Međimurske novine 1503

Alimentaciju za

fačuke na kraju svi plaćamo

MEĐIMURSKI ODLIKAŠI: Gospodarska škola Čakovec, II. OŠ Čakovec, OŠ Domašinec, PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec i PŠ Turčišće

ANKETA POD VUROM FOTO tjedna

Jeste li za kastraciju mačaka i pasa?

Kastracija mačaka i pasa u razvijenim zemljama Europske unije normalna je stvar. Kod nas se još uvijek lome koplja treba li naše kućne ljubimce kastrirati ili ne. Tome kumuje nonšalancija spram malih tek okoćenih štenaca i naravno cijena zahvata. Nije nezanemariva ni činjenica da ima i dosta neznanja o prednostima veterinarskog postupka koji životinji donosi puno

više prednosti, nego nedostataka. Između ostaloga, sprečava se razvoj bolesti reproduktivnih organa, a s druge strane pronalaženje malih štenaca ili skotnih kuja po šumama, šumarcima i tko zna gdje već ne. O toj temi upitali smo i naše Međimurce koji su nam odgovorili podržavaju li kastraciju ili ne. (Roberto Dežđek, Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan)

Nada Lehkec (Šenkovec)Smatram da bi obavezno trebalo kastrirati mačke i pse. Prvenstveno zbog njihovog velikog razmnožavanja i raznih bolesti koje imaju. Također mislim da kastracijom mačke i psi postanu mirniji i ako su možda prije bili, kasnije više nisu napasni.

Rafting na Muri pun pogodak

Treći besplatni spust građana u organizaciji Kajakkanu kluba Mura iz Murskog Središća, te uz podršku Grada Mursko Središće i TZO-a Mura

i gorice, održan je proteklog vikenda u sklopu Ljeta uz Muru. Veslalo se ove godine od Murskog Središća preko Peklenice, Križovca, Miklavca do krajnjeg cilja u Podturnu. Vrlo brzo su popunjena sva mjesta, a atmosfera je bila više nego odlična. Osim raftinga, od većih događaja održana je

Žganica tekla niz

Tina Lipović (Vratišinec) - Iskreno do prije nedavno nisam imala neko razmišljanje o kastraciji. S obzirom na to da smo nedavno doma udomili jednog psa, malo smo istraživali i odlučili smo ga kastrira�. Želimo ga zaš�� od potencijalnih boles� koje može dobi�.

Vladimir Bernat (Strahoninec) - Naravno da podržavam kastraciju. Ako ne bismo kastrirali mačke i pse bilo bi ih previše jer se oni stvarno jako razmnožavaju. Samim �me bilo bi još više ostavljenih mačaka i pasa na ulicama, a mislim da to nikome nije u interesu.

Armin Čehić (Strahoninec)Iako me srce boli kad se to psima i mačkama radi, podržavam kastraciju. Dolazim iz BIH gdje je kastracija zabranjena, a upravo iz tog razloga ceste su tamo prepune lutalica. Drago mi je što je u Hrvatskoj kastracija dozvoljena i zbog toga ovdje nema puno napuštenih mačaka i pasa.

Stevo Dokić (Čakovec)Mišljenja sam da ne treba kastrira� mačke i pse jer kastracijom im uzmemo jedan dio njih. Smatram da ako su vlasnici odgovorni i paze na svoje ljubimce, kastracija nije potrebna. Što se �če odbačenih psa i lutalica, njih bi po meni trebalo kastrira�, da im olakšamo život.

grlo, a gibanica se topila u ustima

Zlatne medalje za najbolje žganice, degustacije gibanice i kristalni trofeji za pobjednike – to je samo dio onoga što se događalo na šestom izdanju Festivala Međimurske Žganice – Ficko, koji je po prvi put je održano u interijeru novog doma DVD-a Selnica.

Po prvi put festival je službeno podržala i Turistička zajednica područja Mura i Gorice. Majstori žganičari, uzvanici, gosti i publika imali su privilegiju kušanja sljubljivanja žganice i izuzetno ukusne međimurske gibanice kuharice Marije Sklepić, a svi skupa, okupljeni u interijeru DVD Selnica mogli su, uz glazbenu potporu TS Kumovi, satima provjeravati i potvrđivati kvalitetu ocijenjenih uzoraka koje su organizatori izložili po festivalskim stolovima. Na samom početku

festivalskog dana posjetitelji su mogli vidjeti i demonstraciju žgajare koju je priredio Franjo Vrhar. Za šampiona Festivala, Dragu Ćurića iz Bjelovara i pet najviših ocjena zlatnog sjaja, Općina Selnica laureatima je dala izraditi luksuzne statue od kristalnog stakla, a ostalim dobitnicima dodijeljena su priznanja. Osim Drage Ćurića, zlatne medalje su još dobili: Franjo Vrhar iz Donjeg Koncovčaka za trešnju, Karlo Meglić iz Šenkovca za marelicu, Velimir Slaviček iz Nedelišća za jabuku, Radovan Zadravec za medovaču, Robert Šafarić iz Gornjeg Hrašćana za aroniju i krušku, Mihael Kolar iz Preloga za šljivovicu i žganice pod nazivima pivska i mastika te Boštjan Gabor iz Zgornje Bistrice za šljivu i kutinu. (sh)

(sh)

Bačić pozirala je s gradonačelnikom Draženom

i gradonačelnik

Središća Dražen Srpak

Seksepilna pjevačica Lidija Bačić, rado viđena pjevačica koja je žarila i palila sa Zodiac bandom prije desetak godina u Međimurju, održala je svoj koncert u Murskom Središću proteklog vikenda u sklopu Ljeta uz Muru. Prije samog nastupa za fotku s atraktivnom pjevačicom zamolio je i gradonačelnik Dražen Srpak, a Lille je spremno pozirala istaknuvši svoju besprijekornu �iguru. (sh)

FICKO održan po šesti put u Selnici

i Murska alka, koncert Lidije Bačić, a ovog vikenda slijedi Gradski kotlić na Zalešću i turnir u nogometu i košarki na Fuseku.

Drago Ćurić iz Bjelovara i Mihael Kolar iz Preloga, a iza ugla plakata viri Predrag Vabec

LIDIJA BAČIĆ

Murskog

Lidija

Srpakom

ČAKOVEČKA BOLNICA

1,6

milijuna eura za nepodmirene

obveze

MARIJAN ČERJAVIĆ iz Kuršanca pozvao nas je jer ne vidi drugog izlaza

Franjo Lehkec me hoće

protjerati iz moje kućice

- Htio je kupiti tu kućicu koju sam ja kupio od supruge pokojnog branitelja iz Belice i sad se ne može pomiriti s tim, kaže Marijan.

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

- Ako ne budete vi došli, zvat ću dalje, 24 sata, ekipu iz Provjerenog jer mi je puna kapa svega. Ja više dalje nebrem tak, nabivlje muziku do daske, kamenje mi baca u kućicu, čupa mi biljke, potrgal mi je cijevi, prijetil mi je da bu s bagerom došel i podral mi kućicu, ispričao nam je Marijan Čerjavić (62) iz Kuršanca. On nas je naime pozvao kako bi se požalio na Franju Lehkeca, načelnika Općine Strahoninec, koji ga konstantno, kako kaže, maltretira s namjerom da ga protjera iz njegove kućice.

- Htio je kupiti tu kućicu koju sam ja kupio od supruge pokojnog branitelja iz Belice i sad se ne može pomiriti s tim, kaže Marijan.

Narušena dravska idila

Marjan je svoju kućicu na obali rijeke Drave u Kuršancu kupio prije petnaestak dana u nadi da će tu pronaći svoj mir. Naime, on je hrvatski branitelj s PTSP-om u invalidskoj mirovini. Dolazi tu svaki dan, polako ju uređuje, kao i okoliš. Kako on uređuje, tako mu, kaže, Lehkec uništava.

- Imam ugovor da sam kupio kućicu. Želio sam se tu smiriti, da ne mislim na gluposti i onda mi dojde načelnik Franjo Lehkec i

počne mi tu granice i meje delati. Zvao sam policiju, obavještavaju ga, nekoga valjda ima gore na policiji. I ne samo to, već mu je Lehkec spočitavao zato što ga je prijavio policiji. Poanta cijele priče je u tome, dodaje Marijan, što Franjo Lehkec ima kućicu tik do njegove, odnosno razmak između njih dviju je oko 2 metra.

- On je htio spojiti te dvije parcele, moju i svoju, i urediti sve to za sebe.

Svjestan je Marijan da je riječ o kućicama koje su građene na divlje, bez dozvola.

- Znači danas-sutra može porasti vodostaj Drave i nikome ništa ili mogu dojti s barima i sve nam srušiti. Kućice su inače prijavljene, imamo neke kao kućne brojeve, kaže Marijan.

Umjesto da svi uživamo u prirodi i čuvamo je, hranimo labudove i uživamo u miru, kaže, svađa se i tjera inate.

Svaka mu čast kao načelniku, ali…

- Svaka mu čast kao načelniku Općine i skidam mu kapu, ali tu se postavlja kao šerif, kao da se promijeni za 100 posto, ne zna čak ni razgovarati kao čovjek, rekao pak nam je Dušan Jambrović iz Strahoninca, Marijanov susjed.

Uz njegovu kućicu načelnik je zatrpao i kanal.

- Rekao je da je taj kanal iskopao njegov šogor, a ja znam da je tu kanal više od 30 godina. Tu su se mrijestile ribe i on je to zagrnul da bude kak plaža, naglasio pak je dalje te dodao kako ju do sada nije napravio.

Načelnik sve demantira

Na prozivku Franjo Lehkec nije začuđen, jer zna o kome je riječ te da je bilo i pregovora i dogovora i kršenja istih. No kaže da je legalist i protivnik divlje gradnje te da on osobno nema ništa s tim.

- Ovo je prije svega prijava na krivu adresu. Ja nemam ništa s tim, niti želim imati išta s tim, kaže Lehkec. Baš mi treba još da me optužuju zbog nekakve protekci-

Čakovečka Županijska dobila je novu �inancijsku injekciju u iznosu od 1.595.718 eura. Odlučeno je tako na jučerašnjoj sjednici Vlade RH na čijem popisu se uz našu našlo još niz hrvatskih bolnica i klinika. Sredstva su strogo namjenska i smiju se potrošiti samo za podmirenje dijela dospjelih obveza bolnice prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. (vv)

MEĐIMURJE-PLIN šalje na kućne adrese ugovore o opskrbi plinom

Naša cijena je povoljnija u odnosu na druge

Stanovnicima Međimurja stizali su ovih dana na kućne adrese ugovori o opskrbi plinom i obrazac zahtjeva za promjenu od poduzeća Međimurje-plin. Naime, kako je poznato, poduzeće će plinom opskrbljivati između ostaloga i Grad Zagreb dok pak u Međimurje stiže tvrtka E.ON Hrvatska. Dakle, tržište se širi i svatko ima pravo na svoj izbor, odnosno odabir opskrbljivača plina za kojeg misli da mu je najbolji.

je. No ja sam zgodnija meta jer sam općinski načelnik. Kućicu je moja supruga dobila od brata koji je preselio u Štrigovu. Dao joj je na korištenje za nula kuna uz riječi – meni je sad predaleko hodati na Dravu, ako hoćete koristite to ili napravite s tim kaj hoćete. Moja supruga to koristi, a ja joj se naravno ponekad pridružim na kavi ili ako treba pokositi. Ona je članica Ribolovnog društva Amur i plaća članarinu u Udruzi Labud, rekao nam je Franjo Lehkec. Kako do zaključenja broja nismo uspjeli doći do supruge Edite Lehkec, nismo mogli provjeriti činjenično stanje do zaključenja broja. Nadamo se da ćemo čuti i stranu gospođe Edite Lehkec.

To znači da svi oni koji i dalje žele da ih plinom opskrbljuje domaće poduzeće Međimurje-plin trebaju ovjeriti i vratiti im obrazac koji im je stigao doma. Vrijeme za dostavu je pri kraju, stoga požurite. Razloga za žurbu ima.

- Trenutno nudimo povoljniju jediničnu cijena plina

koja će i dalje biti povoljnija i od opskrbe u obvezi javne usluge od 1. listopada 2024. godine, poručio je Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina. Ako se čita između redaka, to bi značilo povoljniju od cijene drugog opskrbljivača!? Sve pak one koji su zabrinuti ili su u nedoumici hoće li ili neće ostati kratkih rukava zbog, eventualno krivog odabira opskrbljivača plina i njegove cijene, svaka tvrtka ima na svojim internetskim stranicama opširno objašnjenje sve uvjete poslovanja. Drugim riječima, kako i na koji način se određuje cijena, sklapaju i raskidaju ugovori, kako se određuje kvaliteta plina, izvanredno očitanje potrošnje pa na dalje. (vv)

ČAKOVEČKI DJEČJI VRTIĆI dobili nove ravnateljice

Matea Pintarić u Cvrčku, Eleonora Glavina u Cipelici

S prvim danom mjeseca srpnja čakovečki dječji vrtići dobili su nove ravnateljice. Naime, dosadašnjima je istekao četverogodišnji mandat pa je Upravno vijeće oba vrtića raspisalo natječaj. Shodno odluci, za ravnateljicu DV-a Cipelica imenovana je Eleonora Glavina, dosadašnja zamjenica ravnateljice. U DV-u Cvrčak pak je za ravnateljicu imenovana Matea Pintarić. Matea Pintarić diplomirala je 2017. na Sveučilišnom diplomskom studiju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu te stekla zvanje magistar ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Od rujna 2010. radi u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, najprije kao odgojitelj pripravnik, a od 2017. kao odgojitelj mentor.

Članica je organizacijskih odbora domaćih i stranih skupova i konferencija. Autorica je objavljenih članaka u domaćim i stranim

Matea Pintarić, ravnateljica DV-a Cvrčak

publikacijama te recenzentica nekoliko domaćih publikacija. Članica je organizacijskog odbora OMEP Hrvatska i Udruge odgojitelja Krijesnice u okviru kojih djeluje.

Što se pak tiče nove ravnateljive DV Cipelica i njene biogra�ije, više pročitajte na 10. stranici gdje donosimo veliku priču o njoj. A povod priči je njena najviša državna nagrada u djelatnosti predškolskog odgoja koja joj je uručena minulog tjedana u Zagrebu. (vv, Foto: Zlatko Vrzan)

Kućica Marijana Čerjavića �k do kućice Edite Lehkec

Dušan Jambrović kraj zatrpanog kanala

Franjo Lehkec, načelnik Općine Strahoninec

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečko sklonište za životinje Prijatelji nikako da stane na kraj velikom broju napuštenih pasa odbačenih posvuda, a najviše po romskim naseljima. Kastracija koja se u suradnji s resornim ministarstvom provela 2018. nije dala rezultata. Ustvari, kako se gleda s kojeg stajališta. Ako se promatraju romski psi, svi su bili kastrirani, dio je vraćen vlasnicima, a dio zbrinut u azilu. Međutim, nakon završenog projekta sve se vratilo na staro jer nitko dalje više nije strogo kontrolirao stanje u naseljima. Shodno tome, ona su opet puna, kako štenaca tako i odraslih pasa. Azil je od tada zbrinuo oko 3000 pasa, a samo posljednjih tjedana 150. Uglavnom je riječ o kujama sa štencima.

I ne samo to. Životinje su u izrazito lošem stanju, pune su krpelja, imaju šugu, a često su zaražene i trakavicom, neishranjene, maltretirane… Posebno se to odnosi na Parag.

U azilu su odlučili okrenuti pilu

Naime, štence Romi sami dovode u svoja naselja i to sa svih strana. Vrlo često ih udomljuju od ljudi koji se rješavaju svog legla preko kojekakvih internetskih grupa. Međutim, ima slučajeva gdje ti ljudi svoje štence naprosto ostave na ulazu u njihova naselja. Sve se više priča, a postoji i osnovana sumnja, da mali psići stižu i iz susjednih županija. Naravno, to je teško dokazati.

- Romi uzimaju male štence kao igračke za svoju djecu, naglašava Aleksandra Hampamer, voditeljica Skloništa. Međutim, kad oni odrastu više nisu tako slatki i zaigrani te ih “vlasnici” napuštaju.

Samim time, psi lutaju naseljem, napadaju mještane, a ponekad i djecu, pa naravno nisu poželjni. Kako slobodno lutaju, pare se gdje i kako stignu pa kujice imaju i po 13 potomaka.

- Stoga smo odlučili okrenuti stvar i sada idemo prema ostalom stanovništvu. Pa smo pokrenuli akciju besplatne

Psi

Aleksandra Hampamer, voditeljica skloništa za živo�nje Prijatelji

kastracije kojoj se odazvalo do sada 35 vlasnika pasa, kaže Aleksandra Hampamer.

U suradnji sa svim veterinarskim ambulantama iz Međimurja besplatna kastracija ženki pasa traje od 15. lipnja do 15. rujna ove godine. Smatra da bi se kastracijom, odnosno sterilizacijom ženki, znatno smanjio broj skotnosti, a time i mogućnost da se napušteni štenci ili darovani nađu u romskim naseljima.

Nema ničijih pasa U azil se smještaju psi koji se smatraju napuštenima, odnosno ničijim psima, psi lutalice, psi bez vlasnika. Međutim, Zakon ne poznaje taj termin. Jer nema ničijih pasa. Zna se da su te životinje onda odgovornost jedinica lokalne samouprave, odnosno grada ili općine iz koje potječu. I onda je ta sredina odgovorna i plaća za svu štetu koju pas nanese, bilo da ugrize neko dijete, da ošteti automobil koji naleti na njega, odnosno da mora platiti njen smještaj u azil.

Sterilizacijom ženki znatno bi se smanjio broj skotnosti, a time i nekontrolirano razmnožavanje te mogućnost da se napušteni ili darovani štenci nađu u romskim naseljima.

ne mogu na more pa završe u šumi

Ako se promatra kroz godinu, najviše napuštenih pasa ima tijekom ljeta te u rano proljeće.

Po ljeti, ljubimci smetaju svojim vlasnicima jer ne mogu s njima na more, nemaju ih kome ostaviti na brizi pa ih puštaju u šume, šumarke, romska naselja, ubacuju u prostore azila preko ograde. Problem je i u tome što kod nas još

- Zbrinjavanje jednog psa u Azilu općinu stoji 220 eura, a primjerice sterilizacija kujice od 120 eura nadalje, ovisno o njenoj veličini.

Azil je naime do sada zbrinuo oko 3000 pasa, a samo posljednjih tjedana 150. Pa pomnoži li se ta brojka s 220 eura, ispada poprilična svota. Međutim, nedostatna za pokrivanje troškova azila.

Problem pasa, kako sada stvari stoje, neće se riješiti tako brzo, niti ovom akcijom. Prvo jer psi stižu odasvuda, a drugo jer neodgovorni vlasnici ne odgovaraju za napuštanje životinja.

- Komunalni redari pišu prekršajne kazne, uključila se i policija te sud, ali šteka naplata, naglašava voditeljica Azila.

Prema njenim riječima, u jednom naselju, komunalni je radar napisao u kratkom vremenu 41 kaznu, ali uspjelo ih se naplatiti svega tri. Razlog je poznat – zaštićeni računi.

Prema njenim riječima i sve sredine trebale bi voditi bolju i jaču evidenciju pasa na svom području kroz kontrolu čipiranja, odnosno kažnjavanjem vlasnika nečipiranih pasa. Drugim riječima, problem napuštenih pasa rješavati prevencijom odnosno, prema njenim riječima, morale bi se odvažiti sterilizirati životinje o svom trošku. Upravo u tom smjeru, poručuje, ide i ova akcija koja sada traje.

- U svakom slučaju jeftinije im je platiti kastriranje jednog psa nego plaćati zbrinjavanje cijelog legla, kaže.

Tko je i na osnovu čega odredio taj smiješni imovinski cenzus

Lijepo osmišljena akcija, međutim ima i jedan veliki minus. A to je imovinski cenzus. Naime, kastracija životinja je besplatna za sve umirovljenike te građane Međimurja čija se primanja kreću do 1000 eura.

TEMA BROJA

AKCIJA BESPLATNE kastracije ženki pasa

uvijek, s obzirom na broj pasa i mačaka, nije saživio hotel za pse gdje bi ih vlasnici mogli ostavljati u takvim prilikama.

Psi su se znali napuštati, i još uvijek se to radi, kad krene kampanja cijepljenja. Jer uz cijepljenje, ide i čipiranje što od jednom i nije ne zanemariva cifra. Međutim, kod nabavke psa, treba računati i na to.

Sad će ispasti da “bakica” koja dođe s tri ili četiri pasa, koje su joj dali ili prepisali na nju sin, kćer, unuk ili unuka ima besplatnu operaciju, a radnik/ca s plaćom od 1000,1 eur mora platiti kastraciju za svog jedinog ljubimca. I ne samo to, veterinari će posao odrađivati po simboličnoj cijeni. Drugim riječima, svi ćemo se žrtvovati kako bi neodgovorni pojedinci mogli kastrirati svoje ljubimce. Naravno, kakvi mi ljudi jesmo, i tu ćemo pronalaziti rupe i zaobilaziti pravila. Zašto onda ne bismo svi mi prepisali svoje ljubimce na djedove i bake. Možda zato što su sredstva za besplatnu kastraciju ograničena. Naime, riječ je o 100.000 eura s time da na jednog psa ide oko 130 eura. Gube dakle i veterinari, gubimo mi s plaćom od 1000,1 eur pa na više. U

Alimentacija psećih skuplja je od kastracije

Čakovečki azil je nakon velike akcije kastracije po romskim naseljima zbrinuo oko 3000 pasa, a samo posljednjih tjedana 150. Zbrinjavanje jednog psa grad ili općinu stoji 220 eura što i nije mali iznos

principu gube svi jer će se i dalje ljude uvjeravati da netko umjesto njih rješava probleme. Zašto kastrirati kad će na kraju država morati reagirati i platiti. Samo što to država ne plaća iz svog, već iz našeg džepa. A te je novce mogla preusmjeriti na veće učeničke ili studentske stipendije, veću pomoć za smještaj u dom te iste bakice i slično.

Vlasnici pak ljubimaca trebali bi biti svjesni kako svojih prava tako i svojih dužnosti. Ako ga već nabave, trebaju voditi i brigu o njegovim potrebama i to ne samo o jelu i pilu, već i spram njegovim

nagonima za razmnožavanje. Dakle, psa obavezno cijepiti, čipirati i kastrirati. Jer koliko god svoju životinju pazili i mazili, dovoljan je samo jedan trenutak nepažnje pa da netko ostavi otvorena dvorišna vrata. Dovoljno je da pas odluta ili da ušeta susjedov pas, odnosno pas lutalica. Nije rijetkost i da kad se psi tjeraju preskaču ograde dvorišta i boksova ma kako visoke bile i eto ti neplaniranog legla. Sve se to može riješiti kastracijom čija se cijena kreće od 120 eura nadalje, ovisno o težini i veličini životinje. Čas posla koji donosi puno bene�i-

ta. I tek kad bi svi razmišljali na taj način, ne bi skloništa za napuštene životinje pucala po šavovima i sve se vrtjelo u krug bez trajnog rješenja.

Prednosti i nedostaci kastracije Kastracija je, dakle, postupak kojim se psu odstranjuju spolni ili reproduktivni organi.

O kastraciji pasa, odnosno općenito životinja, njihovi vlasnici imaju podijeljena mišljenja. Jedni su za, dok pak su drugi oštro protiv zbog navodnih nuspojava. Stoje li te dvojbe ili ne, razgovarali s

psećih fačuka kastracije

Postoji još jedan izvor pasa o kojem se ne govori jako puno, no koje okreće milijunske iznose novaca. Naravno riječ je o ilegalnim uzgajivačima pasa, odnosno ilegalnim štancerima.

Kako je danas imati rasnog psa “in”, a takav pas ima i svoju cijenu koja se često kreće i u četverocifrenim brojevima, još dosta ljudi traži kruha preko pogače.

Drugim riječima, kupuju čistokrvne pasminske pse na crno bez papira, bez dokaza o pedigreu, bez bilo kakvih dokaza o njegovom porijeklu te podacima o ocu ili majci.

Glavno da je čistokrvni, pa makar to bilo i bez “crnoga na bijelom” i jeftiniji.

A ustvari kupuju mačka u vreći. Pas kad odraste možda i ne ispadne to što su željeli i eto ti napuštene životinje.

O varanju države kroz neplaćanje poreza, poticanje uzgajivačnica na crno niti da se ne govori. Problem je i u tome što oni jednostavno štancaju pse. Kuje im služe samo za potomke i ima leglo za leglom pri čemu se ne gleda njeno zdravlje. Ne gleda se ni zdravlje štenaca već samo čista zarada.

oko 6. ili 7. godine života i to kao ciste ili tumor na jajnicima ili pak se u maternici počinje nakupljati tekućina koju voli bakterija e.coli te koja uzrokuje gnojnu upalu maternice. Ne liječi li se upala pravovremeno, odnosno ne odstrani li se maternica, upala može rezultirati uginućem životinje.

- Kod muških životinja radi se o odstranjivanju testisa, a kod ženki se odstranjuju jajnici ili jajnici i maternica, ističe Tomislav Dolar. Kastracija ženki kolokvijalno se još naziva sterilizacijom. Postoje mnoge prednosti kastracija kuja. Najočiglednija prednost je izbjegavanje svih neugodnosti koje dolaze s tjeranjem kuje (iscjedak, promjena u ponašanju, itd…) i nastanka neželjenog legla, ali je možda najvažnija prednost sprečavanje nastanka tumora mliječne žlijezde koji je najčešći uzrok smrti kuja.

- Dakle, ako se kujica sterilizira prije prvog spolnog ciklusa, rekli bi prije prvog tjeranja, onda je pojavnost tog tumora svedena na minimum. Ako se to napravi kasnije, utjecaj kastracije na vjerojatnost pojave tumora se smanjuje, dodaje naš sugovornik.

Kastracija se, kaže, može napraviti u bilo koje vrijeme, ali preporuča se to što prije. Neki preporučuju prije prvog ciklusa, odnosno u pubertetu.

Postoji i drugo tumačenje koje zagovara nešto kasniji tretman, kad kuja navrši barem 10 mjeseci. Nekad su ljudi govorili da kuja mora imati barem jedno leglo, no, prema riječima našeg sugovornika, to ne stoji. Istina, niti su svi psi isti, niti pak u istoj životnoj dobi postaju spolno zreli. Manji psi prije ulaze u pubertet, primjerice već s četiri mjeseca dok veliki poput doge u pubertet ulaze tek s godinu i pol.

- Najbolje bi bilo sterilizaciju napraviti do godine dana starosti kujice, ističe naš sugovornik.

Nekad su štence utapljali

Nekad kad nije bilo svih današnjih čuda tehnike i medicine, zakona o zaštiti životinja niti pak razno-raznih udruga ljubitelja životinja, “višak” potomaka ljudi su se rješavali kako su znali i umjeli. Znam da će se mnogima dizati kosa na glavi, možda neće ni vjerovati što čitaju, ali ljudi su ubijali tek rođene mačiće i štence. Bilo je razno raznih načina, od utapljanja i gušenja na dalje. To je jednostavno bilo tako. Vlasnici su znali da

agresivne, pogotovo mužjaci koji onda trče i skaču preko ograde, što naravno predstavlja problem. Kastrirani psi znatno se rjeđe sukobljavaju s drugim psima te rjeđe obilježavaju teritorij. Kastracijom se također smanjuje rizik od hipertrofije prostate, nastanka perianalnih tumora i perinealne hernije te se onemogućava nastanak tumora testisa. Inkontinencija je moguća i kod mužjaka, ali je znatno rjeđa nego kod ženki. Ako se mužjak ne kastrira, onda je pod stare dane sklon problemima s prostatom od toga da teže pišaju pa do toga da se razvije tumor na prostati ili testisima. Loša strana kastracije, osim samog rizika operativnog zahvata, je mogućnost nastanka urinarne inkontinencije.

Inkontinencija češće nastaje kod ženki velikih pasmina te kod pretilih ženki. Najčešće se javlja kod životinja starijih od sedam godina.

Očituje se spontanim ispuštanjem mokraće, najčešće u snu, i relativno se lako rješava terapijom, koja je doživotna. Kuje se često udebljaju nakon kastracije. - Sa smanjenjem hormona usporen im je metabolizam što se rješava smanjenjem količine hrane ili davanjem hrane za sterilizirane životinje. Ustvari, životinji je jedina briga što će jesti i gdje spavati.

toliko životinja ne mogu prehraniti, a psi i mačke su se samo množile. Nije bilo ograda, niti boksa, životinje su lutale ulicama i parile se. Govorili su tada da je takav način rješavanja najbezbolniji, da životinje još ništa ne znaju niti ne poznaju. Da, s današnjeg gledišta, svi bi oni završili u zatvoru s masnim kaznama. No, to je bilo tada uobičajeno i nitko nije smatrao da čini nešto zlo i loše.

vog psa zabranjena. Nijedan veterinar neće htjeti žrtvovati svoju licencu zbog psa koji, eto, nekoga nervira. Eutanazirati smije samo bolesnog psa koji pati ili starog psa koji je na samrti. Na lovca se također ne može računati jer on ne smije pucati u naseljenom mjestu, a čisto sumnjamo da će ići tako, iz čista mira, streljati nečijeg psa.

Kastracija ženki pasa koja traje od 15. lipnja do 15. rujna besplatna je za sve umirovljenike te građane Međimurja čija se primanja kreću do 1000 eura.

Dakle takvog čipiranog psa treba trpjeti doma do kraja vašeg ili njegovog života. Nadživi li vas, kao i svu drugu imovinu, i psa nasljeđuju nasljednici.

Tomislavom Dolarom, dr. vet. med., voditeljem ambulante za kućne ljubimce Bioinstituta Čakovec.

Prema njegovim riječima, ništa na ovom svijetu nije crno-bijelo, pa tako ni kastracija životinja. Naime, i nekastrirane životinje, govorimo prvenstveno o psima, također proživljavaju traume, naročito oni kojima vlasnici “ne dozvoljavaju” razmnožavanje.

- Nakon nekog vremena kod tih pasa dolazi do hormonskog disbalansa, istina, ne mora biti kod svih, ali je vrlo učestalo. Psi imaju svoj nagon za gonjenje/parenje, a kako mu vlasnici to onemogućavaju, postaju frustrirani. I to je nešto najgore što čovjek može učiniti za svog ljubimca. Taj disbalans se obično javlja

Nije dobra niti vrlo rana kastracija jer se javljaju neželjene pojave na kostima, ali i niz drugih koje su usko vezane uz sekundarne spolne karakteristike. Ilustracije radi, ako bi kojim slučajem kastrirao dječak s pet godina, on se nikad ne bi razvio u muškarca. Što se pak tiče promjene karaktera psa, ako se to tako uopće može kazati, postoji mnogo raznih, najčešće pogrešnih tumačenja.

- Karakter se ne može mijenjati kao ni kod ljudi, naglašava naš sugovornik. No, dokazano je kako je životinja puno mirnija, staloženija i nema stresa jer nema spolne hormone. Nestao je ustvari nagon za razmnožavanje koji je inače kod životinja puni jači nego kod ljudi. - Životinje su sklone lutanju, znaju biti

Eutanazija je zabranjena

Svima u jednom trenutku pukne film i požele se riješiti ljubimca koji kopa grabe po dvorištu, bježi na ulici kad god stigne, trga cvijeće, raznosi cipele i papuče ili je jednostavno dosadan i onemogućava čovjeku mirno uživanje na terasi. No, jednom kad čovjek nabavi ljubimca mora biti spreman i na to jer se psa ne može samo tako riješiti. Teško da će ga zbrinuti u prepunom azilu tim više što ima vlasnika. Odraslog psa teško da će netko udomiti jer svi udomljavaju štence koje uče i prilagođavaju svom načinu života. Ostaje jedino, rekli bismo, čin očajnika, a to je eutanazija. Međutim, ni to nije moguće jer je eutanazija zdra-

Šintari su nekad držali lutalice pod kontrolom Pasa lutalica bilo je oduvijek. Međutim ne toliko koliko danas. Naime, u svakom se selu znalo čiji je koji pas. Nije bila riječ tu o rasnim pasmina već isključivo mješancima, uglavnom manjeg rasta. Istina nije bilo ni toliko automobila pa su bili i češće na ulici, igrali se, ali i grizli, ganjali ljude na biciklu, klali kokoši, patke pa i mačke. Psi nisu bili kućni ljubimci koji su spavali sa svojim vlasnicima, štoviše, nisu imali pristup u kuću. Ljudima su služili umjesto deratizatora jer su lovili i uništavali gamad po stajama, svinjcima, štagljevima i ostalim gospodarskim zgradama.

Međutim, njihovu populaciju, ako se to tako može reći, pod kontrolom su držali šintari. Naime, svako je selo imalo svog šintara koji je lovio pse lutalice, koji se pobrinuo da agresivni pas više ne pravi probleme. Neki ih se sjećaju, a sjećaju se i lovaca koji se nisu libili upotrijebiti pušku u obližnjem polju, šumarku ili pak na kraju dvorišta.

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Donja Dubrava, Trg Republike 16

• Donji Hrašćan 51

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Gardinovec, Glavna 262

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Gornji Mihaljevec 74a

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Macinec, Glavna 61

• Mačkovec, J.B. Jelačića 114

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati)

• Pribislavec, B. Radića 54

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25a

• Turčišće 21

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Vularija, Prvomajska 22 Trgovine NTL

• Donji Vidovec, M. Gupca bb Ostale trgovine

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)

• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h)

• Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30)

• Pekara Junior, Čakovec, A. Starčevića 6 (6-22 h)

• STUDENAC, Donja Dubrava (8-21 h)

U 395 DANA HŽ napravio – ništa! Rješenje brzo kao vlak

Prošle godine 6. lipnja u broju 1446 Međimurskih novina objavili smo tekst o stanju željezničkog mosta na relaciji Čakovec – Varaždin na rijeci Dravi. I tada smo dobili porazni odgovor, preko mosta vozi se 20 km/h i istome je potrebna obnova. Kako nam je tada rečeno, u fazi je priprema natječajne dokumentacije za sanaciju mosta. Trenutno se čeka tehnička dokumentacija. Ako vas brinu pukotine i otužno stanje mosta, ne brinite.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati) Trgovine otvorene

CIMERMAN

MEĐIMURSKE VODE odgovaraju na prijepore nastale najavom pražnjenja septičkih jama

Nabavit ćemo i traktor

za odvoz fekalnih voda

Nakon Selnice pražnjenje septičkih cisternom namjeravaju raditi kod svih koji nisu spojeni na sustav kanalizacije

Piše: Tomislav Novak

Foto: Zlatko Vrzan

Niz nejasnoća s odvozom otpadnih voda pojavio se nakon dopisa Međimurskih voda korisnicima njihovog vodoopskrbnog sustava u Općini Selnica, no ovo uskoro očekuje i druge. Međimurske vode namjeravaju korisnicima koji nisu povezani na sustav kanalizacije odvoziti otpadnu vodu iz septičkih jama svojim vozilom, a zauzvrat bi im se obračunavalo po kubiku potrošene vode, dakle jednako kao i onima koji su priključeni na kanalizaciju.

Osim što takav način obračuna prema svima nije fer, jer mnogi troše vodu i na zalijevanje pa ona ne završava u kanalizaciji, ali je zakonom propisan, pojavilo se niz drugih pitanja na koje smo zatražili odgovor od Međimurskih voda.

- Mnogi imaju septičke jame u stražnjem dijelu dvorišta pa će im dolazak vašeg kamiona s cisternom napraviti štetu na dvorištu, a mnogi niti nemaju pristup za velika vozila.

- Što namjeravate napraviti da se izbjegnu navedeni problemi?

Most će biti saniran do 2026. godine, potvrđeno nam je iz HŽ Infrastrukture. No, umiruju situacije jer provodi se nadzor mosta u sklopu redovitog održavanja, ali kad je posljednji održan nismo uspjeli doznati. Tijekom radova most se neće u potpunosti zatvarati za promet, već će se nastojati izvoditi radove pod prometom uz moguće kratkotrajne prekide za izvedbu kompleksnijih faza radova. Način financiranja utvrdit će se naknadno. (pt)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

- Iako smo u sklopu projekta EU projekta “Aglomeracija Mursko Središće“ nabavili specijalno vozilo za čišćenje septičkih jama, jasno nam je bilo da jednim vozilom nećemo biti u mogućnosti vršiti uslugu pražnjenja septičkih jama, pogotovo uzimajući u obzir speci�ičnosti našeg lijepog Međimurja (briježni kraj, uska dvorišta, septičke iza kuća i sl.), te smo stoga planom nabave u 2024. godini, planirali nabavku traktora cisterne za istu svrhu na “izazovnijim“ lokacijama.

Svaki korisnik s područja Općine Selnica, koji ima potrebu za pražnjenjem septičke jame, neka nazove na broj telefona: 040/364-700 ili pošalje na e-mail: septicke@ medjimurske-vode. hr, a mi ćemo ga u kratkom roku obavijesti o terminu dolaska.

Ova traktor-cisterna (novo fekalno vozilo) prema planu nabavljat će se najesen. Veličina i karakteristike novog fekalnog vozila bit će prilagođeni upravo za navedene situacije, jer i dosada je fekalno vozilo za pražnjenje takvih septičkih jama (iako ih nisu praznile Međimurske vode) ulazilo u dvorišta, a duljinom usisne cijevi se prilagođavalo takvim nepristupačnim dvorištima.

- Punjenje septičkih je jako individualno od kućanstva do kućanstva i ovisi o nizu uvjeta, kao što je broj ukućana, veličina septičke, kvaliteta i otpornost na oborine i otpadne vode... Nekome zbog toga pražnjenje treba rjeđe, a nekome češće. Kako namjeravate zadovoljiti te potrebe građanima?

- Upravo zbog posebnosti svakog našeg korisnika tj. kućanstva, prvi nam je korak bio ustrojavanje registra septičkih jama. Naši djelatnici već neko vrijeme obilaze teren i uz prisustvo vlasnika popisuju septičke jame. Popisuju se karakteristike svake od jama, kao npr. volumen jame, koliko često je pražnjenje, gdje je smještena, broj članova kućanstva i dr.

Na ovaj način svakom korisniku pristupamo osobno, a plan odvoza se priprema na temelju individualnih potreba. Ako korisnik ima potrebu za češćim korištenjem usluge pražnjenja septičkih jama (od procijenjenih 4 puta godišnje), ugovaranjem usluge njemu je ovo pravo i omogućeno jer Međimurske vode vrše uslugu potpunog pražnjenja septičkih jama.

Napominjemo da oborinske vode pojedinog kućanstva nikako ne smiju biti spojene u sustav javne odvodnje, a isto tako niti u septičku jamu. Ovo redovito na terenu kontrolira naš vodni redar.

Ono što je važno spomenuti jest da je obveza korisnika da nas na vrijeme obavijesti o potrebi za korištenjem usluge pražnjenja septičke jame, kako bi djelatnici Međimurskih voda mogli uvrstiti njihovu septičku u plan pražnjenja i na vrijeme obavili uslugu. Kratko i jasno rečeno, zovite nas par dana prije (bar tjedan dana prije) kad se ukaže potreba za

pražnjenjem, a ne kad je već “voda došla do grla” (tj. kad zaprijeti prelijevanje).

Svaki korisnik s područja Općine Selnica, koji ima potrebu za pražnjenjem septičke jame, nek nazove na broj telefona: 040/364-700 ili pošalje na e-mail: septicke@medjimurske-vode.hr, a mi ćemo ga u kratkom roku obavijesti o terminu dolaska. - Mnoga kućanstva na području Općine Selnica imaju vrtove i voćnjake, pa vodu iz vodovoda koriste i za zalijevanje. Ta voda ne ulazi u septičku jamu, a prema vašim najavama naplaćivat ćete odvoz otpadnih voda kao i u slučaju kad je kućanstvo priključeno na kanalizaciju, tj. prema količini potrošene vode. Ovdje se građani bune jer to jednostavno nije fer, jer nemaju automatiziranu odvodnju, već i dalje imaju posla s odvozom kao i do sada, a plaćaju kao da imaju iste uvjete kao građani kojima je omogućen priključak na kanalizaciju. Što ćete poduzeti po tom pitanju?

- Obračun odvodnje se, kako u Međimurskim vodama tako i kod svih isporučitelja vodnih usluga na području Hrvatske, vrši na način da količine vode koje su evidentirane kroz vodomjer jesu količine na temelju kojih se obračunava odvodnja s pročišćavanjem. Ako pak netko nema vodovodni priključak, a koristi odvodnju, onda se obračun vrši prema broju članova kućanstva. Svi oni koji koriste javnu odvodnju ili uslugu pražnjenja septičkih jama, plaćat će jednaku cijenu i koristit će usluge jednake kvalitete, samo što će način pružanja usluge biti različit.

Korisnici usluge pražnjenja septičkih jama neće dobiti manje kvalitetnu uslugu od onih koji su priključeni na sustav javne odvodnje. Također, cjenovno će plaćati isto kao i ostali korisnici, iako će popratni troškovi biti višestruko veći (npr. većina korisnika koja ima ispravne vodonepropusne septičke jame, treba u prosjeku pražnjenje svakih mjesec dana, a nekad i češće, a do sad su ovu uslugu trebali plaćali ovlaštenom vršitelju pražnjenja po cijeni odvoza oko 106 eura za septičku koja je u prosjeku oko 5 m3), a kad ugovore uslugu Međimurskih voda, plaćat će 0,21 eura za odvodnju i 0,23 eura za pročišćavanje po m3 potrošene vode uvećano za mjesečni �iksni dio, kroz svoj mjesečni račun za vodu. I mogu nas zvati po potrebi.

- Kada i na koji način se provodi "popis" septičkih jama te kad će on biti gotov?

- Djelatnici Međimurskih voda stupe u kontakt s vlasnikom parcele, upisuju već prethodno spomenute karakteristike septičkih jama te se izrađuje skica smještaja jame čime se smanjuju eventualne naknadne poteškoće prilikom dolaska djelatnika s fekalnim vozilom, a djelatnici već unaprijed mogu znati kojom će vrstom fekalnog vozila pristupiti do jame, koju dužinu usisne cijevi trebaju i sl. Popis će se cijelo vrijeme ažurirati i dopunjavati jer nakon Općine Selnica na red dolaze i ostale JLS s područja aglomeracije Mursko Središće, a nakon njih, planiramo za dalje i ostatku Međimurja u kojem nema izgrađenog sustava javne odvodnje pružati ovu vrstu usluge, odgovorili su nam iz Međimurskih voda.

Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda

OPG KOVAČ iz Prekope najveće iznenađenje Decantera 2024.

Najbolji pušipel napravili

Stanko i Sanja Kovač

Prvi put poslali vina na Decanter i uspostavilo se da imaju najbolji pušipel u Međimurju

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Na ovogodišnjem natjecanju Decanter, OPG Kovač iz Prekope postao je apsolutno iznenađenje osvojivši srebrnu medalju za svoj Pušipel Classic

Zlato za Prestige traminac je osvojila vinarija St. Jerome iz Štrigove

2023. s 93 boda. Nedostajala su mu samo dva boda da osvoji zlatnu medalju, što samo govori o iznimnoj kvaliteti ovog vina.

Kovači: Ponosni smo na rezultate!

Zašto je ovo iznenađenje? Osim što je to i najbolji ocijenjeni pušipel u Međimurju, OPG Kovač je tek prvi put sudjelovao na Decanteru, a odmah je osvojio dvije medalje! Uz srebrnu za pušipel, osvojili su i brončanu medalju za Chardonnay 2023.

- Za prvi put poslali smo samo dvije sorte na Decanter da vidimo kako će proći na ocjenjivanju i dobili smo jako visoke ocjene. Ponosni smo na rezultate. Kako vrijeme odmiče, to smo više svjesni značaja ove nagrade, rekla nam je Sanja iz OPG-a Kovač iz Prekope, koji u svojoj ponudi ima 10-ak etiketa.

- De�initivno nam je ovo veliki vjetar u leđa i daje nam još veću motivaciju za rad u vinogradu i podrumu. To je velika potvrda za sav trud i

energiju koje ulažemo, dodaje vinogradarka Sanja, ujedno i sommelierka prve razine, koju ste sa suprugom Stankom imali prilike upoznati na nedavno održanom Urbanovom u Štrigovi.

Zlatni Prestige traminac vinarije

St. Jerome

Međimurski vinari osvojili su čitavu plejadu medalja u novom ciklusu ocjenjivanja vina na svjetskoj razini – Decanter World Wine Award 2024, a najbolje ocijenjeno vino je zlatni Prestige traminac Vinarije St. Jerome iz Štrigove.

Tim povodom naši su vinari vina nagrađena Decanterom predstavili u petak, 28. lipnja, u Atriju starog gradu u Čakovcu. - Brojke govore da su naši vinari osvojili 29 medalja među 18.000 najboljih vina svijeta, među kojima je bilo oko 600 uzoraka iz Hrvatske, što znači da je međimurski udio u hrvatskim medaljama pet posto. A Međimurje ima imanje manje od 3 % udjela u hrvatskim površinama pod vinogradima pa nam taj omjer govori sve o entuzijazmu i znanju naših vinara, istaknuo je župan Matija Posavec.

MATICA UMIROVLJENIKA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

OBAVIJEST ČLANOVIMA

Udruge umirovljenika Grada Čakovca koji su članovi kase uzajamne solidarne pomoći za pogrebninu Matice umirovljenika Međimurske županije

Poštovani članovi, s obzirom da je Udruga umirovljenika Grada Čakovca nakon 78 godina, dana 30.06.2024. godine sa zajedničkog djelovanja istupila iz Matice umirovljenika Međimurske županije, obavještavamo vas, da prema Statutu MUMŽ da bi ostvarili prava na isplatu pogrebnine, koja kao članovi kase imate, trebate ostati članovi Matice umirovljenika Međimurske županije Čakovec.

Na Izvršnom odboru Matice umirovljenika Međimurske županije 19.06.2024. godine donijeta je odluka da se pristupi osnivanju Podružnice umirovljenika Grada Čakovca, u koju će te se moći učlaniti. Uz ostvarivanje prava na isplatu pogrebnine moći ćete sudjelovati na svim aktivnostima koje će organizirati Matica umirovljenika Međimurske županije, kao što su sportski susreti, proslava 50 i 60 godišnjice braka, čevapčijada, umirovljenički bal, proslava dana Međunarodnog dana starijih osoba, druženja itd.

Podrobnije informacije možete dobiti utorkom, srijedom i četvrtkom na telefon 040 312 229.

Predsjednica MUMŽ Nadica Lovrec

Bračni par Stanko i Sanja Kovač ponosni su na svoj najbolje ocijenjeni pušipel Međimurja

prijateljice Nere

povezusu više hororima

nisam ni Ove godine

želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli

žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

HU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

MEĐIMURJE DOBILO nove znanstvenike iz Preloga

akerski napadi postali su veoma brzo dio naše svakodnevice, no ovaj zadnji napad na hrvatske institucije i na KBC Rebro je medijski odjeknuo. Prema neslužbenim podacima, hrvatske institucije napala je ruska hakerska skupina, a KBC Rebro opasna hakerska organizacija LockBit 3.0, koja traži otkupninu do 18. srpnja. Za sada naše sigurnosne službe nemaju dokaze da su ukradeni podaci s KBC-a Rebro. Riječ je o hakerskoj kriminalnoj organizaciji koja napadima putem ucjena zarađuje milijune, protiv koje se bori Interpol i druge organizacije.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

ka većina građana ponaša “pa neće baš mene“, slično nojevima koji guraju glavu u pijesak.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Tomislav Belić i Marko Možek promovirani u doktore znanosti

- Mnogi ljudi u znanosti ne doživljavaju svoj rad običnim poslom koji se mora odraditi, već uživaju u njemu i posvećuju mu i slobodno vrijeme, ističe Tomislav Belić

Piše: Luka Pongračić

Kad je riječ o kibernetičkom napadu na Ministarstvo financija, Zagrebačku burzu, Hrvatsku narodnu banku te Poreznu upravu od 26. lipnja, navodno je riječ o takozvanom DDoS napadu na internetske stranice. Stranice institucija proradile su veoma brzo, istog dana, navodno nije prouzročena nikakva šteta, no pravi forenzički posao stručnjaka tek predstoji.

Tehnološke mogućnosti već je teško pratiti, tako da umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost i nesigurnost idu ruku pod ruku. Danas haker može biti doslovno svatko, od zlonamjerne organizacije, pa do djeteta, jer stroj ne razlikuje znanje od neznanja.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Hakerski napadi učestali su u zadnje vrijeme zbog razvoja tehnoloških mogućnosti i razvoja umjetne inteligencije. S razvojem informatičke tehnologije rastu i opasnosti nad zlonamjernih napada, to je odavno jasno, a stručnjaci za kibernetičku sigurnost znaju da danas nije pitanje hoćete li biti napadnuti, već kada, te koliko ste sposobni to brzo prepoznati i djelovati.

Sadašnji kibernetički napadi su zapravo veliko upozorenje svima koliko je sigurnost podataka i informacija važna za naš

VARAŽDINU, Gajeva 5

S obzirom na sofisticiranost kibernetičkih napada, odgovor može biti inteligentan sustav kibernetičke sigurnosti koji uključuje visoku tehnologiju: rudarenje podataka, te prediktivne i kognitivne modele za otkrivanje prijetnji. U praksi se to često svodi na upozoravanje i analizu neuobičajenog ponašanja s podacima, mnogo je napada skriveno, što je još opasnije.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost naglašavaju da se inteligentan sustav kibernetičke sigurnosti mora prilagoditi korisniku, što ne znači da svi sad odmah moraju uvoditi neku vrstu umjetne inteligencije. Dovoljno je da sustav bude brz i pouzdan za korisnika, da daje mali broj bilo pozitivnih bilo negativnih upozorenja jer svako upozorenje treba provjeravati te mora biti prilagodljiv i nevidljiv za korisnika. Dakako, već i vrapci na krovu znaju da treba čuvati podatke i zasebno.

za specijalne i progresivne naočalne leće

Međimurje je kroz godine iznjedrilo brojne intelektualce, a odnedavno imamo i dvojicu novih doktora znanosti. Bivši učenici Srednje škole Prelog, Tomislav Belić (32) i Marko Možek (39), prije nekoliko tjedna zasjali su na promociji doktora znanosti zagrebačkog Sveučilišta te još jednom široj javnosti pokazali kakva se kvalitetna podloga za dalje dobiva u školama Međimurske županije. Tema doktorskog rada Tomislava Belića bila je „Ekonomske odrednice varijacije stopa fertiliteta na prostoru Europske unije“, a rad je obranjen 14. srpnja 2023. godine, dok je Marko 10. srpnja 2023. doktorirao na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s ocjenom magna cum laude, pod mentorstvom prof. dr. sc. Vlatka Vučetića, dok je tema rada bila „Promjene i povezanost ventilacijskih i metaboličkih pokazatelja u zoni opterećenja ispod i iznad anaerobnog praga u atletičara trkača“. Geografija i kineziologija u fokusu

osiguralo mi je upis na PMF u Zagrebu. Inspiriran sveučilišnim udžbenicima i TED razgovorom Hansa Roslinga, tijekom studija specijalizirao sam se za područje koje me najviše zanimalo. Danas radim na Sveučilišnom odjelu za sociologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje držim nastavu iz kolegija demografske i metodološke tematike. Uz to sam vanjski suradnik na Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva na Fakultetu hrvatskih studija gdje također držim nastavu iz nekoliko kolegija, ističe Tomislav Belić. Kako kažu, nije lako balansirati privatni život s poslom i obiteljskim obavezama. - Išao bih na posao ujutro (ukoliko u školi taj dan radim ujutro, pa onda obitelj kad se vratim doma, i nakon što djeca odu spavati, kreće istraživanje i obrada podataka, analiziranje) do nekih noćnih sati. U zadnje 2 – 3 godine malo se manje spavalo nego je to uobičajeno, ističe Marko, a Tomislav se uvelike slaže s koleginim pogledom na stvari.

mora odraditi, već uživaju u njemu i posvećuju mu i slobodno vrijeme; uvijek kopaju dalje i neće biti mirni dokle god ne postave na noge novu ideju. U konačnici, granica između radnog i slobodnog vremena često je nedefinirana, ali ako živite s curom koja se bavi sličnim poslom, onda nije teško balansirati. Značajan benefit donosi mi i trčanje – ne samo zbog zdravlja, već i zbog činjenice da je to savršena aktivnost za “mariniranje“ ideja, dodaje Tomislav. Doktorat je u vitrini, no Priločanci ne misle ovdje stati.

Priločanci ne misle stati

- Osnovnu školu završio sam u rodnom Prelogu, gdje sam i završio ekonomsku školu u Srednjoj školi Prelog. Nakon završetka srednje škole predao sam “dokumente“ na dvama mjestima, jedno je bio Fakultet strojarstva i brodogradnje u

Zagrebu, na koji sam imao izravan upis, drugo je mjesto bio Kineziološki fakultet, i, nakon prijemnog ispita na Kineziološkom fakultetu, nekako me privuklo ovo drugo. Danas sam profesor u Tehničkoj školi Čakovec te živim u Pribislavcu, u rodnom mjestu supruge, govori nam Marko Možek. Drugi antagonist ove priče također je rodom iz Preloga. - Prvi interes za geografiju rodio se iz maminog starog atlasa, koji mi je omogućio dublje istraživanje svijeta. Pitam se kako bi moje “istraživanje svijeta“ izgledalo da odrastam u ovo doba kad su sve informacije nadohvat ruke. Iako sam planirao studirati kineziologiju, gimnazija je probudila moju znatiumjetnost, glazbu, brojeve, geografiju i povijest, a drugo mje-

- Naravno da u nekim trenucima privatni život pati, stoga je nužna podrška obitelji i bližnjih. No mnogi ljudi u znanosti ne doživljavaju

- Poslovni pothvati i daljnje obrazovanje i usavršavanje u mom primjeru idu ruku pod ruku. Cilj mi je s jedne strane pokušati saznanja s postdiplomskog studija i samih rezultata istraživanja i dalje primjenjivati u odgojno obrazovnom procesu, a s druge strane vrlo je bitno stalno postavljati si nove izazove i ciljeve te nastojati napredovati iz putovanja koje nas vodi prema realizaciji istih, izjavljuje Možek. - U današnjem svijetu sve oko mi to dopuštaju nastavne i druge obveze. U ladici je dosta novih ideja koje čekaju da ih se “postavi na noge“,

Marko Možek zasjao je u krugu obitelji

Tomislav Belić predaje na dva fakulteta

POŽAR KUHINJE u Bogdanovcu kod Gornjeg Mihaljevca

Vidla sam perilicu kak gori!

U požaru je izgorjela perilica suđa, dio štednjaka te kuhinjski elementi, a oštećen je i dobar dio kuhinje

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

- Bila sam v hiži i odjemput osjetila grozan smrad. Otišla sam v kuhinju i vidla perilicu suđa kak gori. Odmah sam pozvala vatrogasce koji su brzo došli i zgasili požara. Neje mi jasno kak se ovo desilo. Kolko ve to košta? Kaj da osiguranju velim?, upitala nas je šokirana baka čija kuhinja je gorjela u mjestu Bogdanovec, 2. srpnja.

MALA SUBOTICA

U trenutku požara u kući na katu iznad bio je i njezin unuk Antonio koji nam je pokazao izgorjelu kuhinju i perilicu suđa.

Vatrogasci JVP-a Čakovec su oko 13 sati zaprimili dojavu o požaru kuće u naselju Bogdanovec u Općini Gornji Mihaljevec te odmah izašli na teren. Naime, došlo je do samozapaljenja perilice za suđe, a požar se potom proširio na plastičnu izolaciju peri-

lice i na najbliže kuhinjske elemente i štednjak.

Srećom, pravodobnom reakcijom ukućana koji su pozvali vatrogasce u pomoć spriječena je veća katastrofa. U gašenju požara zajedno s pripadnicima

POŽAR plinskog bojlera u Križovcu

Vatrogasci otpojili plin i spriječili katastrofu

Prošli petak, 28. lipnja u popodnevnim satima došlo je do požara na instalacijama u obiteljskoj kući u Križovcu. Pravodobnom reakcijom vatrogasaca otpojen je plin čime je spriječena veća materijalna šteta.

- Došlo je do požara na plinskom bojleru od kojeg se zapalio dio kuće. Na intervenciji su sudjelovali članovi DVD-a Križovec, DVD-a Mursko Središće i JVP-a Čakovec, poručili su nam iz Javne vatrogasne postrojbe Čakovec.(rd)

KAOS prilikom intervencije u Paragu

Teško ozlijeđen jedan policajac

Prošle subote, 28. lipnja ponovno je bilo vrlo burno u Paragu, najvećem romskom naselju u Međimurju. U ranim jutarnjim satima OKC

PU međimurske zaprimio je više dojava o raznim događajima u naselju.

JVP-a Čakovec sudjelovali su i članovi DVD-a Gornji Mihaljevec.

U posljednje vrijeme dosta često dolazi do samozapaljenja kućanskih aparata. Jesu li današnji kućanski aparati manje kvalitete?

U srazu “veseljaka”, deblji kraj izvukao motociklist

Prošlog vikenda ponovno je bilo burno na međimurskim cestama. U večernjim satima u subotu 29. lipnja u Maloj Subotici dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđen 27-godišnji motociklist. U trenutku nesreće 40-godišnjak pod utjecajem alkohola (0,97 g/kg) upravljao je osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka. Prilikom uključivanja u promet s asfaltirane površine ispred poštanskog ureda na kolnik Glavne ulice nije propustio sva vozila koja se kreću spomenutom prometnicom.

Zbog toga je u stražnji bočni dio njegova automobila prednjim dijelom udario motocikl, čakovečke registarske oznake. Motociklom je Glavnom ulicom, također pod

Nakon pada s motora, motociklist je završio u bolnici

utjecajem alkohola (0,94 g/ kg), upravljao 27-godišnji vozač. Nakon sudara, motocikl se prevrnuo, a vozač je pao na kolnik.

Ozlijeđeni motociklist vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u Žu-

panijsku bolnicu Čakovec, gdje mu je pružena liječnika pomoć. Vozačima je također vađena krv te je izuzet urin radi analize na apsolutnu koncentraciju alkohola u organizmu. (rd)

Porast teže ozlijeđenih vozača

Iz policije žele skrenuti pažnju svim sudionicima u prometu kako je jedan od glavnih uzroka prometnih nesreće u kojima stradavaju motociklisti, nepoštivanje prednosti prolaska. Također u prvih pet mjeseci ove godine čak 31 sudionik nesreća je teže ozlijeđen što je porast od 210 % u odnosu na prošlu godinu.

S obzirom na iznijete statističke podatke iz PU međimurske pozivamo sve sudionike u cestovnom prometu da striktno poštuju prometna pravila i propise kako bi se smanjio broj prometnih nesreća. (rd)

Od narušavanja javnog reda i mira, tučnjavi, puštanja glasne glazbe do obiteljskog nasilja. Nakon mnoštva dojava u naselje Parag uputili su se policijski službenici Policijske postaje Čakovec.

Dolaskom na mjesto događaja, policijski službenici utvrdili su kako je 47-godišnjak, pod utjecajem alkohola, na dvorištu kuće narušavao javni red i mir puštanjem glasne glazbe. Policajci su krenuli u postupanje, a tada ih je počeo vrijeđati 20-godišnji ukućanin.

Pošto se oglušio na upozorenja i naredbe da prestane s činjenjem prekršaja, policijski službenici su nad njime uporabili sredstva prisile. Vidjevši to iz kuće izlazi spomenuti 47-godišnjak te prevrće stol ispunjen alkoholnim pićima i počinje fizički nasrtati na policijske službenike.

Kako bi odbili napad policijski službenici upotrijebili su sredstva prisile prema 47-godišnjaku (raspršivač s nadražujućom tvari). Situaciju je iskoristio 20-godišnjak te je u namjeri da se oslobodi zahvata za privođenje, napao 42-godišnjeg policijskog službenika. Udario ga je glavom u glavu, a potom se dao u bijeg s mjesta nesreće. U konflikt se

uključio i 26-godišnji ukućanin koji je u želji da oslobodi 47-godišnjaka krenuo povlačiti te naguravati policijske službenike.

Naravno na mjestu događaja okupio se veći broj građana koji su glasno negodovali. Smirenom reakcijom policijski službenici uspjeli su privesti spomenuti dvojac, bez veće eskalacije sukoba.

Na mjesto događaja upućene su i dodatne policijske snage koje ubrzo pronalaze odbjeglog 20-godišnjaka te ga privele u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. Nakon toga se situacija u Paragu smirila. Alkotestiranjem svih privedenih utvrđeno je kako su bili pod utjecajem alkohola. Policijski službenik kojeg je napao 20-godišnjak zadobio je tešku ozljedu glave te mu je pružena liječnička pomoć u čakovečkoj bolnici. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 47-godišnjak i 20-godišnjak počinili prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te će se protiv njih podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. Također, istraživanjem je utvrđeno kako su 20-godišnjak, 26-godišnjak i 47-godišnjak počinili kaznena djela prisile prema službenim osobama te su uz podnijetu kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (rd)

Od požara na plinskom bojleru zapalio se i dio kuće

Unuk Antonio pokazao je oštećenu kuhinju

Perilica za suđe koja je krivac za požar

Na temelju članka 11. Statuta Centra za kulturu Čakovec od 9. studenoga 2022. godine zamjenica ravnateljice Centra za kulturu Čakovec, dana 5.7.2024. godine, raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prijem zaposlenika na radno mjesto ČISTAČ / BILJETER

1 izvršitelj, na određeno vrijeme, do povratka djelatnice s bolovanja

UVJETI:

- četverogodišnje ili trogodišnje srednje stručno obrazovanje

- minimalno jedna (1) godina radnog iskustva

- izražena preciznost, marljivost, samostalnost u radu Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

- životopis

- dokaz o državljanstvu (domovnica, preslik važeće osobne iskaznice ili putovnice)

- dokaz o stečenoj stručnoj spremi (original ili preslik svjedodžbe))

- dokaz o radnom iskustvu (elektronski zapis s podacima o radnom stažu iz evidencije HZMO-a, preslika rješenja, ugovora o radu ili potvrda poslodavca o poslovima koje je osoba obavljala)

- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (izdano u vrijeme raspisanog natječaja)

Preslike traženih dokumenata ne moraju biti ovjerene, a izabrani kandidat dužan je, prije sklapanja ugovora o radu, priložiti dokumentaciju u izvorniku ili ovjerenom presliku.

Za kandidate prijavljene na natječaj koji ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja provest će se intervju.

Prijavu na natječaj mogu dostaviti osobe oba spola (čl. 13. Zakona o ravnopravnosti spolova NN RH 82/08, 69/17).

Prijava na natječaj mora biti potpisana.

Kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju dokazuju to rješenjem ili potvrdom o priznatom statusu i potvrdom o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdanom za vrijeme javnog natječaja te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji način je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka i sl.).

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21) uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti sve potrebne dokaze za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju dostupne na poveznici. https://www.zakon.hr/z/973/Zakon-o-hrvatskim-braniteljima-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanovima-njihovih-obitelji

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN RH 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Riječi i pojmovi korišteni u javnom natječaju, koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu. Prijavom na natječaj kandidati su izričito suglasni da Centar za kulturu Čakovec, može prikupljati, koristiti i obrađivati njihove podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka, a sukladno propisima koji uređuju područje zaštite podataka. Rok za podnošenje prijava je 8 dana od dana objave natječaja u Međimurskim novinama.

Prijave na natječaj dostavljaju se na adresu: Centar za kulturu Čakovec, Trg Republike 3, 40000 Čakovec s naznakom „za natječaj – za radno mjesto – čistač – biljeter ili info@czk-cakovec.hr Nepotpune i nepravovremene prijave na natječaj neće se razmatrati.

O rezultatima izbora kandidati će biti pisano obaviješteni u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava. Centar za kulturu Čakovec zadržava pravo da ne prihvati ni jednu od pristiglih ponuda ili da poništi natječaj.

KLASA: 112-01/24-02/04

URBROJ: 2109-103-01-24-1

Čakovec, 5.7.2024.

ELEONORA GLAVINA (53) iz Čakovca dobitnica je nagrade Ivan Filipović

Druga sam Međimurka s nagradom iz predškolskog odgoja

Nagrada joj je uručena 27. lipnja, a samo nekoliko dana kasnije, točnije 1. srpnja, imenovana je i ravnateljicom Dječjeg vrtića Cipelica. Dakle, ovo je njena godina

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Ponosna na ovo priznanje koje je ujedno i nagrada za sav moj dugogodišnji predani rad, kaže Eleonora Glavina, stručna suradnica psihologinja i savjetnica u Dječjem vrtiću Cipelica Čakovec.

Nagrada Ivan Filipović dodjeljuje Republika Hrvatska za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i predstavlja najviše priznanje djelatnicima u odgoju i obrazovanju u svim sustavima, od predškolskog do visokoškolskog.

- Ove godine, Radovan Fuchs, ministar obrazovanja, uručio ju je meni, kaže Eleonora uz napomenu kako je ona tek druga Međimurka koja je dobila to najviše priznanje iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Prva dobitnica 2009. godine bila je vrsna odgajateljica Nevenka Holetić koja je nažalost pokojna i s kojom je Eleonora usko surađivala osobito provodeći Program za darovitu i potencijalno darovitu djecu „Delfinići“. Dječji vrtić Cipelica tako je postao sasvim sigurno jedini vrtić u Hrvatskoj u kojem su zaposlena dva laureata ovog najvišeg priznanja za ostvarenja u odgojno – obrazovnom radu..

Nagrada joj je uručena 27. lipnja, a samo nekoliko dana kasnije, točnije 1. srpnja, imenovana je i ravnateljicom vrtića Cipelica. Dakle, ovo je njena godina.

Od odgajateljice i knjižničarke do psihologinje i ravnateljice

Dodjela nagrada održana je u Hrvatskom saboru. Ove godine nagrada je dodijeljena 60. put. Među 11 laureata, dobitnika godišnje nagrade u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali od predškolskog do visokoškolskog obrazovanja, našla se i naša Međimurka, Eleonora Glavina.

Poslovni put Eleonore Glavina bio je sve samo ne uobičajeni. Današnja specijalistica kliničke psihologije ustvari je prvotna odgojiteljica koja je nekoliko godina radila i u Knjižnici kao viši knjižničar te usput studirala psihologiju kao redovni student zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Za Eleonoru Glavina ovo je doista godina za pamćenje

znala dobro organizirati i sve stići, ističe naša sugovornica.

Ta dobra organizacija itekako joj je dobro došla kada je balansirala između uloge studentice, poslovne žene, supruge i majke dvojice sinova.

- Plesala sam između kuhanja ručka i pranja suđa, pisanja zadaća s djecom, posla, studentskih obveza i naravno vremena provedenog sa suprugom koji je također imao puno posla.

Srećom, u vrijeme kad su joj sinovi bili još mali, nije imala titulu psihologinje tako da nisu bili “pokusni kunići”.

- S obzirom na sve, sinovi mi kažu kako su još dobro i ispali, sa smijehom se pohvalila uspjehom sinova koji su stekli akademsko obrazovanje i uspješni su u svom poslu.

Valjda su na mamu, premda se ni tata ne može potužiti jer je poznati čakovečki snimatelj, fotograf i profesor kineziologje.

savjetnik i posvetila se isključivo djeci i malim predškolcima. Svojim stečenim znanjem nastoji im pomoći da već u najranijoj dobi razviju temelje za kompletnu odraslu osobu. To znači da razviju ne samo znanje već steknu i socijalno te emocionalno predznanje. Kao i svi dobitnici nagrada za izvrsne uspjehe, i ona naglašava kako joj je to dokaz da dobro radi, ali i obveza da opravda tu nagradu te da se poslu preda još više i jače. A vrijeme posvećeno sebi provodi u trčanju, istrčala je već nekoliko polumaratona, voli se družiti s kolegicama, pročitati dobru knjigu i putovati.

Dobra organizacija je pola posla

Zamjenica ravnateljice: Petra Furdi Šafarić

- Uvijek sam imala viška energije i tu sreću da sam se

Nakon Knjižnice zaposlila se u čakovečkoj Županijskoj bolnici u Psihijatrijskoj poliklinici kao zamjena za kliničku psihologinju na poslovima dijagnostike i savjetovanja djece i odraslih. U dječji vrtić dolazi 2008. godine i radi kao stručni suradnik psiholog

Osim što je angažirana u radu s djecom, odgojiteljima i roditeljima u vrtiću, aktivna je i u unapređivanju struke. Znanstvene i stručne radove često prezentira na brojnim konferencijama u zemlji i inozemstvu te ih objavljuje u stručnim časopisima i zbornicima. Aktivna je i angažirana u upravnim odborima udruga "Centar Rastimo zajedno" i OMEP Hrvatska, a jedna je od osnivačica već spomenutog

OMEP-a Hrvatska, MURID-a i Saveza udruga "Prvi korak". Često je edukatorica i voditeljica radionica i supervizor za odgojitelje, ravnatelje dječjih vrtića i sustručnjake. Do sada je sudjelovala u brojnim projektima lokalne, državne i europske razine, koji su doprinijeli razvoju predškolskog odgoja i obrazovanja. Jedna je od suautorica sveučilišnog udžbenika "Izazovi roditeljstva" koji je preveden i na engleski jezik. Suautorica je i programa radionica s roditeljima i djecom "Rastimo zajedno i mi" i "Rastimo zajedno i mi Plus". Aktivna je i u Hrvatskoj psihološkoj komori gdje je imenovana ispitivačem na stručnim ispitima za psihologe vježbenike i članicom stručnog razreda za predškolsku psihologiju. Angažirana je na promicanju struke pa često sudjeluje na Psihošpanciru, objavljuje članke i provodi predavanja za javnost o aktualnim psihološkim temama. Dobitnica je Društvenog priznanja "Marulić: Fiat Psychologia" 2019. godine koje dodjeljuje Hrvatsko psihološko društvo za osobit doprinos u hrvatskoj primijenjenoj psihologiji.

OBILJEŽEN DAN općine Belica

D. Mesarić i Udruga dragovoljaca

dobitnici su Zlatne plakete i Grba

Nismo se odlučili za zabavu pod šatorom uz zvučna estradna imena, već propagiramo sport i zdravlje, istaknuo je načelnik Zvonimir Taradi

Bogatim i raznolikim programom koji se bazirao na maksimi U zdravom tijelu zdrav duh, Općina Belica obilježila je svoj Dan. Za taj poseban Dan izabrana je nedjelja uoči blagdana Svetog Petra i Pavla.

U nizu događanja ipak je središnje slavlje predstavljala svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj su, između ostaloga, dodijeljena i najviša javna priznanja.

Značajna sredstva iz proračuna usmjeravamo prema djeci i mladima jer ulaganjem u njihovo obrazovanje osiguravamo bolju budućnost za cijelu zajednicu, rekao je tom prilikom načelnik Zvonimir Taradi te dodao kako je u Belici u posljednje dvije godine izgrađeno osam hladnjača, a ove godine započela je izgradnja i dviju poslovnih hala, što pak doprinosi daljnjem razvoju poduzetništva. - Pohvaljujem sve naše udruge koje su iznimno aktivne i od velikog značaja za nas kao općinu, ali i za našu zajednicu, zaključio je Taradi i dodao kako je u svemu tome vrlo bitna podrška županijske vlasti s kojom općina već tradicionalno njeguje partnerski odnos, a to se posebno vidi po projektima u razvoju komunalne i prometne infrastrukture te

UDVDR-a Belica primili su Zlatne plakete i Grb Općine

velikim projektom navodnjavanja koje će obuhvatiti više od 700 hektara poljoprivrednih površina na području Općine.

Dobitnici javnih priznanja

Pohvalnice Općine dobili su: Slavko Tratnjak, prvak Međimurja u veteranskoj kategoriji od 60 do 70 god., kao i njegov klupski kolega Anton Dodlek, član Udruge stolnotenisača amatera od osnutka te jedan od njezinih najaktivnijih članova, Filip

Ne može Drago bez svoje Belice!

Dan općine Belica prati i jedan od najpoznatijih Beličanaca, ujedno i njen počasni mještanin. Riječ je naravno o Dragi Ovčaru (82) iz Dragoslavca, kojeg zovu još i doajenom međimurskog novinarstva. Iako je već u poodmakloj životnoj dobi i ne izlazi baš mnogo, u svoju rodnu Belicu i na njezin Dan uvijek dođe. (vv) Drago Ovčar, počasni mještanin Belice

Godina, prvak Međimurja u stolnome tenisu u sezoni 2023./2024. u kategoriji seniora, član prvoligaške ekipe MSTC-a Čakovec te član ekipe ZEN Šenkovec, osvajača I. međimurske lige i I. međimurskog kupa, kao i Ana Filipović, članica Karate kluba Globus Čakovec, seniorska osvajačica bronce na državnom seniorskom prvenstvu.

Zahvalnicu su primili: Ana Haček, vrijedna mještanka koja neumorno uređuje okoliš, osobito prostor oko pila sv. Florijana u Belici, zatim Maja Mihalic, dugogodišnja članica i trenerica djece u Atletskom klubu Međimurje te Josip Prekupec iz Gardinovca za aktivnosti i doprinos zajednici na brojnim područjima.

Zlatnu plaketu i Grb Općine za iznimne zasluge u promicanju interesa poljoprivrednika primio je Damir Mesarić, dugogodišnji predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira te Ogranak Belica Udruge dragovoljaca i veterana Domo-

NEDELIŠĆE Dodijeljeno

140.000 eura

za stare nekretnine

Ovih su dana u Općini Nedelišće potpisani ugovori o dodjeli poticaja za rušenje dotrajalih objekata, kupnju starijih objekata te rekonstrukciju postojećih objekata ukupne vrijednosti 140.000 eura.

Poticaji predstavljaju značajan korak u nastojanju da se unaprijede stambeni uvjeti i potakne revitalizacija lokalne zajednice. Osim što će omogućiti poboljšanje infrastrukture i životnih uvjeta, ovaj program ima za cilj zadržavanje stanovništva na području općine,

MALA SUBOTICA

čime se osigurava dugoročan razvoj i prosperitet zajednice.

- Cilj nam je zadržati naše mještane na području općine, pružajući im podršku i olakšavajući im ostvarenje stambenih planova. Naša općina tu ne misli stati. U nadolazećem periodu planiramo subvencionirati kamate na stambene kredite, što će dodatno olakšati �inancijske obveze naših građana prilikom kupnje ili adaptacije nekretnina, istaknuo je tom prilikom načelnik Nikola Novak. (vv)

Muke po dimnjačaru

S problemom nedostatka dimnjačara suočava se i Općina Mala Subotica. Naime, njihov dosadašnji dimnjačar Zdravko Zver otišao je sa zadnjim danom mjeseca lipnja u mirovinu s time da je zatvorio i svoj obrt. Shodno tome, raskinuo je i ugovor o koncesiji pa su mještani ostali bez dimnjačara. Problem je u tome što ih nema ni za lijek.

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA MALA SUBOTICA

KLASA: 940-02/24-01/1

Predstavnici Općine raspituju se na sve strane i traže novog dimnjačara. Obratili su se, između ostaloga, i gradskom komunalnom poduzeću Čakomu te Prekom gdje im je bilo rečeno:

- Rado ćemo vam pružati dimnjačarske usluge, no dimnjačara si morate sami pronaći, kaže Valentino Škvorc, načelnik Općine. (vv)

URBROJ: 2109-10-03/02-24-4 Mala Subotica, 28.6.2024. godine

vinskog rata Međimurske županije za zasluge u skrbi za branitelje i njihove obitelji, čuvanje dostojanstva Domovinskoga rata te organizaciju niza sportskih aktivnosti.

Nisu zaboravljeni ni učenici

Prije svečane sjednice već po dobro uhodanom običaju, Zvonimir Taradi, načelnik Općine, upriličio je prijem i dodjelu nagrada (novčani iznos) za najuspješnije učenike i njihove mentore tamošnje Osnovne škole.

Nagrađeni učenici: Klara Gabrijela Turkalj, Vanja Puškarić, Leona Habula, Tena Horvatić, Ana Katarina Palašek, Mateja Drk, Mura Kanižaj, Fabijan Kozar, Vito Mesarić, Marko Palašek, Matej Vučinić, Antonio Novak, Petar Štefulj, Gabrijel Mlinarić, Fran Jan Janušić, Petar Borković, Petar Kocijan, Natan Janušić, Tena Novak, Jakov Srnec, Mateja Drk, Jona Kanižaj, Fabijan Krznar, Tia Šarkanj, Vanja

J A V N I P O Z I V

Općina Mala Subotica, Glavna 29a, Mala Subotica, OIB 60445678357, kao pravna osoba koja temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/18, 110/18, 32/20) upravlja komunalnom infrastrukturom na k.č. 1569 k.o. Mala Subotica i k.č. 1335 k.o. Benkovec, javni prolaz Vulička, koje se u naravi koriste kao komunalna infrastruktura i to kao javna prometna površina na kojoj nije dopušten promet motornim vozilima, obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče s zemljištima na kojem je izvedena navedeni javni prolaz o početku postupka evidentiranja komunalne infrastrukture u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja komunalne infrastrukture i geodetski elaborat izvedenog stanja.

Predstavnici pravne osobe koja upravlja komunalnom infrastrukturom, odnosno jedinice lokalne samouprave, započeti će s obilježavanjem granica zemljišta dana 8.7.2024. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenih predstavnika tvrtke Mjernik d.o.o., koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji prava na zemljištu koje graniči s prethodno navedenim parcelama mogu obaviti uvid u geodetske elaborate izvedenog stanja te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 11.7.2024. godine u vijećnici Općine Mala Subotica, Glavna 29a, Mala Subotica, u vremenu od 13.00 do 15.00 sati.

OPĆINSKI NAČELNIK Valentino Škvorc, dipl.ing.geoteh.

Puškarić, Sara Vranović, Katarina Kolarić i Julija Horvat.

Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belica, Damir Mesarić i Dejan Janušić, predsjednik

Maja Mihalic, Josip Prekupec i Ana Haček sa Zahvalnicama

Slavko Tratnjak, Anton Dodlek i Filip Godina dobitnici su Pohvalnica

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

Višak od 770.160,50 eura za dogradnju vrtića

Gradsko vijeće Mursko Središće prihvatilo je drugi rebalans proračuna. Povećan je za 1.947.726 eura i iznosi 9.570.310 eura. Proračun je povećan jer se u njega unose sljedeće veće investicije: dogradnja dječjeg vrtića, izgradnja skele Križovec, izgradnja Multikulturalnog centra u Sitnicama, energetska obnova sportske dvorane i rekonstrukcija društvenog doma u Križovcu.

Dobra vijest je da je Grad lani poslovao s viškom prihoda u iznosu od 770.160,50 eura, a jednoglasnom odlukom svih vijećnika višak je raspoređen za dogradnju dječjeg vrtića.

Popust za vrtić kad su djeca doma

Vijećnici su također odlučili da se za vrijeme trajanja ljetnih praznika odnosno u slučaju da dijete ne pohađa dječji vrtić ili jaslice u srpnju ili kolovozu roditeljski udio u cijeni umanjuje za 50 %. U rujnu pak su roditelji u potpunosti oslobođeni plaćanja vrtića. Obje odluke vijećnici su prihvatili jednoglasno.

Učenicima veće nagrade

U odluci za učeničke nagrade iznosi su do sada bili izraženi u kunama. Novom odlukom ne samo da je promijenjena valuta, već su povećani i iznosi nagrada. Godišnja nagrada za učenika osnovne škole povećana je s 1000 kuna (132,72 eura) na 150,00 eura, za učenika srednje škole poveća s 2000 kuna (265,45 eura) na 300 eura dok se nagrada za nagrađene učenike za njihova postignuća povećava s 4500 kuna (597,25 eura) na 600 eura.

Baštinili općenarodnu

imovinu u Štrukovcu

Zemljište na kojemu se nalazi Društveni dom Štrukovec je u zemljišnim knjigama do sada vođeno kao općenarodna imovina. No ne zadugo jer je Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Odluku o preuzimanju nekretnine s kojom će se Grad Mursko Središće u zemljišne knjige upisati kao pravni sljedbenik i postati vlasnik nekretnine.

Daruju zemljište školi

Gradsko vijeće također je jednoglasno usvojilo Odluku o darovanju nekretnine za dogradnju Osnovne škole u Murskom Središću kojom Grad Mursko Središće daruje 752 metara kvadratnih Osnovnoj školi Mursko Središće kako bi se omogućila prijava projektnog prijedloga te osigurala bespovratna sredstva za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Mursko Središće i time osigurala provedba jednosmjenske nastave.

Zbog poklanih ovaca Ranču Fujsek 1000 eura

Gradu Mursko Središće pristigla je zamolba OPG-a Ranč Fujsek za �inancijsku pomoć radi naknade štete zbog poklanih ovaca. Napali su ih dva psa lutalice koji su usmrtili ovce. Gradsko vijeće prihvatilo je dodijeliti pomoć u iznosu od 1000 eura uz prethodnu dostavu predračuna za izgradnju ograde, a gradonačelnik je zadužio savjetnika za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove za kontrolu i nadzor izvedenih radova. (BMO)

Studentima 100, a srednjoškolcima 70 eura

Grad Mursko Središće radi dodjele jednokratne novčane pomoći prikuplja popis redovitih studenata s područja Grada Mursko Središće. Jednokratna novčana pomoć isplatit će se početkom studentske godine. Visina jednokratne novčane pomoći iznosi 100 eura.

Pravo na dobivanje jednokratne novčane pomoći ostvaruju studenti koji su upisani kao redoviti studenti u akademskoj godini 2023./2024, te imaju prebivalište na području grada Mursko Središće. Studenti koji ispunjavaju uvjete mogu na propisanom obrascu dostaviti prijavnicu za dodjelu jednokratne novčane pomoći do 13. listopada 2024. godine.

Pravo na dobivanje jednokratne novčane pomoći za potrebe školovanja ostvaruju i učenici srednjih škola. Visina jednokratne novčane pomoći iznosi 70 eura. Pravo na pomoć ostvaruju učenici upisani u prvi, drugi, treći ili četvrti razred srednje škole u školskoj godini 2024./2025 s prebivalištem na području grada Mursko Središće. Učenici koji ispunjavaju uvjete mogu na propisanom obrascu dostaviti prijavnicu za dodjelu jednokratne novčane pomoći do 15. rujna 2024. godine. Potrebna dokumentacija za studente i učenike dostavlja se na adresu Grad Mursko Središće, Trg braće Radića 4, 40315 Mursko Središće ili e-mail: grad@ mursko-sredisce.hr. (BMO)

OPĆINSKO VIJEĆE Vratišinec donijelo odluku o preuzimanju vrtića Srčeko

Vratišinec nakon Žiškovca sljedeće naselje s kućama u nizu

- Imamo prilike otvoriti novu ulicu između Prečne i Ulice Franje Debana u kojemu bi nastalo cijelo naselje s 20 kuća, kazao je načelnik Grbavec

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Hoće li nakon Žiškovca, Vratišinec biti sljedeće naselje s kućama u nizu, koje su sve popularnije?

U rebalans proračuna Općine Vratišinec ušla je i stavka za izmjenu prostornog plana s iznosom od 10.000 eura. Plan se mora “ažurirati” i uskladiti sa županijskim.

- Rade se planovi nove generacije i usklađuju sa suvremenim potrebama. U novom prostornom planu između ostalog predvidjet će se i prostor za gradnju kuća u nizu, koje postaju sve popularnije. Da bi se zadržalo mlade i potaknulo doseljavanje, potrebno im je ponuditi priliku

i za takvu vrstu stanovanja, kazao je načelnik Grbavec. Biserka Tarandek je pitala: - Pa ne mislite valjda otvarati nove ulice kad ni dosadašnja nije popunjena?

Ulica Ograde godinama se vuče na sudu, čime je blokirana gradnja, odgovorio je Grbavec, a imamo prilike otvoriti novu ulicu između Prečne i Ulice Franje Debana u kojemu bi nastalo cijelo naselje s 20 kuća. Postoji i interes za to pri čemu jedan interesent ima devet gradilišta u tom kvartu, kazao je.

Od jeseni djeca u općinskom vrtiću

Ako u Vratišincu ima puno prijepora oko odluka

koje se donose na sjednici

Općinskog vijeća, oko nekih temeljnih stvari za građane itekako znaju pokazati suglasnost. Odluku o preuzimanju privatnog vrtića Srčeko, koji će postati općinski, donijeli su jednoglasno.

Ovime je otvoren put da, osim nove montažne zgrade, Vratišinec po prvi put ne dobije samo vrtić, već i jaslice. Time bi roditelji svoju djecu od najmanje dobi zbrinjavali u svom mjestu. Više ih ne bi morali razvoziti po okolnim vrtićima.

je odbijena od pune vrijednosti. Biserka Tarandek (SDP) kazala je da bi bilo dobro da su obje brojke u ugovoru kako ne bi bilo naknadnih iznenađenja. Nakon što je Općinsko vijeće prihvatilo odluku o preuzimanju ustanove, slijede koraci prema osnivanju vrtića, izboru ravnatelja i djelatnika. Vrtić se zbog toga našao u rebalansu proračuna Općine Vratišinec jer se u njemu trebaju planirati troškovi buduće općinske ustanove.

Dogovor oko preuzimanja privatnog vrtića Srčeko koji posluje u Vratišincu dobar je i iz drugih razloga. Za djecu i roditelje neće biti stresa zbog prekida rada jednog i početka rada drugog, jer će privatni vrtić raditi tako dugo dok novi općinski ne bude spreman za preseljenje. Tako će djeca i njihove odgajateljice samo iz jednog prostora preseliti u drugi.

popunjena?

Općina Vratišinec je preuzimanje privatne ustanove olakšala sebi postupak osnivanja. Uz to osigurali su djeci njihove “tete” jer Općina želi preuzeti djelatnike privatnog vrtića.

Za početak bit će potrebno, kako su izračunali, barem devet djelatnika u općinskom vrtiću, jer će se povećati i broj skupina djece, uključujući i jasličku skupinu.

Općina će na ime naknade preuzimanja osnivačkih prava platiti 6800 eura. Procijenjena vrijednost iznosila je 11.509 eura. Razlika između procijenjene vrijednosti i naknade za preuzimanje osnivačkih prava

Odlučili tko će dobiti općinska priznanja Vijećnici su donijeli i odluku o dobitnicima najviših općinskih priznanja koja će se dodijeliti uz Dan općine Vratišinec.

Plaketu općine posthumno će se dodijeliti Katarini Kukovec, predsjednici i jednoj od osnivačica Mješovitog pjevačkog zbora Dr. Vinko Žganec, aktivistici i vijećnici u Općinskom vijeću tri mandata. Pečat općine dobit će Franciska Varga i Ana Hutinec, članice Vokalne skupine Društva žena Gornji Kraljevec, žene koje su bile učiteljice i prenositeljice narodnog pjevanja i prenošenja tradicije na mlađe članice.

Pohvalnice Općine dobit će Marija Šoltić, Draga Antolašić, Mladen Glavina i Abel Babić. Zahvalnice Općine dobit će Ljekarna Bećirović i Terezija Mlinarić.

Pokroviteljstvo Općine u iznosu od 1000 eura dobit će KUU Društvo žena Gornji Kraljevec za proslavu 35 godina djelovanja. Proslava će se održati u listopadu ove godine.

Vra�šinec ima mogućnost gradnje kuća u nizu ako se otvori ulica između Prečne i Franje Debana

Načelnik

Općine Vra�šinec Mihael Grbavec

Biserka Tarandek (SDP): - Pa ne mislite valjda otvara� nove ulice kad ni dosadašnja nije

EMOTIVNI OPROŠTAJ u OŠ Sveti Martin na Muri

Zlatkec, dobri duh škole, otišao u penziju

PONOS MEĐIMURJA Ivan Katalenić osvojio broncu na Olimpijadi u matematici!

Uvijek veseo i optimističan, uvijek spreman za posao i akciju, i to uglavnom fućkajući neku veselu pjesmu; treba vic, šalu i neku spačku izbaciti – nema problema. Takav je Zlatkec!

Zlatko, Zlatkec, dobri duh škole, prijatelj. Simbol martinske škole. Uvijek veseo i optimističan, uvijek spreman za posao i akciju, i to uglavnom fućkajući neku veselu pjesmu; treba vic, šalu i neku spačku izbaciti – nema problema. Treba po nešto otići, nije se stiglo do kraja reći već je upalio svoj Tomos i jurio. Tjedan, popodne, vikend –nije problem, dolazio je i sve što je trebalo rješavao.

Tako bi se u kratkim crtama mogao opisati domar u OŠ Sveti Martin na Muri Zlatko Goričanec, koji nakon 30 godina rada u školi odlazi u penziju.

- Tvoj doprinos bio je neizmjerno važan za sve nas. Plava kuta, roza kaput stalno na tebi, kosilica i trimer stalno u pogonu. Nema toga popravka, uređenja, namještenja kojeg se nisi htio primiti ili znao riješiti, rekla je na završnici ravnateljica OŠ Sveti Martin na Muri Petra Novinščak.

- Uvijek si znao što se događa oko škole, imao pod

Ravnateljica Petra Novinščak uručila je domaru Zlatku Goričancu uokvireni stari kaput, kojeg se nikako nije h�o odreći

kontrolom i nadzorom sve radove, one školske, kao i one okolnih susjeda. Voćnjaka bez tebe i tvojeg doprinosa ne bi bilo. Nema kutka u školi, nema predmeta koji nije prošao kroz tvoje ruku, dodala je. Na emotivnom oproštaju djelatnici škole poklonili su mu ručni sat s posvetom, fotoknjigu s fotogra�ijama iz

Na 28. Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi, koja je održana u Antalyi u Turskoj, sudjelovale su 23 države s ukupno 138 natjecatelja. Među njima se sjajno istaknuo i Ivan Katalenić, učenik 8. razreda Osnovne škole Sveti Martin na Muri, osvojivši brončanu medalju.

Djelatnici OŠ Sveti Martin na Muri u emotivnom oproštaju rastali su se i od svoje dugogodišnje kolegice Marije Hergotić iz Nedelišća. Tijekom dugogodišnje karijere odgojila je čak devet generacija učenika. Najprije je radila kao učiteljica njemačkog jezika, a potom kao učiteljica razredne nastave u svetomartinskoj školi.

- Budite neizmjerno ponosni na svoj rad, na punih 38

BREŽNA PRIČAONICA

Jelšanski chill

OOooo kako se teško vratiti s godišnjeg odmora na posao, no kako kaže izlizana izreka, što se mora, nije teško! (Smijeh)! No, da pređem na bitniji dio, ovog puta bila sam u Jelsi na otoku Hvaru. Destinacija je idealna za obiteljski chill, ali i one koje vole mir i osamu. Plaže s te strane otoka su idealne za to. Trebate samo put pod noge ili uzeti bicikl ili pak skuter i krenuti u istraživanje oto-

ooo kako se teško vratiti s godišnjeg odmora na posao, no kako kaže izlizana izreka, što se mora, nije teško! (Smijeh)! No, da pređem na bitniji dio, ovog puta bila sam u Jelsi na otoku Hvaru. Destinacija je idealna za obiteljski chill, ali i one koje vole mir i osamu. Plaže s te strane otoka su idealne za to. Trebate samo put pod noge ili uzeti bicikl ili

godina hvalevrijednog prenošenja svojeg znanja, vještina i vrijednosti na brojne učenike. Vaša organiziranost, pedagoške vještine i metodički pristup ostavili su trajni utisak na sve nas, naglasila je u svom govoru ravnateljica Petra Novinščak. Nosila se je uspješno i u raznim uvjetima u kojima se izvodila nastava, od velikih razrednih odjeljenja, manjka prostornih i didaktičnih uvjeta, izazovnih

u školi te da su međuljudski odnosi uvijek bili pozitivni. - Oko kuće uvijek ima posla. S obzirom da sam cijeli život radio, sada ću uživati, no neku zanimaciju ću si sigurno pronaći, rekao nam je Goričanec, a u to smo sigurni i mi, jer poznavajući ga, Zlatkec nikako ne može

Ivan je već od malih nogu pokazivao iznimne sklonosti prema matematici. Godinama je ostvarivao izvanredne rezultate na natjecanjima osvajajući titule prvaka Međimurske županije u kategoriji od 5. do 8. razreda te dva puta viceprvaka na državnoj razini. Ove godine je osvojio i zavidnu titulu državnog prvaka u matematici, rješavajući sve zadatke s maksimalnim brojem bodova! Njegov talent za matematiku prepoznat je i na natjecanju matematičke lige, gdje je u paru s kolegicom Kelly Leskovec osvojio drugo mjesto. Od 1. razreda sudjeluje na natjecanju Klokan gdje

se redovito plasirao među 10 % najboljih. Od 5. razreda ga u njegovom matematičkom napretku vodi mentorica Silvija Šoštarić, a posljednje dvije godine je i polaznik Centra izvrsnosti u Varaždinu. No, Ivanove sposobnosti se ne ograničavaju samo na matematiku. On je i prvak županije u kemiji, a na državnom natjecanju iz �izike osvojio je drugu nagradu. Njegova izvanredna znanja i trud rezultirali su i osvajanjem Oskara znanja. (sh)

školske arhive i porukama djelatnika, košaru mu omiljenih suhomesnatih proizvoda te uokvireni stari kaput koji je volio nositi unatoč tome da je već bio potrgan, nemoguće ga je bilo očistiti, ali nikako ga se nije htio odreći. Sam Zlatko se zahvalio svima na dobroj suradnji, naglasio je da mu je bilo jako lijepo i ugodno raditi

Učiteljica Marija Hergotić nakon 38 godina napustila učionice

pak skuter i krenuti u istraživanje otoka. I neka vas ne obeshrabre šumoviti prilazi plažama jer se nakon toga ukaže pravi raj na zemlji. Uvijek kada idem na more uspoređujem cijene. I znam da za Hvar kažu za su one poprilične, ali to očito vrijedi samo za razvikani grad Hvar. Kuglica sladoleda u Jelsi je koštala 2 eura, a najskuplja kava s mlijekom koju sam

ka. I neka vas ne obeshrabre šumoviti prilazi plažama jer se nakon toga ukaže pravi raj na zemlji. Uvijek kada idem na more uspoređujem cijene. I znam da za Hvar kažu za su one poprilične, ali to očito vrijedi samo za razvikani grad Hvar. Kuglica sladoleda u Jelsi je koštala 2 eura, a najskuplja kava s mlijekom koju sam pila je bila 2,80 eura. Cijene koktela kreta-

generacija i učenika, starih i novih kolega, nekoliko ravnatelja, brojnih terenskih nastava i ekskurzija, epidemija i pandemija, nastave na daljinu, digitalnih alata i ostalih čuda koja su je pratila u radnom vijeku. Generacije i generacije učenika pamtit će je kao učiteljicu koja je znala kako inspirirati, motivirati i podržavati.

KONCERT klasične glazbe Poslušajte selničke sopranistice

Sljedeće subote, 13. srpnja, u Društvenome domu u Selnici održat će se koncert klasične glazbe u kojem će

glavnu ulogu igrati sopranistice Viktorija Brezarić i Marija Magdalena Kočila. (sh)

le su se od 7 do najviše 10 eura, a kvalitetan obrok u restoranu platit ćete 20-ak eura. Dakle, ništa previše da kapituliramo s tim. Čak sam bila i iznenađena tako niskim cijenama.

pila je bila 2,80 eura. Cijene koktela kretale su se od 7 do najviše 10 eura, a kvalitetan obrok u restoranu platit ćete 20-ak eura. Dakle, ništa previše da kapituliramo s tim. Čak sam bila i iznenađena tako niskim cijenama.

Cijena parkinga u samom centru Jelse po satu košta 0,80 eura, dok ćete za dnevnu kartu morati izdvojiti 8 eura. Uspoređujući na primjer s Porečom, ovo je prava sitnica.

Cijena parkinga u samom centru Jelse po satu košta 0,80 eura, dok ćete za dnevnu kartu morati izdvojiti 8 eura. Uspoređujući na primjer s Porečom, ovo je prava sitnica. S tim da je na većini

S tim da je na većini plaža, onih “zabačenih”, parking besplatan.

Iako ste možda iz prethodnih rečenica mogli iščitati da je to mirno mjesto, no to ne znači da nema sadržaja. Imate različite lounge barove i kafiće uz plažu, restorane u centru mjesta s domaćom hranom, a možete kupiti različite domaće suvenire i proizvode poput domaćeg vina, maslinovog ulja i proizvoda od lavande, po koji-

plaža, onih “zabačenih”, parking besplatan. Iako ste možda iz prethodnih rečenica mogli iščitati da je to mirno mjesto, no to ne znači da nema sadržaja. Imate različite lounge barove i kafiće uz plažu, restorane u centru mjesta s domaćom hranom, a možete kupiti različite domaće suvenire i proizvode poput domaćeg vina, maslinovog ulja i proizvoda od lavande, po kojima je Hvar

jako poznat. Naravno, tu ne smijemo zaboraviti na pravu rapsodiju hvarskih vinarija koje se isplati razgledati i naravno kušati njihovu bogdanušu, pošip, prošek, plavac mali i druge.

Jelsa je poznata i po svojim festivalima, poput Plesa jedara i Wine, Olive & Heritage festivala. Nažalost, moj je posjet je bio izvan sezone ovih događaja, ali sljedeći put ih nikako neću propustiti.

ma je Hvar jako poznat. Naravno, tu ne smijemo zaboraviti na pravu rapsodiju hvarskih vinarija koje se isplati razgledati i naravno kušati njihovu bogdanušu, pošip, prošek, plavac mali i druge. Jelsa je poznata i po svojim festivalima, poput Plesa jedara i Wine, Olive & Heritage festivala. Nažalost, moj je posjet je bio izvan sezone ovih događaja, ali sljedeći put ih nikako neću propustiti.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

Piše: Sanja Heric

Marija Hergo�ć

Viktorija Brezarić Marija Magdalena Kočila

Ivan Katalenić s medaljom oko vrata

PRELOG

Dvanaesta biciklijada do Vukovara

Članovi udruge Laganini i ove su godine odvozili turu do Vukovara dugu 280 kilometara. Riječ je o njihovoj redovnoj godišnjoj biciklijadi koju organiziraju od 2012. godine i to pod nazivom “Biciklom za Vukovar”.

Na Trpinjskoj cesti bicikliste je dočekao gradonačelnik Vukovara Ivan Penava te im zahvalio i čestitao

PRIČE s donjomeđimurskih klupica

što na ovaj način održavaju tradiciju i čuvaju vrijednost Domovinskog rata te odaju počast svima onima koji su svoje živote položili na oltar domovine.

Članovi Udruge posjetili su Memorijalno groblje i Spomen-dom Ovčaru kako bi upaliti svijeće i pomolili se za sve žrtve Domovinskog rata. (vv)

Oslobodite svoje ormare

Novo izdanje Sajma rabljene robe održat će se u nedjelju, 7. srpnja, na prostoru Tržnice Prelog. Ovaj se Sajam u Prelogu održava svake prve nedjelje u mjesecu, a nakon duge pauze, Sajam se vratio u prosincu 2022. godine i održava se kroz cijelu godinu svake prve nedjelje u mjesecu, od 8 do 13 sati. Pridruži-

te se, prodajući nešto od onoga što vam je višak u kućanstvu ili jednostavno dođite, pogledajte i kupite nešto korisno. Po povoljnim cijenama ovdje će se sigurno moći nabaviti dobro očuvana odjeća i obuća, kao i igračke, knjige, nakit i kućne potrepštine te brojne druge zanimljive i nekome sigurno potrebne stvari. (vv)

Sve što niste znali o zmajevima!

Članovi Zmajarskog kluba Rode, na svom su letjelištu na preloškoj Marini minule nedjelje organizirali tradicionalni aeropiknik. Svi posjetitelji mogli su se upoznati s članovima kluba i saznati više o raznim izloženim letjelicama poput motornih zmajeva, žirokoptera, ultralakih aviona, paraglajdera, jedrilica i modela letjelica. U suradnji sa školama letenja “Zmajevi Istre“ iz Medulina te “One Two Fly“ iz Mađarske prisutni su upoznati s uvjetima koje trebaju zadovoljiti kako bi se i sami upustili u svijet letenja kao sporta i hobija. Posjetitelji su bili oduševljeni performansama modernih letjelica i nekolicina njih već se odlučila za demo let te potencijalno i

daljnje školovanje. Nažalost, uslijed vremenskih uvjeta (jak vjetar) u programu nisu mogli aktivno sudjelovati paraglajderi i baloni, ali su zato sudjelovali motorni zmajevi, žirokopteri i jedrilice. Uz predstavnike škole letenja “One Two Fly“ iz Mađarske te “Zmajeva Istre“ iz Medulina u programu su sudjelovali i predstavnici Aerokluba Međimurje s dvije motorne jedrilice Falke te modelarska sekcija sa svojim modelima letjelica koji su prezentirali svoju modelarsku školu. Također, u posjet je stigla i prijateljska udruga “Graf�iti Ranč“ Legrad koja je prije par godina oslikala vrata hangara za letjelice te je dogovorena buduća suradnja. (vv)

Tu sam se shajala s budućim mužem

- Naravno, da smo znali i ogovarati se kaj smo vidli. Kak je štera žena veša obesila, kuljku gači se suši, samo jedne ili već, kaj je onda značilo da su bolje stojeći, naglasila je Marija

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

- Kak mlada sam sedala na klupici skoro svaki dan, ali samo do zvona za večernju molitvu Zdravo Marijo, prisjeća se Katarina Balent iz Draškovca. Poslije zvona već nismo smeli biti vuni da ne bi došle na loš glas.

Drugi razlog je bio rani odlazak na spavanje kako bi se ujutro moglo rano dignuti i krenuti na rad u polje.

- Na klupici smo se kolegica i ja shajale s tadašnjim dečkima koji su nam poslije postali i muževi, uključila se Marija Habula iz Orehovice. Kako onda nismo imali baš mjesta za nekud izaći, svaki je par nestao u drugom smjeru i to put prve gmajne.

Klupice kao današnji info-punktovi

Marija Habula (76) iz Orehovice, Katarina Balent (83) iz Draškovca, Paula Rusak (89) iz Donje Dubrave i Ana Bengez (83) iz Čehovca, samo su neke od korisnica Doma za starije i nemoćne osobe Mesmar iz Preloga koje se rado prisjećaju svojih prošlih dana. A upravo s tim svojim pričama sudjelovale su u pripremanju izložbe “Priče s klupice“ koja je nastala sa željom očuvanja kulturnog identiteta i nasljeđa Preloga kroz priče i sjećanja njegovih starijih stanovnika.

Habula klupica je bila mjesto sastanka s dečkom

i ne znali, naglasila je Marija, najmlađa od njih. Gledalo se kak je štera žena veša obesila, kuljku gači se suši, samo jedne ili već kaj je onda značilo da su bolje stojeći.

- Mi puce koje smo ostale doma na poljoprivredi znale smo gledati dečke koji su meli službu, ali smo znale da smo im ne par, naglasila je Katarina Balent. Njih su bolje interesirale zaposlene puce koje su bile i ljepše blečene, mele su frizure i smele su biti vuni i nakon Zdravo Marijo.

Djevojke koje roditelji nisu dalje školovali bile su u puno nepovoljnijem položaju.

Naravno, u to doba nije bilo mobitela i interneta, televizor i fotoaparat su bili luksuz pa su se ljudi više međusobno družili. Ustvari, sastajali su se na dnevnoj bazi i to na nekad vrlo popularnim drvenim klupicama. Na njima su se raspredale svakodnevne stvari, od toga što se sve radilo, što se mora pa do onih “nevažnih” stvari tko je gdje i s kim bio, kako je tko povješao rublje na štrik za sušenje, koliko se gaća suši do toga tko je najpopularniji dečko ili cura u selu.

koprena sjećanja. Iako su se

- Obično smo sjedili pred našom hižom jer smo imali najbliže klupicu, odmah iza lese, prisjetila pak se Ana Bengez iz Čehovca. Dolazili su tu i susjedi jer nisu svi izvlačili svoje klupice. Što je bilo više ljudi, bilo je veselije.

pak je Paula Rusak. Danas smo eto tu jer smo ostale same, udovice s djecom koja su otišla, svaki na svoju stranu. Naravno, nisu zaboravljene jer se redovito viđaju s njima. Zimi su se klupice spremale i počele su čehare Kako su sve redom bile mlade djevojke, naravno da su im dečki bili vječna tema. Naročito ako su nekoj djevojci roditelji odabrali budućeg muža koji joj nije bio po volji. Tada se razgovaralo kako to riješiti, pobjeći, suprotstaviti se volji roditelja ili živjeti cijeli život s nekim tko ti se ne sviđa. Srećom, uglavnom se sve uspjelo riješiti i nije bilo prisile na brak.

Sreća ili nesreća u to bila je da su svi sve poznali i ništa i nitko nije moglo proći nezapaženo.

- Naravno da su mame znale s kim su im kćeri plesali, spominale se na selskim zabavama i svatima, otkrila je tajnu Katarina. Pratile su kćeri okom i skokom kako ne bi koja slučajno zastranila. Klupice su bile interesantne samo tijekom ljepšeg dijela godine kad se moglo vani sjediti. Zimi su ih zamijenile čehare po kućama. Perje se naime skupljalo tijekom cijele godine i onda, kad nije bilo posla vani, odnosno zimi,

- To su ustvari bile prave zabave, dodala je Marija. Najprije se malo čehalo, onda se meknule, došli su mužikaši i krenula je pjesma i ples.

Mladi su živeli za te zabave, tu su se nalazili dečki i cure, dogovarali se spojevi, vugledi, ali i brakovi.

- Puca se morala oženiti do 20. godine kak je i bil red jer su roditelji bili staho da ne ostane stara puca, kaže

- Naravno, da smo znali i ogovarati se kaj smo znali

Ako si sama nije znala naći para, selo je obilovalo ženama koje su uvijek bile spremne pomoći u spajanju ljudi.

Mariji

Katarina Balent (83) iz Draškovca i Paula Rusak (89) iz Donje Dubrave

- Bile smo mlađe, zdrave,

Pred kućom Ane Bengez redovno se sjedilo na klupici

Letjelice su uvijek interesantne publici

LJETNA PAUZA na Mesapu

Do jeseni nema izložbi

Svi oni koju su eventualno planirali ove nedjelje 7. srpnja svratiti u Nedelišće i do prostora Mesapa, slijedi veliko razočarenje. Naime, trenutno je ljetna stanka za pokazno-prodajne izložbe

malih životinja. Iduća na redu zakazana je tek za 1. rujna. Em su godišnji odmori, a još je važnije što su i ljetne vrućine pa nije zdravo za životinje maltretirati po vrućini i sparini. (vv)

STANJE na tržištu poljoprivrednih roba u EU Zabrinjavajuća situacija s

voćem i povrćem

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mladen Jakopović, sudjelovao je 27. i 28. lipnja u Briselu na skupštini krovnog udruženja europskih poljoprivrednika Copa-Cogeca na kojoj se raspravljalo o temama koje se odnose na strateški dijalog te budućnost ZPP-a.

Ono što naše poljoprivrednike posebno zanima je stanje na tržištu poljoprivrednih roba u EU-u te čemu se mogu nadati.

Tako je istaknuto da Kina provodi istragu oko nepoštenih praksi vezanih za uvoz svinjskog mesa i proizvode od svinjetine iz EU-a, a postoji mogućnost da uvedu carinske tarife, čime će najviše biti pogođene Nizozemska, Danska, Španjolska, Francuska te Belgija. Kada je riječ o robama iz Ukrajine, istaknuto je kako je novi Ugovor s Ukrajinom stupio na snagu 6. lipnja 2024. i trajat će do 5. lipnja 2025. Nakon toga, EK se želi vratiti na Sporazum o pridruživanju kojim se žele revidirati pojedine odredbe radi daljnje liberalizacije. Stoga će biti važno pomno pratiti ove pregovore kako bi se osiguralo da trgovina s Ukrajinom ne našteti poljoprivrednom sektoru EU-a. U tu svrhu važno je imati dobro izgrađenu poziciju i potrebnu argumentaciju kako bi se institucije EU-a uvjerile u potrebu provedbe nekih ograničenja u trgovini s Ukrajinom, zaključak je skupštine.

Kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji u EU-u, skupština je raspravljala i o izvještaju o stanju usjeva i proizvodnji. Za žitarice i uljarice te niske ozime usjeve kasna proljetna sjetva će vjerojatno dovesti do niske razine uroda tijekom žetve, ako vremenski uvjeti ne budu savršeni u nadolazećim tjednima. Što se tiče voća i povrća, situacija se čini posebno zabrinjavajućom zbog kombinacije mraza, prekomjernih oborina (suša u mnogim regijama), visokog pritiska na prinose zbog bolesti, ali i sve snažnije konkurencije jeftinih roba iz uvoza posebice iz Maroka, Rusije i Bjelorusije. Sektor cvijeća i vina također je pogođen obilnim oborinama i mrazovima tijekom zime i proljeća. Za sektor stočarstva situacija je i dalje prilično pozitivna s dobrim tržišnim cijenama. Nasuprot drugim sektorima stočarstva, potražnja u sektoru peradi nastavlja trend rasta s rastom potrošnje peradi po glavi stanovnika u EU-u koja je povećana tri posto u 2023. i mogla bi dodatno rasti za daljnjih dva posto u 2024. Što se tiče organskog sektora, čini se da se konačno počinje oporavljati u odnosu na protekle dvije godine jer je došlo do rasta cijena i veće potražnje u zadnja dva mjeseca. (vv)

KONTROLA plodnosti tla

- Istina, poljoprivrednici su zadnjih godina počeli intenzivno zasijavati polja tzv. zelenom masom koja se potom zaore za zelenu gnojidbu što je pozitivan trend, ističe Baotić Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

- Područja koja se nalaze bliže Muri i Dravi imaju puno bolju strukturu i kvalitetu tla u odnosu na ostale sredine, ističe Damir Baotić iz tvrtke

Labosan Zagreb koja već deset godina uzima uzorke tla u Međimurju i analizira ih.

Prema njegovim riječima, ta su tla otpornija na stresove kao što je mineralizacija humusa, a uz to se i slabije zakiseljavaju. To primjerice nije slučaj na području Općine Belica i udaljenijim područjima.

- Tla su uglavnom kisela, oko 44 % ih je izrazito kiselo, barem u ovih zadnjih 10 godina koliko obavljamo analizu, dodaje dalje.

Jedina sreća, ako se to tako može nazvati, je to što se kiselost ne povećava, međutim, unatoč stalnim analizama i savjetima stručnjaka o kalcizaciji, kiselost se niti ne smanjuje.

Projekt analize

tla se nastavlja

Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanja preporuka za gnojidbu u Međimurju provodi se, dakle, kontinuirano već deset godina.

U projekt su uključeni pojedini gradovi i općine te Međimurska županija koji su�inanciraju troškove u omjeru 40:40 pa tako poljoprivredniku preostaje za platiti tek 20 % cijene postupka. Vrijednost jedne analize iznosi 52,50 eura, a projekt će obuhvatiti uzimanje uzoraka i podataka na terenu, dostavu uzoraka u laboratorij, analizu tla, interpretaciju

rezultata kao i ustrojavanje baze podataka o stanju plodnosti tla i izdavanje preporuke gnojidbe krajnjim korisnicima usluga. Laboratorijska analiza tla koja se odrađuje obuhvaća najvažnije parametre, poput kiselosti tla i humusa.

Ove su se godine u projekt uključili grad Čakovec, te općine Belica, Domašinec, Orehovica, Mala Subotica, Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Kotoriba i Donja Dubrava, uz dakako tvrtku Labosan d.o.o. pod čijom se ingerencijom projekt provodi.

Tijekom njegovog provođenja posljednjih deset godina uzeto je više od 4700 uzorka tla te je obuhvaćeno više od 7093 hektara poljoprivrednih površina.

Vrijednost jedne analize iznosi 52,50 eura, a projekt će obuhvatiti uzimanje uzoraka i podataka na terenu, dostavu uzoraka u laboratorij, analizu tla, interpretaciju rezultata kao i ustrojavanje baze podataka o stanju plodnosti tla i izdavanje preporuke gnojidbe krajnjim korisnicima usluga.

Puževim koracima na bolje

O osiromašenosti površinskog sloja tla, onog sloja koji je u principu i najvažniji za razvoj biljke, govori se već duže vrijeme. Posljedica je to, između ostaloga, intenzivne poljoprivrede, prihrane umjetnim gnojivima, a nije zgorega spomenuti i eroziju uslijed vremenskih prilika. Primjerice na području Be-

Međimursko tlo je kiselo i siromašno

lice količina humusa pala je ispod 2 %. (Prema sadržaju humusa, tla se svrstavaju u sljedeće skupine: Vrlo slabo humozna tla sadrže do 1 % humusa, slabo humozna 1 – 3 % humusa, dosta humozna 3 – 5 % humusa, jako humozna tla s 5 – 10 % humusa te vrlo jako humozna tla koja sadrže više od 10 % humusa. Prihrana organskim stajskim gnojem je gotovo nikakva jer je uništen stočni fond pa ga samim time ni nema.

- Istina, poljoprivrednici su zadnjih godina počeli intenzivno zasijavati polja tzv. zelenom masom koja se potom zaore za zelenu gnojidbu što je pozitivan trend. Što se pak kiselosti tiče, naje�ikasniji “lijek” je kalcizacija koja se očito slabo koristi.

- Što zbog cijene koja na prvu i nije baš najprihvatljivija do toga da se rezultati vide tek nakon dužeg perioda, odnosno nakon desetak godina primjene, dodaje naš sugovornik.

Nakon analize tla, poljoprivrednici dobivaju upute i o optimalnoj količini gnojiva, međutim:

- Sama gnojidba je dosta šablonizirana i nije izbalansirana, dodaje dalje. Ozbiljniji poljoprivrednici se ipak oslanjaju na analizu tla i preporuke pa primjenjuju gnojiva koja su prikladna za određeni tip tla. Smanjenjem kiselosti tla znatno se povećavaju prinosi i smanjuje trošak gnojidbe. Projekt, uz glavni cilj pove-

ćanja kvalitete hrane, ima dodatne vrijednosti te će se zahvaljujući kvalitetnim agrotehničkim preporukama i savjetima, smanjiti zagađenje vode i tla, povećati konkurentnost međimurskim proizvođača hrane, a baza podataka omogućit će uvid u stanje tla s ciljem donošenja daljnjih smjernica za primarnu proizvodnju hrane u Međimurju.

Raste interes poljoprivrednika za analizom

Načelnik Belice, općine koja je od samih početaka u projektu, naglasio je kako više od polovice uzoraka uzorkovano na području Belice, te da interes ne jenjava ni dalje. - Poljoprivrednici iz godine u godinu pokazuju interes za testiranje uzorka, jer im ono olakšava rad, ali i dobivaju informaciju kvalitete svog tla na kojem proizvode, rekao je Taradi. Provođenje analize tla doprinosi smanjenju negativnog utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš uz istovremeni utjecaj na ekonomičnost proizvodnje uzgajane biljne vrste. S obzirom na to da se iz analize tla saznaju osnovne informacije o kemijskim i �izikalnim svojstvima tla, svojim daljnjim postupcima u provedbi adekvatne gnojidbe (mineralne i organske) i izborom mehaničkih operacija na oraničnoj poljoprivrednoj površini, direktno utječemo na stanje tla.

Damir Bao�ć iz tvrtke Labosan Zagreb analizira uzete uzorke međimurskog tla

Humus se gubi i intenzivnom obradom tla

Zbog mraza, uzgoj jabuka postaje luksuz

Klupe

stenju pod težinom

domaćeg povrća

Što se to događa ovih dana s čakovečkom tržnicom?

Pitanje je to koje si vjerojatno postavljaju svi oni koji su navikli na gužvu i gungulu koje nema već duže vrijeme. Tim više što je sezona povrća pa robe ima u izobilju. Jesu li prodavači odustali, preselili se na druge lokacije ili sve više robe prodaju na kućnom pragu? Drugim riječima, redovno dolazi njih desetak i sudeći po ponudi, povrća i voća ima i više nego dovoljno. Mahune, krastavci, paprika, rajčica i tikvice, uz naravno krumpir, najtraženiji su artikli.

Istina, pojačano se traže i presadnice kasnih sorti povrća poput varaždinskog zelja, brokule, kasnih salata i kineskog zelja.

Što se sajma tiče, i tamo je vladala već utvrđena klasika. Malo se šetalo, malo pričalo, a tu i tamo se nešto i kupilo.

Cijene su uglavnom nešto niže nego na placu pa se i više toga

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 1,2 €

Mlado zelje (kg): 2 €

Mladi kelj (kg): 3 €

Paprika (kg): 3 €

Rajčica (kg): 3 €

Krastavci (kg): 1-3 €

Mahune (kg): 3-4 €

Tikvice (kg): 2 €

Breskve (kg): 4 €

Lubenica (kg): 3 €

Bobičasto voće (200 g): 2 €

Presadnice (kom): 0,8 €

nosilo doma. Naravno, kao i uvijek, bilo je gunđanja zbog visokih cijena, no nitko nikoga ne tjera da kupuje ako mu je preskupo.

(vv, Foto: Zlatko Vrzan)

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg): 1 €

Mlado zelje (kg): 1 €

Mladi kelj (kg): 2 €

Paprika (kg): 3 €

Rajčica (kg): 3 €

Krastavci (kg): 1-3 € Mahune (kg): 2-3 €

Mrkva (kg): 1 €

Kukuruz (kg): 0,3 €

Patkice: 2 €

Pilići: 1 €

Kokice (kom): 10 €

BIOINSTITUT

Veterinarska medicina

i kinologija

Piše: Zvonimir Šopar, dr. med. vet

Veterinarska medicina je grana medicine koja se bavi zdravljem farmskih životinja, kućnih ljubimaca, divljih životinja, reprodukcijom istih, a u novije vrijeme sve se više posvećuje dobrobiti i ponašanju životinja.

Kinologija je znanost o uzgoju, selekciji i odgoju čistokrvnih pasa.

Suradnja između doktora veterinarske medicine, biologa, molekularnih biologa i drugih znanstvenika i kinologa zauzima sve važnije mjesto u uzgoju pasa.

Psi su u svojoj evoluciji prošli kroz dva tzv. "uska grla", prvi put prije 15.000 godina kada su udomaćeni od vuka i drugi puta u posljednjih stotinjak godina s razvojem pojedinih pasmina iz malog broja jedinki s ciljem postizanja određenih �izičkih i karakternih osobina poželjnih za svaku pasminu. Snažna selekcija pod utjecajem čovjeka dovela je do smanjene genetičke varijabilnosti koje posljedično dovode do nasljednih bolesti unutar pojedinih pasmina.

Bolesti općenito mogu biti uzrokovane promjenom (mutacijom) samo jednog gena (monogenske) ili mutacijom više gena (poligenske). Zbog parenja jedinki koje su u relativno bliskom srodstvu, kod pasa su se najviše ispoljile monogenske bolesti, a pozitivna strana toga je da ih se lako može prepoznati te utjecati na postupno uklanjanje nepoželjnih mutacija

iz genoma pojedine pasmine. To omogućuju genetski testovi za pse čiji se rezultati potom koriste u kontroliranom parenju oboljelih pasa ili nosioca bolesti.

Testiranja na speci�ične bolesti se u suradnji s veterinarskom strukom provode se u skladu s razvojem znanosti i tehnološkim mogućnostima. Tu ubrajamo rendgenološka testiranja (kukovi, laktovi, kralježnica), testiranje sluha. Genetska su testiranja sve više zastupljena pri odabiru jedinki poželjnih za uzgoj. Za testiranja se koriste uzorci krvi ili bris bukalne sluznice. Bolesti na koje će se jedinka testirati ovisi o pasmini u skladu sa sklonošću iste za pojedine bolesti. Prema Pravilniku o uzgoju HKS-a

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

za neke pasmine potrebno je napraviti određena testiranja kako bi životinja mogla dobiti uzgojnu dozvolu.

Prije planiranog parenja potrebno je kuju pripremiti za skotnost i porod, obaviti sva preventivna cijepljenja, očistiti ju od parazita i dovesti ju u optimalnu rasplodnu kondiciju.

Nakon poroda štenad također mora biti redovito čišćena od parazita i u skladu s preporukama biti vakcinirana protiv zaraznih bolesti, čipirana i kvalitetno hranjena kako bi se pravilno razvijala. Pravilna veterinarska njega neophodna je za zdrav i kvalitetan uzgoj s ciljem poboljšanja zdravlja životinja, dugovječnosti i poboljšanja kvalitete života.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

I

Jasmina Groman iz Novog Sela Rok na placu svakog dana nudi svoje povrće

Drago Kišiček iz Gojanca na sajmu je nudio i mahune

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Zašto se pojavljuje pepelnica na grašku?

Krajem lipnja i početkom srpnja završavamo polako s berbama graška na vrtu. A to je doba godine i kad grašak počne obolijevati od gljivične bolesti zvana pepelnica.

Što je pepelnica?

Pepelnica je bolest uzrokovana gljivicama iz porodice Erysiphacea te rodova Oidium i Sphaerotheca. Prvenstveno se širi po suhom i sunčanom vremenu. Lako ćete ju prepoznati kao sitnu sivo-bijelu baršunastu prašinu na vanjskoj strani listova i stabljikama. Najčešće napada voćke, ruže, krastavce i tikvice, grašak, nevene, kamilicu, kokotiće (delphinium), suncokret, cinije, dalije.

Kod razumijevanja bolesti biljaka, trebate znati da se bolest neće razviti na biljci samo ako se pojavi patogen – uzročnik bolesti. Do pojave bolesti uvijek dolazi kad se poklope tri faktora, a to su: imunitet biljke, prisutnost patogena i okolišni uvjeti (pH, vrućine i suša koje izazivaju stres...). A kod graška, faktor koji uzrokuje završavanje vegetacije grašku i pojavu pepelnice na njemu su vrućine. Naime, grašak voli hladnije vrijeme, optimalno raste na 18 – 20 stupnja, zato ga i sijemo kao najraniju kulturu na vrtu, na primorju već na

jesen, a na kontinentu već tijekom veljače i ožujka, da bi glavnina berbi bila prije vrućina. Kad jednom krenu vrućine, on prestaje cvasti i polako završava vegetaciju. Tada kreće i pepelnica na njemu. Ne zato jer se je tad pojavio patogen u okolišu, nego jer je biljka tad oslabila da se oportunistička gljivica kreće hraniti i razmnožavati na njemu. Zato, nema potrebe u takvim uvjetima krenuti suzbijati bolest - jer prvenstveno nije do pepelnice, nego do uvjeta koji jednostavno ne odgovaraju grašku za rast. Zaista je nepotrebno koristiti i otrovne fungicide za suzbijanje bolesti kad time uvelike štetimo biosustavu, nego prvenstveno treba razumjeti kada i zašto se pojavljuje ova bolest. Rješenje je u pravovremenoj sjetvi i dobrim uvjetima rasta. A kad imamo ovo znanje, uopće se ne trebamo niti bojati, niti paničariti, pa čak niti reagirati kada se pojavljuje pepelnica na grašku.

Ako bi opet zahladilo tijekom ljeta, grašak ponekad zna ponovo cvasti i dalje tjerati, ili čak i iz korijenja tjera nove izbojke, no jednostavno trebamo znati da ljetnim uvjetima završava vegetacija graška i da to jednostavno jeste tako. I ne morate se pretjerano bojati da će vam pepelnica

u vrtu ne prestaju ni ljeti

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

sad s graška krenuti na sve ostale biljke na vrtu i uništiti vrt – pojavit će se samo na onim biljkama kojima je narušen imunitet radi stresa. Isto tako se "ponaša" i neven. Tijekom ljeta zarazi se pepelnicom, no na jesen opet tjera zdrave listove i opet cvate, kad padnu temperature na one koje mu odgovaraju za rast. Stoga ga ja ne diram tijekom ljeta, eventualno samo porežem, ali nikako ne čupam.

Na dalijama, tikvicama, cinijama i sl., pepelnica se pojavljuje kad su biljke pod jakim stresom radi vrućina, i ne morate odmah sve čupati, nego jednostavno poboljšajte uvjete rasta biljkama, prihranite, zalijte i pomalčirajte, tako biljke unatoč pepelnici mogu rasti sve do kraja sezone.

Siju se kasne kupusnjače i radič

U našim vrtovima punom parom beremo krastavce, mahune, čupamo češnjak pa i jesenski luk dok smo gredicu s graškom već oslobodili. Međutim, to nije kraj jer slijedi nova runda sjetve i sadnje. Doduše, ima vrtlara koji ponavljaju presadnju rajčice po tko zna koji put jer im boleština zvana plamenjača uništava biljke bez obzira na sve poduzete mjere. Neki su čak odustali od gredica pa su najnoviju turu presadnica presadili u kante ili velike tegle koje drže pod krovom

u nadi da će se barem ove godine ponešto najesti svog domaćeg paradajza. Prije svega, kreće sadnja tzv. jesenskih salata poput endivije, radiča i kineskog zelja. Istina, te presadnice već se mogu kupiti i na placu te sajmu.

Presađuju se na gredice i kasne sorte kupusnjača poput varaždinskog ili međimurskog zelja, kelja, pa cvjetače, brokule i zimi popularnog kelja pupčara. Nije kasno još ni za kasnu mrkvu te peršin, krastavce i tikvice.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI

PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

Kako se prazne gredice, tako se dakle nadopunjuju drugim kulturama. S obzirom na cijene povrća, važno je gredicu ne ostaviti praznu već ju iskoristiti do maksimuma. A sav višak povrća koji se ne pojede, spremiti u zamrzivač, ukiseliti, dehidrirati, osušiti... Neka vam ne bude žao vremena za taj posao jer jesti u prosincu domaći grašak, salatu od svježih krastavaca iz zamrzivača, pogaču s kupinama, pravi je gušt. (vv)

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr  komercijala3@medjimurje-plin.hr  dijana@medjimurje-plin.hr

RADOVI

Susret nakon 60 godina od završetka 8.

Emotivan susret za 60 godina

Šezdeset godina nije mala brojka ni kada su u pitanju godine života, a još više obljetnice.

17 učenka iz Štefanca i Ivanovca u veselom su raspoloženju evocirali uspomene iz školskih

klupa itekako velike godišnjice završetka 8. razreda. Prisjetili su se i svojih omiljenih razred-

nika Antonije Plantak i Stjepana Bistrovića. Druženje su

BIVŠI UČENICI osmog razreda OŠ Mursko Središće ponovno sjeli u školske klupe

35 godina proletjelo kao u trenu

Nakon kratkog druženja u školi, zabava se nastavila u Royalu u Vratišincu

Nakon 35 godina u Osnovnoj školi Mursko Središće susrela se generacija osmaša školske godine 1988./1989. Bilo ih je tada čak pet odjela osmog razreda, iz Murskog Središća, Križovca, Miklavca, Ferketinca, Vratišinca, Hlapičine, Gornjeg Kraljevca i Remisa. Razrednici su im bili Nada Palaš, Marija Toplek, pokojna Dragica Cizar, Vjekoslav Cmrečak i Katarina Matuza. Poslije ugodnog kratkog druženja u školi, zabava se nastavila u Royalu u Vratišincu, uz glazbu i ples, dobro jelo, piće i prisjećanje dogodovština od prije tri i pol desetljeća. Na rastanku, kao i uvijek, obećali su jedni drugima da će se od sada viđati češće, ali pet će godina opet proći začas, pa će ovaj lijepi susret ponoviti, ako ne prije, na 40. obljetnici. (as)

8A razred: Vladimir Tarandek, Ivica Novak, Robert Srpak, Ivica Škvorc, Milivoj Kovačić, Gordana Posavec, Blanka Škvorc, učiteljica Marija Toplek, Mihaela Lacko, Andreja Majerić i Danijela Štefulj

8B razred:Tomislav Tkalec, Vjeran Tuksar, Ivica Slamek, Tomislava Arnuš, Aleksandra Sklepić, Natalija Mađarić, razrednica Marija Toplek, Mario Žganec, Lidija Mauko i Nenad Frančić

8C razred: Josip Jepure, Dario Rihtarec, Mihael Kostadinović, Ivan Božić, Andreas Goričanec, Andreja Tarandek, Adriana Kolman, Aljana Kovačić, Aleksandra Olaj

8D razred: Alan Šardi, Ivica Juršić, Branko Srša - Doktor, Natalija Dvanajščak, Sanja Jambrešić i Žanet Lipić

8E razred: Mirjana Matoša, Alen Galović, Željka Jurak, Klaudija Vinković, Zdravko Vresk, Mladen Čeke, Josip Berdin i Zoran Radovan

nastavili u obližnjem restoranu. (dks)

razreda

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2023./2024.

GOSPODARSKA

škola Čakovec

1.CG (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik)

- Razrednica: Patricija Kozar

Učenica: Kiara Ivanuša

1.FPK (frizer/pediker/ kozmetičar) - Razrednica: Nataša Sternad

Učenici: Iva Antolović, Ema Bistrović, Renata Čurin, Katja Kodba, Lucija Kolarić, Lea Petran

1.CKV (pomoćni cvjećar/pomoćni krojač/pomoćni vrtlar)

- Razrednica: Martina Šoltić Todorović

Učenici: Ivana Oršuš, Jasmina Oršuš

1.KO (krojač/obućar)Razrednica: Danijela Cofek

Učenica: Selena Pergar

1.MT (modni tehničari)Razrednica: Sanja Jančec

Učenici: Tina Polgar, Katja Vrbanec

2.CG (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik) - Razrednica: Natalija Varga

Učenici: Pavla Podgorelec, Lovro Preložnjak

2.CKV (pomoćni cvjećar/ pomoćni krojač/pomoćni vrtlar)

- Razrednik: Marko Židov

Učenici: Teo Kerovec, Jasmina Nemec, Vinko Novak

2.CP (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Ivana Murk

Učenici: Martin Horvat, Helena Sabadi, Karlo Toth

2.FPK (frizer/pediker/kozmetičar) - Razrednica: Matea Horvat Učenici: Rea Makovec, Klaudija Dušić

2.KO (krojač/obućar)Razrednica: Santina Lepen

Učenica: Branka Karloci

2.MT (modni tehničari) -

Razrednica: Petra Trstenjak

Učenici: Vanessa Golubić, Ana Kavran, Dora Kovačić, Martina Novak, Kaja Štampar, Katja Tretnjak

2.VO (vozač motornog vozila)

- Razrednik: Ivica Mlinarić

Učenik: Dominik Jalšovec

3.AM (agrotehničar/modni tehničar)- Razrednica: Andrea Gačić

Učenici: Petar Novak, Valerija Pintarić, Noema Plevnjak, Taisa Helena Tomašić, Karla Zanjko

3.CP (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Maja Radek Sklepić

Učenici: Dario Zadravec, Helena Žganec

4.MT (modni tehničar)

- Razrednica: Ana-Marija Bogdanović

Učenici: Nika Deban Šimunić, Katja Hranilović, Andreja Kovačić, Antonija Lesar, Ema Sabol, Patricija Šatvar

4.CP (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Barbara Goričanec

Učenici: Lorena Kalšan

4.AT (agrotehničar)

- Razrednik: Miljenko Kalšan

Učenici: Dino Dodlek, Marinko Ptiček

3.PVO (pismoslikar/vozač motornog vozila)

- Razrednica: Rusa Trajkova

Učenici: Ivana Marđetko, Matija Sakač

3.KO (krojač/obućar)

- Razrednica: Marija Lisjak

Učenici: Lorena Cesar

3.FK (frizer/kozmetičar)

- Razrednica: Ines Krznar Hajdinjak

Učenici: Dora Flac, Nina Mićanović, Nina Palfi, Nicol Srpak

3.CKV (pomoćni cvjećar/pomoćni krojač/pomoćni vrtlar)

- Razrednica: Biserka Vojnović

Učenici: Dora Hren, Laura Šalamon

3.CG (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik) - Razrednica: Ljiljana Škrobar

Učenici: Lana Kolenko, Chiara Novak Prohaska

II. osnovna škola Čakovec

1. A – Razrednica: Edita Šanta-Lesjak

Učenici: Nika Babić Šulina, Evelin Đurđek, Andy Gašparlin, Ena Jambrošić, Sven Kipke Solak, Rea Knezić, Pia Kraljić, Franka Kramar, Noa Križaić, Viktor Lesjak, David Mihalinčić, Ivan Mihalinčić, Enea Novak, Pavel Novak, Tin Perčić, Sven Pustaj, Martin Salaj, Ana Tomašek, Domagoj Josip Turk, Ana Vabec, Rafael Varga, Zara Zlatarek

1. B – Razrednik: Domagoj Turk

Učenici: Deni Čeki, Frane Ćurak, Lucija Drk, Leon Držaić, Leo Dužević, Saša Hegeduš, Marta Igrec, Lana Janči, Filip Jonke, Bruno Knezić, Eva Križanić, Bala Lebar, Naomi Miholček, Klara Petričević, Pia Srnec, Vito Stojko, Una Šajnović, Greta Švagelj, Matej Tkalec, Jakov Vinko, Nikol Vrbanec, Viktor Vuk, Tesa Zoka

2. A – Razrednica: Ema Škvorc

Učenici:Borna Baksa, Rea Balog, Karlo Bistrović, Kaja Colev, Kaja

Čalopek, Ivan Dominić, Sara Grabant, Vilim Grabar, Jakov Horvat, Lina Jelenić, Vito Jezerinac, Karlo Kozjak, Leonarda Krznar, Jakša Megla, Manda Mošmondor, Sara Novak, Gabriel Pintarić, Lorena Vurušić

2. B – Razrednica: Dubravka Hamer

Učenici: Juraj Čakardić, Eva Fodor, Jura Golub, Lorena Jugović, Iris Kelemenić, Leon Kovač, Una Kriković, Bruno Mesarić, Aleksandar Pavičić, Ana Pintarić, Vito Plechinger, Ella Sabolić, Lovro Stanić, Hana Strbad, Franka Šafarić, Maša Varga, Viktor Vuk, Tara Vurušić, Greta Zver, Jura Zver

3. A – Razrednica: Marjana Modrić

Učenici: Filip Balažić, Luka Birač, Mia Bratuša, Haoze Cheng, Una Hodak Odić, Zoja Horvatić, Tesa Hranilović, Lucija Kliček, Max Marković, Mila Mošmondor, Rino Patafta, Jerko Perković, Bono Srnec, Astrid Švenda, Petar Tomašek i Emily Topić Kraljić

3.B - Razrednica:

Ljiljana Đukes

Učenici: Matej Angel, Iva Cerovec, Valerija Hrnčić, Nika Jaklin, Jan Kovač, Teo Lepen, Nola Mađarić, Zala Marčec, Petar Mesarić, Matija Mikac, Stela Ostoja, Filip Štefan, Lana Topličanec, Luka Topličanec, Ivan Vidović, Patrik Vurušić

3. C – Razrednica:

Ida Veselovac

Učenici: Siniša Biškup, Abel Haramija, Luka Horvat, Iva Hozjak, Lukas Novak, Lucija Pergar, Ivona Požgaj, Kaja Srpak, Adrijan Sršan, Roko Vabec, Tin Vinko

4. A - Razrednica:

Dunja Mikulaj

Učenici: Kimi Mihael Belec, Zita Belović, Luka Capan, Rea Genov, Zita Igrec, Teodor Jurović, Krsto Klobučarić, Jura Knezić, David Koraj, Maša Kvakan, Ariana Lajtman, Vjera Marčec, Sven Krunoslav Novak, Matej Peras, Bruna Šarić, Mia Špiranec, Helena Treska, Iva Turk, Zara Varošanec, Vito Velđi, Borna Vidović, Ana Vlašić

4. B – Razrednica: Gordana Korent

Učenici: Filip Dolar, Lucija Jović, Lea Kostanjevac, Iskra Kuretić, Megan Lacko, Dona Lovrenčić, Mila Martinjaš, Ivan Mikulaj, Matej Novaković, Kim Pavlic, Vita Perčić, Lara Samobor, Ema Žganec

5. A – Razrednik: Vladimir Cesar

Učenici: Ena Babić, Maksim Belko, Vinko Blažon, Emili Eršeg, Ivija Filo, Mila Fodor, Fran Fotak,

Matija Horvat, Tessa Jambrošić, Rafael Jezernik, Tonka Kramar, Mia Lončarić, Irina Obadić, Lara Pergar, Martin Vučenik

5. B – Razrednica: Biljana Forgač Učenici: Jakov Colev, Tessa Debelec, Isabella Devčić, Tara Hodak Odić, Luka Horvat, Marin Knežević, Lota Lebar, Ana Katarina Lesjak, Jakša Novak, Petar Smolković, Tamara Tuksar, Franka Vičanović i Franka Vukina

5. C – Razrednica: Ina Magić

Učenici: Saša Baričević, Dario Biškup, Vito Ðukas, Lovro Horvat, Roko Igrec, Jakov Kolenko, Dora Kovačević, Ana Križanić, Marta Majnarić, Karlo Marčec, Sara Pergar, Lovro Pervan, Lucija Sedlar, Niko Stojko, Lota Varošanec, Ana Zadravec

6. A – Razrednica: Ivana Ivanković

Učenici: Camplin Ivano, Fulir Neva, Habuš Tin, Horvat David, Hozjak Tea, Kovač David, Kriković Tomo, Krištofić Roko, Legin Mia, Lovrenčić Luce, Marciuš Lovro, Matjačić Matej, Muškinja Hana, Ostoja Patrik, Peras Tian, Sarač Fran, Sklepić Nela, Žvorc Tilia

6. B - Razrednica: Sandra Radiković

Učenici: Petar Balunović, Helena Čakardić, Izak Golenko, Rina Hranjec, Dominik Lebar, Mia Marković, Lovro Pupić, Tomislav Smolković, Lorena Sršan, Adela Šimunković i Marta Zver

7. A – Razrednica: Tina Smolković

Učenici: Fran Babić, Lovro Balog, Ana Bedić, Hana Bel, Martin Golub, Vinko Horvat, Kaja Kostel, Luka Megla, Nola Puškadija, Nadia Strah, Luna Žižek

7. B – Razrednica: Valentina Jozić Preksavec Učenici: Neva Dolar, Lora Horvat, Judita Klobučarić, Dunja Kokanović, David Kolarić, Jana Maltar, Andro Rapaić

7. C – Razrednica: Marijana Pintar

Učenici: Anabela Bel, Lara Bel, Roko Hajdinjak, Neva Haramija, Hana Horvat, Andro Klobučarić, Lena Lovrenčić, Lorena Mrazović, Mila Mrvac, Zara Oltran, Tadej Rob, Niko Terek

8. A – Razrednica: Ivanka Novak

Učenici: Korina Belko, David Debelec, Stela Dobranić, Ivan Fumić, Karlo Horvat, Marko Horvat, Sara Kelemenić, Rene Kuretić, Ivano Lukačević, Oliver

Ostoja, Vita Sabolić, Teo Šantek, Maja Vugrinec, Fran Zadravec, Petar Zadravec

8. B - Razrednik: Petar Korbelj

Učenici: Ilona Baričević, Adriano Debelec, Lorena Kermek, Tesa Kovačević, Franka Marić, Lea Matjačić, Jana Mikulaj, Vita Mikulić, Dora Plechinger, Hana Posavec, Maxim Axel Stojiljković, Anamari Šafarić, Nela Šarić, Marija Turk.

8. C – Razrednica: Ivana Jambrošić

Učenici: Mirta Bistrović, Ema Blažinčić, Franka Cerovečki, Edo Đurkas, Borna Horvat, Borna Kelkedi, Ena Magdalenić, Juraj Majnarić, Franka Novak, Vito Patafta, Vito Pevec, Sebastian Sedlar, Noa Srša osnovna škola DomašInec

1.a - Razrednica: Sandra Hrgović Učenici: Sara Maria Furdi, Hana Horvat, Iva Jakšić, Nina Jankaš, Tena Kanižaj, Lucija Kuzmec, Marko Pavlic, Laura Peršak, Patrik Remenar, Vito Rob, Andrija Vargek

2.a - Razrednica:

Sneženka Jankaš

Učenici: Sara Furdi, Vita Krznar, Jakov Mezga, Sebastijan Mezga, Viktor Šimunić

3.a - Razrednica: Marta Jakupović

Učenici: Dorijan Blažić Zelenić, Eva Drk, Klara Feliks, Monika Jambrošić, Leo Jankulija, Izabela Juričan, Roko Kanižaj, Timo Rob

4.a - Razrednica: Tatjana Kovačić

Učenici: Zrin Ferenc, Mihael Juričan, Liam Katančić, Jakov Levačić, Simon Šimunić, Anamarija Tot, Barbara Vargek

5.a - Razrednica: Mirela Kovač Draščić

Učenici: Lara Bočkaj, Tea Bočkaj, Lana Ciceli, Josip Drvoderić, Iva Grbavec, Martin Malović

5.b - Razrednica: Renata Martinec

Učenici: Lovro Brumen, Jana Jančec

6.a - Razrednica: Milica Lisjak Novak

Učenici: Rea Gavez, Katja Klarić, Abel Vlah

6.b - Razrednica: Dario Šincek

Učenici: Saša Hunjadi, Lucija Jambrošić, Jelena Kolarić, Barbara Kovač, Elizabet Sabolek

7.a - Razrednica: Ivana Mošmondor

Učenici: Mia Bočkaj, Nika Gavez

7.b - Razrednik: Mladen Vuk

Učenica: Valerija Ružić

8.a - Razrednica: Vedrana Vuk Tomac

Učenici: Karla Feliks, Tija Klara Filipović, Matea Horvat, Tena Jančec, Dora Kovač, Fabijan Mesarek

8.b - Razrednica: Tomislav Sušec

Učenici: Laura Furdi, Maria Hlišć, Anja Kolarić, Lana Kovačić

1.b - Razrednica: Renata Cesar Mučić

Učenici: Mark Bobičanec, Tena Ciceli, Lena Hunjadi, Hana Petak, Mirta Petermanec, Una Sabolek, Anastazija Travančić, Roko Zrna

2.b - Razrednica: Tatjana Pintarić

Učenici: Lena Đurkin, Lina-Marija Trstenjak, Jakov Žerjav

3.b - Razrednica: Silvija Birač Učenici: Tin Horvat, Eva Hunjadi, Tadej Kovač, Dinko Maroshi

4.b - Razrednica: Tatjana Pintarić

Učenici: Kiara Bobičanec, Andrija Đurkin, Stjepan Đurkin, Gabriel Novak, Viktorija Ružić, Lovro Sokač

TurČIšće

1.c - Razrednica: Marija Novak

Učenici: Matej Jambrošić, Elkas Kalanjoš, Matija Murk, Magdalena Pintar

2.c - Razrednica: Marija Horvat Levačić

Učenici: Andrej Malović, Marko Marić, Una Patafta

3.c - Razrednica: Marija Novak

Učenici: Laura Bermanec, Tena Halić

4.c - Razrednica: Marija Horvat Levačić

Učenici: Darsel Horvat, Filip Košak

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

SJEĆANJE na Gustija Draksara ujedinilo Međimurce

Koncertom prikupljeno više od 2500 eura

Piše: Roberto Dežđek Foto: Mario Golenko

Prepunom dvoranom

Centra za kulturu Čakovec ponovno su odjekivali zvuci najpoznatijih pjesmi Augustina Petrovića, Međimurcima znanog kao Gusti Draksar. Njemu u sjećanje, prošle srijede 26. lipnja održan je humanitarni koncert u organizaciji Humanitarne udruge Fijolina i obitelji Petrović.

Gusti Draksar ostavio je veliki trag u glazbenom stvaralaštvu Međimurja, a pjesme koje je otpjevao nalaze se u eteru mnogih radio postaja diljem svijeta

Gusti Draksar ostavio je velik trag u glazbenom stvaralaštvu Međimurja, a pjesme koje je otpjevao nalaze se u eteru mnogih radio postaja diljem svijeta. Njegovo naslijeđe i dalje živi kroz glazbu koja je inspirirala generacije, a ovaj koncert je bio još jedan dokaz koliko je bio voljen i poštovan u svojoj zajednici i šire. - Emotivno i posebno. Tim riječima možemo opisati cijelu večer koja je ispunila srca baš svih prisutnih, a međimurske narodne pjesme opet

Dupkom ispunjeni CZK uživao je u legendarnim izvedbama Gus�ja Draksara

Nenad Peršak, glavni producent cijelog koncerta

Miroslav Odak-Vaga, Etno duo Goga i Željko, Kruno Lajtman, Željko Pokupec-Šero, Sara Petrović i prijateljice, Sastav Božji dlanovi, Pepi Draksar i Gavaleri band (Nenad Peršak, Srećko Krištofić, Dražen Domjanić, Dragutin Kocijan, Dragomir Jurić Karči).

su vratile ponos i sjećanje. Srce nam je puno i veliko hvala svima, poručila je Tatjana Zoka u ime Humanitarne udruge Fijolina. Ovim putem Humanitarna udruga Fijolina zahvaljuje svim izvođačima, a oni su: Marija Kupper Jambrošić, Kruno Kamenić s orkestrom, Ivica Jurgec, Lovro Blažon, Josip Sanjković-Mitrica, Nenad Gavez, Darko Golubić i Tajana Jezernik,

Također velika zahvala ide i HDS ZAMPU na suorganizaciji cijelog koncerta, tehničkom osoblju, Centru za kulturu Čakovec te tvrtki Printex. Posebna zahvala glazbenom

Kamenić nastupao je s orkestrom producentu cijelog kon-

du Peršaku, Međimurske županije Matiji Posavcu na potpori te svim medijima i posjetieljima koji su popratili ovaj lijepi humanitarni događaj. Svaki posjetitelj dobio je nosač zvuka s legendarnim izvedbama Gustija Draksara. Putem donacija ukupno je prikupljeno 2534,18 eura, a taj iznos Humanitarna udruga Fijolina donirat će potrebitima.

Glazbeni maraton uz Shaquille O'Neala

Za sve posjetitelje su organizirani autobusi koji će voziti od Galerije Sjever do ulaska na prostor samog Forestland Parka

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Zlatko Vrzan

Uskoro kreće već 12. izdanje Forestland festivala koji će se od 19. do 21. srpnja održati na prostorima Forestland Parka u Brezju. Ove godine očekuje vas preko 48 sati glazbe, tri pozornice i mnogo iznenađenja.

DJ Diesel zapalit će atmosferu

Ove srijede 3. srpnja održano je druženje i press konferencija povodom samog festivala. Na konferenciji su govorili Krešo Biškup, jedan

od glavnih organizatora, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović te župan Matija Posavec. - Ove godine smo napravili veliki iskorak i u glazbenom i

u produkcijskom smislu. Dolaze nam dvojica vjerojatno i najpopularnijih artista ovog doba. Smatram da je Shaquille O'Neal najpopularnije ime koje je ikad kročilo u Međimurje, a

uopće ne sumnjam da će sve vas svojim nastupom oduševiti. Također želio bih se zahvaliti načelniku Nagrajsaloviću, županu Posavcu te svima ostalima koji su zaslužni da već 10. godinu zaredom na ovom mjestu organiziramo Forestland, poručio je Biškup. Besplatni autobusi od Čakovca do Brezja

- Ekipa koja organizira Forestland stvarno je odlična. To je sigurno najveći festival koji se događa u našoj općini, a svake godine uvođenjem novosti, Forestland je sve bolji

i bolji. Za ovu godinu organizirali smo autobuse koji će voziti od Galerije Sjever do ulaska na prostor samog Forestlanda Parka, rekao je Nagrajsalović.

- Forestland je već sada jedna svjetsko poznata atrakcija. Poznavajući Kre-

šu i njegovu ekipu uopće ne sumnjam da će festival iz godine u godinu još više raste. Samim dolaskom Shaquille O'Neala postajemo jedan svjetski brend te prezentiramo Međimurje u najboljem svijetlu, zaključio je Posavec.

Najveće ime koje će Forestland ugostiti definitivno će biti nizozemski house DJ Fedde Le Grand koji prvi put stiže na naše prostore.

- Fedde Le Grand dolazi u Međimurje! On je nedvojbeno najveći DJ kojeg smo ikad bukirali i sretni smo što će upravo on biti headliner 12. izdanja festivala Forestland ovog ljeta, rekao je booking i DJ manager Saša Mikac.

„Rythm of the Night“, „Put your hands up for Detroit“ i drugi hitovi stavili su Fedde Le Granda na

scenu, a nastupi po najvećim svjetskim festivalima zacementirali njegov značaj. Na festivalima poput Ultre, Tomorrowlanda, Parookavillea i drugih, Fedde Le Grand je DJ koji će razveseliti tisuće posjetitelja Forestlanda. Ove godine uz Fedde Le Granda dolaze: Shaquile O'Neal – DJ DIESEL, Fedde le Grand, Utopia Live, Myles O'Neal, Timo G, Vedran Car, Tluxx, vjerojatno najveća svjetska house zvijezda The Shapeshifters i svjetski prvak Tai Woffinden.

Krunoslav Lajtman sa svojim saksofonom bio je pravo osvježenje

Kruno

Nenad Gavez imao je emo�van nastup

Josip Sanjković-Mitrica otpjevao je brojne hitove Gus�ja Draksara

Načelnik Općine Sve� Juraj na Bregu, Anđelko Nagrajsalović, organizator Krešo Biškup i župan Ma�ja Posavec

Organizatori su spremni i jedva čekaju 12. izdanje fes�vala

Velikom glazbeniku

Gus�ju Draksaru odana je počast

TRGOVINA KRK Podbrest 105

Michael prvo čita kuharicu, a Branko sport i špicu

Ovog tjedna put nas je odnio do trgovine Krk u Podbrestu kako bismo našim vjernim čitateljima poklonili platnene vrećice s logom Međimurskih novina. U kupnji smo susreli Branka Horvata koji nam je rekao da prvo čita sport i pogleda špicu, a potom

prelazi na sve ostalo u Međimurskim novinama. Osim njega, susreli smo i Michaela Mesarića koji je pohvalio našu kuharicu. - Isprobavam vaše recepte iz kuharice. Jedanput sam i ja dao svoj recept, rekao nam je sa smiješkom na licu Michael. (sh)

Međimurske bebe

24. travnja.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Nataša Cmrečnjak iz Savske Vesi odabrala naočale

Najviše sreće u izvlačenju 110. kola nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Nataša

Cmrečnjak iz Savske Vesi. Svoje je naočale preuzela u četvrtak u Optici Briljant. Naša je sretna dobitnica bila

jako iznenađena kad smo je nazvali i rekli da je osvojia naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta

Ime i prezime:

Adresa:

odabrala naočale koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.

Drugi kupon 111. kola

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno

Novo, 111. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Nataša Cmrečnjak iz Savske Vesi je uz pomoć ljubaznih djelatnika Briljanta odabrala svoje naočale

Skupljene kupone od 12. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. srpnja. Sretnog dobitnika 111. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. srpnja. (mk)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Milena (35) i Marko (36) Novak iz Ivanovca dobili su kćerkicu Hani rođenu

Simona Beć (27) i Nikola Kolaja (28) iz Novog Sela Rok dobili su Sofiju rođenu 10. svibnja. Snimili smo mamu i bebu.

Marko Matoša (32) i Ana Marija Svrta (25) iz Kotoribe dobili su Nikolu rođenog 1. svibnja. Imaju Valen�nu (6) i Gabrijelu (4).

Maja (29) i Marko Šol�ć (28) iz Svetog Jurja u Trnju dobili su sina Liama, koji je rođen prije pet mjeseci. Imaju i Zaru staru tri godine.

Michael Mesarić i Branko Horvat s našim platnenim vrećicama

zablistale na Operi pod zvijezdama

(sh, Foto: Zlatko Vrzan)

petak,

5. srpnja

7:30, besplatno mjerenje

krvnog tlaka i razine šećera u krvi, Trg ispred Doma kulture u Maloj Subo�ci

18:00, Tamburaški sastav Frikovi i klapa Kampanel

Šator ispred Osnovne škole

Mala Subo�ca

18:00, Lov na Labuđe pero Nau�čki klub Labud, Prelog subota,

6. srpnja

9:00, Turnir u nogometu i košarci

izle�šte Fusek

14:00, Dobravski kotlić Park Krbulja

18:00, Grupa Vulkan Šator ispred Osnovne škole

Mala Subo�ca

18:30, Zmajev vrt

obitelji Valkaj

Železna Gora 5

18:30, Lov na Labuđe pero

Nau�čki klub Labud, Prelog

19:00, Otvorenje izložbe Menuet

Zgrada Scheier

20:00, Promenadni koncert

Zvjezdan Ružić

Fontana u Perivoju Zrinskih nedjelja,

7. srpnja

10:00, Šahovski turnir

Dani lipe, Gornji Mihaljevec Park Mlados�

10:30, Mimohod udruga od zgrade općine do crkve

Mala Subo�ca

11:00, Sveta misa u crkvi

Rođenja Blažene Djevice

Marije

Mala Subo�ca

12:00, Gradski kotlić

Zalešće

14:00, Lov na Labuđe pero

Marina Prelog

ČAROLIJA U ŽELEZNOJ GORI

Zmajev vrt srce je glazbe

Kako tradicija nalaže, i ovog ljeta čeka nas prava zvučna rapsodija u Zmajevom vrtu u Železnoj Gori. Zabavit će vas mezzosopranistica Tina Drole, bariton Wolfgang Stefan Schwaiger, bariton Miljenko Turk, dirigent Matija Fortuna, Orkestar Mladih Glazbenika i Stephan Lupino, začetnik Lupinizma koji će predstaviti skulpture zmaja, što će biti njegova donacija Zmajevom vrtu. Ono što svakako nije loša ideja, a preporučuju i organizatori,

Frikovi, Kampanel i šećer na kraju Goga & Željko najave

Dani općine Mala Subotica počinju u petak, 5. srpnja. Odmah od ranih jutarnjih sati, već od 7:30 pa do 9:30 čeka nas besplatno mjerenje šećera u krvi i krvnog tlaka. Sve se odvija na Trgu ispred Doma kulture u Maloj Subotici. No da bi dan bio zanimljiviji, čeka nas i raspjevana večer od 18 sati. Tad nas čeka Tamburaški sastav Frikovi i klapa Kampanel u šatoru ispred Osnovne škole Mala Subotica. Na istom mjestu, zabava se nastavlja i u subotu, kad je na redu velika svirka i zabava uz Grupu Vulkan. Nedjelja donosi najviše sadržaja, a detaljnu satnicu donosimo u nastavku ovog teksta. U 10:30 čeka nas mimohod udruga od zgrade općine do crkve. Sveta misa u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Maloj Subotici je u 11 sati. Poslijepodne je rezervirano za Sajam obrtnika, poljoprivrednika i udruga na trgu ispred Doma kulture u Maloj

jest to da na koncert ponesete dekicu na koju ćete se smjestiti i uživati u čaroliji koja vas čeka. Ulaznice po cijeni od 10 eura možete kupiti na Tisku plus u Čakovcu, Ulici kralja Tomislava 18 i na ulazu u Zmajev vrt na dan koncerta. Voditelj je Dejan Buvač, a producent Žorž Draušnik. Početak koncerta je u 18:30 u predivnom dvorištu obitelji Valkaj, a u slučaju lošeg vremena, koncert se pomiče na 7. srpnja. (pt)

Druženje nas ponovno očekuje u bajkovitom Zmajevom vrtu

ČAKOVEČKO

LJETO 2024.

Raskoš u

nedjelja,

7. srpnja

17:00, Sajam obrtnika, poljoprivrednika i udruga Trg ispred Doma kulture u Maloj Subo�ci

18:00, Dodjela nagrada osnovnoškolcima

Mala Subo�ca

18:00, Predstava dramske radionice Glumatam za djecu Dom kulture Mala Subo�ca

18:30, nastup Puhačkog orkestra Općine Mala Subo�ca i Murskog Središća, nastup mažoretkinja Općine Mala Subo�ca i Murskog Središća pozornica ispred Doma kulture Mala Subo�ca

19:30, Dodjela priznanja najboljim sportašima Općine Mala Subo�ca

Subotici, s početkom u 17 sati. U 18:00 će biti dodjela nagrada osnovnoškolcima. Istovremeno, čeka nas i predstava dramske radionice "Glumatam" za djecu u Domu kulture Mala Subotica. U 18:30 vrijeme je za nastup Puhačkog orkestra Općine Mala Subotica i Murskog Središća – pozornica ispred Doma kulture Mala

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - JASEN BOKO: NA PUTU SVILE

Dobitnik knjige Ne postoji neposlušno dijete objavljene u prošlom broju je Stjepan Čuček iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1503

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Jasen Boko: Na putu svile

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Kratki sadržaj: Gradovi izgubljeni u vremenu, zaboravljene kulture, drevne religije, samo su površina onoga što je Jasen Boko, slijedeći stope Marka Pola, otkrio na svom putovanju središnjom Azijom. Riječ je ovdje i o osobnom otkriću i suočavanju s izazovima koje se neće naći na utabanim turis�čkim stazama. Jasenov duboki uvid u povijest i kulture, stečen obrazovanjem i kulturnim miljeom, obogaćuje i povezuje drevne civilizacije s sadašnjošću.

Od karakorumskih bespuća do tajanstvene doline Kalaša, Boko ne samo da dokumen�ra svoje putovanje, već čitatelju pruža rijetku priliku da zaviri u skrovite kutke planeta.

Etno duo Goga & Željko nastupit će na Trgu ispred Doma kulture

Subotica te nastup mažoretkinja Općine Mala Subotica i Murskog Središća. Tko je najbolji u sportu, doznajemo u 19:30 kad je na rasporedu dodjela priznanja najboljim sportašima Općine Mala Subotica. Večer završava u 20 sati uz Koncert Etno duo Goga & Željko na trgu ispred Doma kulture u Maloj Subotici. (pt)

U ovom drugom, izmijenjenom i dopunjenom izdanju Jasen Boko prikazao je sadašnju situaciju otkrivajući nam koliko se taj svijet izmijenio od njegova puta i prvog izdanja prije petnaest godina

Perivoju

Zrinski

Ove subote 6. srpnja od 20 sati u sklopu Čakovečkog ljeta u Perivoju Zrinski kod fontane čeka nas promenadni koncert Zvjezdana Ružića. Njegovo iskustvo i vještina, ali i mašta i hrabrost naveli su ga da kreira nešto potpuno novo – Pianotron. Pianotron je sastavljen od triju instrumenata – klavira, mellotrona i pedala na kojima unaprijed isprogramira zvuk koji kasnije pokreće udarcem noge. Svaki taj instrument predstavlja jedan dio Zvjezdanove osobnosti. Klavir predstavlja znanje, vještinu i mudrost, mellotron ono razigrano dijete u njemu koje se igra notama, a pedale onoga koji neprestano traga za nečim novim. Koliko god to nemoguće zvučalo, Zvjezdan sva tri instrumenta svira istovremeno. Kada svira, svoju publiku vodi na putovanje kroz različite prizme priče koju pripovijeda notama. Koncert se održava u organizacijskoj suradnji s Turističkom zajednicom grada Čakovca, a ulaz na koncert je besplatan. (pt)

20:00, Koncert Etno duo Goga & Željko trg ispred Doma kulture u Maloj Subo�ci

ponedjeljak, 8. srpnja

17:00, Radionica Etno Zbirke trg ispred Doma kulture u Maloj Subo�ci

17:00, Sajam obrtnika, poljoprivrednika i udruga trg ispred Doma kulture u Maloj Subo�ci 19:30, mimohod folklornih sekcija iz Hrvatske, Bugarske, Njemačke, Indije i Perua od Osnovne škole do Doma kulture Mala Subo�ca 20:00, nastup folklornih sekcija iz Hrvatske, Bugarske, Njemačke, Indije i Perua Mala Subo�ca

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

POKLANJA KNJIGU

DANI OPĆINE MALA SUBOTICA

događaj tjedna

Mnogo više od koncerta

Opera pod zvijezdama odgojila je svoju publiku koja želi više takvih događaja

Piše: Josip Šimunko Foto. Zlatko Vrzan

Opera pod zvijezdama, održana u nedjelju 30. lipnja u Prelogu, postala je zaštitni znak Grada Preloga i spektakl koji traje. Svojevremeno je to bio poklon građanima uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, a danas je mnogo više. Ove godine nastupili su uz Varaždinski tamburaški orkestar pod ravnanjem Tibora Büna Blanka Tkalčić (mezzosopran), Gabrijela Hrženjak (sopran), Vladimir Garić (tenor) te Filip Hozjak (tenor i bariton).

Publika je dakako velikim aplauzom pozdravila domaćeg tenora Filipa Hozjaka, koji je već dugo ljubimac preloške publike sa željom da postigne još veće uspjehe u karijeri. O njegovoj karijeri u 4 tenora i pjevača zna ponešto svaki građanin Preloga i ovog dijela Međimurja.

Gabrijela Hrženjak je mlada sopranistica koja je rođena u Vinici kraj Varaždina, a nakon Varaždina

studirala je u Zagrebu i Ljubljani te već postigla lijepe uspjehe kako na pjevačkom tako i u natjecateljskom planu, uz brojne nastupe.

Čakovčanka Blanka Tkalčić je dobro poznata domaćoj publici, odgojila je

brojne mlade talente i pomaže im da pronađu svoj zvjezdani put te djeluje i kao operni pedagog te veoma uspješno nastupa kao mezzosopran uz brojne domaće i inozemne nastupe.

Vladimira Garića pak i ne treba posebno predstavljati jer je jedan od vrhunskih hrvatskih tenora. Dovoljno je reći da mu je uzor glasoviti Placido Domingo.

Na kraju, veliki pljesak zaslužili su svi izvođači, posebno nakon izvođenja poznatih arija: “Komm Zigany“, “La donna è mobile“, “Ero s onoga svijeta“, “Komm mit nach Varaždin“, “Nessun Dorma“ i druge.

Koncert je završio zajedničkim izvedbama domaćih skladatelja, “Neka cijeli ovaj svijet“ iz mjuzikla “Jalta, Jalta“ te iznenađenjem, izvedbom “Time to Say Goodbye“, skladbom sa Sanrema.

Publika je svaki nastup popratila dugačkim pljeskom, no bilo je tu i nešto više od pljeska. Dogodio se fenomen koji se zbog zasićenosti događajima rijetko događa u velikim gradovima, oko osam stotina posjetitelja zapravo je navijalo za izvođače, a to je zapravo pokazatelj da je Opera pod zvijezdama odgojila svoju publiku koja želi više takvih događaja.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 17.7.2024. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Daddio

Dobitnica ulaznica za film: Magdalena Kramar

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Vladimir Garić, Blanka Tkalčić, Gabrijela Hrženjak i Filip Hozjak

Od onih najmlađih pa do onih najstarijih – svi su uživali u operi

Mjesto se tražilo i na obližnjim klupicama

Koliko je atmosfera bila odlična pokazuje i ples na pozornici

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

Sara, Anita i Gita spas od vrućina potražile su u zanimljivim haljinama

Mateo i Dorotea skladni su u ljubavi i modi

Ema i Norberta za ljeto biraju šarenilo

Cvjetna suknja i mali osmijesi dobitna su kombinacija

Mlada obitelj, Aleksadar, Nina i Ma�ja, pozirali su našem fotografu

Žuta haljina prikladna je za sunčane dane

PRILOČANEC Andrej Hladnik:

Godišnje pretrčim

- Svi kod

Piše: Luka Pongračić

Foto: Zlatko Vrzan

Ovaj 34-godišnjak već je dvije godine zaredom proglašen najboljim sportašem Grada Preloga, prvak je Hrvatske na 50 kilometara s novim državnim rekordom 2:57:08 na 7. Polojskoj ultri, a u vitrini ima stotinjak medalja i pehara. No, kako je sve počelo? Priča počela s nogometom

- Moja priča počela je nogometom. Od 6. godine igrao sam u preloškoj Mladosti, gdje sam se zadržao sve do 26. godine, dakle puna dva desetljeća. Igrao sam i krilnu poziciju, pa i zadnjeg veznog, a nerijetko i lijevog bočnog, zbog brzine. No, nakon nekog vremena shvatio sam da sam se zasitio nogometa. Nekoliko mjeseci sam mirovao, iako, tad je kćer Ria bila jako mala, no znao sam da se moram pokrenuti, falio mi je podražaj i počeo sam trčati. Bi-

do 6 tisuća kilometara

ju iščupali van. Ima svakakvih situacija, priča nam Andrej. Na rasporedu su pripremne utrke, a na jesen veliko finale – obrana titule u maratonu u listopadu.

- U nedjelju imamo utrku u Trakošćanu, 4. puta zaredom osvojio sam 1. mjesto, ali tu je ipak prvotni cilj podružiti se i malo zabaviti pošto je utrka u organizaciji našeg kluba. Uskoro su i pripreme na Rogli, nas 6 najboljih sa trenerom, a onda priprema za maraton, uzbuđeno će Hladnik. Tvrdi i kako bi volio još odraditi 7 do 8 godina na vrhunskom nivou, a ima još i nekoliko neostvarenih želja.

Kćer Ria najveća je podrška

kad imate nekoliko utrka mjesečno.

Najvažniji su trening, san i prehrana

važna jer trkači godišnje mijenjaju i po 10 para tenisica.

- Kroz godinu iskoristim 8 do 9 para tenisica, što je sasvim pristojna brojka. Jasno, za svaku podlogu potreban je drukčiji par tenisica, a u prosjeku svaka 3 mjeseca dobivam nove tenisice svog sponzora Sauconyja. Cijene se kreću od 150 do 200 eura, a za utrku od 250 do 300 i to je za nekih petsotinjak kilometara dovoljno. Tu je i La Primafit, koji me opskrbljuju svim suplementima za utrku, rekao je Priločanec pa se dotaknuo postignuća.

50 kilometara za manje od 3 sata

Što se tiče najdražih postignuća, ističe se osvajanje zlata na Prvenstvu Hrvatske u maratonu iz listopada 2023. godine.

lo je to nekoliko treninga tjedno, tek za opuštanje. Nekoliko mjeseci kasnije, s minimalnim treningom, otrčao sam Ljetnu ligu i završio 1. Na nagovor prijatelja Igora Goričanca, Andrej je započeo s treniranjem u Atletskom klubu Varaždin, čiji je član i dan danas. - Član sam varaždinskog kluba, ali treniram nerijetko i na stadionu u Prelogu. Što se tiče dolaska u AK Varaždin, prvo je trener morao vidjeti na kojoj sam zapravo razini i tek onda su krenuli pravi treninzi. Nužan je proces prilagodbe, a nakon 3 mjeseca već sam trenirao 5 puta tjedno, što je bila velika promjena. Oduvijek se oslanjam na vježbe s tjelesnom težinom, istezanja i dosta rolanja aparatima za opuštanje mišića. Ako ste trkač, cilj vam je biti čim laganiji jer više mišićne mase crpi vam i više energije na duže staze, govori Andrej. Oporavak je za sportaša vrlo važan, pogoto-

ljeda, dosad sam imao sreće da sam imao samo neke sitnije nezgode. Prije 2 godine na polumaratonu zakačio sam se za nogu kolege iz Zagreba i imao gadan pad na bradu, koljeno i lakat, ali srećom bilo je samo natučeno. Tek nakon 5-6 dana sam shvatio da je i rebro slomljeno te sam pauzirao 2 tjedna. 2021. sam na Ivanščici upao nogom u blato pa sam uz pomoć kolega morao izaći van. Da stvar još bude gora, tenisica je ostala unutra, skupio se vakuum i jedva jedvice smo

SJAJNI Roko Farkaš Četiri medalje s Prvenstva Hrvatske

- Htio bi nekoliko svojih rezultata podebljati za dvijetri minute i približiti se top 5 vremenu u Hrvatskoj, teško da bih mogao bolje od tog. Svjetsko prvenstvo u maratonu je velika želja, ali norma je prilično zahtjevna. Sljedeće godine idem na Pirineje na Svjetsko prvenstvo u trailu, to je osigurano 2. mjestom u državi. Maraton u New Yorku i Bostonu također su utrke koje bi svakako htio odraditi, ističe Andrej.

Kći Ria najveća je podrška, a i polako ide tatinim stopama te već nekoliko godina trenira u AK-u Međimurje. Njegov put vjerno prate i podržavaju i supruga Adrijana, majka, otac i brat Fabian. A tko zna, možda jednom vidimo Andreja i Riu na startu maratona u New Yorku...

ko kaže Hladnik,

- Cijelo vrijeme sam u treningu i držim do toga da maraton mogu istrčati bilo kad i bilo gdje. Oporavak bi morao trajati 2 tjedna, no realnost je takva da dan nakon utrke odradim lagani trening, nekoliko dana odmorim, a onda opet nekoliko dana laganog trčanja. Nakon 2 tjedna opet se može u puni trenažni proces. Kalendar je dosta nezahvalan, pogotovo kad trčite polumaratone, maratone, kroseve, pedesetke, cestovno, a isto tako i trailove i staze. Po nekoj mojoj računici, godišnje pretrčim oko 5 do 6 tisuća kilometara, ističe 34-godišnji Priločanec. Prehrana i san jednako su važni kao i trening, a neki će reći da je i najvažniji aspekt. - Svi kod kuće smo već nekoliko godina vegani i to je bio pun pogodak, osjećam se puno poletnije i generalno bolje. Ujutro popijem čašu limuna ili iscijedim nekoliko naranči, za doručak većinom pojedem zobene s proteinima i kikiriki maslacom, volim i tofu s rižom, obožavam voće, energetske čokoladice, a navečer opet neki ugljikohidrat i proteini za oporavak. Naravno, tu su i neki suplementi, poput B12, ashwagandhe, glutamina, magnezija i omega 3 masne kiseline, govori Andrej. Uloga sponzora je iznimno

- Moram napomenuti i državni rekord na 50 kilometara, koji iznosi 2 sata i 57 minuta, a isto tako i 1. mjesto na Državnom prvenstvu na 50 kilometara u Slavonskom Brodu prije nekoliko mjeseci. Već sad okvirno 7 godina sam ozbiljno u ovom sportu i ne mislim stati još barem 7-8 godina, priča Andrej. Nekad ne ide sve po planu pa se tako trkači moraju nositi i sa fizički teškim izazovima tijekom utrka, što može rezultirati i ozljedama. - Prva mi na pamet pada utrka u Maroku, kad je već na startu u 7 ujutro bilo 23 stupnjeva uz 90 % vlage u zraku, ali 24. mjesto na kraju uljepšalo je dan. Što se tiče oz-

Skromni mladić iz Nedelišća, ujedno i jedna od najvećih nada hrvatske atletike, ostvario je izvanredne rezultate u Karlovcu. Proteklog vikenda na stadionu Branko Čavlović-Čavlek, u organizaciji AK-a Karlovac, održano je Podravka Prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke.

Roko Farkaš je u skoku u dalj iz zadnje serije (7,72m) zauzeo 2. mjesto, što je ujedno njegov osobni rekord, ali i norma za Svjetsko juniorsko prvenstvo. No, nije tu stao. Zablistao je i na 100 metara s vreme-

nom 10,2. Zbog problema s elektroničkom opremom, na kraju je u obzir uzeto spomenuto ručno mjerenje, no inače bi rezultat bio bolji. Roko je stigao ‘odvesti’ svoju štafetu varaždinskog Atletskog kluba Sloboda do zlata na 4×100 metara s vremenom 41,84. Kao šećer na kraju ostala je utrka na 200 metara u kojoj je mladi Nedelišćanec postavio rekord prvenstva s vremenom 20,90. (lm)

Roko Farkaš

kuće smo već nekoliko godina vegani i to je bio pun pogodak, osjećam se puno poletnije i generalno bolje, govori talentirani atletičar

vo, ka-

Andrej u svojoj vitrini ima sto�njak trofeja i medalja

Kći Ria ide ta�nim stopama

Tehnički tajnik MNS-a Darko Jambrović predsjedniku je NK-a Spartak Kris�janu Jurasu, uručio prigodnu plaketu

SVEČANA PROSLAVA 60. godišnjice

Juras: Spartak je postao prava obitelj

Prošlog petka, 28. lipnja, u Domu kulture, svečanom sjednicom proslavljena je 60. godišnjica NK-a Spartak Mala Subotica. Brojni ugledni gosti, članovi kluba, bivši igrači, sponzori, navijači i predstavnici lokalne zajednice okupili su se kako bi obilježili značajnu obljetnicu.

Kristijan Juras, predsjednik NK-a Spartak, koji je na čelu kluba već punih osam godina, svojim govorom je započeo svečanu sjednicu.

- Davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća rodila se ideja o osnivanju nogometnog kluba u Maloj Subotici. Realizacija te ideje dogodila se 1964. godine i to na inicijativu jedne grupe sportskih entuzijasta na čelu s gospodinom Augustom Cirkvenčićem, ujedno i prvim predsjednikom kluba, rekao je Juras.

Predsjednik se kroz govor osvrnuo i na povijesne uspjehe te naglasio kako je Spartak kroz ovih 60 godina prošao kroz mnoge uspone i padove.

- Od 1992. pa sve do 1996. godine klub se uspi-

njao rangovima natjecanja. Od početne 4. HNL Sjever, pa do najvišeg ranga u povijesti kluba – 2.HNL. To je bio, i vjerojatno će i ostati, najveći uspjeh kluba u povijesti. Također, nakon dugih 40 godina čekanja, prošle godine dogodio se drugi najveći uspjeh u Spartakovoj povijesti. Osvajanje naslova prvaka 1. MNL te plasman u najviši rang međimurskog nogometa – Međimursku Premier Ligu. Klub je ove sezone izborio opstanak u toj zahtjevnoj ligi, a cilj nam je da postane stabilan Premierligaš.

Juras je također istaknuo kako u budućnosti, u suradnji s Općinom Mala Subotica, Spartak želi izgraditi tribinu s popratnim sadržajima te napraviti rekonstrukciju igrališta. Investicija se planira prijaviti na natječaj te �inancirati sredstvima Europske unije. Na kraju je istaknuo kako mu je drago što je Spartak s vremenom postao prava obitelj te što svake godine osjećaj zajedništva raste. (rd, foto: Zlatko Vrzan)

TRENER ŽNK-a Međimurje Ivan Dizdar:

Moj plan je prvak države!

- S ovim pojačanjima koja još dolaze imat ćemo ekipu koja će napasti sami vrh, optimistično je rekao mladi stručnjak

Piše: Miljenko Dovečer

U proljetni dio prvenstva 1. HNL za žene nogometašice Međimurja ušle su s novim trenerom i ostvarile postavljeni cilj, ostanak u ligi. Mladi stručnjak Ivan Dizdar došao je iz SAD-a te na klupi zamijenio Roberta Kataneca.

Mladi 36-godišnji trener koji posjeduje UEFA A licencu preporodio je nogometašice, ostavio ekipu u 1. ligi i na tribine doveo gledatelje. Prije nego je krenuo u trenerske vode radio je kao bankovni stručnjak za nekretnine.

Predvodio jednu od najboljih američkih ekipa

Zbog svega navedenog vodstvo ŽNK-a Međimurje odlučilo se za Dizdara s obzirom da se njegove ambicije i vizija najviše poklapaju s dugoročnim ciljevima kluba. Ivan između ostaloga ima bogato iskustvo u ženskom nogometu i u radu s mladim igračicama.

Za Ivana Čakovec i ŽNK Međimurje nisu nepoznanica jer je bio gost prije tri godine prezentirajući djevojkama mogućnosti koje im se pružaju ako se odluče za studij u Americi. Jednako tako odradio je s njima i jedan trening, i kad je došao, Ivan im nije bio nepoznanica.

su bolji stručnjaci, imate bolje trenere koji žive za nogomet i rade za mali novac u usporedbi s Amerikancima, rekao je Dizdar.

- Moram naglasiti da sam u ŽNK-u Međimurje okružen vrhunskim stručnjacima kakve je teško sresti u SAD-u, a jedan od najboljih je svakako trener u mlađim kategorijama Mario Šarić, dobar mentor i savjetnik od kojeg možeš puno naučiti. Osim toga bio je i igrač u 1. HNL, a sada stvara igračice za čakovečkog prvoligaša. Nedavno je polučio veliki rezultat i sa svojim pionirkama osvojio treće mjesto u državi iza Osijeka i Agrama, kaže Dizdar za Šarića i nastavlja predstavljati svoje suradnike bez kojih, kaže, ne bi bilo ovog uspjeha.

sao je svoje suradnike trener Čakovčanki s kojima je više nego zadovoljan, pa je zbog toga postignut i ovaj rezultat. No rezultat se najvećim dijelom postiže na terenu, na treninzima i na utakmicama i tu se vidi rukopis trenera.

- Nakon rata s roditeljima smo prvo preselili u Njemačku, a zatim otišli u SAD gdje sam na univerzitetu u Seattleu završio Master Business i radio kao bankar za nekretnine. Kao student branio sam jedno vrijeme za koledž, a zatim sam se bacio u trenerske vode. Bio sam pomoćni trener u ženskom nogometnom klubu na koledžu jednu sezonu, a nakon toga kao glavni trener vodio sam ekipu Phoenix s kojom smo dva puta bili prvaci države i išli na sve američko natjecanje. Nakon toga tri puta sam bio prvak s ekipom Arizona Western i bili smo među top 10 ženskih nogometnih ekipa u SAD, rekao je Ivan u uvodu. Tako je stekao reputaciju trenera koji iz svojih djevojaka izvlači najbolje. To najbolje pokazuje činjenica da je samo u 2022. godini čak 11 igračica iz njegove ekipe napredovalo u najviše razine sveučilišnog nogometa u Americi, NCAA D1, D2 i NAIA.

Prvi cilj u čakovečkom prvoligašu je ostvaren

- U više navrata dolazio sam iz SAD-a u Hrvatsku jer sam zahvaljujući gospodinu Mihačiću upisao na trenerskoj akademiji HNS-a školu za trenere i danas s ponosom mogu reći da posjedujem UEFA A licencu. Krajem prošle godine prihvatio sam poziv direktora Goričanca i predsjednika Kljajića i nisam zažalio. Dapače, ovo je jedan veliki izazov za mene i mislim da smo krenuli dobrim putem. Prvi cilj je ostvaren, konsolidirali smo ekipu i ostali smo u 1. ligi, nastavio je trener Dizdar i usporedio ženski nogomet u kod nas i u SAD-u.

- Ne može se do kraja napraviti usporedba jer nogomet u SAD-u ima dulju tradiciju, puno veća je zemlja od Hrvatske. No ono što bih naglasio je to da se u SAD ulaže puno više novca, da su uvjeti kudikamo puno bolji, baza nogometašica je puno šira. No u Hrvatskoj

Uspjeh kluba nije samo jedna osoba - Uspjeh kluba nije samo jedna osoba, već tim, a ja sam sretan i ponosan što surađujem ne samo s kvalitetnim suradnicima, već i jako dobrim ljudima. Moram istaknuti da s vratarkama radi fenomenalna Sanja Šoltić, trenerica vratarki s najvišom UEFA A licencom, bivša reprezentativka Hrvatske. Njezin rad ogleda se i u mlađi kategorijama gdje također surađuje. Osim nje prvi suradnik na planu kondicije je mladi kineziolog Karlo Jambor koji je vrhunski pripremio ekipu, a također radi na tom polju i s pionirkama i kadetkinjama, opisuje Dizdar svoje suradnike, a posebno ističe ljude iz logistike.

- S direktorom Hrvojem Goričancem koji je i nogometni stručnjak s UEFA PRO licencom kontaktiram svakodnevno i razmjenjujemo stalno informacije i zajedno sudjelujemo u kreiranju ekipe. Moram svakako spomenuti i team managera Nikolu Horvata koji je svakodnevno na raspolaganju unatoč tome što je zaposlen u jednoj �irmi, opi-

- Kad sam se primio posla, prvo sam od cura zahtijevao najveću ozbiljnost i disciplinu na treninzima i s time sam imao najmanje problema. Naravno da smo doveli i nove djevojke koje su pojačale konkurenciju, radili smo puno na taktici, a i kondicijski je ekipa bila na vrhunskom nivou. Djevojke su mogle trčati u oba smjera tako da je svih 11 stalo iza lopte, a iz kontri smo postigli puno golova. Sve to doprinijelo je da su imale puno samopouzdanja, na treninzima je vladala obiteljska atmosfera, na utakmicama se ginulo, a pojačanja Kirara, Olivia i Domenica odlično su se uklopile u ekipu. Sve to je doprinijelo da postignemo željeni cilj, kazao je mladi trener. - Još da spomenem da je nakon svega nabrojanog bila uživancija raditi na treninzima i uživati u utakmicama. Također Čakovec, Međimurje, daju jedno dobro gostoprimstvo, ljudi su jako dobri, susretljivi, a to su rekle i djevojke koje su došle iz udaljenih država. A još su kazale da je to siguran kraj i lijepo im je ovdje. No jedan problem nas muči, s obzirom na to da cure dijele svlačionu na stadionu gdje treniraju i dečki. Bilo bi dobro kada bismo mogli imati zasebnu prostoriju za cure koje treniraju svakodnevno, neke idu u školu, pa da mogu ostaviti stvari u svlačionici. Taj prostor puno bi značio djevojkama, a također da im se omogući da mogu oprati i rublje. No bez obzira što će biti, mi ćemo 29. srpnja početi s pripremama, kaže Dizdar i u nastavku se osvrće na igrački kadar.

je biti države!

Marljivo rade na kvalitetnim pojačanjima

- Imat ćemo zajedničkih pet tjedana, pripremat ćemo se naravno u Čakovcu, a pripremne utakmice ćemo igrati s ekipama iz okruženja iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske, uglavnom s al pari ekipama. Što se tiče ekipe, došlo je i doći će do promjena u igračkom kadru. Nažalost. napustile su nas Olivia Lewis i Domenica Rodrigues koje su bile standardne članice i dale veliki doprinos. Iznimno smo sretni što možemo objaviti kako će Kirara Fujio s nama ostati i sljedeće godine. Kirara je odigrala ukupno devet utakmica i postigla dva zgoditka, no još je važnija njena uloga u središnjici terena, gdje je svojim umijećem držala konce igre te razigravala svoje suigračice, govori Dizdar. - Do sada su klubu pristupile četiri igračice, a još dvije su u dolasku. Važno pojačanje i konkurencija na golu stiže iz Slovenije. Riječ je o mladoj vratarki Neži Forštnarič, koja je iskustvo dosad stjecala u ekipama ŽNK-a Ptuj i LUVa Graz, ali i u nastupima za mlade reprezentacije Slovenije. Iz Slovačke su došle dvije nogometašice. Nina Korimova ima 19 godina, a dolazi iz ŠK-a Slovan Bratislava i obrambena je igračica koja igra na poziciji stoperice. Nina je bila članica svih mlađih selekcija Slovačke, a sada je na popisu A reprezentacije. Druga Slovakinja Lenka Mazúchova dolazi iz Banske Bistrice gdje bilježi uspješne nastupe za prvoligašku ekipu MFK-a Dukla te tako dobiva veliko priznanje našavši se na kraju godine na popisu najboljih 11 igračica prve Slovačke lige za žene. Obično igra poziciju vezne igračice ili napadačice, pokazujući svestranost i prilagodljivost na terenu, no najbolje se ipak snalazi na

Ivan Dizdar, trener koji je preporodio čakovečke prvoligašice

krilnoj poziciji, kazao je trener i spomenuo da cure uglavnom dolaze izvana na preporuku agenta iz Slovenije i njegovih poznanika. Dolazak takvih kvalitetnih pojačanja sigurno će značiti da su i želje veće.

Nova sezona, nove želje - Naravno, no moram spomenuti da je glavni oslonac na domaćim curama, a ove koje dolaze izvana samo mogu pomoći da se naše domaće djevojke još više dignu u kvaliteti. Podloga za to je i dobra škola nogometa, a to su pokazale talentirane pionirke pod vodstvom trenera Šarića, a već sam spomenuo da su uzele treće mjesto u državi. Plan kluba je da u sljedećoj sezoni budemo u top četiri kluba, a tu osim nas ubrajam Osijek, Dinamo i Hajduk. Moj osobni plan je da budemo prvi, bez obzira kako to neskromno zvučalo. Dobro sam analizirao konkurenciju i s ovim pojačanjima koja još dolaze imat

ćemo ekipu koja će napasti sami vrh, optimistično je rekao trener Međimurja i još se osvrnuo na mlade domaće talentirane igračice.

- Već jedno vrijeme s nama treniraju i talentirane kadetkinje, a neke od njih upisale su i prve seniorske minute. Tako je Hana Katalenić u početku imala malu minutažu, pokazala je srčanost i borbenost, kao i htijenje na trening i u utakmici protiv Agrama igrala punih 90 minuta. Uz nju još se ističu Paulina Crikvenčić u obrani, koja je eksplozivna i motorična, zatim Tara Tkalčec i Ema Hrnčić koje su tehnički dobre i brzo se uklapaju u ekipu. Naš cilj je da talentirane djevojke čim prije okuse iskustvo igranja u seniorskom nogometu jer one moraju biti oslonac kluba. Djevojke iz drugih krajeva samo moraju pojačati konkurenciju i time će domaće cure bolje napredovati, govori Dizdar. Dobre proljetne igre privukle su i gledatelje na tribine.

- Dobru prezentaciju i borbenost na terenu prati rezultat i onda dovodiš gledatelje na tribinu. To su prepoznali ljudi i polako su se od gledatelja pretvorili u navijače i bilo ih je na utakmicama oko 300, a na ovoj posljednjoj čak 500 što je zavidan broj. Želja mi je da u novoj sezoni na tribine dolazi i do 1000 gledatelja. Volio bih da klub još poradi na marketingu, da još više djece s roditeljima dođe na utakmice, a mi ćemo poduzeti sve na terenu da se im odužimo prvo pristupom koje onda donose rezultate, tj. pobjede, rekao je Dizdar. - Posebno bih se zahvalio našem predsjedniku gospodinu Mati Kljajiću koji nesebično pomaže djelovanje kluba. Izdvaja nemala svoja vlastita sredstva i znam da to sve radi zbog ljubavi prema klubu i nogometu. Na tome sam mu bezgranično zahvalan, jer teško je danas naći takve entuzijaste, završio je razgovor trener ŽNK-a Međimurje.

ATLETIKA

Najbrži na 8,3 km: Nikola Šol�ć, Saša Horvat, Goran Marković (Foto: Mija Mance)

1. UTRKA općine Belica Dubravka i Saša Horvat pobjednici povijesne utrke

U okviru proslave Dana općine Belica, prošle subote 29. lipnja u organizaciji TRKA Belica održana je 1. Utrka općine Belica. Utrka je privukla više od 200 trkača svih dobnih kategorija, a prije same utrke održale su se i dječje utrke. Dječja utrka privukla je mnoge mlade natjecatelje koje su žustro bodrili njihovi roditelji te bake i djedovi.

Start glavnih utrka na 4,2 km i 8,3 km bio je na atletskoj stazi kod nogometnog igrališta u Belici. Ruta je prolazila kroz prirodu uz potok Borščak te kroz ulice mjesta. Najbrži je na glavnoj utrci od 8,3 km kod muškaraca bio Saša Horvat (BK Prelog) koji je stazu istrčao za 31 minutu i 38 sekundi.

GIMNASTIKA

EVA VINKOVIĆ Naša nova gimnastička nada

Eva Vinković, talentirana mlada članica Gimnastičkog kluba Nedelišće, ostvarila je sjajne rezultate u Osijeku. U nedjelju, 23. lipnja, završeno je Prvenstvo Hrvatske u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici koje se održavalo u dvorani Gradski vrt.

Eva je nakon nepune 2 godine treninga, kroz kvali�ikacije i natjecanja klubova Regije Sjever u kategoriji kadetkinja, izborila nastup u obaveznom programu na Prvenstvu i završnici Kupa Hrvatske, na kojem je u konkurenciji više od 40 gimnastičarki osvojila odlično 5. mjesto.

- Budući da je ovo bio Evin prvi nastup na jednom tako velikom natjecanju te da je ove godine iz osnovnog prešla u obavezni, zahtjevniji gimnastički program, Eva je na svim natjecanjima pokazala svoj neosporni talent što je rezultiralo ovim odličnim

Kod žena je najbrža bila Dubravka Horvat koja je stazu istrčala za 38 minuta i 22 sekunde. Na kraćoj stazi od 4,2 km koju je istrčalo čak 150 trkača, najbrži je bio Vedran Rešetar (AK Međimurje) koji je utrku istrčao za 14 minuta i 45 sekundi. Kod žena je najbrža bila Ivana Zeljko (AK Međimurje) koja je stazu istrčala za 17 minuta. Najboljim trkačima iz svih kategorija nagrade su uručili načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi i njegova zamjenica Marija Prekupec. Organizacija je bila na visokoj razini, a članovi TRKE Belica dobili su brojne pohvale od sudionika za svoj trud. Također obećali su kako će se utrka održati i iduće godine. (rd)

Talen�rana mlada članica GK-a Nedelišće

rezultatom. Moramo napomenuti da je Evi 3. mjesto i brončana medalja izmakla za samo 0,20 bodova. Na svom prvom velikom natjecanju Eva je imala, uz svoju obitelj, i veliku podršku naše vrhunske gimnastičarke Tijane Korent i juniorke Franke Marić. Velike čestitke Evi pred kojom je, vjerujemo, uz daljnji rad, trud i zalaganje, blistava gimnastička karijera, poručili su iz GK-a Nedelišće. (lm)

MEĐUNARODNA SMOTRA KUD-ova

Goričan folklorom proslavio svoje dane

Osim kulturnog programa, posjetitelji su imali priliku uživati u raznim aktivnostima i gastronomskim delicijama

Svaki grad i općina ima svoju priču, svoje dane kada se s ponosom okupljaju mještani da obilježe svoju baštinu i identitet. Općina Goričan nije bila iznimka. Ona je proteklog vikenda svojim mještanima i gostima ponudila izvanredan spoj tradicije, kulture i zabave u sklopu obilježavanja svojih dana. Međutim, jedan događaj se posebno istaknuo trećeg dana slavlja – međunarodna smotra kulturno-umjetničkih

društava, koja je privukla mnoštvo posjetitelja.

U kulturno-umjetničkom programu sudjelovalo je Kulturno-prosvjetno društvo Sveta Klara, Kulturno-umjetničko društvo Sumarton, Kulturno-umjetničko društvo Bratinečko srce Bratina te Kulturno-umjetničko društvo Hruševec Kupljenski. Svi su oni svojim plesnim i pjevačkim izvedbama pokazali veliku predanost tradiciji.

Posebno se istaknulo relativno mlado, ali nagrađi-

vano Kulturno-umjetničko društvo Bratinečko srce iz Bratine, registrirano 2007. godine. Oni su oduševili publiku, što svojim nastupima, a što zanimljivim i upečatljivim nošnjama, te su zaslužili veliki pljesak. Ovo društvo, aktivno u četiri sekcije – dječja scensko-folklorna skupina, folklorna skupina odraslih, tamburaški orkestar i dječji tamburaški sastav, trenutno broji oko 70 članova, a njihova je ljubav prema folkloru bila vidljiva

u svakom trenutku njihovog nastupa.

Ova smotra nije bila samo prilika za pokazivanje raznih tradicija, već prilika za povezivanje s ljudima koji dijele istu strast za folklorom i bitan pokazatelj koliko je važno njegovati i podržavati aktivnosti koje oplemenjuju društveni život zajednice. Osim kulturnog programa, posjetitelji su imali priliku uživati u raznim aktivnostima i gastronomskim delicijama. (Sania Bižupić)

Kulturno-umjetničko

organizira

PRIJATELJSTVO bez granica

Nerazdvojne Andreja Krištofić i Neda Ukraden

Prošle su već dvije godine od vjenčanja Davida i Andreje Krišto�ić, na kojemu je je nastupila Andrejina dugogodišnja prijateljica i jedna od najpoznatijih pjevačica Balkana, Neda Ukraden. One dvije i dalje su nerazdvojne, pa tako gdje je Neda tamo je i Andreja, koja često odlazi u drugu susjednu državu kako bi se podružila sa svojom prijateljicom. Sve je započelo na jednom Nedinom koncertu kada je Andreja imala samo tri godine. Neda ju je jednom prilikom pozvala na binu gdje su zajedno pjevale pjesmu

Zemlja nek se kreće. Tu se rodilo prijateljstvo koje je iz godine u godinu raslo, a rezultiralo je vjenčanjem iz snova. Tako je Neda proputovala 1000 km iz Crne Gore, samo kako bi stigla na Andrejino vjenčanje u Čakovec. Prijateljstvo traje i dalje, pa se tako uvijek prije koncerata, Andreja i Neda podruže uz njihove teme. Svaki njihov susret protječe uz iskre u očima, suzama radosnicama i srećom, a Nedi je Andreja posvetila i doživotnu tetovažu. Uopće ne sumnjamo da će njihovo prijateljstvo potrajati i dalje. (rd)

Andreja Krištofić i Neda Ukraden na Andrejinom vjenčanju

društvo Bra�nečko srce Bra�na

Zvončići traže hladovinu za ljetnu igru

Hladovina bi djeci uljepšala svakodnevicu boravka na svježem zraku te igru koja je njihov najvažniji posao

Piše: Sanja Heric

Dječji vrtić Selnički zvončići naš je prvi kandidat u nagradnom natječaju Vrtionica kojeg smo raspisali u suradnji s Vrtnim centrom Iva, odnosno Rasadnikom Iva.

Selnički zvončići ove godine napunili su tri godine otkako su krenuli s radom, a ukupno je u vrtićkim i jasličkim skupinama 85 djece. Vrtić se sastoji od četiri odgojno-obrazovne skupine, od kojih Medići i Del�inići spadaju u vrtićke skupine, a Ježići i Pačići u jasličke skupine.

Mališani jako uživaju u igri na svježem zraku, a još bi više uživali da imaju visoko drveće koje bi im pružalo debelu hladovinu, posebno u ljetnim mjesecima. Iz tog razloga, kada su vidjeli naš natječaj, odgajateljice i mališani odmah su se bacili na posao – u izrađivanje makete

Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@ mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste

dvorišta kakvog bi željeli u budućnosti nadajući se da će upravo oni osvojiti nagradu od 1200 eura.

Medići uživali izrađujući maketu

Mališani iz skupine Medići uživali su u izrađivanju makete od prirodnih materijala uz pomoć odgajateljica Krunoslave Sklepić i Lane Kovačić. Nizanjem, sastavljanjem, rezanjem, bojanjem, utiskivanjem i ubadanjem prikazali su svoje dvorište iz mašte, dvorište s puno drveća, gredica za povrće, voće i razno bilje, klupicom za odmor, košem za smeće… - Djeca su uz pomoć prirodnih materijala napravila svoju maketu. Od plutenih su čepova izrađivali ogradu, od grančica postavili puteljak prema visokim gredicama koje su izradili od špatula i napunili ih zemljom. Za pri-

željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece. Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu.

kaz grmova i stabala, upotrijebljeni su kartoni, sušeno cvijeće i slano tijesto, a za prikaz povrća gredicama iskoristili su drvene perlice i papir. Djeca su uživala izrađujući ovu maketu, ispričala nam je odgajateljica Lana Kovačić dodajući da je u cijelom procesu izrade makete najvažnija bila igra.

Bilo im je bitno i da cijeli ovaj projekt bude životno-praktičan. Zbog toga su u maketu uključili i kadicu za skupljanje kišnice, kako ne bi morali trošiti vodu iz javnog vodovoda.

- Stavili smo u maketu i klupicu za odmaranje i koš za smeće, koji nam je jako bitan s obzirom na to dau vrtiću provodimo projekt eko vrtić i jako brinemo i zaštiti okoliša. Dodali su i različite kukce koji su isto tako jako važni za naš ekosustav, dodala je u nastavku.

Izrađujući ovu maketu razvili su osjetljivost za oblikovanje, građenje, konstrukciju i modeliranje te korištenje svih materijala i osvijestili brigu o prirodi i našem okolišu.

Hladovina za bezbrižan

boravak vani

Kako bi mališanima omogućili što duži boravak na našem dvorištu, u svim godišnjim dobima i vremenskim uvjetima, žele u

dvorištu imati drveće sa širokim krošnjama te im na taj način osigurati prirodnu hladovinu koju trenutno nemaju. Hladovina će djeci uljepšati svakodnevicu boravka na svježem zraku te igru koja je njihov najvažniji posao.

Aktivnostima u sklopu projekta “Eko vrtić“ koji provode tijekom pedagoške godine u selničkom vrtiću nastoje poticati razvoj ekološki osviještenih stavova i ponašanja kod djece.

Djeca na taj način doživljavanjem i aktivnim učenjem usvajaju osnovna znanja o načinima brige i

U visokim gredicama uzgajali bi povrće

Velika im je želja u svojem vrtiću imati mogućnost za uzgoj domaćeg voća i povrća te začinskog bilja u visokim gredicama. Briga za biljke kod djece bi omogućila spoznaju o važnosti biljnog i životinjskog svijeta, a vlastitim uzgojem omogućila bi im se zapažanja o rastu i razvoju biljaka te

očuvanju okoliša, razvijaju pozitivna ponašanja i vještine koje doprinose očuvanju

spoznaje o utjecaju različitih vremenskih uvjeta na njihov rast. - Uz pomoć svojih odgojitelja, djeca bi aktivno sudjelovala pri uzgoju voća, povrća i začinskog bilja te bi na taj način stjecala znanja i iskustvo u baratanju raznim predmetima i alatima, kažu u selničkom vrtiću.

prirode uz podržavanje njihova optimalnog i cjelovitog razvoja.

DJEČJI VRTIĆ SELNIČKI ZVONČIĆI iz Selnice

Maketa novog vrta koju su napravili Medići

Skupina Medići ispred makete: Mateo Bogdan, Jura Banić, Sven Belši, Franka Šprajc, Sian Novinić, Doroteja Kocijan, Gabriel Pavičić, Petar Šafarić, Abel Culjak, Laura Pufek, Leon Josip Hozjan, Filip Jakopić, Petar Karlovčec i Matej Rihtarec

NINO MIKEC ”NIXZYEE”: Od Dekanovca do Svjetskog prvenstva u Šangaju

Svaki dan na gaming potrošim više od 10 sati

Piše: Roberto Dežđek

Foto: Nino Mikec/ privatna arhiva

Nino Mikec iz Dekanovca profesionalni je igrač popularne igre PUBG, a u gamerskom svijetu poznatiji je pod imenom ”NIXZYEE”. Nedavno je sa svojom ekipom Virtus. pro otputovao na Svjetsko prvenstvo u Kinu, točnije u Šangaj.

Od hobija do profesionalca

22-godišnji Nino PUBG igra od kad je igrica izašla, odnosno od 2017. godine. Profesionalac je od 2022., pa tako svaki dan igra po 6 – 8 sati, a na to još treba dodati 6 – 8 sati pripreme van igrice.

- Priprema obuhvaća gledanje prije odigranih mečeva, gledanja snimaka iz moje perspektive (gledam kako se krećem po mapi, komuniciram sa suigračima i druge stvari), pa do proučavanja ostalih ekipa.

Svjetsko prvenstvo u PUBG-u održavalo se od 20. svibnja do 26. lipnja, a okupilo je sve najbolje igrače iz cijelog svijeta, koji su se borili za nagradni fond od 300.000 dolara.

- Kako bi uopće igrao na svjetskom prvenstvu, najprije sam morao proći teške europ-

ske kvali�ikacije. Sa svojom ekipom MADBULLS, završio sam na drugom mjestu. Naš potencijal prepoznala je svjetski popularna organizacija Virtus.pro te nas potpisala poslije tog turnira.

- Kako funkcionira samo natjecanje?

- Samo svjetsko prvenstvo sastoji se od 24 ekipe koje su preko regionalnih kvali�ikacija izborile nastup na prvenstvu. Svjetsko prvenstvo sastoji se od dvije faze, grupne i �inalne. Iz grupne faze osam ekipa ispada, dok se 16 najboljih natječe u mečevima te preko njih skupljaju bodove. Kroz dan se igra šest mečeva i svaki traje tridesetak minuta. Bodovi se dodjeljuju po ubojstvu, a jedno ubojstvo donosi jedan bod te po plasmanu u završenom meču. Tako 1. mjesto donosi 10 bodova, 2. mjesto 6 bodova, itd. Prema broju sakupljenih bodova dobije se konačni poredak ekipa.

- Kako si zadovoljan rezultatom ekipe te što posebno pamtiš s ovog Svjetskog prvenstva?

- Teško je ne biti zadovoljan kad završiš treći na svijetu. Zadovoljan sam s ekipom i svojom igrom, a duge pripreme za ovo prvenstvo su se itekako isplatile. Osjećaj kad uživo igraš sa svojim su-

Centar Šangaja krcat je ljudima, pa sam tako prilikom desetominutnog čekanja dobio dojam da je pored mene prošla cijela Hrvatska

igračima te kad radimo nešto kao ekipa zajedno je neopisiv. S obzirom na to da se većina turnira igra on-line, ovo nam je bio prvi put da smo se svi uživo vidjeli, pa mi je to nešto što ću pamtiti najviše.

jera igrača PUBG-a razlikuje

- Kako je organizacija zadovoljna vašim rezultatom i koji su planovi za dalje?

- Organizacija je jako zadovoljna našim plasmanom jer smo se ovim plasmanom direktno plasirali na natjecanje partnera naše organizacije u Saudijskoj Arabiji. Tako ćemo krajem kolovoza otići na turnir u Rijad, a krajem godine idemo na turnir u Tajland. Ako se uspijemo kvali�icirati, između ta dva turnira je i jedan u Maleziji. Kao ekipa sami sebi smo zadali vrlo visoke ciljeve. Iako smo sad bili drugi u Europi, te treći u svijetu, to nije to, i želimo biti najbolji. Uz veliku podršku naših obitelji, moja ekipa i ja ne planiramo stati tako dugo dok ne osvojimo sve što se može osvojiti.

- Koje su ozljede s kojima se najčešće susreću igrači ove igrice i koliko dugo im otprilike traje karijera?

- Ozljede su rijetke, a one se događaju ako baš ne paziš na sebe. Na primjer zbog puno vremena provedenog

RAFTING NA UNI I BIHAĆ / JAPODSKI OTOCI, 04.08.2024. Doživite nevjerojatno uzbuđenje raftinga na rijeci Uni dok istražujete zadivljujući krajolik Bihaća i Japodskih otoka!

loški ispred nas. Tako su svi automobili, skuteri i autobusi električni, a grad je jako čist i vrlo tehnološki unaprijeđen za razliku od većine europskih gradova. Također Kinezi sva plaćanja obavljaju preko aplikacija Alipay ili WeChat na mobitelu. Svi koriste te aplikacije, od djece pa do starijih ljudi.

DOLINA SOČE I TOLMINSKA KORITA, 06.07.2024. Otkrijte prirodna čuda Slovenije te doživite nezaboravna iskustva u ovom rajskom kutku za ljubitelje prirode i avanturiste.

- Što planiraš poslije igračke karijere?

- Kad si u esportu uvijek možeš naći nešto poslije. Možeš biti trener drugih ekipa iste igrice ili pak biti menadžer drugih ekipa iz drugih PUBG-a ili drugih igrica. Esport stvarno raste iz godine u godinu i u njemu uvijek možeš pronaći posao, ako imaš iskustva. U Hrvatskoj je esport nažalost još uvijek malo zastupljen, ali nadam se da će se u budućnosti i to popraviti.

I

i dvorac te otkrijte skrivene dragulje Nacionalnog parka Triglav, uključujući Bohinjsko jezero. 32 eur

BALATON, 28.07.2024. Uživajte u čarima najvećeg jezera u Srednjoj Europi, gdje vas čekaju prekrasne plaže i slikoviti gradovi. Istražite veličanstveni dvorac obitelji Feštetić, očaravajuće jezero Tapolca i čarobni Tihany.

BOHINJ

BLED, 17.08.2024. Posjetite Bohinj i Bled i uronite u netaknutu prirodu slovenskih Alpa, gdje vas čekaju kristalno čisto jezero Bled, njegov čarobni otočić

Nino Mikec “NIXZYEE” u dresu svjetski poznate organizacije Virtus.pro

zamirišu kozja

smilje i lavanda

Mediteransko bilje u Blaženkinom vrtu daje vam osjećaj kao da ste negdje na moru, a ne na kontinentu

Piše: Sanja Heric

Miris lavande i smilja zapuhne vas kada zakoračite na imanje obitelji Heric u Železnoj Gori. Okruženi bujnom vegetacijom mediteranskih biljaka i zvukovima različitih kukaca koji slijeću s cvijeta na cvijet osjećate se u prvi tren kao da ste negdje na moru, a ne na kontinentu.

Ljetni, mediteranski raj

Biramo najljepši vrt u Međimurju

Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.

Dok su maleni mačići veselo trčkarali dvorištem, a pas Tomi odmarao u dubokom hladu, Blaženka Heric pokazala nam je svoj prostrani raj. Ljetna kuhinja i sjenica u kojima vole provoditi vrijeme tijekom vrućih, sparnih dana okruženi su pustinjskom ružom, zimzelenim jasminom, kivijem, lavandom i kozjom krvlju koja mami svojim žutim cvjetovima i zamamnim mirisom.

cvjetaju plavim cvjetovima kada pH vrijednost tla iznosi od 5,2 do 5,5

Prirodni pad terena i veliki prostrani dio iza kuće omogućio im je da naprave vodopad s malenim jezercem, a oko njega zasade biljke.

- U vrijeme korone, kada smo svi bili zatvoreni, moja kćerka Lea došla je na ideju da izgradimo ribnjak s vodopadom, rekla nam je Blaženka. - Djeca i muž su mi pomogli iskopati ribnjak i još nije sasvim gotov. Plan je da voda teče iz žlijeba postavljenog pored kuće do ribnjaka.

Slatko i aromatično bilje u Blaženkinom vrtu privlači

stapkama

pčele i leptire, pa se u Blaženkinom vrtu u svakom tre-

nutku čuje njihov zum-zum. U ovom dijelu vrta procvale su hortenzije, neizostavna lavanda i smilje, a na vrhu se naziru "zečje uši", biljka s dlakavim listovima nalik na meko krzno.

Noćne frajle i Isusova kruna Pampas trave, ružmarin, kadulja, noćna frajla, Isusova kruna, dnevni ljiljani, sunčanice, ukrasna katalpa i hoste samo su dio bogate �lore koja krasi ovo imanje.

Ovdje se zaista možete opustiti i uživati u prirodi, daleko od gradske vreve te malo lakše podnijeti vrućine i sparine.

Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju krea�vnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta. Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstavi� svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

U VRTU BLAŽENKE HERIC iz Železne Gore

Blaženka uživa među grmom smilja

Jezerce s lopočima okruženo je lavandom i ukrasnom travom

Hortenzije

Tritoma je atrak�vna zbog plamene boje cvatova na visokim i jakim

Stablo

Kozja krv

U PHEV izvedbi još uvjerljivija

Druga generacija Toyote C-HR je dostupna i u plug-in hibridnoj (PHEV) izvedbi, što joj donosi nešto više snage, ali i težine radi baterije, no sa svime time se snalazi dobro i omogućuje prilično nisku potrošnju, ali uz redovito punjenje baterije.

Tekst i foto: Igor Rudež

Nije sve u izgledu, već je nešto i u pogonu, mogli bismo reći za novu Toyotu C-HR PHEV. Naime, Toyota je s drugom generacijom ovog modela po prvi put, osim standardnog samopunjivog hibrida, ponudila i plug-in hibridnu izvedbu, koja uz zanimljiv izgled nudi i drugačiji pogonski sustav.

Iako plug-in hibridi još uvijek nisu tražena roba, dobro je znati da kupci imaju više izbora. No upravo ovakav pogonski sklop je odličan ako se vozite po gradu, gdje uz redovito punjenje baterije možete voziti preko 90 % prosječnih dnevnih vožnji samo na struju. Uz to, postoji samo “sporo“ punjenje do maksimalno 22 kWh, što

dodatno čuva bateriju kapaciteta 13,6 kWh (bruto).

A uz punu bateriju u gradu možete prijeći i preko 60 km ako ste izrazito štedljivi, dok ćete u normalnoj vožnji moći prijeći preko 50 km. Tako vas potpuno punjenje baterije po noćnoj tari�i košta oko 1 eura, što znači da 100 km možete prijeći s 2 eura, što je i više nego povoljno. Naravno ovo vrijedi samo ako imate dvotarifno brojilo s noćnom tarifom, dok su druge tarife skuplje, pa će vas punjenje preko dana koštati više nego dvostruko skuplje. Električni motor razvija snagu od 120 kW/163 KS i nudi 208 Nm okretnog momenta. No na otvorenoj cesti i na autocesti električna autonomija je manja, a tada glavnu riječ preuzima dvolitreni benzinac koji razvija

snagu od 112 kW/152 KS i koji nudi 190 Nm okretnog momenta. Kao i kod ostalih hibridnih Toyota, prečesto se pri jačem pritisku gasa, motor nepotrebno vrti u visokim okretajima koji stvaraju nešto višu buku, no ne nude odziv gasa s tom bukom. Da nas krivo ne shvatite, C-HR

PHEV nudi dobre performanse, no za tu buku očekujemo i bolje performanse. Ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 7,4 sekunde, dok je maksimalna brzina 180 km/h. No u normalnoj vožnji autocestom ili otvorenom cestom, C-HR postaje tiha, a pritom i štedljiva. Naime, nekoliko dana nismo

imali prilike puniti bateriju, pa smo vozili isključivo na benzin, a tada je potrošnja u prosjeku bila 5,2 litre! U obzir treba uzeti i kako je ova izvedba oko 200 kg teža u odnosu na standardni hibrid, pa je rezultat time bolji. A u vožnji se ponaša kao i standardna izvedba. Udobna

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4362 x 1832 x 1564 mm

Osovinski razmak: 2640 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1755 kg/ 375 kg

Veličina prtljažnika 350/1076 litara

Vrsta motora/broj cilindara: Hibridni/4

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski, CVT

Snaga: 164 kW / 223 KS

Okretni moment: 208 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 180 km/h / 7,4 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 5,2

CO2 emisija: 19 g/km

Cijena: 44.025 eur

Oprema: 12,3-inčni instrumen�, 8-inčni mul�medijski sustav, dvozonski automatski klima-uređaj, Bi-LED prednja svjetla, LED stražnja svjetla, automatski klima uređaj, naslon za ruke sprijeda, lumbalna potpora na vozačevom sjedalu, grijan upravljač i prednja sjedala, 18-inčni aluminijski naplatci...

Unutrašnjost je moderna, a sve je na dohvat ruke

Ukupna snaga sustava je

osnovu

C-HR podržava AC punjenje snage do 6,6 kW

je tijekom vožnje, a svidjela su nam se i sjedala. Odnosno, svi koji su se tijekom testa vozili u njoj rekli su da su sjedala super. A kako su svi drugačije građeni i različite visine, to je za svaku pohvalu. No voljeli bismo da je straga ipak malo više mjesta za koljena, jer bi se onda odrasli ugodnije vozili, dok djeca neće imati problema s nedostatkom prostora. Straga je ugrađen tek jedan USB-C punjač, a ventilacijskih otvora nema.

Sprijeda je sve moderno i ugodno, a kako konačno na test nismo dobili automobil s full opremom, tako i testni model dolazi s nešto manjim multimedijskim zaslonom dijagonale 8 inča. No za razliku od onog većeg, ovdje dolazi fizički okrugli gumb za brzo

podešavanje glasnoće, što nam se više sviđa. Osim toga, dijagonala je dovoljno velika i za prikaz navigacije s mobitela i za lako korištenje. A kao i uvijek, hvalimo i podešavanje klimatizacije putem fizičkih tipki koje su odvojene od zaslona, pa je upravljanje njima uvelike olakšano. Tu je i polica za mobitel kao i dva držača čaša, te klasična ručica automatskog CVT mjenjača. Nezaobilazni su i prekidači za odabir vožnje, a AutoHold treba uključiti svaki put kada uključite i automobil. No tako je na svim Toyotama, iako drugi proizvođači nude modele koji pamte što ste odabrali. Ispred suvozača se nalazi otvorena polica s gumiranom podnicom, pa na nju možete staviti sitnice bez

bojazni da će “letjeti“ tijekom vožnje.

Ispred vozača je pak dobro poznati upravljač iza kojeg je smješten 12,3-inčni digitalni zaslon kojeg možete prilagoditi izgledom, a nudi dobru čitljivost, iako za prikaz nekih informacija morate ući prilično duboko u izbornike. Iako će svi do visine od 190 cm naći idealnu poziciju, oni viši od toga će poželjeti da se sjedalo da još malo spustiti. Nije da nema mjesta ili da glava zapinje za krov, nego jednostavno bi bilo mrvicu ugodnije. Doduše, sa 196 cm visine ni nakon dužeg puta nisam osjetio bilo kakvu nelagodu ili bolove.

A ono što je stradalo u PHEV izvedbi je prtljažni prostor. Naime, s obujmom

od osnovnih 350 litara manji je za 97 litara u odnosu na standardnu hibridnu izvedbu, a jednako manje prostora ima i kod preklopljenih sjedala. Nije ni 350 litara malo, no ljudi su danas komotniji i često na putovanja nose previše stvari, pa će neki radije izabrati obični hibrid u odnosu na ovaj model. Spomenimo i kako je dostupna dvostruka podnica, pa kabel za punjenje i ostale sitnice možete spremiti da ne smetaju.

Plug-in hibridna izvedba je dostupna samo u jednoj inačici snage i s pet razina opreme, a mi smo testirali osnovnu izvedbu C-lub uz dodatnu opremu u vidu dvobojne karoserije i Tech paketa, pa se cijena popela na 44.025 eura, dok joj je početna cijena

41.400 eura.Top oprema je GR Sport Premiere i njena je cijena 52.266 eura, a na sve izvedbe možete ostvariti i popust od 1500 eura uz Toyota financiranje.

C-HR PHEV je zasigurno zanimljiv model, posebice onima koji jako puno vremena provode u gradu gdje se mogu voziti prilično jeftino uz redovito punjenje baterije, no iako potrošnja nije visoka ni pri mnogo otvorene ceste ili autoceste, u tom se slučaju više isplati kupiti samopunjiva hibridna izvedba čije cijene startaju od 37.402 eura za izvedbu sa 197 KS, odnosno od 32.285 eura za 140 KS snažnu izvedbu, a i na te cijene vrijedi popust od 1500 eura za Toyota financiranje.

Praktična polica ispred suvozača ima gumiranu površinu, što sprječava klizanje

S 350 litara obujma, prtljažnik je manji nego kod samopunjivog hibrida

Dizajn prednjeg dijela je agresivan

Gledajući s boka, C-HR izgleda kao coupe

Volimo klasičnu ručicu automatskog CVT mjenjača

Fizičke tipke klimatizacije su uvijek dobrodošle

stvari

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 5. do 11. srpnja 2024.

P 5 Ćiril i Metod, Antun M. Zakarija, Slaven

S 6 Marija Goretti, Marica, Suzana, Agata

N 7 14. KROZ GODINU, Benedikt XI., Vilibald, Vilko

P 8 Akvila i Priscila, Hadrijan, Eugen

U 9 Marija od Propetog Isusa, Marija, Leticija, Latica

S 10 Amalija, Ljubica, Amanda

Č 11 Benedikt op., Benko, Dobroslav

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Greta Šavor, kći Kris�ne i Petra

Fran Markuš, sin Josipe i Mateja

Adam Rojko, sin Katarine i Andrije

Maksim Nes�ć, sin Nine i Roberta

Gabriel Arnaut, sin Simone i Alena

Leo Novak Lesjak, sin Sanje i Mladena

Sara Nedeljko, kći Barbare i Marka

Denis Mikolaj, sin Ane i Mar�na

Noa Posavec, sin Petre i Ma�je

Abel Treska, sin Petre i Denisa

Jakov Frančić, sin Laure i Manuela

Noah Čukulic, sin Maje i Davida

Melisa Savić, kći Mirele i Gorana

Valen�no Oršoš, sin Radmile i Marka

Mia Štefanek, kći Ane i Danijela

Nika Kolarić, kći Ane i Nikole

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor

Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 6. SRPNJA

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Željka Smojver-Benko

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Domašinec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić

M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

K. Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Nedelišće

dr. Anja Štefić

Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

dr. Jurica Vidović

M. Tita 1, tel. 040/313-216

Orehovica

dr. Petra Pongrac

Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Prelog

dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

Sve� Mar�n na Muri

dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Sve� Juraj na

Bregu-Lopa�nec

dr. Sara Mudri

Pleškovec 30, tel. 040/855-791

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

VJENČANI

Čakovec:

Magdalena Škvorc i Dario Bašek

Mar�na Janjilović i Zlatko Bistrović

Melani Hižman i Denis Horvat

Ines Đuran i Karlo Terzo

Josipa Molnar i Nenad Novak

Stella-Vanessa Jerković i Karlo Baranašić

Petra Majsan i Miroslav Vargek

Kotoriba:

Toni Miklobušec i Michelle Fundak

Željko Bali i Dajana Friščić

Dominik Gašparić i Klarisa-Katarina Furdi

Prelog:

Miriam Jakšić i Karlo Sinković-Gašparić

UMRLI

Čakovec:

Krešimir Vinko Rus r. 1944.

Valent Horvat r. 1957.

Mladen Novak r. 1977.

Terezija Hergo�ć r. Tepuš r. 1948.

Ljubica Ignac r. 1961.

Ana Marčec r.1936.

Ivica Kruljac r. 1954.

Franjo Čižmešija r. 1931.

Emilija Škoda r. P�ček r. 1952.

Katarina Goričanec r. Kovač r. 1946.

Franjo Antončić r. 1936.

Vinko Dominić r. 1940.

Ivan Hozjan r. 1944.

Prelog:

Đuro Hrešč rođ.1959.

Štrigova:

Angela Sarta r. Levačić r. 1934.

Barbara Marđetko r. Hranjec r. 1936.

Katarina Janušić r. Širok r. 1932.

Mirjana Horvat r. 1970.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

13:30 GARFIELD 17:00 GRU I MALCI 20:00

GARFIELD

GRU I MALCI 17:00 IZVRNUTO OBRNUTO 2 20:00 ZLOČESTI DEČKI 4

GARFIELD 13:30 GRU I MALCI 17:00 IZVRNUTO OBRNUTO 2 20:00 THE BIKERIDERS

13:30 PRIČA O LEPTIRU 17:00 IZVRNUTO OBRNUTO 2 20:00 ZLOČESTI DEČKI 4

13:30 GRU I MALCI 17:00 GARFIELD 20:00 THE BIKERIDERS

13:30 NERAZDVOJNI 17:00 GRU I MALCI 20:00 ZLOČESTI DEČKI 4

U SPOMEN

dragog direktora,

16.4.1943. - 5.7.2023. S ponosom i tugom nosimo Vas u sjećanju!

Ljubav, priroda i ekologija nemaju granica.

Uprava i zaposlenici kompanije Tehnix.

Damir Branilović iz Varaždina preminuo

u 55. godini života

Đurnić Dragutin

iz Donje Dubrave preminuo

u 75. godini života

Mijo Virgej iz Kotoribe preminuo

u 88. godini života

Ivan Markač

iz Kotoribe preminuo

u 75. godini života

Maja Novak

Golub, prof. 05. srpnja 1976. - 2006.

Srest ćemo Te opet, kad zvijezde s neba padnu prvo, a crveni Mjesec ostane raspet nad Brdom gdje osamljeno je Drvo.

Tvoji Jana

SJEĆANJE

ĐURO LISJAK (rođ. 1.4.1960.)

4. 7. 2020. - 4. 7. 2024.

Vrijeme prolazi, sjećanje na tebe ne… i tako do ponovnog susreta…

TUŽNO SJEĆANJE

na rukometaša, trenera, pedagoga i prijatelja ŽELJKA

GOLIKA –BRACIJA

2. 7. 2017. – 2. 7. 2024.

S poštovanjem i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tebe.

Vodstvo, treneri, igračice i navijači ŽRK „ZRINSKI“ Čakovec

OBAVIJEST O SMRTI

Antonio Horvat iz Totovca iznenada preminuo dana 1. srpnja u 39. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Matilda Sabol rođ. Bajs iz Totovca preminula 2. srpnja u 93. godini života

i Siniša

Brat Srećko

Ana Lesjak rođ. Vincetić

iz Mihovljana preminula 28. lipnja u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Toplek rođ. Bedić

iz Šenkovca preminula 29. lipnja u 88. godini života

OBAVIJEST

Marija Marcijuš rođ. Bestijanić

iz Zasadbrega preminula 30. lipnja u 86. godini života

OBAVIJEST

Nada Posavec rođ. Jazvec

iz Šenkovca preminula 30. lipnja u 73. godini života

OBAVIJEST

Zlatko Zorčec

iz Strahoninca preminuo 2. srpnja u 68. godini života

Jelena Šafarić rođ. Drabić

iz Strahoninca preminula 29. lipnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Đuro Kraljić

iz Savske Vesi preminuo 28. lipnja u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Bajzek

iz Dunjkovca preminuo 28. lipnja u 71. godini života

Ivan Gal iz Žiškovca

preminuo 1. srpnja u 63. godini života

Belić Jelena

rođ. Malek

iz Preloga preminula 3. srpnja u 88. godini života

Katarina Zvošec

iz Kotoribe

preminula 28. lipnja u 88. godini života

Agata Kutnjak

iz Žiškovca preminula u 86. godini života

1. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, Palovečka 1, traži 5 m/ž radnika na sor�ranju papira, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/846-806 ili na mob. 099/271-4461 do 24.7.

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž djelatnika u računovodstvu, m/ž automehaničara, m/ž autolimara i m/ž administrativnog djelatnika na info pultu, javi� se osobno na adresu do 5.7.

3. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 3 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 30.7.

4. Autotransporti Majnić vl. Marijan Majnić, Čakovec, J. Muraia 4, traži 2 m/ž vozača C+E kategorije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-524 ili na email: kris�na@at-majnic.com do 7.7.

5. Autoprijevoznik ZO TRANS, Čakovečka 99, Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog motornog vozila, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-770 ili na mob. 098/904-5070 do 31.7.

6. Ar�s Construct d.o.o., Palinovec, traži 3 m/ž soboslikara-fasadera i m/ž pomoćnog radnika, javi� se na mob. 098/273475 do 31.7.

7. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja proizvodnje, m/ž prodavača rezervnih auto dijelova, 2 m/ž inž. teks�lne tehnologije, 3 m/ž krojača, 6 m/ž radnika - ketlanje, 2 m/ž teks�lna tehnologa, 2 m/ž konstruktora, m/ž ekonomistu, m/ž komercijalistu za domaće tržište i m/ž komercijalistu za inozemno tržište, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 30.7.

8. BERNARDA d.o.o., Pušćine, traži m/ž stolara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda. hr do 31.7.

9. Bistro Barracuda d.o.o., Prelog, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javiti se na mob. 095/356-1973 ili na email: ivica.balent@gmail.com do 10.7.

10. BIO GARANTIE d.o.o., Čakovec, traži m/ž kontrolora za obradu podataka i m/ž kontrolora-cer�fikatora ekološke proizvodnje, javi� se na email: petra.jurinic@ ceres-cert.de do 14.7.

11. Beauty VIVA HEALTH&Style j.d.o.o., traži 5 m/ž montera namještaja za rad u Njemačkoj, javiti se na mob. 099/4608876 ili na email: beautyviva.ck@gmail. com do 15.7.

12. BV Product d.o.o., traži 10 m/ž stolara, 2 m/ž radnika na postavljanju knaufa, 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, 2 m/ž pomoćna električara, 4 m/ž električara, 5 m/ž cjevara-izometričara, 5 m/ž �g zavarivača i 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom - za mjesto rada Njemačka. Javi� se na mob. 095/875-0312 ili na email: product.bv@gmail.com do 31.7.

13. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž recepcionera i m/ž konobara, javi� se na email: humanresources@castellumcakovec.com do 31.7.

14. Christof Industries CRO d.o.o., traži 2 m/ž cjevara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž elektromontera i 2 m/ž voditelja gradilišta za rad u Njemačkoj, javiti se na email: jobs. croa�a@christof.com do 31.7.

15. CWS d.o.o., Republike Austrije 1, Čakovec, traži 2 m/ž radnika u praoni – linija radne odjeće i 2 m/ž skladišna radnika, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dajana.hlebec@cws.com do 12.7.

16. DANI TRANSPORT, Cargovec, Vukovarska ulica 7, traži m/ž KV vozača C kategorije, javi� na mob. 098/331-186 ili na email: danijel.trglacnik@gmail.com do 18.7.

17. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće 106F, traži m/ž cnc operatera za rad na apkant preši, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/259-3317 ili na email: nikola. brumen@deltabloc-components.hr do 31.7.

18. DINAMIC TRADE d.o.o., B. Graner 6, Čakovec, traži m/ž prodavača vozila i m/ž perača vozila, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: barbara.z@ dinamic-trade.hr do 24.7.

19. Dječji vr�ć DJEČJA MAŠTA, F. Prešerna 32, Čakovec, traži 3 m/ž odgojitelja predškolske djece, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dv.djecja.masta@ gmail.com do 31.07.

20. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž njegovatelja i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@ gmail.com do 31.7.

21. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, traži m/ž njegovatelja, m/ž stručnog suradnika te medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na tel. 040/679-368 ili 098/352-029 ili na email: zdravlje@strahija. com do 31.7.

22. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž njegovatelja, javi� se na tel. 040/682-806, mob. 098/377-304, pismenom zamolbom na adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 31.7.

23. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinskih 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/117-100 do 19.7.

24. Dom za starije i nemoćne Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž socijalnog radnika, m/ž fizioterapeuta i m/ž njegovatelja za starije i nemoćne osobe, javi� se osobno na adresu, na tel. 040/853-943, pismenom zamolbom na adresu ili na email: sivicadom@ gmail.com do 17.7.

25. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog girjanja i m/ž montera solarnih elektrana, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com do 31.8.

26. EL-EM d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž elektroinstalatera, javiti se na tel. 040/646817, na mob. 099/269-7787 ili na email: e.zidov@el-em.com.hr do 12.7.

27. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, traži m/ž građevinskog radnika na održavanju, 5 m/ž strojobravara, 5 m/ž zavarivača i m/ž tesara za izradu drvenih paleta, javi� se na posao@eko.hr do 31.7.

5. srpnja 2024.

28. EUROLUX d.o.o., traži 4 m/ž montera grijanja i hlađenja i 4 m/ž vodoinstalatera, javiti se na mob. 095/666-1234 ili na email: eurolux1.info@gmail.com do 31.7.

29. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 6 m/ž stolara-montera namještaja za rad u Nizozemskoj, javiti se na mob. 098/9841949 ili na email: elitinterijeri@gmail. com do 15.7.

30. Fancy M, Čakovec, J. Logara 2, traži m/ž djelatnika za ugradnju gel noktiju i dopunu, javiti se na email: melani.persak1@ gmail.com do 10.7.

31. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž administrativnog referenta, javiti se na tel. 01/345-6789 ili na mob. 095/516-7864 ili na email: info@ gmniksi.com do 14.7.

32. GUMI CENTAR REŠETAR d.o.o., Hrupine 1a, Prelog, traži 2 m/ž automehaničara/vulkanizera, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gumi.centar.resetar@gmail. com do 10.7.

33. GKP ČAKOM d.o.o., Mihovljanska 10, Mihovljan, Čakovec traži m/ž strojara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: cakom@cakom.hr do 9.7.

34. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subotica, Gospodarska 1, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i m/ž djelatnika na administrativnim poslovima u skladištu, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 21.7.

35. Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara HUPT, Banfi, traži m/ž osobnog asistenta, javiti se na email: ivana@ hupt.hr do 19.7.

36. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63e, Pribislavec, traži 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 2 m/ž djelatnika na održavanju - bravara, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž skladišna rukovatelja mosnom dizalicom i m/ž djelatnika na održavanju - bravara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com. hr do 10.7.

38. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika ovlaštenom projektantu i nadzornom inženjeru i m/ž dipl.inž. građevine, javiti se na email: velimir.pavlic@ ingolab.hr do 31.7.

39. Industrial Montage and Welding Team j.d.o.o., traži 10 m/ž montera za rad u Njemačkoj, javiti se na email: matia@ imw-team.hr do 31.7.

40. INTER-MONT d.o.o., Hodošan, traži m/ž pomoćnog radnika u stolarskoj radioni, javiti se na mob. 099/402-7957 do 15.7.

41. JB-modelarija Blažeka d.o.o., Glavna 142, Čehovec, traži 2 m/ž radnika na završnoj obradi modela, m/ž cnc operatera, m/ž konstruktora na cam/cad programu i m/ž stolara u pripremi proizvodnje, javiti se osobno na adresu ili na email: dijana. strahija@jb-modelarija.hr do 19.7.

42. KAVRAN GRUPA d.o.o., Kalnička 63, Čakovec, traži 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž radnika u proizvodnji stakla, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ kavran.hr do 10.7.

43. KERMAN d.o.o., Varaždinska 12a, Nedelišće, traži m/ž montažera antena, videonadzora i solarnih panela, javiti se osobno na adresu ili na email: prodaja@ kerman.hr do 26.7.

44. KLASIKA d.o.o., Glavna 44, Domašinec, traži 2 m/ž soboslikara-dekoratera, javiti se osobno na adresu do 31.7.

45. KOCKA TM d.o.o., Mala Subotica, traži 2 m/ž kuhara-pizza majstora, m/ž konobara i m/ž pomoćnog kuhara, javiti se osobno na adresu, na mob. 098/1393037 ili email: kockatm63@gmail.com do 6.7.

46. KOLARIĆ IT j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž web dizajnera-pripravnika, javiti se na email: info@kolaricit.hr do 15.7.

47. KOVA PROJEKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera metalnih konstrukcija, javiti se na mob. 099/201-3805 ili na email: kovaprojekt5@gmail.com do 11.7.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

48. LE´SLASTICE d.o.o., traži 1 m/ž prodavača, m/ž administratora za maloprodaju za mjesto rada Čakovec, 1 m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec, m/ž slastičara, 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji kolača, m/ž dostavljača pekarskih proizvoda, m/ž službenika u nabavi - skladištu - logistici za mjesto rada Pušćine, m/ž skladištara, m/ž pomoćnog radnika u izradi kolača i peciva, m/ž prehrambenog tehnologa za mjesto rada Donji Vidovec, javiti se na mob. 099/456-7630, 091/602-5422 ili 098/419-457 ili na email: leslastice@ leslastice.hr do 14.7.

49. L.K.S. COMPANY j.do.o., traži m/ž instalatera grijanja i klimatizacije, m/ž instalatera grijanja i klimatizacije - voditelja smjene za mjesto rada Njemačka i 3 m/ž fasadera - soboslikara, javiti se na mob. 097/613-6544 ili na email: lks.company2@ gmail.com do 20.7.

50. LINKS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika za IT opremu, javiti se na email: posao@links.hr do 30.6.

51. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 2 m/ž operatera u topionici, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info.alucast@lthcastings.com do 19.7.

52. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž mag. ili dr. strojarstva, 2 m/ž bravara, m/ž industrijskog lakirera, m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje i m/ž poslovođu, javiti se na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 20.7.

53. MARODI d.o.o., Nedelišće, Gospodarska ulica 5, traži 3 m/ž djelatnika u proizvodnji tjestenine, javiti se osobno na adresu ili na email: marodi@marodi.hr do 31.7.

54. MEĐIMUREC USLUGE j.d.o.o., Novakovec, traži m/ž radnika na košnji trave, javiti se na mob. 098/168-1966 do 8.7.

55. MEGA METAL d.o.o., Kotoriba traži 3 m/ž bravara, 3 m/ž zavarivača i m/ž tokara, javiti se na email: uprava@megametal.hr do 20.7.

56. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži 3 m/ž građevinskog poslovođu, m/ž građevinskog radnika na proizvodnji AB konstrukcije, m/ž vozača C+E kat., 3 m/ž montera suhe gradnje, m/ž vozača miksera i m/ž voditelja gradilišta, javiti se na mob. 099/538-9083 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: m-pmp@m-pmp.hr do 2.8.

57. MODNI STUDIO LATEA, Glavna 26, D. Vidovec, traži 2 m/ž šivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615-113 ili na tel. 098/553-140 ili na email: luksa.suzana@ gmail.com do 7.7.

58. MALA MIMA j.d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž pomoćna radnika za terenski rad, javiti se na tel. 040/384-175 ili na email: info@ mala-mima.hr do 12.7.

59. MULTI-STAR d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž blagajnika, javiti se na emial: multistar. posao@gmail.com do 1.8.

60. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-011 ili na mob: 098/9580727 ili na email: info@medjimurska-hiza. com do 31.7.

61. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, 2 m/ž informatičara, m/ž energetičara-frigomehaničara, m/ž radnika na održavanju, 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu i m/ž radnika na sanitaciji pogona - tehnologa, javiti se pismenom zamolbom ili na email: info@ vajda.hr do 31.7.

62. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika za rad na lopati za utovar pijeska na stroju za cementni estrih i radnika na raspoređivanju i zbrinjavanju materijala za cementni estrih i 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure, javiti se na mob. 098/241-533 do 26.7.

63. Metal dekor d.o.o., P. Miškine 24, Ivanovec, traži 2 m/ž tehnologa tehnološke razrade nacrta, 2 m/ž sačmarista - pomoćna bravara i m/ž rukovatelja viličarom, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ metal-dekor.hr do 16.8.

64. Moharić commerce d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/822-588 ili na email: moharic.commerce@gmail.com do 31.7.

65. Multimedia internet dizajn vl. Davor Fileš,Čakovectraži m/žkoodinatoraprojekata/ poslovnianalitičara,javitisenaemail:davor@ eltel.com do 11.7.

66.MuzejMeđimurjaČakovec,TrgRepublike 5, traži m/ž čuvara-recepcionera, javiti se na adresu sa zamolbom do 15.7.

67. Naranđa transport d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679-458 ili na mob. 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com. hr do 20.7.

68. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom, 3 m/ž bravara, 3 m/ž kontrolora kvalitete-dimenzijski kontrolor, 3 m/ž bravara, 2 m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija i m/ž NDT kontrolora, javiti se na tel. 040/328-432 ili na email:zaposljavanje@nmp-produkt.hrdo1.8.

69. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107 a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 098/242-929 ili na email: info@okno. hr do 31.7.

70. PANEX DINAMIC d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 1, Čakovec, traži m/ž prodavača - servisera bicikala, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dinamic.hr do 7.7.

71. PERUTNINA PTUJ-PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž skladištara - viličaristu, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž po-

moćnog radnika u preradi, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, m/ž mlinara u tvornici stočnehrane,m/žodržavateljautvornicistočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u tvornici stočne hrane, m/ž vozača traktora, m/ž vozača C+E kat., 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u pranju pogona, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž predradnika na farmi, m/ž analitičara u proizvodnji, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž voditelja sanitacije i zaštite okoliša, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž tehnologa u industriji mesa i m/ž održavatelja na farmi, javiti se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 23.6.

72.PEKARAIN,Čakovečka57,Nedelišće,traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javiti se

osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob. 091/613-4377 do 24.7.

73. Peradarstvo, uzgoj, klanje i prodaja peradi Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kategorije, javiti se na mob. 098/282-147 do 7.7.

74. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operateranacncplazmi,m/ždjelatnikaodjela 3D skeniranje, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž cnc programera, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž tehnologa u tvornici stočne hrane i m/ž poslovođu na farmi, javiti se na email: pib-extra@pib-extra.hr do 10.7.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old� mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJE SE RENAULT MEGANE

4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR

Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, benzin, u radnom stanju. Informacije na mob 098/539-169.

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJE SE TRAKTORSKA PRIKOLICA 2-osovinka, u ispravnom stanju. info na mob. 099/769-5677

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazva� na tel. 099/799-1086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače 24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

VUČNA SLUŽBA I TRANSPORT TUZEMNI I INOZEMNI, pomoć na ces�, teret koji se prevozi je osiguran. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com

TRAŽI SE STARIJA ŽENSKA OSOBA-UMIROVLJENICA za pripomoć u kući, u zamjenu za stanovanje bez naknade, mjesto Šenkovec, info na mob. 097/680-1092

POZNANSTVA

MUŠKA OSOBA TRAŽI ŽENSKU OSOBU do 55 godina za druženje, prijateljstvo, susrete… Čakovec, Varaždin, Koprivnica. info broj 099/854-2035 može whatsappa

MUŠKARAC (55 g) h� o upozna� ženu svog života, godine nisu bitne, ni ljepota, nego što nosi u srcu i duši. Molim da se javi broj mob: 099/856-7418

TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za vezu od 50 g. na dalje, niža i vitka. mob. 097/738-4072

DJEVOJKA TRAŽI SRODNU DUŠU. Ponude na tel. 095/597–3650

NEKRETNINE

KUPUJEM VOĆNJAK u brežnom Međimurju. Info: 095/5052760

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas�ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM GRAĐ. ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu, vel. 110x17 m, pogodna za gradnju vikendice, voda i struja dostupni, lijepa parcela. Info na mob. 098/1600-415

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJEM PEĆNICU na struju i gornji štednjak (3 plin + 1 struja), info na mob. 097/738-4072

DAJEM U NAJAM studentima (4 sobe), stan u strogom centru Čakovca, 1.kat, sa 4 sobe, čajna kuhinja, kupaona s wc-om i posebnim sanitarnim čvorom. Info na mob. 098/426-021

ŽIVOTINJE

PRODAJU SE ODOJCI - više komada, moguća obrada i dostava. Info na mob. 095/8420-800

RAZNO

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit. (2 kom). Upitati na 040/364-354

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

KONOPI RAZNI ZA SIDRENJEprivez brodica, debljine 2 cm, sa upletenim srcem, od 10 eura na više. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

P RODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike i video. ZagrebUtrina, 091/9240-293

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima na zrak, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

CRIJEVO ZA VODU, 35 metara, armirano, sa motalicom na kotačima, malo korišteno, 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA

Sukladno Zaključku gradonačelnice Ljerke Cividini, mag.ing.traff./ univ.spec.oec. Klasa: 940-01/23-01/34, Urbroj: 2109-2-01-01-2404 od dana 25.6.2024. godine, raspisuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU

građevinskog zemljišta u Čakovcu u obuhvatu Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca 5/05, 1/09, 4/11, 6/14, 1/16, 3/16, 1/17 i 2/23) JAVNIM NADMETANJEM

1. Dana 12.07.2024. godine, petak u 12:00 sati, na licu mjesta održat će se javno nadmetanje za prodaju zemljišta upisanog u: zk.ul.br.7770, k.o. Čakovec, -čest.br.44/9, Ulica Mihovila Pavleka Miškine, LIVADA površine 374 m2, ident. s kčbr. 3773/9, k.o. iste, u vlasništvu Grada Čakovca. U teretovnici je temeljem Ugovora o osnivanju prava služnosti javnih površina od 28.12.2006. godine i 1. DODATKA UGOVORU od 4.11.2010. g. uknjiženo pravo služnosti izgradnje, polaganja i održavanja telekomunikacijske infrastrukture za DTK i TM Čakovec – Jug, na neodređeno vrijeme na javnoj površini na nekretnine u A, za korist: HT D.D., OIB: 81793146560, RADNIČKA CESTA 21, 10000 Zagreb.

2. Početna cijena za zemljište iznosi 70,964 EUR/m2, (slovima: sedamdeseteura i devetstošezdesetčetiri centa). Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Gradonačelnica

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 940-01/24-01/8, Urbroj: 2109-2-01-01-24-04 od dana 03.07.2024. i Zaključka Klasa: 940-01/24-01/8, Urbroj: 2109-2-01-01-24-05 od dana 03.07.2024. objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U MIHOVLJANU 1.Dana 18.07.2024. održat će se javno nadmetanje, na licu mjesta, na zemljištu u Mihovljanu, upisano u: zk.ul.br.1821, k.o. 303283 MIHOVLJAN -čest.br.1109/16, Ulica Matije Gupca, PAŠNJAK, površine 120 m², u vlasništvu Grada Čakovca s početkom u 12:00 sati -čest.br.1109/25, Ulica Matije Gupca, LIVADA, površine 120 m², u vlasništvu Grada Čakovca s početkom u 12:15 sati 2. Početna cijena za svako zemljište iznosi 36,56 EUR/m2, (slovima: tridesetšesteuraipedesetšestcenti) Puni tekst javnih natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Gradonačelnica

PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino i orahovo ulje. Info: 095/505-2760

PRODAJU SE NOVE dječje kopačke br. 38.5 (nenošene), info na mob. 091/516-4439

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM BICIKLE muški i ženski, te 3-fazni elektromotor. Info na mob. 098/749-132

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE NAPAJANJE Thermaltake Toughpower SFX 550W gold. Novo, nekorišteno. Upita� na mob. 091/516-4439

PRODAJEM masažnu fotelju, grobno mjesto Mihovljan, stol za pc, ormarić za hi-fi, razne ploče (lp, singl), cd i dvd. info na mob. 099/6790-553

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (150 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM bračni krevet metalni, bijele boje s podnicom (mrežom) dim. 140x200cm (80 €); korito sudopera dvodjelno s jednoručnom pipom na izvlačenje (60 €). Telefon: 091/611-3605

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu

uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Plavi Medo

Jednog dana, kad je Filip imao Tehničku kulturu, učitelj ga upita: - Filipe, a hoćeš li doći sutra na Tehničku grupu? Filip zbunjeno odgovori: - D-ddd-aa!

Idućeg dana na Tehničkoj grupi učitelj na ploču napiše velikim tiskanim slovima: “KOCKA“. Filip je morao dizajnirati građevinu od te male kocke, no svaki put je nešto pogriješio. Jednom je pogrešno kotirao, jednom pogrešno nacrtao, a jednom pogrešno objasnio. Kad mu je već svega bilo dosta, kocku je bacio tako jako da su se vrata učionice zdrobila. Kako li je letjela ta majušna kocka! Preko kuća, pustinja, kaktusa... Ali, najednom stigne u šumu. TUP!

Kocka progovori:

- Uh, pa što sam mu baš ja kriva? Kako ću se snaći u ovoj hrpi cjepanica i drva? POMOOOOOOOOOOOOĆ!

U taj tren stvori se pred njom medo. Ali ne bilo kakav medo! Plavi Medo! Naime, on je speci�ičan po tome što izgubljenim, protjeranim ili ljudima u teškim životnim situacijama daje savjete kako preživjeti u šumi i pomaže im.

- Zdravo! Hm...kako se zoveš?, upita Medo.

- Nemam baš neko slavno ime. Zovem se Kocka. Ali vjerujem da ga ti imaš, odgovori kocka.

- Pa... ni moje ime nije baš nešto posebno. Zovem se Đurica. Poznatiji sam kao Plavi Medo.

- A, nisi li ti ovdje izgubljena?, upita.

- Ma nisam. Jedan dječak me izbacio iz tehničke kutije

zbog toga što na meni nije mogao projektirati i dizajnirati. Ne razumijem, zašto je bio tako snažan i bijesan? Tako me puknuo... Ma ne znam kako to opisati! Grad iz kojeg potječem udaljen je 566 kilometara odavde!, odgovori kocka pomalo sramežljivo. - Tehnički? Ohh, pa ja sam iz tog predmeta imao same desetice! Hmmm...mislim... u tvom svijetu se to zovu petice, zar ne? Izradio sam našu najpoznatiju šumsku znamenitost. Kip kralja Veproslava Četrdesetog, kralja Šume od Ivera. Budući da ovdje prevladava iver, većina naših građevina sagrađena je upravo od tog cijenjenog materijala, reče ponosno Medo. Otišli su u njegovu jazbinu i tamo je Medo sedam dana, sedam podneva i sedam ponoći učio kocku kako da kaže Filipu da je to što je uradio bilo loše i da ga nauči projektirati i dizajnirati. - Evo sad se možeš vratiti kući!, reče opet Medo. I... ZZZZZZZP! Kocka se stvorila u učionici Tehničke kulture. Ona je sve objasnila Filipu. Isprva mu nije bilo baš nešto naročito žao zbog učinjenog, ali kasnije je shvatio da se prenaglio i burno reagirao. Kocki se ispričao i od te malene kocke nastala je najpoznatija zgrada u galaksiji. Baš kao kod Plavog Mede. Učitelj je od hvaljenja Filipa dobio vrućicu i dva dana nije došao u školu.

Jona Jakšić, 5. b razred OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Tina Kovač, 6. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Tena Mesarić, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

William Pongrac, 7. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Valerija Ružić, 7. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina KefeljaEmili Božić, 6 godina

Natan Janušić, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Stella Požgaj, 5. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Digitalni autizam

Dijete ne može naučiti komunicirati uz ekran jer ekran se ne usklađuje s djetetom i ne prati njegovu komunikaciju, pa se s vremenom dječji mozak uvježba za isključivanje.

Sve češće mi na psihološku procjenu dolaze mala djeca koja ne komuniciraju ili to čine neprimjereno dobi, koja ne govore ili im je jezično-govorni razvoj u kašnjenju, koja govore engleskim jezikom, kojima su igra i ideacija nerazvijene, nisu razvila združenu pažnju i sl. Zvuče i izgledaju kao da se radi o poremećaju iz spektra autizma, ali ipak, vidljivo je da se ne radi o autizmu. Detaljnijim razgovorom s roditeljima nalazimo zajednički nazivnik, a to je prekomjerno izlaganje ekranima od malena, često već u dojenačkoj dobi. Kada roditelji to shvate, očajni su i krive sebe za djetetovo stanje. Ono što je u tom trenutku bitno jest da se ekrani postupno ukinu (nikako ne naglo da se izbjegnu apstinencijska nepoželjna ponašanja) i da dijete i roditelji dobiju adekvatnu stručnu pomoć, terapiju i savjetovanje. Kako je moguće da se to dogodi? Ekrani nude podražaje koji su vrlo privlačni svakome, pogotovo djeci. Živahno je, šareno i dinamično, što je djeci interesantno jer imaju kratku pažnju i potrebne su česte promjene da bi ona bila zadržana. I u čemu je problem? Dijete uvježbava ono čemu je izloženo. Ako je dijete u ranoj životnoj dobi izloženo ekranima, ono uvježbava komunicirati s ekranima. U prvim kontaktima s ekranom, dijete pokušava uspostaviti komunikaciju sa sadržajem u njemu. Budući da to što je na ekranu djetetu ne uzvraća, ono se počinje zatvarati u sebe jer ne dobiva odgovor na pokušaj komunikacije. Dijete ne može naučiti komunicirati uz ekran, jer ekran se ne usklađuje s djetetom i ne prati njegovu komunikaciju, pa se s vremenom dječji mozak uvježba za isključivanje. To je ono što zovemo digitalni autizam. Dijete ne gleda i ne doživljava drugu djecu i osobe, povlači se u sebe, ne obraća pažnju na naš govor upućen njemu, na osobe u svojoj blizini. Osim što je mozak djeteta gledanjem ekrana jednosmjerno stimuliran u tom ranom životnom

periodu, druga je šteta da svi ostali centri nisu stimulirani. I eto, zdravo dijete, bez neuroloških oštećenja, ne razvija se u skladu s dobi. Zdravi neuroni su tek materijal koji se može iskoristiti za uredan kognitivni razvoj, ali neće sam od sebe, nužna je stimulacija iz okoline. Prve tri godine života ključne su za razvoj mozga koji se razvija brže od bilo kojeg drugog organa. Tijekom ovog perioda, dječji mozak je osjetljiviji na pozitivne utjecaje, ali i ranjiviji na negativne utjecaje nego što će biti ikada više u životu. Elektronički medijski uređaji mogu stati na put i usporiti razvoj jer ne uključuju istraživanje, igru i vrijednu interakciju s roditeljima i drugim osobama koja potiče učenje i zdrav �izički te psihosocijalni razvoj. Prema novim istraživanjima, pretjerano gledanje ekrana bilo koje vrste mijenja strukture dječjeg mozga na negativan način. Izloženost malih beba i djece do tri godine ekranima povezano je s usporenim razvojem jezika i govora, sporijim razmišljanjem, teškoćama s usmjeravanjem i zadržavanjem pažnje itd. Također, ekrani u toj dobi često dovode do problema sa spavanjem, do problema u ponašanju te dugoročnih problema u socijalnom razvoju, u učenju i u školskim sposobnostima. Mnogi roditelji nisu svjesni koliko je štetno staviti dijete, a kamoli bebu, ispred ekrana. Beba treba biti na podu da bi se naučila okretati, kretati, dohvaćati, komunicirati s majkom svoje potrebe itd. Malo dijete treba biti vani na igralištu, u parku, na travi i u blatu da bi učilo putem svih osjetila o svijetu oko sebe i gradilo primjerene socijalne vještine. Da, beba će začas zaplakati jer će joj biti teško na trbuhu ili neudobno na podu dok mama priprema kašicu ili nešto radi, dijete će se u parku zaprljati, oguliti koljeno i sve to zahtijevat će dodatan angažman roditelja. No ono što damo svojoj djeci u prvih nekoliko godina života, kasnije nam se višestruko vraća.

Impulzivnost kao uzrok ili posljedica zlouporabe alkohola

Impulzivnost je crta ličnosti koja se očituje kao naglo ponašanje, bez promišljanja i bez razmatranja posljedica postupaka. U pravilu se radi o postupcima kojima pojedinac sebi ili drugima nanosi štetu, a ne može se oduprijeti tom ponašanju jer se radi o odsustvu kontrole nagona.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Impulzivnost kao odlika ličnosti je značajan čimbenik rizika koji predisponira početak i prekomjernu konzumaciju alkohola

Impulzivno ponašanje ima svoj ciklus: javljaju se jaki porivi ili žudnje koje stvaraju tenziju pri iščekivanju čina. Nakon toga slijedi sâm impulzivan čin, a potom i osjećaj olakšanja nakon obavljenog čina. Razni su oblici impulzivnosti, manifestiraju se primjerice kao ispad bijesa protiv ljudi, životinja ili imovine, i ti su destruktivni ispadi kratkotrajni. Druge vrste problema s kontrolom impulsa uključuju piromaniju (namjerno podmetanje požara), kleptomaniju (krađu predmeta bez razloga ili potrebe) i slično. Kompulzivno i nekontrolirano kockanje također je odraz impulzivnosti, kao i prekomjerno pijenje alkohola. Impulzivnost kao odlika ličnosti je značajan čimbenik rizika koji predisponira početak i prekomjernu konzumaciju alkohola. Impulzivne osobe koriste alkohol kako bi se nosile s negativnim emocionalnim stanjima, nemaju strpljenja da prorade neugodne emocije na prihvatljiviji način. Iako je u raznim znanstvenim studijama nađeno da je impulzivnost prisutna prije stvaranja ovisnosti, moguć je i suprotan uzročno-posljedični smjer: ovisnici o alkoholu skloni su nepromišljenom reagiranju, kod njih postoji vrlo mala kontrola impulsa. Poznato je da su osobe koje su u pijanom stanju sklone impulzivnim radnjama – lako zapadnu u tučnjave, nepromišljeno sjedaju za volan, upuštaju se u rizične spolne odnose....

Kod mnogih alkoholičara kod kojih se zamjećuje impulzivno ponašanje, teško je točno odrediti koji se poremećaj prvi pojavio. Je li ovisnost o alkoholu dovela do impulzivnog ponašajnog stila ili obrnuto? Naime, povećana impulzivnost predodređuje učestalu i povećanu konzumaciju alkohola, a uz to akutna intoksikacija alkoholom smanjuje inhibicijsku kontrolu, što može dovesti do još težeg opijanja. Nadalje, ponavljane epizode obilnog pijenja praćene razdobljima ustezanja i kasnijim recidivom dovode do strukturnih promjena u mozgu koje smanjuju regulaciju i samonadzor ponašanja.

Naravno, nisu svi ovisnici o alkoholu impulzivni, niti su ljudi koji se odlikuju impulzivnim ponašanjem svi ovisnici o alkoholu (ili o drugim psihoaktivnim sredstvima). Radi se o dva problema koji ipak često ali ne i nužno idu zajedno, no kod oba problema možemo izdvojiti neke zajedničke značajke. Konzumacija alkohola često se opisuje kao potreba za trenutnim nagrađivanjem ili olakšanjem, što je podjednako gore opisanom ciklusu impulzivnosti. I kod impulzivnosti i kod prekomjernog pijenja alkohola, osoba nastavlja s takvim ponašanjem unatoč svjesnosti o štetnosti istog, a odluke se donose bez uzimanja u obzir negativnih posljedica, s kognitivnim stilom kao što je nedostatak planiranja. Kod oba problema radi se o nedostatnim kapacitetima za nošenje s emocionalnim tenzijama. Dodatno, kod oba je poremećaja tipično traženje senzacija.

Ovisnost o alkoholu sama po sebi nosi niz problema, a ako je u kombinaciji s impulzivnošću, problemi su još izraženiji i teži (�inancijski i pravni problemi, problemi u odnosima s drugima –uglavnom zbog svadljivosti, zanemarivanje higijene, periodi “zamračenja” (rupe u sjećanju)... ).

Liječenje impulzivnosti uglavnom je usmjereno na terapije temeljene na ponašanju, poglavito učenje metoda upravljanja emocijama i trening samokontrole. Liječenje dvojne dijagnoze – impulzivnosti i alkoholizma - je složeno i uključuje elemente kao što je također psihoterapija, ali svakako i detoksikacija od alkohola, grupna terapija, obiteljska terapija, učenje psihosocijalnih vještina (upravljanje stresorima, rješavanje sukoba...), medikamentozna terapija...

Impulzivnost kao osobina ličnosti ima, kao što je dosad opisano, značajnu ulogu u tijeku ovisnosti o alkoholu, a također je važan čimbenik kod razvoja recidiva pijenja. Stoga je važno razumjeti kako takav emocionalno-ponašajni faktor doprinosi zlouporabi alkohola, budući da razumijevanje toga odnosa može utjecati na prevenciju i liječenje alkoholizma. Razumijevanje načina na koji impulzivnost može povećati rizik za određene ljude u određeno vrijeme potencijalno pomaže u ciljanim intervencijama usmjerenim na sprječavanje poremećaja konzumiranja alkohola.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

VATROGASNO NATJECANJE u Pustakovcu okupilo je vatrogasce iz cijelog grada

Čak 430 vatrogasaca odmjerilo snage

Najbolji rezultat u kategoriji žene A ostvario je DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane, dok je kod muških u istoj kategoriji najbolji bio DVD Krištanovec 1

U Pustakovcu je u subotu 29. lipnja održano gradsko vatrogasno natjecanje pomlatka, mladeži te muške A i B kao i ženske A i B ekipe koje je okupilo 43 ekipe iz područja grada Čakovca.

Natjecanje je održano u organizaciji Vatrogasne zajednice grada Čakovca

Pustakovec-Buzovec-Putjane, a natjecalo se oko 430 članova iz cijelog gradskog područja.

Čestitke svim natjecateljima na sudjelovanju uputila je gradonačelnica Ljerka Cividi koja je poručila kako je prekrasno na okupu vidjeti toliko ljudi koji njeguju tradiciju vatrogastva u Me-

Unatoč tome, vatrogasci nisu odustali, a neki su stariji natjecatelji čak istaknuli da su uvjeti sada mnogo bolji nego nekada kada su se morali natjecati u teškim kombinezonima dugih rukava.

Tko su pobjednici u svim kategorijama?

U kategoriji pomladak žene u konkurenciji triju ekipa, prvo mjesto je pripalo ekipi DVD-a Krištanovec, na drugo mjesto plasirala se ekipa DVD-a Šandorovec, a na treće DVD Novo Selo Rok.

uz domaćinđimurju.

Natjecanje je održano u izuzetno vrućem danu, s temperaturama koje su se popele i iznad 30 stupnjeva Celzija.

Voditelj natjecanja bio je Nikola Besedić, a natjecanje se odvijalo u osam kategorija – pomladak muški i pomladak žene te mladež muški i mladež žene, zatim muški A i žene A, te muški

DRAVSKI KUP u Donjem Mihaljevcu

Piše: Sania Bižupić

Na nogometnom igralištu NK-a Drava, u sklopu Dana Donjeg Mihaljevca, održan je deseti po redu “Dravski kup“ – natjecanje vatrogasnog pomlatka, koje je organiziralo Dobrovoljno vatrogasno društvo Donji Mihaljevec. Ovogodišnje je izdanje privuklo čak 42 ekipe i više od 400 djece iz triju županija, što potvrđuje rastuću popularnost ovog sportskog događaja među mladima.

Podrška roditelja je ključna za uspjeh Jedan od neizostavnih simbola ovog sportskog druženja svake godine su i pečene lepinje, koje su roditelji djece, mladeži i pomlatka pripremali s ljubavlju. Prihod od njihove prodaje namijenjen je DVD-u Donji Mihaljevec za potrebe djece, a veliki broj prisutnih roditelja aktivno je bodrio svoju djecu tijekom natjecanja, što je pridonijelo pozitivnoj atmosferi.

Mentorica Ivana Igrec i zapovjednik Božidar Vlah iz DVDa Donji Mihaljevec izrazili su svoje zadovoljstvo kako velikim odazivom ekipa, tako i postignućima svojih ekipa koje su uspješno vodili tijekom natjecanja. Organizatori su s pravom ponosni na besprijekornu organizaciju “Dravskog kupa“ te na to što je prepoznat trud DVD-a Donji Mihaljevec. Svake godine ovaj događaj raste u popularnosti, istovremeno promičući vrijednosti sportskog duha i međusobnog po-

U kategoriji pomladak muški natjecalo se devet ekipa, prvo mjesto osvojio je DVD Savska Ves, drugo DVD

Kod mladeži žene nastupila je ekipa DVD-a Krištanovec. Najbolja muška ekipa mladeži u konkurenciji pet ekipa je ona iz DVD-a Krištanovec, drugo mjesto osvojio je DVDMihovljan, a treće DVD Kuršanec.

U konkurenciji ženskih A ekipa natjecale su se tri ekipe. Najbolji rezultat u kategoriji ŽENE A ostvario je DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane, drugo mjesto osvojile su

U kategoriji žene B natjecalo se pet ekipa, a prvo mjesto osvojile su članice DVD-a Štefanec, drugo mjesto DVD Kuršanec, a treće DVD Mihovljan.

U kategoriji muški A od devet ekipa najbolji je DVD Krištanovec 1, zatim DVD Štefanec, dok je treće mjesto osvojio DVD Savska Ves.

U kategoriji muški B u konkurenciji osam ekipa prvo mjesto osvojio je DVD Savska Ves, drugo mjesto DVD Čakovec, a treće mjesto DVD Žiškovec.

U kategoriji Žene B prvo mjesto osvojile su članice DVD-a Štefanec

štovanja među mladima. Više od samog natjecanja, “Dravski kup“ je prilika za djecu da se druže, surađuju i stvaraju nova prijateljstva koja često traju i nakon završetka natjecanja. Natjecanje su sudili Mihajlo Pongrac i Anđelko Gašpa-

rić, koji već dugi niz godina sudjeluju u ovom događaju. Posebno svečan trenutak bio je dodjela medalja i pehara najboljim ekipama. Načelnica Đurđica Slamek uručila je medalje ženskim ekipama, dok je predsjednik VZO-a, Ivan Pavlic, podijelio pehare muškim ekipama. Uz veliko zajedništvo i sportski duh koji je obilježio ovogodišnje natjecanje, Donji Mihaljevec je još jednom pokazao kako se kroz sport i prijateljstvo može stvarati pozitivna energija među mladima. Organizatori su zahvalili svima koji su sudjelovali u organizaciji, donirali ili pekli lepinje te najavili da se iduće godine ponovno vidimo na novom izdanju ovog omiljenog natjecanja.

Piše i foto: Mario Golenko

DVD Krištanovec 1 bio je najbolji u kategoriji Muški

U kategoriji Muški B prvo mjesto osvojio je DVD Savska Ves

B i žene B.

Najbolji rezultat u kategoriji Žene A ostvario je DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane

MEĐIMURSKA KUHARICA Slana

Krumpir na špeku

sa slaninama

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Gostionica Kamelija u Strahonincu sinonim je za izvrsnu domaću kuhinju odnosno odličnu lokalnu međimursku hranu. Posjetitelji ovog ugostiteljskog objekta uvijek iznova hvale djelatnike, njiho-

Sastojci:

- krumpir

- hamburger

- slanine

- malo soli

- mladi luk

- rajčica

vu ljubaznost i gostoprimstvo. Ambijent je ugodan, a upravo takva je i atmosfera. Sve su to epiteti koji jednostavno zovu da dođete u Kameliju i kušate njihove domaće specijalitete. Ivana Ban za našu je standardnu rubriku Međimurska kuharica odlučila je podijeliti jednostavan recept –krumpir na špeku sa slaninama. Jelo je nadasve zasitno, a brzo se priprema.

U loncu skuhajte krumpir koji ste prethodno narezali na ploške. Na tavu stavite malo slanine i na njoj zapecite hamburger. Kuhani krumpir procijedite i stavite u tavu, gdje se zapekli hamburger. Prema potrebi dodajte sol, ali

s obzirom na to da su slanine i hamburger dovoljno slani, sol gotovo da vam neće trebati. Tanjur prije posluživanja ukrasite sa svježim mladim lukom i rajčicama. Uz jelo servirajte sezonsku salatu, primjerice zelenu salatu. Dobar tek vam želi Ivana Ban te ostali djelatnici gostionice Kamelija.

Bijelo vinoIvan Pokrivač

Mješavina vina, odnosno kupaža vina, predstavlja miješanje dvije ili više sorti grožđa, odnosno vina. Jedno takvo kvalitetno vino dolazi iz vinogorja Svetog Urbana, a proizvodi ga vinar Ivan Pokrivač.

U ljetnim danima kad vlada obilje voća i povrća uvijek nekako ostane višak kruha. Kad ostane bijeli kruh, pecivo ili žemljice, od toga se može napraviti tzv. žemljenjača, kao slatko ili slano jelo. Ovog puta odlučili smo se za slanu opciju. S obzirom na količinu starog kruha ili peciva odaberemo lim ili posudu za peče-

nje. Pecivo ili kruh narežemo na šnite i poredamo ih po posudi za pečenje. Zalijemo toplim mlijekom i ostavimo da malo odstoji. U zasebnoj posudi pjenjačom istučemo jaje, dodamo malo vrhnja ili jogurta i prstohvat soli. Prelijemo preko kruha (peciva) i stavimo peći u zagrijanu pećnicu peći na 200 stupnjeva

Sastojci: - 250 g starih žemljica ili bijelog kruha - 1 jaje - 200 ml kiselog vrhnja - 400 ml mlijeka - prstohvat soli

oko 15 minuta. Poslužimo toplo, a bit će ukusno i kad se ohladi. U slast. (rr)

preporučuje uz krumpir na špeku i slaninama poslužiti miješano vino s potpisom vinogradara i vinara Ivana Pokrivača.

Vino je osvježavajuće i svojim će se karakteristikama i aromom odlično sljubiti uz preporučeno jelo. Živjeli! (zv, rr) Miljenko Ban

Miljenko Ban iz gostionice Kamelija u Strahonincu

Pizza sa

slanim

inćunima i cvjetovima tikvice

Priprema: U mlaku vodu dodajte šećer i promiješajte da se rastopi. Posipajte kvasac po vodi - ne miješajte (pustite dio koji pluta na površini da sam padne) i pustite da se hidratizira petnaestak minuta. Tako će se aktivirati. Spreman je kad se na površini pojave mjehurići.

Sve ostale sastojke stavite u posudu, promiješajte i

dodajte hidratizirani kvasac. Mijesite ručno što dulje možete, a mikserom 10-15 minuta. Ostavite tijesto da se diže 2 sata. Premijesite ga i oblikujte u 2 veće kugle ili 6 manjih - ako radite pizzete. Razvaljajte ili razvucite rukom u krug. Nadjeve stavite po želji. Pecite na 200 stupnjeva 15 min na prethodno zagrijanoj tepsiji/pekaču/ kamenu.

Sastojci za tijesto: - 250 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova - 5-7 grama suhog kvasca - 150 ml mlake vode - 1 žličica soli - 1/2 žličice šećera - 1 žlica maslinovog ulja

Sastojci za nadjev: - stracchino sir - cvjetovi �kvice - slani inćuni - maslinovo ulje

Kuharica Ivana Ban

Ana sa svojim rolanim pužekima s makom i orasima

Sastojci

Za �jesto:

- ½ litre mlijeka

- 1 kocka svježeg kvasca

- 4 velike žlice šećera

- 2 jaja

ANA JUROVIĆ iz Svetog Martina na Muri

Rolani pužeki s makom i orasima

Iako mislimo da smo vidjeli sve vrste dizanog tijesta, otkrili smo

Piše: Aleksandra Sklepić

Za kolače od dizanog tijesta u Međimurju postoji cijela lepeza recepata i oni se mogu vidjeti na našim stolovima u brojnim varijantama: kao štruce, pogače, ki�lice, buhtle, pite, klipići i slično. Neobičan oblik i kombinaciju kolača od di-

Rolani pužeki s makom i orasima

- 2,5 dl ulja

- 1 prašak za pecivo

- 2 male žličice soli

- 80 dag glatkog brašna

Za filanje:

- 15 dag mljevenog maka

(ili više po želji)

15 do 20 dag mljevenih oraha (ili više po želji)

- Grožđice

Priprema rolanih pužeka

s makom:

Kvasac pomiješa� s malo toplog mlijeka, malo šećera i

malo brašna i ostavi� da se digne. U posebnoj posudi pomiješa� ostatak brašna, ulje, jaja, prašak za pecivo i sol. Zamijesi� u glatku smjesu. Ako su jaja veća, onda doda� još jednu žlicu brašna da �jesto ne bude premekano.

Pripremljeno tijesto na dasci rasporedi� na če�ri jednaka dijela. Svaki dio zasebno razvalja� na debljinu oko 0,5 cen�metara. Premaza� razvaljano �jesto putrom, maslacem ili mašću i stavi� željeni fil (orahe, mak, marmeladu ili sir), te po filu rasporedi� grožđice. U našem kolaču uzeli smo mak i orahe. Fil se priprema tako da se mak ili orasi preliju s malo

još jedan neobičan oblik i kombinaciju kolača s filanjem

vrućeg mlijeka i doda se malo šećera. Pazi� da fil ne bude previše tekući. Svaki dio premazanog �jesta zarola� u roladu, te onda roladu reza� na kružiće debljine oko 1,5 cen�metara. Svaki “pužek” premaza� razmućenim jajetom. Poslaga� “pužeke” na pripremljen namašćeni pleh. Između svakog mora bi� dosta razmaka jer će se dizanom �jestu prilikom pečenja poveća� volumen, pa da se ne zalijepe. Stavi� peći u zagrijanu pećnicu na 200 stupnjeva i završi� s pečenjem kad pužeki dobiju lijepu zažarenu boju. Kod serviranja, po želji posipa� mljevenim šećerom, ali nije uvjet.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

zanog tijesta s �ilanjem otkrili smo u Svetom Martinu na Muri, a recept za kolače od dizanog tijesta u obliku puževe kućice otkrila nam je i za nas ispekla slasne kolače Ana Jurović (71). Zbog toga ove kolače zovu “rolani pužeki”, a mogu se puniti prema želji i ukusu kuharice: orasima, makom, marmeladom ili sirom. Bez obzira na �il, svi su ukusni i ne može se pogriješiti. Ana je umirovljenica, a svoj je radni vijek, punih trideset godina, odradila šivajući u nekadašnjem Modeksu u Murskom Središću. Slobodno vrijeme voli ispuniti pečenjem kolača, a u tome je i uspješna, pa za njenim slasnim “pužekima”, kao i ostalim kolačima, uvijek postoji potražnja.

- Trudim se ispeći kolače svaki put kad je neki značajan datum ili fešta, a naravno i nedjeljom, rekla nam je Ana. Recepte skupljam jako dugo i uglavnom pečem po starim, domaćim receptima. Za rolane “pužeke” ne znam koliko je recept star, imam ga, uglavnom, jako dugo i uvijek pečem po njemu.

Ana i suprug Ivan oboje su u mirovini, a aktivni su članovi Udruge umirovljenika Sveti Martin na Muri.

S Udrugom rado idu na druženja i sportska natjecanja, a sudjeluju i na kulinarskim manifestacijama. Treniraju pikado, viseću kuglanu, košarku te rado idu na sve vrste okupljanja umirovljenika. Roditelji su dvije kćeri, imaju dva zeta i troje unučadi: Franu (14), Marka (7) i Elenu (7). Jedna kćer živi s roditeljima i obitelji u istoj kući, a druga jako blizu, što im je jako drago jer ih mogu vidjeti kad god požele. Baka za unuke rado priprema kolače i jela po narudžbi, a oni joj za trud uzvraćaju komplimentima i čestim dolascima. Time je dokazano da su bakini kolači ne samo �ini, nego i najbolji.

Ana i Ivan imaju i veliki povrtnjak u kojem uzgajaju sve domaće povrće, a priprema domaće zimnice, sokova i pekmeza obavezan je dio ljetnih aktivnosti u obitelji Jurović.

Od njihove marljivosti cijela obitelj ima koristi jer sve što pripreme rado podijele svojim kćerima. Kad prođu proljetni i ljetni dani i kad se više u vrtu ne može raditi, Ana se posvećuje ručnim radovima, šivanju, heklanju i štrikanju te nikada ne miruje. Vitalna i uvijek nasmijana, ova je vedra umirovljenica pravo utočište i izvor dobre energije za cijelu svoju obitelj i prijatelje.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tkwo kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 9. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 12. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik:

Stjepan

Habunek iz Varaždina

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: POLIKLINIKA ZA

br. 1503

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 9. srpnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 12. srpnja 2024.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Ljetna Muzeologajnica

dr. sc. Ines Virč, kustos pedagog Sedamdesetu obljetnicu djelovanja Muzej Međimurja Čakovec obilježava nizom muzejskih događanja. Kako i priliči, slavljenik je dosad primio brojne darove (priznanja, izložbe, predavanja, radionice, nove muzejske predmete, brojne posjetitelje, obnovljeno ruho…) te jedan poseban kreativan dar –animirani film “Moj MMČ – 70. rođendan u pokretu” na čemu zahvaljujemo Školi animiranoga filma Čakovec, posebno Jasminki Bijelić Ljubić, Dini Nedeljko i učenicima I. OŠ Čakovec), pa će se ovogodišnja, šesta po redu, Ljetna Muzeologajnica također

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

održati u slavljeničkom rođendanskom duhu.

U tjednu od 22. do 26. srpnja 2024. godine (od ponedjeljka do petka), od 11 do 12:30, u Muzeju Međimurja Čakovec održat će se zanimljive dječje radionice pod zajedničkim nazivom Muzeju na dar – rođendanski spomenar. Polaznici će saznati brojne zanimljivosti o spomenaru (što je spomenar, koji su dijelovi spomenara, tko ih je pisao, kad su se pisali spomenari…), razgledat će stalni muzejski postav, fotografirat će se uz svoj najdraži izloženi predmet ili u najdražem dijelu muzeja, upoznat će tajne Staroga grada i sudjelovat će u izradi rođendanskoga spomenara Mu-

zeju Međimurja Čakovec. Svoj trag u muzejskom spomenaru, osim polaznika Ljetne Muzeologajnice, moći će ostaviti i svi naši posjetitelji jer će spomenar biti dostupan za ispunjavanje u suvenirnici Riznice Međimurja do 15. studenog 2024. Krajem godine svi će se dijelovi nastaloga muzejskog spomenara digitalizirati i bit će dostupni na mrežnim stranicama.

Sve radionice održat će se u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Radionice su namijenjene djeci od 6 do 12 godina.

Cijena 5 radionica je 20 eura. Prijave se primaju na e-adresu: ines.virc@mmc.hr

Veselimo se susretu!

Sjećate li se stihova?

Svaki cvijetak uvenut će, samo jedan nikad neće, a taj cvijetak što ne vene, to su naše USPOMENE!

Ti me pitaš koga volim, Evo da ti odgovorim, Bolje čitaj prva slova, Evo tebi odgovora!

Piši, riši, ali znaj, listove mi ne trgaj. Listovi su svi na broju, prepoznat ću ruku tvoju!

I na kraju lista, nek ti moje ime blista!

Tko te voli više od mene, nek' još jedan list okrene. Ali listova nema više, ja te volim ponajviše!

HOROSKOP

LJUBAV: Izgledno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete tako povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati ako grebanje po površini. Vaše srce i dalje je prazno.

KARIJERA: Posao će vam izgledati nekako lakši. Ipak, to je samo vaš kut gledanja. Sada imate dovoljno razloga da radite bez briga, ali napori će vas sustizati. Zato se dobro organizirajte. Duh vodi tijelo, ali tijelu nekad treba stanka. Pazite da ne pregorite.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite sport za sebe.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Mnogo ljudi svakodnevno će se motati oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s njima, ali bez previše obveza. Neki će svoju vezu postaviti u rang dobrog prijateljstva i odustati od većih intimnosti. Partner će biti zbunjen.

KARIJERA: Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. Neki će zbog toga biti spremni raditi prekovremeno. Bit će i onih kojim će biti ponuđen zanimljiv posao povezan s važnim projektom. Trebate se malo prilagoditi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro se naspavajte.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Možda ste mogli postići i više, ali nema razloga za biti nezadovoljan. Sad ćete svoje snage usmjeriti na učvršćivanje onog što ste postigli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više intimnosti i sve vam u konačnici ide u prilog.

KARIJERA: Novi suradnici u poslu koji radite pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. Vi ćete im pokazati kako se najbolje mogu prilagoditi poslu. Bit ćete puni dobrih savjeta i još boljih namjera. Neka pitanja i dalje će ostati bez odgovora.

ZDRAVLJE&SAVJET: Češće boravite u prirodi.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Vaša najdraža osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepustite joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i uživajte u životu.

KARIJERA: Nastavljate razvijati sve bolju poslovnu budućnost. Ostalo je još malo vremena da se dovrše pripreme. One neće još biti potpuno gotove ovaj tjedan. Neka vam to ne živcira, jer i sami vidite da sve ipak ide bolje nego što ste očekivali. ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite

sitnice i male brige.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Prepreke i frustracije su na pomolu. Oni koji su u duljoj i stabilnoj vezi pa poznaju svog partnera znat će kako izdržati ovo pomalo neugodno razdoblje. Oni koji tek počinju neki odnos vjerojatno će se privremeno udaljiti jedno od drugog.

KARIJERA: Trenutačno niste u najboljoj formi za rad. Ne samo da vam se ne radi, nego i okolnosti ne daju poticaje. Nedostatak motivacije bit će prirodna posljedica ovakvog stanja. Uglavnom ćete odrađivati zadano bez previše pitanja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Prošetajte na zraku.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Premda će vaša veza objektivno napredovati odlično, vi sami bit ćete skloni čačkanju po sitnicama, a posebno svog unutrašnjeg svijeta. Takvim pristupom oduzet ćete nešto od spontanosti, pa nemojte pretjerivati. Opustite se.

KARIJERA: Volite ravnotežu više nego borbu, ali ovih dana ipak ćete se morati izboriti za neka svoja prava. Ne zaboravite da uz njih uvijek idu i obveze i odgovornosti. Nemojte bježati ni od čega. Uspjet ćete stvari postaviti na njihovo mjesto.

ZDRAVLJE&SAVJET: Jednaka pravila vrijede za sve.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Okolnosti će vam u privatnom životu prilično ići na ruku. Voljena osoba će vas podržavati, premda će povremeno dolaziti do manjih verbalnih nesporazuma. Istovremeno će se pojaviti i mnoge lijepe ljubavne prilike za one koji su još sami.

KARIJERA: Od vas će se očekivati više truda, a posebno u poslovima gdje se treba pokazati kreativnost ili tamo gdje postoji publika. Ništa čudno za vas. U djelatnostima iz sjene, vi ćete raditi tek toliko koliko se mora, a niste svjesni da se i tim putem može stići visoko.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite u prirodu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Oni koji su već u vezama razmišljat će kako učvrstiti svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i utemeljiti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami neće previše izlaziti.

KARIJERA: Intenzivirat će se suradnja sa šefovima ili onima koji upravljaju u firmi u kojoj radite. Morat ćete se pokazati kao ozbiljan i profesionalan suradnik. Moguće je i da će se mjeriti vaša postignuća ili će vas kontrolirati u svakom trenutku.

ZDRAVLJE&SAVJET: Bez obzira na umor, nemojte posustati .

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Ova površnost rezultat je nepovoljnijih tranzita ljubavnih planeta.

KARIJERA: Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad. Uživat ćete u otkrivanju i spoznajama, a nerijetko ćete s oduševljenjem pričati što ste shvatili. Oni koji uče vjerojatno će biti uspješni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Odbacite svoje predrasude.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Tijekom narednih dana vi ćete ući u kvalitetniju, ali i diskretniju ljubavnu fazu. Potreba za povlačenjem ojačat će. Oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće.

KARIJERA: Koliko ste dugo planirali neke poslovne poteze, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje. Vjerojatno će se povećati vaš utjecaj na druge, a na vama je da to prihvatite i kao novu odgovornost. Budite profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Trošit ćete na luksuz. Ne pretjerujte.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Nezainteresiranost ili frustracije sve će više pratiti vaš ljubavni život. Važno je da se s tim nosite strpljivo i da imate na pameti da je sve prolaznog karaktera. Zato svoju vezu čuvajte, te mirom i tolerancijom održavajte status quo.

KARIJERA: Niste ni slutili da bi vam moglo krenuti ovako dobro. Povezivat ćete se s ljudima i novim suradnicima brže i bolje nego što mislite. Ideje će se razmjenjivati intenzivnije, a njihova primjena neće biti nemoguća. Pred vama su uzbudljivi dani. ZDRAVLJE&SAVJET: Čuvajte svoju energiju.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Nastavit će se vaša zanimljiva ljubavna faza u kojoj neće nedostajati ni strasti, ali ni opuštenosti u odnosu s osobom koju volite. Neki će rado izlaziti i s prijateljima. Uglavnom, malo je onih koji će biti sami. I oni će rado krenuti van, među ljude. KARIJERA: Pred vama su zanimljivi izazovi. Nezgoda je u tome što su neminovno povezani sa stresovima, pa i borbama. Prvo dobro sagledajte što vam se nudi, odvažite ispravno sve elemente, te tek onda djelujte. Nema potrebe žuriti. ZDRAVLJE&SAVJET: Držite se svojih planova.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Rak, Škorpion, Djevica

Isječak iz animiranoga filma ŠAF

Isječak iz animiranoga filma ŠAF

Isječak iz animiranoga filma ŠAF

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Vraća se vrućina

VREMENSKA SLIKA: Završila je prva polovica 2024. godine. Što se tiče proteklih tjedan dana, imali smo u nekim danima temperaturu i blizu 35 °C, ali kao tijekom lipnja, tako je i početkom srpnja prošla jedna hladna fronta uz osvježenje s grmljavinskim pljuskovima, mjestimice i jačim nevremenom.

Sredina ovog tjedna zato je svježija. Kraj tjedna će biti opet sunčaniji, ali još bez prevelike vrućine. U sljedećem tjednu temperatura će još rasti. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Prema kraju tjedna dolazi stabilnije vrijeme pa bi petak trebao proći suho i sunčanije.

Jutro svježe s temperaturom malo ispod 15 °C, a danju vrlo toplo uz većinom slab sjeveroistočni vjetar. Lijep ljetni dan bez prevelike vrućine jer će popodnevna temperatura narasti do 28 °C. Za vikend dosta sunca i topline, temperatura će imati daljnji trend porasta. U subotu ćemo uz obilje sunca

uhvatiti 30 Celzijevih stupnjeva, a u nedjelju možda i 31 °C. Ako ćete dane provoditi na otvorenom imajte na umu da će sunce biti vrlo jako uz visoki UV indeks između 10 i 17 sati. Pravi ljetni vikend. I početkom novog tjedna će biti vruće, ali bi nas mogla okrznuti jedna slabija fronta. Tako da postoji šansa i za

Pučka meteorologija

Motika u srpnju puni bačve u listopadu

kratkotrajne lokalne pljuskove. Vrlo vjerojatno ih neće biti svugdje, većina mjesta bi mogla ostati i suha, ali imajte na umu da može nakratko pljusnuti tamo oko ponedjeljka. Temperatura zraka ostaje oko 30 °C. Izgleda da će sredinu sljedećeg tjedna obilježiti uglavnom stabilno, suho i vruće vrijeme uz dosta sunca. Temperatura će još malo narasti pa bi mogla ići blizu 35 Celzijevih stupnjeva. Za one koji mogu na more bit će idealno. Možda neka mala šansa opet za koji lokalni

pljusak na sjeveru zemlje tamo oko četvrtka, ali sve je to rijetko i lokalno. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 4. 7. 2024.)

• 5. srpnja 1950. u Zagrebu je zabilježen dosad najtopliji dan u Hrvatskoj, s temperaturom od 41 Celzijusa

• 9. srpnja 1989. god. u Brezovici kraj Zagreba palo 125 mm oborine

• 10. srpnja 1913. god. u Dolini smrti u SAD-u izmjerena temperatura od 57 Celzijusa

SKANDINAVKA VICOTEKA

Odlikaš

Dolazi Perica kući i pohvali se majci: Mama, mama dobio sam 5.

Mama upita: - Kako to Perice?

Pa normalno, u pet rata!

Pokusni kunić

Doktor se obraća pacijentu:

- Znači, propisat ću vam novi lijek koji je tek odskora izbačen na tržište. A Vi mi obavezno javite ako se izliječite, molim Vas!

- Zašto?

- Jer i ja bolujem od iste bolesti!

Drvo

Ide pas kroz pustinju i kaže sebi:

- Ako uskoro ne nađem neko drvo, upišat ću se!

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Marta Krušelj

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 19.

I nejbolši negda zgubijo

Kaj reči za Evropsko labodoritaško prvenstvo ve posle kak so naši labodoritaši odišli dimo? Nikaj spametnoga, se ide dale sam ga Kockasti i naših kibicov nega tam. A znate, čim ga ne naši kibicov, mam je ne nikaj kak je do unda bilo. Lepo je rekel naš brončano-srebrni izbornik zlatnoga sjaja Zlatko Daličov da je se kockasto dok so Vatreni tam i dok nasi kibici popevlejo "U boj, u boj za narod svoj…” Kaj bom vam rekel, nišči se je ne nadjal, pak niti naši Vatreni, kaj bi morali tak �letno oditi dimo i to predi drugoga kruga. Kaj se kibicov dotikavle šteri so bili na utakmicama v Dojčlando, za jiv se se zna nek mi doma smo se podelili pol-pol: prvoj polovici je bilo žal i neso si mogli najti mesta kaj je za nas i naše Vatrene se tak �letno završil of EURO, a drugi so skakali od veselja kaj so itak, posle šest let, naši i Daličovi Vatreni zgubili i mesto kaj bi dobili želencije, kak so nas to navčili, so odišli po riti k meši. Čim se je to pripetilo mam smo zazvedili kak naši labodoritaši nikaj ne vredijo, kak so pozabili igrati kak tre. I ne sam to, nek i Zlatkec Daličov nikaj ne vredi kak izbornik i tak dela kak da je se pozabil kaj je do prekfčera znal. Kapetan Vatrenih Luka Modričov je prek noči pozabil labodoritati i mam je postal pre stari, a još nema niti četrdeset let. I Ivek Perišičov je za staro kramo makar je hajdi mlajši od Modriča. Dok so pobeđivali sakoga do šteroga so došli unda smo jiv ne pitali kuliko so stari, bilo nam je važno da so bili dobri. Makar so i ve bili dobri, ali so na drugoj strani bili bolši i mam jiv pitamo kuliko so stari?

Sejeno, malo je čudno to Evropsko prvenstvo

Si znuomo što je v Dojčlando pobedil naše Vatrene: nejpredi Španjolci, posle Albanci i na se zadje so nas vum hitili Talijani. Da bodemo zgubili od Španjolcov to

Evropsko labodoritaško prvenstvo se igra dale

smo se, med nami rečeno i mogli nadjati jerbo so nas i lani pobedili v Ligi nacija, ali da ne bodemo pobedili Albance to se nišči ne nadjal. Se je bilo v redo do par minot predi kraja da so Albanci poravnali rezultata i pomalem nas hitili v slepo vulico. Ne do kraja, ali se smo karte hitili na Talijane i sigurni smo bili kak bodemo naše prve sosede pobedili i ostali dale na EURO. Šteli smo kaj bi tak bilo i se se kazalo da to bode tak i da je Božek ipak na našoj strani. I Božek je bil, ali nizozemski sodec si je drugač pregruntal i drugač si je premislil. Meli smo se v svojimi rokami, a unda je sodec Makeli, šteri je, kak smo zazvedili, gej ili pak peder, zel fučko vu svoje gej roke i produžil je utakmico i to tak dugo dok nam Talijani neso zabili gola i poslali nas dimo. Rekel sam vam da je to malo čudno prvenstvo jerbo geji i pederi sodijo. Kesno smo zazvedili da je sodec Makeli talijanski zet, očem reči, dečko mo je Talijan. Mi nemamo nikšega hasna od toga kaj so UEFA bosovi poslali i soca Makelija dimo posle kak je nam presodil!

Nejstarešima so pobegle soze…

Dok so nam Talijani napisali potnoga naloga za dimo, a šteroga je potpisal nizozemski labodoritaški gej-sodec Dani Makeli, mogli smo videti kak so našemo kapetano Luki Modričo pobegle soze. A kak mo i ne bodo, Luka je odigral 178. utakmico za Vatrene, i gola je zabil, a to se je ne bilo dosti kaj bi mi odišli dale. A se to zbog nizozemskoga gej-soca i talijanskoga zeta.

No, neso to bile jedine soze štere smo vidli na Evropskomo labodoritaškomo prvenstvo v Dojčlando. Soze so pobegle i portugalskomo kapetano Cristianu Ronaldo. On je za svojo reprezentacijo strelal elvera v 105. minoti na utakmici protiv naših sosedov Janezov. Ronaldo je vritnol nejbole kak je znal, ali je to ne bilo dosti dobro za slovenskoga golmana Jana Oblaka

i Oblak je obranil elvera. I veliki Cristiano Ronaldo je ne zdržal, pobegle so mo soze i to ne dvetri nek puno konto. Ronaldo se je plakal i prosil je trenera, igrače, kibice nek mo oprostijo jegovoga velikoga greha.

Što zna kak bi prešli Pepe i Ronaldo da je golman portugalske reprezentacije Diogo Costa ne bil v božekovoj cukor piksi na utakmici protiv sosedov Janezov. Najme kaj, v 115. minoti produžetka Pepe je čisto lopto dal v noge slovenskomo cetarforo Benjamino Šešku. Šeško, šteri igra v Dojčlando, za Lajpcig, sam se sjuril prema golo, ali ga je golman Costa sprečil kaj bi vritnol labodo v jegov gol i tak otpelal Janeze vu četvrt�inale Eura. Ali to je još ne se, Costa je Janezima obranil tri penale posle produžetkov i tak ostavil portugalsko labodoritaško reprezentacijo na životo, očem reči, Portugalci so "kupili" karto za Hamburg de bodo igrali s Francozima za polu�inale Eura. To je jeno, a drugo Costa je produžil labodoritaško karijero kak Pepeo tak i Ronaldijo. Probajte si v pamet deti kak bi to bilo da je posle kak je Ronaldo ne zabil elvera Šeško skoristil šanso štero mo je Pepe narihtal. Najbrž bi Pepe i Ronaldo več bili v penziji? Nigdar najte reči nigdar Poznato vam je kak so i sosedi Srbi meli svoje labodoritaše na ovomo Evropskomo prvenstvo. Oni so svoje odigrali v C skupini, a mi svoje v B. Oni so svoje planerali, a mi pak svoje tak da so si, šteri se razmijo v labodoritanje, pak i naš tv komentator Joško Jeličič, prognozerali kak se nikak nebre pripetiti kaj bi se naša reprezentacija zišla z reprezentacijom Srbije. Očem reči da se nigdar nebre se napre splanerati tak da se, na se zadje, itak pripetilo da so se zišli naši i srpski labodoritaši. A de so se zišli? Zišli so se na aerodromo dok so dimo putuvali, jerbo kak znate i naši i jivi labodoritaši so ne prešli dale nek so išli dimo posle prvoga kruga. Ne veli se zabadav da je laboda okrogla!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Hrabra

Zvjezdana ugasila

požar

Zvjezdana Gazdek iz Male Subotice, inače dobrovoljna vatrogaskinja, prošle subote, 29. lipnja, brzom je intervencijom ugasila požar u centru Čakovca. Naime, preko puta ka�ića u kojem radi, neodgovorni pojedinac bacio je neugašeni opušak u kantu za smeće. Kanta se zapalila, a Zvjezdana je vidjevši to odmah priskočila te ugasila požar koji je buknuo. (rd, Foto: Zlatko Vrzan)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak