Međimurske novine 1513

IVAN HIŽMAN (19) iz Pribislavca znanjem rastura u Njemačkoj

Saša Pec: Moja ubijena majka ni mrtva nema mira!

ANKETA POD VUROM

Biste li radili kao

čistač ili čistačica?

Tržište rada se mijenja, a s njim i potražnja za određenim zanimanjima. Jedno od zanimanja koje je doživjelo pravi procvat u posljednjih nekoliko godina je posao čistača/čistačice. Posao je to koji zahtjeva niz vještina, pažnju na detalje, �izičku izdržljivost i sposobnost upravljanja vremenom.

Bilo da se radi o bolnicama, policijskim postajama, privatnim tvrtkama ili

kućanstvima, potreba za profesionalnim uslugama čišćenja konstantno raste. U ovotjednoj Anketi pod vurom pitali smo vas biste li radili kao čistač ili čistačica. U našoj anketi, većina vas je izjavila da bi radila kao čistač/čistačica, posebno ako su uvjeti rada i plaća dobri. No, bilo je i onih koji taj posao odbijaju. Zašto? Saznajte u nastavku naše ankete. (sh, Foto: Jelena Tomašić)

Snježana Pevec (Štefanec)Bila bih radila i kao čistačica, ali sad sam već prestara. Imam šezdeset godina, prestara sam za taj posao i morala bih se vozi� biciklom na posao, no da sam mlađa prihva�la bih posao čistačice. Prije sam inače šivala u MTČ-u, ali kako je firma propala bila sam doma i sada sam u mirovini.

Ronaldo Podvezanec (Nedelišće) - Ne bih nikada radio negdje kao čistač. Mislim da to nije posao za muškarca. To je posao za žene. Ne, nikako ga ne bih radio. Inače, sada trenutno radim kao konobar u jednom kafiću.

FOTO tjedna

Štefančarke bez premca u kuhanju gulaša

Dani naselja Mala Subotica nisu mogli proći bez Udruge žena iz susjed-

nog Štefanca. Vječiti rivali, Štefančarke i Sobočanke, godinama se bore za prestiž

SNIŽENJE vode u akumulacijskim jezerima

Dragu�n Štefulj (Čakovec)Trenutno sam u mirovini, no radio bi kao čistač da mi se ukaže prilika za taj posao. Svaki posao može bi� dobar posao. I još ako je dobro plaćen naravno da bih ga prihva�o.

Prizori za stvaranje nezaboravnih fotografija

Hrvatska elektroprivreda i ove godine je u ovom razdoblju krenula s redovnim godišnjim pregledima i održavanjima asfaltnih obloga nasipa akumulacije HE Čakovec i HE Dubrava.

Marta Žulić (Palovec) - Da, radila bih kao čistačica. Prihva�la bih plaću koja je dovoljna za normalan život. Sada sam upisala tek fakultet, Medicinu u Zagrebu pa je preda mnom još daleki put do posla. No ako će mi se ponudi� neki studentski posao kao čistačica, prihva�la bih ga. Zašto ne?

Filip Alija (Zasadbreg) - Trenutno pohađam prvi razred Graditeljske škole u Čakovcu, smjer građevinski tehničar. Volio bih u budućnos� konstruira� kuće i zgrade, ali u slučaju da ne pronađem posao u struci nakon što završim srednju školu radio bih i kao čistač. Prihva�o bih plaću od 1100 do 1200 eura.

Prvo na redu bila je HE Čakovec i to u razdoblju od 6. rujna 2024. do 15. rujna 2024.

Zbog toga došlo je i do snižavanja razine vode u akumulaciji i to do 2 metra u odnosu na minimalni vodostaj u normalnim pogonskim uvjetima. HE Čakovec struju je počela proizvoditi 1982. godine, a HE Dubrava 7 godina kasnije, 1989. godine.

Krajem ovoga tjedna, točnije 13. rujna na red pak je trebala doći HE Dubrava. Snižavanje razine vode u akumulaciji provodit će se postupno kako bi se ostvarile što sporije promjene razine vode i tako smanjio utjecaj na ihtiofaunu. Odvijanje radova, a time i kretanje razine vode u

akumulaciji ovisi o meteorološkim i hidrološkim uvjetima pa su moguća manja odstupanja od planiranih termina. Planirano trajanje aktivnosti za koje je potrebna snižena razina vode u akumulaciji je predvidivo do 22. rujna 2024. I dok se s jedne strane zbog toga na noge dižu zaštitnici i čuvari prirode, s druge strane, uživaju fotogra�i zaustavljajući svojim aparatom fenomenalne slike “apokalipse” koja se ne viđa svaki dan.

Sniženje vode na području preloške Marine privlači i brojne posjetitelje, ali i avanturiste. Naime, motoristi uživaju vozeći se suhim dijelom riječnog korita s tek pokojom zaostalom lokvicom vode. Šetači pak mogu pronaći zanimljive naplavine, poput grana drveća, panjeva i slične predmete koja je rijeka posebno oblikovala i koji postaju ukrasi brojnih dvorišta. (vv)

kako u sportskim igrama tako i u kulinarstvu. Na kraju, ipak nije bitno tko je

bolji, već dobra zabava uz jelo i piće. (vv)

Na spomen obilježje upisana su imena poginulih branitelja

iz Vra�šinca

VRATIŠINEC u sklopu novog trga u centru mjesta postavio i spomen obilježje braniteljima

Vrlo decentan spomen na branitelje

Vratišinec se napokon može pohvaliti uređenim centrom mjesta. Do toga su došli tako da je Općina

Vratišinec otkupila stari grunt i kuću preko puta zgrade općine. Kuću su srušili, a grunt preuredili u mali trg i parkiralište uz njega. Iznenađenje na trgu je i postavljeno spomen-obilježje poginulim braniteljima

Domovinskog rata koji su rodom iz Vratišinca, a oni su: Damir Golubić, Vladimir Leček i Darko Vrančić. Posljednjih desetljeća svjedoci smo razumnih

spomenika braniteljima dijelom zemlje, nekih i upitne estetske vrijednosti. Spomen-obilježje u Vratišincu nije djelo nekog umjetnika, već arhitektonskog ureda NORD-ING iz Čakovca koji je projektirao trg. Spomen obilježje se lijepo uklapa u trg, nije nametljivo već decentno i suvremeno, a u svojoj jednostavnosti i svevremensko. Svečano otvorenje spomen obilježja bit će u utorak, 17. rujna, u 10 sati uz nazočnost obitelji poginulih branitelja. (BMO)

Slavica Belović, Đurđa Šarić, Vera Mihalic, Marica Kolarić i Nada Višnjić kao glavna od kuhače

rodom

PONOVNO ODGOĐENO suđenje Matiji Posavcu kojega se tereti za mito i nezakonito zapošljavanje dviju službenica

Matija Posavec: Cijeli slučaj je bizaran!

- Da, priznao sam jer sam bio pod pritiskom, ali na sudu ću dokazati da nisam napravio ništa nezakonito, kazao je

Ponovno je počelo odgođeno suđenje županu Matiji Posavcu. Prije tri godine u rujnu 2021. uhićen je Matija Posavec. Prema optužnici, USKOK tereti Posavca da je od Josipa Kobala primio ondašnjih 10.000 kuna (u današnjoj vrijednosti oko 1300 eura) mita kako bi Kobalu omogućio da i dalje ostaje u Upravnom vijeću županijskih cesta. Osim za primanje mita Posavec se tereti i da je preko Milorada Novkovića zaposlio dvije službenice na nezakonit način. Kako su Posavec i Kobal odmah nakon uhićenja u rujnu 2021. priznali za što se terete, bili su pušteni da se brane sa slobode, dok je Novković jedno vrijeme proveo u Remetincu. Kobal je pak priznao da je Posavcu dao 10.000 kuna, no tvrdi da je to bila donacija za stranku, a ne mito.

Do sada nisam imao prilike reći svoju stranu obrane, jer je dominiralo tužiteljstvo, kazao je

Suđenje je počelo u srpnju ove godine, ali je odgođeno zbog smrtnog slučaja u obitelji Kobal, a ovaj put suđenje je odgođeno da bi se utvrdilo ima li Matija Posavec, župan

međimurski, zastupnički imunitet. On je izabran u Sabor, no mandat je stavio u mirovanje. Njegova obrana smatra da to znači da ima zastupnički imunitet, jer se mandat može aktivirati bilo kada tijekom sadašnjeg saziva Sabora, ali i tijekom sudskog postupka. Da bi se mogao započeti kazneni postupak protiv saborskih zastupnika prije toga saborsko Mandatno imunitetno povjerenstvo (MIP) mora odlučiti o skidanju tog imuniteta. Kako Posavčeva obrana tvrdi da on ima imunitet, iako je u mirovanju, sud je odlučio zatražiti tumačenje Mandatno imunitetnog povjerenstva, prije nego bilo što odluči. Sljedeća rasprava bit će sazvana nakon što Mandatno imunitetno povjerenstvo odgovori sudu. Još nisam imao prilike na sudu iznijeti svoju stranu priče - Nakon odgode suđenja Matija Posavec dao nam je izjavu o slučaju u kojemu mu se sudi. - Jedva sam dočekao da suđenje počne, kako bih se i ja imao prilike izjasniti u cijeloj stvari za koju me se tereti, kazao je. Do sada nisam imao prilike reći svoju stranu obrane, jer je dominiralo tužiteljstvo, kazao je. Istaknuo je: - Cijeli slučaj je bizaran. Optužuje me se za primanje mita i to za mali iznos kada se preračuna u eure, pa se uporno naglašava brojka od 10.000, jer tako u kunama zvuči puno više. - Da, priznao sam jer sam bio pod pritiskom, ali na su-

du ću dokazati da nisam napravio ništa nezakonito.

Nastavlja: - Županijska skupština bira Upravno vijeće ŽUC-a i svugdje je sastav dogovor stranaka koje čine sastav predstavničkog tijela. Što bih ja po tome posebno utjecao na vijećnike, kaže Matija Posavec. Zapošljavanje dvije službenice koje su tu odradile pripravnički staž? Pa

Nitko od pozvanih svjedoka nije me teretio ni za što. Svoj posao i dalje radim tako da suđenje ne opterećuje nikoga i ne utječe na moj rad

već godinama ne rade u Županiji, kazao je.

Dodaje: - Godinu dana bio sam pod staklenim zvonom jer su me pratili i prisluškivali doma i na poslu da bi mi izvukli ovo za što me se tereti, kaže.

Neću se dati pokolebati

Neću se dati pokolebati. Ako je pravde i pošteno suđenje tada ću dokazati da nisam napravio ništa nezakonito, kaže. Nitko od pozvanih svjedoka nije me teretio ni za što. Svoj posao i dalje radim tako da suđenje ne opterećuje nikoga i ne utječe na moj rad u Županiji, kazao je župan.

Matija Posavec je nakon što je priveden od strane USKOK-a dao ostavku na mjesto župana, ali nakon ponovljenih izbora, građani

ZAVRŠEN JE IZBOR za ravnatelja Ljekarne Čakovec

Andreja Knežević izabrana na temelju dobrih rezultata

Upravno vijeće je jednoglasno donijelo odluku da joj se povjeri peti mandat, jer ima izrazito pozitivne rezultate već 16 godina

su mu iskazali još veće povjerenje i ponovno je izabran za župana. Svoj politički kredibilitet potvrdio je i na izborima za Hrvatski sabor, ali zbog nespojivosti dužnosti u Sabor je poslao svoju zamjenu, Ivicu Baksu.

Svjetlosnim godinama smo udaljeni od zemlje s nultom stopom tolerancije na korupciju. Čak ni tzv. najveće demokracije nisu imune na nju. Uz to svako lice ima i svoje naličje, pa se tako i borba protiv korupcije može izvrnuti u svoju suprotnost, političku instrumentaliziranje pravosuđa za potkopavanje političkih suparnika. Bilo je takvih primjera, kojima se pravosuđe po sili zakona i bavilo slučajem nekadašnjeg ministra turizma Ivana Herak. Teretilo ga se za više nezakonitih radnji pri �inanciranju projektne dokumentacije za gradnju golfskih terena u Hrvatskoj, teških više od 3 milijuna kuna, tijekom 1999. i početkom 2000. godine. Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo je nepravomoćnu presudu Županijskog suda u Puli iz prosinca 2005. godine kojom je bivši ministar turizma Ivan Herak, zbog zloporabe položaja i ovlasti, pronevjere i pomaganja u tim djelima, osuđen ukupno na četiri i pol godine zatvora. Karijeru je nastavio, ali izvan politike, jer se politički nikad više nije angažirao ni oporavio.

Završen je izbor za ravnatelja Ljekarne Čakovec, zdravstvene ustanove čiji je osnivač Međimurska županija. Tko je dobio povjerenje za naredni mandat, pitali smo Vesnu Baranašić Horvat, predsjednicu Upravnog vijeća Ljekarne Čakovec.

- Na natječaj za ravnatelja Ljekarne Čakovec koji je raspisalo Upravno vijeće za mandatno razdoblje od 2024. do 2028. godine, javilo se dvoje kandidata.

Oba kandidata su zadovoljila formalne uvjete natječaja te je s njima bio obavljen razgovor na kojemu su članovima Upravnog

vijeća predstavili svoj program rada u mandatnom razdoblju. Upravno vijeće je jednoglasno donijelo odluku da novi mandat za ravnatelja povjerava magistri farmacije Andreji Knežević, koja je ravnateljica Ljekarne Čakovec već punih šesnaest godina te iza sebe ima izrazito pozitivne rezultate u upravljanju. Novi, sada već peti mandat, Andreji Knežević počinje teći od 5. listopada ove godine, kazala je Vesna Baranašić Horvat, predsjednica Upravnog vijeća. (BMO)

IVICI PERHOČU produžen mandat do imenovanja novog direktora

Direktor do penzije!?

Ivica Perhoč i nakon 15. rujna ostaje na mjestu direktora GKP-a Čakom. Naime, do tog datuma bio mu je produžen mandat jer se smatralo da će se naći njegov zamjenik.

Međutim, prvi natječaj za novog direktora je poništen, a na drugi još nije stavljena “točka na i”. Drugim riječima, još nije odabran kandidat među jedanaest pristiglih ponuda.

- U ponedjeljak 16. rujna održat će se razgovor sa svim kandidatima i tek tada bi se trebalo više znati, odgovorio je za Međimurske novine Ivica Perhoč.

Dodao je da mu je ovaj tjedan produžen mandat do imenovanja novog direktora, najduže do 3. veljače 2025. godine.

Ivica Perhoč

- Tada punim 67 godina života i idem u penziju, dodao je. Kako pak smo doznali, od 11 kandidatura pristiglih iz cijele zemlje, u uži izbor ušlo ih je petero. Među njima nalaze se 4 iz Međimurja i to dva koja su se javila i na prvi natječaj.

S obzirom na to kako teče sam izbor njegovog nasljednika, vrlo lako bi se moglo dogoditi da u mirovinu ode s direktorskog mjesta. (vv)

Piše: Božena Malekoci- Oletić

Ma�ja Posavec: Jedva čekam iznije� na sudu svoju stranu priče

Andreja Knežević, ravnateljica Ljekarne Čakovec

Pišu: Aleksandra Sklepić i Roberto Dežđek

Međimurje je nadaleko poznato po svojoj urednosti, te je to jedna od naših vrlina kojoj se dive svi posjetitelji, turisti ili slučajni prolaznici koji se poslom ili rekreativno zateknu u našem kraju. Trgovački centri, ustanove, škole, uredi i sva mjesta na koje ljudi dolaze, uvijek blistaju, a rijetko razmišljamo o tome tko stoji iza blještavila i besprijekorne čistoće koje

često uzimamo “zdravo za gotovo”. Posao čišćenja, ruku na srce, nikome se previše ne mili, a kako cijela priča izgleda iza kulisa, otkrili smo u našem istraživanju gdje smo razgovarali s brojnim dionicima ove velike logističke slagalice.

Drugo najtraženije zanimanje u državi

Svaka medalja, to je poznato, ima dvije strane, a s obzirom na sve manje plaće,

Zapošljavanje stranih radnika

Velike tvrtke već su se ranije susrele s nedostatkom čistačica i srodnih radnika. No nije niti to uvijek lako. Kako to funkcionira ispričao nam je Marijan Kutnjak iz Zebanca, direktor Connect Human Resources d.o.o. Njihova tvrtka bavi se posredovanjem i ustupanjem radne snage, a prvenstveno u hotelijerstvu, građevini i osoblju za čišćenje. Član su udruge Agencija za zapošljavanje u Hrvatskoj, što dokazuje njihovu ozbiljnost.

Oni vrlo paze na to kome prosljeđuju radnu snagu i kakvu radnu snagu prosljeđuju. Zbog toga i rade s najvećim hotelskim lancima, restoranima koji imaju Michelinove zvjezdice, komunalnim poduzećima. Osim svih vrsta ugostiteljskih zanimanja, masovno uvoze električare, varioce, cjevare, stolare, a zvuči nevjerojatno što na Brač, hrvatsku kolijevku obrade kamena, uvode kamenorezače. Ali tamošnji kamenolomi trebaju radnu snagu, a naše nema dovoljno.

Ako govorimo o 40-satnom radnom tjednu, osnovna plaća koje dobivaju strane čistačice i smetlari, tj. komunalci, obično je propisani minimalac, što znači 840 eura bruto, no kreće se i do 1000 eura bruto. Čistačice u hotelijerstvu imaju više plaće. Počinju iznad tisuću eura bruto, a točan iznos obično ovisi o kategoriji hotela. Treba razlikovati čišćenja u hotelu ili uredu od čišćenja javnih površina (trgovački centri, javni wc-i i sl.). Prvo je bolje plaćeno jer je zahtjevnije i treba poznavati i kemikalije u sredstvima za čišćenje. - Radimo s puno komunalnih poduzeća, “naši” radnici čiste između ostalog Dubrovnik i aerodrom Split. Ponegdje je to i čišćenje javnih sanitarnih čvorova, a imamo i uređenja javnih površina. Čistači su u Hrvatskoj de�icitarna radna snaga pa najčešće nije potreban test tržišta rada

a sve veće troškove života, posao spremača ili čistača sve se više marginalizira i smatra ga se manje vrijednim. Radnici zaposleni u ovom sektoru najčešće su nevidljivi, kako za poslodavce, tako i za stranke, a primijeti se da postoje, tek onda kad ih nema.

TEMA BROJA

kod HZZ-a. Svaka županija za sebe određuje je li to de�icitarna radna snaga za njih ili nije. No u Međimurju čistačice nisu prijavljene kao de�icitarna radna snaga, pa zbog toga najprije treba raditi test tržišta rada za radnike iz trećih zemalja, što odugovlači postupak. Na pitanje koliko je vremena potrebno da se dovede strani radnik u Hrvatsku, Marijan Kutnjak odgovorio nam je: - Građani iz trećih zemalja u prosjeku dolaze za 3 do 4 mjeseca. Naime to je vrijeme koje je potrebno za izdavanje radne dozvole te izdavanje vize za ulazak u RH. No mi ne dovodimo radnike na neviđeno. Želimo osigurati kvali�icirane i iskusne radnike s kojima se može komunicirati (obično engleski). Zbog toga prije toga radimo predselekciju radnika ako takvih trenutačno nemamo u “poolu”, a poslodavcu koji traži radnike dajemo na izbor među tim predselektiranim kandidatima. Nakon toga poslodavac može odraditi intervju s potencijalnim radnikom ili dobiti videomaterijal toga radnika na radnom zadatku. S klijentima koji traže veći broj radnika odlazimo u matičnu zemlju gdje na licu mjesta mogu testirati radnike u testnim centrima koje mi organiziramo. Naš je moto da sve strane nakon našeg posredovanja moraju biti zadovoljne, rekao je Marijan Kutnjak.

Drugo najtraženije zanimanje u državi, poslije zanimanja prodavača, ono je na poslovima čišćenja i održavanja, a čistačica nema. Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dan danas stoji 381 oglas u kojem se traže od jedne do četiri čistačice. U prvih sedam mjeseci prošle godine na tržištu rada nedostajalo je više od 8000 čistačica i spremačica. Niske plaće sigurno nisu mamac, pa to stvara velike probleme javnim ustanovama koje imaju i najveće potrebe. Najviše se traže u uslugama upravljanja i održavanja zgrada, zatim djelatnosti iz područja zdravstva, obrazovanja te turizma. Iz tog razloga Vlada je javnim ustanovama omogućila ponovno zapošljavanje vlastitih čistačica zbog problema s nedostatkom radne snage u poslovima čišćenja. Interesa ima, no čistačica/spremačica i dalje manjka jer je prosječna neto plaća, hrvatski minimalac, odnosno 677 eura. Zanimljivo, rasle su plaće zdravstvenom osoblju, no čistačicama koje čiste iza njih, nisu. Naravno, stoga je i njihov nedostatak vidljiv u bolnicama te domovima zdravlja. U bolnici ih je posebno teško zaposliti jer se tamo radi i blagdanom, vikendom, a i sigurnost pacijenata je na prvom mjestu.

Uvjeti za rad daleko su od idealnih

Razgovarali smo s čitateljicom koja je željela ostati anonimna, a zaposlena je već nekoliko godina kao spremačica u jednoj ustanovi na području naše županije. Ogorčena zbog loše organizacije posla i nerazumijevanja rukovodećih kadrova, ispričala nam je o svakodnevnim problemima s kojima se u svom poslu susreće, a za koje smatra da su posljedica loše organizacije i nesređenog stanja u državi.

Plaća je minimalna te iznosi u prosjeku oko 800 do najviše 900 eura, a nerijetko se radi stalno u popodnevnoj smjeni, jer su u prijepodnevnim satima uredi zauzeti. Na taj se način dodatno opterećuje zdravlje, obiteljski život i psiha zaposlenika

- Za čišćenje površine oko 4000 kvadratnih metara na

mom su radnom mjestu zaposlene četiri osobe. Već u startu riječ je o ogromnoj količini posla, iako na prvi pogled ne izgleda tako. No tu nije riječ samo o metenju, kako većina ljudi misli.

Tu su koševi za smeće koje svakodnevno treba isprazniti, stotine stepenica, nekoliko sanitarnih prostora, WC-i, umivaonici, čajne kuhinje, uredi, hodnici, da ne nabrajam dalje. Još kad su u ustanovi kakvi građevinski radovi, a to je jako često, treba raditi dupli posao, uz minimalnu plaću. Nije isto čistiti za strankama koje su došle obaviti neki posao s dokumentima ili za zidarima i električarima koji su za sobom ostavili ciglu i žbuku, podijelila je s nama svoje nezadovoljstvo. Sve to radi se, naravno, u okviru redovnog radnog vremena, nema prekovremenih sati, ni slobodnih dana.

U Hrvatskoj

su čistači itekako podcijenjeni

Čistači su itekako podcijenjeni, a kada pogledamo s druge strane, oni osam sati rade na takvim mjestima gdje su ugroženi njihovi životi, a plaćeni su loše jer se njihov posao nepravedno računa kao “najjednostavniji” posao. Ipak praksa ne pokazuje tako, pa ako si bilo tko od nas da truda i provede vrijeme s osobom koja to radi, onda će se vidjeti koliko svega i na koji način ona treba odraditi. Pritom još i velik dio dana provedu radeći s različitim kemikalijama i dezin�icijensima. Nije teško naći čistače, nego je teško

zato što ljudi slabo plaćaju. Satnica je 10 eura, što je u odnosu na Austriju i Njemačku malo. U Austriji čistači/ čistačice mogu u prosjeku zaraditi 1370 eura mjesečno, dok oni iskusniji uz poneki fuš mogu zaraditi 2090 eura mjesečno, odnosno 16.500 eura godišnje. U Španjolskoj je slična praksa, a tamo se za taj posao dobiva 1200 eura, dok u Hrvatskoj čistačice zarađuju od 800 do 900 eura mjesečno, a uz putne troškove i ostale dodatke najviše se, izuzev rada na sezoni, može zaraditi 1100 eura.

Marijan Kutnjak, direktor Connect Human Resources

Ilustracija

ČISTAČICA nema ni za lijek, a posla k’o u priči

Partviša bi v roke prijeli svi, ali ih je sram!?

Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dan danas stoji 381 oglas u kojem se traži od jedne do četiri čistačica. U prvih sedam mjeseci prošle godine na tržištu rada nedostajalo je više od 8000 čistačica i spremačica

Rad na sezoni se isplati

Iz pozicije čistačica, posebno uoči turističke sezone, dvojbe nema. Mogu raditi za minimalac ili se, tradicionalno hrvatski, snaći u fušu. Oglasnik na Facebooku tijekom turističke sezone prepun je oglasa za čistačice jer naravno manjka ih i na “moru”. Tijekom sezone čistačice na Jadranu mogu zaraditi skoro pa i duplo veću plaću od one koje imaju u državnim službama ili pak tvrtkama za čišćenje. Naravno zbog mogućnosti još veće zarade tu je i vrlo popularan rad na crno, na koji se

Kako se radi o ljudima od krvi i mesa, neminovno je da će, i uz sporiji tempo, netko povremeno oboljeti, a tu su i godišnji odmori,

radnici često odlučuju. Tako je jedan poslodavac u Crikvenici čistačicama nudio 1000 eura plaće i službeno vozilo. Satnica čistačica više je nego pristojna. Za tri sata čišćenja, primjerice, dvosobnog apartmana, dobije se i do pedeset eura. Znači, po satu i više od 15 eura. Na sezoni imaju neto plaću od 800 eura zimi do 1100 eura ljeti, plus smještaj, jer za kvalitetno čišćenje trebate vrijedne ruke koje je potrebno i pošteno platiti. Ispod toga se ne može ići, a na sezoni ne možete dobiti čistačicu za manju plaću.

na koje svaki zaposlenik ima pravo. Tu dolazimo do situacije da se za odsutnu spremačicu (nije važno je li zbog bolovanja ili kori-

Plaća ne opravdava težinu i opseg posla

Radnice zaposlene na radnom mjestu čistačice (ipak je u našem kraju najčešće riječ o ženama) zaista su, prema njihovim svakodnevnim iskustvima, podcijenjene i izgubile su svaku motivaciju za rad. Plaća je minimalna, te iznosi u prosjeku oko 800 do najviše 900 eura, a nerijetko se radi stalno u popodnevnoj smjeni, jer su u prijepodnevnim satima uredi zauzeti. Na taj se način dodatno opterećuje zdravlje, obiteljski život i psiha zaposlenika. Situacija je gotovo ista bilo da se radi o ustanovama, privatnim poduzećima, državnim �irmama, zdravstvenim ustanovama ili ustanovama odgoja i obrazovanja. Sve više ustanova poput FINA-e, Porezne uprave i sličnih, za usluge čišćenja nema zaposlene djelatnike, već se usluge čišćenja obavljaju ugovorno s privatnim poduzećima za čišćenje. Stalno zaposlenje za spremačice i čistačice ostalo je još u školama, vrtićima, policiji i bolnicama, gdje je priroda posla takva da je spremačica neophodna u svakom trenutku radnog vremena ustanove zbog strukture korisnika (djeca, pacijenti, starije osobe i slično).

Za odsutnu čistačicu/ spremačicu (nije važno je li zbog bolovanja ili korištenja godišnjeg odmora) niti se ne traži zamjena, koja bi se, prema svim zakonima i uredbama morala dobiti

štenja godišnjeg odmora) niti ne traži zamjena, koja bi se, prema svim zakonima i uredbama morala dobiti. Tako se s četiri osobe, broj radnika na ovom radnom mjestu smanji na dvije, ponekad i na samo jednu osobu, a kvadratura se, naravno ne smanjuje, već stalno dolaze neki novi poslovi, za sve manju plaću. Doznali smo i to da kad se pomoć od strane radnika zatraži, najčešće se dobivaju odgovori da tko neće raditi, ne mora, da ima dovoljno stranaca koji će rado raditi.

Je li rješenje u zapošljavanju stranih radnika koji rade ispod svake cijene, te tako naše radnike tjeramo van iz države ili je stvar samo dobre volje pojedinca koji je zadužen za rješavanje kadrovskih problema kod zapošljavanja tehničkih radnika, na to ne znamo odgovor.

U svom poslu, osim na kvalitetu, stavljamo naglasak na uslužnost i komunikaciju

Mario Skoko iz Ivanovca vlasnik je obrta za čišćenje koji uspješno posluje od 1995. godine. Trenutno ima četrdesetak zaposlenih, a u razgovoru nam je otkrio s kakvim se poteškoćama susreće u svom poslu.

- Bavim se ovim poslom već skoro trideset godina, a počeo sam ga raditi s devetnaest godina u rodnom Vukovaru, davne 1988. godine. Tada je, nažalost, došao rat, pa sam svoj put nastavio u Međimurju, gdje sam osnovao obitelj. Supruga je uključena u posao, obiteljska smo �irma, a djeca pomažu kad mogu. Danas je puno teže naći radnu snagu nego prije naprimjer deset godina i snalazimo se na sve načine. Ljudi ne žele raditi za plaću koju im mi kao privatni poduzetnici možemo dati, a posebno je teško naći mušku radnu snagu, ispričao nam je Mario.

Prema izjavama poslodavaca s kojima smo razgovarali, a koji su na drugoj strani medalje, naši radnici ne žele raditi neke poslove, posebno kad je riječ o poslovima spremačica ili čistačica. Mišljenje s druge strane, potencijalnih radnika ili radnica drukčije je: radili bi oni, da su dostojno plaćeni. Zapošljavanje stranih radnika čime se domaćim zaposlenicima “prijeti” koji čim dođu imaju plaćen smještaj, režije, tople obroke i slična dodatna prava, dok naši domaći, uz minimalac od kojeg žive i uzdržavaju svoje obitelji, sami plaćaju svoju hranu, režije, stanove i ostale životne troškove.

Rješenje, kao i uvijek, radnici imaju - dajte nam veće plaće i nećemo biti prisiljeni odlaziti van. Recept izgleda jako jednostavan, šteta je samo što nitko, kao i obično, ne želi slušati obične male ljude koji samo žele živjeti od svog poštenog rada.

Mariov obrt ima širok spektar djelatnosti: čišćenje ureda i poslovnih prostorija, čišćenje kuća, pranje tepiha, pranje prozora, te trenutno imaju sklopljene ugovore s preko trideset �irmi za koje obavljaju poslove redovnog čišćenja, kao i generalnih čišćenja. Posluju najviše na području Međimurja i Hrvatskog zagorja, a za čišćenje poslovnih hala i radiona posebno im je potrebna muška radna snaga zbog težih �izičkih poslova i rada na visini, a muške radne snage gotovo i nema na našem tržištu.

- Dolaskom Hrvatske u Europsku Uniju, ljudima su se otvorila vrata Europe, gdje su plaće veće, pa je razumljivo što su mnogi otišli za boljim uvjetima. Mi se teško možemo natjecati s time, pa smo prisiljeni snalaziti se na sve moguće načine. U javnim ustanovama i nekim državnim poduzećima više i nema zaposlenih spremačica, pa poduzeća poput našeg obavljaju sve poslove čišćenja, takozvani outsourcing. Posla ima i više nego dovoljno, problem je naći dobrog radnika koji će prihvatiti uvjete koje mu

možemo ponuditi i na kojega možemo sto posto računati. Obrt Skoko za sada nema zaposlenih stranih državljana, jer u svom poslovanju stavljaju naglasak na uslugu koja prije svega sadrži i komunikaciju sa strankama, gdje je najveći problem ako se dobro ne govori hrvatski jezik. Mario smatra da je njegova djelatnost prije svega uslužna, te ne želi svojim mušterijama da se osjećaju poput njega kad na moru naiđe na konobara koji ne zna hrvatski, nego se sporazumijeva na engleskom jeziku. Zbog toga se trudi pronaći radnike koji će se sa strankom dobro sporazumjeti te želi da stranka bude zadovoljna kako uslugom, tako i komunikacijom. Konkurencija u poslu kojim se bavi prilično je velika, otkrio nam je. Kroz godinu se otvori od deset do petnaest �irmi koje odmah na početku počnu rušiti cijene, ali nijedna od njih ne ostaje na sceni duže vrijeme. U svakom slučaju, pronaći radnika kojim će biti zadovoljan i on kao poslodavac i mušterija ili poslovni partner, u današnje je vrijeme puno teže nego unatrag nekoliko godina. Iskusan poduzetnik poput Maria vjeruje da će i za ovu djelatnost doći bolja vremena i da će se uskoro zvijezde bolje posložiti, kako bi, barem oni koji žele i vole raditi, poput obitelji Skoko, za svoj pošten i težak rad, dobili barem adekvatno priznanje i potvrdu i kako bi svojoj djeci ostavili u nasljeđe dobro uhodan i uspješan obiteljski posao.

Mario Skoko, vlasnik obrta za čišćenje mi

www.mnovine.hr

Trgovine otvorene ove nedjelje, 15. rujna

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Čakovec, S. Radića 22

• Čakovec, V. Morandinija 21

• Čakovec, Vukovarska 1

• Čehovec, Glavna ulica 131

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Kraljevec, Potočna 4

• Gornji Mihaljevec 74a

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Macinec, Glavna 61

• Novakovec, Selska ulica

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Pleškovec 30

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, Pavlinska 5

• Vularija, Prvomajska 22

• Zebanec Selo 11

NTL trgovine

• Belica, J. Slavenskog 22

• Dekanovec, Kalnička 18

• Domašinec, K. Zrinski 1

• Donji Kraljevec, Ludbreška 2

• Hodošan, Prvomajska 1

• Macinec, Glavna 24

• Miklavec 45

• Mursko Središće, Martinska 44

• Orehovica, Zrinskih 33

• Palovec, Glavna 33

• Peklenica, Glavna 13

• Podturen, Glavna 18

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sveti Juraj u Trnju 15a

• Štrigova, Glavna 101a

• Vidovec, S. Radića 73

• Vrhovljan, Čakovečka 5 Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)

• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• STUDENAC, Donja Dubrava (8-21 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

Umirovljenik će s mirovinom od 839 eura nakon usklađivanja u listopadu ostvariti pravo na 60 eura “pomoći”, ali će već s prosincem državi platiti 80 eura poreza, iznijeli su u javnost besramni apsurd politički aktivni umirovljenici iz Bloka umirovljenici zajedno.

Vlada je posljednjim paketom pomoći obuhvatila 750 tisuća umirovljenika ili njih 60 posto, kojima dijeli pakete financijske pomoći od 160 do

60 eura. Toliko političari daju svojoj djeci za džeparac koja izlaze subotom! Svaki četvrti umirovljenik preživljava s najnižom mirovinom od svega 365 eura, a nakon usklađivanja, nekadašnjim saborskim zastupnicima prosječna mirovina popela se na čak 2022 eura. Pokazuju da im je laprdanje važnije od rada. Toliko o borbi protiv rastućeg siromaštva, ali i razloga mladih za iseljavanje. Nisu mladi glupi i ne žele u starosti

AMBROZIJA JE došla sa pšenicom iz Amerike, a kod nas se raširila nakon Drugog svjetskog rata pa su joj nadjenuli ime partizanka

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Alergični na ambroziju u ovo doba godine najradije bi preselili na Mars jer im pelud ambrozije zagorčava život. Alergijska reakcija izaziva: nadražene i crvene oči, svrbež, curenje i začepljenost nosa, kihanje, grlobolja, nadraženost u grlu i nosu, u težem obliku mogu biti prisutni astma, kronični sinusitis, glavobolja i nesanica.

Od alergije se ne umire, ali uvelike narušava kvalitetu života i ometa svakodnevno funkcioniranje. I najblaži oblici alergije, smatra 75 posto pacijenata, utječu na radnu produktivnost, sposobnost učenja i memoriranje. Studenti u ljetnim rokovima, kada je puno peludi korova, lošije prolaze na ispitima.

Imunoterapija je jedino etiološko liječenje alergija, metoda kojom se liječi sam uzrok bolesti. Izuzetno je korisna i personalizirana metoda, a rezultati su već mogući prve sezone u smanjenju tegoba, spriječi se rinitis da postane blaga astma i ne preraste u tešku kao i nastanak novih senzibilizacija. Imunoterapija, nažalost, još nije besplatna i pacijenti je sami plaćaju.

Ljudi trpe, a partizanka se širi

U Hrvatskoj je svaka deseta osoba alergična na ambroziju, a najviše su izloženi stanovnici kontinentalnog dijela zemlje, dakle i Međimurci, iako ambrozija raste posvuda. Biljka raste uz putove, po poljima, nasipima, u vrtovima, uz željezničke pruge, najčešće raste na napuštenim i neodržavanim poljima oko novogradnji, na neobrađenim oranicama, ali nikada u šumi, jer za rast treba dovoljno svjetla. Kao korov us-

živjeti kao njihovi deda i/ili baka koji jedva skupe novac da jednom godišnje odu do Marije Bistrice zahvaliti Majci Božjoj na zdravlju, da ne trebaju kuvertu za doktore. Hrvatski umirovljenici većem blagostanju od toga ne mogu se nadati. Ne mogu ni na vlastito, a kamoli tuđe more, kao ni koncerte, predstave ili slične zabave, ako nisu besplatne. Mnogima je kulinarski vrhunac miris kobasica iz rashladne škrinje u mesnici

Postoji kukac koji uništava ambroziju, ali ga treba uvesti

pijeva u nasadima suncokreta, šećerne repe, kukuruza, soje i krumpira. Zabilježeno je da smanjuje prinos uzgojenih kultura i do 40 posto, jer uzima vlagu i hranjive tvari iz tla.

Tijekom Drugog svjetskog rata u našim se krajevima najprije udomaćila u Podravini, Posavini i Slavoniji, a potom se proširila na gotovo cijelu Hrvatsku. Kako se raširila nakon Drugog svjetskog rata u Međimurju, ali i drugdje korov je poznat pod imenom partizanka.

Ambrozija u našu zemlju dospjela prometom sjemenske robe iz Mađarske ili s uvezenim sjemenom iz Sjeverne Amerike. Zbog svojih invazivnih značajki, iako se poduzimaju mjere suzbijanja, ambrozija je postala jedan od najopasnijih korova na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj i u Europi.

Uz sve veći zdravstveni značaj, ambrozija je postala glavni korov u europskoj poljoprivredi, posebno u usjevima suncokreta, kukuruza, šećerne repe i soje, pa se procjenjuje da su gubitci prinosa i do 130 milijuna eura godišnje, prema podacima za Mađarsku, gdje je ambrozija najrasprostranjenija u Europi. Širenje biljke vjerojat-

no će se povećati s promjenom klime, što je značajan rizik za društvo čak i u zemljama koje trenutno nisu zahvaćene njome. Ova alarmantna situacija potaknula je europske vlasti na reakciju te su neke regije i zemlje donijele uredbe o obaveznoj kontroli ambrozije. Hrvatska je također pokrenula inicijativu za obavezno uklanjanje ambrozije. Ovih dana općine i gradovi upozoravaju vlasnika zemljišta da uklone ambroziju uz prijetnje komunalnim kaznama.

“Motikan” izgubio bitku s ambrozijom

Mehaničko suzbijanje ambrozije je prihvatljivije za okoliš i predstavlja alternativu kemijskom suzbijanju, koje jako onečišćuje tlo i vodu. Mehaničko suzbijanje ambrozije je primjenjivo na manjim površinama i skupo jer iziskuje puno ljudske radne snage. Biološko suzbijanje je nova metoda, još eksperimentalna, ali su njome su postignuti dobri rezultati. Pozitivan primjer dolazi iz Australije gdje Zygogramma bicolorata Pallister (Coleoptera) i moljac Epiblema strenuana (Walker) (Lepidoptera, Tortricide) čine značajne štete na ambroziji.

Vlada dala penzićima pomoć koliko svojoj djeci za džeparac subotom

dok kupuju želučeke ili druge iznutrice da ne zaborave miris mesa. Briga saborske umirovljenike za to što su njihovim siromašnim umirovljeničkim kolegama jogurt i parizer svakodnevni doručak.

Što su sirotani sretni zbog klimatskih promjena koje donose blage zime, pa im ne prijeti opasnost od smrzavanja. Oni se protiv ljetnih vrućina ne mogu boriti uključivanjem klime, već samo zatvara-

njem prozora, zbog čega im dom nakon višetjednih sparina poprima miris ustajalog zraka zbog zatvorenih prozora i naftalina iz odjeće koja se čuva desetljećima, jer se za sezonsku kupnju garderobe, nema novca.

Vlada im je poklonila vožnju vlakovima s bizarnim voznim redom i puževim brzinama, računajući da je penzićima svejedno sjede li u svojim kućama ili željezničkim u čekaonicama, satima čekajući na presjedanje vlakova.

U SAD-u postoji 25 gljivičnih patogena koji parazitiraju ambroziju, postoji oko 200 insekata i 50 gljiva koje napadaju ambroziju. Prema nekim istraživanjima rješenje za Europu bi bila Ophraella communa (Coleoptera), insekt koji se hrani lišćem. Ovaj insekt u SAD-u i Kanadi je vrlo učinkovit u suzbijanju ambrozije, međutim, mnogi ga ne preporučuju jer čini štete i suncokretu. Australija je razmatrala uvođenje tog kukca no od toga je odustala jer je uvidjela u laboratorijskim uvjetima da se kukac naseljava na suncokrete. Kasnije je kukac stigao u Kinu i naselio se u prirodi i tamo nije utvrđeno da šteti nasadima suncokreta, a do sličnog zaključka tim je došao u studiji na sjeveru Italije. Kukac u Sjevernoj Americi živi uz nasade suncokreta i nije izazvao nikakve štete na njima. Odgovara mu i toplija klima juga Europe. Kod nas se za sada javne kampanje svode na apele i upozorenja i sporadična kažnjavanja. Ovih dana i površine koje bi od ambrozije trebale čistiti HŽ, Hrvatske vode i ŽUC, pune su bujnih ambrozija.

Rješenje za Europu bi bila Ophraella communa (Coleoptera), insekt koji se hrani lišćem ambrozije

Raskošna ambrozija uz županijsku cestu Peklenica - Mursko Središće

Piše: Josip Šimunko

- Pripreme za obranu Čakovca i Međimurja započele su znatno ranije nego je to danas poznato, no sve se radilo tajno. Od ranog ljeta 1991. godine čuvali u se mostovi na Dravi, posebno kod Varaždina, brana kod Orehovice, most u Prelogu preko Drave, HE Dubrava i most u Donjoj Dubravi. U nedostatku drugih načina obrane mostova priredili smo fugase na kosinama mostova, u slučaju najgoreg digli bi u zrak cijelu cestu.

Iz Slovenije su uz pomoć Janeza Janše nabavljeni malokalibarske strojnice MGW, s njima smo imali mnogo problema. Često je dolazilo do zaglavljivanja, ispalili bi tri-četiri metka, a peti bi se se zaglavio. S tim se nije moglo u rat. Našli smo privremeno rješenje, nalijepili smo spužve unutra u komoru za metke odnosno u bubnju. Spužva je gurala metke dolje i više nije bilo zaglavljivanja, što nas je jako razveselilo.

Župnik Logožar:

„Čiji ste vi?“

Organizirali smo u Štrigovi gađanje s MGV- ima te gađanje s lukovima i strijelama, to je jedino što smo tada imali. No nekako je za tu pucnjavu saznao župnik Logožar, dovezao se do nas na biciklu te zapitao „Čija ste vi?“. Odgovorili smo „Naši“. Njemu ništa nije bilo jasno pa je ponovno pitao „Čiji naši?“ Nije bio siguran jesmo li mi neprijatelji ili smo stvarno

naši. Duže smo ga vrijeme uvjeravali da smo naši, poznavao me je, no nisam mu mogli reći sve, bila je to velika tajna. Danas je to samo vesela anegdota, no u ono vrijeme nije bilo tako.

Rezultati prvih gađanja MGV-om bili su katastrofalni, kao i s lukovima i strijelama, na drugom gađanju već je bilo mnogo bolje, nešto smo i pogodili.

Velika krađa oružja u Murskom Središću

Noć uoči blokade vojarni od 13. rujna 1991. godine dečki iz zapovjedništva TO-a Čakovec ukrali su iz skladišta u Murskom Središću znatnu količinu pješačkog oružja, naoružali smo njime 80 ljudi. Radi sigurnosti, da nitko ne posumnja, oružje smo smjestili u Štrigovu kod mojeg tasta Romana Knežića u klaonicu, a ključ je imao Franjo Kovačić, logističar i zamjenik zapovjednika OŠTO-a Čakovec. S tim smo oružjem naoružali cijeli protudiverzantski vod (PDV) Odreda TO-a „Marko Kovač“. Prvog dana blokade 13. rujna bilo je dosta pomutnje. Na blokadi je bilo odjeljenje policije iz Varaždina iz pravca GK-a „Međimurja“ i glavne ceste prema Pribislavcu. Pripadnici Športske čete bili su smješteni u kućama tik uz ulaz u vojarnu, te jedno odjeljenje kod vojnog poligona. Pripadnici Odreda narodne zaštite koje je vodio stari Pajtak, bili su smješteni kod nekadašnje tvornice keksa

Zaborav pisanih slova

Mnogo je još neispričanih događaja iz rujna 1991. godine

na putu za Pribislavec, iza željezničke pruge. Moj Protudiverzantski vod podijelio sam na manje grupe, oni su bili na punktovima oko vojarne, najviše na jugu i zapadu. Satnija Odreda TO-a „Marko Kovač“ kojom je zapovijedao Zvonko Košir, bila je smještena na igralištu u Pribislavcu, no bez oružja, jer ga nije bilo. Osmatračnicu s lovcima smo imali kod nekadašnjeg „Jugodrva“, optiku nam je posudio Andrija Lesinger iz Nedelišća.

Pomoć iz Štrigove i Železne Gore

Kako nije bilo dovoljno oružja i snaga, zatražio sam za pomoć u blokadi vojarne u Čakovcu i lovce iz gornjeg Međimurja odnosno iz Štrigove i okolice.

Njih je organizirao Milan Židov iz Železne Gore, danas poznati vinar, a i sam lovac. Svaku večer stizao je na blokadu u Čakovec pun autobus lovaca iz Štrigove i okolice, koji su po noći zamjenjivali

umorne dečke na blokadnim punktovima. To se dakako radilo u tajnosti. Na večer bih lovce rasporedio oko vojarne, svaki punkt držalo je jedno lovačko društvo iz okolice Štrigove, bili su smješteni u Vatrogasnom domu u Čakovcu. Tu je bilo i naše zapovjedno mjesto. Ujutro bismo im organizirali čaj na policiji u Čakovcu, nakon čega bi krenuli doma i tako više dana. U donjem Međimurju lovci su imale druge zadaće, čuvanje mostova i karaula.

Bilo je više incidentnih situacija koje je trebalo hitno rješavati. U jednom momentu u vojarnu su upali Coro i Barić, pripadnici Športske čete s nakanom da „postrijeljaju o�icire“, kako su govorili.

Kad su došli unutra, našli su Antona Jurinca, predsjednika Kriznog štaba Općine Čakovec na pregovorima.

Trećeg dana blokade Ivica Barić iz Športske čete je na vojnom poligonu JNA na istoku Čakovca zarobio dva o�icira i dva vojnika JNA, to

smo rješavali kako smo znali, bilo je samo važno da ne dođe do najgoreg.

Postojala je realna i stalna opasnost da dva srpska o�icira dignu u vojarni Čakovec kamion s eksplozivom u zrak. Jedan od njih uzeo je ratnu zastavu JNA te je stavio u njedra. Prijetili su da će dignuti kamion eksploziva i sebe u zrak.

Pažljivo sm o pratili što se događa, pogotovo kad je Josip Babić, zapovjednik vojarne JNA u Čakovcu zbog velikog pritiska pobjegao i došao u Policijsku stanicu Čakovec. Koliko znam, Vladimir Šajn ga je naprosto „pljusnuo“, govoreći „Daj se smiri“.

Na kraju je poslušao Marijana Balabana, zapovjednika PS Čakovec i ponovno otišao u vojarnu u utorak na večer. Bez Josipa Babića ne bi bilo moguća mirna predaja. Za njim je u vojarnu ušao Marijan Balaban. Babić je pak svojim o�icirima rekao da je „sve dogovoreno“ te po vojnički salutirao Marijanu

a danas sve više znači da se ne zna služiti računalom. Prema statističkim podacima, rukom pisana pisma olovkom više se gotovo i ne šalju, ili veoma rijetko. Na taj način polako odlazi u zaborav i nekoliko tisućljeća rukom i perom pisane riječi kroz povijest te postaje kulturno blago u muzejima. Na sreću, u školama se vještina pisanja olovkom još uvijek njeguje, no sve je protiv nje, dijete kod kuće već možda piše zadaće na računalu. Može li se pomoći očuvanju vještine pisanja olovkom i perom putem društvenih aktivnosti i akcija? GLOBALNO

ini se da krasopis polako, ali sigurno odlazi u povijest. Prije samo pola stoljeća učitelji u osnovnim školama najprije bi naučili djecu pisati velika i mala pisana slova, dobro se pazilo da svako dijete ima svoju bilježnicu s crtovljem u koju je upisivalo slova, riječi i rečenice. U današnje doba to više nije tako jednostavno, sudeći po reakcijama pojedinih učitelja, koji zapažaju da prvašići sve manje znaju pisati olovkom pisana slova. Gotovo pa bi se moglo reći da je učenje velikih i malih pisanih slova za prvašiće u pojedinim slu-

čajevima ravno savladavanju glagoljice, zaboravljenog starog hrvatskog pisma, koje je danas svjetski raritet. Razlog zaborava pisanih slova nam je jasan. Već četiri desetljeća osnovni nam je alat računalo i tiskana slova, no to ipak nije imalo tako veliki utjecaj na mališane, rad na računalu bio je za odrasle. No sve se promijenilo prije dvadesetak godina pronalaskom i svjetskim širenjem mobitela i mreža. Odjednom je svako dijete imalo svoj mobitel, koji je za djecu postao statusni simbol, dobivala su ga sve mlađa i mlađa djeca.

Sad se vidi da se otišlo predaleko, pojedine skandinavske zemlje već predlažu da djeca do dvanaeste ili čak četrnaeste godine života ne bi smjela u školi imati mobitel.

Naime, stručnjaci i pedagozi otkrili su da mobitel, i uopće moderne komunikacije i pretjerano gledanje televizije u ranoj fazi djetetova života, smeta razvoju osobnosti.

Krug je na taj način zatvoren, no posljedice su ostale. Današnji prvašići dolaze u škole bez znanja pisanih slova jer im roditelji to više nisu pokazivali osim ponekog, pa to moraju naučiti u školi. Nekad se sma-

tralo naprednim naučiti dijete pisati velika i mala slova još i prije polaska u prvi razred.

Pisanje rukom na taj način sve više postaje zaboravljena vještina kako za mališane, tako i za njihove roditelje.

Nerijetko se čuje da taj i taj ima nečitki “švrakopis“, a sve zbog toga jer se više ne piše olovkom ili perom pa ta vještina polako, ali sigurno odlazi u zaborav. Sve vještine, pa i pisanje rukom i olovkom treba vježbati. Da se ne uči u školi, još bi brže bila zaboravljena.

Nekad je riječ nepismenost značila da čovjek ne zna pisati,

Zdravko Holcinger Giga

Balabanu kao predstavniku hrvatskih vlasti ispred tadašnjeg zapovjedništva. Na taj je način vojarna predana u hrvatske ruke.

Tek nakon izlaska o�icira vlastitim vozilima iz vojarne odahnuli smo, kolonu je predvodio Balaban, zapovijedio sam ulazak u vojarnu.

Oružje smo izvlačili sve do jutra Policijske snage iz Čakovca i Varaždina odmah su uzele oko 700 komada oružja i nešto pištolja od inžinjerijskog puka za svoje potrebe, a prva tri kamiona u kojima je bilo oko 800 cijevi, uputili smo u Gornji Kuršanec radi naoružavanja varaždinskih branitelja. Oružje teritorijalne obrane Međimurja bilo je netaknuto, to smo izvlačili cijele noći, riječ je bila o oko 3200 komada oružja, iste noći mobilizirana je cijela TO Međimurja.

Prema mojim saznanjima, nije bilo mnogo krađa oružja iz vojarne u Čakovcu kako se to kasnije pripovijedalo, bili smo već relativno dobro organizirani, dio pripadnika PDV-a u prvo je vrijeme „glumio“ vojne policajce, u dogovoru s Vinkom Horvatom, obavještajcem TO. U jutarnjim satima vidjeli smo jednu bakicu koja je jedva hodala, kako na tačkama iz vojarne vozi– šatorsko krilo, šljem, i neko remenje i opremu. Bilo mi je smiješno, sjetio sam se priča o narodnim revolucijama. Mnogo je još neispričanih događaja iz tog vremena.

josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko

Pripadnici 34. inženjerijske bojne na Drenovu Boku u operaciji "Oluja"

BELICA

Pri popravku

kombajnu, teško

se ozlijedio (53)

Ovog utorka 10. rujna nešto prije 14 sati u Belici, prilikom popravka kombajna teško je ozlijeđen 53-godišnjak.

Ozlijeđeni je u garaži u sklopu obiteljske kuće u Ulici kralja Tomislava, popravljao radni stroj (kombajn). U jednom trenutku kada je 53-godišnjak ležao na tlu, ispod glave kombajna, tzv. "hedera", došlo je do popuštanja dasaka kojima je glava bila stabilizirana u podignutom

ČAKOVEC

položaju. Nakon toga glava je pala na 53-godišnjaka te ga prignječila. Tijekom popravka kombajna u garaži se nalazio 55-godišnjak koji je viljuškarom uspio podići glavu kombajna te izvući 53-godišnjaka na sigurno. Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni 53-godišnjak prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno kako je u događaju teško ozlijeđen. (rd)

Pijani kombajnist udario osobni auto pa dobio 1300 eura kazne

Prošle subote, 7. rujna, 27-vozač s 1,12 g/kg alkohola u krvi vozio je kombajn te skrivio prometnu nesreću u Čakovcu. Naime, spomenuti vozač nešto prije 19 sati u Čakovcu, na raskrižju Ulica Jurja IV. Zrinskog i dr. Rudolfa Horvata upravljao je radnim strojem (kombajnom), čakovečke registarske oznake, Ulicom Jurja IV. Zrinskog.

Dolaskom do raskrižja s Ulicom dr. Rudolfa Horvata, koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ušao u raskrižje zadržavajući smjer kretanja, bez da je prethodno propustio sva vozila koja se kreću tom cestom.

Zbog toga je u prednji lijevi kotač radnog stroja, prednjim dijelom udario osobni automobil, čako-

večkih registarskih oznaka, kojim je kolnikom Ulice dr. Rudolfa Horvata, upravljao 41-godišnjak.

U prometnoj nesreći nitko od sudionika nije ozlijeđen. Provjerom putem evidencije registracije vozila i prometnih dozvola utvrđeno je kako je radnom stroju (kombajnu) isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana (istek početkom srpnja 2024.), dok 27-godišnji vozač kod sebe nije imao vozačku dozvolu.

Zbog počinjena nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama 27-godišnji vozač kažnjen je novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 1300 eura, uz izricanje zabrane upravljanja vozilima G kategorije (radni strojevi) u trajanju od tri mjeseca. (rd)

Dječak preživio pad s tri metra!

Piše: Roberto Dežđek

Protekle nedjelje 8. rujna nešto poslije 18 sati u Paragu se dogodio zastrašujuć prizor. Naime, sedmogodišnji dječak Patrik Ignac pao je s visine oko 3 metra na travnatu po-

vršinu dvorišta kuće u izgradnji. Naime sedmogodišnjak se vanjskim, neograđenim (bez rukohvata i ograde) stepeništem, popeo na kat kuće i pokušao otvoriti PVC ulazna vrata. Iz dosad neutvrđenog razloga vrata su popustila te

Je li bilo potrebe za helikopterom?

Neizmjerno nam je drago što je mali Patrik dobro. No kako to uvijek biva, njegov slučaj izazvao je salve reakcija na društvenim mrežama. Dok jedni pohvaljuju ovaj potez, drugima nije jasno zašto se sedmogodišnjeg dječaka helikopterom vozilo u Zagreb. S obzirom na to da je utvrđeno da nije zadobio ozljede opasne po život, koji je bio razlog korištenja helikoptera? Znači li to da je

osoblje ŽB-a Čakovec krivo procijenilo stanje mladog pacijenta ili pak je netko sumnjao u njihovu stručnost, pa je mali Patrik iz tog razloga prevezen u helikopterom u Zagreb? Što je istina, vjerojatno nikada nećemo saznati, a da će vožnje helikopterom biti sve češće, pokazalo se i ove srijede 11. rujna kada je također jedan pacijent žutim helikopterom prevezen u KBC Dubrava.

KURŠANEC/PARAG

Mali Patrik na sreću je prošao bez težih ozljeda s dovratnikom i dječakom pala na travnatu površinu dvorišta. Na svu sreću, vrata nisu pala na dječaka. Ozlijeđeni dječak helikopterskom hitnom medicinskom službom prevezen je u Klinički bolnički centar Zagreb, gdje je utvrđeno da u događaju nije zadobio ozljede opasne po život. U padu nije ništa slomio, a zbog predostrožnosti je zadržan na Odjelu dječje kirurgije. Kriminalistička istraživanja se nastavljaju kako bi se utvrdile sve relevantne okolnosti opisanog događaja.

Ilustracija

Prošlog vikenda, 6. i 7. rujna, ponovno se preglasno feštalo u Kuršancu i Paragu. Najprije je u petak 6. rujna nešto prije 23 sata u Kuršancu, Prvomajskoj ulici, pod utjecajem alkohola javni red i mir narušavao 19-godišnjak. On je na dvorištu kuće putem prijenosnog zvučnika puštao glasnu glazbu te je time uznemiravao sumještane. Dan kasnije, 7. rujna, oko 16 sati u Paragu, na dvorištu kuće javni red i mir narušavala je 51-godišnjakinja, koja je također putem prijenosnog zvučnika puštala glasnu glazbu te time uznemiravala susjede. Čakovečki policajci oduzeli su zvučnike te će protiv 19-godišnjaka i 51-godišnjakinje zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Protiv počinitelja će se podnijeti i optužni prijedlozi na Prekršajnom odjelu, Općinskog suda u Čakovcu. (rd)

Sedmogodišnjak je žu�m helikopterom prevezen u Zagreb

VANDALIZAM na groblju u Gornjem Hrašćanu

Saša Pec: Moja ubijena majka ni mrtva nema mira!

Piše: Roberto Dežđek

Ljudskoj gluposti nažalost nikad nema kraja. U to smo se još jednom uvjerili kada je u našu redakciju došao Saša Pec iz Paraga koji nam je ispričao kako na mjesnom groblju u Gornjem Hrašćanu netko već tri godine namjerno uništava grobove i njihov okoliš.

Nastradao i anđeo

Saša je na groblje intenzivno počeo dolaziti kada mu je pred tri godine ubijena majka. Prijašnjih godina također je s prijateljima dolazio uređivati groblje svojih i njihovih pokojnika, a već i onda je znao pronaći štetu na groblju, no isprva je mislio da je krivac vjetar. Kako je puno puta dolazio moliti, odavati počast i vrijedno uređivati majčin grob, primijetio je da netko konstantno na groblju u Gornjem Hrašćanu uništava grobove i njihov okoliš.

- Sve je započelo bacanjem vijenaca i ukrasnog cvijeća dolje s groba. Čim sam prvi put to vidio, odmah sam pozvao policiju. Prvi put kada su policajci došli, jedan od njih rekao mi je da je možda vjetar bacio vijenac i cvijeće dolje s groba. Tih dana nije bilo nikakvog vjetra, bilo je jako vruće, a ne znam kako jak vjetar mora biti da makne stvari koje zajedno teže oko 20 kilograma, rekao nam je tužno Saša. Tu vandalizmu nije bio kraj, već tek najava onoga što je uslijedilo. Nakon što mu je očito dosadilo samo bacati aranžmane, cvijeće i sve ostalo s grobova, nepoznati počinitelj odlučio je početi raditi štetu na istima.

- Prvo je nastradao spomenik obitelji Oršuš gdje je razbijena slika pokojnika. Svako malo na groblju su razbacani aranžmani,

cvijeće, a evo posljednje je nastradao i kip anđela koju je manijak uzeo, bacio na pod i slomio mu jedno krilo. Svi ovi događaji užasno su pogodili mene i sve mještane i nije mi jasno kako neko ima srce uništavati tuđe grobove, poručio nam je ogorčeno naš sugovornik.

“NED-KOM ne uređuje groblje kako treba!”

Saša je kontaktirao i općinskog načelnika Nikolu Novaka koji ga je preusmjerio na direktora NED-KOM-a, tvrtke koja je odgovorna za uređenje groblja u Gornjem Hrašćanu. Kako nam je rekao naš sugovornik godišnje NED-KOM-u plaća 40 eura za uređenje grobnog mjesta, a oni apsolutno ništa ne rade.

- Pokosi se možda dvaput godišnje, a nakon košnje, travu komunalni radnici niti ne počiste već ostave razbacanu po spomenicima. Također tu su i kante i kontejneri koji se jako rijetko prazne. Za usporedbu, mjesno groblje u Nedelišću uređuje se promptno i tamo nema takvih problema. Je li problem u tome što na ovome groblju ima puno Roma? Mene ne zanima jel’ netko Rom, kralj ili ministar, nek se groblje svugdje uređuje kako spada, po proceduri. Direktor Ivica Petković rekao

Razbijena slika na grobu obitelji Oršuš

mu je da je svako grobno mjesto privatno vlasništvo i da je svaki vlasnik sam odgovoran za njihovo održavanje. NEDKOM samo ima čišćenje i uređenje okoliša mjesnog groblja.

Na to mu je Saša odgovorio neka mu onda više ne šalju godišnji račun, jer ionako ne uređuju groblje na način na koji bi trebali. Nakon ovih riječi kontaktirali smo i direktora Ivicu Petkovića koji nam je odgovorio.

- U dvije i pol godine, otkako sam direktor NED-KOM-a, dobili smo par primjedbi na održavanje groblja koje su bile i opravdane. U globalu mislim da s uređenjem groblja moraju biti svi zadovoljni. Čuo sam se s gospodinom Pecom te mu objasnio da se sva naša groblja uređuju na isti način. Isto kao što se uređuju groblja u Nedelišću i Macincu tako se uređuje i ono u Gornjem Hrašćanu. Što se tiče uništavanja grobova, oni su privatno vlasništvo i

STANETINEC

Gorio štagalj sa sjenom

U nedjelju, 8. rujna, došlo je do požara štaglja u Stanetincu. Na mjesto intervencije stigli su prvi DVD Stanetinec, zatim DVD Štrigova te JVP Čakovec. Vatrogasci su koristili više metoda gašenja, uključujući i rezanje krovišta motorna pilom kako bi omogućili bolju ventilaciju. Zahvaljujući

MARTINUŠEVEC

njihovoj brzoj intervenciji, spriječeno je širenje požara na okolne objekte. Nakon što je požar ugašen DVD Stanetinec i DVD Štrigova ostaju na sanaciji objekta, a DVD Stanetinec na osiguranju požara. Srećom, u požaru nitko nije bio ozlijeđen. (sh)

Kuću gasilo 30 vatrogasaca!

kad se to dogodi zove se policija, a mi trenutno ne možemo drugačije pomoći, rekao je Petković. Nema ni kamera, a ni rasvjete

Iako im je pred tri godine obećano da će na groblje biti postavljen videonadzor, danas ga još uvijek nema. A za usporedbu s ostalim grobljima, ovo groblje u Gornjem Hrašćanu nema ni rasvjetu. Stoga vandalima dodatno olakšava uništavanje groblja jer, kada dođu po noći, na groblju je mrkli mrak i nitko ih ne može vidjeti.

- Ako Općina nije u mogućnosti is�inancirati videonadzor, neka kažu, mi ćemo u naselju Parag skupiti novce za njihovo postavljanje. Svake godine govore nam na jesen. Ta njihova jesen je već prošla, a uskoro stiže i druga. Žalosno je što svi mi ljudi izdvajamo teško stečena sredstva kako bismo uredili počivalište naših najmilijih, a onda dođe neki manijak i uništava sav naš trud i ujedno ni mrtvima neda mira!, rekao nam je Saša, pa nastavio.

Vatrogasci ovog tjedna nisu imali mira. U dvama danima gasili su dva velika požara u Martinuševcu i Stanetincu. Nakon požara štaglja u Stanetincu, intervenirali su u ponedjeljak, 9. rujna, oko 18 sati u Martinuševcu na području Općine Gornji Mihaljevec gdje se zapalila obiteljska kuća. U požaru je, kako saznajemo, uništeno gotovo sve, kuhinja, kupaona, hodnik, a nagorjelo je i krovište kuće.

- Na intervenciju je izašlo pet lokalnih DVDova: Štrigova, Stanetinec, Martinuševec, Gornji Miha-

TURČIŠĆE

ljevec i Gornja Dubrava te JVP Čakovec. Ukupno je u gađenju sudjelovalo 30-ak vatrogasca s trima velikim navalnim vozilima, trima malim navalnim vozilima te trima kombijima, ispričao nam je vatrogasaca Aleksandar Karlovčec, koji je i sam sudjelovao u intervenciji.

- Sam strop imao je 130 stupnjeva Celzijeva. Sve prostorije su bile zadimljene i trebat će sve ponovno obnoviti da se unutra može živjeti, dodao je Karlovčec. Puka sreća bila je što nitko nije bio ozlijeđen. (sh)

Ukrao stotinu metara raznih kablova

Između 6. i 9. rujna u Turčišću, na jezeru šljunčare u vlasništvu privatne tvrtke iz Domašinca, nepoznati počinitelj s plovnog jaružala (radni stroj za iskapanje šljunka) i transportne trake, najprije je presjekao, a potom i ukrao

ČAKOVEC

nekoliko stotina metara raznih kablova. Materijalna šteta utvrdit će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Ukrao stotinu kilograma otpadnog inox lima

U noći s ponedjeljka na utorak, 9./10. rujna u Čakovcu, iz otvorenog dijela dvorišta privatnog poduzeća u Kalničkoj ulici, nepoznati počinitelj ukrao je nekoliko stotina kilograma otpadnog inox lima (nehrđajući čelik). Materijalna šteta procijenjena je na više stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će s kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Ukrao novčanik, pa kidnuo iz trgovine

je slomljeno lijevo krilo

Uzet ću plahtu i jastuk te ću stražariti ispred majčinog groblja samo da se ovome vandalizmu stane na kraj! Ovo je namjerna provokacija, ako je bilo kome moja majka ostala dužna neke novce, nek mi kažu i ja ću im podmiriti taj dug. Samo nek puste njezin i bilo čiji drugi grob na miru! Taj koji to radi nema ni savjesti, ni duše, ni morala, a nedaj Bože ako ga ja uhvatim kako uništava bilo čiji grob jer mu ne odgovaram za posljedice, poručio je za kraj emotivni Saša.

Prošlog petka, 6. rujna, dogodila se krađa novčanika u trgovini odjećom u Čakovcu. U poslijepodnevnim satima u trgovini odjećom u Ulici kralja Tomislava, nepoznati počinitelj iskoristio je kraću odsutnost 60-godišnje vlasnice. Iz torbe koja se nalazila na stolu pokraj registar blagajne, ukrao je

novčanik s novcem, bankovnim karticama i osobnim dokumentima. Materijalnu štetu vlasnica je procijenila na više stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Marko Balog i Saša Pec žele da mrtvi na groblju imaju svoj zasluženi mir

Skinu� anđeo kojem

Nastradalo je i srce u kojem je ukrasno cvijeće na grobu Sašine majke

ZAPOČELA obnova pročelja zgrada u središtu Grada Stare ljepotice dobivaju

novo ruho

Dugo se pričalo o obnovi pročelja zgrada u samom središtu Grada Čakovca. I napokon su ovoga tjedna postavljene prve skele. Nažalost, kiša je brzo otjerala radnike, no sunce će se pojaviti kad-tad.

Naime, nakon što je izrađena projektna dokumentacija za sanaciju fasada zgrada u Ulici kralja Tomislava 1 i kralja Tomislava 3, te je Grad Čakovec ishodio dozvole i suglasnosti nad-

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

OIB 44427688822

ležnih institucija, započeli su građevinsko-obrtnički radovi na sanaciji fasade na zgradi u Ulici Kralja Tomislava 1, koja se nalazi u zaštićenoj gradskoj jezgri i predstavlja važnu kulturnu baštinu.

Ovom obnovom ne samo da se čuva povijesna vrijednost zgrade, već se i unaprjeđuje vizualni identitet grada. Radovi bi trebali trajati oko tri mjeseca. (vv)

UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNO GOSPODARSTVO, IZGRADNJU GRADA I UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA Odsjek za gradnju i održavanje komunalne infrastrukture

KLASA: 340-02/24-01/6

URBROJ: 2109-2-01-01-24-04 Čakovec, 09.09.2024. godine

Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23), članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/2018 i 110/2018 i 32/20), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojima su izvede nerazvrstane ceste:

• ČK203 „ULICA JOŽE POŽGAJA“ u naselju Čakovec, na kčbr. dio 944/1, 971 u k.o. Čakovec

• ČK204 „ULICA FLORIJANA ANDRAŠECA“ u naselju Čakovec, na kčbr. dio 944/1, dio 944/47 u k.o. Čakovec

• ČK205 „ULICA JOSIPA ŠTOLCERA SLAVENSKOG“ u naselju Čakovec, na kčbr. 934, 944/25 u k.o. Čakovec

• ČK206 „BRAĆE VAJS“ u naselju Čakovec, na kčbr. 977 u k.o. Čakovec

• ČK207 „ULICA MIRKA KOLARIĆA“ u naselju Čakovec, na kčbr. 944/36 u k.o. Čakovec

• ČK208 „ULICA IVANA PL. ZAJCA“ u naselju Čakovec, na kčbr. 927/32, 2434/3, 923/14, 923/3, dio 923/4, dio 923/5, dio 927/1, dio 927/6, dio 928, dio 927/45, 929, 956, dio 919/1, dio 5436/5, dio 2440/1, dio 2432 u k.o. Čakovec

• ČK209 „ULICA MIROSLAVA MAGDALENIĆA“ u naselju Čakovec, na kčbr. dio 944/47, dio 907/1, dio 919/1 u k.o. Čakovec

o započinjanju postupka evidentiranja predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje nerazvrstanih cesta će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), temeljem kojeg se nerazvrstana cesta evidentira u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grad Čakovec, Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, OIB: 44427688822.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izraditi će tvrtka Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec.

Obilježavanje granica zemljišta na kojima su izgrađene predmetne ceste započeti će 16.09.2024. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Josip Goričanec (Geo 1048) koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 18.09.2024. godine u vremenu od 08,00 do 14,00 sati u prostorijama tvrtke Girus d.o.o., Šenkovec, Naselje dr. Vlatka Mačka 43. Gradonačelnica Ljerka Cividini, mag. ing.traff./univ.spec.oec.

Bistrović: Je li gradonačelnica vrednija

od 4 radnika!?

Piše: Vlasta Vugrinec

Je li si čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini zaslužila toliko povećanje plaće, bilo je pitanje oko koje se vrtjela glavna rasprava na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća Čakovca.

A shodno njenom prijedlogu, njena dosadašnja bruto plaća od 3314 eura povećala bi se na 5961 euro ili 4414 eura. U postotku to znači, da će joj svaki mjesec na račun sjesti 4414 eura.

Zaslužujem svaki cent povećanja

Renato Slaviček i Zoran Korpar zdušno su branili povećanje plaće i to, između ostaloga, s argumentom da sama radi bez zamjenika.

- Trebali bi se svi boriti za povećanje plaća i vjerujem da je ovo tek početak rasta i ostalih plaća, ispalio je Korpar te dodao da ga iskreno veseli povećani iznos gradonačelničine plaće.

Dodao je da je u Gradu Čakovcu teško dobiti kvalitetnog, obrazovanog čovjeka ako će biti limitiran plaćom gradonačelnice.

- Gradonačelnica svoj posao radi sama, nema svoju zamjenicu i zavrijedila je to povećanje, naglasio je Renato Slaviček. Naravno, oporba je sasula paljbu iz svih raspolo-

živih sredstava imputirajući gradonačelnici da je sama kriva što nema zamjenicu. Štoviše, naglasio je Boris Bistrović iz Fokusa, mogla si je izabrati operativnog zamjenika/cu. Sandra Oslaković pak je dodala kako joj se plaća ne povećava zbog toga što je sama, već iz činjenice da se može.

- Ako je Vlada RH već nešto i donijela i propisala, to ne znači da mi moramo to u potpunosti usvojiti, naglasila je Vesna Baranašić Horvat.

- Ja bih samo pitao misli li gradonačelnica da zaslužuje takvu plaću, zapitao je Stjepan Kovač, bivši gradonačelnik.

Tek nakon toga, uključila se gradonačelnica s riječima da je većina gradova i općina ljeto iskoristila za korekciju plaća te da se nigdje nitko nije bunio niti dizao dramu.

- Mislim da zaslužujem svaki cent povećanja, zagrmjela je gradonačelnica te dodala da je tome naročito tako ako Kovač kao bivši saborski zastupnik zaslužuje povlasticu dobivanja plaća 6+6 mjeseci, a u Saboru nije napravio ništa.

Jeste li Vi vredniji od 4 radnika?

Neki su išli tako daleko pa su na sjednicu stigli i sa statističkim podacima.

Cividini: Zaslužujem svaki cent!

Uz povećanje koeficijenta, po novom plaća Ljerke Cividini iznosit će 4414 eura, što bi u kunama bilo oko 33.000

- Prosječna neto plaća u Međimurju je 1200 eura, s time da ona u privatnom sektoru iznosi 1000 eura, naglasio je Boris Bistrović te se zapitao je li gradonačelnica vrednija od 4 radnika.

Njenu plaću usporedio je i s plaćom zagrebačkog gradonačelnika te ustanovio da će Tomislav Tomašević koji je na čelu milijunskog grada dobivati svega 500-tinjak eura manje mjesečno.

- Jeste li vi gradonačelnice u potpunosti izgubili kompas za međimursku realnost, zapitao je Bistrović te zaključio kako se radi o krajnje nemoralnom i bezobraznom potezu.

U principu, od njih nije bio protiv povećanja plaće, jedino su bili protiv iznosa.

I riječ po riječ, na trenutak se vijećnica pretvorila u pravi kokošinjac jer su se vijećnici počeli svađati u kom su sektoru veće/manje plaće, privatnom ili javnom, koji će dobiti/izgubiti ovim potezom.

Na kraju je povećanje plaće gradonačelnice usvojeno s 10 glasova za i 7 protiv.

Varga opet

čitao lekcije

Glatko i bez rasprave nije prošlo ni povećanje plaća predsjednika i članova mjesnih odbora kao i vijećnika.

I opet je argument bio da je povećanje preveliko.

- Imamo tu izložene ljude koji su tu po političkoj dužnosti, sami su se dobrovoljno javili ispred svojih stranaka, naglasila je Sandra Oslaković, oštro se protiveći predloženom povećanju.

Njen stranački kolega Lovro Horvat također je smatrao da su povećanja za članove gradskog vijeća prevelika te da će se time samo nagraditi oni koji se tijekom svih dosadašnjih 25 sjednica nisu niti jednom javili za riječ.

U obranu vijećnika stao je Josip Varga, predsjednik Gradskog vijeća, navodeći kako se u vijećnici ne vidi što je tko odradio na terenu.

- Jeste li se pogledali u ogledalo?, ispalio je Varga te dodao kako ima ljudi koji su iskoristili svoje partijsko članstvo te su se odmah, nakon dobivanja diplome, zaposlili u javnim poduzećima i ustanovama. Zapitao se i što je s onim fakultetski obrazovanim ljudima koji nisu imali tu mogućnost već rade po “Dojčlandu i Irskoj” Naravno, Vargin istup, iako se pravdao kako nije ni na koga posebno usmjeren, izazvao je revolt u vijećnici, posebno oporbe.Nakon izglasavanja povećanja plaća i naknada, ostale točke prošle su jednoglasno i bez rasprave.

GRADSKO VIJEĆE izglasalo plaću gradonačelnici od 4414 eura

Boris Bistrović smatra da iznos plaće gradonačelnice nije u skladu s međimurskom realnošću

Ljerka Cividini: Samo se u Čakovcu dramilo oko povećanja plaća

IVAN HIŽMAN (19) iz Pribislavca znanjem rastura u Njemačkoj

Pribislavski Vunderkind pokorio Max-Planck gimnaziju

Ivan Herman trenutno odmara prije prvih predavanja na fakultetu

- Dobio sam i nagradu za uspjehe u matematici od njemačke udruge matematičara te za fiziku od njemačkog fizičkog društva

Piše: Vlasta Vugrinec

S 12 godina izdao je svoju prvu zbirku sa 70-ak pjesama, bio je prvak škole u šahu, igrao je rukomet, bio je među najboljim matematičarima, svirao je �lautu. Tako smo 2017. u Međimurskim novinama pisali o Ivanu Hižmanu iz Pribislavca. Dvanaestogodišnjeg dječaka tog smo ljeta upoznali kad se pripremao za promociju svoje zbirke pjesama i to u obiteljskoj kući u kojoj je provodio ljetne praznike.

Ivan je naime 2015. godine, nakon završenog 4. razreda II. OŠ Čakovec, napustio rodni Pribislavec i Međimurje te se s majkom Kristinom preselio k ocu Leonu u Njemačku koji je u gradu Lahru u Schwarzwaldu radio već godinama.

Već tada je bilo jasno da će se za Ivana još čuti.

Matematika ga osvojila

I naše su se riječi obistinile. Bez obzira na to što je stigao u stranu zemlju o kojoj je malo znao, a jezik još i manje, Ivan je vrlo brzo pohvatao konce i iz Hauptschule brzo preselio u Gimnaziju.

- Dobro mi ide jer sam se lijepo snašao, kaže skromni Ivan (19) kojeg smo uspjeli nakratko uhvatiti za razgovor tijekom posjeta rodnom kraju. Ne pišem više pjesmice već, između ostaloga, i članke za novine. I to ne bilo koje već Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Naime, novine su raspisale natječaj u kojem su mogle sudjelovati sve njemačke škole. Te godine sudjelovalo je 870 učenika, a pisalo se o pojedinim tvrtkama koje su bile vodeće u svom segmentu poslovanja, no nisu dobile veliku medijsku pozornost.

- U novinama su izašla moja dva članka, a nagradu je dobila i škola, istaknuo je, te dodao kako su osvojili nagradno putovanje u Berlin gdje su im bile uručena priznanja.

Max-Planck-gimnazije

Ivan trenutno odmara nakon završene srednje škole, odnosno 12. razreda Gimnazije. Ujedno i hvata zamah za nove pobjede i uspjehe na fakultetu.

- Izabrao sam matematiku s time da ne bih želio raditi kao učitelj, ističe. Još uvijek nisam siguran hoće li me povući znanost ili pak svijet ekonomije. U svakom slučaju, naš Vunderkind ima vremena za razmišljanje i odlučivanje tijekom studija. Nažalost, u bliskoj budućnosti ne vidi se u Hrvatskoj, premda voli boraviti u rodnom kraju i vraća se svake godine.

Učenik generacije

Gimnaziju Max-Planck je u petom razredu, kaže, upisao s 120 drugih učenika da bi do 12. razreda, odnosno maturu položilo svega njih 62. - Dobio sam nagradu za najboljeg učenika generacije

i završio sam školu s 1,0 kao jedini učenik, kaže. I nije to sve, kako se to popularno kaže. Dobio je i nagradu za sjajne uspjehe u matematici i �izici na maturi. Nagradu mu nije dodijelila škola već tvrtka Porsche te tamošnje ministarstvo kulture, omladine i sporta.

Nagradom se inače škola ne može pohvaliti svake godine već samo onda kad neki učenik uspije zadovoljiti kriterije, prije svega ima odlične ocjene.

- Dobio sam i nagradu za uspjehe u matematici od njemačke udruge matematičara te za �iziku od njemačkog �izičkog društva. Matematika i �izika su ga oduvijek zanimale s tim da je imao odličnog profesora iz tih predmeta pa se praktički i zaljubio u njih.

- Tako sam sa 17 godina počeo studirati matematiku u Freiburgu, gradu udalje-

ŠENKOVEC

458 godina od Sigetske bitke

nom 40-ak kilometara od Lahra gdje i dalje živi, pohvalio se.

Naime, na fakultetu postoji grupa pod imenom Freiburg seminar gdje učenici s odličnim uspjehom imaju priliku posjećivati predavanja i vježbe, a mogu polagati i ispite.

- Ispiti se priznaju, ali nisam studirao zbog toga nego sam želio vidjeti kako je na fakultetu i hoće li mi se svidjeti.

Svidjelo mu se pa se u matematici vidi i dalje. Studij nije upisao u Freiburgu, već puno dalje, odnosno u Švicarskoj.

Svestrani mladi dečko

Da se u stranoj zemlji dobro snašao govori i podatak da su ga učitelji, kaže, u razredu gledali prvenstvo kao gimnazijalca, a ne stranca. S druge strane, u društvu voli istaknuti da je Hrvat i kaže da još uvijek ima taj hrvatski ponos, hrvatski patriotizam:

- Ne mučim se time da sam stranac jer sam ipak u ranoj dobi preselio u Njemačku, dosta sam toga usvojio i prilagodio se. Čak je nastavio i s hobijima započetim u Pribislavcu. Kako je strastveni šahista, došao je i do voditelja šahovske grupe.

- Bilo nas je 30-ak učenika, zajedno smo odlazili te organizirali turnire, kaže Ivan.

Iz školske šahovske razine preselio se u klupsku te dodaje kako još nije zadovoljan svojom igrom i nada se kako će ju poboljšati.

Uz šah, bavio se i rukometom, no prestao je prije dvije godine zbog nedostatka vremena, odnosno studiranja u Freiburgu, pjevao je u zboru, jedno vrijeme učio je svirati i �lautu.

Naravno, druži se s prijateljima, dolazi redovno u rodni Pribislavec i Sračinec kod djedova i baka, koji su i itekako ponosni na svog unuka.

Mladi Ivan obećao nam je novi razgovor nakon završetka fakulteta.

U petak navečer u Šenkovcu ispred kapele sv. Jelene obilježena je 458. obljetnica Sigetske bitke. Dana 7. rujna 1566. nakon duge opsade i herojskog pokušaja proboja iz tvrđave, poginula je cijela njena preostala posada, predvođena Nikolom Šubićem Zrinskim. Kako bi odali počast ovom hrvatskom junaku, ali i prisjetili se značaja tog događaja za čitavu europsku povijest, Zrinska garda Čakovec pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Općine Šenkovec, tradicionalno organizira prigodni program. Vijence kod mauzoleja obitelji Zrinskih položili su izaslanik predsjednika RH brigadir Tihomir Zebec, zastupnik u Hrvatskom sa-

boru Ljubomir Kolarek, te izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova Vanda Babić Galić, zatim zamjenik župana Josip Grivec i pročelnica Petra Vadlja, predsjednik Skupštine Dragutin Glavina, gradonačelnica Ljerka Cividini i predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga, načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić, predsjednik Općinskog vijeća Alen Lajtman. Na kraju, zajednički vijenac položilo je zajedničko izaslanstvo Zrinske garde Čakovec, Matice hrvatske Ogranak Čakovec i Družbe braće hrvatskog zmaja Zmajski stol Čakovec koje su činili Đuro Bel, Zoran Turk i Ivica Zanjko, kao i umirovljeni pukovnik Željko Tomašić. (Mario Golenko)

DV Zvončić/Lastavica

Mališani pokazali olimpijski duh

Ovog utorka 10. rujna 2024. godine skupine Pčelice, Leptirići, Medeki, Sunčeka, Pingvini i Mrkvice iz Dječjeg vrtića Zvončić u Nedelišću obilježile su Hrvatski olimpijski dan noseći bijele majice. Odgajatelji su organizirali razne tjelesne aktivnosti, tijekom kojih su

SLAKOVEC

se djeca zabavila i uživala u druženju. Ove godine, po prvi put, obilježavanju Hrvatskog olimpijskog dana pridružile su se i skupine Mačići, Zečići, Bubamarice, Zebrice i Lavići iz područnog odjela Lastavica u Dunjkovcu. (rd)

Ajmo na ljujačke i vrtuljak!

U Slakovcu uređeno novo dječje igralište opremljeno s najmodernijim igralima, uključujući klackalice, ljuljačke, penjalice, tobogan i vrtuljak. Paralelno s igralištem, postavljena je nova autobusna postaja koja doprinosi sigurnosti i udobnosti putnika. Postaja je opremljena nadstrešnicom i klupama, čime se poboljšavaju uvjeti čekanja, osobito za učenike i mlade koji koriste javni prijevoz. (rd)

Nagradu za učenika generacije uručio mu je Mar�n Ries direktor

Zrinska garda u inspekciji brigadira Tihomira Zebeca

DV Lastavica - Mališani su bijelim majicama obilježili Hrvatski olimpijski dan (Foto: Općina Nedelišće)

RAZGOVOR

s Mihaelom Grbavcem, načelnikom Vratišinca, povodom Dana Općine

Kao općina svi smo jedna velika obitelj

Novim vrtićem djeci pružamo sigurno okruženje, privlačimo mlade obitelji, ali brinemo i o svim ostalim generacijama naših stanovnika, naglasio je Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Gledano izvana, protekla godina za Općinu Vratišinec bila je obilježena velikim investicijama, prije svega izgradnjom kanalizacije i vrtića, što su za malu općinu velike stvari. Kako na proteklu godinu od prošlogodišnjeg Dana Općine, koji se obilježava 14. rujna, pa do ovogodišnjeg Dana gleda načelnik Vratišinca Mihael Grbavec doznali smo u razgovoru s tim povodom.

- Protekle godine u našoj općini odvijalo se nekoliko investicija koje zapravo nisu samo jednogodišnje, nego su to projekti koji su bili želja naših mještana već dulje vrijeme i trajno će obilježiti standard života naših mještana, time je otpočeo razgovor.

Nastavlja: - Posebice pritom možemo istaknuti, ono što se izvana ne vidi, a to je izgrađena kanalizacijska mreža i zamjena vodovodnih instalacija – magistralnog voda na svim glavnim prometnicama u Općini Vratišinec. Iznad te infrastrukture je napravljena pješačka staza s oborinskom odvodnjom, u glavnoj ulici, Ulici Dr. Vinka Žganca, zbog veće sigurnosti mještana, posebice djeca na putu do škole. S produžetkom, koji smo završili prije nekoliko dana, spojili smo veliko raskršće koje vodi do osnovne škole i novog vrtića. Najkasnije za mjesec dana dječji vrtić bi trebao biti dovršen. Počeo se graditi početkom siječnja ove godine, a ovih dana se odvijaju završni radovi na vanjskom i unutarnjem uređenju. Za nekoliko dana trebao bi uslijediti tehnički pregled objekta i završetak papirologije kako bi djecu mogli upisati u novi vrtić kojemu je prvi put u povijesti osnivač Općina. Standardima koji su postignuti u novom vrtiću ulažemo u djecu. Time mo-

žemo privući mlade obitelji da žive u Vratišincu. Pružamo im ono što je njima potrebno: sigurno okruženje, vrtić koji može primiti djecu od jasličke dobi, ali brinemo i o svim ostalim generacijama naših stanovnika. U vrtiću ima mjesta za 50-ak djece od jasličke do predškolske dobi.

Modularni vrtić i kreditno zaduženje

Ima i skeptičnih razmišljanja, s obzirom na to da je vrtić kontejnerske gradnje, hoće li pružati dovoljnu udobnost djeci i tetama, te sama lokacija – s jedne strane brdo, potencijalno klizište, a s druge strane potok koji bi se mogao izliti iz korita.

- U našim sredinama nije toliko česta kontejnerska gradnja vrtića, odnosno rekao bi modularna gradnje uz pomoć čelične konstrukcije. To nisu klasični kontejneri kako se izvana čini. U unutrašnjosti prostorija se i ne primijeti kontejnerska gradnja. Rok izdržljivosti ovog vrtića ne zaostaje za drugim vrstama gradnje. Postojala je varijanta da se postavi fasada kao vanjska ovojnica, ali nema potreba za tim jer je vrtić dovoljno izoliran sa svih strana, a po načinu gradnje on je niskoenergetski vrtić, što nije zanemarivo s obzirom na cijene energenata. Komfor u vrtiću ne izostaje, a ostavlja i mogućnost dogradnje novim modulom bude li potrebe za tim.

Sam smještaj vrtića uz potok Brodec ulijeva skepsu, ali on je postavljen na čvrsti temelj, uz to je navezeno je puno materijala da bi se spriječilo eventualno poplavljivanje terena.

Objekt se nalazi podno brijega, ali na njemu su također kuće koje gledaju na drugu stranu ulice. Nikad nisu

zabilježena nikakva klizišta, a odvodnjom oko vrtića spriječit će se bilo kakva mogućnost nastanka šteta od nepogoda. Prema projekciji troškovi izgradnje vrtića su procijenjeni na 1,2 milijuna eura plus PDV, a kad se k tome pribroje i troškovi opremanja, cifra se penje na preko 1,5 milijuna eura. Postupak izbora ravnatelja vrtića je pri samom kraju. Kandidatkinja je prošla sve potrebne provjere.

- Zbog opsežnosti investicije tražili ste suglasnost Vlade za kreditno zaduženje od milijun eura, je li suglasnost već dobivena?

- Budući da je vrtić veliki projekt koji općina samostalno ne može �inancirati, premda je dio sredstava dobiven iz Nacionalnog plana za otpornost i oporavak, za ostatak sredstva prema odluci Općinskog vijeća zatražena je suglasnost Vlade za kreditno zaduženje.

Potrebna dokumentacija poslana je Vladi još u srpnju. Od nas nakon toga nije zatražena nikakva dopuna, što sugerira da je naš zahtjev uredan, ali zbog ljetne stanke još nismo dobili suglasnost. Uspoređivali smo u kojim rokovima drugi dobivaju suglasnost i saznali da je to u pravilu za dva do tri mjeseca. Očekujem da ćemo i mi suglasnost dobiti na vrijeme, prije završetka realizacije vrtića, kazao je načelnik Grbavec. Uz to nastojimo se i dodatno osigurati. Prijavili smo sa za potraživanje dodatnih sredstava u Ministarstvo obrazovanja. Postoji mogućnost dobivanja sredstava za razliku u cijeni, u iznosu do 600.000 eura. Dakle, računamo na zatvaranje �inancijske konstrukcije vrtića iz barem jednog od tih dvaju izvora.

- Jedno od pitanja koje je povodom razgovora s načel-

nikom Grbavcem interesiralo građane je i izbor nove pročelnice. Je li aktualna vlast “rodbinski preuzima općinu”, s obzirom na to da je nova pročelnica snaha općinske vijećnice tj. načelnikove zamjenice.

Nova pročelnica, ali nekima sporna

- U žargonu bih rekao da smo kao općina svi jedna velika obitelj sa svim mještanima, kazao je načelnik. Ne vidim u izboru nikakav sukob interesa.

Natječaj je bio raspisan. Na njega je pristigla jedna zamolba. Kandidatkinja je prošla ispitivanje, usmeni i pismeni dio i budući da je zadovoljila sve uvjete ne vidim nikakvu mogućnost da bi došlo do nečega. Ozbiljan je kandidat, počela je s radom već u prvom tjednu rujna i njezinim dosadašnjim radom smo zadovoljni.

Pojasnio je: - Nismo lako došli do pročelnice, mislim da većina općina ima problema s time, budući da nam je država uvjetovala to radno mjesto. Općina Vratišinec je nakon niza godina kad nije imala pročelnika zaposlila pročelnicu koje je tu radila 7 godina, ali zbog privatnih okolnosti: udaljenosti od posla i traženja novih vidika, dala je otkaz prošle godine. U međuvremenu smo raspisivali natječaje na kojima nismo našli odgovarajuće kandidate i na ponovljenom natječaju sredinom ove godine uspjeli smo pronaći kandidatkinju Jagodu Domjanić Jambrošić, koja je početkom rujna započela s radom, pojasnio je.

Kad će pješačkobiciklističke staze unutar naselja?

- Što je s ostalim projektima posebice s pješačko-biciklističkim stazama unutar naselja?

započeti i treću fazu izgradnje pješačke staze u Ulici Brodec oko pruge. Tu ne mislimo stati, nego ćemo nastaviti radove u toj ulici. Namjeravamo ishoditi dozvolu za pješačko-biciklističku stazu u Ulici Marof u Vratišincu. Nakon toga će nam sve ulice koje su ujedno i županijske ceste biti pokrivene sigurnim stazama za pješake i bicikliste. Nakon završetka infrastrukture slijedi povećanje standarda za učenike osnovne škole u suradnji sa Županijom i Ministarstvom obrazovanja. To, znači izgradnja sportske dvorane, pri čemu općina može biti partner u projektu, a ne njegov nositelj. Namjera nam je graditi optičku mrežu u svim naseljima, što bi trebalo započeti krajem ove godine. Budem li zadobili drugi mandat, na redu je uređenje parkova, šetnica i razvijanje turističkih potencijala s kojima raspolaže općina u suradnji sa svim ostalim institucijama koje su nam na raspolaganju.

- Što reći na kritiku da su Projnice u čiju sanaciju je mnogo uloženo, zarasle korovom?

- Projekt sanacije deponija je takav da se otpad iz tog prostora morao izvaditi, deponirati na odlagalište i nakon toga vratiti u prvobitno stanje, a to je bila šuma. I sada nakon sanacije zapravo ponovno nastaje šuma, ponovno tu raste šumsko drveće. Nije to područje usporedivo s onim nakon sanacije Hrastinske u Murskom Središću, kazao je načelnik.

- Zašto je Remis “ispao” iz kanalizacije?

- Pred nama su još veliki izazovi i ciljevi koje smo si postavili. A to je prije svega izgradnja pješačko-biciklističkih staza, unutar naselja, posebno na frekventnim mjestima. To su Ulica Marof u Gornjem Kraljevcu gdje je u tijeku javna nabava za prikupljanje ponuda, u tijeku je javno savjetovanje za Ulicu Brodec koja je podijeljena na nekoliko cjelina. Tu nas veseli da će se na prijelazima željezničkih pruga, kako bi se povećala sigurnost, postaviti svjetlosno-zvučna signalizacija i polubranici. Primorani smo

- Remis je teška priča za dio naših mještana. Ogorčen sam zbog toga što nije bio u projektu kanalizacije kao i ostala naselja na području Općine Vratišinec. Problem je u tome što se nisu stekli uvjeti da se ona počne graditi. Remis se veže na pročistač u Podturnu, a za sada ne postoji veza do Podturna. U ovoj fazi Podturen gradi kanalizaciju za naselje Ferketinec, a do spajanja s Remisom potrebno je izgraditi kanalizaciju u naseljima Celine i Sivica. Međimurske vode su našle dugo rješenje za Remis. Mještani Remisa će moći prazniti septičke jame četiri puta godišnje po istom cjenovnom principu kao i građani koji imaju pristup kanalizaciji, o čemu su svi ovih dana dobili ugovor na kućne adrese, kazao je načelnik Grbavec.

Mihael Grbavec, načelnik Vra�šinca

RADOSNI JUBILEJ za župu Sv. Marka u Selnici

Krunoslav Novak proslavio

25 godina svećeništva

U nedjelju na blagdan Male Gospe i proštenje u Župi Selnica proslavljen je i jedan radostan jubilej, 25. obljetnica svećeničke službe vlč. Krunoslava Novaka, domaćeg sina koji je na tom istom mjestu prije četvrt stoljeća služio svoju mladu misu.

Tako su u proslavu Marijina rođenja sužupljani organizirali i slavlje nakon mise. Cijela župa, općina i udruge građana sudjelovale su u organizaciji ovog slavlja, jer njihovog Krunoslava ovdje svi vole, a i on se uvijek raznježi kada dođe u svoj rodni kraj. Odrastavši u ovoj župi u mjestu Donji Koncovčak, krenuo je u Sjemenište i Bogoslovni fakultet. Nakon zaređenja 29. počinje kao ka-

Gornjem Knegincu, pa preko daljnjeg školovanja u Rimu i daljnjih važnih zaduženja u Varaždinskoj biskupiji pa i ravnatelj Hrvatskog katoličkog radija te generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije i docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. No unatoč svim važnim dužnostima prečasni Kruno, uvijek kad se nađe u svojoj rodnoj župi, razdragan je i pristupačan kao i u svojim najmlađim danima. Zbog toga mu se sužupljani iz njegove mladosti uvijek razvesela i zbog toga su mu i priredili ovakvo radosno slavlje za njegov jubilej.

Svetu misu je pjevanjem animirao župni mješoviti pjevački zbor pod ravna-

vlč. Krunoslava Novaka suslavili su preč. Josip Horvat, umirovljeni selnički župnik kojem je vlč. Novak posebno zahvalio što mu je bio potpora i savjetnik na putu svećeničke formacije od sjemeništa do mlade mise. Bili su tu još i preč. Ivan Herceg, dekan i župnik u Nedelišću koji također ove godine slavi 25. obljetnicu misništva, domaći sinovi preč. Antun Hoblaj župnik u Prelogu i vlč. Danijel Bistrović župnik u Svetom Jurju na Bregu, vlč. Marijan

Horvat župnik u Murskom Središću te gosti vlč. Šimun Šindija, svećenik Zadarske nadbiskupije, ekonom Hrvatske biskupske konferencije i vlč. Jerko Valković, svećenik Krčke biskupije, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu te domaći župnik vlč. Mario Križanac. Svima je vlč. Krunoslav Novak toplo zahvalio na potpori na njegovom putu, jer „Da se odgoji jedno dijete, potrebno je cijelo selo“. Naročito je zahvalio majci Tereziji i pokojnome ocu Josipu bez čijeg se odgoja ne bi odlučio za svećeničku službu. (tn)

Ganut i razdragan slavitelj je zahvalio svima okupljenima na podršci na njegovom putu

Jedinstvena škola u Hrvatskoj

Znate li da se u malom

dalmatinskom mjestu

Pučišća krije jedina klesarska škola u Europi, gdje se stoljećima prenosi tajna obrade čuvenog bračkog kamena?

Svake godine stvara nove generacije klesara koji vježbaju i rade na bračkom, bijelom kamenu koji se proslavio po cijelom svijetu zbog svoje iznimne kvalitete. Od njega su izgrađena veličanstvena djela arhitekture, nebrojene

crkve, svetišta, oltari, vile i grobnice, cijele luke i rive. Vodič Zlatko, koji je i sam klesar, dok nas je vodio u razgled Klesarske škole, istaknuo je da upravo od ovog kamena izgrađen Parlament i Novi dvor u Beču, Reichstag u Berlinu, Parlament u Budimpešti te Namjesnička palača u Trstu. Brački kamen krasi, između ostaloga, šibensku i trogirsku katedralu, katoličku katedralu u Liverpoolu, zatim

Dioklecijanovu palaču u Splitu, a govori se i da je baš od bračkoga mramora izgrađena i Bijela kuća u Washingtonu. Klesarstvo je inače de�icitarno zanimanje i sa sobom donosi razne prednosti pa je tako biti klesar itekako unosan posao koji je odlično plaćen. No upisati školu ne može baš svatko. Potrebno je imati i nekakvog talenta, a da bi vidjeli imaju li ili nemaju talenta za klesarstvo, dobiju

U ime izvođača ugovor su potpisali Maja Đurkin te načelnik Selnica Ervin Vičević

zadatak isklesati primjerice vazu. Ako to učine kako treba, mogu se upisati u školu. Škola traje tri ili četiri godine, ovisno o smjeru, a zanimljivo je i to što učenici prvo tri godine uče obradu kamena starorimskim ručnim alatima, a tek kada upiju taj dio dolazi na red obrada kamena sa strojevima. Sve skulpture koje izađu iz Klesarske škole doniraju se jer je škola �inancirana od Eu-

Ljekarna, doktor i stomatolog na istom mjestu

U Društvenom domu u Selnici, načelnik Općine Selnice Ervin Vičević i predstavnica tvrtke Đurkin, Maja Đurkin, potpisali su ugovor o javnoj nabavi za uređenje i opremanje prizemlja novoizgrađene stambeno-poslovne zgrade u Bukovčaku.

Ovim projektom Selnica će na jednom mjestu imati ambulantu, ljekarnu i stomatološku ordinaciju. Također, općinski uredi će biti smješteni u moderno opremljen prostor, prilagođen osobama s invaliditetom.

- Danas je dan s kojim sam izuzetno zadovoljan. Konačno se pristupa uređenju prizemlja nove zgrade u Selnici. Rekao bih 12 do 5 jer da je nismo onda izgradili više je nikad sigurno ne bi izgradili. Sa zadovoljstvom mogu reći da ćemo, kako u ugovoru stoji, za nekin šest do sedam mjeseci dobiti uređene prostore na lijevoj strani za novu ambulantu, ljekarnu i stomatologa. Dok će na desnoj strani biti novi općinski uredi, rekao je načelnik Selnice Ervin Vičević.

Planira se otvorenje i trgovine s osnovnim prehrambenim proizvodima, kako bi se omogućila konkurencija u Selnici. Trenutno je prisutna samo jedna trgovina koja ima monopol, zbog čega su cijene pojedinih artikala više za 5 do 10 posto.

- Lijevi dio zgrade bit će uređen za potrebe liječnika, koji će konačno dobiti adekvatne i moderne prostorije. Trenutno su smješteni u privatnim prostorima koji ne zadovoljavaju uvjete za

ropskog parlamenta u okviru programa subvencija Europskog parlamenta. Sama Klesarska škola je naravno napravljena od bračkog kamena i ukrašena različitim rozetama, stupovima i skulpturama. U sklopu škole nalazi se i učenički dom, a osim naših učenika, dolaze i stranci. Školu možete i turistički posjetiti pa tako ako ste u prilici svakako ih posjetite, ulaz je 5 eura.

rad. Provest ćemo javni natječaj za najam prostorija, objasnio je Vičević. Što se tiče novih općinskih prostorija, ovim projektom rješavaju se dva važna problema koja već dugo muče Općinu Selnicu – pristup osobama s posebnim potrebama i pitanje arhiviranja, za koje ih godinama upozoravaju da ga moraju riješiti što prije. - Selnica će sada konačno imati pristojne urede i još jednom ćemo dokazati da smo ozbiljna općina, naglasio je Vičević.

Radovi će obuhvaćati kompletno uređenje unutarnjih prostora. Lijevi dio zgrade bit će bez namještaja jer će se opremanje ambulante obaviti u skladu sa zahtjevima Doma zdravlja, dok će desni dio biti opremljen kao općinski uredi, koristeći dio postojećeg inventara. Trgovinske prostorije također će biti potpuno uređene, uključujući instalacije i sustav grijanja, kako bi se odmah mogle koristiti.

- Dobili smo kredit od 613.000 eura, koji nam je odobrila Vlada. Rok za iskorištavanje sredstava je svibanj sljedeće godine, naglasio je načelnik Vičević.

- Sretni smo što je angažirana domaća tvrtka, a svi radnici su također iz našeg kraja. Zadovoljstvo je vidjeti kako se općina razvija, i drago mi je što mi, kao domaća tvrtka, možemo raditi kod kuće i tako doprinositi razvoju svakog mjesta prema njegovim potrebama, izjavila je tom prilikom Maja Đurkin. (sh)

Vlč. Krunoslav Novak sa zborom župe sv. Marka

Puno je vjernika bilo i na mladoj misi vlč. Novaka i na proslavi njezine 25. obljetnice

INTERVJU s Dariom Friščićem, načelnikom Općine Kotoriba, povodom Dana Općine

Želimo staroj školi dati novo ruho!

Ususret Danima općine Kotoriba, razgovarali smo s općinskim načelnikom, Dariom Friščićem.

- Koje su najznačajnije investicije i projekti realizirani u protekloj godini te koje projekte planirate dovršiti do kraja ove godine u Općini Kotoriba?

- Izgrađeno je dječje igralište u centru mjesta, javna rasvjeta u Ulici Alojzija Stepinca, uređena je Sajmišna ulica te izgrađena električna punionica za automobile u centru mjesta iza općinske zgrade.

Tu je još rekonstrukcija Ulice Ivana Mažuranića koja je u tijeku, opremanje kino dvorane projektorom te sanacija krova na vatrogasnom domu DVD-a Kotoriba. Do kraja ove godine planira se dovršiti prije spomenuta rekonstrukcija ulice Ivana Mažuranića, urediti fasadu i skladište za komunalnu opremu i strojeve. Ispred skladišta, plan je postaviti tlakovce na prilazu i parkiralište. Također cilj nam je krenuti s dogradnjom knjižnice i čitaonice kojom će se urediti stubište uz stražnji ulaz, a za taj projekt dobivena su sredstva iz Ministarstva kulture. Isto tako cilj je dokraja godine završiti fasadu na vatrogasnom domu DVD-a Kotoriba. Tu je i sanacija nerazvrstanih cesta za koju smo također dobili 40.000 eura, a ona bi obuhvaćala sanaciju svih oštećenja na cestama po kotoripskim ulicama. Cijeli projekt vrijedan je 100.000 eura, a s obzirom na dobivena sredstva, Općinu će stajati 60.000 eura. Naravno, šećer na kraju, a možda i najznačajnija stvar koju smo ove godine uspjeli realizirati je ta da je Kotoriba uvrštena

u službenu mrežu hitne medicine i sanitetskog prijevoza Republike Hrvatske. Drugim riječima, Hitna je u Kotoribi dostupna 24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu. Time smo sigurno doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi naših mještana i svih stanovnika ovog dijela Međimurja. - Kako napreduju projekti koje ste prijavili na natječaje?

- Općina Kotoriba podnijela je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstva za izradu prostornih planova nove generacije putem elektroničkog sustava ePlanovi. Prošli smo na projektu te je potpisan Ugovor o �inanciranju izrade prostornih planova nove generacije u vrijednosti od 30.000 eura. Ovime će se izraditi digitalni prostorni plan i time ujedno olakšati pravodobni pristup prostornom planu Općine za sve zainteresirane korisnike. Odobrena su sredstva za provedbu novog prostornog plana u digitalnom obliku te se uskoro kreće s izradom prostornog plana Općine Kotoriba. Cilj nam je u novi prostorni plan dodati nekakve sportske i turističke sadržaje. S obzirom na to da sportski park Graničar nije u općinskom vlasništvu, mi kao Općina ne možemo se prijaviti na mnoštvo natječaja koji se nude, jer nemamo slobodnih čestica. Npr. tu je dugo željena izgradnja teniskih terena, a u starom prostornom planu rađenom 2021. godine nemamo niti jednu parcelu koja je predviđena za sportska igrališta.

- Tu je i obnova kužnoga pila koji ćemo nastavljati obnavljati tako dugo dok ga u potpunosti ne obnovimo. Sam projekt rekonstrukcije izrazito je skup te je neka procjena oko

300.000 eura. Nadam se da će �inalna cijena rekonstrukcije ispasti manja, no primorani smo svake godine prijavljivati se na nove projekte vezane uz obnovu samog pila. Ove godine dobili smo 10.000 eura te smo njih odmah uložili u obnovu pila. Godinu prije u obnovu smo uložili 20.000 eura, a nadam se da ćemo druge godine od prijavljenih projekata dobiti više novaca, pa da ćemo na samome pilu napraviti vidljivije rezultate. - Što se još planira u Općini Kotoribi?

- Ideja nikada ne manjka, tako je u planu i projiciranje �ilmova u kino dvorani, potrebno je samo nekome dati suglasnost jer naime za projiciranje �ilma potrebno je da isto vodi kulturni centar odnosno centar za kulturu. Mi kao

Plan je obnoviti staru školsku zgradu i na tom mjestu izgraditi hostel prigodan za boravak školaraca tijekom škole u prirodi

Program Dana općine Kotoriba

Petak, 13. rujna

• 18:00 - Svečana sjednica

OV-a Općine Kotoriba

Subota, 14. rujna

• 11:00 - sveta misa

• 13:00 - tradicionalno kuhanje jela udruga u šumici pored stare škole

Općina nemamo registriranu djelatnost za projiciranje �ilma. Kada bismo išli sami u to, morali bismo prvo osnovati ustanovu za to, pa zaposliti ljude, prikazivati �ilmove barem 7 puta na tjedan i druge razne stvari, koje nama nisu prihvatljive. Stoga je najbolje nekom centru za kulturu ili udruzi koja je ovlaštena za projiciranje �ilmova dati dvoranu u najam. Čuo sam se već s nekoliko zainteresiranih strana, sve je spremno, samo trebamo još potpisati ugovor. Nadam se da ćemo uskoro krenuti s projiciranjem �ilmova u našoj kino dvorani, jer prostor je nakon uređenja i kupnje projektora i više nego prikladan za isto. - Naravno ne smijemo zaboraviti i obnovu stare školske zgrade. Naime u proračun smo

• 15:00 - predstava dječjeg vr�ća i igre za najmlađe, zabavni park za djecu

• 20:00 - nastup grupe Dobre vibracije

Nedjelja, 15. rujna

• 14:00 - Izložba na Starom Farofu, zabavni program ispod šatora, Animatori: oslikavanje lica za djecu, foto-kabina uz besplatne fotografije za posje�telj te nastup KUD-a Kotoriba

• 14:30 - nastup mažoretkinja Kotoriba

• 15:00 - nastup Limene glazbe Općine Kotoriba

• 15:30 - nastup TS-a Frikovi

natjecateljske staze na našoj Šudergrabi. Plan je urediti natjecateljske staze, kako bih se na njima mogla odvijati razna ribička natjecanja koja se zbog trenutnog stanja ne mogu održavati. Taj projekt kandidirat ćemo na natječaj LAG-a, koji se raspisuje krajem ove godine. Isto tako, u centru mjesta mislimo postaviti javni sat koji bi prikazivao trenutno vrijeme, datum i temperaturu. To je po uzoru na velike gradove, a prilikom izgradnje općinske zgrade, predviđeno je i mjesto za taj sat, sad samo treba pronaći prikladan i kasnije ga postaviti.

- Koja sve događanja planirate do kraja godine provesti u Općini Kotoriba?

- Uz Dane Općine koji su nam u tijeku ovih dana, do kraja godine organizirat ćemo i već tradicionalni Božićni sajam. Na njemu će kotoripske udruge spremati jela i pića prigodna uz adventsko vrijeme, a tu je i 6. Božićna utrka koju će 21. prosinca u večernjim satima ponovno pod pokroviteljstvom Općine organizirati Trkački klub Kotoripski begači.

čestitamo

ove godine stavili 100.000 eura za statičko ojačanje i rekonstrukciju zgrade. Nakon toga plan je na tom mjestu izgraditi hostel pogodan za boravak školaraca tijekom škole u prirodi. To bi ujedno pojačalo i našu turističku ponudu jer u Međimurju nemamo ništa slično. Siguran sam da su Mura i Drava idealne za odlazak na školu u prirodi, to bi naravno otvorilo i priliku za otvaranje novih radnih mjesta, stoga bitno je krenuti, pa da se tako projekt kroz nekih pet godina i realizira. Na prvotni natječaj nitko od izvođača radova nije pokazao interes, pa ćemo stoga u narednim mjesecima ponovno napraviti javno savjetovanje, sastati se s projektantom te kasnije raspisati novi natječaj. Nadam se da ćemo u ponovljenom natječaju dobiti nekoliko prijava od kojih ćemo najprihvatljiviju opciju i odabrati te ako sve bude po planu iduće godine krenuti s radovima. - Također, u idućoj godini u planu nam je po cijeloj Kotoribi izgraditi pješačko-biciklističke staze što znači da će ih dobiti sve ulice koje ih do sada nisu imale. S obzirom na to da smo zainteresiranim investitorima prodali parcele u industrijskoj zoni Jug, sada istu moramo opremiti. Potrebno je spojiti kanalizaciju, struju, vodu te naravno prilaznu cestu. Time će sve buduće i postojeće tvrtke u industrijskoj zoni Jug dobiti normalne uvjete za rad i poslovanje. Tu je još i projekt uređenja mjesnog groblja, na kojem se planira izgraditi zid urni te urediti prostor za nova grobna mjesta jer smo polako došli do popunjenja trenutnih grobnih kapaciteta.

- Želja nam je urediti i ribički dom ŠRD-a Som te

- Koja je poruka koju biste uputili stanovnicima Općine Kotoriba?

- Dragi Kotoripčani i Kotoripčanke, sve skupa vas još jednom pozivam na Dane Općine. Mislim da smo vam i ove godine pripremili dobar i bogat program te da će svatko pronaći nešto za sebe. Stoga lijepo se zabavite te budite u dobrom društvu. Također želim zahvaliti što nas podržavate, dajete podršku te novi vjetar u leđa svakog dana te se nadam da će tako i ostati. Još jednom svima sve najbolje kako za Dane Kotoribe tako i do kraja ove godine.

Piše: Roberto Dežđek

Načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić

20. DRŽAVNO natjecanje u oranju

Fran Andrej i Valentino

putuju u Veliku Goricu

Naši najbolji međimurski orači, Fran Andrej Jalušić i Valentino Šalković, polako se pripremaju za državnu smotru.

Ovih dana objavljen je i kalendar ovog dvodnevnog događanja kojem je domaćin Velika Gorica. U petak, 27. rujna, svi županijski prvaci se okupljaju na službenom treningu koji traje od 12 do 16 sati.

JESEN u Čakovcu

Pokažite

U subotu, na sam dan natjecanja, program započinje u 8:30 i to mimohodom svih sudionika, potom slijedi svečano otvaranje i samo natjecanje. Proglašenje pobjednika planirano je za 16 sati. Pobjednici u svakoj kategoriji, odnosno u plugu ravnjaku i plugu premetnjaku predstavljat će našu zemlju na Svjetskoj smotri. (vv)

što ste stvorili

Jesen nam se polako šulja i sa sobom donosi košaricu iz koje viri mnoštvo domaćih proizvoda, dječjih radionica, slamnatih avantura, igara i glazbenih poslastica, poruka je iz Turističke zajednice grada Čakovca, u pozivu na sudjelovanje na tradicionalnu jesensku manifestaciju “Jesen u Čakovcu” koja će

se održati od 27. do 29. rujna 2024. Prijave za sudjelovanje na manifestaciji “Jesen u Čakovcu” primaju se do 23. rujna 2024. godine putem prijavnice koja se može preuzeti osobno u Turističkom uredu, Kralja Tomislava 1, Čakovec ili putem elektroničke pošte izlagaci@cakovec.hr. (vv)

SJEDNICA ODBORA za poljoprivredu Grada Čakovca bez kvoruma

Nema zainteresiranih

za poljoprivredu!?

Uobičajeno je da se uoči sjednica gradskih ili općinskih vijeća sastanu pojedini odbori kako bi razmotrili točke iz njihovog resora te dali svoje mišljenje, zaključak ili što već treba. Tako se početkom ovog tjedna trebala održati sjednica Odbora

za poljoprivredu i turizam, međutim zbog nedostatka kvoruma je otkazana. Slučajno ili pak je Ivan Martan, dosadašnji predsjednik koji je dao ostavku, bio u pravu tvrdeći kako za poljoprivredu nema sluha. (vv)

POČELA SAMOBERBA JABUKA

BERBA industrijskog paradajza na OPG-u Miser iz Donje Dubrave

Polja paradajza, umjesto polja kukuruza!?

Na jedan hektar pobrali smo preko 100 tona paradajza, zarada je, ali je posla i puno previše s njim, kaže David Miser

Piše: Vlasta Vugrinec

- Ove godine po prvi put zasadili smo industrijski paradajz i to na 2 hektara, kaže David Miser iz Donje Dubrave na čijem je OPG-u ovih dana završila berba.

Urodom 32.000 sadnica koje su dale preko 100 tona po hektaru je i te kako zadovoljan. No, postoji onaj “ali”.

- Paradajz traži puno veću, ustvari vrlo veliku brigu, dodaje. Ako moram usporediti, to je otprilike hektar paradajza ili 10 hektara pšenice.

Ide li pšenica u zaborav?

Već se dugo priča i kao papagaj ponavlja kako pšenica i kukuruz nisu isplative kulture za uzgoj na međimurskim poljima. Kao glavni argument ističe se nedostatak zemljišta i njegova rascjepkanost. Umjesto tih žitarica zagovara se uzgoj povrtlarskih kultura.

Međutim, teško je to jer su poljoprivrednici pokupovali mehanizaciju koju bi sada trebalo zamijeniti ili prenamijeniti. Osim toga, povrtlarske kulture moraju imati i svoju “nišu” gdje će se plasirati. Istina, na beličkim poljima sve je više zelja i luka, dok pak je ove godine pojedine Međimurce osvojio industrijski

paradajz. Manje-više, svi su krenuli u njegov uzgoj više iz znatiželje pa se ni ne može govoriti o nekim velikim površinama. Većina od njih, poput Misera, su kooperanti Podravke, odnosno proizveli su ga za tu tvrtku.

- Probali smo iz znatiželje, zaradili jesmo i vjerojatno ćemo ga saditi i iduće godine, dodaje naš sugovornik.

No, teško da će paradajz, kaže istisnuti pšenicu s njihovih polja i to iz više razloga.

- Pšenica je idealna za plodored, odnosno dobra je podloga za druge kulture, kaže.

Gustim sklopom, na neki način guši i korov, ne iscrpljuje zemljište, a zaoravanjem slame tlo dobiva toliko potrebnu organsku hranu.

Industrijski paradajz, za razliku od “običnog” koji se uzgaja u našim vrtovima, ne raste toliko u visinu pa mu ne treba potporanj. Najvažnije kod uzgoja je dovoljno vode, pa su mu Miseri osigurali sustav kap po kap. I naravno, praćenje te sprečavanje razvoja bolesti, prije svega plamenjače, pa onda pepelnice, botritisa...

Kako pak to već kod nas ide, nekoliko poljoprivrednika, ne samo iz donjeg Međimurja već i oko Čakovca, okušalo se s paradajzom pa je i zarada solidna, za očekivati je da će se idućih godina, polja crveniti od njegovih plodova. A onda, zna se, cijena će padati, bolesti će se širiti.

- Sigurno je da će ljudi saditi manje kukuruza i suncokreta, no pšenice, dodaje.

GDJE?

Agrin voćnjak u Vra�šincu, na glavnoj ces� Žiškovec-Vra�šinec

KADA?

Svaki dan od 07:00 do 19:00 sa�, a nedjeljom do 12:00 sa�.

CIJENA?

60 cen� za kilogram INFO? Tel:

Donje Međimurje idealno je za paradajz

S obzirom na stanje na našim poljima, donje Međimurje je idealno za uzgoj industrijskog paradajza. Naime, na tom cijelom području gotovo da ni nema većeg polja zasađenog krumpirom.

- Bolesti koje napadaju krumpir, napadaju i paradajz jer je riječ o biljkama iz iste obitelji, naglašava David. I ne samo to, napadaju ih i isti nametnici.

Dakle, tamo gdje se sadi krumpir i luk, paradajz se iz tih razloga ne preporučuje.

A kako bi se donekle spriječile bolesti, paradajz na istu parcelu može ići svake pete godine.

Miserima to i nije problem budući da obrađuju oko 250 hektara zemljišta, no onima koji imaju manje parcele i nije svejedno.

To i neće biti čudno je su kukuruz i pšenice ove godine i te kako podbacili, odnosno pregorjeli su na ovim vrućinama. Stječe se dojam da će više kukuruza završiti u silaži nego u silosima. Jer, berba mu je već počela, uranila je gotovo mjesec dana.

Glavice suncokreta pak samo tjeraju suze na oči. Nema onih velikih glavurda prepunih krupnih sjemenki već su glavice veličine dječjeg dlana prepune skvrčenih i praznih ljuštura. Dakle, uz luk i zelje, i industrijski se paradajz probio do naših poljoprivrednika. Što će biti sljedeće, teško je reći. Skladišta za povrće ne postoje, tko zna kad će i hoće li se graditi hladnjača i distributivni centar u Prelogu koji bi mogao dati i te kakav vjetar u leđa našim poljoprivrednicima. Oni pak koji se i odluče za promjenu kultura, idu polako i na sigurno, ulaganja su velika kao i posao. Jedinu sigurnost im, zasad, daje Podravka koja im je na sreću vrlo blizu.

Industrijski paradajz bere se kombajnom

David Miser ne krije zadovoljstvo zaradom od paradajza

Obrani paradajz ide na prikolici i vozi se u Podravku

Maćuhice najavljuju

dolazak jeseni

Ovotjedna srijeda na čakovečkom sajmu s jedne je strane bila u znaku zimnice, a s druge u znaku presadnica. Naime, crvena rog paprika i krastavci bili su favoriti u ponudi povrća dok pak su �lanci crvenog i bijelog zelja te raznih salata privlačili kupce koje imaju vlastite vrtove.

Osim toga, širi se i ponuda cvijeća s time da su svakako najtraženije, a i najatraktivnije bile sadnice eukaliptusa. I to kako na sajmu tako i na placu. Ovisno o veličini, nudio se od 3 eura na dalje. Da je jesen tu, svjedoče i prve tegle s multi�lorama čija se cijena kreće oko 5 eura. Svojim cvjetovima, kupce osvajaju i maćuhice čije vrijeme također dolazi. Ostale cijene nisu se bitno mijenjale u odnosu na prošli

CIJENE PLAC

Mladi grah u mahuni (kg): 2,5 €

Mladi grah

očišćeni (kg): 7-8 €

Patlidžan (kg): 2 €

Zelje (kg): 2 €

Bamija (mjerica): 2 €

Paprika (kg): 2 €

Rajčica (kg): 3 €

Krastavci (kg): 1-3 €

Eukaliptus (kom): 3 €

Domaće breskve (kg): 2 €

Šljive (kg): 2 €

Presadnice (kom): 0,2 €

tjedan. Tako je mladi grah i dalje po 2 eura, istina ima ga i po 3, paprika se kreće od euro do tri, ovisno o sorti i kupuje li se na veliko ili na malo. Jedino je malo teže pronaći

CIJENE SAJAM

Mladi grah u mahuni (kg): 2 € Mladi grah očišćeni (kg): 8 € Mahune (kg) 4 € Zelje (kg): € Kruška: 2 €

Paprika (kg): 0,8-2 €

Rajčica (kg): 1-2,5 €

Krastavci (kg): 0,5-1,5 €

Salata (kg): 3 €

Lubenica (komad): 2 €

Šljive (kg): 2 €

Breskva (kg): 1-2 €

paradajz, očito mu je završila sezona. No, zato ima voća u izobilju, od jabuka, krušaka, šljiva, grožđa, lubenica do vinogradarskih bresaka. (vv)

Trovanje hranom

– prevencija, simptomi, liječenje

Piše: Jadranka Stanković, dr. med. vet.

Sprječavanje trovanja hranom (prevencija) Da bi se osigurala zdravstveno ispravna hrana i spriječila pojava bolesti, od posebne je važnosti pravilna higijena prilikom pripreme, čuvanja i konzumiranja hrane (4Cs - eng.).

1. Čišćenje (Cleaning)

Ruke, posuđe i daske za rezanje treba prati prije i nakon rukovanja sa sirovim mesom, morskom hranom i jajima te prije konzumiranja hrane. Za rezanje su najprikladnije daske od plastičnog ili drugog ne poroznog materijala.

Ruke treba prati redovito, osobito nakon toaleta, nakon rukovanja sirovom hranom i prije jela. Ne pripremajte odnosno ne dirajte sirovu hranu kada imate želučanih tegoba, kao što su proljev ili povraćanje. Ne dirajte hranu ako imate rane ili posjekotine koje nisu zaštićene.

Za brisanje radnih površina preporučuje se korištenje jednokratnih, papirnatih ubrusa. Ako se koriste platneni ubrusi, treba ih često mijenjati i iskuhavati prilikom pranja. 2. Kuhanje(Cooking)

Pravilno kuhanje uništava bakterije koje mogu izazvati trovanje hranom. Hranu je važno kuhati dovoljno dugo, posebno meso. Prilikom podgrijavanja hrane potrebno je provjeriti je li potpuno zagrijana te se ostatak nakon konzumiranja preporučuje baciti, ne ponovo zagrijavati.

3. Hlađenje (Chilling) Pokvarljive namirnice, kuhanu hranu i ostatke jela obvezno spremite u hladnjak što je prije moguće. Hranu je potrebno odmrzavati na dnu hladnjaka, pod mlazom hladne vode ili u mikrovalnoj pećnici. Prije zamrzavanja velike količine hrane treba je razdijeliti u više posuda kako bi se što prije zamrznule. Ako prilikom pripreme hrane koristite posuđe koje dugo čuva toplinu, preostalu hranu odmah premjestite u drugu posudu kako bi se čim prije rashladila. Hranu sumnjive boje i mirisa, ili koja je dulje vrijeme u hladnjaku, treba baciti. 4. Križna kontaminacija hrane (Cross-contamination)

To je prijenos bakterija iz hrane (obično sirove) na druge namirnice. Bakterija se može prenijeti direktno,

kada jedna vrsta hrane dođe u dodir s drugom vrstom hrane ili indirektno, preko ruku, opreme, radnih površina, noževa i drugog pribora. Križna kontaminacija hrane dodirom jedan je od glavnih uzroka trovanja hranom. Kako bi je spriječili, uvijek temeljito perite ruke poslije kontakta sa sirovom hranom, držite sirovu hranu podalje od hrane spremne za konzumaciju, čuvajte sirovo meso u plastičnim posudama koje se mogu zatvoriti, a nalaze se pri dnu hladnjaka, tako da ne može doći do kontakta s drugim namirnicama, upotrebljavajte zasebne daske za sjeckanje/radne površine za sirovu hranu i hranu spremnu za konzumaciju, temeljito očistite noževe i drugi pribor ili posuđe nakon rada sa sirovom hranom.

Najčešći simptomi trovanja hranom su: bol u trbuhu, grčevi, mučnina, povraćanje, proljev, groznica, gubitak apetita, slabost i umor.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Simptomi trovanja hranom uzrokovani bakterijama (Salmonella spp., Campylobacter spp., L. monocytogenes, E.coli) mogu se pojaviti nekoliko sati ili čak dana nakon konzumiranja kontaminirane hrane ili pića.

Postupanje kod trovanja hranom

• Piti puno vode ili nezaslađenog čaja radi nadoknade izgubljene tekućine.

• U slučaju jačih tegoba obratiti se obiteljskom liječniku ili hitnoj medicinskoj pomoći (posebno oboljelo dojenče, malo dijete, trudnica ili osoba oslabljenog imuniteta).

• Ako sumnjate da je trovanje hranom posljedica konzumiranja hrane iz restorana ili drugog objekta koji posluje s hranom, o tome obavijestite svoga liječnika, ili direktno kontaktirajte lokalni Zavod za javno zdravstvo i sanitarnu inspekciju, kako bi se spriječilo širenje zaraze hranom.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Vesna Novak iz Novog Sela Rok sa svojim cvjetnim carstvom

Dragica Hanžek iz Vidovca na sajmu je nudila jesenske presadnice

Zašto je bolje počupati ambroziju nego ju kositi?

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) je invazivna biljka uvezena iz Amerike, a ono što radi u našem biosustavu je da svojim agresivnim rastom potiskuje naše biljne autohtone sorte (na kojima se hrane autohtone životinjske vrste), a osim toga, teški je alergen i mnogi ljudi u ovo doba godine pate od teških alergijskih reakcija na pelud ambrozije u cvatu. Zato je i zakonski propisano da ambroziju treba ukloniti. No, je li ju dovoljno kositi? Nije. Koliko god ona već bila pokošena, ona u ovo doba godine zna da je zadnja prilika za cvasti i osjemeniti se, zato će i mali podrezani ostatak biljčice potjerati cvijet, nakon toga naravno formirati i sjeme. Zato ja sve što sad nađem, a još je u cvatu –čupam.

Sjeme godinama čeka u tlu povoljnu priliku za nicanje, a u tlu sjeme ambrozije može čekati čak 80 godina povoljni trenutak za nicanje. Klijanje sjemenja aktivira obrada zemlje, uzurpiranje zemlje, zato je najčešća na

oranicama tj. na obrađenim površinama, a jako je malo ima na livadama. Zadnjih nekoliko godina mi se je na jednoj livadi proširila ambrozija, bilo je dosta krtičnjaka i tu je ona niknula dok su krtice nadigle zemlju. Kako na toj livadi imam i biljku krvaru (Sanguisorba) koja je potrebna livadnom leptiru plavcu za opstanak jer se njegova gusjenica hrani samo na toj biljci, neću kositi sve do 15. 9., a do tada bi se već ta ambrozija mogla osjemeniti. Zato smo ovih dana počupali svu ambroziju - i da ne ode u sjeme, i da si to sjeme kasnije ne dovedem s malčem doma i posijem u svoj biovrt. A na njivama na polju, viđam parcele s jako puno ambrozije u punom cvatu. Imajte razumijevanje za one koji u ovo doba godine zaista vrlo pate od alergijskih reakcija, i gdje god da vidite ambroziju – čupnite. No nije ambrozija samo loša. Ona je i ljekovita biljka, a najbolje ju je za ljekovite svrhe brati prije nego ode u cvijet. U narodnoj se medicini konzumira kao čaj ili kao

PELIN STJEPANA Kovača iz Domašinca

Svatko tko je imao ili ima problema s želucem koristio je pelin i naprosto ga “obožava”. Riječ je o ljekovitoj biljci koja vrlo uspješno raste u našim vrtovima. Međutim, samo rijetki ga uzgajaju i to uglavnom gorki. Njegova slatka varijanta, u prvi plan izbila je za vrijeme korone jer se pisalo da je potencijalni lijek protiv tog opakog virusa.

Pelin je bio prvi izbor i naših predaka za želučane i crijevne tegobe, grčeve u želucu i kronični zatvor. Upotrebljavali su ga i za bolesti krvi,

tinktura za liječenje temperature, groznice, dijareje, bolesti probavnog trakta, za uklanjanje parazita iz organizma, tretiranje modrica i rana, ublažavanje problema s išijasom. Koristi se za reguliranje krvnog tlaka, razine šećera u krvi, čak za liječenje brojnih alergija. Potpomaže stvaranje krvi, regeneraciju eritrocita i leukocita te tako sprječava pojavu leukemije, a nova istraživanja su dokazala da pomaže u borbi protiv brojnih tumora. Ambrozija slovi kao biljka koja osiromašuje tlo jer iz njega crpi jako puno hranjivih tvari - pa možete i njome malčirati (prije nego ode u sjeme!) ili pak napraviti tekuće gnojivo od nje i tako vratiti u tlo ono što je iscrpila iz tla.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI

PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

Stjepan Kovač dobro pozna svojstva pelina

a omiljeno im je geslo bilo “pelin najbolje čisti krv”. Važno je napomenuti da slatki i gorki pelin treba koristiti s oprezom i umjereno jer ako

se koriste u većim količinama mogu izazvati određene negativne reakcije kod nekih osoba.

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

Čakovec je proteklog vikenda bio domaćin posebnog okupljanja. Bivši učenici Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, generacije

1998./1999. godine, svečano su obilježili 25 godina od završetka srednje škole. Uz smijeh i dobro raspoloženje, maturanti su se vratili

u školske klupe, prošetali školskim hodnicima i prisjetili se brojnih školskih anegdota i dogodovština uz svoje razrednice. Dru-

ženje je potrajalo do dugo u noć, a dogovor je pao da se obavezno okupljaju i za 30. obljetnicu. (sh, foto: Studio Marrtinez)

4. A razred i razrednice Ljiljana Zvonarek i Tatjana Frančić Mikulić

4. C razred i razrednica Emilija Igrec

4. E razred i razrednice Jadranka Jošić i Ivana Puzak

4. F razred i razrednice Štefić Zlatica i Rolanda Mikulan

4. D razred i razrednica Virđinija Barić

4. B razred i razrednica Mirjana Nemet

OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA

(Matična škola Čakovec, PO Prelog, PO Mursko

Središće i PO Donji Kraljevec)

1. Razred - Razrednici: Vedrana Fabac, mag. mus.; Tihana Novak, mag. glazb. pedagogije; Zrinka Novak, mag. glazb. pedagogije i povijesti umjetnosti i Igor Hrustek, prof. tube

Odlični učenici: Babić Dorotea, Bakoš Beata, Bermanec Ana, Bernat Kristina, Bogdan Magdalena, Borković Klara, Bralić Lea, Bratovšćak Filip, Bratuša Mia, Debelec Erin, Fajić Lara, Fras Sven, Furdi Karlo, Grabant Sara, Haramija Abel, Horvat Elena, Horvat

Petar, Horvat Vjera Frane, Jančec Jakov, Jeđud Amalija, Jeđud Miron, Jocić Filip, Košir Anastazija, Kovačević Kaleb, Krznar David, Kutnjak Nikol, Lepen Teo, Lesjak Liam, Lesjak Mila, Lovrec Laura, Ljušaj Morea, Mesarić Ana, Mesarić Rahela, Novak Lena, Novak Tena, Patafta Ivan, Petković Eva, Požgaj Ivona, Sabolić Mila, Srpak Kaja, Šantl Ela, Šardi Antonija, Šarić Luna, Šimunković Julija, Tot Timon, Tota Vida, Tylukha Andrii, Zaspan Erik, Žegarac Ognjen

2. Razred - Razrednici: Franjo Drožđek, mag. mus.; Tihana Novak, mag. glazb. pedagogije; Zrinka Novak, mag. glazb. pedagogije i povijesti umjetnosti i Igor Hrustek, prof. tube

Odlični učenici: Marija Andročec, Marta Andročec, Alisa Bađari, Lukas Blažeka,

Toma Blažeka, Marta Dominik, Elena Barić, Viktor Barić, Ciglarić Lena, Lea Cvija, Tonka Džanko, Gita Galović, Petar Goričanec, Mirta Grubić, Daniel Horvat, Karlo Horvat, Matija Igrec, Leon Ivanušić, Dina Janeš, Lucija Jović, Helena Kekić, Roko Kolarić, Leon Križaj, Leon Kuzma, Gabriel Kuzma, Maša Kvakan, Gilijan Makar, Patrik Martinjak, Grgur Mesić, Šimun Mesić, Ivan Mikulaj, Toma Palašek, Mia Pavlic, Matej Peras, Ilija Pintarić, Daša Posavec, Pavla Posavec, Mihael Siladi, Eva Sršan, Adam Strojko, Franka Šimunić, Krsto Vlašić, Fran Vuković, Greta Zamuda, Korina Zemljić, Ela Zoričić, Franka Živko

3. Razred - Razrednici: Daniel Hrgar, mag. mus.; Tihana Novak, mag. glazb. pedagogije i Zrinka Novak, mag.

glazb. pedagogije i povijesti umjetnosti

Odlični učenici: Roko Abramović, Ilona Baričević, Dario Biškup, Marvin Filipan, Ivija Filo, Filip Furdi, Roko Igrec, Liv Kolarić, Vida Levačić, Mia Munđar, Mia Nedeljko, Hermina Ostoja, Dora Perčić, Tena Petrinović, Filip Trabe Baranašić, Vanja Varga, Luka Vuković

4. Razred - Razrednici: Vedrana Fabac, mag. mus.; Tihana Novak, mag. glazb. pedagogije; Zrinka Novak, mag. glazb. pedagogije i povijesti umjetnosti i Igor Hrustek, prof. tube

Odlični učenici: Bermanec Lovro, Dominik Dominik, Horvat Eva, Jevtić Zara, Kaučić Lina, Novak Emerik, Patafta Matej, Podobnik Martin, Pongrac Klara, Reich Lucijan, Šafarić Ema,

OBITELJ KARLOVČEC prvi put na okupu na rodnoj grudi u Jurovčaku

Šlezak Ana, Šlezak Vjera, Štefok Magdalena, Štumberger Klara

5. Razred - Razrednici: Davor Žličar, prof. klavira; Tihana Novak, mag. glazb. pedagogije; Zrinka Novak, mag. glazb. pedagogije i povijesti umjetnosti i Igor Hrustek, prof. tube Odlični učenici: Ruben Bađari, Zala Bedić, Zara Bujanić, Neva Haramija, Klara Kipke, Elena Kolenko, Petra Koštarić, Larisa Kuqi, Ena Mati, Klara Miljančić, Oliver Moharić, Zara Oltran, Pia Petković, Sara Petrović, Asja Pintarić, Helena Pongrac, Ana Zadravec

6. Razred - Razrednici: Monika Nekić, mag. mus.; Tihana Novak, mag. glazb. pedagogije i Igor Hrustek, prof. tube Odlični učenici: David Bedić, Nataša Drakulić, Marko Horvat, Ema Krčmar, Tonka Pavlic, Jelena Pongrac, Leonardo Re-

ich, Pablo Srpak Šoltić, Lara Šalamon, Leon Toth

OSNOVNA ŠKOLA KLASIČNOG BALETA

1. i 3. RAZRED - Razrednica: Marijana Hunjak, nast. razr. nastave – klavirist Odlični učenici: Pavleković Muna, Lebar Lota, Purić Jona, Sabolić Anita, Fernandez Polanec Adriana

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Drošova domovina ujedinila veliku obitelj

Okupilo se 18 bratića i sestrični, dva strica i jedna teta iz obitelji Karlovčec

Piše: Sanja Heric

Ivo Kodba okupio cijelu obitelj

- Ivo mi je bratić, a njegova mama je poginula u ratu. Na dedekovoj domovini u Jurovčaku koju zovemo Hrenova domovina prema dedeku Drošu

Nakon dugih godina, obitelj Karlovčec iz Jurovčaka ponovno je sjedinila svoje članove na jedinstvenom obiteljskom okupljanju. Ideju za ovo nezaboravno druženje pokrenuo je Ivo Kodba koji je, unatoč odlasku u Sloveniju gdje sada živi, čvrsto vezan za svoje korijene u Međimurju, u Jurovčaku, odakle je potekla cijela obitelj.

Hrenu, koja je još jedina ostala u nasljedstvo i prerasla u šikaru, odnosno “kopije”, napravio je svoju vikend-kuću i došao na ideju da bi bilo lijepo sve svoje rođake okupiti pa da se malo družimo i stvorimo neke nove životne uspomene, ispričao nam je Aleksandar Karlovčec, Ivin bratić, koji inače dolazi iz Štrigove.

Puno razglabati o ideji nije bilo potrebno jer su svi objeručke prihvatili inicijativu. - Kad je jelo i piće na redu uvijek smo svi Karlovčecovi za, dodao je Aleksandar.

Obitelj Karlovčec ima bogatu povijest koja seže daleko u prošlost. Od 13 djece njihova

djeda Andrije i bake Terezije, još uvijek živi troje. Iako su se mnogi članovi obitelji razišli po svijetu, veza među njima nikada nije, po svemu sudeći, presušila.

- Od bratića i sestrični, 23 nas je još uvijek živo. Čak nas 18 se uspjelo okupiti krajem kolovoza, a ostali nisu mogli doći zbog bolesti, dodaje u nastavku.

Dogovoreno ponovno okupljanje

- Ovo nam je bilo prvo takvo okupljanje, a dogovor je da se ono obavezno ponovi. Došle su nam čak sestrične iz Vojvodine. Zanimljivost je

ta da najmlađa teta ima 72 godine, a najstarija 74 godine, samo su dvije godine razlike, dodao je u razgovoru Aleksandar, inače zvani Aco, sretan što je konačno cijelu svoju obitelj vidio na okupu.

- Po prvi put sam vidio svoju rodbinu iz Vršca. Lijepo je bilo vidjeti sve te ljude, svoju krv i razmijeniti sjećanja na svoje prece, nadovezao se Aleksandar.

Tijekom druženja, obitelj je razmijenila brojne priče i uspomene na svoje pretke. Posebno su se prisjetili svojih djeda i bake, Andrije i Terezije, koji su im usadili vrijednosti koje nose cijeli život.

Andrija je preminuo 1979. godine, a Terezija 1952. godine prilikom poroda najmlađe kćeri, koja je također došla na ovaj jedinstveni susret. Iako su oboje preminuli, njihov duh i nasljeđe žive i dalje u srcima njihovih potomaka, koji su bili vrlo sretni što su imali priliku doživjeti i upriličiti ovo lijepo druženje. Svoje druženje završili su uz puno emocija i smijeha te će ovu novu uspomenu čuvati zauvijek u svojim srcima. Kako bi nastavili tradiciju i ojačali svoje veze, dogovoreno je da će se ponovno okupiti na istom mjestu.

Obitelj Karlovčec po prvi put na okupu zabilježila je ovo druženje zajedničkom slikom

Organizator druženja Ivo Kodba i njegova supruga Marijana sa slikom Karlovčecova grunta od nekada

ODRŽANA PRVA biciklijada Od Mure do kulture

Lokalnu povijest i baštinu upoznali na zabavan način

- Bicikliralo se do Spomen-parka naftaštva, Centra Med dvemi vodami, Kuće starina u Podturnu, Mamičine škrije u Gornjem Kraljevcu, Oldtimer muzeja u Selnici i Spomen-doma rudarstva Cimper

Biciklijada Od Mure do kulture, jedinstvena je tura koja je osmišljena tako da biciklisti zastaju na određenim stajankama i posjećuju interpretacijske centre na području Turističke zajednice Mura i gorice koja obuhvaća Grad Mursko Središće, Podturen, Selnicu i Vratišinec. Ova jedinstvena biciklistička tura održala se prvi put i spoj je rekreacije s osmišljenim posjetima mjestima koja svojom poviješću i baštinom pričaju priču o identitetu ljudi ovog komadića Međimurja. Ljubitelji vožnje biciklom u subotu

su se okupili na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću i krenuli u besplatni obilazak interpretacijskih centara u okolici. U ekipama koje su se skupile za vožnju bilo je svih dobnih skupina od osam do sedamdeset osam godina, a vodio ih je Zoran Turk, di-

rektor Turističke zajednice područja Mura i gorice.

Odredišta su bili: Spomen-park naftaštva – Peklenica, Med dvemi vodami, Centar za posjetitelje – Križovec, Kuća starina obitelji Strahija, Murk, Nedeljko –Podturen, Mamičina škrija – Gornji Kraljevec, Oldtimer muzej Šardi – Selnica i Spomen-dom rudarstva Cimper – Mursko Središće. Vožnja biciklom kao oblik rekreacije uz razglede lokalne baštine i povijesne ostavštine završio je okrjepom na Izletištu Fusek u Murskom Središću.

Jedna od prvih stajanki biciklistima bio je Spomen-park naftaštva u Peklenici, gdje

posjetitelji imaju priliku vidjeti kako nafta i dan danas izvire iz podzemlja. Među biciklistima je bila i Adriana Kolman (50) iz Murskog Središća, koja nam je rekla: - Na biciklijadi sam u pratnji djetetu koje trenira atletiku, a na biciklijadi smo grupno s atletskim klubom. Inače trčim, a bicikliranje mi je novi izazov. Premda smo većinu interpretacijskih centara obišli, uvijek ih je zanimljivo vidjeti iznova i saznati nešto novo, kazala je. Ako vam je žao što ste propustili ovu rekreativno-kulturnu biciklijadu, imat ćete priliku iduće godine. (BMO)

Biciklis� su razgledali Spomen-park na�aštva u Peklenici

Adriana Kolman: Uvijek je zanimljivo vidje� i sazna� nešto novo

Mariju Danilović ugodno

www.mnovine.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Općina Donja Dubrava

Jedinstveni upravni odjel

KLASA: 350-01/24-01/02

URBROJ: 2109-5-24-17

Donja Dubrava, 09.09.2024.

JAVNOPRAVNIM TIJELIMA -SVIMA-

iznenadili u jutarnjoj kupnji

Marija Danilović iz Čakovca ovog je tjedna obavljala jutarnju kupnju u Trgovini KRK na čakovečkom sajmištu. Ugodno smo ju iznenadili malim poklo-

nom, platnenom šoping-vrećicom Međimurskih novina. Gospođa Marija je redovna čitateljica naših novina, a najviše ju zanimaju aktualni događaji.

Ljubazna prodavačica Nina Škvorc također nas prati i obavezno prelista novine svakog petka odmah kad stignu. I ona je dobila naš mali poklon. (mk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

MEĐIMURSKE NOVINE i Optika Briljant

Treći kupon 113. kola

Novo, 113. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 24. rujna. Sretnog dobitnika 113. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. rujna. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

za predaju kupona je utorak 24.9. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Temeljem odredbe članka 94. i članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i Odluke načelnika Općine Donja Dubrava od 06.09.2024. god. (KLASA: 350-01/24-01/02, URBROJ: 2109-5-01-24-16)

OBJAVLJUJE SE

Održavanje javne rasprave o prijedlogu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „GOSPODARSKE ZONE SJEVER“ Donja Dubrava Javni uvid u prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja “GOSPODARSKE ZONE SJEVER” Donja Dubrava započinje dana 20.09.2024. i traje do 30.09.2024. godine, a može se u navedenom terminu izvršiti u prostorijama Općine Donja Dubrava, radnim danom od 7,00 - 15,00 sati te na web stranicama (http://www. donjadubrava.hr) Općine Donja Dubrava. Javno izlaganje radi obrazloženja planskih rješenja, smjernica i mjera u okviru navedenog Urbanističkog plana održat će se 24.09.2024. god. (utorak) u vijećnici ( kuća Zalan) Općine Donja Dubrava (Trg Republike 9, Donja Dubrava) s početkom u 12,00 sati. Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi:

1. Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju u javnoj raspravi u kojoj:

• imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog predmetnog prostornog plana, tijekom trajanja javnog uvida

• mogu postavljati pitanja za vrijeme javnog izlaganja o predloženim rješenjima

• mogu dati prijedloge i primjedbe u zapisnik tokom javnog izlaganja

• mogu nositelju postupka uputiti pisana mišljenja, prijedloge i primjedbe najkasnije do 30.09.2024. god. na adresu: Općina Donja Dubrava, Jedinstveni upravni odjel Trg Republike 13, 40328 Donja Dubrava s naznakom „prilog javnoj raspravi“ ( prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi).

Javnopravna tijela koja su dala, odnosno trebala dati zahtjeve za izradu predmetnog prostornog plana, u javnoj raspravi sudjeluju davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva, odnosno mišljenja o primjeni posebnog propisa i/ili dokumenata koji je od utjecaja na prostorni plan. Krajnji rok za dostavu mišljenja javnopravnih tijela je 30.09.2024.god. Pozivaju se zainteresirani da, na naprijed navedene načine, sudjeluju u javnoj raspravi o prijedlogu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja “GOSPODARSKA ZONA SJEVER” Donja Dubrava. PROČELNICA JUO Monika Žinić, mag.oec.

iz Strahoninca je uz pomoć ljubaznog djelatnika Briljanta

Alenka Kovačić iz Strahoninca odabrala naočale

Najviše sreće u izvlačenju 112. kola nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Alenka Kovačić iz Strahoninca. Svoje je naočale pre-

uzela u ponedjeljak u Optici Briljant. Naša je sretna dobitnica bila jako iznenađena kad smo je nazvali i rekli da je osvojila naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz

Briljanta odabrala je naočale koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta. (mk, foto: mk)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Alenka Kovačić

odabrala svoje naočale

TRGOVINA KRK u Čakovcu

Ovog tjedna našu prak�čnu šoping-vrećicu poklonili smo gospođi Mariji i Nini

Martina Strahija i 10 godina najljepših uspomena

Foto studio Marrtinez, pod kreativnim vodstvom Martine Strahije, proslavio je 10 godina uspješnog rada. Desetljeće je prošlo u znaku bilježenja najljepših trenutaka –vjenčanja, obiteljskih proslava, portreta i korporativnih događaja. U velikom intervjuu, Martina otkriva kako je njezina ljubav prema fotogra�iji prerasla u uspješan posao te kako je njezino putovanje od analognih kamera do suvremenih tehnologija oblikovalo njezin jedinstveni stil. Intervju donosimo na 3. stranici Medije. (sh)

VIKEND VODIČ

Petak,

13. rujna

10:00

1. filmski fes�val Ivo Šubić

Sokolski dom

Mursko Središće

19:00

Kak igramo i tancamo

Muzej Croata insulanus

Grada Preloga

Subota, 14. rujna

10:00

1. filmski fes�val Ivo Šubić Sokolski dom Mursko Središće

13:00

Tradicionalno kuhanje

jela udruga

Šumica pored nove

škole Kotoriba

20:00

Nastup grupe Dobre vibracije

Prostor iza nove škole OŠ

Jože Horvata Kotoriba

Nedjelja, 15. rujna

10:00

1. filmski fes�val Ivo Šubić

Sokolski dom

Mursko Središće

14:00

Nastup KUD-a Kotoriba, mažoretkinja i Limene glazbe

Prostor iza nove škole OŠ

Jože Horvata Kotoriba

15:30

Nastup Tamburaškog

sastava Frikovi

Prostor iza nove škole OŠ

Jože Horvata Kotoriba

17:30

Obilježavanje godišnjice

tragedije na Dravi

Spomen obilježje

tragedija na Dravi

ŠTO

SE

NUDI na Danima

Proslava Dana općine Vratišinec počinje u četvrtak 14. rujna svečanom sjednicom u Domu kulture u 18 sati na kojoj se tradicionalno dodjeljuju najviša priznanja zaslužnima.

U petak u 20 sati na rukometnom igralištu koncert će održati Minea s pjesmam koje nas vraćaju u rasplesani 90-e, pod nazivom Back to the 90’s, a uz nju nastupaju DJ Alen & DJ Berto.

FILMSKI FESTIVAL

najave

općine Vratišinec Zabavljat će Minea i Neda Ukraden

U subotu od 13 sati na rukometnom igralištu održavaju se II. Vratišinski kotlići i I. Sajam domaćih proizvoda. U 20 sati počinje koncert Nede Ukraden uz prednastup Tihomira Kožine & banda.

U nedjelju je od 15 sati u Gornjem Kraljevcu izložba oldtimer vozila i sportske igre, a djeci su na raspolaganju napuhanci za zabavu.

U utorak 17. rujna u 10 sati svečano je otvorenje spo-

“Ivo Šubić” Mursko

U organizaciji TZP-a Mura i gorice, Centra za kulturu Rudar, Grada Mursko Središće i Udruge Kreativna zona, priprema se prvi �ilmski festival nazvan po proslavljenom kazališnom i televizijskom glumcu Ivi Šubiću. Ovaj događaj donosi tri dana bogatog �ilmskog programa, druženja i inspiracije. Od 13. 9. do 15. 9. s početkom u 19 sati, imati ćete priliku za uživanje u nezaboravnim �ilmovima, kreativnosti i inspiraciji! Prvi dan festivala otvara kvizašica Morana Zibar, koja će predstaviti najgledaniji talijanski �ilm ovog stoljeća, "Uvijek postoji sutra". Ova priča o ljudskim odnosima i nadama pružit će gledateljima priliku za re�leksiju o vlastitim životnim iskustvima. Drugi dan festivala bit će posvećen talentiranom redatelju Silvestru Kolbasu, koji će predstaviti svoje najnovije djelo "Naša djeca". Ovaj �ilm, koji ispituje odnose unutar obitelji i izazove odrastanja,

potaknut će rasprave i razmišljanja među gledateljima. Na završnom danu, Mursko Središće će imati čast ugostiti predsjednika Hrvatskog društva �ilmskih redatelja, Danila Šerbedžiju. Na repertoaru će biti �ilm "Čovjek koji nije mogao šutjeti", dobitnik Zlatne palme u Cannesu, kao i pet kratkih �ilmova koje je odabrao sam redatelj. Dodatno, Danilo će s nekoliko kadrova najaviti svoj skorašnji projekt o Draženu Petroviću, čime će dodatno razveseliti publiku. Svi događaji održat će se u Ljetnom kinu, a u slučaju lošeg vremena, program će se preseliti u Sokolski dom. Ulaz na sve projekcije bit će besplatan, a posjetitelji će moći uživati u grickalicama i piću, stvarajući tako pravu �ilmsku atmosferu. Ne propustite prvi Filmski festival “Ivo Šubić” u Murskom Središću, koji nas poziva na putovanje kroz svijet �ilma, inspiracije i međusobnog povezivanja. (jt)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - THOMAS KEHL, MONA LINKE: MOJE FINANCIJE

Dobitnik knjige Nakon što je otišla objavljene u prošlom broju je Barbara Novak iz Lopatinca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1513

Thomas Kehl, Mona Linke: Moje financije

men-obilježja poginulim braniteljima Domovinskog rata iz Vratišinca. U petak 20. rujna s početkom u 17:30 u Gornjem Kraljevcu će se održati Javna pokazna vježba Vatrogasne zajednice Vratišinec. (BMO)

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Cilj knjige je pruži� znanje i prak�čne smjernice koje će vam pomoći da na najbolji način iskoris�te svoj novac. Nakon što završite s čitanjem posljednje stranice, moći ćete se sami pobrinu� za svoje financije. Inves�cijski bankar i financijski stručnjak Thomas Kehl u suradnji s novinarkom Monom Linke savjetuje kako akumulira� sredstva, objašnjava osnovne principe funkcioniranja financijskog tržišta te uklanja općenite bojazni prosječnog čitatelja oko ulaganja. Jasna, pregledna, korisna i učinkovita, ova je knjiga obavezno š�vo za svakog čitatelja koji brine o vlas�toj (financijskoj) budućnos�.

Neda Ukraden zapjevat će s početkom u 20 sati na rukometnom igralištu u Vratišincu, Pixell

MAJSTORI HUMORA Miro Čabraja i Asim Ugljen dolaze u Čakovec

Baka ima dečka?!

Miro Čabraja i Asim Ugljen, dva majstora humora, dolaze na čakovečku scenu osvojiti publiku svih generacija! U centru zbivanja je Toma kojeg utjelovljuje talentirani Asim Ugljen.

Kao prvi hrvatski žigolo, Toma ulazi u niz komičnih situacija s gospođama u zrelim godinama, a njegov humor i šarm donose mnoštvo razmišljanja o životnim odabirima. Ova predstava nije samo izvor zabave; ona otvara vrata za dublje shvaćanje ljubavi i međuljudskih odnosa te osvaja publiku svojih duhovitim i emotivnim prikazima zrele ljubavi, otvarajući pitanja o prevari i požudi.

Miro Čabraja, kreativni um poznat po radu s djecom, u ovoj predsta-

Ova knjiga predstavlja savršeni početak snalaženja u džungli investiranja, ali i svim ostalim područjima financijskog svijeta, posebno za one bez ikakva prethodnog iskustva

Utorak, 17. rujna

10:00

Svečano otvorenje spomen obilježja Vra�šinec

Srijeda, 18. rujna

17:00

Baka ima dečka?! Centar za kulturu Čakovec

Petak, 20. rujna

18:00

Predavanje Nikole Borića: Život u skladu s prirodom4 Čarobna šuma Lopa�nec 18:00

Od pakla s dušom do kan-kana u papučama

Zgrada Scheier

Nedjelja, 22. rujna 19:00

vi pokazuje svoju svestranost kao autor i izvođač. Njegova sposobnost da kroz humor istraži kompleksnost ljudskih odnosa čini ovu predstavu posebno vrijednom. Predstava nije samo zabavna, već i društveni fenomen koji nas potiče na razmišljanje o kompleksnosti ljudskih odnosa, ljubavi i požudi. A što se zapravo događa kada baka pronađe dečka?

Saznajte 18. rujna 2024. godine u Centru za kulturu Čakovec s početkom u 20 sati! Ulaznice su već dostupne putem platforme Core Eventa ili na �izičkim prodajnim mjestima Core Eventa. Pridružite nam se i ne propustite priliku za smijeh! (jt)

Globina, kazališna predstava KUD-a Mura, Makamusa, Xenixa i Grupe Sarcas Mursko Središće, dvorište iza Sokolskog doma

Petak, 27. rujna 19:00

Pub-quiz na temu glazbe Mursko Središće, dvorište iza Sokolskog doma 20:00

Vanna Centar za kulturu Čakovec

Nedjelja, 29. rujna 19:00

Zoran Predin, koncert Mursko Središće, dvorište iza Sokolskog doma

Najavite događaj! Sve informacije

šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

POKLANJA KNJIGU

Piše: Snježana Zorković, Foto: Studio Marrtinez

Foto studio Marrtinez

pod vodstvom vlasnice Martine Strahija iz Novog Sela Rok, prošlog ponedjeljka 9. rujna obilježio je deset godina uspješnog rada. Od samog početaka studio se istaknuo posebnošću, drugačijim pristupom fotogra�iranju, visokom profesionalnošću, kreativnošću i individualnim pristupom svakom klijentu. Tijekom desetljeća studio Marrtinez je zabilježio brojne važne trenutke – vjenčanja, obiteljske proslave, portrete i korporativne događaje, stvarajući uspomene koje traju.

Martina Strahija svojim talentom i posvećenošću razvila je studio u prepoznatljivo ime u svijetu fotogra�ije, gdje kvaliteta i autentičnost svake fotogra�ije govore same za sebe. A kako je sve počelo pitali smo Martinu.

- Slaviš 10 godina rada svog fotografskog studija. Kako je sve počelo i što se do danas promijenilo?

- Teško je uopće govoriti o tome kako je počelo jer se iskreno prvih koraka ni ne sjećam s obzirom na to da su se dogodili u vrlo ranoj mladosti. Mama je “krivac“ za to jer mi je od malih nogu prenijela ljubav prema fotogra�iji i dala mi prvi analogni fotoaparat u ruke. I naravno, ljubav se dogodila nakon prvog škljocanja ili klika, i nije prestala do danas. Tako da je meni posao nastao prvenstveno iz ljubavi i hobija. A što se do danas promijenilo?

Jako puno toga. Od toga da sam odrasla na analognoj fotogra�iji, početkom 2000ih godina upoznala sam se s digitalnim svijetom, a danas radim digitalnim fotoaparatom i programskim softverima. Od prvih koraka kada sam sate i sate provela sjedeći uz tratinčice (neizbježna biljka svih zaljubljenika i profesionalaca u fotogra�iji u prvim koracima),

intervju tjedna

FOTO STUDIO MARRTINEZ iz Novog Sela Rok proslavio 10. rođendan

Marrtinez slavi jubilej i pomaže djeci u Tanzaniji

- Biti u profesionalnim vodama fotografije znači konstantno učenje, praćenje trendova, redovita edukacija te biti u korak s novom tehnologijom koja se iz dana u dan nadograđuje

do toga da fotogra�iram gotovo izumrla plemena diljem Afrike, najsretnije trenutke pojedinaca i zajednica (od proslava ljubavi do novorođenčeta). Prije deset godina sam osnovala studio MaЯRtinez i nisam imala pojma u što se upuštam niti što me čeka, a danas sam majstor s velikim iskustvom (I još uvijek trebam puno učiti! Ovo smatram tek početkom.).

Ljudi traže osobu od povjerenja uz koju se mogu vrlo lako opustiti ispred objektiva

- Koji su ključni trenuci ili projekti tijekom tog razdoblja na koje si najponosnija?

- Ključnih trenutaka je bilo nekoliko. Krenuvši od toga da sam bila dovoljno hrabra da hobi pretvorim u posao i samim time izađem iz svoje komfort zone, do toga da imam tu privilegiju povjerenja roditelja novorođenih beba, da ih među prvima nakon poroda primim u svoje ruke i stvorim predivne uspomene koje će trajati zauvijek. Ključni projekti? I tu ima svašta nešto, ali popis bi bio predugačak…. Uskoro izlazi na svjetlo dana Vodič kroz vjenčanja koji je nastajao kroz ovih 10 godina iskustva fotogra�irajući vjenčanja. Najponosnija sam na dva projekta u Hrvatskoj. Jedan je “Božićna čarolija“ koji će se u studiju Marrtinez ove godine odvijati po jubilarni 10. put, a drugi projekt je dobrotvorno fotogra�iranje za djecu iz sirotišta u Tanzaniji koji će ove godine ići 4. godinu za redom. Tim projektom sam ponosna na naše Međimurce – zbilja smo Županija velikog srca! Ima još jedan projekt u suradnji s Gimnazijom J. Š. Slavenski Čakovec koji uskoro izlazi van, ali to nek još malo ostane pod velom tajne.

- Nedavno si položila majstorski ispit u fotogra-

�iji. Kako je to iskustvo utjecalo na tvoj rad i je li se što promijenilo?

- Zašto sam polagala sve te ispite za majstorski? Nisam morala, ali sam jednostavno htjela. Jer, život je neprestano učenje. Fotogra�ija je moj poziv i oduvijek sam željela baviti se time. Život me vozio u raznim smjerovima, ali na kraju sam uspjela. Biti u profesionalnim vodama fotogra�ije znači konstantno učenje, praćenje trendova, redovita edukacija te biti u korak s novom tehnologijom (koja se iz dana u dan nadograđuje). Majstorski ispit je za mene samo poticaj i ohrabrenje. I odgovor svima koji se pitaju: je li moguće? Naravno da jest, i zato se trebamo boriti za sebe, jer nitko drugi neće to učiniti umjesto nas. Za postati majstor nema prečica, samo rad. Bilo je prepreka i ružnih komentara na mom putu, ali sam to iskoristila kao motivaciju koja me samo brže dovela do ovog mjesta na kojem sam sada. I uživam u svom poslu.

- Što danas ljudi najviše traže?

Tanzanija me naučila da živim u sadašnjem trenutku, da cijenim jednostavnost i ljepotu života, imam mnogo više strpljenja, razuijevanja, pozitivnog razmišljanja, ali ponajviše zahvalnosti

- Ljudi danas traže da se fotogra�ijom zabilježe neki od njihovih najsretnijih trenutaka u životu, rođendani, obiteljski portreti, vjenčanja, krštenja, novorođenčad… u digitalnom dobu u kojem jesmo i kada nam je sva tehnologija na dohvat ruke, često se dogodi da su nam mobiteli puni memorija kojekakvih fotogra�ija koje nikada ne ugledaju svjetlo dana u papirnatom obliku. To je najčešći razlog zašto ljudi angažiraju profesionalce i traže naše usluge, da dobiju fotogra�iju koju mogu otisnuti, vrlo često i uokviriti te tako sačuvati uspomene na neke bitne trenutke. Traže osobu od povjerenja uz koje

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 25.09.2024. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Girl you know it’s true

Dobitnica ulaznica za film: Anita Đuranić

KAKO DO ULAZNICA?

se mogu vrlo lako opustiti ispred objektiva.

- Aktivno sudjeluješ u humanitarnim projektima, posebno u pomoći djeci u Tanzaniji. Kako te je to iskustvo promijenilo kao osobu i profesionalca?

- Uz fotogra�iju, bavim se i volonterskim radom u Tanzaniji (Udruga Ti nisi sam), što je još jedan od mojih projekata kojeg bih teško mogla uskladiti s nekim klasičnim poslom od 7 do 15 sati, 5 ili 6 dana u tjednu. Tako da je moja ljubav prema fotogra�iji meni omogućila da i dio sebe posvetim najranjivijima, odbačenoj djeci. De�initivno je to ostavilo trag na mene i promijenilo me u smislu da imam mnogo više strpljenja, razumijevanja, pozitivnog razmišljanja, ali ponajviše zahvalnosti. Tanzanija me naučila da živim u sadašnjem trenutku, da cijenim jednostavnost i ljepotu života. Bilo tko tko je spreman otvoriti srce i dušu, Tanzanija će ga primiti raširenih ruku i otkriti mu čudesa i nove dimenzije samoga sebe.

- Kad gledaš naprijed, što bi voljela postići u narednih 10 godina?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

- Naravno da planovi za narednih 10 godina postoje, ali idemo dan po dan. Projekt po projekt. Mjesta i vremena za napredovanje uvijek ima, jer gdje ima volje – ima i načina. Ali, sve to ne bi bilo moguće bez povjerenja korisnika usluga studia Marrtinez, bez podrške obitelji i moje ekipe. Radost ovih 10 godina je zbog vas, uz vas i s vama! Idemo u drugo desetljeće – zajedno brojati divne trenutke, stvarati nove priče, čaroliju iza objektiva i napraviti uspomene koje će trajati zauvijek! Zajedno! I hvala vam na tome!

Martina Strahija, vlasnica studia Marrtinez

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Mario Golenko

Mama i beba na špici su upile posljednje zrake ljetnog sunca

Crna haljina sve je što žena treba ima� u ormaru

Žuta haljina dobar je odabir za tople dane

Kris�na i Mia njeguju elegantan s�l

Mala bijela haljina sinonim je za ljeto

Traper je vječni klasik

Zajednička fotografija mladih atletskih snaga Međimurske županije sa stadiona Mladost u Zagrebu

ATLETIKA

ERSTE PLAVA LIGA

Mladi Međimurci na memorijalu Boris Hanžeković

Jedno od najvećih atletskih natjecanja u Hrvatskoj, Memorijal Boris Hanžeković, ove godine bio je poprište natjecateljskog duha i mladih atletičara. Prije službenog di-

jela Memorijala, svoje atletske vještine iskušali su najmlađi natjecatelji iz cijele Hrvatske, a koji su u svojim gradovima (županijama) ostvarili plasman među prva dva mjesta. Pod na-

zivom „Erste plava liga“ glavnog sponzora Erste & Steiermärkische Bank d.d. i Erste Plavim mirovinskim fondovima koji su omogućili djeci ugodan boravak u Zagrebu, a vrhunac je bio da

su nakon svojeg nastupa mogli uživati i družiti se sa svojim atletskim idolima uz fotogra�iranje i potpise. Iz Čakovca (Međimurske županije) velik broj natjecate-

lja sudjelovao je po razredima od četvrtog do sedmog i to u disciplinama trčanje na 60, 200 i 300 metara, skok u dalj, bacanje vortexa i kugle od 2 i 3 kg. Rezultati nisu izostali, na

što su i ponosni iz Atletskog kluba Međimurje koji su svoje voditelje i trenere angažirali da borave s djecom i daju im pokoji savjet prije samog nastupa. (Damir Perhoč)

POMEO konkurenciju

Ozren Grgić

zlatni

u Rijeci

Talentirani član Karate centra Šenkovec, Ozren Grgić, osvojio je zlatnu medalju na jakom međunarodnom turniru u Rijeci koja je od 6. do 8. rujna bila domaćin 23. izdanja turnira Cro open. U prvom kolu s gotovo bodom prednosti pobjeđuje predstavnika Ukrajine. U drugom kolu također uvjerljivo ostvaruje pobjedu protiv Slovaka. U četvrt�inalu se bori protiv još jednog Slovaka, no Ozren je opet uspješniji. U polu�inalnom meču protiv Ukrajinca Moskalenka Ozren pobjeđuje izvedbom majstorske kate Bassai dai s 0.7 bodova prednosti i osigurava medalju. U �inalnom meču protiv Slovaka Gendesa Ozren odlično odrađuje jednu

od najzahtjevnijih kata Gojushiho dai i s 0.7 bodova prednosti osvaja zlatnu medalju. - Nakon 28. Međimurje opena održanog prije tjedan dana, Ozren osvaja i 23. Cro open. To su dva od tri najkvalitetnija i najbrojnija turnira u Hrvatskoj. Odlične izvedbe, visok nivo natjecateljske forme i sigurnost, iako je natjecanje počelo 70 minuta ranije i nismo se stigli najbolje pripremiti za prve nastupe. Ovim uzastopnim pobjedama na najjačim turnirima Ozren ozbiljno kuca na vrata nacionalne selekcije s kojom će i nastupiti na predstojećem Mediteranskom prvenstvu na Sardiniji od 19. do 23. rujna, poručila je trenerica Inga Grgić. (lm)

KOŠARKA

KUP Krešimira Ćosića

Prijavljene

4 ekipe

U Kupu Krešimira Ćosića za našu županiju igrat će 4 ekipe: čakovečke ekipe Čakovec i Međimurje, Donji Kraljevec te Rudar iz Murskog Središća. Izvučeni su i parovi pa će u prvom kolu za vikend 21./22. rujna igrati međusobno čakovečke ekipe, a istoga bi se vikenda trebali sučeliti Rudar protiv Donjega Kraljevca. Finale Kupa za našu županiju igrat će se tjedan dana kasnije, tj. 28./29. rujna, polu�inale regije 5. listopada, a �inale regije 12. listopada. (bh)

Ozren s osvojenom zlatnom medaljom

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Prvo slavlje Dubravčana

Polet (P) poražen 3:1 protiv Omladinca u Novom Selu Rok, deset golova Slobode (S) protiv Hajduka (B), Omladinac (DS) pobjedom u derbiju “izbio” na vodeću poziciju, Torpedo (K) slavio 1:4 u Gornjem Kraljevcu protiv Napretka

Piše: Dino Jambrović

U Premier ligi, nastavlja se loša forma Dinama. Draškovčanima je u 47. minuti isključen Antonio Balent, zbog 2 opomene. Unatoč igraču manje, na terenu za igru gosti nakon lijepo odigrane akcije dolaze do pobjede zgoditkom Frana Balenta u 67. minuti. Drugi isključeni igrač Draškovca na susretu bio je Diego Campos da Silva u pretposljednjoj minuti također zbog 2 opomene. U nervoznom susretu, uz 2 isključenja glavni sudac Goran Žganec je još opomenuo po 4 igrača iz obje momčadi.

Sedmica Međimurca. Mrežu Venere PMP 3 puta je pogađao Dario Struški te jednom Jakov Pintarić, Patrik Mraz, Luka Rodek i Filip Hrustek. Podturen sa stopostotnim učinkom i nakon odigrana 3 kola. Mladost Komet je povela u 12. minuti golom Elvisa Sabola. Do kraja 1. dijela gosti dolaze do 3:1 s 2 zgoditka Luke Petaka te 1 Filipa Bogdana. Bez pobjednika u Macincu. Centrometal dolazi u vodstvo zgoditkom Vedrana Kršlaka u 15. minuti. Bod Slogi donosi Patrik Pukšec 6 minuta kasnije.

Preokret Bratstva u Donjem Kraljevcu. Nakon 1. dijela, Kraljevčan 38 je imao 1:0 golom Josipa Validžića u 15. minuti. Za Jurovčane je u 57. minuti opravdano dosuđen penal kojeg realizira Samo Žalik. Pobjedu gostima donosi u 2. minuti sudačke nadoknade Rafael Lajtman, „joker“ s klupe trenera Smiljana Liklina. U susjedskom derbiju Spartak je osvojio bod u Belici. Najveću priliku u prvom dijelu za BSK-a ne koristi kapetan Petar Šarić, čiji udarac odlično brani gostujući vratar Marko Posavec. U 2. dijelu velika terenska nadmoć domaćina, ali bez uspješne završnice u 2-3 prilike za postizanje zgoditka. Dubravčan upisao 1. prvenstvenu pobjedu ove sezone. U 11. minuti momčad iz Donje Dubrave dolazi u prednost golom Igora Kvezića. Tri minute kasnije za Jedinstvo izjednačuje Mihael Ladić. Gosti početkom 2. dijela prelaze u 48. minuti u vodstvo preko Darija Bubeka. Četiri minute kasnije za domaćine izjednačuje Dino Pomper. Nakon ulaska s klupe za pričuve Neven Andrlon u 82. minuti donosi veliko slavlje navijačima Dubravčana.

Rezultati: Dinamo (P) - Draškovec 0:1 (F. Balent), Venera PMP - Međimurec 0:7 (3x Struški, J. Pintarić, Mraz, Rodek, Hrustek), Mladost Komet - Podturen 1:3 (Sabol ; 2.

L. Petak, Bogdan), Centrometal - Sloga (Š) 1:1 (Kršlak ; Pukšec), Kraljevčan 38 - Bratstvo (J) 1:2 (Validžić ; Žalik, R. Lajtman), BSK - Spartak 0:0, Dubravčan - Jedinstvo (GM) 3:2 (Kvezić, Pomper, N. Andrlon ; Ladić, Bubek).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Draškovec - Sloga (Š), Podturen - Centrometal, Dinamo (P) - Kraljevčan 38. Nedjelja (16:30): Međimurec - Mladost Komet, Jedinstvo (GM) - Venera PMP, Spartak - Dubravčan, Bratstvo (J) - BSK u Sv. Martinu na Muri.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Polet poražen u Novom Selu Rok. Nakon 1. dijela domaćini su imali 1:0 golom Aleksandra Vinceka. Za spomenutog igrača ovo je prvijenac u bijelom dresu, nakon dolaska iz Sokola. Vodstvo Omladinca povisio je Matija Paman u 55. minuti. Treći zgoditak domaćina djelo je Haruta Morija 10 minuta kasnije. Poraz Pribislavčana ublažio je Paul Robillard, „joker“ s klupe kojemu je ovo također prvijenac u dresu Poleta. Petarda Bratstva. Dvostruki strijelci za Savčane bili su Vedran Knežević i Aoba Osaki, dok je 1 gol još postigao Edo Novak. Poraz Hodošana ublažio je Zoran Strahija. Sloga uvjerljiva protiv Strahoninca. Već u 5. minuti vodstvo Čakovčana golom Saše Treske kojem je ovo prvijenac nakon dolaska iz Nedelišća. Dvije minute kasnije za goste izjednačuje Tomislav Šafarić. Za 2:1 zabija Bruno Bogović u 14. minuti. U listu strijelaca za domaćine upisuje se i Ante Ivančić u 37. minuti. Drugim zgoditkom na susretu, Bogović u 54. minuti postavlja konačan rezultat. Preokret Naprijeda. Nakon prvih 45 minuta Trnava je imala 1:0 golom Leonarda Bistrovića. Za Cirkovljančane u 48. minuti izjednačuje Borna Černov. Za pobjedu domaćina najzaslužniji je Filip Varga u 67. minuti.

Još jedan preokret u ovome kolu u Vratišincu. Sokol dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Matea Radikovića u 24. minuti. Tri minute kasnije već je 2:0, strijelac Noa Medved. Pušćine se „budi“ golom Yuita Nakamure u 58. minuti. Desetak minuta kasnije na 2:2 izjednačuje Robert Punčec. Drugim golom na susretu u 78. minuti, spomenuti igrač donosi slavlje gostima. Minimalna pobjeda Zasadbrega 77. Već u 2. minuti pobjednički gol za domaćine postigao je Filip

Levačić. Plavima je u 65. minuti isključen Robert Jezernik zbog namjernog udaranja rukom po nozi domaćeg igrača. Croatia uvjerljiva u Svetoj Mariji. Čak 4 puta u listu strijelaca za momčad iz Orehovice upisao se Henryque Duarte. Po 1 gol za goste još su postigli Nikola Poljanec i Fabijan Gal. Počasni zgoditak za Mladost, djelo je Dominika Gašparića. Rezultati: Omladinac (NSR) - Polet (P) 3:1 (Vincek, Paman, Mori ; Robillard Paul), Bratstvo (SV) - Hodošan 5:1 (2x Knežević, 2x Osaki, Novak ; Z. Strahija), Sloga (Č) - Strahoninec 4:1 (2x Bogović, Treska, Ivančić ; Šafarić), NaprijedTrnava 2:1 (Černov, F. Varga ; Bistrović), Sokol - Pušćine 2:3 (Radiković, Medved ; 2x Ro. Punčec, Nakamura), Zasadbreg 77 - Plavi 1:0 (Levačić), Mladost (SM) - Croatia 1:6 (Gašparić ; 4x Duarte, N. Poljanec, Gal).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: PlaviSloga (Č), Hodošan - Zasadbreg 77, Pušćine - Bratstvo (SV), Polet (P) - Sokol. Nedjelja (16:30): Naprijed - Croatia, Strahoninec - Mladost (SM), Trnava - Omladinac (NSR) u Donjem Kraljevcu.

II. MEĐIMURSKA LIGA

ČSK je slavio u Kuršancu. Početkom susreta momčad Drave ne koristi 3 izgledne prilike za gol. Promašaje domaćina kažnjava gostujući igrač Patrick Alves u 28. minuti. Sve dvojbe oko pobjednika riješio je Thiago Pereira u 75. minuti. Momčadi ČSK je u 88. minuti isključen Josip Pintar, zbog pregrubog starta nad domaćim igračem.

Sloboda uvjerljiva u susjedskom derbiju. Mrežu Hajduka iz Brezja čak 3 puta je pogađao Leon Podnar, dvostruki strijelci bili su Leonardo Krampek i Niko Jalušić, dok su po 1 gol postigli Lovro Horvat i Kristijan Fegeš, a vlastitu mrežu pogodio je Luka Šimunković. Počasni gol za Brezovčane postigao je Mateo Đuran. Minimalna pobjeda Borca PMP. Odlučujući trenutak dogodio se u 42. minuti kada mrežu Malog Mihaljevca pogađa Ivan Drk te donosi 3 boda gostima. Šestica Pobjede. U 40. minuti zbog međusobnog udaranja isključeni su domaći igrač Tibor Planinac i gostujući Stiven Strah. Dvostruki strijelac za Pobjedu bio je Leo Sever, dok su po zgoditak postigli Denis Planinac, Bojan Kregar, Robert Zorković i Mario Kovač. Počasni gol za Ivanovčane postigao je Nino Gajnik. Vidovčanu 3

boda u Miklavcu. Gosti iz Donjeg Vidovca sve do 85. minute imali su uvjerljivu prednost 4:0 sa 2 gola Matije Matoteka te po 1 Mihaela Matoteka i Matije Hermana. U samoj završnici, poraz Budućnosti ublažili su Rok David i Nenad Kolundžić. Bez pobjednika u Dekanovcu. Nakon 1. dijela, Trnovec je imao 2:0 golovima Marija Pintarića i Jana Senčara. Početkom 2. dijela Senčar povisuje na 3:0. Mladost se „budi“ golom Matije Andrašeca u 59. minuti. Za 2:3 zabija David Hajdarović u 68. minuti. Tri minute kasnije, bod domaćinu donosi Andrašec, 2. zgoditkom na susretu. Gledatelji tijekom 90 minuta u Štefancu nisu vidjeli gol te je susret završen s nepopularnih 0:0 što je i najrealniji ishod prema prikazanome.

Rezultati: Drava (K) - ČSK 0:2 (Alves, Pereira), Hajduk (B) - Sloboda (S) 1:10 (Đuran ; 3x Podnar, 2x Krampek, 2x Jalušić, L. Horvat, Fegeš, Šimunković ag), Mali Mihaljevec - Borac PMP 0:1 (Drk), PobjedaMladost (I) 6:1 (2x Sever, D. Planinac, B. Kregar, Zorković, Kovač ; Gajnik), Budućnost (M) - Vidovčan 2:4 (David, Kolundžić ; 2x Ma. Matotek, Mi. Matotek, Herman), Mladost (D) - Trnovec, 3:3 (2x Andrašec, Hajdarović ; 2x Senčar, Mario Pintarić) Jadran - Mura 0:0. U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Sloboda (S) - Budućnost (M). Nedjelja (16:30): Borac PMP - Mura, Trnovec - Jadran u Slakovcu, Vidovčan - Mladost (D), ČSKHajduk (B), Mladost (I) - Drava (K), Mali Mihaljevec - Pobjeda.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Omladinac je lakše od očekivanja slavio u derbiju kola. Graničar dolazi u vodstvo golom Karla Bobičanca u 22. minuti. Za goste izjednačuje Saša Škvorc u 42. minuti. Dvije minute kasnije, potpuni preokret Omladinca golom Benjamina Dominića. Za 1:3 zabija Marko Jakšić u 72. minuti. U listu strijelaca za goste upisuje se i Antonio Lončarić u 83. minuti. Zgoditkom u pretposljednjoj minuti utakmice, “joker” sa klupe Omladinca Ivan Krznar postavlja konačan rezultat. Otok bolji od Jedinstva. Nakon 65 minuta domaćini su imali 4:0 zgodicima Patrika Tkaleca, Frana Hozjaka, Filipa Reifa i Erika Horvata. Jedinstvo dolazi na 4:1 u 65. minuti golom Samuela Novaka. Pet minuta kasnije gostima je isključen Krunoslav Domiter, zbog 2 opomene. Desetak minuta prije završetka susreta

Petar Krizman, postavlja konačnih 4:2. Budućnost do pobjede u završnici susreta. U 3. minuti sudačke nadoknade mrežu Borca pogađa Leon Strnad te donosi veliko slavlje momčadi iz Podbresta. Galeb upisao 1. prvenstvenu pobjedu ove sezone. U listu strijelaca za Oporovčane 2 puta se upisao Marton Zdenko Balazsin te po 1 Hikaru Takahashi i Roko Balent. Počasni gol za Radnički postigao je Sandro Cikač. Rezultati: Graničar (N)Omladinac (DS) 1:5 (Bobičanec ; Škvorc, Dominić, Jakšić, Lončarić, Krznar), Otok - Jedinstvo (NSnD) 4:2 (Tkalec, Hozjak, Reif, Horvat ; S. Novak, Krizman), Budućnost (P) - Borac (DH) 1:0 (Strnad), Galeb - Radnički 4:1 (2x Balazsin, Takahashi, Balent ; Cikač). U sljedećem kolu u nedjelju (16:30) sastaju se: Jedinstvo (NSnD) - Radnički, Omladinac (DS) - Galeb, Borac (DH) - Graničar (N), Otok - Budućnost (P).

III. MEĐIMURSKA

LIGA - B

Hajduk je uvjerljivo nadigrao Bratstvo. Čak 6 zgoditaka za Štrukovčane postigao je Karlo Šardi, dok je 1 djelo Luke Maleka. Za domaćine dvostruki strijelac bio je Filip Jambrović. Slobodi susjedski derbi u Šenkovcu. Po 2 gola za Mihovljančane postigli su Krešo Kovač i Niko Vajda, dok je za domaćine strijelac bio Nikola Krištofić. Torpedo slavio u Gornjem Kraljevcu. Početkom 2. dijela Napredak je poveo golom Žana Rubina, da bi do kraja susreta bili uvjerljivo poraženi. U listu strijelaca za Križovčane upisali su se Andi Hatlek, Hrvoje Novak, Alen Hatlek i Karlo Pintarić. Omladinac je upisao nova 3 boda u Donjem Koncovčaku. Dva gola za goste postigao je Tomas Makar, a po 1 Denis Mesarić i Matija Trupković. Utješni gol za Koncovčane djelo je Patrika Cerovca. Parag uvjerljivo poražen u Sivici. Hat-trick su za Sivičane upisali Neven Vidaček i Dino Halabarec, dok je 1 gol još postigao Armando Kovačić. Za goste su strijelci bili Mihael Balog i Sandi Balog. Rezultati: Bratstvo (P)Hajduk (Š) 2:7 (2x F. Jambrović ; 6x Šardi, Malek), Šenkovec - Sloboda (M) 1:4 (Krištofić ; 2x Kovač, 2x Vajda), Napredak - Torpedo 1:4 (Rubin ; An. Hatlek, Al. Hatlek, Novak, Pintarić), Donji KoncovčakOmladinac (M) 1:4 (Cerovec ; 2x Makar, Mesarić, Trupković), Dubrava - Parag 7:2 (3x Vidaček, 3x D. Halabarec, Kovačić ; M. Balog, S. Balog). U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Hajduk (Š) - Omladinac (M), Torpedo - Donji Koncovčak, Sloboda (M) - Napredak, Bratstvo (P) - Dubrava. Nedjelja (16:30): Parag - Šenkovec u Žiškovcu.

RASTURIO u skoku u dalj i na 200 metara

Roko zvani rekorder

Piše: Luka Maruševec Foto: Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Novopečeni svjetski juniorski prvak u skoku u dalj, Roko Farkaš iz Nedelišća, proteklog je vikenda ostvario sjajan uspjeh na 74. Boris Hanžeković memorijalu. Već je u petak 6. rujna najdalje skočio 7,90 u petoj seriji čime je osvojio treće mjesto, što je samo 9 centimetara manje od prvoplasiranog.

No, nije tu mladi Nedelišćanec stao. Trećeg dana memorijala, u nedjelju 9. rujna, u posljednjoj disciplini dana, Roko je trčao 200 metara. Sjajnim nastupom je za 3 stotinke popravio vlastiti državni rekord koji sada iznosi 20,67 čime je zauzeo 7. mjesto.

Dobitnik nagrade

“Dražen Petrović”

Roko je ovog utorka, 10. rujna, također primio nagradu “Dražen Petrović” koju je po 18. put dodijelio Hrvatski olimpijski odbor, u kategoriji najuspješniji sportaš mlađih dobnih kategorija.

- Završila je najuspješnija, a i najduža sezona moje karijere. Počela je već u petom

RUKOMET

mjesecu i trajala je skroz do proteklog vikenda. Trebali smo dizati formu vec za početak lipnja kad je održano Europsko seniorsko prvenstvo u Rimu na kojem sam istrčao državni rekord na 200 metara za seniore. Nakon tog smo se fokusirali na desetoboj te krenuli s pripremama za Svjetsko juniorsko prvenstvo u Peruu. Nažalost godila se ta ozljeda u Budimpešti na natjecanju na kojem sam trebao ispuniti normu na desetoboju. Brzo smo trener i ja odlučili da ćemo nastupiti u skoku u dalj na Svjetskom prvenstvu. Vrhunac sezone je trebalo biti upravo to natjecanje i cilj je bio ostvaren, osvojiti medalju na tom natjecanju, ali zlatu se nisam

Roko s pokalom za treće mjesto u skoku u dalj

REMI u prvom kolu 1. HRL za žene

Zrinskice iz Sinja s bodom

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: ŽRK Sinj

Utakmica protiv motiviranog domaćina u uzavreloj atmosferi u Sinju mogla je otići na obje strane. Novi prvoligaš Sinj i Zrinski odigrali su naje�ikasniji susret 1. kola, podijelili su bodove neriješenim ishodom 38:38. Tako se na otvaranju prvenstva Zrinskice s gostovanja vraćaju s bodom.

Raspucana utakmica

Bila je to raspucana utakmica, nakon početnih 6 minuta izjednačene igre Sinj je preuzeo inicijativu te po-

veo 8:4. Prednost je to koja je većinom 1. poluvremena i održavana, a na odmor se otišlo s 22:20.

Drugo poluvrijeme Zrinski je opet hvata rezultat, već nakon 5 minuta je +4 (26:22) za Sinj. Gosti su do izjednačenja došli tek polovicom poluvremena, da bi do 1. prednosti došli u 52. minuti (33:34). Dvije minute do kraja Zrinski ima +2 (36:38) kada im je isključena Gudelj na 2 minute. Domaće smanjuju na gol prednosti, a Čakovčanke u zadnjem napadu nisu iskoristile zicer za +2 što su domaće iskoristile i 6 sekundi prije kraja kod 37:38 za Zrinski,

VELIKA pobjeda na otvaranju prvenstva Čakovec iznenadio u Vinkovcima

U 1. kolu Paket24 Premier lige rukometaši Čakovca iznenadili su u Vinkovcima Bjelin Spačvu koju su pobijedili 36:38. Domaćini su vodstvo od početka koje se

dizalo iz minute u minutu. No, od 27. do 29. minute s 3 uzastopna pogotka Čakovec dolazi na 17:13. Do odlaska na odmor domaći drže tu razliku i na poluvremenu je

Ivka Kljaković Gašpić je poravnala svojim 12. golom za konačnih 38:38.

Tia Robida zabila 16 pogodaka

Kod Zrinskica izuzetno e�ikasna je bila Tia Robida koja je postigla čak 16 pogodaka. Po 8 su dale Paula Posavec i Bruna Zrnić. Zrinski je inače u Sinj doputovao s 9 rukometašica u polju i 2 vratarke.

Ovog vikenda čeka ih 1. domaća utakmica. U goste dolazi ŽRK Rudar Labin s nekoliko bivših igračica Zrinskog u svojim redovima. Ekipa trenera Vujovića odlučna je

upisati 1. pobjedu pred svojom publikom. S druge strane gošće dolaze pune samopouzdanja nakon pobjede u 1.

18:14. U nastavku Čakovčani dižu gas i dolaze do poravnanja. Domaći gube ritam i Čakovec u 43. minuti golom Martina Lukaca 1. put dolazi u vodstvo 25:26. U zadnjoj četvrtini Čakovec više ne ispušta vodstvo već ima i +4 (29:33 u 53. minuti). Domaći počinju igrati “va bank” i poravnavaju. U posljednjoj minuti s dvama golovima Zadravca i Martinez Calzada Čakovčani dolaze do pobjede. Tin Baković naje�ikasniji s 11 pogodaka, a do njega je bio Fran Frišćić sa 7. Ovom pobjedom Čakovčani su najavili da neće biti prolaznici u najvišem rangu. (md)

nadao. Jako sam zadovoljan ovom sezonom jer je sve završilo sjajno i što je najbitnije bez ozljeda, osvrnuo se Roko na proteklu sezonu pa otkrio

Veliki planovi za novu sezonu - Iduće sezone imam nekoliko velikih natjecanja, u dvoranskom djelu sezone imam Europsko dvoransko seniorsko prvenstvo za koje sam ispunio normu za skok u dalj. U vanjskom dijelu sezone imam Europsko U-23 prvenstvo te Svjetsko seniorsko prvenstvo u Tokyju za koje ću probati uloviti kvotu po rankingu ili ako skočim normu koja iznosi 8.27m. Naravno tu će biti i Balkanska prvenstva i državna prvenstva i neki mitinzi koji će mi pomoći da se kvalificiram na Svjetsko prvenstvo. Naravno primarna disciplina ostaje desetoboj i nastavit ćemo se pripremati za to, zaključio je talentirani

međimurski atletičar.

kolu protiv Bjelovara. - Sigurni smo da nas čeka dobra utakmica ove subote pa Vas pozivamo da budete naš

igrač više, poručuju iz kluba. Susret 2. kola 1.HRL žene igra se u subotu 14. rujna u 17:00 u dvorani Graditeljske škole.

NOGOMET

ODIGRANO napeto 4. kolo 3. NL Sjever

Vabec startao pobjedom, sutra veliki derbi

Piše: Miljenko Dovečer

U 4. kolu 3. NL Sjever utakmice su igrane u 4 termina, kolo je otvorilo prošli petak Nedelišće pobjedom, većina susreta odigrala se u petak, a po jedan u nedjelju i ove srijede.

U međimurskom derbiju golijada u Kotoribi gdje su gledatelji vidjeli 7 pogodaka i na kraju pobjedu gosta iz Murskog Središća koji se na početku sezone čini kao izgledan kandidat za naslov. Pobjeda izgleda tijesno, no domaćin je u zadnjih 10 minuta uspio ublažiti poraz i visoko vodstvo Jurakove momčadi. E�ikasan je bio i aktualni prvak s isto toliko pogodaka kojega je prema pobjedi još jednom poveo sjajni Nino Patafta. Čini se da mu nitko ove sezone neće doći blizu na ljestvici strijelaca pa je s nova 2 učvrstio svoje vodstvo. Tek jedan je bio dovoljan Slatini za nove bodove, a potpisao ga je na otvaranju susreta Denis Petrinjak.

Konačno je proradilo i Međimurje pod vodstvom novog trenera Vabeca i to na gostovanju u Pitomači gdje su u ranoj fazi Drk i Šemper zabijali za vodstvo koje je bilo dovoljno za 3 boda. U Domašincu nije bilo pobjednika gdje su Golub i Volar zabijali u kratkom razdoblju za razdiobu bodova. Rudar je s maksimalnim 12 bodova na čelu, a hoće li biti i nakon 5. kola kada u derbiju kola dočekuje susjedni Polet saznat ćemo u subotu.

Iznenađenje kola priredilo Međimurje

Stara je izreka da nova metla bolje mete, a to je potvrdio novi kormilar Međimurja prekaljeni lisac Drago Vabec koji je u nastupnoj utakmici na klupi Međimurja upisao

NOGOMET

Nogometašice Međimurja su u utakmici 2. kola T Magenta 1. HNL za žene, koju su na Parku Mladeži igrale protiv ŽNK-a Split, upisale pobjedu. U svim segmentima nadigrale su domaću ekipu i zasluženo se u Čakovec vratile s prva 3 osvojena boda.

U velikoj 1:6 pobjedi pogotke su postigle: Damjanović 7′, Fujio 24′, Hamamoto 32′, 45’+1′, Bošnjak 52′ (AG) i Županić 80′. Pod vodstvom trenera Ivana Dizdara djevoj-

gostujuću pobjedu. Već u 17. minuti golom Šempera Međimurje ima 0:2. Prije toga za 0:1 u 8. minuti pogađa Drk. Domaćin unatoč svim nastojanjima uspijeva samo smanjiti na 1:2. Unatoč pritisku i čak 6 minuta sudačke nadoknade nisu uspjeli postići pogodak pa su se Čakovčani veselo vratili kući s pomalo neočekivanom, ali zasluženom pobjedom. Nakon poraza s Poletom, tijekom tjedna brzo su se oporavili i u Pitomači iznenadili borbenošću i zalaganjem domaćina koji je slovio kao favorit. Očito nisu zaboravili igrati, Vabec je dobrom taktikom doprinio uspjehu, dobro je za svega par dana od kada je preuzeo dužnost animirao momčad, što pak ohrabruje pred 2 uzastopna domaća susreta sa Koprivnicom i Viroviticom. - Ovom pobjedom brzo smo se izvukli iz rezultatske krize, vjerujem i siguran sam da ovi dečki imaju potencijal. Dobrim radom i kroz ove 2 domaće utakmice s Koprivnicom i Viroviticom moramo pokazati i dokazati da se na Mladosti igra i igrat će se dobar nogomet, rekao je novi trener Međimurja.

Rudar i dalje stopostotan na vrhu tablice

U Kotoribi u golijadi pred više od 300 gledatelja pobjedu odnosi Rudar u Mursko Središće rezultatom 3:4. Radiković iz penala u 28. minuti dovodi Rudar u vodstvo da bi domaći Graničar poravnao u 35. minuti golom Mihokovića. U nastavku Lepenov jocker s klupe Fran Janušić u 10 minuta, golovima u 47. i 57. minuti rješava pitanje pobjednika. Brzi mladi 19-godišnji Janušić tako je uveo živost s klupe i pokrenuo momčad. Četiri

TABLICA 3. NL SJEVER

1. NK Rudar (MS) 4400 12-312

2. NK Bilogora 91 4400 9-312

3. NK Polet (SMnM) 4310 19-510

4. NK Varteks 4301 10-3 9

5. NK Pitomača 4211 11-4

4112 2-7 4 11. NK Međimurje 4112 4-11 4 12. NK Graničar (Đ) 4103 6-10 3 13. NK Dinamo (P) 4103 8-14 3 14. NK Garić (G)

Rezultati 4. kola

Nedelišće - Garić 2:0

Koprivnica - Bilogora 91 0:2

Dinamo (P) - Varteks 0:3

Slatina - Graničar (Đ) 1:0

Dinamo (D) - Podravina 1:1

Graničar (K) - Rudar 3:4

Polet - Virovitica 4:2

Pitomača - Međimurje 1:2

Raspored 5. kola (14. rujna u 16:30)

Rudar - Polet

Međimurje - Koprivnica

Virovitica - Pitomača

Podravina - Graničar (K)

Varteks - Slatina

Garić - Dinamo (P)

Bilogora 91 - Nedelišće

Graničar (Đ) - Dinamo (D)

minute kasnije u 61. minuti

David Jurak pogađa za 1:4. Tu je bio kraj Rudarove serije, momčad se opustila i domaćin do kraja ublažava na 3:4 golovima Štritara i Hosona. Svih 90 minuta bilo je zanimljivo, dok domaći imaju primjedbe na suđenje, a nakon utakmice pocrvenio je zbog vrijeđanja suca domaći �izioterapeut Ivan Tilošanec.

- Jedna od ljepših utakmica za gledatelje nažalost je otišla na stranu protivnika. Čestitam igračima na prikazanoj igri i mislim da u najmanju ruku nismo zaslužili izgubiti, a da ne velim da smo većim dijelom mi diktirali tempo

utakmice. Nažalost porazu je pridonio bolji ulazak gostiju u 2. poluvrijeme. Čestitke i gostima na fer i sportskoj igri, nije bio nezadovoljan nakon utakmice trener Graničara Mario Piškor.

- Nakon tvrde, prave natjecateljske utakmice protiv Graničara bilježimo nova 3 boda. Utakmica je bila čvrsta s puno prekida i prekršaja. Prvo poluvrijeme završava 1:1 uz našu ne najimpresivniju predstavu. U 2. dio ulazimo agresivno i energično te u prvih 15 minuta dolazimo do 1:4. Imali smo još 2-3 prigode nakon kojih propuštamo zatvoriti utakmicu te iz greške primamo pogodak. Kako to biva, dok ne zabiješ, primiš gol. Ulazimo u nepotrebnu nervozu te primamo i 3. pogodak, no ipak utakmicu mirno privodimo kraju i bilježimo nova 3 boda te ostajemo na stopostotnom učinku. Sljedeći vikend prava poslastica, dočekujemo Polet u najvećem međimurskom derbiju. Čestitam ekipi na nova 3 boda, a mi se okrećemo novoj utakmici. Pozivam sve naše navijače i simpatizere da nas podrže u subotu na prazniku međimurskog i trećeligaškog nogometa, zadovoljan je bio trener Rudara Damir Lepen Jurak.

Polet preokretom u zadnjih 10 minuta do pobjede

Najteže je dobivati unaprijed upisane utakmice, a tako je bilo prošle subote u Sv. Martinu na Muri gdje je Polet pobijedio Viroviticu 4:2 preokretom u zadnjih desetak minuta.

Virovitica se dobro branila na 30 metara od gola s cijelom momčadi i prijetila iz kontranapada. Gosti na odmor odlaze s golom prednosti, a strijelac je bio Zdelar u 13. minuti. Po-

ke su nastupile u sljedećem sastavu: Forštnarić (58. Kelava), Fujio, Korimova, Damjanović, Vujević (46. Katalenić), Fot (46. Čurin), Mazuchova, Škrlec, Hamamoto,(58. Županić) Varga, Tkalčec (46. Dominić).

Pobjeda je riješena vrlo brzo, u ranoj fazi utakmice, a na odmor se otišlo s 4 gola prednosti. U nastavku su rutinirano privele utakmicu kraju i deklasirale nekadašnje prvakinje države.

Naziru se konture njihove igre

- Dobro smo se postavili od samog početka i pokazali da smo došli po pobjedu. Naš pritisak i inicijativa brzo su se isplatili, tako da smo u nastavku samo rutinirano priveli utakmicu kraju. Konture naše igre polako se naziru, trener

Dizdar odlično radi posao, a u nedjelju idemo po novu pobjedu, kazao je direktor kluba Hrvoje Goričanec. Nakon

četkom nastavka autogolom Duka Polet poravnava, da bi Virovitica još jednom došla u vodstvo u 73. minuti golom Sinjakovića. Tada na scenu stupa najbolji strijelac lige Nino Patafta koji s 2 gola u 83. i 86. minuti preokreće rezultat. Za konačnih 4:2 zabija Jurinić u posljednjoj minuti. - Teška utakmica za nas, 5. u 15 dana, u kojoj su svi prije početka unaprijed upisali našu sigurnu pobjedu nakon 8 golova u Čakovcu. Virovitica je došla borbena, u niskom bloku s 2 brza napadača koji su nam napravili dosta problema u tranziciji. Mučili smo se napadački veći dio utakmice protiv niskog bloka s puno igrača na malom prostoru, ali uspjeli smo u zadnjih 15 minuta staviti u brzinu više i okrenuti. Čestitka igračima na karakteru i pobjedi. U subotu nas čeka najveće iskušenje u ovom dijelu prvenstva, kada odlazimo na noge u najvećem međimurskom derbiju susjednom Rudaru. Vjerujem da ćemo biti pravi, rekao je trener Poleta Zoran Šardi.

Dinamo i Podravina podijelili bodove u Domašincu U Domašincu podjela bodova između Dinama i ludbreške Podravine. Domaćin je poveo u 42. minuti prekrasnim golom Volara u prve rašlje, dok je igrač Podravine Golub u 49. minuti poravnao na 1:1. - Na kraju je ovaj neriješeni ishod i najrealniji ishod. Tijekom utakmice smo se izmjenjivali s prilikama, iako sam vjerovao da je naš gol pred sam kraj poluvremena dobar impuls mojim igračima za nastavak i dominantniju igru. U zadnje 2-3 utakmice jako teško kreiramo prilike, dio u našoj igri na kojem treba poraditi. Žalimo za 2 boda, ali

Podravina je bila jako dobra. Šteta za sveukupni dojam, baš je bio poseban dan, posebna subota, dani koji se ne zaboravljaju i koji se pamte, po 1. puta je neka od reprezentacija Hrvatske igrala u Domašincu, šteta da mi taj dan nismo učinili još posebnijim, sa žaljenjem je prokomentirao remi trener Dinama Dalibor Gorupić.

Nedelišće do pobjede u drugom poluvremenu

Nedelišće je na svojim Tratama ugostilo momčad Garića iz Garešnice. U 1. dijelu gosti su se uspješno branili i sačuvali čistu mrežu. Inicijativa domaćina isplatila se u 70. minuti kada nakon centaršuta Turka s desne strane Matheus Almeida posprema loptu u mrežu. Točku na “i” stavlja Ian Treska koji je ušao u igru početkom nastavka, a gol za konačnih 2:0 i 2. pobjedu Nedelišća postiže u 81. minuti kada izlazi sam na gostujućeg vratara nakon dobrog dodavanja Mavričeka.

- Jako dobro 1. poluvrijeme s naše strane gdje smo kroz visoki pressing i posjed dolazili u situacije gdje smo mogli poentirati. No, protivnik je bio na razini i u nekim ofenzivnim situacijama bio jako opasan. U nastavku smo s izmjenama pokušali držati visok intenzitet i uspjeli slomiti protivnika, mada su u nekoliko navrata bili jako opasni. S naše strane najbolja utakmica dosadašnjeg dijela sezone. Čestitam ekipi na pobjedi protiv kvalitetne ekipe Garića, kazao je nakon utakmice trener Nedelišća Davor Balent.

U sljedećem kolu Nedelišće odlazi u Grubišno polje, a sa sobom u autobusu vozi i svoje navijače koji očekuju povoljan rezultat.

dva uzastopna gostovanja u sljedećem kolu, ove nedjelje, naše cure su domaćin Gorici. - Pozivamo gledatelje na prvenstvenu utakmicu 3. kola da podrže seniorsku ekipu ŽNK-a Međimurje. Utakmica će se odigrati u nedjelju 15. rujna sa početkom u 17:00 na glavnom terenu stadiona SRC-a Mladost. Podrška i pomoć sa tribina će djevojkama biti dodatan motiv i poticaj za pozitivan rezultat. Ulaz na stadion je besplatan, poručuju iz kluba. Ovaj vikend s natjecanjem u 1. HNL za žene mladež počinju pionirke i kadetkinje. U prvom kolu gostuju kod zagrebačkog Dinama. Utakmice se igraju 14. rujna, prvo u 18:00 pionirke, a nakon toga u 18:30 kadetkinje. (md)

SLAVILE u Splitu

Slavlje nogometašica Međimurja nakon pobjede u Splitu

ZAF nastavlja provocirati publiku

Plastično dočaran femicid – naša ogromna društvena sramota

Jeza, nelagoda i tjeskoba.

To su osjećaji koji će vas prevladati kad posjetite instalaciju 9. Zrinskog art festivala u galeriji Muzeja Međimurja. Jer ćete, kad gledate napaćene ženske aktove, uz turobnu glazbu i prigušeno osvjetljenje te gazite između iscrtanih silueta ubijenih ženskih žrtava na podu pod udarom vijesti i činjenica vezanih uz ubojstva žena od njihovih najbliskijih partnera shvatiti koliko je ta tema ozbiljna i velika, a jednako tako i podcijenjena. Možda je nekima i bolje da ne idu pogledati izložbu. Jer tamo se osjećate sami kao usred Mordora. Kao nijemi svjedok femicida. Koji je možda mogao nešto i poduzeti. Možda se osjetite i sukrivim.

Damiru Klaiću Ključu može se samo čestitati kakvu je veliku društvenu provokaciju predstavio javnosti. Onu od koje bismo svi najradije i dalje skretali pogled...

Deveti Zrinski art festival ili ZAF, otvoren je u petak u 19 sati u atriju Starog grada. Otvorenje je vodila ravnateljica Muzeja Međimurja u Čakovcu Maša Hrustek Sobočan, a sudjelovali su Umjetnički direktor festivala: Damir Klaić, Kustos izložbe: Branka Hlevnjak, a jedan od autora je i Tomislav Novak, glavni urednik Međimurskih novina, te predsjednica Upravnog vijeća Muzeja Karolina Juzbašić. O svome obraćanju Karolina Juzbašić naglasila je kako je tema ovogodišnje izložbe izuzetno važna i osjetljiva – FEMICID: - Festival se održava uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji obilježavamo odlukom Hrvatskog sabora svake godine 22. rujna, dana kada se prisjećamo ja bih rekla strahota, s kojima se neke žene suočavaju u našem društvu, čak i danas u 21. stoljeću. Kao žena i političarka bila bih ponosna kada bi Grad i Županija također podržali prepoznali značaj ovakvih tema i sadržaja koji na poseban

način prezentiraju kulturu naše sredine. Tema ovogodišnjeg Zrinski Art Festivala izuzetno je značajna jer na inovativan način povezuje umjetnost i novinarstvo –dva ključna elementa koji omogućavaju da se tema femicida šire i dublje razumije među ljudima. U ovoj izložbi, umjetnost se vješto isprepliće s novinarstvom, gdje činjenice postaju dio umjetničke koncepcije. Zašto je to važno? Zato što bez medija, bez jasne i otvorene komunikacije i protoka informacija do građana, ova tema ostaje tek jedna od mnogih koje se simbolično obilježavaju. Mediji i umjetnost zajedno mogu pokrenuti promjene, potaknuti na razmišljanje i otvoriti dijalog izuzetna mi je čast što sam dobila priliku obratiti vam se danas i zahvaliti na dolasku. Nadam se da će ova izložba potaknuti nova promišljanja i pridonijeti boljem razumijevanju važnosti borbe protiv nasilja nad ženama. Hvala vam na pažnji. Nakon otvorenja mogla se pogledati intrigantna izložba pod nazivom Femicid autorice Sandre Požun. ZAF se od svojih početaka hvata u koštac s temama od društvenog i umjetničkog značaja, tako se sad uhvatio vrlo osjetljive i teške teme. Femicid, ubijanje žena i djevojčica zbog njihova spola, koje izvršavaju ili toleriraju i privatni i javni počinitelji. Koncept između ostalog obuhvaća ubojstva žena kao rezultat nasilja intimnih partnera, mučenje i mizogino pogubljivanje žena, ubijanje žena i djevojčica, nasilnih ubojstava žena i

Glavni akteri otvorenja Damir Klaić Ključ, Nikolina Mekovec, Sandra Požun i Tomislav Novak djevojčica. Izložba vodi kroz seriju crnobijelih fotogra�ija kao i forenzičkih otisaka ženskih tijela izvedenih crvenom niti unutar kojih se nalaze detalji poput ogrlica, cipela, donjeg veša.

U projekciji se može vidjeti istraživački rad koji iznosi detalje i statistike zločina. A posebno je upečatljiv bio performans Teute pod naslovom Borba bez svjedoka koji je vrlo dojmljivo i emotivno izvela Dorotea Koščak. Postav se može razgledati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec do

3. studenoga 2024. godine. Umjetnici koji su se drznuli zagrebati ovu nelagodnu tematiku i koji će se prezentirati na ovogodišnjoj izložbi su: Sandra Požun, Ivana Mrčela, Nikolina Mekovec i Damir Klaić, a uz njih kompletnu statistiku femicida za Međimursku županiju istražio je i popisao novinar Tomislav Novak.

Svaki istup protiv nepravde čin je svojevrsnog heroizma pa tako čestitke svima angažiranima na ovogodišnjoj izložbi, a od publike napeto očekujemo reakcije.

Publiku zanima ova tema�ka

Piše i foto: Mario Golenko

Sva brutalnost zlostavljanja žena

Detalj s izložbe

Marijani Breglec je poklon-bon od 150 eura za osvojeno prvo mjesto uručila Zvjezdana Korent iz Rasadnika Iva

www.mnovine.hr

NAGRADNI NATJEČAJ Čiji je vrt najljepši 2024.

Piše: Sanja Heric

Nakon završetka našeg natječaja Čiji je vrt najljepši vlasnici najljepših ovogodišnjih prijavljenih vrtova preuzeli su svoje nagrade. Prvu nagradu koju je osigurao Rasadnik Iva iz Štefanca preuzela je Marijana Breglec iz Murskog Središća –poklon-bon u vrijednosti 150

eura. Nagradu joj je uručila Zvjezdana Korent. Drugu nagradu koju je osigurala Međimurka BS preuzeo je Robert Kos iz Dragoslavec Sela – poklon-bon u vrijednosti od 70 eura. Bon su Robertu uručili Matija Jančikić, voditelj marketinga i web prodaje Međimurke BS i Mihaela Novak iz Marketinga. Robert je naglasio da

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

https://www.stella-floris.hr/

će mu nagrada dobro doći, budući da su mu se nedavno slomile škare za obrezivanje, koje je planirao kupiti upravo u Međimurki.

Treću nagradu koju je osigurao Rasadnik Stella Floris iz Čakovca preuzeo je Miljenko Dominić iz Hodošana – poklon-bon u vrijednosti od 50 eura. Odmah je odlučio bon iskoristiti za kupnju

Najljepši vrtovi ovogodišnjeg natječaja donijeli su nagrade Marijani Breglec, Robertu Kosu i Miljenku Dominiću

zimzelenog jasmina i limuna. Nagradu mu je uručila Marijana Vidović.

Uz to, Međimurske novine, u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije, organiziraju izlet za sve sudionike natječaja. Izlet će se održati 10. listopada u 10 sati, a nakon izleta, uz zajednički ručak, slijedi svečana dodjela priznanja u 16 sati.

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

https://vrtlarija-vijenac.hr

Nagrađeni za najvrtove preuzeli svoje nagrade

https://vrtnicentariva.hr

Miljenku Dominiću je poklon-bon u vrijednosti od 50 eura uručila Marijana Vidović iz Rasadnika Stella Floris

Robertu Kosu su bon od 70 eura uručili Matija Jančikić, voditelj marketinga i web-prodaje Međimurke BS i Mihaela Novak iz marketinga

SIDONIJA VEBLE, medicinska sestra koja 46 godina brine o djeci koja se liječe na pedijatriji

Svoje brige uvijek ostavim iza porte

- Sada je milina raditi na odjelu u odnosu na nekada kad sam brinula o 34 djece, ispričala je sestra Sidonija

Piše: Božena Malekoci - Oletić

Već sama informacija da netko radi 46 godina impresionira. Očito je riječ o osobi koja iznimno voli svoj posao. Sidoniju Veble upoznali smo na svečanosti otvorenja obnovljene pedijatrije kad je imala čast rezati vrpcu. - Ona nam je svima kao mama, kazao je tom prigodom s puno simpatija dr. Igor Šegović, ravnatelj bolnice, ali i prijašnji šef pedijatrije pa dobro poznaje njezin rad.

Kroz tih gotovo pola stoljeća koliko Sidonija radi na Odjelu pedijatrije puno toga se promijenilo pa i uniforme koje sestre nose.

- Počela sam raditi kao medicinska sestra kad je još šef dječjeg odjela bio pokojni doktor Đorđe Pal. S njim sam radila 11 godina. Bio je osnivač pedijatrije u Čakovcu. Pamtim to vrijeme po strogoći čak i izgledu uniformi koje smo nosile. Morale smo imati pregače, bijele kape na glavi i uštogljene bijele kragne, otpočela je svoju priču.

Nastavlja: - Poslije dr. Pala, še�ica odjela je bila dr. Starčević s kojom su se stvari već počele mijenjati, pa tako i uniforme koje više nisu bile tako stroge. Nakon nje dugo vremena je dr. Jungvirth bila

OKTOBERFEST, 21.09.2024., 28.09.2024., 05.10.2024. Doživite jedinstvenu atmosferu Oktoberfesta u srcu Minhena, uz prijatelje, autentičnu bavarsku kuhinju i raznovrsna piva iz lokalnih pivara. Pridružite se najvećem pivskom festivalu na svijetu!

še�ica odjela i ona je unijela puno promjena na odjel. - Zatim je za šefa došao dr. Šegović, moj najomiljeniji doktor, otkrila je Sidonija. Zapamtila sam ga još iz vremena kad je kod nas kao mladić došao na staž. Ostao mi je pri srcu jer je bio jednostavan čovjek koji je svakoga pozdravio. Nisu svi takvi. Kad sam ga molila za produženje rada na odjelu, kazao je da nema problema, jer poznaje i cijeni moj rad.

Dirnula me pohvala jedne mame čija je curica nekad bila na odjelu, a sada je baka pa je na odjelu bila i njezina unuka. Pohvalila nas je za brižnost i savjesnost. A ponekad kad sve daš od sebe taj trud ne bude prepoznat pa dobijemo i kritike. No mi sestre i dalje moramo dati sve od sebe i biti nasmijane

Mi sestre s dugim stažom imamo bogato iskustvo i čim vidimo dijete koje dođe na odjel, znamo što će mu biti potrebno.

I naš sadašnji šef dr. Balažin je super, a moram pohvaliti i glavnu sestru odjela, Dijanu Farkaš, koja je univerzalna. To se pokazalo i kod preuređenja odjela kad je sve “bilo na njoj”. Mi smo speci�ični, jer među nama vlada klima zajedništva i sloge, kaže Sidonije. Kad je ozbiljno radi se, a kad možemo predahnuti veseli smo kao djeca.

Puno je lakše otkad su roditelji na odjelu uz dijete

- Kako ste postali medicinska sestra?

- Prvobitna želja mi je bila da idem za odgajatelja, ali nisam uspjela, na kraju ipak radim s djecom kao medicinska sestra.

- Kad sam završila školu nije bilo biranja. Glavno je bilo da smo dobili posao gdje je bilo mjesta. Nakon što sam odradila pripravnički staž, ostala sam na odjelu pedijatrije, jer se otvorilo mjesto za stalno.

- Sad nam je puno lakše raditi s djecom kada je dozvoljeno da su roditelji na liječenju uz svoje dijete, kaže Sidonija. Oni najbolje poznaju svoje dijete i u stalnoj su komunikaciji sa sestrama i liječnicima oko brige za zdravlje svoje djece.

Nekad nije bilo tako. U početku kad je dječji odjel počeo s radom roditelji su mogli pogledati svoju djecu u bolnici samo s prozora vanjskog balkona. To je bila jako velika patnja za dijete, kaže Sidonija. Uslijedilo je razdoblje kada su se roditelji za vrijeme posjeta mogli družiti u holu sa svojom djecom, a jedna sestra je pazila na njih da roditelji ne bi krišom djetetu davati krivu hranu u odnosu na onu propisanu na odjelu. - Nije nam bilo drago što smo morale nadgledati druženje roditelja i djece, kazala je Sidonija. Želim napomenuti da smo 11 godina bili i u službi dječje kirurgije, pri čemu smo vodili brigu o djeci koja su išla na operacije ili bila operirana. Za to smo se posebno educirali, a dr. Starčević je svako jutro dolazio pregledati operiranu djecu. No s dolaskom dr. Jungvirth ta je praksa prekinuta, kod nas više nisu bili mali kirurški pacijenti, nego na kirurgiji. Ali su kod nas ostale samo male bebice do 18 mjeseci koje su za operacije.

Sidonija gotovo cijeli radni vijek radim s većom djecom od 18 mjeseci do 18 godina

PADOVA-BURANOMURANO-VENECIJA, 26.-27.10.2024. Otkrijte jedinstvene čari Padove te uživajte u živopisnim kućama i ribarskoj tradiciji otoka Burano i Murano. Prošetajte venecijanskim kanalima i istražite povijesne znamenitosti koje ovaj grad čine svjetskim draguljem.

Najteža je smrt djeteta

Na odjelu se događaju i teške stvari, progovorila je i o njima.

- Najteža je smrt djeteta. Doživjela sam to nekoliko puta u svojoj karijeri, premda se to kod nas na odjelu jako rijetko događa. Pamtim slučajeve djece koja su podlegla tumoru mozga, pluća, djevojčice s cerebralnom paralizom s nevjerojatno brižnom mamom koja je i nas medicinsko osoblje educirala o njenom stanju. Svi smo plakali kada je djevojčica umrla. Jednako težak je bio slučaj 16-godišnjeg mladića kojemu nije bilo spasa kad ga je zahvatio meningitis. Kroz školovanje učiš kako se ponašati prema bližnjima preminulog, ali premda je i tebi jako teško, moraš se sabrati i ići dalje, rekla je.

- No ima i onih drugih situacija koje nas podižu i vesele, kad mame pohvaljuju našu brižnost.

Umirovljenje na čekanju

Po stažu biste mogli uživati u mirovinu, ali molili ste produljenje radnog staža, zašto?

Molila sam produljenje radnog odnosa, malo radi niskih mirovina, ali i radi toga jer volim svoj posao, premda tu daješ cijelog sebe. Tu su i neprospavane noći, odlasci s noćne smjene kao da te tramvaj pregazio, ali sada je puno lakše raditi. Nekada sam na odjelu imala 34 djece, ali sada su nam smanjili broj kreveta i više se stanja rješava kroz dnevnu bolnicu, a na odjel se primaju samo djeca u jako lošem stanju kao što su: pneumonije, angine i slično. Dodaje: - Zamislite kada sam nekad došla raditi u noćnu smjenu, na odjelu je bilo 34 djece i još k tome i rad u ambulanti, a u pola noći i vizita s doktoricom kad smo pogledale treba li još što bolesnoj djeci od terapije. - Sad je milina raditi, tvrdi Sidonija. Tu je sad i mlada ekipa liječnika i sestara, ali nikad nismo razdvojeni, svi zajedno pijemo kavu od spremačica do liječnika. Još je nekada dr. Đorđe Pal isticao da je posao učio od starih medicinskih sestara i poručio mlađima: - Vi njima morate biti zahvalni, tako i mi danas nastavljamo prenositi svoja znanja i iskustava na mlađe, kazala je Sidonija.

NOVA GODINA – MILANO, SIRMIONE, PESCHIERA DEL GARDA I JEZERO COMO, POSTOJNSKA JAMA I LJUBLJANA, 29. 9. 2024. Otkrijte impresivne pejzaže Postojnske jame. Uživajte u čarima Ljubljane, glavnog grada Slovenije. Spoj prirodnih čuda i urbanog šarma stvara nezaboravno iskustvo!

BUDIMPEŠTA I ZOO, 19.10.2024. Istražite šarm Budimpešte s bogatom poviješću, arhitekturom i živopisnom atmosferom, te uživajte u posjeti jednom od najstarijih i najvećih zooloških vrtova u Europi.

U Milanu vas očekuju impresivni Duomo, zamak Sforzesco i luksuzni shopping u Galleria Vittorio Emanuele II. U Sirmioneu i Peschieri del Garda istražite povijesne dvorce Scaliger i Rocca Scaligera uz nezaboravne pejzaže jezera.

Sidonija Veble u naručju drži malu Juditu uz koju je u bolnici i mama Marija

NAJSNAŽNIJI Aston Martin ikada

Aston Martin predstavlja potpuno novi Vanquish

Predstavljanjem najsnažnijeg modela u svojoj 111-godišnjoj povijesti, Aston Martin s ponosom najavljuje povratak svoje najlegendarnije oznake – Vanquish, iznimno popularnog modela kojeg je obožavao i James Bond.

Piše: Igor Rudež

Aston Martin vraća ime

Vanquish predstavljanjem potpuno novog modela, ujedno i najsnažnijeg modela u svojoj 111-godišnjoj povijesti kojeg pokreće novi 5,2-litreni V12 Twin Turbo motor koji razvija maksimalnu snagu od 614 kW/835 KS i pritom nudi okretni moment od 1000 Nm, što je dovoljno za maksimalnu brzinu od 345 km/h, pa je ovo ujedno i najbrži serijski Aston Martin ikada. A ono što je najzanimljivije je kako ovaj novi motor zadovoljava najnovije zakone o emisijama u čitavom svijetu!

Po prvi put na V12 sportskim automobilima Aston Martina s prednjim motorom, poznati ZF 8-stupanjski automatski mjenjač uparen je s elektroničkim stražnjim diferencijalom s ograničenim proklizavanjem (e-diff). Ovaj e-diferencijal integriran je u elektronički program stabilnosti (ESP), pružajući izravnu

vezu s dinamičkim ponašanjem automobila i dopuštajući upravljanje proklizavanjem kotača preko stražnje osovine kako bi se optimizirala trakcija u svim uvjetima. Za razliku od konvencionalnog mehaničkog diferencijala s ograničenim proklizavanjem, ovaj e-diferencijal može prijeći iz potpuno otvorenog u 100 % zaključani za 135

milisekundi. U kombinaciji s najnovijom ESP tehnologijom, ovo značajno poboljšava dinamičke sposobnosti, pružajući veću agilnost pri malim i srednjim brzinama u zavojima, dok nudi veću kontrolu u uvjetima preupravljanja i promjene trake pri velikim brzinama. Ovako snažan motor zahtijeva i krutu šasiju, kao i posebno podešen ovjes, a povećan je i međuosovinski razmak za 80-ak mm, a šasija je dobila i čvršću poprečnu potporu motora kako bi se osigurala veća torzijska krutost. Povećanje krutosti karoserije iskorišteno je za postizanje veće povratne sprege i dinamičnosti, dok je povećanje bočne krutosti donijelo bolji prijenos opterećenja preko prednje osovine, što je pomoglo u poboljšanju odziva prednjeg dijela.

Vanquish standardno ima karbonsko-keramički sustav za kočenje. Sadrži diskove od 410 mm na prednjoj osovini i 360 mm na stražnjoj, CCB sustav nudi poboljšane performanse kočenja, smanjeno

slabljenje kočnica na temperaturama do 800 °C i značajno smanjenje težine bez opruge (-27 kg u usporedbi s kočnicama od lijevanog željeza), što također poboljšava kvalitetu vožnje i dinamičko ponašanje pri upravljanju.

Novi Vanquish dolazi s 21-inčnim aluminijskim naplatcima i prilagođenim Pirelli P ZERO gumama, a koje voze potpuno novodizajnirani model s potpuno novim dizajnom prednjeg branika i rešetke, a sprijeda serijski dolaze Matrix LED svjetla s novim dizajnerskim potpisom

dnevnih LED svjetala. Tu je i panoramski stakleni krov, kao i novi dizajn stražnjeg dijela vozila s integriranim spojlerom i potpuno novim dizajnom stražnjih LED svjetala.

Unutrašnjost novog dvosjeda odiše luksuzom i kvalitetom, a ispred vozača su ugrađeni digitalni instrumenti dijagonale 10,25 inča, dok središnjom konzolom dominira 10,25-inčni multimedijski zaslon. U Aston Martinu pametno razmišljaju pa nisu izostali mnogobrojni �izički gumbi i tipke, uključujući i

one za podešavanje klimatizacije, kako bi se tijekom vožnje što manje koncentracije gubilo na to, a kako bi koncentracija bila usmjerena na vožnju. Osim toga, serijski dolazi i Bowers & Wilkins surround audio sustav s 15 zvučnika koji je posebno razvijen za ovaj model. Vanquish će imati ograničenu proizvodnju od maksimalno 1000 primjeraka, a već ga je sada moguće naručiti, dok se prve isporuke očekuju u posljednjem kvartalu ove godine. Očekivana početna cijena je između 250.000 i 300.000 eura.

Moderna unutrašnjost s dva zaslona donosi i mnogobrojne fizičke �pke za lakše i brže podešavanje

Potpuno nov dizajn stražnjeg dijela s upečatljivim stražnjim svjetlima

Vanquish je dvosjed s dodatnim prostorima za pohranu umjesto stražnjih sjedala

Vanquish dolazi s 21-inčnim aluminijskim naplatcima s posebnim Pirelli P ZERO gumama

NOVITET

Do kraja godine stiže potpuno novi MG ZS Hybrid+

Najpopularniji MG model u Hrvatskoj je ZS, a sada je predstavljen novi ZS Hybrid+ kojeg karakterizira puno privlačniji dizajn, a donosi više prostora u unutrašnjosti i prtljažniku, te donosi i više opreme, a pokreće ga novi hibridni pogonski sklop, što znači i kako je štedljiviji od prethodnika

Piše: Igor Rudež

Najprodavaniji kineski auto u Europi je MG ZS, a sada je MG otkrio nove detalje o novoj generaciji tog kompaktnog SUV modela, čija će premijera biti tijekom listopada, a početak prodaje bi trebao započeti do kraja godine. No za sada postoje informacije samo o hibridnoj izvedbi, a to ne znači kako se benzinska i/ili električna izvedba neće također naći u ponudi. Novi HS Hybrid+ sada izgleda puno bolje nego prethodna generacija, a dolazi s novim dizajnerskim izričajem novih MG modela, što uključuje veliku masku motora te tanka izdužena svjetla sprijeda s dodatnim bočnim otvorima na braniku kako bi se naglasila širina vozila. Stražnji dio je suptilnije dizajniran i ne donosi nikakva iznenađenja. Serijski dolaze 17-inčni aluminijski naplatci, dok će top izvedba dolaziti s 18-inčnim aluminijskim naplatcima. Za pogon se koristi hibridni pogonski sklop iz modela MG3 Hybrid, a riječ je o sustavu koji se sastoji od 1,5-litrenog benzinca s četiri cilindra koji razvija snagu od 75 kW/102 KS i nudi 128 Nm okretnog momenta i elektromotora koji razvija snagu od 100 kW/136 KS i pritom nudi 250 Nm okretnog momenta. Ukupna snaga sustava je 145 kW/197 KS, a nudi se i ukupno 465 Nm okretnog momenta.

To je dovoljno za maksimalnu brzinu od 166 km/h, ali i ubrzanje od 0 do 100 km/h za 8,7 sekundi.

Ugrađena samopunjiva baterija ima kapacitet od 1,83 kWh, što omogućuje kratke vožnje na struju, a prosječna potrošnja novog ZS Hybrid+ je 5,1 l, no to ćemo potvrditi na našem testu, a ako je tako, to

je puno štedljivije od prethodnika. Mjenjač je automatski, a nudit će se samo pogon na prednje kotače.

Unutrašnjost dolazi sa 7-inčnim digitalnim instrumentima ispred vozača, dok serijski dolazi i 12,3-inčni multimedijski zaslon s najnovijom inačicom softvera koji bi trebao omogućiti ugodan

rad bez zastajkivanja, a tu su i svi najnoviji sigurnosni sustavi uključeni u MG Pilot Advanced Driver Assistance sustav. U ponudi će biti tri paketa opreme – Standard, Comfort i Luxury, a na naše tržište stiže već u studenom ove godine. Cijene za sada nisu poznate, no očekujemo kako će startati od oko 22.000 eura.

Nov je i potpis dnevnih LED svjetala

Straga je dizajn vrlo sličan prethodnoj generaciji

Unutrašnjost je puno modernija, a multimedija bi trebala raditi puno brže

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 13. do 19. rujna 2024.

P 13 Ivan Zlatous�, Zlatko, Ljubo, Ljubica

S 14 Uzvišenje sv. Križa, Višeslav, Slavko

N 15 24. KROZ GODINU, BDM Žalosna, Dolores, Melita; Proštenje D. Hrašćan (Sv. Obitelj), Podturen

P 16 Kornelije i Ciprijan, Eufemija, Ljudmila

U 17 Rane sv. Franje, Robert Bellarmino, Hildegarda

S 18 Josip Kupertinski, Sonja, Irena, Ariadna (kvatre)

Č 19 Januarije, Eustahije, Teodor

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Ivona Mezga, kći Maje i Hrvoja

Liam Čižmešija, sin Vanese i Ma�je

Karla Horvat, kći Marine i Marka

Hanna Balog, kći Antonije i Matea

Vita Kalanjoš, kći Dragane i Kevina

Marla Krajačić, kći Anje i Borisa

Mila Peršak, kći Maje i Mihaela

Eliana Kovačević, kći Tabite i Jošue

Dea Balog, kći Petre i Karla

Nea Kregar, kći Ive i Bojana

Lorena Hum, kći Marije i Dalibora

Andreas Horvat, sin Andreje i Davida

VJENČANI

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

DOKTORI KOJI RADE OVU

Čakovec:

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

SUBOTU 14. RUJNA

Čakovec

dr. Karmela

Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

dr. Brigita

Haubrich Hrandek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović

Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović

-Horvat

Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopa�nec

dr. Željka Bošnjak

Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subo�ca

dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana

Markobašić

V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Prelog

dr. Emina Kovačević

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Strahoninec

dr. Marija Gluhak

Dravska 32, tel. 040/688-065

Sve� Mar�n na Muri

dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Damira Prišlić i Luka Laptoš

Kotoriba:

Mihaela Štefić i Daniel Palačić

Mursko Središće:

Petra Perhoć i Saša Mihalec

Valen�na Novak i Ivan Biber

Prelog:

Hana Kovač i Ervin Čić

Dora Dolenec i Tomislav Ivanović

Štrigova:

Barbara Smolkovič i Kris�jan Čurin

UMRLI

Čakovec:

Josip Branilović r. 1934.

Stjepan Škvorc r. 1958.

Marija Heric r. Dujh r. 1942.

Marija Rajter r. Vince�ć r. 1934.

Ana Habjan r. Orehovec r. 1928.

Marija Žinić r. Horvat r. 1957.

Slavko Mar�njaš r. 1954.

Zlatko Bakač r. 1963.

Irena Blažić r. Büki r. 1945.

Jelena Molnar r. Tomašek r. 1942.

Ivan Grlač r. 1932.

Dragica Markan r. Marđetko r. 1932.

Stjepan Lisjak r. 1938.

Kotoriba:

Franjo Nes�ć r. 1933.

Mursko Središće:

Cosimo Cataldo r. 1942.

Prelog:

Marija Mišić r. Sinković r. 1945.

Ivan Lipić r.1952.

Štrigova:

Marija Vuković r. Medlobi r. 1936.

Blanka Košak r. Zadravec r. 1953.

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Bubimir

12.09.2024., četvrtak

17:00 Kao pas i mačka 20:00 Ne govori zlo- prem.

13.09.2024., petak

17:00 200% vuk 20:00 Bubimir Bubimir

14.09.2024., subota

10:00 200% vuk

13:30 Kao pas i mačka

17:00 Panda u Africi 20:00 Vrana

Četvrtak 12.9. PETAK 13.9. SUBOTA 14.9. NEDJELJA 15.9.

15.09..2024., nedjelja

10:00 Panda u Africi

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak. Tražimo

13:30 200% vuk

17:00 Kao pas i mačka 20:00 Ne govori zlo

16.09.2024., ponedjeljak

PONEDJELJAK 16.9.

17:00 Panda u Africi 20:00 Bubimir Bubimir

UTORAK 17.9.

17.09.2024., utorak

17:00 200% vuk 20:00 Vrana

SRIJEDA 18.9.

18.09.2024., srijeda

17:00 Kao pas i mačka 20:00 Ne govori zlo Kino

na voljenog supruga, tatu, djeda i pradjeda

Ivana Pal�ija iz Čakovca

17.9.2021. - 17.9.2024.

Sjećanje na tebe dio je našeg života u kojem ćeš nam uvijek nedostajati. Tvoja obitelj

Marija Kukovec rođ. Komes

iz Savske Vesi preminula 8. rujna nakon duge i teške bolesti u 78. godini života

Jelena Ružić rođ. Božić iz Dekanovca preminula 6. rujna u 99. godini života

Ivan Ilijaš iz Čakovca preminuo u 87. godini života

Magdalena Jakupak

iz Donje Dubrave preminula u 85. godini života

OBAVIJEST

Stjepan Lisjak

iz Dekanovca preminuo u 86. godini života

Marija Štimac rođ. Čeh iz Mačkovca preminula 2. rujna u 84. godini života

Vesna Dokleja rođ. Maček iz Šandorovca preminula 8. rujna nakon kratke i teške bolesti u 64. godini života

Antonija Bukovec rođ. Krišto�ić iz Mačkovca preminula 7. rujna u 96. godini života

Jelena Molnar rođ. Tomašek iz Novakovca preminula 4. rujna u 82. godini života

Marija Puklavec rođ. Črep iz Čakovca preminula u 96. godini života

Dragica Markan

iz Kotoribe

preminula u 93. godini života

OBAVIJEST

Franjo Nestić

iz Donjeg Vidovca preminuo u 91. godini života

MARIJI HERIC rođ. DUJH iz Železne Gore preminuloj u 83. godini života

S ljubavlju, koju tvoj odlazak ne prekida, nosit ćemo te zauvijek u svojim srcima.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na riječima utjehe i podrške. Veliko hvala djelatnicima odjela Ginekologije ŽB-a Čakovec na pomoći i podršci te svima koji su je ispratili na posljednji počinak. Obitelji Heric i Dujh

Velimir Marković iz Nedelišća iznenada preminuo 5. rujna u 52. godini života

Nada Šupljika

iz Hodošana preminula u 75. godini života

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

13. rujna 2024.

56. Jurčec-Transporti d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž kv vozača C kat. i m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/645-750 ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na email: info@ jurcec-transpor�.com do 30.9.

57. KARLO TRANSPORTI d.o.o., Čehovec, Nova ulica 4, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/775-5851 ili na email: info@karlotranspor�.hr

58. KARLO TRANSPORTI d.o.o., Čehovec, Nova ulica 4, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/7755-851 ili na email: info@karlotranspor�.hr do 30.9.

59. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži 4 m/ž podopolagača-pomoćnog podopolagača, javi� se osobno na adresu ili na email: enes.feher@kermek.com do 30.9.

60. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaš�tara - čuvara (kućnog detektiva), javiti se na mob. 099/2651836 ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity.hr do 30.9.

61. KRIKA, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara i m/ž radnika na izradi tendi, ceradi i šatora, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/822-190 ili na mob. 098/632-113 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: krika@krika.hr do 21.10.

62. KREŠIMIR-FUTURA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž punitelja - servisera samoposlužnih aparata na terenu, javiti se na email: info@kresimir-futura.hr do 16.9.

63. KOMUNA TOPLEK d.o.o., Žiškovec, traži 2 m/ž vozača C i E kat. u međunarodnom transportu, javi� se na tel. 040/337392 ili na mob. 098/235-990 do 31.10.

64. KOVA PROJEKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera metalnih konstrukcija, javi� se na mob. 099/201-3805 ili na email: kovaprojekt5@gmail.com do 30.9.

65. KOCKA TM d.o.o., M. Subo�ca, Glavna 63, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž konobara i 2 m/ž kuhara - pizza majstora, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/139-3037 ili na email: kockatm63@ gmail.com do 27.9.

66. LE´SLASTICE d.o.o., traži m/ž prodavača u pekari i slas�čarni za mjesto rada Pušćine, Prelog i Čakovec, m/ž prodavača za radno mjesto Donji Kraljevec, m/ž čistača, m/ž dostavljača za mjesto rada Pušćine, m/ž prehrambenog tehnologa - voditelja proizvodnje i m/ž čistača za mjesto rada Donji Vidovec, javi� se na mob. 099/456-7630 ili na email: leslas�ce@leslas�ce.hr do 25.9.

67. LIMOND limarski obrt, Mihovljan, traži 2 m/ž djelatnika u limarskoj radionici, javi� se na mob. 098/814-122 ili na email: Info@Limond.hr do 31.10.

68. LIST MEĐIMURJE d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika u marke�ngu, javi� se na email: marke�ng2@medjimurje. hr do 30.9.

69. Ljekarna Štefan, Nikole Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj.stefan@ me.com do 30.9.

70. Mala Mima j.d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž pomoćna radnika za terenski rad, javi� se na tel. 040/384-175 ili na email: info@mala-mima.hr do 20.9.

71. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje, m/ž mag. ili dr. strojarstva, 2 m/ž bravara, m/ž industrijskog lakirera, m/ž skladištara i m/ž poslovođu, javi� se na email: dubravka.brkljacic@mik.com. hr do 30.9.

72. Marodi prijevoz, Domašinec, S. Mezge 1, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob. 099/833-5125 ili na email: stjepanmarodi@net.hr do 16.9.

www.mnovine.hr

73. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž tehnologa na odjelu drva i m/ž djelatnika-operatera na laseru, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/630-730 ili na email: info@mar�.hr do 30.9.

74. MEDICAL ONE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodajna predstavnika, javi� se na email: karijera@medicalone.hr do 4.10.

75. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika za rad na lopa� za utovar pijeska na stroju za cementni estrih i radnika na raspoređivanju i zbrinjavanju materijala za cementni, 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojnu žbuku, javi� se na mob: 098/241533 do 30.10.

76. Međimurske vode d.o.o., Matice Hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera i vodoopskrbe te m/ž vodoinstalatera priključaka, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: voda@ medjimurske-vode.hr do 30.9.

77. MEC d.o.o. Industrijska 9, Pribislavec, traži m/ž skladištara i m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na email: ks@mec.hr do 2.10.

78. MEĐIMURSKE NOVINE d.o.o., Čakovec, traži m/ž novinara, javiti se na email: posao.redakcija@mnovine.hr do 30.9.

79. Međimurje Graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži 3 m/ž građevinskihposlovođa-građevinskoginženjera, javitiseosobnonaadresuilinatel.040/379146ilinamob.099/337-2357ilipismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@m-g.hr do 24.9.

80.MeđimurjePMPd.o.o.,Čakovec,Zrinsko-Frankopanska 21, traži 10 m/ž građevinskih radnika, m/ž voditelja gradilišta, m/ž vozača C+E kat., m/ž vozača miksera, m/ž građevinskog radnika na proizvodnji ABkonstrukcije,m/žovlaštenoginženjera, m/ž građevinskog tehničara, m/ž projektanta čeličnih konstrukcija i m/ž montera suhe gradnje, javiti se na mob. 099/5389083 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: m-pmp@m-pmp.hr do 28.9.

81. MEGRA d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž građevinskog tehničara, javi� se na mob. 099/2050-993 do 21.9.

82.MESO-PRERADAMESAKIŠ,D.Kraljevec, Kolodvorska 16, traži m/ž mesara, javiti seosobno naadresu ili natel. 040/655219 ili na mob. 098/303-603 ili na email: kiskarmen5@gmail.com do 25.9.

83. MESNICA MIHALIĆ d.o.o., Trg Republike 14, Nedelišće, traži 2 m/ž mesara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 ili na email: 21.petra@gmail.com do 30.9.

84. Mesna industrija-Vajda d.d. Čakovec, Zagrebačka 4, traži m/ž radnika-viljuškaristu, 5 m/ž radnika na komisioniranju, 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, m/ž strojobravara, m/ž tehnologa, 5 m/ž radnika na sanitaciji pogona, m/ž radnika na održavanju, 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 30.9.

85. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 2 m/ž zavarivača mig-mag, m/ž operatera cnc laser/plazma, m/ž administra�vnog tajnika i m/ž inž. strojarstva - samostalni konstruktor metalnih konstrukcija, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/9087412 do 25.9.

86. METALLIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž zavarivača mig-mag i �g, javi� se na mob. 091/284-9031 do 20.9.

87. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, traži m/ž strojarskog tehničara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/958-6878 do 20.9.

88. MIKA d.o.o., Čakovec, traži m/ž instalatera centralnog grijanja i klima�zacije, javiti se na email: mika.servis@gmail. com do 30.9.

89. MIHA PROJEKT d.o.o., M. Gupca 16, Štefanec, traži m/ž pomoćnog radnika u vrtnom centru, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: iva. vrtnicentar@gmail.com do 30.9.

90. MOBENZ d.o.o., Svetojelenska cesta 18, Čakovec, traži m/ž prodavača na�nih derivata, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.10.

91. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera - pomoćna montera za rad u Njemačkoj, javi� se na tel. 040/655-007 ili na mob. 099/6655-006 ili na email: mul�. ing.hr@gmail.com

92. NEORES d.o.o., Mursko Središće, traži m/ž domara i m/ž referenta nabave, javi� se na �na@neores.hr do 30.9.

93. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Podturen, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće i Štrigova te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 19.10.

94. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag i �g postupkom, 3 m/ž bravara, 3 m/ž kontrolora kvalitete-dimenzijski kontrolor, 3 m/ž bravara, 2 m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija, m/ž NDT kontrolora, m/ž kontrolora 3D mjerenja, 2 m/ž lakirera i m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje, javi� se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 30.9.

95. NESTOR d.o.o., Prelog, traži m/ž ekonomistu - komercijalistu, javiti se na mob. 091/621-5858 ili na email: nestor-d.o.o@ ck.t-com.hr do 30.9.

96. Number One d.o.o., Čakovečka 42, D. Mihaljevec, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1863044 do 1.10.

97. OPG HERMAN JOSIP, Donji Pustakovec, traži m/ž vozača - dostavljača piletine, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/628-217ilinamob.098/241-828ilina email: josip.herman@gmail.com do 21.9.

98. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a, Pušćine, traži 2 m/ž djelatnika na izradi i montaži alu stolarije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@okno. hr do 30.9.

99. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž radnog terapeuta - socijalnog radnika - njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara opće njege, javi� se na mob: 091/933-5666 do 30.9.

100. OLUK Robo�cs d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara ili pomoćnog građevinskog limara, javi� se na mob. 095/9121436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail. com do 31.10.

101. Obrt za pranje i čišćenje SKOKO, Čakovec, traži 3 m/ž perača prozora i tepiha, javi� se na mob. 098/167-2980 ili na email: skoko85@gmail.com do 30.9. 102. PANEX AGM d.o.o., Brezje, traži m/ž vozača C kategorije i m/ž servisera strojeva, javi� se na tel. 040/384-357 ili na mob. 098/354-980 ili na email: filip. miko@panexagm.com do 30.9.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM CRNI CITROEN C4

2007.god. motor 1,4 benzin +LPG 65kW euro-kuka, 229.000 km, napravljen servis zupčas�zatezači-vodena pumpa, cijena 1199 eura, info 091/5060821

PRODAJEM MERCEDES A klasa 150 cdi 2012. godište, auto je očuvan i u dobrom stanju, redovito servisiran te je registriran do 9.12.2024., Klima, grijana prednja sjedala, el. podizači stakla, samozatamnjujuće unutarnje ogledalo, maglenke, upravljačke komande na volanu... Na vozilu se nalaze alu felge s ljetnim gumama 195/55 R16, kao i dodatni set original mercedes alu felgi s gumama 215/45 R17. Cijena: 4.500 eura. Više informacija na broj: 099 677 67 29

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJE SE SEAT LEON 1.2

TSI, benzin, bijela boja, 77 kw, 105 ks, mehanički mjenjač, 6 stupnjeva,proizvodnja 2013. godina,u prometu od 2014. godine, reg. do 4/2025., redovno servisiran kod ovlaštenog servisera, garažiran, 98.800 prijeđenih km, info na mob: 091/7613467

PRODAJE SE RENAULT MEGANE

4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR

Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, inverter, benzin, u radnom stanju i rabljenu kosilicu za travu T475 Prak�k Garden, povoljno. Informacije na 098/539-169.

PRODAJEM PREŠU hidrauličnu, bačve drvene i ros�rei, orahovo ulje. Info: 095 505 2760

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit. (2 kom). Upita� na 040/364-354

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

PRODAJEM motokul�vator F360 s frezom (550 eur); vaga koja važe do 150 kg (150 eur); kompresor na kotačima (150 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM INOX posude za vino od 900 i 520 lit., filter 20x20, 10 ploča. info na tel. 098/9321367

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE MALA PRIKOLICA za traktor, dimenzije: D160xŠ108xV70 cm, cijena 400 eura, info na mob: 099/6839984

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POZNANSTVA

DEČKO (50 g) traži žensku osobu od 40-50 g za vezu, javi� se na broj 095/7313-513

DRAMALJ - prodajem dvojnu kuću s pogledom na more, ne�o površine 115 m2 i dvorište 154 m2, 150 m do mora, info na mob. 098/426-021

PRODAJU SE NOVI STANOVI srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja, a poklanja se cca. 20-ak kamiona crne zemlje s gradilišta. Mob. 095 858 1502

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas� ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

IZNAJMLJUJE SE DUGOGODIŠNJI UHODANI ugostiteljski objekt u Nedelišću uz glavnu cestu. Sve informacije na broj mobitela: 092/164-2556

KUPUJEM VIKENDICU s voćnjakom/vinogradom u gornjem Međimurju. Info: 095 505 2760

ŽIVOTINJE

ČISTOKRVNI KRUPNI ŠTENCI NJEMAČKOG OVČARA, crveno-crnog plašta, roditelji s rodovnicom, cijepljeni, dva puta pročišćeni od parazita i nametnika. Sve info na mob. 097/600-6038

AKVARIJ od 20 litara, s ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 40 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, info na mob. 091/9240-293

naplaćuje,

Švrćo Švrćo ima 6,5 godina, nalazi se u Kotoribi, treba novi dom jer baka više o njemu ne može brinu�. Cijepljen i mikročipiran, mikročip broj 191035000221813. Molimo vas podijelite. Kontakt: 091 8988 004.

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane - nove francuske ležaje dim. 200, 210 x 90, 95, 140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tuš kadu s više funkcija kao i gus kadu, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbitrex, rodlin za plin. boce, bicikl, samohodnu vrtnu ispravnu kosilicu i još ostalo iz kuće. Mob. 091 57 27 670

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321

PRODAJU SE CRVENE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike i video. Zagreb-Utrina, info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

KONOPI RAZNI za vezanje tereta, privez-sidrenje brodica, debljine 2 cm, od 10 eura na više. Šaljem slike. Novi ZagrebUtrina, info na mob. 098/9084675.

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur) i el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

NEKRETNINE

RAZNO

Ja u svojoj kući imam dva doma. To vama možda zvuči čudno i nemoguće, ali za mene je to najbolja stvar u životu. Moj prvi dom je u prizemlju. Tamo sam živio do svoje osme godine. Živjeli smo svi zajedno (mama, baka, djed, teta i ja). U taj dom došao sam iz bolnice. Tamo sam napravio svoje prve korake i izgovorio prve riječi. U tom domu napisao sam prvu zadaću. U tom domu proveo sam svoje rano djetinjstvo. Za taj dom veže me sve ono dobro što se desilo u mom životu do osme godine. Sad sam vam ispričao sve dobre stvari i prednosti tog prvog doma, a sad ću vam ispričati loše stvari i mane. Živjeli smo svi zajedno, ali baka i djed imali su svoju sobu, a teta, mama i ja svoju pa zato nisam u potpunosti znao što znači prespavati kod bake i djeda. U prizemlju nema toliko mjesta pa nisam imao ni svoju sobu. Nisam znao što znači pospremati svoju sobu jer su sve to radile mama i teta. Ja sam ponekad složio posteljinu na svom krevetu. Sad idemo na drugi dom. Nakon moje osme godine izgradili smo kuću na drugom katu. Na drugom katu imam puno više mjesta pa imam i svoju sobu. Naučio sam što znači brinuti se o čistoći i urednosti, naučio sam koristiti se novcem i ne trošiti na ono što mi ne treba jer sam štedio i kupio televizor za svoju sobu. Na drugom katu živimo samo ja i mama. U prizemlju smo živjeli po pravilima bake i djeda, a sad po našim. Na drugom katu imamo svoju slobodu i nitko nam ne zapovijeda. Više cijenim svoj drugi dom jer smo ga izgradili svojim novcima, ali naravno da nam je ostatak obitelji pomogao.

Većinu vremena provodim na gornjem katu, ali i dalje svakodnevno dolazim u prizemlje k baki i djedu. Nedjeljom svi zajedno imamo obiteljski ručak. Prošle godine moja teta i njezin muž uselili su se u svoju novu kuću odmah do naše. Toliko su blizu da smo morali srušiti bočnu ogradu jer nisu imali mjesta. Iako je svatko otišao na svoju stranu i dalje smo kao obitelj na okupu. Sve blagdane provodimo zajedno. Ja sam zbog svoja dva doma jako sretan i oba ih cijenim. Meni je najvažnije da sa svima provodim vrijeme svakodnevno, a ponekad i više dana odjednom.

Filip Leo Korent, 6.b OŠ Ivanovec, školska godina 2023./2024. Učiteljica Dijana Kozjak

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one

između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

I sad, kad se sjetim prvog razreda! Svi smo bili tako mali, nismo znali čitati i pisati. Sada smo pri kraju osmog razreda. Osam ludih godina. Kako smo to preživjeli, nitko ne zna.

Svi učitelji su govorili da smo najbolji razred. Polako smo se navikavali na učitelje. Sjećam se nekih ludih stvari koje smo radili. Koristili smo njihovo povjerenje i počeli raditi spačke i gluposti. Razljutili bismo učitelja Kolarića toliko puno da nam je ponekad bacao stvari van kroz prozor. Na satu tjelesnog smo si dozvoljavali da učimo za glazbeni. Uvijek bi nam učitelj kucao da izađemo van iz svlačionice. Jedan mi je događaj ostao u posebnom sjećanju: rat stolica/stolova. Bili smo cure protiv dečki. Od stolova smo na kraju učionice napravili baze.

Stolice su nam bile vrata. Imali smo stražare. Ulazili smo u protivničku bazu i oduzimali im stvari. Pobjednika nije bilo.

Ušla je učiteljica u razred. U panici smo brzo trčali na mjesta. Igra se prekinula. Najčešće smo se igrali igre životinja. Na koljenima smo imitirali odabrane životinje. Te su igre imale posljedice-rupe na hlačama. Rado se sjećam naših izleta. Posljednja dva su bila maturalac i Vukovar. Na maturalcu je bilo svega i svačega. Neki su spavali na balkonima, a neki u tuđim sobama. Lijepo smo se zabavili. Neki učenici iz druge škole zamijenili su učiteljicu Dajanu za učenicu. Vukovar nam je ostao u tužnom sjećanju, ali smo se mi ipak zabavili. Vidjeli smo da grad živi i polako se obnavlja. Uvijek sam se veselila školskim

priredbama, ali ova zadnja me malo rastužuje. Igrajući košarku upoznala sam puno prijatelja i vidjela mnoga mjesta. S plesnom skupinom Vivona puno sam nastupala i osvojili smo puno nagrada. U školi je bilo puno smijeha, suza, brige za ocjene i ljutnje. Godina za godinom se redala i brzo je došao kraj. Žao mi je što su naši neodgovorni i nepromišljeni postupci razljutili i uvrijedili naše učitelje. Ovo đačko doba je prešlo s poteškoćama, ali i s dobrim i lijepim sjećanjima. Rado ću se sjećati svojih učitelja, kuharica, spremačica i prijatelja. Pozdravljam te školo.

Dalija Dokleja 8.b, OŠ Ivanovec, školska godina 2023./2024. Učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

I sad kad se sjetim

Dome, slatki dome

Matea Horvat, OŠ Domašinec, 8. razred, školska godina 2023/2024, učiteljica Emina Kefelja

Rea Gavez, OŠ Domašinec, 6. razred, školska godina 2023/2024, učiteljica Emina Kefelja

Saša Hunjadi, OŠ Domašinec, 6. razred, školska godina 2023/2024, učiteljica Emina Kefelja

Valerija Ružić, OŠ Domašinec, 7.razred, školska godina 2023/2024, učiteljica Emina Kefelja

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa� Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Mame i tate, dvaput pročitajte!

Za pravilan psihofizički razvoj djeca, naročito u ranoj dobi, trebaju intenzivnu dvosmjernu komunikaciju, senzitivne i dostupne roditelje, mamu i tatu kojima je najvažnije odgovoriti na dječje razvojne potrebe

Kad razgovaram s djecom kako bih stekla dojam o atmosferi koja vlada u njihovom domu obavezno ih pitam nedostaju li im ponekad roditelji. Od mlađe djece brzo i lako saznam da im najčešće oboje fale, ili barem jedno od njih, češće tata koji puno radi, a kad dođe doma onda se odmara. A kako se odmara? Tako da gleda u neki ekran, najčešće mobitel. Ili je na laptopu. Ili drijema pred televizorom. Mama isto nema puno vremena, ona stalno nešto radi po kući, a usput u ruci drži mobitel, ili brzinski potipka na tabletu, ili krajičkom oka gleda seriju na TV-u. Starija djeca vrlo često na isto pitanje protestno uzvikuju da im roditelji ne fale, jer ih nikad i nije bilo, pa kako da im onda fale?! Reći ćete da je to tako s djecom koja imaju probleme pa zato dolaze na razgovore sa psihologinjom, ali moje kliničko iskustvo poklapa se s rezultatima brojnih istraživanja s raznih strana svijeta koja pokazuju da su djeca sve više usamljena i da im nedostaju roditelji. Nažalost, često se događa da roditelji nemaju vremena ni strpljenja, stavljaju dijete na čekanje, požuruju ga ili prekidaju, ne baš zbog nekog prečeg posla nego zbog navike non-stop prisutnosti na društvenim mrežama, koja uz sve ostale ekranske navike dovodi do odgađanja ili nereagiranja na dijete koje nešto želi podijeliti s roditeljem. Tada se djeca počinju osjećati bespomoćno, htjela bi biti viđena i uvažena, pokušavaju privući roditeljsku pažnju, treba im osjećaj sigurnosti i bliskosti, a toga nema. Bespomoćnost ne gasi njihovu nadu, pokušavaju i dalje jer vjeruju svojim roditeljima i slijede ih, trebaju njihovu ljubav i prihvaćanje, ne odustaju. Djeca su strašno uporna u traženju da se bavimo njima i njihovim potrebama, a to kod roditelja nerijetko izaziva još veći stres i konflikt izbora. Naravno da djeca vide da je

roditelju nešto drugo važnije od njih samih. Tipkate po mobitelu, a dijete nek’ čeka? Dječja se samosvijest oblikuje kad dijete ima potvrdu o svojoj vrijednosti u životu važnih osoba, i zato je vrlo štetno kad roditelj ne odgovara neposredno i usredotočeno na djetetove pozive, a onda pronalazi izgovore ili obećanja za budućnost ili potkupljuje dijete. Ako dijete nije moglo vjerovati roditelju, počinje sumnjati i u svoje osjećaje i ne vjeruje u sebe. Naravno, sve to jako opterećuje i zbunjuje dijete. Roditelj koji je često okrenut drugim aktivnostima i zahtjevima na koje spremno odgovara, dok istovremeno kontakt s djetetom prekida i ostavlja ga na čekanju, dodatno zbunjuje svoje dijete. Pitate zašto ne možete naizmjence malo tipkati po mobitelu pa malo pričati s djetetom? Zbog nezrelosti kognitivnih funkcija može se dogoditi da dijete već za koju minutu bude dekoncentrirano ili zaboravi što ste zajedno radili ili razgovarali, pa kad se vi opet hoćete uključiti dolazite do zaključka da je dijete nezainteresirano i da mu nije ni bitno što se trudite. A zbunjeno dijete počinje osjećati da je glupo. U njegovoj su se glavici ugnijezdile disfunkcionalne misli koje će ga jednoga dana dovesti u moju ambulantu. Bespomoćan sam. Nevažan sam. Glup sam. Sam sam. Da, svaki put kad roditelj odabere dati prednost svom pametnom telefonu ili laptopu dijete ostaje samo. Tako prolaze godine. Već prije puberteta većina djece koja mi dolaze izgubila su povjerenje i nadu da će im se neka odrasla osoba posvetiti, osjećaju da nikoga nemaju ni doma ni u školi. A kako su djeca prilagodljiva i kopiraju odrasle tako su se i ona navukla na ekrane. Bliskost, uvažavanje i razumijevanje traže u prostranstvima interneta. Završit ću rečenicom koju često čujem od jednog dječaka s kojim puno razgovaram: „Je, tak’ vam je to“.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

I malo je štetno

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Znamo da je alkohol duboko ukorijenjen u ljudskoj kulturi, da je neizostavni pratitelj svih – većih i manjih – proslava, da je vrlo lako dostupan, te je njegova upotreba široko rasprostranjena. Međutim nisu svi koji konzumiraju alkohol ovisnici. Mnogi ljudi piju alkohol, i mnogi reguliraju svoju konzumaciju, što znači da ne piju kompulzivno i umiju prilagoditi količinu i učestalost pijenja. Iako većina ljudi doživljava alkohol kao drogu koja nosi rizike od tjelesnih i drugih oštećenja, ipak ga piju prihvaćajući negativne posljedice; zadržavajući kontrolu nad svojom potrošnjom alkohola, nastoje te rizike svesti na minimum. Ipak pijenje alkohola uzrokuje ovisnost kod značajnog broja konzumenata: određeni je postotak pojedinaca prešao s kontrolirane upotrebe alkohola na zlouporabu; oni razvijaju ovisnost i s ovisnošću povezane �izička oštećenja, psihičke poremećaje i socijalne probleme. No, moramo istaknuti da se čak i dobro samokontroliranje pijenja alkohola, kad nema ovisnosti, mora smatrati rizičnim ponašanjem, jer korištenje alkohola u malim količinama također ima štetne zdravstvene učinke.

Moramo istaknuti da se čak i dobro samokontroliranje pijenja alkohola, kad nema ovisnosti, mora smatrati rizičnim ponašanjem, jer korištenje alkohola u malim količinama također ima štetne zdravstvene učinke

Kada stručnjaci govore o teškim zdravstvenim posljedicama povezanima s prekomjernom konzumacijom alkohola, ljudi često pretpostavljaju da je to usmjereno na pojedince koji su razvili ovisnost. "Pretjerana konzumacija alkohola" tehnički znači sve što je iznad preporučenih dnevnih granica, a to je više od dva pića dnevno za muškarce i više od jednog pića dnevno za žene. Preporučena dnevna ograničenja nisu namijenjena izračunavanju prosjeka za tjedan dana. Drugim riječima, ako apstinirate od ponedjeljka do četvrtka, nije opravdano planirati opijati se za vikend „jer se ne pijenje nekoliko dana smije nadoknaditi“.

Ali čak i unutar ovih umjerenih razina postoje rizici, jer evidentni su štet-

ni učinci koji proizlaze iz makar male količine popijenog alkohola. Znanstvenici smatraju da je glavni način na koji alkohol uzrokuje zdravstvene probleme oštećenje DNK. Nakon unosa alkohola, tijelo ga metabolizira u acetaldehid, kemikaliju koja je toksična za stanice, a koja osobito oštećuje DNK. Jednom kada je DNK oštećena, stanica može rasti izvan kontrole i stvoriti tumor. Osobito je visok rizik za razvoj tumora ždrijela, jednjaka, dojki i jetre. Alkohol je, nadalje, posebno štetan za stanice koje oblažu krvne žile, tako da pijenje može dovesti do ukrućenja arterija, što rezultira višim krvnim tlakom te bolestima koronarnih arterija i srca. Svi opisani rizici rastu što osoba više pije. Čak i jedno piće dnevno je povezano s rizikom u usporedbi s onima koji ne piju. Pojedinci zagovaraju alkohol navodeći da povisuje HDL, "dobar" kolesterol, te da antioksidans koji se nalazi u grožđu i crnom vinu ima svojstva koja štite srce. Nakon više desetljeća zbunjujućih i ponekad kontradiktornih istraživanja (npr. Previše alkohola je loše, ali malo je dobro; Neke vrste alkohola su bolje od drugih...), nedavna istraživanja jasno pokazuju da čaša ili dvije vina ne poboljšavaju zdravlje, nego da čak i niske razine pijenja mogu imati nepovoljne zdravstvene posljedice. Ideja da je mala doza alkohola zdrava za srce vjerojatno je proizašla iz činjenice da ljudi koji piju malo obično imaju druge zdrave navike, poput vježbanja, jedenja puno voća i povrća i ne pušenja. Blagodati takvog ponašanja za srce su se pogrešno pripisivale alkoholu.

Alkohol je štetan za zdravlje počevši od vrlo niskih količina. Ali kako je pijenje sveprisutno, neće ga se lako iskorijeniti. Stoga smatramo uputnim navesti i opisati argumente stručnjaka da zdravstveni rizici od pijenja mogu proizaći i iz umjerene i male konzumacije.

Četristotinjak djece i mladih odmjerilo

snage

u štafeti i stazi s preprekama

Piše i foto: Mario Golenko

U Čakovcu je proteklog vikenda održano 11. Kup natjecanje Vatrogasne zajednice grada Čakovca za mladež i 3. Kup natjecanje za mladež Hrvatske vatrogasne zajednice, koje je okupilo 37 ekipa iz gotovo cijele Hrvatske, te brojne vatrogasne časnike i dužnosnike Hrvatske vatrogasne zajednice na čelu s glavnim vatrogasnim zapovjednikom. Mladi vatrogasci ponovno su pokazali svoje umijeće i dokazali kako se tradicija vatrogastva nastavlja, a Međimurje spada u hrvatske regije s najrazvijenijim dobrovoljnim vatrogastvom.

400 djece i mladih u Čakovcu

Natjecanje je održano u organizaciji Vatrogasne zajednice Međimurske županije, a natjecalo se oko 400 djece

i mladih iz cijele Hrvatske na što je posebno ponosan predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved. Natjecanje je vodio Nikola Besedić.

Čestitke svim natjecateljima na sudjelovanju uputio je župan Međimurske županije Matija Posavec, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, Zamjenik predsjednika

HVZ-a i predsjednik odbora za natjecanje HVZ-a Nedeljko Vukalović, Dopredsjednik HVZ Stjepan Skuliber, Kontrolor natjecanja Klaudio Filčić. Natjecanje se odvijalo u

četiri kategorije – pomladak muški i pomladak žene, te mladež muški i mladež žene. Natjecanje se odvijalo u standardnim disciplinama štafeta i staza s preprekama.

DVD Donji Mihaljevec odnio je pobjedu u kategoriji pomladak žene, drugo mjesto zauzela je ekipa DVD-a Domašinec, a treće mjesto DVD Zasadbreg. U toj kategoriji natjecalo se 4 ekipa.

DVD Donji Mihaljevec najbolji je bio u kategoriji pomladak muški, dok je drugo mjesto zauzeo DVD Krištanovec, a treće mjesto DVD Palinovec. U kategoriji se natjecalo 11 ekipa. DVD Gardinovec zauzeo je prvo mjesto u kategoriji ženska mladež, druga je bila ekipa DVD-a Koprivnica, a treće mjesto pripalo je ekipi DVD-a Bedekovčina. 10 ekipa natjecalo se u ovoj kategoriji. DVD Ostrna bio je najbolji u kategoriji muške mladeži, ekipa DVD-a Bedekovčina osvojila

je drugo mjesto, dok je ekipa DVD-a Tugonica – Podgrađe bila treća u konkurenciji od 12 ekipa.

DVD Ostrna i Bedekovčina odnose prijelazne pehare

U kupu Hrvatske vatrogasne zajednice rezultati su bili slijedeći. DVD Ostrna bio je najbolji u kategoriji muške mladeži, ekipa DVD-a Tugonica – Podgrađe osvojila je drugo mjesto, dok je ekipa DVD-a Bedekovčina bila treća u konkurenciji od 6 ekipa. DVD Bedekovčina zauzeo je prvo mjesto u kategoriji ženska mladež, druga je bila ekipa DVD-a Koprivnica, a treće mjesto pripalo je ekipi DVD-a Gardinovec. 10 ekipa natjecalo se u ovoj kategoriji. Prijelazne pehare Hrvatske vatrogasne zajednice osvojili su DVD Ostrna u kategoriji muška mladež i DVD Bedekovčina u kategoriji ženska mladež.

DVD Ostrna slavi sa zasluženim peharom

U štafeti za žene vodila se srčana bitka

Špricanje na vrućini dobro dođe

DVD Koprivnica je imao svoju maskotu

Na 11. Kupu Vatrogasne zajednice Čakovca i 3. Kupu Hrvatske vatrogasne zajednice, mladi vatrogasci pokazali vještinu u štafetama i stazama s preprekama

Recept plus MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

- 60 dag oštrog brašna

Kelešica je slasna starinska pogača

Piše: Aleksandra Sklepić

Kelešica je naziv za starinsku pogaču koja se priprema od jednostavnih sastojaka, a savršeno se slaže s raznim varivima, grahom, zeljem, gulašom i slično. Radnici na polju iz našeg lijepog Međimurja, nekada su kelešicu bez iznimke nosili sa sobom na težak cjelodnevni rad. Jednostavni sastojci, a visoka kalorijska vrijednost učinili su kelešicu najtraženijim “lunch paketom” naših djedova i baka. Kelešica je lako probavljiva, ne umara želudac i ne uzima volju za radom nakon što se njome okrijepimo. Slanine joj daju okus i miris davnih dana, a oblici na koje se ona može

narezati nisu propisani, te se mogu napraviti okrugli, kockasti ili u obliku romba, što je stvar kreativnosti svake kuharice.

Danas više nema teškog rada na polju, ali stara nam se jela, zbog nostalgije i čežnje za jednostavnim vremenima neprekidno vraćaju na stol. Recept za kelešicu zasigurno će zainteresirati mlade kuharice koje su se zasitile modernih recepta i traže ideje za domaću, tradicionalnu hranu.

Sočna i ukusna kelešica može zamijeniti i kruh, pa uz dovoljno mašte s njom možemo prirediti sjajnu zakusku. Bilo kako bilo, ovu sjajnu, slasnu, starinsku pogaču vrijedi isprobati.

Vino tjedna

- 1 jaje

- 3 velike žlice slanina

- 1 kom praška za pecivo

- 1 dl bijelog ulja

- 2 dl mlijeka

- Šećer i sol po želji

Priprema kelešice:

Zamijesiti tijesto od svih sastojaka i razvaljati ga na debljinu od 1 centimetar. i staviti ga u pleh, namašćen ili na masni papir. Prije pečenja tijesto narezati na kocke željene veličine. Svaki komad tijesta probosti nekoliko puta viljuškom da se dobro ispeče. Peći u pećnici na 180 stupnjeva oko 45 minuta, dok ne dobijemo lijepu, zlatno žutu boju.

Savijača od borovnica

Za pripremu savijače od borovnica možemo koristiti tijesto koje smo sami pripremili ili pak u trgovini nabavili tijesto za savijače. Za svaku savijaču koristimo dva lista odnosno dvije kore. Gornja kora se premaže uljem te se na četvrtinu kore poredaju borovnice. Borovnice mogu biti svježe ili smrznute. Na

borovnice se posipa pola žlice šećera (a po želji se može staviti samo jedan vanilin šećer) te se posipa mala žličica škrobnog brašna. Zatim se savijača zarola i stavi u lim za pečenje na koji smo prethodno stavili papir za pečenje. Istim postupkom i redoslijedom se pripreme i sve ostale savijače. Na kraju

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Knedle sa šljivama

Uz mnogima finu slasticu, savijaču od borovnica, preporučujemo servirati kvalitetno vino. Ovog puta preporučujemo poslužiti sauvignon (11,5 % alk.) proizveden i odnjegovano u obiteljskoj vinariji Hažić. Njihov sauvignon rezultat je i produkt ručno branog

grožđa. Vinska kuća Hažić u proizvodnji vina koristi sredstva koja su na bazi biljnog podrijetla, stoga ga slobodno mogu konzumirati i u njegovoj aromi uživati za vegani i vegetarijanci. Svakako kušajte. Uzdravlje! (rr, zv)

Sastojci:

- kore za savijače

- 150 g borovnica

- 3 žlice šećera

- 5 žlica škrobnog brašna

- šećer u prahu

- 30 g maslaca

- 5 žlica ulja

se na svaku savijaču stavi komadić tanko narezanog maslaca. Savijača se peče oko 25 minuta na 200 stupnjeva. Kad je pečeno posipa se šećerom u prahu. U slast! (rr)

Priprema: Kuhane krumpire ogulite i još vruće protisnite. Stavite ih na dasku dok su još topli i zamijesite tijesto uz dodatak brašna, maslaca i jajeta. Takvo tijesto razdijelite na nekoliko dijelova, a svaki oblikujte poput svitka. Od tih svitaka odrežite prikladan komad i splosnite ga dlanovima. U sredinu tog komada tijesta stavite jednu šljivu, preklopite krajeve tijesta na šljivu i napravite okruglice. Gotove okruglice stavite u vrelu vodu i kuhajte ih nekoliko minuta dok se ne pojave na površini vode. Kuhane okruglice valjajte u prženim mrvicama. Uzmite tavu, zagrijte preostali maslac i pržite mrvice do rumenkaste boje. U toj tavi valjajte okruglice da budu sa

Sastojci:

- 1 kg krumpira

- 35 dag oštrog brašna Čakovečkih mlinova

- 1 cijelo jaje

- 1 dag maslaca

- 1/2 kg šljiva

- 10 dag krušnih mrvica

- 8 dag maslaca - šećer u prahu za posipanje

svih strana obložene mrvicama. Gotove okruglice složite u zdjelu i posipajte ih šećerom u prahu.

VESNA MUČIĆ iz Sivice

Zanimljiv domaći kolač od kukuruznog

brašna i sira

Naše bake dobro su znale iskoristiti dostupnost kukuruznog brašna, pa se još i danas, kad više nema poljoprivrede u svakoj obitelji, recepti čuvaju i prenose s generacije na generaciju

Piše: Aleksandra Sklepić

U našoj međimurskoj kuhinji jela s kukuruznim brašnom oduvijek su bila zastupljena jer je kukuruz namirnica koja se uzgaja na brojnim našim poljima. Naše bake dobro su znale iskoristiti dostupnost kukuruznog brašna, pa se još i danas, kad više nema poljoprivrede u svakoj obitelji, recepti čuvaju i prenose s generacije na generaciju. Od kukuruznog

Domaći kolač od kukuruznog brašna i sira

Sastojci:

- 4 žumanjka

- 3 bjelanjka

- 200 ml mineralne vode

- 100 ml ulja

- 3 velike žlice čvrstog jogurta

- 250 g mladog kravljeg sira

- 14 žlica kukuruznog brašna

- 5 žlica bijelog brašna

brašna spremali su se žganci, kuhao “močjek” i ovo je zlatno blago bilo sastojak mnogih ručkova i večera, a o brojnim vrstama kolača od kukuruznog brašna nije potrebno ni govoriti. Kolači od kukuruznog brašna odlično se slažu s domaćim kravljim sirom, a i ta je namirnica, u nekim prošlim godinama, bila glavna u kuhanju i pečenju. Stoga ne čudi da smo pronašli upravo savršenu kombinaciju kukuruznog brašna i kravljeg

- malo soli

- prašak za pecivo

- sezam

Priprema:

Izmiksati žumanjke i bjelanjke te dodati ostale sastojke. Mineralna voda se dodaje postepeno i polako. Izmiksanu smjesu izliti u namašćen pleh dimenzija 20 x 30 cm. Prije pečenja posipati kolač sa sezamom. Peći na 200 stupnjeva oko 30 minuta.

Vesna sa svojim domaćim kolačom od kukuruznog brašna i sira

sira u jednostavnom, a odličnom kolaču koji rado peče Vesna Mučić (55) iz Sivice. Vesna je u mirovini, a zbog svojih zdravstvenih problema malo se teže kreće, pa u kuhinji ostvaruje svoje kreativne ideje, na radost svojih ukućana i cijele obitelji.

- Recept za ovaj kolač dobila sam od prijateljice, koja, kao i ja, voli peći jednostavne, domaće kolače, ispričala nam je Vesna. Prije nego sam oboljela, više sam pekla i to sve vrste kolača, a rado pečem i starinske, po maminim i bakinim receptima. Sada u kuhinji zaboravim sve brige, pa se rado pozabavim kolačima, posebno onima koje vole

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

moji članovi obitelji. Jako su nam svima �ini i dragi langoši, ali i slatki jastučići od tijesta kao za krafne

Vesna ima kćer Valentinu i sina Velimira te petero unuka: Matiju, koji je najstariji i već je zaposlen, Karla (15), Tiu (10), Tea (8) i najmlađeg Lea (6). Kći Valentina s obitelji živi u istoj kući s mamom, pa je druženje s unucima još lakše i češće.

Vesna je aktivna je članica Društva žena Sivica te rado s njima provodi slobodno vrijeme. Uređuju okoliš svog mjesta, idu na razne susrete s drugim udrugama i društvima žena u Međimurju, ponekad odu na izlete, a pripremaju i razne kulturne

događaje uz blagdane ili prigodne praznike, Dan općine i slično.

Odnedavno imaju organiziranu i sportsku rekreaciju koju vodi stručna voditeljica , vježbanje u Društvenom domu, pa uz zabavu i druženje brinu i o vlastitom zdravlju.

Doma u kuhinji kod Vesne često se kuhaju domaća jela po tradicionalnim receptima, a cijela obitelj rado joj dolazi na ručak. Tako im ona pomaže, a i unuci, posebno najstariji Matija, pomažu njoj. Za drage unuke nema bolje hrane od one koju pripremi baka Vesna, a njoj je srce ispunjeno kad su svi za jednim stolom, okupljeni u veselom raspoloženju i složni.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 17. rujna do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 20. rujna. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

br. 1513

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 17. rujna 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 20. rujna 2024.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Mala, složena forma stigla u Muzej

Piše: Marta Horvat, kustosica

Muzej Međimurja Čakovec, osnovan 19. veljače 1954. kao Gradski muzej Čakovec de�iniran je kao kompleksni muzej zavičajnog tipa čija se sakupljačka politika od samih početaka vezala uz područje Međimurja. U posjed muzejske građe i muzejske dokumentacije muzej može doći otkupom, donacijom, terenskim radom i istraživanjem, zamjenom, nasljeđivanjem te na druge zakonom dopuštene načine. Dva mjeseca nakon otvorenja muzeja u Čakovcu, u travnju 1954., upriličena je

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Kulturno-historijska izložba u Domu sindikata kako bi se, uz upoznavanje s budućom djelatnošću muzeja, građani potaknuli na darivanje ili prodaju predmeta za budući muzejski fundus. Kroz ovih sedamdeset godina muzeju su donirani brojni predmeti, a u srpnju ove godine, na otvorenju izložbe „Veze preko Drave“, muzejski je fundus obogaćen još jednim djelom. Čakovečki akademski kipar Mihael Štebih darovao je Muzeju Međimurja Čakovec skulpturu "Mala, složena forma" iz 2019. Na čin darovanja potaknula ga je slavljenička sedamdeseta obljetnica, što je i naglasio napisavši na skulpturu MMČ I JA, 70

GOD. Skulpturu koja pripada apstraktnim staklenim skulpturama kakve Štebih oblikuje od 1982. sa zahvalnošću je u ime Muzeja primila ravnateljica Maša Hrustek Sobočan, muzejska savjetnica.

Mihael Štebih rođen je 1948. u Čakovcu, a 1972. diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Valerija Michielija. Poznat kao jedan od pionira haiku likovnog izraza na našem području, nakon eksperimentiranja u različitim kiparskim materijalima od bronce, terakote, gipsa, gline do drva i čelika, odabire staklo kao materijal koji najviše pristaje njegovoj poetici.

LJUBAV: Dobar ugođaj, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate te naklonost druge strane, učinit će vam ove dane ugodnim. Oni koji još traže srodnu dušu lako će se približi� svakoj osobi suprotnog spola. Bit će zanimljivo.

KARIJERA: Svoj poslovni interes polako ćete prebaciva� na proširenje svojih znanja i stručnih sposobnos�. Neki će se usavršava�. Sad će se naime ostvari� neki zakonski temelji da možete pokrenu� nešto u tom pravcu. Neki će zbog toga putova�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Prvo sagledajte što imate, pa tek onda djelujte.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Činit će vam se kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Bit ćete u pravu, ali i ovi dani mogu donije� nešto od razvoja ako definirate svoja ljubavna očekivanja. Zato se usredotočite na sebe i provedite malu unutrašnju inventuru. Preispitajte se malo dublje.

KARIJERA: Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je čini� i krenut će �m smjerom. Oni koji nisu razmislili o sebi vjerojatno će se suoči� s posljedicama vlas��h ambicija i tek sad uviđa� gdje su pogriješili.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite susretljiviji s ljudima.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Povremeno ćete osje�� poneku privatnu frustraciju ili prepreku za ljubav. Izdržite, a najviše zato što ćete ustrajanjem uvidje� koliko zapravo imate snage i koliko volite. Sve će se tako istopi� samo od sebe, a ostat će samo ono dobro.

KARIJERA: Čini se kao da će svanu�, ali nikako da to dočekate. Već vas hvata nestrpljenje da pokažete što sve znate. Još ovaj tjedan bit će potrebno nešto pripremi� ili dovrši�. Zato to učinite polako i sigurno. Kad su temelji dobri, kuća je čvrsta.

ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite kri�čare.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vaš privatni život ovih će se dana vrtje� oko vaših prijatelja. Kao da ćete zaboravi� da se može bi� i udvoje i potpuno ćete se predava� boravku u grupi. Vaša najdraža osoba mogla bi vam to zamjeri� i osjeća� se zanemareno. KARIJERA: Da bi popravili ono što radite, morate se otvori� i više surađiva� s drugima. Stav da je netko sam po sebi dominantan nije dobar, a pogotovo ne kad to mislite za sebe. Poradite na vlas�toj analizi i sve će vam bi� jasnije, a onda i lakše.

ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro je bavi� se sportom.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

Poput haiku pjesnika koji ne zalazi u deskripciju već samo bilježi impresije kako ne bi umanjio posebnost trenutka, bića ili događaja i Štebih svoju intervenciju svodi na minimum i ostvaruje djela prožeta jednostavnošću i sažetošću koja i odabirom materijala veličaju prolaznost trenutka. „Mala, složena forma“ karakterističnog je �luidnog oblika s decentnim dodirom boje koja pojačava igru s efektima svjetlosti, u dijalogu s kamenim geometrijski de�iniranim dijelom. Istovremeno sa studijem kiparstva nastavio je slikati u tehnici suhog pastela, a usavršio je i tehnike vitraja, mozaika i freske. Od godine završetka svog studija do

HOROSKOP

LJUBAV: Ovih ćete dana ima� promjenjiv vjetar kad se o ljubavi radi. Neka vrata će se otvara�, ali neka će se i zatvara�. Ponekad i istovremeno. Zato budite maksimalno otvoreni i budno pra�te svaku priliku. Treba prepozna� što se krije iza nje.

KARIJERA: Na poslu će vam uglavnom ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažira� oko mladih suradnika. Neki će otvori� vrata novim osobama na poslu ili će oni sami bi� pozvani nekamo da rade. Izazovi će bi� svakodnevni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Imat ćete dovoljno snage za sve.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja bi� uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete doduše sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za �m da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki bi� u dilemama hoće li izaći ili se povući u svoj svijet.

KARIJERA: Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigra� ulogu u vašoj karijeri. Vjerojatno će odlučiva� o nečem što će ima� utjecaja baš na vas. Moguće je da ćete i vi sami dobi� priliku za napredovanje. Potrudite se i budite profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite male brige i nervoze.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ako je dosad bilo praznina u ljubavi, ovih dana dočekat ćete bolje prilike. Baš tako će se polako i postepeno vaš privatni život poboljšava�, a onda će se i osmijeh polako vraća� na vaše lice. Nemojte ništa forsira� i sve će bi� dobro.

KARIJERA: Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja. Bit ćete spretni, konstruk�vni, otvoreni, žedni izazova. Lako ćete se poveza� s drugima, a posebno s onima koji ne rade na istom mjestu gdje i vi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u životu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Bit ćete sretni što vas drugi razumiju. Otuda će poras� i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lakše će je sres� na neobičnim mjes�ma ili onim povezanim s umjetnošću.

KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više želje� poći na godišnji odmor. Oni koji to još ne mogu, vjerojatno će se mora� angažira� oko nekih zaostalih poslova za koje su već odavna mislili da su gotovi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte koncentraciju.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

danas, Mihael Štebih darovao je Muzeju Međimurja Čakovec dvadeset svojih djela koja obuhvaćaju tehnike od tempere, tuša, pastele i monotipije do skulptura u kamenu, staklu i patiniranom gipsu.

Od 2000. kreira tibetanske pješčane mandale. Studijski je boravio u više europskih zemalja, na Arapskom poluotoku i Sjevernoj Americi. U Kanadu odlazi 1984. gdje je s prekidima radio i izlagao

do polovice 1990-ih. Autor je više javnih plastika, vitraja, reljefa, freski i sakralnih djela u domovini, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Italiji, Njemačkoj, Kanadi, Australiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. U Muzeju Međimurja Čakovec imao je sedam samostalnih izložbi te retrospektivnu izložbu koja mu je bila priređena 1997.

LJUBAV: Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojima možete ostvari� ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samova� jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav.

KARIJERA: Na dnevni red dolaze ambicije. Bit će i onih koji će defini�vno prives� kraju jednu fazu svog rada. Nova očekivanja su na pomolu, ali za njihovo ostvarivanje trebat će postavi� i nove temelje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite na sunce i u prirodu. Osvježit će vas.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete se potrudi� ispunjava� svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na diskretniji način, ali i dalje ćete bi� zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanji� izlaske.

KARIJERA: Vjerojatno će vas sve po�ca� na više ak�vnos�, pa će se i na radnom mjestu od vas zah�jeva� pojačani angažman. Vama ništa neće bi� teško jer ste jedva čekali ovakvu priliku. Čak i ako radite prekovremeno, radit ćete s voljom.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite oprezniji sa svojim šefovima.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ako želite nekoga osvoji�, budite diskretniji. Ako ste u vezi, prešu�te kri�ku partnera. Drugi dio tjedna donosi bolje ljubavne prilike, ali ne još takve da bi se mogli razmaha�. Idite korak po korak, pa će i rezulta� bi� trajniji.

KARIJERA: Rado biste pokazali što znate, ali osjećate da nije još vrijeme za pokaza� sve adute. U pravu ste. Neke stvari doći će bolje do izražaja ako pričekate još samo malo. Zato ih zasad ostavite skrivenim, pa makar otrpjeli i poneku frustraciju.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pred vama je dug put.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami na putu sreću ljubav.

KARIJERA: Možda će vam dosadi� djelova� iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Ovih dana polako će se otvori� jedna vrata, ali da bi zablistali u punom sjaju, još ćete malo pričeka�. Ipak, svakim danom sve više dolazite do izražaja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne žurite. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Ovan, Jarac, Lav

Štebih s darovanom skulpturom

Ravnateljica

Maša Hrustek Sobočan i Mihael Štebih prilikom primopredaje skulpture

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Oblačnije, hladnije i kišnije

VREMENSKA SLIKA: Prvih desetak rujanskih dana još uvijek je prošlo u ljetnom ozračju. Imali smo dosta sunca i dnevne topline, a samo nas je jutarnja svježina podsjetila da se približava jesen. Sad je pred nama jača i dugotrajnija promjena vremena. S njom će biti dosta kiše, a temperatura zraka će se značajno sniziti pa

ćemo potpuno zaboraviti na ljeto. Mnogi će početi i sezonu grijanja. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Glavninu pogoršanja očekujemo u petak kad bi dan trebao biti oblačan, kišovit, vjetrovit i hladan. Mjestimice može biti i obilnije kiše, osobito ujutro i prijepodne, a puhat će umjeren

i jak vjetar sjevernih smjerova. Zato će se temperatura cijeli dan zadržavati na prohladnih 10-ak Celzijevih stupnjeva. Popriličan šok nakon donedavne ljetne vrućine. Poslijepodne i navečer slabljenje kiše, ali ostaje mokro i hladno. Ni u subotu neće biti puno ugodnije. I dalje dosta oblaka, još je mjestimice moguća kiša, a

temperatura zraka i dalje ostaje dosta niska, ujutro oko 10, a danju između 10 i 13 stupnjeva. Nedjelja bi trebala nastaviti u pravom jesenskom tonu. Većinom oblačno i tmurno, dosta hladno i vjetrovito vrijeme. Povremeno može biti kiše. Zato će se temperatura i dalje cijeli dan zadržavati oko desetke ili samo malo iznad.

SKANDINAVKA

Rujan mjesec rujno vino daje

Prvi dan novog tjedna još ne pokazuje znakove nekog većeg proljepšanja pa će vjerojatno i u ponedjeljak dominirati oblaci i svježina, a mjestimice je moguća i kiša. Ipak može biti i kraćih sunčanih razdoblja pa bi dnevna temperatura trebala biti koji stupanj ugodnija nego za vikend.

Malo povoljnije, ali i dalje promjenjivo vrijeme uz rizik za nalet kiše možemo očekivati i tijekom utorka pa je dobro imati kišobran pri ruci. Ostaje svježe uz jutarnju temperaturu oko 10 °C i mjestimičnu maglu, a dnevni maksimalac bi se trebao držati malo iznad 15 Celzijevih stupnjeva.

Promjenjivo i svježe uz mogućnost za povremenu kišu moglo bi se zadržati i sredinom tjedna, oko srijede i četvrtka. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 12.9.2024.)

• 11. rujna 1970. godine pijavica zahvatila Veneciju i usmrtila 36 ljudi, a 500 ozlijedila

• 14. rujna 1967. godine u Rijeci palo 188 mm oborine

• 15. rujna 1987. godine vrlo toplo razdoblje, u Mostaru čak 41 Celzijusa

• 16. rujna - Svjetski dan zaštite ozonskog omotač

Negativni brojevi

Pita mali Ivica oca:

- Tata, što su to negativni brojevi?

- Vidi sine ovako. U autobusu je bilo 30 ljudi, a na stanici izašla 32 čovjeka. Znači trebalo bi ući još 2 čovjeka da bi bus bio prazan.

Kod optičara

- Gospođo, pročitajte mi ova slova na ploči, kaže optičar.

- Pročitajte ih Vi meni, ja ih ne vidim.

Jesen

Kako slon siđe s drveta?

Stane na list i čeka jesen.

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Macanov dom

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 19.

Saki je dobil ono kaj si je zaslužil!?

Unda znate da je tak bilo i tak je ak je zagrebečki gracki načelnik Tomica Tomaševič iz stranjke šteri se Morejo, a nikaj ne delajo, priznal kak je jegova strana pretrpela velike gubitke i to tak velike da on „ne može da veruje“ jerbo so Predrag Fred Matič, Budimir Buda Lončar, Bora Čorba, Mikin Vanja Špiljak i Josip Joža Manolič otputuvali u „večna lovišta.“ Mam je Lepoj Našoj leži jerbo se rešila jenoga pušleka oni šteri so jo ne meli radi, šteri so jo ne trpeli i šteri so još navek živeli v nigdar prežaljenoj Jugi. Tomica Tomaševič nikak „ne može da veruje“ da so te si tak naglo odišli na pot bez povratka. Buda je znal kak je to, još negda, mam posle Drugoga rata delala jegova „Podmorska bojna“, a i Joža je o tomo jako čuda znal makar je o tomo nigdar nikaj ne pripovedal i nikaj je ne priznal. Znuomo kakši je Tomaševič pak se moremo nadjati kaj bodo v Zagrebo si te šteri so ne trpeli Lepo Našo meli svoje vulice kak to napriliko ima Vladimir Ranogajac, šteri je v majo 1945. leta dal sfondati nekaj meje od jezero Hrvata sam zato kaj so ne trpeli i neso zvezdo petokrako.

Ako si ne za nas komuniste unda si „državni neprijatelj“ govoril je drug Ranogajac i takše je pošiljal na streljanje i to mimo soda i bez potnoga naloga. Drug Ranogajac je delal se kaj mo je partija naredila i zato ima vulico v Zagrebo.

Tomica nikak neče priznati da je zgubil od Nenija

Si znamo da so se naši Međimorski plinači javili na natječaj v belom Zagreb grado kaj bodo zagrebečkim purgerima prodavali plina ovo leto, očem reči, ovo zimo. I to dvapot. I navek so bili faleši od Zagrebečkih plinačov. To je sima došlo z riti v glavo sam zagrebečkomo grackomo načelniko Tomaševičo to nikak nejde v glavo. Ne znati kaj je se do ve zmislil, kaj je se probal i komo se je se žalil, ali mo je nikaj ne pomoglo. On ve. nudi nižešo ceno nek so dali naši

Leto ide krajo, a problemi se vekši i vekši

Međimorski plinači, Ali ve mo je prekesno. Lepo to veli teca Franca: prekesno je v pondelek iti k nedeljni meši. Ve se more Tomica i na glavo postajti, more Zagrepčancima nuditi plina i zabadav, ali ga oni morajo kupiti od naših plinačov jerbo tak je to na natječajo zišlo i tak je HERA donesla odluko. Što je Tomici kriv kaj se ne razmi v posel? Pak več je duže od tri leti zagrebečki gradonačelnik pak se je mogel nekaj navčiti jerbo je vreme pokazalo da on i ovi jegovi šteri se Morejo se ruon v nikaj ne razmijo. Kuliko vidimo sam so hitali drvje i kameje na pokojnoga zagrebečkoga grackoga načelnika (i međimorskoga zeta) Milana Bandiča. Čuda je leži nekoga šinfati i na red pobirati nek nekaj spametnoga naprajti. Kak je to bilo le�ko dok je Bandič vozil zagrebečko smetje, a ve dok Tomičini morajo unda celi bregi smetja po Zagrebo čakajo na red, očem reči, čakajo prevoza, a prevoz nikak da dojde jerbo ga je Tomica ne naručil, z jedne strane, a z druge strane niti ga nemajo kam pelati. Na brege v Jakuševco več nikaj ne zide.

Čiji je Nikola Zrinski Sigecki?

Minuli tjeden je Zrinska garda Čakovec organizerala obilježavanje 458. obljetnice pogibije „hrvatskog Leonide“ Nikole Šubiča Zrinskog i jegovih branitelov u bitki kod Sigeta. To Zrinska garda sako leto organizera kak v čakoskomo parko de je postavila spomenika Nikoli Zrinskom tak i v Šenkovco (pre Sveti Jeleni) de je Garda postavila poprsje 2016. leta dok se obilježavala 450. obljetnica Sigetske bitke, a v Šenkovco je i mauzolej Zrinskih de je pokopana glava Nikole Sigeckog, a pokopan je i Nikola Zrinski Čakovečki, šteri je nastradal v Kuršanečkomo lugo pred 360 let. Zrinska garda sako leto organizera i pozove na obilježavanje se one šteri imajo bilo kakšo vezo s Zrinskima. Tak je bilo i ovo leto. Ali nigdar si ne dojdejo. Tak je bilo i ovo leto. Jako je čudno bilo kaj je nišči ne došel z Čakoskoga, očem reči, Međimorskoga mozeja jerbo mauzolej i kapela sv. Jelene v Šenkovco spada pod Muzej. Oni so otprli potno leso, otprli so vrata od kapele, a nišči je ne došel kaj bi se poklonil Nikoli Zrinskomo i kaj bi skupa preslavili sveto mešo. I ne sam to, nišči je ne došel v Šenkovec, a ruon tak je nišči ne došel v Siget de je bila komemora-

cija kak v Parko mađarsko – turskog prijateljstva i vu dvorco v Sigeto, šteri je lani obnovljeni i ve zgledi bole i lepše nek unda dok je bil novi. Zato pitam: čiji so Zrinski? Pak so ne Zrinski sam Gardini ak znamo da je Čakovec – grad Zrinskih, a i naša Međimorska županija je, ruon tak, županija Zrinskih. Ak so oni več naši, a jeso, unda si moramo zeti časa kaj obilježimo one nadnevke šteri so vezani za Zrinske onak kak to dragi Božek zapoveda. Ak morejo ovi z Sigeta dojti v Šenkovec, unda bi morali i ovi naši z Čakovca dojti v Šenkovec. Našima je to i čuda bliže. Hajduk denes dohaja v Maksimir Denes navečer se v Zagrebo v Maksimiro igra prvi derbi starih rivalov Dinama, zagrebečkih modrih i Hajduka, belih ftičov. Još se prvenstvo niti ne pravzaprav zalaufalo i več je na redo prvi derbi. Ta se je tekma trebala igrati v soboto, ali jerbo Dinamovci več v tork igraju v Minkeno protiv Bajerna Ligo prvaka unda očejo malo predi rešiti utakmico protiv Hajduka kaj bodo meli jeden den vejč za počinek predi utakmice v Minkeno. Ne bi ruon rekel da Dinamovci idejo na pobjedo protiv Bajerna, ali očejo se pošteno preprajti kaj ne bodo fasovali kak je to napriliko Reka naprajla v Ljubljani. Pred par dni smo zazvedili kak so Hajdukovci dali otkaza svojemo šporckomo direktoro Nikoli Kaliničo, a nišči točno ne zna zakaj. Pripovedajo Hajdukovci da je dobil vritnjaka zato kaj je pristal kaj se ova utakmica Dinamo – Hajduk prebaci z subote na petek, a si znamo da je v petek 13. tak kaj se bode utakmica igrala toga nesrečnoga dneva. No, ne vidim zakaj bi Kalinič zbog radi toga moral dobiti otkaza? Čovek si je gruntal pak ak več moramo zgubiti, a Dinamo je večuda jakši, unda bodemo bar meli zgovora da je to bil takši hudi den, očem reči, črni petek. Ali poglednite ve to, pak saki petek dok zgubiš je črni, bil on trinajsti ili pak nekši drugi.

Čim ova utakmica mine v Zagrebo unda se bode mam zazvedilo zakaj je šporcki direktor Kalinič dobil vritnjaka od precednika Biliča, šteri ga je dopelal pred tri i pol mesece. Posle Perišiča odišel je i Kalinič, najgerek sam, jako sam najgerek kak bode dugo zdržal Gatuso šteroga je dopelal Kalinič? To bodemo znali v petek, trinajstoga v deset vur navečer!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Nevenka Ribarić (78) bicikliranjem prkosi godinama

Nevenka Ribarić (78) iz Murskog Središća začuđujuće je mlada duhom, aktivna i vedra. - Najstarija sam članica biciklijade Od Mure do kulture, pohvalila nam se. Bicikl vozi svakodnevno po sat vremena ujutro, pa njezina kondicija nije upitna. Zbog toga se i prijavila za ovu biciklijadu. - To mi je ujedno i prilika da vidim Kuću starina u Podturnu i Mamičinu škriju u Gornjem Kraljevcu, koje do sada nisam posjetila, otkrila nam je ova radoznala i aktivna biciklistkinja. (BMO)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak