i kultno mjesto Glavatiš e, ali i Legrad te crkvu svetog Mihalja u Ma arskoj, kao i naziv Vražja jama isto no od Donje Dubrave
ljetnog i zimskog solsticija. Ponavljamo, sveti trokuti su imaginarni i predstavljaju današnji znanstveni alat za istraživanje kojima se o starim vremenima prije pokrštavanja može saznati koje zrnce znanja više. Tako se uz ostalo u knjizi govori o nama najbližem svetom trokutu kod Ivanca, gdje je vrh Ivan ice na 1061 metar Perunova to ka, današnji grad Ivanec i crkva Svete Marije Magdalene kao to ka božice Mokoš, a Volfgang, odnosno Vuk/Jarilo preko Bednje, kao mjesto boga Velesa. Sveti trokuti prona eni su i u Primorju, Dalmaciji, Vodicama, Solinu, Žrnovnici i drugdje, na dvadesetak mjesta. No nas posebno zanimaju sveti trokuti u Me imurju, ako ih je bilo.
Me imurski sveti trokuti Prva razmišljanja o svetom trokutu u Me imurju zapo ela
su na stru no-znanstvenom skupu “Na bregima – med vodami” prije tri godine u Štrigovi, koji je održan u organizaciji udruge Matapur i predsjednice udruge Lidije Bajuk, te Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba i drugih institucija. Skup je tada okupio pet akademika, izme u ostalih Radoslava Kati i a i Vitomira Belaja te niz istraživa a ne samo iz Hrvatske. Dosta pažnje posve eno je toponimu Mohokos kao potencijalnom vrhu božice Mokoš. Dr. Kati i kao ilolog tvrdio je da je nemogu e ilološki povezati ime Mohokos i Mokoš, tako da je to ime najvišega me imurskog brijega ostalo zagonetno. Ipak, tada je u gornjem Me imurju prona ena najmanje jedna Perunova to ka, a to je vrh Perjak ili Pernjak kao srednji od tri brijega kod Svetog Urbana. Lidija Bajuk, koja je istraživala to podru je, pronašla je i naziv Morsko oko za omanju baru
Svaka tro lana struktura svetog trokuta u prostoru ima tri to ke koje predstavljaju stare slavenske, odnosno starohrvatske bogove: Peruna, njegovu ženu Mokoš i podzemnog boga Velesa, koji se esto prikazivao u obliku zmaja. U Me imurju se za njega udoma io naziv pozoj. Najvažniji je kut od vrha Peruna koji mora iznositi oko 23 stupnja, što je razlika izme u ljetnog i zimskog solsticija (iz knjige “Sveti trokuti” Vitomira i Jurja Belaja)
mnogo niže od Pernjaka, što može biti Velesova to ka. Ipak, sveti trokut još nije uspostavljen istraživanjima na tom podru ju, potencijalne to ke su vrh Pernjaka – crkva sveti Urban i dolina izme u. Mještani su Lidiji Bajuk kazivali da se s vrha Pernjaka vidi vrh Mohokosa, a otkriven je i toponim Vražja cirkva kod Štrigove, što može upu ivati na to ku boga Velesa. To sve govori da postoje potencijali za otkrivanje svetih mjesta, odnosno svetih trokuta u tom dijelu Me imurja, što može donijeti nove spoznaje, no istraživanja su tek po ela. Potencijalni sveti trokuti u donjem dijelu Me imurja koji tek trebaju biti objašnjeni jesu trokut Sveta Marija - Donji Vidovec - Donja Dubrava, koji, doduše, ima preuzak kut ako se trokut povu e izme u današnjih crkava, no cijeli je taj kraj posebno zanimljiv istraživa ima, a posebno kultno mjesto Glavatiš e. Tu je zatim trokut Draškovec ukovec - Donji Mihaljevec zbog samog naziva mjesta. ukovec asocira na pticu uka, odnosno “kukubevka a”, stari su smatrali da je to mjesto mrtvih duša, a interesantno je i ime Donji Mihaljevec. Zanimljivi su i toponimi preko Mure, pogotovo Sveti Mihalj na Legradskoj gori. U svakom slu aju, može biti rije o takozvanim lokalnim svetištima, a da bi uop e bila svetišta moraju biti postavljena u odre eni trokut jedno prema drugome, odnosno initi strukturu. Vitomir Belaj nedavno je u akovcu izjavio da nikako nije mogao na i sveti trokut u akovcu, što ne zna i da ga nekad na tom prostoru nije bilo.
Mogu a mjesta traganja jesu porušena crkva svetog Mihalja u Mihovljanu, crkva svete Jelene u Šenkovcu, selo Ivanovec i selo Gornji Vidovec kraj akovca. Osim toga, poznato je da su jugu akovca otkriveno arheološki nalazi iz srednjeg vijeka. No opet ništa o tome ne znamo i pitanje ho emo li znati nešto više. Zapravo, posebno interesantno podru je za istraživanja nalazi se blizu uš a Mure u Dravu, gdje se nalazi niz zanimljivih toponima. Sjeverno od naselja Donje Dubrave nalaze se nazivi polja udnih imena ret i Krok, a isto no od tog naselja i Vražja jama, koje nema na karti. Mještani tvrde da je tu potonula kola s ko ijašem, tako Mijo Pun ikar iz Donje Dubrave. Toponim Senjar u blizini muškog je roda i asocira na senje, snove, a ne samo na sijeno. Arheološka istraživanja srednjeg vijeka iz vremena doseljavanja koja su provedena u Me imurju ukazuju na naseobine kod Preloga, odnosno izme u Preloga i Cirkovljana, na takozvanoj Cirkovljanskoj grabi, u Jurju u Trnju kod župne crkve, u Nedeliš u na lokalitetu Gradiš e, u južnom dijelu akovca, te u Dvoriš u uz lijevu obalu Trnave na mjestu nazvanom Popovski dvor, prona eni su i ostaci u Peklenici, kod Murskog Središ a i drugdje. No ta su istraživanja zapravo nepotpuna i sporadi na. Sami toponimi Gradiš e kod Nedeliš a i Dvoriš e (grad i dvor nisu slu ajni nazivi) upu uju na potrebu budu ih istraživanja. Zna ajni nalazi na eni su na takozvanoj Vidovskoj gredi, povišenom dijelu zemljišta od Svete Marije prema Donjem Vidovcu i dalje prema Donjoj Dubravi. Na tom se podru ju nalazi i kultno mjesto Glavatiš e, gdje se plesalo na Ivanje, pjesme kola imaju i obredno zna enje, na što upozoravaju Marija Novak u knjizi “Tragovima hrvatske mitologije” i drugi autori. Uz potok Bistrec na en je ma na dubini od 75 centimetara, a u nedalekom Velikom Bukovcu na eni su ostaci bjelobrdske kulture, smatra se da bi se ostaci te kulture mogli na i i na položaju i anje kod Donjeg Vidovca. Ostaci bjelobrdske kulture na eni su i na lokalitetu Svete Jelene u Šenkovcu. Dr. An ela Horvat smatra da su se doseljenici, odnosno Prahrvati, doseljevali uz stare naseobine prijašnjih starijih naselja, no to nam opet mnogo ne govori. (nastavlja se)
Hozjanovih Ve nekoliko godina zaredom mnogi mještani Svetog Martina na Muri i okolnih naselja odlaze preko granice u susjednu Hotizu, kako bi uživo mogli vidjeti imanje obitelji Hozjan na kojemu u ovo blagdansko vrijeme zasvijetli po nekoliko tisu a boži nih lampica. Blagdanska idila kod obitelji Hozjan zapo ela je na Badnjak kad su se po prvi put upalile boži ne lampice. Od tada svaku ve er njihovu ku u obi e velik broj posjetitelja koji uživa u svjetle im atrakcijama.
Raznolike kreacije, od snjegovi a, an ela, jelena do Djeda Mraza, najviše su razveselile najmla e. U dvorištu pored ku e nalazi se i kapelica koju je obitelj Hozjan sagradila u ast k erki Andreji, poginuloj u prometnoj nesre i. Osim toga, imanje Hozjanovih krase i velike jaslice na otvorenom koje se smatraju jednima od najve ih na tom podru ju. Obitelj Hozjan zapo ela je s postavljanjem nekoliko tisu a lampica razli itih boja i oblika u studenom, a sredinom sije nja boži na e se arolija ugasiti. (sh)
20
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. sije nja 2015.
UR ICA BLAŠKOVI dobila nagradu Najve e srce Me imurja za najvolonterku Me imurske županije u 2014. godini
B
Vidjeti u o ima djece i starijih zahvalnost najve a je nagrada! Boži n KONCERT Puha kog ork
PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN
ur ica Blaškovi iz akovca proglašena je najvolonterkom Me imurske županije, koja joj je dodijelila nov anu nagradu od 500 kuna. Volonterski doprinos ur ice Blaškovi prepoznalo je sklonište životinja Prijatelji, koje ju je i prijavilo na natje aj. ur ica u svom domu brine o 15-ak pasa iz skloništa te svakodnevno pomaže u vo enju azila. Svoj volonterski doprinos, osim u spomenutoj udruzi, dala je i u udruzi Umjetnost davanja. Tiho i u sjeni podržava sve projekte skloništa i udruge
davanja: pe e kola e, pere i sprema poklone i nikad nije rekla ne. Sve životinje koje je ur ica zbrinula pokupljene su s ceste, a svako dijete koje je dobilo poklon zapakiran njezinom rukom barem je nakratko bilo sretno. Njezino najve e postignu e njezina je skromnost i poniznost te predanost davanju i služenju bez pitanja i oklijevanja kad je pomo negdje potrebna.
Prijelazna nagrada Najvolonterki se po drugi put uru uje prijelazna nagrada: Najve e srce Me imurja, koju je predala najvolonterka za 2013. godinu Ivana Kova i . ur ica Blaškovi ponosno
Brine za petnaestak pasa iz skloništa. Pomaže i bližnjima u svakoj prilici
e nositi titulu Najve eg srca Me imurja cijele godine te e, nakon odabira najvolontera za 2015., nagradu proslijediti dalje. Srce je izradio Sre ko Radek. ur ica Blaškovi , vidljivo dirnuta i po aš ena dodijeljenom joj nagradom, o svojoj potrebi za volontiranjem kazala je: - Volim pomagati starijima i djeci, evo sad i životinjama. To mi je valjda u krvi. Vidjeti u o ima djece i starijih zahvalnost najve a je nagrada. Imam
ur ica Blaškovi ove je godine imala “najve e srce”
par starijih prijatelja kojima pomažem oti i k lije niku i kada ovjek osjeti i vidi koliko im to zna i to je najve a nagrada. Imam unuke, pa sam i njih uvala kad su bili manji. Sada kad su unuci ve i posebno se brinem za životinje. To ti priraste duši, pogotovo kad svjedo imo i vidimo što sve ljudi rade i kako napuštaju životinje, kako ih jednostavno izbace na ulicu. esto ima ranjenih životinja, da te duša boli kad vidiš kako to sve izgleda. I kako ne eš prigrliti nešto takvo, kad u njihovim o ima vidiš zahvalu. Suze ti moraju pote i... Nagradi se nisam nadala i lijep je osje aj kad znaš da netko priznaje to što radiš od srca.
U nedjelju, 28. prosinca održan je boži no-novogodišnji koncert Puha kog orkestra Op ine Mala Subotica pod ravnanjem prof. Davora Požgaja. U programu je sudjelovala Nikolina Virgej Pintar s boži nim pjesmama, uz pratnju Puha kog orkestra Mala Subotica, a kao gost nastupio je mladi Puha ki orkestar Grada Preloga,
BOŽI NI koncert Puha kog Nagradu u kategoriji organizacija primila je Udruga za au zam “Pogled”. U ime Udruge nagradu je primila Patricia Kuhta. Me imurska županija dodijelila je organizaciji volontiranja nov anu nagradu od 1000 kuna. Udruga “Pogled” je udruga roditelja djece s autizmom, a udio volonterskog rada u Udruzi je ogroman. Udruga broji više od 60 osoba uklju enih u volon ranje s više od 3500 volonterskih sa rada. Sve volontere Udruga je prihva la izrazito poštuju i njihov doprinos i rad i uz veliku zahvalnost. Volonteri rade na sportsko-rekreativnom programu za djecu te sudjeluju na predavanjima i edukacijama o au zmu. Cjelokupni rad Udruge od osnivanja do 2013. godine temeljio se na volonterskom radu. Nagradu je primila predsjednica Udruge Patricia Kuhta: - Lijepo je da nas u našoj županiji prepoznaju, a to je
UDRUGA ZA AUTIZAM “POGLED” - Najbolja organizacija volontiranja u 2014. godini
Više od 3500 volonterskih sati rada!
Patricia Kuhta primila je nagradu u ime Udruge za autizam “Pogled”
zahvaljuju i naporu svih volontera, kojih imamo mnogo, uz roditelje i obitelj lanova.
Priznanja za istaknuti volonterski rad uz Udrugu “Pogled” i ur icu Blaškovi primili su još i Damira Maruši , Tanja Dragovi i ZEU Prijatelji životinja i prirode
Radimo u prvom redu s djecom, težimo tome da uz podršku i razumijevanje budu
prihva eni od okoline. S ovakvom mo vacijom u vidu nagrade sigurna sam da uskoro
15. SAJAM DOBROTE u Gimnaziji Josipa Slavenskog akovec
Gimnazijalci prikupili potpore za Fijolinu, Lovru Pergara i Eminu Križai Sajam dobrote humanitarna je akcija koju organizira Vije e u enika Gimnazije Josipa Slavenskog akovec. U enici tim doga ajem daju potporu onima kojima je pomo najpotrebnija i tako na naljepši na in završavaju prvo polugodište i obilježavaju kraj godine – ujedinjeni u humanosti, radosti darivanja i pomaganja. Na 15. Sajmu dobrote u enici su kroz prodajne izložbe predstavili svoje talente u izradi rukotvorina, kola a, interpretaciji pjesama, a sve su zapakirali u obilje pozitivne energije. Vije e u enika ove je godine pomo namijenilo humanitarnoj udruzi Fijolina, Lovri Pergaru, bolesnom dje aku kojemu prijeti sljepo a, te Emini Križai koja je teško ozlije ena u prometnoj nesre i.
Dio sredstava ide i školskom fondu Prijatelj prijatelju Dio sredstava ide i fondu Prijatelj prijatelju, koji je namijenjen za pomo sadašnjim i bivšim u enicima sa zdravstvenim problemima i u enicima slabijega imovinskog stanja. Ovogodišnji Sajam dobrote zapo eo je dodjelom Županijske nagrade “Najvolonter/ka”. Naime, u sklopu obilježavanja Europske godine volontiranja 2011. Me imurska županija uvela je Županijsku nagradu “Najvolonter/ka”, kako bi pružila priznanje volonterima i potaknula ostale na uklju ivanje u volonterske aktivnosti. Od ove godine Župa-
Na Sajmu dobrote nije uzmanjkalo finih slastica, a ni dobrih vibracija i raspoloženja
nijska nagrada za volontiranje dodjeljuje se u dvije kategorije: za individualni doprinos volontera te organizacijama volontiranja koje doprinose poboljšanju kva-
litete života na podru ju cijele županije. Županijske nagrade uru io je župan Matija Posavec, ujedno estitaju i u enicima na orga-
možemo proširiti program i prilagodi ga za odrasle s au zmom.
nizaciji Sajma te isti u i kako volontiranje nije naša dužnost nego naša dobra volja i želja. Me imurska županija, kazao je, može se pohvaliti podatkom da bilježi ve i postotak broja volontera i volonterskih radnih sati u odnosu na druge krajeve Hrvatske, te posebice pohvalio poznato humanitarno srce svih Me imuraca: - Koliko Me imurci imaju veliko srce i koliku važnost volontiranje u našoj zajednici ima, bilo je najzornije vidljivo kada su nas zadesile nesre e i katastrofe, kada je ljudima zaista trebala svaka pomo , koju su bez pogovora i dobili. Prema procjenama, u zemljama Europske unije volontira izme u 92 do 94 milijuna osoba, to nije, 23 posto svih stanovnika starijih od 15 godina. Upravo takvu humanost izvršna vlast želi oja ati na sjeveru Hrvatske. To radimo kroz volonterski ured koji je vrlo aktivan, kroz registar volontera, regionalne konferencije i sve popratne aktivnosti, kako bismo u stanovništvu potaknuli svijet o potrebi volontiranja.
Glazben pljeskom Na Ivanje, 27. prosinca održan je u sportskoj dvorani OŠ-a Donji Kraljevec tradicionalni boži ni koncert Puha kog orkestra Op ine Donji Kraljevec, koji ove godine slavi dvadesetu obljetnicu. Orkestrom je ravnao dugogodišnji dirigent i voditelj puha a, prof. Ivan Belovari. estitke uz blagdane uputili su na elnik Op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat i predsjednik Puha kog orkestra Josip Recek, koji je ujedno i lan orkestra. Više stotina mještana i gostiju s pažnjom je pra-
PRVA PRODUKCIJA u e
Mladi glaz glazbe svoje umije umije Pod geslom “Ususret Boži u na krilima nota” u predboži no je vrijeme održana prva produkcija u enika klavijatura pod vodstvom Mateja Š avni ara, koji su pred svojim roditeljima, rodbinom i prijateljima pokazali što su sve nau ili. Svoje je umije e na koncertu pokazalo osme-
2. sije nja 2015.
Mozaik 21
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BOŽI NO-NOVOGODIŠNJI KONCERTI diljem Me imurja kestra Op ine Mala Subotica
ne pjesme i ritam valcera
Nastup Nikoline Virger Pintar uz Puha ki orkestar Op ine Mala Subotica
Nastup gostiju, Puha kog orkestra Grada Preloga
Dvorana je bila puna do posljednjeg mjesta
DOGA AJ koji se u Donjoj Dubravi ne propušta
g orkestra Op ine Donji Kraljevec
nici nagra eni m i radoš u
Puha ki orkestar Op ine Donji Kraljevec u punom sjaju, dirigent prof. Ivan Belovari
Nastup župnog zbora Sveti Juraj u Trnju
tilo koncert, a glazbenici su nagra ivani pljeskom. U prvom dijelu Puha ki orkestar izveo je najprije tradicionalne etiri boži ne, te Vertraumte melodien i Final Countdown Europe. Kao gost nastupio je crkveni zbor Župe Sveti Juraj u Trnju pod ravnanjem Nenada Glavaka, koji je izveo više boži nih pjesama, te plesni centar Tequila Mosquitos iz Zagreba s nekoliko latinoameri kih plesnih numera. U drugom dijelu koncerta izvedena su djela Happy music mit James Last Vlada Kabeca i Instant concert Harolda Waltersa. Na bis je za publiku na kraju izveden Radetzky marsch. Na kraju, predsjednik Josip Recek predstavio je publici mlade nade orkestra, najmla e puha e i tromboniste. (JŠ)
nika klavijatura u Štrigovi
azbenici zbenici pokazali mije e e e sviranja ro u enika: Sara Toth, Antonia Šajnovi , Ivana Rešetar, Ivana Srša, Gabriel Šajnovi , Rahela Per i , Ida Trstenjak i Magdalena Žižek. U prigodnom su programu sudjelovali i Lara Bogdan, Stela Vukovi , Dora Horvat, Laura Knechtl, Tihana Tomši , Paulina Vrši , koji su pjevali uz pratnju mladih glazbenika, a nešto kasnije
kojim je ravnao prof. Igor Hrustek. Dodijeljena su i priznanja i zahvale Puha kog orkestra Mala Subotica donatorima, medijima i svima koji mu pomažu u radu. Puha ki orkestar Op ine Mala Subotica obradovao je brojnu publiku izvedbom laganijih skladbi u ritmu valcera i dobrim raspoloženjem. (JŠ, foto Z. Vrzan)
Mladi klavijaturisti na nastupu u Štrigovi
pridružila im se goš a ve eri Leonora Kuqi, pobjednica Najglasa sjeverne Hrvatske u kategoriji juniora,
te Aleksandar Majhen, koji je odrecitirao dvije pjesme. (sh)
Na Štefanje održan koncert dva puha ka orkestra
Puha ki orkestar Donja Dubrava bio je doma in boži nog koncerta
Na Štefanje je Puha ki orkestar Op ine Donja Dubrava u školskoj sportskoj dvorani održao tradicionalni šesti po redu boži ni koncert koji se u tom mjestu mjestu ne propušta, pa je i ove godine dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Uz Puha ki orkestar Op ine Donja Dubrava, pod
ravnanjem prof. Antuna Horvata, publici su se predstavili i lanovi Puha kog orkestara DVD-a ur evac pod voditeljskom palicom maestra Božidra Škurdije. Predsjednik orkestra Vedran Klari zahvalio je sudionicima na prekrasnom koncertu. Koncertu su prisustvovali op inski elnici
predvo eni na elnikom Draženom Miserom, a program su vodili Jerko Fabi i Margareta Bali. Na ulazu u dvoranu prikupljao se dobrovoljni prilog koji e puha i usmjeriti prema novim projektima i nastupima. Poslije koncerta održan je domjenak za sve sudionike koncerta. (alf)
U župnoj crkvi Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i Svetog Križa u Kotoribi u nedjelju, 21. prosinca održan je boži ni koncert. U programu su se prigodnim boži nim pjesmama predstavili dje ji župni zbor Križi i, Zbor mladih i Pjeva ki župni zbor, koje su za nastup pripremili prof. Klaudija Vidovi i kantor Damir Kadija. Nastupili su i tamburaši KUD-a Kotoriba i Josip Špoljari , koji je na orguljama odsvirao Bachovu Toccatu u d-molu. Pjevale su se boži ne pjesme: U boži no vrijeme, Mehki snežek, Tiha no , O kakva to svetlost, O Betleheme, grade slavni, O pastiri amo hajte, Bijeli Boži , Djetešce nam se rodilo... Prepuna crkva posjetitelja bila je oduševljena s izvedbama zborova i tamburaša koji su na kraju s izvo a ima otpjevali pjesme:
U KOTORIPSKOJ crkvi održan boži ni koncert
Sve generacije svojim glasom slavile Boga
Radujte se narodi i U to vrijeme godište. Svim izvo a ima zahvalio je župnik vl . Marinko Prstec. - Zahvaljujem zborovima jer pjesma uzdiže srce
Boga i to se rije ima ne može opisati. Danas su sve generacije svojim glasom slavile Boga za ljepši, potpuniji i sve ani Boži . - rekao je Prstec. (alf)
22
Mozaik
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VOLIM
JER…
TRGOVINA METTS 204 DRŽIMUREC
Nada Žarkovi : Stalni smo itatelji vaših novina ve dugi niz godina I za kraj protekle godine razveselili smo naše itatelje i kupce u METSS-ovoj prodavaonici. Ovaj put naša patrola “Volim Me imurske novine jer...” gostovala je u Držimurcu u METSS-ovoj trgovini broj 2014. Našu platnenu ekovre icu osvojile su prodava ica Renata Jan ec i
kupac Nada Žarkovi . Obje su iz Držimurca. Nada Žarkovi istaknula je kako ponajprije pro ita tekstove iz rubrika crne kronike i poljoprivrede, a zatim sve ostalo. Kako nam je kazala, ona i njezina obitelj stalni su itatelji “Me imurskih novina” ve dugi niz godina. (rr, zv)
U CENTRU ZA KULTURU
U 2015. UZ RASKOŠAN VATROMET I ZVUKE TAMBURICA
Simfonijski orkestar HRT-a uveo akov ane u novogodišnji “štimung”
Mejaši uveli akovec u Novu godinu i rastjerali hladno u!
Tradicionalni Novogodišnji koncert u Centru za kulturu akovec održao je u utorak, 30. prosinca Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Ivana Repuši a u posebno sve arskoj atmosferi. U slavljeni ko novogodišnje raspoloženje akov ane su uveli uz lanove Simfonijskog orkestra HRT-a mladi virtuozi violine i solisti Sara Plank (ro . Domjani ) i Marin Maras. Koncert u španjolskom “štimungu” o arao je brojnu publiku koja je ku i ponijela oduševljenje izvedbama popularnih skladbi Pabla de Sarasatea, Emmanuela Chabriera, Georgesa Bizeta i Maurice Ravela, iji je “Bolero” pozdravljen s posebnim pljeskom i ovacijama. “Granada”, “Lova ka polka” i “Cachucaka-Galopp” tako er su teme kojih e se posjetitelji s radoš u i toplinom prisje ati. Sara Plank (ro . Domjani ), koja je “naše gore list” jer joj je otac rodom iz akovca, oduševila je izved-
bom skladbe Pabla de Sarasate “Carmen, koncertna fantazija, op.25”, a Marin Maras izvedbom “Romanza andaluza, op.22, br. 1”, skladbe koju tako er potpisuje Pablo de Sarasate. Ve er je duhovitoš u obojio moderator koncerta Dražen Siriš evi , a kao poslastica na kraju koncerta bio je neizostavni “Radetzky March” Johanna Straussa, a ast dirigiranjem Simfonijskim orkestrom HRT-a imao je slu ajno odabrani posjetitelj iz publike, što je izazvalo ovacije oduševljenja i dobrog raspoloženja kod svih. Ove je godine i pozornica odsko ila posebnim ugo ajem i scenogra ijom ija je autorica akademska slikarica Priska Kul ar. Prema tradiciji, Novogodišnji koncert u Centru za kulturu završio je ašicom šampanjca za sve, gdje se uz druženje ponajviše ulo rije i i najljepših želja za sretno novo ljeto. I neka tako bude svima: sretno, zdravo i glazbom obojano!
Solisti koncerta Marin Maras i Sara Plank (ro . Domjani ) te moderator ve eri Dražen Siriš evi
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073
Do ek Nove godine na otvorenom i u akovcu je iz godine u godinu sve popularniji
PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN Najavljena hladno a i niska temperatura nisu obeshrabrile i umanjile brojne akov ane i njegove goste na zajedni ki ispra aj Stare i do ek Nove godine, koji se ve tradicionalno niz godina organizira na otvorenom na Trgu Republike. Ve i broj gra ana po eo je pristizati
na središnji gradski trg oko pola no i. Grad akovec osigurao je tamburašku veselicu uz Mejaše. Mladi glazbenici iz Varaždina, kako ih od milja zovu - tamburaši u starkama, nisu se štedjeli te su uz odli nu svirku uveli akovec u 2015. godinu uz svoje najve e hitove “Zavela me Ana”, “Zorica”, “Zapjevajmo onu našu”, ali i široki spektar popularnih pjesama doma e zabavne,
Mejaši su uz svoje hitove zabavili akov ane i nizom hitova doma e zabavne glazbe
To no u pono gradona elnik Stjepan Kova poželio je svima zdravlje i sre u
Raskošan vatromet izazvao je ovacije i oduševljenje gra ana
pop i rock glazbe, koje su rastjerale hladno u. Brojnim okupljenim raspjevanim i rasplesanim gra ankama i gra anima to no u pono novogodišnju estitku uputio je gradona elnik Stjepan Kova te zajedno sa suradnicima uz zajedni ku zdravicu i ašu šampanjca zaželio svima zdravlje, sre u i osobno zadovoljstvo. Nezaobilazni dekor ve ine do eka na otvorenom je i vatromet, tako da je i akove ko nebo u pono zasjalo u pršta-
vom sjaju i koloritu velikoga petnaestominutnog vatrometa koji je izazvao ovacije gra ana i sjajno dopunio sve arsko raspoloženje. Pohvalno je i to što za ovogodišnji do ek nije bilo ni previše bacanja petardi, koje esto znaju umanjiti ugo aj do eka na otvorenom. Osim na akove kom glavnom Trgu, gra ani su Novu godinu do ekali u veselju i radosti i u brojnim ugostiteljskim objektima središta grada te svojim domovima. Svima bila zdrava, vedra i uspješna godina nova.
Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A
Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)
RAZGOVOR S POVODOM Carla Belovari ušla u jaku konkurenciju 62. Zagrebačkog festivala! NOVE KNJIGE Monografija Goričana dr. Stjepana Hranjeca Nova zbirka pjesama Ivice Jembriha VESELICE I KONCERTI Fantastični božićni megakoncert Radija 105 Uzavreli koncert Jelene Rozge u Domašincu NAJAVLJUJEMO Baletni spektakl u kinu Humanitarni koncert u Termama Sv. Martin
SVAKO DOBRO U NOVOJ GODINI! Radosna i zdrava neka svima bude 2015. godina. Donijet e mnogo izazova, ali i prilika. Svima želimo da u novom ljetu prolistaju na svim životnim poljima profesionalnim, obiteljskim, ljubavnim, prijateljskim... Prolistajte svaki tjedan i “Me imurske novine”. Zahvaljujemo što ste nas pra li jekom protekle godine, a mi emo i u nova pedeset i dva tjedna nastoja bi aktualni, zanimljivi, kri ni i sveprisutni. Uz zdravicu, kojom na naslovnici Medije nazdravlja akov anka Lana Bubek, svima želimo u novoj godini svako dobro! (rr, foto: Zlatko Vrzan)
2
media
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601
kamo za vikend Petak, 2. siječnja ČAKOVEC Centar za kulturu 18.00 NO U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura 20.00 SAMBA komedija, drama
Subota, 3. siječnja ČAKOVEC Cafe-bar Paladin 21.00 TS Mjese ina
MURSKO SREDIŠĆE Cafe-bar Jama 21.00 Grupa Casino
DOMAŠINEC Diskoklub Šampion 22.00 Koncert: Sandra Afrika
SVETI MARTIN NA MURI Terme Sve Mar n 17.00 Humanitarni koncert: Zbor “Josip Štolcer Slavenski” i Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan - S pi “
ZEBANEC SELO Cafe & night bar Fontana 21.00 TS Odabrani
HUMANITARNI KONCERT u Termama Sveti Martin
Zbor “Josip Štolcer Slavenski” i Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan - Stipić” LifeClass Terme Sveti Martin, Turisti ka zajednica Op ine Sveti Martin na Muri i Me imurska županija pozivaju vas na novogodišnji humanitarni koncert koji e se održati u subotu, 3. sije nja s po etkom u 17 sati u Termama Sveti Martin. Na koncertu e nastupiti poznati akove ki Zbor “Josip Štolcer Slavenski” i županijski Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan - Stipi ”, pod diri-
gentskim palicama Senke Bašek Šamec, prof., i Borisa Novaka, prof. Koncert je humanitarnog karaktera, sav prihod od prodaje ulaznica namijenjen je Odjelu pedijatrije Županijske bolnice akovec, a da novac stigne u prave ruke brine se stru no povjerenstvo na elu s javnim bilježnikom. Humanitarnim koncertom od prodaje ulaznica i donacija sakuplja se ukupno 40.000 kn, koliko je potrebno za
kupnju monitora za potrebe Odjela dje je pedijatrije ŽB-a akovec. Cijena ulaznice je 40 kuna. Ulaznice su u pretprodaji i mogu se kupiti u uredu TZ-a Sveti Martin na Muri, uredu Turisti ke zajednice grada akovca te Shopu u sklopu Hotela Spa golfer 4*. Organizatori koncerta jesu Me imurska županija, Turisti ka zajednica Op ine Sveti Martin na Muri i LifeClass Terme Sveti Martin, a partneri koncerta turisti ka
agencija Jakopi Tr avel , R ad io 105, Radio 1, Srce TV, Varaždinska televizija, Me imurske novine, List Me imurje, eMedimurje.hr, Turisti ka zajednica grada akovca, Turisti ka zajednica Me imurske županije i tiskara Letis. Više o koncertu možete vidjeti na internet-adresi
CIKLUS PREDAVANJA o sudjelovanju mladih u kreiranju lokalnih politika
MVA! - Mladi, vrijedni, aktivni U srijedu, 7. sije nja 2015. Autonomni centar – ACT iz akovca po inje s provedbom projekta MVA! - Mladi, vrijedni, aktivni, koji inancira Ministarstvo socijalne politike i mladih. Partneri u provedbi jesu Me imursko veleu ilište u akovcu i konzultantska zadruga CEDRA akovec, a prvo predavanje na temu sudjelovanja mladih u kreiranju lokalnih politika bit e održano u prostorijama multimedijske dvorane Autonomnog centra s po etkom u 10 sati. Sudjelovanje na projektnim aktivnostima slobodno je za sve zaintere-
sirane mlade na podru ju Me imurske županije. Projekt se provodi s ciljem osnaživanja mladih za aktivno sudjelovanje u društvenim procesima i donošenju odluka od njihova interesa na lokalnoj razini. U tu svrhu, do listopada 2015. bit e provedeno niz informativnihi edukativnih aktivnosti te uspostavljen model integracije i sudjelovanja mladih u procesima razvoja gra anske kulture kroz proces istraživanja problema i osnivanja udruge za mlade. Novoosnovana udruga kroz vlastite
Nedjelja,
NOVO U KULTURNOM ŽIVOTU Čakovca od siječnja 2015.
4. siječnja
Baletni spektakl i klasici u kinu Centra za kulturu!
ČAKOVEC Centar za kulturu 16.00 MEDVJEDI PADDINGTON animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik 18.00 NO U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura 20.00 SAMBA komedija, drama
www. spa-sport.hr/hr/svetimartin/ novogodisnji-koncert.
Najve e i najpoznatije rusko kazalište u novoj 2015. na velikim ekranima nudi veli anstvene baletne klasike. U ovaj je projekt uklju en i Centar za kulturu akovec s etiri iznimne baletne predstave u proljetnoj sezoni: “Bajadera” (15. 1. 2015.), “Labu e jezero” (15. 2. 2015.), “Romeo i Julija” (8. 3. 2015.) i “Ivan Grozni” (31. 5. 2015.). U kazališnom ugo aju na velikom e se platnu projicirati baletni spektakli u vrhunskim izvedbama prvaka, solista i baletnog
ansambla ruskoga Akademskog državnog teatra Boljšoj u Moskvi. Prvi program iz tog serijala baleta u kinu je na redu u etvrtak, 15. sije nja s po etkom u 19 sati, kada e se prikazati “Bajadera” (“La Bayadère”) u trajanju od 165 minuta. Autor glazbe je Ludwig Minkus, a libretto potpisuju Marius Petipa & Sergei Khudekov. Originalnu koreogra iju osmislio je Marius Petipa, a novu verziju Yuri Grigorovich.
projektne aktivnosti bit e strateški usmjerena na interese njezinih lanova te prilika za strateško povezivanje s partnerima iz javnog i privatnog sektora, s krajnjim ciljem širenja mogu nosti za profesionalan razvoj i stjecanje iskustva u podru ju projekt-menadžmenta i uklju ivanja u kreiranje lokalnih politika za mlade. Pozivaju se svi mladi s podru ja Me imurske županije da se uklju e u provedbu projekta te tako steknu vrijedno iskustvo i profesionalne kompetencije za tržište rada.
Romantični balet i priča o nemogućoj ljubavi “Bajadera” donosi pri u o prekrasnoj plesa ici koja se zove Nikiya i ratniku zvanom Solor, koji se u tajnosti sastaju, zaklinju i se na vje nu vjernost. Ipak, Visoki Sve enik, koji je tako er zaljubljen u Nikiyu, uje ih. “La Bayadère” (naziv se odnosi na indijsku egzoti nu plesa icu) klju no je djelo klasi nog repertoara, a ovdje se radi o veli anstvenoj produkciji. Pri a o nemogu oj ljubavi Nikiye i Solora smještena je u raskošnu, tajanstvenu Indiju. Koreogra ija Mariusa Petipe, ovdje u novoj scenskoj verziji Jurija Grigorevi a, izuzetna je; scena poznata kao “Kraljevstvo sjena” jedna je od najslavnijih u povijesti baleta. Prvakinje baleta Svetlana Zakharova i Maria Alexandrova unose život u likove ovoga romanti nog baleta.
2. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601
3
najavite događaj na vikend@mnovine.hr RAZGOVOR S POVODOM CARLA BELOVARI početkom 2015. objavljuje debitantski album “Soul na ranu”
5. siječnja
PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
ponedjeljak
AKOVEC Arcus cafe 21.00 Veliki koncert Gustafa
S
klonište za životinje “Prijatelji” posljednju je adventsku subotu u sklopu manifestacije Advent u gradu Zrinskih organiziralo humanitarnu akciju Peci i pomozi, ija je inicijatorica Ana Ude. Prodajom slasnih kola i a za mališane i odrasle, ali i ku ne ljubimce, skupljala se pomo i dobrotvorni prilozi za Udrugu “Sklonište dobrote”. Akciji se pridružila i pjeva ica Carla Belovari, koja na hrvatskoj glazbenoj sceni djeluje pet godina, nakon što je zabljesnula u prvoj sezoni televizijskog šoua “Hrvatska traži zvijezdu”. Osim što je vrijedno pomagala u prodaji kola i a, akovanima je zapjevala i nekoliko svojih pjesama te nam je tim povodom kazala: - Grad je prepun i to pokazuje koliko veliko srce imaju akov ani i Me imurci. Jako sam ponosna što su svi došli zbog toga plemenitog cilja. Ja sam i sama velika ljubiteljica životinja. Udomila sam psa i volontiram u raznim udrugama za zaštitu životija, tako da mi je ovo sudjelovanje u ovoj humanitarnoj akciji velika radost i ponos. Carla Belovari ovih dana završava debitantski album “Soul na ranu”, koji izlazi po etkom 2015. godine, a za koji je ve objavila singl “Nama najbolji”, koji je ostvarila u suradnji s Nenom Belanom. Tom je pjesmom Carla pokazala koliko je slušateljstvo nostalgi no za glazbom koja evocira lijepa sje anja iz nekih davnih prošlih vremena. Singl je proveo šesnaest tjedana na top-listi najslušanijih u Hrvatskoj. Po etkom prosinca Carla
“
Koautori glazbe, teksta i aranžmana skladbe “Voli kad boli” jesu Carla Belovari i Baby Dooks
NEDELIŠ E Dvorana MESAP-a 20.00 Halid Bešli & Mejaši KOTORIBA Dom kulture 19.00 Acous c souls
7. siječnja srijeda
AKOVEC Mul medijska dvorana ACT (Stari hrast) 10.00 Predavanje: Sudjelovanje mladih u kreiranju lokalnih poli ka
10. siječnja subota Carla Belovari sudjelovala je u humanitarnoj akciji Peci i pomozi, održanoj u akovcu, tijekom manifestacije Advent u gradu Zrinskih
16. siječnja
Skladba “Voli kad boli” ušla u jaku konkurenciju 62. Zagrebačkog festivala! je predstavila i novi singl “Voli kad boli”, kako nam je kazala, još jednu pjesmu koja je nastala iz njezine kreativne radionice, iz njezinog srca i duše: - Imam novi singl s kojim u nastupati na Zagreba -
kom festivalu i mislim da je ve sada super prihva en. Po eo se intenzivno emitirati na radiopostajama i brojni prijatelji me zovu da mi estitaju i pritom kažu da je pjesma nekako boži na,
zimska. Sretna sam i zadovoljna cjelokupnim tijekom kako mi se karijera razvija. Veliku ulogu u realizaciji ove pjesme ima David Vurdelja, poznatiji kao Baby Dooks, kojeg e mnogi prepoznati
kao dio vesele ekipe iz televizijskog šoua ‘Tvoje lice zvu i poznato’. Glazbu, tekst i aranžman skladbe ‘Voli kad boli’ potpisujemo Baby Dooks i ja, koji je tako er i njezin producent.
Žiri čine umjetnički direktori domaćih festivala Boži i Novu godinu Carla Belovari provela je u krugu obitelji, jer je sve snage usmjerila na nastup na 62. Zagreba kom festivalu, gdje e biti zaista jaka konkurencija. Uz izravan televizijski prijenos na Hrvatskoj televiziji u petak, 16. sije nja publika e imati priliku uti 22 nove pjesme trenutno najpoznatijih doma ih izvo a a. Uz Carlu Belovari na pozornici Zagreba kog festivala u Hypo Event Centru Zagreb nastupit e još Adastra, Bang Bang, Belfast Food, Colonia,
MURSKO SREDIŠ E Cafe-bar Jama 21.00 TS Kumovi
Damir Kedžo, Detour, duet Gorana Karana i Rajka Dujmi a, Hari Ron evi , Ivana Kindl, Keops, Lete i odred i Ulica kestena, Maja Blagdan, Mario Huljev, Marko Tolja, Matija Cvek, Neno Belan, Nikolina Tomljanovi , Op a opasnost, Radio Luksemburg, Silente i Teška industrija. Jedna od novosti nadolaze eg festivala je i poseban stru ni žiri koji e birati pobjedni ku pjesmu, a ine ga umjetni ki direktori etiriju doma ih festivala
popularne glazbe Tomislav Mrduljaš (Splitski festival), Branko Viljac (Festival dalmatinske šansone Šibenik), Mario Kova (CMC festival) i Hrvoje Horvat (RockOff festival novog zvuka). - Ovim potezom htjeli smo umrežiti Zagreba ki sa svim ostalim relevantnim doma im festivalima, budu i da dijelimo isti cilj i misiju. Ovo je presedan u doma oj glazbenoj industriji, ime šaljemo poruku o drugom i druk ijem festivalu popularne glazbe. - poru uju
iz direkcije Zagreba kog festivala.
Glasovanje i putem smartphonea i tableta Fanovi e i ove godine mo i birati svog favorita putem posebne aplikacije za smartphone i tablet-ure aje dostupne korisnicima Android i iOS plaftormi te na Facebook stranici Zagreba kog festivala. Osim glasovanja, mogu e je i preslušavanje svih pjesama u konkurenciji, a na raspolaganju korisnicima jesu i najnovije festival-
ske vijesti i aktualnosti. Nakon prvog tjedna emitiranja pjesme sa 62. Zagreba kog festivala ve su se našle na HR TOP 40, nacionalnoj toplisti radijskih singlova. Glazbeni urednici doma ih radiopostaja najviše su vrtjeli Colonijin “Crveni ruž“, zatim “Stvarno“ rije kih Iraca iz benda Belfast Food, Detour i “Novu nadu“, “Još gorim od tebe” Teške industrije, novi singl Marka Tolje “Ljubav godine“, “Kažeš“ grupe Radio Luksemburg te “Voli kad boli” Carle Belovari.
petak ZAGREB Hypo Event Centar Zagreb 20.00 62. Zagreba ki fes val
18. siječnja nedjelja MURSKO SREDIŠ E Vincekov pohod
Do 8. veljače ZAGREB Umjetni ki paviljon Izložba “Joan Miró – remek-djela iz fundacije Maeght”
14. veljače subota ZAGREB Dom sportova 20.00 Massimo Valen novo u Domu sportova LJUBLJANA Centar Stožice - dvorana 19.00 Dino Merlin
Subota, 21. veljače ZAGREB Dom sportova 20.00 Urban & 4 Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
4
media
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PREDSTAVLJENA Monografija Goričana dr. Stjepana Hranjeca
U Ciganica gata gazdama i to debelo napla uje
HOTEL “Kralj” Donji Kraljevec
Pljesak za predstavu “Možima na komediju, ženama na zdrovlje” Nagra ivana kazališna predstava, prvi me imurski mjuzikl s narodnim pjesmama, “Možima na komediju, ženama na zdrovlje” izvedena je u petak u Hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu. Predstava je nagra ena na Državnoj smotri kazališnih amatera kao jedna od tri najbolje u 2014. godini te osvojila najviša priznanja. Redateljica predstave je Sanja Rašan, a izvodi je šezdesetak lanova KUD-a Op ine Donji Kraljevec. Zbog velikog broja izvo a a predstava je dosta zahtjevna. Mještani Donjeg Kraljevca tu su predstavu zapravo prvi put mogli vidjeti u svojem mjestu, a
dosad je izvedena gotovo u svim mjestima Op ine Donji Kraljevec te na smotrama i gostovanjima. Predstava je izvedena u Hotelu “Kralj” zbog toga jer u Donjem Kraljevcu dok se ne uredi Dom kulture nema drugoga pogodnijeg prostora pa se kazališni amateri i lanovi KUD-a snalaze na najbolje na ine. Vesela i vedra predstava ponovno je ozarila lica nazo nih gledatelja, uz zasluženi pljesak na kraju. Predstavu su pratili i gosti, zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros, na elnik Op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, direktor tvrtke Tehnix uro Horvat i drugi. (JŠ)
Ples na jednu od tema mjuzikla
o i Boži a i Nove godine u Domu kulture Gori an sve ano je 19. prosinca predstavljena Monogra ija Gori ana. Državnu himnu otpjevala je Marta Bašnec, a nakon toga prikazan je ilm o Gori anu, s najzna ajnijim momentima razvoja mjesta. Klara Mesari izrecitirala je svoju pjesmu pod nazivom “Moje Gor ene”. Na elnik Op ine Mario Mohari zahvalio je svima koji su sudjelovali u izradi Monogra ije, a posebno autoru, prof. dr. sc. Stjepanu Hranjecu. Naglasio da je ovo, prema ocjenama mnogih, najbolja monogra ija izdana u Me imurju do danas te da je Op ini cilj bio, osim da Gori an ima svoj povijesni tijek zapisan u knjizi, da ovu vrijednu knjigu omogu e svim mještanima Gori ana na na in da više od sto obitelji koje su manjih inancijskih mogu nosti Monogra iju dobiju kao dar za Boži , a ostali su je mogli kupiti po popularnoj cijeni od 100 kuna. U ime gor kih sve enika prigodnim rije ima obratio se doma i sin, župnik Pavao Marka , estitaju i autoru, zatim ravnatelj Muzeja Me imurja, mr. sc. Vladimir Kalšan, te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Vedran Babi .
Goričan je 1948. imao 4418 stanovnika, najviše u svojoj povijesti, a u osnovnoj školi bilo je čak 769 učenika, danas ih je jedva dvije stotine. Iz Goričana je 7 doktora znanosti, a u Domovinskom ratu sudjelovalo je 160 mještana. Goričan je dao 22 svećenika i 13 časnih sestara Recenzent, prof. dr. sc. Dragutin Feletar, govore i o knjizi nabrojio je sve vrijednosti i kvalitetan pristup povijesti, rekavši da nijedna knjiga do kraja ne može izre i svu istinu o povijesti, no može doprinijeti boljoj spoznaji naše prošlosti. Pomalo u šali rekao je da je rije o izuzetnoj monogra iji, no
Detalj s predstavljanja Monogra je: na elnik Op ine Mario Mohari . prof. dr. sc. Stjepan Hranjec i recenzent, prof. dr. sc. Dragutin Feletar
Ova je knjiga gorčenska osobna iskaznica
Za kupnju Monogra je ekalo se u redu
da on kao autor Monogra ije Donje Dubrave ne može re i da je ova Monogra ija najbolja, ali može re i da je kvalitetna kao i ona o Donjoj Dubravi. Autor Monogra ije Gori ana, prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, u svojem obra anju nabrojio je nekoliko klju nih momenata u povijesti Gori ana. Naselje se prvi put spominje 1255. godine, a uz Gori an na eni su ar-
heološki lokaliteti iz željeznog doba. U novije vrijeme bunt mještana i Gori anska republika na kraju Prvoga svjetskog rata trajali su punih deset dana, usprkos ma arskim žandarima. Gori an je 1948. imao 4418 stanovnika, najviše u svojoj povijesti, a u osnovnoj školi je bilo ak 769 u enika, danas ih je jedva dvije stotine. Iz Gori ana je 7 doktora znano-
sti, a u Domovinskom ratu sudjelovalo je 160 mještana. Gori an je dao 22 sve enika i 13 asnih sestara. Ima niz udruga, me u ostalim spidvej i žensku nogometnu ekipu koja je prvoligaš, te predstavlja hrvatska vrata za isto nu Europu. Dr. Stjepan Hranjec je naglasio: - Ova knjiga legitimira, predstavlja naše mjesto, našu op inu. Ako te knjige ne bi bilo, teško bismo gostu ili sugovorniku predstavili Gori an. Dakle, ova knjiga želi biti gor enska osobna iskaznica i, drugo, svatko je od nas dužnik, dužnik svome zavi aju. Zato smo svi dužni odužiti mu se, onako kako tko može, u skladu sa svojim mogu nostima i sposobnostima. Eto, ja sam nastojao onako kako znam - podariti mu ispisanu i ukori enu memoriju o njemu. U programu je sudjelovao i Puha ki orkestar Gori an, kao i ženski zbor Kulturno-umjetni kog društva iz Gori ana. (J.Š.)
BOŽIĆNI KONCERT U ŠTRIGOVI
Kraj godine obilježen pjesmom i svirkom Mješovitog zbora “Sv. Jeronim” Na blagdan Sv. Stjepana prvomu enika, 26. prosinca, održan je ve tradicionalni boži ni koncert Mješovitog zbora “Sv. Jeronim”, pod vodst vom Nore Nemec, u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u Štrigovi. Ovaj sve ani koncert, koji je mo-
derirala Štefanija Horvat, uveli ali su uz doma ine koncerta i dje ji zbor OŠ-a Štrigove, ženska vokalna skupina Stridonne te Manuel Lesar u pratnji orguljaša Mateja Š avni ara. Na kraju koncerta publika je velikim pljeskom pokazala da je ui-
stinu uživala u prigodnom koncertu, a to je ujedno bila i najve a nagrada svim štrigovskim pjeva ima koji marljivo pripremaju i održavaju koncerte na raznim sve anostima tijekom itave godine. (sh)
Pjeva i Mješovitog zbora “Sv. Jeronim” svojim su izvedbama oduševili publiku
2. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5
“VSE KAK SI OSTAVIL / SVE KAKO SI OSTAVIO” - nova zbirka pjesama Ivice Jembriha Cobovičkog
Gregurevečki dečec koji se od svog kraja otrgnuo nije!
Koncert... Da si sedneš i dušu počineš!
PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
I
vica Jembrih Cobovi ki predstavio je akove koj publici svoju novu knjigu “Vse kak si ostavil / Sve kako si ostavio”. Književna ve er održana je krajem prosinca 2014. u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec. Uz autora koji je živi klasik hrvatske kajkavske književnosti o knjizi su govorili mr. sc. Ljubica Dui , prof. dr. sc. Stjepan Hranjec i dr. sc. Emilija Kova , koja je istaknula kako je Jembrih književni meštar kajkavštine. Dui je naglasila da je autor putopisac života, jer njegova je poezija putopis po njegovoj duši i zavi aju. Prof. Hranjec posebice je pohvalio naslov nove knjige (“Vse kak si ostavil / Sve kako si ostavio”), za koji isti e da je me u ponajboljima od svih dosad objavljenih djela, a ima ih više od pedeset. Njime priziva njegovo pjesni ko ishodište, a to je zavi aj. Novu zbirku pjesama izdala je Tiskara “Zrinski”, koja je autoru bila velika potpora i u svim njegovim dosadaš-
Ivica Jembrih Cobovi ki književni je meštar kajkavštine
“
Ivica Jembrih Cobovički s novom zbirkom obilježava 75. obljetnicu rođenja i 55. obljetnicu stvaralaštva
njim objavljenim djelima. Zbirka je strukturirana etverodijelno, dva su poglavlja ispunjena kajkavštinom, a dva standardnim hrvatskim jezikom. Publika je s posebnim pljeskom nagradila emotivne i inpirativne interpretacije pjesama koje je izveo Božidar Vadlja. Tematikom pjesama autor se po-
Sin Ivice Jembriha, Miroslav, tatu doživljava kao jedno veliko dijete
oti i sa mnom i na put u Indiju. Bio je vrlo snalažljiv i vrlo otvoren. Bez
obzira na godine, vrlo je avanturisti kog duha. Prije putovanja svi su se
U prepunoj dvorani Centra za kulturu Crvena jabuka održala je u utorak, 23. prosinca koncert prepun dobrih emocija i ljubavi. Bio je to koncert, kako su neki komentirali, “da si sedneš i dušu po ineš!” Žera i ostali lanovi benda Crvene jabuke ovaj su se put akove koj publici predstavili u malo druga ijem izdanju. Temeljem nedavno objavljenog albuma, koji je snimljen live unplugged u zagreba kom Lisinskom, sli na atmosfera i niz pjesama izvedene su i u akovcu. Upravo je
akovec bio drugi grad u Hrvatskoj koji je doživio ugo aj kakav je bio pri snimanju toga zadnjeg unplugged-albuma “Live in Lisinski”. Iako itav koncert nije bio u potpunosti unplugged, “malo struje” nije smetalo sve arskoj atmosferi. Crvena jabuka upravo 2015. godine slavi 30. obljetnicu djelovanja. Proslavu e zapo eti velikim koncertom u Francuskoj, kraj Pariza, 28. velja e, nakon ega slijedi velika turneja po Hrvatskoj. (rr, zv)
novno vra a u svoj rodni kraj i mjesto Gregurovec u Krapinsko-zagorskoj županiji i potvr uje kako je još uvijek ostao razigrani “de ec koji se od svog kraja otrgnuo nije”. Poznavaju i njegov duh, optimizam i volju, vjerujemo da ova zbirka nije i posljednje djelo koje e objaviti ovaj plodonosni autor.
Miroslav Jembrih: Tata se ohrabrio sa mnom otputovati u Indiju! Ivica Jembrih Cobovi ki živi u akovcu sa suprugom Anicom, a nakon automobilske nesre e nalazi se u Domu umirovljenika u Varaždinu. Kad god može, rado odlazi i u svoj rodni kraj, u Gregorovec. U tome mu svesrdno pomažu i dvojica sinova, Zvonimir i Miroslav, od kojega saznajemo što misli o pjesništvu svog oca: - Tatu doživljavam kao jedno veliko dijete. Pun je kreacije, prepun mladena kog duha, krasi ga optimisti an duh. Prije nekoliko godina tata se ohrabrio
CRVENA JABUKA u Čakovcu
udili što se uop e odvažio na tako dalek put. Pustio sam ga u Indiji da malo i sam istražuje te nove krajeve, tako da mogu re i kako je bio dosta hrabar. Konstantno je i tamo pisao. Ve dok smo krenuli avionom odmah je po eo raditi bilješke, gotovo da nije stao do Indije. Naime, on stalno piše. U mislima non-stop nešto stvara i kreira i to odmah prebacuje na papir. Kad je doma ili sada u Domu umirovljenika, piše na mehani kom pisa em stroju i mislim da je i to jedna od potki njegove inspiracije.
CHEERLEADERS LIVI
Vratile se zlatne iz Njemačke! Preko dvije tisu e cheerleadera iz cijele Europe sudjelovalo je 13. prosinca na natjecanju X. Elite Beach Cup u blizini Berlina. Natjecanje se održavalo u egzoti nom okruženju Tropical Island Resorta. Palme, plaže, bazeni i vru e ljetne temperature dale su posebnost ovom natjecanju, u inivši ga nezaboravnim. Predstavnik kluba Livi na natjecanju bio je juniorski sastav. Cheerleaders Livi marljivo su se pripremale za ovo natjecanje i svojim nastupom oduševile sve prisutne. U kategoriji junior coed groupa natjecale su se s njema kim, austrijskim, danskim, eškim i sloven-
skim timovima. Odli no izvedenom koreogra ijom izborile su prvo mjesto me u jakom konkurencijom. Sastav cheerleaders Livi ine Josip Merlak, Katarina Sklepi , Grazia Mislovi , Paula Horvat, Sara Babi , Isabela Kova i , Viktorija Srpak, Samantha Miji , Ana Mar ec, Nika Bister, Karla Hlebec, Ana Hlebec, Matea Škvorc, Maria Mar ec, Lucija Korpar, Stela Kuhanec, Ana Maria Radoševi , Julija Mihov, Eva urin, Sara Vadas, Ema Beluži , Tea Paler, Dora Cerovec. Tiffany Golubi , Izabela Novakovi . Za natjecanje su ih pripremali treneri Diana Lesar i Siniša Stri ak.
6
media
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA
KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje
Dobitnica iz broja 1006. Međimurskih novina je Gordana Kačer iz Čakovca (Liane Moriarty: “Suprugova tajna”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji “Međimurskih novina” deset dana od dana objave imena dobitnika.
PREPORUČUJEMO
Goran Tribuson: “Propali kongres” U sije nju 1990. teku pripreme za kongres na kojemu e se jugoslavenska komunisti ka partija raspasti i zauvijek nestati. Medijski i politi ki ratovi penju se prema vrhuncu i u ljude se uvla i strah pred onim što e se dogoditi. Vinko Dogan je inspektor SUP-a, bahat, neugodan i autoritativan, ali jedan od najboljih. Tijekom tog sije nja u Zagrebu se pojavljuje udna, tajnovita spodoba koja prijeti da e uz pomo cijanida uštrcanog u prehrambene artikle, koje gra ani kupuju po robnim ku ama i du anima, potrovati velik broj ljudi. Taj tip, koji sebe naziva Stršljenom, zapo inje svoj mra ni naum, ucjenjuju i gradsku upravu povelikim iznosom u njema kim markama. Gradom se širi panika,
prodaja hrane, osim one u neprobojnim limenkama, gotovo da zamire, a inspektora Dogana, koji je na tragu manijakalnog ubojice, sve više mu i pitanje ne bavi li se zapravo taj udan tip nekim posve druga ijim planom.
Tracy Guzeman: “Težina neba” Kako prona i nekoga tko ne želi da ga se ikada prona e? Sestre Alice i Natalie neko su bile bliske, a onda e se jednog ljeta jako udaljiti jedna od druge. Alice je sanjarka koja voli knjige i ptice, a Natalie je tvrdoglava, manipulativna – i prelijepa. Na obiteljskom odmoru uz jezero Alice o ara još nea irmirani mladi slikar Thomas Bayber. Unato tome, Natalie djeluje hladno i iznena uju e ravnodušno podnosi poziranja za
obiteljski portret. A onda e se približiti kraj ljeta, odnosi e se zakomplicirati i tri e života zauvijek biti izgubljena. Mnogo desetlje a kasnije Thomas, sada svjetski priznati slikar, otkriva da postoji portret na kojem je s Alice i Natalie toga kobnog ljeta. Sestre su nestale. Thomas dvoji bi li njihovu tajnu ponio u grob ili upotrijebio tu sliku kako bi uskrsnuo prošlost prije nego što se pri a završi.
Judith McNaught: “Tri čuda” Usred kraljevskog Londona živi mlada ljepotica Julianna Skef ington. Prepuna je životnih planova, toliko toga želi, a jedino u što je sigurna jest to da se ne želi udati. No onda e upoznati dekadentnog Nicholasa DuVillea, jednog od najuglednijih pripadnika visokog društva. On je umoran od života i siguran da ne postoji žena koja bi ga bilo ime mogla iznenaditi.
BELETRISTIKA Judith McNaught: Tri uda Eloisa James: Kako osvojiti vojvodu Johannes Tralow: Rokselana
PUBLICISTIKA Cesar Millan: Vodi do sretnog psa Neil Young: San jednog hipija Dušica Bojovi : Više od igre - Ispri aj mi pri u
No uskoro e ipak otkriti da se grdno prevario. Jer kad uje Juliannin skandalozni prijedlog… Kratki roman “Tri uda” zabavno je i romanti no djelo koje e oduševiti sve McNaughtine poklonike.
ALBUM TJEDNA
Ewian: “Good Old Underground” Okosnicu benda ine Ewian Christensen, ro eni Latvijac koji ve godinama živi u Njema koj, i njegov pobo nik Benjamin Lachance. Po eli su stvarati glazbu po etkom 2013. i malo pomalo, nakon par singlova i EP-a, ovu jesen izdali su i svoj prvijenac imena “Good Old Underground”, na kojem su gostovali mnogi izvo a i potpuno razli itog karaktera od Ewiana. Zamislite da su se zajedno našli Radiohead sa sredine ‘90-ih, Muse s po etka novog milenija, Sigur Ros sa svojim optimisti nim tonovima i neki post-rockeri poput Mogwaija, a sve pod producentskom paskom Mobyja i Wayna Coynea. “Good Old Underground” zvu i to no tako! Ve sam najavni singl “Escape” jedna je predivna klavirska balada kakvu od Musea ekamo ve godinama, ali sumnjam da emo je tako skoro dobiti. Zanimljivost pjesme jesu posebno ukrašeni refrenski dijelovi koji nemaju vokalne dionice, ve masne post-rockerske dionice koje se savršeno uklapaju u skladbu. Ve nakon prvog slušanja “Escape” mi je postao jedna od najdražih skladbi u 2014. U naslovnoj prizivaju duh Echo & the Bunnymena, predivna “The Last Poem” podsje a na Radiohead prije njihovog odlaska u (pre)eksperimentalne vode, “Black Star” zvu i kao Weezer koji svira mješavinu Musea i Radiohe-
KNJIŽARA “LJEVAK”
Davor Rostuhar: “Hrvatska iz zraka” Autor projekta i fotogra ija poznati je hrvatski fotograf i putopisac Davor Rostuhar. Punih sedam godina, kroz sva godišnja doba, snimao je Hrvatsku iz zraka iz jedne potpuno nove perspektive, zahvaljuju i kojoj je zabilježio fascinantne prizore i otkrio nam nove vrijednosti prirodne i kulturne baštine Lijepe Naše. Kao rezultat dugogodišnjeg truda i uloženih napora dobivena je kolekcija od preko dvjesto fotogra ija koje e vam doslovno oduzeti dah. Izložba se sastoji od pet razina i dviju multimedijalnih projekcija u galerijama Doma HDLU-a. Glavna je atrakcija izložbe projekcija s najve eg projektora u Hrvatskoj na pod galerije Ba va, promjera 18 metara.
TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. Invisible - U2 2. Budapest - GEORGE EZRA 3. Blame It On Me - GEORGE EZRA 4. Fever -THE BLACK KEYS 5. The Chamber - LENNY KRAVITZ 6. The Miracle (Of Joey Ramone) - U2 7. Postcards - JAMES BLUNT 8. Come Get It Bae - PHARRELL 9. Back In The World Again DAVID GRAY 10. Magic - COLDPLAY 11. Lonely Press Play DAMON ALBARN 12. Bailando - ENRIQUE IGLESIAS ft. DESCEMER BUENO & SEAN PAUL 13. Just Like Fire Would -
ada, “Zampano (Alien Hand Syndrome Remix)” zvu i kao Lanegan pod producentskom palicom Mobyja, “We Are Not Afraid To Die” asocira kako bi The Flaming Lips prije 15ak godina zvu ali da su se navukli na britpop, “Looper (Slack Armada Remix)” vu e korijene iz alternative ‘80-ih, “New Born” je najoptimisti nija pjesma albuma, dok inale pripada grandioznoj “When I Was Dead”, u kojoj gostuje Fi i Rong. Ovakva glazba ono je što svakog slušatelja može poprili no razveseliti. U njoj se nalaze mnogi dobro poznati elementi koji su protuma eni na jedan novi na in, slobodno bih rekao germansko-balti -
ki... Britanci se mnogo oslanjaju na isto kopiranje ranijih uspješnica, zato i dobivamo hrpetinu mladih isto copy/ paste bendova, dok je Ewian glazbu Radioheada i Musea ipak provukao kroz mnoge slojeve svojih vizija, pa smo “poznato” dobili na jedan intelektualniji na in. Muse su dugo vremena proglašavali kopijama Radioheda (što je dobrim dijelom bila i zaslužena komparacija), a Ewian je sada uzeo ono najbolje što se dade spojiti od ova dva benda, i to na jedan novi speci i an na in, zbog ega je “Good Old Underground” vrijedan neprestanog slušanja. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)
BRUCE SPRINGSTEEN 14. Whispers - PASSENGER 15. Adore You - MILEY CYRUS
RADIO 1 Top Hit List 1. U ITELJICE - Nisam ja tvoja u iteljica 2. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara Zapjevajmo onu našu 3. SEVERINA i U iteljice - Generale 4. VATRA - Saturn 5. PSIHOMODO POP - Ona ludo pati 6. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 7. JELENA ROZGA - Tsunami 8. NINA BADRI - Vjetrenja e 9. SEVERINA & Saša Mati - More tuge 10. VIGOR - Divna 11. ŽELJKO JOKSIMOVI & TONY CETINSKI - Zabluda 12. IVAN ZAK - Daleko 13. GRETTA - Sre a 14. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba 15. BOSUTSKI BE ARI - Budi tu
2. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
7
uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
MINIINTERVJU
NAJAVLJUJEMO
TRIBINA “ČČ”, 29. siječnja, 20 sati
SENKA BAŠEK-ŠAMEC, dirigentica Pjevačkog zbora “Josip Štolcer Slavenski”
petak, 2. 1.
“Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”
Štolceri ove godine obilježavaju četrdeset godina djelovanja
18.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura
“Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, koja je zbog boles glumaca otkazana u prošlogodišnjem jesenskom terminu Tribine “ ”, bit e izvedena u etvrtak, 29. sije nja 2015., s po etkom u 20 sa . U pedesetoj, jubilarnoj sezoni Sa ri ko kazalište “Kerempuh” ponovno je na repertoar stavilo legendarnu komediju Ive Brešana “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”. Režiju potpisuje jedan od najpozna jih lmskih i kazališnih redatelja, Vinko Brešan, ije su komedije redovito obarale rekorde gledanos u Hrvatskoj. Igraju: Goran Navojec, Borko Peri , Tihana Lazovi , Ana Maras Harmander, Rakan Rushaidat i Željko Königsknecht. U ovom najpozna jem primjeru “teatra u teatru” doma e literature prokazuje se sav apsurd jednoga društvenog poretka. Prema rije ima samog autora: - Još u vrijeme kad je komad krenuo, u svim intervjuima odbijao sam prihva kvali kaciju da se radi o ‘poli kom teatru’, jer kod mene poli ka nije stajalište nego objekt promatranja, i to u onolikoj mjeri ukoliko je ona dio života. Rije je, naime, o vje nim temama književnos : lupeš ni, primi vizmu i pokvarenjaštvu, s jedne, i uzaludnoj ljudskoj težnji za idealom pravde, koja u sukobu s m silama zla doživljava poraz, s druge strane. Poli ka je, dakle, neizbježna, jer, napokon, ne može se u i u more i pritom se ne smo i , ali ona ovdje ostaje samo pano na kojem se ispisuju vje na ljudska pitanja. Specifi nost ovog projekta jest upravo propitivanje njegove snage u novim sociopoliti kim okolnostima. Bit e zanimljivo vidjeti što ova komedija može zna iti današnjem gledatelju. Trajanje predstave je 110 minuta. Cijena ulaznice je 80 kuna, a za u enike, studente, umirovljenike i organizirani posjet 60 kuna.
PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
Senka Bašek-Šamec profesorica je i koncertantica harmonike, magistrica umjetnosti, ima VSS u iteljice harmonike, voditeljica harmonikaškog orkestra i Pjeva kog zbora, pro elnica harmonikaškog odjela u Umjetni koj školi “Miroslav Magdaleni ” akovec. U kratkom razgovoru s njom koncentrirali smo se na uspjehe koje je kao dirigentica Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski” postigla tijekom 2014. godine, koja je za ovaj Zbor bila i više nego dinami na: - Imali smo napornu kalendarsku godinu, s dosta natjecanja. Puno je osvojenih nagrada. Primjerice, u Novigradu na Nacionalnom susretu pjeva kih zborova osvojili smo tre u nagradu. Gostovali smo na 9. Me unarodnom natjecanju pjeva kih zborova u Zadru, gdje smo uz konkurenciju zborova iz Slovenije, Švedske, Ma arske i Hrvatske osvojili bron ani križi . Bili smo nedavno i u Splitu na me unarodnom natjecanju, koje je tako er dosta rigorozno. Me u trideset prijavljenih zborova stru ni žiri izabrao je samo šest zborova za natjecanje, a me u njima je bio i naš. Tu smo osvojili srebro. I skladba jednoga mladog francuskog autora kojeg smo mi izvodili dobila je nagradu kao skladba jednog od mladih perspektivnih skladatelja. To je sukus najvažnijih zbivanja protekle godine. Sve ostalo jesu redovna gostovanja i nastupi kao i svake godine.
Gdje se nagrade arhiviraju i čuvaju? Brojne nagrade zahtijevaju i prostor za arhiviranje plaketa, statua i
20.00 SAMBA komedija, drama
subota, 3. 1. 16.00 MEDVJEDIĆ PADDINGTON animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik 18.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura 20.00 SAMBA komedija, drama
nedjelja, 4. 1. 16.00 MEDVJEDIĆ PADDINGTON animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik
Za Senku je malo slobodnog vremena. Pogotovo u proteklim boži nim danima, jer je, primjerice, boži ni koncert akove kih amatera bio tre i koncert zaredom u tri dana
sli no. Nagrade su sve brojnije, pa se javlja i problem njihovog skladištenja: - Nažalost, imamo samo malu prostoriju u bivšim barakama GKa. Pokušavamo premjestiti sve to nekamo u kvalitetniji prostor jer se nedavno dogodio jedan požar na zidu naše prostorije i sva sre a je da su tamo bili lanovi KUD-a ‘Veseli Me imurci’, pa su uspjeli pozvati vatrogasce, tako da nije sve propalo i uspjelo se spasiti gotovo sve od naših trofeja i nagrada. Mi svoje vlastite prostorije kao zbor nemamo, mi smo vje iti podstanari, ali snalazimo se.
18.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura 20.00 SAMBA komedija, drama
Planovi za 2015. godinu?
ponedjeljak, 5. 1.
- Bit e to jubilarna godina, jer nam slijedi 40. obljetnica Zbora. Pripremit emo vjerojatno jedan veliki koncert, gdje emo se potruditi pozvati i naše bivše pjeva e koji su u me uvremnu stasali u solo pjeva e. Što e sve biti u programu, zasad još ne znamo, imamo ideje, planove i želje. Financijske mogu nosti nas ograni avaju, pa emo vidjeti koliko emo mo i ostvariti te naše želje. Zatim imamo natjecanje u Linzu, koje se održava svake druge godine. Svakom zboru koji radi na kvaliteti potrebna su i takva gostovanja.
18.00 MEDVJEDIĆ PADDINGTON animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik
MEDVJEDIĆ PADDINGTON
SAMBA
animirana obiteljska avantura Režija: Paul King Uloge/glasovi: Filip Juri i , Pero Juri i SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik
komedija, drama Režija: Olivier Nakache, Eric Toledano Uloge: Omar Sy, Charlotte Gainsbourg, Tahar Rahim
20.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura
utorak, 6. 1. 18.00 NOĆ U MUZEJU: TAJNA GROBNICE obiteljska komi na avantura 20.00 SAMBA komedija, drama
četvrtak, 15. 1. 19.00 Bajadera - balet u kinu
četvrtak, 29. 1. 20.00 Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
Radno vrijeme blagajne Producent “Harry Po er” serijala predstavlja novi hit-projekt: “Medvjedi Paddington”! Ekranizaciju kultne engleske serije slikovnica za djecu predškolske dobi, iji je glavni lik medo više od pet desetlje a oduševljava djecu diljem svijeta.
Ovaj simpa ni peruanski medvjedi svoje londonske avanture zapo inje kada se na e sam i izgubljen na stanici Paddington. Sre a mu se osmjehne kada ga prona e obitelj Brown… Obiteljska komedija “Medvjedi Paddington” u trajanju od 95 minuta preporu uje se svim uzras ma.
Šarmantna komedija o prijateljstvu i ljubavi. Samba je Senegalac koji je kao ilegalni imigrant došao u Francusku prije deset godina i od tada radi razli ite zi ke poslove. Alice je uspješna menadžerica koja je nedavno psihi ki pukla od stresa. Oboje se, svatko na svoj na in, bore kako bi se izvukli
iz svojih besperspek vnih života. Samba je spreman u ini sve ne bi li dobio radnu dozvolu, dok se Alice pokušava vra ru ni svakodnevnice. Jednoga dana sudbina ih spoji. Njihov put prema sre i prate humor i emocije. Možda je život maštovi ji nego što si to zamišljaju?
Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .
8
media
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)
OD OVE GODINE NOVA PRAVILA o sigurnosti kozmetičkih proizvoda BIK (21.4. - 20.5.)
Po etak nove godine nije obe avaju i. Mnogim pripadnicima ovog znaka doga at e se situacije zbog kojih ne e mo i osta ravnodušnima. Zbog nekih okolnos morat ete se žrtvova više nego što želite. Što god uradili, imat ete osje aj da griješite. Jasno sagledaje situaciju u kojoj se nalazite. Pokušajte maksimalno pro ra i nemojte dozvoli da vas stresne situacije izbace iz ravnoteže. Ljubavni odnosi se kompliciraju. Više spavajte.
Pred vama je naporan radni tjedan, stoga sve dobro organizirajte ukoliko želite ispliva iz problema i u ini poslovnu situaciju boljom. U vrs te ljubavnu vezu. Malo više tolerancije prema voljenoj osobi, partneru ili bra nom drugu dobro e do i. Spoznaja da ste voljeni svakome godi. Pokušajte nervozu maksimalno smanjiti. Napravite selekciju u svemu, posebno kad su poslovne obveze u pitanju. Mnoštvo obaveza utjecat e i na vaše zdravlje.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.) S novom godinom dolaze i nove obveze, ali i nov ani dobici. Donijet ete odluku koja e pozitivno utjeca na daljnji razvoj poslovnih kontakata. Unutrašnji sklad je nešto što daje svakome poseban šarm, pa i vama. Sa uvajte ga. Sva a s partnerom mogu a je u dugotrajnim vezama koje su postale monotonima. Samci neka u vrste ili obnove vezu s osobom iz prošlos . Iako ste dobrog zdravlja, više se kre ite i bavite tjelovježbom.
RAK (22.6. - 22.7.) Kad je u pitanju posao, po etkom godine povla it ete unosne poteze. S minimumom napora ostvarit ete zna ajnu korist i nancijski uspjeh. U emo vnim odnosima prepus te se željama. Nova veza neo ekivano ulazi u vaš život. Mnogi su rakovi upravo ovih dana u fazi velike zaljubljenosti. Slijedi puno emocija i nježnos . Ponašajte se spontano jer je situacija pod kontrolom. Nema nikakvih razloga za paniku kada je posrijedi zdravlje. Sve je u redu.
LAV (23.7. - 23.8.)
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Morate krenuti u odlu nu akciju. Iako ste zabrinuti za poslovnu situaciju, ne brinite, s vremenom e sve do i na svoje mjesto. U nadolaze em tjednu pripremite se za otvoren razgovor s partnerom. Nemate mu što predbaciti, što ne zna i da ste zadovoljni emo vnom situacijom. Samce o ekuje zanimljivo poznanstvo. Slijede doga aji koji e zah jeva vaš pravilan pristup. Izbjegavajte sva e. Zdravi ste, ali pripazite na tjelesnu težinu.
Prvi radni tjedan nakon blagdana mnogim e pripadnicima ovog znaka donije radosne novos koje e nagovijes pozi van ishod važnog doga aja. Na poslovnom planu radit ete žustro i odlu no. U ljubavnom životu strastvena veza doživjet e pravi procvat i kulminaciju. Od partnera e zavisi ostvarivanje nekih vaših poslovnih zamisli. Osobama ro enima u ovom znaku savjetuju se strpljenje i tolerancija. Izbjegavajte nepromišljene postupke. Dobrog ste zdravlja.
VAGA (24.9. - 23.10.) U situaciji ste kad vam se ništa ne radi. Iz trenutne poslovne krize možete iza i samo uz napor. Kako s naporom odgovarate na postavljene zahtjeve, mogu i su i zdravstveni problemi. Problemi nastupaju zbog prevelikih ambicija i emo vnos . U danima vikenda mogu i su pozi vni doga aji vezani uz roman ne odnose. O ekuje vas obilje nezaboravnih trenutaka s voljenom osobom ili simpa jom. Uzimajte više toplih napitaka, poput biljnih ajeva.
Ulazite u nov, povoljniji životni period, stoga e dani nakon vikenda biti u znaku ugodnih doga aja i po etaka. Zadovoljni ste s rezultatima ostvarenima u protekloj godini. U ljubavnim odnosima tako er su mogu i novi po eci ili uspostavljanje veze na sasvim novim osnovama. Uvi ate da odnos s partnerom zah jeva promjene. Oprez je potreban kod konzumiranja jela ili pi a. Bitna je umjerenost u svemu. Više vremena provodite na svježem zraku i u rekreaciji.
ŠKORPION (24.10. -22.11.)
STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Mogu je susret s javnoš u i uspjeh, posebno ako se bavite javnim radom. Ostvarit ete zavidne rezultate, stoga nemate razloga za depresivno stanje i bezvoljnost koju osje ate. Neka vas poslovni rezulta usmjere k pozi vnom promišljanju života u svim domenama. U ljubavnim okolnos ma uspijevat e vam da sjedite na više stolica u isto vrijeme, a da to nitko ne e primije . Oprez. Iako mislite da varate druge, sami sebe zavaravate. Zdravi ste.
JARAC (22.12. -20.1.) U poslovnoj domeni uplovili ste u mirnije vode. Stvari se odvijaju ru nski, što ponekad i nije tako loše. Problem može nastupi ako ovo stanje duže potraje. Ako se bavite komunikacijama ili radite s papirima, ostvarit ete mnogo više od zamišljenog. Dolazi izuzetno povoljan poslovni tjedan. Maksimalno ga iskoris te. Prema partneru osje ate fizi ku privla nost. Poželjno je bavljenje sportom i što više kretanja, ukoliko želite da ovo stanje sa uvate.
VODENJAK (21.1. - 19.2.)
RIBE (20.2. -20.3.) Ve po etkom ove godine do i e do izražaja vaša roman na priroda. Veselit e vas sitne nježnos . Bude li voljena osoba pored vas, ništa vam više ne e bi potrebno. Preplavit e vas vedre misli, samopouzdanje i op mizam. U komunikaciji s drugima bit ete otvoreni, pa e vas svugdje rado do ekiva . U privatnom životu preuzet ete inicija vu i pokrenu željene ljubavne promjene. Samci neka više izlaze. Zvijezde najavljuju mogu nost novih ljubavi. Više spavajte.
Ovih dana bit ete u situaciji da se bavite lozofskim problemima i da povla ite mudre poteze. Iako vas o ekuje mnogo posla, zbog vaše poja ane energije uspješno ete sve obavlja . Poboljšat e se i financijska situacija. Uživajte u zagrljaju voljene osobe. Ugodni zajedni ki trenuci u init e vrijeme pred vama nezaboravnim. Mogu e su reumatske tegobe ili lomovi kos ju. Budite oprezni ukoliko želite izbje i ove mogu e zdravstvene opasnos .
Sve popularnija prirodna kozmetika Europska komisija za zaštitu potroša a odlu ila je uvesti nova pravila o sigurnosti kozmeti kih preparata. Tako se na policama trgovina od 2015. više ne e nalaziti kozmeti ki proizvodi s istim koncentracijama dvaju parabena, propilparabena i butilparabena, kao što je to slu aj danas. Zabranjuje se i njihova upotreba u proizvodima koji se ne ispiru, a namijenjeni su podru ju dje jih pelena. Mjera je namijenjena smanjenju rizika od kožnih alergija i njihove u estalosti. Konzervansi imaju važnu ulogu u kozmeti kim proizvodima jer omogu uju njihovu svakodnevnu upotrebu bez patogenih tvari. No, moramo osigurati da konzervansi jam e maksimalnu razinu zaštite, poru uju iz Komisije za zaštitu potroša a.
Što manje konzervansa u kozmetici Komisija je još po etkom2014. zabranila upotrebu pet parabena u kozmeti kim proizvodima, i to: izopropilparabena, izobutilparabena,
fenilparabena, benzilparabena i pentilparabena. Stoga se proizvodi koji ih sadrže ne smiju više pojaviti na tržištu. Tim se odredbama sada pridružuju i nove koje zahtijevaju smanjenje maksimalne koncentracije još dvaju konzervansa – propilparabena i butilparabena. Njihova sadašnja dopuštena koncentracija s 0,4 posto (kada se upotrjebljavaju pojedina no), odnosno 0,8 posto (kada se miješaju s drugim esterima) mora pasti na 0,14 posto u obje varijante, a to pravilo po inje vrijediti od 16. travnja 2015.
Štetnost parabena Što su zapravo parabeni i zašto se sve više kozmeti ka industrija nastoji pohvaliti da su njihovi proizvodi bez parabena? Parabeni su kemijski konzervansi koji se upotrjebljavaju da bi produljili rok trajanja kozmeti kih proizvoda i sprije ili rast mikroorganizama. Nemaju boje, okus ni miris. Iako se na tržištu sve više pojavljuju i kozmeti ki proizvodi koji uop e ne sadrže parabene, njihova je upotreba u kozmeti koj industriji još uvijek jako raširena. Ve dulje v rijeme vode se r a-
sprave o štetnosti pojedinih parabena za ljudsko zdravlje, posebno ono reproduktivno kod muškaraca, dok se kod žena spominje njihov mogu i utjecaj na pove ani rizik razvoja karcinoma dojke. Djeca mogu sasvim druga ije reagirati na konzervanse na koje su otporni odrasli. Znanstvenici napominju da je nužno provesti dodatna istraživanja kako bi se otkrili to ni uzroci povezanosti opasnih kemikalija s razvojem kancerogenih stanica. Zdravstveni u inci mogu varirati od endokrinih poreme aja, parabeni mogu oponašati djelovanje estrogena i ometati spolni razvoj. Alergijske reakcije uobi ajene su zbog njihove upotrebe. Umjetni sastojci u konvencionalnim kozmeti kim proizvodima teže se razgra uju te se kroz godine nakupljaju u tijelu, a u takvim ve im koli inama postaje upitna njihova sigurnost za ljudsko zdravlje.
Zašto su opasni? Parabeni su kao konzervansi zastupljeni ne samo u kozmetici, nego imaju široku primjenu u hrani, lijekovima i farmaceutskim proizvodima. To su kemikalije sa svojstvima estrogena, a estrogen je jedan od hormona koji je uklju en u razvoj karcinoma dojke. Premala koli ina konzervansa ne može zaustaviti rast mikroorganizama, što dovodi do propadanja proizvoda, dok prevelika koli ina može izazvati alergiju, dermatitis ili neku drugu nuspojavu. Parabeni djeluju i na dugotrajniju stabilnost kozmeti kog proizvoda
sprje avanjem razvoja mikroorganizama, jer razne bakterije i plijesni ubrzavaju razgradnju emulzija i stvaraju štetne nusprodukte i iritiraju e sastojke neugodnog mirisa kozmetike. Naj eš i parabeni koji se upotrjebljavaju u kozmetici jesu metil-paraben, etil-paraben, propil-paraben, izobutil-paraben i dr. Ono što parabeni sigurno uzrokuju jesu upale, alergijske reakcije, osipi i iritacije.
Trend je povratak prirodi Prednosti su prirodne kozmetike nanošenje na kožu proizvoda proizvedenih iz osnovnih prirodnih sastojaka koji ne sadrže parabene, umjetne boje, mirise i konzervanse. Proizvodi bez parabena rade se od najkvalitetnijih prirodnih proizvoda, ali traju puno kra e pa se nerijetko ne stignu potrošiti. U prirodnoj kozmetici upotrjebljavaju se druga iji sastojci pa je njezina trajnost znatno kra a, svega nekoliko mjeseci. Tako er postoje sastojci koji štite od kvarenja, a nalaze se u konzervansima novijeg tipa, na bazi grejpa i origana. Kvalitetna ulja, pšeni ne klice, vitamin E, p elinji vosak tako er odli no štite od kvarenja, samo na kra i rok, ali i bez opasnosti za zdravlje. Upotreba parabena, kao i ostalih konzervansa u kozmetici, zakonski je regulirana, pa su doze koje se upotrjebljavaju u kozmetici dermatološki provjerene, no i dalje ostaje nerazjašnjeno pitanje njihovog taloženja u organizmu uslijed višegodišnje upotrebe. (preuzeto s portala zena.hr)
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
media
9
10
media
Ovan Nova godina po inje vatrometom, ali nije rije samo o eksplozijama koje vas okružuju, jer bi vam se sli no moglo desiti i u vezi. No, ne na dobar na in: Mars u vašem polju društvenih zbivanja stoji nasuprot Jupiteru koji voli privla iti pažnju, a nalazi se u polju ljubavi. Vaš partner se ljuti jer ulazak u 2015. želite provesti okruženi prijateljima, umjesto da za vas postoji samo on. Oko 21. proanalizirajte svoj stav u odnosu na ljubav i zabavu.
Novac i Posao Nova godina donosi i novu priliku za ekonomsku nezavisnost. Posljednjih ste godina
Blizanci
Bik
21. 03. - 20. 04.
LjubaV
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
21. 04. - 20. 05. financijski bili blisko vezani uz partnera, banku, karti arsku ku u ili neku drugu financijsku organizaciju, a sada ste u prilici ovisiti samo o sebi, bez pomo i drugih. Krajem mjesca (30.), poduzetni Mars u polju najdubljih želja dolazi u skladan odnos s Plutonom u polju karijere, a pritom se pojavljuje nagovještaj ostvarenja poslovnih snova.
Zdravlje Nakon ulaska borbenog Marsa u vašu psihološku zonu (12.), borit ete se s potisnutom ljutnjom i gnjevom, naro ito nakon što do e u loš aspekt sa Saturnom (15.). Umjesto zadržavanja ovih osje aja, prigrlite ih oko 19. i 31.; pretvorit e se u osje aj zahvalnosti i prihva anja.
LjubaV Nema velikih znakova ljubavi “u zvijezdama” ovaj mjesec, ali to je zapravo dobro za vas. Ljubavni sektor je oslobo en bilo kakvih velikih utjecaja, što vam omogu uje kreiranje vlastitog ljubavnog puta. Nakon više od dvije godine utjecaja ograni avaju eg Saturna u polju partnerstva, njegov odlazak ozna ava vrijeme mira i opuštenosti. Napokon je došao kraj perioda ispunjenog strogo om, obavezama i sveukupnim nedostatkom ljubavi i spontanosti.
Novac i Posao Nove mogu nosti na poslu osnažuju vašu reputaciju i bankovni ra un. Društvena Venera, lukavi Merkur i
21. 05. - 21. 06. veli anstveno Sunce u polju pro esionalnog uspjeha šalju pozitivne vibracije stabiliziraju em Saturnu u polju investicija 4., 5. i 23. Ipak, financijska sigurnost bi mogla biti podrivena zbog vašeg dobrog srca jer Mars i suosje ajna Venera imaju problema sa Saturnom 15. i 30. Želja da pomognete prijatelju u nevolji stvara pritisak na vaš nov anik.
Zdravlje Sunce se spaja s Plutonom u polju novih horizonata, a zajedno udaraju na napeti Uran u psihološkom sektoru. Bit ete preplavljeni stvarima koje još niste isprobali, po evši od 3. sije nja. Umjesto zabrinutosti, prepustite se onome što ste oduvijek željeli doživjeti.
Ljubav Mars i Venera u nezgodnom odnosu sa Saturnom u polju partnerstva (15. i 30.) te Marsov spoj s Neptunom (19.), guraju vas prema pro esionalnom napredovanju, umjesto u naru je osobe koja vas treba. Zbog toga bi odnos mogao patiti, ali iskoristite Mladi Mjesec (20.) za posve ivanje osobi koju volite. Tako ete dobiti i ovce i novce.
Novac i Posao Glavna novogodišnja odluka koju trebate donijeti je da prestanete dopuštati drugima kontrolu svog financijskog života. Puni Mjesec (4.) se pojavljuje nasuprot dominantnom Plutonu u polju zajedni kih financija; ujedno
stupa u napet odnos s nestabilnim Uranom u društvenoj zoni. Ovaj odnos e vam dati hrabrosti suprotstaviti se “nasilnicima” koje žele upravljati vašim novcem. Ostvarivanjem potpune nezavisnosti, mo i ete izabrati i društvo u kojem se osje ate ugodno.
Zdravlje Ovaj mjesec je idealan za odlazak na sistematski pregled. Vaše podru je mentalnog i fizi kog zdravlja je oslobo eno prisutnosti planeta, što vam omogu uje poboljšanje sveukupnog osje aja dobrobiti. Teški Saturn je predstavljao devitaliziraju u snagu, dok je sporo prolazio kroz ovaj sektor zadnje dvije i pol godine. Sad je vrijeme za pokazivanje vaše pune snage.
Veliki m
hOro
za sij
Vaga
Škorpion
Strijelac
24. 09. - 23. 10.
24. 10. - 22. 11.
23. 11. - 21. 12.
LjubaV Duša ste svake zabave još otkad je Jupiter ušao u vaše društveno polje prošlo ljeto, ali jedina osoba koju biste trebali ugostiti za do ek Nove godine je vaš partner. Strastveni Mars u polju ljubavi zahtijeva svu pažnju kad se na e nasuprot Jupiteru u polju prijateljstava 1.1.2015. Brojne su prilike za spontanost udvoje ili za novu ljubav, naro ito zbog odnosa Venere i Urana (13.)
Novac i Posao Ambiciozni Mars vas ini pokreta kom snagom zbivanja u uredu (12.), ali e istovremeno donijeti i stres te uspaliti temperament. Ovo naro ito dolazi do izražaja kad
Mars do e u težak aspekt sa Saturnom u polju komunikacija (15.), a vi po nete izbacivati svoje rustracije na suradnike. I Venera napada Saturn (30.), a diplomacija vam sada nije ja a strana. Doga aji mogu narušiti vašu reputaciju, ali ne i stanje na ra unu.
Zdravlje Bez prekida jurite kao na vrtuljku fizi ke aktivnosti, ali nema koristi za vaše tijelo. Mars u polju zdravlja (od 12.) vas poti e na zauzimanje energi nog, iako neorganiziranog pristupa fitnessu. Ne vježbate li pravilno, ne ete posti i željeni rezultat; mogli biste to otkriti oko 19. Napravite dobar plan i držite ga se. Do kraja mjeseca ete osjetiti promjenu.
LjubaV Bit ete o arani, zbunjeni i smeteni kad strastveni Mars i opijena Venera u u u polje ljubavi (12. i 27.), a Mars padne pod hipnoti ki utjecaj Neptuna (19.). Past ete pred ne ijim šarmom na koljena oko 15., kad Mars izazove precizni Saturn u vešm polju samopouzdanja i tako razori sve štitove. Ne vidite ništa osim ljubavi i nije vas briga ni za što.
Novac i Posao Saturn steže vaš remen u polju prihoda, zbog ega osje ate ekonomski pritisak uslijed mršave zarade. Sre om, niste jedini koji štedite svaku lipu koju na ete u džepu. lanovi obitelji, partner ili cimeri
pomažu u pokrivanju ku nih troškova kad Venera, Merkur i Mladi Mjesec u polju doma šalju stabiliziraju e vibracije prema Saturnu (4., 5. i 20.). Nemojte se sramiti, pitajte i rodbinu za pomo .
Zdravlje Sada je sigurno uto ište vaš dom, u kojem ete se regenerirati i podi i ukupni osje aj dobrobiti. Sva e i vika bi vas mogle dovesti na rub živaca u vrijeme Punog Mjeseca (5.) jer se nalazi nasuprot Sunca i Plutona u vašoj zoni komunikacije, uz istovremeni napad Urana u polju zdravlja. Sre om, Venera i Merkur u polju doma dobro djeluju na Uran (13., 14. i 28.), podižu i motivaciju i osje aj fizi ke spremnosti.
Ljubav Vaši izljevi ljubavi e odzvanjati cijeli mjesec i tako približavati vas i vašu voljenu osobu sve bliže jedno drugome. Slatkorje iva Venera i elokventni Merkur vas ine izrazito šarmantnim i neodoljivim, naro ito kad stupe u kontakt s elektri nim Uranom u polju ljubavi (13. i 14.) Vaše se ljubavne izjave vrte po glavi partnera, u vrš uju i vezu (oko 28.).
Novac i Posao Napokon možete spustiti rampu pred nezasitne monetarne potrebe zahtjevne djece i razmaženog partnera - baš u vrijeme kad se snažno Sunce spoji s autoritativnim Plutonom u polju prihoda dok zajedno
udaraju na potroša ki Uran u polju djece i ljubavi (3.). U vrijeme Punog Mjeseca u polju zajedni kih resursa, možete postaviti razumniji nivo džeparca koji ne e ugroziti vaš ra un.
Zdravlje Saturn u vašoj ku i identiteta vas ini ozbiljnijim i zatvorenijim nego ina e, što ne zna i da ne trebate izražavati svoje misli, osjetite li potrebu. S kreativnom Venerom, isnpiriranim Merkurom i Mladim Mjesecom u zoni komunikacija u dobrom odnosu sa Saturnom (4., 5. i 20.), razvezivanje jezika e podi i vaš duh i dati vam novi osje aj osobne slobode i smisla. Možete biti sve što želite, samo pokažite svoju svestranu prirodu.
2. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Rak
Lav
Djevica
22. 06. - 22. 07.
23. 07. - 23. 08.
24. 08. - 23. 09.
LjubaV Pojava Punog Mjeseca u polju identiteta (5.) upozorava kako je vrijeme da sebe stavite na prvo mjesto svojih potreba. Toliko dugo ste ve okusirani na partnerove potrebe i zahtjeve na poslu, da ste potpuno zaboravili sa uvati nešto energije i za sebe. Rakovi se esto žrtvuju za bližnje, ali ovaj emocionalni Puni Mjesec stoji nasuprot dominiraju em Plutonu u polju partnerstva, uz napet odnos s Uranom u polju karijere. vrijeme je da ljubav preusmjerite na sebe.
Novac i Posao Pompozni Jupiter u polju zarade vam ve neko vrijeme pomaže u ostvarenju prihoda,
a vi se pomalo pravite važni. Venera, Merkur i Mladi Mjesec u polju zajedni kih resursa i financija, u dobrom odnosu sa stabiliziraju im Saturnom (4., 5. i 20.), daju šansu stvoriti dugotrajne ekonomske odnose sa suradnicima, ali samo ako obuzdate svoj ego. Upravo vam prvi dan 2015. nudi priliku za vježbu.
Zdravlje Saturn se nalazi u polju zdravlja i “služenja” drugima; stvarate reputaciju Majke Tereze, ali na taj na in ostajete bez rezerva energije. Vrijeme je da se posvetite sebi i svojoj dobrobiti. Odmarajte se što više kako biste napunili baterije. Briga za druge treba imati granica, prestanite se zapostavljati.
Ljubav Ovaj mjesec možete imati sve: strast, ugodnu ljubav i stabilnost. Živahni Mars, u polju prave ljubavi (do 12.), donosi je s velikom koli inom strasti. Slatka Venera i Mladi Mjesec u istom polju te Sunce (4. i 20.) u dodiru sa Saturnom, govore kako ovaj odnos može ozna avati dugotrajnu vezu. Merkur je retrogradan u zoni partnerstva (od 21.), što ukazuje na mogu nost vra anja neke stare simpatije.
Novac i Posao Ambiciozni Mars kre e naprijed u punoj brzini u vašoj zoni investicija (12.), a financijske mogu nosti izgledaju bezgrani ne. Ipak, nakon sudara Marsa s Neptunom (19.),
mogli biste biste svoj teško zara eni novac bacati u rupu bez dna. Vaša sklonost riziku, zbog pove anja zarade, može voditi k nesmotrenim potezima. Dobro prou ite sve papire i potražite pravni savjet prije potpisivanja dokumenata.
Zdravlje Osje ate se kao spremnik visokook t anskog goriva oko 3., kad se kipu e Sunce spoji s atomskim Plutonom, dok zajedno napadaju nestabilni Uran. Prepuni ste nekontrolirane energije pa bi i najmanja iskra mogla prouzro iti eksploziju, naro ito za vrijeme Punog Mjeseca (5.). Sre om, ostali aspekti šalju dobre vibracije, što e vam pomo i rastvoriti pritisak.
Ljubav Vrelo Sunce se spaja s atalnim Plutonom u polju ljubavi (3.), dok istovremeno udaraju na nervozni Uran u polju fizi ke i emocionalne bliskosti. Ipak, svi strahovi od intimnosti se brzo rastvaraju nakon što strastveni Mars i opijena Venera u u u polje veza i odnosa (12. i 27.). Oba planeta dolaze u težak odnos sa strogim Saturnom (15. i 30.); ne slušajte gun anje okoline, nego samo svoje srce.
Novac i Posao Rad do kasnih sati bi mogao znatno podebljati vaš bankovni ra un. Šarmantna Venera i sabrani Merkur u polju rada ulaze u blagotvoran odnos s razigranim Uranom
11
u polju financija (13., 14. i 28.), što zna i da ste pogodili u zlatnu žicu. Štoviše, Merkur e se u retrogradnom hodu (od 21.) još dvaput na i u kontaktu s Uranom. To e vam pomo i okusirati se samo na posao.
Zdravlje Zabavljanje do rane zore, uz pokoje pi e i ukusne zalogaje, savršen je na in za samoizlje enje. Zaboravit ete na osobne probleme kad slavljeni ki Mars u polju fizi kog zdravlja stane nasuprot samodovoljnog Jupitera u psihološkom polju ve prvog dana 2015. Fokusirajte se na poboljšanje svoje fizi ke spremnosti tokom cijelog mjeseca, a naro ito oko 20., u vrijeme pojave Mladog Mjeseca u polju zdravlja.
mjesecni
oSkoP ijecanj
Jarac
Vodenjak
Ribe
22. 12. - 20. 01.
21. 01. - 19. 02.
20. 02. - 20. 03.
Ljubav Prava snaga dolazi iz suosje anja prema osobama koje volite, a ne iz diktatorskog nametanja svoje volje. Pun Mjesec u polju partnerstva stoji nasuprot Plutonu (4.) i omogu uje vam prijenos dijela kontrole u ruke partnera. Terapeutski Kiron u zoni komunikacije je pod utjecajem ovog Mjeseca, stoga je sada vrijeme za zalije enje rana. Spustite štitove i osnažite ljubavne emocije.
Novac i Posao Na ete li se u financijskoj rupi, potrebno je prestati kopati i smisliti na in kako iza i iz nje. Neobuzdani Mars i popustljiva Venera u polju prihoda stoje nasuprot gladnog Jupitera u
sektoru zajedni kih resursa (1. i 19.), a vi ne možete zaustaviti potroša ke nagone. Mladi Mjesec u polju novca dodiruje stabiliziraju i Saturn (20.), a lukavi Merkur se spaja sa Suncem (30.); tada možete smisliti inventivan na in za pove anje prihoda. Ako itko to može, onda ste to vi.
Zdravlje Mars se spaja s Neptunom u polju komunikacija (19.), a sve granice se ruše i rastvaraju; sad ete biti u stanju izre i sve što vam je na umu. No, nemojte time pogoršati situaciju u vrijeme lošeg odnosa Venere i Saturna (30.) Mogli biste pove ati osje aj otu enosti, prebacite li svoj teret na le a drugih ljudi.
Ljubav Niste tako bijeli zbog nedostatka sunca, ve predugo stojite u sjeni partnera kojeg ste postavili na pijedestal svoje ljubavi. S dinami nim Marsom, samozadovoljnom Venerom i emancipiranim Suncem u ku i identiteta tokom sije nja, zahtijevat ete reciprocitet u ljubavi. Mars i Venera stoje nasuprot Jupiteru u polju partnerstva (1. i 19.), a vi uspijevate izraziti svoju osobost i na i svoje mjesto pod ljubavnim svjetlima.
Novac i Posao Znate onu djevojku iz srednje škole koja je spavala sa što više mladi a, misle i da e tako zadobiti njihovu ljubav i pa-
žnju, a zapravo su je podcjenjivali i osamili? Ovaj ste mjesec pomalo takvi kad je u pitanju novac. Strastveni Mars i Venera u polju zarade vas ine veoma uspješnim, ali biste sav teško zara en novac mogli uzalud prosipati kako biste impresionirali prijatelje kad ova dva planeta izazovu Saturn (15. i 30.).
Zdravlje U sebi imate ogromnu koli inu neoslobo ene energije. Dugo sjedite, a u vama kuha; moglo bi napokon do i do pucanja poklopca kad se Sunce spoji s Plutonom i napadne Uran u polju komunikacija te se na e nasuprot Punog Mjeseca (4.) u sektoru fizi kog zdravlja. Regulirajte pritisak vježbom, umjesto verbalnim ispadima.
Ljubav Toliko ste preokupirani svojim problemima da nikome niste interesantni pa nema ni ponuda. Plutonov polagani prolazak poljem društvenog života, ini vas željnim visokog statusa. U vrijeme Punog Mjeseca (4.) u zoni ljubavi, koji se nalazi u napetom odnosu s Plutonom i Uranom, shvatit ete da vas je usredoto enost na novac i položaj udaljila od vrijednosti prave ljubavi. Stupite u kontakt s vlastitom kreativnoš u i osje ajima.
Novac i Posao Imate toliko negativnog u ponašanju da bi vam se sve lako moglo vratiti u lice. Vaši prihodi su na nestabilnim nogama ve
dugo vremena pa se “šlepate” na tu i društveni status, kako biste podigli svoj. S Uranom u polju zarade, vrijeme je da sredite svoje financije. Pogodni dani su 14. i 28., kad Merkur dobro sura uje s inovativnim Uranom.
Zdravlje Mars, emocionalna Venera, Merkur i Sunce skaku u u vašoj psihološkoj zoni, a vi dolazite na rub izdržljivosti, naro ito kad se Mars i Venera na u nasuprot izmu enog Jupitera u polju fizi kog zdravlja (1. i 19.). Konce možete pohvatati nakon po etka Merkurovog retrogradnog hoda (21.); tako ete zaustaviti crpljenje energije i zadobiti mir, ravnotežu i mogu nost samoispitivanja.
12
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. sije nja 2015.
2. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
čakovečka
špica “Ljepota nije u licu: ljepota je svjetlost u srcu.” Kahlil Gibran
13
14
media
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
dobar tek
PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN
MEĐIMURSKA KUHARICA
Penne sport iz Hotela “Panorama” u Prelogu
Sastojci - 100 g penne - 100 g piletine (prsa) - 20 g luka - 20 g paprike - 20 g tikvice - 2 dcl slatko vrhnje - 20 g sira - 20 g cherry-raj ica
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA
Ako ste se nakon boži nih blagdana zaželjeli malo jednostavnije i laganije hrane, koja je brzo gotova, Matija Ko iš iz preloškog Hotela “Panorama” predlaže - penne sport. U posudi dinstamo luk, papriku, tikvice i pile a prsa narezana na trakice. Pred kraj dinstanja dodamo cherry-raj ice i zalijemo vrhnjem za kuhanje te za inimo. Dodamo kuhane penne (makarone). Smjesu prebacimo u vatrostalnu ili kerami ku posudu za pe enje, pospemo naribanim sirom i zape emo 10 minuta na 180 stupnjeva.
RECEPT PLUS
VINO TJEDNA
Domaća sarma Nasjeckamo luk i stavimo ga pirjati. ešnjak tako er nasjeckamo. Mljeveno meso za inimo solju i paprom te dodamo opranu rižu. Dodamo sitno kosani špek, mljevenu crvenu papriku, jaje i prstohvat peršina. ešnjak kratko popržimo s lukom. Izmiješamo mesnu smjesu i dodamo poprženi luk i ešnjak. Odvojimo listove kupusa, koje napunimo nadjevom. Ostatak kupusa narežemo na tanke rezance koji e nam poslužiti kao podloga za sarme. Na dno posude stavljamo dio rezanoga zelja da se sarma ne primi za dno. Sarme zamotamo, a krajeve utisnemo da se ne raspadnu. Položimo ih u posudu za kuhanje, a ostatak
Graham-sendvič Kuhanu piletinu ohladite, odvojite od kosti i izrežite na štapi e. Naribanom siru dodajte jogurt te sve pomiješajte pile im štapi ima. Za inite po ukusu. Graham-pecivo prerežite, napunite listovima zelene salate i masom od piletine i sira. Zapecite u pe nici na
Sastojci
200 stupnjeva Celzijevih oko 10 minuta dok se sir ne po ne topiti.
- 300 g kuhane piletine - 100 g sira edamer - 1 dl jogurta - 4 graham-peciva akove kih mlinova - listovi zelene salate
kupusa stavimo preko njih. Dodamo suho meso i crvenu papriku te podlijemo vodom da prekrije sarme. Poklopimo posudu i kada sarma zavrije smanjimo vatru te kuhamo još cca 2 - 2,5 sata. Kada je sarma gotova, radimo zapršku. U posebnoj tavici na vrelo ulje dodamo brašno koje stalno miješamo da ne zagori, zatim dodamo crvenu papriku i kratko popržimo. Dodamo hladnu vodu i pire od raj ice, zatim zapršku, pa sve zajedno prokuhamo još 10 - 15 minuta.
Sastojci - mljeveno meso - kiselo zelje (listovi) - luk, ešnjak, sol, papar - kosani špek, jaje - mljevena crvena paprika - prostohvat peršina - pire od raj ice - brašno, ulje
Chardonnay vinarije Novak Vino ugodnoga vo nog mirisa u kojemu prevladavaju arome nedozrelog vo a, poput zelene dinje i zelene jabuke, a u primjesama se može još na i i zeleni aj. Okus je vrlo živahan, stoga glavnu rije vode izražene kiseline, ali ima i solidno tijelo, koje donekle uravnotežuje kiselost. Osvježavaju e i lagano vino, zanimljivoga vo nog retrookusa, poslužuje se uz bijelo meso i ribu, najbolje ohla eno na 10 - 12 °C. (sz, zv)
2. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
15
PUT ČAJA
KORIJANDER, od parfema, preko ložnice, do zdravlja tijela i uma sa še erom i bacali kao konfeti prilikom vjen anja. Danas je korijander u zapadnoj civilizaciji, posebno sjevernijim krajevima relativna nepoznanica koja iz bogatih povijesnih zapisa sve više otvara vrata i osvaja modernog ovjeka koji pridaje pažnju zdravom životu u skladu s prirodom. Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik Osim što se primjedućana ČokoČaj Čakovec njuje kao za in kroz povijest, a posebno najnoijenjen ve tisu lje- vijim znanstvenim istra ima me u civili- živanjima, dokazano je da zacijama na Medi- korijander, botani kog nateranu, korak po korak ziva coriandrum sativum, osvojio je cijeli svijet, a kao ima jako puno pozitivnih za in udoma io se najvi- u inaka na ljudsko zdaravše u isto nja koj i arap- lje. Sjemenke korijandera skoj kuhinji. Podrijetlom kao za ina dostupne su u s podru ja Mediterana boljim prodavaonicama, a korijander se zahvaljuju i želite li se okušati u recepstarim Rimljanima proši- turama za umake, priloge rio i na kontinentalni dio i salate egzoti nih zemalja Europe. Svoje ime duguje u kojima je potreban svježi gr koj rije i „koris“ koja list, tada je najbolje kupljeozna ava stjenicu, a sve no sjeme posijati i uzgojiti zbog neugodnog mirisa u vlastitom vrtu. Svježi svježih listova koji mirišu listovi korijandera dati e po stjenicama. Unato toj posebnu notu jelima s cous injenici bez svježih zele- cousom, currijem, umacinih listova ne prolazi go- ma od raj ica, falafama i tovo ni jedno jelo arapske, svim ostalim egzoti nim kineske i indijske kuhinje nazivima koja su tradicija dok ga zapadnjaci više ko- u arapskim i indijskim civiriste u obliku ploda – sje- lizacijama. Svježe mljeveno menki. Korijander su kao sjeme korijandera izvrstan lijek i za in koristili ve su dodatak pecivima, juu starom Egiptu, Gr koj i hama, jelima od povr a, Rimu. U srednjem vijeku mahunarkama, jelima s ribio je sastavni dio afrodi- bom, ali i mesom, dok svjezija kih ljubavnih napita- že liš e korijandera možete ka, a njegovi osušeni plo- dodati u juhu, salatu ili jela dovi aromati nog mirisa od povr a. Osim što e jelu u prošlosti su se kandirali dati posebnu notu i svježi-
C
nu okusa, korijander e ga u initi i zdravijim. Uzgojen u vrtu korijander naraste od 30 do 90 centimetara, listovi su speci i nog mirisa, a kako bi urodili plodom potreban je i odre eni razmak izme u redova gdje se biljka sije. Sjetva na otvorenom po inje u travnju. Sjeme se sadi 1 cm duboko, razmak izme u redova iznosi oko 30 cm. Želite li kontinuirano imati zalihu svježeg liš a korijandera, dosijavajte ga svaka tri tjedna. Za uzgoj sjemena biljke treba prorijediti na razmak od 15 cm unutar reda. U po etku održavajte ravnomjernu vlažnost tla. Poslije je dovoljno povremeno okopati tlo oko biljaka. Korijander je bogat eteri nim uljima, proteinima,
vitaminom C i organskim kiselina, a njegovo ulje sadrži oko 70 posto linalola, kao i pineol, borneol, limonen i geraniol. Osim do sada spomenute primjene kao za ina, korijander se koristi i u industriji parfema, a u kuhinji je manje poznat kao vrlo zdravi ajni napitak. Mnoge su zdravstvene blagodati korijandera. Prvenstveno ova biljka isti organizam od toksina i teških metala koje izbacuje iz organizma, prirodni je lijek za anemiju jer sadrži željezo koje se lako apsorbira u krv, ublažava artritis i reumu jer sadrži cineol i linolnu kiselinu koji smanjuju otekline što su rezultat navedenih bolesti, smanjuje razinu kolesterola i še era u krvi, u inkovit je kod oteklina nastalih radi lošeg rada bubrega ili anemije jer uklanja suvišnu teku inu iz organizma. Isto tako korijander je blagotvoran za normaliziranje probave jer zahvaljuju i eteri nim uljima koje sadrži pomaže u pravilnom izlu ivanju enzima i probavnih sokova te
stimulira probavu. Kod žena korijander je stimulans koji poti e lu enje endokrinih žlijezda pa tako ublažava menstrualne tegobe. Za one koji imaju problema s usnim irevima preporu ljivo je korištenje korijandera jer je djelotvoran lijek koji spre ava rane i ireve u ustima te osvježava dah. Tu blagodat korijandera ne staje jer on uva i zdravlje o iju s obzirom da je bogat antioksidansima, vitaminom A i C, mineralima i eteri nim uljima koji usporavaju starenje oka, pomaže i kod kožnih bolesti jer ima dezinfekcijska, detoksikacijska, antisepti ka, antigljivi na i antioksidacijska svojstva koja uspješno lije e ekceme, hrapavu kožu i gljivi na oboljenja kože i gljivice ispod noktiju, djelotvoran je i kao uvar jetre te kod raznih parazita i nametnika u crijevima kao i kod uboda insekata, škorpiona i ugriza otrovnih zmija. Prema nekim najnovijim znanstvenim istraživanjima smatra se da korijander ima i antikancero-
gena svojstva, a ve se kroz povijest dokazao i kao prirodni afrodizijak. Smatra se da sjemenke smrvljene u prah i pomiješane s medom poja avaju seksualnu želju i potenciju kod muškaraca. Korijander nije preporu ljivo uzimati osobama s komplikacijama žu i i žu nih kamenaca, osobama s akutnim irom na želucu i dvanaestercu kao i osobama s bolestima jetre i slabog želuca. Kod osjetljivih osoba može do i do kontaktne alergije u dodiru s biljkom. U ve im koli inama korijander može izazvati narkoti ni efekt. U svježem obliku kao list korijander možemo koristi za pripremanje ukusnog pesta tako da 1 ešanj ešnjaka, 1/2 aše badema ili indijskih oraš i a, 1 aša liš a svježeg korijandera, 2 žlice limunovog soka, 6 žlica maslinovog ulja i malo morske soli sameljemo u blenderu u ini namaz. aj od korijandera sprema se tako da se jedna ajna žli ica plodova prelije se sa 2 dcl vode, ostavi da odstoji pola sata, procijedi i uzima nekoliko puta na dan, poslije jela. aj za iskašljavanje pak spremamo tako da ajnu žlicu korijandera pomješamo sa sitno isjeckanim lukom. Ovu mješavinu treba preliti sa dva decilitra vru e vode, ostaviti da odstoji deset minuta, a zatim procijediti kroz gazu i zasladiti medom. Ovako pripremljen aj treba piti ujutro i nave er prije spavanja. Želite li korijanderu otvoriti vrata svoje kuhinje ne ustru avajte se posjetiti nas u oko aju jer ova biljka tisu lje ima cijenjena u kulturama Mediterana i Istoka sigurno e obogatiti okuse sadržane u vašem loncu ili šalici, a sve u svrhu zdravlja cijele obitelji.
16
media
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr
Prodaja novih automobila u RH po županijama 1.1.30.11.2014. Županija
koli ina udio, %
1
Zagreb
10670 33,11%
2
Požeško-slavonska
3414
10,59%
3
Splitskodalma nska
2730
8,47%
4
Primorsko-goranska
2687
8,34%
5
Bjelovarskobilogorska
2232
6,93%
6
Istarska
1883
5,84%
7
Osje ko-baranjska
1507
4,68%
8
Zadarska
970
3,01%
9
Varaždinska
800
2,48%
10 Dubrova koneretvanska
744
2,31%
11 Vukovarsko-srijemska 655
2,03%
12 Me imurska
654
2,03%
13 Šibensko-kninska
591
1,83%
14 Sisa ko-moslava ka 543
1,68%
15 Karlova ka
521
1,62%
16 Koprivni kokriževa ka
476
1,48%
17 Brodsko-posavska
425
1,32%
18 Krapinsko-zagorska 422
1,31%
19 Li ko-senjska
168
0,52%
20 Viroviti kopodravska
137
0,43%
UKUPNO
32229 100%
Izvor: Promocija Plus
VREMEPLOV
3. siječnja 1899. se u izdanju The New York Times-a prvi puta se upotrijebila rije „automobile“ (automobil).
TEST Citroën C4 e-THP 130 Medveščak
Toyota ponovno na vrhu izvješća o kvaliteti Ve tre u godinu zaredom Toyota je smještena na vrhu liste najkvalitetnijih automobila Njema kog asopisa AutoBild. Toyota je zauzela vodstvo daleko ispred konkurencije, dokazuju i svoj status najpouzdanije marke me u 20 najprodavanijih marki automobila u Njema koj. Pobjedi su najviše doprinjeli rezultati TÜV izvještaja i izdržljivost Toyotinih modela prilikom raznih ispitivanja koje provodi AutoBild samostalno. Ostali imbenici koji su uzeti u obzir su: organizacija servisnih kampanja, rezultati provjera servisnih radionica, pa ak i pisma itatelja uredništvu. U svim gore navedenim imbenicima Toyota je rangirana na vrhu liste. AutoBild provodi testove izdržljivosti za više od 100.000 km na nekoliko Toyotinih modela – pokazuju i kontinuiranu pouzdanost vozila. Toyotini hibridi pokazali su se iznimno dobrim - Toyota Prius završila je 200.000 km test s najve om mogu om ocjenom. To je ve 13. put da je Toyota izabrana u prvih 10 i ujedno 8. put odabrana u prvih 5 u segmentu starijih vozila.
Benzinac po uzoru Citroënov je kompaktni model C4 dobro poznat našem tržištu. Nastao na korijenima ZX-a te Xsare danas se ustabilio i odlično drži svoj dio tržišta. Od 2014. modele C4 pokreću i ultra moderni PureTech benzinski pogonski agregati koji ga čine odličnom alternativom dieselu. Od 2010. godine na tržištu je aktualan model Citroëna C4. Svjim kompaktnim dimenzijama 'utapa' se u svoj segment te nudi prostranu putni ku kabinu dovoljnu za prijevoz pet odraslih osoba uz prtljažnik obujma ak 408 litara. Ispod dna prtljažnika nalazi se ak rezervni kota punih dimenzija (doplata). Preklapanjem naslona stražnjih sjedala obujam prtljažnika može narasti do ak 1.185 litara. Unutrašnjost, odnosno kokpit, je klasi niji bez 'Citroënovskih' detalja. Nema više fiksnog središnjeg dijela upravlja a, ve je on postao klasi an, sa svim ve uobi ajenim komandama na upravlja u (audio komande, tempomat...) Testni je model bio opremljen bogato osmišljenim Medveš ak paketom opreme, koji naglašava ve poznatu spregu suradnje Citroëna Hrvatska i hokejaškog kluba Medveš ak. Tom je osnovnom paketu opreme Medveš ak nadodana i slijede a dodatna oprema: metalik boja (4.600 kn), panoramski stakleni krov s elektri no pokretanim zastorom (7.300 kn), pepeljarai upalja (100 kn), navigacijski ure aj eMyWay (8.000 kn), naplatci od lagane legure 17" + rezervni kota dimenzija 16" (2.850 kn).
Sve dosad re eno u sjenu baca pravi 'dragulj' koji se nalazi ispod poklopca motora. Radi se o 1,2 litrenom pogonskom PureTech agregatu s tri cilindra koji razvija impresivnih 130 KS. Ti su podaci još do nedavno izgledali kao znanstvena antastika ali su na sre u postali realnost i ve su dostupni kupcima. Još su impresivniji podaci o potrošnji ovog modela kompaktne klase koji u prosjeku troši 4,8 l/100 km i emitira samo 110 g CO2/km, što ve sada zadovoljava nadolaze e stroge Euro 6 norme o isto i ispuha! Jednostavnim izra unom ispada da ovaj pogonski agregat PSA grupacije daje ak 108 KS po litri obujma!
U svakodnevnom korištenju ovaj motor nikako ne ostavlja dojam trocilindraša... Zvu na je izolacija odli na i po zvuku ga se ne može procjeniti. Kad krenete snaga od ak 130 KS odli no skriva mali obujam i barem cilindar 'manjka'. Poznavatelji e prepoznati trocilindraš tek po zvuku i to pri višem broju okretaja, a odaje ga karakteristika šti se vrlo lako zavti u visoke okretaje. Okretni moment od 195 Nm razvija ve pri 1.500 o/ min, a najve i okretni moment od 230 Nm ve pri 1.750 o/min (poput dieselskih agregata). Definitivno u vožnji ostavlja mnogo, mnogo bolji dojam od
1,6 lirenog VTi agregata sa 120 KS. Doista, ovaj je motor vrlo oštra konkurencija dieselskim motorima. Tajna je tzv. PureTech tehnologija koju je razvila PSA grupacija. Visokou inkoviti turbopunja nove generacije (koji se vrti ak 240.000 o/min), ovom motoru nudi ak 95% okretnog momenta dostupnog od 1.500 o/min do 3.500 o/min. Sustavu ubrizgavanja i izgaranja bila je posve ena osobita pozornost. Položaj brizgaljki, oblik mlaza (zahvaljuju i laserskoj tehnologiji), upravljanje impulsima ubrizgavanja (mogu a su najviše tri ubrizgavanja po ciklusu izgaranja) i tlak ubrizgavanja (do 200 bara) omogu uju optimalno raspršivanje goriva u komoru za izgaranje kako bi se postiglo najbolje mogu e izgaranje. Potrošnja goriva i ispuštanje štetnih plinova znatno su smanjeni optimiranjem unutarnje aerodinamike komore za izgaranje i promjenjivom azom otvaranja i zatvaranja ventila usisa i ispuha. Omjer provrta i hoda preuzet je iz atmos erske
Citroën C4 Cactus i Zigman otvorili Pop up Design Store Juraj Zigman, renomirani hrvatski dizajner i Citroën C4 Cactus, automobil koji odgovara na pitanje današnjice otvorili su ovu subotu Pop up Concept Store Europa. Pop up Concept Store Europa, jednodnevni je projekt predstavljanja doma eg dizajna, koji se kao takav po prvi puta održao kod nas. Kino Europa bilo je potpuno trans ormirano u Zigmana i
njegov Absolut show. Njegova prva samostalna revija, ostavila je bez daha sve prisutne i odvela ih u daleki Japan. Ovim projektom, Zigman je najavio suradnju s markom Citroën, a povodom nove suradnje za koju pripremaju brojna iznena enja, održan je i pop up ashion per ormance uz Citroën C4 Cactus, pred okupljenim prolaznicima prepunog Cvjetnog trga.
2. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
17
u na diesel Tehni ki podaci: Citroën C4 e-THP 130 obujam
1.198 ccm
snaga
130 KS pri 5.500 o/min
moment
230 Nm pri 1.750 o/min
mjenja
ru ni, 6
masa
1.180 kg
prosje na potrošnja
4,8 l/100 km
CO2
110 g/km
obujam prtljažnika
410 – 1.185 l
spremnik goriva 60 l dimenzije (d x 4.330 x 1.790 x 1.490 š x v) mm najve a brzina
199 km/h
ubrzanje 0-100 10,8 s km/h gume
225/45 R17
cijena
149.969 kn
izvedbe 1,2 l kako bi se postigao najbolji kompromis izme u u inkovitosti svojstvene sustavu izgaranja i gubitaka zbog trenja u motoru. Trenje je smanjeno za 30% u odnosu na najboljeg konkurenta. Motor e-THP 130 razvijen je na temelju konstrukcije s tri cilindra iz atmosferske izvedbe, stoga je 37% dijelova ina ice s turbopunja em proizašlo iz atmosferskih motora: aluminijska glava motora oja ana je bakrom, a zbog termi ke obrade može podnijeti velike napore; blok motora, tla no lijevan, mehani ki je oja an: lijeva se u vakuumu i dodatno termi ki obra uje košuljice od lijevanog željeza umetnute u blok na pole ini imaju aluminijsku oblogu ko-
ja omogu uje savršeno prianjanje košuljice i bloka, a time i pouzdan rad i najmanje mogu e izobli enje košuljica što, pak, doprinosi manjem trenju; koljenasto vratilo je eli no (a ne od lijevanog željeza kao kod atmosferske ina ice), a klipnja e su oja ane uporabom elika visokih mehani kih svojstava kako bi podnijele iznimne tlakove izgaranja. Prije lansiranja e-THP 130 prošao je stroga ispitivanja koja su se sastojala od 25.000 sati na ispitnom stolu i više od 1,6 milijuna prije enih kilometara. C4 e-THP 130 razvija najve u brzinu od 199 km/h i ubrzava do 100 km/h za 10,9 s. Realna je potrošnja na sedmodnevnom testu
u umjerenom režimu vožnje ak i manja od šest litara. Ovaj kompaktni Citroën C4 s bogatim Medveš ak paketom opreme ima cijenu 122.900 kn. Cijena testiranog modela sa svomnavedenom opremom iznosi 149.696 kn. Kao zaklju ak samo možemo još jednom pohvaliti ovo tehnološko remek dijelo koje benzinske agregate diže 'iz pepela' i svrstava ih uz bok dizelašima kako potrošnjom tako i performansama, a u prilog im ide i znatno niža cijena. Ovaj model u svom segmentu ini de initivno jednu od najpovoljnijih kupnji uzimaju i u obzir kao prvo moderan pogosnki agregat te ugra enu što serijsku, što dodatnu opremu.
tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555
Kako nastaje kvalitetna zimska guma? Razvoj vrhunske zimske gume koja omogu ava izdržljivost na novoj razini izazov je za više od 600 injženjera koji na razvoj nove gume, kao što je Goodyearova Ultra Grip 9, potroše do tri godine. Upravo je toliko vremena potrebno da se slože svi dijelovi velike slagalice što ih zah jeva razvoj vrhunskoga proizvoda koji, osim op evaže ih zakonskih zahtjeva zadovoljava i standarde proizvo a a, koji su u Goodyearu me u najvišima u industrijskoj branši. Mnogi voza i ne razmišljaju o tome koje e gume mon ra na svoje vozilo, ali istodobno od njih o ekuju prianjanje, reagiranje u zavoju, kratak put ko enja, što ve i broj prije enih kilometara, dobre zna ajke u razli i m vremenskim prilikama i na razli i m temperaturama, a osim svega toga morale bi doprinije smanjenju potrošnje goriva, pove a udobnost voza a i još mnogo toga. Kada je rije o zimskim gumama, o ekivanja su još ve a; budu i da se zimi susre emo sa snijegom, ledom, bljuzgom, niskim temperaturama i lošim uvje ma na ces , op im zahtjevima korisnika na popis treba doda i speci ne zimske zahtjeve. Razvojni proces gume u kompaniji Goodyear zapo inje zajedni kim sastankom više
od 15 odjela koji novom proizvodu doprinose svaki svoje stru no znanje i iskustvo. Uklju eni su stru njaci za dezene, mješavine, materijale, proizvodnju, kemiju, ziku i marke ng. Tad se na temelju informacija prikupljenih na terenu de niraju potrebe potroša a i potrebe koje e guma mora zadovoljava jekom kotrljanja po ces te se u projektnom studiju zamisli osnovna konstrukcija nove gume. Za m se prema osnovnoj konstrukciji u razli i m tehni kim odjelima po nu razvija , tes ra , ponovno razvija i ponovno tes ra novi proizvodi dok se ne zadovolje svi zah jevani standardi. Spomenu razvojni proces prošla je i guma UltraGrip 9 – s razvojem ovog novog modela Goodyear je krenuo još 2012. godine dok je guma javnos predstavljena ove godine. U procesu nastajanja prošla je kroz ruke 600-njak inženjera i stru njaka za gume te je napravljeno je oko 3.000 njezinih proto pova. Guma je prošla sedam serija zimskih testova te je ukupno tes rana više od 600 puta da bi se dobro provjerilo da Goodyear na tržište šalje kvalitetnu zimsku gumu koja ak nadmašuje njegove vlas te standarde.
Milijunski jubilej u klasi Golfa U Volkswagenovoj tvornici u Wolfsburgu s proizvodne je trake sišlo milijunto vozilo modela Golf Sportsvan i prethodnika Golfa Plus. Radi se o vozilu s 2.0 TDI BlueMotion Technology motorom snage 150 KS „Habanero“ naran aste metalik boje s linijom opreme Highline. Sportsvan se proizvodi isklju ivo u tvornici u Wolfsburgu. Golf Plus/Golf
Sportsvan od samog po etka 2004. predstavljao je velik uspjeh. Ve a i varijabilnija unutrašnjost vozila u usporedbi s klasi nim Golfom, viši krov i povišena pozicija sjedenja odmah su pogodili ukus kupaca. Rezultat: do prestanka proizvodnje modela krajem 2013. proizvedeno je više od 930.000 primjeraka Golfa Plus. Nasljednik Golf Sport-
svan nastavio je taj uspjeh. Do danas je proizvedeno ve oko 70.000 primjeraka. Glavno tržište kompaktnog van vozila je Njema ka, ispred Francuske i Italije. Najomiljeniji motor je TSI snage 125 KS. itatelji stru nog asopisa „auto, motor und sport“ Sportsvanu su dodijelili nagradu za dizajn „Autonis 2014“ i proglasili ga najljepšim novim automobilom godine u kategoriji van vozila. Golf Sportsvan pored klasi nog Golfa i Golfa Variant predstavlja tre u karoserijsku varijantu uspješnog modela baziranog na modularnoj popre noj platformi.
18
media
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
svijet medija ZANIMLJIVOSTI
TEHNOLOGIJA
Kako produljiti vijek trajanja baterije? Facebook šalje dronove u “nebo” kako bi umrežio cijeli svijet Kompanija Facebook planira u budu nosti poslati u “nebo” divovske dronove koji bi napajani putem solarne energije slali internetski signal na zemlju. Informacije govore da bi ti dronovi doista bili divovski, reda veli ine Boeinga 747, te bi mogli na nebu biti mjesecima ili ak godinama. - Jedan prototip koji imamo u laboratoriju duga ak je kao šest ili sedam Toyota Priusa, ali težak je kao etiri automobilske gume. - rekao je direktor razvoja u Facebooku Yael Maguire.
Za 2015. godinu najavljen je prvi test letenja ovakvih velikih dronova na podru ju SAD-a. Na listi potencijalnih zemalja u kojima bi dronovi funkcionirali u budu nosti jesu Indija i još 21 zemlja iz Južne Amerike, Afrike i Azije. Facebook e morati uklopiti svoj futuristi ki plan u zakone kojima je ure en zra ni prostor tih zemalja. Ipak, vjeruje se kako e potreba za internetom i sam razvoj internetske komunikacije natjerati spomenute zemlje da usklade svoje zakone s prednostima ovakve tehnologije.
Baterija je jedan od glavnih problema svakoga modernog pametnog telefona, no postoji nekoliko opcija kako trajanje baterije može trajati malo duže. Jedna od opcija je dodatna prijenosna baterija koja ponekad dobro do e, no s njom ne možete ništa osim puniti ure aj. Druga opcija je InkCase Plus, odnosno E Ink zaslon za Android ure aje, koji e smanjiti korištenje vašega mobilnog ure aja te time produžiti vijek trajanja baterije. Osim što je vrlo prakti an kao maskica, InkCase Plus omogu uje korisnicima itanje poruka i lanaka, gledanje fotogra ija, primanje obavijesti itd. Plus verzija je nastavak prve verzije koja dolazi s poboljšanim mogu nostima
kao modularni “drugi zaslon” Android ure aja. S mogu noš u instalacije posebnih aplikacija, InkCase Plus može biti multifunkcionalan drugi zaslon za E Ink ure aje,
TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata
Nezaboravna fešta uz bend Dinacordi - Luna i Jelenu Kuliš Dzoju! Glazbeni gosti u zabavnoglazbenoj emisiji “Fio show” posljednju nedjelju u 2014. bili su bend Dinacordi - Luna iz Zagreba i odli na pjeva ica Jelena Kuliš Dzoja. Uz tako dobre glazbene goste fešta je potrajala do pet sati ujutro, a fotogra ija dokumentira i pokazuje kako to izgleda kad se voditelj emisije i prijatelji rastaju ranom zorom. Prezadovoljnih preko tri tisu e gostiju jednostavno nije žurilo doma, jer je fešta bila nezaboravna. Gledaju svi - gledajte i vi, jer ve u nedjelju, 4. sije nja bit e emitiran videoprilog od 15 minuta o tome u kakvoj se atmosferi zabavljalo u protekloj emisiji. (rr)
baš kao što je smartphone za komunikaciju i osobni ure aj. InkCase se pomo u bluetootha povezuje na vaš smartphone, nakon ega se možete koristiti kamerom,
odgovarati na pozive te upravljati glazbom bez da uop e uklju ujete vaš primarni ure aj. InkCase trenutno košta 78 dolara. (izvor. http://zimo.dnevnik.hr)
2. sije nja 2015.
PETAK, 02.01.
SUBOTA, 03.01.
NEDJELJA, 04.01.
Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 (r)
08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Hrana i vino (r) 14:00 Novi milenij (r) 14:30 Od Mure do Drave (r) 15:00 Zagrljaj ljepote 15:30 Shi (r) 15:00 TV prodaja 16:30 Obzori 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Planet Croa a 20:40 Ju er, danas, sutra 21:00 Narodno veselje, show 23:00 Vijes dana 23:25 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice
08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Advent u gradu Zrinskih (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show
SUBOTA, 03.01.
NEDJELJA, 04.01.
08:00 08:15 09:15 10:00
10:30 11:30 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10
TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Koncert u Prelogu (r) TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave Obzori (r) Ju er, danas, sutra Shi
Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:05
PETAK, 02.01.
04:58 05:00 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Privredni.hr 24 sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Emisija VTV-a (R) Varaždin info / Županijske teme (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Vicovizija (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
04:58 05:00 07:00 07:05 07:30 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 17:25 17:40 18:10
18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10
Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Moja Istra (R) Iz prošlos TV Prodaja Sportski zoom (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV Prodaja Europa u fokusu 24 sata vijes TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja Emisija VTV-a (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) TV Prodaja TV Oblo ec, Vjera i nada
VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice
23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostaniceo
04:58 05:00 07:00 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00
12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00
Najava programa Nera (18) (R) Rezervirano vrijeme VTV DNEVNIK (R) Zlatna dolina (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Emisija VTV-a (R) Druga strana (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim (R) Po dragome kraju (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe
20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Iz VTV Arhive: U dobrom društvu 22:00 Glazbeni program 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice
PONEDJELJAK, 05.01.
08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00
Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Mura Drava (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
PONEDJELJAK, 05.01. 04:58 05:00 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30
13:55 14:00
14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12
Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Druga strana (R) TV Prodaja Zajedno (R) 24 sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Po dragome kraju Sportski zoom (R) Županijske teme/ Varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
UTORAK, 06.01.
08:00 08:15 09:15 10:00 11:40 13:00 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 19:00 19:30
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ka Koncert TV prodaja Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Igrani lm VIJESTI DANA Hrana i vino
20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00
Koncert Ju er, danas, sutra Planet Croa a Vijes dana Novi milenij Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
UTORAK, 06.01.
04:58 05:00 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Razglednica Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Kulturni magazin (R) Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes TV Ordinacija Mužikaši i pajdaši (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
SRIJEDA, 07.01.
08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 18:00
19:35 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:05
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Novi milenij (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Novi milenij (r) Prijenos završnog skupa pred. kand. Kolinde Grabar Kitarovi iz zagreba ke “Cibone” Vijes dana Bujica Ju er, danas, sutra Dom 2 Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama Videostranice
SRIJEDA, 07.01.
04:58 05:00 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:45 13:00 13:15 13:30 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Emisija VTV (R) TV Prodaja 24 sata vijes TV Prodaja TV Ordinacija (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Otvoreno nebo Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Paleta portreta Vicovizija Pressica (R) VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
19
ČETVRTAK, 08.01.
08:00 08:15 09:15 10:00 10:30 11:30 14:15 15:00
Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Obzori (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV
15:30 16:00 16:10 16:40 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 22:00 23:00
Hrana i vino Ju er, danas, sutra Dom 2 (r) Zagrljaj ljepote (r) TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi
Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice
ČETVRTAK, 08.01.
04:58 05:00 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:45 21:00 22:05 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Kratki rezovi 24 sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Razglednica Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana TV Razglednica Razgovori Iz naših središta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
16
media
media
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BOŽIĆNI BO OŽI ŽIĆNI MEGAKONCERT RADIJA 105
Fantastični doživljaj i događaj za pamćenje! Tradicionalnii bo boži boži ni ži n ži ni me ni gakoncert Radija 105, koji je i ove godine održan na Šte anje, ponovno je ispunio do posljednjeg mjesta dvoranu Graditeljske škole u akovcu. Radio 105 posve uje svoje vrijeme vjernim slušateljima Me imurcima, ali i slušateljima iz susjednih županija, te velikom broju slušatelja u susjednoj Sloveniji, ali i onih koji slušaju radio i putem interneta u dalekoj Kanadi i Australiji, pa je ovo bila prilika za još jedno nezaboravno druženje. Uvod u dobro raspoloženje napravili su de ki iz grupe Motiv, nekadašnji Potepuhi, a onda su redom nastupili: Kumovi, Nano Prša, Leo, Giuliano,Tanja Žagar, uka ai , Siniša Žunec i Duško Lokin. Radio 105 pokazao je da i on ima pjeva ke snage pa se tako Dušku Lokinu na pozornicu pridružio i direktor Radija 105 Ivan Mezga, a nakon njega i glazbeni urednik Radija Bojan Masnec. Program su vodili Ksenija Mezga, Dejan Šantl i Dejan Buva . Radio 105 nagradio je svoje posjetitelje i vjerne slušatelje vrijednim poklonima koje su osigurali sponzori, pa je tako desetoro najsretnijih otišlo ku ama s vrijednim nagra-
dama. da ama ma. Ovim putem doma in koncerta Radio 105 zahvaljuje svim sponzorima i generalnom pokrovitelju koncerta, Galeriji Sjever akovec.
Zvijezda ve eri Maja Šuput & Enjoy
Popularna Maja Šuput gotovo je dva sata držala visoku plesnopjeva ku temperaturu
Nakon nagradne igre gledalište je opet uzavrelo jer se na pozornici pojavila zvijezda ve eri Maja Šuput & Enjoy. Svojim antasti nim nastupom dva je sata držala sve okuplje-
ne na visokoj plesno-pjeva koj plles esno no-pjeva koj temperaturi. Nakon Maje ŠuŠ put uporni posjetitelji i dalje su se mogli zabavljati uz grupu Motiv. Ustrajnost i upornost direktora Ivana Mezge, koji ne odustaje od tradicije ovog koncerta koji je poklon Radiopostaje 105 slušateljima, rezultirala je izvrsnom organizacijom koncerta. Publika je na samo Šte anje tako dobila antasti an doživljaj, doga aj za pam enje.
Vatreni modni odabir Jelene Rozge užario je atmosferu koncerta, posebice kod muškog dijela publike
UZAVRELA ATMOSFERA na koncertu Jelene Rozge u Šampionu
Desetoro najsretnijih otišlo je ku i s vrijednim nagradama koje je osigurao Radio 105
Dobro raspoloženje vladalo je me u svim izvo a ima
Oduševljenje kod publike izazvao je i nastup direktora Radija 105 Ivana Mezge
DIJELIMO 3 x 2 BESPLATNE ULAZNICE Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Sedmi sin”! “Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s tri puta po dvije besplatne ulaznice za film “Sedmi sin”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine. hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te
mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 7. sije nja 2015. Posebna napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.
za Cinestar Varaždin
Nakon užarene Rozge, slijedi vru a Sandra Afrika! Kraljica hrvatske estrade na sam Boži uzburkala je pjesmom, plesom i modnim odabirom brojnu publiku koja se došla zabaviti u diskoklub Šampion u Domašinec. Za spektakularni koncert osigurali smo i besplatne ulaznice, a naš je otogra zabilježio dio uzavrele atmos ere. Jelena Rozga i prate i bend publiku su zabavili uz najve e glazbene uspješnice i hitove kao što su “Bižuterija”, “Dalmatinka”, “Solo igra ica”, “Tsunami”, “Razmažena”, a nije
izostao ni hit “Prsti zapleteni”, koji je Jelena Rozga snimila s klapom Rišpet. Nakon urnebesnog do eka Nove godine, koji je uslijedio uz Skandal bend, dobro raspoloženje i zabava nastavljaju se u Šampionu i ovaj vikend. U subotu, 3. sije nja u Šampion dolazi Sandra A rika, jedna od najtraženijih pjeva ica turbo olka s Balkana. Cijena ulaznice je 30 kuna do 22 sata, a kasnije 40 kuna. (rr, oto: Zlatko Vrzan)
Dobro raspoloženje o ekuje se i na koncertu Sandre Afrike ovu subotu
NAGRADNO PITANJE: Navedite engleski naziv za film “Sedmi sin”.
Imati vlastiti fotozapis i uspomenu s koncerta postao je prioritet zabave mla ih generacija
sport@mnovine.hr
ODBOJKA
SPORTSKI FAIR-PLAY potez godine
ZAVRŠNA PRESS-KONFERENCIJA krovne sportske udruge Me imurske županije
Me imurska županija sportašima isplatila sva planirana sredstva Unato teškim vremenima, u prora unu za 2015. godinu porasla su sredstva za javne potrebe sportu. Sva dobivena sredstva u 2014. godini podijeljena su prema pravilniku i svi su dobili prema predvi enom programu
U utorak u Atonu Zajednica sportskih udruga i saveza Me imurske županije održala je press-kon erenciju, gdje je napravljen osvrt na 2014.godinu i rezultate postignute u njoj. S ponosom su objavili odli nu suradnju sa Županijom i da je prora un za javne potrebe u sportu u iznosu od 1,2 milijuna kuna u potpunosti realiziran te su time sportaši dobili sva planirana sredstva. Kao što je poznato, prethodnih godina to baš i nije bio slu aj.
Odli na suradnja sa Županijom Predsjednik Mato Kljaji i dopredsjednik Mario Vukoja posebno su istaknuli odli nu suradnju sa županom Matijom Posavcom i dožupanom Vidovi em, a oni su istaknuli da je svima u interesu da sport u županiji bude prepoznatljiv i da
Prijave do 15. sije nja Sekcija sportskih novinara Me imurja i Zajednica sportova Me imurja raspisale su natje aj za Izbor sportskog fair-play poteza 2014. godine. Fair play ili poštena igra osnovni je element sporta te je želja da se uz vrhunske rezultate me imurskih sportskih ekipa i pojedinaca stavi naglasak na obazrivo, iskreno, kvalitetno i moralno ponašanje prema suparnicima. S obzirom na to da je fer ponašanje kao sportska i moralna norma danas ugroženo, ne samo u spor-
tu, nego i u drugim podru jima društva, žele se ovim natje ajem istaknu pozi vni primjeri. Zato se pozivaju sportske udruge i klubovi da opišu u nekoliko re enica fair-play potez koji im se dogodio jekom godine, nije bitno radi li se o amaterskom ili profesionalnom sportu ni u kojoj kategoriji se netko natje e. Prijedlozi se primaju najkasnije do 15. sije nja 2015. godine, neka se pošalju na adresu Zajednice sportova Me imurja, akovec, Športska 2. (mn)
ODBOJKA Izvršni odbor Zajednice sportova i saveza zadovoljan je s ostvarenim u 2014. godini
se postižu vrhunski rezultati kao dosad na svim razinama. Unato teškim vremenima, u prora unu za 2015. godinu porasla su sredstva za javne potrebe sportu. Sva dobivena sredstva u 2014. godini podijeljena su prema pravilniku i svi su dobili prema predvi enom programu. Zajednica sportskih udruga i saveza Me imurske županije uskoro e dobiti svoje vla-
stite prostore u središtu akovca (rijašnji prostori Ve ernjeg lista) i u ovom segmentu isti u zna ajan doprinos gradona elnika akovca Stjepana Kova a. Predsjednik Mato Kljaji zahvaljuje Me imurje plinu na donaciji koja je iskorištena za rad s mladima. Navodi da je Zajednica uštedjela jer sredinom godine posluju bez tajnika, ali da e za kvalitetniji rad Saveza biti potreban tajnik.
Transparentno vo enje Zajednice Župan Posavec i dožupan Vidovi pohvalili su dobro poslovanje Zajednice i da e se financijski plan u 2015. ispoštovati, a ako do e do dodatnih prihoda u prora unu za 2015. godinu da e se svakako dodatno uložiti u sport. Na samom kraju kon erencije pohvaljeno je transparentno vo enje Zajednice. (nb)
KARATE
Dva Centrometala igraju u polufinalu Kupa U iznimno zanimljivoj utakmici etvrtfinala Kupa Me imurja u odbojci za seniore druga mom ad Centrometala pobijedila je mom ad Totovca 3:2. Druga mom ad Centrometala sastavljena je od bivših igra a seniorske ekipe, dok je Totovec tako er sastavljen od starijih i iskusnih igra a. Za ovaj susret Totovec je spojio obje mom adi s kojima nastupa u tre oj ligi da bi što ja i pokušao proboj u polufinale. Stoga je i o ekivan neizvjestan susret. Utakmicu su bolje zapo eli igra i Totovca. Njima su pripala prva dva seta, iako je u drugom Centrometal imao prednost do samog kraja. U tre em setu po inje preokret. Krenuo je Totovec rotirati svih 12 igra a, no to im se nije pokazalo kao
najbolje rješenje. Centrometal je uvjerljivo uzeo set, a isto tako i krenuo u etvrti. Ubrzo je bilo 2:2. Odlu uju i peti set opet po inje bolje re anska mom ad i vodi 5:1. Totovec se ne predaje i izjedna uje kod 9:9. Klju ni poen Centrometalu donosi Ozmec blokom i dovodi svoju ekipu u prednost 23:21. Kod 24:22 igra i Totovca promašuju servis i slijedi veselje igra a Centrometala. Ovom pobjedom druga ekipa Centrometala izborila je polufinale protiv svoje seniorske ekipe. Ta utakmica e se igrati najvjerojatnije 10. sije nja. Ovu nedjelju se u drugom etvrtfinalnom susretu sastaju KOP akovec i Plavi iz Peklenice. Pobjednik tog susreta bit e u polufinalu doma in ekipi Nedeliš a. (mn)
Najbolje kadetske ekipe Državnog prvenstva – sasvim desno naša ekipa
PRVENSTVO HRVATSKE održano je u Rijeci - naše kadetkinje osvojile medalju
Udružene me imurske karatistice ekipno tre e u državi Me imurski ženski karate predstavljao je KK Globus, za koji su nastupile i karatistice M. Subotice i Me imurja U nedjelju, 21. prosinca 2014. u Rijeci je održano ekipno Prvenstvo Hrvatske u karateu za kadete i kadetkinje, juniore i juniorke, te seniore i seniorke u borbama. Pošto je prošlogodišnja ekipa Karate kluba Globus iz akovca prešla u juniorke, u kadetkinjama su prvi put nastupile mla e lanice i osvojile odli no 3. mjesto i bron anu medalju. U jakoj konkurenciji nastupile su 32 najbolje ekipe iz svih krajeva Hrvatske. Me imurje su predstavljale
ženska kadetska i juniorska ekipa Karate kluba Globus iz akovca poja ana karatisticama iz KK-a Mala Subotica i KK-a Me imurje. Nastupio je i me imurski karatist Leon Marciuš iz KK-a Me imurje, koji je nastupio za Karate klub Slavonski Brod. Za kadetsku ekipu KK-a Globus nastupile su Mateja Rumplin, Elena Ke keš, Izabela Špoljari i Marija Murkovi , a vodili su ih treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki . Pošto je prošlogodišnja ekipa prešla
u juniorke, u kadetkinjama su prvi put nastupile mla e lanice i osvojile odli no 3. mjesto i bron anu medalju. Za juniorsku ekipu KK-a Globus nastupile su Lucija Ružaj, Mateja Rumplin te Lucija Lesjak iz Karate kluba Me imurje. Naša mlada juniorska ekipa (prošlogodišnje kadetske prvakinje Hrvatske) nakon dobrih nastupa izborila je me za broncu i u vrlo napetoj završnici, nažalost, izgubila tijesnim rezultatom 1:2 i ostala bez bron ane medalje.
Leon Marciuš poja ao je ekipu Karate kluba Slavonski Brod te je s njima osvojio 3. mjesto i bron anu medalju. (n )
SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com
2. sije nja 2015.
NOGOMET IZA NK-a RUDAR MURSKO SREDIŠ E vrlo dobar jesenski dio sezone u Me užupanijskoj ligi akovec - Varaždin
Trener Vinceti : Svakom odigranom utakmicom dizali smo našu igru - Mislim da je liga dobra, osim dva kluba koja su ve ispala, svi ostali klubovi mogu odigrati jako zanimljive i neizvjesne utakmice, što bi trebalo privu i one koji su najbitniji u nogometu, gledatelje Vrlo dobar rezultat postigao je Rudar iz Murskog Središ a u jesenskom dijelu sezone, koji je zauzeo tre u poziciju u Me užupanijskoj ligi. Pod vodstvom trenera, bivšega me imurskog internacionalca Gorana Vinceti a, Rudar je u 16 susreta ostvario 10 pobjeda, 2 remija i 4 poraza uz gol-razliku 37:14. Još impresivniji je u inak na doma em terenu koji je postigao Rudar, u 7 susreta zabilježili su svih 7 pobjeda uz nevjerojatnu gol razliku 27 postignutih i samo 2 primljena pogotka. Ambicije u proljetnom dijelu su biti me u tri najbolje mom adi lige, a u Rudaru su veoma aktivni s radom s djecom i imperativ kluba su imati veliki broj doma ih igra a. Pod vodstvom voditelja Kristijana Antolovi a Rudarova škola nogometa broji ak 6 uzrasnih kategorija i s ovakvim kvalitetnim radom doma i navija i ne moraju strahovati za budu nost. Porazgovarali smo s trenerom Damirom Vinceti om, s kojim je vodstvo kluba jako zadovoljno postignutim rezultatima u prvom dijelu prvenstva.
što bi se trebalo vratiti u budu nosti. Od konkurencije treba normalno istaknuti NK Nedeliš e koje je odigralo jako dobru sezonu, a na nama je da im se pokušamo što više približiti i u me usobnom susretu slaviti.
Najbitnije je da napredujemo • Kako biste ocijenili jesenski dio sezone? — Sezonu bih ocijenio vrlo dobrom, veliki dio sezone odigrali smo na vrlo visokom nivou, a najbitnije je da smo dizali našu igru svakom odigranom utakmicom.
Stariji igra i oslonac mladima • Koja su bila o ekivanja prije sezone? — Prije sezone u razgovorima s upravom kluba ciljevi su bili pokušati izboriti plasman što je mogu e bliže vrhu tablice. • Što možda nije bilo dobro ili pak može bolje? — Najviše sam zadovoljan pristupom igra a na treningu i utakmici, odnosom starijih igra a koji su veliki oslonac mla ima. Nakon ovakve sezone ne možemo govoriti o stvarima koje nisu bile dobre, a nastavimo li ovako dalje naša igra može biti još bolja.
• Kako biste ocijenili konkurenciju i ligu op enito? — Mislim da je liga dobra, osim dva kluba koji su ve ispali, svi ostali klubovi mogu odigrati jako zanimljive i neizvjesne utakmice, što bi trebalo privu i one koji su najbitniji u nogometu, gledatelje. Nama liga odgovara iz razloga jer možemo davati minutažu mla im igra ima,
Ekipa Najbolji strijelci kluba jesu Dario Šolti s 10 pogodaka i Boris Vuruši s 9 pogodaka. Igra i koji su nastupali u proljetnom dijelu jesu: Raj Mario, Leva i Denis, Vuri Nino, Vuruši Boris, Šolti Dario, Novak Filip, alopa Luka, Šolti Nikola, Radikovi Gabrijel, Berdin Vinko, Šolti Marko, Raj Robert, Šardi Benjamin, Mihalic Igor, Kneževi Hrvoje, Liklin Vanja, Šprajc Nino, Zadravec Matija, Pavlovi Filip, Leva i Danijel, Podgorelec Danijel.
• Što o ekujete u proljetnom nastavku, koja pozicija je cilj? — U proljetnom nastavku najprije o ekujem male probleme za nas. Ekipa smo koja teži igri s puno dodavanja i lopta nam je veliki postotak vremena na podu te loši tereni u ožujku i travnju mogu jako utjecati na kvalitetu naše igre. Cilj ostaje isti kao na po etku sezone, a od neke odre ene pozicije bitnije mi je da napredujemo iz tjedna u tjedan. • Možete li izdržati u ovom ritmu, posebno gledaju i fantasti an skor na doma em terenu? — Nizovi su tu da se ruše, normalno da što duže mi budemo pobje ivali na doma em terenu motiv protivnika da to prekine bit e sve ve i, a nama sve teže to održati. • Ho e li biti nekih promjena u igra kom kadru u zimskom prijelaznom roku? — Na to pitanje ne mogu još dati odgovor, sa svim
Goran Vinceti nakon uspješne igra ke karijere sada uspješno vodi Rudar iz Murskog Središ a
igra ima koji su bili u kadru jako sam zadovoljan. Željeli bismo ako je mogu e dovesti obrambenoga lijevonogog igra a. • Kada kre ete s pripremama? — S pripremama po injemo 24. sije nja. Nadam se dobrom vremenu, kako bismo odmah mogli i na vanjske terene, iako ako zima nastavi ovakvim tempom o ito emo morati dio toga odraditi u dvorani. • Kakva je suradnja s vodstvom kluba, kakav je odnos s igra ima, kakva je publika u M. Središ u? — Suradnja sa sv im strukturama u klubu je jako
pozitivna, sve stvari rješavamo jako brzo i na zadovoljstvo svih strana. Tu moram istaknuti našega neumornog tajnika Liklina s kojim sam svakodnevno u kontaktu. Publika je naš dvanaesti igra ne samo na doma em, nego i na gostuju im terenima, bez njih ovaj niz od sedam pobjeda doma ne bi bio mogu . • Poruka za kraj — Želim zahvaliti navija ima na potpori, a svima zajedno igra ima, navija ima i svim ostalim simpatizerima kluba sretne i blagoslovljene boži ne blagdane te puno zdravlja i dobrih utakmica u novoj godini. (nb, oto: zr)
MALI NOGOMET PRVENSTVO ME IMURJA u malom nogometu
ODIGRAN TURNIR “Šest kafi a”
Pobjeda pripala Arcusu Davor Varga i ekipa koja igra ve duže vrijeme rekreativno mali nogomet u dvorani II. OŠ akovec odlu ila je po prvi put organizirati malonogometni turnir pod nazivom “Šest kafi a”, na kojem su mogli nastupiti rekreativci i veterani (ne i registrirani igra i seniorskih ekipa). Turnir je okupio ekipe kafi a: Tri Mrtvaca, Ca e bar Lap, Arcus Ca e, Ca e bar apa, Ca e bar Zrinski, Ca e Therapia. Pobjedni ki tro ej odnio je Arcus Ca e pobijedivši u finalu Ca e bar apu rezultatom 3:0. Naslov najboljeg strijelca tako er je pripala igra u Arcusa Alenu Vargi koji je postigao 8 pogodaka. Rezultati utakmica: LAP-3 Mrtvaca 6:3, ZrinskiLAP 2:0, 3. Mrtvaca-Zrinski
3:2, Arcus- apa 2:4, Therapia-Arcus 1:3, apa-Therapija 2:3. Polufinale; LAP-Arcus 5:6 (2:2), apa-Zrinski 4:2. Pobjedni ka ekipa turnira Arcus Ca e igrala je u sastavu: Ivan Štefi ar, Zoran Belec, Siniša Leva i , Alen Varga, Emanuel Mavrek, Karlo Blagovi , Danijel Lajtman, Ivan Klobu ari , Zoran Ili i Tomislav Papi . Posebno lijepo je bilo završnog dana kada je dvorana II. OŠ akovec u kojoj je odigran turnir bila puna, a poseban trenutak bio je kad je legenda akove kog, me imurskog i hrvatskog nogometa Drago Vabec predao prigodne nagrade najboljima na turniru. Turnir je sudio Nino Škrobar, a za mikro on je bio zadužen Mario Šari . (mn)
Sva finala u utorak, 6. sije nja u Atonu Prvenstvo Me imurja u malom nogometu približilo se kraju u prvoj fazi po skupinama koje su odigrane u Nedeliš u i Prelogu. U petak se igra u Prelogu osam utakmica zaostalog kola od 16.30 nadalje, a u subotu u Nedeliš u od 13 nadalje. U nedjelju se igraju e ri etvr inalne utakmice seniora u Nedeliš u od 16 sa , a u ponedjeljak su na rasporedu polu nala u sve tri konkurencije od 15 sa po kup sustavu na ispadanje. Finalna završnica s utakmicama za tre e i prvo mjesto na rasporedu je u utorak na Sveta tri kralja 6. sije nja u NGC-u Aton u Nedeliš u od 15 sa . Detaljnije turnir pra te na našem on-line mediju portalu: www.mnovine.hr . (mn)
NK PODTUREN
Zaigrajte mali nogomet na turniru u Podturnu i osvojite 4000 kuna
Pobjedni ka ekipa s legendarnim Dragom Vabecom
NK Podturen organizira VII. malonogometni turnir Podturen 2015. Po etak je u subotu, 10. sije nja 2015. godine. Turnir e se održava u školskoj dvorani Podturen raspodijeljen kroz e ri vikenda. Igra se u ak pet kategorija: seniori, veterani u dvije kategorije (1981. i stariji) i (1969. i stariji), pioniri i mla i pioniri. U svakoj konkurenciji predvi ene su nov ane nagrade, a za seniorski turnir je ona najvrjednija 4000 kn. Prijave se primaju do 8. sije nja 2015. infotelefon: 099/5041-479 (Slavko Novak) i 098/240-097 (Dražen Posavec), a može i na e-mail: nk.podturen@ck.ht.hr . (mn)
2. sije nja 2015.
ANTUN JUKI , trener najugodnijeg iznena enja Prve me imurske lige, NK-a Me imurec Dunjkovec-Pretetinec
Želim osvajati trofeje i zato u prolje e jurišamo na naslov prvaka - Ambiciozan sam i uvijek o ekujem da e se moja ekipa boriti za titule, te se tako osobno profilirati kao trofejni trener. Ne u dopustiti nikakvo posustajanje i zadovoljstvo postignutim te u težiti do zadnje utakmice naslovu prvaka Najugodnije iznena enje Prve me imurske nogometne lige u jesenskom dijelu svakako je Me imurec Dunjkovec/ Pretetinec, koji je u prvoj sezoni u jesenskom dijelu odmah zauzima visoko drugo mjesto i opasno je za vratom vode em Spartaku. Nakon superiornog osvajanja II. MNL zapad Me imurec je izborio viši rang, ali reorganizacijom lige ostao je bez pravih lokalnih derbi susreta. Prije sezone mom ad Me imurca poja ala se s tri igra a, kako bi bili što konkurentniji u novom izazovu, a pred tadašnjim trenerom Novakom nisu stavljeni visoki imperativi, osim da mom ad bude u gornjem dijelu ljestvice. Nakon lošijih uvodnih rezultata dotadašnji trener nakon etvrtog kola podnio je ostavku koja je prihva ena od Uprave, a na kormilo Me imurca sjeo je Antun Juki . Nakon toga kre e sjajna serija bez poraza. U jesenskom dijelu ostvareno je tako ukupno 11 pobjeda, 2 remija i 2 poraza s po etka sezone. Mom ad Me imurca najefikasnija je u ligi s 46 postignutih pogodaka, dok su primili 19. Najbolji strijelci kluba jesu Darijan Treska s 12 pogodaka, a slijedi ga Saša Treska s 11 i Bojan Kregar sa 7 pogodaka. Porazgovarali smo s trenerom Me imurca Antunom Juki en koji je nakon preuzimanja trenerske klupe zabilježio 11 pobjeda i 1 remi, a poraz doma i navija i nakon njegovog preuzimanja još nisu vidjeli. • Kako ste se uklopili u Me imurec, budu i da ste mom ad preuzeli dok je ve sezona trajala i koje su bile prve promjene i mjere nakon preuzimanja? — Prije svega moram naglasiti da je klub jedna
Mom ad Me imurca iz Dunjkovec-Pretetinca, koja je prošle sezone superiorno osvojila II. MNL zapad
vrlo organizirana sredina u koju se nije teško uklopiti, gdje svaki lan kluba zna svoje obaveze i dužnosti te se toga i pridržava, dok uprava kluba osigurava potrebne uvjete za rad. Iako sam primio klub nakon nekoliko kola s negativnim rezultatima na terenu, uvidio sam da raspolažem s vrlo talentiranom ekipom koja je voljna raditi, u iti i napredovati. Ugradio sam im pobjedni ki mentalitet te ponavljam uz podršku uprave i navija a zaista mi nije bilo teško pokrenuti stvari nabolje i posti i adekvatne rezultate. Promjene su u injene u podizanju discipline igra a po pitanju obaveza prema treningu te korekcije na takti kom planu. Svaka utakmica ima posebnu draž • Imate iskustva s osvajanjem I. MNL s ukovcom 77 i doma a publika vjeruje da možete to ponoviti. Kakva je razlika u kvaliteti lige u prošloj sezoni i ove sezone kad je mnogo kvalitetnih klubova otišlo u me užupanijsku ligu? — Postoje ipak odre ene razlike u kvaliteti nogometa od lige do lige,
pa tako smatram da je prošle sezone ipak bilo vise igra ki i organizacijski ja ih ekipa, no moram isto tako napomenuti da je ova liga mnogo ujedna enija, gdje svaka utakmica može oti i u obje strane, dok male nijanse odlu uju, pa samim time i liga donosi svoju draž i neizvjesnost. • Što kažete za svoju mom ad koju sada trenirate, kako biste je ocijenili? — Ekipa Me imurca satkana od talentiranih igra a, mladosti, poleta, te ima posebnu sinergiju i zajedništvo. To su momci koji se poznaju dugi niz godina pa samim time tvore jednu izvrsnu ekipu. ukovec je, primjerice, bio puno iskusnija ekipa i dosta razli ita od ove Me imurca, tako da je zapravo za mene ovo jedan pravi trenerski izazov voditi relativno mladu i talentiranu mom ad koja voli raditi i može još jako puno napredovati. • Ostvarili ste veliki niz nepobjedivosti otkako ste sjeli na klupu? — Zadovoljan sa svim segmentima igre jer su se igra i pridržavali dogovorenog i samim time
ostvarili u mom mandatu 11 pobjeda te jedan neodlu en rezultat, što je svakako hvale vrijedno. Popravit emo trka ke kapacitete mom adi i još malo izbrusiti elemente taktike te o ekujem ponavljanje rezultata i u proljetnom dijelu.
• Ho e li biti promjena u igra kom kadru? — Za zimski prijelazni rok poja at emo se s jednim kvalitetnim de anzivnim igra em, što e biti dovoljno da uz kvalitetne pripreme zadržimo nivo igre jer, kao što sam gore naveo, vjerujem ovoj mom adi koja je tako kvalitetno iznijela jesenski dio sezone. • Kakav je odnos s vodstvom kluba, imate li slobode pri odabiru igra a i selekciji? — Vodstvo kluba mi daje potpuno odriješene ruke pri selekciji igra a te mi daju puno povjerenje, na emu sam im zahvalan i želim im vratiti kvalitetnim radom
Igra i S obzirom na prošlu sezonu (ekipa sa slike) mom ad se donekle promijenila u novoj sezoni, a sada je i novi trener. Igra i koji su branili boje kluba ove jeseni jesu: Bojan Kregar, Darijan Treska, Dejan Ivanuša, Saša Treska, Domagoj Košir, Martin Hrušoci, Ivan Prekupec, Nino Bestijani , Saša Fu ek, Ivan Rešetar, Jurica Bajzek, Nenad Bali , Saša Fu ko, Lino Kozina, Tomislav Fu ko, Rok Branilovi , Darko Vabec, Nikola Zanjko, Matija Ivanuša, Mateo Sutnjak i Marsel Štrukelj.
Priznajem i želim samo naslove • S obzirom na to da je Me imurec novak u ligi, ovakav rezultat je veliko iznena enje za mnoge, možete li pratiti ovakav ritam u proljetnom dijelu? — Kao što ste rekli, prošlogodišnji sam osvaja I. MNL, moram naglasiti da osobno poznajem, priznajem i želim samo naslove. Ambiciozan sam i uvijek o ekujem da e se moja ekipa boriti za titule, te se tako osobno profilirati kao tro ejni trener. Ne u dopustiti nikakvo posustajanje i zadovoljstvo postignutim te u težiti do zadnje utakmice naslovu prvaka. Dok apsolutno vjerujem u ovu mom ad i siguran sam da e dati sve od sebe da ostanu o pobjedni kom ritmu, te našim navija ima priuštiti još mnogo veselja.
Antun Juki , trener NK-a Me imurec: - Apsolutno vjerujem u ovu mom ad i siguran sam da e dati sve od sebe da ostanu o pobjedni kom ritmu, te našim navija ima priuštiti još mnogo veselja
i rezultatima. Kao gore navedeno, u Me imurcu svatko zna svoj posao, drži se toga i klub savršeno unkcionira. Zahvalio bih na kraju mnogobrojnim navija ima na sr anoj podršci u jesenskom dijelu, te ih pozivam da
nas i dalje prate u ovakvom broju. Svim itateljima Vaših novina, svim sportašima, nogometašima i sportskim djelatnicima želim sve najbolje u novoj godini, a pogotovo zdravlja i sretnih sportskih trenutaka!
2. sije nja 2015.
STOLNI TENIS ETVRTI ak i prijatelji
Pobjednik Michell eh Odaziv je bio vrlo dobar, ak 27 igra a iz stolnoteniskih klubova akovec, Mala Subotica, Mihovljan, Prelog, Rozika biro akovec, Šenkovec, USTA Belica i kluba organizatora etvrti tradicionalni štefanjski turnir ak i prijatelji održao se i na ovo Štefanje u dvorani Druge osnovne škole akovec. Organizator turnira bila je akove ka ekipa aka. Na turniru su mogli nastupiti igra i koji su u 2014. godini bar jednom trenirali u dvorani Druge osnovne s njihovom ekipom. Odaziv je bio vrlo dobar, ak 27 igra a iz stolnoteniskih klubova akovec, Mala Subotica, Mihovljan, Prelog, Rozika biro akovec, Šenkovec, USTA Belica i kluba organizatora, a bilo bi ih i više da istovremeno prvenstvo kluba nije imao i STK Putjane te da nekolicina igra a u zadnji as nije otkazala nastup iz opravdanih razloga. Igra i su najprije odigrali prednatjecanje u pet kvali ikacijskih skupina iz kojih su se po tri prvoplasirana i najbolji etvrti plasirali u završnicu u kojoj su razigravali po kup susta-
Najbolja trojka na aku
vu, a ostali su odigrali utješno natjecanje. Michell eh iz STK-a akovca je kao i prošle godine bio najuspješniji. U polu inalu je nadigrao Božidara Krnjoula iz Šenkovca, a u inalu Ninu Bašeka iz Male Subotice, iji je polu inalni protivnik bio njegov klupski kolega Ivica Pongra i . U borbi za tre e mjesto Krnjoul je savladao Pongra i a. Od petog do osmog mjesta plasirali su se Denis Tratnjak iz Belice, Predrag Vuruši iz STK-a akovec, te lanovi aka Bojan Zvonar i Ivan Fileš. Kao na rijetko kojem turniru, na ovomu su nagra eni svi igra i, a nagrade im je uru io idejni za etnik, glavni organizator te igra na turniru Vinko Grgi , uz asistenciju, tako er igra ice, Lucije Fileš. Po završetku sudionici su nastavili druženjem u opuštenoj stolnoteniskoj atmosferi. (dg)
TRADICIONALNI boži ni stolnoteniski turnir za kadetske kategorije u Kotoribi
Igralo rekordnih osamdeset igra a U školskoj sportskoj dvorani u Kotoribi proteklu subotu odigran je dosad najmasovniji boži ni turnir za kadetske kategorije. U 8 kategorija natjecalo se 80 igra a i igra ica iz 9 me imurskih klubova. Osim dosad uobi ajenih pobjednika iz najboljih klubova, prva mjesta u 3 kategorije osvojili su i najmla i iz klubova, u kojima dosad rada s pomlatkom gotovo da i nije bilo, što pokazuje da se kvalitetna baza u me imurskom stolnom tenisu po ela širiti. Najviše, ak tri prva mjesta, osvojili su lanovi Kos-Kotoribe, dva Preloga te po jedno Mihovljana Putjana i Svete Marije, a Mihovljan ani s osam. Što se ti e klubovam Kotorip ani i Preložani s po etiri medalje bili su ukupno najuspješniji. Pojedina no najuspješniji je sa zlatnim medaljama u kategorijama mla ih kadeta i kadeta bio
Osvaja i medalja u Kotoribi Stjepan Škoda iz Kotoribe. Osvaja i medalja po kategorijama: - lima i: 1. David Šlezak (Putjane), 2. Andrija Železnjak (Putjane), 3. Matija Strbat (Putjane); lima ice: 1. Agia Malvi (Prelog), 2. Lana
Horvat (Kos-Kotoriba), 3. Rebeka Varga (Šenkovec); najmla i kadeti: 1. Nikola Musta (Sveta Marija), 2. Denis Toplek (Mihovljan), 3. Ali Avdija (Mihovljan); najmla e kadetkinje: 1. Vanesa
Zadovoljni osvaja i medalja kluba doma ina
Bubek (Mihovljan), 2. Lucija Balog (Mihovljan), 3. Frida Kralji (Mihovljan); mla i kadeti: 1. Stjepan Škoda (Kos-Kotoriba), 2. Noa Vresk (Mihovljan), 3. Lovro Varga (Mihovljan); mla e kadetkinje: 1. Izidora Pongrac (Prelog), 2. Tonka Hozjak (Prelog), 3. Petra Habola (Prelog); kadeti: 1. Stjepan Škoda (Kos-Kotoriba), 2. Marko Lovrek (MSTC akovec), 3. David ukulic (MSTC akovec); kadetkinje: 1. Nika Lukša (Kos-Kotoriba), 2. Hana Zadravec (Šenkovec), 3. Ema Polanec (Mihovljan). Medalje trojici prvoplasiranih dodijelili su predsjednici kluba Ivan Špicar i Saveza Robert Mikac. STK Kos-Kotoriba bio je tradicionalno dobar doma in i zajedno s Me imurskim stolnoteniskim savezom organizator ovoga do sada najmasovnijeg boži nog turnira. (dg)
Osvaja i nagrada s obitelji Babi
PRVI Memorijal Branka Babi a
Boris Preksavec u finalu bolji od Šimona Uz prvoplasirane, u etvrtfinale su se plasirali još Radovan Šari , Renato Novak, Rino Megla i Dražen Šantek, a kvalifikacijske skupine prošli su još Marko Puškadija, Petra Babi Gašparlin, Zdravko Palašek, Rajko Pomor, Dražen Šolti i Branko Zeli
Stolnoteniski klub Putjane ve tradicionalno za Štefanje održava pojedina no klupsko prvenstvu. Ove godine po prvi put kao Memorijal Branka Babi a, svojega prerano preminulog igra a i predsjednika, koji e nadalje biti tradicionalan. Na Memorijalu Branka Babi a nastupilo je ukupno 27 natjecatelja. Prvo su se odigravale kvali ikacije po skupinama, iz kojih je dvoje prvoplasiranih izborilo plasman u razigravanje po kup sustavu. Boris Preksavec pokazao se najuspješnijim stolnotenisa em. U inalu je nadigrao Eugena Šimona i osvojio prijelazni pokal Memorijala. U polu inalu je prije toga, nakon velike borbe u pet setova, bio bolji od Tomi-
slava Koprivca, a Šimon je eliminirao jednu od tri dama na turniru, Kaju Popovi . Uz prvoplasirane, u etvrt inale su se plasirali još Radovan Šari , Renato Novak, Rino Megla i Dražen Šantek, a kvali ikacijske skupine prošli su još Marko Puškadija, Petra Babi Gašparlin, Zdravko Palašek, Rajko Pomor, Dražen Šolti i Branko Zeli . Prijelazni pokal i zlatnu medalju pobjedniku te medalje za drugo i tre a mjesta osvaja ima su uru ili supruga pokojnoga Branka Babi a Vesna, te njegova djeca Tomislav i Petra Babi Gašparlin, a estitao im je i predsjednik kluba Marko Puškadija. Turnir je završen zajedni kim druženjem lanova Stolnoteniskog kluba Putjane. (dg)
VETERANSKO stolnotenisko prvenstvo Me imurja
Natjecanje 10. sije nja Me imurski stolnoteniski savez i STK Mihovljan u subotu, 10. sije nja s po etkom 14 sati u dvorani Druge osnovne škole u akovcu organiziraju pojedina no veteransko prvenstvo Me imurske županije. Najmla i veterani, ro eni od 1976. do 1982. godine, po tre i put e igrati Memorijal Nenada Vuruši a, a stariji e biti podijeljeni u kategorije od 40 do 49 godina (r. 1966. do 1975.), 50 do 59 godina (r. 1956. do 1965.) i starijih od 60 godina (r. 1955. i stariji).
Natjecat e se i veteranke u kategoriji ro enih 1980. godine i starijih. Zainteresirani, koji imaju prebivalište na podru ju Me imurske županije, pisane prijave s navedenom godinom ro enja, najkasnije do ponedjeljka, 5. sije nja, dostavljaju voditelju Me imurskih liga Franji Flacu na adresu akovec, Stjepana Bencea 1, faksom na 390-539 ili e-mailom na franjo_ lac@net. hr . Prijavnina po igra u je 40 kn i upla uje se organizatoru prije po etka natjecanja. (dg)
2. sije nja 2015. TENIS
KOŠARKA
DVORANSKO OP NTC-a DO 14
JUNIORSKA LIGA
Polufinale za Leonardu Horvat U dvorani na Nacionalnom teniskom centru održano je Dvoransko otvoreno prvenstvo NTC-a za dje ake i djevojke do 14 godina. Vrlo dobar rezultat na turniru ostvarila je Leonarda Horvat plasmanom u polufinale turnira. U drugom kolu bila je bolja od klupske suigra ice Antonije Ruži 62 62, u etvrtfinalu od druge nositeljice Monike Dedaj (TK Uljanik) 64 30 predaja. U polufinalnom susretu zaustavljena je od Lucije Faj (TK Olimpija) u tri seta rezultatom 63 06 63.
DVORANSKI ZAGI KUP DO 14
Antonia Ruži me u etiri najbolje U dvorani na Zagreba kom velesajmu održan je Zagi kup za dje ake i djevoj ice do 14 godina. Dvanaestogodišnja igra ica Pun eca Antonia Ruži pobjedom protiv Melani Pajas (TK Zagi) plasirala se u polufinale turnira, gdje je izgubila od Admine Izi (BiH) rezultatom 61 62.
BADMINTON BK ME IMURJE
Borna Vadlja i Laura Horvat pobjednici kadetskog turnira Protekli tjedan u dvorani II. OŠ akovec održan je Prvi turnir MBL-a 2014./2015. za kadete u-15. U konkurenciji kadeta iznena uju u pobjedu ostvario je Borna Vadlja pobijedivši u finalu branitelja naslova Luku Grubi a s 21:17. U konkurenciji kadetkinja svoju prvu i sigurnu pobjedu ostvarila je braniteljica naslova Laura Horvat pobi-
jedivši u finalu Katju Siro i s 21:17. U konkurenciji kadeta iznena uju u pobjedu ostvario je Borna Vadlja pobijedivši u finalu branitelja naslova Luku Grubi a s 21:17. Tre e mjesto osvojio je Jakov Šlezak pobijedivši Tina Balenta s 11:2. Poredak ostalih: 5. Romeo Dombaj, 6. Noa Jalšovec, 7.Patrik Pata ta i 8. Filip Novak.
U konkurenciji kadetkinja svoju prvu i sigurnu pobjedu ostvarila je braniteljica naslova Laura Horvat pobijedivši u finalu Katju Siro i s 21:17. Tre e mjesto osvojila je Jaka Fileš pobijedivši Ivonu Lepen s 21:6, dok je peto mjesto osvojila Elena Novak. Sljede i tjedan na rasporedu je 1. turnir juniora i juniorki pojedina no. (n )
PLIVANJE
PK AKOVEC
Sudjelovali na natjecanjima u Splitu i Zadru Na Ekipnom prvenstvu Hrvatske u Splitu i Zadru sudjelovali su i pliva ki PK-a akovec. U Splitu na B ekipnom prvenstvu Hrvatske PK su predstavljali pliva i: Luka Dodlek, Karlo Štampar, Lovro Tkal ec, Antonio Šantek, Marko Kereta i Tin Furdi uz trenersko vodstvo:
Gordana Nomo-Nemi i Darko Zver. Mladi akov ani zauzeli su 7. mjesto s ukupno 11729 bodova (1. mjesto osvojili su pliva i Grdelin Splita s 15515 bodova), ali pomla enoj ekipi nije uspjelo izboriti opstanak. U Zadru pak je održano održano C ekipno prvenstvo Hrvat-
ske za ekipe koje se nalaze od 17. mjesta nadalje. PK je nastupio u sastavu: Petra Marciuš, Lea Marciuš, Nelly Lisjak, Andreja Štampar, Petra Pospišil i Kaja Sabol pod vodstvom trenera: Goran Kolari i Matija Horvat. akov anke su osvojile 4. mjesto s 11138 bodova. (n )
TABLICA
Pobjeda akovca!
1. Vindija
6 5
1
11/205
2. Kotoriba
5 5
0
10/107
3. Ivan ica
5 3
2
8/29
U proteklom razdoblju odigrane su 3 utakmice juniorske lige, lige u kojoj smiju igrati igra i ro eni 1997. i mla i. akovec je bio bolji od Lepoglave u utakmici u kojoj je sve što se rezultata ti e bilo gotovo ve nakon prvih 10 minuta jer je bilo 32:6 za doma ina! Na kraju glatkih 14 koševa viška za akove ke juniore, a vrijedi izdvojiti etvoricu dvoci renih igra a Vojkovi , Kranj ec, Antolovi i Keresteš. Juniori Me imurja gostovali su u Ivancu i odigrali utakmicu koju e dugo pamtiti. Naime, odigrali su sasvim so-
4. akovec
5 2
3
7/-45
lidno prvo poluvrijeme i vodili na odmoru 43:40. Na kraju utakmice je bilo skoro 30 koševa razlike,ali za doma ina. Kao da se juniori Me imurja drugo poluvrijeme nisu ni pojavili na parketu dvorane u Ivancu. Juniori Donjega Kraljevca pak su teško poraženi na gostovanju u Varaždinu kod Vindije. (bh)
5. Me imurje
5 2
3
7/-58
6. Lepoglava
5 1
4
6/-69
7. D. Kraljevec
5 0
5
5/-169
akovec - Lepoglava 68:54 (32:6, 11:12, 4:21, 21:14)
Ivan ica - Me imurje 93:65 (24:17, 16:26, 22:3, 31:19)
AKOVEC: Keresteš 13, Vojkovi 21, Škoda 2, Kranj ec M. 15, Antolovi 15, Nerer 2. Trener Damjanovi Vindija - Donji Kraljevec 110:38 (30:9, 21:5, 31:13, 28:11)
ME IMURJE: Žini 10, oki 18, Guld 24, Kova i 6, Lesar 9, Beriša 1. Trener Novak
DONJI KRALJEVEC: Ivanovi N. 2, Šupljika Do 4, Švenda 8, Šupljika Da 13, Sinkovi 11. Trener Ruži
KADETSKA LIGA
Vode i dvojac uvjerljiv! U kadetskoj ligi koju igraju košarkaši ro eni 1999. i mla i odigrane su tako er 3 utakmice. U derbiju 7. kola akovec je kod ku e izgubio od varaždinske Vindije zbog vrlo lošeg otvaranja i prvog i drugog poluvremena u kojima su varaždinski kadeti ostvarili (pre)veliku prednost. Na kraju doma i poraz akovca od 18 koševa razlike. Me imurje je puno teže stradalo u doma oj utakmici protiv Dubrav ana. Bilo je 108:13 za dobravske 15-godišnjake! Na tablici vode upravo
ove dvije pobjedni ke mom adi - Vindija i Dubrav an. (bh) Me imurje - Dubrav an 13:108 (4:24, 2:28, 2:24, 5:32) ME IMURJE: Ili 2, Bogdani 4, ugalj 2, Horvat 3, oki 2. Trener Novak S.
akovec - Vindija 67:85 (13:28, 22:15, 16:29, 16:13) AKOVEC: Kranj ec 19, Barani 5, Hrustanovi 7, Barlovi 7, Mihol ek 22, Sobo an 3, Kokolek 4. Trener Bošnjak M.
Gra ar - Lepoglava 70:63
TABLICA 1. Vindija
7 7
0
14/197
2. Dubrav an
7 6
1
13/257
3. akovec
7 5
2
12/134
4. Ivan ica
6 4
2
10/117
5. Rudar akovec
6 3
3
9/21
6. D. Kraljevec
6 3
3
9/-84
7. Me imurje
7 2
5
9/-106
8. Gra ar
7 2
5
9/-147
9. Prelog
6 1
5
7/-177
10. Lepoglava
7 0
7
7/-212
DVOMILIJUNTI posjetitelj akove kih bazena
Zlatku Krznari u iz Šenkovca isplatili se redovni posjeti bazenu Prije 15 godina s radom su zapo eli Gradski bazeni “Marija Ruži ”, te su postali jedna od akove kih prepoznatljivosti. Upravo na Badnjak kroz ulazna vrata prošao je dvomilijunti posjetitelj. Bio je to Zlatko Krznari iz Šenkovca, ina e redovni posjetitelj bazena. estitali su mu gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova i direktor GP-a Ekom Miodrag Novosel, koji su mu uru ili prigodne poklone. - akove ki Gradski bazeni postali su nezaobilazni dio gradske sportske, rekreativne, zabavne, pa i turisti ke, ponude. - rekao je tom prilikom gradona elnik Kova , te uz estitku dvomilijuntom posjetitelju pozvao gra ane da koriste Gradske bazene. - Uvjeren sam da emo se za nekoliko godina ovdje ponovno okupiti, ovaj put kako bismo estitali tromilijuntom posjetitelju. - završio je Kova . Miodrag Novosel, direktor GP-a Ekom, rekao je da se Gradski bazeni svih ovih godina oboga uju novim sadržajima te redovno obnavljaju i održavaju. - Prosjek u ovih 15 godina bio je oko 380 posjetitelja dnevno, što je vrlo dobar rezultat. - rekao je direktor Novosel. Ina e, tijekom zimskih praznika na Gradskim bazenima ponovno e biti organiziran Zimski pliva ki kamp za u enike osnovnih škola, te je gradona elnik Kova pozvao sve zainteresirane da se na njega jave. (BMO)
Nekada proslavljeni spidvejaš Zlatko Krznari iz Šenkovca danas je redovni posjetitelj bazena
2. sije nja 2015. VEDRAN DELIMAR iz akovca odli no je odvozio proĹĄlu automobilisti ku sezonu
Pobjednik klase 2 i tre i u ukupnom poretku Lijep osje aj bio je sudjelovati na No i prvaka Zagreba ki automobilisti ki savez na kraju sportske sezone tradicionalno, ve petnaest godina zaredom, organizira prigodnu sve anost pod nazivom “Ve er ZG prvakaâ€?, na kojoj proglasi rezultate i podijeli sportske nagrade za Prvenstvo Sjeverne lige i Prvenstvo Zagreba u auto i karting sportu u protekloj godini. Posljednjih deset godina ova priredba odrĹžava se pod visokim pokroviteljstvom Gradske skupĹĄtine Grada Zagreba u reprezentativnom prostoru Starogradske vije nice na Gornjem gradu.
Svugdje jako dobar Impresivne rezultate u protekloj sezoni u 2014. godini ostvario je akove ki automobilist, lan autokluba Stubaki, Vedran Delimar, sa svojim VW polom. Plasirao se na visoko tre e mjesto generalnog poretka u ocjenski spretnosnim voĹžnjama, te
zavrĹĄio kao pobjednik klase 2. - Iza mene je jedna odli na sezona utrka. OSV nam se digao na jednu visoku razinu! Organizirano je bilo 6 utrka ocjenski spretnosnih voĹžnji, te sam na svima odvozio jako dobro. U Karlovcu i Vo inu odnio sam pobjedu u klasi, u Zagrebu i Slavonskom Brodu bilo je odli no 2. mjesto, u Bedekov ini sam bio neĹĄto slabiji zbog greĹĄke i zavrĹĄio 4., a u Dugom Selu zbog tehni kih problema osvojio sam 5. mjesto. - kaĹže Delimar. Na kraju je ipak polu io izvrstan rezultat. - Sve skupa zbrojeno ipak me dovelo do pobjede u klasi 2, te odli nom 3. mjestu u generalnom poretku, odmah iza najboljeg Hrvoja iĹžmeka iz AMK-a Dugo Selo, te iz istog kluba drugoplasiranog Zlatana DĹželilovi a. ZavrĹĄio sam i tri utrke autoslaloma za Prvenstvo Hrvatske, vozilo se u zagreba koj Dubravi,
Impresivne rezultate u proĹĄloj sezoni u 2014. godini ostvario je akove ki automobilist, lan autokluba Stubaki, Vedran Delimar, sa svojim VW polom. Plasirao se na visoko tre e mjesto generalnog poretka u ocjenski spretnosnim voĹžnjama, te zavrĹĄio kao pobjednik klase 2 Generalskom stolu, na stazi Ĺ pansko u Zagrebu, te sam zavrĹĄio na dobrom 4. mjestu klase. - zaklju no je kazao kad je u pitanju ocjena sezone.
Na kraju je Ĺželio joĹĄ naglasiti. - Htio bi ovim putem zahvaliti na podrĹĄci mojim roditeljima i prijateljima, te
mojim sponzorima, to su: BAT prodajni centar iz akovce, Lab1 iz akovca, Archimedia iz akovca, cafe-bar PETICA iz Male Subotice, Au-
toku a Novosel iz Karlovca, Directa.hr iz akovca, AMC Glad iz akovca, te Novi-net iz akovca. Bez njih ne bi bilo ovog uspjeha. (n )
Vedran Delimar sa svojim automobilima i trofejima ispod zidina akove koga Starog grada
Jednodnevno skijanje na Rogli 03.01., 04.01., 10.01., 17.01., 31.01.15. /polazak iz Zagreba 17.1.i 31.1. 120,00 kn Jednodnevno skijanje na Hebalmu/Austrija a 03.01., 04.01., 10.01., 17.01.,31.01. /17.01. I 31.01.15. polazak iz Zagreba 140,00 kn Jednodnevno skijanje u Nassfeldu 03.01., 04.01., 10.01., 17.01. 199,00 kn PRIJEVOZ NA UTAKMICE MEDVEĹ ÄŒAKA 15.01., 17.01., 20.02., 22.02., 119,00 kn
Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555
Poslovnica ÄŒakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park")
Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900
12. prosinca 2014.
Rekreacija R ekr 49
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Kettlebelltrening kod ku e Vježba 1 Girju naslonite na prsa te se spus te u u anj, jekom dizanja napravite jednoru ni po sak iznad glave. Vježba 2 Vježbu swing radite na na in da girju spuštate ispod sebe, s me da vam je vanjski dio podlak ca naslonjen na bedra i iz dubokog izdaha girju izbacite pred sebe ili iznad glave (ameri ki s l). Vježba 3 Girju okrenite naopa ke i radite u njeve. Važno je da vam laktovi uvijek idu s unutarnje strane bedara.
1a
Ve sam ranije pisala o dobrobiti kettlebella, ruskog zvona ili girje i kako je on nastao, pa u ovaj put pisati o tome kako ga na pravilan na in koristiti u svom samostalnom treningu. Ovo je rekvizit koji može težiti od osam do trideset i dvije kile. Rekreativci sami biraju težinu s kojom žele raditi, no naj eš e griješe u odabiru jer posežu za preteškom kilažom pa im trening ne traje dulje od desetak minuta. Zato je potrebno prije samog treninga ili kupnje isprobati nekoliko pokreta i vidjeti jesmo li spremni s tom kilažom izdržati
1b
sat vremena i možemo li njome bez problema napraviti potisak iznad glave. Druga greška je ta što se, ne znaju i širok repertoar vježbi, esto izvode jedne te iste pa se sam smisao girje gubi. To je izvrstan rekvizit koji vam može pomo i u izgradnji cijelog tijela, a ne samo pojedine regije. Da bi vam bilo lakše, savjetujem da se prije samostalnog treninga posavjetujete sa svojim trenerom, no pripazite da je on educiran i da zna što radi. Tako ete na najsigurniji na in vježbaju i s predivnim rekvizitom svoje tijelo sigurno i efi-
1c
Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec
GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU
Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji
kasno utrenirati, a ne da mu zadajete teret, preveliko optere enje te ga pritom lomite. Najvažnije od svega je da svaku vježbu koju izvodite dobro poznajete te tako i kreirate svoje treninge. Rusko zvono ili girja je željezna kugla s ru kom pa je od izrazite važnosti da pazite što radite, da se vaš dobronamjerni trening ne bi pretvorio u samokažnjavanje i narušavanje zdravlja. Kako bih vam druga ije mogla predo iti što se doga a u tijelu kada ga teškim rekvizitom optere ujete na pogrešan i nedopustiv na in! Štetite zglobovima i kostima s ko-
2a
jima još dugo morate živjeti, a vi ga aju i odre eni miši ne mislite na to. Naravno, za to je zadužen vaš trener koji zna što i kako. Za vas sam napravila trening s osnovnim vježbama pa vam preporu ujem da prije po etka vježbanja pro itate upute koje se nalaze uz svaku sliku zasebno. Le a držite ravnima, zdjelicu u neutralu
2b
3
i girjom baratajte vrsto i snažno. Miši i zdjelice stalno su stisnuti.
50
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
2. sije nja 2015.
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
Dobro je znati 51
Svim građanima Međimurja želimo
Sretnu Novu godinu Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr
52
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
2. sije nja 2015.
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
Dobro je znati 53
54
Mozaik
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZATVARAMO NAŠ NAGRADNI NATJE AJ - Me imurske adventske ukrasne arolije
Biramo najljepše i jaslice iz ku JASLICE obitelji Ro ak iz Preloga
Skijalište Les Sybelles
03-10.01. 2015. od 2.310,00 kn San Martino di Castrozza
03.01.-10.01. 2015. od 3.679,00 kn Jordan i Izrael
10-17.3.2015. 9.300,00 kn Nordkap
01.08.-14.8.2015. 8.790,00 kn Poslovnica Prelog Glavna 5 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900 www.insulatour.com info@insulatour.com
Strossmayerova 4, Čakovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444
kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr
KRANJSKA GORA / K SLOVENIJA Hotel Kompas 7 dana 24.1. - 31.1.2015. 3.750 kn POHORJE / SLOVENIJA Hotel Bolfenk 7 dana 11.1. - 18.1.2015. 3.115 kn
Zahvaljujemo što ste nam i ove godine otvorili vrata Vaših domova i pokazali svoje jaslice, boži ne ukrase, adventske vijence, estitke, boži ne stolnjake, podmeta e i sve one ukrase koje ste izradili sami. “Me imurske novine” odlu ile su u ovo (pred)blagdansko vrijeme stranice novina pokloniti i vama i vašim idejama. S ovim brojem završavamo ovogodišnji natje aj, a u sljede em broju objavit emo rezultate našeg žirija. (mn) NAGRADNI FOND - Kompas Zagreb, poslovnica akovec, poklanja trodnevni izlet za jednu osobu za advent u Budimpešti, koji e se realizirati 2015. godine - Jakopi travel poklanja vau er u vrijednosti od 500 kuna za putovanje po želji, koje je mogu e iskoristiti u roku od godinu dana - Insula tour poklanja prijevoz i ulaznicu na utakmicu Medveš aka u Ledenu dvoranu Doma sportova - datum po izboru - poklon “Me imurskih novina” - tromjese na pretplata na “Me imurske novine”
LAAX / ŠVICARSKA Hotel Signina 7 dana 11.1. - 18.1.2015. 7.695 kn
- Boži na knjiga s idejama za vaš dom, Mozaik knjiga - Oslikajte dom šablonama, petnaest gotovih šablona, Mozaik knjiga - 100 pletenih i kuki anih cvjetova, Mozaik knjiga
Kamen za jaslice stigao s Cresa Jaslice imaju i mali potok i izvor, a djeca su poznatim likovima, trojici kraljeva i Svetoj obitelji, dodala i tigra, devu, lava, magarca, vola, psa i jednog medeka, dok je kamen za jaslice poslao brati s Cresa Minijaturne jaslice, ukupne površine oko jednog metra, kako bi stale uz boži ni i novogodišnji bor u dnevnoj sobi, izradio je Dejan Ro ak iz Preloga, Nikole Tesle 12. Na taj je na in uljepšao boži ne blagdane svojoj obitelji, supruzi Karolini, te posebno k erima Rei i maloj Sari. Osobno se bavi sportom, rukometom, te radi u Varaždinu, a izrada jaslica mu je, kaže, hobi od nekoliko tjedana u predblagdansko vrijeme. Supruga Karolina zaposlena je u akovcu. Boži ne jaslice sastoje se od dvadeset i pet minijaturnih figurica izra enih ponajviše do drveta. U izradi jaslica koristio je mahovinu koje je
Mlada obitelj Ro ak na okupu
narasla uz ku u na betonskoj ogradi. Kamen potreban za jaslice poslao je pak brati s otoka Cresa i tako su uz mnogo truda nastale minijaturne jaslice. One imaju i poto i i izvor, a djeca su dodala i tigra, devu, lava, magarca, vola, psa i jednog medeka.
Dejanu Ro aku i supruzi Karolini posebno smeta što se zaboravljaju stari kajkavski nazivi i uop e kajkavski te zato koristi svaku prigodu da o uva i stare nazive ili pomogne u o uvanju na na in da u i djecu i kajkavskim nazivima. (J. Šimunko)
2. sije nja 2015.
Mozaik 55
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
e boži ne ukrase ne radinosti Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama nagrađuje najkreativnije ruke
KATARINA BAŠEK IZ DUNJKOVCA
Jaslice su dio mog Boži a Boži ne jaslice jedan su od najljepših ukrasa svakog doma, crkve... One su neizostavni dio Boži a. - Još kao dijete radili smo jaslice i to mi je ostalo do danas. - ispri ala nam je Karatina Bašek iz Dunjkovca. - Kako ve godinama živim u Dunjkovcu, a tu je velika tradicija izrade predmeta od komušine, tako sam i ja odlu ila napraviti takve jaslice. Prošle godine po prvi put, dok sam s Udrugom žena išla na boži ni sajam. Kako sam imala jako puno upita za njih, premda su one bile tamo samo da uljepšaju naš štand, na kraju sam ih i prodala. Ali sam ove godine odmah napravila nove. Podloga od slame, likovi od komušine, ku ice od drva, grane od smreke, ukrasi od slame, gipsane, rukom obojane ov ice, pšenica, doma e jabuke..., sve kako je to i nekad bilo. Želim da se tradicija nastavi te da i mladi vide i nau e. Katarina je u mirovini i kako je sad sama sve svoje slobodno vrijeme posve uje sebi i svojoj kreativnosti. Tu je cvije e koje izra uje od svile, kola i koje pe e za svoje najmilije. S Udrugom žena Dunjkovec, gdje je jedna od najaktivnijih, organizira štandove i pe e kola e za sva doga anja koja su u Op ini Nedeliš e, ali i ona na koja ih pozovu iz drugih turisti kih zajednica, pa je tako svake
Katarina Bašek ponosna je na svoje jaslice
godine sudionica Porcijunkulova, Adventa u gradu akovcu... Osim standardnih boži nih kola a koji se danas pripremaju, Katarina ima i cijeli niz starinskih kola a koji su se tradicionalno pekli za odre ene prigode u Me imurju, pogotovo u njenom kraju Podbrestu, odakle je rodom. Osim toga, Katarina je napisala ve cijeli niz tekstova o obi ajima iz svog kraja, koje je kao dijete upoznala ili o kojima je slušala. Rekla je im na e malo slobodnog vremena sve e to prepisati, a možda na e nekoga zainteresiranog da sve i objavi. U svakom slu aju, Katarina Bašek jedna je od istinskih uvarica obi aja našega kraja. (Snježana Zorkovi )
Zimska putovanja uz
JAKOPIĆ TRAVEL
Snježna kraljica na Sljemenu 6.1.2015. (utorak) muški slalom cijena 170,00 kn
Karneval u Veneciji 1 dan 31.1., 7.2., 14.2. 2015. cijena 220,00 kn
Venecija i Verona 2 dana 14.-15.2. 2015. cijena 590 kn
Romansa u Beču i Bratislavi 2 dana 14.-15.2.2015. cijena 470,00 kn
Valentinovo u Sarajevu
Karneval u Rijeci
2 dana 14.-15.2.2015. cijena 520,00 kn
1 dan 5.2.2015. cijena 140,00 kn
ZA GRUPE OD 6 – 14 OSOBA ODOBRAVAMO 5% POPUSTA NA NIŽE NAVEDENE, A ZA GRUPE OD 15 I VIŠE OSOBA 7% POPUSTA. JAVITE NAM SE S PUNIM POVJERENJEM.
Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, info@jakopic-travel.hr www.jakopic-travel.hr
56
Informacije
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
1. Kipco Limarija i galanterija Damir Kipke, akovec, traĹži m/Ĺž limara na odre eno vrijeme, potrebna 1g radnog iskustva, javi se na tel. 040 333 251 ili mob. 091 588 5984 do 08.01.2015. 2. Ca e bar “Scorpionâ€? Glavna 2, HodoĹĄan, traĹži 1 m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 827 5371 do 12.01.2015 3. Mag-commerce d.o.o. akovec, traĹži 1 m/Ĺž prodava a e-cigareta na odre eno vrijeme, poslati email: kruno.kosak@pu alica.hr do 04.01.2015 5. Molnar mont d.o.o. Ĺ enkovec, traĹži 2 m/Ĺž instalatera grijanja na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 556 8030 do 16.01.2015 6. KMEGAPOLIS d.o.o. Gori an - Cvje ara “Orhidejaâ€? Kneza Branimira 18, Prelog, traĹži 1 m/Ĺž cvje ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob 098 920 3039 do 09.01.2015 6. BLUME j.d.o.o. Prvomajska 20, Gori an, traĹži 1 m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 092 155 3839 ili e-mail: simunic1986@gmail.com do 12.01.2015 7. OPTIMUS d.o.o. Lopa nec, V. Nazora 55, traĹži 1 m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, javiti se na 098 9580 727 ili na mail: borisnovak6@ gmail.com do 30.1.2015. 8. MI-NI d.o.o. D. Mihaljevec, traĹži 1 m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 916 2910 do 12.01.2015 9. Mesna industrija Ravli , akovec - TC Kau and, traĹži m/Ĺž kv mesara ili m/Ĺž kv prodava anaodre enovrijeme, posla email:norak@ravlic. com ili mob. 091 440 6702 do 16.01.2015
'(Ă?851$ 6/8Ă?%$ ĂŒ ĂŒ$.29(& 2EUWQLĂ?ND
2. sije nja 2015.
10. Proizvodnja ambalaŞe od drva, Tur iť e, traŞi m/Ş voza a s kat. na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 632 455 do 09.01.2015 11. KD Şivotno osig. d.d. akovec, traŞi 3 m/Ş nancijska savjetnika na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu: KD Life, Zvonko Knezi , Supilova 7a, VaraŞdin ili na email: zvonko.knezic@ kd-life.hr do 19.01.2015 12. SIMPA j.d.o.o. Mursko Srediť e, traŞi 2 m/Ş kuharapizza pekara na neodre eno vrijeme, mogu smjeťtaj, javi se na mob. 098 284 299, do 10.1.2015. 13. PU Sre ko akovec, Zrinsko-Frankopanska 8, traŞi m/Ş prodava a pekarskih proizvoda i m/Ş pekara na odre eno vrijeme, javiti se na adresu sa zamolbom i Şivotopisom do 09.01.2014 14. Instvod Željko Novak, Mala Subotica, traŞi m/Ş montera centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 631 228 ili 098 241 772 do 09.01.2014 15. Metal-euro d.o.o. Mala Subotica, traŞi m/Ş samostalnog bravara; m/Ş inŞ. strojarstva; m/Ş strojarskog tehni ara i 2 m/Ş zavariva a g postupkom na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 995 1559 ili email: info@ metal-euro.hrdo09.01.2014 16. Bistro Mlinarec, K. Zvonimira 30, Prelog, traŞi m/Ş konobara i m/Ş kuhara na odre eno vrijeme, javiti se na mob 098 9371 863 do 24.01.2014 17. Kvantum d.o.o. akovec, Novakova 38, traŞi m/Ş gra . tehni ara-kalkulanta (sss, vťs, vss) na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 391 805 ili na email:alan.kolar@ kvantum-gradnja.hr do 17.01.2015
2. sije nja 2015.
Informacije 57
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
Otvoreni natje aji za zapoĹĄljavanje u Me imurskoj i VaraĹždinskoj Ĺžupaniji
2. Ugos teljski obrt “Tri pehar ekaâ€?, Brezni ki Hum, traĹži 1 m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, radno iskustvo poĹželjno, nije uvjet, osobni dolazak ili mob: 099 862 9953, do 15.1.
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200
3. Wollsdorf Components d.o.o. za proizvodnju - mjesto rada: JalĹžabet, traĹži 1 m/Ĺž odrĹžavatelja strojeva - preseljenje strojeva, odrĹžavanje stojeva u proizvodnji, izrada popratne dokumentacije na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvjeti: SSS, informati ka znanja: osnove, poĹželjno znanje CAD programa, iskustvo: 3g., Kategorija B, engleski, njema ki jezik. Molbe sla isklju ivo na
dva jezika (njema ki i hrvatski ili engleski i hrvatski) na mail: biljana.bojadievazvorc@wollsdorf.com do 15.1. 4. Obu arski obrt FIBO vl. BoĹžidar Dr ec, Zagreba ka 232, VaraĹždin; traĹži 2 m/Ĺž obu arska radnika za pripremu sirovina, futranje i montaĹžu obu e, mazanje onova i gornjih dijelova obu e na odre eno vrijeme, uvjeti: OĹ , KV, poĹželjno radno iskustvo i 1 m/Ĺž radnika na montaĹži - cvikanje i montaĹža obu e na odre eno vrijeme, uvjeti: PKV, KV, poĹželjno radno iskustvo 6 mj., najava na tel. 042 241 232 ili mob. 098 359 154, do 22.1.
DEŽURNI PEDIJATAR
Radna mjesta VaraĹždin
1. GRAWE Hrvatska osiguravaju e d.d., mjesto rada VaraĹždin,traĹži1m/Ĺžpredstavnika prodaje - kombinacija rada u uredu te rada na terenu na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VĹ S - ekonomija, ko-
mercijala, trgovina, B kateg. uz mog. koriĹĄtenja vlas tog vozila, iskustvo nije vaĹžno. Prijavu posla na mail: anita. dombaj@grawe.hr ili osobni dolazak na adresu poslovnice (Zagreba ka 66, VaraĹždin) uz obaveznu prethodnu najavu putem mobitela 099 730 5868, do 31.1.
Petak 2.1.2015. od 13:00-20:30 0:30 Subota 3.1.2014. od 08:00-15:30 15:30 (primanje pacijenata do 14:30))
Hitne sluŞbe (policija, vatrogasci, hitna pomo ) tel. 112 Autobusni kolodvor akovec tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec tel. 384-333 DeŞurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651 Policijska uprava me imurska tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec tel. 372-900 Hrv. zavod za zapoťljavanje akovec, B J. Jela i a 1 tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4 tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna tel: 311-488 KnjiŞnica akovec tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. faťizma 2 tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. faťizma 2 - prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec tel: 391-480 Me imurska Şupanija akovec tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920 Komunalni redar tel. 310-669 Poťta akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020 Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319 Fina akovec, O. Kerťovanija bb tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466 - odvoz otpada tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Kerťovanija 11 Ispostava Prelog Ispostava Mursko Srediť e
tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490
Ma ni uredi Ma ni ured akovec Ma ni ured Prelog Ma ni ured M. SrediĹĄ e Ma ni ured M. Subo ca Ma ni ured NedeliĹĄ e Ma ni ured Ĺ trigova Ma ni ured Kotoriba Ma ni ured Dekanovec
tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017
Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e Zavod za javno zdravstvo Školska medicina Mikrobioloťki laboratorij
tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336
Na temelju lanka 2. Odluke o s pendiranju studenata („SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanije“, br. 23/08 i 20/09.), Odluke o raspisivanju natje aja za s pendiranje studenata u studentskoj 2014./2015. godini, (Klasa: 604-02/14-01/1, Urbroj: 2109-3-01-14-01), od 31. prosinca 2014. godine, raspisuje se
NATJE AJ
Dr. Vlatka Ma eka 20, akovec, ovec, tel. 364 680 Radnim danom ordinacija radi: Utorak, etvrtak i Petak - UJUTRO TRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE E
ZA DODJELU STUDENTSKIH STIPENDIJA U 2015. GODINI
IZ MATI NOG UREDA
SARA BOGDAN, k i Rade i Ivana; KLARA BALOG, k i Emine i Ivana; LAURA LOVREC, k i Karle i Ivice; NICOLE BALI, k i Kristine i Josipa; RINO PATAFTA, sin Jasmine i Dubravka; ANA I NIKA A I , k eri Dejane i Ivana; GABRIEL MAJSAN, sin Monike i Gorana; LUKA KR MAR, sin Sanje i Gorana; LARA VARGA, k i Katarine i Nina; IVANO PERAN PER I , sin Ivane i Marijana; IVAN MIKOLAJ, sin Jelene i Tomislava ( akovec)
VJEN ANI Nives Capek i Daniel Kolari , Katarina Juras i SaĹĄa Jankovi , Dijana Filo i Denis Kiri , Franka Fic i Filip Posavec ( akovec); Terezija Palfi r. Obadi r. 1929. (Dekanovec);
6. ARSENAL-IVEZI d.o.o. - mjesto rada: VaraĹždin i akovec, traĹži 2 m/Ĺž zaĹĄtitara na odre eno vrijeme, uvje : zavrĹĄena srednja stru na sprema, RjeĹĄenje MUP-a (licenca) - zaĹĄtitar, vaĹže e lije ni ko uvjerenje, radno iskustvo poĹželjno, Kontakt: najava na telefon: 042 404 841, pismena zamolba na adresu: Pavlinska 5, VaraĹždin ili e-mailom: pravna.sluzba@ arsenal-ivezic.hr do 9.1.
REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA BELICA OP INSKI NA ELNIK KLASA: 604-02/14-01/1 URBROJ: 2109-3-01-14-02 Belica, 31. prosinca 2014. godine
dr. DuĹĄica Kvakan-Gazdi azdi
RO ENI
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
5. Kostwein - proizvodnja strojeva d.o.o., M. Pavleka miťkine 65, VaraŞdin; traŞi 10 m/Ş zavariva a na odre eno vrijeme, uvje : sss strojarske struke (3 ili 4g), poznavanje zavariva kih tehnika (MIG/ MAG/TIG), znanje itanja tehni kih nacrta; prednost poznavanje zavarivanja INOX materijala. Životopise i zamolbe posla na e-mail adresu: office.varazdin@kostwein. hr do 15.1.
Anita Karloci i Goran KaniĹžaj (Kotoriba)
UMRLI Rozalija KoĹĄtari r. Lesar r. 1921., Janez BlaĹži r. 1962., Dragutin Ĺ piranec r. 1962., Stjepan Mihaljkovi r. 1941., Amalija Buhanec r. 1931., Elizabeta Novak r. Gavez r. 1929. ( akovec); Eduard Musta r. 1939.; Lucija Ig rec r. V lah r. 1923.; D o r o t e j a D o l e n e c r. Srpak r. 1927.; Katarina Horvat r. Legin r. 1954. ( K o t or ib a); K a t a r i n a Baumgartner r. Ĺ ardi r. 1935. (Mursko SrediĹĄ e); ur ica Bermanec r. Kolar r. 1954. (Prelog); Margareta Novak r. Vrhar r. 1927.; Dragica Ĺ a ari r. Majcen r. 1932.; Marija Colar r. Per i r. 1932. (Ĺ trigova)
1. S pendije se dodjeljuju studenima: a) na osnovi uspjeha u srednjoj ťkoli ili na studiju – 5 s pendija, b) na osnovi socijalno - imovinskog statusa – 2 s pendije 2. Pravo na dodjelu s pendije moŞe se ostvari samo po jednoj osnovi. 3. Molbe se podnose do 19. sije nja 2015. godine, op inskom na elniku Op ine Belica, Kralja Tomislava 91, 40319 Belica. 4. Sve informacije iz Odluke o s pendiranju oko prava sudjelovanja, dokumenata za dostavu i drugih prava i obveza korisnika studentskih s pendija mogu se dobi u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Belica, na telefon: 845-402, e-mail: opcina-belica@ck.t-com.hr ili www.belica.hr Op inski na elnik: Zvonimir Taradi
DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE Dom zdravlja akovec Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski
Subota 3.1.2015. od 15-20 sa Nedjelja 4.1.2015. od 8-20 sa dr. Biserka Poje Jeleni ms. Darija MurĹĄi Blagdan 6.1.2015. od 8-20 sa dr. Kris na Poljski ms. RuĹžica Galoi
ÄŒITAJTE NAS I PUTEM NAĹ E WEB STRANICE
www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI
facebook.com/MedimurskeNovine
SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec
58
Oglasnik
MOTORNA VOZILA PRODAJEM OSOBNO VOZILO VOLVO S-70 limuzina, 118tkm, vrlo uĹĄ uvan, 1998.g., cijena 3.500 eur. mob. 091/9170-878 PRO DA JE S E V W P O LO 1.4 TDI 2004.g., reg. do 11/2015., diesel, 170tkm, 55 kW, mehani ki mje nja , 2.vl., serv. knjiga, garaĹžiran, centr. zaklj., boja crna, te se prodaju gume s felgama dim. 195 R 14 CMS Tubeles Kontinental (2 kom), pogodno za malu prikolicu. Nazvati na tel: 099/808-7586
P R O DA J EM S A D N I C E bobi astog vo a; crveni krupni ribiz, josta, malina, kupina, sve po 12 Kn. Ĺ aljem poĹĄtom. Zagreb, 098-908-4675. PRODA JU SE SADNICE hrasta, graba, bukve, jasena, javora, kestena, agacije za poĹĄumljavanje i lingstrum za Ĺživicu. Nazvati na broj: 099/6839984 ili 099/808-7586
PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i TotovPRODA JEM AUDI A4 S 4 ca), info: 099/269-2090 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki ser- PRODA JEM TR AK TOR vis, cijena 2.500 eur. mob. DEUTZ 25 KS, 60. god, u dobrom stanju, priko098/920-5620 lica gumenjak i cirkular PRODA JEM SUZUKI Alto na kardan. Tel: 091/1642010.g., reg. do 29.4.2015., 84-72 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio P R O DA J EM S A D N I C E cd, servo, alu felge, cijena paulovnije, brzorastu e 5.100 eur. mob. 098/9422- drvo. info: 040/673-028 821 ili 091/8940-720 PRODAJEM Michelin gume s felgama (4kom) dim 155/65 R14, 75T, M+S. Tel: 858-424
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
PRODAJE SE PREĹ A za groĹž e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120
PRODA JE SE VINO (riPRODAJEM OPEL KADETT zling, ĹĄipon) - vinogorje 1991.g., 194tkm, reg.do Sv. Urban. Info: 098/94202/2015., ugra ena euro 7151 kuka, garaĹžiran, 1. vl. Cijena 500 eur Tel: 098/989- PRODA JU SE tri preĹĄe za groĹž e i autoprikoli9843 ca. ViĹĄe informacija na PRODA JEM DVIJE GU333-059. ME M+S dim 195/65-15 ( 2 k o m / 3 0 0 k n) , m o b . PRODA JEM TRAK TOR098/190-3753 SKU FREZU njem. proizv. PRODA JEM MINI MORIS ĹĄir. 2m, marke Eberhar850 1977.g., s puno novih dt, te prodajem boreke dijelova, nevoĹžen, nuĹžna (boĹži ne jelke) za sadnju obnova, cijena 4.000 eur. 40-60cm visine, cijena 3kn/kom, info: 098/190info: 042/232-681 3753
NEKRETNINE – PRODAJA
USLUGE
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama d.o.o.
izvodi graÄ‘evinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivaÄ?ke radove i ureÄ‘enje potkrovlja gips ploÄ?ama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr
ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tinoâ€?, 098/931-7570 POSAO TRAĹ˝IM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednje ĹĄkole. Tel : 091 528 66 69 RIJE ANIN (49g), SSS, aktivno znanje tal. jezika, traĹži bilo kakav posao na seosko-turisti ko gospodarstvu, na podru ju cijele Hrvatske. Tel: 091 542 5602 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Ludbregu, SajmiĹĄna ulica 1326 m2, cijena 23.000 EUR, mog. izgradnje objekta mjeĹĄovite namjene. Upitati na 098/9805511 TRAĹ˝IM POSAO davanja instrukcija iz matematike. Tel. 098 546 069 POZNANSTVA VRU I SEXY RAZGOVORI, PRONALAĹ˝ENJE PARTNERA, razmjena privatnih brojeva na br. telefo na 064/501-503. Cijena: f:3,49; m: 4,97 kn/min
KUPUJEM STARIJI TRAKTO R d o 5 0 K S , m o b. 098/190-3753 DE KO (35g), zaposlen, PRODAJEM sto nu zob 1.5 ne pije i ne puĹĄi, traĹži cukn/kg i sijeno 2013., jeftino PRODAJE SE PRIKOLICA ru za ozbiljnu vezu. mob. u rolo balama Tel: 091 539 2-osovinka i okreta si- 091/982-5613 jena, mob. 098/545-961 2870 POLJOPRIVREDA
Najbolje je kada se pije u dvoje MuĹĄkat Ĺžu Traminac miriĹĄljavi
VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, VaraŞdinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023
akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
IZAZOV NEKRETNINE Agencija za promet nekretnina ÄŒAKOVEC, Bana Josipa JelaÄ?ića 40
POTRAŽUJEMO -PRODAJEMO
NEKRETNINE
Tel. 040/396-250, 098/749-131
PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igraliĹĄta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578 PRODAJE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEĹ TEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu PrelogJug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/ ĹĄankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gratis parkirno mjesto i zajedni ko spremiĹĄte svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93.
,PDWH SLWDQMD" 0XĂžH 9DV EULJH" 1DĂŁL PDMVWRUL WDURWD VYDNL GDQ RG RGJRYDUDMX QD 9DĂŁD SLWDQMD 1D]RYLWH QDV L GRSXVWLWH QDP GD ULMHĂŁLPR LOL XEODĂĽLPR 9DĂŁH SUREOHPH 1D]RYLWH QDV
Tel-mob: 3,49-4,78kn
7HOHNRPXQLNDFLMVNH XVOXJH 9DUDĂĽGLQ 2,%
PRODAJEMO KU U u NedeliĹĄ u, 150 m2, centralno, podrum, radiona, hala. Mob. 098/568-455 PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina ĹĄkole, EC/D. Upitati na mob. 098/242-438 PRODA JE SE GRA EVINSKO ZEML JIĹ TE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535. PRODAJEMO NEDAVNO RENOVIR ANU KU U, apartman u dvoriĹĄtu velikom 510m2, nadstreĹĄnica za auto i vrtna ku ica. tel. 384-556 ili 098/830513 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upitati na tel: 095/902-5646
P R O DA J EM D VO S O B N I STAN od 55 kvadrata u aPRODAJE SE FRIZERSKI SA- kovcu, Vukovarska ulica, LON, novi, namjeĹĄten, K, prizemno. Tel. 091/5016Lj. Gaja (kod Lova kih dvo- 685 ra i HEP-a), info: 098/241PRODA JEMO 2-sobni 559 stan od 56m2 u akovPRODAJE SE GRA EVINSKO cu, blizina centra, 2. kat, ZEMLJIĹ TE od 771m2, u Mi- novi, nekoriĹĄten, EC/B, hovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 0 91/173 0 - 8 03 ili info: 098/331-535 091/8955-885 PRODAJE SE POVOLJNO VI- PRODAJEM 4-SOBNI STAN SOKA PRIZEMNICA u Stra- s garaĹžom, etaĹža, novo, honincu (123 m2) s oku ni- urbana vila, visoki ro com (600 m2) i pomo nom hbau, EC/B, Mihovljan iszgradom, EC/F. Kontakt: pod Ĺ afrana, kredit. info: 333-911 ili 091 580 5977. 098/241-559
064/501-503 064/501-505
PRODAJEM VINOGRAD i vikendicu u Vukanovcu povr. 3500m2 i preĹĄu za groĹž e od 400 lit. Broj 098 967 9904. HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE KU A u NedeliĹĄ u s dvoriĹĄtem, vrtom, struja, voda, plin, kanalizacija. info: 095 807 6793 AKOVEC - prodajem gra . parcelu za stambenu ku u kod bolnice novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 24 24 143 PRODAJE SE KU A s oku nicom, oranice i gradiliĹĄte u Mihovljanu, te ĹĄuma u Dragoslavcu, tel. 395-596 U GRADU AKOVCU prodajem 4 teniska igraliĹĄte sa 3.200m2 gra . zemljiĹĄta, info: 098/426-021 PRO DA J EM P O L J O PRI VREDNO ZEML JIĹ TE na Jugu akovca od 2433m2 i 450m2, idealno za vrt, vo njak, borovnicu, ljeĹĄnjak itd. info na tel. 364468 PRODAJEM GRA . ZEMLJIĹ TE na odli noj lokaciji u PuĹĄ inama, Nikole Tesle 7. info: 042/232-681 KUPUJEM USEL JIVU KU U u okolici k do 35.000 eur (22.000 eur gotovina + ostatak na otplatu 1.000 eur/mjese no). Ponude na tel. 099/6544-944
2. sije nja 2015.
IZNAJMLJIVANJE ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 AKOVEC - strogi centar iznajmljujem garsonijeru Telefon: 091 2424 143
PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM LIJEPO URE EN AKVARIJ od 20 lit., s ribicama i biljem (150 Kn ), te prodajem CD-literaturu o uzgoju divljih ze eva (150 kn). Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675.
IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središ u od 15.1.2015.god. info na mob. 091 5495 873
PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490
ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-sobni stan studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323
PRODAJEM ŠTENE NJEM. LOVNOG TERIJERA starog 4mj., kratkodlaki, može i zamjena zbog parenja (cijena 300kn), mob. 098/190-3753
IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u ul. Vladimira Nazora, akovec. Tel. 099/6390-759 IZNAJMLJUJE SE namješteni donji dio ku e/dvosobni stan s posebnim ulazom i brojilima, u akovcu, za info nazva 098/938-7532 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namješten stan od 65m2 u k, I.pl. Zajca 45, 2.kat, info na tel. 099/190-6877 IZNAJMLJUJEM MANJI STAN u akovcu, mob. 098/1957448 I Z N A J M L J U J E S E S TA N 1.5-sobni i garsonijera u akovcu, na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJML JUJEM SOBU ZA STUDENTE u akovcu, tel. 390-201 ŽIVOTINJE PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829 -230, 098/944-3339
Oglasnik 59
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
PRODAJEM AKVARIJE za ribice, te golubove engl. gušan i kanarince. tel. 310-519 RAZNO PRODAJE SE KUTNA KOŽNA garnitura talijanska nova (u pola cijene), te kosilica s košarom. mob. 091/9701929 PRODAJEM PUMPU za vodu za centralno, kompresor s 1-faznim motorom 50lit., mušku kožnu jaknu, dvije pe i na drva i izo-stakla razli itih dimenzija. Mogu e razne zamjene. info 091/559-4332. PRODAJE SE GROBNO MJESTO u Nedeliš u, u neposrednoj blizini glavnoga ulaza. Upiti na broj: 091 527 8853 PRODAJEM zra nu pušku “ANSCHIC” s opti kim nišanom (snajper) za 1.500 kn. Ne treba dozvola. Zagreb, 098-908-4675. PRODAJE SE sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, info na tel. 098/632-494
PRODAJE SE Meblo jogi/ madrac dim. 90x195 cm (250 kn) + gratis pripadaju i sme i krevet; sme a kutna garnitura za dnevnu sobu, uš uvana, bez mrlja, dim. 272x210 cm (750 kn); siva fotelja za dnevni boravak, uš uvana (150 kn). Za dodatne info. nazvati na tel: 091/761-3467 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858424 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390692 PRODA JE SE plinska pe Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin ani kavezi za ze eve, sve povoljno. tel. 098/1904969
Udruga “Sklonište dobrote” akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Cutty - mlada maca, prekrasne sivo bijele kratke dlake, nau ena na pijesak, zdrava, cjepljena, o iš ena od nametnika i sterilizirana traži dom! Jako je umiljata i voli pri a !
Wolfi predivan mladi psi izuzetno nježnog karaktera, dobar prema ljudima, super se slaže s drugim psima, eka ovih hladnih dana samo svoj topli kutak. Udomite Wol ja i donesite blagdane u njegovo srce. Kontakt: 0918988-004.
Rudi
Pedro - mudrijaš od 7 mjeseci, prekrasni gras de ko, kastriran, cjepljen, potpuno zdrav, nau en na pijesak i jako umiljat! Traži dom!
Franzl
Tigrica - preslatka grica staros oko 2,5 mjeseca traži dom! Jako umiljata, nježna, mirnija, o iš ena od nametnika.
PRODA JEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODA JEM VE I BROJ ISPRAVNIH GRAMOFONSKIH PLO A doma ih i stranih izvo a a (zabavna, narodna i klasi na glazba), kvalitetan gramofon, harmoniku te elektroni ku pisa u mašinu. Nazvati na broj: 098 92 81 012 ili 098 1950 999.
telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375
Cezar - prekrasni tigrasti žuti micek, preumiljat, zaigran, o iš en od nametnika. U novi dom dolazi kastriran!
PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zvati na 364 058 ili 098 24 24 38
Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec
je mali mješanac jazav ara duže dlake, vrlo drag i nježan psi , star oko 4,5 mjeseca, idealan za obitelj ali za boravak unutra jer je vrlo zimogrozan i maleni rastom. Zovite za njega na 098241-060.
je mješanac jazav ara na nešto malo dužim nogama, star oko 4,5 mjeseca, kratkodlak, udomljuje se isklju ivo uz pristup unutra i kao ku ni ljubimac te lan obitelji. Kontakt: 091-8988004.
Millow je 3 mjeseca stari štenac vesele naravi. Bit e srednjeg rasta i kovr ave dlake. Kao i svi štenci voli se igrati i obožava ljudsko društvo. Nada se toplom domu i spasu od azilske zime. Kontakt: 098-241-060. OBAVIJEST ITATELJIMA
Žu o - star oko 2,5 mjeseci, umiljat, zaigran, o iš en od nametnika traži dom!
Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec PRODA JE SE ŠKRINJA od 240 litara, u dobrom stanju, za 300 kn. Nazvati na 040 337 860. PRODA JEM EL . T ROFA ZNI MOTOR snage 8.8KW sa 1400 okretaja/min, sa sklopkom, sve ispravno. mob. 098/969-3155 Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.
1007
60
Savjeti
PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec
PSIHOLOGIJSKI CENTAR
Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije Djelatnost za zaĹĄtitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti
mr. Jelena KlinÄ?ević, spec. kliniÄ?ki psiholog
Akutni proljev u dje joj dobi Akutni proljev je jedna od naj eĹĄ ih dje jih bolesti. U razvijenim zemljama djeca u dobi od 2 do 3 godine prebole oko 1 do 2 akutna proljeva, a djeca koja idu u jaslice i vrti i do 4 proljeva godiĹĄnje. Proljev je gubitak tjelesne teku ine stolicom tj. promjena u broju, koli ini i konzistenciji (gusto i) stolice u odnosu na prethodno stanje. Akutni proljev traje oko 7 dana, najdulje do 14 dana. Ako traje dulje od 14 dana i bude pra en nenapredovanjem djeteta onda se zove perzistentni, a proljev dulji od 30 dana je kroni ni proljev. Ovdje emo se zadrĹžati na akutnom proljevu, dakle onom koji traje do 7 odnosno do 14 dana. Naj eĹĄ i uzrok akutnog proljeva su crijevne infekcije. One zajedno sa poreme ajem prehrane (malnutricijom) mogu dovesti do teĹĄkih komplikacija pa ak i do smrtnih ishoda. Tipi na klini ka slika akutnog proljeva je nagli po etak u estalih vodenastih stolica sa mu ninom, povra anjem, bolovima u trbuhu, gr evitim bolovima u trbuhu uz nagon na defekaciju. esto je prisutna i poviĹĄena tjelesna temperatura. Kod takve klini ke slike najvaĹžnije je procjeniti dali se kod djeteta javila dehidracija ili manjak teku ine. Ako se javila onda koliko je ona teĹĄka te kakvo lije enje zahtijeva. Bitan podatak za roditelja a posebno za lije nika kojem su se zabrinuti roditelji javili je podatak o prijaĹĄnjoj tjelesnoj masi te sadaĹĄnjoj masi, broj stolica, njihova konzistencija, podaci o povra anju i mokrenju (promjena pelena ?), djetetova aktivnost, Ĺže i koli ina popijene teku ine i temperatura. Naj eĹĄ i uzrok proljeva jesu infekcije. Ovdje bih napomenuo jedan vrlo bitan uzrok proljeva a koji se esto zaboravlja. To je pretjerano uzimanje zasla enih napitaka kod djece, hrane bogate nerazgra uju im ugljikohidratima te uzimanje antibiotika koji mogu uzrokovati prolazni poreme aj bakterijske crijevne lore. Kod 40 % svih proljeva uzrok se ne moĹže na i. Naj eĹĄ i virusi koji uzrokuju proljev su rotavirusi, norovirusi i adenovirusi. Od bakterija to su kampilobakter i salmonela. Mogu i su uzrok i paraziti (gliste, Trichuris). Cilj lije enja kod akutnog proljeva je sprije iti ili izlije iti dehidraciju,
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraĹživanje Matice hrvatske bb, 40000 ÄŒakovec, tel: 040 312-330
PSIHOLOĹ KE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Sretna nova godina!
ubrzati oporavak i porast tejelesne mase nakon rehidracije te smanjiti trajanje i teŞinu proljeva. Ve ina djece s akutnim proljevom moŞe biti lije ena oralnom rehidracijskom otopinom (ORS). ORS je najve e postignu e medicine u drugoj polovici 20.stolje a. Rehidracija ili nadoknada izgubljene teku ine se provodi tijekom 3-4 sata. Što je sa prehranom tijekom proljeva? Ako je dijete na prsima ono se nastavlja hraniti maj inim mlijekom. Ako je dijete na umjetnoj prehrani prvi obrok se ne smije odga ati dulje od 4h. Dojen e (dijete do 365 dana Şivota) treba nastaviti hraniti istima namirnicama kao i prije po etka proljeva. Nema potrebe za razrje ivanjem mlijeka ili pripravaka bez laktoze. Dijete starije od godine dana treba hraniti sa hranom primjerenom za dob – Şitarice, krumpir, vo e, povr e, nemasno meso, mlijeko i mlije ne prera evine. Ako davanje mlije nih pripravaka dovede do pogorťanja proljeva treba zamijeniti mlijeko sa bezlaktoznim dijetetskim pripravkom. Na trŞiťtu postoji niz pripravaka koji djeluju na zaustavljanje proljeva tako ťto smanjuju pokrete crijeva. Njihova u inkovitost je upitna a moŞe biti i opasna te se ne preporu uje. Rano u po etku bolesti treba primijeniti probiotike (LGG, S.Boulardi) te tada oni skra uju trajanje bolesti. Kako moŞete pomo i Vaťem djetetu? Trebate sprije iti dehidraciju. Dajte djetetu da pije puno teku ine – voda ili joť bolje ORS. Dajte je u malim gutljajima, ina e e brzo povra ati. Provjeravajte djetetovu temperaturu te je po potrebi sniŞavajte. esto perite ruke, posebno kad rukujete hranom, mijenjate pelene ili istite kahlicu. Lije niku se javite ako dijete ima manje od godinu dana i povra a ili ima proljev, ako postane dehidrirano, ako se stanje ne popravlja, ako u stolici ima vidljivih tragova krvi te ako ima stalne bolove u trbuhu.
Ljudima danaĹĄnjice ini se da je osobna sre a najvaĹžniji Ĺživotni cilj. Kako do nje sti i pou avaju i akademski i alternativni znalci, a koje ete recepte prihvatiti ovisi o vama, ako uop e trebate recepte. MoĹžda ste poklonik dobre stare ĹĄkole u kojoj ste nau ili da je svatko sam kova svoje sre e. Razloge za naĹĄu opsjednutost dobrim Ĺživotom i osobnom sre om moĹžemo povezati s porastom Ĺživotnog standarda i slobodnog vremena, jer Ĺživimo u doba kad se viĹĄe ne moramo baviti pukim preĹživljavanjem. Ma koliko mi jadikovali zbog gospodarske i druĹĄtvene krize, ova su vremena ipak puno lagodnija i ugodnija od svih ranijih, samo su naĹĄi apetiti porasli i kriteriji se silno povisili. Tko je u devetnaestom ili ranijim stolje ima uop e mislio o ispunjenom Ĺživotu, osim malobrojnih pripadnika povlaĹĄtenih staleĹža? Danas smatramo da ljudska bi a imaju pravo na kvalitetan i sretan Ĺživot, iako se vrlo teĹĄko moĹžemo sloĹžiti o tome ĹĄto to uop e zna i i od ega se sastoji. Neki ljudi jednostavno Ĺžive i zadovoljni su komadi em zemlje na kojem su podigli svoj dom i djecu, a drugi nisu zadovoljni i Ĺžive isprazno unato velikoj imovini, obrazovanju ili druĹĄtvenom statusu. Nema jasnih pravila i kriterija za sretan i sadrĹžajan ljudski Ĺživot. DoĹživljaj sre e osobno je iskustvo i po iva na individualnim razlozima i uvjerenjima, no ipak se konkretne predodĹžbe o sretnom Ĺživotu mijenjaju pod utjecajem druĹĄtvenih normi i vrijednosti, gospodarske situacije, politi kih i kulturoloĹĄkih okolnosti. Kako danas stoje stvari ? Suvremena masovna kultura i medijski nametnute
recepture sre e pokuťavaju nas uvjetovati i uniformirati. Mnogi ljudi slijepo slijede isforsirane slogane koji nemaju stvarnog smisla u njihovim Şivotima i trebali bi otvoriti o i. MoŞda je nova godina dobar trenutak za novi pristup. Nesretnost u Şivotu svojevrsni je izbor povezan s povrťnim prihva anjem kliťeja o sre i. Ali zaťto im vjerujete ?! Nitko nije sretan zato ťto je pametan ili zgodan ili bogat ili mo an ili... Sretan moŞe biti i onaj tko nije pametan ili zgodan ili bogat ili mo an ili.... De inicija sre e i zadovoljstva u ljudskom Şivotu je vje na i neiscrpna tema kojom se bave razne ilozofske i religijske ťkole, a odgovore moŞemo prona i i u umjetni kim djelima, u prirodi, drugim ljudima, negdje u sebi... VaŞno je znati da postoje rjeťenja za sve nas, bezbroj kombinacija, speci i nih aroma sre e i zadovoljstva koje je teťko opisati rije ima, svatko bi mogao napisati svoju pri u. A ja u nať prvi novogodiťnji novinski razgovor zavrťiti jednostavnim zapaŞanjem: nekad su ljudima trebale male stvari da budu sretni, a malo su i imali. Danas puno imamo i puno ho emo, ali po svemu sude i i dalje nam treba malo pa da budemo sretni.... Želim Vam da u Novoj godini na ete i uvate malo ali dragocjeno blago Vaťe osobne sre e!
t SVÇ?OB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"ĆŽ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPÇ?FOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF PodruĹžnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIÄŒKI CENTAR J. MarÄ?eca bb, Nedeliťće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162
I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888
Savjetovaliťte za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00
PiĹĄe dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist ĹĄkolske medicine
Tko je alkoholi aru “ukrao blagdaneâ€?? Traje nam blagdansko vrijeme. Povezujemo ga s lijepim osje ajima ljubavi, prijateljstva, spokojnosti i obi ajima druĹženja i darivanja, ali i s navikama da sebi u tom periodu malo viĹĄe uga amo i dopustimo; i ĹĄto se ti e troĹĄenja i ĹĄto se ti e konzumiranja poslastica s blagdanske trpeze. Tako je u ve ini naĹĄih obitelji, ali ne i u obiteljima koje imaju nelije enog ovisnika. Bez obzira o kojoj se ovisnosti radi, uz sav napor i uloĹženi trud i volju, u takvim obiteljima nema mira, jer neĹĄto stalno „visi u zraku“. Nerijetko bude i teĹže nego u obi nim danima. Posebno se to odnosi na obitelji koje imaju alkoholi are. Da bi izbjegao da se napije, alkoholi ar ne bi smio popiti niti kapi alkohola, a ovih dana oko njega se posvuda nazdravlja, nudi, iskuĹĄenja su na svakom koraku. I uĹživo, i u novinama i na televiziji. Kod nelije enih ovisnika, to dodatno otpuĹĄta ko nice i mnogi ovih dana popiju i viĹĄe nego obi no. S druge strane, obi aj je da se obitelji druĹže, da budu zajedno pa se pijanstvo nekako i prije i viĹĄe primijeti i osjeti. Ako je doma, alkoholi ar brzo iz po etne „razdragane“ faze do e u fazu kad je vidno pijan i kad bude, ili agresivan, ili naporan, ili samo pospan i u svom svijetu. Svakako, nije baĹĄ lijepa slika ostalim lanovima obitelji. Da bi to izbjegli, neki ve od jutra „plove“ po ka i ima i drugim odrediĹĄtima na kojima se pije, a doma do u dok je ve nestalo novca za pla anje pi a ili su se raziĹĄli svi oni s kojima bi se dalje mogli druĹžiti. U nastavku, obzirom da nitko iz obitelji ne Ĺželi prihvatiti njihova objaĹĄnjenja i nastaviti“veselo“ raspoloĹženje, esto izbiju sukobi. NajblaĹže re eno, deĹĄavaju se sva e u kojima se redovito povisi ton, esto neĹĄto razbije, lupa se vratima, a na Ĺžalost deĹĄavaju se i izi ki obra uni. Nije uvijek alkoholi ar onaj koji prvi povisi ton ili podigne ruku. lanovi obitelji, ionako „tankih Ĺživaca“ zbog svega ĹĄto godinama proĹživljavaju zbog alkoholizma svog lana, a dodatno joĹĄ razo arani i povrije eni spoznajom da nemaju mira ni u dane kad svi drugi oko njih i viĹĄe uĹživaju, nerijetko se ne uspijevaju savladati i reagiraju na krivi na in, izazivanjem sukoba. S druge strane, mozak pijanog ovjeka daleko je od normalnog funkcioniranja i nije u stanju procijeniti kako se postaviti u takvim situacijama. Po onoj starinskoj „Napad je najbolja obrana“, mnogi ve s vrata po inju vrije ati i iza-
zivati sva u, zbog neke sitnice na koju u normalnim okolnostima, ne bi uop e obra ali paĹžnju. Posebna pri a je alkoholizam kod Ĺžene i funkcioniranje njene obitelji u vrijeme blagdana. Pozdravljaju i promjene kod mla ih generacija kod kojih nisu rijetki obi aji da de ki peku kola e i ukraĹĄavaju dom, ipak se moramo sloĹžiti s injenicom da u obiteljima srednje i starije Ĺživotne dobi, ve i dio stvaranja blagdanskog ugo aja u toplom domu preuzimaju Ĺžene. U domovima nelije enih alkoholi arki redovito izostane ugo aj topline i sve anosti na koji smo naviknuti. Iako i u vrijeme mimo blagdana, u takvim domovima puno svega nedostaje, to ipak u blagdansko vrijeme postaje o itije i izraĹženije. I dodatno iritira ostale lanove obitelji kojima je takvo zanemarivanje, teĹĄko razumjeti. Da bismo bolje razumjeli problem, moramo se prisjetiti da ovisnost kao takva, tjera ovisnika da se pobrine da zadovolji svoju Ĺžudnju, drugo mu nije vaĹžno. Ili mu barem nije toliko vaĹžno. Osim potrebe da zadovolji Ĺželju za pi em, sve ostalo je na drugom mjestu. Za ilustraciju citiram rije i jednog ovisnika koji je nakon ĹĄto je proĹĄao lije enje, bolje razumio sebe i svoje postupke, a o vremenu kad je bio u ovisnosti je rekao:“ Bilo mi je svejedno da li sjedim u smrznutoj lokvi vode nasred ulice ili u svom naslonja u u toploj sobi. Razliku je inilo samo to da li sam uspio nabaviti sredstvo na koje sam se navukao, ili ne!?!“ Umjesto pokazivanja u enja i nerazumijevanja prema osobi koja je postala ovisnik, dobro bi bilo da jedna od novogodiĹĄnjih odluka i ovisnika i lanova njegove obitelji bude i to da emo problemu pristupiti racionalno i pokuĹĄati pomo i, traĹže i stru nu pomo . Djelatnici SavjetovaliĹĄta za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pri Zavodu za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije Ĺžele vam radosno i spokojno BoĹži no vrijeme i sretnu, zdravu i uspjeĹĄnu 2015. godinu.
2. sije nja 2015.
Savjeti 61
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Bolje sprije iti nego lije iti!
Zašto su važni preventivni sistematski pregledi i kada po eti? Preventivni sistematski pregledi važan su zdravstveni korak u o uvanju zdravlja pojedinca i cjelokupne populacije. Provode se u sve ve em broju, ali još uvijek nedostatan broj pojedinaca u tom smislu vodi brigu o uvanju vlastitog zdravlja i sprje avanju prijevremenog obolijevanja od onih naj eš ih kroni nih bolesti i stanja u populaciji. Osim prijevremenog umiranja, posljedica je toga i veliki broj pojedinaca koji žive s brojnim ograni enjima i s umanjenim uživanjem i funkcionalnoš u, esto puta i od mla e ili ranije srednje životne dobi, od 40-tih ili 50-tih godina života. Prevenciju je važno zapo eti što prije, pa i prije 40-tih godina života, osobito ako u obitelji postoje pojedinci koji su rano pobolijevali od bolesti srca i krvnih žila, malignih bolesti, ili nekih drugih nasljednih bolesti. Ranim otkrivanjem metaboli kih poreme aja (kao što su to poreme aji u metabolizmu masti i še era), prekomjerne tjelesne
težine i pretilosti, povišenih vrijednosti krvnoga tlaka, uz pravovremenu intervenciju i lije enje možemo izbje i ili odgoditi teške bolesti srca i krvnih žila, uklju uju i koronarnu bolest srca i infarkt srca, kao i pogubne bolesti mozga, kao što je to moždana kap. Godine života i spol, te nasljedne sklonosti nose zna ajne osobne rizike za razvoj malignih bolesti, kao što su to primjerice karcinom dojke, želuca, debelog crijeva, plu a, štitnja e, prostate i brojni drugi. Cilj je procijeniti osobne rizike svakog pojedinca i mjerama prevencije, ali i redovitim ciljnim pra enjem umanjiti ili odgoditi pojavu takvih bolesti, ili bo-
lest dijagnosticirati i lije iti u ranoj fazi. Primjer takvog ciljnog preventivnog pregleda je ultrazvuk dojke ili štitnja e, ultrazvuk trbušnih organa, ultrazvuk srca tamo gdje je to indicirano, kolonoskopija, kojom u pojedinaca s visokim rizikom pokušavamo pravovremeno otkriti polip ili karcinom debelog crijeva u ranoj fazi. Gastroskopijom pak možemo utvrditi uzroke želu anih tegoba, koji mogu biti razli iti, od relativno banalnih, ako se radi o povremenom gastritisu, pa do onih opasnijih po zdravlje i život, ako je u pitanju rak želuca. Uzrok krvarenja iz završnog djela debelog crijeva mogu biti relativno ne-
Mario Mikulan, ravnatelj Poliklinike Živa
ugodni hemoroidi, ali u 10 do 20 % ispitanika ovisno o spolu i dobi uzrok takvog krvarenja može biti rak završnog djela debelog crijeva. Treba dakle ipak oti i na pregled i rektoskopiju, kako bi se to moglo jasno i na vrijeme dijagnosticirati. I lije iti u ranoj fazi bolesti, kada je i ishod lije enja bolji. Neprepoznati poreme aji i bolesti utje u na naše zdravlje. Neprepoznata depresija ili brojni anksiozni poreme aji teške su i onesposobljavaju e bolesti, ali i imbenici visokog rizika za razvoj drugih bolesti. Ako su pridruženi ve postoje im bolestima nepovoljno utje u na kvalitetu života i cjelokupni ishod lije enja. Stres i "moderne bolesti", kao što je to sindrom prekomjernog sagorijevanja na poslu ili mena erska bolest pogubno utje u na cjelokupno zdravlje i zdravstvenu kondiciju pojedinca. I poti u razvoj drugih bolesti. Uz neznatan utrošak vremena, uz malo truda i brige za vlastito zdravlje možemo osigurati zdraviji, bolji, a time sretniji i produktivniji život.
godina s Vama Zdravstveni programi Poliklinike Živa: Preventivni sistematski pregledi
Bolesti živčanog sustava
opći internistički pregled; dijagnostika; ciljni kardiološki i gastroenterološki pregledi; zaključno mišljenje i savjetovanje; timski rad; individualni pristup; cjelovitost
EMNG; kronična bol; neuropatska bol; križobolja; išijas; periferne polineuropatije; bolna dijabetička polineuropatija; postherpetička neuralgija
Bolesti srca i krvnih žila
UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; UZV trbušnih organa, UZV prostate, UZ štitnjaće; UZV dojke; citopunkcija štitnjače, citopunkcija dojke
kardiološki pregled; UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; 24 satno mjerenje krvnoga tlaka; EKG i 24 satni EKG; ERGOMETRIJA i kondicijsko testiranje
Bolesti probavnog sustava gastroenterološki pregled; UZV trbušnih organa; GASTROSKOPIJA; REKTOSKOPIJA; KOLONOSKOPIJA; bolesti jednjaka, želuca, crijeva, jetre, gušteraće
Ultrazvučna dijagnostika
Psihijatrijski poremećaji nemir; tjeskoba; sniženo raspoloženje; tjelesni znaci i psihološki simptomi tjeskobe; panični poremećaj; nesanica; nezadovoljstvo; oslabljeno funkcioniranje; slaba kvaliteta života; kronični stres; individualna psihoterapija; partnerska, bračna; obiteljska psihoterapija
Poliklinika Živa - Timski rad. Individualni pristup. Cjelovitost. Poliklinika Živa, Optujska 52, 42000 Varaždin, T: +385 (0)42 303 979, F: +385 (0)42 303 989, E-mail: info@poliklinika-ziva.hr
62
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
2. sije nja 2015.
2. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vremenska prognoza i razbibriga 63
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA
ZA VIKEND MALO TOPLIJE
VREMENSKA SLIKA: Badnji dan je u unutrašnjosti donio dosta sunca i topline neuobi ajene za kraj godine. Jutro je na zapadu Slavonije i dijelu središnjih krajeva unutrašnjosti donijelo uglavnom slab mraz. Najhladniji je bio Slavonski Brod gdje se temperatura jutros spustila do -4°C. Najviša dnevna je pak bila ak za 17°C viša i iznosila je 13°C. Najviše dnevne temperature su se u nizinama unutrašnjosti kretale od 12 do15°C. Na obla nijem
Jadranu od 12°C na sjeveru do 15°C na jugu. Najtopliji su bili Hvar sa 16°C i Komiža sa 16.5°C. Nakon što je u dosadašnjem dijelu klimatološke (i kalendarske) zime izostao zimski ugo aj, posljednji dani godine donijeli su izraženiju
zimsku promjenu vremena. ini se da e niz kišnih ciklona koje su obilježile 2014. godinu dobiti ozbiljnu konkurenciju u skorom izboru za Naj meteorološki doga aj godine. Teren za izraženiju zimsku promjenu vremena krajem tjedna i po et-
kom novog, u no i od etvrtka na petak i tijekom petka najprije je pripremio frontalni poreme aj koji se sa sjevera preko naših krajeva brzo premještao prema jugoistoku kontinenta. On je donio ja e zahla enje pa se snijeg osim u gorju o ekuje i u nizinama unutrašnjosti. Stabilizacija vremena tijekom subote je bila samo kratkotrajna, jer je drugi dio vikenda i po etak ovog tjedna obilježila nova, izraženija ciklona koju smo nazvali Ines koja nam je donijela obilan
snijeg i jak vjetar. Hladno a e popuštati krajem tjedna kad su mogu e i slabije oborine. Opširnije u nastavku. VREMENSK A PROGNOZA: U srijedu, na Staru godinu, vrijeme bi trebalo biti suho, djelomi no sun ano i vrlo vrlo hladno. Puhat e povremeno umjeren sjeveroisto ni vjetar koji dodatno poja ava osje aj hladno e, ali bi do kraja dana vjetar trebao prestati. To e biti uvod u Novogodišnju no koja nam donosi ve inom vedro, suho i ledeno vrijeme. Prognosti ki materijali upu uju na to da bi temperatura zraka u pono mogla biti oko -16, a do jutra ak i -20 Celzijevih stupnjeva. Ovako hladno e biti samo ako no bude vedra, ako bude oblaka onda e biti izme u -15 i -10°C. Svakako se za do ek na otvorenom toplo odjenite, a ako planirate putovanje budite na oprezu. etvrtak e i dalje biti suh i vrlo hladan uz sun ana razdoblja. Nakon ledenog jutra tijekom dana e temperatura porasti do -3°C. Od petka e hladno a polako popuštati, a vrijeme e se destabilizirati. To zna i da e za vikend biti više oblaka, ponegdje uz slabe oborine. S obzirom da dolazi do miješanja postoje-
eg hladnog i dolaze eg toplijeg zraka, te slabe oborine bi mogle biti na granici kiše i snijega, a nije isklju ena ni pojava poledice. I jutra i dani bit e postupno topliji. ini se da bi se onda to blaže vrijeme nastavilo i u sljede em tjednu iako zbog daljine prognosti kog razdoblja ovaj scenarij nije sasvim siguran. Želimo vam sretnu i zdravu 2015. godinu. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 30.12.) METEOROLOŠKI KALENDAR 31. prosinca 1968. god. u Agati u Sibiru izmjeren dosad najviši tlak zraka od 1083,8 hPa 2. sije nja 1971. god. velike štete u Ravnim kotarima zbog ledene kiše 3. sije nja 1885. god. u Verhojansku u Sibiru izmjereno -68°C
VICOTEKA
- Ivice, kako prepoznaješ gljivu otrovnicu? - Po gr evima u želucu! --------------------------------------------------------Sjedi Mujo za stolom i pita: - Fato, što je to šest nogu, dvije vise, dvije glave isto misle? - Da nije zagonetka!? - Je, Fato, zagonetka, reci odgovor. - Odgovor.’ - Joj, glupe žene, odgovor na pitanje? - Koje pitanje? - Šest nogu, dvije vise, dvije glave isto misle? - A, to! Mujo na magarcu. --------------------------------------------------------Nose Mujo i Haso akumulator od kamiona na punjenje. Mujo razmišlja naglas: - Uf, baš je težak ovaj akumulator! Ruke e mi otpasti! Što e tek biti kad ga napunimo? --------------------------------------------------------Smiješi nam se bolje sutra. Štoviše, umire od smijeha!
ZAJEDNICA SPORTOVA Me imurske županije na kraju godine
IZA RUDARA MURSKO SREDIŠ E vrlo dobra polusezona
Zadovoljni jer je iz Županije stiglo svih 1,2 milijuna kn
Trener Vinceti : Svakom utakmicom dizali smo igru
ANTUN JUKI , NK Me imurec DunjkovecPretetinec
Želim osvajati trofeje i jurišamo na naslov prvaka
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
A na to mlado leto vsega obilja P
rvi krug precedni kih izborov, v minulo nedelo, rekli bi naši vinovjerniki, o em re i, poštuvatelji dobre vinske kaplice i dobrih gemištecov je završil pol - pol. Ili tak nekak. Pol je onih šteri so zadovoljni z bira kim telom, a druga polovica so oni šteri so uda vej o ekuvali. Napriliko, Ivo je v nedelo nave er bil poparjeni kak da ga je neš i z kropom polejal jerbo ne sam da se je nadjal kak bode od nedele znova sedel v precedni ki fotelji nek je bil siguren da to more biti sam tak i nikak druga . Bil je preve siguren v pobedo, pak si je i takšega govora prepravil tak da je ono kaj smo uli , dok je zazvedil kak bode i drugi krug, ne bilo sli no k ni emo.Najbrž, a to se je i znova pokazalo, da se zabadav kuri ogej dok je još zajec v šumi. Denes so ve niti zajci ne kaj so negda bili i nebre ga bilo što prijeti da to jemo na pamet padne. Kak smo vidli, drva so zgorela, a zajec je ostal v šumi. Isto tak je i gospon doktor, Milan Kujundži , odišel po riti k meši, o em re i, dobil je uda meje glasov nek
se nadjal. Nekak ga je bira ko telo ne prepoznalo. istam nekak druga naši ljudi reagerajo dok so betežni i dok dojdejo k gospono doktoro dok je on v beloj kuti, a ve dok so zdravi, dok jif ne muo i nikša hetika, unda vam to zgledi tak kak je i v nedelo zgledalo. Jenima to pomaže kaj so doktori, a drugima je to, ne greh, nek falinga. Mladi de ko, Ivek Sin i ov, je prešel uda bole nek se nadjal. More on ve nam pripovedati kaj o e, ali je dobil uda vej glasov nek je i senjal. Ne znati je li so to vsi bili jegovi glasi, ali jif je dobil. Najbrž so nešterni došli glase davat pak so pogledali i levo i desno, a kak jim se nikaj, na te dve strane ne dopalo, vudrili so po sredini, jerbo istina i pravica so nejve pot negdi izme o, pak so svojega glasa dali Iveko. Jako sam najgerek kam se bode, itak, to bira ko telo obrnulo na drugo nedelo v januaro. Ivek ne da je zadovolen z onim kaj je dobil, nek je prezadovolen i zato je mam v nedelo priznal da je on pobedil na izborima i prosil je svoje bira ko telo nek ga, v drugom krugo, dopiše na listek pod brojom tri. Dopalo se oveko. Neje Ivekovom bira komo telo le ko, morajo si nekoga zebrati v drugom krugo, je li to bode lepa puca ili pak lepi de ko, to se i ja pitam? A nejhuje bi bilo da ostanejo doma, pustijo
I
N
nice premetati z jenoga kup eka na drugi i nikak nebremo nabrojiti tuliko kuliko nam tre za eke i za preživeti. Navek negdi sfali. Kak za eke moramo navek meti dosti, tu nam niš i nigdar nika ne šenka unda, nejve pot, želodec odide po riti k meši. ak god, ali neje bilo lepo za uti od Ivija, v nedelo nave er, kak je on špotal Kolindino bira ko telo, kaj oni o ejo da dojdo na vlast oni šteri so predi pokrali Lejpo našo, a ne znati kam pak ovi denes me ejo peneze štere od nas nazoba ijo. Ak ovi denes ne kradejo nek nam re ejo gde so penezi. Ak potrošijo uda vej nek zaslužijo kak se to zove? A vse to mi moramo platiti. Dok mi neš i vle e peneze vum žepa, a ja nedam, kaj je unda on ne tat? Odnavek je poznato da so oni šteri so meli jeno roko v pekmezo z drugom mahali, z prstom kazali i kri ali: držite tate! Ivo je pravnik i iškal i jako dobro zna da je niš i ne kriv dok ga sod ne osudi za to, a to kaj so nešterni v Remetinco još navek ne zna i da so pravzaprav krivi. Pustimo sode i soce nek re ejo svojo zadjo. Nek oni re ejo što je kral, a što pak je tat. aši me imorski politi ari so uda pomogli kaj znova vozi cug za Lendavo, a i nazaj. Kam god je došel vseposot je bila fešta.
K
N
Jesmo li izašli na predsjedni ke izbore?
Željka eri, Šenkovec - Glasovala sam i uvijek koristim bira ko pravo. Jedino mi je žao što tako malo ljudi izlazi na glasovanje, pogotovo u drugim krajevima Hrvatske. I i u ponovno glasovati i u drugi krug. Nadam se da e tada izlaznost bira a biti ve a, a možda e i vremenski uvjeti biti bolji, pa e ljudi lakše do i do bira kih mjesta.
Znova so živnoli kolodvori v Središ o i Lendavi. To je jako lepo kaj se bodo naša deca ili pak vnuki mogli voziti z cugom. Na vse strane ujem kak smo mi Me imorci v semo nejbolši v Lepoj našoj, kak smo dauko napre pre sosedima z Hrvaške i to vsemo sam v pla aj ne. Ali sam najgerek otkod bode itak genol cug za bolše zutra i dok gene je li ga bode dosti mesta za vse, a ne sam za pozvane i zebrane. To vam mene gvinta i to me furt spituvle moj rvek z šterim, e duže dale, vse teži shajam. ak je Advent v akovco po el predi nek bilo de drugdi tak je predi i završil. Dugo so dve velike snežne polivi ne lopte bile v akovco, jedna na glavnomo trgo pre gracki vuri, a druga na Fratarskomo trgo. V ovoj drugoj kugli, štera je bila bliže akoskoj cirkvi so bile i žive jaslice, a kak je Badnjak dohajal vse bliže zginula je i kugla i jaslice i mali Isusek. No, neje trelo dugo i Isusek se je našel, odišel je prek v cirkvo gde mo je mesto. Fala dragomo Božeko da se je vse tak sre no završilo jerbo kakša bi to špot sramota bila za naš lepi i mali grad da bi bili potepli Isuseka. eje navek dobro kaj se prora uni v op inaj i gradaj donosijo v Advento, ali to druga nebre biti jerbo i Boži je navek na krajo leta. Vsi znamo da so pred Boži i
K
N
M
Davor Mu i , Dekanovec Izašao sam na izbore za predsjednika Hrvatske. Komentar na ishod prvog kruga glasovanja zadržat u za sebe. Iza i u ponovno i 11. sije nja, kad e biti drugi krug glasovanja. Nisam pratio kolika je bila izlaznost bira a ovdje u Me imurju ili u Hrvatskoj, ali još uvijek mislim da premalo ljudi izlazi na izbore.
Stanko Slavi ek, ukovec Iskoristio sam svoje bira ko pravo. Nisam baš odviše zadovoljan rezultatima koje su kandidati postigli. Mislim da još uvijek premalo ljudi izlazi na izbore. Sva izlaznost koja je manje od pedeset posto je premala. I i u ponovno glasovati za svoga predsjedni kog kandidata i u drugom krugu.
POD VUROM
Prvi krug predsjedni kih izbora u Hrvatskoj održan je proteklu nedjelju. Donio je minimalnu razliku izme u dvoje prvoplasiranih kandidata, Ive Josipovi a i Kolinde Grabar Kitarovi . Unato snježnom nevremenu bio je relativno dobar odaziv glasa ke mašinerije, posebice ovdje u Me imurju. Mnogi su izašli na birališta i dali glas svom predsjedni ku kandidatu. Na glasovanje emo ponovno u nedjelju, 11. sije nja, a jesmo li i kako glasovali u prvom krugu, saznali smo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr, zv)
nas druge kaj si sami zberemo precednico, a oni si bodo, kak Poncije Pilat, oprali roke. Jedina puca med de kima je bila Kolinda i ona je mela željo da dojde v drugi krug i kuliko vidimo da joj se tua želja spunila. Bila je sre na i vesela, a to se vidlo dok je govorila v nedelo nave er i unda je ona bila prava, onakša kakša mora biti. vo je vse splaneral, na vse je mislil sam kaj bi dužel sedel v precedni ki fotelji, štera mo je, kuliko vidimo, istam prirasla srcu. Ne sam srco, nek mo se je i telo priv ilo. Ivo si je zebral kaj bodo izbori na Herodeševo, a to je letos bila prva nedela posla Boži a. Gruntal si je kak bodo oni šteri hodajo v cirkvo, oni bogoboje i, odišli v cirkvo i nebodo došli glase davat, pak bodo jegovi nezerenoši zebrali svojega. Kak smo vidli ovi Kolindini vse ftegnejo, oditi v cirkvo i dojti glase davat. Znajo oni kaj dragi Božek zapoveda i kaj od jif iš e. Dali so Božeko jegovo, a Kolindi glase! e znam kaj naši ljudi, o em re i, mi Me imorci vidimo v tomo Ivijo? Ak je on tak dober ovek, on tak lepo govori, ak on zna vse kaj ga se pita, zakaj unda nekaj ne napravi kaj nam ne bi bilo tak hudo, o em re i, nejhuje v zadjih dvajsti let i kaj bi mi malo bole živeli, a ne kaj moramo te ku-
velike spovedi gda mi ljudi poravnavlemo ra une z dragim Božekom, pak unda damo vum vse kaj smo minulo leto zahuzali. To posebno delajo oni verniki šteri ne delajo preve veliko stisko v cirkvi nek dohajajo na spominek i vuglede z Božekom sam na vekše svetke. Ovo leto se pripetilo kaj so nešterni pre spovedi priznali kak so na lanjskim lokalnim izborima glase dali krivim ljudima i da jim je ve žal. Ljudi so priznali grehe, pokajali so se, zmolili pokoro i v Hvaro, Dubrovniko, Omišo, Rabo i Strahoninco so vruhnuli prora une za novo leto kaj zna i da bodo znova morali, negdi posle fašnika, iti glase davat i znova zebrati lokalne (neje od glagola lokati) mo nike. Jako sam najgerek kak bode to zišlo v Strahonico? Ve so se politi ari po eli sfaditi, a stopram so zakopali temeljnoga kamena za šporcko dvorano, a i v kasi ga hajdig penez. Nebrem to razmeti, jerbo žena i ja se nejve pot posfadimo dok penezi v kasi sfalijo, a dok ga penez je unda smo kak taubeka dva. lado leto vam je pred vrati, otprite jif i pustite ga nutri. Na to mlado leto zdravi i veseli bili, tusti debeli, kak šumski jeleni. Dej vam Božek puri e, ra i e, konji e, voli e, zlata, srebra i Božjega blagoslova. I kak nam nejlepša boži na pesma veli: A na to mlado leto vsega obilja. Želim vam sam nejbolše i zberite si od vsega ovoga kaj vam paše ili pak sam ono kaj nucate.
Bojana Lipi , Strahoninec - Nisam išla na glasovanje za predsjedni kog kandidata. Razlog tome nije snježno nevrijeme, nego to što jednostavno ne vidim pravu alternativu i pravog kandidata za kojeg bih mogla glasovati. Koga god odaberu, sve e biti isto kao što je i bilo. Nažalost, ne vidim da e do i bolja vremena u Hrvatskoj.
Nenad Jan ec, Ivanovec - Jesam, išao sam glasovati u ovom prvom krugu izbora za predsjedni kog kandidata. Tako er u i i ponovno i u drugi krug. Mislim da još uvijek dovoljno ljudi ne izlaze na izbore, a onda se poslije žale i nezadovoljni su. U svakom slu aju treba izlaziti na glasovanje.
mi prodiremo dublje
ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE
www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI
Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr
facebook.com/MedimurskeNovine