Međimurske novine 1016

Godina XIX.

Broj 1016.

^akovec, PETAK, 6. o`ujka 2015.

Cijena 7 kuna

OPET ZA PRIMJER DRUGIMA U ZEMLJI: MINISTAR MRSI u Me imurju tuma io NAJVE I INTERES u državi za oprost dugova je u našoj županiji “iz dobro garancije za mlade iz sredstava EU fondova, koje se u našem kraju ve koriste

str. 5

poznatih razloga”

ak etvrtina zahtjeva za otpis dugova iz Me imurja

str. 4

U NEDJELJU prijevremeni izbori u Op ini Strahoninec

Gra ani biraju izme u Sanje Krištofi , Franje Lehkeca i Markusa Pili a

str. 10

Komet Prelog nije ekao nikoga!

Josip Broz zasad zadržava ulicu, a Mrazovi se ne vra a OP INSKO VIJE E GORI AN u znaku optužbe na elnika na ra un školske tajnice

str. 11

str. 2-3

LIJEVI I DESNI u Murskom Središ u odmjerili snage pa se ukopali u rovove

Na elnik Mario Zaposlili dvadesetak mladih uz pomo europskih sredstava Mohari teško optužio S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO: Osvojite ulaznice za CINESTAR i CZK! Štefaniju Šavoru media 16

str. 17

Zašto roditelji ne odlu uju o waldorfskoj grupi u preloškom Vrti u?

Koga i zbog ega se zapošljava u administraciji Op ine Donja Dubrava?

ISPOVIJEST BIVŠEG OVISNIKA na društveno korisnom radu

str. 8

Svatko zaslužuje drugu priliku

DR. DRAGUTIN TURK, šef O nog odjela Županijske bolnice akovec, upozorava na važnost kontrole o nog tlaka

POKLON ITATELJIMA: PLAKAT S RASPOREDOM NOGOMETNIH UTAKMICA

90

Me imuraca oslijepilo zbog tihog str. 9 ubojice glaukoma

VO ARI

str. 45

Najve i problem plasman jabuka

str. 14

ŠTO VAS ŽULJA

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto nisam u klasi optimista?

M

ožda kona no nekome u e u uho, jer kod nas izgleda da treba ponavljati, kako je Me imurje i dalje po mnogo emu zaista ve godinama EU za ostatak zemlje.

Nismo trebali do ekati srpanj prošle godine, uostalom, nakon toga u ostatku zemlje nije se puno toga promijenilo kad su europska pravila u pitanju, osim, naravno, opet kod nas.

Nažalost, u rubriku “Europa” kod nas jedino još uvijek ne spadaju prvenstveno me imurske pla e. Iako oni koji, poput preloškog Kometa, me u prvima u gospodarstvu znaju iskoristiti EU sredstva, imaju sluh i za pla e koje su u toj firmi lijepo iznad me imurskog prosjeka. To bi trebao biti putokaz za sve ostale. porba se na elu s HDZom ovih dana kona no po ela baviti gospodarstvom, ali zasad je sve “najve a tajna” do mjesec dana prije izbora.

Dobro, nije baš sve, u javnosti se ispuštaju ipak probni baloni. Tako, primjerice, oporbeni ekonomski strateg iz HSLS-a Budimir zaklju uje kako nije problem u punjenu prora una, nego u njegovom trošenju.

I u bavarskoj strategiji koju pišu njema ki stru njaci za HDZ piše da treba rezati, ali ne nužno, jer izme u ostaloga u Hrvatskoj bi trebali biti produktivniji, saditi umjesto pšenice i kukuruza krastavce, papriku, jagode i maline, odnosno za sadašnju mizernu pla u treba biti još efikasniji. glavnom, više-manje ništa novo, sve ono što ve dobro znamo, samo mi nije jasno može li ovakve i sli ne poteze HDZ ako do e na vlast (a to je kao manje-više “zicer godine”) primijeniti negdje u Hrvatskoj. isam previše siguran da je to igdje mogu e, osim kod nas u Me imurskoj županiji. apravo, kod nas je taj proces po eo ve odavno: od minimalnih i malih pla a koje nikako da prate našu nevjerojatnu visoku produktivnost, za koju posebice strani vlasnici traže da se samo pove ava (ali ne i pla e), do poljoprivrednih kultura (sadi se prakti ki sve ega se može sjetiti, a sve manje “kuruze i pšenice”), apliciranja za sredstva iz EU ondova i tako dalje i tako dalje. Mi u Me imurju me u rijetkima smo primijenili ono što se sada nudi kao oporbeni gospodarski program kao slamka spasa za cijelu zemlju. ašto sam pesimist? Jer u ovom trenutku nijedna mainstream politi ka elita u Hrvatskoj ranije nabrojeno ne može primijeniti ma ostatak zemlje. Nema prave politi ke volje me u onima koji su na vlasti, a dolaze iz Dalmacije, Slavonije, Like i drugih krajeva da se nešto mijenja. Nisu oni navikli ni na kakve pro-

O

U

N Z

Z

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

mjene. Jer kada zapne “zove se ro aka u Zagrebu i on e to srediti”. I zbog toga nam nema spasa dok kona no ve inu ljudi u Vladi ne e initi ljudi iz, kako nas mnogi, nažalost, zlurado etiketiraju, “crvenih” županija, a ne kako je sada, a to e vjerojatno i dalje biti slu aj, bez obzira tko pobijedio - iz onih “plavih”. it e promjena tek kada e netko otvoreno re i da u državnoj, lokalnoj i javnoj upravi ne može biti kod nas pet puta manje zaposlenih nego u drugim županijama, a sve puno bolje unkcionira (nije idealno, nismo zadovoljni, a možemo si onda samo zamisliti kako je to drugdje), da se ne može u turizmu raditi tri mjeseca, a živjeti cijele godine, jer se radi na crno ili sivo i ne pla a porez, da više nema novca jer se “ima ro aka u Zagrebu”, ve treba pisati projekte i natjecati se za novac i dr. U ovom trenutku nema politi ke hrabrosti da bilo tko od sadašnjih politi kih elita to otvoreno kaže i zapo ne re orme na taj na in. jerojatno nije bilo malo onih koji su se nasmijali kad smo neki dan na portalu “Me imurskih novina” prenijeli vijest da slovensko Delo najavljuje me imurskog župana Matiju Posavca kao hrvatskog premijera. Me utim, zašto bi to bilo smiješno?

Smiješni su oni koji nas podcjenjuju, a nikako da se suo e sa stvarnoš u, ve kupuju vrijeme novim zaduživanjima i prodaju pri u o “refinanciranju duga” jer emo pla ati manje kamate. Da, možda je to i istina, samo ne kažu koliko su ostavili novca da i dalje mogu troškariti onim što nemaju u prora unu. ecepti za naš boljitak uglavnom su poznati. O njima svi govore ve godinama unatrag, ali nitko da ih primijeni u praksi. li i dalje se nitko ne usudi nazvati stvari pravim imenom i kazati tko se to u ovoj državi ne drži reda i zašto su još uvijek mnogi gra ani u našoj zemlji povlašteni, “hrvatine”, ali samo na rije ima, a ne i na djelu. I da ne bi slu ajno netko dirnuo u njihova prava kad je dubina džepa u pitanju.

B

V

R

A

VIJEST(I) TJEDNA

Podmukla bolest koja odnosi vid - besplatan pregled u utorak - Osnovna i najteža komplikacija glaukoma je gubitak vida, uslijed propadanja vidnih niti i vidnog živca te na kraju sljepo a. - upozorio je dr. Dragutin Turk, še O nog odjela Županijske bolnice akovec. - Glaukom je drugi po redu uzrok sljepo e u svijetu.

Nažalost, ako se to dogodi, nema popravka. Lije nici o talmolozi i medicinske sestre u utorak, 10. ožujka u vremenu od 10 do 14 sati u prostorima O ne poliklinike na 1. katu novog paviljona Županijske bolnice akovec obavljat e mjerenje o nog tlaka. Svi su pozvani, a naro ito stariji od 40 godina. - poru io je dr. Turk.

Više na str. 9.

(NE) SVI A NAM SE

Stigle prve pohvale poslodavcima!

Dok svi pri aju samo o crnim brojkama nezaposlenosti, “Me imurske novine” nastavljaju svoju akciju traženja najposlodavaca u našoj županiji, kak o bi svijetlim primjer ima podigle pozitivan stav prema zapošljavanju, ali i višim pla ama.

Donosimo Vaše prve pohvale, koje su zaslužili akove ki mlinovi te Tinte i toneri “Nemet”. Str. 7.

Tko je zapravo profitirao otpisom dugova?

Na kraju e ispasti: tresla se brda, rodio se miš.

Nakon velike “vike i galame” o pomo i najugroženijem stanovništvu o ito ne e biti velike “vajde”. Ili ljudi nisu zainteresirani ili pak nisu ušli u kategoriju otpisa, odnosno ekaju kako e se situacija razvijati. U cijeloj zemlji zatraženo je svega 2469 zahtjeva, od toga u našoj županiji ak 717, i to najviše romske nacionalne manjine, koja e, po svemu sude i, u najve oj mjeri konzumirati ovo pravo i profitirati njime. Detaljnije na str. 5.

6. ožujka 2015.

OPET SMO P MINISTAR MRSI u Me imurju tuma io garancije za mlade iz sredstava E PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI Ministar rada Mirando Mrsi u ponedjeljak je u zgradi Scheier u akovcu predstavio garanciju za mlade, mjeru kojom bi se trebala pove ati zaposlenost me u mladima.

- Radi se o 132 milijuna eura iz Europske unije, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju u dvije godine za pove anje zapošljavanja mladih.

Osnovni cilj garancije za mlade je da se za njih na u i otvore radna mjesta, jer i jedan mladi ovjek koji ode iz Hrvatske nenadoknadiv je gubitak za Hrvatsku. - kazao je ministar Mrsi .

Komet Prel Zaposlili dv pomo euro

Bez gubljenja vremena na burzi Garancija je sama po sebi vrlo jednostavna. U roku od etiri mjeseca otkad se mladi prijave na Zavod za zapošljavanje treba im dati zaposlenje, naukovanje, vježbeništvo ili dodatno obrazovanje. Ne smiju dulje ste ena znanja gubiti sjedenjem na burzi rada. Uz ovu mjeru ide još i dodatna mjera fiskalne olakšice kroz izmjenu Zakona o doprinosima na pla u. Ako poslodavac zaposli mladog ovjeka do 30. godine života i dade mu ugovor na neodre eno vrijeme, bit e oslobo en odre enog dijela davanja na pla u. Na pla u od pet tisu a kuna poslodavac bi platio oko 1800 kuna manje ukoliko zaposli mladu osobu na neodre eno prije njezina 30. ro endana.

Fiskalna olakšica odnosi se na sva radna mjesta za mlade, bez obzira radi li se o javnom, državnom, privatnom sektoru ili nevladinim udrugama. Svi imaju pravo koristiti tu fiskalnu olakšicu, a vrijedi od 1. sije nja 2015. i ve je dva mjeseca u punoj primjeni. - kazao je ministar Mrsi .

Na pitanje kakve su reakcije na tu mjeru od stra-

Komet je odlu io zaposliti dvadesetak ml

ne poslodavaca, ministar Mrsi kazao je da su vrlo pozitivne. Naveo je da je tvrtka iz Preloga preko ovih mjera zaposlila preko 20-ak mladih ljudi i dala im ugovore na neodre eno. Time se ovim mladim ljudima pruža šansa da ostanu, a ne da odlaze iz Hrvatske.

Sljede e godine trebala bi u cilju bolje zapošljivosti

mladih krenuti i re orma strukovnog obrazovanja, zbog ega se intenzivno razgovara s Ministarstvom obrazovanja.

Naš je cilj je da se strukovno obrazovanje veže uz poznatog poslodavca te da poslodavac u tri godine strukovnog obrazovanja u svom pogonu obrazuje kadrove za svoje potrebe.

I PPM iz akovca zapošljava mlade U sklopu boravka u Me imurju ministar rada i socijalnog sustava, dr. sc.

Mirando Mrsi , posjetio je i akove ku tvrtku PPM iz akovca koja proizvodi razne alate, a u kojoj rade nekoliko mladih zaposlenih preko mjera Ministarstva.

Rije je o tvrtki koja postoji preko 20 godina, zapošljava 25 radnika, a najve i dio svoje proizvodnje izvozi na zapadna tržišta. Imaju planove za daljnje širenje poslova i proizvodnje, planiraju

graditi novi pogon. Direktor Vjeran Pani i vlasnik Rudol Pani ministra su proveli kroz proizvodne pogone te mu zahvalili na posjetu, rekavši da od države o ekuju poticaje, kako kod pra enja investicija, tako i kod poticanja zapošljavanja. Ministar je naglasio da bi htio da ima još tvrtki poput ove, koje proizvode, razvijaju se i zapošljavaju mlade. Upravo za takve slu ajeve osmišljeni su programi poticanja zapošljavanja. rekao je ministar Mrsi .

Mateo Habjan (20) završio je Tehni ku školu u akovcu, nakon toga je šest mjeseci bio na Zavodu za zapošljavanje, a onda mu se sre a osmjehnula.

Prije osam mjeseci zaposlio se u akove kom PPM-u

6. ožujka 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

PRIMJER DRUGIMA U ZEMLJI

ME U 150 ŠKOLA u Hrvatskoj i šest me imurskih u pilot-projektu e-Škole, ali...

EU fondova, koje se u našem kraju ve koriste

Opet svi u enici ne e imati iste uvjete i šanse u obrazovanju!?

log nije ekao nikoga vadesetak mladih uz opskih sredstava Primjer o kojem je ministar govorio je preloška tvrtka Komet, koja je i prije predstavljanja Vladinih mjera vlastitom inicijativom krenula u model zapošljavanja mladih kakav se sada promovira kao model za Hrvatsku, a to je obrazovanje uz poznatog poslodavca i uz pomo EU projekata

ŠTO SU REKLI novozaposleni Kometovi radnici

Mladi zadovoljni što su našli stalni posao

Premda bi ovo trebala biti radosna vijest što se po elo s osuvremenjivanjem škola, ona to nije jer je žalosno što svi u enici u javnim školama ne e imati jednake uvjete i šanse u obrazovanju.

Naime, pet me imurskih osnovnih škola i jedna srednja ušle su u pilot-projekt e-Škole koje provode CARnet – hrvatska akademska i istraživa ka mreža, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, osniva i: županije i gradovi, te same škole.

U njega je ukupno uklju eno 150 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, koje e se opremiti informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, informatizirat e se procesi u enja, pou avanja i poslovanja, uvesti ultrabrzi internet, a nastavnicima i u enicima omogu iti da u svom svakodnevnom radu koriste ra unalnu i mobilnu opremu, obrazovne aplikacije te digitalne nastavne materijale.

Ukupno pet me imurskih škola uz I. OŠ akovec, OŠ Nedeliš e, OŠ Kuršanec,

OŠ Ivanovec i jedina me u njima srednja škola, akove ka Gimnazija, u skupini su 150 škola u Hrvatskoj koje e od školske godine 2015./2016. zakora iti u eru digitalnih škola, primjerenu 21. stolje u. U 150 škola u Hrvatskoj u enici i profesori e do 2017. godine testirati sustav u kojemu e u enici savladavati gradivo uz pomo tableta i pametnih plo a primjenom suvremenih metoda, tehnologija i alata u u enju te podu avanju, kako bi se u kona nici sustav proširio na sve škole u Hrvatskoj. Do 2022. godine digitalizacijom bi trebalo biti obuhva eno barem 60 posto škola.

Interes osnovnih i srednjih škola za sudjelovanjem u nacionalnom strateškom projektu e-Škole bio je velik, prijavilo se 705 od ukupno oko 1400 škola u Hrvatskoj.

U kona nici ih je odabrano 150, koje e od jeseni prve krenuti s digitalnim obrazovnim sadržajima, dok su ostale škole, nažalost, ostale na ekanju. (BMO)

ladih djelatnika uz EU garancije za mlade

U Kometu ve provode model koji se sada nudi i drugima - Drago mi je da taj koncept u Me imurju ve realno živi u sadašnjem na inu strukovnog obrazovanja, jer to je ono što je Njema koj i Austriji donijelo nisku nezaposlenost.

- naglasio je ministar Mrsi .

Primjer o kojem je ministar govorio koristi ve pre-

loška tvrtka Komet, koja je i prije predstavljanja Vladinih mjera vlastitom inicijativom krenula u model zapošljavanja mladih kakav se sada promovira kao model za Hrvatsku, a to je obrazovanje uz poznatog poslodavca i uz pomo EU projekata.

Tako smo mi u Me imurju, i u ovom slu aju, opet primjer drugima u zemlji.

Tomislav Zeli (23): - Po zanimanju sam poljotehni ar, ali nakon što sam mjesec dana bio na burzi dobio sam posao u Kometu s kojim sam zadovoljan.

Karlo rnko (20): - U Kometu sam proveo tri i pol godine na praksi, a srednju školu završio sam za CNC operatera. Odmah nakon škole, prije dvije i pol godine, tu sam se i zaposlio i zadovoljan sam.

Što e poticanje zapošljavanja mladih donijeti starijim radnicima?

Danijel Beli (19): - Radim kao CNC operater. Srednjoškolsko obrazovanje završio sam u Tehni koj školi u akovcu. Tu sam bio i na praksi pa nije bilo problema kod zapošljavanja.

Na raspolaganju imamo 132 milijuna eura za zapošljavanje mladih

Ministra Mrsi a pitali smo ne e li tamna strana medalje poticanog zapošljavanja mladih biti otpuštanje starijih djelatnika.

- U sustavu pratimo tvrtke koje zapošljavaju, budu i da su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje umreženi preko OIB-a, tako da vrlo pomno pratimo što se doga a na tržištu rada i ukoliko bude potrebe vrlo promptno emo reagirati, ako bude tih poreme aja, a zasad ih ne vidimo. - rekao je ministar.

I. osnovna škola akovec, koja je ve zna ajno informatizirana, prva od naših škola ulazi u ovaj projekt

U I. OŠ akovec projekt kre e ve ujesen Odli an rad u gradskim školama po etkom tjedna ponovno je potvr en uvrštavanjem I. osnovne škole akovec me u dvadeset škola u kojima e pilot-projekt eŠkole zapo eti ve ovu jesen. akove ka I. osnovna škola ponajbolja je u informatizaciji, mnogo ulaže u opremanje i informati ku izobrazbu u enika i nastav-

nika, a i partner je Appleu, te e biti prva u kojoj e se primjenjivati ovaj cijeli projekt. Škola i Grad akovec ovih e dana s CARnetom potpisati ugovor temeljem kojeg e se provoditi projekt.

Konkretno, I. osnovna škola u prvoj fazi dobit e ultrabrzi internet, tri u ionice opremit e se pametnim plo ama, a u itelji e dobiti tablete.

Aktualno

4

HSP “AS” akovec

Za predsjednika izabran Ivan Procaj Kao jedini kandidat za predsjednika akove ke podružnice HSP-a “Dr. Ante Star evi ” izabran je na strana koj skupštini Ivan Procaj, koji je zahvalio na poklonjenom povjerenju te najavio da e asno širi Star evi ev u viziju. Procaj je ina e umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske. Za dopredsjednike su izabrani: Aleksandar Rup i i Nevenko Trbojevi , tajnik je Zdenka Horvat, a rizni ar Željko Novak. U Izvršni odbor izabrani s u: Gordana Horvat, Goran Bali , Josip Bedi , Ivana Topli anec, Ivan Vince i Damir La n.

Za po asnog predsjednika podružnice akovec HSP-a “Dr. Ante Star evi ” izabran je Goran Roha ek, predsjednik Županijskog vije a Hrvatske stranke prava “Dr. Ante Star evi ”zaMe imurskužupaniju i lan Predsjedništva stranke na nacionalnoj razini.

Predsjednik ž upanijske organizacije Goran Roha ek, kao i u ranijim prilikama, kao cilj pravaša spomenuo je izvo enje naroda iz gospodarske, socijalne i moralne krize, a premijeru Milanovi u, kazao je, možemo zahvali tek za poraznu sta s ku blokiranih i onih koji su emigrirali, za uništeno hrvatsko selo, radnike na minimalcu koji rade u nemogu im uvje ma, te proteste branitelja koji se bore za svoja temeljna prava. Milanovi a je pozvao na ostavku jer smatra da je svaki novi dan njegovog ostajanja na poziciji premijera produživanje dužni kog ropstva i agonije.

Novoizabrani predsjednik Hrvatske stranke prava “AS”, jedan od najmla ih elnika parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj, Ivan Tepeš tako er je prisustvovao skupš ni, te je na temu pripreme stranke za parlamentarne izbore rekao da e “sav program stranke biti usmjeren na podizanje gospodarstva, odnosno po canje malog i srednjeg poduzetništva”. (n )

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U NEDJELJU prijevremeni izbori u Op ini Strahoninec za na elnika i Vije e

Sanja Krištofi , Franjo Lehkec ili Markus Pili Sve je spremno za prijevremene lokalne izbore za lanove Op inskog vije a, op inskog na elnika i njegovog zamjenika u Strahonincu, koji e se održati predstoje u nedjelju, 8. ožujka.

Popis bira a Ured državne uprave MŽ-a zaklju io je 27. velja e i shodno tom popisu na njemu se nalazi 2 293 bira a s pravom glasa. Prema pravilima, na lokalnim izborima može se glasovati samo u mjestu prebivališta.

Bira i koji prilikom dolaska na bira ko mjesto utvrde da se ne nalaze na bira kom popisu, jer su im, primjerice, istekle važe e osobne iskaznice, potvrdu za glasovanje mogu dobiti taj dan.

Pravo glasa na ovim izborima imaju i državljani druge države, lanice EU-a s prijavljenim prebivalištem ili privremenim boravištem u Strahonincu.

Naime, pristupanjem naše zemlje EU-u na snagu su stupile odredbe kojima je regulirano aktivno i pasivno bira ko pravo državljana lanica zemalja EU na izborima za lanove predstavni kog tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave.

Po ve ustaljenom redu, bira ka mjesta otvaraju se u 7 sati ujutro, a zatvaraju u 19 nave er.

Pripremljena su tri takva mjesta, odvojena, ali sva tri u tamošnjem novom Centru za društvene, kulturne i javne potrebe.

Troje kandidata Ho e li Me unarodni dan žena biti sretan ili nesretan za jedinu ženu kandidatkinju iz redova SDP-a, Sanju Krištofi , odlu it e bira i. Naime, uz nju kao kandidatkinju za elnu poziciju Op ine, na to mjesto žele i dosadašnji na elnik, HSS-ov Franjo Lehkec, kojeg podržava široka koalicija stranaka, te kandidat HRAST-a Markus Pili .

Sanja Krištofi sa svojim kandidatom za zamjenika Dra-

6. ožujka 2015. njihovoj zajedni koj listi prije svega jesu stru ni i sposobni ljudi kako bi što kvalitetnije realizirali i nastavili zajedni ki usuglašen program i koji e svojim poštenim radom i zalaganjem pridonijeti razvoju Strahoninca u još urbaniju sredinu.

HRAST-ov kandidat za vode u poziciju u Op ini, Markus Pili , i njegov zamjenik Hrvoje Šlezak spremni su saslušati i prihvatiti svaki prijedlog koji može pridonijeti kvalitetnijem životu mještana Strahoninca, bez obzira iz kojega politi kog tabora on dolazi, vladaju ega ili oporbenoga. Posebno isti u da sve osobe koje na izborima budu izabrane na dužnosti bilo na elnika, bilo lana Op inskog vije a ne smiju predstavljati stranke koje su ih kandidirale i njihove sitne interese, ve sve mještane Strahoninca.

Odluka pada u nedjelju ili…

Na izbornom listi u za novog na elnika u Strahonincu bira i biraju izme u: Sanje Krištofi , Franje Lehkeca i Markusa Pili a

ganom Zdolecom nudi gra anima Strahoninca svoju viziju razvoja Op ine, stil i na in vo enja, raspolaganje sredstvima gra ana, koji su, vjeruju, gra anima dobro poznati iz prijašnjih razdoblja kad je Op ina u isto vrijeme sanirala svoje ogromne dugove i radila na ubrzanom ra-

Vladimir Lepen, predsjednik Op inskog HDZ-a i kandidat na lis za Op insko vije e koje podržava Lehkeca, kazao je da je jedina svrha rušenje Lehkeca bila da SDP ponovno do e na vlast u Strahonincu kojim su vladali proteklih dvadeset godina.

- Bilo im je nezamislivo da Strahonincom ne vladaju punim plu ima i to je glavni razlog rušenja prora una i na elnika.

- kazao je Lepen, te dodao da e Franjo Lehkec dobiti op inske izbore i bi i budu i na elnik.

HDZ smatra rušenje prora una i na elnika u Op ini Strahoninec nepotrebnim, jer e gra ane Strahonica to koštati 200.000 kuna, a Županiju dodat-

zvoju, svojoj prepoznatljivosti, suradnji i dobrim odnosima s drugim op inama i gradovima, kao i svim institucijama.

Velika koalicija HSS-HNSHSLS-HDZ-NS Re ormistiMS-HDS, koja podržava kandidaturu dosadašnje izvršne vlasti - Franju Lehkeca (HSS)

za na elnika i Josipa Šipeka (HNS) za zamjenika na elnika, obvezala se zalagati za provedbu zajedni kog programa Op ine Strahoninec za razdoblje od 2015. do 2017. godine.

Zajedni ka je poruka da Op ina želi ostati servis gra ana, a odgovornosti e se podijeliti. Na

I dok se u nekim drugih hrvatskim gradovima ili op inama, gdje su u nedjelju tako er izbori, oni doživljavaju kao “anketa” uo i parlamentarnih koji slijede, za Strahoninec ipak ne vrijedi tako nešto, jer su politi ke karte poprili no “pomiješane”.

Bilo kako bilo, kandidati pozivaju mještane Strahoninca da iza u na izbore i daju glas po svojoj savjesti kandidatu za kojeg smatraju kako e najbolje raditi za njihove interese i interes Op ine op enito. Ako odluke o na elniku ne bude u prvom krugu (potrebno je 50 posto +1 glas), za dva tjedna slijedi drugi.

(Vlasta Vugrinec)

HDZ kandidaturu Sanje Krištofi nazvao “povratkom istrošenih”

Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a, i Vladimir Lepen, predsjednik op inske organizacije HDZ-a u Strahonincu

nih 200.000 kuna, pa potrebe za takvim ak vnos ma nije bilo, kao i da je kaznena prijava pro v bivšeg na elnika potpuno neutemeljena, rekao je Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a, na strana koj konferenciji za novinare u etvrtak.

Ono što nudi SDP za Darka Horvata je “ udan poli ki spinpovratak istrošenih osoba koje nisu uspjele nigdje drugdje, pa sad svoju rehabilitaciju traže ponovno preko poli ke”. (BMO)

POGLED ODOZDO

Posavec Kova u ni za živu glavu ne da ve i utjecaj u Me imurskim vodama P

olitika košta, a nema svoju tvornicu u kojoj bi zara ivala za samu sebe. Ona rme treba ne samo zbog kampanje i donacija, ve i zbog utjecaja. Mora nešto bi polje poli kog djelovanja na kojem e se prezen ra gra anima, provodi projekte, pokreta radove. isu politi ari asne sestre i misionari pa da djeluju iz milosr a i pomažu potrebitima.

Vole poli ari re i da su servis i na usluzi gra anima, ali ne uzimajmo im to za ozbiljno. Poli ka je mo ,

N

a to nije igra za svakoga. Poli ka i kad se pravi da povla i svoj utjecaj to ne ini, samo se igra skirva a.

Evo kako. e imurska županija se odlukom poli kih igra a na višoj razini morala povu i iz vlasništva u Me imurskim vodama, po zakonu.

Da je o obi nom gospodarskom subjektu rije , naravno da udjelni ar koji više nema vlasništvo ne e ni pomišlja da i dalje ima pravo na lanstvo u Nadzornom odboru.

Ali Me imurske vode nisu bilo kakav gospodarski subjekt. Tamo

M

su udjelni ari op ine i gradovi.

Drugim rije ima, lokalni poli ari vedre i obla e u dobrom i lošem smislu u tom poduze u. e imurska županija morala je iza i iz vlaništva, ali župan sada mora na i na in kako da zbog gubitka vlasništva ne izgubi i utjecaj, što je još važnije. Na stranu to da je politika ve ranije odlu ila da dužnosnicima nema mjesta u nadzornim odborima javnih poduze a. Ako ne mogu oni, mogu njihovi ljudi i eto karikature demokracije.

M

A

li što ako ne mogu ni njihovi ljudi? Pred tom zagonetkom našao se župan Posavec kada je Županija morala iza i iz vlasništva u Me imurskim vodama.

Vlasništvo je podijelio op inama i gradovima, razmjerno njihovim udjelima, ali utjecaj ne da. Tim više što se njegov suparnik, gradona elnik akovca, sada našao u boljoj poziciji. Grad akovec bi zbog veli ine svog udjela u Me imurskim vodama, da se radi o normalnom poslovnom subjektu, imao pravo na dva lana u Nadzor-

nom odboru. Ali, gle vraga, zar da u Me imurskim vodama Stjepan Kova , akove ki gradona elnik, vje i rival Ma je Posavca, dobije ve i utjecaj od župana? o župan ne e samo tako ispus iz ruku. Svom strana kom kolegi na elniku Mlinari u u Vra šincu dao je instrukciju: - Nemojte im da .

I nisu, jer je na elnik Mlinari svojim vije nicima lijepo objasnio da im je župan Posavec kazao da akovcu više od jednog lana u Nadzornom odboru Me imurskih voda ne daju, jer da je Županija op inama i gradovima svoj udio poklonila. A mogla je i proda !!! I zbog tog poklona, ali i zna aja Me imurskih voda, Županija zaslužuje zadrža svoj utjecaj u Nadzornom odboru Me imurskih voda.

Na kraju krajeva, taj se lan ne mora

T

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

zvati predstavnik Me imurske županije, ve vanjski lan. Kamo sre e da je poli ka u Hrvatskoj u svemu tako inova vna. Bili bismo zemlja boga h, a ne prezaduženih i osiromašenih gra ana.

6. ožujka 2015.

T

o no u podne protekli utorak lanovi Živog zida iz Me imurske županije postavili su transparente ispred zgrade FINA-e u akovcu. - Danas smo se okupili ovdje kako bismo prosvjedovali protiv neodrživog stanja u našoj zemlji, do kojega su nas doveli strani centri mo i i korumpirane politi ke elite. Prosvjedujemo protiv blokada, ovrha, deložacija, lihvarskih kamata, valutne klauzule, protiv agencija za naplatu potraživanja koje nas svaki dan uznemiruju putem pošte i telefona. Želimo dignuti svoj glas za nezaposlene, za izmu ene i sto puta ponižene gra ane.

- kazao je Branimir Bunjac, lan Živog zida.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

- Nalazimo se u sustavu u kojem nije mogu e otplatiti dugove. Ne znam je li ljude sram, ali deložacije se dešavaju svaki dan. Mi jednostavno ne možemo nekoga braniti tako dugo dok ne pristane sa svojim imenom i prezimenom iza i u javnost. - poru io je Branimir Bunjac iz me imurskoga Živog zida

Obespravljeni, više niste sami!

Bunjac je tako er nabrojao za što se zalaže Živi zid.

- Tražimo zabranu isklju enja struje i vode socijalno ugroženim kategorijama gra ana. Tražimo progon korupcije, reviziju privatizacije, pokretanje proizvodnje, ot varanje novih radnih mjesta, neovisno sudstvo, uspostavu monetarnog suvereniteta Republike Hrvatske. O ekujemo i tražimo da se mladi prestanu iseljavati. Borimo se da sve hrvatske obitelji imaju miran san, da mladi u Hrvatskoj imaju budu nost.

- nabrojio je razloge javnog protesta Branimir Bunjac. Danas s ovog mjesta želimo poru iti svima obespravljenima: Dolazi vrijeme kada e pravda kona no pokucati na vrata.Više niste sami, s vama je Živi zid. - kazao je Bunjac.

Prostor ispred FINA-e kao mjesto protesta izabrali su zato jer se u njoj nalazi šalter na koji svakodnevno dolaze gra ani koji su blokirani kako bi ostvarili svoja minimalna prava, održali najosnovniju egzistenciju, otvorili zašti ene ra une ili provjerili kolika su im potraživanja, te doznali mogu a rješenja inancijskih proble-

ŽIVI ZID PROTESTIRAO u ime poniženih pred akove kom FINA-om

Zašto Me imurci javno ne žele govoriti o svojim financijskim mukama? ma ili dugova u kojima se danas nalazi više stotina tisu a gra ana, a jednako tolikom broju gra ana prijeti blokada.

- Nalazimo se u sustavu gdje nije pitanje tko je blokiran, nego kada e tko biti blokiran. upozorio je Bunjac.

Iz Živog zida nemaju podatak koliko je blokiranih u našoj županiji, ve barataju procjenama. Živi zid u Me imurskoj županiji ima, prema rije ima Branimira Bunjca, 150 lanova koji su ispunili pristupnice za lanstvo, ali je

kazao da ih svaki dan zovu gra ani koji se suo avaju sa strašnim problemima gubitka imovine, zbog ega ne mogu spavati i doslovce su ludi od problema. Kazao je da su posljednjih dana uli desetak takvih pri a vezanih za RBA zadruge, nazvavši te zadruge nelegalnim inancijskim institucijama koje ljudima doslovce uzimaju svu imovinu. Radi se o imovini ljudi starih pedeset ili šezdeset godina koju su stvarali cijeli život, a sada im se oduzima.

Zar se Me imurci srame?

Postavili smo pitanje zašto oko tog problema postoji šutnja od strane onih kojima se ti problemi doga aju. Srame li se Me imurci otvoreno govoriti o tome, kako bi se uo njihov glas u medijima.

- Nalazimo se u sustavu u kojem nije mogu e otplatiti dugove. Ne znam je li ljude sram, ali deložacije se dešavaju svaki dan, a mi jednostavno ne možemo nekoga braniti tako du-

go dok ne pristane sa svojim imenom i prezimenom iza i u javnost. Ali sve je više ljudi spremno svjedo iti pred kamerama svojom osobnoš u i govoriti o svojim problemima. Mi emo o tome progovoriti putem videomaterijala koje radimo putem mrežnih stranica, prije svega Facebooka, i pokazati ih zainteresiranim gra anima. - kazao je Bunjac.

Pitali smo ga jesu li prosvjednici ispred FINA-e žrtve u blokadi ili samo simpatizeri Živog zida.

- Svi su žrtve blokada, ja ne znam poznajete li Vi nekoga tko dobro živi, pla a režije na vrijeme, kupuje odje u, može na ljetovanje... Svi krpaju kraj s krajem, osim nekolicine onih koji su slizani s vlaš u i koji taj narod plja kaju. Oni ljetuju na Bahamima, voze porschee i nemaju nikakvih briga. Radi se o vrlo malenoj skupini koja ima sve i jednoj ogromnoj ve ini koja životari.

- poru io je Bunjac, koji je ina e ve bio politi ki angažiran ranije. (BMO, foto: Z. Vrzan)

OPROST DUGOVA socijalno ugroženim gra anima u Hrvatskoj na najbolji interes naišao je u Me imurju – “iz dobro poznatih razloga”

ak etvrtina zahtjeva za otpis dugova u Me imurskoj županiji Nakon velike “vike i galame” o pomo i najugroženijem stanovništvu o ito ne e biti velike “vajde”. Ili ljudi nisu zainteresirani ili pak nisu ušli u kategoriju otpisa, odnosno ekaju kako e se situacija razvijati Prema službenim podacima, s 31. prosincom 2014. broj blokiranih gra ana u našoj Županiji iznosio je 7983 osoba, što je 7,01 % od ukupnog broja stanovništva (popis stanovništva iz 2011.). Do 4. ožujka od tog broja iz kategorije socijalno ugroženih zahtjev za otpis duga pokrenulo je tek desetak posto gra ana. Oprostu dugova ovih dana ina e se pridružilo i akove ko gradsko komunalno poduze e.

- GKP akom d. o.o. pristupio je sporazumu o mjerama za ublažavanje nancijskih teško a

odre enog dijela gra ana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednos na nov anim sredstvima. Dosad su nam se sa zamolbom za oprost dug javila e ri ovršenika po kriteriju, i to iz romske nacionalne manjine. - odgovorila je na naše pitanje Nikolina Jelaš Varga, voditeljica op ih, kadrovskih i pravnih poslova akove koga gradskog poduze a.

Ništa bolja situacija nije ni u poduze u Me imurje plin. Prema rije ima direktora Nenada Hranilovi a, upiti gra ana stižu svakodnevno,

no zahtjev za oprost dugova poslalo je svega njih par.

Me imurske vode pak, doznajemo od direktora Vladimira Topolnjaka, tek idu i tjedan imaju sastanak NO-a na kojem e se odlu iva o pristupanju sporazumu o mjerama za ublažavanje financijskih teško a odre enog dijela gra ana.

Sli no stanje je i u Gradu akovcu. I tamo s žu upi , no bez konkretnih zahtjeva. Grad se u principu priprema za stanovništvo koje ulazi u B kategoriju, odnosno osobe koje ostvaruju prosje na primanja do 2500 kuna za samca ili 1250 kuna

po lanu ku anstva, a koji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive i nemaju u vlasništvu drugu imovinu koju bi mogla koris ili proda bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba.

Tako da nakon velike “vike i galame” o pomo i najugroženijem stanovništvu o ito ne e bi velike “vajde”. Ili ljudi nisu zainteresirani ili pak nisu ušli u kategoriju otpisa, odnosno ekaju kako e se situacija razvija .

U srijedu, 4. ožujka u 12 sa u akove koj poslovnici FINA-e izdano je 717 pregleda duga po vjerov-

nicima. Drugim rije ima, toliko je gra ana zadovoljilo uvjete za otpis duga. Što se pak e cijele naše zemlje, zatraženo je svega 2469 zahtjeva, od ega su 1422 odobrena.

Javna je tajna da najve i broj zahtjeva za otpis duga u našoj Županiji imaju uglavnom socijalno ugroženi iz romske nacionalne manjine, koji e, po svemu sude i, u najve oj mjeri konzumira ovo pravo.

I dok se prva kategorija gra ana ve polako privikava na prikupljanje dokumentacije, ona druga skupina, kategorija B, informira se o svojim pravima na sve strane. Kako sada stvari stoje, prijavljeni vjerovnici uglavnom su spremni na oprost upravo toj kategoriji stanovništa i

U cijeloj zemlji zatraženo je svega 2469 zahtjeva, od toga u našoj Županiji ak 717

stoga nadležni tek o ekuju prave gužve.

Kako smo ve pisali, gužvi u Me imurju ne e biti jer je sve preusmjereno na susjedni Varaždin koji e taj posao obavlja za etiri sjeverozapadne županije: Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Koprivni ko-križeva ku i Me imursku. Is na, gra ani prijave, nakon što podignu i ispune zahtjeve u podružnici akove ke FINA-e, sve to u Varaždin mogu posla i poštom.

Dug se otpisuje ako iznosi najviše 25 tisu a prema državnim poduze ima i najviše 10 su a prema bankama, teleoperaterima, gradovima, op inama i ostalim vjerovnicima. Zasad se u MŽ-u u taj projekt, prema popisu FINA-e, uklju io Grad akovec, AKOM, Me imurske vode, Me imurje plin. Tako er tu je i pet teleoperatera te jedanaest banaka, štedionica i kreditnih unija. (vv)

Gospodarstvo

6

U PRELOGU održan osmi Sajam poslova uz nazo nost pedesetak tvrtki i poslodavaca

Nezaposleni me imurski kuhari i konobari posebno na cijeni kao sezonci na moru Melita Hižman iz Zavoda za zapošljavanje u akovcu naglašava da je ove godine turisti ka sezona na moru zapo ela mjesec dana ranije te da se ve od sije nja traže me imurski sezonci, koji su na cijeni, posebno konobari i kuhari PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: MARIO GOLENKO

U

Prelogu, je u ponedjeljak održan osmi Sajam poslova, koji je okupio pedesetak tvrtki i izlaga a iz cijele Županije koje su nudile poslove. Sajam poslova održan je u sportsko-rekreacijskom centru DG Sport, odnosno hotelu Panorama, a cilj je unaprijediti me imursko tržište rada. Uz saborske zastupnike Dragutina Glavinu i Nadicu Jelaš, sajam je službeno otvorio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsi , uz doma ina je bio župan Matija Posavec sa suradnicima te gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek sa suradnicima. Me u uzvanicima bili su i predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, pomo nik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Veselin Biševac, pomo nica ministra rada i mirovinskoga sustava Tatjana Dali , zamjenica ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Kristina Aleri , te zamjenik gradona elnika Grada Mursko Središ e Zvonko Vrtari . - Sve dokle je na zavodu registriran i jedan nezaposlen, moramo težiti da i on na e posao. - rekao je župan Matija Posavec u pozdravnom govoru i zapravo u jednoj re enici objasnio glavni cilj održavanja ovakvih manifestacija.

- U 2013. godini imali smo 17 posto nezaposlenih, a u samo godinu dana taj smo postotak smanjili na 14, uz pove anje broja radnih mjesta. - dodao je župan Posavec, uz napomenu da se u Županiji moramo izboriti za ve e pla e.

Melita Hižman, Zavod za zapošljavanje akovec: Turisti ka sezona zapo ela je mjesec dana ranije, ve krajem sije nja bilo je upita, a poslodavci na Jadranu posebno cijene me imurske konobare

Stopa nezaposlenosti kod nas me u najmanjima u zemlji Ministar Mirando Mrsi naglasio je: - Ovdje u Me imurju imamo jedan od svijetlih primjera kako treba razvijati sustav, razvoj svega onoga što bi treba-

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ministar i uzvanici u Prelogu

lo Hrvatskoj. Stopa registrirane nezaposlenosti upravo je ovdje jedna od najnižih u zemlji, emu doprinose i ovakvi susreti.

Predstojnik Zavoda za zapošljavanje Vladimir Zebec uz ostalo je rekao: - Zajedni kim naporima nezaposlenost stavljamo pod kontrolu i s optimizmom u Me imurju gledamo na budu nost tržišta rada. S pravom, jer danas imamo 6300 nezaposlenih, a prije godinu dana oko 8200. Gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek ista-

knuo je da Grad ima manje od 300 nezaposlenih i time je iznad europskog prosjeka, te rekao da treba posebice pružiti priliku mladima, ali i onima koji su tik pred odlazak u mirovinu.

Za sve njih pripremljeno je stoga profesionalno usmjeravanje u enika program Moj izbor, stru na pomo pri pisanju zamolbi i životopisa, ali i sve potrebne informacije o uvjetima života i mogu nostima zapošljavanja uz Eures i informacijski centar Europe Direct.

Posjet Sajmu bio je iznad o ekivanja

Re eno je i to da ovdje na sjeveru Hrvatske možemo uskoro možemo o ekivati i me unarodne sajmove poslova, a

pale su i pohvale u stilu da su se Me imurci vratili ku i, odnosno u Europu.

Ve se traže sezonski radnici Sajam poslova posjetili su u enici škola iz Me imurja i svi zainteresirani. Ve na prvi pogled vidjelo se da je Sajam uspio, ponajprije zbog velikog broja posjeta. Velik broj stru nih usavršavanja i radnih prilagodbi nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podru ni ured akovec i Prelog, uz ostalo potpore za samozapošljavanje, stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i drugo, te aktivne mjere zapošljavanja. Melita Hižman iz Zavoda za zapošljavanje u akovcu naglašava da je ove godine turisti ka sezona na moru zapo ela mjesec dana ranije i da se ve od sije nja traže me imurski sezonci koji su na cijeni, posebno konobari i kuhari.

Pojedini naglasci sa Sajma jesu: me imurski poslodavci nude radna mjesta sada i odmah. Samo kao primjer spominjemo da tvrtka Kvantum nudi zapošljavanje u gra evinarstvu, dok Agrome imurje nudi zapošljavanje u sezonskim zanimanjima. Dobar interes pokazan je za tvrtke Paul Green, LPT i druge. Tvrtka Muraplast iz Kotoribe, o kojoj se ina e manje piše, zapošljava preko 150 radnika, a treba tehni are za plastiku. Ovo su, dakako, samo pojedini primjeri, no ima i manje pozitivnih.

Majstorski ispiti za odlazak u inozemstvo - Saznajemo da je u zadnje vrijeme jako poja an interes za polaganje majstorskih ispita za obrtni ka zanimanja, posebno kod mladih. - rekao nam je Robert Varga iz Obrtni ke komore. - Razlog nije otvaranje obrta, kako bi se o ekivalo, ve spoznaja da se u Austriji ili Njema koj može s majstorskim ispitom zaradi mnogo više. Drugim rije ima, zbog nerazvijenos nanciramo bogate zemlje školovanim mladim ljudima i u podru ju zanata, što je gorka spoznaja, a majstore obrtnike e bi sve teže na i kod nas jer stariji polako odlaze u mirovinu.

Odre eni op mizam donose srednje škole iz akovca i Preloga koje su se uspješno predstavile na Sajmu s nizom zanimanja ko-

Robert Varga, Obrtni ka komora: - Ostat emo bez majstora, odlaze u inozemstvo

ja su potrebna u gospodarstvu i turizmu, te poljoprivredi. Prrepoznato je i to da trebaju zanimanja kao što su medicinska sestra i medicinski tehni ar op e njege i zioterapeutski tehni ar, jer je sve više starije populacije.

GLOBALNO I LOKALNO

Digitalna zrelost škola P

ilot projekt za e-Škole nedavno je zaživio. Kako je to kod nas kad je poli ka odluka u pitanju, nakon pilot-projekta sve bi škole za koju godinu mogle posta e-Škole, što god to zna ilo, pogotovo ako postoji novac iz europskih fondova. e su napisani i izre eni mnogobrojni pametni izrazi na tu temu, tako, naprimjer: digitalna zrelost škola. Što je digitalna zrelost škola i nije li taj izraz zloupotrijebljen na štetu u enika i u itelja? Na-

V

ime, danas smo svi ve digitalno spremni, ako se tako može re i, treba samo pitati koliko svaka obitelj ima informa kih ure aja u svojem domu. ko e, naime, ocijeni koja je škola i kad digitalno zrela, a koja ne. Zasad se to navodi izrazima poput: podržavaju e okružje, opremljenost, me usobna umreženost ustanova i drugo. Prema analizi službi Europske unije, u Hrvatskoj na svakih dvanaest u enika dolazi jedno ra unalo, prosjek Unije je jedno ra una-

T

lo na šest u enika, a u Danskoj i Norveškoj po jedno ra unalo na svaka tri u enika. Na internetsku mrežu povezan je samo jedan od 64 u enika, a europski prosjek je 17 u enika. Ipak, ak 38 posto u itelja služi se ra unalima u svakodnevnom radu barem u dijelu nastavnih jedinica, no tuže se da imaju zastarjelu opremu. itanje je školske poli ke ho e li koja škola ubrzo posta e-Škola. Zasad samo 17 posto naših škola zadovoljava osnovne uvjete za koje se smatra da imaju informa-

P

ku zrelost. Odnosno, uvijeno je izre eno da oko osamdeset posto škola i u itelja nema uvjete ili nije dovoljno sklono prilagodbama za e-Škole. Zanimljivo je da ravnatelji više nego u itelji žele e-Škole. itelji, naime, smatraju e-Škole i upotrebu ra unala samo umjerenom koriš u za u enje i pou avanje. Zanimljivo je mišljenje u itelja koji kaže da e uvo enjem e-Škola u razrede nastavni proces izgubi dušu koju ionako ve gubi, odnosno još više poreme ono osnovno, odnos u enika i u itelja koji mu mora preda ljubav prema u enju. Kaže da se više vremena na nastavi potroši na baratanje ra unalima nego na ono bitno,

U

odnos s u enicima, važan postaje stroj, a ne ovjek. rugim rije ima, pilot projekt eŠkola može doživje uspjeh, ali i neuspjeh, jer bi se u enici ako ih se dobro ne pripremi mogli izgubi u šumi nepotrebnih podataka i još manje misli svojom glavom, kako se to esto zna re i. Osim toga, velika je laž ako se misli da uporabom ra unala knjiga ili pisana rije odlazi u povijest. a kraju, u enik iz e-Škole koji po cijele dane igra razne igrice i razgovara preko mreže prije je nesretno i osamljeno dijete koje se gubi u virtualnoj stvarnos nego dijete koje ima sretno dje njstvo i školu koju voli.

D

N

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

S

am pojam digitalne zrelos škola stoga valja uze s oprezom, ali i cijeli proces e-Škola, jer u enici ne moraju iza i ništa pametniji iz h škola. Mnogo toga ovisi o u iteljima, uz mnoge druge odgojne dileme.

6. ožujka 2015.

GOSPODARSKE VIJESTI

Hrvatsko izaslanstvo s predsjednikom ocjenjiva kog suda u Kuala Lumpuru, tre i slijeva: Branko Drvar

INOVACIJE su ono što nas može izvesti iz krize

Ljudi poput Antuna Drvara trebaju podršku U posljednje vrijeme este rije i koje se spominju kao ono što nas može izves iz krize su: inovacije i inova vnost. Me utim, nikako da naša industrija podrži ljude koji im mogu da nove vrijednos , uves u proizvodnju nove proizvode, ve se puno lakše daju samo „ruke“, umjesto da se plati i podrži naša pamet. Iste ne nedostaje i u Me imurju.

Tako je nedavno na 14. malezijskoj izložbi inovacija i novih tehnologija MTE 2015., u organizaciji hrvatskog saveza inovatora HSI-a, održanoj od 12. do 14. velja e u Putra World Trade Centru u Kuala Lumpuru, vlasnik inovacije ionizacijske tehnologije snižavanja to ke te enja fosilnih goriva na nula stupnjeva bez upotrebe kemikalija, Antun Drvar iz akovca, u pratnji

Ivane Zagoracz kao prevoditeljice osvojio je srebrno odli je sa zapaženom i nagra enom inovacijom o kojoj smo ve pisali. - Na taj je na in još jednom dokazana vrijednost truda i znanja inovatora kroz prakti ni poslovni uspjeh i stjecanje novih poslovnih ponuda. - kaže predsjednik INOMA-e Darko Doboši . Sajam inovacija u Kuala Lumpuru jedan je od najve ih u svijetu.

U kuloarima izložbe ulo se da je inovacija Antuna Drvara morala dobiti zlatnu medalju, no zbog utjecaja velikih s glo je srebro. U me uvremenu je njegova inovacija zapažena od na nih kompanija iz Europe i svijeta. Kako saznajemo, s nekima je od njih u ozbiljnim pregovorima za sklapanje posla. (jš)

JOŠ JEDAN investitor u Murskom Središ u

ALS iz Hlapi ine kupio parcelu u gospodarskoj zoni Direktor tvrtke ALS Željko Vrhar u srijedu, 4. ožujka potpisao je ugovor o kupnji parcele u gospodarskoj zoni Brezje. Tvrtka bi zapo ela s gradnjom ove godine, a uskoro e pristupi izradi projektne dokumentacije, te mogu nos dobivanja nancijskih sredstava iz fondova EU-a.

Na temu dobivanja nancijskih sredstava gradona elnik je održao sastanak s predstavnicima REDEA-e.

Tvrtka ALS bavi se proizvodnjom, predfabriciranjem elemenata za limariju, izolaciju i ven laciju koji e se ugra ivati u industrijska postrojenja u

inozemstvu i tuzemstvu. Tvrtka trenutno ima šestero zaposlenih, te postoji tendencija proširenja.

Gradona elnik Grada Mursko Središ e Dražen Srpak, pro elnik ureda Grada Miljenko Štefani i direktor tvrtke ALS iz Hlapi ine Željko Vrhar održali su tako er sastanak na temu dovo enja infrastrukture u gospodarsku zonu Brezje u Murskom Središ u.

Od ukupno trinaest parcela u gospodarskoj zoni Brezje prodano je deset, pa su tako preostale još tri parcele koje su slobodne. (BMO)

INA obavještava

Radovi na bušotini Ma kovec - Obavještavaju se mještani Mjesnog odbora Ma kovec da e u vremenu od 4. do 10. ožujka 2015. djelatnici tvrtke INA d. d. Zagreb putem svojih kooperanata vršiti dopremu garniture s lokacije bušotine Gola-10 na lokaciju bušotine Ma kovec-1. Nakon montaže na navedenoj lokaciji vršit e

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

se radovi na bušenju kanala bušo ne Ma kovec-1R. Planirano je da radovi traju otprilike 30 radnih dana. U tu bušo nu utiskivat e se tzv. slojna voda. Po završetku radova slijedi demontaža i odvoz garniture za bušenje. - stoji u priop enju INA-e.

(BMO)

7

TRAŽIMO NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

Vi predlažete i birate kod koga je zadovoljstvo raditi ” A IN V O N IH K S R U IM

E M AKCIJA “

najposlodavac@mnovine.hr Nalazimo se na vratima Hrvatske i u najbližem smo fizi kom kontaktu s razvijenim zemljama Europske unije.

Predvodnik smo poboljšanja trendova u gospodarstvu. Naši gospodarstvenici dokazali su da mogu ravnopravno sa svojim proizvodima konkurirati na svim kontinentima širom svijeta.

To nije zasluga samo genijalnih poduzetni kih umova, ve i svih radnika koji sudjeluju u njihovu stvaranju.

Me imurci su oduvijek rado primjenjivali tu a i vlastita poduzetni ka iskustva. Zato slovimo kao ure eni kraj marljivih ljudi.

Me utim, dosta nam je biti na za elju Hrvatske po niskim pla ama! To ne doprinosi ugledu, statusu ni prihodu županije.

Sada moramo oti i korak dalje. Odsko iti sa za elja po pla ama jer to kvari sliku Me imurske županije kao ure ene i poželjne županije.

Stigle prve pohvale!

Eto, stigli su i prvi prijedlozi, pa se nadamo da e oni ohrabriti i druge da predlože poželjne poslodavce. Sigurno ih ima, samo su skriveni od javnosti.

primjetno u tišini, poštuju i sve zakonske obveze i air play u poslovanju te svugdje promi e me imurske vrijednosti.

akove ki mlinovi

Tinte i toneri "Nemet"

- Definitivno akove ki mlinovi. - predložio je itatelj V. K. - Ispunjavaju sve svoje obaveze prema svima. Radnicima, dobavlja ima, državi... Stabilna i dugovje na tvrtka koja se ne eksponira u javnosti, ve marljivo radi i razvija se ne-

- U akovcu sam koristio uslugu u firmi Tinte i toneri 'Nemet', koju sam dobio gratis i još dobrih savjeta. Ovim putem ih pohvaljujem jer nam ovakve geste puno zna e u današnje vrijeme. - poru io je itatelj R. O.

Potrebno je stvoriti uvjete rada na koje bi zaposleni u me imurskom gospodarstvu bili ponosni. Želimo izgraditi svijest da gospodarski rast nije

KAMO SLATI PRIJEDLOGE Svoje prijedloge s navedenim razlogom zašto nekoga predlažete pošaljite nam na mail:

najposlodavac@mnovine.hr Identitet predlaga a moramo znati, ali, ako Vi to ne želite, ne emo ga javno objaviti.

AKCIJA PO INJE SADA, A TRAJAT E DO KRAJA STUDENOGA OVE GODINE.

sam sebi svrhom. Ne smije služiti boga enju uskog sloja pojedinaca, ve mora biti u službi unaprje enja cijele zajednice.

Dobre pla e doprinose ve em zadovoljstvu gra ana, jer im omogu uju sadržajniji život, a ne samo rad za golu egzistenciju. Zadovoljni gra anin je zdraviji i produktivniji radnik, a op ina ili grad koji živi od poreza na njegovu ve u pla u može planirati kvalitetniju nadgradnju, je tinije i bolje vrti e, besplatan prijevoz djece u škole, stipendije za u enike i studente, pomo umirovljenicima i potrebitima te ure enija naselja.

TRAŽIMO POZITIVNE PRIMJERE! Povjerite nam ime firme/poslodavca u Me imurskoj županiji u kojoj ste doživjeli pozitivno iskustvo ili imate saznanja da zavrje uje u i na listu najpoželjnijih u Me imurskoj županiji.

Trebamo dobre primjere kako bismo pokazali da je odgovorno poslovanje mogu e i da postoji.

POZIVAMO VAS DA SE UKLJU ITE U NAŠU AKCIJU Pozivamo Vas da nama i javnosti predstavite poslodavce koji odgovorno posluju i cijene svoje radnike ispla uju i im dostojne pla e, vode brigu za njihove obitelji i djecu, osiguravaju dobre uvjete rada i pozitivnu radnu klimu, jer im je stalo do kvalitete života svojih radnika i sredine u kojoj djeluju.

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. ožujka 2015.

ŠEZDESETAK Me imuraca umjesto u zatvoru odra uje duplo više dana rade i za op e dobro PIŠE: VLASTA VUGRINEC Ne tako davno naši zatvori bili su puni i prepuni. Godinama se govorilo o nehumanim uvjetima koji tamo vladaju zbog prenapu enosti i nedostatka prostora.

Naro ito je to bilo aktualno nakon “poja ane” borbe s korupcijom i slanjem dosad “uglednih” osoba na izvršenje zatvorskih kazni.

No, tada odjedanput ponovno postaje vrlo popularna mjera zamjene zatvora radom za op e dobro. Samim time promijenila se i situacija u kaznionicama, pa tako danas mjesta ima i previše. injenica je to koja je i nas zainteresirala pa smo odlu ili provjeriti kako po tom pitanju stoji Me imurje, tj. odlu uju li se i me imurski osu enici na rad za op e dobro. Prema podacima koje smo dobili iz Probacijskog ureda nadležnog za Varaždinsku i Me imursku županiju, mjesto zatvora do danas je 60-ak osoba iz Me imurske županije svoju kaznu zamijenilo i odradilo kroz rad za op e dobro.

Jedna godina zatvora ili…

Trebalo nam je vremena kako bismo pronašli osobu spremnu za razgovor.

- Sve je po elo znatiželjom, - po eo je pri u, nazvat emo ga Ivan - ali ta je znatiželja ubrzo prešla u potrebu. Nije to bila neka strašna ovisnost, ništa druga ije nego ovisnost kao što puša i imaju s cigaretama. Ubrzo je cijelo moje društvo bilo u tom svijetu marihuane, ali nismo nikad pretjerivali. Što je vrijeme više prolazilo, marihuana je postajala sve dostupnija. Uvijek smo znali kako se dade zaraditi na tome, ali se nismo upuštali u to, bar ne u prvo vrijeme. Krenuo sam na fakultet i to je bio period dok nisam imao nikakve veze s tim. I da sam htio, ne bih mogao zbog inancijskog stanja u obitelji, koja je bila katasrofalna. Nakon prve godine sam odustao i tu je sve opet po elo, s time da sam bio malo stariji i stekao sam nova poznanstva iz svijeta droge i marihuana je bila dostupnija nego ikada. Krenulo je i prodavanje, ništa ozbiljno, tek toliko da imam nešto sitnog novaca kroz mjesec, sto do dvjesto kuna maksimalno.

To mi je prakti ki bio jedini novac koji sam imao. Ubrzo sam se zaposlio i tu je opet bio zastoj s tim stvarima jer sam imao dovoljno

Ivan je odradio 740 dana društveno korisnog rada zbog nekoliko grama “trave”

stvo otvorilo o i, da sam odbacio sve to iza sebe i ne mislim se više vra ati u te vode. Mislim da se i mnogi drugi koji su tako er bili u takvom poslu slažu sa mnom. Naravno, ima i onih kojima to ništa ne predstavlja, ali oni su u velikoj manjini. - rekao nam je. Što pak kaže na kraju svega: - Mladima bih preporu io da se ne bave time jer jednostavno, koliko god da izgleda primamljivo, nije isplativo, a posljedice toga jesu jako velike i ozna e ovjeka zauvijek.

- U Probacijskom uredu djelatnica me pitala želim li izvršavati rad u nekom drugom gradu, ali sam to odbio. Smatrao sam kako e mi biti lakše u mojem gradu zbog blizine mjesta, što je na kraju ispalo odli no Probacijski ured u Varaždinu

Umjesto zatvorskih rešetaka, od 2012., nakon otvaranja Probacijskog ureda u Varaždinu, postoji mogu nost i društveno korisnog rada novca. No trajalo je kratko. Zbog stanja u gospodarstvu nisam dobio produženje ugovora i krenuo natrag na stari put. To je trajalo par mjeseci, sve dok mi policija nije došla doma i našla par grama marihuane.

Ivan je završio na sudu i dobio poprili nu kaznu koju je, sre om, mogao zamijeniti radom za op e dobro, koji pak se mora odra ivati ak duplo više nego zatvorska kazna. O kazni i odra ivanju iste Ivan kaže: - Završio sam uglavnom na sudu, gdje sam optužen za proda-

ju, i dobio jednu godinu zatvora, ali to je zamijenjeno sa 740 dana društveno korisnog rada. Sve je to bio velik šok za moju obitelj, ali su uvijek stajali uz mene i bili mi velika potpora, isto kao i moji najbliži prijatelji. U Probacijskom uredu djelatnica me pitala želim li izvršavati rad u nekom drugom gradu, ali sam to odbio. Smatrao sam kako e mi biti lakše u mojem gradu zbog blizine mjesta, što je na kraju ispalo odli no.

Završio sam u uredu s jako susretljivim i tolerantnim ljudima s kojima sam se uvijek uspio dogo-

voriti sve, nikad nisu radili probleme i izlazili su mi maksimalno ususret. Ubrzo sam se opet zaposlio i tu je nastao mali problem s kombiniranjem odra ivanja društveno korisnog rada i posla.

Stoga se to sve odužilo na godinu i pol, a da ne napominjem da ne samo da je to sve dugo trajalo, nego je bilo i izuzetno naporno. Što se ti e mojeg mišljenja o svemu tome, smatram da svi zavre uju drugu priliku, pogotovo mladi ljudi kojima je još ostao dobar dio života ispred njih. Za sebe mogu re i kako mi je ovo isku-

Probacijski ured u Varaždinu otvoren je po etkom 2012. i jedan je od dvanaest u Hrvatskoj koji djeluju u sastavu Uprave za kazneno pravo i probaciju Ministarstva pravosu a. Ured je nadležan za Varaždinsku i Me imursku županiju, a u njemu rade tri probacijske službenice, upravna referentica i voditeljica.

Poslovi Ureda obavljaju se temeljem zahtjeva, odnosno pravomo nih i izvršnih odluka suda, državnog odvjetnika te kaznionica ili zatvora. Varaždinski ured naj eš e obavlja poslove organiziranja i nadziranja izvršavanja rada za op e dobro, nadzora uvjetno otpuštenih osu enika, izvršavanje zaštitnog nadzora uz uvjetnu osudu te izrade izvješ a sudu povodom odlu ivanja o uvjetnom otpustu ili prekidu izvršavanja zatvorske kazne.

- Radom za op e dobro mogu e je zamijeniti izre enu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine te nov anu kaznu izre enu u iznosu do 360 dnevnih dohodaka.

S obzirom na to da se jedan dan zatvora, tj. jedan dnevni iznos,

zamjenjuje s dva sata rada, maksimalan broj sati koje je osu enik u obvezi izvršiti je 730. - upoznala nas je s cijelim postupkom Vesna Šumiga, voditeljica Probacijskog ureda u Varaždinu. Kaznena djela zbog kojih se može izre i ta vrsta sankcije jesu, primjerice, izigravanje zabrana iz prometa poput vožnje u vrijeme kada je osobi oduzeta voza ka, zatim zbog protuzakonito prebacivanja osoba preko državne granice, zlouporabe opojnih droga, kra e i teške kra e te nešto rje e zbog izazivanja prometnih nesre a, prijevara, prijetnji, bludnih radnji, dje je pornogra ije na ra unalu.

Kada Probacijski ured upu uje pojedinog osu enika na izvršavanje rada za op e dobro, donosi rješenje kojim se odre uje mjesto i po etak rada te rok izvršenja sankcije u cijelosti. Osu enici svoj rad mogu odraditi samo kod onih pravnih osoba koje su sklopile ugovore s Uredom.

- Kod odabira mjesta rada - rekla nam je dalje - mora se voditi ra una o osobnim prilikama osu enika, njegovom rasporedu radnog vremena ukoliko je zaposlen te mjestu prebivališta ili boravišta. Zato smo zainteresirani za suradnju sa što više pravnih osoba ili tijela javne vlasti, a od posebnog su nam interesa one koje rade svih sedam dana u tjednu i u poslijepodnevnim satima, kako bismo tamo upu ivali osu enike koji naj eš e u jutarnjoj smjeni rade kod svojih poslodavaca. Osu enici se naj eš e šalju na poslove koji su humanitarnog, ekološkog ili pak komunalnog zna enja za nacionalne ili interese lokalne zajednice.

Osim azila za životinje, osu enici se na rad u Me imurju upu uju i u akove ko gradsko poduze e Stanorad, AKOM, Dom za starije i nemo ne osobe akovec, kao i brojne JLS-ove, poput Nedeliš a, Murskog Središ a i Preloga.

Varaždinski Ured dosad je bio zadužen za oko 270 predmeta vezanih uz rad za op e dobro, što predstavlja 37 % svih slu ajeva koje vodi. U tom je periodu 13 me imurskih osu enika izigralo taj rad i otišlo u zatvor, dok su neki još na tom putu. Interesantna je i injenica kako je s podru ja Me imurja u probaciju uklju eno 91 % muškaraca, a oni su i ina e u tom postotku izvršitelji kaznenih djela. Ima i primjera dobrih praksi, tako da je, primjerice, jednom osu eniku na dobrovoljnom radu nakon izvršenja kazne ponu eno i stalno zaposlenje.

CRNA KRONIKA VELIKI POŽAR u Podbrestu izbio u ponedjeljak kasno nave er

Izgorjela ku a i poslovni prostor Josipa Severa Inspektor zaštite od požara Policijske uprave me imurske provedenim o evidom utvrdio je kako je do požara u skladištu privatnog poduze a i ku i u Podbrestu došlo zbog kratkog spoja na elektri nim kablovima montiranim u radnom stolu namijenjenom za rad elektrotehni ara, tzv. industrijskom stolu. Materijalna šteta procjenjuje se na više milijuna kuna. O doga aju bit e podneseno posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Veliki požar zahvatio je ku u i poslovni prostor u Podbrestu

U ponedjeljak, 2. ožujka u 22.51 Županijski centar 112 zadobio je prijavu požara na

privatnoj ku i i skladištu poslovne irme u Podbrestu. Poziv vlasnika same ku e, Josipa

Severa iz Podbresta, odmah je proslije en JVP-u akovec.

Požar je buknuo u Kalni koj ulici, a gorjela je privatna ku a i susjedni poslovni prostor s pripadaju im skladištem, u kojem je bila smještena razna tehni ka roba i prodajni artikli. Osim akove kih vatrogasaca, upomo su pozvani i DVD-i Preloga, Male Subotice i Podbresta, pa je na poprištu bilo ukupno 11 vatrogasnih vozila i 35 vatrogasaca.

Pri gašenju je iskorištena blizina podzemnih hidranata pa su buktinju vatrogasci okružili sa svih strana i nakon gotovo pet sati hrvanja s požarom golemih dimenzija vatru uspjeli dovesti pod kontrolu.

Akciju gašenja vodili su profesionalci JVP-a akovec: zapovjednik Mladen Kanižaj i njegov zamjenik Robert Megli . (n )

NESVAKIDAŠNJA NEZGODA u Novom Selu Rok

67-godišnji biciklist naletio na psa i završio u bolnici Tijekom jutarnjih se sati u utorak u Novom Selu Rok desila nesvakidašnja nezgoda u kojoj je postariji mještanin biciklom udario u psa koji je tr ao preko ceste, a zatim se prevrnuo na kolnik. Uslijed ozljeda hitno je preba en u akove ku Bolnicu.

- U utorak, 3. ožujka oko 8 sati u Novom Selu Rok, Ulici Rade Kon ara, dogodila se prometna nezgoda u kojoj je 67-godišnji voza bicikla, kre u i se biciklisti kom trakom, prednjim kota om bicikla udario u psa nepo-

znatog vlasnika, a koji je pretr avao kolnik. Uslijed siline udara voza bicikla se prevrnuo i pao, dok se pas udaljio u nepoznatom smjeru.

Vozilom Zavoda za hitnu medicinu voza bicikla prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije en, te je zadržan na daljnjem lije enju.

O prometnoj nesre i podnijet e se posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu, dok se rad na utvr ivanju vlasnika psa nastavlja. - izvijestila je policija. (n )

6. ožujka 2015.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

DR. DRAGUTIN TURK, šef O nog odjela Županijske bolnice akovec, upozorava na važnost kontrole o nog tlaka

Podmukla bolest koja odnosi vid Devedeset Me imuraca oslijepilo zbog tihog ubojice glaukoma U utorak e se i u našoj Bolnici provoditi akcija ranog otkrivanja glaukoma, na koju su pozvani svi koji ulaze u životnu dob kada bi ih glaukom mogao pogoditi.

- Osnovna i najteža komplikacija glaukoma je gubitak vida, uslijed propadanja vidnih niti i vidnog živca te na kraju sljepo a. - upozorio je dr.

Dragutin Turk, šef O nog odjela Županijske bolnice akovec. - Glaukom je drugi po redu uzrok sljepo e u svijetu. Nažalost, ako se to dogodi, nema popravka. Glaukom se ne može izlije iti, on se može zaustaviti ako se pravovremeno otkrije, zaustavi se na toj fazi do koje je napredovao. Lije enje je jednostavno, ali doživotno, a lije i se antiglaukomskim kapima koje se kapaju nave er prija spavanju jedna do dvije kapi u oko i time ovjek može normalno doživjeti svoju starost. Niz je faktora zbog kojih se on javlja, a pravi se uzrok ne zna. * Zašto se uklju ujete u nacionalnu akciju ranog otkrivanja glaukoma?

- Od 2008. Svjetska zadravstvena organizacija uvela je glaukomski tjedan jer je u svijetu jako puno, preko 65 milijuna ljudi, slijepo zbog glaukoma. U našoj Županiji je 90 lanova Udruge slijepih zbog glaukoma, a me u njima i dva doktora koji nisu vjerovali

Povišeni o ni tlak siguran je znak te bolesti, koja se naj eš e javlja u srednjoj životnoj dobi, nakon etrdesete godine života. Kad nam zatrebaju nao ale za itanje, to je prvi znak da treba kontrolirati o ni tlak

U utorak izmjerite o ni tlak bez uputnice i naru ivanja U utorak, 10. ožujka pruža vam se jedinstvena prilika da bez uputnice i naru ivanja prekontrolirate o ni tlak, ije su povišene vrijednosti jedan od vode ih uzroka sljepo e.

- Lije nici oftalmolozi i medicinske sestre u utorak, 10. ožujka u vremenu od 10 do 14 sati u prostorima O ne poliklinike na 1. katu novog paviljona Županijske

bolnice akovec obavljat e mjerenje o nog tlaka. Svi su pozvani, a naro ito stariji od 40 godina. - poru io je dr. Dragutin Turk, specijalist za o ne bolesti, šef odjela za O ne bolesti. Time se O ni odjel Županijske bolnice akovec uklu io u javnozdravstvenu akciju pod pokroviteljstvom ministra zdravlja pod geslom - Zaustavimo glaukom.

Oboljelih ak do 60.000 u Hrvatskoj Svjetski dan glaukoma proglašen je kao odgovor na porast broja slijepih u svijetu od glaukomske bolesti. U Hrvatskoj ne postoji registar osoba oboljelih od glaukoma, tako da nema službenog broja oboljelih. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj izme u 45 i 60 tisu a oboljelih od glaukoma, a svjetske brojke govore da od te bolesti boluje 65 milijuna ljudi.

Gotovo polovina oboljelih nije svjesna da ima ozbiljan problem s o ima.

Zdravstvene statistike kažu da je u svijetu oko 4,5 milijuna ljudi slijepo zbog te bolesti, što glaukom ini drugim po redu krivcem za sljepo u u odrasloj dobi u razvijenim zemljama.

Dr. Dragutin Turk, šef O nog odjela Županijske bolnice akovec: Povišeni o ni tlak naj eš e se javlja u srednjoj životnoj dobi, nakon etrdesete

da je to bolest. To je bolest koja ne boli, ali primijetite da ne vidite dobro. Do ete na pregled jer vam nao ale ne štimaju. Isprobamo razne dioptrije i ništa vam ne poboljšava vid, ve se pregledom o ne pozadine, o nog živca i tlaka otkrije pravi uzrok gubljenja vida.

Trenuta no imamo jednog zidara kojemu je na sitematskom pregle-

du utvr eno da ne vidi dobro. ovjek je došao oftalmologu misle i da e mu pomo i nao ale, me utim, njegov je problem bio ozbiljniji. Vidni živac na jednom oku mu je ve bio mrtav, a na drugom mu je ostalo 30 posto vida i sada se spašava barem preostali dio vida, jer u protivnom slijedi sljepo a. - kazao je dr. Turk, na-

vode i ovaj slu aj samo da bi zorno pokazao da je glaukom vrlo ozbiljna bolest, tim više što je vid jedno od glavnih ovjekovih osjetila. Druge preventive, osim ranog otkrivanja, nema.

Primarni glaukom može se otkriti samo preventivnim pregledima koji se preporu uju svim osobama nakon 40. godine života.

KAKO REAGIRATI KOD INFARKTA

Bez intervencije unutar 3 do 5 minuta preživi tek njih 10 % U suradnji Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Srednje škole akovec u prostorima Srednje škole akovec održana je radionica Oživljavanje u zajednici. Cjelodnevna edukacija namijenjena jegra anima koji su ovime imali priliku dobiti osnovne informacije o pružanju osnovnih mjera održavanja života te korištenju ure aja za automatsku vanjsku de ibrilaciju srca. Uz ravnatelja Zavoda za hitnu

medicinu Me imurske županije, dr. Tomislava Novinš aka, ovoj hvalevrijednoj edukaciji podršku su dali i župan Me imurske županije Matija Posavec, pomo nica ministra zdravlja Dijana Cimera, dr. med. spec., kao i ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Hrvatske, prim. mr.

Maja Grba-Buljevi , dr. med.

Kako je u uvodu istaknuo dr. Novinš ak, u Hrvatskoj su bolesti srca na drugom mjestu po smrtnosti, zbog ega godišnje umire 9000 ljudi, odnosno

jedna osoba svaki sat. - Sr ani zastoj, koji se može dogoditi svima, pa ak i mladim osobama i sportašima, bez intervencije unutar 3 do 5 minuta preživi tek njih 10 posto. - napomenuo je Novinš ak, te je iskoristio priliku i zahvalio prvenstveno Županiji te Ministarstvu zdravlja na podršci u realizaciji ovog projekta.

Kvalitetnom suradnjom s KBC-om Dubrava prepolovljen je broj smrtnih slu ajeva.

- Podaci koje smo upravo uli samo su potvrda kako je

edukacija gra ana od iznimne važnosti za lokalnu zajednicu jer je pojedinac educiran za pružanje prve pomo i u mogu nosti spasiti život druge osobe, održavaju i je na životu do dolaska tima hitne medicinske službe. - istaknuo je Posavec, te napomenuo da je Me imurje, kao i po mnogo emu, a tako i na ovom podru ju, predvodnik u Hrvatskoj jer se još prije deset godina dogovorila suradnja s klini ko-bolni kim centrom Dubrava u Zagrebu. - Rezul-

tati takve suradnje jesu da je u odnosu na prijašnje razdoblje smanjen broj smrtnosti za 50 %, a upravo kao rezultat pravovremene reakcije. - zaklju io je Posavec, istaknuvši da edukacije nikad nije dovoljno, pa i ovaj nacionalni program ide upravo u tom smjeru.

Sama radionica održava se u sklopu Nacionalnog programa Ministarstva zdravlja Pokreni srce - spasi život, pri emu je Me imurska županija kao najguš e naseljeno podru je Hrvatske prepoznala

važnost ovakve edukacije za svoju lokalnu zajednicu, te se pokazala kao pouzdan partner u osiguravanju zdravstvene zaštite i razvijanju novih zdravstvenih inicijativa.

- Zato želim ovom prilikom posebno pohvaliti Županiju na svim inicijativama, kao i podršci koju daje Zavodu za hitnu medicinu. Uspješna realizacija ovakvog programa ne bi bila mogu a bez takve suradnje i odnosa. - zaklju ila je pomo nica ministra zdravlja Cimera. (mn)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA VRATIŠINEC u gubicima zbog sanacije odlagališta Projnice PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI Op insko vije e Vratišinca ve je godinama zapleteno oko duga nastalog prilikom sanacije odlagališta Projnice, o emu se iz sjednice u sjednicu sukobljavaju vladaju i HNS-a s partnerima s oporbenim SDP-om. Desetlje ima se na to divlje odlagalište dovodio svakojaki otpad iz bliže i daljnje okolice. Zbog sanacije tog odlagališta lani je Op ina Vratišinec završila poslovanje s minusom od 2,3 milijuna kuna. Radi se o dugu koji se samo prenosi iz jedne godine u drugu. Iz poslovanja prošle godine uspjeli su ga smanjiti za 345,480,61 kunu, ime su dug iz prethodnih godina smanjili s 2,64 na 2,3 milijuna kuna, ali bi im tim tempom trebalo deset godina da u potpunosti saniraju dug.

Problem je u tome što su u Op ini svojedobno vjerovali da e se Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost u sanaciju uklju iti sa znatno ve im udjelom sredstava od

Prodavat e se gradilišta u Gornjem Kraljevcu Vije nici Op inskog vije a ve inom su prihvatili odluku da se raspiše javni natje aj za prodaju gradilišta u Poto noj ulici u Gornjem Kraljevcu. U toj ulici formirano je sedam gradilišta, a sada ima i interesa za kupnju. Mada se svi vije nici slažu oko toga da je mlade potrebno zadržati na podru ju Op ine i mogu noš u gradnje u svojoj Op ini, ipak je oporbenom SDP-u sporno to što se ta odluka o prodaji op inske imovine našla na dnevnom redu tek pod to kom razno i ostala pitanja. Smatraju da je zbog takvog pristupa Vratišinec na za elju ljestvice op ina po transparentnosti.

SDP na elnika Mlinari a proziva za štetni ugovor Biserka Tarandek, vije nica i predsjednica kluba SDP-a, na elniku je predbacila da je potpisao štetni ugovor za sanaciju odlagališta, na koje je utrošeno gotovo 4,2 milijuna kuna, a da je istodobno za gotovo isti iznos u Gradu Prelogu sanirano šest odlagališta 80 posto, ali je udio na kraju bio znatno manji, zbog ega je Op ina zapala u dugove Vije nici su ve inom podržali odluku o pokri u manjka u iznosu od preko 2,3 milijuna kuna, ali je oporbeni SDP žestoko kritizirao na elnika Zdravka Mlinari a da je on kriv za potpisivanje štetnog ugovora za sanaciju odlagališta. Biserka Tarandek, vije nica i predsjednica kluba SDP-a, na elniku je predbacila da je potpisao štetni ugovor za sanaciju odlagališta, na koje je utrošeno gotovo 4,2 milijuna kuna, a da je istodobno za gotovo isti iznos u Gradu Prelogu sanirano šest odlagališta.

Na elnik se pravda da je u pregovorima s Fondom oko namicanja sredstava za odlagalište. Kazao je da je ugovor s Fondom potpisan prije sedam godina, a da su u me uvremenu dvostruko poskupjeli troškovi odvoza otpada s odlagališta koje je bilo u sanaciji.

Na elnik kaže da e manjak pokriti sredstvima iz Fonda za zaštitu okolišta i energetsku u inkovitost s kojim i dalje pregovara, su inanciranjem od strane Me imurske županije i ostalih prihoda.

Op ina zbog stanja u prora unu nema gotovo nikakve investicijske aktivnosti, a na-

Zasjedanje u Vratišincu potrajalo je i ovaj put do duboko u no

6. ožujka 2015.

Uveli komunalni doprinos i za budu i plinovod INA-e Kroz Op inu Vratišienc prolazit e više od 4,6 kilometara plinovoda, zbog ega je Op ina Vratišinec nadopunila odluku o komunalnom doprinosu tako što je u odluku o komunalnom doprinosu ugradila i stavku za produktovode ili kabelsku kanalizaciju, za koju je odredila cijenu od 8 kuna po dužnom metru. Odre ivanjem cijene op ine e tako imati i mogu nost ubiranja prihoda u op inski prora un. Op ina je u komunlni doprinos uvela i stavku za repetitore i antenske stupove. daju se da e uspjeti realizirati bar projekte koje su aplicirali na državne i EU fondove, kao što je ure enje Doma kulture i dovršetak kanalizacije u narednim godinama u sklopu aglomeracije Mursko Središ e.

Dotad se mogu upustiti u manje komunalne aktivnosti kao što je ure enje nadstrešnice na groblju i tamošnjeg okoliša.

Poslušali županovu želju za utjecajem u Me imurskim vodama Me imurska županija morala je po zakonu iza i iz suvlasništva Me imurskih voda. Svoj je udio ravnomjerno raspodijelila na op ine i gradove prema njihovim suvlasni kim udjelima. Grad akovec je kao najve i udjelni ar s udjelom od 34,44 posto zatražio dva umjesto jednog

lana Nadzornog odbora u Me imurskim vodama.

Ilustracije radi, Op ina Vratišinec je u grupi još nekoliko op ina koje zajedno imaju udio od 14,89 posto. Bili su spremni prihvatiti prijedlog akovca da dobije još jednog lana Nadzornog odbora, dakle dva umjesto jednog. No,

umiješao se župan Posavec koji im je sugerirao da to ne prihvate, kako je pojasnio na elnik Mlinari . Premda je Županija podijelila op inama svoj udio, želi zadržati utjecaj, navodno zbog zna aja Me imurskih voda za cijelu županiju. No na sjednici nisu svi prihvatili takvo tuma enje kao uvjer-

ljivo. Jolanda Novak (SDP) uz osmijeh je kazala da je u pitanju rivalstvo izme u župana Posavca (HNS) i gradona elnika Kova a (SDP), tko je utjecajniji. U Vratišincu, gdje je na vlasti na elnik Zdravko Mlinari iz HNS-a, prihvatili su županovu želju i odbili zahtjev Grada akovca.

LIJEVI I DESNI u Murskom Središ u odmjerili snage pa se ukopali u busije

Josip Broz zasad zadržava svoju ulicu, a Mrazovi se ne vra a na bistu Gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak (HDZ) povukao je ru nu. Promjena imena Ulice Josipa Broza u Murskom Središ u ostavljena je za neko neodre eno vrijeme. Procjena koju je zatražio pokazala je da bi izmjena dokumenata, koje bi gra ani imali zbog zamjene osobnih, koštala oko 100.000 kuna. Taj trošak ne e i i na teret gradskog prora una niti se izbijati gra anima iz džepa. I tako na kraju ispada da se radilo samo o verbalnom dvoboju izme u oporbenog SDP-a koji je zatražio povratak biste Karla Mrazovi a i zahtjeva gradona elnikova koalicijskog partnera u vije u HDS-a za promjenom imena Ulice Josipa Broza.

Nakon što su nepomirljive ideološke razlike puštene iz Pandorine kutije, nije ih lako vratiti pod poklopac.

Gradona elnik Dražen Srpak odlu io je to izvesti tako da imenovanje ulice i ponovno postavljanje biste Karla Mrazovi a Gašpara stavlja na ekanje. Oporbenom SDP-u, iji je vije nik Mario Nerer ujedno i predsjednik gradskog SDP-a inicirao povratak biste, poru io je da je SDP imao i svog gradona elnika i ve inu u vlasti i da su tada s bistom mogli u initi što su htjeli. No onda to nisu ni spomenuli.

Da su imali iskrene namjere, i sada bi dali svog lana u Povjerenstvo za povratak biste, koje je ovo Vije e oformilo, ali

ga SDP u Povjerenstvo ne želi imenovati.

HDS traži promjenu “Titove ulice” ve dvanaest godina Miljenko Cmre ak, predsjednik Gradskog vije a iz Hrvatske demokrš anske stranke (HDS), koja ve dvanaest godina inicira promjenu Ulice Josipa Broza, ušao je u genezu njihova zahtjeva za promjenom naziva Ulice Josipa Broza. Kazao je da je za njih sporan naziv te ulice, jer se radi o ulici kroz koju se ulazi u našu domovinu. Naime, Ulica Josipa Broza po inje na samoj granici sa Slovenijom. - Ne dovodimo u pitanje antifašizam i NOB. - kazao je Cmre ak.

- Nismo i ne emo podržati izmjenu ulica po imenima ubijenih i za domovinu položenih života iz uvjerenja ili ljubavi prema domovini, kao što je Ulica Rade Kon ara ili neka druga ulica s takvom konotacijom. Ulaz u našu domovinu je kroz Ulicu Josipa Broza Tita, a postoji rezolucija Vije a Europe o potrebi me unarodne osude zlo ina totalitarnih komunisti kih režima, o uklanjanju naslje a totalitanih sustava, a postoji i naš zakon o osudi zlo ina po injenih za vrijeme totalitarnog poretka izme u 1945. i 1990. u Hrvatskoj. Tito je bio nositelj i duh režima koji nije poštovao ljudska prava i druk ije

mišljenje. - kazao je Miljenko Cmre ak, te istaknuo da su na kraju krajeva Središ anci zaustavili “Titove tenkove” u Murskom Središ u kad su išli razarati Sloveniju.

Cmre ak je tako er kazao da odluka o promjeni Ulice Josipa Broza ne postoji, ve se samo htjelo ispitati koliko bi to zapravo koštalo.

Nitko nije govorio da bi to gra ani trebali namiriti iz svojih džepova, te spomenuo i odre ene europske izvore na koje bi se eventualno ti troškovi mogli aplicirati.

Napomenuo je da se Ulica Josipa Broza prije toga zvala i Hitlerova ulica?!

Gradona elnik Srpak kazao je da se uporno raznim

alatima ovoj vlasti pokušava nametnuti da se bavi samo ideološkim pitanjima ili da su ona najvažnija. Istina je sasvim druga ija, po elo je sa zahtjevom SDP-a za povratkom biste Karlu Mrazovi u. Napomenuo je da su se nekad i Osnovna škola i mjesni KUD zvali po njemu, ali da je to davno promijenjeno i da nitko od prisutnih to nije napravio, nego netko nekad, pa je udno da SDP ne traži povratak ime KUD-u i Školi.

Naglasio je da su na prošlom Kolegiju gradona elnika naru ene nove table ulica prema postoje em stanju i nazivlju, te poru io da neki novi trg ili ulica sigurno ne e dobiti politi ko ime. (BMO)

6. ožujka 2015.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKO vije e Gori an u znaku strana kih sukoba

Na elnik optužio tajnicu OŠ-a Gori an da je falsificirala izvješ e o školskoj kuhinji Na pit anje vije nika Franje Šavore je li kao lan Školskog odbora bio u sukobu interesa zajedno s dona elnikom Blažekom, i zašto ne daje ostavku zbog politi kog imenovanja ravnatelja Osnovne škole, Mario Mohari rekao je na sjednici Op inskog vije a da je to no da je bio u sukobu interesa, no da više nije. Navodno je platio kaznu od nekoliko tisu a kuna, ulo se iz oporbenih redova.

Na elnik Mario Mohari nakon toga je nastavio rije ima: - Tko radi najve u štetu na Osnovnoj školi? Štetu radi tajnica Škole Gori an Štefanija Šavora, koja je, prema njegovim rije ima, navodno dala falsi icirano izvješ e o školskoj kuhinji u kojemu se navodi uz ostalo da je pla ena elektri na energija, a zna se da elektri nu energiju pla a Županija, a isto se tako zna da Op ina pomaže školsku kuhinju za 130.000 kuna, zatim piše da su kupovani orasi, a njih nije bilo i tako dalje. - To je predmet za državno odvjetništvo. - rekao je Mario Mohari , te zaklju io da tajnica Štefanija Šavora unaza uje Osnovnu školu.

Na pitanje vije nika Franje Šavore je li na elnik kao lan Školskog odbora bio u sukobu interesa zajedno s dona elnikom Blažekom, i zašto ne daje ostavku zbog politi kog imenovanja ravnatelja Osnovne škole, Mario Mohari rekao je da je to no da je bio u sukobu interesa, no da više nije. U nastavku je kazao: - Štetu radi tajnica Škole Gori an Štefanija Šavora, koja je, prema njegovim rije ima, navodno dala falsificirano izvješ e o školskoj kuhinji

Zadnja sjednica Op inskog vije a Gori an ponovno je izazvala strasti

Kandidiranje za novac iz EU fondova Ostali dio sjednice Op inskog vije a bio je ipak mirniji.

Imovina Op ine Gori an iznosi 3,8 milijuna kuna, što

nije malo, i taj je popis prvi put proveden.

Na elnik Mario Mohari na aktualnom je satu rekao da se Op ina svih ovih godina borila s državom oko vlasništva zemljišta. - Jedini

smo dobili poduzetni ku zonu u zakup, no sad je to riješeno. Naime, sad se može kandidirati za europske fondove i kad netko nije vlasnik zemljišta, ako vlasnik zemljišta to odobri.

On je najavio za kandidiranje više europskih projekata: sportski park Trnava, sportsku dvoranu, proširenje vrti a i ure enje parka šoderice, te ure enje velikog dijela Društvenog do-

ma. Kako se za EU projekte može jedan nositelj prijaviti samo na jednom projektu, nositelji projekata bit e i udruge.

No daleko najvažniji projekt je završetak sportske dvorane, koja je imovina Županije, no ona može dati suglasnost Op ini pravo gra enja za kandidiranje i to e biti prioritet.

Na elnik Mario Mohari pojasnio je zašto je stopirao dodjelu stipendija studentima iz Gori ana, odnosno pravilnik o tome. Kaže da je dobar prijedlog Leonarda Gudlina da se stipendije daju i za obrtni ka zanimanja, a ne samo studentima, pa e se odlukom Socijalnog vije a odlu iti tko e dobiti jednokratne iznose od 2500 kuna. Oporba (HDZ i drugi), posebno vije nici Franjo Šavora i Stjepan Sinkovi , smatrala je to pojašnjenje izigravanjem pravilnika o stipendijama i još jedan gaf na elnika, a Franjo Šavora optužio ga je za opstrukciju izbora ravnatelja Osnovne škole jer je bio u sukobu interesa i donosio odluke koje su utjecale na izbor. (Josip Šimunko)

12

Kroz Međimurje

KOTORIBA

Uskoro modernizacija Kolodvorske ulice U Op ini Kotoriba u tijeku je priprema tehni ke i natje ajne dokumentacije vezane uz projekt modernizacije Kolodvorske ulice, koja je jedna od naj rekventnijih u mjestu. Radi se o 330 metara, gdje e stari as altni sloj biti prekriven novim, a u toj e dužini biti u njoj izgra ena i pješa kobiciklisti ka staza. Radovi e koštati oko 550.000 kuna koje e uz Op inu Kotoribu sufinancirati Fond za regionalni razvoj u okviru Programa održivog razvoja lokalne zajednice. Po etak radova planiran je dolaskom povoljnijih vremenskih uvjeta. (al )

DONJI KRALJEVEC

Velik interes za mogu nosti povla enja EU sredstava Nakon velikog interesa za predavanje u Donjem Vidovcu o predstavljanju novog Zakona o udrugama i Zakona o financijskom poslovanju i ra unovodstvu neprofitnih organizacija, održano je još jedno predavanje u Donjem Kraljevcu. Predavanje je održano u utorak, 24. velja e u suradnji LAG-a Mura-Drava i Autonomnog centra - ACT iz akovca. Predavanju se odazvalo 70-ak predstavnika udruga, što još jednom potvr uje kako na podru ju LAG-a Mura-Drava postoji aktivan civilni sektor.

Predsjednik LAG-a MuraDrava Mario Mohari u uvodnom izlaganju istaknuo je važnost i mogu nosti Lokalne akcijske grupe (LAG) u povla enju sredstava iz Ruralnog onda. Istaknuo je da je osnovni cilj LAG-ova razvoj ruralnih krajeva koji e kroz udruge, OPG-ove, jedinice lokalnih uprava i tvrtki imati mogu nost koristiti ukupno oko 350 milijuna eura godišnje, a tako er i razvoj civilnog društva kao temelja na kojem po ivaju lokalne akcijske grupe diljem zemalja EU-a.

LAG Mura-Drava je udruga koja okuplja predstavnike javnog, gospodarskog i civilnog sektora. Udruga djeluje na podru ju Me imurske i Koprivni ko-križeva ke županije, a obuhva a devet jedinica lokalne samouprave (Grad Prelog i op ine Orehovica, Gori an, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Kotoriba, Donja Dubrava i Legrad).

Rad LAG-a temelji se na prepoznavanju specifi nih potreba svojeg podru ja, a ovo predavanje pokazalo je kako interakcija s udrugama unkcionira na visokoj razini. Iz LAG-a Mura-Drava najavili su skore nove aktivnosti kojima e i dalje ispunjavati svoju misiju razvijanja ovoga ruralnog kraja Hrvatske. (mn)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. ožujka 2015.

OP INSKO vije e Donje Dubrave podržalo zapošljavanje stru nog suradnika

Uz pro elnika Štefi a još jedan administrator u Op ini Odluka o raspisivanju natje aja za dodatno zapošljavanje administratora izazvala je, barem prema reakciji jednog od mještana koji nam se obratio pismom, nezadovoljstvo, a u istom se aludira i na mogu e nezakonitosti, posebice vezane uz dosadašnji rad Matee Dolenec, koja ina e ve radi u Op ini, a sada bi trebala biti zaposlena na stalno. Na elnik Miser odgovorio nam je kako nije bilo nikakvih nepravilnosti u dosadašnjem radu, a više o svemu itajte u sklopu rubrike “Što Vas žulja” na str. 17 Na kraju zadnje sjednice Op inskog vije a Donja Dubrava donesena je odluka o raspisivanju natje aja za zapošljavanje na neodre eno vrijeme višega stru nog suradnika za prora un, knjigovodstvo i op inske projekte. Na elnik Dražen Miser rekao je kako se obim poslova iz dana u dan pove ava, a uz teku e poslove potrebno se baviti i projektima. Smatra da bi uz pro elnika Ivana Štefi a bilo dobro zaposliti još jednu osobu. Takav prijedlog dobio je podršku nazo nih vije nika pa e se krenuti u raspisivanje natje aja.

Ina e, ova odluka o raspisivanju natje aja za dodatno zapošljavanje administra-

tora izazvala je, barem prema reakciji jednog od mještana koji nam se obratio pismom, nezadovoljstvo, a u istom se aludira i na mogu e nezakonitosti, posebice vezane uz dosadašnji rad Matee Dolenec, koja ina e ve radi u Op ini, a sada bi trebala biti zaposlena na stalno. Na elnik Miser odgovorio nam je kako nije bilo nikakvih nepravilnosti u dosadašnjem radu, a više o svemu itajte u sklopu rubrike “Što Vas žulja”.

Zbrinuto 313 tona raznog otpada Tako er je prihva eno izvješ e o provedbi plana gospodarenja otpadom Op ine Donja Dubrava za

2014. godinu. Organizirano sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada na podru ju Op ine obavlja GKP Prekom iz Prelog. Na podru ju Op ine živi 1920 stanovnika u 670 doma instava, a u izvješ u je vidljivo da je u sustav gospodarenja otpadom uklju eno 95 posto doma instava. - Tako je tijekom prošle godine Pre-kom iz Donje Dubrave ukupno sakupio i zbrinuo 313 tona raznog otpada, što je za 6 posto više nego 2013. godine. Usporedbom s ostalim dijelovima Hrvatske donje Me imurje dobar je i pozitivan primjer gospodarenja otpadom. Kontinuirano se radi na poboljšanju sustava zbrinjavanja

otpadom i omogu uje se gra anima da sav proizvedeni otpad zbrinjavaju na zakonom predvi eni na in.

- stoji u zaklju ku izvješ a.

U novom planu naglasak je stavljen na biorazgradivi otpad ije je zbrinjavanje kao obveza JLS-a po elo po etkom ove godine.

Ina e, Op insko vije e jednoglasno je prihvatilo odluku o drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana ure enja Op ine.

Ravnateljica Zavoda za prostorno ure enje MŽ-a Mirjana Pintar naglasila je da je Zavod na inicijativu Op ine i privatnih osoba krenuo u izradu ovih izmjena. Tako su postojali zahtjevi za pro-

širenjem i prenamjenu gra evinskog podru ja te su se izmjene uskladile s novim zakonskim propisima i županijskim Prostornim planom koji je donesen 2010. godine. Pintar je kazala da je izme u ostalog došlo do proširenja gra evinskog podru ja u Industrijskoj zoni, predvi ena je parcela za reciklažno dvorište, dok je podru je uz Dravu, od ulaza od Ribi kog doma do Dravskog mosta, proglašeno rekreacijsko-turisti kom zonom. Izmjenama je prethodila javna rasprava i javno izlaganje, gdje su svi zainteresirani imali priliku dati primjedbe i prijedloge. (al )

PROGRAM zdravog života u Dekanovcu

Stotinjak mještana odazvalo se preventivnom zdravstvenom programu Više od 130 žitelja Op ine Dekanovec, uglavnom žena srednje i starije životne dobi, uklju ilo se u Program zdravog života, koji po drugi put organizira Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije uz nancijsku potporu Ministarstva zdravlja RH. Program u praksi provode stru njaci Zavoda pod vodstvom Renate Kutnjak Kiš i Diane Uvodi uri , kao i brojni lije nici specijalisti, profesori, nutricionis , stru ni u itelji kuhanja itd.

Edukacija – korak do zdravlja Od po etka ožujka do kraja lipnja predvi eno je održavanje 13 tematskih radionica kojima e se poticati mještane Dekanovca na promjenu na ina života. To uklju uje pravilnu prehranu, pove anu tjelesnu ak vnost, nepušenje, prevenciju stresa, potporu okoline…

Kroni ne nezarazne boles vode i su uzrok smrtnos u Me imurju, pa tako i u Op ini Dekanovec. - Naj eš i uzrok smrtnos jesu sr ani i moždani udar, karcinomi, dijabetes.

Stoga je iznimno važno ljudima prenije kvalitetnu informaciju kako bi na vrijeme prepoznali rane znakove kroni nih boles i samim me pravovremeno potražili pomo lije nika. - istaknu-

la je voditeljica programa Renata Kutnjak Kiš.

- Naš stru ni tim obavio je razgovor sa svim sudionicima programa, obavili smo potrebna antropometrijska mjerenja, što podrazumijeva tjelesnu težinu i visinu, krvni tlak. Tako er smo odredili vrijednos še era, triglicerida i masno e u krvi. Vjerujemo da e nakon provedbe programa rezulta bi vidljivi na obostrano zadovoljstvo. Op mizam temeljimo na prošlogodišnjem iskustvu u Donjoj Dubravi, gdje smo doista napravili veliku stvar. Koris m prigodu kako bih zahvalila Op ini Dekanovec i na elniku Ivanu Hajdarovi u što su prepoznali naš program i pružili nam potrebnu infrastrukturu za realizaciju. - zaklju ila je Renata Kutnjak Kiš, dr. med.

Pozitivan utjecaj na kvalitetu života Iako najmanja op ina u Me imurju, Dekanovec je poznat po izrazito aktivnom sudjelovanju mještana u svim društvenim doga anjima. Stoga ne udi da je Program zdravog života naišao na veliko odobravanje. Na elnik Op ine Dekanovec Ivan Hajdarovi kaže: - U današnje vrijeme kad je ritam života zna ajno ubrzan zaboravljamo na stvari koje su

Ako je doista istina da je zdravlje najve e bogatstvo, onda smo sve siromašniji. Zato je važno da po nemo mijenjati svoj odnos prema životu

Više od 130 Dekanov ana odazvalo se dosad preventivnim programima

važne. Ako je doista istina da je zdravlje najve e bogatstvo, onda smo siromašniji. I zato je važno da po nemo mijenja svoj odnos prema životu. Op ina Dekanovec bez razmišljanja se uklju ila u Program zdravog života jer u tome vidimo dugoro an pozi van utjecaj na kvalitetu življenja u našoj sredini. Raduje me što u programu sudjeluje i muška populacija, što sa-

mo potvr uje kvalitetu tematskih radionica. Uvjeren sam da emo nakon završetka ovog programa nastavi suradnju sa Zavodom za javno zdravstvo MŽ-a, iji djelatnici dokazano najviše vode ra una o zdravstvenoj slici stanovništva u Me imurju.

Dosad su u Dekanovcu održana tri susreta s polaznicima Programa zdravog života, a prvu

radionicu o temi zdravstveno usmjerene tjelesne ak vnos i pravilne prehrane održali su magistra Marijana Kraja i , nutricionis ca, i profesor kineziologije Luka Murk.

Idu a radionica o prevenciji i lije enju še erne boles bit e 10. ožujka u Društvenom domu s po etkom u 17 sa . (mr)

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kroz Međimurje 13

VATROGASNA društva na podru ju Grada akovca dobila dodatnu opremu

Moderna oprema za borbu protiv poplava U dvorišnom prostoru akove kih vatrogasaca povodom Me unarodnog dana civilne zaštite održana je sve ana primopredaja motornih pumpi za vodu. Njih je za potrebe dobrovoljnih vatrogasnih društava na svojem podru ju kupio Grad akovec.

- Ne treba posebno govoriti da su prošlogodišnje poplave pokazale ono što vi vrlo dobro znate: da su u slu aju potreba dobrovoljna vatrogasna društva najspremnija i najopremljenija reagirati u kratkom roku te sprije iti ve e materijalne štete i ugrožavanje zdravlja i života ljudi. Vatrogasci su se pokazali i kad je neposredna opasnost prošla, kad je trebalo ispumpa-

Primopredaja pumpi za dobrovoljna vatrogasna društva

DVD DEKANOVEC

Op ina Dekanovec osigurala vatrogascima navalno vozilo Iz austrijskog mjesta Wartberg ob der Aist u gornjoj Austriji u Dekanovec je dopremljeno vatrogasno vozilo Steyr 12S21 TLFA 2000.

Rije je o vozilu proizvedenom 1988. godine s prije enih 16 tisu a kilometara, što je u vatrogastvu prakti ki novo vozilo. Do trenutka pro-

daje koristili su ga pripadnici tamošnjega dobrovoljnog društva, koji su vozilo i dovezli u Hrvatsku. Cijena vozila iznosi 150.000 kuna, a osim 130.000 kn, koje je osigurala Op ina, u su inanciranju je sudjelovala i Vatrogasna zajednica Me imurske županije s 20.000 kn. )

- Ako želimo da vatrogasni sustav i civilna zaštita dobro funkcioniraju, ako želimo da se naši sumještani osje aju sigurno, onda moramo biti spremni na ulaganja.

Nije jednostavno, ali je nužno, rekao je prilikom primpredaje vozila na elnik Hajdarovi . (mr)

vati vodu iz podruma, poslovnih i stambenih prostora. Njihovom aktivnoš u sprije ene su ve e materijalne štete. - rekao je zamjenik Medved, te dodao: - Analiziraju i te doga aje odlu ili smo svakom gradskom DVD-u kupiti i pokloniti profesionalnu motornu pumpu velikog kapaciteta. Ova investicija vrijedna je preko 60 tisu a kuna.

Zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada akovca Željko Besedi zahvalio je u ime svih akove kih vatrogasaca, naglasivši da e ova oprema sigurno biti korisno iskorištena te da je ovo ulaganje velik korak prema sprje avanju materijalnih šteta koje svake godine donose poplave.

Pored zamjenika Medveda i zapovjednika Bededi a na subotnjoj sve anosti bili su i zamjenik gradona elnika akovca Romano Bogdan te zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe akovec Mladen Kanižaj sa zamjenikom Robertom Megli em.

Na podru ju Grada akovca djeluje petnaest dobrovoljnih vatrogasnih društava, a darovnicu, odnosno pumpe, preuzeo je predstavnik svakog pojedinog DVD-a. Ina e, akovec kontinuirano ulaže ne samo u opremljenost svojih dobrovoljnih vatrogasnih društava, ve i u edukaciju lanova. Tako danas na podru ju Grada imamo ekipirane i uvježbane vatrogasce na koje sustav uvijek može ra unati. (vv)

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. ožujka 2015.

SAVJETOVANJE HRVATSKIH VO ARA održano je u Toplicama Sveti Martin PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Me imurska udruga za integriranu proizvodnju vo a po drugi je put bila doma in savjetovanja hrvatskih vo ara s me unarodnim sudjelovanjem. U dva dana održavanja okupilo se preko tristo sudionika iz zemlje i inozemstva koji su slušali predavanja doma ih i stranih stru njaka. Vo arstvo svih vo nih vrsta, problemi vo arske proizvodnje, sama tehnologija, ekonomika, plasman, skladištenje, pa do zaštite i gnojidbe, bile su samo neke od tema znanstveno-stru nog savjetovanja u Svetom Martinu na Muri.

Jubilarno 10. savjetovanje imalo je i svoju posebnu temu, a to je poslovno udruživanje u zadruge, organizacije i sli ne poslovne asocijacije kao preduvjet daljnjeg razvoja hrvatskog vo arstva. Upravo tema koja je itekako interesantna malim, doma im vo arima, budu i da se teško razvijaju u tom smjeru.

Naši vo ari ukazali na najve i problem - plasman jabuka - Na raspolaganju su nam europski fondovi koji, primjerice, iz programa ruralnog razvoja nude dodatne bespovratne bonuse upravo poslovno udruženim poljoprivrednim proizvo a ima i projektima vezanima uz takvo udruživanje. - poru io je Milorad Šubi na skupu

Okrenuti se europskim fondovima Naime, pojam zadruge još uvijek kod naših poljoprivrednih proizvo a a ima negativnu konotaciju i podsjetnik je na dane koje je bolje zaboraviti.

- Istina, - rekao je Milorad Šubi iz Savjetodavne službe MŽ-a - bilo je, nažalost, nekakvih pokušaja udruživanja proizvo a a koji su poslovno neslavno završili. Samim time ljudi su, mogu s opravdanjem re i, vrlo oprezni. No, iskustva drugih zemalja našeg okruženja potpuno su druga ija.

Mi smo te ljude, stru njake i proizvo a e, dovodili na naš Vo arski sajam u D. Kraljevec još dok Hrvatska nije ušla u EU.

AGROME IMURJE traži kooperante

Nudi se proizvodnja kornišona i sezonsko zapošljavanje Naša najve a poljoprivredna t vrtka Agrome imurje d. d. organizira proizvodnju krastavaca kornišona, te nudi tehnologiju i repromaterijal svima koji žele biti kooperanti. Ujedno prire uje i edukativne sastanke po op inama kako bi zainteresirani mogli dobiti više informacija. Predavanja se održavaju tamo gdje postoji interes za kooperaciju. U Op ini Orehovici sastanak e biti održan 12. ožujka u 18 sati, u sportsko-vatrogasnom objektu u Orehovici.

U Agrome imurju nude i sezonsko zapošljavanje u proizvodnji jagode, kao i u vo njacima. (j)

Nagra eni me imurski vo ari

Slušali smo njihova iskustva, njihove kooperative, no nije bilo inancija. Sada je to ipak lakše. Naime, na raspolaganju su nam europski fondovi koji, primjerice, iz programa ruralnog razvoja nude dodatne bespovratne bonuse upravo poslovno udruženim poljoprivrednim proizvo a ima i projektima vezanim uz takvo udruživanje.

Dobar primjer može nam biti Poljska, jedna od rijetkih zemalja pod utjecajem bivšega Sovjetskog sustava u kojoj nije uspio proces okrupnjavanja.

Stoga se i ona, kao i mi, borila

s velikim brojem proizvo a a na relativno malim i usitnjenim površinama. Jedini na in na koji su se mogli probiti na visoko zahtjevno i platežno mo no zapadno tržište bilo je poslovno udruživanje u proizvo a ke grupe i organizacije.

Kao i nama sada, na raspolaganju su im bila sredstva fondova koja su itekako znali iskoristiti. Njima su tehnološki unaprijedili proizvodnju u nasadima i, što je najbitnije, napravili velike logisti ke centre, odnosno hladnja e. U njima pak linije, ne samo za svježe vo e, ve i za prera evine od njega.

Istina, teret toga poslovnog udruživanja na svojim su le ima iznijeli mali vo ari koji su uvidjeli kako sami jednostavno ne mogu opstati na tržištu.

S druge strane, ve i sustavi zazirali su od toga pa se tako danas uspješnost vo arstva temelji na malim, ali poslovno udruženim, proizvo a ima.

Problem kod nas nije udruživanje i proizvodnja Me imurski se vo ari bez problema udružuju, štoviše, to su radili još prije 15-ak i više godina i bili su po tom pitanju pi-

Mladen Dobrani : - Mi smo Udrugu vo ara osnovali još 1997., želja nam je bila da se ujedinimo i imamo zajedni ku hladnja u, da zajedno nastupamo na tržištu i diktiramo cijenu našoj jabuci. Nažalost, kaj se dogodilo? Dogodilo se to da danas hladnja u ima netko drugi, a mi i dalje samo proizvodimo jabuku uz veliku neizvjesnost

oniri u našoj zemlji. Primjerice, imalo je i ima prvu, najbolju vinarsko-vinogradarsku udrugu, prvu vo arsku koja je još sredinom ‘90-ih u svoj statut unijela integriranu proizvodnju. Dakle 15 godina prije negoli je Hrvatska uop e donijela pravilnik o takvom na inu proizvodnje.

Doduše, nema problema za udruživanje zbog edukacije, stru nih ekskurzija, fešti, ali kada treba združiti nov anike nastaju problemi. No “stiska”, vjeruje se, ipak e u initi svoje.

Slažu se mali vo ari kako je poslovno udruživanje nužnost opstanka, no...

- Ovo poslovno udruživanja nas vo ara traje još od osnivanja naše Udruge, 1997. godine. - naglasio je odmah Mladen Dobrani , predsjednik naših vo ara, i dodao: - Osnovali smo Udrugu vo ara, želja nam je bila da se ujedinimo i da imamo zajedni ku hladnja u, da zajedno nastupamo na tržištu i diktiramo cijenu našoj jabuci.

Nažalost, kaj se dogodilo? Dogodilo se to da hladnja u danas ima netko drugi, a mi i dalje samo proizvodimo jabuku, ali uz veliku neizvjesnost. Mi se svi

MODEL potpora poljoprivrednicima od ove godine prilago en ostalim zemljama EU-a

Visina poticaja više nije univerzalna, ve za svaki OPG posebno Krajnji rok za podnošenje zahtjeva i nadalje je 15. svibnja 2015., tako da e korisnici pla anja u poljoprivredi imati dovoljno vremena da pravodobno podnesu svoje zahtjeve Hrvatski poljoprivredni proizvo a i ove godine po prvi put ulaze u sustav potpora kakve imaju i njihove kolege u EU-u. Shodno tome ukida se dosadašnji tzv. hrvatski model. No, osim što e svoje prijave davati po novom modelu, podnošenje jedinstvenih zahtjeva za pla anja iznimno u 2015. godini, umjesto 1. ožujka, kako je bila praksa dosadašnjih godina, zapo et e sredinom ožujka.

S obzirom na to da e se u 2015. godini po prvi put jedinstveni zahtjevi za pla anja podnositi i za agrookolišne mjere iz Programa ruralnog razvoja, za koje se odobrenje Europske komisije o ekuje sredinom ožujka, odlu eno je da se zbog jednostavnijeg postupka podnošenja cjelovitoga jedinstvenog zahtjeva za pla anja odgodi

se ve e potpore. Ve je ove godine, dakle za proizvodnu 2014. godinu, zabilježen zna ajan porast potpora. No, ono što najviše zanima ljude jesu hektari kao mjerna jedinica za izra un poticaja. Dosad je iznos po ha bio oko 1.127 kuna, no mi o ekujemo kako e se taj iznos popeti do 2.300 kn.

Isplata – godinu dana unatrag

Krumpir bi trebao biti povrtlarska, a ne ratarska kultura, jer su potpore tada puno ve e

po etak zaprimanja zahtjeva.

Krajnji rok za podnošenje zahtjeva je i nadalje 15. svibnja 2015., tako da e korisnici pla anja u poljoprivredi imati dovoljno vremena da pravodobno podnesu svoje zahtjeve.

- S ovim promjenama rekao nam je Mato Brloši , predsjednik HPK-a, tijekom svoga nedavnog boravka u akovcu - sigurno je kako e za poljoprivrednike biti više novca, odnosno ispla ivat e

- Nažalost, taj novac dolazi prekasno, ispla uje se za godinu unazad. Da je barem bio ispla en u sije nju, sigurno bi se moglo kupiti puno više plavog dizela, jeftinije gnojivo, obaviti dohrana ozimih kultura. No, tako je kako je.

Pred poljoprivrednicima je novi sustav potpora koji e se sastojati od osnovnog pla anja koje iznosi 1400 kn

vo ari ne možemo udružiti u jednu cjelinu. Zna i mora se na i par vo ara ili onih koji imaju kapital. Kapital se može povu i i iz EU fondova, no tu trebamo pomo kod pisanja projekata.

Tu nam moraju pomo i država, Županija, LAG-ovi. Mi znamo proizvoditi, imamo sve posloženo, no treba nam pomo pri inalizaciji proizvodnje, dakle kod hladnja e, marketinga i druge logistike. Nažalost, za to nemamo novac, a teško da je od nas malih netko i zainteresiran onda za udruživanje. - poru io je predsjednik me imurskih vo ara.

Na sve anom otvorenju savjetovanja bile su uru ene i povelje osobama za poseban doprinos razvoju vo arske struke i znanosti, kao i priznanja uzornim vo arima, me u kojima se našao velik broj Me imuraca: Milorad Šubi , Dragutin Dretar, Mladen Dobrani , Agrome imurje d. d., Franjo Lanji, Radenko Haži , Ivan Kudec, Kristijan Mihalic, Mladen eh, Mihalj Novinš ak, Franjo Dobrani , Zlatko Hlap i , Ivan Žižek i Županijski UO za gospodarske djelatnosti.

te zelenog pla anja od oko 1000 kn. Za našu je Županiju dobro naglasiti da postoje i proizvodno-vezane potpore.

Naime, dosta ljudi sadi povr e i tu mogu o ekivati dodatna pla anja. Dakle, onih zbrojenih 2400 kn plus pla anje za povrtlarsku kulturu od 350 eura. Sto ari pak svojim osnovnim potporama mogu, primjerice, pribrojiti 700 kn/ ha ako uzgajaju i proteinske kulture poput graška, lucerne, soje... Drugim rije ima, nema više univerzalnih potpora nego e se izra unavati za svaki OPG posebno.

I dok je sve to skupa još relativno jasno, u neobranom grož u nalaze se naši krumpiraši. Naime, iako ve desetlje ima sade krumpir, još uvijek ne znaju je li on ratarska ili povrtlarska kultura. Naime, u programu Ruralnog razvoja krumpir je svrstan u ratarsku kulturu, dok ga Agencija za pla anje u poljoprivredi vodi kao povrtlarsku. Dok ga sade, krumpirašima je valjda svejedno kamo spada. No, nije im svejedno kada traže poticaje.

Svrstavanjem krumpira u ratarsku kulturu automatski se dobiva manje bodova, što u kona nici zna i i manje novca.

(Vlasta Vugrinec)

6. ožujka 2015.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Vjesnici prolje a najavljuju još bogatiju ponudu CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

Na akove kom placu pojavile su se visibabe (ubrane u vlastitom vrtu), te cice mace, što e re i da smo ve uveliko zagazili u prolje e.

Istina, meteorolozi nam najavljuju, kako se to u narodu kaže, posljednji zamah zime. Proljetno sunce osjeti se i po ponudi, ali i laganom padu cijena. Prije svega to se odnosi na salate koje se

ve mogu kupiti i za 15 kuna. Uz standardne ponude pojavio se i mladi špinat te obilje matovilca. Za one kojima je preskupo to kupovati na kilograme tu je gospo a koja ve neko vrijeme nudi mlado povr e po pušlekima od 5 kuna. Iz tjedna u tjedan vidljiv je i napredak peršina te se može prona i njegovo lijepo i veliko liš e. Porasla

je i ponuda jaja pa je samim time spuštena i cijena na oko kunu i pol. Sve je više doma eg sira i vrhnja. A da je de initivno zima pri kraju, svjedo e i prvi prodava i sa sadnicama ruža, ali i pokojom novom teglom cvije a.

Za one pak koji su još uvijek u razdoblju zime tu je i dalje suhi vo ni miks za ine doma e ajeve i kompote. (vv)

- salata endivija - salata puterica - salata kristalka - cvjeta a - raj ica - paprika - blitva - kvica - komora - limun - grož e - klemen na - suha smokva - jabuka - luk - mrkva - bukova e - šampinjoni - matovilac - špinat - mladi luk - rotkvica - kelj - poriluk - lu ica - jaja - sir - vrhnje - ciklama - jaglac - zumbul

15 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 16 kn7kg 25 kn/kg 25 kn/kg 15 kn/kg 35 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 30 kn/kg 12 kn/kg 45 kn/kg 6 kn/kg 5 kn/kg 6 kn/kg 26 kn/kg 22 kn/kg 5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 10 kn/kg 15 kn/kg 12 kn/kg 1,5 kn 15 - 25 kn 10 - 20 kn 15 - 20 kn 5 kn 10 kn

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Osteomalacija Piše: Branko Delost, dr. vet. med.

Osteomalacija je poreme aj u okoštavanju kostura, koji nastaje zbog nedostatnog taloženja vapnenih soli u kostima. Bolest naj eš e dolazi pod kraj bre osti u krava visoke proizvodnje mlijeka, ali i u koza, krma a, te kokoši nesilica visoke nosivosti. eš e obole životinje držane trajno u staji i one koje se napasuju na tlima koja su siromašna kalcijevim fosfatima. Bolest se pojavljuje na nizinskim naplavim tlima, zatim na pjeskovitom tlu, a u sušnim godinama može se pojaviti i na drugim tlima.

Kisela sijena sadržavaju male koli ine fosfora i kalcija, a sama prisutnost pove ane kiselosti u hrani (silaža, sjenaža...) pogoduje razvoju bolesti. Kad se krave duže vrijeme hrane ve im koli inama silaže ili eventualno liš em še erne repe dolazi do demineralizacije, izlaska minerala iz kostiju koje po-

staju mekanije, porozne i krhke. Osteomalacija je u biti sli na rahitisu, a razlikuje se u tome što se poreme aj u kruženju soli kalcija i fosfora i de icit vitamina D dolazi u životinja potpuno formiranog kostura, dakle odraslih životinja, a kod rahitisa taj isti poreme aj dolazi u mladih životinja kojima je kostur u formiranju.

Prvi simptomi u krava o ituju se kao lizavost i lakše probavne smetnje. Životinje imaju smanjeni apetit, pokazuju zanimanje za neuobi ajenu hranu (žbuka, zemlja, kosti...), a ponekad jedu stelju s poda zaga enu mokra om i izmetom. Postaju plašljivije i lako se uzbude bez ve eg razloga. Zbog bolova u kostima pretežno leže, nerado se dižu, u stajanju tapkaju nogama, hodaju uko eno, te ponekad šepaju. U težim oblicima bolesti pri lijeganju i ustajanju može do i do spontanih prijeloma kostiju. Naj eš e se lomi zdjelica, bedrena i ramena kost. Tako er se ra-

sklimaju zubi, pa životinje teško žva u.

U koza bolest naj eš e zahva a zdjelicu i kralježnicu, rijetko noge. Životinje uglavnom leže, nerado se kre u, a ponekad se javljaju i gr evi. Isto tako, dolazi do rasklimavanja zuba, te posljedi no tome još slabijeg uzimanja hrane.

U krma a se u podru ju zglobova pojavljuju bolne otekline i uglavnom leže.

Mogu se pojaviti živ ani poreme aji u obliku razdraženosti ili gr eva. esti su prijelomi kostiju. Duljim trajanjem svinje omršave zbog razvoja popratne upale želuca i crijeva.

Zbog dugotrajnog ležanja u svih se vrsta životinja, a osobito goveda mogu razviti rane od ležanja (dekubitus), pa sekundarna infekcija rana te u kona nici septikemija. Taj stadij bolesti je rijetko prisutan jer se životinje prije toga obi no upu uju na ekonomsko iskorištavanje ako lije enje nije dalo pozitivne

rezultate. Lije enje osteomalacije treba zapo eti s pojavom prvih znakova bolesti.

Uz medikamentoznu terapiju potrebno je svakodnevno u hranu dodavati vitaminskomineralne dodatke koji sadržavaju uravnotežene koli ine svih potrebnih vitamina i minerala. Naro ito je bitno u hrani održavati pravilan odnos kalcija i fosfora. Iz obroka je potrebno izbaciti ili barem u ve oj mjeri smanjiti kisele trave i ostalu kiselu hranu.

Lije enje je dugotrajno i iziskuje puno truda i strpljivosti. Ako bolesne životinje leže više od tjedan dana prognoza je nepovoljna i teško da e do i do potpunog oporavka.

Da bismo sprije ili pojavu ove bolesti u životinja, osobito bre ima i onima visoke proizvodnje, treba u tijeku bre osti i mlije nog razdoblja trajno dodavati u obrok mineralni dodatak koji osim povoljnog omjera kalcijevih i fosfornih soli sadržava i druge prijeko potrebne mineralne soli.

Škare za obrezivanje

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

6. ožujka 2015.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

MJESE EVI LUKOVI

Vrijeme za presadnju Vrt u rano prolje e Moglo bi sad biti vrijeme za pri u o crvenim karanfilima. To smo nekad poklanjali majkama ženama za osmi mart. Sad su druga vremena, traže se neke druge pri e. Uvijek volim lijep cvijet, naprimjer, cvijet dreneka.

Nikako da se dogovorimo je li ovo rano prolje e ili kasna zima. Ja glasujem za prolje e. Veselim se pravim akcijama, akcijama s razlogom i rezultatom. Ljudi moji, sad idemo urediti vrt! Sad nas ništa ne može zaustaviti.

Tko zna što nas sve eka ove godine, možda e biti najbolje da u oživljavanje vrta ove godine krenemo od povrtnjaka, da ne bi bilo, Bože sa uvaj, kakve gladi.

U povrtnjaku, koji ste lijepo ujesen naštihali i pognojili, sad možete napraviti gredice. To vam se radi tako da se prvo razbiju eventualno zaostale ve e grude (u poljoprivrednom se žargonu to zove ‘zatvaranje zimske brazde’), pa se onda (napinju i špagu) grabljicama naprave plitke stazice izme u gredica. Kona no usitnjavanje zemlje slijedi neposredno prije sjetve pojedine kulture, jer ako vam izme u pripreme i sjetve padne ja a kiša napravit e se pokorica i prije sjetve ete morati ponovno pripremati gredicu. Nijedan se od ovih radova ne izvodi dok je zemlja previše vlažna, a niti kad je jako suha.

Igra vam je to optimuma.

Zemlja se mora rasipati kad je obra ujete i ne smije se lijepiti za oru e - oružje naše vrtlarsko.

Sad se, im se zemlja prosuši, može saditi luk, ešnjak, rani krumpir i možete probati s prvom turom graška i mrkve.

Grašak, mrkvu, rano zelje i ranu salatu dobro je sijati u nekoliko navrata tijekom prolje a. Ako vam se posre i, veselje kod berbe najranijih plodova bit e ve e od eventualnog razo aranja ako prve sjetve propadnu zbog hladne zemlje. Dobro je, pogotovo u ranijim rokovima, posijane gredice pokriti olijom.

Zemlja se tako brže grije i sporije prosušuje, a ne stvara se ni pokorica pa sjeme lakše ni e.

Sad je vrijeme i za proljetnu gnojidbu travnjaka.

Ako ste jesensku propustili, onda upotrijebite gnojivo uravnoteženog sastava (npr. NPK 15 15 15 ), a ako ste os or i kalij dali ujesen, sad možete uzeti neko gnojivo s ve im sadržajem dušika. Ako ne pognojite, ne ete imati što kositi.

Na ukrasnom grmlju i stablima najprije ustanovite eventualne štete koje je napravila zima.

Ošte ene grane odrežite I, ako je rez ozbiljniji, premažite vo arskim voskom. Nakon toga orežite i ono što je zdravo ako ima tendenciju da preraste mjesto koje mu je dodijeljeno. Ruže sad temeljito orežite. ajevkama, floribundama i miniružama, ovisno o vrsti, ostavimo po izbojku 3 do 8 pupova koji su po mogu nosti pri vrhu okrenuti prema van.

Penja ice ne režemo sad, nego ljeti poslije prve cvatnje. Ovo pravilo ne vrijedi ako nam se penja ica otela kontroli i sve prerasla.

U tom slu aju kro enje i podmla ivanje napravite sad. Svaki rez koji napravite, svako diranje biljaka, napravite s ljubavlju.

Zeleni i cvjetni pozdravi iz IVE!

6. ožujka – Dan ploda do 12 sati, od 13 sati biljke korijena Prijepodne obrezujemo vo ke; sadimo gran ice vrbe za više peluda te sijemo jare žitarice.

7. ožujka – Dan korijena

Kada mjesec dostigne najvišu to ku svoga mjese nog puta, ispred podru ja blizanaca po inje se spuštati. Njegovi lukovi iznad južnog neba svakim su danom sve niži. Mjesto gdje mjesec izlazi pomi e se prema jugoistoku, a mjesto gdje zalazi prema jugozapadu. To vrijeme zovemo i vremenom za presa ivanje.

O presa ivanju govorimo kada biljke premještamo s jednog staništa na drugo.

Presa ujemo, primjerice, mlade biljke sa zašti ene tople gredice na krajnje stanište. Vrtlari u to vrijeme presa uju biljke i više puta kako bi u vrstile svoje korijenje.

U vremenu za presa ivanje

biljke se dobro ukorjenjuju i brzo povezuju s novim staništem. Za presa ivanje lisnatih biljaka biramo dane lista (rak ili škorpion), za presa ivanje korjenastih plodova u dane korijena (djevica), a za presa ivanje plodonosnih biljaka dane ploda (lav). Time smo osim impulsa za duboko ukorjenjivanje tako er potaknuli razvoj ploda karakteristi nog za odre enu biljku, koji želimo uzgojiti.

U vrijeme za presa ivanje u gornji se dio biljke diže vrlo malo sokova, pa je zato ono pogodno za obrezivanje drve a i živice, rušenje drva za gra u te gnojenje pašnjaka, livada i vo njaka, jer tada sve nastoji u i u zemlju.

Na parceli gdje emo sadi krumpir od 7. do 9. ožujka zemlju emo prska škropivom D8 pro v krumpirove zla ce.

8. ožujka – Dan korijena Sadimo luk i ešnjak, sijemo rotkvicu, mrkvu i pastrnjak.

9. ožujka – Dan korijena Ako ste luk ili ešnjak posadili ujesen, sada je vrijeme ako nije premokro tlo da lagano prorahlite i tako otvorite tlo da može primi kozmi ku energiju.

10. ožujka – Dan lista do 10 sa , od 11 sa biljke cvijeta Nakon 11 sa obrezujemo vo ke i radimo s p elama.

11. ožujka – Dan cvijeta Najbolji dani za obrezivanje vo aka i vinove loze jesu dani ploda i dani cvijeta u vrijeme presadnje te preporu ujem dane cvijeta 10. ožujka poslijepodne ili 11. ožujka.

12. ožujka – Dan lista Sijemo blitvu, špinat, kasno zelje, poriluk, peršin liš ar, vlasac, bosiljak.

VRTLARICA

Kakvu lu icu odabrati za novu povrtlarsku sezonu?

Sve one koji imaju svoje vrtove prsti ve svrbe dulje vrijeme. Dosta im je zime, a i sunce ve polako zove van, poziva na novu vrtlarsku sezonu. No, blatnjava zemlja ne da se pa se ne da. Premokro je za lopatu i motiku, premokro, prevlažno i prehladno za sadnju, primjerice, lu ica. Istina, ima lokacija gdje sunce malo duže grije i to se lagano dade. No, kako bilo da bilo, ako ve ne možemo u vrt, onda barem možemo polako planirati sjetvu i sadnju te kupovati sjeme ako ga nismo sa uvali za jesen. Jedna od kultura koja ide me u

prvima u vrt svakako je luk.

Luk se, istina, može saditi i najesen, no ima onih koji to

vole raditi rano u prolje e.

Na svakom povrtlaru - hobistu sada je da odlu i ka-

kvu e lu icu odabrati, osim onih osnovnih svojstava koje ih dijele na crvene i žute.

Oni neodlu ni ili pak željni i jedne i druge sorte stoga e rado posegnuti za doma i miks lu ica koji se nudi na sve strane. Jedino kažu da nemaju univerzalni recept kako luk o uvati od lukove muhe, naro ito za vrtlare koji ne žele kemiju u svom vrtu. Za njih se preporu uje strpljenje, žute plo e, lijevci s kojekakvim teku inama te, naravno, prekrivanje “pau inom” u vrijeme leta muhe.

Sto ljudi, sto savjeta, pa neki e valjda upaliti. (vv)

6. ožujka 2015.

Otvoreni stupci 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP ENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “ME IMURSKE NOVINE” (pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 PROMIŠLJANJE nezadovoljnog mještanina Dobrave

ŠTO VAS ŽULJA - Obra amo vam se ovim pismom razo arani i namjerno odabravši ovaj dan (27. velja e) kada je u D. Kraljevcu davne 1861. godine na me imurskoj grudi ro en Rudolf Steiner, ilozof, odgajatelj, pisac, ezoterik i glavni utemeljitelj antropozo ije i waldorfske pedagogije koja se provodi u mnogim vrti ima i osnovnim i srednjim školama u svijetu. No ta ista waldorfska pedagogija nije dobra za odgoj djece u Dje jem vrti u “Fijolica” Prelog, naravno da nije kad o odgojno-obrazovnim procesima odlu uje umjesto struke politika.

Naime, waldorfska pedagogija prihva ena je i uvrštena u hrvatske pedagoške standarde i kao takva provodi se u mnogim odgojno-obrazovnim ustanovama kod nas. Dje ji vrti u Prelogu ima osposobljeno osoblje za provo enje programa waldorfske pedagogije, koje predaje i u Centru dr. Rudofa Stainera u D. Kraljevcu, te se u Vrti u treba oformiti waldorfska grupa, u istom ve postoji vjerska grupa koju poha aju mališani iz grupe Bubamara i koja dobro funkcionira. uvši za formiranje takve gru-

PISMO IZ PRELOGA Sramotno je da politika odlu uje o odgojnoobrazovnim programima Dje jeg vrti a u Prelogu

Zašto se roditelje ne pita o uvo enju waldorfske grupe u Vrti ? pe mnogi roditelji pokazali su zanimanje za isto i na tu temu trebao je biti održan sastanak s roditeljima, koji je odgo en. Saznalo se da je sastanak odgo en jer se waldorfskom odgoju protive predstavnici politike koji sjede u Upravnom vije u Vrti a.

To isto Upravno vije e Vrti a u kojem sjede i predstavnici politike, iako bi ono trebalo biti sa injeno od stru nih osoba, a ne politi ara, na svojoj predzadnjoj sjednici donijelo je odluku o stvaranju vrti ke waldorfske grupe. Iako je na toj sjednici jednoglasno o tome donesena odluka,

koju je i podržao predstavnik roditelja i odgajatelja, kao i ravnateljica Brankica Mezga, sazvana je još jedna sjednica na kojoj su se predstavnici gradske vlasti Goran Gotal, predsjednik Gradskog vije a, i Silvija Crnkovi , gradska vije nica Grada Preloga, iako su prvotno bili za taj projekt, oštro suprotstavili takovom programu bez suviše opravdanih i obrazloženih razloga.

Pitamo se stoga mi roditelji tko smo mi u ovoj pri i i naša djeca, zar mi nemamo pravo na izjašnjavanje, zar se nas ništa ne pita, ve e o tome odlu ivati politi ari.

ODGOVARA Ljubomir Kolarek, gradona elnik Grada Preloga:

Nema prostora ni za sadašnji broj djece Na naš upit o eventualnom otvaranju waldorfskog odjeljenja u Vr u u Prelogu odgovorio je Ljubomir Kolarek, gradona elnik Grada Preloga. On kaže: - uo sam za pismo, no ini se da autor pisma dovoljno ne poznaje sve injenice. Nismo pro v waldorfskog odjeljenja, to je dio alterna vne pedagogije, niti smo protiv bilo koje druge alterna vne pedagogije kad je rije o odgoju djece, to zavisi od roditelja, ali i naših mogu nos . No za to moraju postoja uvje , koje nemamo.

Odgovorno tvrdim da u ovom trenutku u Vr u “Fijolica” u Prelogu nemamo uvjete za otvaranje jednoga takvog odjeljenja jer naprosto nema prostora ni za sadašnji broj djece u Vr u.

Vr je do kraja popunjen, postoje liste ekanja i više nemamo gotovo nikakav mane-

Potrebno je znati da ak 45 posto djece iz Grada Preloga ne polazi vrti , a to smo prije ili kasnije kao Grad dužni osigurati varski prostor. Smanjili smo cijenu Vr a za roditelje te zaposlili logopeda kako bi podigli standard za djecu, to je zasad sve što možemo u ini .

Moram re i da je problem daleko složeniji nego se to zna u javnos . Ustanovili smo da e nam u Prelogu vrlo brzo bi potreban ve i vr , s boljim mogu nos ma za mališane.

Naime, razmišljamo o preseljenju vr a koji se nalazi u samom užem centru grada uz niza razloga.

Ve sad postoji niz ograni enja, da spomenemo samo prometno.

Jednostavno, Grad Prelog raste i bit e potreban novi vr .

U ovom trenutku pregovaramo kako bi našli najbolju lokaciju za novi vr u Prelogu, što je sve skupa još prili no daleko od realizacije. Potrebno je znati da ak 45 posto djece iz Grada Preloga ne polazi vr , a to smo prije ili kasnije kao Grad dužni osigura .

Zbog toga u sadašnjoj situaciji nikako ne možemo otvori novi odjel vr a jer nema prostora, a pitanje novog vr a zasad ostaje otvoreno. Moram re i da smo zbrinuli “Iskrice” u Draškovcu, to je jedno lijepo odjeljenje.

Nikako se ne u složi s onima koji tvrde da smo nazadni i sli no ako sad ne možemo otvoriti novo odjeljenje u vr u. O svemu se može razgovarati za koju godinu, kad e postojati uvjeti. - naglasio je Ljubomir Kolarek. (J. Š.)

E pa oprostite, gospodo iz politike, ali vi ne ete ni ne smijete odlu ivati o našoj djeci i kakav e ona odgojni program poha ati, ve je to pravo svakog od nas roditelja. Sve je otišlo tako daleko da se ravnateljici Brankici Mezga od strane gospodina Gotala prijeti uvede li waldorfsku grupu da joj ne e biti prihva eno inancijsko izvješ e, što je zaista sramotno i zabrinjavaju e. Stoga, gospodo politi ari, poruka roditelja vam je jasna: odgoj djece prepustite roditeljima i odgajateljicama koje su za to stru ne, a vi se primite posla da bi mi roditelji boravak naše djece u Vrti u pla ali što manje, jer ionako Prelog ima jedne od najskupljih vrti a. A Vi, gospodine Gotal, kao predstavnik gradske vlasti mogli bi se ugledati na Op inu Gori an iz koje i sami dolazite, gdje se puno više op inskog novca izdvaja za odgoj i obrazovanje, pa se i Vi sa svoje pozicije predsjednika Gradskog vije a izborite da i kod nas cijena vrti a bude jeftinija, barem na razini kako je to u gor kom vrti u, i da naša djeca imaju besplatnu prehranu u školskoj kuhinji kako je to primjer u toj Op ini, založite se da se iz gradskog prora una izdvaja više sredstava za Vrti kako bi roditeljima bilo lakše podmirivati ostatak troškova, umjesto da se gurate tamo gdje vam nije mjesto i odre ujete koje odgojne programe e poha ati naša djeca, to prepustite nama roditeljima.

Roditelji djece Dje jeg vrti a “Fijolica” Prelog (poslao Ivan Mikuli )

Kako se dolazi do posla...

- Dugogodišnji sam mještanin Donje Dubrave i na neke stvari ne mogu osta imun. Ve dulje vrijeme Dobrav ani i Dobrav ice propituju kako je mogu e da je Matea Dolenec, nakon završenog stru nog osposobljavanja, samo nastavila radi na Op ini kao viša stru na suradnica, za bruto pla u od 6.480 kuna, a koju svi mi pla amo iz naših džepova! Na elnik se “di i” transparentnoš u, pa je u službenom glasilu Op ine taj iznos naveden kao jedan od mjese nih troškova.

Pla amo na elnika i zamjenika na elnika koji svoju dužnost obavljaju volonterski, ali za nju ipak primaju naknadu, pla amo tajnika Op ine, pla amo knjigovodstveni servis koji radi op inske papire, knjigovodstveni servis koji radi papire Vr a i pla amo djelatnicu u Op ini! Sve nas je to prošle godine koštalo više od 300.000 kn. Šuškanja o uhljebljivanju, tj. protuzakonitom zapošljavanju, te zloupotrebi položaja i ovlas šire se Dobravom, pa su o ito došla i do na elnika, te se pokušava izvu i iz problema u koji je dospio, i to na na in da je na dnevni red sjednice Op inskog vije a stavljeno: Odluka o raspisivanju natje aja za zapošljavanje na neodre eno vrijeme višega stru nog suradnika za prora un, knjigovodstvo i op inske projekte.

Sada kada smo svi po eli propi va njeno zapošljavanje, ide se raspisiva natje aj! Apsurdno!

Pitam ja: Zašto uop e i raspisiva natje aj ako je svima poznato da e natje aj bi napravljen tako da Matea Dolenec dobije posao?!

No, tu pri i nije kraj.

Otkud uop e i potreba za novim zapošljavanjem? Viši stru ni suradnik za prora un, knjigovodstvo i op inske projekte? Prema Pravilniku o unutarnjem redu Op ine Donja Dubrava, pod opisom tog radnog mjesta navedeno je sljede e: - Vodi knjigovodstvene poslove za potrebe Op ine Donja Dubrava, vodi knjigovodstvene, ra unovodstvene i druge administra vne poslove za potrebe Dje jeg vr a “Klin ec” Donja Dubrava, te knjigovodstvene poslove za potrebe udruga s podru ja Op ine Donja Dubrava.

- Pra raspisane natje aje za dodjelu bespovratnih sredstava državnih jela i drugih raznih ins tucija unutar i izvan RH za potrebe

NA ELNIK MISER

Sve je po zakonu Nakon prozivke u pismu, na elnika Donje Dubrave Dražena Misera upitali smo za komentar pisma, odnosno dosadašnjeg zapošljavanja Matee Dolenec u op inskoj upravi. Rekao je samo kratko da je “sve bilo po zakonu”.

razvoja Op ine i svih op inskih udruga.

- Predlaže idejna rješenja za dostavljanje projektnih prijedloga financiranih ili sufinanciranih nepovratnim izvan prora unskim sredstvima Op inskom na elniku.

- Piše prijedloge projekata nanciranih ili su nanciranih nepovratnim izvanprora unskim sredstvima.

- Vodi provedbu projekata na podru ju Op ine.

- Sura uje s Me imurskom županijom, razvojnim agencijama, javnim poduze ima i drugim ins tucijama u pripremi i provedbi projekata od interesa za Op inu.

- Provodi izvršenje i obavlja složenije upravne poslove prema odlukama i zaklju cima pro elnika i na elnika, te obavlja i druge poslove po nalogu pro elnika i na elnika. itam i nailazim na nelogi nos na samom po etku. Koje to knjigovodstvene poslove obavlja do na ako Op ina ima angažirano dva razli ita knjigovodstvena servisa, jedan koji obavlja knjigovodstvene poslove za potrebe Op ine i drugi koji to radi za potrebe Dje jeg vr a “Klin ec”? emu farsa? Zar se opseg poslova toliko pove ao da poslove Vr a i Op ine trebaju vodi dva servisa i još do na djelatnica (ili e servisi dobi otkaz, a da to još ne znaju) samo kako bi Matea Dolenec dobila posao.

Svi podaci navedeni u tekstu dostupni su na službenim internetskim stranicama Op ine: http://www.donjadubrava. hr/dd3/Dokumen /Dobravske_ novine_43.pdf (podatak o mjese nim troškovima) h p://www. donjadubrava.hr/dd3/default. asp?sid=4409 (Dnevni red za nadolaze u sjednicu, To ka 8.).

I. H. Donja Dubrava

OPASKA Redakcija “Me imurskih novina” zadržava pravo skra ivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim ure iva kim potrebama i zakonskim odredbama.

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. ožujka 2015.

JOSIP HARMICAR iz Gori ana, zaljubljenik u me imursku baštinu

Etnozbirka skupljana šezdes Ova svojevrsna etnozbirka nije nastala preko no i, nego strpljivim dugogodišnjim skupljanjem svakakvih starih stvari koje su ga podsje ale na život prije šezdesetak i više godina u Gori anu i Me imurju

U današnje vrijeme brzog i stresnog na ina života, kao i informacijske tehnologije koja svaki dan napreduje velikom brzinom, manje se bavimo prošloš u. U jurnjavi zaboravljamo na prošlost, na uspomene, stare stvari i obi aje.

U Me imurju ljudi još uvijek uvaju nošnje svojih roditelja, baka i djedova, no malo je neobi no da netko u svojoj ku i ima ure enu jednu sobu poput svojevrsnog etnomuzeja.

Josip Harmicar iz Gori ana jedan je od zaljubljenika u me imursku baštinu, kulturu, stare obi aje i povijest. U svojoj ku i u Gori anu u sobi ima svoju privatnu etnozbirku, a u štaglju mnogo starih

poljoprivrednih strojeva i alatki koje uva.

Ova svojevrsna etnozbirka nije nastala preko no i, nego strpljivim dugogodišnjim sakupljanjem svakakvih starih stvari koje su ga podsje ale na život prije šezdesetak i više godina u Gori anu i Me imurju. Po eo je s uvanjem stvari koje je imao kod ku e, a poslije je po eo sakupljati stare i rijetke predmete koje su mnogi bacali iz ku a. Tako er je skupljao nošnje i odje u koju su mnogi htjeli zapaliti, ali je Joža, kako ga zovu u Gori anu, u njima vidio neprocjenjivu kulturnu vrijednost.

Za tu njegovu ljubav - hobi sakupljanja starina znaju mještani, prijatelji i rodbina,

te mu daruju stare predmete koje imaju ili na u.

Ro en je 1946. u Gori anu, u obitelji Marije i Ignaca Harmicara. Živjeli su na Kakiji - današnji Trg svetog Leonarda. Završio je srednju školu za strojara, radio je u Sloveniji, a nakon toga vratio se bliže domu. Radio je u Vodoprivredi Varaždin, a poslije u Vodogradnji Varaždin kao poslovo a na održavanju obrambenih nasipa rijeka Drave i Mure.

Angažiran na svim stranama u Gori anu U dva mandata bio je predsjednik HKUD-a Gori an, te predsjednik društva Naša djeca i lan mnogih udruga u mjestu. Tako er je bio dopred-

sjednik zajednice HKUU-a Me imurske županije i delegat u Hrvatskom saboru kulture, lan izvršnog odbora SIZ-a za kulturu u akovcu. Usko sura uje s Hrvatima preko Mure u Ma arskoj. Joža je poznati zabavlja “biškup” na krštenjima mošta i na Vincekovo po Me imurju i u ma arskim goricama. Danas Josip provodi umirovljeni ke dane sa suprugom Terezijom u Gori anu, s kojom je u braku od 1970. Imaju troje djece: Marija, Mladena i Marijanu, koji su tako er bili aktivni lanovi HKUD-a Gori an.

Kao i velika ve ina Me imuraca, napravili su veliku ku u, puno gospodarskih objekata. Današnji na in života takav je da nisu jedini koji žive sami, no djeca i unuci posje uju ih redovito.

•Kada ste po eli sa sakupljanjem starih predmeta, nošnji, i što Vas je navelo na to?

— U sebi nosim ljubav prema starinama, imam neku «žicu« koja me vu e dalje i dalje, i jednostavno sam kao neki ovisnik koji traži neku staru stvar ili stari dokument. Prije etrdeset pet godina kupio sam slike sa kipom Sv. Antuna i kipom Svete obitelji, puno stvari imali smo kod ku e, spremao sam to na tavan, polako se to kako bi rekli »kup alo« i puno toga nakupilo. Imali smo doma muške i ženske narodne

SVJEDO ANSTVO asne sestre Dorotee u Kotoribi

Misionarka u Beninu suo ila se s ropstvom u 21. stolje u Župu Kotoriba nedavno je posjetila sestra Dorotea Dundjer, misionarka u Beninu. Na poziv misijske grupe Božje ov ice stigla je u Kotoribu kako bi na nedjeljnim svetim misama podijelila svoje svjedo anstvo o životu i okolnostima kojima svakodnevno svjedo i u dalekoj zemlji Afrike – Beninu.

Sestra Dorotea misijskim se pozivom bavi više od dvadeset godina, a plodovi njenog rada, kao i truda ostalih tridesetak redovnica Družbe Marijinih sestara od udotvorne medaljice, vidljivi su u cijeloj zemlji.

Djevoj ice traže spas u ku ama misionarki Brinu se o djeci koja su bez roditelja, a posebno o djevoj icama koje su u ranim godinama djetinjstva

nošnje naših roditelja, svoje nošnje i to smo ja i supruga željeli sa uvati i za sebe i budu e generacije. Moram se zahvaliti svojoj supruzi Tereziji koja mi je davala veliku potporu, pomagala mi oko skupljanja i ure ivanja naše etno zbirke.

•Koliko eksponata imate, i koji Vam je predmet najdraži?

— Nisam brojao, no mogu re i da imamo preko petsto eksponata - što narodnih nošnji iz Gori ana, obu e, selja kih ancuga svih boja, poljoprivredno oru e i alat ( vetrenica, mlin, sekara, plugovi, ornice, petrolejki, tkala ki stan sa kodeljom i povesmom, ru no pisanih i štampanih dokumenata iz prošlosti, a neki su dokumenti ili predmeti stariji više od sto godina. Teško je govoriti o najdražem predmetu... Svaki predmet ima svoju pri u, kako se našao, dobio, mogla bi se napisati knjiga o njima.

Posjedujem ru no pisanu i

velik dio svojih aktivnosti usmjerile k bolesnicima i vra anju njihova zdravlja.

S velikim zanimanjem, duboko potreseni istinom o siromaštvu, bolestima, tugama i neimaštini koja vlada u Beninu, tu su nedjelju vjernici u kotoripskoj crkvi slušali dragu goš u. Svojim skromnim darom župljani su u inili jako puno za svoju bra u i sestre u Kristu u dalekom Beninu.

Milodar župljana

asna sestra s doma inima Kotorip anima nakon potresnog svjedo anstva

prisilno udane ili prisiljene biti sluškinje i ropkinje. Te mlade djevoj ice, do petnaeste godine života, svoj su spas pronašle u ku ama

misionarki. Sada idu u školu i imaju ve e mogu nosti za bolju budu nost. Sestra Dorotea vjernicima je ispri ala boljke s kojima se susre u

u svojem djelovanju – od nedostatka hrane, vode, struje do bolesti koje svakodnevno uzimaju danak u Beninu. Stoga su sestre

Skupljaju i milodar koji je sestra Dorotea s iskrenom zahvalnoš u primila i koji e omogu iti topli obrok, kutiju lijeka ili nove sandale potrebitima župljani su pokazali da im je srce i dalje veliko te da na patnju u svijetu ne mogu zatvoriti o i. Sestra Dorotea upravo se ovih dana vra a u svoju zajednicu u Benin. Dio kotoripske dobrote i pomo i odnijet e sa sobom i usre iti djecu i bolesnike kojima je život bio manje velikodušan te im namijenio teži put.

(Alen Fuš)

štampanu arhivu o Gori anu, stare dokumente o cehovskom i vatrogasnom društvu, o povijesti organiziranog pjevanja u Gori anu. Imam jednu knjigu izdanu 1899.godine, a zove se »Priru nik za politi ku upravnu službu kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji« , autor je Milan Smrekar, što je prete a današnjih zakona, pravilnika, statuta i opisa obavljanja poslova državnih zanimanja.

Trebalo bi proslaviti 90 godina pjevanja u Gori anu •Svojim ste djelovanjem u kulturi i svojim poznanstvima promovirali svoje mjesto. Sura ivali ste u izradi monografije o Gori anu, bavili se istraživanjem povijesti organiziranog pjevanje u Gori anu. Ove godine trebala bi biti proslava 90. godišnjice rada Crkvenog zbora i HKUD-a Gori an, recite nam svoje mišljenje o tome.

CENTAR Rudolfa Steine

Održan te obilježen D Povodom 154. obljetnice ro enja dr. Rudolfa Steinera Centar je organizirao prigodan program u sklopu kojeg je održan biodinami ki poljoprivredni te aj koji je vodio Drago Purgaj iz Slovenije, agronom i biodinami ki vo ar. Trodnevno predavanje pratilo je petnaestak poljoprivrednika.

Osim poljoprivredne teme, Centar se pridružuje inicijativi Saveza waldorfskih institucija i inicijativi Hrvatske, te je 27. velja e po prvi put obilježen Dan waldorfske pedagogije. Program je bio namijenjen odgajateljima, roditeljima i djeci, ali i svima onima koji su htjeli doznati nešto više o waldorfskoj pedagogiji, pa je tako Melita Novin ak, prof., održala pre-

6. ožujka 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

set godina

danas zajedno sura ujemo, želimo da se povijest o životu u Gori anu ne zaboravi. Povijest organiziranog pjevanja u Gori anu veže se za 1925. godinu kada je u Draškovcu na „Rokovo“ crkveni pjeva ki zbor pjevao u crkvi na misi, a poslije su na pozornici ispred crkve pjevali me imurske pjesme. Uz to se navodi se i prva pjesma koju su pjevali - „Tisu u tristo pro e ljeta“.

Zna i ove godine slavi se 90. godina organiziranog pjevanja u Gori anu i to je veliki jubilej. Kakva bude i da li e biti proslava, ne znam, ali nadam se da bude, jer su to mještani Gori ana zaslužili. Tom

Najkreativniji u enici na županijskom natjecanju LIK 2015.

LIK 2015. - izložba u eni kih radova osnovnih i srednjih škola

Tko su najbolji mladi kreativci u Me imurju?

PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

— U svoja dva mandata predsjednika HKUD-a Gori an od 1991. do 1996. i od 1998. do 2000. godine kad sam zbog bolesti podnio ostavku, uvijek sam promovirao Gori an, našu kulturu i obi aje. Sje am se da je 1993. godine skoro cijelo mjesto Gori an išlo na posve enje nove crkve u Serdahel u Ma arsku, a uz njih su išli i Li-

mena glazba Gori an, Ceško društvo, HKUD, te sve enici Antun Hoblaj i Pavao Marka .

Pomagao sam Stjepanu Hranjecu oko izrade monogra ije o Gori anu, svojim dokumentima i nekim saznanjima koje se prenose s koljena na koljeno o doga ajima u Gori anu.

Moram spomenuti i prijatelja Stjepana Lesingera sa kojim sam puno sura ivao i još

se proslavom zahvaljujemo svima bivšima i sadašnjima pjeva ima u crkvenom zboru župe Gori an i lanovima HKUD-a Gori an na o uvanju kulturne baštine. Želja mi je da se više mladih mještana uklju i u rad društava i udruga, jer se time kulturna baština, obi aji pronose na budu e generacije i ne smiju se zaboraviti. (tg)

ra Donji Kraljevec

aj biodinami ke proizvodnje, Dan waldorfske pedagogije

U galeriji Scheier u akovcu protekli je tjedan predstavljena izložba radova sa županijskog natjecanja u enika osnovnih i srednjih škola iz podru ja vizualnih umjetnosti i dizajna Me imurske županije. Doma in i organizator LIKa 2015. bila je Osnovna škola Strahoninec, te je na po etku programa ravnateljica Škole Jelena Okun, prof., zaželjela svima dobrodošlicu i pohvalila radove koji su prijavljeni na natjecanje.

Mnogo kvalitetnih radova lanovi županijskog povjerenstva u sastavu Viktorija Balog Mikac (predsjednica), Marina Mrazovi ( lanica), Kristina Jan ec ( lanica) i Veljko Posavec ( lan) nisu imali nimalo lak zadatak - izabrati najbolje. Predsjednica povjerenstva Viktorija Balog Mikac isti e kvalitetu prijavljenih radova: - Bilo je dosta kvalitetnih radova i komisiji je bilo jako teško donijeti odluku. Nastojali smo uklju iti svaku školu da bude zastupljena s radovima.

Ono što je najvažnije jest što smo gledali neke predispozicije koje su odre ene državnim povjerenstvom, od to ke, crte, osnovnih boja, crno-bijele, do odnosa slike i teksta te krea-

U kategoriji osnovnih škola 1. mjesto osvojila je Nika Varga, 6. r., I. OŠ akovec (mentorica Mira Žerjav)

tivnog izri aja. Koliko su mentori potaknuli u enike, takvi su radovi i nastali.

Radovi se proslje uju u Vukovar na državno povjerenstvo koje e izabrati odre eni broj radova iz cijele države i koje e pozvati na državno natjecanje. Nadam se da e netko iz naše županije i i.

Uvijek je bilo uspjeha, tako da vjerujem da e tako biti i ove godine.

Prva mjesta osvojili Nika Varga i Luka Šestan Nagra eni u enici i mentori osnovnih škola jesu: 1. mjesto: NIKA VARGA, 6. r., I. OŠ akovec, mentorica Mira Žerjav; 2. mjesto: LORENA LUKŠA, 5. r., OŠ Donja Dubrava, mentorica Viktorija Balog Mikac, i 3. mjesto: DINO ŠTEFULJ, 8. r.,

Predavanje o biodinami koj poljoprivredi i waldorfskoj pedagogiji

davanje na temu: Što nudi waldorfska pedagogija u razvoju djeteta – odgoj kao umjetnost. Predavanje je pobudilo poprili no veliki interes, pratilo ga je pedesetak osoba. Nakon predavanja roditelji koji su sa sobom poveli dje icu

sudjelovali su u zajedni koj radionici izra uju i pti ice od nepredene vune, upoznali su rad s p elinjim voskom i na kraju s oduševljenjem odslušali pri u za laku no .

U subotu u prijepodnevnim satima održana je

i peta radionica za odgajatelje pod nazivom: Važnost pri anja pri a u razvoju djeteta te prigodna radionica na temu izrade pokretne slikovnice. Radionicu je vodila Melita Novin ak, prof. . (jš)

U kategoriji srednjih škola 1. mjesto osvojio je Luka Šestan, 3.G, Srednja škola Prelog (mentorica Kristina Jan ec)

OŠ Nedeliš e, mentor: Veljko Posavec. Nagra eni u enici i mentori srednje škole jesu: 1. mjesto: LUKA ŠESTAN, 3. G, Srednja škola Prelog, mentorica Kristina Jan ec, i 2. mjesto: IVANA VADLJA, 3. G, Srednja škola Prelog, mentorica Kristina Jan ec.

Uz proglašene i nagra ene radove još se osam radova upu uje Državnom prosudbenom povjerenstvu (Helena Herman, 6. r., OŠ Belica, mentorica Marija Šilec, Ela Vabec, 5. r., III. OŠ akovec, mentorica Marija Šilec, Lorena Lukša, 5. r., OŠ Donja Dubrava, mentorica Viktorija Balog Mikac, Nataša Oršoš, 8. r., Centar za odgoj i obrazovanje akovec, mentorica Jarmila Naran a, Laura Bistrovi , 7. r., OŠ Strahoninec, mentorica Marina Mrazovi , Emanuel Krznar, 8. r., OŠ Sv. Martin na Muri, mentorica Marina Mrazovi ; Paula Petri , 8. r., OŠ Draškovec, mentorica Gabrijela Binder, i Karla Mesarek, 8. r. OŠ Podturen, mentorica Blaženka Križan.

Organizatori natjecanja, uz OŠ Strahoninec, jesu još i Grad akovec, Me imurska županija i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Izložbu u eni kih radova LIK 2015. otvorila je Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana.

Umjetni ki program uz u enike OŠ-a Strahoninec uveli ao je i nastup Bojana Jambroši a.

TREĆI ROĐENDAN ODLIČNE KLUPSKE ZABAVE U PODROOMU! Klupski prostor akove koga ugos teljskog objekta Podroom Drink And Music Club sredinom ožujka proslavit e tre i ro endan. Vlasnici Podrooma, otac i sin, Bojan i Robert Modlic, zaslužni su što se Podroom iz vikenda u vikend potvr uje i pro lira kao brend odli ne klupske zabave, atmosfere i druženja ne samo u akovcu i Me imurju, ve i šire. Doma ini su pripremili odli an trodnevni ro endanski program. Svi su pozvani do i i vatreno se zabavi ! (rr, zv)

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA

“750 godina grada Preloga” ŠAF SLAVI 40. ROĐENDAN

Okupila se prva generacija šafovaca USKORO PREMIJERA

Poznati čakovečki filmaši završavaju film o Jazz fairu PRVI ČEHAJ FEST U NEDELIŠĆU

Moderni rock i ska za dobru zabavu gotovo četiri tisuće mladih i stari(ji)h

2

media

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak,

KATOLIČKI DOM - četvrtak, 12. ožujka, 20 sati

6. ožujka

Ne propustite “Stilske vježbe” u Čakovcu!

ČAKOVEC Srednja škola akovec Knjižnica i itaonica 11.00 Književno druženje: Rabi Maharaja, autor knjige “Smrt jednog Gurua” Centar za mlade Prostor (Stari hrast) 18.00 Književni klub: Predstavljanje knjige “Samsara - put na Istok” Centar za kulturu 18.00 “Hotel Babilon” besplatna predstava - za Dan žena poklanja SDP MŽ-a Podrom Drink And Music Club 21.00 Larva Fox Bar 22.00 Kula

MALA SUBOTICA Dom kulture 19.00 Predstava-cabaret “Singerica”, ulaz besplatan

Subota, 7. ožujka ČAKOVEC Pika Club - Dan žena 20.00 Live koncert: Viša sila Cafe-bar Paladin 21.00 Ac v band Podrom Drink And Music Club 21.00 MRTVO HITOVLJE //VINTAGE MUSIC Dress code: LOŠE KOŠULJE Arcus 21.00 All Stars band CENTAR ZA MLADE - PROSTOR 22.00 Koncert: KILLED A FOX (ZG) + LIZARDS EXIST (KA) + SCATTER (SLO) + HRMÜLJA (LUDBREG)

VARAŽDIN ARENA VARAŽDIN 20.00 Gala koncert povodom Dana žena: Tomislav Brali i klapa Intrade, klapa Cambi i Tedi Spalato

Nedjelja, 8. ožujka ČAKOVEC Centar za kulturu 16.00 Plesne minijature Studio suvremenog plesa “Teuta” akovec, premijerna izvedba desetak koreogra ja Nikoline Mekovec

SVETI MARTIN NA MURI Pobožnost križnog puta Župom Sve Mar n na Muri 9.30 sa : uvodna molitva u župnoj crkvi

“Stilske vježbe” ponovno gostuju u akovcu. Ovu predstavu, koja je uvrštena i u Guinnessovu knjigu kulturnih rekorda, možete pogledati u etvrtak, 12. ožujka u Katoli kom domu s po etkom u 20 sati. Ulaznice se prodaju u Centru za kulturu akovec od ponedjeljka do petka 10 - 12 i 16 - 20 sati, a vikendom 16 - 20 sati. Cijena ulaznice je 50 kuna.

“Stilske vježbe” fenomen su svjetskih razmjera. One su najdulje izvo ena predstava na svijetu s istom gluma kom postavom, zbog ega su uvrštene i u Guinnessovu knjigu kulturnih rekorda.

Roman “Stilske vježbe” Raymonda Qieneaua svojevremeno je poslužio kao predložak redatelju Tomislavu Radi u za predstavu koju su Kvrgi i Lela Margiti svojom virtuoznoš u poveli u svjetsku kazališnu povijest. U “Vježbama” se radi o jednoj obi noj zgodi iz svakodnevnog života koja

PROSLAVA STOTE OBLJETNICE rođenja Jože Horvata - petak, 13. ožujka, 21 sat

Joža u Pro100ru uz “Ciguli Miguli”, Waitapu i Džemper

u tuma enju izvrsnih Pere Kvrgi a i Lele Margiti na dvadesetak razli itih na ina postaje vrhunska komedija, burleska koja oduševljava, mami salve i salve smijeha te oduševljava gluma kom virtuoznoš u. Mogli bismo re i da su “Stilske vježbe” upravo ono što se naziva arolijom kazališta!

One jednako e oduševiti pasioniranu kazališnu publiku, kao i u enike srednjih škola koji se prvi put susre u s kazalištem. Predstava je to za sve generacije, predstava koja stvara kazališnu publiku. Zahvaljuju i majstorskim gluma kim kreacijama Lele Margiti i Pere Kvrgi a, interes pu-

blike za ovom predstavom ne jenjava, te ona dugi niz godina s lako om puni dvorane. U njima uživa publika svih generacija, a oni koji je još uvijek nisu vidjeli mo i e se uvjeriti u kvalitetu ovoga sjajnog djela i otkriti zbog ega je ova predstava stekla kultni status, te se za nju uvijek traži karta više.

U ZAGREBU 3. PINK DAY - subota, 7. ožujka

Više od šezdeset najboljih proizvođača ružičastih vina i pjenušaca Utjecajne žene Hrvatske, okupljene u Women on Wine / WOW, tre u godinu u nizu organiziraju Pink Day – me unarodni festival ruži astih vina, pjenušaca i šampanjaca. U elitne prostore Muzeja “Mimara” 7. ožujka dovode više od šezdeset najboljih proizvo a a ruži astih vina i pjenušaca iz Hrvatske i inozemstva. Uz lagana i zavodljiva rosé vina posjetitelji e mo i kušati i ekstradjevi anska maslinova ulja odabranih maslinara na ve drugom po redu festivalu u festivalu – Green in Pink by Peugeot.

Me imurje svesrdno i sr ano podupire festival, a na ovogodišnjem izdanju predstavljaju se vinarije Cmre njak, Dvanajš ak-Kozol i Štampar. U subotu, bez okolišanja, usmjerimo sebe i svoje prijatelje prema Zagrebu, u Muzej “Mimara”.

Radno vrijeme festivala: 12 - 19 sati, cijena ulaznice: 80 kn

za jednu osobu, 120 kn za par.

Na sve radionice potrebno se unaprijed prijaviti na www. womenonwine.com.hr. Pink Week je enološko-gastronom-

ski projekt s humanitarnim ciljem – prikupljanje sredstva za Fondaciju Europa Donna Hrvatska. U projektu Pink Week iz Me imurja, u tjednu ruži astih

jelovnika po promotivnoj cijeni, sudjeluju restoran Mamica iz Puš ina i hotel Panorama iz Preloga. Dobrodošli i - ovaj tjedan živimo ruži asto!

Sto ro endan Jože Horvata obilježit e se pod pokroviteljstvom Grada akovca, u organizaciji kulturne udruge Pokret plus multimedijskim audiovizualnim doga anjem Joža u Pro100ru . Program zapo inje u 21 sat projekcijom odli nog lma “Ciguli Miguli” i izložbom koju sprema Knjižnica i itaonica “Tabula Rasa” s fotografijama i tekstovima iz djela i života Jože Horvata.

Kao uvod u koncertni nastup akove kih Waitapu sprema se audiovizualni performance benda uz videokolaž i nastup Eikonoise, homage Joži Horvatu i a er druženje dugo u no , uz Džemper (Fuzzy Ankles) DJ set. Program koji e se održa u petak, 13. ožujka s po etkom u 21 sat rezultat je suradnje Centra za mlade CeZaM, kulturne udruge Pokret plus, udruge 3FF i knjižnice i itaonice “Tabula Rasa”, što pridonosi kvalite programa u Prostoru.

Ulaz je besplatan.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE Hrvoja Ivančića - petak, 6. ožujka, 18 sati

“Samsara put na Istok” Književni klub zajedno s udrugom CeZaM ugoš uje pisca i novinara Hrvoja Ivan i a, koji e predstavi svoju knjigu “Samsara - put na Istok”. “Samsara” je putopisni roman, knjiga ceste i pri a o samospoznaji.

Me u putopiscima - iz prošlih vremena, kada su ovakva putovanja bila više subkulturni trend nego disciplina potroša kog društva - uvijek je bilo i onih koji nisu putovali da bi vidjeli svijet nego da bi saznali nešto o sebi ili od sebe stvorili ljude kakvi bi željeli biti. Put na Istok oduvijek je predstavljao ul ma vno putovanje, bilo u pustolovnom smislu kao istinska avantura i istraživanje druk ijih mjesta i kultura, bilo u duhovnom, kao traženje odgovora na krajnja pitanja. U europskoj se literaturi, ne bez razloga, opisivalo upravo kao put (samo)spoznaje. Predstavljanje e se održa u Prostoru (Dr. Ivana Novaka 38, akovec). Ulaz slobodan.

6. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

3

najavite događaj na vikend@mnovine.hr CZK: STUDIO SUVREMENOG PLESA “TEUTA” - nedjelja, 8. ožujka, 16 sati

“Plešem, postajem i dišem”

12. ožujka četvrtak akovec Podroom Drink And Music Club 3. RO ENDAN 21.00 Globus band Katoli ki dom 20.00 “S lske vježbe” Kazalište Planet art MALI MIHALJEVEC 19.30 Književno-glazbena ve er (Ljiljana Bedenikovi , Andrea Pongra i , Ksenija Kancijan, Ana Tukovi i Sonja Vrši ) Gitara: Sre ko Krišto Ulaz slobodan

Ekipa Podrooma ve tri godine brine za odli nu zabavu i istinsku klupsku atmosferu

PODROOM DRINK AND MUSIC CLUB slavi svoj treći rođendan, 12. - 14. ožujka

Najbolji klub u gradu poziva na besplatni koncert Vatre! akove ki klub Podroom Drink And Music Club uskoro slavi svoj tre i ro endan.

Klub je kroz tri godine ugostio velik broj doma ih i stranih glazbenika, ali i doma ih demobendova. Bilo je tu svega, rocka, bluesa, jazza, rockabilija, countryja... Za tre i ro endan Podroom je spremio brdo dobre nove i stare glazbe, a za svoju publiku spremili su i veliku koli inu superiznena enja.

Kako bi svi zainteresirani imali prigodu osjetiti slavljeni ki ambijent, klub je odlu io ro endan obilježiti tijekom cijelog vikenda, po evši ve od etvrtka, 12. ožujka, kada publiku o ekuje “ro endansko Podrumarenje”, ve er uz zabavne ritmove Globus benda. Podrumari e uživati u ispijanju odabranih vina

iz vinske ku e Dvanajš ak-Kozol, a organizatori su pripremili i vesele nagradne igre.

Najbolji klub u gradu u petak, 13. ožujka na pozornicu dovodi Vatru. Za sve koji su Vatru slušali u zadnje vrijeme

na velikim festivalima ovo je idelna prilika da ih uju u intimnijoj atmosferi s publikom u klupskom prostoru. U subotu, 14. ožujka slijedi party subota za sve generacije, gdje svatko može prona i nešto za sebe.

Proslava se nastavlja s najlu om DJ ekipom, stiže dobro poznati i rado vi eni DJ dvojac Pintha InDaHouse i Kay Zrill.

Glazbeni set bazirat e se na house i vrhunskoj elektronskoj glazbi.

Tri su godine iza agilne ekipe Podrooma i vrijeme je da se ro endan proslavi u duhu svih odli nih vikenda provedenih u toj omiljenoj podrumskoj prostoriji. Okupite ekipu i pridružite se slavlju, o ekuje vas pravo ro endansko vikend-ludilo.

Ulaz na sve ve eri je besplatan.

OD 13. OŽUJKA videoradionice

Naučite snimati i montirati

MALI MIHALJEVEC četvrtak, 12. ožujka, 19.30 sati

Književno-glazbena večer u Kneji Restoran Kneja u Malom Mihaljecu poziva ljubitelje glazbe i književnosti na književno-glazbenu ve er koja e se održati u etvrtak, 12. ožujka s po etkom u 19.30 sati. Na ve eri gostuju književnice iz Zagre-

ba Ljiljana Bedenikovi , Andrea Pongra i i Ksenija Kancijan, zatim Ana Tukovi (Gornje Oresje) i Sonja Vrši (Mursko Sredi e).

Gost glazbenik bit e Sre ko Krišto i (gitara). Ulaz je slobodan.

Svi koji žele nau i više o videosadržajima pozvani su do i na radionicu videosadržaja, koju organizira ACT akovec. Voditelj radionice je Milivoj Kuhar, a održavat e se petkom u tri termina: 13., 20. i 27. ožujka u vremenu od 19 do 21 sat u prostoru Knjižnice i itaonica “Tabula Rasa” (Stari hrast, I. kat). Radionica je namijenjena svima koji žele više sazna o tehnikama organiziranja sadržaja, snimanja, montaže i obrade zvuka, te završnoj fazi stvaranja videosadržaja. U prvom terminu polaznicima e bi prezen rana procedura organizacije videoprodukcije, u drugom e bi predstavljene osnovne snimanja slike i zvuka, dok e u tre em terminu bi predstavljene osnove montaže i postprodukcije te prezentacije i distribucije videouratka.

Prijava (ime i prezime s naznakom “Radionica videosadržaja”) može se posla na edukacija@actnow.hr.

Završna produkcija Studija suvremenog plesa “Teuta” održat e se u Centru za kulturu u nedjelju, 8. ožujka s po etkom u 16 sati. Pro-

gramom pod nazivom “Plesne minijature - Plešem, postajem i dišem” plesa i “Teute” obilježit e Me unarodni dan žena.

U NEDELIŠĆU - nedjelja, 8. ožujka, 18 sati

Večer pjesme i plesa za Dan žena

13. ožujka petak AKOVEC Podroom Drink And Music Club 3. RO ENDAN 21.00 Vatra - slobodan ulaz Stari hrast Knjižnica i itaonica “Tabula rasa” 19.00 Videoradionica 21.00 Joža u Pro100ru Ciguli miguli (1952. - trajanje 104 minute) WAITAPU (heavyweight bassonic dub) Džemper (Fuzzy Ankles) ZAGREB dvorana KC-a “Dražen Petrovi ” 20.00 Koncert: Crvena jabuka & prijatelji “Trideset godina tour Tamo gdje ljubav po inje”

U organizaciji Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”, KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e i Mažoretkinja Nedeliš a te pod pokroviteljstvom TZO-a Nedeliš e održat e se još jedna Ve er pjesme i plesa u Nedeliš u u nedjelju, 8. ožujka s po etkom u 18 sati u dvorani OŠ-a

Nedeliš e. Program e izvoditi redom PZ “Josip Vrhovski”, plesa i i tamburaši KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e, Dje ji zbor Slakovec i Mažoretkinje Nedeliš a. Do ite i uživajte u pjesmi i plesu u prigodnom programu povodom Dana žena! Ulaz je slobodan. (rr, buki)

SEDMI TRASH & BURN 25. i 27. lipnja

Bambi Molesters na prvom festivalskom danu!

Miting ameri kih automobila i rock and roll festival ovo e se ljeto održati u danima vikenda, od 25. do 27. lipnja.

Ovogodišnji sedmi po redu Trash & Burn festival zapo et e dan ranije, ve u etvrtak, 25. lipnja, i to velikim koncertom Bambi Molestersa. Ljubitelji ameri kih automobila, motora, rock and rolla i zanosnih pin up djevojaka ve se sada nabrijava-

14. ožujka subota akovec Podroom Drink And Music Club 3. RO ENDAN Ul mate house sensa on (Pintha & Kay Zrill) STRAHONINEC Društveni dom 16.00 predavanje “Photomath razvoj mobilnih aplikacija”, predava Damir Sabol Subota, 14. ožujka Sportska dvorana OŠ-a Nedeliš e 18.00 - 15 godina mažoretkinja Nedeliš a

20. ožujka petak AKOVEC Prostor 18.00 Predstavljanje knjige “Anarhizam: onkraj postoje eg”

ju za atraktivne Trash & Burn programe.

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDSTAVLJENA povijesno-geografska monografija “750 godina grada Preloga”

Miroslav Gaki , Sandra Breka-Ov ar, Zlatka Grahovec i Ivan Pranji

U GIMNAZIJI predstavljen zbornik “Međimurska mlada drama”

Uprizoreni dramski tekstovi odsad i u knjizi!

Zbornik dramskih tekstova “Me imurska mlada drama” objavljen je prošle godine u mjesecu studenomu u nakladi Grada akovca unutar 13. kola Biblioteke “Insula”. Sadrži 21 dramski tekst koji je nastao u razdoblju od 1998. do 2014. godine. Svi su autori iz Me imurja, a posebna vrijednost je i to što su svi objavljeni tekstovi ve uprizoreni na kazališnim daskama.

Zbornik je predstavljen u petak, 27. velja e u školskom predvorju Gimnazije Josipa Slavenskog akovec. Uz kra i umjetni ki program o zborniku su govorili urednik Biblioteke “Insula” Miroslav Gaki te prire iva i zbornika, Zlatka Grahovec, Ivan Pranji i Sandra Breka-Ov ar, koja je o knjizi i radu prire iva a istaknula:

- Svi autori dramskih tekstova redom su iz Me imurja. Staros su izme u 14 i 30 godina, u vrijeme kada su tekstovi nastajali.

I zato se knjiga zove ‘Me imurska mlada drama’. Znamo kakav je deficit hrvatskih dramskih tekstova i ovo je knjiga za koju s ponosom možemo re i da emo je zaista s radoš u stavi na police. To je djelo koje upotpunjava jedno upražnjeno mjesto u dramskom stvaralaštvu ne samo me imurskog kraja, nego i op enito. Radosni smo što možemo re i da su gotovo svi tekstovi koji su unutra bili ve na kazališnim daskama. Naslovnicu je izradila Maša Petrovi , bivša gimnazijalka. Ilustraciju je gra ki osuvremenio Boris Lisjak. (rr)

EDUKACIJSKO JUTRO u Čakovcu

Branko Lustig: - Holokaust se nikada ne smije zaboraviti Promicanje tolerancije, ovjekoljublja i prihva anja razli itos tri su osnovne ideje s kojima se svake godine provodi Fes val tolerancije – fes val židovskog lma.

Is je svoje mjesto našao i u Me imurskoj županiji, organizacijom obrazovnog programa za djecu i mlade pod nazivom Edukacijsko jutro, kao sastavnog dijela fes vala. Kako bi približi mladima tragediju holokausta na njima razumljiv na in, u Centru za kulturu akovec prikazan je višestruko nagra ivani dugometražni igrani lm “Dje ak u prugastoj pidžami”, snimljen prema istoimenom romanu.

Edukacijska jutra svake godine dobivaju preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta,

kao i Agencije za odgoj i obrazovanje, koja ih redovito is e kao ogledni primjer izvaninstitucionalnog obrazovanja za mlade, te je Me imurska županija zajedno sa Židovskom op inom akovec i ove godine omogu ila u enicima osmih razreda i njihovim voditeljima besplatno sudjelovanje na projekciji.

Odazvalo se ukupno 13 škola, s oko 500 djece. Osim uz lm, osnovnoškolci su u ili i kroz predavanje Branka Lus ga, po asnog predsjednika Fes vala, dvostrukog dobitnika nagrade Oscar, ovjeka koji je preživio holokaust i ovjeka koji je 1943. upravo iz akovca odveden u zloglasni logor Auschwitz. (mg)

OPROŠTAJ OD “STARIH” RUKOPISA po diktatu vremena

Jembrihova književna donacija Državnom arhivu u Varaždinu Književnik Ivica Jembrih Cobovi ki odlu io je po diktatu vremena i drugi dio svoje književne ostavš ne pohrani u Državnom arhivu u Varaždinu. Kako kaže, zadržao je samo tri rukopisa, koji su kod izdava a, s nadom da e bi objavljeni.

A razlog tome je, kako govori, nekoliko okolnos : - Nakladnici su rijetki i sve manje mare za rukopise živih književnika. Specijalizirane knjižare, ako ih ima, sve manje nude knjige doma ih autora. Pojedini, ražni, listovi skaju knjige pretežito pokojnika, kojima, dakako, nisu ništa dužni.

Takve knjige prodaju se putem no-

vinskih kioska po damping niskim cijenama. Time su realne cijene knjiga živu ih književnika ugrožene. Eventualni honorari ‘ispla uju’ se u knjigama, koje autor mora sam nudi na škrtom tržištu. Postoje, nažalost, nekolegijalni lobiji koji u uskom krugu lobiraju me usobno za sebe. Tome pripomaže i ‘slobodna’ književna kri ka. I na kraju, Jembrih se pita: - Kada autor o e na ‘put vje nos ’, tko e uva njegove rukopise? Kontejner. Stoga sam sa svojih prvih 75 let življenja odlu io uva budu e knjige u Državnom arhivu u Varaždinu, gdje pohranih šesnaest ku ja. (rr)

Veliko i obimno djelo daje opću sliku razvoja i budućnosti Preloga Piše: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan

U Domu kulture Grada Preloga predstavljena je u petak, 27. velja e monogra ja “750 godina Preloga”, autora i urednika prof. dr. sc. Dragutina Feletara i niza suradnika, izdava ke ku e Meridijani.

O monogra ji su opširno govorili dr. sc. Dragutin Feletar, ujedno dopisni lan akademije HAZU, i dr.

Hrvoje Petri . Dr. Dragu n Feletar je kao urednik istaknuo da monogra ja enciklopedijskog formata ima 845 stranica, da je napisano oko 1100 autorskih kar ca teksta uz preko su u fotogra ja, karata, slika, a samo kazalo ima preko 3000 imena. Uz to konzul rani su svi dostupni povijesni izvori u Hrvatskoj, ali i Ma arskoj, Austriji i Be u, Sloveniji i drugim arhivima Europe. Dio je podataka dr. sc.

Hrvoje Petri pronašao ak u kongresnoj knjižnici u Washingtonu.

Dragu n Feletar tako er je zahvalio brojnim suradnicima koji su direktno sudjelovali u izradi monogra je koja daje op u sliku i glavne procese razvoja grada u 750 godina, te napomenuo da bi budu e monogra je zbog obimnos mogli radi po pojedinim podru jima, kako bi se dobio još detaljniji uvid, što e bi zada a budu ih generacija.

Na kraju je uz zahvalu svima koji su sudjelovali na bilo koji na in u izradi ovog djela rekao da jednostavno nije bilo mogu e obuhva sve, te zamolio auditorij da su eventualne pojedine male neto nos u djelu, kojih u tako obimnom djelu vjerojatno ima, samo znak koliko je bilo složeno raditi takvu veliku povijesno-geografsku monogra ju.

Gradonačelnik Ljubomir Kolarek: Priločka optimistična priča Gradona elnik Ljubomir Kolarek istaknuo je da je monogra ja iju su izradu zajedno pokrenuli bivši gradona elnik Dragu n Glavina i on kao sadašnji gradona elnik prilo ka op mis na pri a za cijelu Hrvatsku, uz duboko uvjerenje da e se ta uspješna pri a gra ana grada Preloga nastavi i dalje.

Predsjednik Gradskog vije a Goran Gotal zahvalio je svim autorima koji su radili na monogra ji Preloga, ali

Urednik, prof. dr. sc. Dragu n Feletar: - Monogra ja daje pregled svih sedam i pol stolje a razvoja grada Preloga u širem okružju, donose i na jednom mjestu izuzetno mnogo podataka koji do danas nisu bili pozna ili su bili manje pozna . Enciklopedijskog je formata, ima 845 stranica, a napisano je oko 1100 autorskih kar ca teksta uz preko su u fotogra ja, karata, slika, a samo kazalo ima preko 3000 imena. Uz to, konzul rani su svi dostupni povijesni izvori u Hrvatskoj, ali i Ma arskoj, Austriji i Be u, u Sloveniji i drugim arhivima Europe.

Dio je podataka dr. sc. Hrvoje Petri pronašao ak u kongresnoj knjižnici u Washingtonu i svima koji su doprinijeli da Prelog bude ono što je danas, dok je dožupanica Sandra Herman zaželjela da jednog dana bude objavljena i teža monogra ja od e ri i pol kilograma, koliko teži sadašnja, jer to onda zna i da se ima što re i i pokaza .

Prelog je već u 18. stoljeću bio jak centar Međimurja i AustroUgarske Tijekom dana u mul medijalnoj dvorani održan je znanstveni skup pod nazivom 750 godina Preloga, na kojemu su o povijes Preloga govorili istaknu znanstvenici, svaki na svojem podru ju: Hrvoje Petri , mr. sc. Vladimir Kalšan, Stjepan Razum, Petra Somek, Stjepan Hranjec, Petar Feletar te Dragu n Feletar, dok se arheolog dr. sc. Željko Tomi i ispri ao jer mogao do i zbog boles .

Znanstvenike i goste pozdravio je gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, koji je uz ostalo zahvalio svima koji su doprinijeli stvaranju ove impozantne monogra je na ak 845 stranica, posebno svim gra anima Preloga, uz napomenu da je radostan što je Prelog dobio priliku svoju 750. obljetnicu proslavi kao grad u usponu, s pogledom upr m u budu nost.

Naglasci sa znanstvenog skupa jesu mnogobrojni, no najvažnijim se ini dubinski anali ki pristup svih koji su radili na monografiji, koja stoga nije samo opisna povijest, ve mnogo više. Svojom znanstvenom i

Zajedni ko potpisivanje svih autora monogra je u multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus”

“

Ova izuzetna povijesno-geografska monografija, uz to što pojašnjava prošlost i razvoj Preloga, postaje osnovni pokretač budućih strateških planova grada Preloga

stru nom elaboracijom analizira se prošlost grada, ali se gleda daleko u budu nost Preloga. Ukratko, ova izuzetna monogra ja, uz to što pojašnjava prošlost, postaje osnovni pokreta za budu e strateške planove razvoja grada Preloga.

Prof. dr. sc. Hrvoje Petri tako je naglasio da je Prelog u srednjem vijeku bio najvažnije središte Me imurja, analiziraju i broj nau nika po cehovima, koji su “vandrali”, odnosno u ili zanat u Prelogu. Konkretno, nau nici su dolazili u Prelog najviše iz Hrvatske, a ne, kako bi se o ekivalo, iz Ma arske, jer je Me imurje tada bilo pod Zaladskom županijom. Izuzetan je podatak da su u Prelog dolazili nau nici iz cijele Slovenije, Austrije i eške, i to više od jedne tre ine svih nau nika koji su “vandrali”, a morali su to radi dvije godine da bi stekli viši status.

To govori da je Prelog u osamnaestom stolje u bio jak centar AustroUgarske Monarhije.

Zbog poli kih prilika u nedavnoj prošlos Prelog je u vremenu realsocijalizma u dvadesetom stolje u bio sveden na mjesnu zajednicu, da bi se nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj od 1990. godine po eo uzdizati iz pepela povijesti. Procjenjuje se da je sedamdese h godina prošlog stolje a iz Preloga emigriralo preko 1100 gra ana i otišlo u Europu i druge gradove Hrvatske. Zahvaljuju i i složnos svih koji su vodili grad u zadnja dva desetlje a, te razvojem gospodarstva, Prelog se uzdigao od kategorije slabijega regionalnog središta do kategorije jakoga regionalnog središta.

Dnevne migracije u industrijske zone Preloga čak 70 posto Podatak da je iz Preloga od zaposlenih u dnevnim migracijama samo 30 posto gra ana, dok ih 70 posto dolazi radi u Prelog, ponajviše iz cijeloga donjeg Me imurja, govori sam za sebe. Posebno je zanimljiv podatak da je prije dvadesetak godina više gra ana Preloga radilo u akovcu, dok je danas taj trend obrnut, više gra ana iz akovca dolazi radi u Prelog.

Jedan od naglasaka sa znanstvenog skupa je da je crkva sv.

Jakoba jedna od najljepših i najvrjednijih baroknih crkava Hrvatske, kako je istaknula povjesni arska umjetnosti Petra Somek. Grad Prelog ima i mnoge druge vrijedne gra evine koje dosad nisu posebno valorizirane. Dr. Stjepan Hranjec naglasio je da su narodni obi aji uvari iden teta naroda, Prelog se može ponosi o uvanom narodnom kulturom u svim segmen ma, a mr. sc.

Vladimir Kalšan govorio je o Prelogu krajem devetnaestog i po etkom dvadesetog stolje a te posebnu pažnju posve o oslobo enju Me imurja od Ma ara 1918. godine.

Predstavljanje monografije ujedno je završnica proslave 750 godina grada Preloga, a u njoj su i svi važniji doga aji prošle jubilarne godine.

Prvi pisani dokument u kojem se spominje ime Preloga potje e iz 1264. godine, u kojoj kralj daruje zemlju i posjed grofa Lankerta hospitesima koji naseljavaju to podru je. Tim naseljavanjem Prelog postaje obrtni ko i trgova ko središte, makar je jasno da je Prelog postojao i prije.

U glazbenom programu na predstavljanju monogra je u Domu kulture nastupili su Pjeva ki zbor grada Preloga, Mješoviti pjeva ki zbor Udruge “Prijatelji sv. Roka” Draškovec, pjeva Mirko Švenda Žiga, te folkloraši i tamburaši Kulturne udruge “Selja ka sloga” iz Preloga s me imurskim pjesmama.

6. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

RAZGOVOR S POVODOM OKUPILE SE PRVE GENERACIJE ŠAFEKA na rođendanskom partyju

Škola animiranog filma već je odavno u Europi!

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

P

osljednji dan velja e prije etrdeset godina, 1975. godine, osnovana je Škola animiranog ilma akovec.

Tijekom tih etiri desetica ŠAF se izbrusio u prepoznatljiv brend akovca. Školu je prošlo više od osamsto djece, koja su ostvarila dvjesto animiranih ilmova. Mladi crta i i voditelji nagra ivani su brojnim doma im i svjetskim nagradama.

Proteklu subotu, 28. velja e, na dan osnivanja ŠAF-a, u Maloj sceni “Vinko Lisjak” akovec na 40. ro endanu okupila se prva generacija polaznika. O šafovskim povijesnim koracima i aktualnostima razgovarali smo s Mladenom Babi em, predsjednikom ŠAF-a: - Kroz etrdeset godina nastalo je mnogo ilmova. Imamo stotine djece koja su prošla ovu školu i svi u sebi nose nešto to šafovsko. Šafeki su bili puno po svijetu. Ovaj ro endanski party bila je prilika da ih sve pozovemo na neobavezno druženje koje smo organizirali za bivše lanove ŠAF-a, njihovu djecu i sve koji su se sa ŠAF-om družili svih ovih godina.

• ŠAF je iznjedrio kvalitetne osobe jer on svoje polaznike ne pou ava samo animaciji, ve i kreativnom razmišljanju. ŠAF nije samo škola, ve i odgojna institucija, zar ne?

— ŠAF nije škola u kojoj se samo u i ‘zanat’. Njegova misija nije biti zanatska radionica u kojoj mi u imo djecu kako se služi s odre enim alatom. Prvenstveno je to radionica koja poti e dje ju kreativnost i po tome je ŠAF speci i an. Mi nemamo megaprodukciju. Nije lako napraviti ilm u kojem djeca sudjeluju kao nositelji ideje, a isto tako su i autori crta i. To je rad koji ide sporo, ali se na kraju isplati, što i rezultati ŠAF-a iz godine u godinu pokazuju.

• Kakva je Vaša projekcija ŠAF-ovih aktivnosti za sljede ih deset, dvadeset godina?

— Nadam se da e u to navedeno vremensko razdoblje i ŠAF biti aktivno uklju en, odnosno da ne emo nakon nekih deset, dvadeset godina razgovarati o ŠAF-u kao povijesnoj injenici nego kao elementu koji postoji i djeluje. Od sebe u i nadalje dati sve najbolje što mogu da ŠAF i nadalje ostane prepoznatljiv, a posebice i stoga što je Edo Lukman od ove godine u mirovini, mada ipak na neki na in ostaje aktivan u šafovskoj pri i. Kaj se bude doga alo? Sve se u svijetu doga a u obliku nekakvih sinusoida, gore - dolje. Pretpostavljam da e i ŠAF tako nekad više, nekad manje djelovati.

Ipak, ostat e to škola koja iza sebe ima jedno veliko uspješno razdoblje, tako da ne e do i u pitanje opstanak ŠAF-a.

• Prošla godina završila je vrijednim nagradama na

Mladen Babi , predsjednik ŠAF-a: - Maknuli smo ‘golobe’ i dobili dodatan prostor za rad

me unarodnom nivou i proširenjem ŠAF-ovih prostora u samom Centru za kulturu. Što polaznici ŠAF-a time dobivaju?

— Proširenje prostora bilo je neminovno. Mi godišnje variramo što se ti e broja polaznika radionica. Ove godine imamo rekordan broj, preko osamde-

set. U postoje im prostorima teško je organizirati radionice s obzirom na broj i dob djece te postoje e iskustvo u radu ŠAFa. U jednom prostoru to je bilo sve teže organizirati. On je bio i u ionica, radionica, skladište i nekakav elektronski laboratorij. Doista je bilo nužno da se taj prostor proširi. Htjeli smo

zadržati ovu poziciju koja je tradicionalna, u centru grada je, što šafeki i zaslužuju. Vidjeli smo da vani postoji nekakav plato koji ni emu ne služi. Maknuli smo ‘golobe’ i prastare klima-ure aje te s vrlo malo nov anih sredstava pove ali prostor za nekih 40 kvadrata, ime smo dobili duplo više prostora od postoje eg. Još nas eka ure enje par tehni kih detalja i to je ono što nam treba.

• Ima li ove godine novosti u programskim sadržajima i aktivnostima ŠAF-a?

— Program organiziramo prema budžetu koji imamo. Slijedi nam me unarodna ilmska radionica u šestom mjesecu, sudjelovanje u radu Škole medijske kulture uz, naravno, konstantan rad s djecom polaznicima ŠAF-a.

Bit e i ve a akcija povodom obilježavanja 40. obljetnice ŠAF-a koja e se održati tijekom me unarodne ilmske radionice. Želja nam je pozvati sve ljude koji su sudjelovali u radu ŠAF-a, osobe iz svijeta koje su nam vrlo zna ajne za postojanje ŠAF-a i imati ih kao goste ovdje u akovcu u šestom mjesecu.

Poznati akove ki lmaši Robert Lisjak i Žan Novosel u akciji

USKORO PREMIJERA

Kruna džezerske obljetnice - film o Jazz fairu Proteklu jesen obilježeno je dvadeset godina Jazz faira u akovcu. Tijekom ta dva desetlje a na okupljanju džezera u akovcu gostovalo je 98 bendova i solista koji su pristigli iz dvadeset zemalja svijeta. Kruna dvadesete obljetnice Jazz faira bit e izme u ostalog i premijera dokumentarnog ilma na kojem intenzivno rade Žan Novosel i Robert Lisjak u suradnji s Centrom za kulturom i ravnateljem Ladislavom Vargom.

Tako su proteklu akove ku špicu razigrali snimanjem završnih kadrova i intervjua s poznatim nam sugra anima na temu džezerske akove ke povijesti. Kako kažu, pripremljeno je ve više od sto sati dokumentarne gra e i druge ilmske “sirovine” te se intenziviraju radovi na montaži ilmskih materijala.

Dokumentarni ilm o dvadeset godina Jazz faira u akovcu trebao bi ugledati svjetlo dana ovo prolje e. (rr)

PRISJEĆANJA PRVIH POLAZNIKA

U ŠAF se dolazilo i zbog putovanja! javi da idete na ŠAF. Vi ste potencijalni kandida .’ Tako je nas prvih pet, šest o šlo na sastanak i mi neki smo ostali. ‘Ku ni majstor’ i ‘ ovje je jelo’ neki su od mojih cr a.

Dunja Franji : - Krenulo je u Domu sindikata u knjižnici. Mi s snu me u policama knjiga. Bila sam klinkica koja je visila me u stripovima i onda je došel jedan stri ek Edo koji je rekel: ‘Budi korisnija.’

Tamara Laptoš: - Kreativnost koju smo u ili u ŠAF-u ne mogu doslovno primjenjivati u svom poslu, ali nas je sve što smo nau ili kao njegovi polaznici oboga lo za cijeli život.

Bilo nam je predivno. Bilo je to vrijeme kada nije bilo ra unala, interneta, Facebooka... U akovcu, u toj našoj maloj sredini, ono što su djeca imala to je bio ŠAF. Nama desetero, petnaestero, koji smo se baš intenzivno družili, ŠAF je bio centar svega. Sve slobodno vrijeme tamo smo provodili.

Bili smo odli na klapa. Moj prvi samostalni lm bio je ‘Osa’, što je bio i moj nadimak u ŠAF-u, Osa, odnosno Osica.

Dvije generacije šafovki, k i i majka, Iva i Andreja Fileš Ruži

Andreja Fileš Ruži : - Mislim da sam krenula 1981. godine. Od tre eg razreda pa do kraja osnovne škole. Bila sam u generaciji koja se selila iz stare knjižnice u Centar za kulturu, tako da dobro znam kako je ta promjena utjecala na naš još kvalitetniji rad i sve ve i broj lmova koji smo po eli raditi pojedina no ili u grupama.

Bilo je tu i raznih putovanja i nezaboravnih druženja.

Iva Ruži : - Idem na ŠAF ve sedam godina. Raduje me što upoznajem mnogo novih ljudi, svi se lijepo družimo i kroz to druženje napravimo neki lm. Veseli nas da nešto što stvaramo godinu, dvije urodi takvim plodom kao što je animirani lm.

To je nevjerojatan osje aj.

Prijateljice nekad i danas, Dunja Franji i Tamara Laptoš

Darko Žiškovi : - Išli smo u etvrti razred osnovne škole i onda je drugarica nastavnica pro itala proglas da se otvara Škola animiranog lma i nas nekoliko izabrala i rekla: ‘Vi ete se

Darko Žiškovi sje a se svojih prvih crti a “Ku ni majstor” i “ ovje je tijelo”

Milivoj Kuhar: - Došao sam u ŠAF po dekretu u iteljice koja je delegirala talente koji su po njezinom mišljenju bili pogodni za razvoj u animatora. Slušao sam o ŠAF-u prije nego što smo došli na taj prvi sastanak. uo sam pri e kako ti šafovci putuju po bivšoj nam državi i kako im je lijepo. Budu i da sam u to vrijeme jako volio putova , drage volje sam prihvatio u itelji inu ponudu jer sam odmah vidio sebe kako putujem.

Dakle, ne kao animatora, jer tada nisam ni znao što je animacija.

Naš prvijenac zvao se ‘U našem cirkusu’. Mjesecima smo to crtali i razvijali. A kad smo prvi put vidjeli svoj lm, ja nisam mogao vjerova svojim o ima. Moji crteži odjednom su oživjeli! Tada sam postao zape a eni animator.

ČAKOVEC - 3. međunarodna revija filmova za djecu

Europski vršnjaci imaju slične brige odrastanja akove ki Centar za kulturu tre u je godinu zaredom bio doma in Me unarodne revije ilmova za djecu i mlade koja se organizira s ciljem promoviranja europskoga dje jeg ilma. U tri dana Revije prikazano je šest ilmova iz Norveške, Njema ke, Švedske, Španjolske, Hrvatske i jedna belgijsko-francuska koprodukcija. Neki od ilmova iz programa Revije snimljeni su po književnom predlošku, neki su univerzalnijega ilmskog sadržaja, ali svi prikazuju dje ji svijet s radostima i brigama koje odrastanje donosi. Na otvorenju Revije djecu su pozdravili zamjenik veleposlanika Kraljevine Švedske Dario Jovi i predstavnici veleposlanstva Kraljevine Norveške i Kraljevine Španjolske. Reviju je otvorio

gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , isti u i: - Prikazuju i ilmove europskih kinematogra ija djeci otvaramo neke nove vidike, pokazujemo im kako se s problemima nose njihovi vršnjaci iz drugih zemalja. akovec je na listi gradova koji imaju ilmski festival, što nije mala stvar, jer tako odgajamo ilmsku publiku, ali i nove generacije. akovec je i Grad - prijatelj djece. S tom se titulom posebno ponosimo i konstantno radimo na tome da je iznova potvr ujemo.

Naš se grad kao doma in i organizator ove Me unarodne revije ilmova za djecu ponovno potvr uje kao sredina koja se brine za edukaciju u svim vidovima odgojnog obrazovanja djece. (rr, zv)

6

media

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1016

Ime i prezime:

A. Miljević, A. Šupe: “Prva hrvatska LCHF kuharica”

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnik iz broja 1015. “Međimurskih novina” je Josip Paman iz Novog Sela Rok (Emma Chase: “Povezani”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Goran Tribuson: “Propali kongres” U sije nju 1990. teku pripreme za kongres na kojemu e se jugoslavenska komunisti ka partija raspasti i zauvijek nestati.

Medijski i politi ki ratovi penju se prema vrhuncu i u ljude se uvla i strah pred onim što e se dogoditi.

Vinko Dogan je inspektor SUP-a, bahat, neugodan i autoritativan, ali jedan od najboljih. Tijekom tog sije nja u Zagrebu se pojavljuje udna, tajnovita spodoba koja prijeti da e uz pomo cijanida uštrcanog u prehrambene artikle, što ih gra ani kupuju po robnim ku ama i du anima, potrovati velik broj ljudi. Taj tip, koji sebe naziva Stršljenom, zapo inje svoj mra ni naum, ucjenjuju i gradsku upravu povelikim iznosom u njema kim markama.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Ova knjiga predstavlja prakti an vodi za PaleoLCHF na in života te objedinjuje zdravu prehranu i uživanje u hrani. Suradnja u kojoj su se ispreplela najnovija nutricionisti ka saznanja, iskustva brojnih sljedbenika Paleo-LCHF prehrane, maštovitost u kulinarstvu i vještina za fotografskim aparatom urodila je knjigom koja sadrži oko 250 recepata, od kruha i peciva, jela s jajima i drugih inih jela za doru ak, preko juha i predjela, do glavnih jela. Od zanimljivih i ukusnih priloga (koji nisu krumpir, tjestenina i ri), salata, samostalnih malih jela za svaku priliku, do brzih jela, grickalica, torti i kola a.

Sadrži i oko 180 profesionalnih fotogra ija, ve im dijelom iz objektiva A. Miljevi Bugenvilije, popratne edukativne tekstove o prehrani

BELETRISTIKA Jeffrey Eugenides: Bra ni zaplet John Banville: Svjetlost iz davnine Irena Lukši : Idoli i barabe

PUBLICISTIKA

(npr. koja je razlika izme u LCHF i Paleo koncepta te kako prona i svoj optimalan na in prehrane, zašto odbaciti pšenicu i ostale žitarice, predrasude o masno ama i bajke o biljnim uljima, prakti ni vodi kroz masno e u kuhanju itd., popratne tekstove o namirnicama (npr. o jajima, iznutricama, orašastim plodovima, za inskom

A. Miljevi , A. Šupe: Prva hrvatska LCHF kuharica David DeSteno: Istina o povjerenju Dan Senor i Saul Singer: Start-up nacija

bilju, gljivama, steviji, medu itd., mnoštvo sitnih prakti nih savjeta (npr. o psyllium prašku, kokosovom brašnu, vaniliji, prašku za pecivo, sadržaj ugljikohidrata u naj eš im namirnicama itd.), registar malih proizvo a a prave hrane u Hrvatskoj.

ALBUM TJEDNA

Taylor Swift: “1989” Gradom se širi panika, prodaja hrane, osim one u neprobojnim limenkama, gotovo da zamire, a inspektora Dogana, koji je na tragu manijakalnog ubojice, sve više mu i pitanje ne bavi li se zapravo taj udan tip nekim posve druga ijim planom.

Country pop diva Taylor Swift tek je nedavno proslavila 25. ro endan, a ve u zapu ku nosi nekoliko megasellera. Svojim petim studijskim projektom Taylor prezentira svoje prezime Swift - što zna i brzina, okretnost, živost. Countryja ima kao da ga nikad u životu nije ni ula ni svirala, ali zato ima mnogo electro-popa, dubstepa te sli nih uresa znakovitih za modernu glazbu.

1989. je godina njenog ro enja, a album “1989” zvu i kao ponovno ro enje.

Cura je došla u grad (prva pjesma znakovito se zove “Welcome To New York” i slavi seksualnu slobodu) i odlu ila se dobro i temeljito zabavljati sa svime što je okružuje. Nakon dobrodošlice u New York slijedi “Blank Space”, gorko-slatka pjesma o zaljubljivanju, perfektan pop-singl.

“Shake It Off” bio bi isto to, samo da su se autori i pjeva ica znali zaustaviti na vrijeme, no i ovako je zarazan komad mladena kog popa. I na ostatku plo e Swift i njeni pomo nici klanjaju se njenom veli anstvu – melodiji, koja je znala ki postavljena. Nikad Swift ne zvu i isforsirano,

Drago Hedl: “Izborna šutnja” “Izborna šutnja” Drage Hedla, ponajboljega hrvatskog novinara, sadrži sve što treba sadržavati krimi : dobru, dugu pri u na 350 stranica i paralelnu montažu doga aja svojstvenu modernoj naraciji. Pisac sjajno gradi zloslutnu atmosferu koja vodi do zlo ina u jednom malom gradu, tempo pripovijedanja i suzdržan stil odaju ozbiljnog majstora, a ambijent je novinarski precizno de iniran. Mjesto doga aja nije neki bezimeni grad u Panoniji, ve Osijek, a postupak policije i pravosu a to no i znala ki opisan.

Sve je tu stvarno, osim likova, koje stvarnost kontaminira pa postaju realni junaci jedne politi ke drame.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. Shots - IMAGINE DRAGONS 2. What Kind Of Man - FLORENCE & THE MACHINE 3. No Way No - MAGIC! 4. Four Five Seconds - RIHANNA, KANYE WEST & PAUL McCARTNEY 5. Should I Stay Or Should I Go JOOLS HOLLAND & KYLIE MINOGUE 6. Love Me Like You Do - ELLIE GOULDING 7. Beryl - MARK KNOPFLER 8. Let The Day Begin - SIMPLE MINDS 9. I Am A River - FOO FIGHTERS 10. Cheerleader (Felix Jaehn Edit) - OMI 11. Black Sun - DEATH CAB FOR CUTIE 12.Coming With You - NE-YO 13. Style - TAYLOR SWIFT 14. Bite Down - BASTILLE vs HAIM 15. Only Human - CHERYL

što je za 99 % pop-zvijezda teško dosezljivo (je l’ tako, Rihanna?). Tako er, Swift je uspjela posti i još jedan balans: i u tišim pjesmama Swift uspijeva objediniti pristupa nost i umjetni ki integritet, tako da praznog hoda gotovo da i nema.”1989” je moderna dance-pop-plo a koja eventualno pati od pretjerane dotjeranosti, no ne može joj se pore i duh, šarm i prijem ivost. Swift je slušala pop-zvijezde najmla e generacije (Lorde mi pada na pamet) i kompletno zvukovlje uklopila u svoj izri aj.

Stariji poštovatelji zvuka Pet Shop Boysa tako er e prepoznati utjecaj synthpop-bardova i vjerojatno zaklju iti: Taylor je izvrsno savladala gradivo. Istini za volju, osje aju se prsti zlatne producentske koke Maxa Martina, jednostavno, pravi omjeri su pogo eni. Elektronike ima, i to dosta, ali Swift i dalje zvu i svježe, mladena ki, bez nekih velikih pretenzija ima album koji e mnogi krišom slušati kao skriveno zadovoljstvo.

(Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

RADIO 1 Top Hit List 1. VANNA - Probaj 2. NATALI DIZDAR - Iluzionist 3. JELENA ROZGA - Tsunami 4. SEVERINA i U iteljice - Generale 5. GRETTA - Sre a 6. VIGOR - Divna 7. SILENTE - udna ili udesna 8. IVAN ZAK - Daleko 9. GIULIANO - Miriše 10. ELEMENTAL - Goli i bosi 11. VRANAC - Dotakni me pogledom 12. DETOUR - Nova nada 13. NINA BADRI & Željko Vasi - Lozinka za raj 14. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba 15. ANTE CASH Ft Postolar Tripper - Milena

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

NEMA STANKE - radi se na mjuziklu i novom glazbenom albumu

petak, 6. 3.

Bojan Jambrošić: - Volim spoj glazbe, plesa i glume!

“Romeo i Julija” – snimka baleta s pozornice Boljšoj teatra Romeo i Julija sinonim su idealne, velike i nesretne ljubavi.

Tragi ne sukobe dviju veronskih obitelji i pri u o njihovoj zaljubljenoj djeci ovaj emo put gledati kao snimku baleta s pozornice Boljšoj teatra u Moskvi. Bezvremenska pri a Williama Shakespearea na pozornici je prikazana kroz koreogra iju koja ostavlja bez daha, na glazbu popularnoga ruskog skladatelja Sergeja Proko jeva, za etnika neoklasicizma. Poznate melodije, raznolikost ritma i svevremenska pri a o nemogu oj ljubavi ine ovaj balet jednim od najpopularnijih na svijetu, a zvjezdane izvedbe Alexandera Volchkova i Anne Nikuline osvježile su ovo remek-djelo. Snimku baleta “Romeo i Julija” s pozornice Boljšoj teatra u Moskvi u trajanju od 155 minuta pogledajte u nedjelju, 8. ožujka u Centru za kulturu. Projekcija po inje u 19 sati, a ulaznica je 65 kuna.

drama

subota, 7. 3.

16.00 CHAPPIE CHAPPIE akcijski SF triler 18.00 2 DANA, 1 NOĆ drama

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

CENTAR ZA KULTURU Čakovec - nedjelja, 8. ožujka, 19 sati

20.00 2 DANA, 1 NOĆ DEUX JOURS, UNE NUI

20.00 ZAUVIJEK ALICE STILL ALICE

N

a sve anosti otvaranja Županijskog natjecanja – izložbe u enika osnovnih i srednjih škola iz podru ja vizualnih umjetnosti i dizajna Me imurske županije protekli tjedan u akovcu u dvorani Scheier gostovao je Bojan Jambroši , otpjevavši jednu svoju te jednu pjesmu Tonija Cetinskog.

Za naš miniintervju kazao nam je kako ga vesele ovakva i sli na gostovanja, izme u ostalog i zato jer vidi brojna poznata lica: - Oduševljen sam ovim radovima. Ne mogu se sjetiti kako sam ja zapravo crtao u osmom razredu.

To bi mogla re i moja u iteljica koja je isto bila danas ovdje, s kojom sam se vidio nakon svih tih godina po završetku osnovne škole. Oduševljen sam kako se djeca u današnje vrijeme likovno izražavaju.

Bojanov koncert akove ka publika imala je priliku nedavno vidjeti u vrijeme 51. Me imurskog fašnika, drugi dan i na završnoj ve eri dodjele nagrada za najbolje maske. Ovih dana Bojan se intenzivno priprema za nastup u mjuziklu pod nazivom “Legenda Ružice Grada”, u kojemu sudjeluje 35 izvo a a. Mjuzikl donosi srednjovjekovnu pri u o Ružici Gradu, lokalitetu hrvatske kulturne baštine pokraj grada Orahovice, a primijera je najavljena za mjesec travanj u zagreba kom kazalištu Komedija. Bojana je dopala uloga “zlo estog vlastelina”.

drama

nedjelja, 8. 3.

16.00 PLESNE MINIJATURE Studio suvremenog plesa “Teuta” 17.15 PČELICA MAJA 2D animirani obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski 19.00 BALET U KINU ROMEO I JULIJA snimka baleta s pozornice Bolšoj teatra u Moskvi Kak’ Bojan može biti zlo est, saznajte u mjuziklu “Legenda Ružice Grada”

ponedjeljak, 9. 3.

18.00 CHAPPIE

- Za mene je to velik izazov jer moram glumiti jednoga zlo estog vlastelina, onako, doista vrlo opakog. Pa mi esto ljudi kažu: ‘Kak’ Bojan može biti zlo est?’ Zato ih ve sada pozivam da do u i vide mjuzikl. Puno se pripremamo. Probe su skoro svaki dan, od gluma kih pa do pjeva kih, tako da je to dosta naporno. Vjerujem da e se sve to isplatiti jer ja volim taj spoj glazbe, plesa i glume.

Bojan u “tišini” priprema i novi album, a i bit e i novih gostovanja u našem kraju: - Jedno me vrijeme nije bilo odviše na pjeva koj sceni. Bila je to mala stanka, ali to je zato jer radi-

mo na novom glazbenom materijalu. Nekako sam malo škrt na informacijama oko toga jer ekamo da sve iza e odjednom. Ali veselim se novom projektu jer e sve biti druga ije nego što su ljudi navikli uti od mene. Nadam se da e to biti u pozitivnom smislu te da e se svima svidjeti. Što se ti e mojih koncerata ovdje u Me imurju i okolici, gostovat u u etvrtom mjesecu u Arcusu, u ožujku u Koprivnici, tako da sve pozivam da do u na moje koncerte i lijepo se zabave. Isto tako neka prate moju Facebook stranicu ili internet, gdje redovito najavljujem svoja gostovanja.

2 DANA, 1 NOĆ

ZAUVIJEK ALICE

drama Režija: Jean-Pierre Dardenne, Luc Dardenne Uloge: Marion Cotillard, Fabrizio Rongione, Pili Groyne

drama Režija:Richard Glatzer, Wash Westmoreland Uloge: Julianne Moore, Alec Baldwin, Kristen Stewart

akcijski SF triler 20.00 ZAUVIJEK ALICE drama

utorak, 10. 3.

18.00 2 DANA, 1 NOĆ drama 20.00 ZAUVIJEK ALICE drama

srijeda, 11. 3. nema ilmskog programa

četvrtak, 12. 3.

20.00 KOSAC Tribina “ ” drama

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG Film progovara o obespravljenos obi nih radnika u današnjem konzumeris kom društvu. Pra Sandru, mladu ženu koja ima jedan vikend da uvjeri svoje radne kolege da se odreknu bonusa ne bi li ona zadržala svoj

posao. Potresna pri a s oskarovkom Marion Cotillard u naslovnoj ulozi žene koju divlji kapitalizam tjera na o ajni ke poteze. Novi sjajni lm dvostrukih osvaja a Zlatne palme, bra e Dardenne. Trajanje: 95 minuta.

Alice je sretno udana majka troje djece, uvažena profesorica lingvis ke na sveu ilištu Columbia, no jednoga dana po inje zaboravlja rije i. Kada joj je dijagnosticirana Alzheimerova bolest, za Alice i njezinu obitelj po inju prave životne kušnje. Kako Aliceina

bolest rapidno napreduje, ona po inje zaboravlja imena svoje djece, ku nu adresu i više nije u stanju predava . Aliceina bolest uskoro se još više pogoršava i po inje utjeca na cijelu obitelj...

Trajanje: 101 minuta. Preporu uje se starijima od 15 godina.

petak, 6. 3.

19.00 THIS CASTING - PREDSTAVA Teatar Rugantino iz Zagreba

8

media

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

IZRAZITE SE NAKITOM “MARUŠKA” BIK (21.4. - 20.5.)

Po etak ožujka donosi vam povoljne prilike vezane uz poslovno- nancijske pregovore. Imat ete dovoljno energije i volje za rješavanje svih projekata. U ljubavnim odnosima do i e do promjena koje ste ionako priželjkivali. Ako ste sami, upoznat ete osobu koja e vas zainteresira i posta novi ljubavni partner. Ako ste u braku ili dužoj vezi, mogu e su manje nesuglasice. Riješite ih razgovorom. Dobrog ste zdravlja. Bavite se laganom tjelovježbom.

Po etkom ožujka poslovna scena e se razmaha u pozi vnom smjeru.

Iako e vas mu i nancijska neizvjestnost, nemojte previše brinu . Sve prihva ene projekte uspijevat ete pravovremeno završi i napla ih.

Odnos s partnerom pokušat ete za ini dodatnom straš u i roman kom. Ako ste sami, dane vikenda iskoris te za izlazak s prijateljima. Ne e izosta prilike za nova poznanstva. U prehranu uklju ite više vo a i povr a.

Uzimajte i više teku ine.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

U poslovne projekte željet ete uves nova rješenja i suvremene ideje. Svi vaši napori imat e pozitivan odjek kod nadre enih osoba. Ako ste nezaposleni, imat ete nekoliko zanimljivih prilika za zapošljavanje. Iskoris te ih.

Ožujak vam donosi prevrtljive emotivne odnose. Izbjegnite emotivno otvaranje pred osobom do koje vam je stalo. Još nije sazrelo vrijeme za otkrivanje emocija. Samci e šarmira sve oko sebe. Dobrog ste zdravlja i u dobroj kondiciji.

RAK (22.6. - 22.7.)

Krea vno ste raspoloženi i ništa vam ne e biti teško odraditi. Prednost ete dati poslovima koje možete obavi u kratkom vremenskom periodu. Težite ostvari prak ne ciljeve i perspek vnu poslovnu reklamu.

Mogu i su novi emotivni kontakti, ali i dinami an odnos s voljenom osobom. Emo vni zanos ili poja ana strast navodi vas na ak vnu ulogu u razli i m situacijama. Ne ete mo i odolje izazovu koji vas pokre e na ljubavno osvajanje. Zdravi ste.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Na razli itim poslovnim podru jima ostvarili ste ne samo dobre, nego i odli ne rezultate. Uspjeh objašnjavate mudrom procjenom poslovnih interesa i smislom za dobru organiziaciju. Mogu i su neo ekivani poslovni dobici. Djelujete vrlo privla no. Svoj šarm znat ete iskoris u pravom trenutku. S voljenom osobom doživjet ete iznimne trenutke emo vne inspiracije, što e vam donije ljubavni vrhunac i zajedni ku sre u.

Poslovno okruženje zah jeva suvremen pristup rješavanju poslovnih zadataka. Potrebna su vam nova e kasna poslovna rješenja. Otvorite o i i na ulite uši. Rješenja su oko vas, samo ih trebate pravovremeno prepozna . Emo vni odnosi donose vam brojna iznena enja. Uskladite svoje misli i osje anja. Pripazite da ne povrijedite partnera. Jer dok se vi lagodno prepuštate ljubavnom zanosu partner e možda donije pogrešne odluke. Više spavajte i odmarajte se.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Zbog nepredvidivih uvjeta na poslovnoj sceni za pravilnu procjenu poslovnih inves ranja bit e vam potrebne dodatne i precizne informacije.

Ukoliko ih prikupite pravovremeno, poslovni vam je uspjeh zajam en.

U svim svojim namjerama bit ete ustrajni. U odnosima s voljenom osobom mogu e su nesuglasice.

Pokušajte ih riješi razgovorom i nemojte dozvoli da pobijede brzoplete reakcije. Dobra volja vodi k zbližavanju s partnerom. Dobrog ste zdravlja.

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Mjesec ožujak donosi vam povoljne uvjete u poslovnim kontak ma. Ulazite u snažnu fazu stvarala kog raspoloženja. Koncentrirajte se na bitne i zna ajne zadatke. Sporedne poslove ostavite za neko drugo vrijeme. Godit e vam partnerova pažnja koja e vas inspirira na emo vna maštanja. Pokušajte ih ostvari . Partner e vam uzvratiti na najbolji mogu i na in.

Sa uvajte dobro raspoloženje bez obzira na ubrzani radni i emotivni ritam. Priuš te si više sna.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Ovih ete dana želje unaprijedi poslovnu pozicju. S velikim ambicijama ugovarat ete nove poslovne projekte. Vaša poslovna orijentacija, elokvencija i sposobnost slušanja druge strane jam e vam odli ne poslovne rezultate. Ne e izosta ni nov ana nagrada. U ljubavi ete ima osje aj da ne možete ostvari emo van sklad.

Ljubavna sre a dos žna je samo ako vjerujete u mogu nost zajedni kog prilago avanja. Slobodno vrijeme koris te za sportske ak vnos .

JARAC (22.12. -20.1.)

U poslovnim kontak ma željet ete promijeni ustaljeni poslovni poredak. Odlu no krenite u ostvarenje zamisli. Nema razloga da gubite vrijeme na sporedne situacije i doga anja koja vam oduzimaju dragocjenu energiju i vrijeme. U ljubavnom životu ne e bi velikih preokreta. ak se može re i da se nalazite u fazi “emo vnog privida”, gdje ete na egois an na in procjenjiva doga aje koji se zbivaju oko vas i vašeg partnera.

Samce eka nova ljubav. Zdravi ste.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Novi projekti donijet e i nove suradnike. Prema potrebi morat ete i u društvu novih partnera djelova energi no i ul ma vno. U interesu vam je da sa uvate dobru poslovnu i društvenu poziciju. U ljubavnim odnosima sve je mogu e. Privla i vas nova avantura. Partner ili osoba koja vam se dopada ne e mo i odolje vašem poznatom šarmu. Ako ste sami, svakako ovaj vikend s prijateljima iza ite u društvo. Mogu a je nova romansa i poznanstvo. Više spavajte.

RIBE (20.2. -20.3.)

Morat ete ubrzati poslovni ritam i prilagodi se novim poslovnim uvje ma. Pripazite prilikom potpisivanja nekih poslovnih dokumenata, kako kasnije ne biste požalili. Sa uvajte dozu opreza prilikom svih poslovnih komuniciranja. U ljubavnom životu važno je da sa uvate hladnu glavu.

Nemojte se zanosi i zaljubljiva na prvu loptu, kako se ne biste opekli.

Uskladite svoje želje i mogu nos u odnosu na partnerovo raspoloženje.

Ne zaboravite na sportske ak vnos .

Ružičasta boja u vama otkriva strast!

Nakit nije samo ukras, ve predstavlja i na in izražavanja, esto je sredstvo kojim svjesno ili nesvjesno šaljemo poruke drugima. Nosite li narukvice, vi ste vesela i dinami na osoba koja voli život i zna što želi. Ako volite crveni nakit, vi ste prili no otvorena osoba, nakit u ruži astoj boji otkriva u vama strast, žuta pokazuje optimisti nost, plava suosje ajnost, a zelena iskrenost. One žene koje vole unikatne komade nakita žele se izdvojiti iz mase, vole biti druga ije, istaknuti se.

Ako ste se prepoznale u prethodnim re enicama, ve ste ljubiteljica “Maruška” nakita ili ete to svakako postati. “Maruška” nije trendovski nakit, ve nakit kojim ete, nose i ga, kreirati svoj poseban imidž i poru iti okolini kako ste vesela i optimisti na osoba. Ovo prolje e nakit “Maruška” nudi uz ve poznate ogrlice i narukvice razli itih boja, koje mame osmijeh na svako lice. Jelena Kosi , kreatorica nakita, i Ivana Kuzminski, mlada dizajnerica, svakodnevno kreiraju modni izri aj brojnih Varaždinki,

savjetuju i kako odjevne moderne kombinacije dodatno za initi jedinstvenim nakitom “Maruška”.

Pozdravite proljeće Zašto trebate nositi “Maruška” nakit? Zato jer je “Maruška” brend zbog kojeg ljubiteljice jedinstvenog nakita svake sezone nestrpljivo ekaju nove, još originalnije, veselije modele ogrlica, narukvica, broševa. Svaki komad “Maruška” nakita ru no je izra en, spoj je razli itih materijala i oblika, bogat spektrom harmoni nih boja, dovoljno druga iji da

ga poželite u svojoj kolekciji. Jelena i Ivana otkrile su nam kako u glavi imaju pregršt ideja za nove modne dodatke, kojima se mi nestrpljivo veselimo. A gdje možete prona i ovaj originalni i jedinstveni nakit? Bogatu ponudu nakita možete vidjeti na Facebook stranici Maruška by Kosi -Kuzminski, direktnim kontaktom Jelene Kosi na broj telefona 095 91 45 940 ili pak u Varaždinu na adresi Ulica kralja Petra Krešimira 6 u modnom salonu Kuzminski. Pozdravite prolje e nakitom “Maruška”!

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Nije zanimljivo ono što vam žene kažu. Zanimljivije je ono što vam prešute.”

Aleksandre Dumas

media

9 13

10

media

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Tajna međimurske sarme Sastojci - 1 glavica zelja - 1 kg mljevenog mesa (70 dag svinjetine, 20 dag junetine) - 15 dag riže - 2 glavice luka - režanj ešnjaka - 10 dag suhog hamburgera - 2 jaja - sol, vegeta, biber, sjeckani peršin - ajvar (1 žlica), crvena paprika - 1 kg rezanoga kiselog zelja Iako se zima bliži kraju, još uvijek je vrijeme pogodno za pripremanje zimske gastrodelicije svima dobro poznate pod nazivom - sarma. Svatko tko se upušta u pripremu ovog jela ima svoj recept i svoje tajne sastojke, omjere, recepture i na ine zamatanja sarmi. Svoju tajnu pripreme me imurske sarme otkriva kuhar Dražen Polak, a bila je na meniju za objed korisnika Doma umirovljenika akovec. Krenimo kuhati!

Najprije pripremimo masu za sarmu na sljede i na in: nasjeckamo luk i malo ga popržimo. Dodamo opranu rižu i zalijemo s 0,5 l temeljca. Rižu rashladimo i stavimo u mljeveno meso.

Dodamo jaja, za ine i sve zajedno dobro promiješamo.

Zatim slijedi zamatanje i kuhanje sarme. Listove zelja odvojimo, malo operemo i napunimo smjesom te zamotamo sarme. Nascjeckamo luk, malo ga popržimo

i dodamo crvenu papriku, malo ajvara, suhi hamburger i narezano zelje. Za inimo, posložimo sarmu u lo-

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

nac, poklopimo i dinstamo na laganoj vatri dva sata.

Serviramo uz pire-krumpir.

Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Ružičasta torta

Pizzete Brašno, mlijeko, vodu, ulje, sol i dignuti kvasac zamijesite u glatko tijesto.

Razvaljajte tijesto te pizzete vadite okruglim kalupom. Svaku pizzetu namažite ke apom, posipajte naribanom šunkom za pizzu i naribanim sirom.

Pizzete stavite u blago namaš eni lim i pecite u

zagrijanoj pe nici na temperaturi od 180 C° oko 20 minuta. Poslužite tople.

TIJESTO - 50 dag glatkog brašna akove kih mlinova - 1 svježi kvasac - 1 žli ica še era - 1 dl mlijeka - 1,5 - 2 dl vode - 0,5 dl ulja - ½ žli ica soli

NADJEV - ke ap - šunka za pizzu - sir

Stiže prolje e i vedre boje.

Neka i slastice budu u tom tonu.

Preporu ujemo ruži astu tortu.

Mikserom razdradite margarin.

Postepeno dodajte še er, vanilinše er, jedno po jedno jaje. Brašno pomiješajte s praškom za pecivom i kakaom te pomiješajte s prethodnom smjesom. Na kraju dodajte usitnjenu okoldau. Smjesu ulijte u podmazan kalup za torte.

Smrznuto vo e odledite, procijedite i izgnje ite. Sok sa uvajte. vo e rasporedite preko smjese u kalupu i sve zajedno pecite na 180 °C oko 30 minuta. U me uvremenu napravite nadjev. Od slatkog vrhnja napravite šlag. Pomiješajte sirni namaz sa še erom i sokom od ocije enog vo a. Žela nu prelijte s e ri žlice hladne vode. Kad nabubri, žela nu malo otopite i u nju dodajte pet žlica prethodno pripremljene

smjese, a za m i sve ostalo. Dobro promiješajte i ohladite u hladnjaku 15 minuta. Potom dodajte šlag od slatkog vrhnja. Dobro promiješajte i nadjev prelijte preko ohla enog biskvita torte. Sve zajedno neka se hladi najmanje tri sata u hladnjaku. Na kraju ukrasite okoladnim ukrasima.

Sastojci - 125 g margarina - 75 g še era - 1 vanilin-še er - 1 žli ica kakaa - 2 jaja - 150 g brašna - 2 žli ice praška za pecivo - 200 g vo a (kupina, jagoda, malina) - 50 g crne okolade

Za nadjev - 300 g sirnog namaza - 50 g še era - 1 vre ica želatine u prahu - 250 ml soka (sakupljenog od otapanja vo a) - 200 ml slatkog vrhnja

Chardonnay vinarije Lovrec Stoljetna vinarska tradicija obitelji Lovrec iznjedrila je izme u ostalog i liniju bijelih vina “natale solum”, u koja se ubraja i chardonnay. Berba 2013. odlikuje se s 14,2 % alkohola, fine je žutozelene kristalne boje, arome koja podjse a na jabuku ili limun. Vino se odli no sljubljuje s jelima od bijelog mesa i bijele ribe te svježim sirevima. Preporu uje se servirati ohla eno na 8 - 10 °C. (rr, zv)

6. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O KAVI

Kava i zdravlje Piše: Željko Herceg licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

Velika ve ina nas jutro zapo inje šalicom kave. Prije posla, za vrijeme posla, jekom sastanaka kava je nezaobilazan napitak.

Poziv prijatelja ili simpatije na druženje i razgovor zapo inje re enicom: Idemo na kavu? Kad si slobodna za kavu? Ljubavi se ra aju uz šalicu kave.

Bez obzira na krizu u kojoj se nalazimo, odlaska na kavu u svoj omiljeni kafi ne emo se samo tako odre i. No, u današnje vrijeme svaki bolji ugos teljski lokal drži i nekoliko dnevnih ili tjednih novina, tako da u neku ruku uz kavu možemo pro ita neki zanimljiv lanak, i me se uštedi na kupovini skovina, pa ispada da je jutarnja kava besplatna.

Statistika govori da Hrvati godišnje konzumiraju nešto preko 10 milijuna kg kave.

Svako malo izlaze neki podaci o istraživanjima utjecaja kave na zdravlje. Jednu, dvije, tri ili više šalica kave na dan jedni preporu uju, drugi brane. Osobno smatram da svatko za sebe treba na i limite u konzumaciji. Sve

dok zdravlje nije narušeno i nema nega vnih nuspojava moja doza od 4 do 5 espresa dnevno ostaje nepromijenjena. No, ovisi i na koji na in se pije kava. Turska, espreso, french press nemaju is postotak kofeina koji u na elu utje e na organizam. Kažu stru njaci da je maksimalna dnevna doza 200 mg kofeina. Hm, sad je pitanje kako to izra una , kad ni u jednoj komercijalnoj kavi ne znate omjer arabice i robuste pa tako ne možete ni približno znati koli inu unesenog kofeina. Dakle, presko ite ovu teoriju. Navodno utjecaj kofeina koji nas drži budnim drži oko 4 sata nakon konzumacije kave. E sad, poznajem ljude kojima apsolutno kava ne smeta ako je piju i nave er, spavaju bez problema. Tako da je ovo i za mene neto an podatak. Jedini mjerodavan je Vaš osobni pristup kavi, konzumacija prilago ena Vašem organizmu. Jedino što mogu potvrdi jest to da su klijen koji su imali problem s kiselinom u želucu probali našu COLOMBIJU SUPREMO i nastavili uživa u svom omiljenom napitku.

U nastavku nekoliko dobrih i nega vnih utjecaja kave na organizam sukladno višegodišnjim

istraživanjima raznih renomiranih sveu ilišta. Odmah se ogra ujem od daljnih navoda jer smatram da se utjecaj kave na naš organizam razlikuje.

Pozitivan utjecaj kave 1. Istraživa i s Harvard School of Public Healtha, koji su pomo u razli i h laboratorijskih pretraga utvrdili i niz drugih dobrih u inaka kave, ujedno su dokazali da žene koje dnevno popiju etiri ili više šalica kave imaju gotovo 25 posto niži rizik za razvoj raka endometrija, a one koje popiju dvije šalice za 22 posto manji rizik od te zlo udne boles nego žene koje ne piju kavu. Zaklju ak je donesen na temelju temeljite, 26-godišnje studije kojom su od 1980. do 2006. godine pra ene prehrambene navike 67.500 žena u dobi od 34 do 59 godina.

2. Kava ima snažne an oksida vne mo i zahvaljuju i kojima š naše stanice, bjelan evine te DNK od ošte enja izazvanog oksida vnim stresom. Na taj na in pomaže sprje avanju više degenerativnih bolesti - Parkinsonove, dijabetesa pa 2, ciroze jetre, raka prostate, depresije u žena.

U umjerenim koli inama umiruje

krvožilni sustav i s mulira miši e. Cirkulacija se kavom po e, moždana aktivnost poja ava.

Nedavno je dokazano da kava djeluje an bakterijski, što je više pijemo, imamo manji rizik od razvoja karijesa.

3. Kofein razbu uje organizam i poboljšava koncentraciju.

Prema studiji iz Journal of Experimental Psychology, ini se da može pomo i i bržem uo avanju te smanjenju broja grama kih grešaka na ispitu. Stoga nije udno što za ovim crnim napitkom posežemo kad god želimo stimulira mozak i poboljša svoje kogni vne sposobnos , recimo dok u imo za ispit ili idemo na poslovni dogovor.

4. Kava pove ava ukupnu izdržljivost organizma i podiže raspoloženje. Iz tih razloga šalicu-dvije dnevno mogu uzeti odrasli, ali i starije osobe te djeca. Brazilska studija, naime, dokazuje da kava s mlijekom može djeci poboljšati koncentraciju i ujedno smanji pojavu depresije.

Stru njaci je jedino ne preporu uju trudnicama jer smatraju da može pove a rizik od preranog poroda ili niske poro ajne težine novoro en eta.

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i filter.

Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna.

5. Kofein djeluje kao stimulans, diure k i blagi laksa v.

Mnoge ljude osloba a teško a izazvanih astmom, a sadrže ga i neki lijekovi pro v migrene. Poja ava lu enje hormona guštera e, sprje ava stvaranje bubrežnih kamenaca, stimulira rad srca i lu enje kiseline u želucu. Kofein, me u ostalim, poja ava brzinu i intenzitet disanja, omogu uje dopremu ve e koli ine kisika u miši e te smanjuje osje aj umora.

Loši učinci kave na zdravlje 1. Prevelike koli ine kave izazivaju euforiju, nervozu, ubrzan rad srca, povisuju krvni tlak, a mogu uzrokova i žgaravicu i nesanicu. Kod nekih osoba izaziva depresiju, probavne smetnje, drhtavicu, iritaciju i uznemirenost, a uzrokuje i suženje malih krvnih žila.

2. Koli ina kofeina u jelu ne bi smjela bi ve a od 0,5 grama (oko e ri šalice dnevno). Lije nici kažu da ne bismo smjeli dnevno unijeti više od 400 do 450 miligrama kofeina. Ako je koli ina kofeina ve a, rizik od aritmije srca, gr eva i problema s disanjem raste. Fatalna razina kofeina u krvi koja može izazvati smrt, prema tvrdnjama lije nika, iznosi 10 grama, što odgovara koli ini od 75 do 100 šalica kave.

3. Kava može doves do pogoršanja želu anih tegoba kod osoba koje boluju od stvaranja prekomjernoga želu anog soka.

4. Velike koli ine kave mogu doves do dehidracije jer je kava vrlo snažan diure k. Isto tako može izazva tjeskobu i poja a stres te uzrokovati visok krvni tlak, što pove ava rizik od kardiovaskularnih boles .

5. Kod onih koji naglo prestanu piti napitke s crnom kavom mogu se pojavi preosjetljivost, nervoza, uznemirenost, mu nina, pospanost i glavobolja. Ona se javlja zbog popuštanja tonusa živ anog sustava koji nije pod utjecajem naše volje (vegeta vni sustav) i u osoba sklonih migrenoznim glavoboljama.

BIOVRT

Crni sljez - Malva Sylvestris Crni sljez, lat. Malva Sylvestris, dvogodišnja je ili trajna biljka koja je vrlo esta na našim podru jima, bilo da se uzgaja na vrtovima ili raste “na divlje” kraj ceste, na poljima i sli no. Jedna je od vrlo rasprostranjenih vrsta sljezolika i raste po cijeloj Europi, jedino izbjegava kiselo tlo. Može ras uspravno ili polegnuto, vrlo razgranato, visine ak i preko 1,5 metara. Cvjetovi su mu veliki i jako dekora vni, ruži aste ili svjetloruži aste boje s tamnijim žilicama. Jako ga vole p ele. Ova je biljka danas uglavnom smatrana ili ukrasnom biljkom ili korovom, me u m, radi se o jednom od najzdravijih lisna h povr a.

Crni sljez je kroz povijest cijenjen kao ljekovita biljka, a posebno je bio cijenjen u an kom Rimu.

Mladi listovi biljke beru se na prolje e, pa sve do sredine ljeta, od kada veliki listovi više nisu je-

Vrlo je važno da crni sljez, ako ga uzgajate za jelo ili ljekovite svrhe, nikako ne raste u tlu bogatom dušikom i budite oprezni kod konvencionalnog uzgoja, jer u tom slu aju nakuplja velike koli ine nitrita u liš u i trebate ga izbjegavati, pogotovo ako imate žu ne kamence. S organskim uzgojem

ove biljke ne morate brinu o takvim stvarima.

Nekad je crni sljez bio esto korišten kao sredstvo za otklanjanje probavnih smetnji i rastvaranje sluzi. Odli an je laksativ za malu djecu. Od listova se mogu priprema sluzavi kašas oblozi za upale, esto su se primjenjivali kao topli

NAJAVA RADIONICE s vi. Proljetni listovi sadrže velike koli ine vitamina C, karo na, željeza i kalcija.

Osim listova, jedu se i nezreli okrugli plodovi, koji zapravo sadrže 9 - 11 zasebnih plodova s po jednom sjemenkom unutar njih.

Takve zelene plodove nekad su rado jela djeca, a nazivali su se “poga a”, imaju fini orašasti ukus. Cvjetovi se mogu dodava u salate.

Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” poziva vas na radionicu Planiranje vrta, koju vodi predsjednica udruge Silvija Kolar-Fodor.

Radionica se održava u subotu, 14. ožujka u dva termina: prva radionica 10 - 13 sa (grupa popunjena), druga radionica u terminu 17 - 20 sa (prijave otvorene).

Kako planira povr e da se me usobno podržava u rastu? Nau ite sve o dobrosusjedskim odnosima izme u razli i h povrtnih vrs na vrtu te koje su kombinacije povr a i ostalog bilja najbolje.

Nau ite zasadi svoj povrtnjak prema plodoredu kako bi imali što uspješniji vrt. Na radionici ete tako er napravi plan svoga ovogodišnjeg povrtnjaka uz mentorstvo voditeljice.

Cijena radionice je 100 kn po sudioniku, prijava je obavezna na e-mail biovrt@biovrt.com, a broj sudionika ograni en. Sve ostale detalje o radionici dobivate nakon prijave na e-mail.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt u skladu s prirodom”

oblozi kod ireva ili opeklina. aj od crnog sljeza, isto kao i od bijelog sljeza, nikako se ne smije kuha ni polijati vru om vodom, nego se priprema s hladnom vodom. I listovi i cvjetovi mogu se osuši za kasniju upotrebu.

Zbog njegove ljepote uzgojeni su i kul vari ve ih i ljepših cvjetova. I ovakve biljke mogu se koris kao povr e, mada mnogi smatraju da najbolju vitalnost za ljekovito bilje imaju divlje, samonikle vrste.

11

12

media

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam SAJMOVI 85. Geneva Motor Show 2015.

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Raskoš i egzot

Ferrari 458 GTB Najve a zvjezda ovogodišnje Ženeve. Nasljednik modela 458 Italia sada ima turbo motor, a Ferrari se posebno potrudio raditi na zvuku. Retro detalji sa legendarnog 308 GTB jasno su vidljivi.

Ostali ‘detalji’:V8 turbo, 670 KS, 8,3 s do 200 km/h...

Središte cjelokupne svjetske automobilske industrije svake godine početkom ožujka je Ženeva.

Od 5. do 15. ožujka održava se tradicionalan Ženevski autosalon po 85. put. Tradicija ovog salona datira iz davne 1905. godine, a i danas je najeminentniji događaj u automobilskoj industriji.

Citroën Berlingo Citroën je u Ženevi predstavio Berlingo u izvedbi Mountain Vibe Concept, automobil koji poziva na boravak u prirodi. Marka DS tako er se predstavila svojim konceptnim te serijskim modelima.

Ekološki trendovi ve se godinama provla e u strategiji razvoja automobilske industrije. Ovogodišnji salon u Ženevi nije iznimka ve pokazuje daljnje trendove razvoja u smislu o uvanja okoliša na sve mogu e na ine, od korištenja alternativnih pogona, elektri nih i solarnih automobila, pogona gorivim elijama... CO2 je arobna ormula kod svakog proizvo a a s tendencijkom da ta brojka u prosjeku bude što manja...

Svjetska proizvodnja automobila u stalnom je porastu i gledaju i globalno proizvo a i imaju "slatke" muke sa ispunjavanjem koli ina i rokova isporuke. Europa tu malo kaska mada se nakon krize tržište stabiliziralo, a o našem doma em tržištu ne emo ovom prilikom.

Ovogodišnji salon e ostati u sje anju i po predstavljanju 'jurilica' kao: Ferrari 488 GTB, McLaren 675 LT, Porsche 911 GT3 RS, Ford Focus RS, Renault Clio Ttrophy 220, Honda Civic

Type R, Opel Corsa OPC, a egzoti ne primjerke ne emo ni nabrajati...

Po etvrti je puta uo i otvaranja salona održano proglašenje pobjednika "Car o the Year", a titulu je ove godine odnio Volkswagen Passat osme generacije.

Ovogodišnji salon bilježi oko 130 premijernih prikazivanja ukupno (svjetskih, europskih te nacionalnih).

Akreditirano je više od 10.000 novinara iz cijelog svijeta, a sve

to zbrojeno stavlja Ženevu u položaj najzna nijie automobilske priredbe. Tijekom trajanja salona o ekuje se više od 700.000 posjetitelja.

Evo još par prakti nih detalja za one koji namjeravaju osobno posjetiti ovu priredbu: Salon je otvoren radnim danom od 10 do 20 sati, vikendom od 9 do 19 sati, cijena ulaznice je 16 CHF za odrasle (11 CHF za grupu ve u od 20 ljudi), a za djecu od 6 do 16 godina i umirovljenike cijena je 9 CHF.

VW Passat je Car of the Year 2015!

BMW 2 Grand Tourer Na osnovi modela serije 2 Active Torer nastala je ‘produljena’ izvedba sa sedam sjedala s pre ksom Grand.

1. Volkswagen Passat

340

2. Citroën C4 Cactus

248

3. Mercedes-Benz C klase 221

Cadillac Renomiran proizvo a iz SAD-a u Europu je doveo model CTS-V, najsnažniji Cadillac ikad

4. Ford Mondeo

203

5. Nissan Qashqai

160

6. BMW 2 Ac ve Tourer

154

7. Renault Twingo

124

Dan uo i otvorenja Salona automobila u Ženevi održava se finale izbora za Europski automobil godine (Car o the Year 2015). Žiri sastavljen od 58 lanova iz 22 europske zemlje izabrao je 33 kandidata. Uža lista od 7 finalista kreira se 15. prosinca. Kandidati su automobili koji se ve nalaze u prodaji ili e na tržišta sti i do kraja ove godine te biti dostupni u najmanje pet europskih zemalja. Tako er, uvjet je da se na tim tržištima u narednoj godini automobili s liste prodaju u najmanje 5.000 primjeraka.

6. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13

tika tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Porsche Za Ženevu je Porsche pripremio svoja dva noviteta: Cayman GT4 te vrh ponude u 911 – GT3 RS

Focus RS Ford i novi Focus predstavlja u RS izvedbi. Što još re i? 4x4 i 320 KS garancija su užitka

Passat VW e dobro pamtiti ovogodišnju Genevu. Passat je postao Car of the Year 2015., predstavili su povišenu verziju s pogonom na sve kota e znanu pod imenom Alltrack, predstavljen je i kako koncept (vrlo blizu serijskog) model Sport Coupe Concept (ili nasljednik CC-a). Novost je i nova generacija Tourana, te osvježeni Sharan koji e na jesen sti i u Hrvatsku.

Hyundai Tucson Uz novi model i30 najzna ajniji izložak je Tucson koji je sada nasljednik modela ix35, vrlo poznatog i uspješnog modela Hyundaija u Hrvatskoj

Honda Civic Type R Uz svoju perjanicu NSX koji je doživio europsku premijeru (predstavljen kao Acura NSX u sije nju u Detroitu), Honda je predstavila najsnažniji Civic Type R. Pokre e ga 2,0 litreni VTEC turbo motor koji razvija 280 KS, do 100 km/h ubrza za 5,7 sekundi i razvija najve u brzinu od 270 km/h. Osim ovih modela novost je i povratak modela HR-V. Mercedes-Benz U vrlo bogatoj paleti modela Mercedes ove godine stavlja naglasak na SUV (SAV) modele. Posebnu pažnju plijeni GLE Coupe.

Toyota Avensis Dobro poznat model Toyote dobio je nasljednika. Novi emo Avensis ubrzo vidjeti i na našim cestama. Uz Avensis Toyota je predstavila i osvježen Auris te novi model Mirai pokretan gorivim elijama, ime Toyota potvr uje primat s vozilima na alternativna goriva

Nissan Sway Nakon što se modelima Qashqai i Juke Nissan proslavio kao odli an vizionar bliske budu nosti sada je na red došao konceptni model Sway koji predstavlja prkti an i prostran gradski automobil

Clio RS I Renault je za Ženevu obnovio svoju jurilicu. Clio RS dobio je Trophy izvedbu s doatnih 20 KS (sada 220 KS) tj. 10% više i bržim EDC mjenja em. Okretni moment je tako er pove an

14

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJE STRAHONINEC: UČITE OD NAJBOLJIH!

Čakovčanin Damir Sabol o razvoju aplikacije Photomath Mladi informati ari Strahoninca (MIS) u suradnji s Me imurskim informati kim klubom organiziraju predavanje za u enike, studente i sve zainteresirane naziva Photomath - razvoj mobilnih aplikacija, koje e se u subotu, 14. ožujka u 16 sati održati u Društvenom centru Op ine Strahoninec (Dravska 1).

Predavanje e voditi akov anin Damir Sabol, inženjer elektrotehnike i ra unalstva, koji je na zagreba kom FER-u diplomirao 1996. godine, a potom osnovao i predsjedavao Upravom Iskon Interneta - prvog pružatelja internet-usluga u Hrvatskoj. Sabol je danas na

elu tvrtke MicroBlink, koja je nedavno iznjedrila svjetsku aplikacijsku uspješnicu Photomath.

Što je Photomath?

To je aplikacija koja pomaže pri u enju matematike - izra unava i prikazuje rješenja matemati kih zadataka na ekranu mobilnog ure aja trenutno, a dopušta i prolaženje kroz individualne korake rješavanja samoga zadatka.

Osim osnovnih matemati kih izraza, PhotoMath trenutno podržava jednostavne jednadžbe s jednom nepoznanicom. Matemati ki se izazov u mobitel ina e unosi fotogra iranjem.

ZA LJUBITELJE GLAZBE

I dok ronite možete slušati omiljene hitove!

Mali prijenosni zvu nici idealni su gadgeti za sve ljubitelje glazbe. Dovoljno su mali da mogu stati u svaki džep ili torbu, a kako napreduje tehnologija tako napreduje i kvaliteta zvuka koji emitiraju. Novi Philipsov Bluetooth prijenosni zvu nik, ShoqBox, vrlo je zanimljiv zbog jednoga posebnog razloga - vodootpo-

ran je i s njim možete roniti do dubine 15 metara. S obzirom na to da je beži an, ovaj se zvu nik vrlo lako povezuje s Android i iOS ure ajima, koriste i Bluetooth tehnologiju.

ShoqBox ima zvu nike ja ine 3W, što e omogu iti odli nu kvalitetu zvuka gdje god se nalazite – u ku i, uredu, parku, plaži i sl.

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Varaždinska Amazona zabavljala fiovce!

Amazona iz Varaždina - odli na u izvedbi zabavnih doma ih hitova

Gost prošlotjednog izdanja popularne zabavno-glazbene emisije “Fio show” bila je grupa Amazona iz Varaždina.

Gledatelje su zabavili nizom zabavnih hitova i pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima, kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Osim toga, u emisiji je emitiran prilog iz Daruvara, te slike s degustacije vina u Žalcu, kod Celja. Gledaju svi – gledajte i Vi! (rr)

Otac i sin, Fio i Martin, prepoznatljivi doma ini Showa

6. ožujka 2015.

6. ožujka 2015.

PETAK, 06.03.

08:00 08:15 09:15 10:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 (r)

10:30 11:30 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:25 19:00 19:30 20:00

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Lifestyle (r) TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Op ina Strahninec (izbori) Obzori (r) Ju er, danas, sutra Novi milenij (r) Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

20:35 21:05 21:20 22:00 22:40 23:00 02:05

PETAK, 06.03.

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Privredni.hr Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Emisija VTV-a Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zlatna dolina Poluge razvoja VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Rezervirano vrijeme (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R)

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 07.03.

NEDJELJA, 08.03.

08:00 Dje ja TV 10:05 TV prodaja 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 13:50 Shi (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Dom 2 (r) 16:15 Novi milenij (r)

08:00 Dje ja TV 10:05 TV prodaja 11:05 Poljoprivredni savjetnik 12:00 Oko umjetnos (r) 12:40 Zagrljaj ljepote (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Planet Croa a 20:40 Ju er, danas, sutra 20:50 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:15 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

SUBOTA, 07.03.

06:58 07:00 07:05 07:30 07:35 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 16:50

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Moja Istra (R) Iz prošlos TV Razglednica Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Filmske najave (R) TV Prodaja Europa u fokusu Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja Pravi smjer (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) Dokumentarni program 17:25 TV Prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

NEDJELJA, 08.03.

06:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:00 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00

18:40 19:05 19:10 19:25 19:30 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:15 02:00

VTV Dnevnik Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) 02:30 Info kanal

Najava programa VTV Dnevnik (R) Rezervirano vrijeme Info kanal Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Zlatna dolina (R) Rezervirano vrijeme (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja U svjetlu vjere (R) Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Poluge razvoja (R) 21:30 Dokumentarni program 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:15 Info kanal 02:00 VTV Tjednik 02:30 Info kanal

PONEDJELJAK, 09.03.

08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Zagrljaj ljepote (r) 10:40 TV prodaja 11:40 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Lifestyle 17:30 Aniela

UTORAK, 10.03.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Novi milenij Shi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

SRIJEDA, 11.03.

TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

20:00 Pove alo 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Kratki rezovi, emisija o lmu 22:00 Vijes dana 22:30 Planet Croa a 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 11:10 TV prodaja 12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice

PONEDJELJAK, 09.03.

UTORAK, 10.03.

SRIJEDA, 11.03.

18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Tjednik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Zajedno (R) Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV-a Sportski zoom (R) Rezervirano vrijeme (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:10 20:45 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zastupni ki klub Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja (R) VTV Vijes Pravi smjer Shi Zastupni ki klub (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:45 13:00 13:05 13:15 13:30 14:05 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Pravi smjer (R) Mužikaši i pajdaši (R), glazbena emisija TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Otvoreno nebo Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Paleta portreta Global 3000 Pressica (R) VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

15

ČETVRTAK, 12.03.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Oko umjetnos (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 16:40 17.30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Kratki rezovi (r) Planet Croa a (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi , emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

ČETVRTAK, 12.03.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:30 Mali oglasi 07:35 TV Prodaja 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Sjednica Gradskog vije a Grada Varaždina, izravni prijenos 12:00 VTV Vijes 12:05 Sjednica Gradskog vije a Grada Varaždina 14:45 TV Prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV Prodaja 17:15 Glazbeni izazov (R) 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 Škola šaha 19:25 Mali oglasi 19:30 Info kanal 19:45 TV Prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Rezervirano vrijeme 20:45 TV Razglednica 21:00 Iz naših središta (R) 21:30 Dokumentarni program 22:25 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Vremenska prognoza (R) 22:56 Iz prošlos (R) 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:15 Info kanal 02:00 VTV Dnevnik (R) 02:25 Vremenska prognoza (R) 02:26 Info kanal

16

media

media

POZNATI radijski glas otišao iz etera popularnoga međimurskog radija

Miljenko M iljenko O Ovčar včar o oprostio prostio se od Radija 1

Miljenko Ov ar i ekipa koja je radila subotnji ve ernji show na Radiju Poznati akove ki radijski 1 se s popularnim radijskim glaurednik i voditelj Miljenko Ov- som i ekipom koja je radila ovu ar u subotu se zajedno s ekipom emisiju u ugodnom subotnjem subotnjega ve ernjeg showa, ve ernjem druženju oproste koji je posljednji put emitiran prijatelji i suradnici, kao i elni u ovom ormatu na Radiju 1, ljudi me imurske i akove ke oprostio od radijskog etera na politike.

Miljenko Ov ar pak se od tom popularnom me imurskom radiju. Subotnji ve ernji radijski radijskog etera Radija 1 i svojih show koji su u “originalu” zajed- slušatelja nešto ranije oprostio ni ki radili: Miljenko, Deni Boy, porukom na svojem Facebook Bojan i Alan bio je dugo vremena profilu koja najbolje govori o treuvod u subotnji izlazak, odno- nutku i emocijama koje su se kod sno relaksiraju i i zabavni no - njega ispreplele proteklih dana ni provod uz doma e radijske nakon 18 godina provedenih na toj me imurskoj radiopostoji. valove.

Nije mu bilo lako ni prošlu Rastanak s radijskim eterom Radija 1 Miljenka Ov ara i subotu, ali, kako kaže, slijede neodlazak u povijest No ne more, ki novi izazovi koji e vjerojatno kako ju je prozvao Deni Boy, u i dalje biti vezani uz medijski ovom sastavu bila je prilika da angažman. (dz, oto: zv)

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ROCK U ME IMURJU, sre om, ipak nije mrtav, što je dokazao 1. ehaj fest u Nedeliš u

Modern-rock i ska za dobru zabavu gotovo etiri tisu e mladih i stari(ji)h Gotovo etiri tisu e ljudi koji su u subotu došli na 1. ehaj est u Nedeliš u, na kojem su nastupala dva sjajna hrvatska modern-rock benda: Gretta i Vatra, te beogradska rock-ska senzacija S.A.R.S., izvrsna su stvar za rock u Me imurju koji kod nas o ito i dalje ima svojih poklonika, samo nova vremena traže nove rock-bendove i hitove koji e kroz televizijski i radioeter doprijeti do slušatelja i obožavatelja.

Posljednjih nekoliko godina kona no je i u Hrvatskoj, kako ga ja popularno zovem modern-rock: alternativni i indie-rock, postao ono što je ve petnaestak godina diljem Europe zahvaljuju i glazbenim estivalima - mainstream-rock.

Shvatili su i de ki iz akove kog Mileniuma, koji su u posljednje dvije godine postali

koncertni organizatori u MESAP-ovoj dvorani u Nedeliš u, da ima sasvim dovoljno publike koja se ne zabavlja samo uz cajke i zabavnu glazbu, ve da to može biti i uz rock, makar to bili bendovi koji su još donedavno bili poznati samo pasioniranim pratiteljima rock-scene. Kona no je i naša publika prepoznala da nakon Prljavog kazališta, Parnog valjka i Bajage postoje i neki drugi bendovi, mladi bendovi kojima treba dati šansu i podršku jer oni to zavrje uju.

Zahvaljuju i prvenstveno mladima koji ovaj put roditeljima otkrivaju “svoje” bendove, pa ponekad mogu i zajedno na koncert.

Vrhunci ve eri bile su pjesme koje su protekle dvije godine daleko najve i hitovi na top-listama: “Malena” - Gretta, “Tango” - Vatra i “Lutka” -

Gretta je pokazala da sjajno funkcionira i u velikim dvoranama, a ne samo klupskim prostorima

De ki iz Vatre bili su oduševljeni koncertnom atmosferom, pa je na kraju uslijedio “selfie” s publikom S.A.R.S. Publika je prilikom izvrsnih live-izvedbi jednostavno pala u delirij.

Gretta je na po etku dobila velike ovacije i izvrsno zagrijala atmos eru. Ivan De ak iz Vatre nije mogao vjerovati kakvu je podršku Vatra dobila na ehaj estu te nije krio da je ugodno iznena en, jer je u pitanju bila svirka pred možda i najbrojnijom publika kad su oni u pitanju. Stoga nije udo da je zaželio da se isto ponovi u listopadu, kada imaju svoj prvi samostalni koncert u zagreba kom Domu sportova. Na kraju je sve kulminiralo nastupom S.A.R.S.-a, predvo enim vokalom Žare-

tom, za kojim posve o ito luduju tinejdžerke, djevojke, žene...

Popularni beogradski ska-bend nije mogao tako lako oti i sa stagea, jer se skandiralo bez prestanka “Ho emo još!”, pa je tako to bila izvrsna prilika da predstave i svoju novu pjesmu “Prole e”. Odli na koncertna atmos era potrajala je dobrih pet sati, a sva tri benda dobila su dobru minutažu ne samo da predstave svoje najve e hitove, nego da pokažu zapravo da zavrje uju u budu nosti pune dvorane, kao što je to bio slu aj ovu subotu u Nedeliš u. (dz, oto: Zlatko Vrzan i Vjeran Petrovi )

• • S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO! • • DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “FOCUS”!

“Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “Focus”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate.

NAGRADNO PITANJE: Tko igra glavnu mušku ulogu u filmu “Focus”?

Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila.

Ulaznice se mogu iskoristiti do 11. ožujka 2015. Posebna napomena: Budu i da želimo

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu Čakovec

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “STILL ALICE”! www.mnovine.hr

svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

“Me imurske novine” u suradnji s Centrom za kulturu akovec pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije ulaznice, ovaj put za film “Still Alice”.

Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate.

Dobitnike ulaznica objavlju-

Nagradno pitanje: Koju je najprestižniju filmsku nagradu dobila Julianne Moore za ulogu u ovom filmu?

www.mnovine.hr

jemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila.

RASPORED PRIKAZIVANJA FILMA: subota, 7. 3., 20 sati, Ponedjeljak, 9. 3., 20 sati, Utorak, 10. 3., 20 sati

sport@mnovine.hr

TENIS

GIMNASTIKA

DP Hrvatske odigrano VRLO DOBAR NASTUP Filipa Udea u Azerbejdžanu je u Zagrebu

Ena Babi državna juniorska prvakinja

Odradio cijeli višeboj i uzeo broncu

O ekivano najbolju ocjenu Ude je dobio na konju s hvataljkama

Sretna Ena s pobjedni kim trofejom

Ena Babi (Franjo Pun ec) pobjednica je dvoranskog prvenstva Hrvatske u konkurenciji do 18 godina, koje je održano na terenima Nacionalnog teniskog centra u Zagrebu. Ona je u finalnom susretu svladala Mirima Šilji (Iteam) nakon tri seta - alt2:6, 6:4, 6:1.

ZAGI KUP

Finale za Antoniju Ruži

Antonia Ruži odli no je odigrala na Zagi kupu

U Zagrebu je odigran još jedan turnir iz kalendara HTS-a za djevoj ice i dje ake do 12 godina pod nazivom Dvoranski Zagi kup. Na turniru je nastupala i naša Antonia Ruži , koja je ostvarila zapaženi rezultat plasiravši se u nale, gdje je bila jesno poražena od suigra ice iz reprezentacije Kornelije Hun ak rezultatom 36 76 36. Antonia je do nala s gla pobjedama pro v pro v Hane Sokolovi (TK I Team) 61 63, Dore Kos (TK Pre ko) 75 61 i u polu nalu pro v prve nositeljice i najbolje slovenske igra ice Nike Strešek 60 (predaja).

Srebrni hrvatski olimpijac Filip Ude osvojio je bron anu medalju u višeboju na Test Eventu za Europske olimpijske igre u Bakuu. Ude je nakon 2,5 godine radio kompletan

višeboj i skupio vrlo dobrih 86.100 bodova. Ušao je i u sva pojedina na finala koja su na rasporedu u petak, no nastupit e samo na svojoj najja oj spravi, konju s hvataljkama.

Na parteru je skupio 14.050 bodova, na konju s hvataljkama 15.200, karikama 13.600, preskoku 14.350, ru ama 14.250, te pre i 14.650.

Bolji od Filipa u višeboju

bili su samo doma i vježba i, podrijetlom iz Ukrajine, Oleg Stepko (90.600 bodova) i Petro Pahnjuk (88.050).

- Ovih 86.100 je jako dobro za Filipov prvi vi-

šeboj nakon 2,5 godine.

Na konju s hvataljkama radio je lakšu vježbu, sa startom od 6.2, ali u petak e u finalu i i 6.7. - rekao je jedan od Filipovih trenera Marijo Vukoja.

U NGC-u Aton Nedeliš e održano PH za osnovne škole

De ki iz OŠ-a Selnica osvojili srebro Školsko Državno prvenstvo iz gimnastike održano je u Nedeliš u 25. i 26. velja e. Mjesto okupljanja mladih nada hrvatske gimnastike bio je nacionalni gimnasti ki centar Aton, gdje su natjecatelji mogli odmjeriti snage i pokazati svoje umije e, gipkost i ljepotu pokreta. Discipline ovogodišnjeg prvenstva bile su preskok, greda, pre e i tlo.

U muškoj kategoriji, me u 11 ekipa dje aka, najbolja je bila mom ad iz OŠ-a Brajda iz Rijeke, a njima vrlo blizu i vještinama i bodovima bila je OŠ Selnica, koja je osvojila srebro. Tre e mjesto pripalo je dje acima OŠ-a Petar Zrinski iz Jalžabeta. Selni ka ekipa u sastavu: Leon Saka , Abel Šimon, Petar Tomši , Luka Sedmak i David uran) zauzela je visoko drugo mjesto i naslov

Selni ka ekipa (lijevo u crvenoj opremi) na pobjedni kom postolju

državnih viceprvaka u konkurenciji 135 u enika iz 16 hrvatskih županija. Znak je to dobrog rada i priprema za natjecanje koje s njima

provodi u iteljica tjelesne i zdravstvene kulture Jadranka Markuš.

Zlato u ženskoj kategoriji, me u 16 ekipa, osvojile su

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

djevojke iz OŠ-a Don Lovre Kati a iz Solina, dok su druge bile Karlov anke iz OŠ-a Švarca. Bronca odlazi u Samobor u OŠ Bogumila Tonija.

Olimpijac Filip Ude nakratko je prisustvovao natjecanju i rekao da jako voli ovakve doga aje jer vidi da njegovu ljubav prema gimnastici dijele i ova djeca, od kojih su neki od njih možda i njegovi nasljednici.

Natjecanjem u gimnastici i službeno je po ela serija od 10 završnica Državnih školskih prvenstava, koja su ujedno i najviša razina natjecanja za oko 90.000 u enika koji godišnje prolaze kroz sustav školskog sporta. (mg)

6. oĹžujka 2015.

RUKOMET

ODBOJKA PRVA hrvatska odbojkaťka liga – nova pobjeda naťeg kluba

Centrometal sve bliĹže Ĺželjenoj petoj poziciji PRVA HRL za rukometaĹĄice

Zrinskice prokockale bod u dobivenoj situaciji Otpisana Dalmatinka uzela je bod naĹĄim rukometaĹĄicama u borbi za opstanak u I. HRL za Ĺžene (ispadaju tri ekipe). Zrinski i Dalmatinka odigrali su 22:22.

Sama utakmica bila je vrlo neizvjesna do samog kraja. Doma im mladim igra icama o ito je najteĹže igrati „ve dobivne utakmice“. Istini za volju, trener Golik opet je morao „kemijati“, jer se ozlijedila Prevendar i vjerojatno viĹĄe ne e mo i ra unati na nju, tako da vanjske pozicije itekako trpe.

Utakmica se moĹže podijeliti na viĹĄe „etapa“. Uglavnom, nije bilo to dobro sve do pet-ĹĄest minuta nastavka kada su doma e povezale „niz“ u obrani i napadu i povele 20:16. Bilo je to joĹĄ gotovo 20 minuta do kraja.

I tada su u potpunosti stale.

Umjesto da dokraja e protivnice, prestale su igrati.

Imale su usprkos tome pred kraj priliku za pobjedu, ali nisu je iskoristile.

TABLICA 1. PODRAVKA VEGETA 17 16 1 0 191 33 2. ZAMET

17 15 0 2 122 30

3. LOKOMOTIVA

17 14 1 2 170 29

4. ZELINA

17 13 1 3

86 27

5. SESVETE-AGROPROT. 17 12 0 5

98 24

6. TREĹ NJEVKA

17 8

1 8

23 17

7.

17 7

1 9

9

8. UMAG

17 7

0 10 -51 14

9. OSIJEK

17 6

1 10 -83 13

10. SPLIT 2010

17 5

1 11 -83 11

11. ZRINSKI

17 4

2 11 -81 10

12. BJELOVAR

17 4

0 13 -159 8

13. SAMOBOR

17 2

0 15 -111 4

14. DALMATINKA

17 1 1 15 -131 3

KOKA

15

akovec. Dvorana GOC. Gledatelja: 200.

Sutkinje: Lorena Jurenec i Majda Vajdi .

ZRINSKI: Krmpoti ,, P.Posavec 6, Šari , Glad, Furjan 3, S. Posavec 5, Ladi , Bali 3, Rob, Iva i , Resman 2, Car 2, Ben ik, Zagorť ak 1, Androi , Laptoť. Trener: Željko Golik.

Stela Posavec je kod 21:20 zapucala penal i goĹĄ e su na kraju stigle do boda za kon anih 22:22.

Bilo kako bilo, trebala su se osvojiti sva tri boda u ovoj utakmici, ali ovaj put okolnosti nisu bile na naĹĄoj strani. (dz)

U susretu koji je direktno odlu ivao o petom mjestu prije doigravanja odbojkaĹĄi Centrometala svladali su goste iz Rovinja s 3:1 i pobjegli im na ĹĄest bodova prednosti.

Sam po etak susreta protekao je u izjedna enoj igri. Prvu zna ajnu prednost stje u Istrani kod 10:7. No doma i su to brzo preokrenuli u 12:11, kasnije i u 16:14. U zavrĹĄnicu seta Centrometal ulazi s etiri poena prednosti, da bi prednost do kraja porasla na 25:19. U prvom setu prijem Centrometala nije bio savrĹĄen, bila je i poneka sitna greĹĄka, ali opet su doma i pokazali dominaciju u svim segmentima igre. Drugi set protekao je u stalnom vodstvu Centrometala.

Rezultat se kretao 5:2, 8:5, 16:13, 18:14, 20:16. 23:19.

No pred kraj Rovinj se sasvim pribliĹžio na poen zaostatka kod 23:22. Do kraja se igra poen za poen i doma i sa 25:23 uzimaju i drugi set.

No, u tre em setu preokret. Nakon 6:7 gosti bjeĹže na etiri poena prednosti.

Pao je prijem doma ih, kao posljedica tog i ostali elementi igre, te nakon 10:13 Rovinj osvaja ĹĄest poena zaredom i osigura-

TRENUTKI POREDAK

III. HRL za rukometaĹĄe

Prva skupina

Pobjeda akovca, poraz NedeliĹĄ a

1. Mladost MK ‌ 22 2. Mladost ZG ‌ 15 3.Mursa Osijek ‌ 10 4. Sisak ‌ 7

U nastavku prvenstva III. HRL - Sjever pobjeda i poraz me imurskih predstavnika. akov ani su se vratili s dva boda koja su osvojili na gostovanju u Ludbregu. Doma i Ludbreg MB ni u jednom trenutku nije mogao parirati naĹĄoj ekipi. Na kraju uvjerljiva pobjeda akovca 25:19.

RrukometaĹĄi NedeliĹĄ a sa gostovanja u Bjelovaru vratili su se praznih ruku.

5. Centrometal ‌ 22 6. Rovinj ‌ 16 7. Rijeka ‌ 11 8. Karlovac ‌ 5

Utakmicu su loĹĄe otvorili (5 :1), te je ve na po etku bilo vidljivo da e teĹĄko dosti i razliku. Iako oslabljeni ozljeda koje su zadesile klub ( Radikovi , Tkal ec, Blagus, Korent, Gori anec koji ipak igraju) te bolesti Zebeca, to ne umanjuje pobjedu Bjelovara II. akovec gostuje u subotu u VaraĹždinu u 14 sati, a NedeliĹĄ e je isti dan doma in u 18 sati u Atonu Trnovcu. (mn)

Druga skupina

Tre a skupina 9. Gorica ‌ 19 10. Šibenik ‌ 14 11. Zadar ‌12 12. Centurion Pula ‌ 9

etvrta skupina 13. Borovo Vukovar ‌ 18 14. varaŞdin Volley ‌ 14 15. Croatia ZG ‌ 13 16. Brod ‌ 9

Situacija u poretku Vrlo je izgledno da e KaĹĄtelani imati poziciju broj 1, a zagreba ka Mladost broj 2. Osje ka Mursa stekla je bitnu prednost u borbi za tre e mjesto protiv Siska, a ima i me usobni susret na svom terenu. U drugoj skupini Centrometal je gotovo osigurao petu poziciju. Rovinj ima zna-

ajnu prednost pred Rijekom i doma i me usobni susret. Iz ove skupine dvije mom adi ispadaju u slabiju skupinu prve lige slijede e sezone.

U tre oj skupini Velikogori ani su blizu ulasku u gornju skupinu i u doigravanje. Za drugo mjesto bore se Ĺ ibenik i Zadar, dok su Puljani zaostali.

U etvrtoj skupini Vukovarci su gotovo osigurali ostanak u ligi, a Bro ani vjerojatno ispadaju. Po svemu sude i zagreba ka Croatia i VaraĹždinci e u zadnjem kolu u Zagrebu odlu ivati u me usobnom susretu tko e spasiti prvoligaĹĄki status.

va taj set. ZavrĹĄilo je 25:12 za Istrane.

Po etkom etvrtog seta Centrometal stalno vodi, ali Rovinj poravnava kod 7:7. I opet ima Centrometal etiri poena prednosti, da bi poravnato bilo kod 17:17.

Pred kraj utakmice KurteĹĄ izlazi iz igre zbog ozljede ramena, ali se uskoro ipak vra a na teren. I tre i put bjeĹži Centrometal kod 20:17, no opet je poravnato kod 21:21. Ulazi se u neizvjesnu zavrĹĄnicu. Prvu set loptu ima Centrometal koju ne koristi. Nakon toga Rovinj je imao ak etiri set lopte za poravnanje na 2:2. Dva puta i kontru koju Matej i kovi ne koristi.

Doma i su imali i sre e kad je libero Vuk prebacivao tre u loptu kod set lopte gostiju, pa mu je pomogla i sajla na mreĹži. Nakon svih neiskoriĹĄtenih set lopti gostiju doma i imaju vodstvo 29:28 koje odmah realizi-

OKM CENTROMETAL – OK ROVINJ 3:1

smo imali i dosta sre e da uzmemo sva tri boda. Vjerujem da smo ovime stekli klju nu prednost u borbi za peto mjesto.

Rovinj i Centrometal igrat e me usobnu utakmicu i sljede i vikend u Istri. Sada Centrometal ima 22 boda, Rovinj 16, Rijeka 11 i Karlovac 5. Rovinj joĹĄ moĹže ugroziti Rijeka koja je ovog vikenda pobjedila u Karlovcu sa 3:0 i zadrĹžala ĹĄanse za ostanak u gornjoj skupini prve lige naredne sezone. Nakon toga Centrometal kod ku e do ekuje Karlovac, a za kraj gostuje u Rijeci. (mn)

(19, 23, -12, 28)

Dvorana NGC Aton, gledatelja 150.

Suci : VuruĹĄi , Detelj (oba VaraĹždin).

OKM Centrometal : PalinkaĹĄ, A. i kovi , Pu a, Gotal, Juras, Vuk, MarciuĹĄ, Kopa evi , Posavec, KurteĹĄ, Stankovi , Demirovi (trener Kiri ).

OK Rovinj : Ĺ imuni , M. i kovi , Brajkovi , Sponza, Hrelja, Kuhar, Kocijan, Ili , PerĹĄi , Mostahini , Subo (trener Markulin).

raju i s 30:28 zavrĹĄavaju utakmicu.

Trener Kiri : - Ĺ to re i pametno nakon ovakve utakmice. Imali smo vodstvo 2:0, a nakon toga smo pali u igri. Na kraju

6. ožujka 2015.

NOGOMET KRENUO NASTAVAK prvenstva III. HNL – istok

Me imurje uspješno otvorilo drugi dio sezone Bjelovar može biti sretan s minimalnim porazom u akovcu na otvaranju drugog dijela sezone u koje je Me imurje krenulo odlu no da popravi dojam od jeseni. Gol odluke pao je u 39. minuti. Doma i su mogli slaviti ina e i znatno uvjerljiviju pobjedu, ali gosti su na krilima prvenstveno sretnih okolnosti (promašeni penal doma ina, dvije grede i još nekoliko propuštenih zicera doma ih) ipak na kraju poraženi s minimalnim rezultatom. Pobjeda je zasigurno ohrabrenje pred zahuktavanje proljetnog nastavka u koji Me imurje kre e u oja anom sastavu nego je to bio slu aj ujesen. Strijelac pobjedni kog zgoditka bio je Sa er, koji je tako odmah najavio da e biti poja anje Me imurju u nastavku prvenstva.

Gol odluke pao je u 39. minuti.

Doma i su mogli slaviti ina e i znatno uvjerljiviju pobjedu, ali gosti su na krili-

ma prvenstveno sretnih okolnosti (promašeni penal doma ina, dvije grede i još nekoliko propuštenih zicera doma ih) ipak na kraju poraženi s minimalnim rezultatom.

Bjelovar je visoko na tablici, ali nakon akove kog izdanja vrlo izgledno je da to ne e biti slu aj i nakon završetka cijele sezone. Na krilima ove pobjede od akove kog sastava o ekuje se pozitivan rezultat i na prvom gostovanju u nastavku u Virovitici gdje igra protiv slabašnog doma ina koji uvjerljivo drži za elje prvenstvene tablice.

Trener Me imurja Mario Kova evi (na slici) može biti zadovoljan s prvim susretom,posebice igrom u obrani, s obzirom ona nije bila kompletna (žuti kartoni i ozljede), ali gosti svejedno nisu uspjeli ozbiljno zaprijetiti. Šteta što u ovakom puno kvalitetnijem Me imurju više nema mladog Rebernika, najbolje-

TABLICA 1. SLAVIJA

16 10 4 2

2. MLADOST (Ž)

16 9 5 2 28 – 15 32

32 – 9

3. MLADOST (A)

16 8 5 3

4. VUKOVAR 1991

16 7 4 5 27 – 25 25

24 – 9

34

29

5. BSK

16 7 4 5 25 – 25 25

6. BJELOVAR

16 7 3 6 22 – 18 24

7. KOPRIVNICA

16 6 5 5 26 – 17 23

8. PODRAVINA

15 7 2 6 26 – 21 23

9. VIŠNJEVAC

15 5 7 3 13 – 12 22

10. AKOVO-CROATIA 16 6 4 6 22 – 26 22 11. ME IMURJE

16 6 3 7 24 – 23 21

12. VARAŽDIN

16 5 5 6 17 – 14 20

13. BELIŠ E

16 5 4 7 24 – 30 19

14. SLAVONIJA

16 4 5 7 18 – 28 17

15. ORIOLIK

16 3 4 9 13 – 24 13

16. VIROVITICA

16 0 0 16 10 – 55

0

ga igra a ujesen koji je sa svojim igrama zasluženo dobio priliku da se nametne u jakoj Rijeci, ali s druge strane veseli što e akove ki klub biti puno bolji u ovom dijelu sezone nego je to bio slu aj u prvom dijelu prvenstva.

Me imurje je s ovom pobjedom presko ilo na tablici Varaždin i nalazi se sada na 11. mjestu. Slijedi gostovanje u Virovitici, protiv najlošije mom adi

NASTAVLJA SE Me užupanijska liga akovec - Varaždin

Nedeliš e u nastavku juriša prema naslovu s lijepom prednoš u Ovaj vikend nakon zimske pauze na nogometne terene vra aju se naši predstavnici u me užupanijskoj ligi.

Uvjeti za kvalitetne pripreme nisu postojali pa e svi klubovi dosta nespremni zapo eti proljetni nastavak.

U Nedeliš u nisu mirovali tijekom zime, Damir Mareti u mom adi je dobio kvalitetnog veznjaka Dejana Slunjskog iz Pinggau-Friedbreg (austrijska 6. liga) i Rudija Žganca iz Nk Me imurja, dok su klub napustili Gordan Vuk i Romano Nježi koji karijeru nastavljaju u inozemstvu. Nedeliš e je odigralo pet pripremnih susreta uo i nastavka, poraženi su dva puta od Varaždina, u Varaždinu je bilo 2-0, dok su u Nedeliš u na doma em terenu poraženi s 5-1. Slijedila je pobjeda na doma em terenu protiv Macinca s 3-2, poraz u Svetom Iliji od Obreša s 2-0 i pobjeda u generalci protiv SC Wiesflecka na neutralnom terenu u Ma arskoj.

U Nedeliš u imaju velika o ekivanja u proljetnom dijelu, pa osim što imaju u planu zadržati vode u poziciju u ligi, gdje ne bi trebali imati problema, u kup natjecanju 1. travnja prolaz u polufinale tražit e protiv aktualnih prvaka i jedinog više rangiranog kluba u županiji NK Me imurja.

Promjena je došlo i u mom adi Slobode koji su u svoje redove dobili kvalitetnog i provjerenog Zvonimira Pani a iz Centrometala i Filipa Va uneca iz Podravca Sesvete, dok je klub napustio Mihael Podvez. Sloboda je odigrala tri pripremna susreta, u Strahonincu je poražena s 2-1, u Pretetincu od doma eg Me imurca s 3-1, dok je u posljednjem susretu slavila u akovcu protiv doma e Sloge s 5-1. Trener Slobode Stjepan Petek tako er puno o ekuje od ovog prolje a, pa namjeravaju zadržati drugu poziciju u ligi, ali velike ambicije polažu u me imurski

TABLICA 1. NEDELIŠ E

16 13 2 1 51–15

41

2. SLOBODA (S)

16 10 3 3 36–24

33

3. RUDAR

16 10 2 4 37–14

32

4. ZELENGAJ

16 8 3 5 40–38

27

5. MLADOST KOMET 16 8 2 6 37–29

26

6. GRANI AR (K)

16 8 2 6 34–32

26

7. CENTROMETAL

16 7 4 5 35–28

25

8. ZADRUGAR

16 7 3 6 37–35

24

9. PUŠ INE

16 7 3 6 27–25

24

10. JALŽABET

16 7 2 7 35–24

23

11. PLITVICA (G)

16 6 3 7 31–32

21

12. POLET (SMNM)

16 6 3 7 28–29

21

13. NOVI MAROF

16 6 3 7 43–51

21

14. SLOGA ( )

16 4 6 6 27–28

18

15. NAPRIJED

16 5 0 11 17–29

15

16. PLITVICA (S)

16 3 1 12 17–46

10

17. IVAN ICA

16

0

0 0 16 10–63

kup gdje imaju namjeru izboriti polufinale. etvrtfinalni susret igraju 1. travnja u Novom Selu Rok protiv doma eg Omladinca.

U Rudaru su tako er bile male promjene, pa je ekipa ostala bez Igora Mihalica koji je otišao u inozemstvo, dok je trener Vinceti u ekipu dobio Aleksandra Novaka koji je došao iz NK Plavi Peklenica i Davida Radikovi a.

Rudar je odigrao 4 pripremna susreta, u prvom pripremnom susretu u Jurovcu je protiv doma eg Bratstva slavio sa 5-1, remizirao 2-2 s prvoplasiranom ekipom 3.slovenske lige NK Odrancima te u Murskoj Soboti sa Murom 0-0, da bi u posljednjem susretu u Tur iš u upisao pobjedu od 5-1 nad doma im Borcem. U Rudaru su itekako zadovoljni visokom pozicijom i vjeruju da imaju mom ad s kojom e zadržati tu poziciju pa i da mogu do druge koja im bježi za samo jedan bod.

Velikih promjena nije bilo u Mladosti iz Preloga pa je to i najja a snaga

ove odli ne mom adi koja je na kraju jesenskog dijela zauzela peto mjesto.

Mom ad je napustio samo David Mihoci koji je otišao u Galeb iz Oporovca.

Mladost iz Preloga odigrala je tri pripremna susreta, pobijedila je Otok s 4-1, remizirala u Palinovcu sa Mladosti 1-1 te u posljednjem susretu slavila s 3-1 u Pretetincu nad Me imurcem.

Zbog problema sa travnjakom Mladost e prvih nekoliko kola svoje doma e susrete odigrati u ukovcu. Tajnik Mladosti Željko Soka izjavio je da je ambicija kluba za prolje e biti me u prve tri mom adi u ligi te smatra da ako ozljede i kartoni zaobi u mom ad da se mogu nositi sa svima, pa i s vode im Nedeliš em.

Najve u zimsku kalvariju prošao je Grani ar iz Kotoribe. Zbog problema u igra kom kadru u nekim momentima bio je upitan i njihov nastup u proljetnom dijelu prvenstva. Ipak stvari su se posložile, tehni ki direktor Robert ižmešija i kapetan Vilim Kos maksimalno su se potrudili da poslože stvari u ovom uglednom me imurskom klubu. Mom ad su tako napustili Karlo Mlakar, Mario Kranjec, Bruno Mešnjak i Edi Kova i , dok su se u prvu ekipu pridružili perspektivni juniori. Grani ar je u pripremnom susretu na doma em terenu odigrao 0-0 sa Dravom iz Novigrada Podravskog, slavio kod ku e s 2-1 nad Grani arem iz Legrada, remizirao u Donjem Vidovcu 4-4, slavio kod ku e s 3-1 nad Kraljev anom38 i u posljednjem susretu izgubio u Jalžabetu s 5-3. Tehni ki direktor Robert ižmešija smatra da se može još bolje nego u jesenskom dijelu i pozivaju svoju publiku da ih podrže jer e biti puno dobrih trenutaka i pobjeda.

U Macincu je bio zanimljiv prijelazni rok pa su mom ad napustili

PAROVI 18. kolo: subota, 14,30 sati: Nedeliš e – Polet, Centrometal (M) – Novi Maro , Rudar – Plitvica, Plitvica (S) – Mladost-Komet, Ivan ica – Jalžabet; nedjelja, 10 sati: Sloga – Naprijed, nedjelja, 14.30 sati: Zelengaj – Grani ar, Zadrugar – Sloboda (S).

Zvonimir Pani i Slaven Hliš , dok su došli Vanja Šari iz Nk Me imurja i Tomislav Dombaj iz Drave Kuršanec.

Ekipa Centrometala odigrala je samo dva susreta, pa je tako poražena u Nedeliš u sa 3-2, te slavila u Belici protiv doma eg BSK-a sa 6-3. Trener Drago Naran a o ekuje dobre igre te pobjede u proljetnom dijelu, te da mom ad ostvari zacrtani cilj uo i sezone, a to je sredina tablice u premijernoj sezoni u ovom rangu natjecanja.

U Puš inama je tako er bilo promjena u igra kom kadru pa su mom ad napustili Dario Horvat i vratar Dejan Špicer, dok su došli Dino Koren iz NkŠenkovec i Marko Bosilj. Puš ine je u pripremnim susretima remiziralo sa Nedeljancem 1-1, bilo poraženo od Poleta iz Pribislavca sa 3-2, remiziralo sa Trnovcem na doma em terenu 3-3 da bi u posljednjem pripremnom susretu napustili teren u 60.minuti protiv Varteksa nezadovoljni suda kim kriterijem. Predsjednik Damir Posavec isti e da mom ad trenutno nije na dobroj razini sa ormom, ali da e se orma s utakmice u utakmicu dizati te dobri rezultati nebi smjeli nedostajati pa o ekuju plasman me u prvih 10.

Najviše promjena u Poletu Najviše promjena u igra kom kadru bilo je u Poletu pa su mom ad napustila 4 igra a, a isto toliko su ih i doveli. Otišli su Andrej Gori anec, Stojko Uroš, Martin Per i i Luka Mikolaj,

Ostali rezulta : Beliš e – Slavonija 2:2, Mladost (Ž) – Virovi ca 5:0, Slavija – Koprivnica 3:1, Croa a ( ) – Oriolik 2:1, Varaždin – BSK 0:0, Slavija – Koprivnica 3:1, Mladost (A) – Vukovar ‘91 1:1.

lige i uz pravi pristup nova tri boda ne bi trebala biti problem, posebice jer e ekipa biti još kompletnija nego je to bio slu aj na po etku. (dz)

dok su došli su Žiga Smodiš iz nk Donji Koncov ak, PrimožKristl iz NkLjutomer, Luka Fodor iz Zavr a i Benjamin Kosi iz Sloge Štrigove. Polet tako nije mirovao u zimskom periodu pa je želio da se mom ad uigra te je odigrao ak 8 pripremnih susreta. Zapo eli su sa remijem od 1-1 s NK Turniš em na neutralnom terenu, bili poraženi u Koprivnici s 3-0, na neutralnom terenu slavili nad Murom iz Murske Subote sa 5-1, slavio u Jurovcu 2-1, pa kod ku e pobijedili Slatinu iz Radenci sa 1-0, poražen u Štrukovcu od doma eg Hajduka s 2-1, dobili Veneru sa 7-3 kod ku e te u posljednjem susretu izgubili na gostovanju od Me imurca sa 7-2.

O ekivanja su da se izbori pozicija u gornjem dijelu ljestvice.

U mom adi Sloge došlo je do promjene trenera pa je mom ad zapo ela pripreme sa Zoranom Kralji em koji se pokazao kao pravo stru no rješenje te su iznimno zadovoljni njegovim radom. Sloga je u pripremnim susretima slavila na dome em terenu nad Poletom iz Pribislavca s 3-1, Budu nosti iz Miklavca sa 10-1, 1-0 nad Jedinstvom iz Novog Sela na Dravi te zaklju ila pripreme porazom od Slobode iz Slakovca od 5-1. Igra ki kadar popunili su sa Markom Mihalovi em koji je došao iz USV St Jakob Walde, Mateom Podgorskim iz Mladosti iz Ivanovca te Nikolom Žvorcom iz Šenkovca. Potpredsjednik Vlado Balent o ekuje kvalitetne igre u proljetnom dijelu i rezultate kojima zaslužuju gornji dio tablice. Slogaši pozivaju gledatelje na nedjeljni jutarnji susret sa Naprijedom iz Cirkovljana gdje o ekuje pozitivan rezultat na samome po etku sezone.

Mom ad Cirkovljana dobila je dva nova poja anja, Hrvoje Vugrinec iz TrnaveGori an i David Vuginec iz FC AskoSchlaining-a pokušati e pomo i Naprijedu da izbori opstanak, dok je otišao Martin Vlah. Naprijed iz Cirkovljana odigrao je tri susreta, poražen je od kadeta Slavena Belupa s 3-1, te je slavio na doma em terenu s 3-0 protiv Galeba iz Oporovca i u gostima sa 2-1 protiv Otoka. Premda im raspored ne ide na ruku u proljetnom dijelu, u Naprijedu vjeruju da ova mom ad može izboriti opstanak. (nb)

6. ožujka 2015.

I.ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Me imurec i Mladost (P) pušu za vrat vode em Spartaku TABLICA

Spartak u nastavak prvenstva kre e gostovanjem u Mihovljanu

Proljetni dio natjecanja prve me imurske nogometne lige otvaraju u subotu Šenkovec i Mladost iz Ivanovca. Pretposljednji Šenkovec nakon prijelaznogroka ostao je bez trojice standardnih igra a (Žvorc, Hrustek, Cmre njak), a kod ku e do ekuje poja anu Mladost (Sa er, Fran i , Možek).

Sve osim pobjede Mladosti bilo bi veliko iznena enje.

U Gori anu se sastaju Trnava i Mladost iz Palinovca. Utakmica bi mogla biti posebno zanimljiva zbog toga, jer u ekipi Trnave

ima par doju erašnjih igra a Mladosti. Trnava je poja ana povratnikom iz Austrije Z. Bašnecom, a Palinov ani ne mogu ra unati na Mu i a zbog isklju enja u jesenskom dijelu prvenstva. Treba spomenuti da je Mladost ostala bez Balenovi a, koji je otišao u inozemstvo.

Po nama derbi kola igra u Svetoj Mariji.

Na vrlo „vru em“ terenu Mladost do ekuje vrlo dobru ekipu Me imurca, koja se nalazi na odli nom 2.mjestu prvenstvene tablice, te istovremeno o ekuje kiks vode eg

Spartaka. Me imurec ne može ra unati na rezervnog vratara Sutnjaka zbog isklju enja. Veliko poja anje Me imurca u zimskom prijelaznom roku je dolazak Filipa Hrusteka, dok je ekipa Mladosti oslabljena za mrleca.

Spartak u nastavak sezone kre e s novim trenerom Lider prvenstva Spartak gostuje u Mihovljanu kod Slobode. Spartak je na po etku priprema za proljetni dio sezone neo-

1.

SPARTAK

15

12

2

1

40 – 11

38

2.

ME IMUREC

15

11

2

2

46 – 19

35

3.

MLADOST (Pal.)

15

11

2

2

38 – 20

35

4.

POLET (P)

15

9

2

4

33 – 12

29

5.

DINAMO (P)

15

9

1

5

29 – 18

28

6.

MLADOST (SM)

15

8

2

5

40 – 28

26

7.

TRNAVA

15

8

1

6

36 – 27

25

8.

KRALJEV AN 38

15

7

3

5

29 – 14

24

9.

OMLADINAC (NSR)

15

6

3

6

29 – 28

21

10. MLADOST (I)

15

6

2

7

31 – 30

20

11. DINAMO (D)

15

6

1

8

33 – 32

19

12. SLOBODA (M)

15

4

3

8

23 – 33

15

13. BSK

15

3

1

11

13 – 41

10

14. SOKOL

15

2

3

10

17 – 44

9

15. ŠENKOVEC

15

1

3

11

15 – 59

6

16. JEDINSTVO (NSD)

15

1

1

13

14 – 50

4

ekivano napustio Ivan Domini - oni, a njegov nasljednik je Tomislav Podgorelec, dugogodišnji igra i kapetan Spartaka.

Ekipa Slobode dobro je zapo ela jesenski dio prvenstva, ali je pri kraju prvenstvena prosula dosta bodova te joj slijedi borba za o uvanje pozicije za opstanak u ligi. Spartak zbog kartona ne može ra unati na E. Šegovi a, dok Sloboda nema takvih problema.

U Domašincu se sastaju Dinamo i BSK. Zasigurno najneugodnije iznena enje prošle sezone Dinamo, do ekuje zahukta-

FOTOVIJEST

6. ožujka 2015. le Beli ance, koji su u završnici prvenstva zna ajno podigli svoj nivo igre. Novi trener Dinama je poznati stru njak Josip Šegovi , a povratnik iz Austrije Luka Jakši . etvrtoplasirani Polet do ekuje u Pribislavcu „susjeda“ na tablici, Dinamo iz Palovca. Doma in zbog kartona ne može ra unati na Marka Obadi a, poja anje pristiglo iz Domašinca u zimskom prijelaznom roku.

Derbi za elja u Vratišincu. Vrlo bitna utakmica za obje mom adi u borbi za opstanak ve na po etku proljetnog dijela sezone. Jedinstvo lovi „posljednji vlak“ za ostanak u ligi nakon prošlogodišnjeg ulaska u ligu.

U Donjem Kraljevcu dvoboj ekipa sa sredine tablice. Doma in oslabljen u prijelaznom roku za najboljeg strijelca kluba Filipa Pišpeka i stupa obrane Silvestra Cveka, oba su otišla u Austriju. Gosti iz Novog Sela Rok po nama su favoriti ovog susreta, svakako treba i spomenuti odlazak Vjekoslava Pintari a tako er u Austriju. (dj)

PAROVI, SUCI i DELEGATI 16.

KOLA: subota, 15 sati: Šenkovec – Mladost (I) (Željko Turk, Rudolf ižmešija i Tomislav urila; Željko Bacinger); nedjelja, 15 sati: Trnava – Mladost (Pal.) (Marin Horvat, Branko Bacinger, Damir Fodor; Franjo Fais), Mladost (SM) – Me imurec (Ivica Križai , Saša Fegeš, Ivan Žganec; Josip Baksa), Sloboda (M) – Spartak (Božidar Kolari , Matija Horvat, Željko Kova i ; Stjepan Perko), Dinamo (D) – BSK (Marijan Duman i , Zoran Novak, Boris Jakovljev; Željko Štefanac, Polet (P) – Dinamo (P) (Dražen Jur ec, Bruno Brljak, Josip Kedmenec; Slavko Vodopija, Sokol – Jedinstvo (NSD) (Dario Bubek, Dragutin Novak, Siniša Luka i ; Zoran Hajdinjak, Kraljev an 38 – Omladinac (Dario Srnec, Lidija Kralji , Darijan Zadravec; Zvonko Novakovi ).

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA – ISTOK

Lider Vidov an kre e u nastavak na doma em terenu Nastavak prvenstva otvaraju Hodošan i Draškovec. Posebno pamtimo Veliku gospu i prošlogodišnji „vru i“ po etak prvenstva u Draškovcu. Nadamo se da e se ovaj put smiriti strasti i sve odraditi korektno. U prijelaznom roku doma in ostao bez Darija Kova a, a Draškovec bez najboljeg igra a Josipa Ribi a.

Lider prvenstva do ekuje Zasadbreg 77. Ekipa Vidov ana posebno je jaka na svom doma em terenu, gdje rijetko prosipa bodove. Treba spomenuti da je u rad prve ekipe uklju en i iskusni Tihomir Nesti . Zasadbreg, koji je po nama najugodnije iznena enje dosadašnjeg dijela prvenstva ne može ra unati zbog kartona na Sašu Šajnovi a.

Otok je doma in Grani aru iz Novakovca. Doma in ne može zbog kartona ra unati na Ivana Matkovi a. Obje ekipe ostale su bez ve ih kadrovskih promjena u zimskom prijelaznom roku.

U Orehovicu dolazi Dubrav an. Gosti iz Donje Dubrave ne mogu ra unati zbog suspenzije na Lovru Balažinca. Croatia ostala bez Lastavca i Ivanuši a, koji su se vratili natrag u Sveti Križ te Stefana Kolara, koji je otišao u inozemstvo. Ekipa Dubrav ana na elu sa poznatim stru njakom Pavom Crncem zasigurno o ekuje još bolje rezultate u nastavku prvenstva.

PAROVI, SUCI I DELEGATI 16.

KOLA: Subota, 15 sati: Hodošan – Draškovec (Patrik Kolari , Vlado Blaži , Filip Hrustek; Dino Jambrovi ; nedjelja, 15 sati: Vidov an – Zasadbreg 77 (Željko Novak, Jadran Kukovec, Valentino Kantoci; Antun Vlahek), Otok – Grani ar (N) (Edvin Zobec. Robert Novak, Casimir Rodrigue; Stjepan uranec, Croatia – Dubrav an (Dario Vel i, Ivan Kolari , Robert Kolari ; Dragutin Vuk), Budu nost (M) – Dubrava (Franjo Hergoti , Milivoj Bali , Mario Pintari ; Antun Mesari , Budu nost (P) – SK (Željko Hajdarovi , Renato Vuk, Dražen Šajnovi ; Ivan Kova ), Drava (DM) – Omladinac (DS) (Damir Aldi , Ivan Vlahek, Danijel Ko ila; Matija Poredoš, Borac – Galeb (Goran Žganec, Davor Šupljika, Franjo Horvat; Dragutin Hozjak).

Susjedski derbi u Miklavcu Op inski derbi u Miklavcu. Doma a Budu nost, koja je ostala na okupu, do ekuje poja anu Dubravu iz Sivice. Miklav ani ne mogu ra unati na Sklepi a i Jurši a, a gosti na Vargu zbog suspenzija.

Vrlo važan dvoboj za doma ina u Podbrestu. Pretposljednja Budu nost do ekuje goste iz ehovca, koji se nalaze u sredini prvenstvene ljestvice.

Fenjeraš do ekuje viceprvaka. Na vru em terenu u Donjem Mihaljevcu doma a

Drava do ekuje poja ane goste iz Držimurec-Strelca. Dravi su pristupili urini i Hošnjak, a Omladincu iskusni Ribi i Gori anec.

Derbi kola u Tur iš u. Tre eplasirani Galeb gostuje kod etvrtoplasiranog Borca, te nas zasigurno o ekuje veoma zanimljiv i kvalitetan susret, u kojem su mogu a sva tri znaka. Galeb poja an za vratara povratnika Franju Dolenca, zatim Nikolu Markana i Davida Mihocija. (dj)

TABLICA 1. VIDOV AN

15

11

3

1

52 – 14 36

2. OMLADINAC (DS)

15

10

3

2

31 – 17 33

3. GALEB

15

9

5

1

37 – 15 32 29 – 20 29

4. BORAC PMP

15

9

2

4

5. DUBRAV AN

15

9

2

4

28 – 19 29

6. HODOŠAN

15

7

5

3

30 – 14 26

7. ZASADBREG 77

15

7

2

6

31 – 30 23

8. SK

15

6

3

6

26 – 23 21

9. GRANI AR (N)

15

6

3

6

25 – 23 21

10. CROATIA

15

6

1

8

29 – 34 19

11. BUDU NOST (M)

15

4

6

5

24 – 31 18

12. DRAŠKOVEC

15

4

2

9

22 – 39 14

13. OTOK

15

3

2

10

15 – 26 11

14 DUBRAVA

15

3

2

10

22 – 50 11

15. BUDU NOST (P)

15

2

2

11

23 – 51

8

16. DRAVA (DM)

15

2

1

12

17 – 35

7

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA – ZAPAD

Venera testira spremnost Me imurec lidera Strahoninca predstavio gostuju u garnituru dresova Me imurec je na nedavno odigranom pripremnom susretu istr ao u novoj gostuju oj garnituri dresova. Dresove im je poklonila tvrtka Ba varija Srnec iz Nedeliš a, koja je željela nagraditi dobar i aktivan rad uprave kluba te sjajne rezultate koje mom ad Me imurca pokazuje u posljednje vrijeme. Valja napomenuti da je premijera dresova bila uspješna, pa je mom ad Me imurca nakon dužeg vremena kona no došla do pobjede nad ljutim rivalima iz susjednog Slakovca, a rezultat je bio 3-1. U Dunjkovcu i Pretetincu s nestrpljenjem se iš ekuje proljetni nastavak prvenstva, a ve u nedjelju pozivaju sve ljubitelje nogometa na etvrt inalni susret me imurskog kupa s Trnavom iz Gori ana. (nb)

ast da otvore prvenstvenu sezonu pripada Donjem Koncov aku i ekipi Plavih iz Peklenice. O ekuje se susret rastere en ikakvih briga za obje ekipe, s obzirom na to da doma ini vrsto drže svoje mjesto u sredini tablice, dok se Pekleni ani bore za vrh tablice. Doma in ne može ra unati na Damjana Flaca zbog isklju enja, dok gosti nemaju takvih problema. Potkraj prijelaznog roka Koncov ani i obližnji susjedi iz Svetog Martina na Muri, napravili su razmjenu igra a. Tako je Uroš Stojko napustio Polet, dok je u drugom smjeru otišao Žiga Smodiš.

Derbi kola u Svetom Jurju na Bregu. Šesteroplasirana Venera do ekuje jesenskog prvaka iz Strahoninca, te se o ekuje kvalitetan i zanimljiv susret. Doma in ne može ra unati na Ivana Škvorca i Marka Marodija, dok su Strahonin ani lišeni usluga Dina Jaluši a zbog suspenzija iz jesenskog dijela prvenstva.

Zebanec do ekuje Pobjedu. Pretposljednji doma in otvara prvenstvo susretom sa favoriziranim gostima iz Gornjeg Hraš ana. Trener doma ina ne može ra unati na Kristijana Stamni ara zbog isklju enja.

Fenjeraš do ekuje Jedinstvo U Kuršancu gostuje jesenski viceprvak. Fenjeraš Drava do ekuje ekipu Jedinstva te bi sve osim pobjede gostiju bilo veliko iznena enje.

Posebno treba naglasiti da Jedinstvo posebno vrlo dobro igra u gostima s obzirom na pro il brzih igra a, iz kojih se ra aju mnogobrojne kontre. Drava dodatno oslabljena odlaskom

PAROVI, SUCI, DELEGATI 16.

KOLA: subota u 15 sati: Donji Koncov ak – Plavi Peklenica (Petar Ruži , Darko Filip i , Denis Fic; Josip Lesjak), nedjelja u 15 sati: Venera – Strahoninec (Damir Klari , Robert Radek, Toni Fažon; Rajko Zadravec), Zebanec – Pobjeda (Radovan Posedi, Stjepan Novak, Mladen eke; Marijan Sabol), Drava (K) – Jedinstvo (GM) (Dino Horvat, Ivica Felker, Damir Mesari ; Ivan Mezga), Napredak – Mali Mihaljevec (Dominik Mihoci, Ivica Horvat, Filip Aldi ; Antun Horvat), Mura – Sloga (Š) (Nino Škrobar, Tihomir Kralji , Mario Sukanec; Dejan Kova ), Trnovec – Bratstvo (SV) (Bojan Juras, Antun Kukovec, Matej Mesari ; Davor Drvenkar), Bratstvo (J) – Hajduk (Š) Tomislav Herman, Dražen Sukanec, Dino Vel i; Željko Podgorelec).

glavnog playmakera Nikole Gori anca, te neigranjem kapetana mom adi Marija Carevi a, koji još mora odraditi 5 utakmica zabrane nastupanja.

Derbi za elja u Gornjem Kraljevcu. Napredak doma in ekipi iz Malog Mihaljevca, mom adi dijele samo 2 boda razlike na tablici. Obje ekipe ostale su više-manje u istim sastavima, te nemaju nikakvih problema oko sastavljanja mom adi radi suspenzija.

U Hlapi inu dolaze Štrigov ani. Mura na doma em terenu mora tražiti bodove protiv

TABLICA 1. STRAHONINEC

15

12

2

1

2. JEDINSTVO (GM)

15

12

1

2

43 – 13 38 49 – 23 37

3. PLAVI

15

9

3

3

38 – 22 30

4. POBJEDA

15

9

0

6

37 – 39 27

5. HAJDUK (Š)

15

8

2

5

31 – 23 26

6. VENERA PMP

15

8

2

5

26 – 23 26

7. SLOGA (Š)

15

7

3

5

39 – 22 24

8. D. KONCOV Ak

15

7

2

6

34 – 18 23

9. TRNOVEC

15

7

2

6

33 – 25 23

10. BRATSTVO (J)

15

6

2

7

35 – 29 20

11. BRATSTVO (SV)

15

6

1

8

25 – 28 19

12. NAPREDAK

15

4

3

8

27 – 49 15

13. MURA

15

4

2

9

21 – 28 14

14. M. MIHALJEVEC

15

3

4

8

26 – 39 13

15. ZEBANEC

15

2

1

12

16 – 51

7

16. DRAVA (K)

15

1

0

14

18 – 66

3

Sloge s obzirom na položaj u donjem dijelu prvenstvene ljestvice. Gosti ne mogu ra unati na Roba i Jelena.

Trnovec doma in Sav anima. Obje ekipe nalaze se u sredini tablice, Bratstvo ne može ra unati na Posavca i Horvata zbog kartona.

Jurov ani do ekuju Hajduk. Bratstvo predvo eno sa novim trenerom Draženom Škvorcom o ekuje nastavak prvenstva sa visokoplasiranim Štrukov anima. Doma in ne može ra unati na Matiju Jambrovi a zbog suspenzije. (dj)

6. ožujka 2015.

KOŠARKA

STOLNI TENIS

A 2 LIGA SJEVER

Me imurje s bodovima iz Bjelovara!

U prvom dijelu prvenstva je Bjelovar pobijedio u akovcu nekompletno Me imurje, a protekloga je vikenda akove ki drugoligaš uzvratio, jer je bio kompletan. A kada je takav, onda je ja i i ne samo od Bjelovara.

Kraja i nezaustavljiv, zanimljivo je da je ve inu koševa zabio ispod samoga obru a, što mu i nije ja a strana.Pripomogli su Marek Novak, Kranj ec i Drk za vrijednu pobjedu koja ih još uvijek ostavlja u igri za prvaka, sa-

mo se uz vlastite pobjede mora dogoditi i jedan kiks Podravca. akovec je o ekivano izgubio, no nije o ekivano da popije još jedan minus 44! U Križevcima je doma in zabio stotku, a gosti su doputovali s najstarijim igra em ro enim 1996. godine.

U idu em kolu akovec kod ku e u subotu eka jakoga Bjelovara, dok Me imurje u derbiju kola do ekuje ludbreški Grafi ar u nedjelju. (bh)

C LIGA

KADETSKA LIGA

Dva poraza Rudara

Dubrav an razbio Vindiju!

Bez obzira što su lani igrali A 2 ligu, loše stvari po Rudara nastavljaju se i u ligi niže, odnosno posljednjoj iz koje se više ne može ispas . Dakle, i u toj su ligi(kao i u A 2 ligi) na posljednjem mjestu. Protekloga su vikenda igrali dvije utakmice i obje izgubili, jednu na svom parketu od Nedeliš a, pa u gos ma kod Donjega Kraljevca. Što je najgore po klub, više nema ni igra a, nekoliko ih igra u bratskom klubu akovcu, nešto ih ima u Me imurju, a nekih nema -nigdje! (bh)

Dubrav an je na najbolji mogu i na in završio svoju pri u oko prvoga dijela Kadetske lige (za igra e ro ene 1999. i mla e) pobjedom nad najve im rivalom varaždinskom Vindijom. Na taj na in zajedno s varaždinskim sastavom ide na regiju odigrati još jednu mini ligu. (bh)

Donji Kraljevec(Ivanovi J. 11, Ivanovi D. 13, Švenda 24) - Rudar(Per i 10, Vinko 16, Vehtersbah 14) 82:63

Ivan ica - Vindija 48:61

Prelog(Pus 15) - Donji Kraljevec (Baljak 12, Ivanovi D. 23, Švenda 15) 54:67 Rudar(Radikovi 14, Vinko 17, Bedi 18) Nedeliš e(Juras 15, Buškovi 20) 55:69 Petrijanec - Vinica 84:71 Dubrav an(Varga 16, Rai 13, Blažeka 13, Ribi 13)- Kotoriba(Triplat 15, Papp18) 79:63

Dubrav an(Klipi kar. 15, Valpa 17Klipi Kreš. 13, Kuzmi 34) - Vindija 85:57

Dubrav an(Klipi Kar. 12, Kuzmi 31) - akovec(Kranj ec 15, Mihol ek 18) 62:46 Me imurje(Bogdani 21, Herman 15, Gašpari 13) - Lepoglava 71:47 Donji Kraljevec(Šupljika 26, Srpak 13, Sinkovi 10, Setnik 12) - Rudar akovec(Vojkovi 11) 72:36 TABLICA 1.-4. mjesta

TABLICA 1. Dubrav an

14 14 0

28/233

2. Me . Globetka 14 11 3

25/198

3. Petrijanec

15 10 5

25/93

4. Nedeliš e

14 8

6

22/15

5. D. Kraljevec

14 8

6

22/6

6. Kotoriba

14 6

8

20/16

7. Prelog

14 4

10 18/-22

8. Vinica

14 2

12 16/-186

9. Rudar

15 1

14 16/-353

1. Vindija 2. Dubrav an 3. Ivan ica 4. akovec

6 6 5 5

5 4 2 0

1 2 3 5

11/41 10/69 7/-9 5/-101

TABLICA 5.-9. mjesta 5. D. Kraljevec 6. Me imurje 7. Rudar akovec 8. Lepoglava 9. Gra ar

6 6 5 6 5

5 4 4 1 1

1 2 1 5 4

11/43 10/94 9/51 7/-115 6/-73

Bjelovar - Me imurje 77:90

TABLICA 1. Podravac

19 17 2

36/495

2. Gra ar

19 16 3

35/345

3. ME IMURJE

19 15 4

34/293

4. Petar Zrinski

18 14 4

32/157

ME IMURJE: Gašpari 7, Kranj ec 11, Drk 13, Lepen, oki , Posavec, Varga, Drk 13, Beriša, Kraja i 34, Guld 4, Novak 21. Trener Novak S.

5. Radnik

18 13 5

31/203

Križevci - akovec 102:58

6. Vindija

18 11 7

29/73

7. Bjelovar

19 9

10 28/41

8. Križevci

19 6

13 25/-56

9. Ivan ica

19 4

15 23/-286

10. Mladost

19 3

16 22/-331

11. Koprivnica

18 3

15 21/-415

12. AKOVEC

19 1

18 20/-519

JUNIORSKA LIGA

Vindija i Kotoriba na regiji!

Odigrana je jedna zaostala utakmica u kojoj je Ivan ica lagano i premo no dobila akovca 43 koša razlike, iako je na poluvremenu Ivan ica vodila +2!

Drugo su poluvrijeme akove ki juniori o ito “ostali u svla ionici”. Rezultat tre e dionice igre 27:0 za Ivan icu! Ina e, u daljnje natjecanje na regiju protiv mom adi iz križeva ke i podravske regije idu Vindija i Kotoriba koji prenose po pobjedu i poraz. (bh)

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA akovec - Bjelovar, subota 7. ožujka u 17.30, II OŠ akovec Me imurje - Grafi ar, nedjelja 8. ožujka u 17.30, IOŠ akovec

C LIGA Dubrav an - Prelog, nedjelja 8. ožujka u 18 sati Kotoriba - Me . Globetka, nedjelja 8. ožujka u 18 sati Nedeliš e - D. Kraljevec, subota 7. ožujka u 15.30 sati, Aton

AKOVEC: Ranteš 11, Keresteš 7, Kranj ec 6, Vojkovi 11, Vinko 17, Škoda 6. Trener Damjanovi B.

Podravac - Ivan ica 107:68 Gra ar - Mladost 117:97

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAŠKA KOŠARKA

Sjajne role naših košarkaša!

Odli ne vijesti stižu s prvoligaških parketa, što hrvatskih, što slova kih. Krenimo s inozemstvom.

U slova koj Extra ligi igra kola je bio Goran Fodor koji je za svoju Iskru Svit za 33 minute zabio 34 koša, uz šut za tricu 10/12! Nakon toga je igrao još jednu utakmicu u Levicama 20 minuta i zabio 12 koševa uz 4 skoka.

Andrija Hrka je tako er zabilježio dobre brojke. Za svoj SNV je najprije igrao u Previdzi 26 minuta i zabio 8 koševa, a onda kod ku e pobijedio Bansku Bistricu, igrao 32 minute, zabio 16 koševa i ak 6 puta asis rao.

Aleksandar Sandi Marciuš je pred televizijskim auditorijem odigrao sjajnu utakmicu za svoj GKK Šibenik u derbiju protiv Alkara. Za 21 minutu je zabio 18 koševa uz 100 postotni šut i uz to 7 puta sko io!

Patrik Jambrovi još uvijek ne igra za Kvarner zbog ozljede.

TE AJ ZA KOŠARKAŠKE SUCE Udruga košarkaških sudaca Varaždinske županije organizira te aj za košarkaške suce. Isti e se održati u subotu 7. ožujka u prostorijama dvorane Graberje u Varaždinu s po etkom u 9 sati. Prijaviti se može na e-mail tecaj@ ksvz.hr ili na mtel 098/9101 150.

KUGLANJE DRUGA Hrvatska kugla ka liga sjever – 18. kolo

TRE A Hrvatska kugla ka liga sjever – 18. kolo

Željezni ar s 8:0 Zanatlija bolji kod slavio kod Obrtnika iz Dubrav ana Krapinskih Toplica U 18. kolu druge Hrvatske kugla ke lige sjever Željezni ar je slavio kod Obrtnika iz Krapinskih Toplica s maksimalno uvjerljivih 8:0. U setovima je bilo 18:6, a u srušenim unjevima 3376:3204 u korist Željezni ara. Željezni ar je uspio dobi sve duele, što je veoma bitno za potrebno samopuzdanje u završnici prvenstva i nastojanju za osvajanjem prvenstva.

Bojan Košak uspio je sruši 586 unjeva, Zoran Jagi 576, Predrag Turk

574, Ninoslav Mikac 568, Tomislav Tvarog 537, Stjepan Jagi 429 i Bojan Kuzma 106. Rezulta 18. kola: Obrtnik Krt - Željezni ar k 0:8, Zanatlija Kt - Željezni ar Vž 6:2, Sirela - Zabok 7:1, Belina - Novska - Zanatlija Si 3,5:4,5, Cesta - Lepoglava 7:1, Koprivnica - Ciglenica 5,5:2,5. Parovi 19. kola: Koprivnica - Obrtnik Krt, Ciglenica - Cesta, Lepoglava - Belina - Novska, Zanatlija Si – Sirela, Zabok - Zanatlija Kt, Željezni ar k Željezni ar Vž. (dg)

18 . kolo tre e Hrvatske kugla ke lige sjever donijelo je me imurski derbi izme u Dubrav ana i Zanatlije.

Ovaj put uspješniji je bio gost Zanatlija, koji je slavio s 5:3. U setovima je bilo 12:12, dok je u srušenim unjevima bilo 3094:3130. Poene kroz duele Zanatliji su donijeli: Franjo Gosari , Mladen Graši i Mladen Kova . akove ki Željezni ar 2 je uspio upisa prvu pobjedu u 2015., pro v imenjaka iz Koprivnice. U setovima je bilo 14:10, a u srušenim unjevima 3133:3033. Poene kroz duele donijeli su: Zvonimir i Nikola Turk,

Stanislav i Luka Štrukelj. Prosvjetar je na doma oj kuglani izgubio od vode eg Grani ara sa 7:1. U setovima je bilo 14.10, a u srušenim unjevima 3242:3138. Ovo nije bilo kolo igra a Prosvjetara, pa je jedini poen kroz duel donio Ilija Viši . U preostalim susre ma Elektra je s 5:3 svladala Varteksa, dok je susret izme u Obrtnika iz Oroslavlja i Obrtnika 2011 završio 4:4. Parovi 19. kola: Grani ar - Željezni ar k, Željezni ar Kc - Obrtnik OR, Obrtnik 2011 - Elektra Kž, Varteks – Dubrav an, Zanatlija Ivan ica, Prosvjetar slobodan. (dg)

Markati i Rami uvjerljivo su dobile me u paru, ali pojedina no je nedostajalo “ono nešto” za pobjedu

SUPERLIGA žene – 16. kolo

Hodošan propustio priliku protiv oslabljenih Bjelovar anki U etvrtak su stolnotenisa ice Hodošana u 16. kolu Superlige igrale protiv Bjelovara, koji je u Me imurje doputovao bez svoje najbolje igra ice, iskusne Eve Tapai.

Njenim nedolaskom Hodošanu se pružila prigoda da osvoji bodove, ali je nisu iskoristile. U prve dvije partije, u kojima je Tamara Rami s 3:2 izgubila od Mirne Tomi i Ana Švarc istim rezultatom od Lorene Orli , nisu imale ni dovoljno sre e, a u tre oj je Paula Markati, dijelom i zbog bolne noge, neo ekivano poražena od najmla e Bjelovar anke, juniorke Eme Maleševi , koja je zaigrala umjesto Tapai pa su goš e povele 3:0.

Tra ak nade ukazao se pobjedom para Markati/ Rami protiv Maleševi i Tomi , a zatim i Rami nad Orli , ali se potpuno ugasio nakon šeste partije u kojoj je Markati s 3:0 poražena od Tomi .

Derbi kola bila je utakmica izme u vode ega Dra. asla i TIS-a, vjerojatnih protivnica u polufinalu razigravanja, koju su igra ice Dra. asla bez ve ih problema dobile 4:1, istim rezultatom Varaždin savladao petrinjsku Mladost, a HASTK Mladost je još prošle subote s 4:0 pobijedila Lokomotivu. Odigrana je i zaostala utakmica u

TABLICA 1.

Dr. asl

16 16 0

64:9

32

2.

HASTK Mladost

16 14 2

58:16

30

3.

Varaždin

16 12 4

54:26

28

4.

TIS

16 10 6

48:32

26

5.

Bjelovar

16 7

9

42:45

23

6.

Mladost Petrinja

16 6

10 29:44

22

7.

Pula

14 7

7

37:36

21

8.

Hodošan

15 5

10 29:45

20

9.

Jaska

15 1

14 10:57

16

16 0

16 3:64

16

10. Lokomo va

kojoj je Pula u Petrinji neo ekivano lako, s 4:0, nadigrala doma u Mladost. Rezultati: Hodošan – Bjelovar 2:4 (Rami – Tomi 2:3 /11:9, 9:11, 16:14, 8:11, 6:11/, Švarc – Orli 2:3 /6:11, 11:5, 7:11, 11:5, 3:11/, Markati – Maleševi 1:3 /5:11, 11:5, 8:11, 8:11/, Markati/Rami – Maleševi / Tomi 3:0 /11:5, 11:9, 11:9/, Rami – Orli 3:0 /11:6, 11:9, 11:8/, Markati – Tomi 0:3 /4:11, 8:11, 8:11/ - sudac: Mladen Vidovi , Mihovljan), HASTK Mladost – Lokomotiva 4:0, Varaždin – Mladost Petrinja 4:1, Dr. asl – TIS 4:1, odg. utakmica 13. kola: Mladost Petrinja – Pula 0:4.

Parovi 17. kola, subota 14. ožujka – u 11 sati: Dr. asl – Pula, Varaždin – TIS; u 17 sati: Mladost Petrinja – Hodošan, Bjelovar – HASTK Mladost, Lokomotiva – Jaska. (dg)

6. ožujka 2015.

ŽUPANIJSKE stolnoteniske lige Me imurske novine – 14. kolo

Doma ini pobijedili u 15 od 25 odigranih utakmica 14. kolo županijskih stolnoteniskih liga Me imurske novine proteklo je u velikoj premo i doma ih sastava, koji su pobijedili u 15 od 25 odigranih utakmica. U prvoj ligi bili su veliki problemi s odigravanjem utakmica (bolest, smjene…), a odgo en je i derbi 3. lige izme u Nedeliš a 2 i Mihovljana 3 Prima biroa. U 2. ligi po-

raz vode eg ŠenkovcaPetkovi 3 u gostima kod Draškovca. Naknadno je odigrana utakmica 13. kola u 3. ligi izme u Donjega Kraljevca 2 i akovca 4, pa je poništena registracija 10:0 bb za Kraljev ane.

U 4. ligi M. Subotica 2 se pobjedom protiv posljednjeg DG Sporta 2 vratila na drugo mjesto, dok je AK i dalje vode i. U 5.

I. ŽUPANIJSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE

II. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE

REZULTATI -14. kolo - 1.

LIGA Šenkovec-Petkovi 2 – Mihovljan 2 6:4, Katex – Kos-Kotoriba 2 7:3, Putjane Brid – Nedeliš e 1, Hodošan 1 – HE-DRA 1 i Putjane 2 – akovec 1 odgo eno; odg. utakmice 13. kola: Putjane Brid – Mihovljan 2 7:3, HE-DRA 1 – Putjane 2 8:2.

REZULTATI -14. kolo - 2.

LIGA akovec 2 – Lopatinec 1 4:6, Mala Subotica 1 – MSTC akovec 2 4:6, akovec 3 – Kos-Kotoriba 3 0:10, Draškovec – ŠenkovecPetkovi 3 6:4, Lopatinec 2 – Prelog-DG Sport 1 4:6.

TABLICA 1.

TABLICA 1.

Šenkovec-Petk. 2 13 11 1 1 13 11 0 2

91:39 23

2.

Putjane Brid

96:34 22

3.

Katex

14 9 2 3

86:54 20

4.

Hodošan 1

12 9 0 3

67:53 18

5.

Kos-Kotoriba 2

14 7 1 6

72:68 15

6.

akovec 1

13 3 3 7

53:77 9

Šenkovec-Petk. 3 14 10 2 2

90:50 22

2.

Lopa nec 1

14 10 1 3

86:54 21

3.

MSTC akovec 2 14 8 2 4

85:55 17

4.

akovec 2

5.

Draškovec

6.

Mala Subo ca 1

7.

Kos-Kotoriba 3

14 6 1 7

8.

Prelog-DG Sport 1 14 3 3 8

Boris Preksavec (Putjane Brid)

III. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -14. kolo - 3.

LIGA HE-DRA 2 – Donji Kraljevec 2 6:4, akovec 4 – Hodošan 2 5:5, Šenkovec-Petkovi 4 – Putjane 3 9:1, Donji Kraljevec 1 – Hodošan 3 7:3, Nedeliš e 2 – Mihovljan 3 Prima biro igra se danas. Naknadno odigrana utakmica 13. kola: Donji Kraljevec 2 – akovec 4 5:5.

TABLICA 1.

Nedeliš e 2

13 9 0 4 75:55 18

78:62 17

2.

Hodošan 2

14 6 6 2 76:64 18

14 7 2 5

76:64 16

3.

Šenkovec-Petk. 4

14 8 2 4 76:64 18

14 6 2 6

75:65 14

4.

Mihovljan 3 Prima

13 8 1 4 83:47 17

69:71 13

5.

HE-DRA 2

14 7 3 4 76:64 17

6.

Donji Kraljevec 2

14 5 4 5 70:70 14

7.

Hodošan 3

14 4 3 7 61:79 11

8.

akovec 4

14 2 6 6 63:77 10

Donji Kraljevec 1

14 7 3 4

63:77 9

7.

HE-DRA 1

13 3 2 8

57:73 8

8.

Mihovljan 2

14 3 1 10 49:91 7

9.

Putjane 2

13 3 0 10 48:82 6

9.

13 2 0 11 41:89 4

10. Putjane 3

9.

Lopa nec 2

10. akovec 3 10. Nedeliš e 1

Parovi – 15. kolo: Katex - Šenkovec-Petkovi 2, Kos-Kotoriba 2 - Putjane 2, akovec 1 - Hodošan 1, HE-DRA 1 - Putjane Brid, Nedeliš e 1 - Mihovljan 2.

Najuspješniji igra i/igra ice: Saša Suhodol an (Hod 1) 23/1, Bujan (Kat) 38/4, Bari (ŠP) 26/3, Preksavec (PB) 34/5, Jurinec (Š-P 2) 32/6, Paula Markati (Hod 1) 29/7, Šimon (PB) 29/7, Podkrajac (Mih 2) 18/8, K. Kova i (Kat) 27/15, D. Radmani (Kos-K 2) 26/16, S. Vidovi (Kos-K 2) 26/16, Koprivec (PB) 22/16…

14 3 2 9

54:86 8

14 1 0 13 24:116 2

Parovi – 15. kolo: Lopatinec 2 - akovec 2, Prelog-DG Sport 1 – Draškovec, ŠenkovecPetkovi 3 - akovec 3, Kos-Kotoriba 3 - Mala Subotica 1, MSTC akovec 2 - Lopatinec 1.

Najuspješniji igra i/igra ice: Goran Bali (Š-P 3) 33/5, Rožman ( K 2) 35/7, Pongra i (MS 1) 34/8, Nedeljka Mun ar (Draš) 24/9, Varga (Draš) 30/12, Šolti (Lop 1) 26/11, Hozjak (P-DGS 1) 29/13, Jakupak (Kos-K 3) 24/11, Damir Ivanuša (Lop 1) 28/14, Maja Trupkovi (Š-P 3) 25/15, Bel (Lop 1) 25/17, A. Radmani (Kos-K 3) 15/12…

14 2 4 8 61:79 8 14 2 3 9 49:91 7

Parovi – 15. kolo: Donji Kraljevec 1 - HE-DRA 2, Hodošan 3 - Nedeliš e 2, Mihovljan 3 Prima b. - Šenkovec-Petkovi 4, Putjane 3 - akovec 4, Hodošan 2 - Donji Kraljevec 2.

Najuspješniji igra i/igra ice: Ema Toplek (Š-P 4) 29/0, J. Repalust (HE-DRA 2) 33/9, Bojana Kolari (M3PB) 25/7, M. Vidovi (M3PB) 25/8, Vuruši ( K 4) 30/10, Mar ec (Ned 2) 29/10, J. Magdaleni (Hod 2) 31/11, Labazan (M3PB) 21/9, Tamara Koprivec (Ned 2) 18/8, M. Belovari (DK 1) 27/15, Krznar (Hod 2) 27/15, Hajdinjak (Š-P 4) 21/12, T. Kova (HE-DRA 2) 19/14, Pintari (DK 1) 24/18, Miketek (DK 2) 24/18…

IV. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE

An elko Radmani (Kos-Kotoriba 3)

REZULTATI -14. kolo 4.

LIGA Putjane 5 – Prelog-DG Sport 2 8:2, Mala Subotica 2 – Gori an 1 10:0, Putjane 4 – Šandorovec 6:4, Kos-Kotoriba 4 – Lopatinec 3 5:5; odg. utakmica 13. kola Prelog-DG Sport 2 – Mala Subotica 2 1:9.

TABLICA 1.

ŠŠK ak

12 12 0 0

95:25 24

2.

Mala Subo ca 2

12 10 1 1

85:35 21

3.

Putjane 4

13 10 1 2

82:48 21

4.

Kos-Kotoriba 4

13 4 4 5

63:67 12

5.

Putjane 5

13 4 2 7

56:74 10

6.

Gori an 1

12 2 3 7

47:73 7

7.

Šandorovec

12 2 3 7

46:74 7

8.

Lopa nec 3

13 2 2 9

49:81 6

9.

Prelog-DG Sport 2 12 2 0 10 37:83 4

Parovi – 15. kolo: KosKotoriba 4 - Putjane 5, ak Putjane 4, Šandorovec - Mala Subotica 2, Gori an 1 - Prelog-DG Sport 2, Lopatinec 3 slobodan.

Najuspješniji igra i/ igra ice: Nino Bašek (MS 2) 35/1, I. Fileš ( ak) 23/3, Zvonar ( ak) 23/3, Turk ( K 2) 20/7, Sovi (Kos-K 4) 20/7, R. Novak (Put 4) 24/9, V. Grgi ( ak) 19/8, D. Gudlin (Gor 1) 22/11, Drabi (Put 4) 15/8, Mikul i (Put 5) 18/11, G. Novak (MS 2) 16/10, Strbat (Put 4) 20/13, Železnjak (Put 5) 17/14…

V. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -14. kolo 5.

LIGA Donji Kraljevec 3 – akovec 5 3:7, Kos-Kotoriba 5 – Putjane 8 7:3, Mihovljan 4 – Orehovica 6:4, Rozika biro – Prelog 3 7:3, Zasadbreg – Putjane 6 5:5.

Parovi – 15. kolo: Zasadbreg - Donji Kraljevec 3, Putjane 6 - Rozika biro, Prelog 3 - Mihovljan 4, Orehovica - Kos-Kotoriba 5, Putjane 8 - akovec 5.

Najuspješniji igra i/ igra ice: Stjepan Škoda (Kos-K 5) 37/2, Sirc (RB) 34/3, Bubek (Mih 4) 37/5, Jagar (Pr 4) 24/5, Pani (Put 8) 34/8, Z. Novak (Put 6) 31/11, Peras ( K 5) 29/12, Šalamon ( K 5) 29/13, To. Radek (Zas) 21/11, Kopjar (RB) 19/10, Vesna Wrana (Mih 4) 26/14, Fran i (Pr 4) 22/12, K. Ivanuši (Or) 26/16….

VI. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE

TABLICA 1.

USTA Belica 1

14 11 3 0

116:24 25

2.

Gori an 2

14 10 2 2

84:56 22

3.

Dragoslavec Breg 14 9 2 3

84:56 20

4.

akovec 6

14 8 3 3

76:64 19

5.

USTA Belica 2

14 4 5 5

72:68 13

6.

Putjane 7

14 6 1 7

67:73 13

7.

Nedeliš e 3

14 5 3 6

67:73 13

8.

Sveta Marija 1

14 2 3 9

52:88 7

9.

Gori an 3

14 1 3 10 49:91 5

10. Mala Subo ca 3 14 1 1 12 33:107 3

REZULTATI -14. kolo 6.

LIGA USTA Belica 1 – Gori an 3 9:1, Mala Subotica 3 – Sve-

ligi pobjede prve trojke, Mihovljan 4 je svladao Orehovicu, akovec 5 je bio bolji od Donjeg Kraljevca 3, a Kos Kotoriba 5 od Putjana 8. U 6. ligi Dragoslavec Breg je izgubio bod od USTE Belice 2, dok je vode a USTA Belica 1 pobijedila Gori ana 3. U subotu, 7. ožulka po inju razigravanja za plasman u 7. ligi. (dg)

ta Marija 1 5:5, akovec 6 – Nedeliš e 3 6:4, Dragoslavec Breg – USTA Belica 2 5:5, Gori an 2 – Putjane 7 8:2.

Parovi – 15. kolo: Gori an 2 - USTA Belica 1, Putjane 7 - Dragoslavec Breg, USTA Belica 2 - akovec 6, Nedeliš e 3 - Mala Subotica 3, Sveta Marija 1 - Gori an 3.

Najuspješniji igra i/ igra ice: Denis Tratnjak (UB 1) 28/2, Braniša (UB 1) 22/3, Merdanovi (UB 1) 26/4, Markuši (Gor 2) 30/8, Dokleja (Ned 3) 29/8, Cerovec ( k 6) 28/8, D. Se an (UB 2) 21/7, Premuš (UB 1) 23/9, Jambrovi (DB) 28/13, Kos (DB) 27/14, I. Musta (SM 1) 25/15, Barbi ( K 6) 25/17, Vrbanec (Put 7) 22/17…

7. LIGA RAZIGRAVANJE ZA PLASMAN 1. kolo – 07.03.2015.

- od 1. do 4. mjesta: Šenkovec-Petk. 5 - Donji Vidovec 1, HE-DRA 3 - Mihovljan 5. Od 5. do 8. mjesta: Putjane 9 - Donji Vidovec 2, Kos-Kotoriba 6 - Prelog 4. Od 9. do 12. mjesta: Šenkovec-Petk. 6 - Sveta Marija 2, Gori an 4 - USTA Belica 3. Za 13. I 14. mjesto: 1. kolo – 14.03.2015. - Mihovljan 6 Sveta Marija 3.

TABLICA 1.

Mihovljan 4

14 10 2 2 89:51 22

2.

akovec 5

14 9 4 1 84:56 22

3.

Kos-Kotoriba 5

14 9 3 2 79:61 20

4.

Rozika biro

14 8 2 4 76:64 18

5.

Orehovica

14 4 3 7 70:70 11

6.

Zasadbreg

14 4 3 7 62:78 11

7.

Putjane 8

14 2 6 6 64:76 10

8.

Prelog 3

14 4 2 8 60:80 10

9.

Putjane 6

14 2 4 8 62:78 8

10. Donji Kraljevec 3 14 3 1 10 54:86 7

Marko Ruži (Donji Kraljevec 2)

6. ožujka 2015.

STRELI ARSTVO DRŽAVNI PRVAK I REKORDER IZ AKOVCA

Ivo Ma ek - dje ak koji je srušio sedam rekorda Ivo Ma ek je prvi susret sa streli arstvom imao u ljeto 2012. godine kada je na streli arskom kampu kluba Katarina Zrinski akovec s još stotinjak ostale osnovnoškolske djece upoznao osnove rukovanja lukom i strijelom. O ito je to bila ljubav na prvi dodir jer od tada se Ivo ne prestaje družiti s lukom i strijelom.

Iako ova (naizgled jednostavna) vještina iziskuje puno treninga i discipline da bi se

uspjelo s gotovo sa svakom strijelom pogoditi u centar mete, emu teži svaki streli ar, Ivo iz treninga u trening pokazuje da bi jednog dana u tome mogao i uspjeti.

Ako netko želi posti i pravi rezultat u streli arstvu, na treningu može ra unati samo na red, rad i disciplinu i tu mogu uspjeti samo najuporniji, a takav je i naš glavni lik ove pri e.

Ve nakon pola godine treniranja Ivo je natprosje no napre-

dovao u tehnici pucanja lukom i strijelom pa je na turnirima po eo redovito osvajati zlatne medalje.

Smiren i discipliniran Kako je Ivo po svojoj prirodi jako smiren i discipliniran, uspio je za vrlo kratko vrijeme dati maksimum od sebe, što je ve nakon samo godinu dana od po etka treniranja ovoga sporta rezultiralo postavljanjem državnih rekorda u ka-

tegoriji dje aka do 12 godina, i to u najzahtjevnijem stilu – olimpijski luk. Tako je Ivo u 2014. godini uspio postaviti ak 7 državnih rekorda (ve ina rekorda bila je starija od 10 godina).

Uspio je osvojiti i naslove državnog prvaka u vanjskom FITA Prvenstvu Hrvatske, kao i u dvoranskom Prvenstvu Hrvatske, dok na turnirima osvaja samo zlatne medalje. Ivo je ove godine prešao u kategoriju dje-

Ivo Ma ek – streli arske rekorde ruši k’o iz šale

aka do 14 godina, što zna i da je najmla i u toj kategoriji, ali to nikako ne predstavlja problem našem prvaku.

Naprotiv, on se tome veseli i jedva eka da svima pokaže kako je ve i izazov samo poticaj da se još više prione radu i treningu te sa zadovoljstvom novih rekorda i naslova držav-

nog prvaka vrati uloženi trud u mnoštvo treninga i odricanja.

Ivo Ma ek jedan je od onih rijetkih sportaša na koga sa sigurnoš u možemo ra unati u budu nosti. Želimo mu samo da bude zdrav, da nastavi trenirati s istom željom kao i dosad, te ga svijetla budu nost u streli arstvu eka. (n )

KARATE KK GLOBUS AKOVEC

Osvojili 12 medalja na Delta kupu Uspješan nastup Mabuna u Austriji

KK MABUNI AKOVEC

Karatisti Mabuna iz Austrije donijeli pet medalja Prošlu nedjelju karate klub Mabuni akovec sudjelovao je na izuzetno jakom me unarodnom karate natjecanju održanom u gradu Ehrenhausenu, u Austriji. Na turniru je nastupilo 15-ak klubova iz Hrvatske i Austrije, s ukupno preko 120 natjecatelja. etiri natjecatelja predstavljalo je karate klub Mabuni. To su: Dominik Hranilovi , Lucija Vlahek, Borna Smolkovi i Luka Brumec.

Izuzetne uspjehe postiglo je svih etvero naših natjecatelja. Osvojene su ukupno ak tri zlatne medalje i dvije bron ane, što je izuzetan uspjeh s obzirom na broj natjecatelja i klubova koji su na turniru nastupili.

Od naših natjecatelja Dominik Hranilovi je premo no osvojio zlatnu medalju u vježbanju kata i nakon izuzetno

teške tri borbe osvojena je i bron ana medalja u borbama.

Lucija Vlahek je, kao i obi no, bez ve ih problema osvojila zlato u vježbanju kata, isto kao i Borna Smolkovi .

Luka Brumec je u teškoj konkurenciji osvojio bron anu medalju u borbama.

Veliku je ast dobio i karate klub Mabuni ija su trojica trenera: Milan ekunec, Vlado Brumec i Mladen Lesar sudila na samom natjecanju.

S karastima rade treneri Renato Novakovi i Mladenu Lesaru, bez ije pomo i i stru nosti svakako ne bi bilo ovakvih uspjeha.

Ovom prilikom klub poziva sve zainteresirane za ovaj sport da se jave u vrijeme treninga, utorkom i etvrtkom od 19.15 do 20.30 sati, u dvoranu iznad bivšeg Megaparka.

Prošlu subotu u Kastvu u sportskoj dvorani Kastav održan je tradicionalni me unarodni karate turnir Delta Kup. Na turniru je nastupilo 470 natjecatelja iz 45 klubova iz Hrvatske i Slovenije. Na turniru je nastupilo 9 mladih karatista Globusa iz akovca koji su u vrlo jakoj konkurenciji osvojili 12 medalja (3 zlatne, 5 srebrnih i 4 bron ane medalje).

Medalje za karate klub Globus osvojili su: Nikola Topli anec – ml. u enici borbe - 30 kg, Lovro Farkaš – ml. u enici borbe - 38 kg, Kumite Team Globus (Teo Ke keš, Josip Sluki , Nikola Topli anec) – u enici borbe ekipno (zlato); Teo Ke keš – u enici borbe +

46 kg i ml. kadeti borbe - 48 kg, Tea-Lena Špoljari – ml. u enice borbe - 32 kg, Elena Ke keš – ml.kadetkinje borbe - 55 kg i Josip Sluki – u enici borbe - 46 kg (srebro) i Aleksandar Šimuni – ml. u enici borbe + 38 kg. Nikola Topli anec – u enici borbe - 30 kg. Leon Micek – u enici borbe - 30 kg i Kristijan Topli anec – u enici borbe - 34 kg (broncu).

Od ovih rezultata treba istaknuti da se svih devet natjecatelja KK Globus doma vratilo s medaljama (Teo Ke keš i Nikola Topli anec s ak 3 medalje, a Josip Sluki s 2), od ega je ak 7 natjecatelja iz prve postave izborilo finale. Posebno treba pohvaliti mlade

nade Leona Miceka i Aleksandra Šimuni a koji su na svojem prvom ja em turniru iznenadili i uspjeli osvojiti bronce. Natjecatelje su na turniru vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

Osam medalja iz Ivani -Grada U Ivani -Gradu u sportskoj dvorani Žeravinec održan je 27. tradicionalni me unarodni kup Mladosti u karateu. Na turniru je nastupilo 560 natjecatelja iz 57 klubova, ali i mladi karatisti Globusa iz akovca koji su u vrlo jakoj konkurenciji osvojili 8 medalja - 3 zlatne, 3 srebrne i 2 bron ane. Medalje su osvoji-

Karatisti Globusa bili su uspješni u Kastavu i Ivani -Gradu

li: Lovro Farkaš – ml. u enici borbe - 38 kg, Josip Sluki – u enici borbe - 46 kg i Teo Ke keš – ml.kadeti borbe -48 kg (1. mjesto); Nikola Topli anec – ml. u enici borbe - 30 kg, Kristian Topli anec – u enici borbe - 34 kg i Elena Ke keš – ml.kadetkinje borbe - 55 kg (drugo mjesto) i Teo Ke keš – u enici borbe + 46 kg i Nikola Topli anec – u enici borbe - 30 kg. Na turniru su nastupili još Emily Beti i Aleksandar Šimuni , unato vrlo dobrim nastupima ostali su bez medalja, no odli nim nastupima skupili su vrijedno iskustvo za budu e nastupe. Natjecatelje su na turniru vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

6. ožujka 2015.

BADMINTON BK ME IMURJE u svim uzrastima nastupao na saveznim turnirima u Velikoj Gorici

Briljirao Borna Valjda Prošlu subotu i nedjelju u Velikoj Gorici u Gradskoj sportskoj dvorani u vrlo dobroj organizaciji BK-a Velika Gorica održani su 3. Savezni turniri HK-a 2014./2015. za seniore i poletarce U11 te 4. Savezni turniri za mla e kadete U13 i mla e juniore U17.

Nastupio je rekordan broj seniora i mladih igra a iz 7 klubova Hrvatske, a me u njima i mnogobrojna ekipa seniora i mladih U11, 13, 17 akove kog kluba pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i trenera Tomislava Grubi a.

Rezultati naših igra a i igra ica: u konkurenciji poletaraca U11 naši su zauzeli sljede a mjesta: 4. Dino Blaži , 9. Ivan Grubi , 11. Blaž Lukša i 11. Martin Zadravec.

U konkurenciji mla ih kadeta U13 naš Borna Vadlja osvojio je uvjerljivo 1. mjesto i zlatnu medalju, ostali naši: 5. Luka rep, 13. - 14. Dino Blaži i Ivan Grubi . U konkurenciji mla ih kadetkinja

U13 naše Melani Anderlin i Ivona Lepen plasirale su se 13. - 16. mjesta.

U konkurenciji mješovitih parova mla ih kadeta par Borna Vadlja / Tihana Doko (ZM) osvojio je uvjerljivo 1. mjesto i zlatnu medalju, a Luka rep / Melani Anderlin 4. mjesto.

U konkurenciji mla ih juniora Filip Bel osvojio je 6. mjesto, Luka Grubi 7. mjesto, Lino Zadravec 9. mjesto i Sebastian Krznari 11. mjesto.

U konkurenciji mješovitih parova mla ih juniora naš par Fili Bel / Ela Trstenjak osvojio je 2. mjesto i srebrnu medalju, a par Lino Zadravec / Laura Horvat 6. mjesto te Luka Grubi / Katja Siro i 8. mjesto. U konkurenciji mla ih juniorki naša Ela Trstenjak osvojila je 2. mjesto i srebrnu medalju, a Katja Siro i 8. mjesto i Laura Horvat 11. mjesto. U konkurenciji seniora Luka Vlahek zauzeo je 9., a Matija Hranilovi , Luka Grubi i

Veliki broj igra a badmintona iz Me imurja nastupio je u V. Gorici, a nije nedostajalo ni postolja

Ekipe mla ih kadeta i seniora

Ekipa poletaraca i mla ih juniora

Nikola Šoštari plasman 13.

- 16. mjesta. U konkurenciji seniorki Ela Trstenjak zauzela je 5. mjesto, a Barbara Kancijan 11. mjesto i Paula Horvat 13. mjesto.

U konkurenciji muških parova par Luka Vlahek / Matija Hranilovi osvojio je 2. mjesto i srebrnu medalju, a Lino Zadravec / Filip Bel 7. mjesto. U konkuren-

ciji ženskih parova naša Ela Trstenjak / Inga Sadai (ZM) osvojile su 3. mjesto i bron anu medalju, a Paula Horvat/ Barbara Kancijan 6. mjesto.

U konkurenciji mješovitih parova naš par Matija Hranilovi / Ela Trstenjak osvojio je 1. mjesto i zlatnu medalju, a Luka Grubi / Paula Horvat 13. mjesto.

Borna Vadlja odli an u Velikoj Gorici

KOTORIBA u petak u znaku kartanja bele

NK Grani ar prire uje turnir u belotu NK Grani ar Kotoriba organizira ovaj petak, 6. ožujka 9. tradicionalni belot turnir kotoripskih udruga. Turnir zapo inje u 17 sati. Kotizacija iznosi 30 kuna po paru, a za sve natjecatelje osigurano je i besplatno jelo. Broj parova po udruzi je neograni en. Pozivaju se lanovi svih udruga da se odazovu natjecanju u ovoj popularnoj društvenoj igri i druženju. (alf)

DONJI KRALJEVEC

Završnica ovogodišnjeg To inog memorijala u subotu Malonogometna liga Antun Balent To a 2015. za veterane približila se kraju. Završnica je na rasporedu predstoje u subotu. U prošlom kolu lider Partizani pobijedili su veterane Budu nosti 2:1. Termiti su svladali veterana Kraljev ana 38.

Iskusni jaha i su u derbiju svladali Domino bar 2:1.

Euroklima je pobijedila Slogu 5:2, a veterani Hodošana Me isto 4:2.

Poredak: 1. Partizani 20, Iskusni jaha i 17, Domino bar, Veterani Budu nost, Veterani Hodošan 15, Euroklima 10, Sloga 8, Kraljev an 38 6, Termiti 3, Me isto 2.

U posljednjem kolu sastaju se: Euroklima – Veterani Kraljev ana 38, Iskusni jaha i – Sloga, Termiti – Me isto, Veterani Budu nost – Domino bar i Veterani Hodošan – Partizani.

Nakon završetka utakmica slijedi podjela trofeja i prigodno druženje. (mn)

6. ožujka 2015.

ODRŽANA skupština Zmajarskog kluba “Rode”

Pripreme za obilježavanje dvadeset godina djelovanja U nedjelju je održana godišnja skupština Zmajarskiog kluba “Rode” iz Preloga. Izvješ e o radu podnio je predsjednik Marko Oto i vodstvo kluba.

U 2014. godini Zmajarski klub “Rode” organizirao je brojne aktivnosti: dje je radionice, Dan otvorenih vrata, Prvomajsko druženje, modelarski miting. Snimljena je i reportaža za Hrvatsku televiziju, a lanovi kluba sudjelovali su u programu RTL Kockice. Klub je bio doma in u enicima Osnovne škole Ivanovec, djeci iseljenika, gostima iz Izraela. Zmajarski klub Rode primio je nagradu za najbolje održane dane otvorenih vrata udruga na podru ju cijele Hrvatske te nagradu za najakciju za organizaciju dje jih radionica.

Jubilarna godina Predstavljeni su planovi za 2015. godinu, a predsjednik Marko Oto najavljuje proslavu dvadeset godina postojanja

Zmajarski klub “Rode” primio je nagradu za najbolje održane dane otvorenih vrata udruga na podru ju cijele Hrvatske

Zmajarskog kluba “Rode” nizom doga anja kroz godinu.

Prošle godine osnovana je i modelarska sekcija kluba, što se pokazalo dobrim potezom.

Skupštini su nazo ili lanovi prijateljskih udruga i klubova, predstavnici Zajednice tehni ke kulture Me imurske županije.

Skup je u ime Grada Preloga pozdravio direktor

gradske tvrtke Marina d.o.o. Neven Hercigonja, koji je istaknuo mnoge turisti ke mogu nosti razvoja kluba i same marine. Prošle godine promjene u marini Prelog bile

su tek po etne, ekaju se planovi i sredstva za ve e zahvate. Usput, na jezeru su kod Preloga ovih dana primije ene i jedrilice, ini se da ni u novi trendovi i u našem kraju. (J)

SKUPŠTINA Nauti kog kluba “Labud” Prelog

Prikazan film o ljepotama Drave i jezera Nauti ki klub “Labud” održao je u subotu 28. velja e svoju redovnu godišnju skupštinu u hotelu Panorama Sportsko rekreacijskog centra DG

Sport u Prelogu. lanove kluba prigodnim je rije ima pozdravio Davor Soka u ime radnog predsjedništva, a predsjednik kluba Dražen

Novak podnio je izviješ e o radu u protekloj godini. Najvažnija aktivnost u prošloj godini bila je utrka završnice Hrvatskog kupa u kajaku i kanuu na mirnim vodama za mla e uzraste, na kojoj je bilo preko 130 natjecatelja iz cijele Hrvatske.

Posebno je spomenuta akcija iš enja povodom Dana planeta Zemlje, tradicionalna utrka Lov na labu e pero, alka na vodi i pra kanje, spust rijekom Murom, rafting starim tokom rijeke Drave, kestenijada.

Predstavnici kluba i tijekom ove godine sudjelovat e u svim akcijama koje organizira Turisti ka zajednica grada Preloga, a i sudjelovat e u svim natjecanjima koja

organiziraju prijateljski klubovi.

“Labu a oaza u Prelogu” U nastavku skupštine premijerno je prikazan ilm pod nazivom “Labu a oaza u Prelogu”, kojim su lanovi Labuda željeli napraviti prikaz svih aktivnosti, ali i mogu nosti i ljepota koje pruža akumulacijsko jezero HE Dubrava. Potpredsjednik kluba Josip Novak govorio je o planovima za 2015. godinu te je pozvao sve lanove da se u što ve em broju odazovu svim akcijama i aktivnostima koje e nauti ari iz Preloga organizirati.

Skup su pozdravili i prisutni predstavnici prijateljskih udruga i klu-

bova: Zajednice tehni ke kulture Me imurske županije, Vidovski zlatari, Flojsar Donja Dubrava, Zmajarski klub “Rode” Prelog, prijatelji iz kluba traktorista Styer iz Središ a ob Dravi.

U ime Grada Preloga skup je pozdravio predsjednik Gradskog vije a Goran Gotal, koji je estitao lanovima Nauti kog kluba na uspjesima i dobroj organizaciji svih aktivnosti. Skupštini je nazo io i župan Me imurske županije Matija Posavec, koji je uz pozdrav uputio i estitke lanovima na svemu što su napravili, a posebno je pohvalio i njihovu želju da s ljepotama našeg Me imurja upoznaju cijelu Hrvatsku. (j)

6. oĹžujka 2015.

KOTORIPSKI BEGA I pokrenuli ligu Tri mosta, a prvu trku posvetili tragi no preminulom mladi u iz VratiĹĄinca

Sestra Petra i desetak trka a tr ali u spomen na Mihaela Roba Najmla a kotoripska udruga - trka ki klub Kotoripski bega i - pokrenuo je trka ku ligu pod nazivom Tri mosta. Radi se o utrci na stazi koja se proteĹže od novoga donjodubravskog mosta, preko mosta u Donjem Vidovcu, do onoga u Svetoj Mariji.

To su mostovi koji premoĹĄ uju odvodni kanal HE Dubrava. Natjecatelji su imali priliku tr ati dvije dionice staze, kra u od 3,3 km i duĹžu od 7,7 km.

Sestra Petra tr ala je u posebnoj majici u spomen na tragi no preminuloga brata

Kotoripski bega i priredili su prvu utrku lige Tri mosta, koju su posvetili Mihaelu Robu

U prvom kolu, odrĹžanom u nedjelju prijepodne po kiĹĄovitom vremenu, za kra u stazu odlu ilo se 13 natjecatelja, dok je duĹžu dionicu tr alo njih 20. Ova je utrka bila posebna.

Na startu je predsjednik Kotoripskih bega a Damir Matotek kazao da je danaĹĄnja trka posve ena tragi no preminulom Mihaelu Robu iz VratiĹĄinca, ija je sestra Petra s majicom i njegovom

slikom doĹĄla istr ati tu utrku bratu u spomen.

Podsjetimo, Mihael Rob je u svojoj 27. godini Ĺživot izgubio u teĹĄkoj prometnoj nesre i koja se 9. velja e 2015. dogodila na cesti Ĺ tefanec

- Sveti KriĹž. Mihael je za sobom ostavio suprugu Dajanu i malenog sina Doriana.

Sljede e kolo lige na rasporedu je u nedjelju, 1. oĹžujka s po etkom u 10 sati. (alf)

'(Ă?851$ 6/8Ă?%$

ĂŒ ĂŒ$.29(& 2EUWQLĂ?ND

48

Dobro je znati

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

21,99 kn

39,99 kn

19,99 kn

4,99 kn

Pileća posebna

Šunka u ovitku

Margo nova

Lignja cijela

Kinder Bueno

salama Poli, Perutnina 500 g

Podravka 1 kg

namaz, Zvijezda 250 g

Patagonica, Ledo 500 g

čokoladni desert 43 g

43,98 kn/kg

39,99 kn/kg

23,16 kn/kg

39,98 kn/kg

116,05 kn/kg

5,79 kn

10,99 kn

8,99 kn

16,99 kn

32,99 kn

29,99 kn

Čokolada

Cockta

Ožujsko

Dreft

Faks Helizim

za kuhanje, Kandit 300 g

gazirano piće 2L

Pivo 2L

deterdžent za rublje 3L

deterdžent za rublje 2 kg

36,63 kn/kg

4,50 kn/L

8,50 kn/L

11,00 kn/L

15,00 kn/kg

* Kupnjom jednog od navedenih proizvoda kupac sudjeluje u nagradnoj igri na način da na poleđini računa ili na kuponu koji dobije uz račun upiše svoje podatke: Ime i prezime, točnu adresu i broj mobitela/telefona. Račun ili kupon ubacuje se u nagradnu kutiju. Nagrade se izvlače 11.04.2015. prema rasporedu oglašenom na www.ntl.com.hr / Proizvodi su dodatno označeni na polici.

NAGRADE: 9x Samsung ATIV smart PC / 9x iPhone 5C / 27x 500 kn potrošački bon

6. ožujka 2015.

1

Rekreacija 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

2

3a

3b

Kako do besplatnog vitamina D Vježba 1 Obrnu sklek na klupici s pogr enim nogama.

Vježba 2 Naizmjeni ni planinar na klupici.

Vježba 3 Dijagonalno naizmjeni no penjanje na klupicu.

Vježba 4 Sklek na klupici, lakša verzija je kada su dlanovi na klupici, a ja a je kada su noge na klupici.

Vježba 5 Sklopka na klupici. Odvajate koljena od prsa.

5a

Dosta je bilo zimskog sna, sunce nam je izmamilo osmijeh na lice i želimo živnuti. Volim ovo prvo sunce nakon oštrih snježnih pahulja i sivila, ono me uvijek oraspoloži i uljepša dan jer znam da nam stižu lijepi i sun ani mjeseci. To zna i da emo sve svoje slobodno vrijeme provoditi u prirodi. Iz dana u dan vidim promjene na društvu, prije samo par godina rijetko tko se bavio rekreacijom, dok se danas iz dana u dan to mijenja i ljudi izlaze iz svojih ku a u šetnje, na tr anje, rolanje ili vožnju biciklom.

Ono što vam ja preporu ujem je da napravite jedan ili dva treninga u prirodi, vani na svježem zraku i suncu.

Našem je tijelu itekako potreban vitamin D koji tijelo stvara kada sun eva svjetlost dodiruje kožu pa zato

4 šetajte i dalje, tr ite, vozite bicikl, ali stanite kada ugledate prvu klupicu i napravite trening snage. Prema najnovijim istraživanjima, vitamin D sprje ava osteoporozu, rak prostate, rak

5b

dojke, utje e na dijabetes i na pretilost. Iz tog razloga iza ite van i budite što više na suncu i vježbajte jer osje aj nakon je neopisiv, budu i da se tijekom treninga osloba a i hormon

sre e, što se isto doga a kada jedete okoladu, ali je ovo bolji na in, pa ete se tako cijeli dan osje ati vrijednima i zadovoljni sami sa sobom. Hej, pa vi ste ipak u inili nešto super za sebe i svoje tijelo i nahranili dušu.

Ja esto vježbam na klupici i volim je kao dodatak treningu kao vanjsko optere enje jer istovremeno mi može služiti kao progresija u odre enim vježbama ili pak olakšati vježbu za koju još nisam spremna, jer miši i koje koristim u toj odre enoj vježbi nisu do-

voljno snažni. Važno je da se prije dobro pripremite i da se zagrijete, a to ete svakako napraviti šetnjom ili laganim džogingom pa tek tada napravite trening snage i na kraju se dobro istegnite. Moj je savjet da do klupice do ete pješke, na biciklu ili rolama, a nikako autom, bez obzira gdje se ona nalazi. Provedena dva sata vani na svježem zraku i u prirodi pomo i e vam da zaboravite na svakodnevne brige i stresne situacije u kojima “uživamo” svi mi.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

50

Informacije

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni natje aji za zapošljavanje u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji 1. STAKLO-DOM d.o.o. akovec, traži 2 m/ž voditelja prodaje na neodre eno vrijeme, 2g radnog iskustva na is m ili sl. poslovima, javi se na email: rbartulovic@yahoo.com do 10.03.2015.

2. Hamer d.o.o. akovec, traži m/ž prodava a u pekari i m/ž dostavlja a na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 754 704, (za prodava a) do 11.3., (za dostavlja a) do 16.3.

3. Color Centar, Glavna 68, Prelog, traži 2 m/ž konobaraza radno mjesto Art Ca e na odre eno vrijeme, nazva na mob 091 646 7709 do 08.03.2015 4. Tena d.o.o. akovec, T. Gori anca 4 - mjesto rada Ca e bar Paci k, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 12.03.2015 5. Liming plus d.o.o. Nedeliš e, akove ka 76, traži m/ž zavariva a g postupkom na neodre eno vrijeme, poslati pismnu zamolbu na adresu do 11.03.2015 6. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traži 4 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 570 6984, do 11.03.2015 7. AC instalacije, Pribislavec, traži m/ž montera centralnog grijanjananeodre enovrijeme, javi se na mob. 098 303 764 do 11.03.2015 8. SIMPA d.o.o. Mursko Središ e, traži 1 m/ž kv/pkv kuhara/pizzapekara na neodre eno, nije nužno obrazovanje, nego radno iskustvo, javi se na mob. 098/284-299 do 31.3.2015.

9.AutoprijevoznikMeznari , akovec, traži m/ž voza a C i E kat. kamionsprikolicomnaodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 840 do 31.03.2015

25. Ivica Sa ar d.o.o. akovec, traži m/ž voza a C i E kategorije na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 041 do 06.03.2015

10. Tremak d.o.o. Domašinec, traži m/ž komercijalistu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 469 7777 ili na email: lidija.visnjic@tremak. eu do 18.03. i m/ž elektri ara/elektroni ara na neodre eno vrijeme, javi se na mob 099/259-3316 ili na mail: dominik.kovacic@tremak.eu do 24.3.

11. Vina-Brki d.o.o. Baška - za mjesto rada Baška tražimo m/ž voditelja marketinga i 2 m/ž prodava a; za mjesto rada u Malinskoj tražimo 2 m/ž osobe za booking; 2 m/ž konobara/ šankista; 2 m/ž konobara a la carte; m/ž pomo nog konobara; m/ž kuhara a la carte; m/ž roš lj majstora i m/ž majstora za ražanj i peku; za mjesto rada RestoranMar n Nedeliš e-tražimo m/ž konobara; m/ž pom. kuhara; m/ž kuhara i za mjesto rada Stara Vaga akovec - tražimo m/ž konobara; m/ž pom. kuhara; m/ž kuhara. Javi se na mob. 099 200 3828 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 01.04.2015 12. Tkalec trans d.o.o. akovec, traži 3 m/ž voza a C kategorije na odre eno vrijeme, javiti se na email:info@tkalestrans.hr do 15.03.2015 13. IF turist - autobusni prijevoz, Pribislavec, traži m/ž voza a autobusa na odre eno vrijeme, javi se na mob.098 241 660 do 17.03.2015 14. Ginstal d.o.o. Belica, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja na neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamobu na adresu: B.J. Jela i a 69, akovec, do 15.03.2015 15. ASC MLADEN, Otok bb, traži m/ž automehani ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 5670 784 do 18.03.2015

26. Sinko j.d.o.o. Strahoninec, traži m/ž soboslikara-fasadera na odre eno vrijeme, javi se na tel. 099 430 5004 ili 040 333 539 do 31.03.2015

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

16. “MD” caffe bar vl. Dijana Miji , Prelog, Glavna 5, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 645 556 ili mob. 098 832 575 do 17.03.2015 17. Gradnja toni j.d.o.o. akovec - rad na terenu Pore , traži 2 m/ž kerami ara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 5005 702 do 15.03.2015 18. Leonie j.d.o.o. Kotoriba, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 682 005 ili mob. 099 659 2039 do18.03.2015 19. Kraljevske slas ce d.o.o. D. Kraljevec, traži 1 m/ž prodava a - mjesto rada akovec; m/ž slas ara u proizvodnji kola a i tor - mjesto rada Donji Kraljevec; m/ž pekara - mjesto rada Puš ine i M. Subo ca i m/ž referenta ra unovodstveno-komercijalnih poslova za stru no osposobljavanje - na odre eno vrijeme. Javi se na tel. 040 655 565 ili e-mail: kraljevskeslastice1@gmail.com do 18.03.2015

20. Autoset turek j.d.o.o. Cirkovljan, traži m/ž voditelja prodaje (servisnaopremaialati)naodre eno vrijeme, javiti se na e-mail: info@lincos.hr do 19.03.2015 21. Pro-kor, K. Zvonimira 38, Prelog, traži m/ž radnika za rad u proizvodnji (drvena gra a, stolarija) na odre eno vrijeme, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob.0958309940do19.03.2015 22. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o. Palovec, traži m/ž cnc operatera i m/ž cnc programera tehnologa na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 958 6878 do 19.03.2015

27. alopek strojarstvo d.o.o.

Puš ine, akove ka 136, traži m/ž komercijalistu i m/ž strojarskog tehni ara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3 g., javiti se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 13.03.2015 28. Mega metal d.o.o. Kotoriba, traži 3 m/ž strojobravara i 3 m/ž zavariva a na odre eno vrijeme, javi se email: razvoj@megametal.hr do 13.03.2015 29. Auto-servis Iva d.o.o. Domašinec, traži m/ž automehani ara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 178 5664 do 13.03.2015 30. Union u.o. akovec - mjesto rada Hotel Park, traži m/ž poslovnog tajnika za stru no osp. i m/ž kuhara za stru no osp. za rad bez zas. r.o., javi se na mob. 099 733 4598 do 20.03.2015 31. Ca e bar Amaro Puš ine, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob.

099 856 6243 do 23.03.2015

34. K. Megapolis d.o.o. - Cvje ara “Orhideja” Prelog, Kneza Branimira 18, traži m/ž cvje ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 920 3039 do 15.03.2015 35. Keramika Friš i d.o.o. Donji Vidovec, traži 3 m/ž samostalna kerami ara na odre eno vrijeme,javi senamob:098562694 do 09.03.2015 36.Andad.o.o.Palinovec55,traži 2 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 095 850 6911 do 23.03.2015 37. DG SPORT d.o.o. Prelog, Ma je Gupca 102, traži m/ž recepcionara i m/ž konobara na odre eno vrijeme, javiti se sa zamolbom: DG SPORT, Prelog, M. Gupca 102, do 09.03.2015.

38. Zidarski obrt ZET, Cres, traži 3 m/ž prodava a mješovite robe i 3 m/ž radnika visokogradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 133 6373 ili na email: katarina@gradnja-zet.hr do 31.03.2015 39. Velebit osiguranje d.d. akovec, traži 4 m/ž zastupnika za neživotnaosiguranjanaodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 317 8800 ili na email: mastina. trzec@velebit-osiguranje.hr do 12.03.2015 40. Printex d.o.o. akovec, traži 2 m/ž gra ara u doradi na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

040 391 270 ili na email: sasa@ printex.hr do 10.03.2015

23. Me imurje graditeljstvo d.o.o. akovec, traži m/ž voza a autobusa i 10 m/ž tesara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 463 411 do 24.03.2015

32. Pizza hit j.d.o.o. Ma kovec, traži m/ž kuhara/pizza majstora na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 202 3991 do 31.03.2015

41. Kavran grupa d.o.o. akovec, traži m/ž djelatnika u pripremi nacrta za proizvodnju na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu: Kalni ka 63, akovec ili pismenazamolbado06.03.2015

24. Vizija d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž VŠS,VSS grafi kog dizajnera za stru no osp. za rad bez zas.r.o.,javi senaemail:vizija@ vizija.hr do 06.03.2015

33. Molnar mont d.o.o. Šenkovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 556 8030 do 23.03.2015

42. Dom za starije i nemo ne, Slakovec, traži m/ž kuhara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 829 799 u vremenu od 9-12 sa do 06.03.2015

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo )

tel. 112

Grad akovec, K. Tomislava 15

tel. 314-920

Ma ni uredi

Autobusni kolodvor akovec

tel. 313-947

Komunalni redar

tel. 310-669

Ma ni ured akovec

Željezni ki kolodvor akovec

tel. 384-333

Pošta akovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Ma ni ured Prelog

tel. 645-125

Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1

tel. 310-651

Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Ma ni ured M. Središ e

tel. 543-600

Policijska uprava me imurska

tel. 373-111

Fina akovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Ma ni ured M. Subo ca

tel. 631-112

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec

tel. 311-755 tel. 372-900

tel. 391-920

tel. 821-806

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec

Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9

Ma ni ured Nedeliš e

Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, B J. Jela i a 1

tel. 396-800

Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70

tel. 396-294

Ma ni ured Štrigova

tel. 851-012

Me imurje plin, Obrtni ka 4

tel. 395-199

GKP akom, Mihovljanska 74

tel. 372-466

Ma ni ured Kotoriba

tel. 682-136

Me imurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

- odvoz otpada

tel: 372-440

Ma ni ured Dekanovec

tel. 849-017

Centar za kulturu akovec - blagajna

tel: 311-488

- pogrebne usluge od 0-24h

Knjižnica akovec

tel: 310-595

Elektra akovec, Ž. fašizma 2

tel. 371-700

Elektra akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

371-600

mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

tel. 374-176

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e

tel. 372-300

tel. 371-200

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Ispostava akovec, O. Keršovanija 11

Veterinarska stanica akovec

tel: 391-480

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Školska medicina

tel. 312-157

Me imurska županija akovec

tel. 374-111

Ispostava Mursko Središ e

tel. 371-490

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

6. ožujka 2015.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJE ANJE 43. Pilka j.d.o.o. akovec, traži m/ž kuhara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 364 3635 do 11.03.2015

55. Vincek-trgoteks d.o.o. akovec, traži 10 m/ž šiva a nog rubljanaodre enovrijeme,javi se natel.040384285do31.03.2015

44. A/D Elektronic d.o.o. akovec, traži m/ž komercijalistu i m/ž gra kog dizajnera za stru no ospos. za rad bez zas. radnog odnosa, javi se na email: o ce@ad-electronic.hr do 09.03.2015

56. Net d.o.o. akovec, traži m/ž komercijalistu i m/ž djelatnika u knjigovodstvu i prodaji na odre eno vrijeme, javi se na email: marija.vugrinec@net-net.hr do 13.03.2015

45. Magnet d.o.o. G. Hraš an, traži 2 m/ž krovopokriva a; m/ž fasadera i m/ž rukovatelja gra . strojevima na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 508 9836 d 15.3.

46. Me imurje visokogradnja d.d., G. Hraš an, traži m/ž radnika visokogradnje na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 508 9836 do 15.03.2015 47. Mir i Dobro j.d.o.o Prapor an, traži 1 med. sestru ili njegovatelja (m/ž) uz mog. stal. ugovora., uvjet str. ispit, te aj za njegovatelja, javi se na mob. 099/199-4041 ili loncaricsonja2605@gmail.com do 13.3.2015.

48. SIMPA j.d.o.o. M. Središ e, traži 1 ista a/icu na neodre eno vrijeme - pola radnog vremena, javiti se na mob. 098 284 299 do 31.3.2015 49. IZI PROM d.o.o. Mursko Središ e, J.B. Tita, traži m/ž servisera ku anskih aparata, javi se na mob.098 241 364 do 06.03.2015 50. Linea cod d.o.o. akovec, traži 3 m/ž stolara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 312 111 ili na email: linea-cod@linea-cod.hr do 26.03.2015 51. Misteks pro j.d.o.o. Žiškovec, traži 2 m/ž šiva a trikotaže na rubilici na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 058 do 18.03.2015 52. IMB završni radovi u gradi. j.d.o.o. Savska Ves, traži 3 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 257 662 do 31.03.2015 53. OMT d.o.o. Ivanovec, traži m/ž cnc gloda a i m/ž cnc tokara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 338120 do 20.03.2015 54. Dom za starije i nemo ne osobe Slakovec, traži m/ž kuhara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 829 799 od 9-12 sa do 16.03.2015

57. Jadransko osiguranje d.o.o. akovec, traži m/ž zastupnika osiguranja na odre eno vrijeme, sa zamolbom i životopisom osobni dolazak na adresu: akovec, Zrinsko-frankopanska 6 do 13.03.2015 58. SIZIM d.o.o. Kotoriba, traži m/žmesara-prodava anaodre eno vrijeme, javiti se na mob.

099 812 4918 do 25.03.2015 59. Ugost. i prijevozništvo Makitrans vl. Dragica Horvat - mjesto rada: Restoran Prepelica, Otok 2, Otok, traži m/ž kuhara na odre eno vrijeme, javiti se na mob.

098 393 001 do 25.03.2015 60. Caffe bar Fenix, Prelog, akove ka bb, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 9016350 do 02.04.2015 61. RE-GRA vl. Slavko Režek, Cirkovljan, traži m/ž polaga a kerami kih plo ica i m/ž zidara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 5085 701 do 03.04.2015 62. Horvat-interijer d.o.o., Hodošan, traži 2 m/ž soboslikarafasadera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 471 do 03.04.2015 63. Frizerski salon RENI, Sveta Marija, Trg bana J. Jela i a 27, traži m/ž frizera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 1804 882 ili osobno na adresu: Trg bana J. Jela i a 27, Sveta Marija do 03.04.2015 64. Trgovina Beciklin akovec, traži m/ž prodava a/servisera bicikli na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 2169 252 ili na email: info@beciklin.com do 03.04.2015 Radna mjesta Varaždin

1.DD usluge za trgovinu i usluge - mjesto rada Varaždin, traži 2 m/ž telefonista za telemarke ng - medicinska pomagala na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS bez obzira na zvanje, radno iskustvo poželjno, ali nije uvjet.

Kontakt mob: 099 565 9687, do 12.3.

2. Varteks d.d. - mjesto rada Varaždin, traži 30 m/ž šiva a na odre eno vrijeme uz mog. za stalno - opis poslova: prema radnim uputama rad na operacijama krojenja, sastavljanja (šivanja) ili dora ivanja na odjevnom predmet, uvje : KV, SSS tekstilnog smjera, ili završeni te aj šivanja, ili iskustvo na poslovima šivanja, ili neka druga kvali kacija i spremnost na u enje i rad na normi; uvje rada: rad u jednoj smjeni, pla eni putni troškovi, dodatna s mulacija za ispunjenje norme. Kontakt tel 042 377 524 ili 042 377 101. Zamolbuiživotopisdostavi osobno ili poštom na adresu Varteks d.d., Ljudski resursi (za Natje aj Šiva i), Zagreba ka 94, 42000 Varaždinilie-mailom:ljudski.potencijali@varteks.com do 9.3.

3. BREZA obrt za ugos teljstvo - mjesto rada: Caffe bar Breza Trnovec, traži 1 m/ž OŠ, KV, SSS konobaranaodre enovrijeme, komunika vna osoba spremna za rad u ca e baru - iskustvo nije važno. Posla životopis i prijavu e-mailom: breza.trnovec@ gmail.com - a za dodatna pitanja kontakt mobitel 095 803 1580 do 9.3.

4. Velebit osiguranje - mjesto rada: Varaždinska županija, traži 5 m/ž zastupnika za neživotna osiguranjanaodre enonepuno vrijeme uz mog. na puno radno vrijeme i stalno zaposlenje, uvje : razina obrazovanja i iskustvo nisu važni, komunikacijske i prodajne vještine, samoinicija vnost, osnovno poznavanje rada na ra unulu, B kategorija, mogu nost korištenja vlas tog vozila. Zamolbe sa životopisom dostaviti na e-mail: martina. trzec@velebit-osiguranje.hr do 11.3.

5. BIKE SPORT za trgovinu i usluge - mjesto rada: Varaždin, traži 1m/žadministratorawebtrgovine za stru no osp. bez zasnivanja r.o., uvje : VŠS, VSS smjer informa ka, web dizajn, odli no poznavanje rada na ra unalu, napredno korištenje Interneta, odli no poznavanje i korištenje Adobe Photoshop, MS O ce i društvenih mreža, vrlo dobro poznavanje engleskog jezika u pismu, prednost iskustvo rada u CMS sustavima, iskustvo u administriranju društvenih mreža, poznavanje i iskustvo u radu sa ala ma za vizualnu obradu slika (u životopisu naves kojima alatima). Uz prijavu je potrebno priloži životopis te presliku diplome - dostaviti e-mailom: tanja@bikesport.hr do 15.3.

6. ZLATNE GORICE obrt za ugost. i usluge - mjesto rada: Varaždin Breg (osiguran smještaj i hrana), traži 2 m/ž kuhara u Restoranu Zlatne Gorice na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, iskustvo 1 g., Kontakt mob: 091 6690 906 ili e-mailom: zlatni-restoran@net.hr do 27.3.

7. TURIST za ugost. i trgovinu mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž KV samostalnog kuhara na odre eno vrijeme, uvjeti: iskustvo 2g, B kategorija, informati ka znanja, engleski, njema ki jezik i 1 m/ž voditelja službe održavanja na odre eno vrijeme, uvje : VŠS tehni ki smjer, iskustvo 3 g, Kategorija B, Engleski jezik, informa ka znanja. Uz prijavu dostaviti životopis te presliku diplome/ svjedodžbe na adresu Ljudski potencijali, Aleja K. Zvonimira 1, Varaždin ili e-mailom: ljudskipotencijali@hotel-turist.hr do 27.3.

8. G.L.P. call d.o.o. za trgovinu i usluge - mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž operatera - telefonistu na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno; opis poslova: kontakt s klijen ma bez direktne prodaje vezano uz medicinska pomagala. Prijavu posla e-mailom na: renatopoljak1@gmail.com - Informacije na broj 098 412 649 od pon.-pet. od 8-15 sa do 27.3.

9. Telemarketing d.o.o. za usluge - mjesto rada: Varaždin, traži 10 m/ž prodajnih savjetnika u telemarke ngu za telefonsku prodaju raznih proizvoda novim i postoje im kupcima na odre eno nepuno radno vrijeme (37,5 sati/ tjedno), uvjeti: KV, SSS, poznavanje osnova informa ke, iskustvo: nije važno, kontakt: e-mailom: eldina@telemarke ng-slovenia.si do 2.4.

10. Veterinarska stanica d.d.

Varaždin - mjesto rada: Varaždin, sva su radna mjesta za stru no osp. bez zasn. r.o.

- traži 2 m/ž VSS veterinara, kategorija B, informa ka znanja; 1 m/ž suradnika u odjelu za higijenu, okoliš i sanitaciju, uvjeti: VŠS/VSS sanitarno inženjerstvo, kategorija B, informati ka znanja i 1 m/ž suradnika u ra unovodstvu/ knjigovodstvu, uvje : VŠS/VSS ekonomski smjer, Kategorija B, informa ka znanja. Kontakt tel: 042 240 122, 042 240 123, prijavu posla e-mailom: tajnistvo@vsv.hr do 10.3.

na dragog oca, tasta, djeda i pradjeda

LADISLAVA NOVAKA BUNDAŠA iz Šenkovca 6.3.2000. - 6.3.2015.

Tvoji najmiliji: k er Marija, zet Mirko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

IZ MATI NOG UREDA RO ENI JONA DEBELEC, sin Mar ne i Ma je; ANA GOVEDI , k i Andreje i Saše; ELLA VARGA, k i Petre i Nikole; DAVID NOVAK, sin Tatjane i Damira; MIA SRŠA, k i Natalije i Tihomira; LUNA ŠARI , k i Branke i Saše; MUNA PAVLEKOVI , k i Kris ne i Dina; KALEB KOVA EVI , sin Mar ne i Abela; EVA DRK, k i Sanje i Tomislava; SABINA HOŠNJAK, k i Mihaele i Josipa; ARSEN BOŽEK, sin Ane i Nina; KATARINA KOLARI , k i Ivanke i Davora; IVAN VIDOVI , sin Damire i Alena; LINA I EMIR BAJRI ŠIMUNI , djeca Enise i Maria ( akovec)

VJEN ANI Monika Saka i Siniša Vugrin ( akovec); Jelena Špoljar i Tihomir Karloci, Ivana Gregurec i Nikola Golub (Kotoriba),

UMRLI Marija Pavlekovi , r. Branilovi , ro . 1930.; Marija Sobo an, r. Kova i , ro . 1955.; Ana Vidovi , r. Vidovi , ro . 1925.; Nenad Vadla, ro . 1953.; Katarina Tropša, r. Mikolaj, ro . 1934.; Zorka Toth, r.

Pokupec, ro . 1924.; Elizabeta Kuzmi , r. ituš, ro . 1938.; Rudolf Bajkovec, ro . 1944.; Katarina Krizman, r. Kocijan, ro . 1925.; Josip Peter, ro . 1937.; Marija Jakopi , r. Borko, ro . 1943.; Katarina Sever, r. Posavec, ro . 1944.; Ivan Kova i , ro . 1967. ( akovec); Stjepan Novak, ro . 1958., Ana Lackovi , r. Ruži , ro . 1941. (Dekanovec); Valent Gašpari , ro . 1953., Ladislav Pla ko, ro . 1952., uro Fuš, ro . 1935. (Kotoriba); Terezija Pufek, r. Cigula, ro . 1932., Marija Varši , r. Turk, ro . 1928. (M. Središ e); Rozalija Mikloška, r. Horv , ro . 1922., Jula Crn ec, r. Šestan, ro . 1931., Ivan Lilek, ro . 1921.

(Prelog)

DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE Dom zdravlja akovec Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski

Subota 7.3.2015. od 15-20 sa Nedjelja 8.3.2015. od 8-20 sa

dr. Karmela Matjan Bogdan ms. Marija Mesari DEŽURNI PEDIJATAR Petak 6.3.2015. od 13:00-20:30 0:30 Subota 7.3.2015. od 08:00-15:30 15:30 (primanje pacijenata do 14:30) 4:30)

dr. Dušica Kvakan-Gazdi -Gazdi Dr. Vlatka Ma eka 20, akovec, kovec, tel. 364 680

Radnim danom ordinacija radi: Utorak, etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE ODNE

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE VW POLO 1.4 TDI dizel 2004.g., reg. do 11/2015., 175tkm, 55 kW, mehani ki mjenja , 2.vl., serv. knj., garažiran, centr. zaklj., boja; crna. info: 099/808-7586 PRODAJEM LJETNE GUME BF Goodrich 185/65/15, DOT 06/14, vožene ni mjesec dana, odli ne, cijena 1.000 kuna za sve 4 gume. k. Mob: 098/551-267 PRODAJEM AUDI 80 B4 benz 1992.g., neregistriran, u dobrom i voznom stanju, cijena po dogovoru, info: 091 5360981.

OPEL OMEGA 1995.g., plin, potrošnja 45 kn/100km, redovito servisiran i održavan, nove zimske gume, reg. do 9/15, udoban i jeftin auto za održavanje. mob 098 553 218 PRODA JE SE POVOL JNO osobni auto Mercedes 200 D-123 1979.g., nije registriran, i terenski auto Mercedes kombi zatvoreni typ: 208/308 povišeni, dizel, 1991.g., nije registriran, Tel: 099 505 1351 PRODAJEM PEUGEOT 307 SW 2.0 HDI karavan 2003.g., servisna, full oprema, reg. do 07/2015, nove gume, 3.600 eura, mob 098/551-267 MERCEDES A-KLASA 170CDI 2001.g., o uvani, nove gume, webasto grijanje, orig. kuka, novi amortizeri, reg. do 2016.g. - HITNO, info: 091/970-1929 PRODAJU SE GUME s felgama 195 R 14 CMS Tubeles Kon nental (2 kom), pogodno za malu prikolicu. tel.: 099/8087586 RENAULT KANGOO 1,2 16V benz 2002. god., putni ki, o uvan i garažiran, reg. do kraja godine, cijena 2.500 eura ili mijenjam za Kangoo 2010-2013. god. Ivanovec, tel: 098 355 207 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/9205620 PRODA JEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.100 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJE SE FIAT TIPO dizel, o uvan, reg. do 4/2015., tel.

390-247 PRODAJU SE DVIJE GUME dim. 195/65/15 M+S za samo 300 kn. tel. 098/190-3753 OPEL COR S A 1. 2 19 9 4. god., cijena 7.500 kn. Mob. 098/801-591

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

POLJOPRIVREDA

USLUGE

KUPUJE SE slama u balama i pšenica i je am. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODA JEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu površine 3500m2 i prešu za grož e od 400 lit., Broj 098 967 9904.

PRODAJEM SADNICE crvenog krupnog ribiza po 12 kn. Šaljem poštom. Zagreb, 098908-4675.

DAJU SE NA OBRADU I KORIŠTENJE BRAJDE (grož e klinton) u Murskom Središ u, info na mob. 095 9099 178 PRODAJU SE SADNICE hrasta, graba, bukve, jasena, javora, kestena, agacije za pošumljavanje i lingstrum za živicu.

Nazvati na broj: 099/6839984 ili 099/808-7586 PRODAJU SE stara drvena korita raznih veli ina, drveno rudo za kola, jaram, stari plug i ornice. Tel. 098/970-7703 PRODAJE SE traktorska prikolica Kikinda, metalne stranice sa nadstranicama, nije kiperica, neregistrirana, za 6.200 kn i jednoosovinka za stoku za 1.200 kn. mob 098 355 207 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940720 PRODAJE SE PREŠA za grož e kapaciteta 150 lit., tel.

098/461-120 PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban.

Info: 098/942-7151 PRODAJU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.

PRODA JEM DVA TRUPCA ORAHA, tel. 858-424 PRODAJEM TRAKTOR IMT 539 1986.g., atomizer od 250lit. i mehani ki vili ar s kardanom, povoljno, tel.

040/543-614 KUPUJEM STARIJI TRAKTOR do 35KS. tel. 098/190-3753 PRODAJE SE SIJENO U BALAMA, tel. 040/855-599 KUPUJEM ZADNJU TRAKTORSKU GUMU dim. 12-14-28 donekle ispravnu, jednu ili dvije. tel. 099/881-7491 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Honda Mio Standard Osijek F620Y s orig. prikolicom, cijena 7.500 kn. mob.

095/880-3386 PRODAJE SE TRAKTOR s kosom, info na tel. 360-565 PRODAJEM PNEUMATSKU sadilicu kukuruza 4-rednu i 6-reda, roto ler 2.5m, traktorski vili ar i traktorski tarup 2,80m. info na tel. 098/715-486

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno.

“Tino”, 098/931-7570 POSAO TRA ŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednje škole. Tel. 091/528-66-69 DIZAJNERICA S ISKUSTVOM traži posao izrade stolova i elemenata namještaja po mjeri za stambene i poslovne prostore. Mob: 099/64111-90 RIJE ANIN (49) SSS, traži posao na seosko-turisti kom doma instvu, gospodarstvu, na podru ju cijele Hrvatske.

E-mail: cercolavoro@net.hr TRAŽIM HITNO ISTA ICU za iš enje privatne ku e u Ivanovcu, prednost akovec i okolica. javiti se na mob 091/541-8810 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 098 546 069 POSAO U AUSTRIJI - tražim njegovateljice sa znanjem njema kog jezika za rad u ku i. info na tel. 099/401-9536 TRAŽIM POSAO uvanja starije i nemo ne osobe, prema potrebi, mob. 099/720-3185 NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gra s parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara.

EC/B. Info: 091-561-57-93.

KOPRIVNI KA PODRAVINA 80 rali ravnih i plodnih oranica na nekima mogu e i navodnjavanje dajem u zakup, poticaji idu Vama. tel.

01/2923-068 PRODA JEM U AKOVCU - atraktivno gradilište novootvorena ulica 900 m2 i gradilište u Šenkovcu, ulica Augusta Šenoa 41 od 1100 m2, Tel: 099 505 1351 AKOVEC - STAN u strogom centru za adaptaciju od 60 m2 prodajem povoljno. Tel: 099 505 1351 AKOVEC - prodajem gra evinsku parcelu za stambenu ku u kod bolnice novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 2424-143 KOPRIVNIC A - ku a 20 0 m2, objekti 250 m2, vikendicu 30m2, plantažni vinograd, betonski stupovi i ak 151.913 m2 ravnog i plodnog zemljišta jedan dio mogu za p elarstvo i ribnjak, sada su sve oranice. Sve zajedno samo 165.000 eur. tel 01/2923068 PRODAJE SE VE E IMANJE sa šumom u Prekopi, imanje je 23000 m2 u jednom komadu a šume 1400 hv, nalazi se pored gl. ceste i mog. ga je podijeli u više gra . parcela.

Svi papiri riješeni. info: 099 752 8800 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upita na mob.

098/242-438 PRODA JE SE GRA EVINSKO ZEML JIŠ T E od 7 71 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob.

098/331-535.

PRODAJEM 4-SOBNI STAN s garažom, etaža, novo, urbana vila, visoki rohbau, EC/B, Mihovljan ispod Šafrana, kredit. info: 098/241-559

PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upita na tel: 095/902-5646 PRODA JE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca, EC/C. info na mob: 091/559-8656 PRODAJE SE KU A od 80m2, u Gori anu, oku nica od 400 hv, sa svim priklju cima, odmah useljiva, cijena 30.000 eur-a. Cijena nije ksna. Zva na broj 091/507–6518.

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55 kvadrata u akovcu, Vukovarska ulica, prizemno.

Tel. 091/5016-685 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, dvorište, vo njak, šuma, EC/D, mob. 098/9422821 PRODAJE SE FRIZERSKI SALON, novi, namješten, K, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559 PRODA JE SE POLOVINA DVOJNE KU E od ukupno 140m2, u najstrožem dijelu k, L. Ruži ke 28, garaža i oku nica, EC/D. Može i zamjena za 2-sobni stan uz nadoplatu, info na tel. 390-341 PRODAJEM KU U za odmor, pogodna za stanovanje, 300m od centra Lopatinca, info na tel. 098/966-7366 PRODAJE SE STARINSKI VO NJAK od 1300 hv u Dragoslavcu, teren pogodan za gradnju, te jedna parcela od 400 hv, asfalt do parcele. mob. 098/185-2534 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 343 hv u Šenkovcu, predio Dolec. info: 097/6316-345 PRODA JE SE OGRA ENO gra . zemljište na odli noj lokaciji u Puš inama, N. Tesle 7, tel. 042/232-681 PRODA JEM DVIJE GRA .

PARCELE ukupne površ.

2400m2 u Mihovljanu, V. Nazora (kod Šafran brijega), info: 098/938-4074

6. ožujka 2015.

PRODA JE SE POL JOPRIVREDNO ZEML JIŠTE oko 3 ha u Knezovcu, info: 098/616-196 PRODAJE SE STARIJA KU A sa svim priklju cima u Nedeliš u, vrlo povoljno. mob.

098/9744-242 PRODAJEM GRADILIŠTE u Lopa ncu, info: 095/5170541 PRODAJE SE KU A 2-katnica u Nedeliš u + poslovni prostor, EC/F, vrt i vo njak, tel.

822-001 UMAG 2-sobni stan 44m2 u prizemlju zgrade sa dvorištem 35m2, namješten i odmah useljiv. Nalazi se u mirnom dijelu grada 300m od centra i 200m od mora.

Ima sve potrebne dokumente. Vlasništvo 1/1 bez tereta. informacije na mob: 098-196-57-75 MIJENJAM KU U u M. Središ u za manju ili za vikendicu, poželjna struja i voda, mob. 098/917-6477 IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM u centru akovca posl. prostor od 40 m2, K, Katarine Zrinski 4. Povoljno. Info. 098 698 369 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u centru akovca, sva brojila i ulaz odvojeni, nova, kvalitetna PVC stolarija i malo dvorište. mob. 095 808 6050 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBAN STAN od 45 m2 i garsonijera od 25 m2 u prizemlju ku e, s posebnim ulazom, zaposlenim samcima ili studentima, sve namješteno, mob. 091 384 3359 IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE polunamješten 1-sobni stan u akovcu, na duže vrijeme, info: 099/1990-906

6. oĹžujka 2015.

IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄtena garsonijera, posl. prostor i soba za studenta, sve u centru k, mob. 091/799-4351, 092/146-5716 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄtena garsonijera od 45m2 u k, samcima, studentima ili poslovnim ljudima. info: 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄten 3-sobni stan od 110m2, u centru k, odvojen ulaz i sva brojila, zva poslije 16 sa na tel. 099/572-6800 IZNAJMLJUJEMO NAMJEĹ TENE SOBE-KREVETE u Ĺ enkovcu, samcima (radnici, sportaĹĄi, posl. ljudi i sl.) na duĹži ili kra i rok! Mogu nost smjeĹĄtaja do 8 osoba! Blizina grada i svih sadrĹžaja (du an, apoteka, doktor itd.). DuĹži najam i grupama dajemo popust! Tel: 095 521 3924 IZNAJMLJUJU SE nenamjeĹĄteni stan i garsonijera u akovcu na duĹže vrijeme, tel.

384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM 2-sobni namjeĹĄteni stan u akovcu, mob. 091/125-4402 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namjeĹĄteni stan na Jugu, svi priklju ci, posebno pl. centralno grijanje uz mog. grijanja na drva, povoljno. mob.

091/5636-323 ŽIVOTINJE

,

,

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE i Ĺ LJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM CD-literaturu o uzgoju divljih ze eva (150 kn). Ĺ aljem poĹĄtom. Zagreb, 098908-4675.

PRODAJEM AMERI KOG STAFORD terijera star 8mj., cijepljen pro v parazita, ipiran i socijaliziran, povoljno. info: 091/8801-255 PRODAJU SE Ĺ TENCI NJEM. OV ARA s rodovnicom, cijepljeni, ipirani, odli nih roditelja, mob. 098/173-8482 PRODAJEM JAJA za rasplod kokoĹĄi pasmine hrva ca, ĹĄtenad me ija s rodovnicom i golubove me imurska lastavica, tel. 688-809 ili 099/590-5894 RAZNO PRODAJEM novu muĹĄku zimsku jaknu Century vel. XXL i Adidas muĹĄku jaknu vel. L/XL, te nove muĹĄke traperice Levis vel. 31 (plave) i vel 32 i 34 (crne). Mob 099/64-111-90 PRODAJEM ZRA NU PUĹ KU “Anschicâ€? s opti kim niĹĄanom (snajper) za 1.500 kn.

Ne treba dozvola. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJE SE nova Nokia Lumia 635, cijena 1.000 kn. mob. 095/1975-104.

PRODAJE SE SME A KUTNA GARNITURA za dnevni boravak, max o uvana, bez mrlja i oťte enja, dim. 270x210 cm, 750 kn (cijena nije ksna, mogu dogovor), na njuťkalu ťifra oglasa: 13398181. Ostale info na: 091/761-3467 PRODAJE SE KOMPLETNO R A UNALO Intel Core 2 Duo E4500 2x2,2GHz, RAM 2x1GB DDR2 800MHz, HDD 320GB SATA II, VGA nVidia GT610 2GB DDR3, Samsung SM 940NW 19’ LCD WideScreen, pkovnica i miť Logitech. Potpuno sre eno. mob.

091 364 3648. ViĹĄe detalja na njuĹĄkalo oglasu br. 13925932.

PRODAJEM RABLJENI PLINSKI Ĺ TEDNJAK sme e boje, u ispravnom stanju, prodajem zbog renoviranja. akovec, tel. 098-947-8801

OTKUPLJUJEM STARINSKI NAMJEĹ TAJ, satove, komode, kredence i dr. sitnice, moĹže i u loĹĄem stanju, mob. 091 506 1028 PRODAJE SE BIJELO KVALITETNO VINO rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžu , vrlo povoljno, te sef visoke sigurnosti, ĹĄifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494

Udruga “SkloniĹĄte dobroteâ€? akovec, Otona Ĺ˝upan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Afrodita - stara godinu i pol, cjepljena, sterilizirana, zdrava.Karakterno je pi -

PRODAJEM novi ĹĄtednjak na kruta goriva, Tel. 098/9707703 PRODAJEM RA UNALO AMD 1.90GHz, 1.50 Gb ram, 120 Gb disk, Win7, Sony playsta on 2, muĹĄki bicikl, novi, original Rog i Ĺženski s 5 brzina. Mogu a zamjena za sintesajzer ili laptop.

Tel. 098/539-169 PRODAJE SE komplet spava a soba, perilica su a i skuter. mob. 091/970-1929

no za ma ku.

Pepita - stara oko 8 mjeseci, cjepljena, o iĹĄ ena od nametnika i kastrirana.

TraĹži dom!

PRODAJU SE MOBITELI malo koriĹĄteni: IPhone4, Samsung galaxy mini, Sony Experia M, Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJEM ZIDANU (KALIJEVU) PE sme e boje visine 5 redova, cijena je 550,00 kn ili zamjena za 300 kg kukuruza.

Ivanovec, tel: 098 355 207 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na loĹž ulje; transport trake ĹĄir. 30cm (razli ite duĹžine); novi crni kancelarijski stol. Tel. 858-424

Jack - micek star oko 8 mjeseci, o iĹĄ en od nametnika, zdrav, jako umiljat i drag, traĹži dom. Zbog boles ne vidi na jedno oko.

Zelda - maca staros 10 mjeseci, sterilizirana, cjepljena, o iĹĄ ena od nametnika, plaha prema ljudima eka dom!

PRODAJEM dje ja kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinska pe Lampard (nova), plinski proto ni bojler Unical 28 KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin ani kavezi za ze eve, sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo koriĹĄtena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJEM veĹĄ-maĹĄinu “Gorenjeâ€?, kuhinjske stolice (kao nove), cijena za 4kom/600kn, stoli , pisa i stol, plo a el. ugradbenog ĹĄtednjaka ros rei (200kn), Tel: 095 521 39 24 PRODAJEM RA UNALO Intel Pen um 3 ghz, 1gb ram, Hdd 120gb, cijena 190kn i mini linija Philips 2x10W. Upita na tel. 097-7821-438.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

TEREZA-49

18+

Vesela, raskoĹĄna, ali usamljena! TraĹžim vezu.

UPOZNAJMO SE! 0-24

064/56-56-57 3,49/4,78 kn/min.

RTL teletekst – str. 816

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, Samobor, oib 07786816460, t: 01/3639561

SkloniĹĄte za Ĺživotinje “Prijateljiâ€? ÄŒakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru RaÄ?un za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Predivna Eliza, malecka rastom, teĹĄka oko 9 kg i visoka tek 35 cm traĹži svoju novu obitelj. Udomljava se u stan uz redovite ĹĄetnje ili ku u u kojoj e imati topli kutak unutra. Za nju zovite 0918988-004.

Enis je mladi psi , niskog rasta, pravi veseljak i veliki optimista. Udomljava se kao ku ni ljubimac te razna dvoriĹĄtarenja, lanac ili boks ne dolaze u obzir. Kontakt: 098-241-060.

Betsy je prona ena u Pribislavcu. Vesela, mlada, zaigrana i podeblja kujica. Prepoznaje li ju netko? Ne izgleda kao ni iji pas. Zovite za nju na 091-8988-004.

Malena Stella je ro ena u zemljanoj rupi napuĹĄtenog dvoriĹĄta u Novom Selu Rok. Sada je na sigurnom i prima rezervacije za novi dom.

Kontakt: 098-241-060.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Tom - mladi ma ak, cjepljen, kastriran, umiljat i dobar - traĹži dom!

Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa (Mursko SrediĹĄ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO SRIJEDE U 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

1016

54

Savjeti

PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Rotavirusi Rotavirus je otkriven 1973. godine. On je najvažniji uzro nik akutnih infektivnih proljeva u djece. Virus je vrlo malen, a naziv rotavirus dobio je zato što izgleda poput kota a (rota = kota ) na elektronskoj mikroskopskoj slici. Rotavirusi su dosta otporni na dezin icijense koji se rabe za pranje ruku i iš enje površina. est su uzro nik bolni kih infekcija na dje jim odjelima upravo radi te otpornosti na dezin icijense i dugog preživljavanja na predmetima, rukama i u pitkoj vodi.

Infekcije se javljaju posvuda u svijetu, i u higijenski nerazvijenim zemljama i u zemljama visokog standarda. Osobito su važni jer uzrokuju teške proljeve kod dojen adi i male djece. Naj eš e obolijevaju djeca od 6 mjeseci do 2 godine. Veliki broj infekcija prolazi bez simptoma. Rotavirusni proljev se javlja samo jednom do dva puta u životu. Prenosi se fekooralnim putem. Stolicom se izlu uje ogroman broj virusa, a izlu ivanje rotavirusa po ne prije pojave simptoma i traje do 7 dana. Prvi simptom je povra anje, zatim se javljaju vodenasti proljev i povišena temperatura. Proljev traje do 7 dana, a vru ica i povra anje kra e traju. Stolice su vodenaste pa dijete dehidrira. Infekcija sluznice tankog crijeva dovodi do manjka enzima za razgradnju laktoze (de icit laktaze)

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Djeca imaju svoj put... što može trajati do 3 tjedna.

Infekcija se otkriva nalazom antigena rotavirusa u stolici. U lije enju najbitnije je spre avanje dehidracije ranom rehidracijom sa ORS (oralna rehidracijska otopina), brza rehidracija tijekom 4 sata. Djeca se mogu hraniti bez ograni enja uklju uju i i krutu hranu a dojenje treba nastaviti tijekom cijelog trajanja proljeva. Ne treba razrje ivati hrani kao ni uvoditi specijalne dojen ake mlije ne pripravke. Nikako se ne preporu aju lijekovi protiv spre avanja proljeva koji djeluju tako što smanjuju kretanje crijeva (preistaltiku). Lijek koji se preporu a je racekadotril u granulama za oralnu suspenziju za djecu stariju od 3 mjeseca. On smanjuje poja ano izlu ivanje vode i elektrolita u crijevu. Još se mogu dati probiotici koji e skratiti trajanje bolesti. Naravno da osobna higijena i dalje ima najvažniju ulogu u prevencija nastanka rotavirusnog proljeva.

Ne znam gdje sam to ula ili pro itala, ali netko je rekao da kad je rije o djeci, kao i burzi, prethodni doga aji nikad nisu jamstvo budu ih rezultata. Eto, roditelji dragi, naše današnje teme. Sve što radite i što želite je sigurnost da ete od svog djeteta napraviti ovjeka, ali to ne ide tako.

Zapravo to nije vaš posao, ali dobro, ako baš ho ete misiju nastojte da vaši ciljevi ne budu prepreka djetetovim mogu nostima. Bez zamjere, ne znate vi što je najbolje za vaše dijete, iako imate najbolje namjere.. Sve je dobro ako kao roditelji ne pretjerujmo sa o ekivanjima i poticanjem, kao ni sa kritikama i pritiscima, samo je to teško posti i.

Pogledamo li sami sebe vidjeti emo što je nesavršenost na svijetu, pa odakle nam onda pravo da za djecu postavljamo (pre)visoke kriterije?

Logika da što više tražimo to emo više i dobiti u ovom slu aju esto dovodi do patnje koja se teško može ukloniti, ak i uz stru nu pomo . Ne

LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 04.07.-11.07.15.

1.400,00 kn SARAJEVO 28.03.-29.03.15.

520,00 kn CVJETNICA U RIMU 26.03-29.03.15.

1.290,00 kn

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555

Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

trebamo najbolje dijete na svijetu, dobro je i dragocjeno dijete takvo kakvo je. Ili stvarno mislite da zaslužujete najbolje, pa vas ljuti i razo arava što nije tako? Ne budite djetinjasti, odrastite malo.

Veliki dio odgojnih propusta pa i prave štete nastaje zbog roditeljskih pretjeranih o ekivanja i uznemirenosti koju takav pritisak proizvodi i kod roditelja i kod djeteta. Kako da dijete odradi stvari ako se vi neprestano uzrujavate i vrebate na njega poput kobre? Radili vi to tiranski autoritarno ili suptilno liberalno dijete osje a svoju nesavršenost i neuspješnost, zna kad ne ispunjava vaša o ekivanja.

Ako ih ispunjava i dobiva obilne potkrepe u vidu odobravanja, nagrada, ak i obožavanja, vaša o ekivanja i kriteriji mogu s godinama odrastanja postati breme koje dijete sve teže nosi, a kako vrijeme prolazi ra un e do i na naplatu, s ogromnom kamatom. Pa e se tako, na primjer, vaš svestrani sportaš, muzi ar, u enik, ili što ve vaše uzorno dijete jest, na i u pobuni i krizi. Kad tad e dijete, malo ili veliko, ak i kad je ve odraslo, pa i kronološki staro ( astim i vas nazivom djeteta) preispitati tko je i što je. I tako više puta u životu. Ako je u pitanju duševno zdrava osoba koja treba i može na i sama sebe i izgra uje se kroz svoj vlastiti život, ona e to initi slušaju i i ne slušaju i na tom putu vlastite roditelje. Tako je to. Djeca nisu proizvod svojih roditelja.

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Mora li alkoholizam zna iti propast cijele obitelji?

Puno smo puta ve pisali i govorili o tome kako je alkoholizam bolest koja ne poga a samo alkoholi ara,nego i njegovu užu i širu okolinu. Na prvom mjestu pogo enih alkoholizmom su lanovi njegove obitelji, dakle oni koji žive u istom doma instvu i pod is m krovom s osobom ovisnom o alkoholu.

Kažemo kako je alkoholizam „bolest cijele obitelji“. I to je to no. U obitelji u kojoj barem jedan lan u estalo i uporno pretjeruje s alkoholom, nema normalne obiteljske dinamike, svi dani su obojeni i ozna eni tim problemom. Zna i li to da svi lanovi takve obitelji nužno moraju loše i isto završi ?

Stvarnost je na sre u ipak malo druga ija. Iako je obitelj jedna cjelina, ipak njene lanove moramo promatra kao zasebne osobe. Na svakog lana e loš utjecaj alkoholizma ostaviti druga iji utisak.Svi poznajemo u svojoj bližoj ili daljoj okolini obitelji u kojima je kraljevao alkohol. Kad netko iz te obitelji loše pro e u životu, nismo previše iznena eni. To se i o ekivalo. Me u m, ima i druga ijih primjera. Kako e i koliko e se loš utjecaj alkoholizma osjetiti na životnom putu i postignu ima neke osobe, ovisi o puno razli i h faktora.

Nije svejedno da li u obitelji pije samo jedan ili piju oba roditelja. Iako se partneru osobe koja pije, nije lako nosi sa svim životnim zahtjevima i problemima, on ipak na neki na in održava, ili bar pokušava održava , neki normalan ritam funkcioniranja obitelji. Tamo gdje oba supružnika piju, podržavaju samo svoje pijenje i brinu se samo o tome kako e sebi osigura alkohol. Sve ostalo: djeca, posao, ku ne i druge obaveze, ostaje zanemareno.

Nije svejedno ni koji od roditelja pije, kao ni koliko dugo traje alkoholi arski staž lana obitelji. Živimo u društvu koje još uvijek na neki na in odobrava muško alkoholiziranje. Još uvijek na žalost, nije „muški“ odbi pi alkohol i više e problema u društvu ima onaj koji ne želi popi alkohol, nego onaj koji e cijelo popodne i no proves za šankom, potroši cijelu zaradu i onda do i ku i nesposoban za bilo

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

kakve obiteljske obaveze. Uobi ajeno je da u obiteljima u kojima muškarac pije, duže vremena traje faza dok se druga strana osvijes i shvati da takvo ponašanje nije znak muškos , nego zanemarivanja obitelji i njenih potreba. Kad je žena alkoholi arka, puno prije se u obitelji uo i njeno loše funkcioniranje, nedostatak maj inske brige i izvršavanja drugih obiteljskih zaduženja. Muškarci su, prema rezulta ma brojnih studija i manje skloni podnosi nefunkcioniranje svojih partnerica pa se obitelji u kojima žena pije, brže i lakše raspadnu nego one u kojima je situacija obratna.

Važan utjecaj na funkcioniranje i osje anje lanova obitelji ima i to o kojem se tipu alkoholizma u obitelji radi. Nije svejedno radi li se o tzv. dipsomanskom pijenju u kojem osoba svakih nekoliko tjedana ili mjeseci izgubi kontrolu i onda „plovi“ i pije nekoliko dana uzastopce, dok ga to potpuno ne iscrpi, ili se radi o pu alkoholi ara koji pije svaki dan i kao takav loše ili nikako ne funkcionira. Razliku ini i dob djeteta koje odrasta u fazi kad se alkoholizam jednog ili oba roditelja „razmahao“.

Najve u razliku ipak ini odnos obitelji prema alkoholiziranju svog lana. U obiteljima u kojima se jasno iskaže neslaganje s takvim ponašanjem i funkcioniranjem, te se potraži stru na pomo i uspije privolje alkoholi ara na lije enje, šalje se i jasna poruka djeci da se problemi u životu mogu pojaviti, ali da se prema njima treba ak vno postavi i pristupi njihovom rješavanju. U takvim obiteljima odrastaju djeca koja e se zna uhva ukoštac sa životnim neda ama, a alkohol ne e ima glavno mjesto u njihovom životu.

Važna je upornost i dosljednost u traženju da alkoholi ar prekine sa svojim lošim navikama. Treba razgovarati kad je osoba trijezna i jasno izraziti odlu nost da se ne podržava takav na in života. Jasno i nedvosmisleno treba ustrajati u tome da alkoholi ar prihvati lije enje. Zbog sebe, ali i zbog ostalih lanova obitelji, pogotovo djece.

Jer prognoza životnog pos gnu a i sre e naše djece, ovisi, izme u ostaloga i o tome jesmo li im omogu ili da odrastaju u smirenoj i podržavaju oj atmosferi u kojoj nema mjesta alkoholiziranju nijednog lana obitelji, pogotovo ne roditelja.

6. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

VIŠE SUNCA

VREMENSKA SLIKA: S nedjeljom smo ušli u ožujak, prvi proljetni mjesec. Prolje e je klimatološki ve po elo, a na ono kalendarsko pri ekat emo 20. ožujka u 23 sata i 45 minuta. Kad se spomene mjesec ožujak, u meteorološkom kontekstu gotovo ga je nemogu e zamisliti bez njegovih znamenitih bura, u narodu poznatijih kao “mar ane bure”. Iako pu ki meteorolog isti e tri datuma u mjesecu kao vrijeme njihovog naju estalijeg pojavljivanja, pomnije klimatološke analize su pokazale da takva vjerovanja nisu znanstveno opravdana. U ponekom ožujku bure potpuno

izostanu, u ponekom se jave više od tri puta. Ove godine prva mar ana bura dokazat e se ve u prvom tjednu ožujka. U srijedu je prvo zapuhala na sjevernom Jadranu, a od etvrtka i u cijeloj Dalmaciji.

Radit e se o jednoj od najja ih bura dosadašnjeg tijeka godine. Uz obalu su izgledni orkanski udari preko 160 km/h, a podno Velebita i preko 200 km/h. Bura e još tijekom

petka donijeti probleme u odvijanju cestovnog prometa, a otoci bi ponovno mogli prolazno biti odsje eni od kopna. Vjetra e biti i diljem unutrašnjosti, ali ipak uz sve više sunca tijekom vikenda.

Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak donosi postupno smirivanje vremenskih prilika. Bit e suho i djelomi no ili ak i pretežno sun ano,

Vremenska prognoza i razbibriga 55 ali i dalje vjetrovito uz jak i vrlo jak sjeverni vjetar pa e biti prohladno. Temperatura sredinom dana uglavnom od 6 do 8 Celzijevih stupnjeva.

Ako idete na put prema jugu ra unajte još uvijek na velike probleme zbog olujne i orkanske bure podno Velebita, ali i u Dalmaciji.

Za vikend još malo ugodnije i zdravije vrijeme. Bit e suho, a o ekujemo i sun ana razdoblja. Još su ponegdje mogu e slabije oborine, vjerojatnije u Lici i Slavoniji.

Ujutro može biti mraza, u nedjelju i mjestimi ne magle, a tijekom dana umjerenog sjevernog vjetra, osobito još tijekom subote. ini se da e u subotu ovdje kod nas biti sasvim sun ano, a u nedjelju može biti nešto umjerene naoblake. Jutarnja temperatura zraka oko nule ili malo ispod, a najviša dnevna izme u 7 i 10 Celzijevih stupnjeva. Bioprognoza dobra.

U sljede em tjednu ne bi trebalo biti ja ih pogoršanja vremena. ini se da e u ponedjeljak biti suho, djelomi no sun ano i zdravo. Ujutro se o ekuje mraz, a ponegdje i kratkotrajna magla. Danju uz sun ana razdoblja i slab vjetar ipak ugodno toplo uz najvišu temperaturu oko ili malo iznad 10 Celzijevih stupnjeva.

U utorak i srijedu suho i djelomi no sun ano. Jutro

mensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 5.3.) prohladno sa slabim mrazom, a najviša dnevna temperatura polako e rasti prema 15 Celzijevih stupnjeva. Naime, dolazi nam lagana južina pa e zato malo zatopliti. U etvrtak možda padne i malo kiše, ali ostalo bi relativno toplo.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vre-

METEOROLOŠKI KALENDAR 5. ožujka 1963. god. u Varaždinu izmjerena najniža ožujska temperatura u Hrvatskoj -23,4°C 8. ožujka 1932. god. na Gri u u Zagrebu izmjereno 66 cm snijega Od 8. do 10. ožujka 1976. godine je u Pargu u Gorskom kotaru napadalo 112 cm snijega

MOZGALICA

VICOTEKA Zašto balerine plešu na prstima?

Da ne probude publiku!

-----------------------------------------------------------Pita sin tatu: - Tata, što je to kolibri ?

- Ma to ti je neka glupa riba.

- Ali tu piše da leti od cvijeta do cvijeta.

- Eto, vidiš koliko je glupa!

-----------------------------------------------------------Razgovaraju dva blizanca i jedan pita drugog: - Pa gdje si ti cijeli dan?

- Ma, mama me okupala dva puta!

-----------------------------------------------------------Kako opsovati taksista?

- Dabogda ti se elektri no brojilo kod ku e okretalo istom brzinom kao taksimetar!

-----------------------------------------------------------Stoje dvojica policajaca pokraj zaustavljenog vozila. Jedan zapisuje prednju, a drugi stražnju tablicu.

NAKON DUŽEG VREMENA FILIP UDE RADIO VIŠEBOJ

ZRINSKICE IZGUBILE VAŽAN BOD PROTIV DALMATINKE

NAŠI ODBOJKAŠI DOBRO SE DRŽE U NASTAVKU PRVENSTVA

U Azerbejdžanu uzeo broncu

Nadamo se da ne e trebati

Peto mjesto za play-off sve bliže

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Gde ga jega dima V

se se to pripetilo vu februaro, meseco šteri je poznati po tomo kaj se gonijo ma ke, ali ovo leto je on bil uda važneši i uda toga se je v jemo pripetilo makar je trajal, kak i navek, sam dvajstiosem dni. Nejpredi je, na fašinsko nedelo, bila inauguracija novozebrane, mlade i lepe precednice Kolinde Grabar Kitarovi , a v tork, na sam fašnik, skurili smo Fašnika, on je kriv, kak i vsako leto, za vse nevole štere muo ijo nas v Lepoj našoj. Tak se zazvedilo da vsi mi zabadaf kunemo “kukurika e” jerbo je Fašnik kriv za vse naše nevole za štere znamo, a isto tak i za vse druge štere so još ne došle na svetlo dneva.

Nekaj sam mel za uti da je minister i potprecednik Vlade, Branko Gr i , kandideral kurenje Fašnika prema Eu fondovaj kak bi nam oni pomogli kaj se Fašnika za navek rešimo i kaj bi, posle šest let, i prinas sunce presvetilo po celoj Lepoj našoj, a ne sam na krajo tunela.

M

am im je fašnik minul, im je Ivo zišel vum z Pantov aka i pustil nutri novo precednico Kolindo, maske so pale. Ali ne prinas nek vu Finskoj. Najme kaj, inski soci so došli do toga da so menageri vu fabriki za ratne aute, dali milijonšesto jezer oeri mita za posel prinas i pre sosedaj Janezaj. V Deželi je Janez v rešto jerbo so soci vidli da ima prste zmazane od fdinskoga pekmeza i poslali so ga v rešt. A prinas pod milim Bogom nebrejo nikoga najti što bi bil bil inskoga luka podihaval, a kamoli jel. Prinas vse poštejak do poštejaka, a naše institucije i dale delajo svojega posla. Najbrž bodo i prinas te vse riti, štere so omastile mosta e od inskih oerov (afera Patria), došle na šekret. o se do ve još nigdar ne pripetilo na ovomo našemo sveto od kak ga je naš dragi Božek stvoril pak do denes, kaj so inske institucije zazvedile i dokazale da so jivi menageri tam zeli peneze i odnesli k nam i vu Deželo, a prinas se nikak nebre zazvediti komo so dali. Nas so vu ili v školi da nekaj kaj postoji, nekaj ega ga je, nebre sam tak

T

V

N A

polek druge, Titijova bista i bista Lojzeka Stepinca. Oni so vse bili sam ne pajdaši. eli smo priliko pre itati v ljubljanskom cajtungo Delo spominek z našim županom Matekom Posavcom. Ne sam kaj so se Janezi žnjim spominali nek so ga najavili kak zutrašnjega precednika Vlade Lejpe naše. A vsi znamo da Janezi nigdar nikoga zabadaf ne falijo: najbrž si je naš župan to zaslužil ili pak Janezi imajo nekaj na pameti jerbo oni znajo da mi ovo leto zbiramo nove sabornike, novoga premijera i nove ministre. Najbrž oni vle ejo na svajo jerbo so još dendenes nezna iji je pravzapraf Piranski zaljev ili pak Savudrijska vala, a i Sveta Gera je još ne stoprocentno gruntovno prenešena na naše sosede makar jo oni hasnujejo od kak smo se rezišli z naše zajedni ke negdašje države ije ime nesmem spomenuti brez velike sile. Ak znamo da Janezima nebremo veruvati niti dok dare nosijo unda je sigurno da imajo nekaj za bregom, a komo ve pušejo v jedra, o em re i, protiv koga zdiguvlejo praha, je li je to Zoki, Vesna ili pak Karamarko, to

M

Slavimo li Me unarodni dan žena?

Ljubica Pajtak, akovec - Danas se Dan žena manje slavi nego je to bilo prije. Radila sam u MT -u i imali smo aktiv žena. Žene su se družile i slavile, organizirali smo zajedni ku proslavu. Danas toga više nema, a razlog je podjela politi kih stranaka i jer se Dan žena gleda kroz prizmu strana ke podijeljenosti. Nažalost, danas se sve gleda kroz politiku.

D

S

Katarina Košak, Pretetinec - Nekad se mnogo više slavilo i pripremalo za Dan žena. Družilo se. Slavile su žene, ali i muškarci, još i više (smijeh). Bila je pozitivnija atmosfera oko tog dana. Žene su dobivale razne pokolone, od cvije a nadalje. I djeca su uvijek za taj dan majke iznenadila cvije em, crtežom, simboli nim poklonom. Danas je sve to druga ije, manje se za to zna i slavi. Nas etiri para ipak se dogovaramo za neko druženje.

Zvonimir Krznar, Nedeliš e - Tradiciju obilježavanja Me unarodnog dana žena sa uvali smo u obitelji. Idem sa suprugom na odmor i putovanje, gdje emo izme u ostalog proslaviti i taj dan. Dakle, zajedni ki emo se izvesti. Dan žena trebalo bi slaviti, ali neke druge praznike koje preuzimamo iz svijeta, kao što su Halloween, St. Patrick’s day i sl., ne bismo trebali.

POD VUROM

Osmog ožujk a obilježava se Me unarodni dan žena ili, kako je me u srednjom i starijom populacijom uobi ajeno re i, Osmi mart. Žene tim danom slave svoja ekonomska, socijalna, politi ka, obiteljska postignu a i uspjehe. Tim danom slavi se poštovanje, ljubav i priznanje svim ženama svijeta koje svakodnevno doprinose njenom boljitku. Slavi li se još uvijek Dan žena i na koji na in, saznali smo u našoj anketi “Pod Vurom”. (rr, zv)

nestati, ali brz as je tu prste mel nekši David Koper ild, šteri je na vse to hitil meglo i tak naše institucije, bar za ve, nikaj ne vidijo.

Ve ve so dnevi dukši, megle ga vse meje i meje, tak da se bode, nejduže rez mesec dni, moglo i prinas vse videti. Ak nebode došla nekša druga nevola. erjem da vsi znate ono našo staro pu ko izreko: Gde ga jega dima, jega i vatre, posle kak so inski riti došle na inske šekrete, tua pu ka izreka je isto tak odišla na predelavanje i ve glasi: Gde ga je Dimnika, jega i Patrie. aša nova precednica Kolinda si nebre zebrati gde bode delala svojega posla za šteri je zebrana, je li to bode na Pantov ako ili pak vu Visokoj vulici. Kuliko sam mel za uti, esdepeovci bi jo nejrajši preselili pod šator. k mene pitate kaj se nek napravi z temaj bistaj na Pantov ako, tu vam se ja ne bi štel mešati jerbo se premalo razmem v kiparstvo, ali kak bilo da bilo nekšega reda tu tre naprajti. Ivijo je vsejeno bilo gde štera bista stoji, jerbo je on nezerenuš, ali nebre biti kaj so jena

bodemo zazvedili nejduže do kraja ovoga leta. A kaj se našega župana dotikavle ,lepo je znati gda i mi Me imorci, bar jempot, imamo svojega konja za premijersko trko. Kak bilo da bilo, ipak je Dežela lanica Evropske unije i ak bode nekaj zahuzala bodo jo ovi v Briselo na red pobrali. oktor, profesor, pjenik i pisac, Zvonimir Bartoli , se je ipak vrnul vu svojo Dobravo otkod je tak zdavnja odišel. Kak god je školski odbor bil protiv, ipak so Op inari, akoska Matica Hrvacka, Zrinska garda i družba “Bra a hrvackoga zmaja” uspeli postajti spomen plo o v Doljnjoj Dobravi. Neje plo a postavljena na školi nego na stari hiži Zalan. I neje, kak ste vi mislili, postavljena na zido šteri je brjeni na vulico nek na onomo prema dvoro, tak kaj jo ne bi neš i videl, šteri sam tak, dojde v Dobravo. A profesor se je navek štimal z svojom Dobravom i kak lan zmajske družbe si je zel ime: Zmaj Dobravski. No, profesor Bartoli je još dobro prešel jerbo je jegova plo a na zido hiže, a profesor, doktor, pisac i vele asni Rudi Hraš anec, šteri je na leta delal na tomo kaj bode Dobrov anima im bole, on ima svojo plo o v ganjko hiže Zalan. Nebrem razmeti zakaj se Dobrov ani sramijo svojih nejbolših ljudi? erjen ari se, isto kak i ovi na Pantov ako, nebrejo dospo-

Dušanka Kon i , Peklenica - Ono što je nekad bilo zašto se to ne bi održavalo i danas. Pa tako i Me unarodni dan žena.

Bez obzira što je netko protiv, a netko za obilježavanje Osmog marta, meni je to lijepo. Suprug uvijek iznenadi s nekom ružicom, a ove godine vodi me u Cimper na zabavu.

mi prodiremo dublje

menuti je li bodo i dale meli vulico Jožeka Broza i je li se bode vrnula vu varoš bista Karla Mrazovi a? Neje le ko tu biti spameten i neje le ko niti precedniko Grackoga ve a Miljenkijo Cmre ako, a niti grackomo na elniko Draženo Srpako, jerbo je ne muo i vsima dati na praf. Kuliko vidimo niti ovi v Zagrebo, a oni so na Pantov ako pak uda dale vidijo, ne znajo kaj je bil Tito, je li je bil ono kaj jeni velijo ili pak ono kaj velijo drugi, a niti jeni niti drugi ne ejo veruvati da je bil ono kaj velijo tretji. No, verjem da se bodo Serjan ari dospomenuli tak kaj bodo vsi zadovoljni i kaj se ne bode posle pripetilo da bodo, v glavnoj grackoj kr mi, jedni pili na levoj (Titijovoj), a drugi na desnoj (na elnikovoj) strani. vo nedelo se bode posebno slavil Dan ženi v Strahoninco jerbo oni idejo na popravni ispit i znova zbirajo op inare i op inskoga na elnika ili na elnico. Ve se bode vidlo što v Strahoninco hla e nosi i je li so glavneši moški ili pak vse cugle vlasti pre strahoninskaj hižaj držijo žene.

Najbrž bodo moški glasali za na elnico (kak se šika) a žene za na elnika (kak je red), a na krajo bodo o pobedniko odlu ivali oni šteri bodo brojili listeke. Kak i navek i kak vseposod!

O

Mijo Petric, Šenkovec - Nekad se po irmama više organizirano obilježavo Dan žena ili, kako se onda govorilo, Osmi mart. Muškarci su više svojim suprugama ili de ki curama poklanjali cvije e. Danas se to nekako sve zaboravlja i potiskuje u drugi plan. Razlog tome jesu politi ka uvjerenja i stil života koji nam donosi suvremeno doba.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine