Godina XIX.
Broj 1011.
^akovec, PETAK, 30. sije~nja 2015.
Cijena 7 kuna
MLADEN NOVAK, predsjednik me imurskog SDP-a i lan Glavnog odbora SDP-a, o stanju u stranci i okupljanju ljevice
str. 3
Župan Posavec mora odlu iti na ijoj je on strani: ljevice ili desnice media 20
str. 13
MARIO VLAŠI dipl. ing. šumarstva, o kineskom drvu koje je u zadnjih godinu dana primamilo mnoge Me imurce na uzgoj radi mogu e brze i dobre zarade
NOVA AKCIJA Me imurskih novina
TRAŽIMO str. 6 NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME IMURJU ŽUPANIJSKA BOLNICA akovec iznena uju e ostala bez upravitelja
str. 46
Zbog ega je dr. Miroslav Horvat podnio ostavku?
FRANJO LEHKEC (HSS), bivši na elnik Op ine Strahoninec
SDP-ovcima je bilo jedino važno da me sruše str. 10
BRZA ZARADA: Postalo je hit saditi paulovniju, ali na što treba paziti?
str. 5
S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO: Osvojite ulaznice za CINESTAR i CZK!
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UREDNI KI osvrt
IZ TJEDNA u tjedan
Trebaju li i nama Syriza i Alexis Tsipras? R
ealno gledaju i, u našem politi kom životu termini ”ljevi ar” ili “desni ar” optere eni su komunisti kim naslje em i u tom smislu biti “lijevo” ili “desno” ozna ava sadržaj onoga na što se odnosi, i ve se tu radi o diskvalifikaciji. To bi se kona no moglo promijeniti nakon velike pobjede Syrize u Gr koj, predvo ene modernim ljevi arom Alexisom Tsiprasom, koja odmah ruši sve predodžbe ne samo o tome kako naši ljudi doživljavaju ljevi are, ve i nemogu nosti koaliranja s desnima, kao što je slu aj sada nakon gr kih izbora. anašnja ljevica nije ono što zadrti ljudi, što iz neznanja, što namjerno, proglašavaju na temelju ideologije ranog 20. stolje a, a posebice ne ona kakva je bila u isto nom bloku ili nekadašnjoj Jugoslaviji. Povijesna ljevica je uglavnom predstavljala radnike suprotstavljene kapitalistima, konzervativcima i plemstvu. anašnja moderna ljevica okuplja i predstavlja obrazovano stanovništvo liberalnih gra anskih nazora, koji ve inom žive u urbanim sredinama i posljedi no imaju ve a primanja i bolji standard, ali se otvoreno suprotstavlja onima koji u svojoj pohlepi zgrtanja kapitala ne razmišljaju uop e o obi nom ovjeku i urušavaju srednji sloj prema siromaštvu. ovjek koji je obrazovan ne boji se napretka društva, ali cijeni svoju individualnost i osobne slobode. Upravo ovaj sloj društva jest onaj koji nosi cijelo gospodarstvo, najviše doprinosi porezima (državnom i još više lokalnom prora unu), konkurentnosti gospodarstva, kvaliteti usluga i tehnološkoj konkurentnosti. ako neki analiti ari nakon pobjede Syrize govore o tome da e ona usporiti re orme u Hrvatskoj, posebice u ovoj izbornoj godini, koja je uvijek “populisti kija” od svih drugih, a zapravo bi i mi prema tima i takvima i dalje trebali samo rezati i štedjeti, to nije istina. Ne samo zbog toga jer se Syriza žestoko opire politici štednje i rezanja, koja je upravo na djelu u Gr koj, ve zato što bi trebali izbje i da do emo u “gr ke probleme”. A navodno nismo daleko od njih.
D
D
I
Postalo je hit saditi paulovniju
(NE) SVI A NAM SE Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
Z
ašto je to tako, pitamo se i otkrivamo toplu vodu ve jako dugo. Poznato je da su Grci trošili, posebice u javnom sektoru, poput “pijanih milijunaša”, zaduživali se preko svih mjera, da bi protekle dvije - tri godine sva ta rastrošnost došla na naplatu. Mi smo se tako er zaduživali za “sve i svašta” u 2000.-ima, ali ve ina, pa i onih koji pla e dobivaju iz prora una, nikad nije bila na “njema kim pla ama”, kao što su to bili zaposleni u Gr koj. bog toga nama ne treba još uvijek ljevica koja e “na barikade”, ve ona koja e se boriti protiv zgrtanja novca na državni ra un, živjeti i boriti se za obi nog ovjeka i ne e dopustiti uništavanje srednjeg sloja, kao što se to doga a proteklih godina u našoj zemlji. DP, otkako je na vlasti, ali i ranije proteklih godina, ne injenjem i nesuprotstavljanjem pohlepi elita nije mogao ste i status moderne ljevice, ve se pretvorio u mainstream stranku koja uglavnom razmišlja o vlasti i vladanju. Takvo udaljavanje od naroda i svojih glasa a, kojima se sada mjerama poput zamrzavanja švicarskog ranka Zoran Milanovi i njegova Vlada pokušavaju približiti, vjerojatno e ga koštati gubitka vlasti. e utim, to možda i nije tako loše, jer e bolne rezove koji se odga aju iz godine u godinu i smanjivanje prava svima onima koji ih ne zaslužuju morati napraviti njihov “najlju i protivnik” – HDZ. Kako e to završiti, to tek treba vidjeti, ali, ako e dovesti do dodatnog urušavanja srednjeg sloja, tek onda moderna hrvatska ljevica može do i na svoj štih. ko bi to mogao biti, ostaje za vidjeti. Na vidiku hrvatskog Alexisa Tsiprasa još uvijek nema.
Z
S
M
T
MLADEN NOVAK, predsj
VIJEST(I) TJEDNA
Zadnjih nekoliko godina u Me imurju se sve više sadi drvo paulovnije, porijekom iz Kine i Japana. Ve su zasa ene plantaže više stotina sadnica, a broj posa enih sadnica mjeri se u tisu ama stabala. Oni koji se odlu uju za sadnju in ormacije nalaze naj eš e na internetu, a razlog sadnje je to što je paulovnija brzorastu e drvo, pa se o njoj gotovo pri aju bajke o mogu oj brzoj zaradi. Na što treba paziti kad je u pitanju sadnja, pro itajte u razgovoru na str. 13.
Vi predlažete i birate kod koga je zadovoljstvo raditi Dosta nam je biti na za elju Hrvatske po niskim pla ama! To ne doprinosi ugledu ni statusu ni prihodu županije. Nalazimo se na vratima Hrvatske i u najbližem smo fizi kom kontaktu s razvijenim zemljama Europske unije. Predvodnik smo poboljšanja trendova u gospodarstvu. Naši gospodarstvenici dokazali su da mogu ravnopravno sa svojim proizvodima konkurirati na svim kontinentima širom svijeta. Sve o akciji “Me imurskih novina” pro itajte na str. 6.
64-godišnjak izmislio napad razbojnika da bi prevario rodbinu Gornjodubrav anin je, kako saznajemo iz neslužbenih izvora, nedavno prodao dio svojih nekretnina te prihod trebao podijeliti sa svojom rodbinom. Napad trojice razbojnika izmislio je kako bi izbjegao ovu obvezu, odnosno novac zadržao za sebe. Više o cijelom slu aju u našoj Crnoj kronici na str. 8.
30. sije nja 2015.
PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN
Neda Telišman-Košuta, Sandra Polanec Marinovi , Matija Posavec i Valentina Haži na predstavljanju Strateškoga marketinškog plana razvoja turizma
ME IMURJE DOBILO Strateški marketinški plan razvoja turizma
Želimo ostvariti rast no enja od barem pet posto godišnje - Me imurje zadnjih godina puno ulaže u turizam, ali, unato tome što nismo imali taj dokument, broj no enja u Me imurskoj županiji narastao je do brojke 100.000 no enja godišnje. Problem je u tome što još nismo ni izdaleko dovoljno prepoznatljivi kao regija u turisti koj ponudi, kako bi gosti znali koju ponudu u Me imurskoj županiji mogu potražiti i dobiti. Zato je dovršenje Strateškoga marketinškog plana razvoja turizma Me imurske županije toliko zna ajno, kao i zbog svih budu ih natje aja u okviru ondova Europske unije, na koje se bez tog dokumenata ne možemo javljati. - rekao je me imurski župan Matija Posavec, te zahvalio REDEA-i, kao i svima koji su sudjelovali na njegovoj izradi. Posavec je posebno istaknuo da Me imurje, iako nekada nije bilo proturisti ki orijentiran,o danas ima cilj postati stacionirana, izletni ka destinacija koja e unkcionirati tijekom cijele godine, posebice razvijaju i zdravstveni, sportski i kulturni turizam.
Oaza aktivnog, dinami nog i zdravog života - Naš Marketinški plan predvi a rast no enja od 5 %, ali ja sam mišljenja da mi možemo puno više, posebice kada govorimo o inozemnim turistima. To emo osigurati izme u ostaloga i daljnjim investicijama u županijski turizam kroz razli ite natje aje i podupiranje programa op ina i gradova, te županijske projekte poput onog revitalizacije Staroga grada, vrijednog nekoliko desetaka milijuna kuna. - kazao je Posavec. Pri izradi Strateškoga marketinškog plana za turizam glavna preokupacija bila je kako me imursku ponudu u initi prepoznatljivom u Hrvatskoj i okolnim zemljama, tim više što smo okruženi snažnom konkurencijom kontinentalnih destinacija iz Slovenije i Austrije. - Ostali smo ugodno iznena eni jednom malom kontinentalnom županijom, kojoj turizam nije osnovni na in života, kao i injenicom da Me imurje danas, unato neimanju odre enih strateških dokumenata, ima niz konkurentnih i turistima prihvatljivih proizvoda, poput cikloturizma, wellnessa, enogastronomske ponude. - istaknula je Neda Telišman-Košuta.
Naglasila je tako er da ostatak Hrvatske još nije ni svjestan svih ljepota koje Me imurje krije, kao i ponude koju ima. Zato moramo jasno re i da imidž Me imurja kao cvijetnjaka Hrvatske nije više dostatan. Osvrnula se i na susjedne regije Slovenije i Austrije koje su na tom podru ju razvijenije. Zato se Me imurje mora isticati kao oaza aktivnog, dinami nog, zdravog života, odnosno života u pokretu.
Do Strateškog plana uz pomo sredstava iz EU-a St rateg ija k ao dok ument izra ena je u okviru šireg projekta financiranog iz Programa prekograni ne suradnje IPA Ma arska - Hrvatska. Ukupni projekt ima više komponenti i vrijedan je 207.829,65 eura, od ega je dio za Me imursku županiju, odnosno nositelja projekta, REDEA-u, iznosio 60.795,87 eura. Sam dokument strategije vrijedan je 153 tisu e kuna. Na prezentaciji, kao i kon erenciji za medije, klju ne podatke cjelokupnog projekta iznijeli su me imurski župan Matija Posavec, Sandra Polanec Marinovi , direktorica REDEA-e, Valentina Haži , voditeljica projekta iz REDEA-e, te Neda Telišman-Košuta, stru na savjetnica iz Instituta za turizam iz Zagreba. - Klju ni elementi ovog projekta, posebice za Me imurje, jesu razvojni dokumenti koji e pomo i u daljnjem planiranju, ali i samom razvoju županije. - u svom je obra anju rekla Sandra Polanec Marinovi , direktorica REDEA-e, istaknuvši da je izra en i zajedni ki planski dokument za obje županije partnere, Me imursku županiju i ma arsku Zala, koji definira probleme u podru ju gospodarstva, u društvenim djelatnostima, prometu, okolišu i ruralnom razvoju, kao i njihovu me usobnu povezanost i izglednost pokretanja suradnje u tim podru jima. Valentina Haži , voditeljica projekta, kazala je da je u izradu strategije i cijeli projekt uklju eno preko tristo dionika koji su prošli sve okus grupe i radionice te je navela da su svi izra eni dokumenti postali temelj daljnjeg rada u turizmu Me imurske županije s jedne strane, ali i budu e suradnje s ma arskom stranom s druge. (BMO)
Predsjedni ki izbori pokazali su da su gra ani Me imurske županije skloniji lijevoj politi koj orijentaciji i SDP-u. Ali istodobno manji, a ipak ne nevažni, izbori za vije a mjesnih odbora u Op ini Podturen i Gradu Mursko Središ e na svjetlo su iznijeli i slabost SDP-a na kojoj moraju poraditi ne žele li da ih desnica ili neke druge lijeve stranke potisnu s politi ke scene. U Murskom Središ u, gdje je ljevica doskora bila žilavo ukorijenjena, HDZ-ov blok ju je pomeo u svim mjesnim odborima, a u Podturnu, koji je bio tradicionalno uporište desnog bloka, kadrovsko osvježavanje tamošnjeg SDP-a odmah je donijelo upravo suprotne rezultate, snažno ja anje SDP-a na mjesnim izborima. Ti rezultati pokazali su da je najve a slabost SDP-a zapuštena kadrovska politika. S Mladenom Novakom, predsjednikom me imurskog SDP-a i lanom Glavnog odbora SDP-a, razgovarali smo o stanju u stranci, u situaciji kad desni blok na elu s HDZ-om otvoreno udvara njihovom koalicijskom partneru HNS-u u zadnjoj godini pred parlamentarne izbore.
Samo zajedno možemo se suprotstaviti HDZ-u Mladen Novak kaže da se poslije Josipovi eva gubitka izbora u SDP-u dogodilo povezivanje stranke. - Kona no je došlo do spoznaje da emo se samo radom i zajedništvom mo i suprotstaviti HDZ-ovom bloku koji je zaista organiziran kao vojska. A protiv takvoga politi kog suparnika možeš se boriti jedino ukoliko se i sam dobro organiziraš, jer se u suprotnom glasovi tvojega bira kog tijela raštrkaju. - kazao je Novak. - Moramo se konsolidirati i ujediniti, i to ne samo SDP, ve cijela ljevica, kako bi se uspješno suprotstavili desnici, kojoj je predvodnik HDZ. Na sastanku Predsjedništva SDP-a prošli tjedan to je shva eno i re eno. Sve tenzije koje su se povremeno pojavljivale unutar stranke splasnule su. Pojedina nih izjava koje zvu e disonantno ima, ali to je rezultat demokratskog na ina razmišljanja, a ne želje da se izazivaju nepotrebni sukobi. * Govorite o povezivanju i zajedništvu, ali u proteklom razdoblju bilo je isklju ivanja, od ega su najviše koristi imali disidenti, a ne stranka? - Više je to bilo medijski eksponirano. Mi smo isklju ili tri lana u zadnjih godinu i pol otkako sam lan Glavnog odbora. Jednog jer je prešao u HDZ, ime je srušio našu ve inu u tamošnjem Gradskom vije u, druga je bila Aleksandra Kolari koja je direktno uvrijedila SDP, a tre i je bio Lini . * A Mirela Holy? - Ne, ne, ona nije bila isklju ena. Izašla je sama. Mireli Holy nije bilo zamjereno je li
30. sije nja 2015.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
jednik me imurskog SDP-a i lan Glavnog odbora SDP-a, o stanju u stranci i okupljanju ljevice
Mladen Novak, predsjednik me imurskog SDP-a
Župan Posavec treba jasno i nedvosmisleno pokazati je li na strani ljevice ili desnice - Ako e HNS biti uz HDZ, stvar je jednostavna: tko je s HDZ-om, nije sa SDP-om. Tako da nam u principu odgovara što je HDZ na brisani prostor izveo Matiju Posavca i HNS s izjavama da se ve dvije godine razgovara i pregovara o suradnji na županijskoj razini rekla ovo ili ono. Ona je sama dala ostavku u Vladi i izašla iz SDP-a i sama je birala svoj put. Koliko znam, i dalje je u dobrim odnosima sa saborskim zastupnicima SDP-a. Nitko se s nikim nije posva ao, ali razmišljamo druga ije. * Govorite o okupljanju na ljevici, što je desnici uspjelo. Kako ete se okupiti, kad je, npr., Mirela Holy uzela velik dio bira kog tijela, najviše SDP-u. S kim se mislite okupiti? - Pitanje je bi li glasa i koji podržavaju ORaH i Mirelu Holy glasovali za našu koalicijsku listu. Ako Holy napravi rezultat koji o ekuje, bolje da je sama, a sve ono što je relevantno na ljevici može se okupiti i nakon izbora. Mi vjerujemo da e Kukuriku koalicija iza i jedinstveno na parlamentarne izbore, te da e nam se u koaliciji pridružiti Laburisti i Stranka umirovljenika. Time je pokrivena gotovo cijela ljevica. Pojedina ni pokreti koji se pojavljuju, poput Mosta i Živog zida, još e morati potvrditi svoju snagu i na izborima pokazati kakva im je bira ka potpora.
Matija Posavec i HNS moraju se odlu iti * Što e biti u III. izbornoj jedinici, HDZ otvoreno koketira s HNS-om, a na izborima
u Murskom Središ u HNS je dosta doprinio rezultatu koalicije koju predvodi HDZ i premo noj pobjedi na mjesnim izborima. - Dobro da je tako, da barem raš istimo situaciju. Stav SDP-a je jasan. Mi ne emo ni u kakvom scenariju podržati HDZ. Ako e HNS biti uz HDZ, stvar je jednostavna: tko je s HDZ-om, nije sa SDP-om. Tako da nam u principu odgovara što je HDZ na brisani prostor izveo Matiju Posavca i HNS s ovim izjavama da se ve dvije godine razgovara i pregovara o suradnji na županijskoj razini, te da ih o ekuju kao koalicijske partnera na parlamentarnim izborima u našoj izbornoj jedinici. Mislim da sada Matija Posavec kao predsjednik HNS-a treba jasno i nedvosmisleno re i i pokazati svojim djelima je li na strani ljevice ili desnice. * Me imurska županija je samo jedan dio III. izborne jedinice? - Što se ti e Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, tamo nema takvih scenarija. HNS je u Varaždinskoj županiji daleko od HDZ-a, a u Krapinsko-zagorskoj županiji još dalje. Jedino se kod nas javljaju naga anja o mogu oj suradnji HNS-a i HDZ-a i zato o ekujemo da se to im prije raš isti. * Postoje li u me imurskom SDP-u procesi profi-
U Zagreb e i i oni za koje procijenimo da mogu više dati Me imurju - Nas zanima da ljudi koji odlaze u Zagreb imaju rezultate. Ne zanima me ni ime ni prezime, nego ono što taj koji odlazi može napraviti za Me imurje. U Zagreb e i i oni ljudi za koje emo procijeniti da mogu više dati Me imurju. Stalno imamo problem da ljudi koji odu u Zagreb nestanu. Zato su nam i pla e male i prave investicije su negdje drugdje, a mi se otimamo za mrvice. Zato imamo tekstilnu i obu arsku in-
dustriju, koje su najmanje pla ene. Ulaskom u EU to se mijenja, jer smo dobro pozicionirani i mentalitetom bliži zemljama kojima smo se pridružili i to e doprinijeti kvalitetnijem razvoju, koji e rezultirati ve im pla ama i ve om zaposlenoš u. Prag cijene radne snage i ovdje e se polako dizati, oni investitori koji tako ne razmišljaju sami e otpasti, pa se ne e ovdje ni pojavljivati. - kazao je Mladen Novak.
liranja? Izbori u Murskom Središ u pokazali su da ljudi glasuju na listama ne samo za stranke, ve i za ljude. Jeste li svjesni tog problema? - Smatram da u me imurskom SDP-u djeluje veliki broj kvalitetnih ljudi, ali njihov rad treba približiti javnosti i u initi ih prepoznatljivijima. To e olakšati i izbor onih koji e nas zastupati na visokim mjestima na nacionalnoj razini. Kao odgovorna stranka ne želimo se ponašati po modelu ‘samo glavno da je naš’. Osnovni kriterij je da bude sposoban, jer je to jedino mjerilo koje prihva am i tražim. Sve vrijeme koje sam uložio u politiku uložio sam zato jer želim rezultate za Me imurje. Oni su izostajali godinama. Imali smo i utjecajne ljude, ali se premalo uradilo za Me imurje i to u sljede em periodu moramo promijeniti. Ali za to u nadolaze em razdoblju trebamo ljude u Zagrebu koji e to mo i napraviti. Na tome radimo intenzivno. Kadrove treba stvarati i zato smo krenuli od osnove: gradskih i op inskih organizacija. Najsvjetliji primjer nam je organizacija Podturen. Tamo smo imali unutarstrana ke izbore nekoliko mjeseci nakon što je dotadašnji predsjednik podnio ostavku. Nakon što smo proveli izbore i obnovili organizaciju, u sredini gdje je HDZ-ov na elnik ve dugo neprikosnoven, na izborima za VMO u Podturnu dobili smo etiri od devet vije nika, a u Novakovcu ak šest od devet, iako tamo dosad nismo ništa osvajali. Nakon nekoliko mjeseci rada s ljudima, koji su u toj sredini prepoznatljivi, uspjeli smo ostvariti odli an rezultat i uvjereni smo da taj model može na isti na in unkcionirati u svim sredinama. U ovom trenutku imamo gradona elnika akovca i pet op inskih na elnika, a cilj nam je nakon sljede ih izbora te rezultate udvostru iti i imati župana iz redova SDP-a. * Ako želite župana, ve bi sada morali imati ljude prepoznatljivije širokom krugu bira a? - Moj plan rada kao predsjednika me imurskog SDP-a je da u prve dvije godine radimo na konsolidiranju i organizacijskom ustroju stranke, a sljede e dvije godine na promoviranju ljudi koje dobivamo kroz filtere preko deset savjeta za razli ita podru ja
djelovanja. Upravo e se kroz rad spomenutih savjeta brusiti naši kadrovi, budu i da je u njih aktivno uklju eno 120 ljudi, te o ekujemo da e se iz tog bazena profilirati 20 do 30 kvalitetnih ljudi koji e dalje predstavljati politiku SDP-a. * Koje bi osobine trebao imati vaš župan? - Naš župan sigurno ne e parirati postoje em županu u medijskim istupima i PR-u, nego e više biti operativan. Vjerojatno netko tko ima iskustva s vo enjem jedinice lokalne samouprave i tko je bio na nekakvoj unkciji. Postoje dva-tri imena o kojima razmišljamo i koji e biti predstavljeni u pravom trenutku. * Rekli ste ‘ne’ PR-u, ali u politici je percepcija jako važna, kao i razumijevanje životnih problema gra ana. Što SDP misli da je županiji u ovom trenutku najpotrebnije? - Mislim da su nam najpotrebniji zajedni ki prioriteti i jedinstveni nastup. Me imurje je malo, ali podijeljeno na ak 25 jedinica lokalne samouprave. Razumljivo je da svaka želi prvenstveno zadovoljiti vlastite potrebe i interese. S postoje im zakonima op ine su prisiljene otvarati gospodarske zone da bi osigurale izvore prihoda, pa je onda jagma za investitorima da rade baš na njihovom podru ju. Tako dolazimo u situaciju da je svagdje nešto, ali je veliko pitanje u kojoj mjeri to odgovara stvarnim potrebama tog kraja. Smatram da je potrebno odrediti ono što je najvažnije za sve nas i potom se jedinstveno zauzimati za ostvarenje tih prioriteta, vode i ra una o specifi nostima svake jedinice lokalne samouprave i usmjeravaju i pojedinu djelatnost u onaj dio Me imurja gdje e proizvesti najve e e ekte.
S pozicije vlasti teško se ponašati populisti ki * Predsjedni ki izbori iza nas iznjedrili su na politi ku scenu siromaštvo i prezaduženost kao veliki problem gra ana koji treba riješiti. Onima koji su to prepoznali išli su protestni glasovi. Bilo je zamjerki da je SDP izgubio svoju socijaldemokratsku karakteristiku. U kojem pravcu razmišljate pred parlamentarne izbore?
3
- S pozicije vlasti teško se ponašati populisti ki. Ova Vlada e u predizbornoj godini puno više govoriti što je napravila, jer su temelji napravljeni. Duboko vjerujem da za ovaj posao koji smo zapo eli treba osam godina, jer e tek sada po eti dolaziti plodovi rada koji se doga ao kroz proteklo razdoblje. Rekao bih da stalni pokušaji plasiranja tvrdnje da je SDP izgubio svoje socijaldemokratske karakteristike imaju prije svega dnevno-politi ke motive, kako bi se kod dijela nezadovoljnih gra ana otvorio prostor za plasiranje nekih drugih politi kih programa, koji se temelje na staklenim nogama. Ne u se vra ati na ono što smo naslijedili od prethodne Vlade, jer svi znamo u kojoj mjeri je Hrvatska bila opustošena za vrijeme Sanadera i ekipe. Koliko je tu bilo kriminalnih radnji, pokazuju i neke sudske presude, ali najgore je što se, u to doba, takvo ponašanje široko uvriježilo, postalo gotovo normalno, a državni se prora un smatrao, maltene, samoposluživanjem. Kada je Vlada, predvo ena SDP-om, prije tri godine preuzela vlast, prioritet je bio da se pokrivamo onoliko koliko je pokriva dug. U situaciji kakvu smo zatekli to je bilo izuzetno teško, a neke su se stvari odvijale sporije nego što smo željeli, jer su otpori takvom na inu razmišljanja bili vrlo snažni. Kad biste, posebice unutar sustava javne uprave, pokušali neka ste ena prava prilagoditi stvarnim financijskim mogu nostima, sindikati bi skakali do neba. Svi su bili za re orme, ali nitko nije želio da se one odnose baš na njih. *Imate li plan kako Hrvatsku izvu i iz siromaštva koje je klju ni problem države? - Brzog rješenja nema, ali sve ovo što radimo inimo s ciljem smanjenja siromaštva. Može ga smanjiti jedino pove anje zaposlenosti, a za to treba pokrenuti proizvodnju, što se polako doga a. *No s pove anjem zaposlenosti ostaje problem malih pla a, posebno na našem podru ju, gdje su pla e ispod državnog prosjeka, pa izostaje zadovoljstvo kod gra ana. Neki tvrde da naši poslodavci cjelokupni razvoj baziraju na slabo pla enim radnicima?
Više nas nije sram govoriti kajkavski, ve smo na to ponosni - Samo u posljednje tri godine mnogo se toga promijenilo u svijesti zajednice. Ulaskom u EU Me imurska županija slobodnije diše. Bliže smo onomu s ime smo i mentalitetom povezani, a granica koja nas je dijelila uskoro e nestati. Me imurski poduzetni ki duh i radni elan dolaze do izražaja tamo gdje se to poštuje i cijeni. Stalnim naglašavanjem injenice da je Me imurje uspješno mijenja se i na in na koji razmišljamo o sebi. Više ne vrijedi uobi ajena floskula da smo samo za motiku ili kramp i lopatu, ve se svakodnevno potvr uje da smo itekako u stanju stvoriti i dodanu vrijednost. Tako smo se po eli i ponašati. Zato sve više razmišljamo da kvalitetan rad treba biti i adekvatno pla en. I to je sljede i cilj na kojemu emo raditi. Najviše se kod nas promijenila naša percepcija o nama samima. Da smo jednako vrijedni kao i drugi. Više nas nije sram govoriti kajkavski i re i da smo z Me imurja, ve smo, dapa e, ponosni na to. - Tu politika može imati svoj utjecaj na pove anje pla a, a politika SDP-a e to prije omogu iti nego politika HDZ-a. Najvažnije je zaposliti ljude, ime se smanjuje kriti na masa onih koji ne rade, što poslodavci koriste da bi ih mijenjali ili rotirali. Prije tri godine uop e se nije diskutiralo o visini pla a, bilo je važno da se barem isplati i da se radi. Sada se po elo govoriti o visini pla a, što zna i da se malo promijenila struktura i da na tržištu baš nema ljudi na biranje. Tako e se uskoro mo i postavljati i uvjeti o pla ama. I to je normalan put. Za to se nisu kod nas izborili sindikati, nego javno mnijenje, novinarski napisi, a sindikati se više bore za državne službenike. Sre om, i op a svijest o potrebi pove anja pla a je porasla.
Aktualno
4
PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO
Školski odbor OŠ-a Gori an u petak, 23. sije nja jednoglasnom je odlukom poništio natje aj za ravnatelja ove školske ustanove na prijedlog Me imurske županije. U obrazloženju tog postupka kaže se da se raspisani natje aj našao izme u dva zakona jer je u me uvremenu zakon o izboru ravnatelja promijenjen, i to znatno, pa je zbog toga došlo do poništenja natje aja. Na taj su na in postali sporni dosadašnji uvjeti natje aja koji nisu u skladu s novim zakonskim regulativama te se o pristiglim zamolbama i kandidatima nije ni raspravljalo. Najvažnije novine u novom Zakonu o odgoju i osnovnom obrazovanju jesu da ravnatelj mora imati visoku stru nu spremu, dosad je to mogla biti i viša stru na sprema. Jasno, to mora uklju ivati pedagoški standard, ravnatelj može biti netko tko je ve bio u itelj, odnosno ima položenu pedagošku grupu predmeta. Druga velika novina u novom Zakonu je ta da budu i ravnatelj mora imati licencu za ravnatelja, no zakonski propisi tu su nedore eni i još nije jasno što to zna i i na koji e na in ravnatelji do licence. Prema starom zakonu, ravnatelji nisu trebali licencu, ma što to zna ilo. Kako saznajemo, na stari poništeni natje aj javili su se i kandidati s višom stru nom spremom.
Igra datuma i zakonski vrtlog Zanimljivi su i datumi. Stari natje aj prema starom zakonu i odredbama Statuta OŠ-a Gori an objavljen je 22. prosinca 2014. i trajao je do 29. prosinca iste godine. Novi je zakon u Saboru donesen 12. prosinca 2014., a u “Narodnim novinama” objavljen je 22. prosinca. V. d. ravnatelja Natalija Benko kaže da se Škola našla u vrtlogu izme u starog i novog zakona i morala je postupiti po starom zakonu i Statutu Škole. Naime, novi zakon stupio je na snagu osam dana od objave u “Narodnim novinama”, to nije, 30. prosinca 2014., kad je ve trebao po eti proces izbora nakon provedenog natje aja. No izbor se nije mogao provesti jer je na snagu stupio novi zakon i zato je natje aj poništen. Nije rije o kašnje-
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PONIŠTEN natje aj za ravnatelja OŠ-a Gori an, sve po inje iznova
Školska sapunica u Gori anu mogla bi potrajati do jeseni U obrazloženju tog postupka kaže se da se raspisani natje aj našao izme u dva zakona jer je u me uvremenu zakon o izboru ravnatelja promijenjen, i to znatno, pa je zbog toga došlo do poništenja natje aja nju od jednog dana, kako bi se moglo pomisliti, jer bi i ina e bio poništen, da je novi zakon stupio na snagu i mjesec dana kasnije, naime, izborni proces za ravnatelja traje ravno 45 dana. Zbog propusta u natje aju navodno je jedan lan Školskog odbora, kako neslužbeno
saznajemo, zatražio stegovne mjere protiv dugogodišnje tajnice Šte anije Šavore i v. d. ravnatelja Natalije Benko zbog nastaloga nepotrebnog troška i samog odugovla enja izbora ravnatelja. Naime, upravo su one na temelju odluke Školskog odbora bile zadužene i odgo-
vorne za provedbu novog natje aja nakon što je na prijedlog Prosvjetne inspekcije dužnosti ravnatelja razriješen Robert Katanec. lan Školskog odbora, SDPovac iz Preloga Nenad Igrec, na sjednici je predložio da novi natje aj u sljede em pokušaju raspišu županijske pravne službe, jer se u onu školsku više ne mogu pouzdati. Natalija Benko, imenovana v. d. ravnatelja, javnosti se obratila priop enjem u kojemu se kaže:
ME IMURSKA ŽUPANIJA priprema predložak Statuta za škole
Za ravnatelje potrebna visoka stru na sprema i licenca - Upravni odjel za Skupštinu i op e poslove i Upravni odsjek za pravne poslove Me imurske županije pripremaju predložak Statuta prema kojemu bi škole treba izmijeniti svoje statute, a kako bi se olakšalo školama. - rekla nam je pro elnica Doris Srnec, uz napomenu da je zbog mnogobrojnih izmjena zakonskih lanaka u novom zakonu o školstvu nastao kaos. Naime, nijedan zakon dosad nije promijenjen u takvom opsegu. Prema izmjenama i dopunama Zakona o osnovnim školama, koji je 22. prosinca prošle godine objavljen, ravnatelj školske ustanove mora ispunjavati sljede e uvjete: - završen studij odgovaraju e vrste za rad na radnom mjestu u itelja, nastavnika ili stru nog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj se imenuje za ravnatelja, a koji može biti: sveu ilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski
sveu ilišni studij ili specijalisti ki diplomski stru ni studij - uvjete propisane lankom 106. Zakona. Osoba za izbor ravnatelja mora imati najmanje osam godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od ega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama. Osim osobe koja je završila neki od studija iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka, ravnatelj osnovne škole može biti i osoba koja je završila stru ni etverogodišnji studij za u itelje, kojim se stje e 240 ECTS bodova. Iznimno, osoba koje ne ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavka 1. ili stavka 2. ovoga lanka može biti ravnatelj osnovne škole ako u trenutku prijave na natje aj za ravnatelja obavlja dužnost ravnatelja u najmanje dru-
gom uzastopnom mandatu, a ispunjavala je uvjete za ravnatelja propisane Zakonom o osnovnom školstvu (“Narodne novine”, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.). Prema lanku 1126. a, ravnatelj školske ustanove, uz uvjete propisane lankom 126. ovoga Zakona, mora imati i licencu za rad ravnatelja. Osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja sklapa sa školskim odborom ugovor o radu na odre eno vrijeme za razdoblje u kojemu e obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja. Ako osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja ima ugovor o radu na neodre eno vrijeme za poslove u itelja, nastavnika, odnosno stru nog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj je zaposlena, na njezin e zahtjev ugovor o radu mirovati za razdoblje u kojemu e obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja.
- Natje aj za izbor ravnatelja/ravnateljice Osnovne škole Gori an raspisan je po zakonskim propisima koji su vrijedili u vrijeme objavljivanja teksta natje aja. Tijekom natje ajnog postupka na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te v. d. ravnatelja ni tajnica nisu mogle utjecati na injenicu da je tekst natje aja bio objavljen pod utjecajem jednoga zakonskog propisa, a izbor, odluka i traženje suglasnosti ministra pod utjecajem novih zakonskih izmjena. Kako se izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju odnose upravo na stru nu spremu i obrazovani stupanj kandidata
Natalija Benko, v. d. ravnatelja OŠ-a Gori an: - Prema novom zakonu, i nakon što promijenimo Statut Škole, na natje aj se više ne e mo i javiti u itelji s višom stru nom spremom. Ina e, na poništeni natje aj javilo se etvero kandidata
OŠ Selnica traži ravnatelja putem tabloida “24sata” U posljednjih desetak godina me imurske škole, nažalost, vrlo rijetko objavljuju natje aje za zapošljavanje u lokalnim novinama (!?). Ranije je vrlo esto bila praksa da se pojedini školski natje aji, kako bi bili što dalje od o iju potencijalnih kandidata za odre ena radna mjesta, objavljuju primjerice u “Novom listu”,
“Glasu Istre” ili “Dubrova kom tjedniku”. Sada pak je Osnovna škola Selnica napravila “novi iskorak” kada je u pitanju komercijalno oglašavanje i objavila je natje aj prošlu nedjelju u tabloidu “24sata”. O ito u toj Školi smatraju da potencijalni ravnatelji najradije itaju/gledaju upravo taj list. (mn)
Natje aj za novog ravnatelja OŠ-a Selnica izašao je u nedjelju u “24sata”
POGLED ODOZDO
Ne možemo se zadovoljiti time da nam gospodarski pokazatelji rastu na niskim pla ama
Z
adovoljstvo gra ana ini zajednicu ili državu zdravom i napreduju om. Gole brojke o tome koliko raste bruto društveni proizvod ne moraju zna iti ništa ako je nacionalno bogatstvo izrazito neravnomjerno raspore eno. ednako pogubno propasti društva doprinosi uravnilovka, tj. umjetno nametnuta jednakost me u gra anima, kao i sustav u kojemu postoji izrazita raslojenost na jako bogate i jako siromašne. ako posti i harmoni no društvo? Kao i u svemu,
J
K
umjetnost uspjeha je u sitnim detaljima i finom podešavanju društva. To je nešto što tek u imo. Kroz pokušaje i pogreške u imo fino tkati demokraciju. ada smo ve nau ili da u politici ne postoje dobri i loši de ki. A kroz niz izbora ponašali smo se kao da igramo na lotu, a ne biramo. Odlazili smo na izbore ra unaju i da emo potrefiti sretnu kombinaciju dobrih de ki i cura, koji e nas odvesti u bolju budu nost. oramo shvatiti da je odgovornost na nama, u našim rukama. Mi smo ti koji svakoj
S
M
garnituri vlasti dopuštamo ili ne dopuštamo da postanu loši de ki i cure. ako se to postiže? Moramo jasno postaviti granice što kao gra ani želimo, a što smatram nedopustivim. Kada postavimo granice, tada to moramo odlu no i jasno zahtijevati. Kao gra ani imamo na in da to postignemo. Tome služe peticije, gra anske akcije, potpisi gra ana u raznim inicijativama. orba protiv siromaštva koja je zahvatila etvrtinu gra ana Hrvatske tako er se može dobiti gra anskom odlu noš u
K
B
da ga je potrebno iskorijeniti iz Hrvatske, jer e se uslijed pritiska i tražiti rješenja. iromaštvo je zlo, nema ni ega plemenitog u njemu. Nije ono ni iji izbor, ve posljedica društvenih okolnosti u kojima se pojedinac našao. vijek moramo imati na pameti da se zlo ne doga a odjednom, nego da puže u zajednicu malo pomalo i osvaja svoj teritorij na sitno. U detaljima ulazi u sve pore društva, a svjesni ga postajemo tek kad se prelije i preko našega ku nog praga. Tako smo tek naknadno
S
U
shvatili i razmjere našeg siromaštva i prezadužnosti - dva razorna jaha a naše apokalipse. ije lako biti odgovoran i budan na nepravilnosti koje bi se mogle izroditi u ve e zlo. I tu je stvar u detaljima. Treba imati osje aj za mjeru, da se ispravljanje krivih Drina ne izrodi u anatizam, koji je zlo sam po sebi. a zlo treba stalno upozoravati i javno ga razobli avati. To mu najviše škodi, jer se u protivnom širi kad dobri ljudi od njega okre u glavu i zatvaraju o i.
N N
U
ljudskoj je prirodi da se radije uklanjamo nego petljamo u tu e nevolje, misle i da se nas ne ti u. U tome je i zamka, da bi se ono što se danas doga a drugima moglo sutra dogoditi i nama. eoma je važno da po emo od sebe i da Me imurje razvijamo kao regiju zadovoljnih ljudi. Kvalitetni život gra ana najbolji je osigura sigurnosti zajednice. Ne možemo se zadovoljiti time da nam gospodarski pokazatelji rastu na malim pla ama ljudi. Prosje na pla a koja koketira s iznosom gra-
V
30. sije nja 2015. za izbor ravnatelja, Školski odbor Osnovne škole Gori an nije mogao utvrditi ispunjavaju li prijavljeni kandidati uvjete za ravnatelja/ravnateljicu škole. Zbog toga osniva Škole, Me imurska županija, predlaže poništenje natje aja. Osnovna škola Gori an, kao i sve škole u Republici Hrvatskoj, ima rok od 90 dana da akte Škole uskladi s izmijenjenim zakonskim propisima te po uskla enju objavi novi natje aj. Takve su odluke redom prihva ene na zadnjoj sjednici Školskog odbora. U tekstu su objavljene neistinitosti o stegovnim mjerama protiv v. d. ravnatelja i tajnice Škole, koje nisu mogle utjecati na trošak objavljivanja natje aja, kao ni trajanje izbornog postupka. Tijekom cijelog procesa izbora Škola je bila u kontaktu s nadležnim službama u Me imurskoj županiji, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te Prosvjetnoj inspekciji. Sve službe ažurno se obavještavaju o svakoj odluci donesenoj pri izboru ravnatelja te si upravo zbog toga nismo dopustili propuste. Odugovla enje izbora ravnatelja doživljavaju vjerojatno neki od prijavljenih kandidata koji moraju shvatiti da je provo enje pravde i propisa – sporo, ali dostižno.
Za uskla ivanje Statuta Škole rok od 90 dana Sad kad je natje aj poništen, jer se našao izme u starog i novog zakona, a tu je odluku Školski odbor donio jednoglasno, sve po inje ispo etka. No, da bi mogao biti objavljen natje aj po novim zakonskim propisima, najprije treba promijeniti Statut OŠ-a Gori an. Me imurska županija dala je za promjenu i uskla ivanje Statuta svim osnovnim školama u Me imurju rok od 90 dana. Tek kad se izmijeni i dopuni Statut OŠ-a Gori an mo i e objaviti natje aj po novim zakonskim propisima. Ako se i odabere kandidat, izborni proces dug je 45 dana. To drugim rije ima zna i da bi novi ravnatelj u OŠ-u Gori an mogao biti izabran tek na prolje e ili uz završetak ove školske godine ili tek najesen, ako bude sve u redu i ne ponovi se natje aj zbog nekog razloga. Drugim rije ima, sapunica oko izbora ravnatelja u OŠ-u Gori an se nastavlja, ovaj put zbog novih zakonskih propisa.
a
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
nice siromaštva nije dobar pokazatelj razvijenosti zajednice. Kakvo zadovoljstvo može imati ovjek koji živi na egzistencijalnom minimumu?
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DR. MIROSLAV HORVAT odstupio s mjesta sanacijskog upravitelja Županijske bolnice
Vratio se dražem poslu pulmologa - Zbog mog, u zadnje vrijeme gotovo svakodnevnog, angažmana na Pulmološkoj poliklinici kao odgovorna osoba procijenio sam da ne mogu kvalitetno istovremeno obavljati i vrlo zahtjevnu i odgovornu funkciju sanacijskog upravitelja. - poru uje dosadašnji šef akove ke Bolnice Iznenada i neo ekivano odjeknula je vijest da je dr. Miroslav Horvat odstupio s mjesta sanacijskog ravnatelja Županijske bolnice akovec. Ubrzo nakon toga i sam je u pisanoj formi potvrdio tu vijest i obrazložio zašto je zatražio razrješenje na osobni zahtjev. - To na je informacija da sam 22. sije nja na 32. sjednici sanacijskog vije a Županijske bolnice akovec pokrenuo postupak za razrješenje s mjesta sanacijskog upravitelja. Razrješenje je, dakle, pokrenuto na vlastiti zahtjev s obzirom na potrebu kadrovskog popunjavanja moga staroga radnog mjesta lije nika subspecijalista pulmologa. - obrazlaže Horvat.
Ne mogu istovremeno kvalitetno obavljati dva posla U nastavku je tako er pojasnio potrebu povratka svojem osnovnom poslu. - Zbog mog, u zadnje vrijeme gotovo svakodnevnog,
angažmana na Pulmološkoj poliklinici kao odgovorna osoba procijenio sam da ne mogu kvalitetno istovremeno obavljati i vrlo zahtjevnu i odgovornu funkciju sanacijskog upravitelja. Stanovišta sam da se samo punim angažmanom i potpunom koncentracijom može obavljati navedena funkcija i to je jedini na in za postizanje rezultata koji se o ekuju. Vjerujem da moje razrješenje ne e dovesti do ve ih ‘potresa’ u Bolnici i da e se nastaviti sa zapo etim projektima, kao i neupitno kvalitetnim pružanjem zdravstvene zaštite stanovništvu.
Nekoliko sanacijskih ravnatelja smijenjeno Na kraju je stigla i zahvala od dosadašnjega sanacijskog upravitelja. - Ovom prilikom javno zahvaljujem svim radnicima Bolnice na dobroj i uspješnoj suradnji koja je, uostalom, polu ila i objektivno dobre rezultate u stru nom radu
Miroslavu Horvatu draža je osnovna pozicija u Pulmološkoj klinici akove ke Bolnice nego mjesto sanacijskog ravnatelja
i inancijskom poslovanju Bolnice u samom procesu sanacije. - poru io je u pisanom priop enju Miroslav Horvat nakon odstupanja s dužnosti. Da obavljati dužnost sanacijskog ravnatelja nije ugodno ni lako, govori i podatak da je nekoliko dana ranije negoli je dr. Horvat odstupio smijenjeno nekoliko sanacijskih upravitelja u bolnicama pod sanacijom, nezadovoljno o ekivanjima oko postignutih rezultata. (BMO)
5
REKONSTRUKCIJA OPERACIJSKIH SALA u akove koj Bolnici
Broj sala ne e se pove ati, ali sve e se obnoviti Naša Županijska bolnica neprestano je radilište. Bilo da se nešto gradi, obnavlja ili pak se zamjenjuje istrošena medicinska ili bolni ka oprema. Trenutno je u veliko radilište pretvoren dio prvog paviljona, i to onaj u kojem se nalaze operacijske sale. - Krajem prosinca prošle godine u akove koj Županijskoj bolnici zapo ela je kompletna rekonstrukcija operacijskog trakta. - rekao nam je dosadašnji sanacijski upravitelj dr. Miroslav Horvat. - Moram re i kako je to vrlo velik i zahtjevan, a nadasve osjetljiv, projekt. Naime, uz same radove treba osigurati i organizirati normalne uvjete za rad operativne službe u preostalom dijelu. Drugim rije ima, radovi e se odvijati u dvije faze. Prva obuhva a rekonstrukcije tri operacijske sale s popratnim prostorima i prostorom za bu enje. Nakon što se taj dio pusti u probni rad i sve pro e u redu, slijedi obnova i preostalih sala. - U rekonstrukciju se moralo krenuti - kaže - jer je trakt napravljen 1974. godine, kada je otvoren i cijeli prvi bolni ki paviljon. Sale su se gradile po ondašnjim standardima koji su ve odavno iza nas. Postoje i trakt jednostavno više ni tehnološko-tehni kim uvjetima, pa ak ni u odre enim zdravstvenim momentima, ne zadovoljava za funkcioniranje normalne
operative. Prema prvim procjenama, budu i da još svi natje aji nisu završeni, vrijednost radova kretat e se oko 17 milijuna kuna. Dio sredstava planira se iz decentraliziranih sredstava, od ega je dio utrošen ve lani. Velik dio utrošit e se ove godine, a manji preostali dio 2015. Isto tako, u Bolnici ra unaju i na pomo iz državnog prora una, dok pak se ostatak planira osigurati iz fondova EU-a, gdje se upravo otvaraju velike mogu nosti. Tu se prvenstvo ra una na sredstva za opremanje i velik dio opreme koji može poslužiti i za potrebe Dnevne bolnice. - Operacijski trakt - kaže - kompletno e se razgraditi. Srušit e se svi pregradni zidovi i sve od poda do stropa e se zamijeniti ili obnoviti. Broj sala ne e se mijenjati pa e ih i dalje biti šest, što je sasvim dovoljno za naše potrebe. Moram re i da to nisu sve operacijske dvorane, budu i da se dio zahvata odvija i van operacijskog trakta. Tako se dio toga radi na otorinologiji, svoju salu ima i oftalmologija, urologija te hitni bolni ki prijem. Prostor e, jednom rije ju, biti osuvremenjen, klimatiziran i udovoljavat e svim modernim standardima. Ako sve bude išlo planiranim tijekom, radovi bi trebali završiti 2016. godine. (vv)
Krenula je obnova operacijskih sala
ZAVOD za hitnu pomo dobio novi reanimobil
Vozila Hitne zamjenjuju se nakon prije enih 250 tisu a km Zavod za hitnu medicinu Me imurske županije dobio je novo vozilo hitne vrijedno skoro pola milijuna kuna iz decentraliziranih sredstava Me imurske županije. - Ovime smo vozni park na barem dvije godine upotpunili. - kazao je dr. sc. Tomislav Novinš ak, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije. - Zavod za hitnu ima pet vozila koja omogu uju kontinuirano, neprekidno i besprijekorno funkcioniranje pružanje pomo i i prevoženje pacijenata u našoj županiji, a u rezervi je još jedno vozilo za slu aj potrebe. - istaknuo je Novinš ak. Na pitanje zašto novo vozilo, dr. sc. Novinš ak odgovorio je da ovime slijede standarde Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, koji daje preporuke o obnavljanju vozila Hitne pomo i nakon prije enih 250.000 kilometara, što je nešto manje nego u drugim poslovnim subjektima, ali razumljivo je da je to potrebno zbog sigurnosti na cesti u brzim intervencijama prijevoza bolesnika.
- Reanimobil je gotovo u cijelosti opremljen za hitne situacije, a iz sredstava Županije za ovu godinu trebalo bi se vozilo opremiti i vrhunskim de ibrilatorima najnovijih serija. Postoje garancije da e Županija ove godine tako er i to osigurati. - kazao je dr. sc. Tomislav Novinš ak, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije, na javnom predstavljanju novog vozila Hitne.
Novi reanimobil
Za najviše 20 minuta stižu u svaki kutak Me imurja - Kad se 2011. krenulo u reformu Hitne, govorilo se o zlatnom satu. Za jednu županiju bi zlatni sat trebao biti ono vrijeme od poziva do smještaja i intervencije pacijenta na ono mjesto gdje mu se može pružiti de initivna pomo . I to je mogu e posti i u gotovo svim slu ajevima. Ono što je intencija je to da od zaprimanja poziva pa do zadnjeg kutka u me imurskoj županiji stignemo za 20 minuta. Gotovo da i mogu garantirati da se to postiže. No nikad ovjek tu
Dr. sc. Tomislav Novinš ak, ravnatelj Hitne: - Slijedimo standarde Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu o obnavljanju vozila Hitne pomo i nakon prije enih 250.000 kilometara, što je potrebno radi sigurnosti na cesti u brzim intervencijama prijevoza bolesnika
ne smije biti zadovoljan i opustiti se. Vremena koja se sada postižu s ovako reformiranom Hitnom medicinom puno su bolja nego ranije. Ono što nas još optere uje i što emo stalno ponavljati i na emu emo raditi jest to da emo se kona no dogovoriti o tzv. nehitnim pacijentima kojima nije neposredno ugrožen život. Hitna medicina nije zamišljena da zbrinjava takve ljude, ve se njezina djelatnost može usporediti s radom vatrogasaca, a to je Hitna medicina u zdravstvu. Naravno, mi obavljamo pokrivanje tih nehitnih slu ajeva u “gluho doba no i”, od 20 sati do jutra tako dugo dok se ne izna e rješenje u drugim ustanovama, jer to na državnoj razini nije riješeno zakonski. Inicijativa župana odnedavno ide u tom pravcu da naša Županija dobije jedan nadstandard, koji se tako zove jer zakonski nije reguliran, da se riješi pitanje dežurne ambulante prakse op e medicine. - poru io je Novinš ak. (BMO, foto: Z, Vrzan)
GRIPA STIGLA i do Me imurja
Pozor, u sije nju gotovo dvjestotinjak oboljelih Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije zaprimio je u sije nju dvjestotinjak prijava o oboljelima od gripe, što je u okvirima broja oboljelih prošle godine, kada je ukupno oboljelo nešto manje od 300 ljudi tijekom “sezone”. O ito je gripa po etkom ove godine stigla i do Me imurja, pa je potrebno obratiti pozornost da se bespotrebno ne završi u krevetu s visokom temperaturom i ostalim simptomima. (mn)
6
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
TRAŽIMO NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI
30. sije nja 2015.
A” IN V O N IH K S R U IM E M “ A AKCIJ
Vi predlažete i birate kod koga je zadovoljstvo raditi Dosta nam je biti na za elju Hrvatske po niskim pla ama! To ne doprinosi ugledu ni statusu niti prihodu županije. Nalazimo se na vratima Hrvatske i u najbližem smo izi kom kontaktu s razvijenim zemljama Europske unije. Predvodnik smo poboljšanja trendova u gospodarstvu. Naši gospodarstvenici dokazali su da
mogu ravnopravno sa svojim proizvodima konkurirati na svim kontinentima širom svijeta. To nije zasluga samo genijalnih poduzetni kih umova, ve i svih radnika koji sudjeluju u njihovu stvaranju. Me imurci su oduvijek rado primjenjivali tu a i vlastita poduzetni ka iskustva. Zato slovimo kao ure eni kraj marljivih ljudi.
najposlodavac@mnovine.hr
Predstavljanje Strateškog marketing plana razvoja turizma Me imurske županije na završnoj konferenciji projekta JOINT PLANNING CODE U srijedu, 28. sije nja 2015. godine REDEA je organizirala završnu konferenciju projekta Joint Planning CODE kao posljednju u nizu aktivnosti odra enih u okviru ovog ma arsko-hrvatskog prekograni nog projekta. Za širu javnost je vjerojatno najzna ajnija aktivnost projekta bila izrada Strateškog marketing plana turizma Me imurske županije iji je završetak o ekivan s nestrpljenjem. Marketing plan je na završnoj konferenciji ukratko predstavila gospo a Neda Telišman-Košuta iz Instituta za turizam, prilikom ega je naglasila da bi dokument u kona nici trebao pridonijeti ve oj prepoznatljivosti Me imurja kao turisti ke destinacije. Voditeljica projekta, Valentina Haži iz REDEA-e, prezentirala
TRAŽIMO POZITIVNE PRIMJERE! POZIVAMO VAS DA SE UKLJU ITE U NAŠU AKCIJU
je osnovne aktivnosti i rezultate projekta u cijelosti, dok su ma arski stru njaci i partneri predstavili izradu njihovih planskih dokumenata u okviru projekta i to: Strategiju potpore znanstvenim mrežama i Studiju turisti kog destinacijskog menadžmenta. Svi sudionici konferencije dobili su tiskani primjerak sažete verzije Strateškog marketing plana turizma Me imurske županije te Dokument zajedni kog planiranja koji je tako er jedan od rezultata provedbe projekta, a koji
de inira daljnje mogu nosti suradnje i provedbe projekata izme u Me imurske županije i Županije Zala. Važno je istaknuti da uz tiskani dokument Strateškog marketing plana razvoja turizma Me imurske županije postoji i prilog na 100-ak stranica u elektronskoj verziji koji detaljno razra uje cijelu tematiku. Sve dodatne informacije o dokumentima mogu se dobiti u uredima REDEA-e i Turisti ke zajednice Me imurske županije gdje svi zainteresirani mogu dobiti i tiskane primjerke.
Svi dokumenti izra eni u sklopu ovog projekta mogu se preuzeti i na službenim stranicama projekta http://jp-code.eu/dokumenti/
Pozivamo Vas da nama i javnosti predstavite poslodavce koji odgovorno posluju i cijene svoje radnike ispla uju i im dostojne pla e, vode brigu za njihove obitelji i djecu, osiguravaju dobre uvjete rada i pozitivnu radnu klimu, jer im je stalo do kvalitete života svojih radnika i sredine u kojoj djeluju.
Sada moramo oti i korak dalje. Odsko iti sa za elja po pla ama jer to kvari sliku Me imurske županije kao ure ene i poželjne županije. Potrebno je stvoriti uvjete rada na koje bi zaposleni u me imurskom gospodarstvu bili ponosni. Želimo izgraditi svijest da gospodarski rast nije sam sebi svrhom. Ne smije služiti boga enju uskog sloja pojedinaca, ve mora biti u službi unaprje enja cijele zajednice.
KAMO SLATI PRIJEDLOGE Svoje prijedloge s navedenim razlogom zašto nekoga predlažete pošaljite nam na mail:
najposlodavac@mnovine.hr. Identitet predlaga a moramo znati, ali, ako Vi to ne želite, ne emo ga javno objaviti.
AKCIJA PO INJE SADA, A TRAJAT E DO KRAJA STUDENOGA OVE GODINE.
Povjerite nam ime irme/poslodavca u Me imurskoj županiji u kojoj ste doživjeli pozitivno iskustvo ili imate saznanja da zavrje uje u i na listu najpoželjnijih u Me imurskoj županiji. Trebamo dobre primjere kako bismo pokazali da je odgovorno poslovanje mogu e i da postoji.
Dobre pla e doprinose ve em zadovoljstvu gra ana, jer im omogu uju sadržajniji život, a ne samo rad za golu egzistenciju. Zadovoljni gra anin je zdraviji i produktivniji radnik, a op ina ili grad koja živi od poreza na njegovu ve u pla u može planirati kvalitetniju nadgradnju, jeftinije i bolje vrti e, besplatan prijevoz djece u škole, stipendije za u enike i studente, pomo umirovljenicima i potrebitima te ure enija naselja.
KAUFLAND POSLOVNICA MJESECA PROSINCA
Kaufland u Čakovcu pobjednik u ljubaznosti prema kupcima ČAKOVEC – Djelatnici poslovnice u Čakovcu odlikovani su putem internog natječaja poduzeća kao „Poslovnica mjeseca za Prosinac 2014“ čime Kaufland svaki mjesec odlikuje i nagrađuje poslovnice koje su najljubaznije prema kupcima i koje su se istaknule u drugim važnim kriterijima kao što su kvaliteta, svježina, čistoća i prezentacija robe. „Oduševljeni smo primi ovo priznanje koje je rezultat zajedničkog rada“ istaknula je voditeljica poslovnice gđa. Emina
Bratko, a djelatnici će bi nagrađeni diplomom i novčanom nagradom koja se može iskoris za zajedničko druženje. Kaufland kao poduzeće nudi svojim kupcima razna jamstva i usluge kao što su npr. jamstvo brzine na blagajni, tj. kupovanje bez redova čekanja. Jamstvo svježine jamči apsolutno svježe proizvode, ili jamstvo zamjene koje jamči jednostavnu zamjenu bez puno rasprave! Sve Kaufland-ove poslovnice jamče kvalitetu i svježinu po najpovoljnijim cijenama.
30. sije nja 2015.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZGRADA u Morandinijevoj ulici u akovcu ide u obnovu
Stanari e za oko 200 kn mjese no dobiti ljepšu zgradu i manje ra une za grijanje Zgrada u Morandinijevoj ulici ima 44 stana, a preko 90 posto vlasnika složilo se s obnovom zgrade
Prema procjenama, trošak za obnovu pojedinog e vlasnika mjese no opteretiti dodatno s 200 do 300 kuna, a iskazivat e se u ra unu za pri uvu. Me utim, za taj iznos trebali bi pasti i ra uni za energente pa bi se trošak obnove trebao izjedna iti sa smanjenjem troškova za režije PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN
S
redstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost obnovit e se krovište, asada, stolarija i izolirati podrum zgrade u Morandinijevoj ulici u akovcu. U obnovi zgrade koristit e se materijali koji doprinose smanjenju potrošnje toplinske energije. Ukupna vrijednost investicije je preko milijun i 500 tisu a kuna, a Fond za energetsku u inkovitost u obnovu e se uklju iti izradom projektne dokumentacije u stopostotnom iznosu te izvo enje radova s etrdeset posto.
Na potpisivanju ugovora za obnovu zgrade bili su gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , zamjenik gradona elnika Mario Medved, direktor GP-a Stanorad Velimir Ma ari , predstavnik projektanta Natko Bili te Sanja Topli anec, predstavnica zgrade.
Velika ve ina za obnovu Za obnovu zgrade stanari su bili zainteresirani prije svega zbog potrebe sanacije krovišta. No odluku im je olakšala mogu nost da zgradu obnove uz korištenje sredstava iz Fonda za energetsku u inkovitost, zbog toga što e u obnovljenoj zgradi biti smanjeni troškovi za energiju.
Kako se stanari mogu uklju iti - Da bi se moglo pri i energetskoj obnovi zgrade, mora se oko toga složiti natpolovi na ve ina stanara. No, iskustveno, najbolje je da ih bude preko 70 posto, jer se u obnovu uklju uju i banke sa svojim sredstvima i one na neki na in uvjetuju taj postotak. - pojasnio je Velimir Ma ari , direktor Stanorada. Kazao je da su najbolji kandidati za obnovu zgrade gra ene izme u pedesetih i sedamdesetih, a takvih je zgrada i najviše na podru ju akovca. Mnoge od njih nisu zna ajnije obnavljane od same gradnje. Kasnijih godina bilo je manje višestambene izgradnje, a u gradnju ulaze i kvalitetniji i izolacijski materijali. Do prije koju godinu inilo se nezamislivim da bi se za obnovu zgrada mogla dobiti sredstva iz državnih ili europskih ondova za poboljšanje energetske u inkovitosti, a sada je to postala stvarnost i mnoge zgrade imaju priliki postati ljepše, a stanarima donijeti manje troškove za energiju.
Zgrada u Morandinijevoj ulici ima 44 stana, a preko 90 posto vlasnika složilo se s obnovom zgrade. Prema procjenama, trošak za obnovu pojedinog vlasnika mjese no e opteretiti dodatno s 200 do 300 kuna, a iskazivat e se u ra unu za pri uvu. Me utim, za taj iznos trebali bi pasti i ra uni za energente pa bi se trošak obnove trebao izjedna iti sa smanjenjem troškova za režije. Rije je o tre oj zgradi na podru ju akovca koja e se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost obnoviti na na in da e se pro elje, stolarija i krovište zamijeniti materijalima koji doprinose smanjenju potrošnje toplinske energije.
PRELOG
Pre-kom gradi novu sortirnicu otpada U roku od dva tjedna dobivena je gra evinska dozvola za novu sortirnicu u sklopu reciklažnog dvorišta JKP-a Pre-kom. Gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek preuzeo je 20. sije nja u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša Me imurske županije, Ispostava u Prelogu, gra evinsku dozvolu za izgradnju nove modernije i
ve e sortirnice korisnog otpada u tom gradu. Izdavanje gra evinske dozvole trajalo je samo petnaestak dana. Izradu kompletne projektne dokumentacije u cijelosti je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost bespovratnim sredstvima. Vrijednost projektne dokumentacije iznosi 87.000 kuna bez PDV-a.
U narednih desetak o ekuje se dobivanje potrebnih suglasnosti te skoro raspisivanje natje aja za izgradnju nove sortirnice korisnog otpada, ija se vrijednost procjenjuje na oko 3 milijuna kuna. O ekuje se sufinanciranje izgradnje sortirnice od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost s 80 posto bespovratnih sredstava. (j)
Gradona elnik Ljubomir Kolarek u Uredu za prostorno planiranje i gradnju u Prelogu preuzeo je gra evinsku dozvolu za izgradnju nove modernije i ve e sortirnice korisnog otpada u sklopu reciklažnog dvorišta. Projekti su izra eni u vrlo kratkom roku, a izdavanje gra evinske dozvole trajalo je samo petnaestak dana
7
EKOŠKOLE u Me imurskoj županiji
Djeca u e živjeti po novim ekopravilima U Me imurju je aktivno nekoliko ekoškola i vrti a: Ekonomska i trgova ka škola
akovec, Gimnazija Josipa Slavenskog akovec, OŠ Selnica, OŠ Prelog, OŠ Sve Mar n na Muri, OŠ Štrigova i OŠ Donji Kraljevec, kao i dje ji vr i Vrap i iz Šenkovca i Dje ja mašta iz
akovca. - Sustav ekoškola u Me imurju je ak van od 2002. godine i vrlo je rano prepoznat kao kvalitetan, s izrazitim potencijalom pozi vnog utjecaja na najmla e generacije. Danas u okolnos ma u kojima živimo i, nažalost, svakodnevnim situacijama u kojima svjedo imo evidentnim promjenama u funkcioniranju prirode, a zbog utjecaja ovjeka, postaje sasvim jasno da se ekologija više sama po sebi ne može samo u iti. Ona se mora živje , a da bi se živjela treba je po e usvaja od najmanjih nogu, od vr a, te je svakodnevno provodi . - izjavio je župan Ma ja Posavec prilikom potpisivanja sporazuma o nastavku provo enja me unarodnog programa Ekoškole u Me imurskoj županiji, zadovoljan što Me imurje na ekokar Hrvatske ima zna ajno mjesto koje je prepoznato i priznato na svim razinama. Na me unarodni program Ekoškole treba gledati kao na ulaganje u budu nost, jer s njim e odrasta budu e generacije ekološki svjesnih ljudi, spremnih š našu zemlju, vode, zrak, našu prirodu, te je župan izrazio nadu da e se i ostale škole i vrti i priklju iti ovom hvalevrijednom programu. - U današnje vrijeme one iš enja i evidentnih klimatskih promjena ekologija kao na in života - kazao je župan Posavec - zauzima sve zna ajnije mjesto u razli i m sustavima, a posebice u sustavu odgoja i obrazovanja koji educira naše najmla e kako se odgovorno odnositi prema okolišu. To je prepoznala i sama Europska unija, odnosno Vije e Europe, koje je osnovalo Zakladu za odgoj i obrazovanje za okoliš s ciljem usmjeravanja, provo enja i nadziranja poli ke odgoja i obrazovanja za okoliš u državama, onda još uvijek, Europske zajednice. Naš sustav zbrinjavanja i selekcije otpada, samosvijest naših ljudi po pitanju ekologije, ini nas na tom podru ju županijom primjerom. Mi smo koji dižemo norme i standarde ostatku Hrvatske, imamo organiziran odvoz otpada, ipirane kante za sme e u akovcu, Šenkovcu, Nedeliš u i Strahonincu, imamo sustav koji drugi mogu samo željeti. A to je rezultat kon nuiranog rada, edukacije i spremnos svakog Me imurca da se brine za svoje Me imurje. - napomenuo je Posavec. (BMO)
8
Crna kronika UKRATKO
Potvr ena optužnica protiv 23-godišnjaka STRAHONINEC - Potvr ena je optužnica protiv 23-godišnjaka iz Strahoninca nakon što je seksualno zlostavljao partnericu i prijetio joj. Optužnicu je podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu na Županijskom sudu u Varaždinu zbog kaznenog djela protiv spolne slobode te kaznenog djela prijetnje. U optužnici stoji da je 23-godišnjak 5. prosinca “na osobito okrutan i ponižavaju na in po inio kazneno djelo silovanja i sa silovanjem izjedna ene spolne radnje”. DORH ga tereti tako er da je izvanbra nu suprugu od kolovoza do prosinca više puta rukama izudarao po licu i glavi, prijete i da e je teško ozlijediti. Slijedi su enje. (mn)
64-godišnjak izmislio napad razbojnika da bi zadržao novac G. DUBR AVA - Dežurna je služba policije u srijedu u 6.59 ujutro primila poziv od 64-godišnjaka iz Gornje Dubrave koji je tvrdio da su mu u ku u upala tri maskirana razbojnika, istukla ga te, kako neslužbeno doznajemo, s kau a dnevne sobe uzela kuvertu sa zna ajnom koli inom novca od nedavno prodane nekretnine. Obavljen lije ni ki pregled 64-godišnjaka nije otkrio ikakve tragove fizi kog nasilja nad njim, a daljnjim je kriminalisti kim istraživanjem otkriveno da se radi o lažiranoj pri i. Gornjodubrav anin je, kako saznajemo iz neslužbenih izvora, nedavno prodao dio svojih nekretnina te prihod trebao podijeliti sa svojom rodbinom. Napad trojice razbojnika izmislio je kako bi izbjegao ovu obvezu, odnosno novac zadržao za sebe. - Provedenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je kako je muškarac zbog financijskih problema doga aj lažno prijavio te e protiv njega biti podnesena kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. - priop ila je policija. (n )
Brat pretukao brata PLEŠIVICA - U srijedu, 28. sije nja oko 18 sati u obiteljskoj ku i u Plešivici, zbog nesre enih obiteljskih odnosa, bra a, 51-godišnjak i 43-godišnjak, me usobno su se posva ali, da bi u jednom trenutku 51-godišnjak uzeo drvenu palicu i njome izudarao mla eg brata. Ozlije eni muškarac vozilom Zavoda za hitnu medicinu prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je lije ni kim pregledom utvr eno da je teško ozlije en te je zadržan na daljnjem lije enju. Protiv 51-godišnjaka bit e podnesena kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, dok e se protiv obojice muškaraca podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
30. sije nja 2015.
DORH otvorio novu istragu, po svemu sude i, u još jednom pravosudnom slu aju propalog MT -a araparije
1,6 milijuna kuna završilo na privatnim ra unima? Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu donijelo je rješenje o provo enju istrage protiv dviju hrvatskih državljanki (1950. i 1958.) zbog kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja službene isprave. Iako DORH uobi ajeno nije objavio identitet osumnji enih,
prema neslužbenim in ormacijama otvara se, po svemu sude i, još jedan kazneni predmet prema elnim osobama nekadašnjeg MT -a araparije, Darinki Kri ki i Kseniji Preininger. - Postoji osnovana sumnja da su okrivljenice od velja e 2005. do listopada 2008. godine kao pred-
sjednica i lanica uprave, odnosno savjetnica dioni kog društva, davale usmene naloge da se razli iti nov ani iznosi sa žirora una društva bez ikakve osnove upla uju na njihove privatne ra une u više banaka, a prebacivanje novca je po njihovom nalogu u poslovnim knjigama neistinito prikazano kao
kamate za obrtna sredstva i nagrade radnicima. - navodi ŽDO. - Osnovano se sumnja da su se okrivljenice s podru ja Me imurske županije na opisani na in nepripadno okoristile na štetu dioni kog društva za više od 1,6 milijuna kuna. - priop io je ŽDORH u Varaždinu. (mn)
POŽAR uništio mjesto na koje se rado navra alo na akove kom Sajmištu
Tko je zapalio Mitri inu pe enjaru? - Kamo emo sada svaku srijedu na kobasice i gemišt? - komentirali su mnogi posjetitelji akove kog sajma u tradicionalnom obilasku srijedom i na zgarištu zatekli žalosnog Josipa Sanjkovi a Mitricu, poznatoga me imurskog glazbenika, ali i voditelja pe enjare na starom sajmištu, gdje se mogao pojesti odli an roštilj ili kotlovina. Mitrica je ostao bez svog objekta u požaru koji se dogodio s nedjelje na ponedjeljak oko pono i. Šteta iznosi nekoliko desetaka tisu a kuna, a vatra je djelomi no zahvatila i susjedni objekt. Požar je ugasila Javna vatrogasna postrojba akovca, koja je na teren izašla po policijskoj dojavi s tri vozila i šest vatrogasaca. Kako u blizini nema hidranta, vatrogasci su morali pozvati cisternu i na gašenje su utrošili ak 15 tisu a litara vode. Ali objekt se više nije mogao spasiti. - Ne znam kaj sada napraviti, napraviti ga opet iznova? - rekao nam je utu eni Mitrica u srijedu prijepodne. Prema prvim policijskim izvješ ima, prirodni i tehni ki uzrok požara se isklju uje, dok se poduzeta ljudska radnja ne može isklju iti, što prevedeno zna i da je požar najvjerojatnije podmetnut. (mn)
Mitrica je standardno srijedom bio na sajmu, ali ovaj put žalostan jer je ostao bez pe enjare
U Puš inama vatra progutala plastenik Operativnom je dežurstvu JVP-a akovca u srijedu, 28. sije nja u 14.10 sati dojavljen požar na plasteniku u Puš inama. Po izlasku vatrogasaca na teren požar je lokaliziran ve om koli inom vode te je sprije ena daljnja materijalna šteta. Na teren je odmah po dojavi izašlo navalno vozilo s pet vatrogasaca koji su pri dolasku na poprište uvidjeli da se radi o požaru ne svojevrsnom poljoprivrednom skladištu, u kojem su bili uskladišteni traktorski priklju ci, oko trideset guma, kao i kombi-vozilo ija je cerada ve bila nagorjela. Vatrogasci su pristupili gašenju vodom te je u pomo pozvana dodatna autocisterna s ve om koli inom vode. Djelatnici JVP-a hitno pogasili su požar na ceradi kombija te sprije ili daljnje širenje požara na ostatak vozila. Nakon što je požar uspješno lokaliziran, mjesto požara ostali su uvati pripadnici lokalnoga Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Puš ina. Više o uzrocima požara donosimo nakon o evida nadležne inspekcije. (mn)
Intervencija JVP-a akovca u Puš inama
30. sije nja 2015.
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SUSPENDIRANI OBITELJSKI zakon zakomplicirao zapo ete razvode
Razvodi pokrenuti po novom zakonu, ako nisu završili moraju ispo etka Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. sije nja 2015. pokrenut je postupak za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona te se do donošenja kona ne odluke privremeno obustavlja njegova primjena, odnosno izvršenje svih pojedina nih akata i radnji koje se poduzimaju u praksi na osnovi tog zakona, donesenog u lipnju 2014. Budu i da je Ustavni sud obustavio izvršenje svih akata donesenih temeljem novoga Obiteljskog zakona - u sustavu je nastupio niz nejasno a zbog razli itih pravnih tuma enja. A radi se o najosjetljivijim predmetima – razvodima, lišenjima poslovne sposobnosti, skrbništvima. Radi se o gra anima koji su pokrenuli razvod braka po novom Obiteljskom zakonu, dakle, kod nas u Centru za socijalnu skrb i obavili obvezno savjetovanje, sastavili plan zajedni ke roditeljske skrbi te samo ekali potvrdu suda, no sada cijeli postupak moraju zapo eti ispo etka. Prema starom Obiteljskom zakonu razvod se pokre e na sudu, a tek potom se pokre e postupak posredovanja
Piše: Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb pri Centru, koji je obvezan u slu aju razvoda braka supružnika s maloljetnom djecom, kao i u slu aju razvoda braka bez maloljetne djece ako ga tužbom pokre e jedan supružnik. Formalnopravno oni postupak razvoda braka nisu ni pokrenuli. Danom objave rješenja Ustavnog suda RH u “Narodnim novinama”, dakle, s danom 16. sije nja 2015. privremeno je suspendiran novi Obiteljski zakon, kao i svi pravilnici koji su doneseni na osnovi istog. Takvu odluku Ustavni sud temelji na na elu pravne sigurnosti objektivnoga pravnog poretka, a radi sprje avanja mogu ih posljedica koje bi u praksi mogle nastati zbog
primjene osporavanih odredaba.
Završeni postupci ne moraju se ponavljati Do donošenja kona ne odluke Ustavnog suda primjenjuje se stari Obiteljski zakon iz 2003. Svi zapo eti postupci po novom Obiteljskom zakonu nastavit e se po odredbama staroga Obiteljskog zakona. Završeni postupci npr. posvojenja djeteta ili razvoda braka nisu sporni jer su dovršeni u vrijeme kada je novi Obiteljski bio na snazi. Ustavni je sud naložio Vladi RH da “djelotvorno provede” njihovo rješenje u praksi, no nije dao nikakva
druga dodatna pojašnjenja. Od nadležnog Ministarstva obaviješteni smo o nastaloj situaciji i privremenoj obustavi izvršenja svih akata i radnji koje se poduzimaju ako su doneseni na osnovi sada suspendiranoga Obiteljskog zakona. Slijedom upute u Centru smo zapo eli postupke preispitivanja izre enih mjera obiteljsko-pravne zaštite koje su donesene na osnovi suspendiranoga Obiteljskog zakona. Ukoliko u novim postupcima bude utvr ena daljnja potreba za izricanjem mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, odredit e se mjera nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi prema odredbama staroga Obiteljskog zakona koji je sada ponovno na snazi. Novi postupci radit e se po starome Obiteljskom zakonu, po kojemu je Centar i radio unatrag dvanaest godina, kao i sudovi i mati ari, te ne e biti problema u njegovoj primjeni. Upitni su pojedini slu ajevi koje emo nastojati rješavati na zadovoljstvo stranaka u suradnji sa sudovima i mati arima, kao i nadležnim Ministarstvom.
AKOVEC NAGOVORIO i javna poduze a na oprost dugova najsiromašnijima ukupno do 35.000 kn
Nenad Hranilovi , direktor Me imurje plina, kazao je da je za ra une za plin stotinjak gra ana pred ovrhom i me u njima e biti kandidata za oprost duga za plin
Oni koji ispunjavaju kriterije ne moraju platiti dug za plin, vodu i odvoz sme a Na inicijativu Grada akovca, i komunalna poduze a Me imurje plin, Me imurske vode i gradsko komunalno poduze e akom uklju it e se u oprost dugova gra anima. Ukupni oprost može iznositi do 35.000 kuna, a koliko je takvih gra ana na podru ju akovca, odnosno što se ti e komunalnih poduze a koja posluju diljem Me imurja, znat e se kada gra ani prikupe svu potrebnu dokumentaciju iz koje je vidljivo da su kandidati za oprost dugova. Kriteriji za oprost dugova jesu blokada ra una dulja od godinu dana, a da su gra ani pritom korisnici zajam ene minimalne naknade ili da po lanu ku anstva ne ostvaruju više od 1250 kuna ili 2500 kuna ukoliko su samci, te da nemaju nijednu drugu nekretninu, izuzev one u kojoj žive. Procjenjuje se da na podru ju akovca živi oko 3000 gra ana s blokiranim ra unima. Prikupljena dokumentacija pokazat e koliko je kandidata za oprost duga.
GLOBALNO I LOKALNO
Samo stotinjak gra ana ovršio Plin Nenad Hranilovi , direktor Me imurje plina, kazao je za ra une za plin stotinjak gra ana pred ovrhom i me u njima e biti kandidata za oprost duga za plin. Me u dužnicima ima i onih kojima visina duga doseže i do 90 tisu a kuna. No tako visoki iznos duga znatno premašuje svotu koju je Vlada odredila za oprost duga. Kumulativno za razne dugove gra ana pod blokadom ona može iznositi do 35 tisu a kuna. Gradona elnik akovca Stjepan Kova kazao je da je akovec i prije uvo enje ovih mjera za oprost dugova gra anima teškoga socijalnog statusa otpisivao dugove za komunalnu naknadu starije od šest godina, a socijalnu osjetljivost prema najugroženijim skupinama iskazuju raznim mjerama potpore, od jednokratnih pomo i, užina za djecu do besplatnog vrti a za djecu roditelja slabijega imovinskog stanja. (BMO)
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Pobjeda stoke sitnog zuba B
roj muznih krava smanjio se u Me imurju na oko 4300. Kozarstvo, koje je zadnjih godina bilo u krizi i sad se oporavlja, dobro napreduje, a broj koza u našem kraju narastao je na oko 3800. Malo je poznato da u Me imurju ima i preko 600 ovaca. Drugim rije ima, po prvi se put dogodilo da stoke sitnog zuba, koza i ovaca, u našem kraju ima više nego krava.
O
d hraniteljice obitelji stolje ima i tisu lje ima, krava je tako postala gotovo raritetna doma a životinja. Godinama je broj muznih krava u našem kraju padao, a u zadnjih desetak godina drasti no, usprkos svim mjerama za pove anje njihovog broja. ko se tako nastavi, krave e za koje desetlje e nositi sudbinu me imurskog konja, kojeg treba zaštititi da bi opstao. Ho emo
A
li za koju godinu zaštititi i krave? rema gruboj ra unici, svako drugo selo u našem kraju danas ima samo po jednu farmu krava, a naši kulturni djelatnici ve se pripremaju otvoriti zoološke vrtove s doma im životinjama za djecu. stovremeno je posao farmera u javnosti proglašen jednim od najtežih, ne zbog toga što bi tako doista bilo, jer danas postoje suvremeni
P I
strojevi, ve zbog potrebnog vremena koje farmer provodi na farmi. Posao farmera je zato težak jer na farmi mora provoditi svaki dan od jutra do ve eri, pa nije udo da oni koji na u izlaz u drugom zanimanju više ne žele biti farmeri. Životinje zahtijevaju pažnju i cjelodnevnu brigu, a mladi žele biti pokretni i vidjeti svijet i mahom ne žele biti farmeri cijelog života osim iznimaka, ako je farma ve u obitelji.
9
M
ože li se to promijeniti i ho emo li jednog dana opet gledati mnogobrojne krave na paši? Više zapravo ne vjerujemo u tako nešto, slika našeg kraja nepovratno se izmijenila. Kažu da su to promjene nabolje. Ne moraju se svi složiti s time, no to je vjerojatno istina. Usprkos toj istini, životinje bi trebale više na pašu, na livade zbog kvalitete mlijeka i mesa i tu je možda djeli šanse za oporavak.
I
pak, to da je Me imurje zbog ekonomskih razloga postalo kraj gdje prevladavaju koze i ovce, dok su krave po brojnosti na drugom mjestu, nitko nije o ekivao. Naši stari to ni u snu ne bi o ekivali.
10
Kroz Međimurje
SASTANAK župana i gradona elnika Preloga
Planiraju se zajedni ki projekti u kulturi, prosvjeti i turizmu U ponedjeljak, 26. sije nja u Gradskoj vije nici Grada Preloga održan je radni sastanak elnika Me imurske županije i Grada Preloga. Sastanku su bili nazo ni župan Ma ja Posavec, zamjenici Sandra Herman i Zoran Vidovi , elnici Grada Preloga koje je predvodio gradona elnik Ljubomir Kolarek, pro elnica za Upravu i društvene djelatnos Miljenka Radovi te pro elnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Željko Poredoš. Sastanku su tako er bili prisutni Petar Novak, županijski vije nik i voditelj Odsjeka za javnu nabavu Me imurske županije, ujedno i predsjednik Gradskog vije a Grada Preloga Goran Gotal. Teme sastanka bili u zajedni ki projek na podru jima kulture, prosvjete, gospodarstva i turizma. Utvr ene su smjernice za daljnju realizaciju zajedni kih projekata, kao što je završetak izgradnje prostora u OŠ-u Prelog za potrebe jednosmjenske nastave te ure enje prostora Podru ne škole u Cirkovljanu. Županijsko vodstvo upoznato je s pripremljenim projek ma Grada Preloga koji se planiraju kandidira na predstoje e raspisane natje aje resornih ministarstava, kao i natje aje za europske fondove. (n)
DONJI KRALJEVEC
Službeni posjet XV. okrugu Budimpešte Delegacija Op ine Donji Kraljevec, predvo ena na elnikom Miljenkom Horvatom, boravila je 24. sije nja u radnom posjetu XV. okrugu Budimpešte. Primio ih je gradona elnik Laszlo Tomas. Suradnja Op ine Donji Kraljevec i XV. okruga Budimpešte traje ve više od desetlje a. XV. okrug Budimpešte s Op inom Donji Kraljevec ima dugogodišnju prijateljsku suradnju na mnogim podru jima. Prije deset su se godina pobratimili i najviše sura uju na kulturnom i sportskom podru ju. Djeca iz Donjeg Kraljevca svake godine idu na likovni ljetni kamp u trajanju od sedam dana, gdje se druže s djecom iz eške, Austrije, Ukrajine, Poljske i doma ina, Ma arske. Uz Miljenka Horvata, u Budimpešti su bili Mladen onka, zamjenik predsjednika Op inskog vije a, i Tamara Recek, vije nica i predsjednica Odbora za kulturu. Na sastanku je dogovorena daljnja suradnja, a raspravljalo se i o mogu nostima proširenja suradnje na gospodarstvo. (j)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
FRANJO LEHKEC (HSS), sada ve bivši na elnik Op ine Strahoninec
SDP-ovcima je jedino bilo važno da me sruše - Ni nakon godinu i pol poslije lokalnih izbora, sude i po njihovim nastupima, nisu se mogli pomiriti s injenicom da su izgubili izvršnu vlast nakon višegodišnje vladavine, a tjednima prije izbora za njih je to bila gotova stvar Vlada RH na svojoj je prošlotjednoj sjednici donijela odluku o raspuštanju Op inskog vije a Strahoninca, njegovog na elnika i zamjenika. Kao što se i o ekivalo, razlog ove odluke je nedonošenje prora una za ovu godinu. Na sjednici je imenovan i povjerenik koji e do novih izbora obavljati neophodne dužnosti vezane za rad Op ine, a ujedno i pripremiti sve za prijevremene izbore koji se moraju održati najkasnije do mjeseca travnja. Taj e posao u narednih 90 dana raditi Branimir Posavec, predstojnik Ureda državne uprave MŽ-a. O trenutnoj situaciji u Op ini i svemu onome što je prethodilo razgovarali smo sa sada ve bivšim na elnikom Franjom Lehkecom iz HSS-a. • Kakav je Vaš pogled na posljednju sjednicu Op inskog vije a sada s vremenskim odmakom, a na kojoj nije izglasovan prora un za ovu godinu, što donosi prijevremene izbore u Op ini za na elnika i Op insko vije e? — Posljednja sjednica OV-a burno je odjeknula u medijima zbog neprihva anja prijedloga prora una za 2015. godinu. Moram naglasiti da sam bio na elnik ne samo jedne politi ke opcije, ve svih mještana Op ine. Prijedlog prora una za
Op ina Nedeliš e i ove godine nastavlja s ve dobro uhodanom praksom pomaganja studentima sa svog podru ja. Shodno tome, potpisani su i novi ugovori o stipendiranju studenata, i to njih 77. Od tog broja 33 ih se odnosi na nove, odnosno studente koji po prvi put traže stipendije. Njih 21 jesu studenti preddiplomskog i integriranog studija i pomo su dobili na temelju uspjeha. Isto tako, na temelju uspjeha stipendije je dobilo i 6 studenata diplomskog studija. Preostalih 6 status stipendista dobilo je prema socijalnoimovinskom stanju. Prilikom bodovanja gledalo se i na deficitarna zanimanja pa je tako odlu eno kako e to biti medicina, gra evinarstvo, matematika, fizika, anglistika i rehabilitacija. Mjese ni iznos stipendija za studij u akovcu i Varaždinu je 300 kn, za Zagreb
diti? Kad biste mogli, što biste promijenili u svom radu? — Od samog preuzimanja na elni ke unkcije svu svoju energiju usmjerio sam na radišno, pošteno, transparentno i racionalno obavljanje te dužnosti. Vijest o novim izborima nije me pogodila, prihvatio sam je mirno i to je injenica koja stoji. U svome radu ništa ne bih promijenio.
SDP me želio prikazati kao nesposobnog na elnika
Franjo Lehkec samo je godinu i pol obavljao dužnost na elnika Op ine Strahoninec
2015. podržali su i glasovali ‘za’ vije nici HNS-a, HSLS-a, HRAST-a, HDZ-a i HSS-a, dok prijedlog prora una nije prihva en samo od strane vije nika SDP-a, koji imaju ve inu u OV-u. Sada, a jednako kao i onda, smatram da je to loše za daljnji razvoj Op ine, uzimaju i u obzir visoke troškove novih izbora koje snosi Op ina i stopiranje svih projekata i planova. Mišljenja sam da se to nije dogodilo zbog toga jer su vije nici SDP-a smatra-
li da je prijedlog prora una ‘nerazvojni’, ve je to pokušaj direktnog rušenja mene i mog zamjenika s izvršne vlasti u Op ini. Ni nakon godinu i pol poslije lokalnih izbora, sude i po njihovim nastupima, nisu se mogli pomiriti s injenicom da su izgubili izvršnu vlast nakon višegodišnje vladavine, a tjednima prije izbora za njih je to bila gotova stvar. • Smatrate li da ste mogli druga ije nastupiti, druga ije reagirati, druga ije ra-
• U emu je ustvari problem, u Vama i Vašem radu ili pak želji SDP-a da do e na vlast? — Smatram da je svakome tko imalo prati politi ka zbivanja jasno u emu je problem. Izgubiti izvršnu vlast nije bilo lako. Pokušavalo se od strane vije nika SDP-a da se mene i mog zamjenika u ini nesposobnima, nezrelima i politi ki nedoraslima. Uz brojne projekte koji su realizirani u našem mandatu, zapo eli smo i najve i projekt - izgradnju školske sportske dvorane, i na tome zahvaljujem županu Posavcu na podršci. To je velika želja i potreba svih mještana Strahoninca ve dugi niz godina. Kamen temeljac moj je najve i ponos u na elni kom radu, a ne, kako se želi prikazati, da se tu gradi ne iji spomenik.
30. sije nja 2015. • SDP Vas optužuje za nesuradnju, nekooperativnost, nesklonost timskom radu, mnoge propuste... — U svom radu sve sam u inio da suradnja izme u mene i Vije a bude na visokom nivou. Predsjednica Vije a bila je upoznata sa svim planovima i stanjem u Op ini u njezinoj domeni. Primjer je i iznošenje neistina da nije bila upoznata s prijedlogom prora una za 2015., a sama je potpisala dopis da je isti primila 15. studenoga 2014. Zakon propisuje prava i ovlasti izvršne vlasti i postupao sam po tome. Ve na samim aktualnim satovima vidjelo se da su vije nici SDP-a pokušavali podmetanjima i neistinama pripisati mi nesuradnju i propuste. To su optužbe koje nemaju osnove i koje su neistinite. • Kako trenutno funkcionira Op ina, kada e izbori, ho ete li se ponovno kandidirati, odnosno kakva je Vaša daljnja sudbina? — U Op ini Strahoninec poslove iz djelokruga izvršne i predstavni ke vlasti obavlja povjerenik Vlade RH koji e donijeti odluku o privremenom financiranju. Financiranje se vrši na temelju prora una prethodne godine. U tim mjesecima obavljat e se izvršavanje redovnih i nužnih zadataka, što predstavlja gubitak za Op inu jer u prvom kvartalu ove godine objavit e se brojni javni pozivi i natje aji putem kojih bi se ostvario razvitak Op ine i pove ala kvaliteta života mještana. Nažalost, s obzirom na nastalu situaciju, svi e projekti morati pri ekati i time se usporava razvoj Op ine. Zasad se još ne zna kada e biti izbori. Naravno da u se ponovno kandidirati na izborima i nastaviti realizirati sve obe ano i zapo eto. Kontaktirali smo i klub vije nika SDP-a, odnosno njihovog predsjednika Dejana Drabi a, no, kako nam je rekao, oni e se o itovati naknadno. (vv)
NEDELIŠ E
Op ina sklopila nova 33 ugovora o stipendiranju studenata i ostale hrvatske gradove 500 kn, te za studij u inozemstvu 600 kn. - U principu se stipendije vra aju. - objasnio je na elnik Darko Dania. - No, u tom pogledu mi nismo rigorozni. Naime,
sve ovisi o samom studentu. Što mu je viši prosjek ocjena, to vra a manji postotak. Neki su ak i oslobo eni te obveze. Naš je zadatak ne samo pomagati studentima s podru ja Op ine, ve ih tu i zadržati,
omogu iti im da se zaposle i osnuju obitelj. U tom smislu ide nam na ruku skoro potpisivanje ugovora za dobivanje industrijske zone u Pušinama od 16 ha, gdje bi se otvorilo tristotinjak i više radnih mjesta.
Ove godine u op inskom je prora unu osigurano 370 tisu a kuna za stipendiranje, od ega se 209 tisu a odnosi na nove, a ostatak na stare stipendiste. (vv)
30. sije nja 2015.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
KOLEGIJ gradona elnika Murskog Središ a o povratku spomenika narodnom heroju iz NOB-a
Povjerenstvo odlu uje o spomeniku Karlu Mrazovi u Gašparu Ivan Radikovi : - Napuklina na ku i po inje od temelja i širi se kao paukova mreža do krova
HRVATSKIM CESTAMA upu eno 28 zahtjeva gra ana za obešte enje ku a u Štrukovcu i Murskom Središ u
Ku e popucale od prekomjernoga teretnog prometa i sad im je dosta!
Grad Mursko Središ e uputio je Hrvatskim cestama zahtjev za utvr ivanje na ina isplate obešte enja za obiteljske ku e uz državnu cestu (DC 209) koja prolazi kroz naselja Mursko Središ e i Štrukovec. Prijavljeno je ukupno 28 zahtjeva gra ana iz Murskog Središ a i Štrukovca koji su osobno podnijeli prijave, a ije se ku e nalaze uz tu cestu i ošte ene su od jakoga teretnog prometa. Grad Mursko Središ e zamolio je Hrvatske ceste da prijave razmotre i utvrde na in na koji bi Hrvatske ceste mogle na terenu utvrditi stvarnu štetu na ku ama i odrediti na in isplate obešte enja za štete na ku ama gra anima koji su žrtve poja anoga teretnog prometa uz državnu cestu.
Ku a Ivana Radikovi a napukla od temelja do krova
Mjese no ovom cestom pro e i petnaest tisu a teretnih vozila
Ivan Radikovi vlasnik je starije ku e uz državnu cestu u Štrukovcu. Uslijed sve ja ega teretnog prometa po toj cesti na ku i mu se s vanjske i unutarnje
stane javila napuklina na zidu ku e uz cestu. Napukline se poput paukove mreže šire po cijelom zidu ku e od temelja do krova, a pri svakom nailasku teretnjaka trese se cijela ku a. No napukline su vidljive i na sasvim novim
Najgore su prošli vlasnici ku a u Štrukovcu u dijelu uspona, odnosno spuštanja, ovisno kojim pravcem kamioni putuju ku ama. Fotoaparatom smo, primjerice, raspukline zabilježili na nedavno sagra enoj ku i Jerka Vrši a. ini se da su najgore prošli vlasnici ku a u Štrukovcu u dijelu uspona, odnosno spuštanja, ovisno kojim pravcem kamioni putuju. Naime, premda voze naseljem, kamioni punim gasom tutnje kroz Štrukovec, a potom i središtem Murskog Središ a. (BMO, N. Šardi)
SUSTAV UPRAVLJANJA KLIZIŠTIMA proradit e i za Me imursku županiju
Ovu godinu sanacija u Grabrovniku, Logožarcu, Robadju i Plešivici Župan Me imurske županije Matija Posavec, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar te varaždinski župan Predrag Štromar, uz prisustvo pro elnika UO-a za gospodarstvo Me imurske županije Darka Radanovi a, potpisali su sporazum o partnerstvu na projektu Sustavno upravljanje klizištima, kojim se utvr uju osnovna na ela dugoro ne poslovne suradnje kada je u pitanju uvo enju sustavnog upravljanja kliziš ma. Prepoznali su važnost i potrebu za ovakvim sporazumom, jer su klizišta jedan od najve ih uzro nika šteta na hrvatskom sjeveru, koje se danas mjere u iznosu od oko 159 milijuna kuna. - Od velike je važnos detek ra postoje a, ali ujedno i po-
tencijalna, klizišta, jer prevencijom i dobrim planiranjem mogu se predvidje i neo ekivane situacije, za što je najbolji primjer vi en u rujnu u Me imurskoj županiji. Prisjetimo se, samo se vlastitom organizacijom, dobro posloženim sustavom te pravovremenom reakcijom prilikom poplava uslijed obilnih kiša sprije ila ve a katastrofa i u kona nici štete koje bi pale na teret države. - kazao je župan Posavec, koji upravo u tome vidi prednost kod dobivanja sredstava za sanacije. - Ovo je na in kako se konkretno rješavaju problemi, zajedni kim nastupom triju elnih ljudi uspješnih županija, koje zajedno imaju gotovo pola milijuna stanovnika. Ovo je problem
Za sanaciju postoje ih klizišta traži se i uklju enje Vlade te ministarstava
naših gra ana, pa nam je stoga i prioritet. Uvjeren sam kako emo nakon ovakvih sastanaka i donesenih odluka suradnjom županija još vrš e, energi nije i hrabrije kandidira projekte za sredstva
nacionalnih i europskih fondova. - rekao je me imurski župan. Dosad su u Me imurju sanirana ve a klizišta u Svetom Urbanu, Železnoj Gori i Mar nuševcu te odroni i vododerine na podru ju gornjeg Me imurja. Ove godine u planu je sanacija klizišta u Grabrovniku, Logožarcu, Robadju i Plešivici, kao i izrada projekata sanacije za preostala klizišta na županijskim i lokalnim cestama. U nadležnos Županijske uprave za ceste trenutno je jedanaest klizišta, devet na podru ju Op ine Štrigove te po jedno u op inama Nedeliš e i Gornji Mihaljevec, za koje je okvirna procjena troškova sanacije oko 5 milijuna kuna. - Više ne možemo gledati situaciju s kojom se naši gra ani bore iz godine u godinu. - objaš-
njava Posavec, pod ijom je ingerencijom ŽUC koji je tijekom 2013. i 2014. godine, temeljem odluke o rasporedu sredstava za interventne zahvate, po posebnom nalogu ministra resornog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, ve osigurao 2 milijuna kuna za sanacije klizišta. Projekt kojim e se upozoriti na klimatske promjene kao uzro nike sve ve ih šteta, mogu ih katastrofa provodit e za to oformljeno radno jelo, kroz faze, odnosno projekte, uz suradnju s razvojnim agencijama s podru ja županija partnera. Sada se o ekuje o itovanje ministarstava i Vlade, a naga a se kako bi se s prvim radovima, prema priorite ma, moglo krenu sredinom godine. (mn)
Na inicijativu Marija Nerera, vije nika SDP-a, pokrenut je postupak vra anja spomenika Karlu Mrazovi u Gašparu, koji je po etkom ‘90-ih maknut s postamenta ispred Osnovne škole Mursko Središ e, koja je kratko i nosila ime po tom narodnom heroju iz NOB-a i još ranije španjolskom borcu. Odlukom gradona elnika Dražena Srpaka formira se Povjerenstvo za postupak vra anja spomenika Karlu Mrazovi u Gašparu u Murskom Središ u, a u Povjerenstvo se imenuju prof. Stjepan Hranjec iz akovca, Ivan Gori anec i jedan predstavnik kojeg treba imenovati oporba iz Gradskog vije a Murskog Središ a. (BMO)
Nikoli Bregovi u nagrada za doktorat Nikola Bregovi iz Pek lenice obranio je doktorsku dizertaciju iz podru ja kemije 12. prosinca 2014., ime je stekao zvanje doktora znanosti. Grad Mursko Središ e cijeni postignu a svojih gra ana, tako je u skladu sa svojim inancijskim mogu nostima Nikola Bregovi nagra en nov anom nagradom u iznosu od 2000 kuna.
Novi empresi na groblju Groblje u Murskom Središ u pak bi trebalo dobiti novu zelenu ogradu. Zvonko Vrtari , zamjenik gradona elnika, i Antun Šimuni , referent za graditeljstvo, zadužuju se za izradu idejnog projekta za zamjenu postoje e žive ograde ( empresa) na groblju u Murskom Središ u.
Iza 15 sati slobodno parkiranje na tržnici Zbog sve ve e potrebe za parkirališnim mjestima odlukom gradona elnika dozvoljeno je slobodno parkiranje na tržnici u Murskom Središ u za osobna vozila od ponedjeljka do subote nakon 15 sati, te u nedjelju cijeli dan. (BMO)
12
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
30. sije nja 2015.
PRVI SPOMENIK tradicijskoj maski podignut je ovih dana na samom ulazu u Selnicu
Pika visok gotovo etiri metra tjera zle duhove Pika a su na željezno-betonsku konstrukciju na tradicionalni na in od slamnatih “lanaca” u nedjelju omotali lanovi Udruge “Pika ” Selnica Tradicijska maska pika a iz Selnice, zašti ena kao nematerijalna baština, ovih je dana dobila svoj spomenik zahvaljuju i Udruzi “Pika ” iz Selnice i predsjedniku Nenadu Jambrovi u.
Udruga “Pika ” podigla spomenik selni kom pika u Pred ulazom u Selnicu osvanuo je ovih dana ogromni selni ki pika , koji je sa svojim postoljem visok gotovo etiri metra. Tako je svugdje rado vi ena tradicijska maska, svojevrsni zaštitni znak Selnice i ovog kraja, napokon dobila svoju po asnu poziciju na samom ulazu u mjesto u kojem je i nastala. Pika a su na željezno-betonsku konstrukciju na tradicionalni na in od slamnatih “lanaca” u nedjelju omotali lanovi Udruge “Pika ” Selnica, predvo eni predsjednikom Nenadom Jambrovi em, koji Udrugu vodi ve niz godina. Sada ga možete vidjeti na južnom ulazu u
mjesto, kada se dolazi iz smjera akovca, neposredno prije gospodarsko-industrijske zone. Omatanje ovoga slamnatog diva bilo je vrlo zahtjevno, jer na temperaturi koja je bila blizu nule i smrzavala ruke propuhani vjetrom još jednom su pokazali predanost održanju tradicije. Nije bilo vremena za ekanje boljih uvjeta, jer fašnik je pred vratima. Pika je posebna maska u koju je utkano mnogo truda i ljubavi, jer se zbog kompleksnosti izrade njome treba baviti doslovno cijelu godinu. Od same žetve, kako bi se dobila kvalitetna slama, koja ne smije biti kombajnirana ve “mašinarena”, zahtjevnog namatanja slamnatih lanaca, nabavki slamnatih košnica te do samih nastupa, jer svakog je pika a zahtjevno pripremiti i pritom ga uvati prilikom nastupa. Mnogo posla tijekom cijele godine, kako bi pika mogao zasjati tijekom kratkogs karnevalskog razdoblja.
Maska pika a prošle godine za vrijeme fašnika
Zajedni ka fotografija sudionika akcije ispred spomenika pika u u Selnici
Angažman Udruge “Pika ” prepoznalo je i ministarstvo kulture, te je za ovaj “spomenik” dodijelilo 10.000 kuna sredstava preko projekta Op ine Selnice, što, ruku na srce, i nije neki iznos, jer je potreban angažman bio gotovo dvostruko ve i. No, zahvaljuju i susretljivosti tvrtke Metalgradnja d. o. o., koja je izradila konstrukciju, i požrtvovnosti lanova skulptura pika a ipak je uspjela biti postavljena baš uo i karnevalskog vremena. Saznali smo i to da su po ovako veliku košnicu morali potegnuti do koprivni kog kraja, jer u Me imurju ih više nije mogu e nabaviti. Sada veliki pika raskriljenih ruku vrši svoju tradicionalnu ulogu, štiti Selnicu (i njezinu
gospodarsku zonu) od zlih duhova, tjeraju i zimu te prizivaju i plodnu i bogatu godinu.
uvanje prastare tradicije Stariji ljudi u Selnici i danas pamte da se masku, koju danas zovu pika , znalo vidjeti na cijelom podru ju gornjeg Me imurja, no opstala je i zahvaljuju i entuzijastima samo u Selnici. Ne zna joj se starost, barem je ne znaju oni koji govore o maski, no znaju da je vrlo stara, kao i druge me imurske tradicijske maske, tako, naprimjer, lampe, lafre i aplje. Do nas je dospjela usmenom predajom i narodnim obi ajima kroz stolje a. Upravo je frapantno kako narod pažljivo uva svoje pra-
Sada veliki pika raskriljenih ruku vrši svoju tradicionalnu ulogu: štiti Selnicu (i njezinu gospodarsku zonu) od zlih duhova, tjeraju i zimu te prizivaju i plodnu i bogatu godinu stare tradicije, koje su mnogo starije od krš anskih obi aja. To nam govori da su ti obi aji narodu nešto najdragocjenije što on ima ili je u prošlosti imao. No što je to tako dragocjeno? Najdragocjenije za neki narod, danas bismo rekli protonarod ili pleme, bili su njihovi mi-
tovi koji su uspostavljali jedinstvo svijeta. Ako je mitološka slika bila iskrivljena, dolazilo je do katastrofa. To je i razlog o uvanja dijelova mita sve do današnjih dana, pa makar u odsjaju, paslici. Nakon niza stolje a i tisu lje a stari se mit izgubio u narodnom sje anju i ostao je samo fantomski odsjaj nekog davno izgubljenog mita za koji tako er ne znamo. Vjerujemo da je takvo i umije e izrade maske pika a, koje se prenosi s koljena na koljeno, i to generacijama i usmenom predajom. O maski pika a više u idu em broju naših novina, kada donosimo poseban fašni ki prilog, zasad samo spomenimo da njezina starost iznosi više tisu lje a. (jš, tn)
NAJAVLJEN 13. Me unarodni spust murskih ladji - Mura 2015.
Od Murecka do Dekanovca plovi se 20. i 21. lipnja U Svetom Martinu na Muri održao se koordinacijski sastanak za Spust murskih ladji. Na sastanku su bili prisutni organizatori Spusta iz etiri države: Hrvatske (Franjo Makovec, na elnik Op ine Sveti Martin na Muri, Ivana Živ ec, direktorica TZ-a Sveti Martin na Muri, Branko Polanec, lan Turisti kog vije a Sveti Martin na Muri, Dolores Vrtari , predstavnica TZ-a i Grada Mursko Središ e, Josip Drvoderi , predstavnik Op ine Dekanovec, Zvonimir Varga, predstavnik Op ine Podturen), Austrije (Dorli Weberits-
ch, zamjenica gradona elnika Bad Radkersburga), Slovenije (Karel Lipi , predsjednik Zveze ekoloških gibanj Slovenije, Elica Horvat, direktorica Zavoda za turizam i kulturu Beltinci, Milan Kerman, župan Op ine Beltinci) i Ma arske (Maria Stefanec, na elnica Op ine Muraszemenye). Spust e se održati 20. i 21. lipnja 2015. Program ostaje isti kao i prošle godine, kao i kotizacija koja iznosi 60 eura za dva dana Spusta, a u tu cijenu uklju en je prijevoz sudionika i amaca iz Hrvatske u Sloveniju do mjesta Apa e,
gdje se ekaju sudionici iz Austrije i gdje Spust po inje, hrana i pi e na svakoj postaji, gdje e za sudionike biti organizirani razni kulturno-zabavni programi, ve era u Svetom Martinu na Muri, doru ak i opet ve era u Dekanovcu, gdje Spust završava, kao i okrjepa drugi dan na svakoj postaji i prijevoz sudionika iz Dekanovca do startnih odredišta. Cilj manifestacije je razvijanje sportsko-rekreativnog turizma na rijeci Muri i upoznavanje, kao i zaštita njezinih ljepota. Uz zabavu, druženje i edukaciju o zašti-
enom krajoliku rijeke Mure podsje a se na tradiciju mlinarenja i starih obrta o izradi
drvenih la a, koje su bile glavno prijevozno sredstvo po rijeci Muri, pa se iz toga razloga
i naglašava korištenje drvenih la i u tom spustu. Broj posjetitelja pove ava se iz godine u godinu (oko 3000 ljudi ukupno na svakoj stanici gdje se stoji), te se prire uju razni kulturni programi i obvezni okrugli stol s temom Mure, a s ciljem da se rijeka Mura i njezina biološka raznolikost što više približe mještanima i posjetiteljima našeg kraja, te da se turisti ki, ekološki i kulturno što više promoviraju. Za Spust se može prijaviti u Turisti kom uredu Sveti Martin, na info@svetimartin.hr ili 040/868-619.
30. sije nja 2015.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
MARIO VLAŠI , dipl. ing. šumarstva, viši savjetnik za manje šumoposjednike u Savjetodavnoj službi, o kineskom drvu koje je u zadnjih godinu dana primamilo mnoge Me imurce na uzgoj radi mogu e brze i dobre zarade
Sadnja paulovnije postala je pokret u Me imurju, ali treba paziti kakve se sadnice kupuju - U zadnje vrijeme sve je više hibrida paulovnije. Svaka od podvrsta ima odre ene karakteristike. Zato je jako važno prije sadnje konzultirati stru njake i nabaviti dobre sadnice. Koliko znam, mnogi nabavljaju sadnice paulovnije preko društvenih mreža i na razne druge na ine, što nije dobar put
Z
adnjih nekoliko godina u Me imurju se sve više sadi drvo paulovnije, porijekom iz Kine i Japana. Ve su zasa ene plantaže više stotina sadnica, a broj posa enih sadnica mjeri se u tisu ama stabala. Oni koji se odlu uju za sadnju informacije nalaze naj eš e na internetu, a razlog sadnje je to što je paulovnija brzorastu e drvo, pa se o njoj gotovo pri aju bajke o mogu oj brzoj zaradi. Na internetu se mogu na i podaci da za sedam godina izraste od sadnice do drva koje ima drvu masu od jednoga kubnog metra. Za usporedbu, topola treba duplo više vremena da bi postigla istu drvnu masu, a tvrde vrste drveta i do tri puta više vremena. Razgovarali smo s Mariom Vlaši em, dipl. ing. šumarstva, višim savjetnikom u Savjetodavnoj službi Hrvatske, o prednostima i nedostacima paulovnije kako bismo dobili informacije iz prve ruke.
Najbolje sadnice i uvjeti za rast • Koliko je raširena sadnja paulovnije u Me imurju? — Znam da se mnogo sadi zadnjih godina i da se sadnice nabavljaju s raznih strana, esto i nelegalno. No, ne mogu re i koliko je zaista ima u našem kraju jer takvih službenih podataka nema. Koliko znam, mnogo se sadi u donjem dijelu Me imurja, to je gotovo pokret, a mnogi je ve imaju u svojim dvorištima kao ukrasnu biljku. • Na što treba paziti kod kupnje sadnica? — Rod paulovnija dolazi iz toplije klime i ima 27 znanstvenih imena vrsta te 7 priznatih imena vrsta. To su: catalpifolia, elongata, fargesii, kawakamii,
taiwaniana i paulownia tomentosa. U zadnje vrijeme sve je više hibrida paulovnije. Svaka od podvrsta ima odre ene karakteristike. Zato je jako važno prije sadnje konzultirati stru njake i nabaviti dobre sadnice. Koliko znam, mnogi nabavljaju sadnice preko društvenih mreža i na razne na ine, što nije dobar put. Pojedini hibridi paulovnije otporni su na niske temperature, do minus 25 stupnjeva, tako hibridi paulovnije Shandong, Bellissia i drugi. U našim uvjetima treba svakako saditi one hibride koji podnose niske temperature. Osim toga, u parkovima se odre ene vrste paulovnije sade kao ukrasne biljke. Zasad, koliko znam, nitko u Me imurju legalno ne prodaje sadnice, ljudi ih naj eš e sami proizvode iz sjemena. Nekih ve ih iskustava nema, jer su plantaže veoma mlade, stare dvije ili najviše tri godine. Najviše se sade na zapuštenim
Karakteristika drva paulovnije je da je etiri puta lakše od hrasta. Dobro se obra uje i ne trune uz dobre izolacijske i akusti ne karakteristike poljoprivrednim površinama u našem kraju. Moram odmah naglasiti da paulovnija nije priznata u Hrvatskoj kao šumski sadni materijal i ne smije se saditi na šumskim površinama ni u zašti enim dijelovima prirode. Paulovnija trenutno nije na popisu invazivnih vrsta u Hr-
vatskoj i Europi, no u Americi stvara velike probleme. Ona je strana vrsta za SAD, a najviše problema stvara sjeme koje se vrlo lako širi. • Kakvi su joj uvjeti potrebni za dobar rast? — Osnovno je da treba puno vode, pa ju je za sušnih godina potrebno navodnjavati i prihranjivati, pogotovo na lošijim terenima. Još se ne zna kako reagira na štetnike. Na kvalitetnom zemljištu može za deset godina izrasti u visinu preko dvadeset metara, s drvom masom od jednog kubika ako je rije o dobrom sadnom materijalu. Dobra je za p ele i medenje i njezini cvjetovi imaju ljekovita svojstva. Osjetljiva je na rani i kasni mraz zbog velikih listova i ne podnosi kisela tla te teško tlo i staja u vodu.
Iskoristivost drva vrlo velika • Drvo dobro kotira na ‘burzi drva’ i postiže ve danas visoku cijenu u drvnoj industriji. Za što se sve ono može upotrijebiti? — Dobre strane paulovnije kao drveta jesu da se može iskoristiti na niz na ina, u industriji namještaja, brodogradnji, kemijskoj industriji i gra evinarstvu, dok se od biomase može dobiti biogorivo etanol. Drvo je jako lagano. Liš e može poslužiti za ishranu stoke i gnojidbu tla, dok je korijen dobar za zaštitu od erozije tla. Karakteristika drva je da je etiri puta lakše od hrasta. Dobro se obra uje i ne trune uz dobre izolacijske i akusti ne karakteristike. • Me utim, postoje zablude o njezinoj ogrjevnoj vrijednosti?
— Kalorijska vrijednost drveta paulovnije je 1069 kWh (kilovatsati) po metru kubnom. U usporedbi s nama poznatim vrstama, to izgleda ovako: topola ima kalorijsku vrijednost 1418 kWh po kubiku, odnosno metru kubnom, smreka 1563 kWh, bukva 2509 kWh, hrast 2363 kWh. Na internetu su objavljeni to ni podaci, no u drugim mjernim jedinicama, što ljude dovodi u zabludu pa se tako pri aju bajke koje sam uo, da paulovnija, naprimjer, proizvodi preko 4000 kWh po kubiku, što nikako nije to no. • Radi usporedbe, koliko kubika drveta paulovnije treba za grijanje ku e jednu zimsku sezonu? — Oni koji vjeruju da je paulovnija nadomjestak za bagrem i grijanje ku e svakako griješe. Rije je o mekom drvetu s malom ogrjevnom vrijednoš u. Mogu e je od drveta paulovnije proizvoditi pelete,
Mlade sadnice u Palinovcu no ta se vrsta u nas sad sadi ponajviše zbog prodaje drva za upotrebu u industrijama za preradu u razne proizvode. Prednost paulovnije je da brzo raste i donosi veliku drvnu masu. Konkretno, plantaža po hektaru može svake druge godine donijeti 60 do 80 metara kubnih drvne mase. Drvo je i ekološki važno jer apsorbira 100 tona uglji nog dioksida godišnje po hektaru.
Odli na cijena • Postoji li tržište i kakve su cijene paulovnije? — U Hrvatskoj još nema tržišta za tu vrstu drveta, što je i razumljivo, još nema starijih plantaža. U Japanu se kubni metar drveta paulovnije najbolje kvalitete prodaje po cijeni od 500 do 600 dolara. Nemam podatke kako je u Europi, no nema starijih plantaža ni u Europi. Kod nas se najkvalitetniji slavonski hrast prodaje po cijeni od oko 3000 kuna po Mario Vlaši , dipl. ing. šumarstva, viši stru ni savjetnik za šume manjih šumoposjednika: - Sadnja paulovnije gotovo da je pomodna, toliko se sadi. Prave ra unice znat e se tek za deset godina
U Japanu je vrijednost kubnog metra paulovnije izme u 500 i 600 dolara
HOTEL PANORAMA u Prelogu priredio Rusku ve er
Dragi moji, votka se ne proba, votka se pije! Tatjana, Dragica i Svetlana do ekuju goste s kruhom, solju i votkom
aroban miris ruske kuhinje i zamamne arije ruskih napjeva širile su se prošlu subotu iz preloškog hotela Panorama. Na ulazu su goste do ekale prekrasno obu ene lanice udruge Kalinka, me imurske Ruskinje,
u svoje tradicionalne nošnje nude i gostima kruh, sol i votku, baš onako kako se gosti do ekuju u Rusiji. Ve er je vodio Ivan Gori anec i sve prisutne upoznao s bogatstvima ruske tradicije.
Na stolu je bilo puno izvornih delicija, od riblje juhe, lososa, špikovane junetine sa suhim šljivama do torte od pijanih višanja, kanapea od kavijara i još nekih drugi odli nih specijaliteta, a koji su se posluživali
kubnom metru, što je otprilike 500 dolara. No, hrast je visokokvalitetno drvo i sumnjam da e cijena paulovnije u Europi biti ista jer je to meko drvo, dosta lomno na vrsto u, no lagano i ima svoje prednosti. vrsto a na savijanje mu je 44 N/mm2. Posebna mu je vrijednost što ne trune te se može primijeniti u vlažnim uvjetima. • Što biste savjetovali onima koji sade paulovniju? — Ako su se gra ani ve odlu ili na sadnju, trebali bi znati da e najve i problem biti plasman i budu e cijene po kubiku. Ako je sade za ogrjev, onda moraju znati da zbog velike mase trebaju ra unati na dodatne troškove prijevoza. Ne mogu re i koliko e oni koji je sade imati od nje koristi, no vidjet emo za deset godina, kad plantaže odrastu. Ja kao šumar moram preporu ivati naše doma e kvalitetne vrste drveta: hrast lužnjak, hrast kitnjak, jasen, bukvu, vo karice. Ve sam naglasio da paulovnija nije na listi šumskih sadnica i ne smije se saditi u naše šume ni u zašti ene dijelove prirode, no kao drvo ima i svoje prednosti. (foto:zv)
uz votku, šampanjac ili raznovrsna vina. Ruska je kuhinja puna ribe, divlja i, gljiva, bobica, kalinka (ime jedne vrste bobica omiljenih u Rusiji). Svu hranu koja se posluživala pripremile su mama i k i Larisa Lev iuk i Natalija Horvat. Osim izvo a ima i akterima ve eri, sve pohvale išle su i Dragici Domjani , organizatorici ve eri, ispred hotela Panorama u Prelogu, koja je u samom startu postavila visoki standard, pa svi s nestrpljenjem o ekuju sljede u tematsku ve er. (S. Zorkovi , foto: zv)
14
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
KOZJI SIR, mlijeko i sirutka Dragice Fegeš iz Slakovca
Doma i turoši od kozjeg mlijeka nešto su posebno - Nekad smo imali doma krave, no one traže puno brige i pažnje. Stoga sam se odlu ila za koze. One su mi danas prije svega velike ljubimice, a naro ito mojim unucima. Bavim se njima iz hobija, no dobro do e i koja kuna sa strane ovjek kad se jednom nau i na ono pravo doma e mlijeko teškom mukom kupuje i pije, ako to uop e i radi, ono kupljeno. Upravo ta želja za svježe pomuzenim i još toplim mlijekom nagnala je Dragicu Fegeš iz Slakovca na kupnju prve koze. No, kako to ve biva u životu, nije se stalo samo na jednoj, ve se stado širilo, grla su se množila i trenutno su na osam koza, pasmine alpina.
- Ho u piti zdravo mlijeko. - objasnila nam je svoju odluku Dragica. - Nekad smo imali doma krave, no one traže puno brige i pažnje. Stoga sam se odlu ila za koze. One su mi danas prije svega velike ljubimice, a naro ito mojim unucima. Bavim se njima iz hobija, no dobro do e i koja kuna sa strane. Važno mi je da daju zdravo, doma e mlijeko i stoga ih hranimo isklju ivo našom
hranom: sijenom, kukuruzom, a i pasu se vani. Kako nam je dalje objasnila, koze su izvrsni ista i dvorišta. Popasu ljeti travu pa ne moraju kositi, otraga imaju veliki vrt pa se zavuku i tamo gdje oni ne mogu s kosom ili pak kosilicom. Pored toga, u njihovom malom šumarku o iste, odnosno pobrste, sve kupinje i ostalo grmlje. Hrane ih ak i granama vo ki
Dragica Fegeš iz Slakovca sa svojim malim stadom koza
tijekom proljetne rezidbe. Ljeti pak ih ak puštaju da same obr-
Hobi koji je ispunjava – uzgoj kaktusa
Dragi ino carstvo kaktusa
I dok bi za neke to bilo dovoljno posla, Dragica ima još jedan hobi. To je cvije e, s posebnim naglaskom na kaktuse. Mali zimski vrt prepun je tegli i teglica ovoga bodljikavog bilja koje, osim što njeguje i uzgaja, ona i razmnožava. Kako kaže, sve što takne raste,
buja i cvjeta. Voli raditi male “vrti e”. Obi nu glinenu teglu boja ukrašava salvetnom tehnikom dekupaž, kombinira nekoliko biljaka i ukusno ih zasadi. Tako ure eno daruje prijateljima i poseban joj je gušt kada do e na kavu i vidi svojih ruku djelo na stolu.
ME IMURSKI VINOGRADARI povodom dana svoga zaštitnika dobili u akove koj crkvi i Božji blagoslov
akovcu i župnik Župe svetog Nikole, biskup fra Željko Železnjak. - Kao što se vinogradar raduje grozdu koji je dar Božji i dar ruku vinogradara, tako
se ovjek treba radovati što je i on nekome dar Božji. - naglašeno je u propovijedi, uz usporedbu vinograda sa svakim ovjekom, koji treba njegovati, razvijati i tek tada uživati
Poslije mise gvardijan Franjeva kog samostana, fra Željko Železnjak, organizirao je prijam za vinare i predstavnike županijske vlasti
Nema boljeg osvježenja u ljeti od sirutke iz frižidera - Koze dojim svakodnevno, osim kada su u suhostaju, odnosno kada su bre e. Mlijeko znamo davati i susjedima, rodbini i prijateljima. Ako nam ostane, radim ine sireve. Moji uku ani posebno obožavaju turoše. Posebna pak je pri a sirutka koja se može iskoristiti na nebrojeno mnogo na ina. Može se piti sama, naro ito ljeti, za vrijeme
velikih žega paše hladna iz frižidera. Umjesto vode, sa sirutkom miješamo sokove, kuhamo je, radimo pudinge i sli no. Sirutka je ugodna za želudac i ublažava probavne tegobe. No, koji put nju ne iskoristimo do kraja te je onda dajemo kozama. Njihove koze dobre su dojilje i imaju podosta mlijeka, no, kako kaže, ne pada im na pamet mlijeko davati otkupljiva ima. - Mlijeko prodavati negdje, to mi je malo smiješno. - objasnila je. - Zašto? Ja u dobiti 3 - 4 kune za litru, a kada do e na policu trgovina litra stoji 13 - 14 kuna. To je za mene nepojmljivo, to je za mene ponižavaju e, to je ponižavaju e za državu koja nešto takvo dozvoljava. Meni 3 kune, a potroša mora platiti 13 kuna, ajme meni. To treba srediti. Dok se to ne uredi, gospodarstvo, poljoprivreda, OPG-i teško da e funkcionirati i opstati. Na malom imanju OPG-a Fegeš obitavaju i ze evi, kokoši i patke. Doduše, patke su došle kako bi se suprotstavile pošasti crvenih puževa koji su im okupirali vrt. Uglavnom, i ovaj primjer iz Slakovca dokazuje da mala poljoprivredna gospodarstva i doma i proizvodi imaju budu nost, ali u sre enom tržišnom sustavu. (Vlasta Vugrinec)
- Posebna je pri a sirutka koja se može iskoristiti na nebrojeno mnogo na ina. Može se piti sama, naro ito ljeti, za vrijeme velikih žega paše hladna iz frižidera
U SUBOTU, 7. velja e “Duga” organizira
Crkva sv. Nikole uva mo i sv. Vinka gotovo 250 godina Uz 22. sije nja, blagdan njihova zaštitnika, svetog Vinka, vinari i vinogradari euharistijskim slavljem u župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa u akovcu izrekli su zahvalu Bogu za darove i plodove vinograda koje su ove jeseni ubrali i pospremili u svoje podrume. Misu na kojoj se okupio velik broj vjernika, vinogradara, lanova Udruge “Hortus Croatiae”, predvo ene predsjednikom Zdravkom Dvanajš akom, te Društva vinara i vinograda “Klub Vinoljub” iz Nedeliš ,a uz predsjednika Milivoja Kossija, predvodio je gvardijan Franjeva kog samostana u
ste niže grane u vo njaku jabuka. Tako er im daju i jabuke koje više nisu za ljudsku uporabu pa tako nemaju problem kamo s trulim vo em.
30. sije nja 2015.
u rezultatima. Zanimljivo je da crkva sv. Nikole uva mo i ovog akona i mu enika uz kojega se u našem narodu povezuje po etak radova u vinogradu, koje su u Me imurje donesene 1774. Stoga su se vinari i vinogradari uz obra anje Bogu da im bude pomo u njihovom predanom radu ujedno poklonili mo ima, odnosno materijalnim ostacima zemaljskog života sv. Vinka. Tom je prigodom blagoslovljen alat koji vinogradari i vinari koriste tijekom proizvodne godine, kako bi urod, uz Božju pomo , bio što bolji. U tome im je pomogao i župan Me imurske županije Matija Posavec sa zamjenikom Zoranom Vidovi em, koji je pritom naglasio kako moramo cijeniti bogatstvo koje imamo u ovom vinorodnom podru ju te se radovati svakom vinskom plodu koji odnjeguju me imurski vinari. - Uz Božju pomo bit e pogodnog vremena i dobre berbe, a u kona nici i kvalitetnog vina. - naglasio je župan. Nakon svete mise uslijedilo je kra e druženje na kojemu su vinari priredili degustaciju svojih vrhunskih vina. (mn)
Predavanja i razmjena ekološki proizvedenog sjemenja Društvo za biodinami ko gospodarenje “Duga” poziva sva ljubitelje zemlje i prirode na dan otvorenih vrata, koji e se održati u subotu, 7. velja e u centru Millenium u akovcu od 9 do 13 sati. U sklopu priredbe bit e razmjena i prodaja ekološki proizvedenog sjemenja i proizvoda, mogu nost dobivanja savjeta iz ekološke proizvodnje vo a i povr a. Od 10.30 sati na programu je predavanje o Mjese evom sjetvenom kalendaru. Na razmjenu sjemenja pozivaju se svi gra ani i udruge koji uvaju ili žele uvati doma e sjeme u svojim vrtovima i na taj na in doprinijeti o uvanju naše biološke raznolikosti. Ukoliko nemate sjeme za raz-
mjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete do i i donacijom za sjeme, poru uju iz Udruge “Biovrt”. Tako er u srijedu, 4. velja e pozivaju na predavanje pod nazivom: “Nastanak, skupljanje i uvanje doma eg sjemenja”, koje e se održati u Multimedijalnoj dvorani ACT-a akovec u Starom hrastu. Na predavanju e biti prezentirane tehnike skupljanja i o uvanja sjemenja vrsti koje uzgajamo u našim vrtovima. Predava ica Silvija Kolar-Fodor osvrnut e se na glavne obitelji biljaka i podijeliti svoja iskustva kako kod pojedinih vrsta uspješno uzgojiti, skupiti i sa uvati sjeme za korištenje idu ih godina, te zašto je to važno za budu nost ovje anstva. (mn)
Tradicionalna razmjena sjemenja održava se u subotu, 7. velja e
30. sije nja 2015.
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
AKOVE KI PLAC
Pojavile se i mljevene šitake gljive
Raznovrsna ponuda gljiva u ovotjednoj ponudi akove ke tržnice
Po etkom ovog tjedna puno manje prodava a, malo kupaca, ali ipak šarolika ponuda - kratka je ocjena naše šetnje akove kim placom. Unato ne baš visokim temperaturama, ponuda salata je na zavidnom nivou.
Prednja i kristalka, pa endivija, puterica, crveni radi , za kojima puno ne zaostaje ni kinesko zelje. U ponudu zelenog asortimana možemo uvrstiti i sveprisutnu brokulu, pa poriluk, razni kelj, blitvu i špinat.
Protuteža “zelenjavi” bila je ponuda gljiva, svježih, sušenih ili pak mljevenih, i to od šampinjona, preko bukova a, do šitaka. Iako smo pri kraju sije nja, prodava i još uvijek donose i tzv. turske tikve koje su prava poslastica iz pe ni-
CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - naran e 10 kn/kg - klemen ne 10 kn/kg - limun 20 kn/kg - kelj 10 kn/kg - kelj pup ar 20 kn/kg - brokula 20 kn/kg - cvjeta a 15 kn/kg - salata puterica 20 kn/kg - salata kristalka 20 kn/kg - salata endivija 15 kn/kg - crveni radi 20 kn/kg - kinesko zelje 12 kn/kg - grincajg 5 kn - hren 25 kn/kg - peršin (korijen) 25 kn/kg - grah 25 - 30 kn/kg - orasi 80 kn/kg - bukova e 25 kn/kg - sušene bukova e 15 kn/50 g - šampinjoni 22 kn/kg - šitake (mljevene) 100 kn/100 g - mimoza (gran ica) 10 - 20 kn - jaglac 7 kn
ce ovih zimskih dana. Svoju svježinu nije izgubila ni cikla, a zapazili smo i crnu rotkvu, tako er vrijednu namirnicu koja ponovno osvaja naše vrtove i kuhinje. (vv, oto zv)
DEŽURNI VETERINARI
AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:
svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-
DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.
BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC
Laboratorijska dijagnostika u veterinarskoj medicini Piše: Ksenija Markovi , dr.vet.med.
U današnje vrijeme napredne tehnologije veterinarska laboratorijska dijagnostika dostigla je zadivljuju e rezultate. Tu se prvenstveno misli na sofisticirane aparate, brze “testkitove”, dijagnosti ke trake i dr. tako da sada na još brži i kvalitetniji na in dobivamo to nije dijagnoze bolesti. Spomenut emo samo neke najvažnije dijagnosti ke pretrage. Ne može se re i da je ova pretraga važna, a druga nije, jer glavnu ulogu u tome ima veterinar koji na temelju kvalitetnih anamnesti kih podataka uzima materijal za ciljanu dijagnosti ku pretragu. U maloj praksi (naj eš e - psi, ma ke i ostali ku ni ljubimci) najzna ajnija dijagnosti ka pretraga je pretraga krvi (laboratorijska hematologija). Tom pretragom dobivamo kvalitetan uvid u op e stanje
organizma - broj eritrocita, leukocita, hematokrit, hemoglobin, vrijeme zgrušavanja krvi te udio pojedinih vrsta leukocita u krvi - di erencijalna krvna slika. Na temelju dobivenih rezultata možemo sa sigurnoš u re i da li se kod životinje radi o bakterijskoj, virusnoj, alergijskoj ili parazitarnoj bolesti. Nadalje, za još potpuniju i kvalitetniju dijagnozu, te uvid u stanje pojedinih organa i organskih sustava odre ujemo biokemijske parametre u krvi (serumu) životinja. Te pretrage su se nekada radile “ru no” i trajale po par dana, dok se danas takve pretrage rade na aparatima za biokemiju i rezultate dobijemo za 10 minuta, kako u medicini tako i u veterini. Parametre koje pretražujemo u serumu su glukoza, bilirubin, natrij, kalij, kloridi, kreatinin kinaza, urea, kreatinin, amilaza, alkalna os ataza i dr. Kod velikih i malih životinja aktualni su razni alergijski dermatitisi uzorkovani razli itim tvarima (hrana,
paraziti). Uzimanje i slanje dlake i obriska kože na mikološku i parazitološku pretragu može se isklju iti jedan od uzroka oboljenja. esta su oboljenja prednjih dišnih puteva kod životinja, pa se isto tako uzimanjem obriska nosa, grla i tonzila mikrobiološkom pretragom utvrdi uzro nik bolesti i izbor adekvatnog lijeka za lije enje životinje. Laboratorijskom pretragom mokra e kod bolesne životinje može se utvrditi da li je došlo do ošte enja bubrega, ošte enja mokra ovoda (kamenci) ili isklju iti i jedno i drugo. Koprološkom pretragom (pretraga ecesa) utvr ujemo prisutnost parazita i njegovih jajašaca u ecesu. Pretraga je važna radi samog izlje enja životinje i radi otkrivanja parazita (jajašca) koji mogu ugroziti i zdravlje ljudi (zoonoza). Kod goveda u današnjem intenzivnom uzgoju vrlo esto dolazi do bolesti vimena i posljedica tome, kvaliteti
mlijeka. Laboratorijskom pretragom mlijeka može se dijagnosticirati uzro nik upale vimena i odrediti lijek izbora. Laboratorijska dijagnostika važna je i kod rasplo ivanja životinja. Kod malih životinja (pas, ma ka) obriskom vaginalne sluzi može se odrediti to an dan oplodnje životinje, a još to nije vrijeme oplodnje može se odrediti progesteronskim testom. Mikrobiološkom pretragom obriska vaginalne sluzi i kod velikih i kod malih životinja može se dijagnosticirati bolesti reproduktivnih organa. Uzroci mogu biti razni, ali naj eš e su in ekcije patogenim bakterijama. I na kraju preporu ujemo da veterinari uz suradnju sa vlasnicima životinja što je mogu e više koriste dodatne laboratorijske pretrage u svrhu poboljšanja zdravlja životinja, naravno, ako su pretrage dostupne i nov ano i ako ih pojedine ambulante i laboratoriji rade.
U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje
Dođite i te razgledajte
16
Moj vrt
VAŠ VRT
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.
Aloe vera (II) Aloe vera je polupustinjska kaktusolika biljka iz porodice ljiljana, “kraljica ljekovitih biljaka”. Od razli itih vrsta aloe najpoznatije su: Aloe Vera ili Barbadensis i Aloe Arborescens Miller.
ALOE BARBADENSIS, poznata i samo pod imenom Aloe Vera, ima brojna terapeutska svojstva za opekline i zalje enje rana, blag je laksativ i revitalizira kožu. Koristi se unutrašnji mesnati dio u obliku gela ili u prahu nakon sušenja. To je biljka koja raste u podru jima blage klime, kao na jugu, u Sjedinjenim Ameri kim Državama, u Dominikanskoj Republici i drugim dijelovima Kariba. Izgleda kao grm, a može izrasti do metar i pol u visinu. Listovi su zeleni, mesnati i narastu do 90 cm u duljinu, težine 1200 kg, rastu svi iz dna, iz zemlje. Cvjetovi rastu iz sredine, žute su boje, vrlo gusti, cvjetaju u travnju.
izgleda i svaka grana može imati cvjetove. Listovi su puno manji i tanji, dužine 60 cm, sivo-zelene boje, mogu biti zakrivljeni ili ravni, težine do 200 g, bodlje su žuto-zelene boje, rastu iz bilo koje grane. Cvate u velja i i proizvodi crvene cvjetove u grozdovima koji rastu duž stabljike. Aloe živi dobro u umjerenim klimama. U Hrvatskoj živi vani na jugu (Dalmacija i Primorje), dok se u unutrašnjosti mora uzgajati u stanu ili u stakleniku, u loncima u rasponu od 8 do 60 cm. Idealna temperatura za aloe varira izme u 20 i 24 stupnja tijekom dana i izme u 10 i 14 stupnjeva no u. U zimi temperatura može pasti za 3 - 4, ali nikad manje od 3 stupnja. Tijekom prolje a/ljeta aloe treba zalijevati umjereno paze i da se ne smo e listovi, kako bi se izbjeglo trulenje. U jesen zalijevanje treba postupno smanjiti, a zimi ne treba zalijevati. Kako aloe vera ima plitak korijen, najbolje ju je posaditi u širu i pli u posudu ispunjenu zemljom. Možete i sami napraviti mješavinu od pijeska, granita i perlita uz dodatak šljunka ili kupovnih kuglica koje e osigurati drenažu. U prolje e je možete blago prihraniti nekim od gnojiva te tako potaknuti cvatnju do koje dolazi uglavnom tijekom lipnja. A osim cvjetova pored glavne biljke s vremenom možete o ekivati i nove bilj ice koje im o vrsnu presadite u drugi cvijetnjak. Kada je presa ujete, u ini-
BERNARDIN VRT
PIŠE: BERNARDA OREHOVEC
Sjetva povr a u zatvorenom prostoru
Ako ste nabavili Mjese ev sjetveni kalendar, zapazili ste da nam autori Matthias i Christina preporu uju sjetvu ranih povrtnih kultura biljaka ploda. Ho e li ova zima biti kra a i do i ranije prolje e? Ja bih se radovala da nam do e brže toplo vrijeme pogodno za rad u vrtu i vo njaku. Slijede i upute u Kalendaru za sjetvu moramo razmisliti što tim biljkama moramo osigurati da one mogu rasti, a mi da dobijemo rani uzgoj. Oni koji se vrtom bave dulje vrijeme to znaju, ali nadam se da moje lanke itaju i mladi kojima treba pomo i u njihovu radu. Ako imate manji plastenik ili možete ve napraviti gredicu, grašak i bob, možete ve sada posaditi. Ako želite da te biljke daju brže plod, pokrijte gredicu s agril-folijom. Za papriku trebate stvoriti bolje uvjete jer ona treba
za svoj rast temperaturu ve u od 15 stupnjeva. Ako možete stvoriti ve u temperaturu, ona e prije proklijati. Paprika klije oko 15 dana, ako ste nabavili uskrsnu vodu, ona e proklijati za oko 7 dana. Nakon klijanja u blizini toplog radijatora ili tople pe i morate je staviti uz prozor gdje ima puno svjetla da vam se bilj ice ne izduže jer e biti problem oko presadnje, odnosno pikiranja. Kada paprika potjera prve prave listi e, pregledajte je li razvijen korijen te ih prepikirajte u ašice po dvije bilj ice, gdje e one rasti do sadnje na otvoreni prostor. Zapitat ete se zašto dvije bilj ice prepikirati? Zato što paprika i raj ica moraju biti tijekom rasta u vrtu zajedno, jer je to zakon prirode koji ve sada mnogi ne poštuju. O sijanju raj ice pisat u u sljede em broju jer smatram da ona brže klije i raste.
30. sije nja – Dan korijena Još traju hladni dani jer je zima pa iskoris te vrijeme za plan sjetve u vašem vrtu.
31. sije nja – Dan cvijeta Pregledajte sobne biljke te ih zalijte i na inite plan sjetve i nabave za prolje e.
1. velja e – Dan cvijeta Povoljan je dan za rad s p elama jer ja a zdravlje p ela.
2. velja e – Dan cvijeta do 13 sa , od 14 sa biljka lista Još do 15. velja e bavimo se medita vno sa šteto inama. Razmislite što je razlog što su se živo njice koje zovemo šteto inama pojavile u velikom broju.
3. velja e – Dan lista Ako ste zasijali svoje bilj ice u ašice, pregledajte kako se razvijaju. Kada one niknu, držite ih kraj prozora da imaju dosta svjetla.
4. velja e – Dan ploda Ako nema mraza, obrezat emo naše vo ke i vinovu lozu.
5. velja e – Dan ploda 5. i 6. velja e sijemo papriku, raj icu, grašak, bob; i dalje obrezujemo vo ke i vinovu lozu.
VRTLARICA
Crna rotkva ALOE AR BOR ESCENS MILLER - rodom iz Rta Dobre Nade, ima liš e raspore eno u rozete, sivo-zelene boje. Može narasti do dva metra visine, neki kažu i etiri metra u povoljnim uvjetima. Razgranatog je
te to u prostoru gdje je najmanje dvadeset stupnjeva. Prostor u kojem raste neka bude sun an ili blago u hladovini, a temperatura nikada ne smije pasti ispod tri stupnja. Budite dobro i u dane bez sunca, vole Vas u IVI!
Nevenke Posedi – ljekovitija od poznatije “sestre” “sestre Naša rubrika “Vrtlarica” nekako je zastala u Puš inama. Mjesto je to koje o ito, kako vidimo, obiluje vrsnim i razli itim povrtlarskim kulturama. Ovaj put zastali smo kod Nevenke Posedi, koja nam se pohvalila izuzetnim primjercima crne rotkve. Sre om, povadila ju je van prije ovoga kišnog vremena pa tako nismo ni mi morali gacati po blatu. Kao što joj i samo ime govori, crna rotkva
ljekovita je sestra simpati nije i puno poznatije crvene rotkvice. No, za razliku od nje, plod je puno krupniji, a samim time i oštrijeg mirisa te lju eg okusa. Pored toga, crna rotkva je dvogodišnja biljka s gomoljem koji može biti okruglog, ovalnog ili valjkastog oblika. I dok je izvana uglavnom crna, unutrašnje joj je tkivo bijelo, so no i jedro. Zahvaljuju i svom mirisu i okusu u prehrani se koristi
Nevenka Posedi pohvalila nam se izuzetnim primjercima crne rotkve
uglavnom kao aperitiv, poti e apetit i poja ava lu enje želu anog soka. Teže se probavlja te je stoga treba što više usitniti. U kombinaciji s medom najbolje je i više puta dokazano sredstvo protiv bronhitisa, suhog i kroni nog kašlja kod djece i odraslih. esto se od nje radi i salata.
Našim itateljima nudimo i odli an recept: izribajte rotkvu, posolite i pustite da pusti vodu i omekša. To isto u inite i s mladim lukom. Potom sve dobro iscijedite rukom, dodajte sir, vrhnje, te malo kukuruza še erca i posolite ako još treba soli. (vv)
30. sije nja 2015.
Mozaik 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
KRALJEVSKI PITONI iz Šenkovca
Filip Topli anec uživa u svojem carstvu veli anstvenih zmija - Radi se o zašti enim vrstama za koje onda, naravno, treba imati i potrebne dozvole. Tzv. egzoti nim životinjama bavim se ve dulje vrijeme. Krenuo sam s tarantulama i raznim drugim vrstama pauka, no s vremenom sam se specijalizirao za zmije. - rekao nam je mladi Šenkov anin o svojem ljubimcu PIŠE: VLASTA VUGRINEC
P
si, ma ke, ribice, kanarinci sasvim su obi ni ku ni ljubimci i ve ina ljudi ili ih je imala ili pak ih ima u svom domu. No, imati zmiju, guštera ili tarantuli, to je ve nešto sasvim drugo. Životinje su to koje, barem za nas, duboko na europskom kontinentu spadaju u tzv. egzoti nu vrstu, jer ih nema u prirodi. Me utim, one i nisu tako rijetke u Hrvatskoj kao što se to ini na prvi pogled, ali, naravno, u domovima onih koji vole takvu vrstu životinju. Ima sve više mladih ljubitelja upravo takvih životinja.
Egzoti ni vrt prepun kraljevskih pitona Me u njima je i Filip Topli anec, koji je jednu prostoriju u svom domu pretvorio u pravi egzoti ni vrt, vrt prepun zmija, i to kraljevskih pitona. Sobu je sam uredio, napravio nastambe za svoje ljubimce s kojima uživa svaki slobodni
trenutak koji mu ne oduzima posao. - Trenutno imam tridesetak komada zmija. - upoznaje nas sa svojim svijetom mladi Filip. - Radi se o zašti enim vrstama za koje onda, naravno, treba imati i potrebne dozvole. Tzv. egzoti nim životinjama bavim se ve dulje vrijeme. Krenuo sam s tarantulama i raznim drugim vrstama pauka, no s vremenom sam se specijalizirao za zmije. Iako one kod mnogih ljudi izazivaju neugodu kako oblikom, tako i svojim hladnim tijelom, one su doista zanimljive. Primjerice, pratim mutacije njihovih boja koje se esto mijenjaju, a shodno boji diktira im se i vrijednost. U uzgoju zmija, kaže, naglasak je stavljen na kontrolirane uvjete pa tako oni vladaju i u njihovim nastambama, ali i cijeloj prostoriji. Soba ima konstantnu temperaturu 22 - 25 stupnjeva Celzijevih, dok svojevrsni terarij ima hladiniji i topliji dio. Zmija je, naime, hladnokrvna životinja kojoj treba i dio za grijanje. Stoga to-
Ne vole dodir - To su neopasne, neotrovne, rela vno mirne i staložene zmije, ali ne vole previše zi ke kontakte. - govori nam Filip. - Stoga ih treba odmalena u i i privikava na dodir. Skromnih su prohtjeva po pitanju smještaja i hrane. Zbog h svojih svojstava odli an su izbor za terariste po etnike, kao i za ‘vetera ne’ teraristike i nije ni udno da ih ljudi naj eš e odabiru za svog ljubimca. Od zmija, pa tako ni od kraljevskog pitona, ne treba o ekiva privrženost, iako oni prepoznaju vlasnika i reagiraju na njegovo prisustvo. - zaklju io je mladi ljubitelj kraljevskog pitona iz Šenkovca.
Pitoni iz egzoti nog vrta u Šenkovcu
pliji dio ima temperaturu 30 31, a hladniji 25 - 26 stupnjeva.
Jedu štakore Ove egzoti ne životinje danas i nije teško nabaviti. Mogu se kupiti u PET centrima, no pravi uzgajiva i nabavljaju ih uglavnom neposredno, jedni od drugih. - Svaka zmija ima svoj životni prostor, - kaže dalje - istim im prema potrebi jednom tjedno. Radi lakšeg održavanja na dno terarija stavljam o b i ni bijeli
Filip Topli anec s jednim od svojih najdražih pitona
- To su neopasne, neotrovne, relativno mirne i staložene zmije, ali ne vole previše fizi ke kontakte. Stoga ih treba odmalena u iti i privikavati na dodir. - kaže Filip
papir. Isto tako se i jednom tjedno hrane, i to uzgojenim štakorima koje nabavljam tu u Me imurju od kolega koji se bave njihovim uzgojem. Trenutno traje sezona parenja, kada mužjaka stavljam u prostor ženke. Nakon toga ih odvajam, ekam da ženka iznese jaja, koja potom stavljam 60 dana u inkubator. U prosjeku dobijem 6 - 7 mladih. Zmije se, naime, pare jednom godišnje. Kako bi bila sposobna za parenje, ženka mora imati barem 1,5
kg i biti stara 3 - 4 godine. Za mužjaka to nije toliko bitno. Kraljevski piton može narasti do 1,2 metra i živjeti tako u “zato eništvu” i do 20 godina.
18
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Varaždin, Pavlinska 2
SPECIJALIZIRANA ZA HODOČAŠĆA ORGANIZIRA:
VOLIM
30. sije nja 2015.
JER…
LURD 2.650,00 kn Damir Novak: TRGOVINA METSS 260, Ivanovec
05.04. - 11.04./ 26.04. - 02.05./ 21.06. - 27.06.
MEXICO - GUADALUPA 10.11. – 20.11. 2015. INFORMACIJE I REZERVACIJE: 042/302-021 ili 042/302-022 web: mihael-putovanja.hr e-mail: mihael@vz.t-com.hr
Bebe 2015.
- Kre em od sporta, a onda pa sve po redu
Damir Novak iz Ivanovca sretni je dobitnik platnene vre ice s logotipom “Me imurskih novina” u prodavaonici METSSa 260 u Ivanovcu. Fotogra irali smo ga s prodava icom Danijelom Mihalic.
Damir, kao i ve ina muškaraca, u itanje “Me imurskih novina” kre e od sporta, a nakon sporta ita sve po redu. - Bitno da je naš kraj dobro zastupljen. - poru io nam je Damir. (BMO, Z. V.)
ZEO NOBILIS i Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec
“Suncokretov krug” Dejan (29) i Anica (25) Lukša iz Donjeg Vidovca dobili su Simona, ro enog 15. sije nja. Imaju i trogodišnjeg Vita.
pou io djecu o ekologiji
“Nobilisa”. Radionice “Suncokretov krug” održavat e se tijekom cijele godine i nudit e niz zanimljivih, zabavnih i edukativnih tema i sadržaja prilago enih uzrastu u enika. Radionice traju oko tri školska sata. Materijali koji nastanu iz radionica prezentirat e se u Knjižnici i na Trgu povodom Dana planeta Zemlje. Korisnici programa jesu u enici od prvog do etvrtog razreda i djeca koja poha aju Knjižnicu. U svakoj radionici sudjelovat e 10 - 20 djece. Nakon prve radionice slijedi druga radionica na temu “Me unarodni dan zaštite mo vara” u utorak, 10. velja e, s po etkom u 12.40 sati. (rr,zv)
lanice Udruge “Zlatne ruke” s radoš u su pomagale mališanima izraditi tradicijsko cvije e
iz Kuršanca dobili Ivan Fodor (22) i Karolina Tomaši (18) su Ivu, ro enu 17. sije nja.
Razgovorom sa školarcima 2. a razreda III. OŠ akovec u Knjižnici “Nikola Zrinski” zapo eo je serijal edukativnih radionica za djecu pod nazivom “Suncokretov krug”. Radionice provodi Zaštitarsko-ekološka organizacija “Nobilis” u suradnji s Knjižnicom “Nikola Zrinski” akovec, a prva je održana u srijedu, 22. sije nja. O kakvim se radioni-
cama radi, pojasnio je Goran Sabol iz “Nobilisa”: - Na ideju za pokretanje ovakvih radionica došli smo zbog današnjeg na ina života, gdje roditelji imaju sve manje vremena biti i baviti se s djecom. Željeli smo organizirati radionice gdje bi djeca mogla upoznati nove prijatelje, me usobno sura ivati, kreativno se uklju iti u izradu nekih stva-
ri te nau iti nešto iz tematike zaštite okoliša. ‘Suncokretov krug’ je projekt koji su inancira Grad akovec. Današnja tema je ekologija, a polaznici radionice mo i e nau iti što su živi organizmi, što su nežive stvari, kako su one povezane i što je to ekosustav. Uz Gorana Sabola u održavanju radionice sudjelovala je i Maja Mlinari , tako er iz
“ZLATNE RUKE” I MALI GRA ANI u III. OŠ akovec
Vitomir (32) i Maja (28) Horvat iz Svet og Martina na Muri dobili su sina po imenu Vittorio, ro enog 19. sije nja. Imaju Leona (7) i Nicholasa (5).
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073
Tradicijsko cvije e hrvatskog cvijetnjaka o ima mališana I ove su školske godine Mali gra ani vrijedni, znatiželjni i puni ideja za rješavanje problema u svojoj zajednici. Istražuju tradiciju i kulturnu baštinu našeg zavi aja. Rade na upoznavanju tradicijskog cvije a hrvatskog cvijetnjaka. Tko im u tome može bolje pomo i od uvarica me imurske tradicije, lanica Udruge “Zlatne ruke”. U etvrtak, 22. sije nja u prostorijama Udruge tražilo se mjesto više. Cvije e od krep-papira, starih najlonki, vune, luš inja, otpadnih vre ica… pobudilo je veliki interes lanova
U prvoj radionici sudjelovali su u enici 2. a razreda III. OŠ akovec
Goran Sabol iz “Nobilisa” najavio je održavanje radionica sve do kraja godine
Malih gra ana, u enika od 1. do 4. razreda III. OŠ akovec. Zlatne ruke vrijednih Me imurki s ponosom, velikom voljom i ljubavlju prenosile su umije e izrade umjetnoga tradicijskog cvije a. Me imurski šipek, katruža, reginica, sablice… procvjetali su za sat vremena i zamirisali dvoranom. I to mirisom me usobne suradnje, pomaganja, smijeha i obostranog zadovoljstva. Suradnja “Zlatnih ruku” i Malih gra ana i sama je postala tradicijom, nastavlja se iz godine u godinu. Predsjednica Udruge Ana Vrbanec pohvalila je u enike i njihovu dobru volju za uvanjem zavi ajne baštine. U itelj Aleksandar Bartoli i u iteljica Zdenka Novak zahvalili su na prekrasnoj radionici i istaknuli da je vrijednost ru nog rada neprocjenjiva, pogotovo kad se nesebi no prenosi na mla e generacije.
Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A
Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)
2
media
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601
kamo za vikend Petak, 30. siječnja KRIŽOVEC Centar za posje telje 11.30 Predavanje “Brzorastu a vrsta Paulownia spp., drvo budu nos ili ipak ne?!” Predava : Mario Vlaši , dipl. ing. šumarstva
ČAKOVEC Podroom Drink And Music club 21.00 Grupa Vulkan NO MUZEJA 2015. Muzej Me imurja 18.00 Ve ernji soirée: Fin de siècle u akovcu 20.00 Modna revija u enika Gospodarske škole akovec 20.00 - 03.00 Arcus cafe, akovec A er-no Muzeja
PRELOG NO MUZEJA 2015. 18.00 - 01.00 Muzej “Croata insulanus”
SELNICA NO MUZEJA 2015. 18.00 - 01.00 Old mer muzej “Šardi”
Subota, 31. siječnja ČAKOVEC Centar za mlade - Prostor 22.00 PRTI DO SMRTI: PRTI BEE GEE (SRB) + JANTAR (VŽ) + DJ DORI ( K) Cafe-bar Paladin 21.00 KUMOVI Podroom Drink And Music Club 21.00 RETROLICIOUS & DELICIOUS WITH DJ KRNYA
Nedjelja, 1. veljače ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 16.00 P ELICA MAJA animirani lm sinkroniziran na hrvatski jezik 18.00 MORTDECAI akcijska komedija 20.00 TEORIJA SVEGA biografska roman na drama
SLOVENIJA RAZKRIŽJE 9.30 Hodnja uz Muru Start: Razkrižje (Ivanov izvir)
Željko Medved, Ante Radoni i Leonardo Belovi na Svemirskoj ve eri u akovcu
PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
A
nte Radoni , zaštitni “znak” radioemisije “Andromeda”, koja se ve više od deset godina emitira svaki utorak na 2. programu Hrvatskog radija, gostovao je ponovno u akovcu u serijalu predavanja “Svemirska ve er”, okupivši iznimno velik broj posjetitelja svih generacija. S ciljem popularizacije astronomije u organizaciji Hrvatske zajednice tehni ke kulture Me imurske županije te uz potporu astronomskog društva Vega ovaj se ponedjeljak u dvorani Zrinski/Scheier govorilo na temu “Privatna industrija i svemirski letovi”. Ante Radoni , voditelj Planetarija u Tehni kom muzeju u Zagrebu, predstavio je niz zanimljivosti iz podru ja lansiranja ra-
Astonomsko društvo Vega organiziralo je promatranje neba kod akove ke “Vure”
ANTE RADONIĆ gost Svemirske večeri u Čakovcu
Za turistički let u svemir 50 milijuna američkih dolara! keta SpaceX, prijevoza tereta na me unarodne svemirske postaje, privatnih svemirskih raketa i postaja, svemirskih hotela za turiste i turisti kih letova. Rad AD-a Vege predstavio je Miroslav Smoli , dopredsjednik društva.
Nakon predavanja lanovi astronomskog društva Vega akovec organizirali su pod “Vurom“ promatranje neba teleskopom, gdje su gra ani mogli vidjeti Mjesec, Jupiter i nebeske maglice. Serijal predavanja e se, prema najavi Željka
“
Medveda, predsjednika Hrvatske zajednice tehni ke kulture Me imurske županije, nastaviti i sljede u jesen 2016. godine Virgin jer je akove ka javnost Galactic predviđa turističke iskazala velik interes letove u podorbitu. Radi za tematiku istraživase o letu do 100 km visine, nja svemira.
Za Noć muzeja u Tehničkom muzeju besplatna predavanja Do sljede e Svemirske ve eri u akovcu svi su pozvani slušati utorkom nave er emisiju “Andromeda”, koja se emitira na 2. programu Hrvatskog radija od 20 sati do 22 sata. Vodi je, dakako, Ante Radoni , a s njime smo nakon predavanja dodatno razgovarali o ekološkoj odgovornosti ovjeka u svemiru, programu No i muzeja 2015., turisti kim letovima i pitanju koje smo barem jednom svi postavili – postoje li vanzemaljci? • Koliko je svemir one iš en djelovanjem ovjeka? — Kamo god ovjek ide, svugdje one iš uje. Nažalost, to je neizbježno. U orbiti oko Zemlje uz mnoge satelite koji više nisu aktivni imamo i dijelove raketa koji su eksplodirali ili zadnjih stupnjeva raketa koji ostaju u orbiti. Ima puno više sme a ne-
go korisnih dijelova satelita. Danas se radarom prati sve što je ve e od deset metara u promjeru i to je danas oko deset tisu a objekata. Mnogo je više manjih objekata koji se ne prate. Bilo je slu ajeva da je komadi obi ne farbe udario u svemirski brod Space Shuttle i razbio mu staklo. Takvih malih objekata ima na stotine tisu a i stalna su opasnost u orbiti. Astronauti nekad rade korekcije putanje da se udalje od mjesta gdje e pro i neko svemirsko sme e. • Kad se mogu o ekivati redovni i jeftiniji turisti ki letovi u svemir? — Privatne tvrtke rade rakete i letjelice koje danas služe za operacije održavanja svemirskih postaja i boravak astronauta u svemiru. Paralelno rade i na razvoju turisti kih letova. Ono što e biti dostupno ljudima ne e biti letovi u orbitu ve podorbitalni letovi. Zna i do 100 km visine, nekoliko minuta u be-
stežinskom stanju i povratak natrag. Virgin Galactic predvi a takve letove ve sljede e godine. Cijena leta je 250.000 ameri kih dolara. Nekoliko ljudi iz Hrvatske se prijavilo i rezerviralo mjesto, dakako, oni koji si to inancijski mogu priuštiti. Dakle, to je putovanje do ruba orbite i svemira. Za letove u svemir treba posti i daleko ve u brzinu. Ove podorbitalne letjelice imat e maksimalnu brzinu od 4000 km na sat, dok za let u orbitu treba posti i brzinu od 28.000 km na sat. Npr. za ameri ke astronaute koji lete na ruskim brodovima Sojuz ameri ka agencija NASA napla uje sjedalo za jedan let 70 milijuna dolara. Britanska sopranistica Sarah Brightman osma je turistica koja e s ruskim Soyuzom otputovati u orbitu. Upravo je ovih dana zapo ela s devetomjese nim treningom, a za let u svemir platila je 50 milijuna dolara.
do ruba svemira, uz cijenu od 250.000 američkih dolara. Nekoliko Hrvata već je uplatilo i rezerviralo mjesto. Za let u svemir treba vam 50 milijuna američkih dolara
• Koliko hr v at sk ih stru njaka radi na projektima istraživanja svemira? — Ima niz mladih astro izi ara koji su se školovali vani i ostali tamo raditi. Primjerice, Željko Ivezi , koji je završio u Zagrebu iziku i strojarstvo, danas je menadžer za sklapanje jednoga velikog teleskopa koji e se koristiti za promatranje i rad u sljede em desetlje u. Poznat je i znanstvenik i astro izi ar Mario Juri koji je sveu ilišni profesor u Americi. Jedna inženjerka radi na radaru u agencija NASA. Imamo zaista velik broj stru njaka koji su našli posao u drugim zemljama i istraživa kim svemirskim centrima, posebno u Americi. • Kakav je program Tehni kog muzeja u ovogodišnjoj No i muzeja? — Ovogodišnja No muzeja posve ena je Nikoli Tesli. Organiziramo seriju besplatnih predavanja o Nikoli Tesli
uz demonstracijske pokuse svaki sat, po evši od 19 sati. Samo treba na vrijeme podi i ulaznicu zbog ograni enog broja mjesta i velikog interesa posjetitelja. Bit e izložene i vjerne replike Teslinih najvažnijih izuma. Tako er, bit e i besplatna predavanja u Planetariju svaki puni sat. Tu je, dakako, i stalni postav Tehni kog muzeja, a mo i e se razgledati i izložba ‘Željezni ki kolodvori u Hrvatskoj’. Mo i e se vidjeti i elektri ni automobil Tesla. • Ima li u svemiru još nekoga osim nas? — Na prošloj smo svemirskoj ve eri u akovcu upravo raspravljali na tu temu. Me utim, još nikoga nismo našli. Sami smo. Možda ima mnogo civilizacija, ali nismo našli znak njihova postojanja. Još uvijek nemamo potvrdu o životu u svemiru.
30. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601
3
najavite događaj na vikend@mnovine.hr “LJESAK NA KAMENU” - izložba skulptura Mihaela Štebiha u Zagrebu
Prvi i dosad jedini Međimurec izlaže u Mimari!
NOĆ MUZEJA 2015. 30. siječnja od 18 sati do 1 sat MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
After-party u prostoru nekadašnje gostionice Pečornik! No u Muzeju Me imurja donijet e žive slike društvenog života višeg sloja gra anstva akovca s kraja 19. i po etka 20. stolje a. Otvorit e je izložba “Ve ernji soirée: Fin de siècle”, uz kulinarsku prezentaciju jela iz tog doba, modnu reviju povijesnih kostima, a, posjetitelji e mo i razgledati i stalni postav uz kuhano vino i aj. Partneri programa jesu Gospodarska škola akovec i Srednja škola Prelog. Posjetitelji su pozvani obu i se u stilu tog razdoblja, uz šeširi , brkove, nao ale, damske rukavice, ukras, broš ili ogrlicu. Svakoga tko se pojavi odjeven u stilu kraja 19. stolje a nagradit e se katalogom izložbe “Ve ernji soirée: Fin
de siècle”. Otvorenje izložbe je u 18 sati, a modna revija kre e u 20.30 sati. Afterparty održava se u Arcusu, što nije slu ajan odabir, o emu Maša Hrustek Sobo an iz MM -a govori: - Tijekom naših istraživanja tog razdoblja mi smo naišli da je u akovcu 1880-ih, pa ak do po etka prve polovine 20. stolje a, najmilije okupljalište gra ana bilo upravo na mjestu gdje se danas nalazi Arcus. Tamo se nalazila gostionica Pe ornik koja je bila najpopularnija. Htjeli smo naglasiti tu povijesnu poveznicu i zato e se after-party održati upravo u Arcusu. Pozivamo sve da se nakon programa u Muzeju Me imurja zabave i opuste uz prigodni program u Arcusu. (rr)
3. veljače utorak AKOVEC Centar za mlade - Prostor 18.00 Ve er s FiggyPiggy i predstavljanje (ne)kuharice sirove hrane
4. veljače srijeda VARAŽDIN Lumini centar 21.00 Humanitarni koncert “Srce za Mariju i Rudolfa”
7. veljače subota AKOVEC 9.00 - 13.00 Dan otvorenih vrata društva za biodinami ko gospodarenje - razmjena i prodaja ekološki proizvedenog sjemenja i proizvoda Centar za mlade - Prostor 22.00 koncert: PSYP #3: Smogart (VŽ) + PsyMustafa (ZG) + Peacedefender (ZG) + Noisy Bew (ZG) + 3lowbeat (ZG) Cafe-bar Paladin 21.00 Edo Maajka
Na otvorenju izložbe i Štebihove “schulkolege” iz gimnazijskih akove kih dana
PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: NEVENKA ŠARDI
- Prije dvije godine Mihael Štebih došao je do mene s najavom ove izložbe. Ve je tada bio jako uzbu en. Osobno ga poznajem dugi niz godina i iskreno me veseli ova izložba i njezina realizacija. Pogledala sam i prije pripremu, ali ovo kad se sve vidi uživo doista je nešto posebno. Drago mi je što jedan naš akademski umjetnik iz Me imurja izlaže upravo u Mimari u Zagrebu. Još mi
Jedno od izloženih djela je “Zapjenjeni žal” (2013 / kristalno staklo i kamen)
Miha je bil super dečko! Na sve anosti otvaranja izložbe Mihael Štebih posebice je zahvalio na dolasku brojnim Me imurcima, prijateljima, književnicima, haiku-pjesnicima i streli arima koji su došli pokloniti se njegovom umjetni kom stvaralaštvu. Iz akovca je stigao i pun autobus, a u Mimari su se okupili i Štebihovi prijatelji iz škoskih dana koji su ga zvali jednostavno - Miha. Jedan od njih je i urolog dr. Radovan Deban u mirovini, koji je Štebihov “schulkolega” iz gimnazijskih dana, a koji živi u Zagrebu: - Miha vam je bil super de ko! Lepi su bili ti školski dani. A i sad se puno sre emo. Organiziramo zajedni ka druženja svake godine. Izložba je izvrsna. Stakla su, kak bi po doma i rekli, ko bog. Sve lepo zgleda. Super je kaj se ovdje družimo svi mi z Me imurja.
je draže što su Me imurci prepoznali vrijednost ovog doga aja i što jedni druge podržavamo i vrjednujemo rad naših ljudi. Doista je ve eras ovdje sve puno Me imuraca, što mi je izazvalo posebno titranje ponosa pri srcu. - kazala je Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana, koja je u utorak, 27. sije nja u Muzeju Mimari otvorila izložbu našega akademskog kipara Mihaela Štebiha. Autor izložbom “Ljesak na kamenu” prezentira pedeset djela - skulptura u kristalnom staklu, a na izložbi dominira impozantan korpus od 37 skulptura nastalih od 1999. do 2014. godine u oblikovanju kroz koje je sjedinio staklo i ka-
men u jedinstveni umjetni ki izri aj. Uz autora su na otvorenju izložbe govorili ravnatelj Muzeja Tugomir Lukši i mr. sc. Lada Ratkovi -Bukov an, muzejska savjetnica. Potporu izložbi dali su Ministarstvo kulture RH, Me imurska županija i Grad akovec, a o ekuje se i potpora Grada Zagreba. Umjetni ki program obogatila je Vokalna skupina “Zrinski” iz Nedeliš a, koja je kolažom me imurskih pjesama dirnula srca svih posjetitelja. Sve anost su uveli ali i lanovi Zrinske garde akovec. Postav se može razgledati do 15. velja e, a posebno se u Mimaru pozivaju posjetitelji ovaj petak, 30. sije nja, na No muzeja, kada je ulaz slobodan.
“CROATA INSULANUS” Prelog
Svijet portreta Borisa Leinera! U Muzeju “Croata insulanus” uz stru no vodstvo mo i e se razgledati stalni postav muzeja “Naivna umjetnost - hrvatski ponos”. Izložba “Etno” prikazat e kako se u Me imurju živjelo nekad i kojim su se zanatima bavili mještani. Izumi koji su današnjem ovje anstvu vrlo vrijedni prikazat e se uz pri u iz života Nikole Tesle, velikog izumitelja. Iz donatorske zbirke prof. dr. sc. Matije Berljaka bit e izložena djela Ivana
Lackovi a Croate s temom cvije a. Bit e tu i atraktivna izložba Borisa Leinera, akademskog kipara i poznatoga hrvatskog glazbenika. Boris Leiner provest e posjetitelje kroz svijet portreta u Multimedijalnoj dvorani. Knjižnica i itaonica Grada Preloga u No muzeja uklju it e se izložbom knjiga iz ciklusa “Gri ka vještica” Marije Juri Zagorke, donatora dr. Matije Berljaka. (jš)
13. veljače petak AKOVEC Centar za kulturu 20.00 Koncert: Damir Urban
14. veljače subota VARAŽDIN, Arena 18.00 Maraton smijeha ZAGREB Dom sportova 20.00 Massimo Valen novo u Domu sportova LJUBLJANA Centar Stožice - dvorana 19.00 Dino Merlin
20. veljače OLDTIMER MUZEJ “ŠARDI” Selnica
petak
Noćne ptice na oldtajmerima!
AKOVEC CENTAR ZA MLADE - PROSTOR 18.00 Predavanje Brune Mo ka, dipl. permakulturista, na temu permakulture
Ljubitelji starih vozila, oldtajmera, starih gramofona, pisa ih mašina i drugih retropredmeta uživat e u prvom Oldtimer muzeju “Šardi” u Selnici koji e se priklju iti, sada ve po tre i put, svekolikim programima No i muzeja. Zbirka u stalnom postavu prvoga hrvatskog muzeja starodobnih vozila rezultat je više desetlje a posve enosti, znanja i ulaganja selni ke obitelji Šardi. Najviše ima izložbenih starih mo-
tocikala i automobila Oldtimer kluba “Me imurje”. Mla em uzrastu bit e zanimljivo vidjeti primjerke stare mehani ke mašine za pisanje, nekadašnjega revolucionarnog izuma telefona, gramofona i starog radioprijamnika. Etnoku om vlada sklad boja poku stva, fotelja, tepiha, tkanica. Tu su i stari zidni sat, ru nici izvezeni narodnim vezom, raspelo... Do ite i teleportirajte se u povijest. (rr)
21. veljače subota ZAGREB Dom sportova 20.00 Urban & 4
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
4
media
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
U CENTRU ZA KULTURU deseta bijenalna izložba LUČ-a
MEĐUNARODNI DAN DARIVANJA KNJIGA
Darujte svoju knjigu ili slikovnicu drugom djetetu Me unarodni dan darivanja knjiga, koji se obilježava 14. velja e, volonterski je projekt kojim se djecu želi potaknuti da više itaju i kojim se kod njih želi probuditi ljubav prema itanju i darivanju. Daruju i svoju knjigu ili slikovnicu drugom djetetu, uz objašnjenje zašto to radi i koliko e to drugom djetetu mnogo zna iti, u i koliko je lijepo i važno pomagati. U hrvatskoj oko 1.700 jednogodišnjaka te oko 800 trogodišnjaka nema nijednu slikovnicu (UNICEF-ovo anketno istraživanje provela agencija Ipsos Puls 2012. godine; u istraživanju sudjelovao 1621 roditelj). Cilj je Me unarodnog dana dari-
vanja knjiga ohrabriti djecu i odrasle diljem svijeta da 14. velja e djeci daruju knjigu ili slikovnicu. Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec obilježava ovaj dan organiziraju i na Dje jem odjelu akciju prikupljanja slikovnica pod geslom “ itam, dam, sretan sam - svoju knjigu daruj i tu e srce obraduj”. Akcija darivanja slikovnica organizira se u okviru nacionalne kampanje “ itaj mi!”. Slikovnice e se prikupljati na Dje jem odjelu Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec od 1. do 20. velja e 2015. radnim danom od 7 do 19 sati, a proslijedit e se potrebitima u Me imurskoj županiji.
MEĐUOPĆINSKA SMOTRA LiDraNo 2015. za gornje Međimurje
Tko će osvojiti titule najuspješnijih? Doma in ovogodišnje me uop inske smotre literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo za gornje Me imurje bila je Osnovna škola Gornji Mihaljevec. Me uop inska smotra LiDraNo održana je u srijedu, 21. sije nja. Predsjednica organizacije me uop inske smotre LiDraNo za gornje Me imujre bila je prof. Aleksandra Pleh. Program je uklju io pojedina ne i/ili skupne dramsko-scenske nastupe u enika iz OŠ-a Štrigova, OŠ-a I. G. Kova i a Sveti Juraj na Bregu, OŠ-a “Petar Zrinski” Šenkovec, OŠ-a Podturen, OŠ-a Nedeliš e, Tre e osnovne škole ako-
vec, OŠ-a Dr. I. Novaka Macinec i OŠ-a Gornji Mihaljevec. U dramsko-scenskim nastupima sudjelovalo je ukupno 68 u enika. Osim scenskih nastupa, koji su izvedeni u dvorani Društvenog doma, u OŠ-u Gornji Mihaljevec mogla se razgledati izložba dvadeset literarnih i etrnaest samostalnih novinarskih radova u enika pozvanih na me uop insku smotru iz oba centra (gornje i donje Me imurje), na koju je pozvano i svih pet pristiglih radova radijskog izraza. Nakon dramsko-scenskih nastupa u enika u školi doma ina održani su okrugli stolovi za u enike i voditelje.
Dvadeset godina iskustva, izlaganja i poučavanja likovne kulture
Toni Fažon izložio je portret kolege Krešimira Novaka PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
- U akovcu djeluju brojne udruge, a mali je broj onih ije je ime prepoznatljivo i svima znano. Jedna od njih je LU , Likovno udruženje akovec, koji ovih dana obilježava zna ajnu prigodu, dvadeset godina djelovanja. LU itavo to vrijeme bilježi kontinuitet rada i izlaganja, produktivnost i entuzijazam lanova i uzlet. Na tome im možemo samo estitati jer znamo da razdoblje od ‘90-ih godina do danas nije bilo vrijeme za velika ulaganja u kulturu. - istaknuo je David Vugrinec, pro elnik Upravnog odjela za društvene, pro-
Me u posjetiteljima otvorenja izložbe zatekli smo i akove ke srednjoškolce. Vida Ruži iz Gimnazije Josipa Slavenskog akovec za uspomenu je i fotografirala jedan rad jer, kako kaže: - Došli smo na preporuku profesorice iz likovnog i svi a nam se. Ne bavim se nešto posebno likovnim izražavanjem, ali volim razgledati što ljudi slikaju i rade. Najviše mi se svi a rad pod nazivom ‘Croa ka’ autora Mladena Pali a. Najzanimljiviji mi je. A o tom svom apstraktnom na inu slikanja autor te slike Mladen Pali govori: - Mladi ljudi strahovito vole apstraktne stvari. Osoba sam koja sam stalno u pokretu i temperamentan sam. Imam želju i unutrašnji poriv koji me tjera da stavljam takve stvari na platno, tako da su vjerojatno i moje slike
tokolarne i europske poslove Grada akovca, otvaraju i 10. bijenalnu izložbu LU -a. Obljetni ka grupna izložba akove kih likovnih amatera otvorena je u etvrtak, 22. sije nja u Izložbenom prostoru Centra za kulturu uz nazo nost likovnih amatera, osoba iz kulturnog života Grada akovca i poklonika likovne umjetnosti. Izloženo je trideset i osam radova dvadeset i osam autora razli itoga likovnog izri aja u pogledu odabira tema, tehnika i formata. Upravo je vrijednost izložbe, kako je naglasila Ksenija Kipke, u tom bogatstvu raznolikosti: - Radi se o jednoj hvalevrijednoj prigodi: dvadesetoj go-
“
Radove za izložbu odabrali su Robert Wrana i Ksenija Kipke, a postav se može razgledati do 10. veljače dini rada i desetoj bijenalnoj izložbi. Taj detalj treba cijeniti jer u ovom našem vremenu instant-pojava, kad se netko održi i radi dvadeset godina onda je to vrijedno izložiti. Ova je izložba prili no harmoni na, bez obzira što se sastoji od beskrajno razli itih
pojedinaca, razli itih razina i kvalitete, tehnika, interesa, tema. S obzirom na to da se radi o jednoj amaterskoj sceni u kojoj ljudi vole raditi i biti kreativni, ta raznolikost posljedica je njihove slobode i intime života. Upravo je ta raznolikost vrijednost ove izložbe.
Međunarodne likovne kolonije i škola crtanja Predsjednik LU -a Toni Fažon podsjetio je sve na po etke djelovanja Udruženja, koje je osnovano 1996. godine. U LU -u danas djeluje etrdesetak lanova. Od najvažnijih aktivnosti unutar dvadeset godina djelovanja Udruženja posebice se isti e organizacija Likovne kolonije “Zrinski”, koja ima me unarodni karakter, te organizacija Škole crtanja i slikanja za djecu i odrasle “Artelje”, gdje se uz stru ne predava e polaznici u e razli itim tehnikama likovnoga izražavanja: - Izložbom predstavljamo veliki opus radova naših lanova koji svaku godinu stvaraju puno toga. Svaki lan ima svoj a initet i senzibilitet na koji na in slika. Izloženi su radovi razli ite tematike, od pejzaža, portreta do skulptura, keramike i stakla. Svake godine sve je ve i izbor radova i sve su više kvalitete. Svakom bijenalnom izložbom LU raste. Ima nas sve više, stvaramo na razli ite na ine, educiramo se i to se tijekom ovih dvadeset godina iskristaliziralo. U našim internacionalnim likovnim kolonijama bilo je prisutno pedesetak akademskih slikara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slova ke, Ukrajine, Ma arske, Slovenije, Austrije. Naša izložba u Pe uhu 1997. godine bila je jedna od zna ajnih aktivnosti, a, naravno, tu je pokretanje škole crtanja i slikanja uz stru ne predava e, a kroz koju je prošlo stotinjak polaznika, djece i odraslih. Radimo na tome da educiramo ljude i da naš kraj bude što pismeniji u domeni likovne kulture.
POSJETITELJI I ČLANOVI LUČ-a O IZLOŽBI
Druženje s likovnim amaterima daje životu novu dimenziju
lanica LU -a je i akov anka Emilija Horvat
Posjetiteljica izložbe, gimnazijalka Vida Ruži
odraz ubrzanog ritma života kakvim žive i mladi, pa im se to i zato svi a.
Brojni lanovi LU -a krenuli su u svijet likovnos u postarijoj dobi, kada se stvori više slobod-
nog vremena za slobodne aktivnosti. Jedna od njih je i Emilija Horvat iz akovca: - Crtanjem sam se više po ela baviti dok sam došla u mirovinu jer sam imala više slobodnog vremena. Najprije sam po ela crtati sama, a potom sam se u lanila u LU i ovo mi je druga grupna izložba s LU om. Crtam razli i m tehnikama: ulje na platnu, suhi pastel, akril, ulje na staklu i ostalo, ovisno o raspoloženju. Polazila sam i te aj za usavršavanje pojedinih tehnika. Druženje i slikanje s likovnim amaterima daje jednu novu dimenziju i kvalitetu života: upoznaju se novi ljudi koje vežu sli ni interesi.
30. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5
UZ MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST, 27. siječnja, objavljena knjiga o životu prve počasne građanke Grada Čakovca
Eva Panić Nahir i u 97. godini odlično vlada Skypeom! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
U
sklopu programa kojim je Židovska op ina akovec prošle godine obilježila 70. godišnjicu odvo enja Židova akovca, Me imurja i Prekmurja u logore diljem Europe, u Centru za kulturu je Evi Pani Nahir uru ena medalja prve po asne gra anke Grada akovca. Godinu dana kasnije predstavljena je knjiga “Dvije ljubavi i jedan rat Eve Pani Nahir”, koja govori o njezinom trnovitom životnom putu. Radi se o drugom vrijednom djelu koje govori o stradanjima i tragi nim sudbinama Židova iz Me imurja. Naime, prošle je godine Ogranak Matice hrvatske u akovcu u suradnji sa Židovskom op inom akovec predstavio knjigu Branimira Bunjca “Iz pepela akove ke sinagoge – Životopis Eve Schwarz”. Dvorana Doma sindikata u akovcu bila je premala da primi sve koji su željeli nazo iti predstavljanju knjige, štuju i time pisanu rije , hrvatsku povijest, svjedo anstvo na doga aje koji se ne
smiju zaboraviti i u kona nici spisateljski rad Aleksandre Li anin, koja dugi niz godina oboga uje me imursku medijsku scenu. Autori in književni prvijenac donosi dirljivu pri u o Židovki Evi Pani Nahir (r. Kelemen), koja je ro ena u akovcu i živjela u samom centru, u današnjoj Ulici kralja Tomislava. Eva Pani Nahir danas živi u kibucu Sha’ar Ha’Amakim u Izraelu, odakle se uživo putem videoveze i Skypea uz Pjera Šimunovi a, veleposlanika RH u Izraelu, obratila akove koj publici. Odiše skomnoš u i jednostavnoš u, jer nau ila je živjeti u velikom bogatstvu, ali i izrazitom siromaštvu: - Eva poru uje mladima da budu skromni, okrenuti zajednici, spremni volontirati i pomo i onima koji su u potrebi. Eva je najstarija stanovnica kibuca u Izraelu, 97 joj je godina i zgodno je kad kaže kako svaki dan poslijepodne ide u posjet ovima starijima i bolesnima. - govori Aleksandra Li anin o svom iskustvu poznanstva s Evom Pani Nahir, koja plijeni svojom nenametljivoš u, iskrenoš u i lucidnoš u.
“
U Čakovcu je predstavljeno drugo vrijedno književno djelo koje govori o stradanjima i tragičnim sudbinama Židova iz Međimurja
U skromnosti se može jako dobro živjeti Ni nove tehnologije Evi nimalo nisu strane. Iako joj je 97 godina, suvereno vlada modernim sredstvima komunikacije, što i Aleksandra potvr uje govore i
Eva Pani Nahir prošle godine u CZK-u na dodjeli medalje prve po asne gra anke Grada akovca
Uz autoricu knjigu su predstavili Ivan Pranji , Andrej Pal i Gordana Lovre i
“Dvije ljubavi i jedan rat Eve Pani Nahir” prva je knjiga autorice Aleksandre Li anin o svom poznanstvu i radu s Evom: - Eva bez obzira što je u 97. godini života dopisuje se putem elektronske pošte, ujemo se preko Skypea, a i k i i unuci joj žive u Americi, tako da se jako dobro koristi ovom vrste komunikacije. Eva me nau ila strpljenju tipi nom za starije osobe. Vrlo važna poruka koju Eva svima prenosi je to da se u skromnosti može živjeti jako dobro. Kad ta poruka do e od osobe koja je ro ena u imu noj obitelji, koja se vrlo ležerno pomirila s injenicom da živi u krajnjem siromaštvu, a unatrag pedeset - šezdeset godina živi u socijalnoj jednakosti u kibucu u Izraelu, onda to stvarno ima težinu.
Knjiga će naći put i u međunarodnom okruženju Aleksandru Li anin mnogi poznaju kao novinarku i kolumnis cu, a tako er svjedo e i o njezinoj ak vnoj prisutnos i radu u brojnim društvenim te humanitarnim ak vnos ma. Ovo je njezina prva knjiga, za koju vjerujemo i želimo da ne e bi posljednja, a imat e i svoj kulturno-društveni proboj na me unarodnoj sceni, jer, kako autorica kaže, tema ka knjige nije vezana za jedan jezik i jedan narod. O radu na knjizi, koja je uz hrvatskim pisana i engleskim jezikom, govori: - Razgovarala sam s Evom uživo 2012. i 2014. godine. Imam na desetke sa snimljenog tona, plus prepisaka elektronskom poštom. Ima i nekoliko dokumenata koji su objavljeni u knjizi, a zanimljivi su za pogleda . Rekla bih da je vrijednost knjige upravo u tom razgovoru ‘jedan na jedan’. Nisam vadila fakte iz bezbroj knjiga i nekoga ci rala. Ovo je stvarni posao. Izazov mi je bio u odnosu na novine jer sam se mogla raspisa . U novinama smo zi ki ograni eni na odre eni prostor, što ovdje nije bio slu aj. Knjiga je prevedena i na engleski jezik jer bismo željeli da zaživi i izvan granice Hrvatske. Bit e nam drago što e je ita publika u Izraelu i u SAD-u, gdje žive Evina k i i unuci, pa je ve i tamošnja publika pokazala interes i zanima nas što e oni misli o ovom djelu u budu nos . O knjizi su govorili urednici knjige Andrej Pal, dr. med., predsjednik Židovske op ine akovec, i Ivan Pranji , prof. U ime Grada
akovca publici se obra o i Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vije a, te preko videozida Kris jan Novak, recenzent knjige. Gra ko oblikovanje potpisuje Boris Lisjak iz studija Dvije Lije. Umjetni ki program oboga le su u enice Gimanzije Josipa Slavenskog akovec uz pratnju Damira Rodigera. Ve er je vodila i moderirala Gordana Lovre i , novinarka HRT-a. Knjiga se može po cijeni od sto kuna nabavi kod nakladnika, odnosno u uredu Ma ce hrvatske, Ogranak akovec, sunakladnika, Židovske op ine akovec, te kod autorice. Knjiga je skana uz potporu Me imurske županije i Grada akovca u skari Zrinski.
6
media
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
COME TOGETHER NO. 3 ispunio očekivanja svih generacija
“
PLESAČI VIVONE oduševili plesnom predstavom “Sve je crveno”
Nakon “crvenog” plesa - proslava 30. obljetnice! - Crvena boja odiše radoš u i energijom, simolizira kvalitetu, onima koji su sramežljivi daje pouzdanje, u Kini je simobl sre e, u Indiji isto e, a u Južnoj Africi predstavlja žalost. Stimulira apetit, pa se esto koristi u interijeru restorana. - upravo su tako na po etku plesne predstave “Sve je crveno” ovu dinami nu i sveprisutnu boju predstavili plesa i studija Vivona. A kako je djelovala na publiku koja je ispunila dvoranu Centra za kulturu proteklu subotu do posljednjeg mjesta, ponajbolje je ukazivao pljesak nakon svake predstavljene koreogra ije koju su osmislili voditelji i koreo-
gra i Karmen Kova evi Jambor, Ivana Pe arko, Petra Kova , Kristina Kozjak i Igor Bedi . Plesa i u dobi od 4 do 18 godina u 35-minutnoj predstavi pokazali su svoja plesna umije a vidno uživaju i u svakom pokretu u koji je uložena njihova duša i srce te, dakako, puno truda. Jer, kako kažu ovi plesa i, ples je njihov život. Plesno druženje završilo je zajedni kim plesom svih sudionika na pozornici, a voditeljica studija Karmen Kova evi Jambor najavila je sljede i program i veliku proslavu 30. obljetnice plesnog studija Vivona, koja e se održati u subotu, 21. velja e. (rr)
BALET U KINU, nedjelja, 15. veljače
“Labuđe jezero” s pozornice Boljšoj teatra u Moskvi
Uz Dan zaljubljenih Centar za kulturu donosi snimku najromanti nijeg baleta pozornice Boljšoj teatra u Moskvi. Nakon “Bajadere” na redu je balet u etiri ina “Labu e jezero”. Koreogra iju potpisuje Grigorowitsch. “Labu e jezero” ve je više od stolje a najpopularnije djelo svjetskih baletnih pozor-
nica te je postalo sinonimom za baletno kazalište. Svevremenska ljubavna pri a o dobru i zlu jednako može pripadati legendama bilo kojeg naroda, dok veli anstvena glazba romanti nog i osje ajnog ajkovskog uvijek iznova pobu uje oduševljenje diljem svijeta. Balet je smješten u razdoblje dvorske romantike te obilježen elegancijom i skladom. Za izvo a e je ovo jedno od najtežih iskušenja, a uloga Odette do danas predstavlja vrhunac umjetnosti svake klasi ne balerine. Mi smo sigurni da e balet biti besprijekorno izveden od strane velikoga ruskog Boljšoj teatra. Snimku “Labu eg jezera” u trajanju od 160 minuta pogledajte u nedjelju, 15. velja e s po etkom u 19 sati.
Svirka “onih u najboljim godinama” kod fanova ovog programa izazvala komentare: - Osjećam se kao da mi je šesnaest!
Muzi ari koji piju žele da akovec opet zaživi jednim dobrim rokerskim životom
Čakovec na tragu svojih slavnih rokerskih dana! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
U
žitak je vidjeti roditelje i djecu kako se zajedno zabavljaju uz odli nu rock-svirku. Upravo takav ugo aj i štimung doživjeli su svi koji su bili dio koncerta Come together NO. 3. Tko je bar jednom bio na glazbenom druženju pod nazivom Come togehter, taj se uvijek vra a na “mjesto doga aja”. Tako su brojni fanovi ponovno ispunili prostor Starog hrasta i uživali u svirci ak šest akove kih bendova. Ružni, prljavi i zli, FKK, Tablete protiv stida, Muzi ari koji piju, Clearwater (Sanjari) i Sinhro zabavljali su publiku sve do ranih jutarnjih sati u istinskoj rock-atmosferi kakva je nekad vladala akove kim klubovima. I ovogodišnje izdanje krasila je odli na svirka, dobra posje enost, a kao posebnost
izdvaja se nastup benda Tablete protiv stida, koji je bio dio glazbene scene akovca ‘80-ih godina uz album “Marš provincijskih klipana”, koji nikad nije doživo vinilno izdanje. Njihove pjesme inspirirane su bluesom i me imurskim narodnim melodijama, što je publika na subotnjem koncertu, 24. sije nja, izvrsno prihvatila. Come-back ovog benda nakon više od trideset godina zaslužuje zasigurno i samostalni koncert, koji je grupa najavila za mjesec svibanj. Dobra atmosfera i zabava “onih u najboljim godinama” u publici nerijetko je izazvala i komntare u stilu: - Osje am se kao da mi je šesnaest! Jedan od poznatijih gostiju koncerta bio je i Zoran Vakula. Program je organizirala Udruga mladih “3FF” i udruga CeZaM, a ve er je vodio Robert Srnec. I publika i izvo a i ve se sada raduju sljede em okupljanju na Come together NO. 4.
MUZIČARI KOJI PIJU - tribute bend Riblje Čorbe Jedan od ak šest izvo a a, koliko ih je nastupilo na Come together NO. 3., bio je i bend Muzi ari koji piju. Radi se o tribute bendu Riblje orbe. A da publika voli taj rock, pokazuje podatak da je ovaj bend ve er prije gostuju i u Podroomu tako er okupio velik broj poklonika hitova Riblje orbe. Ideja o pokretanju tog benda u našem gradu tinjala je ve duži niz godina, kazao nam je vokal benda, akov anin Neno Kutnjak: - Uz mene ostatak ekipe ine Sre ko Krišto i , gitara, Damir Šalaji , bubnjevi, i bas-gitara Danijel Filo. Ekipa se sastala prije godinu i pol dana. Ideja je postojala dugi niz godina, ali je bio problem prona i istomišljenike. Oni koji jesu za tu glazbu malo su bili u nedoumici, da ne kažem
Oni su Ružni, prljavi i zli i otvorili su Come together NO. 3
da su bili u strahu, zbog politi ke situacije i svega skupa vezanog uz Riblju orbu. Ali ja to u glazbu ne miješam. Tako je ipak sve krenulo. Iza nas je šest nastupa, ne sviramo pre esto jer istovremeno radim sa Sre kom i druge projekte. Repertoar još nije do kraja gotov, nadogra ujemo ga. Sad imamo otprilike etrdeset pjesama koje izvodimo i barem još desetak emo još pripremiti. To je glazba uz koju sam ja odrasel i išel na koncerte Riblje orbe. Zasad nastupamo u Me imurju. Imamo planove nastupati u podravskom dijelu, u Ludbregu, Koprivnici, u Varaždinskoj regiji. Svakako planiramo i željeli bismo svirati u Sloveniji, u Prekmurju. Dalje ne bismo, da ne zakuhamo situaciju. (smijeh) Muzi ari koji piju ne planiraju raditi autorske stvari. Jer, kako kažu, Riblja orba uvijek je bila dobro prihva ena u akovcu i brojni su njihovi koncerti u našem kraju bili odli no prihva eni i posjew eni. Neno Kutnjak izrazito je zadovoljan prihvatom njegovog benda, jer je atmosfera i na koncertu u Podroomu i u Starom hrastu bila više nego odli na: - U svakom slu aju, ovakvih programa kao što je Come together trebalo bi biti više. akovec je oduvijek bio jedna istinska rock-sredina, što se vidi i po posje enosti publike koja u velikom broju dolazi na ovakve koncerte. Nažalost, možda trenutno ne dišemo punim plu ima što se ti e rocka. Tamburaša i cajkaša ima puno. No, dobro, tko voli, nek’ izvoli. O ukusima ne emo raspravljati. Bilo bi lijepo da akovec opet živi jednim dobrim rokerskim štihom.
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
media
7
8
media
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA
KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1011
KNJIŽARA “LJEVAK”
Christoph Ransmayr:
“Leteća planina”
Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.
Dobitnica iz broja 1010. Međimurskih novina je Ana Rakić (Emma Chase: “Ukroćeni”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.
NAGRADNA KNJIGA
Goran Tribuson: “Propali kongres” U sije nju 1990. teku pripreme za kongres na kojemu e se jugoslavenska komunisti ka partija raspasti i zauvijek nestati. Medijski i politi ki ratovi penju se prema vrhuncu i u ljude se uvla i strah pred onim što e se dogoditi. Vinko Dogan je inspektor SUP-a, bahat, neugodan i autoritativan, ali jedan od najboljih. Tijekom tog sije nja u Zagrebu se pojavljuje udna, tajnovita spodoba koja prijeti da e uz pomo cijanida uštrcanog u prehrambene artikle, što ih gra ani kupuju po robnim ku ama i du anima, potrovati velik broj ljudi. Taj tip, koji sebe naziva Stršljenom, zapo inje svoj mra ni naum, ucjenjuju i gradsku upravu povelikim iznosom u
etvrti roman austrijskog pisca Christopha Ransmayra zasniva se na putovanju po vodi, otocima i planinama. Dva brata s irskog otoka Horse Island upu uju se na Tibet da svladaju vrh Lete e planine (na visini od sedam tisu a metara). Kinezi, zemlja Kamp, njeni stanovnici - nomadi Kampi, grad Lasa, Mont Everest scenografija su za pri u o cilju, upornosti, ežnji, nostalgiji za sobom, za mjestom u svijetu, za “bijelom mrljom negdje u daljini” te ljubavi. Naro ito ljubavi. Lete a planina (Phur-Ri) glavni je junak ove knjige. Kao i sva priroda, uostalom. Osama o kojoj se govori nije povla enje iz svijeta ve , po autorovom uvjerenju, napredovanje “korak po korak sve više, a nikada naniže ili nadole”.
BELETRISTIKA Christoph Ransmayr: Lete a planina K.W. Danilovski: Danci i stranci Vladimir Arsenijevi : Let
PUBLICISTIKA
Ova obiteljska pri a i obiteljsko putovanje razoružavaju dubinom intime, filozo skom upitnoš u, moralnom isto om. I opet - ljubavlju. Ransmayrova odvažnost da prozne re enice prelomi u stih grani i s književnim rizikom. No, upu uju i izazov da se proza gleda i shva a kao poe-
Mary D. Sheridan: Dje ji razvoj od ro enja do pete godine P. I. P. Pavi i : Stjepan urekovi : Što ga je ubilo? Profil: Gdje su dokazi?
zija, a da se ita kao proza, autor ovdje maestralno nadilazi pitanje književnog roda i žanra. Christoph Ransmayr i dalje ostaje jedno od najsvjetlijih imena europske literature.
ALBUM TJEDNA
njema kim markama. Gradom se širi panika, prodaja hrane, osim one u neprobojnim limenkama, gotovo da zamire, a inspektora Dogana, koji je na tragu manijakalnog ubojice, sve više mu i pitanje ne bavi li se zapravo taj udan tip nekim posve druga ijim planom.
Boško Jović: “Buđenje” Kad tamo na pozornicu zakora i Amira Medunjanin, gotovo nitko ne ostaje emocionalno ravnodušan. Naboj, koji najbolji uvozni proizvod iz BiH stvara na koncertu, ostavlja po strani bend koji stvara ugo aj iza nje. A naj eš e spominjano ime u bendu jest Boško Jovi . Gitarist i, barem se tako doima na baš svakom njenom koncertu, osoba broj dva kolektiva koji toliko lijepo spaja sevdah i jazz. U istim, no ovaj put akusti nim, gabaritima Jovi je dao nešto što bi se moglo i protuma iti – “Eto, ovako to zvu i prije nego Amira dade glas”, ali otišao je mnogo dalje, dodaju i na nekim skladbama koji instrument više od gitare (i mandoline) koja dominira cijelim albumom. Tako, kada zapo ne “Eleno kerko”, koju smo upoznali kao uvodnu pjesmu posljednjega Amirinog albuma “Silk & Stone”, zaista samo ekamo da se uklju i njen vokal. A to što ga nema brzo postaje sjajno jer Jovi ode u neku sasvim novu melodiju unutar iste pjesme. Tako da bi se te “Amirine pjesme” (tu je i zaista predivno odsvirana “Kradem ti se u ve eri”) mogle lako shvatiti kao proširivanje interesa i zaokruživanje pri e gitarista.
Jane Casey: “Nestali” Pri a je ispri ana iz perspektive Sarah, nastavnice engleskog jezika u gradi u nedaleko od Londona, iji je brat Charlie nestao prije šesnaest godina. Glavnina pri e doga a se u sadašnjosti, a po inje nestankom Jenny, 12-godišnje djevoj ice iz Sarinog razreda. Povu ena i introver rana Sarah duboko je pogo ena m doga ajem, ne samo zato što je nestala njezina u enica, ve i stoga što taj doga aj izbacuje na površinu potisnuta sje anja i emocije povezane s nestankom njezina brata Charlieja. injenica da nikad nisu saznali što mu se dogodilo razorila je Sarinu obitelj, pretvorivši njezinu majku u alkoholi arku koja je sobu svoga nestalog sina pretvorila u hram. Da užas bude ve i, upravo Sarah dan nakon Jennynog nestanka pronalazi njezino izudarano jelo u šumi blizu svoje ku e. Sarah biva uvu ena u policijsku istragu i medijsku histeriju, postavši i sama osumnji enom.
TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. Uptown Funk - MARK RONSON ft. BRUNO MARS 2. Every Breaking Wave - U2 3. I Am A River - FOO FIGHTERS 4. If U Slip U Slide - SHAGGY ft. MELISSA MUSIQUE 5. Miracles - COLDPLAY 6. Make It Rain - ED SHEERAN 7. Up - OLLY MURS ft. DEMI LOVATO 8. Hold Back The River - JAMES BAY 9. Elastic Heart - SIA 10. Masterpiece - JESSIE J 11. H.E.S. - ROBBIE WILLIAMS 12. Wish You Were Mine - PHILIP GEORGE 13. Living For Love - MADONNA 14. Walk - KWABS 15. What I Did For Love - DAVID GUETTA ft. EMELI SANDE
RADIO 1 Top Hit List
Kada je skladba isklju ivo gitaristi ka, prva je emocija koja pada na pamet sjeta zbog karakteristi noga polaganog zvuka gitaristi kih žica koje tek površno ispunjavaju tišinu, a kad joj se doda neki drugi instrument, kao truba u “Kraj tanana šadrvana”, tiho se razgoropadi. Ta se nit proteže cijelim albumom bez prestanka, kombiniraju i samu Jovi evu gitaru s drugim zvucima ili je ostavljaju i potpuno samu i ranjivu.
Sve pjesme navedene su, osim uvodne i naslovne, kao “tradicionalne pjesme Balkana”, no to bi se moralo uzeti s rezervom jer se ovako aranžirane pjesme na Balkanu strahovito rijetko slušaju. Ostaju u ladacima neprodanih albuma izdava a ili u rijetkim laptopima i linijama entuzijasta koji takvu glazbu moraju sami uzeti, ona im nikada ne dolazi. A ovaj album vrijedi uzeti. (Dino Brumec, preuzeto s protala Muzika.hr)
1. VIGOR - Divna 2. IVAN ZAK - Daleko 3. VATRA - Saturn 4. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba 5. SEVERINA i U iteljice - Generale 6. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara - Zapjevajmo onu našu 7. GRETTA - Sre a 8. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 9. PAVEL - Ljubav stolje a 10. PSIHOMODO POP - Ona ludo pati 11. SEVERINA & Saša Mati - More tuge 12. NENO BELAN - Jer je pjesma dio nas 13. JELENA ROZGA - Tsunami 14. ŽELJKO JOKSIMOVI & TONY CETINSKI - Zabluda 15. BOSUTSKI BE ARI - Budi tu
30. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
9
uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
MINIINTERVJU
NAJAVLJUJEMO CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC Dvorana Zrinski/ Scheier, utorak, 3. veljače, 19.30 sati
Koncert gitarista Krešimira Bedeka
ZORAN NOVAK, predsjednik astronomskog društva Vega Čakovec
Na natječaju Nationala Geographica fotografija Zorana Novaka treća! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
Krešimir Bedek (Zagreb, 1981.) diplomirao je gitaru u klasi Darka Petrinjaka na Muzi koj akademiji u Zagrebu. Kao jednom od najboljih studenata generacije dodijeljena mu je top-stipendija za top-studente tjednika Nacional. Gitarski nauk usavršava u Nizozemskoj, na Kraljevskom konzervatoriju u Den Haagu, gdje je završio poslijediplomski studij u klasi proslavljenoga gitarista i pedagoga Zorana Duki a. Nastupao je u Hrvatskoj i u inozemstvu (Nizozemska, Belgija, Njema ka, Španjolska, Portugal, Izrael, Estonija, Rusija) sviraju i recitale, uz orkestre i u razli itim komornim sastavima. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Na 42. Tribini mladih umjetnika “Darko Luki ” osvojio je glavnu Nagradu “Darko Luki ” te Nagradu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Dva puta osvajao je nagrade na prestižnom natjecanju Printemps de la guitarre (Charleroi, Belgija) i pobjednik je me unarodnih gitaristi kih natjecanja: Certamen Internacional de Guitarra de Barcelona “Miguel Llobet” (Barcelona, Španjolska), Guitarmania (Almada, Portugal), Guitar and Chamber Music Festival Zwolle (Nizozemska) i Scharpach gitaar concurs (Enschede, Nizozemska). Zaposlen kao asistent na Muzi koj akademiji u Zagrebu, primio je Godišnju nagradu Društva sveu ilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2010. godinu. Koncert u akovcu održat e se u utorak, 3. velja e u 19.30 sati u dvorani Zrinski/ Scheier.
Z
a fotogra iju “Dvorac Bela i tragovi zvijezda” akov anin Zoran Novak osvojio je tre e mjesto i time osvojio atraktivnu fotomonogra iju Davora Rostuhara “Hrvatska iz zraka”. National Geographic raspisao je natje aj za fotogra ije za kalendar 2015. godine. Izabrano je 12 fotografskih djela izme u ak 1542 fotogra ije pristigle iz Hrvatske i susjednih zemalja u sklopu tradicionalnog izbora itateljskih fotogra ija ovog asopisa: Ljepote svijeta – Fototalent 2014. itatelji ovog asopisa uz kupljeni sije anjski broj Nationala Geographica kalendar su dobili na dar (izdanje je još uvijek u prodaji). Kako je nastala tre eplasirana fotogra ija Zoran Novak nam je kazao: - Tematika ovogodišnjeg natje aja bila je ljepota Zemlje. Tema koju sam ja poslao je dvorac Bela
koji se nalazi u selu Bela nedaleko od Novog Marofa, gdje je nastala ta no na snimka. U pozadini su tragovi zvijezda. Koristila se jako duga ekspozicija, tako da su zvijezde ostavile trag iza tog dvorca. U izradi ove fotke sudjelovao i Matija Živoder, kojemu zahvaljujem. Sa Zoranom smo razgovarali nakon održane druge po redu Svemirske ve eri i predavanja koje je održao Ante Radoni u dvorani Zrinski/Scheier i koje je bilo iznimno posje eno. Nakon predavanja gra ani su mogli kod “Vure” teleskopom zaviriti u nebo iznad akovca: - Uz odrasle bilo je i puno mladih na predavanju. Žalosna injenica naše svakodnevnice je to što baš iz ove tematike nema mnogo literature, pa su dobrodošla predavanja ili rad kroz astronomska društva. Najviše znanja dobiva se upravo praksom, a to se može dobiti i u našem astronomskom društvu Vega.
Tema dvorca Bele i tragova zvijezda na natje aju Fototalenta 2014. osvojila je tre e mjesto
petak, 30. 1. 18.00 MORTDECAI akcijska komedija
20.00 TEORIJA SVEGA biografska romanti na drama
subota, 31. 1. 16.00 MORTDECAI akcijska komedija
18.00 TURIST FORCE MAJEURE komi na drama
20.00 TEORIJA SVEGA biografska romanti na drama
nedjelja, 1. 2. 16.00 PČELICA MAJA animirani ilm SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik
18.00 MORTDECAI akcijska komedija
20.00 TEORIJA SVEGA biografska romanti na drama Zoran Novak svoju fotografsku profesiju uspješno spaja s astronomijom
ponedjeljak, 2. 2. 18.00 TEORIJA SVEGA biografska romanti na drama
Stoga smo i ve eras organizirali promatranje neba. Postavili smo teleskop Soligor promjera le e 93 mm i fokusne dužine od 1000 mm. Vremenski uvjeti omogu ili su nam da gledamo Mjesec i Jupiter. Ujedno najavljujem i radionice koje emo održavati za školsku populaciju tijekom ove godine. Zanimaju li vas svemirska prostranstva i zvijezde, postaniti i vi dio tima astronomskog društva Vega akovec. Kako kaže Zoran, ove godine bez pomo i tehnike, odnosno samo “ljudskim okom”, ne emo mo i iz naših krajeva vidjeti neku zvjezdanu atrakciju. Ali zato je tu zvjezdarnica u Strahonincu, odakle se mogu pratiti nebeske zanimljivosti. Više o društvu saznajte na www.advega.hr i krenite u zanimljiv svijet astronomije.
20.00 TURIST komi na drama
utorak, 3. 2. 19.30 KREŠIMIR BEDEK gitara Dvorana Zrinski/Scheier
18.00 MORTDECAI akcijska komedija
20.00 TEORIJA SVEGA biografska romanti na drama
srijeda, 4. 2. - nema programa u CZK-u
nedjelja, 15. 2. 19.00 LABUĐE JEZERO
MORTDECAI
TURIST
akcijska komedija Režija: David Koepp Uloge: Johnny Depp, Gwyneth Paltrow, Ewan McGregor i Jeff Goldblumm
komi na drama Režija: Ruben Ostlund Uloge: Johannes Kuhnke, Lisa Loven Kongsli, Clara Wettergren
Snimka baleta
Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .
DOM KULTURE PRELOG
subota, 31. 1., i nedjelja, 1. 2. 17.00 LEGO FILM animirani ilm
Film snimljen prema popularnoj knjizi Kyrila Bon gliolija govori o trgovcu umjetninama Charlesu Mortdecaiju i njegovom putovanju svijetom u potrazi za ukradenom slikom koja sadrži kod tajnoga bankovnog sefa punoga
nacis kog zlata. Misija na koju je krenuo nai i e na nerazumijevanje njegove supruge, razlju t e Ruse, iznervira britanske tajne služe, ali i zbuni brojne me unarodne teroriste. Trajanje: 106 minuta.
Švedska obitelj putuje na skijanje u francuske Alpe. Iznenadna pojava lavine sve okre e naglava ke. Majka Ebba optužuje supruga Tomasa da je pobjegao pred lavinom, ne brinu i za nju i djecu. Idili ni godišnji odmor pretvara se u
obiteljsku krizu... Ova crna, “uvrnuta” komedija novi je lm Rubena Ostlunda, iji je lm “Igra” prije dvije godine nagra en u Motovunu. Film je dobio nagradu žirija na fes valu u Cannesu u programu “Izvjestan pogled”. Trajanje: 120 minuta.
subota, 31. 1., i nedjelja, 1. 2. 19.00 INTERSTELLAR SF, avanturisti ki ilm
10
media
Ovan Vaš šarm djeluje na okolinu tako da su svi privu eni vašom osobnoš u, uklju uju i prijatelje i partnere, a vama problem predstavlja nalaženje vremena za sve njih. Tre eg dana velja e, u vrijeme Punog Mjeseca, mogli biste privremeno smanjiti vrijeme za najbližu osobu i više se posvetiti prijateljima. Zbog toga može do i do problema u vezi, oko 6. velja e kad Sunce u polju društvenih zbivanja stane nasuprot Jupiteru. Ipak, partner e pre i preko svega u vrijeme sjajnog odnosa planeta u vatrenim znakovima (13.).
Novac i Posao Potražite li savjet u vezi svojih financija, mogu e je
Blizanci
Bik
21. 03. - 20. 04.
LjubaV
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
21. 04. - 20. 05. da e svi biti zauzeti drugim poslovima. To ne zna i kako biste se trebali zabrinuti: sada nema zna ajnijih problema u vašem nov anom svijetu. Ni na poslu nema negativnosti, s kolegama se dobro slažete. Štoviše, oduševljeni su otkri em da ste jedna sasvim ugodna osoba kad ih ne maltretirate.
Zdravlje Za sebe mislite kako ste najdivnija i najplemenitija osoba na svijetu. 1. i 25. Venera, a potom i Sunce se spajaju s Neptunom u vašoj psihološkoj zoni, što dodatno poja ava iluziju. Dobra strana je što vas sve ispunjava samopouzdanjem pa ete nakon 19. zra iti šarmom i dobiti od drugih sve što poželite.
LjubaV Mars vlada vašim poljem društvenih aktivnosti, stoga se ugodno osje ate u odnosima s okolinom. No, takvo ponašanje esto privla i one kojima je motiv druženja iskorištavanje vaše dobro udnosti. Venera i Sunce se spajaju s Neptunom (1. i 25.), a vi biste svoju dobronamjernost mogli potrošiti na krive osobe. U njih ubrojite i one koji vezu s vama žele kako bi vas iskoristili. Oko 9. e pravi prijatelji ipak prevladati one lažne.
Novac i Posao Merkur je retrogradan do 11. velja e, a prolazi vašim poljem karijere. Sre om, Saturn donosi svoj stabiliziraju i utjecaj (5.); iskoristite
21. 05. - 21. 06. prve dane mjeseca za procjenjivanje svih opcija. Nakon 11., ukazat e se mnoge poslovne prilike koje biste trebali iskoristiti, naro ito u vrijeme Mladog Mjeseca (18.). Pristupite finaliziranju dogovora i potpisivanju dokumenata oko 19.
Zdravlje Nastupa period kad trebate po istiti u glavi sva otvorena pitanja psihološke prirode, naro ito oko 19. i 20., kad aktivni Mars i oprostu sklona Venera u u u vaše polje nesvjesnog uma. Neustrašivo ete se suo iti sa svojim strahovima, a spremni ste prihvatiti mir i krenuti dalje kad se ova dva planeta spoje (22.). Oko 25. osje ate kako ste sve dobro posložili.
Ljubav Željni ste ugodni provedenih trenutaka, ali je jasno kako ih ne možete doživjeti sami. Ekstrovertirana ste osoba kojoj odgovara partner sli nih osobina. Merkur se nalazi u polju putovanja i ulazi u dobre odnose sa Saturnom u polju veza i odnosa (5. i 19.). Istovremeno, Mars prolazi poljem društvenih aktivnosti i stvara dobar odnos s tim teškim planetom (25.); svi dodatni napori koje poduzimate s partnerom u istraživanju svijeta donose dodatnu energiju i stabilnost.
Novac i Posao Merkurova prisutnost u polju pravnih poslova, stavova i na ina razmišljanja je
u vrš ena dobrim odnosom sa Saturnom u polju partnerstva (5.). Pregovarate li o nekom poslu ili projektu, na taj dan trebate obratiti posebnu pažnju. Svojom sposobnoš u ste u stanju iscijediti iz druge strane više nego ste i sami o ekivali. Vaše oružje je osmijeh i vrckavi šarm, a razoružava i najtvr e pregovara e.
Zdravlje Vitalnosti i fizi ke snage imate toliko da biste je mogli prodavati. Vaše polje zdravlja je oslobo eno bilo kakvih planetarnih utjecaja tokom velja e. Fizi ki i mentalno ste u vrhunskoj ormi; ako i postoji kakav osje aj tuge ili iscrpljenosti, ovo je odli an trenutak za odlazak na sistematski pregled.
Veliki m
hOro
za ve
Vaga
Škorpion
Strijelac
24. 09. - 23. 10.
24. 10. - 22. 11.
23. 11. - 21. 12.
LjubaV Osim ako vam zakonom nije omogu eno pravo na harem (ženski ili muški), želite li pravu ljubav morat ete se zadovoljiti jednom osobom. Jupiterov boravak u polju društvenih zbivanja i nekontrolirani Uran u polju veza vas nagoni na stalno flertanje. Sunce i Jupiter se nalaze na krivoj nozi (6.), a vi osje ate potrebu za stabilnijim odnosom. Bit ete spremni za predavanje samo jednoj osobi 19. i 20., nakon što Mars i Venera u u u vaše polje odnosa.
Novac i Posao I zvijezde se slažu kako su ljubav i zabava daleko privla niji od posla i novca; vaše polje financija je oslobo eno
velikih astroloških utjecaja. To vam omogu uje posve ivanje vremena i energije daleko ugodnijim razbibrigama. Naravno, možete se posvetiti razvoju karijere jer ste puni snage za poboljšavanje svoje reputacije i podebljavanje nov anika.
Zdravlje Energi ni Mars u vašem polju zdravlja (do 19.) vas ini pravim anatikom u teretani, ali bi vas mogao odmah poslije treninga gurnuti u prvu slasti arnicu oko 1. i 25., kad se pohlepna Venera i samozadovoljno Sunce spoje s varljivim Neptunom u istom polju. Iskoristite planetarne utjecaje oko 9. i vratite se discipliniranom vježbanju kako biste održali liniju.
LjubaV Opijena Venera i vitalno Sunce se spajaju s Neptunom u polju ljubavi (1. i 25.), a vama u glavi sviraju samo romanti ne ljubavne pjesme. Oko 8. Venera ulazi u skladan odnos s Plutonom u polju komunikacija, a zajedno osnažuju vašu ljubavnu pri u i zbližavaju vas s partnerom. Venera se ve sljede eg dana spaja s terapeutskim Kironom; sada se pokazuje kako ljubav doista lije i sve rane.
Novac i Posao Želite li zaraditi više novaca, morat ete odnijeti i nešto posla ku i ili na i još neku aktivnost koja može pove ati prihode. Intelektualni Merkur u polju doma ulazi u stabilne
odnose sa Saturnom u polju prihoda (5. i 19.). Mnogo problema na poslu možete riješiti radom od ku e, iako e to zna iti manje slobodnog vremena. Pozitivne rezultate možete o ekivati nakon skladnog aspekta Marsa sa Saturnom oko 25.
Zdravlje Niste baš dosljedni u uvanju svojeg zdravlja, a sve zahvaljuju i dugotrajnom boravku nestabilnog Urana u toj astrološkoj ku i. Nakon što snažni Mars i lijepa Venera u u u isti sektor (19. i 20.), imat ete koncentracije i dovoljno ljubavi za sebe da se posvetite poboljšavanju svojeg op eg stanja. Iskoristite dan spoja Marsa i Venere (22.), za njegovanje svog tijela.
Ljubav Iskrene rije i vode k otvaranju srca. Sunce u vašem polju komunikacija stvara odli an aspekt s Uranom u polju ljubavi ve 2. velja e; progovorite li o svojim osje ajima, bez pritiskanja na drugu osobu, mogu se pojaviti iskre novog odnosa ili poja avanje vatre u postoje oj vezi. Nakon što Mars i Venera u u u istu ku u (19. i 20.), poja ava se vaš šarm i zavodljivost, naro ito oko 22. Zbivanja e oja ati vaš ego, a najbolje se osje ate 25.
Novac i Posao Briga kojom su vas roditelji obasipali kad ste bili dijete je nešto što nikad ne e pro i. Nakon što se Venera i Pluton
na u u odli nom odnosu, mogli biste primiti neku nov anu pomo od onih koji e vas uvijek voljeti ili ste možda vi taj koji e im uzvratiti sad kad je njima potrebno.
Zdravlje Merkur je retrogradan u vašem polju komunikacija i ulazi u dobar odnos sa Saturnom u polju identiteta ve 5. velja e. Sad je vrijeme za razgovor s drugima kako biste ras istili sva otvorena pitanja iz prošlosti; napravite korak naprijed. Merkurov direktan hod (12.) ozna ava spremnost za ono što budu nost nosi. Nakon drugog kontakta sa Saturnom (19.), prestat ete se baviti starim ranama i na i rješenje za dugotrajnu stabilnost.
30. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Rak
Lav
Djevica
22. 06. - 22. 07.
23. 07. - 23. 08.
24. 08. - 23. 09.
LjubaV Hrabri Mars u polju putovanja (do 19.) poja ava vašu spontanost i želju za avanturizmom, stoga biste mogli partnera uzeti za ruku i nagovoriti ga na zajedni ko istraživanje svijeta. Tako ete oja ati svoj odnos jer zajedni ka lijepa iskustva uvijek donose ve e zbližavanje i po duhovnoj osnovi, naro ito kad se upoznaju druge kulture i obi aji. Venera u istom polju stvara odli an aspekt s Plutonom (8.), usidrenim u polju veza.
Novac i Posao Iako se štednja smatra najsigurnijom metodom pove anja imovine, sad je vrijeme da nau ite kako s drugima dijeliti ono što imate; to vam može do-
nijeti još više financijske koristi. Jupiter je od kolovoza prisutan u vašem polju osobnih prihoda, što je pove alo zaradu, ali i želju za još više imetka. Sunce se 6. nalazi nasuprot ovog planeta, a vi razmišljate o na inima za suradnjom na financijskom planu. Sve bi vam se moglo isplatiti oko 19.
Zdravlje Mogli biste se osje ati pomalo iscrpljenima od svih napornih zbivanja u vašem životu kad se Sunce na e u nezgodnom aspektu s hladnim Saturnom u polju zdravlja (23.). Marsova prisutnost u polju karijere (od 19.) e revitalizirati vaš osje aj stabilnosti. Porast energije ete osjetiti ve od 25.
Ljubav Velikodušni Jupiter i dalje boravi u vašem znaku, a vaša osobnost i dalje zra i punim sjajem! Vašem egu ne trebaju nikakvi dodatni poticaji, ali spoj Punog Mjeseca i Jupitera (3.) e vas privremeno zaustaviti; to vam omogu uje da malo više pažnje obratite i na svojeg partnera i time se malo spustite na zemlju. Nezgodan odnos Sunca i Jupitera (6.) govori kako više prostora za izražavanje morate omogu iti voljenoj osobi. Vi i dalje ostajete u glavnoj ulozi.
Novac i Posao Novac vam je na pameti, jer Sunce, ambiciozni Mars i potrošnji sklona Venera borave u vašem polju zajedni kih
financija i ra una. No, pamet u glavu, ina e novac ne ete vidjeti u svom džepu. Venera i Sunce se spajaju sa sumnjivim Neptunom (1. i 25.), a tada ete biti skloni donošenju manje razumnih odluka ili ete poslušati ne iji sumnjivi savjet. Izbjegavajte velike odluke.
Zdravlje Najbolji dan za ostanak u krevetu je 8., ali ne zato što vam prijeti pogoršanje zdravlja. To je odli an dan za maženje s odanim partnerom, zahvaljuju i Veneri u polju initmnosti; to e podi i vaš osje aj snage. Ako ste sami, malo flerta ne e škoditi. Ovo je i odli na prilika za zbližavanje sa svim osobama koje su vam važne.
Ljubav Ovo je mjesec u kojem se slavi Dan zaljubljenih, a vi biste mogli biti potpuno opijeni ljubavlju. Sasvim je mogu e da veza napreduje velikim koracima. Djevice se oslanjaju na razum pa im je teško zaboraviti na logi no promišljanje, ali sad biste se mogli prepustiti ljubavnim valovima. Tajanstveni Neptun se spaja s opijenom Venerom (1.) te sa Suncem (25.), a opuštanje e vam pomo i u zadobijanju ljubavne snage.
Novac i Posao Šarm pokriva vašu jaku ambicioznost u vrijeme spoja Venere i Marsa (22.) u polju zajedni kih investicija i resursa, što vam pomaže u pove anju
11
prihoda. Zatreba li vam kredit ili pozajmica, sada je vrijeme za upite; malo vas tko može odbiti. vrš i stisak oko nov anih poslova ete zadobiti u vrijeme stabiliziraju eg utjecaja Marsa i Saturna (25); sada rješavajte poslove oko hipoteke ili preure enja doma.
Zdravlje Smeteni Merkur se nalazi u retrogradnom hodu u polju zdravlja sve do 11., a vi se pitate kako implementirati valjani program vježbanja ili uljepšavanja, naro ito oko 6., kad se suprotstave Sunce i Jupiter. Vaša potreba za izolacijom bi mogla ugušiti želju za dizanjem orme. Oko 18. ete napokon po eti s dugotrajnim programom i zdravom prehranom.
mjesecni
oSkoP eljacu
Jarac
Vodenjak
Ribe
22. 12. - 20. 01.
21. 01. - 19. 02.
20. 02. - 20. 03.
Ljubav Ovaj mjesec ete oja avati odnose s lanovima obitelji koji su vas podigli i koji ukazuju na vrijednost spona koje su važnije od bilo kojeg ljubavnog odnosa. Mars i nježna Venera ulaze u polje doma 19. i 20. Spremni ste na provo enje vremena u ku i obasipaju i svoje voljene ljubavlju. Radit ete na otvorenim problemima, naro ito kad Venera i Mars ormiraju snažan spoj 22.
Novac i Posao Sve od kraja sije nja, retrogradni Merkur stvara metež u polju osobnih prihoda, ali nakon po etka direktnog hoda (11.), sva ta zbunjenost se pretvara u gomilu novca. K
tome još i milostivi Mladi Mjesec u zoni novca (18.) donosi nove mogu nosti zarade u vaš svijet; sve bi moglo procvjetati u sljede ih 12 mjeseci, stoga iskoristite ovaj dan za smišljanje novih na ina ostvarivanja financijskih ciljeva.
Zdravlje Budite pažljivi prema osobama iz okoline i ne prebacujte svoje unutarnje probleme na njih u vrijeme napetog odnosa Sunca i Saturna u vašem psihološkom sektoru (23.). Umjesto da se zatvarate u sebe, bolje bi bilo da otvoreno porazgovarate na iskren na in. Budete li druge osu ivali kako biste se osje ali bolje, samo ete se osje ati izoliranijim, jer e oni bježati od vaše arogancije.
Ljubav Ne smijete zaboraviti kako par nisu “ti i ja” , ve “mi”. Puni Mjesec u polju veza (3.) e vas tome nau iti. Spoj Mjeseca i Jupitera donosi ljubav: sada je to “ono pravo”. Otpustite ego i spojite se s drugom osobom u ostvarenju jedinstva. Prilika dolazi kad Sunce u polju identiteta stane nasuprot Jupiteru (6.); iako ete osjetiti bol u toj trans ormaciji, u stanju ste ostvariti uspjeh.
Novac i Posao Uživate li u onome što radite, ne postoji bolji na in za zara ivanje, a sad imate pravu priliku za to. Mars u polju zarade vas ispunjava ambicijom (do 19.) Venera i Sunce se
u istom polju spajaju s Neptunom (1. i 25.), a užitak i prihodi postaju jedno te isto. Sunce i Saturn ulaze u napet odnos 23., a vi ste morate nositi sa zaviš u onih kojima smeta vaš uspjeh.
Zdravlje Merkur je retrogradan u vašem polju identiteta i ini vas malo smetenima; niste sabrani još od kraja sije nja. Usamljeni Saturn se nalazi u vašoj ku i prijateljstva, a vi ste pomalo izolirani, iako znate da najbolje unkcionirate kad ste okruženi ljudima. Nakon 11. i po etka Merkurovog direktnog hoda, raste i vaš osje aj osobne vrijednosti. Sada ste u stanju sami brinuti se za svoje potrebe.
Ljubav Pustite da ljubav do e k vama, umjesto da je sami tražite. Mars, slatka Venera i vitalno Sunce se nalaze u vašem polju identiteta, a vi ste magneti ni i šarmantni. Venera i Sunce se spajaju s vašim vladarom Neptunom (1. i 15.), a to su dani kad ste naro ito privla ni. Što ete više djelovati misteriozno i suzdržano, više ete privla iti pažnju onih oko vas.
Novac i Posao Spretni ste ne samo u ljubavi, ve i u poslovanju s novcem. Ambiciozni Mars i slatkorje iva Venera ulaze u vaše polje zarade 19. i 20. a vi biste i mrtvom Bin Ladenu mogli prodati pijesak. Šarmantni ste i samouvje-
reni, a to je mo na i nepobjediva kombinacija kad se ta dva planeta spoje (22.). Planirajte pregovore za taj dan, kao i intervjue za posao, a mogli biste tražiti i povišicu.
Zdravlje Mogu e je da vam se ini kako ste puni psihosomatskih poreme aja zahvaljuju i napetom retrogradnom Merkuru u vašoj psihološkoj zoni od kraja sije nja. ak i ako izvana djelujete potpuno zdravo, ispod površine se kriju strahovi da nešto nije u redu, naro ito u vrijeme Punog Mjeseca spojenog s Jupiterom (3.) u polju zdravlja. I 6. donosi sli ne brige, ali nakon 11. stvari se popravljaju. Oko 19. ste opet u punom pogonu.
12
media
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)
GOSPODARSKA ŠKOLA ČAKOVEC - školsko natjecanje frizera BIK (21.4. - 20.5.)
Svemu što ovih dana radite pristupite s posebnom pozornoš u jer su mogu i ve i poslovni uspjesi, posebice ako sura ujete s inozemstvom. Pojedini pripadnici ovog znaka razmišljat e i o preseljenju u drugi grad ili družavu zbog posla. Ako ste sami, bit ete u poziciji da šarmirate osobu koja vam se svi a ve dulje vrijeme. Osobe koje su u vezi u dobrom su periodu. Dobrog ste zdravlja, ali u slobodno vrijeme uklju ite malo više zi kih ak vnos .
Ovih se dana ne upuštajte u neke zna ajne poslovne preokrete. Analizirajte postoje u situaciju i prona ite pravi put i rješenje za sve zaostatke koji su se nagomilali. Kako na poslu, tako i u ljubavnim vezama imat ete osje aj da vas svi prozivaju i napadaju. Nemojte ni u kojem slu aju brzopleto i ishitreno reagira . Nervoza vam je najve i problem i to pokušajte umanji tjelovježbom. Više spavajte i uzimajte više prirodnih vo nih napitaka. Odmorite se.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Slijede dani kada ete najviše poslovnog uspjeha ima sura uju i s partnerima iz inozemstva. Pripazite pri potpisivanju ugovora i dobro pro itajte sve stavke. Mogu i su i neo ekivani nov ani priljevi. Slobodne osobe obnovit e vezu koja je bila nedavno prekinuta. Ako ste u braku ili dugotrajnoj vezi, pokušajte više razgovara s partnerom. Samo kvalitetnom komunikacijom možete riješi sve probleme. Slobodno vrijeme koris te za šetnje ili sportske ak vnos koje volite.
RAK (22.6. - 22.7.) U poslovnom okruženju pokušavate stvori uvjete za napredak u poslovnoj karijeri. O is te sve zaostatke, i poslovne, koji vas previše optere uju. Posve te se onome što volite radi i u emu najviše uživate. Znate i sami da upravo tada dajete najbolje od sebe. Slobodni znakovi razmišljat e o nekome iz prošlos . Krenite u nove izazove. Prošlost je prošla. Ako imate problema s nesanicom, u svoje slobodno vrijeme uklju ite više sportskih ak vnos .
LAV (23.7. - 23.8.)
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Smišljate planove i nove projekte kojima biste pove ali zaradu. Ako ste nezaposleni, stvorit ete odli ne temelje za razvoj vlas tog poslovanja. Ne želite više radi za druge, ve za sebe. Hrabro krenite naprijed i ostvarite sve zamisli. Isplatit e vam se. Pomo i e vam i prijatelji. Emo van život je skladan. Ako ste u mogu nos , organizirajte kra i zajedni ki izlet i odmor s partnerom. Uživat ete u tome. Dobrog ste zdravlja, vitalni i prepuni energije.
Nalazite se u periodu u kojemu želite mnogo stvari promijeni . Ovih dana ništa nije isklju eno. Ni promjena radnog mjesta ni promjena mjesta stalnog boravka, a ni promjena partnera. Pri svakoj odluci dvaput razmislite kako kasnije ne biste zažalili. Ako ste sami i bez partnera, željet ete upozna nekoga uz koga biste se mogli malo smiri . Ne e nedostaja takvih prilika, zato u danima vikenda s prijatelima krenite na popularna mjesta, okupljanje i zabave. Zdravi ste.
VAGA (24.9. - 23.10.) Na poslovnom planu kao da sve ide rakovim korakom: jedan korak unaprijed i potom dva koraka unazad. Navikli ste ve na takve situacije, pa vas takav radni ritam ne iznena uje. Dobro ete se sna i i na kraju e sve ipak završi u pozi vi. Emo vni odnosi ovih vas dana ne brinu. Zadovoljni ste bez obzira jeste li u vezi ili niste. Kao da ekate u prikrajku i vrebate poput zvijeri na svoju lovinu. Zabavljat e vas te ljubavne igrice. Organizam razbudite vo em!
ŠKORPION (24.10. -22.11.) Dobro e vam i i poslovi koji zahitjevaju krea vnost i iskri av duh. Osim užitka osmišljavanja takvih projekata, oni e donije i dostatnu nov anu zaradu. Poslovni uspjesi e se niza , što e se odrazi i na vaš emo vni život. Partneru ovih dana pristupajte s punom pozornoš u. Kao da ne možete doprije do njegovih misli. Ne brinite, parnterovi osje aji nisu se umanjili. Što više, on vas treba i uživa u svakom trenutku koji može proves s vama. Pazite se prehlada.
STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Pripadnici vašeg znaka imat e osje aj kao da sve nose na vlas m le ima, pa e želje promijeni svoj stav prema suradnicima ili projektu na kojemu radite. Nemojte se žrtvova za druge i zapamtite da ne morate uvijek sve sami odradi . I suradnici vam mogu pomo i. U ljubavnom životu dvoumit ete se izme u dviju ljubavnih ponuda. Prepustite se osje ajima i sve e se samo od sebe iskristalizira . Ovih dana bit ete skloniji prehladama i grlobolji.
JARAC (22.12. -20.1.) Brine vas nacijska situacija jer ste imali mnogo neo ekivanih troškova. O ekivali ste neka primanja, ali ona nikako da s gnu. Ne brinite, uplata e s i ovih dana, pa ete mo i riješi svoja dugovanja. Sa suradnicima izbjegavajte sukobe. U emo vnim odnosima ste nestrpljivi. Nemojte previše o ekiva od partnera. Slobodni pripadnici ovog znaka imat e priliku upozna zanimljivu osobu preko prijatelja ili pak interneta. Više se odmarajte i spavajte.
VODENJAK (21.1. - 19.2.) Poslovni projek idu svojim jekom i ne trebate se posebno oko njih angažirati. Možete si ak dozvoliti nekoliko dana odmora. U ljubavnim odnosima obnovite bliskost s osobama koje su vam drage, a zapostavili ste ih u prethodnim mjesecima. Ako ste u braku ili vezi, organizirate roman ni vikend za dvoje. Uživat ete. Godit e vam druženje i strast. Vrijeme je da se posve te iš enju organizma. Uzimajte više svježeg vo a i povr a. Pijte vo ne sokove.
RIBE (20.2. -20.3.) Nedostaje vam energije da u inite sve ono što ste isplanirali. Kvalitetnije organizirajte svoje radno vrijeme i sve obveze ete s i pravovremeno riješi . Novi roman ni susre vezani su za posao. Upoznat ete zanimljivu osobu upravo rade i na jednom aktualnom poslovnom projetku. Potrudite se oko nje. Mogu a je strastvena veza u kojoj ete uživa i više nego što možete zamisli . Uzimajte više svježeg vo a i povr a kako biste umanjili nedostatak energije.
Natjecateljska atmosfera pri izradi frizura
JELENA BUŽANIĆ najkreativnija “ u oblikovanju pin-up frizura! U Gospodarskoj školi održano je školsko natjecanje frizera. U kategoriji Pin-up frizura natjecale su se u enice završnoga tre eg razreda: Maja Arambaši , Viktorija Mikloška, Maja Ivkovi , Samanta Jagec, Jelena Bužani i Samantha Škvorc.
Predsjednica povjerenstva Nives Kocijan rekla nam je: - Pin-up je vanvremenska, moderna frizura, obilježena valovitom kosom i starim vintage-kovr ama. Stil frizure koji avangardnim bojama može biti dodatno unikatan. Nije se štedjelo na bojama, de-
taljima i modnim dodacima. Pravilo da je manje više nije vrijedilo. Ocjenjivala se preciznost izrade, zatim tehni ki doseg rada i kreativnost frizure. Nagra ene su najbolje kreacije frizura, a samim time i najkreativnije u enice. Prvo
Pin-up je vanvremenska, moderna frizura, obilježena valovitom kosom i starim vintage kovrčama
mjesto osvojila je Jelena Bužani , druga je bila Viktorija Mikloška, a tre e mjesto pripalo je Samanthi Škvorc. Modeli u enicama bile su njihove školske kolegice. Frizeri se ve pripremaju za me užupanijsko natjecanje koje e se održati u Krapini. (rr)
Samanta, Jelena (u sredini) i Viktorija s modelima
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
čakovečka
špica “Jedina prava elegancija je ona u glavi, ako je imate, sve ostalo izvire upravo iz toga.” Diana Vreeland
media
13
14
media
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
dobar tek
PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN
MEĐIMURSKA KUHARICA
Sote od sjeckane “ svinjetine sa zelenom paprikom
Okusi kineske kuhinje i kineska hrana mogu se konzumirati u hotelu Park Čakovec od 4. do 8. veljače
Kad se spomene kineska hrana, prva asocijacija kod ve ine hedonista je šaroliki kolaž razli itih boja, mirisa i ukusa. Kombinacije slatko-slane s ljutim i za injenim ukusima neizostavni su elementi kineske kuhinje. Brojni akov ani s nostalgijom se prisje aju odli nog Chengdu restorana u kojemu se dobro i uz povoljne cijene moglo uživati u neobi nim kombinacijama kineskih jela i slastica. U tom je ugostiteljskom objektu radio i vrsni kuhar Božo Barani iz Male Subotice. Kuhanjem se bavi dvadeset i pet godina, a oko pet godina pripremao je samo kinesku hranu. U akove kom hotelu Park radi deset godina, gdje ovih dana možete probati i njegove majstorije u pripremi kineskih jela. S nama je podijelio recept za pripremu jela pod imenom - sote od sjeckane svinjetine sa zelenom paprikom.
Svinjetinu nasjeckamo na rezance i popržimo u dubokom ulju (koriste i posudu wok) tri - etiri minute. Potom ocijedimo ulje i dodamo povr e, koje smo tako er narezali na rezan-
ce. Sve zajedno kratko prodinstamo, dodamo temeljac i sojin umak. Na kraju reduciramo s rižinim brašnom. Gotovo jelo poslužimo uz prženu rižu s jajima.
Sastojci - sjeckana svinjetina (but, narezano na rezance) - paprika zelena, ljuta - poriluk - luk - sojin umak - rižino brašno - temeljac - ulje za prženje
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA
RECEPT PLUS
PIVO TJEDNA
Kineski pohani sladoled
Kolač s jabukama Biskvit: jaja umutiti sa še erom, postupno dodavati ulje, jogurt, brašno i prašak za pe i. Polovicu smjese za biskvit pe i na 200 C° oko 15 minuta. Kada je na pola pe en na njega staviti naribane jabuke pomiješane sa še erom i cimetom. Preliti ostatkom biskvita i pe i još pola sata na 180 C°.
Sastojci - 4 jaja - 12 žlica še era - 12 žlica glatkog brašna akove kih mlinova - 1 prašak za pe i - 2 dcl jogurta - 12 Žlica ulja
Fil od jabuki - ½ kg jabuka - 6 žlica še era - 1 vanili še er - 1 žlica cimeta
Ledeni sladoled u vru em aromati nom biskvitnom omotu slastica je koja je osvojila cijeli svijet. Priprema je jednostavna: biskvitne rolade narezati na ploške i duboko ih zamrznuti, kao i sladoled. Nakon zamrzavanja od sladoleda oblikovati kuglu i obložiti je s nekoliko ploški biskvitne rolade, tako da sladoled bude potpuno obložen. Uvaljati sladoled u smjesu za prženje i pržiti u vru em ulju dvije minute ili dok kugla ne dobije lijepu zlatnožutu boju. Ukrasiti medom, okoladom ili flambirati.
Sastojci - 150 g sladoleda - 50 g kupovne biskvitne rolade - 10 g meda - smjesa za pe enje Smjesu za prženje pripremite na sljede i na in. U litru hladne vode staviti 0,5 kg glatkog brašna (T-550), 1 žlicu krumpirovog škroba i žlicu praška za pecivo. Smjesu dobro izmiksati i staviti na hla enje 20 minuta kako bi se zgusnula. (izvor: www. sensaklub.hr)
Kinesko pivo Tsingtao Uz kinesko jelo sote od sjeckane svinjetine sa zelenom paprikom odli no e i i kinesko pivo Tsingtao, koje dolazi iz jedne od najve ih pivovara Dalekog istoka. Jedno je od najprodavanijih piva na svijetu i može se na i na svim kontinentima. Radi se o svijetlom lageru s 4,7 % alkohola, koji pored osnovnih pivskih sastojaka sadrži i rižu. Pivo je vrlo rijetko sa slabom pjenom koja se ne zadržava, umjerene karbonizacije, gotovo da nema gor ine, slatkastog završetka. (rr, zv)
30. sije nja 2015.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
15
O KAVI
Kombinacije espresa S
obzirom na to da smo u prošlim brojevima pisali o dva najraširenija na ina pripreme kave, na tursko i espreso, nastavljamo s istim, ali u raznim kombinacijama. Espreso još može biti poslužen s tu enim vrhnjem, a Talijani ga nazivaju espresso con panna, dok se espreso s nekim žestokim pi em ili likerom (u Italiji je u pravilu to grappa), a poslužuje se pod nazivom correto. Dosta je konfuzije oko machiatta, a to je u pravilu espreso s malo zapjenjenog mlijeka. Kod narudžbe nije potrebno naglašavati veliki ili mali machiatto jer struka poznaje samo machiatto. Naj eš e se kod nas naru uje kava s mlijekom. Produžena kava ili americano priprema se tako da se u espreso dolije vru a voda. Time se razblaže arome, a nikako se ne preprži kava uslijed preduge ekstrakcije. Jeste li se zapitali u kojoj šalici espresa ima više kofeina, u kratkom espresu ili “produženom”? Dosta je pomutnje, jer kratka kava ima strahovito puno aroma u maloj koncentraciji vode, no to nije znak da ima više kofeina. Isti se osloba a na kraju ekstrakcije, pa je s time i dokazano da više kofeina ima u produženoj kavi, odnosno
Priprema se u posebno dizajniranoj “napravi”, te se u svega 1 min pro iltrira grublje mljevena kava. Doslovno, rezultat je kao da pijete ini blagi aj od kave.
Priprema frenchpressa
FILTER-KAVA
ako ekstrakcija traje preko 25 s. Ukoliko želite izbje i kofein, a volite duže ispijati šalicu kave, naru ite espreso s vru om vodom.
FRENCHPRESS
Za ljubitelje dužeg ispijanja kave preporu ujem frenchpress. Jednostavan na in pripreme koji je poznat još od davne 1929. Talijanski dizajner Attilio Calimani dizajnirao je cafetieru. Staklena posuda oblika valjka, s metalnim mrežastim ilterom koji se može pomicati. Jednostavno se stavi grublje mljevena kava, prelije vru om vodom i nakon 2 do 4 minute potisne se ilter do dna te se time sprije i curenje kave u šalicu. Ostaje ina ekstrakcija kave, blagih aroma, no s dosta kofeina s obzirom na to da je duži vremenski period ekstrakcije.
AEROPRESS Za one koji ne žele toliko kofeina, a vole veliku šalicu kave, preporu ujem aeropress.
Svima zasigurno dobro poznat na in pripreme. Kroz papirnati ilter grublje mljevene kave polako kap na kap iltrira se kava. S obzirom na vremenski period esktrakcije, u ovom na inu ima dosta kofeina, ali su arome blage. Ovaj na in pripreme najpopularniji je u SAD-u, Kanadi, ali i u skandinavskim zemljama. Ranijih godina skoro svako doma instvo nabavilo je ovakve aparate, no s vremenom gube na popularnosti zbog kvarova, odnosno za epljenja sapnica uslijed velike koli ine kamenca u vodi. Sve što je potrebno je redovito istiti aparat otopinom limunske kiseline. Dakle, samo malo truda oko održavanja aparata i možemo redovito uživati u dobroj kavi.
MOKA Moka ili ku ni espreso tako er se koristi u doma instvima. Potrebna je grublje mljevena kava koja se stavi u ilter, dok se u donji dio posude stavi voda koja
Piše: Željko Herceg licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA
kod zagrijavanja pro iltrira kavu u gornji dio posude, i dobivamo tzv. ku ni espreso. Ovdje nema puno problema oko održavanja aparata, osim gumene brtve koje treba po potrebi mijenjati. Ukoliko želite probati frenchpress ili aeropress, navratite u našu kafeteriju i probajte. Možda se odlu ite za nabavku nekog od navedenih aparata. Ako trebate savjet, slobodno nam se obratite.
Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i filter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna. BIOVRT
Kamilica
Najava predavanja i razmjene sjemenja Pozivamo vas na predavanje “Nastanak, skupljanje i uvanje doma eg sjemenja”, koje e održa Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” i nau ite zašto i kako uva vlas to sjeme. Predavanje e se održa u srijedu 4. velja e 2015. s po etkom u 19 sati u Multimedijalnoj dvorani Autonomnog centra – ACT (Dr. Ivana Novaka 38, Stari hrast, 1. kat, desno) i besplatno je za javnost. Tako er, posjetite nas i na razmjenu sjemenja 7. velja e, koju organizira Udruga “Duga”, a na kojoj e sudjelova i lanovi Udruge “Biovrt”. Razmjena sjemenja održat e se u akovcu, centar grada - u poslovnoj zgradi Millenium (kraj MT - parkinga), na prvom katu, od 10 do 13 sa .
Kamilica (lat. Matricaria recutita syn. Matricaria chamomilla) jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice glavo ika (Asteraceae). Potje e iz Indije, a danas je raširena gotovo po cijelom svijetu. U Europi i Aziji raste kao samonikla, korovna biljka, naj eš e
na poljima, livadama, na napuštenom zemljištu, me u žitom i uz putove, a esto se uzgaja i u vrtovima. Kamilicu je najbolje sijati na otvoreno, direktno u zemlju, najesen ili u prolje e. Kad je jednom zasijete na nekoj površini i pustite da ode u sjeme, ona e se dalje sama
zasijavati. U povrtnjacima je izuzetno dobro sijati kamilicu uz krumpir i kupusnja e, jer im poboljšava okus. Kamilica je jedna od biljaka koja služi kao mamac u biovrtu za biljne uši: posijte je posvuda po vrtu i biljne e se uši zadržati na kamilici i tako e poštedjeti ostalo povr e. Uvijek e nešto ostati za pobrati bez ušiju za aj. Cvjetovi se skupljaju u doba cvatnje, od svibnja do kolovoza, kad se cvjetne glavice potpuno otvore, ali najbolje na po etku cvatnje jer tada sadrži najviše ljekovitih tvari. Mora se brzo osušiti na sjenovitom i prozra nom mjestu ili u pe nici na temperaturi od najviše 40 stupnjeva. uva se u hermeti ki zatvorenim posudama ili papirnim vre icama, na hladnom i tamnom mjestu, ali ne dulje od godinu
dana. Najvažnija ljekovita tvar kamilice je eteri no ulje, koje je plave boje. Kod pripravka aja od kamilice potrebno je paziti da se ona ne kuha, nego samo prelije kipu om vodom, jer je eteri no ulje vrlo hlapljivo i ne smije se kuhati, a bez toga kamilica gotovo da i nema nikakvo djelovanje. Osim eteri nog ulja, kamilica sadrži lavonoide, glikozide, smole, tanine, gorke tvari, mineralne soli, biljne sluzi, kalcij, sumpor i fosfor, a sve te tvari skupa s eteri nim uljem daju kamilici njezino poznato ljekovito svojstvo. Najviše ljekovitih tvari sadrže cvjetovi. Kamilica pomaže protiv upala, gr eva i bolova u unutarnjim organima te kod probavnih tegoba. aj od kamilice ima antisepti ko i antibiotsko djelovanje te djeluje kao blagi sedativ.
Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt u skladu s prirodom”
Treba paziti gdje se bere kamilica, ona uz putove je puna prašine i olova iz ispušnih plinova, a ona na polju esto tretirana herbicidima, stoga budite oprezni, berite samo gdje ste sigurni da je rasla u “prirodnim” uvjetima. Za upotrebu je najsigurnije uzgojiti kamilicu u vlastitom biovrtu.
16
media
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
automobilizam PREDSTAVLJAMO Nova gama Citroëna C4
www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr
Prodaja novih automobilau RH po regijama u 2014. Regija
koli ina udio, %
1
Zagreb
11521 33,92%
2
Požeško-slavonska
3453
10,17%
3
Splitskodalma nska
2888
8,50%
4
Primorsko-goranska
2842
8,37%
5
Bjelovarskobilogorska
2258
6,65%
6
Istarska
1982
5,84%
7
Osje kobaranjska
1566
4,61%
8
Zadarska
1022
3,01%
9
Varaždinska
840
2,47%
10 Dubrova koneretvanska
787
2,32%
11 Me imurska
687
2,02%
12 Vukovarsko-srijemska 676
1,99%
13 Šibensko-kninska
633
1,86%
14 Sisa ko-moslava ka 564
1,66%
15 Karlova ka
538
1,58%
16 Koprivni kokriževa ka
497
1,46%
17 Krapinsko-zagorska 445
1,31%
18 Brodsko-posavska
444
1,31%
19 Li ko-senjska
176
0,52%
20 Viroviti ko-podravska 143
0,42%
UKUPNO
33962 100%
Izvor: Promocija Plus
VREMEPLOV
30. siječnja 1920. je u Hiroshimi osnovana Toyo Kogyo Company, Ltd. Upravo je ta tvrtka etrdeset godina kasnije po ela proizvoditi automobile Mazda.
U Kini proizveden milijunti BMW 12 godina nakon po etka proizvodnje BMW vozila 2003. godine, kineska proizvodna lokacija Shenyang može se pohvaliti impresivnim brojkama: u najmla oj tvornici vozila, u Tiexi-u, proizvedeno je milijunto vozilo, produžena verzija BMW serije 3, koja se od 2012. godine ekskluzivno proizvodi za kinesko tržište. Tvornica u Shenyang-u radi u sklopu Joint Venture-a skupa s Brillliance China Automotive Holdings Limited i proizvodi isklju ivo za kinesko tržište. Proizvodna lokacija Shenyang uklju uje tvornice Dadong, u kojoj se proizvodi produžena verzija BMW serije 5 te tvornicu Tiexi, u kojoj se proizvode BMW serije X1, produžena verzija BMW serije 3, BMW serije 3 limuzina te ZINORO vozila. Obje tvornice zajedno posjeduju kapacitet proizvodnje od 300.000 jedinica u godini, koji e se kroz sljede e dvije godine pove ati na 400.000.
Tri ikone za slavlje 60 godina DS modela U ast 60 godina modela DS iz 1955. tri ikone, izvorni model DS, DS 3 WRC i Sébastien Loeb, udružuju se s markom DS kako bi proslavile godišnjicu tog legendarnog automobila i popratile lansiranje Marke. Te tri ikone sastale su se ovog mjeseca u Monte Carlu: DS 3 WRC i Sébastien Loeb otvorili su 83. Reli Monte Carlo, a DS 21 za nekoliko dana na 18. povijesnom Reliju Monte Carlo Historique. Okupljanja, saloni i razna doga anja obilježit e godinu, a Marka DS sprema i druga iznena enja. Marka DS ugostit e od 19. do 22. svibnja u Parizu, kolijevci modela DS iz 1955. i kolijevci Marke, predstavnike svoje svjetske mreže, a krajem tjedna,
23. i 24. svibnja, ponudit e program za široku publiku u srcu glavnoga grada. Susret e se održati u parku Jardin des Tuileries.
Obnovljen i tehnološki napredan Nakon više od četiri godine i prodanih više od 450.000 primjeraka na tržište nam stiže obnovljeni Citroën C4 Obnovljen Citroën C4 na tržište stiže s zada om da nastavi uspjeh svog prethodnika te da potvrdi svoj položaj kompaktne limuzine ugodne za vožnju i boravak. Novu gamu karakterizira me u ostalim 'novi svjetlosni potpis' koji zahvaljuju i dnevnim LED svjetlima osnažuje izražajnost prednjeg dijela, a stražnja se strana zbog svjetala s 3D
efektom doima dinami nijom. U unutrašnjosti se nalaze nove presvlake te pojednostavnjena armaturna plo a kojom dominira dobro poznat 7'' tablet osjetljiv na dodir (poznato iz modela C4 Picasso te C4 Cactus). Daleko poznata udobnost
Citroëna C4 i dalje je 'zaštitni znak' zahvaljuju i voznim obilježjima koja upijaju neravnine s ceste ne narušavaju i užitak vožnje. U kabini je osje aj ugode istaknut zvu nom izolacijom koja je uzor u svojoj klasi, udobnoš u sjedala, prednjim ma-
sažnim sjedalom i velikim panoramskim ostakljenim krovom s elektri nim sjenilom za sunce (ovisi o paketima opreme). Zahvaljuju i me uosovinskom razmaku od 2,61 m, djeljivoj stražnjoj klupi i obujmu prtljažnika od 408 litara, što je uzor u klasi, obnovljeni Citroën C4 nudi i iznimnu prostranost.
30. sije nja 2015.
Od ugra enih novih tehnoloških rješenja valja nagalsiti susta za pristup i pokretanje vozila bez klju a, spomenuti 7'' tabletom osjetljivim na dodir koji objedinjuje medijske funkcije i navigaciju te tehnologije koje pojednostavnjuju vožnju, poput sustava za pomo pri kretanju na uzbrdici, inteligentnog nadzora prianjanja te sustava za nadzor mrtvog kuta (SAM). No valja spomenuti i funkciju Citroën Connect Box (koja uklju uje pozive u pomo i pozive za asistenciju na cesti, virtualnu knjižicu održavanja i uslugu Eco Driving dostupnu putem interneta). Motori koji se ugra uju u obnovljenu generaciju Citroëna C4 su najnovije generacije, nude užitak u vožnji i smanjenu potrošnju. U
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ponudi su trocilindarski PureTech motori koji ispunjavaju zahtjeve norme Euro 6. opremlejni su i Stop & Start tehnologijom te s gumama niskog otpora kotrljanja, imaju vrlo malu potrošnju 4,8 l/100 km uz 110 g CO2 u motora PureTech 130 S&S EAT6. Razvijene na temelju konstrukcije s tri cilindra atmosferskih motora porodice PureTech, izvedbe s prednabija em imaju visokou inkovit turbopunja nove generacije (240.000 o/ min) i središnje postavljeno visokotla no izravno ubrizgavanje (200 bara). Odli ne performanse povezane su i s novim automatskim mjenja em EAT6. Sigurnost je i nadalje na prvom mjestu, a slijede ju odlike poput užitka u vožnji, uz istodobno zajam enu najve u mogu u udobnost.
17
tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555
Noć muzeja u Ferdinandu Budickom
Muzej automobila Ferdinand Budicki povodom desete No i muzeja otvara izložbu na temu ''Izumi i otkri a – Nikola Tesla univerzalni um'', koja e se održa 30. sije nja 2015. godine od 18 sa do 1 sat iza pono i, a priprema prezentaciju o Nikoli Tesli i njegovom projektu vožnje s elektri nim automobilom mar-
ke Pierce Arrow s kojim je izvodio testne vožnje 1931. godine. Iz elektri ne prošlosti u sadašnjost uvodi nas Rimac automobili koji izlažu najbrži elektri ni automobil na svijetu Concept_One proizveden 2011. godine u Hrvatskoj. Uz automobil posje telji e mo i razgleda još jedan Rim ev proizvod Bicikl
Peugeot predstavio konceptni sat Povodom Me unarodnog salona visokog urarstva koji se održava u Ženevi, dizajnerski studio Peugeot s iskustvom u podru ju globalnog dizajna, Peugeot Design Lab, otkrio je svoju novu kreaciju u podru ju urarstva visoke klase razvijenu za marku Pecqueur Conceptuals. Na samom po etku predstavljanja marke Pecqueur Conceptuals, društvo Suisse Noosphaire zatražilo je od dizajnerskg studija Peugeot s iskustvom u podru ju globalnog dizajna da utvrdi pravila pozicioniranja marke Pecqueur Conceptuals u pogledu njezinog pristupa "mehani koj umjetnosti". Taj se pristup odlikuje uvo enjem sasvim novih materijala i dijelova koji postavljaju nove standarde u svijetu urarstva visoke klase.
Greyp - najnapredniji elektro bicikl na svijetu prizveden 2013.g. Elektri ni automobili Tesla model S i Nissan Leaf najprodavaniji elektri ni automobil na svijetu zaokružit e „elektri nu postavu“ u Muzeju automobila Ferdinand Budicki. Na 10-toj No i Muzeja o ekujemo i dolazak Nikole
Tesle kojeg e na svoj originalni na in utjeloviti Mario Petrekovi , iji portret e uživo slikati slikar Dominik Butkovi . Muzej automobila Ferdinand Budicki 2013. godine za No Muzeja posje lo je preko 10.000 gra ana , a 2014. g. preko 15.000 gra ana.
18
media
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJE O NJIMA SE SVE VIŠE PRIČA
Jeftin 3D printer za svaki radni stol Ako ste htjeli pretvoriti vaše kreativno modelirano remek-djelo iz ra unalnog softvera u pravi izi ki objekt, potreban vam je, naravno, 3D printer. O njima se zadnje vrijeme sve više pri a, a injenica je da ova tehnologija iz dana u dan napreduje i samim time pojeftinjuje. 3D printeri nisu jeftini, no postoje i oni koji su cjenovno prihvatlji-
vi, primjerice, Reprap Prusa l3 s LCD zaslonom koji nudi i podršku za printanje u of line modelu, odnosno bez ra unala. Parametre možete podesiti na LCD-u printera, nakon ega ete dobiti željeni objekt. Uz ovaj printer dolazi i Cura softver koji omogu uje da vidite izi ku veli inu nakon što u itate datoteku za ispis.
Printer podržava sve popularne softvere koji mogu generirati STL 3D datoteke, poput Pro/E, 3D max, Maya, CAD, SolidWorks ili UG. Dakle, ako želite saznati više o ovom printeru, možete posjetiti ovu stranicu, gdje se nalaze svi detalji, a spomenimo da cijena ovog ure aja iznosi 470 dolara, no uz kupon
Z605S možete ga kupiti za 449,99 dolara. Ako se želite baviti 3D printanjem, ovo je svakako proizvod za dobar po etak. Kao mali dodatak, prije nego navalite na ovaj ure aj možete pogledati kompletnu listu videa koji e vas provesti kroz instalaciju ovog 3D printera. (izvor: zimo. dnevnik.hr/)
KVALITETNO I POVOLJNO
Pametni trendy sat za svega 500-tinjak kuna Kada pri amo o kineskim proizvodima, esto ih povezujemo s lošom kvalitetom i slabijim karakteristikama, no zadnjih nekoliko godina svjedoci smo velikih promjena. Kineski proizvodi postaju sve kvalitetniji, sa sve boljim karakteristikama, a da pritom zadržavaju relativno nisku cijenu. S obzirom na to da pamet-
ni satovi postaju sve više trendy, jasno je kako se i Kina želi uklju iti na to sve brže rastu e tržište. No.1 je kompanija koja proizvodi cijeli spektar gadgeta. Ako vas više interesira nabavka novog pametnog sata, onda možete razmisliti o No.1 G2, ure aju koji po cijeni i kvaliteti može konkurirati proizvodima trenutno dostupnima na
tržištu. Cijena od 80 dolara, odnosno nešto više od 500-injak kuna, sasvim je pristojna kada pri amo o proizvodu ovakvog kalibra. G2 za razliku od, primjerice, Apple Watcha, koji radi samo s odre enim spektrom Appleovih ure aja, radi s 98 % smartphonea dostupnih na tržištu, u što su uklju eni An-
droid i iOS platforme. Ure ajem možete upravljati kamerom smartphonea na daljinu, postaviti alarm, pregledavati vremensku prognozu, koristiti štopericu, sinkronizirati konteksta, pregledavati povijest poziva i primati pozive direktno na ure aja, a tu je i pedometar, obavijesti putem vibracija i još funkcija povezanih s itnessom.
TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata
Gledatelji se zabavili uz Kockare i Sandru Vučko! Prošlotjedno izdanje zabavno-glazbene emisije “Fio show” ugostilo je grupu Kockari, koja je gledatelje zabavila nizom pjesama koje svira u prigodnim glazbenim doga anjima kao što su svadbe, kršenja, ro endani i sl. Na dobru atmosferu novogodišnjih veselica gledatelji su se podsjetili uz videomaterijal “Nova prije Nove”, koji su realizirali “Fio show” i Gastro Globus u
Gledatelji su upoznali i Vinsku kraljicu Slovenije Sandru Vu ko
suradnji, a nije izostala ni reklama sponzora emisije - Limarije “Sebastijan”.
Specijalna goš a ve eri bila je vinska kraljica Slovenije Sandra Vu ko u pratnji Roberta iz
podruma Jeruzalem-Ormož. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr)
30. sije nja 2015.
PETAK, 30.01.
SUBOTA, 31.01.
NEDJELJA, 01.02.
08:00 08:15 09:15 10:00
Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 (r)
10:30 11:30 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10
TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Shi (r) TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Obzori (r) Ju er, danas, sutra Novi milenij Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 13:50 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Dom 2 (r) 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 21:20 Ju er, danas, sutra 21:30 Igrani lm 23:10 Vijes dana 23:30 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice
08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjeetnos (r) 12:40 Kajkanje (r) 13:40 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show
SUBOTA, 31.01.
NEDJELJA, 01.02.
16:40 17:30 18:25 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:40 23:00 02:05
PETAK, 30.01.
06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Privredni.hr 24 Sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Emisija VTV-a (R) Varaždin info / Županijske teme (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Rezervirano vrijeme (R) Pri e iz svijeta Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
06:58 07:00 07:05 07:30 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 16:45 17:25 17:40 18:10
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Moja Istra (R) Iz prošlos Iz fundusa galerije GE RA MA Sportski zoom (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Filmske najave (R) TV Prodaja Europa u fokusu 24 Sata vijes TV Prodaja Global 3000 TV Prodaja Paleta portreta (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) Rezervirano vrijeme TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada
23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice
07:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00
12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00
18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:12
VTV Dnevnik Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino TV Ordinacija (R) Emisija VTV-a (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Dokumentarni program (R) Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe
20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Rezervirano vrijeme 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice
PONEDJELJAK, 02.02.
08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30
Dje ji program Hrana i vino Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle Aniela
UTORAK, 03.02. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Novi milenij Shi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino
SRIJEDA, 04.02.
TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
20:00 Pove alo 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Kratki rezovi, emisija o lmu 22:00 Vijes dana 22:30 Planet Croa a 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 11:10 TV prodaja 12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice
PONEDJELJAK, 02.02.
UTORAK, 03.02.
SRIJEDA, 04.02.
18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00
06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30
13:55 14:00
14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12
Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Zajedno (R) 24 Sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza IZ Prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV-a Sportski zoom (R) Županijske teme/ Varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 20:35 21:05 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta Mali oglasi TV Razglednica TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Iz naših središta Zastupni ki klub VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Na rubu Zastupni ki klub (R) Rezervirano vrijeme Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 TV Razglednica 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV Prodaja 11:15 Doma ija (R) 12:45 TV Prodaja 13:00 Mali oglasi 13:05 TV Razglednica 13:15 TV Prodaja 13:30 NA rubu (R) 14:00 Rezervirano vrijeme 14:45 TV Prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R)-a 17:00 TV Prodaja 17:15 Otvoreno nebo 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 Škola šaha 19:35 Mali oglasi 19:45 TV Prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Filmske najave 21:30 Pressica (R) 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Vremenska prognoza (R) 22:56 Iz prošlos (R) 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice
19
ČETVRTAK, 05.02. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00
Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Oko umjetnos (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV
15:30 16:00 16:10 16:40 16:40 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05
Hrana i vino Ju er, danas, sutra Kratki rezovi (r) Planet Croa a (r) Zagrljaj ljepote (r) TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi , emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice
ČETVRTAK, 05.02.
06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:05 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Filmske najave (R) Mali oglasi TV Razglednica TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Zastupni ki klub (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes U svjetlu vjere Emisija VTV-a Iz naših središta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
VODOM
OR S PO OVO 16 RAZGmedia 1
media
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DIZAJNER DI IZA ZAJN J ER I FOTOGRAF MARKO VUČENIK Č IZ DONJE DUBRAVE izlaže u Zagrebu
Četrdeset i četiri popularna lica snimljena retro-instant fotoaparatom Polaroid PIŠE: NENAD IŽMEŠIJA U zagreba kom klubu Pepermint kao dio programa Art Clubbing otvorena je izložba otografija mladog dizajnera Marka Vu enika iz Donje Dubrave. Izložba nosi naslov “Polaroid 44” i tre a je po redu organizirana u tom prostoru. Marko je na novoj izložbi sakupio 44 lica koja je otografirao svojim retro-instant otoaparatom Polaroid. Modeli za otografije bili su njegovi najdraži poslovni suradnici, ali i dugogodišnji bliski prijatelji, kao i baka iz Donje Dubrave. Marku su pozirali Carla Belovari, An a Mari , Ivona Mari i iz grupe E.N.I., Ivan De ak (grupa Vatra), grupa Pavel, Maja Posavec (Detour) i dr. Izložbu u Pepermintu podržali su i pjeva Luka Nižeti , Hrvoje Klobu ar, Tara Rosandi , Erna Rudni ki, Anja Matkovi , Tena Nemet Brankov, Ivan i Anita Velja a. U razgovoru s nama Marko Vu enik otkriva detalje svoga autorskog rada: * Ovo je ve tvoja tre a izložba fotogra ija u sklopu doga anja Art Clubbing u Zagrebu. Možeš nam re i nešto o prvim dvjema? - Prva izložba naslova ‘Designmusic-movies-photo’ otvorena je krajem 2012. godine i u ono sam vrijeme ostavio posao grafi kog dizajnera kako bih se potpuno posvetio otografiranju. Spremanje izložbe od 28 otografija trajalo je puna tri mjeseca te sam sklopio suradnju s brojnim hrvat-
skim dizajnerima, šminkerima i rizerima, a samo sam dizajn plakata odradio u ta tri mjeseca kao grafi ar. Druga izložba bila je nastavak prve pa je nosila naslov ‘Design-music-moviesphoto Volume 2’, a sastojala se od 35 novih otografija. Za nju su izme u ostalih pozirali i Judita Frankovi , Ivana Roš i , Dunja Fajdi , Petra Kurtela, Amanda Prenkaj i drugi. • Tvoja nova izložba nosi naslov ‘Polaroid 44’. Zašto 44? - S bliskom prijateljicom iz New Yorka Natalie Grancari ranije sam imao san osnovati
internacionalni dizajnerski studio - Studio 44. Oboje smo bili opsjednuti brojkom 4. Za mene je to idealna brojka. Nešto ima u njoj. Za mene je ona najbolja brojka na svijetu. Zato sam se odlu io snimiti 44 lica. • Posebno mjesto na izložbi ima fotogra ija bake. Kako to? - Jednom je na snimanju kod mene Leona Paraminski na zidu primijetila otku bake snimljenu za vrijeme akulteta i komentirala kako su i baka i slika super te me pitala zašto ne otografiram baku i dalje. Potaknula me
Marka su došle podržati i glumice Sanja Drakuli , Tara Rosandi i Erna Rudni ki
Tena Nemet Brankov, Marko Vu enik, Nataša Janji i Luka Nižeti na otvorenju izložbe “Polaroid 44” na odluku da snimim i baku za neku od budu ih izložbi. Kada je došao na red ‘Polaroid 44’, baka je brzo pristala, nisam je morao puno uvjeravati. Ona mi je najdraža osoba, koja me prakti ki odgojila. Tipi no dobra osoba, prava baka koja nema zlo esto e u sebi. Ima 82 godine, ali još radi - šiva, ide na polje. Ona mi je jedan od životnih uzora. • Zašto polaroid i zašto si poznate face snimao bez šminke? - Za prve sam dvije izložbe smatrao da ljudi ne e pristati na snimanje ako ih ne prikažem najbolje što mogu, da im ponuda ne e biti dovoljno zanimljiva. Nakon što sam sklopio vrsta poznanstva i prijateljstva, znao sam da e pristati. Pa se Iva Viskovi na snimanju pojavila bez trunke šminke, isto kao i Tara Rosandi . A ora s polaroidima je u tome da pri snimanju otka iza e na licu mjesta pa je to dokaz da otke nisu otošopirane. Baš kao otofilmovi nekad. Nema retuša. Polaroide nakon toga drže u ru-
kama na istom mjestu, a ja ih otografiram digitalnim otoaparatom, dok je originalni polaroid priložen uz izložak pod staklom kao dokaz da u svom radu ne koristim otošop. A ionako volim retro stil, muziku i filmove ‘80ih, godine u kojima sam i ro en. • Kako si izabrao modele za izložbu? - Ljude sam birao prema karakteru, pogledima na svijet, kakvu kemiju imaju kao osobe i one s kojima imam dugogodišnju poslovnu suradnju. Jednostavno biram ljude prema svom unutarnjem osje aju i rijetko se kad prevarim, ali ponekad bude i neugodnih iznena enja. Od samog po etka imam sre e jer sam birao super osobe iji rad cijenim pa se pokazalo da imamo odli nu kemiju, pretek tema za razgovor i na kraju volimo i sura ivati. Moje prijateljice iz Dubrave, Kristina Tota, Marina Horvat i Nataša Hraš anec, kao i moja baka bile su mi prvi modeli tijekom tri godine aksa. I otografiranja analognim otoaparatom na dijapozitivan
kodak ili uji film. To su modeli s kojima sam zapo eo svoj put, dok je Carla Belovari prva pjeva ica koju sam otografirao za njen debi-singl ‘Oti i na vrijeme’ u prosincu 2009. S Miom Kova i sam ve uspješno sura ivao kao grafi ki dizajner oko godinu dana, ali sam tada zanemario otografiju. Stoga su njihovi portreti na izložbi dobili top-spot. Rade i s glumcima zaklju io sam da su najkompliciraniji i bahatiji oni koji u kazalištu imaju sporedne uloge, dok oni koji su najviše postigli imaju najmanje taštine. Moram posebno zahvaliti glumici Leoni Paraminski koja mi je svoju podršku u etvrtak dala iz daleke Sante Barbare, gdje živi od kolovoza prošle godine, kao i Judita Frankovi koja mi je poslala svoju podršku preko acebooka, a naknadno i razglednicu s Thailanda. Takve su mi osobe nadraže, sjete te se i na drugoj strani svijeta te odvoje vremena za tebe, premda su miljama daleko. Što zna i da smo ostavili jako dobar dojam jedni na druge. Marko Vu enik i dalje radi kao reelance grafi ki dizajner koji se ipak puno više bavi grafikom nego otografijom. Me u svojim klijentima može se pohvaliti radom s Prijateljima životinja, Cedevitom, BILLAom, American International School o Zagreb, Dallas Recordsom, Menartom, UN-om, Syngentom, CROcpa i mnogim drugim.
Baka Terezija Miser ima 82 godine i veliki je uzor Marku
• • • • • S “ME IMURSKIM NOVINAMA” U KINO! • • • • • DIJELIMO 3 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin
Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Gospodar vjen anja”! “Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s tri puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “Gospodar vjen anja”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz
NAGRADNO PITANJE: Navedite kojem žanru pripada film “Gospodar vjen anja”.
to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 4. velja e 2015.
www.mnovine.hr
Posebna napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.
DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu Čakovec
Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “TEORIJA SVEGA”! “Me imurske novine” u suradnji s Centrom za kulturu akovec pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije ulaznice, ovaj put za film “Teorija svega”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici
Nagradno pitanje: Navedite kojem žanru pripada film “Teorija svega”.
www.mnovine.hr “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. RASPORED PRIKAZIVANJA FILMA “TEORIJA SVE-
GA”: Petak, 30. 1., 20 sati, Subota, 31. 1., 20 sati, Nedjelja, 1. 2., 20 sati, Ponedjeljak, 2. 2., 18 sati, Utorak, 3. 2., 20 sati
sport@mnovine.hr
PROGLAŠENI NAJBOLJI sportaši i ekipe Grada akovca u prošloj godini
Zasluženo najbolji sportaši 2014. godine:
Filip Ude i Ema Mikul i Proglašena je i najbolja muška mom ad, streli ari Katarine Zrinske, ženska ekipa, tenisa ice Pun eca, i po prvi put najbolji par, štafeta ili posada - ženska štafeta AK-a Me imurje Zajednica sportskih udruga Grada akovca u srijedu, 28. sije nja u zgradi Scheier akovec održala je sve anost proglašenja najboljih sportaša i ekipa akovca. U samom uvodu Bojan Ruži pozdravio je sve sportaše i uzvanike, te im zahvalio za sav uloženi trud i napor koji su pridonijeli tom uspjehu. Ruži je naglasio kako sportaši promi u sredinu iz koje dolaze, te da je sport jedna od najzdravijih aktivnosti. Tako je, primjerice, kroz program “Svaki tjedan, sport jedan” prošlo više od 400 djece koja su sudjelovala u više od 1200 sportskih aktivnosti, a ina e se ne bave sportom. Svi takvi programi iznjedruju i dalje vrhunske sportaše koji postižu i na me unarodnom nivou velike rezultate.
Najbolji sportaš, gimnasti ar Filip Ude, i najbolja sportašica, tenisa ica Ema Mikul i
Vrhunski rezultati odli nih sportaša
Najbolja ženska ekipa - tenisa ice Pun eca
Najštafeta AK-a Me imurje po prvi put je dobila priznanje, koje je uvedeno ove godine
Tako je bilo i prošle godine. Najbolja sportašica akovca tako je tenisa ica Ema Mikul i , koja je stigla blizu 250. mjesta na ljestvici najboljih tenisa ica svijeta prošle godine, ina e lanica teniskog kluba Franjo Pun ec akovec, dok je za najboljeg sportaša Grada akovca proglašen naš olimpijac, osvaja srebrne medalje na SP-u 2014. u Kini, Filip Ude, lan gimnasti kog kluba Marijan Zadravec Macan. U kategoriji najbolji par, štafeta ili posada Grada akovca u 2014. godini najbolje su štafeta 4x400 metara mla e seniorke, lanice atletskog kluba Me imurje akovecu u sastavu: Tatjana Židov, Manuela Turk, Karla Duji i Lara Rojko. Najbolja mom ad Grada akovca u 2014. je seniorska mom ad streli arskog kluba Katarina Zrinski akovec, koji su bili mom adski prvaci Hrvatske, a nastupali su u sastavu: Krešimir Štrukelj, Mladen Kodba i Karlo Cilar. Najbolja ženska ekipa akovca za 2014. godinu je seniorska ekipa ženskog teniskog kluba Franjo Pun ec akovec, koje su tako er državne prvakinje. Za ekipu su nastupale: Ema Mikul i , Iva Makovec, Ena Babi , Lorena Brzohalski, Ana Oparemovi , Anda Pintari i Leonarda Horva, dok im je trener bio Darko Babi . Priznanje za odli ne rezultate na atletskom prvenstvu Balkana i Svjetskom vete-
ranskom prvenstvu primio je Zvonko Horvati iz Atletskog kluba Me imurje akovec, a za dugogodišnje uspješno djelovanje ista su uru ena i Karate klubu Globus akovec (40 godina djelovanja) i Stolnoteniskom klubu Mihovljan (60 godina djelovanja). Na kraju su dodijeljena i priznanja perspektivnim sportašima Grada akovca, a primili su ih: Nina Dopša i Filip Peras - Atletski klub Me imurje akovec, Borna Vadlja - Badmintonski klub Me imurje akovec, Inga Grgi , Nikola Topli anec i Josip Sluki - Karate klub Globus akovec, Stanislav Štrukelj - Kugla ki klub Željezni ar akovec, Jurica Srbiš - Šahovski klub Sloboda Mihovljan, Kaja Sabol i Luka Dodlek - akove ki pliva ki klub, Stiven Sabol Nogometna škola Me imurje/ akovec i Ira Resman - ŽRK Zrinski akovec.
podršci bez koje ne bi bilo mogu e ostvariti odli ne rezultate, a naro ito trenerima, klubovima, sponzorima i obiteljima koje zajedno s njima proživljavaju sportske uspjehe. Na kraju proglašenja svim nazo nima obratio se i gradona elnik Stjepan Kova , naglasivši na po etku kako dodjela priznanja spada u ljepši dio gradona elni kog posla. Gradona elnik je tako er rekao kako mu je iznimna ast i zadovoljstvo što naši sportaši tako uspješno promoviraju naš akovec kao grad sporta, te da su postignuti rezultati rezultat sustavnog vo enja te napornog i predanog rada. Na sve anosti su uz uzvanike prisustvovali i brojni drugi gosti, me imurski dožupan Zoran Vidovi i predsjednik Zajednice sportova Me imur-
IZJAVE Ema Mikul i : - 2014. godina je bila stvarno dobra, uspjela sam posti i zapažene rezultate, a u ovoj u pokušati uložiti dodatan napor i u i u prvih 100 na WTA ljestvici. - ambiciozno je najavila trenuta no nabolje plasirana me imurska tenisa ica. Filip Ude: - Nakon teške dvije godine i ozljede, kada je sve izgledalo dosta crno, 2014. godina bila je zaista uspješna. Nisam više želio biti 7. ili 8. Postavio sam za cilj da želim biti najbolji i zaista sam bio ve u prošloj godini blizu toga, a na sljede im velikim natjecanjima nadam se da u zacrtano i ostvariti.
ja Mato Kljaji . Izbor najboljih izvršili su lanovi Izvršnog odbora Zajednice i sportski novinari lokalnih sredstava priop avanja, u kratkom umjetni kom programu sudjelovali su mladi akove ke Osnovne muzi ke škole, dok je program vodio Dejan Buva . Proglašenje najboljih ekipa i sportaša završilo je prigodnim zajedni kim druženjem. (D. Gavez, foto: Z. Vrzan)
Najbolja promocija Grada Svim najboljim akove kim sportašima u 2014. godini uru eni su zasluženi pokali iz ruku gradona elnika Stjepana Kova a i predsjednika Zajednice sportskih udruga Grada akovca Bojana Ruži a, koji su ujedno estitali sportašima na zasluženim nagradam te im poželjeli još više sportskih uspjeha u 2015. godini. Ema Mikul i zahvalila je u ime svih sportaša na pruženoj
Streli ari Katarine Zrinske najbolja su mom ad
Priznanja za perspektivne sportaše
SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com
30. sije nja 2015.
NOGOMET
I U AKOVCU promovirani autobiografska knjiga i film o akove kom nogometnom majstoru
Da igra danas, Brest ne bi mogao zadržati Vabeca ni tri dana Mnogo je bilo detalja ovaj petak u akovcu zbog kojih su mnogima, a najviše Dragi samome, navrle suze na o i, a posebice što su zajedno s njim na ovoj promociji bili igra i iz Dinama i Sloge koji su sastavni dio njegove velike nogometne karijere Nakon dva predstavljanja u Francuskoj, autobiografsko djelo “L’idole de I’Armoricaine” Drage Vabeca s glo je i do promocije u
akovcu. U petak u akove koj Šajerici, nogometnoj ve eri punoj emocija i najljepših sje anja na Bobeke ili Ofove majstorije o kojima su govorili Ante apalija
apa i Zorislav Srebri , kao i brojni sugovornici u dokumentarnom
lmu na DVD-u, koji pra knjigu, name e se jedan zaklju ak: Vabec je bio i ostao svima u sje anju kao svjetska nogometna klasa. Mnogo je bilo detalja ovaj petak u akovcu zbog kojih su mnogima, a najviše Dragi samome, navrle suze na o i, a posebice što su zajedno s njim na ovoj promociji bili igra i iz Dinama i Sloge koji su sastavni dio njegove velike nogometne karijere. Kako govori jedan od ljubitelja nogometa iz Bresta, koji je gledao gotovo sve Vabecove utakmice koje je u tri i pol sezone odigrao za taj francuski klub što u prvoj, što u drugoj ligi, da je Drago napravio
M
ihael Rebernik, 18-godišnji bo ni veznjak, potpisao je stipendijski ugovor s HNK-om Rijeka. Darovi igra u Rijeku dolazi iz Me imurja, pa iako je trebao bi priklju en Rijeci 2 trener Matjaž Kek ekspresno ga je priklju io najboljoj mom adi i poveo na pripreme u Španjolsku. U dosadašnjoj karijeri Rebernik je nastupao za Me imurje, akovec i Varaždin. S obzirom na ono što smo gledali u dresu Me imurja, Rebernik je bio daleko najpotentniji igra ove jeseni. Vjerojatno je to danas pretenciozno govori , ali, dok ovih dana slavimo veliku karijeru Drage Vabeca, Rebernik je upravo po kons tuciji, s lu i talentu vrlo blizak upravo njemu. Ako je sudi po prvim dojmovima, Miha, kako ga nazivaju trener Matjaž Kek i suigra i, u ovo kratko vrijeme skrenuo je pozornost na svoje mogu nosti i naslutio da bi mogao ostati u bijelom dresu i nakon idu ega ljeta, piše “Novi list”, koji je napravio i veliki najavni intervju s mladim igra em. Rebernik dolazi iz akovca, konkretnije – Dekanovca. – To je selo koje je udaljeno 20ak minuta od akovca. Nogomet
najprije zbog nepredvidljivih majstorskih poteza koje nakon njega publika u tom gradu na stadionu više nije mogla vidje . Biranim rije ima o Dragi Vabecu govorili su predsjednik Me imurskoga nogometnog saveza i Zajednice me imurskih sportaša Mato Kljaji , kao i župan Ma ja Posavec, koji je najavio da e proslavljeni me imurski nogometaš ove godine dobi i najviše županijsko priznanje.
Igra kakvi su i danas najtraženiji na svijetu
transfer u današnje vrijeme u taj klub “ne bi ga mogli zadrža ni tri dana”. Bez obzira što nije bio previše dugo u Brestu, u tom francuskom klubu ostavio je neizbrisiv trag. Ne samo što je postao etvr strijelac najbolje francuske lige, bio ispred tada mladi a u velikom usponu – Michela Pla nija, ve po-
u stare fotografije, dokumentaris ku arhivu, pripremili knjigu i objavili je krajem prošle godine. Moderator programa akove ke promocije knjige i DVD-a “L’idole de I’Armoricaine” bio je Miljenko Ov ar, koji nas je vodio kako kroz ovu lijepu nogometnu ve er, koja je podsje la kako je roman arsko doba nogometa, kao i lm o Dragi Vabecu koji donosi poteze nogometnog majstora koji nepredvidljivo lomi protivni ke obrane, asis ra i pos že lijepe golove.
Ve inu njih mi mla i vidjeli smo po prvi put i oni su zaista nevjerojatni i potpuno smo sigurni da bi oni i danas i u modernom nogometu prolazili bez problema. Jer Vabec je bio ve tada upravo bio onakav krilno-vezni igra kakvi su danas najtraženiji na svijetu. Zauvijek pak e u sje anju ostati jedan jedini, ali neponovljivi zgoditak u dresu reprezentacije Jugoslavije koji je pos gao u Maksimiru pro v Švedske. Taj vanjski felš vrtio se petnaestak godina
na špici nekadašnjega nedjeljnoga sportskog pregleda i zapravo najbolje govori o nogometnoj tehnici koju je imao naš proslavljeni nogometaš. Knjiga je objavljena na francuskom jeziku te na 170 stranica donosi životni put nogometne karijere našega proslavljenog nogometaša koji u Francuskoj uživa status nogometne legende. Neki od govornika naglasili su da “nitko nije prorok u svojem mjestu”, pa su tako Francuzi prvi napravili ono što je morao netko od nas, ali nikad nije kasno da se ova autobiogra ja prevede i na hrvatski ili da se napravi neka sli na koja govori o jednoj od najve ih nogometnih legendi me imurskog nogometa. Cijena knjige je 170 kuna i izdana je u nakladi od 2000 komada. Nabavili su je mnogi uz Vabecov osobni potpis i na ovoj promociji, a nadalje se može naru i u osobnom kontaktu s našim proslavljenim nogometašom. (Dejan Zrna, foto: Z. Vrzan)
Autor knjige Francuz Johann Le Roux još je kao dijete dolazio na nogometni stadion i pra o Vabecovu igru na terenu. Trideset godina kasnije njegovo divljenje prema našem nogometašu i nekadašnjem jugoslavenskom reprezenta vcu preraslo je u potrebu objavljivanja i inves ranja biogra je i sportske karijere naše nogometne legende. Nastavak pri e je jednostavan: Johann Le Roux potražio je Vabeca. Zajedno su zavirili
MIHAEL REBERNIK iz Dekanovca, ponajbolji igra Me imurja, odli no se snašao nakon potpisa ugovora s HNK-om Rijeka
Velika me imurska nogometna nada ekspresno priklju ena prvoj ekipi Rijeke sam po eo igra u svojem selu, a s 10 godina sam preselio u Nogometnu školu Me imurja, gdje sam bio e ri, pet godina. Nakon toga sam prešao u ‘Varaždin’, gdje sam se zadržao e ri godine s jednom sezonom provedenom u seniorima, u Tre oj HNL. Zadnjih šest mjeseci prije dolaska u ‘Rijeku’ proveo sam tako er u Tre oj HNL, u ‘Me imurju’. - objašnjava Rebernik, koji se prošloga prosinca suo io s ponudama nekolicine klubova. Pored “Rijeke”, u svoje redove želio ga je doves i “Split”. – I slovenski prvoligaš ‘Zavr ’. Prethodno sam odigrao jednu pripremnu utakmicu za drugu ekipu ‘Rijeke’. Klubovi su se brzo dogovorili. Zašto sam odabrao ‘Rijeku’? On ipak igra Europsku ligu, ve i je klub od ostalih koji su bili zainteresirani. Uvje su dobri, dobro se i kvalitetno radi.
Sasvim sigurno nije lako priviknu se na novi režim rada i zahtjeve koje je pred njega stavio Kek. – Sigurno da je ovo nešto potpuno druga ije u odnosu na ono na što sam dosad nailazio. Ritam treninga je visok, ali brzo u se naviknu . Umor je prisutan, ali to je normalno za ovu fazu priprema. Kekove pohvale? To su tek prve utakmice, moram se što brže prilagodi i pokaza što mogu. Kažu da može igrati na više mjesta u mom adi, uglavnom prema naprijed. Iako je doveden kao igra koji igra uz desnu aut-liniju, otkriva kako mu nije nimalo strano zaigra i na suprotnoj strani igrališta. – Najviše mi odgovara igra na krilu, tu se najbolje osje am. Iako svi govore da igram desno, meni možda najviše odgovara igra uz lijevu liniju jer onda mogu ulazi unutra, na udarac na desnu nogu.
Dogovoreno je prvotno da e povremeno trenirati s prvom ekipom, a uglavnom svoj rad bazira u drugoj mom adi. No, barem zasada je situacija obrnuta. Mihael je do daljnjega u statusu prvo mca “Rijeke”. – Iskreno, nisam se nadao da u na pripreme s prvom mom adi jer je prvotno bilo re eno da u se pripremati s drugom ekipom. Iznenadilo me sve to, nisam baš bio spreman na takvo nešto, ali priviknuo sam se. Ne izgledam impresionirano? Recimo da sam brzo prevladao šok, shva o sam da treba samo radi i igra . Ima u Varaždinu i akovcu puno kvalitetnih igra a. Dobro se radi, dobra je škola, posebno ona u Varaždinu, ali ne do ekaju svi priliku pokaza što mogu. Sigurno da e ubrzo još netko isko i . Šteta što nema prvoligaša u Varaždinu ili
Mihael Rebernik ponosno je pozirao s dresom Rijeke nakon potpisa ugovara
akovcu da se brojni mladi igra i mogu pokaza i dokaza u svojoj sredini. - zaklju io je Rebernik, koji
e u Rijeci završi i srednjoškolsko obrazovanje, rekao je u razgovoru za “Novi list”. (mn, foto: hnk rijeka)
30. sije nja 2015.
NOGOMETNA ŠKOLA NK SLOGA AKOVEC okuplja više od 130 djece iz akovca i okolice, te je jedna od sve brojnijih u Me imurju koje spašavaju opstanak kvalitetnog, ali i amaterskog, nogometa u našem kraju
Samo u jednoj godini uspjeli smo pove ati lanstvo za 50 djece - Najve e zadovoljstvo je što smo uspjeli u jednoj godini sa svojim radom pove ati naše lanstvo za 50 djece, što je dokaz da su roditelji prepoznali dobre namjere i kvalitetni rad naše škole. - isti e predsjednik Balent
Ekipa U-12
Nogometna škola Sloga akovec osnovana je 7. prosinca 2013. godine, no ve prije osnivanja škole u okviru Nogometnog kluba Sloga akovec aktivno su se okupljala djeca i formirale su se selekcije, tako da je osnivanje škole samo logi ni slijed doga aja. Masovnost i želja za boljim uvjetima rada samo su ubrzali osnivanje škole. Predsjednik nogometne škole od samog osnivanja je Vladimir Balent, dok je voditelj škole Tihomir Blažeka. Predsjednik Balent objašnjava zašto su krenuli u ovaj projekt. - Kako je trenuta no teška situacija u svim sportovima, tako se i mi u našoj školi prilago avamo i postavljamo naše ciljeve u realne okvire. U današnje vrijeme zaglušenosti kompjutorizacijom važno je organizirati aktivnosti na svježem zraku, koja mladog ovjeka istovremeno i veseli, i oboga uje ga kao ovjeka u moralnom smislu.
Predsjednik objašnjava zašto je osnivanje škole pun pogodak. - Najve e zadovoljstvo je što smo uspjeli u jednoj godini sa svojim radom pove ati naše lanstvo za 50 djece, što je dokaz da su roditelji prepoznali dobre namjere i kvalitetni rad naše škole. Imamo veliku potporu kako u roditeljima naših polaznika, koji moraju nekoliko puta tjedno dovoziti male nogometaše na treninge i utakmice vikendima, kao i potporu šire društvene zajednice koja je prepoznala naš rad.
U školu uklju eno oko 130 djece Trenuta no u školi ima više od 130 djece, koja rade po planu i programu predvi enim za pojedini uzrast. S djecom rade tri profesora kineziologije, što smatraju izuzetno važnim da s djecom, osobito onima najmla imam rade osobe stru no osposobljene za rad. Svaki trener ra-
Ekipa U-14
Ekipa U-10
di odvojeno s dvije selekcije, tako Pero Obadi radi s onima najmla ima 5 - 8 godina, Ivan Fu ko radi s uzrastom 9 - 13 godina, a Tihomir Blažeka, koji je ujedno i voditelj Škole nogometa, radi s uzrastom 14 - 18 godina. Natje u se u Ligi pionira HNS-skupina B i u ligama MNS-a. - Tijekom zime prisutni smo skoro na svim turnirima. Trenira se na vanjskim terenima NK-a Sloga akovec, a tijekom zime koriste se dvorane II. OŠ akovec, Ekonomske i trgova ke škole akovec, te malu dvoranu na Slogi. Voditelj Tihomir Blažeka opisao nam je organizacijsku shemu. - Organizacija škole mogla bi se podijeliti u dva dijela. Prvi dio svojim aktivnostima pridonosi djelatnostima i ostvarivanju ciljeva škole u koji je uklju en Izvršni odbor škole koji broji 11 lanova, na ijem je elu predsjednik škole Vladimir Balent, i drugi dio zadužen za stru no-sportski
rad u koji je uklju en stru ni voditelj škole i trener. Što se ti e odlaska djece u druge klubove, za NŠ Sloga to nije problem. Dapa e. Ne strahujemo od odlaska, jer to e se uvijek doga ati, nekad zbog preambicioznih roditelja ili zbog nekakvog nezadovoljstva. Zbog toga se mi trudimo djeci omogu iti sve
potrebne uvjete za pravilni odgoj i nogometni razvoj kako bi ti odlasci bili što rje i. S druge strane, svakom igra u koji se kod nas pravilno razvije, odnosno pokaže izraziti talent, omogu it emo usmjeravanje u nogometnu sredinu koja je na višoj razini od naše. To se nikako ne smije doga ati prije 14. godine. Problem je
Ekipa po etnika
Ekipa U-8
što trenuta no takvi talenti, a kojih u Me imurju ima jako puno, odlaze van Me imurja, jer kod nas stvari još nisu posložene na na in kako treba, pa dolazi do apsurda da Grad i Županija ulažu u naše nogometne škole, a mi proizvodimo igra e za klubove iz drugih županija. - završno je poru io Blažeka. (nb)
30. sije nja 2015.
RUKOMET
ODBOJKA
PRVA HRL za rukometaĹĄice
PRVA HOL
Neo ekivano visoki poraz Zrinskica
Centrometal sada samo teorija vodi u doigravanje za prvaka
TreĹĄnjevka je s visokom razlikom od +11 svladala Zrinski, 34:23. Iako se pobjeda doma ih o ekivala, ipak smo priĹželjkivali bolji otpor naĹĄeg sastava, ali niĹĄta od toga. Naime, ve u prvom poluvremenu sve je bilo rijeĹĄeno jer su doma e imale nedostiĹžno vodstvo 18:12. U nastavku se pojavio tra ak nade da se naĹĄe djevojke mogu pribliĹžiti, doĹĄle su na samo -3 gola razlike, ali to je bilo sve.
Kao i u proťlom doma em susretu, premalo je igra ica bilo raspoloŞenih, osim sestara Posavec. Stela je briljirala s 10 golova, ali ne moŞe sama, trebat e se netko priklju iti ako se Şeli osigurati opstanak. U sljede em kolu u akovcu ve ovaj petak gostuje teťko pobjediv sastav Sesveta s po etkom u 19.30 sati. Žestoki ritam utakmica nastavlja se gostovanjem na turniru u Banjoj Luci za
vikend, pa ve u srijedu utakmicom s Kokom na po etku drugog dijela prvenstva.(dz) ZAGREB. Dvorana na Treťnjevci. Gledatelja: oko 100. Sutkinje: Jurenec i Vajdi . ZRINSKI: Krmpoti , Iva i , Rob, P. Posavec 6, Šari , Glad 1, S. Posavec 10, Ladi , Bali 2, Resman 1, Car 2, Ben ik, Prevendar, Androi , Laptoť 1. Trener: Željko Golik.
NASTAVLJA SE I. HRL za muĹĄke
Prelog u subotu protiv Kozale Ove subote nastavlja se i prvenstvo I. HRL za muĹĄke. RukometaĹĄi Preloga u sklopu 12. kola ugoĹĄ uju Kozalu. Prelog je nakon prvog dijela na
11. poziciji sa 7 bodova, a Kozala ima samo bod viĹĄe, pa je ovo idealna prilika da ih se presko i. Me utim, s obzirom na to da trener Beli nije previĹĄe zadovo-
ljan kako se radilo za vrijeme zimske stanke, ostaje za vidjeti kako e ekipa reagirati u subotu, odnosno u ostalim utakmicama u nastavku sezone.
U 11. kolu prve odbojkaĹĄke lige Centrometal je o ekivano poraĹžen kod lidera Mladosti Marina KaĹĄtele 3:0. Po setovima je bilo 25:21, 25:21 i 25:12, dok je u 12. kolu, naĹžalost, doĹživio novi doma i poraz od Siska 0:3. Po setovima je bilo 22:25, 32:34 i 19:25. Usprkos porazu doma ih, bila je to lijepa odbojkaĹĄka predstava u NedeliĹĄ u. Doma i su traĹžili tri boda koji bi ih ostavili u utrci za prva etiri mjesta. Oja ani gosti s pridoĹĄlicama, bra om Kostelac, i uz podrĹĄku punog autobusa navija a Ĺželjeli su pak tri boda koja bi ih dovela na drugu poziciju u ligi. I bolje su krenuli gosti. Odli nim blokom poveli su 5:1. No Centrometal se ne predaje i poravnato je ve kod 7:7. No Sisak se opet odvaja i vodi 15:9. Izgledala je velika prednost SiĹĄ ana kod 18:14, no na servis Posavca doma i preokre u i
vode 19:18. Zadnju prednost Centrometal ima kod 22:21. Tada Sisak prolazi, pa Posavec sme ira u aut, Petran ne lovi servis i Tepavac blokira Demirovi a za 22:25. Po etkom drugog seta mom adi se izmjenjuju u vodstvu. Tako je cijeli set. Pred kraj Centrometal vodi 18:16, pa Sisak vodi 20:18, da bi Centrometal preokrenuo u 23:21. Nakon 23:23 Centrometal ima set-loptu koju ne koristi, kao ni onu iza toga. Potom Sisak ne koristi ak ĹĄest set-lopti. Centrometal opet dolazi do prednosti kod 32:31, koju opet ne koristi. Sisak prolazi teĹĄko blok autom. Potom Petran ne lovi servis, a iza toga KurteĹĄ sme ira u aut za 32:34. To je vrlo utjecalo na psihu doma ih igra a koji su isto tako lagano mogli voditi 2:0 u setovima. Poveo je Sisak 4:0 u tre em. Tu prednost su odrĹžavali cijeli set. No doma i se ne predaju i
OKM CENTROMETAL – OK SISAK 0:3 (22,32,19)
Dvorana NCG Aton, gledatelja 150 Suci : Bingula, Peri (oba Zagreb) Centrometal : PalinkaĹĄ. i kovi , Pu a, Gotal, Juras, Petran, Vuk, Kopa evi , Posavec, KurteĹĄ, Stankovi , Demirovi (trener Kiri ) Sisak : Ali , Kadi , Pavli , Bakonji, Vakufac, Tepavac, Sabljak, A.Kostelac, F.Kostelac, AlihodĹži , IĹĄek, Sofili (trener Pavi i )
dolaze na svega dva poena zaostatka kod 19:21. No, kao i u prethodnim setovima, zavrĹĄnica opet pripada SiĹĄ anima. Ovom pobjedom Sisak je drugi na prvenstvenoj ljestvici, dok je Centrometal peti sa samo teoretskim izgledima da u naredna dva susreta do e me u prve etiri pozicije. U narednom kolu Centrometal gostuje kod zagreba ke Mladosti, dok Sisak gostuje kod Karlovca.
KOĹ ARKA LIGA MLA IH KADETA
A 2 LIGA SJEVER
Odigrano brdo utakmica!
Pobjeda Me imurja, I Kotoriba izgubila u Donjem Kraljevcu poraz akovca
U proteklih je desetak dana odigrano ťto redovnih, ťto zaostalih zaista mnogo utakmica. Na vrhu promjena nema, Donji Kraljevec i Gra ar iz Ludbrega joť uvijek ne znaju za poraz,a s dva poraza najbliŞi pra telji su Prelog i Vindija. (bh) Vindija - Rudar 117:11 Žkk Radost(Štrukelj 12, Zdolec 13, Škoda 18) - Vindija 62:43 Dubrav an(Ujlaki 10, Horvat 17, Lisjak 10, Jakupak 19, Miser 14) - akovec II (Horvat Lovro 7, Jeleni 7) 84:21 Prelog(Mikec 14, Iveli 11, Zvornik 12, Kruťelj 39) - akovec I (Herman Mi. 29, Sternad 18) 78:60 Gra ar - Vindija 92:24 Dubrav an(Horvat 15, Lisjak 11) Nedeliť e(PlatuŞi 15) 40:43 akovec I(Rapai 14, Herman Mi. 13, Kova 15) - akovec II(Baranaťi 8) 62:32 Nedeliť e(Posavec 29, Vukťi 15) - ŽKK Radost(Štrukelj 38, Škoda 20, Zdolec 10) 83:84 Donji Kraljevec(Ivanovi 18, Lepen 17, Mikec 40, Vlah 19) - Ivan ica 106:7 Gra ar - Kotoriba(Fuť 11) 108:34
TABLICA 1. Donji Kraljevec
10 10 0
20/583
2. Gra ar
9
9
0
18/737
3. Me imurje
10 7
3
17/311
4. Prelog
8
6
2
14/127
5. NedeliĹĄ e
9
4
5
13/91
6. ŽKK Radost
8
5
3
13/-4
7. Vindija
7
5
2
12/78
8. Dubrav an
8
4
4
12/29
9. Kotoriba
9
3
6
12/-65
10. akovec I
8
2
6
10/-63
11. akovec II
8
1
7
9/-471
12. Ivan ica
9
0
9
9/-533
13. Rudar
9
0
9
9/-820
Rudar - Me imurje(Jan ec 20, Šartaj 12, To 30, Horvat 10, ugalj 25, Žbulj 11, aji 14, Gaťpari 12) 20:154 Ivan ica - akovec I(Herman Mi. 16, in 12) 30:59 akovec II (Horvat L. 14) - Prelog(Mikec 28, Kruťelj 37) 29:84 Kotoriba(Fuť 12, Bogdan 10) Dubrav an(Ujlaki 10, Horvat 10, Lisjak 24) 30:55 Nedeliť e (Jaluťi 10, PlatuŞi 20)- Gra ar 46:112 Me imurje( ugalj 17, To 22, Vuk 12) -ŽKK Radost(Škoda 33, Štrukelj 15, Zdolec 12) 64:71 Donji Kraljevec(Ivanovi 25, Trupkovi 14, Mikec 18, Vlah 10, Novak 26)-Rudar 105:4
Me imurje je u proteklom kolu imalo laganu zada u u Koprivnici, pao je doma in bez ispaljenog metka. Bilo je skoro 40 razlike za akove kog drugoligaĹĄa, opet su igrali svi i skoro svi se upisali u strijelce. akovec je kod ku e do ekao Radnika bez Ivana Tomasa, drĹžao se u egalu prvo poluvrijeme, no u drugom je doĹĄla do izraĹžaja bolja pripremljenost gostiju - kondicijska, voljna i takti ka, upravo tim redoslijedom. Uz Nikolu Hrka a(21 koĹĄ), najbolji igra doma ina bio je Mislav Kranj ec(14 koĹĄeva) ro en 2000. te godine. Gdje bi mu bio kraj da je dobio koju minutu viĹĄe u igri. Na tablici bez promjene, Me imurje tre e, akovec posljednji.
C LIGA
U idu em kolu e opet biti osvojena dva boda, Me imurje naime kod ku e eka slabaĹĄnu Ivan icu, a akovec gostuje kod lidera Podravca. (bh) KriĹževci - Bjelovar 88:96 Vindija - Gra ar 77:84 Podravac - Petar Zrinski 89:76
Nakon NedeliĹĄ a, koĹĄarkaĹĄi D. Kraljevca pod trenerskom palicom Brune Kova i a nadja ali su i ove godine kompetitivnu Kotoribu. Odlu ila je neĹĄto bolja igra doma ina u prvom poluvremenu, jer je u drugom bilo neodVinica - Prelog 46:62 (9:14, 11:17, 13:9, 13:22) PRELOG: Novosel 10, Ciglar D. 2, Zrna 11, BlaĹžona 4, Poljak 9, Jankovi 6, Pus 14, Ĺ ari 6. Trener Mikec F.
Ivan ica - Mladost 67:65 Koprivnica - Me imurje 65:103 (16:26, 15:26, 12:29, 22:22) ME IMURJE: GaĹĄpari 7, Kranj ec S. 7, Lepen 6, oki 2, Varga 17, Drk 14, Dodlek 2, Kraja i 21, Guld 15, Novak 12. Trener Novak S.
akovec - Radnik 79:93 (20:26, 19:13, 20:27, 20:27)
AKOVEC: Novak 7, Vojkovi 8, Kranj ec M. 14, Vinko 8, Ĺ koda 2, BiĹĄevac 13, Vehtersbah 6, Hrka N. 21. Trener Damjanovi B.
Donji Kraljevec - Kotoriba 69:65 (18:17, 15:12, 21:21, 15:15) DONJI KRALJEVEC: Pongrac 2, Ĺ venda T. 11, Ivanovi J. 21, Baljak 8, Ivanovi D. 13, RuĹži 10, Ĺ tefan 4. Trener Kova i B. KOTORIBA: Munka 2, PuĹĄtek 21, Triplat 14, Sla na 18, Borovi 8, HabuĹĄ 2. Trener Ujlaki R.
lu eno. Me imurje Globetka pak je polu ila i tre i poraz u prvenstvu, ovaj puta na gostovanju u Petrijancu. Prelog je bio u inkovit na gostovanju u Vinici. (bh) TABLICA 1. Dubrav an
9
9
0
18/178
2. Me . Globetka
10 7
3
17/128
3. Petrijanec
10 6
4
16/19
4. Kotoriba
10 5
5
15/53
5. D. Kraljevec
9
6
3
15/10
6. Prelog
10 3
7
13/-36
7. NedeliĹĄ e
8
4
4
12/-6
8. Vinica
9
1
8
10/-139
9. Rudar
9
1
8
10/-207
Petrijanec - Me imurje Globetka 69:63 (12:17, 22:10, 15:15, 20:21) ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 5, Leva i 19, Franji 3, Golubi N. 1, Zaspan 3, Radek 1, VuruĹĄi 11, Vugrinec 14, Terek M. 6. Trener Ĺ koda D.
KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Me imurje - Ivan ica, subota 31. sije nja u 17.30, IOĹ akovec
INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAĹ KA KOĹ ARKA
Nitko dvoznamenkast! Protekloga su vikenda me imurski koĹĄarkaĹĄi prvoligaĹĄke razine(doma e i strane) imali relativno skromne ĹĄuterske dosege, no sve su njihove mom adi pobijedile. Sandi MarciuĹĄ je u pobjedi svoga kluba GKK Ĺ ibenika nad JOLLyem u 16 minuta igre
zabio 6 koĹĄeva, uz 6 skokova i 2 asista. U slova koj Extra ligi Goran Fodor je u pobjedi svoje Iskre nad Karlovkom u 24 minute tako er zabio 6 koĹĄeva uz 1 asist, a Andrija Hrka je za svoj SNV u pobjedi nad Nitrom u 27 minuta provedenih u igri zabio 7 koĹĄeva uz 2 asista.
C LIGA Prelog - Petrijanec, nedjelja 1. velja e u 14 sa Me imurje Globetka - Rudar, nedjelja 1. velja e u 15.30, II OĹ akovec Dubrav an - D. Kraljevec, subota 31. sije nja u 18 sa NedeliĹĄ e - Kotoriba, petak 30. sije nja u 20.45, Aton
KADETSKA LIGA Rudar akovec - Lepoglava, nedjelja 1. velja e u 11 sa Me imurje - Vindija, subota 31. sije nja u 15.30, IOĹ akovec Dubrav an - Prelog, subota 31. sije nja u 16 sa
LIGA MLA IH KADETA Rudar - Ivan ica, nedjelja 1. velja e u 9.30 sa Prelog - Kotoriba, nedjelja 1. velja e u 12.15 sa
30. sije nja 2015. STRELJAŠTVO
KUGLANJE II. HKL - SJEVER
NAJVE I TURNIR i prvi nastup u reprezentaciji za strijelca SK-a Alzas akovec ovaj vikend
Željezni ar pomeo Koprivnicu s 8:0
Saša Kralj u pratnji trenera Turka na IWK u Munchenu U njema kom Munchenu se predstoje i vikend održava veliko me unarodno natjecanje (IWK) zra nim oružjem koje e biti jedno od posljednjih velikih proba
uo i EP-a u Arnhemu po etkom ožujka. Na ovom snažnom natjecanju, na kojemu sudjeluje veliki broj zemalja, nastupit e i strijelci iz Hrvatske, me u kojima i jedan dio
putnika na EP-u u Arnhemu. Iz Me imurja u uži krug je ušao Saša Kralj, koji e braniti boje Hrvatske sa zra nim pištoljem, i njegov trener Marijan Turk.
- Ovo je jedno od najja ih natjecanja na svijetu, a SK Alzas s ponosom isti e kako tamo ima svoga strijelca. - poru uje trener Turk. (dz, foto: zv)
Nakon osvajanja brojnih pehara i medalja “u dresu Alzasa”, trener Turk i njegov najja i adut Saša Kralj u Munchenu su u reprezentativnom taboru Hrvatske
ATLETIKA DRŽAVNO PRVENSTVO ZA MLA E KADET(KINJ)E u dvorani održano je u Rijeci
Luciji akovi i Filipu Vu eniku bron ane medalje Prvo ovogodišnje državno prvenstvo održano je u Rijeci, gdje su se na Pojedina nom dvoranskom prvenstvu Hrvatske za naslove državnih prvaka borile mla e kadetkinje i kadeti. U atletskoj dvorani na Kantridi natjecali su se najbolji atleti ari iz dvadesetak atletskih klubova Hrvatske, a me u njima i etvero atleti ara Atletskog kluba Me imurje, predvo eni trenerom Aleksandrom Žbuljom. Naši natjecatelji bili su vrlo uspješni jer su ku i ponijeli dvije medalje i zabilježili jedno sedmo mjesto. Tako je na 60 m za mla e kadetkinje bron anu
Lucija akovi
medalju s rezultatom 8 sekundi i 65 stotinki (s istim rezultatom kao i drugoplasirana) osvojila Lucija akovi , dok je u skoku udalj u konkurenciji mla ih kadeta bron anu medalju osvojio Filip Vu enik, presko ivši 4 metra i 92 centimetra. Lucija je nastupila i u skoku udalj osvojivši pritom 11. mjesto, a Filip je tr ao i 60 m, gdje je izborio inale u kojemu nije nastupio. Matija Novak je bio odli an na 60 m, gdje je nakon kvali ikacija ušao u inale i pritom osvojio 7. mjesto u Hrvatskoj, a nastupio je i u skoku udalj i osvojio 11. mjesto. Nensi Sirc je
nastupila na 60 m, gdje je bila 20. te u skoku udalj, gdje je osvojila 22. mjesto. U velja i slijedi nastavak dvoranskih državnih prvenstava i u ostalim kategorijama, a sva e biti održana u Rijeci, budu i da su u dvorani na Kantridi najbolji uvjeti za natjecanja. Dvoransko prvenstvo na kružnoj stazi tako er je u programu Hrvatskoga atletskog saveza, ali na to natjecanje trebat e otputovati u Be , gdje se nalazi najbliža kružna dvoranska staza. Tamo e se 14. velja e za naslove prvaka Hrvatske tr ati utrke na 400, 800, 1500 i 3000 m. (md)
U 13. kolu druge Hrvatske kugla ke lige sjever kugla i Željezni ara pomeli su goste iz Koprivnice s 8:0. U setovima je bilo 19:5, dok je u ukupnim srušenim unjevima bilo 3352:3168 u korist kugla a Željezni ara. Kod Željezni ara najuspješniji je bio Predrag Turk, koji je srušio 586 unjeva, dok je kod gostiju najuspješniji bio Zdravko Vu i sa srušena 564 unja. Ovom pobjedom Željezni ar i dalje drži prvo mjesto s 24 boda, dok prvi pratitelj Lepoglava zaostaje 3 boda. U 14. kolu Željezni ar ovaj petak gostuje kod ekipe Ceste, koja se nalazi na 4. mjestu s 18 bodova. Rezultati 13. kola: Zanatlija Sisak – Obrtnik Krapinske Toplice 7:1, Zabok – Lepoglava 2:6, Željezni ar Varaždin – Ciglenica 8:0, Željezni ar akovec – Koprivnica 8:0, Zanatlija Kutina – Cesta 2:6, Sirela – Belina Novska 6:2. Parovi 14. kola: Obrtnik Krapinske Toplice – Sirela, Belina Novska – Zanatlija Kutina, Cesta – Željezni ar akovec, Koprivnica – Željezni ar Varaždin, Ciglenica – Zabok, Lepoglava – Zanatlija Sisak. (dg)
BICIKLIZAM SKUPŠTINA Biciklisti kog kluba Prelog
Biciklisti Preloga sve aktivniji Biciklisti ki klub Prelog održao je u subotu, 24. sije nja u prostorijama Nauti kog kluba “Labud” svoju godišnju skupštinu. O brojnim aktivnostima Biciklisti kog kluba izvješ e je podnio predsjednik Kluba Robert Mikec. Berek liga, Polarna liga, Prilo ki maraton sastavni su dio sportske ponude u Prelogu. Polarna liga najmla e je natjecanje Biciklisti kog kluba Preloga. To je utrka tr anja koja se odvija u zimskim mjesecima kako bi se upotpunila velika rupa izme u ligaških natjecanja. Tr i se deset kola kroz zimske mjesece i svi su dobrodošli. Prošle sezone na deset kilometara pobjednici su bili Igor Gori anec u muškoj i Mirjana Mlinari u ženskoj konkurenciji, a na kra oj stazi od pet kilometara Mario Horvat u muškoj i Danijela Krobot u ženskoj konkurenciji. Završila je tako er još jedna sezona Berek lige. Pobjednici su bili Velimir onkaš u kategoriji Elite,
Tomsilav Blažeka u kategoriji Sport, Željko Rob kod veterana, Stjepan Hunjak kod djece te Monika Ludaš u ženskoj konkurenciji. Berek liga bila je ove godine i dio tzv. Me imurske lige, MXC – liga ostvarene u suradnji BK-a Prelog, BK-a Mura avantura i BK-a akovec. Šesti Prilo ki maraton održan je svibnju s 81 voza em, odnosno voza icom, i bio je najbrojniji dosad. Mnogi kažu da je ovo bio najbolje organizirani Prilo ki maraton. Najbolji su bili Nino Berta, Martin Trubelja, Matija Meštri , Alen Rupa i Goran Župani
u muškoj konkurenciji te Paula Vrdoljak, Mirjana Kolac, Majda Horvat, Maja Vuk i Marija Pintarek u ženskoj konkurenciji.
Biciklisti ki kamp Održan je i drugi ljetni dje ji biciklisti ki kamp u organizaciji Biciklisti kog kluba Prelog. Na besplatnom kampu, koji se odvijao u kolovozu na igralištima Osnovne škole Prelog, sudjelovalo je 33 djece koja su kroz etiri dana pod vodstvom trenera Damira Žegarca i vrijednih lanova Kluba imala priliku poboljšati svoju vještinu upravljanja biciklom na tri poligo-
na. Kao gost predava tre i dan kampa bio je kontaktpolicajac na biciklu koji je djeci i roditeljima održao predavanje o ponašanju i sigurnosti djece u prometu te je s polaznicima kampa starijima od 9 godina odvezao jednu kratku vožnju po ulicama grada, na kojoj je djeci ukazao na pravila ponašanja biciklista u prometu, a nakon vožnje obavio je evidentiranje bicikla za sve koji su bili zainteresirani zaštititi svoj bicikl od kra e. lanovi Kluba sudjelovali su i u nizu natjecanja i doga anja širom sjeverozapadne Hrvatske (Kajkavijana, Koprivni ki maraton, hodo aš e na Mariju Bistricu i sl.). Sve ove utrke i doga anja našli su svoje mjesto i u planovima za 2015. godinu, uz želju za privla enje još ve eg broja natjecatelja i sudionika. Najvažnija i najatraktivnija utrka, Prilo ki maraton, najavljena je za 30. svibnja. (j, foto:VIPRO)
Edukacija za poduzetnike: Računovodstveno i porezno praćenje poslovanja unutar EU Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA d.o.o. od početka ove godine organizira niz kvalitetnih edukacija za poduzetnike. Nakon specijalizirane radionice „Stvaranje i razvoj pobjedničkih mova“ prof. dr. Velimira Sriće održane 28. siječnja 2015., sljedeća tema se odnosi na novitete u računovodstvu unutar EU. Pravila knjigovodstvenog eviden ranja i poreznog praćenja se često mijenjaju. Ako imate nedoumica oko eviden ranja ili elemenata računa prilikom stjecanja i isporuke dobara unutar EU i inozemnih usluga, radionica „Računovodstveno i porezno praćenje poslovanja unutar EU“ RRIF Konzal nga namijenjena je upravo vama. Vrijeme održavanja: utorak 10. veljače 2015. godine od 10 do 14 sa Mjesto održavanja: Tehnološko-inovacijski centar Međimurje d.o.o. (Bana J. Jelačića 22B, Čakovec), informa čka učionica, 1. kat Na radionici će se detaljno objasni metode računovodstvenog i poreznog praćenja poslovanja unutar EU, a neke od tema koje će se još obradi su: • Stjecanje i isporuka dobara unutar EU, knjigovodstveno eviden ranje, eviden ranje u obrascima i poreznim evidencijama • Naknada odobrenja i terećenja koja se odnose na kupce i dobavljače unutar EU – knjigovodstveno eviden ranje, eviden ranje u obrascima i poreznim evidencijama • Oporezivanje i knjigovodstveno eviden ranje inozemnih usluga – B2B, B2C i iznimke • Nastanak porezne obveze i priznavanje pretporeza pri stjecanju dobara i usluga unutar EU • Elemen računa za isporuke dobara i usluga unutar EU – napomene na računima i sl Sudionici radionice će rješava prak čne primjere te ima priliku postavi pitanja vezana uz vlas to poslovanje. Prijave putem poveznice na web stranici www.redea.hr su već otvorene! Edukacije su sufinancirane iz programa Poduzetničkog impulsa Ministarstva poduzetništva i obrta, a iduća radionica koju organizira REDEA od 17. do 19. veljače 2015. je namijenjena poduzetnicima početnicima. Sve edukacije održat će se u prostorijama Tehnološko–inovacijskog centra Međimurje d.o.o. (Bana J. Jelačića 22a, Čakovec, bivša vojarna). Broj sudionika na edukacijama je ograničen, zato na vrijeme osigurajte svoje mjesto.
30. sije nja 2015.
TENIS
STOLNI TENIS SUPERLIGA žene
ŽENSKI ITF OTO EC
Ena Babi na me unarodnom Hodošan poraže turniru ušla u polufinale Ena Babi nastavila je s odli nim rezultatima. Na dvoranskom me unarodnom turniru iz kalendara Svjetske teniske ederacije (ITF) za juniore i juniorke do osamnaest godina Ena se plasirala u polufinale turnira i sakupila veliki broj bodova za svjetsku juniorsku rang listu.
U pr vom i drugom kolu bila je bolja od Slovenki Kristine Godec 61 63 i Kristine Novak 61 62. U etvrtfinalnom susretu pobijedila je An u Karanuši iz Hrvatske u tri seta 62 67 75, da bi u polufinalnom susretu bila zaustavljena od Slovenke Veronike Erjavec rezultatom 61 67 64.
Ena Babi stigla je do polufinala u Oto cu
Par Markati-Rami izgubio je možda i presudnu partiju me a za ve u neizvjesnost
DVORANSKO OP OGULINA DO 14 GODINA U 11. kolu Superlige igra ice Hodošana su u dvorani hodošanske osnovne škole s 4:1 izgubile od Varaždina. O ekivano, s obzirom na to da su Varaždinke bile apsolutne avoritkinje u toj utakmici. Pobjedom Tamare Rami nad mladom Mihaelom Brodar su i povele 1:0, a zatim redom izgubile sve etiri partije. U drugoj partiji Ana Švarc od državne prvakinje Petre Petek, tre-
Antonia Ruži osvojila turnir Dvanaestogodišnja igra ica Pun eca Antonia Ruži nastavlja s odli nim rezultatima. Nakon polufinala Prvenstva Hrvatske do 12 godina osvojila je dvoranski turnir za djevoj ice do 14 godina u Ogulinu. Na turniru je bila postavljena
za drugu nositeljicu. U prvom kolu bila je slobodna, u drugom bolja od Nataše Crnolatac (TK Zagi) 62 64, u polufinalu o Franke Antonie Sindi i (TK Ogulin) 63 61 i u finalnom susretu od Karle Tronšek (HTK Zagreb) 61 60.
Finalistice iz Ogulina
TRE I Otvoreni turnir Hrvatskoga stolnoteniskog s
BADMINTON BADMINTONSKI KLUB ME IMURJE AKOVEC doma in najboljim hrvatskim igra ima badmintona u Atonu Nedeliš e
Navijajte za naše igra e badmintona na doma em terenu Badmintonsk i k lub “Me imurje” akovec je organizator i doma in Pojedina nog PH 2015. za seniore i veterane koje e se odvijati u Nedeliš u. PH e se održati u dvorani SGC-a Aton u Nedeliš u u subotu, 31. sije nja 9.30-19 sati me evima razigravanja u obje konkurencije, a u nedjelju, 1. velja e 9.30 - 15.00 polufinalnim i finalnim me evima. Na PH e nastupiti oko 40 najboljih seniora i seniorki te oko 40 najboljih veterana +35 i +45 iz cijele Hrvatske u konkurenciji pojedinaca, muških, ženskih i mješovitih parova, a me u njima naša seniorska i veteranska ekipa koja e se boriti za osvajanje medalja. Sve ano otvaranje PH 2015. predvi eno je za subotu, 31. sije nja u 9.30 sati. (mn)
oj Paula Markati od iskusne Bojane Poljak, osvojivši svaka po jedan set, u etvrtoj Markati i Rami od Petek i Poljak u pet setova igru parova i u petoj Rami u najljepšoj partiji me a s 3:0 od Petek. (dg) Rezultati: Hodošan – Varaždin 1:4 (Rami – Brodar 3:0 /11:9, 11:9, 11:4/, Švarc – Petek 1:3 /6:11, 11:9, 2:11, 5:11/, Markati – Poljak 1:3 /9:11, 11:9, 7:11, 8:11/,
SAVEZNI TURNIRI za mla e kategorije
Ekipe i igra i Me imurja imali zapažene nastupe Prošlu subotu i nedjelju u Velikoj Gorici u Gradskoj sportskoj dvorani u vrlo dobroj organizaciji BK-a Velika Gorica održani su 3. Savezni turniri HK-a 2014./2015. za mla e kadete U-13, kadete U-15 i mla e juniore U-17. Nastupio je rekordan broj mladih igra a iz 7 klubova Hrvatske, a me u njima i mnogobrojna ekipa mladih našeg kluba pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i trenera Tomislava Grubi a. U konkurenciji mla ih kadeta naš Borna Vadlja osvojio je uvjerljivo 1. mjesto i zlatnu medalju, ostali naši: 5. Nikša Jalšovec, 6. Dino Blaži , 7. Luka rep i 8. Ivan Grubi . U konkurenciji parova mla ih kadeta par Borna Vadlja / Nikša Jalšovec osvojio je 2. mjesto i srebrnu medalju, a Dino Blaži / Ivan Grubi 4. mjesto. U konkurenciji kadeta naš Luka Grubi zauzeo je 5. mjesto, Borna Vadlja 7. , Jan Nikola Dvanajš ak 13. i Tin Balent 19. mjesto. U konkurenciji kadetkinja Laura Horvat zauzela je 7. mjesto, a Katja Siro i 11. mjesto. Me u kadetima naš Luka Grubi s Lukšom Zlošilo ( AE ) zauzeo je 2. mjesto i srebrnu medalju, a Tin Balent / J. N.Dvanajš ak 8. mjesto. U konkurenciji parova kadetkinija naš par Laura Horvat / Katja Siro i zauzeo je 4.
Ekipa juniora
Ekipa kadeta mjesto. Kod mla ih juniora naš Filip Bel osvojio je 6. mjesto, Lino Zadravec 8. mjesto, Luka Grubi 10. mjesto i Sebastian Krznari 18. mjesto. U konkurenciji parova mla ih juniorski par Fili Bel / Lino Zadravec osvojio je 3. mjesto i bron anu medalju, a par Lu-
ka Grubi / Sebastian Krznari 7. mjesto. Kod mla ih juniorki naša Ela Trstenjak osvojila je 4. mjesto. U konkurenciji parova mla ih juniorki naša Ela Trstenjak s Ingom Sadai ( ZM ) osvojila je 1. mjesto i zlatnu medalju. (mn)
Stjepan Škoda n Na 3. Otvorenom turniru Hrvatskoga stolnoteniskog saveza za mla e kategorije od 19 mladih igra a i igra ica iz Me imurske županije njih 11 izborilo je plasmane u završne borbe. Me utim, ve ini od njih to je bio i krajnji domet, jer se nisu uspjeli probiti prema boljim pozicijama. Najdalje od naših opet je dogurao Kotorip anin Stjepan Škoda, u mla im kategorijama lan STARR-a iz Varaždina, koji se me u 64 igra a u kategoriji mla ih kadeta probio u etvrtfinale i tu izgubio od prvoga nositelja i kasnijega pobjednika Lovre Zovka iz GSTK-a Zagreba. Do etvrtfinala je u šesnaestini finala izbacio Nou Vreska iz Mihovljana, koji nije iskoristio poziciju nositelja i drugim se mjestom u kvalifikacijskoj skupini doveo u situaciju da u ranoj azi natjecanja za protivnika ima nekoga iz vrha rang liste u toj kategoriji. Rezultati naših: Najmla i kadeti (45 igra a): Denis Toplek (Mihovljan) 4. u skupini sa skorom od 0/3. Mla i kadeti (64 igra a): Stjepan Škoda (Kos-Kotoriba – STARR VŽ) 1. u kvalifikacijskoj skupini, u 1/4
Stjepan Škoda ponovno – vrlo dobar
finalu ispao od pobjednika kategorije Zovka (GSTK Zagreb) 1:3, Noa Vresk (Mih) 2. u skupini, u 1/16 finala ispao od Škode, Dominik Toplek (Mihovljan) 2. u skupini, u 1/16 finalu ispao od Zovka (GSZ), Niko Vidovi (Mih) 2. u sk., u 1/16 finala ispao od Javora iz VGS – V. Gorica) Lovro Varga (Mih) 2. u sk., u 1/16 finala ispao od Bošnjaka iz VGS, Noa Vresk (Mih) 2. u sk., u 1/16 finala ispao od Škode. Kadeti (621 igra a): Stjepan Škoda 2. u sk., u 1/8 finala ispao od Tice iz GSTK Zagreba, Filip Godina (MSTC akovec) 1. u
30. sije nja 2015.
START drugog dijela prvenstva za Me imurske stolnoteniske lige “Me imurske novine”
en od Varaždina
TABLICA 1.
Dr. asl
11 11 0
44:7
22
2.
HASTK Mladost
11 9
2
38:14 20
3.
Varaždin
11 8
3
37:18 19
4.
TIS
11 6
5
31:26 17
5.
Mladost Petrinja
11 6
5
27:24 17
6.
Pula
11 6
5
30:28 17
7.
Bjelovar
11 5
6
32:30 16
8.
Hodošan
11 3
8
9.
Jaska
11 1
10 8:41
10. Lokomo va
11 0
19:35 14
11 1:44
12 11
Markati/Rami – Petek/ Poljak 2:3 /6:11, 11:7, 5:11, 11:9, 6:11/, Rami – Petek 0:3 /6:11, 7:11, 3:11/ - sudac: Mladen Vidovi , Mihovljan), Bjelovar – Pula 2:4, Lokomotiva – Mladost Petrinja 0:4, Jaska – TIS 0:4, HASTK Mladost – Dr. asl 0:4. Parovi 12. kola - subota 31. sije nja: TIS – Lokomotiva, Pula – Hodošan, Mladost Petrinja – Bjelovar; srijeda 4. velja e: Dr. asl – Jaska, Varaždin – HASTK Mladost.
U punom pogonu opet svih osam liga U subotu, 31. sije nja pa nadalje starta po etak drugoga dijela prvenstva u prvih 6 liga, dok ekipe u skupinama 7. lige, zbog razigravanja, s natjecanjem su zapo ele ve tjedan dana prije, u subotu, 24. sije nja. Kao što je pozna-
to, od ove godine sve me imurske stolnoteniske lige igraju se pod pokroviteljstvom “Me imurskih novina”. U 1. ligi Putjane Brid, Hodošan 1 i ŠenkovecPetk. 2 su unutar samo jednog boda. U 2. ligi vode i
Šenkovec-Petk. 3 do ekuje sedmo plasiratu Kos-Kotoriba 3. U 3 ligi su unutar samo jednog boda Hodošan 2, Nedeliš e 2 i HE-DRA 2. etvrtu ligu predvodi ak s 3 boda prednosti pred Malom Suboticom 2. Mihovljan 4 je vode i u petoj
ligi s 3 boda više od Rozike biro i akovca 5. Šestu ligu predvodi USTA Belica 1 sa 16 bodova i u 10. kolu do ekuje etvrtoplasirano Nedeliš e 3. Pred nama je nakon zimske pause uzbudljiv stolnoteniski vikend. (dg)
I. MSTL ME IMURSKE NOVINE
III. MSTL ME IMURSKE NOVINE
V. MSTL ME IMURSKE NOVINE
VII. MSTL A SKUPINA ME IMURSKE NOVINE
Parovi 10. kola: ŠenkovecPetk. 2 - Hodošan 1, Putjane 2 Putjane Brid, 2, Katex - Mihovljan 2, Kos-Kotoriba 2 - Nedeliš e 1,
akovec 1 - HE-DRA 1.
Parovi 10. kola: HE-DRA 2 Šenkovec-Petkovi 4, Nedeliš e 2 - akovec 4, Donji Kraljevec 1 - Donji Kraljevec 2, Hodošan 3 Hodošan 2, Mihovljan 3 Prima b. - Putjane 3.
Parovi 10. kola: Donji Kraljevec 3 - Mihovljan 4, Rozika biro - Kos-Kotoriba 5, Zasadbreg - akovec 5, Putjane 6 - Putjane 8, Prelog 3 – Orehovica.
Parovi 8. kola: Putjane 9 Šenkovec-Petkovi 6, ŠenkovecPetkovi 5 - Prelog 4, Mihovljan 6 - USTA Belica 3, Mihovljan 5 slobodan.
TABLICA
TABLICA
TABLICA
TABLICA
1. 2.
sk., u 1/8 finalu ispao od pobjednika – Miljatovi a iz Donata Zadar, Marko Lovrek (MSTC akovec) 1. u sk., u 1/8 finala ispao od Lackovi a izi TIS-a Zagreb, Filip Vinkovi (Mih) 3. u sk., David ukuklic (MSTC K) 3. u sk., Nino Baša (Mih) 4. u sk., Davor Ku evi (MSTC K) 4. u sk. Juniori (56 igra a): Benjamin Podkrajac (Mih) 2. u sk., u 1/8 finala ispao od Hreleca iz GSTK Zagreba, Karlo Jambor (MSTC K) 2. u sk., u 1/16 finala ispao od
Arbanasa iz GSTK Zagreba, Ivan Lovrek i Ivan Mikac (oba Mih) 3. u skukpinama. Juniorke (28 igra ica): Dora Cividini (Mih) 2. u sk., u 1/8 finala (prvo kolo završnice) ispala od Boti (Lokomotiva Vinkovci), Marta Cividini (Mih) 3. u sk.Na turniru je u 4 muške i 4 ženske kategorije igralo 227 igra a i 110 igra ica iz hrvatskih klubova. Bio je ovo turnir na kojemu je najviše naših prošlo u završnice. (dg)
Hodošan 1
9 8 0 1 68:22 16 9 8 0 1 58:32 16
1. 2.
Hodošan 2
9 5 3 1 52:38 13
Nedeliš e 2
9 6 0 3 52:38 12
1. 2.
Mihovljan 4 Rozika biro
9 7 1 1 61:29 15
1.
Šenkovec-Petk. 5 8 7 0 1 52:28 14
9 6 1 2 52:38 13
2.
Mihovljan 5
8 6 1 1 59:21 13
Putjane 9
7 4 1 2 43:27 9 7 4 0 3 42:28 8
3.
Šenkovec-Petk. 2
9 7 1 1 62:28 15
3.
HE-DRA 2
9 5 2 2 50:40 12
3.
akovec 5
9 5 3 1 51:39 13
3.
4.
Katex
9 6 1 2 55:35 13
4.
Šenk.-Petkovi 4
9 5 1 3 48:42 11
4.
Kos-Kotoriba 5
9 6 1 2 49:41 12
4.
Prelog 4
5.
Kos-Kotoriba 2
9 5 0 4 46:44 10
5.
Donji Kraljevec 2
9 4 2 3 45:45 10
5.
Orehovica
9 3 3 3 48:42 9
5.
Šenkovec-Petk. 6 8 3 0 5 31:49 6
6.
Putjane 2
9 3 0 6 38:52 6
6.
Mihov. 3 Prima biro 9 4 1 4 50:40 9
6.
Putjane 8
9 2 3 4 42:48 7
6.
USTA Belica 3
8 2 0 6 26:54 4
Zasadbreg
9 3 1 5 42:48 7
7.
Mihovljan 6
8 0 0 8 17:63 0
7.
akovec 1
9 2 2 5 38:52 6
7.
akovec 4
8.
HE-DRA 1
9 2 1 6 38:52 5
8.
9.
Nedeliš e 1
9 1 0 8 27:63 2
9.
10. Mihovljan 2
9 0 1 8 20:70 1
9 2 3 4 41:49 7
7.
Putjane 3
9 2 2 5 39:51 6
8.
Putjane 6
9 2 1 6 40:50 5
Hodošan 3
9 2 2 5 35:55 6
9.
Donji Kraljevec 3
9 2 1 6 34:56 5
10. Donji Kraljevec 1
9 1 2 6 38:52 4
10. Prelog 3
9 1 1 7 31:59 3
II. MSTL ME IMURSKE NOVINE
IV. MSTL ME IMURSKE NOVINE
VI. MSTL ME IMURSKE NOVINE
Parovi 10 kola: akovec 2 akovec 3, Draškovec - Mala Subo ca 1, Lopa nec 2 - Lopa nec 1, Prelog-DG Sport 1 - MSTC akovec 2, Šenkovec-Petk. 3 - KosKotoriba 3.
Parovi 9. kola: Putjane 5 - Putjane 4, Kos-Kotoriba 4 - PrelogDG Sport 2, Lopa nec 3 - Gori an 1, ak – Šandorovec, Mala Subo ca 2 slobodna.
Parovi 10. kola: USTA Belica 1 - akovec 6, Dragoslavec Breg - Mala Subo ca 3, Gori an 2 - Gori an 3, Putjane 7 - Sveta Marija 1, USTA Belica 2 - Nedeliš e 3.
TABLICA
TABLICA
saveza za mla e kategorije
ajdalje od naših
Putjane Brid
TABLICA
1.
Šenkovec-Petk. 3
8 7 1 0 54:26 15
1.
ak
8 8 0 0 60:20 16
1.
USTA Belica 1
9 7 2 0 75:15 16
2.
Draškovec
9 6 1 2 55:35 13
2.
Mala Subo ca 2
8 6 1 1 53:27 13
2.
Gori an 2
9 6 1 2 52:38 13
3.
akovec 2
9 5 2 2 49:41 12
3.
Putjane 4
8 6 1 1 50:30 13
3.
Dragoslavec Breg 9 6 0 3 53:37 12
4.
Lopa nec 1
8 5 1 2 47:33 11
4.
Kos-Kotoriba 4
8 3 1 4 39:41 7
4.
Nedeliš e 3
6.
Mala Subo ca 1
9 4 1 4 49:41 9
5.
Gori an 1
8 2 2 4 36:44 6
5.
akovec 6
9 4 3 2 48:42 11
5.
MSTC akovec 2
9 4 1 4 49:41 8
6.
Putjane 5
8 2 2 4 36:44 6
6.
Putjane 7
9 4 1 4 46:44 9
7.
Kos-Kotoriba 3
9 3 1 5 42:48 7
7.
Šandorovec
8 2 1 5 29:51 5
7.
USTA Belica 2
9 2 3 4 43:47 7
8.
Prelog-DGSport 1 9 2 2 5 42:48 6
8.
Lopa nec 3
7 1 0 6 24:46 2
8.
Sveta Marija 1
9 2 2 5 35:55 6
9.
Lopa nec 2
9.
Prelog-DGSport 2 7 1 0 6 23:47 2
9.
Gori an 3
9 0 2 7 28:62 2
10. M. Subo ca 3
9 1 0 8 21:69 2
10. akovec 3
9 1 2 6 34:56 4 9 1 0 8 19:71 2
9 5 2 2 49:41 12
VII. MSTL B SKUPINA ME IMURSKE NOVINE Parovi 9. kola: Kos-Kotoriba 6 - Sveta Marija 3, HE-DRA 3 - Gori an 4, Donji Vidovec 1 - Sveta Marija 2, Donji Vidovec 2 slobodan.
TABLICA 1.
HE-DRA 3
2.
Donji Vidovec 1
7 7 0 0 52:18 14 8 7 0 1 62:18 14
3.
Kos-Kotoriba 6
7 4 0 3 40:30 8
4.
Gori an 4
7 2 1 4 35:35 5
5.
Donji Vidovec 2
7 2 1 4 29:41 5
6.
Sveta Marija 2
8 3 0 5 34:46 6
7.
Sveta Marija 3
8 0 0 8 8:72
Obavijest ekipama 4. lige: Ekipa Šandorovca sve svoje utakmice u drugom dijelu prvenstva, zbog adaptacije dvorane, gostuje. Za dogovaranje termina odigravanja utakmica u kojima je trebala bi doma in kontak rat e s voditeljima pro vni kih ekipa.
PORDENONE – Sajam Cvijeća I Vrtlarstva VILLESSE I TIARE 07.03.15. cijena 190,00 kn DAN ŽENA : TRST & MIRAMARE 08.03.15. 165,00 kn DAN ŽENA : Beč & Dvorac Carice Sissi 08.03.15. 250,00 kn SAJAM CVIJEĆA U MUNCHENU & MAINAU-OTOK CVIJEĆA 14.03.15. 820,00 kn
Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555
0
Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park")
Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900
30. sije nja 2015.
SKUPŠTINA Ribolovnog društva “JEZERIŠ E” Sv. Juraj u Trnju
Protekla godina u znaku lijepih sportskih rezultata Na održanoj redovnoj godišnjoj skupštini Sportskoga ribolovnog društva “Jezeriš e“ dogovorene su aktivnosti te plan radnih akcija u ovoj godini. Protekle godine Društvo je bilo izuzetno aktivno zbog postignutih sportskih uspjeha, zatvorena je terasa ribi kog doma s dvije strane, a u akciju su se uklju ili svi lanovi. Na društvenom natjecanju u kategoriji mladeži prvo mjesto osvojila je i ove godine Ema Višnji , drugo Mihael Saka , a tre e mjesto Arijana Saka .Najuspješniji kod seniora bili su Mladen Švenda, Igor avlek i Dejan Vadlja. Natjecateljska ekipa koju ine Roman Kanižaj, Danijel Jalšovec, Renato Višnji i Atonio Šestan osvojila je uspješno tre e mjesto u sveukupnom plasmanu Me imurske lige. Tijekom godine održano je niz radnih akcija na koje se svaki put odazvao velik broj lanova. Izvršeno je poribljavanje s konzumnim šaranom. Zbog estih kiša bio je tijekom godine potreban znatno ve i angažman u održavanju ribnjaka. Društvo svake godine ima sve ve i
broj lanova, što omogu ava i više rada na o uvanju prirode. Pozivaju se sve žitelji našeg kraja na razna druženja i natjecanja. U 2014. održano je nekoliko druženja te op insko takmi enje, gdje je osvojeno 3. mjesto. Natjecateljska ekipa Me imurske 2 lige u sastavu Renato Višnji , Danijel Jalšovec, Roman Kanižaj, Antonio Šestan i Josip Pintar osvojila je 3. mjesto nakon odra enih 6 kola. Prema planu radnih akcija, po etkom ožujka planira se iš enje ribnjaka od lokvanja, zatim zamjena krovišta doma po etkom travnja te ure enje okoliša i otvaranje ribolovne sezone po etkom svibnja, košnja i organizacija op inskog takmi enja. Kroz ljeto je planirano više košnji i natjecanja, a u listopadu sadnja drve a. Skupštini je bio nazo an na elnik Miljenko Horvat, predsjednik Mjesnog odbora Sv. Juraj u Trnju Božidar Faji , predstavnik DVD-a Sv. Juraj u Trnju Zdravko Hali , te predstavnici ŠRD-a Trnava Hodošan, Šaran Palinovec, rnec Donji Hraš an. (J, R.V.)
30. sije nja 2015.
Rekreacija 47
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Snaga uma i tijela Posjetila sam najljepšu i najbolju teretanu u Me imurju i odradila trening s vrhunskim dvojcem. To su Dinko i Jura, koji svoje znanje i vještine njeguju iz dana u dan odlaze i tako na seminare, workshopove i konvencije diljem naše zemlje, ali i izvan nje. Iz Njema ke su nam donijeli dvije diplome uzevši ih iz ruku tvorca jedinstvenog programa za rekreativce i vrhunskog sportaša Rooneya Rulea. Krvavo su to zaradili te tako postali prvi Training for Warriors treneri u Me imurju, a i šire. Voljeti svoj posao i cijeniti zdravlje svojih vježba a nije ništa u usporedbi s onime što ini tim mladih i kreativnih trenera, nude i tako besplatne radionice djeci s poteško ama u razvoju. Divno je imati srce i
moglo izdržati napore s kojima se svakodnevno susre u. V idjev š i rezultate na njim a uzel a
dijeliti to isto srce malim an elima koji to cijene i poštuju. Takvoj je djeci itekako potreban stru an i kontroliran trening da bi njihovo t ijelo u razvoju
2
sam jedan dan slobodno i otišla u posjet. Teško e itko pro i njihovom dvoranom a da ne isproba trening jer u samo tren oka radila sam s girjama, medicinkama, konopima i olimpijskim šipkama. To je bio kružni trening koji sam ponavljala u nekoliko krugova. Neposredno prije Dinko me zagrijao s vježbama iz karatea te sam se po prvi put susrela s vježbama za um i tijelo. Nije bilo lako jer ja koja st a lno vježbam osje ala sam umor u miši ima, ali nisam se dala do samog kraja te sam uspješno završila svoj trening i dobila pohvalu od trenera. Za razliku od klasi ne teretane, oni ne koriste sprave za vježbanje, nego
rekvizite i težinu vlastitog tijela. Takvim treningom izgra uju se sve bitne motori ke sposobnosti, kao što su snaga, koordinacija, eksplozivnost, brzina i izdržljivost. Posebnost takve vrste treninga je što možete po eti vježbati u skladu sa svojom trenutnom izi kom spremom i tako kroz treninge napredovati i poboljšati svoju izi ku spremu te ga pripremiti za stresne situacije na poslu i u svakodnevnom životu. S obzirom na to da želim svoje oduševljenje prenijeti i na vas, donosim vam vježbe kojima ete umiriti svoj duh te um i tijelo prisiliti da zajedno sudjeluju u vježbanju. Posebno se preporu uje za jutarnji trening, kako biste tijekom dana ostali mirni bez obzira na stresne situacije koje nam život svakodnevno nosi.
Vježba 1 U položaju po u nja, jedna je ruka u odru enju, dok je druga pogr ena uz trup. Obje su ruke zategnute. Držite trup uspravno i ravna le a.
Vježba 2 U dubokom u nju dlanove postavite na pete i zadržite položaj. Držite le a ravnima.
Vježba 3 Stanite u širinu kukova, ruke postavite ispred sebe i dlanove okrenite prema stropu. Pupak gurnite prema kralježnici i zaoblite le a.
Vježba 4 Iz položaja piramide spuštate se zdjelicom prema podu kao da želite napravi položaj kobre. Ramena držite daleko od ušiju.
4a
1
3b
3b
4b
Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec
GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU
Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji
48
Rekreacija
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BLAGDAN SV. VINKA u Me imurju obilježila još dva rekreativnoturisti ka pohoda: u Svetom Martinu na Muri i Štrigovi
Ceremonija simboli nog obrezivanja “uspavanog trseka” u Štrigovi
Vinogradarska godina može po eti! Nakon Vincekovih pohoda u organizaciji Op ine Nedeliš e, udruge IPA i PD-a “Bundek”, protekli su vikend održana još dva rekreativna druženje u gornjome imurskom kraju. Ni ovaj put nisu izostale kobasice, dobra kapljica, glazba i veselo raspoloženje
TRADICIONALNO 15. VINCEKOVO u organizaciji HKUU-a Sveti Martin
Pohod u župni vinograd okupio tristotinjak rekreativaca!
Obred je vodio Dragutin Bohnec, predsjednik Lova kog društva “Tr ka”
Proizvodnja grož a, a time i vina, jedna je od najvažnijih poljoprivrednih proizvodnji u Me imuraca. Ljubav prema lozi toliko je raširena da gotovo svaki doma in i u nizinskom dijelu uz ku u ima bar “brajde”. Velik je broj onih koji uživaju ili žive
od toga plemenitog napitka, a koji e obilježiti i dan Sv. Vinka, zaštitnika vinogradara. Veli se da na Vincekovo nije dobro ni lijepo biti sam pri klijeti. Stoga je ve tradicionalno, 15. put, u organizaciji hrvatske Kulturno-umjetni ke udruge Sveti Martin u nedjelju 25. sije nja
Vincekovo nije pravo ako nema slasnih kobasa
održan pohod u župni vinograd. Okupljanje i pohod krenuo je u 14 sati iz centra Svetog Martina na Muri, da bi nakon otprilike sat vremena pješa enja stigli u župni vinograd, gdje se održao tradicionalni obred uz stihove pu ke pjesme “Trsek moj, zbudi se” te
kuhano vino, aj i doma e kobasice s doma im kruhom. Uz gotovo tristotinjak mještana Op ine Sveti Martin na Muri ove godine u pohodu sudjelovali su i lanovi i lanice prijateljskoga Kulturno-umjetni kog društva “Sveti Jeronim” iz Štrigove te KUD Žiškovec iz
Za dobro raspoloženje brinuli su lanovi KUD-a “Sveti Jeronim” i KUD-a Žiškovec
Žiškovca. Sam obred odvijao se pod vodstvom Dragutina Bohneca, vinogradara, vo ara i predsjednika Lova kog društva “Tr ka”. P redsjednik Udr uge Dražen Crn ec te svi lanovi Udruge zahvaljuju župniku, Op ini Sveti Martin, Turisti -
koj zajednici op ine te svim pojedincima na svesrdnoj pomo i i korisnim savjetima kako bi i ove godine zahtjevna manifestacija prošla što bolje. Posebice raduje kako se ovakvom vidu druženja, pa i rekreacije, pridružilo puno mla ih ljudi. (rr)
ŠTRIGOVSKI POHOD u znaku druženja s vinarima
Zašto odrezati tri gran ice s pupa vinove loze? Svaki pravi vinogradar koji drži do sebe i svog rada upu t e se za Vincekovo u gorice, svome vinogradu i, bez obzira na studen i dubok snijeg, odreza tri gran ice s tri pupa, koje e potom stavi negdje u ku i uz prozor da bi se naga alo, kad gran ice propupaju, kakva e bi godina. Turis ka zajednica Op ine Štrigove organizirala je tradicionalni Vincekov pohod. Na stazi od 13 kilometara po štrigovskim bregima sudionici pohoda obišli su e ri vinske ku e. Doma ini su bili obitelj Branimira Jakopi a, Alojza Tomši a, Željka Bogdana te Rajka Cmre njaka. Dvjesto njak najhrabrijih sudionika tradicionalnoga Vincekovog pohoda uz pjesmu i svirku “Muzikašasehvetrov” pra lo je ceremoniju prvoga simboli nog obrezivanja “uspavanog trseka” te me i po etak sezone radova u vinogradima. Voditelj ceremonije i glavni meštar bio je voditelj TZ-a Op ine Štrigove Josip Mikec. Na ovo prekrasno druženje došli su i gos iz Rijeke - Grobnika, Karlovca, Zagreba. Dakako, na štrigovske brege s gli su i brojni Me imurci. Ovim je doga ajem zapo ela vinogradarska godina, pa se s njome zahuktavaju i pripreme za Urbanovo 2015.
I popularni Drele stigao je u štrigovsko vinogorje
Na štrigovskom pohodu okupilo se dvjestotinjak ljudi
30. sije nja 2015.
Pisma i priopćenja 49
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
REAKCIJA naĹĄega vjernog itatelja na tekst “TITO ide s Pantov akaâ€?
Kaj me to tak fest zasmetalo!? PrepoĹĄtovana redakcijo - gospon JoĹžek Radnik! Najpredi lepi pozdrav Vam sem skupa! VaĹĄe novine redovito itam i tak kak se ĹĄika - najpredi naslove na prvi strani a onda se po redu do zadje strane. I saki pot - najpredi razmiĹĄljanja JoĹžeka Radnika - kajti sam i sam radnik pak me interesera ako jednako mislimo. I - to moram priznati - do ovoga zadjega “premiĹĄlovanjaâ€? se si i ja skoro navek jednako premiĹĄljaval. No, ve moram est zameriti kak autoru JoĹžeku tak i uredniku ĹĄteri je to dal ĹĄtampati. VaĹĄe Novine su do ve navek pisale objektivno morem re i da se saki vaĹžen doga aj popratil kak spada i
nigdar strana ki o arbano - a ve pak je skorom slavodobitno naglaĹĄeno da TITO ide s Pantov aka, kak je KITArovi ka kak Bogom dana za to mesto, kak je KARAmarkovi straĹĄno vesel kaj je Ona zbrana - jenom re ju - celi je napis straĹĄno po arbani z HDZ-evoskim razmiĹĄljanjem. To me straĹĄno zasmetalo kajti sam ne vu en kaj bi se NaĹĄe Novine tak ponaĹĄale. A zakaj naj malo na te svoj poseben na in JoĹžek malo opisal i uvjete pod ĹĄterima Ĺživiju cjenjeni i poĹĄtovani HDZ-velmoĹže v Remetincu? Su mortik oni nee tuliko toga spokrali kaj bodo i deca naĹĄe dece Ĺživeli siromaĹĄki kak i mi pred 3540 let? Istina da je ova Vlada
ne bog-zna-kakĹĄa, ali pak ve nemaju kaj fkrasti nit prodati kajti je ve zdavja se pokra eno i sprodano. To kaj je ostalo - to vsi skupaj (i levi i desni) nesmemo dati kaj se bo prodalo jerbo bomo unda prav za prav celi v d...., a ve smo sam do pojasa. Ne ĹĄtitim naĹĄu Vladu niti malo, ali im moram dati na pra : v kakvim d.... su prijeli Lepu (njihovu!) nit su preve ne mogli naprajti. A moje premiĹĄlovanje bom zaklju il ovak: kaj se pameti za upravljanje z DrĹžavom ti e - ĹĄto gud bode na vlasti nikaj nabo napravil kajti se vse zajebalo iĹĄ e 1991. Leta i od unda idemo sam prema doli. Sami se premislite ĹĄto je NAJve za to KRIV? VaĹĄ verni itatelj
PRIOP ENJE rukovoditeljice HRT centra akovec i VaraĹždin
Nitko od HRT-ovaca kod nas nije ostao bez posla, a slijede i nova zapoĹĄljavanja S obzirom na u estala priop enja i istupe politi kih stranaka, a posljednjih dana i kolega iz pojedinih medija VaraĹždinske Ĺžupanije, a vezano uz gaĹĄenje medijskih ku a na tom prostoru, osje am potrebu reagirati. Djelatnici HRT centra akovec i VaraĹždin iskreno suosje aju s kolegama iz Ve ernjeg lista koji je ovih dana u VaraĹždinu zatvorio svoje dopisniĹĄtvo, kao i svih kolega koji su zbog teĹĄkog stanja u medijima ostali bez posla, no nikako se ne moĹžemo slo-
Ĺžiti s klasifikacijom i svo enjem pod isti nazivnik s HRT-om. Naime, HRT je, za razliku od Ve ernjaka i Jutarnjeg, samo promijenio adresu poslovanja, ĹĄto dokazuje i sam naziv novog centra; iz studija VaraĹždin i dopisniĹĄtva akovec postali smo HRT centar akovec i VaraĹždin. Nijedan djelatnik nije ostao bez posla, ve e, uz poboljĹĄanje uvjeta rada u novom HRT centru, po otvaranju radiopostaje, biti i novih zapoĹĄljavanja. Uz to svakodnevno
objektivno izvjeĹĄtavamo, pratimo sva doga anja i donosimo pri e s podru ja VaraĹždinske Ĺžupanije jednako kao i dosad. I nakon 1. sije nja 2015., odkad radimo na novoj adresi u akovcu, objektivno, pravovremeno i pro esionalno obavljamo svoj posao, ne zaboravljaju i pritom naĹĄu primarnu svrhu i postojanje, a to je biti javni servis i isklju ivo u sluĹžbi javnosti. Tamara Peras Rukovoditeljica HRT centra akovec i VaraĹždin
EU PROJEKT DruĹĄtva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize s partnerima “Suradnjom do novih mogu nostiâ€?
ZapoĹĄljavanje i osposobljavanje stru nih osoba za pomo hendikepiranima U
srijedu je u zgradi Scheier odrĹžana po et na kon erencija EU projekta DruĹĄtva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida pod nazivom “Suradnjom do novih mogu nostiâ€?, namijenjenom ja anju sposobnosti udruga civilnog druĹĄtva s podru ja Me imurske i Bjelovarskobilogorske Ĺžupanije za ĹĄirenje mreĹže socijalnih usluga. DDICP projekt provodi u partnerstvu s Udrugom tjelesnih invalida Bjelovar te Grada Preloga, koje su na ovoj kon erenciji predstavljali Ines SeleĹĄ te gradona elnik Ljubomir Kolarek.
Predstavljanje projekta u akove koj zgradi Scheier
Projekt omogu ava nove socijalne usluge Kako je u uvodnom dijelu naglasila predsjednica druĹĄtva DDICP-a Miljenka Radovi ,
sam projekt, vrijedan 735.000 kuna, financiran je iz Europskoga socijalnog onda, u okviru Operativnog programa razvoja ljudskih potencijala, kao i Ureda za udruge Vlade
Projekt je predstavljen zainteresiranima i javnosti
RH, a cilj po etne kon erencije je upoznavanje javnosti s planovima i programima kako Udruge, tako i samoga projekta. - Sam naziv projekta isti e ono ĹĄto je najbitnije kada smo mi udruge u pitanju, a to je suradnja, i to prvenstveno izme u udruga i jedinica lokalne i regionalne samouprave. Takva podrĹĄka je od iznimnog zna aja jer znamo kome se obratiti za pomo kada nam je potrebna. - istaknula je predsjednica DDICPa. Kako je napomenuto, korisnika ovog i ovakvih programa, osoba s invaliditetom, na podru jima Me imurske i Bjelovarsko-bilogorske Ĺžupanije je preko 27 tisu a i njih gotovo 80 posto Ĺživi u svojim obiteljima.
Projekt je su nancirala Europska un a (Europski soc alni fond)
- Zato se ovim projektom Ĺželi unaprijediti kvaliteta pruĹžanja socijalnih usluga, stvoriti temelji za pruĹžanje novih socijalnih usluga, a sve to za ve i broj korisnika. - zaklju ila je u svom obra anju Radovi .
Formiranje mobilnog stru nog tima i osposobljavanje za pomo u ku i Detaljnije o samom projektu govorila je voditeljica projekta Lea Kova i . Specifi ni ciljevi samoga projekta jesu zapoĹĄljavanje novih stru nih osoba i pru-
Ĺžanje sada nedostupnih socijalnih usluga u Me imurskoj Ĺžupaniji, pove ana znanja o apliciranju na europske projekte organizacijama civilnog druĹĄtva dviju Ĺžupanija, osposobljavanje djelatnika za pruĹžanje pomo i u ku i i vrti u/ĹĄkoli u Me imurskoj Ĺžupaniji. - objasnila je Kova i , te napomenula da se o ekuje zapoĹĄljavanje logopeda, fizioterapeuta i socijalnog radnika u svojstvu mobilnog tima, kao i osposobljavanje 16 osoba za pruĹžanje usluga pomo i tamo gdje e biti potrebno.
Prezentacija EU projekta “Suradnjom do novih mogu nosti�
50
Informacije
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
30. sije nja 2015.
Otvoreni natje aji za zapoĹĄljavanje u Me imurskoj i VaraĹždinsko 1. Elektrozanatska radnja SKAI, Pribislavec, traĹži1m/Ĺželektromehani aranaodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 360 081 ili mob. 098 426 273 do 07.02.2015
2. Putni ka agencija Express-tours, akovec,Zagreba ka87,traĹži1m/Ĺžsamostalnog knjigovo u na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 328 923 ili 099 350 2519 ili do i osobno 30.01.2015. sa zamolbom od 9-14
Na temelju lanka 77. stavka 2.,3.,4.,5.,6. Zakona o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 - OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14 - O i RUSRH) i odluke Senata Sveu iliĹĄta Sjever sa III. sjednice u akademskoj godini 2014./2015., od 18. prosinca 2014. godine, Sveu iliĹĄte Sjever objavljuje
NATJE AJ za
upis studenata u I. godinu diplomskih sveu iliĹĄnih studija Sveu iliĹĄta Sjever u akademskoj godini 2014./2015. Sveu iliĹĄte Sjever e na Sveu iliĹĄnom centru VaraĹždin provodi upis studenata u I. godinu diplomskih sveu iliĹĄnih studija u akademskoj godini 2014./2015. i to na diplomski sveu iliĹĄni studij Odnosi s javnos ma te diplomski sveu iliĹĄni studij Poslovna ekonomija sa dva smjera; Me unarodna trgovina i Turizam u sljede im kvotama:
Diplomski studiji Odnosi s javnos ma
Redovi studen 0
Izvanredni studen 60
Ukupno 60
• UVJETI UPISA: Diplomski sveu iliťni studij Poslovna ekonomija; smjer Me unarodna trgovina i smjer Turizam - studij bez razlikovnih kolegija mogu upisa osobe koje su zavrťile sveu iliťni preddiplomski studij iz polja ekonomije. - za pristupnike koji su zavrťili preddiplomski stru ni studij ili sveu iliťni studij iz drugog podru ja i polja znanos (u slu aju odabira kandidata), odjelni pro elnik donije e odluku o polaganju razlikovnih kolegija u iznosu do max. 30 ECTS bodova. Detaljnije informacije mogu se potraŞi na www.unin.hr Diplomski sveu iliťni studij Odnosi s javnos ma - studij bez razlikovnih kolegija mogu upisa osobe koje su zavrťile sveu iliťni preddiplomski studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanos . - za pristupnike koji su zavrťili preddiplomski stru ni ili sveu iliťni studij iz drugog podru ja i polja znanos (u slu aju odabira kandidata), odjelni pro elnik donije e odluku o polaganju razlikovnih kolegija u iznosu do max. 30 ECTS bodova. Detaljnije informacije mogu se potraŞi na www.unin.hr A) PRIJAVE: Prijave za razredbeni postupak podnose se na posebnom obrascu koji se preuzima u Studentskoj sluŞbi Sveu iliťta Sjever – Sveu iliťni centar VaraŞdin. 104. brigade 1, 42000 VaraŞdin, prizemlje/soba br. 104. Detaljnije informacije mogu se potraŞi na www.unin.hr Prijave se primaju od 02. – 20. velja e 2015. godine u vremenu od 12:00 – 16:00. Objava rang liste – 23. velja e 2015. godine, na oglasnoj plo i i web stranici Sveu iliťta B) UPISI: Upisi e se provodi 25. i 26. velja e 2015. godine, a prema vremenu i rasporedu upisa koji e bi oglaťen uz rang-liste. Obrasci potrebni za upis te ostale informacije dobivaju se u Studentskoj sluŞbi Sveu iliťta Sjever – Sveu iliťni centar VaraŞdin. 104. brigade 1, 42000 VaraŞdin, prizemlje/soba br. 104. Detaljnije informacije mogu se potraŞi na www.unin.hr C) TROŠKOVI ŠKOLARINE ¡ u akademskoj godini 2014./2015. za oba studijska programa iznose 7.370,00 kn. Sve potrebne informacije mogu se potraŞi u: Studentskoj sluŞbi Sveu iliťta Sjever – Sveu iliťni centar VaraŞdin, 104. brigade 1, 42000 VaraŞdin, prizemlje/soba br. 104, kao i na web stranici Sveu iliťta Sjever www.unin.hr
'(Ă?851$ 6/8Ă?%$ ĂŒ ĂŒ$.29(& 2EUWQLĂ?ND
sa , natje aj je otvoren do 31.01.2015. 3. Kroja ki salon RuĹžica d.o.o. akovec mjesto rada Doner Fast food, akovec, Trg Republike6,traĹži m/Ĺž pomo nogkuharana neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 503 2857 do 31.01.2015. 4. Zidarski obrt ZET, traĹži 3 m/Ĺž prodava a mjeĹĄovite robe - mjesto rada Cres i 3 m/Ĺž radnika visokogradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 133 6373 ili na email: katarina@gradnja-zet.hr, do 31.01.2015. 5. Caffe bar “Marti, Prelog, akove ka 105, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, nazva na mob 098 964 3111 do 31.01.2015. 6. Ca e bar ATLAS, Cirkovljan, Trg sv. Lovre, traĹžim/Ĺžkonobaranaodre enovrijeme,javi se na mob. 097 664 3643 do 31.01.2015. 7. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž odrĹživa a kotlovnice i strojarnice i 2 m/Ĺž odrĹživa a pogona na odre eno vrijeme, poslati zamolbu na email: marijan. posavec@perutnina do 07.02.2015 8. AC instalacije, Pribislavec, traĹži 2 m/Ĺž plinoinstalatera na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764 do 08.02.2015 9. Eko-terra d.o.o. PuĹĄ ine, akove ka 54, traĹži m/Ĺž mehani ara polj. strojeva na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 895 177 ili pismena zamolba na adresu ili email: natasa.vidovic@eko-terra.hrdo08.02.2015
10.Ke keĹĄd.o.o.,Trgsv.Florijana25,traĹži m/Ĺž bravara/varioca na odre eno vrijeme, javi senamob.0989229105ilie-mailom:keckes. doo@gmail.com do 06.02.2015 11. UO Ca e bar “MKâ€? Marijana Jan ec, Gori an, Vrtna bb, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 5333 891 do 06.02.2015 12. Instalomont Termocentar d.o.o. akovec, traĹži 4 m/Ĺž instalatera grijanja i klima zacije na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 122 do 31.01.2015. 13. Ca e bar Spoma, Ma kovec, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 525 821 do 31.01.2015. 14. alopek strojarstvo d.o.o. PuĹĄ ine, akove ka 136, traĹži m/Ĺž cnc operatera, kovinotokara i bravara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu sa Ĺživotopisom ili email: info@strojarstvo-calopek.hr do 31.01.2015. 15. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traĹži 4 m/Ĺž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 570 6984 do 09.02.2015. 16. AC Jesenovi , akovec, Zrinsko-frankopanskabb,traĹžim/Ĺž prodava anaodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu do 31.01.2015. 17. Pozamanterija-materijali, trake, ipke d.o.o., J. Broza 88, Mursko SrediĹĄ e, traĹži 1 m/Ĺž teks lno kemijskog tehni ara za bojanje teks lnih traka na neodre eno vrijeme,
Temeljem lanka 391. stavka 1. Zakona o vlasniĹĄtvu i drugim stvarnim pravima (ÂťNarodne novineÂŤ, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12), Ĺžupan Me imurske Ĺžupanije raspisuje
JAVNI NATJE AJ za prodaju nekretnine u vlasniťtvu Me imurske Şupanije (Stara ťkola u Kotoribi) 1. Predmet javnog natje aja je prodaja nekretnine upisane kod Op inskog suda u akovcu, ZemljiťnoknjiŞni odjel Prelog kat. est. 362, k.o. Kotoriba, u naravi zgrada-ťkola, dvor povrťine 3395 m2, zk. ul. 19. 2. Po etna kupoprodajna cijena za nekretninu iz to ke 1. iznosi 56.531,84 Eura protuvrijednos u kunama po srednjem te aju HNB-a na dan prodaje. 3. Zainteresirani ponuditelji duŞni su prije stavljanja svoje ponude upla jam evinu u iznosu od 10.000,00 kn. Jam evina se upla uje na poslovni ra un Privredne banke Zagreb – dioni ko druťtvo broj: 2340009-1800020004, SWIFT: PBZGHR2X, IBAN: HR76 2340 0091 8000 2000 4, poziv na broj 68 7340 – OIB (za pravne i zi ke osobe), s naznakom "Jam evina za kupnju nekretnine- Stara ťkola u Kotoribi". 4. Osnovni kriterij prodaje jest najviťa pos gnuta cijena putem prikupljanja pisanih ponuda. 5. Ponuditelj dostavlja pisanu ponudu s dokumentacijom na hrvatskom jeziku u zatvorenoj omotnici na adresu: Me imurska Şupanija, Ru era Boťkovi a 2, 40000 akovec, s naznakom: Ponuda za kupnju nekretninaStara ťkola u Kotoribi. Rok za dostavu ponude je do 18.02.2015. godine do 12 sa , bez obzira na na in dostave. Nepotpune i nepravovremene ponude ne e se razmatra . 6. Drugi obvezni uvje javnog natje aja te popis dokumentacije koju su ponuditelji duŞni dostavi uz prijavu objavljeni su na sluŞbenim web stranicama Me imurske Şupanije www.medjimurska-zupanija.hr ŽUPAN Ma ja Posavec, mag. ing. KLASA: 940-01/14-03/18 URBROJ: 2109/1-01-15-03
akovec, 28.01.2015. godine
javiti se pismenom molbom/Ĺživotopisom do 28.2.2015. 18. Regius-go j.d.o.o. akove ka 8,Peklenica, traĹži1m/Ĺžkonobarananeodre enovrijeme za rad u kavani „Raj“, mogu nost smjeĹĄtaja/ putni, zva : 099/530-9661 do 12.2.2015. 19. BAU PROJEKT j.d.o.o. Hlapi ina 52, traĹži m/Ĺž zidara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 522 3250 do 30.01.2015. 20. ASGARD j.d.o.o., D. Kraljevec, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 632 540 do 13.02.2015. 21. Pekara Ida Donji Vidovec - mjesto rada u prostoru Meisa Gori an, traĹži m/Ĺž prodava a pekarskih proizvoda na neodre eno vrijeme (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 426 605 ili osobno u Meiso od 9-11h ili sa zamolbom Bistri ka 35, D. Vidovec do 13.02.2015 22. Ferromont-KR d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž zavariva a; m/Ĺž strojarskog predradnika i m/Ĺž cjevara, javi se na email: jobs.si@fmt. biz do 31.01.2015 23. Op ina NedeliĹĄ e, NedeliĹĄ e, M. Tita 1, traĹži m/Ĺž komunalnog redara na odre eno vrijeme,pisanazamolbanaadresuilinaemail: ured.opcine@nedelisce.hr do 31.01.2015 24. Metalne konstrukcije Ĺ venda d.o.o. Palovec, traĹži m/Ĺž kv bravara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 958 6878 do 13.02.2015 25. NMP -Produkt d.o.o. akovec, traĹži 2 m/Ĺž CNC bohrwerkista na neodre eno vrijeme, osobni dolazak u proizvodni pogon u akovec, dr. I. Novaka 46 do 31.01.2015 26. Rotocomerc d.o.o. Prelog, K. Zvonimira 63, traĹži 2 m/Ĺž prodava a/komercijalistu na neodre eno vrijeme, osobno na adresu ili se javi na tel. 040 645 644 do 14.02.2015. 27. Ca e bar Queen, ukovec 95, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, nazvati na tel 040 660 041 ili mob 098 242 143 do 14.02.2015
30. Mida slas ce d.o.o. - Kavana Vandoren, traĹži 2 m/Ĺž djelatnika za posluĹživanje na odre eno vrijeme, javi se na mob.091 5828 639 do 22.02.2015 31. Velebit osiguranje, akovec, traĹži 2 m/Ĺž zastupnika za neĹživotna osiguranjana odre eno vrijeme, 20 sa tjedno, javi se na mob. 091 317 8800 ili na email: martina.trzec@ velebit-osiguranje.hr do 03.02.2015 32. Ordinacija RuĹžica Bubi FriĹĄ i , NedeliĹĄ e, VaraĹždinska 23a, traĹži m/Ĺž medicinsku sestru/tehni ara na neodre eno vrijeme uz probni rad 3 mj., javi se na mob.098 1694 860 ili email: ruzicabubicfriscic@gmail.com do 02.02.2015 33. Couture confection d.o.o. Savska Ves, traĹži 4 m/Ĺž kroja a teks la; 40 m/Ĺž ĹĄiva a teks la; 10 m/Ĺž gla ara teks la - na odre enovrijeme,natje ajjeotvorendo21.02.2015 i m/Ĺž mehani ara ĹĄiva ih strojeva, natje aj je otvoren do 26.02.2015. Javi se na tel. 040 544 444 ili email: cc@coutureconfec on.co 34. Pekara Poljanec, Orehovica, traĹži m/Ĺž pekara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 636 024 do 21.02.2015 35. Fashion stars j.d.o.o. akovec, F. PerĹĄerna, traĹži 7 m/Ĺž ĹĄiva a trikotaĹže na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 906 8680 do 21.02.2015 36. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, traĹži m/Ĺž inĹž/dipl.inĹž. strojarstva i m/Ĺž VĹ S/VSS ekonomistu u odjelu ra unovodstva za stru no osp. za rad bez zas. r.o., javi se na email: posao@metal-dekor.hr do 31.01.2015 37. Petcom keramika, Prhovec, traĹži m/Ĺž kerami ara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 584 003 ili mail: keramika@petcom. hr do 31.01.2015 38. Ferro-preis d.o.o. akovec, dr. T. Bratkovi a 2, traĹži m/Ĺž dipl.inf. strojarstva za voditelja strojne obrade i m/Ĺž elektri ara-energe ara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3 g, posla pismenu zamolbu naadresuilinaemail:dragica.slunjski@ferropreis.com do 31.01.2015
28. Midi d.o.o. Ivanovec, Kalni ki odvojak 7, traĹži 3 m/Ĺž bravara; m/Ĺž djelatnika na toplinskom ravnanju i 3 m/Ĺž zavariva a na neodre enovrijeme,javi seosobnonaadresu ili email: midi@midi.hr
39. Dobrani transpor vl. Vladimir Dobrani , M. SrediĹĄ e, traĹži m/Ĺž voza a E i C kat na neodre eno vrijeme, Mob. 098 1790 332 do 15.02.2015
29. IMB zavrĹĄni radovi u graditeljstvu j.d.o.o., Savska Ves, traĹži 3 m/Ĺž soboslikara i 3 m/Ĺž montera suhe gradnje na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 257 662 do 31.01.2015
40. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, HodoĹĄan, akove ka6,traĹžim/Ĺžmedicinsku sestru/medicinskog tehni ara s poloĹženim stru nim ispitom na odre eno vrijeme, nazva na mob 098 242 319 do 31.01.2015
Poduze e TMT d.o.o. traĹži kvali ciranog djelatnika za popunu slijede eg radnog mjesta na neodre eno vrijeme uz probni rad:
ALATNI AR – DJELATNIK ZA PRIPREMU ALATA ZA STROJNU OBRADU Potrebne kvali kacije i iskustvo: - poznavanje alata za strojnu obradu, tokarenje, glodanje, tehnologije stezanja, mjernih instrumenata - poznavanje rada na ra unalu Poťaljite molbu i Şivotopis na adresu: TMT d.o.o., Kalni ka b.b., 40000
akovec ili na e-mail: tmt@tmt.hr.
30. sije nja 2015.
Informacije 51
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
oj županiji
ZAHVALA 46. Gradnja Toni j.d.o.o. akovec, traži 2 m/ž kerami ara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 500 5702 do 10.02.2015. 47. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži 4 m/ž montera suhe gradnje na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 333 471 ili mob. 098 461 001 do 10.02.2015.
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200
41. Uniso d.o.o. Mursko Središ e, traži 1 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, mob: 098 983 9707 ili mail: info@uni-so .hr do 05.2.2015. 42. RE-GRA vl. Slavko Režek, Cirkovljan, traži m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 508 5701 do 21.02.2015 43. Ugost. obrt OLIMP, R. Kon ara 73, Mursko Središ e, traži 2 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, mob: 098 1641646 ili do i osobno na gornju adresu do 20.2.2015. 44. Auto Moto klub, akovec, Športska 8, traži m/ž voza a vu ne službe na odre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu do 03.02.2015 45. Lateramen j.d.o.o. akovec, 3 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 525 7197 do 28.02.2015
48. Metal-euro d.o.o. Nedeliš e, traži 2 m/ž zavariva a tig postupkom; m/ž inž. strojarstva i m/ž samostalnog bravara - na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9951 559 ili na email: info@metal-euro.hr do 15.02.2015 49. Servis vozila MM d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž autolimara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu: Nedeliš e, V. Nazora 17 ili nazva na mob. 098 807 843 do 09.02.2015 50. Me imurje graditeljstvo d.o.o. akovec, traži 10 m/ž tesara; 10 m/ž zidara; 5 m/ž armira a i m/ž rukovatelje kranom - na odre eno vrijeme. javi se na tel. 040 379 146 ili 098 9811 291 do 10.02.2015. 51. Rudi-expres d.o.o. Mihovljan, traži m/ž djelatnikauturis kojagencijinaodre eno vrijeme, pismena zamolba: I. Gunduli a 1, Mihovljan ili email: info@rudi-express.hr do 28.02.2015 52. SIMPA j.d.o.o. M. Središ e, traži m/ž kuhara-pizza pekara na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, mogu nost osigur. smještaja, javi se na mob. 098 284 299 do 05.2.2015. Više informacija na www.hzz.hr
Temeljem stavka 3., lanka 96. Zakona o prostornom ure enju („Narodne novine“ broj 153/13) te Zaklju ka o otvaranju javne rasprave Gradona elnika Grada Preloga (Klasa: 350-02/14-01/11, Urbroj: 2109/14-02-15-31) od 26.01.2015., Upravni odjel za gospodarstvo i nancije
OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave o prijedlogu V. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja Gospodarske zone u Prelogu – Sjever (Sl.glasnik Me imurske županije br. 1/06, 3/07, 5/07 – ispravak, 17/11, 5/13 i 8/14) 1. Upu uje se na javnu raspravu prijedlog V. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja gospodarske zone u Prelogu - Sjever (Sl.glasnik Me imurske županije br. 1/06, 3/07 i 5/07 – ispravak, 17/11, 5/13 i 8/14) (u daljnjem tekstu ID DPU). 2. Prijedlog ID DPU izra en je od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. 3. Javna rasprava o prijedlogu ID DPU, u trajanju od 10 dana po et e 09.02.2015. i završi 18.02.2015. godine. 4. Javni uvid u prijedlog ID DPU mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Uprave Grada Preloga, Glavna 35, 40 323 Prelog, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa . 5. Javno izlaganje o prijedlogu V. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja gospodarske zone u Prelogu - Sjever (Sl.glasnik Me imurske županije br. 1/06, 3/07, 5/07 – ispravak, 17/11, 5/13 i 8/14) održat e se dana 12.02.2015., s po etkom u 12.00 sa , u prostorijama Grada Preloga. 6. Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog ID DPU podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u gradskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu: Grad Prelog, Glavna 35, 40 323 Prelog, s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O V. ID DPU GOSPODARSKE ZONE U PRELOGU - SJEVER“.
DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE Dom zdravlja akovec Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski
Subota 31.1.2015. od 15-20 sa dr. Amila Jankovi ms. Alisa Farkaš Vlah
Radna mjesta Varaždin 1. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždin, traži 2 m/ž voza a kamiona sa prikolicomna neodre eno vrijeme, kvali kacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kat., iskustvo na navedenim poslovima: najmanje 2 godine. Molbu sa kratkim životopisom, kopijom svjedodžbe i voza ke dozvole poslati isklju ivo na sljede u adresu: Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 Varaždin ili putem e-maila: agilitas@agilitas-grupa.hr, do 7.2. 2.HANJESzaproizvodnjuitrgovinu,mjestorada Slobodna zona Trnovec Bartolove ki, traži 10 m/ž mag zavariva a na odre eno vrijeme uz mog. stalnog r.o., uvje : KV, SSS, 2 g radnog iskustva, voza ki B kat. Više informacija na www.hanjes.com, Molbe sla isklju ivo na adresuGospodarska10,TrnovecBartolove ki poštom ili e-mailom: n.marjancic@hanjes. com do 7.2. 3.ŠTROMARzaprijevoz, trgovinu i gra evinarstvo,Bele nec,traži1m/žkvvoza ateretnog vozila za me unarodni transport na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : KV, iskustvo 3 g, C i E kat., poznavanje engl./njem. jezika. Kontakt: najava na telefon: 042 749 929 ili e-mailom: vstromar@inet.hr do 7.2. 4. TRANSPORTI KRAJAN za cestovni prijevoz robe, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 1 m/ž voza a kamiona za me unarodni prijevoz na odre eno vrijeme, uvje : obavezna kvali kacijazavoza a,KategorijaCiE,iskustvo:Nije važno.Kontakt:mobitel:098284495,do12.2. 5. Obrt za ugost. vl. Dominik Kolari , Sra inec, traži 1 m/ž konobara u cafe baru ‘ ile” u Varaždinu, Gajeva ulica na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, iskustvo: Nije važno - Po etak rada: 01.02.2015. i 3 m/ž konobara u novom cafe baru ‘ ile’ u Sra incu na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo: Nije važno.
Kontakt: Dominik Kolari (091 417 9909) ili osobni dolazak na adresu objekta ‘ ile’ Sra inec, Varaždinska 105 - izme u 08 i 21 h, do 12.2. 6. Auto- orijani - mjesto rada Trnovec, traži 1 m/ž autolimara na neodre eno vrijeme, uvje : KV, iskustvo 5g, Kategorija B. Osobni dolazak: Dravska 83, Trnovec Bartolove ki, najava na telefon: 042 683 202 7. TURIST - mjesto rada Varaždin, traži 1 m/ž voditelja prodaje na odre eno vrijeme, Uvje : SSS, VŠS, VSS, ekon. ili hotelijerski smjer, informa ka znanja: O ce paket, poznavanje njema kogiengl.jezika,potrebnopoznavanje osnova informa ke. Uz prijavu dostavi životopis te presliku diplome na adresu Ljudski potencijali, A. kralja Zvonimira 1, 42 000 Varaždin ili e-mail ljudskipotencijali@hotel. turist.hr do 22.2. 8. BREZA, obrt za ugos teljstvo - Mjesto rada Trnovec, traži 1 m/ž konobara u Ca e baru Breza na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS, komunika vna osoba spremna za rad u ca e baru, iskustvo nije važno. Posla životopis i prijavu e-mailom: breza.trnovec@gmail. com do 23.2., a za dodatna pitanja kontakt mobitel 095 8031 580 9. Ugost. obrt Robert Dukši, Šemovec, traži m/ž konobara u Ca e baru Zona Trnovec i ca ebaru“Kugla”Šemovec naodre enovrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo: Nije važno, Kategorija B, mog. korištenja vlas tog vozila. Kontakt: mobitel: 098 241 052, prijave do 8.2. 10. Autoprijevoznik vl. Dubravko Šrajbek, Varaždin,traži1m/žvoza ateretnogmotornogvozilapreko7,5tonaume unarodnom prijevozu na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, iskustvo: Nije važno, Kategorija C i E. Kontakt mob: 098 725 638, osobni dolazak ili pismena zamolba poštom na adresu: Hallerova aleja 36, 42 000 Varaždin ili e-mailom: autoprijevoznik.srajbek@gmail.comdo27.2.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ) tel. 112 Autobusni kolodvor akovec tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651 Policijska uprava me imurska tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, B J. Jela i a 1 tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4 tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna tel: 311-488 Knjižnica akovec tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec tel: 391-480 Me imurska županija akovec tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920 Komunalni redar tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020 Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466 - odvoz otpada tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11 Ispostava Prelog Ispostava Mursko Središ e
tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490
Ma ni uredi Ma ni ured akovec Ma ni ured Prelog Ma ni ured M. Središ e Ma ni ured M. Subo ca Ma ni ured Nedeliš e Ma ni ured Štrigova Ma ni ured Kotoriba Ma ni ured Dekanovec
tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017
Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e Zavod za javno zdravstvo Školska medicina Mikrobiološki laboratorij
tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336
Duboko potreseni smr u najdražeg i voljenog supruga, oca i zeta
DRAGUTINA HALI A iz Palovca preminulog dana 12.1.2015. u 57. godini života Ovim putem zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na ispra aju našeg voljenog. Hvala vl . uri Vukalovi u na toplim rije ima. Posebno se zahvaljujemo firmi Sistem Mep i njihovim radnicima. Obitelj
POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom suprugu, ocu i zetu
DRAGUTINU HALI U Zauvijek eš ostati u našim srcima i mislima. Ožaloš ena obitelj
IZ MATI NOG UREDA
RO ENI VITO ZVONAREK, sin Jelene i Ivana; EVA MIKULAN, k i Vanje i Andreja; LARA BUNC, k i Laure i Gregora; ADELA ŠPANCER, k i Katarine i Danijela; ANA MODLIC, k i Andreje i Mladena; VIDA ŽGANEC, k i Maje i Olivera; TADEJ KOVA , sin Božice i ure; NIKO HAJDAROVI , sin Mirjane i Gorana; PAULA KOLARI , k i Nives i Daniela; JAKOV BALENT, sin Melani i Nikole; DORA BAKA , k i Kristine i Gorana; BORAN HORVAT, sin Zdenke i Kreše; AZRA REYA MAHMUTOVI , k i Jadranke i Refika; IZTOK TKALEC, sin Tanje i Mladena; DAVID MIRI , sin Klaudije i Mitra; DAVID ORŠOŠ, sin Nataše i Dražena; DAMJAN RAJI , sin Natalije i Gorana; VITTORIO HORVAT, sin Maje i Vitomira; NIVES BALOG, k i Jožice i Marka ( akovec)
VJEN ANI Ivana Ruži i Goran Šincek Cvilinder ( akovec); Valentina Kvakan i Marko Turk (mursko središ e); Jasenka
Jesenovi i Tomislav Oleti (prelog)
UMRLI Ivan Golubi r. 1938., Ana Vugrin r. Sovar r. 1930., Marija Dadi r. Gombar r. 1927., Sabina Zobi r. Miki r. 1934., Rozina rn ec r. Horvat r. 1929., Roza Bašek r. rep r. 1931., Katarina Koren r. Lerinc r. 1924., Margareta Slavi ek r. Mikec r. 1929., Ana Reich r. Zanjko r. 1927., Stjepan Zadravec r. 1947., Dragutin Zadravec r. 1933. ( akovec); Marijan Stojko r. 1981. (Dekanovec); Vladimir Domovi r. 1946., Iva Jaman r. Gali r. 1935. (Kotoriba); uro Krištofi r. 1930. (Mala Subotica); Mara Vadas r. Varga r. 1926., Stjepan Barat r. 1966. (Mursko Središ e); Ivan Juras 1945. (Nedeliš e); Agneza Horvat r. Vagaj r. 1931., Marija Vilus r. Kljai r. 1930., uro Pongrac r. 1953., Elizabeta Hižman r. Kalšan r. 1925., Mijo Hranjec r. 1923., Julka Ro ak r. 1924., Marija Sovar r. Šantavec r. 1924. (Prelog)
DEŽURNI PEDIJATAR Petak 30.1.2015. od 13:00-20:30 20:30 Subota 31.1.2015. od 08:00-15:30 0-15:30 (primanje pacijenata do 14:30) 4:30)
Pedijatrijska ordinacija dinacija j akovec Doma zdravlja akovec Radnim danom ordinacija radi: Utorak i etvrtak i Petak - UJUTRO TRO - Pone-djeljak i Srijeda POPODNE
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
52
Oglasnik
MOTORNA VOZILA PRODAJE SE KAMION marke „IVECO“ sa ceradom, u odli nom stanju, malo voĹžen, nosivosti 5 tona, sa utovarno-istovarnom rampom, registracija vrijedi do lipnja 2015. Cijena vrlo povoljna. Informacije na telefon: 098 268 984
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
P R O D A J E M R O V E R 414 S I 1995.g., reg. do 9./2015., mob. 091/364-3605
PRODAJU SE tri preĹĄe za groĹž e i autoprikolica. ViĹĄe informacija na 333-059.
PRODA JE SE V W POLO 1.2 2010.g., reg. do 1/2016., mala potroĹĄnja, uredno vlasniĹĄtvo, klima, centralno, 5vr., crveni, info: 098/749-131
PRODAJEM DVA TRUPCA ORAHA, tel. 858-424
PRODAJEM MAZDU 323 1991.g., reg. do 3/2015., cijena 3.500 kn. mob. 091/897-2754
PRODAJU SE GUME s felgama dim. 195 R14 CMS, Tubeles Kon nental (2 kom), pogodno za malu prikolicu. tel: 099/808-7586 PRODAJEM CITROEN jumper 2.5D 1997.g, registriran, ispravan, sve e ri nove gume, 1.700 eura (nije
ksno). mob. 092 2895 644 PRODAJEM POVOLJNO terenski auto mercedes kombi zatvoreni typ: 208/308 poviĹĄeni, dizel, 1991.g., nije registriran, i mercedes 200 D -123 1979.g., nije registriran, tel: 099 505 1351 RENAULT CLIO 1,4 RT 2001.g., metalik boja, nove gume, mob. 091/970-1929 VW POLO 1.4 TDI diesel 2004.g, reg. do 11/2015., 170tkm prije enih, 55 kW, mehani ki mjenja , 2.vl., serv. knjiga, garaĹžiran, centr. zaklj., boja crna. Nazvati na tel.: 099/808-7586 PRODAJE SE MAZDA Mazda 323 1.3i 1991g. reg. do 03/15., u dobrom stanju, tel. 091 897 2754 PRODAJEM PEUGEOT 307 SW 2.0 HDI karavan, 2003.g., servisna, full oprema, reg. do 07/2015, nove gume, cijena 3.900 eura, mob. 098/551-267 PRODAJEM LJETNE GUME BF Goodrich 185/65/15, DOT 06/14, voĹžene ni mjesec dana, odli ne, cijena 1.000 kn za sve 4 gume.
k, mob: 098/551-267 RENAULT CLIO benz 1995., 2.vl., prije eno 190tkm za 4.000 kn. Mob 098 921 5799 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., r e g . d o 2 9. 4 . 201 5., 5 0 K W, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.100 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJEM Michelin gume na twingo felgama (4kom) dim 155/65 R14, 75T, M+S, cijena 400 kn. Tel: 858-424
PRODAJE SE OPEL ASTRA diesel 1999.g., 2.vl., o uvan, centr. zaklj., el. podiza i prednjih prozora, siva boja, cijena 2.000 eur ksno. mob. 099/278-5612
POLJOPRIVREDA
PRODAJEM STARI PLUG, ornice, jaram, drveno rudo za kola, starinska drvena korita razli i h veli ina i novi ťtednjak na kruta goriva. Tel. 098/970-7703 KUPUJE SE slama u balama, je am, pťenica i tri kal. Tel: 822362, 099-5166-780 PRODAJEM PRIKOLICU za stajski gnoj (7.000 kn); 3-brazdni plug okreta (12.000 kn) i prskalicu KŽK od 340 lit. (2.000 kn), mob. 091/517-5595 PRODAJE SE SIJENO u balama, info: 855-599
KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, moĹže i neispravne. Tel: 092/110-7110 PRODAJEM IMT KULTIVATOR za kukuruz sa dozatorima za umjetno gnojivo, upit na mob 099 590 4530
PRODAJE SE SIJENO kocka bale, 600 kom, povoljno ili zamjena; cisterna od 4000lit.; mal er HMF 220cm na bate; kiper prikolica 1-osovinka 3c1,80x50. Info: 091/563-2125
AKOVEC, strogi centar: iznajmljujem ure en jednosoban stan. Tel: 091 24 24 143
BRZE KREDITNE POZAJMICE bez Hrok-a na zaĹĄ eni ra un - zatvaranje ovrhe Fine. Mob. 0919548-554
PRODAJE SE KU A u D Pustakovcu sa gospodarskim zgradama, traktorom i raznim priklju cima za poljoprivredu. Info: na 091 505 8058.
POZNANSTVA SLOBODAN MUĹ KARAC (48g) traĹži slobodnu Ĺžensku osobu za povremeno druĹženje i mogu u vezu. Mob. 098/994-3821 DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puĹĄi, traĹži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 SLOBODAN MUĹ KARAC (60g) traĹži slobodnu, razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne ponude na broj: 099/574-8435
NEKRETNINE – PRODAJA
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama
PRODAJEM SADNICE bobi astog vo a; crveni krupni ribiz po 12 kn, imamo joĹĄ jostu, malinu i kupinu. Ĺ aljem poĹĄtom. Zagreb, 098-908-4675. PILE I GNOJ dajem besplatno. VaĹĄa radna snaga. Info: 091/2861-336. PRODAJEM MOTORNE trimere i kosilice cijene od 500-1000kn, za ostale informacije nazovite 098 164 3871 PRODAJE SE GRAH TREĹ NJEVAC - doma i, suhi, o iĹĄ eni. Cijena 20 kn/kg. Nazvati na broj tel: 042/819-020 PRODAJU SE SADNICE hrasta, graba, bukve, jasena, javora, kestena, agacije za poĹĄumljavanje i lingstrum za Ĺživicu. Nazva na broj: 099/683-9984 ili 099/8087586 PRODAJEM TRAKTOR DEUTZ 25 KS, 60. god, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/16484-72
akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
USLUGE
d.o.o.
izvodi graÄ‘evinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivaÄ?ke radove i ureÄ‘enje potkrovlja gips ploÄ?ama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr
ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tinoâ€?, 098/931-7570
POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za SREDNJE ťkole. Tel. 091/52866-69
PRODAJE SE PREĹ A za groĹž e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461120
RIJE ANIN (49g), SSS, aktivno znanje talijanskog jezika, traĹži bilo kakav posao na seosko-turisti ko gospodarstvu (doma instvo), na podru ju cijele Hrvatske. Tel: 091 542 56 02
PRODAJE SE VINO (rizling, ĹĄipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151
TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 098 546 069
PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673028 ili 091/8940-720
Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac miriĹĄljavi
KREDITI
MuĹĄkat Ĺžu
VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, VaraŞdinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023
PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igraliĹĄta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578
PRODA JE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEĹ TEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/ĹĄankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gra s parkirno mjesto i zajedni ko spremiĹĄte svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93.
PRODAJEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu povr. 3500m2 i preĹĄu za groĹž e od 400 lit., mob 098 967 9904 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Ĺ˝iĹĄkovcu povrĹĄine 1600 m2, isto vlasniĹĄtvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652292. PRETPRODAJA DVOSOBNIH I TROSOBNIH STANOVA na SajmiĹĄtu, u akovcu, kvadrature od 48m2 do 72m2, s balkonom, spremiĹĄtem, parkirnim mjestom ili garaĹžom, sa li om, po etak gradnje 3.mj. 2015. godine, ER “Aâ€?, cijena stana 1.130 EUR/m2 do 30.06.2015. godine. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trĹžnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350. PRODAJE SE KU A U PRELOGU, akove ka 41, ku a i ostali objekti potrebni za doma instvo, ukupne povr. 460m2, dvoriĹĄte s vo njakom 2,449m2, iza vo njaka nalazi se polj. zemljiĹĄte 2,924m2. Pogodno za bavljenje poljoprivredom ili obrtom, 20km od granice s Ma arskom, 10km do k. Dodatne info na tel: 01/2857-660 ili 040/646-143 PRODAJE SE VIKENDICA U PREKOPI namjeĹĄtena i ure ena, 35m2, sa podrumom od 30m2 i terasom od 20m2, svi priklju ci, legalizirana, na zemljiĹĄtu od 2500 kvadrata s vo njakom i ĹĄumom. Cijena je 24.000 eura, tel: 098 355 207 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Ludbregu, SajmiĹĄna ulica 1326 m2, cijena 23.000 EUR. Mogu nost izgradnje objekta mjeĹĄovite namjene. Upita na 098/980-5511
PRODA JEM 4-SOBNI STAN s garaĹžom, etaĹža, novo, urbana vila, visoki rohbau, EC/B, Mihovljan ispod Ĺ afrana, kredit. info: 098/241-559
AKOVEC - prodajem gra . parcelu za stambenu ku u kod bolnice novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 24 24 14 3
PEKLENICA - prodaje se gra evinsko zemljiĹĄte od 1067m2, mirna ulica, povoljno. Info: 098744-998
PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u K, Martane, za samostoje u ku u, 18x38 m, mob. 099/2771 330
30. sije nja 2015. PRODAJE SE VE E IMANJE sa ťumom u Prekopi, 23000 m2 u jednom komadu a ťume 1400 hv. Nalazi se pored gl. ceste i mogu e ga je podijeliti u viťe gra . parcela. Svi papiri rijeťeni. Info: 099 752 8800 PRODA JE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 POTRAŽUJU SE NERENOVIRANI MANJI DVOSOBNI ILI JEDNOIPOLSOBNI STANOVI u akovcu. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trŞnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350. PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977. PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina ťkole, EC/D. Upita na mob. 098/242-438 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535. PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upitati na tel: 095/902-5646 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55 kvadrata u akovcu, Vukovarska ulica, prizemno. Tel. 091/5016-685 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, dvoriťte, vo njak, ťuma, EC/D, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KU A u Murskom Srediť u, useljiva, sa svim priklju cima, cijena po dogovoru. Mob: 098/98-24-245 PRODAJE SE KU A PRIZEMNICA od 90m2, sa oku nicom od 1100m2, u akovcu, sa svim priklju cima, odmah useljiva, za 50.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trŞnice), Tel. 040/390770, 098/331-535, 099/3315350. PRODAJE SE FRIZERSKI SALON, novi, namjeťten, K, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559 PRODA JE SE 2-sobni stan u centru Rovinja od 43m2, 1. kat, 50m od mora, namjeťten, cijena 86.000 eur. Nazva poslije 16 sa na mob. 091/5343-827
30. sije nja 2015.
PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE na lijepoj lokaciji u PuĹĄ inama, N. Tesle 7, tel. 042/232-681
IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namjeĹĄteni stan, centr. grijanje, zasebna brojila, info: 091/122-4743
POVOLJNO PRODAJEM POLJOPRIVREDNO zemljiĹĄte “Potkrtineâ€? od 600 hv, iza Ivanovca. info na tel: 395-031 ili 099/246-5011
VARAŽDIN - iznajmljujem u strogom centru lijepo ure eni poslovni prostor, Tel: 099 505 1351
LIJEPU KU U u Ivanovcu, 500m od K, mijenjam za stan u k ili prodajem, mob. 098/426-021
ŽIVOTINJE
PRODAJEM KU U od 120m2 u
akovcu, A.G. MatoĹĄa (istarsko naselje), cijena po dogovoru, mob. 092/3070-887
AKOVEC - STAN u strogom centaru za adaptaciju od 60 m2, prodajem povoljno, Tel: 099 505 1351 PRODAJEM U AKOVCU- atraktivno gradiliĹĄte novootvorena ulica 900 m2 i gradiliĹĄte u Ĺ enkovcu, ulica Augusta Ĺ enoa 41 od 1100 m2, tel: 099 505 1351
IZNAJMLJIVANJE
PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE i Ĺ LJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821362, mob: 098 1849 728 PRODA JEM LIJEPO URE EN AKVARIJ od 20 lit., s ribicama i biljem (150 Kn), te prodajem CDliteraturu o uzgoju divljih ze eva (150 kn). Ĺ aljem poĹĄtom. Zagreb, 098-908-4675.
RAZNO
Z AG R EB , I Z N A J M L J U J E S E 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim Ĺženama. tel. 099/683-6831
PRODAJEM KALIJEVU PE sme u, rastavljenu, 5 redova, ukraĹĄena mo vom Hrvatskog pletera, 550 kn ili zamjena za 300 kg kukuruza, Tel: 098 355 207
IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 30m2, te manji jednosobni stan u centru M. SrediĹĄ a (voda, plin, parking), tel. 543-882
OTKUPLJUJEM STARINSKI NAMJEĹ TAJ, satove, komode, kredence i dr., moĹže i u loĹĄem stanju. mob. 091 506 1028
IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u nizu iza Hrasta (br. 43), kontakt 098 395 167.
PRODAJEM zra nu puĹĄku “ANSCHICâ€? sa op kim niĹĄanom (snajper) za 1.500 kn. Ne treba dozvola. Zagreb, 098-908-4675.
IZNAJMLJUJE SE dvosoban namjeťteni stan u Murskom Srediť u, mob 091 5495 873 Z AG R EB: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namjeťteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan na Jugu k, sve namjeťteno. info: 091/723-7999 TRAŽI SE U NAJAM obiteljska ku a za stanovanje u Gornjem Me imurju. Tel: 822-362, 0995166-780 IZNAJMLJUJEMO gornji dio ku e, namjeťteno, poseban ulaz, mogu a upotreba garaŞe, Savska Ves, mob. 095/8120-752
IZNAJMLJUJE SE na duĹže vrijeme 1.5-sobni stan i garsonijere u k, info: 384-515 ili 098/545-526
Oglasnik 53
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
PRODAJEM TLAKOVCE -sive i crne dimenzija 200/200/60 te dimenzija 100/200/60, ve e koli ine. Tlakovci su novi, pakirani na paletama. Cijena 54 kn/m2. tel: 098-811-497 PRODAJE SE caffe espreso aparat DeLonhi (sam melje i radi odli ni espresso ili kapu ino), moĹže zamjena za dobru harmoniku, info: 091/970-1929
PRODA JEM GROBNICU broj 0119310010 na gradskom groblju u akovcu, polje 19, red 31, broj groba 0010. Mob 091 1211 509 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinska pe Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin ani kavezi za ze eve, sve povoljno. tel. 098/190-4969
akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Afrodita - stara godinu i pol, cjepljena, sterilizirana, zdrava. Karakterno je pi no za ma ku.
PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e za automobil, univerzalna, malo koriťtena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muťkat Şu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnosti, ťifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEM SONY PLAYSTION 2, ra unalo AMD 1.90GHz, 1.5 Gb ram, 100 Gb disk, xp Pro, muťki bicikl, orig. Rog i Şenski s 5 brzina. Mogu a zamjena za sintesajzer ili laptop. Tel. 098/539-169 PRODAJEM Intel Pentium 4 1.8 Ghz, 1 GB RAM memorije, 40 GB HDD hard disk, DVD-ROM, oppy, mreŞna kar ca za pristup na internet (WIN XP Professional, MS OFFICE 2007), monitor 17� AOC, sve za 1.000 kn, te Pen um 1 color monitor 15� Philips (za igranje igrica) za 200 kn, i poklanjam crno bijeli monitor 14� i PC 486 za igranje igrica (treba zamijeni bateriju). Kontakt: 099/67-14-888
Pepita - stara oko 8 mjeseci, cjepljena, o iĹĄ ena od nametnika i kastrirana. TraĹži dom!
PRODAJEM MOBITEL HTC HD7, odli an, crni, nova baterija, cijena 350kn, mob 095/848-9753 PRODAJEM GROBNO MJESTO u DrĹžimurec-Strelcu, s nadgrobnom plo om, spomenikom, vazom i vje nim svijetlom. info: 098/9029-756
PRODAJE SE perilica su a (590 kn) i stol za stolni tenis. info: 091/9701929
POVOLJNO PRODAJEM novi modem ADSL, mob. 098/932-3590 PRODAJE SE jedno grobno mjesto na groblju u k, upita na tel. 390-574 PRODAJE SE doma a svinjska mast i doma e slanine, povoljno. tel. 847321 PRODAJU SE DRVA ZA OGRJEV iz vo njaka (jabuka), betonski stupovi (za ogradu, vinograd i vo njak), te kupujem Quad. Mob. 091/584-5561 PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za loĹž ulje zapremnine 2000 lit, garaĹžiran, cijena 600 kn mob. 091 516 4595.
Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.
TEREZA-49
18+
Vesela, raskoĹĄna, ali usamljena! TraĹžim vezu.
UPOZNAJMO SE! 0-24
064/56-56-57 3,49/4,78 kn/min. RTL teletekst – str. 816
Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, Samobor, oib 07786816460, t: 01/3639561
SkloniĹĄte za Ĺživotinje “Prijateljiâ€? ÄŒakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru RaÄ?un za uplatu donacija: HR3323400091116025375
Ante je nedavno s gao u skloniĹĄte. Prona en je u Pribislavcu. Ve dugo nismo imali u skloniĹĄtu psa koji odbija jes zbog prevelike tuge zbog napuĹĄtanja. Zato se nadamo da e Ante brzo na i novi dom. Star je neĹĄto malo manje od dvije godine, izuzetno umiljat i drag pas. SlaĹže se s drugim psima i voli ljude. Kontakt: 091-8988-004.
Natko
Kosjenka - stara oko 3 mjeseci, cjepljena, zdrava i jako zaigrana i umiljata. TraĹži dom!
je predivan mladi pas, mla i od godine dana koji je prona en na ulici s ogrlicom pro v buha oko vrata koju si sigurno nije stavio sam. Nadamo se da se samo izgubio i da e njegovi ljudi do i po njega im prije. Za Natka zovite 091-8988-004.
Fliper je na en s ranjenom noĹžicom. Mladi pas, zapravo joĹĄ uvijek malo ve e ĹĄtene, izuzetno umiljate i dobre naravi, traĹži svoju obitelj u kojoj e imati pristup unutra i u kojoj e ima dovoljno vremena za njega. Kontakt: 098-241-060.
Mitzi - stara oko godinu dana, sterilizirana, o iĹĄ ena od nametnika, cjepljena i izrazito umiljata i mirna ma ka. TraĹži dom!
PRODAJEM skije ELAN duĹžine 188 cm i pancerice ALPINE broj 39-4014 (trebalo bi proba ), cijena prema dogovoru. Kontakt: 099/67-14-888
PRODAJEM FOTELJU za dnevni boravak, siva, uĹĄ uvana, cijena 150 kn., info na tel. 091/761-3467
PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na loĹž ulje; transport trake ĹĄir. 30cm (razli ite duĹžine); novi crni kancelarijski stol. Tel. 858-424
Udruga “SkloniĹĄte dobroteâ€?
Jack - micek star oko 8 mjeseci, o iĹĄ en od nametnika, zdrav, jako umiljat i drag, traĹži dom. Zbog boles ne vidi na jedno oko.
Emma je mala mjeĹĄanka, ĹĄtene staro oko 3,5 mjeseca, bit e viĹĄeg rasta i kao i svi ĹĄtenci udomljava se u obitelj koja ima vremena i volje bavi se malim ĹĄtenetom, radi na odgoju i socijalizaciji. Za nju zovite 0918988-004.
OBAVIJEST ITATELJIMA
Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa (Mursko SrediĹĄ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO SRIJEDE U 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec
1011
54
Savjeti
PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec
PSIHOLOGIJSKI CENTAR
Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
Alergija na proteine kravljeg mlijeka Alergija je neuobi ajen i neprimjeren odgovor imunološkog sustava na bezazlene, svakodnevne imbenike iz okoliša, poput peludi, prašine hrane ili lijekova. U pojavi alergija važan rizi ni aktor je naslije e. Ono što se naslje uje je sklonost alergijama, no to ne zna i da e se alergija razviti. U estalost alergija je u velikom porastu, a smatra se da je razlog tome suvremeni na in života. Alergija na hranu je poseban oblik nepodnošenja hrane uzrokovan pretjeranom reakcijom imunološkog sustava na proteine u hrani. Naj eš e se javlja u prvoj godini života zbog razvojne nezrelosti imunološkog sustava djeteta. U estalost nutritivnih alergija je 2 do 8 %. Namirnice koje naj eš e izazivaju alergijske reakcije su: kravlje mlijeko, soja, jaja, riba, orašasti plodovi, pšenica. Alergija na proteine kravljeg mlijeka je naj eš i oblik nutritivne alergije u dojen adi i male djece. Prvi simptomi se uglavnom javljaju izme u prvog i petog mjeseca života. U estalost je oko 2.5 %. Takva su djeca esto alergi na i na druge proteine, poput jaja, soje, brašna, ribe i kikirikija. U rijetkim slu ajevima i isklju ivo dojena djeca mogu razviti alergiju na proteine kravljeg mlijeka koje se lu e u maj inom mlijeku. Simptomi alergije na proteine kravljeg mlijeka variraju od blagih pa sve do teških i po život opasnih. Mogu se o itovati na tri organska sustava. Kožni simptomi (50-70%) su atopijski ekcem, svrbež, urtikarija, crvenilo. Probavni simptomi (5060%) su kolike, povra anje,m proljev, nenapredovanje na težini, primjese krvi u stolici. Dišni simptomi (20-30%) su rinitis i hroptanje. Dijagnoza se postavlja razgovorom s roditeljima gdje se roditelje pita o postojanju atopijskih bolesti u obitelji, na inu prehrane djeteta, trajanju dojenja, uvo enju mlije nog pripravka, pri-
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Piše Jelena Wranna Kova , prof. soc. pedagoginja
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Tinejdžerice trebaju vaše prihva anje i odobravanje sutnosti simptoma, vremenu pojave simptoma. Potom se dijete pregleda. Dijagnosti ki testovi su jednostavni kožni testovi te krvni testovi u kojima se odre uje razina ukupnih i specifi nih antitijela u krvi (IgE). Ponekad svi dijagnosti ki testovi mogu biti negativni, a da dijete ima alergiju. Tada je potrebno provesti eliminacijsku prehranu (bez kravljeg mlijeka) i test provokacije (ponovno uvo enje). Djeci se tada daje posebna vrsta mlijeka. Ti se testovi moraju raditi pod nadzorom pedijatra, nikako ih nemojte raditi samo kod ku e. Jedina mogu nost lije enja alergije na proteine kravljeg mlijeka je potpuno uklanjanje alergena iz prehrane djeteta ili majke dojilje tijekom 6 do 12 mjeseci (eliminacijska dijeta). Majka dojilja mora voditi ra una o nadoknadi kalcija, dok dojen e na umjetnoj prehrani mora piti poseban zamjenski proizvod tzk.ekstenzivni hidrolizat. Mlijeka drugih životinja, poput kozjeg ili ov jeg se ne smiju koristiti ako zamjensko mlijeko u prehrani takve djece. Isto tako ne smije se koristiti niti sojino mlijeko i sojini dojena ki pripravci. itajte sastav gotovih namirnica! Alergija na proteine kravljeg mlijeka nije doživotna bolest i u ve ine nestaje. Ne smije se poistovjetiti s intolerancijom laktoze koja nastaje zbog nemogu nosti razgradnje glavnog še era u mlijeku u probavnom sustavu.
Iako se ponekad ponašaju kao da ni najmanje ne drže do mišljenja svojih uku ana, pogotovo roditelja, tinejdžerice su vrlo osjetljive na njihove postupke. Ne e to lako pokazati, ali i taj njihov negativni i odbijaju i pristup zapravo puno govori. Treba im uvažavanje i naklonost, ali ne pretjerano pokazana pažnja i podilaženje. Posebno su osjetljive na temu fizi kog izgleda i ljepote. Ne zna ovjek je li gore ako im kaže da su lijepe ili ako prigovori ne emu oko njihovog izgleda. Taktike za razgovor posve su razli ite od onih koje ste koristili dok su bile slatke male djevoj ice, koje su uživale ako im se divite i spremno prihva ale vaše sugestije. Njihovo je tjelesno samopoštovanje, kao i samopoštovanje op enito, u teen godinama ugroženo, na strogoj je samoprocjeni i teško je prona i pristup koji e im odgovarati. Svejedno vas trebaju da bi razvile snažno i zdravo samoprihva anje. Instant savjeti iz asopisa i interneta mogu izgledati atraktivno, ali u stvarnosti ne mogu pomo i, jer ih se nije lako pridržavati, a nude rješenja koja se ine jednostavna i e ektna, pa još više rustriraju tinejdžerice. Zapravo rustriraju itav ženski rod, u svim životnim razdobljima, jer u ženskim glavama vje no se vrte brojna pitanja koja se ti u vlastitog fizi kog izgleda: jesam li predebela, preniska, previsoka, prevelike ili premale stražnjice
ili prednjice, hmm, ne u nabrajati sve gluposti kojim se žene truju. Muškarci se takvim pitanjima uop e ne optere uju, radije ih ponekad postavljaju ženama. Iako naše k eri iz vanjskog svijeta dobivaju puno propagandnih poruka o ženskoj ljepoti, ipak je primarno ono što odmalena percipiraju u roditeljskom domu, i zato odrasli uku ani moraju krenuti od sebe kako bi slali dobre poruke svojim k erima. Važno je kako majke misle i što osje aju kad je u pitanju njihovo vlastito tijelo i izgled, jer upravo to što one misle i osje aju utje e na to kako njihove k eri misle o vlastitom tijelu. Ne nužno po metodi identifikacije, mogu a je inverzija i odbacivanje modela, ali svakako je u igri promatranje i procjenjivanje maj inskog modela od strane tinejdžerice. Osim poruka koje dobivaju od obitelji, mlade djevojke su izložene porukama koje dobivaju od svojih vršnjaka, pri emu na njih puno više djeluju prijateljice, nego prijatelji. De ki su u tom uzrastu manje kriti ni prema izgledu djevojaka nego što su one samokriti ne. Sve u svemu, danas nije lako odrasti u snažnu i samopouzdanu ženu sa zdravim osje ajem prema vlastitom tijelu.
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00
Lije enje alkoholizma Kada govorimo o lije enju alkoholizma, polazimo od teze da je alkoholizam bolest. Kao i kod svake druge bolesti, lije nik postavlja dijagnozu na osnovu raznih kriterija, a nakon pregleda i razgovora s pacijentom. Kriteriji za dijagnozu alkoholizma su razli iti, izme u ostalih sljede i: • jaka potreba za pijenjem alkohola • smanjena mogu nost kontroliranja kada i koliko se konzumira • reakcija organizma na prekid konzumacije (apstinencijska kriza) • razvoj tolerancije: da bi se postigao željeni u inak, osoba mora piti sve ve e koli ine alkohola • zapostavljanje drugih interesa • za nabavu alkohola i konzumaciju troši sve više vremena • bez obzira na spoznaju da je alkohol štetan za zdravlje, osoba i dalje pije... Ukoliko osoba ispuni odre eni broj kriterija, smatra se ovisnom. Još jedan od na ina da osoba samu sebe „brzinski“ testira jest CAGE upitnik: • Jeste li ikada razmišljali o tome da biste trebali smanjiti pijenje ili potpuno prestati piti? • Jesu li vam ljudi „dosa ivali“ kritiziranjem vašeg pijenja? • Jeste li se ikada osje ali krivim za svoje pijenje? • Jeste li ikada osje ali, da vam pi e treba odmah ujutro za popravljanje raspoloženja i omogu avanje obavljanja redovnih obaveza? Dva potvrdna odgovora kod osobe srednje ili starije životne dobi upu uju na to da se radi o problemskom potroša u ili ak ovisniku o alkoholu, a kod mladih je ve i jedan pozitivan odgovor indikativan i traži dalj-
t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162
nju provjeru i mijenjanje navika. Temeljni cilj lije enja je uspostava i održavanje trajne i potpune apstinencije od alkohola, dakle potpune trijeznosti, uz mijenjanje samoga sebe u odnosu prema sustavima vrijednosti i odgovornosti pojedinca prema njegovom okruženju, prvenstveno prema obitelji, poslu i široj zajednici. Nakon što prihvate da imaju problem, mnogi ovisnici o alkoholu pokušavaju „nau iti“ kontrolirano piti, ali ti pokušaji ne mogu biti uspješni, jer kad netko jednom postane ovisan o alkoholu, ne može više nikada biti umjereni potroša . U po etku lije enja nerijetko treba provesti detoksifikaciju, uz lije enje svih popratnih zdravstvenih poteško a i oboljenja koja su usko povezana s alkoholnom intoksikacijom. Svakom pojedincu s problemom alkoholizma potreban je individualni pristup, pa se tako bira i na in lije enja, ovisno o osobinama li nosti, karakteru, dubini problema, te prijem ivosti osobe prema odre enom tretmanu. Razlikujemo više tretmana i/ili pristupa lije enja ovisnosti o alkoholu, neki od njih su klubovi lije enih alkoholi ara, individualne psihoterapije, grupne psihoterapije, bolni ko lije enja, armakoterapija. U idealnom slu aju razli ite terapije se kombiniraju. Kod nas u Me imurju, osobe koje su u potrebi imaju na raspolaganju Klubove lije enih alkoholi ara koji djeluju u akovcu, Prelogu, Svetoj Mariji, Donjoj Dubravi, Kotoribi i Murskom Središ u. Pri Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije, u sklopu Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti, djeluje Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam, a dobra ishodišna to ka su svakako i obiteljski lije nici.
30. sije nja 2015.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA
NIZAK TLAK
VREMENSK A SLIK A: Na kraju smo sije nja, dan se vidno produžio posljednjih mjesec dana i mnogi se pitaju je li zima ve rekla svoje. U dijelu unutrašnjosti bilo je nešto malo snijega u zadnjih tjedan dana, ali samo je u gorju vladala prava zima. Ako se prisjetimo prošle zime, onda nije teško zaklju iti da fraza “zima kad – tad mora u initi svoje” ne stoji jer – ne “mora”! No, otprilike u ovo vrijeme 2012. godine malo je tko vjerovao da e biti prave zime u njenome nastavku… A onda se dogodila legendarna ciklona Gabor koja je donijela najja u zimu u aktualnom stolje u i obilan snijeg (Split pod obilnim snijegom). Što nam onda sprema nastavak aktualne zime? Zaista je teško ili nemogu e re i što e
se sve doga ati u meteorološkoj “kuhinji” do prolje a, no zato je znatno izvjesnije što e se doga ati sljede ih sedam dana. A prognoza vremena odavno nije bila tako komplicirana. Naime, zbog dolaska niza jakih ciklona, a s njima i promjene vremena teško je prognozirati detalje. Radi se o cikloni koji je Crometeo tim nazvao Mirjana, a koja bi dijelu unutrašnjosti mogla donijeti i zimske uvjete. S njom na Jadranu dolaze obilne kiše, ponegdje i
nevremena s tu om, jako i olujno jugo i lebi , veliki problemi u pomorskom prometu, ciklonalne plime… VREMENSKA PROGNOZA: U petak puno oblaka, povremeno s oborinama. U ve ini nizinskih predjela kiša, u gorju susnježica i snijeg. Malo snijega o ekuje se i u nizinskim krajevima, osobito sjeverne Hrvatske prema kraju dana. U no i slabljenje i prestanak oborina, ali e prije prestanka posvuda okrenuti na snijeg uz
Vremenska prognoza i razbibriga 55 mogu tanji snježni pokriva . Puhat e umjeren i jak jugozapadni, južni i jugoisto ni vjetar, s prolaskom fronte nave er prolazno jak sjeverac. Temperatura zraka ujutro od 2 do 4, a danju od 4 do 6 Celzijevih stupnjeva, kasno popodne e zahladiti. Tlak zraka e biti vrlo nizak, samo oko 975 hektopaskala, što e poja ati tegobe meteoropatima. Subota donosi smirivanje vremenskih prilika, ali ne i potpunu stabilizaciju. Vjetar e biti puno slabiji, uglavnom južnih smjerova. I oborina e biti puno manje, ali su i dalje mogu e, osobito prema kraju dana. U gorju ve inom kao snijeg, a u nizinama susnježica ili snijeg. Najve a šansa za snijeg je u no i sa subote na nedjelju. Temperatura zraka ujutro ispod nule pa je mogu a poledica, a danju ve inom od 1 do 4°C, u gorju malo niža. Sli no vrijeme bi se nastavilo i u nedjelju. ini se tipi no zimsko vrijeme. Jedino što je teško dati prognozu o koli ini snijega jer u ovakvim uvjetima kad se preko nas premještaju centri ciklona, dovoljan je mali pomak cijele ciklonalne zone pa da se koli ina i vrsta oborina naglo promijeni. No, prema svemu sude i ni u nedjelju se ne o ekuju neke obilnije oborine pa ako slu ajno i bude snijega to bi trebalo biti u malim koli inama i vjerojatno u obliku bljuzge. Vjerojatnije u no i i ujutro, dok su poslijepodne u nedjelju mogu a kra a sun ana razdoblja. Po etak novog tjedna bit e malo stabilniji. Dosta oblaka s kra im sun anim razdobljima.
Jutra e biti hladna uz pojavu slabog mraza, ali dnevna temperatura e ipak biti u laganoj pozitivi. Upozoravamo na mogu nost poledice u no nim i jutarnjim satima. Utjecaj nove ciklone mogao bi sti i oko srijede i osobito u etvrtak kad se ponovno pove ava šansa za oborine, susnježicu ili snijeg, ali još ne znamo u kojoj koli ini. ini se da e oko etvrtka biti malo hladnije pa je vjerojatniji snijeg nego kiša. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 29.1.)
METEOROLOŠKI KALENDAR 3. velja e 1929. god. u akovcu izmjereno -35,5°C 4. velja e 1929. god. u Gospi u izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj -36°C 6. velja e 1933. god. u sjevernom Tihom oceanu opažen val visok 34 metra
MOZGALICA
VICOTEKA Vra a se politi ar ku i i odmah po ulasku obasipa ženu poljupcima. - Gotovo je! Izabrali su me! - Stvarno? Ne lažeš? - Ne, sad više nema potrebe! ----------------------------------------------------Utrkuju se dva magarca i jedan kaže: - Tko zadnji - magarac! ----------------------------------------------------Razgovaraju dva prijatelja: - Jesi li razmišljao da kažeš ‘ne’ alkoholu? - Mnogo puta sam mu to rekao, ali on ne e ni uti. ----------------------------------------------------Mujo i Fata, de ko i cura, idu ulicom drže i se za ruke. Fata mu kaže: - Hodamo ve trideset godina. Mislim da je krajnje vrijeme da po nemo razmišljati o braku. - Draga Fato, pa tko e nas htjeti ovakve stare? ----------------------------------------------------Kako se zove roda na elektri nom stupu? Elektroda!
PROGLAŠENI NAJSPORTAŠI I EKIPE GRADA AKOVCA
Zasluženo najbolji tenisa ica Ema Mikul i i gimnasti ar Filip Ude
PREDSTAVLJENA AUTOBIOGRAFIJA DRAGE VABECA
DVA UZASTOPNA PORAZA ODBOJKAŠA CENTROMETALA
Da danas igra, ni tri dana ne bi bio ostao u Brestu
Doigravanje za prvaka još samo teorija
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Kaj vse more sveti Vinci??!!! N
iš i nebre to kaj more sveti Vinci ije je godovno nejvekši svetek vinarov, vinogradarov, vinovjernikov i vinoljupcov. Vsi, o em re i, skorom vsi znamo da se na Vincekovo ide prvi , vu novom letu, v gorice i da ruon na te den po ne novo vinogradarsko leto. Sveti Vincek je tak jaki kaj vse one, šteri so mesec ili dva spali doma kak medvedi, zdigne z postele ili pak stolca polek vro e pe i i otpela vu gorice i ne pita kakše je vreme. Tak je i ovo leto bilo. Bilo je i lepoga cajta, bilo je i zima, dež je curel, a i sneg je poprhaval, ali vinovjerniki so ne ostali doma, išli so po goricaj, špancerali so se po friškomo zrako i sprobavali vsa ona vina štera nam je dragi Božek lani dal i štera so se, do Vincijovoga, dozrelila vu lagvima. Lepo je bilo videti vse te cifraste ljude, stare i mlade, ljude i žene, šteri so slavili Vincijovo i popevali po našaj me imorskaj goricaj. No, nejso tu bili sam naši ljudi, došli so i stranjski da vidijo kakši je to svetek i kakše so to
veselice dok po ne novo gori no leto. Na vse strane se ula pesma našega prilo anca Iveka Glavinovoga: Trsek moj, zbudi se, dosti si spal.., a meštri Vincijovoga ceremonijaluša so se oglasili: Ljubljene pajdašice i preštimani pajdaši, veseli gori ari i vredni podrumari, zestali smo se denes vu ovaj goricaj, vu ovom trsju kaj bi z Božekovim blagoslovom i zagovorom svetoga Vincija, z starim vinom posvetili ovo trsje i zapo eli novo vinogradarsko leto. Te vse lepe i preštimane re i je hajdipot preseklo trenkanje puni kupici i vlevanje vin eka v suhe požerake. A pesma i veselice trajale so duže od tjeden dni i vse ono vince kaj se je (ak se je je) prešparalo vu ovo zimsko vreme, vse je to potrošeno jerbo je sveti Vinci ne bilo što i jegovo godovno se mora preslaviti onak kak se šika jerbo ak se posel v goricaj ne po ne kak tre unda nebre niti leto završiti onak kak vsi mi o emo. A mi o emo kaj nam bodo, za drugo veliko godovno naših goric, a to je Martinje, lagvi puni dobroga i zdravoga vina. oš navek se vsi spominamo o temo kaj nam je napravil švicarski franak, pak sam i ja posluhnul kaj o franko, o em re i, zakaj je zrasel, velijo oni šteri
J
Z
I
B Ž
N
vredijo malo vej kak nika, jerbo so kamati besramno mali i ve bode još minister pobral vrhje z teh naših penez. Najte me krivo razmeti, ali to je porez na bok ijo. ak je prirez jedna vrsta nameta gde lokalne vlasti, po što zna šteripot, rivlejo roke v napol prazne žepe svojih gra anov. Jedini grad šteri ima prireza vu ovom našem malom i lepom Me imorjo je Grad akovec. akov anci so preve bogati, imajo preve penez i tre jim to zeti. A zakaj ne bi ak to zakoni dopuš ajo. No, neje te prirez od f era, ve on tu hercuje ve deset let. Gracke vlasti, gracko oci se mejajo, a jegovo veli anstvo prirez ostaja. A zakaj bi ga i mejali ak se akov anci preve ne bunijo, a z te mele se da zamesiti veliki kruh i to beli. A je li se te penezi, šteri se naberejo od hara a, o em re i, prireza trošijo za ono za kaj je bilo re eno to niti dragi Božek ne zna. Nebre se niti on restrgati. Ali se i lukje v grackoj kasi morajo z nekim zakrpati. A što bo jif zakrpal ak ne bodo akov anci? Negda so akov anci, a i Me imorci pla ali samodoprinosa i z tem penezima se hajdig vsega po akovco i Me imorjo naprajlo. Mi smo si sami naprajli (bolnica, ceste, plin, voda), a ve pak moramo davati pe-
T
Ho ete li posjetiti programe No i muzeja?
Vesna Ivan i , Ivanovec Upoznata sam s programom ovogodišnje No i muzeja u akovcu. Bit e tema 19. stolje e i po etak 20. Iskreno da vam velim, dosad još nisam nijednu godinu bila na toj manifestaciji, ali ovaj petak ho u. Uz program koji se priprema u Muzeju razgledat u i stalni postav.
nezi kaj nas naši sosedi z Hrvaške vu temo semo dostignejo. Mi za jif pla amo, a oni se z nas smejejo i još se nam norca delajo. To vam je ono po onoj staroj pu koj: Poštejak, to je isto kak i bedak, ak ne i nekaj vekše? aj vam bodem govoril, pak to vi znate isto tak kak i ja: naši rokometaši so odišli po riti k meši predi nek so kanili i predi nek so se i oni sami nadjali. Neje da smo slabo igrali, ali ne dosti dobro kaj bi Poljake bili pobedili, a Poljakima je to nikaj ne zna ilo kaj smo mi, bar do ve, navek bili bolši od jif. Naši de ki so hitali v golmana ili pak vu stative, a Poljaki pak v gol i na vse zadje so oni zabili vej goli od nas i odišli so dale. Kak smo se prepravlali tak smo i zišli. A Slavek Goluža, naš trener, on se još navek prepravla kaj bode po el voditi naše de ke i ne znati kaj bode ve napravil dok zazvedi da smo ne ve ono kaj smo bili. Ali ne morate se bojati, ne bode on to tak letno zazvedil. No, pak je Slavek to i tak splaneral jerbo zato je i ne pelal Ivana Bali a, šteri je još jeden nejbolši igra na sveto jerbo unda Slavek ne bi bil glavni. A kaj bodemo mi svecki prvaki ak sam ja ne glavni. si oni šterima je ne praf kaj je Kolinda pobedila Ivija na
K
V
minulim izborima ve joj iš ejo falige. Tak se zazvedilo da Kolinda govori šest jeziki, ali ne govori i ne razme jugoslavenski, a i ne igra v klavir, a tu je Ivo bil nejjakši. aj se te vsakefele štacuni špin ijo z popustima za Boži , novo leto, Štefanje, Vincekovo i to z 20 ili pak 30 procentov, a za vekeše sveteke i 40, ak je nejbolša, kaj se popustov dotikavle, naša policija. Najme kaj, naši policaji davlejo popusta na štrofanje, ak pla ate z kešom, o em re i, ak peneze nosite v žepo, pedeset procentov. I to ve dugo i celo leto. Nejso oni tak dobri kak mi mislimo, ali i jim trebajo penezi, a bole zeti pol nego nikaj. Tak nam je lepo rekel Kiki Srpakov jeden od glavneših me imorskih policajov. Nam Me imorcima ne tre dvapot govoriti, mi znamo kaj je to pol - pol. Pol daš caro ( itaj: policajima), a druga ti polovica ostaja za Božeka i za gemištece na šanko pre Juliki. No, rekel je Kiki, pamet v glavo jerbo da smo ne bili preve dugo pre Juliki i ova polovica, štero smo dali caro, bi bila v žepo ostala. Ali tre negda i Juliko pogledati!
K
Kruno Tuksar, Novo Selo na Dravi - Zbog obaveza ne u mo i posjetiti manifestaciju No i muzeja. Nisam bio ni proteklih godina. Imam volje, imam želje, ali uvijek su neke obaveze u pitanju. Ina e mislim da je to fantasti na stvar i da bi se takvi i sli ni programi mogli organizirati više puta godišnje.
Dean Novak, Dragoslavec Nažalost, imam druge obaveze pa ne u mo i posjetiti programe ovogodišnje No i muzeja koji su pripremljeni. Nisam bio dosad ni jednu godinu, iako su uvijek zanimljivi programi. Uvijek me nešto sprije ilo. Dobro je da se muzeji na taj na in otvore gra anima, jer su ina e dosta zatvoreni za publiku.
POD VUROM
Jubilarna deseta No muzeja obilježit e se diljem Hrvatske obiljem programa u muzejskim prostorima. Ulaz na sve programe je besplatan. Glavna tema ovogodišnje No i muzeja nosi naziv “Izumi i otkri a - Nikola Tesla univerzalni um”. U manifestaciji e sudjelovati više od dvjesto muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, znanstveno-istraživa kih centara, obrazovnih i drugih institucija iz više od stotinu gradova i mjesta. Prošle je godine No muzeja posjetilo 350.900 posjetitelja. Ho e li ovogodišnja posje enost biti ve a, ostaje nam da vidimo. Anketa “Pod Vurom” odgovara ho e li i Me imurci pohrliti u muzejsku no . (rr, zv)
znajo o vsemo tomo uda vej od mene: oki Milanovi ov: - Neje važno zakaj je zrasel, važno je da vsi moremo mirno spati jerbo ova moja vlada bode to rešila predi nek vi ftegnete re i keks. Znam kak je vsima šteri imajo zajme v frankima, pak i meni so žemlice podražile v sosedovoj pekarnici prek pota z tri na pet kuni i nije le ko, ali vse to mi bodemo rešili. vek Todori ov: - Meni je ne važno kaj franak raste, vsejeno mi je v šteroj valuti ne pla am svojim dobavlja ima, je li so to franki ili pak kune! ranko Gr i : A ljudi velijo, posebno so glasni ovi v opoziciji, da za vreme ove vlade neje nikaj zraslo. eljkec Pervanov: A zakaj pre sosedima v Deželi franak ne raste? Oni so tak mala država kaj ga ne mesta! ovo leto je ve zdavnja stupilo na snago, a žnjim i porez na kamate. Kaj nam je naša vlada obe ala to je i napravila, tak da ne bodemo mogli re i kak so ne od re i. Nadjam se da bode minister Lalovec ve zadovolen, sam sam najgerek kaj bode z temi penezi mogel naprajti. Nejpredi so stranjske banke prevzel naše hrvaške peneze i oni pre jim
Julija Nikoli , akovec - Planirala sam i i, ali je muž nešto malo bolestan, pa u vidjeti kako e se on osje ati. Koliko znam, ove je godine muzejska no posve ena Nikoli Tesli i u Zagrebu e biti niz predavanja na temu njegovih izuma. U akovcu e biti nešto drugo iz povijesti grada, uz izložbu i modnu reviju. Dobro je da se muzeji kroz takve programe otvaraju gra anima.
Božidar Vadlja, Mala Subotica - Planiram s obitelji oti i u akove ki Muzej i u Muzej u Prelogu. Zadnjih par godina nismo bili doma u Me imurju, sad smo se vratili iz Švicarske ponovno ovamo živjeti, tako da nismo proteklih godina posje ivali programe No i muzeja. U Švicarskoj ne znam organiziraju li se sli ni programi ili ne, barem ja nisam s time upoznat.
mi prodiremo dublje
ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE
www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI
Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr
facebook.com/MedimurskeNovine