eura 60 kn

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hrTihi rekvijem za kunu GLOBALNO I LOKALNO U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske Meka moć u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti svijeta službena valuta. NajzadoKad se prije pola stoljeća voljniji su izvoznici jer će Japan počeo naglo razvijati, europski ekonomisti ostali su u čudu. Nisu razumjeli kako se to dogodilo, mnogi su se pitali zašto je Japan uspio jer nije imao dovoljno prirodnih bogatstava ni znanja. Napokon je nagli uspjeh Japana velikim dijelom pripisan kulturnom i kulturološkom faktoru Japanaca i njihovu odnosu prema poslu, dok su ekonomski raprestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina. Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih zlozi bili na drugom mjestu. promjena u Hrvatskoj do Druge zemlje imaju radanas, kuna je od gotovo zličite modele razvoja, neke neželjene valute kojoj su zbog svoje veličine i tržišta, suprostavljali i političke a druge zbog prirodnih boprimisli postala cijenjeni gatstava. Tako je barem bilo novac. do kraja prošlog stoljeća.Sad kad odlazi u zasluNa prijelazu stoljeća došženu mirovinu, mnogi će s lo je do znakovitih promjena, emocijama pomalo žaliti za zemlje koje su se obogatile njom, s odlaskom kune guprimjerice na nafti i plinu bi se i jedan dio državnog kao Katar, shvatile su da suvereniteta. svojim novčanim utjecajiHrvatska i kuna povema mogu mijenjati odnos zani su stoljećima. Ta dugodrugih prema sebi u pozitrajna veza zapravo mnogo tivnom smislu. Tek što je govori o nama samima. U završilo Svjetsko nogometno srednjem vijeku ubirao se prvenstvo, Katar je već naporez kunovina, a mnogo javio da će se kandidirati i prije, davanja gospodarima za Olimpijske igre jer ne želi i kraljevstvima mogla su se biti samo svjetska naftna i platiti i kuninim krznom. benzinska postaja. Mi u Hrvatskoj još nismo do kraja shvatili da ideje i kultura mogu učiniti isto kao i kapital. Trebalo se dogoditi Svjetsko nogometno prvenstvo i treća osvojena medalja u nogometu u posljednjih dvadeset godina da bi to postalo jasno. Osnovna je ideja od početka državnosti bila promocija male Hrvatske putem No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša. Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna manogometa odnosno sporta, gijska tehnološka tajna. U koji više sigurno nije samo najsporednija stvar na svijetu. Danas je nogomet postao način promocije ne samo velikih već i malih, jer su tu donekle ravnopravni. Pa se mnogi pitaju kako jedna mala zemlja koja ima manje stanovnika od nekog većeg svjetskog grada, može biti toliko uspješna u nogometu i pobijediti jedan Brazil. Na taj je način mala pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da Hrvatska postala privlačje sposoban donijeti sreću na za svijet, ali i turistički svojoj izabranici. Stari su tajanstvena zemlja u kojoj nekad, pa čak i u novije se nešto događa, što svijet doba, uzgajali kune za lov ne razumije. na kuniće i zečeve. Jedini način na koji maSimbolična tajna kune le zemlje mogu projektirati je staro vjerovanje alkemisvoju meku moć je uspjeh u čara da ona može uhvatiti područjima koja mogu biti zeca, odnosno kunića. Kuna donekle ravnopravna, tako i kunić nisu slučajno u jeu načinu života i kulture, u zičnoj vezi. Latinski naziv obrazovanju, sportu i turizza zeca je lapis, u davno mu, ali i gospodarstvu kad vrijeme to se nekako povese ono dobro posloži. Velike zivalo s kamenom mudrosti i bogate države to ionako čii alkemijom pretvorbe u ne sa svojim mnogobrojnim srednjem vijeku. brendovima.Do danas je ostao poUspiju li to, male države znat lapis lazuli, cijenjeni i narodi postaju subjekti koji dragi kamen iz kojeg se dooblikuju barem dio svijeta bivala azurna plava boja u prema vlastitoj paradigmi. srednjem vijeku. Nogomet je na taj način poZbog toga je naša kuna stao naš izvor meke moći, barem milijardu djece u svijetu ovih je dana tražilo na karti svijeta gdje se nalazi Hrvatska. Oni će sutra biti turisti. Prodali smo svijetu marketinšku priču o ideji velike i ludo strastvene ljubavi prema vlastitoj zemlji, a to sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju? razumiju svi. No ne razumiju zašto, što to mi imamo, a drugi ne.

I U VARAŽDINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne lećeVaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Na završnoj konferenciji projekta RIVERSIDE u Virovi� ci bili su Ivana Rojko, Monika Cindrić, Roberta Radović, Zoran Šardi i Siniša Golub

IZ TISKA IZIŠLA druga knjiga u nizu Biblioteke Kockavica Zašto ta zaštita prirode?

Autori svih tekstova i fotografija djelatnici su javnih ustanova za zaštitu prirode, većinom djelatnici Međimurske prirode

Piše: Roberta Radović

Triangl značajnih tiskanih izdanja u 2022. godini Međimurska priroda ostvarila je novom knjigom. Nakon što su u proljeće ove godine unutar mjesec dana predstavljene čak dvije velebne publikacije, 22. travnja II. izmijenjeno izdanje knjige “Međimurska priroda: Iz blata i zlata” te 20. svibnja prvo izdanje knjige unutar Biblioteke Kockavica „Parkovi – spona gradova i prirode“, prosinac donosi još jednu vrijednu stručnu publikaciju. Riječ je o knjizi “Zašto ta zaštita prirode” nastaloj kao dio aktivnosti projekta „Razvoj i zaštita Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav‟, odnosno projekta koji ima kraticu RIVERSIDE i završava 31. prosinca 2022. godine.

Na 224 stranice autori tekstova donose primjere dobre prakse, pa je djelo svojevrsni priručnik u upravljanju zaštićenim prirodnim vrijednostima Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav. Urednici knjige su mr. sc. Siniša Golub i Petra Somek, prof., a predstavljena je u Virovitici, u Posjetiteljskom centru Dravska priča u petak 16. prosinca na završnoj konferenciji projekta RIVERSIDE. Predstavljajući knjigu, Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode, tom je prigodom naglasio:

- “Zašto ta zaštita prirode” druga je knjiga u nizu Biblioteke Kockavica, a također 64. knjiga biblioteke Geographia Croatica izdavačke kuće Meridijani. Donosi pregled dobrih praksi u upravljanju zaštićenim područjima prirode na sjeveru Hrvatske, u Regionalnom parku Mura-Drava te u područjima Natura 2000. Knjiga je trojezična jer su uz tekstove na hrvatskom objavljeni i sažeci tekstova na engleskom i mađarskom jeziku. Ovo je druga zajednička knjiga realizirana u suradnji s izdavačkom kućom Meridijani. Posvetili smo je u spomen na naše djedove, međimurske rudare, koji su svojim �izičkim radom omogućili školovanje svoje djece, a svojim unucima pak da se bave nečim tako lijepim kao što je zaštita prirode. Knjiga ima dvostruki cilj. Prije svega biti na pomoć sadašnjim generacijama te biti dostupan

Urednik knjige Siniša Golub djelo je predstavio pred hrvatskim i mađarskim partnerima projekta RIVERSIDE

dokument vremena kojim će raspolagati buduće generacije.

Knjiga “Zašto ta zaštita prirode” nije u slobodnoj prodaji, već se može nabaviti u sjedištu Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode u Križovcu ili upitom na adresu e-pošte: pisarnica@ medjimurska-priroda.info.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA!

Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi.

Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.