Međimurske novine 1013

Godina XIX.

Broj 1013.

^akovec, PETAK, 13. velja~e 2015.

Cijena 7 kuna

JEDNOSTAVAN VODI IZRADE POREZNE PRIJAVE NA DOHODAK ZA 2014. GODINU – ZA GRA ANE

str. 4-5

KAKO ISPUNITI PRIJAVU I OSTVARITI POVRAT POREZA

Plus posebne pogodnosti za stanovnike Orehovice, Podturna, Domašinca, Štrigove, Selnice, Gornjeg Mihaljevca, Male Subotice, Pribislavca, Belice, Kotoribe i Grada Mursko Središ e

str. 9

PO ELE BLAGODATI TAKOZVANE “DECENTRALIZACIJE”

JOŠ JEDNA TRAGEDIJA u nizu pogodila Vratišinec

Obitelj Rob tragi no izgubila i drugog sina, Mihaela

str. 8

Najsiromašniji Me imurci e po oprost dugova morati u Varaždin

SANJA KRIŠTOFI (SDP) o razlozima smjene bivšeg na elnika Strahoninca

je s Franjom Lehkecom toliko izgubio da su troškovi izbora zanemarivi

Magare e mlijeko zna i zdravlje, a proizvodi ga obitelj Vinko

str. 10

FARMA MAGARACA u Murskom Središ u Strahoninec

MLADEN LETINA o kupnji propalih pogona MT araparije

U bivšoj arapariji proizvodit e brodove i mljekomate str. 6

str. 14

str. 44

OPTUŽENI MARKO TARADI (31) tvrdi da nije kriv za pokušaj ubojstva Nikoline Babi i Ane Marije Duji

Kakva je bila uloga Miljenka Crn eca? str. 8

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Zastavama se više ne maše zbog politi kog romantizma G

otovo pa proro anski, s obzirom na kontekst nastanka (1993. godine), danas djeluju stihovi pjesme Prljavog kazališta “Lupi petama”, koja govori o bahatosti hrvatske elite. Danas to prvenstveno vrijede ponajviše za politi are, a za iju bahatost obi an gra anin ima nultu stopu tolerancije. Rije i ove pjesme poput “O, Bože, uvaj ti naše golubove i sirotinju, jer bogati se ionako za sebe pobrinu” odli na su poruka današnjega o ito nikad težega socijalnog trenutka u našoj zemlji, pa tako i u našem kraju. ije lako, a nikako ne bi bilo dobro da nam se dogodi ono što proživljavaju, primjerice, Grci. Zašto se sve više danas priziva “istinski ljevi arski duh” u Europi i šire, možete pogledati u sjajnom dokumentarnom uratku novinara i redatelja Michaela Moora “Kapitalizam: Ljubavna pri a”. Ili pak u knjizi Thomasa Pikettyja “Kapital u 21. stolje u”, koje možete posuditi u akove koj Knjižnici. jajna “valentinovska preporuka”, film i knjiga koji pokušavaju odgovoriti na pitanje - koja je cijena koju Amerika mora platiti zbog ljubavi prema novcu, odnosno kako promijeniti da jedan posto bogatih više ne “upravlja” s ostalih 99 posto obi nih ljudi na kugli zemaljskoj. edina nada i vjera u demokraciju i u toj “najdemokratskijoj zemlji na svijetu” – SAD-u ostali su bira i koji biraju, kako se ispostavilo dosad, itekako pokvarene politi are (a gdje takvih nema!?), a Moore ih uvjerava da prestanu to initi, te kako je zapravo pogubno vjerovati da mogu postati onaj jedan posto bogatih. toga se i u Americi i Hrvatskoj više ne maše hrvatskim zastavama zbog politi kog romantizma, ve isklju ivo zbog osvajanja vlasti, kako bi se stiglo do povlastica i postalo dio elitnog establišmenta. ad se do e na vlast, kod nas se još uvijek prebrzo zaboravljaju obe anja i odmah se krene troškariti, ali ne u korist naroda, ve za vlastitu guzicu.

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

VIJEST(I) TJEDNA

Što sve trebate znati za povrat poreza Glavna novost je što bi prilikom izrade prijave poreza na dohodak za 2014. godinu za gra ane stanovnici nekih me imurskih op ina mogli dobiti povrat upla enog poreza na dohodak, što nije bilo mogu e ranijih godina. Naime, kada je temeljem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske izvršena jedinstvena kategorizacija potpomognutih podru ja Hrvatske, definiranih prema indeksu razvijenosti, Me imurska županija dobila je desetak jedinica lokalne samouprave koje su ušle u drugu skupinu potpomognutih podru ja, zbog svog postotka nerazvijenosti koji je izme u 50 % i 75 % prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske. Opširan prilog na str. 4 - 5.

(NE) SVI A NAM SE

toga nije udno da narodu, kad su u pitanju politi ke elite, ostaje jedino nada, gr ka Siriza ili španjolski Podemos, koji obe ava da e i dalje “troškariti”, ali kako bi pomogli obi nom ovjeku, a ne onih par posto kojima je jedino važno - da budu još bogatiji. ako se svjetske vlade udaljuju od države blagostanja, a s time i od pojma civiliziranog društva, grabežljiva manjina siše sve ve i udio sveukupnoga svjetskog bogatstva, iz sata u sat pove avaju i razmak izme u sebe i svih ostalih ljudskih bi a. Razmak raste u svim smjerovima: kao što superbogati bježe obi nim bogatašima, ovi se udaljuju od srednjeg sloja, za kojim pak sve više zaostaju siromašni. Porezni sustav, dakako, ne može nadoknaditi taj jaz niti mu je to svrha. Politi arima to ne dopuštaju njihovi nalogodavci iz s ere visokog, posebice financijskog, biznisa. e utim, iako se ini da je u pitanju “za arani krug”, posebice kad je u pitanju lokalna politika, može se napraviti puno i za obi nog ovjeka. Samo politi ari kad zasjednu u neku od unkcija trebaju ostati normalni, obi ni ljudi i rješavati životne ljudske probleme, a ne prvenstveno “zavezati neki posao” kako bi se stavila “pinka” u vlastiti džep. judi od politi ara danas o ekuju socijalnu pravdu, a ne nepravdu, te novi iskorak u izazove budu nosti, u kojoj se oni o ito pod hitno trebaju zapitati “Što ja mogu dati za boljitak obi nog ovjeka?”, a ne, kao što je to dosad bio slu aj, da misle i rade samo za sebe i vlastitu korist.

Propalu tvornicu araparije oživljava Letina Slika gospodarstva u Me imurskoj županiji mijenja se. Donedavno su vode e gospodarske grane bile graditeljstvo i tekstilna industrija, a nekoliko godina unazad metalna industri- j a probija se prema vrhu i liderskoj poziciji u gospodarstvu Me imurja. To preuzimanje vode e pozicije vidljivo je ak i u fizi kom preuzimanju prostora nekadašnjih posrnulih firmi. Tvrtka Letina iz Macinca, u vlasništvu Mladena Letine, svojedobno je svoju proizvodnju proširila na hale bivšeg Metalca, a sada i u prostore bivše araparije. Razgovor na str. 6 - 7.

Obitelj Rob iz Vratišinca izgubila još jednog sina Ponedjeljak, 9. velja e u predve ernje sate u crno je zavio obitelj Rob iz Vratišinca. Mihael Rob, mladi ovjek, suprug i otac, izgubio je život u prometnoj nesre i koja se dogodila u 16.30 sati na državnoj cesti broj D-20, izme u naselja Sveti Križ i Šte anec. I nije to prva strašna vijest u obitelji Rob. Prije nekoliko godina njegova obitelj izgubila je još jednog sina, Mihaelova starijeg brata, koji se utopio u Muri. Mihael je iza sebe ostavio suprugu Dajanu i malenog sina Dorijana. Tužnu pri u pro itajte na str. 8.

Radni sastanak održan je u Me imurskim vodama

I TO SMO DO EKALI Aglomeracije akovca i Novog Sela na Dravi po inju prema planu

Radovi na kanalizaciji u akovcu pokre u gra evinske bagere im dopuste vremenski uvjeti, šire podru je akovca postat e veliko gradilište. Nakon provedenih svih pripremnih radnji po et e izgradnja Aglomeracije akovca, projekta vrijednog više od 273 milijuna kuna. Naglasak je to sa sastanka, održanog u srijedu u Me imurskim vodama, direktora Hrvatskih voda Josipa Pliši a sa suradnicima s predsjednikom Skupštine Me imurske županije Mladenom Novakom, gradona elnikom Grada akovca Stjepanom Kova em, zamjenikom gradona elnika Mariom Medvedom te direktorom Me imurskih voda Vladimirom Topolnjakom. Nakon dvogodišnje izrade projek-

tne i studijske dokumentacije te aplikacije za prijavu cjelokupna Aglomeracija akovec pripremljena je za azu realizacije. U sufinanciranju sudjeluju Europska unija (72,95 %), Ministarstvo poljoprivrede (9,92 %), Hrvatske vode (9,92 %) i jedinice lokalne samouprave (Grad akovec te op ine Nedeliš e, Pribislavec, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu i Šenkovec, 7,21 %). Realizacija cjelokupne investicije provodit e se kroz pet grupa: stru ni nadzor, projektiranje i nadogradnja POV-a akovec, izgradnja gra evina sustava odvodnje, rekonstrukcija i sanacija gra evina sustava odvodnje

te nabava specijalnog vozila za iš enje kanalizacije. Rok za završetak svih radova na Aglomeraciji akovec, zajedno s garancijskim periodom, jest svibanj 2018. godine. U tijeku su i radovi na Aglomeraciji Novo Selo na Dravi. Zapo eli su u studenom prošle godine, a rok završetka je ožujak 2016. godine. Ina e, u tijeku je ugovaranje radova za izgradnju ure aja za pro iš avanje. Na sastanku u Me imurskim vodama razgovaralo se i o projektima Aglomeracije Donje Dubrave, Murskog Središ a, Podbresta, Belice, Držimurca, Tur iš a, Gori ana, Podturna, Donjeg Kraljevca i Štrigove. (BMO)

ME IMURCI NAU ILI djelovati zajedno

Jedanaest me imurskih autobusnih prijevoznika dobilo sedmogodišnju koncesiju Me imurska je županija s doma im prijevoznicima, okupljenima u zajednicu ponuditelja, M-grupu, koju ini jedanaest prijevoznika, sklopila sedmogodišnji ugovor o koncesiji javnoga linijskog prijevoza. Me imurskim prijevoznicima sedmogodišnji ugovor daje dugoro niju i ve u sigurnost i stabilnost u poslovanju, kao i mogu nost da i dalje unaprje uju prijevoz na podru ju Me imrske županije. Velik dio putnika ine u enici osnovnih i srednjih škola, za koje Županija osigurava besplatan prijevoz, emu su svoj prilog dali i prijevoznici. Me imurski prijevoznici zajedno raspolažu s

voznim parkom od 80-ak vozila, uklju uju i i vozila koja koriste za turisti ke i druge ture, a ne samo za javni prijevoz. Vozni park kojim raspolažu prosje ne je starosti od 7 do 10 godina. M-grupa jedina se javila na natje aj za koncesiju za javni pri-

jevoz, a na ime koncesije svake e godine u županijski prora un upla ivati 300.000 kuna. Ugovor o koncesiji potpisali su Matija Posavec, me imurski župan, i Damir Varga, koordinator M-grupe u ime me imurskih prijevoznika. (BMO)

SVE ANOST za srednjoškolce djecu hrvatskih branitelja

Dobili stipendije od tri tisu e kuna za nastavnu godinu Me imurska županija uprili ila je u srijedu, 11. velja e u zgradi Scheier sve anost predaje ugovora za dodjelu u eni kih stipendija djeci hrvatskih branitelja. U enici djeca hrvatskih branitelja primit e ukupno tri tisu e kuna stipendije, a to je kada se podijeli na nastavnu godinu deset

mjeseci po tristo kuna po u eniku. Ovim vidom stipendira-

nja obuhva eno je 85 u enika. Sve anost dodjele uprili ena je uz prigodni popratni program u kojemu su sudjelovala djeca hrvatskih branitelja. Ugovore u enicima, odnosno njihovim roditeljima, dodijelili su župan Matija Posavec te njegovi zamjenici Sandra Herman i Zoran Vidovi . (BMO)

13. velja e 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRIPA DOSEŽE VRHUNAC - u šest tjedana 1643 oboljelih u Me imurju

Lani smo bili pošte eni, a prošli tjedan gotovo 500 ljudi oboreno u krevet - Ovu sezonu obilježile su atipi ne upale plu a koje mogu biti virusne ili bakterijske, ali je teško re i jesu li ove sezone upale plu a bile u podlozi prije gripe ili su posljedica gripe, kao njezina komplikacija. - kazala je dr. Višnja Smilovi , spec. epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Zimsko vrijeme s hladno om, maglom i vlagom nosi i svoje bolesti. Gripa obi no dolazi krajem prosinca ili po etkom sije nja. Kao što svaka zima nije ista u klimatskom pogledu, tako ni “sezonske” bolesti izazvane bakterijama i virusima koje poga aju ljude nisu iste. U javnosti se stje e dojam da su ove godine posljedice gripe teže nego prošlih sezona, budu i da su pojedinci prisiljeni i tri, etiri tjedna ležati u krevetu pogo eni gripom i komplikacijama koje ona nosi. - Ovu sezonu obilježile su atipi ne upale plu a koje mogu biti virusne ili bakterijske, ali je teško re i jesu li ove sezone upale plu a bile u podlozi prije gripe ili su posljedica gripe, kao njezina komplikacija. - kazala je dr. Višnja Smilovi , spec. epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije. U svakom slu aju, ove sezone javilo se više slu ajeva atipi ne upale plu a. - Gripa trenutno ide prema svom vrhuncu, to tako bude nakon pet, šest tjedana, nakon ega po ne jenjavati. - pojasnila nam je Višnja Smilovi . - Ta neugodna bolesti ina e traje tri mjeseca, ali svake godine od nje ne oboli jednak broj slu ajeva. Tako nas je prošle godine poprili no poštedjela. Tijekom cijele sezone od gripe je oboljelo 267 osoba, a samo prošli tjedan od gripe su u Me imurju oboljele 492 osobe. Najviše oboljelih, njih 285, jesu ljudi u radnoj dobi starosti od 30 godina do 64 godine, a zatim slijedi pobol me u školskom djecom. Najmanje oboljelih je me u populacijom iznad 65 godina, koja se naj eš e cijepi. Tako je me u starijima od 65 godina zabilježeno 24 oboljelih od gripe. Virus gripe je izuzetno udljiv i promjenjiv i ne-

Odjel infektologije akove ke Bolnice, nažalost, ovu je zimu puniji nego ina e, posebice zbog težih virusnih upala plu a

mogu e je napraviti jedno cjepivo koje bi nas štitilo od gripe jednom zauvijek. Tako se za svaku sezonu prire uje cjepivo najbliže onomu kakav se virus o ekuje za odre enu sezonu gripe. Od po etka ovogodišnje sezone gripe dosad u Me imurskoj su županiji oboljele 1643 osobe. No, unato tim brojkama,

koje se ine velikima, ovogodišnja sezona smatra se srednjom epidemijom. Ja a epidemija gripe na podru ju Me imurske županije zabilježena je 2007. godine, kada je od gripe oboljelo 3500 ljudi.

Što je gripa? Gripa je akutna bolest dišnog sustava koja je

Ja a epidemija gripe na podru ju Me im urske županije zabilježena je 2007. godine, kada je od gripe oboljelo 3500 ljudi

Što u initi ako obolite? Kad obolite od gripe, ona e vas oboriti u krevet, tako da ete i zbog visoke temperature biti prisiljeni na mirovanje i ležanje u krevetu. Preporuka je lije nika svakako ne raditi za vrijeme trajanja bolesti. Ostanite kod ku e 24 sata nakon normalizacije tjelesne temperature. Za trajanja bolesti potrebno je unositi dovoljne koli ine teku ine: ajeva, prirodnih sokova, C-vitamina, vode. Povišenu tjelesnu temperaturu snižavajte tuširanjem u mla noj vodi, hladnim oblozima, te lijekovima (paracetamolom, ibuprofenom). Posebni (antivirusni) lijekovi uzimaju se samo po preporuci lije nika, e ikasni su ako se s lije enjem zapo ne unutar prvih 48 sati od po etka simptoma. Javite se svom lije niku obiteljske medicine koji e vam dati savjet, ako je potrebno dogovoriti dolazak u

ambulantu ili ku ni posjet. Uzimajte propisane lijekove ako ste kroni ni bolesnik. Poseban oprez potreban je kod oboljele djece, trudnica i teških kroni nih bolesnika. Samo najteži slu ajevi oboljenja i bolesnici kod kojih je došlo do komplikacija upu uju se na bolni ko lije enje.

Kada obavezno treba potražiti HITNU medicinsku pomo ? Ukoliko je prisutan jedan ili više od sljede ih simptoma, najvjerojatnije je došlo do komplikacije bolesti: otežano disanje i kratko a daha, bol ili pritisak u prsima ili trbuhu, iznenadna vrtoglavica, ošamu enost, smetenost i teško ili u estalo povra anje, te ukoliko su se prvotni simptomi nalik gripi smirili, a onda se ponovno pojavili s povišenom temperaturom, poja anim kašljem i op im lošim stanjem.

uzrokovana virusom gripe. Svijetom cirkuliraju tri tipa virusa: virus gripe A, B i C. Na površini virusa nalaze se proteini hemaglutinin (H ) i neuraminidaza (N) koji su nestabilni, stalno se mijenjanju, preslaguju te na taj na in dolazi do promjene (mutacije) virusa. Osobito sklon promjenama je virus gripe A koji svojim malim promjenama, tzv. driftovima (doga aju se svake 2, 3 godine) izaziva epidemije, a velikim promjenama, tzv. shiftovima (doga aju se svakih 10 - 50 godina) izaziva pandemiju. Virus gripe B je stabilniji i izaziva epidemije s blažom klini kom slikom svakih 5, 6 godina. Na virusu gripe C dosad nije nije zabilježena nijedna promjena te izuzetno rijetko izaziva bolest sli nu obi noj prehladi. Virusi gripe imaju veliku sklonost stalnim promjenama. Kada se virus bitno promijeni, svi su ljudi osjetljivi, jer ranije stvorena otpornost (imunost) više ne štiti od bolesti. Tada se može pojaviti epidemija koja se brzo širi diljem svijeta i stoga se naziva pandemijom. U pandemiji obolijeva velik broj ljudi, a bolest može biti jednaka ili teža od uobi ajene sezonske gripe koja se pojavljuje svake godine. Gripa dolazi naglo, obi no za dan do tri dana od kontakta s oboljelom osobom. Prati je vru ica, temperatura je iznad 38 °C, a simpromi su zimica, tresa-

vica, op a slabost i nemo , glavobolja, bolovi u miši ima i zglobovima, kašalj, curenje i za epljenost nosa. Naj eš a komplikacija gripe je upala plu a kod odraslih te upala srednjeg uha kod djece, dok kod kroni nih bolesnika može do i do pogoršanja osnovne bolesti.

Redovito prozra ujte prostorije Mnogi griješe kada u zimskim mjesecima, kako ne bi rashladili ku u ili stan, nerado otvaraju prozore. Upravo je redovito prozra ivanje prostorija jedna od mjera zaštite od gripe. esto perite ruke vodom i sapunom, ili koristite alkoholni dezin icijens za ruke (mora sadržavati barem 60 % alkohola). Prekrijte maramicom usta i nos prilikom kihanja i kašljanja, odložite maramicu nakon brisanja nosa u kantu za otpatke, a ne spremajte u džep ili torbu, perite ruke nakon brisanja nosa, kašljanja, kihanja. Izbjegavajte bliski kontakt s bolesnim osobama, kriti na udaljenost od oboljelog je jedan metar. Oboljeli može koristiti zaštitnu masku kako bi se sprije ilo širenje na druge lanove obitelji.

Meningokok napao poznate me imurske nogometne djelatnike U posljednja dva mjeseca u Me imurju su se dogodila tri slu aja meningokoka. O dva slu aja pri a se u javnosti, jer su u pitanju poznati me imurski nogometni djelatnici, koji se ve neko vrijeme lije e na Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljevi ” Zagreb, u koju su hitno preba eni iz akovca jer je nastupila meningokokna sepsa. I dalje su na lije enju u zagreba koj bolnici. Bakterija Neissseria meningitidis, poznatija kao meningokok, prisutna je u cijelom svijetu, sezonskog je karak-

tera, s vrhuncom pojavnosti u ožujku i travnju. Meningokok nastanjuje gornje dišne putove (sluznicu nosa i ždrijela) isklju ivo ovjeka, a s osobe na osobu naj eš e se prenosi kaplji nim putem pri govoru, kašljanju i kihanju ili preko poljupca. Važno je naglasiti kako uzro nik meningokokne sepse nije toliko zarazan kao uzro nici gripe i prehlade, pa je za prijenos bolesti potreban izrazito bliski kontakt. Uglavnom, oprez i kad je u pitanju meningokok, jer o ito je i ova bolest ove sezone stigla do našeg kraja.

Zadnjih pet godina u Me imurju nema oboljelih od ospica Osim gripe, pažnju javnosti obuzima i pojava ospica. No, sre om, u posljednjih pet godina nije bilo oboljelih od ospica u našoj Županiji. Unatrag deset godina procijepljenost na podru ju Me imurske županije za MPR cjepivo je iznad 95 %, i za primarno cijepljenje i za docjepljivanje. U našoj županiji je prije dvadeset godina zabilježena jedna ve a epidemija koja je importirana te su poduzete protuepidemijske mjere za sprje avanje širenja te bolesti. U prosincu 2014. u Hrvatskoj je zabilježeno nekoliko slu ajeva unosa ospica iz inozemstva, Njema ke, Bosne i Hercegovine, Srbije, a neki od unesenih slu ajeva rezultirali su širenjem infekcije me u necijepljenim lanovima obitelji, što je dovelo do nekoliko obiteljskih grupiranja ospica. Dodatno, zabilježeni su pojedina ni slu ajevi sa ili bez daljnjeg prijenosa bolesti na bliske kontakte, a za koje ne može utvrditi da su se zarazili u inozemstvu.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u 2014. godini u Bosni i Hercegovini u epidemiji ospica oboljelo je 3426 osoba, a, prema podacima Nacionalnog inštituta za javno zdravlje Slovenija, u studenome i prosincu u Sloveniji su oboljele 43 osobe. Prije 1968., kad je u Hrvatsku uvedeno obavezno cijepljenje protiv ospica, prosje an godišnji broj oboljelih bio je 15.000 - 20.000, dok su u posljednjih pet godina u Hrvatskoj ukupno oboljele 22 osobe, što je prosje no 4 - 5 oboljelih godišnje. U 2013. nije bilo oboljelih od ospica. Iako je dosad tek jedanaest službenih prijava slu ajeva ospica, procjenjuje se da je oboljelo šesdesetak osoba u Hrvatskoj, stoji u podacima koje je na službenim stranicama Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije iznijela Višnja Smilovi , rukovoditeljica Djelatnosti za epidemiologiju.

Aktualno

PIŠE: mag. oec. Vesna Baranaši Horvat, ovl. ra unovo a

Neki gra ani dužni su podnijeti prijavu poreza na dohodak zbog obveze propisane zakonom, a ostali to mogu u initi ako žele, jer smatraju da e imati koristi od toga, tj. dobiti povrat poreza

lavna novost je što bi prilikom izrade prijave poreza na dohodak za 2014. godinu za gra ane stanovnici nekih me imurskih op ina mogli dobiti povrat upla enog poreza na dohodak, što nije bilo mogu e ranijih godina. Naime, kada je temeljem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske izvršena jedinstvena kategorizacija potpomognutih podru ja Hrvatske, definiranih prema indeksu razvijenosti, Me imurska županija dobila je desetak op ina koje su ušle u drugu skupinu potpomognutih podru ja, zbog svog postotka nerazvijenosti koji je izme u 50 % i 75 % prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske. To su op ine: Orehovica, Podturen, Domašinec, Štrigova, Selnica, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Pribislavec, Belica, Kotoriba i Grad Mursko Središ e. Stanovnici tih jedinica lokalne samouprave, temeljem odredbi Zakona o porezu na dohodak, imaju pravo iskazati uve ani osobni odbitak u godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Njihov osnovni osobni odbitak po poreznoj prijavi umjesto 2.200 kuna sada iznosi 2.700 kuna (koji se dalje množi s koeficijentima za uzdržavane lanove ku anstva, stupanj invaliditeta i sl).

Porezne prijave predaju se do 2. ožujka Neki gra ani dužni su podnijeti prijavu poreza na dohodak zbog obveze propisane zakonom, a ostali to mogu u initi ako žele, jer smatraju da e imati koristi od toga, tj. dobiti povrat poreza. No prije podnošenja prijave trebaju dobro izra unati i uzeti u obzir sve svoje dohotke, kako ne bi nešto previdjeli te na kraju zbog neznanja bili obvezni izvršiti uplatu u državni prora un. Dio gra ana koji svoje porezne olakšice ne koristi tijekom godine u vidu pove anja neto pla e može baš u ovo vrijeme, a zaklju no do 2. ožujka 2015. godine, izraditi poreznu prijavu temeljem koje e zatražiti povrat prepla enog poreza na dohodak za cijelu prošlu godinu. Ove godine porezna se prijava predaje do 2. ožujka jer uobi ajeni rok 28. velja e pada u subotu te je zbog toga produljen. Obrazac porezne prijave može se kupiti u knjižari ili ski-

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Stanovn Grada Mu pravo na uve

Važno! Povrat poreza možete dobi samo ukoliko je taj porez upla en u državni prora un, bez obzira što biste imali pravo na povrat temeljem izra una i vaših drugih prava! Gra anima koji su obvezni prema zakonu podnije prijavu poreza na dohodak, a istu ne dostave u propisanom roku, Porezna uprava e porez na dohodak utvrdi procjenom. nuti s interneta obi no u excel tablici koja je vrlo prakti na za izra un.

Tko može podnijeti poreznu prijavu iako nije obvezan? 1. Osobe koje nisu bile u mogu nosti iskoristiti svoje puno godišnje pravo na osobni odbitak: — koje su bile zaposlene samo nekoliko mjeseci u godini, temeljem ega je pla en porez na dohodak, no ostatak godine nisu imale prihode pa stoga mogu dobiti povrat upla enog poreza — koje su cijele godine imale prihode samo iz drugog dohotka temeljem kojeg je upla en porez, a nisu ostvarivale pla u temeljem ugovora u radu. 2. Osobe koje su ostvarile pla u koja na godišnjoj razini nije premašila prvi porezni razred, gdje je pla a bila oporezivana samo sa stopom od 12 %, a u me uvremenu su i temeljem drugog dohotka ostvarile primitke (koji su oporezivani po stopi od 25 %).

Ove godine porezna se prijava predaje do 2. ožujka jer uobi ajeni rok 28. velja e pada u subotu, te je zbog toga produljen

3. Osobe kod kojih pla a nije bila ravnomjerno ispla ena pa je došlo do poreznog optere enja, ukoliko ono nije izravnato po kona nom obra unu poslodavca (primjerice, ukoliko ste jedan mjesec imali pla u 7.000 kn neto, a drugi mjesec 2.500 kn, tada ste u mjesecu kada je pla a bila ve a bili oporezivani po višoj stopi, iako na godišnjoj razini ne spadate u skupinu ve eg poreznog razreda). 4. Osobe koje imaju prebivalište na potpomognutim

Informacija za obrtnike s potpomognutih podru ja Osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnos na podru ju lokalnih jedinica razvrstanih u skupinu potpomognu h podru ja II. skupine (Orehovica, Podturen, Domašinec, Štrigova, Selnica, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Pribislavec, Belica, Mursko Središ e i Kotoriba) imaju pravo na umanjenje svoga utvr enog poreza na dohodak od djelatnos kojom se bave. Uvjet je da zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodre eno vrijeme, pri emu više od 50 % h radnika ima prebivalište na potpomognu m podru jima (minimalno 9 mjeseci).

Primjer izra una povrata poreza za osobu s podru ja Op ine Selnice (potpomognuto podru je) Izra un je ra en na temelju godišnjeg dohotka osobe s prebivalištem u Op ini Selnici, s mjese nom neto pla om od 3500 kn, bez uzdržavanih lanova. Osim unosa osobnih podataka, na prvoj stranici prijave poreza na dohodak potrebno je zaokruži P2 na to ki 1.5. Potpomognuta podru ja i podru je grada Vukovara. Na drugoj stranici upisuje se ukupni godišnji iznos bruto primitka (u ovom slu aju 55.159,08 kn), ukupno upla eni obvezni doprinosi podru jima, pa na temelju toga imaju pravo na uve ani osobni odbitak. 5. Osobe koje su ostvarile dohodak od kapitala na koje je pla en porez na dohodak (dividende, udjeli u dobitku i sl.), dohodak od najamnine i zakupnine (ako pla aju porez po rješenju Porezne uprave) i osobe koje su ostvarile dohodak od osiguranja (ako su premije priznate u izdatke zbog povrata poreza).

Tko obavezno mora podnijeti prijavu poreza na dohodak za 2014. godinu 1. Oni koji su istovremeno primili pla u kod dva ili više poslodavca (u istom mjesecu, zbog ega je mogu e došlo do duplici-

u pla i u godinu dana (11.031,84 kn) i ukupno upla eni porez na dohodak (2127,24 kn). Na sedmoj stranici prijave poreza na dohodak stanovnik Op ine Selnice (koja spada u potpomognuto podru je) svoj faktor osobnog odbitka unosi u etvr stupac gdje piše: Na potpomognu m podru jima i podru ju grada Vukovara P2, a isto tako iznos toga osobnog odbitka od 2700 kn unosi za svaki mjesec u pripadaju i sedmi stupac, ozna en s P2.

Do prošle godine osoba s takvim primanjima osobnim odbicima i s podru ja te Op ine ne bi imala pravo na povrat poreza na dohodak temeljem godišnje prijave, no sada, po poreznoj prijavi koju je potrebno podnije Poreznoj upravi do 28. velja e 2015. godine za dohodak ostvaren u 2014. godini, može dobi povrat poreza od gotovo 720 kn. Ukoliko takva osoba ima i uzdržavane lanove ku anstva, njegov povrat poreza bit e još ve i od ovdje izra unatoga.

ranja prava na osobni odbitak u tom razdoblju). 2. Oni ija je mirovina istodobno ispla ena kod dva ili više osiguravatelja. 3. Oni koji istovremeno imaju ispla enu pla u i mirovinu (u istom mjesecu). 4. Oni koji imaju obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo i druge samostalne djelatnosti. 5. Rezidenti pomorci u me unarodnoj plovidbi. 6. Rezidenti koji ostvaruju dohodak iz inozemstva (ako taj dohodak Hrvatska oporezuje i ako porez nije pla en po našem propisu - mirovine iz Slovenije i Italije nisu izuzete od takvog oporezivanja, dok one iz Njema ke jesu). 7. Oni koji su primili pla u, drugi dohodak ili autorski ho-

norar na koji poslodavac nije obra unao i uplatio porez. 8. Oni ije je dijete ili uzdržavani lan ostvario više od 11.000 kn primitka u prošloj godini, a tijekom godine je korištena olakšica za toga uzdržavanog lana (u takvim slu ajevima obi no Porezna uprava kontaktira gra ane na dostavu porezne prijave). 9. Porezni obveznik kojeg je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.

Primici koji se NE unose u godišnju poreznu prijavu 1. Primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, primici od kamata po vrijednosnim papirima koji su izdani u skladu s posebnim zakonom.

POGLED ODOZDO

Živimo da bismo zaradili za režije Ž

ivjela sam u zabludi misle i da sam originalna po tome što sanjam o preseljenju iz “me imurske hiže” u znatno manji prostor od kakvih 36 kvadrata, po mogu nos okružen drugim stambenim jedinicama koje bi moj prostor grijale sa svih strana, slijeva i zdesna, ispod i iznad, te me riješile no ne more - zara ivanja za režije. tom snu pogled na more iz moga malog stambenog gnijezda bio bi ravan dobitku na lutriji. Ali svaki put iznova

kada bih poznanicima pri ala o svom snu, o 36 stambenih kvadrata, iznenadila bih se otkrivaju i nove suistomišljenike. Otkrila bih da mogu osnovati klub koliko je onih koji bi se sada najradije riješili svojih prostranih ku a i uselili u manje stambenih kvadrata. Sve je ve i broj onih koje je život za režije po eo tla i . o na mora postaje ve a u zimskim mjesecima, kad vam grijanje pojede pola pla e, a još ve a ako je pred vama svijetla budu nost hrvatska mirovina. Tada shva te da

vam je budu nost ledeno hladna. Da ste se kinjili grade i ku u kakvih dvadeset godina života i napravili promašaj života, jer je ne ete mo i održava . A pritom e vas još i država smatra bogatašom, oporezuju i vašu imovinu. rosje na mirovina ne e vam biti dovoljna za grijanje na plin, koji ste kao gra anin veselo su nancirali (jednako kao i vodovod i druge komunalije), da što prije do e u vaše mjesto. Sada pak morate razmišljati koja je prostorija u vašoj ku i najpogod-

nija da u nju ugradite pe ku tako da vam taj prostor bude pogodan za kuhanje, spavanje i dnevni boravak. o rješenje doslovno e vas vra vremeplovom unatrag u ono doba kada je središte života svake obitelji bila pove a kuhinja u kojoj je bio onaj bijeli limeni štednjak na drva na kojemu se kuhalo i grijalo na drva, a sa strane se nalazio mali ugra eni prak ni rezervoar za toplu vode za pranje su a. Istodobno je kuhao i imao pe nicu za pe enje kruha, mesa ili kola a.

multifunkcionalnoj kuhinji obvezni dio namještaja bio je divan ili kau na rasklapanje s kojega se gledala televizija postavljena na kuhinjskom kredencu ili se na njemu i spavalo. U toj prakti noj višenamjenskoj kuhinji u nešto starija vremena prije vodovoda bio je i stalak za lavor, pa je kuhinja ujedno služila i kao priru na kupaonica. Za velikim kuhinjskim stolom se kuhalo, pripremalo jela, a djeca su u ila i pisala zada e. Bio je to standard kakav smo si mogli priuštiti, prije uvo enja samodoprinosa za vodovod, plin i ostale blagodati civilizacije. Nakon što smo izgradili blagoda civilizacije i kratko vrijeme uživali u njima s glo nas je proklet-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

stvo dabogda imao pa nemao, zbog režija koje su nadrasle naše skromne prihode. akav je to život koji se svodi na to da radiš kako bi zara ivao za režije?!

13. velja e 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JEDNOSTAVAN VODI IZRADE POREZNE PRIJAVE NA DOHODAK ZA 2014. GODINU – ZA GRA ANE

nici desetak op ina i ursko Središ e imaju e ani osobni odbitak To su op ine: Orehovica, Podturen, Domašinec, Štrigova, Selnica, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Pribislavec, Belica, Kotoriba i Grad Mursko Središ e. Stanovnici tih jedinica lokalne samouprave, temeljem odredbi Zakona o porezu na dohodak, imaju pravo iskazati uve ani osobni odbitak u godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Njihov osnovni osobni odbitak po poreznoj prijavi umjesto 2200 kuna sada iznosi 2700 kuna (koji se dalje množi s koeficijentima za uzdržavane lanove ku anstva, stupanj invaliditeta i sl.) 2. Uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine. 3. Obiteljske mirovine iji su korisnici djeca umrlog roditelja. 4. Državne nagrade. 5. Socijalne potpore, invalidnine i primici po posebnim propisima. 6. Doplatak za djecu i potpore za novoro en e. 7. Potpore zbog uništenja imovine zbog elementarnih nepogoda. 8. Primici od prodaje osobne imovine (ku a, stan, zemlji-

šte i sl.) ako to nije predmet djelatnosti. 9. Odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnoš u. 10. Nasljedstva i darovi (i drugo, u skladu sa zakonom).

Što je osobni odbitak? Osobni odbitak je dio dohotka koji se ne oporezuje te se na taj na in u cijelosti ostavlja gra anima na raspolaganje. U mjese nom izra unu neto pla e radnika osobni odbitak pove ava iznos neto pla e, jer

Novosti koje nas ekaju 2016. kod prijave poreza na dohodak za 2015. godinu Od 1. sije nja 2015. godine primicima uzdržavanih lanova ku anstva na koje se ne pla a porez i drugim primicima koji se ne smatraju dohotkom smatraju se oni koji ne prelaze 13.000 kn (za 2014. godinu vrijedi još do 11.000 kn). Osnovni osobni odbitak od 2015. uve an je i iznosi 2.600 kn, a uve an je i odbitak za osobe s potpomognu h podru ja. Od 2015. godine oporezuju se kamate na kunsku i deviznu štednju. Takav dohodak oporezivat e se po stopi od 12 % + prirez, a obra unavaju ga ispla telji naknade. Ne oporezuju se kamate ostvarene po pozi vnom stanju na teku im, žiro i deviznim ra unima, kamate ostvarene prinosom od životnog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i dr. Tako er, u poreznoj prijavi koju ete podnosi 2016. godine za 2015. ne e više bi mogu povrat poreza na dohodak do 12.000 kn za primitke od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu, za koje se prijašnjih godina mogao dobi povrat poreza na dohodak. No, za 2014. godinu takav se povrat još može ostvari .

smanjuje osnovicu za oporezivanje. Svaka osoba u 2014. godini ima pravo na 2.200 kuna osobnog odbitka (osim stanovnika potpomognutih podru ja, koji imaju pravo na osnovni osobni odbitak po poreznoj prijavi od 2.700 kn). Ukoliko imate dvoje djece, a ne živite na potpomognutom podru ju, vaš koeficijent osobnog odbitka iznosi 2,2 (1,0+0,5+0,7) i on se množi s 2200 kn osnovnoga osobnog odbitka, ime ukupni osobni odbitak iznosi 4840 kuna.

Faktori koji uve avaju osobni odbitak Osnovni osobni odbitak je 1,0. Odbitak za prvo dijete iznosi 0,5; za drugo dijete 0,7; tre e dijete 1,0; etvrto dijete 1,4; za peto dijete 1,9. Za svako daljnje dijete koeficijent se progresivno pove ava za 0,6; 0,7; 0,8 itd. Faktor odbitka za uzdržavanog lana obitelji je 0,5, dok je dodatak za djelomi nu invalidnost 0,3.

Dobro je znati! Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga tj. razloga za koje nije odgovoran (lije enje, bolest, elementarne nepogode ili viša sila) propus preda poreznu prijavu u zakonskom roku, može podnije zahtjev za povrat u prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje. Me u m, po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog roka porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i toga roka bilo uzrokovano višom silom. Za sve to je potrebno obra se nadležnoj ispostavi porezne uprave koja tada službeno donosi zaklju ak o toj stvari.

podijeliti izme u lanova koji zajedno uzdržavaju druge lanove obitelji (primjerice, otac i majka raspodijele me usobno aktore za uve anje osobnog odbitka temeljem djece koju imaju). U tom smislu potrebno je napraviti dvije porezne prijave i zajedno ih predati, kako bi se podaci o kojima se radi mogli kvalitetno i to no obraditi od strane poreznog re erenta. Za svakog lana obitelji za kojeg se koristi olakšica potrebno je pribaviti odre enu dokumentaciju kojom se dokazuje to pravo (rodni list, potvrda o prebivalištu, vjen ani list i sl.). Nezaposleni nevjen ani supružnik (u izvanbra noj zajednici) ne daje pravo na pove anje osobnog odbitka, jer on ne spada u uzdržavane lanove obitelji.

Zanimljivo

Djeca i mla i lanovi obitelji na redovnom školovanju, starije osobe pod skrbništvom, nezaposleni supružnik, bivši bra ni drug za kojeg se pla a alimentacija, usvojena djeca

te djeca povjerena na skrb ako žive zajedno sa skrbnikom ili druge uzdržavane osobe u obitelji omogu uju svakom zaposlenom lanu da pove a svoj osobni odbitak. Uzdržavanim lanovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizi ke osobe iji oporezivi primici, primici na koje se ne pla a porez i drugi primici ne prelaze 11.000 kuna godišnje. Pravo na pove anje osobnog odbitka može se preras-

Osobni odbitak se, osim za uzdržavane lanove i invalidnost, može uve ati i za darovanja u humanitarne, kulturne, sportske, vjerske i druge namjene. Visina takvog pove anja osobnog odbitka uvjetovana je maksimalno u iznosu od 2 % vašega prošlogodišnjeg dohotka, tj. dohotka ostvarenog u 2013. godini, i ne e vam se priznati ako i u prethodnoj godini niste ispunili i predali poreznu prijavu.

nosi budu e kupalište i lje ilište u Draškovcu. Svojevrsna pohvala iz prošlih vremena projek rana je zasad u budu nost. drugom dijelu dvadesetog stolje a Me imurje je zadobilo još jedan laskavi naziv, Mala Švicarska. Me imurci su bili ponosni na svoj industrijski razvoj pa je usporedba s jednom od najbogatijih zemalja dobro odjekivala. anas više nije tako, Mala Švicarska izgubila je svoj industrijski sjaj, a još nije zadobila nešto više. Godinama su pla e radnika u našem kraju oko dvadeset posto niže nego u državi, i oko etrdeset posto niše nego

zagreba ke kad je rije o prosjeku, a, iskreno re eno, ni ne prednja imo po obrazovanos . Doduše, po ure enos smo gotovo mala Švicarska, no ne i po mentalitetu i pos ndustrijskoj kulturi koja nedostaje. ili smo od apadnih zemalja kako se radi i kako treba radi , no nismo nau ili da je vrijeme za promjene. Dok su u nama bliskim Zapadnim zemljama koopera ve nešto uobi ajeno, u našem kraju ne mogu se spoji ni poljoprivrednici u jednom selu u zadrugu ili viši oblik organizacije. Ako se to i dogodi, to je ravno udu. oslovna suradnja malih i velikih tvrtki u kraju tako er še-

pa, premalo je razgovora, susreta i dogovora, a ponajviše znanja o tome tko što radi i tko što može. Na kraju, poslovna suradnja izme u pojedinaca s dobrim idejama kao da ne postoji. rivca nema, ako se ne pozovemo na industrijski mentalitet u kojemu su sloboda i na elo konkurencije poriv opstanka, dok je na elo suradnje gotovo potpuno zapostavljeno. Tek zadnjih godina po elo se u našem kraju više govori o potrebi suradnje, movima, obrazovanos , podjeli rizika i sli nim temama. o e li zbog nepresušne ljubavi Me imuraca prema kraju opet do i do nekoga novog naziva

Tko su uzdržavani lanovi ku anstva i raspodjela osobnog odbitka

Od ega se sastoji obrazac prijave poreza na dohodak 1. stranica – unose se osobni podaci, ime, prezime, OIB, adresa, broj telefona, promjena prebivališta jekom godine, invalidnost temeljem sudjelovanja u Domovinskom ratu, podaci o uzdržavanim lanovima uže obitelji, što je potrebno pažljivo ispuni , s to nim vremenom korištenja i postotkom osobnog odbitka, kako bi se slagalo s iznosima osobnih odbitaka koje ete kasnije unosi . Ukoliko živite na prostoru potpomognu h podru ja u Me imurskoj županiji, na ovoj stranici zaokružujete P2 na to ki 1.5. - Potpomognuta podru ja i podru je grada Vukovara. 2. stranica – prostor za unos podataka o dohocima, bilo da se radi o pla i, mirovini ili dohotku na koji se ne pla a porez temeljem oslobo enja zbog invalidnosti (temeljem podataka koje ste unijeli na 1. stranici). 3. stranica – podaci koje ispunjavaju obrtnici i samostalni obveznici uplate doprinosa. 4. stranica – ovdje se unose dohoci od imovine i imovinskih prava (primjer: iznajmljujete vlas stan ili dio svoje ku e i temeljem tog najma pla ate porez na dohodak), dohodak od kapitala – dividende i udjeli u dobi , podaci o kamatama i izuzimanjima, dohodak od osiguranja. 5. stranica – mjesto za unos svih drugih dohodaka koje ste ostvarili, a temeljem kojih tražite pravo na povrat poreza, unos podataka o inozemnom dohotku. 6. stranica – podaci o olakšicama, oslobo enjima i po cajima te popis priloženih isprava. 7. stranica – mjesto unosa osobnih odbitaka temeljem kojih se traži povrat poreza. U Me imurskoj županiji op ine Orehovica, Podturen, Domašinec, Štrigova, Selnica, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Pribislavec, Belica, Mursko Središ e i Kotoriba spadaju u drugu skupinu potpomognutih podru ja, pa stanovnici h op ina imaju pravo na osnovni osobni odbitak po godišnjoj preznoj prijavi u iznosu od 2.700 kn (koji se dalje množi s koe cijentom osobnog odbitka). 8. stranica – ova stranica je suma svega što ste dosad unijeli i kona ni izra un, te pokazuje imate li pravo na povrat ili obvezu uplate poreza na dohodak.

GLOBALNO I LOKALNO

Mala Švicarska U

stara vremena Me imurje su nazivali otokom izme u dviju rijeka, Insula Muro-Dravana. U vremenu kada su mora i oceani postali sinonimom za bogatstvo naš je kraj dobio naziv Me imorje. Naše more bile su vode Mure i Drave. Otok ili ne, no to je jedan od razloga što stanovnici svoj kraj kajkavski i pjesni ki nazivaju Me imorje gotovo do naših dana. rije nekoliko stolje a naš je kraj bio proglašavan

vrtom i cvijetnjakom Hrvatske. U prošlim stolje ima je Hortus Croa ae ili Vrt Hrvatske, kako su nazivali Me imurje još od vremena Zrinskih, bio sinonim za ure ena polja i ipak nešto manje ure ena naselja, no s lijepo ure enim oku nicama. Znamo da je Me imurje prije sto ili dvjesto godina bilo blatnjavo zimi i prašno ljeti. Naziv Hortus Croatiae pak svjedo i o tome što je našim precima bilo važno u to vrijeme, obrada zemlje, poljoprivreda i oku nice. Danas taj laskavi naziv

U D

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ili sinonima, pitanje je. Nije nemogu e da jednog dana u svemirskom dobu novi sinonim za Me imurje bude - neki boga planet ili zvijezda.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. velja e 2015.

ZBRAJAJU SE ŠTETE dugogodišnje krize u gra evinarstvu, na što je upozoreno na susretu naših gra evinara s ministrico ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Blagi porast nezaposlenosti Krajem sije nja u evidenciji Podru nog ureda akovec eviden rano je 6335 nezaposlenih osoba, što je smanjenje nezaposlenih u odnosu na sije anj 2014. za 21,9 posto, ali i pove anje za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec. Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih ženske osobe ine 52,2 posto (3310), a muškarci 47,8 posto ili 3025 od ukupno nezaposlenih osoba. (mn)

PRELOG

Pove an broj obrtnika sa 79 na 85 Gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek primio je predstavnike Obrtni ke komore Me imurske županije, predsjednika Slavka Faltaka i tajnika An elka Crn eca. Gradu Prelogu je povodom obilježavanja dvadesete godišnjice djelovanja Obrtni ke komore Me imurske županije predsjednik Slavko Faltak ovom prilikom uru io diplomu kao zahvalu za dugogodišnju uspješnu suradnju i podršku u radu i djelovanju Obrtni ke komore Me imurske županije. Ljubomir Kolarek tom je prigodom istaknuo: - Obrtništvo u Prelogu bilo je jako važno u razvoju grada u proteklim stolje ima, a tako je i danas, iako u manjoj mjeri jer su se razvile ve e industrije. Obrtnici imaju zna ajan potencijal zapošljavanja, pogotovo ako se poprave ekonomske prilike. Broj obrta u Gradu Prelogu pove an je sa 79 na 85, što je pozi vna vijest. Protekle 2014. godine pove ana je u Gradu Prelogu zaposlenost za dvadeset posto. (jš)

SINDIKAT GRADITELJSTVA

Prosvjed potpore otpuštenim radnicima Eko Me imurja - Uprava društva podijelila je potkraj sije nja dvanaestorici radnika Eko Me imurja, radne jedinice Opeka, poslovno uvjetovane otkaze ugovora o radu. Radi se o radnicima koji rade 25 - 35 godina u tvrtki i imaju 50 - 57 godina staros . No, Uprava najavljuje kako tu nije kraj otpuštanjima… - stoji u pozivu na prosvjed Sindikata graditeljstva koji je upu en medijima, a održat e se ovaj petak, 13. velja e u 14 sati ispred ulaza u Eko Me imurje Šenkovec. (mn)

Izmu io ih nedostatak inve radnici pobjegli u Austriju i Goran Kneževi , direktor Me imurje graditeljstva, rekao je da od ministrice ne traži ništa, a sukus cijelog sastanka bile su te nepoštene cijene s kojima graditeljstvo ne e opstati, ve e doživjeti fijasko kao u Sloveniji, ako se stvari u državi druga ije ne poslože PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Pet godina gra evinari pokušavaju preživje u recesiji. Osnovni problem gra evinara je nedostatak inves cija. Manjak posla doveo je do srozavanja cijena i nelojalne konkurencije. Broj zaposlenih u gra evini smanjen je za oko 30 posto. No ni tu nevoljama nije kraj. U recesiji su gra evinari pokušali ipak zadrža jezgru svojih rmi, premda je bilo otpuštanja. No dio zaposlenih napus o je u recesiji doma e rme i o šao u Austriju i Njema ku za boljim pla ama. Tako e u situaciji kad se pojave nove inves cije gra evinari bi u novim problemima, nedostajat e im stru ne radne snage koju su izgubili u recesiji. - najavio je Goran Kneževi , direktor Me imurje graditeljstva.

Okrenuti se energetskoj u inkovitosti Situacija u gra evini bila je na dnevnom redu tematske sjednice Gospodarsko-socijalnog vije a Me imurske županije, a posebni gost te sjednice bila je i resorna ministrica Anka Mrak Taritaš. Ona pak je gra evinarima poru ila ono što je zapravo najrealnije, da u Hrvatskoj u skoroj budu nos više ne e bi velikih poslova.

Ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš: - Graditeljstvo koje se baziralo na nekretninskom biznisu sigurno više nije budu nost graditeljstva

Goran Kneževi , Me imurje graditeljstvo: - Ve sada se firme suo avaju i s time, a za eventualne nadolaze e poslove koje svi o ekujemo u 2015. godini - falit e radna snaga

- Graditeljstvo koje se baziralo na nekretninskom biznisu sigurno više nije budu nost graditeljstva. - kazala je ministrica prostornog ure enja zaš te okoliša i graditeljstva Anka Mrak Taritaš, koja je u akovec došla na sastanak Gospodarsko-socijalnog vije a na kojemu je tema bila situacija u graditeljstvu. - Budu nost graditeljstva je nešto drugo. To više ne e biti veliki potezi i velike izgradnje, jer smo mi premala zemlja za velike izgradnje. Budu nost je u poslovima za energetsku u inkovitost. - kazala je ministrica.

- Za o ekiva je da se i naši gra evinari u tom smislu malo promijene. Nema više ni potrebe za velikom koli inom stanova i autocesta, ali uvijek e bi potrebe za rekonstrukcijama, sanacijama, transformacijama. I tu e bi budu nost graditeljstva. O ito je potrebno još odre eno vrijeme da se gra evinari preslože i vidim da su neke tvrtke to i u inile. Uz to ministrica Mrak Taritaš najavila je da e i neke mjere u zakonodavstvu olakša položaj gra evinarstva.

- Europska unija od nas traži da odre eni broj zgrada javne namjene obnovimo radi pove anja energetske u inkovitos . Sada smo ve obnovom pokrili 2015. godinu. Sve ono što smo trebali napravi radimo. No cijelo se vrijeme traži ja i zamah. - rekla je ministrica Mrak Taritaš. Na pitanje možemo li ra una za tu svrhu na sredstva iz EU fondova, za obnovu i, primjerice, vrti a, škola, ambulanta i drugih zgrada javne namjene, kazala je: - Trebate zna sve parametre. Mi imamo dosta dobru društvenu infrastrukturu, objekte koji su gra eni ‘90-ih godina prošlog stolje a, iza Domovinskog rata. Oni su, vama se ini, u lošem stanju, ali kod njih energetski efekt nije dovoljno velik da bi se mogla povu i sredstva iz EU fondova. Najve e su uštede u zgradama koje su gra ene šezdese h i sedamdese h godina, kada cijela regula va i potreba izgradnje nije bila usmjerena na energetsku u inkovitost.

Falit e radna snaga, radnici otišli u Njema ku i Austriju Goran Kneževi , direktor Me imurje graditeljstva: - Kriza graditeljstvo tu e ve pet godina i ono se još nije po elo oporavlja , ve napro v, s tendencijom dodatne propasti gra evinskih

Ivan Kolari , predsjednik Uprave Tegre: - Zbog pomanjkanja posla u ostatku Hrvatske još uvijek se nude cijene koje su daleko ispod onoga što osigurava dugogodišnji razvoj gra evinskih tvrtki i njihovu profitabilnost

tvrtki. Od po etka krize gra evinski sektor smanjio se barem za 30 posto, ako gledamo samo broj zaposlenih. Prije krize u Hrvatskoj broj zaposlenih u gra evinarstvu kretao se oko 100.000, a sada spao na 70.000. Dodatni problem koji se sada stvara kao posljedica jest odljev gra evinske radne snage prema Austriji i Njema koj. Ve sada se firme suo avaju i s me, a za eventualne nadolaze e poslove koje svi o ekujemo u 2015. godini - falit e radna snaga.

NA MJESTU PROPALE MT araparije tvrtka Letina širi metalnu proizvodnju

Tko bi rekao da e proizvodnju arapa proizvodnja aluminijskih radnih brodova - S obzirom na to da kontinuirano razvijamo i širimo naš proizvodni asortiman, naše proizvode prodajemo po cijelom svijetu, od Amerike do Japana, te stalno osvajamo nova tržišta, došli smo u situaciju da su nam trenutni proizvodni pogoni postali premali. - rekao nam je Mladen Letina Slika gospodarstva u Me imurskoj županiji mijenja se. Donedavno su vode e gospodarske grane bile graditeljstvo i tekstilna industrija, a nekoliko godina unazad metalska industrija probija se prema vrhu i liderskoj poziciji u gospodarstvu Me imurja. To je vidljivo po tome što su vode i izvoznici na najrazvijenija tržišta Europe, ali i druge dijelove svijeta, što su posljednjih godina najviše zapošljavali, pratili tehnološke trendove i investirali. To preuzimanje vode e pozicije vidljivo je ak i u fizi kom preuzimanju prostora nekadašnjih posrnulih firmi. Tvrtka Letina iz Macinca, u vlasništvu Mladena Letine, svojedobno je svoju proizvodnju proširila na hale bivšeg Metalca, a sada i u prostore bivše

araparije. O razlozima te odluke pitali smo Mladena Letinu, vlasnika tvrtke. • Zašto ste se odlu ili za kupovinu hala bivše araparije? — S obzirom na to da kontinuirano razvijamo i širimo naš proizvodni asortiman, naše proizvode prodajemo po cijelom svijetu, od Amerike do Japana, te stalno osvajamo nova tržišta, došli smo u situaciju da su nam trenutni proizvodni pogoni postali premali. Planirali smo koristiti sredstva iz EU ondova i i i u gradnju novoga proizvodnog pogona kako bismo dobili adekvatan prostor za daljnji rast i pove anje proizvodnje. Pošto araparija ima velike proizvodne pogone, te je u našoj blizini, to nam se ukazalo

kao dobra prilika za brzo rješavanje potrebe za novim prostorima.

Imamo konkurentnu proizvodnju • Odluka je zanimljiva budu i da ste otvorili novi proces u gospodarskim kretanjima u me imurskim, ali i hrvatskim, okvirima. Mi Vašu pri u vidimo ovako: u proizvodnom pogonu ugašene, manje isplative, tekstilne industrije Vi širite metalnu proizvodnju. Time jedan proizvodni prostor privodite funkciji umjesto da propadne i zaraste u korov. — Oduvijek se u gospodarstvu odvijaju takvi procesi. Mi se bavimo specijaliziranom proizvodnjom u sektoru metalne industrije, te se uz stalni razvoj

Mladen Letina: - araparija je dobar i opremljen proizvodni prostor na pristupa noj lokaciji te bi bila šteta da to propada. Mi emo ga u kratkom roku dovesti u proizvodnu funkciju, te e u budu nosti davati novi doprinos gospodarstvu Županije

i napredak takva proizvodnja može održati na vrlo konkurentom globalnom tržištu.

araparija je dobar i opremljen proizvodni prostor na pristupa noj lokaciji te bi bila

13. velja e 2015. om Ankom Mrak Taritaš u akovcu

Kanalizacija olakšava situaciju, ali kriza srozala cijene - Nešto povoljnija situacija je za rme s podru ja niskogradnje, o emu je govorio Ivan Kolari , predsjednik Uprave Tegre i Strukovne grupe graditelja pri Županijskoj gospodarskoj komori. - U našoj Županiji situaciju olakšavaju potpisani ugovori o izvo enju radova na kanalizaciji naselja, kao dio projek-

ta koji je Hrvatska potpisala da do 2022./2023. godine treba izgradi vodoopskrbni i odvodni sustav kao obvezu prema EU. Mi imamo sre u što su Me imurske vode na vrijeme prepoznale važnost h projekata i me u prvima smo potpisali ugovore. - kazao je Ivan Kolari . - Grupacija doma ih izvo a a potpisala je ugovore za 130-ak milijuna kuna. U samom akovcu posao je dobila tvrtka iz Zagreba, ali se nadamo da emo kao doma e rme par cipira kao podizvo a i te da e se u tom slu aju vrijednost radova pope na 220 milijuna kuna u narednih godinu - dvije. Što ve dugo vremena nije bilo radova te veli ine na podru ju Me imurske županije. No taj posao dijeli se na osam, devet tvrtki, tako da to nije posao koji e rmama osigura sigurno poslovanje. Zadnjih pet, šest godina nismo se intenzivno bavili kanalizacijama i imamo neke druge aktivnosti kojima moramo popuni svoj por elj. Zbog pomanjkanja posla u ostatku Hrvatske još uvijek se nude cijene koje su daleko ispod onoga što osigurava dugogodišnji razvoj gra evinskih tvrtki i njihovu pro tabilnost. Na pitanje što je predloženo ministrici, Kolari je odgovorio: - Teško da ministrica može utjeca zna ajnije na poboljšanje situacije, jer Ministarstvo daje zakonski okvir, odnosno regula vu da bi inves tori lakše poslovali te pravila igre izme u inves tora i onih koji izvode radove, ali za poboljšanje ukupne situacije neophodne su inves cije i ništa drugo. - kazao je Kolari .

zamijeniti a i mljekomata? šteta da to propada. Mi emo ga u kratkom roku dovesti u proizvodnu unkciju, te e u budu nosti davati novi doprinos gospodarstvu Županije. • Vjerojatno su Vas vodili i drugi razlozi. Što e se doga ati u proizvodnim prostorima bivše araparije? Koliko ete investirati, uklju uju i i kupovinu prostora? — U arapariju emo preseliti proizvodnju aluminijskih radnih brodova, mljekomata, wine dispensera, te serijske male proizvode. Time emo na postoje oj lokaciji dobiti prostor za pove anje proizvodnje vinarske opreme, a djelatnosti koje e biti

- U po etku e tamo biti zaposleno tridesetak djelatnika, od kojih dobar dio novozaposlenih

preseljene u arapariju imat e dobre uvjete za daljnji razvoj. Nemamo još podatke o visini investicije jer projektiranje potrebnih zahvata još nije završeno. Sada je potrebno izvršiti sanaciju objekta jer u nekoliko zadnjih godina nije bilo redovitog održavanja gra evine i postrojenja. Nakon toga izvršit emo potrebne preinake i opremanje in rastrukturom potrebnom za našu proizvodnju. U svakom slu aju trebat e uložiti zna ajnija sredstva. • Ho e li do i do novog zapošljavanja? — U po etku e tamo biti zaposleno tridesetak djelatnika, od kojih dobar dio novozaposlenih. U narednom periodu, sukladno pove anju proizvodnje i uvo enju novih proizvoda, pogoni e biti popunjeniji i shodno tim potrebama bit e novih zapošljavanja. (Božena Malekoci-Oleti )

TRAŽIMO NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

esticija, a i Njema ku Me imurje graditeljstvo je unato krizi uspjelo sa uva jezgro rme i zadnje tri godine osta na istom broju radnika - na tristo zaposlenih. - Našli smo dovoljno posla za njih. Najve i problem u gra evinarstvu je neodrživost cijena - de acija. Firme jednostavno s m cijenama ne mogu pokri troškove poslovanja, ni razmišlja o bilo kakvom razvoju ili akumulaciji. Konkurencija u gra evini još je uvijek velika i nelojalna. Svi idemo na ‘sve’. Nema kriterija u nekakvoj selekciji, ve je najniža cijena jedini kriterij odabira na javnoj nabavi i to je rak-rana koja uništava gra evinski korpus. - kazao je Kneževi . Na pitanje što je tražio od ministrice, Goran Kneževi je odgovorio: - Tražio nisam ništa, osim ukazivanja na neke anomalije koje uo avamo ve dulje vrijeme, a sukus cijelog sastanka s ministricom jesu te nepoštene cijene s kojima graditeljstvo ne e opsta , ve e doživje jasko kao u Sloveniji, ako se stvari u državi druga ije ne poslože. - kazao je Kneževi .

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VINA” O N IH K S R U IM E M “ A IJ C AK

najposlodavac@mnovine.hr

Vi predlažete i birate kod koga je zadovoljstvo raditi Dosta nam je biti na za elju Hrvatske po niskim pla ama! To ne doprinosi ugledu, statusu ni prihodu županije. Nalazimo se na vratima Hrvatske i u najbližem smo fizi kom kontaktu s razvijenim zemljama Europske unije. Predvodnik smo poboljšanja trendova u gospodarstvu. Naši gospodarstvenici dokazali su da mogu ravnopravno sa svojim proizvodima konkurirati na svim kontinentima širom svijeta. To nije zasluga samo genijalnih poduzetni kih umova, ve i svih radnika

POZIVAMO VAS DA SE UKLJU ITE U NAŠU AKCIJU Pozivamo Vas da nama i javnosti predstavite poslodavce koji odgovorno posluju i cijene svoje radnike ispla uju i im dostojne pla e, vode brigu za njihove obitelji i djecu, osiguravaju dobre uvjete rada i pozitivnu radnu klimu, jer im je stalo do kvalitete života svojih radnika i sredine u kojoj djeluju.

KAMO SLATI PRIJEDLOGE Svoje prijedloge s navedenim razlogom zašto nekoga predlažete pošaljite nam na mail:

najposlodavac@mnovine.hr. Identitet predlaga a moramo znati, ali, ako Vi to ne želite, ne emo ga javno objaviti.

AKCIJA PO INJE SADA, A TRAJAT E DO KRAJA STUDENOGA OVE GODINE.

koji sudjeluju u njihovu stvaranju. Me imurci su oduvijek rado primjenjivali tu a i vlastita poduzetni ka iskustva. Zato slovimo kao ure eni kraj marljivih ljudi. Sada moramo oti i korak dalje. Odsko iti sa za elja po pla ama jer to kvari sliku Me imurske županije kao ure ene i poželjne županije. Potrebno je stvoriti uvjete rada na koje bi zaposleni u me imurskom gospodarstvu bili ponosni. Želimo izgraditi svijest da gospodarski rast nije sam sebi svrhom. Ne smije služiti boga enju uskog sloja pojedinaca, ve mora biti u službi unaprje enja cijele zajednice. Dobre pla e doprinose ve em zadovoljstvu gra ana, jer im omogu uju sadržajniji život, a ne samo rad za golu egzistenciju. Zadovoljni gra anin je zdraviji i produktivniji radnik, a

TRAŽIMO POZITIVNE PRIMJERE! Povjerite nam ime firme/poslodavca u Me imurskoj županiji u kojoj ste doživjeli pozitivno iskustvo ili imate saznanja da zavrje uje u i na listu najpoželjnijih u Me imurskoj županiji. Trebamo dobre primjere kako bismo pokazali da je odgovorno poslovanje mogu e i da postoji. op ina ili grad koji živi od poreza na njegovu ve u pla u može planirati kvalitetniju nadgradnju, je tinije i bolje vrti e, besplatan prijevoz djece u škole, stipendije za u enike i studente, pomo umirovljenicima i potrebitima te ure enija naselja.

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. velja e 2015.

CRNA KRONIKA U VRATIŠINCU se u posljednjih godinu dana zaredali tragi ni doga aji u kojima su stradavali mladi

Najprije je oplja kana zlatarnica u užem centru grada

OPET oružane plja ke u samom središtu akovca

Prošli petak u desetak minuta oplja kani zlatarnica i du an U petak, 6. velja e u 18.50 sati oplja kana je zlatarnica Canaj u Ulici kralja Tomislava u centru akovca, a malo kasnije u Ulici Ru era Boškovi a bb u 19.02 sati izvedena oružana plja ka u poslovnici diskonta pi a Magma. U oba su napada sudjelovali maskirani muškarci naoružani pištoljima. Do utvr enja stvarnih okolnosti policija mora držati da se radilo o pravom vatrenom oružju. Plja kaši zlatarnice bili su maskirani skijaškim kukuljicama. U zlatarnu su u Tomislavovoj upala dva plja kaša, dok je Magmu oplja kao jedan. Šteta se u oba slu aja cijeni na više tisu a kuna. No šteta nije samo materijalna - zbog težine šoka djelatnici zlatarnice Canaj pružena je profesionalna psihološka pomo . Budu i su se obje plja ke odvile u približno isto vrijeme, PU me imurska pokrenula je sve raspoložive policij-

ske jedinice pa je grad instantno blokiran od specijalnih interventnih jedinica i službenika središnje Policijske postaje, a na punktovima su izlaza iz akovca voza e provjeravali djelatnici Ureda prometne policije. Iz Policijske uprave me imurske kazuju nam da je zimsko vrijeme uvijek dobro iskorišteno od kriminalnog miljea zbog lakšeg kamu liranja. Budu i da su ranije plja ke kioska i kladionica bile djelo po initelja s podru ja Zagreba ke i Krapinsko-zagorske županije, koji su kasnije uhi eni, te nakon što je prošle godine zatvoren najve i plja kaš ovog kraja, Kristijan Kosma , ovi su doga aji otkrili operiranje neke nove kriminalne skupine. Za po initeljima policija i dalje intenzivno traga, te e protiv njih podnijeti kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu. (mn)

PROVALA u Gardinovcu

Rasturio unutrašnjost ku e pa na kraju ukrao masažer Provala je proteklih dana zadesila i Gardinovec, gdje je, nakon upada u tu i dom, nepoznata osoba rasturila interijer i na kraju ukrala elektri ni masažer. - U razdoblju od 7. do 10. velja e u Gardinovcu nepoznati je po initelj provalio u obiteljsku ku u, gdje

je ispremetao stvari i ukrao elektri ni aparat za masažu. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, dok e se protiv po initelja podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. priop ila je policija. (mn)

Pogibija u prometu Mihaela Roba posljednja je tragedija u nizu To nije prva strašna vijest u obitelji Rob. Prije nekoliko godina njegova obitelj izgubila je još jednog sina, Mihaelova starijeg brata, koji se utopio u Muri. Mihael je iza sebe ostavio suprugu Dajanu i malenog sina Dorijana Ponedjeljak, 9. velja e u predve ernje sate u crno je zavio obitelj Rob iz Vratišinca. Mihael Rob, mladi ovjek, suprug i otac, izgubio je život u prometnoj nesre i koja se dogodila u 16.30 sati na državnoj cesti broj D-20, izme u naselja Sveti Križ i Štefanec. U zimsko predve erje padao je snijeg, puhao vjetar i nanosio snijeg na cestu, a 32-godišnji voza teretnog automobila akove kih registarskih oznaka, iz Novog Sela Rok, nije prilagodio brzinu kretanja vozilom osobinama i stanju ceste: zavoj i kolnik prekriven snijegom, zbog ega je u lijevom zavoju izgubio nadzor nad upravljanjem i u zanošenju prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, prednjim dijelom teretnog automobila udario u prednji dio osobnog automobila akove kih registarskih oznaka, a kojim je iz suprotnog smjera upravljao 27-godišnji Mihael Rob iz Vratišinca. Uslijed siline udara oba vozila sišla su izvan kolnika, a Mihael smrtno stradao. Na mjesto doga aja izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu Županijske bolnice akovec, koja je utvrdila njegovu smrt. U njegovu izvla enju iz

vozila sudjelovali su i pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Grada akovca. I nije to prva strašna vijest u obitelji Rob. Prije nekoliko godina njegova obitelj izgubila je još jednog sina, Mihaelova starijeg brata, koji se utopio u Muri. Mihael je iza sebe ostavio suprugu Dajanu i malenog sina Dorijana.

Nesretan niz loših vijesti To je drugi slu aj da u kratkom vremenu Vratišinec oplakuje smrt mladog sumještanina. Prije nekoliko tjedna na mjesnom groblju pokopan je tako er mladi ovjek, Mihaelov vršnjak, Alen Leško, koji je potkraj prošle godine pod udnim okolnostima život izgubio u Barceloni u Španjolskoj, gdje je bio na terenu kao varilac. Smrtno je stradao izvan radnog vremena navodno padom s balkona prilikom naslanjanja na ogradu koja je popustila. Roditelji su tjednima ekali na njegovo tijelo zbog udnih okolnosti u kojima je stradao. Vratišinec, ali i susjedna mjesta koja pripadaju toj Župi, danima je živio u neizvjesnosti i napetosti nakon što je u crkvi s kora u Vratišincu pala mala Veronika Šolti , pod bizarnim oklonostima. Djevoj i-

Automobil kojim je upravljao poginuli Mihael Rob nakon naleta teškog kamiona doslovce je smrskan, a voza je, nažalost, poginuo na licu mjesta

ca je zahvaljuju i izvrsnoj lije ni koj skrbi i usrdnim molitvama župljana koji su se danima zbog nje skupljali u molitvi lijepo oporavila. Njezin dje ji razigrani glasi sada u crkvi zvoni poput najljepšega Božjeg dara u ušima župljana.

No, prije nje u Vratišincu je stradalo još dvoje djece. Kratko vrijeme prije prve pri esti u prometnoj nesre i u Vratišincu stradala je još jedna djevoj ica. Sre om, i ona se oporavila. A kad se oporavila, župnik Pavao Mesari i djeca koji su lani bila prvopri esnici

Još jedna osmrtnica na groblju u Vratišincu zbog prerano izgubljenoga mladog života

priredili su njoj u ast još jednu podjelu prve pri esti, na koju su njezini vršnajci došli u bijelom i sve anom ruhu, kao i na pravi dan prve pri esti. Lani je u prometnoj nesre i u Vratišincu teško stradao i jedan dje ak, zbog dje je zaigranosti, u dje a koj igri biciklom. Bra a dje aci zajedno su se na jednom biciklu spuštali s uzvisine koja vodi direktno na kolnik u sporednoj ulici u blizini Osnovne škole i igrališta. Spuštaju i se niz padinu završila su pod kota ima automobila. Puno i previše tuge bilo je to u nepunih godinu dana za jedno mjesto. Posebno zato jer su u pitanju mladi ljudi i djeca. (mn, foto: zv)

MARKO TARADI (31) iz akovca tvrdi u svojoj obrani da nije kriv za pokušaj ubojstva sestara Nikoline Babi i Ane Marije Duji

Kakva je bila uloga Miljenka Crn eca? Državno odvjetništvo kaže da ima klju ni dokaz - DNK koji je prona en na zatvara u pištolja s prigušiva em kojim je 2008. pucao na automobil Nikoline Babi , kao i na papiru jednoga prijete eg pisma za osu uju u presudu Marku Taradija (31) iz akovca, kojeg tereti zbog pokušaja ubojstva poznatih sestara iz akovca, Nikoline Babi , na koju je pucano u vožnji automobila 2008. godine, te zbog postavljanja ru ne bombe u dvorištu njezine sestre Ane Marije Duji pet godina kasnije. Taradi je u odgovoru na optužnicu izjavio da se ne osje a krivim i da mu

je sve namjestio Miljenko Crn ec, s kojim je odlazio na streljanu i lov. Optuženi Taradi, koji dolazi iz skromne akove ke obitelji, i pokojni Crn ec poznavali su se od ranije, kada se još kao mali Marko brinuo za njegove konje. Iako e tek su enje pokazati što se to no sve doga alo u zapetljanim odnosima izme u obje akove ke obitelji, mnogo toga upu uje da je Crn ec angažirao Taradija da obavlja prljave poslove. Taradi to negira i kaže da mu je DNK na pištolju podmetnut kada su pucali na streljani pištoljem koji je nakon pokušaja ubojstva prona en neda-

leko od toga za akovec nezapam enog doga aja. Kao što smo ve pisali, Miljenko Crn ec (59) ubio se u automobilu dan nakon Taradijeva uhi enja u blizini ku e Nikoline Babi na parkiralištu obližnje stambene zgrade, što upu uje da

je digao ruku na sebe kada je shvatio da bi i on mogao biti uhi en. Miljenko Crn ec je u svojem telefonskom imeniku, kako je utvrdila istraga, Marka Taradija (31) iz akovca vodio pod pseudonimom rni kukec. Dvije su

Marko Taradi u svojoj obrani i negiranju krivnje isti e da je iz ovog pištolja s prigušiva em, iju snimku ekskluzivno posjeduju “Me imurske novine”, pucao u streljani, a ne na automobil u kojem je bila Nikolina Babi

sestre ina e u pet godina dobile više prijete ih pisama. Neka su bila i na slovenskom jeziku, poput onog za Nikolinu Babi : “Dva puta smo te promašili, tretji put pa te bumo zadeli. Makni otroke od sebe ak ne eš da i oni stradaju! Vrati dugove!” I sestre i njihov otac, poznati me imurski poduzetnik Alojzije Sobo anec, otpo etka su sumnjali da iza svega stoji Miljenko Crn ec. Nakon pripremnog ro išta, koje je održano u ponedjeljak, na koje je Taradi stigao iz istražnog zatvora, na Županijskom sudu u Varaždinu za 18. ožujka zakazan je po etak su enja. (mn)

13. velja e 2015.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPROST DUGOVA, koji kre e u drugom krugu od 2. travnja, pokazuje što bi mogla donijeti tzv. regionalizacija

dok se prva kategorija gra ana ve polako privikava na prikupljanje dokumentacije, ona druga skupina, kategorija B, informira se o svojim pravima na sve strane. Drugi krug oprosta kre e od 2. travnja ove godine. U njemu e se za oprost mo i javiti osobe koje ostvaruju minimalna mjese na primanja, do 2500 kuna za samca ili 1250 kuna po lanu ku anstva. Oprost e mo i tražiti osobe koje uz ispunjavanje prvog uvjeta nemaju u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive i nemaju u vlasništvu drugu imovinu koju bi mogle koristiti ili prodati bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba.

Zašto Varaždin? No, za razliku od korisnika socijalne pomo i i korisnika osobne invalidnine, ova druga kategorija gra ana zahtjev za otpis duga ne predaje akove kom Centru za socijalni rad, ve ovlaštenom Centru u Varaždinu, koji e taj posao obavljati za etiri sjeverozapadne županije: Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Koprivni ko-križeva ku i Me imursku. Zašto je to tako, emu dodatni trošak ionako inancijski iscrpljenim gra anima, odnosno ho e li najsiromašniji Me imurci prvi osjetiti na svojoj koži toliko spominjanu rije “regionalizacija”, postavili smo pitanje u Varaždin. - Resorno Ministarstvo odredilo je kako e prijave gra ana B kategorije prikupljati pet regionalnih centara: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Varaždin. - objasnila nam je Gra ani s podru ja Murskog Središ a od strane Grada mogu ra unati na oprost duga na ime komunalne naknade ili duga za sme e. Iz Grada napominju da se zahtjevi za redovito osloba anje pla anja komunalne naknade u Gradskoj upravi mogu podnositi tek nakon primitka uplatnica, što e biti krajem ožujka 2015. godine. Na taj potez odlu ili su se ve temeljem postoje e odluke Gradskog vije a, kojom je gradona elnik ovlašten provoditi otpis dugovanja komunalne naknade u opravdanim slu ajevima na temelju mišljenja Socijalnog vije a i Vije a Mjesnog odbora. Uz oprost za komunalnu naknadu Grad gra ane osloba a i pla anja odvoza ku nog sme a u slu aju, tj. po kriteriju da prihod po lanu ku anstva ne prelazi 800 kuna. Druge oblike otpisa dugovanja za, primjerice, struju, vodu, plin, telefon Grad zakonski ne može provesti jer dugovanja gra ana za te usluge nisu u gradskoj nadležnosti. Za oprost tih dugova nadležna su javna poduze a u kojima je gra anin dužnik. U dopuni odluke o komunalnoj naknadi Grada Mursko Središ e de inira se na in mogu eg otpisa dugovanja u pojedinim slu ajevima, a za

Zašto e Me imurci kojima je najteže opraštanje dugova morati rješavati u Varaždinu? Druga kategorija gra ana, kojih e biti puno više nego socijalnih slu ajeva, zahtjev za otpis duga ne predaje akove kom Centru za socijalni rad, ve ovlaštenom Centru u Varaždinu, koji e taj posao obavljati za etiri sjeverozapadne županije: Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Koprivni ko-križeva ku i Me imursku Tanja Verši , dipl. soc. radnica varaždinskog Centra za socijalnu skrb, koja dodaje: - Zašto je to tako, ne znam, mi smo, kao i svi ostali u Hrvatskoj, jednostavno dobili takav naputak. Je li tu na djelu potiha regionalizacija

centara za socijalnu skrb, ne znam. Znam samo da tako radimo do 30. lipnja, do kada se zaprimaju prijave gra ana. Za dalje ne znam. Što se pak dodatnih troškova ti e, gotovo da ih nema. Naime, gra ani nam prijave, nakon

- Resorno Ministarstvo odredilo je kako e prijave gra ana B kategorije prikupljati pet regionalnih centara: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Varaždin. - objasnila nam je Tanja Verši , dipl. soc. radnica varaždinskog Centra za socijalnu skrb

što podignu i ispune zahtjeve u podružnici FINA-e, mogu poslati i poštom. Pretpostavljam kako e se u ovoj drugoj, odnosno B kategoriji stanov-

ništva, podnijeti puno više zahtjeva nego u A kategoriji. Zasad se ta skupina stanovništva samo informira. - rekla nam je.

Blizu petsto socijalno ugroženih gra ana zatražilo otpis Prošlo je ve desetak dana otkako je na snazi mjera Vlade RH kojom se žele ublažiti posljedice recesije i prezaduženosti gra ana, odnosno pomo i onoj skupini gra ana koja je socijalno najugroženija uslijed dugotrajne nezaposlenosti i prezaduženosti, tako da se otpiše ili otpusti dio duga zbog kojeg se tim gra anima provodi ovrha na nov anim sredstvima po ra unu. Prvi koji mogu predati zahtjev jesu korisnici socijalne pomo i, pomo i za izdržavanje, odnosno zajam ene minimalne naknade, kako se to sada zove po novom, te korisnici osobnih invalidnina. Do srijede, 11. velja e u 12 sati u akove koj poslovnici FINA-e izdano je 428 pregleda duga po vjerovnicima. Drugim rije ima, toliko je gra ana zadovoljilo uvjete za otpis duga. A prema podacima FINA-e, do kraja prošle godine, odnosno s 31. prosincom 2014., broj blokiranih gra ana u našoj Županiji iznosio je 7983 osoba, što je 7,01 % ukupnog broja stanovništva (popis stanovništva iz 2011.). Usporedimo li to s republi kim prosjekom, koji iznosi 7,53 %, Me imurje se nalazi na desetom mjestu, odnosno devet županija ima manji postotak. Najmanje udio blokiranih gra ana ima Li ko-senjska županija, i to 5,17 %, dok najviše susjedna nam Koprivni ko-križeva ka, ak 9,93 %. (Vlasta Vugrinec)

MURSKO SREDIŠ E pripremilo mjere kojima e opraštati pla anje ra una za komunalnu naknadu i odvoz sme a

Po primitku uplatnica za komunalnu naknadu u ožujku tražite oprost za ovu godinu! - Dugove za struju, vodu, plin, telefon Grad zakonski ne može oprostiti, jer su za oprost tih dugova nadležna javna poduze a u kojima je gra anin dužnik otpis duga Grad je ovlašten u opravdanim slu ajevima na temelju mišljenja Socijalnog vije a i Vije a Mjesnog odbora.

Tko može biti oslobo en pla anja komunalne naknade Tzv. osloba anje pla anja komunalne naknade mogu e je ostvariti za teku u godinu, u sljede im slu ajevima: - ako ku anstvo po svim osnovama ostvaruje prihode po lanu doma instva manje od 1000 kuna. U prihode se ne ura unava prihod po osnovi socijalne pomo i - ako je obveznik pla anja komunalne naknade, nositelj ku anstva ili njegov bra ni

partner korisnik bilo kakvog oblika socijalne pomo i - ako je obveznik pla anja komunalne naknade, nositelj ku anstva ili njegov bra ni partner osoba s priznatom 80-postotnom tjelesnom invalidnoš u

- ako je obveznik pla anja komunalne naknade, roditelj ili staratelj kroni no bolesnog djeteta ili djeteta s priro enim anomalijama do po etka ostvarivanja samostalnih prihoda djeteta, a zbog pove anih troškova ži-

Gra anima slabijega imovinskog stanja s podru ja Murskog Središ a oslobo enje od pla anja komunalne naknade i odvoza sme a olakšat e život

vota nastalih temeljem troškova lije enja djece. Staratelji navedeno oslobo enje ostvaruju samo u slu aju ako bolesno dijete živi s njima u zajedni kom ku anstvu. Pod pojmom kroni no bolesne djece podrazumijevaju se sljede e bolesti: cerebralna paraliza, epilepsija, še erna bolest, teška astma, teške kroni ne neurološke bolesti (miši na distro ija, multipla skleroza i druge teške bolesti prema nalazu lije nika specijalista), maligna oboljenja, djeca s teškim psihi kim poreme ajima. Pod pojmom priro enih anomalija smatraju se sve priro ene anomalije koje zna ajno otežavaju kvalitetu života i samim time uzrokuju

pove ane troškove života, a osobito djeca s Downovim sindromom, djeca s priro enim sr anim i bubrežnim bolestima ili priro enim teškim anomalijama organa za kretanje i ostalih ekstremiteta. Osloba anje pla anja ostvaruje se ukoliko podnositelj zahtjeva u roku od 15 dana od primitka rješenja, odnosno uplatnica o pla anju komunalne naknade, na adresu Grada Mursko Središ e, Trg bana J. Jela i a 10, podnese zahtjev o osloba anju pla anja komunalne naknade te uz zahtjev priloži pripadaju e dokaze: izjavu o lanovima ku anstva, potvrdu o posljednjoj ispla enoj pla i ili mirovini svih lanova ku anstva koji ostvaruju prihode, dokaz o primanju bilo kojeg oblika socijalne pomo i obveznika ili bra nog partnera pla anja komunalne naknade, u slu ajevima bolesti dokaz u vidu rješenja nadležnog organa (lije ni ki konzilij, odnosno lije nik specijalist) o utvr ivanju postotka tjelesne invalidnosti obveznika ili bra nog partnera, odnosno medicinsku dokumentaciju, tj. nalaz i mišljenje lije nika specijalista ili mjerodavne lije ni ke komisije. (BMO)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. velja e 2015.

SANJA KRIŠTOFI , koja e ovih dana istaknuti svoju kandidaturu na op inskim za na elnicu Op ine, objašnjava zašto su srušili HSS-ovog na elnika Franju Le

HT kona no izmješta antenski stup sa sadašnje lokacije

MURSKO SREDIŠ E

Antenski stup iz centra ide prema rnoj mlaki Hrvatski telekom izvijestio je Grad Mursko Središ e da je izra en idejni projekt osnovne postaje pokretnih komunikacija Mursko Središ e X ID 1020051, kojim se planira izmještanje osnovne postaje pokretnih komunikacija HT-a iz centra Murskog Središ a izvan naselja na novu lokaciju, preko puta poklonca uz cestu prema rnoj mlaki. Idejni projekt izradio je Željko Slunjski iz Varaždina prema narudžbi HT-a.

Produžetak vodovoda u ulici M. Gupca Me imurske vode izradile su procjenu troškova za izvo enje produžetka vodovodne mreže u ulici Matije Gupca u Murskom Središ u: 16.916,06 kn s PDV-om. Potrebna sredstva za vodovodnu mrežu osigu-

rat e se u rebalansu gradskog prora una za 2015.

Priprema se pješa kobiciklisti ka staza Peklenica Vratišinec Županijska uprava za ceste priprema izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju ŽC 2008 s izgradnjom biciklisti ke trake na dionici Peklenica - Vratišinec. Radi rekonstrukcije te prometnice s pješa ko-biciklisti kom stazom sastat e se i predstavnici Grada s predstavnicima ŽUC-a radi što bolje suradnje. Rekreativkama udruge Sport za sve Mursko Središ e odobrena je zamolba za besplatno korištenje sportske dvorane dana 11. travnja u vremenu od 14 do 20 sati za održavanje turnira u odbojci za rekreativke iz Me imurja.

KRIŽOVEC

Dobili obe ani razglas iz gradskog prora una

Prilikom boži no-novogodišnje priredbe u Križovcu gradona elniku Srpaku dozlogrdilo je da se djecu koja su pripremala program ne uje dobro u svim dijelovima prepune dvorane Društvenog doma i tada je obe ao da e Mjesnom odboru Križovec iz prora una Grada donirati razglas. U petak, 30. sije nja ove godine u prostorijama VMO-a Križovec obavljena je primopredaja prijenosnog razglasa. Prijenosni ra-

zglas, vrijedan 3982,50 kuna, sastoji se od zvu ne kutije, miksera, stalka za zvu nik, zvu nika, mikrofona, stalka za mikrofon i kablova, a služit e za razli ite manifestacije i kulturno-zabavne priredbe u mjestu u organizaciji mjesnih udruga. Razglas su preuzeli novoizabrani predsjednik VMO-a Križovec Marko Strojko te lanovi VMO-a Gordana Šolti i Leonard Sanjkovi , iz pobjedni ke koalicije HDZ-a. (BMO)

Troškovi izbora zanemarivi u usporedbi s time koliko je Strahoninec izgubio s bivšim na elnikom PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Sad se ve zna kako e stanovnici Strahoninca 8. ožujka na izbore, odnosno prijevremene izbore, na kojima e birati svoje novo vodstvo Op ine. Uz na elnika i zamjenika birat e i lanove Op inskog vije a. Sve to zbog neizglasavanja prora una za ovu godinu koji je predložio sada ve bivši na elnik Franjo Lehkec (HSS). Prora un su “srušili” vije nici SDP-a koji su imali ve inu u Vije u. A zbog ega su to u inili, progovorila je bivša predsjednica Op inskog vije a i predsjednica OO-a SDP-a Strahoninca Sanja Krišto i . Ona e ina e ovih dana istaknuti svoju kandidaturu na op inskim strana kim tijelima za na elnicu Op ine, koja e odlu iti o kandidaturi osobe na predstoje im izborima.

S bivšim na elnikom nije se moglo komunicirati * Možete nam na po etku re i zašto vije nici SDP-a Strahoninca nisu prihvatili prora un Op ine Strahoninec za 2015. godinu? - Na samom po etku potrebno je spomenuti da je kod same primopredaje vlasti novom na elniku jasno i nedvosmisleno ponu ena pomo u daljnjem radu. Tako er mu je i prenesena sva problematika i postignuti dogovori oko teku ih i daljnjih projekata, kao i svi višegodišnji neriješeni problemi. Ostavljeno mu je na žirora unu milijun kuna, rezerviranih za otplatu Centra za kulturne, društvene i javne potrebe i predani su potpisani ugovori s Ministarstvom regionalnog razvoja u visini od 500.000 kn za izgradnju infrastrukture i prometnica u novootvorenim ulicama. Uzimaju i u obzir neiskustvo u radu na elnika, tijekom cijele 2013. i 2014. govorili smo i ukazivali na probleme, na nedostavljanje potrebne dokumentacije na Vije e, ime se nisu poštivale zakonske regule. Ukazivalo se na nedostatak komunikacije, usmjeravalo na što treba obratiti pažnju i nudila konkretna rješenja. Sve to se nije prihva alo, nego se vodilo nekom svojom logikom i metodama, ne pridržavaju i se zakona ni odluka Vije a. * Što je bilo klju no za neprihva anje prora una i nedavanje daljnje podrške radu HSS-ova na elnika? - Kao prvo, temeljem potpisanog sporazuma s Ministarstvom za regionalni razvoj naglašavalo se da su sredstva

namijenjena za pripremne radove i asfaltiranje ulica, a da su natje aj za radove izgradnje kanalizacije i vodovodne mreže u tim ulicama raspisale Me imurske vode te da su odabrani izvo a i i osigurana sredstva za te radove u prora unu Me imurskih voda, koje su izdvojili naši mještani kroz cijenu vode. Usprkos tome, na elnik raspisuje novi javni natje aj, odabire izvo a a i potpisuje ugovor. Nastao je dvostruki problem. Raspisao se natje aj, odabrao izvo a i potpisao ugovor za radove bez odluke Op inskog vije a, krše i odluku o izvršavanju prora una. Op ina je potrošila dobiveni novac za radove koje su trebale napraviti Me imurske vode, bez tere enja prora una Op ine, a prometnice za koje smo dobili novac i dalje su ostale neizgra ene, neasfaltirane i nema novca za njihovu izgradnju. Drugo, radovi oko izgradnje sportske dvorane zapo eli su davnih godina, prije polaganja kamena temeljca i izgradnje temelja. U svim pripremnim radnjama sudjelovale su Op ina, Osnovna škola i MŽ kao osniva i vlasnik Škole. Op ina je darovala svoje zemljište, oslobodila Školu komunalnog doprinosa, donijela se odluka o visini su inanciranja iz op inskog prora una i to se sve dostavilo županijskim i državnim tijelima. U tre em mjesecu 2014. izlazila je, ve jednom produžena, gra evinska dozvola za izgradnju i sve radnje, projekti i dotad uloženi novac propali bi, sve bi moralo krenuti ispo etka i nastali bi novi uve ani troškovi za ve provedene radnje. Dakle, izgradnja je morala krenuti. Na elnik, bez pojašnjenja, potpisuje sporazum u kojem tereti op inski prora un, ne upoznaje Op insko vije e, ve na naše traženje na samoj sjednici obavještava da je sporazum potpisan od strane Op ine te da e Op ina i Županija, svatko iz svog prora una, izdvojiti 50 % iznosa za predvi ene radove. No, injenice su druga ije. Potpisan je sporazum gdje se Op ina obvezuje su inancirati 67 % izvo enja radova, a MŽ 33 %. Op insko vije e, a i gra ani, dovodi se u zabludu predo enjem krivih informacija i stanja. U isto vrijeme ve na samom po etku nastaju dodatni radovi, koje podmiruju Op ina i Škola. Za 2015. na elnik nije predložio daljnju izgradnju dvorane. Dakle, zapo eti se radovi ne nastavljaju, a i ne zna se kad i koje godine e se nastaviti.

Što je najgore, ne zna se ukupna vrijednost procijenjenih radova, ne zna se koliko treba planirati u prora unima za dovršenje izgradnje i tražiti druge izvore pomo i i koliko e biti još nepredvi enih radova i u kojim iznosima te koliko e to Op inu stajati. Izbori jesu dodatni trošak Op ine, ali on je zanemariv u odnosu na sve spomenuto. * U ovom trenutku nije riješeno pitanje sufinanciranja mrtva nice s Op inom Nedeliš e. Kakav je Vaš stav oko toga? - Po dobivenom zahtjevu Op ine Nedeliš e za sudjelovanjem i su inanciranjem rekonstrukcije od strane Op ine Strahoninec i samostalnoj pisanoj odluci i obe anju na elnika, bez prethodnog informiranja o investiciji, vije nici SDP-a uputili su na elnika da izvrši uvid u predloženi projekt i visinu iznosa koji Op ina mora izdvojiti s obzirom na svoj stvarni udio na groblju u Nedeliš u. Upu eno je i naloženo da po cjelokupnim saznanjima o vrijednostima i radovima rekonstrukcije predloži iznos u rebalansu prora una koji e Op ina izdvojiti te da to u ini na nekoj od sjednica Vije a kako bi Op ina podmirila svoju obavezu prema svom u eš u. Godinu dana prijedlog rebalansa nije dostavljen, a Op ina Nedeliš e zapo ela je, završila i nakon toga krenula u dodatne potrebne radove. Op ina Strahoninec nije imala nikakav sporazum o visini sredstava koja se predvi aju i moraju izdvojiti. Po etni iznos zatraženog su inanciranja od strane Op ine Nedeliš e, u visini od 130.000 kn, popeo se na 290.000 kn. Nepoduzimanjem radnji, nepregovaranjem s tre im stranama i neizvršenjem uvida u predvi ene radove i potreban iznos, jednostavno bijeg od rješavanja situacije, a u isto vrijeme opravdavaju i sve to plasiranjem neistina da vije nici SDP-a ne žele odobriti nikakva sredstva za rekonstrukciju, dovodilo se gra ane Strahoninca u zabludu i paniku oko ukapanja njihovih najmilijih, Op inu Nedeliš e ostavljalo da sama podmiruje dugovanja, a Op ini Strahoninec stvorio znatno pove anu inancijsku obavezu.

Bez novih projekata * Zamjerili ste bivšem na elniku da nije zapo eo prakti ki nijedan novi projekt? - Nisu se uputili zahtjevi i projekti op ine i gra ana u žu-

Sanja Krištofi (SDP)

panijska nadležna poduze a i institucije (ŽUC, Me imurje plin, Me imurske vode, Elektra), kao ni u nadležna ministarstva. Vije nici su neprekidno tražili dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo što je Op ina planirala, tražila i kandidirala u nadležne institucije. Upozoravalo se i ukazivalo na važnost dostavljanja takvih programa i na taj na in iskorištavanja barem dijela sredstava koje gra ani Strahoninca pla aju u tim poduze ima kroz cijenu njihovih usluga. Pokazalo se da jedino Op ina Strahoninec od svih op ina i gradova u MŽ-u nema nikakve planove ni potrebe za izgradnju neke infrastrukture te da gra ani nemaju nikakve zahtjeve kojima bi se olakšao i unaprijedio život u mjestu. Takvim neradom Op ina je zakinuta za cca dva milijuna kuna, a radovi koji su se i izvodili pla ali su se s redovnog prora una Op ine, što je nedopustivo. * Bilo je esto vrlo napeto i zbog toga što SDP nije odobravao novo zapošljavanje u Op ini? - U prora unu za 2014. rezervirali smo sredstva u visini od 140.000 kn za zapošljavanje na javnim radovima najugroženijih gra ana Op ine. Suprotno odluci Vije a, na elnik ve i dio tih sredstava preusmjerava na podmirivanje pla e novozaposlene administracije za koju mu OV nije htio odobriti dodatna sredstva. * Skidane su esto i neke to ke s dnevnog reda Vije a zbog nepripremljenosti za raspravu. Je li baš uvijek za tako nešto bilo razloga? - Zbog nepripremljenosti i nedostavljanja potrebne dokumentacije Op inskom vije u odluke su skidane s dnevnog reda i davale su se upute i rješenja što se mora napraviti kako bi se donijele odluke, a kasnije i provele. Pojedina problematika zbog neznanja i nehtijenja na elnika provla ila se iz sjednice u sjednicu i odugovla ilo se s realizacijom koja je morala biti davno obavljena. Zbog nepripremljenosti dokumentacije, kao i nepravilne predložene odluke i hitnosti provedbe nekih odluka, kao što je bio i daljnji rad Dje jeg vrti a, vije nici SDP-a pripremili su za sjednicu ispravnu dokumentaciju i odluke, kako se ne bi prekidao rad Dje jeg vrti a. Vije e je odra ivalo na elnikov posao. Sva ova problematika, kao i mnoge druge nespomenute, osnova je za neprihva anje prora una Op ine za 2015. godinu.

13. velja e 2015.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEZADOVOLJSTVO mještana u Donjoj Dubravi

m strana kim tijelima ehkeca - Ukazivali smo na probleme, na nedostavljanje potrebne dokumentacije na Vije e, ime se nisu poštivale zakonske regule. Ukazivalo se na nedostatak komunikacije, usmjeravalo na što treba obratiti pažnju i nudila se konkretna rješenja. Sve to nije se prihva alo, nego se vodilo nekom svojom logikom i metodama, ne pridržavaju i se zakona ni odluka Vije a. - rekla je elnica SDP-a Strahoninec injenica je da su vije nici SDP-a ukazivali na nepravilnosti u radu na elnika, provo enje odluka i upravljanja Op inom, inertnost, nepripremljenost, nedostatak projekata i neupu ivanje zahtjeva za razvoj Op ine u nadležne institucije te su predlagali rješenja za nastale situacije. Sve to je vidljivo i evidentirano u zapisnicima sa sjednica OV-a. Svoje nezadovoljstvo iskazivali smo i neprihva anjem polugodišnjeg izvješ a rada na elnika u 2014. Javnosti su se prezentirale in ormacije da SDP ne dozvoljava na elniku da provede svoja obe anja i ko i razvoj Op ine, a s druge strane potpisivali su se ugovori u vrijednosti od pola milijuna kuna bez znanja i in ormiranja vije nika.

Neka gra ani odlu e što je za Op inu najbolje * Vi ste bili ranije profesionalna na elnica, dok je bivši na elnik bio volonter, što je za Op inu bio manji trošak? - Za svoj rad na elnik je primao naknadu od 1500 kn mjese no, i to za 16 sati mjese no, koje je odredio za svoj rad u Op ini. injenica je i da je moja pla a bila 7000 kn mjese no u prosjeku, ali za 168 službeno propisanih sati. Matematika je jednostavna. Satnica bivšeg na elnika iznosi 94 kn/h, a bivše na elnice 42 kn/h. * Koji su predstoje i potezi SDP-a Strahoninca? - Predstoje nam izbori. Op ina je dobila državnog povjerenika koji upravlja radom Op ine i brine o njenom nesmetanom unkcioniranju u suradnji s djelatnicima Op ine. SDP Strahoninca istaknut e svog kandidata za na elnika na predstoje im izborima i ponuditi gra anima Strahoninca svoju viziju razvoja, stil i na in vo enja Op ine, raspolaganje sredstvima gra ana, koji su, vjerujemo, gra anima dobro poznati iz prijašnjih razdoblja kad je Op ina u isto vrijeme sanirala svoje ogromne dugove i radila na ubrzanom razvoju Op ine, svojoj prepoznatljivosti, suradnji i dobrim odnosima s drugim op inama i gradovima, kao i svim institucijama.Gra ani e odlu iti kakav na in vo enja i razvoja za svoju Op ine žele i misle da je najbolji.

Nakon odlaska Božidara Poljaka na specijalizaciju ostali bez stalnog lije nika - Ja sam bolesna i puno hodam po doktorima. ujte, dok ja objasnim jednoj doktorici od ega sem betežna, ve i drugi put dojde neka druga pa moram sve ispo etka. To vam je nam starešima muka. U ambulanti se stvaraju gužve i dugo treba ekati. - kazala nam je mještanka Katarina iz Donje Dubrave, koja je jedna u nizu koju mu i odlazak dosadašnjega obiteljskog lije nika na specijalizaciju. Potaknut velikim brojem pritužbi od strane mještana Donje Dubrave na svakodnevne promjene lije nika u tamošnjoj zdravstvenoj ambulanti, na elnik Dražen Miser službenim dopisom obratio se ravnatelju Doma zdravlja akovec Branku Vr i u, kako bi se nastali problem riješio, i to na na in da se imenuje stalni lije nik obiteljske medicine. - Smatramo da su svakodnevnim promjenama lije nika najviše zakinuti pacijenti - bolesnici, tj. naši mještani koji ne dobivaju zadovoljavaju u zdravstvenu

skrb. Nemogu e je da doktor op e medicine dnevno utvr uje dijagnozu za pedesetak bolesnika koje prvi put vidi (s obzirom na to da je gotovo svakodnevno drugi doktor), a problem je i nepoznavanje pacijenata koji su na dugotrajnom bolovanju, pisanje invalidskih komisija... Svjesni smo injenice da u Hrvatskoj nedostaje lije nika, a naro ito ga je teško na i za dislocirana ruralna podru ja, ali smatramo da to ne mora biti slu aj u našoj Op ini. Molimo da poduzmete potrebne mjere kako bi naša Op ina ponovo dobila stalnog doktora op e medicine. - napisao je Miser u dopisu.

Za zamjenskog lije nika nema interesa Bio je to dovoljan razlog da se dogovori zajedni ki sastanak na tu temu, koji je održan krajem sije nja. Ravnatelj Vr i osvrnuo se na organizaciju rada ordinacije op e/ obiteljske medicine u Donjoj Dubravi. Napomenuo je kako

Sastanak s ravnateljem Doma zdravlja akovec Branko Vr i em u Donjoj Dubravi, koji nije ponudio rješenje problema s kojim bi gra ani bili zadovoljni

je nakon odlaska u mirovinu dugogodišnjeg lije nika Ivana Doleneca, dr. med., spec. obit. med., Dom zdravlja akovec sa svrhom pružanja daljnje skrbi pacijentima koji su bili upisani u njegov tim ugovorio s HZZO-om daljnje obavljanje djelatnosti obiteljske medicine, te je za rad u ordinaciji zaposlio zdravstvenog radnika Božidara Poljaka, dr. med. Kako je Dom zdravlja tijekom 2014. uspio od HZZO-a dobiti sredstva za financiranje specijalizacije iz obiteljske medicine, Poljak je

upu en na specijalisti ko usavršavanje iz obiteljske medicine, te e biti odsutan iz ordinacije do okon anja specijalisti kog usavršavanja. S obzirom na veliki nedostatak lije nika na podru ju Me imurja i cijele Hrvatske, Dom zdravlja akovec unato više raspisanih natje aja nije uspio realizirati zapošljavanje zamjenskog lije nika, te e pružanje zdravstvene zaštite pacijentima i rad ordinacije zasad organizirati putem postoje eg kadra - njihovih zdravstvenih radnika.

Vr i je rekao da e se na taj na in osigurati adekvatan i kontinuiran rad ordinacije, kao i cjelovita skrb za pacijente na podru ju Op ine, te nema bojazni da e stanovništvo ostati uskra eno za tražene zdravstvene usluge primarne zdravstvene zaštite, a Dom zdravlja e svakako i nadalje, kontinuiranim raspisivanjem natje aja, pokušati realizirati zapošljavanje stalnoga zamjenskog lije nika. Stoga mještanima ne preostaje ništa drugo nego da ekaju.

DVD GORI AN

DONJI KRALJEVEC

Prošla godina bit e zapam ena po borbi protiv poplave

Anketa o potrebi gradnje POS stanova

DVD Gori an održao je svoju 127. redovnu godišnju skupštinu. Predivno ure ena i aranžirana dvorana u kojoj je Društvo ugostilo blizu dvjestotinjak gostiju pokazuje i dokazuje da je DVD Gori an cijenjen

me u vatrogasnim društvima u VZMŽ-u, a dolazak uvaženih gostiju na skupštinu to i dokazuje. U izvješ u Upravnog odbora Društva o radu u 2014. godini, koje je podnio predsjednik Društva Chri-

stijan Plakalovi , istaknuo je da se ono bavilo aktivnostima na zaštiti ljudi i imovine te daljnjim razvojem i unaprje enjem dobrovoljnog vatrogastva kao dijela sustava zaštite od požara i elementarnih nepogoda.

Društvo je kroz cijelu godinu djelovalo preventivno na zaštiti od požara, no istaknut je poseban angažman lanova za vrijeme aktivnosti obrane od poplava na nasipima rijeke Mure i potoka Trnave. (g)

DVD ŽIŠKOVEC - muški ispumpavali podrume, a žene ih proslavile na natjecanju

Zastupali Hrvatsku na sportskom vatrogasnom natjecanju u eškoj Dobrovoljno vatrogasno društvo Žiškovec proteklu 2014. godinu pamtit e po mnogobrojnim aktivnostima i zapaženim rezultatima na brojnim vatrogasnim natjecanjima diljem zemlje i inozemstva, koji su rezimirani na godišnjoj skupštini tamošnjeg DVD-a i Sportske vatrogasne udruge, koji djeluju u Žiškovcu. Ženska vatrogasna ekipa mladeži DVD-a Žiškovec bila je sedma na državnom vatrogasnom natjecanju, a ekipa Sportske vatrogasne udruge, kao jedina predstavnica Republike Hrvatske, sudjelovala je na Svjetskom sportskom vatrogasnom natjecanju u eškoj. Operativni vatrogasci lanovi DVD-a Žiškovec lani su pripomogli u brojnim

ispumpavanjima vode tijekom poplava kako u mjestu, tako i u susjednom naselju Slemenice, ali i u Dunjkovcu i Gori anu. Protekle godine DVD Žiškovec je imao ukupno dvadeset i jednu intervenciju, i to po jednu tehni ku i intervenciju na gašenju požara, a ostalo su

bila ispumpavanja. Mnogo se radilo i na edukaciji i obuci lanstva te preventivnim aktivnostima, a tradicionalno su u Žiškovcu tijekom ljeta organizirane Igre vatrogasne mladeži, a u zimi Zimski kup. Za ovu godinu, kada DVD Žiškovec obilježava 80. godišnjicu

osnutka, ambiciozan je plan po etak izgradnje vatrogasnog spremišta, investicije vrijedne 250.000 kuna. lanovi pak Sportske vatrogasne udruge Žiškovec pripremaju se za nastup na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu mladih u Bjelorusiji. (BMO)

U Op ini Donji Kraljevec gra ani do 15. ožujka mogu ispuniti anketu o tome žele li u budu nosti kupiti POS stan ili ne u Op ini. Na temelju ankete donijet e se odluka o gradnji stanova ili odluka da se oni ne grade. Naime, Op ina Donji Kraljevec nastoji osigurati svojim gra anima rješavanje stambenog pitanja putem programa poticane stanogradnje Op ine Donji Kraljevec. Radi uvida u potrebe gra ana i boljeg planiranja programa, provodi se anketa o interesu gra ana za kupnju stana po ovom programu. Odgovori gra ana pokazat e postoji li u Op ini objektivna potreba i interes za daljnjom realizacijom programa. - Pozivamo gra ane da ukoliko su zainteresirani za kupnju stana po ovom programu ispune anketni upitnik (koji se može podi i u prostorijama Op ine Donji Kraljevec ili na www. donjikraljevec.hr), te da ga dostave do 15. ožujka dostave na adresu: Op ina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, poštom ili osobno u prijamnu kancelariju op inske uprave na istoj adresi, s naznakom: Anketni upitnik za kupnju stana po programu poticane stanogradnje Op ine Donji Kraljevec. Anketni upitnik ispunjavaju punoljetne osobe s neriješenim ili neadekvatno riješenim stambenim prostorom. U slu aju bra ne ili izvanbra ne zajednice anketni upitnik ispunjava jedan bra ni drug. (j)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. velja e 2015.

BOJAN BERTEK, BERTEK, sasvim poseban profesor glazbenog odgoja u Graditeljskoj školi akovec

Želio bih se oženiti i uploviti u stabilnu bra nu luku - Puno bi mi lakše bilo kad bih radio dulje vrijeme na jednom mjestu, onda bih savladao put. Ovako se gradovi i mjesta mijenjaju prebrzo da bih se priviknuo. Ovdje u akovcu tek sam drugi put, jer sam nedavno dobio posao PIŠE: VLASTA VUGRINEC FOTO: ZLATKO VRZAN

- On je jedna tako topla, srda na i draga osoba, toliko daje od sebe, toliko se trudi u svom poslu da je to nemogu e rije ima opisati. Nakon drugog sata razgovarala sam i s u enicima kojima predaje. Rekli su mi kako ih je osvojio na prvu loptu, kako su odmah ‘kliknuli’, vrlo ga poštuju i kao slijepu osobu i kao profesora koji im se zna približiti. Štoviše, predaje im na posve druga iji na in od ostalih i jednostavno ne mogu a da ga ne slušaju i budu dobri prema njemu. Kad bi se birao najbolji profesor, rekli su mi kako bi ga odmah izabrali za najosobu u Školi. - rekla nam je knjižni arka u Graditeljskoj školi Nina Sic o svojem novom kolegi, jednom sasvim posebnom profesoru, Bojanu Berteku, koji se nedavno zaposlio u toj akove koj srednjoj Školi. - Ve prvi dan kada je došao na posao svima je jasno stavio do znanja - nastavlja ona - da se prema njemu ponašaju kao i prema svim ostalim zdravim djelatnicima. Ako e mu zatrebati pomo , on e je sam zatražiti. Uglavnom, tako je simpati an i drag da mu automatski pomažemo pa ak i kad mu to ne treba. Jednom rije ju, sretan je i kolektiv, a, što je još važnije, osvojio je naše u enike. - emotivno opisuje knjižni arka Nina dolazak slijepog profesora u njihov kolektiv. U ponedjeljak dva školska sata u Srednjoj školi Novi Ma-

rof, u utorak pet sati u srednjoj u Novskoj, u srijedu etiri sata u akove koj Graditeljskoj školi, u etvrtak ima slobodan dan, da bi u petak odra ivao etiri sata u Pregradi. Istina, petak i subotu izmjenjuje se po pet sati i u zagreba koj Klasi noj gimnaziji. Tako izgleda radni tjedan mladoga 31-godišnjeg profesora, diplomiranog muzikologa i profesora povijesti glazbe, Bojana Berteka iz Zagreba. Puno i naporno za zdravog i izi ki jakog ovjeka, a kamoli za osobu koja je od ro enja slijepa. No, on se ne žali, ve uporno i ne posustaju i hrabro kro i kroz život i od velja e 2009. godine hvata punu satnicu redovnog profesora od 20 sati tjedno, što mu je nedavno kona no i uspjelo. Me utim, to mu je donio tek rad na pet srednjih škola, svaki dan u drugom gradu.

akovec je još jedan grad u koji je došao Na posao iz Zagreba putuje autobusom ili vlakom, jedino se

automobilom vozi u Pregradu, i to s kolegicom Dijanom iz svog kvarta, s kojom radi u istoj školi. Sve to stoi ki podnosi, a javnost ga je imala priliku pobliže upoznati ovih dana kada se našao me u dobitnicima nagrade Ponos Hrvatske.

- Po mene na stanicu dolazi domar Škole, koji me tamo vodi i nakon završetka nastave - Mene još i danas udi što sam dobio tu nagradu. - tiho i mirno ispri ao nam je Bojan u zbornici akove ke Graditeljske škole. - Nagrada Ponos Hrvatske daje se osobama koje su napravile neko djelo na dobrobit šire zajednice. Ja samo radim svoj posao, rotiram se po školama. Radna mi je knjižica poput putovnice, puna žigova škola kroz koje sam u posljednjih šest godina prošao.

PONOS HRVATSoKj E

š radi i u na oj školi akove k

Slijepi profesor Bojan Bertek: - Najbitnije mi je da mi ne dolaze na sat s gr em u želucu, da sa sata odlaze s osmijehom na licu, da im kroz glazbu uljepšam dan, a i malo napunim baterije

Kako kaže, za nagradu ga je nominirala predsjednica udruge Ponos Hrvatske, nakon što je o njemu pro itala lanke u dnevnim novinama, a o njemu je napravljen i prilog za našu nacionalnu televiziju. - Iako sam vrlo samostalan, treba mi dosta vremena da se priviknem na nove škole. Sre om, one mi izlaze ususret tako da me u po etku ekaju na autobusnoj stanici ili željezni kom kolodvoru i vode me do škole. Puno bi mi lakše bilo kad bih radio dulje vrijeme na jednom mjestu i onda bih savladao put. Ovako se gradovi i mjesta mijenjaju prebrzo da bih se priviknuo. Ovdje u akovcu tek sam drugi put, jer sam nedavno dobio posao. Po mene na stanicu dolazi domar Škole, koji me tamo vodi i nakon završetka nastave. Do svoje 30. profesor Bojan živio je sa svojim roditeljima, a tada je odlu io promijeniti nešto u svom životu i

u initi nešto za sebe. Iznajmio je stan u zagreba koj Dubravi i, kako kaže, sasvim se lijepo snalazi. - Nisam tip muškarca koji ne zna upaliti vešmašinu. - objašnjava nam dalje. - Dani su mi ispunjeni, više putovanjima nego radom, i kad do em ku i jedino sam sposoban za spavanje. No, to ne zna i kako nemam hobije. Naime, obožavam šetati gradom, a najve e mi zadovoljstvo predstavlja knjiga, odnosno itanje. itam sve, od psihologije, krimi a do biogra ija, autobiogra ija, životnih pri a. Naprosto nijedan žanr ne bih izdvojio, niti pak jednu knjigu nazvao sme em. Ako ništa drugo, onda barem iz nje nau im kako nešto ne raditi. Iako danas postoje knjižnice, odnosno kutkovi za slijepe, slabo koristim tu gra u. Uglavnom knjige uzimam iz obi ne knjižnice, skeniram ih i onda preko posebnog programa na ra unalu tekst pretvaram u zvuk i tako mogu itati sve što me zanima. Slijep je od ro enja i to ga nikad nije omelo da ostvari sve što poželi. Poha ao je redovnu osnovnu školu, te srednju glazbenu i Muzi ku akademiju.

Želim djeci kroz glazbu uljepšati dan i napuniti baterije

Slijepi profesor Bojan Bertek sa svojim u enicima Graditeljske škole u akovcu

Pronašao se u radu s djecom i pokušava im na pomalo nekonvencionalan na in usaditi svoje znanje te ljubav prema glazbi.

- U enici me dobro prihva aju. Interesantan sam im u po etku i s velikom radoznaloš u promatraju kako u odraditi pojedine tehni ke stvari. Predajem glazbenu umjetnost na djeci pristupa an na in, svjestan da moram poštivati nastavni plan i program. No, to ne zna i da djeci na po etku ili kraju sata ne mogu pustiti glazbu koju ona vole te ih pritom i nau im nešto. Najbitnije mi je da mi ne dolaze na sat s gr em u želucu, da sa sata odlaze s osmijehom na licu, da im kroz glazbu uljepšam dan, a i malo napunim baterije. Zasad nikad nisam imao probleme s prihva anjem, štoviše, nastojim se uklopiti i shvatiti mladog ovjeka. I mi dok smo ga slušali osje ali smo kako ta njegova doza optimizma, mira i spokoja polako prelazi i na nas te nam barem u tom trenutku ništa više nije bilo teško. A svima onima koji su u nedoumici, koji ne znaju što e sa sobom, profesor poru uje neka vjeruju u ono što rade i neka to rade sa srcem. Mi mu samo od svega srca možemo poželjeti da mu se, osim poslovnog uspjeha, ispuni i želja za smirivanjem u mirnoj bra noj luci. - Puno sam toga prošao i došao sam do zaklju ka kako bi me kona no smirila stabilna bra na luka. Pa nakon svega vjerujemo da e uz snagu volje uspjeti i u tome. Još bi bili veseliji da svoju životnu družicu prona e upravo kod nas, tu u Me imurju.

DONJA DUBRAVA

OBNOVLJENO prijateljstvo Draškovca i Šimega

Skela Zrinski postaje dom na Dravi Nauti kom klubu “Fljojsar”

Dogovorena suradnja vatrogasaca i škola

Nau ki klub “Fljojsar” iz Donje Dubrave s radom je zapo eo 2006. godine i danas u svojim redovima okuplja sedamdesetak zaljubljenika u nau ku i rijeku Dravu. U subotu, 7. velja e u kavani Opera održali su svoj godišnji skup na kojemu je umjesto predsjednika Darka Pun ikara, koji je bio opravdano odsutan, o radu i planovima kluba govorio dopredsjednik Miroslav Duhovi . Uz redovite aktivnosti i manifestacije koje organiziraju prošle je godine posebna pozornost posve ena ure enju obale i pristupa oko budu eg doma Fljojsara koji se ure uje na nekadašnjoj skeli Zrinski. Lani su uredili strop i pod te su pokrenuli postupak za isho enje dozvole za preregistraciju skele u plovni objekt.

Skupštinu je vodio Dražen Miser, koji je najavio da ure enje doma na vodi planiraju završiti ove godine. Duhovi je u planu za ovu godinu spomenuo organizaciju Smotre dravskih plovila koja se tradicionalno održava 1. svibnja i Dravske regate - ekipnog natjecanja u veslanju u muškoj i ženskoj kategoriji. Planira se spust Dravom do Vukovara, a krenut e i u lov na labu e pero u Prelog i zlatarski prsten u Donji Vidovec. U ime Op ine Donje Dubrave rije i podrške i es tke za dobar rad upu o im je predsjednik Op inskog vije a Zlatko Haramija. Uz predstavnike op inskih udruga na skupš ni su bili i predstavnici srodnih klubova iz Preloga i Donjeg Vidovca. (alf)

Ve je poznata povezanost Draškovca i grada Šimega u Ma arskoj. Draškovec i Šimeg povezuje osoba Juraj Osterhuber, koji je bio upravitelj imanja grofa Althana i stolovao je u Draškovcu, te je i potpisao zavjet svetom Roku da e se, ako kuge nestane iz Me imurja, sagraditi crkva u ast svetom Roku u Draškovcu. Mala delegacija u Šimegu je boravila u sastavu: Stjepan Kavran, predsjednik MO-a Draškovec, Ivan Vadas, predsjednik Udruge “Prijatelji svetog Roka”, i župnik Matija Voni . Primio ih je novi gradona elnik Végh László sa svojim suradnicima, a prevo-

Mala delegacija u Šimegu je boravila u sastavu: Stjepan Kavran, predsjednik MO-a Draškovec, Ivan Vadas, predsjednik Udruge “Prijatelji svetog Roka”, i župnik Matija Voni

diteljica Eta Nemeth pomogla je u lakšem sporazumijevanju. - U otvorenom razgovoru ponovili smo povijest naše povezanosti te pozvali gradona elnika na Rokovo u Draško-

vec, koji se obradovao pozivu i izrazio svoju zahvalnost za poziv te vjeruje da e se odazvati i do i u Draškovec. Posebno nas je obradovao pozivom u Šimeg na potpisi-

vanje Povelje prijateljstva u srpnju ove godine. U srpnju e se sakupiti delegacije gradova i mjesta prijatelja iz Italije, Austrije, Poljske i, naravno, naša delegacija iz Draškovca. Uz prijateljstvo s Venecijom i Montpelierom i ovo nam je prijateljstvo od velike važnosti za naš Draškovec. lanovi naše delegacije predložili su i daljnju suradnju i povezivanje Draškovca i Šimega. Sam gradona elnik izrazio je spremnost da produbimo suradnju i povezanost izme u vatrogasaca, sportskih udruga i škola. re eno je. (j)

13. velja e 2015. PIŠE: VLASTA VUGRINEC

ahune od jednog metra, grah zelen ak, ali i azuki, kornja a, kiflek i još barem dvadesetak ostalih sorti, mrkva, peršin, celer, jam, batat, krumpir u obliku kifle, aromati no bilje, starinsko cvije e i tako dalje. To je bio samo mali dio ponude sjemenja koje se prošlu subotu nudilo u akovcu na tradicionalnoj razmjeni sjemenja. Naime, akove ka Udruga “Duga” te Udruga “Biovrt” i ovu su godinu odlu ile svoju bogatu paletu sjemenja, isklju ivo iz vlastite proizvodnje, ponuditi svima zainteresiranima. Kriza, kvaliteta, briga za zdravlje ili pak nešto etvrto, našim doma im proizvo a ima bilo je svejedno vidjevši pravu navalu na njihovo sjemenje. I nama je bilo drago jer smo i kroz našu novinsku rubriku “Vrtlarica”, u suradnji s Bernardom Orehovec i našim itateljima te za koju dobivamo niz pozitivnih povratnih reakcija itatelja, željeli posti i upravo taj e ekt, da promoviramo ono što je najbolje: me imursko i doma e.

Da se ne “zaterejo” stare sorte Gužva je bilo gotovo kod svakog stola. Neki su nudili apsolutno sve, poput Silvije Kolar-Fodor, dok su se drugi specijalizirali, kao Josip Sabol iz Donja Dubrave, koji ve godinama nudi svoje lu ice autohtonoga dobravskog ljuka. - Mogu re i da su potrebe i zahtjevi za lu icama sve

TRADICIONALNA zimska razmjena sjemenja održana je prošlu subotu u centru Milenium u akovcu

I mladi i stari(ji) navalili na doma e sjemenje! Povr e iz vlastitoga me imurskog vrta ipak je najukusnije i najjeftinije, samo treba uložiti malo truda, što o ito ponovno postaje trend i u našem me imurskom kraju, u kojemu smo uvijek bili okrenuti doma im proizvodima ve i. - pohvalio nam se Josip. - Upiti mi stižu sa svih strana. Slao sam ih ak i na more i naše otoke i ljudi su prezadovoljni okusom dobravskog ljuka. Ova razmjena ujedno je prilika i našim Me imurcima koji ga još nisu probali da ga uzmu i zasade. Luk je to koji se preko stotinu godina sadi tu u Dobravi. Osim što kupuju luk, svaki drugi me pita i kak se borim protiv pošasti ljukove muhe. Po tom pitanju ve sam kak papiga: plodored, plodored i samo plodored, odgovaram cijelo vrijeme. I ponuda sjemenja me imurskih autohtonih sorti obitelji Trstenjak iz Maro a, mjesta u Op ini Sveti Martin na Muri, bila je itekako reprezentativna. - Nudimo sve ono kaj su negda naši ljudi imali u vrtu. - upoznaje nas sa svojom ponudom Stanislav Trstenjak. - Ja to ve sadim i sijem ve više od 50 godina. Hodamo po sajmovima i prodajemo

- Sadi se u sjenovitom dijelu vrta i obavezno mora imati potporanj jer razvija vriježe i do osam metara. - rekla je za svoj “povrtlarski specijalitet” ajot Nada Novak iz Nedeliš a

Radovi na rekonstrukciji Doma u Vulariji U Vulariji se intenzivno nastavljaju radovi na rekonstrukciji i dogradnji Društvenog doma. U jeku je izvo enje instalaterskih radova: vodovod, grijanje, elektroinstalaterski radovi. Radove izvode Instalaterski obrt Kodba i Elektroinstalacije Vutek Sre ko, a u posao su se uklju ili i gra evinari na izradi termi ke i zvu ne izolacije zidova i podova. Tako er se vrši priprema za žbukanje zidova i izrada podloga podova.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jagoda Turk iz Brezja, koja ima vlastiti OPG, rado je objasnila mladima što i kako s doma in sjemenjem kada je u pitanju priprema za povrtlarsku sezonu

doma e sjeme da se ne ‘zaterejo’ te stare sorte. Imamo sve, od mrkve, peršina i graška, preko starinskih krastavaca, salate, repinclina (matovilac) do dvadesetak sorti graha, mahuna. Osim što prodajemo, po sajmovima zbiramo i ono kaj mi eventualno nemamo, a svi a nam se. I sve to sadimo na vrtu od 500 kla tri. Nekaj pojedemo mi, nekaj moj sin, a ostalo kokoši jer ne možemo sve pojesti ni prodati. Najstarije sjeme koje imamo jesu starinske visoke salate, tzv. štumblaki. To su salate visoke do 30 cm, imaju debeli i prhki hrbet i jednostavno se tope u ustima. Velika zainteresiranost gra ana za kupnju doma eg sjemena itekako je velik motiv svim uvarima sjemenja te se rado odazivaju i ovakvim razmjenama i sajmovima, gdje usput mogu

kupiti i nešto novo, neko sjeme koje nemaju u vlastitoj zbirci. Ponosni na svoj uzgoj i uspjeh, ne rijetko sa sobom nose i biljke za pokazivanje.

Od jedne biljke ajota dobila ak 98 plodova Tako je Nada Novak iz Nedeliš a došla sa svojim ajotom, ali onim bez bodlji, biljkom koja je široj populaciji poznata pod imenom meksi ki krastavac. - ajot se sadi kao cijeli plod. - podu ila nas je gospo a Nada. - Ne treba istiti košticu od usplo a, ve se sve stavlja u zemlju. Ova zima dosad bila je dosta blaga, pa je ve potjerao klicu i morala sam ga zasaditi u teglu. Tek kad pro u mrazevi ide van u vrt. Lani sam na jednoj biljci ubrala 98 plodova. Sadi se u sjenovitom dijelu vrta i obavezno mora imati

potporanj jer razvija vriježe i do osam metara. Teško je ovako na jednom mjestu pobrojati grupe sjemenja, a kamoli svako pojedina no koje se nudilo. Gužva je bila kod svakog

stola bez obzira nudio li se kukuruz, krumpir, cvije e ili pak ajevi. Uglavnom, uli smo, bio je pravi gušt prebirati po malim vre icama i otkrivati pravo carstvo, svake godine sve bogatije. S posebnim zanimanjem zastali smo i kod Jagode Turk iz Brezja, koja nas je prošlih godina osvajala plodovima svojih fizalisa, odnosno peruanskih jagoda. - Za ovu sam godinu uspjela uzgojiti malo više sjemenja me imurskog zelja, onog roze boje, zatim starinske kvelne, komora a, kopra, kovr avog kelja. Ostalo je standardno, stare sorte povr a i cvije a. Pozornost je plijenio i jam te sjeme kikirikija Slavice Šegovi iz Ivanovca i mogli bi nabrajati tako unedogled. Osim pravoga doma eg, ekološkog sjemenja, svaki posjetitelj mogao je dobiti i savjete o uzgoji i njezi biljaka koje e odsad imati u svom vrtu.

- Hodamo po sajmovima i prodajemo doma e sjeme da se ne ‘zaterejo’ te stare sorte. - poru io je Stanko Trstenjak iz Marofa

OREHOVICA

Obuku o sigurnom rukovanju pesticidima završilo devedeset polaznika I Op ina Orehovica u suradnji s Pu kim otvorenim u ilištem akovec organizirala je edukaciju o sigurnom rukovanju pesticidima i pravilnoj primjeni pesticida. Edukaciju je uspješno zavr-

šilo svih devedeset polaznika, koji su bili organizirani u dvije grupe. Zbog velikog interesa Op ina Orehovica i dalje prima prijave zainteresiranih polaznika, a planirani termin održavanja

predavanja za tre u grupu polaznika je od 23. do 25. velja e 2015. Ukupni trošak po polazniku smanjen je s prvotnih 370 na 350 kn, od kojeg iznosa polaznici koji imaju prebivalište na podru ju Op ine Orehovice pla aju tek 120 kn. Preostali iznos sufinanciraju Op ina Orehovica i Me imurska županija. U navedenu cijenu nije uklju en trošak od 30 kn za izdavanje iskaznica, koji e svaki polaznik direktno platiti Savjetodavnoj službi prilikom izdavanja iste. (jš)

Neplatišama rok do 15. velja e, potom prisilna naplata Uvidom u financijske knjige koje vodi Op ina Orehovica utvr en je pozamašan dug obveznika komunalne i grobne naknade. Stoga op inski na elnik upu uje molbu dužnicima da svoje obveze im prije podmire, najkasnije do 15. velja e 2015., kako bi Op ina

Orehov ica mogla redovito izvršavati svoje financijske obveze. - Nakon navedenog datuma Jedinstveni upravni odjel Op ine Orehovice pri i e provedbi prisilne naplate - ovrhe, pri emu nastaje još ve i trošak za obveznika. - kaže na elnik Op ine Franjo Bukal.

Poljodjelstvo

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NESVAKIDAŠNJA FARMA MAGARACA za Me imurje nalazi se u Murskom Središ u

Magare e mlijeko zna i zdravlje, a proizvodi ga obitelj Vinko - Magarci su vam prave maze, umiljati su, vole se maziti i naši su ljubimci. Kad smo ih odlu ili nabaviti, prije otprilike godinu i pol, ve smo imali puno dvorište životinja. Trenutno su odvojeni u svom oboru, no ljeti, kad su na ispaši, pustimo ih sve zajedno s drugim životinjama. - rekla nam je Tamara Vinko života i klime u Murskom Središ u. Vlasnici su im osigurali samo krov nad glavom, odnosno dosta im je samo nadstrešnica i u ovim zimskim danima. Hrane se sijenom, kukuruzom, vole jabuke... - Magarce smo nabavili prvenstveno zbog magare eg mlijeka. - rekla je Tamara, koja je njime izlije ila svoje kožno oboljenje. - Po svom

sastavu - kaže - najsli nije je maj inom mlijeku, no puno je rje e, slano je kiselkastog okusa i ino za piti. Ima niski postotak masno a, bogato je omega 3 i 6 masnim kiselinama koje obi no nalazimo u ribi i ribljem ulju, a puno je vitamina. Kažu da pozitivno djeluje na razvoj djece i zdravlja, smanjuje razine kolesterola u krvi, pomaže u lije enju bronhitisa, astme, suhog kašlja, hripavca i ublažavanju alergija, neurodermatitisa i ekcema. Blagotvorno djeluje i na želudac, lije i kolitis i druga oboljenja probavnog trakta. Mlijeko tako er ja a imunitet, a na Siciliji i nekim drugim dijelovima Italije, kažu stru njaci, koriste ga u dje jim bolnicama kao zamjenu za maj ino mlijeko. Mlijeko magarica sve je popularnije u Europi i naširoko se primjenjuje po preporuci pedijatara u Italiji, Francuskoj, Belgiji i drugim zemljama, u medicinske i kozmeti ke svrhe. Legenda kaže da je i Kleopatra svoju mladolikost i ljepotu dugovala uporabi preparata spravljenih od magare eg mlijeka, eteri nih ulja i meda. - No, sva ta inota i ljekovitost - govori nam dalje - ima i svoju cijenu, pa tako litra stoji od 300 kn pa ak i do 600, 700 kn, koliko postiže na našoj obali. Proizvo a i

ga smrzavaju u doze od decilitra i tako prodaju budu i da se ne smije kuhati kako ne bi izgubilo pozitivna svojstva, a i dnevna preporu ena doza je 1 dcl. Svježe i sirovo najbolje je utrošiti u roku od 24 sata. Visoku cijenu postiže i zbog toga što magarice nisu baš izdašne što se ti e mužnje. Mlado magarca svoju zrelost dosiže s godinu i pol do dvije. No, tek kad okrene desetu godinu života životinja je u punoj snazi i najboljoj životnoj formi. Tada daje i najviše mlijeka. Ina e dosižu starost i do 40 godina. Kaže kako su to vrlo otporne životinje te da su posjete veterinara ran u vrlo rijetke. U principu se to svodi na posjet jednom godišnje, kada im se uzima krv zbog analize.

Magarci dobili ime po likovima iz dje jih filmova i crti a S obzirom na entuzijazam s kojim nam pri a te koli inu i vrste životinja, ovjek bi o ekivao da je veterinarske struke. No, ona je studentica 4. godine U iteljskog fakulteta u akovcu. - Djeca i životinje moje su dvije velike ljubavi. Sretna sam što ih mogu spojiti, što mogu na jednom mjestu zbližiti, odnosno spojiti te dvije strane. Nema ljepšega kad vidim sretna dje ja lica u igri s mojim magarcima. ak smo im i imena dali po likovima iz dje jih ilmova i crti a. Osim mlijeka, vrijede i same životinje. Tako, primjerice, magarac može posti i cijenu od dvije tisu e kuna, dok su ženski primjerci nešto skuplji. (Vlasta Vugrinec)

U brizi oko magaraca i drugih životinja Tamari pomaže de ko Saša

Tviti, Luna, Lili, Zvonko i Koko. Oni su magarci i svoj su dom pronašli na svojevrsnoj maloj životinjskoj farmi ili ran u u Murskom Središ u u vlasništvu obitelji Vinko. Uz magarce, obitelj drži i ponije, patuljaste kuni e, patuljaste koze, mu lona i još štošta. Brigu o životinjama, uglavnom uz oca i majku, vodi k erka Tamara s de kom Sašom Kova i em i svi su odreda veliki ljubitelji životinja. Iako u Me imurju ima ljudi koji drže po jednu do dvije životinje, ve e sta-

do magaraca sre emo sada po prvi put. Dakle, našu percepciju kako su magarci uglavnom životinje toplijih krajeva njihov sve ve i broj na kontinentu to demantira. - Ljudi su navikli na magarce u Istri i Dalmaciji - objašnjava nam mlada Tamara - i stoga su u po etku bili za u eni našim životinjama. No, kako su se oni privikli na magarce, tako su se i životinje na njih. Magarci su vam prave maze, umiljati su, vole se maziti i naši su ljubimci. Kad smo ih odlu ili

nabaviti, prije otprilike godinu i pol, ve smo imali puno dvorište životinja. Trenutno su odvojeni u svom oboru, no ljeti, kad su na ispaši, pustimo ih sve zajedno. Nabavljali smo ih sa svih strana, iz Istre, Dalmacije, ali i Bjelovara. Svako grlo je iz drugog legla pa još ne moramo razmišljati o unošenju svježe krvi za daljnje razmnožavanje.

Zamjena za maj ino mlijeko Njihovi magarci savršeno su se prilagodili uvjetima

AKOVE KI PLAC

“Zelenjave” k’o u pri i! Tek što je sunce malo zagrijalo, živnuo je i akove ki plac. Osjetilo se to i po broju prodava a, ponudi robe, ali i po kupcima. Naime, ve dulje vrijeme nije bilo toliko “zelenjave”. Nudilo se sve, od salata svih vrsta do svježeg matovilca, blitve, špinata, pa ak i mla-

Nudilo se sve, od salata svih vrsta do svježeg matovilca, blitve, špinata, pa ak i mladog luka te rotkvica

Tamara Vinko: - Djeca i životinje moje su dvije velike ljubavi. Sretna sam što ih mogu spojiti

dog luka te rotkvica. Dodatnu svježinu, ali i živost, dalo je i sve brojnije cvije e, kao što su ciklame svih boja i veli ina, zatim jaglaci koji polako stižu svom kraju te zumbuli koji tek pristižu. Bilo je i vo a jabuka, naran i, klementina, no ipak sredinu tjedna obilježila je bogata ponuda zelenoga lisnatog povr a. Prepoznali su to i kupci kojima su prodava i išli na ruku nude i pušleke po 5 kn. Stoga i nije udno što je sve planulo vrlo brzo. (vv)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - naran e - limun - klemen ne - jabuke - brokula - cvjeta a - matovilac - špinat - luk mladi - rotkvica - blitva - grincajg

10 kn/kg 20 kn/kg 12 kn/kg 5 kn/kg 25 kn/kg 20 kn/kg 5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 5 kn

- krumpir - kiselo zelje - salata endivija - salata kristalka - salata puterica - crveni radi - kelj - celer - ciklama - zumbul - jaglac

3 kn/kg 12 kn7kg 20 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 10 kn/kg 15 kn/kg 12 - 20 kn 10 kn 5 kn

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poljodjelstvo 15

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC Parazitarne invazije peradi i ukrasnih ptica (II)

Razvoj grinja u komercijalnim uzgojima nesilica Piše: Igor Mohari dr.med.vet. Grinje se u komercijalnom uzgoju definitivno ne mogu iskorijeniti. Grinje koje prežive ponašaju se kao rezervoari za nova jata i za ponovni eksponencijalni rast u narednom razdoblju. In estacije Dermanyssusom postale su znatan problem u komercijalnih kavezno držanih nesilica i uzgojima mati nih jata koji ne postoji (ili je izuzetno rijedak) kod brojlera. Spolno zrele ptice tako er više privla e grinje od mladih ptica i brojlera koji se uzgajaju prekratko (5-7 tjedana) da bi se namnožila štetna koli ina grinja. Procjenjuje se da tekuti koštaju proizvodnju jaja u europskoj uniji godišnje 130 milijuna eura uz ukupan trošak od 0.43 eura po nesilici. Iako je in estacija tekutima tradicionalno problem za proizvodnju konzumnih jaja, postoje i nedavni izvještaji o teškim slu ajevima (jaka anemija i uginu a) kod podmlatka kokoši u kavezima za servis tijekom druge polovice uzgoja. Grinje uzrokuju stalan nemir, poreme aje spavanja, nelagodu, gubitak na težini, pove ano uzimanje hrane a smanjenu proizvodnju jaja. Sisanje krvi uzrokuje anemiju (blijedi i ruži asti kljunovi, i podbradnjaci) i u ekstremnim slu ajevima uginu e. Ozbiljne negativne posljedice na zdravlje i ponašanje mogu se uo iti kada se razvije in estacija s 150,000-200,000 grinja po nesilici. Promatranje ponašanja pokazuje nam da su nesilice in estirane tekutima pod stresom. Pogotovo no u, kokoši su jako uznemirene i ne mogu normalno spavati. U jatima zdravih nesilica, kokoši no u spavaju i erupanje je zna ajno smanjeno. K o d j a k e i n e s t a c ij e s D.gallinae u estalost ešanja no u je pove ana za ak 18-50%. Iako kod podnog držanja kokoši izbjegavaju spavanje na pre kama, tekuti ih slijede u okolinu njihovih ležišta i gnijezda. Uo ava se da su kokoši pod utjecajem stresa i danju (više se ešu i upaju perje). Ometanje uzrokovano tekutima povezano je uz pojavu agresivnog kljucanja i kanibalizma.Na vrhuncu in estacije, akutna uginu a s anemijom jedini su patološki znak. Karakteristi no, mrtvi tekuti se nalaze u trehei kokoši, prema opažanjima veterinara na terenu. Ovo upu uje da se tekuti povla e u dušnik nakon uginu a kokoši vjerojatno u potrazi za skrovištem. Osim pada nesivosti, smanjena kvaliteta jaja zbog prisutnosti krvavih mrlja ima zna ajne financijske posljedice. U peradnjacima s jakom in estacijom, tekuti puni krvi su zdrobljeni s jajima koja se kotrljaju po traci za jaja. Jaja s krvavim mrljama i ekskrementima tekuta (crvenkasto crne to kice) imaju manju komercijalnu vrijednost. Krvave to kice su izrazito uo ljive pogotovo na jajima s bijelom ljuskom. U slu aju srednje do jake in estacije koli ina jaja druge kvalitete pove ava se za 2-14%.

Dermanissus gallinae ne uzrokuje samo izravne ekonomske štete ve može prenositi nekoliko drugih uzro nika bolesti D.gallinae prenosi nekoliko uzro nika od važnosti za veterinu i medicinu, i njegova uloga kao aktivnog vektora (prenosioca bolesti) je nedavno otkrivena. S obzirom da stres pove ava primljivost na kolibacilozu peradi, ostaje da se potvrdi da li je uo eno pove ana u estalost septikemijske kolibaciloze kod kavezno držanih nesilica tijekom posljednjih deset godina povezano, s pove anom u estaloš u in estacije tekutima koji djeluju kao dominantni uzro nik stresa, uz druge stresne imbenike. Dermanyssus gallinae je potencijalni prenosioc uzro nika bakterijskih i virusnih bolesti. Zoonotsko zna enje U odsutnosti doma ina ptica i ak uz njihovu prisutnost kod jakih in estacija, D.gallinae e napadati i ljude. Za tekute je tako er poznato da se mogu širiti preko ventilacijskog sustava. Pogotovo za radnike u peradnjaku tekuti mogu biti prili na smetnja. S obzirom na potencijal prijenosa uzro nika bolesti, javno zdravstvo je tako er predmet koji treba uzeti u obzir u slu ajevima in estacije tekutima. Ugrizi D. gallinae su bolni. Variraju od blage iritacije do teške urtikarije s kožnim ekcemom (svrbljiv papulovezikularni dermatitis). Osip, koji se sastoji od malenih crvenkastih papula, može se prona i bilo gdje na tijelu ali najintenzivnije na rukama, prsima i le ima. Dermatitis i pruritus nestaju bez ikakve posebne terapije. Upala vanjskog uha je tako er opisana kod radnika u peradnjaku. Prevencija i lije enje Do danas napori za kontrolu D.gallinae usredoto eni su na dva podru ja: mjere za prevenciju unosa novih tekuta, i higijena peradnjaka za vrijeme promjene jata ili ak tijekom proizvodnje. Rano otkrivanje kokošje tekuti je klju no. Potrebno je pregledati pažljivo potencijalna skrovišta kao što su okovi, pre ke, grudice izmeta, pukotine i raspukline, s lampom ako je potrebno, jer je skrivene tekute teško uo iti. Dobar na in sa otkrivanje in estiranih podru ja u peradnjaku je lupanje po kavezu i sakupljanje istjeranih tekut na plahtu ili bijeli papir koji držimo ispod. Upotreba navlažene bijele krpe za brisanje sumnjivih tragova korisno je jer se krv iz zgnje enih tekuti tako lakše uo i u odnosu na bijelu podlogu. Skrovišta su tako er ozna ena esticama ekskremenata tekuti (papar-sol izgled). Za nadziranje populacije tekuti u terenskim uvijetima, koriste se zamke od rebraste ljepenke ili PVC-a .Zamke od rebraste ljepenke esto se koriste u pokusnim istraživanjima (brojanje tekuti) ali nažalost, nisu standardizirane (debljina, površina razmak izme-

u nabora itd). Tekuti se skrivaju u uske, tamne prostore nabora kartona. Doista jednostavne doma napravljene zamke sastoje se od labavih vorova napravljenih na papirnatim ru nicima otrgnutim s role papira. Ove zavezane trake se objese na nekoliko mjesta van kaveza a tekuti se skupljaju u unutrašnjosti vora. Promatranje dinamike populacije tekuti u peradnjaku istovremeno na 1020 mjesta sa zamkama trebalo bi raditi svaki tjedan do 2. Populacija tekuti se zadržava u peradnjaku i dolazi do ponovnog izbijanja in estacije ubrzo nakon što su ispražnjene nastambe ponovo napunjene. Izrazito je zanimljivo kako se tekuti prenose s arme na armu jer iskustva s terena ukazuju da novi peradnjaci i novi proizvodni pogoni brzo postanu kontaminirani preko neživih objekata kao što su kutije za jaja, podlošci za jaja, spremnici, oprema za transport ili ak pasivnim prijenosom ljudima koji rade s peradi, npr, osobljem koje vakcinira perad. Slu ajno tekuti su tako er prenešeni pomo u glodavaca, ak i vrapci mogu prenositi tekute zbog svoje navike da za slaganje gnijezda koriste kokošje perje. Brojne metode mogu imati ulogu u prevenciji unosa tekuti ili u prekidu razvojnog ciklusa parazita. Danas je dobro poznato da je zamjena cijeloga jata umjesto pojedina no izlu ivanje i nadomještanje klju no za prekid kontinuiteta in estacije u peradnjaku. Važno je održavanje okoliša peradnjaka istim uz temeljitu kontrolu vektora (divlje ptice, glodavci). Obavezno je korištenje istih sanduka za transport pilenki. Stroge sanitarne mjere su obavezne za osoblje za vakcinaciju. Za nove ili obnovljene peradnjake, potrebno je odabrati materijale i opremu koji minimaliziraju mogu a skrovišta za tekute. Kop e, okove, raspukline i pukotine u kojima bi se tekuti skrivali potrebno je zatvoriti ili ukloniti koliko je mogu e. S obzirom da tekuti prežive 9 ili više mjeseci bez hrane, nemogu e je izgladniti ih na smrt izme u dva razdoblja nesenja. Usprkos higijenskim naporima važno je shvatiti da je prije popunjavanja peradnjaka, nažalost prisutna rezidualna in estacija. Cilj je smanjiti na minimum po etni prag izlaganja. Trenutno intervali izme u pražnjenja i punjenja peradnjaka su prekratki (ponekad tek 15 dana) tako da populacija tekuti ne može prirodno opasti. Tekut provede ve inu vremena van nosioca i svoja jajašca tako er polaže van nosioca. Pažnju je potrebno posvetiti sanitaciji opreme i okoliša, primarno kaveza kod ve ine komercijalnih nesilica i gnijezda za nesenje kod podnog na ina držanja. Sanitacija tih izravnih okruženja trebalo bi provoditi što je prije mogu e nakon što je jato napustilo peradnjak i prije nego je što tekuti prona u druge zaklone. Kada se peradnjak isprazni, gladni tekuti po nu tražiti nove potenci-

jalne doma ine. Kada ne prona u nikakvu drugu žrtvu za sljede i krvni obrok, po nu se kretati uokolo i odlaze i u udaljena podru ja. Neki od njih završe u pukotinama zidova ili u kutevima peradnjaka gdje mogu opsati mjesecima. Stoga je potrebno obratiti pažnju na iš enje i udaljenih podru ja, što je prije mogu e nakon pražnjenja peradnjaka. iš enje vakumom i/ili iš enje parom pod pritiskom ( Barel metoda) prije ponovnog popunjavanja peradnjaka spadaju u najuspješnije mjere. iš enje vakumom uklanja prašinu koja sadrži ostatak jaja tekuta i uspavane razvojne stadije. Pranje ili parenje pod tlakom je preporu ljivo, pogotovo za kuteve gdje se tekuti mogu skrivati. Mana mokrog iš enja je naravno rizik korozije kaveza i pomo ne opreme. Izlaganje toplini je djelotvorno protiv jaja i nimfi pod uvjetom da se kriti na temperatura na razini površine može posti i i održavati tijekom parenja. Potpuno novo je tretiranje visokom temperaturom koje uklju uje produženo izlaganje endemske populacije tekuti u ispražnjenom peradnjaku visokim temperaturama (45ºC kroz 5 dana ili na 52 ºC kroz 2 dana). Ovdje je tako er koli ina jaja tekuti smanjena ali nisu u potpunosti uništena. Da bi se uštedilo na troškovima grijanja tretiranje je potrebno raditi tokom ljeta, a da bi se održale ove visoke temperature peradnjak je potrebno hermeti ki zatvoriti. Osim fizikalnih metoda trenutne mjere kontrole najviše se pouzdaju u primjenu preparata koji ubijaju ili neutraliziraju populaciju tekuti u peradnjacima za vrijeme servisa. Naj eš e upotrebljavani akaricidi u poljoprivredi mogu se podijeliti u tri osnovne kategorije: organo os orni spojevi, karbamati i piretroidi. Nekoliko preparata je testirano za kontrolu tekuti. Iako su djelotvorni neki su neprikladni zbog sigurnosti hrane ili ekoloških razloga, neki su toksi ni a neki se ne mogu adekvatno primjeniti. Zakonodavstvo EU još uvijek zabranjuje upotrebu svih akaricida osim oksim u punim peradnjacima. Organo os ati i karbamati su inhibitori acetilkolinesteraze i oni spre avaju metabolizam acetilkolina kod artropoda. Piretroidi su neurotoksini i djeluju na natrijeve kanale u stani noj membrani živ anog sustava. Ukoliko tekuti nisu izravno izloženi ovim insekticidima, zbog konstrukcije baterije i opreme koja je takva da se do skrivenih bioloških neaktivnih tekuta ne može izravno doprijeti, insekticidi koji su primjenjeni tijekom servisnog razdoblja na površini u neposrednoj blizini skrovišta tekuta, trebali bi ostati aktivni dok se peradnjak ponovo ne napuni i dok tekuti ne iza u iz svojih skrovišta da se hrane na novim doma inima. Kod korištenja akaricidnih sredstava može se razviti rezistencija.

Škare za obrezivanje

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

13. velja e 2015. PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Plodored je izuzetno važan za uzgoj hrane na svakom imanju

Njega sobnih biljaka (II) Dosadno Vam je, priznajte! Ne možete kositi travu, ne trebate šišati živicu, ak ne možete ništa ni saditi ni plijeviti. ista katastrofa. Ako niste skijaš, a ni rukometaš, možete sobne biljke o istiti od prašine. Sobne biljke vole tuširanje kao i ljudi. Voda odstranjuje nakupljenu prašinu, tragove kamenca i ostale ne isto e. ista površina lista lakše prima škrte zrake svjetlosti koje biljka prima u Vašem stanu. Vi znate da se biljke hrane svjetloš u, zar ne? Ako su sad, kad je svjetla tako malo, naše bilj ice malko tužne, nemojte ih samo po eti još i previše zalijevati misle i da su listovi obješeni zbog nedostatka vode. Prejako zalijevanje uz nedostatak svjetla brže e dovesti do truljenja korijena. Da bi nakon tuširanja biljaka kupaonica i kada ostale iste, stavite lonac s biljkom u najlonsku vre icu i vežite oko donjeg dijela stabljike. Tako kapljice vode kod polijevanja ne e izbijati zemlju iz tegle. Ovim na inom iste se ve i ili sitniji vrsti listovi glatke površine kao što su aralija, kaladij, kroton, kordilina, zmajevac, difenbahija, še lera, ikusi i dr. Nije

pogodno za gloksinije ili afri ke ljubi ice. Na stvaranje sjemena biljke troše puno energije. Ako nam sjeme nije potrebno, bolje da tu energiju biljka iskoristi za ja anje nadzemnog dijela. Zato odstranite ocvale cvjetove azaleje, ciklame i amarilisa. Klivija prezimljava u suhom supstratu i na svijetlu mjestu, pri temperaturi 8 - 12 stupnjeva Celzijevih. Tijekom velja e zapo inje se sa zalijevanjem, a kad se razvije cvatna stapka s pupoljcima biljka se premješta na toplije, polusjenovito mjesto (18 - 20 stupnjeva Celzijevih). Obilno se zalijeva paze i da se višak vode ne zadržava u zoni korijena. Nakon kriti ne faze sazrijevanja cvjetnih pupova cvatu a biljka može se ponovno premjestiti na svježije mjesto, gdje e cvatnja duže trajati. Sutra je Valentinovo. Valentin je bio sve enik koji je vjen avao vojnike i njihove djevojke u vrijeme kad je u starom Rimu bilo zabranjeno da se vojnici žene. Zbog toga su mu odrubili glavu. Kakva visoka cijena za ljubav, i to tu u. Kada vam je dosta, odmorite se. Skoro prolje e želi vam IVA!

Predavanja na tu temu sam odslušala sam kod Marije Thun u Sloveniji u društvu Ajda, ija sam lanica od 1997. Ona je slijedila upute dr. Rudolfa Steinera koje je on iznio na poljoprivrednom te aju 1927. godine. Još prije te aja poljoprivrednici su postavili pitanje Steineru zašto sjeme koje su imali na imanjima stolje ima iz roda u rod ne klija dobro. Mislili su da su uzrok tomu mineralna gnojiva i da je humus u zemlji iskorišten. Rudolf Steiner rekao je da sile reprodukcije sposobnost tvorbe dobre klijavosti dobivaju od Mjeseca, Merkura i Venere, koji su podsuna ni planeti. Po njemu te sile ne dolaze same, nego da supstancije kalcija u tlu povuku te sile u zemlji, gdje biljke rastu. Druga ije je sa silama vitalnosti. One dolaze s planeta Marsa, Jupitera i Saturna, koji su nadsun ani planeti. Oni svoje sile šalju, odnosno daruju Zemlji. Te sile šire se kroz gornji sloj zemlje u dubinu kremenaste supstance u tlu pa zra e iz dubina natrag u gornji sloj u

plodno tlo, gdje su na raspolaganju biljci. Steiner je rekao da kremenaste supstance, silicijevo kremenje zra e natrag u gornji sloj tijekom procesa nastajanja gline. Govorio je tako er o tome da djeluje Sunce druga ije gledaju i na to pred kojom zvjezdanom slikom stoji. Tijekom godine doživljavamo ga približno svaki mjesec pred drugom zvjezdanom slikom zoodijaka. Sile koje razvije Sunce u našim plodnim tlima su, gledaju i na poziciju Sunca ispred zoodijaka, vrlo razli ite. To moramo poštivati. U suprotnom primjeru dogodi se da poljoprivrednik zemlju pognoji sa sasvim svježim gnojem i zatim posadi krumpir. Biljka se mora suo iti s procesima razgradnje gnoja, ako pak poljoprivrednik upotrjebljava još mineralno gnojivo, to je još tako er optere uje i dovede krumpir u neizbježnu totalnu degeneraciju, koju biljka ne može savladati. Ovo je samo dio predavanja dr. Steinera i Marije Thun, te slijede nastavci u narednim brojevima.

13. velja e - Dan lista Završava nam vrijeme (15. sije nja - 15. velja e) kada smo se kroz meditaciju ili molitvu obra ali živo njama koje nam rade štetu u vrtu.

14. velja e - Dan lista Naše biljke lista (salata, raš ka) lijepo rastu. Prošlo je 18 dana kada možemo ponovno posija biljke lista (salatu, korabu, rani kupus) u plastenik ili posudice.

15. velja e - Dan ploda 15. i 16. velja e režemo cjepi e i gran ice plodonosnih biljaka, te ih uvamo zamotane u papir do cijepljenja u podrumu.

16. velja e - Dan ploda Sijemo raj icu, papriku i sjemenski krumpir. Sjemenski krumpir dobivamo od sjemena koje se formira nakon cvatnje. U nekim godinama cvjetovi otpadaju te nemamo sjeme (ne gomolj).

17. velja e - Dan korijena Vrlo sitno sjeme koje pomiješamo s malo pijeska sijemo u male teglice i njegujemo na toplom mjestu.

18. velja e - Dan korijena Kada se razviju male i sitne biljke krumpira, posadimo ih u vrtu. Okopavamo ih i pljevimo te u jesen izvadimo iz zemlje, tako da emo ima regenerirane i zdrave gomolje (ve e i manje) narednih pet godina.

19. velja e Nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog perigeja

VRTLARICA

Komora je biljka koja može izvrsno uspijevati i u Me imurju Danas kada su sve popularnije kojekakve kulinarske emisije esto ujemo ime biljke komora pa se pitamo kakva je to ustvari namirnica, radi li se o kakvoj egzotici ili je možemo i mi uzgojiti u svom vrtu. Raspituju i se malo, doznali smo kako se radi o aromati noj biljci koja se kod nas vrlo slabo uzgaja, iako postoje povoljni uvjeti za uzgoj. Podrijetlom je iz Sredozemlja, a najviše se uzgaja u srednjoj i južnoj Europi, nekim azijskim zemljama te Brazilu i Argentini. U Hrvatskoj naj eš e raste kao samonikla biljka. Komora je dvogodišnja

biljka koja raste do dva metra u visinu. Prve godine rastu samo listovi i razvija se korijen, a u drugoj stabljika i cvjeti i. Uzgajaju se gorki i slatki komora koji se razlikuju u boji, okusu i mirisu, ali se samo gorki komora koristi u medicinske svrhe. Može se upotrijebiti kao povr e, za in ili ljekovita biljka. Navodno se ve prije pet tisu a godina koristio u Kini i Mezopotamiji, a u anti koj se Gr koj komora preporu avao dojiljama za pove anje koli ine mlijeka. U svojim plodovima ima puno eteri nog ulja, masti i lavonoida. (vv)

13. velja e 2015.

Otvoreni stupci 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP ENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “ME IMURSKE NOVINE” (pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

ŠTO VAS ŽULJA NAPAD Skloništa za napuštene životinje “Prijatelji” na Op inu Malu Suboticu

Jedini nam ne želite sufinancirati rad Azila! Zbog nebrige za promrzlog psa u teškom stanju kod željezni ke stanice u Maloj Subo ci, koji je jekom etvrtka, 4. velja e spašen od volontera akove kog Azila, “Prijatelji” su napali Op inu Malu Subo cu. Evo što su našem mediju napisali iz Skloništa za živo nje “Prijatelji”: - Ju er oko 16 Sklonište za živo nje ‘Prijatelji’ akovec zaprimilo je dojavu s fotografijom da se kraj željezni ke stanice u Maloj Subo ci, ispod drvene ku e, nalazi pas – star, bolestan, smrznut i da vjerojatno ne e do eka jutro. Bez razmišljanja dvoje je volontera sjelo u auto i otišlo po njega. Odmah smo ga našli jer i nije bio posebno skriven. Netko mu je stavio jastuk na kojem je ležao kako bi o ito umro na mekanom, a djevojke koje su nam poslale dojavu zagrnule su ga šalovima (hvala vam i svaka ast što niste okrenule o i). Kad smo ga dotaknuli, bio je potpuno hladan, o i su mu bile zatvorene i na prvi trenutak inio se mrtav. Volonterka ga je pogladila po glavici i tada se za uo uzdah. Bio je živ! Brzo ga je uzela u krilo i za pet minuta ve su bili na putu do veterinarske ambulante. ‘Kad sam ga vidjela onako hladnog , rahiti nog, punog parazita, zatvorenih o iju, srce mi se raspalo, iako sam na takve situacije, nažalost, ve naviknuta’, rekla nam je volonterka. ‘Grijali smo ga cijelu no , a ujutro je s apetitom pojeo svoj prvi obrok nakon tko zna koliko vremena i popio nekoliko gutljaja vode. Dobio je ime Duncan i nadamo se da e se u potpunos oporavi i dobi

Ako je ovakva slika u najstrožem centru, može se (s užasom) zamisliti kako to izgleda na periferiji! Ili je ipak najvažnije da su ga okitili? Sramota! Juraj Cigler

Predsjednica Skloništa “Prijatelji” Aleksandra Hampamer sa spašenim psom

REAKCIJA OP INE

Ne vjerujemo da moramo imati ugovor s Azilom Na elnik Op ine Vladimir Domjani priznaje kako nemaju sklopljen ugovor ni s jednim skloništem, ali tvrdi da uredno pla aju zbrinjavanje svakog psa koji se prona e u Op ini. - Ma dajte, sigurno mi nismo jedini u županiji koji nemaju sklopljen ugovor. Cijena koju nam je Azil ponudio je previsoka i zato ugovor nismo sklapali. Za zakon ne znam, taj propis da moramo ima azil ili sklopljen ugovor s nekim azilom, to mi zaista nije poznato. - rekao je Domjani za medije. lijepi dom, a upite za njega ve ima. Star je jedva 3,5 mjeseca, a ve je doživio svu ljudsku okrutnost’, rekli su volonteri koji su spašavali psa. Njegova nas pri a ponovno podsje a na Op inu Malu Subo cu koja jedina od svih gradova i op ina Me imurske županije ne radi s akove kim Skloništem za živo nje, a njihov komunalni redar i na elnik Op ine redovito vi u na gra ane, pa i volontere Skloništa, kad prijavljuju da su pronašli napuštenu živo nju jer je zbrinjavanje živo nja navodno skupo. Sklonište nije u mogu nosti samo is nancira rad pa gradovi i op ine sudjeluju u pokri u troškova hvatanja kad na teren izlazi

ekipa koja kupi pse po nalogu komunalnog redara te troškove mikro ipiranja i cijepljenja pro v bjesno e, a skloništu gradovi i op ine upla uju iznos od minimalnih 6,60 kn po danu do 60. dana, kada sklonište ima pravo životinju usmr ako nije udomljena, a što akove ko Sklonište ne radi jer je jedno od tek 6 ‘no kill’ skloništa u Hrvatskoj. Troškovi boravka životinje u skloništu mnogo su ve i jer osim hrane koju pokriva ovaj iznos od 6,60 kn po danu tu su troškovi veterinarske skrbi, režijski troškovi, troškovi goriva te pla a djelatnika. Godišnji trošak skloništa za 2014. godinu iznosi vrtoglavih 960.000

FOTOKRITIKA ITATELJA

Sramotno iš enje grada

Javite nam što Vas žulja! “Me imurske novine” u nastojanju da budu još bliže itateljima, kako bi imale s njima što kvalitetniji kontakt, uvode rubriku “Što Vas žulja”, u kojoj nam se možete javi s pitanjima na koje tražite, a ne možete dobi , odgovor od ins tucija, javnih tvrtki, lokalne samouprave i drugih. Šaljite nam tako er svoje fotokri ke, fotozanimljivos i sve drugo što Vam se ini da bi bilo dobro objavi u novinama. Cilj je prikupiti, razmotriti, istraži i odgovori na pitanja na koje ne možete dobi odgovore, te na taj na in ste i još ve e povjerenje izme u “Novina” i itatelja. Zva možete svaki dan (osim subotom i nedjeljom) na 323600, elektroni ku poštu sla na e-mail adresu: redakcija@mnovine.hr, a obi nu poštu na “Me imurske novine”, za “Što Vas žulja”, K. Tomislava 2, akovec. kn, od ega je sklonište od gradova i op ina dobilo tek 9,2 % ukupnog iznosa. Sklonište se financira od dobrovoljnih priloga gra ana i tvrtki pa i ovaj put molimo sve koji su u mogu nosti pomo i donacijom i za malog Duncana da svoj prilog uplate na IBAN Skloništa HR3323400091116025375, korisnik ZEU Prijatelji živo nja i prirode akovec. Op ina Mala Subotica i njezino vodstvo ve godinama zanemaruju obvezu da organiziraju svoje vlas to sklonište za ‘ni ije’ živo nje ili da prepuste to registriranom skloništu poput akove kog. Na taj na in direktno krše Zakon o zaštiti živo nja, a u slu aju malog Duncana i Kazneni zakon Republike Hrvatske zbog zanemarivanja životinje s mogu im smrtnim ishodom. No, ono što je najstrašnije u cijeloj pri i jest da je netko vidio štene u stravi nom stanju, u inio ‘dobro djelo’ i stavio mu jastuk na zemlju, ali nije našao za shodno da pomogne umiru em bi u koje bi vjerojatno prošlu hladnu no zauvijek sklopilo svoje okice. I to na mjestu kraj kojeg sigurno pro e na sto ne ljudi svaki dan. Djevojke koje su naišle i poslale poruku spasile su mu život.

ME IMURJE PLIN ISPRAVLJA

Nije dvije, nego 0,02 lipe po kilovatsatu Vezano uz lanak "U tišini plin u sije nju poskupio za dvije lipe po kilovatsatu", objavljenom u Vašem listu 06. velja e 2015. godine, u tablici u zadnjoj koloni prikazano je pove anje u odnosu na cijenu iz prethodnog razdoblja (od 01. 04. 2014. do 31. 12. 2014.), a koja informacija nije to na s Vašom objavom o poskupljenju od 0,02 kn, odnosno dvije (2) lipe po kilovatsatu. Pove anje redom od Tarifnog modela TM1 do TM 12 iznosi 0,0013 kn/kWh, 0,0013 kn/kWh, 0,0010 kn/ kWh, 0,0010 kn/kWh, 0,0009 kn/kWh, 0,0009 kn/ kWh, 0,0008 kn/kWh, 0,0007 kn/kWh, 0,0005 kn/ kWh, 0,0003 kn/kWh , 0,0003 kn/kWh i 0,0001 kn/ kWh – TO NISU LIPE PO kWh!!!

Vrsta tarifne stavke

Tarifna stavka za isporu enu koli inu plina

Fiksna mjese na naknada

Oznaka TROŠAK TROŠAK Tarifni OPSKRBNA tarifne NABAVE DISTRIBUCIJE model MARŽA stavke PLINA PLINA

TM1

0,0538

0,3263 Kn/kWh

0,3250

+ 0,0013

TM2

0,0538

0,3263 Kn/kWh

0,3250

+ 0,0013

TM3

0,0430

0,3155 Kn/kWh

0,3145

+ 0,0010

TM4

0,0404

0,3129 Kn/kWh

0,3119

+ 0,0010

TM5

0,0377

0,3102 Kn/kWh

0,3093

+ 0,0009

TM6

0,0350

0,3075 Kn/kWh

0,3066

+ 0,0009

Ts1

0,2595

0,0130

TM7

0,0323

0,3048 Kn/kWh

0,3040

+ 0,0008

TM8

0,0296

0,3021 Kn/kWh

0,3014

+ 0,0007

TM9

0,0215

0,2940 Kn/kWh

0,2935

+ 0,0005

TM10

0,0161

0,2886 Kn/kWh

0,2883

+ 0,0003

TM11

0,0108

0,2833 Kn/kWh

0,2830

+ 0,0003

TM12

0,0054

0,2779 Kn/kWh

0,2778

+ 0,0001

TM1

10,00

TM2

10,00

TM3

20,00

TM4

30,00

TM5

40,00

TM6

60,00

TM7

100,00

TM8

150,00

TM9

200,00

TM10

300,00

TM11

400,00

TM12

500,00

Ts2

GRAD ODGOVARA

Zapo eo odvoz snijega Na dostavljenoj fotografiji vidljivo je da su staze s obje strane ulice o iš ene te da je svakih desetak metara o iš en prolaz izme u njih. Snijeg koji se nalazi na sredini ulice ne ometa ni otežava prolaz (mogu pro i i dostavna vozila). Tijekom ju erašnjeg dana po eo je odvoz tog

KRAJNJA POVE ANJE KRAJNJA CIJENA CIJENE OD CIJENA OPSKRBE 01.01.2015. OPSKRBE Mjerna PLINOM PLINOM jedinica - bez Kn/kWh - bez PDV-a PDV-a (od 01.01. (do 31.12. 2015.) 2014)

snijega na staro igralište MT -a, i to kako bi se omogu ilo nesmetano kretanje fašni ke povorke i gra ana jekom Me imurskog fašnika. Ne postoji druga mogu nost osim odvožnje snijega (nema mjesta prema kojem bi se snijeg iz pješa ke zone mogao odgur-

nu , a da ne smeta prolazu), a to poprili no košta. Zbog toga, iako naravno mjesta za kritiku i upozorenja ima, mislim da se prema ovoj fotografiji ne može govoriti o, kako kažete, “sramotnom iš enju grada”. David Vugrinec pro elnik Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove Grada akovca

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. velja e 2015.

MAŠKARE SU OVIH DANA preuzele vlast u Me imurju i šire, a glavnina fašni kih doga anja slijedi predstoje i vikend

Ludujmo, plešimo i pjevajm Nek’ fašni ka radost prati Mesopust, poklade, fašnik, karneval, fašnjak, maškare..., kako god zvali dane koji slijede u danima vikenda 14. i 15. velja e, dobre zabave i o karnevalskog ludovanja i sve anog spaljivanja Fašnjaka, personifikacije Princa karnevala koji je krivac za sve naše nevolje, maskirajte se i vi i k

KARNEVALSKI OBI AJI u ma arskom Kaposváru

Svi su se željeli fotografirati s našim pika ima! Kako izgledaju fašenske povorke i tradicionalni karnevalski obi aji u Ma arskoj, imali su priliku vidje i doživje sudionici izleta u Kaposvár, koji je osigurala Turisti ka zajednica grada akovca. Dva autobusa s oko 160 putnika proteklu su subotu otputovala na besplatni izlet i sudjelovanje na fašni kom programu u ma arskom gradu Kaposváru. Me imurci su ponajviše uživali u glavnoj karnevalskoj povorci u kojoj su sudjelovali husari, grupa crnih gavrana, ruska karnevalska grupa, maskirani gra ani i dr. Ponajve e zanimanje izazvali su naše tradicionalne maske – pika i, s kojima su se svi željeli fotografirati. Cjelodnevni program odvijao se na nekoliko lokacija, gradskih parkova i trgova. Ma ari su pripremili degustaciju vina, narodni karneval, “Literary Pig Killing”, odnosno kulinarsku degustaciju svinjetine uz književnu

Maškuri lampe i pomo nice coprnice iz Kvitrovca

TRADICIJSKE maškare u Tur iš u

Maškuri upozoravaju: Pazi kaj delaš! Dio izletnika koji je bio na besplatnom izletu u Kaposváru

kompoziciju, zaru ni ki karneval, karnevalsku povorku, istjerivanje zime, dolazak Lady Dorottye i Princa karnevala, a dan je završio karnevalskim balom. akov ane je pomalo iznenadila glavna karnevalska povorka u kojoj je sudjelovalo tek kojih deset skupina. S

Pika i su bili posebna atrakcija

ponosom su komen rali: - Jedva ekamo da Ma ari do u u akovec i vide naš Me imurski fašnik! Dio izletnika krenuo je u obilazak grada uz besplatnu pratnju vodi a iz Turisti kog ureda iz Kaposvára, a za prijevod s ma arskog na hrvatski jezik

U fašenskoj povorci i maske od luš inja

dobrovoljno se javila izletnica ur ica Zori i iz akovca. Majka joj je bila Ma arica pa se u njezinoj ku i ve u ranom dje njstvu govorio i ma arski. Kako nam je kazala, hrvatski je po ela u iti i govoriti tek kad je krenula u vr . Sudionici izleta posebno su joj zahvalni jer je približila povijesne detalje iz života Kaposvára, a posebice arhitekturu grada koja je oduševila sve izletnike, ak više od samih fašenskih programa. Izlet je organiziran u okviru IPA prekograni nog programa Ma arska - Hrvatska, u kojem je Turis ka zajednica grada akovca partner na projektu 4 Towers. U sklopu tog programa sljede i e vikend u akovec s i gos iz Nagykanizse, Kaposvára i Koprivnice, kao maskirani posje telji 51. Me imurskog fašnika. (Roberta Radovi )

U organizaciji udruge Lafra u Tur iš u je u subotu, 7. velja e organizirana povorka maškara. Organizirana povorka maškura krenula je iz Dvoriš a nešto iza 14 sa , da bi prošetala do Grabice na zapadnom dijelu Tur iš a te se vra la pred društveni dom. Tu je organizirano su enje i spaljivanje glavnog krivca za sve neda e. Fašnik je najprije obješen na stablo kraj doma te spaljen. U povorci je sudjelovalo osamdesetak maškura. U ophodnji kroz Dvoriš e i Tur iš e prošli su tradicijski maškori, lanovi KUD-a “Lafra” iz Tur iš a. KUD-a “Kvitrovec - maškori” iz Domašinca, te gos KUDovi iz Selnice i Podturna, odnosno aplje iz Podturna i pika i iz Selnice. Nakon su enja Fašniku za sve je organizirano druženje u Društvenom domu, gdje su se maškare družile. Tradicijske maškure i njihovu ophodnju snimala je i televizijska ekipa HTV-a. (JŠ)

Naphanci lampe iz Tur iš a u pohodu mjestom

KUD MIHOVLJAN na izle MAŠKARE U MURSKOM SREDIŠ U žive zahvaljuju i udrugama

Nisu odoljeli v

Dan kad je omraženi franak susreo kleopatre

Gradona elnik Srpak kao kavalir

Murska mornarica

Fašnik u Murskom Središ u živi zahvaljuju i manifestaciji koja se održava svake godine, a ne na starinski na in kada su maškare zalazile u svaku ku u. Da nije te manifestacije, vjerojatno bi pao u zaborav. Tako je bilo i u subotu, 7.

velja e, kada su maskirane skupine u povorci krenule prema Trgu bra e Radi a, gdje su se predstavljale okupljenoj publici. Najprije je krenula dje ja povorka u kojoj su bile dje je maškare iz vrti kih skupina iz Murskog Središ a, ali i

Neodoljive kleopatre

okolnih mjesta: Peklenice, Vratišinca, Selnice, Žabnika... Uz pomo teta (i roditelja) djeca su podijeljena na skupine bila maskirana u suncokrete, lude gljive, kišobrane, oblake, astronaute i druge likove. Nakon velikih krenula je povorka

velikih maškara u koju su se tako er uklju ile skupine iz okolnih naselja, od Miklavca i Ferketinca do skupine iz Lepoglave. Ženska murskosrediš anska skupina iz udruge Sport za sve maskirala se u kleopatre, a Udruga žena Mursko

Središ e pak je odlu ila bi murska mornarica sastavljena od ženske posade. Skupina iz Osnovne škole Mursko Središ e bila je maskirana u cimere, ali me u maškorima u Murskom Središ u nije nedostajalo ni gusara, sumnjivih dama, a na jedan dan na fašnik u Mursko Središ e došli su ak i zatvorenici iz Lepoglave i njihove žene koje su im došle u posjet. Program je vodio pozna me imurski humorist Pepsi prerušen u omraženi franak. (BMO)

Usprkos lošim vremenskim uvje ma, pedeset simpa zera i lanova KUD-a Mihovljan odvažilo se i u subotu, 7.velja e u posjet karnevalu u Veneciji. Za izlet se tražilo mjesto više. Zahvaljuju i neuništivom op mizmu svih putnika, na elu s predsjednikom KUD-a Predragom Ko ilom, i uvjerenju da na samom putu kroz Sloveniju ne e bi problema na cestama, kao i da e u Veneciji bi lijep dan, u ranim jutarnjim sa ma iskusni šoferi Ivan i Mladen s turis kom voditeljicom Ivanom odveli su KUD-ovce iz Mihovljana put Venecije. Kako to i dolikuje Me imurcima, na put se nije krenulo praznih ruku, tako da na putovanju nije nedostajalo ne hrane, doma ih kola a, medice, a ni kuhanog vina za okrjepu.

13. velja e 2015.

mo uglas. sve nas! odli ne atmosfere ne e nedostajati. U iš ekivanju krenite u još jedno nezaboravno fašni ko druženje

OP INA DEKANOVEC I KUU “FLORIJAN ANDRAŠEC”

U fašni koj povorci etiristo sudionika Više od etiristo sudionika sudjelovalo je u ovogodišnjoj fašni koj povorci u Dekanovcu. Šarenilo tradicijskih i nešto modernijih maškara, pjesma i zvuci Limene glazbe Dekanovec iznova su privukli pozornost brojnih mještana i posjetitelja. Me u petnaestak udruga i društava koji

su se predstavili na ovogodišnjem fašniku posebno su se istaknuli oni najmla i - u enici Podru ne škole Dekanovec i djeca iz Dje jeg vr a “Jelenko”. Nakon mimohoda ulicama Dekanovca organizirano je druženje u Domu kulture, gdje su svim maškarama podijeljene simboli ne nagrade. (foto: Hertelendi)

etu u Veneciji

venecijanskim maskama

NAJAVLJUJEMO - FAŠNI KE POVORKE I PROGRAMI U ME IMURJU U AKOVCU slijedi 51. Me imurski fašnik

Najraskošniji fašnji ki vikend sa srcem! Rekordan broj sudionika sudjelovat e na 51. Me imurskom fašniku u akovcu. Uz etrdesetak doma ih me imurskih i hrvatskih skupina na ovogodišnji fašnik u Me imurje s i e i gostuju e skupine iz Ma arske i Slovenije. Program je organiziran u dva dana. U subotu, 14. velja e na Dje jem fašniku sudjelovat e 600 mališana iz svih gradskih te privatnih akove kih vr a. Za djecu je grad osigurao besplatne krafne i aj. Gradski oci e taj dan u 11 sa podijeli dvije su e besplatnih krafni gra anima. Kako se Valen novo poklopilo s karnevalskim danima, u subotu, 14. velja e u organizaciji Turis ke zajednice grada akovca snimat e se lm o “zaljubljenom” akovcu, a to no u podne u zrak e poletje 99 balona s ljubavnim porukama. Grad je i vizualno oki en za nadolaze u manifestaciju. Ulicom kralja Tomislava zavijorile su crveno-bijele trakice i crvena srca. Tradicijski fašnik održat e se u nedjelju, 15. velja e. Povorka u kojoj e uz tradicijske maske sudjelovati i svjetovne maske i skupine krenut e u 15 sa . Glavni program održat e se na pozornici na Trgu Republike. Nakon povorke i spaljivanja glavnog krivca za sve nevolje slijedi zabava i druženje u fašni kom šatoru uz Bojana Jambroši a i New York Band. Ovogodišnji Me imurski fašnik organizira se u sklopu projekta Four towers, koji se sufinancira iz fondova Europske unije. Gradona elnik Kova pozvao je sve na valen nsko-fašensko druženje sljede i vikend: - Pozivam sve gra ane da s djecom ili unucima do u u subotu prijepodne na Dje ji fašnik i progledaju kako su se djeca maskirala. Nakon programa zamjenici i ja dijelit emo krafne, što je, vjerujem, uz odli an program dobar razlog da budete dio ovogodišnjeg fašnika. (Roberta Radovi )

U MALOJ SUBOTICI, petak, 13. velja e

Na Sobo kom fašjeku i korenti Po dolasku u Veneciju turis ka voditeljica Ivana upoznala je izletnike s poviješ u, znamenitos ma i kulturom Venecije. Še u i gradom na svakom koraku susretali su prekrasne maske koje su zapravo svojevrsna umjetnost i zaš tni znak Venecije. Takav sklad ljepote grada na vodi i jednog od najljepših svjetskih maskenbala slikom i rije ima nije mogu e opisati i

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

do ara , ve ga treba osobno doživjeti, puni dojmova isti u putnici iz Venecije. Nakon prekrasno provedenog dana u suncem obasjanoj i morem okupanoj Veneciji u ranim ve ernjim sa ma krenuli su put Mihovljana. Na povratku ku i zaustavili se i u Trojanama, gdje su se kušale poznate krafne, te tako izlet zaokružili u fašni kom duhu. (BMO)

U petak, 13. velja e u 15 sa maškori preuzimaju Op inu, skidanjem op inske zastave sa zgrade Op ine i postavljanjem službene fašje ke zastave. U nedjelju, 15. velja e u 14 sati zapo inje glavna manifestacija. Maskota je sobo ki kuga , a organizator Sobo ki fašjek. Povorka e krenuti u 14 sati iz mjesta Palovec, s “Paloskog cepaša”, uz glazbenu pratnju Puha kog orkestra Male Subo-

tice do Doma kulture u Maloj Subo ci, gdje e na bini bi održan performans i predstavljanje maškara po skupinama i pojedina no, proglašenje pobjednika, dodjela nagrada i priznanja, su enje te spaljivanje Fašjeka. Razigrano fašni ko druženje uz glazbu, krafne, kuhano vino i aj te slatkiše nastavit e se maskenbalom u restoranu Fortuna uz veselu svirku glazbenog benda i Puha kog orkestra Male Subo ce. Ove godine, po prvi put, gostuje skupina kuren iz Ob ine Starše u Sloveniji.

U NEDELIŠ U, subota, 14. velja e

Najveselija fašni ka povorka! Budite i vi dio fašni ke povorke koja e zauzeti ulice Nedeliš a u subotu, 14. velja e. Povorka se ve tradicionalno formira na Trgu Republike kod Osnovne škole Nedeliš e i kre e put MESAP-a u 15 sa , prolaze i najfrekventnijim ulicama kako bi svi zainteresirani prolaznici mogli uživa u šarenilu fašnika u Nedeliš u, na kojem e sudjelova preko su u malih i velikih maskiranih sudionika. Na MESAP-u nakon okupljanja svih sudionika slijedi itanje optužnice, osuda i spaljivanje Fašnika. Zabava za sudionike fašnika nastavit e se u sajamskoj dvorani uz svirku grupe Atomi. Nemojte propus najveseliju fašni ku povorku u Nedeliš u!

U PODBRESTU, subota, 14. velja e

Fašni ka zabava uz Fortuna bend! I ove godine Dobrovoljno vatrogasno društvo Podbrest organizira tradicionalnu fašni ku zabavu u subotu, 14. velja e u Domu kulture u Podbrestu s po etkom u 19 sa . Za veselu atmosferu pobrinut e se Fortuna bend. Za sve posje telje prire ena je bogata tombola i ples srca. Stoga pozivamo sve ljude željne dobre zabave da im se pridruže na fašni ku veselicu! (J)

FAŠNIK U HODOŠANU, subota, 14. velja e

Nagrade za najbolje maske KUD Op ine Donji Kraljevec i MO Hodošan organiziraju zajedni ku tradicionalnu manifestaciju - Op inski fašnjak u Hodošanu. Pokrovitelj manifestacije je Op ina Donji Kraljevec, a okupit e se maškare iz svih šest mjesta mjesta. Okupljanje prijavljenih

maskiranih grupa je na ulazu u Hodošan, na ces Donji Kraljevec - Hodošan (kod trokuta) u 13 sa u subotu, 14. velja e. U pratnji Puha kog orkestra Op ine D. Kraljevec mimohod kre e Glavnom ulicom do stadiona u Hodošanu, gdje e se održati centralni dio manifestacije, a sve prijavljene grupe bit e predstavljene, uz izbor najboljih maski. Nagrade za odrasle maškare jesu 1500, 1000 i 500 kuna, a za djecu 700, 500 i 300 kuna. Organizator je pripremio i nekoliko utješnih nagrada. Nakon proglašenja najboljih nagrada druženje se nastavlja u prostorijama NK-a Hodošan uz ples i zabavu. (j)

U PRELOGU, nedjelja, 15. velja e

Tu za repu, tu za len, tu za masno zelje! Idemo na fašnjak! Grad Prelog i Turisti ka zajednica Grada Preloga i ove godine organiziraju fašni ku povorku. Fašnjak e vlast u Prelogu preuze u nedjelju, 15. velja e. Program e zapo e u 14 sa na Trgu Slobode ispred Doma kulture Grada Preloga. Pozivaju se mjesni odbori s podru ja Grada Preloga, udruge, grupe gra ana, pozicija i opozicija da se pridruže velikom fašni kom veselju u Gradu Prelogu. Povorku e, kao i uvijek, posebno uljepša najmla i iz Dje jeg vr a “Fijolica”, a s posebnim zanimanjem svi e eka u što e se ove godine pretvoriti Oto anci, Tratin ice iz Hemuševca, Labudi te brojne ostale udruge, redovite sudionice fašni ke povorke. Sve maske pra t e lanovi Puha kog orkestra Grada Preloga. 14:00 sa Okupljanje maskiranih sudionika na Trgu slobode 14:20 sati Povorka kre e ulicama Grada od Trga slobode prema Srednjoj školi i natrag do Trga slobode, uz pratnju Puha kog orkestra Grada Preloga 15:15 sati Predstavljanje maskiranih skupina 16:00 sa Su enje Fašnjaku i njegovo paljenje 16:30 sa Podjela krafni i aja za sve sudionike povorke i zabavni program na Trgu slobode

U ŠTRIGOVI, nedjelja, 15. velja e

Proveselimo se zajedno! U 14 sa zapo et e vesela povorka maškara, a u 15 sati slijedi program u Društvenom domu Štrigova "Sv. Jeronim". Nastupaju Dramska sekcija KUD-a "Sv. Jeronim", Udruga žena Stane nec, VIS Štrigov anci, HKD Lendava, Drago Brežnjak, Gusti Dvanajš ak i ŽVS Grlice. Štrigov ani pozivaju sve, i velike i male, mlade i stare na fašnik.

Stavite masku, dvije, tri... ili ih možda skinite! Proveselimo se zajedno uz aj, kuhano vino i slasne krafne. Organizatori fašnika u Štrigovi jesu: KUD "Sv. Jeronim", TZ Štrigova, Op ina Štrigova.

KOTORIPSKI FAŠENK 15. velja e ponovno u centru mjesta

Maskiranim skupinama po tisu u kuna za izradu maski Fašenk u Kotoribi ove e se godine održati u nedjelju, 15. velja e. Rekli su to na elnik Ljubomir Grgec i njegov zamjenik Roberto Ujlaki na sastanku s predstavnicima op inskih udruga. Grgec je najavio da organizaciju preuzima KUD Kotoriba, koji uvodi neke novine. Tako se fašenk iz školske sportske dvorane, gdje je održan zadnjih godina, ponovno seli u centar Kotoribe. Forimiranje povorke u kojoj e biti predstavnici udruga, osnovnoškolci, mališani iz vrti a i puha ki orkestar bit e u Sajmišnoj ulici na po etku Industrijske zone od 14 sati, odakle se kre e prema centru. Na pozornici e biti održan program u kojem e se predstavi maske, ita popularni Kotoripski vrabec, obavi primopredaja klju eva i sudi fašenku. Nakon programa maskirana povorka Ulicom kralja Tomislava kre e prema Društvenom domu, gdje grupe o ekuje ve era i izbor najljepših maski. Za dobar š mung i feštu bit e zadužena živa glazba, pa su osim maskiranih na fašensku zabavu pozvani i ostali mještani. Op ina e nancijski popratiti manifestaciju na na in da e osigura kuhano vino, aj i krafne za maske i posje telje u centru Kotoribe, a oni maskirani e dobi ve eru i pi e u Društvenom domu. Svaka skupina koja e barem s pet lanova sudjelova u manifestaciji od Op ine e dobiti tisu u kuna kao pomo za izradu maski. (alf)

Najatraktivnija fašni ka doga anja PETAK, 13. velja e Mala Subo ca, 15 sa SUBOTA, 14. velja e akovec - Dje ji fašnik, 10 sa Nedeliš e, 15 sa Hodošan, 13 sa NEDJELJA, 15. velja e akovec – Tradicijski fašnik, 15 sa Prelog, 14 sa Mala Subo ca, 14 sa Štrigova, 14 sa Kotoriba, 14 sa UTORAK, 17. velja e Novo Selo na Dravi

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2015.

VOLIM

13. velja e 2015.

JER…

TRGOVINA METSS-a 13, NEDELIŠ E

Silvio Režek: Dejan Ivinovi (35) i Žaklina Borko (34) iz akovca dobili su sina Maksima, ro enog 6. velja e.

Od posljednje do prve stranice Ve ina ljudi krene itati novine od posljednje stranice, stoga marketinški stru njaci tu stranicu preporu uju kao jednu od najzahvalnijih za medijsko oglašavanje. Upravo takvu naviku itanja novina ima i Silvio Režek, s kojim

smo razgovarali u prodavaonici METSS-a 13 u Nedeliš u. Kako nam je kazao, novine po inje itati od posljednje stranice prema prvoj. Najviše se zadrži na sportskim rubrikama. Kaže kako op enito u medijima ima previše “žutila”

i da bi se novinarstvo trebalo okrenuti ozbiljnijim temama. Novo izdanje “Me imurskih novina” prodala mu je poslo-

votkinja prodavaonice Irena uri . Oboje smo nagradili našim platnenim ekovre icama. (rr, zv)

UZ DAN ZAŠTITE mo varnih staništa organizirana ekoradionica Dejan (34) i Valentina (30) Novak iz Gornjeg Hraš ana dobili su k erkicu Ledu, ro enu 6. velja e. Imaju i Deana (8,5).

Zašto se trebamo veseliti žabljem kreketu? PIŠE: ROBERTA RADOVI

Miroslav (31) i Ivana (27) Mar etko Baranaši iz Gori ana dobili su sina Mihaela, ro enog 6. velja e.

Kristijan (22) i Mihaela (22) Novak iz Novakovca dobili su k erkicu Lanu, ro enu 6. velja e. Imaju i jednogodišnjeg Frana.

koradionice koje organizira ZEO Nobilis na dje jem odjelu akove ke Knjižnice “Nikola Zrinski”, u okviru projekta Sunocokretov krug, zapo ele su protekli mjesec i namijenjene su osnovnoškolcima od prvog do etvrtog razreda. Protekli utorak održana je druga radionica koja je posve ena obilježavanju Svjetskog dana mo vara. U radu su sudjelovali u enici 3.a razreda III. OŠ akovec. Radionicu je pripremila i vodila Maja Mlinari , lanica ZEOa Nobilis, koja je naglasila zna aj o uvanja mo varnih staništa te istaknula Aristo-

U enici 3. a razreda III. OŠ akovec pokazali su zavidno znanje o mo varama

telovu misao kako priroda ne radi ništa uzalud: - Tijekom radionice djecu smo pou ili o Konvenciji

Denis Pavi i (28) i Helena Hrženjak (22) iz Štrukovca dobili su sina Danijela, ro enog 6. velja e.

Radionicu je vodila Maja Mlinari , lanica ZEO-a Nobilis

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

o zaštiti vlažnih staništa koju je do danas potpisalo više od 159 zemalja, me u kojima je i Republika Hrvatska. Na Ramsarskom popisu zašti ena su i naša mo varna podru ja: park prirode Kopa ki rit, park prirode Lonjsko polje, Delta Neretve, ornitološki rezervat i ribnjaci Crna mlaka. Mo vare su veoma važne zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarske vrijednosti, ali spadaju u najugroženije ekosustave zbog isušivanja, one iš enja i prekomjernog iskorištavanja resursa. Upravo zbog tog djeca e kroz ovu drugu radionicu Suncokretovog kruga u iti o važnosti krajobrazne i ekološke vrijednosti mo vare, važnosti same zaštite mo varnog staništa te zašto

se zapravo moramo veseliti žabljem kreketanju. Djeca su danas ve u osnovnoškolskoj dobi dosta dobro informirana o potrebi odgovornog ponašanja prema prirodi. To se vidjelo i na današnjoj radionici, gdje su djeca pokazala zavidno znanje o biljnim i životinjskim vrstama koje obitavaju u mo vari, a bitna su za održanje zdravog ekosustava mo varnih staništa. Djeca su tijekom radionice izra ivale maske u obliku životinja koje obitavaju na mo varnom staništu te i na taj na in upoznala životinjski i biljni svijet mo vara. Radionice Suncokretov krug inancira Grad akovec. U radu današnje radionice sudjelovao je i Goran Sabol iz ZEO-a Nobilis.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

media

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak, 13. veljače ČAKOVEC Centar za kulturu 20.00 Damir Urban & 4 Podrom Drink And Music Club 21.00 Fantom slobode (Azra tribute band) Centar za mlade - Prostor 20.30 & Fašnik - fešta uz rne strele

MALA SUBOTICA 14.00 Skidanje zastave po etak Sobo kog fašnjeka

MURSKO SREDIŠĆE OŠ Mursko Središ e 18.30 Mul medijalna prezentacija o Everest trekingu i usponu na Island Peak

Subota, 14. veljače Čakovec 51. Me imurski fašnik 10.00 Dje ji fašnik Cafe-bar Paladin 21.00 ACOUSTIC BAND Podroom Drink And Music Club 21.00 KARNEVAL OF LOVE by PINTHA INDAHOUSE

NEDELIŠĆE 15.00 Fašnik u Nedeliš u

HODOŠAN 13.00 Fašnik u Hodošanu

VARAŽDIN Arena 18.00 Maraton smijeha ZAGREB Dom sportova 20.00 Massimo Valen novo u Domu sportova

Nedjelja, 15. veljače ČAKOVEC Azil “Prijatelji” 14.00 Humanitarno fotkanje za akove ko Sklonište za živo nje “Prijatelji”: Ljubav nema granica 15.00 51. Me imurski fašnik (tradicijski i svjetovni) Koncert: Bojan Jambroši i New York band

ŠTRIGOVA 14.00 Fašnik u Štrigovi

PRELOG 14.00 Fašnik u Prelogu

MALA SUBOTICA 14.00 Sobo ki fašnjek

DAMIR URBAN uoči čakovečkog koncerta ovaj petak u Centru za kulturu

Odnos kad smo na koncertu s ljudima oči u oči ništa ne može zamijeniti

“

vaj petak dvorana akove kog Centra za kulturu pretvorit e se u koncertni prostor, jer e “punom snagom” na kazališnom stageu praši rije ki rokeri Urban & 4. Damir Urban i njegov bend dobro su pozna me imurskim ljubiteljima rocka, pa je zasigurno njihova svirka u ovom prostoru nešto novo. U akovec Urban stiže uo i velikoga zagreba kog koncerta koji e bi presjek njegove sada ve dugogodišnje karijere, ali i kako bi predstavio stvari s novog albuma “Mamut”, pa e ovaj akove ki nastup zasigurno bi dobar pokazatelj i “trening” za ono što slijedi za tjedan dana. • ‘Mamut’ je Vaš ukupno 11. album po redu i jedan ste od ‘najproduk vnijih’ hrvatskih rokerskih autora. Jeste li zadovoljni s onim što je iza Vas u sada ve više od dvadeset godina karijere? — Drago mi je da ste u pitanju istaknuli rije rock, s obzirom na to da me uporno pokušavaju stavi u alterna vu i dodijeli mi Porin za alterna vni album. Ina e, naravno da sam zadovoljan, ne možda s brojem objavljenih albuma, ali sa svime što smo odsvirali, zapo eli, završili, ali i me što smo od nekih stvari odustali, zasigurno jesam. Ono što me ini zadovoljnim jesu sto ne ideja koje tek ekaju svoju realizaciju. Nažalost, za sve to realizira ne e mi bi dovoljan ovaj život, ali ako su indijski mis ari u pravu možda se vidimo u još kojem životu.

Moje pisanje nije odrađivanje radnog vremena • Posljednji album ‘Mamut’ dobiva izvrsne glazbene kri ke,

Veliki koncertni spektakl PRVI EHAJ FEST NA MESAPu - dogodit e se u subotu, 28. velja e s po etkom u 20 sati. Organizator ovoga glazbenog druženja, cafe bar Millenium, osigurao je za jednu ve er ak tri imena bendova: S.A.R.S. Vatra - Gretta. Pretprodaja ulaznica po cijeni od 50 kuna zapo ela je 30. sije nja. Na dan festivala bit e 60 kuna (požurite, jer je broj posjetitelja ograni en). Ulaznice se mogu nabaviti na sljede im pretprodajnim mjestima: cafe-bar Millenim ( akovec), cafe-bar Jama (Mursko Središ e), cafe-bar Petica (Mala Subotica), Street bar (Prelog), cafe-bar Stars 2002 (Koprivnica), Old city bar (Varaždin) i pizzeria Modena (Domašinec). Što re i o gostuju im bendovima koji su itekako popularni na našim prostorima? Gretta je zagreba ki alt/indie rock band osnovan 2004.

- S obzirom na to da smo dosad u Čakovcu svirali u klupskim prostorima, naše ‘preseljenje’ na kazališne daske svakako je izazov za nas. Uvijek nastojimo svirku prilagoditi i začiniti upravo posebnostima prostora u kojemu sviramo, pa će tako biti i u petak. Kazališne daske ni meni ni bendu nisu nepoznt teren, dat ćemo sve od sebe da ne razočaramo

- Nikada publiku nismo dijelili po geografskim širinama i dužinama, mi se osje amo kao doma tamo gdje nas naša publika dobro prihvati. Me imurje nije iznimka u tome i veselimo se koncertu u petak

kažu za njega da je jedan od najboljih Vaših albuma. Jedino su s hovi onako dosta mra ni, depresivni... Kako biste opisali njegovo stvaranje, odnosno kako Vi gledate iz svog kuta na nj? — Tekstove i glazbu nemogu e je razdvojiti, bez obzira što glazba ponekad zna bi namjerno pozitivna, a tekst možda nešto mra niji, oni e zajedno stvoriti

jedno djelo. Što se samih pri a, odnosno tekstova, e, nisu ništa drugo nego kombinacija proživljenoga i zamišljenoga. Tekstove pišem u udnim intervalima, nemam radne navike u smislu da gledam na pisanje kao na odra ivanje radnog vremena, ponekad u jednom danu nastanu po tri - e ri teksta, a ponekad mjesecima nijedan. Ne silim se pisa ako ne osje am po-

trebu ili ako mislim da nemam što novo za re i. Moji mo vi, razlozi i teme kod stvaranja tekstova bitni su samo dok se same pjesme stvaraju; u trenutku kada se puste u javnost, svatko u njima prona e svoju pri u. Od tog trenutka sva ta tuma enja postaju jednako ispravna kao i moja. Svaki album produkt je zajedni kog rada cijelog benda, i teško je, a i nepotrebno, opisiva tu dinamiku stvaranja. To zajedništvo i sinergija je ono što album u ini životnim. S obzirom na to da smo album izdali, svi stojimo iza njega, kako prije par mjeseci, tako i danas. • Jedan ste od autora koji is e da Vaš emo van i in man život ‘sudjeluje’ u umjetni kom radu, inspiraciji i to se osje a na albumima... — Ne znam o emu pišu i na koji na in rade ostali autori, ali oduvijek mi se inilo da je nemogu e stvori nešto, a ne uklju i svoje iskustvo, razmišljanja i stavove u to. Dakle, naravno da moj život sudjeluje u mom umjetni kom radu, ne znam kako je mogu druga iji scenarij.

NAJAVLJUJEMO PRVI ČEHAJ FEST NA MESAP-u

U jednoj večeri čak tri odlična benda: S.A.R.S., Vatra i Gretta! godine. Bend u suradnji s redateljem Lukom Hrgovi em niže niz upe atljivih singlova popra enih odli nim spotovima, od kojih posljednji singl “Malena” postiže dosad najve i uspjeh u karijeri benda, provevši gotovo cijelo ljeto u top-5 najemitiranijih pjesama u Hrvatskoj. Vatra je viroviti ki rocksastav koji je osnovan 1999. godine. Svoj prvi CD objavili su 1999. pod nazivom “Iz-

S.A.R.S. je nedavno gostovao i u disko-klubu Šampion u Domašincu

Kazališne daske nisu nam nepoznati teren • Iza Vas je veliki broj koncertnih nastupa, u Me imurju ste uvijek rado vi en gost, o ito postoji dobra vibra izme u naše publike i Damira Urbana? — Bend i ja jako volimo svira i odnos s publikom, onaj koji imamo kad smo s ljudima o i u o i, ništa ne može zamijeniti. Nikada publiku nismo dijelili po geografskim širinama i dužinama, mi se osje amo kao doma tamo gdje nas naša publika dobro prihva . Me imurje nije iznimka u tome i veselimo se koncertu u petak. • U akove kom CZK-u nastupali ste dosad u klupskom ambijentu tadašnjeg The Cluba, a sada na ‘kazališnim daskama’. Pripremate li nešto posebno za ovaj nastup ili...? — S obzirom na to da smo dosad u akovcu svirali u klupskim prostorima, naše ‘preseljenje’ na kazališne daske svakako je izazov za nas. Uvijek nastojimo svirku prilagodi i za ini upravo posebnos ma prostora u kojem sviramo, pa e tako bi i u petak. Kazališne daske ni meni ni bendu nisu nepoznt teren, dat emo sve od sebe da ne razo aramo. Urban & 4 proteklih dana spremali su se za veliki koncert koji slijedi u zagreba kom Domu sportova, pa e i ovaj akove ki ovaj petak, 13. velja e, koji zapo inje u nikad pristojnije vrijeme, u 20 sa , zasigurno bi tako er nešto posebno, ne samo zbog toga jer sviraju na “kazališnim daskama”. (Dejan Zrna, foto: Z. Vrzan)

me u nas”. Ovim albumom bili su nominirani na novinarskoj rock-nagradi “Crni ma ak” 2000. u kategoriji za nadu godine. 2002. potpisali su ugovor s diskografskom ku om Dallas Records, i iste godine objavili album “An eo s greškom”. Slijedi niz izdanja, a 2008. objavljuju svoj peti studijski album “Sputnik”. Grupu “Sveže amputirana ruka Satriania” (S.A.R.S.) osnovali su 2006. u Beogradu Dragan Kova evi - Žabac i Aleksandar Lukovi - Lukac. Naredne godine snimaju pjesmu “Bu av lebac”, koja gotovo trenutno postaje internetmegahit s preko 3,6 milijuna klikova na Youtubeu, a i danas je jedan od traženijih hitova na radiostanicama i u klubovima. Grupa S.A.R.S. je do danas uz tri albuma izdala i jedanaest spotova, od kojih je šest skupilo preko milijun klikova na Youtubeu.

13. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

CZK: Izložba Darka Markića, 19. veljače

Nove slike na velikim formatima Bra ni par Vrši i Zlatko Mihocek na kultnom mjestu za svakog planinara - Everest bace campu

Na jednom od “nepalaca” vise em mostu koji su esti na Everest trekingu

U DRUŠTVU S EVERESTOM ovaj petak u OŠ-u Mursko Središće

Sonja Vršić: Nepal ti se jednostavno zavuče pod kožu! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

Svi koji vole putovanja, prirodu, planinarenje i putopise ovaj e petak svoj kompas za izlazak usmjeri prema Murskom Središ u. U prostoru blagovaonice Osnovne škole Mursko Središ e s po etkom u 18.30 sati lanovi Planinarskog društva “Bundek” održat e mul medijalnu prezentaciju o Everest trekingu i usponu na Island Peak. lanica tro lane me imurske ekspedicije bila je i Sonja Vrši , s kojom smo razgovarali najavljuju i ovo atrak vno putopisno druženje. • Što Vas je ponukalo da po drugi put otputujete u Nepal? — Kako smo za prvo planinarenje u Himalaji 2011. godine s prijateljima Krunom i Bademom odabrali Annapurna Circuit, ostala mi je neispunjena želja da uživo vidim najviši vrh Zemlje i da mu se poklonim – Everestu, kao i svima onima koji

“

- Uspjeli smo se popeti na Island Peak/ Imja Tse, vrh od 6189 mnv. Teško je objasniti kakvo se prijateljstvo izgradi na takvim turama..., to je ono što ostaje za čitav život!

hocek, moj suprug Lujz i ja. U Nepalu smo (s putom) boravili 26 dana, od toga 17 dana u Himalaji na trekingu, prošli smo oko 220 km, nekoliko dana bili na visini višoj od 5 tisu a metara, bili na najljepšem vidikovcu s pogledom na Everest - na Kala Pa haru i u EBC-u (baznom logoru). • Koliko je bilo naporno osvoji 6- su njak Island Peak? — Sa suprugom Lujzom uspjeli smo se pope na Island Peak/Imja Tse, vrh od 6189 mnv. To je za nas

Sonja i Lujz Vrši s vodi ima na Island Peaku, 19. listopada 2014.

su kro ili na vrh. Kad jednom odeš u Nepal, stalno tražiš mogu nos i priliku da se tamo ponovno vra š jer ljepota koja te tamo o ekuje oduzima dah i stalno te poput nekog poroka priziva natrag. Kad sam se 2011. vra la iz Nepala, znala sam da u se tamo mora ponovno vra . Samo je bilo pitanje koliko emo godina suprug i ja mora štedje da ponovno odemo. To je zemlja koja te naprosto poziva da joj se vra š, druga ija je od naše zapadnja ke kulture i djeluje kao neki zdrav predah u svakodnevnom brzom životnom ritmu. A najviši predjeli svijeta za iskonskog su planinara vje ni izazov... • Tko je sve bio lanom te naše male me imurske ekspedicije? — I po drugi put za odlazak u Nepal odabrali smo mjesec listopad jer nam je i zbog posla bio najprihvatljiviji. Išlo nas je troje, Zlatko Mi-

bilo posebno iskustvo i doživljaj. Prvo, no enje u baznom logoru, u šatoru na oko 5080 mnv na -15, no ni odlazak prema vrhu..., ne sje am se jesu li mi ikad tako cipele škripile u snijegu kao taj put. U dva u no i krenuli smo prema vrhu, da bismo u 9.15 s gli na vrh. Taj smo dan uz kratke pauze hodali do 19 sa , pa sad s pauzama to bi bilo 17 sati u gojzericama.... Spuštanje s vrha nastavili smo od baznog logora do prvoga naseljenog mjesta Chukkung. Nažalost, naš prijatelj Zlatko imao je zdravstvenih problema pa nije uspio s nama do željenog vrha. Ispunila sam svoj san, ak sam ostvarila i više od o ekivanja. Meni je cilj bio pro i najpozna ji treking, vidje i približi se Everestu i pro i sve one staze o kojima sam toliko puta itala iz pera mnogih Himalajaca... Vrh je zapravo bila želja kolege Zlatka koji je bio u

našem mu, a mi smo samo željeli da mu je zajedno i ispunimo. Ipak, nije sve ispalo kako smo planirali. Predivan je osje aj biti u društvu najviših vrhova svijeta, staja na nekom ‘malom’ 6- su njaku, a okolo veli anstveni 8- su njaci. Ostaješ bez daha, srce zaigra. Sam vrh bio je izrazito malen i trebalo je jako pazi , ali smo napravili dosta fotkica za Zlatka koji nas je ekao nekih 300- njak metara niže. On zi ki nije bio s nama, ali smo vrh osvojili za njega! • U vrijeme vašeg trekinga dio Nepala pogodilo je nevrijeme. Poginuli su brojni alpinis . Me imurje je strahovalo za sve naše planinare koji su tada bili u nepalskom podru ju... — S toga trekinga najviše u pamtiti predivno druženje s cijelom ekipom, ljepotu krajolika i ljudi koji žive u m surovim himalajskim uvje ma. Na trekingu smo boravili u vrijeme kad je u predjelu Annapurne (tamo smo boravili 2011. godine) poginulo mnogo planinara/alpinista. Naši su doma saznali za nesre u, a kako smo i mi imali dosta me ava i snijega ne pi nog za to doba godine, dosta otežane uvjete, na nekim se mjestima nismo mogli nikome javlja i po nekoliko dana. Naši su doma bili jako zabrinuti i u strahu da se i nama nešto nije dogodilo pa je svaka naša vijest bila bogomdana za naše najbliže. Zadali smo im dosta straha i muke. Nadam se da se to brzo zaboravlja. • Vu e li Vas srce ponovno u te egzo ne nepalske krajeve? — Našem sam agentu Chabbiju rekla da ne vjerujem da emo ponovno u Nepal jer postoje još neke planine i zemlje koje bih voljela posje ... Ipak, što vrijeme dalje odmi e, sve mi se više vrzma neka nova mogu nost odlaska u Himalaju. Nekako imam osje aj da sam djeli svoje duše ostavila tamo i moram se vra . Zavu e se pod kožu... Ako zdravlje i nancije dozvole, ja bih što prije natrag. • Što e sve publika mo i vidje na mul medijalnom druženju ovaj petak? — Naše fotografske zabilješke popratit u pri om o predivnom druženju, izazovima visina i trenucima ne baš lakih odluka, uspjehu i neuspjehu, zdravstvenim problemima, iskonskoj toplini i podršci pravih prijatelja. Nadam se da e svatko u našoj pri i prona i dio sebe.

Otvorenje izložbe slikara Darka Marki a bit e u etvrtak, 19. velja e u izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec, s po etkom u 19 sati. Izložbu e otvoriti likovni kriti ar Marijan Špoljar. Autorov pristup likovnim radovima je eklekti an, samim tim i suvremen, a slikarski in je ritual u kojemu je primarni medij rada figurativno slikarstvo. Pri stvaranju koristi tradicionalnu tehniku ulja na platnu velikog ormata, te upravo veliki ormati novih slika ine odmak od prijašnjih radova. Iako se radi o tek jednom (ili nekoliko) motivu, raznolikoš u svojih djela autor dokazuje kako predanost nekolicini likovnih elemenata ne mora zna iti jednosmjernost u likovnom stvaralaštvu.

CZK: Spektakl keltskih harﬁ, 26. veljače

I harfom se može putovati oko svijeta! Na Tribini “ akovec etvrtkom” 26. velja e s po etkom u 20 sati na programu e biti glazbeni spektakl keltskih harfi pod nazivom “GIROTONDO D’ ARPE”. Ansambl keltskih harfi osnovan je temeljem inicijative pro esorice i harfistice Tatiane Donis, koja je okupila krajem 2003. u Trstu (Italija) glazbenike i ljubitelje keltske glazbe. Har a je tipi ni irski instrument, a cilj je ansambla do arati i promovirati tradicijsku irsku glazbu i instrument. Ansambl sudjeluje na najvažnijim estivalima i nastupa diljem Italije i Europe. Na natjecanju “Carolan di Nobber” (Irska) 2012. osvojio je prvo mjesto. Dosad je snimio tri nosa a zvuka. Tatiana Donis diplomirala je har u na konzervatoriju u Trstu u klasi pro . G. Stecchina. Godine 1986. osvojila je 3. mjesto

na me unarodnom natjecanju u Parizu, a godinu dana kasnije na natjecanju Salvi u Veneciji. Usavršavala se na konzervatoriju Rimsky-Korsakov u St. Petersburgu 1991. u klasi pro . A. Varosija Agasivene i kao najbolja polaznica održala završni koncert. Iste godine usavršavala se u klasi pro . E. Carolinija. Godine 1996. diplomirala je politi ke znanosti na sveu ilištu u Trstu. esto nastupa kao solo harfistica ili kao lanica brojnih komornih ansambala i orkestara diljem Italije i u inozemstvu. Trenuta no radi kao pro esorica u Trstu i Goriziji.

20. veljače petak AKOVEC CENTAR ZA MLADE - PROSTOR 18.00 Predavanje Brune Mo ke, dipl. permakulturista, na temu permakulture

20. veljače petak DONJA DUBRAVA Dom kulture 17.00 Otkrivanje spomen-plo e hrvatskom piscu i znanstveniku Zvonimiru Bartoli u (1930. - 2009.)

21. veljače subota PREMIJERA dramske predstave

“Bremenski svirači” prema motivima priče braće Grimm Kazališna družina “Pinklec” premijerno e izvesti dramsku predstavu “Bremenski svira i” koja je osmišljena prema motivima pri e bra e Grimm. Premijera predstave održat e se u srijedu, 25. velja e u 18 sati, dok e pretpremijerna izvedba biti u nedjelju, 22. velja e u 16 sati. Redatelj predstave je Romano Bogdan. Glazbu potpisuje VIS Tragedija, a oblikovanje rasvjete Neven Taradi. Igraju Karolina Horvat, Davor Dokleja, Igor Baksa i Bruno Kontrec. Predstava u trajanju od 40 minuta preporu uje se za dob 3+ (predškolski uzrast i niži razredi osnovne škole). Pri a ukratko glasi ovako: isluženi magarac, osje aju i da mu se bliži kraj, jer je gazda nezadovoljan njegovim radom, odlu uje po i u Bremen i tamo postati gradski svira . Na putu mu se pridružuju pas, ma ka i pijetao, koji žive u sli nim okolnostima u svojim doma instvima. Svi oni imaju namjeru postati svira i u Bremenu. KD “Pinklec” u svom e prepoznatljivom humoristi nom stilu ovu pri u ispri ati pjevaju i i sviraju i razli ite instrumente uživo.

AKOVEC Centar za kulturu 16.00 “Trideset godina akovec pleše” - obljetnica Plesnog studija “Vivona” - ulaz besplatan ZAGREB Dom sportova 20.00 Urban & 4

28. veljače subota NEDELIŠ E dvorana MESAP 20.00 EHAJ FEST S.A.R.S. - VATRA - GRETTA

7. ožujka subota ZAGREB Arena Zagreb 20.00 Koncert: Zdravko oli

13. ožujka petak ZAGREB - Dvorana KC “Dražen Petrovi ” 20.00 Koncert: Crvena jabuka & prijatelji “Trideset godina tour Tamo gdje ljubav po inje”

7. travnja subota ZAGREB Arena Zagreb 21.00 Ennio Morricone in concert

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“PRODAJA SJEĆANJA (365 DANA BEZ BOJE)” - nova izložba u galeriji Scheier

Ivan Šardi odlično zamjećuje nijanse sive svakodnevnog života! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ Mateo Mikuli na svom prvom glazbenom albumu

PRVI CD najmlađeg pjevača u našem kraju, iz Belice

Mateo Mikulić objavio CD “Zgubidan i mužikaš” Mateo Mikuli , mla i sin glazbenika Ivana Mikuli a iz Belice, objavio je uz novogodišnje blagdane svoj prvi autorski album sa sedam pjesama, koji nosi naslov “Zgubidan i mužikaš”. Mateo je završio 6. razred osnovne škole u Belici i 4. razred Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” na klaviru kod profesora Daniel-Marija Novaka. Odli an je u enik u obje škole i izuzetno talentiran, pa je tako po eo s osam godina nastupati na festivalima. Godine 2007. debitirao je na festivalu Mali MEF, a sljede e dvije godine osvaja prvu nagradu žirija s pjesmama “Visoka ljubav” i “Zgubidan i mužikaš”. 2010. nastupa na me unarodnom dje jem festivalu Kukuri ek 2010. s pjesmom “Moja mama“. 2011. nastupa kao najmla i sudionik u emisiji “Lijepom Našom” u Nedeliš u s mladim tamburašima KUD-a Belice. 2013. nastupa kao solist u oratoriju “Kralj David” Arthura Honeggera u bivšoj varaždinskoj sinagogi sa zbo-

rom varaždinske katedrale uz pratnju orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske, a pod ravnanjem dirigenta An elka Igreca. Prošle 2014. nastupa kao gost na malom MEF-u u akovcu, a pjesma “Moja mama” izvedena je na Hrvatskom dje jem festivalu u New Yorku. Rado se odaziva humanitarne koncerte pa je tako dosad sedam puta nastupao na raznim koncertima, od kojih su dva bila u organizaciji humanitarne udruge Katruža. Ovih dana, 25. velja e, Mateo e nastupiti u emisiji “Lijepom Našom” u Belici. Na prvom albumu mladog pjeva a nalaze se sljede e pjesme: Zgubidan i mužikaš, Visoka ljubav, Moja mama, okolada, Osmjeh, Ples, ples i Zgubidan i mužikaš. Glazbu i tekst napisali su Ivan Mikuli , koji se potpisuje i kao glazbeni producent, Mladen Medak i Vesna Herman. Album je sniman u tonskom studiju Remy Belica, a izdava je Acordis. (j)

U KATOLIČKOM DOMU

“Stilske vježbe” ponovno u Čakovcu! Predstava koja je klasik kazališne kulture u Hrvata ponovno stiže u akovec. “Stilske vježbe2 bit e izvedene u etvrtak, 12. ožujka u Katoli kom domu. Ulaznice su u prodaji u Centru za kulturu akovec od ponedjeljka do petka od 10 do 12 sati te od 16 do 20 sati, a vikendom od 16 do 20 sati. Cijena ulaznice je 60 kuna. Ova kultna predstava jedan je od najve ih dosega

hrvatskog kazališta. Uvrštena je i u Guinnessovu knjigu rekorda kao najdugovje nija predstava na svijetu s istom gluma kom postavom. Ove godine bilježi se 47 godina izvo enja, u kojoj glumci Pero Kvrgi i Lela Margiti na dvadesetak razli itih na ina tuma e jednu zgodu iz tramvaja, koja je aktualna u svim vremenima. Ako niste, svakako pogledajte.

ijetko kada se na otvorenje jedne fotografske izložbe u Scheierici slilo toliko uzvanika kao što je to bilo prigodom predstavljanja i sve anog otvorenja izložbe fotografa Ivana Šardija iz akovca. Publici je predstavio 365 crno-bijelih fotogra ija snimljenih u proteklih godinu dana, a izložba je dostupna za razgled akove koj publici od utorka, 10. velja e. Ivan Šardi jedan je od mla ih autora iz Fotokluba akovec. Na dan 14. prosinca 2013. odlu io je fotogra irati svakodnevno narednih 365 dana bez iznimke, kako bi kroz taj dokumentarno-fotografski dnevnik nau io vidjeti svjetlo, linije, pri u i kompoziciju. U ime Fotokluba akovec, koji je uz Centar za kulturu akovec or-

Ivan Šardi ekonomist je po struci, ali za sebe kaže da je profesionalni lutalica i mentalni fotograf

“

Djed mu je bio voditelj fotogrupe u Prelogu. I majka je oduvijek fotografirala, a otac je razvijao majčine fotografije u njihovoj mladosti. Obiteljska ljubav prema fotografiji prešla je i na Ivana

ganizator izložbe, o Šardijevom autorskom radu govorili su Davorin Mance i Davor Žerjav, koji je izložbu proglasio otvorenom. U galerijskom prostoru zgrade Scheier izloženo je kronološkim redom 365 fotogra ija razli itih formata i tema. Ivan Šardi njima donosi svoje emocionalo vi enje svijeta oko sebe, izlažu i vlastitu zbirku osje aja, sje anja i nostalgi nih trenutaka. Izložba “Prodaja sje anja (365 dana bez boje)” može se razgledati do 20. velja e. Autor o svojoj prvoj samostalnoj izložbi govori: - Izložbu sam nazvao ‘Prodaja sje anja’ jer to nisu samo fotografski zapisi, ve i moja sje anja na posljednjih godinu

akovec voli fotografe - otvorenje izložbe bilo je iznimno posje eno

dana. Fotogra irao sam teme s putovanja, ljude, doga aje, prirodu i sve što mi se tijekom tog razdoblja dešavalo. Fotogra iram i ne moram mnogo govoriti rije ima. Radije bih da fotogra ije govore više od mene. Ideja se rodila na temelju sli nih projekata u svijetu. Svaki dan imam fotoaparat sa sobom i svaki dan na em barem neki motiv, neku ljepotu tog dana. Bilo je dana kada se zbog poslovnih obveza ovjek ne može u potpunosti posvetiti toj fotogra iji, a opet bilo je i dana kad sam jednostavno

sjeo na bicikl i krenuo u potragu za motivom dana. Isklju io sam moment boje da bi se ljudi, ali i ja, koncentrirali na kompoziciju, svjetlo i sjenu, da pri u fotogra iji i iš itaju njezinu pri u. Fotogra ijom sam okružen cijeli život. Djed je osnovao fotoklub u Prelogu i bio njegov voditelj, mama je tako er oduvijek fotogra irala, otac je razvijao maj ine fotogra ije u njezinoj mladosti, pa je ta obiteljska ljubav prema fotogra iji prešla i na mene. Fotogra ija mi je gušt i ljubav. U budu nosti želim fotogra irati, fotogra irati i fotogra irati.

O IZLOŽBI... Davorin Mance, potpredsjednik Fotokluba Čakovec: - U Klubu smo vrlo sretni što se mladi autori ohrabruju na ovakve projekte. Nije jednostavno fotogra ra svaki dan i bi zadovoljan me što si snimio. Nadam se da upravo ovolikim brojem ljudi koji se skupio u galeriji i koja je ve eras prepuna govori o tome koliko vrijedi rad Fotokluba akovec, iji je i Ivan Šardi lan. Gotovo svaki mjesec dobivamo nove lanove i svi su dobrodošli. Pripremamo i nove ak vnos povodom Dana Me imurske županije, postavit emo i Cameru obscuru, što ve sada postaje tradicijom. Po etkom svibnja imat emo Dane otvorenih vrata Fotokluba akovec, gdje emo prezen ra naše ak vnos i ve sada pozivamo gra ane da se do u informira o našem radu.

Davor Žerjav, autor uvodnog teksta promomaterijala izložbe:

Izložbeni postav može se razgledati do 20. velja e

- Fotografije su poticajne, a projekt zanimljiv jer se snimalo u kon nuitetu svaki dan bez iznimke. Izložene su sve fotogra je i to je tako er posebnost. Kad smo postavljali izložbu i kad je Ivan donio panele koje je u obitelji pripremao za izložbu, svi smo bili oduševljeni. Ivan je taj projekt redovito objavljivao i na društvenim mrežama, ali zanimljivo je sve te fotogra je vidje na jednom mjestu, ovdje u galeriji Scheier. Fotografskoj je publici crno-bijela fotogra ja zanimljiva jer ona reducira stvarnost za još jednu razinu. Crno-bijele fotogra je automatski su apstraktnije od onih u boji. One redovito pojednostavljuju prizor i više su slikovne i likovne. Fotogra je u boji imaju više dokumentarnog u sebi, ovo je jedna viša razina apstrakcije i Šardi je to jako dobro iskoris o. U h je godinu dana promatrao svijet kroz crno-bijelu dimenziju i kroz taj njegov rad vidi se da je likovno potkovan i vizualno pismen te da zamje uje, kako se to danas popularno može re i, nijanse sive.

13. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PLESNI STUDIO “VIVONA”

SVIRALI U MÜNCHENU na međimurskoj fešti

Trideset godina Čakovec pleše

Detalj iz plesne predstave “ arobni svemir”

No na smjena u prigodnom fašni kom izdanju

“

Naši ljudi, ma gdje radili, uvijek sa sobom u srcu nose i “falčec” svoje rodne grude

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

ašensko-me imurski štimung nije zaobišao ni naše Me imurce koji žive i rade u inozemstvu, to nije, u Njema koj. Me imurska udruga “München” organizirala je u subotu, 7. velja e veliku me imursku feštu u prostoru tamošnjega gradskog kulturnog centra (Bürgersaal Fürstenried). Za dobro raspoloženje Me imuraca, ali i svih njihovih gostiju, uz karnevalski klub Olching bio je zadužen akove ki bend No na smjena, u kojem sviraju Goran Lapat, Neno Kutnjak, Zlatko Korbelj Zujo i Sre ko Krišto i . O nadasve uspješnoj svirci u Njema koj razgovarali smo sa Sre kom Krišto i em, koji isti e kako im ovo prošlotjedno gostovanje

Noćna smjena

raspametila Međimurce u Njemačkoj za Me imursku udrugu “München” nije bilo prvo: - Me imurska udruga ‘München’ ve nas je drugi put pozvala u goste. Prvi put smo bili za Sv. Nikolu prošle godine. Okupilo se oko petsto ljudi u prostorima gradskoga kulturnog centra u Münchenu. Svirka i druženje proteklu subotu bili su u fašni kom štimungu, pa smo se i mi lanovi benda prilagodili tom karnevalskom ugo aju. Na me imursku feštu

došli su ve inom Me imurci koji su na privremenom radu u Njema koj, ali i potomci Me imuraca koji ve dulje vrijeme žive tamo. Osim njih, na tu koncertnu ve er došli su i prijatelji i gosti naših Me imuraca, posebice onih koji su porijeklom s podru ja bivše države.

Nostalgijom obojana večer Naši ljudi, ma gdje bili i što radili, uvijek sa sobom u srcu

Na me imurskoj fešti u Münchenu plesalo se do ranih jutarnjih sati punom parom

nose i “fal ec” svoje rodne grude. Stoga su i stihovi i ritmovi me imurskih pjesama izazvali ponajviše emocija, pjevanje, ples, pa i pokoju suzu radosnicu. U tim trenucima itava dvorana odisala je jednom posebnom atmosferom i nostalgijom za Me imurjem. Nije bilo nikoga tko je sjedio. Svi su plesali. Upravo takva sje anja i dojmove donijeli su u Me imurje lanovi grupe No na smjena. Sre ko Krišto i najavljuje i nove nastupe: - Putem ova dva nastupa realizirana s Me imurskom udrugom ‘München’ ostvarili smo dobru suradnju i nadamo se novim pozivima na glazbene nastupe u Njema koj. U našem repertoaru imamo, osim me imurskih pjesama, itav niz hrvatskih popularno-zabavnih hitova koje naši ljudi vole uti u živim izvedbama i svirkama. Za Valentinovo sviramo u Ivanovcu, pa nas se i ovdje doma može uti ovaj vikend. Poslije fašni kog ludovanja odmarat emo u vrijeme korizme, a onda nastavljamo s gažama prema ve dogovorenom rasporedu. No na smjena esto svira na raznolikim feštama, svadbama i svekolikim doga ajima, tako da smo uvijek spremni na glazbenu suradnju i druženje. Svi zainteresirani više o nama mogu doznati na našoj Facebook stranici No na smjena.

Prije tridest godina, to nije 1085., s radom je zapo eo Plesni studio “Vivona”. Povodom te zna ajne jubilarne godišnjice u Centru za kulturu akovec održat e se u subotu, 21. velja e veliko plesno druženje: Trideset godina akovec pleše. Program e zapo e u 16 sa uz uvodne rije i voditeljice Plesnog studija “Vivona” Karmen Kova evi Jambor. O ekuje se i dolazak Hrvatskog sabora

za kulturu. Projekcijom fotogra ja dat e se kolažni presjek svih najzna ajnijih zbivanja tijekom proteklih trideset plesnih godina. Nakon toga slijede nastupi plesnih skupina i plesa a “Vivone” i gos ju iz Škole za ritmiku i ples Zagreb. Program e završi zajedni kim plesom i završnom koreogra jom Flashmoba. Ulaz na program je slobodan, a pokrovitelj programa je Grad akovec. (rr)

WDSF TURNIR U BUDIMPEŠTI

Milana Chekanova i Tin Sanjković osvojili prvo mjesto Protekli vikend u Budimpeš je održan veliki me unarodni plesni turnir WDSF Hungarian Open 2015., na kojem su, i to vrlo uspješno, nastupili sportski plesa i iz Me imurja, Tin Sanjkovi sa svojom partnericom Milanom Chekanovom, te Jurica Kavran s partnericom Tihanom Vusi , koji se natje u u kategoriji starije mladeži (16 - 18 g. staros ). U la noameri kim plesovima oba su para bila odli na i kroz osminu nala, etvr inale i polu nale plasirala se u nalni dio natjecanja, u kojemu su Milana i Tin briljirali i zasluženo osvojili prvo mjesto, zlatnu medalju i veliki pehar organizatora, a Tihana i Jurica natjecanje su završili na odli nom etvrtom mjestu, na korak do medalje. Natjecalo se 29 parova iz desetak europskih zemalja. U standardnim plesovima oba para su se kroz kvalifikacijski dio natjecanja probila do polu nala: Milana i Tin na kraju

su osvojili 7. mjesto, nadomak finalu u kojem je nastupilo šest parova, dok su Tihana i Jurica natjecanje završili na 9. mjestu od 34 para, tako er iz desetak europskih zemalja. Uspjeh parova SPK-a Varaždin je m ve i ako se zna da je Milani i Tinu ovo bio tek tre i veliki turnir koji su zajedno otplesali, a Tihana i Jurica su prije samo mjesec dana ušli u kategoriju starije mladeži i ovo im je bio prvi turnir u starijoj kategoriji. (rr)

S POZORNICE BOLJŠOJ TEATRA

Balet u kinu “Labuđe jezero” Uz Dan zaljubljenih Centar za kulturu donosi snimku najroman nijeg baleta pozornice Boljšoj teatra u Moskvi. Nakon “Bajadere” na redu je balet u etiri ina “Labu e jezero”. Koreografiju potpisuje Grigorowitsch. “Labu e jezero” ve je više od stolje a najpopularnije djelo svjetskih baletnih pozornica te je postalo sinonimom za baletno kazalište. Svevremenska ljubavna pri a o dobru i zlu jednako može pripada legendama bilo kojeg naroda, dok veli anstvena glazba roman-

nog i osje ajnog ajkovskog uvijek iznova pobu uje oduševljenje diljem svijeta. Balet je smješten u razdoblje dvorske romantike te obilježen elegancijom i skladom. Za izvo a e je ovo jedno od najtežih iskušenja, a uloga Ode e do danas predstavlja vrhunac umjetnos svake klasi ne balerine. Mi smo sigurni da e balet bi besprijekorno izveden od strane velikoga ruskog Boljšoj teatra. Snimku “Labu eg jezera” u trajanju od 160 minuta pogledajte u nedjelju, 15. velja e s po etkom u 19 sa .

media

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1013

D. Miljković, M. Rijavec:

“Muškarci i žene

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj:

– poznajemo li se uopće?”

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnik iz broja 1012. “Međimurskih novina” je Marija Črnjak, Čakovec (Julie Garwood: “Spas”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji “Međimurskih novina” deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Robert Galbraith: “Dudov svilac” Kad romanopisac Owen Quine nestane, njegova supruga unajmi privatnog istražitelja Cormorana Strikea. Isprva misli da je jednostavno nekamo otišao na nekoliko dana, što je i prije inio, te želi da ga Strike prona e i dovede ku i. Kako Strike istražuje, postaje jasno da Quineov nestanak skriva više toga nego što njegova supruga misli. Romanopisac je upravo dovršio rukopis s otrovnim opisima gotovo svih svojih poznanika. Bude li roman objavljen, neki e životi biti uništeni – zato je puno ljudi koji bi ga možda željeli ušutkati. Kad Quinea prona e okrutno ubijenog u bizarnim okolnostima, Strike e se morati utrkivati s vremenom ne bi li shvatio motiv nemilosrdnog ubojice, ubojice na kakvog dotad nikad nije naišao...

KNJIŽARA “LJEVAK”

Dubravka Miljkovi i Majda Rijavec doktorice su znanosti, redovite profesorice na U iteljskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu. Dugi niz godina bave se i edukacijom iz podru ja psihologije menadžmenta i pozitivne

psihologije. Održale su mnogobrojna predavanja, radionice i seminare u mnogim školama, vrti ima, udrugama i tvrtkama u Hrvatskoj i regiji. Autorice su tridesetak knjiga te nekoliko stotina stru no-popularnih lanaka za razli ite novine i asopise. este su goš e i suradnice u televizijskim i radioemisijama koje se bave psihologijom odgoja i obrazovanja, svakodnevnog života i psihologijom menadžmenta, te komentatorice zbivanja iz ovih podru ja za dnevne novine. Za dosad objavljene knjige Hrvatsko psihološko društvo dodijelilo im je 1997. nagradu Ramiro Bujas za izuzetna dostignu a u a irmaciji i popularizaciji psihologijske znanosti, a 2009. i nagradu Zoran Bujas za izuzetno vrijednu

BELETRISTIKA Maria Semple: Kamo si otišla, Bernadette? Graham Greene: Dvadeset i jedna pri a Goran Tribuson: Propali kongres

PUBLICISTIKA D. Miljkovi , M. Rijavec: Muškarci i žene – poznajemo li se uop e? Marijan Borovac: Vino i kako ga piti Malcolm Gladwell: David i Golijat

psihologijsku knjigu godine. Ministarstvo znanosti RH dodijelilo im je 2000. Godišnju državnu nagradu Republike Hrvatske za popularizaciju znanosti.

ALBUM TJEDNA

Krimi koji se ita u jednom dahu, s neo ekivanim obratima na svakom koraku, “Dudov svilac” drugi je u nizu uspješnih romana J. K. Rowling, napisan pod pseudonimom Robert Galbraith, u kojima su glavni likovi Cormoran Strike i njegova odlu na mlada pomo nica Robin Ellacott.

2Cellos: “Celloverse” Svojim tre im albumom Šuli i Hauser razrješavaju dvojbu: žele li svojim instrumentima do aravati emocije ili svirati “vatromet”. Odgovor je, naravno, ovo drugo, i to rade dobro i dok u tome uživate 2Cellos je prava stvar. Njihova obrada pjesme australskih rokera AC/DC “Thunderstruck” odvalila je preko 30 milijuna klikova na YouTubeu, a u zapu ku ekaju novi favoriti “Live and Let Die”, “The Trooper”, “Hysteria”, te “They Don’t Care About Us”. Grom je, dakle, uspio udariti drugi put na isto mjesto, a ho e li isto biti s albumom pokazat e vrijeme. Rije je o ponovnoj demonstraciji sile što se sve može napraviti sviraju i violon elo, što nadrkanijem dijelu publike (u koji i sam spadam) ne zna i mnogo. Novitet je da su Šuli i Hauser producenti (s Filipom Vidovi em kao koproducentom), a najbolja izvedba na albumu je “Live and Let Die” Paula McCartneya, gdje se Šuli eve i Hauserove dionice majstorski isprepli u. “Live and Let Die” jedina je snimka na albumu koju Šuli i Hauser nisu aranžirali, a u pijani-

Lorna Byrne: “Ljubav s Neba” “Ljubav s Neba” promijenit e na in na koji razmišljate o ljubavi, probudit e ljubav koju nosite u sebi, zbog koje ete postati suosje ajniji, sretniji, a promijenit e život vama i ljudi oko vas. Lorna Byrne vidi an ele i s njima razgovara još od najranijeg djetinjstva, od svojega ro enja u Irskoj 1953. Vidi ih u tjelesnom obliku, jasno kao što mi ostali vidimo nekoga tko stoji ispred nas. Lorna neprestano vi a an ele, razgovara s njima i kaže: Oni su oduvijek moji u itelji, moji prijatelji. Lorni su an eli rekli da ne govori o tome što vidi.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. Love Me Like You Do - ELLIE GOULDING 2. Four Five Seconds - RIHANNA, KANYE WEST & PAUL McCARTNEY 3. Beryl - MARK KNOPFLER 4. Miracles - COLDPLAY 5. Uptown Funk - MARK RONSON ft. BRUNO MARS 6. I Am A River - FOO FIGHTERS 7. Walk - KWABS 8. Hold Back The River - JAMES BAY 9. Up - OLLY MURS ft. DEMI LOVATO 10. Every Breaking Wave - U2 11. Elastic Heart - SIA 12. Heroes (We Could Be) - ALESSO ft. TOVE LO 13. Wish You Were Mine - PHILIP GEORGE 14. Right Here, Right Now - GIORGIO MORODER ft. KYLIE MINOGUE 15. See Me Now - THE KOOKS

stu imena Lang Lang našli su kariku koja nedostaje (njih su trojica ve svirala na skladbi “Clocks” s albuma “In2ition”, no ovo je ipak prava stvar), jer su se uspjeli zaigrati poput djece i podariti obradu s glavom, repom i vicem, dok u ostatku albuma zvu e mnogo predvidljivije, poput nogometaša Real Madrida koji rutiniranom, šminkerskom i ziheraškom igrom protiv niželigaša žele na najjednostavniji na in do i do pobjede, upisati bodove, te da se minimalno izlože riziku.

Zanimljivu energiju još ima “Street Spirit” Radioheada, ija obrada zadržava interpretatorski dodir koji neke pjesme na albumu ipak nemaju, i to pokušavaju nadoknaditi instrumentalisti kom pirotehnikom. Šteta bi bila da ostanu upam eni kao “dva Steva Vaija na violon elima”, kad mogu, ako žele, ponuditi itanja poznatih pjesama na transcedentnom nivou. Koliko mogu daleko po tom pitanju, pokazala je Hauserova kolaboracija s Oliverom Dragojevi em.

RADIO 1 Top Hit List 1. SEVERINA i U iteljice - Generale 2. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba 3. IVAN ZAK - Daleko 4. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara - Zapjevajmo onu našu 5. GRETTA - Sre a 6. NATALI DIZDAR - Iluzionist 7. SILENTE - udna ili udesna 8. NENO BELAN - Jer je pjesma dio nas 9. NINA BADRI & Željko Vasi - Lozinka za raj 10. JOLE - Remek djelo 11. JELENA ROZGA - Tsunami 12. VIGOR - Divna 13. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 14. VATRA - Saturn 15. PAVEL - Ljubav stolje a

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

uz knjigu, ﬁlm, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU

LUDWIG – novi bend na hrvatskoj glazbenoj sceni

Četvrtak, 19. veljače, 19 sati

Stjepan Marković:

Nova izložba, nove slike Darka Markića Marijan Špoljar, likovni kriti ar, otvorit e izložbu slika Vukovarca Darka Marki a. koji je završio Školu primijenjene umjetnost i dizajna u Zagrebu 2001. godine. Iste je godine upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je diplomirao 2006. u klasi pro . Ante Kuduza te pod komentorstvom pro . Igora Ron evi a. Izlagao je na šest samostalnih i više skupnih izložbi. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja za slikarstvo. Autor e se predstaviti u akovcu izložbom Nove slike 2012. - 2014.

Tribina “ČČ”, 19. veljače, 20 sati

“Ispočetka” i Teatar Exit Zagreb “Ispo etka” je slojevito strukturirano tkivo džezerske harmonike koje povezuje i isprepli e nekoliko razina realiteta, unutar kojih je svako dramsko lice duboko uvjetovano odre enom pri om koju ne može otpustiti. Uz seciranje stanja današnjega svijeta, rasute obitelji te kazališta vo enog diktatom profita, Bre i otvara mogu i smjer djelovanja koji uvijek kre e isklju ivo od pojedinca samog, od njegove vjere u mogu nost oprosta i kretanja – ispo etka. Trajanje: 120 minuta. Tekst i režiju potpisuje Mislav Bre i , dramaturginja je Tajana Gašparovi . Igraju: Jelena Miholjevi , Krešimir Miki , Sreten Mokrovi i Bojan Navojec. Autor glazbe je Stanislav Kova i . Oblikovatelj rasvjete i videoprojekcije: Mislav Bre i , Marino Frankola. Oblikovatelj figurica: Ivan Ivoš I i.

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

Tekstovi se pišu na režijama za prošli mjesec...!

a hrvatsku glazbenu scenu dolazi novi bend koji, ini se, našem estradnom nebu baš nedostaje. Odluka o novom bendu, naziva Ludwig, proizašla je iz dugogodišnje suradnje dvojice glazbenika, kantautora i producenata, Stjepana Markovi a i Ivana Škunce. U suradnji s renomiranim glazbenicima i instrumentalistima ovaj dvojac zapo eo je s autorskim radom koji prikazuje njihov glazbeni izri aj. Direktan i moderan zvuk s hrabrim producentskim iskorakom može se osjetiti u njihovom prvom singlu “Dio svemira”, a pravac kojem teže odudara trenutnoj glazbenoj sceni u Hrvatskoj. Osvježenje u radijskom i televizijskom prostoru idejom, zvukom, slikom, tekstom i emocijom prepoznat ete od prvih taktova prvog singla, kao i u mnogim drugima koji slijede. Nova pjesma “Dio svemira” premijerno je bila izvedena ovaj utorak u glazbenom šou Dalibora Petka, na Narodnom radiju. - Mnogi kažu da ona iskrena glazba nastaje spontano. Mobitel ti je ispunjen snimkama iz auta dok ekaš zeleno, ili dok pjevušiš u hodu prolaze i pored buke zagreba kih tramvaja. Tekstovi se pišu na režija-

petak, 13. 2. 20.00 KONCERT: DAMIR URBAN

subota, 14. 2. 16.00 TAKVA SU PRAVILA hrvatski film 18. i 20.00 PEDESET NIJANSI SIVE romanti na drama

nedjelja, 15. 2. 16.00 PINGVINI S MADAGASKARA animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik 19.00 LABUĐE JEZERO Snimka baleta s pozornice Boljšoj teatra u Moskvi

ponedjeljak, 16. 2. ma za prošli mjesec, ra unima iz zadimljenog kafi a, bilo emu papirnatom iz džepa kaputa. Ivan Škunca i ja odlu ili smo upravo te ideje prikazati kroz autorski rad i ponuditi jedan druga iji i moderniji pristup glazbi. Uz uzore poput Ryana Teddera, Marca Ronsona, Grega Kurstina, te naginju i britpopu, igraju i se aranžmanima i produkcijom, želja je zvukom se istaknuti od ostatka scene. ‘Dio svemira’ jedna je od tih pjesama u koje vjeruješ, za koje znaš da su druga ije od ostalih, i nije ti bitno ni ije drugo mišljenje. Nadam se da e publika prepoznati upravo naš smjer i put kojem težimo, te glazbu koju volimo i živimo. - rekao je pjeva benda Stjepan Markovi .

- Glazba je moj život. Još kad sam kao klinac po prvi put uzeo tatinu gitaru starci su shvatili da ipak ništa od nogometa. Pjesme sam po eo pisati i skladati još u osnovnoj školi, a moje glazbeno odrastanje vezano je uz tatinu kolekciju plo a: od Beatlesa i Stonesa do pojave CD-a. Glazba u meni nikad ne spava. Moje skladateljsko i producentsko sazrijevanje obilježeno je kroz razne projekte koji su prošli kroz moj studio posljednjih šest godina. U Stjepanu sam našao dobrog prijatelja i suradnika s kojim sve te ideje mogu preto iti u jedan moderan glazbeni stil za koji mislim da e biti pravo osvježenje na našoj glazbenoj sceni. Tako je nastao Ludwig. - rekao je Ivan Škunca.

PEDESET NIJANSI SIVE

TAKVA SU PRAVILA

romanti na drama Režija: Sam Taylor-Johnson Uloge: Jamie Dornan, Dakota Johnson, Rita Ora

hrvatski film Režija: Ognjen Svili i Uloge: Jasna Žalica, Emir Hadžihafizbegovi , Hrvoje Vladisavljevi

18.00 i 20.00 PEDESET NIJANSI SIVE romanti na drama

utorak, 17. 2. 18.00 TAKVA SU PRAVILA hrvatski film 20.00 PEDESET NIJANSI SIVE romanti na drama

srijeda, 18. 2. Nema filmskog programa

četvrtak, 19. 2. 19.00 DARKO MARKIĆ Nove slike - otvorenje izložbe 20.00 TEATAR EXIT ZAGREB ISPOČETKA

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 14. 2., i nedjelja, 15. 2. 17.00 HIPOHONDAR komedija On je lijep, šarmantan, bogat i… neobi no maštovit. Ovoga savršenog muškarca vojska okorjelih obožavateljica dosad je mogla samo sanjati, no napokon je stigao i trenutak kada e gospodina Greya mo i gledati na velikom platnu. “Pedeset nijansi sive” je napeto iš ekivana adaptacija bestsellera

E. L. James, koji je postao globalni svjetski fenomen. Otkad je objavljena, trilogija “Pedeset nijansi sive” prevedena je na 52 jezika i prodana u više od 100 milijuna primjeraka, što je ini jednim od najprodavanijih serijala knjiga u povijes . Trajanje: 127 minuta. Preporu uje se starijima od 18 godina.

Redatelj Ognjen Svili i , poznat po radišnos , premijeru svoga petoga dugometražnoga hvaljenog lma “Takva su pravila” imao je na zadnjem Venecijanskom lmskom fes valu s kojeg se Emir Hadžiha zbegovi ku i vratio sa Zlatnim lavom za najbolju glavnu mušku ulogu. Zajedno s bo-

sanskohercegova kom glumicom Jasnom Žalicom utjelovio je jednostavan, svakidašnji, bra ni par iji se život mijenja onog dana kada njihov sin, maturant Tomica, do e ku i pretu en. Film je nakon Venecije svoju turneju nastavio na raznim svjetskim fes valima.

subota, 14. 2., i nedjelja, 15. 2. 19.00 PEDESET NIJANSI SIVE romanti na drama

media

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

ANA KARENJINA kao inspiracija za modni styling BIK (21.4. - 20.5.)

Svi pripadnici ovog znaka ulaze u novi radni ciklus koji donosi još više obveza. Mogu e su prolazne faze nervoza i stresa. Pojavit e se i nedoumica kamo i kako inves ra dobit. Dobro razmislite o svemu. Za šje na ljubavnom polju koje vas pra ve neko vrijeme ovih e se dana razburka . Ako ste u vezi, organizirajte romatni nu ve eru s partnerom. Samci neka iza u na mjesta javnog okupljanja. Mogu e je poznanstvo i ljubavna veza. Tjelovježbom umanjite stres.

Svi vaši interesi ovih e dana biti usmjereni prema poslovnim projek ma. Budite oprezni pri nov anim transakcijama. Sve informacije koje e do i do vas utjecat e na vaše planove. Pametno inves rajte nov ani dobitak. I vaša ljubavna lozo ja doživjet e postepene promjene. Imat ete puno poziva prijatelja. Iako e vam emo vni odnosi bi u drugom planu, nemojte zapostavi partnera. Vrijeme je ljubavi, ne zaboravite. Oprez u prometu.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Sredina mjeseca velja e donosi vam dinamiku u poslovnom okruženju. Me u m, vama e bi potrebno više vremena kako biste pravovremeno završili preuzete projekte. Neke osobe iz poslovnog ma mogle bi vas ugodno iznenadi . Ovih e se dana poja a i vaša potreba za dotjerivanjem. Emocije e bi prevrtljive, ali vi ete ih dobro kontrolirati. Ako imate tajnu ljubavnu vezu, budite oprezni. Mogu i su problemi s iscpljenoš u i oslabljenim imunitetom.

RAK (22.6. - 22.7.) Poslove ete završavati pravovremeno. Nove projekte prihva t ete profesionalno i odgovorno. Neke zaostale probleme iz prošlos riješit ete zajedno sa suradnicima. Ako ste u potrazi za kvalitetnijim radnim mjestom, sve ponu ene prilike bit e vam i više nego prihvatljive. Vikend provedite u društvu s ljubavnim partnerom. Godit e vam opuštena, roman na atmosfera i inspira vna glazba. Dobrog ste zdravlja i tako e osta sve do kraja mjeseca.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Pra vas potreba dokazivanja na radnom mjestu. Mogu e su neke nedore enos koje bi mogle izazva zbrku u odnosu s nadležnim osobama. Ne brinite, sve e se riješi u vašu korist i na vaše zadovoljstvo. U ljubavi na prvo mjesto stavite prioritete svog partnera jer e vas samo u tom slu aju pra zadovoljstvo i osje aj op mizma. Pojedini pripadnici ovog znaka imat e prinove u obitelji. Mogu i su problemi s cirkulacijom u stopalima. Više se kre ite na svježem zraku.

Dani nakon vikenda donijet e vam olakšanje na radnom mjestu i u poslovnom okruženju. Sve hitne stavke e se riješi , svi nesporazumi izgladi , a s i e i priželjkivani nov ani dobitak. Mudro ga inves rajte. Samci e u danima vikenda upoznati osobu koja bi im mogla zatitrati oko srca. Pripadnici ovog znaka koji su u vezi uživat e u romanti nom druženju s partnerom. Mogu u su manji problemi s le ima ili ki mom. Ne brinite, uskoro e nesta .

VAGA (24.9. - 23.10.) Poslovni projek zah jevat e da sredite papirologiju. Malo predahnite od velikih poslovnih projekata koji su vas pomalo iscrpili jekom prošlih mjeseci. Odmor vam je itekako potreban. Prikupljenu snagu kapitalizirat ete u novim projek ma koji e donijetu zavidnu zaradu. U ljubavi e bit manjih komunikacijskih problema, ali ne brinite. Sve e do i na svoje uz mali znak pažnje i nježnos koji ete upu partneru. Više spavajte. Ne gledajte televiziju do kasno u no .

ŠKORPION (24.10. -22.11.) Ozbiljno razmišljate o zna ajnim poslovnim promjenama. U tome e vam pomo i i vaši poslovni partneri. Udružite se s njima, jer zajedno ete bi ja i i ima više prilika za ostvarenje velikih projekata koji donose megazaradu. U ljubavnim ste odnosima jaki i izdržljivi. Na neki ste na in sa svojih le a skinuli veliki teret. Slobodnog ste uma i razmišljanja i to iskoris te prigodom upoznavanja potencijalnih ljubavnih partnera. Dobrog ste zdravlja.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Probudite samopouzdanje u sebi. Nitko drugi osim vas ne e vam utr put k boljim poslovnim projek ma. Nakon vikenda slijede dani u kojima vas mogu iznenaditi i ve i nov ani dobici. Finacijsko e se stanje time stabilizira i omogu i vam pozi vne promjene. U ljubavi ste staloženi i stpljivi. Nemojte brinu o partneru. Voli vas. Slobodni rakovi mogu o ekiva šarmantno udvaranje. Mogu i su manji problemi s visokim tlakom. Ostalo je u redu.

JARAC (22.12. -20.1.) Poslovni kontak pomalo e vas iscrpljiva . Sve do kraja velja e suzdržite se od zapo injanja ve ih projekata jer biste se mogli razo ara . Ako studirate ili polazite neku vrstu edukacije, povoljno je vrijeme za polaganje ispita. Nov ani prihodi su stabilni. U ljubavi e sve bi u znaku roman ke. Partner e vas obasipati pažnjom, odnosi e bi skladni, a vi ete u ljubavni odnos unije više stras . Ako ste sami, zapo nite vezu s osobom koju simpa zirate. Zdravi ste.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Pripadnicima vašeg znaka otvaraju se nove poslovne šanse. Ipak, zadržite osje aj realnos i budite hladne glave kako ne biste brzopleto ulazili u nepotrebne troškove i nepotrebno griješili. U ljubavnim odnosima mogu i su manji problemi, ali ih pokušajte riješi razgovorom. Iskoris te prigodu Dana zaljubljenih kako biste izgladili sve probleme. Partner e vam uzvra na najljepši mogu i na in. Slobodno vrijeme iskoris te za tjelovježbu ili hobi koji vas veseli.

RIBE (20.2. -20.3.) Poslovne okolnos dik rat e ubrzani radni tempo. Ne brinite, sve ete s i riješi na vrijeme. Mogu se javi manji poslovni problemi s nadre enim osobama. Vi ste u pravu i svi e to ubrzo potvrdi . Pojavit e se nove poslovne ponude koje e vas zainteresira . Smanjite nepredvi ene troškove. Ako ste slobodni, mogla bi se pojavi nova strastvena veza koja bi ak mogla zavši bra nim udruživanjem. uvajte energiju. Više odmarajte i priuš te si s partnerom wellness-vikend.

Moda carske Rusije i ovu je zimu poželjna!

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

izajnerica Alenka Mikulan iz Varaždina inspiraciju za svoje modne kreacije izme u ostalog pronalazi i u ruskoj književnosti. Lik Ane Karenjine

glavna je potka dizajnerskih komada koji su predstavljeni krajem sije nja u preloškom hotelu Panorama. Modna revija s autorskim potpisom bila je dio gastro-zabavnog druženja i Ruske ve eri u kojoj su posjetitelji mogli uživati u ruskim jelima, glazbenom programu Udruge ruske nacionalne ma-

njine “Kalinka” i modnoj reviji dizajnerice Alenke Mikulan. Njezino se modno istraživanje ve dulji niz godina bazira na eksperimentiranju i kombiniranju raznolikih tehnika obrade tekstila, šivanja i veza. Autorica se publici predstavlja samostalnim projektima modnih revija, poput ove

preloške, sudjeluje u skupnim revijama ili putem plesnih performansi. Podsjetimo se: radnja romana “Ana Karenjina” L. N. Tolstoja smještena je u sedamdesete godine 19. stolje a u Rusiji. U središtu su dvije paralelne pri e. Jedna je sretan brak Kiti i Levina, a druga tužna veza Ane Karenjine i grofa Vronskog. Ana je vrlo cijenjena žena u društvu. Šarmantna je, društvena i svi je vole. Me utim, njezina ljubavna pri a ima tragi an završetak na koji se vrijedi podsjetiti itaju i ovaj ruski klasik. A duh i obilježja iz doba carske Rusije Alenka Mikulan prenijela je i na svoje modele koji su u prostor hotela Panorama donijeli žive slike ruskih zima i prostranih stepa. Dizajnerica je štih nekadašnje petrogradske mode osmislila kombiniranjem umjetnog ekokrzna, ipke i antiknih vezova. Predstavljene kreacije nosive su u svakodnevnim situacijama. Hladno zimsko vrijeme, gotovo poput ruskih zima, još uvelike traje, tako da svima može goditi utopljavanje u stilu Ane Karenjine.

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Srce je bogatstvo koje se ne prodaje i ne kupuje, nego se poklanja.” Gustave Flaubert

media

9 13

media

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Piletina

Sastojci - 150 g je mene kaše - pile i file - ½ dcl maslinova ulja - 30 dag komora a - 2 dl slatkog vrhnja - pola glavice luka - sol, papar

s ječmenom kašom i komoračom Komora je aromati na za inska biljka. Odli no se može kombinirati u razli itim vrstama jela. Ovaj put osoblje preloškog restorana Panorama predlaže pripremiti komora u kominaciji s je menom kašom koja e oduševite sve uku ane koji e sjesti za zajedni ki objed ovu nedjelju. Jelo je pripremio vrsni kuhar Matija, koji nam je i otkrio recepture. Krenimo kuhati! Piletinu je potrebno narezati, zatim posoliti, popapriti i za initi nasjeckanim listom komora a. Nareže se luk i malo popirja. Nakon toga dodaje se oprana je mena kaša, podlije vodom i kuha sve dok ne omekša. Komora blanširamo i dodajemo kuhanom je mu. Piletinu ispe emo na vrelom ulju. U nauljenoj posudi za pe enje rasporedimo je menu kašu, piletinu i komora e, prelijemo slatkim vrhnjem i zape emo u pe nici.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Sastojci

Krafne Kvasac razmutite s malo mlakog mlijeka, dodajte žli icu brašna i še era, pokrijte i pustite dizati na toplom mjestu oko 15 minuta. Izmiješajte brašno, žumanjke, še er, ulje, mlijeko, rum, malo soli i dignuti kvasac. Umijesite glatko tijesto i pustite da se diže

pokriveno na toplom mjestu oko pola sata. Razvaljajte tijesto debljine 1 cm i režite krugove. Ostavite opet da se tijesto diže 15 minuta. Stavljajte ih pe i na vru em ulju poklopljene oko 3 minute, a zatim na drugu stranu bez poklopca isto 3 minute. Na kraju uštrcajte marmeladu.

- 50 dag oštrog brašna akove kih mlinova - 4 dag svježeg kvasca - 2 žumanjka - 5 dag še era - 2 žlice ulja - 2,5 dl mlijeka - 2 žlice ruma - malo soli

Medena srca U posudi pomiješati sve suhe sastojke. Postepeno uz miksanje uliti mlijeko, ulje i pekmez. Dobivenu biskvitnu smjesu izliti u mjernu posudu radi lakšeg odvajanja na dva jednaka dijela. Trebali biste dobiti cca 8 dcl smjese. U namaš en i pobrašnjen lim izliti polovicu smjese pa pe i u pe nici na 175 °C 15 minuta. Izvaditi iz pe nice i odmah premazati pekmezom i posipati ravnomjerno naribanom okoladom. Izliti po tome drugi dio smjese pa vratiti u pe nicu i nastaviti pe i još 30 min. Pe eni kola ohladiti, rezati kalupi em u obliku srca, umakati u okoladnu glazuru i pustiti da se stvrd-

(mjera je aša od 2 dcl): - 1,5 aše brašna - 1 aša še era - 1,5 aše mlijeka - 3 žlice ulja - 5 žlica pekmeza od marelice - 1 žlica sode bikarbone - 1 žlica tradicionalnih dodataka za medenjake Dr. Oetker

Premaz - 5 žlica pekmeza od marelice - 10 dag naribane okolade za kuhanje

Glazura - 15 dag tamne okolade - 3 žlice ulja ne. Ostatke nakon rezanja srca iskoristite tako da ih natrgate na sitne komade, polijete s dvije žlice ruma pa radite kuglice vlažnim rukama, uvaljate ih u okoladu i po želji ukrasite.

Pušipel vinarije Cmrečnjak Obitelj Cmre njak njeguje dugogodišnju tradiciju vinogradarstva i podrumarstva. Prvi obiteljski podrum da ra još iz davne 1884. godine, a danas je u njemu smještena obiteljska arhiva. U ponudi vina ove vinarije nalazi se i pušipel, zaš ena autohtona sorta. Svjetložuto-zelenkaste boje s dosta izraženim vo nim mirisom i okusom. Da bi se postigla bolja kakvo a, grož e se bere u visokoj zrelos , pa dosta esto ima miris i okus plemenite plijesni, što pruža poseban užitak. Vino ima nešto višu ukupnu kiselinu i može bi s višim alkoholom. Cmre njakov Pušipel berbe 2012. ima 12 % alkohola. Odli no e se sljubi uz preporu eni nedjeljni objed. (rr, zv).

13. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O KAVI nove goste. Osobito ako takva kava ima istu cijenu kao i sve druge koje ništa posebno ne nude. Svaki profesionalni barist svjestan je da e prekrasni oblici stvoreni la e art tehnikom bi u centru pažnje. Kako bi se to postiglo, bilo je potrebno osmisli podvrstu la e art tehnike: LATTE ART FREE STYLE, koja podrazumijeva slobodan na in ukrašavanja hladnih napitaka.

je važno da se mlijeko neprekidno uva na temperaturi manjoj od 4 °C. Osjetljivi proteini uništavaju se kada se temperatura naglo mijenja. Izuzetno je bitno koris poseban frižider za mlijeko, kako dotok hladnog zraka kada se uzimaju sokovi, vina, pivo itd. ne bi uzrokovao promjenu temperature.

Hranjivi sastojci u mlijeku

Mlijeko Piše: Željko Herceg licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

Nekako je lijepo i ugodno za oko kada dobijete šalicu kave s mlijekom s iscrtanom rozetom ili srcem, tulipanom ili pak nekim drugim crtežom.

Tajna latte art tehnike Latte art je tehnika koju koriste profesionalni baris kako bi doveli mlijeko do savršenstva i povezali ga s kavom. Na taj na in svaki barist može spravi napitak i ukrasi ga bez da mu pove a cijenu. Naravno, mogu e je povisi cijenu napitka ako mu se dodaju razli ite arome. Drugi argument za korištenje ove tehnike je da ne treba puno vremena kako bi se napravila, što zna i da narudžba ne e kasniti. Nema sumnje da je poznavanje i korištenje latte art tehnike siguran put do uspjeha za one koji žele ponudi vrhunsku uslugu i bi u trendu. Tako ukrašena kava iznenadit e i obradova kako stalne, tako i

Važan imbenik u la e art tehnici je mlijeko. Mlijeko je teku ina prirodno sa injena od 87 % vode, 4,7 % laktoze, 4 % mas , 3,5 % proteina, kao i ostalih hranjivih tvari u manjim koli inama.

Vrste pakiranog mlijeka Na tržištu nalazimo kravlje mlijeko u mnogo razli i h oblika, izme u kojih su na eš e svježe pasterizirano mlijeko, visoko pasterizirano mlijeko, oboga eno, trajno, dehidrirano (u prahu), tako er možemo birati izme u punomasnog (3,5 – 3,8 % mas ), polumasno (2 – 1,5 % masti) ili nemasno mlijeko (0,3 % masti). Naziv svježe mlijeko koris se ne samo za svježe mlijeko, nego i za pasterizirano mlijeko kra eg roka trajanja (nisko pasterizirano mlijeko). Pasterizacija je nužan proces kojim se reducira broj mikroba koji sadrži svježe mlijeko, a pos že se kratkoro nim izlaganjem mlijeka visokoj temperaturi (71,7 – 72,8 ºC na 15 sekundi). Tako tre rano mlijeko mora se nakon pasterizacije odmah pohraniti na temperaturu manju od 40 ºC

LATTE ART - umjetnost crtanja u šalici kave (I) do konzumacije. Ovim na inom pasterizacije mlijeko zadržava prirodan okus, ali rok trajanja mlijeka je e ri dana.

Visoko pasterizirano mlijeko Ovisno o “receptu” pojedinog proizvo a a, mlijeko se izlaže temperaturi od 85 °C do 125 °C, što uzrokuje uništavanje odre enog postotka vitamina osjetljivih na visoke temperature, ali i manji broj mikroba, a samim time ima i dulji rok trajanja (45 dana).

Dugotrajno mlijeko Takvo se mlijeko pasterizira na temperaturi od 127 °C do 135 °C svega jednu sekundu. Ovakvim na inom pripreme svi mikrobi nestaju, ak i njihovi uzro nici, pa su tako kemijske i organske promjene do kojih može do i dras no smanjene. Takav se proizvod može uva van hladnjaka do devet mjeseci, ali nije pogodan za la e art.

Koncentrirano mlijeko Mlijeko se sterilizira te prokuhava i podrvgava niskom tlaku

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i ﬁlter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna.

kako bi se oko 50 % vode koju sadrži ekstrahiralo. Tako obra eno mlijeko traje oko 12 mjeseci izvan hladnjaka. Mlijeko s dodatkom še era tako er spada u ovu kategoriju.

Oboga eno mlijeko Danas se sve više proizvode vrste mlijeka oboga ene željezom, kalcijem, vitaminima, magnezijem i laktozom.

Kvaliteta mlijeka S obzirom na to da je mlijeko vrlo osjetljiv proizvod, potreban mu je poseban tretman, osobito kada govorimo o toplini. Što se dulji rok trajanja mlijeka pokušava pos i, to je udio vitamina manji i njegova kvaliteta okusa opada. Ostali uvje koji utje u na kvalitetu mlijeka jesu uvje u kojima obitavaju krave i na in na koji se transpor raju. Nadalje, izuzetno

Najvažniji protein koji sadrži mlijeko zove se casein. Taj se protein nalazi u mlijeku i mlije nim proizvodima kao kalcij-casein koji ima visok udio aminokiselina posebne kvalitete. Ugljikohidra , osobito laktoza, kojih ima 3,5 - 5 % u mlijeku zaslužni su za njegovu slatko u i karamelastu teksturu kada ga zagrijavamo. Masti u mlijeku postoje u obliku masnih kapljica kojih ima 3,5 - 3,8 %. Kada mlijeko stoji mirno neko vrijeme, te se kapljice skupljaju na površini mlijeka jer su lagane, kako bi se to izbjeglo znanstvenici su osmislili proces homogenizacije mlijeka kakao bi se te es ce mas još više smanjile, te postale gotovo nevidljivima. Idealno mlijeko za la e art trebalo bi neko vrijeme mirno staja prije nego što ga upotrijebimo.

Temperatura Mlijeko se treba uvati na temperaturi ispod 3 - 4 °C u istom hladnjaku (nikada vani!!!). Na ovaj se na in mlijeko brzo zagrije i zgusne, te daje vrstu i glatku pjenu bez mjehuri a. Mlijeko na temperaturi od 10 °C ne može se zapjeni , puno je mjehuri a i nemogu e za posluži .

Okus i volumen Prava kvaliteta mlijeka pomaže nam da naglasimo pravu aromu pojedinog napitka te da s lako om napravimo pjenu bez dodavanja primjesa neugodnog mirisa. Potrebno je koristiti punomasno mlijeko kako bi pjena imala što bolji okus, volumen i baršunastu teksturu.

BIOVRT

Borač - borago officinalis Bora je ukrasna, ljekovita i jes va jednogodišnja biljka grmolikog rasta. Raste samoniklo u središnjoj i isto noj Europi, a uzgaja se u cijelom svijetu. Prema narodnom vjerovanju, bora ima sposobnost smirivanja, vra anja raspoloženja i razveseljavanja ljudi. Prema keltskom imenu, borrach zna i ‘hrabrost’. Cvijet bora a est je ukras na srednjovjekovnim tapiserijama i šalovima viteza, a križarima koji su išli u ratne pohode stavljali su se cvjetovi bora a koji su plutali u oproštajnom pi u. Tako er je bio jako cijenjen i me u starim Rimljanima, postoji i izreka koju su koris li rimski vojnici: Ego borago gaudia semper ago. – Bora mi uvijek daje radost. Ova biljka ima stvarno široku primjenu i kao ljekovita biljka, a u kulinarstvu koriste se cvjetovi i listovi biljke. Okus bora a je osvježavaju i podsje a na okus

Bora je jako nezahtjevna biljka i dobro podnosi sušu. Sije se direktno na otvoreno, u prolje e ili jekom ljeta. Razmak me u biljkama trebao bi bi barem 20 cm. Odli na je me ukultura na gredici raj ica, gdje š raj icu od nametnika, a posa en me u jagodama pospješuje rast jagoda. Preporu uje se zasadi ga i ispod ruža.

krastavca, jedino je malo nezgodno što su listovi prekriveni pomalo oštrim dla icama. Cvjetovi se koriste u svježem obliku, zamrznu u kockicama leda ili kristalizirani kao dekoracija za kola e. Svježi sjeckani listovi dodaju se u salate, svježi sir, jogurte, sendvi e… Listovi se mo-

gu priprema na razli ite na ine, kinezi ih pune i rolaju, mogu se priprema uz špinat, pa krem-juha od bora a… Ova se biljka koris i u kozme ke svrhe, može se doda u maske za lice za suhu kožu, a kao ljekovita biljka najviše pomaže kod vru ice i infekcija.

Biljka po inje cvasti ve po etkom ljeta, a cvate sve do prvog mraza. Cvjetovi mogu biti plave i nježne ljubi aste boje, obje boje na jednoj biljci. Postoje i vrste potpuno bijelih cvjetova. Jako privla i p ele, pa esto sve zuji oko bora a dok je u cvatu. Cijela je biljka prekrivena sitnim dla icama, a što su listovi stariji dla ice su oštrije i lako se nabos na njih. Sjeme je dosta nezgodno skupiti jer ahure s sjemenkama vise prema dolje i

Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” poziva vas na predavanje Silvije Kolar-Fodor: Uspješan biovrt unato klimatskim (ne)prilikama. Predavanje e bi održano 20. velja e 2015. s po etkom u 18 sa u akovcu, u Mul medijalnoj dvorani Autonomnog centra – ACT (Dr. Ivana Novaka 38, Stari hrast, 1. kat, desno). Na predavanju e bi prezen rano mnoštvo savjeta kako se na svom vrtu prilagodi sve eš im klimatskim promjenama. Naime, zadnjih nekoliko godina svjedo ili smo velikim sušama, dok je prošla godina bila iznimno kišna. Takve godine izuzetno otežavaju uzgoj hrane na vlas m vrtovima. Me u m, postoje i prak na rješenja i znanja koja e vam pomo i kako da se nosite s vremenskim (ne)prilikama, boles ma, nametnicima i ostalim neda ama, te i u takvim godinama imate zadovoljavaju i urod na svom vrtu. Predavanje je besplatno i otvoreno za javnost.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt u skladu s prirodom”

treba baš pogodi trenutak kad je sjeme zrelo, jer ili je prerano ili sjeme ve padne, ali se zato jako uspješno sam zasijava – jednom kad ga uzgojite više se ne morate brinuti za sjetvu – ve e u rano prolje e sam niknu na mjestu gdje je prošle godine rastao.

media

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam PREDSTAVLJAMO

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po proizvođačima 1.1.-31.1.2015. Proizvo a

koli ina udio, %

Volkswagen

494

20,38%

Škoda

210

8,66%

Opel

188

7,76%

Renault

188

7,76%

Dacia

153

6,31%

Peugeot

153

6,31%

Citroën

131

5,40%

Kia

124

5,12%

Audi

122

5,03%

10 Toyota

3,92%

11 Mazda

3,22%

12 Hyundai

3,14%

13 Mercedes

2,85%

14 BMW

2,72%

15 Ford

2,68%

16 Nissan

2,39%

17 Suzuki

1,57%

18 Seat

1,28%

19 Fiat

0,58%

20 Honda

0,58%

21 Mini

0,58%

22 Mitsubishi

0,50%

23 Volvo

0,37%

24 Jeep

0,25%

25 Land Rover

0,17%

26 Porsche

0,17%

27 Subaru

0,17%

28 Alfa Romeo

0,12%

29 Lexus

0,04%

30 ostali

0,00%

UKUPNO

2424

100%

Seat Ibiza slavi 30 godina Seat-ov najuspješniji model kroz povijest – Ibiza - na tržištu je posljednjih 30 godina. Sajam automobila u Parizu 1984. godine bio je izabran kao kulisa za predstavljanje modela Seat Ibiza svijetu. Bila je to nezaboravna prilika jer se radilo o proizvodu koji je u potpunos razvijen u samostalnoj tvrtci Seat. Taj trenutak izazvao je njegovu eksplozivnu popularnost koja traje sve do danas, uz ukupnu prodaju od 5 milijuna vozila. Seat Hrvatska se pridružuje proslavi Ibizinog ro endana s nekoliko atraktivnih ponuda za potencijalne kupce. Tako je od nedavno u svim Seat salonima u ponudi Ibiza Max s bogatom opremom i po etnom cijenom ve od 79.900 kn. Taj is model kupcima je dostupan i uz vrlo atraktivno financiranje u posebnoj ponudi Porsche leasinga za ve od 799 kn/ mj. Uz to, vodilo se ra una i o kupcima koji vole nešto ja e motore i opremu, te vole Ibizin sporski i nabrijani duh. Za njih je od sada u ponudi poseban ro endanski model Ibiza FR „30“ po izuzetno atrak vnoj cijeni. e ri razli ite generacije Seat Ibize oduvijek je krasio sportski, mladena ki duh i dugo su bile omiljene zbog svojih izvrsnih performansi i ekstremne štedljivos . Detalje ponude i leasinga provjerite kod ovlaštenih Seat trgovaca.

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

Četvrtu godinu Toyota ostvaruje rast prodaje

17. veljače 1972. je iz tvornice u Wolfsburgu izašla je 15.007.034 Volkswagen Buba i prema broju primjerka prešla dotadašnjeg rekordera prema broju proizvedenih komada, Ford Model T.s

Novi Caddy

Tvrtka Toyota Motor Europe (TME) je objavila rezultate prodaje za 2014. godinu - 888.000 Toyota i Lexus vozila, što je za 39.000 vozila ili 4,6% više nego u 2013. godini. Time je premašen i plan prodaje postavljen na 865.000 vozila. Tržišni udio grupacije je 2014. godine dosegao 4,8%. Prodano je 834.785 Toyota i 53.230 Lexusa. Bolji prodajni rezulta TME-a od planiranih ve inom su zasluga pove anja prodaje u zapadnoj (+4,2%) i središnjoj (+20%) Europi, dok je prodaja u isto noj Europi porasla za 2,8%.

Volkswagen gospodarska vozila po prvi put predstavljaju etvrtu generaciju iznimno popularnog Caddyja. Prodano je oko 1,5 milijuna nagra ivane prethodne generacije tijekom jedanaest godina u kojima se proizvodila. Taj e uspjeh novi Caddy zasigurno nastaviti budu i da su ovo urbano dostavno vozilo i njegova srodna varijanta, koja se koristi u privatne svrhe, prošireni i unaprije eni u svakom aspektu. Sustavi vož nje koriste najsuvremeniju tehnologiju, a Caddyjevi novi motori pružaju maksimalnu u inkovitost i usk la enost s normom ispušnih plinova EU6. Temelj za etiri TDI dizelske verzije uvijek su 4-cilindarski 2,0 l motori. Njihova snaga seže od 75 KS sve do 150 KS. Najmanju potrošnju goriva bilježi Caddy furgon Blue Motion, posebno razvijen za dostave unutar grada: „Sa svojom niskom potrošnjom goriva ispod etiri litre na 100 kilometara novi Caddy postavlja novi standard“, objašnjava dr. Eckhard Scholz, predsjednik uprave Volkswagen gospodarskih

vozila. Scholz nastavlja: „ ak i novi 1,4l TGI motor, nasljednik iznimno popularnog Caddy EcoFuel motora, troši tek 4,1 kg prirodnog plina na 100 kilometara. Zbog smanjenja veli ine i turbopunja a ovaj motor je proizveden s ve om snagom u usporedbi s njegovim prethodnikom te troši i do 28 posto manje goriva. Ove brojke u vezi sa snagom pogoduju svima te su povoljne kako za okoliš, tako i za nov anik.“ Što se ti e benzinskih motora, može se odabrati izme u njih tri. Oni sežu od 4-cilindarskog 1,2 l TSI motora sa 84 KS i 3-cilindarskog 1,0 l TSI mo-

tora sa 102 KS sve do velikog 4-cilindarskog 1,4 l TSI motora s izlaznom snagom od 125 KS. Brojne nove sigurnosne zna ajke i zna ajke udobnosti novog Caddyja štite putnike i pružaju potporu voza u. „Kako bismo to postigli, ugradili smo velik broj sustava potpore za voza a, koji su bez premca u segmentu gradskih dostavnih vozila“, isti e Hans-Joachim Rothenpieler, lan uprave za tehnološki razvoj Volkswagen gospodarskih vozila. Jedan od njih je sustav nadzora okoline „Front Assist“ koji uklju uje City funkciju ko enja u nuždi: ako voza u promakne prepreka pri

brzini od 30 km/h, sustav automatski prilago ava ko nice i, u idealnom slu aju, u potpunosti spre ava sve sudare. U izvedbi s putni kim prostorom novi Caddy je primjerice dodatno opremljen i bo nim zra nim jastucima te zra nim zavjesama. Otprilike 22 posto svih sudara, koji uklju uju ozljede, su sudari s više od jedne prepreke. Kako bi se što je više mogu e smanjio rizik u vezi s ovim scenarijem, nagra ivani sustav multikolizijske ko nice uklju en je kao standardna oprema u novom Caddyju. On nakon sudara automatski zapo inje s ko enjem ako voza više nije u mogu nosti

13. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

– premijera četvrte generacije najprodavanijeg modela

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Roditelji imaju ključnu ulogu u razvoju voznih vještina djece reagirati. Druge raspolož ive opcije su sustavi „Light Assist“ i „Driver Alert“. Posljednji prepoznaje sva odstupanja od normalnog ponašanja tijekom vožnje i preporu a voza u stanku kada je potreba za njom o igledna. Tako er je raspoloživa opcija grijanja vjetrobranskog stakla, ime je trajno zajam ena dobra vidljivost. U slu aju opcijske automatske regulacije razmaka, skra eno ACC-a, koja se aktivira pri brzinama od 0 do 160 km/h (DSG mjenja ) ili od 30 do 160 km/h (ru ni mjenja ), radarski senzor nadzire razmak i relativnu brzinu u odnosu na vozila ispred. Koriš ten s DSG

mjenja em, ACC sustav tako er može usporiti vozilo, primjerice u kolonama ili kod prometnih zastoja, dok se ono u potpunosti ne zaustavi. U kombinaciji s radioure ajima Composition Colour i Composition Media te s radio-navigacijskim sustavom Discover Media kupcima se nudi mogu nost narudžbe kamere za vožnju unatrag. Opcijski sustav „Park Assist“ omogu uje auto-

matizirano bo no parkiranje, kao i parkiranje okomito s kolnikom – osobito prakti na zna ajka za usluge dostave. Dizajn novog Caddyja ne oduš evljava samo oš trijim rubovima i jasno de iniranim površinama s otmjenom jasno om. Redizajnirani prednji i pro ilirano izvedeni stražnji dio vozila daju novom kombiju nepogrešiv karakter – dodatno obiljež en novim izgledom prednjih i stražnjih svjetala. Zadržavaju i iznimnu funkcionalnost, visokokvalitetno gradsko dostavno vozilo dobilo je zna ajno bolji nastup, ekskluzivnost i dinami nost. U skladu s izražajnim vanjskim

dizajnom, unutrašnjost vozila tako er sadržava naglašene linije i oblike. Upe atljive ukrasne letvice s integriranim otvorima za zrak i nova generacija infotainment opreme naglašavaju suvremen izgled novog Caddyja. Novi Caddy lansirat e se u Njema koj koncem lipnja, dok e se u svim drugim zemljama pojaviti netom poslije.

djecu. Tako je samo 54 % roditelja izjavilo da bi trenuta no uspješno položili voza ki ispit. Brojni roditelji (44 %) ak su s djetetom u automobilu bili kažnjeni zbog prebrze vožnje, što je povezano s podatkom da je prebrza vožnja naj eš i prekršaj mladih voza a (66 %), što najvjerojatnije odražava ponašanje njihovih roditelja. Dobra vijest je da bi, prema rezultatima istraživanja, roditelji mladih voza a voljeli obnoviti svoja znanja tj. vozne vještine da budu bolji uzor svojoj djeci, pri emu ih 46 % podupire Prema rezult at ima velikog istraživanja kojeg je Goodyear proveo 2014 godine me u 6.805 roditelja mladih voza a u 19 država, brojni su roditelji svjesni jakog utjecaja koji imaju na djetetov odnos prema vožnji i sigurnosti u cestovnom prometu - 51% roditelja je svjesno da njihova djeca obra aju pozornost na njihovo ponašanje tijekom vožnje dok tre ina njih (34 %) smatra da njihove vozne navike po inju utjecati na djetetov odnos prema sigurnosti u cestovnom prometu ve u dobi od 6 godina. Potvr uju to i psiholozi iz Traf ic Psychology International koji dodaju da se u enje odvija neprekidno, što zna i da djeca usvajaju neko ponašanje i kad mu nao igled ne posve uju pozornost.

Prema rezultatima Goodyearovog istraživanja, ak 77 % roditelja misli da ih djeca smatraju dobrim voza ima te da su uzor svojoj djeci. No, usprkos tom uvjerenju, roditelji tako er isti u da nisu uvijek sigurni u svoje sposobnosti na cesti te priznaju da imaju loše vozne navike i da podcjenjuju negativan utjecaj koji mogu imati na svoju obvezne dodatne te ajeve vožnje. Osim toga, željeli bi se u ve oj mjeri uklju iti u stru no osposobljavanje svoje djece za vožnju 53 % roditelja željelo bi redovito dobivati izvještaje instruktora vožnje o napretku njihove djece, a 40 % voljelo bi pratiti napredak iz prve ruke tako da na satovima vožnje budu zajedno s djecom.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET DOKUMENTARNOG FILMA

NOVI DOKUMENTARNI FILM u produkciji varaždinske VTV Televizije

Film o graditeljskoj baštini obitelji Zrinski U okviru svoje kontinuirane aktivnosti na proizvodnji i produkciji dokumentarnih filmova varaždinska VTV Televizija nedavno je završila rad na još jednom važnom projektu. Rije je o dokumentarnom filmu koji se bavi bogatom graditeljskom baštinom obitelji Zrinski, koja je posebno bila prisutna na podru ju sjeverozapadne Hrvatske, ali i u nekim drugim krajevima ovog dijela arednje Europe. Film je realiziran u okviru projekta Language connection between Baranya and Me imurje iz IPA prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska, u kojem je jedan od nositelja bio Muzej Me imurja iz akovca, a osim na hrvatskom jeziku realiziran je na engleskom i ma arskom jeziku. Stru ni konzultanti pri

“

Posebnu vrijednost ﬁlmu daje 3D animacija koja zorno prikazuje građevinsku baštinu, koja danas više nije sačuvana

realizaciji bili su ravnatelj Muzeja Me imurja mr. sc. Vladimir Kalšan te izvanredna pro esorica na Filozo skom akultetu u Zagrebu, akov anka dr. sc. Nataša Šte anec. Posebnu vrijednost filmu daje 3D animacija koja zorno prikazuje gra evinsku baštinu koja danas više nije sa uvana, a za ovaj su je projekt pripremili Davor Mrazovi i Juraj Mrazovi iz Varaždina.

Vladimir Kalšan, stru ni konzultant pri realizaciji lma

U autorskoj i producentskoj ekipi VTV Televizije bili su scenarist i urednik Vlado Premuž, režiser Zlatko Poceduli , snimatelji Marko Levani , Davor Petrošanec, Ivan Šinko i Damir Šte anec, tonski snimatelj Zlatko Ožeg, montažeri Vanda Petrovi , Tomislav Možani i

Ivor Morandini Plovani , organizatorica Anita Tramburovski te producent Marijan Varovi . Film “Graditeljska baština obitelji Zrinski” možete pogledati u programu VTV Televizije u petak, 13. velja e s po etkom u 21.30 sati. (nr)

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Stare kočije svirale kao da su nove! Hladnu nedjeljnu zimsku ve er protekli su vikend zagrijali zvuci Starih ko ija, grupe koja je bila glazbeni

gost u popularnoj televizijskoj emisiji “Fio show”. Ovi su glazbeni gosti zabavili gledatelje nizom pjesmama

koje izvode i sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Specijalna go-

Glazbeni gosti prošlu nedjelju bili su lanovi grupe Stare ko ije

š a emisije i ovog TV šoua bila je Vesna Kartuš iz Zapreši a. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr)

U svirci se okušao i popularni voditelj Fio

13. velja e 2015.

PETAK, 13.02.

SUBOTA, 14.02.

NEDJELJA, 15.02.

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela

Dom 2 (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Obzori (r) Ju er, danas, sutra Novi milenij Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 13:50 akove ki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Shi (r) 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 21:15 Ju er, danas, sutra 21:30 Igrani lm 23:05 Vijes dana 23:25 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjeetnos (r) 12:40 Kajkanje 13:40 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

PETAK, 13.02.

SUBOTA, 14.02.

NEDJELJA, 15.02.

08:00 08:15 09:15 10:00

10:40 11:10 12:10 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:25 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:40 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Privredni.hr Info kanal TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Emisija VTV-a (R) Varaždin info / Županijske teme (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Info kanal Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Graditeljska baš na obitelji Zrinski Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

06:58 07:00 07:25 07:30 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 16:50 16:55 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Moja Istra (R) Iz prošlos TV Prodaja Rezervirano vrijeme (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Dokumentarni program (R) TV Prodaja Europa u fokusu Info kanal TV Prodaja Otvoreno nebo (R) TV Prodaja Paleta portreta (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) Mali oglasi Info kanal TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

VTV Dnevnik Iz prošlos Info kanal Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) 01:15 Info kanal 02:00 VTV Dnevnik (R) 02:25 Info kanal

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

07:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 11:00 11:15 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Fenomen Bruno Groning Info kanal Dokumentarni program VJera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Razgovori/U svjetlu vjere (R) Dokumentarni program (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Filmske najave (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Razgovori/Na putu uspjeha 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:15 Info kanal 02:00 VTV Tjednik 02:20 Info kanal

PONEDJELJAK, 16.02.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:50 12:50 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle

UTORAK, 17.02. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Novi milenij Shi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

SRIJEDA, 18.02.

Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

20:00 Pove alo 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Kratki rezovi, emisija o lmu 22:00 Vijes dana 22:30 Planet Croa a 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 11:10 TV prodaja 12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice

PONEDJELJAK, 16.02.

UTORAK, 17.02.

SRIJEDA, 18.02.

17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Tjednik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Zajedno (R) Info kanal TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Info kanal Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV-a Sportski zoom (R) Županijske teme/ Varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Iz naših središta Zastupni ki klub VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Rezervirano vrijeme Zastupni ki klub (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:20 19:25 19:45 20:00 20:10 20:45 21:00 22:05 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Filmske najave Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Rezervirano vrijeme TV Razglednica Razgovori / U svjetlu vjere Iz naših središta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik Vremenska prognoza Info kanal

ČETVRTAK, 19.02. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Oko umjetnos (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 16:40 17.30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Kratki rezovi (r) Planet Croa a (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi , emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

ČETVRTAK, 19.02.

VODOM

OR S PO OVO 16 RAZGmedia 1

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZA MJUZIKL “LEGENDA RUŽICE GRADA” snimljen glazbeni video najavne pjesme

Bojan Jambrošić stasom i glasom odličan u ulozi vlastelina! Premijera mjuzikla održat e se u travnju 2015. u zagreba kom gradskom kazalištu Komediji Bojan Jambroši odli no je uprizorio lik srednjovjekovnog vlastelina

Snimanje spota u muzejskim prostorima dvorca Trakoš an

“Legenda Ružice Grada” mjuzikl je koji e na hrvatsku scenu donijeti srednjovjekovnu antazijsku pri u baziranu na hrvatskoj legendi o Ružici Gradu, poznatom lokalitetu hrvatske kulturne baštine kraj grada Orahovice. Autori ovoga antasti nog mjuzikla jesu sestra i brat, Andrea Kopri Lon ari i Dean Kopri, režiju potpisuje Robert Boškovi , uz asistenticu i gluma ku pedagoginju Sanju Crljen, a razli ite koreografije dva svijeta stvaraju Dolores Bugarin (vilinski svijet) i Andrea So-

lomun (ljudski). Ansambl od preko trideset i pet izvo a a ine sjajni pjeva i, glumci i plesa i, kao što su Danijela Pintari , Bojan Jambroši , Lara Anti , Maksim Hozi -Max, Ines Mlinari Staki , Gordana Šimi , Veselin Krstovski, Matija Škvorc te mnogi drugi. Ovih dana za najavnu pjesmu mjuzikla u izvedbi Bojana Jambroši a snimljen je glazbeni spot. Spot je sniman u dvorcu Trakoš an u Drakon videoprodukciji i iza i e kao najava mjuzikla ija e se premijera održati u

travnju 2015. u zagreba kom gradskom kazalištu Komediji. U “Legendi Ružice Grada” Bojan se nalazi u ulozi vlastelina srednjovjekovnoga orahova kog Ružice Grada te, kako i sam kaže, ovo je uloga u kakvoj ga nitko dosad nije vidio ili o ekivao. - Mjuzikl je vrlo strastven i ima mnogo dramskih elemenata, a odli na glazba filmskog prizvuka daje antasti an proizvod za vrlo razli itu publiku. Svatko e prona i nešto za sebe. - rekao je Jambroši .

• • S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO! • • DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Birdman”! “Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “Birdman”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo Vas da

NAGRADNO PITANJE: Tko je redatelj filma “Birdman”?

pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 18. velja e 2015.

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu Čakovec

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Pedeset nijansi sive”! www.mnovine.hr

Posebna napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

“Me imurske novine” u suradnji s Centrom za kulturu akovec pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije ulaznice, ovaj put za film “Pedeset nijansi sive”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki

Nagradno pitanje: Tko glumi glavnu žensku ulogu u filmu “Pedeset nijansi sive”?

www.mnovine.hr petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. RASPORED PRIKAZIVANJA FILMA “Pedeset nijansi

sive”: - subota, 14. 2., 18 i 20 sati , - ponedjeljak, 16. 2., 18 i 20 sati - utorak, 17. 2., 20 sati , srijeda, 18. 2., 20 sati

sport@mnovine.hr p @

TENIS

KARATE KARATE KLUB ME IMURJE Nedeliš e ima europsku opsku medalju

ANTALYA, ITF 10.000

Mekovec dogurala do polufinala Nakon odli nog starta u sezonu i osvajanja prvog mjesta na prvom iz serije ITF turnira u turskoj Antalyji, Iva Mekovec je na drugom turniru zaustavljena u polu inalu. Bolja od nje bila je So ija Kvatsbaja iz Gruzije

rezultatom 36 64 76. Plasman u polu inale turnira Iva je ostvarila pobjedama protiv Amy Zhu (SAD) 63 64, Nevene Selakovi iz Srbije 64 62 i u etvrt inalu protiv Ma arice Vande Lukacs 75 63.

Lucija Lesjak iz Zuricha donijela broncu

DVORANSKI ZAGI KUP DO 12 GODINA

Finale za Antoniju Ruži U Zagrebu je održano Dvoransko prvenstvo teniskog kluba Zagi za dje ake i djevoj ice do 12 godina, na kojem je dvanaestogodišnja igra ica Pun eca Antonia Ruži ponovno obradovala vrlo dobrim rezultatom i potvrdila da spada u sam vrh hrvatskoga ženskog tenisa u svojoj kategoriji. Antonia je na turniru bila postavljena za tre u nositeljicu.

Pobjedama protiv Hane Sokolovi (TK I Team) 61 63, Dore Kos (TK Pre ko) 75 61 i u polu nalu pro v prve nositeljice i najbolje slovenske igra ice Nike Strešek 60, predaja pro vnice, Antonia se plasirala u finale turnira. U finalnom susretu nakon velike borbe u tri seta uspješnija od nje bila je druga nositeljica Kornelia Hun ak (TK Kastav) 63 67 63.

DVORANSKO OP AKOVCA DO 14 GODINA

Šari pobjednica, Zlatar u finalu

Još jedan pobjedni ki trofej Nike Šari , ovaj put na doma em terenu

Tenisk i k lub “Franjo Pun ec” akovec zapo eo je ovogodišnju sezonu teniskih turnira Dvoranskim otvorenim prvenstvom akovca za dje ake i djevoj ice do 14 godina iz kalendara Hrvatskoga teniskog saveza. Na turniru je nastupilo dvadesetak dje aka i djevoj ica iz klubova regije i zagreba kih teniskih klubova.

U konkurenciji dje aka prvo mjesto osvojio je lan TK-a Varaždin 1181 Max Kosti Fer ek, koji je u inalnom susretu bio bolji od doma eg igra a, lana Pun eca, Teodora Zlatara rezultatom 63 63. Do inala Teodor je pobijedio Stjepana Ivaneka (TK Varaždin 1181) 62 60 i Roberta Tkaleca (TK Medveš ak) 62 63. Me u djevoj icama prvo mjesto osvojila je akov anka Nika Šari , koja je u inalnom susretu pobijedila Laru Hraš anec (TK Varaždin 1181) 63 62. U prvom kolu Nika je bila bolja od Mateje Pozder (TK Varteks) 62 62, a u polu inalu od Stelle Mati (TK Movens) 60 61.

Lijepo i sve ano bilo je u utorak nave er u dvorani za trening KK-a Me imurje Nedeliš e u tamošnjoj Osnovnoj školi. Priredili su sve ani do ek i prijam za hrvatsku reprezentativku Luciju Lesjak, nositeljicu bron ane medalje na EP-u u karateu, koje je održano u Zurichu. Lucija je s tri dobivena me a i jednim izgubljenim došla do bronce. Lucija Lesjak je u kadetskoj konkurenciji u kategoriji + 54 kg (KK Me imurje, Nedeliš e) do medalje stigla kroz dvostruki repesaž. Najprije je bolja bila nad Barborom Bukackovom u prvom kolu, dok je u drugom kolu u infarktnoj završnici bolja bila Šve anka Madeline Lindstrom).

Sekunde je dijelile od borbe za finale U repesažu i borbi za bron anu medalju mlada karatistica Me imurja nije mogla odraditi bolje. Daria Lysokon i Tatiana Shustova nisu joj uspjele uzeti ni bod, a ukupan je rezultat na kraju iznosio ogromnih 11:0. Tako je Lucija izgubila samo od predstavnice Švedske, iako je 20 sekundi prije kraja me a imala vodstvo od 3:2. Nažalost, osjetio se danak neiskustva i Šve anka je preokrenula rezultat u svoju korist u zadnjim sekundama me a. estitara je na do eku u Nedeliš u bilo mnogo. Uz tortu i cvije e svi su željeli pozdravi-

U repesažu i borbi za bron anu medalju mlada karatistica Me imurja nije mogla odraditi bolje. Daria Lysokon i Tatiana Shustova nisu joj uspjele uzeti ni bod, a ukupan je rezultat na kraju iznosio ogromnih 11:0

L a Lesjak Lu Lucija L jak jaak sj ssjajno jaa o see bborila o auŠ Šv Švicarskoj v carrskkoj i zasluženo z s užž o jee otišla o do bbronce do ro e

ti Luciju, uciju, koja je klubu donijela vu veliku klupsku medalju. novu

Na EP-u nastupio i Leon Marcijuš

Dva velika klupska natjecateljska aduta: Leon Marcijuš i Lucija Lesjak u društvu svojih trenera Adriana Marcijuša i Kristijana Lesjaka

Na EP-u u Švicarskoj nastupio je još jedan karatist KK-a Me imurje Leon Marcijuš, ali ovaj put nije uspio sti i do neke od medalja. Bolji od njega najprije je bio predstavnik Makedonije, a u repesažu za broncu reprezentativac Njema ke. U pratnji karatista Me imurja

bili su i njihovi treneri Kristijan Lesjak i Adriano Marcijuš. S obzirom na to da karate sport nema od države podršku kakvu zaslužuje, nažalost, i kad je u pitanju pra enje nastupa na najve im natjecanjima natjecanjima, morali su i ovaj put usko iti doma i pokrovitelji koji su osigurali Lucijin nastup: Op ina Nedeliš e, Centrometal Macinec, Sara trans Pribislavec i Euroherc akovec. (dz, foto: zv)

RUKOMET ŽRK ZRINSKI nastavlja s prvenstvom u I. HRL za žene

PRVA HRL – MUŠKI

Protiv Splita bodovi Preložani ugodno iznenadili protiv Rudara za opstanak Nakon što su igrale na kadetskom prvenstvu Hrvatske, igra ice Zrinskog ponovno nastavljaju s prvenstvom I. HRL. Slijede odlu uju e utakmice za opstanak u ligi. U 19 sati u subotu Zrinskice igraju sa Splitom koji je poja ao redove za vrijeme prvenstvene stanke. Spli anke imaju dva boda više, pa bi s pobjedom Zrinski izjedna io se na tablici sa svojim subotnjim goš a-

ma. Ulaz za gledatelje je besplatan. (dz)

Favorizirani Rudar pao je u Prelogu i tako su doma i rukometaši ugodno iznenadili svoje navija e. Samo na po etku su gos vodili, ali uslijedio je furiozni preokret Preložana, koji su napravili veliku seriju od 7:0,

poveli e ri gola razlike, a do poluvremena je bilo + 5. Gos se do kraja utakmice nisu uspjeli više približi i na kraju je bilo 30:27 za doma e. Nova dva boda veliki su iskorak u borbi za o uvanje statusa prvoligaša. (dz)

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

13. velja e 2015. PIĹ U: DORIAN GAVEZ, DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN

ODBOJKA

ZAVRĹ IO PRVI DIO SEZONE za odbojkaĹĄe Centrometal u I. HOL

Pobjedom nad Karlovcom Centrometal zauzeo 5. mjesto ljestvice U ne baĹĄ previĹĄe kvalitetnom susretu Centrometal je ipak ostvario nova tri boda koja prenosi u drugi krug natjecanja, te se smjestio na 5. mjesto tablice. Od po etka prvog seta su doma i poveli. No gosti se nisu predavali i inili su doma ima velikih problema na prijemu servisa. Centrometal je vodio ve inu seta, ali kod 20. poena je poravnato. Ulazi se u neizvjesnu zavrĹĄnicu. Kod 23:23 Karlov ani ne koriste kontru. Nakon tog Centrometal dobiva i slijede i poen i dosta sretno i spretno uzima prvi set 25:23. Puno je bolji bio doma in u drugom setu koji je dobio uvjerljivo 25:16. U tre em setu gosti, prije svega dobrim servisom, vode

Trenuta ni poredak prvenstva Poredak od 1. do 4. mjesta : Mladost MK 16, Mladost ZG 9, Sisak 6, Mursa 5 Poredak od 5. do 8. mjesta : Centrometal 13, Rovinj 13, Rijeka 5, Karlovac 5 Poredak od 9. do 12. mjesta : Gorica 11, Centrurion 9, Ĺ ibenik 8, Zadar 8 Poredak od 13. do 16. mjesta : VaraĹždin Volley 11, Borovo Vukovar 10, Croatia 10, Brod 5

Slijedi drugi dio natjecanja Sada slijedi drugi dio natjecanja u kojem e Centrometal igrati od 5. do 8. mjesta u konkurenciji Rovinja, Rijeke i Karlovca. Prenose se bodovi iz me usobnih susreta prvog dijela. Tako prvi Centrometal i drugi Rovinj imaju po 13 bodova, a Rijeka i Karlovac po 5. Igra se dvokruĹžno ĹĄest kola. Nakon toga 5. i 6. ulaze u doigravanje za prvaka, dok zadnje dvije mom adi ispadaju u slabiju grupu prve lige slijede e sezone.

na po etku seta sa etiri poena prednosti. Centrometal je polagano stizao tu prednost da bi bilo poravnato kod 18:18. Nakon 21:21 gosti rade ak tri blok poena zaredom i dolaze do tri set lopti. Koriste drugu za 25:22. U etvrti set Centrometal kre e u najja em sastavu i odmah stje e znatnu prednost. Ona cijeli set nije padala ispod etiri poena prednosti. Na kraju zavrĹĄava 25:20. Tako je zavrĹĄen prvi dio natjecanja u kojem je Centrometal osvojio 5. mjesto sa tri boda zaostatka za etvrtom osje kom Murskom i sa osam bodova prednosti pred Rovinjom.

ODRĹ˝ANO PROGLAĹ ENJE najboljih sportaĹĄa i ekipa u Me

aje d n ic a s p or t sk i h udruga i saveza Me imurske Ĺžupanije danas protekli etvrtak nave er organizirala je proglaĹĄenje najboljih sportaĹĄa i ekipa Me imurja za 2014. godinu. - Ponosan sam ĹĄto sam na elu me imurske zajednice sportaĹĄa koja broji 20.000 lanova, istaknuo je u uvodu sve anosti predsjednik Zajednice Mato Kljaji i dodao da usprkos financijskim teĹĄko ama stvari idu bolje, posebice jer je Ĺ˝upanija isplatila proĹĄle godine sva planirana sredstva za sport. O ekuje se i uklju ivanje gospodarskih subjekata, a Kljaji je istaknuo primjer Me imurje plina koji zna ajno pomaĹže me imurske klubove i sportaĹĄe. Kljaji je zahvalio i organizatorima velikih me unarodnih sportskih priredbi koje su proĹĄle godine odrĹžane u Me imurju: SP u sp. ribolovu i rukometu. Nakon toga sportaĹĄima se obratio i Ĺžupan Posavec koji je estitao svim sportaĹĄima na postignutim rezultatima i rekao da je usprkos teĹĄkim vremenima Ĺ˝upanija ispoĹĄtovala sve ĹĄto je bilo dogovoreno i da e tako i ubudu e. Nominirane sportaĹĄice bile su: Alena HruĹĄoci (Atletski klub NedeliĹĄ e), Ema Mikul i (Teniski klub Franjo Pun ec), Stella Petran (Gimnasti ki klub Marijan Zadravec Macan), Paula Pongrac (Ĺ portsko ribolovno druĹĄtvo Klen Sveta Marija) i Paula Posavec (Ĺ˝enski rukometni klub Zrinski akovec). Nominirani sportaĹĄi bili su: Filip Ude (Gimnasti ki klub Marijan Zadravec Macan),

NajsportaĹĄi: gimnast Ude i atleti arka Ale najekipe: odbojkaĹĄi C i rukometaĹĄice Zrins Po prvi put je dodijeljena i nagrada za fair-play potez u 2014. godini na inicijativu Sekcije sportskih novinara Me imurja. Dobitnik je nogometaĹĄ Pobjede Miljenko Bistrovi . Bistrovi nije zabio gol na prazna vrata dok je protivni ki vratar bio ozlije en

Filip Ude joĹĄ jednom je proglaĹĄen najboljim sportaĹĄem Me imurske Ĺžupanije

Miljenko Bistrovi dobitnik nagrade za fair-play potez Zrinskice su najbolja Ĺženska ekipa

Prvi sluĹžbeni nastup Centrometala u Europi Prije nastavka prvenstva Centrometal o ekuje prvi sluĹžbeni me unarodni nastup slijede eg vikenda u NedeliĹĄ u. Od petka 13. do nedjelje 15. velja e u dvorani NGC Aton u NedeliĹĄ u odigravat e se kvalifikacijski turnir Mevza cupa. Radi se o natjecanju odbojkaĹĄkih seniorskih mom adi iz srednje Europe. Mevza (Middle European Volleyball Zonal Association) okuplja ĹĄest nacionalnih saveza. To su eĹĄka, Slova ka, Austrija, Slovenija, Ma arska i Hrvatska. Svaki od tih ĹĄest saveza mogao je za natjecanje prijaviti po dva kluba. Iz Hrvatske su

to Mladost Marina KaĹĄtela i Me imurje Centrometal. OvogodiĹĄnji Final our odrĹžat e se 13. i 14. oĹžujka u organizaciji austrijskog kluba Posojilnica Aich/Dob. Na turniru e nastupiti uz doma ina joĹĄ ACH Volley Ljubljana i Hypo Tirol Innsbruck. Sva tri navedena kluba ove sezone igraju grupnu azu CEV Champions League, odnosno europske Lige prvaka. etvrtog sudionika Final oura dobit emo na turniru u NedeliĹĄ u. Iz kluba pozivaju sve ljubitelje odbojka da pogledaju vrhunske odbojkaĹĄke me eve. (mn)

Alan Perko (Ĺ portsko ribolovno druĹĄtvo Glavatica P ei er TTI Prelog), Martin SrĹĄa (Atletski klub Me imurje akovec) i KreĹĄimir Ĺ trukelj (Sreli arski klub Katarina Zrinski akovec). NajviĹĄe glasova osvojili su Filip Ude (gimnastika) i Alena HruĹĄoci (atletika). Ude je osobno primio priznanje, a umjesto Alene je to u inio njezin otac, s obzirom da je naĹĄa mlada atleti arka otiĹĄla studirati u SAD. Podijeljene su i nagrade za najekipe 2014. godine. Nominirane Ĺženske ekipe bile su: Ĺ portsko ribolovno druĹĄtvo Klen Sveta Marija, Teniski klub Franjo Pun ec i Ĺ˝enski rukometni klub Zrinski akovec, a za najbolje mom adi nominirani su bili: OdbojkaĹĄki klub Me imurje Centrometal re an, Streli arski klub Katarina Zrinski akovec i Ĺ portsko ribolovno druĹĄtvo Glavatica P ei er TTI Prelog. Najbolja Ĺženska je Ĺ˝RK Zrinski, a najbolja mom ad je OK Me imurje Centremetal re an. Filip Ude se u ime svih sportaĹĄa zahvalio na nominaciju, odnosno na dodijeljenim nagradima i priznanjima.

Najbolja mom ad je OK Me imurje Centrometal

Po prvi puta dodijeljena je i nagrada za air â&#x20AC;&#x201C; play potez u 2014. godini na inicijativu Sekcije sportskih novinara Me imurja. Nominirani su bili: ĹĄahistica Vesna Turk, nogometaĹĄ Miljenko Bistrovi iz Pobjede Gornji HraĹĄ an i Klub rukometa na pijesku akovec. Nagradu je u ovoj kategoriji uru io Jura Ozmec, lan Hrvatskog air â&#x20AC;&#x201C; play odbora i predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara nogometaĹĄu Pobjede Miljenku Bistrovi u. Bistrovi nije zabio gol na prazna vrata dok je protivni ki vratar bio ozlije en. Nagra ena je i najbolja sportaĹĄica invalidne kategorije, a to je stolnotenisa ica ur ica Nui prema odluci Saveza invalida. Nagrade su se dijelile prema glasovima lanova Sekcije sportskih novinara Me imurja i redakcija koje prate me imurski sport.

Nagrade za Ĺživotno djelo Nagra eni su i perspektivni sportaĹĄi

Nagrade Franjo Pun ec za Ĺživotno djelo primio je

13. velja e 2015.

e imurskoj županiji za 2014. godinu

STRELJATŠVO

ti ar Filip ena Hrušoci, Poseban je osje aj Centrometala nastupati za skog reprezentaciju i biti dio svjetske strelja ke elite RAZGOVOR S POVODOM: Saša Kralj, lan Alzasa, izborio je nastup u reprezentaciji Hrvatske u streljaštvu

šahovski djelatnik Stjepan Novak i nogometaš Dragutin Vabec. Godišnje nagrade Franjo Pun ec dodijeljene su: Tatjani Goverdovskaji iz Gimnasti kog kluba Marijan Zadravec Macan, Ljiljani Šipuš iz udruge Sport za sve Mala Subotica, Tomislavu Grubi u iz Badmintonskog kluba Me imurje i Stolnoteniskom klubu Sloboda Mihovljan.

- Vrhunski strijelci pucaju oko 580 krugova, dok sam ja na 570, što i nije takva razlika s obzirom na to da ja treniram uz posao, u svoje slobodno vrijeme. No, premda sam zadovoljan svojim rezultatima, težim tom rezultatu 580 i to je moj cilj u skorije vrijeme. - kaže Kralj Umjesto Alene Hrušoci nagradu za najsportašicu Me imurja primio je njezin otac

Godišnje nagrade “Franjo Pun ec”

Nagradu “Franjo Pun ec” za životno djelo primili su Dragutin Vabec i Stjepan Novak

ur ica Nui je najsportašica me u sportašima s invaliditetom

Nogometaš Pobjede Miljenko Bistrovi primio je novoustanovljenu nagradu za fair-play

Posljednjih mjeseci odli ne rezultate u ga anju zra nim pištoljem postiže strijelac SK Alzas akovec Saša Kralj. Premda je ve tri godine za redom županijski prvak, posljednji rezultati na me unarodnim turnirima i doma oj I. ligi bacili su ga u samu svjetsku elitu streljaštva. Ovakav uspjeh posebno je zna ajan jer dok na ovakvim velikim natjecanjima strijelci iz nekih država potpuni su profesionalci koji samo treniraju i odlaze na natjecanja, dok je našem strijelcu ovo samo hobi koji je osim otga izuzetno skup. Njegov strelja ki klub Alzas natje e se u županijskoj ligi, 1A hrvatskoj ligi i First ligi u kojoj nastupaju klubovi iz Hrvatske, Slovenije, Ma arske i Austrije. Uz Sašu Kralja ostatak ekipe u SK Alzasu ine Božidar Kolari i Ivica Taka pod mentorstvom Marijana Turka. Razgovarali smo s našim strijelcem koji je ušao u reprezentaciju Hrvatske i nakon velikog turnira u Munchenu o ekuje ga nastup na EP u Nizozemskoj. • Za po etak razgovora možete li nešto re i o sebi kao osobi i sportašu i svojoj ljubavi za streljaštvo? — Davne 1989.godine u našem kraju je djelovao strelja ki klub „6.travnja“ pod vodstvom sada nažalost pokojnog trenera Franje Pani a koji me je uveo u ovaj sjajan sport. Tog kluba osniva je i moj otac tako da je streljaštvo obiteljski sport. Prvi zna ajan uspjeh za mene koji sam postigao bilo je deveto mjesto koje sam osvojio na državnom prvenstvu. Odlaskom dotadašnjeg predsjednika Pani a klub se zatvorio, a ja sam prešao u SK Zelenbor gdje sam se upoznao sa zra nim oružjem – puška me unarodnog programa. U 2000. godini sa Zelenborom sam osvojio kao pojedinac junior na državnom prvenstvu 2. mjesto i imam prvi nastup u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske u Ljubljani. Kasnije sam se zaposlio u za-

stitarskoj tvrtci Alzas Alarms u sklopu koje djeluje strelja ki klub i iji sam posljednjih nekoliko godina lan.

Zavolio sam zra ni pištolj • Zašto zra ni pištolj? — Dolaskom u SK Alzas Alarms koji nemaju disciplinu zra nu pušku, pa sam se prebacio na zra ni pištolj i tu ostao. Tu sam disciplinu zavolio zbog jednostavnosti jer nema nošenje opreme i puške, ve samo uzmeš pištolj i to je to. • Kako se pripremate za natjecanja? — Treniram etiri do pet puta tjedno u streljani u Gornjem Mihaljevcu i akovcu. Ne-

Ve ina najboljih svjetskih strijelaca potpuni su profesionalci koji treniraju i do etiri treninga na dan, od plivanja do samog pištolja kih posebnih priprema nema jer nisam profesionalac, prvo je posao pa tek onda hobi. • U posljednje dvije sezone imate kontinuitet dobrih rezultata s kojima ste ušli u reprezentaciju. Što to osobno zna i za Vas? — Posljednjih dvije sezone iza mene su jako dobre što je rezultat svakodnevnih treninga. Odli ni rezultati doveli su me do reprezentacije i me u prva tri etiri strijelca Hrvatske.

Vjerujem da mogu i do svjetski vrijednih 580 krugova • Nastupili ste nedavno na jakom me unarodnom turniru u Munchenu, a slijedi i EP u Arnhemu, što bi bio vrhunac Vaše dosadašnje karijere. Kakav je bio osje aj nastupati u reprezentaciji Hrvatske i što o ekujete od EP-a na kojem biste tako er trebali nastupiti uskoro. — Sam osje aj nastupa za reprezentaciju je nešto posebno za što se isplati trenirati. Plasmanom na IWK Munchen koji se održavao krajem sije nja ove godine bio je izniman uspjeh za mene jer sam se plasirao u samu

Saša Kralj vježba svakodnevno, iako u uvjetima koji su daleko od najboljih svjetskih strijelaca kojima je naš „pištoljaš“ ipak usprkos svemu sve bliže i bliže

elitu svjetskog streljaštva. Ve ina strijelaca koji su tamo nastupali su potpuni profesionalci koji treniraju i do etiri treninga na dan, od plivanja do samog pištolja. Posebno bih se zahvalio mojem mentoru Marijanu Turku što me pratio u Munchen. Kruna moje karijere svakako bi bio plasman ove godine na Europsko prvenstvo u Arnhemu. • Vrhunski svjetski strijelci pucaju konstatno oko 580 krugova, pa ak i bolje. Možete li i Vi jednog dana do tih brojki, odnosno što je cilj u daljnjoj karijeri vrhunskog strijelca? — Vrhunski strijelci pucaju oko 580 krugova, dok sam ja na 570 što i nije takva razlika s obzi-

rom da ja treniram uz posao, u svoje slobodno vrijeme. No, premda sam zadovoljan svojim rezultatima, težim tom rezultatu 580 i to je moj cilj u skorije vrijeme. Ono što me posebno veseli što mojim stopama idu moja djeca Lara i Luka pa s radoš u provodim svoje slobodno vrijeme u streljani sa njima. Za kraj bih još želio posebno zahvaliti mojim direktorima Miroslavu Petrovi u i Franji Brkinja u iz Alzas Alarmsa koji su naši glavni sponzori te nas inancijski podupiru. Streljaštvo je jako skup sport i bez njihove pomo i danas ne bi bilo ovih rezultata. (nb)

13. velja e 2015.

KOŠARKA

KUGLANJE

A 2 LIGA SJEVER

TABLICA

Tragi ni porazi U 16. kolu Druge lige Sjever naša su oba kluba doživjela poraze, koji e im "zacementirati" mjesta na tablici - akovec e na žalost, biti posljednji, a Me imurje se najvjerojatnije oprašta od borbe za prvo mjesto. Što se situacije na vrhu ti e, Podravac je protekloga tjedna izgubio utakmicu u Varaždinu i sada ima dva poraza, ludbreški Grafi ar ima tri, a skupinu od 3 mom adi s 4 poraza ine Radnik, Me imurje i vrbove ki Petar Zrinski. Me imurje je u prošlom kolu izgubilo u Križevcima od Radnika,a da je pobijedilo, imalo bi 3 poraza,a Podravac im dolazi u akovec. Budu i da su Podravca tukli u Virju, košarkaši Me imurja imali bi otvoreni put za osvajanje naslova prvaka. No, izgubili su u Križevcima u utakmici u kojoj je samo Marek Novak odigrao na potrebnom nivou. akovec je svoju sudbonosnu utakmicu (klju na za izbjegavanje posljednjeg mjesta na tablici) odigrao protiv Mladosti iz ur evca, ekipe koju su je-

dinu do sada uspjeli pobjediti. Utakmica je igrana u Murskom Središ u, budu i da je ove godine potpisan ugovor o suradnji dva kluba - akovca i Rudara. Gledaju i sa stru ne strane primje ujemo nekoliko velikih pogrešaka koje su direktno utjecale na poraz akovca. Naime, zna se da ekipu "drži" osovina Nikac Novak u organizaciji igre, Nikola Hrka na šuterskoj poziciji, te Vedran Biševac koji ordinira u reketu, na ziceru. Isto tako se zna da 90% mom adi Mladosti ini Jan ijev. Pa je onda trener akovca po inio prvu veliku pogrešku - "potrošio" je Nikaca na Jan ijevu, zbog 5 penala Nikac je izletio iz igre u tre oj etvrtini na plus 10 za akovec, a Jan ijeva ionako nisu zaustavili, zabio je 35! U tom trenutku Hrka "seli" na poziciju organizatora, dakle njega gubi na šutu izvana, Biševca u reketu "utrajaju"(po 3 igra a mu vise na le ima) i logi no slijedi poraz od 15 koševa razlike(?!), te vrsto posljednje mjesto na tablici. Ne sje amo

C LIGA

TABLICA 1. Dubrav an

11 11 0

22/206

2. Me . Globetka

12 9

21/146

3. Petrijanec

12 8

20/66

4. D. Kraljevec

11 6

17/-6

5. Nedeliš e

10 6

16/33

6. Kotoriba

11 5

16/25

7. Prelog

11 3

8. Rudar

12 1

11 13/-282

9. Vinica

10 1

16 14 2

30/+382

2. Gra ar

16 13 3

29/+286

3. Radnik

16 12 4

28/+207

4. ME IMURJE

16 12 4

28/+201

5. P. Zrinski

16 12 4

28/+131

6. Vindija

16 9

25/+54

7. Bjelovar

16 8

24/+33

8. Križevci

16 5

11 21/-63

9. Ivan ica

16 4

12 20/-209

10. Mladost

16 3

13 19/-257

11. Koprivnica

16 3

13 19/-356

12. AKOVEC

16 1

15 17/-409

se kada je ovaj akove ki klub imao lošiji rezultat?! (bh) akovec - Mladost 69:84 (16:13, 17:23, 20:15, 16:33) AKOVEC: Novak 6, Vojkovi 10, Radikovi 4, Vinko 6, Biševac 23, Vesterbah 6, Hrka 14. Trener Damjanovi B.

Radnik - Me imurje 90:84 (21:17, 26:23, 22:17, 21:27) ME IMURJE: Kranj ec 12, Novak 29, Lepen 2, oki 2, Varga 4, Drk 5, Kraja i 24, Guld 6. Trener Novak S.

Ivan ica - Bjelovar 85:108 Koprivnica - Gra ar 64:111 Križevci - Petar Zrinski 62:95 Vindija - Podravac 80:76

LIGA MLA IH KADETA

Švenda zabio 34, nedovoljno! U derbiju C lige Donji Kraljevec je ugostio Me imurje Globetku i izgubio na knap sa 4 koša razlike. Švenda je u ovom dvoboju za doma ina zabio 34 koša, no nije bilo dovoljno za pobjedu. U drugoj odigranoj utakmici prošloga vikenda u Murskom Središ u je Rudar izgubio od Petrijanca s 45 koševa razlike(?!) (bh) Donji Kraljevec(Švenda 34, Ivanovi J. 10) - Me imurje Globetka (Leva i 26, Vuruši 11, Vugrinec 11, Ostoja 21) 66:70(21:18, 18:25, 14:13, 13:12)

1. Podravac

14/-38

11/-150

Rudar(Radikovi 9, Vinko 8, Vesterbah 8) - Petrijanec 41:86

Marciuš zabio 20! U derbiju A 1 Hrvatske košarkaške lige su elili su se GKK Šibenik i Kvarner. Pobijedio je šibenski sastav za koji je Sandi Marciuš zabio 20 koševa i 4 puta sko io za samo 16 minuta igre,a na drugoj strani je Patrik Jambrovi za 15 minuta igre zabio 5 koševa, te 5 puta sko io. U slova koj pro esionalnoj Extra ligi preostalo je još samo 3 kola do kraja regularnog dijela natjecanja, pa slijedi play o . Trenutno oba sastava u kojima

igraju naši, akove ki košarkaši ulaze u doigravanje, Fodorova Iskra je trenutno šesta, a Hrka ev SNV osmi. Protekloga je vikenda Hrka ev SNV ostvario najbitniju pobjedu u prvenstvu protiv konkurenta za to osmo mjesto- ekipu Levica. Andrija je igrao u toj utakmici 28 minuta, zabio 8 koševa uz 50% šuta, još 4 puta sko io i 4 puta asistirao. Fodor je u porazu Iskre igrao 24 minute za 4 koša, 3 skoka i 2 asista.

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

Ivan ica ostvarila Zanatlija dvije pobjede svladao u dva dana Željezni ara II Cijelo prvenstvo dje aci Ivan ice nisu pobijedili nikoga, a onda veliki preobražaj mom adi, odjednom su “porasli” i ostvarili dvije pobjede u dva dana. Najprije u Murskom Središ u velikom razlikom su nadja ali Rudara,a onda doma i mom ad akovca II koju uglavnom sa injavaju de ki i ro eni 2005/6 godine. (bh)

Ivan ica - akovec II(Horvat Lovro 9) 39:21 ŽKK Radost(Škoda 23) - D. Kraljevec(Ivanovi 18, Vlah 13, Novak 16, Lepen 22) 35:77 Nedeliš e(Vukši 20, ud 10, Posavec 12, Platuži 43) -Prelog(Mikec 18, Zvornik 10, Krušelj 24) 95:63 Vindija - Dubrav an(Miser I.16, Miser A. 9) 62:37 Me imurje( ugalj 34) - Gra ar 48:100 TABLICA 1. Gra ar

11 11 0

22/857

2. D. Kraljevec

11 11 0

22/625

11 8

19/116

4. Me imurje

11 7

18/259

5. Vindija

11 7

18/122

6. Nedeliš e

11 6

17/126

7. Dubrav an

11 5

1664

8. ŽKK Radost

10 6

16/-27

KADETSKA LIGA

9. akovec I

10 3

13/-51

Donji Kraljevec - Lepoglava, subota 14. velja e u 11 sati

10. Kotoriba

10 3

13/-68

LIGA MLA IH KADETA

11. Ivan ica

11 2

13/-427

12. akovec II

11 1

10 12/-582

13. Rudar

11 0

11 11/-1014

Me imurje - Mladost, subota 14. velja e u 17.30, IOŠ akovec

C LIGA Prelog - Rudar, nedjelja 15. velja e u 18 sati Me . Globetka - Nedeliš e, subota 14. velja e u 15.30, IOŠ akovec Dubrav an - Vinica, nedjelja 15. velja e u 18 sati

Kotoriba - akovec I, nedjelja 15. velja e u 10.30 sati Rudar - ŽKK Radost, srijeda 18. velja e u 19.30 sati

U 15. kolu druge Hrvatske kugla ke lige sjever kugla i Željezni ara pobjedili su Belinu iz Novske sa 7:2. U setovima je bilo 16:8, dok je u srušenim unjevima bilo 3442:3136 u koris Željezni ara. Kod Željezni ara najraspoloženiji je bio Stjepan Jagi koji je uspio srušiti odli nih 624 unjeva, dok je kod Beline, Zoran Ma ar srušio 547 unjeva. Nakon odigranih 15. kola Željezni ar je vode i sa 27 bodova, dok drugi Zanatlija iz Siska ima 24 bodova. Rezultati 15. kola: Lepoglava - Obrtnik Krt 8 - 0, Zanatlija Si - Ciglenica 7 - 1, Željezni ar Vž - Cesta 2 - 6, Željezni ar k - Belina - Novska 7 - 1, Zanatlija Kt - Sirela 6 - 2, Zabok - Koprivnica je odgo eno. Parovi 16. kola: Obrtnik Krt - Zanatlija Kt, Sirela - Željezni ar k, Belina - Novska - Željezni ar Vž, Cesta - Zabok, Koprivnica - Zanatlija Si, Ciglenica - Lepoglava. (dg)

SUPERLIGA ŽENE

HASTK Mladost pr Stolnotenisa ice Hodošana u 13. su kolu gostovale kod ekipe HASTK Mladost u Zagrebu i izgubile s maksimalnih 4:0. Iako u ovoj sezoni oslabljene, mladostašice su našim igra icama prepustile tek jedan set, koji je u prvoj partiji, protiv Mateje Jeger, osvojila Tamara Rami . Rezulta : HASTK Mladost – Hodošan 4:0 (Jeger – Rami 3:1 /10:12, 11:2, 11:4, 11:5/, Basi Marka 3:0 /11:3, 11:8, 11:7/, urak – Švarc 3:0 /11:4, 11:4, 11:7/, urak/Jeger – Marka /Rami 3:0 /14:12, 11:6, 11:6/). Ostali rezulta kola: Lokomo va Vinkovci – Dr. asl Zagreb 1:4, Jaska Jastrebarsko – Varaždin 1:4, Bjelovar – TIS Zagreb odgo eno, Mladost Petrinja – Pula odgo eno (26. velja e u 15 sa ) Parovi 14. kola, subota 14. velja e – u 11 sa : Dr. asl – Bjelovar i TIS – Mladost Petrinja; u 17 sati: Hodošan – Jaska i Varaždin – Lokomo va; utorak 17. velja e u 17 sa : Pula – HASTK Mladost.

TABLICA 1.

Dr. asl

13 13 0

52:8

HASTK Mladost

13 11 2