Međimurske novine 1015

Broj 1015. 1015

^akovec PETAK, ^akovec, PETAK 27. 27 velja~e 2015. 2015

Cijena 7 kuna

str. 3

Godina XIX. XIX

NEVJEROJATNI PRKOS MLADE ME IMURKE: TEA VUKELI iz Celina snažno se odupire bolesti multiple skleroze kao modna dizajnerica

INTERVJU: MLADEN HREN, direktor Elektre akovec

Unato teškoj invalidnosti, zamrznula mirovinu jer želi raditi!

str. 6

Me imurci svoje ra une pla aju na vrijeme str. 8

NEPRAVOMO NE PRESUDE skupini dilera za preprodavanje ecstasyja, u kojoj su bili mladi i iz akovca i Novog Sela Rok

N. Patafti i D. S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO: Osvojite ulaznice za CINESTAR i CZK! Škvorcu po tri nakon 25 godina ipak godine zatvora media 28

str. 4

U MURSKOM SREDIŠ U pripreme za mogu u promjenu naziva gradske žile kucavice

TITO ostaje bez svoje ulice? ŠTO VAS ŽULJA:

POSEBAN PRILOG: KAMO NA PREGLED

ZBOG EGA se postavljaju rampe na ulazu u šume koje vode prema rijeci Dravi kraj G. Hraš ana i Puš ina, pita naš itatelj, a Šumarija odgovara:

Postavit e se ukupno 15 rampi str. 17 zbog kradljivaca drva U OVOM BROJU:

str. 55

VELIKI MJESE NI HOROSKOP ZA OŽUJAK

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto ve ina mora trpjeti na uštrb manjine U

posljednjih nekoliko godina u svijetu se bilježi snažan porast nasilja, terorizma i oružanih sukoba, koji više nisu daleko od nas. Za rješavanje ovih problema nužno je pravilno razumijevanje motivacije koja ljude poti e na nasilje. Ponekad ak i pod cijenu samožrtvovanja, kao što je slu aj kod uglavnom muslimanskih (samo)ubojica. e utim, slu aj koji je potresao svijet nedavno u Francuskoj otvorio je mnogobrojna pitanja o multikulturalnosti i me usobnoj toleranciji. Jer ništa se ne e promijeniti ako se ne razgovara otvoreno o uzrocima, motivaciji onih koji ine takve teške zlo ine. Opisivanje “neprijatelja“ kao fanatika, vjerskih ekstremista ili danas desni arskih terorista samo pove ava ukupan strah u javnosti, posebice od mogu ega nekog ve eg sukoba, ak i novoga svjetskog rata. Ako želimo zaustaviti masovno nasilje, trebat e nam politi ka volja da se suo imo sa samim korijenima problema. To zna i da zapadne zemlje moraju revidirati svoje vanjsku, ali i unutarnju, politiku. Nažalost, nastojanja da se do e do takvog razumijevanja rijetko prelaze granice vrijednosnih sudova, ideoloških uvjerenja i površnog etiketiranja koje utjelovljuju rašireni termini, kao što su ovih dana desni arski ekstremizam ili vjerski fanatizam. olerantnost da, ali sve ima svoje granice. Prevelika tolerantnost u liberalnoj demokraciji, koju posebice zagovaraju oni koji o ito itekako bude duhove totalitarizma i desni arskog ekstremizma. Rat je donedavno bio tu pokraj nas, danas smo sretni što nam je ipak malo daleko. Ali otrije-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

VIJEST(I) TJEDNA

Ho e li Tito u M. Središ u ostati bez ulice? U Murskom Središ u, ponajviše me u lokalnim politi arima, od neovisnosti Hrvatske postoje prijepori oko Ulice Josipa Broza. Rije je o ulici koja prolazi centrom Murskog Središ a, a obi aj u bivšoj državi je bio da se njegovo ime daje glavnim ulicama. Kako to biva s politi kim velikanima, svako vrijeme ima svoje velikane, koji nakon društvenih promjena postanu u najmanju ruku sporni. Više na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE znimo se ve danas, da sutra ne bi bilo kasno, jer ipak ne živimo izvan prostora i vremena. nama u Me imurju name u se postulati multikulturalnosti, bez da su uspostavljeni mehanizmi kontrole onih koji uživaju blagodati manjinske zaštite. Prepoznajete o emu govorim. Za zaštitu manjina postoji jedno važno na elo: manjina se nema pravo nametati ve ini, a opet ve ini je postavljena znatna ograda svojim odlukama mora poštivati prava manjine. Gdje je granica u našem slu aju? oš uvijek se premalo otvoreno govori o tome, dok se istovremeno vuku potezi, poput onoga što sada radi Šumarija koja “zatvara šume” i pristup našim rijekama, ali istovremeno ne želi kazati koji su pravi razlozi tome. Dosta je bilo šutnje i politi ke korektnosti, jer zašto bi ve ina morala trpjeti na uštrb manjine. vi smo se ve odavno složili da je demokracija suvremenom društvu itekako potrebna, s njome smo svi dobili na važnosti, misle i da emo mo i ja e djelovati na neke odluke, ali ona se esto zloupotrebljava od strane onih koji su glasniji, da ne kažemo bahatiji. vi se zajedno moramo zapitati kada e nama biti dosta, dosta ugnjetavanju, dosta izigravanju pravila, dosta izmicanju ruci zakona.

27. velja e 2015.

Prelog dobiva ginekološku ambulantu - Do 1. kolovoza Grad Prelog i donje Me i- murje dobit e doktoric u ginekologinju. - rekao je gradona elnik Ljubomir Kolarek na konferenciji za novinare protekli etvrtak. Na preglede u Prelogu mo i e se prijaviti sve žene i djevojke s podru ja donjeg Me imurja uz uputnicu osobnog lije nika, a održat e se sastanci s ravnateljima osnovnih škola kako bi se djevoj ice mogle opredijeliti za svojeg lije nika. Više pro itajte na str. 11.

Bahati voza i zloupotrebljavaju parkirna mjesta za invalide! Djelatnici Policijske uprave me imurske u gradu akovcu i Prelogu u suradnji s volonterima Udruge invalida Me imurske županije u srijedu, 25. velja e proveli su aktivnosti iz preventivne akcije Ne budite ozna eni. Prigodnim letcima policijski službenici i volonteri Udruge upozoravaju voza e da su zauzeli mjesto predvi eno za osobu s posebnim potrebama, odnosno da dosljedno poštuju znak pristupa nosti. Što je ona otkrila, donosimo u reportažnom prilogu na str. 9.

Vlasnici ku ica i drugih sli nih nelegalnih objekata uz Dravu i Muru dobili su “predah” i nadu da se neke od njih ipak legaliziraju

LEGALIZACIJA nezakonito izgra enih objekata uz Muru i Dravu

Nema rušenja do donošenja novih prostornih planova Sredinom prosinca 2014. me imurski gradona elnici i na elnici aktualizirali su problematike nezakonito izgra enih objekata uz rijeke Muru i Dravu. Kako bi se što skorije krenulo u rješavanje nastalih problema, u utorak je na tu temu ponovno održan sastanak u Uredu župana, na kojemu su bili i Danijel Meštri , pomo nik ministrice graditeljstva i prostornog ure enja za dozvole državnog zna aja, Davorin Oršani , pomo nik ministrice graditeljstva i prostornog ure enja za inspekcijske poslove, Vladimir Mihalic iz Ministarstva gospodarstva, Podru ne jedinice Varaždin, zadužen za pitanja inspekcijskih poslova, na elnik Op ine Kotoriba Ljubomir Grgec, Stjepan Baranaši , pro elnik Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša Me i-

murske županije, te ravnatelj Javne ustanove “Me imurska priroda” Siniša Golub. Prije dva mjeseca naglasak je stavljen na poduzimanje svih mogu ih akcija da se zaustavi rušenje objekata, no najve i problem predstavljala je injenica kako se nije mogao de inirati to an broj, namjena, koja je od iznimne važnosti kod legalizacije, te smještaj gra evina koje se dijelom nalaze u Regionalnom parku Mura - Drava. U tom je periodu ipak mnogo napravljeno jer su ve pokrenuti procesi kojima e se kroz izmjene županijskoga prostornog plana, kao i prostornih planova uklju enih op ina uz rijeke, pokušati prona i rješenje nastalog problema. Predstavnici Ministarstva, Oršani i Meštri , tako er su se založili da se iskoriste sva zakonski

dopuštena sredstva da se problem ilegalne gradnje riješi na najkvalitetniji mogu i na in. Valja naglasiti da u postupcima koji e biti provedeni ne treba o ekivati da je mogu e rješenje za sve nelegalno izgra ene objekte. Kako su naglasili, u Ministarstvu e iza i ususret Županiji i lokalnim zajednicama na na in da e se sve daljnje akcije, prije svega inspekcijske, prolongirati do donošenja novih prostornih planova. Iz tog razloga pozivaju se svi zainteresirani, kao i vlasnici objekata, da se aktivno uklju e u procese donošenja prostornih planova svojih op ina i gradova, odnosno Županije, priop eno je iz Ureda žuapna nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva graditeljstva i prostornog ure enja za inspekcijske poslove. (BMO)

PRO ISTA ZA KANALIZACIJU aglomeracije Novo Selo na Dravi

Izgradnja povjerena doma im firmama

Izgradnja kanalizacijske mreže u etiri akove ka naselja, Kuršancu, Totovcu, Novom Selu na Dravi i Šandorovcu, odvija se prema planu te e, kako je i predvi eno, biti izgra ena do kraja ožujka 2016. godine. U utorak je u prostorijama Me imurskih voda potpisan Ugovor za izgradnju ure aja za pro iš avanje, vrijedan 2.195.464,53 eura, odnosno gotovo 17 milijuna kuna. Proveden je me unarodni javni natje aj za odabir izvo a a za izgradnju ure aja za pro iš avanje otpadnih voda, a odabrana je ponuda zajednice ponuditelja Me imurje graditeljstvo akovec i Edtmayer Selnica. Oni e projektirati

pro ista , ishoditi dozvole za izgradnju, izgraditi, dobaviti i ugraditi opremu te pustiti pogon u pokusni rad. Ugovor su potpisali direktor Me imurskih voda Vladimir Topolnjak te direktor Me imurje graditeljstva Goran Kneževi . Na potpisivanju su bili i gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, direktor Edtmayera Selnica Marijan Fajfar, direktor Edtmayer Systemtechnika GmbH iz Be a dr. Norbert Frömer, te Zdravko Hunjadi iz Me imurje graditeljstva. Direktor Me imurskih voda Vladimir Topolnjak rekao je da se radovi na ovoj investiciji

odvijaju prema planu te da mu je drago što je i ovaj posao dobila doma a zajednica ponuditelja. Direktor Me imurje graditeljstva Goran Kneževi pak je izrazio zadovoljstvo dobivenim poslom, te rekao da se ovdje žele dokazati, a kvalitetno odra enim radovima stvoriti reference za budu e projekte ovog tipa. Za aglomeraciju Novo Selo na Dravi krajem 2012. godine sklopljeni su potrebni ugovori o kreditu (s EBRD-om) i su inanciranju te sporazum o potpori za realizaciju izgradnje odvodnog sustava Novo Selo na Dravi s ure ajem za pro iš avanje otpadnih voda (UPOV). Me imurske vode kao nositelj investicije provele su me unarodne natje aje za odabir konzultanata za izradu natje ajne dokumentacije za izvo enje radova i za vršenje stru nog nadzora nad izgradnjom, te za odabir izvo a a radova na izgradnji odvodnog sustava i ure aja za pro iš avanje otpadnih voda. Planirana vrijednost projekta iznosi 8 mil. eura, odnosno preko 61 milijun kuna, dok je rok za završetak provedbe svih aktivnosti na ovoj investiciji ožujak 2016. godine. (BMO)

27. velja e 2015.

OS NEVJEROJATNI PRKKE MLADE ME IMUR PIŠE: VLASTA VUGRINEC - Trenutno sa svojim curama pripremam kreacije za modnu reviju koja e se održati negdje krajem mjeseca travnja. - pohvalila nam 28-godišnja Tea Vukeli iz Celina. Ne, nije rije o mladoj modnoj dizajnerici i njenom suvremeno opremljenom, kreativnom studiju mode. Rije je o krhkoj, mladoj ženi koja se ve desetak godina bori s teškom dijagnozom multiple skleroze i koju su upravo šiva a mašina i redizajn odje e spasili od tmurne stvarnosti. Uz tešku dijagnozu najedanput se našla i sama, s malim dje akom. No, nije pognula glavu, nije se slomila i zatvorila u svoja etiri zida. Naprotiv, vedra duha, nasmiješena, razgovorljiva prkosila je i još uvijek prkosi postupnoj tjelesnoj nemo i i danas je sretna žena.

Realizirala se u poslu Žena, koja se pronašla i realizirala u poslu, srela je ljubav svog života, žena ija najve a sre a danas ide u prvi razred osnovne škole. - Prije nešto više od tri godine - ispri ala nam je zaposlila sam se u socijalnoj zadruzi Humana Nova, koju je osnovala udruga Autonomni centar - ACT. Zadruga je to koja danas broji desetak zaposlenika, uglavnom žena. Osim mene, još su tri osobe s invaliditetom, jedna je djevojka Romkinja, trenutno na porodiljnom, dok su preostale žene iz kategorije tzv. teško zapošljivih osoba, odnosno osoba starije životne dobi. Po ela sam kao i svi, na šiva oj mašini. Krojili smo, prekrajali i redizajnirali staru odje u koju su ljudi ili nosili u kontejnere za odje u ili pak su nam donosili u radionicu. Nešto se dalo pokrpati, pretvoriti u nov odjevni predmet, dio odje e pretvarali smo u torbe i torbice, toaletne torbe, prega e, jednom rije ju, stvarale smo sve što se moglo, odnosno ega smo se dosjetile. Dolaze i svaki dan na posao, od 8 do 16 sati, kao da sam se ponovno rodila. Dobila sam novi vjetar u le a, novo samopouzdanje, ponovno sam po ela disati punim plu ima, digla sam glavu i mogla svi-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEA VUKELI iz Celina snažno se odupire bolesti multiple skleroze kao modna dizajnerica

Usprkos teškoj invalidnosti, zamrznula mirovinu jer želi raditi Iako je zbog svoga zdravstvenog stanja u invalidskoj mirovini, to je nije zadovoljavalo. Tako ju je zamrznula i danas prima tek etrdeset posto njenog iznosa i, naravno, pla u socijalne zadruge

Kreativnost ra a sjajne nove proizvode

jet pogledati u o i. Ponovno sam postala dio društva, dio zajednice, imala sam dodatni razlog za ustajanje svako jutro. Jednom rije ju, sunce je ponovno zasjalo u mom životu.

Umjesto invalidske mirovine - pla a Iako je zbog svoga zdravstvenog stanja u invalidskoj mirovini, to je nije zadovoljavalo. Tako ju je zamrznula

i danas prima tek 40 posto njenog iznosa i, naravno, pla u socijalne zadruge. S vremenom je postala tako vješta u svom poslu da je “napredovala” i postala kreativna voditeljica radionica, i to ne onih obi nih na kojima se u i tehnika šivanja. To su besplatne radionice šivanja, krojenja i recikliranja, odnosno redizajn odje e za sve koji ih žele poha ati. Polaznice radionica itekako su

Tea Vukeli po ela je, kao i svi, na šiva oj mašini, a danas je modna dizajnerica

zainteresirane kako od starog komada odje e napraviti novi, moderniji. - Dolaze mi žene svih dobnih skupina. Je li razlog tome kriza, teška materijalna situacija ili pak jednostavno žele napraviti nešto novo, nešto svojim rukama, ne znam. U principu ni ne razmišljam o tome. Znam samo da uživamo, primjerice, staroj vesti ponovno vratiti sjaj. Bilo da je to dodatkom neke mašne, trakice, gumbi a, izmjenom orukavlja, obruba, svejedno. Bitno je da nas to veseli, razmjenjujemo ideje, natje emo se koja e imati bolju zamisao, a uz to napravimo i nešto korisno, nešto što e ili nositi one ili pak emo mi prodati ovdje u zadruzi. Osim toga, sjaj vra amo i poderanim i rasparanim ru nim radovima. Malo ga skratimo, dodamo drugi konac, drugi materijal i stolnjak ili salveti ponovno mogu na stol. Posebna pak su pri a platnene i ekološki prihvatljivije torbe za trgovinu, ženske torbice, toaletne torbice, ku ne papu e. Jednostavno, mašti damo na volju i ona nas vodi u neslu ene visine od kojih imamo svi koristi.

Nemogu nost višesatnog šivanja nadokna uje kreativnim idejama Istina, kaže, bolest joj više ne dozvoljava sjediti osam

U ACT-u je po ela raditi kao i svi, na šiva oj mašini. S vremenom je postala tako vješta u svom poslu te je napredovala i postala kreativna voditeljica radionica, i to ne onih obi nih na kojima se u i tehnika šivanja. Uskoro prire uje prvu modnu reviju sati za mašinom, no to nadokna uje idejama. Trenutno su joj sve misli na predstoje oj modnoj reviji koju priprema i s polaznicama radionica u organizaciji akoma, s kojim su partneri na jednom EU projektu. O kojem je to no rije , ne zamara se previše jer ima pune ruke posla. I doista, radionica je puna materijala, robe koju treba

prekrojiti, stvoriti stvari kojima e se svi ponositi, a najviše oni koji su imali sluha za nju, mladu bolesnu osobu s ne baš previše snage u tijelu, i ipak je zaposlili. Lutke su ve prepune novih haljina, košulja, tunika u kompletu s pripadaju im modnim detaljima. - Ideje do u same od sebe. Taman kad mislim da sam stvorila novu haljinu krenemo u realizaciju, a ono, neki me detalj povede u sasvim drugom pravcu i nastane kreacija totalno druga ija od onoga što sam zamislila. I u tome je ar. Ne moraš imati svilu i saten, moderne strojeve, ne trebaju ti vrsni dizajneri, vitke i moderne manekenke, dovoljno je imati volju i želju za napraviti nešto svojim slabašnim prstima i, kad vidiš rezultat, srce ti je puno.

Ne moraš imati svilu i saten, moderne strojeve, ne trebaju ti vrsni dizajneri, vitke i moderne manekenke, dovoljno je imati volju i želju za napraviti nešto svojim slabašnim prstima i, kad vidiš rezultat, srce ti je puno

PET ME IMURSKIH škola me u hrvatskim e-Školama

U enici e svladavati gradivo uz pomo tableta i pametnih plo a Osnovna škola Nedeliš e, I. osnovna škola akovec, Osnovna škola Kuršanec, Osnovna škola Ivanovec i jedina me u njima srednja škola, akove ka Gimnazija, prve su škole u Me imurskoj

županiji koje su u skupini 150 škola u Hrvatskoj koje e od školske godine 2015./2016. zakora iti u eru digitalnih škola, primjerenu 21. stolje u. U 150 škola u Hrvatskoj u enici i profesori e do 2017.

godine testirati sustav u kojemu e u enici savladavati gradivo uz pomo tableta i pametnih plo a primjenom suvremenih metoda, tehnologija i alata u u enju te podu avanju, kako bi se u kona nici

sustav proširio na sve škole u Hrvatskoj. Do 2022. godine digitalizacijom bi trebalo biti obuhva eno barem 60 posto škola. Interes osnovnih i srednjih škola za sudjelovanjem

u nacionalnom strateškom projektu e-Škole bio je velik, prijavilo se 705 od ukupno oko 1400 škola u Hrvatskoj. U kona nici ih je odabrano 150 koje e od jeseni prve krenuti s digitalnim obrazovnim sa-

držajima. Premda bi ovo trebala biti radosna vijest što se po elo s osuvremenjivanjem škola, ona to nije jer je žalosno što svi u enici u javnim školama ne e imati jednake uvjete i šanse u obrazovanju. (BMO)

Aktualno

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IDEOLOŠKE PODJELE i kompromisi u Murskom Središ u

RUSKO-HRVATSKI gospodarski forum

Ho e li Titu uzeti ulicu, a vratiti bistu Karla Mrazovi a Gašpara? Vrhunska

Iz Me imurja bili samo Predrag Šegovi , direktor Pipa, i župan Posavec

Urbanovo 2015. najavljeno je u restoranu Terbotz

Na najve em ikad održanom Rusko-hrvatskom gospodarskom orumu sudjelovala je i Me imurska županija. U organizaciji dviju gospodarskih komora sudjelovalo je ukupno 250 ruskih i preko 100 hrvatskih gospodarstvenika. Iz Me imurja je jedini predstavnik prehrambene industrije bio direktor Perutnine Ptuj - Pipo Predrag Šegovi , te me imurski župan Matija Posavec. - Siguran sam da Rusiji možemo ponuditi izuzetnu suradnju i zato mi je žao što se nije prijavilo više me imurskih firmi. Nekadašnji me imurski div GK Me imurje upravo na ruskom tržištu uspješno je realizirao mnoge projekte, pa ovo može biti prigoda za obnovu starih kontakata i ponovnog otvaranja vrata ovoga velikog tržišta. U proteklih 25 godina uspješno smo se profilirali na razli itim podru jima poslovanja i rada, poput izvornih me imurskih proizvoda, iz podru ja zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, kao i metaloprera iva ke industrije. - re eno je. Unato pritiscima, i predstavnici europskih poduzetnika pridružili su se Forumu. Posebno iznena enje na Forumu bio je dolazak Franka Schau a, izvršnog direktora Udruženja europskih poduzetnika, koji predstavlja interese 600-tinjak najja ih i najve ih europskih tvrtki. Tako, iako je najava odlaska hrvatskoga gospodarskog izaslanstva u Moskvu izazvala razli ite reakcije u javnosti, može se zaklju iti da je upravo pojavljivanje Schau a potvrda kvalitete samog Foruma, ali i opravdanosti njegovog održavanja. Susret je rezultirao i ugovaranjem konkretnih poslova vrijednim preko 30 milijuna eura. Sve je organizirano od strane dviju gospodarskih komora i potpuno je gospodarskog karaktera bez politi kih konotacija. Matija Posavec, me imurski župan, jedini je hrvatski župan koji je bio na Forumu. - Rusko tržište oduvijek je bilo posebno zanimljivo Me imurju i našim gospodarstvenicima, velikim tvrtkama, posebice gra evinskom sektoru. - Rusko tržište iznimno je važno za hrvatske tvrtke, posebno za one koje se bave armacijom, prehrambenom industrijom, graditeljstvom i proizvodnjom strojeva. - istaknuli su u HGK-u. (BMO)

NAJAVLJENO Urbanovo 2015.

Premda se promjena imena Ulice Josipa Broza u Murskom Središ u od dijela politi ara dugo priželjkivala, za stvarnu promjenu potreban je i pogodan trenutak Miljenko Šte ani , pro elnik Ureda Grada Mursko Središ e, i Bojan Bra ko, re erent za in ormiranje, na prošlom Kolegiju gradona elnika Murskog Središ a zaduženi su za pripremu simulacije financijskih troškova po ku anstvu za zamjenu osobnih dokumenata: osobne iskaznice, voza ke dozvole, putovnice, za planiranu promjenu naziva ulica u Murskom Središ u. To je korak prema mekšoj izmjeni naziva Ulice Josipa Broza. Da glavna ulica u Murskom Središ u nosi Titovo ime, ne svi a se svima. U Murskom Središ u, ponajviše me u lokalnim politi arima, od neovisnosti Hrvatske postoje prijepori oko Ulice Josipa Broza. Rije je o ulici koja prolazi centrom Murskog Središ a, a obi aj u bivšoj državi je bio da se njegovo ime daje glavnim ulicama. A kako to biva s politi kim velikanima, svako vrijeme ima svoje velikane, koji nakon velikih društvenih promjena postanu u najmanju ruku sporni. Premda se promjena imena Ulice Josipa Broza u Murskom Središ u od dijela politi ara dugo priželjkivala, za stvarnu promjenu potreban je i pogodan trenutak. Gradona elnik Srpak, koji ima i ve inu koja ga podržava u Vije u, tu promjenu naziva ulice uvodi korak po korak u azama, uz odre ene ustupke i drugoj politi koj opciji.

Gradona elnik Srpak pokušava ugoditi svim stranama, lijevoj opciji povratkom biste Karla Mrazovi a Gašpara u javni prostor, a preimenovanjem Ulice Josipa Broza svojim koalicijskim partnerima

U Murskom Središ u, ponajviše me u lokalnim politi arima, od neovisnosti Hrvatske postoje prijepori oko imena sadašnje gradske žile kucavice - Ulice Josipa Broza

Promjena se uz to pokušava uraditi u paketu s imenovanjem ulica u naselju Sitnice, tako da se ne bi radilo o preimenovanju isklju ivo jedne ulice u gradu, ve može biti još nekih drugih. Tu je i mogu nost povratka biste Karla Mrazovi a Gašpara koja je maknuta ispred prostora ispred Osnovne škole nakon pada socijalizma, iji je on narodni heroj bio, uz revitalizaciju postolja spomenika Rudaru, koji pak je simbol mnogih rudara koji su othranili generacije obitelji s podru ja Murskog Središ a.

Gradona elnik želi ugoditi svima Gradona elnik Srpak pokušava ugoditi svim stranama, lijevoj opciji povratkom biste Karla Mrazovi a Gašpara u javni prostor, a preimenovanjem Ulice Josipa Broza svojim koalicijskim partnerima. Naime, Hrvatska demokrš anska stranka uputila je prijedlog za promjenom imena Ulice Josipa Broza. No, da bi sve bilo u skladu s demokratskom procedurom, imenovano je povjerenstvo za imenovanje ulica, koje je preslika sastava Gradskog vije a, a predsjednik povjerenstva je Ivan Gori anec, iz ije stranke i dolazi zahtjev za promjenom naziva Ulice. No klju no pitnaje za gra ane je tko e snositi troškove zamjene dokumenata: ne radi se samo o osobnim iskaznicama, voza kim dozvolama, ve i putovnicama, zdravstvenim iskaznicama, raznim bankovnim

karticama i drugim dokumentima koji sadržavaju adresu. Osim samih troškova za izradu dokumenata, tu je i potrošeno vrijeme za obijanje šaltera za njihovu izmjenu. U Gradu su ipak nešto o tome trebali pitati i stanovnike Ulice Josipa Broza. Anketa me u stanovnicima te Ulice ne bi bila naodmet, prije promjene naziva. Tako bi zaokružili demokratsku proceduru. Drugo je pitanje koje e se novo ime toj ulici predložiti i ho e li odoljeti tome da ono ne bude ideološki obojeno, kako ga ve idu a vladaju a garnitura ne bi smatrala nepoželjnim i dobila poriv za promjenom naziva Ulice. U demokratskoj proceduri vije ni ka ve ina može promijeniti Ulici ime, donijeti odluku da e gra ani imati pravo na odre eni iznos troškova kod zamjene dokumenata, me utim, pitanje je ho e li im gra ani honorirati to što su im zamijenili naziv Ulice i tko e se zbog toga osje ati bolje.

I Sitnice žele imenovanje ulica Po etkom 2014.godine iz VMO-a Sitnice upu en je zahtjev za imenovanjem ulica u tom naselju, uz obrazloženje pove anog broja stanovnika, kao i izgradnje novih stambenih objekata. U Gradu podržavaju njihovu želju za imenovanjem ulica, ali uz opasku da Grad nije u mogu nosti podmiriti nove troškove koji e nastati zbog potrebe promjene dokumenata.

turisti ka i gospodarska manifestacija

Premda je do ovogodišnje mani estacije Urbanova još tri mjeseca, Organizacijski odbor ve je uvelike u pripremama. Ustvari, kako se kaže, tek što jedno pro e, ve po inju pripreme za idu e. Prema najavama organizatora, na elu sa županom Matijom Posavecom, bit e to još bolja i još sadržajnija priredba od svih dosadašnjih. Ve je poznata županova re enica kako svako novo Urbanovo mora biti bolje od lanjskog, a lošije od onog sljede eg. U tom kontekstu priprema se i ovogodišnja enogastronomska i turisti ka mani estacija koja je najavljena u restoranu Terbotz. - Ide se s novim sadržajima, - najavio je župan Posavec - s jednim i isklju ivim ciljem da Urbanovo postane top turisti ka i gospodarska mani estacija ne samo Me imurja, ve i cijele Hrvatske i svih okolnih zemalja. Mani estacija e se u sportskoj dvorani OŠ-a Štrigova odvijati od 15. do 17. svibnja. Želja je organizatora da tih dana, ali i u dane otvorenih podruma (22. i 23. svibnja), cijela Štrigova, ali i cijeli taj kraj, živi isklju ivo za Urbanovo. Drugim rije ima, svi ugostitelji, svi gra ani i gospodarstvenici trebali bi disati s Urbanovim. Kako je Urbanovo mani estacija koja služi i povezivanju vinara i ljubitelja dobre kapljice unutar Hrvatske, ali i izvan nje, i ovaj put imat e županiju partnera. Izbor je pao na Zagreba ku županiju kao podru je dobrih i znanih vinara. Do i e i jedna jadranska županija, zatim udruge iz Ma arske, Austrije te susjedne Slovenije. Kao i prijašnjih godina, sve e završiti velikim vinskim balom 29. svibnja u Železnoj Gori. Kako je Urbanovo interes Županije, i to streteški u turisti koj branši, narednih mjeseci sve e biti podre eno cilju ostvarenja najbolje priredbe dosad. Ovogodišnje Urbanovo bit e i prvi ispit za novoizabranog predsjednika Udruge “Hortus Croatiae” Davida Štampara. Sin još poznatijeg oca Bojana Štampara u Udrugu je prvi put stupio 2010. godine, i to s idejom pro . Edija Mileti a o klonskoj selekciji pušipela, koja je sretno zaživjela. (vv)

POGLED ODOZDO

Kako oživjeti zemlju koju je život napustio U

enici iz pet me imurskih škola dobili su pravo na obrazovanje primjereno digitalnom dobu. Ostali do daljnjega moraju ostati u prošlom stolje u. Prestrašno zvu i da se naše javne škole moraju me u sobom natjecati tko e dobiti pravo na pametnu plo u i tablete u školi, kao da su u pitanju filmske igre gladi. e smijemo se miriti s injenicom da za sve nema novca. Uop e se ne shva a ozbiljno odgovornost to što e neka djeca na startu svog obrazovanja imati manje šanse od drugih.

Kakva je to politi ka rabota donošenja odluka kome e se dati, a kome oduzeti šansa za budu nost? Briga da se svoj djeci u državi daju najbolje šanse za budu nost odgovorna je briga za sigurnost starije generacije u budu nosti i pitanje razvoja ili nazadovanja zemlje. To nije pitanje koliko je resornom ministru stavljeno novca na raspolaganje za školstvo, ve strateško pitanje podržavamo li zemlju na znanju ili ne. o broju stanovnika danas Hrvatska se vratila u davnu 1953. godinu. Samo što je

prije više od 60 godina Hrvatska imala bolju dobnu strukturu. Osim toga, pedesete i šezdesete bile su godine baby booma. Danas prosje ni gra anin Hrvatske ima preko etrdeset godina starosti i jedva dvoje djece, ako... Barem dvadesetak godina unatrag Hrvatska se bori s depopulacijom. No tu lošim trendovima nije kraj. U recesiji su deseci tisu a mladih napustili Hrvatsku. ostali smo zemlja za starce, za koje u budu nosti ne e imati tko solidarno puniti mirovinski i zdravstveni ond.

e imurje možda nema tako izraženu depopulacijsku politiku, jer romska nacionalna manjina još uvijek ra a brojnu djecu. Me utim, problem romske populacije u budu nosti mogao bi unato tome biti izrazito velik, ne budu li njihova djeca završavala ne samo srednje škole, ve i akultete i doktorate. Budu li generaciju za generacijom nastavljali živjeti od socijalne pomo i, u budu nosti ih ne e imati tko uzdržavati. Postat e teret samima sebi. Hrvatske politi ke elite po pitanju dugo-

ro nog razvoja zemlje izrazito su kratkovidne. Najve a briga im je kako da oni sami što dulje ostanu na sisi državnog prora una, jer su primanja iz državnog prora una najsigurniji izvor egzistencije. Zato ih uop e ne uznemiruje dramati ni odljev mladih u inozemstvo. Za elite e uvijek biti, kad stvari dogore do nokta, oni e ve biti zbrinuti, a mandati vlasti u kojima su se neodgovorno ponijeli prema budu nosti zemlje davno iza njih. ema tu stvarne odgovornosti za grijehe ne injenja. Ni-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

kome se od njih ne e suditi za promašene ili propuštene odluke, za to što su mladi i obrazovani kao najvitalniji dio populacije morali napustiti zemlju.

27. velja e 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U RODNOJ Donjoj Dubravi u petak je ipak otkriveno spomen-obilježje u ast prof. dr. sc. Zvonimiru Bartoli u PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Op ina Donja Dubrava, Družba Bra e hrvatskoga zmaja, Zrinska garda akovec i Matica hrvatska akovec zajedno su na zgradi povijesnog zdanja Zalan u Donjoj Dubravi u ast dr. sc. Zvonimiru Bartoli u, donjodubravskom sinu, postavili spomen-plo u. Otkrivanju spomen-plo e bili su nazo ni supruga Marija i sin Saša, druga rodbina te veliki broj mještana Donje Dubrave. O dr. sc. Zvonimiru Bartoli u izre eno je u Donjoj Dubravi mnogo lijepih rije i. Bojan Kocijan, tajnik Zrinske garde akovec i moderator programa, naglasio je: - Još su nam živa sje anja o tome kako nam je govorio o hrvatskoj povijesti i kulturi, kako je bio aktivan do zadnjeg trena i kako je zapravo otišao s ovog svijeta prije šest godina dok je bio u poslu. U prostorijama KUD-a “Selja ka sloga” D. Dubrava održan je sat sje anja na dr. Zvonimira Bartoli a, uz brojne štovatelje tu su bili saborski zastupnik Dragutin Glavina, dožupan Me imurske županije Zoran Vidovi , elnici Op ine Donja Dubrava predvo eni zamjenikom na elnika Dragutinom Mikulanom, Marijan Ramuš ak, pro elnik Družbe Bra e hrvatskoga zmaja, Zmajski stol akovec, gardisti Zrinske garde i njihov predsjednik Alojzije Sobo anec, dekan Gornjome imurskog dekanata, msgr. Leonard Logožar, doma i župnik, vl . Mirko Pilaj, Ivan Pranji , predsjednik Matice hrvatske, Ogranak akovec, te njegov dugogodišnji suradnik, dr. sc. Dragutin Feletar iz Donje Dubrave, pjesnik Ernest Fišer i drugi. Dona elnik Op ine Donja Dubrava Dragutin Mikulan i dožupan Zoran Vidovi zahvalili su inicijatorima na postavljaju spomen-plo e kao jednom od najboljih na ina da se oda po ast osobi koja je zadužila itavo Me imurje i Hrvatsku. Dr. sc. Dragutin Feletar održao je predavanje o životnom i znanstvenom putu dr. Bartoli a, dok je prof. Ivan Pranji govorio o njegovom bogatom književnom stvaralaštvu. Ovoj proslavi pridružilo se i Hrvatsko ilatelisti ko društvo “Zrinski” izdavanjem prigodne dopisnice, o emu je govorio njihov lan Josip Bajuk. Spomen-plo u otkrili su zajedno Dragutin Mikulan i Marijan Ramuš ak, uz kratku zahvalu. Zajedni ki vijenac podno plo e blagoslovio je vl . Mirko Pilaj, a položili ga zajedno organizatori: Dragutin Mikulan, Dragutin Feletar, Marijan Ramuš ak, Ivan Pranji i Alojzije Sobo anec. Obol dostojanstvenom trenutku svojim su pjevanjem dali lanovi crkvenoga pjeva kog zbora Župe sv. Margarete Donja Dubrava. Pjesme iz knjige dr. sc. Zvonimira Bartoli a “Otac i ja kosimo travu” kazivali su Martina Kova i Nino Klobu ari , lanovi KUD-a “Selja ka sloga” D. Dubrava. Skup je završio druženjem u zgradi Zalan.

Umjesto na pro elju Osnovne škole, spomen-plo a na zgradi Zalan

Otkrivanje spomen-plo e na zgradi Zalan

POLITIKA ILI…

Prvotni prijedlog bio je da se spomen-plo a dr. Zvonimiru Bartoli u postavi na zgradi Osnovne škole Donja Dubrava. Taj prijedlog odbio je Školski odbor OŠ-a Donja Dubrava krajem 2014. godine s pet glasova protiv od ukupno sedam glasova. Pravi razlog odbijanja ni danas nije jasan

Sat sje anja na dr. Zvonimira Bartoli a

Središnja li nost novije me imurske kulturne povijesti Dr. sc. Zvonimir Bartoli jedna je od središnjih li nosti novije me imurske kulturne povijesti dvadesetog stolje a. Bio je kao mladi gimnazijalac zatvoren na Golom otoku i kasnije šikaniran, što je zasigurno ostavila trag u njegovu životu. Ro en je 1930. godine u Donjoj Dubravi. Gimnaziju polazi u Prelogu i Varaždinu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu brani doktorsku disertaciju na temu “Književno djelo Jurja Habdeli a”. Osniva je, suosniva i obnovitelj Matice hrvatske u akovcu 1964. godine zajedno s dr. Jožom Skokom, višegodišnji lan Glavnog odbora Središnjice Matice hrvatske, lan Društva hrvatskih književnika, sudionik znanstvenih skupova, suautor više monogra ija (Nedeliš e, Prelog, Mala Subotica), suradnik brojnih asopisa, listova i enciklopedijskih izdanja, pokreta listova i asopisa, urednik Hrvatskog sjevera i urednik svih Mati inih knjiga, pisac velikog broja predgovora i pogovora. Više od tri desetlje a profesor na Visokoj u iteljskoj školi (Pedagoška akademija, kasnije Odsjek Fakulteta pedagogijskih znanosti u Zagrebu) i prvi njen dekan. Svojom djelatnoš u obilježio je kulturni i znanstveni život sjeverne Hrvatske. Piše i na kajkavštini prozu i

poeziju. S Božicom Jeluši i Ivanom Lackovi em Croatom 1993. objavio je poetski, prozni i likovni itinerarij Krista pod imenom “Jezuši”, simbola utjehe onih koji u ratu trpe. Dr. Zvonimir Bartoli dobitnik je Nagrade “Zrinski” i Mati ine Nagrade “Ivan Kukuljevi Sakcinski” – dva puta, za “Decretum” Ivanuša Pergoši a 2003. i za “Triptih Zriniana” 2005. – kao i Nagrade HAZU-a za najviša znanstvena i umjetni ka dostignu a u RH za 2005. za podru je književnosti. Bio je zastupnik Županijskog doma u Hrvatskom saboru od 1993. do 1997. Njegov književno-povijesni, pjesni ki i esejisti ki opus sastoji se od tridesetak knjiga i zbornika, s ukupno preko 600 naslova, o emu je svojevremeno bibliogra iju sastavio dr. Ernest Fišer. Ta prebogata ostavština još nije ni po etno valorizirana, što ostaje suvremenicima. Objavio je ak šesnaest studija, kritika rasprava i eseja, uz naro ito zapažene sjevernohrvatske teme, te uredio trideset knjiga Matice hrvatske akovec, što je samo dio njegova opusa. Kako je istaknuo Ivan Pranji , predsjednik Matice hrvatske akovec, dr. Zvonimir Bartoli nije se nikad i ni u kakvim politi kim i povijesnim okolnostima odricao hrvatskih nacionalnih vrijednosti.

Gradi se Šetnica dr. Zvonimira Bartoli a uz Dravu Pomalo je izbjeglo oku javnosti da je još 8. prosinca 2009. Op insko vije e Donja Dubrava donijelo jednoglasnu odluku da e se obala uz Dravu od kupališta do dravskog mosta zvati Šetalište dr. Zvonimira Bartoli a. To je na sve anosti u petak ponovno potvrdio zamjenik na elnika Op ine Donja Dubrava Dragutin Mikulan (na elnika je oborila gripa). Rije je šetalištu dužine oko dva kilometra, od vidovskog mosta do dubravskog mosta uz Dravu, gdje je ve ure ena staza za pješake nasuta šljunkom. Namjera je da se i dijelom iz europskih sredstava šetnica uz Dravu uredi do kraja. Kad bude dovršena Šetnica dr. Zvonimira Bartoli a, bit e sigurno jedna od naljepših šetnica u našem kraju, posebno zbog toga što nema prepreke izme u vode i obale, odnosno visokog nasipa, jer je sama lijeva obala Drave visoka. Na istoj sjednici održanoj 2009. godine donesena je i odluka da se prva novoosnovana ulica u Donjoj Dubravi nazove po dr. Zvonimiru Bartoli u.

Zašto je Školski odbor odbio spomenplo u na Školi? Op ina Donja Dubrava na taj se na in doista odužila dr. Zvonimiru Bartoli u na svemu onome što je on u inio. Dogodili su se nesporazumi, no bez ve ih posljedica. Naime, prvotni prijedlog bio je da se spomen-plo a dr. Zvonimiru Bartoli u postavi na zgradi Osnovne škole Donja Dubrava. Taj prijedlog odbio je Školski odbor OŠ-a Donja Dubrava krajem 2014. godine s pet glasova protiv od ukupno sedam glasova. Pravi razlog odbijanja ni danas nije jasan. Razlog po svoj prilici nije (samo) politi ki. Neke pretpostavke idu u smjeru da lanovi Školskog odbora nisu željeli da jednog dana Osnovna škola nosi bilo ije ime, jer se oduvijek zove samo OŠ Donja Dubrava. Tako er, kako nam kažu ljudi bliski ovoj problematici u tom mjestu, koji ipak ne žele otkriti svoj identitet, “u Školskom odboru sjede mladi lanovi koji nisu dovoljno znali o dr. Bartoli u ili im nije bilo dovoljno pojašnjeno”. Ina e, prilikom glasovanja o spomen-plo i na Školskom odboru za postavljanje je bio predsjednik Op inskog vije a Donja Dubrava Zlatko Haramija. Školski odbor, kako nam je tako er re eno, zapravo nije bio protiv postavljanja plo e, ve je prilikom odbijanja prijedloga 2014. godine donio preporuku da se spomen-plo a postavi na zgradi Zalan, a ne na zgradi OŠ-a Donja Dubrava. Me utim, ve samo odbijanje da se javno s punim imenom i prezimenom govori o tome “zašto je odbijeno postavljanje plo e na OŠ-u” dovoljno govori samo po sebi da su u Donjoj Dubravi vjerojatno i dalje na djelu i u pitanju i odre ene politi ke igre i igrice oko imena i prezimena te djela Zvonimira Bartoli a. Bilo kako bilo, spomen-plo a napokon je postavljena protekli petak na povijesnoj zgradi Zalan u centru Donje Dubrave, nakon što je to odobreno od strane nadležnih ustanova.

Obitelj Bartoli , supruga Marija s unukom i sin Saša, kraj spomen-plo e

GLOBALNO I LOKALNO

Traži se bogati ujak N

obelovac Paul Krugman objavio je na svom blogu komentar u kojemu tvrdi da je Gr ka pregovorima postigla uspjeh, makar ne izgledalo tako. On smatra da više nije mogu e samo nametati teške mjere vra anja duga, a ne nuditi ništa drugo, jer to odvodi samo u težu situaciju. Tu neoliberalnu ekonomsku politiku smatra prošloš u, naime, više u nju ne vjeruju ni svi vjerovnici. r ka je tako postala brod predvodnik nove Europe koji više ne može trpjeti teret visokih kamata na kredite da bi vra ao dugove i sve se više shva a dajoj treba nova nada

i predah. Tim više što privatizacija ne donosi dovoljno novca državi kako su se neki nadali. dricanje se ovih dana nudi i Hrvatskoj preko preporuka Komisije EU-a, no rezanje, osim ako je nešto suvišno, ne e i ne može donijeti ništa dobro, ve samo ve u krizu. Jedino što može donijeti više sre e jest razvoj gospodarstva i ve i BDP, kao i pametna ulaganja. No kako se razvijati ako su vrata razvoju zatvorena jer smo nekonkurentni. Dakako ulaganjima, no ijim? Dijelom doma im, dijelom iz fondova EU-a. o to ni slu ajno ne e biti dovoljno, iako tako mnogi

misle. Mora usko iti i Njema ka svojim kapitalom, a možda i druge razvijenije zemlje. Njema ka je prošle godine imala najve i trgovinski su icit u povijesti od 217 milijardi eura, što se nije dogodilo pola stolje a. Ekonomisti analiti ari kažu da je to druga strana jedne te iste medalje nedovoljnog razvijanja europskog tržišta unutar Europske unije. Odnosno tvrdi se da je njen su icit štetan isto kao i naš de icit. Ako Njema ka ima veliki višak, drugi u Uniji imaju veliki manjak. Jednostavnim rije ima, njema ku robu nema tko kupovati u Europi jer su društva, pa tako i hrvatsko, postala siromašna, i zato se ona izvozi u Ameriku. aš u ovih dana u pra enju Komisije EU-a, kako se to lijepo kaže, Hrvatska, ali i Italija i Fran-

cuska, najve e europske zemlje, koje o ito polako postaju europska gospodarska periferija. ko one ne mogu dovoljno kupovati, odnosno njihovi gra ani, da bi unutarnje europsko tržište raslo, kako e to tek naši gra ani? asad se Njema ka izvla i na na in da prodaje svoju robu u Ameriku. Odluka da Njema ka glumi bogatog ujaka još ni izdaleka ne postoji u svijesti, to nije, da ulaže u manje razvijene zemlje Europske unije, pa i Hrvatsku, te na taj na in smanji tu neravnotežu izme u centra i periferije. Da se to može, potvr uje primjer bivše isto ne Njema ke. ostoje najmanje dvije sli ne situacije u povijesti. Britanija je u devetnaestom stolje u ulagala u Ameriku, koja je tada

A Z

mnogo više trošila nego proizvodila. Kad se ameri ka ekonomija razvila, mogli su više kupovati od Britanaca i obje su države bile pobjednici u toj ekonomskoj igri. Drugi primjer dogodio se nakon Drugoga svjetskog rata. Amerika je pomogla opustošenoj Europi, da bi danas razvijena Njema ka prodavala svoje proizvode Americi, pa su opet dugoro no gledano na dobitku Amerika i Njema ka. bog toga je nova Vlada u Gr koj postavila pitanje ekonomske neravnoteže i ravnoteže, pitanje centra i ekonomske periferije. jema ka ne može zauvijek biti sigurna da e Amerika biti kupac i živjeti iznad svojih mogu nosti. Bilo bi za nju mnogo pametnije da stvara vlastite

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr kupce u zemljama Europe. Hrvatska je tu mali igra na periferiji, no više nije sama, sad to postaju i velike europske zemlje i nešto se mora promijeniti, a opcija sigurno nije bogata Njema ka i siromašna Europa.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. velja e 2015.

MLADEN HREN, direktor HEP-a ODS-a Elektre akovec

Ve ina Me imuraca pravovremeni platiše i odgovorni potroša i Mladen Hren, direktor akove ke Elektre: - HEP ne angažira prodajne terenske predstavnike niti upu uje svoje zaposlenike u domove kupaca radi ponude ugovora o opskrbi elektri nom energijom. Zaposlenici HEP-a obilaze domove kupaca isklju ivo radi o itavanja mjernih ure aja

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN akove ka Elektra ve je dulje vrijeme bila izvan pažnje javnosti, možda i zbog toga što struju doživljavamo kao nešto prirodno, kao zrak koji udišemo, jer bez nje je život nezamisliv. Struja pokre e sve što je vezano uz naš život. Ni svemo nog interneta ne bi bilo bez struje. Od trenutka kada upalimo svjetlo im se probudimo i uklju imo prvi ku anski aparat, kroz dan na poslu, do nave er kada gledamo televiziju ili se zabavljamo na društvenim mrežama - naš pratilac je struja. Kakvi su Me imurci potroša i elektri ne energije, te ponešto o potrošnji elektri ne energije i investicijama u Me imurskoj županiji, pitali smo Mladena Hrena, direktora akove ke Elektre • Kakvi su Me imurci potroša i i platiše struje? — Ve ina Me imuraca jesu odgovorni potroša i. Odgovoran potroša nije samo onaj koji u rokovima redovito podmiruje svoje obaveze, nego se aktivno bavi kontrolom svoje potrošnje, na vrijeme reagira ukoliko se na e u financijskim neprilikama i dolazi do problema s podmirivanjem ra una te zapo inje proces reprograma dugovanja, sudjeluje u odabiru najpovoljnijeg modela obra una i naplate elektri ne energije. Odgovorni potroša tako er brine da su podaci o adresi mjernog mjesta to ni, dostavlja podatke o adresi dostave ra una ili bilo kojih drugih obavijesti u slu aju da

je nekretnina nenastanjena i sl. S druge strane, imamo i kupce koji redovito kasne sa svojim obavezama, te se prema njima moraju poduzimati akcije na naplati dospjelog dugovanja. Svjesni smo gospodarske situacije te su ove mjere zadnje sredstvo kojem pribjegavamo. Kupce dužnike i ovom prilikom pozivamo da nam se na vrijeme obrate (prije izdavanja opomene, naloga za isklju enje ili ovrhe) i dogovore konkretan reprogram nastalog dugovanja. S kupcom koji podnese prijedlog reprograma dugovanja prije izdavanja opomene uvijek zajedni ki nalazimo najpovoljnije rješenje otplate dugovanja.

Problemati no tek oko pet posto potroša a • Kakvo je stanje s dugovanjima gra ana, stanjem ovrha i oprostom dugova u Me imurju? — Ukupna dugovanja u iznosu od oko 4,5 milijuna kuna odnose se na oko 20 % kupaca, dok je tek nešto manje od 5 % kupaca problemati nih i konstantno se nalaze na listama dužnika. Prema njima provodimo, nakon višekratnih upozorenja i opomena, razli ite mjere prinudne naplate dugovanja, kao što su isklju enje, ovrhe i sl. U protekloj godini proveli smo nešto više od sto zahtjeva za pokretanje ovršnih postupaka za kupce kategorije ku anstva, od kojih je ve ina pla ena prije pravomo nog rješenja o ovrsi. Kako Elektra akovec elektri nom energijom opskrbljuje približno 46.300 kupaca, situacija ni-

je loša, ali potrebno je nastaviti s kontinuiranim radom na poboljšanju naplate. Kao što je ve poznato, HEP je pristupio sporazumu s Vladom RH o oprostu dugovanja, te smo temeljem tog sporazuma i mi obavezni pridržavati se navedenoga. Napominjemo da kupci koji imaju uvjete za oprost to svoje pravo mogu provjeriti na FINA-i koja i vodi cijeli postupak. Popunjenu i ovjerenu dokumentaciju kupci moraju sami dostaviti vjerovniku, koji se mora o itovati. • Koment ar dolaska konkurencije i nove usluge Elektre - Hepi paketi, jesu li gra ani ostali vjerni potroša i HEP-a i što se promijenilo u tom smislu u radu akove ke Elektre za one potroša e koji su izabrali drugog distributera? — Treba razlikovati distributera elektri ne energije kao što je Elektra akovec i

- U protekloj godini proveli smo tek nešto više od sto zahtjeva za pokretanje ovršnih postupaka za kupce kategorije ku anstva, od kojih je ve ina pla ena prije pravomo nog rješenja o ovrsi. Kako Elektra akovec elektri nom energijom opskrbljuje približno 46.300 kupaca, situacija nije loša, ali potrebno je nastaviti s kontinuiranim radom na poboljšanju naplate. - kaže direktor akove ke Elektre opskrbljiva e, me u kojima je i HEP - Opskrba sa svojim Hepi paketom, koja je tržišni opskrbljiva kao i svi drugi. Distributer, odnosno Elektra, ima zadatak omogu iti pristup elektri noj energiji svim kupcima, neovisno o tome kojeg su opskrbljiva a odabrali. Uz ove kupce koji imaju svog opskrbljiva a distributer mora preuzeti i uslugu opskrbe kupaca koji nisu odabrali opskrbljiva a ili su ostali bez njega. Cijene distributera po kojima on vrši uslugu opskrbe tim su kupcima u potpunosti regulirane od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), dok se cijene tržišnih opskrbljiva a slobodno ormiraju na tržištu po tržišnim principima. U oba slu aja kupci distributeru pla aju ‘mrežarinu’, koja je ista i za kupce koji imaju opskrbljiva a i za one koji ga nemaju.

Ovdje bih dodao, HEP ne angažira prodajne terenske predstavnike niti upu uje svoje zaposlenike u domove kupaca radi ponude ugovora o opskrbi elektri nom energijom. Zaposlenici HEP-a obilaze domove kupaca isklju ivo radi o itavanja mjernih ure aja i drugih poslova iz nadležnosti Operatora distribucijskog sustava te moraju imati odgovaraju u službenu iskaznicu koju na zahtjev kupca moraju pokazati.

Cijena struje ovisi o HERA-i • Ho e li u ovoj godini biti novih ulaganja Elektre akovec u distribucijsku mrežu u Me imurju, zašto i koliko? — Elektra akovec kao dio HEP Operator distribucijskog sustava i u skladu sa zakonskom obvezom ima izra en desetogodišnji plan

Kako smanjiti potrošnju struje • Navedite nekoliko korisnih navika kojima možemo smanji potrošnju u ku anstvu? — Mnogo je elemenata o kojima ovisi kolika e bi potrošnja elektri ne energije u našem doma instvu. Na web-stranici Fonda za zaš tu okoliša i energetsku u inkovitost navedene su naje kasnije mjere za smanjenje potrošnje svih vrsta energenata, pa tako i elektri ne energije. Ovom prilikom navodim najvažnije: kod kupovine novih aparata obra te pažnju na energetski razred aparata, bolji razred uvijek zna i da je aparat štedljiviji. Tako er je bitno odabra onu veli inu i speci ka-

cije aparata koje zadovoljavaju naše potrebe. Termostate na njima podesi na srednju vrijednost (maksimalno podešena vrijednost nosi za sobom i 10 - 15 % ve u potrošnju elektri ne energije); gasi rasvjetu u prostorijama u kojima se trenutno ne nalazimo, koris ti što više štedljivijih rasvjetnih jela; perilice su a i rublja te sušilice rublja napuni do standardizirane koli ine (ne iznad toga i ne ispod), hladnjake i zamrziva e po mogu nos držite u hladnim prostorijama; redovito iš enje perilica i sušilica, jer suvremeni apara su opremljeni senzorima koji omogu uju naje kasniji ciklus

rada. Ako je senzor ili unutrašnjost aparata one iš en, ni senzor ne e da pravilnu naredbu aparatu. E kasnije je korištenje grija a vode negoli grijanje vode u loncu na elektri nom štednjaku. Po mogu nos radio i TV prijamnike ugasi . Stand by troši ak oko etvrtinu elektri ne energije u odnosu na upaljeni ure aj. Dodatan efekt dobiva se i uklju ivanjem ve ih potroša a elektri ne energije u doba niže dnevne tarife kad je cijena elektri ne energije 50 % manja u odnosu na ve u tarifu, pod uvjetom da je odabran tarifni model s dvotarifnim obra unom elektri ne energije.

ulaganja koji je osnova za izradu trogodišnjih i godišnjih planova ulaganja. Svake godine ulaže zna ajna sredstva u elektroenergetski sustav u svojoj nadležnosti. Ulaganja su nužna zbog ostvarenja poslovnih ciljeva kao npr. pove anje kapaciteta mreže, pove anje sigurnosti i pouzdanosti napajanja, smanjenje prekida u napajanju i smanjenje gubitaka elektri ne energije. Ovi ciljevi ostvaruju se kroz više investicijskih programa koji obuhva aju: kapitalna ulaganja (velika, višegodišnja), u 2014./2015. godini rekonstrukcija tra ostanice Trokut u akovcu (zamjena dotrajale opreme), rekonstrukcije mreža niskoga i srednjega napona, izgradnja poveznih srednjonaponskih vodova, zamjene tra ostanica SN/NN, zamjene trans ormatora SN/SN i SN/NN, širenje sustava daljinskoga vo enja objekata po dubini srednje naponske mreže, zamjena brojila, sanacija priklju aka i mjernih mjesta. Za realizaciju spomenutih ulaganja u 2015. godini inicijalni plan investicija iznosi 11,2 milijuna kuna, uz dodatno o ekivanih 11 12 milijuna kuna. • Možemo li o ekivati sniženje cijene struje? — Kako što sam ve prije napomenuo, cijene distributera po kojima on vrši uslugu opskrbe kupcima su u potpunosti regulirane od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), dok se cijene tržišnih opskrbljiva a slobodno ormiraju na tržištu po tržišnim principima.

ŠTO NAKON ZATVARANJA poznate stare robne ku e u centru akovca

Izlazi tekstilna roba, a ulazi supermarket na dva kata Iz najstarije robne ku e u centru akovca na Franjeva kom trgu danima vrišti veliki natpis: Totalna rasprodaja radi zatvaranja. To je ponukalo našu radoznalost ho e li se robna ku a u centru pridružiti nizu zgrada osu enih na propadanje zbog gubitka poslovne unkcije. Bilo bi zaista turobno da još jedna zgrada u samom centru po ne propadati. Nai-

me, s jedne strane pješa ke zone ve je polumrtvi kompleks bivšeg MT -a, a po gradu bi se moglo nabrojati još praznih poslovnih prostora koji su zatvoreni u recesiji uslijed poslovne propasti. Upit što e se dogoditi s robnom ku om u centru akovca uputili smo u Lanteu, grupu iz koje su nam odgovorili da se ne radi o zatvaranju rob-

ne ku e Centar u akovcu, ve zapravo o prenamjeni ponude, jer u robnu ku u ulazi novi trgovac, križeva ki KTC, koji e u robnoj ku i u akovcu otvoriti supermarket, i to na dvije etaže. U prizemlju e se prodavati prehrana, pi a, sredstva za iš enje i ku anske potrepštine, a na katu, koji je ve godinama bio zatvoren, prodavat e se: tekstil, baby-oprema, bijela

tehnika, audiovideooprema i mali ku anski aparati. Robna ku a s novom ponudom planira se otvoriti do Uskrsa. Dosadašnja trgovina Centra e se sa svojom ponudom tekstilne ženske, muške i dje je odje e, opreme i igra aka preseliti na novu lokaciju koju bi, kao i dan otvorenja, trebali definirati u narednim danima. (BMO)

Od Uskrsa e poznata akove ka trgova ka destinacija postati supermarket

27. velja e 2015.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JUBILARNA OBLJETNICA akove ke tvrtke Ambijenti d. o. o.

Zeleno i isto misle ve dvadeset prolje a, ljeta, jeseni i zima! PIŠE: ROBERTA RADOVI

Krilatica Zeleno i isto sažima sve djelatnosti i sve ono o emu ve punih dvadeset godina akove ka tvrtka Ambijenti d. o. o. svakodnevno, u svim godišnjim dobima, brine. Obljetnica davdeset godina uspješnog rada obilježena je protekli tjedan u zgradi Scheier u akovcu. Pero Vidovi , direktor tvrtke, emotivnim je govorom podsjetio brojne nazo ne poslovne partnere, suradnike, djelatnike, prijatelje i druge uzvanike na po etke tvrtke koja je osnovana krajem 1994. godine, kada se u tim još tada ratnim vremenima startalo bez zale a i kapitala. Zaposleno osamdeset djelatnika koji redovno primaju pla u Danas su Ambijenti pouzdano malo poduze e koje obavlja poslove na ure enju,

izgradnji i održavanju zelenih površina i in rastrukturalnih objekata, svakodnevnom i generalnom iš enju svih vrsta objekata i upravljanja zgrada. Proizvode i nešto crnogorice, a rade od akovca do Iloka, Umaga i Dubrovnika. Planiraju posao proširiti i u me unarodno okruženje. U Ambijentima je zaposleno osamdesetak ljudi koji su klju an aktor razvoja tvrtke. Poslovne uspjehe uvijek zajedno slave na godišnjim stru nim izletima ili na Jurjevo, 23. travnja, kada se obilježava dan poduze a. Tvrtka se esto i rado uklju uje u niz humanitarnih akcija i pomo i potrebitima naše županije.

Poželjan poslodavac i partner Po kriterijima tvrtke BISODE, koja provodi polovna istraživanja, poduze e Ambi-

jenti d. o. o. akovec upisano je u Zlatnu knjigu hrvatskih poduzetnika i menadžera u osam izdanja. Posljednjih godina po uspješnosti poslovanja pripada u dva posto najuspješnijih u Hrvatskoj. Ambijenti su i nositelj Certifikata bonitetne izvrnosti AAA, koji su zaslužili 2011., 2012. i 2014. godine. Tijekom 2009. godine, u doba najžeš e krize, zna ajna sredstva i rad uložili su u implementiranje Sustava kvalitete upravljanja i okoliša ISO 9000 i ISO 14000. Djelatnici su svoje zadovoljstvo radnim uvjetima i vodstvom tvrtke prikazali u prigodno snimljenom videoprilogu koji je prikazan na sve anosti. estitke Ambijentima za govornicom iskazali su Marija Herman, Ante Kapulica, Nikola Musta , Sandra Herman i Lidija

Direktor Pero Vidovi : - Ambijenti idu dalje: Zeleno i isto!

Komes, urednica obrazovne radioemisije “Slušaj kako zemlja diše”. Umjetni ki program obogatili su nastupi sakso onista Marija Jageca, Pjeva ki zbor “Josip

Štolcer Slavenski” akovec i njegova muška vokalna skupina. Dvadeset prolje a, ljeta, jeseni i zima Ambijenti ure uju, iste i održavaju otvorene i zatvorene

TRAŽIMO NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

Vi predlažete i birate kod koga je zadovoljstvo raditi pla ama! To ne doprinosi ugledu, statusu ni prihodu županije. Sada moramo oti i korak dalje. Odsko iti sa za elja po pla ama jer to kvari sliku Me imurske županije kao ure ene i poželjne županije. Potrebno je stvoriti uvjete rada na koje bi zaposleni u me imurskom gospodarstvu bili ponosni. Želimo izgraditi svijest da gospodarski rast nije sam sebi svrhom. Ne smije služiti boga enju uskog sloja pojedinaca, ve mora biti u

INA” V O N IH K S R U IM E M “ A IJ AKC

najposlodavac@mnovine.hr Nalazimo se na vratima Hrvatske i u najbližem smo fizi kom kontaktu s razvijenim zemljama Europske unije. Predvodnik smo poboljšanja trendova u gospodarstvu. Naši gospodarstvenici dokazali su

da mogu ravnopravno sa svojim proizvodima konkurirati na svim kontinentima širom svijeta. To nije zasluga samo genijalnih poduzetni kih umova, ve i svih radnika koji sudjeluju

u njihovu stvaranju. Me imurci su oduvijek rado primjenjivali tu a i vlastita poduzetni ka iskustva. Zato slovimo kao ure eni kraj marljivih ljudi. Me utim, dosta nam je biti na za elju Hrvatske po niskim

službi unaprje enja cijele zajednice. Dobre pla e doprinose ve em zadovoljstvu gra ana, jer im omogu uju sadržajniji život, a ne samo rad za golu egzistenciju. Zadovoljni gra anin je zdraviji i produktivniji radnik, a op ina ili grad koji živi od poreza na njegovu ve u pla u može planirati kvalitetniju nadgradnju, je tinije i bolje vrti e, besplatan prijevoz djece u škole, stipendije za u enike i studente, pomo umirovljenicima i potrebitima te ure enija naselja.

KAMO SLATI PRIJEDLOGE Svoje prijedloge s navedenim razlogom zašto nekoga predlažete pošaljite nam na mail:

najposlodavac@mnovine.hr Identitet predlaga a moramo znati, ali, ako Vi to ne želite, ne emo ga javno objaviti.

AKCIJA PO INJE SADA, A TRAJAT E DO KRAJA STUDENOGA OVE GODINE.

poslovne prostore, velike zelene površine i parkove. Svojim dvadesetogodišnjim radom i pro esionalizmom pokazali su kako su poželjan poslodavac i partner.

TRAŽIMO POZITIVNE PRIMJERE! Povjerite nam ime firme/poslodavca u Me imurskoj županiji u kojoj ste doživjeli pozitivno iskustvo ili imate saznanja da zavrje uje u i na listu najpoželjnijih u Me imurskoj županiji. Trebamo dobre primjere kako bismo pokazali da je odgovorno poslovanje mogu e i da postoji.

POZIVAMO VAS DA SE UKLJU ITE U NAŠU AKCIJU Pozivamo Vas da nama i javnosti predstavite poslodavce koji odgovorno posluju i cijene svoje radnike ispla uju i im dostojne pla e, vode brigu za njihove obitelji i djecu, osiguravaju dobre uvjete rada i pozitivnu radnu klimu, jer im je stalo do kvalitete života svojih radnika i sredine u kojoj djeluju.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. velja e 2015.

SVJETSKI dan civilne zaštite obilježen i u Me imurskoj županiji PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN Uz 1. ožujka, Dan civilne zaštite, u vije nici Me imurske županije u etvrtak održana je sve ana sjednica Stožera zaštite i spašavanja i Stožera civilne zaštite Me imurske županije, uz nazo nost gostiju iz Ma arske i Slovenije, elnih ljudi zaštite i spašavanja Murske Sobote, Lendave te ma arskih gradova uz Muru, kao i predstavnika Državnog ureda DUZS-a RH. Na elnik Stožera zaštite i spašavanja Me imurske županije, dožupan Zoran Vidovi , govore i o spremnosti da se obranimo od nesre a i poplava uz ostalo je rekao: Prošla 2014. godina bila je ekstremna po visokim vodama. Samo zbog dobre organiziranosti naših snaga, posebno dobrovoljnih profesionalnih vatrogasaca, svih žurnih službi, Crvenog križa, nisu se dogodile ve e katastrofe. U obrani od poplava sudjelovalo je preko dvije tisu e gra ana Me imurja, kojima danas estitam, uz želju da ova 2015. godina bude mirnija. Možemo se obraniti samo svi zajedno, i to dobrom organizacijom i što boljom pripremljenoš u svih službi. - rekao je Vidovi . U izjavi za novinare rekao je i to da se sprema obuka jedinica civilne zaštite, kao i ve a pokazna vježba s jedinicama iz Austrije, Slovenije, Ma arske, ali i to da je važno opremiti posebnu jedinicu s amcima

Najve e opasnosti za naše gra ane jesu rušenje brana hidroakumulacija te poplave Mure i Drave - Možemo se obraniti samo svi zajedno, i to dobrom organizacijom i što boljom pripremljenoš u svih službi. - rekao je dožupan Zoran Vidovi , uz osvrt na negativnosti u rujnu prošle godine

Dožupan Zoran Vidovi , na elnik Stožera: - Od poplava i ostalih opasnosti možemo se obraniti samo dobrom organizacijom svih službi i gra ana Sve ana sjednica Stožera zaštite i spašavanja i Zapovjedništva civilne zaštite Me imurske županije

za slu aj potrebe, kao i mobilnu bolnicu. Govorio je i o slabostima uo enima u rujnu prošle godine, tako, naprimjer, o nedostatku vre a u najkriti nijem trenutku, iz ega se izvla e pouke za budu nost.

Prošla godina u znaku velikih prijetnji poplavama Predstojnik Ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje akovec Ladislav Soke

u svojem se izlaganju osvrnuo na proteklu 2014. godinu, kad je opasno zaprijetila Mura, kao i Drava kod Puš ina, te poredao opasnosti za gra ane Županije. Na prvo mjesto stavio je opasnosti od

pucanja ili prelijevanja brana i nasipa hidroakomulacija na Dravi, a na drugo mjesto opasnosti od poplava visokih voda rijeka Mure i Drave, kao što je to bilo u rujnu prošle godine. Na tre em su mjestu opasnosti prilikom prijevoza opasnih tereta kroz Me imurje i havarija u industrijskim pogonima, na etvrto opasnosti od vjetrova, zatim snježnih nanosa i poledica, tu e i mraza, te klizišta. Prošle godine 13. kolovoza imali smo i slabiji potres u Štrigovi, bez ve ih posljedica. Redovna obrana na Muri proglašena je 1. rujna, a izvanredno stanje od 13. do 20. rujna, kao i izvanredna obrana na rijeci Trnavi. Ostat e zabilježeno da je u Murskom Središ u 15. rujna prošle godine visina Mure iznosila plus 536 centimetara u 12 sati, a isti dan u devet sati na ve er bilo je 548 centimetara kod Gori ana. Uz rijeku Muru tih je dana bilo angažirano oko 1300 vatrogasca, oko 150 pripadnika civilne zaštite te oko 1000 gra ana. Protekle godine proglašena je redovna obrana na rijeci Dravu u studenomu.

Prošle godine obavljeno je raspore ivanje obveznika u postrojbe civilne zaštite op e namjene. Od 25 postrojbi jedinica op e namjene civilne zaštite popunjene su 22 postrojbe, a popunjavane su i županijske jedinice specijalisti ke namjene s ukupno 165 pripadnika. Ove godine slijedi obuka

CRNA KRONIKA NEPRAVOMO NOM PRESUDOM petorka na Županijskom sudu u Varaždinu zaradila zatvor zbog dilanja ecstasyja

I me imurskom dvojcu tri godine zatvora, najavljene žalbe - Po inili ste kaznena djela koja vam se optužnicom stavljaju na teret, a to je temeljeno na prvobitnom iskazu Nikice Patafte iz akovca, koji se poklapa s iskazima prikrivenih istražitelja. - istaknula je sutkinja Ljiljana Kolenko, koja je svakom od njih petorice izrekla trogodišnju zatvorsku kaznu. Me u njima su dvojica iz Me imurske županije: Nikica Patafta i Damir Škvorc. Ova je presuda nepravomo na, a imaju pravo žalbe u roku od 15 dana. - Žalit emo se na presudu. Cijeli proces je farsa. - prokomentirali su Vusi i Patafta, koji su se jedini u srijedu pojavili na izricanju presude. Podsje amo, Damir Škvorc iz Novog Sela Rok optužen je da je prvookrivljenom Dobrani u te Možani u za ilegalnu prodaju u velja i 2002. godine predao 190 tableta ecstasyja.

Zajedno s 300 tableta tre eokrivljenog Vusi a, ovu su koli inu droga Možani i Dobrani predali prikrivenim istražiteljima (koji su se predstavili kao kupci ve ih koli ina opojne droge MDMA i MDE) na benzinskoj postaji u Krležinoj ulici u Zagrebu. Kako piše evarazdin.hr, osu ena je cijela varaždinsko-me imurska petorka. U etvrtom, ponovljenom postupku prvookrivljeni Roman Dobrani iz Gornjeg Ladanja proglašen je krivim da je znao za cilj zlo ina kog udruženja i u tom sastavu neovlašteno kupovao i prodavao ve e koli ine ecstasyja. Svi su ostali osu eni zbog udruživanja radi preprodaje ve e koli ine ecstasyja, a proglašeni su tako er krivima da su po inili kaznena djela protiv javnog reda i mira. (mt)

Vatrogasna intervencija u ku i u Totovcu

POŽAR u etvrtak u no i u Totovcu ugašen suradnjom JVP-a i DVD-a Totovec

Gorjela obiteljska ku a u Ulici Vladimira Bakari a Vlasniku obiteljske ku e (49) u Ulici dr. Vladimira Bakari a u Totovcu za vrijeme požara koji se dogodio u etvrtak duboko u no i izgorjela je cijela jedna soba s predsobljem. - U etvrtak oko 1.20 sati u no i u Operativno-vatrogasno dežurstvo JVP-a akovec

na broj 193 zaprimljena je dojava da je došlo do zapaljenja sobe u mjestu Totovec. Po zaprimljenoj dojavi na intervenciju izlaze NV1 i etiri vatrogasca, dok su istovremeno o nastalom doga aju obaviješteni i lanovi DVD-a Totovec. Dolaskom na lice mjesta utvr eno je da

gori soba i dio predsoblja, te se pristupilo gašenju požara. Zatražena je i pomo još jednog vozila, odnosno autocisterne s vodom iz JVP-a akovec. Nakon što su na mjesto požara pristigli i lanovi DVD-a Totovec, autocisterna JVP-a akovec vra ena je natrag u postrojbu. Na

intervenciji su uz vatrogasce bili prisutni i službenici PU me imurske, kao i djelatnici Elektre koji su u objektu iskop ali struju, izvješ u iz JVP-a akovec. Detaljniji policijski izvještaj o uzrocima požara slijedi nakon što budu poznati rezultati o evida. (n )

27. velja e 2015.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BRANITELJSKE udruge protiv maloljetni kog nasilja: Udruga vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja, HVIDRA Prelog, Udruga HOS i Udruga lije enih od PTSP-a

Maloljetni ko zlostavljanje prešlo je sve granice

Ladislav Soke: - Nadam se da ova godina ne e biti tako problemati na kao prošla

Prioritet uvježbavanje postrojbi civilne zaštite Prošle godine etrnaest op ina i dva grada usvojila su izmjene i dopune svojih procjena opasnosti, a u tijeku je procjena opasnosti za Me imursku županiju. Obavljeno je i raspore ivanje obveznika u postrojbe civilne zaštite op e namjene u jednom gradu i osam op ina. Od 25 postrojbi jedinica op e namjene civilne zaštite popunjene su 22 postrojbe, a popunjavane su i županijske jedinice specijalisti ke namjene s ukupno 165 pripadnika. U narednom periodu e uvježbavanje jedinica civilne zaštite biti jedan od prioriteta. Nova snaga je Gorska služba spašavanja akovec, a dobro se radi i u školama, gdje u enici vježbaju prvu pomo , educiraju se za male vatrogasce i drugo. Ove godine u enici su izradili 236 radova na temu zaštite i spašavanja. Na državnoj razini nagra ene su Lea Carevi , u enica PŠ-a Gardinovec, te Franka Krnjoul, u enica Ekonomske i trgova ke škole akovec.

PROMETNA kod Tankera

Odbjegli voza javio se policiji naknadno U ponedjeljak na cesti izme u akovca i Ivanovca odvila se prometna nesre a u kojoj je nemarni voza automobilom “pokupio” 67-godišnju ženu koja se vozila na biciklu i potom napustio mjesto doga aja. - Policijska uprava me imurska zaprimila je obavijest 67-godišnjakinje s podru ja Me imurske županije da je u ponedjeljak, 23. velja e oko 6.15 sati na raskrižju južne obilaznice i gradske ceste izme u akovca i Ivanovca (u blizini benzinske postaje Tanker) sudjelovala u prometnoj nesre i u kojoj je nepoznati voza automobila udario u prednji kota njezinog bicikla, zbog ega je pala na kolnik. Nakon udara voza je napustio mjesto doga aja. Policija je putem medija zatražila dodatne informacije o po initelju, no on se policiji javio sam, stoji u izvješ u PU me imurske. (n )

Akciju u akovcu proveli su djelatnici Policijske uprave me imurske u suradnji s volonterima Udruge invalida Me imurske županije

PREVENTIVNA AKCIJA NE BUDITE OZNA ENI u akovcu i Prelogu

Udruga vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja, HVIDRA Prelog, Udruga HOS i Udruga lije enih od PTSP-a u svojem zajedni kom priop enju za javnost lokalnim, županijskim i državnim institucijama isti u: - Svakodnevno se dešavaju razna kaznena djela, maltretiranja i zlostavljanja maloljetnika, u enika na putu do i iz škole. Maloljetni ko zlostavljanje prešlo je sve granice i molimo navedene da sprije e tu nenormalnu pojavu u našem društvu. Molimo da se posebno obrati pažnja na mjesta gdje se to najviše dešava, a to su željezni ki i autobusni kolodvori u vrijeme tranzicije od 12 do 14 sati te od 17 do 20 sati, i u sredstvima javnog prijevoza, na stadi-

onu Mladosti u akovcu i akove kom parku. Znamo da e lokalne vlasti potruditi da to sprije e, te da e MUP reagirati po sili zakona, no sve to nije dovoljno. Bilo bi dobro da se inicira sastanak s roditeljima, udrugama i svima zainteresiranima u civilnom društvu te nacionalnoj romskoj manjini da se taj problem kona no po ne rješavati i javno o njemu progovarati. Roditelji djece ne osje aju se sigurno kada im djeca odlaze iz škole te sa strepnjom o ekuju dolazak ku i. Zbog toga molimo institucije i lokalne vlasti da ozbiljno po nu rješavati ovaj sverastu i problem i da ga ne stavljaju pod tepih, kako se ne bi desile još tragi nije posljedice. (j)

Bahati voza i naj eš e zloupotrebljavaju parkirna mjesta za Opet poplavljena invalide! cesta zbog MIHOVLJAN

PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Djelatnici Policijske uprave me imurske u gradu akovcu i Prelogu u suradnji s volonterima Udruge invalida Me imurske županije u srijedu, 25. velja e proveli su aktivnosti iz preventivne akcije Ne budite ozna eni. Prigodnim letcima policijski službenici i volonteri Udruge upozoravaju voza e da su zauzeli mjesto predvi eno za osobu s posebnim potrebama, odnosno da dosljedno poštuju znak pristupa nosti. Akcija je usmjerena prema svim sudionicima u prometu, s posebnim naglaskom na kršenje odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje se odnose na nepravilna parkiranja na mjestima predvi enima za osobe s invaliditetom. Podsjetimo. Prema l. 82. st. 13 ZSPC-a propisano je kako voza ne smije zaustaviti ili parkirati svoje vozilo na mjestu za parkiranje vozila s invaliditetom, za što je propisana nov ana kazna u iznosu od 700 kuna. Više o akciji kazao nam je Branko Baksa, predsjed-

nik Udruge tjelesnih invalida Me imurja: - Akcija ima naziv Ne budite ozna eni, koja ima za cilj upozoriti voza e koji su parkirali svoja vozila na mjesta predvi ena za parking vozila osoba s invaliditetom. Želimo gra ane educirati da ne koriste bespravno ta besplatna parkirna mjesta koja su ozna ena za vozila koja nose oznaku da se njima koriste osobe s invaliditetom. Ovo nam je ve deseta godina provo enja ove akcije u suradnji s Policijskom upravom me imurskom. Rezultati su izvanredni. Kad samo pogledamo unazad deset godina, vidimo da je skoro svako parkirno mjesto za invalide bilo bespravno zauzeto. Danas više nije tomu tako, emu su zasigurno pridonijele i ove naše preventivne akcije. Voza i su se po eli držati reda i više su senzibilizirani prema osobama s invaliditetom. Više se toliko ne zloupotrjebljavaju parkirna mjesta za invalide. • Imamo li u akovcu dovoljan broj parkirnih mjesta predvi enih za invalide? - Svjetski standard za parkirna mjesta predvi-

enih za invalide je pet do sedam posto od ukupnog broja parkiranih mjesta. akovec prati taj trend i u samom vrhu smo po tome u razmjerima Hrvatske. Moram spomenuti da imamo i dogovor s koncesionarom, GKP-om akom d. o. o., u slu aju ako bi parkirno mjesto predvi eno za invalide bilo zauzeto svako sljede e slobodno parkirano mjesto osoba s invaliditetom bez naplate može korisititi. To vrijedi samo za grad akovec. Na nivou Hrvatske takva mjera ne postoji. • Tko naj eš e zloupotrebljava parkirna mjesta za invalide? - Tijekom provo enja akcije u proteklih deset godina bilo je i neugodnih situacija. Shema je gotovo uvijek sli na: radi se o klasi skupih automobila i bahatim šoferima koji su uvijek najproblemati niji. Radilo se o bogatim ljudima koji nisu bili senzibilizirani za potrebe invalidnih osoba, a njima nije problem bio platiti 700 kuna kazne. Upravo su takvi voza i u najve oj mjeri zloupotrebljavali parkirna mjesta za invalide.

obilnih oborina Tijekom no nih sati zbog obilnih oborina na raskrš u akovec - Mihovljan - Šenkovec zbog naplave blata stvorila se vrlo opasna i klizava blatna bara, stoga je potreban vrlo veliki oprez prilikom kretanja raskrš em. Tako er zbog otkazivanja elektri nih komponenti u prepumpnoj stanici u Mihovljanskoj ulici na cesti ces ces esti ti prema pre rema ma ulici ul uli licii VladiVl Vla ladi lad di di-

mira Nazora stvorilo se jezerce u dužini od 50 m, što isto usporava i otežava promet. Iako je odvodnja prošle godine riješena kanalima, zbog jakih oborina stvaraju se viškovi vode koja teško otje e. Me imurske vode izašle su na teren i otklanjuju kvar na stanici, tako da e se problem uskoro riješiti. (mg) (mg)) (m

Odvodnja u Mihovljanu opet je zakazala nakon malo ja e kiše

Kroz Međimurje

POZNATI KANDIDATI za na elnika i liste za Op insko vije e Strahoninec na prijevremenim izborima 8. ožujka

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. velja e 2015.

ZAOBILAZNICA I NOVI most na Muri u Murskom Središ u ne e se izgraditi bez politi kog blagoslova Hrvatske i Slovenije

Tko e slaviti Lendava i Mursko Središ e guraju izgradnju, ali… pobjedu na Dan žena? I dok je rješenje ovog problema na najvišoj me udržavnoj razini, problem ve godinama tišti gra ane na lokalnoj razini. Gra anima uz cestu pucaju ku e, trpe od buke…

Nakon što je završen proces predaja kandidatura i kandidacijskih lista za prijevremene lokalne izbore u Op ini Strahoninec, koji e se održati 8. ožujka, stvari su puno jasnije. Naime, mještani e svog na elnika birati izme u troje kandidata. Jedan od njih je dosadašnji na elnik koji je izgubio potporu SDP-ovih vije nika, Franjo Lehkec iz HSS-a, kojeg još podupiru i op inske organizacije ak šest drugih stranaka: HNS – HSLS – HDZ – NS Reformisti – MS – HDS. Svi oni su 18. velja e 2015. godine potpisali koalicijski sporazum o zajedni kom izlasku na predstoje e prijevremene lokalne izbore. elnici op inskih strana kih organizacija Franjo Lehkec, Marijo Topolnjak, Dražen Vidovi , Vladimir Lepen, Martina Topolnjak, Igor Šteinglin i Stjepan Srnec obvezali su se zalagati za provedbu zajedni kog programa Op ine Strahoninec za razdoblje od 2015. do 2017. godine. Zajedni ka je poruka da Op ina želi ostati servis gra ana, a odgovornosti e se podijeliti. Na njihovoj zajedni koj listi jesu prije svega stru ni i sposobni ljudi kako bi što kvalitetnije realizirali i nastavili zajedni ki usuglašeni program, te koji e svojim poštenim radom i zalaganjem pridonijeti razvoju Strahoninca u još urbaniju sredinu. Velika koalicija na tim izborima, dakle, podržava kandidaturu dosadašnje izvršne vlasti - Franju Lehkeca (HSS) za na elnika i Josipa Šipeka (HNS) za zamjenika na elnika. Drugi kandidati za izvršnu vlast jesu iz stranke HRAST, koja je za vode u poziciju istaknula srenjoš-

kolskog profesora povijesti Markusa Pili a, a za njegovog zamjenika magistra znanosti Hrvoja Šlezaka, predsjednika me imurske podružnice. Oni na izbore idu samostalno, obrazlažu i odluku velikim antagonizmima u sastavu i radu Vije a unatrag godinu i pol dana. Oni su spremni saslušati i prihvatiti svaki prijedlog koji može pridonijeti kvalitetnijem životu mještana Strahoninca bez obzira iz kojega politi kog tabora on dolazi, vladaju eg ili oporbenog. Štoviše, isti u da sve osobe koje na izborima budu izabrane na dužnosti bilo na elnika, bilo lana Op inskog vije a ne smiju predstavljati stranke koje su ih kandidirale i njihove sitne interese, ve sve mještane Strahoninca. Oni osobno i HRAST unose duh druga ije politike, politike suradnje i odgovornosti. I posljednji po abecedi je SDP, ija je kandidatkinja za na elnicu Sanja Krišto i , a za zamjenika Dragan Zdolec. Oni pak gra anima Strahoninca nude svoju viziju razvoja Op ine Strahoninec, stil i na in vo enja Op ine, raspolaganje sredstvima gra ana, koji su, vjeruju, gra anima dobro poznati iz prijašnjih razdoblja kad je Op ina u isto vrijeme sanirala svoje ogromne dugove i radila na svom ubrzanom razvoju, svojoj prepoznatljivosti, suradnji i dobrim odnosima s drugim op inama i gradovima, kao i svim institucijama. Na gra anima je sada da 8. ožujka (a možda i u drugom krugu kada su u pitanju izbori za na elnika) odlu e kakav na in vo enja i razvoja žele za svoju Op inu. (Vlasta Vugrinec)

Izgradnjom novog mosta i preusmjeravanjem kamionskog prometa sadašnji most na Muri postao bi znatno rastere en, kao i uži centar Murskog Središ a

Skoro itavo desetlje e problem teretnog prometa kroz središte Murskog Središ a stajao je na mrtvoj to ki. Prvenstveni razlog je grani ni položaj Murskog Središ a i potreba da zaobilaznica ne završi kao slijepa cesta na Muri, koja nikamo ne vodi. Radi se o prolazu i do 15.000 teretnih vozila mjese no. Teretni promet je tranzitnog karaktera u prolazu prema odredištu u Sloveniji, Ma arskoj ili još dalje na istoku. Do ulaska u EU sve dosadašnje naše politi ke strukture na nacionalnoj razini ovaj problem samo uzimale na znanje, od bivših predsjenika države Stjepana Mesi a, Ive Josipovi a, ministrice vanjskih poslova Vesne Pusi , do vode ih garnitura u Hrvatskim cestama. Naime, zaobilaznica i most na Muri mogu se riješiti samo uz suradnju sa Slovenijom na me udržavnoj razini izme u Hrvatske i Slovenije. I dok je rješenje ovog problema na najvišoj me udržavnoj razini, problem ve

godinama tišti gra ane na lokalnoj razini. Gra anima uz cestu pucaju ku e, trpe od buke, a centar Murskog Središ a zagušen je prometom uz sve rizike po sigurnost gra ana koje prometno zagušenje nosi. Ulaskom Hrvatske u EU teretni promet državnom cestom, koja kroz centar Murskog Središ a vodi prema granici sa Slovenijom, samo se pove ao. Dražen Srpak, aktualni gradona elnik Murskog Središ a, od ulaska Hrvatske u EU taj problem pokušava nametnuti na svim razinama, suradnjom sa susjednom Op inom Lendava, koja gura problem prema svojim ministarstvima, a gradoan elnik Srpak prema Hrvatskim cestama i našim ministarstvima. Potpuno je jasno da se ovaj problem ne e riješiti dok ne dobije blagoslov na najvišim politi kim razinama kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji. Bilo bi i više nego žalosno da njegovu realizaciju pokrene kakav tragi ni doga aj, jer

ovako gust teretni promet kroz središte Murskog Središ a, ali i sva druga naselja od Murskog Središ a do akovca, svakodnevno je kockanje sa sre om. A na sre u se ne smije predugo ra unati.

Održana nova runda razgovora Nova runda razgovora u pokušaju rješavanja zaobilaznice i mosta na Muri u Murskom Središ u održana je u ponedjeljak, 23. velja e u Op ini Lendava, gdje se razgovaralo u vezi s izgradnjom zaobilaznice Mursko Središ e i mosta preko rijeke Mure. Na sastanku su bili gradona elnik Grada Mursko Središ e Dražen Srpak i župan Op ine Lendava Anton Balažek sa suradnicima, ali i predstavnik Agencije Republike Slovenije za okolje Kustec, te predstavnici

slovenske irme ZEU i hrvatske URBIA-e, koje se bave izradom prostorno-planske dokumentacije, a irma URBIA radi i idejno rješenje zaobilaznice i novog mosta preko rijeke Mure sa spojem na slovensku mrežu cesta. Budu i da se radi o rješenju koje se ti e obje države, potrebno je riješiti i pitanje najbolje varijante budu e lokacije mosta na Muri koji e povezati dvije obale i zaobilaznicu spojiti na slovensku mrežu cesta. Na sastanku održanom u ponedjeljak, 23. velja e dogovorena je, tj. izabrana po mišljenju svih nazo nih najbolja varijanta smještaja mosta. Zaobilaznica Murskog Središ a bi prolazila iza tvrtke Team oko 200 metara prema Peklenici, a kružnim tokom prešla bi cestu prema Peklenici, te nastavila do rijeke Mure preko “donjih sinokoša” i prešla Muru novim mostom te zatim nadvožnjakom preko željezni ke pruge nastavila do stare ceste prema Lendavi, na koju bi se spojila kružnim tokom izme u cestovnog mosta i trgovine “Duty free shop”. U vrlo kratkom roku od dva tjedna (od održanog sastanka) tvrtka Urbia završit e idejno rješenje, prema dogovoru s lendavskog sastanka, te e na temelju toga Grad Mursko Središ e i Op ina Lendava, kojoj e Grad Mursko Sreidš e ustupiti idejno rješenje na uporabu, zatražiti od svih javnih poduze a te nadležnih ministarstava prethodna mišljenja, svaki u svojoj mati noj državi, kako bi se izbjegle eventualno mogu e zapreke u kasnijem projektiranju. (BMO)

Na sastanku održanom u ponedjeljak, 23. velja e dogovorena je, tj. izabrana, po mišljenju svih nazo nih najbolja varijanta smještaja mosta

UKRATKO iz Murskog Središ a

Dogovorena deratizacija i uništavanje komaraca U etvrtak, 19. velja e sastali su se Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a, i Slavica Musta iz akove kog Bioinstituta te održali sastanak u Gradskoj upravi u vezi s deratizacijom i tretiranjem komaraca na podru ju

Grada. Dogovorili su da e se deratizacija obaviti najesen, a uništavanje komaraca e se obavljati larvicidno i adultno, zavisno od vodostaja rijeke Mure, te mogu ih poplavljivanja i vremenskih prilika. (BMO)

Za javne radove trebaju Uz mrtva nicu ograda dvanaest radnika od lomljenog kamena Grad Mursko Sreiš e dogovorio je s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje angažiranje dvanaest radnika za javne radove. Na podru ju Murskog Središ a bilo bi raspore eno pet radnika, u Peklenica dva, u Sitnicama

dva, te u Križovcu, Hlapi ini i Štrukovcu po jedan radnik. Prednost pri zapošljavanju imat e nezaposlene osobe s podru ja Grada Mursko Središ e, za koje HZZ trošak pla e su inancira u stopostotnom iznosu. (BMO)

Na Kolegiju gradona elnika odabrana je vrsta nove ograde uz mrtva nicu na groblju u Murskom Središ u. S pro elja desno i sa sjeverne strane postavit e se lomljeni

kameni blokovi, a potrebna sredstva za ogradu predvidjet e se u rebalansu gradskog prora una, dok je rok za postavljanje ograde 20. listopada ove godine. (BMO)

27. velja e 2015.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOG kona no dobiva ginekološku ambulantu

U ambulanti e raditi dr. Patricia Senjanin Car - Do 1. kolovoza Grad Prelog i donje Me imurje dobit e doktoricu ginekologinju. - rekao je gradona elnik Ljubomir Kolarek na konferenciji za novinare protekli etvrtak. Na preglede u Prelogu mo i e se prijaviti sve žene i djevojke s podru ja donjeg Me imurja uz uputnicu osobnog lije nika, a održat e se sastanci s ravnateljima osnovnih škola kako bi se djevoj ice mogle opredjeliti za svojeg lije nika. - No ne želimo stati na tome, Grad Prelog založit e se da dobije i pedijatra u Prelogu. - naglasio je Ljubomir Kolarek, te rekao da e Grad pomo i ukoliko ne bi bilo dovoljno prostora ako treba i promjenom Prostornog plana.

Zeleno svjetlo za pješake traje samo devet sekundi?

SEMAFORI U PRELOGU i dalje “gradska atrakcija”

SDP-ovci upozoravaju na prekratak interval zelenoga za pješake

Poziv za upis pacijentica Grad Prelog i Dom zdravlja akovec stoga pozivaju žene i djevojke starije od 12 godina s podru ja donjeg dijela Me imurske županije koje nisu izvršile odabir lije nika ginekologa ili žele izvršiti promjenu lije nika da se upišu u novu ginekološku ordinaciju. Ginekološka ordinacija bit e smještena u ordinaciji Doma zdravlja akovec u Prelogu, Kralja Petra Krešimira

U Prelog stiže lije nica ginekologinja

IV/7 (prizemlje Ambulante), u kojoj e djelatnost primarne zdravstvene zaštite žena obavljati zdravstvena radnica Patricia Senjanin Car, dr. med. Ginekološka ordinacija predvi ena je u mreži javne zdravstvene službe u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite žena, te e imati sklopljen ugovor s Hrvatskim za-

vodom za zdravstveno osiguranje. Ginekološka ordinacija obavljat e kompletnu uslugu primarne zdravstvene zaštite žena prema propisanim standardima, a njezinim radom osigurava se bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite žena na podru ju donjeg dijela Me imurja. Sve informacije vezane uz po etak rada i upise

u ginekološku ordinaciju mogu se dobiti putem telefona 040/645-301, Gradska uprava Grada Preloga, mail adrese ured-grada@prelog.hr, kod glavne sestre Doma zdravlja akovec, Irene Ma ari Tuksar, na broj 099/251-6604 ili kod lije nika obiteljske medicine, kao i patronažnih sestara. (jš)

Gra anima je prelaženje preko zebri postao pravi izazov jer zbog kratko e trajanja zelenog svjetla za pješake gotovo je nemogu e prije i zebrom da im se pritom na semaforu ne uklju i crveno svjetlo. Navodno interval zelenog svjetla za pješake na Glavnoj ulici traje samo devet sekundi. Apelu gra ana gradskoj vlasti za rješavanje tog problema priklju io se i preloški SDP, jer sigurnost gra ana treba biti svima na prvom mjestu, poru uje predsjednik Nenad Igrec, koji je uputio i ovu kritiku prema medijima. Evo što pak kažu u Gradskoj upravi o ovom problemu: - Tijekom probne faze rada, prema naputku stru nih službi Hrvatskih cesta i MUP-a, djelatnici komunalnog odjela vršili su kontrolna mjerenja, kojima su utvrdili da je interval trajanja zelenog

svjetla prekratak. Tako er, i od strane dijela gra ana upozoreni smo na problem kratko e trajanja intervala zelenog svjetla. Nakon provedenih kontrolnih mjerenja i primjedbi gra ana zahtjev za produljenje trajanja intervala zelenog svjetla upu en je nadležnim službama Hrvatskih cesta i Ministarstva unutarnjih poslova u akovcu, Odjelu prometne policije, pod ijom je ingerencijom upravljanje semaforima. Isto tako, vezano uz rad semafora, evidentiran je i problem koji se odnosi na nekorištenje tipke za poziv zelenog svjetla za prelazak pješa kog prijelaza preko državne ceste, te je isti riješen intervencijom komunalnog odjela, iji su djelatnici izvršili postavu dodatnog natpisa uz ve postoje i. - kaže Željko Poredoš, pro elnik Gradskoga komunalnog odjela.

U ŠEST mjesta Op ine Donji Kraljevec provodi se deratizacija

Paziti na djecu i doma e životinje

ZAGREBA KI Me imurci posjetili Kotoribu

Oduševljeni rodnim krajem U subotu, na Valentinovo, lanovi Zavi ajnog društva Me imurje iz Zagreba, njih 40-ak, posjetili su naijsto nije me imursko mjesto Kotoribu. Zagreba ke goste, koje je predvodio Ljudevit Fuš, lan Izvršnog odbora Društva, u prostorijama Udruge umirovljenika do ekali su na elnik Kotoribe Ljubomir Grgec i lanovi umirovljeni ke udruge na elu s predsjednicom Irenom

Maltar. Dok su gosti uživali u doma im slasticama, koje su pripremile kotoripske žene, na elnik im je poželio dobrodošlicu i ukratko ih upoznao s mjestom. Kazao je da u Kotoribi imaju što vidjeti jer se tu stalno gradi kako bi se stvorili uvjeti za što bolji život. - Želimo da se ugodno osje ate u našem kraju i uvjerite da je tu lijepo i ugodno živjeti. - poru io je Grgec. Predsjednica Maltar

pozdravila ih je u ime svih umirovljenika, kojih u Kotoribi ima 784. Njih 382 u lanjeno je u najbrojniju udrugu u Kotoribi. Maltar je gostima prezentirala program njihovog posjeta. Tako su posjetili Knjižnicu i itaonicu Kotoriba, a posebno ih je zanimala ostavština poznatog moreplovca i književnika Jože Horvata. U razgledavanje mjesta kroz stari dio Kotoribe

povela ih je Slavica Maltar. Uslijedio je posjet maloj bazilici - kotoripskoj crkvi, etnozbirci na starom farofu, Osnovnoj školi Jože Horvata i tamošnjoj sportskoj dvorani. Zagrep ani, od kojih više njih ima me imurske korijene, posjetili su i Gospodarsku zonu. Ljudevit Fuš zahvalio je na gostoprimstvu te Knjižnici i Školi poklonio monogra iju Društva, a svima ostalima njihov

list, “Me imurski pinklec”. Gosti su bili impresionirani mjestom i ljubaznim mještanima. - Oduševljeni smo što smo vidjeli i uli. Razmišljamo da se preselimo u Kotoribu. - bila je samo jedna od mnogih lijepih rije i koje su uputili doma inima. Nakon Kotoribe u kratkom posjetu zaustavili su se i u Donjem Vidovcu. Druženje povodom Valentinova nastavili su u Zelengaju. (alf)

U mjestima Op ine Donji Kraljevec provodit e se od 2. do 14. ožujka deratizacija, koju e provoditi djelatnici Bioinstituta d. o. o. akovec. Deratizacija e se provoditi na bazi bramadiolana. Mole se gra ani da uklone sme e iz prostora gdje e se obavljati deratizacija, da se ne diraju postavljene klopke, da onemogu e pristup djeci i doma im životinjama na mjesta gdje se provodi deratizacija. U Donjem Kraljevcu deratizacija e se provoditi od 2. do 5. ožujka, u Donjem Hraš anu 6. ožujka, u Svetom Jurju u Trnju 7. ožujka, u Hodošanu od 9. do 11. ožujka, Palinovcu 12. i 13. te Donjem Pustakovcu 14. ožujka. Deratizaciju inancira Op ina Donji Kraljevec i za gra ane je besplatna. (j)

Kroz Međimurje

RAZGOVOR

S POVODOM

27. 2 7. v velja e elja e 2015. 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOV ANIN ZDENKO JAN EC, tajnik Udruge veterana inženjerijske bojne Domovinskog rata akovec, govori o pripremi monografije 34. inženjerijske bojne

Svjesni smo da ljude mu e svakodnevni problemi, ali želimo sa uvati sje anje na dane ponosa i slave

Zdenko Jan ec poziva sve bivše pripadnike 34. inženjerijske bojne da se materijalima uklju e u pripremu izrade monografije

Udruga e tijekom obilježavanja Dana županije, a povodom 20. obljetnice provedbe vojno-redarstvene operacije Bljesak, 30. travnja 2015. u Muzeju Me imurja organizirati tribinu s temom doprinosa postrojbi Hrvatske vojske iz Me imurju u provedbi vojno-redarstvene operacije Bljesak PIŠE: ROBERTA RADOVI

Udruga veterana inženjerijske bojne Domovinskog rata (UVIBDR) akovec osnovana je prošle godine u šestom mjesecu s ciljem o uvanja tekovina, digniteta i tradicija 34. inženjerijske i 34. inženjerijsko-pontonirske bojne, sje anja na poginule i preminule pripadnike, uvanja vrednota i ste evina Domovinskog rata te ja anja prijateljstva izme u lanova i ostalih sudionika Domovinskog rata. Njezini redovni lanovi tijekom Domovinskog rata sudjelovali su u provedbi inženjerijskog osiguranja postrojbi HV-a tijekom mnogobrojnih bojnih djelovanja, uglavnom na zapadnoslavonskom bojištu, a podupiraju i i po asni lanovi mogu biti svi simpatizeri. Udruga je proteklu subotu održala svoju prvu redovnu godišnju skupštinu te smo tim povodom razgovarali sa Zdenkom Jan ecom, tajnikom Udruge, koji podsje a na inicijativu osnivanja Udruge: - Alan Srpak, koji je predsjednik Udruge, zatim Dragutin Remenar i ja uspjeli smo u mjesecu lipnju prošle godine registrirati Udrugu. Alan Srpak bio je posljednji zapovjednik 34. inženjerijske bojne prije nego je ona preseljena u Zagreb, gdje je spojena s 38. inženjerijsko-pontonirskom bojnom iz Siska. Mi sad kroz rad Udruge održavamo tradiciju bivše 34. inženjerijske bojne koja je osnovana kao jedna od prvih postrojbi Hrvatske vojske ve 23. rujna 1991. godine u akovcu. To je bila specifi na postrojba namijenjena za inženjerijsko osiguranje tijekom bojnih djelovanja u Domovinskom

ratu. U nju su bile uklju ene sve specijalnosti inženjerije, a zbog potrebne stru nosti za odre enu specijalnost u njoj je bilo osoba iz Varaždina, Ludbrega, Novog Maro a, a najve im dijelom to su bili Me imurci. • Ima li Udruga svoj prostor? Gdje se lanovi okupljaju i nalaze? — Sveukupno imamo 86 lanova, od toga je 6 podupiraju ih i 80 redovnih. Udruga, nažalost, zasad nema svoj prostor. Pokušali smo u Gradu dobiti prostor. Ponu en nam je prostor u bivšim barakama GK-a, me utim, režije su za taj prostor u zimskom periodu gotovo 800 kuna, a ljeti oko 400 kuna, što je za nas kao Udrugu prevelika stavka. Nastojali smo sredstva usmjeriti na neke druge stvari. Za sastanke smo dobili odobrenje Grada da koristimo dvoranu u zgradi politi kih stranaka u akovcu. • Iako još nije prošlo ni godinu dana od osnutka Udruge, ve bilježite niz aktivnosti? — Prvo okupljanje lanova Udruge bilo je tijekom obilježa-

vanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja 2014., kad je 34. inženjerijskoj bojni dodijeljeno odlikovanje Reda Nikole Šubi a Zrinskog od strane Predsjednika Republike Hrvatske. Povodom ustrojavanja postrojbe 23. rujna organizirano je okupljanje svih lanova u bivšoj vojarni kod spomen-obilježja ustrojavanja 34. inženjerijske bojne. Tako er smo organizirali i dva druženja pripadnika Udruge, a tijekom sije nja 2015. organiziran je obilazak bivših pripadnika 34. inženjerijske bojne teško bolesnih i lošijega socijalnog stanja. Obišli smo petoricu naših lanova i darovali svakom po sto kuna. Simboli no, ali od srca.

Ratni put, dan ustrojavanja i obilježavanje operacije Bljesak Ovu subotu, 21. velja e Udruga je u prostoru politi kih stranaka održala redovnu skupštinu. Kako isti e Jan ec, donesen je plan rada Udruge za 2015. godinu:

Zaboravlja li se doprinos Me imuraca u Domovinskom ratu? U znaku 34. inženjerijske bojne nalazi se jež. Kako kažu njezini lanovi, jež, ta mala životinja, šumski je stvor koji nezadrživo savladava prepreke, premoš uje rijeke, gazi kroz najnedostupnije predjele šume i neprohodne šikare traži i uništava šteto ine…, baš kao i ježevi, u ijim je bodljama upisan broj 34, tako su i pripadnici 34. inženjerijske bojne morali premostiti rijeke, nezadrživo gaziti kroz opasne predjele, u kojim su “šteto ine’” ostavile još opasnije predmete (mine). Koliko se danas u Me imurju vrjednuje taj zna aj i doprinos - Težišne aktivnosti planiraju se na tri projekta nominirana prema Gradu. To je projekt Ratnim putem 34. inženjerske bojne. Cilj projekta je evociranje uspomena na terenu gdje su bili angažirani pripadnici 34. inženjerijske bojne

Dio lanova Udruge okupljenih na prvoj redovnoj godišnjoj skupštini

postrojbi iz Me imurja u Domovinskom ratu? - Nažalost, mi svi skupa pomalo imamo osje aj da to polako pada u drugi plan. Ovog su trenutka ekonomski i socijalni problemi koje ljudi svakodnevno imaju po snuli taj doprinos ili to sje anje na doprinos postrojbi iz Me imurja u Domovinskom ratu. Zbog toga kroz sva ova obilježavanja jekom godine pokušavamo podsje i informira ljude, koji su imali sre e pa nisu imali priliku sudjelova i bi vinovnici svega toga, da uju i znaju što su njihovi o evi i stri evi, roditelji doživljavali i proživjeli devedese h godina. tijekom Domovinskog rata. Planiramo i obilježavanje dana ustrojavanja 34. inženjerijske bojne 23. rujna. Težište aktivnosti nam je i obilježavanje vojno-redarstvene operacije Bljesak tijekom obilježavanja Dana Me imurske županije, kad e se otkriti obnovljeno spomen-obilježje ustrojavanja 34. inženjerijske bojne. Udruga e tako 30. travnja organizirati tribinu s temom doprinosa postrojbi Hrvatske vojske iz Me imurju u provedbi vojnoredarstvene operacije Bljesak. Tribina e biti otvorena za gra anstvo, a nadamo se da emo i sa školama uspjeti uspostaviti suradnju i privu i na tribinu što ve i broj mladih i prezentirati im zna aj operacije Bljesak, gdje je Hrvatska vojska pokazala da ima sposobnosti provesti osloba aju e opera-

cije. 34. inženjerijska bojna bila je jedina postrojba HV-a iz Me imurja koja je sudjelovala u operaciji Bljesak, tijekom koje je provodila inženjerijsko osiguranje operacije i bila u potpori postrojbama na prvoj crti bojišnice. • Uz ove tri najzna anije aktivnosti Udruge za ovu godinu u pripremi je još jedan opsežan projekt. O emu je rije ? — Za obilježavanje 25. obljetnice proglašenja samostalnosti Republike Hrvatske i po etka Domovinskog rata, za 2016. godinu pripremamo izdavanje monografije 34. inženjerijske bojne. Prikupljamo materijale, no to je zahtjevan i osjetljiv posao zbog prikupljanja relevantnih injenica, a zahtijeva i velika financijska sredstva ije e osiguranje tako er biti pravi izazov. Želimo napraviti kvalitetnu monografiju, u iju izradu emo nastojati uklju iti što ve i broj bivših pripadnika 34. inženjerijske bojne i drugih meritornih osoba. Kroz nju i itav rad Udruge želimo dodatno prezentirati doprinos Me imurja i Me imuraca u Domovinskom ratu. Mole se svi bivši pripadnici 34. inženjerijske bojne da u slu aju da posjeduju neke materijale za monografiju o istom in ormiraju Alana Srpaka, voditelja projekta. Pored navedenih aktivnosti sudjelovat emo u obilježavanju važnih doga aja vezanih uz Domovinski rat, te kulturnim, zabavnim i rekreativnim aktivnostima s drugim, gradskim, županijskim i inim udrugama proisteklima iz Domovinskog rata.

PROJEKT me ugeneracijske solidarnosti

DODIJELJENE POTPORE Zaklade “Dr. Vinko Žganec”

Te aj snimanja, salvetna tehnika na staklu i drugo

Potpore dobilo 37 u enika i studenata

Projektom me ugeneracijske solidarnosti, u kojem su partneri iz Slovenije i Hrvatske, u Prelogu se održava prvi Me ugeneracijski kamp. Službeno otvorenje održano je u etvrtak u hotelu Panorama, a otvorili su ga gradona elnik Ljubomir Kolarek i voditelj projekta Bogdan Zevnik, uz koncert Udruge umirovljenika Preloga te folklorni nastup “Selja ke sloge” iz Preloga.

Sudionici kampa bit e u petak na te aju snimanja, izra ivat e nakit, radit e salvetnu tehniku na staklu i drugo, dok su za mlade prire ene sportske ak vnos . Bit e održan i te aj snimanja nematerijalne kulturne baš ne, uz nastup zborova iz Preloga, a na kraju i izložba radova. Projekt okuplja dvadesetak sudionika. (j)

S ciljem pove avanja broja visokoobrazovanih osoba na podru ju Me imurske županije te time postizanje rasta standarda života, prije nešto manje od tri godine s radom je krenula Me imurska zaklada “Dr. Vinko Žganec”. Od prvog dana djelovanja naporima vodstva i Upravnog odbora te uz pomo donatora i volontera pomogla je mnogim srednjoškolcima i studen ma na putu do boljeg obrazovanja. Nerijetko se naš kraj is e kao jedan od rijetkih koji pokazuju socijalnu

osjetljivost te ne želi samo deklarativno govoriti o potrebi ve eg broja obrazovanih osoba, ve sustavno i radi na tome. Stoga su i ove godine dodijeljene potpore u enicima, studentima i postdiplomandima za 2014. godinu, kao pomo u obrazovanju. - Ovim potporama želimo pomo i kroz vrjednovanje izvrsnost, ali i uvažavaju i socijalni kriterij. Me imurska županija prva u Hrvatskoj formirala je ovakvu Zakladu, s ciljem direktnog poticanja obrazovanja temeljem odluke

Skupš ne Me imurske županije 2012. godine. - naglasio je župan Me imurske županije, ujedno i upravitelj Zaklade, Matija Posavec, na prigodnoj sve anosti na kojoj je zajedno sa zamjenicom župana i predsjednicom Zaklade Sandrom Herman 37 u enika i studenata za njihov rad dodijelio razne vidove potpora, od financijskih do laptopa, printera te bicikl. - Zaklada radi po principu da pomogne svima koji su svojom izvrsnoš u to zaslužili. Na natje aj krajem listopada prošle godine s -

glo je 111 prijava, a prema odre enim kriterijima odobrili smo 13 potpora srednjoškolcima, 22 potpore studen ma i 2 potpore za doktorande. - objasnila je Sandra Herman. Ukupan iznos po natje aju koji je Zaklada dodijelila iznosi 50 su a kuna, uz 20 su a kuna interventnih sredstava. U ime svih dobitnika potpora zahvalio je uspješni mladi sportaš, kickboksa Luka Vrbanec, ina e u enik Ekonomske i trgova ke škole akovec. (mn)

27. velja e 2015.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sortiranje jabuka u skladištu, fotografija je vjerojatno snimljena u vremenima Drugoga svjetskog rata ili prije, jer se vide ma arski natpisi na sanducima za jabuke, sasvim desno Matija Cimerman

Supružnici Ana i Dragutin Kropek iz akovca na Cimermanovu brijegu danas imaju mali vinograd i vo njak, samo za obitelj

NOVE SPOZNAJE o Cimermanovu brijegu

Matija Cimerman bio je organizator plasmana me imurskih jabuka Pišu i o nazivu Cimermanova brijega, dijelu Mohokosa i najvišem vrhu Me imurja, nismo ni slutili na kakav smo povijesni trag naišli. Prije je ve otkriveno da je taj dio brijega dobio ime prema Matiji Cimermanu, koji je ro en u Štrigovi 1900., a umro je 1973. godine. To an je i podatak koji smo ve naveli, da je kupio imanje, u biti cijeli brijeg, od obitelji Vajde, nekad vlasnika Mesne

Matija Cimerman u mla im danima

industrije “Vajda” u akovcu. Naime, židovska obitelj Vajda je zbog politi kih prilika, nažalost, morala oti i iz Me imurja zbog nacisti kih progona u Drugom svjetskom ratu, pa je svoje vinograde prodala svojem vinceliru Matiji Cimermanu, po kojemu je brijeg kasnije dobio ime.

Isplata radnika svaku subotu Tu po inje i nova pri a o gospodarskim poduhvatima Matije Cimermana, koji je imao dva brata, Ivana i Stjepana, te dvije sestre, Mariju i Sidoniju. Naime, javila nam se njegova k erka Ana Kropek iz akovca, koja je danas u mirovini, nekad je radila u GK-u Me imurje i Grami u akovcu. Matija Cimerman imao je petoro djece, to su Franjo, Katarina, Slavica, Juraj i Ana. K erka Ana Kropek, koja je danas od djece Matije Cimermana jedina živa, otkrila nam je da je on u poratnim godinama orga-

nizirao plasman me imurskih jabuka za preradu u tvornice te zapošljavao mnogo radnika iz gornjeg dijela Me imurja koji su radili na poslovima transporta, skladištenja, sortiranja. Sje a se da je uvijek redovito ispla ivao radnike, i to svaku subotu, i da je po tome bio poznat. Na željezni kom kolodvoru u akovcu imao je otkupnu stanicu za jabuke i poljoprivredne proizvode, koje je transportirao vlakom. Zna se da su iz našeg kraja odlazili vagoni i vagoni jabuka.

Na ogromne drvene ba ve penjalo se ljestvama Uz to bio je i poznati vinar, u Dragoslavcu bi uvijek rekli – vincer. Uz organizaciju otkupa jabuka, proizvodio je i velike koli ine rajnskog rizlinga, a posebno je zapam ena sorta muškat koja je mirisala cijelim brijegom. Red veli ina u proizvodnji vina kretao se od nekoliko desetaka tisu a litara naviše. I danas se pamti

Limena glazba iz gornjeg Me imurja, Matija Cimerman svira bubnjeve, sasvim lijevo, fotografija vjerojatno nastala izme u dva svjetska rata

da se na ogromne ba ve za vino moralo i i - ljestvama. Matija Cimerman bio je nadaleko poznat i kao glazbenik, svirao je bubanj u limenoj glazbi te bio poznati lovac. Zna se da je bio i za etnik elektri ikacije u tom dijelu Me imurja. Neki se sje aju da je u životu i u poslovima s jabukama i vinom tri puta doživljavao teške trenutke i tri se puta ekonomski uzdizao. Ako se sjetimo kakav je bio

politi ki sustav u to vrijeme i kako se gledalo na naprednije poljoprivrednike i one koji su imali malo više, bit e nam sve jasno. I u svojim kasnim godinama života poduzimao je nove gospodarske poduhvate, tako je htio u Dragoslavcu proizvoditi velike koli ine rakije od grož a i vo a, no smrt ga je pretekla. Nama pak ostaje spoznaja da je Matija Cimerman bio

izuzetan i napredan gospodarstvenik i poljoprivrednik u dvadesetom stolje u u gornjem Me imurju, te organizator proizvodnje jabuka i plasmana putem željeznice. Ti su podaci važni i za povijest gospodarstva kraja, te povijest vo arstva i vinarstva u našem kraju, pa nije udo što je Cimermanov brijeg dobio ime po njemu. (J. Šimunko)

REALIZIRALI ADVENTSKU NAGRADU - vau er Jakopi travela za putovanje po želji

Marija Borkovi odabrala Veneciju za vrijeme karnevala Marija Borkovi i njezin unuk Dominik Grabar osvojili su drugu nagradu na našem adventskom natje aju na kojem smo birali najljepše boži ne ukrase i jaslice. Osvojili su nagradu Jakopi travela - vau er u vrijednosti od 500 kuna za putovanje po želji, koje su mogli iskoristiti u roku od godinu dana. Odlu ili su se za putovanje u Veneciju u vrijeme njihova karnevala, a nama su poslali fotogra ije s nagradnog pu-

tovanja. U poruci su nam napisali: - Šaljemo vam slike iz Venecije. Ve ina fotogra ija snimljena je na Trgu sv. Marka. Venecija je prelijepa, a posebno zanimljiva u vrijeme karnevala. Marija Borkovi u Veneciji je bila u društvu lanova svoje obitelji: unuka Dominika i Dajane te njihove druge bake, Antonije Grabar. Eto, trud oko boži nih ukrasa bio im je nagra en veselim putovanjem koje e im ostati u trajnom sje anju. (BMO)

ATJE AJA DOBITNICI NAGRADNOG N

A IN V O N IH K S R U IM E M

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. velja e 2015.

P ELARSTVO postaje alternativa mnogima koji ostaju bez dosadašnjeg zaposlenja, ali... - Zainteresirala sam se za p ele prije 30-ak godina, no dosad nisam imala ni vremena ni mogu nosti baviti se time. - ispri ala nam je Darinka Horvat iz Stanetinca. - Nakon što sam stjecajem okolnosti ostala bez posla, krenula sam sa suprugom u posao. Istina, znanje nismo imali. Uputila sam se na predavanja na kojima sam puno nau ila, kako teoretski, tako i prakti no. A da je tome tako, svjedo i i zlatna medalja za moj bagremov med. Naime, lani smo prvi put vrcali, prvi put med poslali na ocjenjivanje, i trud se isplatio. Trenutno imamo 18 košnica, u pripremi je još 25, a dalje samo dragi Bog zna kako e i i, ako e i i. Me imurske p elare u ovoj godini o ekuje još jedna novina, i to vezana uz lije enje p ela. Naime, po novom lijekovi se više ne e dijeliti preko Hrvatskoga p elarskog saveza i Agencije za pla anje, ve e svaki morati lijek kupiti sam. Kupuju se lijekovi koji su registrirani u našoj zemlji, a potom se od Agencije za pla anje traži povrat novca. - rekla nam je godišnjem okupljanju p elara Agacije novope ena p elarka Darinka.

Po etnici u p elarskom poslu ostaju bez potpora!? - Kako se svake godine pojavljuju novi p elari, porasla je i potrošnja sredstava namijenjenih njima, i to iz predvi enih fondova. Stoga je odlu eno da mladi, odnosno po etnici, ne mogu sudjelovati u velikim potporama od oko 30, 40 tisu a kuna i ne mogu sada kupiti, primjerice, jednu sele u jedinicu, ve e dobiti tek manji financijski dio. To se objašnjava njihovim po etni kim statusom I tako dok se s jedne strane pojavljuju mladi kao nasljednici obiteljske tradicije s pove im znanjem, s druge strane velik dio njih spas u

p elarstvu pokušava prona i nakon gubitka posla. Ali za mlade p elare, ljude koji su u taj posao ušli unatrag godinu dvije, na skupštini ni-

Za mlade p elare na skupštini nije bilo nimalo lijepih vijesti. Kako se moglo uti, postoje naznake kako e se promijenjen sustav dodjela potpora prelomiti upravo preko le a po etnika

je bilo nimalo lijepih vijesti. Kako se moglo uti, postoje naznake kako e se promijenjen sustav dodjela potpora prelomiti upravo preko le a po etnika. - Kako se svake godine pojavljuju novi p elari, porasla je i potrošnja sredstava namijenjenih njima, i to iz predvi enih ondova. Stoga je odlu eno da mladi, odnosno po etnici, ne mogu sudjelovati u velikim potporama od oko 30, 40 tisu a kuna i ne mogu sada kupiti, primjerice, jednu sele u jedinicu, ve e dobiti tek manji financijski dio. To se objašnjava njihovim po etni kim statusom, nedovoljnim znanjem teorije i prakse, ali i injenicom kako se ne zna ho e li uop e nastaviti s tim poslom, ho e li uspjeti ili pak e pri prvoj nevolji odustati. Drugim rije ima, to bi u tom slu aju bio novac ba en u vjetar.

Branko Lipi , novi - stari predsjednik Agacije: - Ne u pogriješiti ako kažem da je 2014. bila katastrofalna što se ti e vremenskih prilika, a shodno tome i koli ini dobivenog meda

Dosadašnji predsjednik i dalje na elu udruge Novo - staro vodstvo, doduše, nešto sitno izmijenjeno u sastavu Upravnog odbora, ali i nova pravila”igre” za p elare, bio bi kratki sažetak redovne izborne skupštine me imurske udruge p elara Agacija. Što se samog vodstva ti e, lanovi skupštine zaklju ili su kako glavni ljudi dobro rade i uspješno vode udrugu unato teškim vremenima, te su im povjerili još jedan mandat. Drugim rije ima, udrugu e i narednih godinu dana voditi dosadašnji predsjednik Branko Lipi . - Ovo je ve etvrta za redom loša godina za nas p elare. - naglasio je u svom uvodnom govoru Branko Lipi . - Ne u pogriješiti ako kažem da je 2014. bila katastro alna što se ti e vremenskih prilika, a shodno tome i koli ini dobivenog meda. Ako se takav trend nastavi, ne znam što e biti s p elama u Me imurju. Mnogi p elari ve danas imaju

IZLOŽBA CRNOGA KOŠ I NOG ULJA u travnju u akovcu

Me imursko “ rno zlato” predstavlja se na doma em terenu Me imursko “ rno olje” ve je odavno prešlo granice sjeverozapadne Hrvatske. Svojom kvalitetom osvojilo je cijelu zemlju, o njemu se raspituju i ostale lanice EU-a, ali i zemlje Dalekog istoka, poput Kine i Japana. Nova prilika za još jednu potvrdu njegove kvalitete je 5. izložba ulja, koja e se 10. travnja održati u akovcu. Kako je ve poznato, izložba okuplja proizvo a e ulja tikvi iz etiri županije: Varaždinske, Krapinsko-zagor-

ske, Zagreba ke i Me imurske, i svake je godine doma in druga županija. Budu i da je završen prvi ciklus rotacije, na red je ponovno došao akovec. - O ekujemo više od trideset izlaga a iz etiri hrvatske sjeverne županije. - naglasio je dožupan Zoran Vidovi prilikom najave izložbe. - Na svim dosadašnjim izložbama me imursko ‘ rno olje’ uvijek je bilo nagra ivano najvišim priznanjima - zlatnim, srebrnim

i bron anim plaketama te priznanjima kvalitete. Nadam se kako e se taj trend ponoviti i ove godine. Naime, proizvodnja bu inog ulja u Me imurju ima dugu tradiciju pa tako danas imamo preko 20 ozbiljnih proizvo a a hladnog i toplo prešanog ulja. Godišnje se kod nas proizvede oko 30.000 litara ulja s oko 600 ha. Sve to bila je i polaznica za brendiranje, odnosno pokretanje projekta certificiranja i zaštite ulja, koji je u završnoj azi. Naime,

U Me imurju trenuta no radi dvadesetak ozbiljnih uljara, ije se sudjelovanje o ekuje i ovaj put u akovcu

o ekuje se još samo potvrda resornog Ministarstva.

Prijave do 4. ožujka Po ve ustaljenom redu proizvo a i ulja koji žele sudjelovati na izložbi najprije moraju poslati svoje prijave koje se nalaze na internetskim stranicama Županije. Prijave se zaprimaju do 4.

ožujka, a sami uzorci nose se dan kasnije, 5. ožujka, 9 - 13 sati, i to u sobu br. 41 na prvom katu zgrade MŽ-a. Uzorci se moraju dostaviti u tamnim, staklenim neobilježenim bocama od 0,25 ili 0,5 l koje e se potom ši rirati i tako pro i sve analize, od kemijske do organolepti ke. Analize e obavljati akove ki

kompletno propale p elinjake. Ostalo je, naime, puno sa a, puno praznih košnica koje bez p ela doslovno propadaju. No, veseli me injenica kako unato tim teško ama raste interes ljudi za p elaranje, posebno mladih. Kako pak bi stekli to znanje i praksu - rekao je - s njima rade mentori, pravi znalci p elarstva poput Velimira Glumca i Ivana Šopara. Udruga trenutno broji nešto više od 200 lanova, a oko 40 posto njih jesu upravo ljudi tek ušli u posao. Prema rije ima Ivana Šopara, danas nema p elarenja bez dobre p elarske prakse. Stalno se stvaraju nove situacije, novi izazovi. Bilo da se radi o klimatskim promjenama, klimatskim ekstremima ili pak bolestima koje neprestano naviru. I sada se pripremamo za novog, opasnog nametnika, kornjaša. Raduje se, kaže, što se sve više mladih odlu uje za ovaj posao, posebno unatrag dvije - tri godine, pa samim time nema straha za budu nost ovog posla u Me imurju. (Vlasta Vugrinec) Bioinstitut. Bodovi e se, kao i dosad, zbrajati te e se tako dobiti pobjednici koji e biti proglašeni na samoj izložbi, 10. travnja u akovcu. Za sve dodatne in ormacije tu je i broj tele ona: 040 374 231, odnosno kontakt-osoba na Županiji je Elvira Herman. Osim proglašenja pobjednika, na izložbi, u zgradi Scheier, mo i e se probati nagra ena ulja te e biti i degustacija proizvoda od tikvinih koštica. I dok e se na katu Scheierice održavati stru no predavanje, ispred nje bit e prodajni štandovi s uljem. - Ovom izložbom - istaknuo je dožupan Vidovi ne želi se samo promovirati ulje, ve se želi ukazati i na važnost zdrave prehrane i doma e proizvodnje. Istovremeno to je i prilika svim proizvo a ima da se sretnu na jednom mjestu, izmijene svoja iskustva te se usporede s konkurencijom. (vv)

27. velja e 2015.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Ima se što za vidjeti i kupiti CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

akove ki plac de initivno je po eo živjeti. Iz dana u dan klupe se pune, širi se asportiman robe kako vo a, tako i povr a. Širi se tako er vrlo popularan na in prodaje pušleka po 5 kn, što je kupcima interesantno, pa rotkvice, mladi luk i, primjerice, matovilac odmah nestaju. Ovu sri-

jedu iznenadila nas je ponuda sušenih namirnica. Tako se za 10 kuna mogao kupiti sušeni miks vo a od 400 grama. Osim jabuka, bilo je tu i sušenih šljiva, krušaka, dunja, jednom rije ju - odli na kombinacija raznog vo a za kompot. S druge strane, mogao se dobiti i sušeni šipak, 10 kuna za 200

grama, namijenjen za doma i aj, kao i sušeni cvijet lipe. Na mlije nom pak dijelu nudili su se razni sirevi koji se spremaju s vrhnjem, no bilo je i kozjeg turoša te doma eg škripavca. Škripavac, doduše, dosiže cijenu od 72 kn/kg, no, kako bi bio prihvatljiviji kupcima, može se kupiti i narezani, odnosno

- kelj 12 kn/kg - grož e 30 kn/kg - kelj pup ar 20 kn/kg - klemen na 12 kn/kg - poriluk 15 kn/kg - doma i sir 15 - 25 kn - crveni radi 20 kn/kg - doma e vrhnje 20 kn - salata endivija 20 kn/kg - ciklame 12 - 15 kn - salata kristalka 20 kn/kg - jaglac 5 - 7 kn - salata puterica 20 kn/kg - zumbul 10 kn - celer korijen 20 kn/kg - narcise 10 kn/buke - peršin liš e 5 kn/pušlek - mladi luk 5 kn/pušlek - rot kvice 5 kn/pušlek - matovilac 5 kn/kup i - grincajg 5 kn - raj ica 25 kn/kg - paprika 25 kn/kg - cvjeta a 16 kn/kg - i oka 10 kn/kg - krumpir 3 kn/kg

u manjim komadima. Pored obi nog okusa može se dobiti i onaj s aromati nim biljem. Sve u svemu, ima se što za vidjeti, ali i kupiti. (vv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Manji brašnar (Alphitobius diaperinus, Panzer, 1797, Coleoptera: Tenebrionidae) kozmopolitski štetnik komercijalne peradarske proizvodnje Peradarsku proizvodnju u Republici Hrvatskoj pored duge tradicije karakterizira i visok stupanj industrijalizacije. Visoka gusto a ptica na malom prostoru u kontroliranim uvjetima u odnosu na tradicionalni uzgoj peradi promijenila je ozra je u kojem su ptice uzgajane što je izravno utjecalo i na populaciju štetnika vezanih uz peradarsku proizvodnju. Manji brašnar (Alphitobius diaperinus), (Panzer, 1797) (Coleoptera: Tenebrionidae) naj eš i je štetnik u svjetskoj komercijalnoj peradarskoj proizvodnji i kozmopolitski je parazit. Podrijetlo ovog

insekta je u Africi, gdje živi u gnijezdima ptica i raspadnutim stablima. U podru jima s umjerenom klimom naj eš e nastanjuju peradarske objekte, objekte za uzgoj svinja te

skladišta žitarica. U Hrvatskoj manji brašnari opisani su kao skladišni štetnici koji su zna ajni po štetama u tvornicama sto ne hrane i peradarnicima, osobito pri uzgoju brojlera. Manji brašnari su implicirani kao potencijalni vektori uzro nika mnogih bakterij-

skih, virusnih te gljivi nih bolesti peradi. Tako er sudjeluju i u prijenosu nekih vrsta protoza, nematoda i cestoda. Zna ajne su ekonomske štete koje nastaju zbog smanjene konverzije hrane peradi koja se hrani manjim brašnarima. U slu aju konzumiranja velikog broja odraslih manjih brašnara može do i do ošte enja probavnog trakta peradi zbog vrsto e oklopa kukaca. Li inke manjih brašnara mogu ozlijediti kožu peradi, narušavaju i tako zdravlje peradi ali i kakvo u peradarskih trupova. Nadalje štete nastaju i zbog gubitka temperature unutar objekta za uzgoj kao posljedica ošte enja izolacijskih materijala djelovanjem li inki. Slijede i

velik problem jesu zdravstveni rizici kod ljudi koji su dulje vrijeme izloženi kontaktu s manjim brašnarima (li inkama i odraslim) koji se o ituju simptomima: astme, glavobolje, dermatitisa, alergijskog rinitisa, anigioedema, eritrema i formiranjem papula. U nedostatku alternativnih metoda uzgajiva i peradi se u suzbijanju manjih brašnara prvenstveno oslanjaju na primjenu insekticida i to nakon uklanjanja peradi iz jednog uzgojnog ciklusa i prije po etka drugog uzgojnog ciklusa. Smrtnost se postiže kroz izravnu primjenu insekticida ili pak kroz njihov kontakt s zaostalim insekticidom na tretiranim površinama. Bioinstitut d.o.o. - mr. Slavica Musta , dr. vet. med., voditeljica DDD službe

Škare za obrezivanje

Moj vrt

VAŠ VRT

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

Mjese evi lukovi

Kamelija (II) Obe ah vam pri u o tome zašto bi vas hladna, ali prekrasna, ljepotica kamelija mogla ostaviti. Zato emo danas o uvjetima uzgoja kamelije, cvijeta nad cvjetovima. Ne ete mi zamjeriti ako se malo, tu i tamo, razpekmezim? U ove je kasnozimsko-rano-proljetne dane malo tako magi nih slika kao što je rascvali cvijet kamelije. Kamelija je doma u humusom bogatim, zelenim šumama i morskim planinskim krajevima Azije. Ako smo je tamo ukrali, red je da joj pokušamo ostvariti sli ne uvjete tamo gdje je želimo uzgajati. Kamelije su biljke koje ne vole direktno sunce. Vole dosta svjetla, ali indirektno. Idealno joj je mjesto u sjeni velikih stabala. Voli tople, ali vlažne, kutke vašeg vrta, zašti ene od jakog sunca i suhog vjetra. Naravno, za izrazito niskih temperatura zaštitite je slamom ili šibljem. Kod nas je uobi ajen na in uzgoja kamelija da se one tijekom zime unose u zašti en, hladan zimski vrt. To za ve inu kultivara i jest jedino ispravno. Neke kamelije bi uz zaštitu trebale preživjeti i naše zime, ali nemam takvih iskustava. Govorili smo o svjetlu i toplini. Još su dva

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

presudno bitna uvjeta za uzgoj ove hladne ljepotice: tlo i vlaga. Tlo mora biti kiselo (pH 4,5-6,5) i prozra no. To e re i da ovoj zahtjevnoj gospodi ni treba kod sadnje (ili presadnje) kupiti poseban supstrat niskog pH i isto takvo gnojivo za prihranjivanje. Iz istog razloga što voli kiselu zemlju predlažem i zalijevanje kišnicom. Vlaga je onaj uvjet koji je kod kamelija uzgajanih u stanu uvijek najteže zadovoljiti. Za vrijeme cvatnje zemlju treba stalno održavati vlažnom, ali nikad pr epojenu vodom . Uz to je neophodna i visoka zra na vlaga. Ako nemate živaca esto je prskati po liš u, bolje se ne upuštajte u ovaj pothvat u stanu s centralnim grijanjem. Puno je bolje kameliju držati na nekoj verandi, zatvorenoj terasi ili stepeništu, gdje se ne loži, nego kraj radijatora. Rekoh vam ve da je ona hladna zavodnica, ne udovoljite li nekom njenom prohtjevu, prvo e odbaciti pupove, onda listove... i onda odlazi. Ako primijetite ove prve simptome s odbacivanjem pupova, još možete spasiti vašu vezu. Stavite je na bolje mjesto. Puno sre e u ljubavi s kamelijama želi vam IVA!

27. velja e – Dan korijena do 13 sati, od 14 sati biljke cvijeta U našem Sjetvenom priru niku po elo je vrijeme za presadnju. Posebno je povoljno za presadnju vo nih i loznih sadnica.

28. velja e – Dan cvijeta Sredinom ovog mjeseca preporu ilo se reza cjepi e i gran ice, a sada presadite samoniklu mladu vo u i tako sa uvajte neke stare sorte jabuka, krušaka, trešanja za budu nost.

1. ožujka – Dan cvijeta

Mjesec crta najniže lukove iznad horizonta kada se nalazi ispred podru ja strijelca. Nakon toga lukovi se po inju uzdizati. Svaki dan Mjesec na nebu zacrta sve viši luk. Mjesto gdje Mjesec izlazi pomi e se prema sjeveroistoku, a mjesto gdje zalazi prema sjeverozapadu. Vrijeme dizu ih lukova ne smijemo pobrkati s punjenjem (rastom) Mjeseca. Za vrijeme dizu ih Mjese evih lukova više se dižu i sokovi u biljci. To vrijeme u Kalendaru zovemo vremenom za berbu. Biljke su tada u gornjim

dijelovima pune sokova i snage. Vo e ubrano u to vrijeme u skladištu dulje ostaje svježe i so no. To je tako er pogodno vrijeme za rezanje cjepi a, cijepljenje vo aka te skupljanje listova i cvjetova za ajeve itd. U inak možemo poja ati ako za berbu plodonosnih biljaka izaberemo dane ploda, a za rezanje cvije a dane cvijeta. Vrijeme dižu ih Mjese evih lukova pogodno je za sje u boži nih drvaca. Stoga e se iglice dulje zadržati na granama i ljepše mirisati ako ga posje emo na dane cvijeta.

Odli an je dan za rad s p elama, sadimo gran ice vrbe koja e tvori obilje peluda.

2. ožujka – Dan lista Sijemo salatu, peršin liš ar, rano zelje, špinat, poriluk i cvjeta u.

3. ožujka – Dan lista Povoljno je vrijeme za sjetvu našega me imurskog zelja (“pisanoga”, odnosno šarenoga) za rano kiseljenje jer je izuzetne kvalitete te ga moramo uva i dalje uzgaja .

4. ožujka – Dan lista Još jedan dan s povoljnim Trigonom za biljke lista, a biljke posijane u vodenom elementu oblikuju više listova nego bi ina e. Djelovanje Trigona može promijeni rast biljaka.

5. ožujka – Dan ploda Obrezujemo vo ke i vinovu lozu, sijemo raj icu, grašak i bob te žitarice. Sadimo biljke za dobivanje sjemena te pikiramo biljke ploda (raj ice i paprike) ako smo ih ranije posijali i ako su pogodne za pikiranje.

VRTLARICA

Hren ne znamo ili ne želimo cijeniti! Sadi se u jesen ili u prolje e. No, u našim vrtovima esto to biva oko blagdana Uskrsa, kada se on jede intenzivno uz kuhanu šunku. Naravno, rije je o hrenu, još jednoj kulturi koja je “preživjela” zimu i koja se može kopati i vaditi po potrebi. Tko barem jednom nije

zaplakao uz njega, bilo uz kuhanu govedinu, junetinu ili pak uz kuhanu šunku za Uskrs. Tko ga barem jednom nije pokušao izvaditi, onako cijelog korijena, da baš ništa ne ostane u zemlji. Da ne pri amo o tome kako smo kao djeca od njegovog liš a radili zelenu boju za

naše ku ice. Nažalost, nekad je bio sastavni dio ne svakog vrta, ve svakog dvorišta, da bi danas gotovo nestao. Tamo pak preko Drave ljudi u Ludbregu njeguju svoj hren, priznat im je kao uvana sorta i našao se na sortnoj listi Republike Hrvatske. I mi, ni ne znaju i,

sigurno imamo isto takav, pa ga ili ne znamo ili ne želimo cijeniti. Uzgoj hrena naveliko, kažu stru njaci, i po desetak puta je isplativiji od žitarica. Ne trena kupovati sadnice, osim prve godine, paše mu naše tlo i klima, i udno je da se toga još nitko nije dosjetio. (vv)

27. velja e 2015.

Otvoreni stupci 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP ENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “ME IMURSKE NOVINE” (pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

ŠTO VAS ŽULJA ZAŠTO se postavljaju rampe na ulazu u šume koje vode prema rijeci Dravi kraj G. Hraš ana i Puš ina, pita naš itatelj, a Šumarija odgovara:

Ukupno petnaest rampi prema šumi ep na Dravi i Murš aku na Muri zbog kradljivaca drva Gra ani negoduju zbog toga što ne mogu automobilima do Drave, a iz Šumarije akovec najavljuju da e dio rampi u ljetnim mjesecima biti otvoren danju

Rampa u šumi kod Gornjeg Hraš ana. Nasipani gra evinski otpad koji se ina e ne bi smio dovoziti u zašti eni krajolik, odnosno cigla, upotrijebit e se kasnije za zavažanje ceste

U uredništvo “Me imurskih novina” s glo je ponovno pismo itatelja kao prije odre enog vremena, kada smo se bavili ovim problemom i dobili sli an odgovor od Šumarije kao i ovaj put. Pismo je potpisao Robert Mohari , koji ukazuje na problem rampi na poljskim putovima prema Dravi. On piše: - Želim Vam se obratiti s osvrtom na jedan problem vezan uz prilazne rampe koje su postavljene od strane Hrvatskih šuma, a s ciljem ‘zaš te okoliša’ od nesavjesnih gra ana. Rampe su na lokacijama oko Puš ina i Gornjeg Hraš ana. Hrvatske šume su u suradnji s još nekim udrugama uzele sebi za pravo blokira žiteljima i izletnicima pristup s motornim vozilima do same rijeke Drave postavljaju i 4 - 5 rampi. Naravno, takvo ponašanje ne e sprije i izletnike da dolaze na sprudove omiljene rijeke (da se kupaju jekom ljeta i roš ljaju!) pa se rampe zaobilaze. Da bi se to sprije ilo, netko iz Hrvatskih šuma dovozi gra evinski otpad na puteljke oko rampi i pokušava sprije i obilaženje rampi. Tijekom cijele zime one su zatvorene i zaklju ane. Vjerujem da je svima u cilju da nam obale rijeke Drave

budu iste, da se ne devastiraju i zaga uju. Upravo to su napravili odgovorni iz Hrvatskih šuma. Na varaždinskoj strani je isto obala rijeke Drave, me u m, tamo nije postavljena nijedna rampa, svi su šumski putovi slobodni za prolaz ljubiteljima prirode i izletnicima, a nema ni udruga koje bi sebi prisvajale rijeku i š le je od nesavjesnih gra ana na taj na in da blokiraju pristup svima ostalima. Rijeka i njene obale su javno dobro isto kao što su i šume koje su dane Hrvatskim šumama na upravljanje. Svi šumski putovi koji se ne koriste zarast e i ne e biti od koris nikome. Zaista ne vidim razlog zašto ljudima blokirati pristup na takav na in, a nakon toga licemjerno initi baš ono što žele sprije i , isto kao što je udno da nitko od tih silnih zelenih udruga nije primijetio ova dva kamiona gra evinskog otpada.

šumama zadnjih godina. Moramo zaštititi naše šume, pokazalo se da je to jedan od boljih na ina. Na temu šteta ve smo imali sastanak s gradona elnicima i na elnicima Me imurja prošle godine, smatra se da su rampe najbolje rješenje. Naime, putovi i prosjeci ne prolaze i ne smetaju privatnim šumama. Primijetili smo da se u šume koje su državno vlasništvo i kojima upravljamo dolazi s vozilima i kombijima, sa sme em koje se baca u šumu, a potom se u te iste kombije natovari ukradeno drvo za ogrjev. Tako nam se ini dvo-

Iz Šumarije ne žele uprti prstom u poznate kradljivce drva Zatražili smo odgovor od Benjamina Horvata, upravitelja Šumarije akovec, dipl. ing. šumarstva. On u svojem odgovoru kaže: - Rampe su postavile Hrvatske šume, odnosno Šumarija akovec, a nakon velikih šteta u našim

Upravitelj Šumarije akovec Benjamino Horvat: - Hrvatske šume moraju zaštititi svoje šume, pa makar i rampama. Znam da nisu popularne, no zasad nemamo drugo rješenje

struka šteta, što nastojimo sprije i , a koju rade nesavjesni gra ani, po svoj prilici iz naše županije. Iz h smo razloga zatvorili rampama s loko ma poljske putove kod Gornjeg Hraš ana i Puš ina, što se sad nastoji zaobi i i zbog toga šljunak ili zemlja kraj rampi, kako vozila ne bi mogla pro i. Važno je znati da ti poljski šumski putovi prema Dravi nemaju status javnog dobra, ve su u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Šumarija akovec. Ti su putovi u bi šumski prosjeci za potrebe održavanja šuma. Zbog toga na njih i smijemo stavi rampe kako bi sprije ili vozila da ulaze u šume i devas raju ih.

Rampe su zimi zaklju ane - Rampe su zaklju ane zimi, a lje e neke rampe bi djelomi no otvorene kako bi se omogu io prolaz gra anima, posebno u vrijeme opasnos od šumskih požara. Osim toga, obavijes li smo o novom režimu u našim šumama sve udruge u Me imurju koje su pokazale interes. Tako smo klju eve od rampi ve predali Javnoj ustanovi za zaš tu prirode Me imurske županije, udrugama lovaca na spomenutim podru jima, Hrvatskim vodama, a sura ujemo i s vatrogascima i svim zainteresiranim udrugama. Jedini nam je cilj zaš naše šume. Ove godine postavit emo još više rampi na šumske prosjeke kojima mi upravljamo, zasad je u planu postaviti ukupno deset do petnaest rampi. One e biti postavljene na sve šumske putove gdje automobil može pro i. Osim putova, odnosno šumskih prosjeka prema Dravi od Gornjeg Hraš ana i Puš ina, zatvorit emo rampama i ulaz druge me imurske šume koje su naše. Rampa e bi postavljene i na ulaz u šumu ep kod Nedeliš a, za m u Murš aku u dogovoru s Jav-

PISMO - KRITIKA ITATELJA

Otkada u Me imurju uspijeva plavac mali? - Jedan od mamaca turisti kih posjeta Me imurju kojim se ponosimo i hvalimo na sva usta je gastronomska ponuda našega kraja. Pretepena juha, hajdinska kaša, meso z blice, šiškrlini, me imurska gibanica, kukuruzna zlevanka... tek dio su tradicionalnih jela u kojima e svaki naš gost rado uživa . K tome se nikako ne smije zaboravi i široka lepeza sve kvalitetnijih vina

koja posljednjih godina galopiraju i uzlije u ka kvalite , priznanjima i prepoznatljivoš u. Me imurje želi posta osobita i poznata kon nentalna turis ka des nacija. Osim onoga što turis ma dajemo na stol, bitno je kako izgledamo i kako se promoviramo. A u tom segmentu nam esto nedostaje sluha, znanja ili dovoljno pozornos . Izdvaja se tek jedan primjer.

Nedavno mi je u ruke dospio promo vni letak Eno-gastro tura Me imurja koji poziva na Visit Me imurje. Turiste poziva na uživanje u svim blagoda ma našeg kraja. Na kolažu fotografija koje bi trebale privu i putnike namjernike u naš kraj evo i jedne ‘odlike’ me imurskog vinogorja: plavac mali! Otkada to u Me imurju uspijeva plavac mali?! A skani ma-

terijal s takvom pozivnicom kruži Me imurjem, dolazi do ruku brojnih uvaženih turis kih djelatnika, do potencijalnih turista koji e uz meso z blice uživa u autohtonoj me imurskoj sorti i vinu plavac mali. Šteta za takav previd! A takvih primjera (ne)ogledala našeg turizma u Me imurju, nažalost, ima još. - piše nam itatelj iz gornjeg Me imurja.

nom ustanovom za zaš tu prirode i drugdje gdje su naše šume koje moramo zaš . Ponavljam, to nisu putovi kao javno dobro pa da ih mogu koris svi gra ani, ve šumski prosjeci koji služe za ure enje i održavanje šuma.

Gra ani e do Drave mo i biciklima i pješke - Gra ani i dalje mogu do Drave koja je javno dobro, no biciklima i pješke ili na druge na ine, a ne i vozilima, ili ih moraju ostavlja prije rampi. - rekao nam je Benjamino Horvat, te zaklju io: - Znam da su na taj na in jednim dijelom zakinu izletnici, no rampe e po ljetnim mjesecima bi

Nesavjesni gra ani kombijima dovezu otpad u državne šume i istovare ga, potom ukradu drvo i natovare ga u kombi i odvezu, a takvih je incidenata sve više. U Šumariji akovec kažu da su potrebne drasti ne mjere protiv prekršitelja, odnosno rampe, ali se opet ne usude kazati tko su to zapravo nesavjesni gra ani zbog kojih pati ve insko stanovništvo

otvorene po danu na glavnim putovima od Gornjeg Hraš ana prema Dravi i na drugim mjes ma gdje se ukaže potreba. No izletnici i kupa i trebaju zna i to da se ne bi smjeli kupa ne neozna enim mjes ma za kupanje na Dravi jer je to opasno. Zbog zaš te šuma i prirode tako er molim sve izletnike da nam dojave kada primijete nešto što nije u redu. Osim toga, lova ke udruge imaju klju eve rampi, pa se s njima može dogovori ukoliko se ukaže potreba. Postavljanje rampi kao drasti ne mjere na koju u našem kraju nisu navikli navodno je uobi ajeno u europskim zemljama kad je rije o državnim šumama. No pri a ima i nali je. Ako se rampe postavljaju kod Gornjeg Hraš ana, u šumi ep i u šumi Murš ak na Muri, to zna i da se iz h šuma najviše krade drvo. S obzirom na tešku gospodarsku situaciju, to, nažalost, i ne bi trebalo posebno za udi , no drvo iz šuma sigurno ne krade siro nja, ve organizirane skupine. Ho e li rampe sprije i kra e, vidjet e se za koju godinu. U svakom slu aju Hrvatske šume moraju zaš svoje vlasništvo, sa ili bez rampi, a možda bi bilo bolje nekim drugim na inom zaš te. (J. Šimunko)

Mozaik

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Varaždin, Pavlinska 2

SPECIJALIZIRANA ZA HODOČAŠĆA ORGANIZIRA:

RIM CVJETNICA 26.-29.03. 1.650,00 kn - 11.04. / 26.04. - 02.05. 2.650,00 kn LURD 05.

JER…

VOLIM TRGOVINA METSS-a 205, Palinovec

Marija Slavi ek:

SVETA ZEMLJA 8.500,00 kn Prvo ro eni i bebe! 28.04.-05.05.

CZECTOCHOWA - KRAKOW 27.03. - 30.03. 1.450,00 kn

INFORMACIJE I REZERVACIJE: 042/302-021 ili 042/302-022 web: mihael-putovanja.hr e-mail: mihael@vz.t-com.hr

Bebe 2015.

Akcija nagra ivanja naših itatelja s platnenim ekovre icama se nastavlja. Ovaj smo put iznenadili i nagradili itateljicu koju smo zatekli u METTSS-ovoj trgovini u Palinovcu. Marija Slavi ek isti e kako prije svega itati kre e od rubrike ro enih i beba, a onda sve ostalo po redu. Više

je zanimaju vijesti lokalnog karaktera. Sudjeluje i u nagradnim igrama “Me imurskih novina”, a ova vre ica joj je prvi poklon koji je dobila. Na fotogra iji su uz Mariju Slavi ek i prodava ice trgovine Irina Pintari , Matea Pani i še ica ur ica Grozdek. (rr, zv)

PETNAESTI RO ENDAN Društva “Naša djeca” akovec

U inili su akovec boljim gradom! PIŠE: ROBERTA RADOVI

ašinca dobili su Evu, Tomislav (33) i Sanja (30) Drk iz Dom na (12) i Lanu (7). Stive i u imaj Evu ro enu 15. velja e. Uz

Abel (29) i Martina (26) Kova evi iz Ma kovca dobili su Kaleba, ro enog 9. velja e. Imaju i dvoipolgodišnj eg Mojsiju.

ana dobili su Sabinu, Josip (28) i Mihaela (27) Hošnjak iz Gori (6). Enu i u Imaj e. velja 15. nu ro e

Uz predstavljanje slikovnice “Ovo dijete, to sam ja, ne postoje takva dva!” protekli je tjedan u dvorani Zrinski zgrade Scheier u akovcu proslavljena 15. obljetnica osnutka Društva “Naša djeca” akovec. Ovo Društvo u petnaest godina rada pokrenulo je mnogo inicijativa i projekata, održalo mnoštvo radionica i savjetovanja, aktivno uklju ilo naše najmla e sugra ane u javni život zajednice, donositelje odluka, senzibiliziralo za potrebe djece i mladih. Ukratko, naš akovec u inili su boljim. Gordana Šolti Siladi, predsjednica Društva “Naša djeca” akovec, tom je prigodom izdvojila najzna ajnija ostvarenja Društva: - Tih petnaest godina najviše je obilježio kontinuitet i nekoliko vrlo važnih projekata. Od prvog dana provodi se projekt 'I ja bih na more', projekt volontiranja na Odjelu pedijatrije u akove koj Bolnici, a druge projekte uveli smo kasnije na inicijativu djece i lanova Dje jeg vije a Grada akovca. Jedan od projekata je i 'Ovo dijete, to sam ja, ne postoje takva dva!'. Za sve ovo isklju ivo su zaslužni volonteri DND-a. Sve aktivnosti odra ene su volonterski i naši lanovi na svojoj stru noj bazi i temeljem svog znanja i kompetencije sudjeluju u realizaciji projekata za djecu našeg

Gordana Šolti Siladi, predsjednica DND-a

grada, odvajaju i pritom svoje slobodno vrijeme.

Novi projekt: Životinje su moji prijatelji estitke DND-u povodom 15. ro endana uputila je i bivša predsjednica Društva Ljubica Železnjak, zatim Sonja Toši Grla u ime Me imurske županije te gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova . Za etiketu akovca, koji je Grad - prijatelj djece, zaslužno je, kako je istaknuo, i ovo Društvo koje djecu u i uklju ivanju u “svijet odraslih” na nadasve primjeren i djeci prihvatljiv na in. U umjetni kom programu obljetnice sudjelovali su plesa i Plesnog studija “Teuta” i Plesnog studija “Livi”, a program su vodile Vinka Siladi i Martina Roža, u enice Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec. Dijelovi

Vrhunac sve anosti uz zajedni ko rezanje slavljeni ke torte

iz slikovnice “Ovo dijete, to sam ja, ne postoje takva dva!” interpretirani su na romskom i hrvatskom znakovnom jeziku. Sve anost je završila podjelom slikovnice te podjelom zahvalnica lanovima Društva. Projekt su osmislili u enici, lanovi Dje jeg vije a Grada akovca. Realizacija se provodila kroz tri radionice tematski vezane uz pravo na razli itost, te usmjerene na poštivanje razli itosti, me usobne tolerancije – poglavito prema djeci iz osjetljivijih socijalnih skupina društva. Radionice kojima su sami izabrali naziv - Tko sam ja i Lijepo je biti razli it - uz pomo mentora realizirali su sami u enici. Predsjednica DND-a Gordana Šolti Siladi najavljuje i aktualne projekte: - U toku je projekt itajmo svi – veliki i mali, na koji smo

Predstavljena je i knjižica projekta “Ovo dijete, to sam ja, ne postoje takva dva!”, koji je proglašen najoriginalnijim projektom dje jih vije a Hrvatske u kategoriji projekata za djecu za 2014. godinu, koji promi u multikulturalnost, toleranciju, dje ja prava, nenasilno ponašanje jako ponosni jer smo uspjeli povezati vertikalu odgojnoobrazovnog sustava, dakle, srednje škole, osnovne škole, u iteljski fakultet i vrti e s podru ja Grada akovca. Zatim slijedi još jedan važan projekt, Životinje su moji prijatelji, koji e ove godine biti prijavljen na natjecanje za najprojekt dje jih gradskih vije a Hrvatske.

Djeci su darovane slikovnice projekta “Ovo dijete, to sam ja, ne postoje takva dva!”

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

media

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak, 27. veljače ČAKOVEC 18.30 predstavljanje zbornika “Me imurska mlada drama” prire iva a Sandre Breka-Ov ar, Zlatke Grahovec i Ivana Pranji a Podrom Drink And Music Club 21.00 ECLIPSE OF TIME - EOT (Karlovac) Cafe-bar Paladin 21.00 Dje aci, rap grupa iz Splita

PRELOG Dom kulture 18.00 predstavljanje monogra je “750 godina Preloga” autora prof. dr. sc. Dragu na Feletara

D. KRALJEVEC Velika vije nica Dan waldorfske pedagogije 17.30 predavanje “Što nudi waldorfska pedagogija u razvoju djeteta – odgoj kao umjetnost” (predava ica Melita Novin ak, prof.) 18.30 radionica/ru ni i umjetni ki rad s djecom Ulaz besplatan

Subota, 28 veljače ČAKOVEC Centar za kulturu “Mala scena” 18.00 Ro endanski party: 40 godina Škole animiranog lma akovec Cafe-bar Paladin 21.00 TS Barabe Podrom Drink And Music Club 21.00”RETROLICIOUS & DELICIOUS vs. CROWDED HOUSE” with DJ Krnya

NEDELIŠĆE dvorana MESAP 20.00 EHAJ FEST S.A.R.S. - VATRA - GRETTA

LENDAVA Hotel “Elizabeta” 19.00 Otvorenje izložbe “Vibracije duše” autorice Milene Petkovi

Nedjelja, 1. ožujka ČAKOVEC Centar za kulturu 16.00 MALA OVCA, VELIKI FILM: JANKO STRIŽI 2D animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik 18.00 BIRDMAN komi na drama 20.00 TAJNA SLUŽBA akcija, avantura, komedija

U ČAKOVCU treća Međunarodna revija ﬁlmova za djecu i mlade, 2., 3. i 4. ožujka

Na otvorenju Revije u CZK-u predstavnici veleposlanstava Švedske i Norveške Centar za kulturu akovec ove godine po etkom ožujka tre i put organizira Me unarodnu reviju filmova za djecu i mlade, promoviraju i tako europski dje ji film. Žanr dje jeg filma prerastao je u obiteljski film koji danas mora imati šire kulturne, a ne samo zabavne, re erence da zadovolji sve generacije jedne prosje ne obitelji. Našem su se pozivu da predstave noviju

filmsku produkciju svojih zemalja ove godine rado odazvali njema ki Goethe Institut u Zagrebu te veleposlanstva Kraljevine Norveške, Kraljevine Španjolske, Kraljevine Švedske i Francuske Republike u Zagrebu. Neki od filmova iz programa Revije snimljeni su po književnom predlošku, neki su univerzalnijega filmskog sadržaja, ali svi prikazuju dje ji svijet s radostima i brigama koje odrastanje donosi. Novina ove Revije je što e se prije svake projekcije djeci u dvorani obratiti uvodni ar s nekoliko rije i o filmu. Na otvorenju Revije u ponedjeljak, 2. ožujka u 10 sati, prije projekcije norveškog filma “Karstenovi i Petrini zimski praznici”, djecu e pozdraviti zamjenik veleposlanika Kraljevine Švedske Dario Jovi i prva tajnica Veleposlanstva Kraljevine Norveške Girsken Kirkebye.

ODRASTANJE UZ FILM

Djeca su najdraža publika čakovečkih kinodvorana! Vo en Nacionalnim programom promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010. - 2014. Hrvatskoga audiovizualnog centra, nacionalnim školskim planom i programom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Centar za kulturu akovec 2013. kre e u organiziranje Me unarodne revije filmova za djecu (International Childrens Film Showcase). U ok v iru prog rama Kreativna Europa i pod programom Media (2014. 2020.) definirana je filmska pismenost kao klju ni element medijske pismenosti i razine razumijevanja filma. Pod filmskom pismenoš u misli se na osvještavanje i radoznalost u odabiru, kompetenciju u kriti kom gledanju filma te na sposobnost analize njegovog sadržaja, filmskih izražajnih sredstava i tehni kih aspekata filma. Me utim, filmska pismenost obuhva a kinematogra ske i tehni ke aspekte, ali i vještinu rukovanja tehni kim mogu nostima filma pri kreativnoj produkciji. Centar za kulturu poziva škole na noviji europski i hrvatski film za predškolsku i osnovnoškolsku dob te kra a uvodna predavanja uz film, s ciljem promicanja filmske pismenosti i razvoja budu e filmske publike. Marina Oskoruš, voditeljica filmske djelatnosti

u CZK-u, isti e vrijednost ovakvih filmskih revija za decu: - Cilj nam je djeci otvoriti vrata za otkrivanje filmskog svijeta. Želimo da odaberete film ‘o djeci za djecu’, za koji mislite da e vam se najviše svidjeti, o kojem želite razgovarati i za koji mislite da je snimljen upravo za vas. Dje ja publika u

Program Ponedjeljak, 2. ožujka 10.00 KARSTENOVI I PETRINI ZIMSKI PRAZNICI Trajanje: 73 minute, dob: 4+ 12.00 ERNEST I CELESTINE Trajanje: 79 minuta, dob: 6+ Utorak, 3. ožujka 10.00 PEPELJUGA Trajanje: 59 minuta, dob: 7+ 12.00 MI SMO NAJBOLJE Trajanje: 102 minute; dob: 13 + Srijeda, 4. ožujka 10.00 ZIP, ZAP I EKIPA PIKULAŠA Trajanje: 106 minuta, dob: 7+ 12.00 KOKO: LJUBAV ILI SMRT Trajanje: 90 minuta, dob: 10 +

Reviju e otvoriti norveški lm “Karstenovi i Petrini zimski praznici”

dugoj kinematogra skoj tradiciji grada najdraža je publika akove kih kinodvorana.

Čakovec prozvan “ﬁlmskim gradom” - akove ka kina u svojoj stoljetnoj tradiciji smisleno su prilazila filmskom obrazovanju iz školskih klupa i to je sasvim sigurno jedan od razloga po kojem je akovec prozivan ‘filmskim gradom’. - isti e Marina Oskoruš, te nastavlja: - Dugu tradiciju filmske kulture za osnovne i srednje škole u akovcu nakon kinopoduze a Dom nastavlja Centar za kulturu organiziranjem projekcija za škole. U po etku su se programi državali u kinu Dom i namijenjeni su bili nižim razredima. Ve sljede e godine osnovnoškolska populacija gleda filmove u dvorani Centra, a srednje škole organizirano dolaze u dvoranu Centra od školske 1988./1989.

godine. Tijekom desetlje a slijedili su stalno novi naslovi primjereni poticanju filmske kulture djece i mladih te suradnja s aktivima pro esora za hrvatski ili srpski jezik osnovnih i srednjih škola, kako bi se kvalitetnim programom i animacijom doprlo do djece u školskim klupama i stvorila tješnja suradnja Centra i škola. Takvim nenametljivim djelovanjem razvijao se interes za filmsku umjetnost i poticao senzibilitet za upoznavanje i vrjednovanje ne samo filmske, nego svih umjetnosti. U tom smislu isti e se važnost filmsko-nastavnih programa, medijske kulture u školama. Upoznavanjem teorije filma u nastavnom programu i promicanjem estivalskog i umjetni kog filma razvija se osje aj i za hrvatsku filmsku produkciju. Animacijskim ukazivanjem na kvalitetu razvija se budu a publika senzibilizirana za programe u kulturi.

POBOŽNOST KRIŽNOG puta Župom Sveti Martin na Muri

Želite li razmišljati o križnom putu, moliti, pjevati, družiti se, dođite na pobožnost! U nedjelju, 8. ožujka u Župi Sveti Martin na Muri organizira se pobožnost križnog puta tijekom kojega se vjernicima, ali i drugim ljudima, na srce stavlja razmišljanje o smislu žrtve, ljubavi te smislu života. Na koncu ta pobožnost želi nas podsjetiti da je i sam Bog imao svoj križni put, ali da je poslije tog puta došlo uskrsnu e. Dragi vjernici, svi ljudi dobre volje - želite li razmišljati o križnom putu, moliti, pjevati, družiti se, želite li osluškivati svoj unutarnji glas, do ite na pobožnost križnog puta u nedjelju, 8. ožujka na otvorenom, Župom Sv. Martin na Muri. Poslije križnog puta oko 17.30 sati je sveta misa u župnoj crkvi. Svim ljudima koji se na bilo koji na in angažiraju oko same organizacije križnog puta, bilo da djeluju u crkvenim ili lai kim udrugama, neka Božja milost bude obilna nagrada, a mir u srcu i ljudska zahvala poticaj na još više dobrih djela. Dužina križnog puta je oko 22 km, a samo trajanje sa stankama i pješa enjem predvi a se oko 9 sati. 9.30 sati: uvodna molitva u župnoj crkvi 1. POSTAJA: VRHOVLJAN – kapelica: 9.45 - 9.55 2. POSTAJA: ŽABNIK – pil: 10.10 - 10.20 3. POSTAJA: MAROF – pil: 10.30 - 10.40 4. POSTAJA: HLAPI INA – crkva sv. Ane: 11.00 - 11.10 5. POSTAJA: GRADIŠ AK – pil: 11.45 - 11.55. 6. POSTAJA: KAPELŠ AK – kapela sv. Margarete: 12.20. - 12.30 (pauza 30 minuta) 7. POSTAJA: GORNJI KONCOV AK – novi pil kod obitelji Stanka Srpaka: 13.10 - 13.20 8. POSTAJA: GRKAVEŠ AK – kapelica sv. Alojzija Gonzage: 13.30 - 13.40 9. POSTAJA: JUROV AK – kapelica na raskrš u: 14.15 - 14.25 (pauza 30 minuta) 10. POSTAJA: ESTIJANEC – kapelica: 15.50 - 16.00 11. POSTAJA: LAPŠINA – pil: 16.15 - 16.25 12. POSTAJA: JUROVEC – pil: 16.40 - 16.50 13.POSTAJA: BREZOVEC – pil 17.15 - 17.20 14. POSTAJA: SVETI MARTIN NA MURI – župna crkva: 17.45

27. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

Od 1. do 6. ožujka

TRIBINA “Čakovec četvrtkom”, 5. ožujka, 20 sati

“Kristofor Kolumbo” donosi dvanaest muškaraca na scenu!

Vrlo brzo nakon premijerne izvedbe u Zagrebu, koja je održana 22. studenoga prošle godine, akove ka kazališna publika imat e priliku odgledati predstavu “Kristofor Kolumbo” u izvedbi Zagreba kog kazališta mladih. Krležin ekspresionisti ki

predložak redatelj Medvešek na sceni je iskoristio kao metaforu potrage za novim, za promjenama, za svijetom u kojem e ljudi biti druga iji. Kolumbo je simbol odbacivanja staroga i iš ekivanja ne ega novog, vizija hrabrog ovjeka koji je spreman odvesti

ovje anstvo u novu budu nost. Dramaturginja Jelena Kova i u prilagodbi teksta scenskom izvo enju smanjila je broj izvo a a u odnosu na izvorni Krležin tekst s etrdesetak glumaca na dvanaest i u njemu glumi itav muški dio ansambla ZKM-a (Kristofor Kolumbo: Krešimir Miki ; admiralska falanga: Sreten Mokrovi , Zoran ubrilo, Maro Martinovi , mornari: Pjer Meni anin, Damir Šaban, Filip Nola, Kristijan Ugrina; robovi: Danijel Ljuboja, Frano Maškovi , Jasmin Telalovi , Petar Leventi ). Komad tematizira odnos sanjara i vizionara Kristofora Kolumba na jednoj te svjetine podijeljene na klase (admiralska, falanga, mornari i robovi) na drugoj strani.

ROĐENDANSKI PARTY - subota, 28. veljače, 18 sati

Četrdeset godina Škole animiranog ﬁlma U subotu, 28. velja e u prostoru Male scene “Vinko Lisjak” održat e se proslava 40. ro endana ŠAF-a, na koju se pozivaju lanovi svih generacija, prijatelji i suradnici. Program proslave po inje u

FOTOKLUB ČAKOVEC

Od 7. ožujka fotografske radionice Fotoklub akovec najavljuje radionice Osnove digitalne fotogra ije te Osnove portetne fotogra ije, koje kre u od subote, 7. ožujka. Radi se o etiri termina po dva sata, od 16 do 18 sati, odnosno od 18 do 20 sati. Radionice se održavaju uz podršku Tehnološko-inovacijskog centra (ticm.hr), na adresi Bana Josipa Jela i a 22b, akovec (bivša vojarna). Na radionicama e se dobiti znanja iz podru ja osnovne fotogra ije i naj eš ih motiva (portreti, fotogra iranje grupa, pejzaži, arhitektura), ali i naprednijih tehnika. Sve to, kako najavljuju u Fotoklobu, “ uz više prakti nog rada, a manje suhoparnog nabrajanja”. Više informacija na www. fotoklub-cakovec.hr/wp/ radionice ili na info@fotoklub-cakovec.hr.

18 sati i bit e prilika da se svi podsjete na mnoštvo doga aja koji su obilježili proteklih etrdeset godina – po evši od prvog okupljanja u prostorijama nekadašnje Gradske knjižnice i itaonice, prvih

nastupa na festivalima, gostovanja poznatih svjetskih animatora, internacionalnih ilmskih radionica, do najnovijih ilmova i uspješnih nastupa na raznim festivalima u zemlji i svijetu.

PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE - petak, 27. veljače, 18 sati

750 godina Preloga U petak, 27. velja e u Domu kulture Grada Preloga održat e se predstavljanje monogra ije “750 godina Preloga“, autora prof. dr. sc. Dragutina Feletara. Sve anost predstavljanja monogra ije zapo et e u 18 sati. Uz autora o monogra iji e govoriti jedan od suradnika u stvaranju ovog djela iznimnog zna aja za Prelog, prof. dr. sc. Hrvoje Petri . Predstavljanje monogra ije na neki je na in završnica proslave 750. godina Grada Preloga. Prvi pisani dokument u kojem se spominje ime Preloga potje e iz 1264. godine, u kojoj kralj daruje zemlju i posjed grofa Lankerta hospitesima koji naseljavaju to podru je. Tim naseljavanjem Prelog postaje obrtni ko i trgova ko središte. U glazbenom programu

nastupit e Pjeva ki zbor Grada Preloga, Mješoviti pjeva ki zbor Udruge “Prijatelji sv. Roka” Draškovec, KU “Selja ka sloga” Prelog te Mirko Švenda Žiga. Do ite u petak u Dom kulture i svojim dolaskom uveli ajte predstavljanje ovog djela, monogra ije “750 godina Preloga”. U poslijepodnevnim satima, u Multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga održat e se znanstveni skup pod nazivom “750 godina Grada Preloga”. O povijesti Preloga govorit e istaknuti znanstvenici: Željko Tomi i , Hrvoje Petri , Vladimir Kalšan, Stjepan Razum, Petra Somek, Stjepan Hranjec, Petar Feletar te Dragutin Feletar. Znanstveni skup po inje u 15 sati.

Prelog, hotel Panorama PINK WEEK

6. ožujka petak AKOVEC, Prostor 18.00 Književni klub: Predstavljanje knjige “Samsara - Put na Istok” Nema sumnje: sve popularniji Ivan De ak i Vatra zapalit e publiku u Nedeliš u

7. ožujka subota

PRVI ČEHAJ FEST - subota, 28. veljače, 20 sati

Tri u jedan: S.A.R.S., Vatra i Gretta! Velik i koncer tni spektakl, prvi ehaj fest na MESAP-u, bit e održan ovu subotu, 28. velja e s po etkom u 20 sati. Organizator ovoga glazbenog druženja, cafe-bar Millenium, osigurao je za jednu ve er ak tri imena bendova: S.A.R.S. Vatra - Gretta. Cijena ulaznica u pretprodaji je 50 kuna, a na dan festivala bit e 60 kuna. Ulaznice se mogu nabaviti na sljede im pretprodajnim mjestima: cafe-bar Millenim ( akovec), cafe-bar Jama (Mursko Središ e),

Osvojite besplatne ulaznice za Čehaj fest! Najbrže itatelje nagra ujemo besplatnom ulaznicom za prvi ehaj fest. Troje itatelja koji u petak, 27. velja e najbrže s gnu u našu redakciju s novim skanim izdanjem “Me imurskih novina” (broj 1015) osvojit e jednu besplatnu ulaznicu. Dobru zabavu svima!

cafe-bar Petica (Mala Subotica), Street bar (Prelog), cafe-bar Stars 2002 (Koprivnica), Old city bar (Varaždin) i pizzeria Modena (Domašinec). Što re i o gostuju im bendovima koji su itekako popularni na našim prostorima?

Gretta je zagreba ki alt/indie rock bend osnovan 2004. godine. Bend u suradnji s redateljem Lukom Hrgovi em niže niz upe atljivih singlova popra enih odli nim spotovima, od kojih posljednji singl “Malena” postiže dosad najve i uspjeh u karijeri benda, provevši gotovo cijelo ljeto u top-5 najemitiranijih pjesama u Hrvatskoj. Vatra je viroviti ki rock-sastav koji je osnovan 1999. godine. Svoj prvi CD objavili su 1999. pod nazivom “Izme u nas”. Ovim albumom bili su nominirani na novinarskoj rock-nagradi “Crni ma ak” 2000. u kategoriji za nadu godine. 2002. potpisali su ugovor s diskografskom ku om Dallas Records, i iste godine objavili album “An eo s greškom”. Slijedi niz izdanja, a 2008. objavljuju svoj peti studijski album “Sputnik”. Grupu Sveže amputirana ruka Satriania (S.A.R.S.) osnovali su 2006. u Beogradu Dragan Kova evi - Žabac i Aleksandar Lukovi Lukac. Naredne godine snimaju pjesmu “Bu av lebac”, koja gotovo trenutno postaje internetmegahit s preko 3,6 milijuna klikova na Youtubeu, a i danas je jedan od traženijih hitova na radiostanicama i u klubovima. Grupa S.A.R.S. je do danas uz tri albuma izdala i jedanaest spotova, od kojih je šest skupilo preko milijun klikova na Youtubeu.

AKOVEC Pika Club Dan žena 20.00 Live koncert: Viša sila CENTAR ZA MLADE - PROSTOR 22.00 Koncert: KILLED A FOX (ZG) + LIZARDS EXIST (KA) + SCATTER (SLO) + HRMÜLJA (LUDBREG) ZAGREB PINK DAY Muzej Mimara 3. Me unarodni fes val ruži as h vina, pjenušaca i šampanjaca Arena Zagreb 20.00 Koncert: Zdravko oli VARAŽDIN Arena Varaždin 20.00 Gala koncert povodom Dana žena: Tomislav Brali i klapa Intrade, klapa Cambi i Tedi Spalato

8. ožujka nedjelja AKOVEC Centar za kulturu 16.00 Plesne minijature Studio suvremenog plesa “Teuta” akovec, premijerna izvedba desetak koreogra ja Nikoline Mekovec SVETI MARTIN NA MURI Pobožnost križnog puta Župom Sve Mar n na Muri 9.30 sa : uvodna molitva u župnoj crkvi

12. ožujka četvrtak AKOVEC Katoli ki dom 20.00 “S lske vježbe” Kazalište Planet art

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ATRAKTIVNA ULJA NA PLATNU u Centru za kulturu

KUD “KAŠTEL” u Samoboru

Pribislavske “načitane gljive” magnet za slikanje KUD “Kaštel” Pribislavec odazvao se na poziv samoborskoga princa i prisustvovao kao dio programa povodom samoborskog fašnika. Kako bi se stopili sa svim tamo prisutnim izvo a ima, za tu su se prigodu maskirali u jedinstvenu masku koju su sami napravili na radionici koju su organizirali za tu priliku. Radionicu je vodio i idejni za etnik maske Franjo Oreški, tajnik Društva. Masku su nazvali “na itane gljive” jer su glavni sastojak maske novine, odnosno listo-

vi novina. Prolaze i od mjesta presvla enja do bine svojom su maskom zainteresirali mnoge posje telje, od kojih se veliki broj i fotografirao s njima. Kada su došli na red, kao še er na kraju izveli su pripremljenu to ku od dvadesetak minuta. Doma in ih je po as o ve erom i samoborskim kremšnitama. S KUD-om u avanturu se upus la i djelatnica TZ-a Me imurja Iva Vuruši , koja je sve to zdušno pratila. Nakon završenog programa sretno i zadovoljno su se vra li doma. (fo)

PINKLECI imaju novu predstavu

Pijetao kukuriče na kajkavskom, pas laje na romskom... Kazališna družina “Pinklec” protekli je tjedan premijerno izvela dramsko-glazbenu predstavu “Bremenski svira i”, koja je pripremljena prema motivima pri e bra e Grimm. Redatelj predstave je Romano Bogdan. Glazbu potpisuje VIS Tragedija, a oblikovanje rasvjete Neven Taradi. Igraju Karolina Horvat, Davor Dokleja, Igor Baksa i Bruno Kontrec. Predstava u trajanju od 40 minuta preporu uje se za dob 3 + (predškolski uzrast i niži razredi osnovne škole). Pri a donosi obradu klasi ne basne bra e Grimm koja je kao stvorena za formu mjuzikla, ijim se elemen ma poigravaju e ri glazbeno nadarene živo nje. Isluženi magarac Jure prestao je bi koristan svom gazdi mlinaru, te ga on tjera od ku e. Sli na sudbi-

na prije la je i ostalim živo njama: lova kog psa Rikija gazda je h o ubi , ofucanu ma ku Ma ldu utopi u vodi, dok je pijetao urek trebao završi u kipu em loncu. Zajedno postanu sviraju i putuju i glazbeni sastav koji svoju karijeru krene potražiti u dalekom gradu Bremenu. Pinkleci u svom prepoznatljivom humoris nom s lu ovu poznatu pri u osvježavaju modernom perspektivom etiri dijalektalno razli ita karaktera. Tako je tovar Jure, sasvim logi no, akavac, pijetao kukuri e na kajkavskom dijalektu, maca se uvija nim štokavskim, a pas laje na slikovitom romskom jezi nom “ ušpajzu”. etvero zabavlja a u potrazi za kruhom vodi nas u nesvakidašnju glazbeno-scensku avanturu za sve uzraste.

Humoristično-satirični list “Pikač”

Pozivaju se suradnici da ne štede nikoga I ove godine redakcija humoristi no-satiri nog lista “Pika ” poziva sve zainteresirane da na jedan veseo, kriti an na in prikažu svoje stavove o aktualnos privrede, gospodarstva, poli ke u Gradu Prelogu i društvu op enito. Mole se svi suradnici da ne štede nikoga, ni pojedince, pa ni organizacije, te da kri ziraju i slobodno izraze svoje vi enje funkcioniranja Grada i okolice. Svoje prvo izdanje “Pika ” je doživio još davne 1939. godine. Nažalost, zbog rata i tadašnje po-

li ke situacije nije skan sve do 1967. Od tada se izdaje, no ipak ne u kon nuitetu. Preloški “Pika ” je jedini list humoristi no-satiri nog karaktera na podru ju sjeverozapadne Hrvatske i ve tradicionalno izlazi svakog 1. travnja. Pozivaju se svi da svoje radove šalju zaklju no do 5. ožujka 2015. na e-mail adresu: pikac.prelog@ gmail.com, poštom ili osobno dostavite u Upravni odjel za upravu i društvene djelatnos Grada Preloga, Glavna 35, Prelog. (j)

Borbeni psi esti su slikarski motiv Darka Marki a

Misli Darka Markića pretočene u divovske formate! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

mjetni ki put akademskog slikara Darka Marki a zapo eo je u Koprivnici, u koju je doselio s roditeljima iz Vukovara u vrijeme Domovinskog rata. Prepoznavši svoju inspiraciju u kistovima i bojama završio je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Potom diplomira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Ante Kuduza te pod mentorstvom prof. Igora Ron evi a. Izlagao je na šest samostalnih i više skupnih izložbi. Živi i radi u Koprivnici, gdje u Osnovnoj školi “ uro Ester” pou ava likovnu kulturu. akove koj likovnoj publici predstavio se protekli tjedan te kod mnogih posjetitelja izazvao oduševljenje izloženim gigantskim formatima slika. Ljudi vidno iskazuju impresiju vi enog. Ve inom su iznena eni jer naj eš e nisu uživo vidjetli tako velike slike, a i sam odabir motiva je poseban jer se radi o borbenim psima ili avionima.

Kvaliteta u načinu Izložbeni postav otvorio je likovni kriti ar Marijan Špoljar, koji je istaknuo vrijednost ovih impozantnih formata koje Marki posljednjih godina radi. Naglasio je kako nije kvaliteta njegova rada u veli ini, nego u na inu na koji on to radi. Marki eva gigantska ulja na platnu mogu se razgledati u izložbenom prostoru CZK-a do 7. travnja. Autor priprema novu izložbu. Kaže kako e formati novih slika ipak biti manji, kako bi se mogao predstaviti u svim željenim galerijama. - Radi se o putuju oj izložbi koja je nastala posljednje dvije godine. Predstavljena je u Koprivnici, sada je u akovcu, a u planu su još Karlovac, Bjelovar, Zagreb i drugi gradovi. Veliki formati sjajna su pozivnica posjetiteljima za ulaz u galerije, a i ozbiljnije djeluju. Na velikim

formatima ovjek se može bolje izraziti nego na manjim, a i nekoliko dobrih ideja dovoljno je za postav izložbe. Ovdje je devet slika. Ljudi se esto pitaju gdje nastaju tako veliki formati. Radim u ateljeu koji je zbrinuo grad Koprivnica u bivšoj vojarni, imamo velik

prostor i tamo radi nas devet umjetnika. Upravo taj prostor nama koji volimo raditi megalomanske slike pruža sjajne uvjete. Sliku radim u cijelosti potpuno samostalno, od pripreme rama, impregnacije platna do slikanja. Ovi formati ponekad su prepreka za izložbiranje, jer pojedine galerije jednostavno nemaju odgovaraju e uvjete za izlaganje tako velikih slika. Motivi ovih ulja na platnu jesu speci i ni. Radi se o borbenim psima, borbenim avionima, koji kod publike dosta plijene pozornost. Psi su bili na neki na in moja prva ljubav, ve otkada sam nabavio štene, i oni su uvijek na mojim slikama neki glumci koji nose pri u koja nije uvijek pse a, ve ima preneseno zna enje.

Gigantska platna sjajna pozivnica za ulazak u galeriju Izloženi postav “Nove slike 2012. - 2014.” donosi devet megaformata ulja na platnu (260 x 200, 220 x 200 i 200 x 200 cm), koja su sjajno uklopljenja u izložbeni interijer Centra za kulturu. O svom umjetni kom izri aju autor je kazao:

Veliki formati ulja na platnu sjajno su uklopljeni u izložbeni prostor Centra za kulturu

27. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM TRIDESET GODINA ČAKOVEC PLEŠE uz Plesni studio “Vivona” PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

islovi Abel i Goran Derk bili su frajeri u mojem razredu tadašnjega Srednjoškolskog centra. A frajerice i frajeri te 1985. i 1986. godine bili su i svi koji su ozna ili po etak okupljanja amaterskih plesa a u akove kom Klubu mladih pri CZK-u, pod dirigentskom palicom Karmen Kova evi . Kao autorica ovog teksta, ali i svjedok tih pionirskih kretanja prvih organiziranih grupa suvremenog plesa u akovcu, uzimam si pravo na malo nostalgije za tim inovativnim vremenima. Kako je sve krenulo, prisje a se Karmen Kova evi Jambor: - Osamdesetih se osnovao Klub mladih. Tadašnji voditelji Kluba Robert Tkal ec i Danijel Bistrovi zamolili su me da okupim par cura koje imaju a initet prema kazalištu i plesu za nastup u rije kom klubu mladih. Organizirale smo se nas etiri cure iz razreda. Moderni ples je tada bio nepoznanica i svi su se pitali: ‘Kaj bumo to radili?’ Nagovorila sam prijateljice Tanju Rosi , Žaklinu Lukšu i Stanku Sanjkovi na ples. Tanja je odustala. Ostale smo nas tri i dobile smo naziv Štruklice. Trajale smo svega dva mjeseca. Nakon toga uslijedilo je okupljanje plesa a kao dio Kluba mladih. Pripremali smo moderan

“

- Prvo nas je bilo deset-petnaest cura. I deset fenomenalnih dečki, što je tada bila rijetkost. Natjecali smo se kao grupa, pojedinci ili plesni parovi. Bili smo u samom vrhu tadašnje Juge ples i imali skupinu brejkera s trendovima disco, pop i funky glazbe. Abel Mislovi , Karmen Kapusti , Tamara Peras, Natalija Derk, Goran Derk, Hrvoje Degoricija, Edvin Lesjak, Maja Ov ar, Anda Šari , Rajko Resman, Damir Mesarov, Tanja Mesarov, Suza Šantek i brojni drugi plesa i bili su jezgra ekipe. Naših dragih plesa ica Karmen Kapusti , Franke Bratinš ak i Antonije Vugra , nažalost, nema više me u nama. Interesantno je što je nas bilo tada deset-petnaest cura i ak deset de ki, koji su bili fenomenalni plesa i! Natjecali smo se diljem Juge. Raspadom Kluba mladih nestao je naziv grupe i nastao je Studio ‘Vivona’ uz novi stil suvremeni ples.

Sadašnji i bivši plesa i “Vivone” okupljeni na ro endanskom programu

Karmen Kovačević Jambor:

- Ples je naš život! ogra ije iz plesne predstave “Sve je crveno”. Umije a su pokazali i break&street plesa i, a izvedena je i koreogra ija “Izlazak sunca”, koja je na državnom Susretu izabrana za ovogodišnji nastup na plesnom festivalu u eškoj. Program je pratila i dokumentaristi ka fotoprojekcija kroz generacije. Neizostavno pitanje upu eno Karmen je broj plesa a koji je u io plesati pod njezinim vodstvom: - Po mojoj procjeni od sedamsto do devetsto djece. Nekad nismo vodili evidenciju, kao što je to danas u digitalno doba. Sve curke i de ki koji su prošli kroz te aktivnosti na neki su na in plešu i zajedno odrastali. Bilo je i sramežljivijih. Danas neki kao odrasle osobe kažu da su dobili na samopouzdanju. Nedavno mi je i jedna majka, bivša plesa ica, rekla kako je bila sramežljiva jer je došla sa sela me u gradsku djecu. Ali vrlo brzo je stekla samopouzdanje, što joj i danas koristi na poslu.

Preko petsto nastupa i natjecanja “Vivona” danas broji 140 plesa a i plesa ica u dobi od etiri do osamnaest godina. Plešu u tehnici suvremenog plesa te brejka, s kojima uz Karmen ve niz godina rade Petra Kova , Kristina Plev-

Karmen Kova evi Jambor i Abel Mislovi , plesa iz prve generacije “Vivone”

njak, Ivana Pe arko i Igor Bednji ki. Grad akovec uvijek je davao i daje potporu takvim aktivnostima: - Svaki grad može se podi iti takvom aktivnoš u koja tako dugo traje u kontinuitetu i okuplja brojnu mladež, s ciljem da se razvijaju u izi kom i psihi kom smislu, da se maknu s ulice, da se socijaliziraju, me usobno upoznaju, druže, a neki su se i pooženili... Zahvaljujem Gradu i Županiji što su znali i znaju prepoznati vrijednost plesne umjetnosti. Uzvra amo kvalitetom rada, nagradama na natjecanjima i sudjelovanjem na brojnim humanitarnim akcijama. Bilježimo oko petstotinjak nastupa. Gostovali smo i u TV emisijama kao što

Plesati učilo oko devetsto djece Trideseti ro endan “Vivone” proslavljen je proteklu subotu programom u Centru za kulturu. Izvedene su kore-

Plesne predstave uvijek prate atraktivne koreogra je

Neka ova plesna čarolija nikad ne prestane Kao vrhunac ro endanskog programa uslijedio je uz ples svih grupa i Flashmob, koji je ozna io prošlogodišnje aktivnosti. Koje aktivnosti slijede do kraja 2015. godine? - O ekuje nas jedno natjecanje plesnih grupa za djecu do osmog razreda u Zagrebu. Slijede kvali kacije na Trešnjeva koj plesnoj sceni za državnu smotru plesnih ansambala, koja e ove godine bi u Velikoj Gorici. Dosta je humanitarnih projekata, sve do jeseni, kada u listopadu zapo inje Dje ji tjedan, posjet djece u bolnici, humanitarna akcija I ja bih na more, jer smo nominalni lan Društva ‘Naša djeca’, pa sve do nastupa na adventu. Veliki program u svibnju je tre a Revija plesa u akovcu, kada nam s žu gos iz Varaždina, Ludbrega, Koprivnice, Ivanca, Zagreba itd. • Kako se snalazite s nabavkom kos ma? —Imamo jedan ‘book’. Postali smo sakuplja i fotogra ja s idejama i kos mima koji su primjereni za suvremeni ples. Istražujemo na internetu, kombiniramo ideje, sami crtamo. U Varaždinu imamo jednu dizajnericu koja nam godinama pomaže, tako da je to posebna

istraživa ka pri a. Želimo svaki put bili interesantni. Kako se radi o suvremenom plesu, izvedba je povezana s temom, tako da su kos mi u skladu s pri om. • Trideset godina neprekidnog rada na edukaciji plesa a je mnogo. Javlja li se ponekad zamor ili nedostatak inspiracije? — Zamor se javlja nakon održane plesne predstave ili završetka projekta. Na sre u, to kod nas voditeljica traje samo par dana. Prisiljene smo mozga i dalje radi . S obzirom na kon nuitet, o ito da ideja još uvijek imamo. Ideje dolaze same od sebe kad šetamo ulicom, itamo knjige, a i sama glazba nas inspirira. • Koliko djeca sama sudjeluju u osmišljavanju koreogra je? — Suvremeni ples je stvarala ki ples. Radimo vo eni trening kroz improvizaciju i dajemo tematske smjernice djeci kako i što raditi. Ona na osnovu toga sama kreiraju male sekvence iz kojih možemo izvu i koreografsku cjelinu. • Imamo li sada iznimnih plesa kih talenata i kakva je plesna akove ka scena? — Pohvaljujem našu plesnu scenu u akovcu, koja je izuzetno

su ‘Turbo Limach’ i’ Sedma no ’ i ostvarili petnaest plesnih predstava. Ovaj je Studio sudjelovao na svim plesnim susretima u organizaciji Hrvatskog sabora kulture koji je “Vivonu”, kao i Karmen Kova evi Jambor osobno, nagradio za posebne zasluge razvoja hrvatske plesne scene te im povodom trideset godina dodijelio zlatnu diplomu. Bron ana diploma uru ena je i voditeljicama Petri Kova i Kristini Plevnjak za više od deset godina rada. Diplome je u ime Hrvatskog sabora kulture na sve anosti dodijelio Dean Buva . kvalitetna i bogata. Na brojnim doga anjima na koje dolaze sve amaterske skupine iz Hrvatske akove ke skupine uvijek su me u boljima po kvaliteti izvedbe, kos mogra je, izboru glazbe. Posljednjih godina uhva li smo vlak i s inozemnom plesnom scenom. Mnogo truda ulaže se u edukaciju trenera, a radi se i s plesnim pedagozima. Što se e talenata, imamo trenutno e ri-pet posebno talen ranih djevojka. Zasad, osim naše bivše plesa ice Edite Gorski koja je završila plesnu Akademiju u Nizomskoj, gdje i danas pleše, nemam povratnu informaciju da bi netko išao njezinim putem. Djevojke idu u Gimnaziju, odli ne su u enice i biraju fakultete u drugim zanimanjima. Talenata u plesu uvijek ima. Ali talent nije sve, ve treba puno radi . • Kako posta plesa “Vivone”? — Treniramo u velikoj dvorani Dobrovoljnoga vatrogasnog društva u akovcu. Svi zainteresirani mogu do i svakim danom. Roditelji se mogu javiti osobno meni ili putem Facebook grupe. Svi su dobrodošli. Želim da ova plesna arolija nikad ne prestane jer ples je naš život. Možda su neki svoje plesne papu e zaka ili o klin, ali sigurna sam da lijepa sje anja, divna iskustva i prijateljstva zauvijek ostaju u našim srcima.

media

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1015

Ime i prezime:

KNJIŽARA “LJEVAK”

D. Stolac, A. Vlastelić:

“Jezik reklama”

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 1014. “Međimurskih novina” je Sanja Kristoﬁć iz Čakovca (Jo Baker: “U kući Longbourn”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji “Međimurskih novina” deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Emma Chase: “Povezani” etvrti dio serije romana “Zapleteni”, koji se s romanima “Zapleteni”, “Uvrnuti” i “Ukro eni” pretvorio u pravu književnu senzaciju, zasjeo je na vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga New York Timesa i USA Todaya. Drew i Kate su na putu prema bra noj sre i. Ali, prije dolaska na odredište moraju preživjeti slavlje prije vjen anja, koje bi ih oboje moglo u initi spremnima da budu… povezani. “Najve i dio svojega života mislio sam da se ne u oženiti. A tada je Kate u inila nemogu e: promijenila me je. Mislim da se svi možemo složiti da sam i prije bio vraški sjajan, ali sada sam još bolji. Put do tog dana nije bio samo med i mlijeko, ali smo Kate i ja teško e prebrodili zadržavši našu neiscrpnu žudnju, bezgrani no divljenje i vje nu ljubav netaknutima. No, neki neo ekivani doga aji

Dvije rije ke kroatistice i profesorice s Filozofskog fakulteta u Rijeci, Diana Stolac i Anastazija Vlasteli , zaklju ile su da je jezik reklamnih poruka dovoljno zanimljivo, ali i nedovoljno istraženo, podru je, pa su odlu ile zaroniti u to nepregledno more reklama koje nas okružuje. Rezultat je knjiga “Jezik reklama”, objavljena u izdanju Hrvatske sveu ilišne naklade i nedavno predstavljena javnosti. Ono što knjizi daje posebnu težinu, osim njene doma e unikatnosti i akribi nosti profesorica, svakako

BELETRISTIKA Nicci French: Iš ezli utorak Tomislav Perko: 1000 dana prolje a Alice Munro: Javne tajne

PUBLICISTIKA D. Stolac, A. Vlasteli : Jezik reklama Michael Brown: Alkemija srca Alison Weir: šest žena Henrika VIII.

je injenica da je istraživanje jezika reklamnih poruka provo eno sustavno u sklo-

pu istoimenoga izbornog kolegija na FFRI-ju, i to kroz 15-ak posljednjih godina.

ALBUM TJEDNA

protekli vikend u Vegasu mogli bi biti problem. Na odre eni na in to je bio… moj kona ni ispit. Znam što mislite – što si, dovraga, sad u inio? Opustite se. Nemojte osu ivati dok ne ujete cijelu pri u. I, držite se vrsto, jer je pred vama luda vožnja. Zar ste o ekivali bilo što drugo?” Ne propustite nijedan dio uzavrele, urnebesno smiješne strasti serijala “Zapleteni”!

Novim albumom Massimo Savi nastavlja svoj pobjedonosni hod kao ponajbolji hrvatski i regionalni muški vokal. Sve što je bilo “dodirnuto slu ajno” prije etiri godine, na “1 danu ljubavi” u injeno je namjerno. Nekih velikih noviteta u zvuku nema. To je srednjostrujaški pop-soul s jasnim uzorima u Bryanu Ferryju, s kojim dijeli vokalne sli nosti i sklonost svilenim, elegantnim aranžmanima. “1 dan ljubavi” objedinjuje nacifrani zvuk osamdesetih i “zid zvuka” Phila Spectora. Sve je i od muzike, instrumenata i dionica. Massimo je dao 110 % od sebe, a i od drugih o ekuje isto. Za razliku od Ferryja, koji je katkad znao popustiti i otpjevati nešto mirno, neoptere eno i lepršavo, Savi je cijelo vrijeme u gr u, kao da o ekuje da e, ako drugi ljudi vide koliko se trudi, samo zbog toga bolje vrjednovati njegov rad. Dio gitaristi kih dionica odsvirao je David Rhodes, bliski suradnik Petera Gabriela. Rhodes ipak ne može sam podi i kvalitetu, no svirka kao takva nikad nije bila problem ni Massima ni prate eg mu benda. Ono što bi trebalo biti lagano, lepršavo, suptilno ovdje zvu i vrlo angažirano i smrtno ozbiljno. Ukratko, pristup “manje je više” bi pomogao.

Massimo: “1 dan ljubavi”

Clarice Lispector: “Zvjezdani trenutak” U romanu “Zvjezdani trenutak” pripovijeda se o Macabéi, prostodušnoj djevojci iz gradi a Maceióa na sjeveroistoku Brazila (istog onog u koji je 1922. iz Ukrajine s gla obitelj Lispector), koja u potrazi za boljim životom seli u Rio de Janeiro. Ime je dobila jer joj se majka zavjetovala Gospi od Dobre Smr da e joj da to ime ako preživi nakon poroda i ono je bez sumnje aluzija na Makabejce. Ne prihva vši poganske bogove Olimpa, Makabejci su odbili uklopi se u novu civilizaciju koja im se nametala. U svojoj prostodušnos Macabéa se tako er odbijala uklopi u moderno kapitalis ko društvo (jer je bila “nesposobna za život”), dok je beskrupulozni i ambiciozni Olímpico de Jesus njegov savršeni predstavnik.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. Beryl - MARK KNOPFLER 2. Shots - IMAGINE DRAGONS 3. Four Five Seconds - RIHANNA, KANYE WEST & PAUL McCARTNEY 4. Let The Day Begin -SIMPLE MINDS 5. I Am A River - FOO FIGHTERS 6. Cheerleader (Felix Jaehn Rmx) - OMI 7. Should I Stay Or Should I Go - JOOLS HOLLAND & KYLIE MINOGUE 8. Love Me Like You Do - ELLIE GOULDING

Na albumu “Dodirni me slu ajno” imao je “Tišinu” koja je bila i sjajan hit i prikazala je Savi a u ponešto relaksiranijem izdanju te samim time inila dobar balans s emocionalno angažiranim brojevima. S druge strane, album prethodnik je imao i “Prospi rije i”, neinspiriran duet s Ninom Badri . Album “1 dan ljubavi” nema trenutak olakšanja zvan “Tišina”, ali nema ni promašaja u rangu “Prospi rije i”. “1 dan ljubavi” donosi etiri pjesme neupitne kvalitete: “Ispod nekog drugog neba”, “Suze nam stale na put” (obje su ve megahitovi), “Ostani tu” (možda sljede i singl), i “Slamku spasa”, te tri nešto slabije: naslovnu pje-

smu, “ uvam te” i “Gdje poljupci krote lava”. Ostatak albuma samo su rutinirani manirizmi, da se malo popuni prostor na CD-u, s time da je instrumental “Pirova pobjeda” bolji nego ista pjesma s vokalom. Kao pop-proizvod “1 dan ljubavi” e ispuniti svoju funkciju. Kao album ostavit e dojam da su njegovi kreatori pretjerano uštogljeni tipovi koji se premalo zezaju, koji su smrtno ozbiljni i koji svaku sitnicu peglaju do savršenstva. Katkad je pop-muzika samo zabava i katkad pjeva treba uvjeriti slušatelja da se i on dobro zabavlja, te da nije sve na život i smrt. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

9. Black Sun - DEATH CAB FOR CUTIE 10. Bite Down - BASTILLE vs HAIM 11. Coming For You - OFFSPRING 12.Coming With You - NE-YO 13. Uptown Funk - MARK RONSON ft. BRUNO MARS 14. Hold Back The River - JAMES BAY 15. Miracles - COLDPLAY

RADIO 1 Top Hit List 1. VIGOR - Divna 2. IVAN ZAK - Daleko 3. SEVERINA i U iteljice - Generale 4. JELENA ROZGA - Tsunami 5. NATALI DIZDAR - Iluzionist 6. SILENTE - udna ili udesna 7. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba 8. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara - Zapjevajmo onu našu 9. GIULIANO - Miriše 10. LANA - Hollywood 11. GRETTA - Sre a 12. NINA BADRI & Željko Vasi - Lozinka za raj 13. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 14. JOLE - Remek djelo 15. NENO BELAN - Jer je pjesma dio nas

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

uz knjigu, ﬁlm, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier - utorak, 3. ožujka, 19.30 sati

petak, 27. 2. 18.00 MALA OVCA, VELIKI FILM: JANKO STRIŽIĆ 2D

Koncert udaraljkaša Glazbene škole Varaždin Suzana Komazin, Filip Soldat, Mario avlek, Rupert unko i Vedran Vujec u enici su u klasi prof. Stanislava Muškinje, koji e svoje udaraljkaške vješ ne predstavi na koncertu u utorak, 3. ožujka s po etkom u 19.30 sa . Na programu koji je sastavio Stanislav Muškinja, prof., bit e sljede i autori: Igor Lešnik, Eric Sammut, Siegfrid Fink, Daniel Berg, David Freytag, Rich O’Meara, Wolfgang Schlue er, Miki Campinas, Paul Smadbeck, J. S. Bach, Emmanuel Sejourne, Will Cahn. Troje izvo a a dolazi iz Me imurja. Filip Soldat ro en je 1999. u akovcu. Osnovnu glazbenu naobrazbu stje e u privatnoj školi Suita sviraju i bubnjeve kod prof. Damira Rodigera i u Glazbenoj školi “M. Magdaleni ” kod prof. klavira Davora Žli ara i Danijela Marija Novaka. Glazbenu školu u Varaždinu upisuje 2010. u klasi prof. Lukši a, a Srednju glazbenu školu u klasi prof. Stanislava Muškinje. esto nastupa na školskim produkcijama, ali i s Gradskim puha kim orkestrom akovec. Rupert unko ro en je 1995. godine u akovcu. S glazbom se prvi put susre e 2002. godine. Po inje u iti violon elo u klasi prof. Darija Milkovi a, kasnije u i gitaru u klasi prof. Darka Rušeca i Tomislava Tomaškovi a. Paralelno završava osnovnu glazbenu školu gitare i upisuje prvi pripremni razred udaraljki u klasi prof. Ivana Lukši a šk. god. 2010./2011. Svoju naobrazbu nastavlja u klasi prof. Borne Augus novi a i prof. Stanislava Muškinje. Paralelno upisuje prvi pripremni razred, smjer solo pjevanja, u klasi prof. Darije Hreljanovi . Mario avlek ro en je 1998. Glazbom se po eo bavi 2009. godine. Prvi se put susreo s bubnjevima u Puha kom orkestru Op ine Donji Kraljevec. Dvije je godine išao na poduke iz bubnjeva, te je privatno položio prva dva razreda osnovne glazbene škole za klavir i solfeggio. 2011. godine upisuje pripremni razred za teoretski odjel i iste godine privatno polaže prvi pripremni razred udaraljki. Drugi pripremni razred redovno upisuje teoretski odjel i udaraljke u klasi prof. Borne Augus novi a. U prvom razredu Srednje glazbene škole tako er upisuje teoriju i udaraljke, ali tada u klasi prof. Stanislava Muškinje.

animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 BIRDMAN komi na drama

subota, 28. 2. 16.00 MALA OVCA, VELIKI FILM: JANKO STRIŽIĆ 2D animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 TAJNA SLUŽBA akcija, avantura, komedija

Jelena Miholjevi : - Predstava ‘Ispo etka’ otvara brojna pitanja suvremenog života

Gluma ka ekipa progovara i o mogu nosti revolucionarnog djelovanja u svijetu vo enom pohlepom i pro tom

komi na avantura

GOSTOVANJE TEATRA “EXIT” u Čakovcu

nedjelja, 1. 3.

Jelena Miholjević: - Što znači tišina u današnjem životu? PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

luma ki etverac u sastavu Jelena Miholjevi , Krešimir Miki , Sreten Makrovi i Bojan Navojec dolazi u goste akove koj kazališnoj publici na Tribinu “ akovec etvrtkom”, izvedbom predstave “Ispo etka”. Autor ovog projekta Teatra “Exit”, odnosno autor teksta i režije, jest Mislav Bre i . Jezgra teksta jedna je obitelj na kojoj se lome ne samo raznorazne histerije tipi ne za suvremeni na in života, ve i vje na egzistencijalna pitanja. Bre i ne nudi precizne odgovore, ve svakom gledatelju ostavlja prostor vlastitog promišljanja i pronalaska rješenja na dotaknute teme. Jedini ženski lik u ovom kazališnom komadu je Jelena Miholjevi . Isti e jedno od brojnih upitnika predstave, a koji zadire i u pozicioniranje kazališne umjetnosti:

20.00 STOGODIŠNJAK KOJI JE SKOČIO KROZ PROZOR I NESTAO

- Predstava je u svakom slu aju pomalo neobi na. Nama za igranje u jednom pozitivnom smislu, a publici jedno novo iskustvo. To je autorski projekt Mislava Bre i a. Mi smo s njim sura ivali dugo i predano, u jednoj lijepoj atmosferi. Predstava postavlja neka pitanja na jedan delikatan na in. Radi se o pitanjima koja danas mu e brojne obitelji, a doti u se tema kao što su politika, društvo, smrt, život, stav prema životu, stav prema kazalištu... Može li kazalište funkcionirati danas samo tako da nasmijava publiku ili nas ono navodi da se zapitamo i neke druge stvari. Što zna i tišina u današnjem životu? Kako bi to izgledalo da je na sceni samo tišina? akove ka izvedba drugo je gostovanje ove predstave van mati ne ku e. Gostovala je u Opatiji i, kako Jelena isti e, publika lijepo prihva a predstavu.

Neki zamjeraju dugotrajnost. U dvosatnoj pri i etiri glumca na pozornici igraju više likova, izlaze iz jednog u drugi, mijenjaju i karaktere. Za kraj razgovora zapitali smo Jelenu koliko je to izazovno za glumca, s obzirom na to da je predstava djelomi no i interaktivna s publikom i traži pomalo i njezino sudelovanje: - Dobra smo ekipa, puno smo vježbali i radili na ovoj predstavi. Naravno da je izazovno to raditi, jer i sama predstava dugo traje. Treba imati kondiciju i u probama prije predstave, a i za samu predstavu. Publika je djelomi no interaktivna. Niko nikoga ne vu e direktno za rukav. Trudili smo se u svim odnosima i publike i nas na sceni, da sve bude bez prisile, nježno. Publika se nekad malo osvijetli, postave se neka pitanja. Predstava otvara mnoštvo pitanja i otvara publici mogu i smjer djelovanja koji kre e isklju ivo od pojedinca.

MALA OVCA, VELIKI FILM: JANKO STRIŽIĆ

TAJNA SLUŽBA

animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Režija: Mark Burton, Richard Starzack

akcija, avantura, komedija Režija: Matthew Vaughin Uloge: Colin Firth, Samuel L. Jackson, Taron Egerton

16.00 MALA OVCA, VELIKI FILM: JANKO STRIŽIĆ 2D animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 BIRDMAN komi na drama

20.00 TAJNA SLUŽBA akcija, avantura, komedija

ponedjeljak, 2. 3. 18.00 STOGODIŠNJAK KOJI JE SKOČIO KROZ PROZOR I NESTAO komi na avantura

20.00 TAJNA SLUŽBA akcija, avantura, komedija

utorak 3. 3. 19.30 KONCERT UDARALJKAŠA Glazbene škole Varaždin Dvorana Zrinski/Scheier

18.00 STOGODIŠNJAK KOJI JE SKOČIO KROZ PROZOR I NESTAO komi na avantura

20.00 BIRDMAN komi na drama

četvrtak, 5. 3. 20.00 ZEKAEM KRISTOFOR KOLUMBO Tribina “ ”

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 28. 2., i nedjelja, 1. 3. 17.00 MALA OVCA, VELIKI FILM: JANKO STRIŽIĆ 2D animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrv. jezik Kada Janko Striži odlu i uze slobodan dan kako bi se malo odmorio, sa svojom e družinom upas u cijeli niz nevolja. Umjesto dana provedenog u lješkarenju, zajedno sa svojim prijatelji-

ma morat e prona i put ku i iz velikog grada u kojem su se našli strmoglavivši se slu ajno s velikog brda... Ova se animirana obiteljska avantura u trajanju od 85 minuta preporu uje svim uzras ma.

“Tajna služba” lukavo se igra sa špijunskim žanrom u pri i o ugla enom špijunu koji pomaže mladi u izdi i se iz života na ulici i u i ga umije u špijunaže. To je pri a o promjeni životnog

puta i prelasku iz jednog svijeta u drugi, sasvim novi, u kojem opasnost vreba na svakom koraku. “Tajna služba” (trajanje: 129 minuta) preporu uje se starijima od 15 godina.

subota, 28. 2., i nedjelja, 1. 3. 19.00 SNAJPERIST akcija, ratni, biografski

media

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

HRVATSKE TVRTKE uspješne na sajmu obuće i modnih dodataka u Njemačkoj BIK (21.4. - 20.5.)

Posljednji dani mjeseca velja e prote i e u ru nskim poslovima. Ako ste nezaposleni imat ete priliku oti i na razgovor s potencijalnim poslodavcem i zaposli se. Mogu je neo ekivan priljev novca od poslovnih partnera iz inozemstva. Na emo vnom planu mogu i su iznenadni obra , raskidi, sva e. Primirite stras i razgovorom riješite sve mogu e probleme. Mogu i su manji zdravstveni problemi. Pripazite na hranu koju uzimate.

Pripadnike ovog znaka o ekuje napredak u poslovnoj karijeri. Ako ste u poziciji promijeni radno mjesto, ne oklijevajte. U inite to. Mogu je zna ajan nov ani dobitak. To posebno vrijedi za one koji imaju samostalnu djelatnost ili se bave honorarnim poslom. U ljubavi e ima više sre e oni koji su u tajnoj vezi ili u odnosu koji nema obvezuju i faktor. U danima vikenda o ekujte strastveno druženje s partnerom. Dobrog ste zdravlja.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Kraj velja e donosi vam pozitivno ozra je u poslovnim kontaktima. Mogu je i iznenadni nov ani dobitak koji e vam zna ajno poboljša ku ni budžet. U ljubavi ete se osje a kao na životnoj prekretnici. Mo i ete bira i bi birani. Ako ste sami, vjerujte, ne e tako dugo osta . Svi koji su u vezi do i e u iskušenje ili okon a je, ili je ovjekovje i bra nim zavjetom. Slobodno vrijeme iskoris te za laganu šetnju ili sportske ak vnos koje volite.

RAK (22.6. - 22.7.) Ovih ete dana biti nezadovoljni s razvojem poslovne situacije. Budite koncentrirani na svaki detalj u projektima na kojima sura ujete. Pri donošenju odluka nemojte bi impulsivni. U ljubavnim o ekivanjima nemojte previše mašta . Odnosi e bi skladni, ali bez ve ih stras . Ako ste sami, ovo je vrijeme pogodno za pronalazak srodne duše. Samce o ekuje lijepo iznena enje. Ukoliko imate problema sa visokim krvnim tlakom, posje te lije nika.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Pripadnici ovog znaka koji se bave trgova kim djelatnostima imat e uspjeh. Sklopit e se unosni ugovori, a ne e izostati ni nov ani priliv. Pripazite na trošenje novca. Obitelj i obaveze koje ima oko svojih bližnjih, mogli bi utjeca na stanje vašeg bankovnog ra una. Usamljeni e imati priliku upozna novog partnera. Ako ste u vezi ili braku, kraj velja e donosi vam skladne odnose s partnerom. Pripazite se povreda na radu. Vodite ra una o zdravlju.

Biti ete i više nego zadovoljni poslovnom situacijom. Realizirat e se neki projek koji su duže vrijeme bili u stanju mirovanja. Na vidiku su i nove poslovne ponude. Malo druga ija situacija bit e u emo vnim odnosima. Vlada stagnacija. Iako niste nezadovoljni, bilo bi dobro u ljubavne odnose unije više dinami nos . Ako ste sami, bit ete previše zaokupljeni poslovnim odnosima da biste odvojili vrijeme za traženjem društva. Zdravi ste.

VAGA (24.9. - 23.10.) Tjedan vam donosi bitno poboljšanje u svim podru jima vašeg života. Posebice na poslovnom planu. Raspored zvijezda e pripadnicima vašeg zna donije neo ekivanu potporu i ugodna iznena enja. Živite li u mjestu koje pruža atrak vne i razli ite mogu nos za provod ne ete sjedi kod ku e, niti se zadržavati na jednom mjestu. Bi ete u pokretu ko p elice i i i ‘od cvijeta do cvijeta’. Upišite se na te aj plesa ili borila kih vješ na. Prona ite i vrijeme za odmor.

ŠKORPION (24.10. -22.11.) Jeste li pravilno procjenili potrebno vrijeme realizaciju nekih poslova? Možda ste uzeli ‘preveliki’ zalogaj i sada ete ima problema s rokovima. Budite mudri i pokušajte se ipak izvu i iz problema ne situacije. Za razliku od poslovnih tegoba, u ljubavi kao da vam cvjetaju ružu. S partnerom ete biti u nadasve skladnim odnosima. Imate li obitelj, posve te slobodno vrijeme za igru i druženje s djecom. Sa zdravljem ne ete imati nikakvih problema.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Organizirajte svoje vrijeme i aktivnosti. Samo tako ete uspjeti sve završi kvalitetno i na vrijeme. Vaši nadre eni o ekuju to od vas. Zna e nagradi vaš trud i marljivost pri izvršavanju poslovnih zadataka. Tako e vam osta i dovoljno vremena za druženje s prijateljima ili obitelji. Ukoliko možete dane vikenda provedite na nekom kra em izletu ili prirodi. Nemojte zanemari signale koje vam odašilje vaše jelo. Ako treba posje te lije nika.

JARAC (22.12. -20.1.) Vaša krea vnost do i e do izražaja u svim poslovnim zadacima koji e vam bi dodijeljeni. Sve ete rješava nekako s lako om i smirenoš u. Bit ete marljivi tako da ete se i sami za udi odakle toliko volje za rješavanjem zadataka. U romanti nim odnosima tako er vlada idila. Svi pripadnici znaka koji imaju partnera uživat e u obostranom druženju. Samcima e se nameta brojne prilike za upoznavanjem srodnih duša. Za vikend se zabavite s društvom.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Nemojte se upuštati u neprofitabilne projekte. Tijekom cijelog tjedna oko vas su mogu i rizici i krive poslovne procjene, stoga dobro pripazite. Potražite ukoliko zatreba pomo bliskih prijatelja. Oni e vam zna i mo i pomo i bilo savjetom, bilo nancijskim sredstvima. U ljubavi je ipak bolja situacija. Prepuni ste stras i toga je svjesna i voljena osoba. Iz dana u dan vaša e veza bi stabilnija, prepuna razumijevanja i sloge. Redovito vježbajte.

RIBE (20.2. -20.3.) Najviše e cijeni vaše organizatorske sposobnos . Za mnoge od vas, ljubav je najvažnija stvar na svijetu. Prepus t ete se zagrljajima svoje voljene osobe. Uživajte u m danima emo vnog zanosa. Jer, kako to obi no biva, nakon sunca dolazi kiša. Krajem vikenda osje aji e bi izmiješani. U jednom trenutku osje at ete se poletno i prepuni energije, a u drugom iscrpljeno. Uzimajte više teku ine i slobodne trenutke provodite u prirodi. Vitalni ste i zdravi.

Njema koj publici predstavljena je i hrvatska modna obu a

Uz odličnu posjećenost 160 izlagača predstavilo 900 brendova! N

a jednom od najpoznatijih svjetskih sajmova obu e i modnih dodataka GDS, koji se dvaput godišnje održava u Düsseldorfu, i ovu su zimu sudjelovali hrvatski izlaga i. Radi se o pet tvrtki koje se slažu u jednome: za uspjeh je potreban kontinuitet izlaganja. To potvr uje i dugogodišnji izlaga , tvrtka Ivan ica d. d., koji izlaže ve šestu godinu zaredom. - Ve smo dugi niz godina prisutni u Düsseldorfu, upravo zbog tog kontinuiteta prati nas odre eni rejting te više od polovine godišnjeg posla odradimo u Düsseldorfu. - isti e Siniša Zver, prodajni menadžer tvrtke. Ivan ica izvozi 70 posto proizvodnje, i to u ak 26 zemalja, a zbog velike posje enosti na sljede em izdanju sajma planiraju pove ati veli inu štanda. Seklo d. o. o. je tako er dugogodišnji izlaga , a kao proizvo a je na tržištu prisutan ve 15 godina. - Izlažemo svake godine i zadovoljni smo. Izvozimo preko 85 posto proizvodnje, ve i dio upravo na njema ko tržište, i iz tog razloga moramo biti prisutni svake godine. - naglašava voditelj prodaje Dominik Botica. Nakon 25 godina apstinencije od sajamskih nastupa Borovo d. d. odlu ilo je nastupiti upravo na GDS-u, uz potporu Hrvatske gospodarske komore. - Kako je strateška orijentacija tvrtke posti i zna ajnije po-

“

Porast posjetitelja, intenzivni networking i 900 brendova osnovni su naglasci zimskog izdanja sajma obuće i modnih dodataka u Düsseldorfu

make u izvozu na europsko tržište, nužnost izlaganja na ovom sajmu o ita je. Hrvatski dizajn, kvalitetni i prirodni materijali te ru na proizvodnja iz Vukovara odrednice su na kojima Borovo gradi svoje pozicioniranje na tr-

žištu. - isti e Gordan Kolundži , predsjednik Uprave. Prvi put izlagala je i tvrtka Papu a d. o. o., tako er uz potporu HGK-a, a radi se o proizvo a kom društvu nastalom na stoljetnoj tradiciji izrade ku ne obu e u Dalmaciji, ija je obu a poznata pod nazivom Larus. Premijerno je na sajmu izlagala i tvrtka Pavoran. Hrvatske izlaga e obišao je i generalni konzul RH u Düsseldorfu Zvonko Ple aš, te Kristijan Tušek, konzul tre eg reda, koji su iskazali zadovoljstvo dolaskom hrvatskih tvrtki na ovaj sajam u Njema koj, koja je ovoj industrijskoj grani jedno od prioritetnih tržišta.

Na sajmu je ukupno nastupilo 160 izlaga a koji su prezentirali preko 900 brendova. Pozitivna atmosfera i mnoštvo prilika za uspostavu kontakata ono je što karakterizira novi koncept ovog sajma, koji postavlja trendove spajaju i proizvo a e i trgovce te omogu uju i izravnu komunikaciju na samom po etku sezone. Preko 92 posto posjetitelja ocijenilo je svoj posjet izrazito zadovoljavaju im, a zabilježen je i porast posjeta trgova kih ku a. Tako er, 60 posto posjetitelja napravilo je narudžbe ve tijekom sajma. Ljetno izdanje sajma GDS-a održat e se od 29. do 31. srpnja 2015.

Osim obu e, predstavljeni su i modni komadi

27. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAJAVLJUJEMO TJEDAN RESTORANA LIFECLASS TERME SVETI MARTIN od 6. do 15. ožujka

Istražite najbolje specijalitete po cijeni od samo 100 kn po osobi! Terme Sveti Martin se sa svojim restoranom Martin, koji se nalazi u sklopu hotela Spa Golfer, ve tradicionalno priklju uju manifestaciji Tjedan restorana, koji okuplja najbolje restorane u Hrvatskoj! Nema ni ega ljepšeg nego da zakora ite u jesenske mjesece s najmilijima uz pomno pripremljene jelovnike koji e razveseliti vaša nepca i izmamiti osmijeh na vaše lice. Najomiljenija gastromanifestacija Tjedan restorana održat e se u periodu od 6. do 15. ožujka 2015. godine, kada po cijeni od svega 100 kn po meniju možete dobiti obrok od ak tri slijeda!

Hrvatski sommelierski klub tijekom godine organizira brojna natjecanja

HRVATSKI SOMMELIERSKI KLUB “proizvodi” nove međimurske sommeliere

Na koktel u hotel

Le Batat - novi svijet zdravih užitaka!

Tako er, Terme Sveti Martin ove se godine priklju uju i akciji Na koktel u hotel, koja e se održati tako er za vrijeme trajanja Tjedna restorana Hrvatska. Ako posjetite Piano bar hotela Spa Golfer 4* od 18 do 19.40 sati, za vrijeme trajanja Tjedna restorana, možete okusiti izdvojene koktele po promotivnim cijenama od 25 kuna po koktelu! U ponudi su tri razli ita predjela, glavna jela i deserta, a na vama je da po cijeni od svega 100 kuna sami kreirate svoje savršeno jelo, pra eno ašicom doma eg vina. Stol se može rezervirati telefonom +385 40 315 005 (iza 12 sati).

Terme Sveti Martin e krajem ožujka predstavi novi koncept dosadašnjeg restorana Mar n, koji e od tada ponije i novo ime Le Batat, a upravo to ime odabrano je iz razloga što je batat kao povr e sinonim zdrave kuhinje, emu težimo kroz našu viziju koja glasi: Svijet zdravih užitaka.

PREDJELO - gove i carpaccio na matovilcu (kvalitetan carpaccio na posteljici od svježe ubranoga mladog matovilca, oboga en za inima iz našeg kraja) - bistra juha s doma om ribankom (svježa bistra juha s ru no ra enom doma om tjesteninom) - polpe od bu e s kozjim sirom (ukusni i nježni polpe od bu e sa svježim kozjim sirom) - riso o od batata (doma i batat u savršenoj kombinaciji s kremastom rižom) - pure i steak na vulkanskom grilu i svježe povr e iz woka (svježe doma e povr e iz woka i pure i steak s vulkanskog grila) - ramstek u umaku od aronije i doma im šiškrlima (svježe kvalitetno doma e meso u umaku od aronije u kombinaciji s našom tradicionalnom tjesteninom)

DESERT - proljetni smoothie s energetskom plo icom - torta od jabuke s karamelom od meda - doma i sladoled od bu e + aša vina

U prvom tjednu ožujka: Pink Week

U srednjem vijeku plemenitaši su organizirali renesansne gozbe na kojima je za besprijekornost odvijanja sadržaja “programa” brinulo specijalno osoblje. U ranim kulturama osoba koja je posluživala božansko pi e - vino bila je obavijena misti nim velom. Sposobnosti osjetiti i prepoznati mirise i okuse koje mnogi drugi ne mogu, opisati ih i vrjednovati, smatrane su tajnovitima i nadnaravnima. Izvorno i povijesno govorimo o pojedincima koje bismo mogli nazvati uvarima vina i kuša ima koji su ga probavali prije vladara. A tko su ti specijalci danas? Svijet ih zove sommelierima.

Nadnaravne sposobnosti kušača vina

GLAVNO JELO

HOTEL PANORAMA

Trojko i Goričanec uspješni na sommelierskom tečaju prve razine

U tjednu od 1. do 6. ožujka u hotelu Panorama traje Pink-Week u sklopu Tjedna ruži astih jelovnika & ruži astih vina u hrvatskim restoranima, koji ve tre u godinu zaredom uspješno organizira udruga Žene i vino (WOW). Pink-Week jedinstveni je eno-gastro-humanitarni projekt humanitarnog karaktera. Ciljevi Pink Weeka jesu promovirati ruži asta vina i vrhunsku gastronomiju, promovirati kulturu stola i prikupiti sredstva za Fondaciju Europa Donna, koja kroz vlastitu kampanju Darujmo ruži asti život poti e na prevenciju raka dojke. Hotel Panorama Prelog tom je prilikom osmislio pri-

godan ruži asti meni uz ašu ruži astog rose vina, ime sudjeluje u ovom projektu. Kako se Pink Week obilježava uo i Dana žena, pozivamo sve žene da se uklju e i odazovu ovoj humanitarnoj gesti. Završnicu Pink Weeka organiziraju 6. ožujka, kada e ovu sve anost uveli ati i lanice udruga WOW, stoga vas pozivamo da okupite svoje žensko društvo, u inite dobro djelo i uživajte u okusima bogato pripremljenoga ruži astog jelovnika, dobre aše vina i glazbenog programa. Ruži asti menu uz ašu vina pinot rose stoji 100 kn po osobi, a rezervacije i više informacija možete dobiti u hotelu Panorama. (mn)

Profesionalni sommelier danas podrazumijeva osobu ije su glavne osobine kompetentnost, stru nost, profesionalnost i kulturno opho enje s gostom ili kupcom. Stru nost vrsnog sommeliera mora po ivati na znanju koje se bazira na znanstveno utemeljenim i veri iciranim programima i provjerenim injenicama o vinima svoje domovine, vinima svijeta, tehnologijama proizvodnje grož a, sortama, postupcima vino ikacije, njege i uvanja vina, sastavu, vrstama, stilovima, osobinama i degustaciji vina, sirovinama i tehnologijama proizvodnje drugih pi a, napitaka i cigara, osobinama namirnica, postupcima i tehnikama pripreme jela, hrane i

njihova kušanja, sljubljivanju hrane i vina, planiranju, ekonomiji, menadžmentu, nabavi i prodaji vina i drugih pi a, komunikologiji i komunikacijskim tehnikama. Važno je vrsno poznavanje vlastitog jezika, kao i najvažnijih svjetskih jezika.

U Međimurju sve više kvalitetnih sommeliera Hrvatski sommelierski klub jedna je od najvažnijih priznatih institucija u našoj zemlji koje vrše kontinuirane edukacije i “proizvodnju” sommeliera, a odnedavno u zemlji djeluje i WSET. Me imurjem ve operira zavidan broj osoba koje su prošle i položile odre enu stru nu razinu / stupanj sommelierske izobrazbe. Naj eš e se radi o tri odvojena i razli ita stupnja edukacije, a nakon tre eg stje e se respektabilna i vrlo korisna diploma sommelier. Uz Davida Štampara, Teu Dvanajš ak, Teodoru Raguž, Marka Cmre njaka, Zvonka Kermana, Peru Vidovi a, Marjana Novaka, Denisa Per i a, velikoj grupi “nadnaravnih” prije nekoliko dana pridružili su se An elko Trojko i Ivan Gori anec. Uspješno su položili sommelierski te aj prve razine. Ispitu je pristupilo više od dvadeset kandidata, od kojih neki nisu udovoljili potrebnom znanju pisanog dijela. Nakon položenog ispita dobiva se potvrda o završenom te aju za odre enu razinu te se polaznik po želji upisuje na te aj više razine.

An elko Trojko (prvi slijeva), kao i Ivan Gori anec, najavljuje pripreme za drugu razinu sommelierskog te aja

media

Ovan Osje aji izraženog ega, utjecaja na druge, nepobjedivosti i želje za mo i bi zaista mogli dovesti do doživljaja prave ljubavi, ali ta oluja može i ozbiljno naštetiti vašem ugledu. Zaljubljena Venera i razmetljivi Mars se spajaju s nepredvidljivim Uranom u polju osobnosti, dok ulaze u odli an odnos s Jupiterom u polju ljubavi. Istovremeno se nalaze i u rušiteljskom aspektu s Plutonom u ku i karijere (4. i 11). Neka osoba vas može op initi, ali biste mogli nastradati u o ima javnosti.

Novac i Posao Venera ulazi u polje financija (od 17.) te vas može nagnati na posezanje za tajnim

Blizanci

Bik

21. 03. - 20. 04.

LjubaV

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. 04. - 20. 05. izvorima u pridobijanju srca partnera, naro ito prilikom aspekta s Neptunom u polju tajni (24.). Pametnije bi bilo suzdržati se. U isto polje prihoda ulazi i Mars (31.), a tad ete imati priliku po eti sa sre ivanjem kaosa. Zara ujte, umjesto da neobuzdano trošite.

Zdravlje Iako izvana djeluje kao da nema nikakvih problema, iznutra ste pomalo ispražnjeni. Pun Mjesec (5.) vas upozorava kako je vrijeme da se prestanete baviti fizi kom spremnoš u i pozabavite se onim što vas mu i na psihološkom planu. U vrijeme Sun eve pomr ine (20.), nešto ili netko može ponuditi klju za razumijevanje samog sebe.

LjubaV Dok ste se posljednjih godina predavali partnerima koji su vam oduzimali svo slobodno vrijeme, prijatelji su zamjerali rijetko druženje s njima. Puni Mjesec (5.) vam napokon stavlja ovu injenicu pod nos, a vi shva ate da je za održavanje vrijednih prijateljskih odnosa potrebno malo više slobode u glavnom partnerstvu. Provedite više vremena i s drugim važnim osobama u svom životu.

Novac i Posao Prisutnost Saturna u ku i investicija smanjuje koli inu zajedni kih resursa. Mogu e je da morate podmiriti zna ajne troškove, naporne kredite ili vratiti dugove. No,

21. 05. - 21. 06. pomo bi se neo ekivano mogla pojaviti od nekog iz društvenog sektora upravo u vrijeme pomr ine Sunca i povoljnog aspekta sa Saturnom (20.) Osje ate se veoma zahvalni što imate prijatelje na koje se možete osloniti.

Zdravlje Možda vam je udno, ali ovo je vrijeme kad ete bolju perspektivu na i unutar svoja etiri zida nego u izvanjskom svijetu. Mars i Venera se spajaju s Uranom u psihološkoj zoni, dok u isto vrijeme stupaju u odli an aspekt s Jupiterom u polju doma i obitelji. Zatvaranje u sigurnost svoja etiri zida vam može dati ve i osje aj slobode i opuštenosti nego djelovanje vanjskih utjecaja na vašu osobnost.

Ljubav Na neki udan na in, ljubavni život i posao su zamijenili mjesta. Ured vam se ini kao prekrasno uto ište prepuno divnih emocija i flerta, dok se ljubavni život pretvorio u obavezu, napor i teški rad; na sve to ukazuje Merkurov odnos sa Saturnom u zoni ljubavi (18.). Sve se vra a na staro u vrijeme Sun eve pomr ine (20.), kad ete vi i vaša draga osoba napokon imati priliku za užitak.

Novac i Posao Pretjerana sklonost zabavi i užicima kao rezultat mogu donijeti i ispražnjeni nov anik, nakon što se Venera i razuzdani Mars spoje sa spontanim Uranom u po-

lju društvenosti te napadnu destruktivni Pluton u ku i zajedni kih financija (4. i 11.). Nakon ulaska Venere u polje izolacije (17.), smanjit e se vaša prisutnost u društvenom životu. Tada možete opet raditi na prikupljanju sredstava, umjesto da ih razbacujete, naro ito oko 30.

Zdravlje Nakon 17., postat ete gotovo optere ni svojim izgledom - toliko da bi vam i Kim Kardashian pozavidjela. Vi ste sami svoja najve a ljubav, barem oko 27., kad se Venera i Jupiter na u u nezgodnom odnosu u polju komunikacija. U pomo priska e snažni Mars nakon što u e u sektor podsvjesnog (31.) te vas natjera na sre ivanje stanja u glavi.

Veliki m

hOro

za ož

Vaga

Škorpion

Strijelac

24. 09. - 23. 10.

24. 10. - 22. 11.

23. 11. - 21. 12.

LjubaV Izgleda je svatko odlu io soliti vam pamet kad je u pitanju vaš ljubavni život, ali samo je na vama odlu iti što doista želite. Merkur u polju ljubavi stoji nasuprot Jupitera u ku i društvenih zbivanja i stupa u odnos s nekonvencionalnim Uranom u polju partnerstva (1.). Opijena Venera i vatreni Mars se spajaju s Uranom i udaraju na oštri Pluton u polju obitelji (4. i 11.). Vaš bi izbor mogao iznenaditi prijatelje i lanove obitelji, ali e odgovarati vašem srcu.

Novac i Posao Vaš bi financijski rejting mogao stajati znatno bolje od onoga hrvatske ekonomije nakon što Venera u e u polje zajedni kih

sredstava (17.) i odnos s Neptunom u polju rada (24.). Ipak, ne ugrožavajte svoj status posudbom novca prijateljima s kojima niste jako bliski i za koje niste sigurni da vam ga mogu vratiti kad se sukobe Venera i Jupiter u polju prijateljstva (27.). Vaše dobro srce nije banka.

Zdravlje To što vam para izbija i na uši ne zna i da ste se bacili na naporno vežbanje u teretani. Pun Mjesec u polju intuicije stoji nasuprot terapeutskom Kironu u ku i zdravlja, a vaš je zadatak dovo enja svog tijela u ormu. Nakon ulaska Merkura u ovo polje (12.) i izazovnog odnosa sa Saturnom u polju kounikacija (16.), samo ete puno pri ati umjesto da nešto poduzmete. Pokrenite se.

LjubaV Sun eva pomr ina (20.) u polju ljubavi e vas jako protresti i istovremeno oja ati samopouzdanje, zahvaljuju i odli nom odnosu s prizemljenim, sigurnim Saturnom u polju osobne vrijednosti. Prezaljubljena Venera ulazi u polje partnerstva (17.), a to je odli an trenutak za ozbiljno obvezivanje u postoje oj vezi. Neki e se odlu iti i na onaj najve i korak, možda baš kad Venera i Neptun stupe u dobar odnos (24.).

Novac i Posao Intuitivno razumijete koje poteze povu i na radnom mjestu i unutar svog društvenog kruga kako biste pove ali svoje prihode u vrijeme Velikog

trigona (12.). Tada e Mjesec u polju zarade, ambiciozni Mars (spojen s Uranom) u polju rada i bogati Jupiter u polju karijere stupiti u sjajan odnos. Vaše vještine upravlja a iz sjene e biti tako dobre u vrijeme Sun eve pomr ine i odli no postavljenog Saturna u polju zarade (20.), da e vaša kreativnost prikriti istinske namjere vašeg umije a - stvaranje prihoda.

Zdravlje Loše navike kad je u pitanju održavanje orme mogle bi dovesti do ozljeda i ljutnje oko 4. i 11., u vrijeme odnosa Venere i napornog Marsa s nepredvidljivim Uranom i mo nim Plutonom. Želite li da se okolina brine o vama, smirite svoju jezi inu.

Ljubav Jeste li ve zaboravili da prava ljubav ne košta ništa? Razmetljivi Mars i rastrošna Venera se spajaju s impulzivnim Uranom u polju ljubavi (4. i 11.), a u isto vrijeme ulaze u borbu s iscrpljuju im Plutonom u ku i zarade; riskirate pražnjenje svog bankovnog ra una, a sve zbog neke prolazne zaljubljenosti i strasti. Osim ako nemate prihode kao Todori , trebali biste donositi zrelije ljubavne odluke. Oko 30. bi se ljubav mogla pojaviti u uredu, pove avaju i priliku za zaradu.

Novac i Posao Možda vas ljubavnici financijski iscrpljuju, ali e barem osobe kojima je stalo do vas

ekati kako bi vam pomogli s financijskom Prvom pomo i. Trošite sredstva kako biste impresionirali ljubavnog partnera, ali s opreznim Merkurom u polju doma i regenerativnim Plutonom u zoni prihoda (22.), lanovi obitelji e vam pomo i u slu aju financijske stiske.

Zdravlje Nakon što se ležerna Venera na e u polju zdravlja (od 17.), osje at ete lijenost i usporenost, a oko 24. sva e se tjelovježba svesti na odlazak do hladnjaka, zahvaljuju i sanjivom Neptunu i Veneri. Vaš nemar bi mogao imati negativne posljedice i na u enje (27.); umjesto da se bavite knjigom, više vas interesira trpanje keksa u sebe.

Kamo na pregled? 1

# $ $ <

Kamo na pregled? POSEBAN PRILOG MEÄ?IMURSKIH NOVINA

SAMI STE najodgovorniji za svoje zdravlje

u Poliklinici za ginekologiju

! "# $# % # # !

OSTEOPOROZA & ' #($ '# ( %$ ) ( ' " ! % ! * + , - . ($ ili drugi dan u Poliklinici Sunce / , + Ä&#x152;NE POZADINE $! 0 ($ " # 0 1# 0

2 Kamo na pregled?

# $ $ <

% #!&" ' ' ($ $ ) $ $ " * &" % " $+,-($ ) ." &" ") #

Budite odgovorni prema svom zdravlju ) $! ,- &$ &" ) "% # ' % $' # ' ) ",!"% +% # #" $/ - # - &$' % $' 0$ )" % -) $/ +% # #" $/ - !-, + , # #" ", (" &" # ' ,- '-1$ $ - % "ĂĄ" & $# & % ($ $!$ $ - .$&$ PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-OletiÄ&#x2021; Foto: Medikol

\ [ Q \ >

[ [> \ [ | >| >

^ > | \ povratno izgubiti. a svoje zdravlje najStarenjem se tijelo troĹĄi. odgovorniji smo mi Postajemo skloniji bolestima sami. Upravo zbog te \ ] =>=[ | odgovornosti prema \ |

vlastitom zdravlju Q ` = |

dobro ga je po]>=[ =[ >

vremeno konÂ&#x2C6; Q >

trolirati ili u svojoj zreloj = > >

` =[

Kontrola zdravlja nam tijelo pate od rane mora biti ĹĄalje signaznih tegoba le da neĹĄto menopani neugodna nije u redu uze. Sve te ni skupa odgovorno zdravstvene je prema sebi t e gob e koje Q [ \ [ ] dolaze s vremevore kod specijalinom nerijetko i ne =[ ^ [ [

\ _ [ >

=[ > ] _[ = ^` ^ =[ =>=[ >| ^ [

s naĹĄim tijelom. jer on ipak mora dati prioritet Pravodobna reakcija ljudima s ozbiljnim zdravstve \ =Q = [ \ [ > [ _ ]>

pitanju takav stupanj ugro- [ | >_[ ` >

\ =[ ^ q _ [ ] ` ]> [

Q> \ Q ` ^ [ >] \

â&#x20AC;&#x153;

!" #$% { \ [ ` = _ q [

= =[ Q > = =Q [ >Q

^ [ > Q =[>Q > >| ] = Q >

Q ` } _ = [ |

=[ ] Q = [ [ ]> = Q[ |

puno viĹĄe od toga. Pogled u zjenicu vaĹĄeg oka oftalmologu Q> _ ^ >| ] =[ = =

~ = ` \ [ > = > > ` [ = Zdravlje nam mora biti pri [ [| = ^]>` Q =

Q [ q = ` [

skloniji zaĹĄtiti i gomilanju mate | ]

prema vlastitom zdravlju. Tim

viĹĄe ĹĄto u bliskoj okolini imamo =[>Q Q

brzo reagirati na naĹĄe potrebe da provjerimo svoje zdravlje. Te usluge sada su dostupne i pri=[>Q _ >]> >

q ^ [ \ Q gled specijalista i dobijemo brzi > > =[ = ] ^ |

=[ > = [ _[ [ `

pripaziti. Pritom smo liĹĄeni du] [ ] ~ = ` [ \ ^

one ljude koji u bliskoj obitelji > = =[

` =[ _[ [ =

] \

Q ` =Q [ Â > > = = `

najodgovorniji za svoje zdrav-

| = >=[ > [

Q [ \ [ >] _ |

=[ ] ` nom mjestu. Drugo miĹĄljenje ] Q ] [ | =

= ] =[ Q [ \ |

\ [ Q [ [ = ^ stveni status i biti sigurni u neku dijagnozu. Kontrola zdravlja ne mora biti ni neugodna ni skupa. Â&#x201A; ] Q [ ] | Q ] [

= ` > >^ Q

> [ ^ > | => >] |

>^ [ => ` ^` | [ >

stanje unutarnjih organa i mogu nam na vrijeme signalizirati ` =[ >Q>[ [ =

Uzroci mnogih tegoba u starijoj dobi vezani su uz \

^ ^` ] = ]

\ [ >=

profesionalnih bolesti. Fizioterapeuti nam mogu uvelike Q > >` \ > [ ] `

Samo im se treba pravodob ` [ [ ^ [ \ [ >

Q Kontrola zdravlja posebno \ \ > [ > |

jer se time vodi briga i o trud-

nici i njezinom djetetu u utrobi. Â&#x2020; _ ]> =[ Q Q>[

trodimenzionalnog ili 4D ultrazvuka roditeljima daju sli > [ [ > >[ `

u realnoj dimenziji. Ima li iĹĄta ljepĹĄeg od poznavanja svog dje[ [ = ] Q [

Â&#x2021; >| \ | _ ^ =[ | Q

>_ =[ | >[ _

zadovoljstvo izgledom naĹĄeg tijela. Ako nam neke stvari = [ >| > = ^>

=[ [= [ [ ]> > niti zadovoljnijom i sigurnijom osobom. U prilogu koji je pred vama donosimo vam pregled zdravstvenih ustanova u kojima donosimo ĹĄirok spektar dostupnih zdravstvenih usluga za gotovo sve [ ] ` = ]> > [

> \ [ `

ili situaciji. U njima na brz i =[ \ [

dobiti odgovore na pitanja vezana za vaĹĄe zdravlje. I ĹĄto \ |

Q ] > =[ =>

= [

usluga neophodna.

# $ $ <

Kamo na pregled? 3

GYN POLIKLINIKA

poliklinika za

Kontakt:

Dr. med. Damir MamuziÄ&#x2021;

Â&#x152; Q Q

Q [ Q ^

] ] > ] >

> = ^ Q Â&#x2018; [=

~ >=Q _ Q = >

_ = [ ] Q

upraviteljstvom dr. med. Dami Â&#x201A; >^ | =Q =[ ^

] ] > Q =[ q

_ > ]| q Â&#x2019; Q |

Â&#x201C; Â&#x201D; ] | [ _ [ ] Â&#x201C; =

} = Q = =

= =[ [ [Â&#x2022; = ` =

[ ] =Q Â&#x201A; [ Â&#x2013; _ } [ ~ |

Â&#x160; Â&#x201A; >^ |

= =[ > |

> >\ | > >] ] ] Â&#x161;> > =[ >

] = = =[

= >_ [ | Q { [ = >

objavljuje redovito popularne ^ Q > ] ] Q =[ Â&#x2039;ÂŚ} \ =

=[ Â§| ÂŚÂ&#x201A; > = Â§|

ÂŚÂ¨ = ~ Â§Â&#x2DC; }

` =Q [ = [ Q

telefona. ~ >] = Â&#x2018; [= ^

za zdravstveno osiguranje, ali ima ugovore s privatnim ^ =[ = ]> Â¤

Croatia osiguranje, Bassler = ]> | { ÂŠ> = ]> nje i Grawe osiguranje. Klijenti Q ] ]> ]

unaprijed ugovoriti telefonom = > [ Â&#x2022;

info@gyn.hr Â&#x201A; \ [ Q = [ [ `Â&#x2022; =[ www.gyn.hr, gdje [ Q ] = |

=[ > [ = [ ^ Q > ] ]

Q =[ |> [ = _[

\ [ ` _[ [ =

Â&#x201A; ]> = Q = = >

~ ]> > [

POLIKLINIKA GYN ``| }ÂĽÂ&#x153;ÂĽÂ&#x2C6;Â&#x160;Â&#x2021;q [ ÂŞ =Â¤ # Â&#x2022; $ # | ÂŁÂ˘ #< < Â¤ "]Â&#x152; www.gyn.hr Â&#x2019; ` Â¤ Â¨ÂŤq Q

Q [ = Q [ ]

^ [ ^ Q > ] ] Â&#x2020;> Q [ ] =[ | > [ ^ > | ] [ [ _ `

je potrebno. Zaposleni radiolozi provo > [ ^ > Â&#x2039; [ |

\> | ]>_[ | = ^ | `>` ^ Â&#x2DC;| _[ [ | |

Q = \ Radno vrijeme je prila] Q [ | =

= Q > \` | [

ÂĽ \ [ [ [ >

brzu dijagnozu te pravilnu [ Q >| ^> [ [ >] ] _ ] = >=[ =[ ]

> ` _ Â >] = | > Â&#x161;Â&#x153; q | ] = > _ =[

^ ^

ĹĄefa, pa zatim ovdje u Hrvat= | ` [ [ = = Q> Q vjerenjem.

PREGLED USLUGA kompletni ginekoloĹĄki pregled, pregledi trudnica (pra pregledi " # " " $ ' * < $$

$ $ $ < $ $ <' " $ <

< $ < < " $ $

= < < '> $ $ #Q[\[ ]Q^ <

$ $ _`^ q < $

" $ ' loĹĄke pretrage, urin, urinokul " $ ' # $ ' ' < < = < $ $ $ " #<' > < $ $ ]{|} ~\q ` Q` ]Â |}qÂ ~Q Â&#x201A; ! # }Â&#x2020;~ Â&#x2021;~

< $$ $ Â&#x2C6; $$ $ $ = ' = < $ ' $ _~ < $$ ' $ $ $ < < " < " Â&#x2030;$ $ < < " !

`_{ #$ < $ q" q" $ >$ < < Â&#x160;Â&#x160; `Â&#x2039; " < $ ' ' *

POLIKLINIKA ZGREBEC

Poliklinika

\ = Q

] ` ` _

zdravlju i ljepoti od ] Â&#x2030;=[ [= [ [ | Q =[

> ] [

] =[ _[ [

osnovne su djelatnosti ove pri [ Q >

] ` | =Q =[

Q > ] | =Q =[ [= |

Q =[ =[ > =

> ]

Â&#x160; ] ` >] = ^ ] ` ] > > ] |

>\ =Q =[ > > _

Â&#x2039;

] =[ =[ > tivnih zahvata), pa stoga i ne > > = Q

nudi najsuvremenije metode ^ ] =[ > {= >] >

] =[ |

_[ [ | `> >Q

Q =| => | { }Â&#x2022;Q ]

= ] =

Q [ | [ ] ` Q=

i operativnih zahvata. Â > > = = Q

pojmom zdravlja viĹĄe ne podrazumijeva samo odsu=[ ` =[ | >Q

Q= ^ =[ ] ^ | Q >

â&#x20AC;&#x153;

Danas se pod pojmom zdravlja viĹĄe ne podrazumijeva samo odsustvo ` =[ | >Q

Q= ^ =[

organizma

Kontakt: Â&#x2020; | # } \ [ ÂĄ$Â˘ # $ $# $# ` ÂĄ $Â˘ ÂŁÂ˘ Â˘ # Â˘$ "Q Â&#x2022;^] ` q > [ Â¤

Q Â&#x2022; Q [ $ ÂŁ = [ Dr. med. Zdravko Zgrebec i rjeĹĄenja za mnoge estet= Q ` Q

q _ [ \ [ [ ^ [ = =>

> _ Q

| Q Q> ` Q >=

> = = | > _ Q | =[

Â&#x2039; Q Â&#x2DC; >_ [ > ` \ Â&#x161; = Q [> Q =[>Q > >^ ^> [

se dogovara potreban zahvat i usluga te se prema tome i de [ _ ~ =[

Q = \ | -

= ^ Q [ [ ^ [ | Q [

[ = \> ` [

[> Q Q>=[ Â&#x203A;

[ [ Q \

| [ [ ` > [ > _ Q

Â&#x153; [ > _ ] [ ]

=[ ^ Q Q `> ] >

Q [ \ > Â&#x; [ Q =[ = =[ ^ = \ = `

[ | > Q

= \ > ^] Â&#x2020; tman nije bolan i ne ostavlja [ ] Â&#x2039; = ` ] ] -

Â&#x2DC; Q = Q [ \

[ [ = =

[ =[ { [

godinu dana. Â&#x2020; [ ` > _ = =[ ^

^ \ ` [ Q ^> > Q > =

= Â&#x2039;Â > Â&#x2DC; ` =

bora popunila. Brzina zahvata, sigurnost i neposredno vidljivi rezultati glavne su prednosti ovog tretmana. Po=[>Q = Q ] dinu dana. Â Q =[ =[ [=

Q Q = =[ > > = [

=> _ \ Â&#x; Q -

Q =[ \ = = \ [

pogled te osoba izgleda vid Â&#x;Q ` ^

Q [ =[ ^

> > ]> Kvaliteta usluge i zado =[ Q [ ` [

su postulati djelovanja ove \ = Q

= _ >

=[ [= Q ` |

zdravstvenih sumnji veza >^ ` =[ _[ [ |

Q ] ` =[

na raspolaganju. Dodatne in | >= >]

Q | \ [ Q

Q Â&#x2022;^] `

4 Kamo na pregled?

# $ $ <

Kamo na pregled? 5

3 3 * 4 5 * * 5 6 7

DenzitometrÄła - dijagnosticka metoda za odredivanje osteoporoze

U dijagnostici osteoporosteoporoza je progresivna koĹĄtana ze denzitometrija kosti pred` =[| ^ stavlja nezaobilaznu pretramalom koĹĄtanom gu i jedinu metodu kojom se = Q - [ Q ^ ]>=[

arhitekture, ĹĄto za posljedicu =[ [ Q ^ ^ Q = > =[ > =[ ~ > [ ] ^ =[ Q ^ \ =

Q ^ ^ Q postaviti puno prije nego P r em a Sv je t skoj nastupe prijelomi, zdravstvenoj orga[ =

nizaciji osteoterapijskim poporoza predstupcima mostavlja veliki \ ^ >=[ [

druĹĄtvenoOsteoporoza je bolest daljnji razvoj ekonom _ ` ^

osteoporoze ski i javnosimptoma i kod mnozdravstveni gih bolesnika problem jer =Q [ ^

=[ Q

10 % populacije Denzitometrija ske(viĹĄe od 200 milijuleta je najpouzdanija me > > = [>Â&#x2DC; Osteoporoza je bolest koja [ ^ Q > ]>=[ =[

_ ` ^ = Q[ Â&#x161; - i predstavlja â&#x20AC;&#x153;zlatni standardâ&#x20AC;? [ = = \ > = > ] =[ =[ Q ^ Svaki nalaz denzitometriu menopauzu mora kontro [ ]>=[ > =[ | [ je treba, prema konsenzusu ako su prisutni faktori rizika: Â&#x2021; [ ] > >\

dugotrajan niski unos kalcija, ^ > ^ [ [ >

[ Â&#x160; ` | Q>- (International Society for ĹĄenje cigareta, prekomjerno Clinical Densitometry), biti >\ | = Q Q [ Q [

[ = [ \ | =[ [ specijalista s uputama kako estrogena (rana menopauza, treba postupiti u daljnjem diQ # ] Â&#x2DC; =[ [ ] =[ Q =[>Q > ÂŞ

> [ = [ =[

â&#x20AC;&#x153;

Dr. med. Vesna BudiĹĄin, Fizijatar - reumatolog

Â&#x160; ^ [ [ => > ^

]>=[

kosti, rade na principu dvoenergetske apsorpciometrije X-zraka pri prolasku kroz kost te detekciji razlike u apsorpciji ] = ^

=> ^ \ Q [

vrlo je malo (< 7mSv), unutar je raspona dnevno dozvolje ] = ] ^

predstavlja nikakvu opasnost ^ Q [ > = > > =

Q [ ] _ Q [

Â&#x2039; Q Â&#x2022; Q>[ ] _ Â&#x2DC; jeme pretrage, koja traje 5 - 15 >[ | Q [ \ =[ [

potpuno odjeven, pod uvjetom > Q > > =

[ Â&#x2039; Q [

Q | ^ [ | = [ ] Â&#x2DC;

Â&#x2020; ` [ = > > >] Q [ ^ Â&#x2039; [ Â&#x2DC;

Denzitometrijom se mje ]>=[ =[

(BMD - bone mineral density) ^ [ = leta: Â&#x2022; = ` = \ - prokimalni dio natkoljene kosti Â&#x2022; Q [ q = > Â&#x2020;Â&#x2022; =[

postavlja se dijagnoza osteoporoze:

Â&#x2020;Â&#x2022; =[ Â&#x2022; Â&#x161;Â&#x160; Â&#x2022;

uredan nalaz Â&#x2020;Â&#x2022; =[ ^ > Â&#x2022;

Â&#x161;Â&#x160; Â&#x2022; Â&#x161;Â&#x160; Â&#x2022; =[ Q Â&#x2039;` \ = ]>=[ =[ Â&#x2DC; Â&#x2020;Â&#x2022; =[ Â&#x2022; Â&#x161;Â&#x160; _

ispod normale â&#x20AC;&#x201C; osteoporoza Â&#x2020;Â&#x2022; =[ Â&#x2022; Â&#x161;Â&#x160; _

ispod normale uz prijelom [ _ =[ Q ^

Prvi suvremeni denzito [ > Â&#x2018; [= ` ÂŁÂŁ ] > Â&#x2021; =[ [>[>

^ = =[ \

i medicinu rada u Zagrebu, gdje je iste godine osnovan i Q Â&#x201D; [ ^ =[ Q ^>

Danas denzitometre posje > > = ^ ] ` ` [ `

i medicinskih centara, kao i Q > ] Â&#x2018; [= Osim u osteoporozi, den^ [ [ \ > Q > > ] =[ Q >

=[ | `>` \ =[ =[ Q Q [ ^ Â&#x201A; = ` Q ljaju u intervalima od jedne do ]

Napredak tehnike omogu [ =[ Q roze, prije pojave simptoma ili Q

8 7 9 5 6 6 7

Jednaka prava svima, bez obzira na postojanje bolesti PiĹĄe: Roberta RadoviÄ&#x2021; Foto: Zlatko Vrzan

avod za javno zdravstvo Â&#x201A; > = \>Q |

Djelatnost za zaĹĄtitu mentalnog zdravlja, preven > ^ `

= =[ \>Q | Â&#x2013; \

ÂŚq = Â§ stavljaju suradnju na programu radionica za djecu osnov _ = ` ^ Q [

Q _ ] Q ^ ÂŚ~ [ Â§

Â&#x153; \ Q [

tjedan u prostoru Igraonice ÂŚÂ ` Â§ Â&#x2013; \ {^ | Â&#x201C; >

Â&#x2013; \ | [ > Â&#x2013; \ | Â \ > Â&#x2018;> Â _ |

Sudionici radionice bili su uÄ?enici 3. c razreda I. OĹ Ä&#x152;akovec ` \ Â&#x161; [= ]

= Q Â&#x2022; | = Q >

Q ^ [ \ [ =[ Q > Q \ \ [ Â&#x;

Marina Payerl-Pal, dr. med., Berta Bacinger KlobuÄ?ariÄ&#x2021;, psihologinja, = Q ] \ =[ _Ljiljana KriĹžan i BlaĹženka Hunjadi BaĹĄek tvo upoznati s javnozdravstvenim aktivnostima vezavoditeljicu Igraonice, radionici voda za javno zdravstvo Me- nimaa uz dobrobit mentalnog => ^ Â&#x201A; ~ Â&#x152; Â&#x2022;~ | > = \>Q ^ _[

| [

U programu radionice su- je poznavanje pojma socijalne ^ ^ =[ Â&#x201A; > - => > $ ^ - Q ^ ^ > `|

= \>Q | Â [ Â ] Â&#x2021; Â&#x;ÂŹ Â&#x153; psihologinja Berta Bacinger Â&#x2013; `> | Q= ] - [ [= ` Q = Q [ - Â&#x2013; `> Q = Â¤

njima socijalne pravde - teme-

- Socijalna pravda podra^> ]> =[

prava za sve ljude bez obzira na spol, rasu, nacionalnost, postojanje bolesti i sve druge ^ [ =[ Â&#x161; Q

kao pojam je vrijednost koja podrazumijeva toleriranje ^ [ =[ | =[ Q =[ Â&#x2020; \ [ =[ > \ Q [

Nakon ove radionice slijedi joĹĄ nekoliko radionica tijekom _ = ] Â&#x160;

odvijanja radionica jest jedan-

Q>[ = [ [= =

` \ [ [> { \> > ` [

= ` \ [ Â&#x160; ^ _[ | ^ > = [ >[

[ => ` > |

> [ > = ` \ [ Â&#x160;

^ = > Â&#x201D; [

^ ] ` ^ Â&#x2013;

osnovnoĹĄkolske dobi osnovnim socijalnim vjeĹĄtinama, do _ Q \ [ >

i izbora te osvjeĹĄtavanje pravih \ [ =[

6 Kamo na pregled?

# $ $ <

Brzi prijam i obrada pacÄłentu U naĹĄoj neposrednoj bli^ > } \ > >je Poliklinika Sunce, u ` ^ >]

[ Q ] |

bez nervoznog sjedenja u `> [ = Q ^ >|

\ [ ` [ =Q [

] =[ Q [ ] Â&#x2020; [ > [ ^ = =[

ÂŽ _[ | ^ = ]

Q [ >]

] ^> q [ ] ` \

= \ Q >| Q ^ [ > ` ^ Q ` ] =[

UREÄ?AJ ZA MAGNETSKU REZONANCU SA SNAGOM MAGNETSKOG POLJA OD

1,5T

Q [ ` =[ \ { = = > >

Q ` Q = ` [ [ \ [

ÂŹ[ = Q [ ] \ [

` [ > ~ Â&#x161;> >

} \ >| ]

Â Â&#x2C6; ~ |

[ ~ Koje je vrste pregleda

! " # !" $ - Poliklinika Sunce u Va \ > = [ > =

Q >\ >= >] ^ Q > Â¤

Â&#x153; ] >^ > ^

] [= > ^ > =

= ] ] [= ] Q

| Â&#x2020; = >\ ^ = = [ ]

{ [ ^ > > ] =[ =

color dopplerom svih orga Â&#x2022; [ `> | | _[ [ |

[ | [ ] =>=[ |

\ [ | > > ]> { ^ Â&#x153;Â&#x2020;Â¨ = |

] >ÂŻ ` [ = >

] =[ > ÂŽ [ ` [ = [ _ ] =[ > |

=[ [>=| [> = | -

â&#x20AC;&#x153;

Od usluga bismo posebno izdvojili ]> =[ #Â&#x160;

> [ ^ > ] Q ]

> Q >

[ >

[ _ ` Q> _[ [ Â&#x2021;^ Q > ] ]

- pregled ginekologa, 4D UZV Q ] [ > | Q

[ > | Q ` Â&#x160;

= > [ > | ] _ > [ ^ > Q ]

QQ | ~ÂĽ~ÂĽ [ =[|

Q =[ =Q | > [ | Â&#x201C; [^| ` Q= Q

[ Q = Q | = [= Q >^

] ]

Â&#x2021;^ Q > Q [ Â¤ ^ ]

Â&#x2022; Q ] ] | Â&#x2030;Â&#x2013;Â¨|

UZV color doppler srca, hol[ Â&#x2030;Â&#x2013;Â¨Â&#x2022; [ | =

#Â&#x2022;= [ Q ]

[ Â&#x2030;Â&#x2013;Â¨Â&#x2022; | ] [

Â&#x2021;^ ] =[ [ ] Â&#x2022; Q ] ] =[ [ ] | { }

[ `>_ ] | ] =[ = Q | [ = ] = Q | = Q Iz medicine rada - pre] ^ = [ ] ja, pomoraca, zrakoplovnog osoblja, radnika na poseb > [ Â&#x2039;~{Â&#x153;Â&#x2DC;|

^ = ^ | Q ] ^ >Q = > _ | > _[ | > [ [ [ => [> >= >] [ ] Â&#x2022; > ] Â&#x2022; Q gled urologa, UZV pregled, =[ = Q ÂŻ [ ]

Â&#x2022; Q ] [ ] | _[ | Q ] Q ^ |

] [ | [ [ Â¤

Q ] ^ [ | Q ] [ Q Od usluga bismo posebno ^ ]> =[ #Â&#x160; > [ ^ > ] Q ] > Q >

[ > Â&#x; [

[ ] | =[

Q > >| ]> >

[ Q ^ [

[ [ [ ] Q [ >

=[ > #Â&#x160; > [ ^ > Q ^ ^

=[ > =[ > ^ ^ > [

] [ [ % & & ! ! ! ' ( ) & ( ( ! ) ! ) ! " ' ( ) ! ! ! ! ($ Â&#x2022; q Q ] Q [ ]>

\ [ = > [ [

pozivom na broj 042 500 501 ili e-mailom poliklinika-va ^ "=> Â&#x160; ] [ ^ =

ili po dogovoru u vrijeme koje Vama odgovara i nije po[ ` >Q>[ ^ Q ]

q ^ => =[>Q

nakon obavljenog pregleda > ^ = >

=>[ ' ( ! (

' & ') " & ' & ! ' & !& ) ) ( ! ( ! ! * ) ! ! & ( ' ! & ' " & ) " & ! $

Jadranka Ĺ˝ivkoviÄ&#x2021; Pavlic, ravnateljica Poliklinike Sunce u VaraĹždinu Â&#x2022; q | _ Q =

[ [ Q [ ^> [ [ ^ [ >

Q >\ [ ] > >Q>[

_[ [ ÂŽ Q [ \ [ |

= [ [ Q [ >Q>[ [ |

= =[>Q > ^ =[

` =[

& ( & ! ) "& !& & ! ' ) & ' & " & ! & ! ! ) !& ( ( $ - Maksimalno smo prila] _ Q [ |

[ > =

]> =[ Q ÂŽ

[ Â&#x2039;] [ Â&#x2DC;

>^ ]> =[ ` ] Q Q>[ [

# $ $ <

Kamo na pregled? 7

OPTIKA BRILJANT

OftalmoloĹĄka ordinacija Da bi naĹĄa usluga bila potpuna za VaĹĄe smo potrebe u partnerstvu sa spec.oft. dr. Spomenkom Muha otvorili ovu vrhunsku oftamoloĹĄku polikliniku. -1 &- ) %-)$ " # /- "/ ! ,$& # ' &" $,- 3 #" & #" $ )$ & na tel: 040/391-240. ",!"%$ $ %$& , $ 0

/ . / PONEDJELJAK 14:00 - 19:00 UTORAK 09:00 - 14:00 SRIJEDA 14:00 - 19:00 `|Â&#x152;`qÂ&#x2018; Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x201D;Â&#x2019;Â&#x2019; } Â&#x2022;Â&#x2021;Â&#x201D;Â&#x2019;Â&#x2019; PETAK 09:00 - 14:00

.123.4 5670689:4 , 9# 04; )(((( <40683= ()(* +,>-)(

! ! " ! ## $ % ### & # ' # ()(* +, -)(#

Dioptrijske

1kn

Kupite dioptrijske 700 kn, i druge su VaĹĄe

1 kn.*

Optika Mavrin Ä&#x152;AKOVEC KRALJA TOMISLAVA 7 (PASSAGE)

TEL. 040 313 694

8 Kamo na pregled?

# $ $ <

7 7 7 7 7 8 9

Centar zdravlja â&#x20AC;&#x153;Minerva Medicaâ&#x20AC;? KABINET ZA 9@609'3;9<01 C9%4D'6F;901 09'3F96;4&9'D C3'@9;6G3;.9%4 F;459H6G3;.9%F04 &H4;J6.G4 F=L6=0> M483 H9GJ6G4; 59F3.'4 01&04 .9GF04 G4F4O4###

### F83 7;6 84G ;.354###

F / !

9'J6.G4=9%3* .3@3.84=9%3/ 042 630 465

SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU KRAPINSKE TOPLICE

Spoj tradicije i moderne medicine S

Prirodna ljekovita voda pecijalna bolnica za medicinsku rehabilita- izvire pri temperaturi od 39 ciju Krapinske Toplice do 41 Â°C s udjelom kalcija, ustanova je s dugogodiĹĄnjom magnezija i hidrokarbona[ ta. U sastavu bolnice nalaze = [ ^ [

ustanova u Hrvatskoj bazena, od kojih > Q > > se jedan, Jakodicinske rebov ba zen, habilitacije nalazi na sakardioloĹĄPrirodna ljekovita mom izvoru kih, neurovoda izvire termalne loĹĄkih, repri temperaturi vode, gdje umatskih i ljekovita voortopedskih od 39 do 41Â°C da izvire kroz bolesnika te =[

rehabilitaciju te se pacijenti kudjece. paju na samom izvoriSmje ĹĄ t ena je u srcu Hrvatskog zagorja - ĹĄtu u doticaju s prirodom. { > ` [

Krapinskim Toplicama, u [ >\ bolesnika voda se upotre= [ ` \> bljava u bazenima i kadama, Â&#x161; ] gdje se uz kupanje provode izvorima termomineralne = \` | Q >

vode, poznatim joĹĄ iz rim- = =[ ^ [ skog doba kao Aquae Vivae de: toplina, hidrostatski tlak, uzgon i otpor trenja. \ [

â&#x20AC;&#x153;

Kontakt: SPECIJALNA BOLNICA ÂĽ Â&#x201A;Â&#x2030;Â&#x160;Â&#x2021;Â&#x201D;Â&#x2021;qÂ&#x161;Â&#x2013;{ Â&#x153;Â&#x2030;Â&#x2018;ÂĽÂ Â&#x2021;Â&#x201C;Â&#x2021;Â&#x2020;ÂĽÂ&#x201D;Â&#x2021;Â {

Â&#x2013;Â&#x153;ÂĽ~Â&#x2021;qÂ&#x161;Â&#x2013;Â&#x2030; Â&#x2020;Â&#x;~Â&#x201C;Â&#x2021;Â&#x201D;Â&#x2030;

Â&#x2018;Â&#x153;Â&#x2022;Â¨ |

#ÂŁ

Â&#x2013; Q = Â&#x2020; Q

Tel.: 00385 49 383 100 Â&#x2019; Â˛Â¤ $Â˘ #ÂŁ $ # www.sbkt.hr

Â =Q \ Q [

medicinskom dijagnostikom koja je Q [ ` ^ Q ^> [ [ Â&#x2039; ^ [ > | { }

= | ] [ | { } ` | | _[ [ | Â&#x201D;Â&#x2020; > | Â&#x153;Â&#x2020;Â¨ > |

doppler karotida, holter...). Medicinski programi bazirani su na primjeni prirodnih ljekovitih sredstava zajedno sa svim modernim po-

=[>Q ^ ` litacije. Uz programe za rehabilitaciju Q = ^ [ Q ] Q ventivnog i rekreacijskog karaktera te sistematski pregledi. Brigu o bolesnicima vode iskusni [ = =[ | = = =[ | ^ [ Q >[ |

terapeuta, psihologa, logopeda i ostalog osoblja.

27. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Rak

Lav

Djevica

22. 06. - 22. 07.

23. 07. - 23. 08.

24. 08. - 23. 09.

LjubaV Možete li se zaljubiti u robota? Mislite li da ste imuni na obožavanje komada tehnologije, ovaj mjesec biste se mogli iznenaditi jer e vam svu pažnju zaokupiti možda upravo novo ra unalo. Kad se Venera i poduzetni Mars spoje s tehni ki opsjednutim Uranom u polju karijere, dok istovremeno napadaju ljubomorni Pluton u ku i partnerstva (4. i 11.), do te mjere ete buljiti u ekran da bi se vaš stvarni partner mogao jako uvrijediti zbog vremena koje provodite na poslu. Bez obzira na razloge, ne zaboravite pravu ljubav.

Novac i Posao Nije potrebno do u besvijest ispunjavati listi e lutrije kako

biste primili naglu financijsku nagradu u vrijeme spoja Venere i Urana u polju karijere, dok ih istovremeno podupire sretni Jupiter u polju zarade (oko 4. i 11.). Sre a bi vam se mogla tako osmjehnuti da ete se zapitati kome uop e treba loto? Ne zaboravite da se ništa ne doga a samo od sebe; pokažite se u najboljem na poslu u prvoj polovici mjeseca.

Zdravlje Obuzeti drugim mislima, doslovno ne gledate kuda hodate. Saturn se nalazi u polju zdravlja, a oko 16. ste toliko op injeni svijetom oko sebe da ne obra ate pažnju na mogu nost nezgode. Rizik je najve i za kosti, stoga dobro pripazite.

Ljubav Ožujak donosi Veliki trigon, najbolji aspekt koji se može desiti vatrenim znacima. Mjesec je uklju en, a nalazit e se u polju ljubavi, zabave i djece (12.); velikodušni Jupiter je i dalje u polju osobnosti, a strastveni Mars se spaja s nepredvidljivim Uranom u ku i putovanja i novih horizonata. Pokažite tko je pravi kralj jer je mogu e da ete sada prona i onu pravu ljubav.

Novac i Posao Puno je nereda u vašem polju zajedni kih resursa kad se zbunjeni Merkur spoji s obmanjuju im Neptunom u toj astrološkoj ku i (18.); isti dan dolazi i do nezgodnog aspekta prema razumnom Saturnu u

polju ljubavi. Željeli biste se obvezati, ali se pojavljuju i pitanja podjele financijske odgovornosti. U vrijeme Sun eve pomr ine (20.), uspjet ete prona i sjajno rješenje koje e u vrstiti vaš odnos.

Zdravlje U slu aju odlaska na put, mogli biste se rastegnuti više nego to možete podnijeti. U svom entuzijazmu, ne smijete zaboraviti kako niste svemo ni. Hrabri Mars i neumjerena Venera u ku i putovanja vas nagone na avanturu i užitke, ali kad se sudare s nepredvidljivim Uranom i ujedno napadnu razorni Pluton (4. i 11.) u polju zdravlja, mogli biste dovesti svoje tijelo do granica izdržljivosti.

Ljubav Vrijeme je da se napokon predate pravoj ljubavi u vrijeme Punog Mjeseca u vašoj zoni identiteta, a nasuprot iscjeliteljskom Kironu u polju odanosti i partnerstva (5.). Sva bol koju ste zadobili na bojnom polju ljubavi e biti udesno zalije ene, a emocionalne rana e se zatvoriti. U vrijeme Sun eve pomr ine (20.) u astrološkoj ku i veza i odnosa, stabilan i vrst kontakt sa Saturnom u polju doma donosi ak i mogu nost donošenja odluke o zajedni kom životu.

Novac i Posao Osjetite li potrebu za poduzimanjem rizika i nekom poslovnom investicijom u

ovom razdoblju, ne zaboravite da su sva ije šanse za uspjeh u današnje vrijeme uvijek manje od one druge mogu nosti. Venera i na rizik spremni Mars se spajaju s impulzivnim Uranom u polju investicija, dok istovremeno udaraju na mo ni Pluton u polju rizika (4. i 11.). Ne u ete li u taj pothvat, ne možete ništa ni izgubiti; bolje je pri ekati povoljniju priliku kako biste pove ali svoju gotovinu.

Zdravlje Pretjerano razmišljanje samo donosi štetu i na fizi kom planu, naro ito oko 1. Želite li do i u ormu, potrebno je iza i i prihvatiti se vježbanja i sli nih aktivnosti. Sam kraj mjeseca pomaže trošenju kalorija odlaskom na neki put.

mjesecni

oSkoP žujak

Jarac

Vodenjak

Ribe

22. 12. - 20. 01.

21. 01. - 19. 02.

20. 02. - 20. 03.

Ljubav Dugotrajni prolazak Plutona kroz zonu identiteta vas ini tiraninom, no ovaj mjesec ete šaputati nježne rije i ljubavi u uho najdraže osobe, naro ito oko 24. Venerina prisutnost u polju privrženosti i ljubavi (od 17.) usmjerava vašu pažnju na nježniju stranu života, a oko 30. ete ublažiti svoju želju za dominacijom.

Novac i Posao Samo na jedno mjesto se možete sakriti kad vas napadnu mo ne financijske organizacije koje haraju svijetom - a to je vaša obitelj! Ako nov ani pritisci pove avaju koli inu stresa, rješenje se nalazi u okretanju onima koji ne napla uju kamate

kad se Markur u ku i prihoda na e nasuprot snažnom Jupiteru u ku i kredita i dugova. Nakon što se suosje ajna Venera i aktivni Mars spoje s Uranom, uz podršku Jupitera (4. i 11.), ljubav i podrška najbližih e nadvladati sve one koji vas ugrožavaju.

Zdravlje Merkur u polju komunikacija stvara loš odnos s depresivnim Saturnom u psihološkom sektoru (16.), a vi, umjesto da kroz razgovore rješavate probleme, držite ih duboko u sebi. Sre om, nakon što se Merkur spoji s Neptunom (18.), vaša krutost se ublažava te se polako otvarate i pokazujete što vas mu i. Do Sun eve pomr ine (20.), skinut ete velik teret sa sebe.

Ljubav Kad se o arana Venera i strastveni Mars spoje s bezbrižnim Uranom u polju komunikacija, dok ih podržava burni Jupiter u zoni partnerstva (4. i 11.), sve što trebate u initi je pokazati ljubavne osje aje, a vaše srce e brzo uhvatiti ritam vaših rije i. Ne ustru avajte se biti jasni i glasni kako biste bili sigurni da je osoba na koju ciljate primila vašu poruku.

Novac i Posao Umna aktivnost e se izdi i nad materijalnim interesom, a vi ete lebdjeti daleko iznad svjetovnih problema, kad se Merkur spoji s eteri nim Neptunom u polju materijalne imovine (18.). Mnoga zabadala u

vašem okruženju e imati svoj sud zbog vašeg opuštenog pristupa kad je u pitanju zara ivanje. Kad se Sun eva pomr ina u polju prihoda na e u odli nom odnosu sa Saturnom (20.) zna ajan financijski rezultat e svima dokazati ispravnost vašeg pristupa.

Zdravlje Metodom projekcije sve što nam se ne svi a u nama vidimo u drugima. Rigati ete svoje unutarnje demone na okolinu kroz agresivno izražavanje; okida za to je spoj ljutitog Marsa s impulzivnim Uranom u polju komunikacija, dok istovremeno udaraju na teški Pluton u psihološkoj zoni (11.). Smireni Merkur e vam 22. omogu iti sagledavanje problema.

Ljubav Neptunovo sporo putovanje kroz vaš znak vas drži u nekoj vrsti krize identiteta. U ožujku je bolje privremeno zaboraviti na ljubavni život te se okusirati na snažnu podršku koju primate od prijatelja. Ove e vibracije uspješno lije iti vaše unutarnje ozljede, upravo kad se terapeutski Kiron u polju identiteta na e nasuprot Punog Mjeseca u zoni partnerstva (5.)

Novac i Posao Najbolje bi bilo da zašijete sve džepove, ali i nov anik, jer e se rastrošna Venera i neobuzdani Mars spojiti s Uranom u polju prihoda, dok ih udara zahtjevni Pluton iz polja društvenih kontakata (4. i 11.). Veoma

jak nagon za rastrošnoš u ima svrhu dokazivanja vlastite vrijednosti svima u vašoj okolini. Sre om, štedljivi Merkur ulazi u polje zarade (30.), a vi ete razmišljati kako pove ati, a ne potrošiti novac.

Zdravlje Pretjerano okusirani Merkur u psihološkom sektoru se nalazi nasuprot napregnutog Jupitera u polju zdravlja (1.). a vaša zabrinutost oko dobrobiti vas može potpuno iscrpiti. Sre om, mazna Venera i pouzdani Mars donose porast samopouzdanja i fizi ke izdržljivosti nakon što se spoje s Uranom u polju osobne vrijednosti (4. i 11.). Tih dana ete s to no potrebnim naporom dovesti sebe u red.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Sreća i cipele ne smiju biti ni prevelike ni premale.” njemačka poslovica

media

21 13

media

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA OBITELJSKI RUČAK u preloškom hotelu Panorama

Piletina s medom i umakom od senfa Sastojci - pile a prsa - med (2 žlice) - 2 ešnja ešnjaka - sok od jednog limuna - 3 žlice sojina umaka - 3 žlice maslinovog ulja - 3 žlice balzami kog octa - 3 žlice senfa - sol, papar

Blagotvornosti konzumiranja meda neprocjenjive su. Med je odli an izvor energije, poboljšava imunitet, koristan je u borbi protiv gljivica i bakterija... Za dobro zdravlje preporu uje se dnevno uzimati jednu žlicu ove iznimne namirnice. Zahvalan je i u pripremi jela.

Vrsni kuhar Elvin preloškog hotela Panorama za obiteljski ru ak odabrao je piletinu s medom i umakom od senfa. Kako je pripremiti, saznajte u nastavku. Pile a prsa zarežite i stavite u posudu za pe enje. Pomiješajte u posebnoj zdjelici

med, protisnuti ešnjak, sok od limuna, sojin umak, sol i papar. Prsa kratko popecite da dobiju zlatnožutu boju. Dodajte pomiješane sastojke i kratko dinstajte. Na kraju dodajte maslinovo ulje i senf. Pustite da se okusi sjedine i maknite s vatre. Poslužite uz prženi krumpir.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

SASTOJCI

Kolačići od integralnog brašna Maslac pjenasto izmiješajte elektri nom miješalicom. Dodajte še er i jaja te miješajte dok ne nastane svijetla krema. U kremu dodajte brašno izmiješano s cimetom, bademima i limunovom koricom. Po potrebi dodajte mlijeko ili

vrhnje i sve zajedno zamijesite. Tijesto pokrijte folijom i ostavite najmanje 2 sata u hladnjaku. Razvaljajte tijesto na 3-4 mm te izrežite kola i e u omiljenim motivima. Bjelanjak izmutite i njime premažite kola i e, te ih posipajte listi ima badema.

- 250 g maslaca - 250 g še era - 2 jaja - 500 g integralnog brašna akove kih mlinova - 1 ajna žli ica cimeta u prahu - 100 g mljevenih badema - naribana korica 1/2 limuna - 1 bjelanjak - 60 g bademovih listi a - 4-5 žlica mlijeka ili vrhnja j

Ušećerene ljubičice Prve proljetnice ve su niknule. Osim što možemo uživati u njihovim krasnim bojama, možemo ih upotrijebiti i u gastronomiji. Predlažemo napraviti uše erene ljubi ice koje se mogu koristiti kao ukrasi za torte, kola e i druge slastice ili pak ih dodati u ašu pjenušca. Pripremiti ih je vrlo jednostavno. Bjelanjak umutite s jednom žlicom vode, vrlo kratko da ne bude previše pjenasto. Ljubi ice uhvatite za stabljiku i lagano ih umo ite u bjelanjak. Višak

Sastojci - ljubi ice - 1 bjelanjak - 1 žlica vode - kristalni še er

bjelanjka ocijedite s ljubi ice i lagano ih uvaljajte u kristalni ili fruktozni še er. Ostavite ih da se na papiru osuše dva - tri dana. Potom ih prema potrebi koristite za razne dekoracije.

Rose pinot crni vinarije Cmrečnjak U bogatoj ponudi vrhunskih vina iz vinarije Cmre njak iz me imurskog vinogorja nalazi se i Rose - pinot crni (berba 2014., alk. 10 %, 0,75 l). Vino krasi ina svjetloruži asta boja, aromati nog je okusa koji podsje a na šumsko vo e, kao što su borovnice, maline, kupine. Ovaj e se Cmre njakov Rose - pinot crni odli no sljubiti s prijedlogom obiteljskog ru ka, odnosno s piletinom s medom i umakom od senfa. (rr, zv)

27. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O KAVI

LATTE ART Piše: Željko Herceg licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

Lončić za mlijeko Postoje lon i i za mlijeko s dugom tradicijom, npr. motta. Nisu svi lon i i pogodni za ovaj posao. Tri glavne razlike ine kvaliteta metala, oblik kljuna i sam oblik (dizajn) lon i a. Razlikuju se, naravno, u svojoj veli ini: 300, 500, 600, 750, 1000, sve do 1500 ml. Razlikujemo osnovne lon i e i pomo ne lon i e. Neki bariste koriste najmanji lon i kako bi što pravilnije odvojili pjenu, npr. kada žele poslužiti dva espresa, pa pjene mlijeko u lon i u od 600 ili 750 ml, pažnju treba usmjeriti na gornju granicu do koje se lon i smije napuniti, tj. do njegove sredine kako bi imali dovoljno mjesta za rotaciju i “rast” mlijeka dok ga pjenimo. Druga prednost pravilnog odabira lon i a jest izbor kljuna. Ovisno njegovoj

- umjetnost crtanja u šalici kave (III) veli ini postižemo da se linije kod ulijevanja espresa ja e ili slabije vide. Bez obzira na širinu kljuna, trebao bi po injati ve na sredini lon i a jer se na taj na in postiže dobar omjer mlijeka i same pjene. Kada kljun po inje previsoko, suviše pjene ulijevamo, a ako po inje od samog dna lon i a previše mlijeka ulijevamo.

Termometar Korištenje tremometra izuzetno je važno kod pripreme napitka, s obzirom na to da svaki napitak mora imati odgovaraju u temperaturu. Samo primjenom termometra možemo biti sigurni da ne emo gostu poslužiti prevru ili prehladan napitak. Svaki put poslužiti jednaku koli inu na-

pitka miješanog u odgovaraju em omjeru te na ispravnoj temperaturi jesu predispozicije za uspjeh. Još jedan razlog za korištenje termometra jest da svaki oblik izra en latte art tehnikom ovisi o temperaturi mlijeka. Na nižim temperaturama (ispod 55 ºC), osim što nema poseban okus, mlijeko se ne može dovoljno dobro pomiješati s espresom. Ako je temperatura izuzetno visoka (68 - 72 ºC), kvaliteta mlijeka, u smislu hranjivosti, opada, te se stvaraju mjehuri i i mlijeko gubi svoju elasti nost. Idealna temperatura za latte art je 60 - 67 ºC.

Kava Kava je napitak raširen svuda u svijetu, stvoren od odre enih aroma koje sadrži

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i ﬁlter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna.

ih se ne prži. Pržioni ari su osobe koje posjeduju potrebno znanje o vrstama kave iz razli itih dijelova svijeta. Nakon brojnih testova i pokusa stje u dovoljno znanja i iskustva da bi mogli pržiti I spajati ražli ite vrste kave, kako bi stvorili savršenu mješavinu. Zadržavaju i se samo na odnosu kave i latte art tehnike, bitno je naglasiti koliko je važna svježina kave. Kava koja je bila zapakirana dulje do 45 dana smatra se ustajalom. Izuzev okusa koji ne e biti ugodan, tekstura koju tada poprima ne e mo i zadovoljiti naše potrebe. Kako tjedni prolaze, kava koja je zapakirana gubi svoju aromu i miris. Nadalje, gusto a i postojanost creme nisu zadovoljavaju i. Ako je kava izuzetno svježa, npr. 4 - 5 dana, latte art oblici e brzo propadati zbog suviše mjehuri a na površini kreme našeg espresa. Naposljetku, visok udio robuste u mješavini ne pomaže stvaranju boljeg latte arta. Vrlo se esto prakticira, osobito u Italiji, posipati unutarnje stijenke šalice kakaoprahom prije ulijevanja mlijeka. Kakao i kava su vrlo bliski u svijetu biljaka i njihovi se okusi savršeno prožimaju. ak i oni koji vole cimet u svojoj kavi zamijenit e ga kakaom kad ga probaju.

Šalice zrno koje se nalazi unutar ploda grma kave. Sastav tla, nadmorska visina, klima, na in branja kave samo su neki od faktora koji utje u na kvalitetu zrna kave. Iako ta zrna ne bi imala nikakvu aromu da

Kod klasi ne pripreme espresa postoje odre eni zahtjevi kada je izgled šalice u pitanju, no za latte art to ne vrijedi. Iako je uvijek bolje koristiti što jednostavnije šalice kako biste naglasili izgled svoje kreacije.

BIOVRT

Vlasac – Allium schoenoprasum Vlasac je otporna lukovi asta trajnica, ukrasna i za inska biljka. Najmanja je vrsta iz obitelji luka Alliaceae. Porijeklom je iz Azije, Europe i Sjeverne Amerike – jedina je biljka trajnica koja je porijeklom iz starog i novog kontinenta. Vlasac najviše voli vlažna i dobro drenirana tla, ali uspijeva u gotovo svim vrstama tala. Najviše voli sun anu gredicu, ali uspijevat e i u polusjeni. Uzgaja se iz sjemenja ili podjelom grmi a odrasle biljke. Taj grmi se zapravo sastoji od mnoštva malih lukovica koje se sve više šire svake godine. Jedna je od prvih biljaka koja cvate na prolje e, po inje cvasti ve po etkom svibnja. Njegovi cvjetovi jako privla e kukce, pogotovo p ele. Može se uzgajati i na otvorenom, ali i u teglama – tako ete imati

svjež za in cijele godine. Biljku jednostavno možete šišati dok ima so ne mlade zelene listove. Ako je na otvorenom, preko zime nadzemni dio odumire, na prolje e opet iznova tjera mlade listove. Iz sjemena se uzgaja jako uspješno, može se sijati ve u rano prolje e direktno na otvoreno. Prve godine je to prili no mala biljka, s tankim “listi ima”, ali ve sljede e prolje e prvi put cvjeta i jako se razraste. Sjeme dozrijeva na ocvalim cvjetnim glavicama, koje su zapravo skup mnošt va malih cvjetova. Cvjetne glavice nakon cvatnje izgube boju i poblijede, kad sjeme dozori po inje se samo rasipati – svaka cvjetna glavica stvara jako puno sjemenki. Zbog sumpora koji sadrži, juha od vlasca, razrije ena s vodom, odli no je sredstvo za prskanje protiv pepelnice

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt u skladu s prirodom”

– djeluje antifungicidno. Zapravo, zbog svog sastava slovi kao biljka koja op enito odbija nametnike. U kulinarstvu se koriste svježi i sušeni listovi biljke, lukovice se ne koriste. U trgovinama se kod polica sa za inskim biljem uvijek može na i i sušeni vlasac. Odli no se slaže u jelima sa svježim sirom i vrhnjem.

media

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam

BMW godinu započeo rekordnom prodajom

Stiže nova Honda Jazz

BMW grupa uspjela je i u prvom mjesecu 2015. god. isporu iti rekordan broj vozila nakon što je u 2014. prodala više od dva milijuna vozila. U sije nju je isporu eno 142.154 vozila marke BMW, MINI i Rolls-Royce (prošla godina: 132.906). BMW je zabilježio najbolji sije anj u povijesti tvrtke: prodaja je porasla za 6,3% na 124.561 prodana vozila. Prodaja MINI-a porasla je za 12% na 17.373 vozila. MINI s troje vrata pove ao je prodaju za 33,6% u odnosu na sije anj prošle godine. U Americi je ukupno prodano 27.450 vozila marki BMW i MINI, što je za 5,7% više nego u prošloj godini. U SAD-u je prodaja ukupno porasla za 6,8% na 22.209 vozila. Za 8,5% porasla je i prodaja u Europi. Ukupno je isporu eno 55.676 BMW i MINI vozila.Više tržišta su zabilježila porast u prodaji, kao npr. Skandinavija, Nizozemska te Njema ka. BMW Motorrad uspješno je startao u novu godinu te je prodaju uspio pove ati za 15,2%.

Ovog ljeta na europsko tržište stiže tre a generacija Honde Jazz. Hondina nova platforma za B segment sada je osim za HR-V iskorištena i za novi Jazz. Novi je model 95 mm dulji i ima 30 mm dulji me uosovinski razmak. Poznata rješenja Honde sa smještajem spremnika goriva ispod prednjih sjedala primjenjena su i na Jazzu tako da je omogu en smještaj inovativnog Magic Seats sustava stražnjih sjedala. Sjedala su djeljiva u omjeru 60:40, a omogu uju klasi no preklapanje prema naprijed ime se dobiva ravna podnica prtljažnika ili rješene sa dizanjem sjeda e površine u okomiti položaj te dobivanjem prostora od stropa do poda u stražnjem dijelu Jazza. Osnovni obujam prtljažnika od 354 litre može se pove ati na 884 litre. Zahvaljuju i novoj platformi novi je Jazz lakši od svog prethodnika s time da je krutost karoserije pove ana. Ovjes je tako er unaprije en s lakšim materijalima. Prednji McPherson te stražnja torzijska osovi-

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1.31.1.2015. Regija

koli ina udio, %

Zagreb

952

39,27%

Primorskogoranska

289

11,92%

Istarska

225

9,28%

Splitskodalmatinska

197

8,13%

Požeškoslavonska

3,96%

Zadarska

3,75%

Osje kobaranjska

3,71%

Dubrova koneretvanska

2,89%

Varaždinska

2,72%

10 Koprivni kokriževa ka

1,90%

11 Šibenskokninska

1,90%

12 Brodskoposavska

1,73%

13 Bjelovarskobilogorska

1,57%

14 Vukovarskosrijemska

1,49%

15 Krapinskozagorska

1,40%

16 Karlova ka

1,28%

17 Me imurska

1,24%

18 Sisa komoslava ka

1,07%

19 Li kosenjska

0,50%

20 Viroviti kopodravska

0,29%

UKUPNO

2424

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

28. veljače 1932. je proizveden posljednji Ford Model A. Pokretao ga je 4-cilindri ni motor snage 40 KS, a bio je nešto skuplji od Modela T. Proizvedeno je pet milijuna primjeraka izme u 1927. i 1932.

na H tipa omogu uju bolju stabilnost te još preciznije upravljanje. Od samog lansiranja novi e Jazz biti dostupan s vrlo u inkovitom 1.3 litrenim i-VTEC benzinskim motorom iz Hondine 'Earth Dreams' tehnologije. Razvija 102 KS snage pri 6.000 o/ min. Uz taj je pogonski agregat sada standardan ru ni mjenja sa šest stupnjeva prijenosa ili CVT automatski mjenja .

Šest novih Sprintera za Mlinar Predstavnici najve e hrvatske pekarske industrije Mlinar d.d. preuzeli su šest novih Mercedes-Benz Sprintera opremljenih specijaliziranim Unibox nadogradnjama namjenski osmišljenim i razvijenim u pogonima tvrtke Automobili Škojo. Tri modela Sprintera 516 CDI (163 KS) opremljena su termokomorama za kombinirani prijevoz, a ostala tri modela Sprintera 316 CDI (163 KS) opremljena su ter-

moizolacijskim komorama za prijevoz kruha. Mercedes-Benzov Sprinter je prije nešto više od godinu dana nagra en kao "Pekarski Van godine" (Specijalizirani njema ki asopis 'Backjournal') u kategoriji dostavlja a velikog kapaciteta. Prerade Sprintera za potrebe pekarske industrije postale su specijalnost osje kog Uniboxa, odjela Automobila Škojo zaduženog za izradu posebnih izvedbi dostavnih vozila.

27. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Novi modeli Forda stigli u AMC Međimurje Dizajn je osvježen i vrlo moderan kako izvana tako i u unutrašnjosti novog Jazza. Klasi an monovolumenski oblik moderno je dizajniran s položenim vjetrobranskim staklom te ravnim bo nim linijama te okomitim stražnjim dijelom. Upravo te ravne linije ve izvana otkrivaju da se radi o prostranoj unutrašnjosti. Nova i modrna tehnološka rješeja tako er su dio novog Jazza. Pet in ni LCD višefunkcijski zaslon serijski je ugra en u novi Jazz, a s ja im paketom opreme dolazi i

sedam-in ni Honda Connect infotainment touchscreen. Povezanost sa smartphoneovima je omogu ena u najve oj mogu oj mjeri, a Honda je razvila i vlastite aplikacije koje nude još bolju personalizaciju, Po pitanju sigurnosti Honda Jazz je opremljena svim tehnologijama aktivne i pasivne sigurnosti kao što su: inteligentni tempomat, upozorenje za napuštanje vozne trake, sustav repoznavanja prometnih znakova, a serijska oprema novog Jazza je i City-Brake Active sustav.

David Cameron posjetio Rolls-Royce Premijer Velike Britanije David Cameron posje o je ju er, 18. velja e 2015., sjedište te proizvodni pogon Rolls-Roycea u Goodwoodu. Premijer se u obilasku pogona Rolls-Roycea susreo s djelatnicima, es tao im na pet uzastopnih godina rasta te planovima tvrtke za proširenje. Rolls-Royce je nedavno objavio rekordne prodajne rezultate, petu godinu za redom. Prošle je godine u svijetu prodano više od 4.000 vozila, po prvi puta u 111-godišnjoj povijes tvrtke. Rolls-Royce je otvorio više od 200 novih radnih mjesta u posljednjih 18 mjeseci kako bi se zadovoljile potrebe kupaca. Broj zaposlenih udvostru io

se u posljednjih pet godina i sada iznosi 1.500. U rujnu prošle godine Rolls-Royce je objavio plan proširenja s novim centrom za tehnologiju i logis ku, površine 30.000 m2, ija izgradnja ve traje u u blizini Goodwooda, a otvorenje se o ekuje 2016.

U salon ovlaštenog Ford partnera u akovcu, tvrtke AMC Me imurje, stigli su noviteti Forda: Focus, Mondeo i Transit Custom. Novi Mondeo, modernih dizajnerskih linija, s 5 osvojenih zvezdica za sigurnost na EuroNCAP testu te s vrlo bogatim paketom opreme i dieselskim agregatom od 150 KS ima cijenu od 204.900 kn. SUV model Kuga trenutno se nudi s odli nom akcijskom cijenom. Nastavak uspješnice, novi Focus uz sve poznate karakteristike prethodnika i dalje je dostupan s trocilindri nim EcoBoost pogonskim agregatom ,koji ve tri godine za redom dobija nagrade za motor godi-

ne. Cijena Focusa po inje sa 109.900 kn. Posljednji od noviteta u salonu AMC Me imurja je Transit Custom, gospodarsko vozilo koje svojim dimenzijama predstavlja 'pravu mjeru' onima kojima je klasi an Transit prevelik, a Turneo premalen.

Sve spomenute, a i ostale modele Forda, a tako er i Fiata te Alfa Romea, možete pogledati u prodajnom salonu AMC Me imurja na dobro poznatoj adresi Športska 8 u akovcu te informacije dobiti putem tel 328-750 ili na www.amc-medjimurje. hr.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJE NOVI BREND: PARKNOW

Kako pronaći slobodno parkirno mjesto? Jedan od najve ih problema brojnih voza a jest pronalaženje praznoga parkiranog mjesta te je iznimno frustriraju e desecima minuta kružiti po gradu ili parkiralištima trgova kih centara samo kako biste pronašli mjesto za parking. Ovaj bi problem u budu nosti mogli riješiti pametni telefoni, odnosno posebne aplikacije za mobilne ure aje – tako u Velikoj Britaniji ve postoji aplikacija JustPark koja korisnicima omogu ava unajmljivanje privatnih parkirnih mjesta, dok se u SAD-u s aplikacijama poput SpotHeroa i ParkWhiza mogu prona i najbliža parkirališta, pa ak i rezervirati svoje mjesto unaprijed. Tehnologiju koja e korisnicima omogu iti brzo pronalaženje parkirnog mjesta razvila je izraelska kompanija

Anagog, te bi ona voza e na parkiralištima trebala “odvesti” do slobodnoga parkirnog mjesta. Njihova tehnologija (koja se može implementirati u brojne mobilne aplikacije i servise) bazira se na analizi podataka u stvarnom vremenu s mobilnih ure aja osoba koje koriste takve aplikacije, te se analizom podataka može predvidjeti gdje e biti slobodna mjesta za parkiranje. Na sli an na in djeluje i aplikacija Waze koju je prije dvije godine kupio Google za milijardu dolara – tako er na temelju analize podataka s mobilnih ure aja korisnici mogu pratiti stanje u prometu u stvarnom vremenu, odnosno gdje su prometne gužve ili nesre e, gdje se nalaze policijske patrole i sli no. Na in na koji Anagogov softver radi jest da

“u i” ponašanje osoba koje koriste aplikacije, tako da može predvidjeti kada e osoba u i u automobil i napustiti parking te tada obavještava druge korisnike da automobil odlazi i da e mjesto biti slobodno. Možemo uputiti ljude na parkirališna mjesta koja e uskoro biti slobodna. - komentirao je za Reuters Jake Levant iz Anagoga, te dodao kako je njegova kompanija izgradila mrežu od

desetaka milijuna ljudi iji se podaci koriste u analizi parkirališnih mjesta. Ova kompanija i njena aplikacija ve su privukli pažnju velikih igra a automobilske industrije te je direktor mobilnih servisa u BMW-u Joachim Hauser rekao kako e “pratiti kompanije poput Anagoga” koje bi im mogle pomo i u daljnjem razviju i usavršavanju njihovog brenda ParkNow. (izvor: zimo.dnevnik.hr)

PROMOCIJA TEHNOLOGIJE 3D PRINTANJA

Ovu subotu u Zagrebu 3D Hubs Zadnji dan u mjesecu velja i Zagreb e ugostiti 3D Hubs, globalni web-servis namijenjen pružanju i naru ivanju usluga 3D ispisa. Ujedno je ovo je prvo takvo okupljanje organizirano u Hrvatskoj, a osnovni cilj okupljanja je promocija tehnologije, razmjena znanja i iskustva vezanog za tehnologiju 3D ispisa. Na okupljanju e biti izloženi razli iti tipovi ure aja i izradaka, a posjetitelji e mo i uživo vidjeti rad 3D

printera, te sve prednosti koje tehnologija pruža. Okupljanje e se ovu subotu, 28. velja e održati u 10 sati u prostorijama tvrtke Finder d. o. o., na adresi Božidarevi eva 13. Na okupljanju e biti prezentiran rad raznih printera, a zasad su potvr eni sljede i tipovi printera: Ultimaker 1, Ultimaker 2, Solidoodle 2 Pro, Makerbot Replicator 2x, Fabbster, Forcebook, plus izradci s drugih printera Form1+, Dimension Elite...

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Protekla nedjelja U dobrom društvu

Uz doma ine, gledatelje su zabavili i tamburaši U dobrom društvu

Tamburaški sastav U dobrom društvu bio je gost protekli vikend u zabavno-glazbenoj emisiji “Fio

show”. Gledatelje su zabavili nizom pjesma koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima kao što su

Odli noj atmosferi pridonijeli su i gosti iz Istre

svadbe, krštenja i ro endani. Specijalni gosti ve eri bili su prijatelji “Showa” iz Istre, Lidija Percan i Sre io,

sa svojim KUD-om. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr)

27. velja e 2015.

PETAK, 27.02.

SUBOTA, 28.02.

NEDJELJA, 01.03.

Dom 2 (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Obzori (r) Ju er, danas, sutra Novi milenij Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 10:05 TV prodaja 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 13:50 akove ki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Dom 2 (r) 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:50 Vijes dana 23:15 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 10:05 TV prodaja 11:05 Poljoprivredni savjetnik 12:00 Oko umjetnos (r) 12:40 Kajkanje 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

PETAK, 27.02.

SUBOTA, 28.02.

NEDJELJA, 01.03.

08:00 08:15 09:15 10:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela

10:40 11:10 12:10 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:25 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:40 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Privredni.hr Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Rezervirano vrijeme Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zlatna dolina Emisija VTV VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Rezervirano vrijeme (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

06:58 07:00 07:05 07:30 07:35 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 16:50

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Moja Istra (R) Iz prošlos TV Razglednica Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Filmske najave (R) TV Prodaja Europa u fokusu Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja Pravi smjer (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) Dokumentarni program 17:25 TV Prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada

18:40 19:05 19:10 19:25 19:30 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10

VTV Dnevnik Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18), astro show 01:15 Info kanal 02:00 VTV Dnevnik (R) 02:30 Info kanal

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

06:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Rezervirano vrijeme Info kanal Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Zlatna dolina (R) Rezervirano vrijeme (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Emisija VTV-a (R) Po dragome kraju (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Poluge razvoja 21:30 Dokumentarni program 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:15 Info kanal 02:00 VTV Tjednik 02:30 Info kanal

PONEDJELJAK, 02.03.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:40 12:40 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle Aniela

UTORAK, 03.03. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Novi milenij Shi$ (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

SRIJEDA, 04.03.

TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

20:00 Pove alo 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Kratki rezovi, emisija o lmu 22:00 Vijes dana 22:30 Planet Croa a 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 11:10 TV prodaja 12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice

PONEDJELJAK, 02.03.

UTORAK, 03.03.

SRIJEDA, 04.03.

18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Tjednik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Zajedno (R) Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Po dragome kraju Sportski zoom (R) Rezervirano vrijeme (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Iz naših središta Zastupni ki klub VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja (R) VTV Vijes Pravi smjer Zastupni ki klub (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:30 Mali oglasi 07:35 Info kanal 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV Prodaja 11:15 Doma ija (R) 12:45 TV Prodaja 13:00 Mali oglasi 13:05 Info kanal 13:15 TV Prodaja 13:30 Pravi smjer (R) 14:45 TV Prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV Prodaja 17:15 Otvoreno nebo 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 Škola šaha 19:25 Mali oglasi 19:30 Info kanal 19:45 TV Prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Global 3000 21:30 Pressica (R) 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Vremenska prognoza (R) 22:56 Iz prošlos (R) 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:15 Info kanal 02:00 VTV Dnevnik (R) 02:25 Vremenska prognoza (R) 02:26 Info kanal

ČETVRTAK, 05.03. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Oko umjetnos (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 16:40 17.30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Kratki rezovi (r) Planet Croa a (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi$, emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

ČETVRTAK, 05.03.

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 22:05 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Filmske najave Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Zastupni ki klub (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Me#imurski putokaz U svjetlu vjere Iz naših središta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GODIŠNJI KONCERT Tamburaškog orkestra KUU-a “Zvon”

Mala Subotica rasadnik odličnih tamburaša! FOTO: ZLATKO VRZAN Brojni posjetitelji svih generacija proveli su ugodno nedjeljno popodne u Domu kulture Mala Subotica uživaju i u ritmovima raznovrsnih glazbenih tema: od skladbi pisanih za tamburaške orkestre, klasike, filmske glazbe do obrada zabavnih i poppjesama.

Na tradicionalnom godišnjem koncertu KUU-a “Zvon” iz Male Subotice predstavile su se sve skupine tamburaša koje su zadivile svojim tamburaškim umije em i izvedbama. Unutar programa predstavili su se i tamburaši po etnici, odnosno Dje ji tamburaški orkestar KUU-a “Zvon”, s temama “Ja posijah lan”, “Jednu sem ružu mel”,

Nikolina Virgej-Pintar i Tino Jeleni u duetu su izveli temu Miroslava Škore “Tajna najve a”

“Klin ek”. Gost koncerta bio je Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan - Stipi ” akovec. Publika je posebno toplo primila pjeva ke nastupe Danijela Škvorca, zatim Nikoline Virgej-Pintar i Tina Jelini a, koji su osim solo dionica nastupili i kao duet. Temu “Ej berdo, berdo” Tino Jeleni izveo je u duetu s Danijelom Škvorcom. Koncert je završio dinami nom temom

Pljeskom je pra eno svih dvanaest tamburaških to aka programa Johanna Straussa “Tritschtratsch polka”, koju je publika ispratila srda nim pljeskom. Za tamburašku glazbu Me i-

Tamburaši po etnici (Lovro, Tina, Nikola, Noa) s voditeljicama

murje ne mora brinuti. Mala Subotica, što se ti e glazbenih tamburaških postignu a, nikako nije mala - rasadnik je

odli nih tamburaša. Sjajno se radi i s najmla im uzrastom i s tamburašima po etnicima. (rr)

Gost koncerta: Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipi ” akovec

• • S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO! • • DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “SUDAC”! “Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “Sudac”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine. hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime

NAGRADNO PITANJE: Navedite engleski naziv filma “Sudac”.

i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 4. ožujka 2015. Posebna

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu Čakovec

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “BIRDMAN”! www.mnovine.hr

napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

“Me imurske novine” u suradnji s Centrom za kulturu akovec pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije ulaznice, ovaj put za film “Birdman”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine. hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica

Nagradno pitanje: Navedite jednu od glavnih ženskih uloga u filmu “Birdman”.

www.mnovine.hr

objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. RASPO-

RED PRIKAZIVANJA FILMA Petak, 27. 2., 20 sati, Nedjelja, 1. 3., 18 sati, Utorak, 3. 3., 20 sati

sport@mnovine.hr

TENIS

ODBOJKA TRENER CENTROMETALA Jadranko Kiri uo i same prvenstvene završnice

Želimo izboriti polufinale za hrvatskog prvaka ITF CHALLENGERI u Rusiji i Italiji

Ema Mikul i i Iva Mekovec nisu uspjele pro i kvalifikacije Obje akove ke tenisa ice pokušavaju napraviti prijelaz s futuresa na višu razinu ITF turnira popularno prozvanih – challengeri, ali zasad im to baš ne ide od ruke. Nakon što je Ema Mikul i bila donekle uspješna u Moskvi, gdje je izravno ušla u turnir i prošla jedno kolo, najbolje rangirana me imurska tenisa ica na svjetskoj rang listi (272. mjesto) nije uspjela u i u glavni i duplo ja i po nagradnom fondu (50.000 $) turniru ruskom Sant Petersburgu. Nakon što je bila uspješna u prvom kolu kvali ikacija i savladala u tri teška seta Yashinu (7:5, 3:6, 6:4), u 2. kolu poražena je od mlade srpske igra ice u usponu, 17-godišnje Ivane Jorovi , lagano u dva seta 3:6, 0:6. Iako je Jorovi slabije plasirana od

Mikul i na WTA listi u pitanju je igra ica koja divovskim koracima napreduje u svojoj igri, pa je tako nedavno bila briljanta na Fed cupu i pobjedom protiv najpotentnije hrvatske tenisa ice Konjuh donijela Srbiji pobjedu u me u u kojem su naše igra ice bile favoritkinje. Izvrsnu formu iz Ma arske Jorovi je pokazala i u susretu s Mikul i u kojem je dominirala i ak u šest navrata brejknula našu tenisa icu, dok je Emi to uspjelo samo jednom. Iva Mekovec pak je zaustavljena na ITF turniru u Italiji (Beinasco) nagradnog fonda 25 000 $. U 1. kolu bila je bolja od Talijanke Jessice Pieri 6:4, 2:6, 7:6, ali je tako er zaustavljena u 2. kolu. Izgubila je me od Poljakinje Magdalene Frech 6:2, 7:6. (dz)

Odbojkaši Centrometala krenuli su dobro u doigravanje u kojem žele osvojiti mjesto koje e voditi u play-off za prvaka. Trener Jadranko Kiri govori o stanju u ekipi i ambicijama do kraja sezone. • Nakon Mevza cupa trebali ste odigrati dva susreta u prvenstvu unutar tjedan dana. Kako je to prošlo? — Pa prošlo je odli no. Imali smo vani Karlovac i doma Rijeku. Upravo dva susreta gdje smo u prvom dijelu lige dva puta poraženi sa po 3:2. Da smo i ovaj puta poraženi u tim susretima mogli smo do i u poziciju da se borimo za ostanak u kvalitetnoj skupini prve lige. No ovaj puta bili smo mnogo bolji i uzeli svih šest bodova. Time smo pra kti no osigurali nastup u doigravanju jer sad etiri kola do kraja imamo 11 bodova više od tre eplasirane Rijeke. • Sada slijede dva susreta protiv Rovinja u kojima tre-

Jadranko Kiri vjeruje da njegova mom ad može me u etiri najbolje u državi

ba izboriti petu poziciju prije doigravanja? — Upravo tako. Imamo tri boda viška, prvi susret je kod nas. Želimo to dobiti i ve sada oti i na ve u bodovnu prednost. • Tko vas o ekuje u doigravanju koje vodi prema naslovu državnog prvaka?

— Po svemu sude i Sisak ili osje ka Mursa. Tko god bude nama je svejedno. Pokušat emo u ta dva ili tri susreta izborili polu inale doigravanja. • Kako ocjenjujete vaše dosadašnje rezultate ove sezone? — Pa ako budemo peti u prvenstvu, a bili smo i u polu inalu kupa, moglo bi se re i da e to

biti jedna od dvije najuspješnije sezone do sada. No iskreno govore i mi nismo zadovoljni, htjeli smo više, mislim da smo to mogli i trebali. • Zbog ega to nije ostvareno? — Pa više je razloga. Imali smo igra ki dobro posloženu prvu postavu, ali ne i adekvatne zamjene za susrete kad ili nismo nastupili kompletni, ili kad je netko nastupio bolestan ili lakše ozlije en, ili pak kad netko nije imao svoj dan. Tu smo propustili bitne bodove, zaostali tri boda za prve etiri mom adi. Šteta, jer da smo ušli mogli smo u startu biti drugoplasirani obzirom da se prenose bodovi iz me usobnih susreta, a mi smo pobijedili Kaštelu, zagreba ku Mladost i Mursu. Uz to, doma i igra i koji su zaposleni previše su izostajali sa treninga u klju nom dijelu sezone. (mn)

RUKOMET PRVA HRL – žene PRVA HRL – muški

Nakon o ekivanog poraza, u Lider stigao subotu se traže novi doma i bodovi do sva tri Rukometašice Zameta ru nski i o ekivano su dobile Zrinski. Igra ice trenerice Adrijane Prosenjak su od prvih minuta odmah su dale do znanja tko su gazdarice na rije kom parketu. Goš e su nagrizale zametsku obranu s mlije nim zubima, u prvoj tre ini utakmice su uspjele pogoditi samo dva puta mrežu raspoložene Nikoline Strukar preko doma eg zida »6-0«. Pritom je »dvanaes ca« Zame anki obranila ak tri sedmerca (ukupno e ri), a u etvrtom pokušaju goš e su pogodile sta vu. U opuštenoj atmosferi favoritkinje su lagano tr ale prema o ekivanim bodovima. Raspoložena Selena Miloševi se u tom periodu nadavala golova, ona i

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness •

amila Mi ijevi te Josipa Jer inovi su u 17. minu ostvarile vodstvo 6:2. Iako je do kraja igre preostalo još etrdesetak minuta i najve im optimistima u gostuju im redovima je bilo jasno da e bodovi ostati na Zametu. Akumulirana prednost je malo opus la Rije anke te je trenerica morala pozva na ozbiljnost u minuti odmora. Napada ka nemo »Zrinskog« je bola u o i dok su »plave« korak po korak išle na odmor s umiruju om razlikom. Jedva ekam da se ovo završi – komentirala je jedna rukometašica »Zrinskog« po izlasku iz svla ionice, svjesna da su šanse TABLICA 1.

PODRAVKA VEGETA

16 15 1 0

178 31

ZAMET

16 14 0 2

119 28

LOKOMOTIVA

16 13 1 2

153 27

ZELINA

16 12 1 3

SESVETE-AGROPROT.

16 11 0 5

TREŠNJEVKA

16 7

1 8

KOKA

16 7

1 8

UMAG

16 7

0 9

-38 14

OSIJEK

16 6

1 9

-66 13

10. SPLIT 2010

16 5

1 10 -67 11

11. ZRINSKI

16 4

1 11 -81

SRC DG Sport & Hotel Panorama

12. BJELOVAR

16 4

0 12 -156 8

Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

13. SAMOBOR

16 2

0 14 -101 4

14. DALMATINKA

16 1 0 15 -131 2

Zamet – Zrinski 20:13 (10:5) Dvorana na Zametu. Gledatelja 50. Suci: Feletar (Bjelovar) i Renduli (Ku na). ZAMET: Paurevi , Plahinek, Karli , Jer inovi 1, Židek, Mio inovi 2, Miloševi 7 (2), Toto, Strukar, Buni 3, Bukvi 1, Šegota, Mi ijevi 2, Raji 1, Masni , Gugi 3. ZRINSKI: Krmpo , P. Posavec 2, S. Posavec 2 (1), Furjan 6, Glad, Sinanovi , Ladi , Bali , Resman, Car 2 (1), Iva i , Ben i , Zagorš ak, Prevendar 1, Androi . Isklju enja: Zamet 10 minuta, Zrinski –. Sedmerci: Zamet 2 (2), Zrinski 7 (2).

njezine ekipe više teoretske nego prak ke prirode. Pre(opuštene) Zame anke su si dozvolile stvarala ku stanku pa je »Zrinski« prišao na prijete ih 11:9 u 37. minu . Ni to nije uspjelo razbudi prerano uspavane favoritkinje, koje su me u m i u laganom ritmu održavale autsajderice na pristojnom razmaku. Bezidejni i nemo ni napad Zrinskog je uzalud tražio put do doma e mreže dok su Zame anke odmaknule na nedos žnih 18:11 u 54. minu . Zrinskice na ovom gostovanju naravno da nisu mogle ra una na bodove, ali zato je to impera v u subotu kada na doma em terenu u akove koj dvorani od 19 sati igraju pro v Dalma nke. (nl, mn)

boda u Prelogu Gostovanje Medveš aka u Prelogu bila je utakmica od velikog rezultatskog zna aja za goste iz Zagreba koji vode na tablici. Prvenstveno. Za gostovanje u Prelogu u ligi vrijedi konstatacija da je jedno od težih, stoga su „medvjedi“ bili na kraju itekako zadovoljni pobjedom 30:27. Ovom pobjedom je Medveš ak je nastavio i pove ao niz pobjeda na broj 11 što je stvarno impresivna brojka. Gosti u ve em dijelu susreta nisu uspjeli ostvariti ve u prednost, tako da je pet minuta prije kraja bilo samo 24:26 za zagreba ku mom ad. Ali usprkos sjajnoj atmosferi i velikoj podršci cijele dvorane, gosti su dignuli prednost na +3 i zadržali vodstvo do kraja za kona nu pobjedu. Prelog je u sljede em kolu slobodan, a nalazi se na 11. mjestu tablice sa 11 bodova. (dz)

27. velja e 2015. NOGOMETNA Ĺ KOLA ME IMURJE akovec najorganiziranija je i najbrojnija u naĹĄem kraju

Svi bismo trebali pr ulaganja u rad s na - Situacija se zna ajno izmijenila 2013. godine, po dolasku Matije Posavca na mjesto me imurskog Ĺžupana i Stjepana Kova a na poziciju akove kog gradona elnika. Oni su Mario Kova evi , trener NK Me imurje prepoznali vaĹžnost ulaganja u rad s mladima u sportu i sve ĹĄto smo s njima dogovorili MARIO KOVA EVI , trener NK Me imurja, uo i ispoĹĄtovali su u potpunosti subotnjeg nastavka prvenstva III. HNL - istok

U drugom dijelu moramo biti u gornjem domu Lige Prvi od me imurskih klubova u subotu s novom nogometnom sezonom zapo inje NK Me imurje koje igra u III. HNL istok. Jesenski dio sezone nije bio zadovoljavaju i, stoga su u klubu zimus radili na tome da poja aju ekipu i sada treba vidjeti u prvenstvu kako e to sve skupa izgledati na terenu. Uo i po etka prvenstva porazgovarali smo s trenerom Marijem Kova evi om o stanju u ekipi i nastavku prvenstva. â&#x20AC;˘ Na po etku ipak recite kakva je ocjena jesenskog dijela sezone i zaĹĄto nije moglo bolje od sadaĹĄnje pozicije na tablici? â&#x20AC;&#x201D; Nismo zadovoljni 12. mjestom na tablici. Individualne greĹĄke i neiskustvo mladi igra a najve i su razlog ĹĄto na kontu nemamo ve i broj bodova, jer smatram da smo ve ujesen imali ekipu koja u ovoj Ligi zasluĹžuje bolji plasman. â&#x20AC;˘ Kako su protekle pripreme? â&#x20AC;&#x201D; Pripreme su protekle radno, probleme smo imali zbog vremenski uvjeta i nemogu nosti treniranja na adekvatnim terenima. Otkazane su nam 3 utakmice, ali na sre u nije bilo teĹžih ozljeda pa ipak spremni do ekujemo po etak prvenstva. â&#x20AC;˘ Igra ki kadar i poja anja za proljetni nastavak? â&#x20AC;&#x201D; Igra i koji su doĹĄli ciljano su dovedeni da bi dopunili kadar i pove ali kvalitetu ekipe. To su: Kristi , Sa er, MarciuĹĄ, Karlov ec i Valenti . Napustili su nas mladi Rebernik kojem Ĺželimo mu puno sre e u prvoligaĹĄu Rijeci, Begovi se opet ozlijedio, a Posavec je otiĹĄao u PuĹĄ ine. Smatram da imam na raspolaganju sastav ĹĄire kvalitete i nadam se da emo to pokazati i na terenu. â&#x20AC;˘ Kakva su o ekivanja od proljetnog dijela sezone?

TABLICA 1

Slavija

15 9 4 2 21 31

Mladost (Ĺ˝)

15 8 5 2

Mladost (A)

15 8 4 3 15 28

Bjelovar

15 7 3 5

Vukovar 1991

15 7 3 5

BSK Bijelo Brdo

15 7 3 5

Koprivnica

15 6 5 4 11 23

Podravina

15 7 2 6

ViĹĄnjevac

15 5 7 3

15 5 4 6

10 VaraĹždin

11 akovo-Croa a 15 5 4 6 -5 19 12 Me imurje

15 5 3 7

13 BeliĹĄ e

15 5 3 7 -6 18

14 Slavonija

15 4 4 7 -10 16

15 Oriolik

15 3 4 8 -10 13

16 Virovi ca

15 0 0 15 -40 0

â&#x20AC;&#x201D; Plasman u gornjoj polovici tablice i kvalitetan iskorak naĹĄi mladi igra a. To je prvenstveni cilj. Nemamo imperativ borbe za sam vrh, jer to je u ovom trenutku nemogu a misija, ali Ĺželimo biti ĹĄto bliĹže ekipama u vrhu tablice i na neki na in pripremiti ekipu koja e biti spremna za joĹĄ viĹĄe ciljeve sljede e sezone. â&#x20AC;˘ Suradnja sa Ĺ kolom nogometa i kakvi su efekti ulaganja u mlade? â&#x20AC;&#x201D; Siguran sam da e ona biti joĹĄ bolja u budu nosti, jer ulaganje u mlade je jedini ispravan put za klub kao ĹĄto je NK Me imurje. To se najbolje vidi u proteklih nekoliko sezona kada je sve ve i broj igra a koji igrao u seniorskoj ekipi prakti ki stigao iz naĹĄe ĹĄkole i treba raditi na tome da taj proces bude dugoro an. â&#x20AC;˘ U subotu u akovec stiĹže Bjelovar, o ekuju se startna tri boda. â&#x20AC;&#x201D; Tako je. Iako imamo problema na stoperskim pozicijama jer ne mogu igrati Kristi i Mesari zbog kartona, uvjeren sam da smo bolja ekipa od naĹĄeg subotnjeg protivnika, bez obzira ĹĄto su oni visoko na tablici. Na doma em terenu protiv nas nitko nije favorit i uvjeren sam u pobjedu protiv starog rivala. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Nogometna ĹĄkola Me imurje akovec osnovana je sredinom 2009. godine na inicijativu Dragutina Kataleni a, te u dogovoru NK Me imurja i NK akovca koji su osniva i. Sama nogometna ĹĄkola djeluje kao samostalni subjekt s vlastitim poslovnim ra unom. Premda se radi o novoj i mladoj ĹĄkoli, aktivnim radom vodstva i djelatnika napravili su se kvalitetni uvjeti za najmla e, a s tim su doĹĄli i zapaĹženi rezultati. Nogometna ĹĄkola Me imurje - akovec organizirano provodi trenaĹžni proces u koji je uklju eno viĹĄe od 200 djece po uzrastima mladih nogometaĹĄa od 4 do 18 godina. Polaznici Ĺ kole nogometa su iz svih dijelova Me imurja, a ĹĄkola ima ukupno 10 uzrasnih kategorija dje aka i jednu kategoriju djevoj ica. s kojima rade educirani i stru ni treneri (svi imaju UEFA Licence). Juniori i Kadeti takmi e se u Me uregionalnoj ligi Kadeta i Juniora. Kategorije U-14,U-13,U-12,U-11,U-10,U-9 takmi e se u I. HNL PioniraRegija Sjever. Po etnici imaju natjecanje u Me imurskoj ligi po etnika. Vrti i nemaju organizirano natjecanje te igraju turnirske i pripremne utakmice. Djevoj ice igraju u kadetskoj Ĺženskoj I. HNL i Ĺžupanijskoj ligi lima a. O radu Ĺ kole govori predsjednik Dean Pani . â&#x20AC;˘ Kakva je situacija u Ĺ N Me imurje s obzirom na NK Me imurje i NK akovec, jer ste ranije prije zatvaranja seniorske ekipe akovca znali biti predmet prepucavanja klubova? â&#x20AC;&#x201D; Jedna od prvih stvari na kojoj smo inzistirali po dolasku u Ĺ kolu bilo je postizanje sporazuma o me usobnim pravima i obvezama klubova osniva a i ĹĄkole. Da ne ulazim u detalje, Ĺželim samo istaknuti da smo se mi, kao ĹĄkola, pridrĹžavali svake to ke i zareza koji su bili zapisani kako u osnovnom sporazumu, tako i u nekim kasnijim izmjenama. Ne Ĺželim komentirati neke zlonamjerne interpretacije koje su se pojavljivale u javnosti, niti se Ĺželim mijeĹĄati u odnose koje naĹĄi klubovi osniva i nisu uspje-

li de inirati izme u sebe, ali mi smo u potpunosti poĹĄtovali sve dogovore i, dapa e, poticali klubove osniva e na razgovor u kojem bi se raĹĄ istile sve eventualne nejasno e i problemi. NaĹžalost, proĹĄle je godine, sredinom jesenske polusezone, seniorska ekipa NK akovec istupila iz natjecanja, ali mi i dalje poĹĄtujemo naĹĄe obveze i sve mom adi, koje su, unutar ĹĄkole, registrirane za ovaj klub i dalje se redovno i uspjeĹĄno natje u. Uo i po etka nove sezone vidjet emo kakav e biti stav NK akovec oko njihovoga daljnjeg djelovanje, a potom emo, kroz naĹĄu SkupĹĄtinu, prilagoditi daljnje djelovanje ĹĄkole stvarnom stanju. Ono ime se ponosim jest injenica da smo kroz naĹĄ rad i odnose s klubovima nametnuli stav da se strategija njihovog daljnjeg razvoja temelji na mladim me imurskim igra ima, poniklim u Ĺ koli nogometa. Uostalom, dovoljno je usporediti danaĹĄnju strukturu seniorske mom adi NK Me imurja s onom od prije nekoliko godina. Mi smo se posla u ĹĄkoli i prihvatili uvjereni da Me imurje na svom podru ju ima dovoljno kvalitetnih igra a, koji, uz jedno ili dva poja anja sa strane, mogu initi stabilnog drugoligaĹĄa, a moĹžda jednog dana i neĹĄto viĹĄe. No, da bi se to ostvarilo, s naĹĄim klincima treba sustavno i kvalitetno raditi, vjerovati u njih, dati im priliku i imati strpljenja s njima kad do u do seniorskog staĹža. Sve je to dio naĹĄe vizije, koja se polako, ali sigurno, ostvaruje. â&#x20AC;˘ ime ste zadovoljni u Ĺ koli, a na koje probleme nailazite? â&#x20AC;&#x201D; Najzadovoljniji sam stru nim radom, koji se, posljedi no, odraĹžava na rezultatima i, onome ĹĄto nam je najvaĹžnije, kvaliteti igra a. Danas je u Ĺ koli nogometa Me imurje akovec stalno zaposleno ĹĄest trenera, a joĹĄ su trojica volonteri. Svi oni posjeduju UEFA licencu, a veliko nam je zadovoljstvo ĹĄto je Goran Vinceti nedavno uĹĄao u proces ĹĄkolovanja za UEFA PRO licencu, ĹĄto je najviĹĄi mogu i stupanj nogometne naobrazbe. Poznavaju i kvalitetu i ambiciju naĹĄih

Vrti i

Dean Pani , predsjednik NĹ Me imurje - akovec trenera, uvjeren sam da e joĹĄ neki dose i taj stupanj. Svakako moram spomenuti i naĹĄeg vrijednog i samozatajnog voditelja ĹĄkole Hrvoja Gori anca, koji objedinjuje rad kompletnoga stru nog stoĹžera, a ujedno je instruktor za Ĺženski nogomet Hrvatskoga nogometnog saveza Regije Sjever, ĹĄto emo iskoristiti da bi dodatno poboljĹĄali rad s djevoj icama. Smatram da naĹĄa struka posjeduje dovoljno kapaciteta da, u svakoj generaciji, stvori nekoliko igra a koji e zadovoljiti najviĹĄe nogometne kriterije. Paradoksalno, ali kvaliteta njihovog rada je i uzrok problema s kojima se susre emo, jer sve ve i broj prvoligaĹĄkih klubova prati ĹĄto se i kako u naĹĄoj ĹĄkoli radi, te pozivaju naĹĄe igra e u svoje redove u sve mla oj Ĺživotnoj dobi. NaĹžalost, mi joĹĄ uvijek nismo inancijski dovoljno jaki da bismo mogli potpisivati stipendijske ugovore s polaznicima naĹĄe ĹĄkole, a to ni formalno nije mogu e dok NK Me imurje ne stekne drugoligaĹĄki status. Zbog toga nam je prioritet u narednom razdoblju prona i izvor iz kojeg bismo inancirali stipendije naĹĄih mladih nogometaĹĄa, im to i formalno bude mogu e. Ipak, koliko nam god to bio jedan od osnovnih ciljeva daljnjeg djelovanja, Ĺželim joĹĄ jednom naglasiti da je kvaliteta rada u naĹĄoj ĹĄkoli danas takva da svakom igra u

moĹže jam iti dostizanje ciljeva koje Ĺželi posti i. Uostalom, igra i koje su drugi klubovi prepoznali nisu pali s neba. Netko je ovdje u njih uloĹžio svoj rad i znanje da bi dosegli sadaĹĄnju razinu kvalitete i ne vidim nikakvu potrebu da ih se prerano odvodi iz sredine u kojoj odrastaju, ĹĄto vrlo esto negativno utje e na njihovo ĹĄkolovanje, ali i nogometnu karijeru. Zbog toga smo vrlo blizu potipisivanju ugovora o suradnji s NK Rijekom, kojim bismo de inirali da prate naĹĄe igra e, u dogovoru s naĹĄim stru nim stoĹžerom utvr uju i nadziru program rada, te da ih, kad budu sigurni da u potpunosti zadovoljavaju njihove kriterije, kao i da su dovoljno zreli, pozovu u svoje redove. â&#x20AC;˘ Kakva je +inancijska situacija u Ĺ N Me imurje? â&#x20AC;&#x201D; Na mjesto predsjednika izabran sam sredinom srpnja 2010. godine, a pri dolasku zatekao sam dubiozu od cca 350.000 kuna. Zbog toga smo cijeli mandat, u najve oj mjeri, posvetili saniranju inancijskog stanja, jer smo se i sami suo avali sa znatnim inancijskim teĹĄko ama. Iako smo prora un, koji je po osnivanju ĹĄkole bio planiran s 1.300.000 kuna, prepolovili, prihodi koje nam je obe ala lokalna samouprava bili su realizirani u simboli nim iznosima i tri smo godine preĹživljavali zahvalju i

Djevoj ice

27. velja e 2015.

repoznati važnost ajmla im uzrastima VODITELJ ŠKOLE HRVOJE GORI ANEC

Svim igra ima omogu en vrhunski rad, ali prati se i uspjeh u školskim klupama • Opišite nam organizaciju u Školi i predstavite trenere. — Vodimo brigu oko organiziranja i provo enja redovitih sustavnih treninga, utakmica i drugih oblika nogometne poduke te sportske pripreme mla ih uzrasnih kategorija u kojoj mom adi rade po posebno izra enim programima, a sve u cilju podizanja kvalitete rada, stvaranja uvjeta za stru ni rad i napredka naših mladih igra a. Treneri koji rade u Školi: Vince Goran (Juniori U-18), Štefulj Danijel i Dražen Škvorc (Kade U-16), Mario Šari (St. Pioniri U-14 i U-13), Neven Bujani (Ml.Pioniri U-12 i U-11), Damir Lepen (Lima i U-10 i U-9), Marinko Horvat (Po etnici U-8), Karlo Kosalec (Vr i U-6 i djevoj ice), te Darko Stamenkovi (trener specijalist vratara), Silvestar Cvek (trener asistent) i zioterapeut: Božidar Jura i . Svi polaznici škole imaju osiguran lije ni ki pregled te im se otvaraju zdravstveni kartoni. Educiraju se o pravilima sportskog ponašanja, obavezama, sportskoj prehrani itd. Važan faktor u svemu tome je i škola, tako da svi polaznici škole nogometa moraju ima i zavidan uspjeh u školi. • Ne bojite li se da e djeca pro i sve vaše uzraste i na kraju završiti u drugom klubu koji e ga primami nancijskim sredstvima? — U današnje vrijeme nogomet je postao jedan ogroman biznis. U igra e se ulažu veliki novci i to je dio naše svakodnevnice. Male sredine kao mi ne možemo pra te europske i svjetske nancijske standarde. Veliki broj naših hrvatskih prvoligaša ima interes

za naše polaznike i mi smo tu bespomo ni ako roditelji odlu e napus našu sredinu. Veliki problem u tome je naš seniorski nogomet koji se trenutno natje e u tre em hrvatskom rangu, što je po Pravilniku HNS-a amaterski nivo, a klubovi koji se natje u u amaterskom nivou ne mogu stipendijskim ugovorima zaštititi svoje mlade igra e. Osnovni cilj nam je kroz višegodišnji trenažni proces pruži svakom lanu nogometne škole kvalitetnu nogometnu naobrazbu, kako bi bili konkurentni s ostalim vršnjacima u nogometnim znanjima i sposobnos ma. Odlazak igra a u druge klubove koji imaju ve e nancijske mogu nosti trenutno je neminovan, ali u jednu ruku smo i ponosni što postoji veliki interes profesionalnih klubova za naše igra e, što je dokaz kvalitetnog rada u našoj nogometnoj školi. • U ovakvom poslu ambiciozni roditelji jesu normalna pojava, nailazite li i Vi na preambiciozne roditelje? — Normalno je da roditelji imaju druga ije mišljenje, kao i više simpa-

je prema svojoj djeci u odnosu na ostalu djecu. U sportu bismo trebali bi što je mogu e objek vniji, mada je to ponekad esto druga ije. Djeca bi se trebala prvenstveno zabavi , jer je to njihova zabava, pa bi se onda i roditelji trebali zabavi i uživa . Svaki roditelj bi trebao pokušati shvatiti da nisu vlasnici igre, igra pripada igra ima. Nogomet je sportska igra, koja zah jeva sve više znanja, roditelji moraju bi strpljivi i po ca djecu da se igraju, ali da daju i sve od sebe, prije svega u usvajanju znanja. Roditelji trebaju razumjeti i poštivati koncept timskog djelovanja i trebali bi biti svjesni da svaka mom ad ima igra e koji su nešto bolji od drugih, ali kona ni uspjeh mom adi zah jeva suradnju svakog tko je lan ma – bio on rezervni golman ili pak tehni ki vo a- oružar. Nijedan pojedinac u povijes mom adskih sportova, bez obzira koliko on velik i fantasti an bio, ne bi doživio uspjeh bez ostalih lanova ma. Roditelji trebaju shva da su nogometaši oni koji igraju igru. Ako mladi jekom utakmice stalno eka upute ili gleda prema tribinama ekaju i kakav signal, dijete se ne može usredoto iti na utakmicu i time gubi kontakt s trenerom i suigra ima, što narušava i dio u enja od strane trenera – kako se odazva i sudjelova u sportskoj pri i jekom utakmice. Sa svojom mom adi i trenerom, ne s publikom, koja god ona bila. Na kraju, dijete je ono koje mora razvi strast za igru i pokaza želju da odigra najbolje koliko može. To je njihova igra. Neka je oni i igraju. (nb)

roditeljima, odnosno lanarini koju su upla ivali, rijetkim donatorima i vlastitim sredstvima koje sam izdvojio za djelovanje škole. Situacija se zna ajno izmijenila 2013.godine, po dolasku Matije Posavca na mjesto me imurskog župana i Stjepana

Kova a na poziciju akove kog gradona elnika. Oni su prepoznali važnost ulaganja u rad s mladima u sportu i sve što smo s njima dogovorili ispoštovali su u potpunosti. Istovremeno smo nastavili štedjeti i racionalizirati naše poslovanje gdje god je to

bilo mogu e, a ujedno smo, kao prva sportska udruga u Hrvatskoj, ušli u proces predste ajne nagodbe. On te e vrlo uspješno i o ekujem da e uskoro naša ukupna dugovanja pasti ispod 100.000 kuna, te ih, bude li sve teklo prema planu, za godinu

Hrvoje Gori anec, voditelj Nogometne škole

Po etnici 2006-2007

dana planiramo u potpunosti sanirati. • Kako funkcionira Škola? — Uvodno sam kratko opisao financijsku kalvariju kroz koju smo prolazili i zbog toga još jednom mora istaknuti župana Posavca i gradona elnika Kova a, ali i elne ljude županijske i gradske zajednice sportova, kao one koji su nam omogu i postavljanje stabilnih temelja za daljnji rad. I ne samo nama. Cijenim ih, jer na isti na in vrednuju i ostale sportove, prepoznaju i da se u Me imurju s mladim sportašima uistinu vrlo kvalitetno radi. S obzirom na to da taj rad nema samo sportski, nego i širi društveni zna aj, nadam se da e me imurska politika i gospodarstvo prona i zajedni ki jezik u iznalaženju mogu nosti financiranja svih sportskih kolektiva koji to zaslužuju svojom kvalitetom. Jer ovakvom se vrstom odgoja mladih preveniraju i suzbijaju brojne štetne posljedice koje današnji život nosi sa sobom, na što se onda kasnije troše ogromna sredstva samo da bi se popravilo ili izlje ilo ono što je ve u velikoj mjeri ošte eno. Kad govorim o nogometu, moram istaknuti podatak da u mla im uzrasnim kategorijama u našem kraju imamo više od 2500 registriranih igra a. To je ogromna baza, što se jednostavno ne smije zanemariti ni na kojoj razini, ali prije svega to bogatstvo moraju iskoristiti sami nogometaši. Otkako je Mato Kljaji na elu Me imurskoga nogometnog saveza, rad s mladima ima uistinu veliku podršku, ali mislim da ima još dosta prostora za poboljšanja. Ve sada imamo situaciju da se pojedini klubovi povezuju i ormiraju zajedni ke škole i smatram da bi tim procesom trebalo obuhvatiti sve me imurske županijske ligaše. Kad bi se u desetak ili više me usobno povezanih centara objedinili mladi nogometaši, ali i njihovi treneri, to bi znatno pove alo kvalitetu selekcije, ali i stru nog rada. Naravno da bi to zahtijevalo temeljit i pošten dogovor klubova o protoku igra a kad do u do seniorskog uzrasta, ali bi im zna ajno umanjilo probleme s kojima se danas susre u u organizaciji rada s mla im uzrastima i zasigurno podiglo ukupnu kvalitetu me imurskog nogometa na svim razinama.

Lima i 2005

Juniori

Kadeti

Pioniri 2000

Pioniri 2001

Pioniri 2002

Pioniri 2003

Lima i 2004

27. velja e 2015.

KOŠARKA

STOLNI TENIS

A 2 LIGA SJEVER

LIGA MLA IH KADETA

akovec “smrznut” na minus 50!

Donji Kraljevec pobijedio u Ludbregu

U srazu dviju akove kih ekipa velika pobjeda Me imurja, odnosno težak poraz akovca. Vrlo je jednostavno za objasniti ovako veliku razliku u kvalite ova dva do ju er ravnopravna takmaca. Jedni treniraju(Me imurje), drugi ne treniraju( akovec), jedni mogu i tr a i skaka i šu ra , a drugi mogu samo šu ra (ako im se dopus ). Što bi bilo kad bi bilo, odnosno kakav bi bio rezultat da su oba sastava potpuno kompletna i da oba sastava treniraju? Po našem skromnom mišljenju oba bi bila na vrhu tablice, a ovako su jedan pri vrhu(Me imurje), a drugi na samom dnu( akovec). Ne želimo (opet) zaziva “kosture iz ormara”, no pametni i dobronamjerni ljudi e zna izvu i pouke iz ove sezone i spremniji u i u novu. Predstoji nam dugo razdoblje ekanja! I izvještavanja, nadamo se! (bh)

Veliki derbi neporaženih mom adi odigran u Ludbregu pripao je 14-godišnjacima Donjega Kraljevca. I to najsla om mogu om razlikom pola koša! (bh) Gra ar - D. Kraljevec(Ivanovi N. 11, Lepen 13, Mikec 22) 57:58

Mladost - Bjelovar 85:110 Radnik - Gra ar 82:90

TABLICA 1. Podravac

18 16 2

34/456

2. Gra ar

18 15 3

33/325

3. ME IMURJE

18 14 4

32/280

4. Petar Zrinski

18 14 4

32/157

5. Radnik

18 13 5

31/203

6. Vindija

18 11 7

29/73

7. Bjelovar

18 9

27/64

8. Križevci

18 5

13 23/-100

9. Ivan ica

18 4

14 22/-247

10.Mladost

18 3

15 21/-311

11. Koprivnica

18 3

15 21/-415

12. AKOVEC

18 1

17 19/-475

Ivan ica - Petar Zrinski 64:71 Koprivnica - Podravac 60:100 Križevci - Vindija 63:66 akovec - Me#imurje 60:110 (14:26, 14:27, 16:27, 16:30) AKOVEC: Ranteš 8, Keresteš 11, Vojkovi 4, Kranj ec 3, Vinko 7, Škoda 2, Biševac 6, Vehtersbah 13, Hrka 6, Novak. Trener Damjanovi B. ME IMURJE: Gašpari 10, Kranj ec 4, Lepen 10, oki 5, Posavec, Varga 16, Drk 18, Dodlek 9, Rusak 6, Kraja i 12, Guld 2, Novak 18. Trener Novak S.

C LIGA

JUNIORSKA LIGA

Odli na utakmica u Nedeliš u!

Kotoriba poklekla u Varaždinu

ak dva produžetka bila su potrebna lideru iz Donje Dubrave da nadja a Nedeliš e u Atonu. Za tu se utakmicu doma in dodatno poja ao s Buškovi em iz Varaždina koji bi i u A 2 ligi svim ekipama bio poja anje. No, uzalud jer je Dubrav an imao Darka Vargu koji je zabio koliko je trebalo(32 koša!). (bh)

Veliki derbi Juniorske lige odigran u Varaždinu izme u Vindije i do tada neporažene Kotoribe riješen je ve u prvom poluvremenu, kada doma in ve ima prednost od 23 koša razlike. Još malo više bilo je na kraju - 26! (bh) Vindija - Kotoriba(Zvošec 13, Fuš 10, Ujlaki 10) 79:53

Nedeliš e(Horvat S. 22, Šegovi 13, JUras 12, Buškovi 16) - Dubrav an(Varga 32, Blažeka 14, Ribi 13) 76:81(23:20, 15:17, 17:11, 10:17, 4:4, 7:12)

Ivan ica - Kotoriba(Andrlon M. 16, Zvošec 24, Ujlaki 15, Fuš 16) 76:79

Kotoriba (Habuš 12, Triplat 11, Papp 12, Zvošec 13) - Prelog(Zrna 14, Pus 16) 61:52

D. Kraljevec(Srpak 10, Šupljika 20, Me#imurec 16) - Me#imurje(Bogdani 10, Kova i 16, %oki 12, Lesar 24, Beriša 18) 59:87

Vinica - Me#imurje Globetka(Vugrinec 20, Capek 11, Leva i 13, Ostoja 14, Zaspan 10) 64:83

Me#imurje(Guld 28, Lesar 14) - Lepoglava 68:63

Nedeliš e(Lesar 12, Šegovi 14, Buškovi 10, Horvat 10) - Petrijanec 66:60

TABLICA 1. Dubrav an 2. Me . Globetka 3. Petrijanec 4. Nedeliš e 5. Kotoriba 6. Prelog 7. D. Kraljevec 8. Vinica 9. Rudar

13 14 14 13 13 13 12 13 13

13 11 9 7 5 5 6 2 1

0 3 5 6 8 8 6 11 12

26/217 25/198 23/80 20/1 18/22 18/1 18/-26 15/-173 14/-320

TABLICA 1.-4. mjesta 1. Vindija 2. Kotoriba 3. Ivan ica 4. akovec

6 6 5 5

5 5 1 0

1 1 4 5

11/144 11/53 6/-51 5/-146

TABLICA 5.-7. mjesta 5. Me imurje 6. Lepoglava 7. D. Kraljevec

4 4 4

4 2 0

0 2 4

8/61 6/21 4/-82

ŽKK Radost(Hrka M. 14, Škoda 13) - Ivan ica 51:40 Dubrav an(Horvat 13, Lisjak 17) - Me#imurje(Horvat T. 16, To 16) 44:43 akovec I (Herman Mi. 13, Sternad 10, Rapai 10) - Nedeliš e( Jaluši 12, Platuži 36, %ud 15) 47:81 akovec II - Kotoriba (Fuš 13, Oršoš 17, Ujlaki 12, Bogdan 21) 19:87 Kotoriba (Oršoš 17, Vlaši 16, Bogdan 16) - akovec I (Herman Mi. 25) 56:48

Željezni ar s 5:3 svladao Zanatliju akove ki Željezni ar u 17. kolu druge Hrvatske kugla ke lige sjever svladao je na doma oj kuglani Mladost, Zanatliju iz Ku ne, s 5:3. U setovima jebilo 17:7, a u unjevima 3442:3209. Bojan Košak i Tomislav Tvarog uspjeli su prije i granicu od respektabilnih 600 unjeva. Košak je srušio 604, a Tvarog 603. Najviše kod Zanatlije je srušio Leonardo Horvat (569). Pet kola prije kraja prvenstva Željezni ar je na vode oj poziciji s 30 bodova, dok drugi Zanatlija iz Siska ima 28 bodova, a tre a Lepoglava 27 bodova. U 18. kolu Željezni ar gostuje kod Obrtnika iz Krapinskih Toplica koji se nakon odigranih 17 kola nalazi na 8. mjestu s 14 bodova. Rezulta

Sigurna pobjeda Hodošana Stolnotenisa ice Hodošana u utakmici 15. kola stolnoteniske Superlige imala je lagan posao protiv Lokomotive u Vinkovcima. Mladi doma i sastav je protiv naše ekipe uspio dobiti tek jednu partiju, koju je protiv Ane Švarc za Vinkov anke osvojila Vlatka Vrdoljak. U ostale etiri dominirale su Hodošanke od kojih je Paula Markati s po 3:0 pobijedila Marinelu Petanovi i Enu Boti , od Boti je u tri seta bolja bila i Tamara Rami , a zajedno su s 3:0 u paru savladale Boti i Vrdoljak. U ostalim utakmicama tako er su postignuti o ekivani visoki rezultati, više je borbe bilo u me evima Bjelovar anki i Varaždinki te TIS-a i Pule, a

HASTK Mladost je ve u nedjelju odigrala i utakmicu 16. kola protiv Lokomotive. Ekipa Hodošana je tri kola prije kraja na osmom mjestu, a s Pulom, koja ima utakmicu manje i s kojom ima zaostalu utakmicu 12. kola, Bjelovarom i Mladoš u iz Petrinje, s kojima uz TIS igra do kraja prvenstva, borit e se i za bolju poziciju. Rezultati: Lokomotiva – Hodošan 1:4 (Boti – Rami 0:3 /6:11, 9:11, 6:11/, Petanovi – Mrkati 0:3 /3:11, 5:11, 3:11/, Vrdoljak – Švarc 3:0 /11:7, 11:9, 11:6/, Boti / Vrdoljak – Markati/Rami 0:3 /15:17, 7:11, 6:11/, Boti – Markati 0:3 /11:13, 6:11, 7:11/), Mladost Petrinja – Dr. asl 0:4, Bjelovar – Varaždin

TABLICA 1.

Dr. asl

15 15 0

60:8

HASTK Mladost

16 14 2

58:16

30 30

Varaždin

15 11 4 50:25

TIS

15 10 5