Međimurske novine 1014

Godina XIX.

media 4-5

Broj 1014.

^akovec, PETAK, 20. velja~e 2015. ^akovec

Cijena 7 kuna

“DECENTRALIZACIJA” ZA POŽELJETI: TAMARA PERAS, rukovoditeljica HRT centra za pet hrvatskih županija, smještenog u bivšoj akove koj vojarni

Najmoderniju Otpušteni Mladen RTV opremu i uran: Tko e me uzeti s pedeset zapošljavanje k erka godina, a još mi i studira! dovela u akovec

str. 5

PROSVJEDNI SKUP sindikata i radnika Eko Me imurja zbog otpuštanja 12 djelatnika opekarskog pogona

S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO: Osvojite ulaznice za CINESTAR i CZK! media 10

PRELOG KAŽNJEN JER IMA I gardiste Zrinske PREMALO NEZAPOSLENIH? garde u špaliru KOLINDA GRABAR KITAROVI preuzela predsjedni ku dužnost

str. 2-3

JAVNI RADOVI U GRADU PRELOGU: Traži se radnik više, a država ograni ava zapošljavanje

str. 6

dirnula Dej mi, Bože

MAGDALENA HRANJEC iz Gori ana ve se uvelike sprema za novu povrtlarsku sezonu

Problemati no Google lije enje: Neki pacijenti ve dolaze sa zahtjevom: Ja želim to i to!

str. 4

Proizvode vlastite presadnice za doma i ekološki batat

DUBRAVKA KAPUN, predsjednica me imurskoga lije ni kog zbora

str. 47

Krivi su nepoznati vandali, drvo je bilo namjerno uništeno!

str. 17

str. 14

PITALI SMO UPRAVU GRADA zašto je posje eno stablo u Ulici K. Zrinske

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Jedino prora uni u javnom sektoru mogu izdržati sve mogu e uhljebe D

obro je poznato zbog ega je Hrvatska upala u probleme - državne potrošnje iznad realnih mogu nosti. Svi se ekonomski politi ari slažu da je u tome najve i problem, ali ne i vlast. I sadašnja SDPova, a, nažalost, isto tako razmišlja i ona budu a HDZ-ova, koja jedva eka da preuzme državni prora un u svoje ruke. ko to zapravo u ovoj zemlji zapravo troškari ne tisu e, nego milijarde kuna? I dokle e to tako!? Jedino je sigurno da od toga nemaju koristi obi ni gra ani koji uop e ne osje aju da bilo kakvim mjerama imaju više novca u svojem džepu. Dapa e, iz dana u dan sve manje.

Istovremeno troškarenju državnog i svih drugih prora una, ini mi se, ni ne e biti tako brzo kraj, jer još uvijek država bez problema može i i u minus, bez obzira što mnogi upozoravaju da smo debelo “u crvenom”. dok ministar financija “istražuje” tko to drži tajne ra une u švicarskim i austrijskim bankama, porezna uprava najavila je novu presiju iz tjedna u tjedan.

Naravno, kod nas se ona provodi, kao što je to uobi ajeno kad se državni inovnici guzi are svojim še ovima u Zagrebu – bez pardona. ar su to gra ani, obrtnici i drugi “mali ljudi” koji su SDP-ovoj vlasti, kao da su najgora mogu a neoliberalna stranka, nažalost, postali omiljena meta za namirivanje državne kase, odnosno onih koji i dalje troše milijarde kune iz državnog prora una, a ne zaslužuju isto.

‘90-ima su državni i lokalni službenici i drugi zaposleni u sli nim službama imali siguran posao, ali uglavnom manje pla e od zaposlenih u tvrtkama.

Danas je situacija obrnuta.

Zaposleni u javnom sektoru i dalje imaju stalan i siguran posao, ali i jako esto nezasluženo previsoke pla e. Ono što je najgore, vrlo esto su u istom košu i oni koji su zaslužili iste i oni koji su samo “hodali na posao”. ije zbog toga udno da župan Posavec

T

I

Z

U

N

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ovih dana ponovno zapošljava. Iako ima nekoliko ljudi u svom uredu, još uvijek ima mjesta za ponekog uhljeba na mjestu zvanom “protokol”. Dobro se zna koga i zbog ega treba zaposliti, ali nadam se da za godinu dana ne e ponoviti isti natje aj, ali na neodre eno, tj. da ne e biti zapošljavanja “za sva vremena”, nego samo kad je on na vlasti. Jer lokalna uprava bi se kona no trebala po eti ustrojavati po pro esionalnim uzusima, a ne i dalje kako kome paše.

Takva uhljebljivanja nije lako shvatiti i prihvatiti, posebice ne onima koji žive s prosje nom me imurskom pla om od 4000 kn ili još manjom, ili pak, što je još gore, bez nje. glavnom, ve ina naših problema ne leži u punjenju prora una, ve u njegovom pražnjenju, koje je postalo jednostavno neizdrživo. kidanje županija kako bi se uštedjelo u državi postalo je stalna mantra koja se name e iz nacionalnih medija, a kao najvažniji razlog spominje se strana ko i svekoliko drugo uhljebljivanje. Nismo željeli dosad podržavati takav stav, jer smatramo da riba smrdi od glave, a ne od repa, me utim, ne možemo ignorirati ni bilo kakvo neracionalno ponašanje zbog kojeg bi zapravo i mogli ostati bez županije. mjesto obra una s nagomilanom birokracijom, kako u državnoj, tako i u lokalnoj upravi i samoupravi, zapošljavanja ili zbrinjavanja onih koji samo “hodaju na posao”, i dalje se šalje kriva poruka u javnost novim nepotrebnim zapošljavanjima.

U U

U

VIJEST(I) TJEDNA

Prosvjed protiv otpuštanja radnika u Eko Me imurju Eko Me imurje uspješno posluje, ali unato tome Uprava društva dvanaestorici radnika radne jedinice Opeke podijelila je otkaze.

Radi se o radnicima koji rade 25 35 godina u tvrtki i imaju 50 - 57 godina starosti. Uprava najavljuje da tu otpuštanjima nije kraj.

Zbog toga je u petak ispred ulaza Eko Me imurja održan prosvjed potpore radnicima otpuštenima tijekom sije nja.

Na prosvjedu je potporu otpuštenima dalo stotinjak njihovih kolega, te sindikalni elnici Saveza samostalnih sindikata i njihova granskog sindikata graditeljstva. Opekarstvo zbog krize u graditeljstvu nije isplativo, pa se Uprava firme snažnije okre e metalskoj proizvodnji koja je vitalniji dio poslovanja Eko Me imurja.

Reportažni prikaz na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

U akovcu najmodernija TV tehnologija za vijesti iz pet županija!

S prvim sije njom Hrvatska radiotelevizija dobila je novi, osmi televizijski centar sa sjedištem u akovcu. HRT centar akovec i Varaždin smješten je u prostorima Tehnološko-inovacijskog cent r a Me imur je (stara vojarna). Time su Studio Varaždin i dopisništ vo HRT-a akovec postali povijest, a nova organizacijska jedinica koja djeluje u akovcu javni je servis za pra enje zbivanja u ak pet županija. Osim novih prostora, centar je opremljen najsuvremenijom digitalnom opremom i sustavima. Samo se dva regionalna HRT centra nalaze u kopnenom dijelu Hrvatske: HRT centar akovec i Varaždin te centar Osijek.

O novim poslovnim prostorima i organizacijskim uvjetima te izvještavanju s ovog podru ja razgovarali smo s Tamarom Peras, rukovoditeljicom HRT centra akovec i Varaždin. Intervju pro itajte u prilogu MEDIA.

MARIJANA “NIJE HTJELA” glasovati za prora un, pa usko ili Laburisti, što

U HSS-u prešut smjenu Marijan da ne ispadnu i - Nije smijenjena bez znanja HSS-a, ali nije ni smijenjena onako kako je na Gradskom vije u rekao gradona elnik Kova , na zahtjev HSS-a.

- kaže Zoran Vidovi , predsjednik županijske organizacije HSS-a - Pošto su svi svjesni da u politici uvijek ima trgovine, dva lana Laburista koja su podržala prora un trebala su dobiti odre enu nagradu za to. - komentirao je za naše novine Zoran Vidovi , predsjednik me imurskog HSS-a, smjenu Marijane Fabi Rusak s mjesta predsjednice gradskog Odbora za poljoprivredu. - SDP je zatražio da se nju (jer nedolaskom na sjednicu Vije a nije podržala prora un) treba smijeniti iz Odbora za poljoprivredu kojemu je bila predsjednica i lanica, ali tako er poru io da nam ostale stvari koje imamo unutar Grada, lanstvo u upravnim odborima i upravnim vije ima, kao bliskom koalicijskom partneru ne e dirati. Na elno smo se s time složili, jer neki manevarski prostor i nismo imali. - dodao je Vidovi u objašnjenju slu aja u kojemu je HSS izgubio mjesto pred-

sjednika Odbora za poljoprivredu.

Problemati ni odnosi unutar HSS-a isplivali na površinu?

Je li Marijana Fabi Rusak smijenjena bez znanja županijske organizacije HSS-a, koalicijskog partnera u vlasti Grada akovca, pitali smo tako er Zorana Vidovi a, predsjednika županijske organizacije HSS-a.

- Nije smijenjena bez znanja HSS-a, ali nije ni smijenjena onako kako je na Gradskom vije u rekao gradona elnik Kova , na zahtjev HSS-a. - kaže Zoran Vidovi .

Ova smjena ima svoju “prošlost”. Odnosi u koaliciji bili su malo zategnuti prilikom izglasavanja prora una u Gradu akovcu za 2015. godinu. Marijana Fabi Rusak iskazala je odre eno nezadovoljstvo u azi izrade

gradskog prora una, tvrde i da nije kao potpredsjednica Gradskog vije a sudjelovala u njegovu kreiranju. Zoran Vidovi tvrdi da je u azi kreiranja prora una HSS poslao svog predstavnika, bivšega HSS-ovog vije nika Dragutina Vugrinca (predsjednik VMO-a Žiškovec), koji je, bez obzira što nije legitimni potpredsjednik gradske organizacije HSS-a, prema procjeni vodstva gradskog i županijskog HSS-a mogao biti na toj sjednici gdje se kreirao prora un. Vidovi kaže da je HSS u prora unu Grada za 2015. godinu dobio neke stvari za odre ene mjesne odbore i to sve štima, te nije bilo nikakvih problema oko davanja podrške gradskom prora unu.

Uz to je dodao da Marijana Fabi Rusak zbog svoje poslovne zauzetosti u principu nije htjela prihvatiti odlazak

KOLINDA GRABAR KITA

Me imurs znanja da

Drvo je bilo namjerno uništeno!

PNakon sje e stabala u Perivoju, posje eno je ovih dana mlado stablo u Ulici Katarine Zrinske. Uz to, za novu sje u obilježen je niz stabala kod zgrada solidarnosti preko puta Vrti a “Cipelica”, došao nas je upozoriti itatelj koji se zapitao: - Pa zar emo ostati bez stabala u gradu?!

Upravu Grada stoga smo upitali za odgovor ho e li posje eno s t ablo u Ulici Katarine Zrinske, kao i ozna ena stabla kod Vrti a “Cipelica”, biti zamijenjena nov ima ili na nekim mjestima ne e biti nove sadnje. Tako er smo zatražili u odgovoru da se objasne razlozi sje e te koliko e Grad sredstava u ovoj godini izdvojiti za zamjensku sadnju stabala. Više u rubrici “Što Vas žulja” na str. 17.

20. velja e 2015.

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI Darinka Pergar i Petra Kova i - me imurske laburistice izabrane u Nacionalno vije e

HRVATSKI LABURISTI birali novo vodstvo

Darinka Pergar i Petra Kova i ušle u Nacionalno vije e Hrvatski laburisti, koje je osnovao Dragutin Lesar, koji je nakon poražavaju ih rezultata za EU parlament odstupio, održali su u nedjelju, 15. velja e sabor stranke na kojemu su izabrali novo vodstvo stranke, koje e stranku voditi do sljede ega izbornog sabora.

Za novu predsjednicu izabrana je dosadašnja v. d. predsjednika Nansi Tireli. Za potpredsjednike pak su izabrani: Jaroslav Pecnik i Robert Grebli ki, a za tajnika Damir Hrdas.

Iz Me imurske županije u Nacionalno vije e kao najviše središnje tijelo stranke izme u

dva sabora izabrane su Darinka Pergar, vije nica u Op ini Nedeliš e, i Petra Kova i , potpredsjednica županijske Skupštine.

U statutarnu komisiju izabran je Petar Jovi Vladuši iz akovca, a u Nadzorni odbor Sergej Dini iz akovca.

Osniva i prvi predsjednik stranke Dragutin Lesar svim lanovima, dužnosnicima i lanovima središnjih tijela zahvalio je na zajedni koj suradnji i na svom radu za vrijeme njegova vo enja stranke, priop ila je za javnost Petra Kova i , tajnica podružnice Me imurske županije. (BMO)

Kolinda Grabar Kitarovi , prva žena predsjednica u neovisnoj Hrvatskoj, od etvrtka, 19. velja e obnaša predsjedni ku dužnost.

Sve anost inauguracije održana je u nedjelju, 15. velja e, a iš ekivala se s velikim nestrpljenjem kako e to biti. Vagao se svaki detalj, od toga kako e biti obu ena, ho e li na sve anost do i samo suprug ili i djeca. Tko e biti me u uzvanicima. Što e nova predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi re i i kako e cijeli program izgledati.

Ako bismo u jednoj re enici htjeli sažeti kakav je dojam predsjednica htjela ostaviti, tada bismo rekli da je željela ostaviti dojam

20. velja e 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

o je dovelo do testiranja vjernosti HSS-a vladaju oj koaliciji u Gradu akovcu na elu sa SDP-om

tno dopustili ne Fabi Rusak iz koalicije Zoran Vidovi , predsjednik županijskog HSS-a, i Nino Vuruši , predsjednik gradskog HSS-a

na taj sastanak, a kao predsjedniku županijske organizacije napisala mu je i dopis u kojemu navodi da je nezadovoljna što nije bila kontaktirana. Smatra da je kao potpredsjednica Gradskog vije a trebala sudjelovati u kreiranju prora una. - Pokušao sam joj organizirati sastanak s gradona elnikom. Ali ona nije htjela na to pristati. - rekao nam je predsjednik me imurskog HSS-a, i dodao kako je u vrijeme održavanja sjednice Gradskog vije a na kojoj se izglasavao akove ki prora un ona navodno bila bolesna i smatra da je to zaista bilo tako.

Gradsko vije e akovec ina e ima 21 vije nika, od toga 12 iz vladaju e koalicije SDP, HNS, HSS, HSU, MDS. U najmanju ruku gradona elnik Kova je o ekivao da svi koalicijski partneri dignu ruku za prora un za 2015. godinu.

Nema politike bez trgovine - Kada naša vije nica nije došla na izglasavanje prora u-

na, tako er je nije bilo na nekim strana kim doga anjima i sastancima na nivou gradske organizacije na koje je ona tako er bila sprije ena do i.

Tako er se postavilo pitanje jesu li se narušili odnosi unutar koalicije, ak je bilo pitanje od strane predsjednika gradskog SDP-a Marija Medveda je li HSS i dalje koalicijski partner. Zatražio je u ime SDP-a zajedni ki sastanak na kojemu su bili Zoran Vidovi kao predsjednik županijske organizacije i Nino Vuruši kao predsjednik gradske organizacije, koji nam se tako er pridružio pojašnjenju ovog slu aja. HSSovci na kraju zaklju uju: - Budu i da je HSS inicirao osnivanje Odbora za poljoprivredu, i mi smo neke stvari propustili. Trebali smo na tijelima stranke zauzeti pravi stav u toj pri i. Nismo znali da o tome odlu uje Vije e, a ne gradona elnik, pa da se oko toga i u pisanom obliku o itujemo. Sada, što je, tu je.

Smjenu svoje lanice nismo inicirali, ali na prijedlog gradona elnika na zajedni kom sastanku s njim dali smo na elnu suglasnost. - kazao je na kraju Vidovi .

HSS ima dugu povijest suradnje s razli itim opcijama u obnašanju vlasti u akovcu i na Županiji i u ovom slu aju odlu ili su se za politiku manje štete po stranku: zadržavši mjesto potpredsjednika u Gradskom vije u i lanstvo u nadzornim odborima i upravnim vije ima (osam mjesta), žrtvuju i Odbor za poljoprivredu kao prihvatljivu “kaznu” što njihove lanice nije bilo na Vije u kada se dizala ruka za ovogodišnji prora un. (BMO)

AROVI preuzela predsjedni ku dužnost

skom pjesmom na inauguraciji dala do želi biti predsjednica svih gra ana Odmah iza intoniranja himne Renata Sabljak pjevala je staru me imursku pjesmu “Dej mi, Bože”. Odabir te pjesme jest višezna an: da je Hrvatska od Mure, budu i da se Hrvatska u himni opjevava od Drave, ali i da Kolinda Grabar Kitarovi želi biti predsjednica svim gra anima, i tamo gdje nije dobila ve inu glasova narodne predsjednice, osvojiti srca ljudi.

Iz me imurske perspektive, gdje je više povjerenja u izbornom nadmetanju dobio Ivo Josipovi , bilo je zanimljivo pratiti kakav e odnos zauzeti

nova predsjednica prema krajevima gdje nije dobila ve inu glasova, budu i da se na ovim izborima Hrvatska podijelila na regije u kojima je Kolinda Grabar Kitarovi , odnosno Ivo Josipovi , dobila ve inu.

Kako je ve u izbornoj no i novoizabrana predsjednica govorila o zajedništvu, na sve anosti inauguracije izborom programa pokušala je na simboli noj razini to i potvrditi.

Odmah iza intoniranja himne

Renata Sabljak pjevala je staru me imursku pjesmu “Dej mi, Bože”. Odabir te pjesme jest višezna an. Od onoga da je Hrvatska od Mure, budu i da se u stihovima himne Hrvatska opjevava od Drave. Mari-

Marijana Fabi Rusak

MARIJANA FABI RUSAK

Za smjenu sam saznala iz materijala za sjednicu Gradskog vije a Smijenjena predsjednica Odbora poslala nam je poduga ku reakciju u priop enju, za koje je zatražila da objavimo u cijelosti (možete ga pro itati na našoj stranici “Otvoreni stupci”), iz kojeg ovdje izdvajamo: - Za smjenu predsjednice i lanice Odbora za poljoprivrede i turizam saznala sam iz dostavljenih materijala za sjednicu Gradskog vije a Grada akovca dana 06. 02. 2015. S obzirom na to da se radi o koalicijskom sporazumu SDP-a, HSS-a, HNS-a, HSU-a, MSD-a, koji zajedni ki obnašaju vlast u Gradu akovcu, a zamjena predsjednice Odbora za poljoprivredu i turizam izvršena na na in da je Predrag Ko ila s Nezavisne liste imenovan predsjednikom te Denis Šari iz stranke Laburista lanom odbora. Takovim inom došlo je do promjene

jan Ramuš ak svojedobno je kao ministar i predsjednik me imurskog HDZ-a pokušao u tekst himne unijeti i stihove “teci, Muro”, ali mu to nije uspjelo.

Kolinda Grabar Kitarovi sada je na emotivnoj razini prigrlila Me imurje tako da je odmah nakon nakon himne otpjevana me imurska pjesma.

Ne manje važno, u špaliru povijesnih postrojbi bila su i etiri predstavnika Zrinske garde.

Ako idemo dalje, Radojka Šverko, pjeva ica rasna glasa i karijere, ne samo da je otpje-

I gardiste Zrinske garde u špaliru dirnula “Dej mi, Bože” ast da stoje u špaliru vojnih postrojbi u ast predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi dobili su Ratimir Hreš , zapovjednik Zrinske garde, dozapovjednik Davor Bratkovi te gardisti Mladen Obadi i Vanja Štebih. Da e imati tu ast, saznali su tje-

dan dana ranije. - Bila mi je velika ast biti dio povijesnih postrojbi, - kazao je Davor Bratkovi - ali na cijeloj sve anosti najviše me dirnulo izvo enje me imurske pjesme nakon hrvatske himne.

Svaka ast Renati Sabljak, ali falio mi je Žiga za emociju.

unutar dosadašnjih koalicijskih partnera i ulaska novih od strane Nezavisne liste i stranke Laburista.

HSS-u je Odbor za poljoprivredu i turizam važan, jer kroz njega za gra ane Grada akovca ostvaruje brigu za ovjeka, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zalaže se za zadržavanje obitelji na ruralnim podru jima, te stvaranje uvjeta za ostanak obitelji na selu. - stoji u po etnom dijelu reakcije HSS-ove lanice, u kojemu tako er na kraju poru uje: - HSS kao demokratska stranka na svojim tijelima donijet e odluke o daljnjim pregovorima s koalicijskim partnerima u Gradu akovcu, koji e imati za cilj nastavak koalicijske suradnje ili pronalaziti druga rješenja za ostvarenje svojih gore navedenih politi kih ciljeva. (mn)

vala divnu pjesmu domovini “Ljubim te do bola”, ve je i reprezentirala dio Hrvatske koji tako er na izborima ve inski diše druga ije, ali dolazi iz dijela Hrvatske odakle je Kolinda Grabar Kitarovi . U sve anom dijelu predsjednica je iznad svega željela pokazati da je predsjednica svih gra ana, a ne samo onih koji su je izabrali za predsjednicu.

U etvrtak joj je bio prvi radni dan petogodišnjeg mandata u kojemu e pokazati ho e li održati tu visoku razinu o ekivanja koju je pokazala u svom nastupnom govoru na inauguraciji.

Aktualno

4

www.mnovine.hr .hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20.

2 0. v velja e elja e 2015.

2015.

HRVATSKI LIJE NI KI zbor u Me imurju okuplja 352 lije nika, a na elu je dr. Dubravka Kapun

HRVATSKI BAL u Be u

I naš župan bio na balu Tradicionalni 24. Hrvatski bal u organizaciji Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport Be (AHZ) održan je u petak nave er u be kom Arcotelu Wimbergeru, na kojemu se okupilo oko 700 Hrvata iz Be a, ali i brojni prijatelji Austrijanci te gosti iz domovine.

- Bal je spojnica uvanja identiteta i integracije, te potvrda da je hrvatska kultura ve integrirana u europsku. - rekao je hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, zahvalivši AHZ-u na naporima koje ulaže u o uvanje hrvatske kulture i identiteta.

Hrvatskom balu u Be u bili su nazo ni hrvatski konzul u Austriji Branimir Lon ar, na elnik Ureda austrijskoga saveznog kancelara Manfred Matzka te drugi hrvatski i austrijski uglednici iz politi kog, kulturnog, gospodarskog, vjerskog i sportskog života, me u kojima i Matija Posavec, me imurski župan.

- Lijepo je ve eras biti Hrvat u Be u. - rekao je Posavec, napomenuvši kako je bal dobra prigoda za susrete i zajedni ko druženje te promociju hrvatske kulture i obi aja u Austriji, s kojom i Me imurje vežu uske gospodarske i povijesno-kulturne veze. - Ovakvi doga aji prilika su za još intenzivnije povezivanje do-

movine i dijaspore, prilika da još više radimo na toliko nam neophodnom i danas potrebnom zajedništvu i jedinstvu. - istaknuo je Posavec, koji je ujedno iskoristio ve erašnji bal te dogovorio skore susrete s predstavnicima Hrvatsko-austrijske gospodarske komore te Hrvatima zainteresiranima za ulaganja u Hrvatsku, jednako kao i s Petrom Tyranom, utjecajnim hrvatskim književnikom, društvenim djelatnikom i publicistom s adresom u Austriji. - Me imurje je nova Hrvatska u kojoj nema administrativnih prepreka, u kojemu je javna uprava u službi gospodarstva i poduzetnika.

- zaklju io je na jednom od nekolicine održanih razgovora. Župan je iskoristio priliku te razgovarao i s predstavnicima gradiš anskih Hrvata s kojima Me imurska županija njeguje izuzetno dobre odnose, ali i s ministricom savjetnicom za kulturu pri Veleposlanstvu Hrvatske u Austriji Zdenkom Weber, s kojom je dogovarao suradnju na podru ju kulture. - Me imurje i Austriju vežu spone kulture i tradicije koje su ostale ukorijenjene u ljudima. Upravo to je garancija uspjeha budu ih zajedni kih projekata, a potencijal je izuzetno velik. - poru io je Posavec. (BMO)

“Google lije enje”: - Neki pacijenti postaju problem jer dolaze sa zahtjevom: ‘Ja želim to i to!’

- Takvo je ponašanje nešto što lije nicima otežava rad, na lije nicima je da te pacijente moraju razuvjeriti, jer ne dolaze s povjerenjem. Ako se ne uspostavi kontakt i povjerenje u odnosu s pacijentom, onda baš i nije s njim lako raditi. poru uje predsjednica me imurskoga lije ni kog zbora dr. Dubravka Kapun Sve više pacijenata svoje dijagnoze pronalazi na internetu i k lije niku dolazi tražiti terapije koje sami sebi propisuju, pa smo iskoristili priliku godišnjeg okupljanja me imurskih lije nika i pitali dr. Dubravku Kapun, predsjednicu Podružnice Hrvatskog zbora lije nika akovec, koliko je takva pojava prisutna i u našem okruženju.

- To je problem i on postoji. - kazala je odmah dr. Kapun.

- injenica je da postoje specijalni programi za nas lije nike koji idu preko interneta. I mi se time koristimo umjesto nekadašnjih stru nih asopisa. No, istovremeno na internetu, vi jako dobro znate, postoji i jako puno pravih i krivih podataka s kojima ljudi dolaze k lije niku.

I postoje neki pacijenti s kojima je problem. Oni do u lije niku sa zahtjevom: ‘Ja želim to, to

i to...’,bez da lije niku objasne problem o kojem se radi.

Kao što smo nekada govorili o pacijentima hipohondrima, tako danas, nažalost, ima pacijenata koji dolaze k doktorima ciljano sa svojim ‘dijagnozama’ i zahtjevima.

U nastavku nam je objasnila može li tako nešto postati opasno za njih same.

- Nije toliko opasno, jer su oni ipak svejedno došli doktoru, ali je takvo ponašanje nešto što lije nicima otežava rad, na lije nicima je da te pacijente moraju razuvjeriti, jer ne dolaze s povjerenjem. Ako se ne uspostavi kontakt i povjerenje u odnosu s pacijentom, onda baš i nije s njim lako raditi. Možda osobno i nisam najbolji primjer za to pitanje jer sam anesteziologinja, budu i da najviše tih problema imaju lije nici kojima pacijen-

ti dolaze ambulantno. Naime, onaj tko je bolestan tako da mora do i u bolnicu taj je stvarno bolestan i taj se s lije nicima dogovara na sasvim druga iji na in. - kazala je dr. Dubravka Kapun, predsjednica Podružnice Hrvatskog zbora lije nika akovec, tijekom godišnjeg druženja u akove kom hotelu Park.

Svi me imurski lije nici na okupu - Hrvatski lije ni ki zbor u Me imurju okuplja ina e 352 lije nika, uklju uju i i umirovljene lije nike i lije nike dentalne medicine. Lije ni ki zbor je strukovna udruga kojoj je prvi cilj širenje medicinskih znanja, izmjenjivanje iskustava, o uvanje lije ni ke etike. - kazala je dr. Dubravku Kapun, predsjednica Podružnice Hrvatskog

Hrvatski lije ni ki zbor u Me imurju okuplja ina e 352 lije nika, uklju uju i i umirovljene lije nike te lije nike dentalne medicine

Dr. Dubravka Kapun, predsjednica Podružnice Hrvatskog zbora lije nika akovec: - Kao što smo nekada govorili o pacijentima hipohondrima, tako danas, nažalost, ima pacijenata koji dolaze k doktorima ciljano sa svojim ‘dijagnozama’ i zahtjevima

zbora lije nika akovec. - Lije nici lanovi zbora jednom godišnje okupljaju se na skupštini koja ima izvještajni karakter u prvom dijelu, a nakon toga slijedi neformalno druženje. Tijekom skupštine vrtio se i slajd sa svim objavljenim radovima iji su autori ili koautori naši lije nici, a popis je bio impresivno duga ak.

To je struka u kojoj stalno nešto u ite, danas se novosti jako brzo mijenjaju. Ljudi koji su u tome jako su puno u to uložili i jako je teško prekinuti da se više ne interesiraš za medicinu i u mirovini. - kazala je dr. Kapun. - Osim toga, jednom lije nik - uvijek lije nik, koji se nerijetko može zate i u situaciji da nekome može pomo i u raznim situacijama.

Ove godine skupštinu su održali u petak, 13. velja e u hotelu Park, a pozdravili su ih novi sanacijski upravitelj Stjepan Koraj, Zoran Vidovi , zamjenik me imurskog župana, i Toni Fažon, predstavnik Grada akovca.

Osniva ka skupštine Podružnice zbora lije nika Hrvatske u akovcu po prvi je put održana 1947. , a njezin prvi predsjednik bio je dr. Mirko Brodnjak.

POGLED ODOZDO

Prva generacija koja zbog neizvjesnosti živi kra e od roditelja N

eki dan su na panou s obavijestima o umrlima bile etiri osmrtnice. Tri su se odnosile na pedesetogodišnjake, a jedna na osamdesetogodišnju osobu. Slu ajnost ili ne, poklopilo se to s prognozama nekih stru njaka koji tvrde da postajemo prva generacija koja e živjeti kra e od svojih roditelja. asvim suprotno od dosadašnjih trendova,

S

kada je svaka generacija u prosjeku živjela dulje od prethodne. Taj trend smatrali smo civilizacijskim dosegom, jednako kao i smanjenje smrtnosti dojen adi. Uzimali smo zdravo za gotovo da e se taj trend da iz generacije u generaciju živimo dulje prirodno nastaviti. e utim, okrenete li se oko sebe, vidjet ete

M

da na to ne možete ra unati zdravo za gotovo. abrinutost za budu nost i op a neizvjesnost uzimaju danak i na zdravlju ljudi.

Zbog loše društvene klime, nezaposlenosti i neizvjesnosti, te pod teretom dugova, ljudi naprosto duševno i tjelesno klonu. ipi ni primjer za to je izjava otpuštenog radnika ciglane da sada samo o ekuje

Z

T

koja e mu bolest izbiti nakon nevi enog stresa koji je doživio zbog otpuštanja, a ima 50 godina i 32 godine radnog staža. to da radi ovjek koji je zašao u pedesete u zemlji u kojoj samo nezaposlenost raste? ovjek je itav život radio u dnevnim i no nim smjenama, treba li ga sada prozvati još i na osobnu odgovornost zašto

Š

se uz to nije i dokvali icirao i pripremao na trenutak kada e izgubiti taj posao, da paralelno bude spreman za drugi? udimo realni i kažimo koliko je poslodavaca spremno pedeset pa i šezdesetogodišnjake primiti na posao kako bi do šezdeset pete odradili svoj radni vijek i ostvarili prvo na mirovinu.

Ima li sustav odgovor na taj izazov. Što s ljudima koji u tim godinama ne mogu na i drugi posao, a još se nisu dostarali za mirovinu. To je sada najugroženija skupina, koja ostaje bez ikakvih prihoda nakon što iscrpi

B

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

naknadu na burzi. Naš sustav te ljude jednostavno odbaci i do godina za starosnu mirovinu oni su nedodirljivi gubavci koje nitko ne e.

20. velja e 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

- U ovoj firmi ostavio sam mladost i zdravlje, radio sam u etiri smjene. Osam do eka Nove godine do ekao sam ovdje, a sada ekam kad e mi izbiti kakva bolest, jer ovo što sam doživio je nezamislivi stres.

- kazao nam je jedan od otpuštenih radnika Eko Me imurja Mladen uran. Preko tele ona predsjednik Radni kog vije a izvijestio ga je da je Uprava donijela odluku o njegovu otkazu.

Sada odra uje otkazni rok. Na prosvjednom zboru koji je organiziran prošli petak ispred ulaza u tvrtku u Šenkovcu još je dodao: - Što sada, kamo se okrenuti, ne znam ni sam. Tko e me uzeti s pedeset godina, a još mi i k erka studira?! Rekli su nam da emo dobiti otpremninu, a to emo još vidjeti. - govori Mladen.

Eko Me imurje uspješno posluje, ali unato tome Uprava društva dvanaestorici radnika radne jedinice Opeke podijelila je otkaze. Radi se o radnicima koji rade 25 - 35 godina u tvrtki i imaju 50 - 57 godina starosti.

Uprava najavljuje da tu otpuštanjima nije kraj. Zbog toga je u petak ispred ulaza Eko Me imurja održan prosvjed potpore radnicima otpuštenima tijekom sije nja.

Na prosvjedu je potporu otpuštenima dalo stotinjak njihovih kolega, te sindikalni elnici Saveza samostalnih sindikata i njihova granskog sindikata graditeljstva. Opekarstvo zbog krize u graditeljstvu nije isplativo, pa se Uprava firme snažnije okre e metalskoj proizvodnji koja je vitalniji dio poslovanja Eko Me imurja.

No radnike s dugogodišnjim stažom u proizvodnji opeke boli što ih Uprava ne želi preseliti u perspektivniji metalski dio proizvodnje, u kojem je istodobno zaposleno 80 radnika na odre eno vrijeme. S jedne strane, u Eko Me imurju nove radnike zapošljavaju preko agencija, a po drugoj strani otpuštaju one koji su bili u radnom odnosu na neodre eno.

Radnici su o otkazima obaviješteni preko Radni kog vije a.

Mogu a i zaštita radnika na sudu

Radnike najviše boli što u Eko Me imurju za njih više nema mjesta

PROSVJEDNI SKUP radnika Eko Me imurja zbog otpuštanja 12 radnika iz opekarskog pogona

Otpušteni Mladen uran:

Tko e me uzeti s pedeset godina, a još mi i k erka studira!

Radnike s dugogodišnjim stažom u proizvodnji opeke boli što ih Uprava ne želi preseliti u perspektivniji metalski dio proizvodnje, u kojemu je istodobno zaposleno 80 radnika na odre eno vrijeme

Mladen Zemlji dao žuti karton Upravi - Nakon provedenih prosje no trideset godina u firmi ti radnici koji su stvarali i podizali

5

Mladen uran: - Nakon 32 godine staža doživio sam nezamislivi stres

tvornicu, koji su se odricali dijela pla e za investicije, za bolje sutra, prakti no su izba eni iz firme. - kazao je Mladen Zemlji , regionalni povjerenik SGH-a, na protestnom skupu. Nema nimalo zahvale za dugogodišnji požrtvovni rad, ljudi su narušenog zdravlja, a nakon otkaznog roka na i e se na ulici jer nemaju uvjete za bilo kakvu mirovinu, bez imalo šanse za bilo kakav posao, da uživaju u plodovima svoga dugogodišnjeg rada.

- Ovim prosvjedom dajemo žuti karton Upravi Eko

Me imurja zbog ovakvog na ina otpuštanja, koje nema veze s dobrim upravljanjem resursima. S jedne strane imamo 80 radnika na odre eno vrijeme, a s druge strane otpuštaju radnike sa znanjem i iskustvom koji itekako mogu pomo i svojoj firmi. Ali ti radnici ne zadovoljavaju Upravu društva, njima su oni samo trošak, s ciljem što ve eg profita, dividende, a ljudske sudbine nisu im važne. - kazao je Mladen Zemlji , regionalni povjerenik SGH-a.

razloga, no ini se da se toga pomalo osloba amo. o se vidi po sve ve em broju me imurskih poduzetnika, intelektualaca, stru njaka i znanstvenika iji broj zadnjih godina sve više raste.

Dakako, pozitivno ozra je rada i blizina zapadnih zemalja ide nam na ruku i vjerojatni je initelj promjene mentaliteta nabolje. ini se da nismo ni svjesni koliko je mentalitet jednog naroda ili jednog kraja važan za uspjeh. Tek kad se usporedimo s nekim drugim narodima, u ovom slu aju s Japancima, postajemo svjesni koliko je mentalitet ljudi jednog kraja važan za bilo kakav uspjeh na

poslovnom ili nekom drugom planu. ravo pitanje pak je sasvim druga ije. Zbog ega i danas mlade esto u imo lijenom mentalitetu? Ima bezbroj primjera koji to dokazuju, no navest emo samo dva. Mnogi i mnogi Me imurci morali su ili u zanat ili u poljoprivredu jer im je to tako bilo re eno od o eva. Danas je ipak nešto bolje, Me imurci se više školuju, no staroga se podložni kog mentaliteta teško odri u. rimjer drugi. Naša nova predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi , koja je dobila ime na taj na in što je otac htio da se rodi muško, pa je to razljutilo majku i dala joj je

- Postoji Zakon o radu i on omogu ava otpuštanja, me u m, ona bi trebala bi na pravi na in, tek onda kada nema posla za te ljude. - kazala je Jasenka Vukši , predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske, i podsje la Upravu. - Zaboravili su kako su nas molili prije par godina kada su bili skoro na koljenima i kada smo pregovarali za manje pla e.

Vi ste bi koji ste se odricali, koji ste spasili ovu rmu. Vi ste tada mogli re i: ‘Ne, ne želimo manje pla e, baš nas briga, pla te nas po kolek vnom ugovoru!’ Ono što mogu obe a ispred Sindikata graditeljstva Hrvatske jest to da emo nastoja zaš naše radnike i da borba još ne prestaje. Nastojat emo vodi sudske postupke ako e bi opravdanih pravnih razloga za to. - naglasila je Jasenka Vukši .

Neka ministar Mrsi uje kako se kroz izmjenu Zakona “ uvaju” radna mjesta!

Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, na protestnom skupu ispred Eko Me imurja kazao je: - Uvijek e biti poreme aja u poslovanju, otkaza, ali Uprava mora pogledati u o i svakome od vas tko je radio u ovoj tvornici i svojim radom pridonio da ona bude ovakve veli ine kakva je danas i ima proizvodni program koji na tržištu ima prolaznost, ali to nije plod rada samo nekoliko ljudi u Upravi i onih koji su postali vlasnici, nego je to plod rada svih vas i onih radnika koji se danas bezobzirno bacaju na cestu. Gdje e ti radnici na i novi posao u akovcu ili Me imurju u zanimanju koje su dosad radili? Nema tog posla. - kazao je Novosel.

Podsjetio je da su Vlada, Ministarstvo rada i HUP lani zdušno zagovarali promjene Zakona o radu, argumentima da e se time o uvati radna mjesta, otvarati nova. - Ovo je primjer i neka ministar Mrsi uje, a ut e, kako se kroz novu izmjenu o radu ‘ uvaju’ radna mjesta i otvaraju nova. kazao je na protestnom skupu Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a.

GLOBALNO I LOKALNO

Kolinda i Me imurci K

ako nas drugi vide i kako vidimo sami sebe? Možemo li promijeniti mentalitet i nataložene navike iz prošlih vremena, pa i iz vremena socijalizma?

Jedno od mišljenja o Hrvatima i našem mentalitetu najkra e bi se dalo sažeti u par rije i: - Hrvati su lijepi, ali lijeni i imaju mnoge loše navike, previše piju, puše, imaju loše radne navike.

Nemaju visoku razinu odgovornosti zbog toga jer su se uvijek prilago avali

velikim silama, od Rimljana do danas, te pronalazili rupe kako manje raditi, nestabilni su. - napomenuo je ovih dan jedan Japanac koji živi u Zagrebu. apaža i to da su Hrvati i Japanci mnogo sli niji nego što se misli. I jedni i drugi sebe smatraju malim narodima i jako su stidljivi, za razliku od, naprimjer, Amerikanaca, koji su za sebe centar svijeta i ne srame se svog neznanja. li no dobronamjerno mišljenje o našem mentalite-

Z S

tu možemo uti i od drugih, no nikad se nije tako direktno povezivala povijest s mentalitetom kao u zadnje vrijeme. matra se ili je op eprihva eno da su naši ljudi kad do u raditi u Europu kvalitetni radnici, no to je zapravo za o ekivati ukoliko se ozbiljno uzme da nam zbog niske razine odgovornosti netko drugi mora zapovijedati. dje su tu Me imurci? Mentalitet ljudi u našem kraju imao je karakteristiku još ve e podložnost zbog povijesnih

S

G

T

P

P

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ime Kolinda iz inata, bila je potpuno samostalna u donošenju odluka kamo e sa sobom. Kao srednjoškolka samostalno je odlu ila oti i u Ameriku i danas ima mentalitet pobjednice.

6

Gospodarstvo

POZITIVAN NIZ u padu nezaposlenosti prekinut u sije nju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JAVNI RADOVI u Gradu Prelogu došli na stranputicu zbog male nezaposlenosti zelenih površina, što treba kositi više puta godišnje.

Nezaposlenost u blagom porastu Krajem sije nja evidentirano je 6335 nezaposlenih osoba, što je za stotinjak osoba više nego prošli mjesec. Ipak, to je znatno manja brojka nezaposlenih nego u sije nju prošle godine, za skoro 22 posto. Ipak, u sije nju ove godine prekinut je višemjese ni pozitivni niz u padu nezaposlenosti u Me imurskoj županiji. Rezultat je to sezonskog pove anja nezaposlenosti, koji se javlja u zimskim mjesecima.

S evidencije na burzi u sije nju brisano je 597 osoba, od ega 326 zbog

zaposlenja. Od te brojke 313 osoba je zaposleno na temelju radnog odnosa, a ostali na temelju drugih radnih aktivnosti, kao što su stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgova kog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima.

U zapošljavanju prednja i prera iva ka industrija, a u manjem obimu došlo je do zapošljavanja u gra evinarstvu, uslužnim djelatnostima, obrazovanju, ugostiteljstvu te trgovini. (BMO)

IZLOŽBA inovacija u Kuala Lumpuru

Srebro Antunu Drvaru Na 14. malezijskoj izložbi inovacija i novih tehnologija MTE 2015., u organizaciji hrvatskog saveza inovatora HSI-a, održanoj od 12 do 14. velja e u Putra World Trade Centru u Kuala Lumpuru, vlasnik inovacije ionizacijske tehnologije snižavanja to ke te enja osilnih goriva na nula stupnjeva bez upotrebe kemikalija, Antun Drvar iz akovca, u pratnji Ivane Zagoracz kao prevo-

diteljice osvojio je srebrno odli je, sa zapaženom i nagra enom inovacijom o kojoj smo ve pisali. - Na taj je na in još jednom dokazana vrijednost truda i znanja inovatora kroz prakti ni poslovni uspjeh i stjecanje novih poslovnih ponuda. - kaže predsjednik INOMA-e Darko Doboši . Sajam inovacija u Kuala Lumpuru jedan je od najve ih u svijetu.

(JŠ)

Sve više potrebna pomo u ku i starijima

Samo u ukovcu ima oko tri hektara zelenih površina, što treba kositi više puta godišnje

Traži se radnik više, a država ograni ila mogu nost zapošljavanja Ove godine država financira javne radove za odre ene kategorije nezaposlenih u cijelosti. Zbog toga je Grad Prelog podnio zahtjev za svih deset posto nezaposlenih na podru ju Grada, koliko se ima pravo prijaviti. Samo je trideset nezaposlenih koji e imati pravo na javne radove. - rekao je kon erenciji za novinare gradona elnik Ljubomir Kolarek, uz napomenu da e Grad Prelog tražiti više djelatnika na javnim radovima, a kao nagradu za malu nezaposlenost. Zbog toga e biti održan poseban

sastanak s vodstvom Zavoda za zapošljavanje Me imurske županije.

Obrazloženje je na kon erenciji za novinare dala pro elnica Upravnog odjela za upravu Grada Miljenka Radovi , koja je istaknula da e zaposleni na javnim radovima jednim dijelom ure ivati zelene površine, rije je o muškoj populaciji, dok e žene sudjelovati u projektu pomo i u ku i. Na taj e se na in uštedjeti sredstva iz gradskog prora una. Tako, naprimjer, samo mjesto ukovec ima oko tri hektara

Naime, zbog niza naselja i sve više starijih, pomo u ku i za starije osobe sve je više potrebna. Ve su na djelu i razli iti modaliteti pomo i u ku i. Tako neki gra ani ne žele samo primati pomo , ve i sudjelovati u javnim radovima.

Zbog toga je ve bilo odre eno da osobe koje trebaju pomo u ku i to odrade javnim radovima u trajanju od etrdeset sati mjese no, što im je omogu eno, a tako bi trebalo biti i s novim zapošljavanjem u javnim radovima. Takvih je dosad bilo dvanaest osoba na podru ju Grada.

Ukoliko se potpišu ugovori za javne radove, oni bi potrajali do kraja godine, odnosno uz produžetak, jer se ne mogu potpisati na rok dulji od šest mjeseci. (JŠ)

Gradona elnik Ljubomir Kolarek: - Imamo pravo samo na trideset djelatnika na javnim radovima, no trebamo ih znatno više, o ekujem fleksibilnost Zavoda za zapošljavanje

20. velja e 2015.

ZANIMLJIVA edukacija za

Oni koj klju us - Edukacije koje provode t upravlja kih struktura. No - Seminar je bio vrlo dojmljiv, pou an i konkretan.

Dojmilo me se koliko je cijela ekipa hotela bitna za uspjeh i koliko je važan prvi dojam za gosta. Svaki se pojedinac mogao prona i u djelatnostima koje obavlja. - rekla nam je Mirela Režek, voditeljica prodaje hotela Panorama u Prelogu.

Edukacija djelatnika u ugostiteljstvu i turizmu Upravo u tom hotelu održan je prije desetak dana seminar za osoblje hotela.

Cilj seminara je pove anje kvalitete i dodana vrijednost kroz rad osoblja hotela, ali dugoro no i nova kvaliteta u ugostiteljstvu i turizmu kraja. Mojmir Žuvela iz agencije za zapošljavanje Kopilot iz Zagreba, koja je provodila seminare, kaže: - Iz naše prakse prepoznata je potreba i nastao je koncept edukacije djelatnika koji su u direktnom kontaktu s klijentima, odnosno gostima u turizmu i ugostiteljstvu, a baziran je na praksi i standardima industrije.

Ovakvu edukaciju i prema ovim profilima i radnim mjestima u RH obavljamo isklju ivo mi na ovakav na in, a dokazan je u praksi i u regiji oko RH i u Sjevernoj Americi.

Navest u jedan primjer.

NAJAVLJUJEMO

U Toplicama Sveti Martin Poljoprivredni te aj u D. Kraljevcu savjetovanje vo ara Hrvatska vo arska zajednica i Savjetodavna služba u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Agronomskim akultetom Sveu ilišta u Zagrebu, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo te Zagreba kom udrugom vo ara organizira 10. znanstvenostru no savjetovanje hrvatskih vo ara s me unarodnim sudjelovanjem, koje e se održati u Toplicama Sveti Martin od 26. do 28. velja e 2015. na temu udruživanja kao uvjeta daljnjeg razvoja hrvatskog vo arstva.

Prethodnih devet savjetovanja dala su zna ajan doprinos razvoju hrvatskog vo arstva, što se o ekuje i u budu nosti. Prisutna kriza hrvatskog vo arstva, uz slabo korištenje sredstava Europske unije za razvojne programe i još slabije korištenje sredstava europskih ondova za

udruživanje u proizvo a ke grupe i organizacije, poti u da se naglasak 10. savjetovanja hrvatskih vo ara stavi upravo na to kako oja ati hrvatsko vo arstvo primjenom modela udruživanja u zemljama lanicama EU-a po principima konkurentne i dohodovne poljoprivredne proizvodnje te kako što bolje iskoristiti sredstva Programa ruralnog razvoja.

Sve ano otvorenje je u etvrtak, 26. velja e u 11 sati, tijekom kojeg e najboljim vo arima biti podijeljene povelje i priznanja. Nakon toga slijede stru na predavanja a me u predava ima na i e se i naši doma i stru njaci: Milorad Šubi , Tomislav Tomši , Zoran Lovrek...

Simpozij završava u subotu stru nom ekskurzijom po terenu, odnosno me imurskim goricama i vo njacima. (vv)

o biodinami koj proizvodnji Centar Rudol a Steinera u Donjem Kraljevcu organizira u petak, 27. velja e pa do nedjelje, 1. ožujka poljoprivredni te aj po predavanjima dr. Rudol a Steinera. Rije je o osam predavanja, od kojih svako ima svoju temu, a kojima se zaokružuju biodinami ka znanja o poljoprivredi.

Predava je Drago Purgaj iz Slovenije, poljoprivred-

nik koji je nositelj znaka Demeter i lan sekcije Goethenauma za poljoprivredu, te lan me unarodnih tijela za biološko-dinami ku poljoprivredu.

Predavanja po inju u petak, 27. velja e u 16 sati, a nastavljaju se u subotu od 9 sati i u nedjelju od 9 sati. U završnom osmom predavanju bit e rije i o poljoprivrednom gospo-

darstvu kao cjelovitom organizmu, uz naglasak na razvoj strojeva za biodinami ku poljoprivredu.

Bit e rije i i o najnovijim spoznajama u biodinami koj poljoprivredi.

Zainteresirani se mogu prijaviti na adresu Centra Rudol a Steinera, a više podataka može se na i na web-stranici centra u Donjem Kraljevcu. (jš)

U nedjelju skupština p elara Agacija Me imurska udruga p elara Agacija u nedjelju, 22. velja e održava svoju izbornu godišnju

skupštinu u restoranu KTC akovec s po etkom u 9 sati. Osim što e se birati novo vodstvo, iz udruge pozivaju

p elare da im se pridruže budu i da e biti dosta govora i o dobivanju subvencija za ovu godinu. (vv)

Vi pre koga j Dosta nam je biti na za elju Hrvatske po niskim pla ama! To ne doprinosi ugledu, statusu ni prihodu županije. Nalazimo se na vratima Hrvatske i u najbližem smo fizi kom kontaktu s razvijenim zemljama Europske unije.

Predvodnik smo poboljšanja trendova u gospodarstvu. Naši gospodarstvenici dokazali su da mogu ravnopravno sa svojim proizvodima konkurirati na svim kontinentima širom svijeta.

To nije zasluga samo genijalnih poduzetni kih umova, ve i svih radnika koji sudjeluju u njihovu stvaranju. Me imurci su oduvijek rado primjenjivali tu a i vlastita poduzetni ka iskustva. Zato slovimo kao ure eni kraj marljivih ljudi.

Sada moramo oti i korak dalje. Odsko iti sa za elja po

20. velja e 2015.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

a djelatnike u ugostiteljstvu i turizmu održana je u preloškom hotelu Panorama

ji izravno komuniciraju s gostom jesu spjeha za njegovo zadovoljstvo turisti ke zajednice kod nas i udruge poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu ve inom se baziraju na unaprje enje znanja i vještina o naše mišljenje je da je to zastarjela paradigma u kojoj piramida kre e od vrha tvrtke, kroz upravu i zaposlene, do gosta obavljati i sve tvrtke koje posluju na tržištu usluga podjednako bi bile uspješne.

Istina je da baš pozicije ljudi koji rade u neposrednom kontaktu s klijentima odre uju uspješnost tvrtke. Oni su tvrtka za klijente, predstavljaju karakter, in ormaciju, odnos, na in opho enja, rješavanja zadataka i drugo. U tom smislu potrebno je u turisti koj i ostalim uslužnim djelatnostima prepoznati da ovakva radna mjesta ne treba olako shva ati, ve na njih postavljati ljude iji je motiv da ti poslovi ne budu usputna stanica, u nedostatku ne ega drugog, ve poziv sa svim odgovornostima i bonusima koje sa sobom nosi.

Mirela Režek iz hotela Panorama: - Seminar je bio pou an i konkretan

Kada su 1986. Kana ani u British Columbiji (oblast oko Vancouvera ) organizirali Expo izložbu, njihova su istraživanja pokazivala porazno stanje uslužne industrije u domeni odnosa s gostima na nivou ljudi u direktnom kontaktu s klijentima, odnosno gostima. Slijed akcija doveo je do kreiranja SUPERHOST edukativnog programa koji je tada pohodilo preko 250.000 ljudi.

Rezultati se osje aju i danas, a pozicija na tržištu nije od onda

izgubljena, nakon Olimpijade ta je destinacija postala hit za snimanja filmova i drugo.

U svijetu su od tada izvedeni ostali sli ni programi, no mi se držimo ovoga pošto imamo ljude koji su licencirani od tamošnjih ustanova.

Dr. Saša ekrlija, voditelj seminara, kaže: - Kada bi posao djelatnika u uslužnim djelatnostima, npr. prodava a ili konobara, bio banalan i jednodimenzionalan, bilo bi ga vrlo lako

Nova paradigma - Nadalje, edukacije koje provode turisti ke zajednice kod nas i udruge poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu ve inom se baziraju na unaprje enje znanja i vještina upravlja kih struktura.

No naše mišljenje je da je to zastarjela paradigma u kojoj piramida kre e od vrha tvrtke, kroz upravu i zaposlene, do gosta. Da bi naše želje da stavimo gosta u prvi plan bile realizirane, mi zaista cijelu piramidu moramo izokrenuti i okusirati

DRAGICA DOMJANI , direktorica hotela Panorama Prelog / DG Sport:

Imamo 27 zaposlenih i poslujemo pozitivno - Nakon tri godine od po etka rada možemo re i da je hotel Panorama u fazi rasta, stalno smišljamo nove projekte. Hotel je kroz tjedan gotovo pun, zbog razvoja Grada Preloga i industrije, mnogo je poslovnih ljudi. Vikende nastojimo popuniti sportskim aktivnostima, kojih je mnogo, dosta ekipa koje treniraju nogomet ili rukomet ili tenis i druge sportove dolazi na pripreme. Imamo i s jenu za penjanje, SPA zonu i masažu, a razmišljamo i proširi teretanu, tako je velik interes.

Od projekata po eli smo organizirati nacionalne ve eri.

Nakon ruske ve eri organizirat emo ve er Slovenije, Makedonije, Španjolske, Ma arske i drugih.

U ovom trenutku organiziramo Valen novo, ali i program Žene idu po kvasa i druge programe.

Nama je najbitnije pružiti vrhunsku uslugu svakom gostu

u bilo kojem segmentu. Uslugom želimo privu i gosta da se ponovno vra u Prelog i Me imurje. Razvojem marine Prelog i razvojem grada o ekujem još više gos ju, ali i više ponu enih programa koje emo nudi , posebno sportove na vodi i drugo.

Imamo sre u što Me imurje ima izuzetno mnogo kvalitetnih vina, no treba ih dobro zna predstavi . Nije dovoljno završi škole, treba se stalno obrazovati i zato organiziram seminare za osoblje, pa tako i ovaj koji ne e bi zadnji, a kuhare šaljem na školovanje po nekoliko tjedana u druge hotele. Moja je ljubav restoran koji radi tek dvije godine, nastojim ga pro lira kao najbolji u našem kraju, s naglaskom i na tradiciju.

Sad nastojimo privu i turiste vikendima jer smo kroz tjedan puni, a to je dosta teško jer je rije o pravim turis ma kojima moramo ponudi ono što žele.

Hotel Panorama i sportska dvorana ve pokrivaju troškove osoblja, te dio amortizacije, a uredno podmirujemo sve obveze prema državi i zajednici.

Smatram zna ajnim podatak da zapošljavamo 27 djelatnika i svi su oni važni. Kroz obrazovanje nastojimo bi još bolji i kvalitetniji te pruži što bolju uslugu gostu.

se na zaposlene, u prvom redu one koji komuniciraju s gostom. I to ne na na in da voditelji i menadžeri svakodnevno troše vrijeme na ispravljanje grešaka, ve

da se oni bave strategijom, prodajom i marketingom, a da ljudi izvana obu avaju konobare, recepcionere i sobarice jer su oni veoma važni u lancu.

Trenutno samo u Hrvatskoj za kvalitetno poslovanje hrvatskog turizma nedostaje oko 50.000 obrazovanih kuhara i konobara, što je izuzetno velika brojka.

edlažete i birate kod je zadovoljstvo raditi TRAŽIMO NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

VINA” AKCIJA “ME IMURSKIH NO

pla ama jer to kvari sliku Me imurske županije kao ure ene i poželjne županije.

Potrebno je stvoriti uvjete rada na koje bi zaposleni u me imurskom gospodarstvu bili ponosni. Želimo izgraditi svijest da gospodarski rast nije sam sebi svrhom. Ne smije služiti boga-

POZIVAMO VAS DA SE UKLJU ITE U NAŠU AKCIJU Pozivamo Vas da nama i javnosti predstavite poslodavce koji odgovorno posluju i cijene svoje radnike ispla uju i im dostojne pla e, vode brigu za njihove obitelji i djecu, osiguravaju dobre uvjete rada i pozitivnu radnu klimu, jer im je stalo do kvalitete života svojih radnika i sredine u kojoj djeluju.

KAMO SLATI PRIJEDLOGE Svoje prijedloge s navedenim razlogom zašto nekoga predlažete pošaljite nam na mail:

najposlodavac@mnovine.hr.

Identitet predlaga a moramo znati, ali, ako Vi to ne želite, ne emo ga javno objaviti.

najposlodavac@mnovine.hr

AKCIJA PO INJE SADA, A TRAJAT E DO KRAJA STUDENOGA OVE GODINE.

- Najvažnije nam je gostu ponuditi najbolju uslugu te ga privu i da ponovno do e u Prelog

TRAŽIMO POZITIVNE PRIMJERE! Pov jer ite na m ime firme/poslodavca u Me imurskoj županiji u kojoj ste doživjeli pozitivno iskustvo ili imate saznanja da zavrje uje u i na listu najpoželjnijih u Me imurskoj županiji.

Trebamo dobre primjere kako bismo pokazali da je odgovorno poslovanje mogu e i da postoji.

enju uskog sloja pojedinaca, ve mora biti u službi unaprje enja cijele zajednice.

Dobre pla e doprinose ve em zadovoljstvu gra ana, jer im omogu uju sadržajniji život, a ne samo rad za golu egzistenciju. Zadovoljni gra anin je zdraviji i produktivniji radnik, a op ina ili grad koji živi od poreza na njegovu ve u pla u može planirati kvalitetniju nadgradnju, je tinije i bolje vrti e, besplatan prijevoz djece u škole, stipendije za u enike i studente, pomo umirovljenicima i potrebitima te ure enija naselja.

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. velja e 2015.

PODRU NI ured za zaštitu i spašavanje akovec, Županijski centar 112 akovec

Supruga i sinovi poginulog policajca odaju po ast kod spomen-plo e u Mihovljanu

SJE ANJE na hrabrog policajca PU me imurske, koji je izgubio život 2003. godine

Željko Murk žrtvovao svoj život da se naoružani razbojnik privede pravdi!

U etvrtak, 12. velja e, to no na 12. godišnjicu smrti pogibije policajca PU me imurske Željka Murka, kojeg je 2003. kraj G. Kuršanca ubio metak plja kaša banke u bijegu, kod Društvenog doma u Mihovljanu održana je prigodna komemoracija.

Vijence su i svije e ispred spomen-plo e poginulom policajcu položili roditelji, supruga i sinovi stradalog policajca, elnici Županije i Grada akovca, na elnik i službenici PU me imurske, elnici Mjesnog odbora Mihovljan, predstavnici UDVDR-a Republike Hrvatske, kao i lanovi mihovljanskog DVD-a. Molitvu za pokojnog Murka ispred Društvenog doma izrekao je kapelan PU me imurske Ivica Horvat, naglasivši kako je nemogu e da je život ovog policajca, ustrajnog u vjeri, prohujao uzalud. U prostoru Društvenog doma potom je održana prigodna komemoracija koju je vodio glasnogovornik

Policijske uprave me imurske Radovan Ga al, istaknuvši u uvodu da je smr u Željka Murka u njegovoj 34. godini života Policijska uprava izgubila svoga zna ajnog i asnog lana.

Predstavnici lokalne vlasti, gradona elnik Stjepan Kova i župan Matija Posavec, izrazili su suosje anje obitelji i obe ali daljnju podršku zajednice u potpori te sje anju na Željkovu žrtvu.

Na elnik PU me imurske Krunoslav Gosari na kraju je poru io da je ast živjeti u zajednici koja cijeni sigurnost, ali i svoje ljude. - S pijetetom se sje amo malih, a velikih ljudi, koji su iskazali požrtvovnost za sigurnost svoje sredine. estitam supruzi i sinovima što su nakon smrti lana obitelji hrabro stupili na životni put, ali i roditeljima jer izgubiti sina, svoje dijete, najve i je gubitak. - kazao je na elnik. (n , foto: zv)

Došlo do pada poziva jer Hitnu opet možete dobiti izravno na 194!

U 2014. godini bilo je više namjenskih poziva nego godinu prije, ukupno 37.898 poziva na broj 112, ili 103,8 dnevno, dok je 2013. godine bio 141 poziv dnevno. Broj poziva je smanjen jer je broj 194 vra en na dežurstvo Hitne medicinske službe Jedinstveni europski broj 112 obilježava se 11. velja e ve osmu godinu zaredom, a zajedni ki je svim državama lanicama Europske unije. U Hrvatskoj je broj 112 stavljen u operativnu funkciju to no prije deset godina, 11. velja e 2005.

Danas se hitni slu aj uz hrvatski može prijaviti na engleskom, njema kom, talijanskom, ma arskom, slova kom i eškom jeziku. U protekloj 2014. godini bilo je 37.898 poziva na broj 112, ili 103,8 dnevno. Namjenskih poziva bilo je 33,7 posto ili 12.323, kolika je i iskoristivost broja 112, a nenamjenskih 25.560, dok je zlonamjernih poziva bilo svega 11. Poziva na stranom jeziku bilo je 18. U 2013. godini bilo je ukupno 51.583 poziva ili 141 na dan, ali je nenamjenskih poziva bilo više, pa je iskoristivost broja bila manja, 31,4 posto.

I djeca se znaju zezati!

U prošloj godini došlo je do pada broja poziva zbog toga jer je broj Hitne medicinske pomo i 194 vra en na dežurstvo Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije.

Zajedni ka fotografija zaposlenih u Podru nom uredu Državne uprave za zaštitu i spašavanje akovec uz desetu obljetnicu broja 112

Kod nenamjenskih i zlonamjernih poziva najviše je bilo slu ajnih uklju ivanja, poziva djece, traženja operatera, informacija ili šumova zbog kiše.

Podru ni ured za zaštitu i spašavanje akovec nositelj je programa nacionalne edukacije djece u podru ju zaštite i spašavanja, koji je izradilo U ilište vatrogastva uz preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Pro elnik Podru nog ureda za zaštitu i

Pro elnik Ladislav Soke: - Proveli smo edukaciju u 25 osnovnih i 19 podru nih škola

spašavanje Ladislav Soke naglašava: - Na edukaciji se djeca upoznaju s pojedinim situacijama kao što su požar, poplava ili potres, kako bi se znala ponašati u tim slu ajevima. Osim toga, upoznaju se i s brojevima žurnih službi, postupkom pozivanja i tko pomaže u hitnim slu ajevima. U 2014. godini provedena je edukacija u 25 osnovnih i 19 podru nih škola za u enike prvih i drugih razreda. (J. Šimunko)

CRNA KRONIKA Porušio i odnio stabla sremze s posjeda Hrvatskih šuma

Klju od ku e ukrao iz kamiona pa kasnije opelješio doma instvo

Nepoznat po initelj je u šumskom predjelu Trnovec s dijela koji pripada Hrvatskim šumama porušio i ukrao stabla sremze. Incident se desio po etkom velja e, a materijalna šteta iznosi više tisu a kuna.

- U srijedu, 18. velja e Policijska uprava me imurska zaprimila je prijavu šumske kra e Hrvatskih šuma, iz koje proizlazi da je dana 5. velja e od 8.30 do 13.45 sati u šumskom predjelu zvanom Trnovec, u blizini istoimenog mjesta, nepoznati po initelj porušio i ukrao stabla sremze.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja podnijet e se kaznena prijava Op inskom državnom odvjetniku u akovcu. - priop ila je policija. (n )

Za izvedbu svoje kra e u obiteljskoj ku i u Držimurcu nepoznat se lopov pripremio par dana ranije, otu ivši klju od objekta iz kamiona uku ana. Nije morao provaljivati pa je “gospodski” ušao u ku u i pokrao novac i mobitel. A u Orehovici nova provala, i to u garažu obiteljske ku e, u kojoj je nepoznat kradljivac “maznuo” motornu

pilu i kosilicu. - U srijedu, 18. velja e od 9.30 do 16 sati u Držimurcu nepoznati je po initelj originalnim klju em, koji je prije nekoliko dana ukrao iz teretnog automobila, otklju ao vrata obiteljske ku e te ukrao mobitel i novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja podnijet e se kaznena prijava op inskom

državnom odvjetniku u akovcu. Tako er u razdoblju od 10. do 18. velja e u Orehovici, u Ulici Zrinskih, nepoznati po initelj provalio je u garažu te ukrao kosilicu i motornu pilu. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (n )

Zahvaljuju i brzim intervencijama sprije eni ve i požari U prostorima akove ke tvrtke Proming u utorak, 17. velja e u 7.21 sprije en je požar na motoru u cijevi ventilacijskog sustava. Doga aj je dojavljen podru nom uredu ŽC 112, koji je na teren poslao jedinicu JVP-a akovec. Prema neslužbenim informacijama, djelatnici akove ke tvrtke zamijetili su dim koji je izlazio iz ventilacijskog okna, te hitno nazvali ŽC 112.

U dvorište tvrtke nedugo zatim stiglo je navalno vozilo

JVP-a akovec s etiri vatrogasca, koji su ustanovili da su sami djelatnici tvrtke požar sprije ili priru nim aparatima za po etno gašenje, pa su akove ki vatrogasci proveli samo sigurnosnu kontrolu kriti nog mjesta.

Prema neslužbenim informacijama, do incidenta je došlo uslijed tehni kog kvara na ure aju ventilacije koji se pregrijao i vjerojatno vru inu prenio na izolacijske materijale. O evid

inspekcije za zaštitu od požara, koji e precizno utvrditi okolnosti incidenta, o ekuje se ovih dana. Djelatnicima JVP-a akovec ujedno je tijekom utorka dojavljen požar dimnjaka na obiteljskoj ku i u Selnici. Prema informaciji vlasnika ku anstva, požar je ugasio on sam, no akove ki su vatrogasci slu aj dojavili DVD-u Selnica, koji je provjerio zgarište i proveo prevenciju daljnjeg zapaljivanja. (n )

Uhva en 22-godišnjak koji je svijetom šetao u tu im cipelama Prije pet dana pisali smo o kra i u Orehovici uslijed koje su uku ani doma instva ostali bez svoje obu e pospremljene u podrumu obiteljske ku e. No po initelj je uhva en - prema policijskom istraživanju, radi se od 22-godišnjem Me imurcu kojeg sada eka kaznena prijava.

- Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je 22-godišnjak s podru ja Me imurske županije po inio kazneno djelo

teške kra e. Sumnji i se da je u razdoblju od 10. do 12. velja e u Orehovici, Ulici Matije Gupca, iskoristio nepažnju i odsutnost uku ana te iz otklju anog podruma obiteljske ku e ukrao više komada razne obu e (tenisice i cipele), vrijednosti nekoliko tisu a kuna. Protiv po initelja bit e podnesena kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. - priop ila je policija. (n , foto: ilustracija)

20. velja e 2015.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAKLADA “KATRUŽA”

UZDRŽAVANJE ODRASLIH OSOBA

Sedamnaest djece i odraslih dobilo potrebne lijekove i terapije

Roditelji su dužni uzdržavati nezaposleno dijete godinu dana nakon prestanka obrazovanja Institutom uzdržavanja odražava se na elo obiteljske solidarnosti, odnosno omogu ava socijalna sigurnost zaštitom ekonomski slabije strane. U vrijeme kada državni sustav ne može u cijelosti izdvajati potpore iz socijalnih ondova za gra ane koji nemaju sredstva za vlastito uzdržavanje ovaj je institut od velike društvene važnosti.

Toga zakonskog prava nitko se ne može odre i.

Uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, unu adi od strane baka i djedova, o uha, ma ehe i pastoraka, bra nih i izvanbra nih drugova, partnera u istospolnim zajednicama te oca izvanbra nog djeteta prema majci djeteta. Obveznici uzdržavanja me usobnom uzdržavanju pridonose prema svojim mogu nostima i prema potrebama osobe koja se uzdržava.

Bra ni i izvanbra ni drugovi uzdržavanje prvenstveno ostvaruju me usobno, a potom od srodnika. Ako ma eha ili o uh imaju djecu, uzdržavanje ma ehe i o uha je zajedni ko djeci i pastorcima.

Pravo na uzdržavanje od bake i djeda u slu aju da roditelj ne uzdržava dijete ostvaruje se prije uzdržavanja od ma ehe i o uha.

Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi, odnosno polazi sveu ilišni ili stru ni studij u skladu s posebnim propisima te redovito i uredno ispunjava obveze, a ukoliko je punoljetno dijete završilo obrazovanje, a ne može se zaposliti, roditelji su ga dužni uzdržavati go-

dinu dana nakon prestanka obrazovanja. Redovitim i urednim ispunjavanjem obveza smatra se i kada u enik, odnosno student, nije uspio ispuniti obveze teku e godine iz opravdanih razloga.

Punoljetno dijete koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobnost traje. Ma eha ili o uh dužni su uzdržavati maloljetnog pastorka ako ne može ostvariti uzdržavanje od roditelja, kao i u slu aju smrti djetetovog roditelja ako su tada s pastorkom živjeli. Oni nisu dužni uzdržavati pastorka ako je brak s njegovim roditeljem razveden ili poništen.

Ukoliko dijete ima prihode, dužno je doprinositi svome uzdržavanju.

Punoljetno dijete dužno uzdržavati roditelje bez sredstava za život Punoljetno dijete dužno je uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a ono se može osloboditi obveze uzdržavanja ukoliko ga roditelj iz neopravdanih razloga nije uzdržavao u vrijeme kada je to bila njegova zakonska obveza. Punoljetni pastorak tako er je dužan uzdržavati ma ehu, odnosno o uha, ako ma eha ili o uh nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su oni pastorka uzdržavali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme.

9

Bra ni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svojega bra nog druga.

Bra ni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaklju enja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka, na što ga je sud dužan upozoriti. Ukoliko nije postavljen zahtjev za uzdržavanje u parnici za razvod ili poništaj braka, u roku od šest mjeseci od prestanka braka bivši bra ni drug može tužbom tražiti uzdržavanje ako su pretpostavke za uzdržavanje postojale u trenutku zaklju enja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka i trajale bez prestanka do zaklju enja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje.

Sud može odlu iti da obveza uzdržavanja bra nog druga traje do godinu dana, osobito kad je brak trajao kratko ili kada je tužitelj u mogu nosti u dogledno vrijeme na drugi na in osigurati sredstva za život, u opravdanim slu ajevima može produljiti obvezu uzdržavanja, ali se tužba za produljenje može podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdržavanje odre eno. Pravo na uzdržavanje prestaje kada bivši bra ni drug koji prima uzdržavanje sklopi novi brak ili kada zasnuje izvanbra nu zajednicu ili istospolnu zajednicu, odnosno kad postane nedostojan toga prava ili kad prestanu postojati pretpostavke na temelju kojih je uzdržavanje odre eno. Sud može odbiti zahtjev za uzdržavanje bra -

Piše: Ivana Markovi , pravnica u Centru za socijalnu skrb nog druga ukoliko bi to predstavljalo o iglednu nepravdu za drugoga bra nog druga.

Ako je prestala izvanbra na zajednica žene i muškarca, izvanbra ni drug koji ispunjava pretpostavke za uzdržavanje bra nog druga ima pravo na uzdržavanje drugoga bra nog druga, a tužba za uzdržavanje može se podnijeti u roku od šest mjeseci od prestanka izvanbra ne zajednice.

Roditelj izvanbra nog djeteta dužan je uzdržavati drugog roditelja godinu dana od ro enja zajedni kog djeteta ako taj roditelj skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život.

Sud prilikom odre ivanja uzdržavanja utvr uje ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje uzimaju i u obzir prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogu nost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju, a pri procjeni mogu nosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet e se u obzir njezino imovinsko stanje, primanja, stvarne mogu nosti stjecanja pove ane zarade, vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

Ako više osoba ima istodobnu obvezu uzdržavanja, ta obveza dijeli se ovisno o njihovim mogu nostima, a ako je osoba dužna prije ostalih osoba pružati uzdržavanje,

a nije u mogu nosti u potpunosti zadovoljiti isto, razlika se može ostvariti od drugih obveznika uzdržavanja.

U okviru sustava socijalne skrbi tako er je od važnosti obveza uzdržavanja utvr ena obiteljskopravnim zakonodavstvom, a vezano uz podnositelje zahtjeva za ostvarivanje prava na zajam enu minimalnu naknadu koja se ne može priznati osobi koja je u mogu nosti ostvariti sredstva za uzdržavanje od obveznika uzdržavanja, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da oni nisu u mogu nosti davati uzdržavanje, kao i za korisnike koji su smješteni temeljem rješenja centra za socijalnu skrb, a ne mogu u cijelosti ili djelomi no pla ati cijenu usluge iz svojih prihoda. Njihovi obveznici uzdržavanja dužni su u cijelosti ili djelomi no, na temelju nagodbe sklopljene s centrom za socijalnu skrb ili prema propisima kojima se ure uju obiteljski odnosi, tu cijenu podmirivati. Iznimno, osoba koja je obveznik uzdržavanja odrasle osobe nesposobne za rad nije dužna sudjelovati u cijeni usluge ako je njezin prihod ili prihod njezinog ku anstva manji od trostrukog iznosa zajam ene minimalne naknade za samca ili ku anstvo, što se utvr uje temeljem odredaba Zakona o socijalnoj skrbi, temeljem podataka za svaki pojedina ni slu aj.

Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” održala je u 2015. godini dvije sjednice, na kojima su odobrene pomo i podnositeljima zahtjeva za terapije ili lijekove koji nisu na listi HZZO-a, a oboljelima pomažu u lije enju bolesti ili rehabilitaciji.

Na sjednici održanoj 20. sije nja ove godine dodijeljeno je šest pomo i u ukupnom iznosu od 18.040 kuna. Djeci iz Svete Marije i Belice dodijeljena je pomo za terapijsko jahanje, svakomu po 2700 kuna, djetetu iz Lopatinca 2700 kuna za de ektološki tretman, djetetu iz Murskog Središ a 500 kuna za lijekove. Podnositelju zahtjeva iz akovca dodijeljeno je 220 kuna, a podnositeljici zahtjeva iz Puš ina 9220 kuna za kupnju lijekova.

Na sjednici održanoj 12. velja e Upravni odbor odobrio je jedanaest pomo i, u ukupnom iznosu od 29.800 kuna. Pomo i su odobrene djeci iz Nedeliš a, Mihovljana, Belice, Novog Sela Rok, akovca i Belice, svakomu po 2700 kuna za de ektološki tretman, a djeci iz Svete Marije, Donjeg Vidovca i Puš ina, tako er svakomu po 2.700 kuna, za terapijsko jahanje. Podnositelju zahtjeva iz Domašinca 4000 za kupnju lijeka i podnositeljici zahtjeva, djetetu iz Sivice, 1.500 kuna za kupnju pomagala.

Ukupno je na dvije sjednice dodijeljeno 17 pomo i u iznosu od 47.840 kuna.

Zaklada “Katruža” zahvaljuje svim dobrim ljudima koji na bilo koji na in pomažu te poziva da i dalje pomažete rad Zaklade uplatom donacija, lanarina ili uklju ivanjem u akcije. (BMO)

REANIMACIJA AVD APARATOM

U enici OŠ-a Sv. Martin saznali kako reagirati pri zastoju srca Povodom obilježavanja Svjetskog tjedna dje jih sr anih bolesti od 7. do 14. velja e, u Republici Hrvatskoj pod nazivom Festival srca, Osnovna škola Sv. Martin na Muri ugostila je udrugu Veliko srce malom srcu te je održano predavanje i radionica za u enike predmetne nastave.

Veliko srce malom srcu je neprofitna udruga lije nika, zdravstvenog osoblja i roditelja djece s priro enim sr anim greškama i drugim sr anim bolestima.

U Školi su gosti bili dr. med.

Edgar Glavaš, specijalist pedijatar, dr. med. Saša Strahija, specijalizant Hitne medicine, te roditelji djece oboljele od sr anih bolesti, Gordana Prebeg, predsjednica udruge me imurske podružnice, i Sanja Marciuš.

Cilj projekta je in ormiranje javnosti o priro enim sr anim greškama i važnosti pravovremene dijagnostike i lije enja, edukacija korisnika o mjerama osnovnog održavanja živo-

ta uz primjenu automatskoga vanjskog defibrilatora te nabava AVD ure aja za školsko-sportske ustanove gdje se održavaju natjecanja.

Predavanje Minute u životu ine razliku – AVD za svaku školu zapo elo je kratkim filmom o djeci sa sr anim manama. Nakon toga je dr. Strahija u enicima predstavio pojam reanimacije i sam postupak oživljavanja, najprije bez AVD aparata, a kasnije i s njim.

AVD je maleni prijenosni ure aj jednostavne primjene, sa zada om isporuke elektri ne energije osobama koje imaju sr ani zastoj uslijed poreme aja ritma. U enici su dobili konkretne upute što u initi u slu aju da se netko onesvijesti u njihovoj nazo nosti, što su i isprobali na nekoliko primjera.

Tako er su isprobali rukovati AVD aparatom. Dr. Glavaš je zatim upotpunio predavanje postupkom oživljavanja djece. Radi-

Edukacija od najmla ih dana

onica je završila himnom udruge Veliko srce malom srcu.

U enici su sa zanimanjem pratili predavanje i aktivno se uklju ili u radionicu pa slobodno možemo re i da je prvenstveni cilj

ostvaren – dobivena je in ormaciju što i kako u initi u slu aju da se netko onesvijesti u njihovoj blizini.

Još ostaje samo nada da e i sve škole imati na raspolaganju AVD aparat u slu aju da zatreba. (mn)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. velja e 2015.

GRADSKO VIJE E akovca bez ve ih primjedbi na prora un za prošlu godinu

Župan Posavec zaboravio sufinancirati Centar za kulturu i Knjižnicu Prošlu godinu završili smo s manjkom prihoda u odnosu na rashode od 261.943,16 kuna, što je bolje nego lani, kada je akovec ostvario negativni rezultat od 1.775.970,46 kuna.

Gradona elnik Stjepan Kova izrazio je zadovoljstvo postignutim rezultatom u financijskom poslovanja Grada u prošloj godini, jer je prora unski deficit iznosio tek nešto više od 260 tisu a kuna, za razliku od godinu dana ranije, kada je on bio sedam puta ve i i iznosio više od 1,7 milijuna kuna.

- Pokrenuli smo mnoge investicije te vratili veliku ve inu dugova iz ranijih razdoblja. - rekao je, me u ostalim, obrazlažu i godišnji izvještaj o izvršenju prora una za 2014. godinu, gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova .

No akovec se još nije u potpunosti riješio dugova ostvarenih u prethodnom razdoblju.

Još vu e teret dugova od 2,2 milijuna kuna.

Gradona elnik Kova može biti zadovoljan i reakcijom vije nika na poslovanje Gra-

dom. Ozbiljnijih kritika nije bilo ni iz redova oporbe. U usvajanju obra una prora una za prošlu godinu nije bilo nijednog glasa protiv, a oporba je bila suzdržana.

Zašto Županija ne sufinancira dvije gradske ustanove?

Tijekom rasprave o poslovanju gradskih ustanova najviše se govorilo o dugu Me imurske županije prema Centru za kulturu i Knjižnici “Nikola Zrinski” u akovcu.

Naime, Centar za kulturu je u protekloj godini negativno poslovao, a tomu je razlog neisplata sredstava koja su bila predvi ena u županijskom prora unu. Prema rije ima vije nika Rajka Bulata, sramotno je da se Županija tako odnosi prema Centru za kulturu, koji je jedna od najvažnijih kulturnih institucija u našem kraju. Financiranje Centra iz županijskog prora una smanjuje se iz godine u godinu, smatraju ostali vije nici, ne ispunjavaju se preuzete finan-

Prema rije ima vije nika Rajka Bulata, sramotno je da se Županija tako odnosi prema Centru za kulturu, koji je jedna od najvažnijih kulturnih institucija u našem kraju

cijske obveze te se time u pitanje dovodi njegovo poslovanje.

Kako je rekao ravnatelj Centra za kulturu Ladislav Varga, unato obe anjima Županija još nije isplatila novac koji je bio predvi en u prora unu za 2014. godinu, što je jedini razlog negativnog rezultata. Po etkom tjedna Županija je prekinula i suradnju oko upravljanja Scheierovom zgradom u akovcu. Naime, o

programima u njoj te održavanju dosad je skrbio Centar za kulturu, a od 16. velja e to e raditi Me imurska županija.

U dvije i pol godine u tom je prostoru održano mnoštvo programa, a Županija traži i da se novac koji je Centar zaradio iznajmljivanjem prostora uplati u njihov prora un. Varga je pitao što e biti s pla anjem programa koje je Centar odradio za potrebe Me imur-

JAVNA VATROGASNA postrojba drasti no poskupila glavarinu Murskom Središ u

Zasko ili ih s pove anjem sa 6 na 15 kuna po stanovniku PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Upravno vije e JVP-a akovec donijelo je odluku o pove anju godišnje glavarine kao naknade za obavljanje vatrogasne djelatnosti na podru ju Grada Mursko Središ e na 15 kuna po stanovniku. Dosad je glavarina iznosila 6 kuna po stanovniku.

Gradona elnik Murskog Središ a bio je nemalo iznena en kada je 13. velja e ove godine zaprimio dopis kojim

Zemlja propada u rudarska okna Iz Grada Mursko Središ e upu ene su Službi za nadzor u podru ju rudarstva u Sektoru rudarstva, elektroenergetike i opreme pod tlakom u okviru Ministarstva gospodarstva ve dvije prijave o propadanju zemlje u bivša rudarska okna i tunele na podru ju Grada Mursko Središ e. Prvi dopis o toj problematici, koja nije bezazlena jer se gra anima zemlja otvarala i u dvorištima ku a, upu en je 2. prosinca 2014. godine, a drugi 22. sije nja 2015.

No iz Službe nadzora u

Mursko Središ e iznena eno je poskupljenjem glavarine kao naknade za obavljanje vatrogasne djelatnosti na podru ju Grada Mursko Središ e

ga se obavještava da je Upravno vije e donijelo odluku o po-

rudarstvu povratno ni slova.

Obnova Vrti a “Masla ak” radi racionalnijeg trošenja energije Gradona elnik je na stru nom kolegiju usvojio ponudu firme Neimar Mursko Središ e u iznosu od 3500 kuna s PDV-om za izradu projektne dokumentacije na razini glavnog projekta za racionalnu uporabu energije i toplinske zaštite za obnovu zgrade Dje jeg vrti a “Masla ak” u Murskom Središ u.

ve anju naknade. Uz dopis o pove anju naknade dostavljen

Rušit e bor iza spomenika Rudaru Gradona elnik Srpak zadužio je komunalnog re erenta Antuna Šimuni a i zamjenika gradona elnika Zvonka Vrtari a za rušenje bora u parku u Murskom Središ u. Kao razlog za rušenje navodi se starost i dotrajalost, zbog ega predstavlja opasnost za gra ane, promet i spomenike u parku, ali e se na umjesto srušenoga posaditi i novo drvo.

No tu uklanjanju starih stabala nije kraj. Slijedi ure enje nogostupa u ulici Vladimira Nazora, gdje e se iskopati

panjevi porušenih stabala u toj ulici, sanirati otvori na stazi, te e se nakon toga donijeti odluka ho e li se zasaditi novo drve e.

Ra un za vodu uputili Gradu, a ne korisniku Me imurske vode uputile su poziv Gradu Mursko Središ e za pla anje dugovanja za stan na adresi Vladimira Nazora 24, Mursko Središ e, u ukupnom iznosu od 19.743,21 kuna. Grad je Me imurskim vodama odgovorio da ra une za potrošnju vode trebaju ispostaviti i naplatiti od korisnika stana i potroša a vode, a ne Grada Mursko Središ e.

im je i nacrt novog sporazuma s ve pove anom glavarinom, koja bi se primjenjivala retroaktivno od 1. sije nja 2015.

Grad Mursko Središ e ne slaže se s visinom predložene glavarine od 15 kuna, koju smatraju previsokom s obzirom na glavarinu koju za obavljanje vatrogasne djelatnosti na svom podru ju pla aju ostale jedinice lokalne samouprave.

Nadalje, sporazum o obavljanju vatrogasne djelatnosti, koji je sklopljen 1. sije nja 2013. godine, i dalje je na snazi te u Murskom Središ u smatraju da se ne može mijenjati jednostrano, odlukom jednog od potpisnika sporazuma, ve o tome mora postojati suglasnost obiju stranaka sporazuma. Iz Murskog Središ a pritom se pozivaju i na odredbu lanka 4. važe eg sporazuma iz 2013. godine, u kojemu je utvr ena glavarina u iznosu od 6 kuna po stanovniku, a uz to i odredba koja odre uje vrijeme na koje je sporazum sklopljen te na in njegova raskida.

- Grad Mursko Središ e držat e se važe eg sporazuma o obavljanju vatrogasne djelatnosti od 1. sije nja 2013. godine, te e u cijelosti poštivati sve njegove odredbe sve do eventualnog potpisivanja novog sporazuma ije e nam odredbe biti prihvatljive. - poru io je gradona elnik Srpak.

ske županije, a bilo ih je preko devedeset.

U sli noj je situaciji i Knjižnica “Nikola Zrinski”, kojoj je Županija dužna preko 660 tisu a kuna. No, oni za razliku od Centra za kulturu uspijevaju pozitivno poslovati. Gradona elnik Kova rekao je da je svjestan ovog problema, te da e u razgovoru s izvršnom vlaš u u Me imurskoj županiji nastojati ovaj problem riješiti, jer je rije o institucijama koje pružaju usluge svim stanovnicima Me imurja.

Zadovoljstvo kako se istio snijeg Na aktualnom satu ve ina pitanja bila je vezana uz rad zimske službe, koju je ve ina vije nika ocijenila pozitivnom. Kritike su se odnosile uglavnom na iš enje parkirališta unutar stambenih blokova te pješa ko-biciklisti kih staza. Zamjenik gradona elnika Mario Medved rekao je da neki nisu, unato obvezi i apelima, po istili ispred svojih ku a i poslovnih prostora.

Zbog toga nitko, iako za to postoje osnove, nije kažnjen, ve samo upozoren. Tako er, s vatrogascima je dogovorena pomo starijim i nemo nim osobama oko iš enja snijega.

Oni su tijekom ovog tjedna na podru ju Grada imali desetak intervencija.

Iznose i podatke vezane uz rad zimske službe i odgovaraju i na pitanja vije nika, pro elnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo Dražen Bari rekao je da su reagirali na sve dojave gra ana te o istili snijeg. Tako er, za sve intervencije vezane uz eventualne nove padaline stoje na raspolaganju.

Na sjednici Vije a bilo je 20-ak to aka, kao što su izvješ e o radu gradona elnika u drugoj polovini 2014. godine, odluka o provedbi posebnih mjera za sprje avanje odbacivanja otpada, odluka o prihva anju povelje o prijateljstvu izme u akovca i Blagoevgrada te odluka o financiranju decentraliziranih unkcija osnovnih škola u 2015. godini. (mn)

INFOTO KA ZA POLJOPRIVREDNIKE U MURSKOM SREDIŠ U

Svaki etvrtak djelatnici REDEA-e na raspolaganju za EU projekte U etvrtak, 19.velja e u 12 sati u Murskom Središ u otvorena je u prostoriji za sastanke pokraj Turisti ko-in omativnog centra in oto ka EU projekata za poljoprivrednike.

Zainteresirani poljoprivrednici s podru ja ne samo Murskog Središ a, ve i šireg podru ja koje tamo gravitira, od djelatnika REDEA-e mo i e u Murskom Središ u jednom tjedno dobiti osnovne in ormacije o mjerama iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020.

Konzultacije za poljoprivrednike održavat e se u prostorima Županijskog

zavoda za prostorno ure enje u Frankopanskoj ulici u Murskom Središ u svaki etvrtak od 12 do 18 sati, tako da oni ne e morati odlaziti u REDEA-u u akovec, ve u izdvojeni dio, in oto ku u Murskom Središ u.

Ve prvi etvrtak djelatnice REDEA-e bile su pripremljene za prezentiranje natje aja koji su trenutno otvoreni, a putem kojih poljoprivrednici mogu kandidirati nabavu poljoprivrednih strojeva, zgrada i prostora za potrebe u poljoprivrednoj proizvodnji te kapaciteta za preradu poljoprivrednih proizvoda. (BMO)

20. velja e 2015.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SKUPĹ TINA Udruge antifaĹĄisti kih boraca i antifaĹĄista Me imurske Ĺžupanije

Ne smijemo dozvoliti da vrijednosti antifaĹĄizma umru s posljednjim borcom Predsjednik Zvonko Golub: - NaĹĄ je cilj privla enje ĹĄto ve eg broja mladih u naĹĄu Udrugu te njezino postupno reformiranje u Savez antifaĹĄista Hrvatske. Ne smijemo dozvoliti da vrijednosti antifaĹĄizma umru s posljednjim antifaĹĄisti kim borcom U srijedu je u akovcu odrĹžana skupĹĄtina Udruge antifaĹĄisti kih boraca i antifaĹĄista Me imurske Ĺžupanije, na kojoj je prihva eno izvjeĹĄ e o radu, kao i plan rada za idu u godinu.

Predsjednik Udruge Zvonko Golub u svojem je opĹĄirnom izvjeĹĄ u o radu u protekloj godini uz ostalo rekao: - U Republici Hrvatskoj vidljiva je sve ve a eskalacija neofaĹĄisti kih ispada organiziranih skupina i pojedinaca.

Negativna druĹĄtvena klima viĹĄe od dva desetlje a usmjerena je na minimaliziranje, pa ak i na kriminaliziranje NOB-a, a antifaĹĄisti ki borci prikazuju se kao zlo ina ka komunisti ka vojska uz istovremeno veli anje ustaĹĄa. Odnos vlasti od 1990. godine karakteriziraju laĹžna obe anja, oportunizam, politikanstvo, nebriga i ĹĄutnja.

Tolerira se javno isticanje povijesnih neistina, te ispadi koji ostaju bez sankcija. U ofanzivi povijesnog revizionizma sudjeluju i neki ljudi s akademskim titulama, uz cilj diskvali ikacije antifaĹĄizma.

Zbog mladih generacija treba traĹžiti da se antifaĹĄizam ponovno a irmira putem obrazovanja i medija, a esto ih obrazuju ili u e iz knjiga samoproglaĹĄenih povjesni ara.

NaĹĄ je cilj privla enje ĹĄto ve eg broja mladih u naĹĄu Udrugu i njezino postupno reformira-

nje u Savez antifaĹĄista Hrvatske, ne smijemo dozvoliti da vrijednosti antifaĹĄizma umru s posljednjim antifaĹĄisti kim borcom.

Zakon nas diskriminira, zar antifaĹĄizam nije op e dobro?

- O ekivali smo da e nova Vlada izabrana 2011. godine osigurati da se o antifaĹĄizmu govori objektivno, a ne iskrivljuju i povijesne injenice. O ekivali smo da e vlast zakonima oĹživotvoriti Deklaraciju o antifaĹĄizmu iz 2005. godine, no to se nije dogodilo.

AntifaĹĄisti ki borci ocjenjuju da ih novi Zakon o udrugama iz 2014. neopravdano diskriminira kao udrugu u odnosu na druge udruge, jer antifaĹĄiste i antifaĹĄisti ke borce nije uvrstio u aktivnosti za op e dobro.

ProĹĄle godine Udruga je sudjelovala u obiljeĹžavanju zna ajnih datuma iz antifaĹĄisti ke proĹĄlosti Me imurja, tako na sve anoj akademiji povodom 70. obljetnice Desetog korpusa zagreba kog, a obiljeĹžena je i 69. obljetnica oslobo enja Me imurja od ma arske faĹĄisti ke okupacije u II. svjetskom ratu. Uz polaganje vijenaca na spomenike i obiljeĹžja lanovi Udruge sudjelovali su na obiljeĹžavanju

Predsjednik Zvonko Golub podnosi izvjeĹĄ e o radu Udruge antifaĹĄisti kih boraca i antifaĹĄista Me imurske Ĺžupanije

likvidacije ustaĹĄkog logora u Lepoglavi, obiljeĹžena je 69. obljetnica proboja ustaĹĄkog logora u Jasenovcu, obiljeĹžen Dan mladosti. lanovi Udruge sudjelovali su na komemoraciji za stradale nevine Ĺžidovske Ĺžrtve Me imurja i Prekmurja, obiljeĹžena je 70. obljetnica pogibije narodnog heroja Marka Kova a. ObiljeĹžen je i Dan antifaĹĄisti ke borbe i Dan drĹžavnosti, a glavna sve anost odrĹžana je na partizanskom spomengroblju Me imurski partizani u Svetom Jurju u Trnju.

nja i bombardiranja poginulo je 848 Me imuraca. U postrojbama ma arske vojske bilo je prisilno mobilizirano oko 3500 Me imuraca. S druge strane, naglaĹĄavaju se pojedine povijesne li nosti i doga aji.

Obnovljen je spomenik palim borcima u Donjem Koncov aku u Selnici uz pomo Op ine, a predstavnici Udruge sudjelovali su na sve anoj akademiji povodom obiljeĹžavanja 23. obljetnice oslobo enja Me imurja od JNA 1991. godine. U

listopadu je obiljeĹžena obljetnica Ĺ emove ke bitke, kao i 70. obljetnica dolaska 126 boraca Kalni koga partizanskog odreda u Me imurje 1944. godine.

PredsjedniĹĄtvo Udruge sudjelovalo je u viĹĄe razgovora radi ure enja spomenika, a antifaĹĄisti smatraju da je ideja spomeni kih cjelina sama po sebi humana i europska, jer se ne rade ideoloĹĄke razlike izme u Ĺžrtava pojedinih ratova, a to je i na in zbliĹžavanja

Na ekanju bra a Malek i Karlo Mrazovi GaĹĄpar - Vjer ujemo da e Prelog prona i mjesto za spomen-plo u koja je bila postavljena u OĹ â€˜Bra a Malek’, a nadamo se i da e biti prona ena lokacija za bistu Karlu Mrazovi u GaĹĄparu u Murskom SrediĹĄ u. PodrĹžava se ideja Op ine Donji Kraljevec da se pristupi obnovi spomenparka Me imurski partizani na groblju u Svetom Jurju u Trnju. - istaknuo je Zvonko Golub, uz napomenu da je Udruga u protekloj godini raspolagala s 22.601 kunom.

U planu rada za ovu godinu predlaĹže se uz ostalo da Me imurska Ĺžupanija, Savez antifaĹĄisti kih boraca Hrvatske te Udruga povodom 70. obljetnice pobjede nad faĹĄizmom organiziraju Dane oslobo enja Me imurja od faĹĄizma. ljudi bez obzira na politi ke silnice.

U nekim op inama i gradovima briga o spomenicima postala je uobi ajenom praksom i spomenici se tretiraju kao kulturna dobra o kojima skrbe gradovi i op ine. Dogovorena je i obnova spomenika u ĹĄumi Ĺ karje kod DomaĹĄinca.

(Josip Ĺ imunko, foto: Zlatko Vrzan)

PreĹĄu uje se doprinos Me imuraca - esto se preĹĄu uje naĹĄ doprinos NOB-u, u antifaĹĄisti koj borbi sudjelovalo je preko dvije tisu e Me imuraca, od ega je u borbi poginulo 329 boraca.

U faĹĄisti kim logorima bilo je 1899 Me imuraca, a od strada-

Dioptrijske

1kn

Kupite dioptrijske

700 kn, i druge su VaĹĄe

1 kn.*

*

PREDSJEDNIK Ivo Josipovi na kraju mandata odrekao se SDP-a, ali...

Podturenski SDP-ovci s Josipovi em popili zadnju predsjedni ku kavu Potpredsjednica op inske organizacije SDP-a Podturen Mirjana Murk organizirala je u subotu, 7. velja e ove godine izlet u Zagreb za lanove SDP-a i Foruma mladih SDP-a Podturen. Njih je u jutarnjim satima ugostio, tada joĹĄ aktualni, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi u sjevernoj dvo-

rani vile na Pantov aku. To je ujedno bila jubilarna 50.

Josipovi eva “kava s gra animaâ€? i zadnja subota u kojoj je na Pantov aku organizirano druĹženje s gra anima ovakve vrste u tijeku njegovoga petogodiĹĄnjeg mandata. Uz aktualne druĹĄtvene teme, nezaobilazan je bio i razgovor o predstoje im

parlamentarnim izborima.

Uz zahvalu na srda nom prijamu, zaĹželjeli su mu uspjeĹĄnu daljnju politi ku karijeru.

U poslijepodnevnim satima na mirogojskom groblju odali su po ast i zapalili svije e na grobu Ivice Ra ana, utemeljitelja i dugogodiĹĄnjeg predsjednika SDP-a. (mn)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. velja e 2015.

STJEPAN LESINGER, živi fotokroni ar iz Gori ana

Imao sam sre u što sam ljubav za fotografiranjem pretvorio u posao - Danas su fotoaparati dostupni svima, mobitelima se slika sve i svašta, ali važan je trenutak i onaj koga slikamo, dok se danas ne poštuju ni osnove fotografiranja. - kaže poznati donjome imurski fotograf

Stjepan Lesinger: - Danas imamo tehni ke mogu nosti, a ne uvamo stare fotografije i sje anja, kao ni baštinu, to treba mijenjati

Na promociji monografije o mjestu Gori an, autor, pro . dr. sc. Stjepan Hranjec, u nekoliko je navrata zahvalio svom prijatelju, “pajdašu”, Stjepanu Lesingeru na ustupljenim pisanim izvorima, sugestijama, a najviše na obilju otomaterijala za navedenu monografiju. Pro .

Hranjec kaže da je Stjepan Lesinger, “ otooko - kroni ar Gori ana”, na emu mu mještani Gori ana trebaju uputiti iskrenu zahvalnost. Možemo mu zahvaliti svaki osobno, a Op ina Gori an može mu zahvaliti op inskom nagradom za mnoge otografije.

Stjepan Lesinger, u Gori anu zvani Les, ro en je 1944.

u obitelji Marije i Andrije Lesingera, poznatog kantora, orguljaša i školnika u Župi sv. Leonarda u Gori anu. Njegov otac Andrija Lesinger od 1924. do 1976. godine službovao je kao kantor u Gori anu, te je svojim radom i stavom o uvao crkveno pjevanje i ja ao domoljubni duh u posebno teškim vremenima za Me imurje, za mještane i vjernike u Gori anu.

Kako veli stara narodna poslovica, jabuka ne pada daleko od stabla. Stjepan je na druga iji na in, ne orguljama ve otoaparatom, vezan svim srcem za Gori an.

Danas Stjepan sa suprugom Nadom živi u Gori anu,

imaju dvoje djece, sina Dubravka i k erku Jelenu, koji imaju svoje obitelji. Kao djed i baka uživaju u umirovljeni kim danima i vremenu provedenom s unucima. Stjepan je otišao u mirovinu sa šezdeset pet godina života, radio je u Hrvatskoj pošti, u poštanskom uredu u Gori anu.

Mogu re i da je Stjepan Lesinger - Les živa arhiva Gori ana, samozatajan kroni ar.

Kod njega navrate povjesni ari, kao, naprimjer, pro . Hranjec, na elnik Op ine, lanovi raznih udruga iz Gori ana, kada trebaju neku otografiju ili saznanja o doga ajima jer on to sve uva ili zna više.

• Možete nam re i nešto o sebi, Vašem školovanju, poslu?

— Ro en sam u Gori anu 1944. godine u obitelji sada ve pokojnih Marije i Andrije, imao sam brata Andriju koji je ro en 1929. godine. Osmogodišnju školu završio sam u Gori anu, a nakon toga sam u Varaždinu završio gimnaziju. Odlazim studirati u Zagreb zoologiju i paralelno veterinu. 1970. u Zagrebu sam položio otogra ski ispit, te na osnovu toga otvorio 1973. u Gori anu obrt pod nazivom ‘Fotostudio Les’. U to vrijeme u Gori anu ve je kao otogra radio Glavak Ignac, no on je ubrzo otišao živjeti u Zagreb, tako da Gori an nije ostao bez otogra a.

• Odakle Vaše zanimanje za fotogra iju?

— Stariji brat Andrija bio je veliki zaljubljenik i ljubitelj

prirode, ekolog, ornitolog, te je ve u ranoj mladosti zapo eo istraživati prirodu i otografirao ptice i prirodu.

Zanimanje je po elo kad sam poha ao osnovnu školu, a moj brat Andrija je imao otoaparat, te me u io otografirati.

Pošto me je to zanimalo, brzo sam nau io osnove, te sam ve u osnovnoj školi na poticaj dvojice u itelja, Antuna Slavi eka i Josipa Slavi eka, vodio otosekciju.

• Gdje ste nalazili inspiraciju za rad, što ste sve fotogra irali?

— Prva inspiracija bile su ptice, a njih sam slikao s bratom Andrijom koji se bavi ornitologijom i snimanjem ptica. U ono vrijeme snimali smo na diafilmovima, a za to je trebalo imati dobru opremu i znanje. Nakon što sam otvorio obrt, otografirao sam sva doga anja u mjestu, kako se kaže, od ro enja pa do smrti (krštenja, prve pri esti, firme, svadbe, školske razredne slike, ro endane, sprovode, kulturne, crkvene i društvene doga aje). Da bi otografije uspjele, imao sam otolaboratorij i pro esionalnu tehniku kojom se mogla snimiti ta vrsta otografije.

• Posao fotografa bio je samo iz interesa, ili i iz ljubavi?

— Normalno, im sam imao obrt, to mi je bio posao.

No taj posao nije bio samo iz interesa, nego i iz ljubavi.

1974. godine zaposlio sam se u Hrvatskoj pošti, posao u obrtu nastavila je supruga

Nada, a ja sam joj pomagao.

Iz ljubavi otografirao sam prirodu, životinje, ptice, me imursku nošnju, mjesnu arhitekturu Gori ana i Me imurja. Žene su sa uvale narodne nošnje, ali nisu ih previše nosile, te ih je pokojni vele asni, župnik Dragutin Bacinger, poticao da si nošnju ‘oble u’ na misu. Ja kažem da je nošnja živa ako je ljudi nose, a dandanas se u Gori anu nošnja nosi u crkvu, na nastupe HKUD-a Gori an, na krštenja, svadbe, procesije, sve ane prigode i velike blagdane.

• Što se sve nalazi u Vašoj arhivi fotogra ija, ilmova i videozapisa te povijesnih dokumenata?

— U svojoj ototeci imam tisu u snimaka, iz svih podru ja, od sakralnih objekata do društvenih i crkvenih doga anja. Tako er posjedujem sa uvane obiteljske otografije iz prošlog stolje a, a i sada bi se reklo povijesnih otografija iz Gori ana, od kojih se dio nalazi u monografiji o Gori anu. Tako er imam sa uvanu dokumentaciju iz vremena dok je moj otac službovao kao kantor. Samo da kažem da je gor ki crkveni pjeva ki zbor svoj prvi nastup imao 1925. godine na Rokovo u Draškovcu, i ove godine crkveni pjeva ki zbor slavi 90 godina neprekidnog pjevanja.

• Vidi se da Vas zanimaju povijesni doga aji u Gori anu i Me imurju...

— Da, zanimaju me jako.

Kao prvo znam povijesnu

DVD Donji Hraš an

DVD Donji Mihaljevec

Najviše za opremu i lije ni ke preglede

Dragutinu Židovu status po asnog zapovjednika

U subotu je održana redovna 76. skupština DVD-a Donji Hraš an.

Nakon izvješ a o radu za proteklu godinu i izvješ a zapovjednika, vidjelo se da DVD Donji Hraš an usmjerava svoje mnogobrojne vatrogasne aktivnosti ponajviše u preventivu i natjecanja, dok je samih intervencija relativno malo. Tajnik Miroslav Sabol posebno je apostrofirao rad s mladima kao temelj za razvoj vatrogastva.

Predsjednik DVD-a Martin Kolari iznio je prijedlog programa rada i financijskog plana za 2015. godinu. Uz preventivne preglede, lanovi Društva e uvijek izlaziti na intervencije i preovoditi obuku, posebno s djecom, održavati vozni park,

ure ivati spremište i vatrogasni dom, sudjelovati u natjecanjima, te sura ivati s Mjesnim odborom i udrugama u mjestu.

Za ostvarenje programa rada planirano je 30.000 kuna, od ega najviše ide za opremu, odnosno 15.000 kuna, dok za lije ni ki pregled vatrogasaca treba izdvojiti 3500 kuna.

Vatrogasce je pozdravio na elnik Op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, koji je istaknuo da Op ina ove godine ima manje sredstava, no vatrogasci ne bi trebali biti zakinuti, te Tomo Mihalec u ime MO-a Donji Hraš an, kao i mnogobrojni gosti iz susjednih DVD-ova. Najzaslužnima su podijeljene zahvalnice i priznanja Društva. (jš)

Svoju redovitu godišnju skupštinu na Valentinovo su održali lanovi DVD-a Donji Mihaljevec. Prema rije ima predsjednika Zdravka Kranjeca, Društvo okuplja 56 lanova, koji na razne na ine pridonose boljitku Društva. Uz svoju osnovnu zada u, zaštitu ljudi i imovine, vatrogasci su sretni što su uz pomo VMO-a Donji Mihaljevec dobrim dijelom promijenili izgled dotrajaloga Vatrogasnog doma te mu dali novi izgled. Predstoji im unutarnje ure enje, koje e u dogovoru s MO-om snositi o vlastitom trošku. Kranjec je istaknuo odli nu komu-

Po prvi put u povijesti DVD-a dodijeljen je status po asnog zapovjednika, i to Dragutinu Židovu, koji je dugo godina bio zapovjednik Društva

nikaciju s elnicima VMO-a i na elnicom ur icom Slamek, s kojima su uspjeli dogovorno usuglasiti svoje želje

i financijske mogu nosti oko ure enja doma.Novim tajnikom je umjesto Dine Bartoli a imenovan Mario Bartoli .

situaciju od vremena kada se moj otac školovao i radio.

S pajdašom, pro . Stjepanom Hranjecom, radio sam na prikupljanju povijesne gra e u Gori anu. Svojim saznanjima, dokumentacijom i otografijama pomagao sam pojedinim autorima na objavi knjiga i monografija u Me imurju. Prilikom prikupljanja povijesne gra e u Gori anu, na poticaj HKUD-a i pokojnog vele asnog, župnika Antuna Hoblaja, organizirali smo susrete sa starijim mještanima, te sam snimio oko 12 sati videomaterijala, sje anja tih mještana. Pro . muzikolog Miroslav Vuk, koji je istraživao i pronašao podatke, navodi da je crkveni pjeva ki zbor iz Gori ana upravo na Rokovo u Draškovcu, davne 1925. godine, nakon svete mise nastupio na pozornici preko puta crkve, pjevaju i me imurske narodne pjesme. Taj doga aj uzet je kao po etak organiziranog pjevanja i djelovanja na o uvanju kulturne baštine Gori ana.

• Imate li kakav savjet mladim fotogra ima, jer danas svi slikaju i fotoaparati su dostupni svima?

— Danas su otoaparati dostupni svima, mobitelima se slika sve i svašta, ali važan je trenutak i onaj koga slikamo, dok se danas ne poštuju ni osnove otografiranja. Da bi se znalo ispravno otografirati, potrebno je pro i neku obuku ili barem pro itati priru nik.

Nažalost , od puno snimaka malo ih se trajno sa uva. (tg,j)

Zapovjednik Društva Marko Habuš kazao je kako su lani imali etiri intervencije, od ega dva gašenja požara na otvorenom, dok se jedna intervencija odnosila na ispumpavanje podruma. Dana 15. rujna 2014. njihovih deset lanova sudjelovalo je u gradnji ze jih nasipa na rijeci Muri, koji su bili prijeko potrebni jer je prijetio visok vodostaj. Društvo idu e godine obilježava 90 godina rada, pa su si u plan za ovu godinu stavili kompletnu restauraciju stare šprice.

Dobitnici priznanja za 30 godina rada u DVD-u Donji Mihaljevec jesu Ivan Pongrac i Miljenko Pongrac, dobitnik plakete za najaktivnijeg lana Društva je Božidar Vlah i po prvi put u povijesti DVD-a dodijeljen je status po asnog zapovjednika, i to Dragutinu Židovu, koji je dugo godina bio zapovjednik Društva. (al )

20. velja e 2015.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GOST POŠTUJE ISKRENOST U nekoliko minulih godina standardi i kvaliteta eno-gastro sadržaja Me imurja zna ajno su podignu . Na tu je injenicu utjecalo više faktora, a ne dvojimo kako je osobno opredjeljenje i odluka vlasnika ipak u svemu bila presudna. Nije teško uo i kako se na brojnim adresama ulažu pove a sredstva u osvježenja eksterijera, eš e interijera, ili u zamjene kuhinjskih tehnologija. Gost je car i centralna gura u svakom planu, stoga nije neobi no ako ugos telj priželjkuje da se baš u njegovom lokalu svaki dan traži stol više. A kako ugodi caru??? Odgovor uop e nije jednostavan. Najvažniji element svake inovacije je originalna ideja. Ponekad skromniji novci i izuzetna ideja mogu osvoji i vra a gosta. Is na, takvih je primjera malo. eš a je praksa, nažalost, gdje se ulažu velika sredstva u osrednje zamisli s prevelikim o ekivanjima u roku odmah. Na terenu je

prisutna i tre a is na: strpljivo i oprezno ulaganje, iskren stav ugostitelja prema svemu i svima, sa svakodnevnim preispitivanjima i usvajanjem iskustava. Turis ka zajednica Me imurske županije stavlja pove alo na gosta te na izuzetne ideje i pripadnike “tre e is ne”. Gost nije nad ovjek ni vanzemaljac. Gost je svatko od nas u odre enom trenutku ili mjestu.

Poštujemo i prepoznajemo iskrenost u tanjuru, pristupu i cijeni. Nitko ne traži ništa za par lipa, ali rijetko tko prihva a pla anje debelih sto na kuna ne ega što je banalna obi nost koja se može sres na sto njak mjesta. Od ponude u restoranu o ekujemo izvrsno jelo, višu razinu usluge, doga aj, ono nešto. Jer - sve drugo ispod toga imamo svaki dan doma ili u industrijskoj menzi. U kontekstu kampanje “Najte nikaj zameri ” Turis ka zajednica MŽ-a je prošli tjedan za okrugli

stol pozvala dvadesetak osoba razli i h profesija, poziva, službi i zanimanja. Pozvali su se isklju ivo gos , korisnici usluga, u namjeri da se ležerno i otvoreno progovori o manama i prednos ma me imurske gastronomije danas odnosno željama za budu nost. U živoj i vrlo sadržajnoj dvosatnoj debati ulo se puno zrelih i konkretnih preporuka, mišljenja i želja, ali i objek vnih razo aranja. Odgovorni iz TZ-a MŽ-a imaju namjeru sve koris iz rada fokus-grupe preto i u svoje nove zamisli i inicija ve u mjesecima koji dolaze. Sudionici fokus-grupe jesu, izme u ostalog, vrlo kvali cirano progovarali o idealnom prostoru (ambijentu), osoblju, opremi, kvalite jela i sveukupnos ponude i drugim brojnim detaljima koje u svom obilasku Me imurja ocjenjuje i Mystery shopper. Kvaliteta je trajni cilj, a traži svakodnevni i puni angažman svih snaga na

nekoj konkretnoj adresi. Mystery shopper je do danas obišao desetak des nacija. Uz injenicu kako gotovo na svim posje enim adresama postoje blaža nesnalaženja, neznanja ili podcjenjivanja juhe, u oko jako upada re enica koja se izgovorila u osam od deset restorana: Ne, vinsku kartu trenutno nemamo, upravo se sastavlja.!??

Predjela, jela i deser uglavnom su solidne kvalitete. Kategorija JELA je najvažniji element, srce kampanje. Dva od desetak restorana nisu bodovima u kategoriji Jela dosegla minimalnu kvotu za oznaku Me imurski Gurman. Ta injenica ne zatvara te restorane, ve napro v, poziva sve aktere na podizanje standarda i priliku da ve kod prve slijede e vizitacije osvoji viši kvalita vni razred. Što on donosi? Preporuke, poja ani promet, priliku za popravak stanja u blagajni, a takva situacija pogoduje svim sastavnicama društva.

Mystery shopper u restoranu Terbotz

Prije nekoliko tjedana MS je u Železnoj Gori posjetio restoran Terbotz. Maksimalan zbroj koji odre eni restoran može osvojiti iznosi 340 bodova. Nakon dvosatne ve ere i boravka u restoranu gost je sumirao zapažanja i ocijenio doživljeno. Sveukupan zbroj: 304 boda. Za osvajanje znaka kvalitete “Me imurski

Gurman” potrebno je prikupiti preko 199 bodova, a za prestižnu oznaku “Zlatni Me imurski Gurman” preko 289 bodova. Zbirom od 304 boda restoran Terbotz je nadmašio visoko postavljen prag i postao tre i lan elitne grupe me imurskih restorana s oznakom “Zlatni Me imurski Gurman”. S velikim zadovoljstvom estitamo cijelom ansamblu restorana!

Samo nekoliko naglasaka iz službenog zapisnika: “Vanjski izgled restorana uredan, originalan, me imurski. Interijer vrlo uredan.

Prihvat od strane osoblja je te ve eri izostao, ali je ostatak usluge bio vrlo korektan.

Jela: visoka svježina namirnica i izrazita organolepti ka isto a. Uravnoteženost namirnica na tanjuru je iznenadila finim balansom koji se odrazio i na harmo-

niju okusa. Ukupni dojam i prezentacija jela zavidno dobri, cjelinu je tek simboli no umanjio nedostatak vinske karte .

Slu ajnim izvla enjem iz šešira odre en je poredak posjeta svim restoranima Me imurja. Sa sve ve im zanimanjem iš ekujemo nove zapisnike i nove bodove. itatelji, gosti, doma ini: Najte nikaj zameriti!

Projekt u organizaciji Turis ke zajednice Me imurske županije

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MAGDALENA HRANJEC iz Gori ana ve se uvelike sprema za novu povrtlarsku sezonu

Proizvode vlastite presadnice za doma i ekološki batat - Motika i samo motika, to vam je jedino sredstvo protiv dra a. Moramo ga ak tri puta kopati ako ho emo nešto imati. Ustvari, o tim ekosredstvima za prihranu i dohranu brine se moja k i Nevenka PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Iako smo još duboko u zimskim mjesecima, povrtlari imaju zadnje pripreme za sjetvu svojih presadnica. Tako e narednih dana krenuti sjetva paprike, raj ice, celera i ostalog povr a. S jedne strane, tu su veliki proizvo a i koji su ve velik dio tog posla obavili i koji su savladali sve tajne zanate.

S druge pak strane, oni manji, može se re i hobisti ili proizvo a i za vlastite potrebe, još se uvijek možda traže, iskušavaju nove na ine sadnje i uzgoja.

Me u onima koji znaju što saditi je i obitelj Hranjec iz Gori ana, koja se ve duži niz godina bavi ekološkom proizvodnjom, i to baziranom na biodinamici. U Gori anu i okolici svima su ve dobro poznati po svom ekobatatu, kako crvenom, tako i žutom. A ovo je vrijeme kada i za njih zapo inje sezona, odnosno kada kre u u proizvodnju vlastitih presadnica. Naime, kako je ve dobro poznato, batat se uzgaja iz presadnica, odnosno ne sade se gomolji u zemlju poput krumpira.

- Pripremili smo etrnaest sanduka s gomoljima batata iz kojih se treba razviti oko dvije tisu a presadnica. - upoznaje

nas s cijelim postupkom Magdalena Hranjec. - Kako bi potjerale bilj ice, moramo osigurati dosta svjetlosti, vlage i topline.

Stoga smo sanduke stavili kraj prozora, prekrili najlonom, a i ložim u prostoriji. Uz takvu njegu nakon etrnaest dana trebali bi se pojaviti prvi pupovi, da bi do po etka svibnja sve ovo bilo zeleno.

Drugim rije ima, odnosno re eno po naški, treba ekati dva tjedna kako bi po eli rasti pelceri. Kad dosegnu oko deset cm veli ine, te se bilj ice režu i sade u male posudice kako bi razvile vlastito korijenje.

Za presadnice - nastavlja gospo a Magdalena - koristimo isklju ivo vlastiti sadni materijal, odnosno naš batat, koji moramo dobro probrati.

Biramo ve e i neošte ene komade kako bi se razvilo što više pelcera. Ove jeseni dosta je gomolja bilo ošte eno, a i na eli su ga poljski miševi. Dva vam tjedna ja ovako svaki dan hodam i zalijevam, a kad smo sigurni da su bilj ice dovoljno velike režemo ih i sadimo u ašice. Ne valja saditi premale jer e se posušiti. No, tu nije kraj. U tim posudicama, koje su tako er tu unutra, bilj ice rastu do po etka svibnja i tek oko desetog u tom mjesecu sa-

dimo ih na vani na otvorenom, tj. na polju.

Nema prskanja, samo motika Prema njenim rije ima, 2000 tisu e komada dovoljno je za 600 - 700 klaftri površine.

Presadnice sade ru no, i to na humke prekrivene crnom folijom. No, svejedno, kaže, u polju batata obitelj je cijelo vrijeme.

Naime, kako imaju certi ikat o ekološkoj proizvodnji i stalno su pod nadzorom stru nih službi, nema prskanja protiv korova.

- Motika i samo motika, to vam je jedino sredstvo protiv dra a. - žali nam se. - Moramo ga ak tri puta kopati ako ho emo nešto imati. Ustvari, o tim ekosredstvima za prihranu i dohranu brine se moja k i Nevenka, a ja joj samo pomažem u poslu. Zbog takve proizvodnje moramo paziti i na plodored pa ove godine na parceli, uz batat, imamo i 700 klaftri tikvica te 300 graha. Batat ne smije do i na istu površinu, tek nakon tri godine. Ako se dobro pobrinemo, najesen beremo i do dvije tone gomolja.

Batat je višegodišnja tropska kultura koja potje e iz sjevernog i središnjeg dijela J. Amerike, odakle se proširila

Magdalena Hranjec iz Gori ana kaže da u proizvodnji ekološkog batata isklju ivo koristi vlastiti sadni materijal

u Afriku, jugoisto nu Aziju i u druge zemlje vlažne tropske klime. Batat su uzgajali Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima procjenjuje se da se uzgaja ve više od 8000 godina. U svijetu se proizvodi na oko 10 milijuna ha, a najviše u Aziji (Kina), Americi, Africi, Indiji i Japanu, s prosje nim prinosom od 15 t/ha. U Europi je batat posa en na oko 5000 ha, a jedini su ve i proizvo a i Portugal, Španjolska i Italija s prosje nim prinosom od 20 t/ha. U Hrvatskoj dosad nije bilo neke ve e proizvodnje, ali nakon detaljnih istraživanja Zavoda za povr arstvo Agronomskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu i suradnje s potencijalnim proizvo a ima, za o ekivati je kako e se batat

na i u ve im koli inama i na hrvatskim tržnicama. Mnogo je sorti batata, ali naj eš e se rabe sorte naran aste boje kožice i mesa, crvenoljubi aste boje kožice i bijelog mesa te bijele boje kožice i mesa.

Batat je visokoenegetska kultura (puno škroba, malo še era), iznimno zanimljiva okusa te bogata mineralima i vitaminima.

Sve traženija namirnica Za jelo se rabe sekundarna zadebljanja korijena (koja se esto pogrešno nazivaju gomoljima), ali i mlado liš e, koje se može upotrijebiti kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i liš e potrebno je termi ki obraditi.

20. velja e 2015.

- Tržimo ga posvuda, u akovcu, Varaždinu i tu doma.

Ljudi su ve uli za njega, zovu ga slatki krumpir, mada on to nije. Može se slagati kao pirekrumpir, ini je pe en uz meso.

No, isto tako od njega se može kuhati džem, kompot, raditi zlevanka, ali i kremšnite. Neki vole samo ljubi asti, neki žuti, a ima i onih kojima je svejedno kakav je. Ja ga mogu jesti i samo onako, kuhani bez i ega.

Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najve a mu je vrijednost velika koli ina beta-karotena (200 g batata daje istu koli inu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Samo 140 g batata posve osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od sr anih tegoba i za epljenja krvnih žila. Antioksidansi su važni i za dobro funkcioniranje mozga. Batat je bez masti i kolesterola, što je vrlo važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žu i. Vrlo je korisna hrana za dijabeti are zbog niskoga glikemijskog indeksa, koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema štetna stresa za organizam. Velik je izvor dijetalnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, ime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sli nih bolesti. Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu) rabi 2 - 3 puta tjedno, i to do 200 g. Odli na je i vrlo prihvatljiva hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pridonosi debljanju. Uzgojem batata Me imurci se bave još uvijek skromno. Možda je, kažu znalci, problem u njegovom slatkastom okusu na koji se treba priviknuti.

ARTRITIS ENCEFALITIS KOZA (AEK) prisutan je i kod naših uzgajiva a u Me imurskoj županiji, koji se premalo uklju uju u njegovo suzbijanje

Može nanijeti ozbiljne štete stadu Treba napomenuti kako AEK nema zdravstveni zna aj, odnosno ne prenosi se na druge životinje niti pak na ovjeka.

No, zato uzrokuje goleme materijalne štete, tim više što životinja može biti zaražena, a da ne pokazuje znakove bolesti Kako bi se što prije utvrdila prisutnost bolesti te smanjili gubici u proizvodnji kozjeg mlijeka, Me imurska i Varaždinska županija uklju ile su se 2012. godine u su inanciranje projekta utjecaja artritisa encefalitisa koza na konkurentnost proizvodnje kozjeg mlijeka, odobrenog od strane Vije a za istraživanja u poljoprivredi i Ministarstva poljoprivrede, koje ga je su inanciralo sa 70 tisu a kuna.

Naime, uzgajiva i zbog velikih uginu a jaradi ne mogu kvalitetno provoditi obnovu stada, što ima dugoro ne posljedice na proizvodnju mlijeka. Projekt je završio krajem 2014. godine i sada su i dostupni rezultati, koji su vrlo porazni. Naime, istraživanja su potvrdila prisutnost AEK-a u ve ini stada mlije nih koza na podru ju sjeverozapadne

Hrvatske. Stoga ide dalje izrada i provedba tog programa kojemu je osnovni cilj iskorjenjivanje bolesti i formiranje stada slobodnih na AEK, te utvr ivanje prevalencije bolesti u stadima u kojima se intenzivno proizvodi kozje mlijeko. Za te potrebe Varaždinska e županija izdvojiti 15, a Me imurska 30 tisu a kuna. I u jednoj i u drugoj županiji u projekt je uklju eno po 10-ak farmi.

- Mi smo se, naravno, uklju ili odmah u projekt, i to prema preporuci regionalne udruge kozara Ruka sjeverozapadne Hrvatske, u koju su uklju eni i naši me imurski uzgajiva i. - objasnio nam je zamjenik župana Zoran Vidovi . - Po isteku dvogodišnjeg projekta preporuka je da se i dalje nastavi s njim, za što smo u prora unu MŽ-a za ovu

- Ja sam prije dvije godine od 31 grla uspjela na taj na in spasiti i osloboditi bolesti 30, lani 60, a idem dalje i ove godine. - rekla nam je Nevenka Gadanec iz Kotoribe, koja u borbu protiv AEK-a kre e odmah kad se životinja ojari

godinu osigurali 30 tisu a kuna. Analize su pokazale da je AEK prisutan u dosta velikoj mjeri, naro ito kod pasmina alpina. Uzorci su se uzimali na 12 me imurskih farmi, tj. ukupno je pretraženo 1349 uzoraka krvi, što predstavlja tre inu populacije. Prema podacima zaraženo je 60 - 70 % koza, a ima slu ajeva gdje se taj postotak penje i do broja 100. Istina, ima i stada u kojima virus uop e nije prona en.

Trebali bi se uklju iti svi ije koze boluju od AEK-a O kakvoj se zapravo to bolesti radi, objasnio nam je Marijan Glavina iz akove koga veterinarskog inspektorata.

- To je neizlje iva virusna, zarazna bolest koza. Kao što joj i samo ime govori, manifestira se u dva oblika, artritis ili upala zglobova te encefalitis ili upala središnjega živ anog

sustava. Naj eš e obolijevaju mlije na stada koza, i to životinje svih kategorija i dobnih skupina. Me utim, ipak postoje razlike. Kod jaradi, starosti 2 - 6 mjeseci, javlja se pretežno encefalitis. Uslijed upale središnjega živ anog sustava životinji slabe motori ke sposobnosti, dolazi do paralize najprije stražnjih, a potom i prednjih nogu. Zbog toga ona samo leži, ne može hodati, manje jede, mršavi i slabi te na kraju ugiba.

S druge strane, artritis eš e napada odrasle koze.

Bolest se naj eš e manifestira na zglobovima prednjih nogu, koje izgledaju kao da su im tu ugurane loptice ili ak i jabuke. Životinje po nu šepati, slabije hodati, mršave, slabije doje jer se javlja i upala vimena, odnosno mastitis, pa mlijeko više nema svoju kvalitetu. Nije rijetkost i da do e do upale plu a. Kako pak doznajemo od predsjednice me imurskih kozara, Nevenke Gadanec iz Kotoribe, kozari baš i ne prihva aju rado mjere suzbijanja te bolesti te ih se svega nekoliko uklju ilo u to.

- I doc. dr. sc. Antun Kosteli sa zagreba koga Agronomskog fakulteta ljuti se na uzgajiva e - kaže nam Nevenka - jer se ne žele uklju iti. Kao

glavni razlog navode pomanjkanje prostora za izuzimanje zdrave, tek ro ene, jaradi.

Naime, kako bi bili sigurni da se bolest ne e prenijeti s koze na mlado, moraju tek ojarene mlade odmah odvojiti i dati im mlijeko zdrave koze. Ja sam prije dvije godine od 31 grla uspjela na taj na in spasiti i osloboditi bolesti 30, lani 60, a idem dalje i ove godine. Kad je po eo projekt, imala sam od 137 koza samo njih 6 zdravih.

Vrlo je važno tek ojarenoj životinji dati zdravi kolostrum (prvo mlijeko koje posiše kako bi mu proradila crijeva) koji ili kupim ili si posudim.

Mlade odmah selim u posebno prostoriju i tako uspijevam eliminirati virus. Znam da se u to uklju io i Robert Balaš iz Peklenice, OPG Jambrovi je slobodan od AEK-a. Za druge ne znam, jer mnogi od njih tek su sada u fazi jarenja.

Treba napomenuti kako AEK nema zdravstveni zna aj, odnosno ne prenosi se na druge životinje niti pak na ovjeka. No, zato uzrokuje goleme materijalne štete, tim više što životinja može biti zaražena, a da ne pokazuje znakove bolesti. Stoga je potrebno dobro paziti kako se i gdje trguje sa životinjama. (Vlasta Vugrinec)

20. velja e 2015.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Nudio se svježe odrezani me imurski kelj

Doma i kelj na akove kom placu

Na prvi pogled akove ki plac ovaj tjedan nije bio nimalo obe avaju i. Naime, prodava a je sve manje i manje. No, dolaskom do njihovoga prodajnog mjesta slijedi iznena enje.

Koroma , raj ica, krastavac, tikvice, blitva, brokula, cvjeta a, nema ega nema.

I, što je još važnije, sve je svježe i doma e, doduše, ne baš iz Me imurja, ali je zato s juga naše zemlje. U izobilju je bilo i salate od crvenog radi a, preko endivije, kristalke, do puterice i kineskog zelja.

Naše Me imurke pohvalile su nam se sa svježe

odrezanim keljom na kojem se uop e ne vide niti pak osje aju niske jutarnje temperature, esto i ispod nule. Ista stvar je i s keljom pup arom koji je ovih dana prava poslastica, budu i da je u punoj zrelosti. Sre u imaju i proizvo a i špinata, matovilca, poriluka te

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - limun - naran e - klemen ne - kaki - kivi - jabuke - zelje - salata endivija - salata kristalka - salata puterica - blitva - raj ica - koroma - krastavci - kvice - poriluk - i oka - špinat - grincajg - kelj - kinesko zelje - jaglac - ciklama

15 kn/kg 10 kn/kg 12 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 3 - 6 kn/kg 7 kn/kg 15 kn/kg 15 kn/kg 18 kn/kg 15 kn/kg 25 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 25 kn/kg 15 kn/kg 10 kn/kg 25 kn/kg 5 kn 10 kn/kg 10 kn/kg 6 - 7 kn 15 - 20 kn

celera. Ni te se kulture ne moraju brati i spremati u podrume ve mogu direktno s vrta na plac.

Lijepo je prošetati i izme u tabli s rascjetanim ciklamama te sve ve om ponudom jaglaca. (vv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

BU A Piše: Nenad Martinec, dipl. ing.

Bu a (tikva, bundeva) je jednogodišnja zeljasta biljka iz roda Cucurbita, porodica Cucurbitaceae, red Passiflorales. Porodica Cucurbitaceae obuhva a oko 1000 vrsta i 120 rodova koji uglavnom rastu u tropskim predjelima. Najrašireniji pripadnici roda Cucurbita jesu obi na bu a (Cucurbita pepo L.), bu a pe enica (Cucurbita maxima Duch.) i muškatna bu a (Cucurbita moschata Poir.).

Bu a se uzgaja u svim dijelovima svijeta. Kolumbo je 1492. godine donio u Europu prve podatke o bu i zapisavši u svoj dnevnik da ju je našao na Kubi. Ukupne površine pod bu ama (uklju uju i sve vrste roda Cucurbita) u Svijetu iznose 1,64 milijuna hektara. Najve e površine pod bu a-

ma nalaze se u Indiji i Kini. U Austriji, Sloveniji, Ma arskoj, Njema koj, Srbiji i Hrvatskoj pretežno se uzgajaju uljne bu e golice za dobivanje ulja, a manjim dijelom obi ne bu e za hranidbu stoke. Proizvodnja bu a u svijetu iznosi 21,9 milijuna tona. Najve i proizvo a i su Kina s proizvodnjom od 6,3 milijuna tona (28,7 % svjetske proizvodnje) i Indija s proizvodnjom od 4,0 milijuna tona (18,4 %). Proizvodnja uljnih bu a i bu ina ulja u Svijetu je mala i nije posebno registrirana u službe-

nim statistikama. U Hrvatskoj se bu e tradicionalno uzgajaju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najviše u Me imurju i Podravini. Posljednjih se godina uzgoj proširio i na podru je Požeške kotline. Procjenjuje se da se uljne bu e u Hrvatskoj uzgajaju na površini od 4000 do 4500 hektara. Prinos ploda uljnih bu a iznosi 50-60 t/ha, a prinos suhih bu inih sjemenki od 600 do 1200 kg/ ha (bez primjesa, s oko 8 % vlage).

U prehrani se plodovi upotrebljavaju za pripreman-

je raznovrsnih jela (kuhani, pe eni, za izradu džemova), a koriste se i za ishranu stoke. Iz plodova zrelih bu a vadi se placenta sa sjemenom. Plodovi bu e sadrže mnogobrojne sjemenke (koštice) koje se me usobno razlikuju po veli ini, debljini i boji. Prinosi su 300-500 kg sjemena po hektaru.

Za proizvodnju bu inog ulja danas se ve inom koriste kultivari koji daju koštice bez vanjske bijele celulozne ljuske odnosno tzv. bu e golice ili beskorke (Cucurbita pepo var. Styriaca) nastale slu ajnom prirodnom mutacijom koja je dovela do velike promjene u morfologiji koštice. Kasnijim oplemenjivanjem nastao je kultivar koji daje košticu s vrlo tankom pokožicom tamno zelene boje.

Danas su u uzgoju prvenstveno uljna bu a Gleisdorfer i hibrid Opal, koji prema literaturnim podacima postiže bolji prinos po hektaru.

Škare za obrezivanje

16

Moj vrt

VAŠ VRT

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Kamelija (I) Kraj zime ili po etak prolje a vrijeme je prepuno proturje ja.

Snijeg se topi, zemlja je mokra, vjetar zna biti prodoran, ali cvije e se bori za pozornost.

Visibabe i kukorijek u šumi, jaglaci uz cestu na južnoj kosini po inju cvasti, a cice mace ljeskaju se od prkosa.

U zimskom vrtu sad bi trebale procvasti kamelije.

Kamelija je doma na Istoku: Kina, Japan, Koreja, Vijetnam, Nepal… Tu prati putove budisti kih sve enika kao religiozni simbol.

Kineski car objavio je 1725. da pije aj od kamelije. Tamo kameliju smatraju najstarijom kultiviranom biljkom na svijetu. U prirodi postoji oko dvjesto divljih vrsta kamelije, a ovjek je uzgojio nekoliko tisu a varijeteta.

U Europu je ovaj cvijet nad cvjetovima došao gotovo zabunom.

Europski „poduzetnici“, u vje itoj potrazi za dobrom zaradom, donijeli su je iz Japana kako bi proizvodili aj, ali se pokazalo da europska klima za to nije pogodna. Da trud ne bude uzaludan, pobrinula se ljepota cvijeta zbog koje su je prihvatili, po eli uzgajati i širiti vrtlari. Uvozio se sve ve i broj vrsta i sorti i ve po etkom 19. stolje a kamelija je proslavila industriju cvije a južne Francuske. I danas

je tamo najimpresivniji rasadnik u Nantesu, koji godišnje uzgoji milijun sadnica ovih ljepotica.

Me u mnogim vrstama tri su osnovna tipa kamelije koji se mogu preporu iti: Camellia japonica danas je najraširenija i najpristupa nija vrsta. Karakterizira je velik cvijet (do 15 cm), za razliku od divlje, originalne vrste iji su crveni cvjetovi do 5 cm.

Camellia sasanqua, u prijevodu ‘cvijet planinskog aja’, došla je u Evropu iz Japana. Ja a je i otpornija od C. japonice, lako se prilago ava novim uvjetima. Nosi manje cvjetove i manje listova od prethodnice, a ima je i manje kultivara. Originalna joj je boja cvijeta bijela, ali su uzgojeni kultivari od ruži aste do rubin-crvene.

Camellia reticulata stiže iz Kine, od nje je uzgojen niz hibrida otpornijih na sunce.

Ali ta kamelija zahtijeva i mnogo pažnje pri sadnji i njezi. Dakle, to je kamelija za ambicioznije vrtlare.

Volite li imati nešto što nema “baš svatko”, zaljubite se u ovu hladnu ljepoticu. Samo onda bez pla a kad vas ostavi. Zašto bi vas mogla ostaviti, ispri at u vam idu i tjedan. Dotad mi budite dobro i dozivajte prolje e kako god znate i umijete.

Voli vas IVA!

Plodored Predavanje Marije Thun u Sloveniji 1997. godine bilo je izuzetno temeljito, a trajalo je cijeli dan. Govorila je o plodoredu u skladu s kozmi kim ritmovima. Ako uzmemo u ruke naš Sjetveni kalendar, imamo pred nama redoslijed – kozmi ki: korijen, cvijet, list, plod; korijen, cvijet, list, plod.

Prvo sadimo biljke korijena, dobijemo lijepo oblikovano korijenje, a iza biljaka korijena moramo sijati biljke cvijeta, te biljke lista i ploda.

Kod plodoreda moramo razmišljati kako tlo rasteretiti prejakih impulsa za oblikovanje listova, ako želimo oblikovati korijenje, i tako za svaku grupu biljaka. Biljke ploda ne žele puno vitalnosti, naprave male listove, ali zato teže k cvijetu. Ali prije svega k oblikovanju sjemena.

O prehrani ovjeka ( emu služi hrana) govorio je dr.

Steiner. U moždanom sistemu ovjeka djeluju energije iz podru ja biljnog korijena (mrkva i ostale biljke korijena), u plu nom sistemu ovjeka djeluju energije iz podru ja biljnih listova (salata i biljke lista). U našem bubrežnom sistemu djeluju energije i tvari koje dobivamo iz podru ja biljaka cvijeta, a u sistemu ovje jeg srca djeluju energije iz podru ja biljnog sjemena (biljke ploda).

Govorio je još o organizmu krvi, kad npr. uzmemo bu u, tu imamo još prehrambene energije u krvnom sistemu ovjeka. Energije sjemena bu e djeluju u srcu, a zadebljani kambij (mesni dio ploda) djeluje u krvi.

Razmišljajte o plodoredu na vašem imanju i pokušajte ga održavati prema kozmi kom redoslijedu.

20. velja e – Dan cvijeta do 10 sati, od 11 sati biljke lista Do 10 sa režu se gran ice vrbe za više peluda.

21. velja e – Dan lista 21. velja e prijepodne i 22. velja e sijemo salatu, rano zelje, peršin i cvjeta u.

22. velja e – Dan lista Ako ste ranije posijali salatu, koja ve sada lijepo raste, posijte u teglice peršin liš a jer postoje sorte koje lijepo rastu jekom cijele godine.

23. velja e – Dan ploda do 13 sati, od 14 sati nepovoljno vrijeme za rad u vrtu i s biljkama Prijepodne sijemo sjeme krumpira ako smo ga uspjeli uzgoji ili nabavi , režemo cjepi e i gran ice vrbe, koja e ima puno peluda.

24. velja e Nepovoljan dan za rad u vrtu, vo njaku i vinogradu.

25. velja e – Dan korijena do 15 sa , od 16 sa biljke lista Ako nam vrijeme dopušta, vrtove i oranice jedanput poslijepodne prskamo ajem od poljske preslice, a ako je zemlja kisela i ajem od masla ka.

26. velja e – Dan korijena Prskaju i zemlju ajevima brinemo o zdravlju zemlje.

VRTLARICA

Bijeli korijen nije iš eznuo iz Me imurja Tek što je sunce malo zagrijalo i podiglo temperature, smanjile su se ili pak potpuno nestale naslage snijega, može se polako opet u me imurski povrtnjak u kojemu, kako svjedo imo iz tjedna u tjedan, “nema što nema”. Doduše, vrt je pun vlage i blata, no lopatom se mogu vaditi preostale biljke.

Jedna od njih je bijeli korijen, odavno i nepravedno zaboravljena povrtnica. Radi se o kulturi, re i e mnogi, koja se nalazi negdje izme u mrkve i peršina. Naši stari možda se sje aju te biljke pod nazivom turovac. Izgledom neugledna povrtna vrsta u znatnoj mjeri uzgajala se još od 16. stolje a i do po etka prošlog stolje a

bilo nezaobilazni dio jelovnika ve ine europskih naroda.

Danas je gotovo iš eznula s naših stolova. U SAD-u u posljednje vrijeme postaje znak

prestiža da restoran na jelovniku ima jelo s turovcom. Povr e je to s kojim vrsni kuhari vrlo rado eksperimentiraju.

Uzgaja se zbog korijena koji

je nalik korijenu peršina. Može se jesti kuhan kao prilog, naj eš e u bijelom umaku ili s mrkvom i graškom. Od njega se priprema varivo ili se dodaje u juhe, ukusan je pohan, a cijenjena je i priprema pope aka od naribanog korijena turovca. Okus mu se izuzetno dobro slaže s topljenim sirom.

Korijen je odmah nakon ljuštenja potrebno potopiti u zakiseljenoj vodi (s octom ili limunovim sokom), da bi se sprije ila promjena boje.

Mladi izdanci mogu se koristiti svježi ili pripremati kao šparoge. Cvijet je tako er jestiv, koristi se za dodavanje u salate. Jestive su i klice proklijalih sjemenki. (vv)

20. velja e 2015.

Otvoreni stupci 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP ENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “ME IMURSKE NOVINE” (pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

ŠTO VAS ŽULJA PITALI SMO UPRAVU GRADA zašto je posje eno stablo u Ulici Katarine Zrinske

Zašto se u Donjoj Dubravi “lopta” s pacijentima umirovljenog lije nika?!

Krivi su nepoznati vandali, drvo je bilo namjerno uništeno!

Nakon sje e stabala u Perivoju, posje eno je ovih dana mlado stablo u Ulici Katarine Zrinske. Uz to, za novu sje u obilježen je niz stabala kod zgrada solidarnosti preko puta Vrti a “Cipelica”, došao nas je upozoriti itatelj koji se zapitao: - Pa zar emo ostati bez stabala u gradu!

Upravu Grada stoga smo upitali za odgovor ho e li posje eno stablo u Ulici Katarine Zrinske, kao i ozna ena stabla kod Vrti a “Cipelica”, biti zamijenjena novima ili na nekim mjestima ne e biti nove sadnje. Tako er smo za-

tražili u odgovoru da se objasne razlozi sje e te koliko e Grad sredstava u ovoj godini izdvojiti za zamjensku sadnju stabala.

- Stablo u Ulici Katarine Zrinske u blizini cafe-bara Paladin nije posje eno, ve ga je netko nepoznat namjerno uništio. - odgovorio je David Vugrinec, pro elnik za društvene, protokolarne i europske poslove Grada akovca.

- im vremenski uvjeti dozvole, na tom mjestu posadit e se novo stablo. Molim Vas da putem novina apelirate na neodgovorne pojedince

da to ne rade. - poru io je pro elnik Vugrinec.

- Kod Vrti a ‘Cipelica’ godišnjim pregledom koji su obavili hortikulturalni stru njaci GKP-a akom utvr eno je da je odre eni broj stabala bolestan, te da neka predstavljaju opasnost za prolaznike. Kao što ste vjerojatno vidjeli, debla su ozna ena na dva na ina. Neka drva predvi ena su za rušenje, dok e se ostala orezivanjem pokušati izlije iti i spasiti. Ina e, prema tome nalazu struka je mišljenja da su drva na toj lokaciji pregusto posa ena,

PISMO/MIŠLJENJE

ime im se onemogu ava normalan rast. Postavljene drvorede potrebno je prorijediti, te e se time omogu iti normalan rast i razvoj debla i krošnji.

U prora unu Grada akovca u iznosu od 150.000 kuna predvi ena su sredstva za zamjenu srušenih stabala u Perivoju Zrinskih novima. Tako er za ostale javne površine na podru ju Grada akovca za ove namjene predvi eno je 350.000 kuna. - odgovorio je David Vugrinec.

(BMO)

MARIJANA FABI RUSAK (HSS) u priop enju objasnila okolnosti smjene s mjesta predsjednice i lanice Odbora za poljoprivredu i turizam Gradskog vije a Grada akovca

U prošlom broju Vašeg lista pro itala sam lanak o sastanku predstavnika Op ine Donja Dubrava i predstavnika Doma zdravlja akovec te sam ostala pomalo neugodno iznena ena.

Zašto se na elnik i aktualna vlast nisu potrudili riješiti problem lije nika u našoj Op ini?

Jer, priznali si mi to ili ne, to je postao problem.

I dok nas se s jedne strane uvjerava kako postoji veliki nedostatak lije nika na podru ju naše županije i cijele države, rekla bih da stvari baš i nisu takve. Prestanite raditi budale od svih nas!

Ono što se u cijeloj pri i uop e ne spominje, a smatram itekako važnim imbenikom, jest to što je Dom zdravlja vlasnik trosobnog stana u Donjoj Dubravi, te bi lije nik ili lije nica koji bi došli raditi u naše mjesto au-

tomatski imali riješeno stambeno pitanje.

Prešu uju li se te stvari namjerno, od strane Doma zdravlja ili Op ine i na elnika Misera?!

Ili je možda na elnik Miser tako “dobro upoznat” sa stanjem u Donjoj Dubravi da ni ne zna da taj stan uop e postoji?!

Nemojte nas uvjeravati da su stvari pod kontrolom, rješenja mora biti i mora se na i pod hitno!

Ne znam jesam li više ljuta na na elnika Misera ili na Dom zdravlja što se ni jedni ni drugi nisu potrudili na i rješenje za pacijente.

Ne može i ne smije biti normalno da nas u samo jednom tjednu pregledavaju tri razli ita lije nika op e prakse, i tako iz tjedna u tjedan, sistemom “tko kada stigne”.

Ogor ena mještanka Donje Dubrave

ME IMURJE PLIN

Ni gradona elnik ni njegov zamjenik Koliko je to no nisu imali primjedbe na rad Odbora poskupio plin?

Kako sam kao lanica gradske organizacije HSS-a Grada akovca izabrana za vije nicu Gradskog vije a Grada akovca, na Gradskom vije u Grada akovca, održanom dana 12.02.2015. godine, i razriješena predsjednice i lanice Odbora za poljoprivredu i turizam Gradskog vije a grada akovca, te u svezi s is m dostavljam sljede e priop enje: Za smjenu predsjednice i lanice Odbora za poljoprivrede i turizma saznala sam iz dostavljenih materijala za sjednicu Gradskog vije a Grada akovca dana 06.02.2015. godine.

S obzirom na to da se radi o koalicijskom sporazumu SDP-a, HSS-a, HNS-a, HSU-a, MSD-a, koji zajedni ki obnašaju vlast u Gradu akovcu, a zamjena predsjednice Odbora za poljoprivredu i turizam izvršena je na na in da je gospodin Predrag Ko ila s Nezavisne liste imenovan predsjednikom, a gospodin Denis Šari iz stranke Laburista lanom Odbora.

Takvim inom došlo je do promjene unutar dosadašnjih koalicijskih partnera i ulaska novih od strane Nezavisne liste i stranke Laburista.

HSS-u je Odbor za poljoprivredu i turizam važan, jer kroz njega za gra ane Grada akovca ostvaruje brigu za ovjeka, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zalaže se za zadržavanje obitelji na ruralnim podru jima,

te stvaranje uvjeta za ostanak obitelji na selu.

Nadalje, HSS ima europarlamentarku, g u Marijanu Pe r, lanicu Odbora za poljoprivredu, koja može kroz svoje djelovanje u Europarlamentu i poli kim djelovanjem u okviru HSS-a u Republici Hrvatskoj puno pomo i u ostvarenju navedenih ciljeva, a što bi i gra anima Grada akovca bilo od koris .

Europarlamentarka HSS-a g a Marijana Pe r zalaže se: 1. za rješavanje lošeg stanja u mljekarskom sektoru; 2. da se i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su podigla kredite kako bi unaprijedili svoju proizvodnju i postali konkurentniji stave na listu korisnika mjera kojima e se ksira te aj švicarskog franka; 3. da se hrvatskom poljoprivredniku osigura zagaran rana mirovina od najmanje 1.850 kn; 4. da se što prije završi od strane Ministarstva poljoprivrede Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020., kako bi Hrvatska mogla povu i 330 milijuna eura, koje bi osim poljoprivrednika i stanovništva na selu mogle koris ti i jedinice lokalne samouprave za izgradnju infrastrukturnih projekata. Izborila je: 1. ukidanje povijesnih kriterija koji su spre avali Hrvatsku u korištenju nancijskih potpora za uvo enje zdravih obroka mlijeka, vo-

a i povr a u škole. Na razini EU-a za taj program osigurano je 230 milijuna eura; 2. da se obeštete hrvatski poljoprivrednici zbog ruskog embarga (mandarine, jabuke).

HSS je kroz dosadašnje djelovanje u navedenom Odboru, na iji rad nije bilo nikakvih primjedbi ni iskazivanja nezadovoljstva s radom Odbora od bilo koje poli ke opcije, kao ni gradona elnika i zamjenika, predlagao: na 2. sjednici Gradskog vije a, u okviru izmjene Pravilnika o unutarnjem redu Grada akovca, formiranje Odsjeka za poljoprivredu, i zapošljavanje stru njaka iz podru ja poljoprivrede (javni radovi, stru no osposobljavanje, do današnjeg dana prijedlog nije realiziran, formiranje Odbora za poljoprivredu i turizam (realizirano), osiguranje sredstava za iskorjenjivanje ambrozije kroz javne radove (nije realizirano), formiranje gradskih vrtova (realizirano), da se poduzmu sve ak vnos koje može poduze Grad akovec da se sprije i zaga ivanje zraka u gradu akovcu, koje proizvodi Ljevaonica u akovcu (nije realizirano), da umjesto formiranja nove ustanove Gradski vr , Grad akovec, su nancira dadilje s is m iznosom kao u Gradskom vr u, da djeca u prigradskim ruralnim podru jima grada akovca ne sele u vr e u grad, ve da ostaju u svojim sredina-

ma (nije realizirano), prijedlog urbanista da se ne izmijeni prostorni plan u ruralnim podru jima grada akovca, da poljoprivrednici ukoliko pove avaju kapacitete svoje proizvodnje ne moraju seliti svoja gospodarstva u posebne zone (realizirano).

HSS želi svojim prak nim djelovanjem izbori takav položaj s kojeg može – kao stranka na vlas , ili kao stranka u oporbi – bitno utjeca na utvr ivanje najvažnijih odrednica hrvatske poli ke, u smislu nauka bra e Antuna i Stjepana Radi a: Djelova prema seljaštvu ‘koji je izvorni stvaralac, baš nik i uvar hrvatske samonikle kulture’, u skladu s na elom ovje nos , socijalne pravice, zalaga se za gospodarstvo koje se temelji na obiteljskim gospodarstvima i malom poduzetništvu. HSS-ovi dužnosnici su obvezni prema navedenim na elima traži rješenja i ini napore za njihovo ostvarenje.

Slijedom navedenoga, HSS kao demokratska stranka na svojim jelima donijet e odluke o daljnjim pregovorima s koalicijskim partnerima u Gradu akovcu, koji e ima za cilj nastavak koalicijske suradnje ili pronalazi druga rješenja za ostvarenje svojih gore navedenih poli kih ciljeva. - poru ila je u pisanom priop enju.

Marijana Fabi Rusak, dr. med. vet.

Iz Me imurje plina opet su reagirali jer nisu zadovoljni naslovom u prošlotjednom njihovom ispravku o poskuplje-

Vrsta tarifne stavke

Tarifna stavka za isporu enu koli inu plina

Fiksna mjese na naknada

nju cijene plina. Stoga koliko je to no poskupio plin provjerite u dostavljenoj tablici s njihove strane. (mn)

TROŠAK TROŠAK Oznaka OPSKRBNA Tarifni NABAVE DISTRIBUCIJE tarifne MARŽA model PLINA PLINA stavke

KRAJNJA POVE ANJE KRAJNJA CIJENA CIJENE OD CIJENA OPSKRBE 01.01.2015.

OPSKRBE Mjerna PLINOM PLINOM jedinica - bez Kn/kWh - bez PDV-a PDV-a (od 01.01. (do 31.12.

2015.)

2014)

TM1

0,0538

0,3263 Kn/kWh

0,3250

+ 0,0013

TM2

0,0538

0,3263 Kn/kWh

0,3250

+ 0,0013

TM3

0,0430

0,3155 Kn/kWh

0,3145

+ 0,0010

TM4

0,0404

0,3129 Kn/kWh

0,3119

+ 0,0010

TM5

0,0377

0,3102 Kn/kWh

0,3093

+ 0,0009

TM6

0,0350

0,3075 Kn/kWh

0,3066

+ 0,0009

Ts1

0,2595

0,0130

TM7

0,0323

0,3048 Kn/kWh

0,3040

+ 0,0008

TM8

0,0296

0,3021 Kn/kWh

0,3014

+ 0,0007

TM9

0,0215

0,2940 Kn/kWh

0,2935

+ 0,0005

TM10

0,0161

0,2886 Kn/kWh

0,2883

+ 0,0003

TM11

0,0108

0,2833 Kn/kWh

0,2830

+ 0,0003

TM12

0,0054

0,2779 Kn/kWh

0,2778

+ 0,0001

TM1

10,00

10,00

kn

TM2

10,00

10,00

kn

TM3

20,00

20,00

kn

TM4

30,00

30,00

kn

TM5

40,00

40,00

kn

TM6

60,00

60,00

kn

TM7

100,00

100,00

kn

TM8

150,00

150,00

kn

TM9

200,00

200,00

kn

TM10

300,00

300,00

kn

TM11

400,00

400,00

kn

TM12

500,00

500,00

kn

Ts2

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

20. velja e 2015.

JER…

TRGOVINA METSS-a 239, akovec

Jasminka elebi : - Sve recepte uvam i kuham po njima!

U akove koj trgovini METSS-a 239 zatekli smo gospo u Jasminku elebi u trenutku kupovine najnovijega tiskanog izdanja “Me imurskih novina”. O svom zadovoljstvu našim “Novinama” kazala je:

- ‘Novine’ po injem itati od po etka, od naslovnice nadalje. Pratim školske teme, a politiku baš i ne odviše. Najviše me veseli rubrika ‘Me imurska kuharica’. Recepte sve uvam, izrezujem ih i prema njima kuham. Pratim i na-

gradne igre i mislim i dalje sudjelovati u njima. Dobila sam u vašim ‘Novinama’ i knjigu u nagradnoj igri. Voljela bih da ‘Novine’ budu u manjem formatu, da se lakše listaju. Tako er bih htjela da više ljudi postavljaju pitanja o proble-

mima koji ih mu e i da se onda na u odgovori na njih.

“Novine” je gospo i Jasminki elebi prodala poslovotkinja METSS-a Sonja Šalamon. Obje smo nagradili našim platnenim vre icama. (rr, zv)

UDRUGA “ZLATNE RUKE” pripremila za Valentinovo “pti ju gozbu”

BAKE u Dje jem vrti u “Sun eko” Selnica

“Fti eki se ženiju. Zlatne ruke obilje darova pripremiju...”

lanice Udruge “Zlatne ruke” pripremile su tradicionalne kola i e u obliku srca

Udruga žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke” u suradnji s Gradom i Turisti kom zajednicom grada akovca proslavila je na protekloj subotnjoj špici zajedno s akov anima Dan zaljubljenih. Na glavnom gradskom trgu vrijedne su lanice Udruge pripremile pravu pti ju gozbu jer “fti eki se ženiju”... lanice Udruge “Zlatne ruke” pripremile su jabuke, prigodne rukotvorine, tradicionalne kola i e u obliku fti eka, ljubavne poruke. Dijele i od srca svoje radove lanice su dijelile i pozitivne emocije. Vrijednim lanicama u širenju pozitivnih vibracija pomagale su i njihove unuke. A sljede e javno okupljanje najavljuju i za Dan žena. (rr)

U ENICI OŠ-a HODOŠAN razveselili male pacijente akove ke Bolnice

Bolesna dje ica za Valentinovo na dar dobila priredbu Gradsko društvo Hrvatskoga Crvenog križa akovec u listopadu 2010. godine zapo elo je s provedbom projekta nazvanog “Bolnica bezbolnica”. Projekt je namijenjen djeci koja se nalaze na bolni kom lije enju.

Volonteri i zaposlenici Hrvatskoga Crvenog križa u suradnji s umjetnicima provode glazbene, likovne, dramske i druge kreativne radionice. Drže da je u procesu lije enja briga za pacijenta, njegovo psihi ko i mentalno zdravlje, bitna gotovo koliko i briga za njegovo izi ko zdravlje. Blagdan Valentinova obilježen je na Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec dolaskom u enika 3. h razreda

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

U enici 3. razreda OŠ-a Hodošan obradovali su mališane koji se lije e u ŽB-u akovec

Osnovne škole Hodošan i njihovom priredbom malim šti enicima Odjela.

U programu su sudjelovali: David Hranjec, Larissa Miri , Lea Kova , Lorena Vargek, Tin

Vegi, Lana Naran a, Antonio Doj i , Marta Ružman, Rea Sabol i Dominik Blagus, predvo eni razrednicom Katarinom Bari i stažisticom Tinom Jur an.

Ovo je dosad tre i program Osnovne škole Hodošan u Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec. Prvi put nastupali su u enici 4. h razreda 2010. godine (tako er vo eni razrednicom Katarinom Bari ), u vremenu darivanja za Valentinovo i kao uvod u pokladne dane. Dje ji odjel posjetili su 17. velja e 2012. u enici 2. h iz Osnovne škole Hodošan predvo eni u iteljicom Anastazijom Ankom Balent i pedagoginjom Ivanom Kiri .

Mali šti enici i izvo a i i ovaj put bogato su darivani slatkim poklonima, a Odjel higijenskim potrepštinama, ponajviše jednokratnim pelenama i vo em. (mn)

Razveselile unuke spremanjem fti ekovih kola a U Dje ji vrti “Sun eko” u Selnici za Valentinovo su sa svojim unucima stigle bake. Poseban dan bio je to i za djecu i za bake, kao i odgajateljice. Druženje je bilo vrlo emocionalno, ispunjeno pjevanjem, veseljem, suzama, zagrljajima, razgovorom. Bake su u vrti svoje unuke došle nau iti kako se izra uju fti ekovi kola eki, baš onakvi kakve fti eki imaju na svom gustuvaju.

Kako je to izgledalo, najbolje su opisala djeca u razgovoru s odgajateljicom: Odgajateljica: - Tko je ju er došao u naš vrti ?

Djeca: - Naše bake!

Odgajateljica: - Kako ste se osje ali kada su bake došle u vrti ?

Djeca: - Veselili smo se! I bake su se veselile!

Jer smo znali da emo pe i kola e.

Odgajateljica: - Kakve ste kola e pravili s bakama?

Djeca: - Fti ekove!

Odgajateljica: - Zašto se zovu fti ekovi kola eki?

Djeca: - Jer fti eki iste takve pe eju.

Jer se oni onda žene.

Jer je Valentinovo.

Odgajateljica: - Je li vam bilo lako raditi fti ekove kola e?

Djeca: - Ne, to je dosta teško!

Moraš prvo napraviti veliku zmiju ili glistu!

Onda je prekrižiš i na kraju zavežeš.

Dok je gotovo, onda namažeš jajem i staviš pe i.

Fini su bili jer su fti ekovi kola i jako slatki.

Osim pre inih kola a, unuci i bake iz vrti a ponijeli su i dragu uspomenu.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

KUD “KAŠTEL” PRIBISLAVEC

Broj članova djece povećan za sto posto!

PUHAČKI ORKESTAR GORIČAN

Nabaviti nove instrumente, servisirati stare URBAN U ČAKOVCU

Rokerska evolucija dostojna svjetskih glazbenih festivala

TAMARA PERAS: UZ TELEVIZIJU OTVARAMO I RADIO! - Jedan smo od najmodernijih centara HRT-a u Hrvatskoj. Ovdje smo ustrojeni pod službenim nazivom HRT centar akovec i Varaždin, ali on uz Me imursku i Varaždinsku županiju obuhva a i Bjelovarsko-bilogorsku, Krapinskozagorsku i Virovi ko-podravsku županiju. akove ki centar HRT-a jedini je koji zasad nema radio, no i to se mijenja. Odlukom Ravnateljstva, koja je donesena ovaj tjedan, HRT je krenuo u osnivanje Hrvatskog radija, po prvi put u povijes na ovim prostorima, i to e se u potpunos realizira u ovoj godini.

- najavljuje Tamara Peras, rukovoditeljica HRT centra akovec i Varaždin. (rr, zv)

2

media

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak,

“

20. veljače

Slavni dirigent stiže u sklopu svoje turneje “My Life in Music”, a prestižni događaj zamišljen je kao spektakl s više od 200 glazbenika na sceni predvođenih maestrom

ČAKOVEC CENTAR ZA MLADE - PROSTOR 18.00 Predavanje Brune Mo ke, dipl. permakulturista, na temu permakulture Podrom Drink And Music Club 21.00 Bijelo dugme

by Pas ri Cafe-bar Paladin 21.00 Mejaši

DONJA DUBRAVA Dom kulture 17.00 Otkrivanje spomen-plo e hrvatskom piscu i znanstveniku Zvonimiru Bartoli u (1930. - 2009.)

Ennio Morricone najplodonosniji je autor u povijesti lmske glazbe. Skladao je glazbu za ak 500-tinjak lmova!

MURSKO SREDIŠĆE OŠ Mursko Središ e 18.30 Predstavljanje fotomonogra je “Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika”

Subota, 21. veljače ČAKOVEC Centar za kulturu 16.00 “Trideset godina akovec pleše” - obljetnica Plesnog studija “Vivona” - ulaz besplatan Podrom Drink And Music Club 21.00 ‘S GOTTA BE WITH GEORGIO DEE Cafe-bar Paladin 21.00 Grupa Joy Arcus ca e 21.00 Euroart band CENTAR ZA MLADE - PROSTOR 22.00 HEAVYWEIGHT BASS NIGHT #5: BALKAN’S HI FI

DOMAŠINEC Disko-klub Šampion 21.00 TS Begini

Nedjelja, 22. veljače ČAKOVEC Centara za kulturu 16.00 Kazališna družina “Pinklec” BREMENSKI SVIRA I premijera predstave 18.00 PEDESET NIJANSI SIVE roman na drama 20.00 FOXCATCHER: PRI A KOJA JE ŠOKIRALA SVIJET sportski triler, biografska drama

ARENA ZAGREB, subota, 11. travnja

Maestro Ennio Morricone:

PREDSTAVLJANJE KNJIGE Hrvoja Ivančića

Samara put na Istok Mladi hrvatski putopisac i književnik Hrvoje Ivan i u nedjelju, 22. velja e s po etkom u 19 sati na Podrumskoj sceni “Zvonimir Rogoz”, varaždinskog HNK-a, održat e promociju svoje nove knjige “Samara – put na Istok”. Pri a prati lik mladog profesora koji se upušta u avanturu života i kre e putem Istoka. Željan je velikog ostvarenja kojim e se uzdi i iz jednoli ne mase. Umjesto da doživi toliko o ekivanu slavu, on sa svakim novim kilometrom prema Istoku sa sebe linja staru kožu. Doživljava potpuni preobražaj. “Samara” je putopisni roman, knjiga ceste i pri a o samospoznaji.

Volim se mijenjati, tako da nema opasnosti da ljudima dosadim!

E

nnio Morricone stiže u Zagreb s presjekom svojih najve ih ostvarenja u sklopu turneje “My Life in Music (50 Years of Music – World Tour)”. Pedeset godina u glazbi je dugo, a upravo takav dugovje ni genij s tolikim glazbenim stažom, prepoznatljiv svim generacijama, legendarni kompozitor, maestro Ennio Morricone, stiže u Arenu Zagreb 11. travnja 2015. Maestro Ennio Morricone najzna ajniji je kompozitor 20. stolje a i najagilniji stvaratelj lmske glazbe, na našim prostorima možda i najpoznatiji po suradnji sa Sergijom Leoneom na špageti-vesternima, što potvr uje i IMDb, gdje navode kako su njih dvojica toliko puta radili skupa da je suradnja s Morriconeom postala Leoneov zaštitni znak. Da se radi o najve em skladatelju ilmske glazbe današnjice, potvr uje i to što je maestro Morricone dobitnik Oscara za životno dijelo (2007.), osvaja Grammyja, pet nagrada BAFTA-e te tri Zlatna globusa.

Za Oscara je nominiran pet puta, što može zahvaliti glazbi koju je skladao za ak 500-tinjak ilmova, uklju uju i one najpoznatije, vesterne: “Za dolar više”, “Dobar, loš, zao” i “orkestralna“ verzija,

te novije naslove poput “Nedodirljivi” ili suradnja s Martinom Scorseseom i Quentinom Tarantinom na “Kill Bill” i “Django Unchained”. Ro en je 10. studenoga 1928. u Rimu, a kao tajnu svog uspjeha navodi to što ga se ne povezuje isklju ivo ni s jednim pravcom.

- Volim se mijenjati, tako da nema opasnosti da ljudima dosadim. Uživam u svim vrstama ilmova, pa tako, iako se ne smatram ljubiteljem horora, volim djela Darija Argentoa i Johna Carpentera. - hvali maestro nesebi no i druge ilmske velikane. Osim rada na špageti-vesternima, za što e njegovo ime zauvijek biti

sinonim, maestro Morricone je doprinio velikom nizu drugih ilmskih žanrova, od komedije, drame, trilera, horora, romansa pa do umjetni kih i eksploatacijskih ilmova. To ga ini jednim od najraznovrsnijih i najsvestranijih umjetnika na svijetu.

Prepoznatljiv zvuk trube i klasične gitare Maestro Morricone je po eo studirati glazbu na konzervatoriju Santa Cecilia u Rimu u dobi od 12 godina. Dok ga njegov tutori poti u da se koncentrira na komponiranje, mladi Ennio uzdržava se sviraju i trubu u jazz-bendovi-

Najpopularniji je autor glazbe špageti-vesterna, pa tako i kultnog “Dobar, loš, zao”

ma, a kasnije, nakon diplome na konzervatoriju, radi na talijanskoj nacionalnoj radijskoj mreži. Nakon ovoga puno je jasnije i zašto su njegov prepoznatljiv zvuk upravo truba te klasi na gitara, koje obilato koristi u svojim skladbama.

Nakon jazza i radija, ilmovima se okre e u ranima ‘60-ima, pa, iako je sura ivao i s drugim redateljima, me unarodnu pažnju Morricone po inje privla iti suradnjom s Leoneom.

Godine ga nisu nimalo usporile. Štoviše, osamdesete, devedesete, dvijetisu ite samo su nastavak njegovoga komercijalnog uspjeha i op enarodnog priznanja. Radi i dalje s vrhunskim redateljima poput Pedra Almodovara, Briana DePalme, Romana Polanskog, Mikea Nicholsa, Olivera Stonea ili Barryja Levinsona.

Morriconeov dolazak u Zagreb bit e kulturni i društveni doga aj s obzirom na maestrov doprinos glazbi i ilmu te injenicu da se radi o najplodonosnijem autoru u povijesti ilmske glazbe, koji e pred hrvatskom publikom izvesti svoja najve a djela iz karijere koja se proteže kroz pola stolje a. Ulaznice se mogu kupiti na prodajnim mjestima Eventima i na www. eventim.hr.

CENTAR ZA KULTURU, četvrtak, 26. veljače

Spektakl keltskih harfi Na Tribini “ akovec etvrtkom” 26. velja e s po etkom u 20 sati na programu e biti glazbeni spektakl keltskih har i pod nazivom “GIROTONDO D’ ARPE”. Ansambl keltskih har i osnovan je temeljem inicijative profesorice i har istice Tatiane Donis, koja je okupila krajem 2003. u Trstu (Italija) glazbenike i ljubitelje keltske glazbe. Harfa je tipi ni irski instrument, a cilj je ansambla do arati i promovirati tradicijsku irsku glazbu i instrument.

Ansambl sudjeluje na najvažnijim festivalima i nastupa diljem Italije i Europe. Na natjecanju “Carolan di Nobber” (Irska) 2012. osvojio je prvo mjesto. Dosad je snimio tri nosa a zvuka.

20. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

3

najavite događaj na vikend@mnovine.hr U MURSKOM SREDIŠĆU predavanje/predstavljanje fotomonografije - petak, 20. veljače, 18.30 sati

Alan aplar, jedan od autora fotomonogra je, gostovat e u Murskom Središ u

Željko Poljak i Alan aplar autori su fotomonogra ije “Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika”, jubilarnog izdanja povodom 140. obljetnice hrvatskog planinarstva. U predgovoru pišu: - Hrvatsko planinarstvo ostavilo je dubok trag u kulturi hrvatskog naroda. Hrvatski alpinisti uspeli su se na najviše vrhove i ispenjali najve e stijene svijeta, a hrvatski speleolozi istraživanjem dubokih jama stekli su svjetski ugled. Brojni usponi i uspjesi na tim, ali i raznim drugim, poljima ve su zabilježeni. Vo eni mišlju da slika govori više od tisu u rije i, u prigodi 140. obljetnice hrvatskog planinarstva, odlu ili smo prikupiti tisu-

Alan Čaplar o povijesti hrvatskog planinarstva u slika i kroz njih slikovito ispri ati pri u o razvitku i dosezima hrvatskog planinarstva.

Fotomonogra ija na 423 stranice donosi teme o prete ama i po etku planinarstva u Hrvatskoj, planinarstvu izme u dva svjetska rata te nakon Drugoga svjetskog rata, zatim poglavlja o aktivnosti udruga, saveza, društava i klubova, zatim velike manifestacije, alpinizam i ekspedicije, sportsko penjanje, GSS, speleologiju, planinarsko skijanje, orijentaciju, vodi ku djelatnost, zaštitu prirode, planinarske putove i markacije, planinarske obilaznice, objekte, publicistiku, promidžbu i

priznanja, uvanje povijesne gra e i veliku planinarsku kroniku. Želite li se upoznati s jednim od autora ove vrijedne fotomonogra ije Alanom aplarom, do ite u Mursko Središ e u petak, 20. velja e. Autor e održati predavanje o povijesti hrvatskog planinarstva te predstaviti knjigu “Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika”, koja e se mo i kupiti po prigodnoj cijeni od 150 kuna.

Doma in planinarskoknjiževne ve eri je Planinarsko društvo “Bundek”. Predavanje e se održati u blagovaonici OŠ-a Mursko Središ e s po etkom u 18.30 sati. Ulaz je slobodan.

(Roberta Radovi )

28. veljače subota NEDELIŠ E, dvorana MESAP 20.00 EHAJ FEST S.A.R.S. - VATRA - GRETTA

7. ožujka PODROOM DRINK AND MUSIC CLUB

U petak Bijelo dugme à la Pastiri.

U subotu DJ Georgio Dee Zvuk starih i bezvremenskih hitova legendarnog Dugmeta približit e jedan od najboljih doma ih vokala - Zibe (Alen Horvat), i to ovaj petak, 20. velja e. Pozvani su svi do i na wx-yu rock feštu. Bend Pas ri osnovan je 2013. godine s namjerom izvo enja samo i isklju ivo pjesama Bijelog dugmeta. 1975. seriju pjesama zagreba ki novinar Dražen Vrdoljak naziva pastirskim rockom, pa vezano uz to nastaje i ime Pas ri. Uz navedene lanove i instrumente, bend teži zvuku ‘70-ih i ‘80-ih godina.

Dan kasnije, u subotu, 21. velja e, Podroom Drink And Music Club nastavlja s probranim programom kvalitetne glazbe. Sve posje telje o ekuje luda no uz veliku dozu zabave, a za DJ pult nam dolazi gost iz Slovenije, DJ Georgio

Dee, koji donosi program pod nazivom

“IT’S GOTTA BE WITH GEORGIO DEE”.

Georgio Dee svoj je prvi kontakt s elektronskom glazbom imao u svojim tinejdžerskim danima, kad su mu njegovi prijatelji, starija ekipa DJ-a elektronske glazbe prenijela znanje zanata. Njegova ljubav prema elektronskoj glazbi traje sve do današnjeg dana pa se zato najbolje osje a iza pulta, gdje s dobrom vibrom i elektronskim beatom stvara trenutke vrijedne pam enja.

Glazbeni izri aj koji mu je najbliži je house, dance, vocal scena, plesni beat, koji uzdrmaju doslovno svaki atom ljudskog jela. Neka njegova inspiracija bude vaše veselje.

subota CENTAR ZA MLADE - PROSTOR 22.00 koncert KILLED A FOX (ZG) + LIZARDS EXIST (KA) + SCATTER (SLO) + HRMÜLJA (LUDBREG)

ARENA VARAŽDIN 20.00 Gala koncert povodom Dana žena: Tomislav Brali i klapa Intrade, klapa Cambi i Tedi Spalato

ZAGREB Arena Zagreb 20.00 Koncert: Zdravko oli

12. ožujka ARENA VARAŽDIN Gala koncert povodom Dana žena - subota, 7. ožujka, 20 sati

Tomislav Bralić i klapa Intrade, klapa Cambi i Tedi Spalato

U MAĐARSKOM SUMARTONU ovu subotu u 16 sati

Osamnaest izvođača na Predsmotri međimurske popevke Predsmotra me imurske popevke održat e se u subotu, 21. velja e u Sumartonu u Domu kulture. Organizatori su Društvo Horvata “Kre Mure”, KUD “Sumarton” Sumarton, Hrvatska narodnosna samouprava županije Zala i KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e. Suorganizatori su Zajednica HKUU-a i Me imurska županija, koja je uz Veleposlanstvo RH u Budimpešti i Ministarstvo kulture RH pokrovitelj doga aja.

Na Predsmotri e nastupiti sljede i izvo a i:

Ženska pjeva ke skupina Fiehaz, Margita Andrašek, Rozika Broz, Pjeva ki zbor “Ružmarin” - Kerestur, Greta Luka , Ženska pjeva ka skupina - Mlinacre, Mate Tizedes, Hrvatski pjeva ki zbor - Nagykanizsa, Veronika Kos, Flora Orban, “Petripske ružice” - Petriba, Vivien Buda, Helga Csonka, “Veseli zbor” - Sepetnik, Greta Lucija Kramari , Mješoviti pjeva ki zbor - Serdahel, Veronika Kapuvari i Mješoviti zbor KUD-a “Sumarton” - Sumarton. Stru -

nu komisiju Predsmotre ine dr. sc. Stjepan Hranjec, prof., Branimir Magdaleni , prof., Dragica Karolina Šimunkovi , prof., i Miroslav Novak, prof., koji e izabrati izvo a e za 31. Smotru hrvatske pu ke popijevke iz Me imurja Nedeliš e 2015. Izvo a i e nastupiti uz glazbenu pratnju tamburaškog sastava iz Nagykanizse i Sumartonskih lepih de ki KUD-a “Sumarton”. Voditelji programa koji zapo inje u 16 sati jesu Erika Rac i Joža uric.

Ve je nebrojeno mnogo puta dokazano da klapska pisma dira u dušu i srce, ali dokazano je i da najljepše ljubavne pri e nastaju upravo na koncertima klapa.Tako i ove godine, na Dan žena, Tomislav Brali i klapa Intrade te klapa Cambi dolaze napravi još jedan bajkovi koncert, još jednu bajkovitu no , ali ovaj put igraju na još sigurniju kartu te su tako na koncert u Varaždin pozvali da im se pridruži i njihov dragi prijatelj Tedi Spalato. Splitski kantautor nakon nekoliko godina ponovno e zapjevati za publiku u varaždinskoj Areni, a upravo njegove pjesme broje najve i broj emi ranja u periodu Valen nova i Dana žena, ali ta nas injenica nikako ne udi.

Tomislav Brali i klapa Intrade nastavljaju niz velikih uspjeha i nakon rasprodana tri koncerta u KD-u “V. Lisinski” te još jednoga velikog koncerta, koji ih eka u Spaladium Areni u Splitu, predstavit e u Areni Varaždin i svoj novi album “Cvi e” i cijeli niz novih hitova iz svoje “Škrinje jubavi”. Klapa Cambi, naša najnagra ivanija klapa, raduje se još jednom koncertu u Varaždinu jer je tu odli no primljena, a publici priprema i jedno iznena enje.

Ove dvije sjajne klape koje dominiraju hrvatskom glazbenom scenom iza sebe imaju uspješne nastupe i van Hrvatske, a posebno su odjeknule njihove ameri ke turneje, koje su danima unaprijed bile rasprodane. Njihove uspješnice obilježile su zadnjih desetak godina našu glazbenu scenu.

Ova zajedni ka kombinacija garantira vrhunsku zabavu i glazbeni doživljaj, koji baš kao i na prijašnjim nastupima pra izuzetno kvalitetna produkcija. Arena Varaždin se s nizom velikih koncerata zadnjih nekoliko godina prometnula u najzna ajniji koncertni prostor u Hrvatskoj koji redovno uprili uje velike koncertne spektakle.

Ulaznice za gala koncert povodom Dana žena u prodaji su od petka, 13. velja e po cijeni za tribine i parter: 90 kn i VIP-parter: 120 kn. Pretprodaja ulaznica: Varaždin (Rock art ca e, Bar y, cafe-bar Timeout, Suvenirnica Varaždinskih vijesti), Ivanec (cafe-bar Space), Ludbreg (Peoples bar), Novi Marof (cafe-bar Inn), akovec (cafe-bar Arcus, cafe-bar Paladin), Prelog (City bar), Mursko Središ e (pizzeria Vuri), Palovec (Domino bar) i Even m.hr.

četvrtak AKOVEC Katoli ki dom 20.00 S lske vježbe Kazalište Planet art

13. ožujka petak ZAGREB - Dvorana KC “Dražen Petrovi ” 20.00 Koncert: Crvena jabuka & prijatelji “Trideset godina tour Tamo gdje ljubav po inje”

11. travnja subota ZAGREB Arena Zagreb 21.00 Ennio Morricone in concert

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KUD “KAŠTEL” PRIBISLAVEC

RAZGOVOR S POVODOM - TAMARA PERAS, rukovoditeljica HRT centra Čakovec i Varaždin

Broj članova djece povećan za sto posto!

Tamara Peras: - Klasa sam optimista. Svi skupa morali bismo se više okrenuti pozitivnim stvarima

Ovih je dana redovnu izvještajnu skupštinu održao i KUD “Kaštel” Pribislavec, na kojoj se s ponosom govorilo o 42 nastupa u prošloj godini, i to s dje jom folklornom, odraslom folklornom i dramskom sekcijom. To je pove anje angažmana lanova Društva za više od petsto posto u odnosu na prethodnu godinu.

Naglašeno je i kako je sedam nastupa bilo odbijeno jer su se datumi poklapali zbog smrtnih slu ajeva obitelji lanova. S još je ve im ponosom istaknuto pove anje broja djece za više od sto posto pa sad imaju dvanaest parova djece te se ne moraju boja za budu nost opstanka Društva.

Među pet najboljih folklornih skupina Hrvatske Veliki uspjeh zabilježila je i dramska sekcija na smotri KAMa, koju vodi Franjo Oreški. Lucija Dokleja proglašena je najboljom županijskom glumicom za 2014. godinu, odglumivši gazdaricu Miru u drami Franje Oreškog “To je To”. Najviši pak je doseg pos gla odrasla folklorna sekcija koju je za nastupe pripremala Alenka Oreški, ina e voditeljica dje jeg folklora. Oni su u Donjoj Dubravi na županijskoj smotri proglašeni najboljim od strane

stru nog povjerenstva te dobili ast da predstavljaju Me imurje na Državnoj smotri izvornog folklora u Karlovcu. U Karlovcu su bili uvršteni me u pet najboljih folklornih skupina Hrvatske.

Uslijedila su ostala izvješ a, a iz blagajni kog se moglo zaklju iti kako su dobro poslovali jer su jedan dio sredstava prenijeli u narednu godinu. Jedna od to aka dnevnoga reda bila je i usvajanje novog statuta Društva, koji je uskla en sa statutom o udrugama. Izglasovan je i potvr en jednoglasno. Uslijedila je podjela priznanja za desetogodišnji i višegodišnji rad na o uvanju kulturne baš ne, koje dodjeljuje Hrvatski sabor kulture. Priznanja su zaslužili: Antonija Cimerman, Nada Lehkec, Ana Palašek, Katarina Belec, Anika Janeš, Paula Novak, Nenad Novak, Saša Oreški, Aleksandra Oreški i Franjo Oreški. Priznanja im je uru io Željko Jan ec ispred ZKUUMŽ-a. Nakon toga uslijedila su priznanja koja je Društvu i pojedincima dodijelila Hrvatska ma ca iseljenika za pomo pri ostvarenju projekta Eco Heritage Task Force 2014. Ona pak su uru ena KUD-u “Kaštel” Pribislavec i Franji Oreškom. Na elnica Višnja Iva i pohvalila je ak vnost Društva, kao i vidljive pomake nakon smjene rukovodstva prošle godine.

pr PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

S

Gostovanje KUD-a “Kaštel” Pribislavec u Karlovcu na Državnoj smotri izvornog folklora

34. SUSRET hrvatskih zavičajnih književnika

Pišete? Prijavite se na književni natječaj Hrvatski sabor kulture objavio je književni natje aj za 34. Susret hrvatskih zavi ajnih književnika, koji e biti održan 20. lipnja 2015. u Zagrebu. Pozivaju se svi književni stvaratelji da pošalju svoje radove na natje aj HSK-a te izbore sudjelovanje na Susretu.

Susret hrvatskih zavi ajnih književnika književna je manifestacija koja jednom godišnje okuplja zavi ajne književne stvaratelje i prezen ra njihova najbolja književna ostvarenja. Cilj Susreta je po canje i promicanje kvalitetnoga književnog stvaralaštva hrvatskih zavi ajnih, neprofesionalnih književnika koji pišu hrvatskim jezikom, po ca-

nje i njegovanje svih hrvatskih narje ja (kajkavsko, akavsko i štokavsko), afirmacija zavi ajnih književnika i njihovih djela te oboga ivanje hrvatske pisane baštine. Po završetku natje aja Prosudbeno povjerenstvo sastavljeno od eminentnih hrvatskih književnika vrjednovat e pristigle radove te odabrati autore koji e na Susretu primi priznanje, pohvalu ili plaketu Hrvatskog sabora kulture. Više informacija o natje aju, prijavama i Susretu hrvatskih zavi ajnih književnika pro itajte na službenoj web-stranici Hrvatskog sabora kulture www.hrsk.hr, gdje se može preuze i prijavnica za natje aj.

pr vim sije njom Hrvatska radiotelevizija dobila je novi, osmi televizijski centar sa sjedištem u akovcu. HRT centar akovec i Varaždin smješten je u prostorima Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje (stara vojarna). Time su Studio Varaždin i dopisništvo HRT-a akovec postali povijest, a nova organizacijska jedinica koja djeluje u akovcu javni je servis za pra enje zbivanja u ak pet županija. Osim novih prostora, centar je opremljen najsuvremenijom digitalnom opremom i sustavima. Samo se dva regionalna HRT centra nalaze u kopnenom dijelu Hrvatske: HRT centar akovec i Varaždin te centar Osijek.

Ostalih šest regionalnih centara djeluje u gradovima uz Jadran. O novim poslovnim prostorima i organizacijskim

uvjetima te izvještavanju s ovog podru ja razgovarali smo s Tamarom Peras, rukovoditeljicom HRT centra akovec i Varaždin: — Jedan smo od najmodernijih centara HRT-a u Hrvatskoj. HRT je u procesu restrukturiranja, što uz ostalo obuhva a i ure enje i modernizaciju svih centara.

Ovdje smo ustrojeni pod službenim nazivom HRT centar akovec i Varaždin, ali on uz Me imursku i Varaždinsku županiju obuhva a i Bjelovarsko-bilogorsku, Krapinsko-zagorsku i Viroviti kopodravsku županiju. Dakle, cijela jedna regija je sažeta ovdje u akovcu, u ovom našem centru.

• Postojala je bojazan dijela javnosti kako e preseljenje iz Varaždina u akovec utjecati na kvalitetu izvještavanja s varaždinskog podru ja. Kakvi su odjeci sada nakon gotovo dvomjese nog djelovanja u akovcu?

— Kad je u pitanju ovakva velika promjena, uvijek postoji strah da e ljudi ostati bez ne ega, da e biti uskra eni za nešto. No, sigurna sam da smo ih ve u samome startu svojim radom uvjerili da mjesta strahu nema. Svakodnevno dokazujemo da smo javni servis i javna televizija te da je naša primarna svrha objektivno i realno izvještavanje iz krajeva koje pokrivamo. Kao gosti u našem programu bili su varaždinski župan Predrag Štromar, gradona elnik Goran Habuš, i nisu krili oduševljenje novim prostorima, ali ni našim radom i izvještavanjem iz varaždinskoga kraja.

Iz Varaždina nam dolaze odli ne reakcije i svi su izrazili zadovoljstvo izvještavanjem.

Bojazan koja je postojala da emo sada više izvještavati iz Me imurske županije je otklonjena. Naša svrha je objektivno izvještavanje. Nije važno gdje smo mi. Važno je da smo u svim dijelovima koje

Poslovni tim HRT centra akovec i Varaždin, koji svakodnevno u domove diljem Hrvatske donosi i vijesti iz Me imurja

“

Želimo izvještavati o dobrim temama i pozitivnim stvarima

pokrivamo. U Bjelovaru, Koprivnici i Virovitici imamo naše dopisnike i videonovinare s kojima odli no sura ujemo i svakodnevno smo u kontaktu. Odli ni uvjeti rada, za koje u prostornom dijelu moramo zahvaliti Me imurskoj županiji, te višemilijunsko ulaganje HRT-a u novu, najmoderniju tehnologiju, otvara mogu nosti da i produkcijski rastemo, pa u skorijoj budu nosti planiramo i nove samostalne televizijske emisije.

Uz televiziju otvaramo i radio. Bit će i zapošljavanja akove ki centar HRTa jedini je koji zasad nema radio, no i to se mijenja. Odlukom Ravnateljstva, koja je donesena ovaj tjedan, HRT je krenuo u osnivanje Hrvatskog radija, po prvi put u povijesti na ovim prostorima, i to e se u potpunosti realizirati u ovoj godini. U HRT centru akovec i Varaždin trenutno radi dvadeset i dvoje djelatnika te osam videonovinara u Koprivnici, Bjelovaru i Virovitici. Osnivanjem novog radija najavljena su i nova zapošljavanja, što je izazvalo velik interes javnosti: - Radni naziv je ‘Radio Ivanš ica’. Ho e li se to promijeniti nakon faze osnivanja, to emo još vidjeti.

Planiramo 24-satni radijski

20. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

n

U Čakovcu najmodernija tehnologija za raćenje vijesti u pet županija! program koji emo prilagoditi a initetima i interesu ljudi ovoga kraja. Postigli smo dogovor o suradnji sa Sveu ilištem Sjever, koje obuhva a studij multimedije u Varaždinu i novinarstva u Koprivnici, pa emo i dio radijskog programa realizirati u suradnji s njima. Uz to,

društvene mreže, Facebook , Twitter i naš web, uz pomo kojih emo postati najbrži medij, ali i potpuno otvoren javnosti. Želimo interakciju i usku suradnju s našim gledateljima i slušateljima, i želimo znati i uti, osluhnuti njihovo bilo, njihove probleme, kritike, a irmativne prijedlo-

ve to govori kakve pro ile emo zapošljavati. HRT je u procesu nove sistematizacije radnih mjesta. To je proces koji je velik, slijedi rekonstruiranje i zasad je teško govoriti koliko e biti proširenje i kolika zapošljavanja.

Mogu samo potvrditi da e zapošljavanja u HRT centru akovec i Varaždin biti.

• Javni ste servis za pra enje doga aja s podru ja pet županija kontinentalne Hrvatske. Me imurje grani i sa Slovenijom i Ma arskom, a i Austrija je nedaleko. Koliko se prati rad nacionalnih manjina i naših Hrvata iseljenika?

— Nacionalne manjine i život naših iseljenika sastavni su dio našeg programa, što je i naša zakonska obaveza kao javnog servisa. O tome sustavno izvještavamo godinama kroz naše programe.

Imamo odli nu suradnju s cijelom regijom i o tim temama izvještavamo kroz naše emisije koje se bave manjinama,

“

Višemilijunsko ulaganje HRT-a u novu, najmoderniju tehnologiju otvara mogu nosti produkcijskog rasta

suradnja s takvom jednom institucijom otvara prostor za širu suradnju s obzirom na to da je Sveu ilište rasadnik mladih obrazovanih ljudi i kadrova kakvi nama kao speci i noj djelatnosti radija i televizije trebaju. Spremamo i novu web-stranicu na razini HRT-a. Otvorit emo i

ge. Mi smo tu zbog gledatelja i slušatelja. Otvaramo se na svim platformama i želimo biti prisutni u svim segmentima života javnosti. S proširenjem programskih sadržaja bit e i novih zapošljavanja.

Ve sam napomenula da smo vrlo speci i na djelatnost, radijska i multimedijska, i

Službeno otvorenje centra bit će krajem ožujka poput ‘Prizme’ ili kroz emisije kao što je ‘Glas domovine’, koja se bavi tematikom iseljenika i Hrvatima koji žive izvan Hrvatske. Svaki tjedan radimo emisije o tome. Razmišljamo o blogu na bednjanskom, a kako je na ovom podru ju vrlo zastupljena i romska manjina, razmišljamo i u tom

podru ju napraviti iskorak u programu. Otvoreni smo za svaku suradnju, za svaku dobru ideju i nove pri e, nove poglede i na naš život u našim sredinama. Radimo sve ono što bi javnost moglo zanimati.

• Nove tehnologije nevjerojatno su ubrzale protok informacija. Op i je dojam javnosti kako u medijskom izvještavanju prevladavaju sumorne i teške teme. Zašto je tomu tako?

— Posljednjih godina dosta su se promijenili kriteriji novinarstva. Informacija je sve dostupnija i brža nego ikada, prije svega zahvaljuju i društvenim mrežama i Internetu.

Kriza tako er utje e na interes javnosti o temama. Kad ljudi loše žive, onda kao da se ‘hrane’ negativnim informacijama.

Kao da im je lakše nositi se sa svojim nevoljama, kad vide da i drugi imaju sli ne probleme.

Sveukupno je malo pozitivnih tema, no ima ih i mi ih pokušavamo prenositi. Nastojimo prenositi i dobre vijesti i teme, da gledateljima udahnemo barem malo optimizma. Mislim da smo se kao društvo nekako zatvorili i kao da više nemamo sposobnost vi enja tih dobrih stvari. Mislim da bismo se svi skupa, koliko god se to inilo teško, morali više okrenuti pozitivnim stvarima i samim tim optimizmom možda bi se neke stvari druga ije postavile i pokrenule. Svakodnevno snimamo ljude koji su blokirani, koji nemaju osnovna sredstva za život, ljude koji ne znaju ho e li sutra imati što djeci stavi za objed na stol... U takvim uvjetima teško je na i razlog za optimizam. Ja sam ipak ‘klasa optimist’ i nadam se da e do i vrijeme kada emo mi sve više izvještavati o dobrim temama i pozitivnim stvarima.

PUHAČKI ORKESTAR GORIČAN

Nabaviti nove instrumente, servisirati stare U Domu kulture Gori an održana je u subotu, 7. velja e redovna godišnja skupš na Puha kog orkestra Gori an. Skupš nu je otvorio i vodio predsjednik Puha kog orkestra Gori an Ivan Dominik. Radno predsjedništvo inili su voditelj orkestra Luka Dominik, zapisni ar Mihael Horvat, blagajnica Ana Dominik te dva ovjerovitelja zapisnika: Rafael Špoljari i Adam Smolek.

U izvješ u o radu u 2014. predsjednik Ivan Dominik naglasio je da lanstvo Puha kog orkestra Gori an ine puha i i podupiru i lanovi, te zajedno ine sto lanova. Puha ki orkestar nastupao je na svim manifestacijama koje su organizirane u Op ini Gori an. Sudjelovali su po drugi put na Državnoj smotri puha kih orkestara u Novom Vinodolskom, na Smotri puha kih orkestara Me imurja u Nedeliš u, u Draškovcu na Rokovo, u Ma arskoj na manifestaciji Dani vina i tambura, te su bili glazbena pratnja 50-godišnjacima iz Gori ana. Povodom Dana Op ine Gori an organizirali su koncert i ugos li lanove Limene glazbe Dekanovec. U suradnji s DVD-om Gori an organiziran je piknik i druženje u Loki. Kruna cjelogodišnjega marljivog rada i

stvaranja je tradicionalni boži ni koncert, koji je ujedno i es tka Boži a svim mještanima Gori ana.

Voditelj orkestra Luka Dominik u svom je izvješ u naglasio da ima trideset ak vnih starijih puha a i osamnaest ak vnih mla ih. U protekloj godini održana je ukupno 131 proba, od ega su stariji lanovi imali 42 probe, a mla i lanovi 89 proba. Puha ki orkestar imao je ukupno trinaest nastupa Vidljivo je napredovanje u kvalite izvedbe kako starijih, tako i mla ih lanova orkestra.

Kako bi kvaliteta sviranja bila još bolja, potrebno je nabavi neke nove instrumente, a stare servisira .

Blagajni ki izvještaj podnijela je Ana Dominik, koja je naglasila da su ukupni prihodi bili 42.777 kuna, a rashodi 38.029 kuna, te da u blagajni ima 4.748 kuna. U planu aktivnosti za 2015. predsjednik orkestra Ivan Dominik naveo je nabavku novih instrumenata uz pomo Op ine Gori an, servisiranje starih instrumenata, nastup na Smotri puha kih orkestara Me imurja, gostovanje u inozemstvu i promocija Gori ana, te sudjelovanje na svim manifestacijama i doga anjima u Gori anu.

NEVJEROJATNIH 760 PRIJAVA NA 6. VAFI

VAFI puca po šavovima Nakon prošlogodišnjeg broja od 237 lmova iz 32 zemlje u sekciji juniora (autori do 18 godina), ove godine na VAFI JUNIOR pris glo je gotovo sto lmova više – 336 lmova iz ak 42 zemlje.

Po kategorijama najviše prijava ima MIDI – 184 lma, dok MINI ima 79, a MAXI – 73 lma.

Kategorija MINI odnosi se na autore do 10 godina, MIDI od 11 do 14 godina, a MAXI na one od 15 do 18. Te iste kategorije ima i SENIOR, ali se godine odnose na dob gledatelja. SENIOR je nova sekcija festivala kojom se žele približiti veliki i mali animatori te staviti u prvi plan animirane lmove za djecu i mlade, od strane djece i mladih – naime, SENIOR sekcija posve ena je upravo animiranim lmovima za djecu i mlade, dok je JUNIOR sekcija za lmove dje-

ce i mladih. 171 lm iz 42 zemlje imao je prošli SENIOR, dok je ove godine prijava bilo dvaput više – 424 filma iz 58 zemalja. Pred selektorima je težak posao, a u planu je da selekcija završi po etkom ožujka. Junior-selektori jesu Božidar Trkulja i Vjekoslav Živkovi , dok e seniore selek ra Dubravka Kalini -Lebinec i Sandra Malenica.

VAFI e se održati od 21. do 26. travnja 2015. u Varaždinu, a, uz službene projekcije te program lmova posve en ovogodišnjem partneru – Australiji, VAFI priprema i niz zanimljivih radionica, predavanja te još jedan okrugli stol. Svoj dolazak ve sada su najavili gos iz Australije, Brazila i Belgije, a istaknimo da je VAFI podržan i od Veleposlanstva Australije te Ureda pravobraniteljice za djecu.

6

media

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1014

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 1013. “Međimurskih novina” je Korina Romanjek, Zagreb (Robert Galbraith: “Dudov svilac”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji “Međimurskih novina” deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Jo Baker: “U kući Longbourn” Da Elizabeth Bennet mora sama prati svoje podsuknje, pomislila je Sarah, ne bi gazila kroz blatnjava polja.

Sluškinjama u ku i Longbourn dan je za pranje rublja i Sarine su ruke ispucane i krvare. Život ku anstva ispod stuba, kojim upravlja nježno srce i željezna volja doma ice, gospo e Hill, tek što nije poremetio dolazak novoga muškog sluge koji sa sobom donosi tajne i miris mora.

Jer u Engleskoj s po etka devetnaestog stolje a postoji jedan svijet koji mlade dame u salonu na katu nikad ne e upoznati: svijet siromaštva, ljubavi i okrutnog rata. Elizabeth Bennet i gospodin Darcy bit e za svoje sluge tek nedostižni ideal. Dolazak tajanstvenog muškarca izazvat e pomutnju me u slugama obitelji Bennet pa e ljubavi i mržnje, nestanci i povratci postati svakodnevnica u kojoj e sluge, baš kao

K. W. Danilovski: “Danci i stranci” Ima li hladan sjeverni vjetar terapeutska svojstva na bebe?

Koji je najteži ispit na medicinskom fakultetu u Danskoj, a uop e ga nema u Hrvatskoj? Kad se na sjeveru ide u krevet? Je li boži ni domjenak stavka u ugovoru o radu? Koja je razlika na sjeveru izme u skupog hotela i hostela? Što zna i partnerstvo i dijeljenje u vezi? Što zapravo zna i kad vas neko pozove na poslijepodnevnu roštiljadu?

Zašto su penzioneri rijetka zašti ena vrsta u Kopenhagenu?

Je li stvarno istina da je Hrvatska tax-free zemlja? Kako se pada razred u vrti koj dobi? Brinu li banke o gra anima? emu služi lampica s plavom svjetloš u?

BELETRISTIKA K. W. Danilovski: Danci i stranci Tracy Guzeman: Težina neba Maurus Federspiel: Neprijatelj

PUBLICISTIKA Florence Hartmann: Zvižda i Jonathan Herring: Kako odlu iti kada ne znate što u initi P. I. P. Pavi i : Stjepan urekovi : Što ga je ubilo?

Kako se unesre iš ako nešto naslijediš? Koliko košta kad te prijatelji pozovu k sebi na ve eru? Na ova i mnogobrojna druga zanimljiva, neobi na i nama ju-

žnjacima teško shvatljiva pitanja odgovara ova knjiga. Pitanje je samo kako shvatiti odgovore: kao zabavu, novu putopisnu spoznaju ili možda samo jednostavno konstatirati injenicu: Ah, što mi je lijepo u Hrvatskoj!

ALBUM TJEDNA

Vlasta Popić: “Kvadrat” i gospoda na katu, proživljavati i tugu i sre u.

Roman “U ku i Longbourn” k njižev ni je odgovor na jedan od naj itanijih i najomiljenijih romana svih vremena – “Ponos i predrasude”.

Autorica Jo Baker na književnu pozornicu dovodi sluge obitelji Bennet koji se, baš poput gospode na katu, podjednakodramati no zaljubljuju, lije e slomljena srca i bore s intrigama.

Kad bismo htjeli biti zlobni, mogli bismo re i da Vlasta Popi mnogo duguje Repetitoru, i to na mnogim frontima, ali je lijepo gledati kako se ino razvijaju u jedan vrlo zreo i mo an bend.

Ono što je neminovno, regionalni uspjeh Repetitora uvelike je pomogao varaždinskoj trojci koja je krenula vrlo sli nim putem, kao trojka (gitara-bas-bubanj) koja se kre e od indieja i post-punka do noisea, pritom posje uju i još mnoge pododrednice rock i alternativnih žanrova.

Prije prvijenca o ekivalo se mnogo od njih, ali pobjeda na demofestivalu i objava albuma prvijenca u Srbiji o ito nisu dovoljno dobro odjeknuli kod nas, pa nismo odmah dobili “efekt Repetitor”, koji su u startu bili hvaljeni od Vardara do Triglava. Trojac je puno radio i s vremenom se još više uigrao, što pokazuje i novi album “Kvadrat”.

Danas se vidi se jedan sasvim druga iji bend, željan distorzije i brutalnih riffova, velikih pjesama, i to bez ikakvih kompromisa, pa tko voli nek’ izvoli. Iskreno, ovo je odli an put kojim su krenuli i ovako e se brzo odmaknuti od statusa kakav imaju, hrvatske verzije Repetitora.

Ok, i dalje neke sli nosti postoje, ali Vlasta Popi sad je suvereno krenula harati sve pred sobom. Mnogo teže i kompleksnije pjesme u odnosu na prvijenac oduzet e im dio publike koja je vo-

KNJIŽARA “LJEVAK”

Terry Eagleton: “Kultura i smrt Boga” Terry Eagleton, ugledni teoreti ar kulture i mislilac, u ovoj poticajnoj knjizi istražuje kontroverzije, teško e i zna aj suvremene potrage za zamjenom Boga te nudi prikaz odnosa kulture i religije koji se mijenjaju. Kako živjeti u svijetu koji je navodno bez vjere i suo en s opasnoš u vjerskog fundamentalizma, pita se autor. Bave i se nevjerojatno širokim rasponom ideja, pitanja i mislilaca, od prosvjetiteljstva do danas, Eagleton govori o stanju religije prije i poslije 11. rujna, o ironiji koja okružuje ulogu zapadnja koga kapitalizma u stvaranju ne samo sekularizma nego i fundamentalizma, kao i o nedostojnim surogatima za Svemogu ega izmišljenima u postprosvje teljskom razdoblju.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. Four Five Seconds - RIHANNA, KANYE WEST & PAUL McCARTNEY 2. I Am A River - FOO FIGHTERS 3. Beryl - MARK KNOPFLER 4. Love Me Like You Do - ELLIE GOULDING 5. Should I Stay Or Should I Go JOOLS HOLLAND & KYLIE MINOGUE

ljela njihovu lepršavost, ali e sigurno pridobiti i mnogo ozbiljnih sluša a koji vole ovako mo an zvuk.

Ono što je oduvijek krasilo Vlastu Popi jesu vrlo uigrani vokali Tene i Iv e, što se jako dobro nastavilo i na novom albumu, a kad tome nadodamo vrlo dobre tekstove, koji su ponegdje reducirani na svega par stihova, dobivamo potrebnu dinamiku kojom e napraviti potreban pomak u daljnjoj karijeri.

Sama najava albuma sa singlom “Ako nisam dobra” i nije djelovala da je bend napravio ovako mo an album. Koliko god mo na pjesma bila, sve mi je izgledalo kao da se još dublje žele potvrditi kao replika srpskih bendova kao što su Repetitor i Obojeni program, ali, na svu sre u, prevario sam se, pa je “Ako nisam dobra” ispao kao idealni najavni

singl albuma. Ostatak albuma pokazuje poprili no šarolike utjecaje i vidi se da je bend mnogo upregnuo da bi se odmaknuo od zvuka koji ih je dosad krasio. Time kroz pjesme možemo uti i Sonic Youth, The Fall, Gang of Four... Mogao bih nabrajati još jedno vrijeme jer je odli no iskanalizirana sva energija koju bend posjeduje.

Da me je netko pitao prije par tjedana što o ekujem od novog albuma Vlaste Popi , iskreno bih mu odgovorio da ništa previše. Drago mi je da sam se prevario jer “Kvadrat” je jedan od najbu nijih naših albuma u posljednje vrijeme, koji odmah na po etku godine diže letvicu visoko, pa ako bude još pokoji ovakav album 2015. bi glazbeno mogli pamtiti kao rijetko koju dosad... (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

6. Uptown Funk - MARK RONSON ft. BRUNO MARS 7. Shots - IMAGINE DRAGONS 8. Let The Day Begin - SIMPLE MINDS 9. Bite Down - BASTILLE vs HAIM 10. Miracles - COLDPLAY 11. Cheerleader (Felix Jaehn Edit) - OMI 12.Walk - KWABS 13. See Me Now - THE KOOKS 14. Hold Back The River - JAMES BAY 15. Sugar - MAROON 5

RADIO 1 Top Hit List 1. VIGOR - Divna 2. IVAN ZAK - Daleko 3. SEVERINA i U iteljice - Generale 4. JELENA ROZGA - Tsunami 5. NATALI DIZDAR - Iluzionist 6. SILENTE - udna ili udesna 7. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba 8. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara - Zapjevajmo onu našu 9. GIULIANO - Miriše 10. LANA - Hollywood 11. GRETTA - Sre a 12. NINA BADRI & Željko Vasi - Lozinka za raj 13. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 14. JOLE - Remek djelo 15. NENO BELAN - Jer je pjesma dio nas

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier, subota, 21. veljače, 19 sati

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

UDRUGA SAMOSTALNIH ŽENA ČAKOVEC (PRELJE)

petak, 20. 2.

18.00 FOXCARTER: PRIČA KOJA JE ŠOKIRALA SVIJET

Koncert varaždinske mlade pijanistice Lane Lucije Horvatić Mlada pijanistica Lana Lucija Horvati održat e koncert u akovcu, u dvorani Zrinski/Scheier, u subotu, 21. velja e s po etkom u 19 sati. Koncert e se održati uz klavirsku pratnju Ivana Kolara, pro . Lanine mentorice jesu Ivana Godec-Vincekovi , klavir, i Dobrila Berkovi -Magdaleni , violon elo.

Lana Lucija Horvati (violon elo, klavir) ro ena je 2001. godine u Varaždinu. U enica je 6. razreda Glazbene škole u Varaždinu, smjer violon elo, i 5. razreda - smjer klavir. U enje violon ela po ela je s nepunih pet godina i ubrzo pokazala veliki afinitet prema u enju tog instrumenta i ljubav prema klasi noj glazbi. Poha a satove violon ela kod pro . Dobrile Berkovi Magdaleni u Zagrebu. Klavir u i kod pro . Ivane Godec-Vincekovi u Varaždinu.

Iza sebe ima mnogobrojne solisti ke nastupe, u komornim sastavima, s orkestrom kao violon elistica ili pijanistica. Kao najmla a glazbenica na Varaždinskim baroknim ve erima dobila je priliku nastupiti s violon elom uz pratnju Varaždinskoga komornog orkestra 2012. i 2013. godine u varaždinskoj katedrali. Dobitnica je brojnih državnih i me unarodnih nagrada na violon elisti kim natjecanjima.

Sudjelovala je na estivalu komorne glazbe Musica Maxima (Muzej Mimara, gdje joj je pripala ast otvoriti estival kao solistica uz pratnju Zagreba koga komornog orkestra, pod umjetni kim vodstvom maestra An elka Krpana). Dobitnica je nekoliko prvih i drugih me unarodnih nagrada kao pijanistica.

Usavršava se na majstorskim te ajevima kod eminentnih pedagoga i pro esora Nikole Ruževi a, Monike Leskovar, Nike Zlatari , Davida Grigoriana.

sportski triler, biogra ska drama

20.00 PEDESET NIJANSI SIVE romanti na drama

subota, 21. 2.

19.00 LANA HORVATIĆ violon elo i klavir - Scheier 16.00 PLESNI STUDIO “VIVONA”

18.00 PASOLINI biogra ska drama

20.00 PEDESET NIJANSI SIVE romanti na drama

nedjelja, 22. 2.

16.00 BREMENSKI SVIRAČI Anu Kova ukrase od krep-papira nau ila je raditi majka

Ana Kovač: Danas se mladi ‘visoko školaju’ i nemaju vremena za ručni rad!

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

A

na Kova lanica je Udruge samostalnih žena akovec (Prelje), koja se uz ostale izlaga e tijekom proteklog vikenda, u subotu i nedjelju, u sklopu mani estacije 51.

Me imurskog ašnika, predstavila u izložbenom prostoru galerije Scheier akovec. U istom prostoru bile su izložene rukotvorine izlaga a iz Koprivnice te iz ma arskih mjesta Kaposvára i Nagykanizse, koji su na ovu mani estaciju stigli u sklopu IPA prekograni -

nog programa Ma arska – Hrvatska: 4 towers. Udruga samostalnih žena akovec predstavila je svoje rukotvorine izra ene od krep-papira, o emu je akov anka Ana Kova , rodom iz Dekanovca, kazala: - Bavimo se lanom, tkala kim stanom tkamo, a izra ujemo i razli ite ukrase od krep-papira. Sad smo za maškare i Dan zaljubljenih, odnosno Valentinovo, napravili i predstavili ukrase od krep-papira: ruže svih vrsta i sr eka. Time se ja bavim takore i od svoje mladosti, ali posljednjih petnaest godina intenzivnije, poseb-

no kroz rad Udruge. Sve smo starije lanice, ali se volimo družiti i uvati tradiciju. Nekad se Valentinovo nije slavilo kao što je to danas. Mi smo rekli da se ti eki ženiju. Pekli su se kola i i od zdiganog tijesta i slagali u obliku ti eka.

• Koliko su danas mladi zainteresirani za ru ni rad?

— Mladi se danas svi ‘školaju i visoko su zaškolani’, tako da oni vole te radove, ali nemaju vremena time se baviti. Jedna moja unuka, Marina Kova , radi u vrti u i voli raditi ukrase od krep-papira. Mi u Udruzi radimo rukotvorine od papira i za Uskrs, za Boži ukrase za bor i lampaše, sve od krep-papira. Moja mama, koja je bila iz Gardinovca, to je tako er radila i nau ila je i mene. Nju je pak nau io raditi ukrase jedan u itelj Tisaj, koji je došao iz Slavonije. Bio je jako dobar u itelj i na svoje ake je prenio to znanje izrade ukrasa od papira. De ke je u io cijepiti vo ke u školskom vrtu, a puce je nau io raditi ru ni rad, heklati, našivavati...

Moja mama je imala puno ru nih radova i puno toga je naheklala za vanjkuše. Na selu je bilo tada jako udno kaj je muški našivaval, ali on je sve to prenio na mlade. Naše žene su više prele, manje su našivavale, jer je trebalo konac kupiti, a nije bilo dosta penez.

FOXCATCHER: PRIČA KOJA JE ŠOKIRALA SVIJET

BIRDMAN

sportski triler, biogra ska drama Režija: Bennett Miller Uloge: Channing Tatum, Steve Carrell, Mark Ru alo

komi na drama Režija: Alejandro González Inárritu Uloge: Michael Keaton, Edward Norton, Zach Galifianakis

Kazališna družina “Pinklec” akovec premijera predstave

18.00 PEDESET NIJANSI SIVE romanti na drama

20.00 FOXCATCHER: PRIČA KOJA JE ŠOKIRALA SVIJET sportski triler, biogra ska drama

ponedjeljak, 23. 2.

18.00 FOXCARTER: PRIČA KOJA JE ŠOKIRALA SVIJET sportski triler, biogra ska drama

20.00 PASOLINI biogra ska drama

utorak, 24. 2.

18.00 FOXCATCHER: PRIČA KOJA JE ŠOKIRALA SVIJET sportski triler, biogra ska drama

20.00 PASOLINI biogra ska drama

srijeda, 25. 2.

18.00 BREMENSKI SVIRAČI Kazališna družina “Pinklec” premijera

četvrtak, 26. 2.

20.00 KONCERT GLAZBENI SPEKTAKL KELTSKIH HARFI GIROTONDO D’ ARPE Dirigentica i prva harfistica: Tatiana Donis Glavak

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

Kada dobitnika zlatne olimpijske medalje u hrvanju Marka Schultza bogataš John du Pont pozove na svoje imanje kako bi mu pomogao trenira za nadolaze e Olimpijske igre u Seoulu 1988. godine, Schultz odmah pristaje nadaju i se da e kona no iza i iz sjene vlas tog brata Davea. Vo en skrivenim namjerama, du Pont Schultzovo treniranje i “treniranje” ostatka prvoklasnoga

hrva kog ma vidi kao priliku da dobije poštovanje društva u kojemu se kre e, ali i – što je puno važnije – svoje majke. Du Pontova kompleksna osobnost uskoro se mijenja i on Marka uvodi u nezdravi svijet koji ugrožava njegovu karijeru. Ovaj trio uskoro kre e prema tragediji koju nitko nije mogao predvidje … Film snimljen prema šokantnoj is nitoj pri i.

Nominiran za nagradu “Zlatni globus” u kategorijama: najbolji lm (komedija ili mjuzikl), najbolji redatelj, sporedni glumac, sporedna glumica i originalna glazba.

Fantas na sa ra šoubiznis-svijeta iji je glavni junak Riggan Thomson (Michael Keaton), glumac kojeg svi ve godinama gledaju isklju ivo kao superjunaka Birdmana zbog spe-

cifi ne trash-uloge koju je jednom odigrao. Kako bi se napokon odlijepio od žutoga pti jeg kostima, posrnuli Riggan planira postavi predstavu na Broadwayu. Za nju je sam napisao scenarij, njezin je redatelj te jedan od glumaca. U danima prije premijere bori se pro v vlas tog ega i pokušava spasi obitelj, karijeru i samoga sebe.

subota, 21. 2., i nedjelja, 22. 2.

17.00 ŽABOGLAVI ŽIVKO animirani, komedija, obiteljski

subota, 21. 2., i nedjelja, 22. 2.

19.00 JUPITER ASCENDING animirani, SF, avantura komedija

8

media

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

SVE VIŠE GRAĐANA UŽIVA U MASKIRANJU BIK (21.4. - 20.5.)

U tjednu koji dolazi imate potrebu promijeni ambijent u vašem domu.

Odlu ite se na manju nancijsku inves ciju. Bit ete zadovoljni i smireni. U poslovnoj domeni nedostajat e vam koncentracije za završetak projekata. U ljubavi vas o ekuje iznenadni susret s osobom iz prošlos .

Budite spremni na neo ekivan razvoj doga aja i iznenadnu sre u. Zvijezde ukazuju na mogu e zdravstvene tegobe. Uzimajte više teku ine i bavite se tjelovježbom.

Samouvjereno branite svoje poslovne interese i ak vno sudjelujete u razli i m pregovorima. Situacije koje nisu po vašoj mjeri odbijate u i ne dozvoljavate da netko mijenja s l vašeg rada. Orijen rani ste na velike ideje, ali i s realnim mogu nos ma za uspjeh. U ljubavnom odnosu previše ne pri ajte, jer vaši postupci dovoljno govore o vašim namjerama ili osje ajima koji vas ispunjavaju. Zra ite pozi vnom energijom i emo vnim zanosom.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Neke nepredvi ene okolnos mogle bi vam prouzro iti ozbiljnije financijske probleme. Zamarat e vas uobi ajene poslovne situacije u kojma ne ete mo i bi krea vni. Bit ete pomalo naivni i žudje za pažnjom, što e vas u ini lakim plijenom. Nemojte se upušta u vezu sa zauzetom osobom. Djelujete zanosno u traganju za novim izazovima. Povoljno je vrijeme za kupovinu nove garderobe. Ipak, pripazite se prevelike rastrošnosti.

Zdravi ste.

RAK (22.6. - 22.7.)

Budite oprezni prilikom nov anih ulaganja. Pripazite na mogu e pravne probleme. Krajem mjeseca poboljšat e se kontak s inozemstvom. Nape odnosi sa starijim lanovima obitelji navest e vas da što više vremena provedete u samo i. Ne ete imati volje za rasprave pa e vam najviše odgovara izolacija. Probavne smetnje bit e posljedica prekomjernog uživanja u hrani i pi u. U dnevni ritam dodajte rekrea vnu šetnju. Dobro e vam do i i opuštaju a kupka.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Najbolje ete se snalazi u poslovima koji iziskuju komunikativnost i izražene mentalne sposobnos . Sve planirane projekte pomno razradite i vremenski tempirajte. Nemojte dozvoli kašnjenje. Pozi vne promjene najviše e razveseli samce. Razgovor s atraktivnom osobom prote i e u ugodnoj atmosferi, a druženje e potrajati do dugo u no . Vedri i nasmijani, ne ete ni emu dozvoli da vam pokvari raspoloženje. Dobrog ste zdravlja.

U tjednu koji dolazi marljivo prionite poslu i dovršit ete davno zapo ete projekte. Posebno e inspirirani bi svi pripadnici ovog znaka, iji posao zah jeva krea vnost i maštu. Nadolaze i dani bit e ispunjeni nježnoš u i roman kom. Stoga nema potrebe ni razloga za ljubomoru. Samci e bi toliko privla ni da e se više udvara a bori za njihovu naklonost. Zahvaljuju i brzom metabolizmu mo i ete uživati u hrani i pi u bez straha od suvišnih kilograma.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Odli no ete se snalaziti u intelektualnim poslovima. Ukoliko kontak rate i sura ujete s inozemstvom, poslovne partnere zadivit ete elokvencijom i uslužnoš u. Mogu i su neo ekivani nov ani dobici. Razveselit e vas poziv drage osobe koju odavno niste uli. Razgovor e prote i u ugodnom tonu, a nije isklju eno ni da e se ponovno probudi uspavane stras . Višak energije istrošite bave i se nekim sportom u kojem uživate.

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Izbjegavajte sukobe s autorite ma, barem dok vam se ne otvori neka druga opcija. Družit ete se isklju ivo s popularnim i zabavnim osobama.

Samci e se trudi svim silama osvoji ne iju pažnju i to e im uspje na iznena uju e jednostavan na in.

Ukoliko ste u vezi, prona ite više vremena za partnera. Nemojte preskakati obroke u želji da se riješite suvišnih kilograma. Više kretanja pokazat e se u inkovi jim za vaše zdravlje. Pokušajte više spava .

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Odgovarat e vam samostalan rad. U osami ete se posve rješavanju zaostataka i s nestrpljenjem odbrojava minute do kraja radnog vremena.

Privla it e vas pomalo nesre ene osobe. Pokušat ete im pomo i svojim savje ma i potporom, no pripazite da iz svega ne iza ete slomljena srca. Pripadnici ovog znaka koji imaju partnera mogu o ekiva više sretnih doga aja. Ograni ite aktivnost na laganu šetnju ili tr anje. U prehranu uklju ite više povr a.

JARAC (22.12. -20.1.)

Bistar um i komunika vnost bit e vaši glavni aduti. Na svakom poslovnom sastanku vodit ete glavnu rije i na taj na in ste i poštovanje okoline. Najve i užitak predstavljat e vam vrijeme provedeno s društvom. Zajedni ki izlazak prote i e u sjajnom tonu, a na posebno sretne okolnos mogu ra una svi koji traže avanturu. Izbjegavajte opasne tjelesne aktivnosti koje bi mogle prouzro i nezgodan pad ili ozljedu.

Prona ite vrijeme za odmor.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Od 20. velja e o ekujte uzlaznu putanju u vlas toj poslovnoj karijeri.

Svi planirani projekti odvijat e se prema planu. Mogu i su i posebice visoki nov ani dobici. Što se ljubavi ti e, povisite uloge potrebne za o uvanje postoje e veze. Iskoris te vlas te ideje i krea vnost. Samci e u danima vikenda uživa u samo i i trudi se što više odmara , pa se i eš e po as nim objedom. Sve e u ini da se zabave i ugode si u svakom pogledu. Zdravi ste.

RIBE (20.2. -20.3.)

Druga polovina velja e mogla bi bi stresna. Nemojte donosi brzoplete odluke. Sve bitne ugovore i poslovne kontakte prolongirajte za po etak ožujka. ežnja za intenzivnim odnosom, potreba za bliskoš u i želja da što više budete s voljenom osobom bit e posebice izražene u danima vikenda.

Zajedni ki izlet s partnerom mogao bi vam pomo i da se još više zbližite.

Samci neka više izlaze s prijateljima, mogu a su nova poznanstva. Svakodnevno vježbajte.

Čakovec u modnom karnevalskom ritmu!

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

P

arada maštovitih likova prošetala je protekli vikend akove kim ulicama. Sve što ste htjeli biti, a niste smjeli ili niste mogli, sve o emu sanjate, sve što maštate..., sve to mogli ste postati i biti tijekom fašenskih veselica na 51. Me imurskom fašniku. Mnogi su tu priliku iskoristili i razveselili sebe i druge.

Raduje spoznaja što akove ku špicu iz godine u godinu uz sudionike povorke oboga uje i sve više maskiranih gra ana, a tome su se pridružili i maskirani djelatnici ugostiteljskih objekata

u središtu grada. Ulicama akovca zavladala je dobra volja i razdraganost. Svi kao da su bar na tren zaboravili

svakodnevne brige i nevolje, a svemu tome pridonio je i nadasve sun ani vikend.

Upravo tome maškori i služe

- zada a im je otjerati zimu, smrzavicu i neda e. U potpunosti su u tome uspjeli! Prolje e je zakucalo na vrata...

FAŠNJAČKE 20. velja e 2015.

POVORKE I ZABAVE DOSEGNULE VRHUNAC PROTEKLI FašnikVIKEND 2015. 1 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Završio FAŠNJAK 2015. u Me imurju

STARINSKI ZAPISI o fašnjičkoj tradiciji našega kraja

Kako su nekad zvali i opisivali dane do fašnjaka?

VRTEČA SREDA Zapam eno je da se srijeda prije fašnika nazivala vrte a sreda.

Prema narodnim vjerovanjima, bilo je zabranjeno pres i nije se smio kuha grah ni bilo što okruglo. Zabrana predenja indika vna je i podsje a na stare tabue povezane sa starim bogovima.

TUSTI ČETRTEK etvrtak prije fašnika nosio je naziv tus etrtek, jer se kuhalo masno meso. Za fašnik se obavezno kuhala svinjska glava, uz niz obi aja kako postupi s kos ma glave radi zaš te ku e i dvora te živo nja ili kako napakos susjedu da mu kokoši nose manje jaja, to se sve pam još i danas u raznim mjes ma našeg kraja.

PLANTAVI PETAK Petak prije fašnika nekad se u našem kraju nazivao plantavi petek. Zašto se tako zvao, nije poznato, no može se pretpostavi . Rije plantavi ozna ava osobu koja je malo luckasta ili luda, koja nije pri sebi, Me imurci bi rekli još i heljavi ili pak šašavi. Pitanje je tko je plantav ili šašav...

ČOKLJAVA SUBOTA Subota prije fašnika naziva se okljava subota, razlog nije poznat.

Po svoj je prilici rije o formuli nekog vjerovanja koje je imalo za cilj sa uva zdravlje ili sli no. Rije okljavi zna i šepavi, što je u staro vrijeme bila veoma teška kvali kacija jer okljavi nije mogao radi i naj eš e je bio na teret zajednici. Može se samo pretpostavi da je okljava subota dobila naziv po nekom starom obi aju koji je prevenirao ozljede i sli no. Ovo je, naravno, samo jedna od mnogih pretpostavki.

Druga je pretpostavka da je to sje anje na neko staro božanstvo.

FAŠENJSKA NEDELA Tradicionalno se nedjelja uo i fašnika u Me imurju naziva fašenjska nedela ili mali fašnik, što zna i da su se obi aji predvi eni za fašnik održavali u nešto manjoj mjeri ili uz odre ene naznake. Drugo je objašnjenje za taj naziv da su u nedjelju po mjestu ophodila djeca.

U današnje vrijeme nedjelja je glavni dan za organizaciju povorki maškara po cijelom kraju, jer je na sam fašnik u utorak to teško napravi jer ljudi rade.

“ŽENE IDU PO KVASA”

Spalili smo

Fašnjaka

- krivca za sve naše probleme!

N

ova vremena, novi obi aji. Obi aji slavljenja fašnika nekada i danas u Me imurju nisu više isti. I to nije “od ju er”. HTV je neki dan prikazao dokumentarni ilm o maškorima u Tur iš u, star desetak godina, koji je pomalo ružno govorio o tome kako smo zapravo mi u Me imurju zabo-

ravili svoje pokladne obi aje, te da se “maskiramo samo ako fašnjak u selo dolazi snimati televizija”.

Bilo kako bilo, fašnjak još uvijek stanuje u Me imurju, pokazuju to i ovogodišnje povorke i zabave kojih je po me imurskim mjestima bilo - nikad više. Na onima koji osmišljavaju turisti -

ke proizvode njegovo je brendiranja i iskorištavanje u turisti ke svrhe. Naravno, valja sa uvati našu tradicijsku masku i igrati se maškore kako bi se svi skupa dobro zabavili i istovremeno pokazali svoju kreativnost.

Prošli vikend fašnja ke povorke i zabave u našem kraju dosegnule su svoj vrhunac. U

kažnjavanju Fašnjaka za naše neda e bili smo “politi ki korektni”, nije na loma i završio nijedan politi ar ili pak ono što nosi ružnu poruku u javnosti novinar-pisac, kao što je to bio slu aj u Prošlošcu, a sve je završilo u utorak tradicionalnom fašnja kom povorkom u Novom Selu na Dravi. (mn)

Na fašenjski pondelek “žene idu po kvasa”. U dane fašnjeka jedan je dan bio odre en za zabavu žena. Žene su išle po kvas u gos one, u akovcu je najpozna ja gos ona u koju su žene išle po kvas bila Kacun, a obi aj je bio poznat u cijelom Me imurju. Muškarac koji je taj dan “zalutao” u gos onu morao je svim ženama pla pi e.

Sam naziv obi aja da žene idu po kvasa morao je nastati prije koje stolje e jer je ta formula nastala u vrijeme kad se kvas mogao kupiti. Po svemu sude i, krije u sebi neka starija vjerovanja i da je u kona nici proistekao iz kulta plodnosti, a da je prilagodbom novim vremenima nastala formula “žene idu po kvasa”.

Danas se taj obi aj iz prošlih stolje a ponegdje nastoji obnovi , pa se obi aj da žene idu po kvasa organizira na više mjesta, tako u hotelu Panorama u Prelogu, restoranu Stari krov u Donjem Kraljevcu i drugdje.

FAŠNIČKI UTORAK Fašni ki utorak je posljednji dan prije Pepelnice, odnosno iste srijede, koja ozna ava po etak korizme. Nekada kad se živjelo malo “usporenije” nego je to danas slu aj utorak je bio zapravo jedini dan kada se slavio fašnjak, seoskim povorkama, maskiranjem i zabavom.

Srijeda nakon fašnjaka je Pepelnica, pomi ni blagdan koji pada to no 47 dana prije uskrsne nedjelje. Na ovaj dan se suprotstavljaju dvije tradicije: ona propisana od Crkve i ona koja se slavi u narodu. Još od srednjeg vijeka u Crkvi se ustalilo pravilo da sve enici na taj dan poste. Otuda je i došao naziv “mesopust” koji je prijevod talijanske rije i “karneval” ili “carnivale” (carni vale = zbogom mesu). Isposni ki element nazire se i u terminu “fašnik”, koji dolazi od njema ke rije i “Fastnacht” - “no posta”.

(JOSIP ŠIMUNKO)

2

Fašnik 2015.

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FAŠNIK U ČAKOVCU najveći i najuspješniji dosad

Maske su pale, fašnik brige i dozvao pro PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN, MARIO GOLENKO

P

roglašenjem najboljih maski i najboljih skupina uz koncert Bojana Jambroši a i New York benda u fašni kom šatoru na Trgu Republike u akovcu u nedjeljnim ve ernjim satima 15. velja e završio je dvodnevni program 51.

Me imurskog fašnika. Završni program zapo eo je velikom fašni kom povorkom koja se kre-

Dvije tisuće slasnih krafni nestalo u sat vremena!

Nakon što je Grad akovec po as o svoje gra ane i njegove posje telje u danima Adventa u gradu Zrinskih s dvije su e hot-dogova, za valen nsko-fašenski program uslijedila je još jedna besplatna gozba.

Ovaj su put gradski oci podijelili dvije su e slasnih krafni. Nestale su za sat vremena!

Na štandu ispred Turis kog ureda Grada akovca Stjepan Kova i suradnici uveselili su mališane, ali i njihove roditelje te sve posje telje Dje jeg fašnika dijele i krafne, nezaobilazne slas ce fašni kih veselica.

“

Vera Mihalic i Miljenko Vrančić - miss i mister Fašnika. Najskupina su svetomartinski krampusi!

tala od sajmišta prema centru grada s po etkom u 15 sati, uz rekordan broj sudionika. Sun an

dan privukao je i iznimno velik broj posjetitelja koji su uživali u me imurskim tradicijskim maskama, ali i svjetovnim skupinama koje su stigle iz Koprivnice, Velike Gorice, Repušnice, Kutine... Me unarodnu notu dali su kurenti iz Slovenije te gostuju e skupine iz Ma arske. Fašni ka zabava kulminirala je spaljivanjem glavnog krivca za sve nevolje, Fašnika, nakon ega je uslijedila zabava u fašni kom šatoru, gdje su proglašene najbolje maske i skupine. Najboljom faš-

ni kom skupinom proglašeni su svetomartinski krampusi, za što su osvojili poklon-bon u vrijednosti 3.500 kn sponzora METSSa d. o. o. Drugu nagradu osvojio je KUD Podturen, aplje i štrki, što im je donijelo poklon-bon od 1.500 kn sponzora METSS-a d. o. o., a tre u nagradu, putovanje na Karneval u Ptuj 2016., osvojio je KUU Lafra Tur iš e. Miss i mister fašnika jesu Vera Mihalic i Miljenko Vran i , za što su svaki osvojili poklon-bon od 100 kuna Rudi Expressa za putovanje.

20. velja e 2015.

Fašnik 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DJEČJI FAŠNJAK u Čakovcu

k je otjerao oljeće!

• • • • • • NAGRAĐENI • • • • • •

Miss fašnika:Vera Mihalic Udruga žena Štefanec

Mister fašnika: Miljenko Vran i - Pika Selnica

akovec, 2. nagrada: KUD Podturen, aplje i štrki

Najskupina akovec, 1. nagrada: svetomartinski krampusi

akovec, 3. nagrada: KUU Lafra Tur iš e

Djeca kao planinari, zvjezdice i plamičci vatre Dan prije, u subotu, 14. velje e, šeststo mališana akove kih gradskih i privatnih vrti a prodefiliralo je Ulicom kralja Tomislava.

Zvjezdice, planinari, cvjeti i, svemirci, mažoretkinje, Meksikanci, lije nici i brojni drugi udesni likovi predvo eni Gradskim puha kim orkestrom uveselili su akove ku špicu. Mališani su se predstavili svojim kreativnim i maštovitim kostimima na glavnoj pozornici na Trgu Republike, a druženje je nastavljeno u ašni kom šatoru uz kra ne i aj.

3

4

Fašnik 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. velja e 2015.

FAŠNIČKE POVORKE DILJEM MEĐIMURJA

MALA SUBOTICA

HODOŠAN

GORIČAN

PRELOG

STRAHONINEC

DONJA DUBRAVA

NEDELIŠĆE

KOTORIBA

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Moda je instantni jezik koji svi razumiju.”

Miuccia Prada

media

13

14

media

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA OBITELJSKI RUČAK u preloškom hotelu Panorama

Nadjeveni svinjski odresci Zajedni ko objedovanje preporu uje se organizirati kad god smo u mogu nosti, jer koristi su višestruke. Zajedni ki obiteljski obroci dobri su za mentalno zdravlje svih uku ana, stje u se zdravije prehrambene navike kod djece i odraslih, djeca konzumiraju više vo a i povr a, manje je stresa i više zabave. Dobro je poznavati i neke bonton-manire pri objedu: sjedite pristojno, hranu žva ite zatvorenim ustima, uzimajte male zalogaje, ne tipkajte na mobitel za vrijeme

objeda, a ustajete li od stola tada se ispri ajte. Sada kada smo se podsjetili na dobrobiti obiteljskog ru ka i lijepe manire krenimo i u spremanje jela.

Vrsna kuharica Margareta iz preloškog hotela Panorama preporu uje za ovu nedjelju nadjevene svinjske odreske.

Receptura slijedi.

Meso narežemo na odreske i stanjimo ih kuhinjskim batom. Odreske za inimo.

Umiješamo umak od raj ice i dodamo krušne mrvice. Na zagrijanom ulju popržimo sitno

nasjeckani luk. Dodamo maslac, zatim šunku, peršinov list i krušne mrvice s umakom od raj ice. Na svaki odrezak stavimo dio nadjeva. U vrstimo a kalicom te pe emo u tavi.

Izmiješamo brašno i vrhnje. Ispe enim roladama izvadimo a kalice. Roladu stavimo na toplo. U teku inu u kojoj su se rolade pekle dodamo mješavinu vrhnja i brašna te kuhamo do željene gusto e. Nadjevene svinjske odreske serviramo uz kuhano povr e, a prilog može biti i riža.

Sastojci - svinjsko meso - glavica luka - 3 žlice krušnih mrvca - 2 žlice brašna - 150 g obi ne šunke - 100 ml umaka od raj ice - 50 g maslaca - mješavina za ina od povr a - kiselo vrhnje, ulje - sol, papar

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Tijesto - zamijesite 1 kg namjenskog brašna za tanka tijesta T-700 akove kih mlinova - 2 jaja - 10 g soli - 150 g maslaca - 2 dcl vrhnja i po potrebi malo mlake vode - raspodijelite tijesto na šest jednakih dijelova te ih premažite uljem i ostavite odmarati 60-ak minuta

1. nadjev:

Međimurska gibanica Tijesto razvaljajte i oblikujte prema veli ini lima za pe enje. Na podmazani lim stavite koru, podmažite je i nadjenite, te nastavite s naizmjeni nim redanjem premazanih kora i nadjeva. Završite s dvije kore tijesta.

Pecite na 443 K (170 ºC) oko 40 minuta. Za pripremu ovog recepta koristimo sljede e proizvode:

- namjensko brašno za tanka tijesta T-700 akove kih mlinova - pšeni na klica akove kih mlinova – pržena.

- 200 g maka - 2 dcl mlijeka - 100 g grož ica - 50 g še era - 1/2 pak. vanilin-še era

2. nadjev: - 500 g sira - 3 jaja - 5 g soli - 50 g maslaca - 100 g še era

3. nadjev: - 100 g oraha - 100 g pržene pšeni ne klice akove kih mlinova - 100 g še era

4. nadjev: - 700 g ribane jabuke - 100 g še era - 1/2 pak. cimeta

Viteško Rižoto s mladim lukom i šparogama crno S proljetnim danima na stolove stiže i mlado svježe povr e. Uskoro e na tržnicama biti obilje mladog luka, a i šparoge e se sramežljivo po eti pojavljivati. Pripremite se na vrijeme za te dane i prikupite recepte za ukusna jela. Preporu ujemo rižu s mladim lukom i šparogama. Pripremu zapo nite iš enjem luka. Narežite ga na kolutove. Šparoge prelomite gdje prirodno pucaju i narežite ih. Na maslacu i maslinovom ulju popržite luk dok malo ne omekša. Potom dodajte šparoge i sve zajedno pirjajte pet minuta. Dodajte koricu limuna i rižu, pa posolite i popaprite.

Pirjajte dvije do tri minute i podlijte s tre inom temeljca.

Sastojci - 1 žlica maslaca - 2 žlice maslinovog ulja - 5 kom mladog luka - vezica šparoga - korica limuna - 200 g riže - 500 - 700 ml temeljca - malo vode (po potrebi) - 60 g ribanoga tvrdog sira - sol, papar

Kuhajte uz povremeno miješanje i dodavanje temeljca (ili vode) sve dok riža ne omekša.

Skinite s vatre i umiješajte ribani sir te poslužite.

vinarije Lovrec Na obiteljskom imanju Lovrec gostima se u izletni kokulturno-edukativnom turizmu nudi viteško crno vino, posve eno svim vitezovima svojih profesija, ne samo vinskima, ve i onima koji u današnjem svijetu izokrenutih vrijednosti ne odustaju od stvarala ke izvrsnosti i poštenja. Ovo vino koje proizvodi obiteljska vinarija Lovrec jest cabernet savignon (berba 2012., 13,3 % alkohola), koji e se odli no sljubiti s ovotjednim prijedlogom za obiteljski ru ak, odnosno s nadjevenim svinjskim odrescima. Živjeli!

20. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O KAVI

LATTE ART Piše: Željko Herceg licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

Kako napraviti hladnu pjenu od mlijeka Potrebno je staviti hladno punomasno mlijeko u metalnu ili plas nu ašu koja dolazi s mikserom. Koris se samo toliko mlijeka koliko nam je potrebno za pripremu napitka, jer tako štedimo i mlijeko i pos žemo bolju kvalitetu, s obzirom na to da se jednom napijenjeno mlijeko više ne može napjeniti u odgovaraju oj kvaliteti. Miješamo mlijeko oko pet sekundi malo ispod njegove površine dok se volumen ne po ne pove ava , tada miješalicu uronimo do sredine. Za 18 - 21 sekundu imamo savršenu hladnu pjenu.

Postupak izrade tople pjene od mlijeka Temperatura mlijeka uvijek mora biti 3-4 °C. Što je mlijeko hladnije, bolji su rezulta jer se

- umjetnost crtanja u šalici kave (II) mas kristaliziraju i vrijeme kuhanja je dulje. Prosje ni vremenski period pripreme vru e pjene od mlijeka je 23 sekunde (u lon i u od 750 ml) i s pretpostavkom da koris mo hladno mlijeko.

1. Koli ina mlijeka koju ulijemo u lon i znatno pridonosi kona nom rezultatu. Ako je mlijeka jako malo, pojavit e se puno mjehuri a, a ako imamo previše mlijeka ne emo sve uspje napjeni , te postoji mogu nost da omjer kave i mlijeka bude neto an. Dakle, koris lon i prave veli ine zna i pos i bolje rezultate i uštedje novac.

2. Uvijek je potrebno ispus kondenziranu paru iz raspršiva a pare kako taj višak vode ne bi ušao u mlijeko.

3. Uronimo raspršiva pare oko 2 cm ispod površine, kada se pus para, ne smiju se stvara mjehuri i, raspršiva pare ne smije bi naslonjen na lon i niti smije biti u sredini.

4. Kako bismo imali bolje rezultate, potrebno je koristiti maskimalnu snagu raspršiva a pare, na samom po etku uroni ga ispod površine mlijeka na 3-4 sekunde

kako bismo se uvjerili da se mlijeko brzo “okre e”.

5. Raspršiva pare izvadimo na samu granicu površine mlijeka i pjenimo ga na 37-38 °C. 6. Nakon toga ponovno ga malo više uronimo, do 60 °C. 7. Zaustavimo paru bez da maknemo lon i još dvije sekunde, jer još postoji protok pare koji bi mogao prouzro i mjehuri e.

8. Na kraju je nužno isprazni lon i i opra ga.

Osnovni faktori koji utječu na kvalitetu latte arta Profesionalna oprema i kvalitetne sirovine koje koristimo za izradu la e arta jesu osnovni preduvjet za kvalitetan rad. Tu podrazumijevamo vizualni doživljaj i okus kave. Iz tog je razloga potrebno koris modernu opremu koja e nam olakša rad i pridonije kvalite izrade napitka.

Mlijeko je potrebno držati u hladnjaku na temperaturi 3 - 4 °C, a vrijeme pripreme pjene je oko 23 sekunde. Na temperaturi pohrane masti u mlijeku se kri-

0.9-1.1 bar - the network's pressure 3.0-4.0 bar - pri sak vode u kontejneru 8.5-9.5 bar - pri sak u pumpi espreso-aparata 70 % - koli ina vode u bojleru 30 % - koli ina vode u bojleru 117 - 126 °C - temperatura u bojleru 90.5 - 96 °C - temperatura vode za pripremu espresa Napomena: ako je koli ina pare u bojleru oko 20 %, a vode 80 % i više, pjena e biti teška, preteku a, te e je biti teško miješati s kavom, s druge strane, ako pare u bojleru ima više od 40 %, pjena e ima previše mjehuri a.

Raspršivači pare i bojleri

staliziraju, što nam ostavlja više vremena za izradu bogate, elas ne pjene baršunaste teksture. Mlijeko nikada ne treba dva puta koris za izradu pjene jer gubi svoju hranjivu vrijednost, te masti koje za vrijeme izrade pjene š te proteine tvore i oko njih ovojnice.

Pri odabiru espreso-aparata osim este ke treba ima na umu njegovu pouzdanost. Espreso-aparat mora ima sve potrebne ven le, te jednostavan mehanizam kojim se podešava opskrba vodom.

WBC, World Barista Championship, predlaže sljede e:

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i filter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna.

Postoji širok raspon kvalitete mlijeka, tj. pjene koju stvara barista. Drže i se pravih uputa o korištenju opreme jednostavno je spravi napitke koji e da dobre rezultate, a u isto vrijeme emo vrlo malo mlijeka baciti.

Profesionalni apara imaju raspršiva e pare s tri, etiri ili pet malih rupa. Te rupice iz kojih para izlazi pod odre enom temperaturom omogu uju pari da se rasprši u odre enom smjeru i volumenu. Svaki od h raspršiva a pare ima razli it broj rupica, promjer i smjer koji doprinosi pokretanju mlijeka u lon i u dok ga pjenimo. Uvijek treba koris odgovaraju i raspršiva pare za odre enu koli inu mlijeka, na taj na in štedimo mlijeko i ne trebamo koris veliki lon i . Odabirom rupica s manjim promjerom u mogu nos smo obradi manju kli inu mlijeka, npr. za cappuccino. Naj eš e espreso-apara imaju mali raspršiva pare s e ri rupe i veliki s pet rupa. No nije komplicirano na jednom bojleru ugradi dodatni raspršiva pare, to iziskuje rela vno mali trošak.

BIOVRT

Sikavica – Silybum marianum Sikavica je biljka iz obitelji glavo ika, Asteraceae. Porijeklom je iz podru ja južne Europe do Azije, ali je danas raširena po cijelom svijetu. Narodni naziv za sikavicu je osljebad.

Ova se biljka u prirodi može na i na pašnjacima i livadama, a nekad se puno više uzgajala u vrtovima i kao povr e te u ljekovite svrhe. Kao povr e uzgajala se zbog jes vog korijena, mladih listova, stabljike i cvjetnih pupoljaka. Kako je cijela biljka prepuna oštrih bodlji, prije konzumacije potrebno ih je sve ukloni , a može se konzumira i sirova i kuhana. Kuhani pupoljci koris li su se kao zamjena za ar oku. Kao i svako povr e koje uzgajamo za liš e, stoji upozorenje da se preporu uje primjena mineralnih gnojiva zbog nakupljanja štetnih nitrita u liš u. Danas se više uzgaja u ukrasne svrhe, radi lijepih cvjetova i neobi nih listova.

Najpozna ja je kao biljka koja se koris kao lijek za jetru, a u tu svrhu koriste se njene sjemenke.

Osim kao lijek za jetru, sikavica se

Sikavica olakšava protjecanje žu i pa se rabi za sprje avanje i lije enje žu nog kamenca. Tradicionalni pripravak od sjemenki sikavice je nktura.

U krajevima u kojima su toplije zime raste kao dvogodišnja biljka, dok u krajevima s hladnijim zimama ne može prezimje , pa se tamo uzgaja kao jednogodišnja biljka. Sikavica za rast voli sun anu

koris la kao lijek pro v depresije. Sjemenke sikavice sadrže silimarin, mješavinu više kemijskih spojeva koji su pozna po tome što š te jetra, najviše od posljedica alkohola i svih oblika trovanja.

Istraživanja su pokazala da zbog toga ima an oksida vna svojstva, što pomaže u zaš jetre i drugih organa od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Stoga se sikavica preporu uje kao pomo no sredstvo u lije enju kroni nog hepa sa i ciroze jetara, a i kod trovanja gljivama, jer po e regeneraciju jetre.

gredicu, a jako dobro podnosi i sušu. Dobro raste i u lošim tlima, ne može rasti u sjeni. Naraste i do 1,5 metara u visinu, grmolikog je rasta. Sikavicu ete najbolje prepozna po bijelim šarama po liš u, koje se karakteris ne za biljku u svim fazama rasta. Bijele šare vidljive su ve i na tek niknulim biljkama. Ima velike ljubi aste cvjetove koji jako privla e p ele,

Najava predavanja i radionice Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” poziva vas na predavanje Silvije Kolar-Fodor: Biovrt kao izvor inspiracije, zdravlja i neovisnos .

Predavanje e bi održano 27. velja e 2015 (petak) s po etkom u 18 sa u u restoranu Kneja u Malom Mihaljevcu. Predavanje je besplatno i otvoreno za javnost.

Dan poslije, u subotu, 28. velja e 2015., od 10 do 13 sa u akovcu Silvija Kolar-Fodor održa e radionicu: Sjetva i uzgoj presadnica u ku noj radinos . Nau ite sve o sijanju i njezi presadnica, naj eš im problemima u uzgoju te kako pripremi presadnice za sadnju na otvorenom.

Na radionici ete nau i kako posija sjeme paprike, patlidžana, raj ice, peruanskih jagoda i trajnica. S radionice nosite doma teglice s nekoliko vrsta paprike i raj ice, koje ete sami posija na radionici Cijena radionice je 100 kn po sudioniku, prijava je obavezna na e-mail biovrt@biovrt.com, a broj sudionika ograni en. Sve ostale detalje o radionici dobivate nakon prijave na e-mail.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt u skladu s prirodom”

a nakon što ocvatu tu se razvijaju dosta velike sjemenke koje raznosi vjetar. Ima dugo i oštro trnje, gotovo je nemogu e ne ubos se ukoliko samo posegnete do grma sikavice, a skupljanje sjemenja preporu ujem samo u debelim zidarskim rukavicama, ali i preko njih ete se vjerojatno izbosti. Stoga je nemojte saditi na mjes ma kuda esto prolazite, nego u nekom kutku gdje ne vršite puno radova.

15

16

media

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam TEST Subaru Forester 2.0D-L Trend

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobilau RH po top modelima 1.1.-31.1.2015.

Model

koli ina udio, %

1

Volkswagen Polo

174

7,18%

2

Volkswagen Golf

169

6,97%

3

Škoda Octavia

106

4,37%

4

Dacia Duster

103

4,25%

5

Renault Clio

89

3,67%

6

Opel Corsa

81

3,34%

7

Kia Cee'd

75

3,09%

8

Škoda Rapid

68

2,81%

9

Volkswagen Passat

67

2,76%

10 Mazda 3

49

2,02%

11 Opel Astra

47

1,94%

12 Peugeot 208

40

1,65%

13 Peugeot 2008

37

1,53%

14 Volkswagen Up

37

1,53%

15 Renault Megane

35

1,44%

16 Audi A3

35

1,44%

17 Peugeot 308

34

1,40%

18 Dacia Sandero

32

1,32%

19 Audi Q3

31

1,28%

20 Nissan Qashqai

31

1,28%

21 ostali

1084

44,72%

UKUPNO

2424

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

22. veljače 1949. je u Be u ro en Niki Lauda, slavni voza Formule 1. Danas je još uvijek vrlo cijenjen kao savjetnik u najprestižnijem automobilskom natjecanju. Lauda je poznat i kao osniva avio kompanije Air Lauda.

Pouzdan i kva Renomiran japanski proizvođač automobila u svoj je popularan SUV ugradio moderan dizelski pogonski agregat. Višestruko hvaljen Forester je uz svoj provjeren pogon na sve kotače dobio i bokser diesel, koji ga čini nezaustavljivim na svim terenima...

Novi Renault Espace stiže u svibnju s cjenom od 29.990 € Novi Espace na tržište stiže tek u svibnju 2015., a Renault je ve objavio pojedinosti o cijenama na hrvatskom tržištu. Od samog po etka prodaje novi e Renaultov crossover biti dostupan s tri paketa opreme: LIFE, ZEN i Initiale Paris.

Novi Espace bit e dostupan s dva u inkovita motora koji, zahvaljuju i maloj masi vozila i aerodinami nosti, jam e užitak u vožnji i malu potrošnju goriva: Energy dCi 130 Stop&Start i Energy dCi 160 EDC Stop&Start (s posve novom tehnologijom Twin Turbo). Maloprodajne cijene kre u se od 29.990 € (za Life Energy dCi 130 Stop&Start) do 41.990 € (za Initiale Paris Energy dCi 160 EDC Stop&Start).

Forester je SUV model koji je na tržištu u tre oj generaciji. Jednostavan oblik karoserije ni ime se posebno ne isti e, nema posebno istaknutih dizajnerskih rješenja i svakako predstavlja model koji se jednostavano utapa u mnoštvu automobila koji se kre u našim prometnicama.

Skladan dizajn pomalo i skriva njegove prave dimenzije jer tek kada se približi Foresteru postajete svjesni njegove veli ine. Forester je samo 6 cm širi nego što je viši, a taj kutijast dizajn ostavlja vrlo prostranu i upotrebljivu unutrašnjost. Uostalom, vrijednost Subarua nikad se nije mjerila atraktivnoš u u dizajnu ve onim što se nalazi ispod 'ambalaže'. Te vrijednosti se sada mogu podijeliti u dvije kategorije: motor i pogon. Bokser tehnologija motora tradicija je koju osim Subarua njeguje još samo Porsche. U trenucima kada je ve svjetsko tržište bilo krcato Common Rail dieselskim motorima Subaru je nudio samo benzinske pogonske agregate, a razvoj bokser diesela skrivali su kao zmija noge. Ipak, Subaru je uspio i napravili su bokser diesel pogonski agregat obujma dvije litre koji uz turbo pu-

nja s Intercoolerom razvija gotovo 150 KS i odli an okretni moment, dostupan u dovoljno širokom rasponu.

Motor je izveden s lancem umjesto remena tako da i taj detalj doprinosi trajnosti i troškovima održavanja.

U vožnji ak ovaj pogonski agregat ostavlja dojam viška snage i obzirom da se radi o modelu s pogonom na sva etiri kota a imate osje aj da je motor snažniji.

Druga je kategorija spomenuta u vrijednosti i imidžu Subarua permanentni pogon na sve kota e poznatiji kao 'Symmetrical AWD', svojevrsni 'kult' koji Subaru njegu-

je kroz svoju gamu modela.

U ovom, vrlo popularnom, segmentu SUV vozila danas nalazimo modele gotovo svih proizvo a a. Neki imaju pogon samo na prednje kota e, neki su opremljeni visko spojkama, Haldexima i sli nim tehni kim rješenjima.

Subaru vam jednostavno ne ostavlja odabir. Imate njihov savršeni 'Symmetrical AWD' i vjerujte ništa vam ne e nedostajati. U vožnji taj pogon daje iznimnu sigurnost i upravljivost do granica kada bi ve mnoga konkurencija posustala. Granice izike ipak postoje pa kad se one prije u treba biti brz i spreman rea-

girati te iskoristiti Subaruov so isticiran pogon. Stru njaci koji su razvijali Symmetreical AWD toliko su sigurni u svoj rad da voza u Forestera nisu ostavili nikakvu mogu nost korigiranja pogona prekida ima, ru icama ili sli nim. Za najteže je terene ostavljena mogu nost korekcije kra im prijenosnim omjerom 1. stupnja novog šeststupanjskog mjenja a.

Prostora u unutrašnjosti ima dovojno za ak pet odraslih putnika kojima na korištenje ostaje i više nego solidan obujam prtljažnika.

U Subaruu su ak uspjeli (uz pogon) u podnicu prtljažni-

Posebna ponuda električnog i-MiEV-a Obzirom da je Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode najavilo novu rundu poticaja za eko vozila, Mitsubishi Motors je odlu io podržati ovu hvale vrijedno inicijativu lansiranjem povoljnije izvedbe potpuno elektri nog i-MIEV-a po cijeni od 202.000 kn sa uklju enim svim davanjima. Uz najavljeni poticaj od 70.000 kn, i-MiEV sa opremom Invite je dostupan je ve od 132.000 kn, a opremljen je sa automatskim klima ure ajem, 6 zra nih jastuka, ESP-om, ABS sa EBD-om, el. podiza ima stakala, centralnom bravom sa daljinskim itd. Na zahtjev korisnika i-MiEV je mogu e dobiti i u N1 izvedbi, kod koje je mogu e odbiti PDV kao pretporez.

Peugeot 308 najpoželjn

20. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17

alitetan Tehni ki podaci obujam

1.998 ccm

snaga

147 KS pri 3.600 o/min

moment

350 Nm od 1.600 do 2.400 o/min

masa

1.540 kg

prosje na potrošnja

5,7 l/100 km

CO2

150 g/km

obujam prtljažnika

505 – 1.577 l

spremnik goriva

60 l

dimenzije (d x š x v)

4.595 x 1.795 x 1.735 mm

najve a brzina

190 km/h

ubrzanje 0-100 10,2 s km/h gume

225/60 R17

dužina testa

850 km

cijena

323.090 kn

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

PSA lider u smanjenju CO2 ka smjestiti i rezervni kota smanjenih dimenzija. Ovjes je podešen kao odli an balans izme u udobnosti i dobrog držanja smjera te samog osje aja za upravlja em.

Pri a o vanjskom dizajnu može se prenijeti i na unutrašnjost. Ne obara s nogu, nije s mnoštvom modernih displeja, ali su materijali vrlo kvalitetni i izvedba je vrhunska. Osje aj je kao da e automobil 'trajati vje no' što je sve rje e i rje e kod novih modela automobila. Testni je model bio opremljen s Trend paketom opreme koji je dovoljno bogat te sadrži sve nužno, misle i na komfor.

Naravno da su serijski prisutni svi parametri aktivne

i pasivne sigurnosti u Foresteru.

Cijena Forestera na našem tržištu po inje sa 269.490 kn. Testirani model s dieselskim motorom i Trend paketom opreme ima cijenu do registracije od 318.390 kn (i doplata od 4.700 kn za metalik boju). Cijena de initivno nije mala ali uzevši u obzir da dobivate vrlo kvalitetan automobil s dva tehnološka dragulja (motor i pogon) savršene izbalansiranosti te usporedbom s adekvatno opremljenom konkurencijom cijena ne e predstavljati problem, posebice poznavateljima Subarua jer jako dobro znaju što dobivaju za uložen novac. (Dalibor Flajpan)

niji kompakt Peugeot 308 izabran je za "Najpoželjniji francuski automobil" u kompaktnoj klasi od žirija sastavljenog od 10 573 bira a u okviru 21. izdanja "Automobil – Najbolji auto 2015", koju organizira asopis Automobile Magazine.

Ova nagrada pridodala se uz 22 nagrade koju je ve osvojio Peugeot 308, uklju uju i i pres žnu nagradu "Car of the Year 2014" . Peugeot 308 je tako er osvojio u Francuskoj

nagradu "Kompakt godine 2014.", „Automobil 2014. godine za poduze a“ i nagradu „Taxi godine“ , dodijeljenoj SW izvedbi. Peugeot 308, to je tako er uspjeh s kupcima: 208.000 primjeraka ve je prodano u 30 europskih zemalja, a SW izvedba predstavlja više od etvr ne prodaje. Peugeot 308 je tako er lider u segmentu kompaktnih vozila na francuskom tržištu, s tržišnim udjelom od 3,4%.

Na kraju 2014. ,PSA Peugeot Citroën ponovo preuzima mjesto lidera u Europi s prosjekom od 110,3 g CO2/km, dok je prosjek na europskom tržištu 123,7 g. U Grupi je utvr eno postupno smanjenje emisija CO2 od oko 30 g od 2008. godine.

Ta rekordna razina pokazuje predanost Grupe u pružanju konkretnih odgovora na izazove zaštite okoliša. PSA Peugeot Citroën stoga je odvojio više od 50% svojeg prora una za istraživanja i razvoj kako bi razvio tehnologije namijenjene poboljšanju u inkovitosti i ekološke prihvatljivosti svojih vozila.

Grupa posebno taj uspjeh duguje smanjenju obujma svojih benzinskih motora (downsizing), odnosno ugradnjom novih trocilindarskih benzinskih motora PureTech, te u inkovitosti nove generacije dizelskih motora BlueHDi. U 2014. godini, gotovo 30% prodanih vozila Grupe imalo je emisiju manju od 100 g CO2.

S tim u inkovitim benzinskim i dizelskim motorima, brojni modeli Grupe lideri su na tržištu u svojoj kategoriji u pogledu emisije CO2 . Njihov zna ajan udio u prodaji diljem Europe tako pridonosi smanjenju emisije.

Toyota Motor Europe želi natrag svoje baterije Toyota Motor Europe (TME) iza sebe ima godine iskustva u internom prikupljanju iskorištenih baterija preko svoje prodajno-servisne mreže Toyote i Lexusa, po principu zamjene stare baterije za novu. Samo time se ak 91% iskorištenih baterija vrati i uspješno reciklira. Sada TME zna ajno pove ava svoje napore u postizanju 100%-tnog prikupljanja iskorištenih baterija i njihovog recikliranja, što je mogu e isklju ivo proširenjem aktivnosti prikupljanja baterija na

vanjske suradnike diljem Europe, kao što su ovlašteni centri za reciklažu i prikupljanje otpadnih vozila. Stoga je TME najavio proširenje spomenutih aktivnosti te produljenje trenutnih uvjeta prikupljanja i recikliranja hibridnih baterija, sve do 31. ožujka 2018. godine, temeljeno na postoje oj suradnji od; 1. srpnja 2011. s francuskom tvrtkom Société Nouvelle d’Af inage des Métaux (SNAM) koja prikuplja i reciklira nikal-metal-hibridne (NiMH) baterije u Europi (ugra ene u Prius, Auris Hibrid, Auris TS Hibrid, Yaris Hibrid i sve Lexusove hibride); te 20. kolovoza 2012. s belgijskom tvrtkom Umicore N.V. koja prikuplja i reciklira litijionske (Li-ion) baterije u Europi (ugra ene u Toyotu Prius+ i Prius Plug-in Hibrid).

18

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJE DAMIR SABOL i uz potporu TICM-a lansirao nevjerojatno uspješnu aplikaciju

PhotoMath - svjetska inovacija na više od jedanaest milijuna mobilnih uređaja Aplikacijom PhotoMath uspješno je završen projekt ZICeR tvrtke SlikoPlat. Cilj projekta ZICeR bio je razvoj proto pa programskog modula za prepoznavanje teksta (OCR) za mobilne ure aje, korištenjem novih metoda prepoznavanja teksta kamerom ure aja u realnom vremenu. Projekt je sufinanciran od strane Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO), a u pripremi i provedbi projekta podršku je pružao Tehnološko-inovacijski centar Me imurje (TICM).

Tijekom dvogodišnjeg razvoja tvrtka SlikoPlat susrela se s mnogobrojnim nedostacima komercijalnih OCR-ova (OCR – engl. Op cal Character Recognition - opti ko prepoznavanje znakova). Potaknu izazovom brzog i pouzdanog prepoznavanja tiskanih znakova tvrtka je uz nancijsku potporu HAMAGBICRO-a i podršku TICM-a kroz projekt ZICeR istraživala novi pristup u prepoznavanju teksta na mobilnim ure ajima (OCR) te se korištenjem novih metoda strojnog u enja, ekstrakcije zna ajki i naprednih klasi katora znakova uspjelo do i do boljih performansi i ve e to nos od ostalih dostupnih rješenja na tržištu.

Rezultati ovoga projekta implemen rani su u revolucionarnu aplikaciju za pametne telefone PhotoMath, koja prva u svijetu koris kameru mobitela za rješavanje matema kih zadataka. Korisnik aplikacije jednostavno usmjeri

PhotoMath – ikonica na zaslonu mobitela

PhotoMath ili “slikaj i plati” koristi se za brzo prepoznavanje podataka s uplatnica te jednostavno pla anje ra una u mobilnom bankarstvu

kameru pametnog ure aja prema otisnutom zadatku i trenuta no dobije rješenje na zaslonu svoga mobitela. Svrha aplikacije je da bude koristan alat za u enje matema ke, budu i da prikazuje detaljne korake koji vode do rješenja zadataka.

Jedna od deset najboljih digitalnih inovacija 2014. godine Aplikacija je predstavljena na pres žnoj tehnološkoj konferenciji TechCrunch Disrupt Europe održanoj u Londonu u listopadu 2014. godine te je u samo e ri mjeseca preuzeta više od 11 milijuna puta.

Aplikacija je proglašena jednom od deset najboljih digitalnih inovacija 2014. godine na Netexplo Forumu, održanom u Parizu 4. i 5. velja e 2015. u organizaciji UNESCO-a. Ova implementacija poslužila je kao osnova za razvoj mobilnog OCR modula za globalno tržište. Tako se nakon primjene u PhotoMath aplikaciji ovaj modul tako er primijenio u PhotoPay rješenju - tehnologiji za pla anje ra una slikanjem mobilnim ure ajem bez potrebe za ru nim unosom podataka, koja je dosad implemen rana u trinaest europskih banaka i koju koris više od pet milijuna korisnika. U daljnjoj fazi razvijaju se specijalizirane verzije, kao što su itanje osobnih dokumenata, registarskih tablica,

SlikoPlat - tim

Više od pet milijuna korisnika SlikoPlat d. o. o. (PhotoPay) je softverska firma osnovana 2013. godine u Zagrebu, nakon dvije godine tehnološkog razvoja. Firma se bavi razvojem vrhunske tehnologije ra unalnog vida te inteligentnih algoritama za itanje tiskanih podataka kamerom mobilnih ure aja. Otklanjanjem potrebe za ru nim unosom podataka, PhotoPay tehnologija olakšava svakodnevni život omogu uju i najbolje korisni ko iskustvo. Koris je više od pet milijuna korisnika u preko šezdeset zemalja diljem svijeta. kodova prepaid kartica i mnoge druge.

Projekt punog naziva ZICeR prepoznavanje teksta na mobilnim ure ajima uz paralelno korištenje centralnog i grafi kog procesora nanciran je u okviru petog kruga Programa provjere inovativnog koncepta (PoC program), cilj kojeg je nancira izradu proto pova i

provjeru tehni ke izvedivos kod inovativnih projekata koji imaju zna ajan tehnološki rizik, ali i visok komercijalni potencijal. Ukupna vrijednost projekta je 444.273 kn, od ega je HAMAG-BICRO nancirao 60 %. Vlasnik tvrtke SlikoPlat, Damir Sabol, rodom je iz Me imurja, a prilikom pripreme i provedbe projekta odlu io je koris usluge Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje, koji je jedan od dvanaest prepozna h centara za provedbu PoC programa. Uloga TICM-a bila je pomo i prijaviteljima u analizi tehnološke inovacije, tj. koncepta ija se izvedivost želi provjeri , podršci u izradi prijavne dokumentacije i pripremi za obranu projekta pred evaluacijskim odborom, te administrativna podrška u provedbi samog projekta. TICM je bio najuspješniji prepozna centar u petom krugu PoC programa za poduzetnike s osam nanciranih projekata, ukupne vrijednos 3.550.252 kn.

O kvaliteti rada TICM-a dovoljno govori injenica da je TICM-ov m dosad pružao podršku u pripremi i provedbi ukupno 18 projekata iz PoC programa, ukupne vrijednos 6.687.012 kuna.

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Razigrana večer uz samoborski Respect!

Glazbeni gos ve eri proteklu nedjelju bili su lanovi grupe Respect, koja je s gla iz Samobora. Gle-

datelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima i veselicama, kao što

Glazbeni gost ve eri - grupa Respect

su svadbe, krštenja, ro endani i sl.

Specijalni gos ve eri bili su slas arski obrt Tri užitka iz Bedekov ine,

koji su sve po as li odli nim slas cama – kola ima i tortama. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr)

20. velja e 2015.

20. velja e 2015.

PETAK, 20.02.

SUBOTA, 21.02.

NEDJELJA, 22.02.

Dom 2 (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave Obzori (r) Ju er, danas, sutra Novi milenij Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 10:05 Dje ji fašnik u akovcu (r) 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 13:50 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Shi (r) 16:15 Dom 2 (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Tradicijski fašnik u akovcu 21:30 Ju er, danas, sutra 21:45 Planet Croa a 22:15 Vijes dana 22:40 Tv prodaja 23:25 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 10:05 Tradicijski fašnik u akovcu (r) 12:00 Oko umjetnos (r) 12:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 13.10 TV prodaja 13:40 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

PETAK, 20.02.

SUBOTA, 21.02.

NEDJELJA, 22.02.

08:00 08:15 09:15 10:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela

10:40 11:10 12:10 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:25 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:40 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Privredni.hr Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Emisija VTV-a (R) Varaždin info / Županijske teme (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Rezervirano vrijeme (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

06:58 07:00 07:30 07:35 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 16:50 17:25 17:40 18:10

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Moja Istra (R) Iz prošlos TV Prodaja Sportski zoom (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjehal Filmske najave (R) TV Prodaja Europa u fokusu Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja TV Ordinacija (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) Dokumentarni program TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

06:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00

18:40 19:05 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:15 02:00 02:30

VTV Dnevnik IZ Prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik Info kanal

Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) Info kanal Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino TV Ordinacija (R) Rezervirano vrijeme (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Razgovori/U svjetlu vjere (R) Po dragome kraju (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Rezervirano vrijeme 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:15 Info kanal 02:00 VTV Tjednik 02:30 Info kanal

PONEDJELJAK, 23.02.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle Aniela

UTORAK, 24.02.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Novi milenij Shi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

SRIJEDA, 25.02.

TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

20:00 Pove alo 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Kratki rezovi, emisija o lmu 22:00 Vijes dana 22:30 Planet Croa a 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 11:10 TV prodaja 12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice

PONEDJELJAK, 23.02.

UTORAK, 24.02.

SRIJEDA, 25.02.

18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Tjednik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Zajedno (R) Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV-a Sportski zoom (R) Županijske teme/ varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 20:40 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Razglednica Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Iz naših središta Zastupni ki klub VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Pravi smjer Rezervirano vrijeme Zastupni ki klub (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:45 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Pravi smjer (R) Rezervirano vrijeme TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Otvoreno nebo Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Paleta portreta Global 3000 Pressica (R) VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

19

ČETVRTAK, 26.02.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Oko umjetnos (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 16:40 17.30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Kratki rezovi (r) Planet Croa a (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi , emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

ČETVRTAK, 26.02.

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 20:45 21:00 22:05 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Filmske najave Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Rezervirano vrijeme TV Razglednica Dokumentarni program Iz naših središta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

16

media

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr redakcija@ • 040 323 601

SJAJNI KONCERT Urbana & 4 u dvorani čakovečkog Centra za kulturu

Rokerska evolucija dostojna svjetskih glazbenih festivala Uz Vatrin “Tango” upravo je koncertna izvedba pjesme “Kundera” (“Atom”) ona koja hrvatski rock svrstava uz bok onoga što je trenuta no u svijetu rokerski mainstream i nije više alternativni rock, kako Urbana & 4 još uvijek dandanas svrstavaju kod nas PIŠE: DEJAN ZRNA FOTO: Z. VRZAN, M. GOLENKO Bio je to zaista poseban i tako izvrstan koncert. Koncertni spoj koji najbolje do arava koliko je Urban evoluirao u svojoj glazbenoj karijeri prema rokerskom zvuku koji je danas svjetski trend. Sadržajno, bio je to koncert satkan od pregršta intimisti kih trenutaka, ali isto tako niza energi nih epizoda.

Ne samo zbog Urbanovih plesnih “disko-koraka”, ve prvenstveno onih svira kih etvorke koja na nekim pjesmama poput “Kundere” (“Atom”) ili “Lete eg holandeza” zvu i poput aktualno koncertno najatraktivnijega engleskog benda (nažalost, došle su možda malo prerano u set-listi, kada se publika još uvijek zagrijavala). Nedostajala je

u tim trenucima samo malo kvalitetnija himni nost publike, koja o ito još do kraja ne prepoznaje modernog Urbana & 4.

Uglavnom, dobro raspoloženi rije ki rokeri publiku u “prostoru u kojem se samo sjedi i plješ e” uspjeli su u dobrom dijelu koncerta raspametiti i dobiti koncertnu atmos eru puno sli niju glazbenim estivalima nego kazalištu.

I što je najvažnije, u potpunosti

zadovoljiti sve prisutne, kojima bi sasvim dovoljno bilo i sat i pol nabrijane svirke. Publika je, me utim, kao i uvijek tražila bis i dobila ga je. I to ne bilo kakav, jer “Astronaut” i još pokoja stvar potrajali su desetak i više minuta - za istinski glazbeni delirij na kraju.

Tako “british” Po etni dio koncerta bio je ina e u znaku akustike i novog al-

Publika je samo u po etnom dijelu bila suzdržana, da bi se, kako je koncert odmicao, sasvim “razuzdala”

Urban & 4 u akove kom CZK-u u laganom akusti nom uvodu sjajnog koncerta, koji je bio sli niji raspojasanim glazbenim festivalima nego “kazališnim daskama” buma. Po etna “Kada se voda povu e” jedan je najve ih Urbanovih aduta na novom albumu “Mamut”, a ujedno pjesma koja ga definira .

Ubrzo su de ki ipak u ruke uzeli “prave gitare” i odmah zablistali.

Posebno to vrijedi za gitarista Luku Toman koji je u “Atomu” po svemu (svirka, fizi ki izgled, držanje…) bio totalno “british”, kao uostalom i cijela pjesma koja uživo zvu i poput najve ih hitova najaktualnijih svjetskih rock-bendova. Nažalost ili na sre u, kako se i kako tko na to gleda, Urban & 4 dolaze iz Hrvatske i pjevaju hrvatski, a ne iz Velike Britanije i engleski, jer da je obrnuto samo ova pjesma bila bi garancija za njihovo pojavljivanje na glazbenim estivalima i himni no skandiranje barem 50.000 ljudi. Iako je pjesma prije dvije godine dobila nagradu Porin, nažalost, premalo se ula i uje u eteru hrvatskih radiopostaja. Treba tako er re i da ona puno mo nije zvu i koncertno – live, pa glazbenim urednicima pod “doma u zada u” preporu u-

jem da obavezno moraju što prije na neki koncera Urbana i 4. Uz Vatrin “Tango” upravo je izvedba uživo pjesme “Kundera” (“Atom”) ona koja hrvatski rock svrstava uz bok onoga što je trenuta no u svijetu rokerski mainstream i nije više alternativni rock, kako Urbana & 4 još uvijek dandanas svrstavaju kod nas. O ito mnogi kod nas još uvijek ne shva aju da je rock, a zajedno s njima i Urban i 4, glazbeno evoluirao. “Lete i holandez” sa zadnjeg albuma “Mamut” novi je dokaz toga sjajnog modernog rock-zvuka.

Dobri, stari hitovi I dok je mene još uvijek u mislima zaokupljao “Atom” i što ta pjesma zna i za hrvatski rock, stigla je prekretnica koncerta. Naravno, za to su zaslužni Urbanovi i Lau erovi najve i hitovi koje publika o ito i dalje najbolje pozna.

“Budi moja voda” digla je nakon pola sata publiku na noge, koja je ostala stajati, plesati, pjevati i dobro se zabavljati na dobro pozna-

Damir Urban zajedno s etvorkom novim modernim zvukom dokazuje svoju glazbenu evoluciju te hitove iz njegove 25 godina duge i bogate glazbene karijere.

Urban je tako er sišao u publiku, “družio se s njom”, pozvao u pomo najhrabrije da mu se pridruže u re renu najnovijega hita “Pri i mi bliže“ (bez zamjere, cure, ali to je zvu alo zaista grozno) i atmos eru u dvorani do bisa u inio sve samo ne “kazališnom”.

Odli na set-lista i sjajna svirka ovaj akove ki koncert jednog od najboljih hrvatskih glazbenih umjetnika, odnosno rock-bendova, svima koji su došli na njega u inili su nezaboravnim, bez obzira što je, nažalost, dvorana za ovaj vrhunski rock-doga aj ostala polupraznom.

• • S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO! • • DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “BLACKHAT”!

“Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “Blackhat”.

Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine. hr u rubrici “Pošalji vijest”.

Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime

NAGRADNO PITANJE: Navedite žanr filma “Blackhat”.

i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila.

Ulaznice se mogu iskoristiti do 25. velja e 2015. Posebna

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu Čakovec

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “FOXCATCHER: PRI A KOJA JE ŠOKIRALA SVIJET”! www.mnovine.hr

napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

“Me imurske novine” u suradnji s Centrom za kulturu akovec pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije ulaznice, ovaj put za film “Foxcatcher: Pri a koja je šokirala svijet”.

Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici

Nagradno pitanje: Koliko ovaj film ima nominacija za nagradu Oscar?

www.mnovine.hr “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. RASPORED PRIKAZIVANJA FILMA “Foxcatcher: Pri a koja je

šokirala svijet”: - petak, 20. 2., 18 sati , - nedjelja, 22. 2., 20 sati , - ponedjeljak, 23. 2., 18 sati , - utorak, 24. 2., 18 sati.

sport@mnovine.hr

RUKOMET

ODBOJKA

I. HRL ŽENE

ZAPO EO drugi krug natjecanja u I. HOL

Zrinskice uz bu nu podršku publike slomile Spli anke

Centrometal uspješan na gostovanju u Karlovcu

U lijepoj navija koj atmosferi, zahvaljuju i bu noj publici iz OŠ-a u Svetom Jurju na Bregu i Hodošanu, koje su probudile i doma e gledatelje, rukometašice Zrinskog zabilježile su sigurnu pobjedu u borbi za opstanak protiv Splita. Na kraju je bilo 26:23, iako su desetak minuta prije kraja doma e vodile ak 25:16.

Uz bu nu podršku doma e igra ice ovaj put su preuzele konce igre ve od po etnih minuta i samo pove avale razliku. Do kraja poluvremena uz raspoložene sestre Posavec, kojima se pridružila Suzana Furjan, zimsko poja anje iz Koke, te Dorotea Prevendar, goš e su zaostale za - 4 gola razlike. Nastavile su doma e u još žeš em ritmu i u nastavku. Nisu Spli anke prošlu subotu ni u jednom trenutku znale odakle prijeti ve a opasnost. U 49. minuti Zrinskice imaju rekordnu prednost otkako igraju i I. HRL, ak + 9 golova razlike, 25:16.

Do kraja su dobile prilike zaigrati mla e igra ice, razlika je pala, goš e su uspjele napraviti ak + 6 u tom periodu, ali do kraja su samo sma-

TABLICA 1.

PODRAVKA VEGETA

16 15 1 0

178 31

2.

LOKOMOTIVA

15 13 1 1

159 27

3.

ZAMET

15 13 0 2

112 26

4.

ZELINA

15 11 1 3

74

23

5.

SESVETE-AGROPROT.

15 10 0 5

64

20

6.

KOKA

15 7

1 7

13

15

7.

TREŠNJEVKA

15 6

1 8

3

13

8.

OSIJEK

15 6

1 8

-48 13

9.

UMAG

15 6

0 9

-44 12

10. SPLIT 2010

15 4

1 10 -68

9 9

11. ZRINSKI

15 4

1 10 -74

12. BJELOVAR

16 4

0 12 -156 8

13. SAMOBOR

15 2

0 13 -92

14. DALMATINKA

15 1 0 14 -121 2

4

njile rezultat na podnošljivih 26:23, iako su realno trebale izgubiti ve om razlikom.

Kod doma ih naje ikasnija je bila Paula Posavec sa 7 golova, Suzana Furjan i Stela Posavec 6, a Dorotea Prevendar 5. Još su zabile: Melani Bali i Ire Resman. Ponovno se na gol vratila vratarka Ana Krmpoti , koja je obranila 9 lopti.

Sljede e kolo donosi gostovanje u Rijeci kod Zameta, gdje se ne trebaju o ekivati bodovi, ali onda e opet trebati navija ka podrška kao prošlu subotu, jer u akovec stiže još jedan izravan konkurent za opstanak – Bjelovar. (mn)

- Malo smo se pribojavali ove utakmice. Znali smo da smo kvalitetniji od Karlov ana, ali oni su nam znali zadavati probleme ove sezone.

Iznimno sam zadovoljan kako je mom ad odigrala danas.

Borbeno, s velikim zajedništvom. Možda i netipi no za ovu sezonu. Nismo gubili glavu ni kad smo loše otvorili susret. Posebna estitka liberu Vuk, odli no je obavio svoj posao i pokazao da možemo i dalje ra unati na njega. Pobjedu poklanjamo Miši Petranu i želimo mu da se što prije oporavi. - rekao je u komentaru utakmice trener Centrometala Jadranko Kiri , nakon što su uspješno apsolvirali prvu utakmicu drugog kruga natjecanja.

Nakon samo dana odmora nakon Mevza cupa i jednoga regeneracijskog treninga odbojkaši Centrometala otišli su na bitno gostovanje u Karlovac, na utakmicu 1. kola drugog kruga prvenstva. Da situacija bude gora, prvi libero mom adi, Petran, zbog ozlje-

OK KARLOVAC – OKM CENTROMETAL 0:3 (21, 14, 17)

Dvorana OŠ-a Dubovac, gledatelja 150.

Suci: Zidani , Kramar Šandl (obje Zagreb).

Karlovac : Pavlovi , Lipnik, Li ina, K. Gojak, D. Jakši , L. Kneževi , K. Kneževi , Š ulija, F. Jakši , B. Gojak, Janjanin, Sili (trener Zec).

Centrometal: Palinkaš, i kovi , Pu a, Gotal, Juras, Vuk, Marciuš, Posavec, Kurteš, Stankovi , Demirovi (trener Kiri ).

Blok Centrometala bio je previsok za Karlov ane

de le a završio je u bolnici, te je na njegovo mjesto usko io Vuk, koji je u zimskom prijelaznom roku došao iz drugoligaša Nedeliš a.

Probudili se sredinom prvog seta I sam susret po eo je iznimno loše po mom ad Centrometala. Doma i su poveli 4:0, pa 6:1, 9:2, 11:3. Ništa nije funkcioniralo u me imurskoj mom adi. No ovaj put su ostali pribrani. Prvo Posavec odli nim servisima smanjuje

na etiri razlike, nešto kasnije Kurteš na sli an na in gubitak 10:14 preokre e u vodstvo 16:14. Od tog trenutka do kraja utakmice igra samo Centrometal. Doma i više ne uspijevaju parirati poletnim Me imurcima i prvi set ide gostima 25:21.

U drugom setu gotovo savršena igra Centrometala.

Rezultat se kretao 2:0, 7:1, 11:3,14:5, 18:7, 21:8, završilo je 25:14. Bez greške na opasnom servisu koji doma i nikako nisu uspijevali korisno uhvatiti,

I. HRL MUŠKI

ODBOJKAŠKI MEVZA CUP odigran je u Nedeliš u

KTC prejak za Preložane

Centrometalu pohvale za organizaciju, na završnicu putuju Slovaci

Rukometaši Preloga poraženi su u 15. prvoligaškom kolu na gostovanju kod KTC-a u Križevcima 36:30. Križev ani ove godine imaju vrlo dobru ekipu i Preložani nisu mogli parirati ovaj put. Doma i su kontrolirali susret i ve u prvom poluvremenu u kojem gostuju a obrana kao da nije postojala došli do 19:14. Puno bolje nije bilo ni u nastavku, kada je doma in u jednom trenutku imao + 9. Na kraju ipak nešto bolja igra Preloga i kona nih 36:30 za KTC. U subotu u Prelogu predstoji jedan lijep rukometni

TABLICA 1.

MEDVEŠ AK NFD

13 11 0

2

57 22

2.

MOSLAVINA

13 10 1

2

43 21

3.

RUDAR

14 9

0

5

35 18 49 17

4.

METKOVI 1963

14 8

1

5

5.

KTC

14 8

0

6

-7

6.

OSIJEK

14 7

1

6

25 15

7.

DUGO SELO

14 7

1

6

8.

ZADAR

14 6

2

6

9.

CRIKVENICA

1

16 15

-11 14

14 5

3

6

17 13

10. PRELOG

14 5

1

8

-22 11

11. KOZALA

14 5

0

9

-9

10

12. ŽUPANJA

14 4

0

10 -57

8

13. IVAN ICA-IVANEC

14 0

0

14 -121 0

dvoboj, jer u goste stiže nekadašnji prvoligaš Medveš ak, koji se opet bori za prvoligaški status. (mn)

Od petka do nedjelje u Atonu u Nedeliš u održan je kvali ikacijski turnir za nastup na Final fouru najboljih odbojkaških mom adi srednje Europe. Za organizaciju turnira Centrometalu su stizali brojni komplimenti od predstavnika Mevze i od strane svih gostuju ih mom adi. Bilo je ovo prvo takvo odbojkaško natjecanje u Me imurju.

U tri dana u ukupno šest susreta mogla se vidjeti sjajna odbojka kakva se dosad nije mogla vidjeti u Me imurju.

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

Na kraju je plasman izborila mom ad Spartaka iz slova ke Myjave, koja je u odlu uju em susretu pomalo neo ekivano svladala favorizirani slovenski Panvita Pomgrad. Tako e oni sljede i mjesec u Austriji na završnom turniru igrati uz tri euroligaša: ACH Volley Ljubljane, Hypo Tirola iz Innsbrucka i Posijilnice Aich/Dob iz Bleiburga.

Doma i sastav Centrometala poražen je u sva tri susreta, mada su u pojedinim susretima igrali ravnopravno s gostuju im sastavima.

Za organizaciju turnira Centrometalu su stizali brojni komplimenti od predstavnika Mevze i od strane svih gostuju ih mom adi. Bilo je ovo prvo takvo odbojkaško natjecanje u Me imurju i usprkos injenici da nije ostvaren neki sportski rezultat, što realno nije ni bilo za o ekivati, u klubu su vrlo zadovoljni cjelokupnim doga ajem. (mn)

odli ni u bloku, libero Vuk sjajan u obrani, svi prodorni u napadu.

U tre em setu izjedna eno tek kod 4:4, ubrzo Centrometal vodi 9:4. Doma i su se približili na 13:10, no zatim je odmah osam razlike. Ta prednost zadržana je do kraja susreta za 25:17.

Ovom pobjedom Centrometal je prvi u skupini sa 16 bodova, slijedi Rovinj s 13, Rijeka ima 8, dok je na za elju Karlovac s 5 bodova. U narednom susretu Centrometal u subotu do ekuje Rijeku koja je u usponu. Susret je na rasporedu od 18 sati u dvorani Aton u Nedeliš u. (mn, foto: rm)

Slova ka ekipa plasirala se iz Nedeliš a u završnicu Mevza Cupa

20. velja e 2015.

ATLETIKA DVORANSKO PRVENSTVO HRVATSKE u seniorskom uzrastu održano je u Be u

Nina Dobša uzela zlato, a Martin Srša srebro na 800 m Seniorsko prvenstvo Hrvatske u dvorani u disciplinama tr anja na 400, 800, 1500 i 3000 m održano je 14. velja e u atletskoj dvorani Dushika Halle u Be u.

Natjecanje pod nazivom Wienna indoor Galla zapravo je vrlo jak atletski me unarodni miting koji ve godinama služi i kao državno prvenstvo za Hrvatske atleti arke i atleti are koji se u ovim disciplinama ne mogu natjecati u Hrvatskoj, budu i da kod nas nema atletske dvorane s kružnom stazom.

Probu za ovo natjecanje imali su lanovi AK-a Me imurje prije dva tjedna u istoj dvorani, a ovom prilikom pokušali su ostvariti što bolje plasmane i upustiti se u borbu za osvajanje jednog od odli ja.

Najbolje se na ovom natjecanju snašla Nina Dobša, koja je u utrci seniorki na 800 m osvojila u konkurenciji Hrvatskih trka ica prvo mjesto i postala državnom seniorskom prvakinjom u ovoj disciplini. Nina je u potpunosti odradila taktiku trenera Žbulja za ovu utrku i s novim osobnim rekordom osvojila prvo mjesto ispred Anamarije Petters iz AK-a Agram Zagreb.

Ekipa U-12 – trener Zdravko Modlic

ŠKOLA NOGOMETA Sveti Martin broji ak sedam ekipa, a ve ina njih nat

Nina Dobša dobrom taktikom trenera Žbulja uzela je zlato

Pettersova je ina e hrvatska reprezentativka i trka ica s mnogo boljim rezultatom, no, kako nije tr ala u istoj skupini s Ninom, loše je procijenila tempo tr anja pa se na kraju morala zadovoljiti drugim mjestom.

Drugi naš predstavnik koji se okitio medaljom je Martin Srša. Tako er je tr ao utrku na 800 m, u kojoj je osvojio drugo mjesto.

Martin je zbog loše skupine u kojoj je morao sam voditi utrku ponovno bio blizu norme za EP u Pragu, a sljede u priliku za taj pothvat imat e ve idu u subotu u Istanbulu, gdje e nastupiti na Balkanskom dvoranskom prvenstvu.

Martin Srša stigao je do srebrne medalje

I ostali naši natjecatelji završili su svoje nastupe s vrijednim rezultatskim ostvarenjima. Tako je Filip Turk istr ao osobni rekord i u konkurenciji seniora za Prvenstvo Hrvatske osvojio šesto mjesto, Filip Peras i Ivan Januši na 400 m bili su osmi i deveti, a Lara Rojko i Tajana Židov u istoj su disciplini osvojile peto i šesto mjesto.

Na mitingu su na 800 m u mla im kategorijama nastupila vrlo uspješno još dvojica atleti ara. Lovro Žbulj u kategoriji mla ih kadeta osvojio je prvo mjesto i posebnu nagradu organizatora, dok je David Verli u konkurenciji s mla im juniorima bio odli an drugi. (md) Lovro Žbulj i David Verli uzeli su trofeje u mla im kategorijama

REZULTATI naših predstavnika: Seniori : 400 m: 8.

Filp Peras 54,00 9. Ivan Januši 54,72; 800 m: 2. Martin Srša 1:53,74 6. Filip Turk 2:02,79; seniorke: 400 m: 5.

Lara Rojko 1:00,54 6. Tajana Židov 1:00,94; 800 m: 1. Nina Dobša 2:20,88 ml. juniori: 800 m: 2. David Verli 2:12,50 ml. kadeti: 800 m: 1. Lovro Žbulj 2:22,77.

Suradnjom klubova do škole i vel selektiran Jedan od najboljih primjera kako se kvalitetno radi s mla im uzrastima je Škola nogometa Sveti Martin. U svojim selekcijama trenutno imaju 7 ekipa u svim starosnim kategorijama (U-6, U-8, U-10, U-12, U-14, U-18), koje se sve, osim najmla e kategorije, natje u u županijskim i državnom rangu.

Ekipa U-8 natje e se u Županijskoj ligi, lima i (U-10) i mla i pioniri (u-12) natje u se u I. HNL Sjever, da bi stariji pioniri imali dvostruko natjecanje u I. HNL ligi Sjever i županijskoj ligi. Kadeti i juniori isto tako uklju eni su u dvojno natjecanje, natje u se u II. HNL Sjever i u županijskoj ligi. Djevoj ice zajedno s djevoj icama iz NŠ-a Me imurje nastupaju za ŽNK Katarina Zrinski, a natje u se u Županijskom rangu s dje acima u kategoriji lima a i u državnom rangu me u kadetkinjama

HNLŽM Sjever - Zapad. Svi oni postižu dobre, ak i odli ne, rezultate. Djeca su selektirana po godištima i u njihov rad uklju eno je osam trenera. Trenira se tri puta tjedno na otvorenom uz utakmice za vikend tijekom jesenskog i proljetnog dijela, dok se u zimskim periodima trenira jedanput tjedno u dvorani Toplica Sveti Martin te se natje u na turnirima. Tako er je Škola nogometa i sama organizator etiri turnira kroz godinu: velja a - Zimski malonogometni turnir u dvorani OŠ-a Štrigova, 1. svibnja - Kup Svetog Martina na travnatim terenima NK-a Polet, 15. kolovoza - Kadetski turnir prvoligaša na travnatim terenima NK-a Polet i prosinac Memorijalni turnir Patrik urin u dvorani OŠ-a Štrigova. U školi radi osam trenera: U-6 – trener Danijel Kojter, ekipa U-8 – trener Mihael Lajtman, ekipa U-10

U-6 – trener Danijel Kojter

– trener Mihael Breznik, ekipa U-12 – trener Zdravko Modlic, ekipa U-14 – trener Stjepan Per i , ekipa U-18 – trener Alen Stojko, ekipa djevoj ica – trener Zoran Šardi i trener vratara Ivan urkin.

O radu Škole porazgovarali smo s predsjednicom Blaženkom Heric.

• Kako je zapo eo projekt Škole nogometa Sveti Martin?

— Odmah na po etku potrebno je zahvaliti Tomislavu Kralju koji je godinama vodio brigu o najmla ima, odnosno o budu nosti Poleta. Prije pet godina u suradnji klubova NKa Polet i NK-a Bratstvo Jurovec osnovana je zajedni ka škola nogometa pod nazivom: Sveti Martin. Dobar i kvalitetan rad tijekom tih godina prepoznala su djeca i roditelji sa šireg podru ja, kao i okolni klubovi, pa danas brojimo 150 djece s po-

20. velja e 2015.

Ekipa U-18 – trener Alen Stojko

Ekipa U-14– trener Stjepan Per i

tje e se u hrvatskim nogometnim ligama

m ve eg broja o izvrsne ikog broja ih igra a

Škola djeluje u sklopu NK-a Polet Sveti Martin na Muri, a višegodišnja suradnja s NK-om Bratstvo Jurovec potaknula je i klubove NK Mura Hlapi ina i NK Zebanec na priklju enje Školi nogometa i rad na zajedni kom projektu, dok se odnedavno sura uje i sa ŽNK-om Katarina Zrinski akovec Predsjednica Škole nogometa Sveti Martin Blaženka Heric

dru ja Sv. Martina na Muri, Štrigove, Selnice i Hlapi ine.

• Opišite organizaciju Škole.

— Škola nogometa i dalje djeluje i natje e se u sklopu NK-a Polet, ali zbog velikog broja kategorija i igra a nužno je bilo posložiti organizaciju. Godinu dana sam predsjednica Škole nogometa koja se sastoji od odbora škole, koji ine predstavnici klubova NK-a Polet, NK-a Bratstvo Jurovec, NKa Mura Hlapi ina i NK-a Zebanec, te treneri i predstavnici roditelja iz svake kategorije.

• ime ste zadovoljni u Školi, a na koje probleme nailazite?

— Ono ime sam zadovoljna je to da se glavni cilj ove Škole ostvaruje, a to je da se potaknuo velik broj djece na bavljenje sportom i druženje, pogotovo zbog današnjeg stila i na ina života koji djecu tjera iz sjedenja u škol-

skim klupama na sjedenje pred knjigom, televizorom i kompjutorom. Najve i problem s kojim se susre emo jesu financije jer troškovi kvalitetne lige su veliki, ali nužno nam je bilo napraviti taj iskorak, jer jedino kvalitetno natjecanje donosi kvalitetniji razvoj nogometa. Zato ovim putem zahvaljujem Op ini Sv. Martin na Muri i Me imurskom nogometnom savezu upravo na podršci razvoja kvalitete i napretka, kao i na financijskoj potpori. Zahvaljujem tako er svim sponzorima i donatorima koji su prepoznali našu kvalitetu i potrebu za ulaganje u djecu i razvoj nogometa, a posebno zahvaljujem roditeljima polaznika ŠN-a Sveti Martin i lanovima odbora na zalaganju, kooperativnosti i marljivom radu.

• Kakav je odnos s ostalim klubovima u okolici u vezi sa zajedni kom školom?

U-8 – trener Mihael Lajtman

— Suradnja je još uvijek u razvojnoj azi i treba pro i izvjesno vrijeme kako bi i jedna i druga strana mogle ste i uvid i pravi put koji vodi kvalitetnom razvoju i kvalitetnoj suradnji. Cilj je jasan: podizanje kvalitete nogometa i odgojiti dobre i kvalitetne igra e... Višegodišnja suradnja s NK-om Bratstvo Jurovec potaknula je i klubove NK Mura Hlapi ina i NK Zebanec na priklju enje Školi nogometa i rad na zajedni kom projektu. Svaki klub je imao po jednu kategoriju djece u širem rasponu godišta i natjecanje u nižem rangu, a pripajanjem Školi nogometa dobivamo kategorije selektirane po godištima, ve i broj djece po kategoriji i natjecanje u kvalitetnijem rangu, što je bitno za razvoj kvalitetnijeg nogometa.

U prolje e smo o ormili i ekipu djevoj ica kako bi one mogle u i u sustav natjecanja,

Ekipa djevoj ica – trener Zoran Šardi neizbježna je bila suradnja s ŽNK-om Katarina Zrinski. Tako sad naše djevoj ice zajedno s

djevoj icama iz NŠ-a Me imurje nastupaju za ŽNK Katarina Zrinski, a natje u se u Županijskom

Ekipa U-10 – trener Mihael Breznik

rangu s dje acima u kategoriji lima a i u državnom rangu me u kadetkinjama HNLŽM Sjever.

Treniraju dvaput tjedno kod nas, dok je tre i trening zajedni ki s djevoj icama NŠ-a Me imurje.

• Ne bojite li se da e djeca pro i sve vaše uzraste i na kraju završiti u drugom klubu koji e ih primamiti financijskim sredstvima?

— Proces stvaranja igra a je dugotrajan proces i desetogodišnji kvalitetan rad odgojit e dovoljno školovanih igra a za nastup u seniorskim ekipama u podru jima koja pokrivamo.

Nažalost, financijske neprilike danas tjeraju mnoge igra e na seobu iz kluba u klub, posebice sve više u austrijske klubove koji omogu uju igra ima odli ne uvjete u klubu, kao i odli an izvor prihoda i iznadprosje ni standard u odnosu na Hrvatsku.

20. velja e 2015.

KOŠARKA

STOLNI TENIS

A 2 LIGA SJEVER

SUPERLIGA ŽENE

O ekivani rezultati Me imurje je u okviru 17. kola drugoligaškog Sjevera ugostilo slabašnu Mladost iz ur evca i uknjižilo još jednu pobjedu od 30 koševa razlike.

Opet su svi igra i osjetili parket, a skoro svi se i upisali u strijelce.

Ovaj su put prednja ili Kraja i i Kranj ec u egzekuciji. akovec je bio gost Vindije u Varaždinu, igrao odli no cijelo prvo poluvrijeme, vodio i desetak koševa razlike, no obzirom da se utakmica igra 40 minuta

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAŠKA KOŠARKA

Fodor raspoložen, no slavio Hrka !

U posljednjem odigranom kolu A 1 Hrvatske košarkaške lige niti jedan od dvojice me imurskih košarkaša nije nastupio. Jambrovi je ozlije en, a Marciuš je bio slobodan ovo kolo. U slova koj Extra ligi odigrana su dva kola (igra se srijeda - subota), no Hrka nije nastupio u subotu zbog bolesti,a Fodor je za svoju Iskru igrao 14 minuta i zabio 5 koševa. Prije dva dana su Hrka (SNV) i Fodor(Iskra) igrali me usobno. Hrka je igrao malo zbog posljedica bolesti, a Fodor je igrao dosta i zabio 16 koševa, no pobijedio je SNV i time se definitivno uvrstio u play o , što je i bio klupski cilj.

Iskra e u play o vjerojatno sa šeste pozicije, a SNV sa sedme ili osme.

Podravac - Križevci 93:59 Petar Zrinski - Koprivnica 84:65 Gra ar - Ivan ica 95:64 Bjelovar - Radnik 95:98 Me imurje - Mladost 102:73 (23:24, 18:13, 31:17, 30:19) ME IMURJE: Gašpari 8, Kranj ec 19, Novak 15, Lepen 2, Kraja i 26, Varga 8, Drk 15, Dodlek 2, oki 2, Guld 5. Trener Novak S.

iste igre, a obzirom da nijedan od klju nih igra a ne trenira, uslijedio je veliki pad u tre oj i etvrtoj dionici igre i o ekivani poraz. Dobri u realizaciji Biševac, Vehtersbah i Hrka .

Na tablici Me imurje dijeli tre e mjesto s još tri kluba,a akovec je vrsto prikovan na posljednje mjesto.

U idu em kolu se me usobno susre u naša dva akove ka kluba, namjerno ne pišemo - derbi! (bh)

C LIGA

KADETSKA LIGA

Kotoriba izgubila u Vinici

Vindija s najve im šansama za prvaka!

U krnjem je sastavu Kotoriba otišla na gostovanje u Vinicu i priuštila doma inu da pobijedi i drugi put u ovom prvenstvu.

Prelog je kod ku e poderao Rudara, koji je od ovoga kola preuzeo samo dno tablice. (bh)

Odigrano je 9. kolo regularnog dijela prvenstva za 16-godišnjake, te ve prvo kolo razigravanja za prvo mjesto. Me u 4 ekipe koje se bore za najviši plasman su Vindija, Ivan ica te dvije me imurske ekipe Dubrav an i akovec. Ostale mom adi razigravaju za plasman 5. - 9. mjesta. (bh) 9. kolo:

Vinica - Kotoriba(Sla na 12, Papp 11, Munka 10, Sabol 10) 54:52

Gra ar - Rudar akovec(Vojkovi 42, Nerer 14, Sobo an 22) 61:81

Prelog(Novosel 21, Blažona 11, Šari 14, Pus 12) - Rudar(Radikovi 22, Antolovi 12) 88:50

akovec(Kranj ec 27, Mihol ek 22) Gra ar 61:43

Petrijanec - D. Kraljevec(Ivanovi J. 12, Ivanovi D. 15, Švenda 15) 74:54 Me imurje Globetka(Markovi 26, Vugrinec 18, Leva i 10, Ostoja 14, Terek M. 14) - Nedeliš e(Horvat 24, Juras 20, Golik 12) 105:72 Dubrav an(Varga 20, Blažeka 22, Ribi 11) -Vinica 68:62

Donji Kraljevec(Šupljika 28) - Ivan ica 53:77

10. kolo: Vindija - akovec (Kranj ec 18, Hrustanovi 23, Mihol ek 11) 67:54 Ivan ica - Dubrav an(Valpa 15, Klipi Kre. 10, Kuzmi 21) 53:42 D. Kraljevec -Lepoglava 53:42 Gra ar - Me imurje(Bogdani 32, ugalj 15, oki 16, Herman 10) 53:77

TABLICA

TABLICA 1.-4. mjesta

1. Dubrav an

12 12 0

24/212

2. Me . Globetka

13 10 3

23/179

3. Petrijanec

13 9

4

22/86

4. D. Kraljevec

12 6

6

18/-26

5. Kotoriba

12 5

7

17/23

6. Nedeliš e

11 6

5

17/0

7. Prelog

12 4

8

16/0

8. Vinica

12 2

10 14/-154

9. Rudar

13 1

12 14/-320

1. Vindija 2. Dubrav an 3. Ivan ica 4. akovec

4 4 4 4

4 2 2 0

0 2 2 4

8/56 6/25 6/4 4/-85

TABLICA 5.-9. mjesta 5. D. Kraljevec 6. Rudar akovec 7. Me imurje 8. Gra ar 9. Lepoglava

5 4 5 5 5

4 4 3 1 1

1 0 2 4 4

9/7 8/87 8/70 6/-73 6/-91

TABLICA 1. Podravac

17 15 2

32/416

2. Gra ar

17 14 3

31/317

3. ME IMURJE

17 13 4

30/230

4. Radnik

17 13 4

30/210

5. Petar Zrinski

17 13 4

30/150

6. Vindija

17 10 7

27/70

7. Bjelovar

17 8

9

25/30

8. Križevci

17 5

12 22/-97

9. Ivan ica

17 4

13 21/-240

10. Mladost

17 3

14 20/-286

11. Koprivnica

17 3

14 20/-375

12. AKOVEC

17 1

16 18/-425

Vindija - akovec 84:68(20:23, 14:21, 23:11, 27:13) AKOVEC: Novak 6, Keresteš 8, Biševac 15, Vehtersbah 19, Hrka 20. Trener Damjanovi B.

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER akovec - Me imurje, subota 21. velja e u 17.30, II OŠ akovec

C LIGA Nedeliš e - Dubrav an, petak 20. velja e u 20.45, Aton Kotoriba - Prelog, subota 21. velja e u 20 sati Nedeliš e - Petrijanec, subota 21. velja e u 15.30, Aton D. Kraljevec - Rudar, utorak 24. velja e u 20.30 sati JUNIORSKA LIGA Me imurje-Lepoglava, nedjelja 22. velja e u 18, IOŠ akovec

KADETSKA LIGA Dubrav an - akovec, nedjelja 22. velja e u 12.30 sati Me imurje - Lepoglava, subota 21. velja e u 10, IOŠ akovec D. Kraljevec - Rudar akovec, srijeda 25. velja e u 15.30 sati

LIGA MLA IH KADETA Dubrav an - Me imurje, nedjelja 22. velja e u 11 sati Prelog - Vindija, subota 21. velja e u 16 sati akovec II - Kotoriba, subota 21. velja e u 13.30, II OŠ akovec

KUGLANJE II. HRVATSKA KUGLA KA LIGA SJEVER

Remi Željezni ara unato dobroj igri Kugla i Željezni ara u 16. su kolu druge Hrvatske kugla ke lige sjever upisali novi gostuju i remi 4:4, kod ekipe Sirele.

Unato dobroj igri i ve em broju srušenih unjeva (3363 : 3407), samo Predrag Turk i Bojan Košak uspjeli su dobiti svoje duele i donijeti bodove Željezni aru.

Predrag Turk bio je sa srušenih 598 unjeva najuspješniji kod Željezni ara, dok je kod Sirele najbolji bio Nenad Mihajlovi koji je uspio srušiti odli nih 614 unjeva. Bodovna prednost Željezni ara smanjila se na samo dva boda prednosti pred drugim

Zanatlijom iz Siska i vra ena je neizvjesnost u borbi za naslov prvaka lige. Željezni ar u 17. kolu do ekuje ekipu Zanatlije iz Kutine koja se nalazi na 5. mjestu s 19 bodova. Rezultati 16. kola: Obrtnik Krt - Zanatlija Kt 6,5:1,5, Sirela - Željezni ar k 4:4, Belina - Novska - Željezni ar Vž 5:3, Cesta – Zabok 5:3, Koprivnica - Zanatlija Si 1:7, Ciglenica – Lepoglava 1:7. Parovi 17. kola: Ciglenica - Obrtnik Krt, Lepoglava – Koprivnica, Zanatlija Si – Cesta, Zabok - Belina – Novska, Željezni ar - Vž Sirela, Željezni ar k Zanatlija Kt. (dg)

III. HRVATSKA KUGLA KA LIGA SJEVER

Prosvjetar jedini upisao pobjedu U 16. kolu tre e Hrvatske lige sjever jedino su igra i Prosvjetara uspjeli upisati bodove od me imurskih predstavnika. Pobjedili su Obrtnika 2011 sa 6:2. U setovima je bilo sigurnih 17:7, dok je u srušenim unjevima bilo 3216:3066. Bodove Prosvjetaru donijeli su Emil Horvat i Ilija Viši , koji su dobili svoje protivnike sa sigurnih 4:0, te Igor Ma ek i Stjepan Blažek koji su slavili u svojim duelima s 3:1. Zanatlija je izgubio kod Obrnika iz Oroslavlja s 5:3. U setovima je bilo 15:9, a

u unjevima 3229:3195. Željezni ar je izgubio od Varteksa sa 6:2. U setovima je bilo 8,5:15,5, dok je u srušenim unjevima bilo 3022:3157. U preostalim susretima Elektra je sa 7:1 svladala Ivan icu, Željezni ar iz Koprivnice je s 5:3 bio bolji kod Grani ara, dok je Dubrov an bio slobodan. Parovi 17. kola: Željezni ar Kc – Prosvjetar, Obrtnik 2011 - Željezni ar k, Varteks - Obrtnik OR, Zanatlija - Elektra Kž, Ivan ica – Dubrav an, Grani ar - slobodan. (dg)

Važna doma a pobjeda Stolnotenisa ice Hodošana u subotu su u 14. kolu Superlige ugostile Jasku iz Jastrebarskoga i upisale važnu 4:1 pobjedu . S dvije pobjede najuspješnija u doma oj ekipi je bila Tamara Rami , iako je imala probleme u prvoj partiji protiv Mirene Crnilo, žele i do pobjede do i ekspresno.Tre u pojedina nu pobjedu, protiv Anje Ivanuše, izborila je u subotu raspoložena Paula Markati, koja je uz to s Tamarom bila uspješna i u igri parova, dok je poraz doživjela Ana Švarc, u drugoj partiji od Nikoline Brglez.

Ovom pobjedom ekipa Hodošana pove ala je prednost pred dvije posljednje ekipe na tablici i još samo teoretski može izgubiti status superligašica. I u ostalim utakmicama pobijedile su avoritkinje, koje su svoje protivnice savladale s maksimalnih 4:0. U susretu koji se igrao u utorak u gostima kod Pule slavile su igra ice HASTK Mladosti iz Zagreba sa 4:1. (dg) Rezultati: Hodošan – Jaska 4:1 (Rami – Crnilo 3:1 /13:11, 11:9, 9:11, 11:6/, Švarc – Brglez

U subotu je kona no na doma em terenu bila raspoložena velika doma a hodošanska uzdanica Paula Markati

TABLICA 1.

Dr. asl

14 14 0

56:8

28

2.

HASTK Mladost

13 11 2

46:15

24

3.

Varaždin

14 10 4

46:23

24

4.

TIS

13 8

39:26

21

5.

Bjelovar

13 6

7

36:35

19

6.

Mladost Petrinja

13 6

7

28:32

19

7.

Pula

11 6

5

30:28

17

8.

Hodošan

13 4

9

23:40

17

9.

Jaska

14 1

13 10:53

15

14 0

14 2:56

14

10. Lokomo va

5

I. HSTL - MUŠKI

Vikend u kojem me ekipe ne znaju za p Me imurske ekipe u I. hrvatskoj ligi istok u subotu su imale izvanredan program.

MSTC akovec i Putjane odigrali su odgo ene utakmice 8. kola protiv Dra ica iz akova, koje prošle subote zbog snijega nisu doputovale u akovec, i protiv posljednje ekipe na tablici slavili uvjerljive pobjede rezultatima 4:1 i 4:0. Za sastav MSTC akovca dvije je pobjede izborio Igor Tkalec, jednu Karlo Jambor, zajedno su pobijedili i u igri parova, a jedini poraz doživio je Filip Pani .

Putjan ani su igrali bez svojega najboljeg igra a Borisa Preksavca, pa su po jednu pojedina nu pobjedu upisali Goran Bali , Rino Megla i Eugen Šimon i par Bali /Šimon. Naš tre i predstavnik u ligi Mihovljan bio je tako er uspješan, jer je u odgo enoj utakmici 8. kola s 4:1 bio uvjerljivo bolji od Vukovara ‘91, a unaprijed je odigrao i utakmicu 9. kola

TABLICA 1.

STARR

12 11 1

47:15

23

2.

Mladost

14 7

7

41:33

21

3.

Mihovljan

12 8

4

38:30

20

4.

Grani ar

11 8

3

37:16

19

5.

Olimpija

12 7

5

38:27

19

6.

Putjane

12 6

6

34:32

18

7.

MSTC akovec

12 5

7

26:37

17

8.

Obrtni ka škola

11 5

6

28:35

16

9.

Vukovar '91

12 2

10 18:44

14

12 1

11 9:47

13

10. Dra ice

protiv Mladosti iz Petrinje, koju je savladao istim rezultatom. U obje utakmice po dvije pojedina ne pobjede upisao je Nino Bujan i po jednu Benjamin Podkrajac, Bujan je s Ivanom Mikac u obje utakmice pobijedio i u igri parova, a jedini poraz protiv Vukovar ana je doživio Ivan Mikac i protiv Petrinjaca Kristiana Lipi a. Vukovar ‘91 i Mladost u subotu su, tako er u dvorani u Mihovljanu, izgubili i od

TABLICA 1.

MGK Drava

8

6

2

26:11

14

2.

Moš enica

8

6

2

26:13

14

3.

Mihovljan

7

5

2

26:12

12

4.

Šenkovec

7

5

2

23:13

12

5.

Koprivnica

8

2

6

9:27

10

6.

Požega

7

1

6

11:27

8

7.

Vodovod Osijek

7

1

6

9:27

8

20. velja e 2015.

a Hodošana

0:3 /9:11, 3:11, 9:11/, Markati – Ivanuša 3:0 /11:5, 11:2, 11:6/, Markati/Rami – Brglez/Crnilo 3:2 /11:7, 7:11, 11:8, 8:11, 11:3/, Rami – Brglez 3:0 /11:5, 11:4, 11:4/) – sudac: Mladen Vidovi (Mihovljan), Dr. asl – Bjelovar 4:0, TIS – Mladost Petrinja 4:0, Varaždin – Lokomotiva 4:0, Pula – HASTK Mladost 1:4. Parovi 15. kola, subota 21. velja e: Lokomotiva – Hodošan, TIS – Pula, Jaska – HASTK Mladost, Mladost Petrinja – Dr. asl, Bjelovar – Varaždin.

imurske poraz vode ega STARR-a iz Varaždina. Nakon ovakvih rezultata Putjane i MSTC akovec su se pomaknuli prema sredini tablice, a Mihovljan je na tre em mjestu iza na prvom mjestu odmakloga STARR-a i Mladosti, koja ima dvije utakmice više. Rezultati - 8. kolo: MSTC akovec – Dra ice ( akovo) 4:1 (Tkalec – N. Babi 3:0, Pani – Bosni 0:3, Jambor – I. Babi 3:0, Jambor/ Tkalec – I. Babi /Bosni 3:0, Tkalec – Bosni 3:0) – sudac: Davorin Labazan (Mihovljan), STARR (Varaždin) – Vukovar ‘91 4:1, Putjane – Dra ice 4:0 (Šimon – N. Babi 3:0, Bali – I. Babi 3:1, Megla – Bosni 3:1, Bali /Šimon – I. Babi /Bosni 3:0) – sutkinja: Bojana Kolari ( akovec), Mihovljan –Vukovar ‘91 4:1 (Bujan – Kosanovi 3:0, I. Mikac – Horvat 2:3, Podkrajac – Babi 3:0, Bujan/I. Mikac – Horvat/Kosanovi 3:1, Bujan – Horvat 3:0) – sutkinja: Maja Trupkovi (Šenkovec). 9. kolo: STARR – Mladost 4:3, Mihovljan – Mladost 4:1 (Bujan – Ramuš ak 3:0, Lipi – Anuši 1/3, Podkrajac – Kneževi 3:1, Bujan/I. Mikac – Anuši /Ramuš ak 3:2, Bujan – Anuši 3:0) – sudac: Nenad Podkrajac (Selnica). Parovi preostalih utakmica 9. kola, subota 21. velja e – u 11 sati: Vukovar ‘91 – Putjane, Olimpija (Osijek) – Grani ar (S. Brod), Dra ice ( akovo) – Obrtni ka škola (S. Brod); u 17 sati: Vukovar ‘91 – MSTC akovec, Dra ice – Grani ar, Olimpija – Obrtni ka škola.

ŽUPANIJSKE stolnoteniske lige Me imurske novine

Šenkovec-Petkovi 2 u neizvjesnom derbiju svladao vode e Putjane Brid U 12. kolu ŠenkovecPetkovi 2 je u neizvjesnom derbiju svladao vode e Putjane Brid, te im unato susretu manje došao na samo

bod zaostatka. U drugoj ligi je susret izme u vode eg Šenkovec – Petkovi 3 i DG Sporta 1 odgo en, što je iskoristila ekipa Lopatinca

1 i primakla se na samo bod zaostatka. Derbi tre e lige izme u Nedeliš a 2 i Hodošana 2 pripao je Nedeliš u. ak nezaustavljivo juriša

etvrtom ligom, ovaj put su s 10:0 pregazili Lopatinec 3. akovec 5 je slavio u debiju pete lige nad Mihovljanom 4. Vode a USTA Belica 1 je

s 10:0 pregazila posljednju Malu Suboticu 3. ŠenkovecPetk. 5 je upisao novu pobjedu u 7 A ligu, kao i HE-DRA 3 u 7 B ligi.

I. ŽUPANIJSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE

Parovi 13. kola: PrelogDG Sport 1 - akovec 2, Šenkovec-Petkovi 3 - Lopatinec 2, Kos-Kotoriba 3 – Draškovec, MSTC akovec 2 - akovec 3, Lopatinec 1 - Mala Subotica 1.

Najuspješniji igra i/igra ice: Bali (Š-P 3) 25/4, Rožman ( K 2) 31/5, Pongra i (MS 1) 29/7, Hozjak (P-DGS 1) 24/9, Varga (Draš) 26/10, Nedeljka Mun ar (Draš) 21/9, Damir Ivanuša (Lop 1) 25/11, Maja Trupkovi (Š-P 3) 22/10, Šolti (Lop 1) 21/10, Jakupak (Kos-K 3) 18/11, Bel (Lop 1) 22/14…

DRA 2) 13/11, Glavak (DK 2) 19/17…

Parovi 13. kola: Putjane 6 - Donji Kraljevec 3, Prelog 3 – Zasadbreg, Orehovica - Rozika biro, Putjane 8 - Mihovljan 4, akovec 5 - Kos-Kotoriba 5.Najuspješniji igra i/igra ice: S. Škoda (Kos-K 5) 31/2, Sirc (RB) 29/3, Bubek (Mih 4) 32/4, Jagar (Pr 3) 22/5, Pani (Put 8) 29/7, Z. Novak (Put 6) 28/8, Peras ( K 5) 25/10, Šalamon ( k 5) 25/11, Vesna Wrana (Mih 4) 23/11, To. Radek (Zas) 21/11, K. Ivanuši (Or) 23/13, Kopjar (RB) 16/10, Fran i (Pr 3) 19/12, ukulic (Kos-K 5) 14/13….

VII. A ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE

Rezultati 1. LIGA: Šenkovec-Petkovi 2 – Putjane Brid 7:3, Putjane 2 – Nedeliš e 1 4:6, Katex – HE-DRA 1 5:5, Kos-Kotoriba 2 – akovec 1 5:5, Hodošan 1 – Mihovljan 2 odgo eno.

TABLICA 1.

Putjane Brid

12 10 0 2

89:31 20

2.

Šenkovec-Petk. 2 11 9 1 1

78:32 19

3.

Katex

12 7 2 3

70:50 16

4.

Hodošan 1

10 8 0 2

59:41 16

5.

Kos-Kotoriba 2

12 7 1 4

6.

akovec 1

12 3 3 6

52:68 9

HE-DRA 1

12 2 2 8

49:71 6

8.

Putjane 2

12 3 0 9

46:74 6

9.

Mihovljan 2

11 2 1 8

34:76 5

12 2 0 10 37:83 4

Parovi 13. kola: Kos-Kotoriba 2 - Šenkovec-Petkovi 2, akovec 1 – Katex, HE-DRA 1 - Putjane 2, Nedeliš e 1 - Hodošan 1, Mihovljan 2 - Putjane Brid.

Najuspješniji igra i/ igra ice: Suhodol an (Hod 1) 20/1, Bujan (Kat) 32/4, Bari (Š-P) 20/3, Preksavec (PB) 31/5, Jurinec (Š-P 2) 28/5, Šimon (PB) 27/6, Paula Markati (Hod 1) 24/6, D. Radmani (Kos-K 2) 24/12, S. Vidovi (Kos-K 2) 24/12, Kova i (Kat) 21/15, Koprivec (PB) 20/15, eh ( K 1) 19/16, Magdaleni (Put 2) 15/14…

II. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE Rezultati 2. LIGA: akovec 2 – Mala Subotica 1 4:6, akovec 3 – Lopatinec 1 0:10, Draškovec – MSTC akovec 2 3:7, Lopatinec 2 – Kos-Kotoriba 3 6:4, Prelog-DG Sport 1 – Šenkovec-Petkovi 3 odgo eno.

TABLICA 1.

Šenkovec-Petk. 3 11 8 2 1

72:38 18

2.

Lopa nec 1

12 8 1 3

74:46 17

3.

akovec 2

12 6 3 3

66:54 15

4.

Mala Subo ca 1

12 6 2 4

67:53 14

5.

Draškovec

12 6 2 4

66:54 14

6.

MSTC akovec 2 12 6 2 4

69:51 13

7.

Kos-Kotoriba 3

53:67 9

12 4 1 7

8.

Lopa nec 2

12 3 2 7

48:72 8

9.

Prelog-DG Sport 1 11 2 3 6

51:59 7

10. akovec 3

Rezultati 4. LIGA: Putjane 5 – Mala Subotica 2 4:6, Putjane 4 – Prelog-DG Sport 2 7:3, Kos-Kotoriba 4 – Šandorovec 5:5, Lopatinec 3 – ak 0:10, Gori an 1 slobodan.

TABLICA 1.

ak

11 11 0 0 86:24 22

2.

Mala Subo ca 2

10 8 1 1 66:34 17

3.

Putjane 4

11 8 1 2 69:41 17

4.

Kos-Kotoriba 4

11 4 3 4 57:53 11

5.

Gori an 1

10 2 3 5 44:56 7

6.

Šandorovec

11 2 3 6 42:68 7

7.

Putjane 5

11 2 2 7 42:68 6

8.

Lopa nec 3

11 2 1 8 40:70 5

9.

Prelog-DG Sport 2 10 2 0 8 34:66 4

66:54 15

7.

10. Nedeliš e 1

IV. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE

12 1 0 11 24:96 2

III. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE Rezultati 3. LIGA: Šenkovec-Petkovi 4 – Donji Kraljevec 2 7:3, Nedeliš e 2 – Hodošan 2 7:3, Donji Kraljevec 1 – Putjane 3 5:5, Hodošan 3 – Mihovljan 3 Prima biro 3:7, HE-DRA 2 – akovec 4 odgo eno; zaostala utakmica 11. kola: Mihovljan 3 Prima biro – HE-DRA 2 8:2.

TABLICA 1.

Nedeliš e 2

12 8 0 4 68:52 16

2.

Hodošan 2

12 6 4 2 66:54 16

3.

Mihovljan 3 Primab 12 7 1 4 75:45 15

4.

Šenkovec-Petk. 4

12 7 1 4 62:58 15

5.

HE-DRA 2

11 6 2 3 61:49 14

6.

Donji Kraljevec 2

12 5 3 4 61:59 13

7.

Hodošan 3

12 3 3 6 52:68 9

8.

akovec 4

11 2 3 6 48:62 7

9.

Putjane 3

12 2 3 7 45:75 7

10. Donji Kraljevec 1

Parovi 13. kola: Lopatinec 3 - Putjane 5, ak - Kos-Kotoriba 4, Gori an 1 - Putjane 4, Prelog-DG Sport 2 - Mala Subotica 2, Šandorovec slobodan.

Najuspješniji igra i/ igra ice: Bašek (MS 2) 29/1, I. Fileš ( ak) 22/3, Zvonar ( ak) 21/3, Sovi (Kos-K 4) 19/5, R. Novak (Put 4) 23/7, Turk ( ak) 17/7, V. Grgi ( ak) 17/7, D. Gudlin (Gor 1) 20/10, G. Novak (MS 2) 12/9, Puškadija (Put 4) 14/11, Strbat (Put 4) 15/12, V. Mikul i (Put 5) 13/11…

VI. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE Rezultati 6. LIGA: USTA Belica 1 – Mala Subotica 3 10:0, akovec 6 – Gori an 3 6:4, Dragoslavec Breg – Sveta Marija 1 7:3, Putjane 7 – USTA Belica 2 3:7, Gori an 2 – Nedeliš e 3 odgo eno.

TABLICA 1.

USTA Belica 1

12 9 3 0

99:21 21

2.

Dragoslavec Breg 12 9 0 3

74:46 18

3.

Gori an 2

64:46 16

4.

akovec 6

12 6 3 3

63:57 15

5.

Putjane 7

12 6 1 5

63:57 13

6.

USTA Belica 2

12 4 4 4

63:57 12

7.

Nedeliš e 3

11 5 2 4

54:56 12

8.

Sveta Marija 1

12 2 2 8

44:76 6

9.

Gori an 3

12 0 3 9

40:80 3

11 7 2 2

TABLICA 1.

Šenkovec-Petk. 5 12 11 0 1

84:36 22

2.

Mihovljan 5

11 9 1 1

82:28 19

3.

Putjane 9

11 6 2 3

69:41 14

4.

Prelog 4

11 5 1 5

59:51 11

5.

Šenkovec-Petk. 6 11 3 0 8

33:77 6

6.

USTA Belica 3

11 2 1 8

36:74 5

7.

Mihovljan 6

11 0 1 10 27:83 1

Parovi: Mihovljan 6 - Putjane 9, USTA Belica 3 - Mihovljan 5, Prelog 4 - Šenkovec-Petk. 6, Šenkovec-Petk. 5 slobodan.

Najuspješniji igra i/igra ice: Vresk (Mih 5) 31/1, Tomaši (ŠP 5) 19/3, Ratajec (Š-P 5) 19/4, S. Novak (Š-P 5) 22/5, Vadlja (Pr 4) 19/5, Suboti (Put 9) 18/5, Vinkovi (Mih 5) 19/7, N. Zvonarek (Pr 4) 20/13, Bajuk (Put 9) 15/8, Doboši (Put 9) 14/12, Toplek (Mih 6) 14/14, K. Dodlek (UB 3) 15/15…

VII. B ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE Rezultati 7.B LIGA – 13. kolo: Sveta Marija 2 – HE-DRA 3 4:6, Gori an 4 – Kos-Kotoriba 6 7:3, Sveta Marija 3 – Donji Vidovec 2 3:7, Donji Vidovec 1 slobodan.

TABLICA 1.

HE-DRA 3

12 12 0 0

90:30 24

2.

Donji Vidovec 1 11 9 0 2

78:32 18

3.

Kos-Kotoriba 6

66:44 14

4.

Donji Vidovec 2 11 4 1 6

51:59 9

5.

Gori an 4

11 3 1 7

49:61 7

6.

Sveta Marija 2

11 3 0 8

44:66 6

7.

Sveta Marija 3

11 0 0 11 12:98 0

10. Mala Subo ca 3 12 1 0 11 26:94 2

12 1 4 7 52:68 6

Parovi 13. kola: Hodošan 3 - HE-DRA 2, Mihovljan 3.

Prima b. - Donji Kraljevec 1, Putjane 3 - Nedeliš e 2, Hodošan 2 - Šenkovec-Petkovi 4, Donji Kraljevec 2 - akovec 4.

Najuspješniji igra i/igra ice: Ema Toplek (Š-P 4) 27/0, J. Repalust (HE-DRA 2) 27/6, Bojana Kolari (M3PB) 23/7, J. Magdaleni (Hod 2) 27/9, M. Vidovi (M3PB) 22/8, Mar ec (Ned 2) 26/10, Tamara Koprivec (Ned 2) 18/7, Vuruši ( k 4) 22/9, M. Belovari (DK 1) 25/11, Labazan (M3PB) 19/9, Krznar (Hod 2) 23/13, Hajdinjak (Šen 4) 15/12, Pintari (DK 1) 20/16), Miketek ((DK 2) 20/16, T. Kova (HE-

Rezultati 7.A LIGA – 13. kolo: Mihovljan 5 – Prelog 4 7:3, Putjane 9 – USTA Belica 3 8:2, Šenkovev-Petkovi 5 – Mihovljan 6 9:1, Šenkovec-Petkovi 6 slobodan.

V. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE Rezultati 5. LIGA: Donji Kraljevec 3 – Kos-Kotoriba 5 4:6, Mihovljan 4 – akovec 5 4:6, Rozika biro – Putjane 8 5:5, Zasadbreg – Orehovica 6:4, Putjane 6 – Prelog 3 5:5.

TABLICA 1.

akovec 5

12 8 3 1 72:48 19

2.

Mihovljan 4

12 8 2 2 77:43 18

3.

Kos-Kotoriba 5

12 8 2 2 67:53 17

4.

Rozika biro

12 6 2 4 62:58 14

5.

Orehovica

12 4 3 5 63:57 11

6.

Putjane 8

12 2 6 4 57:63 10

7.

Zasadbreg

12 4 2 6 56:64 10

8.

Prelog 3

12 3 2 7 48:72 8

9.

Putjane 6

12 2 3 7 53:67 7

10. Donji Kraljevec 3 12 2 1 9 45:75 5

Parovi 13. kola: Putjane 7 - USTA Belica 1, USTA Belica 2 - Gori an 2, Nedeliš e 3 - Dragoslavec Breg, Sveta Marija 1 - akovec 6, Gori an 3 - Mala Subotica 3.

Najuspješniji igra i/ igra ice: D. Tratnjak (UB 1) 24/2, Braniša (UB 1) 18/3, Merdanovi (UB 1) 22/4, Dokleja (Ned 3) 22/6, Cerovec ( K 6) 24/7, Premuš (UB 1) 19/7, D. Se an (UJB 2) 19/7, Markuši (Gor 2) 21/8, Jambrovi (DB) 25/10, Kos (DB) 24/11, J. Habijan (UB 2) 12/7, I. Musta (SM 1) 22/13, Hižman (Put 7) 17/12, Barbi ( K 6) 21/15, Vrbanec (Put 7) 21/15, J. Bašnec (Gor 2) 14/11, Z. Tkal ec (Ned 3)15/13, Vizinger (Put 7) 16/15…

11 7 0 4

Parovi: Donji Vidovec 1 Kos-Kotoriba 6, Sveta Marija 2 - Donji Vidovec 2, Gori an 4 - Sveta Marija 3, HE-DRA 3 slobodna.

Najuspješniji igra i/igra ice: Kedmenec (DV 1) 26/2, Igrec (Kos-K 6) 24/2, Vadas (HE-DRA 3) 23/2, Šajn (DV 1) 15/3, K. Kova (HE-DRA 3) 25/7, Mihoci (HE-DA 3) 15/5, Balent (HE-DRA 3) 16/7, Matulin (DV 1) 16/8, M. Šlibar (DV 2) 19/10, Nika Lukša (Kos-K 6) 21/12, Dolenec (DV 1) 13/8, Ko iš (Gor 4) 10/7, Fran i (SM 2) 11/9, M. Blažerk (Gor 4) 12/10…

20. velja e 2015.

SPORTSKI RIBOLOV

KLEN Sv. Marija - 3. liga seniori - prvaci

KLEN Sv. Marija - 2. liga seniori - prvaci

Darko Kolari - pobjednik 2. lige

PROGLAŠENE NAJBOLJE sportske ribolovne ekipe i sportski ribi i Hrvatske za prošlu 2014. godinu

Me imurci opet pokupili najviše priznanja Tradicionalno okupljanje svih natjecatelja u sportskom ribolovu i proglašenje pobjednika liga HŠRS za 2014. godinu održano je u Koprivnici u organizaciji Zajednice ŠRK-a Koprivnica. U subotu, 7. velja e sve ana dvorana u hotelu Podravina bila je ispunjena natjecateljima iz cijele Hrvatske. I ove godine je najbrojnija delegacija bila iz Me imurja. U svim kategorijama discipline “lov ribe udicom na plovak” me imurske ekipe i pojedinci osvajali su najviša priznanja.

Ekipa seniora GLAVATICE Pfeifer TTI iz Preloga viceprvak je Hrvatske u 1. ligi HŠRS-a, što je dosad uz ekipu Soma iz Kotoribe (2. mjesto 2013.) najviši plasman neke ekipe iz Me imurja u toj kategoriji. Za ekipu su nastupali Alan Perko, Miljenko Perko, Dario eki, Miroslav Škoda, lan ekipe bio je i Mladen Kova , a kapetan

Paula Pongrac - prvakinja

Erwin Škoda U 14 - 1.mjesto

Zoran Pfeifer. Pojedina no je Alan Perko osvojio 3. mjesto, Miljenko Perko 4. mjesto, Dario eki 10. i Miroslav Škoda 12. mjesto.

U 2. ligi sjever prvak je postala ekipa KLEN Sv. Marija i time se nakon jedne sezone vratila u 1. ligu. Za ekipu su nastupali Darko Kolari kao poje-

dina ni pobjednik 2. lige, Dragutin Peter osvojio je 2. mjesto, Igor Mihalac osvojio je 4. mjesto i Mihael Pongrac osvojio je 8. mjesto. Kapetan ekipe bio je Stjepan Pongrac. Najviše ekipa iz Me imurja nastupilo je u 3. ligi sjever. Od 9 ekipa u toj ligi iz Me imurja je nastupilo 5

ekipa. Prva etiri mjesta osvojile su naše ekipe. Prva je bila ekipa KLEN Sv. Marija, pa je time ostvarila plasman u 2. ligu. Za ekipu su nastupali Marijan Mutak (pojedina no 1. mjesto), Želimir Pavlic (5. mjesto), Kristijan Komorski (21. mjesto), Dominik Peter (22. mjesto). Drugo

mjesto osvojila je ekipa OSTRIŽ Novakovec. Za ekipu su nastupili Mladen Mesarek (pojedina no 2. mjesto), Ivan Blažon (4. mjesto) i Dragutin Tot (11. mjesto). 3. mjesto osvojila je ekipa SOM Kotoriba (Vana Radmani , Dražen Kos i Oliver Pogorelec i kapetan Filipaši Drago).

DAN ŽENA : TRST & MIRAMARE 08.03.15.

165,00 kn DAN ŽENA : Beč & Dvorac Carice Sissi 08.03.15.

250,00 kn MAKEDONIJA ZA GURMANE 28.03., 30.04., 08.10.15.

1.790,00 kn CVJETNICA U RIMU 26.03.; 30.04.15.

1190,00 kn Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

pojedina nom plasmanu Darko Oreški (KARAS Peklenica) osvojio je 3. mjesto. Ekipa seniorki KLENA Sv. Marija osvojila je 1. mjesto u ligi HŠRS u svojoj kategoriji. Za ekipu su nastupale Paula Pongrac, Ivanka Škoda i Marijana Mutak. Paula Pongrac je prvakinja, dok je Ivanka Škoda viceprvakinja lige .

GLAVATICA Prelog - viceprvak 1. lige

PORDENONE – Sajam Cvijeća I Vrtlarstva VILLESSE I TIARE 07.03.15. cijena 190,00 kn

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555

Alan Perko U23 - prvak

Klen Sv. Marija - seniorke prvakinje

I u pojedina nim ligama mladeži natjecatelji iz Me imurja vodili su glavnu rije . U kategoriji U14 pobjednik je postao Erwin Škoda, a u kategoriji U23 Alan Perko bio je prvak, a Nikola Filipaši viceprvak.

Navedenim rezultatima treba pridodati rezultate iz nastupa naših natjecatelja u reprezentacijama Hrvatske: Alan Perko i Nikola Filipaši u reprezentaciji seniora (ekipno 6. mjesto na svijetu); Ivanka Škoda u reprezentaciji seniorki (ekipno 7. mjesto na svijetu); Mihael Pongrac i Alan Perko u reprezentaciji U23 (15. mjesto na svijetu) i Erwin Škoda i Sara Strbad u reprezentaciji U14 (ekipno 3. mjesto na svijetu).

Vo enje pojedinih reprezentacija obavili su: Miljenko Perko (seniori) i Miroslav Škoda (U14) kao kapetani, Drago Filipaši (seniori) kao trener i Zoran Pfeifer kao direktor svih reprezentacija discipline lova ribe udicom na plovak. (dg)

20. velja e 2015.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vježbe u trudno i Sv ima nam je dobro poznato da je vježbanje u trudno i poželjno te da se aktivnoš u smanjuje stres koji nastaje u zglobo-

Vježba 1 U položaju ma ke izvucite kralježak po kralježak le a prema stropu. Zaoblite kralježnicu izdahom, a udahom se vra te u po etni položaj.

Vježba 2 Naizmjence pružite suprotnu ruku i nogu prema zidu ispred i iza vas.

vima i kostima, a sve to zbog dodatnih kilograma koje u tako kratkom roku dobivamo. Iako se svijest o dobrobiti vježbanja u trudno i mijenja te se iz dana u dan priklju uje sve više trudnica, još uvijek postoje one koje se iz nekog razlo-

ga boje. Važno je da, ako ste vježbali prije trudno e, to vježbanje nastavite, ali smanjenim intenzitetom te prilago enim vježbama.

U trudno i bi sve svoje aktivnosti trebali smanjiti i prilagoditi, a nikako prekinuti. Naravno, ako to

Vježba 3 Abdukcija na pogr enu nogu u položaju ma ke.

Vježba 4 Zanoženje na pogr enu nogu u položaju ma ke.

Vježba 5 Abdukcija gornje noge u bo nom položaju.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

odobrava vaš doktor, ginekolog, jer za aktivnosti u trudno i ipak se morate konzultirati s njim. Ništa nemojte raditi na svoju ruku, te to vaše vježbanje ne bi smjelo biti samostalno, ve uz pomo školovanog instruktora.

Tr udnice koje su vježbale i prije trudno e mogu nastaviti vježbati i s prvim danima trudno e, ali one koje nisu nikada v ježba le ili su imale velike pauze te vježbale povremeno moraju pri ekati prvo tromjese je te tek nakon toga lagano po eti s vježbama. Posebno se preporu uju vježbe za le a te vježbe za zdjeli no dno uz kombinaciju vježbi disanja. Dobrobiti vježbanja u trudno i jesu otklanjanje

bolova u kralježnici, poboljšanje cirkulacije u nogama i rukama, ja anje miši a zdjeli nog dna. Pripremamo se za lakši porod te sam oporavak koji je nakon toga lakši i brži te omogu ava prevenciju problema lokomotornog sustava, prekomjerno nakupljanje tjelesne težine, poboljšava ravnotežu ili balans i osigurava dobru posturu. Posebno se preporu uju plivanje, hodanje, vježbe na lopti, vježbe u položaju ma ke i u bo nom položaju.

Preporu ujem vam vježbe za le a, zdjelicu i noge. Svaku vježbu radite u 10 ponavljanja.

46

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. velja e 2015.

U AKOVCU obilježen V-d

Dvjest Dvjes poruka poruk To no u podne u zrak je pušteno 99 balona u ime ljubavi

Akciji puštanja balona pridružili su se brojni gra ani

ROMANTI NO VALENTINOVO u akove koj “ulici zaljubljenih”

U ime ljubavi 99 balona, film i slikanje kod sr eka!

“Novope eni” bra ni par nije propustio fotkanje kod sr eka

Na Dan zaljubljenih sa središnjega gradskog trga U akovcu, kod “Vure”, to no u podne pušteno je u zrak 99 crvenih balona u ime ljubavi.

Doga aj su ispratili brojni gra ani koji su i sami prionuli “poslu” puštanja balona. Kadrove je snimila i filmska ekipa koja e realizirati novi promotivni film o akovcu.

Voditeljica Turisti kog ureda Grada akovca Boška Ban Vlahek o cijeloj je akciji puštanja balona kazala kako se novim promotivnim filmom o akovcu kroz pri u zaljubljenog para poka-

zuju gradske vizure i ljepote našeg grada, koji je otvoren za prijateljstvo, druženje i ljubav. Film e biti i trajna vrijednost, dokumentaristi ki trag i nova atraktivna videorazglednica akovca te prepoznatljiv element turisti ke promocije našeg grada. Uz prigodno valentinsko- ašensko vizualno ure enje Ulice kralja Tomislava na Valentinovo je kod Turisti kog ureda Grada akovca osvanula i velika instalacija srca kod koje su brojni parovi otografiraju i se ovjekovje ili svoju ljubav. (rr)

PERFORMANS AZILA “PRIJATELJI”

Ljubav ne poznaje granice vrste Na samo Valentinovo akove ki Azil “Prijatelji” u suradnji s volonterima, ljubiteljima živo nja i svim ljudima dobre volje organizirao je na Trgu Republike u akovcu performans uz poruku: Ljubav ne poznaje granice vrste. Sudionici akcije željeli su pokazati kako su i životinje svjesna i osje ajna bi a te da se prema njima trebamo odnositi s jednakom ljubavlju kao i prema ljudima. (rr, mg)

Volonterke i lanice Udruge “Zora” izradile su preko dvjesto komada osnažuju ih poruka za žene i djevojke, koje su protekli petak dijelile na javnoj akciji povodom V-daya u centru grada akovca i na akove koj tržnici. Jedna od osnažuju ih poruka koje su lanice Udruge izradile na dvjema kreativnim radionicama glasi: - Radosno idem ususret predivnim životnim iskustvima. Sad volim i prihva am sebe u potpunosti. Namjera je skrenuti pozornost na važnost vrjednovanja sebe kako bi se mogle lakše zauzeti za sebe i za ostale žene koje ih okružuju – svoje majke, sestre, k eri i prijateljice, glasile su i druge poruke.

Ksenija Kocijan iz Gornjeg Kuršanca djelatnica je Udruge “Zora”, a o akciji je kazala: - Udruga ‘Zora’ ve tre u godinu zaredom organizira akciju povodom

20. velja e 2015.

Mozaik 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ay

esto sto osnažuju ih uka ka za žene i djevojke to možda potrebno. Nasilje nad ženama globalni je problem koji žrtvi esto bespovratno uzima dostojanstvo i priliku za normalan život. Svake godine

U javnoj akciji sudjelovalo je pet lanica Udruge “Zora”

V-daya, koji se obilježava 14. velja e. V zna i ‘Valentinovo’, ali V-day je i globalni pokret za zaustavljanje nasilja nad ženama i djevoj icama inspiriran kazališnom predstavom ‘Vaginini monolozi’, spisateljice i aktivistice Eve Ensler. V-day vjeruje da žene trebaju živjeti svoj život kreativno i potpuno se ostvaruju i, umjesto da se samo bore za opstanak i oporavljaju od seksualnih nasrtaja i posljedica istih.

Neravnopravnost žena Iako volimo vjerovati da živimo u modernom svijetu gdje ne postoji rodna neravnopravnost, žene su još uvijek višestruko marginalizirane – u ve em postotku slabije su obrazovane, nezaposlene, manje su pla ene i eš e u nasilnim odnosima. Ako znate da je svaka tre a žena žrtva nasilja, onda ste

svjesni da oko vas svaki dan prolazi mnogo žena koje svoje tajne i svoju bol nose duboko u sebi: djevoj ice, žene i djevojke koje su silovane, zlostavljane, ‘obrezivane’, prisilno udane, prisiljene na prostituciju, ekonomski obezvrje ivane, vrije ane, seksualno napastovane od strane svojih suradnika i šefova, pretu ene od strane partnera…

Zbog svih pritisaka sklone su zaboraviti koliko su vrijedne i jedinstvene, te koliko je dovoljno samo povremeno se podsjetiti na svoju unutarnju snagu kako bi nam život bio lakši. Naime, žene s višim samopouzdanjem, širokom mrežom socijalne podrške i razumijevanjem svojih vrijednosti lakše izlaze iz kruga nasilja i lakše se izbore za svoja socijalna, ekonomska i društvena prava. Sukladno tome, i one postaju podrška onima kojima je

diljem svijeta odvija se na tisu e V-day doga aja te se informira na milijune ljudi o stvarnom nasilju nad ženama i djevojkama. (rr)

Osnažuju e poruke izra ene su na kreativnim radionicama

48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

20. velja e 2015.

20. velja e 2015.

Informacije 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Temeljem zaklju ka Gradona elnika Grada Preloga (KLASA: 406-01/1501/08, URBROJ: 2109/14-02-15-01 od 16. velja e 2015. godine) Grad Prelog raspisuje

NATJE AJ za prodaju zemljiĹĄta u k.o. Cirkovljan I Grad Prelog prodaje u vlasniĹĄtvo zemljiĹĄte u k.o. Cirkovljan: nekretnina upisana u z.k.ul.br. 2027, k.o. Cirkovljan, z.k. .br. 1374 oranica RepiĹĄ e od 706 hv-a i z.k. .br. 1376/9 oranica RepiĹĄ e od 167 hv-a u vlasniĹĄtvu Grada Preloga u 2/3 dijela, iden ne s kat. est.br. 548/1, oranica RepiĹĄ e povrĹĄine 2075 m2 u k.o. Cirkovljan za po etnu cijenu od 9.500,00 kuna.

Nekretnina se prodaje po na elu „vi eno-kupljeno“ ĹĄto isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine.

II Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju duĹžni su kupoprodajnu cijenu nekretnine ispla u cijelos te sklopi kupoprodajni ugovor u roku od 15 dana od dana odrĹžavanja javnog nadmetanja. U slu aju da u navedenom roku ne bude pla ena cijena nekretnine, kupac gubi pravo na kupnju i kaparu.

III Javno nadmetanje za prodaju u vlasniĹĄtvo nekretnine iz to . I. ovog natje aja proves e se dana 03.03.2015. godine s po etkom u 11,00 sa u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35.

U slu aju da nekretnina iz to . I. ovog natje aja ne e bi prodana odre enog dana, prodava e se svaki prvi utorak u mjesecu s po etkom u 12,00 sa s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, najkasnije jedan dan prije odrĹžavanja javnog nadmetanja.

IV Pravo sudjelovanja na natje aju imaju sve zi ke i pravne osobe.

V Informacije o nekretninama koje se prodaju mogu e je dobi u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, u vremenu od 07,00 do 15,00 sa svakog radnog dana do javnog nadmetanja.

VI Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su duŞni uplatiti jam evinu u iznosu od 3.000,00 kuna isklju ivo na Şiro ra un Grada Preloga, HR0523400091835500002, model 68, s pozivom na broj 7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate jam evina po natje aju-Cirkovljan, najkasnije jedan dan prije odrŞavanja javnog nadmetanja.

Najpovoljnijem ponu a u jam evina e se ura una u ponu enu cijenu, a ostalim sudionicima nadmetanja e se vra .

U slu aju da odabrani ponu a odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jam evine.

VII TroĹĄkove ovjere potpisa ugovora, uknjiĹžbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.

VIII Za sve dodatne informacije moĹžete se obra na telefon 040/645-301 i 040/638-686.

GRAD PRELOG

'(Ă?851$ 6/8Ă?%$

ĂŒ ĂŒ$.29(& 2EUWQLĂ?ND

ME IMURSKE VODE d.o.o. AKOVEC Ma ce hrvatske 10 objavljuju sljede u

OBAVIJEST POTROĹ A IMA/KORISNICIMA VODNIH USLUGA Zbog u estalih pitanja potroĹĄa a, zaĹĄto su po izdanim mjese nim ra unima potroĹĄa ima/korisnicima vodnih usluga za pojedine mjesece, a posebno za mj. prosinac 2014. god., i mj. sije anj 2015. god., ve e razlike u potroĹĄnji vode ( ra un za sije anj je kod ve ine potroĹĄa a ve i od ra una za prosinac ) i da li je poskupjela cijena vodnih usluga, dajemo slijede e obrazloĹženje: Od 01.10.2014. god., Me imurske vode d.o.o. preĹĄle su na mjese no o itanje potroĹĄnje vode ( odnosno dvomjese no u odre enim naseljima gornjeg Me imurja ) i potroĹĄa ima se izdaju mjese ni ( dvomjese ni ) ra uni za vodne usluge.

Stanje vodomjera o itava se pribliĹžno svakih mjesec dana ( odnosno u odre enim naseljima svakih 60 dana ) prema rasporedu o itanja, a ĹĄto ovisi o vremenskim prilikama i drugim okolnos ma, ĹĄto zna i da se stanje vodomjera ne o itava kod svih potroĹĄa a zadnjeg dana u mjesecu, nego u jeku mjeseca prema planiranom rasporedu o itanja po naseljima.

Datumi planiranog rasporeda o itanja po naseljima mogu se vidje na naĹĄoj web stranici: www.medjimurske-vode.hr Dakle, stanje vodomjera ne o itava se to no svakih 30 dana ( odnosno 60 dana ), zbog toga ra un za vodne usluge u pojedinom mjesecu moĹže bi za razdoblje manje ili viĹĄe od 30 dana ( odnosno 60 dana ).

U prosincu 2014. god., zbog loĹĄih vremenskih uvjeta i blagdana krajem mjeseca, o itanje je kod ve ine potroĹĄa a obavljeno ranije, dakle za manji broj dana od 30 dana, pa su potroĹĄa i za mjesec prosinac 2014. god., dobili i manji ra un od uobi ajenog, a ĹĄto je rezul ralo pove anim ra unom za mjesec sije anj 2015. god., jer je ovim ra unom obuhva eno vremensko razdoblje dulje od 30 dana ( zbog manjeg broja dana u prosincu 2014. god ).

U manjem broju slu ajeva, u nekim naseljima o itanje je za mjesec prosinac 2014. god., obavljeno nakon blagdana, stoga su potroĹĄa i dobili pove ani ra un za taj mjesec ( za dulji broj dana od 30 dana ), a ĹĄto je rezul ralo manjim ra unom za mjesec sije anj 2015. god.

Napominjemo da potroĹĄa i svoju prosje nu mjese nu potroĹĄnju od mj. listopada 2014. god., ( od kada se je preĹĄlo na mjese no o itanje ) pa do zadnjeg izdanog ra una mogu izra una tako ĹĄto po etno stanje vodomjera iz ra una za listopad 2014. god., odbiju od zavrĹĄnog stanja iz zadnjeg ra una i dobivenu razliku podijele s brojem mjeseci.

Tako er, preporu amo da potroĹĄa i svoju potroĹĄnju i sami prate tako da povremeno odnosno viĹĄe puta u mjesecu, sami o itaju svoj vodomjer i prate svoju potroĹĄnju, kako bi se uvjerili u ispravnost izdanih ra una za vodne usluge. U slu aju bilo kakvog odstupanja od izdanih ra una i kontrolnog o itanja potroĹĄa a, molimo potroĹĄa e da kontak raju Odjel odnosa s korisnicima Me imurskih voda d.o.o. osobno ili na tel. 373-732 i 373-733.

Posebno napominjemo da se cijena vodnih usluga nije mijenjala, odnosno nije se pove ala, a ĹĄto potroĹĄa i mogu provjeri uvidom u svoje ra une, u kojima su speci cirane cijene svih vodnih usluga i naknada.

50

Informacije

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni natje aji za zapošljavanje u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji 1. Pozamanterija-materijali, trake, ipke d.o.o., J. Broza 88, Mursko Središ e, traži 1 m/ž teks lno kemijskog tehni ara za bojanje teks lnih traka na neodre eno vrijeme, javi se pismenom molbom/životopisom do 28.2.2015.

2. Mida slas ce d.o.o. - Kavana Vandoren, traži 2 m/ž djelatnika za posluživanje na odre eno vrijeme, javi se na mob.091 5828 639 do 22.02.2015 3. Couture confection d.o.o.

Savska Ves, traži m/ž mehani ara šiva ih strojeva. Javi se na tel. 040 544 444 ili email: cc@coutureconfec on.co do 26.02.2015.

4. Pekara Poljanec, Orehovica, traži m/ž pekara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 636 024 do 21.02.2015 5.Fashionstarsj.d.o.o. akovec, F. Peršerna, traži 7 m/ž šiva a trikotaže na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 906 8680 do 21.02.2015 6. RE-GRA vl. Slavko Režek, Cirkovljan, traži m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 508 5701 do 21.02.2015 7. Lateramen j.d.o.o. akovec, 3 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 525 7197 do 28.02.2015 8. Metal-euro d.o.o. Nedeliš e, traži 2 m/ž zavariva a g postupkom; m/ž inž. strojarstva i m/ž samostalnog bravara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9951 559 ili na email: info@metal-euro.hr do 28.02.2015 9. Rudi-expres d.o.o. Mihovljan, traži m/ž djelatnika u turis koj agenciji na odre eno vrijeme, pismena zamolba: I. Gunduli a 1, Mihovljan ili email: info@rudi-express.hr do 28.02.2015

10. Obiteljski dom Koloni , Donji Kraljevec, Kolodvorska 7, traži 2 m/ž njegovatelja na odre eno vrijeme, javiti se osobno ili na mob. 098 9929 699 do 27.02.2015.

11. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž radnika u klaonici peradi na odre eno vrijeme, položena B kat. poželjna C kategorija, javi se na mob. 098 282 147 do 28.02.2015.

12. STAKLO-DOM d.o.o. akovec, traži 2 m/ž voditelja prodaje na neodre eno vrijeme, 2g radnog iskustva na is m ili sl. poslovima, javi se na email: rbartulovic@yahoo.com do 10.03.2015.

13. MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, traži m/ž ekonomistu marketinga za stru no osposoblj. za rad bez zasnivanja r.o., javiti se na email: media.novine@gmail.com do 27.02.2015.

14. Poljoprivredni proizvo a Braniša Nenad, Belica, Bra e Radi a 73, traži m/ž radnike na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098 699 529 do 28.02.2015.

15. Bistro Fat boy, J. B. Jela i a 3, Prelog, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili na mob. 098 778 855 do 28.02.2015.

16. Ferromont-KR d.o.o. akovec, I. G. Kova i a 1e, za rad u Njema koj tražimo 3 m/ž strojarska predradnika; 3 m/ž zavariva a i 3 m/ž cjevara, rok prijave do 26.02.2015. Javi se na email: jobs.si@fmt.biz 17. Goli d.o.o. akovec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 311 565 do 28.02.2015.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

18. Auto-Leskovar j.d.o.o. akovec, traži m/ž pkv autolimara/autolakirera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 333 2223 do 28.02.2015.

19. Kvantum d.o.o. akovec, Novakova 38, traži 7 m/ž soboslikara i 5 m/ž montera suhe gradnje na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 391 805 ili poslati životopis na email: alan.kolar@ kvantum-gradnja.hr do 28.02.2015.

20. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 528 570 ili osobno u Ca e bar do 03.03.2015 21. Autoprijevoznik Vladimir Meznari , akovec, traži m/ž voza a c i e kat. kamion s prikolicom na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob.

098 426 840 do 23.02.2015 22. MARTI d.o.o. Sveta Marija, Gospodarska zona Buzovica bb, traži m/ž autolakirera/soboslikara/li ioca na odre eno vrijeme, najava na telefon: 040 500 880 do 04.03.2015 23. SOVA d.o.o. Prelog, traži 1 m/ž samostalnog lakirera na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 391 800 ili 040 391 805 ili e-mail: alan. kolar@kvantum-gradnja.hr do 28.02.2015

24. Veselko stolarija, Vukanovec, traži m/ž pkv, kv stolara na odre eno vrijeme, javiti se na mob.095 907 6508 do 28.02.2015

33. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traži 4 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 570 6984, do 11.03.2015

25. KMK ZIB d.o.o. Sve Križ, traži 3 m/ž montera suhe gradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 378 do 28.02.2015

34. AC instalacije, Pribislavec, traži m/ž montera centralnog grijanja na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 303 764 do 11.03.2015

26. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži 2 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 333 471 ili mob.

098 461 001 do 24.02.2015

35. SIMPA d.o.o. Mursko Središ e, traži 1 m/ž kv/pkv kuhara/ pizzapekara na neodre eno, nije nužno obrazovanje, nego radnoiskustvo,javi senamob.

098/284-299 do 28.2.2015.

27. Hamer d.o.o. akovec, traži m/ž prodava a u pekari i m/ž dostavlja a na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 754 704, (za prodava a) do 11.3., (za dostavlja a) do 16.3.

28. Color Centar, Glavna 68, Prelog, traži 2 m/ž konobara za radno mjesto Art Ca e na odre eno vrijeme, nazvati na mob 091 646 7709 do 08.03.2015 29. Royal trade, Vratišinec, Pre na ulica 1, traži 1 m/ž ista a i 1 m/ž kuhara s radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na mob. 099 222 5005 do 23.2.2015.

30. Tena d.o.o. akovec, T. Gori anca 4 - mjesto rada Ca e bar Paci k, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 12.03.2015 31. Liming plus d.o.o. Nedeliš e, akove ka 76, traži m/ž zavariva a g postupkom na neodre eno vrijeme, posla pismnu zamolbu na adresu do 11.03.2015 32. Krov izrada D. Babi , akovec, traži 2 m/ž krovopokriva a na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 744 980 do 28.02.2015

36. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traži 4 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 570 6984 do 11.03.2015 37. Autoprijevoznik Meznari , akovec, traži m/ž voza a c i e kat. kamion s prikolicom na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 426 840 do 31.03.2015 38. Tremak d.o.o. Domašinec, traži m/ž komercijalistu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 469777 ili na email: lidija.visnjic@tremak.eu do 18.03.2015 39. Vina-Brki d.o.o. Baška - za mjesto rada Baška tražimo m/ž voditelja marketinga i 2 m/ž prodava a; za mjesto rada u Malinskoj tražimo 2 m/ž osobe za booking; 2 m/ž konobara/ šankista; 2 m/ž konobara a la carte;m/žpomo nogkonobara; m/ž kuhara a la carte; m/ž roš lj majstora i m/ž majstora za ražanj i peku; za mjesto rada Restoran Mar n Nedeliš e - tražimo m/ž konobara; m/ž pom. kuhara; m/ž kuhara i za mjesto rada Stara Vaga akovec - tražimo m/ž konobara; m/ž pom. kuhara; m/ž kuhara. Javiti se na mob. 099 200 3828 ili na email: brkic.damir@ yahoo.com do 01.04.2015

40. Tkalec trans d.o.o. akovec, traži 3 m/ž voza a C kategorije na odre eno vrijeme, javiti se na email:info@tkalestrans.hr do 15.03.2015 41. IF turist - autobusni prijevoz, Pribislavec, traži m/ž voza a autobusa na odre eno vrijeme, javi se na mob.098 241 660 do 17.03.2015 42. Autoprijevoznik Milorad Fegeš, Totovec, traži m/ž voza a C i E kategorije na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 243 do 24.02.2015 43. Ginstal d.o.o. Belica, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja na neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamobu na adresu: B.J.Jela i a 69, akovec, do 15.03.2015 44. Kavana BAR-COD u.o. akovec - mjesto rada Disko klub Diska , traži 5 m/ž konobara na odre eno vrijeme (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 910 5821 ili na email: sandranovak66@ gmail.com 45. ASC MLADEN, Otok bb, traži m/ž automehani ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 5670 784 do 18.03.2015 46. ŠTEFOK-TING TRADE, Donji Kraljevec, traži m/ž zidara i m/ž gra . radnika na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 195 8111 do 04.03.2015 47. L&P TEHNOLOGIJE d.o.o., Prelog, tražimo više izvršitelja - m/ž gloda a i m/ž kovinotokara na odre eno vrijeme, javi se osobno u tvrtku, radnim danom od 8-15 sa ili e-mailom: lpt. info@leggetteurope.com do 25.02.2015

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo )

tel. 112

Grad akovec, K. Tomislava 15

tel. 314-920

Ma ni uredi

Autobusni kolodvor akovec

tel. 313-947

Komunalni redar

tel. 310-669

Ma ni ured akovec

Željezni ki kolodvor akovec

tel. 384-333

Pošta akovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Ma ni ured Prelog

tel. 645-125

Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1

tel. 310-651

Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Ma ni ured M. Središ e

tel. 543-600

Policijska uprava me imurska

tel. 373-111

Fina akovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Ma ni ured M. Subo ca

tel. 631-112

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec

tel. 311-755 tel. 372-900

tel. 391-920

tel. 821-806

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec

Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9

Ma ni ured Nedeliš e

Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, B J. Jela i a 1

tel. 396-800

Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70

tel. 396-294

Ma ni ured Štrigova

tel. 851-012

Me imurje plin, Obrtni ka 4

tel. 395-199

GKP akom, Mihovljanska 74

tel. 372-466

Ma ni ured Kotoriba

tel. 682-136

Me imurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

- odvoz otpada

tel: 372-440

Ma ni ured Dekanovec

tel. 849-017

Centar za kulturu akovec - blagajna

tel: 311-488

- pogrebne usluge od 0-24h

Knjižnica akovec

tel: 310-595

Elektra akovec, Ž. fašizma 2

tel. 371-700

Elektra akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

371-600

mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

tel. 374-176

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e

tel. 372-300

tel. 371-200

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Ispostava akovec, O. Keršovanija 11

Veterinarska stanica akovec

tel: 391-480

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Školska medicina

tel. 312-157

Me imurska županija akovec

tel. 374-111

Ispostava Mursko Središ e

tel. 371-490

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

20. velja e 2015.

48. STUDIO M d.o.o., D. Kraljevec, Murska 46, traĹži m/Ĺž medijskog djelatnika na odre eno vrijeme, zamolbu posla na: Murska 46, Donji Kraljevec ili e-mailom: info@ studiom.hr do 27.02.2015

1g, Kategorija B. Osobni dolazak: A. Mihanovi a 2b, Ivanec, mob: 098 284 707, emailom: ivgrad@vz.t-com.hr (potrebno priloĹžiti presliku dokaza o stru noj spremi), rok prijave do 1.3.

49. “MDâ€? ca e bar vl. Dijana Miji , Prelog, Glavna 5, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 645 556 ili mob. 098 832 575 do 17.03.2015

4. Vincek d.o.o. za prijevoz putnika, trgovinu i ugos teljstvo - mjesto rada VaraĹždin, traĹži 1 m/Ĺž voza a autobusa na odre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, kategorija B i D, iskustvo nije vaĹžno. Molbu i Ĺživotopis poslati na adresu: VaraĹždinska ulica, odvojak 2, Jalkovec ili donijeti osobno.

Mogu nost tel. kontakta: 099 623 0052 (Ivica) isklju ivo izme u 7 i 15 sa . Rok za prijave do 28.2.

Radna mjesta VaraĹždin

1. Autoprijevoznik vl. Dubravko Ĺ rajbek, VaraĹždin, traĹži 1 m/Ĺž voza a teretnog motornog vozila preko 7,5 tona u me unarodnom prijevozu na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo: Nije vaĹžno, Kategorija C i E. Kontakt mob: 098 725 638, osobni dolazak ili pismena zamolba poĹĄtom na adresu: Hallerova aleja 36, 42 000 VaraĹždin ili e-mailom: autoprijevoznik.srajbek@gmail. com do 27.2.

2. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju koĹže i trgovinu, Mjesto rada: TRNOVEC, Prijevoz autobusom osiguran od strane poslodavca, traĹži 10 m/Ĺž pripravnika u poduze u Boxmark na odre eno vrijeme, uvje : SSS (gminazija ili 4-godiĹĄnji administrativni, tehni ki smjer) ili VĹ S, VSS tehni kog, koĹžarskog ili tekstilnog usmjerenja, aktivno znanje njem. i/ili engl. jezika u govoru i pismu, prednost kandidatima s dodatnim znanjem ĹĄpanjolskog jezika, dobro poznavanje rada na ra unalu u MS Office okruĹženju, bez radnog iskustva, poĹželjno B kategorija. Molbu sa Ĺživotopisom, preslikom svjedodĹžbe o zavrĹĄenom obrazovanju i preslikom potvrde o ostvarenom staĹžu sa HZMO dostavite na e-mail: posao@boxmark.com Sve dodatne informacije na tel: 042/404-692 ili 042/404-695 do 28.2.

3. IVGRAD d.o.o. za gra evinarstvo i trgovinu - mjesto rada: Ivanec (Zajedni ki smjeĹĄtaj), traĹži 5 m/Ĺž kamenopolaga a na odre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, iskustvo 1g, Kategorija B i 5 m/Ĺž pomo nih gra evinskih radnika na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , iskustvo

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

5. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge - mjesto rada: VaraĹždin, traĹži 1 m/Ĺž kuhara u Restoranu Pala n na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min. 3g. u samostalnom pripremanju hrane, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, poĹželjno poznavanje jednog stranog jezika, poĹželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu.

Molbu i CV poslati poĹĄtom na adresu Bra e Radi a 1, VaraĹždin ili e-mailom: info@ pala n.hr do 27.2.

6. DD USLUGE za trgovinu i usluge - mjesto rada VaraĹždin, traĹži 2 m/Ĺž telefonistu za telemarke ng - medicinska pomagala na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS bez obzira na zvanje, radno iskustvo poĹželjno, ali nije uvjet. Kontakt mob: 099 565 9687, do 12.3.

7. Wollsdorf Components d.o.o. - mjesto rada JalĹžabet, traĹži 1 m/Ĺž administrativnog radnika u sluĹžbi zaĹĄ te na radu - administra vni poslovi (zaĹĄ ta na radu, zaĹĄ ta od poĹžara, zaĹĄtita okoliĹĄa) na odre eno vrijeme, uvjeti: SSS/VĹ S/VSS - tehni ko srednjoĹĄkolsko obrazovanje, prvostupnik/ica zaĹĄtite na radu/poĹžara ili apsolvent/ ica, informa ka znanja: napredno koriĹĄtenje ra unala, Auto CAD, Microso o ce, poznavanje zakonske regulative vezane uz zaĹĄtitu na radu, Kategorija B. Molbe slati isklju ivo na dva jezika (njema ki i hrvatski ili engleski i hrvatski) na e-mail: anita. marosevic@wollsdorf.com do 28.2.

TUŽNO SJE ANJE

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC GRADONA ELNIK

na

POZIV za podnoĹĄenje zahtjeva za sufinanciranje dijela troĹĄkova izobrazbe i polaganje ispita o odrĹživoj uporabi pesticida Grad akovec obavjeĹĄtava obiteljska poljoprivredna gospodarstva sa podru ja Grada akovca koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, podkategorije: ratarstvo, vo arstvo, vinogradarstvo i povr arstvo da se do 25. studenog 2015. godine zaprimaju zahtjevi za dodjelu potpore male vrijednos za su nanciranje troĹĄka izobrazbe i/ili polaganje ispita o odrĹživoj uporabi pes cida s iznosom do 100,00 kuna po korisniku, poljoprivrednom proizvo a u.

Uvje za dobivanje subvencije sadrĹžani su u Javnom pozivu, Zaklju ku i Obrascu zahtjeva za isplatu dijela troĹĄkova izobrazbe i polaganje ispita o odrĹživoj uporabi pes cida, koji su objavljeni na oglasnoj plo i i na sluĹžbenoj internet stranici Grada akovca, www.cakovec.hr Dodatne informacije mogu se dobi u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec ili na broj telefona 314-950.

Za Grad akovec Stjepan Kova , Gradona elnik

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA Klasa: 021-05/15-01/214 Ur.broj: 2109/11-15-01/1-1 Mursko Srediť e, 18.02.2015.g.

Temeljem Zakona o cestama (NN 84/1, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) i ObjaĹĄnjenja SrediĹĄnjeg ureda DrĹžavne geodetske uprave, Klasa: 932-01/12-02/182, Urbroj: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Grad Mursko SrediĹĄ e objavljuje

JAVNI POZIV kojim Grad Mursko SrediĹĄ e, kao pravna osoba u ijem su vlasniĹĄtvu nerazvrstane ceste na administrativnom podru ju Grada Murskog SrediĹĄ a, obavjeĹĄtava nositelje stvarnih prava na katastarskim esticama koje neposredno grani e sa zemljiĹĄtem na kojem je izgra ena nerazvrstana cesta, kat. est.br. 7118/1 i 7118/2 k.o. Mursko SrediĹĄ e, ĹĄto u naravi predstavlja ulicu Antuna Mihanovi a, o zapo injanju postupka eviden ranja u katastar i zemljiĹĄnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izra uje se snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

Predstavnici grada Murskog SrediĹĄ a e dana 24.02.2015.godine zapo e s obiljeĹžavanjem granica zemljiĹĄta na kojem je izgra ena nerazvrstana cesta uz stru nu pomo ovlaĹĄtenog inĹženjera geodezije Sandre Mihajlovi (Geo 1027), predstavnika tvrtke Geo-M d.o.o. iz akovca, koji se brinu da lomne to ke granica zemljiĹĄta budu ispravno stabilizirane i obiljeĹžene.

Nositelji stvarnih prava (obavezno ponije dokaz o vlasniĹĄtvu) na zemljiĹĄtu koje grani i sa zemljiĹĄtem na kojem je izvedene opisana nerazvrstana cesta, mogu obavi uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste, te zatraĹžiti eventualna dodatna pojaĹĄnjenja dana 26.02.2015. godine od 15:00-17:00 sa u prostorijama grada Mursko SrediĹĄ e (gradska vije nica, soba Br. 4), na adresi Trg bana Josipa Jela i a 10.

Gradona elnik Grada Murskog SrediĹĄ a DraĹžen Srpak

PZ AKOVEC objavljuje

O G L A S ZA PRODAJU NEKRETNINE U SVETOM MARTINU NA MURI I Predmet prodaje je nekretnina ozna ena kao katastarska es ca br. 1231/1 (ORANICA MARTIN) od 1.628 m2 k.o. Sveti Martin na Muri, upisana u z.k.uloĹžak br. 1547.

- minimalna cijena nekretnine iznosi 85.000,00 kuna.

II Uvje prodaje - Ponude za kupnju dostavljaju se preporu enom poĹĄtom ili osobnom dostavom u zatvorenoj omotnici na adresu: PZ AKOVEC, dr. Ivana Novaka 1, 40000 akovec, s naznakom “Ponuda za kupnju nekretnine – NE OTVARATIâ€?.

- Rok za dostavu ponuda je do 28.02.2015. godine.

- Kupac ija ponuda bude prihva ena, duĹžan je ispla ukupnu kupoprodajnu cijenu i sklopi ugovor o kupoprodaji u roku 30 dana od dana prijema obavijes o prihva anju ponude.

- Odabrani ponu a snosi troĹĄkove pripadaju eg poreza i sve ostale troĹĄkove prijenosa vlasniĹĄtva nekretnine na svoje ime.

III Sve dodatne informacije mogu se dobi kod PZ AKOVEC, tel.: 040/390-177.

JOSIPA BUJANA iz Šenkovca 25.2.2007. – 25.2.2015.

Hvala svima koji uvaju sje anje na tebe.

Tvoji najmiliji

IZ MATI NOG UREDA RO ENI TESSA HRŽENJAK, k i Anamari i Tomice; DENIS ORŠUŠ, sin Vesne i Marka; IVANO ŠTEFANI , sin Natalije i Miljenka; VALENTINA BALOG, k i Vedranke i ure; MATEO HAJDAROVI , sin Žakline; IZAK RADEK, sin Paule i Danijela; MILENA IGNAC, k i BoŞice i Siniťe; INES HORVAT, k i Nikoline i Nikole; RUTA ŠAVORA, k i Rebeke i Saťe; ANAMARIJA LEVA I , k i Ljiljane i Mira; LANA NOVAK, k i Mihaele i Kristijana; ANDREJA ŠVERKO, k i Sabine i Dejana; FRAN KRZNAR, sin Natalije i Damira; ALINA KOVA , k i Željke i Danijela; LEDA NOVAK, k i Valen ne i Dejana ( akovec)

VJEN ANI Jelena Petak i DraŞen Bogdan, Maja Šol i Ma ja Risek, BoŞica Dove er i Almir Mahmutovi , Vlatka Grbavec i Alen Siro ( akovec); Ivanka Sabol i Renato KeŞman (Kotoriba); Željko Zadravec i Marina urin, Tomica Kelemeni i Tatjana Mesari (M. Srediť e); Stefani Petri evi i Davor anadi (Nedeliť e); Ivana Vadlja i Daniel Kramar, Petra Vadlja i Saťa Cirkven i (Prelog)

UMRLI Jelena Kuruni r. Ĺ avni ar r. 1938., Marija Karlov ec r. 1932., FranciĹĄka Mavrin r. Novak r. 1934., Franjo Mihalic r. 1927., Zlatko Pianec r. 1955., Vladimir Pal r. 1956., Biserka Juri r. 1967., Marta Ĺ afari r. Ĺ trok r.

1925., Agneza Kova i r. Knapi r. 1933., Monika Kranj ec r. Makar r.

1926., uro Horvat r. 1951., Vilim Odoran r. 1927., Josip Sklepi r. 1932., Josip Igrec r. 1949., Vladimir Dodlek r. 1937., Josip Ko iĹĄ r. 1948., Barbara Leskovar r. Hajdinjak r. 1933., Ivan Ĺ kec r. 1944., Josip Lisjak r. 1952., Olga Mesari r. 1960. ( akovec); Rok Trstenjak r. 1925. (Dekanovec); Mihael Rob r. 1988. (M. Subo ca); Terezija Baksa r. Dokleja r. 1935., Bolto Per i r. 1933., Irma Cimbola r. erkeĹĄ r. 1928., Kris na KoĹĄak r.

Leva i r. 1926., Terezija Mu i r. Novak r. 1936. (M. SrediĹĄ e); Katarina Bali r. OreĹĄki r. 1933. (NedeliĹĄ e); Marija Ĺ tula r. Domini r. 1937., Franjo LogoĹžar r. 1935., Ana Peras r. KalĹĄan r. 1953., Margita Zvonar r. Me imurec r. 1920. (Prelog); Dragica Ĺ kvorc r. Rihtarec r. 1946. (Ĺ trigova)

DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE Dom zdravlja akovec Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski

Subota 21.2.2015. od 15-20 sa

dr. Jana Vrbanec ms. Silvija Nemec Nedjelja 22.2.2015. od 8-20 sa

dr. BoŞidar Poljak mt. Igor Mikor DEŽURNI PEDIJATAR Petak 20.2.2015. od 13:00-20:30 20:30 Subota 21.2.2015. od 08:00-15:30 0-15:30 (primanje pacijenata do 14:30) 4:30)

dr. Branka Gabor Matice hrvatske 3, akovec, ec, tel. 310 259 Radnim danom ordinacija radi: Ponedjeljak, Srijeda i Petak k - UJUTRO Utorak, etvrtak - POPODNE NE

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA

MERCEDES A-KLASA 170 CDI 2001.g., reg. godinu dana, nove gume, webasto, orig. kuka. info: 091/970-1929 PRODA JE SE V W Polo 1.4 TDI 2004.g, reg. do 11/2015., diesel, 175tkm prije enih, 55 kW, mehani ki mjenja , 2.vl., servisna knjiga, garažiran, centr. zaklj., boja; crna, te gume s felgama 195 R 14 CMS, Tubeles Kon nental (2 kom), pogodno za malu prikolicu Nazva na tel: 099/808-7586

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM DROBILICA POSAO za orahe, lješnjake i bademe, ru na, kapaciteta 15 kg/sat, pocin ana, TRAŽIMO 2 KV VOZA A C cijena 500 kn. Mob. 098 i E kategorije za poslove me unarodnog transpor815 890 ta, potrebno iskustvo 3g, PRODAJU SE SADNICE stimulativna primanja. hrasta, graba, bukve, Transpor Biškup, A. Šejasena, javora, kestena, noe 18, 42204 Tur in, agacije za pošumljavanje tel. 042 652 860, mario@ i lingstrum za živicu. Na- btrans.com zvati na broj: 099/683TRAŽIM POSAO davanja in9984 ili 099/808-7586 strukcija iz MATEMATIKE. PRODA JEM SADNICE Tel. 098 546 069 paulovnije, brzorastuRIJE ANIN (49g) SSS, traži e drvo. info: 040/673posao na seosko-turis ko 028 ili 091/8940-720 doma instvo, gospodarPRODAJE SE PREŠA za stvo, na podru ju cijele grož e kapaciteta 150 Hrvatske. E-mail: cercolalit., tel. 098/461-120 voro@net.hr

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vino 098/920-5620 gorje Sv. Urban. Info: PRODAJEM SUZU098/942-7151 KI A l to 2010. g., re g. do 29.4.2015., 50KW, PRODAJU SE tri preše 996cm3, 80tkm, klima, si- za grož e i autoprikolive boje, 4vr., radio cd, ser- ca. Više informacija na vo, alu felge, cijena 5.100 333-059 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJEM DVA TRUPPRODAJE SE VW POLO 1.2 CA ORAHA, tel. 8582010.g., reg. do 1/2016., 424 crveni, 5vr., klima, uredni papiri, cijena 6.9999 eur PRODAJE SE SIJENO u (mogu a zamjena), info: balama (oko 50 kom); jes tivi krumpir više 098/749-131 sorti i sto ni, te kukuBMW 320 dizel 2002.g., ruz 2-3T. Zvati nave er redizajn, xenon, crni, odlina tel. 635-238 an, nema prijenosa, info: PRODAJE SE CISTERNA 099/486-9966 metalna od 2000 lit., REN. CLIO 1.5 DCI registr. sa atestom, grah trešdo 11/2015., puno opreme, srebrni, 5vr., odli an, njevac, te vremenska au to matik a S au ter, info: 098/426-580 pogodna za plastenike, P R O D A J E M G U M E info: 098/905-1062 M+S 195/65/15, 2kom, 1.300kn; traktorske brane KUPUJU SE ŽIVI PILI I 3-krilne manje (500kn), i unajmljuje se zemlja te registriranu autopri- od 700 hv, tel. 363kolicu duž 180x105x80 582 šir., alum. stranice. info: 098/190-3753 USLUGE

PRODAJEM SADNICE crvenog krupnog ribiza po 12 kn. Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675.

TRAŽIM POSAO izrade stolova i elemenata namještaja po mjeri. Mob: 099/64- PRODAJEM KU U u a111-90 kovcu na Jugu, 150m2, TRAŽI SE MLADA OSOBA blizina škole, EC/D. Upiza uvanje školarca, za tati na mob. 098/242više informacija nazovite 438 097/797-5323 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE TRAŽIM POSAO davanja in- sa ruševnim dvorcem strukcija iz RA UNOVOD- u centru Štrigove, vrlo STVA za srednje škole. Tel. povoljno, info: 098/9814816 091/528-66-69 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 POZNANSTVA m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob.

SLOBODAN MUŠKARAC 098/331-535.

(60g.) traži slobodnu, raPRODAJE SE VE E IMAzvedenu ili udovicu za ozNJE sa šumom u Prekobiljnu vezu, molim samo pi, imanje je 23000 m2 u ozbiljne ponude na tel. jednom komadu, a šume 099/574-8435 1400 hv, nalazi se pored DE KO (35g), zaposlen, gl. ceste i mog. ga je podine pije i ne puši, traži cu- jeli u više gra . parcela. ru za ozbiljnu vezu. mob. Svi papiri riješeni. mob 091/982-5613 099 752 8800 KREDITI JOKER KREDITI za sve (ne) prilike!!! Kredi na ostatak, za zaposlene na odre eno! Kalkin m d.o.o., mob. 099/678-5821 KREDITI BEZ HROK-a. Najniža kta 5,99%, obrada 1%, istek 78 god. Kalkin m d.o.o., mob. 091/230-5678

POLJOPRIVREDA

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

PRODAJE SE traktorska prikolica Kikinda, metalne stranice sa nadstraniMob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr cama, nije kiperica, neregistrirana, za 6.200 kn i jednoosovinka za stoku za 1.200 kn. mob 098 355 ODŠTOPAVANJE OD 207 VODNIH CIJEVI s po-

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535

sebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i p o v o l j n o. “ T i n o ”, 098/931-7570

PRODAJEM 4-SOBNI STAN s garažom, etaža, novo, urbana vila, visoki rohbau, EC/B, Mihovljan ispod Šafrana, kredit. info: 098/241-559

PRODAJE SE doma i suhi, o iš eni grah trešnjevac, cijena 17 kn/ kg. Nazvati na broj tel: 042/819-020

PRODAJE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambenoj zgradi.

Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet.

Gra s parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93.

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

AKOVEC - prodajem gra evinsku parcelu za stambenu ku u kod bolnice, novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 24 24 143

20. velja e 2015.

KU U PRODAJEM ILI MIJENJAM ZA MANJE (Vž, k, Zg, more) - obiteljsku ku u u N. Selu Rok od 322m2, mogu a 2 stana, mali glazb. studio, 2100m2 zemljišta, EC/C, KOPRIVNICA okolica: procijena 160.000 eur. Info: dajem ku u 200m2, objek 098/303-708 250 m2, vikendicu 30m2, plantažni vinograd, betonski IZNAJMLJIVANJE stupovi i 67.774 m2 ravnog i plodnog zemljišta jedan dio mogu za p elarstvo i ribTRAŽI SE U NAJAM manji njak, sada su sve oranice. stan na Jugu, blizu škole.

Sve zajedno samo 120.000 mob 098/1320-774 eura. info: 01/2923-068 ili 4- LANA OBITELJ TRAŽI U 098/1605-655 NAJAM na duže vrijeme u PRODAJE SE DVOSOBAN akovcu namješteni 2-2.5 STAN u strogom centru a- sobni stan ili ku u. Mob: kovca, EC/C. info na mob: 095/8806-763 091/559-8656 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN PRODA JEM DVOSOBNI namješten i potpuno renoSTAN od 55 kvadrata u a- viran stan u akovcu, V. Nakovcu, Vukovarska ulica, pri- zora, tel. 099/496-5469 zemno. Tel. 091/5016-685 IZNAJMLJUJU SE DVA STAPRODAJE SE FRIZERSKI SA- NA u suterenu ku e (podruLON, novi, namješten, K, mu), na jugu akovca. Sve Lj. Gaja (kod Lova kih dvora info na 040/601-062. i HEP-a), info: 098/241-559 IZNAJMLJUJEM 3-sobni PRODAJE SE KU A katnica stan na Jugu k, sve namjeu Trnovcu, dvorište, vo - šteno. info: 091/723-7999 njak, šuma, EC/D, mob.

IZNAJMLJUJEM POSLOV098/9422-821 NI PROSTOR od 50m2 u KOPRIVNI KA PODRAVI- k-Jug, N. Pavi a 25. info: NA 80 rali ravnih i plodnih 098/241-767 ili 098/188oranica na nekima mogu e 9375 i navodnjavanje dajem u zaIZNAJML JUJEM 2-sobni kup, po caji idu Vama. info: stan u k od 1.3.2015., za01/2923-068 ili 098/1605poslenima ili studentima.

655 info: 098/535-719 PRODAJE SE STARIJA KU A IZNAJMLJUJEM 2-sobni nau Nedeliš u, sa svim pri- mješteni stan u centru k, klju cima, vrlo povoljno, info: 091/125-4402 mob. 098/974-4242 IZNAJMLJUJE SE na du AKOVEC, Mala Subotica: že vrijeme nenamješteni seosko imanje od 1500 hv, stan i garsonijere od 261/1 vl., EC/G, pogodno za 32m2 u k, info: 384-515 ili svaki obrt ili uzgoj peradi 098/545-526 i p ela, sve u blizini. info: IZNAJMLJUJE SE 1-sobni 098/9267-959 namješteni stan na Jugu, PRODAJE SE GRA . ZEMLJI- svi priklju ci, posebno cenŠTE na odli noj lokaciji u tralno pl. grijanje, mog. griPuš inama, N. Tesle 7, tel. janja na kruta goriva. info: 042/232-681 091/5636-323

PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upitati na tel: 095/902-5646

20. velja e 2015.

IZNAJMLJUJE SE uhodani posl. prostor od 20m2 u centru akovca. info: 310-519 ŽIVOTINJE

,

,

PRODA JU SE PAPIGE TIGRICE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJE SE shetlandski pony konji i prodaje se konjski gnoj. mob 098 586 427 PRODAJU SE ŠTENCI belgijskog ov ara ( istokrvni). Tel. 099/837-2895.

PRODAJEM CD-literaturu o uzgoju divljih ze eva (150 kn). Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJEM GOLUBOVE engl. gušane, kanarince i akvarije za ribice, info: 310-519 PRODAJEM ISTOKRVNE ŠTENCE bernardinca (M 600 kn; Ž 400 kn), mogu a zamjena za razno (mobitel, perad, ze evi i dr), info na tel. 098/180-3117 PRODAJU SE ISTOKRVNI ŠTENCI njem. ov ara, cijepljeni, ipirani, s rodovnicom, odli nih roditelja, mob. 098/173-8482 PRODAJEM SVINJSKE POLOVICE (od svinja tež.

120-150kg), hranjene doma om hranom, mogu a zamjena za drva, žitarice, sto ni krumpir ili auto. info: 091/5015-125

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno; PRODAJEM mobitel HTC sef visoke sigurnos , šifra HD7, odli an, crni (300 kn) klju , cijena po dogovoru, i rabljeni PHILIPS brija i info: Tel. 098/632-494 aparat, sa uvan i ispravan, 50 kn, mob 095/848-9753 PRODAJEM ZRA NU PUŠKU “ANSCHIC” sa op kim PRODAJEM KALIJEVU PE nišanom (snajper) za 1.500 sme u, rastavljenu, 5 re- kn. Ne treba dozvola. Zadova, ukrašena motivom greb, 098-908-4675.

Hrvatskog pletera (550 kn) ili zamjena za 300 kg kuku- PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW ruza, Tel: 098 355 207 (ulje/plin) + 2 rezervoara na PRODAJE SE MAGARE E lož ulje; transport trake šir.

MLIJEKO, to je prirodni li- 30cm (razli ite dužine); nojek za lije enje i ublažava- vi crni kancelarijski stol. Tel. nje mnogih boles . Mogu- 858-424 a dostava. mob 091 922 PRODAJEM GROBNICU 8773 broj 0119310010 na gradPRODA JEM GR AFI KU skom groblju u akovcu, KARTICU Sapphire HD7850 polje 19, red 31, broj groba 1GB, uš uvana, originalno 0010. Mob 091 1211 509 pakiranje, osobno preuzimanje, mob 097 794 3848 PRODAJEM dje ja kolica duboka, sivo-crne boje, PRODAJEM novu mušku kvalitetna (700 kn) i auzimsku jaknu Century vel. tosjedalica za ve e dijete, XXL i Adidas mušku jaknu od 4g nadalje (80 kn). Tel. vel. L/XL, nove muške tra- 098/390-692 perice Levis vel. 31 plave i nove muške traperice vel PRODAJE SE plinska pe 32 i 34 crne. Mob: 099/64- Lampard (nova), plinski proto ni bojler Unical 28 111-90 KW, drvena kola (koleslin) PRODAJEM sivu uš uva- i orig. pocin ani kavezi za nu fotelju za dnevni bora- ze eve, sve povoljno. tel. vak, cijena 150 kn. mob: 098/190-4969 091/761-3467 PRODAJEM SPECIJALNU PRODAJEM NOVI ŠTED- CERADU pro v tu e za auNJAK NA KRUTA GORIVA, tomobil, univerzalna, malo starinska drvena korita ra- korištena, cijena 800 kn, zli i h veli ina, drveno ru- info: 098/390-692 do za kola, jaram, stari plug i ornice. Tel. 098/970-7703 BRINULA BIH SE O STARIJIM I NEMO NIM OSOPRODA JEM RA UNALO BAMA ili bra nom paru, AMD 1.90GHz, 1.50 Gb kuhala, istila, njegovala ram, 120 Gb disk, Win7, i sve što treba, a može i SONY playsta on 2, muški udomljavanje. info. 092 bicikl, novi, orig. Rog i žen- 186 4928 ski sa 5 brzina. Mogu nost zamjene za laptop ili sinte- PRODAJU SE tri TV prijemnika i noviji pl. štednjak sajzer. Tel. 098/539-16 Gorenje, info: 337-046 PRODAJE SE plinska pe , ba va od 150lit. i šiva a PRODAJEM ŽENSKI BICIKL, mašina Jadranka. tel. 363- uš uvani, cijena povoljna, tel. 365-066 582 PRODAJEM GROBNO MJESTO u mjestu DržimurecStrelec, s nadgrobnom plo om, spomenikom, vazom i vje nim svijetlom, info: 098/9029-576 RAZNO

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

TEREZA-49

18+

Vesela, raskošna, ali usamljena! Tražim vezu.

UPOZNAJMO SE! 0-24

064/56-56-57 3,49/4,78 kn/min.

RTL teletekst – str. 816

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, Samobor, oib 07786816460, t: 01/3639561

Udruga “Sklonište dobrote” akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Afrodita - stara godinu i pol, cjepljena, sterilizirana, zdrava.Karakterno je pi -

no za ma ku.

Pepita - stara oko 8 mjeseci, cjepljena, o iš ena od nametnika i kastrirana.

Traži dom!

Jack - micek star oko 8 mjeseci, o iš en od nametnika, zdrav, jako umiljat i drag, traži dom. Zbog boles ne vidi na jedno oko.

Zelda - maca staros 10 mjeseci, sterilizirana, cjepljena, o iš ena od nametnika, plaha prema ljudima eka dom!

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Nedo je predivan mladi pas niskog rasta idealan za ku u s manjim dvorištem. Voli ljude, voli se igra , potpuno je cijepljen, ipiran i kastriran.

Udomljava se uz provjeru uvjeta te boks i lanac ne dolaze u obzir. Kontakt: 0918988-004.

Hagy je cijepljen, ipiran i kastriran i traži ku u s ve im dvorištem i obitelj s dovoljno vremena za igru i šetnje.

Kontakt: 091-8988-004.

Hacky je štene staros oko 6 mjeseci, maleni preslatki upavac neobi nih boja.

Veseljak, dobre naravi traži ljude s dovoljno vremena za igru i šetnje. Kontakt: 098241-060.

Marko je dugo lutao ulicama Orehovice. Maleni rastom željan je toplog doma i teško podnosi zimu. Udomljuje se u stan ili ku u s obaveznim pristupom unutra. Cijepljen, ipiran i kastriran. Kontakt: 098-241-060.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Tom - mladi ma ak, cjepljen, kastriran, umiljat i dobar - traži dom!

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO SRIJEDE U 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

1014

54

Savjeti

PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Prehrana dojen eta (I) Maj ino je mlijeko jedinstveni prirodni uzor kojemu nije mogu e proizvesti adekvatnu zamjenu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji umjetna se prehrani rabi u okolnostima u kojima dojen e ne može biti dojeno, ne smije primati maj ino mlijeko ili djetetu maj ino mlijeko nije dostupno. Po svojim obilježjima razlikuju se dvije skupine dojena kih pripravaka. Jedni su prikladni za prehranu djece u prvim mjesecima života, kada služe kao jedina hrana, a mogu se nastaviti i kasnije, sve do kraja prve godine uz istodobnu uporabu i drugih, dojen adi prikladnih, namirnica.

Ta dojena ka mlijeka poznata su pod nazivom “dojena ke formule” i obilježena su brojkom 1. Drugu skupinu ine pripravci prikladni za prehranu dojen adi samo u drugoj polovini prve godine života i obilježeni su brojem 2. Razrije eno kravlje mlijeko je potpuno neprikladno za dojena ku prehranu. Na našem je tržištu dostupan veliki broj dojena kih mlijeka razli itih proizvo a a, pa su roditelji esto u dilemi koji proizvod odabrati. Dojena ka mlijeka koja u naslovu sadrže broj 1 imaju manje bjelan evina i sastavom su bolje prilago ena nezrelom organizmu malog dojen eta i primjenjuju kao jedina hrana u prvim mjesecima života. Mlije ni pripravci s brojem 2 daju se starijem dojen etu, obi no s navršenih etiri do šest mjeseci, istodobno kada se u prehranu po inju uvoditi druge nemlije ne namirnice. Zapo inje li naziv pripravka rje icom “pre” ili se u naslovu nalazi nula, radi se o proizvodima namijenjenim prijevremeno ro enoj djeci ili mališanima s niskom poro ajnom težinom. Budu i da ubrzano rastu, a organski su sustavi još nezreliji, ta djeca imaju svoje speci i ne prehram-

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Emocionalni problemi djece bene potrebe i stoga trebaju mlijeko druga ijeg sastava.

Na našem se tržištu gotovo isklju ivo nalaze praškasti proizvodi, koji dolaze u limenkama i za pripremu ih valja razrijediti sukladno uputama proizvo a a. Tih se uputa treba to no pridržavati, pogotovo onih o omjerima vode i praha te kako pripremiti higijenski ispravni mlije ni napitak.

Preporu a se spravljati svaki obrok zasebno, a samo za no može se unaprijed prirediti jedan do najviše dva obroka. Nepridržavanje uputa proizvo a a glede omjera mlije noga praha i vode naj eš a je pogreška u pripremanju obroka. Dio je roditelja sklon nadodati “po koju” mjericu više ili mjerice vrhom puniti u želji da poja aju obrok i tako, po svom mišljenju, poboljšaju njegovu kvalitetu. Nažalost, time su povisili koncentraciju bjelan evina i minerala i postigli u inak upravo suprotan od željenoga, budu i da su opteretili probavu i nezreli metabolizam djeteta. S druge strane, ako se daje premalo praha, obroci su previše razrije eni i kvalitetom tako er ne zadovoljavaju prehrambene potrebe djeteta. Najbolje bi bilo isklju ivo dojiti do navršenih 6 mjeseci, a potom nastaviti dojiti dokle majka i dijete to žele te istovremeno uvoditi dohranu (ne ranije od 17.tjedna ali nikako ne kasnije od 26.tjedna).

U psihi koj prilagodbi djece na svim meridijanima mjere se unazad tridesetak godina zna ajne promjene, koje sve odreda, bilo da su studije ra ene u SAD-u ili Kini, Nizozemskoj ili Japanu, pokazuju POGORŠANJE U PODRU JU EMOCIONALNOG I SOCIJALNOG FUNKCIONIRANJA. Nijedno dijete, bilo bogato ili siromašno, nije imuno na rizike koje donosi suvremena civilizacija, problemi su univerzalni i doga aju se u svim etni kim, rasnim i socijalnim skupinama. Naše društvo nije iznimka, zapažamo to svakodnevno i mi koji se bavimo mentalnim zdravljem, a i svi oni koji se bave djecom, od roditelja do profesionalaca u raznim segmentima društvene skrbi za djecu. Emocionalni se problemi djece suvremenog svijeta mogu prepoznavati kroz razli ite smetnje, koje bi se jednostavno mogle klasi icirati u nekoliko skupina: tjeskoba (zabrinutost, napetost, strahovi, potreba za savršenstvom, ..), depresivnost (osamljivanje, nezadovoljstvo, nedostatak energije, potištenost, somatizacije,...), problemi sa pozornoš u ili razmišljanjem (sanjarenje, nekoncentriranost, postupanje bez razmišljanja, nesposobnost osloba anja od pojedinih misli, teško e u enja,...), asocijalno i antisocijalno ponašanje (agresivnost, razdražljivost, nedostatak kontrole, laganje, sva anje, uništavanje tu ih stvari, zlobno reagiranje prema drugima, neposluh, tvrdo-

glavost,..),... Ovo je globalna pojava, koju možemo povezati sa pritiscima na obitelj kao temeljnu društvenu jedinicu. Nužnost konkurentnosti na svjetskom tržištu i stvaranja jeftinije radne snage, taj teror kapitalisti kog ustroja svijeta koji stvara sveukupnu opsjednutost takozvanih odraslih ljudi takozvanim ozbiljnim stvarima ostavlja djecu izgubljenu i zanemarenu, prepuštenu sebi... Roditelji su, bilo gdje na ovoj planeti, opsjednuti inancijskom situacijom, bilo da bi preživjeli, bilo da bi se obogatili, svejedno. Oba roditelja rade, esto prekovremeno, djeca su sama, zapravo okružena i animirana elektroni kim medijima koji im neselektivno otvaraju prozor u svijet. Roditelji su umorni, prezasi eni borbom za život. Za djecu sve eš e brinu samohrani roditelji, a pomo im pružaju ustanove koje skrbe za djecu loše ili nedovoljno dobro... To je planetarna situacija, ni u našoj zemlji nije bolje. Roditelji se mogu žaliti na propuste društva ili države koja im ne olakšava roditeljstvo, a oni koji kreiraju politiku u segmentu društvene skrbi za djecu i mlade uvijek mogu prebacivati lopticu odgovornosti, pa i krivnje za odgojne propuste roditeljima, jer je sva ije roditeljstvo osobni izbor i odluka. A gdje su u tom ping-pongu, pitam i jedne i druge, DJECA ?

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Alkoholizam i strahovi Strah je vrsta emocije koja nam je priro ena i zadana, nije ju mogu e izbje i. Javlja se u situacijama kad nam se ini da smo u opasnosti pa iako nam se taj osje aj ne svi a, strah nije nepotreban i nekoristan.

Zapravo nas poti e da na opasnost odreagiramo i štiti nas od izloženosti nekoj još ve oj opasnosti. Otud i uzre ica „Dobar je strah kome ga je Bog dao“. Dakle, iako je strah neugodna emocija i osje amo ju kao uznemirenost i nelagodu, on je u razumnim okvirima sigurno potreban.

Mnogi ljudi imaju neke svoje, male ili velike strahove od ne ega na što drugi ne bi ni trepnuli. Poznati su, pa i u komi nim ilmovima i crti ima prikazani, strahovi od miševa, pauka, zmija, mraka, letenja, zatvorenih prostora, otvorenih prostora, itd. Nekome razlog da se dobro zabavi gledaju i to, a nekome no na mora i mogu i razlog za onemogu eno svakodnevno funkcioniranje, ako strahovi uzmu maha. Takvi se strahovi nazivaju fobije.

Fobije ozna avaju neutemeljene strahove od ne ega što u osnovi nije opasno i ega je osoba na svjesnoj razini, svjesna, ali nije u stanju prevladati, te ako se radi o strahu od ne ega što je važno u svakodnevnom funkcioniranju, dovode do onesposobljenosti osobe i do onemogu avanja u normalnom radnom, obiteljskom ili širem okruženju, jer je u osnovi fobije i potreba da se predmet, osoba, životinja ili situacija, izbjegne.

Strahovi su u ve oj mjeri zastupljeni tijekom djetinjstva, a mnogi od njih nestanu sami od sebe. Sjetite se kako smo se kao djeca bojali mraka i npr.nekog „opasnog stvora“ koji se krije ili u i ispod kreveta, ili u ormaru, bojali smo se ostati sami u ku i, itd.

Fobije su eš e kod žena, a nekad mogu biti i prili no neobi ne i rijetke, ali svima je zajedni ko da predstavljaju veliki problem i pravo mu enje za osobu koja im je podložna. Fobije su u osnovi tjeskobni poreme aji, dakle, izraz su rastu e napetosti koju netko u sebi osje a. One su brojne, a neke od njih esto se kompliciraju zlouporabom

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Primjer za to je tzv. socijalna fobija u kojoj osoba ima strah od druženja s drugim ljudima.

Tijekom odrastanja, a posebno u pubertetu, kod djece je veoma esto izražena nelagoda pri kontaktu s nepoznatim osobama ili pri ulasku u nepoznato društvo. Kod nekih osoba to preraste u pravu socijalnu fobiju te osoba ima osje aj da svi samo u nju gledaju i da svi primje uju kako joj je neugodno. Osamljivanje, nedostatak samopouzdanja, nesposobnost da se zauzme za sebe na pravi na in, loše komunikacijske vještine, preosjetljivost na kritiku, samo su neki od problema koji eskaliraju kod osobe sa socijalnom fobijom.Kod nekih to kulminira u tolikoj mjeri da po nu izbjegavati izlaženje u društvo.

I tu na scenu stupa alkohol.

Tjeskobna, napeta osoba puna strahova posezanjem za alkoholom privremeno smanji svoj problem. Alkohol privremeno opušta, otpušta ko nice i osoba lakše ostvaruje kontakte i komunikaciju u društvu, zaboravljaju i na strahove. Ali, ne rješi na taj na in svoj problem, jer se strahovi ne smanjuju izbjegavanjem, nego upravo suprotno, suo avanjem s onim što osobu plaši.

Veoma esto, jedan problem se ne riješi, ali se pojavi novi, a to je najprije navika, a poslije i ovisnost o alkoholu. Kratkotrajno se napetost smanji, ali ubrzo nakon prestanka djelovanja alkohola, ona postane još izraženija. To osobu motivira da ponovo i ponovo pije, a tu onda do izražaja dolazi adiktivna mo alkohola (sposobnost alkohola da osobu „navu e“ na ponovno uzimanje) i razvije se ovisnost sa svim njenim posljedicama.

Kod ve razvijene ovisnosti o alkoholu simptomima alkoholizma esto je dobro maskiran takav jedan fobi ni, ili tjeskobni poreme aj koji je bio u podlozi razvoja ovisnosti. Za pravilan tretman s dobrom prognozom, nužno je poraditi na rješavanju jednog i drugog poreme aja.

Polazna to ka tretmana treba biti uspostavljanje stabilne apstinencije od alkohola, dakle alkoholi ar mora potpuno prestati piti, ali to nije dovoljno.

Uz podršku obitelji neophodno je uklju ivanje stru njaka koji može pomo i u rješavanju jednog i drugog poreme aja.

20. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

OD NEDJELJE VELJA A PREVRTA A

VREMENSKA SLIKA: Nakon što je po etkom velja e pao snijeg, uslijedilo je nekoliko suhih dana uz dosta oblaka, ali i pozitivnu temperaturu pa se brzo otopila skoro polovica snježnog pokriva a. U drugom dijelu tjedna malo je zahladilo, osobito u no nim satima uz mraz i maglu, ali tijekom dana je bilo i sun anih razdoblja. Pravo zimsko vrijeme primjereno za velja u. Središnji vikend velja e donio je u našim krajevima prevladavaju i utjecaj anticiklone.

Tijekom vikenda uz obalu je mjestimice palo malo kiše. U unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu je bilo dosta sun anog vremena. Najviše dnevne temperature su, osobito u unutraš-

njosti porasle, pa je ponovno, nakon dužeg vremena bilo i dvoznamenkastih vrijednosti.

Tako je u zagreba kom Maksimiru izmjerena maksimalna temperatura od 10.8°C. Zadnji put je dvoznamenkasta vrijednost maksimalne temperature izmjerena 18. sije nja (12.5°C).

U ve ini nizina unutrašnjosti su izmjerene najviše dnevne temperature od 9 do 11 ili 12°C, a najtopliji je bio Daruvar sa 12.7°C. Zatoplilo je i u višem

gorju. Na Sljemenu je temperatura porasla na 5.7°C,a na Zavižanu na 0.2°C. To je prva pozitivna temperatura na Zavižanu još od 20. sije nja (30. sije nja je izmjereno to no 0.0°C). Porast temperature polako smanjuje i snježni pokriva u gorju. Zavižan je imao oko 130 cm snijega, Sljeme 75 cm, a Gospi 31 cm.

Za takav tip vremena zaslužna je anticiklona, polje visokog tlaka i stabilnog vremena, koja e se nastaviti do nedjelje. Nešto

Vremenska prognoza i razbibriga 55 kiše je mogu e oko nedjelje i onda dalje u sljede em tjednu.

Opširnije u nastavku.

U petak bi trebalo biti stabilno i suho pod utjecajem anticiklone te malo toplije. Jutro e biti hladno uz mraz, a danju ugodno. Vjetar e biti slab južnih smjerova. Dodajmo da je u jutarnjim satima mjestimice mogu a magla ili niska naoblaka koja se može i dulje zadržati. Jutarnja temperatura zraka ve inom od -5 do -2°C, a najviša dnevna uglavnom od 7 do 9°C, ovisno o koli ini sunca. Biometeorološka situacija e biti ve inom povoljna pa e meteoropatima i kroni nim bolesnicima odgovarati ovakvi vremenski uvjeti.

U subotu još toplije, ali i malo promjenjivije. U našoj blizini bit e ciklona koja e donijeti više oblaka, a u nedjelju možda i kišu. Kiša e biti vjerojatnija u gorskim i zapadnijim krajevima, ali ini se da je ne e biti puno. Ako se ostvare prognosti ki materijali koji su dostupni u trenutku izrade ove prognoze, u subotu bi temperatura mogla biti blizu 12 Celzijevih stupnjeva, osobito u Slavoniji. Moglo bi nam zamirišati na prolje e. Tijekom nedjelje i u ponedjeljak bi temperatura mogla pasti za koji stupanj zbog kiše i sjevernog vjetra, ali ništa zimsko. Dakle, ako za vikend imate planove iskoristite suhu i toplu subotu jer e u nedjelju biti kišovito, vjetrovito i hladnije.

U ponedjeljak prolazno smirivanje vremena pa e biti

uglavnom suho uz dosta oblaka, ali i barem kra a sun ana razdoblja. Vjetar e oslabjeti, a temperatura zraka bit e oko prosjeka za kraj velja e.

Zbog nove ciklone u utorak i srijedu e sti i novi oblaci uz povremenu kišu, a sa zahla enjem ponegdje može biti susnježice ili malo mokrog snijega, osobito u utorak prema kraju dana i u no i na srijedu. U srijedu bi obo-

rine polako prestale. U etvrtak se ini suho i svježe.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 19.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 24. velja e – Sveti Matija led razbija, e ga ni – ga naredi 25. velja e 1621. god. na otoku Krku smrzavalo se vino u ba vama 26. velja e 1988. god. orkanska bura podno Biokova

MOZGALICA

VICOTEKA ita plavuša ponudu u kafi u.

- Oprostite, što vam je to hibiskus?

- To je aj.

- Onda jedan hibiskus od kamilice!

-----------------------------------------------------------Ulaze mali Ivica, policajac, plavuša, Mujo i Haso u kafi i sjedaju za stol. Prilazi im konobar i kaže: - Što je ovo, neki vic, je l’?

-----------------------------------------------------------Sva aju se muž i žena. Žena: - Sav novac trošiš na alkohol!

Muž: - Ti kupuješ šminku od 100 eura! Žena: - Ali kupujem je da bih ti bila lijepa!

Muž: - Pa i ja pijem da mi budeš lijepa!

-----------------------------------------------------------U sino njem slavlju izgubio sam punicu. Molim poštenog nalaznika da je zadrži do sljede e Nove godine!

-----------------------------------------------------------Pesimist vidi samo tamu u tunelu. Optimist vidi svjetlo na kraju tunela. Realist vidi da je to svjetlo zapravo vlak. A strojovo a vidi tri idiota na pruzi.

ZAPO EO drugi krug natjecanja u Prvoj HOL

VAŽNA POBJEDA naših rukometašica u I. HRL

Centrometal uspješan na gostovanju u Karlovcu

Zrinskice uz bu nu podršku publike slomile Spli anke

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kolinda, Ivo, maškori, prijateli, korizma O

vo leto je tak zišlo, na samo fašinsko nedelo je Kolinda Grabar Kitarovi prisegnula, pred Božekom i ljudima, da bode precednica vsih ljudi, ženi i dece, šteri živijo v Lepoj našoj, a isto tak i vsim Hrvaticama i Hrvatima, šteri se poteplejo po belomo sveto, v ovih pet let šteri so pred nami. Morem vam re i da je precednica bila jako šik, jako je lejpo prepovedala tak da smo se ve v nedelo mogli žnjom štimati i bilo nam je lepo i toplo pre srco kaj smo znali da smo ne glase potepli. Jako je bil vesel i jeni mož Jakob, ali kuliko se ja razmem v politiko on ne bode ve precednik ak mo je žena precednica, on bode i dale ostal precedni in mož. Najbrž ovek zna zakaj je bil vesel? Malo je ljudi v Lepoj našoj šterima je žena precednica. Kak bilo da bilo i naš Božek je dal svojega priloga inauguraciji precednice Kolinde, bilo je jako lepo i toplo vreme, brz as je i on bil zadovolen kaj se je rešil nezerenuša Ivija. va dni posle je bil Fašnik, zadji den fašni kog ponorevanja i maškorov. A Fašnik je bil i zadji Ivijov den na Pantov ako. Vsi znamo da je Fašnik

D

den za hurmasto e i te den vsaki more biti ono kaj o e tak da bode Ivo najbrž još precednik. Brz as je i Ivo bil zadovolen dok je gledal kak so Fašnika obesili i skurili jerbo je kriv za vse nevole Lejpe naše, a isto tak je kriv i za to kaj je Ivo zgubil izbore. Još Ivo nebre dojti k sebi kak je on šteri je bil nejlepši precednik, pravi gospon makar malo apšisani, lejpo je govoril, dopadal se ženaj, a i one so jega štimale, žnjimi je pil kavice. Bil je nejbolši i nejpopularneši politi ar v Lepoj našoj, a zgubil je izbore od Karamarkija šteri je nejhujši politi ar i niš i ga nema rad. Mortik je ipak to kaj je gospa Kolinda lepša od Ivija, lepše zgledi, a i mlajša je, prevagnulo pre našemo bira komo telo. Morem vam re i da se i ja štimam z Kolindom, lepa je, lepo zgledi i zna kaj o e, a isto tak zna kaj mi od je o ekuvlemo. Morem vam re i da mi je jako lepo kaj žena vupa vudriti po stolo, a Ivo je to niti jempot ne napravil za pet let. Kak je teca Franca rekla to je ku ni odgoj. Ne bi se štel mešati, ali ne znam gde je jeni mož dok ona doma tu e po stolo, je li ga nega doma ili pak je pod stolom?

No, nek si to oni med sobom rešijo, važno da se zna što pre hiži nosi

V

M

M

to delajo akoski turisti ki težaki da so ne uspeli dopelati bar jedno grupo maškorov z Remetinca.

Morem vam re i da je bil jedino Ivo Sanaderov, došel je sam i ne bi ga niti prepoznal, ali ga je pajdaš prepoznal po brojo 10 milijonov.

Vsi znamo da so reštanti sam broji v rešto, ali nikak se ne uspel zazvediti kaj je iskal v akovco?

Mortik ima tu nekše dužnike, pla a v rešto je ne vsaki mesec, a stroški so veliki, a i Ivo je nav eni na živleje na velikoj nogi. ikak se mi Me imorci nebremo otr i od toga da smo Mala Švicarska. A i ne emo jerbo se z tem štimamo. Kak bilo da bilo, Švicarci priznajo da mi Me imorci imamo velikoga juša i v pravoj velikoj Švicarskoj, jer tam naši ljudi delajo ve skorom sto let, pak je unda istam nekak normalno da so nekšega vraga i tam naprajli.

Vsi znamo da so nejpredi naši ljudi tam delali, tam peneze služili, a doma trošili. Kak je vreme išlo tak so ude vej cajta tam bili i vse meje i meje doma, pak so unda morali i tam nekaj zazidati. Znate vi dobro, da smo mi Me imorci ne zdravi ak nekaj ne zidamo vseposot kud idemo. Nebrem se nikak složiti da Švicarci imajo uda vek-

N

Zapo elo je korizmeno vrijeme. ega emo se odre i?

Zrinka Ben i , Šenkovec Kao i svake godine, tako sam se i sada u vrijeme korizme odlu ila ne ega odre i. Odrekla sam se onoga što mi je najsla e - okolade i drugih slatkiša. Mi doma u obitelji imamo obi aj da se pridržavamo te krš anske tradicije. I ina e se držimo navika da u petak postimo uz ribu za objed i sli no.

Najmla i igraju prvenstva hrvatskih nogometnih liga še pla e od nas Me imorcov, ne oni sam ono kaj zaslužijo spametneše respore uvlejo i duže jim traje. I još jedna sitnica koja jim tu pomaže: Švicarci imajo 4500 i naši težaki imajo 4500, sam kaj oni imajo v frankima, a mi v kunama. Neje nam le ko to priznati, ali mi smo na leta ja ali franka, a norca smo se delali z naše kune, a ve smo se mi zaškolali i ve bodemo mi ja ali našo kuno i sam je pitanje dneva gda bode naša kuna dostigla jivoga franka. Naša kuna je mlada, lepa i v kondiciji, tak da stari franak to bitko najbrž ne bode zdržal. Jedva akam dneva da bodo Švicarci za svoj stari franak dobili jedno lepo i mlado kuno! akovec, akov anke i akov anci so pak dobili jednoga grada prijatela i to Blagoevgrada v Bugarskoj. Nesam znal da je Bugarsak naša obe ana zemla i nebrem nikak zazvediti zakaj se mi ve moramo z Bugarima i Bugarkaj pariti. Nekaj sem mel za uti, od naših grackih ocov, šteri so išli v posjeto novomo prijatelo, kak je to red i kak to stare me imorske šege nalažejo, da so Bugarke uda lepše od Bugarov, a i grad je lepi, skorom kak akovec tak da ti naši dva gradi bodo lepi par. Nešterni pripovedajo da se je akovec i Me imorje z tem odužilo Bugarima šteri so bili v sastavo rlene armije, a ona je v aprilo 1945. leta oslobodila Me imorje od ma arskih okupatorov. Mi Me imorci dugo i dobro pamtimo i o emo vse ono kaj smo dužni vrnuti. I vse nam to dobro ide jedino ono kaj smo dužni vu frankima tu nam malo škriple. Bla-

goevgrad kak Blagovgrad, Bugarke kak Bugarke, ali nebrem nikak razmeti zakaj se ne emo dale pariti z Sigetvarom, mi smo jiv grad prijatel, a oni naš ne? Isto tak smo zahuzali vse ono kaj je bilo lepo i dobro i kaj smo meli z Šrambergom v Doj lando. A ne znam zakaj? Nekak si gruntam, pak se uda vej vsega moremo naf iti od Švabi nek od Bugarki?

No, tu sam se malo zaletel, Bugarke imajo udas lepše cvetje nek Švabice, a vsi znamo da je naš akovec grad cvetja. orizma je stopram po ela, stopram smo na poceko, a ve so naši politi ari po eli postiti, o em re i, odrekli so se ne ega kaj jim je do ve bilo dobro. Tak se je, napriliko, akoski gradona elnik v Grackomo vje o odrekel “seljakov” i na višeše štenge je del laburiste i “nezavisnoga” Ko ilo. Vsaki dela onak kak mo paše. Jako sam najgerek kaj se bode pripetilo ak vsi z opozicije prejdejo na drugo strano, pak unda bode i v akovco opozicija na vlasti kak je bila v Me imorskoj županiji pred 15-16 let. sto tak so se laburisti, i to predi nek je korizma pravzaprav po ela, odrekli svojega mesta v opoziciji, spraznili so ga i odišli v pozicijo, o em re i, na vlast.

Imajo oni praf, pak so se oni ne hapili baviti z politikom kaj bodo furt negdi na repo doga aja.

Na vreme so genuli, dok je još bilo mesta, jerbo nega niti na poziciji mesta za vse, nek sam za zebrane i one šteri prvi dojdejo!

K

I

Danijel Zlatarek, Strahoninec - Nisam se odrekao ni ega.

Znate kako se kaže: Jemput se živi. Neka se svatko prema tome odredi kako želi i kako se osobno osje a. Znam da se neki odri u kave, slatkiša, mesa, alkohola i sli no.

Mirjana Deti , Puš ine - Kad bih mogla, najviše bih se odrekla, recimo, bolesti. Ali kako se toga ne možemo odre i, onda svatko pronalazi stvari kojih se može odre i. U današnje vrijeme teško se odre i nekih stvari, ali sam odlu ila smanjiti slatkiše. Nisam se odrekla korištenja modernih sredstava komunikacije, kao što su mobitel i sli no, jer bez toga se danas ne može, pogotovo kad imate djecu.

POD VUROM

Na Pepelnicu ili istu srijedu zapo ela je korizma, odnosno etrdesetodnevna priprava za Uskrs. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje molitvu, post i dobra djela. Brojni se krš ani u to vrijeme odreknu svih 40 dana ne ega što im je osobito drago, npr. mesa, okolade, alkohola ili cigareta ili žele biti bolje osobe. Kako e žitelji Me imurja prakticirati korizmu te ho e li se i i ega odre i, saznali smo u našoj anketi “Pod Vurom”. (rr, zv)

hla e i što je gazda. Ne sam pre hiži, nek i na Pantov ako! si so bili veseli v nedelo, vsi so pleskali Kolindi, vsi so popevali da je trelo sam je jena gospa ne bila zadovola, o em re i, bila je nekša srdita i bez vole. I vi ste to primetili? Neste? A kak unda znate da je to bila Besna Pusi ? am im smo dobili novo precednico zravnali smo se v akovec maškore glet. Kuliko sam mel za uti, gradona elnik Štef Kova ov je na jedvite jade predal grackoga klju a maškorima, a unda ga je zmiril jegov pro elnik Bari , šteri mo je stiha pošepetnul da je napravil i jenoga rezervnoga klju a tak da je vse pod kontrolom. Denes so teška vremena i maškorima ne muo i veruvati jerbo što zna što je vse bil pod maskaj i kaj si maškori gruntajo dok jif niš i ne pozna? orem vam re i da mi je bilo jako udno kaj je v akovco na maškorima ne bil niti jeden politi ar, niti doma i, niti stranjski.

Još se je nigdar ne pripetilo kaj ne bi med maškorima svoje prectavnike meli precednik, premijer ili pak ministri. A niti Kolinda je ne došla. Nega bilo niti Lini a, Bandi a, a isto tak mi je ne jasno kak

ŠKOLA NOGOMETA Sveti Martin broji ak sedam ekipa

Božidar Bogdan, akovec Najbitnije je biti i truditi se biti još bolji ovjek. Bilo kroz karitativnu djelatnost i druge aktivnosti kroz koje pokazujemo da imamo osje aj za bližnjega i ljude u nevolji. Iskreno mislim u tom smislu djelovati. Zapravo svatko pronalazi osobno na in kako e dati svoj doprinos u ovo vrijeme korizme.

Nataša Kova , akovec - Ne u se odre i ni ega jer sam umjerena u svemu. Tako da se ove godine ne mislim ni ega odre i. ak se i prošlih godina nisam ni ega odricala, ve sam jednostavno nastojala biti bolja osoba. Drugi se odri u kave, alkohola, okolade. Ja želim biti bolja osoba.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine