Međimurske novine 1019

Godina XIX.

Broj 1019.

^akovec, PETAK, 27. o`ujka 2015.

Cijena 7 kuna

ISPUNILO SE PREDVI ANJE Darka Horvata, šefa me imurskog HDZ-a

Banka blokirala akove ku Bolnicu STJEPAN KORAJ, sanacijski upravitelj, umiruje javnost

Bolnica radi najnormalnije

str. 2-3

FRANJO LEHKEC (HSS) nakon izborne pobjede za na elnika Strahoninca zatražio smjenu predsjednika županijske Skupštine Mladena Novaka

Samo srdžba ili izazivanje str. 2-3 krize vlasti u Županiji?

str. 45

Nova era televizijskog informiranja s hrvatskog sjevera!

str. 2

Sally Daniels dovodi svoje Engleze u str. 7 Me imurje

SVE ANO OTVOREN HRT Centar akovec i Varaždin

AFERA u I. me imurskoj nogometnoj ligi

Zašto je Me imurec izgubio utakmicu za “zelenim stolom”? str. 39 TRE A U NIZU ORUŽANIH PLJA KI zlatarnice u centru akovca

Može li se stati na kraj plja kašima ili se eka da netko pogine?

str. 8

I TO JE MOGU E: ENGLESKI BRA NI PAR iz Swindona doselio u Sveti Urban i svu ušte evinu uložio u turizam

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto prljavi veš naših politi ara ne može na vrijeme u javnost? P

isanje o privatnim životima protagonista naše politi ke scene, da ne govorim o pisanju tra eva koji ih prate, za naše najve e novine i druge medije još uvijek je tabu-tema, odnosno o tome se ne piše. Izme u ostaloga jer su, za razliku od drugih država gdje je sloboda govora, pisanja i izražavanja gotovo pa bez granica, posebice kad su u pitanju javne osobe koje troše novac poreznih obveznika, kod nas, nažalost, druga ija pravila igre, koja ponajviše štite upravo politi are i dužnosnike. Me utim, nije baš sve u zakonima, nešto je i u medijima. ako ni tabloidi s najve om novinskom tiražom, poput “24sata”, koji se u posljednje vrijeme trudi da to više ne bude, gotovo nikad nije pisao o “prljavom rublju” politi ara, ve isklju ivo “malih ljudi”, svih onih koji ponekad ak koriste najteže trenutke svojega ili života svojih bližnjih da bi postali jednodnevne medijske “zvijezde”. Ili pak tzv. celebrityja koji ne mogu bez medija, kako bi zadržali pozornost javnosti te tako punili koncertne dvorane ili barem seoske šatore. ako ne volim tabloide, ipak sam razo aran injenicom da nitko od mainstream medija ne piše o tome što se doga a iza kulise hrvatske politike, jer posljedice privatnih nepodopština politi ara i drugih koji obavljaju javne dužnosti, poput bra nih nevjera, dvostrukog života (ljubavnice), nasilja u obitelji, alkohola, drogiranja, kocke, sklonosti nekim drugim porocima, itekako se reflektiraju na upravljanje javnim unkcijama. Kod svih onih koji su poro ni nerijetko upravo porezni obveznici pla aju sve njihove “grijehe”, koji se opravdavaju raznoraznim na inima, te su izvan dosega državne revizije, a naši mediji ne mogu niti žele iste ni primirisati. bog nedostatka kontrolnih mehanizama, bilo onih službenih (tajne službe, unutarnje kontrole i sli no), bilo javnih, poput istraživa kog novinarstva ili javljanja zvižda a, doga aju nam se i ekstremni slu ajevi poput onoga bivšeg premijera Sanadera. ad je došla ova Vlada, njezin premijer Milanovi najavio je nultu stope tolerancije za bilo kakva “iskrivljena” ponašanja svojih suradnika, posebice kad je u pitanju nezakonito trošenje državnog novca, korupcija i sli no. Ali ništa od toga. amo zbog onoga što je isplivalo u javnost, po zapadnoeuropskim standardima, Milanovi eva Vlada odavno je morala ve oti i ili biti u potpunosti rekonstruirana. Bez onoga što pak je nepoznato, a

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr to je uglavnom ve ina prljavog veša o kojem naši glavni mediji uglavnom uop e ne pišu, tj. prakti ki zataškavaju nepodopštine naših politi ara, pitanje je tko bi se uop e od sadašnjih glavnih aktera naše javne scene uop e mogao baviti visokom politikom. toga nije udno da nam se, kad mediji ništa ne pišu o privatnom životu politi ara, opet dogodio slu aj (ne)opravdanog troškarenja državnog novca zbog kojeg je ministrica kulture Andrea Zlatar Violi na kraju ipak dala ostavku. Drugdje bi vjerojatno ve odavno bila smijenjena, ali kod nas to baš ne ide tako, jer mnogo njih ima ne istu savjest, pa se ide tako daleko dok netko zaista ne pretjera i onda istina kona no iza e na vidjelo. Ona je kod bivše ministrice kulture, kako pišu neki portali, koje ina e naši politi ari ne smatraju “previše relevatnima”, jako dobro sakrivena od o iju javnosti. I zato nema previše “cipelarenja”, što je ina e obi aj naših medija, odnosno politi kih protivnika, kada neki politi ar “padne”. Jer, ministrica je bila omiljena žena, pro esorica i prijateljica mnogih utjecajnih osoba, izme u ostaloga i Karamarkove partnerice, marketingašice Ane Šari . Sve njezine životne mane zbog kojih je, bez obzira na stru nost, upitno je li uop e mogla biti ministrica, tako su i dalje samo javna tajna. glavnom, tabloidno uplitanje u živote važnih ljudi hrvatske politi ke scene, objektivno zanimljivijih i javnosti od onih koje ti isti mediji prikazuju kao jedine doma e celebrityje, a o ijem je privatnim životima uobi ajeno pisati i u mainstream medijima, nije naša stvarnost, za razliku od drugih zapadnih zemalja. Tamo za puno manje grijehe koje otkriju upravo mediji, ponajviše tabloidi, politi ari esto moraju trenuta no oti i ili budu smijenjeni. aši zakoni još k tome žestoko štite privatni život politi ara i drugih dužnosnika od javnoga zavirivanja i propitkivanja i skrojeni su tako da ga drže podalje od o iju javnosti. Zbog toga esto trpe naši prora uni i porezni obveznici, a tako e, bojim se, biti i dalje. Koliko e nas to koštati? Tko e ga znati, ima se, može se!

VIJEST(I) TJEDNA

27. ožujka 2015.

SVE ANO OTVOREN HRT Centar akovec i Varaždin

Bolnica blokirana, ali radi najnormalnije Županijsku bolnicu akovec u ponedjeljak je blokirala Privredna banka Zagreb zbog neotplate zaostalog kredita za izgradnju novog paviljona Bolnice. Blokada je na bolni ke ra une pala jer obvezu uredno nije podmirivala Županija kao jedan od sudužnika u tom kreditu. - Na dan blokade, u ponedjeljak, obveza glavnica s pripadaju im kamatama prelazila je preko 9 milijuna kuna. - potvrdio nam je Stjepan Koraj, sanacijski upravitelj Bolnice. No umirio je javnost da blokada trenutno nema nikakav utjecaj na dnevno unkcioniranje Bolnice. Tema broja na str. 3.

(NE) SVI A NAM SE

Engleskinja iz Urbana dovodi sunarodnjake u Me imurje Primjer Engleskinje Sally Daniels, koja je do prije nekoliko godina živjela u Swindonu nedaleko od Londona, grada koji je mnogima u našem kraju turisti ki san da ga se posjeti i doživi, sada živi u me imurskim bregima u Sve- t o m Urbanu. Ona pokazuje i dokazuje upravo t o da je Me imurje privla an kraj strancima ne samo za lijep život, ve i zna ajan turisti ki potencijal, odnosno nudi mogu nost poduzetni ke inicijative u tom zasad kod nas premalo iskorištenom gospodarskom sektoru. Pri u donosimo na str. 7.

Strah od naoružanih plja kaša zavladao akovcom - Bio je u pitanju vjerojatno pro esionalac, jer su mu trebale samo dvije minute da pokupi veliki plijen i zbriše prema staroj Robnoj ku i, gdje ga je vjerojatno ekao kompanjon. - rekao nam je izvor upu en u detalje tre e po redu plja ke radnji koje drže zlato i druge dragocjenosti, a koja se u protekla dva mjeseca dogodila u akovcu. Ovaj put plja kaš naoružan pištoljem u pohodu je bio sam, dok su u prethodna dva slu aja plja kala dvojica. Tre a oružana plja ka u nizu dogodila se u srijedu nave er. Zlatarnica Dominik u Strossmayerovoj ulici u akovcu napadnuta je to no u 18.04 sati. Reportažu donosimo na str. 8.

Sve anost otvaranja HRT Centra u akovcu, koji pokriva sjeverne hrvatske županije

Nova era televizijskog informiranja s hrvatskog sjevera! Radi se o jednom od najmodernijih televizijskih centara u Hrvatskoj, koji je rezultat procesa restrukturiranja i modernizacije HRT-ove dopisni ke mreže Emitiranje televizijskog programa iz novog HRT Centra akovec i Varaždin, koji je smješten u novim prostorima bivše vojarne u akovcu, zapo elo je još 29. prosinca 2014. Sve anost otvaranja osmoga i najmla ega regionalnog centra Hrvatske televizije uprili eno je u etvrtak, 26. ožujka.

Radi se o jednom od najmodernijih televizijskih centara u Hrvatskoj, koji je rezultat procesa restrukturiranja i modernizacije HRT-ove dopisni ke mreže. Radovi na prenamjeni zgrade Tehnološko-inovacijskog centra, koji je HRTu ustupila Me imurska županija, trajali su dva mjeseca.

Najsuvremenija oprema Program se proizvodi na najsuvremenijoj digitalnoj opremi. Otvaranjem novog HRT Centra akovec i Varaždin spojeni su nekadašnji studiji akovec i Varaždin, a Centar je preuzeo proizvodnju programa u cijeloj sjeverozapadnoj regiji, obuhva aju i ak pet županija: Me imursku, Varaždinsku, Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivni ko-križeva ku i Viroviti ko-podravsku. Na elu Centru je rukovoditeljica Tarama Peras, a na bogatijem i kvalitetnijem sadržaju radi redakcija s dvadeset i dvoje zaposlenika, novinara, snimatelja, montažera, tehni ara te sedam dopisnika iz Bjelovara, Koprivnice i Virovitice. Do kraja 2015. u eter e krenuti i novi hrvatski radio Sjever, što e ujedno zna iti i otvaranje dvadesetak novih radnih mjesta. Na sve anosti otvaranja, uz voditeljicu Centra Tamaru Peras, govorili su župan Varaždinske županije Predrag Štromar i Matija Posavec, župan Me imurske županije, te Goran Radman, ravnatelj HRT-a. Svi su suglasni u ocjeni kako je novi HRT Centar nova stepenica i nova era kvalitete in ormiranja javnosti uz najsuvremeniju digitalnu opremu kakvu hrvatski sjever zavrje uje. (rr, zv)

FRANJO LEHKEC (HSS) traži smjenu predsjednika Skupštine Mladen

Samo srdžba ili izazivanje - Strahoninec je mjesto u kojem su mještani velikim izlaskom na izbore pokazali da sami žele odre ivati koja e ih politika voditi i predstavljati u budu nosti. - kazao je ponovno izabrani na elnik Op ine Strahoninec Franjo Lehkec na kon erenciji za novinare nakon izbora. Istakuno je da je poslana jasna poruka da je politika bla enja, napadanja, politika kojoj je jedini cilj bio zauzimanje pozicija mo i, a koja je od strane op inskog SDP-a uporno trajala od lipnja 2013., stvar prošlosti. - No jednako tako, kao što mi imamo obveze i odgovornosti, obveze imaju

i drugi koji su svojim aktivnostima radili u kona nici protiv Strhoninca, blokirali op inske projekte te trošili novac poreznih obveznika. - kazao je Lehkec. - Sanja Krištofi je u kona nici kažnjena politi kim porazom, ali i Mladen Novak snosi u najmanju ruku jednaku odgovornost. - kazao je Franjo Lehkec (HSS), ponovno izabrani na elnik Strahoninca, na kon erenciji za novinare u utorak, dva dana nakon izborne pobjede. - Zato ovim putem tražimo njegovu (Novakovu) smjenu na poziciji predsjednika Skupštine. Nakon svih doga aja u posljednjih

nekoliko mjeseci nikako ne mogu vjerovati da e on htjeti štititi interese Strahoninca u budu nosti. Tako er, ako je bio spreman to napraviti Strahonicu, što ga sprje ava da to sutra ne bude neka druga op ina ili grad. Smatram da je smjena Mladena Novaka jednostavno moralan in koji bi on sam prvenstveno samoinicijativno morao napraviti. - kazao je Franjo Lehkec. Zoran Vidovi , predsjednik županijske organizacije HSS-a, kazao je da je sada o ito da su izbori bili nepotrebni kako za Strahoninec, tako i za Županiju, jer su se sredstva potrošena za izbo-

27. ožujka 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ISPUNILE SE ZLE SLUTNJE Darka Horvata, me imurskog šefa HDZ-a, o blokadi akove ke Bolnice PIŠE: BOŽENA MALEKOCIOLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

upanijska bolnica akovec od ponedjeljka je pod blokadom PBZa zbog nepla anja duga po kreditu koji je narastao na više od devet milijuna, a korišten je za dogradnju Bolnice. Me imurski župan Matija Posavec u više navrata uvjeravao je javnost da e Vlada riješiti taj dug, dok je Darko Horvat (HDZ), vije nik županijske Skupštine i šef me imurskog HDZ-a, još od prošle godine uporno upozoravao da e Bolnica biti blokirana, te da se odugovla enjem s otplatom samo pove ava dug. Posljednji put na prošlotjednom skupštinskom zasjedanju. Županu je spo itnuo da je zbog toga u me uvremenu kamata na neotpla eni kredit izrasla u milijunsku vrijednost, koja je recimo dvostruko ve a od iznosa potrebnog za završetak akove ke Gimnazije. Pitao je: - Tko e platiti i na koji na in iznos kamate zbog odugovla enja s otplatom kredita, odnosno odluke Vas i Vaših koalicijskih partnera da se rate kredita prestanu pla ati? Odgovaraju i na pitanje o dugu župan Matija Posavec kazao je: - Obveze po

Župan i Vlada bez dogovora Banka blokirala Bolnicu - Obveze po kreditu za Bolnicu postoje, kao i odluke za njegovo preuzimanje od strane Vlade, a sam kredit ne e platiti Županija nego država na ovaj ili onaj na in. - poru uje župan Posavec

Nadica Jelaš, saborska zastupnica SDP-a, tvrdi da Vlada ne može preuzeti taj kredit jer bi to bilo protuzakonito

kreditu za Bolnicu postoje, kao i odluke za njegovo preuzimanje od strane Vlade, a sam kredit ne e platiti Županija nego država na ovaj ili onaj na in, te napomenuo da je to kredit Bolnice.

SDP županu spo itnuo odugovla enje i gomilanje duga U ponedjeljak, 23. ožujka predsjednik me imurskog SDP-a i predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak potvrdio je slutnje strana kog suparnika Darka Horvata da e Bolnica biti blokirana. Ono

Dogradnja novoga bolni kog paviljona za SDP je obveza Županije, a za župana Posavca države. Banku to nije previše briga, jer se kredit ne pla a, pa je blokirala bolni ki ra un

u emu su se oba politi ka suparnika jedino slagala jest to da župan nije smio odugovla iti s rješavanjem

duga. Prije nekoliko mjeseci SDP je ak izašao u javnost s rješenjem koje je nu eno županu vezano uz ovaj kre-

STJEPAN KORAJ, sanacijski upravitelj, umiruje javnost

Bolnica radi najnormalnije - Na dan blokade, u ponedjeljak, obveza - glavnica s pripadaju im kamatama prelazila je devet milijuna kuna. - potvrdio nam je Stjepan Koraj, sanacijski upravitelj Bolnice. No umirio je javnost da blokada trenutno nema nikakav utjecaj na dnevno funkcioniranje Bolnice. Blokada je od strane Banke bila najavljena, tako da su se u Bolnici dok je još

bilo sredstava na ra unu, neoptere nih blokadom, pripremili za ovu situaciju radi neometanog funkcioniranja Bolnice. Istovremeno s blokadom Stjepan Koraj, sanacijski upravitelj Bolnice, otišao je u Zagreb na sastanak s pomo nikom ministra zdravlja i ravnateljicom Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje oko problema blo-

Stjepan Koraj: - Rješenje se traži u okviru HZZO-a

na Novaka

e krize u Županiji?

Pobjedni ka koalicija iz Strahoninca na elu s Lehkecom otišla je nakon op inskih izbora i korak dalje

dit, iji se iznos zbog kamata zbog neotplate gomilao. Župan Posavec smatrao je da je kredit briga Vlade s obkade Bolnice. Kazao je da e se rješenje tražiti u okviru HZZO-a. - Jednom je ta agonija trebala biti prekinuta. kazao je Koraj. Problem oko blokade ve dugo traje i seže u prošlost, a dnevno Banka samo za kamatu obra unava 3000 kuna. Stjepan Koraj kazao nam je da bi blokada trebala biti riješena za dan - dva, ali ono što je najvažnije - ne bi se trebala odraziti na rad s pacijentima. U Bolnici su se osigurali da mogu odre eno vrijeme raditi pod uvjetima blokade, dok se ne na e rješenje. (BMO)

zirom na to da je sanacijom Bolnice te preuzimanjem osniva kih prava trebala preuzeti i obveze po kreditu, jednako kao i druge dugove Bolnice. Nadica Jelaš, saborska zastupnica SDP-a, tvrdi da Vlada ne može preuzeti taj kredit jer bi to bilo protuzakonito. Kazala je da se Županija obvezala vratiti kredit i po tome Vlada ne može sanirati Županiju, unato tome što Matija Posavec tvrdi druga ije. No, moramo podsjetiti da je i bivši ministar Rajko Ostoji za posjeta akovcu izjavio da e se dug Bolnice riješiti. Novinarsko pitanje bilo je precizno, odnosilo se na dug po osnovi kredita. Ministar Ostoji je nedugo zatim smijenjen, a saborska zastupnica Nadica Jelaš (SDP) novinare je u više navrata, pa i na zadnjoj konferenciji za novinare, uvjeravala da su ministra krivo shvatili. Bolnica je od ponedjeljka u blokadi i do zaklju enja ovog broja “Me imurskih novina” još je trajala. Mjerodavnu informaciju o stanju Bolnice pod blokadom dao nam je Stjepan Koraj, sanacijski upravitelj Bolnice, kojega smo kontaktirali u etvrtak.

MLADEN NOVAK (SDP), predsjednik Skupštine, o Lehkecovom zahtjevu za smjenom

re mogla potrošiti u druge svrhe. Kazao je da je najbitnije nakon ovih nepotrebnih izbora smiriti tenzije, a da e na elnik napraviti analizu stanja u Op ini nakon tri mjeseca rada pod povjerenikom i kakav je utjecaj imala miniporezna reforma na prihode i rashode u op inskoj blagajni. No, po svemu sude i, ishod izbora u Strahonincu mogao bi dovesti i do preispitivanja odnosa u koaliciji i na županijskoj razini na odnose sa SDP-om, što nije isklju io ni Zoran Vidovi , predsjednik županijskog HSS-a i zamjenik župana. Je li u pitanju samo srdžba zbog nepotrebno izazvanih izbora ili uvod u izazivanje krize u Županiji, pokazat e vrijeme. (BMO)

Smijeniti me može ve ina u Skupštini! - Što se ti e moje eventualne smjene, procedura je jasna, jednaka onoj po kojoj sam i izabran, ve inom vije nika u Skupštini, na inicijativu tre ine vije nika. Dakle, procedura o smjeni je propisana. Nitko nije zacementiran na funkciju, pa tako ni ja. A što se ti e nekakvih eventualnih šteta nekoj op ini ili gradu, mogu re i da Me i-

murska županija brine o svima na isti na in, na temelju prijedloga izvršne vlasti odluke se donose u Skupštini. Dosad nije predložen ni prihva en nik a k av amandman koji bi umanjivao bilo iji udio. - komentirao je kratko Mladen Novak zahtjev o svojoj smjeni s funkcije predsjednika Skupštine Me imurske županije, koji je izrekao Franjo Lehkec. (BMO)

Mladen Novak: - Poznata je procedura moje eventualne smjene u Skupštini MŽ-a

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. ožujka 2015.

ODLUKE o najvišoj Županijskoj nagradi “Zrinski” nisu prošle bez politi kog prepucavanja

Habek, Milanovi , Novak i Nagrajsalovi (SDP)

PARLAMENTARNI IZBORI

Varaždinski SDP-ovac koordinator za III. izbornu jedinicu Mario Habek, saborski zastupnik SDP-a, iz Varaždina, u subotu je postavljen za koordinatora te stranke za III. izbornu jedinicu za predstoje e parlamentarne izbore. Habek je zadužen za našu izbornu jedinicu koju sa injavaju Varaždinska, Me imurska i Krapinsko-zagorska županija. Tako je Habek jedan od Milanovi evih “izbornih generala” za predstoje e parlamentarne izbore, kako ih je nazvao neki dan jedan hrvatski dnevni list. Iako Varaždinska županija nije poznata kao ona koja je najnaklonjenija SDP-u u III. izbornoj jedinici, a on osobno ima puno

problema u vlas toj strana koj organizaciji u Varaždinu, dobio je prednost pred najvi enijim me imurskim SDP-ovcima na elu s Mladenom Novakom. Kao što je poznato, Habek je ve dulje vrijeme u sukobu s Vjeranom Radeli em, zamjenikom varaždinskog gradona elnika, u ma noj varaždinskoj strana koj organizaciji. Vrh SDP-a stao je nedavno ipak na Habekovu stranu, pa je tako upravo on imenovan povjerenikom varaždinske gradske organizacije SDP-a, nakon što je Predsjedništvo SDP-a podržalo odluku ŽO-a SDP-a o raspuštanju te gradske organizacije. (mn)

REFORMISTI

Radimir a i predstavio stranku u Orehovici i Vratišincu Protekli vikend predstavljen je program Narodne stranke - Reformista u dvije me imurske op ine u kojima tek predstoji formiranje podružnica. Na održanim tribinama u Orehovici i Vra šincu programske smjernice predstavio je predsjednik stranke Radimir a i . Tribinama je nazo ila i predsjednica Županijskog odbora stranke Me imurje i za-

mjenica me imurskog župana Sandra Herman. Bila je to dobra prilika da se iznese problema ka odre enog mjesta i op ine te da se ponude vrlo konkretna rješenja. Nakon tribine i druženja s mještanima stranci su pristupili novi lanovi te je najavljeno osnivanje još jedne podružnice, op inske organizacije Orehovica, koju vodi povjerenik Neven Kreslin. (g )

Gorak okus zbog narušavanja digniteta Nagrade Darko Horvat, vije nik oporbenog HDZ-a, doveo je u pitanje opravdanost nagra ivanja gradskoga komunalnog poduze a akom, tvrde i da ga se nagra uje za ono što mu je posao, koji obavlja najskuplje u okruženju. Nejasno je dao naslutiti da e neke stvari dobiti epilog tijekom ove godine. Sporno mu je bilo i nagra ivanje Slavka Faltaka Najvišu Županijsku nagradu “Zrinski” ove godine dobit e na sve anoj sjednici uz Dan Županije pet dobitnika: Dejan Buva iz Nedeliš a za doprinos kulturnom amaterizmu, promicanju kulturne baštine Me imurja i hrvatske kulture uop e; Slavko Faltak za postignute rezultate u podru ju gospodarstva, razvoja obrtništva u Me imurju, ja anju digniteta obrtnika i obrtni kih institucija, osobit doprinos u strukovnoj izobrazbi i naukovanju za obrtni ka zanimanja te razvoju komorskog sustava; Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske – Podružnica Me imurske županije za izuzetan doprinos u okupljanju hrvatskih branitelja sudionika i stradalnika Domovinskog rata, zaštiti statusa i ciljeva lanova Udruge, za organizaciju humanitarne pomo i socijalno ugroženim pojedincima i skupinama u društvu; gradsko komunalno poduze e akom za veliki doprinos u pružanju svih komunalnih usluga na kvalitetan i ekološki prihvatljiv na in, uz posebnu brigu o zdravlju ljudi i zaštiti okoliša, te Dje ji vrti “Masla ak” Mursko Središ e iz Murskog Središ a za predan rad i postignute uspjehe u integraciji romske djece u odgojno-obrazovni proces u predškolskom odgoju.

Slavko Faltak

Najviše Nagrade “Zrinski”, koje se dodjeljuju uz Dan Me imurske županije, koji se slavi 30. travnja, trebale bi podrazumijevati neupitni dignitet. Ali budu i da odluku o dobitnicima donosi politika, ne može a da i te odluke ne u ine upitnima ili prilikom kandidiranja ili prilikom donošenja odluka o dobitnicima. Nekada je bila praksa da se sve što je eventualno sporno raspravi na Odboru koji predlaže nagradu, da se o nagra enima ne raspravlja na Skupštini zbog digniteta nagrade. No ta je praksa odavno napuštena i

gotovo ne pro e godina a da se o nekome od predloženih za Nagradu ne povede neugodna rasprava. I ove godine dobitnici Nagrade usvojeni su ve inom glasova, ali bez neugodne rasprave oko nekih kandidata nije prošlo. Darko Horvat, vije nik oporbenog HDZ-a, doveo je u pitanje opravdanost nagra ivanja gradskoga komunalnog poduze a akom, tvrde i da ga se nagra uje za ono što mu je posao, koji obavlja najskuplje u okruženju. Nejasno je dao naslutiti da e neke stvari dobiti epilog tijekom ove godine. Sporno mu je bilo i nagra ivanje Slavka Faltaka, ali ne zbog funkcije za koju je nagra en kao zaslužni predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije, ve mu je sporno što ga se nagra uje dok je istovremeno kao obrtnik na listi velikih poreznih dužnika. Župan Matija Posavec kazao je da ne treba miješati Faltakove privatne probleme u to, ve da se nagra uju njegove zasluge za obrtništvo u funkciji predsjednika Obrtni ke komore. Nije ostao dužan ni Darku Horvatu zbog komentara o akomu, podsjetivši ga da je i on dobio nagradu za svoj rad koji je obavljao svojedobno kao pomo nik ministra. U obranu akoma stao je i Mladen Horvat (SDP), koji je kazao da je akom zaslužio Nagradu zbog toga što prednja i u na inu zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj. (BMO)

Faltakova reakcija U ponedjeljak, dva dana nakon Skupštine na kojoj se raspravljalo o dodjeli Nagrada, održala se i izborna skupš na Obrtni ke komore Me imurske županije, iji je dugogodišnji predsjednik bio Slavko Faltak. Opraštaju i se od dužnos predsjednika Komore, nakon što je izabrano novo vodstvo osvrnuo se i na dodjelu Nagrade za koju je predložen i za koju mu je Skupština dala potrebnu ve inu. - Niti sam se sam predložio za nagradu, ni je taj prijedlog proizašao iz Obrtni ke komore. - kazao je Faltak. - No moram re i da nijedan poli ar nije pla o obrtni ke greške, a da obrtnici pla aju greške poli ara. - kazao je Faltak, ne kriju i da ima odre ene obveze prema državi.

POGLED ODOZDO

Strahoninec je crveni alarm za SDP A

ko je negdje SDP pobje ivao ak i s gotovo dvotre inskom ve inom, i to redovito na svim izborima, od predsjedni kih, parlamentarnih do lokalnih, to je onda bilo u Strahonincu. Možda nigdje u Me imurju, pa i u Hrvatskoj, ova stranka nije bila tako omiljena kao u Strahonincu. I onda se dogodi takav pad i šok. Gubitak na elnice i ve ine u Vije u. ko se to dogodilo u Strahonincu, tada se to SDPu može dogoditi svugdje u Hrvatskoj. Gubitak u Strahonincu po tome, ma kako ovo bila mala i u hrvatskim

okvirima minorna op ina po veli ini, crveni je alarm za SDP. a konferenciji za novinare nakon izbora naravno da su u SDP-u bili razo arani i iznena eni reakcijom bira a. Ali nisu imali druge nego prihvatiti poraz i re i da e analizirati situaciju. Ipak, nisu krili nevjericu da bira i nisu vrjednovali njihove projekte i sve ono što je na elnica Sanja Krišto i stvarno u inila za svoju Op inu u podizanju komunalnog standarda, uklju uju i i dom kulture i zgradu Op ine kao dragulj u op inskoj kruni. e utim, negdje usput, tko zna zašto i kada, je li zbog

predugog vladanja, oboljeli su od politi ke mrene. Zbog toga su previdjeli da su se okolnosti promijenile. Da živimo u vremenu kada komunalna infrastruktura nema politi ku vrijednost. Prošlo je vrijeme kada smo se veselili izgradnji društvenog doma, vodovoda ili kanalizacije u svom mjestu, ak dobrovoljno otkidali od svojih usta da bismo imali vodovod ili kanalizaciju prije susjednog sela ili op ine. oliko se ružnoga dogodilo u me uvremenu da su gra ani prvenstveno obuzeti održavanjem osobnog standarda. A na toj razini kod ve-

ine prevladava nesigurnost i suša. U svakoj obitelji netko ne može na i posao bez obzira na razinu obrazovanja. Nema govora o izletima, ljetovanjima i bezbrižnoj obnovi sezonske garderobe. Pa ak ni o odlasku k frizeru kad do e pla a. Doga aj mjeseca je stizanje pla e na vrijeme. A i onda im sjedne pojedu je ra uni za režije. One iste režije iji smo dolazak pozdravljali zastavicama na otvorenju. Sada smo zbog visine ra una za njihovo korištenje ogor eni, bijesni i frustrirani, pa i u dugovima. , zato gra ane više ne dira politika projekata. To je mr-

tvi kapital. Fu ka se gra anima je li prora un op ine u minusu ili plusu. Njih boli samo njihov teku i ra un i stanje na njemu. Ukoliko gra ani od op ine ili grada imaju koristi, bilo da im zaposli dijete, smanji troškove u vidu nekih troškova za djecu, starije ili školarce, što gra anima ne ide iz džepa nego u džep, to je ono što danas zanima gra ane. bog troškova izvanrednih izbora gra ani su izbore u Strahonincu doživjeli kao mahanje crvenom krpom i obiješ u politike. Zamra ilo im se pred o ima i odlu ili su kazniti izaziva e izvanrednih izbora. I to ka. trahoninec je pouka ne samo SDP-u, ve i drugima, da

Z S

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

spusti politi ki ego. Nema više vjernosti nikome odavde do vje nosti. Promijenile su se generacije i mentalitet bira a. Od politi ara se o ekuje da dokažu što mogu u initi za gra ane.

27. ožujka 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKA ŽUPANIJA Župan Matija Posavec objašnjava zašto smo županija koja nudi optimizam kao rijetko koja druga u našoj zemlji

RECEPT ZA IZLAZAK IZ KRIZE

Hrvatska treba slijediti me imurske primjere dobre prakse - Reforma zdravstva predvi a da se Hrvatska u naredne tri godine približi standardima Europske unije. Danas je hrvatski prosjek ležanja u županijskim bolnicama od 8 do 12 dana, prosjek Unije je 7, a u Županijskoj bolnici u akovcu 6,2 dana

atija Posavec, župan Me imurske županije, govori o aktualnostima iz svojeg djelokruga rada i pojašnjava zašto bi naša Županija trebala biti ogledan primjer za ostatak zemlje kada je u pitanju pove anje efikasnosti rada javne uprave, službi, te koji su putovi za izlazak iz krize. • Puno se u posljednje vrijeme govori o tome da je jedna od najve ih razvojnih ko nica u Hrvatskoj lokalna samouprava i da ona treba hitno preustroj. S druge strane, nedavno ste kazali da to nije istina, te da je Me imurska županija ogledni primjer efikasnosti lokalne samouprave u našoj zemlji. Koji su to najvažniji parametri naše uspješnosti? — Omjer troškova svih op ina, gradova i županija s državom jest taj da je 98 % ukupnoga javnog duga državni, a samo 2 % lokalni dug, tako da je financijska strana zanemariva. Ali lokalne samouprave prvi su kontakt s našim gra anima. Kada ste na taj na in bliži svojim ljudima, onda se možete kvalitetnije identificirati s njima i njihovim problemima, te ih i brže rješavati. Uostalom, jedan na elnik u Me imurju sigurno puno bolje zna što je potrebnije njegovom mještaninu nego bilo tko u Zagrebu. Jedini uvjet je da lokalna samouprava bude efikasna i racionalna, a ne sama sebi svrhom. A mi na sjeveru najbolje znamo kako se to radi.

Pokazatelji koliko smo bolji od drugih • Možete li analizirati brojnost i efikasnost naše ‘lokalne i druge administracije’, odnosno rada naših službi u

usporedbi s drugima u zemlji? — Javna uprava u Me imurju sigurno je efikasnija od bilo koje u ostatku zemlje i to se može vrlo lako usporediti - ako pogledamo odnos broja zaposlenih u javnoj upravi u odnosu na broj stanovnika ili zaposlenih u privatnom sektoru. Ako pogledate efikasnost u segmentu smanjenja birokracije i nastojanja da budemo servis gra anima, tu tako er nosimo titulu najefikasnijih. Možemo usporediti i sustav zdravstva i pravosu a. Re orma zdravstva predvi a da se Hrvatska u naredne tri godine približi standardima Europske unije. Danas je hrvatski prosjek ležanja u županijskim bolnicama od 8 do 12 dana, prosjek Unije je 7, a u Županijskoj bolnici u akovcu 6,2 dana. U pravosu u isto tako suci u Hrvatskoj rješavaju 600-tinjak predmeta godišnje, ono što želi Hrvatska je 900 predmeta, a u Me imurju su ve danas to 1463 predmeta. Zna i to je pravi primjer efikasnosti i racionalnog raspolaganja novcem poreznih obveznika. • Sve ve u ulogu u poslovima koje je donedavno obavljala lokalna samouprava preuzimaju državne agencije. Govorili ste o tome da je ve ina njih nepotrebna jer pokazuje veliku neefikasnost. Možete li biti konkretniji, odnosno jesu li zapravo ove kvazidržavne institucije koje dodatno centraliziraju zemlju glavna prepreka u njezinom razvoju? — Država u svojem birokratizmu ima preveliki broj razli itih agencija za koje se stje e dojam da su same sebi svrhom. U primjeru Me imurja može se vidjeti kako se agencije koje su

“

- Suci u Me imurju rješavaju preko 1400 predmeta godišnje, a u ostatku Hrvatske u prosjeku 600-tinjak

“

- Imamo dvostruko pove anje izvoza, rast zaposlenosti za 6 %, rast prihoda za 4 %, ulaganja u dugotrajnu imovinu naših poduzetnika za ak 56 %, ali i izlazak pojedinih gospodarskih grana iz krize, poput gra evinarskog sektora te trgovine

nekad ovisile samo i isklju ivo o županijskom prora unu mogu osamostaliti i uspješno nositi s konkurentima u tržišnoj bitci. REDEA koja je krenula sa 100 %-tnim financiranjem iz prora una danas je svedena u okvire 40 %-tnog izdvajanja njima potrebnih ukupnih sredstava. Jednako tako i za MENEA-u danas izdvajamo samo 35 % sredstava, dok ostatak novca osiguravaju na tržištu, kroz realizirane projekte. Agencije su potrebne jer mogu samostalno prijavljivati projekte, posebice u okvirima ondova Europske unije. One su servis ne samo gra anima, nego i poduze ima, poljoprivrednicima, ali i op inama i gradovima. • Me imurska županija poznata je po privla enju investitora, dobili smo priznanje nedavno i od še a Europ-

Župan Matija Posavec: - Moja je poruka središnjoj vlasti da se dobri primjeri provode u Me imurju. Ne treba odlaziti u druge zemlje po gospodarske programe, ne treba raditi glomazne timove razli itih stru njaka koji e potom za to biti i izuzetno dobro pla eni. Primjeri dobre prakse žive i provode se u Me imurju ve godinama

ske komisije B. Bari evi a. Po emu smo to bolji od drugih? — Kako se i gospodin Bari evi sam uvjerio prošle godine te se zbog toga ponovno vratio u Me imurje, primjer smo u pristupu prema poduzetništvu. Brzina izdavanja gra evinskih dozvola, jedinstveni sustav post-investment carea, odnosno pra enja investitora i nakon realizirane investicije. Mi smo sredina koja je svjesna zna aja svakoga pojedinog investitora, bez obzira na veli inu investicije, jer svako novo ulaganje, nova hala zna i nova zapošljavanja. Tu je i subvencioniranje kamata na kredite, priprema projekata za operativne programe, konkretno Ministarstva gospodarstva i Ministarstva poduzetništva i obrta, a sve to se provodi u suradnji s našim agencijama REDEA-om i MENEA-om, ovisno o podru ju djelovanja. Svakako se tu isti u dva projekta koja su u Me imurje donijela preko 115 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Snažno gospodarstvo mora donijeti i bolje pla e • Gospodarski parametri tako er su odli ni, za razliku od ostatka zemlje. Koji su oni najvažniji zbog kojih smo ispred drugih i zbog ega imamo gospodarski rast, dok Hrvatska tapka na mjestu? — Sve što sam prije istaknuo samo je dio onoga što ini rezultate me imurskog gospodarstva, posebice u posljednjih šest kriznih godina. Znanje, inicijativa i poduzetnost te jedan europski mentalitet koji je ukorijenjen u radnu etiku me imurskog ovjeka ine osnove uspjeha našeg gospodarstva. Ako tome pribrojimo i injeni-

cu da smo od 1. srpnja sastavni dio Europske unije, dolazimo do zaklju ka da su me imurski poduzetnici o ito bili za sve to spremniji od ostatka Hrvatske. To ne govorim ja, to govore sami podaci za sebe. U ovom periodu imamo dvostruko pove anje izvoza, rast zaposlenosti za 6 %, rast prihoda za 4 %, ulaganja u dugotrajnu imovinu naših poduzetnika za ak 56 %, ali i izlazak pojedinih gospodarskih grana iz krize, poput gra evinarskog sektora te trgovine. • Najve i me imurski problem jesu niske pla e. Kako promijeniti taj trend da gospodarski rast prate i pla e, jer mnogi i dalje rade za minimalac u Me imurju? — Ne možemo biti zadovoljni u potpunosti sa svime jer se uvijek može bolje i više, posebice kada je prosjek pla a u pitanju. Danas je prosje na pla a u Me imurju 3835 kuna, ali stvaranjem konkurentne, obrazovane radne snage, ve im investicijama moramo stvarati okruženje koje e dati poticaj poduzetnicima da te iste pla e pove aju. Niska pla a rezultat je strukture gospodarstva koja nam ne ide na ruku. No jedan nam je od ciljeva takvu situaciju promijeniti, a to aktivno radimo kroz razli ite županijske programe. Tako direktno povezujemo obrazovanje i gospodarstvo, stvaramo konkurentnu radnu snagu, a država nam svakako mora pomo i smanjenjem parafiskalnih nameta koji toliko optere uju naše poduzetnike. Ne može Županija nametnuti poduzetnicima visinu pla e radnika, ali kada se poduzetnici suo e sa situacijom da nemaju kvalitetnu i obrazovanu radnu snagu onda e biti pri-

siljeni platiti i više, samo da im posao ne trpi.

Primjeri dobre prakse žive u Me imurju • Me imurska je županija me u onih etiri-pet, kako je nedavno re eno, koje nude optimizam u Hrvatskoj. Koja je Vaša poruka prema središnjoj vlasti, što bi to trebalo promijeniti da i drugi krenu našim stopama? — Moja poruka središnjoj vlasti je da se dobri primjeri provode u Me imurju. Ne treba odlaziti u druge zemlje po gospodarske programe, ne treba raditi glomazne timove razli itih stru njaka koji e potom za to biti i izuzetno dobro pla eni. Primjeri dobre prakse žive i provode se u Me imurju ve godinama. etiri su klju ne stvari koje su potrebne da Hrvatska iza e iz krize. Prvo je da državna javna uprava postane ono što i treba biti: efikasna, racionalizirana, unkcionalna i operativna, zna i pravi servis gra anima i gospodarstvenicima. Drugo je stvaranje pozitivne atmos ere za investicije i povjerenje, a tre e osigurati uvjete za gospodarski rast realizacijom projekata financiranih iz ondova EU-a. Sve to postoji u Me imurju, a za EU projekte spremna je dokumentacija za 1,5 milijardi kuna. etvrto je pove anje izvoza jer izvoz najbrže otvara nova radna mjesta, ja a konkurentnost zemlje, zbog ega brže izlazimo iz recesije, imamo dugoro no održiv rast, a izvoz je i komponenta agregatne potražnje pa direktno utje e na rast BDP-a. Ponašamo li se tako, možemo biti jedna od bogatijih zemalja Europske unije po standardu života ljudi. (mn)

Gospodarstvo

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZABRANO NOVO vodstvo Obrtni ke komore Me imurske županije

Frizer Boris Lukovnjak novi predsjednik Ljubomir Kolarek i Alojzije Šestan

PRELOG

Ljubomir Kolarek primio poduzetnika Alojzija Šestana Gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek primio je Alojzija Šestana iz tvrtke Šestan-Busch d. o. o., dobitnika najprestižnije svjetske nagrade za poduzetnike - EY Poduzetnik godine, po prvi put dodijeljene u Hrvatskoj. Alojz Šestan nagradu je dobio u potkategoriji Me unarodno postignu e. Tvrtka Šestan-Busch ve dvadeset godina uspješno posluje u proizvodnji antibalisti kih borbenih kaciga. Proizvodi se isporu uju u više od 60 % zemalja na etiri kontinenta, a izvozi se 98 % proizvodnje. Dosad su proizveli i isporu ili više od 1,1 milijun kaciga. Za svoja postignu a bio je nagra en brojnim nagrada-

ma, me u kojima se izdvajaju tri Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore, dvije Zlatne plakete Me imurske županije, nagrada Najbolji mali poduzetnik 2006. Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Nagrada “Zrinski” Me imurske županije 2009., Zlatni klju za najboljeg izvoznika u UAE za 2010. godinu, status Gazele i Zlatne plakete HGK-a za najbolje malo trgova ko poduze e 2011., nagrada za životno djelo Alojziju Šestanu CROMA 2011., a nagra en je i Grbom Grada Preloga 2004. i nagradom za životno djelo Grada Preloga 2013. Alojz Šestan bivši je gradona elnik Grada Preloga, tako da je tema za razgovor bilo mnogo. (p)

Obrtni ka komora Me imurske županije dobila je novo vodstvo i predsjednika Komore. Nakon što je duže od jednog desetlje a tu dužnost obnašao Slavko Faltak, na izbornoj skupštini, održanoj u ponedjeljak, na tu je dužnost voljom skupštinara imenovan Boris Lukovnjak, frizer iz akovca. Svakako treba naglasiti da je jedan od uvjeta da bi se moglo kandidirati za predsjednika to da kandidat nema nikakve neispunjene obveze prema državi. Novoimenovani predsjednik ispunjava i taj kriterij. Boris Lukovnjak ro en je 1973. u Francuskoj, gdje je živio do svoje sedme godine. Zarana se odlu io biti samostalni obrtnik, u 21. godini života. Prvi frizerski salon otvorio je u Štrigovi, a potom od 1996. ima frizerski salon u akovcu. Prati trendove, stalno se usavršava odlaze i po nova iskustva i do Londona. A uz to što vodi vlastiti salon radi i kao frizerski edukator.

Novi elni ovjek obrtnik je od svoje 21. godine, ro en je u Francuskoj, a od sedme godine živi u našoj zemlji

Zamjenica Dragica Domjani Njegova je zamjenica u sljede em mandatnom razdoblju Dragica Domjani , knjigovotkinja iz akovca, koja je imenovana i za predstavnicu Obrtni ke komore Me imurske županije u skupštini Hrvatske obrtni ke komore. Dragica Domjani je za predstavnicu izabrana tajnim glasovanjem na skupštini. Protukandidat joj je bio Franjo Cimerman, ali je Dragica Domjani dobila znatno više glasova od njega.

Novi Upravni odbor Za lanove Upravnog odbora imenovani su predsjed-

Boris Lukovnjak

nik Udruženja obrtnika Me imurske županije Vladimir Dobrani (autoprijevoznik iz Murskog Središ a), predsjednik Udruženja ugostitelja Me imurja Mijo Turk (ugostitelj iz Sivice), Dragica Domjani (knjigovotkinja iz akovca), Sandra Fajgl - Herman (proizvo a ica ukrasne keramike iz Zasadbrega), Kristijan Antolovi (trgovac iz Vratišinca), Slavko Faltak (soboslikar-li ilac iz akovca),

Božidar Krušelj (tokar iz Preloga), Stjepan Mihalec (staklar iz Domašinca) i Željko Slavi ek (ugostitelj iz Preloga). Za lanove Nadzornog odbora Obrtni ke komore Me imurske županije imenovani su Dragica Horvat (ugostiteljica iz Otoka), Milenko Benjak (proizvo a drvne galanterije iz Totovca) i Josip Varga (elektromehani ar iz akovca). (BMO)

TRAŽIMO NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

Vi predlažete i birate kod koga je zadovoljstvo raditi OVINA” AKCIJA “ME IMURSKIH N

vu ve u pla u može planirati kvalitetniju nadgradnju, jeftinije i bolje vrti e, besplatan prijevoz djece u škole, stipendije za u enike i studente, pomo umirovljenicima i potrebitima te ure enija naselja.

Sastanak je održan na inicijativu na elnika Makovca

TRAŽIMO POZITIVNE PRIMJERE!

SVETI MARTIN NA MURI

Radni sastanak na elnika s vode im gospodarstvenicima Na inicijativu na elnika Franje Makovca održan je u petak, 20. ožujka radni sastanak direktora i predstavnika ve ih poduze a s podru ja Op ine Sveti Martin na Muri u kongresnoj dvorani Op ine Sveti Martin na Muri. Na sastanku se direktore i predstavnike poduze a upoznalo s aktivnostima Op ine u proteklom razdoblju te su se u kratkim crtama predstavili planovi Op ine koji su zanimljivi samim direktorima i predstavnicima poduze a. Tako er je ukratko predstavljena i biciklisti ka utrka Tour of Croatia, u kojoj e start

zadnje etape biti baš iz Op ine Sveti Martin na Muri, i to u nedjelju prijepodne, 26. travnja 2015. Na sastanku su, osim na elnika Op ine Sveti Martin na Muri Franje Makovca, bili još i direktorica ureda TZ-a Op ine Sveti Martin na Muri Ivana Živ ec te predstavnici sljede ih tvrtki: LifeClass Terme Sveti Martin d. d., Brodska montaža, Polycan Aerosols, Asfalt gradnja, Centar Puklavec, CNC Obrada, DIZ-CNC, Info-point, Jakopi , Strojobravarski obrt Ferrum, Te-Pro te Elektroinstalacije Šardi. (BMO)

najposlodavac@mnovine.hr Dosta nam je biti na za elju Hrvatske po niskim pla ama! To ne doprinosi ugledu, statusu ni prihodu županije. Sada moramo oti i korak dalje. Odsko iti sa za elja po pla ama jer to kvari sliku Me imurske županije kao ure ene i poželjne županije. Potrebno je stvoriti uvjete rada na koje bi zaposleni u me imurskom gospodarstvu bili ponosni. Želimo izgraditi svijest da gospodarski rast nije sam sebi svrhom. Ne smije služiti boga enju uskog sloja pojedinaca, ve mora biti u službi unaprje enja cijele zajednice. Dobre pla e doprinose ve em zadovoljstvu gra ana, jer

POZIVAMO VAS DA SE UKLJU ITE U NAŠU AKCIJU Pozivamo Vas da nama i javnosti predstavite poslodavce koji odgovorno posluju i cijene svoje radnike ispla uju i im dostojne pla e, vode brigu za njihove obitelji i djecu, osiguravaju dobre uvjete rada i pozi vnu radnu klimu, jer im je stalo do kvalitete života svojih radnika i sredine u kojoj djeluju.

im omogu uju sadržajniji život, a ne samo rad za golu egzistenciju. Zadovoljni gra anin je zdraviji i produktivniji radnik, a op ina ili grad koji živi od poreza na njego-

Povjerite nam ime firme/ poslodavca u Me imurskoj županiji u kojoj ste doživjeli pozi vno iskustvo ili imate saznanja da zavrje uje u i na listu najpoželjnijih u Me imurskoj županiji. Trebamo dobre primjere kako bismo pokazali da je odgovorno poslovanje mogu e i da postoji.

KAMO SLATI PRIJEDLOGE Svoje prijedloge s navedenim razlogom zašto nekoga predlažete pošaljite nam na mail:

najposlodavac@mnovine.hr Identitet predlaga a moramo znati, ali, ako Vi to ne želite, ne emo ga javno objaviti.

AKCIJA TRAJE DO KRAJA STUDENOGA OVE GODINE.

27. o ožujka žujka 2015. 2015.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovin

DOK MNOGI Me imurci u najvitalnijim godinama svojeg života kre u trbuhom za kruhom u inozemstvo, ima za sve nas još uvijek nevjerojatnih obrnutih primjera

SALLY I MARTIN DANIELS Engleski par iz Svetog Urbana svu ušte evinu uložio u privla enje turista u Me imurje

RI A NAŠA P A TJEDN

Sally Daniels, Engleskinja iz Swindona, odlu ila je vlastitom poduzetni kom inIcijativom Me imurje turisti ki približiti svojim zemljacima - Englezima PIŠU: NENAD IŽMEŠIJA, DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN

Sve ve e iseljavanje mladih ljudi iz Hrvatske, posebno visokoobrazovanih stru njaka, zabrinjavaju i je trend u našoj zemlji posljednjih nekoliko godina. Prema nekim istraživanjima, unatrag pet godina iz Hrvatske se iselio grad veli ine Rijeke oko 150.000 vitalnih ljudi. I kod nas u Me imurju, koje je naslonjeno na zapadnu Europu: Austriju i Njema ku, taj trend u kojem se želi zara ivati puno pristojnije nego je to slu aj kod nas, što zna i barem 1.500 - 2.000 eura mjese no, mnoge ljude mla e, ali i one još uvijek vitalne, u 50-im godinama života, koji kod nas jako teško pronalaze bilo kakav posao - prisiljava na odlazak na rad u inozemstvo. Me utim, u Me imurju ima i veliki broj primjera gdje ljudi ne razmišljaju samo o tome da svoju životnu egzistenciju pokušavaju rješavati odlaskom van, ve pokušavaju vlastitom poduzetni kom inicijativom prona i ovdje dobar posao i pristojnu zaradu za normalan život. Posebice to vrijedi za veliki broj novootvorenih OPG-ova, kao i drugih sli nih gospodarskih aktivnosti koje se oslanjaju na mogu nosti koje nude naša zemlja i naš kraj. Onaj sektor koji je kod nas tako er veliki potencijal, ali još uvijek nije kvalitetno zaživio u privatnom sektoru i inicijativi, prvenstveno zbog toga jer još nema dovoljne sinergije i podrške u zajednici, ali, nažalost, ni dovoljno dugoro no održivih zanimljivih sadržaja, jest – turizam.

Me utim, primjer Engleskinje Sally Daniels, koja je do prije nekoliko godina živjela u Swindonu nedaleko od Londona, grada koji je mnogima u našem kraju turisti ki san da ga se posjeti i doživi, a sada živi u me imurskim bregima, pokazuje i dokazuje upravo to da je Me imurje privla an kraj strancima ne samo za lijep život, ve i zna ajan turisti ki potencijal, odnosno nudi mogu nost poduzetni ke inicijative u tom zasad kod nas premalo iskorištenom gospodarskom sektoru.

- Volimo Me imurje i želimo podijeliti to što smo ovdje otkrili s im više ljudi. No, ne s previše ljudi... - šali se Sally, te dodaje: - Me imurci su kao i mi Englezi, ne cijene dovoljno to što imaju brojnih kulturnih i zabavnih sadržaja. No, unato odli nim odnosima sa susjedima i vrstim vezama s rodbinom, ustaljeni zapadnoeuropski ritam intenzivnog rada od 9 do 17 sati naprosto više nije bio ono što su željeli od života. I stigli su prije pet godina u Me imurje. Nakon što su upoznali kraj, prije tri godine, ne imaju i pritom ikakvog iskustva u turizmu, na pamet im je palo posljednji novac uložiti u kupnju ku ice koju bi, zbog prekrasnih krajolika koje nudi gornje Me imurje, iznajmljivali svojim sugra anima iz Engleske.

- Znamo u emu mi uživamo kada odlazimo na odmor, pa emo to isto ponuditi i svojim inozemnim gostima. - objašnjava Sally odluku o kupnji ove ku e u živopisnom krajoliku štrigovskog kraja

renom u sklopu dvorišta. Samo odmorište eka i svoju 4. zvjezdicu.

Ne cijenimo dovoljno to što imamo

U planu je ure enje još jednog kata ove ku e koju iznajmljuje, te izgradnja bazena i vru e kupke na otvorenom u sklopu dvorišta. Samo odmorište eka i svoju 4. zvjezdicu

K nama na odmor dovode - Engleze Sally Daniels je sa svojim suprugom Martinom, 13-godišnjim sinom Oliverom i 11-godišnjom Ellom sve do 2009. živjela život tipi noga britanskog para više srednje klase u Swindonu, smještenom izme u gradova Bristol i Reading, stotinjak kilometara zapadno od Londona. Grad od približno 185.000 stanovnika ovom je paru ra unovotkinje osiguravaju eg društva i IT savjetnika pružao velik raspon

Ugodan proljetni dan bio je idealan za razgovor na otvorenom Sally i našeg novinara

Tako su 2012. kupili ku u na brdu koje gleda na sam centar Štrigove, na ku nom broju 85. U kreiranju svoje vizije budu e ku ice za odmor vodili su se jednostavnim principom: - Znamo u emu mi uživamo kada odlazimo na odmor, pa emo to isto ponuditi i svojim inozemnim gostima. - objašnjava Sally odluku o “bacanju” u turizam. Odmorište u Štrigovi s tri zvjezdice za primanje gostiju dovršeno je dvije godine kasnije, u srpnju prošle godine, pa su na taj na in zapravo propustili prošlu turisti ku sezonu. Ipak, kako Sally kaže, sada imaju idealnu ku icu za odmor koja nudi dvije dvokrevetne sobe, veliku obiteljsku kuhinju s kaminom koja radi po principu samoposluge, prostrani dnevni boravak opremljen modernom tehnikom, blagovaonicu i suvremenu kupaonicu. Može primiti sedam osoba i, iako dio namještaja ini renovirani stari stol i ormar na en na licu mjesta pri kupnji (što interijeru daje tradicionalan ugo aj), StayOsme nudi i sve pogodnosti suvremenog svijeta poput interneta, TV-a, DVDplayera, te ak i Wii-konzole za igranje. U planu je ure enje još jednog kata ove ku e, te izgradnja bazena i vru e kupke na otvo-

Na ovom su posjedu u Štrigovi dosad za razne blagdane odsjeli zasad njihovi engleski prijatelji i rodbina. Krajolik smatraju prelijepim, uživali su u doma im vinima, a posebno im se svi a što si mogu priuštiti sve što žele, kao, naprimjer, ve erati svaki dan u raznim restoranima ovoga dijela Županije. - Volimo Me imurje i želimo podijeliti to što smo ovdje otkrili s im više ljudi. No, ne s previše ljudi... - šali se Sally, te dodaje: Me imurci su kao i mi Englezi ne cijene dovoljno to što imaju. No ono što sam primijetila je injenica da, iako mnogi odlaze van za boljim životom, velika se ve ina ipak vrati natrag, barem nakratko, u svoj rodni kraj. Ja mislim da je to zato jer im nedostaje ljepota zavi aja. Vani doista možeš zaraditi više, no život i više košta. Ljudi gledaju pla e, ne i standard života. Kod nas krigla pive u ka i u, naprimjer, košta 45 kuna. Ovdje je tako nešto nezamislivo. Sallyin suprug Martin ina e se vratio natrag informati kom savjetovanju te sada povremeno odlazi u Englesku raditi za velike IT tvrtke na tri mjeseca, a onda se vra a natrag u Urban. Na taj na in obitelj Daniels nami e novac za daljnje ulaganje u svoj mali turisti ki projekt. Tako er kaže kako Štrigova i Me imurje imaju jako puno turisti kog potencijala, ija je realizacija spora, ali e s vremenom, vjeruje, ovaj kraj privla iti daleko više turista. S obzirom na svoje shva anje potreba inozemnih gostiju, Sally najve im adutom podru ja smatra ljepotu krajolika, vidike koji pucaju s brojnih brda, te mir i tišinu. Najve im pak manjkom za razvoj turizma u Me imurja smatra estu nedostupnost informacija o rasporedu pojedinih turisti kih doga aja i sadržaja.

Prema njoj, nedostaje razglašenost turisti kih aktivnosti. Teško je do i do informacija kada se održavaju pojedine manifestacije, a to njenim gostima iz Engleske pravi neprilike - zbog priprema za put i njegova trajanja, njima je bitno informaciju dobiti što je prije mogu e. Ovaj je kraj ujedno, prema njoj, nedovoljno iskorišten za sportske sadržaje poput tr anja i biciklizma. Na svojoj web-stranici obitelj Daniels promovira sve najzna ajnije manifestacije sjevera Hrvatske: od Renesansnog festivala u Koprivnici, preko varaždinskog Špancirfesta, do Porcijunkulova, kao i me imurske vinare, mlin na Muri, Toplice Sveti Martin, ali i ljepote ostalih dijelova Hrvatske, poput Zagreba i Plitvi kih jezera.

“Win-win” kombinacija Taj svoj potez Sally objašnjava stavom da je to “win-win” i za sjever Hrvatske, ali i njihov biznis. - Ako Englezi, Nijemci, Austrijanci traže aktivnosti, moja je dobrobit ako sve raspoložive turisti ke sadržaje sakupim na svojoj stranici. Njima približim da ovdje doista imaju kako provesti vrijeme, a ina e nepoznate turisti ke doga aje na taj na in podržim kvalitetnom reklamom. Turisti ku ponudu Sally ina e oglašava na web-stranici: stayosme.com. Drugi su dio poveznice, sintagmu Osme, Danielsovi osmislili kombinacijom po etnih slova svojih imena.

Zašto su se Englezi odlu ili za život u Me imurju? Tražili su nešto drugo. Što su tražili? Mir. Laganiji ritam. Tišinu. Manje mjesto za život. Vlas tu parcelu sa što više prostora. Djecu su smatrali dovoljno starom za selidbu, a dovoljno mladom za prilagodbu na novo okruženje. Pa su se bacili u potragu za svojim novim domom. Rješenje je ponudio internet. Pretražuju i nasumce brojne portale za nekretnine slu ajno su naletjeli i na oglas za prodaju zemlje u gornjem dijelu Me imurja. Za udila ih je niska cijena. Stoga su 2009. posje li ovaj kraj i najprije pregledali jedan posjed. A zatim još 24 drugih... Svojom su životnom ušte evinom odlu ili 2010. godine kupiti posjed u Svetom Urbanu. O tome kako e ovdje dalje zara iva za život nisu previše razmišljali. Novca je bilo dovoljno i ra unali su da e s vremenom naletjeti na neki izvor nancija. U svom su novom domu u Urbanu uredili ku icu, djecu

upisali u školu u Stanetincu, kupili ovce, patke, kokoši te obnovili vrt i vo njak s jabukama, breskvama, šljivama i marelicama. Jer su hranu po eli proizvodi sami, manje su stvari kupovali. Kupili su i manji vinograd te po eli pravi vlas to vino. - Ovdje nam je lijepo, nema pritiska i život je jednostavniji. Ujedno je mnogo je inije nego u Engleskoj. No neke su stvari tu i puno teže, - kaže Sally - ne samo zbog jezika nego i zbog na ina na koji funkcionira hrvatski sustav. Nakon pet godina boravka u Hrvatskoj sada nam je nešto lakše, znamo na koja vrata treba kuca kada nešto trebamo, no birokracija je strašna i na po etku je teško bilo shva kako to sve funkcionira. I ono što smo posebno shva li da je važno - poznava odre ene ljude. Neki su dijelovi doseljenja bili frustriraju i, ali je sve skupa ujedno bilo i zabavno.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. ožujka 2015.

U PRIBISLAVCU OPET nezadovoljni sa stanjem sigurnosti

OD NOVE ŠKOLSKE godine u našoj Županiji

Intenzivniji rad na prevenciji ovisnosti me u mladima Sprje avanje raznih oblika ovisnosti me u mladima bila je tema radnog sastanka Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Me imurske županije s voditeljima školskih preventivnih programa. Okupljanje je iniciralo provedeno istraživanje, prema kojem je zabilježena sve ve a pojavnost novih droga i njihove lake dostupnosti, posebice u okviru me imurskih osnovnih škola i U eni kog doma. Temeljem prikupljenih podataka ujedno je izra en i priru nik koji je doveo do zabrinjavaju ih podataka, kojima se dokazuje prisutnost i ostalih oblika ovisnosti, poput alkohola te igara na sre u me u školarcima. Kako bi navedeni rezultati istraživanja i sam priru nik poslužili svojoj glavnoj svrsi, a to je lociranje problematike te daljnja edukacija mladih, sastankom je dogovoreno kako e se i u sve daljnje aktivnosti uklju iti institucije koje mogu pomo i u segmentu prevencije, u prvom redu Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, Centar za socijalnu

skrb Me imurske županije i Policijska uprava me imurska. U Me imurskoj županiji je 31 osnovna škola i 6 srednjih, a sve imaju izra ene svoje preventivne programe i redovito ih provode, naglasile su na sastanku Povjerenstva predsjednica Sandra Herman, ujedno zamjenica župana Me imurske županije, te lanice Diana Uvodi - uri iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije i Andreja Zadravec Baranaši , županijska koordinatorica školskih preventivnih programa Me imurske županije. Unato tome, složile su se kako je od posebne važnosti i edukacija za roditelje koja se provodi u suradnji s Vladinim povjerenstvom za suzbijanje droga, no i da je nužno da se uz radionice te predavanja oformi jedan stru ni tim ljudi za pomo djeci i rad na terenu. Stoga je dogovoreno kako e voditelji školskih preventivnih programa do 1. travnja izraditi svoje prijedloge programa koji e s provedbom krenuti ve po etkom nove školske godine. (BMO)

Zgroženi izvješ em Policije da je stanje na podru ju Op ine dobro Kako dosko iti kra ama, uništavanju tu e imovine, kamenovanju poslovnih objekata, bezobrazluku i nizu drugih kaznenih djela, vje ito je pitanje koje se ponovno našlo na sjednici Op inskog vije a Pribislavca. Kao što je poznato, ve insko stanovništvo tuži se na nesavjesne pripadnike romske nacionalne manjine koji im zagor avaju suživot u njihovom mjestu.

Pitanje je tim aktualnije i važnije jer se u Pribislavcu zbog problema kra a i drugih nedjela bune i gospodarstvenici koji imaju konstantne probleme

Stanje (ni)je dobro Pitanje je tim aktualnije i važnije jer se ve dulje vrijeme bune i tamošnji gospodarstvenici koji traže zaštitu Op ine i bolju sigurnost, zbog konstantnih problema s kra ama i drugim nedjelima, ali ništa od toga. Po tom pitanju ve je održan i sastanak s na elnicom, a traži se i novi s predstavnicima Policijske uprave me imurske. Kako je tom prilikom naglasila na elnica Višnja Iva i , posljednjim izvješ em Policije o stanju sigurnosti na podru ju Op ine naprosto je zgrožena. Naime, u izvješ u se tvrdi kako je stanje vrlo dobro.

- Zna se - naglasila je kako je samo u posljednjih deset dana nasilje eskaliralo. Kamenuju se zaposlenici, obiteljske se ku e kradu do temelja. Naše gospodarstvo je ionako na niskim granama i bojim se kako e i ti pojedinci naprosto biti prisiljeni tražiti drugu sredinu. S druge strane, njezin zamjenik Željko Balog slaže se s policijskim izvješ em. Naveo je kako je policija esto u naselju i dobro radi svoj posao. - Policija je tu gotovo 24 sata. - naglasio je Balog. - Stacionirani su na svakom ulazu

i izlasku iz naselja, prekre u svaki bicikl, pretražuju svaki kombi... uo sam kako Policija ima svoju zakladu pa predlažem da se štete gra anima nadoknade iz nje.

Problemi s kuhinjom u Vrti u Od ostalih to aka usvojena je odluka o rekonstrukciji tamošnjega op inskog Vrti a “Žibeki”. Vrti od oko dvjesto kvadrata ne zadovoljava potrebe za vrti ku i jasli ku djecu s podru ja Op ine za kvalitetno i standardno obavljanje djelatnosti predškolskog od-

CRNA KRONIKA TRE A PLJA KA radnji koje drže zlato i druge dragocjenosti u dva mjeseca u akovcu dogodila se u srijedu nešto poslije 18 sati

-B

io je u pitanju vjerojatno profesionalac, jer su mu trebale samo dvije minute da pokupi veliki plijen i zbriše prema staroj Robnoj ku i, gdje ga je vjerojatno ekao kompanjon. - rekao nam je izvor upu en u detalje tre e po redu plja ke radnji koje drže zlato i druge dragocjenosti, a koja se u protekla dva mjeseca dogodila u akovcu. Ovaj put plja kaš naoružan pištoljem u pohodu je bio sam, dok su u prethodna dva slu aja plja kala dvojica. Tre a oružana plja ka dogodila se u srijedu nave er. Zlatarnica Dominik u Strossmayerovoj ulici u akovcu napadnuta je to no u 18.04 sati. Sli no kao i u slu aju prvog razbojništva, koje se dogodilo nedaleko od ovoga, razbojnik je koristio loše vrijeme, kada je obi no manji broj ljudi u centru grada. Prodava ica je, kako neslužbeno saznajemo, bila prisebna i alarmirala zaštitarsku službu odmah nakon po etka plja ke. Me utim, plja kaš je o ito sve dobro isplanirao. Po istio je zlatarnicu u samo dvije minute, tako da, dok su zaštitari stigli, a trebalo im je tek etiri - pet minuta, razbojnik se ve udaljio o ito na sigurno. Možda je i bolje da je tako, jer s obzirom na to da je

bio naoružan ne bi bilo udno da je posegnuo za oružjem. Možemo samo zamisliti scenarij u kojem je, primjerice, moglo do i do razmjene vatre u samom srcu našega grada. Nakon ovih uzastopnih napada na zlatarnice postavlja se pitanje: što se zapravo doga a, zašto se na udaru naoružanih plja kaša nalaze akove ke zlatarnice? Koliko e policiji trebati da razriješi ove teške slu ajeve, kako se ne bi dogo-

dio neki neželjeni scenarij, da se, osim pretrpljenih šokova djelatnica, ne dogodi još nešto puno gore.

Opis plja kaša I dok prije nije davala opis plja kaša, Policija je ovaj put zatražila pomo gra ana. Dala je detaljan opis po initelja: - U pitanju mla a muška osoba, mršave tjelesne gra e, visine oko 180 cm, obu ena u crnu jaknu, sme e hla e, crne

SKUPINA seksualnih zlostavlja a završila iza rešetaka

Privedeno nekoliko muškaraca i iz naše Županije

Plja kaš nosio bijele rukavice, a plijen strpao u sportsku torbu Nakon ovih uzastopnih napada na zlatarnice postavlja se pitanje: što se zapravo doga a, zašto se na udaru naoružanih plja kaša nalaze akove ke zlatarnice? Koliko e policiji trebati da razriješi ove teške slu ajeve, kako se ne bi dogodio neki neželjeni scenarij, da se, osim pretrpljenih šokova djelatnica, ne dogodi još nešto puno gore

goja. Nalazom inspekcijskosanitarne službe utvr eno je kako kuhinja s opremom ne odgovara standardima pa je Op ina dobila obvezu da do rujna ove godine ukloni uo ene nedostatke ili e se Vrti zatvoriti. Okvirna procjena gra evinsko-obrtni kih i drugih radova (rekonstrukcija potkrovlja, zamjena vanjske stolarije, preure enje kuhinje, hidroinstalacije, elektroinstalacije i ostalo) jest oko 500 tisu a kuna. Ukupno s fasadom i projektnom dokumentacijom iznosi oko 800 tisu a kuna, pa e se stoga radovi odvijati po fazama. Sredstva se misle namaknuti iz natje aja Ministarstva graditeljstva i prostornog ure enja pod nazivom: Program poticanja razvoja komunalnog gospodarstva i komunalnog standarda. U Op ini su uvjereni kako njihov projekt rekonstrukcije ima uvjete za aplikaciju uz u eš e od 25 % vlastitih sredstava. Projekt su ve preliminarno i poslali. (Vlasta Vugrinec)

Zlatarnica Dominik u Strossmayerovoj ulici u akovcu napadnuta je to no u 18.04 sati proteklu srijedu

tenisice s bijelim prugama, majicu sa sivom kapulja om na glavi, preko lica je imala crnu maramu, a na rukama bijele rukavice, te je nosila ve u sportsku torbu. Za po initeljem policija intenzivno traga te se mole gra ani, ukoliko raspolažu s korisnim informacijama o ovom kaznenom djelu, da se jave na broj telefona 192, e-mailom na adresu medjimurska@policija.hr ili u najbližu policijsku postaju. Napominjemo da sve korisne informacije gra ani mogu dostaviti anonimno. - poru-

uje Policija. Ina e, ju er je oko 21.30 jedna muška osoba po inila razbojništvo nad 25-godišnjom zaposlenicom kioska u ulici Julija Merli a u Varaždinu, te su ga u pokušaju bijega sprije ili prolaznici. Na mjesto doga aja žurno su upu eni policijski službenici koji su muškarca, za kojeg je naknadno utvr eno da se radi o 33-godišnjaku, uz uporabu sredstava prisile doveli u Policijsku upravu varaždinsku radi kriminalisti kog istraživanja. Nije poznato dovode li se ova dva slu aja u vezu. (mn)

Nakon duljeg istraživanja PU varaždinska sumnja da je skupina od jedne 49-godišnjakinje i desetorice starijih muškaraca, od kojih su neki i iz Me imurja, spolno zlostavljala dvije žene, i to još u vremenu njihova djetinjstva. Skupina zlostavlja a zaradila je pritvor i kaznenu prijavu. - Policijski službenici Policijske uprave varaždinske u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Varaždinu dovršili su opsežno kriminalisti ko istraživanje nad više osoba vezano uz kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Kriminalisti kim istraživanjem utvr ena je sumnja da su 49-godišnja žena i desetorica muškaraca starije dobi sa širega varaždinskog te me imurskog i zagreba kog podru ja kroz dulje vremensko razdoblje višestruko spolno iskorištavali i zlostavljali dvije ženske osobe, po evši od vremena kad su one bile maloljetne dobi. - priop ila je policija. (mn)

27. ožujka 2015.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRUGI IZBORNI KRUG za na elnika Strahoninca nije donio preokret

Dosadašnji na elnik Lehkec i dalje vodi Op inu Franjo Lehkec (HSS) potvrdio je prednost ostvarenu u prvom krugu izbora za na elnika Op ine Strahoninec i novi-stari je op inski na elnik. Tako je završena politi ka sapunica u Strahonincu koja je posljednjih dana i tjedana žestoko podijelila mjesto, posva ala donedavne prijatelje, a SDP-u donijela veliki politi ki minus. Jer, umjesto dosadašnje konformne pozicije op inske opozicije, koja je u svakom trenutku zahvaljuju i ve ini u Op inskom vije u mogla raditi probleme na elniku iz

Franjo Lehkec (HSS) uvjerljivo je pobijedio Sanju Krištofi (SDP)

protivni kog tabora, time što su neprihvativši prora un za ovu godinu izazvali prijevremene izbore, SDP-ovci su sada na prijevremenim izborima ostali bez ve ine u Vije u, a nisu dobili ni izvršnu vlast, jer je dosadašnji na elnik izborio ostanak na svojoj funkciji do kraja mandata, što zna i još dvije godine. Lehkec je uvjerljivo dobio izbore za na elnika u drugom krugu. Za njega je glasovalo 768 bira a ili 60,42 posto, dok je Krišto i dobila 491 glas ili 38,63 posto. Na glasovanje je

NAJSTARIJI GLASA

Glasovao i 98-godišnji Strahonin anin Luka Kova Stara škola zlata vrijedi, re i e mnogi. Pod ‘stara’ misli se na školu koja je u ovjeka ugradila osnovne životne misli, ponašanje u društvu, prava, ali i obveze. Sve to vrijedi za još uvijek vitalnog i bistrog gospodina Luku Kova a iz Strahoninca, koji je ušao u 98. godinu života. Osje aj dužnosti i dalje ga tjera da se obavezno odaziva svim izborima, bilo da se radi o lokalnim, parlamentarnim ili pak predsjedni kim. Osje aj dužnosti, osje aj obveze stekao je i kao nekadašnji kotarski, a zatim i op inski, vije nik. I nema toga što bi ga danas omelo u tom poslu. ak

Luka Kova s lanicama bira kog odbora ni bolest zbog koje mu glasa ke ujedno bila i prilika za razmjenu listi e, ve nekoliko krugova iz- mišljenja, pogleda na svijet, ali i bora, bira ki odbor nosi doma. ašicu nevezanog razgovora. Voli Tako se prošlu nedjelju itekako gospodin Luka pri ati, družiti se razveselio posjetu gospo e Ju- sa svojim sumještanima i esto ra i i Vrbanec. Što više, to mu je ga se može vidjeti u dvorištu

A VAJD a c’ e

dom o prirodn o

n e r e j v o r p

izašao 1271 bira ili 55,38 %. Važe ih je bilo 1259 glasova, dok je 12 listi a proglašeno nevaže ima. Tako e dosadašnji na elnik Op inu i dalje voditi naredne dvije godine, do redovnih lokalnih izbora, ali u promijenjenim povoljnim okolnostima za provo enje zacrtane politike, jer sada na svojoj strani ima podršku široke centristi kodesne koaliciije stranaka, koju uz HSS sa injavaju i HNS, koji je dao i zamjenika na elnika, HDZ, Reformisti i Me imurska stranka. (vv, dz) kako še u i eka sugovornika za razmjenu dnevno-politi ke tematike. Blizu stolje a života i dalje ga zanima politika, dan ne završava bez pro itanih novina. Uz troje djece, dvije k eri i sina, i dalje voli svoju neovisnost pa živi sam, no u ku i svoje k eri Danice, koja ipak tu i tamo uska e gdje umorne noge i ruke posustaju. Ako ve nije najstariji Me imurac, sigurno je osoba koja iza sebe ima najviše zaokruženih bira kih listi a u životu. A do stote godine života ima još izbora, najprije su na redu parlamentarni, zatim lokalni, pa mu, prije svega, naravno, uz zdravlje, želimo da i njih upiše u svoj životni saldo. (vv)

SDP NAKON poraza na izborima u Strahonincu

Iznena eni što se Strahoninec okrenuo desno

Zašto su svi bili protiv nas?

Sanja Krišto i nakon izbornog poraza za na elnicu Strahoninca smogla je snage i priznala poraz, zahvalila bira ima koji su joj dali glas, ali i onima koji nisu, jer su im, kako je rekla, poslali odre enu poruku. Poštujemo volju bira a, to je bit demokracije. - kazala je Sanja Krišto i , te najavila da e vije nici SDP-a biti konstruktivna oporba u Vije u. No izrazila je i iznena enje komunikacijom u kampanji u kojoj su se svi i sve okrenuli protiv SDP-a, koji je, kako je kazala, nudio viziju i projekte za Op inu Strahoninec. - Naredni dani bit e vrijeme za analizu, tim više što bira e o ito vizija i preojekti nisu zanimali. - zaklju ila je Sanja Krišto i . - Strahoni-

nec se okrenuo nadesno, no nisam sigurna da su odnosi me u mještanima ljepši. kazala je Sanja Krišto i dan nakon poraza. Mladen Novak, predsjednik županijskog SDPa, tako er se osvrnuo na bla enje u kampaniji, koje je bilo i na osobnoj razini protiv njihove kandidatkinje. Spominjao je i no prije izbora i podnošenje kaznene prijave. Podsjetio je da je njihova kandidatkinja preuzela prije dvanaest godina Op inu: razrovanu, prašnjavu i u dugovima, a ostavila je u dobrom stanju, te je izrazio nadu da se povijest ne e ponoviti i Op ina se na i u stanju kakvom ga je zatekla Sanja Krišto i kada je po prvi put došla za na elnicu. (BMO)

za eventualne tiskarske pogreške ne preuzimamo odgovornost

Na izbore je izašlo 55,38 % bira a, od kojih je 60,38 % dalo povjerenje dosadašnjem na elniku da nastavi svoj mandat do redovnih izbora

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. ožujka 2015.

MURSKO SREDIŠ E

ŠVE ANI U AKOVCU grade modernu verziju minigolfa za ja anje turisti ke ponude

Uskoro Ispostava HZZO-a

Nakon minigolfa žele još i klizalište te vodeni park za djecu

H r v at sk i z avo d z a zdravstveno osiguranje donio je odluku o osnivanju svoje Ispostave u Murskom Središ u. O odluci da e osnovati Ispostavu izvijestili su gradona elnika 18. ožujka. Nakon ove odluke Grad može pri i realizaciji prostora. Najvažnija novost u radu ove Ispostave je u tome što e raditi svaki dan. Predvi eno je da e se ona nalaziti u poslovnom centru Mlinari , pri emu se Grad obvezao da osigurati prostor koji e se urediti kao zajedni ko ulaganje s vlasnikom prostora. Grad se obvezao da e radi otvaranja

Ispostave zdravstvenog u Murskom Središ u pla ati najam, a HZZO režije. Grad e uz to osigurati i informati ku opremu i opremanje ureda, za što je u prora unu osigurano 50 tisu a kuna. Želja je gradona elnika Dražena Srpaka bila da se Ispostava otvori uz Dan Grada 14. svibnja, ali, s obzirom na to da se donošenje odluke o osnivanju Ispostave u Murskom Središ u odužilo, mogu e je da e do otvorenja do i i kasnije. No za budu e korisnike najvažnije je da e usluge Zavoda mo i dobiti svaki dan. (BMO)

PREZENTACIJA NOVOG mosta Otvaranje radova izgradnje minigolfa uz akove ke Bazene

Kako izgleda idejno rješenje novog mosta preko Mure U petak, 27. ožujka u 11 sati u gradskoj vije nici u Murskom Središ u održat e se prezentacija idejnog rješenja novog mosta i zaobilaznice Murskog Središ a. Idejno rješenje izradila je tvrtka Urbia iz akovca, iji e predstavnici i prezen-

tirati rješenje zaobilaznice i mosta. Prezentaciji e prisustvovati, uz doma ina, gradona elnika Dražena Srpaka, i me imruski župan Matija Posavec te župan Op ine Lendava Anton Balažek. (BMO)

U SUBOTU poklon najmla ima za Uskrs

Besplatna vožnja vlakom s uskrsnim zecom Me imurska županija odlu ila je povodom nadolaze ih uskrsnih blagdana djecu i njihove obitelji razveseliti besplatnom vožnjom u prigodnom vlaku. No ono što e taj put u initi posebnim jest dolazak uskrsnog zeca koji e darivati sve male putnike, a pripremit e i neka iznena enja, kao što su fotogra iranje i traženje okoladnih pisanica uz pjesmu, ples te puno dobre zabave. Dio je to akcije Zeko express HŽ-a Putni kog prijevoza koji je u jedanaest godina na

ovakav na in okupio više od 35 tisu a putnika. Vlak u Me imurskoj županiji s akove koga Glavnog željezni kog kolodvora polazi u nedjelju, 29. ožujka u 14.35 sati, a putovat e na relaciji akovec - Donji Kraljevec i natrag. Svoje karte za vlak možete podi i isklju ivo u Turisti koj zajednici Me imurske županije, koja se nalazi u zgradi Me imurske županije, Ru era Boškovi a 2, akovec, i to u etvrtak, 26. ožujka te u petak, 27. ožujka od 10 do 14 sati. (mn)

U utorak, 24. ožujka kod Gradskih bazena “Marija Ruži ” akovec održana je prigodna sve anost otvorenja radova na minigolf-terenu. Vrijednost investicije je oko 880.000 kuna, a planirani završetak radova svibanj ove godine. Na sve anosti su uz gradona elnika Grada akovca Stjepana Kova a govorili i direktor EKOM-a Miodrag Novosel te Goran Karanovi , predstavnik izvo a a, tvrtke City golf a. b. iz Švedske. Grad akovec je za ovu investiciju koja e obogatiti

sadržaj na sportsko-rekreacijskom kompleksu uz Bazene dobio pola milijuna kuna iz Ministarstva turizma, a ostatak sredstava osigurava iz vlastitih izvora. Radi se o novom tipu minigolfa, druga ijem od onoga kakve smo vi ali na moru. To je modernija verzija te popularne rekreacije za cijelu obitelj, raširene po cijeloj Europi. Minigolf mogu igrati sve osobe, od najmanje do najstarije dobi, pa ak i osobe s invaliditetom. Minigolf u modernoj verziji ne igra se na betonu, ve na umjetnoj

travi, a svaka je rupa tematski ure ena i opremljena ak i svjetlosnim efektima.

Izletni ki zanimljiv grad Gradona elnik je najavio da tu novim rekreacijskim sadržajima u ovoj zoni nije kraj. Tako se uskoro priprema i postavljanje šahovskog polja s velikim igurama na otvorenom, vodenog parka za djecu te klizališta na umjetnoj podlozi za klizanje kroz cijelu godinu. Svi ovi sadržaji trebali bi doprinijeti da akovec postane

izletni ki zanimljiv i gostima sa strane. Direktor GP-a Ekom Miodrag Novosel osvrnuo se na povijest sportskog kompleksa, rekavši da je prije petnaestak godina, kad su izgra eni Bazeni, na ovom podru ju bila šikara. Od onda do danas kontinuirano se ulaže u obnovu postoje ih i izgradnju novih sportskih sadržaja, a sve s ciljem poboljšanja ponude. Predstavnik izvo a a, švedske tvrtke City golf a. b., Goran Karanovi , rekao je da je izuzetno zadovoljan što je akovec prva sredina u Hrvatskoj u kojoj e se izgraditi ovakvo igralište. - To nije betonski minigolf-teren kakve vi amo po jadranskoj obali, ve svojevrsni pustolovni park, koji je vrlo popularan u svijetu. - naglasio je Karanovi . Minigolf-teren u akovcu bit e pokriven umjetnom travom, okružen raslinjem te osvijetljen, tako da e se mo i igrati i nave er te no u. Planirani završetak radova je po etak svibnja, a sve ano otvorenje bit e uo i Dana Grada. (BMO)

KRE E OBNOVA kina Rudar u Murskom Središ u

Dugo se ekalo, sada je krenulo Mursko Središ e od zatvaranja kina Rudar nema prakti ki nikakav reprezentativni prostor za sve anosti, kulturne i druge društvene manifestacije. I to je ozbiljni nedostatak jer nedostatak prostora umrtvio je i kulturni život grada. Ipak se stvari mi u s mrtve to ke. Obnova nekada kultnog kina Rudar, koje e se prenamijeniti u centar za kulturu, kre e se, premda je u proteklom vremenu izgledalo kao da se to “nikada” ne e dogoditi iz brojnih razloga. Najprije je projekt bio pomalo megalomanski koncipiran pa je bilo teško osigurati zatvaranje inancijske konstrukcije. Nakon toga je naišla recesija, pa ni za realniji koncept obnove dvorane opet nije bilo izgledno gdje e se izna i sredstva zbog sveop e recesije koja se odrazila i na prora une od gradske do državne razine. Ipak i dosad se mic po mic budu i centar za kulturu po eo ure ivati. Obnovljeno je krovište i pro elje prema državnoj prometnici i parku. Ima logike u tome jer se zgrada nalazi na samom ulazu u Hrvatsku, kraj grani nog prijelaza. Zapuštena zgrada simbolizira na taj na in zapuštenu državu. Premda je

- Skoro milijun kuna za vanjsko ure enje zgrade osigurano je iz državnog, gradskog i županijskog prora una

Kre e sanacija vanjskog dijela

ure enje zgrade važno radi sadržaja koji e se nakon ure enja odvijati u njoj, i vanjski izgled doprinijet e podizanju izgleda mjesta. Ove godine osigurano je udruženim sredstvima iz državnog, gradskog i županijskog prora una skoro milijun kuna. To ne e biti ni izbliza dovoljno za kompletno ure enje budu eg centra, ali e omogu iti ve i zahvat na vanjskom ure enju zgrade. Dio zgrade ije pro elje

gleda prema ure enoj šetnici zaista je otužan, pa e nakon ure enja i taj dio biti primjereniji centru grada. No tek kad se uredi vanjski dio slijedi onaj još važniji - ure enje unutrašnjosti zgrade koja bi trebala rasplamsati kulturni život Murskog Središ a. Grad je uspio osigurati 400.000 kuna bespovratnih sredstava iz Ministarstva kulture za investicijski program

ure enje centra. U gradskom prora unu Murskog Središ a osigurano je dodatnih 450.000 kuna, a tome e se pridružiti i 100.000 kuna iz županijskog prora una. Sveukupno e to iznositi 950.000 kuna, što e biti dovoljno za izvo enje kompletnih radova vanjskog ure enja zgrade centra za kulturu. Zbog toga je Grad pokrenuo postupak javne nabave za izvo enje radova. (BMO)

27. ožujka 2015.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠTO SU VIJE NICI pitali na aktualnom satu Skupštine Me imurske županije

Zanimalo ih poskupljenje vode, zapošljavanje na poslovima legalizacije, kra e drva...

Aktualni sat prošlog zasjedanja Skupštine bio je vrlo živahan

Aktualni sat županijske Skupštine vrlo esto je i najzanimljiviji dio sjednice, jer pitanja znaju biti životnija od dnevnog reda. Posebice kada su na dnevnom redu tzv. tehni ke odluke, izvješ a o proteklom ili planovi o budu em radu. Vije nici su pitali o poskupljenju vode, zapošljavanju na poslovima legalizacije, uvarskoj službi za privatne šume, izgradnji dvorana, zaposlenosti, bijeloj kugi...

Je li voda poskupjela pedeset posto? Vije nik MDS-a Željko Pavlic (MDS) postavio je

pitanje vezano uz, kako je istaknuo, veliko pove anje cijene vode od strane Me imurskih voda d. o. o. Kako je napomenuo, pojedini ra uni bili su i do 50 % ve i od onih mjesec dana ranije te traži službeni odgovor Me imurskih voda kojim bi obrazložili ovo novo stanje. Tako er se osvrnuo na stanje temelja budu e dvorane Škole u Svetoj Mariji. Tom je prilikom postavio pitanje županu Matiji Posavcu o planovima izgradnje dvorane te kriterijima

kojima se odre uju budu e investicije. Nino Mar etko (HDZ) osvrnuo se pitanjem na županovo izvješ e iz kojeg je vije nik iš itao da su se u drugoj polovini godine ipak doga ala masovna zapošljavanja, iako je župan tvrdio da do novih zapošljavanja ne e do i. Tragom toga je postavio pitanje koliko e to koštati gra ane Me imurja. Župan Posavec odgovorio je da “Me imurske vode predstavljaju javni interes Me imurske županije, ali da ga se pogrešno interpretira te prezentira kao da je rije o nekakvom politi kom sukobu”. Prema njegovu mišljenju, zbog takvih stvari potreban je širi nadzor i pra enje rada samih Me imurskih voda, pa tako i onaj županijski nad njihovim radom. Istaknuo je da nema direktne informacije o poskupljenju, ali e svakako zatražiti o itovanje Vladimira Topolnjaka, direktora Me imurskih voda. - Dvorana u Svetoj Mariji prijavljena je na natje aj MZOS-a, na njihovu indikativnu listu. Izra ene su sve potrebne studije predi-

Zapošljava li se masovno na poslovima legalizacije? Vije nik Nino Mar etko (HDZ) pitao je koliko je ljudi zaposleno na poslovima legalizacije, s obzirom na to da je župan u više navrata govorio o uštedama na pla ama. Župan je odgovorio da se zaposleni na poslovima legalizacije pla aju iz sredstava koja se prikupe pla anjem naknada za legalizaciju koju su platili Me imurci i ako se ta sredstva ne potroše ovdje bit e preusmjerena u Zagreb. - Zato sam mišljenja da je bolje da naš novac ostane u Me imurju, a ne da ga šaljemo u Zagreb. Pa i po cijeni tih zaposlenja, ali samo i jedino na odre eno vrijeme. - kazao je župan Posavec. Bilo je još i mnogo drugih pitanja, poput ilegalne sje e drva, oko stanja stvari dvorana u Strahonincu i Orehovici te drugo. (BMO)

Zar na elnik mora hodati sa šrafcigerom? bez suradnje mještana sve je uzalud. - Primjerice, ako vidite da iz dje je njihaljke viri šaraf, uzmite šrafciger i zašara ite ga. Ako vam je i to teško, nazovite u Op inu, potražite me pa u hodati po Op ini sa šrafcigerom i takve sitne stvari osobno rješavati. Ljudi bi se trebali malo više okrenuti oko sebe, pogledati van iz svog dvorišta i obra ati pažnju i na druge stvari. Sve te stvari su vaše, naše, op inske, kako god ih zvali i nazvali, i pla aju se iz vašeg džepa. Op ina je odlu ila i malo druga ije gledati, odnosno inancirati, rad tamošnjih udruga. Naime, kako je zaklju eno, u ovoj godini sredstva e dobiti samo one koje se upišu u registar udruga i one koje predaju izvješ e o svom

radu. No, kako se ulo, druga ije e se vrjedovati rad zvan izleti i putovanja, a druga ije pisanje projekata i privla enje sredstava iz EU fondova. Drugim rije ima, ne e više biti dijeljenja novca zbog navla enja za rukav, ve samo prema zaslugama. Op ina e pratiti programe i projekte i ne želi se više dovesti u situaciju da usred godine nekoj udruzi ponestane novac za putovanje na natjecanje. Kako je naglašeno, natjecanja, smotre, susreti, sve su to manifestacije s datumom, za koje se novac mora unaprijed osigurati, a ne novac potrošiti na izlete i fešte pa onda k na elniku po pomo . Na elnik Nagrajsalovi poru uje da bi svi koji opaze da nešto sitno ne valja na dje jim igralima to mogli i sami popraviti

Inspekcija zatvorila tvrtku Bel-pak jer proizvodi buku!?

zvodljivosti i izvodljivosti te se nadamo skorim konkretnijim odgovorima resornog Ministarstva.

SVETI JURAJ NA BREGU

Dolaskom prolje a u svim našim gradovima i op inama u prvi plan izbijaju pitanja stanja dje jih igrališta. Izuzetak nije ni Op ina Sveti Juraj na Bregu koja muku mu i s “malo ve om djecom” koja koriste dje ja igrala. Tek što se jedno sanira i obnovi, “malo ve i” brzo ostave svoj trag i potpis kako na njihaljkama, tako i na klackalicama, vrtuljcima i sli no. Na elnik An elko Nagrajsalovi najavio je otvaranje natje aja za javne radove, koji kre e ovih dana. Putem tih mjera nastojat e se urediti igrališta i ograde te sve potrebno. No pritom je naglasio kako mještani ne bi trebali samo ekati da netko sve napravi umjesto njih. Istina, postoje komunalni redari, postoji policija, podstoje op inski djelatnici, no

BELICA

Sude i po dnevnom redu, posljednja sjednica OVa Belice trebala je biti ista formalnost, budu i da su se to ke sastojale uglavnom o usvajanju pojedinih izvješ a. A da to ne bude ista rutina, pobrinula se Bojana Blažin i -Pongrac iz tvrtke Bel-pak. Ona je, naime, došla potražiti pomo kako bi njena tvrtka, ina e sortirnica i pakirnica krumpira, uspjela završiti ovu sezonu koja traje do kraja mjeseca travnja. Bojana i njezina tvrtka našli su se u problemima zbog tužbe jedne od susjeda (Branke Ov ar) zbog buke iz pakirnice. Naime, mjerenjem je utvr eno kako buka kod otvorenih vrata prelazi dozvoljenu granicu za tri decibela. U pakirnici su svjesni problema (premda u toj zoni, oko bivše zgrade PZ-a, ima još nekoliko pakirnica i nitko se ne žali) i pokušali su riješiti taj višak decibela. No ipak ne ide do dozvoljene granice. Probali su s doti nom gospo om razgovorom i nagodbama riješiti spor da im se dopusti raditi barem dok ne završe posao. No ne ide. Po preporuci inspekcije, prije desetak dana prestali su

raditi na toj lokaciji. Iseliti nemaju kamo. Istina, kupili su parcelu u tamošnjoj poslovnoj zoni Jug, no ekaju raspisivanje natje aja za dodjelu potpora. I sada se snalaze kako znaju i umiju. U Op ini sada jedino rješenje vide u izmjeni naziva zone. Trenutno je to stambena zona (novija klasi ikacija, kad je otvorena tvrtka nije je bilo) u kojoj je dozvoljena buka 45 - 55 decibela. Preimenovanjem zone u pretežito mješovitostambenu razina dozvoljene buke bila bi 55 - 65. No treba naglasiti da to, naravno, ne ide preko no i. Odluka treba pro i javnu raspravu, objavu u “Narodnim novinama”, jednom rije ju, zakonski propisanu proceduru koja, sasvim je sigurno, ne e biti završena do ovogodišnje sezone berbe krumpira. A što to zna i za tvrtku koja ima ugovore s poslovnim partnerima koje mora ispoštivati, ne treba ni govoriti. Izgubi li ih možda, ne e ni morati tražiti sredstva za gradnju novog pogona. Puno pitanja ostaje neodgovoreno, puno ih je u zraku i možda je bolje ni ne zapo injati s njima. (vv)

NEDELIŠ E

Danica Korunek nova ravnateljica Vrti a Vije nici su na prošloj sjednici Op inskog vije a prihvatili odluku o imenovanju ravnateljice Dje jeg vrti a “Zvon i ” Nedeliš e, kojom se na ovo radno mjesto na pola radog vremena imenuje dosadašnja ravnateljica Danica Korunek iz Nedeliš a, dok e pola radnog vremena raditi kao odgajateljica.

Smije li se obojati zvijezda petokraka u crvenu boju? Vije nika Ivana Marciuša zanimalo je pak koliko kazni od prekršaja naplati komunalni redar, te smije

li se u crvenu boju obojati petokraka na spomeniku palim borcima NOB-a u Nedeliš u. Op inski na elnik odgovorio je kako e se to ni podaci o broju i visini napla enih kazni od komunalnih prekršaja pripremiti za idu u sjednicu Vije a te da je pri kraju izbor novoga op inskog komunalnog redara. Što se ti e spomenika borcima NOB-a u Nedeliš u, on e biti u cijelosti obnovljen, a okoliš ure en kada se za to osiguraju sredstva u prora unu, s obzirom na to da je tamo najve i problem obnova temelja spomenika. (infa)

Kroz Međimurje

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POZNATI detalji oko izgradnje kanalizacije donjeg Me imurja, vrijedne 200 milijuna kuna

Po etak na prolje e idu e godine Nakon višegodišnjih naga anja oko izgradnje kanalizacijskog sustava donjeg dijela Me imurja, u koji e biti uklju ena sva donjome imurska naselja do Preloga (Prelog i Otok bit e spojeni na ure aj za pro iš avanje otpadnih voda u Podbrestu), kona no su poznati svi detalji gradnje, uvjeti financiranja i rokovi izgradnje, ime e biti obuhva eno 11.296 stanovnika.

Pro ista e se nalaziti na k. o. Donja Dubrava Zna se kako e se pro ista otpadnih voda nalaziti u k. o. Donja Dubrava, i to iza sto arskih armi akove kog Agrome imurja d. d. Gradit e se samo tzv. ekalna kanalizacija, a prema studijsko-projektnoj dokumentaciji investicijska vrijednost radova bit e oko 120 milijuna kuna za kanalizaciju te još oko 35 milijuna kuna za pro ista , a što e s PDV-om koštati blizu 200 milijuna kuna.

EU e radove sufinancirati sa 70 posto St varne troškove izgradnje kanalizacije svaka e jedinica lokalne samouprave snositi na svome podru ju, a poznati su i uvjeti sufinanciranja. EU e se u to uklju iti s oko 70 % sredstava, na Hrvatske vode e otpasti oko 10 %, isto koliko i na državni prora un, dok e udio lokalnih sredina biti 7 - 10 % troškova izgradnje. Po etak realizacije projekta o ekuje se na prolje e idu e godine, a trebao bi biti završen do 2018. Uz to spomenimo i da e svaka jedinica lokalne samouprave samostalno o svom trošku rješavati oborinsku kanalizaciju, osim Kotoribe, gdje je gotovo izgra ena kompletna kanalizacija, i to tzv. mješovita, kojom je riješen i problem oborinskih voda. Op ini Kotoribi ostaje samo sufinanciranje retencijskog bazena, prepumpne stanice i tla nog voda do ure aja za pro iš avanje. (A.Fuš)

PRELOG - DONJI KRALJEVEC

Nova pješa kobiciklisti ka staza

Vladimir Ivkovi

OP INSKO VIJE E Donji Kraljevec ostalo bez dva jaka imena

Poznati HDZ-ovci Vladimir Ivkovi i Antun Marodi prepustili svoje mjesto drugima Op insko vije e Donji Kraljevec usvojilo je 18. ožujka dokumente vezane za obra un prora una za prošlu godinu, bez ve ih oporbenih primjedbi.

Što je s dogradnjom Vrti a? Na sjednici je jedno od pitanja na elniku bilo je li Dje ji vrti u D. Kraljevcu kandidiran za pomo države (dogradnja vrijedna oko pet milijuna kuna), a pitanje je postavio vije nik Zlatko Horvat (HDZ).

Na elnik Miljenko Horvat odgovorio je da je još u ljeti prošle godine projekt prijavljen u Ministarstvo obrazovanja, no nije se reagiralo, o ito zbog nedostatka sredstava, a sad se ekaju novi natje aji. Nadovezao se vije nik Ivan Markati (HDZ) pitanjem je li projekt obuhvatio i prostor podru nog odjeljenja Vrti a koje se sad nalazi u Osnovnoj školi Hodošan. Na elnik Miljenko Horvat odgovorio je da nije mogu e kandidirati dva projekta, a

Tvrtka Pavlic-as alt beton iz Donjeg Kraljevca ovih dana dovršava pješa kobiciklisti ku stazu na cesti Prelog - Donji Kraljevec. Prije po etka zime staza je nasuta debelim slojem šljunka, a ovih dana zapo elo je as altiranje. As altira se najprije desni rub kolnika ceste Prelog - Donji Kraljevec, koji je bio ošte en,

a nakon toga zapo et e as altiranje pješa ko-biciklisti ke staze. As altiranje samog kolnika trebalo bi biti dovršeno do kraja ovog tjedna, a nakon toga zapo et e as altiranje staze, što bi trebalo biti dovršeno za koji dan. S bzirom na sve ve i promet tom cestom, pješa ko-biciklisti ka staza itekako je zna ajna. (jš)

da e to biti riješeno ako se dogradi Vrti kako je planirano. Tako er je re eno da zbog demogra skih kretanja i broja stanovnika, iji broj ne raste, odjeljenje u Hodošanu ne e ni biti potrebno. Nije izgovoreno na sjednici, no ostalo je u zraku, da u Donjem Kraljevcu ve gotovo cijelo desetlje e nije bilo ve ih napora da se osiguraju gradilišta, što je svakako i jedan od razloga što broj stanovnika mjesta ne raste, a tek sad se planira otvoriti nova ulica.

Mandati u mirovanje Ina e, politi ka zanimljivost je vijest da su svoje vije ni ke mandate u mirovanje stavili Antun Marodi (HDZ) i Vladimir Ivkovi (HDZ), koji su me u najuglednijim lanovima stranke te koji visoko kotiraju i na županijskom nivou. Umjesto Marodija novi je vije nik Božidar Faji (HDZ) iz Svetog Jurja u Trnju, a umjesto Ivkovi a Nada Strbad iz Donjeg Kraljevca (HNS), koja je bila na zajedni koj izbornoj listi. (jš)

GLOBALNO I LOKALNO

Javna stvar

Dok traju radovi na cesti Prelog - Donji Kraljevec, promet se regulira naizmjence

Antun Marodi

ašto sve manje vjerujemo politici i institucijama, a i medijima? Gubitak povjerenja u politi are i politiku je jasan. Toliko su nas ve mnogo puta preveslali i obe ali pa prevarili da samo lud ovjek ne bi izgubio povjerenje u njih. Na sre u, još uvijek nismo ludi ili se barem ne smatramo ludima, pa im sve manje vjerujemo ili uzimamo s rezervom ono što kažu. ostavlja se i logi no pitanje što je javna stvar i javnost, koliko je ona iskrivljena. Pitanja o krizi povjerenja sve je više, a odgovora malo, i kao da doslovno ne razumijemo jedni druge. Tako su ovih dana slovenski Zeleni podigli glas protiv hidrauli kog rakturiranja

zbog dobivanja plina u Petišovcima blizu naše granice, te smatraju da je ta metoda opasna po okoliš, o emu smo ve pisali. druge strane, naš najve i hrvatski stru njak za hidrauli ko rakturiranje, koji je zamolio da ga se ne imenuje jer mu o tome ovisi posao, radi, naime, u jednoj našoj na tnoj kompaniji, za tu metodu va enja plina iz podzemlja tvrdi da nije opasna i da naprosto ne razumije to što govore mediji i Zeleni. aže da dobro zna što govori, jer je u Americi proveo desetak godina i dobro poznaje tu metodu. Izri ito tvrdi da racking nije opasan za vode kako se govori, jer se podzemne vode nalaze na dubinama do 150 metara, a buši se na dubine do više kilometara, pa ne može do i do miješanja zbog stijena debljine

kilometar i više. Tvrdi da hidrauli ko rakturiranje, odnosno drobljenje stijena, traje najviše 45 minuta, nabijanjem visokog pritiska od 600 do 800 bara u podzemlje pomo u sto kubnih metara vode s kemikalijama te da zbog toga ne nastaju potresi. Kaže i da se ta metoda ve primjenjuje godinama kod nas, ne i u Me imurju. o zato upire prstom u mogu nosti va enja na te u Jadranu zbog mogu eg puknu a cijevi ili ventila i na ta e onda te i u more i zagaditi obalu, te smatra da na tu ne bi trebalo vaditi. S plinom na Jadranu je druga ije, tu velikih opasnosti nema. ome sad vjerovati? Zelenima u Sloveniji i u Hrvatskoj koji izri ito tvrde da je racking opasna metoda po vode, ili stru njaku koji tvrdi da nije tako i da su opasnosti zanemarive, a da Zeleni i svi ostali, pa i na našoj državnoj televiziji, ne razumiju i, kako on kaže, govo-

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

re gluposti. Ako i jest tako, krivac za nerazumijevanje ponajprije je stru na javnost, jer nama laicima nije dovoljno jasno pojašnjeno o emu je to no rije , a to onda uvijek zna i da se lovilo u mutnom. avnost je svakako na strani Zelenih, najprije zbog nepoznavanja injenica i zbog toga jer je mnogo puta dosad bila prevarena, pa radije puše i na hladno nego da opet bude prevarena.

27. velja e 2015.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RESTORANI U KOJIMA SE STVARA JELO Bez obzira odlazimo li u restorane u kojima se stvara jelo rijetko, povremeno ili esto, od restoranske ponude uvijek o ekujemo više. Više od fast fooda, više od sadržaja stola u tvrtki ili vlas tom domu. O ekujemo za nas ure en ambijent, obrazovano osoblje, vrhunsku opremu, jelo koje se pam i cjelovitu ponudu zbog koje emo s nestrpljenjem vreba priliku za povratak ili rado da preporuku svojima najvažnijima. Zbog ega gost ima pravo sve to o ekiva ? Ima više odgovora, ali jedan natkriljuje sve ostale: gost uslugu pla a svojim novcem. Za svoj novac slobodno traži i mora dobi najbolje. Nije to oholost, ve

okrutna is na tržišta koju pre esto ujemo u maksimi: Gost/kupac je uvijek u pravu. Na tragu prve re enice, osobito ako imamo potrebu u restorane vodi i svoje prijatelje, goste ili poslovne ljude, name e nam se jednostavno pitanje: ima takvih restorana u Me imurju? Ima. Op enito, brojkom restorana ima dovoljno, a biramo ih po osobnom iskustvu, posebnoj preporuci ili istaknu jim uvrštenjima u ove ili one rubrike u magazinima, portalima ili pak na tragu odre enih priznanja na državnoj razini. O kvalite je potrebno objek vno govori , po ca je i omogu ava . Ona se ne doga a slu ajno ni na nepredvidivom mjestu.

Kvaliteta mora bi stvar odluke i sustavnog rada. Kampanjom Najte nikaj zameri Turisti ka zajednica Me imurske županije provodi sustavno i kompleksno ocjenjivanje i podizanje kvalitete/ponude me imurskog ugostiteljstva. Mjere i metode de nirane su još jekom 2014. godine na sjednicama županijskoga Turis kog vije a, a javno objavljene u ovom županijskom tjedniku i na www.visitmedimurje.com službenoj web stranici TZ-a MŽ-a. Jedan od ciljeva je i taj da se restorani javnos predstave, a prvenstveno da se pos gne realna slika kvalitete u sezoni 2014./2015., koja e završi dodjelom oznaka Me imurski Gur-

man, odnosno Zlatni Me imurski Gurman, onima najbolje ocijenjenima. Osvajanje oznaka nije jednostavno, ali dosadašnje ocjene Mystery shoppera pokazuju da su ostvarive. Reakcije s terena, nakon objava ocjena, jesu razli ite. TZ MŽ-a kampanju provodi s poja anim senzibilitetom prema svim stranama, u velikoj želji da se gostu ponudi pomo i objektivna informacija. Na putu do svakoga vrijednog rezultata grije sunce i hladi mraz, a presudno je suglasje i odlu nost za ostvarenjem pomaka. Me imurje ga zaslužuje, a pomaci nabolje jam e svim razinama društva topliji i bistriji pogled u sutrašnji dan.

Mystery shopper u Shamperu

Prije nekoliko dana MS je u akove kom Starom gradu Zrinskih posjetio bistro & winery Shamper. Maksimalan zbroj koji odre eni restoran može osvojiti iznosi 340 bodova. Nakon

dvosatne ve ere i boravka u restoranu gost je sumirao zapažanja i ocijenio doživljeno. Sveukupan zbroj: 312 bodova. Za osvajanje znaka kvalitete “Me imurski Gurman” potrebno je prikupiti

preko 199 bodova, a za prestižnu oznaku “Zlatni Me imurski Gurman” preko 289 bodova. Ve smo nekoliko puta naglasili kako je kategorija JELA presudna kategorija za postizanje odre enog znaka/priznanja kvalitete. Važne su ocjene iz svih kategorija (prostor, osoblje, oprema, jela i ponuda), ali bodovni elementi iz rubrike JELA jesu presudno mjerilo. Za osvajanje Me imurskog Gurmana potreban je minimum od 44 boda, a za oznaku Zlatni Me imurski Gurman 61 bod. Zbirom od 312 bodova bistro & winery Shamper je u dosadašnjem toku kampanje od svih ocijenjenih restorana prikupio najviše ocjene. U grupaciji JELA Shamper je osvojio 59 bodova. Visoki sveukupni zbir i 59 u zoni JELA postavljaju Shamper na najvišu poziciju u grupi restorana s oznakom Me imurski Gurman. estitamo cijelom ansamblu mladog restorana! Samo nekoliko naglasaka iz službenog zapisnika: “Vanjski izgled restorana vrlo uredan. Interijer efektan, jednostavan i vrlo uredan. Prihvat od strane osoblja srda an i korektan, usluga tijekom ve ere izrazito precizna, nenametljiva i vrlo korektna. Jela: lijepa prezentacija, okusi izrazito isti, uredni, uravnoteženi, visoka svježina namirnica i izrazita organolepti ka isto a. Tek simboli no, ali doista simboli no,

zasmetali su poneki sitni detalji u juhi od celera i hrena, pireu, ribljoj juhi i gibanici, dok je Lungi s pireom i slatkim umakom od šljiva doslovno briljirao - meso izvrsno pe eno, so no, pire ispravan i umak vrlo dobar. Jelo odli no u svim segmentima.

Slu ajnim izvla enjem iz šešira odre en je poredak posjeta svim restoranima Me imurja. Sa sve ve im zanimanjem iš ekujemo nove zapisnike i nove bodove. itatelji, gosti, doma ini: Najte nikaj zameriti!

Projekt u organizaciji Turis ke zajednice Me imurske županije

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. ožujka 2015.

OTAC I SIN, ZVONKO I MARKO MEDVED, iz Pribislavca bave se proizvodnjom konzumnih jaja

Sva jaja A kvalitete prodajemo isklju ivo na me imurskom tržištu

Gledaju i traku punu jaja, za ovaj Uskrs zasigurno e ih biti dosta

- Snabdijevamo sve, od restorana, hotela do bolnice, a dio ode i na ku nom pragu. - rekao nam je Marko PIŠE: VLASTA VUGRINEC Kad se posao gradi malo pomalo, prihod ulaže u osuvremenjivanje pogona bez dizanja kredita, osigurava se nasljedna grana, tada se slobodno može re i kako se radi o snažnom i stabilnom poslu. A upravo je to ostvario Zvonko Medved iz Pribislavca, koji se gotovo tridesetak godina bavio proizvodnjom konzumnih jaja. Proizvodnja je to kojom je osigurao život sebi i svojoj obitelji. Tako da danas uživa u zasluženoj mirovini, a poslom se, prije šest godina, nastavio baviti njegov sin Marko.Tijekom dugih godina posla s kokicama, prisje a se Zvonko, mnogo se toga promijenilo, kako u na inu proizvodnje, tako i u zakonima. Posebno pak je bilo zahtjevno razdoblje kada se naše zakonodavstvo prilago avalo onome EU-a. - U svemu tome bio sam zajedno sa svojim ocem. - pri a nam mladi Marko. - U našoj branši nikada nisi dosegnuo plafon. Tehnologija se neprestano razvija, a ako ho emo

Marko Medved ide stopama oca u proizvodnji kvalitetnih doma ih jaja

ostati u trendu moramo pratiti taj razvoj. Istina, na nešto nas prisiljavaju i zakoni. Tako smo do 30. lipnja 2014. morali napustiti uzgoj kokoši nesilica u postoje im malim kavezima i uvesti tzv. oboga ene kaveze. U našim kavezima do 2014. bile su etiri kokoši. Sada pak imamo ve e volijere s pedeset kokica, u kojima im je osigurano više prostora, dobile su svoja gnijezda, mjesto za brušenje kljunova, letvice za sjedenje i sli no. Obitelj Medved trenutno hrani oko tri tisu e kokoši

nesilica, zvane: obi ne crvene nesilice. Oko dvije tisu e uzgaja u kavezu, dok su preostale u tzv. slobodnom uzgoju. To zna i da slobodno še u po ogra enom prostoru, koji pak se sastoji od vanjskog i unutarnjeg dijela.

Kavezni uzgoj bolji od “slobodnoga” Svoje nesilice kupuju u Jastrebarskom sa 16 - 18 tjedana, odnosno u dobi kada po inju nesti jaja. Drže ih kojih mjesec dulje od godinu dana i do tog vremena su isplative.

Rješavaju ih se, odnosno prodaju, kada im nesivost padne ispod 80, 85 %. - Kavezni uzgoj pokazao se boljim i uspješnijim. - objašnjava nam “mladi gazda”. Naime, kokice u slobodnom uzgoju podložnije su vremenskim (ne)prilikama, pa stoga i variraju što se ti e nesivosti. Pozna se zima i hladniji dani, koji donose i manje jaja. S druge strane, u kaveznom uzgoju vladaju kontrolirani uvjeti i nema tih problema. Kako smo tek nedavno nabavili te pocin ane volijere iz Njema ke, još uvijek nismo ugradili pokretnu traku pa jaja kupimo još uvijek ru no. Njihove kokoši sigurno ne poznaju geslo, svako jutro - jedno jaje. U kaveznom sistemu postiže se nesivost i do 95 %, i to u špici traje nekoliko mjeseci. Budu i da genetika iz dana u dan napreduje, danas se, umjesto nekadašnjih 280 jaja godišnje po kljunu, uspijeva dobiti i preko 320. Sva prikupljena jaja sortiraju se u sortirnici, i to prema težini. Jaja težine manje od 53 grama spadaju u red S, 53 - 63 g u M, 63 - 73 g u L te ona koja imaju više od 73 grama jesu red XL. Naravno, sva spadaju u A klasu. U

sortirki jaje dobiva i svoj identi ikacijski broj, odnosno broj farme pomo u kojeg je vrlo lako pratiti proizvo a a. - Jaja A klase prodajemo isklju ivo na doma em, me imurskom tržištu. Snabdijevamo sve, od restorana, hotela do bolnice, a dio ode i na ku nom pragu. - kaže nam Marko. - B klasa nije za prodaju jer tu spadaju prljava jaja, napukla, eventualno s dva žutanjka i sli no. Prije smo ih dijelili, a ovih smo dana pokrenuli i proizvodnju doma e tjestenine. Kako e taj posao i i, tek

emo vidjeti. - sa smijehom je poru io. Iako se naoko ovaj posao ini vrlo jednostavnim i nimalo zahtjevnim, to ipak nije tako. Naime, u Me imurju se proizvo a i konzumnih jaja mogu prebrojiti na prste jedne ruke. Prema nekim podacima, registriranih je svega njih etvero, dok preostali kokice uzgajaju za tzv. svoje potrebe. Shodno zakonu, za do tristo kokica ne mora se imati registracija. Gledaju i traku punu jaja, za ovaj Uskrs zasigurno e ih biti dosta.

Obitelj Medved trenutno hrani oko tri tisu e kokoši nesilica

OBITELJ Fabijani iz Štefanca sve ve ima spremno za novu povrtlarsku sezonu

Sadit emo gotovo sve povr e: raj icu, papriku, krumpir, zelje… Kažu znalci, prolje e je za poljoprivrednike i izazovno i stresno, lijepo i naporno, ali i razdoblje u kojem prostiru ono što e se brati najesen. Stoga i nije udno da za sve njih ovih dana nema ni petka ni svetka, ve su od jutra do mraka na svojim poljima, u staklenicima, plastenicima... Izuzetak nije ni Ivan Fabijani sa suprugom Anicom iz Štefanca, koji s jedne strane sadi krumpir, a s druge pažljivo promatra svoje presadnice u priru nom plasteniku. - Mi s presadnicama kre emo nešto kasnije. - pokazuje nam Ivan tek niknule bilj ice raj ice i paprike. - Naime, sadimo ih na otvoreno polje koje je dosta izloženo vjetru, pa su nam se prakti nijim pokazale male bilj-

Ivo Fabijani iskusni je povrtlar koji ve ima sve spremno za novu sezonu

ke. Osim što se bolje ‘prime’, otpornije su i na vremenske (ne)prilike. Stoga su, evo vidite, tek proklijale. Ivan je poznati i ve iskusni povrtlar koji svoje povr e uzgaja na polju, a tu ga istovremeno i prodaje. Ve samim pogledom na sadašnje stanje zemljišta vidi se kako je sve spremno za novu sezonu. Dio je ve zasa en ranim krumpirom i zašti en folijom kako bi gomolji bili što prije spremni za va enje. Ostatak parcele uredno je obra en, obavljena je kalcizacija i ekaju se prve presadnice. - I ove emo sezone sijati, odnosno saditi gotovo sve povr e. Raj ica, paprika, krumpir i zelje nekako e biti najzastupljeniji. Uz to imat

emo i cvjeta u, patlidžane. Naravno, ne sve u isto vrijeme. Pažljivo planiramo plodored, izmjenjujemo kulture, zasadimo jednu za drugom kako bi parcelu maksimalno iskoristili. Posla je dosta, a i mi smo ve u godinama, tako da nam je i ovo sada ‘prek glave’. Kako i sami priznaju, lokacija poljoprivredne površine pun je pogodak. Ljudi kada vide da mogu kupiti povr e direktno s polja rado zasatanu, nekad i sami u u na parcelu i biraju što i koje plodove žele. Stoga se svojski trude kako bi zadržali kvalitetu svojih proizvoda i nudili samo vrhunsku robu, jer svakog kupca može se prevariti samo jednom. A zao glas itekako se daleko uje. (vv)

27. ožujka 2015.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Flanci zavladali našom tržnicom

cijelog tjedna mogle su se kupiti i maslinove gran ice. Oni vjerni tradiciji svoju e “puškicu” bazirati na dreneku, kojeg je tako er bilo u ponudi. Ostalo povr e bilo je u standardnoj ponudi, uz blagi pad cijena -kratkotrajan jer ve po tradiciji, idu i uskrsni tjedan, sve e se opet promijeniti, no ne nadolje. (vv) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

Presadnice trenutno nisu baš privla ne cjenovno, jer stoje 3 - 4 kune

Presadnice su de initivno zavladale akove kim placom. I dok se bez problema kupuju mlade bilj ice salata, od kristalke, puterice do sme e jesenske, te ponešto zeljarica, presadnice raj ica gledaju se izdaleka. Trenutno nisu baš privla ne cjenovno, jer stoje 3 - 4 kune. Ina e, još ni-

je vrijeme za njihovu sadnju na otvorenom. Eventualno u priru nom plasteniku. Istina, u ovo varljivo proljetno vrijeme i presadnice salata najpoželjnije je zaštititi od jutarnjih mrazeva. Osim mladih povrtnih bilj ica, sve bogatija je i ponuda cvije a, kako ranoproljetnog, tako i onoga trajnog.

Ovaj tjedan, po prvi put ove godine, zapazili smo i mladi krumpir, doduše, ne hrvatski, nego kažu - francuski. A dok naš beli ki tek kre e u sadnju, kažu trgovci, ovih dana pristiže i mladi krumpir iz Egipta i Cipra. Kako pak u nedjelju obilježavamo Cvjetnicu, iako to u Me imurju nikad nije bio obi aj, tijekom

- naran a 10 kn/kg - klemen na 12 kn/kg - kivi 20 kn/kg - limun 20 kn/kg - šampinjoni 22 kn/kg - bukova e 26 kn/kg - raj ica 20 kn/kg - paprika 25 kn/kg - kelj 12 kn/kg - zelje 6 kn/kg - grincajg 5 kn/kg - rotkvica 5 kn/pušlek - matovilac 5 kn/kup i - špinat 5 kn/kup i - blitva 5 kn/kup i - mladi luk 5 kn/pušlek - mladi krumpir 8 kn/kg - gran ica masline 2 - 5 kn - presadnice zeljarica 1 kn/kom - presadnice salata 0,60 - 0,70 kn/kom - presadnice graška 3 kn - presadnice jagoda mjese arki 6 kn/kom - presadnice raj ice 3 - 4 kn

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Trihineloza Trihineloza je opasna nametni ka bolest zajedni ka ljudima i životinjama, zoonoza kojoj je uzro nik obli iz roda Trichinella, velik svega 2,5 do 3,5 mm. Etiologija. Uzro nik je Trichinella spiralis. Spolno zrela živi u tankom crijevu, a kao li inka u miši ju. U prirodi dolazi u svinje, psa, ma ke, štakora te nekih divljih mesojeda i sveždera (divlja svinja, medvjed, jazavac). Zna ajno je što dolazi i u ovjeka. Miši na trihinela leži spiralno savijeno u hijalinoj ahurici koja je kod svinje podužno ovalna, veli ine oko 2.5x3.5 mm. Epizootiologija. Svinje se naj eš e invadiraju žderanjem invadiranog sirovog svinjskog mesa ili invadiranih štakora, a pašne svinje i strvinama invadiranih šumskih životinja. ovjek se naj eš e invadira jedenjem sirovog, sušenog ili termi ki nedovoljno obra enog

svinjskog mesa koje sadrži žive li inke. Razvoj. Pošto miši ne trihinele dospiju u probavni trakt, oslobodi se iz ahurice i ubrzo spolno sazrije. Nakon oplodnje ženke se zavuku u crijevnu stijenku

i u toku nekoliko tjedana polažu žive male li inke. Ove budu limfnim a zatim krvnim optokom raznesene po organima prvenstveno u popre noprugastu muskulaturu. Predilekcijona mjesta

su ošit, jezik, grkljan, dišna i žva na muskulatura. Na tim mjestima li inke rastu i smotaju se u ahuricu koja je potpuno formirana oko tri mjeseca po invaziji a kasnije može i ovapniti. Miši na tri-

hinela ne može se dalje razvijati sve dok je ne proguta neki drugi nosilac. Dijagnoza. Dijagnostika miši ne trihineloze za života ima prakti no zna enje samo u humanoj medicini. Posmrtalna dijagnoza mi-

ši ne trihineloze postavlja se nalazom li inka trihinela u usitnjenim uzorcima muskulature s predilekcionih mjesta (miši ni dio ošita na prijelazu u tetivasti). Referenta metoda u Republici Hrvatskoj je metoda umjetne probave. Suzbijanje. Obavezna je trihineloskopija svinjskog mesa kao i mesa divljih životinja koje služe za ljudsku hranu a mogu biti nosioci trihinela. Potrebno je izbjegavati hranjenje svinja napojem što sadrži sirove otpatke svinjskog mesa, tamaniti glodavce te izbjegavati konzumiranje sirovog ili termi ki nedovoljno obra enog svinjskog mesa i mesa drugih vrsta životinja koje bi moglo sadržavati li inke trihinele. Miljenko Horvat, dr. med. vet. Bioinstitut d.o.o. akovec

Škare za obrezivanje

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

27. ožujka 2015. PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Za inske i ljekovite biljke (II)

Drve e i korijenje Korijen je jedan od tri osnovna organa kopnenih biljaka. Kod drve a se korijen razvija u glavni korijen i bo ne ogranke. Zove se pravi korijen, a imaju ga sve golosjemenja e i dvosupnice. Naprotiv, kod papratnja a i jednosupnica korijen nema sposobnost ovakvog grananja i rasta u debljinu. Kod njih se razvija upavo korijenje. Parazitske i poluparazitske biljke nemaju razvijen korijen, nego posebne sisaljke koje se nazivaju haustorije, pomo u njih se pri vrš uju za domadara i sišu hranjive tvari. Na površini korijena nema kutikule. Korijenje drvetu daje uporište, pribavlja vodu i hranjive tvari te služi kao skladište hranjiva. Suprotno uvriježenom mišljenju, korijenje drve a ne prodire jako duboko u tlo. ovjek bi o ekivao da sekvoja od 100 m ima korijen barem 50 m. Ali nema. U ve ini slu ajeva korijenje ak i najvišeg drve a rijetko ide u dubinu ve u od 5 m, a više od ¾ mase korijenja drve a nalazi se na dubini do 60 cm. Gornji sloj zemlje obi no je bogatiji hranjivim tvarima i vlagom, a to korijen i traži. Tu važnu ulogu igra i injenica da je u gornjem sloju zemlje više zraka (kisika) koji korijen treba za disanje. Prvi korijen koji drvo razvije nakon nicanja zovemo glavni korijen. Vrlo esto taj glavni korijen brzo posustane, a igru preuzme postrano korijenje. Glavnina korijenja velikog drve a nalazi se unutar promjera 3 - 4 m oko debla. No, vrlo tanki korijeni mogu se razgra-

nati i za dvije duljine polumjera krošnje, što kod nekih gorostasa može zna iti do 30 m daleko od debla. Što je dalje od debla, korijenje je obi no toliko tanje. Korijenove dla ice, najsitniji dijelovi korijena, jesu ujedno i glavni apsorpcijski organi. Sastoje se od samo jedne stanice i žive svega nekoliko tjedana. Ali im odumru stvore se nove. Re eno je ve da korijenje biljci traži vodu i hranjive tvari, ali ono, kao i svi dijelovi biljke, mora disati pa za svoj opstanak traži i zrak. Ako je tlo na kojem drvo raste previše natopljeno vodom, kao što su tereni na kojima raste mo varni taksodij, biljke se snalaze da bi kompenzirale taj nedostatak kisika. Taksodij zato razvija kvrgavo korijenje ije izrasline strše iz vode ili zemlje i do 4 m, opskrbljuju i korijen neophodnim kisikom. Neobi no zra no korijenje esto je u mo varnim šumama, gdje su se razvile razne prilagodbe koje omogu uju bolje u vrš enje u stalno pokretnom mulju. Kad pri am o korijenju drve a, ne mogu presko iti pri u o njegovom zalijevanju. Drve e se u sušnom razdoblju ili nakon sadnje mora zalijevati rje e, ali obilnije od zeljastog bilja (cvije a ili trave), zato što je i njihov korijen ve i, ja i, dublji. Ako zalijevamo samo plitki površinski sloj oko drveta, prisiljavamo biljku da mlado korijenje šalje gore u površinski sloj, što nije dobro. Da budete dobri i cijenite svoje korijene, žele Vam u IVI!

27. ožujka – Dan cvijeta 27. i 28. ožujka dobri su dani za rad s p elama, jer im ja aju zdravlje.

28. ožujka – Dan cvijeta Vrtni ubar nekada su uzgajali u svakom vrtu te ga koristili u kuharstvu. Sada možemo nekoliko biljaka posaditi u blizini ruža i ostalog cvije a jer ih ubar štiti od crnih lisnih uši. Gorki pelin upoznala sam kada sam naslijedila vinograd jer je bio posa en na po etku parcele. Moji su znali zbog ega je tu morao rasti. Ja ga uzgajam na više mjesta u vrtu i preporu ujem da vam raste u blizini ribiza jer je manja mogu nost da se pojavi hr a. Na puno mjesta u našem vrtu raste i mati njak, koji se sam zasijava, osim kad ga skupljamo za aj. Poznato je da njegov intenzivan miris privla i p ele i time pomaže oprašivanje biljaka. Još je jedna zanimljiva ljekovita biljka, paprena metvica, koja ja a i olakšava disanje, a zimi je koristim kao aj uz dodatak sušene jabuke. U vrtu nam daje dobre rezulta-

te u kombinaciji s povr em jer odbija nametnike, koji nekada mogu uništiti urod. Uz dragoljub, koji sam opisala, neven i kadifica poznate su biljke koje pomažu u ekovrtu. Kopriva je vrlo važna i potrebna u svakom biovrtu jer ona lije i i daje energiju koja je prijeko potrebna ostalim biljkama za pravilan razvoj. Svježi listovi sadrže brojne vitamine i minerale, zato se koriste u kulinarstvu. Od stabljike i listova pripremaju se preparati i otopine koje oboga uju naše tlo, a koriste se kao insekticid protiv uši. Ako se dodaju kompostu, proces razgradnje bit e uravnoteženiji. Cijelu godinu u našim vrtovima pojavljuju se mnoge biljke koje ponekad smatramo samo korovima, a ne znamo da one rastu kao pomaga i i dobri prijatelji našim kultiviranim biljkama.

Povoljan dan za obrezivanje vo ki i vinove loze. Još je povoljno vrijeme za sadnju ruža i ostalog cvije a.

29. ožujka – Dan lista Sijemo salatu, zeljarice, a ako smo uzgojili rasad posadimo ga na otvorenu gredicu i ako želimo da brže raste pokrijemo agrilfolijom.

30. ožujka – Dan ploda do 12 sati, a od 13 sati biljke lista Prijepodne obrezujemo vo ke i vinovu lozu te pikiramo raj icu i papriku.

31. ožujka – Dan ploda Rad s p elama po cat e ih na skupljanje nektara, njegujemo biljke za dobivanje vlas tog sjemena, a žitarice prskamo odoljenom.

1. travnja – Dan ploda Još je povoljno vrijeme za obrezivanje vo aka i vinove loze, njegujemo biljke za dobivanje vlas tog sjemena, presa ujemo vo ke i bobi asto vo e te sadimo gran ice biljaka ploda, sijemo još jare žitarice.

2. travnja – Dan lista Završavamo radove u vrtu, vo njaku i vinogradu jer su pred nama uskrsni blagdani, kada se ne radi s biljkama.

VRTLARICA

Mlada doma a salata ve je na stolu obitelji Fodor Živo je, živo posljednjih dana u našim vrtovima. Zavisno od položaja, neki su ve velikim dijelom zasijani, dok drugi tek prou avaju kako se uhvatiti ukoštac s tvrdom i sabitom zemljom. Kažu, jesen je bila mokra, nije bila prava zima pa zemlja nije promrzla. Naime, s druge strane, zbog blage zime preživjela je jesenska salata koju sada ve inom svi prekrivaju, kako bi došla što prije. Prvim pravim glavicama nadaju se ve do prvog svibnja. A u pregledavanju i plijevljenju upravo takve salate naišli smo na bra ni par Fodor, Katarinu i Antuna iz Pribislavca.

I dok je gospo a Katarina brižljivo pljevila nježne bilj ice, suprug je sa strane motrio “radi li to kako treba”. Šalimo se, naravno, ali svježa i doma a salata, uzgojena u vlasti-

tom vrtu, itekako paše cijeloj obitelji. Uostalom, vlastiti vrt hrani je tijekom cijelog ljeta. Tako, osim salate, trenutno u vrtu imaju i jagode, tako er presa ene u jesen, pa luk sre-

brenac. I oni ekaju kišu koja bi malo omekšala zemlju, kako bi krenuli u sadnju krumpira i ostalog povr a potrebnog za njihovo doma instvo. (vv)

27. ožujka 2015.

Otvoreni stupci 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP ENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “ME IMURSKE NOVINE” (pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 UZ SVJETSKI DAN PRAVA POTROŠA A

U trgova kim centrima previše uvezenih proizvoda!

Glavna poruka skupa: Potroša i imaju pravo na zdravu hranu

- Javljam vam se kao izmanipulirani, obmanuti i prevareni potroša . - po etak je jednog od pisama koja stižu u medije, pa tako i u naš, nažalost, vrlo esto još uvijek bez svjesnosti da ne mogu mediji sami “promijeniti svijet” i zaštititi potroša e, ve

bi oni sami, kada se smatraju izigranima, trebali svojim imenom i prezimenom zajedno s udrugom Potroša stati iza svojih tvrdnji i u suradnji s medijima pokušati upozoriti na eventualne manipulacije i druge loše stvari koje se dogode u odnosu

izme u trgovaca i kupaca, kako se one više ne bi doga ale ili smanjile na što manju mogu u mjeru. Stoga ih pozivamo da nam se javljaju i dalje, upravo na ranije opisani na in, kako bismo zajedno mogli djelovati prema ispravljanju nepravdi. Ina e, Svjetski dan prava potroša a (World Consumer Rights Day), koji je prvi put obilježen 15. ožujka 1983. godine, svake godine aktualizira raspravu o pitanjima i problemima vezanima uz podru je zaštite potroša a.

Zdrava hrana kao inspiracija potroša ima Glavna tema manifestacije uz Svjetski dan potroša a bila je Zdrava hrana, a akovec je oda-

ŠTO KAŽU POTROŠA I? - Naša su polja prazna, poljoprivrednici su bez posla, a mi moramo hranu uvoziti. To je grozno! - tek dio je komentara ispitanika koji su komentirali mogu nos prehrane zdravom hranom. Ve ina ljudi želi se hrani zdravo, ali im je takva hrana esto nedostupna i skupa. akov anka Danica Medved je, kao i svatko od nas, esto u ulozi kupca i potroša a. S kakvim se problemima prilikom kupovine susre e, govori: - Presitna su slova na ve ini e keta i onda nemamo povjerenje u te proizvode. Više kupujem hrvatske proizvode. Nisam imala potrebu dosad reklamira neke proizvode u du anu. Treba dobro pazi kod kupovine, jer se može svašta na i na policama. Kako smo stariji, tako sve više pazimo i na prehranu,

Danica Medved: - Starija dob stanovništva treba više konzumirati zdravu hranu

Ljubica Kova evi : - Tko može, neka konzumira vo e i povr e uzgojeno u doma em vrtu

pa pripremamo laganiju i zdraviju hranu. Iz akovca je i Ljubica Kova evi . Nastoji se, koliko god je to mogu e, zdravo hrani i koris povr e i vo e uzgojeno u doma em vrtu: - Osobno jako malo kupujem hranu u trgova kim lancima. Dobivam zdravu hranu uzgojenu ovdje

u blizini akovca, koja je zdrava i ekološki tre rana. Svima preporu ujem da ako mogu neka se hrane vo em i povr em iz naših doma ih vrtova. A što se ti e drugih proizvoda, dogodi se ponekad da bi trebalo i nešto reklamira , ali se to u najve em broju slu ajeva ne ispla .

ŠTO VAS ŽULJA

Potrgane klupe uz spomenik Nikoli Zrinskom u centru - U samom središtu grada uz spomenik Nikoli Zrinskom nalaze se klupe za sjedenje na kojima su daske trule i potrgane. Došlo je prolje e i klupe svojim izgledom nikako ne prili e centru grada, a ne služe ni funkciji. - upozorila je itate-

ljica koja je uo ila neprimjereni izgled ovih klupa. Iz Uprave Grada akovca, kamo smo uputili pitanje što namjeravaju s ovim potrganim klupama, odgovorili su nam da e se klupe na Trgu Republike ispred spomenika Nikoli VII.

Zrinskom obnoviti, odnosno zamijeniti, unutar mjesec dana. Naime, kao i svake godine, s po etkom gra evinske sezone kre e obnova urbane opreme u akovcu. Manje ošte ena e se obnoviti, a više ošte ena zamijeniti. (BMO)

OPG Borovi uzgaja i pomalo zaboravljenu biljku poto arku

bran za doma ina centralnog obilježavanja tog dana, koji se obilježava 15. ožujka. Program je održan u zgradi Scheier uz nazo nost predstavnika udruga za zaštitu potroša a, županijskih i gradskih elnika, saborskih zastupnika, zainteresiranih gra ana te uzvanika iz Slovenije. Ove godine Svjetski dan prava potroša a posebnu pozornost posve uje zdravoj hrani s krilaticom: Potroša i imaju pravo na zdravu hranu! Nije slu ajno skup održan kod nas, jer je Me imurje u Hrvatskoj poznato po ekološkoj proizvodnji hrane. Željko Tomaši iz Regionalne organizacije zaštite potroša a istaknuo je kako svi potroša i imaju pravo ne samo na hranu, nego prije svega na zdravu hranu. Skup je poru io kako se Hrvatska mora maksimalno uklju iti u svjetske trendove proizvodnje zdrave hrane, te da kao turisti ka zemlja mora svojim potroša ima, ali i potroša ima iz cijelog svijeta, biti inspiracija zdrave hrane i zdravog života. U izložbenom prostoru galerije Scheier tom se prigodom predstavilo i nekoliko me imurskih proizvo a a zdrave hrane iz obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. (rr)

PRIOP ENJE za javnost MDS-a, koji je izradio platformu za parlamentarne izbore

Me imurje je povijesna regija i kao takvo mora ostati - MDS-u je najvažnije o uvanje regionalne autonomije Me imurja i zadržavanje postoje ega regionalnog statusa. Me imurju ne smije bi uskra eno pravo na podru nu (regionalnu) samoupravu i pravo da bira svoje predstavni ko jelo i svojeg župana. - poru io je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, u priop enju. - MDS ne pristaje ni na kakav status ‘subregije’ Me imurske županije, odnosno ni na kakav status koji je niži od ‘državne razine minus jedan’. Me imurje je povijesna regija i kao takva mora ostati u bilo kojoj regionalizaciji Republike Hrvatske. Strana ka jela Me imurskoga demokratskog saveza usvojila su takve stavove u pla ormi za parlamentarne izbore i u osnove izbornog programa. Ti stavovi bit e i okvir za razgovor s potencijalnim koalicijskim partnerima na izborima za Hrvatski sabor. - poru uju iz MDS-a. MDS se zalaže za racionalizaciju i snaženje regionalnog sustava, Hrvatska bi trebala ima do osam regija, me u kojima i Me imurje, a te regije trebale bi ima puno ve e ovlas i prora une nego danas. Hrvatska je pri samom vrhu po mo i centralne države, koja nancira 90 % svih rashoda. U takvom odnosu snaga ne može se govori o autonomiji naših regija. Hrvatskoj trebaju snažne i autonomne regije, ime bi se smanjila prevelika mo centralne države, podigla bi se razina demokracije ja anjem par cipacije gra ana i osigurali uvje za brži društveni i gospodarski razvoj. Hrvatska je danas jedna od najcentraliziranijih država u Europi, to pokazuju rezulta

studije švicarskog Ins tuta za ekonomska istraživanja, prema kojem je Hrvatska dobila ispodprosje nih 38 bodova u indeksu decentraliziranosti i nalazi se na 20. mjestu od 26. ispitanih država. Kao mjera dostignutog stupnja decentralizacije koris se podatak o udjelu centralne državne vlasti u ukupnim izravnim rashodima države. Tako se udio središnje države u nanciranju ukupnih izravnih rashoda države kre e od 41 % u Kanadi, 47 % u Švicarskoj, 57 % u Njema koj, 71 % u Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj centralna država kontrolira skoro 90 % svih rashoda. MDS predlaže da se što žurnije krene u proces decentralizacije, kako bi na kraju mandata Hrvatskog sabora 2015. - 2019. odnos bio barem 70:30. U sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora njih pedesetak ili 30-ak % živi u Zagrebu. Kako u Zagrebu živi oko 15 % stanovništva RH, o ita je neravnomjernost i neravnopravnost u zastupljenos pojedinih regija. Dugoro no, Me imurju je potrebna tranzicija iz radnointenzivnog gospodarstva u inova vno gospodarstvo koje po iva na ekonomiji znanja, kreaciji novih proizvoda i novih djelatnos s ve om dodanom vrijednoš u, a me i ve im pla ama i mirovinama. Povezanost decentralizacije i gospodarskog rasta odavno je uo ena u Europi: - Europske zemlje u kojima pojedina ne regije imaju ve e ovlasti i odgovornosti u poreznoj, zakonodavnoj i obrazovnoj poli ci gospodarski su naprednije od onih s centraliziranom upravom. - smatra Željko Pavlic, predsjednik MDS-a. (BMO)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. ožujka 2015.

ŠTO JE POKAZALO Natjecanje mladih tehni ara Me imurske županije u Tehni koj školi akovec

Naši mladi imaju sjajan talent za inovat

Ve ina ipak želi nastaviti školovanje u netehni kim zanimanjima!? PIŠE: ROBERTA RADOVI

r ušt vo pedagoga tehni ke kulture Me imurske županije, Županijsko stru no vije e u itelja tehni ke kulture i Tehni ka škola akovec bili su doma ini 20. jubilarnog Natjecanja mladih tehni ara Me imurske županije, koje je održano u sklopu 57. natjecanja mladih tehni ara Repu-

blike Hrvatske. Pravo sudjelovanja na natjecanju izborilo je 157 u enika iz 26 osnovnih škola, te kroz tri udruge tehni ke kulture. Natjecanje je zapo elo okupljanjem natjecatelja, smotrom u eni kih radova i izložbom fotogra ija te sve anim otvaranjem. U enike, mentore i profesore pozdravili su ravnatelj Tehni ke škole Dražen Blažeka, predsjednik povjerenstva za provedbu natjecanja Željko

Medved i pro elnik Upravnog odjela za društvene djelatosti Me imurske županije Branko Sušec. Prvi dio natjecanja bila je pisana provjera znanja, zatim su u drugom dijelu u enici pokazali vještinu izrade tehni ke tvorevine ili odre ene specijalnosti, dok su u tre em dijelu trebali objasniti i “obraniti” svoj rad. Po programu redovne nastave, H – program, natjecanje je odr-

žano u sedam podru ja. 57. Državno natjecanje mladih tehni ara i Smotra radova u enika mladih poduzetnika održat e se u vremenu od 8. do 10. travnja u Primoštenu. Uz županijske pobjednike, poziv da do u na Državno natjecanje prema rezultatima na nivou Hrvatske dobili su i u enici koji su zauzeli drugo mjesto iz podru ja Elektronike, Fotogra ije te Orijentacije i komunikacije.

PREDSTAVLJENI DOMIŠLJATI RADOVI

Automobil od 4800 malih origami-dijelova Tijekom natjecanja održana je i Smotra u eni kih radova. Što su sve osmislili i odakle je potekla ljubav prema tehnici, kazali su nam sami u enici. David Posavec, 6. r., OŠ Kotoriba - Napravio sam automobil u 3D origami-tehnici. Trebalo mi je tri mjeseca. Ima oko 4800 komadi a. Gume se pokre u, automobil ima prtljažnik i volan. Nadam se da e se svima svidjeti moj rad. Ina e volim origami. Radim labu-

dove i druge životinje. Time se bavim kad nisam u školi i kad imam slobodno vrijeme. Tomislav Belovi , 8. r., II. OŠ akovec - Moj rad je konstruktorska kutija. Našao sam staru knjižicu konstruktorske kutije koja mi je dala ideju za rad. Odlu io sam napraviti dizalicu i vagu. Prvo sam sve to isprogramirao i onda sam na laserski reza sve to izrezbario van i sastavio. Moj interes za modele po eo je tako što se tata bavio modelima, pa je to nekako prešlo i na mene.

David Baranaši , 7. r., OŠ Belica - Trup rakete napravljen je od A4 papira, od balze stabilizatora da ne pleše po zraku, a i glava rakete je od balze. Stavili smo malo ja u špagu i ja i padobran da raketa ne pada. Tehniku mi je približio moj stariji brat, koji ide u drugi razred srednje škole i koji je bio uspješan na natjecanjima. Lara Paler, 8. r., I. OŠ akovec - Za smotru i kategoriju igra ke, odnosno Mladi poduzetnici, napravila sam

automat za koji sam koristila plo u od iverice, drvene letvice, žicu za zavarivanje i prozirnu plastiku. To je igra za razvoj spretnosti i koncentracije. Potrebna je preciznost da bi se kuglica ubacila u odre eno mjesto i za povratak u igru. Moj zanimanje za interes potaknuo je naš u itelj Branko Vujnovi . Iako me tehnika interesira, ipak u srednjoškolsko obrazovanje nastaviti u akove koj Gimnaziji.

David Posavec predstavio je igra ku Automobil, napravljenu 3D origami-tehnikom

Konstruktorska kutija Tomislava Belovi a proglašena je najboljim radom na temu igra ke

David Baranaši izradio je raketu. Ljubav prema tehnici prenio mu je stariji brat

Lara Paler osmislila je Automat, igru za razvoj spretnosti i koncentracije

Oni su najbolji mladi U kategoriji Maketarstvo i modelarstvo, u enici 5. razreda: prvo mjesto osvojila je Barbara Vinkovi iz OŠ-a Ivana Gorana Kova i a, Sveti Juraj na Bregu, mentorica Renata Martinec, a slijede je na drugom i tre em mjestu Paula Zadravec i Lovro Žganec iz OŠ-a Mursko Središ e (Sanjin Tomši ). U kategoriji Graditeljstvo, 6. razred, najbolje se plasirala Rebeka Telebar iz OŠ-a Ivana Gorana Kova i a, Sveti Juraj na Bregu (Renata Martinec), dok su drugo i tre e mjesto osvojile Vita Vlahek iz OŠ-a Prelog (Milan Zvonar) i Sanela Novak iz OŠ-a “Petar Zrinski” Šenkovec (Mihaela Novak). U enici 7. razreda natjecali su se u podru ju Strojarske konstrukcije i u Obradi materijala. Najbolji konstruktor je Bruno Horvat, slijedi ga Mateja Novak, oboje iz OŠ-a Ivana Gorana Kova i a, Sveti Juraj na Bregu (Renata Martinec), dok je tre i Marko Damjanovi iz OŠ-a Nedeliš e (Smiljana Colar). U Obradi materijala pobjednica je Ema Višnji iz OŠ-a Hodošan (Kristijan Ov ari ), slijede je Dora Šipek, OŠ Nedeliš e (Smiljana Colar), i Patrik Veren, OŠ Mursko Središ e (Sanjin Tomši ). Osmaši su se natjecali u podru jima Elektrotehnike i Elektronike. Najbolji elektrotehni ari jesu Goran Mar etko iz OŠ-a Draškovec (Katica Mikulaj Ov ari ), Filip Vrši iz OŠ-a Mursko Središ e (Sanjin

Tomši ) i Petar Blažekovi iz OŠ-a Prelog (Milan Zvonar), a elektroni ari: Petar Kostanjevi , OŠ Podturen (Ružica Murk), Mateo Murkovi , OŠ Mursko Središ e (Sanjin Tomši ), Martina Železnjak, OŠ Nedeliš e (Smiljana Colar). U vrlo zahtjevnom podru ju Robotike prema pravilima natjecanja mogu se natjecati u enici 5. - 8. razreda. Ve drugu godinu zaredom najbolji je David Grabant, 8. r., OŠ Prelog (Milan Zvonar), a slijede ga Viktor Vlahek, 7. r., iz iste škole, te Vito Toti iz I. osnovne škole akovec (Branko Vujnovi ). U natjecanju po P – programu u enici od 5. do 8. razreda u testu su pokazali znanje koje su stekli na redovnoj nastavi tehni ke kulture te dodatne vještine i znanja koja su usvojili rade i u izvannastavnim i izvanškolskim tehni kim aktivnostima u školskim sekcijama, klubovima mladih tehni ara ili udrugama tehni ke kulture Zajednice tehni ke kulture Me imurske županije ili Zajednice tehni ke kulture Grada akovca. Najbolji mladi fotoamateri jesu Stela Radek, Katarina Šafari , obje 7. r., iz Fotosekcije u OŠ-u Ivana Gorana Kova i a, Sveti Juraj na Bregu (Renata Martinec i Vera Mohari ), te Milena Patafta, 8. r., iz Fotosekcije OŠ-a Prelog (Milan Zvonar i Silvio Ben ). U najzahtjevnijem dijelu natjecanja, Robotsko spašavanje žrtve, najbolji

27. ožujka 2015.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEHNI KA ŠKOLA AKOVEC suradnik na projektu GeothermalMapping Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

torstvo! U enici e ispitivati koliko

visoku temperaturu možemo iskorištavati iz podzemlja - Opremili smo naš laboratorij u akovcu od stotinjak kvadratnih metara dizalicom topline preko projekta FSB-a te ga izolirali i u njemu emo više godina ispitivati kakve stvarne vrijednosti temperatura dobivamo iz podzemlja. Na taj emo na in utvrditi što se doga a ljeti, a što zimi, i može li se osim grijanja zimi prostor ljeti i hladiti te koje je koli ine temperature iz podzemlja mogu e dobiti PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Mladim tehni arima ne nedostaje dobrih zamisli i tehni kih rješenja

i tehni ari su u enici iz II. osnovne škole akovec: Luka Jalšovec, Noa Jalšovec, obojica 8. r., i Fran Železnjak, 5. r., mentora Gordana Bartoli a. U Modelarstvu uporabnih tehni kih tvorevina najuspješniji je bio Alen Jakupek Strbad, 7. r., OŠ Draškovec (Katica Mikulaj Ov ari ), drugi je Aleksandar Žužul, 8. r., OŠ Ivanovec (Goran Okun) a tre i Toni Polanec, 7. r., OŠ Ivana Gorana Kova i a, Sveti Juraj na Bregu (Renata Martinec). Najbolji u podru ju Orijentacije i komunikacije jesu u enici iz OŠ-a Štrigova Veronika Škvorc, Leon Vlaši i Dino Lukman. Za natjecanje su ih pripremali Jelena Tuksar, mentorica iz škole, i Vladimir Vinko iz Radiokluba “Me imurje”. Me u deset pozvanih radova mladih tehni ara poduzetnika na temu Igra ke povjerenstvo je najboljim proglasilo rad: Konstruktorska kutija, Tomislava Belovi a, 8. r., iz II. osnovne škole akovec, prošlogodišnjega državnog prvaka u tom podru ju. Mentor iz Škole je Gordan Bartoli , kao i Leonardo Belovi iz Modelarske sekcije Aerokluba “Me imurje”. Slijede ga s radom Automat Lara Paler, 8. r., iz I. osnovne škole, akovec (Branko Vujnovi ), i David Posavec iz OŠ-a Kotoriba (Karmen Somi) s radom Automobil.

Tehni ka škola akovec i Me užupanijsko stru no vije e, obrazovni sektor: strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, bili su organizatori radionice u okviru IPA projekta GeothermalMapping, jednostavnije: utvr ivanje geotermalnih gradijenata i temperatura u podzemlju Hrvatske. Nositelj projekta je Fakultet strojarstva i brodogradnje, voditelj dr. sc. Vladimir Soldo, FSB Zagreb, a suradnik Tehni ka škola akovec i drugih pet srednjih škola u Hrvatskoj, kao i Institut za poljoprivredu i turizam u Pore u. U akovcu su o toplini podzemlja, što je važno za budu e geotermalno grijanje ku a i stanova, ako e to biti mogu e, o projektu uz uvodnu rije Dražena Blažeke, ravnatelja Tehni ke škole akovec, govorili stru njaci Fakulteta strojarstva i bradogradnje iz Zagreba, dr. sc. Vladimir Soldo, prof. dr. sc. Tonko urko, dr. sc. Josip Terzi , dr. sc. Kosta Urumovi iz Hrvatskoga geološkog instituta, Luka Boban, mr. ing., doc. dr. sc. Marino Grozdek i drugi. Jedan od ciljeva projekta je da se utvrde temperature tla u dubini do sto metara u Hrvatskoj, pa tako i u Me imurju. U tu je svrhu na prostoru Tehni ke škole akovec izbušena bušotina dubine sto metara te umetnute potrebne cijevi za grijanje vode.

Dizalica topline još nije montirana i nalik je na pove i kuhinjski element

meh., pojašnjava: - Suradnici smo na ovom zna ajnom višegodišnjem projektu, ali sad i partneri. Opremili smo naš laboratorij u akovcu od stotinjak kvadratnih metara dizalicom topline preko projekta FSB-a te ga izolirali i u njemu emo više godina ispitivati ka-

kve stvarne vrijednosti temperatura dobivamo iz podzemlja. Na taj emo na in utvrditi što se doga a ljeti, a što zimi, i može li se osim grijanja zimi prostor ljeti i hladiti te koje je koli ine temperature iz podzemlja mogu e dobiti. Dizalica topline je tipa voda - zrak, a zanimaju nas prakti na iskustva i spoznaje koliko se uspješno možemo grijati na taj na in. Drugi cilj je obrazovanje u enika koji e na taj na in biti osposobljeni i za montažu geotermalnih grijanja u budu nosti na temelju prakti nih iskustava koja ne bi imali da nije ovog projekta. Prvi to niji rezultati znat e se za godinu ili dvije. Dakako, jedan od važnih ciljeva je ušteda na energentima za korisnike i razvoj te vrste industrije. Prema iznesenim podacima na radionici, izmjerena najniža temperatura na bušotini u akovcu bila je 12,39 stupnjeva Celzijevih, a najviša 13,89 stupnjeva. U Zadru je, primjerice, najviša temperatura u bušotini do sto metara dubine iznosila 15,22 stupnja,

Dobili dizalicu topline i opremili laboratorij Profesor Tehni ke škole Marijan Horvat, mag. ing.

Bušotina dubine sto metara na parkiralištu Tehni ke škole ve je izbušena

Radionica o toplini iz podzemlja do dubine sto metara

Profesor Marijan Horvat, mag. ing. meh., pojašnjava: - Pratit emo više godina u inke dizalice topline i mjeriti koliko energije dobivamo iz podzemlja

a najniža 14,80 stupnjeva. Na temperaturu mnogo utje u podzemne vode, kako u Zadru, ali posebno i u akovcu, sastav tla i drugo. Ukratko, potrebna su dugogodišnja mjerenja i pra enja da bi se utvrdilo stvarno stanje u podzemlju do dubine od sto metara i iskoristivost topline, naro ito zimi. Toplinska pumpa ili dizalica topline može podi i temperaturu medija od tri do etiri puta, ovisno o tipu. To zna i da je mogu e grijanje prostora. U akovcu se instalira dizalica topline voda - zrak, svi u inci e se izmjeriti direktno u laboratoriju, a mjerit e se i u inak hla enja bušotine zbog odvla enja topline iz nje. Recimo na kraju da e stvarnu sudbinu toplinskih pumpi, odnosno dizalica topline i geotermalnih bušenja, do sto metara dubine odrediti cijena tako dobivenog grijanja i njezina konkurentnost.

USUSRET SMOTRI Gra anskog odgoja i obrazovanja

Inicijativa za sigurnije korištenje interneta Druga Me užupanijska smotra projekata iz podru ja Gra anskog odgoja i obrazovanja Me imurske i Varaždinske županije održat e se u petak, 27. ožujka u Srednjoj školi akovec. U konkurenciji su dvije srednje škole: Srednja škola akovec te Ekonomska i trgova ka škola akovec. Iako su obje škole po prvi put sudionici Smotre, svojom pripremljenoš u i idejama Nikolina Cmre njak, Lara Vinko, Maria Paula Požgaj i Franciska Hodak iz Srednje škole te Marta Se an, Ivana Novak, Valentina Dolenec i Nikolina Srša iz ETŠ-a, na elu s mentorom Miljenkom Hajdarovi em, pokazale su županu i pro elniku UO-a za društvene djelatnosti Branku Sušecu da žele promijeniti i poboljšati svoju zajednicu, obradivši teme korištenja interneta i navijanja na nogometnim stadionima. U Srednjoj školi tako su u enici 1. c razreda de inirali nekoliko problemskih tema, a ponajviše visoki postotak korištenja interneta u slobodno vrijeme i za potrebe nastave, ovisnost o internetu i komunikaciji te dali rješenja kako zaštititi sebe i osobne podatke na internetu. Projekt je predstavljen županu Posavcu i pro elniku za društvene djelatnosti Branku Sušecu. Župan je podržao inicijativu da se na tu temu uspostavi snažnija komunikacija me u u enicima i profesorima te da budemo prva županija koja e uvesti politiku pravilnog korištenja interneta. Stoga e se u daljnji tijek projekta uklju iti i školsko Vije e u enika te Nastavni ko vije e, kako bi se u prvim razredima srednjih škola uvele radionice na temu komunikacije na internetu. U enice 3. razreda ETŠ-a, koje su u sklopu predmeta sociologije u ile o grupnom ponašanju, pritisku, društvenim vrijednostima i normama te isto promatrale, provevši istraživanje u navija kim skupinama u sportu, posebno nogometu, odlu ile su se za projekt Tribine. Važno je govoriti o problematici navijanja na nogometnim terenima te su odlu ile kroz povezivanje svog rada u više školskih predmeta organizirati radionice kako bi o toj temi informirale svoje školske prijatelje iz drugih razreda.

KUD DONJI VIDOVEC

Dobitnici Nagrade “Zrinski” odradili više od trideset nastupa

TAMARA TURZABOGDAN: KAJKAVSKO NARJEČJE DIO JE DANAŠNJE URBANE KULTURE U organizaciji U iteljskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, Odsjeka u akovcu, te Ins tuta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na U iteljskom fakultetu ovih je dana završen me unarodni znanstveni skup, tre i Me imurski lološki dani. O njegovom zna aju kako za odgoj djece i studenata, tako i same sudionike, razgovarali smo s organizatoricom skupa, doc. dr. sc. Tamarom Turza-Bogdan, prodekanicom za poslovanje, studije i studente, Odsjek U iteljskog fakulteta u akovcu. (jš, zv).

PETNAEST GODINA

mažoreta u Nedelišću U PRELOGU

Održan jubilarni deseti koncert za prijatelje i članove kluba Duga RAZGOVOR S POVODOM

TurkTheDJ najavljuje REUNION: SPRING WONDERLAND u disko-klubu Šampion

media

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak,

NGC “ATON” NEDELIŠĆE – nedjelja, 29. ožujka, 9 sati

27. ožujka

Snagatori ponovno na djelu. Ovu nedjelju strongmani u Atonu!

ČAKOVEC Podroom Drink And Music Club 21.00 Fantom slobode - Azra tribute band Cafe-bar Paladin 21.00 Dje aci Diska 22.00 Trash Dance with Diska

Subota, 28. ožujka ČAKOVEC Cafe-bar Millenium 20.00 Pira Podroom Drink And Music Club 21.00 DJ DONTOM – MIXMASH UP NIGHT Cafe-bar Paladin 21.00 Kumovi Arcus cafe 22.00 Vizija band CeZaM - Prostor 22.00 MAWAROŠ: DERKOVBOIS (HUN) + IRONCATS (HUN) + PAMPERS (HUN) + MISS STRAY CAT ( K)

NEDELIŠĆE Smart Vision Centar 18.00 Predavanje “Prva pomo u homeopa ji” Tatjana Oršoli

Prvo ovogodišnje strongman natjecanje u Me imurskoj županiji organizirat e se 29. ožujka u Nacionalnom gimnasti kom centru "Aton" u Nedeliš u. Bit e to sportskoedukativni dan koji pored svoga natjecateljskog dijela ima cilj educirati sve prisutne i o zdravoj prehrani, nadomjescima i treninzima. Edukativno predavanje o prehrani održat e se s po etkom u 11.30 sati te je predvi eno trajanje predavanja do 13.30 sati. Predavanje e biti potpuno besplatno, a vodit e ga dvoje stru nih predava a, osobni trener i urednik itness- asopisa "Men's health" Zdenko Klari i Gordana Evi , body- itness-natjecateljica. Gosti predavanja svojim e savjetima iz osobnog iskustva odgovoriti na sva vaša pitanja vezana uz trening, prehranu, zdrav život te pomo i vama da se osje ate što bolje i sigurnije u vašem tijelu. U sklopu predavanja NGC "Aton" pripremio je promotivne cijene shakeova razli itih okusa kako biste mogli što bezbrižnije uživati u predavanju.

U 14 sati amatersko strongman natjecanje. Od 16 sati profesionalci! Strongman je sve popularniji sport u Hrvatskoj, zbog popularnosti tog sporta, za razliku od prošle godine, održat e se ve i broj natjecanja po evši upravo ovime u "Atonu". Ovu godinu zaljubljenici u taj sport i snagatori imat e više prilika da se okušaju u tom sportu i postanu hrvatski snagatori. Natjecateljski dio sadržavat e Push and Pull (bench i mrtvo

“

Urednik ﬁtnessčasopisa “Men’s health” Zdenko Klarić i Gordana Ević, body-ﬁtnessnatjecateljica, održat će besplatno edukativno predavanje o prehrani i nadomjescima

dizanje) natjecanje, Strongman amatersko natjecanje do 105 kg i Heavy weight me unarodno natjecanje u razli itim kategorijama (teen do 18 g., juniori do 24 g. + open) od 75 do 115 kg.

Po etak je prediv en u 9 sati s natjecanjem u push and pull disciplini. Poslastica za gledatelje po inje u 16 sati kada e svoju snagu odmjeriti profesionalni strongman natjecatelji, a kao uvertira u glavni doga aj dana bit e amatersko strongman natjecanje s po etkom u 14 sati. Svi zainteresirani koji su radoznali, snažni, željni znanja, zabave i dobrih shakeova neka do u u nedjelju, 29. ožujka u Nacionalni gimnasti ki centar "Aton" i podrže doma e strongman natjecatelje.

VARAŽDIN Madnese club 21.00 Ma ja Borš ak & Gloria Band

29. ožujka ČAKOVEC - JUG 15.00 “Od pileka do pileka” Deve križni put Župe akovec

Smart Vision Centar 9.00 - 12.00 Radionica zdravog kuhanja

NGC “ATON” Sportsko-eduka vni dan uz strongman natjecanja 9.00 Push and Pull (bench i mrtvo dizanje) natjecanje 11.30- 13.30 Predavanje o prehrani i suplemen ma: Zdenko Klari i Gordana Evi 14.00 Strongman amatersko natjecanje 16.00 Heavy weight me unarodno natjecanje u razli itim kategorijama

Besplatno predavanje: Prva pomoć u homeopatiji Smart Vision Centar u smislu podrške HHIu organizira besplatno predavanje o temeljnim na elima homeopatije: Prva pomo u homeopatiji, s Tatjanom Oršoli - Hrvatski homeopatski institut. Predavanje traje 45 minuta. Ono je u najširem smislu uvod u homeopatiju tako da je lako za pratiti te nije potrebno medicinsko predznanje. Predavanje može biti i bodovano prema razli itim kriterijima komora korisnika te bodovanje treba biti unaprijed dogovoreno. Nakon predavanja mogu e je za one koje to interesira dogovoriti održavanje radionice kojom se usvajaju temeljna znanja o primjeni homeopatije kao terapiji u svakodnevnim tegobama (šok, napad panike, akutna tuga ili tjeskoba, ozljeda, trauma, prehlada, gripa, kašalj, cistitis) u trajanju od 5 školskih sati. Nakon usvojenih temeljnih postulata mogu e je organizirati ciljane radionice za alergije, majke i bebe, stres menadžment, radionicu o kroni noj boli, tre a životna dob – po potrebi.

U nedjelju radionica zdravog kuhanja

Nedjelja,

NEDELIŠĆE

SMART VISION CENTAR NEDELIŠĆE - subota, 28. ožujka, 18 sati

HUMANITARNI KONCERT Udruge gluhih DVORANA GRABERJE Varaždin – petak, 27. Čakovec - ponedjeljak, 6. travnja, 19 sati ožujka, 18 sati

Pomoć za provedbu terapijskog jahanja Udruga gluhih akovec organizira humanitarni koncert u ponedjeljak, 6. travnja u Centru za kulturu akovec s po etkom u 19 sati, i to za provedbu terapijskog jahanja za gluhu i nagluhu djecu, lanove Udruge. Izvo a i su Ivica Pepelko, Martin Srpak, Gordana Lach i Željko Grahovec, Gusti Draksar i bandisti Limene glazbe Belica, vokalni sastav

Zrinski Nedeliš e, tamburaški sastavi KUU-a "Zvon" i Frikovi Mala Subotica, Nikolina Virgej-Pintar, Gabrijela Hrženjak - Gabi, Marijan Lastavec - Lasto, Vladimir Košir - Tonka i pjeva ki zbor Strahoninec. Cijena ulaznice je 40 kuna, a prodaju se u Centru za kulturu akovec, restoranu Fortuna Mala Subotica i cafe-baru City bar Prelog.

Na festivalu Djeca pjevaju gostuje i Bojan Jambrošić Ovaj petak u dvorani Greberje s po etkom u 18 sati održat e se festival Djeca pjevaju, koji organizira udruga Festival. Na ovogodišnjem festivalu bit e izvedeno 16 novih autorskih dje jih pjesama. Stru ni žiri ove godine dodjeljuje tri nagrade za djecu od 6 do 10 godina i 3 nagrade za

djecu od 11 do 15 godina. Na ovogodišnjem festivalu nastupit e i nekoliko pjeva a iz susjedne Slovenije, kao i prošle godine, a gost na festivalu bit e i Bojan Jambroši . Ulaz je besplatan, a udruga Festival poziva svu djecu i njihove roditelje na još jedno raspjevano festivalsko druženje.

U Sm a r t V i s ion Centru u Nedeliš u u nedjelju, 29. ožujka od 9 do 12 sati održat e se radionica zdravog kuhanja, koja je primjerena i za vegane. Cijena po sudioniku je 160 kuna, svi zainteresirani mogli su odabrati izme u dva menija (meni 1: namaz od graha sa šumskim lukom, mo na proljetna juha, poga a s koprivom, zape ena prosena kaša s vegekobasicom, proljetna salata, osvježavaju i napitak + kreacija iznena enja; meni 2: izrada zelenog tijesta za lazanje, priprema lazanja sa zobi i povr em, ruži asti umak, salata sa samoniklim biljkama, kukuruzni zeleni kola , napitak za užitak + kreacija iznena enja).

27. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr REUNION: SPRING WONDERLAND u disko-klubu Šampion - petak, 3. travnja, 22 sata PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

akon odli ne atmosfere i par janja u splitskom Hemingway baru REUNION: SPRING WONDERLAND party s brojnim iznena enjima, atrak vnim nastupima i boga m animacijskim sadržajima s že u Me imurje, u disko-klub Šampion. Glavni krivac za odli nu ve er zabave i plesa u petak, 3. travnja bit e zagreba ki DJ Hrvoje Tur in, poznat kao TurkTheDJ, s kojim smo razgovarali uo i gostovanja u našem kraju. • Fanovi klupske zabave znaju vas kao inicijatora odli no posje enih klupskih ve eri Whatsup, koje su izrasle u booking-agenciju za DJ-eve te organizaciju doga aja. Podsje te naše itatelje kako je sve to krenulo i o emu se zapravo radilo? — Sve je zapo elo davne 2005. godine, kada sam u popularnom zagreba kom Inbaru pokrenuo klupsku ve er Whatsup. Ideja je bila ljudima pokaza kako bi se DJ ( iju ulogu u ovom slu aju potpisujem ja) vani zabavljao, animiraju i ljude na mikrofon i brzim miksanjem brojnih pjesama tijekom ve eri stvorio nesvakidašnju atmosferu. Ve er se pokazala kao puno pogodak te smo svaki petak punih pet godina imali od sedamsto do su u posje telja. • Svirali ste u brojnim klubovima u Zagrebu, Hvaru, Rijeci, Vodicama, Zr u... U Me imurju gostujete prvi put. Što posje telji mogu o ekivati na REUNION: SPRING WONDERLAND programu? Kakva e bi playlista? — Tako je, nastupao sam diljem Lijepe Naše, a posebno me veseli ovaj nastup za koji ve mjesec dana spremam i ure ujem pjesme, kako bi publika mogla osje onu aroliju koju REUNION party koncept pruža. Bit e tu r’n’b, hiphop, house... • Ho e li uz Vas još netko bi za DJ-pultom? — Izrazito mi je drago što u pult dijeli sa svojim talen ranim prijateljima, ujedno i miljenicima me imurske publike, Zrinkom Kutnjakom (DJ Z’Spin) i DJ-om Sašom Mikacom. • Iza Vas su brojni nastupi iji jek zasigurno de nira i publika. Ima li razlike na prijem ljivosti odre ene vrste elektronske glazbe kod nas Hrvata i stranaca, od-

DEVETI KRIŽNI PUT ŽUPE ČAKOVEC – JUG - nedjelja, 29. ožujka, 15 sati

Na Cvjetnicu "Od pileka do pileka"

Hrvoje Tur in inicijator je iznimno posje enih klupskih ve eri Whatsup

RAZGOVOR S POVODOM DJ HRVOJE TURČIN iz Zagreba najavljuje nezaboravni spektakl glazbe i zabave

Nesvakidašnji party:

Ibiza CO2 Show, UV Lighteffects i TurkTheDJ! nosno turista, koji se okupljaju na Vašim klupskim ve erima? — Publika je svuda druga ija i glazba koju puštam jako ovisi o prostoru gdje nastupam, bilo da se radi o manjim klubovima ili velikim partyjima, a kako sam ‘naslušan’ i raspolažem s bogatom fonotekom nije mi problem prilagoditi se. A što se stranaca e, svaka zemlja ima neki ‘zvuk’ koji preferira, sada ve popularni big-room, edm zvuk izlazi iz mode i malo se ‘usporavaju’ stvari jer je došlo do zasi enja i neinven vnos na tržištu. • Što mislite o DJ-sceni u Hrvatskoj? Uspijevamo li pratiti svjetske trendove? Imate li Vi osobno svoje idole u svijetu DJinga?

— Kao dopredsjednik i lan odbora sekcije DJ-a HGU-a mogu re i da imamo preko šeststo eviden ranih DJ-a u Hrvatskoj, me u njima ima jako puno talenata koji prate svjetske trendove, što me jako veseli. Naravno da imam idole, da nije bilo njih, ne bih radio ovaj posao. Isto tako svakodnevno otkrivam nove zanimljive ljude koji mi s vremenom postaju idoli, jer vidim koliko se trude i vole svoj posao. • Što biste mladim naraštajima savjetovali: kako i zašto posta DJ? — Savjetovao bih im da puno ulažu u glazbeno obrazovanje i da što više slušaju razli ite s love glazbe, te neka im na prvom mjestu bude zabava ljudi koji plešu ispred njih.

• Kakvi su Vaši planovi nakon proljetnog par janja i turneje REUNION: SPRING WONDERLANDa? Pripremate li neko ljetno glazbeno osvježenje? — Nakon proljetnog par janja ulazimo u vru e ljetno razdoblje s brojnim REUNION partyjima diljem Hrvatske i s ponekim festivalom, ali o tome više u drugom intervjuu. Disko-klub Šampion za ovaj nezaboravni party priprema uz gostovanje ovoga popularnog DJ-a i veliki Balloon drop, Ibiza CO2 Show, UV Lighte`ects te jare za prvih sto cura. Kako bi svi mogli bezbrižno doputovati u Šampion i vratiti se ku i, bit e organiziran i autobusni prijevoz. Jeste li i Vi spremni za REUNION: SPRING WONDERLAND?

U organizaciji Župe sv. Antuna Padovanskog akovec – Jug, pod geslom "Od pileka do pileka", organizira se deveti križni put na blagdan Cvjetnice, u nedjelju, 29. ožujka u 15 sa , te e kroz etrnaest postaja pro i kroz sve dijelove Župe akovec – Jug. Fra Tomislav Boži ek, župnik, najavljuje program križnog puta pozivaju i sve vjernike da se pridruže procesiji: - Na Cvjetnicu e i ove godine bi organiziran križni put ulicama Juga. U 15 sati se okupljamo na Trgu sv. Antuna Padovanskog. Nakon uvodnih molitava procesija kre e prema Preloškoj ulici do prvog raspela - pila. Tako e nam pilovi u Župi biti mjesta postaje križnog puta. U Preloškoj ulici imamo raspelo na po etku ulice, za m pil Presvetog Trojstva pa sv. Mihaela i 'križno drevo' na kraju Preloške ulice. Po zaobilaznici nastavljamo do raspela u Ulici Milke Trnine pa do kapelice u Ulici Ma je Gupca i po Putjanama do Presvetog Trojstva i Bezgrješne, a poslije nastavljamo prema novopostavljenom raspelu na raskrš u Ulice Josipa Bedekovi a i Jurja Križani a. Slijedi pil 'križno drevo' u Kalni koj i raspelo na raskrš u Zagreba ke i Kolodvorske ulice. Dvije postaje improvizirat emo pokretnim križevima: u Dravskoj i Ulici Vatroslava Lisinskog. Završetak je opet na Trgu sv. Antuna Padovanskog. Pozivamo sve vjernike da se pridruže našem devetom križnom putu 'Od pileka do pileka' i da u što ve em broju molitvom i pjesmom pra mo Krista na križnom putu kroz našu Župu, jer je to i naše svjedo enje vjere u Boga i Isusa Krista koji nas ljubi pravom i iskrenom ljubavlju.

30. ožujka ponedjeljak AKOVEC Centar za kulturu Pinklec praznici 17.00 Kazališna predstava “Bremenski svira i”

31. ožujka utorak AKOVEC Centar za kulturu Pinklec praznici 17.00 Kazališna predstava “Šegrt Hlapi kako bi ga igrala Kazališna družina ‘Pinklec’”

1. travnja srijeda AKOVEC Centar za kulturu Pinklec praznici 17.00 Kazališna predstava “Ana Frank” Kazalište “Trešnja”, Zagreb

3. travnja petak AKOVEC, Prostor 22.00 Koncert: FAKOFBOLAN + ODPISANI + DUNSTABZUGSHAUBE Petak, 3. travnja Cafe-bar Paladin 21.00 Grupa Vigor DOMAŠINEC Disko-klub Šampion 22.00 REUNION: SPRING WONDERLAND

4. travnja subota DOMAŠINEC Disko-klub Šampion 21.00 Siniša Vuco

5. travnja nedjelja Nedeliš e MESAP 20.00 Ivan Zak & Maja Šuput DOMAŠINEC Disko-klub Šampion 21.00 Gazde

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

11.04. 2015. 20 sati

media

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KUD DONJI VIDOVEC

U enici i fotogra je tradicionalnih me imurskih maski

MALA SUBOTICA

Izložba pokladnih običaja Međimurja U OŠ-u Tomaša Gori anca u Maloj Subotici otvorena je 8. ožujka izložba otografija otoradionice za mlade na temu pokladnih obi aja Me imurja. Izloženo je dvadesetak otografija u enika iz

osnovne škole, koje su nastale uz pomo lanova Hrvatskog otosaveza. Izložba je posebno bila zanimljiva u enicima Osnovne škole, koji su komentirali pojedine maske uz šaljive primjedbe. ( oto Z. Vrzan)

Mažoretkinje Nedeliš a - veteranke bile su ugodno iznena enje svima u publici

PETNAEST GODINA MAŽORETA u Nedelišću

Iznenađenje programa - nastup prve postave s koreograﬁjom iz 2001.! Mažoretkinje Nedeliš a proslavile su petnaest godina djelovanja prigodnim programom održanim u subotu, 14. ožujka u školskoj dvorani u Nedeliš u. Pred punom dvoranom predstavili su se svi sastavi mažoretkinja, od mažoret-vrti a, dje jeg sastava, mla ih i starijih kadetkinja pa do najstarijih seniorki, a kao iznena enje nastupile su i cure prve postave Mažoretkinja Nedeliš a s prvom koreografijom otplesanom daleke 2001. godine u originalnim odorama. Sve anosti su nazo ili predstavnik Op ine Nedeliš e Željko Kacun te predstavnik Hrvatskog mažoret saveza i Zagreba kih mažoretkinja Alen Š uric, koji su uvodnim govorom dali podršku dugogodišnjem djelovanju nedeliš anskih mažoretkinja. Tijekom programa prikazana

je i videoretrospektiva petnaest godina djelovanja, a djevojkama koje su petnaest godina u Mažoretkinjama Nedeliš a uru ene su plakete i zahvalnice. To su redom: Vedrana Horvat, Saša Borko, Ivana Hajdinjak, Blanka Šipek, Kristina Bacinger, Petra Mesari i Klara Dobrani . Zahvale su uru ene i osniva ima Mažoretkinja Manueli i Siniši Stri aku, nekadašnjim trenericama ur ici anadi Kneževi i Valentini Bel, te bivšoj predsjednici Tamari Hajdinjak i aktualnoj predsjednici Lidiji Branilovi . Na kraju programa seniorke su izvele koreografiju u mraku koja nikoga nije ostavila ravnodušnim. Mažoretkinje Nedeliš a zahvaljuju svima koji su na bilo koji na in doprinijeli njihovom uspješnom djelovanju dugih petnaest godina.

Svoje mažoret-vještine predstavile su i mažoretkinje vrti ke dobi

Dobitnici Nagrade “Zrinski” odradili više od trideset nastupa PIŠE: ALEN FUŠ - Iza nas je godina koja se definitivno svrstava me u uspješnije godine u radu i postojanju našeg Društva. To dokazuju brojni nastupi u Hrvatskoj i inozemstvu, koji nas posebno raduju jer na putovanju upoznajemo nova društva, stje emo prijateljstva, upoznajemo nove regije. Gostovanja u Ma arskoj i Rumunjskoj omogu ila nam je suradnja s Pištom Tišlerom, odnosno kasnije s Hannom Peterom i Rekom Chaba. Odli nim nastupom na prvom u nizu olklornih estivala u gradu Nyirbatoru stekli smo simpatije organizatora i upravo na taj na in omogu ili da nastupamo i na ostalim estivalima u okviru projekta. rekao je Nikola Matulin, predsjednik KUD-a Donji Vidovec, na godišnjoj skupštini koja je održana u nedjelju, 15. ožujka.

Plesači, pjevači i tamburaši na Međunarodnoj smotri u Zagrebu Matulin je pobrojao više od tridesetak nastupa, od kojih va-

ci Nagrade ‘Zrinski’ od strane Me imurske županije, kojom je prepoznat i cijenjen naš rad i trud u o uvanju i prezentiranju me imurskog olklora. - rekao je Matulin, te usmeno zahvalio svima koji su pomogli u radu Društva. Suradnja s Vidoslavom Bagurom te nastupom na Me unarodnoj smotri olklora u Zagrebu, održavanjem radionice na istoj mani estaciji, uvršteni su u serijal HRT-a o kulturnoj baštini koji se snimao u velja i.

Vidovčani se štimaju s kudačima

Za poseban doprinos u radu Društva priznanje je primila Magdalena Krišto

lja izdvojiti nastupe najmla ih KUD-ovaca na 11. Me unarodnom olklornom estivalu djece i mladih u Zagrebu i V. Mednarodnom sre anju otroških olklornih skupina u Rogaškoj

Slatini. Stariji olkloraši, tamburaši i pjeva i nastupili su na Me unarodnoj smotri olklora u Zagrebu, a aktivni su bili i lanovi dramske sekcije. - Tako er smo ponosni što smo dobitni-

Treba spomenuti i uspješnu organizaciju estivala olklora i tradicije Vidovo 2014. te proslavu 25. godišnjice postojanja Društva. Njihovim radom štima se i op inski na elnik Josip Grivec: - Vaši nastupi i programi koje dajete impresivni su. Hvala vam na trudu, radu i znanju te što ime našeg mjesta prenosite diljem Hrvatske i van nje. Svi smo ponosni na vas i nastavite tako! Na kraju skupa priznanje za poseban doprinos u radu Društva primila je Magdalena Krištofi . Plan za ovu godinu je da se nastavi istim tempom.

U DOMU KULTURE grada Preloga

Održan jubilarni deseti koncert za prijatelje i članove kluba Duga U nedjelju, 15. ožujka u Domu kulture Grada Preloga održan je jubilarni koncert za prijatelje i lanove kluba Duga, koji ve desetu godinu zaredom vrlo uspješno organiziraju u enici Srednje škole Prelog. Duša ovog koncerta je pro esor Mišo Rašan, koji vrlo pomno i kriti ki bira te poziva izvo a e na koncert, a da je stvar poprimila vrlo ozbiljnu notu govori i injenica da se nastupi dogovaraju i rezerviraju godinu dana unaprijed. Na velikoj pomo i i podršci u organizaciji mani estacije zahvaljuje se ravnatelju Tomislavu Greguru, koji je ponosan i sretan što Škola ve deset godina skromno, ali s veseljem i od srca, pomaže Klubu. Tko su i što su lanovi Duge, najljepše je opisala upravo njihova voditeljica Brankica Mezga: - lanovi Duge jesu osobe koje svojom jednostavnoš u, veseljem i nasmijanim licima podsje aju ostale na prave vrijednosti postojanja. Tako njih desetak uspijeva usporiti svakodnevni brzi tempo volontera i uvesti ih u svoj

svijet u kojem vladaju druga iji prioriteti… Za te važne i velike ljude osmislili smo zanimljiv program, trenutak veselja, plesa i pjevanja kroz koji su nas vodili naši u enici Sanja Varga (1. G) i Mislav Kova (1. G). Led je probila grupa glazbenih entuzijasta naše Škole, tj. bend: Igor Šipek (3. G), Benjamin Mihoci (3. G), Petar anadi (3. THK) i Filip Balog (4. THK). Svojim vokalima publiku su po astili Esmeralda Slavi ek (3. G), Emili Tkal ec (1. SK), Filip Balog (4. THK) i Marija Blagus (3. EK). Plesni centar Glorius oduševio nas je latinoameri kim ritmovima (u izvedbi mla ih generacija te dvoje u enika naše škole, Karle Posavec i Marka Šte ana), pod vodstvom pro esorice njema kog jezika Tanje Bakse. Predstavili su nam se i tamburaši KUD-a ‘Selja ka sloga’ Prelog pod vodstvom Igora Pergara. Poznatu ariju iz opere ‘Carmen’ i ljubavnu me imursku popevku izvele su nam dvije renomirane glazbene dive - Karolina Matja-

Nastup mladih pjeva a Srednje škole Prelog

šec (solo) i Martina Jakši (glasovir). Da i naše pro esorice nisu za ‘hititi’, dokazale su ur ica Katanec, pro . hrvatskog jezika, Ivana Martinec, pro . turisti ke grupe predmeta, i Mirjana Hrži , pro . Matematike, koje su otpjevale dvije pjesme. Publiku je oduševio i Tomislav Trupkovi , priznati sportaš me u osobama s invaliditetom, iz udruge Mura. Za kraj je veselo društvo u dvorani svojim dolaskom i glasom

po astio Mirko Švenda - Žiga. Susret je završio poticajnim rije ima dvoje dugogodišnjih suradnika, voditeljice kluba Duga i ravnatelja SŠ-a Prelog. Prikupljeni novac (2578 kn) bit e upla en u ime Srednje škole Prelog i, naravno, svih posjetitelja na ra un udruge Mura, u okviru koje djeluje i klub Duga. ( ur ica Katanec, oto: Ivona erepinko i Roberta Hozjak, 4. EK)

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

Doc. dr. sc. Tamara Turza-Bogdan, prodekanica za poslovanje, studije i studente, Odsjek Učiteljskog fakulteta u Čakovcu

Dijete bolje usvaja strani jezik ako ima razvijeni vlastiti materinski jezik Piše: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan

organizaciji U iteljskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, Odsjeka u akovcu, te Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na U iteljskom fakultetu ovih je dana završen me unarodni znanstveni skup, tre i Me imurski ilološki dani. Uz ostalo predstavljeno je novo izdanje popularno-znanstvenoga asopisa “Hrvatski jezik” i priru nika “Hrvatski na maturi”. Teme tre ih susreta znanstvenika bile su: Višejezi nost i kulturna raznolikost u obrazovanju te Kajkavsko narje je. Razgovarali smo s organizatoricom skupa, doc. dr. sc. Tamarom Turza-Bogdan, prodekanicom za poslovanje, studije i studente, Odsjek U iteljskog fakulteta u akovcu, o zna aju znanstvenog skupa Me imurski ilološki dani, kako za odgoj djece i studenata, tako i same sudionike. • Ovih je dana održan me unarodni znanstveni skup, tre i Me imurski filološki dani. Zbog ega je filologija postala zadnjih godina tako zna ajna u obrazovanju? — Filologija je mati na znanost školskih predmeta, bio to hrvatski ili neki strani jezik. Posljednjih se desetlje a i u našem školstvu puno govori o primijenjenim istraživanjima, sociolingvistici i komunikacijskom pristupu u nastavi jezika. To je posebno važno kada govorimo o ranom usvajanju jezika, koje mora biti prilago eno razvojnoj dobi djeteta. Ne može jezik na isti na in usvajati šestogodišnjak i petnaestogodišnjak. • Višejezi nost i kulturna raznolikost u obrazovanju su sve više prisutni, svi smo na neki na in postali višejezi ni ili dojam vara? — Ne bih rekla da postajemo višejezi ni, mi to oduvijek jesmo, barem u odnosu standardnoga jezika i narje ja, kada govorimo o okomitoj višejezi nosti. U našim kajkavskim

krajevima svako dijete u školu donosi jezik svoje obitelji koji je manje-više dio nekoga narje ja. Dijete se u školi susre e sa standardnim normiranim jezikom koji po inje usvajati. Kako je svrha predmeta Hrvatskoga jezika usvajanje jezi noga standarda, to se može u initi tako da dijete zadrži svoju višejezi nost, govor kojim je došlo u školu, a pomo u njega nau i standardni hrvatski jezik koji e mu omogu iti sporazumijevanje u službenim situacijama. Komunikacijski pristup i funkcionalna gramatika govore o optimalnom usvajanju jezika koji se usvaja kroz komunikacijsku praksu i na tekstovima koji su prilago eni dobi djeteta. To je potrebno zato što dijete ne razumije apstraktni sustav jezika i ono što usvaja mora biti jednostavno, prirodno i putem didakti ke igre. Tu je mogu e iskoristiti dje ji govor i dijete e se osjetiti uspješnim jer je i dosad u predškolskom razdoblju bilo uspješno u komunikaciji s okolinom. Polazište je, dakle, dijete i njegov jezik. U enjem stranoga jezika u školi dijete postaje i horizontalno višejezi na osoba. U Me imurju je višejezi nost prisutna i kod romske nacionalne manjine. Njihov je materinski govor rumunjski bajaški, okolinski je govor kajkavski, a u predškoli i školi po inju usvajati standardni hrvatski, koji je ujedno i jezik na kojem se obrazuju. Sasvim je sigurno da to utje e na njihov uspjeh u obrazovanju. Pozitivno je to što oni poha aju predškolu, u kojoj u odre enoj mjeri savladaju osnove hrvatskoga, kako bi mogli pratiti nastavu. Me utim, potrebno je kod odgojitelja i u itelja razvijati kompetencije za usvajanje hrvatskoga kao stranoga jezika, kako bi mogli provoditi proces usvajanja jezika u svim aktivnostima kojima su djeca izložena u predškoli i na po etku školovanja. Naravno, u enici romske nacionalne manjine pritom bi morali njegovati i svoj materinski bajaški jezik. Istraživanja pokazuju da dije-

te bolje usvaja strani jezik ako ljamo kajkavsko narje je? ona se moraju njegovati u naima razvijen vlastiti materinski Ako ne postoji, kakav osje aj stavi. Prvotno, kao što sam ve jezik. I u tom je smjeru U itelj- imate kao znanstvenica? rekla, njihovim uvažavanjem ski fakultet napravio pozitivni — Kao što sam rekla, jezik kao jezika kojim govore njegovi iskorak. Naime, od ovoga je se- se mijenja i on se promatra i govornici - djeca prilikom dolamestra studentima ponu en iz- u dijakronijskom pristupu, u ska u školu. Zatim postupnim borni kolegij Osnove bajaškoga odnosu na prošlost i promjene usvajanjem standardnoga jerumunjskog za u itelje i odgoji- koje su se zbivale, što se prati u zika polaze i od dje jega govotelje. Nositeljica kolegija je doc. starim knjigama i spisima. Pro- ra, tzv. kontrastivnim putom. dr. sc. Lidija Cviki , a izvoditelj u ava se i sadašnji trenutak i Istovremeno, upoznavanjem kolega s Odsjeka za romanisti- promjene u njemu koje su uzro- s književnoš u i kulturom na ku Filozofskoga fakulteta, dr. kovane razli itim društvenim narje ju. Ciljevi nastave Hrvatsc. Petar Radosavljevi . Interes injenicama. Sociolingvisti ka skoga jezika mogu se ostvariti za kolegij vrlo je velik, upisalo i na odre enom korpusu knjiga je dvadesetak studenata u iževnosti na narje ju. Na taj se teljskog i odgojiteljskog studija. na in djeca upoznaju s njime, usvajaju njegov motivski i idej• Kajkavsko narje je - Moram napomenuti ni svijet, upijaju tradiciju koja bilo je zna ajna tema da narječje ne bi trebalo je dio kulture. Naravno da skupa. Zbog ega je to nije jednako u drugom i važno istraživati to biti shvaćeno samo osmom razredu, potrebnarje je i tko su istrakao dio nečega prošlog i no je prilagoditi sadržaj živa i? zaboravljenog. Kajkavsko i pristup. Moram napo— Svaki je jezik narječje dio je današnje urbane menuti da narje je ne bi važno istraživati kako kulture i kao takvo također trebalo biti shva eno sabi se vidjelo stanje u mora biti tema proučavanja mo kao dio ne ega prošlog prošlosti i putovi njegoi zaboravljenog. Kajkavsko va razvoja u sadašnjosti. u određenom razdoblju narje je dio je današnje urbaJezik se stalno mijenja, a školovanja ne kulture i kao takvo tako er istraživanja pokazuju na koji mora biti tema prou avanja u je na in dolazilo do odre enih odre enom razdoblju školovapromjena. Kajkavsko narje je istražuju znanstvenici u istraživanja danas su vrlo važ- nja. Premalo je ovdje mjesta i znanstvenim ustanovama pona za jezikoslovlje jer pokazuju vremena za dublje ulaženje u put IHJJ-a ili HAZU-a te mnogi suvremene mijene u jeziku, koji tu sveobuhvatnu temu. • Koliko mediji i kulturznanstvenici na ilološkim je vrlo dinami an i promjenjiv. odsjecima hrvatskih fakulte- Naravno da se zaboravljaju na doga anja mogu pomo i ta i sveu ilišta. Kod nas se na rije i koje ozna uju pojmove u uvanju osobitosti me iU iteljskom fakultetu ono ve kojih više nema u uporabi. Ci- murskoga kajkavskog ili pak dulje vrijeme prou ava. Spome- jeli se jedan korpus leksika ne mediji više odmažu nego ponula bih prof. dr. sc. Zvonimira upotrjebljava, primjerice, za mažu? Bartoli a i prof. dr. sc. Stjepana odre ene predmete koji izlaze — Kao i u svemu drugom, Hranjeca, koji su se njime bavi- iz uporabe, i to je prirodno. No mediji uvelike pomažu a irmali. U novije su vrijeme poznati usporedno s tim nastaju neki cijom pozitivnoga stava prema radovi o kajkavskim govorima novi sklopovi i iskazi koji u se- kajkavskom narje ju. I kod goizv. prof. dr. sc. ure Blažeke. bi uklju uju i kajkavske izraze, vornika i kod negovornika toga Izv. prof. Blaženka Filipan-Ži- a uvjetovani su suvremenom narje ja. Mediji mogu stvoriti i gni prou ava to narje je kroz tehnologijom i medijima. Danas razbiti neke stereotipe o govorjezik novih medija i povezuje ga je odnos prema kajkavskom i nicima narje ja. O tome kroz s govorom starijih govornika. ostalim narje jima puno bolji prizmu sinkronizacije animiDio je znanstvenoga interesa nego prije pedesetak godina. ranih ilmova vrlo zanimljivo doc. dr. sc. Andrijane Kos-Laj- Narje je se mijenja i to je nor- piše Ivo Žani u knjizi: “Kako bi tman i kajkavska književnost, malno, trenutno ta promjena trebali govoriti hrvatski maa jedno je od podru ja mojega ide u smjeru približavanja stan- garci?”. znanstvenog interesa meto- dardnom jeziku, no i standard • U emu je, po Vama, najdi ki pristup kajkavskom nar- se mijenja pod utjecajem nar- ve a vrijednost ovogodišnjeje ju i književnosti u nastavi. je ja, utjecaj je višesmjerni. ga znanstvenog skupa? Kajkavsko narje je ina ica je — Ovu smo godinu skup • Kako svi skupa momodula Hrvatski jezik, koji se žemo doprinijeti o uvanju organizirali u suradnji s Instiu tom obliku sluša ve desetak kajkavskog narje ja? tutom za hrvatski jezik i jezigodina na našem odsjeku. — Bez obzira na to kako koslovlje, što nam je omogu• Postoji li suglasnost o se narje ja mijenjaju i kojim ilo povezivanje s istaknutim tome koliko brzo zaborav- njihovim oblikom govorimo, jezikoslovcima koji su izlagali

“

na skupu. U tom je povezivanju pomogla Podružnica IHJJ-a u akovcu i njezina voditeljica doc. dr. sc. Ines Vir . Na skupovima je vrlo važna ta razmjena mišljenja i me usobni dijalog koji uvijek donosi neka nova znanstvena povezivanja i nove projekte. Ta e se vrijednost pokazati u budu nosti, a vjerujem da je tome skup puno pripomogao. Posebno bih željela spomenuti izuzetno vrijedna plenarna izlaganja koja smo ove godine prvi put organizirali. Prof. dr. sc. An ela Fran i s Filozofskog fakulteta (koja je i lanica HAZU-a, u razredu ilologije, jedina i prva iz naših krajeva, rodom iz Svete Marije) govorila je u svojem izlaganju Od krematonima Csáktornya do ojkonima akovec, o bogatoj povijesti grada te prikazu povijesti imena akovec, od prvoga spomena do današnjega oblika. Prof. dr. sc. Zrinka Jelaska s Filozofskog fakulteta svojim je izlaganjem Višejezi ni okviri nastave Hrvatskoga jezika u osnovnoj školi dala izuzetan prilog raspravom o pristupima u nastavi Hrvatskoga jezika koji nisu, usprkos pomacima, još uvijek uskla eni sa spoznajama o jezi nom razvoju, i to u odnosu na višejezi nost u enika. Raduje me što su i srednjoškolski profesori iz akovca ve tradicionalno sudionici skupa, pa smo mogli uti i njihova istraživanja i promišljanja o kajkavskom narje ju. Na skupu su, osim znanstvenika, izlagali i studenti našega U iteljskog studija te studenti kroatistike iz Me imurja koji studiraju na razli itim hrvatskim sveu ilištima. To pokazuje da naša obrazovna sredina na neki na in živi kroz ovu temu i pokazuje stalan interes prema njoj. S obzirom na brojnost sudionika, osamdesetak izlaga a iz Hrvatske, Slovenije, Ma arske i Španjolske, te s obzirom na izložene teme, mislim da možemo biti zadovoljni. Naravno, uvijek se može bolje, pa ve razmišljamo o nekim novostima za idu i skup.

media

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1019

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

KNJIŽARA “LJEVAK”

Joël Dicker: “Istina o slučaju Harry Quebert”

Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 1018. “Međimurskih novina” je Badema Križnik, Čakovec (Gail McHugh: “Sudar”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji “Međimurskih novina” deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Kiera Cass: “Elita” U pala i suparnica samo jedna može osvoji prin evo srce... America Singer jedna je od elite i princ Maxon ne vidi nijednu djevojku osim nje. Pobijedi li na natjecanju za njegovo srce, napus t e život koji joj je unaprijed bio odre en i zamijeni ga svijetom raskoši. Ali ishod nije ni približno siguran; prijetnja nasilnih pobunjenika k iza zidina pala e prerasta u rat, a ogor ene suparnice spremne su na borbu do posljednjeg daha. Kako Americini osje aji prema Maxonu ja aju, tako je njezin nekadašnji de ko Aspen eka u sjenama. Kome je uis nu odana i

kako e njezina odluka utjeca na njezinu, a i sudbinu vlas te obitelji?

BELETRISTIKA Joël Dicker: Istina o slu aju Harry Quebert Kader Abdolah: Kralj Nicolás Poblete: Jato

PUBLICISTIKA Robin Sharma: Vo a bez titule Jonathan Haidt: Hipoteza o sre i Eva Illouz: Zašto ljubav boli

vrhunske književnosti. Možda i zato što Dickerova “Istina o slu aju Harry Quebert” nije samo roman o ubojstvu – ona je i knjiga o cijeni slave i zavodljivosti uspjeha, roman koji razotkriva kako unkcioniraju suvremeni mediji, djelo koje proni e u tajnu ljubavi u svim njezinim oblicima. I uza sve to: pri a o tome što zna i biti istinski veliki pisac.

ALBUM TJEDNA

Livio Morosin: “Motovun”

PREPORUKA

Daniela Sacerdoti: “Čuvaj me” Nakon prili no neveseloga životnog razdoblja Eilidh odlu i o i u malo škotsko selo u kojemu je provela dje njstvo, u nadi da e tamo prona i mir i utjehu. Vrijeme e u ini svoje i ona e se potupno oporaviti. Obnovit e prijateljstvo s Jamieom, samohranim ocem djevoj ice koju je majka ostavila radi ostvarenja

Aurora, New Hampshire - Dana 30. kolovoza 1975. petnaestogodišnja Nola Kellergan vi ena je kako kroz šumu bježi pred nepoznatim muškarcem i pune trideset tri godine bit e to posljednje što e se uti o njoj. A onda su u vrtu ku e na osami iskopani jedan leš i jedna knjiga, a duh davnoga ljeta koje je gradi u Aurori ukralo nevinost zauvijek je oslobo en iz boce. Godine 2008. nova zvijezda njujorške književne scene

Marcus Goldman boluje od bolesti pisaca. Ali kad, stisnut rokovima i o ajan, lijek za kreativnu blokadu odlu i potražiti u društvu svojega nekadašnjeg mentora, slavnoga ameri kog pisca Harryja Queberta, i ne sluti da ulazi u središte oluje koja e Auroru i njezina najpoznatijeg stanovnika dovesti na naslovnice svih ameri kih novina. Jer i vrt i u njemu prona eni rukopis pripadaju Harryju Quebertu, a tijelo davno nestaloj Noli, s kojom je bio u vezi. U istrazi koja naizgled vodi samo jednom ishodu Quebert e priznati ljubav, ali ne i zlo in, a Marcus je jedini koji mu je spreman povjerovati. No sve je jasnije da bilješke koje grozni avo vodi o slu aju Harry Quebert donose više pitanja nego odgovora – da kod Nole, u životu baš kao i u smrti, ništa nije onakvo kakvim se ini. Ve dugo nije bilo knjige koja je u tolikoj mjeri ujedinila ljubitelje vrhunskog trilera i

umjetni ke karijere, a izuzev tog gubitka Jamie je morao pretrpje još jedan – smrt majke. Nakon toga povukao se u sebe, k i mu je jedina svijetla to ka u životu i ništa drugo ga ne zanima. Istodobno, Iako ni Eilidh ni Jamie nisu u potrazi za novom ljubavi, u pri u se uple e netko tko za njih dvoje ima drugi plan. ...

Morosin se pomalo samozatajno, uvijek iz drugog plana, nametnuo kao jedan od nekolicine najintrigantnijih i najkvalitetnijih doma ih autora u zadnjih tridesetak godina. Od (post)novovalnog ekperimentiranja Gustapha y njegovih dobrih duhova, preko savršeno pitkog mainstream popa koji je radio s Alenom Vitasovi em, do etna, žestokog rocka i šansona, Livio je polako istesao jednu od rijetkih novijih diskografija koje e jednog dana zaslužiti ozbiljnu retrospektivu. Ovaj put rije je o instrumentalnom albumu, posve enom i inspiriranom - pogodili ste - Motovunom. Album je snimljen na spomenutom mjestu radnje, u ku i Livijevog prijatelja Danila Du ka, slikara i autora naslovnice albuma i videospota za Porinom nagra eni singl “Autobus”. Atmos era lokaliteta maksimalno je iskorištena. U pjesmama se tako obilno koriste ambijentalni zvukovi, poput škripanja vrata, grmljavine i cvrkuta ptica, koji osnovnu zvu nu podlogu, koja se ukratko može ome iti electro-etno-rock-etiketama, smještaju u kontekst i time joj daju puni smisao.

Lisa Kleypas: “Jedne noći u ponoć” Nakon smrti roditelja Amelija Hathaway hrabro se uhvatila u koštac sa životom i preuzela brigu o razuzdanom starijem bratu i tri mla e sestre. Živjeli su skromno, ali pristojno, barem do trenutka kada su nenadano naslijedili imanje u Hampshireu. No nove okolnosti donijele su sa sobom i gomilu novih problema, uklju uju i i Amelijin ponovni susret s Camom Rohanom, tajnovitim, nao itim i vrlo imu nim muškarcem romskog porijekla. Iako e se oboje svojski truditi zanijekati me usobnu privla nost, ispostavit e se da je to nemogu e. Usto, htjela to priznati ili ne, Amelija e se morati suo iti s injenicom da bi bez Camove pomo i bila posve izgubljena. Kao i bez njegova strastvenog zagrljaja...

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13

Slušaju i album nije teško zamisliti autobus kako se trucka po brežuljcima i remeti prirodni mir, Livija kako u rano jutro s motovunskog brda promatra spokojnu dolinu Mirne ili glazbenike kako u škripavoj ku i provode ve er sviraju i dok vani grmi i sijeva. Odnosno, nije teško zamisliti motovunsku svakodnevnicu u kojoj se tradicionalno, pitoreskno, romati no-misti no-starinsko miješa s modernim oblicima turizma. Isti u se “Mirna” s finom jazz-gitarom, koja pomalo vu e na Air, te “Jana” koja

kreira gotovo filmski ugo aj, i u kojoj pravu grmljavinu zamijeni grmljavina elektri ne gitare. Završna “Kaos” naslovom i zvukom žestokog techna vjerojatno pokušava do arati atmos eru razuzdanih partyja kakvi prate zatvaranje Motovun Film Festivala. Nije “Motovun” namijenjen masovnoj upotrebi, no kao soundtrack za laganu vožnju po živopisnoj unutrašnjosti Istre ili kao zvu na razglednica-uspomena sasvim e solidno poslužiti. (Marko Vukuši , preuzeto s portala Muzika.hr)

1. Bloodstream - ED SHEERAN & RUDIMENTAL 2. Nothing Without Love - NATE RUESS 3. Believe - MUMFORD & SONS 4. What Kind Of Man - FLORENCE + THE MACHINE 5. Four Five Seconds - RIHANNA, KANYE WEST & PAUL McCARTNEY 6. Should I Stay Or Should I Go - JOOLS HOLLAND ft. KYLIE INOGUE 7. Shots - IMAGINE DRAGONS 8. Rock The Blues Away - AC/DC 9. Someone New - HOZIER 10. No Way No - MAGIC! 11. Real Real Gone - VAN MORRISON & MICHAEL BUBLE 12.King - YEARS & YEARS 13. Time Of Our Lives - PITBULL & NE-YO 14. Ain’t Enough Whiskey - KID ROCK 15. Earned It - THE WEEKND

RADIO 1 Top Hit List 1. ELEMENTAL - Goli i bosi 2. KLAPA CAMBI & Miroslav Škoro - Moja Slavonka 3. GRETTA - Sre a 4. VANNA - Probaj 5. PETAR DRAGOJEVI - Potpisujem 6. VRANAC - Dotakni me pogledom 7. SEVERINA i U iteljice - Generale 8. NATALI DIZDAR - Iluzionist 9. SASSJA ft Remi - Etikete 10. HLADNO PIVO - Vjeruj u mene 11. ANTE CASH Ft Postolar Tripper - Milena 12. NINA BADRI & Željko Vasi - Lozinka za raj 13. SINOVI RAVNICE - Žena boginja 14. FLYER - Pjesma za dvoje 15. IVAN ZAK - Daleko

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

uz knjigu, ﬁlm, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

SANDRA MALENICA, AUTORICA ZAŠTITNOG ZNAKA Varaždin - Europska prijestolnica kulture 2020.

petak, 27. 3. 18.00 KOD KUĆE, 3D

Spoj nespojivog u natjecanju za prestižnu titulu prijestolnice kulture

CENTAR ZA KULTURU Čakovec, Tribina “ČČ”, 2. travnja, 20 sati - Ruski ﬁlm “Levijatan”

Moderna verzija biblijske Knjige o Jobu

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

Ruski ilm “Levijatan” govori o borbi obi nog, malog ovjeka protiv korumpiranog sustava suvremene Rusije. Mehani ar Kolya sa svojom ženom i sinom živi na poluotoku u Barentsovom moru, ija je ku a zapela za oko korumpiranom lokalnom elniku Vadimu, koji baš na tom mjestu sebi želi sagraditi luksuznu vikendicu. Kolya u pomo zove svog prijatelja, odvjetnika Dimitriya, koji ga uvjerava kako e Vadima i njegovu vlast zajedno stjerati u kut. Kolyina nevina borba s vlaš u, u kojoj e izvu i deblji kraj, moderna je verzija biblijske Knjige o Jobu, vrlo znane pri e o nepravednom kažnjavanju ovjeka koji vjeruje u pravedan svijet. Zvyagintsev se na suptilan na in ovim ilmom osvrnuo na trenuta nu vladavinu u Rusiji, no, kako napominje, i na cijeli svijet, gdje se mnoge nepravde prouzrokovane od velikih ljudi doga aju malim gra anima. Levijatan je prilikom putovanja po zna ajnim festivalima osvojio razne nagrade, a me u njima i Zlatni globus za najbolji strani ilm, nagradu za najbolji scenarij na Cannes ilm festivalu te nominaciju za nagradu Oscar u kategoriji za najbolji strani ilm. Filmsku projekciju ovoga ruskog ilma u trajanju od 141 minute pogledajte na Tribini “ ” 2. travnja s po etkom u 20 sati.

z ilmsko-kreativni studio Vanima, VAFI - Internacionalni festival animiranog ilma djece i mladih Varaždin te varaždinsko kino Galerija neizostavno se veže ime Sandre Malenice, koja je u organizaciju i vo enje svih tih brendova izravno uklju ena bilo kao voditeljica, direktorica i organizatorica. Nedavno je boravila u akovcu u sklopu predstavljanja projekta: Varaždin - Europska prijestolnica kulture 2020., u kojem Prelog i akovec sudjeluju kao gradovi partneri, uz još sedam gradova regije Sjever. Sandra Malenica autorica je zaštitnog znaka koji prati projekt kandidature Varaždina i gradova partnera te nam je približila vizualne odrednice logotipa: - Za projekt Europske prijestolnice kulture dozvoljeno je koristiti jedan logotip, najviše dva. Jedan za pripremnu fazu, a drugi za samu kandidaturu. Temeljna boja grada Varaždina oduvijek je bila crvena, tako da je ona uzeta za rije ‘Varaždin’, dok ljubi asta boja, opozitna toj crvenoj, predstavlja neku modernost, suvremenost, dakle, nešto emu težimo. I fontovi su tako odre eni. ‘Varaždin’ je dosta ‘uštogljen’, kako bi po doma i rekli, dok je ostatak fonta nešto emu stremimo. Razbijanje tih nekih naših unutarnjih shema u glavi. Neki u logotipu vide cvijet. Ja tu vidim ventilator i paunov rep, što u prenesenom smislu simbolizira sve ono što mi imamo svijetu za pokazati. Imamo toliko potencijala koje dovoljno ne iskorištavamo i kroz taj logo želimo pokazati svoju težnju da sve svoje potencijale predstavimo svijetu. Devet je latica, ako gle-

animirana akcijska fantazija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

19.30 ODRASTANJE drama

subota, 28. 3. 16.00 KOD KUĆE, 3D animirana akcijska fantazija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 VELIKE OČI biografska komi na drama

20.00 ODRASTANJE drama

nedjelja, 29. 3. 16.00 KOD KUĆE, 2D animirana akcijska fantazija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 VELIKE OČI biografska komi na drama

20.00 ODRASTANJE drama

ponedjeljak, 30. 3. 17.00 PINKLEC PRAZNICI “Bremenski svira i” dramsko-glazbena predstava KD-a “Pinklec”

18.00 KOD KUĆE, 2D animirana akcijska fantazija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 VELIKE OČI biografska komi na drama

Sandra Malenica: - Ako gledamo logo kao cvijet, on predstavlja cjelinu koja bi nas sve trebala okupiti

damo logo kao cvijet, on predstavlja cjelinu koja bi nas sve trebala okupiti. Predstavlja i devet partnera koje Varaždin ima u tom cjelokupnom konceptu. • Ljudi se esto pitaju kako spojiti sli nosti, a još više razli itosti regije Sjever. Upravo o tome govori i slogan koji prati koncept kandidature grada Varaždina? — Naš slogan istovremeno u sebi sadržava taj temeljni koncept kandidature ‘Spoj nespojivog’, spoj starog kroz crvenu boju i novog, modernog kroz ljubi astu. Uz crvenu i ljubi astu imamo i plavu boju koja predstavlja rijeke Dravu i Muru, dakle, dijelove sje-

vera Hrvatske koji su dio integralne cjeline, a opet imaju zasebne karakteristike i obilježja. U samom zaštitnom znaku ima i zelene boje kao simbola zagorskih brega te kao tradicionalnog shva anja i na ina življenja, ali i kao simbola ekologije i zdravog na ina života, emu svi mi kao stanovnici europske zajednice težimo. Suprotnost tome je naran asta koja simbolizira barok, ruralnu sredinu, a ljubi asta je znak urbanog, dinami nog i modernog na ina življenja. Logo je prakti ki nastao preko no i, u trenutku inspiracije, pa smo odlu ili da idemo s time te da emo ga razvijati paralelno sa svim fazama projekta. Krilatica ‘Spoj nespojivog’ nastala je zajedni kim snagama.

ODRASTANJE

VELIKE OČI

drama Režija: Richard Linklater Uloge: Ethan Hawke, Patricia Arquette, Ellar Coltrane

biografska komi na drama Režija: Tim Burton Uloge: Amy Adams, Christoph Waltz, Krysten Ritter, Jason Schwartzman

utorak, 31. 3. 17.00 PINKLEC PRAZNICI “Šegrt Hlapi kako bi ga igrala KD ‘Pinklec’”

18.00 KOD KUĆE, 2D animirana akcijska fantazija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 VELIKE OČI biografska komi na drama

srijeda, 1. 4. 17.00 PINKLEC PRAZNICI “Ana Frank” Kazalište “Trešnja”, Zagreb

četvrtak, 2. 4. Tribina “ ”

20.00 LEVIJATAN ruski ilm

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 28. 3. 17.00 KOD KUĆE animirani, avantura, fantazija

19.00 TRILOGIJA RAZLIČITA: POBUNJENA akcija, romantika, avantura Pravo remekdjelo sedme umjetnos , lm sniman dvanaest godina (2002. - 2013.), pra odrastanje dje aka Masona (Ellar Coltrane) od njegove pete godine do punoljetnosti. Film “Odrastanje” je kcionalna drama snimana s istom skupinom glumaca jekom dvanaest godina. Vodi nas na jedinstveno putovanje koje je istovremeno epsko i in mno kroz uz-

bu enja dje njstva, seizmi ke pomake u modernoj obitelji i sam protok vremena. Film prati šestogodišnjeg Masona kroz desetlje e prepuno promjena, kroz promjene u obitelji i obiteljske kontroverze, brakove, ponovne ženidbe, nove škole, prve ljubavi, gubitke ljubavi, dobra vremena, zastrašuju a vremena te neprekidno raspli e mješavinu slomljenih srca i uda.

Hvaljeni redatelj Tim Burton otkriva nam jednu od najve ih prijevara u povijes slikarstva! Walter Keane tijekom ‘50-ih i po etkom ‘60-ih godina prošlog stolje a bio je jedan od najpopularnijih slikara na svijetu, poznat po platnima s kojih su tužno gledale djevoj ice velikih o iju. Da on nije autor svojih

djela, vjerojatno se nikada ne bi ni doznalo da njegova supruga Margaret nije odlu ila progovoriti u javnosti. Bitka za vrijedna djela i planetarnu slavu otkrila je i mnogo prljavih detalja koje je skrivao njihov naoko savršen brak. Biografska komi na drama “Velike o i” u trajanju od 106 minuta preporu uje se starijima od trinaest godina.

nedjelja, 29. 3. 17.00 KOD KUĆE animirani, avantura, fantazija

19.00 TRILOGIJA RAZLIČITA: POBUNJENA akcija, romantika, avantura

media

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

SAČUVAJMO MEĐIMURSKU GASTRONOMSKU BAŠTINU BIK (21.4. - 20.5.)

Ulazite u razdoblje vrhunske poslovne popularnos . Iskoris te sve što vam zvijezde daruju, jer tko zna kad ete ovako bi blagoslovljeni. Financijski ete bi zadovoljniji nego što je bilo prije nekoliko mjeseci, pa e veliki teret pas s vaših le a. Zapo et ete sa štednjom i ne e vam pada na pamet nikakva rastrošnost. Svi e težiti tome da što više budu u vašoj blizini. Oni koji su u dugim vezama ostvarit e dugo sanjani san. Vitalni ste i dobrog zdravlja.

Svoje dragocjeno vrijeme nemojte troši na nepotrebne doga aje. Tamo gdje vam nije mjesto nemojte ni zalazi , ve lijepo ostanite na svom teritoriju. Energija e vam bi u padu, pa što više odmarajte. Vikend posvetite samo sebi, u nekakvoj opuštaju oj sredini. Za odmor odvojite ve ernje sate, jer preko dana ete bi puni obveza. Koncentraciju usmjerite samo na bitno. Rijetki e bi poletni zbog povoljne ljubavne situacije. Mogu a je manja glavobolja.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Ohrabrite se i preuzmite poslovni rizik na koji se dugo pripremate. Znajte kako bez rizika nema ni pro ta te kako je nastupio pravi trenutak da na tome djelujete. Stojite na mjestu, rado bi se pomaknuli, ali ne uspijevate. U ime toga nešto poduzmite za svoju sre u i zadovoljstvo. Pojedince e s mjesta pogura nov ana situacija i samo e te osobe uspjeti. U ljubavi slijede promjene. Mogu i su problemi s nesanicom. Konzumirajte više svježeg vo a i povr a.

RAK (22.6. - 22.7.) Nemojte svima bi na usluzi, bez obzira koliko vam to izgledalo dobronamjerno. inite uslugu samo onima koji ine i vama, jer se u posljednje vrijeme oko vas nalazi puno sebi nih osoba. Mogli biste na sebe natovari zlo esta ogovaranja, koja ste nedavno tako er prošli. Stanite zlobnicima na žulj i isprije ite im se na putu kojim idu prema vama. Koliko god trebali ljubav, ne uzimajte je od svakoga, jer bi moglo bolje . Budite strpljivi. Zdravi ste.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Posao vam podiže samopouzdanje i otklanja sve druge životne poteško e, kojih itekako imate. Pokušajte svoje probleme ne odava drugima, jer e ih netko zlouporabi . Pred pojedincima je nova ljubavna afera, pogotovo onima koji se spremaju na poslovno putovanje. Strastvenom zovu nikako ne ete mo i odoljeti. Bez obzira koliko ste mudri i oprezni, ovaj put budite još oprezniji, jer vam zvijezde nisu naklonjene. Glavobolju eliminirajte es m šetnjama.

U nadolaze im danima bit ete otvoreni za sve opcije suradnje i nove projekte. Ostvarit ete nešto o emu maštate ve dulje vrijeme. Pripazite na slatkorje ivost suradnika. Možda se radi o osobi koja vas želi iskoris . U emotivnim odnosima partner ili voljena osoba bit e pažljivi prema vama. Mogu e je neko poslovno ili privatno putovanje na kojem ete maksimalno uživa i opus se. Provjerite krvnu sliku, jer ste se u posljednje vrijeme malo zanemarili.

VAGA (24.9. - 23.10.) Jeste li pravilno procjenili potrebno vrijeme realizaciju nekih poslova? Možda ste uzeli ‘preveliki’ zalogaj i sada ete ima problema s rokovima. Budite mudri i pokušajte se ipak izvu i iz problema ne situacije. Za razliku od poslovnih tegoba, u ljubavi kao da vam cvjetaju ružu. S partnerom ete biti u nadasve skladnim odnosima. Imate li obitelj, posve te slobodno vrijeme za igru i druženje s djecom. Sa zdravljem ne ete imati nikakvih problema.

ŠKORPION (24.10. -22.11.) Doga aji koje ste o ekivali ve nekoliko mjeseci ne e se realizira onako kako biste željeli. U ljubavi tako er nije zadovoljavaju a situacija, pa e mnogi od vas krivnju usmjeriti na svog partnera. Prihvatite injenice onakve kakve jesu i bit e sve lakše i jednostavnije. Zbog nagomilanih problema i briga bit ete umorni. Ipak, pokušajte prona i vrijeme za odmor. Ukoliko imate djecu, posve te im dovoljno pažnje i svoje koncentracije. Više spavajte.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) O ekuju vas povoljne poslovne prilike. Do i e do izražaja vaše organizacijske sposobnos i poslovna intuicija. Pripazite prigodom potpisivanja nekih poslovnih ugovora. Ukoliko ste nezaposleni, mogu je poziv na razgovor za posao. U ljubavnom životu vlada sklad i obostrano razumijevanje s partnerom. Dane vikenda iskoristite za zajedni ko druženje s obitelji ili prijateljima. U zdravstvenom pogledu sve je u redu i tako e i osta .

JARAC (22.12. -20.1.) Bit ete i više nego zadovoljni poslovnom situacijom. Realizirat e se neki projekti koji su dulje vrijeme bili u stanju mirovanja. Na vidiku su i nove poslovne ponude. Malo druga ija situacija bit e u emotivnim odnosima. Iako niste nezadovoljni, bilo bi dobro u ljubavne odnose unijeti više dinami nos . Ako ste sami, bit ete previše zaokupljeni poslovnim odnosima da biste odvojili vrijeme za traženje društva. Priuš te si dovoljno sna i odmora.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Izaberite prioritete i realiziraje poslove koji e nancijski bi pozi vni. Imat ete razumijevanje nadre enih. Do izražaja e do i i vaša roman na priroda. Uživat ete u druženju s voljenom osobom. Vedre misli, op mizam i samopouzdanje bit e vaše odlike u danima vikenda. U komunikaciji s drugima bit ete srda ni pa e vas svugdje do ekiva i ispra a s osmijehom. Poradite na zi koj kondiciji. Krenite u teretanu ili na plivanje.

RIBE (20.2. -20.3.) Više pozornos posve te završavanju zaostalih poslovnih zadataka. Sve ete s i pravilnom organizacijom i rasporedom vremena. Emo vni vas odnosi tako er zabrinjavaju. Nadali ste se pozivitnim vijes ma ili pomacima u postoje im odnosima, ali sve kao da je nekako zastalo. Budite strpljivi. I na tom polju do i e do poboljšanja i vrijeme e vam da odgovore na sva pitanja. Ako ste sami, dane vikenda iskoris te za druženje s prijateljima. Zdravi ste i puni energije.

Kako se radi kelešica na zeljovom listu, pokazala je Terezija Polak iz Nedeliš a

Vrijedne i spretne ruke pripremile su poga u s prosenom kašom i orasima

Kako se i što kuhalo prije stotinu godina? U organizaciji restorana Kneja Mali Mihaljevec, uz potporu Me imurske županije i sponzorstvo akove kih mlinova, u petak, 20. ožujka 2015. u 18 sati održala se prva radionica: Sa uvajmo me imursku gastronomsku baštinu. Kako se to radilo prije više od sto godina, sudionice radionice mogle su nau iti od iskusnih žena koje poznaju izvorne recepte. Tako je kelešicu na zeljovom listu u ila raditi Terezija Polak iz Nedeliš a, kuružja u Ivana Pintari iz Palovca, a poga u s prosenom kašom i orasima Katarina Baksa. U Kneji se okupilo šezdesetak polaznica radionice

Iskusne kuharice prenosile su na mla e generacije svoja znanja i vještine

I najmla i sudionici radionice iskazali su interes za pripremanje delicija

Odaziv na radionicu bio je jako velik. Okupilo se šezdesetak sudionica, koje su s velikim interesom pratile izradu, u ile, postavljale pitanja i uz pomo voditeljica mijesile i izra ivale fine delicije. Nakon uspješne izrade sve napravljeno ispekli su kuhari restorana Kneja, što se s velikim veseljem i degustiralo. Svi sudionici bili su oduševljeni okusima i mirisima pripremljenih specija-

liteta, i svaka je sudionica dobila pisani recept za izradu. Uz opušteno druženje radionica je uspjela ostvariti cilj, zaboravljeni recepti prenijeli su se na mla e generacije. Organizator ove radionice, restoran Kneja, ove e autohtone me imurske slastice uvrstiti u svoju ponudu i samim time ih s ponosom prezentirati doma oj i stranoj gastronomskoj publici.

Sve što se pripremilo s radoš u se i degustiralo

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica Žuta boja je živahna, radosna i energična. Simbol je sreće i uspjeha. Djeluje poticajno. Deﬁnitivno je razveselila i čakovečku subotnju špicu.

media

9 13

media

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pileći ﬁle punjen turošom s umakom od šljiva i heljdinim faširancima Prijedlog za ovotjedni nedjeljni objed preporu uje restoran Pilka u akovcu. Pripremio ga je vrsni kuhar Nikola Vuruši iz Nedeliš a, koji u ovom restoranu radi kao kuhar ve deset godina. Upravo je ovih dana završio edukaciju i stekao zvanje majstora - specijalista kuhara. Za naš recept tjedna pripremio je pile i file punjen turošom s umakom od šljiva i heljdinim aširancima. Krenimo kuhati! June i file o istimo od žilica. Stavimo ga odstajati u marinadi. Potom ga punimo turošom, namažemo sen om i lagano zape emo na roštilju sa svih strana. Nakon toga nastavimo ga pe i u pe nici na 180 ºC oko pet minuta. U me-

Sastojci - june i file - suhe šljive - heljda - jaje - mladi luk - sol, papar - turoš, sen - džem od šljiva - oštro brašno - krušne mrvice

uvremenu pripremimo umak. U temeljni tamni umak koji smo dobili dugotrajnim iskuhavanjem tele ih kostiju s povr em dodajemo džem od šljiva, sol, papar i na kraju suhe šljive koje smo nasjeckali. Reduciranjem umaka dobijemo željenu gusto u.

Za oblikovanje heljdinih aširanaca potrebno je prije svega na mladom luku pirjati heljdinu kašu. Kad se kaša ohladi, dodajemo jaje, sol, papar, ešnjak i oštro brašno. Zamijesimo i radimo aširance koje uvaljamo u krušne mrvice i potom pržimo u dubokoj masno i.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

RECEPT PLUS

Šunka u kruhu Šunku malo isperite pod toplom vodom i dobro je osušite papirnatim ubrusima. Važno je da vam šunka bude potpuno suha, kako bi je tijesto fino obložilo. Kocku svježeg k vasca razmutite u malo mlake vode zajedno sa žli icom še era. Ne trebate ga pustiti dizati. U brašno dodajte sol, ulje, kvasac i mlaku vodu pa umijesite glatko tijesto kao za kruh. Tijesto razvucite onoliko koliko je potrebno da omotate cijelu šunku.

Omotanu šunku stavite na pouljeni lim i pecite na 200 °C po sat vremena za svaki kilogram šunke.

SASTOJCI ZA TIJESTO (za šunku težine 1 kg): - 1 kg polubijelog brašna akove kih mlinova - 1 kocka svježeg kvasca - 1 žli ica še era - 15 g soli - 0,5 dcl ulja - 0,5 l mlake vode

VINO TJEDNA

Tjestenina sa šparogama Skuhajte tjesteninu po želji s par listi a svježeg bosiljka u vodi da bude al dente. U me uvremenu na zagrijanu tavu dodajte maslinovo ulje, mekani dio šparoga natrganih na komadi e, koricu i sok limuna, sol, papar i origano. Dinstajte poklopljeno pet minuta uz povremeno miješanje. Zatim umiješajte pršut narezan na tanke trake i dinstajte još minutu. Dodajte kuhanu tjesteninu i ribani parmezan te lagano promiješajte. Servirajte odmah.

Sastojci - 30 dag tjestenine - 60 dag šparoga - 10 dag pršuta - bosiljak - korica i sok 1 limuna - origano - 10 dag naribanog parmezana - maslinovo ulje - sol - papar

Rose - pinot crni vinarije Cmrečnjak Obitelj Cmre njak njeguje dugogodišnju tradiciju vinogradarstva i podrumarstva. Na obroncima Svetog Urbana odnjegovane su vinske sorte kojima se dodjeljuju brojna priznanja i nagrade. Vinski ponos ku e je i suho kvalitetno vino Rose - pinot crni (berba 2012., alk. 12,7 %), koje e se odli no sljubiti s našim prijedlogom za nedjeljni objed - pile i file punjen s turošom od šljiva i heljdinim aširancima. U slast svima bilo. Živjeli! (rr, zv)

27. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O KAVI

Etiopija - domovina kave

Piše: Željko Herceg licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

Na injenicu da je njihova zemlja domovina kave Etiopljani su posebno ponosni. Bio bi grijeh pri ati o kuhanju kave kao takvom, jer se tu slavi in same pripreme kave. U Etiopiji je nezamislivo gostima ne pripremiti kavu. To bi bio znak velike negostoljubivosti. No ipak jedan od naj eš ih razloga za ceremoniju jest rješavanje problema i nesporazuma. Proble-

me rješavaju žene, jedna drugu zovu na kavu kako bi se riješio odre eni konflikt. Ceremonija je mo na kao i kava koja bi trebala vratiti mir. Najvjerojatnije bi etiopijska kava najve em broju nas espreso-konzumenata bila nepitka. Tomu je više razloga. Jedan je razlog loša kvaliteta kave. Na lokalnoj se tržnici mogu na i samo zrna koja nisu prošla kriterije za izvoz. Dobra zrna se preko luke u Dibouti šalju do nas, dok ostatak ostaje za doma e. Na tržnici se nalazi samo sirova (zelena) kava koju možemo kupiti. No tu se baš i ne može pri ati o zelenoj kavi jer je rije o više crvenkastim, ve prezrelim, zrnima, sme im polupljesnivim zrnima, zrnima s rupicama od insekata, crnima, slomljenima i vlažnog mirisa. Zrna se doma prže na metalnim plo ama preko otvorene vatre. Da bi spasile što se može spasiti, žene zrna prvo peru i raspore uju na metalne plo e ili stavljaju u limenku s ru kom. Sve te metalne plo e

i limenke služe kao posu e za prženje. Stavljaju se na malu pe punjenu drvenim ugljenom, pred koju žene sjedaju na jedan stol i . Štapom miješaju zrna tako dugo dok sva ne budu ujedna eno spržena. Ako su zrna jako razli ite veli ine i

oblika, takav je rezultat i nakon prženja. itav je spektar boja; od najsvjetlijih do najtamnijih, izgorenih.

Zdrobiti, preliti i kuhati Nakon prženja zrna se moraju pripremiti za kuha-

nje. Mlinca nema. Zrna se daju u mužar te ru no drobe dok ne postanu prah. U isto se vrijeme kuha voda u tradicionalnom posu u jabanna. im voda zakuha, jabanna se puni kavom preko svog otvora. Ovisno o tome tko

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i ﬁlter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna.

kuha kavu, treba je pustiti da se u jabanni digne do tri puta. Dok se kava prži i kuha, možete samo zamisliti koliko se sve to dimi! U zraku se miješaju mirisi zape ene kave, ugljena, ali i miris tamjana koji se dodaje kako bi simbolizirao važnost ceremonije. Sada je vrijeme za ispijanje prve šalice: crnu, sa še erom, sa solju, za inima (kardamon, klin i itd.) ili s malo putra. Etiopljani vole piti kavu na razli ite na ine. Prva šalica – tri su obavezne – samo je za gušt. Druga je šalica, ako je ceremonija pripremljena za nekakav takav razlog, za rješavanje konflikta ili problema. Tre a je šalica za blagoslov svih prisutnih gostiju. Uz svaku se rundu gostima nudi popcorn ili kollo, u hrvatskom poznatiji kao kokice, odnosno prženi kukuruz. Ono najvažnije u ceremoniji je društveni aspekt, a ne toliko dobra kava. Dok se kava priprema i dok se ispija, bez prestanka se razgovara i diskutira. Cijela ta procedura vremenski je jako intenzivna i ljudi u Etiopiji ipak si još uvijek priušte vrijeme za kavu – iako se u posljednje vrijeme u Addis Abebi, glavnom gradu Etiopije, može i pojedina no vidjeti nekoga sa šalicom instant-kave u ruci.

BIOVRT

Ljubičica – jestiva i ljekovita i kao sedativ. Prema Sebastianu Kneippu, aj od ljubi ica izvrsno je sredstvo protiv kašlja, hripavca, nakupljanja sluzi, astme, bronhitisa i upale plu a. aj navodno pomaže i kod proširenih vena. Mast od ljubi ica melem je za rane, preporu uje se kod

neurodermatitisa, opeklina i tjemenca kod dojen adi, kao i kod uklanjanja ožiljaka. Preporu uje se protiv upale dojki, ali i protiv raka dojke i protiv metastaza nakon operacije raka dojke. Ljubi ice se prvenstveno uzgajaju kao ukrasno cvije e,

NAJAVA RADIONICE

Ljubi ica (lat. Viola odorata) otporna je trajnica iz obitelji Violaceae, porijeklom iz Europe i Azije. Ljubi ica je jedan od vjesnika prolje a, po inje cvasti ve krajem velja e, a uglavnom cvate do kraja travnja. Osim prekra-

snog izgleda, ljubi ica je prepoznatljiva po mirisu. Miris ljubi ice doista je nešto posebno i nezaboravno. Ljubi ica ima dugu povijest kao ljekovita biljka. Najviše se koristi u lije enju raka, kašlja i kod probavnih

poreme aja. Sadrži salicilnu kiselinu koja je sastavni dio aspirina, a zbog ega je u inkovita u lije enju glavobolje, migrene i nesanice. Ima antibakterijsko djelovanje, a koristi se i kod kožnih upala, oteklina, djeluje protiv bolova

Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” poziva vas na radionicu Vrt za zelene sokove, koju vodi predsjednica Udruge Silvija Kolar-Fodor. Radionica e biti održana u akovcu u subotu, 11. travnja 2015. u terminu 10 - 13 sati. Nau ite što su zeleni sokovi, zašto mogu uvelike pomo i vašem zdravlju, kako se oni rade te kako isplanirati vrt da biste uzgojili zeleno povr e koje ete bra-

ti tijekom cijele godine za zelene sokove. Na radionici emo tako er napraviti i degustirati nekoliko razli itih zelenih sokova. Svaki polaznik dobiva paket sjemenja biljaka za zelene sokove. Cijena radionice je 100 kn po sudioniku, prijava je obavezna na e-mail biovrt@ biovrt.com, a broj sudionika ograni en. Sve ostale detalje o radionici dobivate nakon prijave na e-mail.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt u skladu s prirodom”

ali one su i jestive i ljekovite. U mom kraju postoji staro narodno vjerovanje da prvu ljubi icu koju prona ete na prolje e trebate pojesti i zaželjeti želju, te da e vam to donositi sre u cijelu godinu. Jestivi su mladi listovi, cvjetni pupoljci i cvjetovi, i svi se bez problema mogu jesti sirovi. Mogu se brati tijekom kraja zime i prolje a, kada su mladi i ukusni, i od njih se mogu pripremiti odli ne proljetne salate. Tako er, koriste se i za ukrašavanje salata i deserata.

media

27. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam TEST Peugeot 508 2,0 Blue HDi Allure

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Kvaliteta, prestiž i e

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-28.2.2015. Model

koli ina udio, %

Volkswagen Golf

285

6,14%

Volkswagen Polo

244

5,26%

Škoda Octavia

229

4,94%

Dacia Sandero

167

3,60%

Škoda Rapid

159

3,43%

Kia Ceed

153

3,30%

Renault Clio

152

3,28%

Opel Corsa

140

3,02%

Renault Megane

139

3,00%

10 Dacia Duster

130

2,80%

11 Volkswagen Passat

113

2,44%

12 Mazda 3

104

2,24%

13 Peugeot 308

1,68%

14 Peugeot 208

1,66%

15 Opel Astra

1,60%

16 Nissan Qashqai

1,36%

17 Fiat Panda

1,27%

18 Seat Ibiza

1,27%

19 Ford Focus

1,25%

20 Hyundai i30

1,21%

21 ostali

2099

45,26%

UKUPNO

4638

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

2. travnja 1926. je u Australiji ro en slavni voza utrka Jack Brabham. Vozio je Formulu 1 izme u 1962. i 1973., kada su britanske ekipe F1 osvojile su 12 naslova prvaka. Brabham je osvojio dva naslova, 1959. i 1960. voze i za Cooper Team s bolidom koji je pokretao Coventry Climax motor. Tre i naslov prvaka osvojio je 1966. godine.

Proljetna kolekcija u servisima Citroën Citroën pokre e proljetnu akciju za vlasnike Citroën i DS vozila u mreži ovlaštenih servisa Citroën. Akcija se odnosi na prednje i stražnje metlice brisa a stakla i setove tepiha i traje do 18. travnja 2015. Metlice brisa a stakla Citroën i DS u ponudi su s popustom od ak 50% i besplatnom ugradnjom. Oni nude optimalnu kvalitetu i odgovaraju izrazito strogim kriterijima koji se pred njih stavljaju. Kao proizvodi visoke kvalitete izuzetno su otporne i savršeno brišu bez obzira na atmosferske uvjete a sve kako biste imali ve u vizualnu udobnost i sigurnost. Metlice brisa a se ponašaju kao nao ale, koristimo ih svaki dan i imamo osje aj da dobro vidimo. Tek nakon što ih zamijenimo postajemo svjesni razlike i da smo se postupno naviknuli na loš vid. Preporu a se mijenjati metlice barem jednom godišnje. Proljetna kolekcija dodatne opreme stigla je u servise Citroën, a u ovoj akciji u ponudi je popust od ak 40% na setove Citroën i DS tepiha i prostirku prtljažnika. Tepih u vozilu e ikasno štiti originalne obloge od ošte enja ali je i dodatak koji se savršeno dizajnerski uklapa u Vaše vozilo. U ponudi su tepisi od tkanine razli itih gusto a tkanja , a svi s neklizaju om podlogom ili gumeni. Svi su tepisi opremljeni s kop ama za sigurno u vrš enje na podlogu.

Tehni ki podaci: Peugeot 508 2,0 HDi Allure

Peugeot je 2010. godine predstavio svoj značajni model u D segmentu – 508. Ogroman značaj ovog automobia leži u tome što je njegova zadaća po lansiranju bila zamijeniti čak dva modela 407 i 607. S krajem prošle godine na tržište stiže i obnovljeni 508 koji svojim modernim tehnologijama učvršćuje svoju poziciju na ovom zahtijevnom tržištu. Temeljito obnovljena 508ica ima ima novu masku s karakteristi nim detaljima logotipa marke, ve vi ene na najnovijiom modelima, a biti e i na budu im modelima marke. 508-ica ne skriva svoje visoke ambicije koje teže u sam vrh D segmenta, koje se zasnivaju na visokoj razini kakvo e i poboljšanju imidža marke diljem svijeta. Novi Peugeot 508 potvr uje kvalitete prepoznate pri prvom predstavljanju vozila, bez obzira na to je li rije o stilu, sveobuhvatnosti i suvremenosti opreme ili voznim svojstvima. Ve elegantan dizajn prethodne generacije dodatno je unaprije en i moderniziran s okomitim prednjim dijelom i naravno, Lavom u središtu. Pred-

obujam

1.997 ccm

snaga

150 KS pri 4.000 o/min

moment

370 Nm pri 2.000 o/min

masa

1.500 kg

prosje na potrošnja

4,2 l/100 km

CO2

109 g/km

obujam prtljažnika

515 – 1.380 l

spremnik goriva

72 l

dimenzije (d x š x v)

4.830 x 1.825 x 1.455 mm

najve a brzina

210 km/h (ograni eno)

ubrzanje 0-100 km/h 8,9 s gume

215/55 R17

dužina testa

322 km

cijena

285.991 kn

cijena modela s 197.505 kn dodatnom opremom

nji dio vozila tako er je prepoznatljiv po svjetlima, dnevnim svjetlima, pokaziva ima smjera u visokotehnološkoj 100% LED

izvedbi. Vizualni potpis – zarez na limuzini i karavanu, pandže na modelu RXH istaknut dnevnim svjetlima koja su kao stan-

dardni dio opreme ugra ena u branik, jedinstveno obilježava i odre uje šarm novog modela 508. Poklopac motornog prostora redizajniran je kako bi postao horizontalniji, poboljšavaju i ravnotežu izme u prednjeg i stražnjeg dijela. Stražnji je dio dodatno pro iliran, s redizajniranim stražnjim branikom. Stražnja su svjetla redizajnirana kako bi bila horizontalnija, bez obzira na to gledali li ih sa strane ili izravno odostraga.

Naša preporuka – ostavite svjetla upaljena Posebna ponuda za M Premda on nedjelje, 29. ožujka, po inje ljetno ra unanje vremena, a samim time prestaje zakonska obaveza korištenja oborenih ili dnevnih svjetala za sve vrijeme korištenja automobila, naša je preporuka da svjetla ne gasite! Višestruka su istraživanja sigurnosti

u vožnji pokazala da stalno upaljena glavna svjetla znatno doprinose sigurnosti u prometu. Kao potvrda toj tezi samo možemo konstatirati da su svi noviji modeli svih proizvo a a automobila opremljeni tzv. dnevnim svjetlima, koja je nemogu e isklju iti.

Star Import d.o.o., generalni distributer Daimlera AG za Hrvatsku, putem prodajne mreže partnera pokre e prodajnu akciju za E-klasu. Ponuda se temelji na modelu E220 BlueTEC u izvedbi s etverim vratima i vrijedi za sva vozila sa zalihe ili iz narudžbe. Posebnost ponude je vrhun-

ski EDITION E paket opreme na modelu E220 BlueTEC s etverim vratima koji u ovoj prodajnoj akciji uklju uje: razinu opreme Avantgarde, devetbrzinski 9G-TRONIC automatski mjenja , LED sustav inteligentnih svjetala te sustavom pomo i pri parkiranju. Cijena E-klase EDITION

27. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ekologija

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Opalno crvena obrada vizualnog potpisa s tri pandže nudi vrlo prepoznatljiv i tehnološki efekt. Pri smominjanju svjetala još se jednom moramo vratiti na odli na prednja LED svjetla koja oduševljavaju vožnjom po mraku i stvaraju potpuno novi ugo aj vožnje. U ovom paketu opreme uz LED svjetla dostupan je i sustav za automatsko uklju ivanje dugih svjetala koj tako er radi savršeno. Unutrašnjost je tako er izmijenjena. Instrumentna plo a sad sadrži 7'' dodirni ekran (poznat iz game PSA modela), kojim se na vrlo intuitivan na in upravlja ve inom funkcija vozila. Zbog toga središnja plo a sadrži manje gumba, a u središnjoj se konzoli nalazi nov zatvoren pretinac za pohranu. Instrumentna plo a je nadopunjena head-up zaslonom za prikaz voza kih i navigacijskih informacija. Kvaliteta upotrijebljenih materijala, i obloga te presvlaka sjedala, kao i kakvo a opreme te završne obrade, novi 508 postavljaju na samvrh segmenta. Testni je primjerak bio i dodatno opremljen kožnim, elektri no podesivim, grijanim sjedalima s podesivom dužinom sjeda e površine (doplata 9.200 kn). Svijet luksuznih automobila podrazumijeva prisutnost brojnih sustava namijenjenih udobnosti i sigurnosti. Primjeri su otklju avanje i pokretanje vozila bez klju a, automatska elektri na parkirna ko nica, au-

tomatsko obaranje svjetlosnog snopa, etverozonski automatski klima-ure aj, JBL audiosustav… Tom popisu opreme možemo dodati dva nova sustava: senzore za pra enje mrtvog kuta i kameru za vožnju unatrag, ija se slika u boji prikazuje na dodirnom ekranu. Ovjes nove 508-ice je odli no izbalansiran izme u udobnosti i ležanja na cesti te e ovim kompromisom zadovoljoti najve u ve inu korisnika. Sprijeda su dvostruke popre ne poluge,a straga je multilink ovjes. Srce ovog testnog modela Peugeota 508 je nov moderan dvolitreni Blue HDi dieselski motor koji razvija 150 KS uz emisiju od samo 109 g CO2/km, što je ekvivalent prosje noj potrošnji od samo 4,2 litre /100 km i zadovoljava najstrože Euro6 norme o isto i ispuha. Cijena modela 508 2,0 BlueHDI sa Allure paketom opreme na hrvatskom tržištu po inje sa 240.599 kn. Testni je primjerak osim ve navedene dodatne opreme imao i metalik boju, Full LED svjetla, etverozonsku klimatizaciju, zastore/sjenila za stražnje i bo na stražnja stakla, prednje parking senzore, detektore mrtvog kuta, HiFi JBL ozvu enje... što cijenu ovog modela podiže na 285.991 kn. Cijena se na prvi pogled ini visoka ali imajte na umu da se radi o vrlo modernoj limuzini D segmenta koja uz bogatstvo opreme zadovoljava i najstrože ekološke kriterije.

Mercedes-Benz E-klase

Dongfeng Peugeot započeo proizvodnju prvog vlastitog vozila DPCA, zajedni ko poduze e grupa PSA Peugeot Citroën i Dongfeng Group (DFG) u Kini, zapo elo je u ponedjeljak 2. ožujka 2015. u tvornici Wuhan 1 proizvodnju modela Dongfeng Fengshen L60. Tim e velikim pothvatom DPCA mo i ostvari svoj cilj da u Kini i u državama lanicama organizacije ASEAN do 2020. godine proda 1,5 milijuna automobila. Prvo vlastito vozilo marke DPCA, Dongfeng Fengshen L60, limuzina iz segmenta C, razvili su DPCA i DFG uz tehni ku potporu grupe PSA Peugeot Citroën. DPCA proveo je upravljanje projektom, razvoj modela, kupnju dijelova i materijala te industrijsku proizvodnju. Dongfeng Fengshen L60 prodavat e se u Kini od 2015. godine putem mreže marke Fengshen. Osnivanjem Dongfeng Peugeot Citroën International (DPCI), novog društva za aktivnosti distribucije i usluga marki Peugeot, Citroën i Fengshen u zemljama ASEAN-a, DPCA sada ubrzava svoj me unarodni razvoj. Cilj DPCA-a je prodaja 1,5 milijuna automobila u Kini i u državama ASEAN-a do 2020. godine. DPCA je 2014. u Kini prodao 704.000 vozila, što je 28% više u usporedbi s 2013. godinom.

E s opisanim paketom iznosi 48.230 EUR i uklju uje sva davanja do registracije. Ušteda na paketu u odnosu na redovnu cijenu iznosi gotovo 10.000 EUR. Ovako opremljeno vozilo je još povoljnije od prethodnog Dream Edition modela koji je uz slabiji pogonski agregat (E200 BlueTEC) bio opremljen sa 7-brzinskim mjenja em.

Peugeot je pokrenuo proljetnu akciju u mreži ovlaštenih servisa kako bi se vlasnici vozila Peugeot pripremili za prolje e. Akcija se odnosi na prednje i stražnje metlice brisa a i setove tepiha, a traje do 18. travnja 2015. Metlice brisa a Peugeot nude optimalnu kvalitetu i odgovaraju izrazito strogim kriterijima koji se pred njih stavljaju. Kao proizvodi visoke kvalitete izuzetno su otporne i savršeno brišu bez obzira na atmosferske uvjete, a sve kako biste imali ve u vizualnu udobnost i sigurnost. Metlica se troši ak i kada je ne koristimo: vanjsko okruženje, sunce, ozon, mraz i dr. Metlice brisa a se ponašaju kao nao ale, koristimo ih svaki dan i imamo osje aj da dobro vidimo. Tek nakon što ih zamijenimo postajemo svjesni razlike i da smo se postupno naviknuli na loš vid. U ovoj akciji, prednje i stražnje metlice

Proljetna akcija u servisima Peugeot

brisa a u ponudi su s popustom od ak 50%. U istom razdoblju, u ponudi je popust od 40% na setove Peugeot tepiha od tkanine ili gume te prostirku prtljažnika. Tepih u vozilu e ikasno štiti originalne obloge od ošte enja ali

Nissan Leaf prvi je automobil koji svijetli Nissan je odnedavno postao prvi suvremeni proizvo a osobnih automobila koji je svoj automobil obojio lakom koji svijetli u mraku, kako bi pokazao koliko kupaca najprodavanijeg elektri nog automobila na svijetu svoj automobil pokre e solarnom energijom iz vlastitog doma. Ovog je puta vožnjom elektri nog Leaf-a Pametnom

autocestom, prvi put da se tom poznatom dionicom provezao luorescentan automobil, Nissan otišao korak dalje. Dionica autoceste N329 – važne prometne veze koja prolazi kroz grad Oss – duga 600 metara opremljena je svjetle im linijama. Linije upijaju svjetlost tijekom dana, a no u svijetle osam sati. Krajolik postaje pravi doživljaj

je i dodatak koji se savršeno dizajnerski uklapa u Vaše vozilo. U ponudi su tepisi od tkanine razli itih gusto a tkanja , a svi s neklizaju om podlogom ili gumeni. Svi su tepisi opremljeni s kop ama za sigurno u vrš enje na podlogu.

svjetlosti i informacija. Posljedica toga pove ana su vidljivost i sigurnost. Svjetle e trake ceste upotpunjene su inovativnim lakom Nissana LEAF. Aerosolni premaz preko dana upija UVzrake i ostala vidljiva zra enja te svijetli izme u osam i deset sati nakon što sunce za e. Iako su lakovi i folije za automobile koji svijetle u mraku ve dostupni, jedinstvena boja koja upija ultraljubi asto zra enje tajne formule osmišljena je posebno za Nissan. Boja sadržava kruti, rijetki zemljani metal bez mirisa stroncijev aluminat.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJE

Eposon CISS tehnologija puno ispisa uz nisku cijenu Epson CISS printer sa sustavom spremnika za tintu idealan je odabir za sve koji trebaju jednostavan ispis po ultra-niskoj cijeni bez kompromisa po pitanju u inka ili kakvo e. Prakti ne bo ice tinte kapaciteta 70 ml tako er daju niske troškove korištenja od 3,5 lipe po stranici.

Epsonova serija multifunkcijskih pisa a sa sustavom spremnika za tintu dolazi s koli inom tinte za ispis do 6.000 crno-bijelih i 4500 stranica u boji. S ugra enim spremnikom za tintu i bo icama kapaciteta 70 ml za jednostavno dopunjavanje, pisa i iz serije Epson L pružaju ispis visoke kakvo e po ultra-niskoj cijeni.

Zaključak Epson CISS printeri koriste originalna Epson punjenja, cijena bo ice punjenja je samo 57,50 Kn po boji i omogu ava cca 6.000 stranica (text - pri 5% pokrivenos A4 papira) za crnu boju i 4.500 stranica (text - pri 5% pokrivenos A4 papira) kolor.

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

VG-bend za dobru atmosferu Protekli vikend gledatelje popularne zabavno-glazbene emisije zabavljali su glazbeni gosti iz Velike Gorice. Radi se

o VG-bendu. Gledatelje “Fio showa” zabavili su nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima

kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Tijekom emisije prikazani su i fotozapisi iz restorana Fontana iz Va-

raždina, gdje je održana fešta “Fio showa”, a emitiran je i videoprilog iz Cetingrada. Gledaju svi – gledajte i vi! (rr)

27. ožujka 2015.

PETAK, 27.03. 08:00 08:15 09:15 10:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 (r)

10:30 11:30 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Lifestyle (r) TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Obzori (r) Ju er, danas, sutra Novi milenij (r) Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

16:55 17:25 18:25 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:40 23:00 02:05

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 28.03.

08:00 Dje ja TV 10:05 TV prodaja 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 13:50 Shi (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 akove ki kutak (r) 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 17:50 Emisija Mura – Drava 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:55 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:50 Vijes dana 23:15 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

NEDJELJA, 29.03.

08:00 Dje ja TV 10:05 TV prodaja 11:05 Poljoprivredni savjetnik 12:00 Oko umjetnos (r) 12:40 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

PETAK, 27.03.

SUBOTA, 28.03.

NEDJELJA, 29.03.

06:58 NAJAVA PROGRAMA 07:00 VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija 07:30 MALI OGLASI 07:35 INFO KANAL 07:50 HRANA I VINO, dokumentarni program 08:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 10:05 VEKERICA, jutarnji program VTV-a 11:00 TV PRODAJA 11:15 MOJA ISTRA, dokumentarna emisija 12:15 TV PRODAJA 12:30 PRIVREDNI HR, emisija o gospodarstvu 13:00 MALI OGLASI 13:05 INFO KANAL 13:15 TV PRODAJA 13:30 EMISIJA VTV-a 14:00 KUTIONICA (R), dje ja emisija 14:45 TV PRODAJA 15:00 VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a 16:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 16:05 VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a 17:00 TV PRODAJA 17:15 ZLATNA DOLINA, emisija o poljoprivredi 18:00 VARAŽDIN INFO / ŽUPANIJSKE TEME (R), mozai na emisija 18:40 VTV DNEVNIK, informa vna emisija 19:00 VREMENSKA PROGNOZA 19:05 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 19:15 ŠKOLA ŠAHA 19:25 MALI OGLASI 19:30 INFO KANAL 19:45 TV PRODAJA (R) 20:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 20:05 VIKENDICA, mozai na emisija 21:30 REZERVIRANO VRIJEME (R) 22:00 PRI E IZ SVIJETA (R), TV magazin 22:25 MALI OGLASI 22:30 VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija

06:58 NAJAVA PROGRAMA 07:00 MALI OGLASI 07:05 VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija 07:30 MALI OGLASI 07:35 INFO KANAL 07:45 MOJA ISTRA (R), dokumentarna emisija 08:25 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 08:30 TV RAZGLEDNICA, TV razglednica 08:45 REZERVIRANO VRIJEME 09:45 TV PRODAJA 10:00 PRESSICA, talk show 11:00 TV PRODAJA 11:15 TAJNE USPJEHA, dokumentarni serijal 11:45 FILMSKE NAJAVE (R), lmski program 12:15 TV PRODAJA 12:30 EUROPA U FOKUSU, magazin 13:00 MALI OGLASI 13:05 INFO KANAL 13:15 TV PRODAJA 13:30 GLOBAL 3000 (R), TV magazin 14:00 TV PRODAJA 14:15 PALETA PORTRETA (R), talk show 15:15 VIKENDICA (R), mozai na emisija 16:50 PRAVI SMJER (R), mozai na emisija 17:25 TV PRODAJA 17:40 TV OBLO EC, podravsko-prigorski

07:28 NAJAVA PROGRAMA 07:30 VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija 07:50 REZERVIRANO VRIJEME 08:15 INFO KANAL 08:30 VELIKE TAJNE MALOG VRTA (R), kontakt emisija 09:15 TV PRODAJA 09:30 HRANA I VINO, dokumentarni program 10:30 EMISIJA VTV-a (R) 11:30 ZLATNA DOLINA (R), emisija o poljoprivredi 12:00 VJERA I NADA, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:30 TV PRODAJA 12:45 GLAZBENI IZAZOV (R), emisija o kulturi 13:15 ZAJEDNO (R), mozai na emisija 13:45 TV PRODAJA 14:00 KUTIONICA (R), dje ja emisija 14:55 IZ FUNDUSA GALERIJE GE RA MA, emisija o kulturi 15:00 TV PRODAJA 15:15 EMISIJA VTV-a (R) 16:15 PO DRAGOME KRAJU (R), mozai na emisija 17:00 TV PRODAJA 17:15 DOMA IJA (R), zabavna emisija 18:45 TV PRODAJA 19:00 OTVORENO NEBO (R), dokumentarna emisija 19:30 VTV TJEDNIK, informa vna emisija 20:00 KULTURNI MAGAZIN, emisija o kulturi uz komentar za slušno

18:10 18:40 19:05 19:10 19:25 19:30 19:45 20:00 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00

mozaik VJERA I NADA, vjerski program VTV DNEVNIK, informa vna emisija IZ PROŠLOSTI, TV kalendar ŠKOLA ŠAHA MALI OGLASI INFO KANAL TV PRODAJA DOMA IJA, zabavna emisija ZAJEDNO, mozai na emisija MUŽIKAŠI I PAJDAŠI, glazbena emisija MALI OGLASI VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija IZ PROŠLOSTI (R), TV kalenadar MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 30.03.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:40 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30

21:00 22:30 23:00 23:06 23:10 01:15 02:00 02:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Novi milenij Shi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

ČETVRTAK, 02.04. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Oko umjetnos (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

20:00 Pove alo 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Kratki rezovi, emisija o lmu 22:00 Vijes dana 22:30 Planet Croa a 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

PONEDJELJAK, 30.03.

UTORAK, 31.03.

SRIJEDA, 01.04.

ČETVRTAK, 02.04.

06:58 NAJAVA PROGRAMA 07:00 VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija 07:30 MALI OGLASI 07:35 INFO KANAL 07:50 HRANA I VINO, dokumentarni program 08:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 10:05 VEKERICA, jutarnji program VTV-a 11:00 TV PRODAJA 11:15 JOŠ JEDNU PUTNU (R), mozai na emisija 12:00 TV PRODAJA 12:15 VELIKE TAJNE MALOG VRTA, kontakt emisija 13:00 MALI OGLASI 13:05 INFO KANAL 13:15 TV PRODAJA 13:30 EUROPA U FOKUSU (R), magazin 14:00 SPORTSKI ZOOM (R), sportska emisija 14:45 TV PRODAJA 15:00 VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a 16:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 16:05 VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a 17:00 TV PRODAJA 17:15 ZASTUPNI KI KLUB 18:00 IZ NAŠIH SREDIŠTA 18:40 VTV DNEVNIK, informa vna emisija 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 19:15 MALI OGLASI 19:20 INFO KANAL 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 20:10 PRAVI SMJER, mozai na emisija 20:45 SELA U ŽELJEZNOJ ŽUPANIJI/SHIFT 21:00 ZASTUPNI KI KLUB (R) 21:30 GLAZBENI IN, zabavna emisija 22:30 VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija 22:55 VREMENSKA PROGNOZA (R) 22:56 IZ PROŠLOSTI (R), TV kalendar 23:03 MALI OGLASI

06:58 NAJAVA PROGRAMA 07:00 VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija 07:30 MALI OGLASI 07:35 INFO KANAL 07:50 HRANA I VINO, dokumentarni program 08:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 10:05 VEKERICA, jutarnji program VTV-a 11:00 TV PRODAJA 11:15 DOMA IJA (R), zabavna emisija 12:45 TV PRODAJA 13:00 MALI OGLASI 13:05 INFO KANAL 13:15 TV PRODAJA 13:30 PRAVI SMJER (R), mozai na emisija 14:05 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI (R), glazbena emisija 14:45 TV PRODAJA 15:00 VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a 16:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 16:05 VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a 17:00 TV PRODAJA 17:15 OTVORENO NEBO, dokumentarna emisija 18:00 GLAZBENI IZAZOV, emisija o kulturi 18:40 VTV DNEVNIK, informa vna emisija 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 19:15 ŠKOLA ŠAHA 19:25 MALI OGLASI 19:30 INFO KANAL 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 20:05 PALETA PORTRETA 21:00 GLOBAL 3000, TV magazin 21:30 PRESSICA (R), talk show 22:30 VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija 22:55 VREMENSKA PROGNOZA (R) 22:56 IZ PROŠLOSTI (R), TV kalendar 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA (18), astro show 01:15 INFO KANAL

06:58 NAJAVA PROGRAMA 07:00 VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija 07:30 MALI OGLASI 07:35 INFO KANAL 07:50 HRANA I VINO, dokumentarni program 08:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 10:05 VEKERICA, jutarnji program VTV-a 11:00 TV PRODAJA 11:15 GLAZBENI IN (R), zabavna emisija 12:15 TV PRODAJA 12:30 FILMSKE NAJAVE, lmski program 13:00 MALI OGLASI 13:05 INFO KANAL 13:15 TV PRODAJA 13:30 VELIKE TAJNE MALOG VRTA (R), kontakt emisija 14:15 ZASTUPNI KI KLUB (R) 14:45 TV PRODAJA 15:00 VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a 16:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 16:05 VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a 17:00 TV PRODAJA 17:15 GLAZBENI IZAZOV (R), emisija o kulturi 17:45 KUTIONICA, dje ja emisija 18:40 VTV DNEVNIK, informa vna emisija 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 19:15 MALI OGLASI 19:20 INFO KANAL 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI, informa vna emisija 20:05 REZERVIRANO VRIJEME 20:45 TV RAZGLEDNICA, TV razglednica 21:00 IZ NAŠIH SREDIŠTA (R) 21:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 22:25 MALI OGLASI 22:30 VTV DNEVNIK (R), informa vna emisija 22:55 VREMENSKA PROGNOZA (R)

18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30 13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15

18:40 20:30

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30

SRIJEDA, 01.04.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 11:10 TV prodaja 12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice

17:45 ošte ene osobe PRIVREDNI HR (R), emisija o gospodarstvu REZERVIRANO VRIJEME VTV TJEDNIK (R), informa vna emisija IZ PROŠLOSTI, TV kalendar MALI OGLASI NERA (18), astro show INFO KANAL VTV TJEDNIK, informa vna emisija INFO KANAL

Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Lifestyle Aniela

UTORAK, 31.03.

19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45

NAJAVA PROGRAMA VTV TJEDNIK (R), informa vna emisija MALI OGLASI INFO KANAL HRANA I VINO, dokumentarni program YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN TV PRODAJA IZ PROŠLOSTI, TV kalendar MALI OGLASI VEKERICA, jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI, informa vna emisija VEKERICA, jutarnji program VTV-a TV PRODAJA IZ FUNDUSA GALERIJE GE RA MA (R), emisija o kulturi MALI OGLASI EMISIJA VTV-a (R) TV PRODAJA ZAJEDNO (R), mozai na emisija MALI OGLASI INFO KANAL TV PRODAJA VJERA I NADA (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV PRODAJA VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI, informa vna emisija VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a TV PRODAJA TV OBLO EC (R), podravsko-prigorski mozaik SPORTSKI ZOOM, sportska emisija VTV DNEVNIK, informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI, TV kalendar ŠKOLA ŠAHA MALI OGLASI INFO KANAL TV PRODAJA VTV VIJESTI, informa vna emisija EMISIJA VTV-a SPORTSKI ZOOM (R), sportska emisija ŽUPANIJSKE TEME / VARAŽDIN INFO (R), TV magazin

15:30 16:00 16:10 16:40 17.30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Kratki rezovi (r) Planet Croa a (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi , emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

media

NAJAVLJUJEMO

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CAFE-BAR MILLENIUM predstavlja p j niz uskrsnih koncerata

Nezaboravni tulumi, partijanje do zore i luda zabava! TurkTheDJ T kTh DJ e u petak, t k 3. 3 travnja u disko-klubu Šampionu na REUNION: SPRING WONDERLAND partyju miks-

pult lt dijeliti dij liti s njegovim, j i kako k k kaže, “talentiranim prijateljima i miljenicima me imurske publike, Zrinkom Kutnjakom

(DJ Z’S Z’Spin) i ) i DJ DJ-om SSašom š Mi Mikacom”. Želite li doživjeti taj nevi eni glazbeni spektakl, u pretprodaji ete za ulaznicu

Ve ovaj vikend zagrijte se za uskrsne koncerte uz Pirate

izdvojiti 30 kuna, a na dan koncerta 50 kuna. Stoga požurite! Dan kasnije u istom prostoru sasvim druga iji glazbeni izri aj. Siniša Vuco održat e koncert u disko-clubu Šampoion u subotu, 4. travnja (cijena ulaznice do 22 sata je 20 kuna, a nakon 22 sata 30 kuna). Tamburaško ozra je dogodit e se u nedjelju, 5. travnja, kada u Šampion stižu Gazde (cijena ulaznice do 22 sata je 20 kuna, a nakon 22 sata 30 kuna).

U akovcu Pirati, u Nedeliš u Ivan Zak i Maja Šuput

Zagrijavanje za veliki uskrsni koncert na MESAP-u u nedjelju, 5. travnja, na kojem nastupaju Maja Šuput i Ivan Zak, bit e u subotu, 28. ožujka u Milleniumu koncertom Pirata koji e posjetitelje zabavljati svojim hitovima kao što su “Tebe da zaboravim”, “200 %”,

“Laka meta” te “Što se može” i dr. Cijena ulaznice za Pirate je 10 kuna. Kupnjom ulaznice svatko može u i u konkurenciju za nagradnu igru u kojoj se dijeli dvadeset ulaznica za uskrsni koncert na MESAP-u i CD Ivana Zaka. Za ulaznice za koncert Ivana Zaka i Maje Šuput treba izdvojiti 50 kuna, a na dan koncerta bit e 60 kuna. (rr)

Veliki spektakl o ekuje se u nedjelju, 5. travnja na MESAP-u

• • S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO! • • DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Trilogija Razli ita: POBUNJENA”! “Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “Trilogija Razli ita: Pobunjena”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz

NAGRADNO PITANJE: Navedite ime redatelja filma “Pobunjena”.

to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 1. travnja 2015.

www.mnovine.hr

Posebna napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu Čakovec

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “VELIKE O I”! “Me imurske novine” u suradnji s Centrom za kulturu akovec pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije ulaznice, ovaj put za film “Velike o i”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki

Nagradno pitanje: Navedite glavnu žensku ulogu u filmu “Velike o i”, nagra enu Zlatnim globusom.

www.mnovine.hr

petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. RASPORED PRIKAZIVANJA

FILMA : Subota, 28. 3., 20 sati, Nedjelja, 29. 3., 20 sati, Ponedjeljak, 30. 3., 20 sati, Utorak, 31. 3., 20 sati.

sport@mnovine.hr

STRELJAŠTVO FIRST LIGA

Alzas i Kralj drugi U subotu, 21. ožujka na streljani u akovcu, pod doma instvom Strelja kog kluba ALZAS, održano je posljednje 6. kolo FIRST lige u kojoj sudjeluju ponajbolje ekipe iz Slovenije, Ma arske, Austrije i Hrvatske. Natjecanje se održava zra nim pištoljem. First liga sastoji se od 6 kola, a ukupno je sudjelovalo 13 ekipa iz ve spomenutih zemalja. Na posljednjem kolu postolje je pripalo SK-u ALZAS, koji je iskoristio doma i teren i zasluženo nadja ao konkurenciju s ukupno osvojenih 1699 krugova u konkurenciji od 9 ekipa. U pojedina noj kategoriji najbolji u akovcu bio je doma i strijelac iz SK-a ALZAS Saša Kralj s osvojena 574 kruga, do njega na drugom mjestu Kevin Venta, SD Ormož, i tre em tako er lan akove ke ekipe Alzasa B. Kolari u u konkurenciji od 28 natjecatelja. Ukupni poredak od kojih su se zbrajali ukupni bodovi 5 najboljih rezultata pripalo je SD-u Jože Keren i Miklavž pri Ormožu s 10134 kruga, do njih na 2. mjestu odli na i ‘’uigrana’’ ekipa SK-a Alzas s 10107 krugova, te na tre em mjestu SK Ptuj sa10087 krugova. Za ekipu SK-a Alzas nastupili su: Kralj, Kolari , Taka a i Turk, koji je osim trenerske pozicije znao ponekad i zamijeniti strijelce. U pojedina noj kategoriji u ukupnom poretku Saša Kralj zauzeo je odli no drugo mjesto. (dp)

TENIS ITF GONESSE

Mekovec do polufinala u Francuskoj Ukrajinka Olga Jan uk zaustavila je Ivu Mekovec u polu nalu ITF turnira tenisa ica u francuskom Gonesseu (dvorana - zemljana podloga, 10.000 dolara) - 6:3, 6:1. U etvr inalu je lagano savladala doma u igra icu Leu Tholey 6:2, 6:3, a prije toga dvije mlade Njemice. Uskoro najbolje me imurske tenisa ice kre u i u sezonu na otvorenom. Obje su u glavnom ždrijebu solidnog Challengera 25-ice koji se igra od 6. travnja u švicarskom Chiassu. (dz)

KARATE JEDAN OD NAJVE IH REZULTATA jedne me imurske sportašice – osvojila europsko seniorsko zlato

Sjajna akov anka Maša Martinovi pomela konkurenciju u Istanbulu I

ako je trebala davno ranije nastupiti u pojedina noj konkurenciji na EP-u, u svom debitantskom nastupu u 26. godini pokazala je zašto je me u najboljim karatisticama svijeta, što je dokazala godinama unatrag sjajnim borbama za Hrvatsku u ekipnoj konkurenciji, kao i u Svjetskoj ligi. akove ka karatistica koja nastupa za zagreba ki KK Hercegovina Maša Martinovi postigla je najbolji rezultat od hrvatskih karatica na 50. Europskom prvenstvu, koje je održano u Istanbulu. Pobjedom nad doma om predstavnicom Hocaoglu postala je europska prvakinja u teškoj kategoriji iznad 68 kilograma.

Ovo je bio moj trenutak karijere Martinovi je dominirala cijelim finalnim me om, ali je imala poput doma e predstavnice tri kazne, tako da joj je prijetila diskvalifikacija. Me utim, s obzirom na vodstvo od 4:1 u završnici borbe morala je više riskirati Turkinja Hocaoglu, koja je desetak sekundi prije kraja dobila još jednu kaznu i na taj na in izgubila me od naše sjajne Maše s ak 8:0. Prije finala redom je dobila: Makedonku Todorovu (7:0), Ruskinju Zajcevu (2:2, preglasavanje), Bugarku Ganevu (4:0) i potom Finkinju Kuusisto (2:0). Iako nastupa za KK Hercegovina Zagreb, s obzirom na to da je studirala i završila arma-

ciju u Zagrebu, gdje sada i radi, Maša Martinovi je medalje u mla im kategorijama, ali i u seniorskoj konkurenciji skupljala u kimonu me imurskih klubova: Globusa i Nedeliš a, ve tada je bila me u nekoliko najboljih u Hrvatskoj, tako da s ponosom možemo re i da je ovaj europski naslov nakon europskog srebra Petre Naran e jedan od najve ih uspjeha me imurskoga ženskog sporta. - Ovo je bio moj trenutak i nisam si smjela dozvoliti da mi to neki pritisak pokvari. Sa svim tim curama sam se ve borila i sve sam ih pobje ivala i uspjela sam ponovno. Naj upavije je bilo protiv Ruskinje protiv koje sam gubila, ali sam se uspjela smiriti. - rekla je Maša novinaru “Ve ernjeg lista” prokomentiravši svoj nastup. (dz)

Maša Martinovi sjajnu karijeru ve je ostvarila u KK-u Globus i KK-u Nedeliš e, da bi sada kulminirala

ODBOJKA KRENUO play off za odbojkaše Centrometala

Sisak dobio prvu utakmicu, u subotu uzvrat u Nedeliš u Prvu utakmicu etvrtfinala doigravanja dobio je Sisak i poveo 1-0 u seriji. Vrlo loše su Me imurci ušli u utakmicu. Nije ih išao servis, ni napad. Sisak je odmah uvjerljivo poveo. Išlo je Siš ane taj set ama baš sve i prva dionica im je uvjerljivo pripala s 25:13. U drugom setu je poravnato do 5:5. Tu je Centrometal popravio igru

napadu, ali bez bloka i bez uspješnog servisa nisu se u nastavku nosili ravnopravno s doma inom koji je stalno bio u prednos tri - e ri poena. Tako je protekao cijeli set za vodstvo Siska 2:0. U tre em setu kona no Centrometal igra bolje. Sredinom seta gos imaju e ri poena prednos koju do kraja seta pove avaju na kona nih

25:18.Siš ani više nisu sigurni u prijemu, Centrometal je ostvario tri blok poena i nazirao se preokret. Po etkom etvrtog seta vodi Centrometal 7:4. Nakon toga bilo je par doma inski odsu enih spornih lop koje ipak nisu smjele poreme koncentraciju igra a Centrometala. Ubrzo je poravnato kod 12:12. Potom pet uzastopnih poena do-

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

ma ih i susret je riješen. Na kraju je završilo 25:20. Tijekom cijelog susreta Centrometal nije igrao dobro u napadu, bilo je i loših reakcija u obrani i pobjeda Siska na kraju je zaslužena. Drugi susret na rasporedu je u subotu u Nedeliš u s po etkom u 20 sa . Dojam je ipak da Centrometal u ovom dvoboju ima izgleda pro i u polu nale, jasno, ukoliko popravi svoju igru iz prvog susreta. (mn)

OK SISAK – OKM CENTROMETAL 3:1 (25:13, 25:19, 18:25, 25:20)

Sisak, dvorana Brezovica, gledatelja 100. Suci : Milinovi , Bingula (oba Zagreb) Sisak : Pavli , Bakonji, Vaku ac, Tepavac, Sabljak, Kostelac, Durakovi , Alihodži , Išek, Sofili , Ali (trener Pavi i ). Centrometal : Palinkaš, i kovi , Pu a, Gotal, Juras, Vuk, Marciuš, Kopa evi , Posavec, Kurteš, Stankovi , Demirovi (trener Kiri ).

27. oĹžujka 2015.

NOGOMET III. HNL â&#x20AC;&#x201C; ISTOK Me imurje zadrĹžalo niz neporaĹženosti

Bod iz Koprivnice nije loĹĄ, ali mogla su biti i sva tri NaĹžalost, nije se ispunilo predvi anje da e gradski stadion u Koprivnici na kojem se igraju prvoligaĹĄke utakmice ponuditi â&#x20AC;&#x17E;prvoligaĹĄki travnjakâ&#x20AC;&#x153;. O ito je rani po etak prvenstva I. HNL uzeo danak i teren je bio gotovo pa uĹžasan. Me imurje je opet ostalo bez primljenog gola i u ovom susretu, ali moglo je bolje pro i od kona nih 0:0. Nije udno da su komentari iz doma eg tabora nakon utakmice â&#x20AC;&#x17E;da je bod za Koprivnicu poput dobitka na lotuâ&#x20AC;&#x153;. Doma inu su najviĹĄe problema zadavali raspoloĹženi Golik, MarcijuĹĄ i Ĺ ari . Ĺ teta ĹĄto je nedostajalo malo viĹĄe prisebnosti i odlu nosti u zavrĹĄnici napada.

PrestraĹĄeni doma in Doma in se orijentirao na obranu, o ito je uvjerljivo Me imurje na po etku prvenstva unijelo svojim dolaskom strah u doma e redove.

KOPRIVNICA â&#x20AC;&#x201C; ME IMURJE 0:0

TABLICA 1. SLAVIJA

19 12 5 2 37 â&#x20AC;&#x201C; 11 41

2. MLADOST (Ĺ˝)

19 10 6 3 31 â&#x20AC;&#x201C; 19 36

3. MLADOST (A)

19 9 5 5 30 â&#x20AC;&#x201C; 15 32

4. VUKOVAR 1991

19 9 5 5 33 â&#x20AC;&#x201C; 28 32

5. VIĹ NJEVAC

19 7 8 4 17 â&#x20AC;&#x201C; 14 29

6. MEWIMURJE

19 8 4 7 34 â&#x20AC;&#x201C; 23 28

7. KOPRIVNICA

19 7 7 5 30 â&#x20AC;&#x201C; 19 28

8. PODRAVINA

19 8 4 7 30 â&#x20AC;&#x201C; 25 28

9. BJELOVAR

19 8 4 7 25 â&#x20AC;&#x201C; 22 28

10. WAKOVO-CROATIA 19 8 4 7 27 â&#x20AC;&#x201C; 29 28

Me imurje je bilo bolji protivnik od Koprivnice i vrlo lako je moglo uzeti sva tri boda

ak kad su dobili nesretnim isklju enjem Hranilovi a igra a viĹĄe, zadnjih desetak minuta doma i nisu napali, ve su ekali kraj, zadovoljni s jednim bodom i prestraĹĄeni da ga ne izgube.

- NaiĹĄli smo na neraspoloĹženog doma ina, pa iako sam zadovoljan s onim ĹĄto smo se dogovorili u svla ionici nismo znali realizirati premo i naĹĄe prilike da uzmemo sva tri boda na ovom gostovanju. - rekao je trener

11. BSK

19 7 4 8 27 â&#x20AC;&#x201C; 34 25

12. VARAĹ˝DIN

19 6 6 7 22 â&#x20AC;&#x201C; 19 24

13. BELIĹ E

19 6 6 7 31 â&#x20AC;&#x201C; 33 24

14. SLAVONIJA

19 4 6 9 19 â&#x20AC;&#x201C; 34 18

15. ORIOLIK

19 3 6 10 14 â&#x20AC;&#x201C; 26 15

16. VIROVITICA

19 0 0 19 11 â&#x20AC;&#x201C; 67

KOPRIVNICA. Gradski stadion. Gledatelja: 150. Sudac: Babi (VaraĹždin). MEWIMURJE: Ĺ afari , Dodlek, Kris , Branilovi , Karlov ec, Hranilovi , Golik, Ĺ ari MarciuĹĄ (90. Vuk), Kokot (79. intari ), Sa er. Trener: Mario Kova evi . REZULTATI:Koprivnica - Me imurje 0:0, Slavija - Mladost (A) 3:2, Wakovo Croa a - VaraĹždin 2:1, Oriolik - Mladost (Ĺ˝) 0:0, BSK - ViĹĄnjevac 0:1, Virovi ca - BeliĹĄ e 1:5, Bjelovar - Vukovar 1991 1:3, Podravina - Slavonija 1:0.

Me imurja Mario Kova evi novinarima poslije susreta i dodao: - Me utim, zadovoljan sam, nismo primili gol, ipak je ovo bio derbi i to je daljnji vjetar u le a za nastavak sezone. Sljede i susret Me imurja igra u nedjelju s Oriolikom iz Oriovca, u kojem su favorit i gdje bi se trebala zabiljeĹžiti nova tri boda. (dz, foto: J. Poto njak)

ME UĹ˝UPANIJSKA NOGOMETNA LIGA akovec-VaraĹždin

Doma ini uspjeĹĄni u me imurskim srazovima NedeliĹĄ e je o ekivano stiglo do pobjede na doma em terenu nad mom adi Naprijeda iz Cirkovljana. Gosti koji se gr evito bore za opstanak u NedeliĹĄ e stigli su bez vratara onkaĹĄa pa je rijetko tko vjerovao u iznena enje. No gosti iz Cirkovljana nakon zavrĹĄenog prvog dijela imali su 0:0. Ipak ve na po etku drugog dijela u 47. minuti Boris Kosir dovodi NedeliĹĄ e u vodstvo, a samo tri minute kasnije Jurica Vru ina povisuje na 2-0. Dva pogotka postigao je Danijel Jagec, prvo u 59. minuti iz kaznenog udarca , a zatim u 67. minuti postavlja kona an rezultat. Dva Ĺžuta kartona dobili su doma ini, dok gosti etiri.

Sloga-Plitvica Gojanec 4:3 Najuzbudljiviji susret igrao se u akovcu, gdje je Sloga ugostila Plitvicu iz Gojanca. Osim ĹĄto je ovo bio direktan sraz klubova u borbi za opstanak, nervozu me u doma ine unio je glavni sudac utakmice Jeli koji sa svojim suda kim sposobnostima o ito nije na razini ove lige, te dvojica pomo nika koji greĹĄkama nisu odstupali od njega. Poveli su gosti u 13. minuti preko Horvata, a Sloga izjedna uje u 28. minuti pogotkom Dokleje. Doma ini su potpuno s razlogom burno prosvjedovali jer u prvom dijelu nije im su en kazneni udarac, te su podignuta zale a koje je o ito vidio samo pomo ni sudac. Ipak u drugom dijelu Sloga pokazuje da je kvalitetnija mom ad te odlazi na visokih 4-1. Prvo u 56. minuti Nikola Ĺ˝vorc dovodi doma ine u vodstvo, na 3-1 pove ava Ivan Fu ko u 76. minuti te na 4-1 Ivica Vugrinec u 82. minuti. SlogaĹĄi postiĹžu joĹĄ jedan pogodak u 86. minuti, ali ovaj put u svoju

mreĹžu, a u 90. minuti Buhin smanjuje na 4-3. Vremena za viĹĄe nije bilo pa Sloga upisuje vrijedna tri boda.

Rudar- JalĹžabet 1-1 Ruda ipak nije uspio do i do pobjede na doma em terenu ĹĄto je za mnoge iznena enje. Rudar je do sad bila jedina mom ad koja je imala maksimalan u inak na doma em terenu. Gosti su poveli u 10. minuti pogotkom Tomislava Medveda i taj se rezultat nije mijenjao do kraja prvog dijela. Rudar dolazi do izjedna enja u 53. minuti pogotkom Daria Ĺ olti a iz kaznenog udarca. Gosti su u posljednjim minutama propustili veliku priliku pa na kraju Rudar moĹže biti i zadovoljan ovakvim ishodom. Glavni sudac svakoj ekipi pokazao je po etiri Ĺžuta kartona.

Sloboda-Polet 2-0 U zanimljivom me imurskom srazu Sloboda je stigla do prve ovogodiĹĄnje pobjede. U prvom dijelu gledatelj i nisu mogli vidjeti dobre poteze jer se igra odvijala na sredini pa se na predah otiĹĄlo rezultatom 0-0. U drugom dijelu doma ini su poja ali tempo ĹĄto je rezultiralo pogotkom Zvonimira Pani a u 65. minuti. Samo pet minuta nakon prvog pogotka postavljen je i kona an rezultat susreta, a strijelac je Manuel Posavec. Doma inima je joĹĄ i poniĹĄten pogodak Kristijanu Hergoti u zbog zale a pri rezultatu 0:0.

Macinec CentrometalMladost Komet 3:0 LakĹĄe od o ekivanog do pobjede u me imurskom derbiju je doĹĄao Macinec

TABLICA 1. NEDELIĹ E

NAJAVA SLJEDE EG KOLA

19 15 3 1 57 â&#x20AC;&#x201C; 16 48

2. RUDAR

19 11 4 4 44 â&#x20AC;&#x201C; 18 37

3. SLOBODA (S)

19 11 4 4 38 â&#x20AC;&#x201C; 26 37

4. CENTROMETAL

19 9 4 6 40 â&#x20AC;&#x201C; 30 31

5. ZADRUGAR

19 9 4 6 41 â&#x20AC;&#x201C; 36 31

6. JALĹ˝ABET

19 9 3 7 46 â&#x20AC;&#x201C; 27 30

7. MLADOST KOMET 19 9 3 7 41 â&#x20AC;&#x201C; 34 30 8. PUĹ INE

18 8 4 6 33 â&#x20AC;&#x201C; 28 28

9. GRANI AR (K)

19 8 4 7 35 â&#x20AC;&#x201C; 34 28

10. ZELENGAJ

19 8 4 7 44 â&#x20AC;&#x201C; 46 28

11. PLITVICA (G)

19 7 3 9 38 â&#x20AC;&#x201C; 41 24

12. POLET (SMNM)

19 7 3 9 30 â&#x20AC;&#x201C; 33 24

13. NOVI MAROF

18 7 3 8 45 â&#x20AC;&#x201C; 54 24

14. SLOGA ( )

19 5 7 7 33 â&#x20AC;&#x201C; 34 22

15. NAPRIJED

18 5 1 12 18 â&#x20AC;&#x201C; 34 16

16. PLITVICA (S)

19 4 1 14 22 â&#x20AC;&#x201C; 52 13

17. IVAN ICA

19 0 1 18 12 â&#x20AC;&#x201C; 74

nad Mladosti iz Preloga. Doma ini su dominirali i kontrolirali susret svih 90 minuta i pritom propustili realizirati nekoliko izglednih prilika. Leon Novak u 28. minuti doveo je doma ine u vodstvo te se rezultatom od 1-0 otiĹĄlo na odmor. U 53. minuti iz kaznenog udarca rezultat pove ava Marijan Duman i , a kona an rezultat postavlja Mihael Vrbani u 57. Minuti.

Zelengaj-PuĹĄ ine 2:5 Najugodnije iznena enje kola bilo je u Donjem Ku anu gdje je PuĹĄ ine napunilo mreĹžu doma eg Zelengaja. Povelo je PuĹĄ ine u 39. minuti preko kapetana Mikuleca, da bi doma ini izjedna ili pred sami kraj prvog dijela pa se na odmor otiĹĄlo rezultatom 1-1. Posljednjih pola sata PuĹĄ ine se â&#x20AC;&#x17E;poigraloâ&#x20AC;&#x153; sa doma inima i u tom periodu postiĹžu ak 4 pogotka. U 60. minuti Nikola Ĺ ivak poga a za 2-1, a u 67. i 69. minuti SiniĹĄa Dove er, odnosno Karlo Levani odvode PuĹĄ ine na visokih 4-1. Doma ini smanjuju rezultat u 73. minuti preko Horvata, a to ku na i u odli noj partiji PuĹĄ ina u 84. minuti postavlja SiniĹĄa Dove er svojim drugim pogotkom. Doma inima dvije javne opomene, dok PuĹĄ inama etiri.

Zadrugar-Grani ar 1:0 Grani ar je na gostovanju u Hrastovskom upisao minimalan poraz od

Subota i nedjelja u znaku me imurskih ogleda U subotu se igra joĹĄ od 15 sati. Ako ne bude pretjeranog podcjenjivanja Rudar bi rutinski trebao pro i gostovanje u Ivancu. Doma ini su priredili malu senzaciju prije dva tjedna nerijeĹĄenim ishodom sa Zadrugarom ĹĄto im je bio prvi pozitivan rezultat u sezoni. Za Rudar zbog tre e javne opomene ne e nastupiti Nikola Ĺ olti i Dario Ĺ olti , ali bez obzira na nedostatak klju nih igra a bilo kakav ishod osim pobjede Rudara bio bi veliko iznena enje. Suci i delegat: Kolari P., Horvat, iĹžmeĹĄija / KE AK. U Prelogu se igra me imurski derbi. S obzirom na kvalitetu igra a Mladosti, u proĹĄlom kolu prelako su izgubili od Centrometala pa vjerujemo da e Mladost u srazu sa Slogom traĹžiti iskupljenje. Sloga se diĹže pa o ekujemo zanimljiv i neizvjestan susret jer za doma ine ne mogu nastupati Dalibor Gorupi i Ivan HabuĹĄ. Suci i delegat: Pavli , Remar, Rojc / KORUNI . Zanimljiv me imurski derbi o ekuje nas i u Svetom Martinu na Muri gdje doma i Polet do ekuje Grani ar iz Kotoribe. Laganu prednost dajemo mladoj mom adi Poleta koji e nastojati iskoristiti kratku klupu Grani ara. Doma ini ne mogu ra unati na Nenada Radikovi a, a gosti na Danijela Na a i Zorana Horvata. Suci i delegat: Kolari B., Ĺ upljika, Sukanec / KUĹ EN. U nedjelju se igra od 16 sati. TeĹĄko gostovanje slijedi Centrometalu koji gostuje u JalĹžabetu protiv

doma eg Zadrugara . Doma ini koji joĹĄ nisu poraĹženi na doma em terenu kontrolirali su susretom, a pogodak odluke pao je u 19. minuti preko Marka Kolaka. Kotorip ani su i susret za-

istoimenog doma ina. Doma ini su u dobroj formi ĹĄto su pokazali u proĹĄlom kolu u Murskom SrediĹĄ u, dok je Centrometal tako e pokazao odli nu partiju u proĹĄlom kolu pa nas o ekuje zanimljiv i neizvjestan susret. Suci i delegat: ur ek, Mihali , Novak / KOZINA. Veliki favorit u Novom Marofu je vode e NedeliĹĄ e kojemu ne e nastupiti Jurica Vru ina. NedeliĹĄ e je u jesenskom dijelu upisalo upravo protiv Novog Marofa najve u pobjedu, a iznena enje se moĹžda moĹže dogoditi ako su igra i NedeliĹĄ a u glavi ve u sljede em susretu jer u srijedu u etvrt inalu kupa do ekuju Me imurje. Suci i delegat: Juras, urila, Felker / KAPEĹ . Posljednji vlak prolazi i za Naprijed koji na doma em terenu o ajni ki treba bodove protiv Zelengaja. Doma ini za najbliĹžim konkurentom zaostaju 6 bodova, a odli nu priliku da upiĹĄu 3 boda imaju protiv Zelengaja koji je u loĹĄoj formi. Doma ini ne mogu ra unati na Ivana Ĺ imunkovi a. Suci i delegat: Novosel, Ĺ antavec, Pintari / NOVAKOVI . Op inski derbi igrat e se u PuĹĄ inama gdje istoimeni doma in do ekuje Slobodu iz Slakovca. Obje mom adi slavile su u proĹĄlom kolu, a nakon jesenskog susreta ostali su â&#x20AC;&#x17E;repoviâ&#x20AC;&#x153; pa nas o ekuje neizvjestan susret gdje se o ekuju visoke tenzije. PuĹĄ ine zbog kartona ne moĹže ra unati na Tomislava Florijani a. Suci i delegat: osi , Vitez, Nikoli / VODOPIJA. (nb)

vrĹĄili sa dva igra a manje jer su zbog pokazane dvije javne opomene isklju eni Danijel Na u 72. minuti i Zoran Horvat u 84. minuti. (nb)

27. ožujka 2015.

18. kolo I. ŽNL MNS DINAMO (D) - JEDINSTVO (NSnD) 6-0 (5-0) DOMAŠINEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Ivica Križai , Tomislav urila, Darko Filip i . Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Krznar (3), 2-0 Dodlek (13), 3-0 Tisaj (19), 4-0 Krznar (21), 5-0 Tisaj (33), 6-0 Krznar (83) DINAMO: Godina, Jakši (78. Baranaši V), Mihalec, Tomašek, Krznar (84. Herman), Borovec (58. Bihar), Tisaj, Bunc (68. Blagus), Vukovi (78. Baranaši D), Trstenjak, Dodlek, trener: Josip Šegovi JEDINSTVO: Marcijuš, Jaluši , Škvorc, Jakup, Tomaškovi , Rešetar, Novak, Bajkovec, Kapeš, La evi , Krizman (46. Grabar), trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Škvorc, Jakup (Jedinstvo)

TRNAVA - ME IMUREC 1-1 (0-0) GORI AN. Igralište: NK Trnava. Suci: Dario Srnec, Josip Kedmenec, Branko Martan. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Treska S (82), 1-1 Jakši (88) TRNAVA: Mar ec, Pintar, Markuši (83. Bašnec), Klari , Špoljar, Farkaš, Markuši T, Jakši , Magdaleni , Baksa, Vlaši , trener: Petar Medvar MEWIMUREC: Prekupec, Zanjko, Hrušoci, Fu ko T, Vabec, Bali , Hrustek (77. Branilovi ), Fu ko S (58. Novak), Kregar (68. Bes jani ), Treska S, Treska D, trener: Antun Juki Žuti kartoni: Markuši , Baksa, Farkaš (Trnava); Hrušoci, Treska S, Prekupec (Me imurec)

SOKOL - MLADOST (I) 1-1 (1-0) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Marko Wur ek, Dragu n Novak, Vlado Blaži . Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Mikolaj (30), 1-1 Bujan (90) SOKOL: Žagar, Puh, Major, Bistrovi , Mikolaj L, Florjani (76. Farkaš), Leško (90. Hertari ), Dunjko (58. Horvat N), Mikolaj M, Lisjak, Horvat A, trener: Darko Posavec MLADOST: Pata a, Bujan, Zanjko, Možek, Fran i (46. Hadži ), Ignji , Gugi , Orehovec, Carevi (46. Hunjadi), Sa er, Klemen i , trener: Branko Janžek Žu kartoni: Lisjak, Žagar, Horvat (Sokol); Hadži (Mladost) Crveni: Mikolaj (Sokol)

SLOBODA (M) - DINAMO (P) 3-4 (2-1) MIHOVLJAN. Igralište: NK Sloboda. Suci: Damir Aldi , Borut Križari , Zoran Novak. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Želežnjak (21), 1-1 Mar ec (34), 2-1 Lukman (35-11m), 2-2 Šari (58), 3-2 Lukman (60-11m), 3-3 Na (72), 3-4 Vutek (86) SLOBODA: Horvat, Cerovec, Leva i , Želežnjak, alopa, Novak, Dove er, Lukman, Sovar, Culjak, Belše, trener: Damir Vrbanec DINAMO: Jalšovec, Jan ec, Šmit, Na L (80. Pintari ), Mihalec, Mar ec (55. Vutek), Klekar, Šari , Križai , Na D (61. Kocijan), Novak, trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Dove er, Lukman (Sloboda); Na D., Šmit (Dinamo)

MLADOST - SPARTAK 3-1 (1-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Saša Fegeš, Danijel Ko ila, Renato Vuk. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 2-0 Vadlja (12, 77), 2-1 Domini (80), 3-1 Tkalec (90) MLADOST: Saka , Fileš, Novak (89. Špoljar), Kova i , Križai , Cirkven i , Možek, Pasler, Mlinarec (88. Tkalec), Vadlja (90. Kolari ), Hali (83. Talan), trener: Darko Lon ari SPARTAK: Tizaj, Lackovi S, Sušec (63. Debelec), Domini , Lovren i , Šegovi E, Fažon, Lackovi E, Juras, Zadravec M, Šegovi S, trener: Tomislav Podgorelec Žu kartoni: Vadlja, Mlinarec, Novak (Mladost); Lovren i , Šegovi S (Spartak)

POLET - OMLADINAC (NSR) 1-3 (1-1) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Marin Horvat, Damir Fodor, Milivoj Bali . Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Jurinec (1), 1-1 Lebar (42), 1-2 Jurinec (75), 1-3 Toplek (83-11m) POLET: Vibovec M, Obadi , Bašek D (46. Vibovec D), Posavec (88. Halabarec), Vukovi , Lisjak, Gajnik, Pal , Toplek, Krišto (46. Bašek N), Lebar (46. Horvat), trener: Dejan Magdaleni OMLADINAC: Križai , Gori anec, Reich, Sermek, Toplek, Vugrinec, Bari , Lesjak, Jurinec, Skoliber (87. Klobu ari ), Filipovi (28. Bel), trener: Branimir Kelkedi Žu kartoni: Horvat (Polet); Skoliber (Omladinac) Crveni: Toplek (Polet)

MLADOST - BSK 0-0 SVETA MARIJA. Igralište: NK Mladost. Suci: Nino Škrobar, Ivica Horvat, Ivan Žganec. Delegat: Antun Vlahek MLADOST: Pancer, Blažin i , Zvošec, Šulj, Posavec, Matulin, Orehovec (76. Papak), Štrok, Igrec, Horvat, Pavlic, trener: Slavko Kvakan BSK: Magdaleni , Buhin, Horvat, Kerovec, Kolari , Anderlin, Kaniški, Fran i , Ha ek (88. Dragovi ), Strniš ak (90. Buhin), Škvorc, trener: Ivan Magdaleni Žu kartoni: Anderlin (BSK) Crveni: Kolari (BSK)

KRALJEV AN 38 - ŠENKOVEC 1-0 (1-0) DONJI KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Dario Bubek, Lidija Kralji , Robert Radek. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Štefok (12) KRALJEV AN: Majurec, Štefok, Pigac, Trajkov, Kekenj, Cvek (60. Vargec), Prnjak (46. Strahija), ekunec, Jan ec, Blažeka, Lipi , trener: Stefan Srpak ŠENKOVEC: Ladi , Zemlji (78. Zanjko), Polak, Vida i , Farkaš, Toplek (37. Toplek), Domunkoš (46. Kranjec), Buhanec, Mun ar, Novak, Vugrinec, trener: Mario Zaspan Žu kartoni: Vargec (Kraljev an)

I. ME IMURSKA LIGA

TABLICA

Palinov ani se ubacili u igru za naslov Derbi kola odigran je u Palinovcu. Ovom pobjedom Mladost se približila vode em Spartaku na samo tri boda. U 12.minuti prvi zgoditak na utakmici postiže doma i igra Dario Vadlja. Za svoj drugi zgoditak, Dario Vadlja pobrinuo se u 77.minuti. Benjamin Domini smanjuje rezultat na 2-1 u 80.minuti. Kona ni rezultat postavlja „joker“ sa klupe Dejan Tkalec, u posljednjoj minuti susreta. Palinov ani na kraju sa tri opomenuta igra a, a Spartak sa dvojicom opomenutih. Trnava osvojila bod protiv Me imurca. U Gori anu su mreže mirovale sve do 82.minute. Tada, goste u vodstvo dovodi Saša Treska. U 88.minuti utakmice kona ni rezultat postavlja kapetan Trnave, Simon Jakši . Utakmica sa puno tenzija od samog po etka, pa sve do kraja. Posebno zadnjih desetak minuta. Pokazano je šest opomena, po tri Trnavi i Me imurcu. Na kraju prema prikazanoj igri, neriješen rezultat je i najrealniji ishod ove utakmice. Šestica u Domašincu. Dinamo je zabilježio i prvu pobjedu nakon zimske stanke. Drugi strijelac lige Stjepan Krznar, mrežu Jedinstva na eo je pogotkom u 3.minuti. Deset minuta kasnije Antonio Dodlek postiže zgoditak za 2-0. U 19.minuti Martin Tisaj je precizan za 3-0. Samo dvije minute kasnije svoj drugi zgoditak na utakmici postiže kapetan doma ih, Stjepan Krznar. Tako er, za svoj drugi zgoditak na utakmici pobrinuo se Martin Tisaj u 33.minuti. Hat-trickom Stjepan Krznar postavlja kona ni rezultat utakmice u 83.minuti. Minimalna pobjeda Kraljev ana. Gosti iz Šenkovca ne znaju za zgoditak niti nakon 270 minuta igre u proljetnom dijelu prvenstva. Pobjednik ovog dvoboja odlu en je zgoditkom Stanka Štefoka, u 12.minuti iz slobodnog udarca sa oko 35 metara. U 33.minuti utakmice, teren za igru napustio je gostuju i igra Goran Toplek, zbog ozljede. U vrlo korektnoj utakmici pokazana je jedna opomena, i to doma em igra u Antunu Vargecu. Podjela bodova u Svetoj Mariji. Mladost u ova tri kola još ne zna za pobjedu, dok su Beli anci najugodnije iznena enje ovog dijela prvenstva.

OPOMENUTI IGRA I POLET (P) – Nikola Horvat (2992) OMLADINAC (NSR) – Roberto Skoliber (135) KRALJEV AN 38 – Antun Vargec (6550) BSK – Mladen Anderlin (1778) SOKOL – Tomislav Lisjak (2303), Davor Žagar (2294), Nino Horvat (5841) MLADOST (Pal.) – Dario Vadlja (917), Tomica Mlinarec (518), Dino Novak (2308) JEDINSTVO (NSD) – Mišel Škvorc (4875), Luka Jakupak (5752) MEWIMUREC – Ivan Prekupec (286), Saša Treska (88), Mar n Hrušoci (388) SLOBODA (M) – Denis Dove er (7297), Deni Lukman (2442) MLADOST (I) – Goran Hadži (1403) DINAMO (P) – Darko Na (2955), Dario Šmit (633) TRNAVA – Hrvoje Markuši (3253), Petar Baksa (3203), David Farkaš (3219) SPARTAK – Sre ko Šegovi (2100), Dejan Lovren i (75)

NAJAVA SLJEDE EG KOLA

Veliki derbi u Maloj Subotici Subota, u 15 sati: Šenkovec – Sokol (Horvat, Žerdin, Fažon ; Sabol), Omladinac (NSR) – Dinamo (D) (Juras, B. Križari , Fegeš ; Vuk); nedjelja: Kraljev an 38 – Trnava (B.Kolari , Kedmenec, Sukanec ; Baksa) Mladost (I) – Polet (P) (P.Kolari , Tuksar, Bali ; Mi. Horvat), Jedinstvo (NSD) – Sloboda (M) (Mihoci, I. Horvat, Vuk ; Fais), Dinamo (P) – Mladost (SM) (G. Žganec, L. Kralji , Radek ; D.Kova ), BSK – Mladost (Pal.) (Turk, Fodor, Brljak ; Poredoš), Spartak – Me imurec (M. Horvat, Bacinger, I. Žganec ; Krha ). Utakmice u nedjelju igraju se s po etkom u 16 sati.

Doma ini u 69.minuti poga aju vratnicu iz igre u dva navrata. U 80.minuti opravdano je isklju en gostuju i igra Dražen Kolari , zbog sprje avanja suparnika u izglednoj situaciji za postizanje zgoditka. Mladost utakmicu završila bez opomene, dok je gostima pokazana jedna opomena uz spomenuto isklju enje. Iznena uju i poraz Poleta kod ku e od gostiju iz Novog Sela Rok. Ve u 1.minuti gosti postižu zgoditak preko Mihaela Jurinca. Tri minute prije odlaska na odmor rezultat izjedna uje Mihael Lebar. Svoj drugi zgoditak na utakmici Mihael Jurinec, zabija u 75.minuti. U 83.minuti opravdano je dosu en kazneni udarac za Omladinac. Siguran realizator bio je Dario Toplek. Tom prilikom, isklju en je doma i igra Mihael Toplek, jer je prekršajem sprije io gostuju u mom ad u situaciji za postizanje zgoditka. Derbi kola u Palinovcu. Ovom pobjedom Mladost se približila vode em Spartaku na samo tri boda. U 12.minuti prvi zgoditak na utakmici postiže doma i igra Dario Vadlja. Za svoj drugi zgoditak, Dario Vadlja pobrinuo se u 77.minuti. Benjamin Domini smanjuje rezultat na 2-1 u 80.minuti. Kona ni rezultat postavlja „joker“ sa klupe Dejan Tkalec, u posljednjoj minuti susreta. Palinov ani na kraju sa tri opomenuta igra a, a Spartak sa dvojicom opomenutih. Golijada u Mihovljanu. U 21.minuti svoj ovosezonski prvijenac za Slobodu postiže Vedran Želežnjak. Trinaest minuta kasnije izjedna uje napada Dinama, Nino Mar ec. U 35.minuti opravdano je dosu en kazneni udarac za doma e. Siguran izvo a sa bijele to ke bio je Deni Lukman. Palov ani ne koriste kazneni udarac u 50.minuti, odnosno doma i vratar Mario Horvat zaustavlja taj udarac. Ipak, samo osam minuta kasnije novo izjedna enje rezultata na utakmici

EPILOG žalbe NK-a Mladost Palinovec na nastup igra a NK-a Me imurec Nikole Hercega

Me imurec ostao bez ukupno etiri boda U službenom glasilu Me imurskog nogometnog saveza GOOL ove srijede objavljena je odluka disciplinskog suca Stjepana Talana: “Utakmica 17. kola: Me imurec – Mladost (Pal.) 0-3 pf.. NK Me imurec Dunjkovec-Pretetinec se po l. 73 DP HNSa vezano na l. 36 DP HNS-a kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 500,00 kuna i oduzimanjem jednog boda. Igra NK Me imurec DunjkovecPretetinec Nikola Herceg (10759) kažnjava se zabranom nastupa na 5 (pet) utakmica. Kazna te e od po etka natjecateljske sezone 2015./2016.“ Ovom odlukom disciplinskog suca dosta se izmijenila i situacija na prvenstvenoj ljestvici. Tako da Spartak i Mladost iz Palinovca imaju po 42 boda, a kažnjeni Me imurec sada ima 38 bodova. Treba napomenuti da nas u ovom kolu o ekuje upravo derbi kola izme u Spartaka i Me imurca, koji bi mogao dosta odlu iti o borbi za naslov.

Nismo ništa krivi Javio nam se priop enjem i NK Me imurec. Tvrde da su igra i klub poduzeli sve potrebno kad je u pitanju prijelaz igra a Nikole Hercega s Varaždinskog nogometnog saveza u Me imurski nogometni savez i NK Me imurec, te da je sva krivnja na strani VNS-a koji sada negira bilo kakvu službenu korespodenciju, iako je ona postajala. Ina e, da je malo fair-playa zasigurno je ova zavrzlama mogla završiti i na druga iji na in, ali o ito su žalbe i sli no u našem nogometu ponekad važnije od rezultata na nogometnom terenu. Evo što o cijeloj situaciji kažu iz NK Me imurec: - U prijelaznom roku našem je klubu pristupio Nikola Herceg, igra koji je do tada bio registriran za klub na podru ju Varaždinskog nogometnog saveza. Navedeni igra prikupio je svu potrebnu

dokumentaciju za prelazak u drugi klub na podru ju drugog nogometnog saveza. Nakon toga potpisao je pristupnicu za NK Me imurec i redovnom je procedurom registriran pri Me imurskom nogometnom savezu za NK Me imurec. Zajedno s našim predstavnikom kluba informirao se kod Varaždinskog nogometnog saveza da li je njegov transfer ispravan, te da li ima pravo nastupa. Dobio je potvrdan odgovor. Analizom kronologije cijelog slu aja došli smo do informacija kako je do pogreške došlo, tj. zbog ega su igra i naš predstavnik kluba dezinformirani od strane Varaždinskog nogometnog saveza. Potvrdnu informaciju da Nikola Herceg može nastupati za naš klub dala mu je g a. tajnica Kocijan Marinela. Željko Frani Željko, stru ni tajnik Varaždinskog saveza priop io nam je zbog ega je do pogreške došlo, tj. zbog ega smo dobili pogrešnu informaciju da igra može nastupati za naš klub. Naime,

SPARTAK

48 – 16

MLADOST (Pal.)

45 – 22

ME IMUREC (-1)

49 – 23

POLET (P)

43 – 17

DINAMO (P)

35 – 24

KRALJEV AN 38

31 – 15

TRNAVA

39 – 29

MLADOST (SM)

42 – 32

OMLADINAC (NSR)

34 – 31

10. MLADOST (I)

33 – 31

11. DINAMO (D)

39 – 34

12. BSK

16 – 41

13. SLOBODA (M)

26 – 44

15 13

14. SOKOL

21 – 47

15. ŠENKOVEC

15 – 61

16. JEDINSTVO (NSD)

15 – 64

LISTA STRIJELACA 24 zgoditaka – Davor Štrok (Mladost SM) 19 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 16 zgoditaka – Roberto Skoliber (Omladinac NSR) 15 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P) 14 zgoditaka – Saša Treska (Me imurec) 13 zgoditaka – Sre ko Šegovi (Spartak) 12 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec), Dario Vadlja (Mladost Pal.) 11 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.) 10 zgoditaka – Simon Jakši (Trnava), Mišo Pal (Polet P) 9 zgoditaka – Ivan Furundžija (Dinamo P), Filip Pišpek (Kraljev an 38), Bojan Kregar (Me imurec) 8 zgoditaka – Dražen Vlaši (Trnava) 7 zgoditaka – Dražen Horvat, Josip Igrec (Mladost SM), Krunoslav Fran i (BSK), Damjan Novak, Nino Mar ec (Dinamo P), Deni Likman (Sloboda M) 6 zgoditaka – Goran Vugrinec (Dinamo D), Jurica Novak, Benjamin Ignji (Mladost I), Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: MLADOST (Pal.) – Dario Vadlja (917), Tomica Mlinarec (518), Dino Novak (2308) TRNAVA – David Farkaš (3219) JEDINSTVO (NSD) – Mišel Škvorc (4875) MEWIMUREC – Mar n Hrušoci (388), Saša Treska (88) SOKOL – Tomislav Lisjak (2303) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA POLET (P) – Mihael Toplek (682) po l. 51 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica BSK – Dražen Kolari (850) po l. 51 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice SOKOL – Marko Mikolaj (2331) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

zgoditkom Petra Šari a. Tre i kazneni udarac na utakmici sudac Aldi , dosu uje u 60.minuti za doma ine. Drugi puta na susretu sa 11 metara bio je siguran Deni Lukman. U 72.minuti Dinamo tre i puta izjedna uje rezultat, i to zgoditkom Ladislava Na a. Potpuni preokret gostiju dogodio se etiri minute prije kraja susreta pogotkom Simona Vuteka. Ivanov anima bod u posljednjoj minuti. U 30.minuti zgoditak za Sokol postiže Luka Mikolaj. Doma inima je isklju en Marko Mikolaj u 58.minuti utakmice, zbog dvije opomene. Mikolaju su dodijeljene opomene zbog dva preoštra starta. Mladost iskorištava igra a više tek u posljednjoj minuti susreta. Za vrijedan bod Ivanov ana, zaslužan je kapetan mom adi Marko Bujan. Igra i Sokola susret završili sa trojicom opomenutih, dok Mladost dobiva samo jednu opomenu. (dj)

u informati kom sustavu Varaždinskog saveza, ne postoji evidencija o županijskom pretkolu kupa. A to je jedina utakmica na kojoj je nastupao Nikola Herceg za NK Jalžabet, a zbog koje mu je njegov nastup za naš klub osporavan. Zbog toga g a. Kocijan, nakon uvida u informati ki sustav, daje pogrešnu informaciju da Nikola Herceg ima pravo nastupa za naš klub. Ovime je de initivno jasno da NK Me imurec ni u emu nije napravio propust. Ispoštovao je i propis Nogometnog saveza Me imurja objavljen u službenom glasilu Gool, da je kod registracije igra a klub dužan provjeriti ima li igra pravo nastupa. Naknadno smo od Varaždinskog saveza tražili pismenu potvrdu danih informacija kako bismo informacije imali i u pismenom obliku. Dobili smo pismenu potvrdu da u sustavu ne postoji evidencija o spomenutoj utakmici, no kako je skok u vlastita usta prili no neugodan, pisanu potvrdu da su nam dali pogrešnu informaciju ne možemo ishoditi, ve su Me imurski savez lažno izvijestili kako, doslovno, “nije bilo upita prema našoj kancelariji”. “Kancelarija” o ito nije ni u emu pogriješila, te e njena površina i obujam nakon ovog postupka ostati isti, no djelatnici jesu, stoji izme u ostaloga u priop enju NK Me imurec. (mn)

27. ožujka 2015.

18. kolo II. ŽL MNS - istok DRAVA - BORAC 1-2 (0-0) DONJI MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Željko Novak, Jasmin Lozi , Ma ja Kozar. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 0-1 Rušanec (53), 0-2 Brumen (59), 1-2 Hošnjak (72-11m) DRAVA: Me imurec, rneli, Igrec Z, Igrec F, Gorupi , Mihalic (79. Mihalac), Orehovec (82. Bartoli ), Pongrac, Hošnjak, Rak, Ivaci, trener: Sre ko Gabaj BORAC: Sternad, Tišljari , Sršan, Novak A, Zrna, Gavez, Brumen, Baksa (84. Novak N), Cika , Vince , Rušanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Pongrac, rneli, Ivaci (Drava); Vince , Brumen, Cika , Zrna, Novak N (Borac)

HODOŠAN - ZASADBREG 77 0-2 (0-0) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Patrik Kolari , Vjeran Tuksar, Erik Žerdin. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 0-1 Leva i (50), 0-2 Šela (80) HODOŠAN: Rebenik, Krznar, Krampa (62. Hranjec), Naran a, Blagus, Vadlja, Vlah, Puri , Strahija G (88. Košak), Kova , Strahija Z, trener: Mladen Smolek ZASADBREG: Srnec, Leva i , Povodnja (87. Šajnovi ), Kozjak, Lukman M, Rodinger Florijan, Lukman (88. Hatlak), Rodinger Filip, Dunjko K (46. Dunjko D), Koroši , Šajnovi I., trener: Zoran Lukman Žu kartoni: Šajnovi , Šela (Zasadbreg)

CROATIA - SK 0-6 (0-3) OREHOVICA. Igralište: Gmajna. Suci: Jadran Kukovec, Toni Fažon, Matej Mesari . Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 0-1 Begovi (6), 0-2 Lon ari J (12), 0-3 Lon ari D (19), 0-4 Horvat (65), 0-5 Radi (78), 0-6 Višnji (87) CROATIA: Patar ec, Ruži L, Balog S, Balog W, avlek (18. Oršuš), Varga, Januši , Kr mar, Ruži M, Jeleni , Poljanec, trener: Wuro Koloni SK: Novak, Malek (65. Svelecz), Božek, Horvat, Lon ari J, Lon ari D (75. Radi ), Strahija (60. Bašnec), Begovi , Grabant (77. Pavlic), Lisjak, Višnji , trener: Mario Cvetko Žu kartoni: Kr mar, Balog, Patar ec (Croa a); Višnji , Malek, Strahija, Lisjak ( SK)

BUDU NOST - OMLADINAC (D-S) 2-2 (0-2) MIKLAVEC. Igralište: Trate. Suci: Darijan Zadravec, Dražen Šajnovi , Mario Sukanec. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Ribi (7), 0-2 Vrbanec (42), 1-2 Okreša (68), 2-2 Babi (87) BUDU NOST: Hrn i , Turk (82. Berdin), Majeri , Sklepi , Zadravec, Drk (79. David), Babi , Antonovi , Jambroši , Drk (46. Jurši ), Okreša, trener: Boris Wor evi OMLADINAC: Apostolovski, Ribi , Ruži , Kova i , Cirkven i , Taradi, Posavec, Filipaši (78. Valen ), Pata a (90. Mesari ), Gori anec, Vrbanec (66. Tizaj), trener: Ivan Vlahek Žu kartoni: Okreša, Turk (Budu nost); Filipaši , Cirkven i (Omladinac)

VIDOV AN - DUBRAV AN 1-3 (0-3) DONJI VIDOVEC. Igralište: Sportski park Kalanica. Suci: Božidar Kolari , Valen no Kantoci, Ma ja Filipi . Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 0-1 Švenda (12), 0-2 Hajdinjak I (26), 0-3 Brljak (40), 1-3 Hujs (58) VIDOV AN: Šubaša, Nemet Danijel, Friš i I, Varga, Pišpek, Friš i Dejan (81. Petri ), mrlec (46. Herman od 70. Omazi ), Nes (46. Friš i Dominik), Nemet Dino, Hujs, Ujlaki, trener: Damir Ujlaki DUBRAV AN: Fabi , Ribi , Lukša, Jadan Dominik, Balažinec, Švenda (71. Hajdinjak D), Hajdinjak I, Jakupak, Pahek (36. Pongrac), Brljak (63. Jadan Damjan), Horvat (70. Me imurec), trener: Pavo Crnac Žu kartoni: Varga, Herman, Friš i I., Ujlaki (Vidov an); Pahek, Fabi , Balažinec, Jadan Damjan (Dubrav an)

DRAŠKOVEC - GRANI AR 5-2 (1-1) DRAŠKOVEC. Igralište: NK Draškovec. Suci: Bojan Juras, Boris Jakovljev, Robert Novak. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Boži (22), 1-1 Lon ari (26), 2-1 Kavran (48), 5-1 Mun ar (50, 53, 62), 5-2 Boži K (72) DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari , Bermanec, Matja i , Vugrinec, Kavran (76. Slavi ek I), Mun ar (71. Mar etko), Slavi ek G (60. Jakši ), Lon ari P (79. Varošanec), Markan, Repalust, trener: Robert Katanec GRANI AR: Magdaleni , Blažon (85. Horvat Jurica), Drvoderi , Boži R, Lesinger (71. Petek), Mravljek, Lovrek, Drvoderi , Boži K, Horvat Josip, Horvat M (54. Horvat N), trener: Tomica Blažon Žu kartoni: Kavran, Mlinari , Jakši (Draškovec); Drvoderi (Grani ar)

OTOK - DUBRAVA 2-1 (2-0) OTOK. Igralište: NK Otok. Suci: Zdravko Toplišnjak, Mario Pintari , Bruno Grabar. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Tomaši (9), 2-0 Gorupi (64. Božek), 2-1 Sabol (90) OTOK: Vlah, Novak Z (84. Zvonarek), Kalšan P (63. Blažin i ), Malek, Novak J, Grabant, Major ik, Kalšan Z (80. Kalšan M), Radikovi , Gorupi (64. Božek), Tomaši , trener: Zoran Kalšan DUBRAVA: Mu i , Kova (75. Hajdarovi ), Murkovi (60. Mihalic), Tkalec, Krišto , Bobi anec Ma ja, Bobi anec Mihael (81. Majeri ), Krišto , Sabol, Varga, Zlatarek, trener: Jurica Kova Žu kartoni: Malek, Božek, Blažin i (Otok); Tkalec, Krišto , Mu i (Dubrava) Crveni: Blažin i (Otok)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Borac iz Tur iš a sve pobje uje, a Hodošan gubi Zasadbreg slavio u Hodošanu. Doma ini nikako da zabilježe prvu pobjedu u ovoj polusezoni, pa su tako upisali ve tre i uzastopni poraz. U 50.minu utakmice Zasadbreg u vodstvo dovodi Filip Leva i . Deset minuta prije kraja susreta pobjedu potvr uje Dino Šela. Kod Hodošana nije bilo opomenu h, dok su igra ima Zasadbrega pokazane dvije opomene. Drava izgubila od Borca. Gos iz Tur iš a zabilježili su i tre u uzastopnu pobjedu. U 53.minu utakmice kapetan gostuju e mom adi, Siniša Rušanec zabija za 0-1. Samo šest minuta kasnije za 0-2 zgoditak pos že Nikola Brumen. Sporna situacija u 63.minu kada u zra nom dvoboju gostuju i igra igra rukom unutar kaznenog prostora doma ina, no sudac je procijenio da kontakta sa rukom nije bilo. Josip Hošnjak smanjuje vodstvo Borca na 2-1, svojim zgoditkom u 72.minu iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Druga sporna situacija na utakmici dogodila se u 84.minu , kada drugi pomo ni signalizira zale e Borcu u izglednoj prilici za pos zanje zgoditka, a loptom je igrao igra koji nije bio u poziciji zale a. U vrlo nervoznoj utakmici sa mnogo preoštrih startova, dodijeljeno je ak osam opomena. Otok bolji od Dubrave. U 9.minu utakmice doma ine u vodstvo dovodi Renato Tomaši . Tri minute prije kraja prvog poluvremena, zgoditak za 2-0 pos že kapetan Otoka Matej Gorupi . Utješni zgoditak za Sivi ane pos gao je Tino Sabol u posljednjoj minu . Tako er, u 90.minu isklju en je doma i igra Miljenko Blažin i , zbog psovanja i vrije anja suca utakmice. Zanimljivost ovog susreta su dosu ena dva kaznena udarca, po jedan za obje ekipe, i oba su bila neiskorištena zbog obrana vratara. Pe ca Galeba u Podbrestu. U 8.minu zgoditak za goste pos že David Mesari . Rezultat 0-2 postavlja David Mihoci u 39.minu . Tre i zgoditak Oporov ana prije odlaska na odmor djelo je Vedrana Horva a. U 54.minu Petar Horvat povisuje vodstvo Galeba. Is igra svojim drugim zgoditkom na susretu u 61.minuti donosi rezultat od 0-5. Poraz Budu nos ublažio je Josip Bali, svojim zgoditkom u 69.minu . Odigrana je vrlo korektna utakmica bez spornih detalja, protekla u dominaciji gos ju, što je vidljivo iz kona nog rezultata. Uvjerljiva pobjeda Draškovca. Grani ar postiže zgoditak u 22.minu preko Roberta Boži a. Na 1-1 izjedna uje Petar Lon ari u 26.minu . Potpuni preokret Draškov ani rade u 48.minu pogotkom Hrvoja Kavrana. Samo dvije minute kasnije za 3-1 zabija Ivica Mun ar. Doju erašnji igra Grani ara, opet poga a mrežu svojih bivših suigra a u 53.minu utakmice. Svoj tre i zgoditak na ovome susretu, Mun ar zabija u 62.minu . Kris jan Boži smanjuje rezultat na 5-2 u 72.minu . U prvom poluvremenu bilježimo ravnopravnu igru sa obje strane, da bi doma in u drugo poluvrijeme

OPOMENUTI IGRA I BORAC PMP – Goran Vince (4956), Nikola Brumen (3034), Sandro Cika (4089), Ivan Zrna (1928), Neven Novak (3031); GALEB – Marko Fleten (469); OTOK – Nikola Malek (2865), Dino Božek (491), Miljenko Blažin i (2859); GRANI AR (N) – Dominik Drvoderi (707); BUDU NOST (M) – Ivica Okreša (935), Goran Turk (2372); DUBRAVA – Simon Tkalec (3648), Goran Krišto (4660), Velimir Mu i (3643); DRAVA (DM) – Matej Ivaci (4548), Marko rneli (9162), Goran Pongrac (1017); OMLADINAC (DS) – Dominik Filipaši (1936), Bojan Cirkven i (2400); CROATIA – Krunoslav Patar ec (3384), Marijan Kr mar (6338), Senad Balog (7266); DUBRAV AN – Niko Pahek (6009), Filip Fabi (1820), Lovro Balažinec (9383), Damjan Jadan (4208); ZASADBREG 77 – Igor Šajnovi (2643), Dino Šela (3012); BUDU NOST (P) – Dario Bali (3393); SK – Renato Višnji (6082), Marko Malek (785), Renato Strahija (4787), Darian Lisjak (6115); VIDOV AN – Ma ja Herman (6619), Ivan Friš i (2244), Vinko Ujlaki (3062), Dalibor Varga (2250); DRAŠKOVEC – Hrvoje Kavran (828), Marko Mlinari (820), Antonio Jakši (784)

Susjedski derbi u Donjoj Dubravi Subota, u 15 sa : Grani ar (N) – Zasadbreg 77 (Križai , urila, Felker ; I.Kova ); nedjelja: Drava (DM) – Hodošan (Filip i , Bašek, Jurman ; Hozjak), Borac PMP – Budu nost (P) (D. Aldi , Vlahek, Vabec ; Fic), Galeb – Budu nost (M) (Škrobar, M.Hrušoci, Novak ; Mezga), Omladinac (DS) – Croa a (Jura i , Martan, M.Horvat ; Dino Jambrovi ), SK – Otok (Posedi, R.Novak, Pintari ; Podgorelec), Dubrava – Vidov an (Šupljika, Blaži , Vidovi ; Glavina), Dubrav an – Draškovec (E.Zobec, F.Horvat, T. Zobec ; Šol ). Utakmice u nedjelju igraju se s po etkom u 16 sa .

ušao konkretnije te u prvih desetak minuta dolazi do prednos i zasluženo pobje uje. Lokalni derbi pripao Dubrav anu. U 4.minu Vidov an ne iskorištava kazneni udarac, odnosno gostuju i vratar Filip Fabi brani udarac sa bijele to ke. Gos iz Donje Dubrave pos žu prvi zgoditak na susretu u 12.minu preko Dejana Švende. U 26.minu ve je 0-2, a za to zasluge najviše zasluga pripada strijelcu Ivanu Hajdinjaku. Pet minuta prije kraja prvog poluvremena, tre i zgoditak Dubrav ana djelo je Benjamina Brljaka. Rezultat na 1-3 smanjuje doma i kapetan Dalibor Hujs u 58.minu . U 70.minu došlo je do sudara glavama doma eg igra a Ma je Hermana i gostuju eg Ivana Horvata, koji su nakon ukazane pomo i prevezeni na hitnu pomo .

BUDU NOST - GALEB 1-5 (0-3) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Marijan Duman i , Bruno Brljak, Ivan Vlahek. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Mesari (8), 0-2 Mihoci (39), 0-3 Horva (41), 0-5 Horvat (54, 61), 1-5 Bali J (69) BUDU NOST: Vaš, Ciglari (46. Gajnik), Toplek (46. Lon ari ), Lastavec, Bali D, Hali T (77. Zadravec), Domini , Hali G, Bali M, Mar nec, Bali J, trener: Miljenko Bali GALEB: Pantaler, Balent N (63. Kova ek), Soka , Mihoci, Vuk (56. Ružman), Mesari (56. Erdelji), Horva (56. Pigac), Balent R, Horvat, Fleten, Markan (64. Hertelendi), trener: Damir Pigac Žu kartoni: Bali D (Budu nost); Fleten (Galeb)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: VIDOV AN – Dalibor Varga (2250), Ma ja Herman (6619); DUBRAV AN – Niko Pahek (6009), Damjan Jadan (4208); BUDU NOST (M) – Ivica Okreša (935); OMLADINAC (DS) – Dominik Filipaši (1936); DRAŠKOVEC – Antonio Jakši (784); BUDU NOST (P) – Dario Bali (3393); GALEB – Marko Fleten (469); OTOK – Miljenko Blažin i (2859); CROATIA – Marijan Kr mar (6338), Krunoslav Patar ec (3384); SK – Marko Malek (785), Renato Strahija (4787), Darian Lisjak (6115); DRAVA (DM) – Matej Ivaci (4548) BORAC PMP – Sandro Cika (4089) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U OTOK – Miljenko Blažin i (2859) po l. 53/b DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

TABLICA 1. OMLADINAC (DS)

2. VIDOV AN

41 – 20 40 56 – 20 38

3. GALEB

45 – 19 38

4. BORAC PMP

39 – 24 38

5. DUBRAV AN

34 – 22 35

6. ZASADBREG 77

35 – 31 30 33 – 23 26

7. HODOŠAN

8. SK

35 – 27 25

9. GRANI AR (N)

32 – 30 25 30 – 36 23

10. BUDU NOST (M)

11. CROATIA

32 – 42 23

12. DRAŠKOVEC

29 – 43 20

13. OTOK

18 – 33 14

14 DUBRAVA

26 – 56 12

15. BUDU NOST (P)

26 – 63 11

16. DRAVA (DM)

19 – 41

LISTA STRIJELACA 14 zgoditaka – Dino Nemet (Vidov an) 13 zgoditaka – Miroslav Lovrek (Vidov an) 12 zgoditaka – Marko Baksa (Borac PMP), Petar Horvat (Galeb) 11 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N), Rajko Gavez (Borac PMP) 10 zgoditaka – Krunoslav Majeri (Budu nost P), Denis Poljanec (Croa a) 8 zgoditaka – Filip Rodinger, Saša Lukman (Zasadbreg 77), Bruno Dodlek (Hodošan), Miroslav Šafari (Croa a), Ivica Okreša (Budu nost M), Ivica Mun ar (Draškovec), Josip Bali (Budu nost P) 7 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan), Nikola Pata a (Omladinac DS), Dominik Friš i (Vidov an), Aldin Begovi , Ivan Radi ( SK), Benjamin Brljak, Dejan Švenda (Dubrav an), Matej Gorupi (Otok) 6 zgoditaka – Krešo Kova (Hodošan), Filip Igrec (Drava DM), Antun Ružman (Galeb), Marko Valen (Omladinac DS), Tino Sabol (Dubrava)

Podjela bodova u Miklavcu. Josip Ribi otvara utakmicu zgoditkom za Omladinac u 7.minu . U 27.minu dosu en je kazneni udarac za doma ine, kojeg gostuju i vratar Ivica Apostolovski brani Matejasu Antolovi u. Gos iz Držimurec-Strelca u vodstvo od dva zgoditka razlike dolaze u 42.minu preko Mateja Vrbanca. Miklav ani utakmicu ine krajnje neizvjesnom u 68.minuti zgoditkom Ivice Okreše. Za vrijedan bod doma ina pobrinuo se Matej Babi u 87.minu . Omladinac je bio bolji i konkretniji u prvom poluvremenu, dok Budu nost zasluženo poravnava rezultat, koji je po prikazanoj igri i najrealniji. Uvjerljiv poraz Croa e. Aldin Begovi u 6.minu poga a za 0-1. Pet minuta kasnije na 0-2, rezutat postavlja Josip Lon ari . ehov ani svoj tre i zgoditak na utakmici postižu u 19.minuti preko Dejana Lon ari a. Za SK zabija i kapetan mom adi Ivan Horvat u 65.minu . „Joker“ sa klupe, Ivan Radi pobrinuo se za pet komada u mreži doma eg vrata Krunoslava Patar eca. Kona ni rezultat susreta postavlja Roberto Višnji u 87.minu . Gostuju a ekipa je bila daleko bolja i kvalitetnija, te zasluženo pobje uje i odnosi sva tri boda u ehovec. (dj)

18. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD DRAVA - M.MIHALJEVEC 1-3 (2-6) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Dario Vel i, Neven Jurman, Ivan Jarni. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 1-0 Wor evi (1), 1-1 Kova i (7), 1-2 Šafari (9), 1-3 Kova i (44), 2-3 Cesar (54), 2-4 Mesari (64), 2-5 Šafari (67-11m), 2-6 Varga (78) DRAVA: Topli anec, Škvorc, Zanjko, Skupnjak, Mikuli , Francki, Cesar, Bezek (46. Krizman), Wor evi , Pla ak, Marijaš (46. Heri ), trener: Robert Mohari MM: Mikolaj, anadi, Pintari , Šol , Trupkovi , Varga, Šafari , Kova i (75. Radikovi ), Pušar (69. Babi ), Posavec, Mesari , trener: Boris Radikovi Žu kartoni: Bezek (Drava); Pintari (MM) Crveni: Škvorc (Drava); Posavec (MM)

D.KONCOV AK - SLOGA (Š) 1-0 (1-0) DONJI KONCOV AK. Igralište: NK D.Koncov ak. Suci: Saša Fegeš, Ma ja Horvat, Ivica Felker. Delegat: Franjo Fais Strijelac: 1-0 Jambrovi (24-ag) DK: Kolbl, Vukovi (45. Sklepi K), Koraj, Stanjko (69. Flac), Skelpi A, Saka (82. Hrženjak), Kotnik, Brezni ar (73. Saka ), Grof, Gori anec, Flac, trener: Darko Sklepi SLOGA: Rojko, Kanski, Žižek, Jambrovi , Smolkovi (46. Rožman), Gori anec, Feguš, Šoštari , Sen ar, Vinko (82. Vrbnjak), Žigert, trener: Željko Novak Žu kartoni: Grof (DK); Gori anec, Feguš (Sloga)

ZEBANEC - PLAVI (P) 1-1 (1-0) ZEBANEC. Igralište: Marof. Suci: Božidar Jura i , Siniša Luka i , Franjo Horvat. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Mustapi (3), 1-1 Šol (67) ZEBANEC: Jelen i , Stamni ar, Žuni (87. Ko ila), Sabol, Pergar, Flac (71. Mar njaš), Makar, Puri , Mustapi , Vran i , Kojter, trener: Danijel Kojter PLAVI: Pokriva , Ratajec, Štefulj, Erdelja, Ka , Srnec, Drk, Vugrinec, Nerer, Kolar A (50. Tuksar), Šol , trener: Antun Srša Žu kartoni: Sabol, Žuni , Vran i (Zebanec); Šol , Erdelja (Plavi)

STRAHONINEC - JEDINSTVO (GM) 1-0 (0-0) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-S pi . Suci: Dominik Mihoci, Željko Kova i , Antun Kukovec. Delegat: Rajko Zadravec Strijelac: 1-0 Ri ko (62-11m) STRAHONINEC: Kocijan, Fu ko (73. Višnjari ), Kova i , Kolari , Jaluši J, Kolar, Ri ko, Zlatarek (56. Hadži ), Drabi (73. Žuni ), Jaluši D (64. Mar ec), Vuruši (85. Zver), trener: Vladimir Pavlekovi JEDINSTVO: Janež, Krumpi S, Kocen, Plantak, Golub, Novak (75. Krumpi M. od 87. Horvat), Gre}, Tr njak, Ladi , Borko (47. Mikolan), Miko, trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Jaluši J, Jaluši D, Višnjari (Strahoninec); Borko, Janež (Jedinstvo)

MURA - HAJDUK VINDIJA 2-0 (2-0) HLAPI INA. Igralište: NK Mura. Suci: Franjo Hergoti , Mladen eke, Damir Mesari . Delegat: Josip Baksa Strijelci: 2-0 Lipovi (34, 36) MURA: Tkalec, Novak (88. Stojko), Jurovi , Braniša, urin, Stojko, Varga, Lipovi (86. Vinko), Bogdan (41. Vrši ), Telebuh (84. Breznik), Vrši Mihael (60. Šardi), trener: Ivan Zobec HAJDUK: Novak, Hrženjak L, Hrženjak D, Kova i (69. Zadravec), Jurovi , Mikulan, Debelec, Periši , Šimunkovi , Radikovi , Kodba Žu karton: Telebuh, Varga, Breznik (Mura); Novak, Ma ari , Hrženjak L, Hrženjak D (Hajduk)

TRNOVEC - BRATSTVO 5-1 (1-1) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Dino Horvat, Marinko Hrušoci, Stjepan Novak. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Štefulj (18), 1-1 Vinko M (40), 2-1 Skupnjak I (60), 3-1 Štefulj (67), 5-1 Skupnjak I (82, 89) TRNOVEC: Špiranec, Košir, Vidovi , Domiter, Skupnjak T, Fegeš (79. Jurman M), Miko, Jurman F, Štefulj (84. eh), Skupnjak I, Rešetar, trener: Kris jan Kiri BRATSTVO: Rajf, Jambrovi , Kirec (68. Jambrovi M), Jambrovi K, Ko ila, Leva i , Koraj (77. Vinko K), Trstenjak, Jurovi (65. Petermanec), Vinko M (65. Brezova ki), Gori anec, trener: Goran Makovec Žu kartoni: Miko, Marjanovi , Košir (Trnovec); Trstenjak, Kirec (Bratstvo)

VENERA PMP - POBJEDA (GH) 4-0 (2-0) PLEŠKOVEC. Igralište: NK Venera. Suci: Davor Šupljika, Dražen Sukanec, Elvir Bašek. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 1-0 Pintari (6), 2-0 Pintari (29), 3-0 Kerman (78), 4-0 Novak (81) VENERA: Lacko, Peras (46. Toma), Vabec (84. Podvez), Gori anec, Marodi, Korošec, Pintari (74. Škvorc), Šenji, Ov ar, Kerman, Novak, trener: Krešimir Šenji POBJEDA: Tkal ec, Kocijan (12. Lon ari ), Kova , Hanžekovi , Celinger, Borko, Škvorc, Ladi (55. Brezovec), Thes (74. Kresinger), Bistrovi , Novak, trener: Dejan Borko Žu kartoni: Šenji, Kerman (Venera) Crveni: Kova (Pobjeda)

Strahoninec slavio u derbiju i preuzeo vrh Derbi kola pripao Strahonincu. Ovom pobjedom protiv Jedinstva dogodila se smjena na vrhu tablice, te je lider postao Strahoninec sa dva boda razlike. Utakmica je odigrana po vjetrovitom vremenu pred oko ak 300 gledatelja. U vrstoj utakmici sa nekoliko prilika sa obje strane, doma in je s gao do zaslužene pobjede nakon opravdano dosu enog kaznenog udarca. Siguran izvo a bio je Ivan Ri ko u 62.minu utakmice. Strahonin anima pokazane tri opomene, a gos ma iz Gornjeg Mihaljevca dvije opomene. Minimalna pobjeda za Donji Koncov ak. Odlu uju i trenutak na utakmici dogodio se u 24.minu . Naime, doma ini dolaze do prednos autogolom kapetana Sloge, Smiljana Jambrovi a. Taj trenutak pokazao se i na kraju dovoljnim za tri boda doma e ekipe. Kod Koncov ana jedan opomenu igra , dok kod gos ju iz Štrigove dvojica opomenu h. Zebanec i Plavi bez pobjednika. Gledatelji u Zebancu nisu morali dugo eka na prvi zgoditak. Ve u 3.minu utakmice doma ine u vodstvo dovodi Marko Mustapi . Pekleni ani uspijevaju izjedna i rezultat pogotkom Stjepana Šol a u 67.minu . Dodijeljeno je šest opomena, po tri doma im i gostuju im igra ima. Mali Mihaljevec slavio u Kuršancu. U 1.minu susreta zgoditak za Dravu postiže iskusni Slavko Wor evi . Gosti postižu zgoditak za 1-1 preko Vedrana Kova i a. Samo dvije minute kasnije Mihaljev ani preokre u rezultat na 1-2 zgoditkom svog najboljeg strijelca, Tomislava Šafari a. Minutu prije odlaska na odmor, Vedran Kova i pos že svoj drugi zgoditak na utakmici. U 48.minu sudac Dario Vel i isklju uje gostuju eg igra a Milana Posavca, zbog dvije opomene. Drava ubrzo uspijeva iskoris igra a više i pos že zgoditak u 54.minu preko Marka Cesara. Mali Mihaljevec povisuje rezultat na 2-4 zgoditkom Brune Mesari a u 64.minu . Kazneni udarac gos su iskoris li u 67.minu , dok je doma inima obranio gostuju i vratar Filip Mikolaj. Siguran realizator bio za goste bio je Tomislav Šafari . Kuršan anima je isklju en Marko Škvorc u 73.minu zbog pregrubog starta na Vedrana Kova i a. Kona ni rezultat utakmice od 2-6 postavlja Zoran Varga u 78.minu . Napredak ispra o Bratstvo ku i sa dva komada. Doma ine u vodstvo dovodi Emil Vidra u 20.minu utakmice. Na 2-0 povisuje eurogolom najbolji klupski strijelac, Goran Vrtari . Kod Napretka dvojica opomenu h, dok su gos dobili jednu opomenu. etiri komada Venere u mreži Pobjede. Gosti iz Gornjeg Hraš ana, još uvijek ne znaju za slavlje u ova tri „proljetna“ kola. U 6.minu zgoditak za Veneru pos že Mario Pintari . Svoj drugi zgoditak na utakmici, is igra pos že u 29.minu . Goran Kerman pos že tre i zgoditak na utakmici za Veneru u 78.minu . Kona na potvrda pobjede s gla u 81.minu zgoditkom Deana Novaka. Igra Pobjede Mario Kova , isklju en je u 82.minu susreta zbog dvije opomene. Petarda Trnovca. Najbolji strijelac lige Robert Štefulj, dovodi doma ine u vodstvo zgoditkom u 18.minu . Ma ja Vinko pobrinuo se da Jurov ani odu na odmor rezultatom 1-1 u 40.minu . U

Pobjeda testira vrstinu Jedinstva Subota u 15 sa : Hajduk Vindija (Š) – Napredak (Ma. Horvat, izmešija, F. Hrustek ; Drvenkar), Bratstvo (SV) – Donji Koncov ak (Hajdarovi , Kova i , Kantoci ; Bacinger); nedjelja: Trnovec – Venera PMP (Bubek, A.Kukovec, Z.Novak ; Borko), Bratstvo (J) – Mura (Klari , Luka i , Mesari ; Soka ), Sloga (Š) – Drava (K) (Toplišnjak, eke, Grgi ;Perko), Mali Mihaljevec – Zebanec ( J.Kukovec, M.Sukanec, Fic ; Wuranec) ,Plavi (Pek.) – Strahoninec (Hergo , D.Novak, Jarni ; Lesjak), Jedinstvo (GM) – Pobjeda (Da. Vel i, Ko ila, Šajnovi ; Hajdinjak) Utakmice u nedjelju igraju se s po etkom u 16 sa . 60.minu Igor Skupnjak ponovno dovodi Trnovec u vodstvo 2-1. Svoj drugi zgoditak na susretu Robert Štefulj pos že u 67.minu . U stopu ga pra Igor Skupnjak, tako er drugim zgoditkom na utakmici u 82.minu . Svoju dobru igru Igor Skupnjak, okrunjuje hat-trickom u 89.minu . Mura bolja od Hajduka. Doma ini uspješno startali u nastavak prvenstva, dok gos iz Štrukovca nakon 270 minuta igre još ne znaju za zgoditak. Doma i uspijevaju riješi susret u samo dvije minute. Goran Lipovi u 34.minu pos že zgoditak za 1-0. Samo dvije minute kasnije, is igra se upisuje u listu strijelaca. Gos su svoji šanse imali pogodivši ak u dva navrata vratnicu. U vrlo nervoznoj utakmici dodijeljeno je ak sedam opomena. Po tri igra ima Mure, a e ri opomene Hajduku. (dj)

LISTA STRIJELACA 17 zgoditaka – Robert Štefulj (Trnovec) 16 zgoditaka – Tihomir Miko (Jedinstvo GM) 15 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 14 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 12 zgoditaka – Tomica Nerer (Plavi Pek.), Roman Tr njak (Jedinstvo GM), David Gori anec (Bratstvo J), Tomislav Šafari (Mali Mihaljevec) 11 zgoditaka – Bojan Novak (Pobjeda), Goran Kerman (Venera PMP) 10 zgoditaka – Žiga Smodiš (Donji Koncov ak), Nikola Gori anec (Drava K), Goran Lipovi (Mura) 9 zgoditaka – Alen Kova i (Hajduk Š), Dejan Na (Mura), Mihael Ladi (Jedinstvo GM), Goran Vrtari (Napredak) 8 zgoditaka – Neven Drabi , Jurica Žerjav, Denis Mar ec (Strahoninec), Karlo Šardi (Hajduk Š), Benjamin Ka (Plavi Pek.) 7 zgoditaka – Daniel Novak, Goran Vuruši (Bratstvo SV), Josip Ma ari (Hajduk Š), Dražen Domiter, Igor Skupnjak (Trnovec), Goran Feguš (Sloga Š), Sandi Pušar (Mali Mihaljevec), Denis Vuruši (Strahoninec), Slavko Wor evi (Drava K) 6 zgoditaka – Miran Vinko (Bratstvo J), Ma ja Horvat, Saša Krumpi (Jedinstvo GM), Sandro Novak (Trnovec), Nikola Vukovi (Donji Koncov ak), Karlo Posavec (Pobjeda)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

STRAHONINEC JEDINSTVO (GM) PLAVI VENERA PMP D. KONCOV AK TRNOVEC SLOGA (Š)

18 18 18 18 18 18 18

14 14 11 9 9 9 8

3 1 4 3 2 2 4

1 3 3 6 7 7 6

47 – 13 60 – 27 45 – 26 30 – 26 39 – 21 41 – 29 43 – 24

45 43 37 30 29 29 28

8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

POBJEDA BRATSTVO (J) HAJDUK (Š) BRATSTVO (SV) MURA M. MIHALJEVEC NAPREDAK ZEBANEC DRAVA (K)

18 18 18 18 18 18 18 18 18

9 8 8 7 6 5 5 3 1

0 2 2 1 3 4 3 2 0

9 8 8 10 9 9 10 13 17

39 – 49 40 – 34 31 – 27 28 – 33 25 – 29 37 – 45 30 – 56 21 – 58 24 – 83

27 26 26 22 21 19 18 11 3

OPOMENUTI IGRA I STRAHONINEC – Jurica Jaluši (1020), Dino Jaluši (342), Ivan Višnjari (911); NAPREDAK – Luka Hu nec (5309), Ivan Zadravec (741); MALI MIHALJEVEC – Robert Pintari (5210); BRATSTVO (SV) – Vedran Vugrin (1326); SLOGA (Š) – Tomica Gori anec (1511), Goran Feguš (10143); DONJI KONCOV AK – Patrik Grof (1526); DRAVA (K) – Elvis Bezek (8517); ZEBANEC – Denis Sabol (4145), Gordan Žuni (4582), Miljenko Vran i (4052); BRATSTVO (J) – Goran Trstenjak (3785), Dominik Kirec (4719); HAJDUK (Š) – Tomislav Novak (3481), Josip Ma ari (2901), Lovro Hrženjak (3029), Dominik Hrženjak (2876); TRNOVEC – Dejan Miko (9145), Marko Marjanovi (10338), Domagoj Košir (5547); JEDINSTVO (GM) – Marin Borko (3423), Miroslav Janež (5144); MURA – Ivica Telebuh (961), Saša Varga (3504), Denis Breznik (3473); VENERA PMP – Sven Šenji (5396), Goran Kerman (3876); PLAVI – Stjepan Šol (5000), Krunoslav Erdelja (772)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: HAJDUK (Š) – Josip Ma ari (2901), Lovro Hrženjak (3029), Dominik Hrženjak (2876); TRNOVEC – Marko Marjanovi (10338); BRATSTVO (J) – Dominik Kirec (4719); NAPREDAK – Luka Hu nec (5309), Ivan Zadravec (741); DONJI KONCOV AK – Patrik Grof (1526); ZEBANEC – Miljenko Vran i (4052); PLAVI – Krunoslav Erdelja (772); STRAHONINEC – Dino Jaluši (342) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA POBJEDA – Mario Kova (89) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DRAVA (K) – Marko Škvorc (4877) po l. 55 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice MALI MIHALJEVEC – Milan Posavec (2343) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

NAPREDAK - BRATSTVO (SV) 2-0 (1-0) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Radovan Posedi, Nino Grgi , Denis Fic. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 1-0 Vidra (20), 2-0 Vrtari (48) NAPREDAK: Žganec, Leich, Žganec, Golubi , Jambroši , Zadravec (76. Hu nec), Horvat, Kova i , Lepen Jurak (60. Cilar), Vidra (73. Govedi ), Vrtari , trener: Ivan Šardi BRATSTVO: Posavec F, Hanžekovi , Posavec N, Horvat (88. Vugrin), Novak, Posavec D., Vlahov, Bogomolec, Vuruši I, Horvat, Vuruši G., trener: Danijel Novak Žu kartoni: Hu nec, Zadravec (Napredak); Vugrin (Bratstvo)

27. ožujka 2015. III. ME IMURSKA LIGA

14. kolo III. ŽNL MNS VU ETINEC - JADRAN 5-2 (2-0) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Suci: Goran Žganec, Filip Aldi , Filip Hrustek. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Kamenar (8), 2-0 Novak S (42), 3-0 Novak D (55), 3-1 Barlovi (56-11m), 4-1 Levec (68-11m), 4-2 Šegovi (74), 5-2 Vabec (81) VU ETINEC: Kocijan, Ambruš T (61. Podvez), Mohari (79. Vinkovi ), Ambruš I., Levec, Vabec, Škvorc Z (83. Škvorc D), Novak D, Kamenar, Vabec, Novak S (86. Per i ), trener: Slavko Wor evi JADRAN: Lukman (83. Kameni ), Klinec, Lon ari , Ba i (66. Jankovi ), Šte ar, Kontrec, Barlovi , Kresinger (58. Šegovi ), Ožbolt, Mihalic (22. Kos), Hriberšek, trener: Bruno Matotek Žu kartoni: Ambruš T, Ambruš I., Mohari (Vu e nec); Lon ari , Kontrec, Šte ar (Jadran) Crveni: Hriberšek (Jadran)

PARAG - EKO 1-8 (0-3) SVETI KRIŽ. Igralište: NK Eko. Suci: Robert Kolari , Dražen Horvat, Marko Hunjadi. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 Opa ak (8), 0-2 Hobor (20), 0-3 Zadravec (33), 0-4 Gregorin i (56), 0-5 Slavi ek H (62), 1-5 Balog V (66), 1-6 Slavi ek H (70), 1-8 Hobor (86, 88) PARAG: Horvat Danijel, Oršoš Z, Oršuš V, Ignac, Balog V, Oršoš M, Pec, Oršoš D (75. Oršuš M), Horvat Davor, Ignac (68. Še i ), Balog S. EKO: Juras, Opa ak, Stankov, Višnji , Trstenjak, Zadravec (60. Balog), Slavi ek H, Novak, Slavi ek S, Hobor, Gregorin i , trener: Vlado Gori anec Žu kartoni: Pec, Balog (Parag)

MLADOST - HAJDUK (S) 0-1 (0-0) SELNICA. Igralište: Kara a. Suci: Edvin Zobec, Sebas jan Trstenjak, Josip Jurinec. Delegat: Dragu n Borko Strijelac: 0-1 Tkalec (70) MLADOST: Polanec, Ko ila (28. Škvorc), Klju evi , Stojko, Leva i J, Škvorc, Š avni ar, Leva i T, Živ ec, Hošpel, Horva , trener: Marijan Mohari HAJDUK: Šprem, Domini , Vinicius, Šafari , Gregorin i (90. Šimunkovi ), Buhanec (58. Sen ar), Galekovi , Fegeš, Liber, Ambruš, Krnjak (55. Tkalec), trener: Krešo Žnidari Žu kartoni: Stojko, Leva i T (Mladost); Domini (Hajduk)

RADNI KI - TORPEDO 0-0 GARDINOVEC. Igralište: NK Radni ki. Suci: Hrvoje Bedi , Mario Horvat, Filip Vabec. Delegat: Stjepan Fic RADNI KI: Habijan, Blaži , Hajdarovi , Horvat E, Paler, Sabol (33. Baksa), Horvat P, Fažon, Graf, Pal , Horvat T (65. Horvat M), trener: Vladimir Križai TORPEDO: Herceg, David, Mun ar, Radeljak, Sanjkovi , Fric, Novak, Strojko, Ruklja , Pintari , Horvat B (5. Žerjav), trener: Vladimir Šol Žu kartoni: Horvat T, Sabol, Hajdarovi , Pal (Radni ki); Novak, Žerjav, David (Torpedo) Crveni: Pintari (Torpedo)

MLADOST - DINAMO (Ž) 2-3 (0-1) DEKANOVEC. Igralište: Berek. Suci: Casimir Rodrigue, Morano Vlah, Vedran Hrušoci. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Novak (6), 0-2 Mošmondor (49-11m), 0-3 Rudni ki (65), 1-3 Hliš (84), 2-3 Mlinari (87) MLADOST: Feldi, Kolari , Žerjav (64. Majeri ), eh, Bobi anec, Žganec, Novak, Stankovi , Mlinari , Hajdarovi , Hliš , trener: Renato Ciceli DINAMO: Novak, Dobrani (57. Brdar), Thes, Tkal ec, Radek, Novak, Šafari , Tkal ec (78. Radikovi ), Šopar (72. Hunjadi), Mošmondor, Rudni ki Žu kartoni: Žganec, Stankovi (Mladost)

BORAC - OMLADINAC 0-3 (0-2) DONJI HRAŠ AN. Igralište: NK Borac. Suci: Dino Vel i, Darko Pokriva , Lana Vidovi . Delegat: Zoran Hajdinjak Strijelci: 0-1 Kova evi (24), 0-2 Rudi ki (38), 0-3 Leskovec (79) BORAC: Harmicar, Bari (68. Baranaši ), Jur ec (29. Baksa), Vadlja (46. Vargek), Vrbanec, Harmicar, Pozderec M, Dodlek, Pozderec I, Pavlic, Ivkovi OMLADINAC: Murk, Škvorc, Jovi , Vrbanec (83. Bubek), Bedi , Leskovec, Posavec (85. Bukov ak), La n (68. Mikac), Vrbanec, Rudni ki (83. Dodlek), Kova evi (68. Lesar), trener: Josip Križai Žu kartoni: Pozderec I, Vadlja, Ivkovi (Borac)

Vu etinec dobio Jadran u derbiju kola Eko se revanširao Paragu. Nakon poraza u jesenskom dijelu prvenstva igra i iz Svetog Križa bili su silno motivirani protiv gostiju iz Trnovca. U 8.minuti Eko dolazi u vodstvo zgoditkom Marka Opa ka. U 20.minuti najbolji strijelac lige, Nikola Hobor povisuje rezultat na 2-0. Samo 13 minuta kasnije ve je 3-0 za Eko. Zgoditak je postigao Patrik Zadravec. U 56.minuti utakmice zgoditak postiže kapetan Danijel Gregorin i , nakon dosu enog slobodnog udarca. Pet minuta kasnije za peti zgoditak doma ina pobrinuo se Hrvoje Slavi ek. Parag smanjuje rezultat na 5-1 zgoditkom Vjerana Baloga. Svoj drugi zgoditak na utakmici Hrvoje Slavi ek postiže u 70.minuti. Nikola Hobor postiže zgoditak u 86.minuti. Isti igra ostvaruje hat-trick u 88.minuti i postavlja kona ni rezultat utakmice. Derbi kola Vu etincu. U Zasadbregu, gdje kao doma in svoje susrete igra Vu etinec stigla je ekipa Jadrana. Gledatelji su ve prvi zgoditak na utakmici vidjeli u 8.minuti, tada doma ine u vodstvo dovodi Goran Kamenar. Tri minute prije odlaska na odmor na 2-0 podiže rezultat Saša Novak. Za tre i zgoditak Vu etinca pobrinuo se Danijel Novak, zgoditkom u 55.minuti. Sudac Žganec dosu uje opravdano kazneni udarac za Jadran u 56.minuti, a siguran izvo a sa bijele to ke bio je Matija Barlovi . 12 minuta kasnije sudac opet dosu uje kazneni udarac, ali ovog puta za doma ine. Kazneni udarac je realizirao Vjeran Levec. U 68.minuti isklju en je gostuju i igra Leo Hriberšek zbog dvije opomene. Prva opomena je bila zbog prigovora sucu, dok je druga opomena pokazana zbog aplaudiranja sucu nakon dobivene opomene. U 74.minuti Jadran uspijeva sa igra em manje na terenu smanjiti rezultat na 4-2 zgoditkom Darija Šegovi a. Za 5-2 u 81.minuti pogodak postiže Robert Vabec. Slavlje Hajduka u Selnici. Odlu uju i trenutak utakmice dogodio se u 70.minuti, kada svojim zgoditkom Nikola Tkalec donosi tri bode za Brezov ane. Pohvale zaslužuje i trener Hajduka Krešo Žnidari , zbog uvo enja u igru sa klupe za pri uve Tkaleca samo 15 minuta ranije. Kod Mladosti dvojica opomenutih, kod gostiju jedan opomenuti igra . U Gardinovcu bez golova. Susret Radni kog i Torpeda završio je najnepopularnijim rezultatom. U 86.minuti utakmice Torpedo ostaje sa desetoricom igra a na terenu, zbog isklju enja Antonija Pintari a. Prva opomena u 82.minuti zbog pre-

TABLICA

NAJAVA SLJEDE EG KOLA

Vu etinec na iskušenju u Križovcu Subota u 15 sa : Eko – Borac (DH) (Duman i , Horvat, Hunjadi ; Modlic); nedjelja: Omladinac (M) – Mladost (D) (Rodrigue, Štrek, Koprivec ; S. Novak), Dinamo (Ž) – Mladost (S) (R. Kolari , Kozar, Jurinec ; A.Horvat), Hajduk (B) – Radni ki (Di. Vel i, Vlah, Trstenjak ; Mesari ), Torpedo – Vu e nec (V. Hrušoci, F. Aldi , Pokriva ; Vlahek), Jadran – Bratstvo (P) ( Bedi , Sermek, Grabar ; Toplek). Utakmice u nedjelju igraju se s po etkom u 16 sa . Parag je slobodan.

oštrog starta, a druga etiri minute kasnije zbog prigovora sucu. Mladi sudac Bedi , pokazao je ak 7 kartona i to opravdano, zanimljivost je da su sve opomene dodijeljene u prvom poluvremenu. Poraz Mladosti u Dekanovcu. Dinamo je poveo u 6.minuti zgoditkom Antonija Novaka. Žiškov ani povisuju rezultat u 49.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Strijelac je bio Nikola Mošmondor. Tre i zgoditak na utakmici za Dinamo djelo je Dina Rudni kog u 65.minuti. U 84.minuti rezultat za doma ine smanjuje Ivan Hliš . Kona ni rezultat utakmice postavlja napada Mladosti, Nino Mlinari u 87.minuti. Lider prvenstva slavio u Donjem Hraš anu. Omladinac prvi zgoditak postiže u 24.minuti preko Davora Kova evi a. U 38.minuti Neven Rudni ki povisuje rezultat na 0-2. Za tre i zgoditak Omladinca zaslužan je Dorian Leskovec u 79.minuti. Vrijedi napomenuti da su sva tri postignuta zgoditka nakon prekida.

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TORPEDO – Nikolaj Novak (4637), Valen no David (4496) JADRAN – Renato Šte ar (5834) BORAC (DH) – Paul Vadlja (5498) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA TORPEDO – Antonio Pintari (3287) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica JADRAN – Leo Hriberšek (10771) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

1. OMLADINAC (M)

41 – 11

2. VU ETINEC

55 – 21

3. HAJDUK (B)

44 – 11

4. EKO

46 – 33

5. MLADOST (D)

45 – 21

21 20

6. JADRAN

36 – 24

7. MLADOST (S)

20 – 33

8. TORPEDO

28 – 33

9. DINAMO (Ž)

19 – 33

10. BORAC (DH)

16 – 38

11. BRATSTVO (P)

14 – 26

12. PARAG

35 – 89

13. RADNI KI

17 – 43

LISTA STRIJELACA 18 zgoditaka – Nikola Hobor (Eko) 16 zgoditaka – Denis Novak (Vu e nec) 14 zgoditaka – Saša Krnjak (Hajduk B) 12 zgoditaka – Andrija Vrbanec (Omladinac M), Goran Zlatarek (Jadran), Vjeran Balog (Parag) 11 zgoditaka – Nino Mlinari (Mladost D), Franjo Galekovi (Hajduk B) 9 zgoditaka – Denis Mohari (Vu e nec) 8 zgoditaka – Tihomir Kolari (Mladost D), Jasmin Balog (Parag), Davor Kova evi (Omladinac M), Vjeran Levec (Vu e nec), Hrvoje Slavi ek (Eko) 7 zgoditaka – Stevica Bobi anec, Nikola Mu i (Mladost D), Dario Šegovi (Jadran) 6 zgoditaka – Dino Mikuli (Torpedo), Dino Rudni ki (Dinamo Ž)

OPOMENUTI IGRA I MLADOST (S) – Tomislav Stojko (3730), Tomislav Leva i (3739) HAJDUK (B) – Denis Domini (3938) MLADOST (D) – Dinko Žganec (5837), Bojan Stankovi (5196) RADNI KI – Tomica Horvat (3333), Mario Sabol (844), Željko Hajdarovi (1895), Kris jan Pal (4314) TORPEDO – Nikolaj Novak (4637), Dino Žerjav (3535), Valentino David (4496) VU ETINEC – Tomica Ambruš (4303), Ilija Ambruš (100), Denis Mohari (10329) JADRAN – Dejan Lon ari (2093), Mihael Kontrec (2101), Renato Šte ar (5834) PARAG – Faik Pec (2569), Sr an Balog (8672) BORAC (DH) – Ivica Pozderec (241), Paul Vadlja (5498), Neven Ivkovi (3129)

ETVRTFINALE Me imurskoga nogometnog kupa

TRNAVA - VIKTORIJA 3:0

Finale prije finala u Nedeliš u Sljede i tjedan igra se etvrtfinale me imurskog kupa, veliki derbi dva najbolja me imurska kluba Nedeliš a i Me imurja. Tako er se igraju još dvije utakmice, dok je posljednja etvrta na rasporedu u etvrtak u Dunjkovcu. Sve utakmice zapo inju u 16 sati.

canju gdje su u posljednje dvije godine nastupili u finalu . O ekuje nas zanimljiv susret gdje nema avorita,premda je Sloga u višem rangu, Mladost trenutno dijeli prvu poziciju 1MNL, a i mjesto im je i bilo osigurano u me užupanijskoj ligi od koje su odustali.

Nedeliš e-Me imurje

U Novom Selu Rok o ekuje nas sraz izme u doma eg Omladinca i Slobode iz Slakovca. Sloboda je tako er veoma uspješna u ovom natjecanju posljednjih godina i ove godine polažu ambicije u ovo natjecanje. No svjesni su da u ovom natjecanju nema avorita jer doma i Omladinac je itekako opasna mom ad koja e pokušati izvu i prednost doma eg terena.

Najo ekivaniji susret igrat e se na stadionu Trate gdje doma e Nedeliš e do ekuje najviše plasirani me imurski klub, a tko je bolji bit e jasnije nakon srijede. Da se susret igrao u jesenskom dijelu, Nedeliš e bi bio avorit susreta, no kroz zimski period situacija se promijenila u oba tabora. Dok Nedeliš e još nije pohvatalo onu jesensku ormu, gosti iz akovca posložili su redove te pružili dobre partije u 3HNL. O ekuje nas itekako zanimljiv susret gdje nema avorita i od pobjednika ovog susreta o ekuje se da ode do kraja pa možemo re i da je ovo finale prije finala.

Sloga akovec-Mladost Palinovec U prvom etvrtfinalnom paru doma a Sloga do ekuje Mladost iz Palinovca. Gosti su postali maheri u ovom natje-

Gori an. Igralište Gaj. Gledatelja 100. Sutkinja Mar n i . Strijelci: 1:0 Trstenjak (25), 2:0 Korpar (29), 3:0 Korpar (56). TRNAVA: Domjan, Herman, Radmanovi (od 70. V. Požgaj), Klari , Horvat, Videc, Korpar, Markan, Frani , Trstenjak (od 79. Zeli ), Vran i (od 81. L. Požgaj). Trener: Nikola Markan. SPLIT – KATARINA ZRINSKI 6:0 (3:0)

SPLIT. Igralište Splita. Sutkinja: Jelena Pejkovi (Split). Strijelci: 1:0 Kalamiza (18), 2:0 Duli i (22), 3:0 Lubina (41), 4:0 Pedi (64),5:0 Kalamiza (69), 6:0 Marks (72). KATARINA ZRINSKI: Šoli , Mikolaj, Keleminec, Wula, Baka (62. Deti ), Kova i , Zadravec, Mitrašinovi , Sirotkovi , Horvat, Brezni. Trener: Ku ek.

Omladinac NSR-Sloboda

Me imurec-Trnava Susret koji je trebao ve biti odigran, ali je u posljednji trenutak odgo en zbog „bolesti“ nekoliko igra a Trnave. Mom adi su ve izmjerile snage u nedjelju u Gori anu u prvenstvu u susretu koji je završio remijem. Prednost dajemo Me imurcu koji ima dobru mom ad, doma i teren, jedini hendikep je situacija koja se trenutno odvija oko Me imurca pa se nadamo da ovo ne e ostaviti utjecaja na igra e.

PRVA HNL za žene

Nova pobjeda Trnave Nakon pobjede u derbiju nogometašice Trnave bile su uspješne i na doma em terenu. Sa uvjerljivih 3:0 dobile su Viktoriju. Trstenjak je u 25. minuti pogodila iz gužve za 1:0, a ubrzo je Korpar povisila na 2:0 nakon što je u situaciji jedan na jedan bila uspješnija od gostuju e vratarke. Korpar je u nastavku pogodila još jednom, moglo je biti još golova u mreži goš iju, koje nisu bile

dorasle suparnice. Ovom pobjedom Trnava zadržava mjesto u samom vrhu tablice. akov anke su u Split otputovale u nekompletnom sastavu i poražene visokim rezultatom 6:0. Doma e su zabile po tri puta u svakom poluvremenu. Loš dan našeg sastava, za o ekivati je da e u subotu u Mihovljanu protiv Pregrade biti bolje. Susret se igra u 15 sati. (dz)

TABLICA 1. OSIJEK

10 10 0 0 86 – 1 30

2. SPLIT

8 1 2 50 – 13 25

3. TRNAVA

8 1 2 27 – 22 25

4. DINAMO MAKSIMIR 11

7 1 3 42 – 17 22

5. AGRAM

4 3 2 17 – 16 15

6. PREGRADA

2 4 4 20 – 39 10

7. OMBLA

3 1 6 15 – 35 10

8. KATARINA ZRINSKI

2 0 9 10 – 44 6

9. VIKTORIJA

1 2 8 14 – 42 5

10. RIJEKA JP

0 1 9 7 – 59 1

27. ožujka 2015.

STOLNI TENIS ŽUPANIJSKE stolnoteniske lige Me imurske novine – 17. kolo

SUPERLIGA za žene – 18. kolo

Hodošan zadržao superligaški status

Mihovljan 3 Prima biro prvak 3. lige, a ŠŠK ak prvak 4. lige Šenkovec-Petkovi 2 je nakon pobjede protiv Putjana 2 i bez borbe dobivene utakmice 10. kola protiv Hodošana 1 izbio na elo tablice 1. lige. U drugoj ligi vodi se velika bor-

ba za prvo mjesto izme u Šenkovec-Petkovi 3, Lopatinca 1 i akovec 2. Mihovljan 3 Prima biro je kolo prije kraja prvak tre e lige, a za drugo mjesto se bore Hodošan 2, HEDRA

2, Šenkovec-Petkovi 4 i Nedeliš e 2. ŠŠK ak je prvak 4 lige, dok je Mala Subotica 2 druga. Mihovljan 4 nalazi se na vrhu 5 lige, a akovec 5 je s utakmicom manje drugi. USTA Belica

1 je prva u 6. ligi, Gori an 2 drugi, a Dragoslavec Breg i akovec 6 u završnom kolu igraju za tre e mjesto. Odluka o prvaku 7. lige pada u posljednjem kolu prvenstva.

REZULTATI -17. kolo 1. LIGA:

(Draš) 37/14, Hozjak (P-DGS 1) 37/14, Jakupak (Kos-K 3) 30/14, Šol (Lop 1) 31/15, Damir Ivanuša (Lop 1) 32/19, Maja Trupkovi (Š-P 3) 28/18, De. Ivanuša (Lop 2) 26/19, Bel (Lop 1) 29/22…

Parovi – 18. kolo: Kos-Kotoriba 4 - Putjane 4, Lopa nec 3 - Mala Subo ca 2, ak - Prelog-DG Sport 2, Šandorovec - Gori an 1, Putjane 5 slobodne. Najuspješniji igra i/igra ice: Bašek (MS 2) 44/1, Zvonar ( ak) 30/4, I. Fileš ( ak) 28/5, R. Novak (Put 4) 27/11, Sovi (Kos-K 4) 22/9, Turk ( K 2) 23/10, D. Gudlin (Gor 1) 29/13, Drabi (Put 4) 20/10, V. Grgi ( ak) 22/11, Strbat (Put 4) 24/16 …

Parovi – 18. kolo: USTA Belica 1 - Nedeliš e 3, Sveta Marija 1 - USTA Belica 2, Gori an 3 - Putjane 7, Mala Subotica 3 - Gori an 2, akovec 6 Dragoslavec Breg. Najuspješniji igra i/igra ice: D. Tratnjak (UB 1) 36/2, Merdanovi (UB 1) 33/4, Braniša (UB 1) 24/6, Dokleja (Ned 3) 36/10, Cerovec ( k 6) 35/10, Markuši (Gor 2) 35/12, D. Se an (UB 2) 23/8, Premuš (UB 1) 28/11, Jambrovi (DB) 32/15, Barbi ( K 6) 30/17, Kos (DB) 32/18, Barbi ( K 6) 30/20…

Putjane 2 – Šenkovec-Petkovi 2 2:8, Katex – Hodošan 1 8:2, Kos-Kotoriba 2 – Putjane Brid 5:5, akovec 1 – Mihovljan 2 1:9, HE-DRA 1 – Nedeliš e 1 7:3; odg. udakmice 16. kola: Putjane Brid – akovec 1 8:2, Putjane 2 – Katex 1:9; odg. utakmica 10. kola: Šenkovec-Petkovi 2 – Hodošan 1 10:0 bb.

TABLICA 1.

Šenkovec-Petk. 2 17 15 1 1

123:47 31

Putjane Brid

17 14 1 2

125:45 29

Katex

17 12 2 3

114:56 26

Kos-Kotoriba 2

17 8 2 7

88:82 18

Hodošan 1

17 8 0 9

65:105 15

REZULTATI -17. kolo 3. LIGA Nedeliš e 2 – HE-DRA 2 3:7, Donji Kraljevec 1 – Šenkovec-Petkovi 4 6:4, Hodošan 3 – akovec 4 5:5, Mihovljan 3 Prima biro – Donji Kraljevec 2 8:2, Putjane 3 – Hodošan 2 3:7.

TABLICA 1.

Mihovljan 3 Prima 17 12 1 4 109:61 25 Hodošan 2

17 8 6 3 96:74 22

HE-DRA 2

17 9 4 4 94:76 22

HE-DRA 1

16 5 2 9

75:85 12

akovec 1

17 4 3 10 64:106 11

Putjane 2

17 5 0 12 70:100 10

Mihovljan 2

16 4 1 11 61:99 9

10. Nedeliš e 1

17 3 0 14 55:115 6

Parovi 18. kolo 28.03.2015.:Šenkovec-Petk. 2 - HEDRA 1, Nedeliš e 1 - akovec 1, Mihovljan 2 - Kos-Kotoriba 2, Putjane Brid – Katex, Hodošan 1 - Putjane 2. Najuspješniji igra i/igra ice: Saša Suhodol an (Hod 1) 26/1, Bari (Š-P) 38/3, Preksavec (PB) 45/6, Bujan (Kat) 44/7, Jurinec (Š-P 2) 42/8, Paula Markati (Hod 1) 40/8, Šimon (PB) 36/9, Podkrajac (Mih 2) 21/8, K. Kova i (Kat) 33/18, S. Vidovi (KosK 2) 33/18, D. Radmani (Kos-K 2) 29/22, Koprivec (PB) 26/20, K. Lipi (HE-DRA 1) 27/21…

REZULTATI -17. kolo 2. LIGA Draškovec – akovec 2 7:3, Lopa nec 2 – akovec 3 7:3, Prelog-DG Sport 1 – Mala Subo ca 1 6:4, Šenkovec-Petkovi 3 – Lopa nec 1 5:5, Kos-Kotoriba 3 – MSTC akovec 2 4:6.

TABLICA 1.

Šenkovec-Petk. 3 16 11 3 2

104:56 25

Lopa nec 1

17 11 2 4

99:71 24

MSTC akovec 2 17 11 2 4

106:64 23

Draškovec

17 9 2 6

95:75 20

akovec 2

17 8 3 6

91:79 19

Kos-Kotoriba 3

17 7 2 8

81:83 16

Mala Subo ca 1

16 6 3 7

84:76 15

Prelog-DG Sport 1 17 5 3 9

80:90 13

Lopa nec 2

4. 5.

Nedeliš e 2

17 9 2 6 92:78 20 17 10 0 7 91:79 20

Donji Kraljevec 2

17 6 4 7 80:90 16

Hodošan 3

17 5 4 8 76:94 14

akovec 4

17 3 7 7 79:91 13

Donji Kraljevec 1

10. Putjane 3

17 3 5 9 75:95 11 17 2 3 12 58:112 7

Parovi – 18. kolo: HE-DRA 2 - Putjane 3, Hodošan 2 - Mihovljan 3 Prima biro, Donji Kraljevec 2 - Hodošan 3, akovec 4 - Donji Kraljevec 1, Šenkovec-Petkovi 4 - Nedeliš e 2. Najuspješniji igra i/igra ice: Ema Toplek (Š-P 4) 35/0, D. Vidovi (Hod 2) 25/2, J. Repalust (HE-DRA 2) 41/10, M. Vidovi (M3PB) 31/9, Bojana Kolari (M3PB) 34/10, J. Magdaleni (Hod 2) 38/12, Vuruši ( K 4) 37/12, Tamara Koprivec (Ned 2) 25/10, Labazan (M3PB) 27/12, Mar ec (Ned) 34/16, M. Belovari (DK 1) 33/18, Krznar (Hod 2) 32/19, Hajdinjak (Š-P 4) 25/15...

REZULTATI -17. kolo 4. LIGA Kos-Kotoriba 4 – Putjane 4 3:7, Lopatinec 3 – Mala Subotica 2 4:6, ŠŠK ak – Prtelog-DG Sport 2 6:4, Šandorovec – Gori an 1 3:7, Putjane 5 slobodne.

TABLICA 1.

ŠŠK ak

Rozika biro – Donji Kraljevec 3 7:3, Zasadbreg – Mihovljan 4 2:8, Putjane 6 – Kos-Kotoriba 5 2:8, Orehovica – Putjane 8 7:3, Prelog 3 – akovec 5 odgo eno.

TABLICA 1.

Mihovljan 4

17 13 2 2 111:59 28

akovec 5

16 11 4 1 97:63 26

Kos-Kotoriba 5

17 11 4 2 98:72 25

Rozika biro

17 9 3 5 92:78 21

Zasadbreg

17 5 4 8 75:95 14

Orehovica

17 5 3 9 84:86 13

Putjane 8

17 3 6 8 77:93 12

Prelog 3

16 4 3 9 67:93 11

Putjane 6

17 3 4 10 74:96 10

10. Donji Kraljevec 3 17 3 1 13 65:105 7

Parovi – 18. kolo: Donji Kraljevec 3 – Orehovica, Putjane 8 - Prelog 3, akovec 5 - Putjane 6, Kos-Kotoriba 5 – Zasadbreg, Mihovljan 4 - Rozika biro. Najuspješniji igra i/igra ice: Stjepan Škoda (Kos-K 5) 46/2, Sirc (RB) 37/3, Bubek (Mih 4) 46/5, Pani (Put 8) 43/8, Jagar (Pr 4) 25/7, Z. Novak (Put 6) 36/13, Šalamon ( K 5) 34/14, Kopjar (RB) 24/11, To. Radek (Zas) 28/13, Peras ( K 5) 30/14, Vesna Wrana (Mih 4) 33/16, Fran i (Pr 4) 25/15, K. Ivanuši (Or) 30/21…

REZULTATI -17. kolo 6. LIGA Dragoslavec Breg – USTA Belica 1 2:8, Gori an 2 – akovec 6 7:3, Putjane 7 – Mala Subo ca 3 5:5, USTA Belica 2 – Gori an 3 8:2, Nedeliš e 3 – Sveta Marija 1 6:4.

TABLICA 1.

USTA Belica 1

17 14 3 0

140:30 31

15 14 1 0 114:36 29

Gori an 2

17 12 2 3

102:68 26

15 12 2 1 105:45 26

akovec 6

17 10 3 4

Mala Subo ca 2

93:77 23

Dragoslavec Breg 17 9 3 5

94:76 21

17 1 0 16 29:141 2

Parovi – 18. kolo: akovec 2 - Kos-Kotoriba 3, MSTC akovec 2 Šenkovec-Petkovi 3, Lopatinec 1 Prelog-DG Sport 1, Mala Subo ca 1 - Lopa nec 2, akovec 3 – Draškovec. Najuspješniji igra i/igra ice: Goran Bali (Š-P 3) 39/5, Pongra i (MS 1) 39/9, Rožman ( K 2) 40/11, Nedeljka Mun ar (Draš) 29/10, Varga

Putjane 4

16 12 1 3 99:61 25

Putjane 5

15 6 2 7 68:82 14

USTA Belica 2

17 6 5 6

91:79 17

Kos-Kotoriba 4

15 4 4 7 70:80 12

Putjane 7

17 6 3 8

80:90 15

Gori an 1

15 3 3 9 62:88 9

Nedeliš e 3

17 6 3 8

78:92 15

Prelog-DG Sport 2 15 4 0 11 53:97 8

Gori an 3

17 3 3 11 68:102 9

Šandorovec

15 2 3 10 54:96 7

Sveta Marija 1

17 2 3 12 57:113 7

Lopa nec 3

15 2 2 11 55:95 6

10. Mala Subo ca 3 17 2 2 13 47:123 6

TABLICA 1.

Dr. asl

18 18 0