Međimurske novine 899

www.mnovine.hr Godina XVII.

Broj 899.

^akovec, PETAK, 30. studenoga 2012.

Cijena 7 kuna

ŠTRAJK upozorenja u me imurskim osnovnim i srednjim školama

str. 8

ME IMURSKO VELEU ILIŠTE sve ano podijelilo prve diplome

Diplome završenoga stru nog studija primilo 89 prvostupnika str. 2-3

Veliki odaziv nastavnika, traži se Jovanovi eva ostavka str. 8

SMJENA BEZ PRAVA NA ŽALBU U EKONOMSKOJ I TRGOVA KOJ ŠKOLI NEVI ENA PODRŠKA RAZRIJEŠENOJ RAVNATELJICI DUŠANKI NOVAK

NEOPRAVDANA NEMILOSRDNOST MINISTRA JOVANOVI A

Nije je samo smijenio, ve i otjerao na burzu rada • Ministar se potpuno oglušio na mišljenje kolektiva škole i Školskog odbora, koji je bio jednoglasno protiv razrješenja ravnateljice ETŠ-a. • U ponedjeljak prosvjedna povorka od škole do Županije • Bivši u enik na Jovanovi evom Facebooku napisao: Ministre, prou ite slu aj još jednom i vratite ravnateljicu na mjesto koje joj pripada!

CRNA KRONIKA

str. 12

Muškarac iz M. Središ a ugušio se vlastitim odlomljenim zubom

DONJI KRALJEVEC Tel. 040/ 655 444

BIRO ZA RAÈUNOVODSTVO d.o.o

Čakovec, Eugena Kvaternika 13 tel. 312 441, 311 540 e-mail: rif-biro1@ck.t-com.hr fax. 311 530

a n i d o g 0 2

Vama na usluzi media str. 11

r TUSVNJOPTU r LWBMJUFUB r QSPGFTJPOBMOPTU r

Dragi itatelji, svaki gubitak naših bližnjih uvijek dolazi prerano.

Sje anja, posljednji Koliko god težak trenutak bio, obavijestite rodbinu, prijatelje, kolege… pozdravi i zahvale Topla rije pruža utjehu i pomaže nakon odlaska. Zahvalite im na brizi i suosje anju te pomo i u trenucima najve e boli. do 20 rije i sa slikom Uzre ica kaže „vrijeme lije i sve rane”, ali uspomene na drage i voljene osobe uvijek ostaju žive. Prisjetite se bližnjih kojih više nema, na godišnjicu po cijeni od 20 kuna njihove smrti, i podijelite uspomene sa svima koji su ih poznavali.

893

Potražite kupon u Me imurskim novinama nov

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Kako je “mali miš” ipak uspio zadovoljiti vlastitu taštinu J edan od naslova ove kolu m ne, k r ajem prošle godine, glasio je “Ma nisu valjda sport i Zdravko Mami najve i problem ove države“.

Pokušao sam tada pojasniti izme u ostalog da bi se novope eni SDP-ov ministar Željko Jovanovi , “politi ar u usponu“, umjesto nogometom, koji je tako revno ocrnjavao “pucanjem“ po Zdravku Mami u, trebao ponajprije primiti svoga posla.

Obrazovanja, znanosti i sporta! e utim, nije se stišavao. Najave su bile danima i danima gromovite, poput isušivanja mo vare i sli no. Kao što je poznato, obi no kad se previše pri a sve završava u stilu “tresla se brda, rodio se miš“. Jovanovi je ubrzo dokazao da je “mali miš“ kad je hrvatski nogomet u pitanju.

Odnosno dogodilo se još nešto gore. Nogometašima se “uvukao u guzicu“. Ogrnuo se šalom NK Rijeke i hrvatske nogometne reprezentacije, odjednom je postao najve i nogometni fan i zašutio. e utim, istovremeno nije prestala njegova potrebe da i dalje “šamara“ i “iska e iz svake paštete“. ovjek se po eo baviti obrazovanjem i dalje koriste i dobro poznati spin i, naravno, “svoje“ medije. Umjesto da pokrene kvalitetne procese u poboljšanju uvjeta i okvira za razvoj svih djelatnosti u svojem resoru, Jovanovi i dalje pokušava konstantno biti “glavni u javnosti“ na neprimjereni na in.

Medijski napuhnute tzv. afere koje se lan ano doga aju, “Državna matura“, “Zdravstveni odgoj“, i sada ova posljednja “Ravnatelji“, to

M

M

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

najbolje dokazuju. I to nije sve. Upravo je njegovo Ministarstvo me u prvima iji su djelatnici krenuli u štrajk. no što, na žalost, nije dobro za one kojima “šefuje“ jest da je u me uvremenu ministar nešto i “nau io“. Izgleda da je ovjek shvatio kako se treba ponašati, sada kada je postao dio “hrvatske elite“. Tako više ne dira jake igra e. “Šamara“ male i nemo ne, vlastite državne službenike, poput ravnatelja i nastavnika. Smijenio je tako on ovih dana 14 ravnatelja hrvatskih srednjih škola, izme u ostalog i Dušanku Novak iz akove ke Ekonomske i trgova ke škole akovec. Sve je proglasio krivim, bez prava na žalbu. “Pravomo nu presudu“ donio je sam. Kad on donosi odluke – nema prava na obranu. Izgleda da je ovjek kona no uspio na nekome zadovoljiti svoju taštinu. er što je zapravo taština? Citiram rije i jednog autora, koji je opisuje na sljede i na in: “Od svih neprijatelja ljudske svijesti, taština se može smatrati najgorom. Ona je umišljenost, bahatost, drskost, poja ani egoizam. Ponos je hvalisanje da smo postigli više, ili da imamo više od drugih. Da smo bolji od drugih i zato važni. Kako je za ego karakteristi no da nebitne stvari smatra bitnim, a bitne nebitnim, tako mo , slavu, bogatstvo, sposobnosti i ostala svjetovna dostignu a smatra bitnim. Uživa u posjedovanju istih i veže se uz njih u smislu: ‘ovo je moje’ ili ‘ja sam u pravu’. Ponos egzistira u dualnosti, podijeljenosti, kon liktima. I ovdje je ego uzrok ovjekove odvojenosti. Najvažnije pravilo u prevazilaženju neprijatelja zvanog taština jest da pogledamo oko sebe i uvidimo da su ipak

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

O

J

mnogi ljudi nadmo niji od nas. I uvijek treba imati na umu da novac, slava, mladost i ostalo je prolazno“. ok usporedim ovaj citat i ponašanje ministra Jovanovi a, sve mi se ini nekako jako poznatim. SDP-ovci se ovih dana jako trude dokazati da nisu zapravo neoliberali, da ne vode “bezosje ajnu“ politiku kad je mali ovjek u pitanju. Me utim, djela i potezi ih demantiraju.

Me u njima se isti u upravo potezi ministra obrazovanja, znanosti i sporta. Otkako je zasjeo na ministarsku stolicu, ponaša se upravo na taj “neoliberalni na in“. mjesto da se kao istaknuti lan SDP-a u vladanju drži glavnih socijaldemokratskih postulata, poput produbljivanja politi ke demokracije i socijalnih sadržaja, on je odlukama poput smjene akove ke ravnateljice ETŠ-a bez prava žalbe samo potvrdio da zapravo iskonski sa socijaldemokracijom uop e nema veze. Sve više se pokazuje da je u pitanju još jedan SDP-ov “odli an glumac“ kakvih se nekriti ki nakupilo u toj stranci posljednjih godina, sa samo jednom željom: da vladaju po modelu podobnosti i poslušnosti, koji su još donedavno tako žestoko pljuvali i na tome gradili politi ke poene.

D

U

VIJEST(I) TJEDNA

Štrajk nastavnika uspio, ali ne u svim školama U etvrtak 29. studenoga i u brojnim me imurskim osnovnim i srednjim školama održan je štrajk upozorenja, me utim, odaziv na štrajk bio je razli it. Od osnovnih škola štrajka nije bilo, primjerice, u Domašincu, Gori anu i Centru za odgoj i obrazovanje akovec. Povod štrajku upozorenja bilo je otkazivanje Temeljnoga kolektivnog ugovora, smanjenje pla a od prije nekoliko mjeseci, te smanjivanje ukupnog izdvajanja za obrazovanje i znanost u državnom prora unu. Više na str. 8.

(NE) SVI A NAM SE

Me imursko veleu ilište sve ano podijelilo prve diplome U akove kom Centru za kulturu u petak je sve ano promovirana prva generacija diplomanata Me imurskog veleu ilišta. 89 provostupnika završilo je studijski program ra unalstva i ekonomije, menadžmenta, turizma i sporta.

Svi govornici zaželjeli su prvim diplomantima Me imurskog veleu ilišta da šire svoja znanja i vještine, te da budu zamašnjak razvoja naše zemlje. Više pro itajte na str. 8.

Porez na nekretnine uzburkao i me imursku politi ku i gospodarsku scenu Ministarstvo inancija Republike Hrvatske predstavilo je 22. studenog a prijedlog rješenja najavljenog Zakona o porezu na nekretnine, ije se stupanje na snagu predvi a za 1. travnja 2013. godine. Protiv istoga prosvjednu notu ve je uputilo Udruženje obrtnika, a javile su se i neke stranke. - Simulacije pokazuju da e i ovo malo me imurskog sela koje danas živi i radi biti uništeno. I o tome ne emo pri ati za šest mjeseci, nego sada, kazao je Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZ-a, a sli nih razmišljanja su i Hrvatski laburisti. Detaljnije o cijeloj temi na str. 4 - 5.

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

MINISTAR Željko Jovan

U

NEOPR

nato svim pokušajima djelatnika Ekonomske škole, nakon što su njezino razrješenje odbili Školski odbor, Vije e zaposlenika, Vije e roditelja i Vije e u enika, ministar Jovanovi razriješio je Dušanku Novak, ravnateljicu Ekonomske i trgova ke škole akovec. Ministar se potpuno oglušio na mišljenje kolektiva škole, kao i injenicu da je Školski odbor bio jednoglasno protiv razrješenja ravnateljice ETŠ-a Dušanke Novak. Ogor eni djelatnici odlu ili su da ne e samo šutjeti. Sazvali su konferenciju za novinare, na kojoj su izrekli svoje ogor enje, ali i najavili prosvjednu povorku za ponedjeljak 3. prosinca od škole do Županije.

Razlog zbog kojeg je došlo do razrješenja ravnateljice Dušanke Novak je deset u enika koji su u jesenskom roku upisani u komercijaliste (osam), a dva u ekonomiste, što je utvr eno prilikom inspekcijskog nadzora koji je obavljen 18. rujna. Ti u enici bili su primljeni u ljetnom roku u zanimanje prodava a. Nakon njihovih zamolbi, u jesenskom roku preba eni su u komercijalni razred, jer nismo imali dovoljno u enika da bismo mogli formirati razredni odjel komercijalista, kazao je prof. Zorko. - Istovremeno su u trgova ki razred upisani svi u enici koji su ostali ispod crte.

Pri tome je podsjetio da za upis u trogodišnja zanimanja nema bodovnog praga, za razliku od etverogodišnjih škola.

Uglavnom, nije se dogodilo ništa takvo što bi trebalo dovesti do tako drasti ne sankcije.

Nije se, primjerice, pogodovalo prilikom upisa na uštrb nekoga u enika ili nekoga težeg zakonskog prekršaja koji bi opravdao drasti nu sankciju ministra.

Podsjetimo, u ponedjeljak 5. studenoga održana je konferencija za novinare djelatnika Ekonomske i trgova ke škole akovec povodom zahtjeva prosvjetne inspekcije za razrješenje ravnateljice Dušanke Novak, na kojoj su govorili predstavnici zaposlenika: prof. Zvonko Radek, lan Školskog odbora, prof. Davorin Zorko, lan Eti kog povjerenstva ETŠ-a, i Josip Posavec.

Pismo ministru Jovanovi u Tom je prigodom novinarima pro itan dopis koji je upu en ministru Jovanovi u, županu i gradona elniku akovca, kojim su se i Školski odbor i zaposlenici probali izboriti za blaže sankcije ravnateljici umjesto razrješenja.

Ta blaža kazna mogla je biti nov ana kazna od pet do deset tisu a kuna za školu i dvije do pet tisu a kuna za odgovornu osobu, a ne direktno razrješenje. Me utim, unato svim zaslugama koje je ravnateljica imala u posljednjih dvadeset godina, otkako je vodila Ekonomsku i trgova ku školu, kao i injenici da nikoga od u enika ovakvim na inom upisa nije oštetila, ministrova zadnja bila je toliko oštra i neo ekivana

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Roberta Radovi , Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

30. studenoga 2012.

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Nije j i otje Školski odbor i zaposlenic do deset tisu a kuna za ško

foto: ekonomska skola 27: Slika za pam e u kampanji obe avao isušivanje mo vare,

da su djelatnici škole ponovno organizirali konferenciju za novinare i iskazali podršku sada ve svojoj bivšoj ravnateljici. A za ponedjeljak 3. prosinca najavili su gra anski neposluh, prosvjed od ETŠ-a do zgrade Županije, koja je osniva škole, a nije djelatno u inila da bi podržala ravnateljicu. Ministar pak je u potpunosti ignorirao želju kolektiva škole, zbog ega je ona ostala ne samo bez ravnateljske dužnosti, ve i bez posla i, kako su rekli u školi, ne preostaje joj ništa drugo nego da se nakon 30 godina rada u školi prijavi na Zavod za zapošljavanje!!!

Razrješenje bez prava žalbe Nakon obra anja javnosti resornog ministra u etvrtak 22. studenoga u predve ernjim satima, kada je priop eno o njegovoj odluci da razriješi 14 ravnatelja srednjih škola, u našu Ekonomsku i trgova ku školu upravo je stiglo ministrovo rješenje o razrješenju ravnateljice Dušanke Novak, bez prava žalbe, stoji u poruci koju smo primili u redakInternet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

30. studenoga 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

novi , protivno jednoglasnoj odluci Školskog odbora, razriješio dužnosti ravnateljicu ETŠ-a Dušanku Novak

RAVDANA NEMILOSRDNOST

je samo smijenio, ve erao na burzu rada ci probali su se izboriti za blaže sankcije ravnateljici umjesto razrješenja. Ta blaža kazna mogla je biti nov ana kazna od pet olu i dvije do pet tisu a kuna za odgovornu osobu, a ne direktno razrješenje. Me utim, ministar se na sve to oglušio …

enje: cijela škola ustala je u obranu ravnateljice protiv SDP-ovog ministra, koji je a sada reže glavu ravnateljici koja je upisala djecu u razred gdje je bilo na pretek slobodnih mjesta ciju od strane ogor enih djelatnika iz te škole, kojom ministrovu odluku smatraju neprikladnom i neodmjerenom.

Svoju reakciju izrazili su priop enjem za javnost. Evo što stoji u reakciji: - Sankcija razrješenja za po injenu proceduralnu omašku pri upisu u enika u 4-godišnje programe sasvim je neprikladna i neodmjerena - i prispodobiva je situaciji kao kada bi se iz škole isklju ilo odli nog u enika zbog jednoga jedinog sata izostanka s nastave (retori ko je pitanje bi li se tim inom, osim što bi se g rubo povrijedio pravilnik o pedagoškim mjerama,“uvelo reda u školu”?

- kako svoju odluku o razrješenju objašnjava resorni ministar na tiskovnoj konferenciji 22. studenoga. Sankcija razrješenja nije u skladu s izmjenama Zakona o osnovnim i srednjim školama, koje su stupile na snagu po etkom kolovoza ove godine, i po ijim odredbama se za tu vrstu prekršaja izrijekom predvi a nov ana kazna od 2 do 5 tisu a kuna. Odluka o razrješenju resornog ministra temelji se na prijedlogu nadležnog prosvjetnog inspektora od 23. listopada, koji se, me utim, u pisanom obrazloženju svoga prijedloga

poziva na lanke koji se ni na koji na in ne odnose na našu školu, odnosno na spominjanu situaciju prilikom upisa, ime je po injen grubi pravni prekršaj Nakon što je 10 u enika ispisano iz škole 9. listopada temeljem rješenja prosvjetnog inspektora od 5. listopada, oni su po naknadnom dopuštenju prosvjetnih vlasti ponovno upisani u školu polovicom studenoga ( ime se neizravno priznaje ispravnost prvotne prosudbe pri upisu).

Apsurdnosti situacije doprinosi i injenica da po najnovijim promjenama u enici upisani u 3-godišnje programe imaju od sada pravo ako žele biti upisani u 4. razred (BEZ obzira na bodove pri upisu!), što dalje zna i da bi se recimo u razredni odjel komercijalista koji ve ima recimo 28 u enika moglo upisati proizvoljni broj u enika koji im se imaju pravo priklju iti u 4. razredu.

Dakle, ravnateljica jedne od najuspješnijih ekonomskih škola u Hrvatskoj, uz koju su stali gotovo jednoglasno Nastavni ko vije e, Vije e u enika i Vije e roditelja, i tako er jednoglasno Školski odbor, trebala bi biti razriješena protupravno (jer se u obrazloženju prijedloga prosvjet-

U ponedjeljak prosvjedna povorka od škole do Županije

ni inspektor poziva na lanke koji nemaju veze sa situacijom pri upisu), nezakonski (jer se u po etkom kolovoza donesenim izmjenama zakona izrijekom predvi a nov ana kazna, a nikako ne razrješenje), te protiv volje i suprotno mišljenju struke, roditelja, u enika i osniva a škole (Me imurske županije).

Je li “slu ajno” da spomenuta ravnateljica uživa nepodijeljenu podršku svih relevantnih subjekata (nastavnika, roditelja, u enika, školskog odbora)? Nipošto nije i NE može biti “slu ajno”.

Takva podrška rezultat je dugogodišnjega predanog, stru nog i nadasve savjesnog rada. I svatko se u to može sam uvjeriti - uklju uju i i resornog ministra (ako želi).

Cilj i opredjeljenje Ekonomske i trgova ke škole u akovcu jest jedino poštivati zakonske propise, poštivati struku i poštivati moralne norme, poru eno nam je u reakciji koja je došla od ogor enih djelatnika iz spome-

nute škole. Ogor eni djelatnici ETŠ-a zbog otkaza ravnateljici u ponedjeljak kre u u prosvjednu povorku do Županije.

Ovo je dokaz da glas naroda u ovoj državi nitko ne sluša - Osje amo se bespomo no i nezašti eno, ostavljeni sami, razo arani u sustav koji ne prepoznaje rad, altruizam i istinske vrijednosti, poru uju profesori ETŠ-a. - Ovo društvo ne mari za naše probleme, ne vide što im svakodnevnim radom iznova potvr ujemo. Prosvjetari su oduvijek bili nevažni, a ženi koja je stvarala i gradila ovu školu, umjesto priznanja - otkaz bez mogu nosti rada.

Dušanka Novak razriješena je dužnosti ravnateljice bez mogu nosti žalbe, zbog ega e nakon 30 godina staža, od toga 20 godina na mjestu ravnateljice, ostati bez posla, izvijestili su novinare djelatnici Ekonomske i trgova ke škole, koji su održali u

PORU ENO RAVNATELJICI Dušanki Novak, ali bilo bi još bolje da se i ministar Jovanovi nad tim zamisli

Postoje tako u životu trenuci kada mladost zašuti!

Mnogi ravnatelji zasigurno mogu pozavidjeti Dušanki Novak, sada ve bivšoj ravnateljici ETŠ-a, na oproštaju koji su joj nakon prisilnog odlaska iz škole priredili njezini u enici.

Na kraju oproštaja pro itali su i oproštajni govor u ime Vije a u enika ETŠ-a. Evo što su joj, ali ne samo njoj, poru ili: - Postoje tako trenuci kada se mladost ove zemlje upita jesu li u enici krumpiri i je li cijeli obrazovni proces gradnja brodova.

Poštovana i draga gospo o ravnateljice, u ime svih generacija koje su pod Vašim predanim vodstvom bile u ovoj školi i kojima ste omogu ili da ona

stara pu ka ‘od kolijevke pa do groba’ ne bude samo puka fraza, osje amo potrebu zahvaliti za razumijevanje, za ljubav i znanje koje ste nam tako nesebi no davali i pružali nam potporu u našem odrastanju.

Nismo vjerovali da nas Zagreb ne e uti! Ne vjerujemo ni danas da živimo u društvu kad glas humanosti i razuma mora zašutjeti jer nije pametno slušati kako oni strijeljaju.

Obe ajemo Vam da nikada, ali nikada, ne emo šutjeti i da emo biti onakvi kakvima ste nas Vi u ili ...Velika Vam HVALA, od srca Vam hvala!

Vije e u enika ETŠ-a

utorak konferenciju za novinare u znak podrške ravnateljici.

- Pogreška u ime viših ciljeva - naše djece vinula ju je na stup srama, kao lopova. I lopovi imaju pravo na žalbu, sluša ih se i brani. Ostajemo zate eni surovoš u i krutoš u sustava, poru ili su djelatnici.

- Svaka ast ministru, ali ipak Školski odbor bira ravnatelja. Zar, jednoglasna podrška Školskog odbora, Vije a roditelja, Vije a u enika i skupa radnika ove škole ništa ne zna i, postavili su javno pitanje.

Ovo je dokaz da glas naroda u ovoj državi nitko ne sluša.

Ne možemo vjerovati da nas ljudi koji znaju problematiku mreže škola, župan, gradona elnik ne žele aktivno podržati i zaštititi.

Na sve naše zamolbe da se preispita odluka o smjeni nitko ništa nije odgovorio, osim ministra koji je poslao nalog za razrješenje, iznio je zajedni ki stav radnika Ekonomske i trgova ke škole akovec Zvonko Radek, prof.

Što dalje? Školski odbor nema ovlasti potvr ivati ili ne potvr ivati razrješnicu ministra. Školski odbor jedino što može u ovoj situaciji jest imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja. Škola kao ustanova od javnog interesa ni u jednom trenutku ne smije funkcionirati bez ravnatelja. U slu aju da to Školski odbor ne bi u inio, tada je Ured Državne uprave jedino ingerentno tijelo koje e razriješiti Školski odbor i postaviti vršitelja dužnosti ravnatelja, moglo bi se ak re i svojevrsnu prinudnu upravu u školi, što bi bila rigorozna posljedica na kraju svih doga anja.

Budu i da se kolektiv ne samo pismom ve i usmeno obratio Županiji kao osniva u, smatraju i odluku ministra protivnom odluci Školskog odbora i prerigoznom, na pitanje jesu li dobili podršku Županije kao osniva a, uo se samo cini ni smijeh prisutnih. Kazali su da su skepti ni oko podrške i da misle kako se posao mogao bolje obaviti u korist škole koja podržava ravnateljicu. Predsjednica Školskog odbora i ravnateljica bile su pozvane na razgovor kod župana, gdje su dobile moralnu podršku i suosje ajni stav od strane župana i predstojnika Ureda Državne uprave. No ostaje pitanje: a gdje su djela, kazala je Ljerka Bogdan, predsjednica Školskog odbora.

BIVŠI u enik ETŠ-a Deni Oreški obratio se ministru Jovanovi u putem Facebooka

Ministre, prou ite slu aj još jednom i vratite ravnateljicu na mjesto koje joj pripada!

Poštovani ministre ... Studiram u Zagrebu ve 5. godinu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i dolazim iz malog mjestašca sa sjevera Hrvatske, zvanog akovec. Ogor en situacijom koja se trenutno zbiva u Ekonomskoj i trgova koj školi istog mjesta, osje o sam potrebu i dužnost javi Vam se putem Facebooka u nadi da ete ovo vidje . Pišem ovo u ime svih studenata Me imurske županije, prvenstveno bivših u enika Ekonomske i trgova ke škole akovec, koji jednostavno ne vjeruju u nepravdu koja je po injena ravnateljici Ekonomske škole g i Dušanki Novak, i to razrješenjem BEZ PRAVA ŽALBE zbog (ne)pravilnosti koje su po injene po etkom ove školske godine zbog upisa djece ispod bodovnog praga zbog popunjavanja slobodnih mjesta i kako bi se formirao razredni odjel. Kroz svoje obrazovanje, kako osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko, nisam sreo plemeni ju i vrsniju stru njakinju u svom poslu i odanos svojem radu.

Nije uzaludno uz njeno vodstvo Ekonomska i trgova ka škola akovec jedna od najuspješnijih srednjih škola u Republici Hrvatskoj, a tome svjedo e brojni rezulta na regionalnim i državnim natjecanjima. I sam sam državni prvak iz natjecanja “Savršeni ekonomist”, odnosno “Mladi poduzetnik”, za koje su me pripremale prof. Tatjana Fran i Mikuli i do na ravnateljica Dušanka Novak. Ravnateljica je potpora svojim u enicima u svakom pogledu, uvijek iz svakoga pokušava izvu i ono najbolje i prvenstveno bi prijatelj pedagog, psiholog, “školski otac, odnosno majka“. Svojim postupkom nije našte la apsolutno nikome, ve , štoviše, pomogla u enicima i njihovim roditeljima kao i uvijek.

Je li “slu ajno” da spomenuta ravnateljica uživa nepodijeljenu podršku svih relevantnih subjekata (nastavnika, roditelja, u enika, Školskog odbora)?

Nipošto nije i NE može bi “slu ajno”. Takva podrška rezultat je dugogodišnjega predanog, stru nog i nadasve savjesnog rada. I svatko se u to može sam uvjeriti. Apeliram na Vas, poštovani ministre, da prou ite još jednom ovaj slu aj i vratite g u Dušanku Novak na mjesto koje joj pripada - mjesto ravnateljice jedne od najuspješnijih srednjih škola Republike Hrvatske, Ekonomske i trgova ke škole akovec.

Deni Oreški prenio je ministru i priop enje podrške djelatnika ETŠ-a ravnateljici, koje su dobili i svi mediji.

4

Aktualno

M

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE

Odbijen zahtjev Hrvatskih voda za regulacijom uš a Mure Iz koprivni ke Udruge za istraživanje i popularizaciju znanosti BAOBAB javljaju da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode odbilo zahtjev Hrvatskih voda za regulacijom uš a Mure kao prevladavaju i interes. Naglašavaju da je to kona ni poraz Hrvatskih voda u neprestanim nastojanjima za regulacijom ovog bisera Podravine, Me imurja i cijele Hrvatske.

Pod izgovorom obrane ma arske pruge, Hrvatske vode htjele su napraviti novo, regulirano korito uš a Mure. Pri tome bi se uništio otok Ke ilend, a Drava skrenula direktno na poznatu plažu Halasz Csarda. Još više, rijeka bi se ubrzala, poja ala nizvodna erozija, uništila vrijedna staništa i iznimno rijetka vrsta kebra . Kao i mnogo puta do sada, ponavljaju da je mala obaloutvrda branila ne samo prugu i željezni ku stanicu nekoliko desetlje a, pa uop e nije bilo potrebe za ovim radovima.

Drava je prošlih stotinjak godina nekoliko puta mijenjala uš e u Muru, ali ni jednom nije bila ugrožena pruga izgra ena krajem 19. stolje a. Potrebe su bile preuveli ane, sve zato da bi se “okrenuo“ novac od vodnih naknada. Nakon što je Ministarstvo kulture (iz prethodne Vlade) ve jednom odbilo projekt, Hrvatske vode su kao posljednju mogu nost pokrenule postupak odre ivanja prevladavaju ega javnog interesa, žele i pod svaku cijenu odraditi radove i potrošiti novac gra ana.

Na žalost, ma arska Vodoprivreda je odradila svoj dio posla, utvrdivši obalu i postavivši dva T-pera. Ma arska pera erodiraju hrvatsku obalu Drave, ali s druge strane kompletno su zaustavljeni hrvatski radovi mnogo ve eg opsega. Na ma arske radove mi nismo mogli utjecati, iako smo pritiskali ak i do ma arskog veleposlanika u Hrvatskoj. Da su Hrvatske vode provele svoj dio projekta, nestao bi odmah otok Ke ilend i plaža Sip kao posljedica direktnog udara, a iskustvo govori i o još ve oj devastaciji.

Teška mehanizacija poharala bi cijelo podru je, a obala bi se utvrdila kamenjem. Nastao bi bezli ni kanal, a Halasz Csarda bi zauvijek izgubila svoj kultni zna aj.

Ivan Cerovec iz Hrvatskih voda još je 2008. izjavio da je “planirani zahvat (regulacije uš a Mure je) neophodan, prakti ki i neodgodiv”. Me utim, od toga izgleda da ipak ne e biti ništa.

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

inistarstvo inancija Republike Hrvatske predstavilo je 22. studenoga 2012. prijedlog rješenja najavljenog Zakona o porezu na nekretnine, ije se stupanje na snagu predvi a za 1. travnja 2013. godine.

Iako nam nije prihvatljivo podržati bilo kakvo novo porezno optere enje, s odre enim razumijevanjem prihvatili bismo da se komunalna naknada zamijeni porezom na luksuzne nekretnine i one nekretnine koje ne doprinose socijalnoj i gospodarskoj namjeni.

Sada nam je poznato da zakonodavac na 70% procijenjene vrijednosti nekretnina namjerava ozakoniti porez po stopi od 1,5%, - za prvi stambeni prostor gra ana uz olakšice od najmanje 88 do najviše 95%. Isto tako, za prvu ku u za odmor ili sli ni objekt, na identi an obra un osnovice, predvidio je olakšicu u rasponu od 70 do 85%, prepuštaju i kona nu odluku o tome jedinicama lokalne uprave.

No, za poslovne prostore zakonodavac na 70% vrijednosti nekretnina predvi a Zakonom propisati iksne olakšice, koje e za industriju, zdravstvo i obrazovanje iznositi 80%, za gra evinarstvo, prijevoz i ugostiteljstvo 60%, za trgovinu 40%, a za “sve ostalo” 20% olakšica na poreznu osnovicu.

U kategoriju “svih ostalih” spada 90% obrtnika koji imaju vlastite (ili

POREZ NA NEKRETNINE, koji žestoko zagovara SDP-ov ministar finan

UDRUŽENJA OB Me imurske žup To je nova porezna u najmu) poslovne prostore. Oni e, dakle, prema predvi enom rješenju na zakonskoj razini, imati samo 20% umanjenu osnovicu za oporezivanje nekretnina, odnosno najmanju olakšicu od svih vlasnika ili korisnika oporezivih nekretnina.

Budu i da ovaj prijedlog Ministarstva inancija RH, jedinice velikog gospodarstva, pod zakonskom sintagmom “industrija”, svrstava me u

subjekte koji e koristiti olakšice od iksnih 80% od porezne osnovice, ponovno se susre emo s injenicom da se ak i objektima za luksuz predlažu etverostruko ve e olakšice nego poslovnim prostorima najve eg dijela sektora malog gospodarstva - koje ini 85% realnog sektora hrvatskog gospodarstva. Ovime predlagatelj takvoga zakonskog rješenja otvoreno iskazuje protuobrtni ke tenzije.

Takvo oporezivanje predstavljalo bi novi udar na obrtništvo, od kojeg se navodno o ekuju nove poduzetni ke inicijative i reinvesticijski poduhvati.

Ne treba zaboraviti da mi obrtnici nikada nismo imali besporezno reinvestiranje (osim dva simboli na razdoblja - pod teško ostvarivim uvjetima), pa smo na sve nekretnine izgra ene reinvestiranjem dohotka

HDZ

Me imurci e sigurno “nadrapati”!

- Bez obzira što e se zakon na nekretnine po eti primjenjivati u travnju, kada se napravi sinergija utjecaja nedostataka potpora hrvatskom seljaku, a prvenstveno tu mislim na me imursko selo, i kad se namet poreza na nekretnine stavi na le a me imurskom seljaku, da ne ispadne za šest mjeseci da je lako biti general poslije bitke, upozorio je Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZ-a, na to kakve e negativne posljedice izazvati porez na nekretnine koji je prije nekoliko dana osobno predstavio ministar inancija Slavko Lini .

- Simulacije pokazuju da e i ovo malo me imurskog sela koje danas živi i radi biti uništeno. I o tome ne emo pri ati za šest mjeseci, kad se to dogodi, nego sada kada postoji bilo kakva šansa da se ovi mehanizmi sustavnog uništavanja eliminiraju ili ublaže. Ne može nas netko varati da smo preuzeli obvezu u pregovorima s EU komisijom da emo

subvencije smanjivati za 50 posto. To nije istina. Subvencije su smanjene, jer je to netko htio, a isto tako sada kada se name e dodatni porez svima. 97 posto hrvatskog stanovništva ima nekretninu koju posjeduje, pri emu ovaj porez obuhva a veliki kontingent ljudi koji ovaj porez ne mogu pla ati.

Onog asa kada (Lini eve) uplatnice stignu, one ne e biti Lini eve, jer je pitanje kako dugo emo ga gledati, to je porez koji name e jedna politi ka opcija - SDP. Porez nije konsenzus koalicije koja vodi Hrvatsku, ve je ishitrena namjera jedne politi ke opcije unutar koalicije, koja e napraviti takvu štetu od koje se ne emo oporaviti nekoliko sljede ih godina, kazao je Horvat.

Porez na nekretnine u Me imurju e sigurno biti ve i od komunalnog doprinosa - Ovo nije porez kojim se spašavaju državne inancije, ovo

nije porez kojim se želi osigurati novac za investicije ili razvoj.

Ovo nije porez koji je jasan dijelu pozicije, a nejasan je i opoziciji.

Ovo je Lini ev imaginarni svijet koji ni on sam nije znao objasniti kad ga je prezentirao zajedno sa še icom Porezne uprave, kazao je Horvat, i poru io da je u pitanju jednostrana odluka SDP-a.

Od samog po eka HNS je bio protiv. Što je uvjetovalo odluku o donošenju poreza? To je presuda a i u, ime je HNS izgubio jaki oslonac, kazao je Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZa, na konferenciji za novinare u ponedjeljak, i završno kazao: - Da a i nije osu en, tog poreza ne bi ni bilo. U ovom trenutku je kontekst i odnos snaga unutar koalicije na strani SDP-a i ono što se Lini u snilo to je Lini i napravio, a kao posljedicu trpjet emo svi

mi, pri emu je oporba gotovo pa nemo na.

- Da su sve izre ene rije i laži, pokazuje najjednostavniji primjer, nadovezao se Vladimir Ivkovi . I isto obrazložio: - Radi se o lokalnom porezu koji bi trebao biti prihod jedinica lokalne samouprave i stoga je neshvatljivo da ga ubire i propisuje centralna državna vlast. Ona odre uje visinu poreza, s kojom bi trebala raditi lokalna uprava, uz obe anje da se ne e dodatno opteretiti gra ene.

Iz predo enog možemo izra unati da e Me imurci jako nastradati, jer se radi o tome da je razlika komunalne naknade u našim op inama šest puta manja od one u Zagrebu. I suludo je o ekivati da e jedinstvena stopa za cijelu državu Zagrebu smanjiti šest puta prihode. Može se samo dogoditi da nam pove a obveze, poru io je Ivkovi .

(BMO)

POGLED O

K

utija olovnih slova ili crna slova na bijelom kompjutorskom ekranu jedina su preostala obrana ljudskog dostojanstva. Taj književni izri aj posudila sam od Krleže, osamljenoga književnog velikana dvadesetog stolje a, kojega je malo tko razumio, premda nitko bolje od njega nije opisao naše mentalitete i našu stvarnost. U utorak su profesori Ekonomske i trgova ke škole akovec pozvali novinare kako bi oni preko tih crnih slova, rije i i slike koja je otišla u eter poslali poruku u obranu svoga ljudskog dostojanstva. Njihova kolegica i ravnateljica osu ena je bez prava žalbe nakon 30 godina rada, od ega 20 godina na mjestu ravnateljice, na odlazak

Mentalitet Centralnog k na burzu. Zato što je djeci omogu ila da se školuju za ono što žele i tamo gdje nikome nisu zauzeli tu e mjesto, ali nisu imali potrebni bodovni prag. Tako je odrezao ministar Jovanovi , koji nema snage za isušivanje pravih mo vara, ali ima za razra unavanje s ravnateljima na ovaj na in. Odrezao je suprotno odluci Školskog odbora. Sada se pokazalo da je Školski odbor sastavljen od etiri vanjska lana i tri lana škole sveden na demokratsku farsu, da ljudi tamo sjede zapravo bez stvarnog prava odlu ivanja, jer ministrova je zadnja.

O

n je to svoje pravo iskoristio u maniri pravoga Centralnog komiteta, ne slušaju i ni uvažavaju i argumente, kao autoritarni organ koji sve zna, o svemu odlu uje i može upravljati sva ijom sudbinom. Gledala sam te profesore, koji su svedeni jednim potezom pera na poniženje, prisiljeni na sazivanje presice koja niti im je ugodna niti im prili i. Sveo ih je ministar na mizeriju kojoj ne preostaje drugo nego, zbog vjerodostojnosti i obrane svog autoriteta pred budu im mladim ljudima, da se ljudski i gra anski odaju neposluhu i

svrstaju u prosvjednu kolonu prema Županiji i županu, koji nije iskoristio svoj glas u obranu demokracije i glasa kolektiva, Školskog odbora, profesora i u enika. rofesore se gura u kolonu na cestu da ih se tako izloži sva ijoj i zlobnoj prosudbi, zluradih koji e komentirati što sada opet ti prosvjetari žele? Ne shva aju i kako je duboko opet podcijenjeno i obezvrije eno znanje i obrazovanje. Politi ari su i ovaj put, kao i oni prije njih, dali do znanja da to znanje i te vrijednosti koje mladima usa uju

P

30. studenoga 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAŠTITA POTROŠA A

ncija Slavko Lini , uzburkao i me imursku politi ku i gospodarsku scenu

Budite pažljivi kad telefonski nešto kupujete ili ugovarate uslugu

RTNIKA panije agresija

Vlada na elu sa SDP-om najavljuje da e porez na nekretnine najviše pogoditi banke i firme, koje špekulativno ne žele prodati sagra ene stanove. Me utim, neprodanih nekretnina, ali isklju ivo zbog loše financijske situacije, u Me imurju ima tek “na prste jedne ruke“, a predvi a se da e zapravo na udaru biti svako naše doma instvo koje e umjesto dosadašnje komunalne naknade pla ati znatno ve i porez na nekretninu

(dobiti) ve platili visoki porez. Sada bismo morali na sve to još jednom, bez vremenskog ograni enja, pla ati novi porez, ak i tada kada odjavimo obrt i tržnu vrijednost nekretnina oprihodujemo, te na tako kumulirani dohodak (dobit) još jednom, tre i put, platimo porez.

Zahtijevamo od Vlade Republike Hrvatske da se najhitnije o ituje namjerava li uistinu privatnu društveno - ekonomsku formaciju malog gospodarstva do temelja uništiti najgorim oblicima porezne presije, kako bismo se ve danas pripremili na otpuštanje preostalih radnika, ukidanje radnih mjesta i rušenje svega što može potpasti pod škare nesmiljenog poreznog terora, koji nova državna vlast nastavlja provoditi nad hrvatskim obrtnicima.

(Franjo Cimerman, predsjednik sekcije uslužnih djelatnosti Udruženja obrtnika MŽ-a)

HRVATSKI LABURISTI

Proveli akciju “Potrubi protiv poreza za nekretnine” Hrvatski laburisti odlu ili su akcijom me u gra anima pokazati što misle o novom prijedlogu Zakona o porezu na nekretnine, koji je javno obznanjen. Hrvatski laburisti smatraju da je taj porez na nekretnine novi udar na gra ane koji žive od svog rada.

- Smatramo nepoštenim i nepravednim da e se oporezovati one gra ane koji su štedjeli i godinama ulagali u svoju ku u ili stan, a one koji su umjesto toga kupovali zlato, umjetnine, pokretnine ili imaju jednostavno novac na ra unima banaka porezom zaobi i. Vlada RH

predložila je ovaj Zakon o porezu na nekretnine samo zato jer više od 90 posto gra ana u Hrvatskoj ima nekretninu u svojem vlasništvu, da bi time zahvatila najširi dio stanovništva. Na žalost, inancijska mo gra ana u Hrvatskoj ne odgovara vrijednosti imovine i najve im dijelom je ispod te vrijednosti. Jednostavno, to zna i da ljudi žive u svojim ku ama koju su sagradili i nadogra ivali tijekom godina, ponekad i kreditnim zaduženjem, ali to ne zna i da su bogati. Tako er, takav porez e dovesti do novog vala ovrha koje e pokretati država kada gra ani ne e

biti u mogu nosti platiti porez. Da naplati svoja potraživanja, država e na javnim dražbama te nekretnine prodavati u bescjenje. Znamo što e se s njima dogoditi i tko e ih kupiti, poru uju Laburisti.

Zato mi Hrvatski laburisti želimo uz pomo gra ana pokazati Vladi RH da se protivimo porezu na nekretnine. On kažnjava gra ane koji su štedjeli na na in da su gradili ili kupili stan ili ku u, a nagra uje one koji štede u umjetninama, zlatu ili novcu, kažnjava štedne i poštene gra ane, a nagra uje špekulante i švercere.

ODOZDO

komiteta prosvjetari nije važno. Važno je samo znanje koje oni imaju. Oni mogu dovesti op ine, gradove i državu u gubitke, ali za to nikome ne odgovaraju, jer ni op ina ni grad ni županija ni država ne može u ste aj. Ona ide dalje. Politi ari nam stalno iznova izvla e novac iz džepova i pokrivaju njime svoj marifetlulke, loše odluke ili ak ne injenje koje zna imati i teže posljedice, nego loše odluke. li, zato mogu uzimati u iteljima, gra anima. Kad ponestane novca, posegnu za nekretninama. Ne, nismo zaboravili da su upravo oni u vrijeme

A

kad je nastalo najviše nekretnina gra ana upravo politi ari koji su sada u raznim strankama dobivali nekad društvene stanove koje su otkupili za sitne pare. A sada e neka radnica MT a, koji je završio u ste aju, pla ati ve i porez na nekretninu, umjesto komunalne naknade, nego Dragica Zgrebec koja je potpredsjednica Sabora. Jer radnica nije dobila tzv. društveni stan kao Dragica, nego je ciglu po ciglu uz pomo rodbine i prijatelja gradila ku u za sebi i, kako je to bio obi aj, za sljede u generaciju da se ima gdje sku iti za prvu silu. I eto sada e toj radnici sjesti na ku u porez na nekretninu i zamijeniti komunalnu naknadu za koju nas Lini uvjerava da ne e biti ve a od postoje e komunalne naknade. Uzgred je spo-

menuo da e se socijala, obrazovanje i zdravstvo prenijeti na lokalnu razinu, a inancirat e se iz tog poreza.

Me imurju nema kao u velikim gradovima ili uz jadransku obalu bogataških vila, koje e navodno najviše oporezivati, pa se pitam kako e to porez na nekretnine koji ne e biti ve i od komunalne naknade zadržati sadašnju razinu obrazovne, zdravstvene i socijalne usluge na sadašnjoj razini komunalne naknade? Ne zaboravimo, u Me imurju živi i velika nacionalna manjina koja ni sada ne pla a komunalnu naknadu, a obilato koristi socijalne naknade i zdravstvene usluge. Je li to ta decentralizacija koju smo priželjkivali ili ona koju su nam gospoda - drugovi smjestili?

5

U

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

- Protiv telefonske prodaje nitko nema ništa ako je razumna i korektna, no praksa je pokazala da u velikom broju slu ajeva po inje s prekršajem zavaravanja kupaca, a završava s kaznenim djelom prijevare, kaže Nela Kova evi , voditeljica splitskog savjetovališta Saveza udruga za zaštitu potroša a. Nakon pri e o prijevari s parfemima, Ve ernjakovu se Potroša u, naime, gotovo svakodnevno javljaju gra ani koji su nasjeli na prijevare sa “skupocjenim” parfemima, energetskim narukvicama, cosmodiskovima, elektri nim etkicama za zube ...

Telefonom im se nude gratis, kao dobitak na nagradnoj igri ili u promidžbene svrhe, a oni samo moraju platiti dostavu 100 i više kuna. Ili im naknadno pošalju uplatnicu pa obra unavaju i zatezne kamate!?

Splitskoj su se udruzi žalili i na tzv. arobne kugle za pranje rublja – za kakve je ve na poticaj potroša kih udruga u Sloveniji ili SAD-u i analizom dokazano da postižu efekt obi nog kamena. Umjesto naru enih knjiga i atlasa, neki su dobivali samo po nekoliko stranica, a kad su ih odbili platiti, stizale su im i prijetnje ovrhom. Neki teleoperateri pak, što su u Splitu prijavili i HAKOM-u, telefonski na podru ju Dalmatinske zagore nude internetske usluge, mahom starijim doma instvima koja nemaju ni ra unala, obe avaju i im “besplatni” novi iksni telefon. Na kraju im stižu samo visoki ra uni za uslugu koja nije realizirana i nisu je konzumirali, piše Ve ernji list.

- Mora biti ‘fair playa’ i mora se poštovati zakon, naglašava N. Kova evi , te isti e da prema Zakonu o zaštiti potroša a nakon svake telefonske narudžbe, i prije nego proizvod stigne na ku nu adresu, kupac mora dobiti pisanu obavijest o proizvodu, što je i od koga naru io, po kojoj cijeni, pravu adresu pošiljatelja, djelatnost, OIB ... te o roku raskida ugovora. U slu aju da je nije ni primio – roka za raskid ugovora ni nema.

U Državnom inspektoratu pozivaju sve s konkretnim slu ajevima da im se jave kako bi obavili inspekcijski nadzor i poduzeli zakonom propisane mjere radi zaštite potroša a.

Korisne informacije 1. Nedostatak informacije o vrijednosti proizvoda, s naglaskom na dar, potroša a navode da donese odluku o poslu koju ina e ne bi donio, tvrdi se u Zakonu o zaštiti potroša a. Tako je i u slu aju parfema, za koje se mora platiti “samo” dostava, jer je rije i o nepoštenoj poslovnoj praksi koja se smatra zavaravaju om.

2. Darovi koji se dijele u obliku promidžbenog dara tvrtke moraju biti besplatni, bez ikakve naknade.

3. Ako ste naru ili proizvod telefonom, trgovac vam je o tome dužan dostaviti pisanu obavijest, koja u slu aju da je dio ugovora mora biti posebno istaknuta i napisana.

4. Ugovor jednostrano možete raskinuti u roku od 14 dana, a ako niste dobili pisanu obavijest, to možete u initi bilo kada.

5. Obavijest mora sadržavati ime, tvrtku ili naziv trgovca, adresu, datum slanja obavijesti, podatke potrebne radi identi ikacije ugovora, predmet ugovora i njegovu cijenu, na in raskida te rok za raskid ugovora.

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

ME IMURSKA županija, unato lošim trendovima, planira za 2013. godinu prora un ve i za preko

DELEGACIJA Me imurske županije u Ukrajini

Dogovarali povezivanje na gospodarskom i kulturnom planu Na poziv ukrajinske strane, protekli vikend u službenom posjetu Rivenskoj oblasti i gradu Rivnu boravila je tro lana delegacija Me imurske županije, predvo ena zamjenikom župana Matijom Posavcom.

U trodnevnom posjetu izaslanstvo je posjetilo kulturne, zdravstvene i administrativne objekte u regiji, razgovaralo s dužnosnicima te dogovorilo neke konkretne korake u povezivanju dviju regija. Kako je prilikom predstavljanja Me imurske županije rekao zamjenik župana Posavec, mogu nosti za suradnju su velike, i na kulturnom i gospodarskom planu. Me imursko gospodarstvo ukrajinskoj strani ima mnogo toga za ponuditi, a Ukrajinci koristi mogu imati od našega geografskog položaja i skorog ulaska u Europsku uniju otvaranjem, primjerice, logisti kih centara. Mogu nosti ima i u kulturnoj razmjeni i me usobnom povezivanju, pogotovo putem fondova Europske unije. Inicirano je i potpisivanje Povelje o suradnji i prijateljstvu, te dogovoren skori uzvratni posjet Ukrajinaca Me imurskoj županiji. U delegaciji iz Me imurja, osim

zamjenika Posavca, bili su i pro elnik UO-a za gradnju i prostorno planiranje Stjepan Baranaši i pro elnik UO-a za poslove župana David Vugrinec.

U trodnevnom posjetu razgledali su i Kliniku za onkološke bolesti u Rivnu, obrazovnom i proizvodnom kopleksu Centra za zapošljavanje Rivne te povijesnom muzeju u Ostrohu, Društvenom veleu ilištu te kulturnom i arheološkom centru "Peresopnytsia", tzv. Centru ukrajinske državnosti.

Ina e, delegacija Me imurske županije posjetila je oblast, odnosno regiju u zapadnom dijelu Ukrajine s razvijenom kemijskom, prehrambenom industrijom te industrijom gra evnog materijala. Regija je bogata mineralnim sirovinama i ugljenom. U njoj živi oko milijun i 200 tisu a stanovnika, a u sjedištu oblasti, Gradu Rivne, oko 250.000 stanovnika. Regija i cijela Ukrajina mnogo o ekuju od procesa približavanja Europskoj uniji, a Me imursku županiju i Rivensku oblast spojio je veleposlanik Republike Ukrajine u Hrvatskoj nj.e. Oleksandr Lev enko.

SOLIDARNOST me imurskih op ina s poplavljenima

Puš inama pomogle op ine Šenkovec i Gori an elništvo op ine Šenkovec pokazalo je socijalnu osjetljivost, odlu ivši pomo i obiteljima iz Puš ina, iji domovi i imovina su stradali u poplavi. Najprije je organizirana distribucija pismenog apela za pomo Puš inama, koji je umetnut u poštanski sandu i svakog ku anstva u Šenkovcu i Knezovcu. U pozivu je bio nazna en popis etiriju najugroženijih obitelji u Puš inama te njihovih potreba. Od 19. do 21. studenoga organizirano je prikupljanje stvari s popisa te ostalih stvari koje bi mogle pomo i poplavljenim obiteljima na dvije lokacije, u Šenkovcu i Knezovcu. Rezultat nije izostao. Ljudi su se odazvali te dostavili niz stvari: igra ke, odje u, cipele, škrinju, kreveti za dijete, grijalice, štednjake, pe , posteljinu, namještaj (radni stol i stolica, dvosjed, fotelje, stoli za dnevnu sobu …). Prikupljene stvari dostavljene su izravno na adrese etiriju obitelji u Puš inama. Na elnik op ine Šenkovec Vladimir Novak, pro elnik Alen Kajmovi , Saša Turk, predsjednica Udruge mladih Šenkovec, Kristina Zadravec i potpredsjednik Udruge Marko Krnjak osobno su posjetili i predali stvari lanovima stradalih

obitelji. Udruga mladih Šenkovec od samog po etka pomagala je u organizaciji pomo i Puš inama.

Novac koji su prikupili njezini lanovi Kristina i Marko osobno su predali obitelji s dvije bebe od nekoliko mjeseci.

Nakon što su obitelji izabrale stvari koje su im nužne, ostatak stvari prevezen je u prostorije NKa Nedeliš e, sukladno dogovoru s Op inom Nedeliš e. Osmijeh djece koja su ugledala igra ke nakon što im je bujica vode uništila svaku njihovu dragocjenost bio je neprocjenjiv!

Tako er, na posebni žirora un Op ine Nedeliš e 23920071500050201 Op ina Šenkovec uplatila je iznos od 5.000 kn za pomo stradalima u poplavi.

I Op ina Gori an pomaže poplavljenima u Puš inama. Tako je iz op inske kase upla eno 10.000 kuna za pomo stradalima od poplave u Puš inama. Ovom humanom gestom Op ina se uklju ila u saniranje nastalih šteta od poplave, kako bi se u ovim teškim vremenima pomoglo ljudima ija je imovina stradala. Op ina Nedeliš e formirat e povjerenstvo koje e odlu iti o rasporedu prikupljenih sredstava. (J)

Iz godine u godinu gaje nadu u prodaju zemljišta na vojarni Županijska Skupština prihvatila je ve inom vladaju ih vije nika predloženi prora un za idu u godinu u visini od 160,065.033,30 kuna, koji je ve i od predloženoga drugog rebalansa prora una za 2012. godinu za 12,465.294 kuna ili 8,45 posto.

Prihodi poslovanja planiraju se u visini od 121,575.947 kuna, a prihodi od prodaje ne inancijske imovine planiraju

se u visini od 37,439.086,30 kuna, te primici od inancijske imovine i zaduživanja u iznosu od 1,050.000 kuna.

Navedenim iznosom prihoda pokrit e se i manjak prihoda iz prethodnih godina u iznosu od 23,151.928,30 kuna.

Prihodi od poreza i prireza na dohodak planiraju se u visini od 42,000.000 kuna, a prihodi potpora izravnanja za decentralizirane funkcije pla-

niraju se u visini od 37,614.948 kuna, budu i da odluke o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva, centara za socijalnu skrb i pomo i za ogrjev te domova za starije i nemo ne za 2013. godinu Vlada donosi tek na kraju teku e godine ili po etkom idu e.

Porez na imovinu, porezi i naknade od igara na sre u i

zabavnih igara te porez na cestovna motorna vozila planiraju se u iznosu od 6,250.000 kuna. Pomo i iz prora una planirane su u iznosu od 26,749.999 kuna, a odnose se na teku e pomo i iz državnog prora una, s time da su u 2013. godini u državnom prora unu osigurana sredstva za kapitalne pomo i gradovima i op inama, na subvencioniranje kamata po programu ''Po-

ŽUPANIJSKI HDZ nije glasovao za županijski prora un

Smatramo ga prijev PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Upravo usvojeni županijski prora un za 2013. godinu Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a, nazvao je još jednom u nizu prijevarom bira a, tim više što je u potpunosti prilago en nadolaze im izborima. - Prora un je populisti ki, namije-

njen samo nekima, a ne svim prora unskim korisnicima.

A najmanje je u njemu zastupljen ravnomjerni razvoj Me imurske županije, kazao je na konferenciji za novinare Darko Horvat, predsjednik županijske organizacije HDZ-a, koju je održao sa žu-

Za poljoprivredu predvi eno 3 milijuna, a ispla eno 75 tisu a kuna Branko Krnjak, vije nik županijske Skupštine iz redova HDZ-a, nabrojio je što je sve prijašnjih godina Me imurska županija poticala iz svog prora una: okrupnjavanje i pove anje poljoprivrednih zemljišta, nabavu i izgradnju plastenika i staklenika, vo nih sadnica, loznih cijepova, nabavu i postavljanje mreža za zaštitu višegodišnjih nasada, uzgoj i držanje rasplodnih koza, premiju osiguranja višegodišnjih nasada i povr a, ekološku proizvodnju i druge proizvodnje A sve s ciljem da se me imurski poljoprivrednici što bolje pripreme i spremni do ekaju ulazak u EU. Što radi sadašnja županijska vlast?

U županijskom prora unu na poziciji subvencija poljoprivrednicima predvidi neki iznos koji se onda svakim rebalansom smanjuje i na kraju godine poljoprivrednici dobiju vrlo malo ili go-

tovo ništa. Tako je za 2011. godinu u po etnom prora unu za subvencije u poljoprivredi bilo predvi eno preko 3 milijuna kuna, a na kraju godine bilo ispla eno svega 75.000 kuna.

Za 2012. godinu bilo je predvi eno 3,5 milijuna kuna, a ve je sada rebalansima smanjeno na 1,2 milijuna kuna i pitanje je koliko e i do toga rebalansima biti ispla eno. Pri tome se ispla uju obveze iz 2009. i 2010. godine i one još uvijek iznose blizu 2 milijuna kuna, dok u subvencioniranje u poljoprivredi 2011. i 2012. godine nije uložena ni kuna. Ovakvim donošenjem prora una Županija obmanjuje poljoprivrednike i, umjesto da pred ulazak u EU poticaje pove a, ona ih je potpuno ukinula, za razliku od drugih županija, koje i u ovim teškim vremenima pomažu i poljoprivredi.

panijskim vije nicima Vladimirom Ivkovi em i Brankom Krnjakom.

- I prije nego što je prora unska godina po ela, u prora unu nedostaje 40 milijuna kuna i za toliko je ve i od realnih prora unskih mogu nosti.

Nepokrivene obveze koje se sustavno prenose iz godine u godinu iznose 23 milijuna kuna.

Nekretnina na vojarni trebala bi spasiti županijske inancije, a kada je s istom idejom kretala koalicija, koja je u prethodnom razdoblju vodila županiju, tada se to tretiralo kao prodaja županijskog srebra. No, podsjetio je da je ta koalicija to srebro i donijela u Me imursku županiju, nekretninu od 70-ak hektara, vrijednu, po aktualnim procjenama od 28 eura po etvornom metru, 140 milijuna kuna.

Ako su spremni to zemljište obezvrijediti i prodati za 20-ak milijuna kuna samo zbog toga da bi pokrili rupu u županijskom prora unu, koja je sustavno nastajala u protekle tri godine, zbog toga se s

punim pravom može re i da na in na koji je koalicijska županijska vlast zamislila prora un u 2013. godini taj prora un nema baš nikakve perspektive da preživi. Upozoravamo, prora un ne samo da nije realan, ve je u potpunosti neostvariv.

Ve danas je analizom prora unskih aktivnosti vidljivo na kojim su pozicijama skrivene one stavke koje se u 2013. godini jednostavno ne e realizirati, a predmet su županovih obe anja samo nekima, eskiviraju i pravo istih pravila i prava za sve prora unske korisnike, kaže Horvat.

Ništa od projekata vladaju e koalicije - Prora unska 2013. godina bit e ista kao i prethodne dvije.

Oni koji e se županu dopasti prora unski e novac dobiti, oni koji ne e zagovarati njegovu i SDP-ovu politiku ostat e i bez onih mrvica koje se u ovom trenutku nalaze u županijskom prora unu. Župan se brani injenicom da je prora un strogo prede iniran, da je u njemu samo

30. studenoga 2012. dvanaest milijuna kuna

ME IMURSKA ŽUPANIJA kreditom pokriva dospjele dugove i dobavlja e

Zadužuje se za 11 milijuna kuna Skupština Me imurske županije prihvatila je da se Županija zaduži kratkoro nim kreditnom u iznosu od 11 milijuna kuna kod poslovne banke, na rok otplate od godinu dana.

U obrazloženju za kreditno zaduženje re eno je da su negativni trendovi u gospodarstvu Me imurske županije iz prošle godine preneseni i u ovu 2012. godinu, koju duzetnik'', na teku e pomo i za prijevoz u enika srednjih škola, na pomo i iz op inskih prora una za prijevoz u enika osnovnih i srednjih škola, te prihodi iz Ureda za nacionalne

i dalje karakterizira visoka neiskorištenost proizvodnih kapaciteta, nezaposlenost i trend rasta nelikvidnosti, a sve se to odražava na pad poreznih prihoda Županije.

Kratkoro no kreditno zaduženje potrebno je za održavanje teku e likvidnosti te za podmirenje dospjelih obveza Županije prema dobavlja ima i korisnicima. (BMO) manjine za legalizaciju romskih naselja.

Prihodi od imovine planirani su u iznosu od 3,301.000 kuna, a odnose se na kamate na oro ena sredstva i depozite po

vi enju, naknade za koncesije, prihode od zakupa i iznajmljivanja imovine. Prihodi od administrativnih pristojbi planirani su u iznosu od 2,860.000 kuna, te ostali prihodi u iznosu od 600.000 kuna. Prihodi iz prora una planirani su u iznosu od 2,200.000 kuna.

Prihodi od prodaje ne inancijske imovine planirani su u iznosu od 37,439.086,30 kuna, a odnose se na naknade za poljoprivredna zemljišta i prodaju zemljišta kod poligona vojarne. Primici od inancijske imovine i zaduživanja planiraju se u iznosu od 1,050.000 kuna, a odnose se na povrat depozita danim bankama i primitke od prodaje dionica i udjela u glavnici Hidrotehnike Savska Ves. Rashodi i izdaci planirani su u iznosu od 136,913.105 kuna. Ukupni rashodi poslovanja planirani su u iznosu od 118,150.249 kuna, rashodi za nabavu ne inancijske imovine u iznosu od 7,662.856 kuna, a izdaci za inancijsku imovinu i otplate u zajmovima u iznosu od 11,100.000 kuna. (BMO)

varom bira a! rencijom vladaju ih. No najve i gubitnik prora una ne samo državnog, ve i županijskog, jest sektor poljoprivrede.

Jedino Me imurska županija uz Varaždinsku konstantno u manjku

30-ak milijuna kuna slobodnih za raspolaganje. Ako se može raspolagati s 30 milijuna kuna, a minus je 40 milijuna, ime emo raspolagati u idu oj godini.

U prora unu za 2013. godinu nema ni jednog projekta. Op e poznata situacija u koju nas uvla i SDP jest da moramo štedjeti. Ali ako nema perspektive, razvoja, do ega e nas dovesti štednja, pita Darko Horvat.

- Što je s onim projektima koji su ve zapo eti, ili koje je ova koalicijska vlast obe avala hodaju i po terenu i o njima i dalje pri a.

Stupovi školske sportske dvorane u Orehovici zjape. Ista pri a je i u Svetoj Mariji, te Gori anu, Vratišincu, Svetom Martinu na Muri. Ako netko ima obraza, trebali bi ljudima pokazati stavke prora una u kojima tih obe anja kroz nov ana sredstva nema.

Naveo je da su u prethodne tri godine sustavno zakinuti isti prora unski korisnici: branitelji, invalidi, udruge civilnog društva, Matica hrvatska, svaki kulturni doga aj koji nije pod inge-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vladimir Ivkovi kazao je da je, uz Varaždinsku, Me imurska županija jedina koja je konstantno u manjku. On je govorio o potpunoj marginalizaciji županijske Skupštine.

- Osobno sam svjedok zadnjih 17 godina rada u županijskoj Skupštini. Od 1993. godine, od osnivanja županijske Skupštine, situacija nikad nije bila gora. Naprosto je Skupština postala suvišno tijelo, jer se zadnjim izmjenama statuta, za razliku od drugih

I prije nego 2013. godina po ne, u novom prora unu nedostaje 40 milijuna kuna!

ž upa n ija, sve ovlasti prebacilo županu. On imenuje i razrješava školske odbore, nadzorne odbore, predstavnike u trgova kim društvima, u skupštinama. I prakti ki više nema ni jedne odluke koja bi bila odluka županijske Skupštine, osim mišljenja, prihva anja izvješ a i informacija o toma što rade drugi. Vije nici

u županijskoj Skupštini više ne odlu uju ni o emu.

Na zadnjoj Skupštini se uz to pokazalo da više ne možemo ni raspravljati o to kama koje se ine bitnima. To se pokazalo na neprihva anju to ke dnevnog reda da u povjerenstvo za utvr ivanje doga anja oko poplave u e netko iz oporbe. Zbog ega je vladaju a ve ina s glavom prema dolje i rukom prema gore odbila to? ega se boje, što to skrivaju i zbog ega ne puštaju blizu da se dade objektivni sud o doga anjima. Formira se povjerenstvo sastavljeno od onih koji su morali sudjelovati u obrani do poplave i sada bi ti siti trebali suditi o tome tko je za što kriv.

Vladaju i vije nici su shvatili ili su se dogovorili da na Skupštini ne e govorili. To je izraženo od trenutka dolaska na vlast sli ne koalicije na državnoj razini. Postali su glasa ki aparat koji izvršnoj vlasti daje podršku, ali bez ikakve rasprave, bilo pozitivne, bilo negativne. Odnos izvršne vlasti prema me imurskom parlamentu je 'nek psi laju, karavane prolaze'.

Ne obaziru se jer je presudan broj ruku za odluke koje se donose daleko od županijske Skupštine, koja zbog toga postaje nepotrebni trošak.

Tražimo da u Skupštini imamo pravo govoriti i o stvarima koje se vlasti ne svi aju, zbog ega e se HDZ zalagati za povratak digniteta Skupštine, na što pozivamo i sve ostale vije nike iz drugih stranaka, da svoju asnu funkciju pretvore u nešto što je nekad bila.

REAKCIJA

PREDSJEDNIK Odbora za poljoprivredu i turizam Me imurske županije

Ivan Martan: Jedini mi je cilj vra anje lovnog turizma u Me imurje - S obzirom na to da je došlo do razli itih negativnih interpretacija mojeg intervjua o zaklju cima Odbora za poljoprivredu i turizam Me imurske županije, koji sam dao Me imurskim novinama, a u kojem je izme u ostaloga bilo rije i o tome na koji na in vratiti lovni turizam u Me imurje, uo i ulaska Hrvatske u EU, posebice lovaca iz Italije. Podsje am da je lovni turizam bio najvažniji 'turisti ki proizvod' prije dvadeset i više godina u Me imurskoj županiji, te smatram da ima veliku perspektivu u našem kraju, ali uz poticaj da se najprije organizira ponuda lovnog turizma, te napravi kvalitetna organizacija za njegovo uspješno provo enje, kazao nam je u uvodu Ivan Martan, predsjednik Odbora, koji nam se još jednom javio sa željom da pojasni ono što se doga a po tom pitanju i koracima koje je poduzeo zajedno s ostalim lanovima prije navedenoga županijskog tijela.

- Najprije želim demantirati glasine koje su se pojavile u javnosti i uznemirile lova ke redove nakon prošlog lanka u vašim novinama, da sam zatražio od župana raskidanje zakupnih ugovora (koncesija) s lova kim udrugama. O tom pitanju prije bilo kakvih odluka treba zauzeti stav, ali on svakako ne bi trebao biti isklju iv i prema stranim koncesionarima. I tu soluciju treba ozbiljno shvatiti i razmatrati, na na in da budu i me imurski lovci zadovoljni. Zna i moja intencija je prvenstveno da vratimo lovni turizam u Me imurje, ali uz dogovor svih zainteresiranih, pa tako i naših lovaca.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu Me imurske županije tako er je obrazložio cijelu situaciju za konkretiziranjem situacije oko otvaranja i rješavanja pitanja vra anja lovnog turizma u Me imurje.

- Odbor za poljoprivredu i turizam Me imurske župa-

7

nije na svojoj prošloj sjednici raspravljao je o poboljšanju lovnog turizma. Odbor je jednoglasno prihvatio sve što je predloženo, te je isti upu en na razmatranje županu Perho u, s ciljem da se zauzme zajedni ki stav županijskog vodstva i Odbora o tom problemu. Ne znam iz kojeg je razloga župan odmah taj zapisnik proslijedio lova kim udrugama, posebice iz razloga jer je dogovoren sastanak izme u župana Perho a, predsjednika Lova kog saveza Grgeca i mene kao predsjednika Odbora na istu temu. Isti je odgo en zbog opravdanih razloga, da bi nakon konzultacija s ostalim lanovima Odbora dogovoreno da se županu uputi novi poziv za hitni sastanak, ali za sad još nije došlo do njegovog održavanja.

Ulazak u EU ruši prepreke za obnovu lovnog turizma Martan želi podsjetiti kako je to bilo nekad i kad su od prakti ki profesionalnog pristupa organizaciji lova i lovnog turizmu imali koristi svi zainteresirani.

- Savez je bio podijeljen u 18 ekonomskih lovnih jedinica. Svaka lovna jedinica imala je dva lovca koji su svakodnevno bili na terenu, kontrolirali što se doga a. Tako je 60 ljudi bilo u lovištu, na polju i šumama. Nije bilo toliko kra a poljoprivrednih proizvoda, nije

bilo devastacije i zaga ivanja okoliša. Zbog toga je, primjerice, svako mjesto moglo bez problema ukinuti tzv. poljare, koji su dakako bili pla eni, me utim, s druge strane poljoprivrednici su bili sigurni da im nitko ne e uništavati njihovu proizvodnju. Dobro je poznato kakva je danas situacija. Nije problem samo u tome što u našoj županiji imamo 'ljudski problem' kra a i uništavanja poljoprivrednih proizvoda, nego je dobro poznato da, na žalost, i divlja ini velike štete poljoprivrednicima, zbog ega su protestirali u nekoliko navrata ove godine na Županiji.

Smatram da bi i lova ke udruge i te kako pro itirale na taj na in, jer mogu zaraditi zna ajna inancijska sredstva kojima bi se poboljšao fond divlja i i dalje razvijao lovni turizam. Moglo bi do i i do novih zapošljavanja, kao što je bilo nekad, kada je tridesetak ljudi bilo zaposleno zbog lovnog turizma.

Za kraj Martan govori o cjelokupnoj važnosti koju bi lovni turizam mogao imati za ukupni razvoj turizma i gospodarstva u Me imurju.

- Lovni turizam nije nekad bio i ne bi bio u budu nosti, ako ga vratimo u Me imurje, samo na korist lovcima, jer je svaki inozemni lovac ujedno i turist.

Morao bi pla ati turisti ku taksu, smještaj i prehranu. Tako er bi se za njega, osim lovnih aktivnosti, mogle organizirati i ponuditi mu se i svi drugi turisti ki sadržaji, koji su danas puno bogatiji u Me imurju nego je to nekad bio slu aj. Od 1. srpnja, ulaskom Hrvatske u EU, više ne e biti i formalnih prepreka za vra anje lovnog turizma u Hrvatsku, kao što je slovenski carinski zakon o prijenosu oružja kroz susjednu zemlju (velike naknade za provoz oružja), koji je bio najve i krivac što se raspao lovni turizam u našem kraju, nakon što se raspala i bivša država. Stoga se valja pripremiti za nove mogu nosti koje nam se otvaraju, granice izme u Hrvatske i drugih zemalja EU se brišu i sigurno možemo ra unati na povratak inozemnih lovaca u Me imurje, samo se trebamo dobro pripremiti i organizirati.

HSS

GRAD AKOVEC

“Hrvatsko srce“ za žrtve Vukovara

Za rad politi kih stranaka 50.000 kuna

Organizacija žena HSS-a “Hrvatsko srce“ Me imurske županije u nedjelju 18. studenoga 2012. paljenjem svije a na zidu hrvatskih branitelja te u Vukovarskoj ulici u akovcu pridružila se tisu ama Hrvata koji su ovih dana odavali zahvalnost i poštovanje žrtvama Vukovara. Tihom molitvom i zahvalnim srcem žene HSS-a žele o uvati svijest o važnosti istinske ljubavi koja svoj život polaže za ideale slobode, poštenja i pravi nosti. Žene “Hrvatskog srca” na misi, koja je služena ist dan, pomolile su se za netom oslobo ene generale, te za Hrvatsku.

Obilježavanju sje anja na Vukovar , osim lanica Predsjedništva HSS-a, i predsjednice Hrvatskog srca Me imurske županije Marijane Fabi - Rusak, bio je nazo an i Petar Novak, lan glavnog Odbora HSS-a i predsjednik Gradske organizacije HSS-a Grada Preloga. (J)

Gradsko vije e akovec na svojoj je posljednjoj sjednici uz ostale donijelo oduku o raspore ivanju sredstava za rad politi kih stranaka koje sudjeluju u radu Vije a. Za spomenutu je namjenu u gradskom prora unu osigurano ukupno 50.000 kuna. Svakom vije niku po odluci pripada iznos od 1.968 kuna i 50 lipa, s time da ženske lanice Vije a, kao podzastupljeni spol, primaju 196 kuna i 90 lipa više od svojih muških kolega. Sukladno broju vije nika, najve i iznos od 18.110 kuna pripast e SDP-u. Slijedi HDZ s 7.874 kune, HNS e dobiti 6.102 kune, HSS 5.905 kuna, HSU 4.133 kune, HSLS 3.937 kuna, dok e Hrvatska demokrš anska stranka i Nezavisna gradska lista primiti po 1.968 kuna i 50 lipa. (vk)

8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

30. studenoga 2012.

GRAD PRELOG dodjeljuje novi poticaj za uspješno školovanje

Najboljem studentu posebna nagrada Grad Prelog poziva dodiplomske, diplomske i poslijediplomske studente (redovne i izvanredne) s podru ja Grada Preloga da dostave svoje

prijave za dodjelu nagrade "Najstudent" Grada Preloga.

Pravo na dodjelu nagrade stje e student koji ima prosjek ocjena od najmanje 4,30

iz prethodne akademske godine 2011./2012.

Svoje prijave možete dostaviti najkasnije do 17. prosinca 2012. godine na adre-

su: Grad Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog, uz napomenu za nagradu "Najstudent". Uz prijavu potrebno je dostaviti ovjereni ispis ocjena. (vk)

ŠTRAJK U ITELJA I NASTAVNIKA u Me imurju

Nisu štrajkale sve škole, niti su se svi prosvjetari pridružili štrajku U etvrtak 29. studenoga i u brojnim me imurskim osnovnim i srednjim školama održan je štrajk upozorenja. Prema nepotpunim podacima Ureda Državne uprave u Me imurskoj županiji, koje su prikupili do jedanaest sati u etvrtak, štrajkalo se u ve ini me imurskih osnovnih i srednjih škola, me utim, odaziv na štrajk je bio razli it. Nedostajali su im podaci o štrajku za devet

osnovnih škola i Ekonomsku i trgova ku školu akovec. Od osnovnih škola štrajka nije bilo u Domašincu, Gori anu i Centru za odgoj i obrazovanje akovec, a u ostalim školama je odaziv na štrajk bio razli it.

Izuzev Ekonomske i trgova ke škole akovec, za koju do 11 sati nisu imali podatke, u ve em ili manjem postotku štrajka se u svim me imurskim srednjim

školama. U osnovnim školama je unato štrajku za djecu organizirana ili nastava tamo gdje je to mogu e ili skrb u vidu raznih aktivnosti za onu djecu koja su došla u školu. Što se ti e u enika srednjih škola, mnogi su ovu situaciju iskoristili za markiranje nastave.

Jutros su se uputili u školu, došli su tek do ulaznih vrata škole, okrenuli se i produžili mimo ško-

le. Radi se ipak o populaciji koju je teže zbrinuti izvannastavnim aktivnostima, za razliku od djece u osnovnim školama.

Povod štrajku upozorenja bilo je otkazivanje Temeljnoga kolektivnog ugovora, smanjenje pla a od prije nekoliko mjeseci, te smanjivanje ukupnog izdvajanja za obrazovanje i znanost u državnom prora unu.

(BMO)

ME IMURSKO VELEU ILIŠTE sve ano podijelilo prve diplome

Diplome završenoga stru nog studija primilo 89 prvostupnika U akove kom Centru za kulturu u petak je sve ano promovirana prva generacija diplomanata Me imurskog

veleu ilišta. 89 provostupnika završilo je studijski program ra unalstva i ekonomije, menadžmenta, turizma i sporta.

Dekanica Me imurskog veleu ilišta, doktorica Nevenka Breslauer, u prigodnom govoru istaknula je kako je današ-

nji dan poseban i izuzetno sve an te na koji su ponosni kako sami studenti, tako i njihovi roditelji i zaposlenici. Ulazak u akademsku zajednicu veliki je osobni, obiteljski i društveni doga aj. Svi govornici zaželjeli su prvim diplomantima Me imurskog veleu ilišta da šire svoja znanja i vještine, te da budu zamašnjak razvoja naše zemlje.

Posebice je uzbu ena bila dekanica, koja je o ito s velikim emocijama ispratila prvu završenu generaciju Veleu ilišta, koje je zajedno s kolegama na inicijativu Me imurske županije konstituirala prije pet godina.

Me imursko veleu ilište djeluje ve pune etiri godine, a danas ima 700-tinjak studenata u tri studijska programa.

Nedavno su dobili i dopusnicu za novi tre i program – održivi razvoj. (Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan)

30. studenoga 2012.

USUSRET RNIM EU STRUKTU FONDOVIMA PIŠE: DEJAN ZRNA Prema Financijskom paketu za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, izra enom na temelju datuma pristupanja 1. srpnja 2013. godine, ukupno odobrena sredstva Europske unije za Republiku Hrvatsku za drugu polovicu 2013. godine iznose 687,5 milijuna eura. Najve i dio tog iznosa obuhva a sredstva Kohezijskog fonda (449,4 milijuna eura) i Europskog fonda za ribarstvo (8,7 milijuna eura). Nadalje, u taj su iznos uklju ena sredstva predvi ena u okviru privremenih instrumenata za nove države lanice: rije je o "schengenskom instrumentu" za inanciranje mjera na novim vanjskim granicama Europske unije, odnosno za pripremu za provedbu schengenske pravne ste evine (40 milijuna eura), "prijelaznom instrumentu" za ja anje administrativnih i pravosudnih sposobnosti (29 milijuna eura), te "instrumentu za ja anje nov anog toka" za poboljšanje neto prora unske pozicije Republike Hrvatske u prvoj godini lanstva (75 milijuna eura). Hrvatska e tako er do kraja trenuta noga inancijskog okvira Europske unije 2007. - 2013. nastaviti provoditi pretpristupni program ruralnog razvoja IPARD. Alokacija za Hrvatsku za program IPARD za cijelu 2013. godinu iznosi 27,7 milijuna eura (utvr eno prora unskim planiranjem programa IPA u Europskoj uniji).

Me utim, kad su EU fondovi u pitanju, "prava pri a“ po inje tek 2014. godine. Prema podacima Ministarstva inancija (2012.), Hrvatskoj je od 2014. godine pa na dalje obe an godišnji iznos sredstava od 1,6 mlrd. eura za europske fondove koji se koriste kroz kohezijsku politiku. Fond za ruralni razvoj e se u 2013. nastaviti provoditi kroz IPARD te e iznositi 27,7 mil. euea, a ve u sljede im godinama trebao bi biti znatno ve i i iznositi oko 330 mil. eura. U inancijskoj omotnici navodi se da e sredstva fondova u 2014. biti za 2,33 puta ve a u odnosu na 2013. godinu, te u 2015. godini za 3 puta ve a u odnosu na 2013. godinu. To zna i da bi u 2014.

Hrvatska na raspolaganju imala potencijal od oko 1,1 mlrd. eura, a od 2015. - 2020. oko 1,4 mlrd. za korištenje iz fondova EU u kategorijama kohezijske i zajedni ke poljoprivredne politike.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOHEZIJSKI PROGRAMI koji e Hrvatskoj biti na raspolaganju od 2014. do 2020. godine nude velike mogu nosti

Treba politi ka vizija, inicijativa i što više dobrih ideja kako povu i milijune eura

pnih fondova, pružaju znatno više mogu nosti za lokalnu upravu i samoupravu, ali i mnoge druge institucije, tvrtke, ustanove, udruge … Prvenstveno jer je rije o puno ve im iznosima od onih koji su do sad bili na raspolaganju. Naime, Hrvatska e postati sastavni dio inancijske perspektive EU koja je opisana u višegodišnjem inancijskom okviru naziva "A Budget for Europe 2020“.

Na raspolaganju za korištenje bit e sljede i fondovi: Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF), Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF), Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)i Europski ribarski fond (European Fisheries

Me imurska županija u vrhu uspješnosti privla enja sredstava iz pretpristupnih fondova Hrvatska kao zemlja kandidatkinja ima pravo koristiti sredstva iz 5 komponenata Instrumenta pretpristupne pomo i (IPA), a za programiranje i provedbu nadležne su za to delegirane institucije RH. Nepovratna sredstva iz IPA-e mogu koristiti ve inom javne i/ ili nepro itne organizacije (javna uprava, nevladine organizacije, komore, sindikati, udruge, zaklade, obrazovne ustanove i sli no), dok je manji dio sredstava namijenjen privatnom sektoru, i to ve inom u sklopu IPARD-a (V. komponente) i IPA III c komponente.

Instrument za pretpristupnu pomo (IPA) podijeljen je u 5 komponenti: I. komponenta – pomo u tranziciji i ja anje institucija IPA TAIB - predstavlja svojevrstan neposredan nastavak aktivnosti iz programa Phare, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije, namijenjen ja anju državne uprave

Nove okolnosti veliki plus za povla enje novca

Ono što bi trebao biti i te kako plus zasigurno je nova situacija, jer e odluku koji e projekt biti odobren i krenuti u realizaciju donositi Ministarstvo regionalnog razvoja, a ne Europska komisija, kao što je to do sad bio slu aj. Iako mnogi politi ari tvrde da je do sada najve i problem bila naša (ne)spremnost za alociranje projekata, prema onome što kaže "hrvatska administracija“, da upotrijebimo takav termin, tako nešto nije bio najve i problem, ve sporost administracije EK-a. Tako se na odluke o (ne)odobravanju alociranih projekata moralo ekati (pre)dugo, ak više od godinu dana, uz kompliciranu komunikaciju koja je pratila provo enje projekata. Nadamo se da e od 1. srpnja 2013. godine, kada hrvatska administracija preuzima taj posao, sve biti znatno brže, jer to e tako er biti jedan od uvjeta da možemo iskoristiti više eura nego što emo upla ivati u EU prora un.

Fund, EFF). Ulaskom u Europsku njem infrastrukturnih projekata Ono što se može pojaviti kao uniju Hrvatska e imati na raspo- klju nih za gospodarski razvoj prepreka za lokalnu upravu i salaganju sredstva iz ovih fondova. odre enog podru ja, ulaganjima moupravu, kao i javna poduze a, No, za ove fondove Hrvatska još u ja anje gospodarskih potencijala zasigurno je injenica da e biti mora isprogramirati operativne odre enog podru ja, odnosno u upitno mogu li se oni upustiti u suprograme kojima e se de inirati projekte ja anja turisti ke ponude, inanciranje velikih projekata iji se namjena sredstava za RH. Najvaž- projekte vezane uz istraživanje, iznosi kre u u milijunima eura, bez nija e nama, po svemu sude i, biti tehnološki razvoj i inovacije, infor- uklju ivanja države. Naime, predmati ko društvo te zaštitu okoliša. inanciranje projekata za sada nije dva strukturna fonda.

Naravno, tu su i svi drugi pro- baš na vidiku. Upravo tu bi se trebaEuropski socijalni fond ima za cilj potaknuti zapošljavanje, promi- grami i fondovi, pa tek treba vidjeti la pojaviti država, jer prora unsko cati socijalnu uklju enost i borbu na koliko sredstava iz kojeg pro- pra enje lokalne samouprave ili pak grama njezino komercijalno zaduživanje protiv diskriminacije svake vrste te i poticati ulaganja u ljudski kapital. za inanciranje projekta, odnosno OgroUobi ajeni projekti koji se inanneki drugi "deal“ ne e biti jednociraju iz ovog fonda imaju za stavno izvediv, s obzirom na to da mno zanicilj poboljšati pristup tržištu se sredstva iz EU fondova dodjemanje za nedavno rada osjetljivih skupina, ljuju tek po završetku cijelog predavanje, koje je kao što su osobe s invaliprojekta. održano u akovcu na teditetom, manjine, žene i Od velike važnost bit e mu strukturnih EU fondova, sl., zatim projekti ija je i mogu nost ne samo mesvrha borba protiv sva uregionalne suradnje npr. koji e od 2014. godine biti na ke vrste obespravljenonas iz Me imurske županije raspolaganju Hrvatskoj, najbosti i neravnopravnosti, s partnerima iz Ma arske lje govori o našoj svjesnosti projekti koji imaju za i Slovenije, ve e biti na da daljnji razvoj možemo u cilj unaprijediti vještine raspolaganju i mogu nost znatnoj mjeri temeljiti i na radne snage kroz razli iulaska u Transnacionalne te programe cjeloživotnog programe sa zemljama iz srekohezijskim bespovratu enja, projekti koji podržadišnje i centralne Europe, tako da nim sredstvima vaju i unaprje uju rad službi i e se mo i sura ivati s partnerima zavoda za zapošljavanje i sl. iz Njema ke, Austrije, Italije i druEuropski fond za regionalni ragih zemalja u tom okviru. U sklopu f o n d a nekih drugih programa mogu e e zvoj namijenjen je ulaganjima koja imaju za cilj smanjivanje razlika u možemo ra unati. Financiraju se biti uklju ivanje i u još šire zemljorazvoju izme u regija u EU ili ra- uglavnom razvojni projekti koji pisne kontekste. U tim projektima zlika izme u odre enih socijalnih doprinose smanjivanju razlika iz- tako er se više ne emo pojavljivati grupa. To se postiže ulaganjima u me u razvijenijih i manje razvije- samo kao partner, što je do sad bio projekte poticanja konkurentnosti i nih dijelova EU, kao i promicanju slu aj, ve emo se mo i pojavljivati proizvodnje putem ulaganja u malo ukupne konkurentnosti europskog i kao nositelj projekta. i srednje poduzetništvo, inancira- društva i gospodarstva.

Za korisnike e biti tako er bitne i razlike u inanciranju i prihvatljivosti troškova. U budu nosti e se hrvatske institucije mo i tako er odlu iti i za inanciranje nekih troškova koji se trenuta no ne inanciraju iz programa IPA (npr. amortizacija, rabljena oprema, trošII. komponenta – prekograV. komponenta – ruralni kovi pripreme projekta nastali prije ni na suradnja IPA CBC - u sklo- razvoj – IPARD - nastavlja se na odobrenja projekta i sl.). pu ove komponente inanciraju program SAPARD i osigurava Privatna inicijativa kad su u se zajedni ke prekograni ne inancijska sredstva za projekte pitanju strukturni fondovi bit e na aktivnosti ve inom javnih i/ili primjene pravne ste evine na znatno višem nivou. Tako e se, prinepro itnih organizacije izme- podru ju poljoprivrede, kao i mjerice, mo i koristiti privatna "ula u država korisnica programa one kojima se promi e razvoj u ga ka sredstva“. Tako er e se poduzetnici mo i puno više uklju ivati IPA, te njih i država lanica Eu- ruralnim podru jima. Sredstva izravno u projekte. Jedino e omjer ropske unije su namijenjena za projekte louloženih i bespovratnih sredstava III. komponenta – regio- kalne samouprave te poljopriEU svima onima koji e na osnovu nalni razvoj IPA - inancira in- vrednih gospodarstava. toga ostvarivati pro it biti vrlo vjerofrastrukturne projekte ve ih U tijeku su završnice gotovo jatno najviše do 50 posto, za razliku razmjera na podru ju zaštite svih prije navedenih projekata, od ostalih "nepro itnih projekata“ u okoliša i prometa, kao i progra- tako da sljede e 2013. godine kojima e inanciranje iz fondova biti me poticanja nacionalne kon- novih aplikacija projekata po ak do 85 posto. Me utim, za svaku kurentnosti te ujedna enog ovim komponentama uglavnom investiciju, poput kupnje strojeva i regionalnog razvoja (kompo- više ne e biti mogu e u nekim sli no, svaki bespovratni iznos i te nenta obuhva a tri operativna ve im iznosima. kako dobro do e. programa). U sklopu ove komOdobrena sredstava samo Najuo ljivija pak e razlika kad ponente otvoreni su natje aji u Komponenti II za Me imurje u pitanju apliciranje u odnosu na za inanciranje poduzetni kih sku županiju najbolje pokazuju dosadašnje pretpristupne fondove biti prestanak obveze korišteprojekata. našu spremnost za apliciranje nja engleskog jezika, kao i obveze IV. komponenta – razvoj ljud- projekata i dobivanje sredstava, primjene tzv. PRAG-a (Practical skih potencijala – IPA HRD - kao s obzirom na to da smo polu ili Guide to Contract procedures for prete a Europskoga socijalnog tre i rezultat po uspješnosti u EU external actions) umjesto hrfonda inancira projekte na po- cijeloj Hrvatskoj. Sli na je situavatskog Zakona o javnoj nabavi. I, dru ju socijalne kohezije u svr- cija i po drugim instrumentima naravno, na kraju, velika je razlika hu ostvarivanja ciljeva Europske pretpristupne pomo i koja je biu koli ini novca na raspolaganju te strategije za zapošljavanje la na raspolaganju Hrvatskoj. broju i raznolikosti programa koji e nam postati dostupni.

PROJEKTNI MENADŽERI EU FONDOVA IZ ME IMURJA PONAJBOLJI U HRVATSKOJ

odre ena kao sastavni dio Transeuropske transportne mreže, te na okolišnu infrastrukturu s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okoliša i u inkovito korištenje obnovljivih izvora energije.

Prema informacijama koje su za sada dostupne, sredstvima iz Kohezijskog fonda, koja iznose 449,4 milijuna eura, koja e biti dostupna nakon 1. srpnja do 31. prosinca 2013., raspolagat e isklju ivo država, odnosno državna - javna poduze a, a ista e biti upotrijebljena u najve em dijelu za su inanciranje projekata u izgradnji i modernizaciji željezni ke mreže i plovnih putova.

Uglavnom, nakon pet godina "u enja“ na projektima pretpristupnih fondova, oni koji se bave EU fondovima u Hrvatskoj, bilo da je rije o agencijama, javnim ili privatnim, odnosno svi drugi zainteresirani za ovu tematiku sljede u 2013. godinu uglavnom e koristiti Financijska sredstva za završetak zapo etih dosadašnjih projekata i pripremu za strukturne iz Kohezijskog fondove koji e Hrvatskoj biti na rasfonda odre ena polaganju u razdoblju 2014. - 2020. za modernizaciju Na raspolaganju za apliciranje željeznica i plovnih projekata bit e 11 podru ja. Ona su, ukratko re eno, sljede a: putova Istraživanje, tehnološKorištenje Koki razvoj i inovacije; hezijskog fonda Sada je Informatizacija i dozvoljeno je komunikacijna politici da još zemljama ske tehnologiviše osnaži timove koje imaju je; Konkurenrazvojnih agencija i niži bruto tnost malih i nacionalni osmisli cjelokupnu polisrednjih podohodak tiku povla enja sredstava duze a i pood 90% kojima se može generiljoprivredprosjeka zerati naš daljnji prospenog sektora; malja Unije. iste tehnoloritet. Vremena nema Kohezijskim gije; Klimatske previše … fondom inanpromjene, precira se izgradnja vencije, upravljanje t r a n s e u r op s k i h rizicima; Zaštita okoliša; transportnih mreža, Održivost prometa, rješavanje projekti od posebnog zna aja te pitanje "uskih grla“; Zapošljavanje ostale transportne aktivnosti i aki mobilnost radne snage; Socijalno tivnosti vezane za okoliš, a su inanuklju ivanje i borba protiv siromašciraju se projekti do maksimalno tva; Obrazovanje, vještine, cjeloži85% iznosa opravdanih troškova. votno u enje …

Kohezijskim fondom inanciraju se uglavnom velika infrastrukturna Što su strukturni ulaganja ija pojedina na vrijedfondovi? nost premašuje 50 milijuna eura.

Strukturni fondovi, za razliku Projekti se odnose prvenstveno na od onih iz dosadašnjih pretpristuprometnu infrastrukturu. koja je

9

10

Gospodarstvo

NAGRADA “Croma” – hrvatske udruge menadžera

Stjepanu Hreš u iz Preloga dodijeljena nagrada za životno djelo Preloški poduzetnik i vlasnik Holding grupe “HGH“ d.o.o. Stjepan Hreš iz Preloga ovogodišnji je dobitnik hrvatske udruge menadžera “Croma” za životno djelo. Nagradu je primio u petak, kada su dodijeljene i ostale nagrade za najboljeg menadžera godine. Hrvatska udruga menadžera “Croma” dodijelila je nagrade za životno djelo te nagrade “Menadžer godine” najuspješnijim menadžerima i poduzetnicima u kategorijama velika, srednja i mala poduze a, javna i inozemna poduze a, projekt - menadžer, mladi menadžer te poduzetnik godine.

Menadžer godine u kategoriji velikih poduze a je lan Uprave Belupa Stanislav Biondi . U kategoriji srednjih trgova kih društava menadžeri godine jesu Martin Halausek, direktor i predsjednik Uprave tvrtke “Kvasac”, te Antun Prese ki, vlasnik i lan Uprave Prese ki grupe. Osim Hreš a, nagradu za životno djelo dobio je i potpredsjednik HGK-a za regionalni razvoj Šime Vidulin.

Ivan Matejaši , suvlasnik i direktor tvrtke “SPIN Informati ki inženjering” iz Osijeka, te Zdravko Runtas, direktor tvrtke “IGO-MAT” iz Bregane, najbolji su u kategoriji malih tvrtki. Što se ti e javnih poduze a, najbolji

menadžeri jesu direktorica Turisti ke zajednice Rovinja Odeta Sapa i predsjednik Uprave Vodovod - Osijek Ljubomir Novoseli , a kod inozemnih poduze a tu je titulu odnio Zoran Uranjek, lan Uprave Harburg - Freudenberger Beliš e.

Najbolji mladi menadžer je Miroslav Mršo, osniva , vlasnik i direktor tvrtke “Modo interijer studio” iz Darde.

Poduzetnici godine prema izboru Crome jesu: vlasnik i direktor tvrtke “IN2” Ante Mandi te suosniva tvrtke “Lider Press” Miodrag Šajatovi . Na kraju su izabrani najbolji u kategoriji projekt - menadžera godine, a to su direktor putni ke agencije “Uniline” Boris Žgomba te predsjednik Uprave “Pevec”, maloprodaje neprehrambene robe iz Bjelovara, Darko Šket. (dz)

OTVOREN prvi HEP ESCO centar u Varaždinu

Centar za uštedu elektri ne energije uskoro i u akovcu?

U Varaždinu je u subotu u prostorima Elektre sve ano otvoren prvi HEP ESCO centar, informativni centar energetske u inkovitosti i obnovljivih izvora energije. Centar e gra anima i korisnicima elektri ne energije davati savjete o korištenju energije i mogu im uštedama.

Najviše interesa gra ani su pokazali za mini elektri ne solarne centrale na krovovima zgrada, pa je ve prvi dan bilo dosta upita na tu temu.

Otvorenju HEP ESCO centra bili su nazo ni Milorad Batini , potpredsjednik Sabora, Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj, Anka Mrak - Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog ure enja, Predrag Štromar, župan Varaždinske županije, Natalija Martin evi , zamjenica gradona elnika Grada Varaždina, Zlatko Ko-

ra evi , predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, i Vlasta Zanki, direktorica tvrtke HEP ESCO. Tom je prigodom potpisano i Pismo namjere izme u UNDP Hrvatska i HEP Grupe o suradnji na promociji energetske u inkovitosti u Hrvatskoj.

Pismo namjere potpisali su Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj, i Zlatko Kora evi , predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

HEP e u narednom razdoblju otvoriti 21 informativni centar energetske u inkovitosti u svakoj županiji, ime e u svakom distribucijskom podru ju, odnosno županijskom središtu gra anima biti dostupni besplatni stru ni savjeti za ostvarenje ušteda kroz racionalniji pristup potrošnji energije i primjenu obnovljivih izvora energije. (J.Š.)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USPJEH

me imurskog inovatora

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

U

Kuvajtu je završio 5. me unarodni sajam inovacija Bliskog istoka (IIFME 2012.), koji je kao najve a bliskoisto na izložba inovacija pod visokim pokroviteljstvom kuvajtskog Emira okupio 210 izložaka iz svih pet zemalja regije, uz goste iz Tajvana, SAD-a, Rusije i brojnih europskih zemalja iz ukupno 25 država.

30. studenoga 2012.

PETI Me unarodni sajam inovacija

Zlato za Dar Doboši a u Glavni moto ove izložbe bio je: mjesto gdje inovatori susre u investitore. Prema prvim kontaktima, investitori su jako zainteresirani i za inovacije hrvatskih izlaga a, a najviše upita bilo je za ure aj koji zašti uje od zra enja mobitela. No, za sve je inovacije postojao cijelo vrijeme održavanja sajma znatan interes gra ana i posjetitelja.

Inovacija za zlato me imurskog inovatora za poboljšanje prometne infrastrukture

Darko Doboši s osvojenom zlatnom medaljom: - U Kuvajtu me najviše iznenadilo to što nema poreza, a država pomaže gra anima. Na sajmu je bilo jako mnogo upita o inovaciji, a bilo je i više kontakata s predstavnicima iz razli itih zemalja

Na izložbi su hrvatski inovatori osvojili pet zlatnih medalja i tri srebra. Kad je rije o inovatorima iz našeg kraja, Darko Doboši iz akovca osvojio je zlatno odli je za “napravu za kontrolu i upravljanje protokom prometa detekcijom pješaka i vozila na daljinu“.

- Jako sam zadovoljan sajmom inovacija u Kuvajtu, bilo je puno pitanja i velika gužva,

Hrvatski inovatori na sajmu s kuv

kao i interes investitora. Moja inovacija, naprava za upravljanje protokom prometa detekcijom pješaka, bila je zapažena te dobila zlatnu medalju.

Rije je o sustavu koji pomo u mikroprocesora regulira promet izme u vozila i pješaka na mjestima gdje nema semafora, a gdje pješaci prelaze

KAKVE PROMJENE o ekuju malu trgovinu ulaskom Hrvatske u EU

Mali trgovci morat e na i specij PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

- Velika globalna inancijska kriza imala je u inke i na krhko hrvatsko gospodarstvo. Nema stranih investicija, raste nezaposlenost, pada kupovna mo , dok je indeks optimizma na najnižoj razini u regiji, svega 33 posto, kazao je Franjo Božak, predsjednik sektora trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Nezaposlenost, koja je za 20 posto ve a nego lani, dovela je do smanjenja kupovne mo i zbog rasta troškova života. Stoga ne udi pad prodaje u trgovini za 6 posto, a time pada prihoda, smanjenje marži i pro ita zbog sve ja e konkurencije.

Na žalost, prognoze za idu u godinu nisu dobre.

Prognozira se slabi rast.

Ulaskom u EU di i e se neke nove stope poreza na stvari koje do sada njime nisu bile optere ene. Sprema se ve i PDV na kruh, mlijeko, lijekove i neku drugu robu, te energente.

O tome kakve sve promjene donosi maloj trgovini ulazak Hrvatske u EU, mali me imurski trgovci mogli su uti iz iskustava svojih kolega. Županijska gospodarska komora u suradnji s Gospodarskom komorom i pomurskom Gospodarskom zbornicom iz Murske Sobote organizirala je poslovni skup na kojem su govorili predstavnici Podjetniško trgovinske komore iz Ljubljane, koja okuplja 1.800 lanova, najviše trgovaca, ali i drugih malih i srednjih poduzetnika iz domene proizvodnje i usluga.

U EU dvije tre ine radnih mjesta kreiraju mala i srednja poduze a, što pokazuje njihovu važnost. Na žalost, u Me imurskoj županiji u etiri godine zatvorilo se 40-ak što privatnih, što obrtni kih radnji.

• Možemo li o ekivati da e, s obzirom na to da živimo u pograni nom podru ju, susjedi Ma ari ili Slovenci po eti kupovati kod nas, pitali smo Franju Božaka.

— To je jako teško pitanje.

Naš porezni sustav je takav da imamo ve e stope PDV-a od naših susjeda. Tako mi imamo 25 posto PDV-a na hranu, a naši susjedi Slovenci svega 8,5, a Ma ari 18 posto.

Vjerojatnije e se desiti ako se država ne posloži i ne smanji porez na prehranu da e naši kupovati više u Sloveniji, nego oni kod nas, kaže Božak, koji je tako er dodao: — Jasno da e time gubiti i država na porezu i najviše naša privreda. Mi mali trgovci radimo na tome da se udružimo sa svim ja im doma im proizvo a kim ku ama i prera iva ima da bi zadržali naša radna mjesta. Ali još uvijek nismo dovoljno prepoznati kod naših glavnih proizvo a a, koji e uvijek radije dati povoljniju cijenu velikom lancu nego malim trgovcima.

Važnost malih trgovina na selu Ina e, male trgovine imaju veliku ulogu u malim naseljima, gdje pogotovo starijim ruralnim stanovnicima omo-

gu avaju dostupnost opskrbe osnovnim živežnim namirnicama. Veliki lanci nisu zainteresirani za otvaranje du ana u malim mjestima, pa bi država morala stimulirati opstanak malih du ana u malim mjestima. Opstanak kvartovskih du ana važan je za opskrbu manjih mjesta.

Slovenija je u EU ušla 2004. godine prije osam godina, kada je gospodarska situacija u svijetu bila daleko druga ija nego je sada u okolnostima kad Hrvatska ulazi u EU. No, problemi s kojima se susre i mali slovenski trgovci ovog asa vrlo su sli ni problemima naših trgovaca. Kao i kod nas, male su trgovine u pretežno obiteljskom vlasništvu, ali su suo ene s velikom konkurencijom velikih trgova kih lanaca s kojima se teško nositi, pa raste broj blokiranih i insolventnih trgovina i u Sloveniji. A istodobno i tamo raste broj nezaposlenih i pada kupovna mo gra ana.

Mali trgovac na javnim natje ajima nema uvjete za kandidiranje, a tamo ima najviše novca, koji više troše vanjski

30. studenoga 2012.

Gospodarstvo 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Bliskog istoka

INOVA 2012. u Šibeniku

rka Kuvajtu

Dva zlata i tri srebra doma im inovatorima

Inovacijski semafor za pješake i vozila

Signalni semafor za pješake i vozila na daljinu

vajtskim ministrom gospodarstva

cestu, tako u naseljima i izvan njih. Rije je o novom sustavu prometa kojim se poja ava sigurnost i vozila i pješaka pomo u mikroprocesora koji

reagira na vozila. Zahvaljujem svim donatorima koji su omogu ili putovanje na sajam na podršci.

(J. Šimunko)

Signalni ure aj ima vlastiti izvor solarnog napajanja, a postavlja se pri svim obilježenim pješa kim prijelazima u naselju, gradu, otvorenim cestama, kraj vrti a, škola i sli no, bez obzira na jednosmjeran ili dvosmjeran tok vožnje, gdje je potrebno usmjeriti pažnju na sigurnost prelaska pješaka i vozila.

Ure aj ima LED signalnu rasvjetu sa svoje lijeve i desne strane i prema dolje, te se njegova svjetlost vidi s vrlo velike udaljenosti po svim vremenskim uvjetima snijega, magle, kiše, pijeska. Svojim svijetljenjem (blinkanjem) upozorava nas na prisutnost pješaka na pješa kom prijelazu, te na lagano smanjivanje brzine pri

nailasku na pješa ki prijelaz ili zaustavljanje bez naglog ko enja. Svojim IR senzorima i senzorima brzine podešen je rad ure aja za svaku prometnicu koja je po zahtjevu i potrebi specifi na.

Kod prometnica s guš im prometom signalni ure aj je opremljen s “displejnim broja em sekundi aza”, a to su broja i koji odbrojavaju sekunde preostale do prelaska vozila ili pješaka. Uz detekciju pješaka i vozila koja mogu voziti ve om brzinom, tada se ne pali LED rasvjeta za siguran prijelaz pješaka, ve moraju ekati na njeno paljenje po prolazu vozila. Režim rada podešen je preko mikroprocesorske jedinice i zašti en od vode do visine od

2 metra. Voza i imaju novu vrstu prometnog znaka prilago enog režimu rada signalnog ure aja. Ure aj je pri vrš en za svaku ravnu površinu van kolnika pri pješa kom prijelazu.

Prednosti inovacije u odnosu na stanje tehnike: ne troši elektri nu energiju mreže, štedi gorivo na vozilima, štedi vrijeme pješaka i voza a, štiti život, smanjuje ili potpuno uklanja prometnu nezgodu na pješa kom prijelazu, ubrzava promet, vidljiv po danu i no i (u magli, po kiši, snijegu, pješ anoj oluji), smanjuje emisiju plinova, smanjuje zastoje u prometu. Omogu uje siguran prijelaz vozila i pješaka u oba smjera.

jalizirane trgova ke niše, žele li opstati

Franjo Božak, predsjednik sektora trgovine pri Gospodarskoj komori: - Trgovina bilježi pad prodaje za 6 posto nego unutarnji partneri. Ukazali su na posebno agresivni pristup velikih rancuskih kompanija.

No, bilo je vrlo zanimljivo uti o povratku industrijskoj

proizvodnji zemalja Europske unije, koje su shvatile da su seljenjem proizvodnje na Daleki istok sebi odrezale granu, misle i da e u EU biti dovoljno kreirati industrij-

ske proizvode, a proizvodnju po im nižim cijenama proizvoditi u Kini, Vijetnamu i drugdje za pla u od 100 eura mjese no, bez davanja za mirovinsko i zdravstveno

osiguranje. Europa se sada po ela štititi od takve proizvodnje uvo enjem raznih propisa koji ograni avaju ulaz proizvoda iz tih je tinih proizvo a kih zemalja na tržište Europske unije. Koji su to propisi? To su standardi koji ne dopuštaju ulaz na tržište proizvodima koji ne poštivanju ekološke postulate, štetni su za zdravlje i nemaju ugra enu socijalnu komponentu mirovine i zdravstveno osiguranje u cijenu rada.

Takav pristup ponovno daje mogu nost revitalizacije proizvodnje u Europi, a time posljedi no pove anje zaposlenosti i ona pak se onda prelijeva kroz ve e zapošljavanje na sve sektore.

Trenuta no najve u korist od takve politike u EU imaju Slova ka i Rumunjska, koje se nisu odrekle svoje proizvodnje, a zbog niskih poreza postaju sve konkurentnije.

Primjer Grosuplja Mali trgovci, koji su unato svim manjkavostima i slabostima u odnosu na velike lance u prednosti jer su

izdržljiviji i inovativniji, moraju se orijentirati na odre ene tržišne niše. Na skupu je iznesen primjer Grosuplja.

U tom slovenskom mjestu od pet tisu a, koje nikad u svojoj tradiciji nije imalo tržnicu s doma im proizvodima, ona je zaživjela sada u vrijeme kada su se potroša i o ito zasitili proizvoda velikih trgova kih centara. Naime, u tom mjestu imaju ak etiri velika trgova ka centra, ali je unato tome tržnica prepuna kupaca koji stoje u redu za doma e proizvode, pa je poslovanje tržnice s po etnoga jednog dana subotom proširena i na srijedu zbog sve ve e potražnje doma ih proizvoda.

Potrebe kupaca su se promijenile, ponovno se cijeni doma e, ono što nekad proizvodilo u vlastitom dvorištu na gredicama kojih više nema, jer je na njima posa ena hortikultura. Upravo te nove potrebe potroša a šansa su za male trgovce iz kojih mogu stvoriti svoje unosne trgova ke niše, poru uju iz Slovenije.

lanovi INOMA-e ostvarili su na 37. Hrvatskom salonu inovacija - 8. izložba inovacija i studentskih poslovnih planova, INOVA, “Budi uzor” 2012., u Šibeniku zna ajne uspjehe na još jednom sajmu inovacija na kojima Udruga inovatora Me imurja INOMA akovec sudjeluje.

Zlatko Borovi osvojio je zlato za ure aj punja a koji u pasivnom stanju štedi energiju, Josip Špoljar tako er zlato za dekorativni prozirni uložak, Mladen Kutnjak srebro i nagradu Tajwana za inovativnost – ru na dizalica za dizanje nastavaka, uro Fleten srebro za panoramski amac za vodu te tvrtka “Energosistemi” d.o.o. srebro za prenosivu uti nicu “stand by zerro”.

INOMA je proglašena najboljom udrugom lanicom Hrvatskog saveza inovatora za 2012. godinu, priop io je predsjednik Darko Doboši . (JŠ)

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA komora akovec u suradnji s Poreznom upravom

Poziv na predavanje o fiskalnim blagajnama HGK - Županijska komora akovec u suradnji s Poreznom upravom - Podru ni ured u akovcu organizira prezentaciju Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koja e se održati 4. prosinca (utorak) s po etkom u 10 sati u dvorani Doma sindikata, Trg Republike 1, akovec.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom zapo inje s primjenom 1. sije nja 2013. godine.

Cilj Zakona je stvoriti preduvjete za nadzor gotovinskog prometa (izdavanje ra una, prodaja dobara i usluga za gotovinu), smanjiti mogu nost porezne utaje te op enito posti i ve u razinu poslovne in ormatizacije. Ovim Zakonom propisuje se na in na koji se obavljaju transakcije prometa u gotovini, odre uju se obveznici provedbe fiskalizacije, kao i model fiskalizacije, propisuju se obvezni dijelovi ra una koji trebaju poslužiti u inkovitoj provedbi poreznog nadzora, odre uje se postupak etapnog uvo enja obveze fiskalizacije te sve ostale odredbe bitne za provedbu fiskalizacije.

Prezentaciju Zakona, kao i primjenu u praksi, održat e predstavnici Porezne uprave akovec. Prezentacija je namijenjena za sve velike i srednje poduzetnike (prema kriteriju veli ine), bez obzira na djelatnost, i za tvrtke koje u sklopu svog poslovanja obavljaju djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane: smještaj – hoteli, odmarališta, kampovi i sli an smještaj djelatnosti pripremanja i usluživanja pi a, djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, djelatnosti keteringa i ostale djelatnosti pripreme pi a i usluživanja hrane. (BMO)

12

Kroz Međimurje PIŠE: VELIMIR KELKEDI

vijesti V DOMAŠINEC

Realizacija kapitalnih investicija prema planu Kapitalni projekti, iju je realizaciju za ovu godinu predvidjela op ina Domašinec, privode se kraju. Tako bi, izvijestio je na 25. sjednici tamošnjega Op inskog vije a na elnik Dragutin Lisjak, do prve polovice prosinca trebala biti završena rekonstrukcija javne rasvjete u naseljima Domašinec i Tur iš e. Radove temeljem ponude na javnom natje aju udruženo izvode dvije tvrtke – jedna iz Zagreba, druga iz Domašinca, i to po cijeni od 590 tisu a 590 kuna. 54 posto tog iznosa platit e Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, a preostalo Op ina. U tijeku su i radovi na dogradnji Doma kulture u Domašincu.

Na temelju pet ponuda za izvo a a radova odabrana je najjeftinija – tvrtke iz Podturna, pa e tako spomenuta investicija stajati 338.116 kuna. Od tog e iznosa 250.000 kuna namiriti Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Obrtni ka radnja iz Mihovljana, koja se i jedina javila na raspisani javni natje aj, izvodi pak pješa ko biciklisti ku stazo do Kvitrovca. Vrijednost te investicije je 208.459 kuna, a trebala bi biti završena ovih dana. (vk)

PRIBISLAVEC

14. prosinca rok za dodjelu zamolba za stipendije Na eln ic a op ine Pribislavec Višnja Iva i raspisala je natje aj za dodjelu op inskih stipendija za akademsku godinu 2012./2013. godinu redovnim studentima. Oni koji studiraju u akovcu primat e 200 kuna, studenti koji se obrazuju u Varaždinu 300, a u Zagrebu 400 kuna. Oni pak koji se školuju u udaljenijim gradovima dobivat e 500 kuna mjese no. Rok za slanje zamolba na adresu Op ine Pribislavec je 14. prosinca. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

GRADSKO VIJE E Prelog

e inom glasova, uz protivljenje SDP-ovog vije nika Jurja Delladija, na sjednici Gradskog vije a Prelog, održanoj u srijedu, podržali su prijedlog prora una tog grada za 2013. godinu. Temeljni inancijski dokument težak je 18,990.000 kuna te je, kako je rekao gradona elnik Dragutin Glavina, na razini prošlogodišnjeg i ponovno planiran s optimizmom. Glavina je podsjetio kako izvorje Glavina, opetovano ukazavši ni prihodi Grada iznose oko i na injenicu da su me u rijet11,000.000 kuna, dok preokim gradovima u Hrvatskoj stala sredstva predstavljaju koji nemaju uveden prirez. Sve pomo i i dotacije koje o ekuspomenuto nije se, me utim, ju od vanjskih izvora, odnodojmilo vije nika Delladija sno razli itih ministarstava koji je, kao što smo spomenuli, i fondova. Istaknuo je i kako glasovao protiv prora una. U e pola prora una opet raspravi je rekao kako u biti usmjereno njemu ima i dobrih u nabavIzglai loših strana, no ku nove sovan je potom je graimoviprora un za 2013. dona elniku ne, odgodinu, koji iznosi blizu uputio rije i n o kritike, iz19 milijuna kuna, od ega sno dvojivši pose ak blizu 8 milijuna kurealidatak da je na o ekuje od izvanprozaciju u prora unu ra unskih dotacija iz k apiosig ura no ministarstava i fontalnih 100.000 kuna dova projekakao naknada za ta, no istonjegov rad. - Nije dobno ne smaloše, uz saborsku pla u, njuju se ni davanja korisni- prigovorio je Delladio. Glavina cima prora una. - I u ovim je, me utim, uzvratio kako u teškim vremenima Prelog svome radu kao saborski zaje veliko gradilište, naglasio stupnik i gradona elnik ima

SDP-ov vije nik Delladio zam gradona elniku dobivanje naknade i glasovao protiv “ borima, poru io je SDP-ovom vije niku.

Prelog prihvatio "sponzorstvo“ akovcu za izgradnju kanalizacije Dravskog bazena

Preloški vije nik Juraj Delladio (SDP), koji je esto proteklih nekoliko godina bio jedini “kontra“ gradona elnika Glavine i ostalih vije nika, pa i iz svoje stranke, pred kraj mandata ponovno se “probudio“ i na posljednjoj sjednici jedini kritizirao predložene najvažnije odluke i glasovao protiv njih

brojne troškove, prijevoz do Zagreba, primjerice, pla a iz vlastitog džepa. Rekao je i da radi 12 sati dnevno, pa i nedjeljom i blagdanima, te da ove godine nije iskoristio ni dan godišnjeg odmora. - Kada se

to usporedi s vašim poslom i dva slobodna mjeseca koja imate svake godine, još uvijek dobivam manje od vas, a o tome radi li se u Prelogu dobro ili loše, odlu it e sami gra ani na predstoje im lokalnim iz-

Juraj Delladio jedini se usprotivio i davanju suglasnosti na zaduživanje Me imurskih voda. Podsjetimo, Gradsko vije e akovec nedavno je izglasovalo odluku prema kojoj e se spomenuta tvrtka zadužiti kod Europske banke za obnovu i razvoj za realizaciju projekta izgradnje kanalizacije u naseljima Dravskog bazena.

Kao najve i suvlasnici od svih me imurskih jedinica lokalne samouprave, uz Grad akovec, suglasnost na spomenuto moraju dati i Grad Prelog te Op ina Nedeliš e. Oni, me utim, kao svojevrsni sponzori ipak

OP INA Donji Kraljevec pred priklju enjem na kanalizacijski sustav

Do 31. prosinca akcijske cijene za priklju Na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat donio je nakon dogovora s Me imurskim vodama odluku o akcijskim uvjetima pla anja naknade za priklju enje na kanalizacijski sustav Me imurja.

Doma instvima, odnosno izi kim osobama koji do 31. prosinca ove godine podnesu Me imurskim vodama d.o.o. zahtjev za priklju enje na kanalizacijski

sustav nude se akcijske pogodnosti u pla anju priklju aka.

Gra ani imaju mogu nost podmiriti naknadu za priklju enje Op ini Donji Kraljevec na jedan od na ina, ovisno o kvadratima objekata. Tako je za stambenu zgradu površine do 200 metara kvadratnih gra evinske (bruto) površine naknada za priklju enje 1.949 kuna.

Za stambenu zgradu površine od 200 do 400 metara

kvadratnih gra evinske (bruto) površine naknada iznosi 3.508,20 kuna, a za stambenu zgradu površine preko 400 metara kvadratnih gra evinske (bruto) površine 7.796 kuna.

Prema utvr enim akcijskim uvjetima, naknada se može platiti na 24 mjese ne rate.

Rije je o naknadi koju su gra ani dužni platiti op ini prema zakonskim uvjetima

za priklju enje. Sama cijena priklju ka ovisi o stvarnim troškovima priklju enja, što pak ovisi o udaljenosti od kolektora, tako da nije mogu e to no re i koliko je to, kažu u Me imurskim vodama.

Priklju ak za kanalizaciju oko 7.000 kn Mogu se navesti samo orijentacijske cijene stvarnih

troškova priklju ka, tako iz Dunjkovca, koji je najsvježiji primjer. Tamo je izvedba priklju ka stajala oko 5.000 kuna, što opet ovisi o udaljenosti od kolektora, a po svoj prilici bi se takva okvirna cijena mogla izra unati i za op inu Donji Kraljevec. To zna i da bi za doma instvo u op ini Donji Kraljevec cijena priklju enja na kanalizacijsku mrežu izno-

CRNA KRONIKA NESVAKIDAŠNJA NESRETNA SMRT

akov anina (28) Muškarac iz M. Središ a ugušio Kod prona eno više od 100 se vlastitim odlomljenim zubom grama marihuane Obdukcijom je utvr en to an uzrok smrti 52-godišnjeg muškarca iz Murskog Središ a, koji je poginuo u utorak, kada je

obavljaju i radove na vikendici u Okruglom Vrhu pao s ljestava.

Lije nici Županijske bolnice akovec otkrili su kako je uzrok

smrti nesretnog muškarca, ina e zaposlenika tvrtke iz Zaveš aka - gušenje zubom koji mu se odlomio kad je pao.

Otkriven 46-godišnji lihvar iz Pribislavca Policijska uprava me imurska izvijestila je o jednom od slu ajeva kakvi u našem kraju, posebno me u romskom nacionalnom manjinom, nisu rijetkost, no ne dolaze esto do policije, a još manje do pravosudnih tijela. Naime, dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je 46-godišnji muškarac iz Pribislavca po inio kazneno djelo “lihvarski ugovor“ na štetu etvero svojih sumještana. Iskoristivši njihovu nuždu i teške imovinske prilike, ošte e-

nima je posudio novac i pritom za sebe ugovorio i primio korist koja je u nerazmjeru sa onim što je dao. Muškarac e biti kazneno prijavljen. O konkretnom kaznenom djelu policija nije dala dodatne informacije, no, kako doznajemo, u slu ajevima poput spomenutog lihvari naj eš e posu uju po nekoliko tisu a kuna, da bi dužnik na kraju morao vratiti ak i do deset puta ve i iznos novca. Posljednjih godina bilo je i onih koji su završili na sudu, ak i osu uju ih presuda, no eš e

se ipak doga a sljede e: žrtve lihvarskog ugovora, vjerojatno zbog straha, u sudskom postupku svjedo e druk ije od onog što su ranije rekle policiji pa kamatari odše u slobodni. Drugi “modus operandi“ je da se napravi ugovor u kojem ve stoji da je žrtva posudila, primjerice, 20 tisu a kuna, dok je zapravo primila dvije tisu e. U takvom ugovoru navedene su kamate u skladu sa zakonskim propisima, pa je na papiru sve legalno, no u naravi se radi o lihvarskom ugovoru.

U ku i u Ulici Ognjena Price u akovcu, koju koristi 28godišnji muškarac, policija je u utorak pronašla više od 100 grama marihuane. Pretraga ku e obavljena je temeljem naloga Županjskog suda u Va-

raždinu, a od 28-godišnjaka je oduzeto 10 PVC smotuljaka s marihuanom težine 82,6 grama te 22,8 grama sjemenki indijske konoplje, zatim digitalna vaga i plinski pištolj. Bit e kazneno prijavljen.

Ukradeni žljebovi s mrtva nice i cvje are u Pleškovcu Nepoznati lopov je tijekom no i sa srijede na etvrtak s objekta mrtva nice u Pleškovcu demontirao i ukrao bakrene odvodne cijevi te bakrene žice gromobrana. Bakrene cijevi zatim je skinuo i s obližnje cvje are, izvijestila je policija.

Nova kra a iz obiteljske ku e

dogodila pak se u etvrtak ujutro Ulici Gornji Vidovec u Ivanovcu. Nepoznati po initelj iskoristio je kra u odsutnost uku ana te je iz nezaklju ane obiteljske ku e ukrao doma i novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna.

30. studenoga 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

vijesti

Potvr eni dobitnici javnih priznanja

mjerio

“svega” ne e snositi posljedice ukoliko otplata (na deset godina, uz dvije godine po eka) zapne, odnosno u slu aju da do e do problema s pla anjem. - Uz to, kao dobri susjedi pomognimo Gradu akovcu, a danas - sutra možda emo i mi trebati sli no.

Na posljetku svi se zalažemo za napredak Me imurja, rekao je gradona elnik Glavina.

Detalje oko sporazuma s Me imurskim vodama i Europskom bankom za obnovu i razvoj na sjednici je iznio sam direktor Me imurskih voda Josip Zor ec, no vije nik Delladio posumnjao je u izre eno.

Ustvrdio je kako je neto no da u slu aju neredovitog pla anja "sponzori“ ne e snositi posljedice, te da e višu cijenu vode s vremenom pla ati svi, a ne samo gra ani akovca. Sve spomenuto Zor ec je, me utim, odbacio.

Gradsko vije e je prihvatilo i odluku o dodjeli javnih priznanja Grada za 2012. godinu. Grb grada Preloga dobit e Ignac Kolarek, Marija Mesmar i Božidar Žegarac, svi iz Preloga. Plateku Grada primit pak e Mladen Mezga i Vinko Samardžija iz Preloga, Rajko Sraka iz Otoka te Nauti ki klub “Labud” Prelog i Dobrovoljno vatrogasno društvo ehovec. Prijedlogu se jedini usprotivio vije nik Delladio, kazavši kako ponovno nije u injeno ono što je tražio i prijašnjih godina, odnosno nisu priloženi životopisi dobitnika. Javna priznanja bit e uru ena na sve anoj sjednici Gradskog vije a u povodu Dana grada, 6. prosinca.

u ak na 24 rate sila ukupno (stvarni priklju ak i naknada Op ini prema zakonskim propisima) oko 7.000 kuna, sve ukoliko je rije o kvadraturi zgrade do 200 kvadrata bruto površine.

Nom svi oni koji su udaljeniji od kolektora pla ali bi i više.

Me imurske vode nude više na ina pla anja priklju ka za izi ke osobe, odnosno doma instva. Ako se plati od-

mah u cijelosti, dobije se popust od 10 posto, ako se plati u 12 mjese nih rata, popust je 5 posto, s time da se kod prve rate pla a PDV, a ako se gra anin odlu i na pla anje na 24 rate, nema popusta, s time da se kod prve rate pla a PDV. Tvrtke i poslovni subjekti priklju ak mogu platiti na šest rata.

(J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

PIŠE: VELIMIR KELKEDI IZ PROMETA

U deset mjeseci smanjen broj prometnih nesre a Od prvog do desetog mjeseca ove godine na podru ju Postaje prometne policije akovec dogodilo se ukupno 518 prometnih nesre a, odnosno 53 ( 9,28 posto ) manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tijekom deset mjeseci ove godine u prometnim nesre ama poginulo je 6 osoba (2011. godine tako er 6), dok su 192 osobe ozlije ene, a 2011. godine 238, što predstavlja smanjenje za 19,33%. Od šest poginulih osoba dvije su bile voza i motocikla, jedan pješak, jedan putnik na traktoru, jedan putnik u osobnom automobilu te jedan voza osobnog automobila. Teško je ozlije eno 87 osoba, od kojih 26 voza a

osobnog automobila, 19 voza a bicikla, 14 putnika u osobnom automobilu, 10 voza a mopeda, 8 pješaka, 5 voza a motocikla, 1 putnik na motociklu, 1 putnik u autobusu, 1 voza teretnog automobila, 1 voza traktora te 1 putnik na traktoru.

Lakše je ozlije eno 175 osoba, od ega 66 voza a osobnog automobila, 38 putnika u osobnom automobilu, 32 voza a bicikla, 11 pješaka, 8 voza a mopeda, 6 putnika u teretnom automobilu, 4 voza a motocikla, 5 voza a teretnog automobila, 2 voza a traktora, 1 putnik u autobusu, 1 putnik na motociklu te 1 putnik na mopedu, izvijestila je policija.

KOTORIBA

Ulica Dragutina Domjani a dobiva kanalizaciju

NOVI uspjeh OŠ Draškovec

Nagrada “Otisak srca” OŠ Draškovec, kao jedina škola iz Me imurske županije, dobitnica je ovogodišnje nagrade za volonterstvo "Otisak srca“, koju dodjeljuje Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. U Muzeju Mimara volonterka Paula Petri , njena mentorica i kreatorica projekta Ivana Beti te ponosna ravnateljica škole Margit Miri primile su nagradu "Otisak srca“ i 10.000 kuna za najbolju volontersku inicijativu u lokalnoj zajednici. Nagra eni projekt nosi ime "Osmijeh u duginim bojama“ i posve en je Klubu Duga iz Preloga. Kroz višemjese ne aktivnosti i druženja volonteri e s lanovima Kluba provoditi zajedni ko vrijeme u igri, druženju, radnim aktivnostima, plesu, recitacijama, posjetu kazališnoj predstavi i dr. Sve anosti dodijele nagrade bili su nazo ni predstavnici svih nagra enih škola, a draškove ke volontere zdušno su bodrile dvije lanice Kluba Duga, Natalija Štefok i Olgica Mesari , zajedno sa svojom predsjednicom Brankicom Mezga i volonterkom ur icom Bašnec.

- Svoje aktivnosti mi u enici šestog razreda zajedno sa svojom razrednicom Ivanom Beti planiramo usmjeriti na Klub Duga iz Preloga, koji okuplja 15 osoba s posebnim potrebama, kaže volonterka Paula Petri ,

u enica 6. razreda. Predvi ene su akcije poput "Kretanjem i zdravom hranom do zdravlja", "Od srca srcu", "Pokažimo što možemo", "Ro endansko iznena enje", "Posjet kazalištu" i drugo. Nagrade je dobitnicima uru ila prof. dr. sc. Vesna Vaši ek, predsjednica Upravnog odjela Nacionalne zaklade, i Cvjetana Plavša - Mati , upraviteljica Nacionalne zaklade.

Prema rije ima upraviteljice, ovogodišnja dodjela nagrada za volontiranje, brojem prijava,

kvalitetom i sadržajem prijava, pokazala je da volonterstvo zauzima sve istaknutiji dio u promišljanju mladih i djelovanju u svojoj lokalnoj zajednici.

Ina e, to je ve druga nagrada Nacionalne zaklade OŠ Draškovec, a nedavno je škola osvojila i nagradu Royalove zaklade “Škola prijatelj starijih – Lajkam Starije“, koju je osmislila knjižni arka Dubravka Horvat. (vk)

PUŠ INE

Šteta od poplave procijenjena na 22 milijuna kuna Županijsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda,završilo je s izvidom terena i popisivanjem šteta uzrokovane izlijevanjem rijeke Drave kod Puš ina 6. studenog 2012. godine.

Ukupna procijenjena šteta na 115 poplavljenih objekata iznosi 22.131.250,00 kuna. Od toga šteta na 67 obiteljskih ku a iznosi, uklju uju i i namještaj i ure aje iznosi 17.216.200 kuna. Štete u poljoprivrednoj proizvodnji procijenjene su na 614.500 kuna. Gospodarski subjekti na poplavljenom podru ju, prema Županijskom povjerenstvu imaju štete u iznosu od 4.300.550 kuna.

U proteklih dva tjedna nadležna povjerenstva obišla su sva ošte ena doma instva

i poslovne subjekte, evidentirana je ošte ena i uništena imovina i dobra, te je na temelju utvr enog stanja procijenjena nastala šteta. Kako visina nastale štete prelazi mogu nost Op ine i Županije, Izvješ e e se poslati Državnom povjerenstvu

u Zagreb kako bi se nadoknada ošte enima isplatila iz Državnog prora una. No, prije nego što se Procjena pošalje u Zagreb, s njom e biti upoznati svi poplavljeni, kako bi se eventualno mogle unijeti još neke korekcije.

(BMO)

Vrijeme dozvoljava da se u Kotoribi i krajem studenoga nastavlja izgradnja kanalizacijske mreže. U tijeku su radovi u Ulici Dragutina Domjani a (prva ulica desno na ulazu u mjesto), iji je završetak predvi en do kraja teku e godine.

Radi se na dionici dugoj 500 metara, izvo a radova je Me imurska hidrogradnja, a vrijednost radova je pola milijuna kuna. U radove je uklju eno i bušenje proto ne rupe ispod županijske ceste Kotoriba – Donji Vidovec zbog reguliranja dvaju kišnih preljeva. Nositelj su investicije Me imurske vode, dok inancijski dio stiže iz Hrvatskih voda. Izgradnja kanalizacije u Kotoribi pri samom je kraju, a posljednja etapa trebala bi biti završena idu e godine. (alf)

DONJA DUBRAVA

Udruge se trebaju uklju ivati u op inske manifestacije U Donjoj Dubravi održan je sastanak s predstavnicima op inskih udruga, koji je sazvao predsjednik op inskog Odbora za kulturu, šport, predškolski i školski odgoj Zoran Horvat.

Od 19 udruga, na sastanku je bilo njih 15. Dogovoreno je kako udruge do 1. prosinca Op ini moraju dostaviti svoje želje i potrebe za 2013. godinu, kako bi se one mogle uvrstiti u prora un. Predsjednik Horvat naglasio je da e isplata drugog dijela dotacija za ovu godinu uslijediti odmah nakon dostave tih papira. Re eno je da su se sve udruge dužne odazivati na op inske manifestacije i kako spomenuti Odbor priprema Pravilnik prema kojemu e biti mogu a nagra ivanja u natjecanju pojedinaca i ekipa. Odbor je preuzeo obavezu da provjeri datume svih doga aja i manifestacija koje pripremaju udruge kako ne bi došlo do preklapanja, što je ve u Donjoj Dubravi bio slu aj, te e pokušati od op inskog elništva zatražiti mogu nost pove anja inancijskih sredstava za rad udruga.

Drugo izdanje Monografije Op insko vije e op ine Donja Dubrava donijelo je odluku o izdavanju drugog izdanja Monogra ije op ine i župe Donja Dubrava. Prvo izdanje je rasprodano i ne postoji više ni jedan primjerak, pa je potrebno, uz neke izmjene i dopune, pokrenuti novo izdavanje. Op inski na elnik Marijan Varga vije nicima je pojasnio da e se ista inancirati prema omjeru 35% Op ina, 30% sponzori i 35% kupci, a ukupno je potrebno izdvojiti oko 100 tisu a kuna. Vije e je odlu ilo da se za po etak 30 tisu a kuna usmjeri na izdavanje Monogra ije koja bi za kupce koštala 100 kuna. Svim op inskim udrugama uputit e se dopis za dostavu materijala koji e biti u nju uvršten. (alf)

14

Kroz Međimurje

OP INSKO vije e Podturen

Op ina postala lanicom Udruge op ina Hrvatske Od etvrtka 22. studenoga 2012. op ina Podturen je odlukom svoga Op inskog vije a nova lanica Udruge op ina u Republici Hrvatskoj.

Na elnik op ine Josip Lepen kaže kako op ina Podturen pristupanjem Udruzi op ina želi što prisniju i kvalitetniju suradnju te razmjenu iskustava s drugim op inama, poglavito na podru jima gospodarstva i kulture. Op ina Podturen je 271. op ina lanica Udruge u Hrvatskoj i jedna od 12 op ina iz Me imurske županije,

koje su lanice Udruge. Vije e je imenovalo petero lano Povjerenstvo za provo enja natje aja, kojemu je predsjednik Vjenceslav Hranilovi . Raspravljalo se na Vije u i studentskim stipendijama te je odlu eno kako e se ubudu e stipendirati samo redovni studenti, dakle, ne izvanredni i drugi.

Donesena je odluka o rebalansu ovogodišnjeg prora una, te izmjene i dopune programa koji se financiraju iz op inskog prora una. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

MURSKO SREDIŠ E: ININA bušotina kraj Sitnica – nafte sigurno ima, bušenjem e se utvrditi isplativost eksploatacije

Zapo inje ispitivanje bušotine PIŠE: STJEPAN MESARI

Od Nikolinja, preko Badnjaka, do Silvestrovog

Podignuti je bušila ki toranj i pripremljena sva potrebna logistika unutar bušotinskog kruga bušotine Zebanec - 3, kod naselja Sitnice u Gradu Mursko Središ e. Ovog trenutka obavljaju se posljednji montažerski poslovi na postrojenju, a onda po inje zujanje motora i prodor svrdala u dubinu bušotine Zebanec - 3, što zna i da je zapo eo remont bušotine te ispitivanje i drugi radovi.

Na podru ju bušotinskog kruga Zebanec postoji šest bušotina i sve su pozitivne, dakle, do sada obavljenim radnjama i istraživanjima utvr eno je da se došlo do izvora na te, a daljnjim radovima utvrdit e se isplativost, vrijeme i po etak eksploatacije. (sm)

Obilježavanje zaštitnice rudara Grad Mursko Središ e i poduze e TEAM akovec organiziraju sve ano obilježavanje Dana svete Barbare, zaštitnice rudara i gra evinara.

Sve anosti se održavaju u utorak 4. prosinca 2012. s po etkom u 10 sati, kada je u središ anskoj župnoj crkvi sveta misa za rudare te prigodan program. U 11.45 sati je

polaganje vijenca kod Spomenika rudaru u središtu grada, a to no u podne bit e predstavljen projekt šetnice.

Od 12.30 sati u prostorima pivnice CIMPER je druženje svih sudionika, uz mogu nost razgledavanja Spomen - doma rudarstva. Ovo e biti 8. druženje nekadašnjih rudara, iji je doma in akove ki

TEAM, tvrtka iji je direktor i vlasnik Josip Švenda inicijator okupljanja rudara povodom blagdana Svete Barbare te Dana rudara u ožujku te prikupljanja i uvanja svega što podsje a na vrijeme kada je u rudnicima, ondašnjim Me imurskim ugljenokopima, bilo zaposleno preko 1.500 radnika.

Turisti ka zajednica i Grad Mursko Središ e donijeli su program kulturnih, zabavnih i društvenih doga anja u prosincu u Murskom Središ u.

Prvo je na redu Nikolinje 6. prosinca, u sklopu kojeg e sveti Nikola i Krampus obilaziti središ anske dje je vrti e. etvrtu nedjelju došaš a 24. prosinca održat e se boži ni sajam, tijekom kojeg e gra ani i posjetitelji mo i uživati u blagdanskom ugo aju prosinca uz kola e, kuhano vino i aj te prigodnom programu za djecu i odrasle.

Na Badnjak 24. prosinca od 9 sati zapo inje “Badnje jutro“ uz podjelu pe enih ribica i kuhanog vina, koje e pripremiti središ anski ribi i iz ŠRD-a “Mura“ i Društvo žena.

Do ek Nove godine uz vatromet i kuhano vino bit e na Silvestrovo 31. prosinca na autobusnom kolodvoru ili šetnici uz Muru, što ovisi o vremenskim prilikama.

OŠ SVETI Martin na Muri

UDRUGA sportske rekreacije iz M. Središ a

Terenska nastava u Muzeju Me imurja

Novo vodstvo udruge, Nada Palaš i dalje predsjednica

Kako bi što bolje upoznali zavi ajnu povijest i kulturnu baštinu, u enici petih i šestih razreda Osnovne škole Sveti Martin na Muri, sa svojom mentoricom i u iteljicom, pro esoricom Petrom Novin ak, u Muzeju Me imurja održali su terensku nastavu.

U pet radionica u enici su kroz izložbenu gra u Arheološkog odjela upoznali prapovijesnu i anti ko - rimsku prošlost Me imurja, osvrnuli se na razdoblje srednjeg i novog vijeka te uloge Zrinskih u hrvatskoj povijesti. Doznali

su dosta i o tiskarstvu, vrstama medija i njihovoj ulozi u prošlosti, te drugim zanimljivostima koje se uvaju u Muzeju.

- Cilj je bio kod u enika potaknuti kriti ko razmišljanje i uo avanje uzro no posljedi nih veza, razvijanje osje aja za o uvanje kulturne baštine, razvijanje socijalnih vještina i osje aje zajedništva, kaže pro esorica Novinš ak, koja je potporu za ovakav rad s djecom dobila i od Vladimira Kalšana, ravnatelja Muzeja. (sm)

VMO Križovec

Traže svoje u prora unu i Glasniku VMO Križovec na svojoj je 18. sjednici prihvatio prijedlog rebalansa prora una Grada Mursko Središ e za 2012. godinu, te je raspravljao o predloženom gradskom prora unu za 2013. godinu.

Križov ani se uglavnom slažu i s prijedlogom prora una, ali traže da se više prora unskih sredstava izdvoji za naselje Križovec.

Isto tako žele da u sljede em središ anskom Glasniku, koji izlazi u prosincu, budu objavljeni lanci i otografije vezane uz Križovec, njihove ljude i doga aje. Od Grada Mursko Središ e VMO Križovec traži detaljan popis ku anstava priklju enih na gradski vodovod, a na kraju sjednice je donesena i odluka da se održi prigodan novogodišnji domjenak. (sm)

Svoju redovnu izbornu skupštinu održala je Udruga sportske rekreacije "Sport za sve" Mursko Središ e.

Nakon podnošenja svih izvješ a te potrebnih proceduralnih postupanja, skupština je izabrala novo vodstvo za naredne etiri godine. Šezdesetak nazo nih lanova za predsjednicu je ponovno izabralo Nadu Palaš, dugogodišnju lanicu i predsjednicu ove najbrojnije i najuspješnije središ anske udruge.

Izabran je i novi sedmero lani Upravni odbor, koji uz predsjednicu ine Anica Varga (dosadašnja tajnica i blagajni-

ca), Nada Hoblaj (Mladenova), Marina Raj , Ladislav Seke,

Darinka Krklec i Marija Rihtarec. U tro lani Nadzorni odbor

izabrani su Nada Hoblaj (Brankova), Nada Trstenjak i Violeta an ar.

Odlu eno je da se na 1. sljede oj sjednici Upravnog odbora izaberu tajnik i blagajnik udruge. Donesena je i odluka o novoj visini lanarine, koja iznosi 80 kuna. Zaslužnim i najuspješnijim lanovi podijeljene su pohvalnice i zahvalnice, te estitke i dobre želje od strane Dražena Srpaka, zamjenika središ anskog gradona elnika, Marijana Vugrin i a, tajnika Me imurskog saveza sportske rekreacije, kao i predstavnika prijateljskih udruga.

(S. Mesari )

30. studenoga 2012.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Gosti i uzvanici na proslavi Dana op ine

Mještani na sve anosti u Domu kulture

OP INA GORNJI Mihaljevec proslavila svoj Dan op ine

Predstavljeni grb, zastava i školski film

Poštovani korisnici usluga odvoza komunalnog otpada od strane tvrtke EKO-FLOR PLUS d.o.o!

“Lijepu našu“ izvodi Evelin Novak

Dobitnici op inskih zlatnih medalja

Na blagdan Svete Katarine Aleksandrijske u nedjelju 25. studenoga op ina Gornji Mihaljevec sve ano i ponosno je proslavila svoj op inski praznik i župno proštenje. Središnji doga aj odvijao se u Domu kulture, a vrhunac sve anosti bilo je predstavljanje novoga op inskog grba i zastave, te prikazivanje filma OŠ Gornji Mihaljevec, koji je nedavno dobio visoke me unarodne ocjene.

Simbole op ine, u koje su utkani motivi i simboli vezani uz život svete Katarine Aleksandrijske, zaštitnice župe i op ine, pred brojnom publikom, gostima i uzvanicima predstavio je Franjo Kova i , na elnik op ine, koji je izrazio radost i ponos što op ina dobiva svoja obilježja koja svjedo e o vjerskim i kulturnim vrijednostima ljudi ovog dijela Hrvatske.

Barjak predstavlja na elnik Franjo Kova i , a blagoslivlja župnik Ivan Vugrin i

Zastavu i grb blagoslovio je doma i župnik vele asni Ivan Vugrin i .

Uz ovu sve anost podijeljene su medalje ekipama i pojedincima koji su osvojili prva tri mjesta u stolnom tenisu, šahu i streljaštvu na natjecanju po-

vodom Dana op ine. Najbolji u stolnom tenisu bili su Danijel Kos, Bojan Jambrovi i Danijel Srša, a natjecalo se 12 stolnotenisa a.

Antun Ladi , Saša Kralj i Luka Vukovi najbolji su me u 47 streljaša, dok su Darko

Trstenjak, Dario Ivan i i Franjo Kova i bili najbolji me u 17 šahista. U bogatom kulturno - umjetni kom i zabavnom programu, koji je vodila Lea Kova i , nastupili su KUU “Lipa“ i OŠ Gornji Mihaljevec, a državnu himnu izvela je Evelin Novak, doma a operna pjeva ica i ponos Gornjeg Mihaljevca.

Gosti i uzvanici proslave bili su Sun ana Glavak, saborska zastupnica, Valentin Ko ila, predstavnik Me imurske županije, An elko Nagrajsalovi , na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu, Jurij Borko, na elnik slovenske i susjedne op ine Središ e ob Dravi, kao i predstavnici škole, klubova i udruga te prijatelji op ine i župe. Svi su oni razgledali izložbu pod nazivom “Sveta Kata - slastice na vrata“, koju je uprili ila OŠ Gornji Mihaljevec. (S. Mesari )

OP INA Sveti Juraj na Bregu

Novih dvanaest stipendista Op ina Sveti Juraj na Bregu nastavlja s dobrom praksom stipendiranja studenata sa svog podru ja. U novoj akademskoj godini op inske stipendije dobit e 12 studenata, koji su zadovoljili propisane uvjete, odnosno bili su najbolje plasirani me u 20 onih koji su podnijeli zamolbe.

Sa studentima e u subotu biti potpisan ugovor o korištenju stipendija.

Op ina Sveti Juraj na Bregu stipendira i 25 studenata iz prethodnih akademskih godina. (sm)

ŠTRIGOVA

Kartanjem do eš eg druženja Na poticaj Mateja Š avni ara, predsjednika KUD-a "Sveti Jeronim" iz Štrigove, održano je prvo druženje uz kartanje predstavnika i lanova pojedinih op inskih udruga.

- Ovo druženje zamislio sam kao okupljanje mještana s podru ja op ine Štrigova, jer sam mišljenja kako se premalo družimo i da je po-

trebno nekakvo okupljanje koje bi nas eš e dovelo na jedno mjesto, gdje bismo se uz kartanje pozabavili i, što je najvažnije, razgovarali, kaže o svojoj inicijativi mladi Matej Š avni ar, koji je na prvo okupljanje i druženje doveo lanove nekoliko udruga. U ovom prvom kartaškom turniru pobijedila je Podružnica umi-

rovljenika Štrigova. Sudionike je pozdravio op inski na elnik Stanislav Rebernik, parove je izvla io novi policijski na elnik Nenad Risek, dok su u zabavno - glazbenom dijelu nastupile sve bolje Stridonne, a i poslije kartanja sudionici su se družili dugo u no , što je Š avni ar i želio posti i. (S. Mesari )

Željeli bi Vam se ispri ati zbog na ina na koji je Tvrtka pristupila postupku naplate dugovanja. Svjesni smo injenice da smo tim postupkom na sebe svalili veliko nezadovoljstvo Op ina i Vas kao krajnjih korisnika naših usluga.

Me utim, injenica ostaje da je postupak prisilne naplate pokrenut jedino iz razloga što EKO-FLOR PLUS d.o.o. ima otvorena, a nenapla ena potraživanja prema fizi kim osobama koja nismo bili u mogu nosti naplatiti. U budu nosti e se prema dužnicima slati opomene i ne e biti mogu e da se bez prethodne najave odnosno opomene pokrenu ovršni prijedlozi.

Ispri avamo se svim ovršenicima koji su dobili ovršne prijedloge, a imaju dokaz da su dug podmirili. Svi ti korisnici mogu potvrde o uplatama dostaviti u društvo EKO-FLOR PLUS d.o.o., na broj aksa 049/249-240 ili na naš e-mail in o@eko-flor.hr. Svi korisnici koji su cjelokupan dug podmirili prije podnošenja prijedloga za ovrhu 21. rujna 2012. g. ne e biti u obvezi podmiriti nikakav trošak te e se prijedlog za ovrhu u njihovom predmetu povu i.

Ovršenici koji nemaju osnova za reklamaciju duga imaju sljede e mogu nosti vezano za namirenje dugovanja: 1) korisnici koji imaju ukupni dug do 2.500,00 kn - dužni su podmiriti dospjeli dug uve an za iznos kamata do dana pla anja te dodatno troškove javnog bilježnika i odvjetnika u iznosu od 450,00 kn.

2) korisnici koji imaju ukupni dug od 2.500,00 do 5.000,00 kn – dužni su podmiriti dospjeli dug uve an za iznos kamata do dana pla anja te dodatno troškove javnog bilježnika i odvjetnika u iznosu od 762,50 kn.

3) korisnicima koji nisu u mogu nosti platiti cijeli iznos odjednom, možemo omogu iti i pla anje na rate do maksimalno 3 mjeseca. U tom slu aju ulaze u našu internu evidencije te se daljnji postupak prisilne naplate automatski prekida.

Korisnicima koji u zadanom roku od 8 dana nisu reagirali predajom prigovora ili podmirenjem duga, postupak prisilne naplate e se nastaviti po utvr enom planu.

Svi oni, koji su na temelju rješenja o ovršnom prijedlogu uplatili iznos od 996,00 kuna, biti e kontaktirani od strane EKO-FLOR PLUS d.o.o. te e im se vršiti povrat više pla enih sredstava.

Svi korisnici koji imaju dodatnih pitanja mogu se javiti direktno našem odjelu za reklamacije (049/587813, 049/587-814) ili do i na našu lokaciju Mokrice 180c, Oroslavje. Želimo skrenuti pozornost na injenicu da je tvrtka EKO-FLOR PLUS d.o.o. socijalno svjesna i orijentirana Tvrtka, te je prva tvrtka koja je u koncesijske ugovore uvrstila razne pogodnosti te se za vlasnike socijalne kartice,u suradnji sa Op inama odrekla svog prihoda.

Tako er, intenzivno se radi na poboljšanju kvalitete usluge te novim projektima kojima bi se približili standardima Europske Unije. Jedan od njih je svakako selektivno prikupljanje otpada koje zna i potpuno nov na in prikupljanja i odvajanja otpada.

Takav na in prikupljanja i obrade otpada je u planu i smatramo da su stanovnici Me imurske županije itekako svjesni da je takav vid prikupljanja otpada, i u krajnjem slu aju recikliranje sirovina, važan preduvjet za o uvanje prirode.

Ustrajni smo u tome da Vam prezentiramo najbolju uslugu koja se nudi na tržištu.

Sa velikim poštovanjem pozdravljamo sve korisnike naših usluga te se nadamo da emo vrlo brzo, trudom i zalaganjem, uspjeti obnoviti Vaše povjerenje.

S poštovanjem, EKO-FLOR PLUS d.o.o.

16

Poljodjelstvo

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VINOGRADARSTVO Jakopi u Železnoj Gori - još u Me imurju ima mošta, premda je Martinje prošlo

Kasna berba pušipela, graševine i rizlinga rajnskog Premda je Martinje prošlo, u ba vama vinarije Jakopi u Svetom Urbanu vrije mošt rizlinga rajnskog, graševine i pušipela, koji e mlado vino postati za boži no - novogodišnje blagdane ili prvih dana nove godine

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Lijepo vrijeme, pa nitko ne misli na lopate i zimu U srijedu je na akove kom sajmu i na placu, uostalom kao i u cijeloj županiji, bilo lijepo vrijeme, pa je i posjetitelja bilo više nego prije sedam dana. To ne zna i da je promet roba bio bolji ili ve i, nego se uglavnom razgledavalo i raspitivalo za cijene.

Lijepo vrijeme utjecalo je na ljude, pa u "ljetnom zanosu" nisu razmišljali o za ovaj vikend najavljenom snijegu.

Nitko ni nije pitao za lopate za snijeg, drva za ogrjev i druge "zimske" artikle. Na sajmu se prodalo ponešto bijelog zelja, nekoliko vre a krumpira i luka, te smokvi, suhih šljiva, a na placu nešto

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - lopata za snijeg 70 kn/kom - saonice 120 kn/kom - zimske cipele 100 kn/par - zimska jakna 240 kn/kom - suhe šljive 20 kn/kg - suhe jabuke 16 kn/kg - bijelo zelje 4 kn/kg - crveno zelje 7 kn/kg - ma uhice 5 kn/kom - suho cvije e 20 kn/buket

ukiseljenog zelja i ukiseljene repe, cikle, meda te ma uhica i suhih cvjetnih aranžmana.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Pušipel postaje prestižan, prestiqe PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN, IVAN GORI ANEC

Posljednju ovogodišnju berbu grož a obitelj Branimira i Nadice Jakopi u Železnoj Gori obavila je prvu subotu u studenom, na blagdan Svetog Huberta i Martina iz Porresa.

Dakle, 3. studenoga 2012.

Jakopi evi su pobrali najbolje i najzrelije bobice graševine, rizlinga rajnskog i pušipela, a dvadeset šest dana nakon toga u podrumu u kromiranim ba vama mošt izvodi ples uz glasno odzvanjanje, koje dopire do obližnjih vinograda, gdje je grož e raslo i dozrijevalo.

- Da, tu na lokalitetu Orehov ak ostavili smo znatne koli ine ili površine triju sorti grož a, za koje smo smatrali da mogu dati vrhunske rezultate, odnosno vina.

Uz stru an i nadziran uzgoj, odli no nam je došlo lijepo

vrijeme koje je dalo tisu e sun anih sati, a i berba je obavljena na solidnoj temperaturi od 15 Celzijevih stupnjeva, što je rijetkost u našim krajevima. Ve kod prvog prešanja Oechsli su se kretali iznad 100, što je znak da su sladori idealni, a kiseline su dostizale optimalne iznose, govori Branimir Jakopi , dok osluškuje mošt kako optimisti no vrije u nekoliko "inoksica" i kaže kako je ovo borba u kojoj se Oechsli pretvaraju u egzoti ne alkohole.

Mošt je lijep i živahan

Vrenje mošta donosi pušipel prestiqe, predikatno vino Znaju dobro vinogradari i vinari kako nije dovoljno imati samo dobru berbu da bi se imalo dobro vino, nego je potrebno dobro raditi u podrumu i ekati što e donijeti procesi vrenja i kasnije smirivanja postupka.

Slatki grozdovi za vrhunske predikate

- Siguran sam da e pušipel presti i standardnost i bit e više od pušipela clasica, bit e pušipel prestiqe, vrhunska marka me imurskoga zašti enog vina pušipel. Tako ovog trenutka možemo govoriti i o izbornoj berbi, ali i o kasnoj, jer jedna i druga traže odre ena svojstva, a može ih se utvrditi kada mošt postane vino, pojašnjava Branimir redoslijed zbivanja i postupaka nakon berbe.

-Pušipel je zaista fantasti an jer je u berbi sadržavao 104 Oechsla sladora i optimalne kiseline, sada u trenutku vrenja pokazuje puno u i posebnost sorte, i sigurno je da e vino biti predikat i na tržište i i u boci od 0,37 litre, poput pravog 'gospodina', prezadovoljan je Jakopi ovogodišnjim pušipelom.

Rizling rajnski i graševina mogli bi postati vina izborne berbe i po kvaliteti biti najbolji u povijesti Jakopi evih vinograda. Naime, trsovi na kojima su ubrani potje u iz 1973. godine i najstariji su njihov nasad. A zna se da su upravo graševina i rizling rajnski proslavili obitelj Jakopi , kojima se sada kvalitetom poravnavaju i ostale sorte, poglavito pušipeli.

ME IMURSKA UDRUGA za integriranu proizvodnju vo a

Organizira vo arsku zabavu 1. prosinca

Bera i nakon jedne lijepe i posebne berbe

Sva rinfuza po

kuna od 05. do 17. studenoga

NOVO U PONUDI mladi muškat otonel Vinoteka Čakovec, Josipa Kozarca 15, tel.: 040 395 850

Me imurska udruga za integriranu proizvodnju vo a organizira tradicionalnu vo arsku zabavu za svoje lanove, ali i za sve prijatelje i gra ane. Vo arska zabava je u subotu 1. prosinca 2012. u Me imurskim dvorima u Lopatincu.

Po etak je zakazan za 19.30 sati, kada zapo inje ve era te bogat i raznovrstan program, u kojem e se birati najsitnija i najkrupnija jabuka, ples s jabukom te izbor vo arice. Cijena ulaznice i konzumacije iznosi 100 kuna po osobi. (sm)

30. studenoga 2012.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

I jesen je lijepa u vrtu.

Ako mene pitate – grab U naslovu je odgovor na pitanje: koju je živicu najbolje saditi kod nas. Sadimo živice, sadimo živice, sadimo živice. Ja sam za ako je to alternativa betonskoj ili metalnoj ogradi, ali ako je ikako mogu e izbje i ogra ivanje, onda sam za to da se ne ogra uje.

I što ako susjedova ma ka nekoliko puta dnevno protr i kraj naše terase? Protr at e ona i kraj živice i kraj ograde, pa taman ograda bila i s bodljikavom žicom.

Ako daklem, sadimo živicu, onda glasam za živicu od graba.

Carpinus betulus, grab naš svagdašnji daje živicu koja je zaista elegantna, ima mnogo mogu nosti oblikovanja, ne bode, ne smrzava, dugo zadržava liš e, dobra je za gnijež enje ptica.

Grab, kao naša autohtona biljka nema posebne zahtjeve na tlo

i ostale uvjete uzgoja dobro se prilago ava svim našim zahtjevima. Ina e raste u mezofilnim šumama.

U nizinskim podru jima uspijeva dobro, a brežuljkasti tereni mu najbolje odgovaraju.

Jedino poplave ne voli. Ne volim ih ni ja, ali volim prelijepe isprepletene grane i gran ice posute skoro otvorenim duguljastim pupovima graba u živici na prolje e.

Grab je biljka koja se dobro prilago ava uvjetima sredine, lako se razmnožava sjemenom, podnosi zasjenu, podnosi obrezivanje, ima jaku izdana ku snagu. Sve su to karakteristike koje su je u prošlosti inile naj eš om biljkom za žive ograde. Za tu je namjenu pogodan i zato što suho liš e u jesen još dugo ostaje na granama pa je ini dobrom

zaštitom od vjetra i skloništem za ptice. Sada grabove živice više nisu tako este. Primat joj je preuzela kalina (ligustrum) koji se lako razmnožava, i to reznicama, pa je cijena podizanja takve živice manja. U vremenu u kojem je cijena = novac = vrijednost to može biti presudno. Ali bez obzira na to, ili upravo zbog toga mi toplo preporu amo grabovu živicu kao najbolju.

Grab ne postavlja posebne zahtjeve na tlo. Njegov korijen uspostavlja mikoriznu zajednicu s gljivicama na korijenu pa mu bolje odgovaraju svježa i la-

gano kisela tla. Podnosi visoku podzemnu vodu i eventualna kra a razdoblja prezasi enosti tla vodom bolje nego vru a i isušena tla.

Ako držite do toga što Vam Priroda piše u vašu knjižicu dobrih djela posadite grabovu živicu jer ona podupire ideje o prirodnoj životnoj zajednici. Takva je živica posebno prikladna za mjesta na kojima zemljište grani i izravno s livadom i šumom.

Možda je tu orezujemo nešto rje e pa onda prirodni prijelaz ima smisla.

Budite dobri, sadite drve e.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan 8-19h, subota 8-12h, nedjelja 8-9h - poziv za hitne slu ajeve na tel. 363-801. PRE-

LOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA:

Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Mikotoksini u hrani Plijesni su mikroskopske gljive koje tijekom svog rasta i razvoja proizvode i izlu uju brojne spojeve da bi se obranile od ostalih mikroorganizama. Takve izlu evine mogu biti ljudima korisne tvari, kao što su primjerice sekundarni metaboliti zelene plijesni kistaca, koji se rabe u proizvodnji antibiotika penicilina. S druge strane izlu evine mnogih plijesni imaju štetne u inke na ljude i životinje jer djeluju toksi no na živi organizam. Takvi spojevi se nazivaju mikotoksini (mykes – gr . gljiva, toxikon – gr . otrov).

Dosad je poznato više od 400 razli itih mikotoksina od kojih su u ljudskoj i sto noj hrani naj eš i deoksivalenol, zearalenon, aflatoksini, umonizini i ohratoksin, a smatra se da mnogi dosad još nisu otkriveni. Više razli itih vrsta plijesni može proizvoditi isti mikotoksin, ali isto tako jedna plijesan može proizvoditi više razli itih mikotoksina.

Ljudi i doma e životinje naj eš e su izloženi mikotoksinima putem kontaminirane hrane, a mnogo rje e disanjem ili putem kože.

Povoljnu podlogu za rast pli-

jesni i proizvodnju mikotoksina predstavljaju žitarice, vo e, povr e, orašasti plodovi i sjemenke koje se koriste direktno u prehrani ili kao sirovina za proizvodnju ljudske i sto ne hrane.

Rizik od kontaminacije namirnica se pove ava uzgojem, preradom i skladištenjem na vlažnom prostoru uz povišenu temperaturu, što predstavlja povoljne uvjete za razmnožavanje plijesni. Mikotoksini su kemijski vrlo stabilni spojevi te tijekom tehnološke obrade namirnica zadržavaju svoju strukturu i toksi nost. Hrana kontaminirana mikotoksinima nema druga iji miris ni okus od zdravstveno ispravne hrane stoga se prisutnost mikotoksina utvr uje isklju ivo laboratorijskim analizama. U Republici Hrvatskoj postoji zakonska regulativa koja prepisuje dozvoljene koli ine pojedinih mikotoksina u hrani za ljude i životinje.

Trovanja mikotoksinima, mikotoksikoze, su eš e u veterinarskoj praksi nego u humanoj medicini jer je sto na hrana ve inski biljnog porijekla te je naj eš e prera ivana i skladištena u slabije kontroliranim uvjetima. Simptomi mikotoksikoza ovise o vrsti mikotoksina te koncentraciji i trajanju izloženosti. Neki od simptoma mikotoksikoza u ljudi jesu: proljev, povra anje, kožni osip, a uslijed kroni nog izlaganja mogu a je pojava ozbiljnih ošte enja stanica i mnogih unutarnjih

organa s trajnim posljedicama na vitalne procese u organizmu. Od svih mikotoksina najrizi niju skupinu za ljude predstavljaju aflatoksini jer ih proizvode plijesni koje su sveprisutne u prirodi, zbog spora koje se šire zrakom, a doprinose rasprostranjivanju plijesni. Osim na namirnicama biljnog porijekla može ih se na i i u mesu i mlijeku, što za ostale skupine mikotoksina nije slu aj.

S ciljem suzbijanja ili barem ograni avanja širenja mikotoksina i njihovih nepovoljnih u inaka na zdravlje stanovništva i doma ih životinja, potrebno je djelovati preventivno na razvoj plijesni tijekom uzgoja, žetve, prerade i skladištenja prehrambenih namirnica uz stalnu kontrolu kemijske i mikrobiološke ispravnosti hrane za ljude i životinje.

Dunja Turk, dipl. ing./ pro . biol.

TITAN DUO PACK 1ha 520,00 kn TRAVE ZA DVORIŠTA, OKU NICE, PARKOVE ELEKTRONSKE SVIJE E

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BINA TEŠgaKmeA imSurUskD og branitelja jedno

Ku a gra ena pedesetih više nije za stanovanje, zidovi se raspadaju, vlaga je na sve strane, a krovište propušta

ZAJEDNICA UDRUGA hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Me imurske županije pomaže svojem lanu Mladenu Kranjecu iz Pribislavca u rješavanju stambenog pitanja

Preostalo mi je da uz pomo dobrih ljudi skupljam materijal za ku u Zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Me imurske županije pomaže svojem lanu Mladenu Kranjecu iz Pribislavca u gradnji ku e koja više nije za stanovanje, te ga podržava u inicijativi da uz pomo donacija u materijalu izgradi novi objekt na temeljima starog.

Stara derutna ku a u ulici Ivana Gunduli a 5 potpuno je vlažna, gra ena 1945. godine, bez izolacije, zidovi se raspadaju, a krovište propušta, dok je tavan od trstike istrunuo na više mjesta.

Mladen Kranjec ro en je 1962. godine u Varaždinu. Završio je srednju ugostiteljsku školu te se zaposlio 1982. godine. Godine 1991. zapošljava se u Policijskoj upravi me imurskoj kao radiotelegrafist. Kao policajac bio je u obrani Vukovara i Tovarnika, a nakon ukupno pet godina i tri mjeseca sudjelovanja u Domovinskom ratu, godine 2002. odlazi u invalidsku mirovinu kao 30-postotni ratni vojni invalid i sa statusom dragovoljca.

Danas živi sam, supruga živi s roditeljima i djecom nekoliko ku a dalje u istoj ulici.

Troje djece ve je odraslo i žive s majkom ili sami, jedan sin radi i živi u Donjem Vidovcu, k erka studira u Opatiji, a najmla i je sin završio srednju školu i svojevremeno je, na žalost, stradao zbog neznanja u upotrebi pirotehni kih sredstava, te ne radi.

Braniteljski kredit – o ito samo san Kako od svoje mirovine izdvaja 2.000 kuna za djecu, ostaje mu malo za život, a kamoli za gradnju ku e. Zbog toga je odlu io zatražiti kredit od

Ministarstva branitelja, no na listi je tek 7184. po redu sa svega 204 boda, što zapravo zna i da nikada ne e ostvariti pravo na kredit.

Zbog toga je i zatražio pomo od Zajednice udruga RVI Domovinskog rata Me imurske županije i svih koji mu žele pomo u u rješenju stambenog pitanja, a preko Odsjeka za hrvatske branitelje Ureda državne uprave Me imurske županije i pomo Op ine Pribislavec.

Iz Op ine je stigao odgovor da mu mogu pomo i u isho enju akta o gra enju te djelomi nog oslobo enja od pla anja komunalnog doprinosa. Centar za socijalnu skrb u akovcu tako er je potvrdio da Mladen Kranjec nema uvjete za samozbrinjavanje u derutnoj ku i koja nema ni kupaonicu.

Razo aran je ponajprije što ne može dobiti kredit, a dio razo aranja dolazi i od rata, kao i kod ve ine hrvatskih branitelja.

- Jedino mi je preostalo da uz pomo dobrih ljudi skupljam materijal za ku u, od strane institucija teško da mogu dobiti pomo Pitanje koje se postavlja prije dolaska zime jest ho e li stara ku a izdržati zimu i snijeg, dio stražnjeg zida ku e sav je napuknut, a zbog slabe žute cigle nije za popravak.

Ako akcija dobro krene, možda e idu e godine u dvorištu u ulici Ivana Gunduli a 5 u Pribislavcu stajati nova ku a od šezdesetak kvadrata, podignuta uz pomo donatora, ali i brojnih prijatelja i suboraca. Za one koji žele pomo i potrebno je sve za gradnju ku e, cigla, grede, drvo, željezne mreže za deku i drugo.

(J. Šimunko) 899, Branitelj Kranjec

U

akovcu je u utorak u dvorani “Scheier” predstavljena monografija 7. gardijske brigade, a prošli tjedan u Varaždinu nizom mani estacija proslavljena 20. obljetnica osnutka brigade. Uz 20. obljetnicu 7. gardijske brigade predsjednik Ivo Josipovi primio je protekli utorak izaslanstvo pripadnika brigade te uru io 7. gardijskoj brigadi “Puma” Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos Domovinskom ratu, zaštiti mira i ustavnog poretka.

Završni dio obilježavanja dvadesete obljetnice brigade bio je predstavljanje monografije brigade u akovcu u utorak.

Predstavljaju i monografiju 7.

GBR, Antun Moguš, urednik edicije MORH-a o gardijskim brigadama Hrvatske vojske, osvrnuo i na sam složen proces nastanka monografija gardijskih brigada, koje je pokrenulo Ministarstvo obrane Republike Hrvatske te prijašnji na elnik glavnog stožera HV-a Josip Luci .

7. gardijska brigada imala je stjecajem ratnih okolnosti tu sre u da je sudjelovala u najvažnijim operacijama Domovinskog rata, a u povijesti e ostati zapam ena po izuzetnim i izvanrednim ratnim uspjesima bez kojih bi najvažnije ratne operacije Hrvatske vojske možda druga ije izgledale. Monografije gardijskih brigada MORH-a temeljene su na samim injenicama, pisali su ih sami pripadnici brigada, a ostat e kao trajni spomenici jednoga slavnog i teškog vremena borbe za slobodu zemlje, ali i na in da se Domovinski rat ne zaboravi. lan uredništva serije monografija gardijskih brigada Jura Bahnik rekao je da mu je bila ast raditi na monografijama

S

edma gardijska motorizirana brigada osnovana je odlukom predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH dr. Franje Tu mana 23. prosinca 1992. godine. Sjedište joj je bilo u Varaždinu. U akovcu je jekom Domovinskog rata bila smještena 2. bojna 7. gardijske brigade te inženjerijska satnija, a u Bjelovaru 3. bojna.

U Domovinskom ratu je, pod izravnim zapovijedanjem Glavnog stožera, ostvarila izuzetne uspjehe i sudjelovala u najzna ajnijim operacijama i akcijama Hrvatske vojske.

Na rijeci Mrežnici kod Generalskog Stola Samo dva mjeseca od osnutka, u velja i 1993. godine, 1. pješa ka motorizirana bojna 7. gardijske brigade upu ena je na svoj prvi borbeni zadatak u Zborno podru je Karlovac. Kao ispomo stavljena je pod zapovijedanje 1. gbr Tigrova u strateški važnom podru ju najužeg dijela Republike Hrvatske u Generalskom Stolu, gdje je zbog male dubine obrane prije la opasnost presijecanja Hrvatske na dva dijela. Odra ena je strateška zada a zadržavanja položaja i odbijanje neprijateljskih napada prema rijeci Mrežnici i Generalskom Stolu te o uvanja vitalnih komunikacija, mosta na rijeci Mrežnici te žila kucavica sjeverne i južne Hrvatske, cestovnog pravca prema Senju i željezni ke pruge Zagreb – Rijeka, odnosno Zagreb – Split.

U obrani Generalskog Stola 1. bojna ostaje do 10. listopada 1993. godine, kada se nakon kra eg odmora priklju uje glavnini brigade u Dalmaciji.

Teške borbe u završnici akcije Maslenica Ratne uspomene iz 1991. godine: na protuavionskom topu ispred Policijske stanice akovec

Preostali dio Puma formira Takti ku grupu od 150 pripadnika pod vodstvom zapovjedništva 2. pješa ke

30. studenoga 2012.

U VARAŽDINU I AKOVCU PROSLAVLJENA 20. OBLJETNICA 7

Brigada koja e u ostati zapam en zapam ena izvanrednim ratni ratnim Predsjednik Ivo Josipovi odlikovao je 7. gardijsku brigadu Poveljom Repu doprinos Domovinskom ratu, zaštiti mira i ustavnog poretka. Ministar branite glasio je da je bio i ostao fasciniran pobjedni kim ratnim putom 7. gardijske, a govorio je i o me usobnom pozitivnom natjecanju 4. i 7. gardijske na Dinari gardijskih brigada jer je na taj na in upoznao mnoge skromne i poštene ljude i ratnike. Posebno je imao ast raditi na monografiji 7. gardijske brigade.

Na izradi knjige sudjelovali su brojni neposredni sudionici ratnog puta 7. gardijske brigade.

Knjiga ima 434 strane, a u njoj se nalazi i preko 400 autenti nih otografija.

Prošli “sito i rešeto“ Domovinskog rata Predsjednik udruge “Puma” i ratni zapovjednik tenkovske bojne brigade Mirko Martinjak govorio je o najvažnijim ratnim operacijama 7. gardijske brigade koliko je mogao sažeti, od teških borbi u zadarskom zale u i šibenskom zale u, do borbi na

Vježba pripadnika zaštitne bojne OS RH na glavnim trgu u Varaždinu povodom obljetnice 7. gardijske bragde Dinari, operacijama “Skok”, “Zima”, “Ljeto”, “Oluja”. Pripadnici 7. gardijske brigade prvi su izvjesili

zastavu na kninskoj tvr avi, što je danas nezaobilazna povijesna injenica.

Najvažnije ratne operac motorizirane bojne, uz dio pripadnika 1. i 3. pješa ke bojne, zbog zada e u zadarskom zale u. Cilj akcije je izvo enje napadnih djelovanja u pravcu Suhovare – Dra e – ardak u akciji Maslenica i udaljavanje srpskih položaja od grada Zadra. Tak ka grupa s borbenim djelovanjima zapo inje u no i izme u 2. i 3. ožujka te ponovno 5. ožujka 1993. godine. U izravnim sukobima s izuzetno mo nim neprijateljskim snagama poginulo je 11, a ranjen je 21 pripadnik Tak ke grupe 7. gardijske brigade.

Po zapovjedi na elnika Glavnog stožera OS RH, sve su postrojbe 7. gardijske brigade (osim 1. pješa ke bojne) 6. lipnja 1993. godine upu ene na Zadarsko bojište pod zapovjedništvo Zbornog podru ja Split, gdje e osta do završetka Domovinskog rata. Zona odgovornos Brigade u obrani je šireg podru ja Ravnih Kotara s ciljem sprje avanja prodora neprijateljskih oklopnih jedinica u pravcu Pristega i Bile Vlake.

Zapovjedno mjesto Brigade je u Biogradu, a Izdvojeno zapovjedno mjesto u Stankovcima.

U šibenskom zale u Od 6. ožujka 1994. godine 7. gardijska brigada preuzima položaje 4. gardijske brigade u zadarskom zale u u II. sektoru Novigradskog bojišta: Stošija Glava – Novsko ždrilo – Karinsko ždrilo – Karinsko more. Provodi se ak vna obrana te zaš ta masleni koga pontonskog mosta s pridodanim snagama 141. i 145. brigade HV-a.

Izdvojeno zapovjedno mjesto 7. gardijske brigade nalazi se u Posedarju.

U me uvremenu traju pregovori o prekidu vatre, što rezultira potpisivanjem Zagreba kog sporazuma 4. travnja 1994. godine, koji predvi a prekid vatre i povla enje teškog nao-

ružanja deset do dvadeset kilometara u dubinu, a nadzor vojnih ak vnos preuzima UNPROFOR. Ve 26. travnja 7. gardijska brigada predaje zonu odgovornos 112. brigadi HV-a iz Zadra te postaje pri uvna interventna snaga Zbornog podru ja Split, od rijeke Krke do Velebita.

Akcija “Zima 94” na Dinari Od studenog 1994. godine, usprkos potpisanom primirju i zaš enim UNPA zonama, zapo inje snažan srpski napad na Biha s obje strane, okupirane hrvatske i bosanske. Vije e sigurnos UN-a prihva a Rezoluciju 958 kojom je odobrena vojna sila NATO snaga. U Biha u je i dalje kri no, a Republika Hrvatska obznanjuje da e snage Hrvatske vojske aktivno krenu u obranu svojega okupiranog državnog teritorija i me zaš enklavu u Biha u, kako se ne bi dogodilo stradavanje nedužnog muslimanskog stanovništva.

Akcija Zima ‘94. zapo ela je 29. studenoga na Dinari i dijelu Livanjskog polja. Od 6. prosinca 1994. godine postrojbe 7. gbr angažirane su na izvršenju bojnih zada a u Opera vnoj grupi Livno te 7. prosinca preuzimaju položaje na Dinari na cr Velika Divjakuša – Troglav – Sajkovi i. Postrojbe 7. gbr potom zauzimaju tt. 1369 Bat i Srt te pomi u crtu bojišta u pravcu sjevera uz jake borbe kod Velike Divljakuše. U no i s 19. na 20. prosinca 7. gbr predaje novoosvojene položaje 4. gbr. Borbe na Dinari posebno su bile teške zbog zime i niskih temperatura, visokog snijega i stalnih vjetrova.

Nakon kra eg odmora, 7. gardijska brigada 28. prosinca vra a se na položaje na Dinari na potezu: Male Poljani-

ce – Jankovo brdo – Budim, V. Pištola – Poljanice – Kurjaj – Crni bunari – selo Ninkovi i. Na m položajima, u teškim zimskim uvje ma, Brigada se nalazi od 28. prosinca 1994. do 5. velja e 1995. godine. Bilo je nekoliko pokušaja neprijateljskih proboja, no svi su odbijeni: 9. sije nja vode se teške borbe na podru ju Crnih bunara, 14. sije nja lijevo od sela Ninkovi i, a 21. sije nja na sela Ninkovi i i Rosi i. Poseban problem bila je dostava streljiva i logis ko osiguranje zbog visokog snijega i zime, a bilo je i slu ajeva pothla ivanja i smrzavanja pripadnika brigade.

Napokon, 7. gbr zonu odgovornos predaje 5. velja e 4. splitskoj gbr s kojom se stalno izmjenjuje na Dinari.

Od 15. ožujka 1995. godine 7. gbr ponovno je na Dinari, gdje preuzima položaje od 4. gbr. Nakon priprema, 7. travnja zapo inje akcija “Skok 1” radi stvaranja povoljnih uvjeta za nove operacije Hrvatske vojske.

Akcija “Ljeto ‘95.”

Zapo inju pripreme za operaciju “Ljeto ‘95.”. Cilj operacije je osvajanje Bosanskog Grahova i Glamo a radi stvaranja preduvjeta za oslobo enje Knina. Zada a 7. gbr je, zajedno s 3. pješa kom bojnom 126. brigade HVa, napada smjerom Livanjsko polje – Bosansko Grahovo. Operacija je zbog složenos predvi ena u tri faze.

S borbenim djelovanjima zapo elo se 25. srpnja 1995. godine. Ve prvog dana napada postrojbe 7. gbr ovladavaju planiranim ciljevima, a idu eg dana u napad se uvodi i 3. pješa ka bojna 7. gardijske brigade te se nastavlja s napredovanjem. U borbu se 27. srpnja uvodi 4. gbr na desni bok 7. gbr te zajedno kre u prema Bosanskom Grahovu, da bi krajem dana dos gli

30. studenoga 2012.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U MATICI HRVATSKOJ u akovcu predstavljena knjiga dr. sc. Ante Nazora “Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih“, prvi sažetak dosadašnjih rezultata hrvatske historiografije o Domovinskom ratu

ICA A 7. GARDIJSKE BRIGADE “PUMA”

u povijesti na a po nim m uspjesima

Povijesna istraživanja potvrdila: Za rat u Hrvatskoj krivi su velikosrpska ideologija i Slobodan Miloševi Knjiga je u neku ruku sinteza najzna ajnijih pitanja o Domovinskom ratu i s takti ke i sa strateške razine. Knjiga je dvojezi na, tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku, te je tako dostupna široj svjetskoj publici. Izdanje od 6.000 primjeraka ve je gotovo rasprodano, što na svoj na in govori o interesu itatelja i povjesni ara

blike Hrvatske za izniman elja Predrag Fred Mati naa general Damir Krsti evi Mimohod pripadnika 7. gardijske brigade u Varaždinu U završnici ratnih doga anja 1995. godine, 7. gardijska brigada sudjelovala je u operacijama u BiH “Maestral” i Južni potez” te stigla nadomak Banje Luke, nakon ega je potpisan poznati Daytonski sporazum.

Danas se o tome da se borba za slobodu u ratu ne zaboravi brine udruga “Puma” sa sjedištem u Varaždinu, a nikako ne treba zaboraviti da je u akovcu bila smještena 2. bojna 7. gardijske brigade te inženjerijska satnija brigade.Brigada je imala izuzetan ratni put, te je postala jedna od najuspješnijih brigada Domovinskog rata, zahvaljuju i hrabrosti i požrtvovnosti svih pripadnika. Kroz nju je prošlo 4.550 gardista iz Hrvatskog za-

gorja, Me imurja, Podravine, Slavonije. Oko 600 pripadnika brigade bilo je iz Me imurja.

Svoje živote je na oltar domovine položilo 90 pripadnika brigade, ra unaju i i poginule 5. bojne “Tigrova”, kojoj je sjedište bilo u Vinici, a iz koje je nastala 7. gardijska brigada.

Novinar Josip Šimunko, u ratu pomo nik zapovjednika brigade za politi ku djelatnost, osvrnuo se na poginule pripadnike brigade koji su u monografiji dobili zasluženo mjesto te na poteško e rata u kojemu su se, nošeni domoljubnim zanosom, našli mnogi mladi ljudi koji prije toga nisu ni sanjali rat. Najteže je bilo zimi na Dinari. Svaka pogibija pripadnika brigade bila je teška, no

moral pripadnika brigade bio je i ostao visok cijelo vrijeme rata i do kraja završnih ratnih operacija.

Nije bilo lako ni u miru u sjevernoj Hrvatskoj, rat je nosio mnoge poteško e, ne samo one vidljive, ve i one nevidljive. Tako je dugo trebalo da Varaždinci i Me imurci prihvate 7. gardijsku brigadu kao svoju, ponajprije emotivno, dijelom i zbog toga jer je ugašen 54. samostalni bataljun iz akovca, a 104. varaždinska brigada je zbog potreba rata premještena u akovec. Kroz program je vodio Stanko Šincek, na elnik saniteta 7. gardijske brigade, sa svojim timom zaslužan za mnoge spašene živote. Brigada je u ratu imala 252 ranjenika, 67 poginulih i 23 preminula pripad-

cije 7. gardijske brigade crtu Crni vrh – Rupe – Snježnica – Brieg – Kalanjevac – Jelino polje – Omerova draga – Ma ija greda – Zekinica.

Važnu ulogu ima Hrvatsko ratno zrakoplovstvo koje helikopterima Mi 24 uništava otporne to ke neprijatelja na glavnim smjerovima napada. Akcija “Ljeto ‘95.” završava 30. srpnja, brigade su dostigle zadane ciljeve i stupile u ak vnu obranu. Sedma gardijska brigada drži crtu: Cigelj – Debeli brijeg – Zekinica – Kalanjevac – Orlov kuk – Bat – Razvala – Crni vrh – Orlovac – Grabova kosa – Pršut – Vrh šale.

Akcijom “Ljeto ‘95.” neprijatelj je stavljen u nepovoljan položaj, Hrvatska vojska je ostvarila novi vojni uspjeh, dok je oslobo enje Bosanskog Grahova i Glamo a omogu avalo napadno osloba anje Knina.

Oslobo enje Knina u akciji “Oluja” U ratnoj operaciji “Oluja”, nošena izuzetno visokim moralom, 7. gbr zapo inje napad s dijelom udarnih snaga, zajedno s 4. splitskom

gardijskom brigadom, snagama 81. gardijske bojne i Prvom takti kom grupom te drugim brigadama. Za 7. gardijsku brigadu operacija Oluja je nastavak operacije Ljeto‘95. Najzna ajnija hrvatska vojna operacija Oluja zapo inje 4. kolovoza u 5.00 sati ujutro topni kom pripremom na ciljeve obrane neprijatelja, a odmah za m zapo inje pješa ki napad snaga 7. gardijske brigade na pravcu Risovac – Golubi ko suvo polje – Kova i . Uspješno je probijena prva crta srpske obrane, a postrojbe 7. gbr napreduju do crte: Borova glava – Visibaba – Badanj – Pitomi vrh na kojoj se organizira obrana. Tu se sukobljavaju s Tre om borbenom grupom Sjevernodalma nskog korpusa JNA i srpske milicije. Zbog pri ska hrvatskih snaga, jekom dana dolazi do raspadanja neprijateljske obrane.

Drugog dana napada, 5. kolovoza, 7. i 4. gardijska brigada kre u prema Kninu s ciljem oslobo enja grada.

Svladavaju razbijene i demoralizirane manje neprijateljske formacije. Snage

7. gardijske brigade spuštaju se s Dinare i prve ulaze u Knin te u jutarnjim satima uspostavljaju kontrolu nad gradom i na kninsku tvr avu podižu zastavu Republike Hrvatske koja je zalepršala ve oko deset sati istoga dana. Prije 12.00 sa s že i 4. gbr te uskoro na kninskoj tvr avi lepršaju dvije velike hrvatske zastave. Ve 6. kolovoza 1995. godine u oslobo eni hrvatski kraljevski grad Knin dolazi državni vojni i civilni vrh na elu s predsjednikom Franjom Tu manom.

Oslobo enje Knina imao je golemi strateški zna aj za potpuno svladavanje agresora i sveukupnu Hrvatsku pobjedu u Domovinskom ratu.

Operacije “Maestral” i “Južni potez” u BiH Iako je rat u Hrvatskoj završen, on i da dalje traje u BiH, gdje se planira zajedni ka operacija HVO-a i HV-a pod nazivom “Maestral”, koja je planirana od 7. do 11. rujna u kojoj sudjeluje i 7. gardijska brigada. Ve 4. rujna 7. gardijska brigada dobiva zapovijed o napadu na drvarsko - šipovskom podru ju, a 7. rujna zapo inje izmještanje na položaje za napad. Cilj napada je po skivanje neprijatelja od oslobo enih gradova Kupresa, Glamo a, Bosanskog Grahova i Livna, dublji prodor prema Šipovu, Jajcu, Drvaru i Oštrelju te uspostavljanje crte na pravcu Bosanski Petrovac – Klju – Mrkonji Grad i spajanje sa snagama 5. Korpusa Armije BiH. U prvoj fazi napada trebalo je osloboditi podru je Mliništa, u drugoj fazi preusmjeriti napad na Šipovo i Jajce, a u tre oj fazi oslobodi Drvar i izbi na Oštrelj. Izme u 8. i 15. rujna provedene su sve planirane faze napada. Nažalost, izme u snaga 5.

nika, dok se jedan i danas vodi kao nestali.

U kulturno - umjetni kom programu sudjelovao je etnoglazbenik Mirko Švenda - Žiga, koji je i sam jedno vrijeme bio pripadnik “Puma”. Župan Me imurske županije Ivica Perho govorio je o zna ajnoj ulozi Me imurja i Me imuraca u kona nom osloba anju Hrvatske, što ni danas nije do kraja valorizirano, kao uostalom i ratni uspjesi 7. gardijske brigade, te o potrebi da mladi što više znaju o Domovinskom ratu. Nakon presude iz Haaga, svima je jasno da je to bila borba za slobodu i oslobo enje Hrvatske od onih koji su okupirali zemlju. Zajedni ka je poruka: sad se trebamo okrenuti budu nosti.

(J. Šimunko)

Korpusa Armije BiH, koje brzo napreduju prema Bosanskom Petrovcu i snaga 7. gardijske brigade, zbog nepovezanos i nedostatka koordinacije, dolazi do žestokog pješa kog sukoba. Ubrzo se uvi a pogreška sukoba u kojima je bilo i ljudskih gubitaka te borbe prestaju. Potom su snage 7. gbr izmještene u Drvar.

Radi utvr ivanja dos gnu h vojno-strateških ciljeva i stvaranja dodatnog pri ska na poli ko i vojno vodstvo srpskih snaga u Banja Luci, priprema se operacija Južni potez koja traje od 8. do 11. listopada 1995. godine. Snage 7. gardijske brigade ve se 6. listopada prema dobivenoj zapovjedi izmještaju u podru je Šipova te s drugim snagama od 9. listopada djeluju na glavnom pravcu napada. Nailaze na žilav i jak otpor neprijatelja iz smjera sela Liskovica, Bjelajci i Šehovci. Prva crta neprijatelja ipak je probijena, no susjedna 3. gardijska brigada HVO-a ne uspijeva probi crtu i ima velike gubitke, tako da je zapovjednik 7. gardijske brigade prisiljen u borbu uves 3. pješa ku bojnu 7. gardijske brigade radi zaštite desnog boka uz rijeku Vrbas.

Drugog dana, 10. listopada, neprijatelj je prisiljen na uzmak i napuštanje obrambene crte, a postrojbe 7. gardijske brigade približile su se hidroelektrani Jajce 3, gdje je organizirana obrana na pozicijama Mala Manja a – selo Bo ac. Tre ega dana operacije dos gnu su zadani ciljevi te je crta obrane predana snagama 2. gbr Hrvatskog vije a obrane.

Nakon 840 dana boravka na terenu Zbornog podru ja Split, provedene operacije Oluja i osloba anja grada Knina, 7. gardijska brigada Pume 17. listopada 1995. godine pobjedonosno se vra a u svoju ma nu bazu Varaždin.

U prostorima Matice hrvatske u akovcu predstavljena je u mjesecu knjige prije dva tjedna knjiga dr. sc. Ante Nazora “Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990. godina”, koja govori o vojnim i politi kim uzrocima i posljedicama raspada Jugoslavije. Knjiga je to koja e zasigurno izmijeniti ve neke gotovo uvriježene neistinite spoznaje o Domovinskom ratu, jer je sažetak dosadašnjih rezultata i radova hrvatske historiografije o Domovinskom ratu.

Dr. sc. Ante Nazor ravnatelj je Hrvatskoga dokumentacijsko - memorijalnog centra Domovinskog rata, a knjiga je u neku ruku sinteza najzna ajnijih pitanja o Domovinskom ratu i s takti ke i sa strateške razine. Knjiga je dvojezi na, tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku, te je tako dostupna široj svjetskoj publici. Izdanje od 6.000 primjeraka ve je gotovo rasprodano, što na svoj na in govori o interesu itatelja i povjesni ara.

Ovom knjigom i znanstveno se dokazuje krivnja velikosrpske politike na elu sa Slobodanom Miloševi em za rat u Hrvatskoj.

Marti zapovjedio evakuaciju Srba kako bi prisilio Beograd na intervenciju U knjizi se iznose mnogobrojni povijesni podaci, a ovom prilikom istaknimo dokumente vezane uz akciju “Oluja“, koja je nedavno osloba aju im presudama generala Gotovine i Marka a dobila potvrdu da je izvedena prema svim pravilima ratovanja. Tako se dokumentira da je srpsko vodstvo u Krajini, odnosno Mile Marti , zapovjedilo evakuaciju kako bi se prisililo Beograd da intervenira.

U tekstu odluke o evakuaciji, koju potpisuje Mile Marti 4. kolovoza 1995. godine 16.45 sati, a koja je objavljena u knjizi, stoji:

Dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijsko memorijalnog centra Domovinskog rata: - Znali smo i prije odluke u Haagu da su generali nevini i da je Domovinski rat bio borba za oslobo enje zemlje, no neki to nisu htjeli znati.

Odluka o nevinosti generala iz Haaga velika je stvar od povijesne i državotvorne važnosti, koja pokre e itav niz drugih pitanja

“Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovništva iz opština Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gra ac. Evakuaciju sprovoditi prema pripremljenim planovima, pravcima koji izvode prema Kninu i preko Otri a prema Srbu i Lapcu.”

Kolone Srba krenule su po toj zapovijedi iz Knina i drugih gradova, a ostali su samo oni s oružjem u ruci, a sama je evakuacija pripremana dugo.

Nije to na ni teza o prekomjernom granatiranju Knina. Sami srpski obavještajni izvori tvrde da je na Knin i okolicu palo najviše do 300 projektila kalibra ve eg od 130 milimetara, i to na to no odre ene ciljeve, tako da i injeni no pada u vodu i teza o amoznim “topni kim dnevnicima”, odnosno planu uništenja Knina, što se uostalom vidjelo nakon ulaska naših snaga u Knin, pogotovo usporedimo li Knin s Vukovarom.

(J. Šimunko)

20

Civilno društvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

ME UNARODNI dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježen u Me imurju razli itim akcijama

Nulta tolerancija prema bilo kakvom obliku nasilju nad ženama POVODOM Europskog dana svjesnosti o antibioticima, u Me imurju održano predavanje

Antibiotici pomažu samo kod bakterijskih infekcija Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC) proglasio je 18. studenoga Europskim danom svjesnosti o antibioticima. Vezano uz taj dan provode se razli ite aktivnosti od 2008. godine diljem cijele Europe, kojima se priklju ila i Hrvatska. U sklopu javne kampanje za o uvanje djelotvornosti antibiotika Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike (ISKRA) Ministarstva zdravlja ove je godine financirala izdavanje slikovnice koja pomaže u in ormiranju i edukaciji djece i roditelja o antibioticima. Radi se o lijekovima koji se esto i olako uzimaju, ponekad i bez konzultacije s lije nikom. Na žalost, kada nam ti lijekovi zatrebaju protiv bakterijskih in ekcija koje ugrožavaju život, sve se eš e susre emo s bakterijama otpornima na gotovo sve raspoložive antibiotike.

Tim povodom Marina Payerl - Pal, dr. med., spec. medicinske mikrobiologije, u Scheirovoj zgradi u akovcu održala je predavanje za odgajateljice i odgojitelje dje jih vrti a u Me imurju. Tom prilikom okupio se velik broj odgojiteljica koje su s velikom pažnjom pratile predavanje

o antibioticima i prezentaciju slikovnice “Kako je Ješko pobijedio prehladu”, koju je osmislio i uredio Sven Pal, student Medicinskog akulteta Sveu ilišta u Rijeci, a izdao FOSS-MedRI. Tom prilikom besplatno su podijeljenje po dvije slikovnice za svaki dje ji vrti u Me imurskoj županiji. Cilj te akcije je angažirati stru ne osobe koje sudjeluju u odgoju djece od njihovih najranijih dana, kako bi pomogli u podizanju svijesti o zna aju antibiotika. Želja je kroz veselje itanja djeci i njihovim roditeljima približiti ideju da je strpljenje i mirovanje najbitnije u lije enju virusnih in ekcija dišnih putova, koje su tako este upravo u nadolaze e zimsko doba. (dz)

D

an 25. studenoga 2012. u cijelom svijetu obilježava se kao Me unarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tim danom tako er zapo inje i 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama (25. studenoga 10. prosinca). Stoga je tijekom prijepodneva protekle subote na akove kom Trgu Republike održana javna akcija tijekom koje se na prigodnom štandu i in ormativno - edukativnom letcima javnost in ormirala o antidiskriminacijskom zakonskom okviru Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova.

Akcija je organizirana u sklopu projekta “Jednako vrijedni”.

Osim udruge “Zora“, Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Sigurne ku e, u akciju su se uklju ili i Policijska uprava me imurska akcijom “Živim život bez nasilja”, Hrvatski zavod za zapošljavanje – podru na služba akovec i podru na služba Mursko Središ e, Centar za socijalnu skrb, Obiteljski centar Me imurske županije, Organizacija žena HSS-a, Forum žena SDP-a, op ine Orehovica, Nedeliš e i Sveta Marija, te mnogi drugi.

Posljednjih 10 godina u Repuprepoznato te Potporu akciji dale blici Hrvatskoj ubijeno tako er nema osobe iz javnog i je 305 žena u dobi od 22 društ veno politi kog života do 47 godina kao posljedipreventivnih Akciji su potporu dale i mjera kojima ca obiteljskog nasilja. U 96% osobe iz javnog i politi kog bi se zaštitile slu ajeva nasilja nad ženama života Me imurske županije, ne samo žene, zlostavlja i su bili njihovi suizme u ostalog gradona elnik ve i djeca. Na pruzi ili partneri, a samo 5% Grada akovca Branko Šala- žalost, svjedomon, me imurski župan Ivica ci smo da nasilje žena žrtava nasilja to je Perho i saborska zastupnica po inje od najraprijavilo policiji Dragica Zgrebec. Mnogi su u bilježnicu na štandu upisali i svoja razmišljanja o nasilju nad ženama: “Nasilje kao problem u našem društvu još nije dovoljno

nije dobi. U pravednom društvu, kakvo želimo graditi, nema mjesta nikakvim oblicima nasilja.”

Dejan Hunjadi, na elnik op ine Sveta Marija “Svako nasilje nad bilo kim je neprihvatljivo! Naro ito je neprihvatljivo nad ženama kao nježnijem spolu, koje su stup obitelji. Žene su dokazale da mogu isto ili bolje od suprotnog spola. Moraju biti ravnopravne - zaslužile su to.” Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e

Po initelji nasilja naj eš e su supruzi i partneri Nasilje nad ženama problematika je s kojom se naša civili-

zacija sve više susre e. Svjetska statistika svjedo i kako su u više od 70 posto slu ajeva ubojstva žena u svijetu po initelji bili njihovi partneri. Posljednjih 10 godina u Republici Hrvatskoj ubijeno je 305 žena u dobi od 22 do 47 godina kao posljedica obiteljskog nasilja. U 96% slu ajeva nasilja nad ženama zlostavlja i su bili njihovi supruzi ili partneri, a samo 5% žena žrtava nasilja to je prijavilo policiji. Projekt “Jednako vrijedni” podržao je Ured za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske. (mk, rr)

AKOVEC i PODBREST Me unarodni dan osoba s invaliditetom

Javna akcija Udruge tjelesnih invalida Me imurja U ponedjeljak 3. prosinca 2012. od 10 do 12 sati Udruga tjelesnih invalida Me imurja javnom akcijom na Trgu Republike u akovcu obilježit e Me unarodni dan osoba s invaliditetom.

U Hrvatskoj je oko 430 tisu a osoba s invaliditetom, što ini oko 10% stanovništva.

Zajedno sa svojim lanovima

obitelji ine barem jednu tre inu stanovništva koji su povezani s invalidnoš u. Osobe s invaliditetom iz osobnoga životnog iskustva znaju kako se krše njihova prava i kako ih se može zaštititi, te isti u kako od države i društva ne traže socijalnu pomo i sažaljenje, ve poštivanje osnovnih ljudskih prava. Posebno isti u pravo na

pristup svim ustanovama bez arhitektonskih barijera, školovanje u redovnom sustavu obrazovanja, iz kojega su do sad bili naj eš e isklju eni, te pravo na zapošljavanje.

Javnom akcijom, koja e biti organizirana, želi se osvijestiti javnost o prisutnosti osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici, na njihova prava i potrebe

kao jednako vrijednih lanova društva. Svi su pozvani posjetiti štand koji e biti postavljen na Trgu Republike i dati svoju potporu osobama s invaliditetom! Javna akcija bit e organizirana u sklopu projekta “Sigurni koraci k o uvanju zdravlja“, koji financijski podupire Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske.

Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida tako er e u ponedjeljak 3. prosinca obilježiti Me unarodni dan osoba s invaliditetom.

Sveta misa održat e se u crkvi B. D. M. Kraljice u Podbrestu, s po etkom u 10 sati. Druženje e se nastaviti u prostorijama

Društvenog doma Podbrest uz prigodni domjenak.

Dan otvorenih vrata Društva za sve gra ane bit e 4. prosinca 2012.godine u službenim prostorijama Društva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida, A. Star evi a 1, akovec.

IZLOŽBE

akovec: Dubravko Baumgartner Zagreb: Larisa Golec Prelog: Društvo invalida KNJIŽEVNOST

Prelog: književna ve er Miroslava Milinovi a akovec: predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar 2013.

SCENA

Završen 18. Jazz fair Performans “Refleksije - ekologija kulturnog krajolika” “Footlooose” napokon u akovcu!

RAZGOVOR S POVODOM

KRUG - novi rock bend u akovcu “Naš najve i cilj je organizacija i inicijativa organiziranja velikog festivala u Me imurju, koji bi okupio desetak tribute bendova EKV-a, nešto kao Open Air festival u ljetnim mjesecima.”

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

STIGAO KATALOG BLAGDANSKA PUTOVANJA Advent, Boži , Nova Godina!

NAŠA PREPORUKA DALEKIH PUTOVANJA KUBA – Nova godina 28.12., 9 dana, od 13.490 DUBAI – NOVA GODINA 28.12., 6 dana, od 5.450 INDIJA 05.01., 9 dana, od 11.490 KENIJA 04.01., 10 dana, od 14.990

NAŠA PREPORUKA CHARTERA ANDALUZIJA 05.12., 5 dana, od 3.795 kn

NAŠA PREPORUKA PUTOVANJA PARIZ 06.12., 4 dana, od 3.195 kn LONDON 06.12., 13.12., 4 dana, Od 3.390 kn BEČ 06.12., 13.12., 4 dana, Od 1.390 kn ADVENT U BEČU 07.12., 3 dana, 1.095 kn ADVENT U BUDIMPEŠTI 07.12., 3 dana, 650 kn ADVENT U PRAGU 13.12., 4 dana, 995 kn ADVENT U BRATISLAVI 14.12., 3 dana, 850 kn

NAŠA PREPORUKA ODMORA POREČ H. Diamant 4* do 28.12., 2 pol, od 580 kn OPATIJA H. Opatija 2* do 27.12., 2 pol, od 420 kn OTOČEC H. Šport 4* do 28.12., 2 pol, od 390 kn

NAŠA PREPORUKA BOŽI I NOVA GODINA UMAG Sol Umag 4* 28.12.-2.1., 2 pol, od 1.750 kn* RAB H. Padova 3* 29.12.-3.1., 3 pol, od 900 kn + 500 kn novogodišnja večera VODICE H. Olympia 4* 29.12.-2.1., 2 pol, od 1.500 kn* ORAŠAC-DUBROVNIK Radisson Blu vrtovi sunca 5* Klizanje s pogledom na Elafite 30.12.-2.1., 2 pol, od 1.690 kn*

NAŠA PREPORUKA MEDITERANA TUNIS, EGIPAT, TURSKA, KANARSKO OTOČJE,.. iz Graza, Beča ili Ljubljane Zatražite ponude u poslovnici!

PRODAJEMO I ULAZNICE ZA KONCERTE

Kultura

AKOVEC, NEDJELJA, 2. prosinca, 16 sati Centar za kulturu, Dramski studio “DADA“ KD “Pinklec“ akovec, - premijera “Vjetropljus“

Pinkleci predstavljaju novu predstavu “Vjetropljus” Vjetropljus donosi pri u o zgodama Hermana, obi nog školarca iz sela s tri ku e, u koje ne zalazi ak ni školski autobus. No, Hermana to ne smeta. On želi i voli i i u školu. Svako jutro, bez obzira na vremenske neprilike, duga ak put do škole prevaljuje na le ima svoga metalnog prijatelja Gospodina pl. Praskala. Jedno jutro osobito jak vjetar, zvani Olujno pasji vjetropljus, svom je silom odlu io zaustaviti malenog Hermana na putu do škole. Ho e li Herman uspjeti do i do

škole ili e ga Vjetropljus zaustaviti i što e se na kraju ipak dogoditi, pogledajte u novoj predstavi Dramskog studija “Dada“. Predstava u trajanju od 30 minuta preporu uje se predškolskom uzrastu (4+) i nižim razredima osnovne škole.

Ulaznica je 25 kuna.

Kreatori Vjetropljusa jesu redatelj, dramaturg i scenograf Davor Dokleja, autor teksta Albert Wendt, glazbu potpisuje Ladislav Varga, a kostime su pripremili Ines Palašek & Humana

Nova. Oblikovanje rasvjete pripremili su Neven Taradi i Mario Zelenbaba. Gluma ki postav ine Olujno pasji vjetropljus (Ivan Modri ), Herman, školarac (Vilim Ha ek), Gospodin pl. Praskalo, bicikl (Neven Matoša), G a Nikl, razrednica (Danka Brumen), Ravnatelj (Karlo Žganec),Dobra U iteljica (Antonija Mrla, Karla Kati ), Smiješni U itelj (Ivan Modri ), Doktor (Mateja Posedi), Smrtno ozbiljna savjest (Neven Matoša) i Proljetni povjetarac (Eneja Zadravec).

SJE ANJE na književnika Miroslava Milinovi a iz Preloga

Gradu Prelogu darovao je neke od svojih najljepših pjesama Povodom 80. obljetnice ro enja književnika Miroslava Milinovi a u Pastoralnom centru Blaženog Alojzije Stepinca u Prelogu u etvrtak je uprili ena književna ve er. O preloškom profesoru i književniku Miroslavu Milinovi u govorili su uvodno predsjednik Matice hrvatske u akovcu dr. sc. Stjepan Hranjec i dr. sc. uro Blažeka.

Miroslav Milinovi osobito je književno ime u širim okvirima u ukupnoj hrvatskoj književnosti. U Prelog je stigao 1964. godine i u taj je grad utkao sebe, dao mu se kao pjesnik i nastavnik, rekao je izme u ostalog dr. Stjepan Hranjec. Ro en je u Banjoj Luci 24. srpnja 1932. godine. Kao desetogodišnji dje ak ostao je bez noge u partizanskom zra nom napadu u Drugom svjetskom ratu, završio je Filozofski fakultet u Beogradu, a u Prelog dolazi 1964. godine. Radio je u osnovnoj školi kao nastavnik hrvatskog jezika, sve do umirovljenja 1997. godine. Umro je 1998. Objavio je sedam zbirki pjesama: “Suza i cvijet na dlanu”, Sarajevo, 1958., “Zlatna noga”, Bosanski Novi, 1977., “Mo uspomena”, vlastita naknada Prelog, 1977., “Sanjana zemlja”, Zagreb, 1979., “Listi i iz dnevnika”, Bosanski Novi, 1979., “Sa uvana svjetlost”, akovec, 1981., te “Žalopojka za Bosnom”, Koprivnica, 1996., u kojoj govori o svojemu djetinjstvu i mladosti te o svojoj Bosni gdje je ro en i ratnoj tragediji koja ju je zadesila. Iza njega

Dr. Stjepan Hranjec, Aleksej Milinovi i dr. uro Blažeka na obljetni koj književnoj ve eri

su ostali i nebrojeni lanci u raznim listovima, asopisima i drugim publikacijama, ali i mnoge aktivnosti u kulturi Grada Preloga. Tako je manje poznato da je pomogao organizirati i izložbe prvih preloških slikara u osamdesetim godinama.

Bio je osebujni intelektualac, a mnogi se sje aju da je bio i strastveni navija Hajduka. Jednom je kazao da mu je Me imurje nakon Bosne postalo drugi i kona ni zavi aj. Gradu Prelogu darovao je neke od svojih najljepših pjesama.

O njemu su, osim prof. dr. Hranjeca, govorili i prof. dr. uro Blažeka, koji je bio njegov u enik, te mu zahvalio za ljubav prema pisanoj rije i, ali i na angažmanu u šahovskoj sekciji koja je u vrijeme kad nije bilo današnje tehnologije mnogo zna ila za razvoj u enika. Dr. sc. Dragutin

Feletar sa sjetom se prisjetio mnogih susreta s njim i na male dnevne i no ne razgovore u Koprivnici. U iteljica u OŠ Prelog Zdravka Balaban, kolegica profesora Milinovi a, podsjetila je na njegov životni put i me usobna zadirkivanja u školi. Sin Aleksej Milinovi , koji je i okupio posjetitelje na ve eri u organizaciji Matice hrvatske i Grada Preloga, odnosno Doma kulture, rekao je izme u ostalog da je udno da je njegov otac samo u godinu dana objavio i po dvije zbirke pjesama, a u itavim desetlje ima ni jednu, za što su možda zaslužni i neki drugi, možda i politi ki razlozi. U programu je nastupio zbor “Fti ice“ iz Murskog Središ a, zatim u enici Graditeljske škole akovec, koje je uvježbala dr. sc. Emilija Kova , te kao voditelj priredbe Željko Soka , koji se prisjetio profesorovih navijanja za “Hajduk”. (J. Š.)

PREDSTAVLJEN Hrvatski kajkavski kolendar 2013.

Suvremeno izdanje donosi zanimljiva štiva!

U organizaciji Matice hrvatske Ogranak akovec protekli je petak, 23. studenoga, uprili eno predstavljanje Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2013. Sve ani program održan je u u prostoru Pilke u akovcu, uz nazo nost mnogobrojnih suradnika i kreatora Kolendara. Glavni urednik, prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, na

U ako Kukur n galerijskom prostoru Centra za kulturu protekli je tjedan, 22. studenoga, otvorena izložba autora Dubravka Baumgartnera, akademskog slikara mla e generacije iz Lendave.

Publici su predstavljene slike nastale tijekom proteklih deset godina. Objedinjene su pod nazivom “Desetlje e stvaranja panonskih zidova”.

Prema rije ima autora, motive za izradu ovog serijala pronašao je še u i zavi ajnim krajolikom i lendavskim goricama: - Još prije desetak godina zapazio sam u obližnjim lendavskim selima propadanje starih ku a, zidanica izra enih od drveta i blata. Svojim slikarskim izrazom htio sam na neki na in dati apel i inicijativu da se to propadanje zaustavi, da se ta kultura i povijesna baština sa uvaju za idu e generacije.

Nema se vremena zapažati stare “hiže“ Baumgartner kompoziciju svojih slika mozai no oblikuje i kombinira primjenom višeslojnosti i nanošenjem materijala kao što su blato,

S

i još mnogo toga...

www.kompas.hr

IZLOŽBA prekmursk

U

DEPECHE MODE u Zg 23.05.2013., sportska događanja hokej MEDVEŠČAK, rukomet,...

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

30. studenoga 2012.

sve anosti je svima zahvalio na kvalitetnoj suradnji te naglasio kako je jedna od osobitosti ovog godišnjaka što u kontinuitetu izlazi ve 21 godinu u zavidnim nakladama od 2.000 do 2.500 komada, koja je gotovo uvijek rasprodana.

Jedna od tema Kolendara je i 100. obljetnica akove ke Vajde, pa se uzvanicima prigodnim rije ima obratio i mr. sc. Vladimir Mesari , direktor te tvrtke. Potom je govorio prof. dr. sc.

Slobodan Kaštela, lan - suradnik HAZU-a, podsje aju i na 30 godina

Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu. Me imurski župan Ivica Perho istaknuo je 20. obljetnicu osnutka Me imurske županije tako er kao jednu od tema koje su na suvremen na in obra ene u ovom najnovijem izdanju Kolendara. Ujedno je svima zaželio svako dobro i sre u u novoj 2013. godini, za koju je Kolendar i pripremljen. U kulturno - umjetni kom programu nastupili su mladi župe Sv. Jelene Križarice iz Šenkovca i lanovi etnoradionice šenkove koga Dje jeg vrti a “Vrap i i”. (rr)

voju prvu samostalnu izložbu u Galeriji Kristofora Stankovi a u Gradskoj skupštini Grada Zagreba priredila je Larisa Golec iz Donje Dubrave. Ona je rodom iz Ruske Federacije, i to iz sibirskog grada Krasnojarsk, a snaha u Donjoj Dubravi od 1994. godine. U posljednje tri godine intenzivno je po ela svoj talent prenositi na platno, uz veliki poticaj ludbreškog slikara Zlatka Kapuste. Završila je i dvije godine aktivnog te aja slikanja kod akademskog slikara Ivana Lovrekovi a, prof. Svoje slike prvo je po ela predstavljati u Donjoj Dubravi i okolici te je postala lanicom Likovne udruge donjeg Me imurja, a od ove godine primljena je u poznatu varaždinsku likovnu udrugu LUV. Vrlo brzo je napredovala u

30. studenoga 2012.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEC, UTORAK, 4. prosinca, 19.30 sati Centar za kulturu

AKOVEC, ETVRTAK, 6. prosinca, 20 sati Centar za kulturu, Tribina - predstava “Ufuraj se i pukni“

London Calling Comedy - stand up komedija Otac i sin Kerekeš zajedno u Od prvog gostovanja u 2011. godini do sad sjeverna je Hrvatska ugostila 25 me unarodnih komi ara pred gotovo 3.000 ljudi, koji su u više od 18 sati smijeha uživali u britanskoj komediji uživo. London Calling ovaj put predstavlja vam etiri iskusna komi ara. Energi ni Novozelan anin Jamie Bowen, engleski odgovor na Jima Carreya, Jason Canning te dvije

mlade, uzbudljive i vrlo talentirane rastu e zvijezde: Pat Burthscher iz Kanade i Engleskinja Laura Carr spremni su da vas nasmiju do suza.

Za ovu stand up komediju potrebno je izdvojiti 40 kuna, a ulaznice su u prodaji na blagajni Centra za kulturu akovec, u Turisti koj zajednici grada akovca, Podroom Drinks & Music Clubu, te u Kino Galeriji Varaždin.

predstavi “Ufuraj se i pukni” Redatelj predstave Ljubomir Kerekeš osmislio je predstavu koja “plijeni zabavlja kom komunikativnoš u, a ništa ne gubi na humanisti koj sugestibilnosti“. Naime, inspiriran ispitima svoga sina, Kerekeš na scenu donosi predstavu punu uli nih

izraza, žargonizama, govore i o “jednoj generaciji oblikovanoj od devedesetih do danas, u doba neovisnosti, sa svim obilnim kontroverzama i dilemama“, te prikazuju i stvarne likove ispunjene problemima malog ovjeka (ljubavni jadi i problem

kog slikara Dubravka Baumgartnera

Prlekije i Saveza društava slovenskih likovnih umjetnika. Izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u domovini i inozemstvu. Radi u Muzeju u Lendavi kao kustos galerije i grafi ki dizajner. Organizator je i voditelj likovnih radionica i kolonija u Lendavi, kao što je, primjerice, LindArt. S obzirom na to da je Maribor ove godine proglašen Europskim gradom kulture, Baumgartner je sudjelovao u osmišljavanju i provedbi djela kulturnog programa i u Mariboru.

(Roberta Radovi ) ne znaju kamo. I to sve više postaje problematika našeg svijeta i društva. Zbog toga ve ina ljudi više nema vremena ni koncentracije zapažati stvari kao što su stare ‘hiže’. A možda ih za deset godina više ne e ni biti.

Izložbu je otvorio likovni kriti ar Marijan Špoljar, a postav se može razgledati do 10. prosinca. Osim slikarstvom, Baumgartner se bavi još i grafikom, ilustracijama, dizajnom i otografijom. lan je Društva likovnih umjetnika Prekmurja i

Likovna republika Sveti Martin na Muri prire uje izložbu slika svoje lanice Biserke Sobo an.

Otvorenje izložbe na temu “An eli” bit e u subotu 1. prosinca 2012. s po etkom u 17 sati u izložbenoj galeriji u zgradi Op inske uprave Sveti Martin na Muri. (sm)

Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida predstavilo likovne radove

Sredinom mjeseca, 16. studenoga, u prostorima pizzerije “Ro-Sa” Prelog otvorena je izložba likovnih radova lanova Društva distrofi ara i invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida.

Uvodno je o povijesti, aktivnostima i planovima Društva govorila predsjednica Miljenka Radovi , mag. iur. iz Preloga. Pozvala je prisutne da se uklju e u ovu akciju Društva, iji je cilj kroz prodaju izloženih djela prikupiti dio sredstava za nabavu novog kombi vozila, namijenjenog prijevozu osoba s invaliditetom, neophodnog da bi se održali postignuti i unaprijedili postoje i nivo usluga, koje pružamo našim lanovima. Ujedno je zahvalila Sandri i Robertu Švendi, vlasnicima pizzerie “RoSa“, koji su omogu ili korištenje prostora za održavanje izložbe, kao i stalnim sponzorima, restoranu “Prepelica“ Otok i trgovini “Ida Comerc“ iz Preloga.

O tome kako su bile organizirane likovne radionice i kako su nastajala izložena dje-

la govorio je voditelj likovnih radionica, nastavnik likovne kulture, pro . Mihail Mihajlov iz akovca. Napomenuo je da izložba otkriva neke talente, nove ideje i da se javno pokazuje unutarnji svijet umjetnika. O impresijama i iskustvima, kroz pri u pod nazivom “Sje am se“, govorio je jedan od autora, Miroslav Zorkovi iz Nedeliš a.

Izložbu je otvorio saborski zastupnik i gradona elnik Grada Preloga Dragutin Glavina.

Ujedno je obe ao potporu programima Društva, kako moralnu, tako i financijsku. U kulturnom dijelu programa nastupile su Izidora Mustak, devetogodišnjakinja iz Podbresta, odli na u enica OŠ Strahoninec i Umjetni ke škole u akovcu, koja je pro itala svoje pri e “Jesen je uzela kist“ i “Pri a uvelog lista“, te Barbara Zadravec iz Svete Marije, odli na u enica 3. razreda gimnazije u Srednjoj školi Prelog, koja se predstavila kao izvrsna pjeva ica, uz vlastitu pratnju na akusti noj gitari.

HKD “Pomurje” Lendava

PRVA SAMOSTALNA izložba Larise Golec iz Donje Dubrave

Nadahnu e joj je priroda Sibira i Me imurja svladavanju slikarskih tehnika, nakon ega stižu i rezultati. Na izložbi prevladavaju slike izra ene u tehnici “ulje na platnu”.

Sama izložba nema odre enu tematiku, ali ipak treba napo-

Izložba Biserke Sobo an

PRELOG - retrospektivna izložba

ovec stigli Panonski zidovi, njak i Gujdekove dveri zemlja, slama, drvo ili ak metalni predmeti. Takva kreativna igra rezultirala je slikama koje su etiketirane nazivima: Gujdekove dveri, Kürja lestvica, Kukur njak i Panonski zidovi. Takav postav izložbe sve nas vra a u dane sretnog djetinjstva i prizora “obloka i kukuružnjaka” i sli nih elemenata oku nica seoskih doma instava, koje su tematikom i motivima bliske svima nama u Me imurju. Autor na neki na in nostalgi no promišlja o prošlim vremenima: - To je jedna vrsta melankolije na vremena kada su ljudi bili više druželjubivi. Danas svi nekamo žure, a

neupisanoga željenog akulteta Krunoslava Prišta – Jan Kerekeš), samo a, potreba za društvom i razgovorom susjeda r eka (Ljubomir Kerekeš), ali i empatiju te oslonac pun bratske ljubavi (prikazan preko lika Zorana Prišta – Zoran Pribi evi ).

LIKOVNA republika

menuti posebno nadahnu e povezanosti njenih misli na prirodu iz njenoga rodnog Sibira i ljepote našeg Me imurja. Po mišljenju slikarskih kriti ara, Larisa je blago naklonjena re-

alisti nom izražaju sa svojim posebnim stilom izražavanja.

Njezin je moto: “Ako imaš talent, usavršavaj ga maksimalno i pomogni drugome da ga uo i i dalje razvija!”. (A.Fuš)

Održana kulturno - zabavna priredba “Hrvatski bal” Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje” u lendavskom hotelu “Lipa” organiziralo je tradicionalnu kulturno - zabavnu i gastronomsku priredbu “Hrvatski bal”, koji je ovaj put bio u znaku grada Zagreba.

U glazbenom dijelu nastupili su Maja Šuput i grupa Enjoy, dok su gastronomski doživljaj priredili zagreba ki kuhari, predvo eni majstorom kulinarstva i zlatnim hrvatskim kuharom Miroslavom Borov akom, uz pomo kuhara hotela “Lipa”.

Gosti iz Me imurske županije bili su zamjenik župana Matija Posavec, središ anski dogradona elnik Dražen

Srpak te Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a akovec. Svi su oni bili posebni i dragi gosti Antona Balažeka, župana Op ine Lendava, i anina Kutnjaka, predsjednika HKD-a “Pomurje”. (sm)

4

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEC - 7. - 11. prosinca Centar za kulturu ARGO - drama, triler

AKOVEC - PETAK, 14. prosinca, 13 i 19 sati Dvorana Graditeljske škole Mjuzikl “Footloose”

Glazbeni spektakl “Footloose” napokon

Film o spašavanju Amerikanaca za vrijeme iranske revolucije Pod palicom oskarovaca Bena Af lecka (redatelj) i Georgea Clooneya (producent), odli na gluma ka ekipa na velika platna donosi istinitu pri u o agentu CIAe koji predvodi operaciju spaša-

vanja šest ameri kih gra ana iz Irana. Film donosi napetu borbu za život, fascinantnu pri u koja je desetlje ima bila nepoznata javnosti. 1979. godine revolucija u Iranu doseže vrhunac napadom

na ameri ku ambasadu. 52 Amerikanca postaju taoci opasnih i nemilosrdnih vo a pobune. Šestorica su u potpunom kaosu i panici uspjeli izmaknuti i na i uto ište kod kanadskog velepo-

RAZGOVOR

S POVODOM PIŠE: ROBERTA RADOVI

ME IMURSKA PRIMADONA proslavila 88. ro endan

KUD “Sumarton“ priredio proslavu za Tetu Lizu lanovi ma arskog KUDa “Sumarton“ u petak 16. studenoga pripremili su veliko iznena enje Elizabeti Toplek - Teti Lizi za 88. ro endan. Za donjodubravsku primadonu organizirali su proslavu koja je održana na grani nom prijelazu Gori an u restoranu "Zelengaj". Od samoga dirljivog do eka s pjesmom u narodnoj nošnji, proslava je protekla u vrlo emotivnoj atmosferi. Na rastanku, uz oproštajnu su pjesmu potekle i suze. Zajedno su otpjevali nekoliko me imurskih pjesama kojih se još

rijetko tko sje a, a pjevali su i sve ma arske pjesme koje su zapo eli sumartonovci. Teta Liza ro ena je 16. studenoga 1924. u Donjoj Dubravi, gdje i danas živi. Teta Liza, poživjela nam još dugo godina! (A. Fuš)

SMOTRA dje jega folklornog stvaralaštva Mala Subotica

Poznati me imurski predstavnici na državnim smotrama

30. studenoga 2012.

“Ovaj krug sam smislio, ovaj krug sam stvorio, ovaj krug sam razbio, u vetar rasuo ...“ stihovi su kultne pjesme “Krug“ nekadašnjeg benda Ekatarine Velike, s kojima je zapo eo koncert “Come together“ prošli petak, 23. studenoga, u Starom hrastu u akovcu.

Prate i slogan toga glazbenog happeninga “4 u 1“ šarmantno je do arao broj gostuju ih bendova, kojih je, dakako, bilo ni manje – ni više nego etiri.

Doma e glazbene snage i bendovi Sanjari (CCR tribute), KRUG (EKV tribute), FKK (rock) i Genova (pop/rock/ blues/jazz) zapo eli su, kako je najavljeno, novi serijal koncerata u Starom hrastu. Niste bili na koncertu i ne prepoznajete tribute bend EKV pod nazivom “Krug“? Ne emo nikome zamjeriti nedostatnu glazbenu edukaciju. Bend je “krstio“ svoje ime doslovno par dana prije prvog predstavljanja javnosti.

Sasvim dovoljan razlog za razgovor s “krugovcima“, zar ne?

Zašto “Krug“ i kako je nastao?

Veseli de ki u najboljim godinama, rekao je netko iz publike za ovaj novope eni akove ki bend u petero lanom sastavu: Kristijan Barani (vokal), Robert Rešetar (gitara), An elko Novak – Kmica (bas), Aleksandar Toli – Sandy (gita-

slanika. CIA-ov stru njak za “izvla enje” Tony Mendez (Af leck) smišlja rizi an plan kako ih spasiti, opcija nije mnogo, a plan je apsolutno nevjerojatan!

Mjuzikl “Footloose” stiže u akovec u petak 14. prosinca.

Ove sezone, uz Marija Valenti a i Adama Kon i a, u Footlooseu je zaigrao i tinejdžerski idol iz Me imurja Bojan Jambroši u ulozi urnebesnog Willarda sa zaraznom pjesmom “Mama zna”. Footloose

je do sada zaraznim ritmovima, pri om i glazbom osvojio gotovo cijelu regiju. Ovaj mjuzikl je, kako mediji pišu, “raspametio Zagreb”, “rasturio Opatiju”, “podigao Arenu u Puli i osje ku Tvr u na noge” te “u inio Špancirfest najzanimljivijim do sada”. Kako su odlu ni u

KRUG - novi rock bend u akovcu koji “slavi” jednu od najkarizmati nijih ex-yu grup

Želimo u Me imurju organizirati veliki festival tribute bendova Ekatarine Velike

Pripremaju i play listu za prvi koncert, na prvom je mjestu bila pjesma 'Krug'. A kak' smo nekaj morali staviti na plakat, odlu ili smo da bend imenujemo po toj pjesmi

ra) i Renato Rešetar (bubnjevi). Zajedni ko d vo g o d i š nj e druženje i svirka rezultirali su tribute bendom Ekatarine Velike, pa je tako stvoreno i ime. - Pripremaju i play listu za prvi koncert, na prvom mjestu bila je pjesma 'Krug'. A kak' smo nekaj morali staviti na plakat, odlu ili smo da bend imenujemo po

toj pjesmi ...

A kak smo se udružili? Željeli smo uljepšati zajedni ke svirke i na i opravdanje pred ženama da kao idemo na tonske probe, a ne na gemište ... (smijeh)

Mladi smo, tek smo propupali ...

SANJARI - tribute bend Creedence Clearwater Revival

Podsje amo kako je ove godine obilježeno 18 godina od smrti kultnog pjeva a i gitarista Ekatarine Velike Milana Mladenovi a, koji se rodio u Zagrebu.

Hitovi “O i boje meda”, “Tattoo”, “Modro i zeleno”, “Budi sam na ulici”, “Kao da je bilo nekad”, “Ti si sav moj bol”, “Novac u rukama”, “Ja bih hteo da vladam”, “Zemlja“ bendu su svojevremeno dali ve u popularnost u Hrvatskoj nego u Srbiji. EKV je ostavila velik trag u popularnoj glazbi bivše države. Smr u Mladenovi a Ekatarina Velika je prestala postojati. U Beogradu i Podgorici, a i u Zagrebu, od 25. listopada ove godine postoje ulice koje nose ime Milana Mladenovi a.

Razgovor je vo en nakon što su “krugovci“ probili led ostalim gostuju im bendovima ve eri.

Mnogobrojna publika, srednje i mla e generacije, izvrsno je prihvatila njihov prvi nastup, pa su lanovi benda, vidno zadovoljni i dobrog raspoloženja, o svojim autorskim ambicijama nastavili kroz smijeh i šalu: - Uskoro emo snimiti novi CD ... (smijeh), mladi smo, tek smo propupali. Sad ozbiljno ...

Imamo par autorskih stvari, ali još slijedi završni 'hoch glanz'.

EKV je projekt koji emo nastaviti raditi, ali želimo imati i autorske stvari. Sad nakon koncerta idemo

AKOVEC Performans i izložba “Refleksije - ekologija kulturnog krajolika”

Mladi umjetnici performansom ukazali na problematiku “foteljaštva” našeg društva U sportskoj dvorani OŠ Tomaša Gori anca u Maloj Subotici nedavno je održana 12.

Smotra dje jega folklornog stvaralaštva, na kojoj se predstavilo trinaest folklornih skupina, jedanaest doma ih i dvije gostuju e. Na pozornici u Maloj Subotici plesala su, pjevala i igrala se djeca iz HKUU-a Sveti Martin, KUD-a Katruže Ivanovec, KUU-a Zasadbreg, KUU-a Fijolica Orehovica, KUD-a iz Babine Grede, KUD-a Dr. Vinka Žganca Vratišinec, KUD-a Zvon – župne zajednice Mala Subotica, KUD-a Ma kovec, KUD-a Kaštel Pribislavec, KUD-a Donji Vidovec, KUD-a Donji Kraljevec i OŠ Starše iz Slovenije. Njihove nastupe ovu je godinu pratila

(nova) prosudbena komisija u sastavu prof. Klaudija Vidovi , prof. Boris Novak i Darko Gr i , koja je izabrala šest skupina koje e Me imursku županiju predstavljati na županijskim smotrama diljem Hrvatske. Tako e prema odluci komisije KUD Žiškovec na dje je Vinkova ke jeseni, HKUU Sveti Martin odlazi na dje je akova ke vezove, KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica na državnu Dje ju smotru u Kutinu. KUU Zasadbreg na Me unarodnu smotru djece i mladih u Zagrebu, KUD Donji Vidovec na Dje ju smotru u Svetu Nedjelju, dok pak e KUD Ma kovec predstavljati Me imurje na Dje jim igrama na Bedenku u Vo incima. (so, foto: zv)

Kreativni mladi umjetnici provokativnim performansom u prostoru galerije “Scheier“ u akovcu u etvrtak 22. studenoga otvorili su me unarodnu izložbu “Re leksije ekologija kulturnog krajolika”, koja je dio programa ovogodišnjeg ACTFEST-a.

Vrhunac otvorenja bilo je piljenje fotelje koja je pristigla iz nedavno poplavljenih Puš ina i “donacijom” vlasnika, odnosno tvrtke “ akom“. Mladi umjetnici ovim su inom simboli no ukazali na problematiku “foteljaštva” našeg društva, koje prati bivša ali, na žalost, i sadašnja vremena, uz poruku da se treba di i iz postoje ih fotelja i dati novi zamah u društvenim promjenama, kako je

Sudionici projekta “Refleksije” naglasio Kruno Jošt u ime doma- iz Srbije i Nina Jeza iz Slovenije te ina ACTFEST-a i “suu esnika suradnici Maja Kohek i Simon umjetnika” piljenja fotelje.

Poldauf iz Slovenije, Smiljana ŠaU osmišljavanju i kreiranju fari i Milivoj Kuhar iz Hrvatske. programu, osim Jošta, sudjelovali Beogra anka Jelena Veljkovi , su umjetnici Elisa Fabia Schön- nezavisna kustosica, u svojim se herr iz Njema ke, Vaida Blazyte dosadašnjim radovima ponajviiz Litve, kustosice Jelena Veljkovi še bavila fenomenom privatnih

i javnih prostora. O gostovanju u Me imurju kazala nam je: - Pozvana sam u akovec na rezidencijalni program s ciljem da se okupe kreativci s raznih strana svijeta i osmisle program kojim e djelovati koloborativno u suradnji s doma im umjetnicima, sa svrhom uklju ivanja lokalnog stanovništva. Ovdje smo proveli 11 dana i za to vrijeme ostvarili smo 2 videomaterijala i 1 performans. Izložbu smo nazvali 'Re leksije - ekologija kulturnog krajolika'. Nazivom 're leksije' htjeli smo naglasiti svoje vi enje vašeg krajolika, a nastavkom naziva izložbe željeli smo naglasiti dostupne resurse za stvaranje ne ega novog, ime se može oplemeniti postoje i gradski prostor.

30. studenoga 2012.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEC - UTORAK, 11. prosinca, 20 sati Centar za kulturu - Mala scena “Vinko Lisjak“ BALKAN CLARINET SUMMIT

n u akovcu! nakani da u ova teška vremena i razdoblje blagdana rasplešu baš svaki kutak Hrvatske, odlu ili su samostalno do i u akovec te oraspoložiti i “raspametiti” i njegove gra ane. Mjuzikl “Footloose” održat e se u akovcu u dvorani GOC-a. U planu su dvije

pa

Cilj: Open Air festival EKV tribute bendova u Me imurju Iako djeluju kao složan tim, na pitanje gdje se vide za pet godina došli su inspirativni odgovori: - U politici. Na burzi. Kao osvaja i hrvatske glazbene scene ... (smijeh) Nadamo se krenuti u Beograd na grob frontmena Ekaterine Velike Milana Mladenovi a. Najve i cilj je organizacija

Koncert Stridonna

Šest klarinetista iz šest zemalja na turneji izvedbe: matineja u 13 h i ve ernja predstava u 19 h, za koje ve postoji više od 1.500 rezervacija osnovnih i srednjih škola. Footloose pršti pozitivnom energijom mladih izvo a a, nevjerojatnim pjevanjem, dinami nom koreogra ijom i rasvjetom.

Koncert u Starom hrastu oplemenili su i nastupi bendova FKK i Genova, koji donose mladena ku svježinu i nove ritmove u naš grad. Sanjari, Tribute bend Creedence Clearwater Revival, oduševili su izvedbom starih dobrih hitova poput: Have you ever seen the rain?, Hey, Tonight, Proud Mary, Green River ... Bila je to ve er žive, iskrene i dinami ne rock svirke za pam enje.

Veseli de ki u najboljim godinama - KRUG tribute bend Ekatarine Velike mjesec - dva u izolaciju, drasti nu karantenu (smijeh), da se nakon ovog koncerta nalik Woodstocku pripremimo za sljede i napad.

Jer, previše smo se izložili javnosti ... (smijeh). Ve erašnjim smo koncertom zadovoljni, jedino su slabo grudnjaci letjeli!

ŠTRIGOVA

i inicijativa organiziranja velikog festivala u Me imurju, koji bi okupio desetak tribute bendova EKV-a, nešto kao Open Air festival u ljetnim mjesecima.

Pjesma “Krug“, kojom je zapo eo koncert, govori o životnom putu koji svatko mora pro i da bi zaokružio svoj životni krug. Neminovnost “kruženja“ i ispunjavanja životne misije na ovom svijetu je prolazak kroz mnogobrojne ljepote, ali i probleme življenja.

Zato je svaki život za sebe originalan i neponovljiv. Ideja i poruka pjesme je snažna. Takav snažan put želimo i ovom novom bendu.

Neka ustraju u svom naumu i prijateljskom druženju me usobno i s publikom. Neka kroz glazbu budu promicatelji svega onog što naše živote svakodnevno ini vrijednima i jedinstvenima.

Klarinetisti iz šest država otkrili su zajedni ka glazbena obilježja. Svaki je glazbenik donio vlastita djela iz svoje tradicije, koja su Steffen Schorn i Claudio Puntin prilagodili za ovaj iznimni ansambl, uzimaju i u obzir i mogu nosti improviziranja. Nakon koncerata u Ateni, So iji, Beogradu, Novom Sadu i Sarajevu, projekt

BALKAN Clarinet Summit stiže i u Hrvatsku. Gostuju Stavros Pazarentsis (klarino A, Gr ka), Sergiu Balutel (klarinet B, Rumunjska), Oguz Büyükberber (klarinet, bas klarinet, Turska), Slobodan Trkulja (klarinet, Srbija), Claudio Puntin (klarinet, klarinet Eb, bas klarinet, kontrabas klarinet, aranžman, Švicarska/Italija) i Steffen Schorn (bas

East Gipsy Band

klarinet, kontra alt klarinet, aranžman, Njema ka).

Koncert je organiziran u suradnji s Goethe institutom u Zagrebu.

Ulaznica je 20 kuna. O ekuje vas jedinstvena povezanost jazza, kreativne komorne glazbe i balkanske tradicije klarineta – neobi no, inovativno i u svakom slu aju jedinstveno!

Gipsy Swing Quartet

AKOVEC Završen 18. JAZZ FAIR

Razumjeti jazz je “milost” Proteklu subotu gostovanjem sjajnih ma arskih glazbenika jazz/world fusion sastava DJABE završilo je još jedno izdanje Jazz faira. Ovogodišnji 18. po redu me unarodni festival jazz glazbe u akovcu bit e zabilježen po izvrsnim programima koje je organizator uspio osigurati unato kriznim vremenima. U trodnevnom programu od 22. do 24. studenoga na sceni Centra za kulturu, kako je u ime doma ina kazao Ladislav Varga, gostovalo je pet sastava, od toga dva ma arska, jedan slovenski te dva hrvatska, koja dolaze iz Siska i Osijeka: - Uspjeli smo sa uvati festival i osigurati trodnevni program uz pomo Ministarstva kulture RH, sponzora i potporu Me imurske županije i Grada akovca.

Po prvi put u ovih 18 godina

imamo izraz 'blues' s gostovanjem ljubljanskog The Tzar Bluse Banda. Do sada još jedino na Jazz fair programimima nismo imali 'free jazz', kazao je Varga, te nastavio: - Možda je ta varijacija jazza još 'preteška' za obi ne gra ane i publiku koja nema dovoljno predznanja o jazzu. Ali, s obzirom na to da nas akove ka publika vjerno i u dostatnom broju prati ve toliki broj godina, možda uz polet privrede osiguramo ponovo etverodnevne programe, u kojima emo mo i predstaviti i 'free jazz' glazbenike.

Ve prvu ve er na tribini “ akovec etvrtkom” svi poklonici jazz svirke imali su na “meniju” dvije poslastice. ast sve anog otvaranja 18. Jazz faira imao je Damir Kukuruzovi i Gipsy Swing Quartet te izvrstan East Gipsy Band iz Budimpešte. Drugi dan Jazz faira nastavljen je gostovanjem hrvatskih glazbenika okupljenih

Ženska vokalna skupina “Stridonne“ prire uje drugi samostalni koncert u subotu 1. prosinca 2012. u predvorju Osnovne škole Štrigova.

Po etak je koncerta, koji je uvod u adventsko vrijeme i predboži ne blagdane, u 17 sati. (sm)

Damir Kukuruzovi

u Jazzy Nyul Project, u kojem svira i akov anin Robert Jambruši Džebo i The Tzar Blues Banda iz Ljubljane.

Jazz razvija sklonost prema dobrom U razgovoru s Damirom Kukuruzovi em, jednim od najboljih jazz gitarista na našim prostorima i velikim ba-

štinikom glazbene ostavštine Djanga Reinhardta, francuskog gitarista romskog porijekla, ro enog u Belgiji, naglašena je bit jazz glazbe: - Cijeli život sam u glazbi.

Zanimaju me samo dobra gitara i dobar jazz. Svirao sam i country i blues, ali prva i najve a ljubav mi je jazz. Jazz je fuzija svega, to je sklonost prema dobrom i lijepom glazbenom izri aju. Jazz je nadogradnja u glazbi i korak dalje, odnosno odluka da se krene prema ne em dobrom. Imam Gipsy Swing Quartet s kojim sviram tradicijsku mješavinu ciganske romanse s ameri kim jazz standardima. Jazz glazba temelji se i na starocrkvenim ljestvicama, pa on na neki na in ima i religijsku notu. Ne može ga svatko razumjeti. “To je milost“, rekli bi sve enici. Zato on nije komercijalan, jer za razumijevanje jazza potrebna je odre ena intelektualna širina, ali on u svakom slu aju ja a ovjekov duh i razvija sklonost ovjeka prema dobrom. Eto, to je jazz. (Roberta Radovi )

Bend GENOVA donosi svježinu i nove ritmove u naš grad

Film Udruge “Trash“ “Long Banana“, redatelja Jurice Hižaka, nagra en je diplomom na 44. Reviji hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva u akovu

Kustosice Jelena Veljkovi iz Srbije i Nina Jeza iz Slovenije

akovec je “mrtav” grad?!

Slovenka Nina Jeza naš je grad doživjela kao “mrtav”. Nema puno umjetnika, a ni gradske ulice ne odišu kreativom, te nastavlja: - Imali smo malo vremena da napravimo izložbu, a nismo se ni me usobno poznavali. Danas malo ljudi ide u galerije, stoga smo odlu ile 'galeriju' premjestiti na gradske ulice. Izložbu smo osmislili na na in da je vide svi prolaznici grada.

Izložba, odnosno videozapis šetnje od 10 km pomo u

ogledala izme u Puš ina i akovca, koji je nazvan “That's it?”, mogla se pogledati kao projekcija na prozorima galerije “Scheier“ ve od sumraka dana ili tijekom itave no i, ime se avangardna umjetnost dovela na akove ke ulice. Zvuk koji je pratio umjetni ki video Vaide Blazyte mogu e je bilo poslušati preko radijske frekvencije na radioure ajima, na mobilnim telefonima s radijskim prijamnicima ili mp3 playerima s ugra enim radioprijamnicima.

(Roberta Radovi )

Udruzi “Trash“ pripala je ast da svojim ilmom otvori 44. Reviju hrvatskog ilmskog i videostvaralaštva, završnu godišnju priredbu neprofesijskog ilmskog i videostvaralaštva u Hrvatskoj, na kojoj je ove godine prikazan rekordan broj ilmova.

Revija je ove godine održana u akovu u organizaciji Hrvatskoga ilmskog saveza i Foto - kino kluba akovo, a prijavljeno je bilo 159 ilmova, me u njima i ilm Udruge “Trash“. ast da otvori reviju pripala je potpredsjednici hrvatskog Sabora Dragici Zgrebec, porijeklom iz Nedeliš a, koja je zatim prisustvovala i projekciji ilma “Long Banana“, koji ju je, kako je sama istaknula, ugodno iznenadio.

- Prepoznala sam neke od lokacija na kojima ste snimali uz rijeku Dravu, a što se ti e samog ilma, bio je vrlo zabavan, poru ila je lanovima Udruge “Trash“ nakon projekcije potpredsjednica hrvatskog Sabora.

Njezino mišljenje podijelio je i ostatak publike, pa je tako ilmu “Long Banana“ dodijeljena specijalna pohvala (diploma) 44. Revije hrvatskoga ilmskog i videostvaralaštva, nagrada koju dodjeljuje festivalska publika. Podsjetimo, ilm Udruge “Trash“ “Long Banana“ jedan je od rijetkih hrvatskih westerna. Film je sniman tijekom 2011. godine na pet lokacija s ilmskom ekipom koju je sa injavalo ak 30 glumaca. Ve ina materijala snimljena je u okolici Va-

raždina, no klju ne scene odigrane su u ekoselu Žumberak.

Glavne uloge tuma e dugogodišnji lanovi Udruge “Trash“ s iskustvom glume u nekoliko trash blockbustera, kao što su “Overpunishment“ i “Sun Tzu“, a kao posebna goš a glavnu žensku negativku tuma i poznata manekenka i voditeljica emisije “Svjetla Hollywooda“ Branka Prišli .

Radnja ilma vrti se oko zlog gradona elnika Mr. Mayora i njegove ljubavnice Emily, koji žele zapo eti rat izme u ran era i miroljubivih Bukkake Indijanaca koji žive u šumi uz obalu rijeke.

Isje ci iz ilma prikazani su i na 6. Trash ilm festivalu u Varaždinu, koji organizira Udruga “Trash“.

Otvorene prijave za 4. VAFI Otvorene su prijave za 4. Internacionalni festival animiranog ilma djece i mladih Varaždin. Kao i svake godine, na VAFI se mogu prijaviti animirani ilmovi koje su radila djeca i mladi do 18 godina.

Rok za prijave ilmova je 25. sije nja 2013. godine, a mogu se prijaviti ilmovi nastali u zadnje dvije godine, ukoliko nisu ve bili prijavljeni na VAFI. Od sada e se VAFI održavati zadnji vikend u travnju, pa su datumi 4. VAFI-ja 25. - 28. travnja 2013.

Partner je MTV Hrvatska, a VAFI e i i pod sloganom "Glazbeni VAFI"!

Informacije, pravilnik i prijavnica mogu se preuzeti na Internet adresi www. va i.hr.

6

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba ...

KAJ TE BRIGA KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Mark J. Penn i E. Kinney Zalesne -”Mikrotrendovi”

Pismo roditeljima

Uz toliko pozornosti poklonjene maloljetni kom kriminalu, teško je primijetiti mlade koji postižu do sad nevi ene uspjehe. Uz toliko pozornosti poklonjene siromaštvu kao uzroku terorizma, teško je primijetiti da se iza mnogih napada kriju upravo bogatiji i obrazovaniji teroristi. Uz toliko pozornosti poklonjene velikim organiziranim religijama, teško je primijetiti da najbrže rastu baš nove, male sekte.

Svijet se uvelike promijenio tijekom posljednjih desetlje a, a kako i koliko, pokazuje ova knjiga.

P

regledavaju i Facebook, naišao sam na pjesmu “Facebook” Eda Maajke, koju je redatelj spota podijelio s ostalima na svom zidu. Pjesma je u prvih 24 sata na Youtubeu skupila više od 50.000 pogleda. im sam to vidio, pomislio sam – bravo, Edo, pun pogodak! Tema o kojoj doma i glazbenici zatupljeni postratnom i tranzicijskom socijalom ne govore, a i te kako se ti e društvenih promjena o kojima mnogi reperi i rockeri vole pri ati. Kona no, pomislio sam, da se netko sjetio re i pokoju i o fenomenu Facebooka. ejzbuk mi je oteo jarane, pjeva Edo, i u liku osnovnoškolca iz susjedstva pri a o svim onim of line aspektima života koje smo zbog sveop e internetizacije društva zanemarili, bili svjesni toga ili ne. Klinci, koji su glavni protagonisti spota, u jednom se trenutku igraju rata.

Ovaj jasni redateljski komentar u svojevrsnoj tehnici kontrasta (slika prikazuje suprotno od onog o emu pjesma govori) sjetio me na “Pismo generaciji”, elektroni ko pismo koje je svojedobno kružilo po, opet – Facebooku. ismo je govorilo o tome kako smo se igrali rata, kauboja i indijanaca, po cijele dane nas nije bilo kod ku e, vozili smo bicikl bez kacige, padali s drve a, lomili ruke, dolazili ku i blatnjavi, nadrapali od mame ili tate, i nakon svih tih, danas nezamislivih dje jih radnji – izrasli smo u normalne, zdrave ljude. dina je pjesma sjajna jer otvara neka pitanja, no mislim da on sam

F

P

E

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

Mo samostalnog odlu ivanja nikad nije bila ve a, a razloge i obrasce donošenja odluka nikad nije bilo teže razumjeti i analizirati. Vještina mikrociljanja - prepoznavanja i komuniciranja s malim i zna ajnim podskupinama o njihovim potrebama i željama - nikad nije bila klju nija za marketing ili politi ke kampanje.

Mark J. Penn, u suradnji s E. Kinney Zalesne, sakupio je na jednom mjestu sedamdeset pet mikrosvjetova: u politici, poslovnom svijetu, slobodnom vremenu, vezama ... prikazao ih kroz razli ita istraživanja,

BELETRISTIKA: 1. Danielle Trussoni: Angelologija 2. Peter Carey: Moj život kao lažnjak 3. Ahmet Hamdi Tanpinar: Institut za namještanje satova

PUBLICISTIKA: 1.Mark J. Penn i E. Kinney Zalesne: Mikrotrendovi 2. ur a Kneževi : Feminizam i kako ga ste i ankete, psihografske analize i pokazao itateljima kako je univerzalni pristup svijetu mrtav.

3.Jonah Lehrer: Proust je bio neuroznanstvenik

ALBUM TJEDNA

The xx - “Coexist” ne bi želio da paranoi no zaklju ujete kako je Facebook sranje i kako je nova tehnologija, s ekranima koje moramo dirati, djelo avola. No, kako pjesma ne daje odgovor, nego samo otvara pitanje, imam potrebu staviti to ku na i. roblem otu enja je stvar društva, kao što nam i “Pismo generaciji” lijepo ocrtava, a ne Facebooka. Ljudi se bune protiv Facebooka na njemu samom, pa pišu da im se ne svi a ovo ili ono novo gra i ko rješenje, pa da nas Zuckenberg tjera da koristimo su elje koje ne želimo, jer nam je staro bilo draže itd. Zuckenberg nam je cijelu platformu za komunikaciju dao badava, za razliku od T-coma ili Vipa, pa ako ti se ne svi a, brate, onda obriši svoj Facebook pro il! to što moji jarani po cijeli dan vise na Fejsu, nije kriv ni Zuckenberg, ni tehnologija touch-screena, ni reklame na TV-u, nego vrlo jednostavno – obiteljski odgoj i suvremeno društvo.

P

A

br. 899

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Na svom debi albumu bili su tako mirni, tihi i samozatajni. Takvi su i ostali na svom drugom uratku, nazvanom “Coexist”, jedino što više nisu kvartet, nego trio, i ta injenica nije važnije utjecala na nastanak i izdavanje ovoga malog remekdjela. Kao i njihov debi, “Coexist” krase sli ni trikovi, no izneseni su i obra eni na ponešto zreliji na in. “Coexist” problematizira partnerske odnose na dovoljno op enitoj razini da se njihove rije i mogu svakako protuma iti, a muzika satkana od melankoli nih gitaristi kih i klavijaturisti kih premaza podcrtanih ritam mašinama kreira razne varijacije sjete, ruminiranja, priželjkivanja i gorko - slatke nostalgije.

Tu su još i reverb te eho kao metode do aravanja titranja unutarnjih emocija. The xx ve inu svojih emocija do aravaju kao titraje, odnosno kao izmjenu momenata uživanja s partnerom i momenata skepse.

Po etna pjesma na plo i, ujedno i singl, “Angels”, postavlja osnovni ton albuma i po svom krajnjem dojmu koji ostavlja na slušatelja podsje a na beznadno zaljubljene country duete po principu: “Ona tebe voli i ti nju voliš”. I, u em je onda problem, pitalo bi neko eljade sklono konkretnom doživljavanju problema. Od-

govor se ne dobiva, nego se navješ uje da je rije o osobnoj nesigurnosti pojedinca koje onda prije i potpuno prepuštanje partneru.

Kombiniranje muških i ženskih vokala donijelo je posebnu rezonancu kroz cijeli album, poglavito u spajanju s elektronikom, kojoj su doista udahnuli dušu. “Try” je spectorov-

MOZAIK KNJIGA

Rosamund Lupton: - “Poslije svega” Najnoviji hit roman Rosamund Lupton “Poslije svega” je vrlo uvjerljiva, uzbudljiva i napeta pri a o majci koja ini sve kako bi zaštitila svoje dijete. Radnja zapo inje crnim dimom koji stvara mrlju na plavetnilu ljetnoga neba. Škola je u plamenu.

Jedna majka, Grace, ugleda dim i potr i. Zna da je unu-

tra njezina k er tinejdžerica.

Utr ava u zgradu, u buktinju kako bi spasila svoje dijete.

Ali požar nije stvar slu aja. Postaje sve jasnije da ga je netko podmetnuo. I da je netko pokušao taj zlo in podmetnuti nekome drugome. Poslije svega, Grace mora otkriti identitet osobe koje je požar podmetnula i koja

još nije izvršila svoju nakanu. Šok e biti još ve i kad Grace spozna da su njezina djeca i dalje u opasnosti. Mora se boriti protiv granica svoje tjelesne snage i otkriti neograni enost ljubavi.

Dobitnica knjige iz prošlog broje je: Marijan Soldat iz Pribislavca

Popis pjesama 1. Angels 2. Chained 3. Fiction 4. Try 5. Reunion 6. Sunset 7. Missing 8. Tides 9. Unfold 10. Swept Away 11. Our Song

ski pop razmontiran do zadnjeg “šerafa” i ponovo oživljen kroz kasnono nu elektropop optiku.

“Reunion” je zajedni ko uzdisanje na udnovatim klavijaturama uza stihove “We visit a life we both left behind”, dok najbolja pjesma na albumu “Swept Away” ujedinjuje cohenovski senzibilitet, trip-hop, i zvuk gitare na reverbu, što ostavlja dojam prozra nosti i opsjednutosti.

The xx su ovim albumom potvrdili medijsku halabuku oko istoimenog debija i dokazali da kod njih uspjeh nije bio slu ajan.

(Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

30. studenoga 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ...

96 SATI: ISTANBUL

HOTEL TRANSYLVANIA

akcijski krimi triler Režija: Olivier Megaton Uloge: Liam Neeson, Maggie Grace, Rade Serbedzija

animirana komedija sinkronizirana na hrv. jezik!

Režija: Genndy Tartakovsky Uloge: Dražen u ek, Ana Begi , Iva Šulenti , Mila Elegovi , Jan Kerekeš, Goran Grgi , Nenad Cvetko...

Dobro došli u Hotel Transylvaniju, Drakulin raskošan rezort s 5 zvjezdica, gdje sva udovišta i njihove obitelji mogu mirno živjeti, slobodni od doticaja s ljudskim svijetom. No, evo jedne malo poznate injenice o Drakuli: on ne samo da je Princ tame, nego je i otac. Pokušavaju i zaštititi svoju k erku Mavis, Drakula izmišlja pri e o raznim opasnostima kako bi je odvratio od njezinoga pustolovnog du-

ha. Kao raj za Mavis, on otvara Hotel Transylvaniju, gdje njegova k i i neki od svjetski najpoznatijih udoviša – Frankenstein i njegova nevjesta, Mumija, Nevidljivi ovjek, opor vukodlaka i ostali – mogu uživati u miru i sigurnosti. Za Drakulu nije nikakav problem ugostiti sva ta legendarna udovišta… Ali, cijeli taj svijet bi mogao biti uništen nakon što jedan obi an mladi nai e na hotel i baci oko na Mavis.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Iron sky” je režirao a) T. Vuorensola b) J. Watkins c) J. Goddard Dobitnik iz prošlog broja: Ivana Januši , Šenkovec

petak, 30.11.

18.00 HOTEL TRANSYLVANIA animirana komedija sinkronizirana na hrvatski jezik!

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

Ime i prezime: ______________________

animirana komedija sinkronizirana na hrvatski jezik!

Pleme inovatora i kreativaca Jedna od Internet adresa koja e vas odvesti u svijet kreativnosti i inovativnosti svakako je i http:// www.getthefive.com/.

Pruža obilje neizvjesnosti i poziva na dugotrajnije sur anje. Izgleda poput digitalnog salona ispunjenog duhovitostima, mudrostima i idejama inovatora i kreatora koji raspravljaju

o pop kulturi, suvremenim poslovnim strategijama, uspješnim inovacijama i provokativnim idejama, konzumerizmu i materijalizmu. Posjetitelje uvodi u pleme dizajnera i pisaca.

Poti e na kreativno razmišljanje i neograni enu maštu. Izvorište je novih ideja i promišljanja. Svakako posjetite!

akcijski krimi triler

16.00 VJETROPLJUS Dramski studio “Dada“ KD-a “Pinklec“ akovec premijera predstave za djecu

18.00 HOTEL TRANSYLVANIA animirana komedija sinkronizirana na hrvatski jezik!

IRON SKY

WEB PREPORUKA

20.00 96 SATI: ISTANBUL nedjelja, 2.12.

20.00 96 SATI: ISTANBUL akcijski krimi triler

1. MADAGASCAR 3 2. GLUP, GLUPLJI, NAJGLUPLJI

THE WOMAN IN BLACK

cira da pripreme invaziju na Zemlju. Nacisti ka lete a NLO armada spremna je na napad, vremena je sve manje!

akcijski krimi triler

subota, 1.12.

18.00 HOTEL TRANSYLVANIA

da spasi svoju k erku od otmi ara. Murad (Rade Šerbedžija), otac jednog od ubijenih otmi ara, želi osvetu za smrt svoga sina te otima Liama Neesona i njegovu ženu, a u spasila ku misiju kre e njihova k i.

DVD, BLUE RAY IZLOG Nacisti su nakon kraha u II. svjetskom ratu prebjegli daleko, ak na Mjesec.70 godina su stvarali svoje carstvo na Tamnoj strani Mjeseca. Kad ameri ki astronauti ugroze njihovu bazu, Mjese ev Fuhrer odlu i da je vrijeme za povratak. etvrti Reich odlu i poslati dva nacisti ka ofi-

20.00 96 SATI: ISTANBUL

l. br: _______________________________

________ _____________________________

Nakon velikog uspjeha trilera “96 sati” iz 2009. godine, nastavak je bio samo pitanje vremena. Liam Neeson se vra a kao Bryan Mills, umirovljeni agent CIA, sa specijalnim vještinama, kojeg ništa nije sprije ilo

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

A r t hu r K ipp s je odvjetnik kojemu je umrla žena, a njegova tuga stavlja mu posao u drugi plan. Uskoro e se uputiti u osamljeno seoce ne bi li tamo riješio poslove pokojnog klijenta. Ubrzo po dolasku postane mu jasno da mještani kriju

16.00 i 18.00 HOTEL TRANSYLVANIA

3. KRONIKE 4. PROMETEJ

animirana komedija sinkronizirana na hrvatski jezik!

5. LEDENO DOBA 4 6. DADILJA

20.00 96 SATI: ISTANBUL

7. TA LUDA LJUBAV

neobi nu tajnu. Doznaje da je ku a koja je pripadala pokojniku ukleta te da je opsjeda duh žene...

akcijski krimi triler

utorak, 4.12.

8. SJENE TAME 9. PROJEKT X

19.30 LONDON CALLING COMEDY

10. JOHN CARTER

stand-up komedija

INTERNET I RA UNALA

srijeda, 5.12.

VOIP VoIP tj. Voice over IP ozna ava tele oniju putem interneta i lokalnih mreža digitalnom tehnologijom, ali ujedno i hardver i so tver koji se koristi u ovu svrhu. Uz veliku fleksibilnost što se ti e poziva i ure aja, najve a prednost prek klasi nom tele onijom je svakako i cijena.

Iako je po etna cijena nabavke nove opreme mnogima prepreka (stari tele onski ure aji se nažalost mogu koristiti samo uz dodatne adaptere), uštede kroz razlike u cijenama poziva e vrlo brzo nadoknaditi uloženo. U slu aju da su pozivi usmjereni preko internet VoIP servisa preko ra unala ili pak pametnog tele ona, nekih dodatnih troškova što se ti e nove opreme ni nema - dovoljan vam je so tver za razgovor na ra unalu ili pametnom tele onu koji ve posjedujete i veza na internet.

U slu aju poziva izme u dva VoIP ure aja troškova gotovo da i nema - pla a se jedino koli ina internet prometa utrošenog za

ponedjeljak, 3.12.

nema filmskog programa

etvrtak, 6.12. poziv što je relativno malo, no ono što se ina e pla a je interkonekcija izme u VoIP poziva i fiksne ili mobilne mreže gdje su opet cijene esto dosta manje nego direktno u tim mrežama.

Kod primjene unutar tvrtke, fleksibilnost postavki VoIP instalacije dolazi do izražaja - preusmjeravanja, tele onska sekretarica, kon erencijski pozivi, snimanje razgovora - sve ovo je vrlo lako postaviti bez ikakvih promjena što se ti e fizi ke in rastrukture.

Kvaliteta poziva tj. zvuka u ve ini slu ajeva nadmašuje klasi nu tele oniju, a mogu e je i dodavanje

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

videa za video pozive te telekon erencije.

Internet veza je vrlo važna karika kod VoIP tele onije - budu i da kvaliteta razgovora direktno ovisi o internet vezi, dodatne postavke na internet vezama poput postavljanja prioriteta za VoIP pakete putem QoS sustava ili pak odvajanja veze za potrebe VoIP tele onije.

U suprotnom slu aju se vrlo lako može dogoditi da tele onski poziv bude prekinut slanjem e-maila ili otvaranjem internet stranice...

Tako er, kod lošijih internet veza može do i do pojave kašnjenja ali i izobli enja zvuka i povremenih prekida u vezi - što su problemi kojih kod klasi ne tele onije gotovo da i nema. Budu i da se toliko ovisi o internet vezama i udaljenim servisima, za uspostavu hitnih poziva (112 - hitna pomo , policija, vatrogasci...) se ne preporu a oslanjanje na VoIP tehnologiju, ve bi kao sigurna alternativa trebao biti spreman fiksni ili mobilni tele on.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

Tribina

UFURAJ SE I PUKNI kazališna predstava 20 sati

DOM KULTURE PRELOG

subota, 1.12.

17.00 MUMINI I POTJERA ZA KOMETOM avantura, animirani, obiteljski

nedjelja, 2.12.

17.00 MUMINI I POTJERA ZA KOMETOM avantura, animirani, obiteljski

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

Lifestyle NOVI MODNI ZIMSKI TREND

ZABAVA - REKREACIJA

Životinjski likovi na vašoj odje i ili modnim dodacima!

Što raditi za vrijeme turobnih i hladnih zimskih dana?

Volite životinje? Ako da, zašto ne biste onda njihove likove nosili na svojim odjevnim predmetima i modnim dodacima. Naime, jedan od modnih trendova ove jeseni jesu likovi raznih životinja utisnuti, izvezeni ili printani ponajprije na razli itim majicama i vesticama, a onda i šalovima, kapama, rukavicama, torbama ... Dakle, kada govorimo o raznim životinjskim likovima, ne mislimo na tigraste ili zmijske uzorke na materijalima, nego na lica i tijela razli itih životinja. Iako je ve ina te odje e namijenjena više za ležernije trenutke, neke kombinacije mogle bi pro i i pod polusve ane kombinacije ili kombinacije za ve ernje izlaske. I prije nego što investirate u odjevni predmet sa životinjskim motivima, možda ete se pitati kamo taj trend vodi...

Ono što možemo re i jest da je jako dobro prihva en u svakodnevnoj “uli noj“ modi i nemojte o ekivati da ete biti jedini da ove zime imate “životinje“ na svojoj odje i.

Mra ni, hladni, tmurni i vlažni zimski dani su pred nama. No, i u njima je mogu e uživati na poseban - zimski na in. Kada do e takav dan, umjesto da se depresivno vu ete po domu i ne znate što bi sami sa sobom, uživajte u njegovoj toplini i opuštajte se rade i stvari koje volite. Ili pak prihvatite što vam donosi priroda u svoj svojoj zimskoj ljepoti.

Jesensko/zimska moda Mnoge žene više vole jesensko/zimsku odje u iz jednostavnog razloga, jer

Ki i šarene kombinacije Ponekad i nije tako loše obu i nešto ki asto i šareno, jer ova odje a e vas oraspoložiti u tmurnim, hladnim, zimskim danima. Nabavite zabavne kape, šalove, rukavice i odje u

kuglica, blagdanski ugo aj, miris kuhanog vina, primamljive hrane i slastica, boži ne pjesme ... Jednostavno ne možete ne voljeti advent, a ako to nije razlog da iza ete van ku e, onda ne znamo što je. Proše ite u društvu prijatelja i dragih osoba i jednostavno uživajte! Udahnite duboko i zapamtite taj trenutak za cijeli život.

Planinarite je treba više, pa to podrazumijeva i više šopinga. U redu, šalu na stranu, ali morate priznati da slojevi odje e koje morate odjenuti na sebe i kombinacije koje možete raditi jednostavno imaju posebnu ar. Nema ni eg ljepše nego dok se utoplite u odje i od glave do pete i proše ete gradom. Zima ima neku svoju mistiku.

Sanjkanje dok pada snijeg Još ga nema, ali uskoro e se zabijeliti razni dijelovi Hrvatske. Vrijeme je da izvu ete najtopliju nepropusnu odje-

sa životinjskim motivima i pokažite otka eniju strane svoje li nosti.

u i uživate u snježnim radostima, dok po vama padaju snježne pahulje. Sanjkajte se, grudajte, bacajte u duboki snijeg, radite snjegovi e, fotogra irajte prirodu u svoj zimskoj ljepoti. Tu su i druge zimske radosti - klizanje, skijanje i posebna rekreacija - iš enje snijega ispred ulaza. Nakon snježnih radosti, utoplite se uz tople napitke - aj, vru u okoladu, kuhano vino.

Proše ite i uživajte u boži nim ukrasima Tisu e blagdanski svjetla, prelijepih boži nih ukrasa,

Ne morate se penjati na najviše planine svijeta, bit e dovoljno da se popnete na najbližu planinu ili brdo, koje je pogodno za zimske avanture. Naravno, za taj poduhvat potrebna vam je kvalitetna obu a i zimska sportska odje a (skijaška ili planinarska), no sigurno ne ete požaliti kada ete prošetati zale enom ili snijegom prekrivenom šumom, proplancima i obroncima. Pojedite i popijte nešto u planinarskom domu na vrhu ... Gotovo da nema savršenijega zimskog dana.

Sportska elegancija Nošenje životinjskih motiva, kao što smo i rekli, ne treba zna iti ki , pomalo pretjerano šarenilo i djetinjasti stil. Dovoljno je da se vaša “životinjica“ negdje naviruje ili bude zamaskirana u vašoj odjevnoj kombinaciji.

PARFEM ZA NJU Donna Karan - “Woman”

Za dobar osje aj bez obzira na sve!

Donna Karan predstavila je ovo ljeto parfem jednostavno nazvan “Woman”, koji savjetuje žene da se dobro osje aju u svojoj koži bez obzira na sve.

Miris je osmišljen oko jezgre sandalovine i vetivera s Haitija, a ukomponirane su još i note cvijeta naran e. Dizajnerica je izjavila za wwd da je ovaj novi parfem toliko kompleksan ko-

liko je kompleksna žena koja ga nosi. Dizajn bo ice za novi parfem harmoniziran je sa stilom Cashmere Mist bo ice parfema iz 1994., koju je kreirao pokojni muž dizajnerice Stephan Weiss.

Novu bo icu potpisuje arhitekt Zaha Hadid. Kolekcija uklju uje 50 i 100 ml Eau de Parfum, losion za tijelo i ulje za iš enje kože.

ZDRAVLJE Preporuke za što ravniji trbuh

Konzumirajte raj ice, grejp, banane ...

Za gubljenje masnih naslaga u podru ju struka nije dovoljno samo mnogo intenzivnog vježbanja ili isklju ivo samo dijeta. Potrebna je kombinacija jednog i drugog. Ako imate masne naslage u podru ju trbuha i intenzivno radite t rbušne vježbe, ali ne gubite k i log r a me, rezultati e izostati, jer e se ispod masnih naslaga formirati trbušni miši i, te oni ne e biti vidljivi.Tako er, ako samo mršavite, bez vježbanja, možda ete u odre enoj mjeri izgubiti višak kilograma, ali trbuh e ostati mlohav i neprivla an. Kako biste uz vježbanje pomogli topljenje masnih naslaga, postoje odre ene namirnice k oj e m o g u pomo i u tom ni malo lakom zad at k u . To su raj i-

ce, grejp, borovnice, jagode, banane, avokado. Pozornost emo dati vo u koje možemo nabaviti u aktualnim zimskim mjesecima.

Raj ice Raj ice nisu povr e nego vo e, iako se naj eš e konzumiraju i spravljaju u kombinaciji s dr ug im pov r em. Raj ice, osim što su zdravije kada su termi ki obra ene, u sebi imaju sastojke koje utje u na koli inu lipida u krvi.

Upravo s kontroliranjem koli ine lipida sprje ava se pretjerano debljanje, jer pretjerane koli ine lipida uzrokuju ponajprije debljanje na podru ju trbuha.

Grejp Prema nekim ist raživanjima, osobe koje su tri

puta na dan pojele po pola grejpa u 12 t jedana izgubile su dva kilog rama, bez da su m ijenja le ostatak prehrane. S konzumacijom polovice grejpa blokiraju se enzimi koji su zaslužni za pohranjivanje masno a i ugljikohidrata, te se ubrzava metabolizam u sagorijevanju masno a, što na kraju rezultira gubitkom kilograma, posebno na podru ju trbuha i bedara, gdje se esto nalazi najviše naslaga.

Banana Banana je bogata kalijem, mineralom koji može sprije iti nakupljanje masnih naslaga na podru ju vašeg trbuha.

Ona je tako er izvrsna za izgradn j u miši -

ne mase, što je klju no ukoliko želite imati ravni trbuh, jer ja i i razvijeniji miši i pomažu u sagorijevanju viška masno a.

Tako er, kalij sprje ava zadržavanje viška vode u tijelu, te olakšava osloba anje energije iz hrane u organizmu.

Avokado Ovo vo e poznato je po monozasi enim masno ama i ima do 60 posto više kalija nego što ga imaju banane, što ga ini superefektivnim kada je u pitanju ravan trbuh. Avokado je tako er bogat vlaknima, vitaminima B6, C, E, te mineralom magnezijem i folatima. Ne sadrži kolesterol ni sol.

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

Razigrajmo jezik odijevanja!

Ekstravagancija se naj eš e tuma i kao odstupanje od uobi ajenog.

Modna ekstravagancija dozvoljava široku lepezu kreacija, boja i eksperimentiranja, koje ponekad grani i s ki om i svakodnevno neprakti nim i nenosivim modnim komadima. Ipak, ekstravagancija ne mora nužno biti prenapadna, agresivna i “trn u oku” naših ulica. Dapa e, ponekada poželimo ohrabriti ekstravaganciju.

Kako razigrati jezik odijevanja? Možda za po etak nije loše prona i izvorišnu ideju u etnomotivima folklorne baštine našeg kraja ili u nekom identi-

tetu povijesnog naslje a, i nositi ga kao osobni stil i zaštitni znak osobnosti.

Primjerice, možda bakin heklani ovratnik na cvjetnoj haljini može postati vaš prepoznatljiv simbol.

Svako vrijeme donosi novu glazbu, nove ideje, novi modni ciklus. Možda je u posljednje doba previše zavladao komoditet modne industrije, pa nema odviše razigranosti u odijevanju. Naše ulice “gladuju” za modnim inovacijama. I barem malo ekstravagantnosti. Sve vi eno je estetski uredno, funkcionalno, lijepo. Dodajmo još malo za ina u obliku maštovitih i vedrih detalja.

ESPRESSO by

Kolaju glasine: akovec je kulturno “mrtav” grad?!

K

akvu razglednicu našeg grada odašiljemo kad nam stranci do u u akovec? Možemo li se mi Me imurci ponositi gradskim izlozima, parkovima i vizurama grada? Možemo, jer smo najure eniji, što prepoznaje struka, pa nam dodjeljuje “Zelene cvjetove“. Ipak, u razgovoru s gostima našeg grada, posebice strancima, ispliva na površinu zapažanje i njihov dojam: akovec je kulturno “mrtav” grad. Pa nas to pomalo zaboli, “zapika u herz” i gotovo se s nevjericom i sami zapitamo: zar nije “ akovec gradi mali, u kojemu nam niš’ ne fali” (sje ate se te pjesme?). I to kažu

mladi stru ni ljudi, kojima je kultura profesija. Hm ... jesmo li mi akov anci u svojim glavama posložili nekakav kulturni botoks stvarnosti, pa nam jedan takav iskaz otvara o i i budi nas iz sna?

Ili je istina druga ija? ada ve kultna tribina “ akovec etvrtkom” godinama ve njeguje predpremijerne i premijerne predstave, dovode i ponajbolje stvari koje se rade ili dolaze u Hrvatsku, paralelno s izvedbama u Zagrebu, ili ak i prije doga anja u našoj jedinoj “metropoli”. akovec nema kino, ali dvorana Centra za kulturu dostojno se nosi sa svjetskim ilmskim novitetima i organiza-

S

cijom dokumentarnih ilmskih programa. Kazalištarci, raznolike amaterske udruge i skupine, zborovi, folklorni ansambli, limena glazba, plesne skupine, balet, animirani ilm i druge vrste ilmske umjetnosti, bendovi razli itoga glazbenog izri aja, mažoretkinje, likovne udruge, (“ako smo koga pozabili, najte zameriti”) ... svi oni doprinose živosti i dinamici kulturnih doga anja. Graditeljska škola doma in je brojnim koncertima i scenskim prikazima. mamo Big band akovec. I Dixieland Band. Imamo Pinklece, kazališnu družinu “Štolcer”, Dje je gradsko kazalište,

I

Assitej, Jazz fair, MMM J. Š. Slavenski, ŠAF, Školu medijske kulture, Maticu hrvatsku – ogranak akovec, Književni krug "Re i rie ", Ljeto u gradu Zrinskih, Muzej Me imurja i njegov galerijski prostor, inovativnu skupina mladih okupljenih u udruzi ACT, kulturnu udrugu “Pokret plus”... imamo živu kreativu i pokreta ku snagu kulturnog života. Zaživjela je i mala scena “Vinko Lisjak”, a i sve više je prostora koji nude rock i druge glazbene programe za mla e, pa i starije generacije. Katoli ki dom tako er je esto doma in krasnih edukativno - kulturnih i drugih programa. Imamo sve to,

a vidi li se to sve skupa dovoljno, prepoznaje i ono što je najbitnije - konzumira? Dogodi se ponekad i preklapanje termina pojedinih doga aja, kao nedavno otvaranje dviju izložbi u galerijskim prostorima Centra za kulturu i Zgrade Scheier, pa smo onda u problemu kamo krenuti i što vidjeti. Imamo mnogo, a pitanje je znamo li gostu (pa i sebi samima) – strancu predstaviti naš ipak raznolik kulturni život na najbolji na in? oš se nisu stišali ni dojmovi s ju er održanoga Me imurskog festivala zabavne glazbe, desetog jubilarnog MEF-a. Ho e li gosti ponijeti sa sobom njegov plakat

J

za uspomenu, kao što mi rado s nekih manifestacija i doga aja ku i donosimo tiskane promotvine materijale? Ne treba pisati odgovor. Jer se ni mi sami ne možemo sjetiti kako ovogodišnji plakat izgleda. Me imurje zasigurno može i zavrje uje više. Kad se ve toliko truda, energije i volje uloži u organizaciju i predstavljanje ovakvih zna ajnih doga aja za našu zajednicu, ubudu e bi bilo poželjno doraditi (da ne kažem “kozmeti ki urediti” ) i ovakve detalje. Nije akovec kulturno “mrtav” grad. Umrtvljena je jedino i pomalo pospana prezentacija njegova kulturnog života, pa time i nas samih.

10

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Gubitak svijesti

Kako itamo emocije?

Alkoholizam i nasilje u obitelji

PITANJE: Imam 27 godina.

Profesionalni sam voza . Za vrijeme vožnje k amiona iznenada sam izgubio svijest. Na sre u osim što je na kamionu bila šteta, ja sam zadobio samo manje površinske ozljede. Bio sam pregledan od strane HMP-i i dobio sam infuziju i injekciju. Nakon toga bilo mi je dobro.

Napominjem da ranije nisam bio teže bolestan niti sam imao povišeni krvni tlak. Zbog ega sam izgubio svijest?

ODGOVOR: Gubitak svijesti je uvijek vrlo ozbiljan zdravstveni problem, gdje je potrebno u initi kompletnu i hitnu obradu. Kada netko izgubi svijest bez nekog vidljivog vanjskog povoda onda je potrebno uzeti detaljnu anamnezu a pri tome je važno pitati za eventualna

ranija sli na zbivanja, za ranije bolesti i navike.

Na takva pitanja obi no zna sam bolesnik odgovoriti ali katkad je dobro i upitati obitelj. Kod takve vrste gubitka svijesti, koji ste vi opisali, uzrok bi mogla biti neurološka bolest ali uzrok bi mogli biti i sr ani poreme aji.

Zna i tu bi prije svega bilo bi potrebno u initi kompletne laboratorijske pretrage, pregled kod interniste-kardiologa, koji e odrediti kakvu kardiološku obradu treba u initi, a nakon toga potrebno je u initi neurološku obradu.

U neurološkoj obradi treba u initi, nakon neurološkog pregleda, EEG – nalaz, CT-mozga s kontrastom, pregled o ne pozadine, transkranijsku dopler sonogra iju, kolor duplex karotidinih i vertebralnih arterija.

ovje anst vo je jedinstveno u tome kako izražava emocije, t v rdio je Dar win a suvremeni psiholozi potvrdili komparativnim istraživanjima razli itih ljudskih zajednica. Ameri ki studenti nemaju nikakvih teško a u prepoznavanju emocionalnog izraza lica uro enika s Nove Gvineje i obrnuto. Sve što mi ljudi osje amo može se pro itati na našem licu i iz govora našeg tijela, iako to iš itavanje nije uvijek ni lako ni jednozna no, pogotovo kod složenijih i miješanih emocija. Osim što postoji univerzalnost u izražavanju emocija, postoji i univerzalnost u doga ajima ili situacijama koje izazivaju emocije. Zna ajan gubitak e kod onih koji su njime pogo eni uvijek izazvati tugu i bol, a tko je ili što je taj gubitak varira od kulture do kulture i od osobe do osobe. Kod svih emocionalnih doživljaja uvijek postoji kontekst i situacija koji ih stvara. Univerzalnost postoji i u onome što se zbiva u ljudskom tijelu kod osjetimo emociju. Kod svake se emocije doga aju promjene na tjelesnim organima, pa tako npr. kod ljutnje i straha dolazi do ubrzavanja pulsa i znojenja, ali kod ljutnje ruke postanu vru e, dok se kod straha ohlade. Razlika u temperaturi kože je univerzalna za ljude sa svih meridijana...

Za sva osnovna emocionalna stanja svejedno je tko smo i odakle smo jer je na našim licima vidljivo kako se osje amo. Svaka se emocija može mapirati u terminima pokre-

tanja miši a lica, što zna i da je prakti ki mogu e precizno ispisati formulu za odre enu emociju. Znanstvenici danas mog u t o no izmjeriti ne ije emocije jednostavnim prou avanjem pomaka facijalne muskulature iz trenutka u trenutak i rade na automatiziranju sustava kodiranja facijalnih pokreta.

Uskoro e biti mogu e dobiti o itanje ak i za najslabije emocionalne promjene kroz koje osoba prolazi. Naravno, svi emo mi i dalje mo i lagati i pretvarati se, ali e to biti egzaktno mjerljivo, barem u vrhunskim neuro iziološkim laboratorijima. Sre om, ne emo biti priklju eni na aparate koji bi nas raskrinkali... U svakodnevnom e nam životu i dalje ostati da se domišljamo i dvojimo koliko je ne iji smješak bio iskren i jesmo li u ne ijem pogledu zaista prepoznali divljenje...

Tek jedan posto ljudi iznimno dobro slušaju i promatraju, te mogu razlikovati istinu od laži, tj. iskrenost od pretvaranja s to noš u sadašnjih mjernih instrumenata u ovom podru ju. Takve ete specijaliste za emocije i ljudsko ponašanje vidjeti u ameri kim detektivskim serijama a ne u stvarnom životu.

Problem je što mi koji inimo preostalih 99 posto populacije uglavnom ne sumnjamo u svoje prosudbe i vjerujemo da ispravno iš itavamo osje aje drugih ljudi. I možda nam je bolje što nismo znalci. Jedna meni draga slabovidna osoba kad izlazi bez nao ala u grad kaže da joj je tako bolje jer joj tad ljudi ljepše izgledaju...

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Koliko je puta neka vaša kolegica došla na posao s velikim sun anim nao alama kako bi prikrila modrice oko o iju? Drugi put je podigla rukav i opet ste vidjeli ružne modrice. Uvijek to prati pri a o skliskoj stepenici, nezgodno postavljenoj kvaki na vratima koja joj se eto, baš isprije ila, itd., itd. Nikad je niste doživljavali kao nespretnu osobu, a u zadnje vrijeme, stalno pada, sudara se, posklizne se... Naravno, ne voli baš pri ati o problemima koje ima u obitelji, ali primje ujete da je zamišljena i zabrinuta, a uli ste da se pri a „u kuloarima“ da joj je muž više u kr mi nego doma i da ga esto vide pijanoga.

Proteklih dana se puno govorilo o nasilju nad ženama u obitelji i na inima kako ga sprije iti ili zaustaviti. Iako se navodi da postoji puno uzroka nasilja, jedan je uzrok eš e spominjan od ostalih, a to je alkoholizam u obitelji.

Ne možemo naravno, povu i paralelu i re i da je svaki alkoholi ar u osnovi agresivna ili nasilna osoba, ali pod utjecajem alkohola otpuste se ko nice i ljudi sebi dopuste ponašanja koja ne smatramo primjerenima pa nekad izbiju na površinu i te, agresivne crte li nosti.

Ve ina onih koji postaju agresivni kad se napiju, imaju probleme sa sobom i kad su trijezni, jer su u osnovi „teške osobe“, impulzivne, nervozne, a kao takve su i u inile iskorak i bijeg u alkoholizam.

S druge strane, alkoholi ari su esto preosjetljive i emotivno veoma labilne osobe koje opijanjem nastoje „lije iti“ svoju nesigurnost, podložnost stresu i loš osje aj sebe i svoje okoline. esto u sebi nose ljutnju na sebe ili nekoga iz svoje okoline u kojoj vole vidjeti krivca za svoje ponašanje. Tako se nerijetko u pijanom stanju pokaže agresivnost prema sebi i onima oko sebe.

Sigurno je da e emocionalno nesigurne osobe sklone anksioznosti i depresivnosti, ali isto tako i kon liktne i u osnovi agresivne osobe, prije

od drugih razviti ovisnost o alkoholu, ako su izložene redovitom umjerenom pijenju. Kao što je sigurno i to da ništa od prije navedenog, nije opravdanje za nasilje, verbalno ili izi ko.

Alkoholiziranost u momentu injenja nasilja nije olakotna okolnost po initelju, jer se smatra da se alkoholiziranjem svjesno dovodi u stanje neubrojivosti.

Brojni su poreme aji psihi ke prirode koji se razviju tijekom godina prekomjernog pijenja i nastanka alkoholizma. Sklonost agresivnom i nasilnom ponašanju samo je jedan od oblika patnje obitelji , možda najuo ljiviji i najteže podnošljiv, u lepezi drugih, nimalo lakih problema inancijske i druge egzistencijalne naravi. Osim toga, ne smijemo zanemariti injenicu da živimo u društvu koje odgaja ženu da bude brižna, odgovorna za odgoj djece i vo enje doma instva, bez obzira na njeno profesionalno usmjerenje i u kojem se problemi u obitelji nerado iznose, jer se doživljavaju kao osobni neuspjeh i neka vrsta sramote.

Teško je to breme koje iscrpi i oslabi ženu koja je godinama izložena muževom alkoholiziranju i nasilnom ponašanju.

Kad se dogode doista teške povrede, svi se udimo kako je i zašto žena toliko dugo šutjela i podnosila takav život.

Zaboravljamo koliko je težak i iscrpljuju i osje aj nemo i i straha koji joj se nametne i iz kojega sama ne zna na i izlaz.

Poziv je ovo svim ženama koje se nalaze u sli nim situacijama da se jave stru njacima i podijele svoj problem.

Nasilje, kao ni alkoholizam nasilnog lana obitelji sigurno ne e nestati sam od sebe, ako se ništa ne poduzme. Neka vas ne obeshrabre dosadašnji neuspjeli pokušaji da se se sama izborite i riješite situaciju. Kao i onaj koji trpi nasilje, alkoholizirani nasilnik zapravo isto tako treba pomo stru njaka. Na kraju ono što je najvažnije znati da, iako ništa ne izgleda lako, pomo i ipak ima.

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CITODIJAGNOSTIKA D.O.O. JANKA JURKOVIĆA 2A VARAŽDIN

PRIVATNA CITOLOŠKA ORDINACIJA MR. SC. LADISLAVA VESELIĆ, DR. MED. SPECIJALIST KLINIČKE CITOLOGIJE

Y T O

- ULTRAZVUK DOJKE - PUNKCIJA DOJKE POD KONTROLOM UZ-A S ANALIZOM - PUNKCIJA LIMFNOG ČVORA POD KONTROLOM UZ-A S ANALIZOM - PUNKCIJA ŠTITNJAČE POD KONTROLOM UZ-A S ANALIZOM - ANALIZA URINA - ANALIZA ISCJETKA DOJKE - PUNKCIJA KOŠTANE SRŽI S ANALIZOM - ANALIZA PAPA TESTA NALAZI SE DOBIVAJU U ROKU OD 24 SATA! RADNO VRIJEME: PONEDJELJAK - PETAK: 12-16 H PO DOGOVORU: 098/446-280, 042/200-253 www.citodijagnostika.hr

Petak, dan za... * Potražite nas svakog petka od 23.12.2011. na svim prodajnim mjestima!

www.mnovine.hr www.facebook.com/mnovine

11

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

Automobilizam AMC ME IMURJE

Ovlašteni predstavnik za Fiata i Alfu

Zaposlenici AMC Me imurja

Od prošle srijede tvrtka AMC Me imurje je postala ovlašteni predstavnik za marke FIAT i ALFA ROMEO. Novootvoreni centar svojim izgledom i sadržajem, te opsežnom ponudom novih vozila nova je meka onih koji kupuju ili planiraju kupnju novog vozila. No isto tako i za sve one koji ve posjeduju neko od tih vozila, sada AMC-u mogu prepustiti kontinuiranu brigu za svoje vozilo uz zajam enu dobru kvalitetu usluge i kompletnu brigu.

AMC Me imurje, tvrtka je koja djeluje od 1995. godine, na adresi Športska 8 u akovcu. Do sada su bili trgovac i ovlašteni servis marke vozila Ford, te ovlašteni serviser VW vozila.

Zapošljavaju deset djelatnika. O kvaliteti usluge govore i nagrade: 2007. godine proglašeni su najboljim prodajnim i servisnim centrom u Fordovoj ovlaštenoj mrežu u Republici Hrvatskoj, dok su 2009. proglašeni najboljim servisnim centrom.

Višnja Tompoš – Grabrovi direktorica AMC Me imurja nam je rekla: “Ove godine odlu ili smo proširiti ponudu na još dvije marke: Fiat i Alfa Romeo.

Stoga od sada možete u AMC-u kupiti nova Fiat vozila: Fiat 500,

Ivica Perho , župan me imurski, pohvalio je nove inicijative Pandu, Punto, Bravu, Freemont, kao i vozila iz programa Fiat Profesional: Punto VAN, Doblo i Ducato. Sigurno najatraktivniji modeli koje trenutno imamo u ponudi su sportski modeli Alfa Romeo MITO i Giulietta. Naravno, moram spomenuti, da je AMC Me imurje i ovlašteni serviser Fiata i Alfa Romea.”.

(SZ)

JUKE-R - od koncepta do stvarnosti Prvi turboekskluzivni cestovni Juke-R sišao je s pokretne trake, a oživljen je i u digitalnom svijetu, postavši tako dostupan milijunima ljudi.

Zadivljuju i novi Juke NISMO i Juke-R, naime, zvijezde su nove Gameloftove jurnjave Asphalt 7: Heat namijenjene mobilnim ure ajima.

Juke-R Pri a o Nissanu Juke-R po ela je kad je sije nja 2012. prvi put prikazan u Dubaiju kao unikatni koncept. Buntovnik u Nissanovoj porodici ubrzo je ušao u automobilsku legendu, premda njegova proizvodnja, pa ni ona virtualna, nikad nije bila planirana. S preina enim GT-R-ovim podvozjem ispod miši ave, preoblikovane Jukeove karoserije, R je bio bez premca. Postao je senzacija na YouTubeu; broj ljubitelja rastao je nezadrživo i do danas je njegov videozapis pogledan više od pet milijuna puta.

Tako je po ela pri a o serijskom modelu. Darren Cox, direk tor marke u Europi, objašnjava: “Juke-R se silno dopao posjetiteljima u Dubaiju - ponude za konceptni model davali su nam na ulici!

Nismo mogli razo arati tako predane ljubitelje pa smo, s tri

ozbiljne ponude na stolu, odlu ili proizvesti najmanje dva automobila.”

Izgled i tehni ke inovacije Zatim je po eo rad na pretvaranju unikatnog koncepta u model koji se može proizvesti

i prodati. Proizveo ga je RML, vode i automobilisti ki konstruktor, uz pomo Nissanova europskog tehnološkog centra (NTC-E). Pogonski sklop i ovjes preuzeti su iz Nissanova superautomobila GT-R, a sigurnosni kavez izra en je prema FIA-inim speci ikacijama.

Zahvaljuju i stru nosti Nissanova europskog tehnološkog centra, serijska je izvedba još snažnija od konceptnog modela; 3,8-litreni motor s dvostrukim turbopunja em razvija 552 KS. Uzbu enje je zajam eno jer procijenjeno ubrzanje od 0 do 100 km/h iznosi samo tri sekunde, a najve a brzina ograni ena je na 275 km/h.

Uz ta tehni ka poboljšanja, zaslugom stru njaka iz londonskog NDE-a (Nissan Design Europe) Juke-R #001 di i se i novim izgledom.

Voditelj NDE-ova digitalnog tima Darryl Scriven objašnjava: “Preoblikovani su odbojnici i pragovi Juke-R-a, što je ina e dugotrajan proces pri kojem se rabe glineni modeli u prirodnoj veli ini. Ipak, uspjeli smo skratiti razvoj služe i se novim 3D projektorom i videozidom. U cijelosti digitalan proces urodio je završnom obradom ija je kvaliteta dostojna superautomobila.”

Preinake izgleda obuhva aju oštrije linije prednjeg odbojnika, karbonske elemente na prednjim i stražnjim otvorima za hla enje i stražnji spojler, izraze istih sportskih gena.

Vozite Juke-R i Juke NISMO Ju ke -R #001 put uje prema prvom kupcu, a proizvodnja #002 dobrano je odmakla. To na cijena ovisi o speci ikacijama koje je zahtijevao svaki kupac, no po etna je cijena 500 000 eura.

Premda e za upravlja ultra ekskluzivnog vrhunskog Jukea sjesti tek nekolicina, duh oktanskog uzbu enja mnogo je pristupa niji u obliku Jukea NISMO, modela poboljšane dinami nosti, ja ih performansa i uljepšanog dizajna ija prodaja u Europi po inje po etkom 2013.

30. studenoga 2012.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Novi Clio nagra en “Zlatnim volanom” 2012.

NoviClio pobijedio u klasi ‘malih automobila’ Zlatnog volana 2012. Nagradu dodjeljuju njema ki BILD am SONNTAG i AutoBILD. U žiriju su bili novinari asopisa i 73 milijuna itatelja, ali i nekolicina glasovitih voza a i poznatih osoba.

Me unarodno priznanje Samo nekoliko tjedana poslije dobivanja nagrade RTL/Auto Plus za ‘Najbolji proizvodni automobil’ prošlog mjeseca na Pariškom autosalonu, novom je Cliju dodijeljen ‘Zlatni volan’ za 2012., a ju er ga je nave er na posebnoj ceremoniji u Berlinu uru io g.

Stefan Mueller, izvršni potpredsjednik i predsjednik za europsku regiju.

Novi Clio najboljim su ‘malim automobilom’ proglasili tjednici BILD am SONNTAG, najtiražnije njema ko nedjeljno izdanje, i AutoBILD, najprodavaniji automobilisti ki asopis na svijetu, oba izdava a Axel Springera. Uz sestrinske europske asopise AutoBILD tako er ima i brojna lokalna izdanja u isto noj Europi i Aziji. Ukupan broj itatelja iznosi oko 73 milijuna, a svi su bili pozvani da izaberu omiljeni model.

U svojem 37. izdanju, Zlatni volan 2012. obuhvatio je 44 automobila podijeljena u šest kate-

gorija. U kategorijama MPV-a i kupea/kabrioleta pobjednike su odlu ili izravno itatelji. U etiri preostale kategorije kona noj je odluci prethodio sveobuhvatan cestovni test petorice inalista koji su na testnoj stazi Balocco u Italiji obavili lanovi stru nog žirija.

Popis poznatih voza a uklju ivao je Mattiasa Ekströma, Hans-Joachima Stucka, Waltera Röhrla, Christinu Surer i Vaninu Ickx, a njima su se pridružili glavni urednici europskih izdanja AutoBILDA, kao i nekolicina slavnih osoba iz svijeta sporta i zabave, primjerice Franz Beckenbauer i Boris Becker.

Renault, desetorostruki pobjednik Zlatnog volana Nagrada Zlatni volan svake se godine dodjeljuje od 1976., a s ukupno deset tih trofeja Renault je jedan od najuspješnijih proizvo a a automobila. Prethodni Renaultovi dobitnici Zlatnog volana bili su Fuego Coupé (1980.), kompakt Renault 9 (1981.), limuzina Renault 25 (1984.), Clio (1990.), Espace druge, tre e i etvrte generacije (1991., 1997. i 2002.), kompakt Renault 19 (1992.), Scénic (2009.) i sad novi Clio (2012.).

Razlozi uspjeha novog Clija Nagrada koju su dodijelili itatelji i stru njaci odraz

je dobrog prijema Renaultova novog vizualnog identiteta u javnosti. Novi Clio prvi je model s Renaultovim novim dizajnerskim obilježjima, od kojih je najzamjetljivije vrlo vidljivo postavljen logotip, uz osje aje koje poti u elegantna zaobljenja i pro injene linije.

Privla nost novog Clija istaknuta je i paletom manjih motora koji omogu uju uštedu goriva od 20 posto prema prethodnoj generaciji. Kad je rije o emisiji CO2, najbolji je turbonabijeni benzinski motor ENERGY TCe 90 s potrošnjom od samo 4,3 litre/100 km, što odgovara emisiji 99 g/km CO2 .

S novim dizelskim motorom ENERGY dCi 90 eco² pod poklopcem, novi je Clio

postavio nov rekord potrošnje u klasi sa samo 3,2 litre/100 km, što odgovara emisiji 83 g CO2/km. Te su brojke usporedive s onima mnogo skupljih hibridnih automobila.

Zahvaljuju i konstrukciji, ovjesu, produljenom me uosovinskom razmaku i širem tragu, šasija novog Clija i dalje je polazište za obilježja vozila u tom segmentu.

S pet zvjezdica na testu sudara EuroNCAP, tako er je mjerilo kad je rije o pasivnoj sigurnosti, a tako er je zaslužio najbolju ocjenu u klasi gradskih automobila za tri od etiri ocjenjivana parametra.

Još jedno od privla nih obilježja novog Clija multimedijski je sustav koji postavlja nove standarde u segmentu tog vozila. Sustav MEDIA NAV raspolaže 7-in nim (18-cm) dodirnim zaslonom ugra enim u 80 posto ina ica. Tako er obuhva a 4x20-vatni audiosustav s Bass Re lex Systemom, uz sveobuhvatnu povezivost (Bluetooth®, USB, audiopriklju ak) koja putnicima omogu uje reprodukciju glazbe s prenosivih ure aja.

TJEDNI TOP 5 ARENA ICE FEVER PODRŽITE MEDVEŠČAK! 14. 11. 2012. srijeda u 19:05 Olimpija 16. 11. 2012. petak u 19:05 - KAC 18. 11. 2012. nedjelja u 17:20 Salzburg 120,00 kn ADVENT U BUDIMPEŠTI 08. i 22. 12. 2012.

Polazak iz Čakovca 185 kn ADVENT U MARIAZELLU 01. 12. 2012.

190 kn ADVENT U SALZBURGU I NA ČAROBNIM AUSTRIJSKIM JEZERIMA 08- 09. 12. 2012.

1 polupansion 590 kn ADVENT U BEČU 01., 08., 15. I 22. 12. 2012.

198 kn

INSULA - Turistička agencija

Glavna 5 40323 Prelog

040 637 555

NOVO! Poslovnica Čakovec: tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") www.insulatour.com info@insulatour.com

Subaru akcija za ograni enu koli inu modela TREZIA Subaru je za ograni enu koli inu modela Trezia ponudio akcijsku cijenu za hrvatsko tržište: Subaru Trezia 1.3i Comfort - 119.990 kuna Subaru Trezia 1.3i Trend - 129.990 kuna Trezia je opremljena 1.3 benzinskim motorom snage 99 KS, šestupanjskim ru nim mjenja em i bogatom opremom koja u osnovnoj izvedbi (Comfort) obuhva a i klima ure aj, ABS, VDC (elektronska kontrola stabil-

nosti), zra ne jastuke i zavjese, elektri no pokretane retrovizore i stakla, audio ure aj, daljinsko središnje zaklju avanje i sl. Uz modele s benzinskim motorom, hrvatskim kupcima e po prvi puta biti ponu ena i Trezia 1.4 dizelskim motorom snage 90 KS i automatskim mjenja em, koja se nudi paketom opreme Trend stoji 149.990 kuna do registracije!! Ponuda vrijedi do kraja 2012., odnosno do isteka zaliha.

14

P

o elo je odbrojavanje: po etkom 2013. posve novi Opel ADAM bit e u prodajnim salonima i po et e impresionirati prolaznike na lokalnim cestama. Opelov moderni mali gradski automobil i prvak individualizacije sasvim e sigurno privla iti poglede na gradskim ulicama kao ĹĄto je to inio i na svojoj premijeri na PariĹĄkom sajmu automobila po etkom rujna. Njegov moderan i smion, a opet ĹĄaren izgled to jam i, kao i gotovo neograni ena mogu nost prilagodbe koja svaki ADAM ini prakti ki jedinstvenim.

Posve novim ADAM-om Opel ulazi na rastu i trendovski A-segment. Kratak i snaĹžnog straĹžnjeg dijela, ADAM je dug gotovo 3,7 metara i ĹĄirok 1.72 metra (bez vanjskih retrovizora). Ovaj otka eni trovratni hatchback savrĹĄen je za urbane sredine, no njegova mu vozna dinamika, me utim, omogu uje da briljira i izvan grada zahvaljuju i postavkama podvozja i upravljanja koja su usmjerena uĹžitku u voĹžnji i agilnosti. U kabini Opel ADAM-a udobno se moĹže smjestiti etvero putnika koji e uĹživati u atmosferi tipi noj za luksuznija vozila. Voza u i suvoza u na raspolaganju je pregrĹĄt prostora ĹĄto je neobi no za mali automobil. I ADAM-ov e se kokpit mo i individualizirati u skladu s vlasnikovim ukusom putem velikog izbora boja, ukrasa, atraktivnih stropova i svjetlosnih efekata.

Opel ADAM nudi i vrhunske tehnologije iz gornjih segmenata. Novi ugra eni informacijsko-multimedijski sustav IntelliLink koji integrira vlasnikov pametni telefon s automobilom (s Androidom i Apple OS-om) ini ADAM najbolje povezanim malim automobilom. Ostale zna ajke idealne za ADAMovo prirodno gradsko okruĹženje su nova generacija pomo i prilikom parkiranja koja automatski parkira vozilo, upozorenje za mrtvi kut i sustav servo upravljanja s na inom rada CITY koji reagira na najlakĹĄe dodire.

ADAM ne nudi samo viĹĄe individualnosti od konkurenata, nego i uz svoju visoku razinu standardne opreme nudi viĹĄe vrijednosti za no-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

OPEL ADAM

Gradski automobil s najve om razinom individualizacije tomobila u kojemu je ADAM novi natjecatelj narednih godina i dalje jednoliko rasti. Od 2000. godine prodaja trendovskih automobila iz A-segmenta (duĹžina oko 3,7 metara) narasla je oko 30%, a luksuznih automobila iz A-segmenta (duĹžina oko 4 metra) preko 110%.

Godine 2011. u Europi je registrirano gotovo 630 000 primjeraka tih trendovskih automobila za razliku od 450 000 2008. godine. Opel sada Ĺželi ADAM-om osvojiti i ovo rastu e trĹžiĹĄte. Posebno je velika potraĹžnja za malim automobilima u Italiji koja e mogu e postati ADAM-ovo najve e trĹžiĹĄte. Ostala su glavna trĹžiĹĄta za Opelov novi moderni mali automobil Njema ka, Velika Britanija, Francuska i Nizozemska.

vac. Po etna cijena ADAM-a s 1,2-litarskim benzinskim motorom s 51 kW/70 KS iznosi 11 500 eura (preporu ena maloprodajna cijena s PDV-om u Njema koj). ak su i vrhunske tehnologije i goleme mogu nosti individualizacije cjenovno pristupa ne. Primjerice, informacijsko-multimedijski sustav IntelliLink dostupan je za svega dodatnih 300 eura, a zvjezdani strop osvijetljen sa 64 LED Ĺžaruljica koje stvaraju dojam no nog neba koĹĄta samo dodatnih 380 eura. “Opel ADAM uhvatio je duh moderne urbane mladeĹži

Autocentar BratuĹĄa d.o.o.

PreloĹĄka 38, ÄŒakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: t $JUSPFO 9TBSB 1JDBTTP 2002.g., 141000 km, reg. 11/2012, cijena 29000 kn t 'PSE $ .BY 2012.g., 3000 km, reg. 9/2013, cijena 107000 kn t 'PSE 'PDVT $ .BY 2007.g., 187000 km, reg. 4/2013, cijena 65000 kn t )ZVOEBJ J 2011.g., 12000 km, reg. 2/2013, cijena 80000 kn t )ZVOEBJ J DSEJ 2012.g., 11000 km, reg. 1/2013, cijena 173000 kn t )ZVOEBJ JY DSEJ 2012.g., 11500 km, reg. 3/2013, cijena 172000 kn t .B[EB .9 J 2005.g., 27000 km, reg. 1/2013, cijena 165000 kn t 0QFM ;BÜSB $%5* 2008.g., 130000 km, reg. 3/2013, cijena 80000 kn t 4FBU *CJ[B 5%* 4QPSUSJEFS 2005.g., 123000 km, reg. 3/2012, cijena 37000 kn

i na gradske ulice donosi pravi osje aj slobode. Zabavan je, moĹže se individualizirati kao nijedan drugi automobil i spaja oĹĄtar stav sa sretnom agilnosti.

ADAM je de initivno automobil za sve mlade i mlade u srcu“, rekao je Opelov zamjenik lana upravnog odbora, dr. Thomas Sedran. „A budu i da ADAM spaja svoju emocionalnu privla nost s najboljim njema kim inĹženjerstvom i kvalitetom, sasvim e sigurno odigrati vaĹžnu ulogu u naĹĄem planu rasta ĹĄirom Europe.“

Živahna etiri kota a: ADAM – novopridoťlica u segmentu modernih malih automobila ADAM dolazi u klju nom trenutku za Opelovu proizvodnu ofenzivu. Od 2008. Opel je posve preoblikovao svoju ponudu modela, po evťi od vrha ponude i Insignije nakon koje slijede modeli koji e se proizvesti u velikom broju primjeraka, a sada ulazi, odnosno otvara nove trŞiťne segmente: Ampera (elektri ni automobil s produljenjem dosega), Mokka (mali SUV), ADAM (moderni

mali automobil) i budu a Cascada (srednje veliki kabriolet) dio su tre eg vala ovog velikog programa rasta i pridonose proĹĄirenju Opelova portfelja.

Opel trenutno posebno ja a svoju prisutnost u A i Bsegmentu na kojemu se sada nalaze 3,7 metara dug ADAm, 3,74 metara duga Agila i 4 metra dug klju ni model Corsa, 4,28 metara duga nova Mokka te 4,29 metara dug SUV Meriva. Predstavljanjem modernog ADAM-a Opel tako er zaokruĹžuje svoju ponudu u Asegmentu pored peterovratne Agile. Dok Agila plijeni visokom razinom funkcionalnosti i svojim prakti nim prednostima, ADAM se isti e svojim nenadi enim potencijalom za individualizaciju, snaĹžnim dizajnom i superiornim tehnologijama.

ADAM ne oponaĹĄa poznate recepte. Dok su se njegovi glavni konkurenti dizajnerski krenuli u smjeru retra, ADAM je svjeĹž i smion. „ADAM dokazuje da retro nije nuĹžno glavno pravilo igre. On donosi inovaciju, maĹĄtu, individualizaciju i kvalitetu kao svoje klju ne vrijednosti“, rekao je dr. Thomas Sedran. Kao prvo, njegov

moderan i trendovski izgled spojen s naizgled neiscrpnim mogu nostima personalizacije izdvaja ga od konkurencije.

Nadalje, ADAM nudi karakteristike koje su obi no pristupa ne samo s premium modelima vozila iz najviĹĄe klase, a to dokazuje vrhunska kvaliteta izrade njegova kokpita i tehnologije koje pove avaju sigurnost, udobnost i zabavnost.

Istovremeno je Opel zadrĹžao cijenu ADAM-a pristupa nom uz visoku razinu standardne opreme sa svim verzijama.

Opel o ekuje da e gotovo 80% kupaca ADAM-a biti privatne osobe, a viĹĄe od pola njih novi kupci. No ADAM e prenositi posebnu poruku i kao vozilo za tvrtke i poslovne subjekte: o ekuje se da e oko 20% prodaje oti i u lote i komercijalni sektor. Op enito e ADAM privu i mlade i mlade u srcu te podjednako kupce oba spola, ali s posebnim stavom: oni Ĺžele da automobil odraĹžava njihovu osobnost. PolaĹžu puno na modu, modernost i individualnost; nisu puki sljedbenici trendova, nego ih aktivno stvaraju pa time stvaraju kolektivne stavove. „S ADAM-om e Opel privu i svoje vjerne kupce koji Ĺžele jedinstven mali automobil, ali e privu i i nove grupe kupaca koji se dosad nisu identi icirali s ovom trĹžiĹĄnom markom. Oni e reagirati na ADAM jer je on autenti an i jednostavno druga iji od svojih potencijalnih konkurenata. Kupci se viĹĄe ne moraju navikavati na automobil jer ADAM odraĹžava karakter i Ĺživotni stil svog vlasnika“, rekao je dr. Thomas Sedran.

Stru njaci predvi aju da e podsegment modernih au-

Proizvedeno u Njema koj: iz Eisenacha do europskih cesta Knjiga narudĹžbi za Opel ADAM otvorena je od rujna, a model e sti i u prodajne salone po etkom 2013.

Valja istaknuti injenicu da ADAM nije samo razvijen u Njema koj, to nije u Me unarodnom centru za tehni ki razvoj u RĂźsselsheimu, nego e se i proizvoditi u Njema koj. Opel je jedini proizvo a automobila koji se odlu io na takvo ĹĄto u vezi s malim automobilom, a visoka u inkovitost tvornice u Eisenachu to je i omogu ila. Opel stalno nadogra uje svoje resurse u Eisenachu i uskla uje ih s najnovijim standardima. U po etak proizvodnje ADAM-a ukupno je uloĹženo 190 milijuna eura, od ega je 120 milijuna uloĹženo u samu tvornicu: konkretno nove zgrade i nova vrhunska proizvodna postrojenja. Uskoro e uz Corsu i Opel ADAM silaziti s proizvodne trake „Proizvedeno u Njema koj“ – ekskluzivno iz Eisenacha.

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata, 2011., crvena, ESP, automatska klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 2. VW Passat 2.0 TDI Comfortline 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge

30. studenoga 2012.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PILE 8 + Društvo Alternative Private Equity donijelo kona nu odluku o dokapitalizaciji Vaba d.d. banke Varaždin

Nakon dokapitalizacije kao druga faza projekta planirana je integracija Vaba d.d. banke i Centar banke d.d.

Varaždin, 28. studeni 2012. – Nakon obavljenog procesa dubinskog snimanja poslovanja Vaba d.d. banke Varaždin te indikativne ponude za dokapitalizaciju Banke u iznosu od 50 milijuna kuna koja je iskazana prije mjesec dana, društvo Alternative Private Equity d.o.o., koje upravlja s Alternative Private Equity FGS danas je donijelo kona nu odluku o dokapitalizaciji Vaba d.d. banke.

Navedena Odluka potvr uje dokapitalizaciju Vaba d.d. banke po cijeni od 14 kuna po dionici, a ime društvo Alternative Private Equity d.o.o. sti e 66,92 posto u temeljnom kapitalu Banke, i time postaje najve i pojedina ni dioni ar.

Dokapitalizacija Vaba d.d. banke Varaždin stvorit e kvalitetnu osnovu za daljnje ja anje Banke te poja anu kreditnu aktivnost,što e izravno utjecati na razvoj gospodarstva i sektora malih i srednjih poduze a koja predstavljaju ve inu klijenata Banke. Male banke postoje te kreditiraju malo i srednje poduzetništvo u svakoj zemlji, pa stoga imaju svoje nezaobilazno mjesto i u Hrvatskoj. Ovaj projekt malim bankama tako nudi dugoro no održivi model opstanka, unutar kojeg su upravo FGS-ovi prirodan partner pri konsolidaciji jer spajaju in-

teres privatnih ulagatelja u fond, kao onih koji žele ostvariti zadovoljavaju i povrat na uložena sredstva, s interesima države koja, uz ostvarivanje zadovoljavaju eg povrata, ima za cilj doprinijeti stabilnosti gospodarstva i njegovom rastu.

Podsjetimo, Povjereni ki odbor društva Alternative Private Equity donio je dana 22. listopada 2012. godine prethodnu odluku o odobrenju transakcije, dok se nakon danas donesene kona ne odluke, sukladno potrebnim procedurama i zakonskoj regulativi, u narednom vremenu o ekuje sazivanje Glavne skupštine Banke u cilju donošenja potrebnih odluka.

Nakon provedene dokapitalizacije, koja ini prvu fazu navedene transakcije te nakon osiguranja svih potrebnih zakonskih i drugih preduvjeta, Alternative Private Equity planira provesti i drugu fazu tj. integraciju Vaba banke i Centar banke d.d., kao dio projekta konsolidacije malih banaka u Republici Hrvatskoj, a ime e se dodatno oja ati obje banke kao i otvoriti novi prostori na hrvatskom bankarskom tržištu, uz mnogobrojne prednosti za klijente obje banke.

O svim daljnjim koracima javnost e redovno biti obaviještena.

Novi proizvod iz Cekinova asortimana cijelih pili a uz prepoznatljivo dobar okus svježeg mesa donosi i potpunu inovaciju po pitanju pakiranja Pile 8+ izvrstan je doma i specijalitet ugledne gastronomske marke Cekin, koji sadržava sve kvalitete po kojima je svježe pile e meso poznato.

Tu je prije svega bogatstvo važnim bjelan evinama, vitaminima i mineralima te vrlo mali udio kalorija i masno a, zbog ega se piletina preporu uje kod dijetalne prehrane.

Novo Cekinovo cijelo pile dolazi u transparentnoj kupoli, pakiranju koje predst avlja apsolutnu inovaciju u ovom segmentu proizvodnje.

At rak t iv na kupola u kojoj je Pile 8+ pakirano zadržava kontroliranu atmosferu, ime je postignuto nekoliko prednosti.

Tako ova delicija ima produljenu svježinu te je rok njene valjanosti ak

osam dana, tijekom kojih kvaliteta namirnice ostaje nepromijenjena.

Neodoljiv okus i meko a svježe i doma e Cekin pilet ine posebno se prepoznaje u ovom prirodnom i zdravom proizvodu, dobivenom bez dodavanja konzervansa.

P o l u stoljetna tradicija Vindijine industrije mesa u proizvodnji najkvalitetnijega pi le e g mesa i zaokružen proizvodni proces «Od polja do stola» jamac su svakom kupcu kako je Pile 8+ siguran i kvalitetan proizvod u kojem e uživati cijela obitelj.

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA

kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199 • Muško šišanje: 35,00 kuna • Umirovljenici, studenti, u enici, djeca: 25,00 kuna • Žensko šišanje: 40,00 kn, pranje kose 10,00 kn • Žensk Žensko feniranje kratka kkosa: 30,00 kuna

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA LISTOPAD 2012. GODINE

KUĆANSTVO: Za razdoblje od 01.10.2012. do 31.10.2012. 2,840000 kn/m3 uvećano za PDV, odnosno 0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

RADNO VRI VRIJEME: Pon-pet: 07:00 - 20:00; Subotom: 07:00 - 15:00

Poznati i slavni ZA SVE ROMANTI NE duše gala boži ni koncert za kraj godine u akovcu

Massimo Savi 16. prosinca u dvorani Graditeljske škole - Najljepše mi je kad mogu svirati sa svojim bendom. Uživo, pred publikom dati im ono najbolje od sebe, kaže Massimo Savi , koji e za kraj ovogodišnje koncertne sezone u akovcu, u nedjelju 16. prosinca, s po etkom u 20 sati, održati dugoo ekivani koncert.

Massimo je na vrhuncu solo karijere. Njegove pjesme u posljednje vrijeme sve od reda postaju hitovi. Publiku o ekuje više od dva sata istoga glazbenog užitka i najve i hitovi poput: „Iz jednog pogleda“, „Dodirni me slu ajno“, „Odjednom ti“, “Mi nismo sami”, „Stranac u no i“, “Sjaj u tami” i mnogi drugi. Bit e to uglavnom koncert za istinske romanti ne duše, kakav je i sam Massimo …

- Apsolutno sam romanti an i to je tajna uspješnosti braka moje supruge i mene. Kad je jedno od nas bolje, podigne ovoga drugog kojem je lošije.

Uvijek imamo lijepu i toplu rije da uputimo jedno drugome te uvijek imamo dovoljno zagrljaja i poljubaca. To je za mene

romantika i ponosim se svojom obitelji, isti e glazbenik. Toliko se nadopunjuje s Eni da zna pogoditi svaki poklon.

- Volim je iznenaditi, ali najviše sitnicom i ne mora biti ro endan, Boži ili Valentinovo da bih se sjetio toga. Svakih pet godina darujem joj skupocjeni poklon, ali nikad ne pretjerujem. Osluškujem što bi ona htjela i tako je najlakše obradujem. Jednom sam u Podgorici vidio jednu predivnu ve ernju haljinu. Bila je na lutki i to no sam procijenio da bi to moglo mojoj supruzi odli no pri-

stajati. Pogodio sam. Stajala joj je savršeno, hvali se Massimo, uz kojeg je supruga bila i 1998., kada je otkazao suradnju menadžeru i skladatelju Zrinku Tuti u i otišao s bendom Metal Guru u Lisabon predstavljati Hrvatsku na EXPO-u. Uzlazna putanja karijere po ela je 2002., kad je potpisao ugovor s Aquarius Recordsom koji mu izdaje album “Vještina”. Željan povratka u bend, polako je okupio ekipu. U tome mu pomaže i supruga koja mu predlaže gitarista Željka Romca. “Alkemi ari” se okupljaju i pjeva kre e

sa serijom koncerata. Nastaje album “Vještina II” na kojoj Max, kako ga od milja prijatelj zovu, ostvaruje svoje dje a ke želje – da u bendu ima prijatelje glazbenike, a ne samo virtuoze s kojima nema dobre vibracije, kazao je u razgovoru za Ve ernjak Massimo.

Me utim, to je bio tek uvod u njegovu veliku solo karijeru i nastajanje najve ih hitova koji su proteklih godina obilježili hrvatsku pop glazbu. Stoga nije udno da se danas za svaki Massimov koncert traži karta više, a s obzirom na popularnost u našem kraju, posebice kod ženske publike, zasigurno se o ekuje i veliki interes za koncert u dvorani Graditeljske škole.

Organizator e za sve gledatelje pripremiti ulaznice za sjedenje – parter i tribina.

Ulaznice u preprodaji možete nabaviti od ponedjeljka na sljede im mjestima: akovec - Caffe bar Arcus, Paladin i Radio 1, Prelog - Pizzeria Ro-Sa, M. Središ e - Caffe bar Vuri i Palovec - Domino bar.

Karlova ko Live u Varaždinu uz Tonyja Cetinskog na Štefanje, 26. prosinca Tradicionalna glazbena platforma Karlova kog piva slavi svoj 10. ro endan. Na Karlova ko Liveu 2012. nastupit e jedan od najpopularnijih hrvatskih glazbenika Tony Cetinski, koji e osigurati savršenu atmosferu za uživanje s prijateljima u društvu Karlova kog.

Jubilarna Karlova ko Live turneja gostovat e u sedam hrvatskih gradova - sve po inje 7. prosinca u Splitu, zatim se nastavlja u Osijeku 9. prosinca, nakon toga slijedi Zagreb 14. prosinca, Rijeka 16. prosinca, Zadar 21. prosinca, Karlovac 23. prosinca, a posljednji koncert turneje održat e se na Štefanje, u srijedu 26. prosinca, u Varaždinu. Ulaznice za sve koncerte dostupne su od 15. listopada naInternetu u sistemu Eventim i na svim prodajnim mjestima Eventima, a uskoro i na drugim prodajnim mjestima.

Tony Cetinski je najizvo eniji je i najemitiraniji hrvatski pjeva . Svoju bogatu karijeru zapo eo je prije 24 godine. Njegov posljednji album dostigao je dijamantnu nakladu. Po etkom

listopada predstavio je svoj novi album “Opet si pobijedila”, a nove pjesme publici e predstaviti na turneji Karlova ko Live 2012. Uo i po etka Karlova ko Live turneje, Tony je izjavio: ‘’Ne moram vam re i koliko sam uzbu en što nakon više od tri godine idem ponovno na turneju.

Posljednji album i turneja bili su fenomenalni, postavili smo visoke standarde, pa nas eka puno posla da ponovimo takav uspjeh.

Pripreme su ve po ele. Uzbu enje je još ve e jer slavimo deset godina Karlova kog Live, jednog od najuspješnijih glazbenih doga anja u proteklom desetlje u.

Mislim da smo dobitna kombinacija za ovu godinu. Uvijek dajem sve od sebe, ali na turneji baš izgaram jer s publikom oblikujem energiju izvedbi pjesama s novog albuma. Ako je suditi prema prva

tri singla, Furia tour kona no ima konkurenta. Vidimo se na Karlova ko Liveu!”

Predsjednik Uprave Karlova ke pivovare Alexander Gerschbacher za jubilarku kaže: ‘’Vrlo smo ponosni jer Karlova ko Live slavi svoj 10. ro endan. Karlova ko Live je naziv za sjajan glazbeni projekt povezan s Karlova kim pivom, a cilj mu je da pruži jedinstveno glazbeno iskustvo ljubiteljima glazbe i piva. Tijekom godina Karlova ko Live postao je jedna od najpopu-

larnijih glazbenih platformi u Hrvatskoj i istinski brend.

Karlova ka pivovara uvijek pokušava na i najbolje na ine kako bi zadovoljila potrebe svojih potroša a. Karlova ko Live 2012. omogu it e našim odraslim potroša ima da se odli no zabave i sjajno provedu u društvu prijatelja. O ekujem da e atmosfera na Tonyjevim koncertima biti odli na i stoga sve pozivam da nam se pridruže na ovogodišnjem Karlova ko Liveu!”

FORMULA 13 1 Runaways THE KILLERS 2 Hurts Like Heaven COLDPLAY 3 Summertime Sadness LANA DEL REY 4 I Follow Rivers LYKKE LI 5 Say Goodbye NORAH JONES 6 While You’re Out Looking For Sugar JOSS STONE 7 Reboot The Mission WALLFLOWERS FT. MICK JONES 8 Oh Love GREEN DAY 9 Breaking Down FLORENCE + THE MACHINE 10 Lost In The Echo LINKIN PARK 11 Little Black Submarines THE BLACK KEYS 12 La La La SNOOP LION 13 Blow Me (One Last Kiss)

P!NK

14 Lemonade ALEXANDRA STAN 15 Everybody’s On The Run NOEL GALLAGHER’S HIGH FLYING BIRDS

Top Hit List 1 BRUNO MARS Locked Out Of Heaven 2 PINK Try LISTA DOMA IH TOP 3 ALICIA KEYS Girl On Fire /Ft NICKI MINAJ/ 4 OF MONSTERS AND MEN Li le Talks 5 ADELE Skyfall 6 ROLLING STONES Doom & Gloom 7 RITA ORA Shine Ya Light 8 RIHANNA Diamonds 9 DAVID GUETTA Play Hard /Ft NE-YO & AKON/ 10 SWEDISH HOUSE MAFIA Don’t You Worry Child 11 PITBULL Don’t Stop The Party 12 SCRIPT Hall OF Fame (Ft WILLI AM) 13 MAROON 5 One More Night 14 CALVIN HARRIS Sweet Nothing ( FLORENCE WELCH) 15 EXAMPLE Say Nothing 16 TAYLOR SWIFT We Are Never Ever Ge n

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

30. studenoga 2012.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

www.pbz.hr

ZAJEDNO JOŠSNA NIJI .DR âWR VH 0XUD L 'UDYD VSDMDMX L GDOMH WHNX ]DMHGQR WDNR L 0H�LPXUVND EDQND L 3ULYUHGQD EDQND =DJUHE RG SURVLQFD SRG MHGQLP LPHQRP QDVWDYOMDMX ]DMHGQLÇNL VWYDUDWL QRYH YULMHGQRVWL ]D VYRMH NOLMHQWH

Mislimo unaprijed s Vama.

3%= MH ÂżODQ JUXSH

0800 365 365

9. oĹžujka 2011.

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

KARATE

SP U PARIZU

akov anka Martinovi srebrna s hrvatskom reprezentacijom Sjajne vijesti sa SP-a iz Pariza. akove ka karatistica MaĹĄa Martinovi , koja nastupa za KK Hercegovina Zagreb, osvojila je srebrnu medalju sa Ĺženskom ekipom Hrvatske (sastav: Martinovi , SaleĹĄ, elan, Tubi ). Posebno veseli da je upravo MaĹĄa bila glavni kota ekipe ostvarivĹĄi 4 pobjede i jedan nerijeĹĄen me . Jedina je odradila svih 5 me eva bez poraza, te napravila najve u bodovnu razliku pogotovo do finalne borbe. Martinovi su

rancuski novinari prozvali “pravim strojem za bodovnu razliku“. Kako i ne bi kad je redom pobje ivala reprezentativke Maroka 7:0, Tajvana 11:3, Meksika 2:0 i Japana 5:2. U finalnom me u protiv Francuske MaĹĄa nije izgubila me , budu i da je remizirala 3:3. Me utim, Francuskinje su bile uspjeĹĄnije u druge dvije borbe i uzele zlato. Uglavnom, joĹĄ jedan sjajan rezultat akove ke karatistice. (dz)

SPORTSKI RIBOLOV ME IMURSKI savez sportskih ribolovaca dobio najve e natjecanje na svijetu

Doma ini Svjetskog prvenstva 2014. u lovu ribe udicom na plovak Me imursk i savez sportskih ribolovaca dobio je doma instvo Svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak 2014., prenio je novinarima in ormaciju predsjednik Zoran P ei er. Odluka je pala na kongresu svjetske krovne organizacije sportskih ribi a, koji je odrĹžan u Rimu. Da hrvatski sportski ribi i i njihov savez uĹživaju veliki ugled, govori i odluka koja je bila jednoglasna. Hrvatska i Me imurska Ĺžupanija tako e biti doma in do-

ma ini najve eg i najja eg ribolovnog natjecanja.

Konkurencija za organizaciju najprestiĹžnijeg skupa svih ribi a bila je iznimno jaka (Portugal, Poljska, Francuska, Bugarska), a uz dobro lobiranje i poĹĄtuju i pravila kandidature Hrvatska je ispunila apsolutno sve uvjete. U pitanju je jedna od najve ih sportskih mani estacija nakon Univerzijade i SP-a za rukometaĹĄice koje su bile organizirane u Me imurju. (dz)

PRIREDIO: DEJAN ZRNA

STEVICA TKAL EC, predsjednik Hrvatskoga gimnasti kog saveza

N

Vrhunska gimnastika u Hrvatskoj ulazi u rezultatski kontinuitet i to me najviĹĄe veseli

edavno je u NGC-u “Aton“ u NedeliĹĄ u zavrĹĄeno PH u sportskoj gimnastici. Tom prilikom, osim nastupa ve dokazanih kvalitetnih hrvatskih gimnasti ara, ispostavilo se da stiĹže nova generacija odli nih gimnasti ara. Tako er je potvr eno da GU “Marijan Zadravec Macan“ i Centar “Aton“ mogu organizirati na visokom nivou najve e gimnasti ke prirode.

Porazgovarali smo kratko o aktualnostima u gimnastici i oko nje sa Stevicom Tkal ecom, predsjednikom HGS-a. • Kako on ocjenjuje stanje u hrvatskoj gimnastici? — Hrvatska gimnastika i u ovoj olimpijskoj godini odrŞala je kontinuitet postizanja vrhunskih rezultata, a veliki uspjeh predstavljao je (po drugi put za redom) i sam plasman naťih gimnasti ara Tine Erceg i Filipa Udea na Olimpijadu. Uspjeh smatramo to ve im jer su plasman uspjeli ostvariti kroz jedan od najsloŞenijih sustava kvalifikacija kakav ima gimnastika. Iako na OI nije osvojena olimpijska medalja, naťi gimnasti ari postizali su odli ne rezultate na svim ostalim natjecanjima na kojima su nastupali. Tako je na Europskom prvenstvu seniora Mario MoŞnik postao europski viceprvak u vjeŞbi na pre i, dok je Robert Seligman osvojio odli no 4. mjesto u vjeŞbi na konju s hvataljkama.

Isto tako, postizani su odli ni rezultati u natjecanjima Svjetskog kupa, gdje je osvojeno nekoliko medalja, a Tomislav Markovi i Tijana Tkal ec, nakon posljednjeg nastupa na SK-u u Ostravi, mogu osigurati kona ni plasman me u prva tri mjesta ukupnog poretka za 2012. godinu.

Upravo je DrĹžavno prvenstvo pokazalo da su na vidiku i neki “novi klinci i klinke“ ‌

- Ono ĹĄto nas je posebno obradovalo bili su odli ni rezultati naĹĄih juniora i juniorki na Europskom prvenstvu za juniore. U muĹĄkoj konkurenciji Andrej Korosteljev osvojio je odli no 3. mjesto u vjeĹžbi na parteru, dok se Renato Prpi plasirao u finale i osvojio 8. mjesto u vjeĹžbi na konju s hvataljkama, a u Ĺženskoj konkurenciji Ana erek osvojila 4. mjesto na preskoku.

Ovi rezultati potvr uju da hrvatska gimnastika ima svoju budu nost, te da e i u idu em olimpijskom ciklusu pokuĹĄati ostvariti svoj cilj, a to je plasman najmanje dvoje

Djevojke bez finala na SK-u u Ostravi lanice GU-a “Marijan Zadravec - Macan“ Tijana Tkal ec i Stella Petran nastupile su protekli vikend u kvalifikacijama Svjetskog kupa u Ostavi u eĹĄkoj. Tijana Tkal ec je rezultatom 12.875 zauzela 12. poziciju u preskoku. Na Ĺžalost, nije

uspjela ponoviti skokove koje je prikazala na PH u Atonu, tako da je izostao i plasman u finale. Stella Petran je na gredi bila 18. rezultatom 10.700, a na tlu je bila 17. rezultatom 10.400 i tako er nije uspjela izboriti joĹĄ jedan finalni nastup.

naťih gimnasti ara na OI u Rio de Janeiro (Brazil) 2016. godine. • DrŞavno prvenstvo? — OdrŞano DrŞavno prvenstvo dokaz je koji govori u prilog navedenih injenica, budu i da su upravo mla i gimnasti ari (Vugrinski, Korosteljev, Prpi ) i gimnasti arke (Petran, erek, Kaji ) pokazali da su svojim napornim radom postali vrhunski, da se mogu ravnopravno natjecati s ve naťim afirmiranim gimnasti kim imenima, te da se od njih mogu o ekivati odli ni rezultati i na me unarodnim natjecanjima.

• Kao doma in, ali i predsjednik Saveza, kako ocjenjujete organizaciju? — Organizacija samog natjecanja bila je gotovo besprijekorna, a uvjeti natjecanja vrhunski, tako da i jedan ovakav Centar u potpunosti opravdava svoje postojanje.

PoĹĄtuju i napore trenera i sportaĹĄa, zada a HGS-a je da i nadalje bude podrĹĄka svima onima koji svojim nesebi nim radom doprinose unaprje enju i razvoju hrvatske gimnastike, rade na njezinoj promociji, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u itavom svijetu.

30. studenoga 2012.

ODBOJKA PRIREDIO: SINIŠA OBADI

PRVA hrvatska odbojkaška liga

U

Centrometal preuzeo vrh prvoligaške tablice

tjednu prije utakmice s Rijekom odbojkaši Centrometala bili su svjesni injenice da e im pobjeda za tri boda vjerojatno po prvi put u povijesti kluba donijeti prvo mjesto na ljestvici prve hrvatske lige. Ipak je to doseg koji vjerojatno nikad ni jednom me imurskom klubu nije pošao za rukom. To se na kraju i dogodilo. Od po etka je sve bilo odli no. Mom ad u sastavu Tomica Posavec, Kurteš, Križanovi , Palinkaš, Kova , Gotal i libero Petran bila je dominantna od samog po etka. Odli nom igrom u svim elementima odbojkaške igre poveli su Me imurci sa 17:7. Do kraja seta u igru su ušli Vincek, Marin Posavec i David, ali ni to nije umanjilo dominaciju doma ina pa prvi set završava s 25:17. Nastavljeno je sli no u drugom setu. Centrometal ima prednost od 11:3. I tu nevjerojatno staje.

Gosti na servis Cibi a dobivaju sedam poena za redom i vra aju se u igru. Imao je Centrometal prednost od 16:14, ali tad gosti opet rade etiri poena za redom i stje u po prvi put prednost od dva poena. Okrenuo je to doma in na 22:21, ali opet previše grešaka i nesigurnosti koštalo ih je gubitka seta s 25:23. U tre i set kre e se izjedna eno, a tad Centrometal odlazi na par poena prednosti. Na servis Gotala doma i rade ve u seriju i stje u ogromnu prednost od 14:6. U jednom trenutku bilo je i 22:13, a završetak seta je uvjerljiv sa 25:19. U etvrtom setu doma i su

OKM CENTROMETAL – MOK RIJEKA 3:1 (25:17, 23:25, 25:19, 25:19)

Dvorana NCG Aton, gledatelja 100. Suci: Peri , Humski (oba Zagreb).

Centrometal: Kova , Palinkaš, Pu a, David, Gotal, Vincek, Petran, T.Posavec, M.Posavec, Kurteš, Makarov, Križanovi (trener Kiri ).

TRENER KIRI

Velika stvar za nas

TABLICA 1. OKM CENTROMETAL

Bod više od Murse i Mladosti 7 6 1 15

2. MOK MURSA - OSIJEK

6 5 1 14

3. HAOK MLADOST

7 4 3 14

4. OK ROVINJ

7 5 2 13

5. OK SISAK

7 3 4 11

6. MOK VUKOVAR

7 1 6 4

7. MOK RIJEKA

7 0 7 1

poveli sa 7:4. No gosti opet rade seriju i vode 9:7. Tad u igru ulazi veteran Makarov.

Ovom pobjedom Centrometal se nakon osam kola nalazi na prvom mjestu prvenstvene ljestvice s bodom viška ispred osje ke Murse i zagreba ke Mladosti, te dva boda više od Rovinja. U narednom devetom kolu trebali bi gostovati u Sisku, ali je doma in zatražio odgodu za 12. prosin-

ca. Kako je Centrometal slobodan u desetom kolu, ispada da e sad pauza do sljede e utakmice trajati ak 18 dana. Bit e prilika ponovno skupiti energiju za preostala tri susreta u ovoj kalendarskoj godini. Nakon Siska eka ih još gostovanje kod zagreba ke Mladosti, te doma i susret s Rovinjom.

Pobjeda Nedeliš a i poraz Totovca bodova prednosti. U odli noj odbojkaškoj predstavi mom ad Nedeliš a stigla je do tre e uzastopne pobjede, ime su i na tablici popravili svoj status i sada se nalaze na osmom mjestu.

Ostali rezultati 7. kola: Petrinja - Toplice 3:0, Gorica - 4 Rijeke 3:1, azma - Varaždin 1:3, Quirin - Croatia odgo eno.

TOTOVEC MEDICINAR 0:3 (21:25, 20:25, 13:25)

NEDELIŠ E NEPOMUK 3:0 (25:13, 25:14, 25:15)

Totovec: Rešetar, J. Pergar, D. Pergar, B. Pergar, Kova i , Krklec, Topli anec, Trstenjak, Horvat, Markovi .

Nedeliš e: H. Novak, K. Novak, I. Novak, Vuk, Kopa evi , Kocijan, V. David, Marciuš. Trener Josip Treska.

ODRŽAN ždrijeb Kupa Me imurja u odbojci za seniore i seniorke

Startaju kvalifikacije za završnicu U muškoj konkurenciji nastupa deset mom adi. Temeljem ždrijeba u polufinalu e se sastati OKM Centrometal i OK Nedeliš e, te OK Totovec protiv pobjednika

ta ipak presudila. U ovom susretu u igru je ušlo svih 12 igra a re anskog kluba prijavljenih u zapisnik.

A LIGA - CENTAR (Ž)

A LIGA - CENTAR (M)

U derbiju kola sasvim zasluženo slavili su odbojkaši Medicinara, ime su ostali nepobije ena ekipa u dosadašnjem dijelu prvenstva. Totovec bez ideje i one razine igre koja ih je do sad krasila. Ovim porazom Totovec se najvjerojatnije oprostio i od utrke za naslov prvaka, jer vode i dvojac sada ima velikih osam

I kao više puta ove sezone, to se pokazuje pozitivnom promjenom. Centrometal sustiže i neriješeno je pri 11:11. Nakon toga na servis dolazi Kurteš i sa sedam odli nih servisa rješava utakmicu. Dalje je bila rutina zadržati tu prednost za kona nih 25:19. Nakon set i pol odli ne igre doma ina bilo je dosta problema za Centrometal, ali je kvalite-

Trener Kiri bio je zadovoljan nakon susreta: - Ovo je ipak velika stvar za nas. Preuzeli smo vode e mjesto na tablici, nešto što smo nekad samo mogli sanjati. Nakon odli nog po etka nije ovo bila naša naro ito dobra utakmica, ali osvojili smo tri boda i to je najbitnije. Imamo široku klupu, to se opet pokazalo bitnim kad je bilo najteže. estitka svim mojim igra ima.

prvog dijela. Naime, u prvom dijelu nastupaju mom adi koje se natje u u nižem rangu od druge lige. To su Mladost iz Vularije, Plavi iz Peklenice, KOP akovec, Štrigova, te

druge mom adi klubova koji idu direktno u polufinale. U ženskoj konkurenciji nastupa šest ekipa. U polufinale e direktno ŽOK Kaštel iz Pribislavca, koji e igrati s boljim

iz susreta OK akovec II – OK Štrigova. U drugo polufinale e temeljem ždrijeba i druga ekipa Kaštela koja e igrati s pobjednikom susreta KOP akovec i OK akovec I.

Slavlje Kaštelanki u Varaždinu Odli an susret prepun preokreta i s in arktnom završnicom odigrale su rukometašice Kaštela u Varaždinu. Nakon odli ne igre u prvom setu, u drugom i tre em predstavile su se u malo slabijem izdanju, što su doma e odbojkašice iskoristile i prvo poravnale rezultat, a onda i povele. No, na vrijeme su se Kaštelanke probudile, odigrale odli no etvrti set, da bi u petom bile koncentriranije i spretnije od

VARAŽDIN - KAŠTEL 2:3 (13:25, 25:22, 25:23, 15:25, 14:16) Kaštel: M. Iva i , Šestan, Toplek, Novak, Breban, Knezi , Herman, Prprovi , Železnjak, Horvat, Varga, Vnuk. Trener Marko Obadi doma ih odbojkašica i sasvim zasluženo slavile pobjedu. U 8. kolu Kaštelanke odlaze na gostovanje u Veliku Goricu. (so)

30. studenoga 2012.

RUKOMET

KOŠARKA

I. HRVATSKA rukometna liga

Me imurje i dalje prosipa doma e bodove Rukometaši Me imurja i dalje, na žalost, bilježe loše rezultate. Protiv Umaga upisan je novi doma i poraz. No, možda nije trebalo biti tako. Naime, u prvom dijelu akov ani su bili ravnopravni protivnik drugoplasiranoj ekipi prvenstva. Igrali su dobro obranu, ali ne i napad, gdje su puno griješili i sami su krivi što na odmor nisu otišli s nekoliko golova prednosti, jer su na vratima imali odli no raspoloženog Horvata koji je obranio i dva sedmerca. No, treba spomenuti i da je ponajbolji igra gostuju e mom adi bio njihov vratar Modrušan.

Nakon vodstva 9:8 po etkom drugog poluvremena doma i su ve uobi ajeno stali, emu je zasigurno kumovalo i to što nema

TABLICA 1. akovo 2. Umag 3. Matulji 4. Moslavina 5. Županja 6. Osijek 7. KTC 8. Kozala 9. Dugo Selo 10. Biograd 11. Me imurje 12. Hrv.dragovoljac 13. Crikvenica 14. Senj-Wallenborn

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

11 10 10 9 8 6 6 4 4 4 3 3 2 2

0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 1 1

1 2 2 3 4 5 6 8 8 8 8 9 9 9

69 73 32 41 33 22 5 -8 -20 -44 -51 -49 -42 -61

22 20 20 18 16 13 12 8 8 8 7 6 5 5

zajedni kih treninga, nema uigranosti, nema snage, a posljedica svega toga je onda, na žalost, bio još jedan poraz u nizu. Gosti su to dobro iskoristili i zabilježili uvjerljivu pobjedu od sedam golova razlike. U posljednjem prven-

II. HRL sjever (M)

TABLICA 1. Ivan ica-Ivanec 2. Borovo 3. Prelog 4. Ivanska 5. Beli Manas r 6. Viro-Virovi ca 7. Požega 8. Ilova 9. Sla na 10. Brod 11. Garešnica 12. ur enovac

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 6 5 6 5 4 4 3 3 1 1 1

0 0 2 0 1 0 0 0 0 1 0 0

1 2 1 2 2 4 4 5 5 6 7 7

akovec - dvorana Graditeljske škole.

Gledatelja 50. Suci: Hunjadi i Ze evi (Zagreb).

Me imurje: Horvat, Gori anec 2, Miševi 3, Škrobar, Sklepi 4, Brali , N. Petek, Levak 2, Blagus, Laci , Hutinec 4, Bašek, Kova evi , Hajdarovi , M. Petek 6. Trener Ivica Ha ek Sedmerci - Me imurje 4-4, Umag 4-2.

Isklju enja - Me imurje 6 minuta, Umag 8 minuta

stvenom kolu Me imurje odlazi na gostovanje u Osijek.

Ostali rezultati 12. kola: Kozala - Biograd 36:31, Moslavina - Županja 27:24, Matulji - Crikvenica 26:23, KTC Senj 30:26, akovo - Hrvatski dragovoljac 29:19, Dugo Selo - Osijek 23:29.

PRELOG – POŽEGA 30 :24

Prelog bolji i od Požege Rukometaši Preloga odli nom su igrom stigli do još jedne vrijedne pobjede. Ovaj su put bili bolji od Požege. Od samoga po etka doma a je ekipa krenula s agresivnom obranom i preciznom i koncentriranom igrom u napadu, što im je donijelo ve na odmoru prednost od šest golova razlike. Tu su prednost rukometaši Preloga održavali ve im dijelom drugog poluvremena, no malo nepažnje i pad koncentracije približio je goste u 45. minuti na samo gol razlike.

Bilo je 24:23. No, rukometaši

ME IMURJE – UMAG 21:28

43 49 44 7 29 -1 28 -50 14 -68 -29 -66

14 12 12 12 11 8 8 6 6 3 2 2

Josipa Borkovi a opet “šaltaju” igru u ve u brzinu i odlaze na

Prelog - sportska školska dvorana.

Gledatelja 250. Suci: Bai i Šuleti .

Prelog: V. Beli 4, Mati , Balog 4, Bergovec 3, Najman, Lon ari , Bratkovi , Horvati , Krajner 5, Malek, Mikloška, Martin evi 5, Hali , Januši 4, M. Beli 5, Šelja. Trener Josip Borkovi

razliku od šest golova, koju su održali i do kraja susreta.

U desetom kolu Prelog odlazi na gostovanje u ur enovac.

Ostali rezultati 9. kola: Garešnica - ur enovac 10:0, ViroVirovitica - Slatina 23:26, B. Manastir - Borovo 30:36, Brod - Ilova 32:31, Ivanska Ivan ica 23:22.

II. HRL - SJEVER (Ž)

U Pitoma i protiv akov anki bod “osvojio” suda ki par Medved i Muri akove ke su se rukometašice s gostovanja u Pitoma i vratile s vrijednim bodom, ali pune gor ine i modrica. Doma e rukometašice nisu bile baš previše nježne i svim su dopuštenim, ali mnogo puta i nedopuštenim, sredstvima pokušale do i do oba boda, a u svemu tome “pomogao” im je i slabi suda ki par Medved - Muri iz Varaždina, koji je podlegao atmos eri i pritiscima doma e ekipe i klupe. Nakon prvih trideset minuta akov anke su imale prednost od sedam golova pred-

PITOMA A - ZRINSKI 27:27

Pitoma a - sportska dvorana. Suci: Medved i Muri (Varaždin).

Zrinski: Markanovi , Iva i , Žvorc, P. Posavec 7, Šari , Makar 3, Androi , Glad, S. Posavec 7, E. Horvat, Zadravec 3, Resman 1, T. Horvat 4, Car, L. Posavec 2, Ben ik. Trener Željko Golik nosti i sve se inilo da e u nastavku mirno privesti utakmicu kraju i ku i se vratiti s dva boda. No, tu su se rukometašice Zrinskog o i-

to prevarile, pa nakon svega vi enog i su enog u nastavku s osvojenim bodom mogu biti prezadovoljne. U sljede em kolu, koje je na rasporedu sutra (subota), akove ke su rukometašice u derbi utakmici doma in ekipi Podravke Lino iz Koprivnice.

Ostali rezultati 7. kola: Tvin Trgocentar - Brod Gymnasium 34:22, Pan akovo - Ivanec 30:26, Podravka Lino - ur evac 42:22, Bjelovar Darda 30:20.

III. LIGA SJEVER - ŽENE

Novi porazi me imurskih rukometašica U pretposljednjem kolu ovog dijela prvenstva me imurske su predstavnice, na žalost, upisale nove poraze. akov anke su gostovale u Bjelovaru, gdje su poražene od doma e istoimene ekipe s 33:13, dok su rukometašice Preloga bodove ostavile

u Varaždinu protiv Koke u porazu 24:21. U posljednjem prvenstvenom kolu Me imurke bi ipak mogle do bodova, jer obje ekipe igraju na doma em parketu. akov anke su doma in drugoj ekipi varaždinske Koke, dok rukometašicama Preloga u

goste stiže ekipa križeva kog mlinara.

Rezultati 9. kola: Koka II - Prelog 24:21, Mlinar - Veliko Trojstvo 25:34, Bjelovar II - akovec 33:13. Redoslijed: Veliko Trojstvo 13, Bjelovar II 12, Mlinar 9, Koka I 7, Prelog 5 i akovec 4 boda.

KADETSKA LIGA (Ž)

Rukometašice Zrinskog ostvarile tri uzastopne pobjede Krenulo je žensko kadetsko prvenstvo za igra ice ro ene 1996. i mla e. U prva dva kruga natjecanja mlade rukometašice akove kog Zrinskog ostvarile su tri pobjede. Prvo su u Varaždinu bile bolje od Koke

23:16, a onda u Bjelovaru od istoimene ekipe 29:24. Nakon toga uslijedio je iTvin Trgocentar Virovitica i nova pobjeda od 35:13. Pod vodstvom trenera Željka Golika za “zrinskice“ su nastupale: Iva i , Markanovi ,

Domini , Zadravec, Stela i Paula Posavec, Resman, T. Horvat, Makar, Ben ik, Androi , Car, Šari , Glad, Ahel, Laptoš, Markovi , Sinanovi i Ladi . Tre i prvenstveni krug igra se u nedjelju u Koprivnici.

A 2 LIGA SJEVER

Grafi ar – akovec 57:90 (15:19, 6:29, 20:23, 16:19)

Svi naši pobijedili!

Puni ulov me imurskih klubova u 7. kolu najsjevernije druge lige razlog je za zadovoljstvo svih me imurskih ljubitelja kraljice igara, a zadovoljstvo je tim ve e kada znamo da emo s 99 postotnom sigurnoš u gledati kvalifikacije za Prvu ligu opet u akovcu.

Naime, akovec je poderao Grafi ara u Ludbregu s 33 koša razlike u jednoj totalnoj dominaciji i u obrani i u napadu. Put ka pobjedi akove kim je drugoligašima bio olakšan neigranjem stoženog centra Ludbrežana Maria Novaka Mede, no njegov brat Matija u dresu akovca je zato bio najbolji igra utakmice ne samo zbog 28 postignutih koševa, nego i zbog odli nih povratnih pasova Kranj ecu koji s trice nije mogao ulati (16 postignutih poena). akovec je sada u idealnoj poziciji – imaju sva tri teška gostovanja iza sebe, od toga su upisali jedan poraz i dvije pobjede, pa sada u drugom dijelu prvenstva samo moraju

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

A 2 LIGA SJEVER

„udariti glanc“ i odjuriti u kvalifikacije.

Mlada mom ad Me imurja je poletna, puna snage i kondicije, dakle dobro tr i, a predvode je dva iskusna igra a (Marek Novak i Kraja i ), pa ako se s bilo kojim od kvalitetnijih suparnika dovu e do konca utakmice u egalu – Me imurje dobija upravo iz gore navedenih razloga. Tako i bi u utakmici s realno kvalitetnijim Podravcom.

Gosti su vodili prvi dio susreta, doma in se držao blizu i pred kraj – bok, žurimo! Do pobjede.

Rudar je sve poznavatelje košarke iznenadio svojom (prvom) pobjedom nad realno ja im vrbove kim Petrom Zrinskim. Odlu ilo je šutersko ludilo najstarijega (Tkalec), te vrlo zrela igra Radikovi a. U penal završnici, kao i prošle godine, sre a za doma ine i prvi bodovi.

U idu em kolu akovec igra doma protiv Petra Zrinskoga, Rudar gostuje u Ivancu, a Me imurje u ur evcu kod jake Mladosti. (bh)

C LIGA KSMŽ Donji Kraljevec (Ivanovi 20, Ruži 12, Švenda 14) – Prelog (Kanižaj 14) 64:46 Me imurje Globetka (Vugrinec 18, Vuruši 12, Capek 14) – akovec BŠT (Žvorc 15) 73:46

akovec – P. Zrinski, subota 1. prosinca u 16.30, IIOŠ akovec

C LIGA

Grafi ar II – Kotoriba (Munka 16, Fuš P. 13, Zvošec F. 17) 100:62

Prelog-Nedeliš e, nedjelja 2. prosinca u 16 sati, OŠ Prelog

Dubrav an (Lukša D. 21, Me imurec 15) – Nedeliš e (Gospo i 23, Ganzer 25) 62:56

Mladost Ivanovec-Dubrav an, nedjelja 2. prosinca u 15.30, II OŠ K akovec BŠT-Grafi ar II, nedjelja 2. prosinca u 17.30, II OŠ K D. Kraljevec – Me . Globetka, subota 1. prosinca u 18, D. Kraljevec

TABLICA 1. Me imurje Globetka 6 6

0 12/+108

2. akovec BŠT

7 5

2 12/+29

3. Donji Kraljevec

6 4

2 10/+31

4. Mladost Ivanovec

6 4

2 10/+24

5. Gra ar II

6 3

3 9/+42

6. Dubrav an

6 3

3 9/-39

7. Prelog

6 2

4 8/-22

8. Kotoriba

7 1

6 8/-103

9. Nedeliš e

6 0

6 6/-70

AKOVEC: Horvat 4, Novak Mat. 28, Prprovi 10, Terek 5, Kranj ec 16, Juras 5, Ostoja 4, Biševac 9, Žvorc 7, Glumac 2. Trener Kova i Me imurje – Podravac 80:75 (23:29, 18:14, 16:18, 23:14) ME IMURJE: Vrus 2, Novak Marek 24, Miko 8, Kraja i 27, Jambrovi 10, Pa an 7, Lon ari 2. Trener Sori R. Rudar – Petar Zrinski 61:60 (18:15, 19:13, 12:8, 12:24) RUDAR: Varga 11, Per i 4, Radikovi 18, Bedi 3, Dodlek 4, Tkalec 21. Trener Damjanovi B. Vindija – Mladost ( ) 77:95 Radnik – Koprivnica 104:71 Bjelovar – Ivan ica 77:67

TABLICA 1. AKOVEC 2. ME IMURJE 3. Mladost ( ) 4. Gra ar 5. Podravac 6. Bjelovar 7. Vindija 8. Petar Zrinski 9. Radnik 10. Ivan ica 11. Rudar 12. Koprivnica

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 6 6 5 4 4 3 3 3 1 1 0

1 1 1 2 3 3 4 4 4 6 6 7

13/+195 13/+126 13/+107 12/+159 11/+47 11/-10 10/0 10/-15 10/-36 8/-70 8/-181 7/-322

VETERANSKI TURNIR U LJUBLJANI

Me imurje opet u finalu!

Još jedan veliki uspjeh akove kih veterana u kategoriji 45+.

U Ljubljani u konkurenciji 8 ekipa igrali su i izgubili tek u finalu od ljubljanske ekipe Prule u kojoj je stožerni igra Tone Vidmar (210 cm) i s kojim naše „petice“ nisu mogle iza i na kraj. Poraz od 34:38 u finalu ovoga velikoga turnira samo je nastavak kontinuiteta odli nih rezultata naših veterana (Cazin od 16 ekipa 3. mjesto, Rogla tako er finale). Dvije pobjede u skupini i minimalan poraz u finalu ostvarenje je sedmorice veterana – dvojice Ga eša (Nebojša i or e), Leva i a, Lajtmana, Branilovi a, Jaluši a i Mom ilovi a. Slijede i turnir koji je na rasporedu našim aktivnim košarkašima -veteranima je sije anjski u Toplicama Sv Martin, na Vincekovo. S naraslim ambicijama!(bh)

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

H

rvatski prijevod gornjega naslova bio bi „najoptimalniji odabir vremena za pozivanje minute odmora“, dakle – definitivno preduga ak naslov.

Posljednjih dana sam malo više pažnje obratio na taj segment vo enja utakmice od strane trenera, a konkretni slu aj bile su dvije utakmice Cedevite, jedna u Euroligi, a druga u ABA ligi koje je na klupi odradio Jakša Vuli (obje izgubio), vršitelj dužnosti trenera nakon (naprasnog) odlaska Bože Maljkovi a. Najprije utakmica protiv Armanija; naravno da nisam posebnu pažnju usmjerio na Vuli evo vo enje mom adi, normalno sam gledao tekmu, ali...po eli su vitaminci solidno, držali rezultatski egal, no u jednom trenutku bilo je minus 6 i sve do minus 16 Vuli nije pozvao time out. Dakle, protivnik radi seriju 10:0 i trener ne reagira, pa tko e? Igra i kojima

Timing za time out! je „voda u ušima“ u nevjerici pogledavaju prema treneru, no – ništa, nema reakcije, no nema niti bodova. Jedan od razloga zašto je Cedevita izgubila utakmicu je svakako neprekidanje pozitivnog niza protivnika. Slu aj drugi istoga vikenda – utakmica Zadar – MZT, tako er Jadranska liga, gosti iz Skopja rade seriju 21:0???!!!, a trener Zadra Nazor ne zove time out! Pitaju ga naravno novinari na press kon erenciji zašto nije prekinuo seriju Makedonaca, a on odgovara pa zašto bi, zar da veli svojim igra ima da ne bacaju lopte u aut, ili ulavaju zicere, ili da ne rade korake,pa to su stvari koje se u e u Školi košarke. Gospodine treneru- a prekid serije protivnika? rimjer iz najsjevernije druge lige –utakmica igrana ovoga vikenda Me imurje – Podravac, u egal rezultatu gostuju em tre-

P

neru preostala sva tri time outa za posljednjih 50 sekundi, a etvrtina završava rezultatom 23:14 za doma e. Sje am se i posljednjih kvalifikacija ovdje u akovcu kada je na jednoj doma oj tekmi doma i trener uredno „ i ao“ na klupi, protivnik je poveo 12:0, a predsjednik kluba s prvog reda tribine vi e: kaj danas nemamo pravo zvati time out? ma još jedan zlo esti razlog zvanja time outa, a najzorniji primjer desio se na prvoligaškoj utakmici protekloga vikenda u Dardi gdje je doma i trener zvao time out 15 sekundi prije kraja susreta protiv Križevaca na plusu od 30 koševa razlike. Razlog – dodatno ponižavanje gostiju i njihovog trenera. Znate što je onda napravio trener Križevaca?

Pozvao je i on time out, pa kada je završio, pozvao je još jedan! Kad je bal – nek je bal!

I

16. studenoga stud st uden ud e ogga 20 en 2012.

012.

posjetite nas na

www.metss.hr

POSJETITE

NOVOOTVORENU PRODAVAONICU

METSS-a U AKOVCU

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

AKOVEC, TRAVNI KA 35 TEL: 040 363 072

RADNO VRIJEME RADNIM DANOM 7-19 NEDJELJOM I PRAZNIKOM 7-11

30. studenoga 2012.

STRELJAŠTVO

STRELI ARSTVO SK “KATARINA ZRINSKI“ organizator Me unarodnog turnira u M. Subotici

Uspješni doma ini, još bolji u skupljanju medalja FIRST LIGA – 2. kolo održano u akovcu

Strijelci Alzasa dobri i u jakoj me unarodnoj konkurenciji Strelja ki klub “Alzas” bio je na akove koj streljani doma in i organizator drugog kola First lige, na kojoj su nastupili ponajbolji strelja ki klubovi iz ovog kraja Europe u nadmetanju zra nim pištoljem. Nakon prvog kola jedini predstavnik iz Hrvatske SK Alzas bio je na etvrtom mjestu, a istu poziciju zadržao je i nakon drugog kola.

Nastupilo je ukupno jedanaest ekipa koje se bore u First ligi, me unarodnom ligaškom natjecanju u kojem sudjeluju klubovi: iz Hrvatske, Ma arske, Slovenije i Austrije. Najbolji su ovaj put bili PLE Zalaegerszeg A s 1699 krugova, do njih na 2. mjestu SD Jože Keren i A s 1689 krugova, 3. mjesto SK Ptuj A s 1687 krugova i na najnepopularnijem 4. mjestu SK Alzas s 1680 krugova. U pojedina noj kategoriji nastupilo

je 37 natjecatelja. Najbolji je bio Tatrai Miklos iz PLE Zalaeg. Od naših predstavnika najbolji je bio Božidar Kolari na 6. mjestu, zatim Saša Kralj na 10. mjestu. Još su nastupili Taka Ivica s osvojenih 550 krugova i Turk Marijan s 538 krugova. Sva etvorica su lanovi SK-a Alzas.

Sljede e 3. kolo na rasporedu je ve za dva tjedna, odnosno 6., 7., i 8. prosinca u Austriji (Graz). First liga ima 5 kola u kojima se doma ini izmjenjuju prema državama, a pobjednik je ekipa koja skupi najviše bodova u svih 5 kola. SK Alzas trenutno je na odli nom 4. mjestu. Nakon što su odradili svoj natjecateljski dio, doma ini su bili u suda kim komisijama, zajedno s mentorom Marijanom Turkom, koji je držao sve “konce” u svojim rukama. (dp, so)

Proteklu nedjelju streli arski klub “Katarina Zrinski“ organizirao je me unarodni turnir u dvorani OŠ Tomaša Gori anca u Maloj Subotici, na kojem je nastupilo 130 streli ara iz BiH, Slovenije i Hrvatske. Na turniru su nastupili i doma i streli ari, naravno, u najve em broju, s ak 28 natjecatelja, a ukupno su osvojili 12 medalja.

U seniorskoj konkurenciji najbolji je bio Krešimir Štrukelj osvojivši zlatnu medalju, Karlo Cilar osvaja etvrto mjesto sa samo jednim krugom manje od tre eg mjesta. Igor Markovi bio je šesti, Božidar Vuruši sedmi, a Mladen Kodba deveti. Nešto slabije su pucali Boris Ferlin, koji je bio 16., Filip Sever bio je 18., a Lovro Gradišer je bio 19.

Me utim, to je bio njihov prvi nastup. Uz malo više treninga

Krešimir Štrukelj još jednom je pokazao svoju nedodirljivost u olimpijskom luku

POJEDINA NO prvenstvo Hrvatske u krosu održano je u Vrbovcu

Medalje za me imurske predst

Turka, Stojanovi a i Tre u godinu za redom Pojedina no prvenstvo Hrvatske u krosu održano je u Vrbovcu u organizaciji tamošnjega atletskog kluba “Petar Zrinski”. Primjerena organizacija nije izostala ni ovom prilikom, a odli ni vremenski uvjeti omogu ili su natjecateljima da pokažu najbolje što mogu.

Za AK Me imurje i Nedeliš e prema o ekivanju u borbu za odli ja

upustilo se nekoliko vrsnih srednje prugaša, ali to je uspjelo samo trojici najboljih. Druga mjesta i srebrne medalje osvojili su lan AK-a Me imurje i mla i kadet Filip Turk, koji je u samoj završnici utrke na 1000 m izgubio prvo mjesto, te Gabrijel Stojanovi , lan AK-a Nedeliš e, odli an u utrci starijih kadeta na 1500 m.

Medalju bron anog sjaja za tre e

mjesto u utrci juniora na 6000 m u vrlo jakoj konkurenciji osvojio je za AK Me imurje Martin Srša. Blizu najboljima utrku su završili i Nina Dobša (Me imurje) u konkurenciji mla ih kadetkinja na 800 m, koja je osvojila šesto mjesto, te Sara Sen ar (Nedeliš e) u istoj utrci na sedmom mjestu. Me u deset najboljih plasirali su se i David Verli, koji je u utrci Gabrijel Stojanovi , lan AK-a Nedeliš e, bio je srebrni u utrci starijih kadeta

ME UNARODNI TURNIR u Štrigovi

etiri medalje za Karate centar Nedeliš e kate i Borna Halami - ml. u enici kate, osvojivši peto mjesto. Uz njih nastupili su još Šime Hošnjak, Leda Novak te Nino urin. Treba napomenuti da su svi natjecatelji Karate centra Nedeliš e koji su nastupili na ovom turniru najmla i natjecatelji, kojima je ovo tek jedno od prvih priznanja u njihovim karate karijerama i dobar poticaj za još uporniji rad, kako bi u budu nosti nastavili s uspješnim rezultatima.

U stilu olimpijskog luka me u dje acima do 14 godina Izak Feher bio je peti. U kategoriji kadetkinja Regina Novak osvojila je bron anu medalju, a Marija Rojko bila je etvrta. Me u kadetima Karlo Grudi zauzeo je šesto mjesto, Jan Siro i deveto, a Vinko Kova deseto mjesto.

Me u juniorkama Vanda Kipke osvojila je zlatnu medalju. U veteranskoj konkurenciji Mihael Štebih osvaja srebro, a uro Turk je bio šesti.

Zbog velikog broja natjecatelja, turnir se održao u dvije smjene, ali organizacija ovog turnira bila je besprijekorna, emu su uvelike pridonijeli i Goran Cmre ak kao direktor turnira i Dražen Popovi kao mjeritelj vremena.

Sljede i nastup naši e streli ari imati u Postojni – Slovenija.

ATLE

KARATE

Štrigova je bila doma in me unarodnog karate turnira, na kojem su nastupili i mladi karatisti Karate centra Nedeliš e. Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojili su Niko Trajbar u kategoriji mla i u enici Sabina Petkovi - ml. u enice kate. Tre e mjesto pripalo pak je Roki Štoki u kod ml. u enika kate i Tei Leni Špoljari - ml. u enice kate. Dobri su bili i Izabela Špoljari - u enice kate, Tena Vizinger - ml. u enice

i iskustva sigurno e biti puno bolje.

U stilu standardnog luka me u dje acima do 12 godina Ivo Ma ek opet je bio najbolji i osvaja zlatnu medalju, Antonio Vuk je osvojio srebro, dok je Luka Križai osvojio broncu, Adrijan Hajdarovi je bio šesti, Krešo Vuruši sedmi, a najmla i Dominik Weber zauzeo je osmo mjesto.

Me u djevoj icama do 12 godina Lucija Lesjak osvojila je zlatnu medalju.

Me u djevoj icama do 14 godina Ines Ben ik osvaja zlatnu medalju, a me u juniorima Vedran Glozini osvaja tako er zlatnu medalju. U seniorskoj kategoriji Oehler Stijepan osvojio je srebrnu medalju.

U stilu goli luk me u kadetkinjama Mija Mance osvojila je zlatnu medalju.

Nina Dobša bila je tako er dobra, šesta u utrci mla ih kadetkinja na 800 metara

mla ih kadeta na 1000 m osvojio deveto mjesto, te Aleksandar Žbulj kao deveti u utrci seniora na 9000 m. Osim ve spomenutih, boje me imurskih atletskih klubova branili su još i lanovi AK-a Me imurje: Maja Brestak 14. u utrci juniorki na 2000 m, Ivana Zadravec 18. u utrci starijih kadetkinja na 1000 m, Lukrecija Medvar 18. u utrci lima ica na

30. studenoga 2012.

BADMINTON

ŠAH USPJEŠNE kvalifikacije u Opatiji

BK ME IMURJE nastupio u Velikoj Gorici

Šahisti Stridona ostvarili plasman u Prvu B ligu

Borna Vadlja pobjednik turnira “Medo štedo”

Šahisti Stridona kao pobjednici kvalifikacija u Opatiji, na kojima su igrala etiri prvaka drugih liga, izborili su plasman u 1.B državnu ligu. U 1. kolu Stridonov protivnik bio je Karlobag, koji su pobijedili 3.5:2.5. Pobjede su ostvarili Miklos Nemeth, Mladen Trbojevi i David Horvat, remizirao je Saša Vidovi , a poraženi su Roland Tomaši i Marko Rubil.

U drugom kolu Stridon je s 5:1 bio bolji od Zadra, pa je nakon dva kola imao 8.5 bodova. U drugom susretu do pobjeda su došli Miklos Nemeth, Mladen Trbojevi , Marko Rubil i David Horvat, a remizirali su Saša Vidovi i Roland Tomaši . U posljednjem tre em kolu

Miklos Nemeth, Mladen Trbojevi , David Horvat, Saša Vidovi , Roland Tomaši i Marko Rubil ostvarili su povijesni uspjeh šaha u Štrigovi, plasiravši se u 1. B ligu

protiv Vukovara Stridonu je za o uvanje prvog mjesta i plasman u viši rang natjecanja bio dovoljan i neriješen rezultat. Stoga su u zadnjem kolu sva šestorica igra a remizirala i postigla svoj cilj - ulazak u 1.B ligu. U konkurenciji deset klubova u Stridonu se nadaju da bi mogli biti u sredini tablice i tako u prvoj prvoligaškoj sezoni izbje i razmišljanje i borbu za ostanak u ligi. Prvenstvo 1. B lige igra se u devet dana, kada svaki klub igra sa svakim. Krajem rujna i po etkom listopada ove godine prvenstvo je igrano u Šibeniku, a ŠD Varaždin i ŠK Vukovar ‘91 plasirali su se u I. A ligu 2013.

Borna Vadlja je i u Velikoj Gorici još jednom potvrdio svoju kvalitetu Tradicionalni badmintonski turnir “Medo štedo“ povodom Dana djeteta održan je prošle nedjelje u Velikoj Gorici. Na terenima DT Arene okupilo se šezdeset troje najmla ih natjecatelja iz Zagreba, Kutine, akovca, Biha a, Banje Luke i Velike Gorice.

Od me imurskih predstavnika na turniru je nastupio igra BK-a Me imurje Borna Vadlja u konkurenciji do jedanaest godina starosti.

Svoj tre u uzastopnu pobjedu na badmintonskim turnirima Borna Vadlja ostvario je prolaskom kroz skupine, gdje je

ostvario sve pobjede te je u polufinalu igrao protiv Luke Mužaka, kojeg je pobijedio s 2:0. U finalu se susreo s Vitom Buchbergerom (Velika Gorica), kojeg je glatko pobijedio s 2:0 te tako osvojio još jedan turnir i ponovno pokazao svoj talent. Nakon pobjede u Hrvatskom kupu te slovenskim Brežicama, Borna se izborio za još jednu zlatnu medalju, što postaje pokazateljem da je pred njim sjajna badmintonska budu nost.

Takvom nizu nadamo se i na vrlo jakom me unarodnom turniru, koji se održava u slovenskim Medvodama sljede i vikend. (dz)

REKREACIJA

ETIKA

UDRUGA “Sport za sve“ Šenkovec

Tre e mjesto na 8. hrvatskom festivalu sportske rekreacije žena

tavnike:

Sršu 600 m, 30. Teuta Blaži i 31. Magdalena Doležaj na 800 m za mla e kadetkinje, te 16. Lovro Žbulj i 37.

Filip Vu enik na 800 m za lima e. Za AK Nedeliš e nastupili su: 18. Leon Bujan u utrci lima a na 800 m, mla e kadetkinje u utrci na 800 m: 11. Lea Branilovi , 24.

Maja Cmre njak, 25. Lara rn ec i 26. Sanja Gregorin i , u utrci ml. kadeta na 1000 m: 25. Karlo Mar-

Zajedni ka fotografija me imurskih osvaja a medalja na PH u Vrbovcu, Gabrijel Stojanovi , Martin Srša i Filip Turk ciuš i 32. Luka Marciuš, u utrci st. kadetkinja na 1000 m: 12. Kristina Ša ari , 19. Ramona Posavec i

20. Tena Mar ec, te u utrci starijih kadeta na 19. mjestu Luka Živko. (md)

Filipu Turku zlato je izmaknulo u posljednjim metrima utrke na 1000 metara

lanice Udruge “Sport za sve” Šenkovec osvojile su 3. mjesto na 8. hrvatskom festivalu sportske rekreacije žena lanice Udruge “Sport za sve” Šenkovec sudjelovale su na 8. hrvatskom estivalu sportske rekreacije žena u Biškupe koj Poljani, gdje su u ukupnom poretku od 28 ekipa iz cijele Hrvatske osvojile 3. mjesto. Festival je održan u organizaciji Saveza sportske rekreacije Varaždin i DŠT-a Mirko Relac – Poljana Biškupe ka, pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Grada

Martin Srša iz AK-a Me imurje osvojio je tre e mjesto u utrci juniora na 6000 metara

Varaždina. Tre eplasirana šenkove ka ekipa nastupila je u sastavu: Danica Koruni – kapetan, Milica Jakopec, Vesna Korent, Suzana Šegovi , Draženka Tkal ec, Ljiljana Treska, Lana Topli anec - Horvat, Lidija Farkaš, Suzana Mihalkovi i Ljubica Dragovi . Tako er, ekipa u sastavu Milica Jakopec, Suzana Šegovi i Lidija Farkaš osvojila je 3. mjesto u disciplini preciznosti – pikadu.

30. studenoga 2012.

III. HNL sjever – završio prvi dio prvenstva

Me imurju i Preložanima pobjeda u me imurskim ogledima

U

Predsjednik HNS-a Davor Šuker donio je darove i obe ao pomo poplavljenom igralištu u Puš inama

PREDSJEDNIK HNS-a Davor Šuker u radnom posjetu Me imurju

Šuker donio dvjesto lopti za mlade nogometaše i obe ao pomo NK Puš inama PIŠE: SINIŠA OBADI

K

ao što je na sjednici IO odbora MNS-a bilo i najavljeno, Me imurje je u utorak ponovno posjetio predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Davor Šuker. Nakon posjeta Puš inama i tamošnjem nogometnom klubu, ije su igralište i svla ionice teško stradali u nedavnoj katastrofalnoj poplavi koja je pogodila to mjesto, u akovcu je održana konferencija za novinare. Doma in ovog posjeta, predsjednik Me imurskoga nogometnog saveza Mato Kljai , istaknuo je zadovoljstvo što je Šuker u još jednom radnom posjetu u Me imurju. - Sve dogovore koje smo napravili ostvarujemo i idemo u realizaciju ostalih, kazao je

Kljaji . Šuker je došao i obe ao da e pomo i. Upravo to je istaknuo i Davor Šuker, kazavši da je pred nogometnim klubom u Puš inama dugi put oporavka. - Pomo i emo nabavkom keramike i obnovom svla ionice, sve emo napraviti da pomognemo, a kada sve bude gotovo do i emo i održati jedan zajedni ki trening. Osim što je posjetio Puš ine i obe ao pomo , Šuker je Me imurskom nogometnom savezu donio i 200 lopti, koje e biti podijeljene onim klubovima koji najbolje rade s mladima. - Ovdje smo i zbog toga da savezu podijelimo 200 lopti, a Savez e odlu iti po kojem kriteriju e se lopte dijeliti. Više lopti e dobiti klubovi koji imaju više djece. Dobit emo lopte i od UEFE i od FIFE. Gdje god imate koji problem, uvijek su vam naša

vrata otvorena. Na pitanje o stanju u me imurskom, ali i nogometu u Hrvatskoj, Šuker je istaknuo: - Put prema vrhu u nogometu nije lagan, ja bih volio da tu bude i prvoligaša i drugoligaša, ali imamo ono što je tu. Trebamo gledati u budu nost i trebamo ulagati u djecu, što nam nalažu i naše krovne UEFA i FIFA. Zato i pomažemo u loptama i s instruktorom. Novac na kraju nije bitan, bitan je rad, a znam da se dobro radi u županiji. Treba ekati dugoro nija rješenja, ulaganje u djecu, ulaganje u infrastrukturu.

Trebamo prebroditi ove krizne godine i do i e sunce na naše terene.

Moram pohvaliti da ima odli nih entuzijasta, odli nih ljudi. Koliko u nogometu ulažeš u mlade, toliko e ti se za pet do deset godina vratiti, poru io je Šuker.

ME IMURSKI nogometni savez

Zimsko prvenstvo posvuda u Me imurju, finale u Prelogu Izvršni odbor Me imurskoga nogometnog saveza održao je svoju 10. sjednicu, na kojoj je uz izvješ e o aktivnostima MNS-a od protekle sjednice najviše vremena bilo posve eno pripremama za organizaciju 30. zimskoga malonogometnog prvenstva Me imurja. Tako je Mato Kljai lanove IO odbora informirao o tomu da je od prošle sjednice Savez pomogao oko organizacije i inanciranja me unarodnog turnira U-12 Me imurec, oprema je predana najboljim mladim ekipama u Me imurju, a u me uvremenu su osnovana dva nova malonogometna kluba, tako da županijski savez sada broji 94 kluba. Od toga je 80 muških, 2 ženska i 12 malonogometnih. Naravno, dotaknuta je bila i tema, odnosno istup i kazna dopredsjednika MNS-a Nenada Mar eca, koji nije bio na ovoj sjednici. Prema Kljaji evim rije ima, Mar ecu je jako žao što se dogodio ispad i ovim se putem još jednom ispri ava nogometnoj javnosti za svoj nesportski i ne-

promišljeni postupak. Dok odradi kaznu, uslijedit e razgovor što i kako dalje, a njegova suspenzija ne utje e ni na koji na in na rad Saveza. Me utim, usprkos svemu, ini nam se da je Mar ec, ako ništa drugo, trebao ponuditi mandat na raspolaganje.

30. zimsko malonogometno prvenstvo Zimsko malonogometno prvenstvo ove e godine obilježiti svoje jubilarno 30. izdanje, koje bi trebalo po eti 21. prosinca, a završiti 6. sije nja 2013. godine. Rok za prijave je 18. prosinca do 12 sati u MNS-u, a igrat e se kao i do sada u kategoriji seniora, za što kotizacija po ekipi iznosi 700 kuna, veterana (ro enih 1979. godine i starijih) uz kotizaciju od 500, te pionira (r. 1997. godine i mla ih) uz kotizaciju od 200 kuna. Na žalost, broj prijava u prošle tri godine baš ne daje puno optimizma u najavi ovog jubileja. Dok su 2009. bile

prijavljene 132 ekipe, 2010. sto dvanaest, prošle ih je godine bilo “tek” osamdeset etiri. Ove bi se godine utakmice trebale igrati u sportskim dvoranama u Kotoribi, Maloj Subotici, Murskom Središ u i možda u akove koj II. OŠ, dok dvorana u kojoj se ovo prvenstvo tradicionalno igralo dugi niz godina, ona Graditeljske škole, ovaj put ostaje bez zimskog nogometnog prvenstva. Finale pak e se najvjerojatnije odigrati u Prelogu, jer kako je Kljai podsjetio na sjednici: - Prije 10 godina inale je bilo u odli nom ambijentu u Prelogu pa ne vidimo razlog da se nešto takvo ne ponovi. Ovogodišnje e prvenstvo voditi posebna komisija u sastavu: Mato Kljaji , Stjepan Križari , Damir Cilar, Robert ižmešija, Dragutin Vuk, Alojzije Sobo anec i Damir Domini , a nastavi li se trend smanjenja broja ekipa, razmišlja se da se u narednim godinama organizira prvenstvo me imurskih nogometnih klubova. (so)

a kove kom gradskom derbiju, iako je to možda “preteška“ rije za susret izme u Me imurja i akovca, s obzirom na pozicije ovih klubova na prvenstvenoj tablici, slavilo je Me imurje 4:1. Tek nešto više od sto pedeset gledatelja na akove kom stadionu dovoljno govori o zanimanju za utakmicu koja bi trebala biti praznik nogometa. Me imurje je tijekom prvog dijela imalo stalnu terensku inicijativu. To ih je dovelo do vodstva ve u 12. minuti, kada je Nedim Halilovi postigao pogodak za 1:0.

Prednost “doma ina” pove ao je David Puclin u 23. minuti. Dvije odli ne prilike kojima je mogao dodatno pove ati prednost svoje ekipe nije u 27. i 32. minuti iskoristio Skoliber. No, mlada mom ad akovca nije se predala. U 33. minuti rezultat je smanjio Karlo Balent. Imali su prilike akove ki nogometaši do kraja poluvremena prilike u potpunosti preokrenuti rezultat, no njihovi napada i nisu se previše iskazali. U nastavku utakmice Darkio Vabec, nakon akcije u kojoj su sudjelovali još i Dodlek i Puclin, pove ava prednost Me imurja na 3:1, da bi kona nih 4:1 drugim pogotkom postavio Puclin. Ovom pobjedom Me imurje je ostalo pri vrhu, na tre em mjestu, dok je akovec polusezonu završio na 13. poziciji.

U prvom proljetnom kolu, koje e se igrati 2. ožujka idu e godine, Me imurje je doma in vode oj mom adi jeseni Mladosti iz Ždralova, dok akovec odlazi na uvijek teško gostovanje u Bjelovar.

Preloška poja anja za kraj jeseni opravdala o ekivanja Za razliku od “derbija” u akovcu, dva puta više gledatelja (oko 400) promatralo je susret u Draškovcu, u kojem su se za prvenstvene bodove borili Mladost iz Preloga i Polet iz Svetog Martina na Muri.

Kao što je bilo najavljeno, za Preložane su zaigrali: Bunc, Strahija, Martinec, Farkaš i Bukal. O ekivano,

donijeli su prevagu na utakmici, iako se Polet jako dobro držao. Me utim, dobio je golove u najgore mogu e vrijeme i nije se više mogao vratiti u susret. Od samog su po etka ina e obje mom adi krenule po gol. U 3. minuti, nakon slobodnog udarca za goste, koji je s desne strane izveo Šoštari , Turk je glavom prebacio doma i gol.

Doma ini nisu ostali dužni, stativu gostiju je pogodio Domini . Nakon što Gori anec i Šoštari nisu ponovno iskoristili svoje prilike, doma a ekipa stiže u vodstvo.

Kad se sve smirilo u 42. minuti, za gostuju u obranu (pre)brzi Strahija odli no je proigrao Domini a, kojem s nekoliko metara nije bilo teško poslati loptu u mrežu.

U nastavku susreta mom ad Poleta pokušavala je svim silama do i do izjedna enja, no dogodio im se drugi gol. Nakon još jedne kontre doma i su preko Martinca došli do vodstva od 2:0.

Sjajno je asistirao Strahija.

No, taj se rezultat nije predugo zadržao, jer tek što se krenulo s centra doma i su nogometaši oduzeli loptu gostima u još jednoj brzoj akciji, Domini , opet na dodavanje Strahije, postiže pogodak za 3:0. I nakon toga Poletovi su nogometaši pokušali do i do pogotka, ali su uspjeli posti i tek jedan i to u 90. minuti kada je poraz u Draškovcu tek ublažio Rodrigue za kona nih 3:1.

Mladost je ovom pobjedom koja im puno zna i u borbi za opstanak u tre eligaškom društvu jesen završila na 14. mjestu s istim brojem bodova kao i akovec, dok e Polet prolje e do ekati na sedmoj poziciji.

Nedeliš e uspješno u Ivancu Iako su nogomet aši Ivan ice polusezonu htjeli završiti pobjedom, to se nije dogodilo. U posljednjoj utakmici jesenskog dijela u Ivancu su sasvim zasluženo stigli nogometaši Nedeliš a.

Na teškom terenu, doma ini su imali laganu premo , no na kraju su slavili gosti. Nedelikatan je puno bolje otvorilo susret i ve u 8. minuti pogotkom Davora Piškora stiglo u vodstvo. Nakon toga prepustili su igru doma oj mom adi koja je u 25. minuti golom Muri a stigla do izjedna enja. Sve do sedamdesete minute Ivan ica je

Ostali rezultati 14. kola: Virovitica - Ivan ica 2:1, Podravina - Bjelovar 1:2, Mladost (Ž) - Podravac 3:0.

TABLICA 1. Mladost Ždralovi

15 10 4 1 +24 34

2. Podravina

15 10 2 3 +25 32

3. Me imurje

15 10 2 3 +16 32

4. Bjelovar

15 8

5. Nedeliš e (-1)

15 8

6. Croa a Grabrovnica 14 8

2 5 +13 26 3 4 +2

26

1 5 +18 25

7. Polet Sve Mar n

15 7

2 6 +1

8. Virovi ca

15 7

1 7 +3

23 22

9. Sla na

15 7

1 7 -1

22

10. Koprivnica

15 7

0 8 +8

21

11. Grani ar Kotoriba

15 6

2 7 -12 20

12. Ivan ica

15 5

2 8 -4

13. akovec

15 3

3 9 -21 12

17

14. Mladost Prelog

15 3

3 9 -23 12

15. Podravac

14 3

2 9 -20 11

16. Križevci

15 2

0 13 -29 6

imala tu ve spomenutu terensku inicijativu, ali gol su prvi ipak postigli nogometaši Nedeliš a. Za tri nova vrijedna gostuju a boda pobrinuo se Mihalic pogotkom s ruba doma eg kaznenog prostora. Ovom pobjedom u Ivancu Nedeliš e je prvi dio sezone završilo na šestom mjestu s dvadeset i šest bodova. Bodova je moglo na ra unu Nedeliš a biti i više da se na po etku prvenstva nije dogodila ona “administrativna pogreška” kojom im je oduzet jedan bod radi nastupa igra a s žutim kartonom. No, unato svemu iza ekipe Nedeliš a je zasigurno jedna dobra polusezona u kojoj je ostvaren i veliki uspjeh plasmanom u osminu inala Hrvatskog nogometnog kupa.

Poraz Grani ara Bjelovar je o ekivano ostvario tre u uzastopnu pobjedu u utakmici s Grani arom iz Kotoribe, tako da gosti niti u ovom susretu, kao zapravo niti u jednom gostuju em ove jeseni nisu osjetili slast pobjede. Golubi je doveo doma ina u vodstvo u 26. minuti. Unato inicijativi koju su doma i imali tijekom cijelog susreta, utakmica je je riješena tek u posljednjih petnaestak minuta. Prvo je na 2:0 povisio Mrzle ki u 75. minuti, da bi Ljubi u 85. postavio kona nih 3:0. Treba spomenuti i to da je Grani ar od 85. minute igrao s igra em manje jer im je zbog drugog žutog kartona isklju en Na . Bjelovar je dobrom završnicom osigurao peto mjesto, dok pak je Grani ar s dvadeset bodova na 11. mjestu.

30. studenoga 2012.

ŠKOLA nogometa “Sveti Martin”

PRETKOLO hrvatskoga malonogometnog kupa

Memorijalni turnir “Patrik urin” MNK Grandy u Škola nogometa “Sveti Martin“ or etvrtfinalu ganizira memorijalni turnir u sje anje na tragi no preminulog lana škole nogometa Patrika urina (12.06.2001.

- 21.08.2012.).

Natjecanja e se održati sutra u subotu 1.12. i u nedjelju 2.12.2012. u sljede im kategorijama: U-8 (igra i ro eni 1.1.2004. i mla i) - subota, 1.12.2012. prijepodne, U-10 (igra i ro eni 1.1.2002. i mla i) - subota, 1.12.2012. poslijepodne, U-12 (igra i ro eni 1.1.2000. i mla i) - nedjelja, 2.12.2012. prijepodne U-14 (igra i ro eni 1.1.1998. i mla i) - nedjelja, 2.12.2012. poslijepodne.

Turnir se održava u školskoj dvorani OŠ Štrigova.

MALI NOGOMET

Kre e 23. po redu MMNL “Joja” - prvo kolo 2. prosinca Organizacijski odbor uputio je poziv svim zainteresiranim malonogometnim ekipama da se prijave na 23. Memorijalnu malonogometnu ligu “Josip Francki - Joja”, koja e se igrati u sportskoj dvorani Ekonomske i trgova ke škole u akovcu, a utorak je obavljen ždrijeb lige. Prvo kolo igra se u nedjelju 2. prosinca. Pravo nastupa imaju svi igra i koji su navršili 33 godine, odnosno ro eni su 1979. i stariji.

Voditelj lige i ove e godine biti Željko Šte anac.

U utorak je u sportskoj dvorani u Maloj Subotici odigrana utakmica pretkola hrvatskoga malonogometnog kupa. Iako se o ekivala puno teža i dinami nija utakmica, igra i Grandy pokazali su da nisu slu ajno drugi na ljestvici 2. Hrvatske malonogometne lige sjever, dok je MNK Siscia samo stepenicu iza, na tre em mjestu. Ve prvi dio susreta doma ini su pokazali tko je “gazda” na parketu i na odmor se otišlo s vodstvom Grandyja od 5:1. Prva dva pogotka u 6. i 7. minuti postigao je najbolji igra na susretu Ivan Vukovi . Uslijedio je pogodak Marka Hruška u 10. minuti za 3:0 i minutu kasnije Josipa Fažona za visoko vodstvo doma ih. Siscia je preko Toljana uspleja smanjiti rezultat na 4:1, dok je Hruško u posljednjoj minuti još jednom zabio za 5:1 na kraju prvog dijela. Drugi dio utakmice na klupi je ostao odli ni vratar Grandyja Danijel Mar ec, a priliku na golu dobio i u potpunosti je opravdao Ste an Kolar. Igra i Siscie malo su bolje otvorili drugi dio utakmice. U 30. minuti zabio je Elvis Gudec za 5-2, no u nastavku su zabijali samo igra i Grandya. U 31. minuti Hruško, u 35. minuti Bojan Cirkven i , 38. minuti Dalibor Gorupi te posljednji gol na utakmici opet Ivan Vukovi minutu prije završetka utakmice za kona nih 9:2.

U etvrt finalu kupa mom ad Grandya eka ekipa ekipa MNK Sokoli. Utakmica se igra 4. ili 5. prosinca. Pobjednik u polufinalu u finalu odlazi na noge hrvatskom prvoligašu MNK-u Novi Maro 11. ili 12. prosinca. Treba spomenuti i to da danas, 30. studenoga, MNK Siscia opet dolazi u Malu Suboticu, ali ovaj put na odigravanje prvenstvene utakmice. Utakmica se igra sportskoj dvorani u Maloj Subotici s po etkom u 21 sat, no to bi mogao biti sasvim druga iji susret od onoga u kupu jer se u mom ad Siscije vra a etiri igra a koji nisu nastupili u utorak. (ih)

VRIJEDAN JUBILEJ županijskog tre eligaša

Šezdeset pet godina NK Omladinca iz Ma kovca NK Omladinac proslavio je u društvenom domu u Ma kovcu 65. obljetnicu kluba. Sve anu sjednicu vodio je predsjednik Radovan Bedi , istaknuvši posebno u svom izvještaju o radu kluba kroz povijest 1972. godinu, kada su juniori NK Omladinca igrali finale juniorskog kupa Hrvatske protiv zagreba kog Dinama.

Kao doma ini na starom igralištu MT -a i izgubili su 1:5, a u uzvratu u Zagrebu na današnjem pomo nom igralištu Hitrec Kocijan izgubili pak su 6:2. Te je godine NK Omladinac Ma kovec proglašen za najbolju mom ad u Me imurju, a igra juniora Josip Krištofi najboljim sportašem Me imurja. Tijekom sedamdesetih godina osvojili su nekoliko naslova prvaka u ligama u kojima su nastupali.

1993. klub je igrao kvalifikacije za višu ligu protiv mom adi NK Ora Petrijanec.

Nakon doma e pobjede od 2:0 uslijedio je poraz u gostima istim rezultatom, nakon ega se pristupilo izvo enju kaznenih u kojima je Omladinac izgubio i nije us-

Sadašnji predsjednik kluba Radovan Bedi uz dvojicu najstarijih osniva a kluba: Ignaca Mikaca i Stjepana Mesari a pio pro i kvalifikacije. Klub se trenutno natje e u 3. me imurskoj ligi. Sve anoj sjednici su uz mnoge uzvanike nazo ila i dva najstarija osniva a kluba, Ignac

Mikac i Stjepan Mesari . Nakon podnesenih re erata i pozdravnih rije i gostiju, zaslužnim lanovima Omladinca podijeljena su priznanja i zahvalnice.

ŽENSKI NOGOMET

ŽNK Trnava obilježava 15 godina djelovanja U nedjelju Ženski nogometni klub Trnava iz Gori ana, jesenski prvak 2. HŽNL sjever – zapad, proslavlja 15. obljetnicu uspješnog djelovanja i postojanja kluba. U 13 sati odigrat e se prijateljska nogomet-

na utakmica Trnave i ŽNK-a Osijek, a od 16 sati sve anost e se održati u Hotelu Kralj u Donjem Kraljevcu.

Ina e, ovu polusezonu nogometašice Trnave završile su na 1. mjestu s 22 boda, što im je i bio jedan od ci-

ljeva. Postigle su etrdeset sedam, a primile osam golova. Prvi strijelac kluba s jedanaest postignutih golova je Mihaela Horvat, a slijede Romana Njari s osam i Leona Požgaj sa sedam golova. (so)

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

Temeljem lanka 86. Zakona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) te, Zaklju aka o otvaranju javne rasprave gradona elnika Grada Preloga (Klasa: 350-02/12-01/5, Urbroj: 2109/14-02-12-20; Klasa: 350-02/12-01/6, Urbroj: 2109/1402-12-15; Klasa: 350-02/12-01/4, Urbroj: 2109/14-02-12-4) od 26.11.2012., Upravni odjel za gospodarstvo i nancije

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave prijedloga IV. izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Grada Preloga (Sl.gl.Me .žup.br. 7/03, 22/08, 5/09 i 4/12) - ciljana izmjena u svrhu proširenja Gospodarske zone u Prelogu - Sjever III. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja Gospodarske zone u Prelogu – Sjever (Sl.gl.Me .žup.br. 1/06, 3/07, ispr. 5/07 i 17/11) II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja dijela naselja Jug u Prelogu (Sl.gl.Me .žup.br. 8/04 i 5/09) Upu uje se na javnu raspravu prijedlog IV. izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Grada Preloga (Sl. gl.Me .žup.br. 7/03, 22/08, 5/09 i 4/12) - ciljana izmjena u svrhu proširenja Gospodarske zone u Prelogu – Sjever (u daljnjem tekstu IV.ID PPUG).

Upu uje se na javnu raspravu prijedlog III. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja Gospodarske zone u Prelogu – Sjever (Sl.gl.Me .žup.br. 1/06, 3/07, ispr. 5/07 i 17/11) (u daljnjem tekstu III.ID DPU).

Upu uje se na javnu raspravu prijedlog II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja dijela naselja Jug u Prelogu (Sl.gl.Me .žup.br. 8/04 i 5/09) (u daljnjem tekstu II.ID DPU).

Prijedlozi prostornih planova izra eni su od tvrtke Urbia d.o.o. akovec.

Javna rasprava o prijedlozima prostornih planova, u trajanju od 15 dana po et e 10.12.2012. i završi 25.12.2012. godine.

Javni uvid u prijedloge prostornih planova mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Grada Preloga, Glavna 35, 40 323 Prelog, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa .

Javno izlaganje o prijedlogu IV. izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Grada Preloga održat e se dana 17.12.2012., s po etkom u 12.00 sa , u prostorijama Grada Preloga.

Javno izlaganje o prijedlogu III. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja Gospodarske zone u Prelogu – Sjever održat e se dana 17.12.2012., s po etkom u 12.30 sa , u prostorijama Grada Preloga.

Javno izlaganje o prijedlogu II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja dijela naselja Jug u Prelogu održat e se dana 17.12.2012., s po etkom u 13.00 sa , u prostorijama Grada Preloga.

Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedloge prostornih planova podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u gradskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu Grad Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog , s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O“: „IV. ID PPUG PRELOGA – CILJANA IZMJENA“, odnosno, „III. ID DPU GOSPODARSKE ZONE U PRELOGU – SJEVER“, odnosno „II. ID DPU DIJELA NASELJA JUG U PRELOGU“.

30. studenoga 2012.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

TUŽNO SJE ANJE

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU 1. STRU NO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD-STRU NI SURADNIK/ICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA. Rok za prijavu: 5.12.2012 2. EKONOMIST RA UNOVODSTVA M/Ž STRU NO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNO ODNOSA Mjesto rada: KOTORIBA Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA Rok za prijavu: 5.12.2012 3. POMO NI KNJIŽNI AR/KNJIŽNI ARKA Mjesto rada: ŠENKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: OP INA ŠENKOVEC Rok za prijavu: 5.12.2012 4. STRU NO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD ZA STRU NOG SURADNIKA/ICU (STR. PRVOSTUPNIK EKONOMIJE) Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: GRAD AKOVEC Rok za prijavu: 4.12.2012 5. EKONOMIST/ICA Mjesto rada: DONJI VIDOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: OP INA DONJI VIDOVEC Rok za prijavu: 4.12.2012 6. GLAVNI REFERENT/ICA PRODAJE Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: CROATIA BANKA D.D. Rok za prijavu: 2.12.2012 7. TAJNIK/TAJNICA Mjesto rada: LOPATINEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: PIRAMIDA d.o.o. Rok za prijavu: 22.12.2012 8. STRU NO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD-REFERENT/ICA ZA OVRHE Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: JAVNI BILJEŽNIK JASENKA CRN EC Rok za prijavu: 29.11.2012 9. STRU NO OSPOSOBLJAVANJE ZA STRU NOG SURADNIKA/ICU ILI REFERENTA/ICU (GRA EVINSKI SMJER)

Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: GRAD AKOVEC Rok za prijavu: 5.12.2012 10. STRU NO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD-MAGISTAR INŽ.GEOTEHNIKE Mjesto rada: MALA SUBOTICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: OP INA MALA SUBOTICA Rok za prijavu: 1.12.2012 11. VODITELJ/ICA GRADILIŠTA Mjesto rada: DONJI KRALJEVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: DECKEN-MONT MONTAŽA SPUŠTENIH STROPOVA I PREGRADNIH STIJENA D.O.O. Rok za prijavu: 7.12.2012 12. AKUSTI KI IZOLATER M/Ž Mjesto rada: DONJI KRALJEVEC Traženo radnika: 8 Poslodavac: DECKEN-MONT MONTAŽA SPUŠTENIH STROPOVA I PREGRADNIH STIJENA D.O.O. Rok za prijavu: 7.12.2012 13. PRODAVA /PRODAVA ICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: TRGOVINA ZA SVE Rok za prijavu: 3.12.2012 14. KOMERCIJALIST / KOMERCIJALISTICA Mjesto rada: MALA SUBOTICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: ABERRO d.o.o. Rok za prijavu: 28.11.2012 15. KOMERCIJALIST / ICA - MENADŽER / ICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: COMES PRIMO d.o.o. Rok za prijavu: 30.11.2012 16. HOTELIJERSKO TURISTI KI SLUŽBENIK/CA Mjesto rada: DONJI VIDOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: OP INA DONJI VIDOVEC Rok za prijavu: 4.12.2012 17. KUHAR/KUHARICA Mjesto rada: VRATIŠINEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: ROYAL TRADE d.o.o. Rok za prijavu: 7.12.2012 18. KONOBAR/ICA Mjesto rada: PODTUREN

Temeljem Odluke Školskog odbora OŠ Štrigova o prodaji nekretnine (ku a i pomo na zgrada u Stane ncu) KLASA: 60202/12-16/01 URBROJ: 2109-48-12-04 od 14.09.2012. godine, objavljuje se:

JAVNI NATJE AJ ZA PRODAJU NEKRETNINA I. Predmet prodaje - k .br. 7/a/1/2 upisana u zk.ul.br. 116 k.o. Stane nec (iden na k .br. 88/2 k.o.

Stane nec), u naravi ku a i pomo na zgrada – dalje nekretnina.

II. Uvje za kupnju nekretnina Pravo na kupnju nekretnine imaju svi punoljetni državljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, a strane osobe ( zi ke i pravne) ukoliko ispunjavaju zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u RH. III. Po etna prodajna cijena nekretnina i jamstvo za ozbiljnost ponude Po etna prodajna cijena: 299.412,99 kn. Zainteresirani ponuditelji dužni su upla jam evinu u iznosu od 30.000,00 kuna na poslovni ra un Osnovne škole Štrigova broj: 2340009-116010248 kod PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d., s pozivom na broj 16-04-14853792171 s naznakom „ jam evina za kupnju nekretnine“.

Najpovoljnijom ponudom smatrat e se ponuda onog ponuditelja koji ispunjava uvjete iz ovog natje aja te koji ponudi najvišu cijenu.

Integralni tekst javnog natje aja objavljuje se 23.11.2012. godine na službenim mrežnim stranicama OŠ Štrigova www.os-strigova.skole.hr i sadrži sve kriterije i druge uvjete za odabir najpovoljnije ponude.

Klasa: 602-02/11-01/01 Urbroj: 2109-48-12-09 Štrigova, 22.11.2012.

Ravnatelj OŠ Štrigova: Stanislav Rebernik

Traženo radnika: 2 Poslodavac: UGOSTITELJSKI OBRT, LOUNGE BAR “S-F”, TIHOMIR BARBAŠ, PODTUREN, AKOVE KA 12. Rok za prijavu: 6.12.2012 19. KONOBAR/ICA Mjesto rada: ZEBANEC SELO Traženo radnika: 1 Poslodavac: FLAC d.o.o. Rok za prijavu: 5.12.2012 20. KONOBAR/ICA Mjesto rada: HODOŠAN Traženo radnika: 1 Poslodavac: ELLIT d.o.o. Rok za prijavu: 14.12.2012 21. STROJARSKI TEHNI AR/ TEHNI ARKA-TEHNOLOG/TEHNOLOGINJA Mjesto rada: IVANOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: METAL DEKOR d.o.o. Rok za prijavu: 15.12.2012 22. TEHNOLOG/INJA-VODITELJ/ICA TEHNI KOG SEKTORA Mjesto rada: KOTORIBA Traženo radnika: 1 Poslodavac: MURA-METAL d.o.o. Rok za prijavu: 22.12.2012 23. ZAVARIVA M/Ž Mjesto rada: KOTORIBA Traženo radnika: 2 Poslodavac: MURA-METAL d.o.o. Rok za prijavu: 22.12.2012 24. BRAVAR/BRAVARICA Mjesto rada: KOTORIBA Traženo radnika: 3 Poslodavac: MURA-METAL d.o.o. Rok za prijavu: 22.12.2012 25. CNC OPERATER/KA NA LASERU Mjesto rada: PRELOG Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARTI d.o.o. Rok za prijavu: 12.12.2012 26. VODITELJ/ICA PROIZVODNJE Mjesto rada: PRELOG Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARTI d.o.o. Rok za prijavu: 12.12.2012 27. TEHNOLOG U PROIZVODNJI M/Ž Mjesto rada: PRELOG Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARTI d.o.o. Rok za prijavu: 12.12.2012 28. VODITELJ/ICA TEHNI KOG ODJELA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: PLINOTEHNIKA d.o.o. Rok za prijavu: 8.1.2013 29. BRAVAR/ICA, STROJOBRAVAR/ICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARAVI -INŽENJERING I KONSTRUKCIJE D.O.O. Rok za prijavu: 7.12.2012 30. ZAVARIVA /ICA MIG/MAG POSTUPKOM Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARAVI -INŽENJERING I KONSTRUKCIJE D.O.O. Rok za prijavu: 7.12.2012 31. POMO NI RADNIK/ICA Mjesto rada: LOPATINEC Traženo radnika: 10 Poslodavac: PIRAMIDA D.O.O. Rok za prijavu: 17.12.2012 32. OPERATER/KA NA CNC APKANT PREŠI(SAVIJA ICI LIMA) Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: STROJARSTVO BRANILOVI d.o.o. Rok za prijavu: 11.12.2012 33. INŽENJER ELEKTROTEHNIKE ILI INFORMATIKE M/Ž Mjesto rada: PRELOG Traženo radnika: 1 Poslodavac: D.G. COMMERCE d.o.o. Rok za prijavu: 6.12.2012 34. ELEKTROINSTALATER/KA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: GANZER ELEKTRO d.o.o. Rok za prijavu: 12.12.2012

35. DIPLOMIRANI INŽENJER/KA ELEKTROTEHNIKE Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARAVI -INŽENJERING I KONSTRUKCIJE D.O.O. Rok za prijavu: 7.12.2012 36. POGONSKI ELEKTRI AR/ ELEKTRI ARKA Mjesto rada: LOPATINEC Traženo radnika: 3 Poslodavac: PIRAMIDA D.O.O. Rok za prijavu: 18.12.2012 37. PIZZA-MAJSTOR/MAJSTORICA, KUHAR/KUHARICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: OAZA Vinogradarstvo i podrumarstvo Rok za prijavu: 1.12.2012.

38. VOZA /ICA TERETNOG VOZILA S PRIKOLICOM-ME UNARODNI PRIJEVOZ Mjesto rada: PRELOG Traženo radnika: 1 Poslodavac: JUR EC-TRANSPORTI D.O.O. Rok za prijavu: 16.12.2012 39. NJEGOVATELJ/NJEGOVATELJICA DJECE Mjesto rada: ŠENKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: OP INA ŠENKOVEC Rok za prijavu: 5.12.2012 40. U ITELJ/ICA HRVATSKOG JEZIKA Mjesto rada: KOTORIBA Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA Rok za prijavu: 4.12.2012 41. U ITELJ/ICA POVIJESTI Mjesto rada: ŠENKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA ŠENKOVEC S P.O. Rok za prijavu: 23.12.2012 42. DIPLOMIRANI SOCIJALNI RADNIK/ RADNICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: Centar za socijalnu skrb akovec Rok za prijavu: 28.11.2012 43. MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: LJEKARNA KOVA - DRAKULI Rok za prijavu: 31.12.2012 44. MAGISTAR / MAGISTRA FARMACIJE Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: LJEKARNA PO U A AKOVEC Rok za prijavu: 31.12.2012 45. VRTLARSKI RADNIK/RADNICA Mjesto rada: ŠENKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: OP INA ŠENKOVEC Rok za prijavu: 5.12.2012 46. KOMUNALNI RADNIK/CA Mjesto rada: GORI AN Traženo radnika: 2 Poslodavac: OP INA GORI AN Rok za prijavu: 1.12.2012

FRANJO HORVAT 3.12.2011. – 3.12.2012.

Sje anje na tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez tebe težak je, ali ljubav prema tebi vje na je.

S ljubavlju i tugom uvamo uspomenu na tebe supruga Jasmina, sin Nino i sestra Marija s obitelji

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI MARTA MAJNARI , k i Ivane i Gorana; IVAN ZADRAVEC, sin Sandre i Željka; NINA PETKOVI , k i Darije i Maria; ŠIMUN MESI , sin Marte i Domagoja; LUKA CVETKO, sin Ines i Krunoslava; JAN KOCIJAN, sin Sandre i Maria; MAJA ORŠOŠ, k i Suzane i Kristijana; IVONA IGNAC, k i Simone i Radovana; ANTEJA ZOBEC, k i Karmenke; KARLO VRANOVI DEŽI , sin Helene i Danijela; VILI ZEMLJI , sin Sandre i Zorana; BRUNA PONGRA I , k i Kristine i Dalibora; VALENTINO ORŠUŠ, sin Radojke i Nedeljka; DAVID GLAVAK, sin Josipe i Bruna; MARTIN PEJANOVI , sin Manuele i Zlatka; KIARA IVA I , k i Kristine i Rajana; ENA BABI , k i Marine i Franje; DORA PER I , k i Ivane i Krunoslava; DORIAN MARTINJAŠ, sin Željke i Antuna; MAŠA ROŠANI , k i Maje i Zdravka; ROKO IGREC, sin Jasne i Silva; GABRIEL FRANCKINOVAK, sin Josipe i Petra; IVAN KAVRAN, sin Ivane i Mladena; DOMINIK DUNJKO, sin Svjetlane i Davora; ŠIMUN BARANAŠI , sin Ivane i Danijela; VIDA LEVA I , k i Silvije i Kristijana; ANDRIJA BISTROVI , sin Monike i Miljenka; MARINO LISJAK, sin Magdalene i Bojana; ZARA KRANJEC, k i Anje i Danijela; TIN TOPLI ANEC, sin Vesne i Igora; LEA PEC ORŠUŠ, k i Emine i Suzana; LANA NOVAK, k i Roberte i Marka ( akovec)

VJEN ANI Josipa Bacinger i Mario Krznar, Ana Kranj ec i Vladimir Far-

kaš, Anita Škvorc i Domagoj Trojko ( akovec); Magdalena Kopasi i Bojan Lisjak (Kotoriba); Roberta Antolovi i Marko Novak (M. Središ e); Kristina Fegeš i Aleksandar Dragojevi (Nedeliš e)

UMRLI Katica Žlender ro . Grguri r.

1930., Marija Tkalec ro . Lisjak r. 1957., Ivan Buhanec r. 1956., Cecilija Lepen ro . Lisjak r.

1951., Cecilija Kanižaj ro .

Blaži r. 1937., Antun Strahija r.

1947., ur ica Srnec ro . Vinkovi r. 1956., Eugen Plaftak r.

1949., Marija Novak ro . Taradi r. 1939., Katarina Cvetko ro . Jurkek r. 1930., Ana Dolar ro . Posavec r. 1942., Željko Radikovi r. 1960., Mladen Furdi r. 1963., Emilija Novak ro .

Gori anec r. 1930., Slava Sršan r. 1926., Roza Srpak ro . Horvat r. 1931., Marija Piškor ro . Šteinglin r. 1924. ( akovec); Lucija Hajdarovi r. 1924., Ana Gregoran ro . Krha r. 1942.

(Dekanovec); Stjepan Habuš r.

1928., Marija Igrec ro . Musta r. 1936. (Kotoriba); Josip Na r.

1936., Genoveva Kova i ro .

Novak r. 1919., Katarina Lesar ro . Novak r. 1927., Emilija Matoša ro . Mun ar r. 1922. (M. Središ e); Katarina Preložnjak ro . Žnidar r. 1922., Ana Borko ro . Novak r. 1929., Štefanija Prepeli ro . Fr ko r. 1933.

(Nedeliš e); Lenard Ivanovi r. 1955., Marija Bartoli ro .

Hunjadi r. 1937. (Prelog), Zo ija Kova i ro . Blaži r. 1945. (Štrigova)

KUPON broj

899

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna * Akcija traje do kraja 2012. godine.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

48

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA CITROEN XANTIA 1.6i 1999.g., sa atestiranim plinom, reg. do 3/13., klima, centralno, el. podiza i u dobrom stanju, cijena 1.650 eura. Mob: 091/371 6837 HYUNDAI ACCENT 1.4i 2007.g., reg. do 11/13., 44tkm, ugra en plin, ABS, CZ, el. pod., klima, zra ni, serv. knj., servo, 6.200 eur, može zamjena za jeftinije, mob 098/273-510 GUME Pirelli Scorpion 215/65 R 16 t/s 4x4 s felgama za Renault, cijena 200 eur/5 kom i nove gume Yokohama 215/70 R 16 100h M+S, cijena 2.800 kn, mob 091/333-2223 PRODA JEM 4 ZIMSKE GUME Sava Eskimo korištene 2mj., dim. 185 - 65 - R-14 za 1. 20 0 KN tel 0 40 -328-573 mob 098-9359-432 PRODAJEM OGLEDALA ZA RETROVIZORE tj. za aute, traktore, kamione, ve od 50kn. tel 040/863-407, 098/710-353.

PRODAJE SE FIAT BRAVA 1998. god. Tel. 095/906-7784 VW PASSAT 1.6D 1991.g., neregistriran, 1.vl., cijena 800 eur. mob. 099/673-6520 PRODAJE SE SKUTER TGB 2008.g., registriran, mob. 098/556-423 GOLF II 1.6 benz 1991.god., uš uvan, prodajem, tel. 098 600 281.

PRODAJEM NOVU KACIGU vel. L, tri ven lacije na bradi, elu i po ljku, klik kop anje, ABS školjka, lagana i vre ica za kacigu. Mob 099/64-111-90 MERCEDES A klasa 2001.g.. i skuter Peugeot 2007.g., mob 091/970-1929 PRODA JEM OPEL CORSU 1.4i 1998.g., reg. do 10./013., ford orion 1.8 dizel, registr., te daewoo matiz 1999.g., povoljno. tel. 341-321 PRODAJEM GUME dim.

185/65/14 (2kom) i 175/65/14 (2kom), 165/ 70/14 (2kom), 195/65/15 (2kom). Cijena po dogovoru, može i zamjena za razno. mob. 097/744-6977 REN. MEGANE 2007.g., 43tkm, prodajem ili mijenjam za oranicu kod južne obilaznice akovec. mob. 098/1790-733

ma. Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJEM TRUPCA TOPOLE 6mx110. Info: 098/920-5620 PRODAJEM dvije metalne konstrukcije za plastenike, za gredice, dim. 1x3m i 2x4m. Visina cca 70 cm. Cijena 200 kn i 400 kn. Mob. 091 502 1276 PRODAJEM dvobrazdni plug Olt 10 cola, metalni plastenik 18x4.2m, vagu i hladnjak Gorenje. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 430 s kabinom, 32KS, u dobrom stanju, prikolica i 2-brazdni plug 20 cola. mob.

098/482-042 PRODA JEM TANJURA U 16 diskova, pogodna za T. Vinkovi ili manji traktor, korištena svega par sati, kao nova, normal priklju ak, povoljno. tel.

855-161 PRODA JE SE KUKURUZ u z r n u r o d 2011 . g ., i n f o: 098/926-2160 PRODA JEM SADNICE CRVENOG KRUPNOG RIBIZA po 10 kuna. Zagreb, 098-908-4675

USLUGE

KNJIGOVODSTVO Za obrtnike, poljoprivrednike, udruge, proračunske korisnike, društvo s ograničenom odgovornošću, tvrtke

Primamo nove korisnike Prijave na broj mobitela: 099/2445-902, 099/2532-620 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVI R A N J E KUPAO N I C A . M o b.

091/55-49-323 BESPLATNO popravljam met alne predmete s trojeve i sl. tehnikom zavarivanja tel: 0917539-2870

POSAO POLJOPRIVREDA PRODAJEM SADNICE hrasta, jasena, javora, graba, bukve, agacije za pošumljavanje, Ludbreg, tel: 042/819-020, 099/808-7586.

PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i eki ar, tel. 333-253 PRODAJEM DVIJE KIPER PRIKOLICE 1-osovinsku i 2-osovinsku, te prikolicu za gnoj Fahr 4T i roto ler 2.5m šir. Howard. Tel: 098/170-53-11 PRODAJEM TRAKTOR Kramer 1956.g., u vrlo dobrom stanju, šrota sa 1-faznim motorom i cirkular na kardan. mob.

091/1648-472

GOSPO A (41g), pedantna, traži posao iš enja posl. prostora, kafi a, restorana i sl., u k i bližoj okolici, višegodišnje iskustvo u tim poslovima, pla anje na sat 30kn/sat (honorarno), Mob: 099/796-9541 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz matematike, tel.

098/909-1580 TRAŽI SE POSAO uvanja djece jasli ke ili vrti ke dobi, može iš enje, gla anje ili kuhanje.

Info: 091/3270-262 MUŠK A OSOBA TRAŽI BIL O K A K AV P O S A O . M o b .

097/782-1438

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište.

Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itate-

KREDITI

PRODAJEM OBITELJSKU KU U u Selnici, Poljska ulica, super sre ena, sa dvije terase i prekrasnim pogledom, garažom, oku nicom, 300 m2 stamb. prostora, bez dodatnih ulaganja, mob 098/731-875 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 KU A od 180m2 u Strahonincu s posl. prostorom od 20m2 pogodnim za tihi obrt. Ku a ima bazen, klimu, alarm, dva podruma i dva spremišta, prodaje se ili mijenja uz nadoplatu, za noviji dvosobni stan u akovcu.

Tel: 091/7927-666.

PRODAJE SE KU A od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 PRODA JE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora. Cijena 55.000 eura. Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u M. Subo ci, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogu a i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODAJEM KU U KATNICU u M. Središ u sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gosp. objektom, svi priklju ci gradski, oku nica 2600 m2.

Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 58.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJE SE URE ENI STAN od 55m2 u k, Vukovarska, mob.

091/796-9072 PRODAJE SE KU A u M. Subo ci od 90m2 stamb. prostora sa svim priklju cima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice.

Mob. 098/179-4612 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, mob. 098/946-6750 FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca. mob: 091/559-8656 SUPER POVOLJNO PRODAJE SE GRADILIŠTE u Športskoj ulici u Mihovljanu. Tel. 095/5287-287

PRODAJEM LIJEPU KU U U akovcu, u ZAVNOH-a ulici na dobroj lokaciji, blizu centra. Cijena 180.000 eura. mob. 098/134-7494 PRODAJE SE ZIDANA GARAŽA u k, J. Slogara (ispred zgrade br.

6), mob. 091/554-9323 PRODAJE SE STAN u Prelogu, 60m2, cijena po dogovoru. Tel. 099/805-0015 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješteni stan u Istarskoj ul., K. tel. 099/325-4267 PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, pored gl. ceste, površine 2.3h, mog. podjele u više gra . parcela. Hitno!!! mob 099 752 8800 KUPUJE SE ŠUMA ili više stabala za rušenje! mob 099-6826-770 PRODAJEM 2.5-SOBNI STAN u akovcu od 56 m2, Vukovarska ul., može zamjena za nekretninu Benkovac, Zadar i okolicu. Mob. 091 530 2997.

PRODAJEM KU U visoku prizemnicu u centru Varaždina, s garažom i oku nicom, mob. 091/517-3243 PRODAJE SE STARIJA KU A u Brezju s dvorištem od 750 hv, sa svim priklju cima, odmah useljiva, cijena 28.000 eur. mob. 098/920-5629 STAN 4-sobni, etaža, novo, s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJE SE KU A u Hlapi ini s velikom oku nicom i zemljištem, te starija ku a u M. Središ u, cijena po dogovoru, mob.

098/173-9508 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u novootvorenoj ulici u Strahonincu, iza crkve, povoljno, mob. 091/886-8840 PRODAJE SE KU A u akovcu sa svim priklju cima, info: 364-280 STUDENTI, ZAGREB, Maksimir: iznajmljujem 2-sobni stan od 43m2 za dva studenta po 700 kuna ili prodajem, mob. 098/426-021

POZNANSTVA DE KO TRAŽI CURU za prijateljstvo ili vezu, godine nisu važne.

Samo ozbiljne, iskrene i slobodne. mob. 095/897-4533 SLOBODAN MUŠKARAC (58g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu, za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne dame na broj: 099/574-8435

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igrališta (58m2), Zagrebu (73m2 + parkirno mjesto + garaža) i apartman u Pore u (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578

PRODAJE SE gra . zemljište u Vu e ncu (Lopa ncu), 2000m2, dio kom. i vodnih doprinosa pla en, mirni kvart, idealno za obiteljsku ku u, za 15.900 Eur; obiteljska ku a na jugu, novo renovirana, 180m2, za 149.000 Eur i posl. prostor 90m2, preko puta suda i županije, gl. ulaz s uli ne strane, za 1.450 eur/m2. Mob. 098/297-222 NEDELIŠ E: prodaje se novo namještena ku a od 100m2 s oku nicom od 800m2, dvojna ali zi ki odvojena, svi priklju ci, centr. pl. grijanje, mog. preure enja tavana, podrum, sve ogra eno, mirna ulica s malo prometa, useljiva, molimo samo ozbiljne ponude, cijena 62.000 eura ksno. mob 099/796-9541 PRODAJE SE NOVOIZGRA ENA dvojna obiteljska ku a od 136m2 u Strahonincu, za 500 eur/m2, STAN u M. Središ u na gl. ulici, 200m od granice, odmah useljiv, 72m2, za 43.000 eur i posl. prostor od 63m2 u k, R. Boškovi a, 1.kat (zgrada Offertissima) za 900 eur/m2. mob. 091/886-8840 ili 091/433-5405 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98m2 u k, T. Gori anca 2, svi priklju ci, cijena: 835.000 kuna.

Mob: 091/445-7049.

IZNAJMLJIVANJE IZNA JML JUJE SE namješteni jednosobni/dvosobni stan/ ku a u akovcu, na jugu, mob 099/3363-605

lje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

ME IMURSKE NOVINE

POVOL JNO IZNA JML JUJEM dvosobni komforni stan u M. Središ u. mob 091/549-5873 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU od 30 m2 u širem centru k, 100m od Veleu ilišta, studentima, namještena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po želji internet, kabelska... . najamnina 899 kn. tel 095/8080 116.

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice, tel. 390-291 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 50m2 u Šenkovcu – povoljno. Mob. 098/530-211 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu cen tra akovca, mladoj ženskoj osobi/studentici. mob.

095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zapru e, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJEM OPREMLJENI STAN u ku i, zaposlenim osobama. Pla aju se samo režije, najamnine nema! Info na tel: 00386/70-687-842 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob.

091/7237-999 ŽENSKOJ OSOBI IZNAJMLJUJEM sobu i kuhinju s korištenjem kupaonice u ku i s dvorištem i vrtom u centru akovca. tel.

098 241 848 IZNAJMLJUJE SE SOBA s kuhinjom blizu centra akovca mla oj ženskoj osobi/studentici. mob 095 518 1881.

IZNAJMLJUJEM dvije namještene sobe s kuhinjom i kupaonicom, centr. grijanje, centar k. mob. 091/561-2052 HI T N O S E T R A Ž I U N A JA M 1-sobni stan ili garsonijera u Zagrebu, ženskoj zaposlenoj osobi, mob. 098/572-539 IZN A JML JUJE SE PROS TO R za tihi obr t u akovcu, tel.

098/912-9983.

IZNA JML JUJE SE GARSON I J ER A u Š e n ko v c u , m o b .

099/5022-187

30. studenoga 2012.

IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROS TO R u c entr u Koto r i be, novoure eno, 3 parkirna mjesta, ukupno 65m2, mob.

098/600-048 IZNAJMLJUJEM STANOVE I GARSONIJERE, namještene i nenamještene, ugovor, na duže vrijeme. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE STAN od 93m2 u akovcu na Jugu, urbane vile, info: 098/392-112 NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonicom u Šenkovcu, samcu (zaposlenoj muškoj osobi), mob.

098/171-4456

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI JEDNOD EDNODN DNODNEVNI DNEVNI EV E VN NII BRZA BIJELI PILIĆI B PILIĆ ĆIIDO Ć D

STAVA

PILIĆI P Ć ĆI za KLANJE, KL LA ANJE A NJ E ŽIVI Ž i OČIŠĆENI ČŠ ČIŠ ,

,

IZGUBLJENI MUŠKI PSI traži svoju obitelj ili udomitelje. Zalutao je u Novo Selo Rok (kraj akovca), prvi put vi en na polju izme u Krištanovca i N.S. Rok. Mladi, jako umilja , malog rasta i preslatki. Traži dakle ili svoje vlasnike, ili novu obitelj! kontakt: 098/776-208 Silvija

NESTAO JE PAS PEKINEZER na podru ju Martana, odaziva se na ime Bigi, ipiran je, star 3g.

Molimo bilo kakvu informaciju ili poštenog nalaznika da se javi na tel. 095/906-3840

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM GUSKE, patke i ze eve, žive ili o iš ene. mob.

098/960-8943 POKL ANJAMO MUŠKO ŠTENE, staro 2.5mj., bit e manjeg rasta, zaigran i umiljat, dajemo obitelji s djecom. mob 092/125-7303 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a, trobojni, istokrvni, oba roditelja prisutna, mob 095-801-8374 PRODAJEM VIŠE VRSTA PAPIGA, ukrasnih pataka i fazana. Info: 040/641-187 ili 098/912-3938 PRODAJU SE MLADE PAPIGE: ŠARENA ROZELA, NIMFE, ROZENKOLISI I TIGRICE. Cijene povoljne.

Tel:098/944-3339, 829-230 NJEMA KI OV ARI – prodaju se štenci. mob. 098/677-504 POKLANJAJU SE ŠTENCI mješanci stari 2mj., bit e malog rasta, mob.

099/418-2538 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZE EVE za rasplod. tel.

098/465-490 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA, istokrvni, bez papira, o iš eni od parazita. Tel: 098/944-3339, 829-230 NJEMA KI OV ARI, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, odli nih nagra ivanih roditelja – prodajem.

Tel. 363-445, mob. 098/465-490 PRODAJE SE SVINJA tež. oko 120kg, cijena 14kn/kg, mogu e klanje, tel.

360-569

RAZNO KUPUJU SE o iš eni orasi i u ljusci na broj 524- 059 PRODAJEM GARAŽNA VRATA marke Hormann, krilno podizna, dim.

2500x2125mm, potpuno nova, cijena 2000 kn, mob. 098/652-292.

PRODAJU SE VATROSTALNA STAKLA svih dimenzija i oblika za pe i i kamine. tel 098/710-353 ili 040/863-407 PRODAJE SE GROBNO MJESTO na akove kom groblju, cijena 2.500,00 kuna. tel. 098/173-8481 KUPUJEM O UVANE LP PLO E - rock, punk i metal, cijele kolekcije, doma e i strane, mob 098-486-285, Robert

PRODAJEM EL. GITARU s poja alom za 900 kn, mob.098-9986-138 Dalibor PRODAJEM DVD Pionner, o uvan kao nov, te razne stoli e za dnevni boravak mob. 091/541-8810 PRODAJEM teniski reket marke Prince za 190 kn, te TV Sony ekran 72 cm sa orig. stalkom Sony, jako o uvan mob: 091/541-8810 PRODAJEM žensku dugu zimsku jaknu Nike vel XL, crna s kapulja om, malo nošena, u pola cijene za 490kn. mob 099/796-9541 .

PRODAJEM MUŠKU KOŽNU tamno sme u jaknu vel. 52, nošena ali o uvana, u dobrom stanju (za 150 kn), te psihu s velikim pomi nim ogledalom (može se objesiti i na zid), modra boja, o uvana, kao nova, za 490 kn, mob: 098/986-2668 PRODA JE SE TELEVIZOR Sony 72cm ekran, 100hz trinitron, malo korišten, u pola cijene. mob.

091/516-4595 PC kompjuter P4 3,0 GHz, MBO Asus, 40 GB sa CRT monitorom, pkovnicom i mišem, prodajem za 750 kn ili mijenjam za drva, te drugi LCD monitor 15” za 290 kn, LCD 17” za 390 kn, mob. 091/5060 821 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODA JU SE r adijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM BOŽI NA DRVCA visine 1-4m, oko 500kom. Info na tel: 099/8410-250 PRODAJEM BMX ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plas na, mob. 095/513-7763 SMRŠAVITE, SMRŠAVITE, SMRŠAVITE! Postanite vitki i ostanite vitki pomo u Bio Slim tretmana. Molim poziv bez sms-a na 098/1347-031 PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 NAJBOLJA BIOTERAPEUTKINJA garan rano otklanja kostobolju i križobolju. Molim poziv bez sms-a na broj: 098/1347-031 PRODAJE SE: komoda, razni stoli i (350kn/kom), 2 fotelje (150kn/ kom), 2 kuh. stola na razvla enje (350kn i 700kn), 6 stolica (150kn/ kom), dvosjed na razvla enje, pl. pe (kao nova – 600kn) i za dj. ležaj 200x90cm (300kn), mob.

098/556-423 PRODAJEM KLAVIJATURU marke Technics, može i zamjena za skuter, auto ili neku drugu robu iste protuvrijednos ili je inije uz Vašu doplatu. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM novu mušku zimsku jaknu s kapulja om, toplu i podstavljenu, vel. XL , nove muške Levis 508 traperice vel. 31/32 plave i nove muške pa ke Fila bijele vel.

46, te prekrasne umjetni ke slike unikatne izrade ru nim radom u tehnici mozaik-intarzije. Cijena po dogovoru. Mob: 099/40-10-142 KUPUJE SE NAFTA, plavi dizel, loživo ulje i ostala goriva po povoljnim cijenama, isplata odmah na licu mjesta! mob. 099-6826-770!

PRODAJEM PEDALU za el. gitaru BOSS METAL ZONE (500 kn), stalak za gitaru (50 kn), el. š mer za gitaru (150 kn), playstation (250 kn).

Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM pianino, ca e aparat, sobni bicikl, kožnu garnituru i lcd Philips. mob 091/970-1929.

PRODAJE SE PE na lož ulje, tel.

091/588-9618.

PRODA JEM metalne stalaže, metali stol, garderobne ormare, kolica za autogeno zavarivanje, samostoje u plo u s mehanizmom za tehni ko crtanje i metalno podnu vagu. sve je ino, mob.

098/9211-929 PRODAJEM ŠIVA U MAŠINU Singer i auto radio Blaupunkt, tel.

312-231 PRODA JE SE T V color Toshiba 72cm ekran (750kn), pl. štednjak (400kn), 4 kuh. stolice (750kn), trka i bicikl Puch (500kn), dvije podnice 70x200cm (200kn/ kom), dva madraca 90x190cm (100 kn/kom), kinderbet (500kn), dj. kolica (150kn), skije s vezovima (150kn/kom), pancerice i klizaljke (150-200kn/kom). mob.

098/171-4456 PRODAJEM CAFFE APARAT De Longhi, dvije grupe + mlinac za kavu s broja em, za 2.800 kn, uš uvano, može i zamjena za pivo. mob.

098/935-2124 PRODA JEM JEF TINO 3-krilnu hrastovu komodu, visoki stol za dnevni boravak orah boja i 2 madraca Bernarda s podnicama, mob.

098/9200-938 PRODAJE SE TV color Quadro 55cm ekran, za 500kn, te stara metalna vaga za rudarstvo, cijena 750kn. mob. 098/914-3423 PRODAJEM NAMJEŠTAJ za dnevnu sobu i kompl. namještaj od punog dr va za kuhinju. mob.

098/426-344 PRODAJEM LIJEPO URE EN AKVARIJ od 20 lit. za 200 kuna, s ribicama i biljem. Zagreb, 098-908-4675.

PRODA JE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u akovcu. tel.

390-574

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2392007-1100006495

MOLIMO GRA ANE da nam donesu stare deke, ru nike, plahte i hranu za štence (suha hrana i konzervice).

Labby je kao što mu i ime kaže mješanac labradora, vrlo drag i dobro udan pas. Pametan, poslušan traži samo svoje ljude za duge šetnje i igru. Kontakt: 091-8988-004

Biba je predivna kujica srednjeg rasta izuzetno milog ponašanja. Slaže se s drugim psima, vrlo dobro udne naravi prema ljudima. Kra e je dlake pa se udomljava u ku u ili stan uz redovite šetnje. Kontakt: 091-8988-004.

Jack i Žaklina Ove prelijepe mice mace, imenom Jack i Žaklina prona ene su na prometnom raskrš u, ostavljene same i bolesne. Sad su zdrave, svaka bez po jednog oka, ali izuzetno umiljate i drage. im ih stavite u krilo po nu presti. Kontakt: 091-8988-004.

Na podru ju oko starih baraka GK Me imurje boravi nekoliko prelijepih maca, hranu imaju, ali krov nad glavom ne. Molimo vas pružite im dom prije zime.

Kontakt: 095-9006-675.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

899

PETAK 30. studenoga 2012.

TV pregled

od 30.11.2012. do 6.12.2012.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Žestoki udar FILM

PETAK, RTL, 23.00

Epska pri a o posljednjim danima našeg planeta suo enog s nemilosrdnom kometom emo vna je i potresna pri a o ovjeku, me uljudskim odnosima, obitelji i univerzalnim vrijednos ma suo enima s egzodusom. Iako je tema prvenstveno znanstveno-fantas na, redateljica Mimi Leder, koja je slavu stekla akcijskim hitom “Mirotvorac”, pri u je o posljednjim danima Zemlje u inila pravom realnom dramom preplavljenom emocijama i ispunjenom nijansama sivila koja s jedne strane pra dramu ovje anstva...

Kraljevi mamba FILM

SUBOTA, RTL, 12.15

Cesar (Armand Assante) i Nestor Castillo (Antonio Banderas) popularni su glazbenici na sceni u Havani, no kada se zamjere krivim ljudima, prisiljeni su napustiti grad i potražiti novu sre u u New Yorku. Odlazak posebno teško padne Nestoru, koji je morao ostaviti svoju veliku ljubav na Kubi. U po etku bra a zara uju za život kao mesari preko dana, dok u slobodno vrijeme Cesar pokušava okupiti bend s kojim bi nastupali na uzbudljivoj sceni New Yorka.

Za ljubav ili lovu FILM

NEDJELJA, HRT 2, 15.15

Iako ga se po mnogim njegovim motivskim sklopovima i vrsti naracije može nazvati standardnom romanti nom komedijom, „Za ljubav ili lovu“ film je koji jednako pažnje pridaje seciranju funkcioniranja svijeta visokog biznisa koliko i preprekama realizaciji ljubavnog odnosa glavnih likova. Iskusni redatelj Barry Sonnenfeld lako om je sve to uklopio u prili no lepršavo djelo, stvoreno za pametnu zabavu malo zahtjevnijih gledatelja.

Gradski kauboj FILM

PONEDJELJAK, HRT 2, 20.00

Kao predložak za scenarij poslužila je reportaža Aarona Lathama o radnicima i lokalu Gilley’s objavljena u magazinu Esquire. Redatelj James Bridges napisao je s Lathamom vrlo dobar scenarij po kojem je snimio onu vrstu filma koja se obi no naziva realisti kim komadi em života.

John Travolta bio je na po etku karijere i uloga u ovom filmu, nakon velikog plesnog uspjeha u Groznici subotnje ve eri, omogu ila mu je da pokaže i gluma ki talent.

Muško ženske stvari FILM

UTORAK, RTL, 22.30

Nell (Samaire Armstrong) voli itati Shakespearea i ne traži puno od života - jedino što želi jest studirati književnost i upisati se na Yale. Woody (Kevin Zegers), koji živi u njenom susjedstvu, istaknuti je ragbijaš školskog tima, nije previše inteligentan, a njegov cilj je dobiti školsku stipendiju na temelju sportskih postignu a. Nell i Woody nisu prijatelji, nemaju ništa zajedni kog te ništa za re i jedno drugome.

05:48 06:23 06:41 06:43 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:20 09:25 09:50

Trenutak spoznaje (R) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:13 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (10/16) 11:10 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (35/52) 11:32 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (36/52) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:22 TV kalendar (R) 12:40 Prkosna ljubav, telenovela (38/162) ) 13:30 Dr. Oz 2, talk show (63/100) ) 14:10 Skica za portret 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 Jelovnici izgubljenog vremena 14:55 Drugo mišljenje 15:35 Znanstvena pe ca 16:05 Luda ku a 2, humoris na serija (34’29”) (11/32) 16:40 Putem europskih fondova 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:54 HAK - Promet info 18:00 Kontakt: Na dobrom putu 18:20 Iza ekrana 18:55 manjinski Mozaik: Manas r Krka 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Ve eras 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Pjevaj moju pjesmu (10/15) 21:40 Carstvo poroka, serija (12) (8/12) ) 22:40 Dnevnik 3 23:00 Vijes iz kulture 23:08 Sport 23:11 Vrijeme sutra 23:20 Filmski maraton: Kalendar, armenskokanadsko-njema ki lm (74’) ) 00:35 Filmski maraton: Trijaža, irskošpanjolsko-belgijsko-francuski lm (15) (95’) ) 02:15 Filmski maraton: Legenda o Sanjivoj dolini, kanadsko-ameri ki lm (R) ) 03:45 Regionalni dnevnik (R) 04:05 Dnevnik 3 (R) 04:25 Vijes iz kulture (R) 04:33 Sport (R) 04:36 Vrijeme sutra (R) 04:38 Skica za portret 05:00 Kontakt: Na dobrom putu (R)

Norbit FILM SRIJEDA, RTL, 23.20 Norbitu (E. Murphy) nikad nije bilo lako u životu. Kao beba ostavljen je na pragu kineskog restorana/sirotišta,te ga je odgojio Mr. Wong (E. Murphy). Stvari postanu još gore kada je prisiljen oženiti se za ogromnu i opaku Rasputiu (E. Murphy). I baš kad misli da život više uistinu nema nikakvog smisla, u susjedstvo se vra a njegova ljubav iz mladosti, lijepa Kate. Ima li još nade za njega?

SPORT - IZDVAJAMO

Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, prijenos 1. vožnje SPORT

Nedjelja, 2.12., HRT 2, 17.40

05:20 Najava programa ) 05:23 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (9/16) (R) ) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (37/162) ) 07:00 Mala TV: ) 07:05 TV vr ) 07:10 Oblutak: Veliki brat oblutak, crtani lm ) 07:20 Tajni dnevnik patke Ma lde: Modna revija ) 07:30 Hotel Zombi, crtana serija (20/26) ) 07:55 Teletubbies, animirana serija (236/330) ) 08:20 Serija za djecu ) 08:45 Fantas ni prijatelji 1, serija za mlade (11/13) ) 09:10 Školski sat: Video spotovi i likovna kultura... ) 09:40 Puni krug ) 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora ) 13:30 Legenda o Sanjivoj dolini, kanadskoameri ki lm (88’) (R) ) 15:10 Školski sat: Video spotovi i likovna kultura... (R) )

Nogometna Liga prvaka: Šahtar - Juventus, 1. poluvrijeme SPORT

Srijeda, 5.12., HRT 2, 20.40 FILM HRT 1

2.15

Legenda o Sanjivoj dolini

ZVJEZDANI KUTAK Z

John Travolta Ponedjeljak, HRT 2, 20.00 sati

John Travolta, ro en 18.02.1954 Englewood, New Jersey, USA John Joseph Travolta, nadimak Bone. Najmla i od šestero djece, rodio se u Englewoodu, u obitelji koja se bavila show-bizom. Majka, profesorica dramske grupe u srednjoj školi, radila je na radiju, a otac je bio bivši igra nogometa. Ve s 12 godina priklju io se dramskoj grupi, trenirao je ples te se pojavljivao u ve ernjim nastupima plesne i kazališne skupine. Sa 16 je napustio školu kako bi se potpuno posvetio plesu i glumi te se preselio na Manhattan gdje je debitirao na Broadwayu 1972. s predstavom “Rain”.

Slijedila je uloga u mjuziklu “Grease”, a zatim se pojavio s The Andrews Sisters u brodvejskom mjuziklu “Over Here!”. Prvu filmsku ulogu dobio je u hororu “The Devil’s Rain” (1975.), a iste godine angažiran je i na TV-u u seriji “Welcome Back, Kotter” (1975.), zbog ega se njegovo ime i lice po elo pojavljivati na majicama, reklamama, panoima i sl. Kao i mnoge zvijezde koje su brzo izgorile i nisko pale, šarmantna faca s rupicom na bradi ponovno se uvjerljivo vra a na scenu ulogom Vincent Vege koja je po Tarantinovim rije ima bila napisana samo za njega i to kultnim hitom “Pulp Fiction” (1994.). Tako je Travolta ponovno predstavljen novoj generaciji ljubitelja filma s drugom oscarovskom nominacijom. Yeah!! Sljede e godine prihvatio je ulogu u Barry Sonnenfeldovoj komediji “Get Shorty” (1995.), koji je postao drugi veliki hit Travoltinog velikog comebacka i koju su kriti ari ocijenili kao najbolji performance u cijeloj karijeri. Za tu ulogu dobio je Zlatni globus.

inilo se kako ugla enom u itelju sve ide od ruke: pronašao je novi posao u drugom gradi u i upoznao djevojku bogatog farmera koja je njime zadivljena. No, njegovoj sre i dolazi kraj kada se susre e s legendom o Bezglavom Jaha u.

Ichabod Crane iz Connecticuta stiže u miran i malen gradi Sanjiva Dolina, gdje postaje novi školski u itelj. Mještani su sumnji avi prema ugla enom i obrazovanom u itelju, ali ga zato žene gledaju s divljenjem.

EMISIJA RTL

18.05

Exkluziv tabloid

SERIJA DOMA TV

Plameni ljubavi

15:25

15:40 Puni krug (R) ) 16:00 Regionalni dnevnik ) 16:20 Županijska panorama ) 16:40 Direkt: Odnosi i nesporazumi ) 17:10 Briljanteen (713) ) 17:50 Paralele (R) ) 18:20 Crtani lm ) 18:40 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) spust, prijenos ) 19:55 Ve eras ) 20:00 Monumentalni izazovi, dokumentarna serija (2/6) ) 20:50 Knjiga ili život ) 21:15 Opera box ) 21:45 Ruta Lipinaityte i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Aleksandra Markovi a ) 22:50 Umorstva u Midsomeru 14, serija (2/8) ) 00:20 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (17/22) ) 01:05 Retrovizor: Kojak 3, serija (2/24) ) 01:53 Retrovizor: Dharma i Greg 2, humoris na serija (18/24) ) 02:14 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi ) 04:14 No ni glazbeni program )

05.50 06.30 07.10 07.35 08.05 08.45 09.20 09.35 10.05 10.35 10.50 11.45 12.40 12.55 13.25

06.20 07.00 07.15 07.40 08.05 08.55 09.10 10.05 11.00 11.25 11.45 12.45 13.00 13.55 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.58 20.00 22.00 23.00 01.20 03.10 03.45

RTL Danas, informa vna emisija (R) Moji džepni ljubimci, crtani lm Yu-Gi-Oh!, animirana serija Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E81/100) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S3E10/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S3E11/13) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S02E46/88) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E58/160) (R) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E47/78) (R) Flashpoint, akcijska serija (S3E12/13) Flashpoint, akcijska serija (S3E13/13) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E82/100) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S02E47/88) RTL Vrijeme, informa vna emisija Druga Žikina dinas ja, igrani lm, komedija Budva na pjeni od mora, humoris na dramska serija (S2E7/12) Žestoki udar, igrani lm, znanstvenofantas ni Stranac pred vra ma, igrani lm, triler RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

13.55 14.10 14.50 15.40 16.25 16.55 17.25 18.20 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.40 00.05 00.30

06:40 07:05 07:30 08:30 08:45 09:50 10:05 11:05 12:05 12:40 13:25 14:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:10 23:10 01:55 04:15 05:40 06:30

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:30 13:00 13:3019.

14:15 14:45 15:00 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:50 20:00 20:05 21:15 21:45 22:15 22:30 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

Astro Boy, crtana serija 26/52 Monsuno, crtana serija 20/52 Moja majka, serija 51/110 TV izlog Moja majka, serija 52/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 142-143/199 Zauvijek susjedi, serija 167/180 Vijes Nove TV IN magazin Kako vrijeme prolazi, serija 19/76 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 52/165 Masterchef, reality show 49/65 Žene s Dedinja, serija 6/8 Pokojni, igrani lm (12)* Svijet Diane Arbus, igrani lm (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija DOM 2, EUROBOXX, TVmagazin (r) , 24 SATA VIJESTI informa vni program SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA, 5. dio IZ NAŠIH SREDIŠTA (r) MALI OGLASI OTVORENI STUDIO (r) VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA GLAZBENI INN, glazbena emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI 24 SATA VIJESTI,informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA VTV VIJESTI informa vna emisija POPEVKE I ŠTIKLECI, zabavno-glazbena emisija KUMA, emisija o kulturi DOKUMENTARNI PROGRAM MALI OGLASI VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00.45 01.05

6:20 7:05 7:55 8:35 9:00 9:01 9:20 10:05 10:20 11:15 12:05 12:20 13:20 14:00 14:01 14:10 14:25 15:10 15:25 16:10 17:00 17:50 18:40 19:25 20:20 21:10 21:55 22:50 23:20 23:50 0:30 1:20 1:45 2:10 2:55

Aurora, telenovela (S1E73/135) (R) Aurora, telenovela (S1E74/135) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E17/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E18/95) Vatrogasac Vjeko, animirani lm U ilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S1E224/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S1E225/220) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E13/55) Veseli mladunci, zabavni TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E19/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E20/95) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E47) (R) Aurora, telenovela (S1E75/135) Aurora, telenovela (S1E76/135) Zabranjena ljubav, sapunica (S1E226/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S1E227/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E14/55) Malcolm u sredini, humoris na serija (S01E13/16) Malcolm u sredini, humoris na serija (S01E14/16) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E13/22) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E14/22) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S02E19/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S02E20/24) Malcolm u sredini, humoris na serija (S01E15/16) Malcolm u sredini, humoris na serija (S01E16/16) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E15/22) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E16/22) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S02E21/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S02E22/24) Znanstveno lud, humoris na serija (S02E01/13) Znanstveno lud, humoris na serija (S02E02/13) Znanstveno lud, humoris na serija (S02E03/13) Malcolm u sredini, humoris na serija (S01E15/16) Malcolm u sredini, humoris na serija (S01E16/16) Kraj programa

Plamen ljubavi, serija R Magi na privla nost, serija R Ljubav na kocki, serija R Ljubav na kocki, serija R Flash vijes Ljubav na kocki, serija R - nastavak Naša mala klinika, serija R TV izlog Oprezno s an elom, serija R Oprezno s an elom, serija R TV izlog Polja nade, serija R Valerija, serija 20/174 Flash vijes Valerija, serija - nastavak TV izlog Magi na privla nost, serija 85/90 TV izlog Plamen ljubavi, serija 85/141 Ljubav na kocki, serija 87/130 Ljubav na kocki, serija 88/130 Oprezno s an elom, serija 151/194 Oprezno s an elom, serija 152/194 Polja nade, serija 78/140 Naša mala klinika, serija 22/95 Bolji život, serija 22/82 Sjever i jug, serija 8/12 Seinfeld, serija 128/180 Seinfeld, serija 129/180 Bolji život, serija R 21/82 Sjever i jug, serija R 7/12 Seinfeld, serija R 126/180 Seinfeld, serija R 127/180 Kraljica juga, serija (12) 5/63 Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

08:00 09:00 09:30 10:00 10:08 10:25 13:15 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 19:00 19:30 20:00 20:20 20:30

Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 24 sata Ju er, danas, sutra Videostranice Dje ja TV Hrana i vino Privredni.hr Planet Croa a Ju er, danas, sutra, vijes Zoom, mozai na emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Graditeljski iden tet Ju er, danas, sutra Iz Nanine škrinjice, glazbeni show 00:00 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SUBOTA 1. prosinca 2012.

05:50 06:25 06:43 06:45 06:57 07:22 07:52 08:10

Drugo mišljenje (R) (kod. na sat.)

Tema dana (R) Najava programa TV kalendar Knjiga ili život (R) Iza ekrana (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Plamte a zvijezda, ameri ki lm (88‘) (kod. na sat.)

09:40 Fotogra ja u Hrvatskoj 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 HAK - Promet info 10:14 Ku ni ljubimci 10:45 U Komiži, na svetoga Mikulu - emisija pu ke i predajne kulture (24‘12“) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:19 TV kalendar (R) 12:35 Veterani mira, emisija za branitelje 13:25 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 13:55 Prizma, mul nacionalni magazin 14:45 Merkatska dinas ja 1, dokumentarna serija (11/13) (R) (kod. na sat.)

15:15 Reporteri (kod. na sat.)

16:15 Eko zona 16:40 TV kalendar (R) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:23 Odmori se, zaslužio si 4 - humoris na serija (13/15) 18:05 Lijepom našom: Delnice (1/2) 19:05 Najava programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Ve eras 20:10 Loto 7/39 20:15 Ples sa zvijezdama (5/8) (kod. na sat.)

22:00 Dnevnik 3 22:20 Vijes iz kulture 22:28 Sport 22:31 Vrijeme sutra 22:40 Inspektorica Irene Huss 2, serija (12) (5/6) (kod. na sat.)

00:20 Filmski maraton: Gubitnik, ameri ki lm (12) (100‘) (R) (kod. na sat.)

02:00 Filmski maraton: Deveta vrata, ameri ki lm (12) (128‘) (kod. na sat.)

04:10 Filmski maraton: arlston za Ognjenku, srpski lm (12) (94‘) (R) (kod. na sat.)

05:45 Dnevnik 3 (R) 06:05 Vijes iz kulture (R) 06:13 Sport (R) 06:16 Vrijeme sutra (R)

14:00 KS automagazin, emisija pod pokroviteljstvom 14:30 4 zida, emisija pod pokroviteljstvom 15:05 Svje onik na Crnim vodama, ameri ki lm (93’) (R) 16:40 Glazbeni specijal: Mark Knop er - Život u pjesmama, 2. dio 17:10 Rukomet, LP (M): Pick Szeged - CO Zagreb, prijenos 18:55 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) super G, prijenos (75’) 20:10 Ve eras 20:15 Uzmimo lovu, dokumentarni lm (90’) 21:50 arlston za Ognjenku, srpski lm (12) (94’) 23:25 Pe dan, talk show (R) 00:25 Reporteri (R) 01:20 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (18/22) 02:05 Retrovizor: Kojak 3, serija (12) (3/24) 02:55 Retrovizor: Bez oduševljenja, molim 7 humoris na serija (1/10) 03:25 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:25 No ni glazbeni program

NEDJELJA 2. prosinca 2012.

05:15 06:05

05.55 06.15 06.35 07.10 07.30 08.00 08.30 09.00 09.15 09.45 10.15 10.30

06.05 07.00 07.55 08.10 08.30 09.00 09.30 09.45 10.20 10.35 12.00 12.15 14.10 16.05 17.15 17.50 18.30 19.05 19.10 19.58 20.00 22.15 00.10 02.00 02.35

Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S02E82/100) Moji džepni ljubimci, crtani lm Yu-Gi-Oh!, animirana serija (R) TV prodaja Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija TV prodaja U ilica, kviz za djecu TV prodaja Bibin svijet, humoris na serija TV prodaja Kraljevi mamba, igrani lm, glazbena drama Majstor Jack, igrani lm, komedija Budva na pjeni od mora, humoris na dramska serija (S2E7/12) (R) Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E15/26) Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E16/26) RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Galileo, zabavna/obrazovna emisija (S2E89/100) RTL Vrijeme, informa vna emisija Knjiga iskupljenja, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ akcijski Babylon A.D., igrani lm, znanstvenofantas ni An eo pravde, igrani lm, akcijski (15) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

11.00 11.30 12.00 12.15 12.45 13.15 13.40 13.55 14.20 14.40 15.05 15.55 16.50 17.50 18.50 20.00 20.25 20.50 21.15 21.40 22.30 23.20 01.05

05:05 Najava programa ) 05:10 Spektar, unutrašnjopoli ki magazin (R) ) 05:55 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (10/16) (R) 06:50 Poštar Pat, crtani lm (0/40) ) 07:05 Aladinove pustolovine, crtani lm (25/26) 07:20 Hamtaro, crtana serija (4/26) 07:45 Mala princeza, crtani lm 07:55 Ružica Šareni , crtani lm (18/52) 08:10 Gladijatorska akademija, crtana serija (7/26) 08:35 Merlin 4, serija za djecu i mlade (12/13) 09:20 Mala Tv 09:21 TV vr 09:30 Danica i medvjed (R) )09:35 Tajni dnevnik patke Ma lde: Modna revija ) 09:50 Novi klinci s Beverly Hillsa 3, serija (13/22) 10:35 Hrvatski dje ji fes val 2012., snimka (65’30”) 11:45 Navrh jezika 11:46 Briljanteen (713) (R) ) 12:25 Navrh jezika 12:30 Pozi vno (R) 13:00 uvari zdravlja, emisija pod pokroviteljstvom 13:30 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom

FILM HRT 1

0.20

Gubitnik U pus nji u blizini gradi a Black Point u Novom Meksiku prona en je mlad i zgodan ovjek bez svijes . U bolnici se ispostavi da ima amneziju, a posje uje ga privla na mlada žena koja se predstavlja kao Chloe Richards i tvrdi da je njegova zaru nica. Po njoj, njegovo je ime Frank Kavannaugh i zaposlen je kao supervizor u jednoj agenciji. Franku se stalnu javljaju bljeskovi sje anja na temelju kojih shva da je povezan s atentatom na predsjednika SAD-a kojeg netko planira izves . Šerif Jack Kolb nije siguran kolikoj ozbiljno bi ga trebao shva , a privla noj bolni arki Liz jasno je da joj se Frank svi a...

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

10.40

Prijatelji

INFO RTL

RTL Danas

18:30

06:30 06:55 07:10

19:15 20:05

Gormi , crtana serija R TV Izlog Pokemoni, crtana serija 1/24 Beyblade metal, crtana serija 17/26 Winx Club, crtana serija 9/26 Lalaloopsy, crtana serija 4/10 Bratz, crtana serija 9/26 Power Rangers Samurai, serija R Power Rangers Samurai, serija 23/24 Larin izbor, serija R 48/165 Ovog Boži a, igrani lm Masterchef, reality show R Okusi Hrvatske, pustolovni gastro show 11/12 Vijes Nove TV Provjereno, informa vni magazin R Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Dnevnik Nove TV Od kolijevke pa do groba, igrani lm

22:05 00:00 02:10 03:55

Iznad zakona, igrani lm (12)* Blade: Trojstvo igrani lm (12)* Vjernik, igrani lm (15)* Ezo TV, tarot show (18)

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10.30

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi PRIVREDNI.HR, emisija o gospodarstvu IZ NAŠIH SREDIŠTA, informa vni program 1x2, kontakt emisija PRESSICA(r) 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA GLAZBENI IZAZOV (r) TV PRODAJA HNL JUNIORI, SPORTSKA EMISIJA TV ORDINACIJA (r) ZAJEDNO, mozai ka emisija VJERA I NADA vjerski program VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA, informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA KUMA, emisija o kulturi (r) IZ VTV ARHIVE: VICOVIZIJA POPEVKE I ŠTIKLECI (r) MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

07:35 08:00 08:30 08:35 09:00 09:25 09:50 12:55 15:15 16:25 17:00 17:10 18:15

11:00 12:00 13:00 13:30 13:45 14:30 15:00 16:45 17:45 18:10 18:40 19:00 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 21:00 22:10 22:20 22:30 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

01.30 01.50 02.10

06:05 06:55 08:25 08:50 09:35 10:25 10:40 11:30 12:15 12:30 13:05 13:55 14:10 15:00 15:15 16:05 16:55 17:40 18:15 20:00 20:45 21:30 23:00 23:50 0:40 01:30 02:15 03:00

Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Punom parom, kulinarski izazov (S03E19/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E20/95) (R) Studio 45, talk show (S03E47) (R) Vatrogasac Vjeko, animirani lm (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (S04E71/185) Ve era za 5, lifestyle emisija (S04E72/185) Ve era za 5, lifestyle emisija (S04E73/185) TV prodaja Ve era za 5, lifestyle emisija (S04E74/185) Ve era za 5, lifestyle emisija (S04E75/185) TV prodaja Sve što je bitno, dramska serija (S01E36/36) Sve što je bitno, dramska serija (S01E37/36) Sve što je bitno, dramska serija (S01E38/36) TV prodaja Sve što je bitno, dramska serija (S01E39/36) Sve što je bitno, dramska serija (S01E40/36) Sve što je bitno, dramska serija (S01E41/36) TV prodaja InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S02E10/10) (R) David Rocco: Dolce Vita, gastronomskoputopisna serija (S02E12) David Rocco: Dolce Vita, gastronomskoputopisna serija (S02E13) Moderna uda, dokumentarni (S01E23/62) Moderna uda, dokumentarni (S01E39/62) Waterloo road, dramska serija (S03E09) Waterloo road, dramska serija (S03E10) Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show (S02E05/08) Kardashians, reality show (S06E05) Kardashians, reality show (S06E06) Kardashians, reality show (S06E07) Kardashians, reality show (S06E08) Gre ni dnevnici, humoris na dramska serija (S02E01/08) Gre ni dnevnici, humoris na dramska serija (S02E02/08) Fes valac: Ljepota pozornice, igrani lm, drama (12) Znanstveno lud, humoris na serija (S02E01/13) (R) Znanstveno lud, humoris na serija (S02E02/13) (R) Znanstveno lud, humoris na serija (S02E03/13) (R) Kraj programa

Znate li plesa ?, show 23/25 Moje k eri, serija 4/4 P ca trka ica, crtana serija 16/26 Harvey Toons, crtana serija 30-31/78 Puna ku a, serija 5-6/24 TV izlog Prijatelji, serija 12-13/25 Dawson‘s Creek, serija 10/13 TV izlog Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 8/13 Eva Luna, serija 16/114 TV izlog Eva Luna, serija 17/114 TV izlog Eva Luna, serija 18/114 Puna ku a, serija R Nate Berkus show 21/173 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R Polja nade, serija 79-80/140 Naša mala klinika, serija 23/95 Bolji život, serija 23/82 Supertalent, show 1/14 Zaboravljene duše, serija (12*) 17/17 Potjera, serija (12*) 1/18 Prijatelji, serija R Dawson‘s Creek, serija R Znate li plesa ?, show R Kraj programa

06:15 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) (R) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar Odmori se, zaslužio si 4 humoris na serija (34’52”) (13/15) 07:55 Zlatna kinoteka: Sedam godina vjernos , ameri ki lm (100’) 09:35 TV kalendar (R) 09:50 Vijes 09:58 Vrijeme danas 09:59 HAK - Promet info 10:00 ni DA ni NE: Homoseksualni parovi i posvajanje djece 10:55 Istrage gospo ice Fisher, serija (10/13) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:40 Pogled iz visine, dokumentarna serija (4/6) 16:35 TV kalendar (R) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Vrtlarica 17:50 Volim Hrvatsku, show program (11/15) 19:05 Najava programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Ve eras 20:10 Loto 6/45 20:15 Sve u 7!, kviz 21:05 S pe u gos ma 5, humoris na serija (30’03”) (11/20) 21:45 Nedjeljom ujutro, subotom nave er - humoris na serija (12) (27’17”) (11/15) 22:15 Damin gambit, talk show 23:00 Dnevnik 3 23:20 Vijes iz kulture 23:28 Sport 23:31 Vrijeme sutra 23:40 Nedjeljom u dva (R) 00:45 Istrage gospo ice Fisher, serija (10/13) (R) 01:40 Strani igrani lm - dnevna repriza 03:25 Prizma, mul nacionalni magazin 04:10 Dnevnik 3 (R) 04:30 Vijes iz kulture (R) 04:38 Sport (R) 04:41 Vrijeme sutra (R) 04:43 Skica za portret 05:05 Sve u 7!, kviz (R) 06:45 07:03 07:05 07:20

05:40 Najava programa 05:45 Veterani mira, emisija za branitelje (R) 06:30 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:00 Moomini, crtana serija (6/26) 07:25 Crtana serija 07:50 Koncert klasi ne glazbe (R) 08:55 Ciklus pustolovnih lmova prema Karlu Mayu: Der Schatz der Azteken, njema ko-francuskotalijanski lm (97’) 10:39 Biblija 10:52 Portret crkve i mjesta 11:00 Ilok: Misa, prijenos 12:00 Crvene tenisice, ameri ki lm (104’) (R) 13:45 Babybonus, emisija pod pokroviteljstvom 14:20 Ples sa zvijezdama (5/8) (R) 16:00 Olimp - sportska emisija 17:40 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, prijenos 1. vožnje 18:25 Taekwondo - Svjetski kup, reportaža

SERIJA RTL

22.10

CSI Miami (bivša akove ka televizija)

08:00 11:10 11:30 12:00 12:30 13:15 14:00 14:45 15:30 16:15 16:50 17:00 17:35 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:50 22:40 23:00 00:30 01:30

Dje ja TV Ju er, danas, sutra Mala školska liga Auto – moto nau ca (r) Lifestyle (r) Dom 2 Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote G.E.T.Report Ravnopravnost spolova Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik Obzori VIJESTI DANA Hrana i vino Baš na Ju er, danas, sutra Ritam tjedna Folklorni ansambli Hrvatske 6 Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

Hora o i Tripp istražuju podmetnu požar u ku i koja je potpuno izgorjela, a Claire Gibbs u nevjerici promatra pougljenjeno jelo svog zaru nika Bretta Morrisona. Ostatak prozorskog stakla otkriva o ske Rona Cramera, vodoinstalatera i lopova. Claire povjeri Hora ju da bi paliku a mogao biti njezin bivši de ko Bryant, koji je još uvijek proganja. Hora o saznaje da je njegova šogorica Yelina u gradu i da je kao privatna istražiteljica tako er u potrazi za Bryantom.

FILM RTL

SERIJA DOMA TV

RTL Danas, informa vna emisija (R) Bibin svijet, humoris na serija (R) Moji džepni ljubimci, animirani lm Yu-Gi-Oh!, animirana serija (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija 09.30 TV prodaja 09.45 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E89/100) 10.40 TV prodaja 10.55 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica (R) 12.00 TV prodaja 12.15 Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E15/26) (R) 12.50 Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E16/26) (R) 13.25 Majstor Jack, igrani lm, komedija (R) 15.15 Za ljubav ili lovu, igrani lm, roman na komedija 17.10 Bibin svijet, humoris na serija 17.45 RTL Extra Magazin, showbiz emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E74/100) 19.58 RTL Vrijeme, informa vna emisija 20.00 Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E48/78) 21.10 Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E49/78) 22.10 CSI: Miami, kriminalis ka serija (S05E22/24) (12) 23.05 CSI: Miami, kriminalis ka serija (S05E23/24) (12) 00.00 CSI: Miami, kriminalis ka serija (S05E24/24) (12) 00.55 Knjiga iskupljenja, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ akcijski (12) (R) 02.50 Astro show, show, emisija uživo (18) 03.50 RTL Danas, informa vna emisija (R) 04.25 Kraj programa

06:05 07:20 07:35

Supermanova smrt, crtani lm TV Izlog Gormi , crtana serija 14/26 08:00 Pokemoni, crtana serija 2/24 08:25 Beyblade metal, crtana serija 18/26 08:50 Lego Ninjago, crtana serija 4/9 09:15 Winx Club, crtana serija R 09:45 Lalaloopsy, crtana serija 5/10 09:50 Bratz, crtana serija 10/26 10:15 Power Rangers Samurai, serija R 10:40 Power Rangers Samurai, serija 24/24 11:05 Larin izbor, serija R 13:10 Aus n Powers: Špijun koji me hvatao, igrani lm 15:00 Ovisni o ljubavi, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Dan u New Yorku, igrani lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan,

08:13 08:15 08:40 08:45 10:45 11:00 11:45 12:00 12:25 12:35 13:30 14:00 14:45 15:30 16:25 16:30 17:00 18:00 19:15 19:30 20.00 21:00 21:30 22:15 22:50 23:00 01:00 01:01

17:40

21:25 23:00

serija9-10/72 Masterchef, reality show 45/65 Red Carpet, showbiz magazin (15)*

00:00 Od kolijevke pa do groba, igrani lm R 01:50 Žene s Dedinja, serija R 02:45 Iznad zakona, igrani lm (12)* R 04:25 Red Carpet, showbiz magazin (15)* R 05:15 Dnevnik Nove TV R 6:05 Kraj programa

06.20

06.55 07.35 07.45 09.00

0.55

Knjiga iskupljenja

Jamie Oliver kod ku e

18:45 Magazin Lige prvaka 19:15 Bijeli planet, francusko-kanadski dokumentarni lm (78’) 20:35 Ve eras 20:40 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, prijenos 2. vožnje 21:35 Amadeus, ameri ki lm (173’) (R) 00:30 Davor Radol i Revijski orkestar HRT-a, snimka koncerta (64’33”) (R) 01:35 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:35 No ni glazbeni program - arhiva

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA 19. SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA, 5. dio(r) TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe MALI OGLASI MOJA ISTRA ZLATNA DOLINA, poljoprivredna emisija KUTIONICA (r) GLAZBENI IZAZOV(R) ŠKOLA PREHRANE (r) MALI OGLASI OTVORENO NEBO OTVORENI STUDIO (r) POPEVKE I ŠTIKLECI (r) NIN, dokumentarna reportaža VTV TJEDNIK, informa vna emisija VU SRCU TE NOSIM, emisija o narodnoj baš ni GLAZBENI INN (r) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI; glazbena emisija VTV TJEDNIK, informa vna emisija MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

05.40

02.00

Zabranjena ljubav, sapunica (S1E218-225/220) TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S1E226-227/220) TV prodaja David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S02E12) (R) David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S02E13) (R) TV prodaja Sutkinja Amy, dramska serija (S02E04) Sutkinja Amy, dramska serija (S02E05) TV prodaja Kardashians, reality show (S06E05) (R) Kardashians, reality show (S06E06) (R) Kardashians, reality show (S06E07) (R) Kardashians, reality show (S06E08) (R) Gre ni dnevnici, humoris na dramska serija (S02E01/08) (R) Gre ni dnevnici, humoris na dramska serija (S02E02/08) (R) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S02E01/10) Paklena kuhinja, reality show (S01E19/34) Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show (S02E06/08) Zatamnjenje, igrani lm, triler Odstrel, akcijska serija (S02E12) Mayday: Tajna crne ku je, dokumentarna serija (S10E05) Kraljevi leda, dokumentarni (S02E03) Fes valac: Ljepota pozornice, igrani lm, drama (12) (R) Kraj programa

05:50 07:10

Supertalent, show R Harvey Toons, crtana serija R

09.10 09.25 10.25 10.40 11.05 11.30 11.45 12.35 13.25 13.40 14.05 14.30 14.55 15.25 16.20 17.15 17.50 18.50 20.00 21.45 22.30 23.30 00.20

08:00 08:25 09:15 10:05 10:20 11:05

P ca trka ica, crtana serija R Puna ku a, serija 7-8/24 Prijatelji, serija 14-15/25 TV izlog Dawson’s Creek, serija 11/13 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 9/13 11:40 Eva Luna, serija 19/114 12:30 TV izlog 12:45 Eva Luna, serija 20/114 13:35 Nate Berkus show R 21/173 14:20 TV izlog 14:35 Puna ku a, serija R 15:25 TV izlog 15:40 Naša mala klinika, serija R 16:25 Bolji život, serija R 17:10 Okusi Hrvatske, pustolovni gastro show 12/12 17:40 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 9/13 18:15 Polja nade, serija 81-82/140 20:00 Ovog Boži a, igrani lm 22:10

Ovisni o ljubavi, igrani lm

23:50 00:40 01:25 02:10 02:55

Prijatelji, serija R Dawson’s Creek, serija R Zaboravljene duše, serija (12*) R Potjera, serija (12*) R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

08:00 11:15 12:00 13:00 13:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:45 20:30

Dje ja TV Baš na (r) Ritam tjedna (r) Poljoprivredni savjetnik Sport nedjeljom Planet Croa a ravnopravnost spolova (r) Hrana i vino Tjedna kronika Obzori (r) 24 sata TV Jukebox Tjedna kronika G.E.T.Report Slavonsko veselje, tamburški show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

PONEDJELJAK 3. prosinca 2012.

05:55 06:25 06:43 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:20 09:25 09:48

Mir i dobro (R) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (11/16) 11:10 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (37/52) 11:32 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (38/52) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:19 TV kalendar (R) 12:40 Prkosna ljubav, telenovela (39/162) 13:35 Dr. Oz 2, talk show (64/100) 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 manjinski Mozaik: Manas r Krka (R) 14:55 Tre a dob, emisija za umirovljenike 15:35 Glas domovine 16:05 Luda ku a 2, humoris na serija (38’05”) (12/32) 16:40 TV kalendar (R) 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:50 HAK - Promet info 18:00 Kontakt: Gra anske minute 18:20 8. kat, talk-show 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Ve eras 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 TV Bingo 20:35 Potroša ki kod 21:10 Nulta to ka, poli ki talk show 22:25 Dnevnik 3 22:45 Vijes iz kulture 22:53 Sport 22:56 Vrijeme sutra 23:05 Na rubu znanos : Peter Hess - terapija zvukom 00:00 Seks i grad 6, humoris na serija (18) (17/21) 00:30 Regionalni dnevnik (R) 00:50 Grad odba enih, ameri ki lm (101’) (R) 02:30 Dr. Oz 2, talk show (64/100) (R) 03:15 Dr. House 8, serija (12) (21/23) (R) 04:00 Dnevnik 3 (R) 04:20 Vijes iz kulture (R) 04:28 Sport (R) 04:31 Vrijeme sutra (R) 04:33 Skica za portret 04:40 Nulta to ka, poli ki talk show (R)

17:05 Split: More (R) 17:35 Viva Maria!, francusko-talijanski lm (114’) (R) 19:30 Charly’s Cake Angels, dokumentarna serija (1/13) 19:55 Ve eras 20:00 Gradski kauboj, ameri ki lm (130’) (R) 22:15 Dr. House 8, serija (12) (21/23) 23:00 Zaš tnica svjedoka 3, serija (7/13) 23:45 Zvjezdana vrata 2: Svemir, serija (10/20) 00:30 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (19/22) 01:15 Retrovizor: Kojak 3, serija (12) (4/24) 02:05 Retrovizor: Bez oduševljenja, molim 7 - humoris na serija (2/10) 02:35 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:35 No ni glazbeni program

Kraj programa 15:55 16:00 16:20 16:35

05.20

Paklena kuhinja, reality show (S01E19/34) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E19/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E20/95) (R) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S02E01/10) (R) Studio 45, talk show (S03E47) (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E6/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E7/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E14/55) (R) Veseli mladunci, zabavni TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E21/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E22/95) TV prodaja Aurora, telenovela (S1E5E77/135) Aurora, telenovela (S1E5E78/135) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E8/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E9/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E15/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E16/55) Malcolm u sredini, humoris na serija (S01E15/16) Malcolm u sredini, humoris na serija (S01E16/16) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E15/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E16/22) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S02E21/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S02E22/24) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E01/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E02/25) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E17/22) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E18/22) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S02E23/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S02E24/24) Studio 45, talk show (S03E48) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E01/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E02/25) Odstrel, akcijska serija (S02E12) (R) Studio 45, talk show (S03E48) (R) Kraj programa

06.10 06.30 06.55 07.30 08.10 08.45 09.05 09.20

06.05 06.45 07.00 07.25 07.45 08.40 08.55 09.50 10.45 11.00 11.45 12.40 12.55 14.05 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.58 20.00 21.00 22.10 22.30 00.45 01.40 02.30 03.30 04.15 04.50

RTL Danas, informa vna emisija (R) Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E74/100) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S03E10/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E11/13) (R) TV prodaja RTL Extra Magazin, showbiz emisija (R) Krv nije voda, serija (S02E47/88) (R) TV prodaja Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E48/78) (R) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E49/78) (R) Flashpoint, akcijska serija (S3E12/13) Flashpoint, akcijska serija (S3E13/13) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E90/100) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S02E48/88) RTL Vrijeme, informa vna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E59/160) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E50/78) RTL Vijes , informa vna emisija Kralj Arthur, igrani lm, avanturis ki CSI: Miami, kriminalis ka serija (S05E22/24) (12) (R) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S05E23/24) (12) (R) Astro show, show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S05E24/24) (12) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

09.50 10.20 10.35 11.30 12.25 12.40 13.10 13.40 13.45 13.55 15.30 16.00 16.30 17.25 18.20 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.45 00.05

06:40 07:05

05:15 Najava programa 05:20 Pogled iz visine, dokumentarna serija (4/6) (R) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (38/162) 07:00 Mala TV 07:05 TV vr 07:13 Kr prikazuje 07:15 Brlog 07:20 arobna plo a 07:30 Hotel Zombi, crtana serija (21/26) 07:55 Teletubbies, animirana serija (237/330) 08:20 Serija za djecu 08:45 Fantas ni prijatelji, serija za mlade (12/39) 09:10 Školski sat 09:40 Školski sat 10:00 To se zove dom, ameri ki lm (85’) (R) 11:25 Idemo na put s Goranom Mili em - A sad u Europu (7/30) (R) 12:40 Plodovi zemlje (R) 13:30 Grad odba enih, ameri ki lm (101’) (R) 15:10 Školski sat (R) 15:40 Školski sat (R) 16:00 Regionalni dnevnik 16:20 Županijska panorama 16:35 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:40 U uredu 6, humoris na serija (22/26)

UTORAK 4. prosinca 2012.

06:40

07:30 08:30 08:45 09:45 10:00 10:55 12:05 12:45 13:45 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:00 23:10 23:30 01:35 03:35 04:20 05:20 06:10

Astro Boy, crtana serija 27/52 Monsuno, crtana serija 11/52 Moja majka, serija 53/110 TV izlog Moja majka, serija 54/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Masterchef, reality show R Walker, teksaški rendžer, serija 144/199 Zauvijek susjedi, serija 168/180 Vijes Nove TV IN magazin Kako vrijeme prolazi, serija 20/76 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 53/165 Lud, zbunjen, normalan, serija 11-12/72 Masterchef, reality show 51/65 Ve ernje vijes Pobješnjeli Max 3, igrani lm (12)* Blade: Trojstvo igrani lm (12)* R Demoni, serija 6/6 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R

00.25 01.05 01.35

06:20 07:05 07:55 09:00 09:01

Plamen ljubavi, serija R Magi na privla nost, serija R Ljubav na kocki, serija R Flash vijes Ljubav na kocki, serija R - nastavak

09:20

Naša mala klinika, serija R

10:05 10:20

TV izlog Oprezno s an elom, serija R

12:05 12:20 13:20 14:00 14:01 14:10 14:25

TV izlog Polja nade, serija R Valeria, serija 21/174 Flash vijes Valeria, serija - nastavak TV izlog Magi na privla nost, serija 86/90 TV izlog Plamen ljubavi, serija 86/141 Ljubav na kocki, serija 89-90/130 Oprezno s an elom, serija 153-154/194 Polja nade, serija 83/140 Naša mala klinika, serija 24/30 1 Bolji život, serija 24/82 Sjever i jug, serija 9/12 Seinfeld, serija 130-131/180 Bolji život, serija R Sjever i jug, serija R Seinfeld, serija R Kraljica juga, serija (12*) 6/63 Kraj programa

15:10 15:25 16:10 17:50 19:25 20:20

FILM NOVA

23.30

Pobješnjeli Max 3 U svojoj tre oj pustolovini Pobješnjeli Max obra unava se s vladaricom grada u kojem se ra a nova civilizacija. Nakon što mu ukradu deve i prijevozno sredstvo, Max Rockatansky (M. Gibson) s že u Bartertown, gradi usred australske pustoši u kojem vladarica Aunty En ty (T. Turner) pokušava zapo e novu civilizaciju.

Max ubrzo sazna da je podzemlje Bartertowna golema svinjogojska farma u kojoj se od svinjskog izmeta proizvodi gorivo korišteno za razvoj grada, a kojim upravlja Master Blaster...

SERIJA RTL 2

13.45

Aurora

SERIJA DOMA TV

Oprezno s an elom

17.50

06:58 07:00 07:15 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:30 13:00 13:30 13:45 14:15 14:25 14:45 15:40 16:00 17:00 17:05 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:25 22:50 22:51 22:56 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV TJEDNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija EUROBOX(r) KAJKAVCI(r) 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA ZLATNA DOLINA, poljoprivredna emisija (r) MALI OGLASI AROBNA HRVATSKA, dokumentarni lm VU SRCU TE NOSIM (r) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) SPORTSKI ZOOM, sportska emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VTV VIJESTI informa vna emisija KOKTEL mozai ka emisija ZAJEDNO (r) IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI, glazbena emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:10 21:55 22:50 23:50 00:35 01:20 02:10 02:55

05:50 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06:25 Tema dana (R) 06:43 Najava programa 06:45 TV kalendar 06:57 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:20 Vijes 09:25 Dobro jutro, Hrvatska 09:48 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (12/16) 11:10 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (39/52) 11:32 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (40/52) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:19 TV kalendar (R) 12:40 Prkosna ljubav, telenovela (40/162) 13:35 Dr. Oz 2, talk show (65/100) 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 Kulturna baš na 14:55 Me u nama 15:35 Zagreba ke prigradske pri e, dokumentarni lm 16:05 Luda ku a 2, humoris na serija (37’10”) (13/32) 16:40 TV kalendar (R) 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:50 HAK - Promet info 18:00 Kontakt: Slova do krova 18:20 8. kat, talk-show 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Ve eras 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 “Korak u život” - humanitarna akcija 22:20 Dnevnik 3 22:40 Vijes iz kulture 22:48 Sport 22:51 Vrijeme sutra 23:00 Strani igrani lm (15/18) 00:45 Seks i grad 6, humoris na serija (18) (34’) (18/21) 01:20 Regionalni dnevnik (R) 01:40 Stara ljubav, ameri ki lm (82’) (R) 03:05 Dr. House 8, serija (12) (22/23) (R) 03:50 Jelovnici izgubljenog vremena 04:10 Dnevnik 3 (R) 04:30 Vijes iz kulture (R) 04:38 Sport (R) 04:41 Vrijeme sutra (R) 04:43 Skica za portret 05:00 Paravan (R)

05:20 Najava programa 05:23 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (11/16) (R) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (39/162) 07:00 Mala TV: 07:05 TV vr 07:15 Ninin kutak 07:20 Crtani lm 07:25 Danica 07:30 Hotel Zombi, crtana serija (22/26) 07:55 Teletubbies, animirana serija (238/330) 08:20 Serija za djecu 08:45 Fantas ni prijatelji, serija za mlade (13/39) 09:10 Školski sat 09:45 Navrh jezika 09:55 PP 10:00 Naša ku a, ameri ki lm (85’) (R) 11:25 Idemo na put s Goranom Mili em - A sad u Europu (8/30) (R) 12:10 .

12:25 Glas domovine (R) 12:55 PP 13:00 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:30 Stara ljubav, ameri ki lm (82’) (R) 14:55 .

15:10 Školski sat (R) 15:45 Navrh jezika (R)

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Ravnopravnost spolova (r) 24 SATA, vijes Videostranice Dje ja TV Hrana i vino Tjedna kronika (r) Graditeljski iden tet (r) Ju er, danas, sutra, vijes Zoom, mozai na emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto moto nau ca Kako se snimao lm?

VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

TV ku e imaju pravo promjene programa

04:15 05:15 06:05 06:40

05.35 06.15

00.25 00.55

06:20

Plamen ljubavi, serija R

07:05

Magi na privla nost, serija R

07.10 07.50 08.25 09.05 09.20 09.50 10.20 10.35

06.30 07.05 07.20 07.45 08.10 09.00 09.15 10.10 11.05 11.30 11.55 12.50 13.05 14.00 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.58 20.00 21.00 22.05 22.30 00.15 02.30 03.30 04.05

RTL Danas, informa vna emisija (R) Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija (R) Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E90/100) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S3E12/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S3E13/13) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S02E48/88) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E59/160) (R) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E50/78) (R) Flashpoint, akcijska serija (S4E1/18) Flashpoint, akcijska serija (S4E2/18) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E84/100) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S02E49/88) RTL Vrijeme, informa vna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E60/160) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E51/78) RTL Vijes , informa vna emisija Muško-ženske stvari, igrani lm, roman na komedija Kralj Arthur, igrani lm, avanturis ki (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

06:40 07:05 07:30 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 12:00 12:35 13:20 14:20 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:00 23:10 23:30

Astro Boy, crtana serija 28/52 Monsuno, crtana serija 12/52 Moja majka, serija 55/110 TV izlog Moja majka, serija 56/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Masterchef, reality show R Walker, teksaški rendžer, serija 145/199 Zauvijek susjedi, serija 169/180 Vijes Nove TV IN magazin Kako vrijeme prolazi, serija 21/76 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 54/165 Lud, zbunjen, normalan, serija 13-14/72 Masterchef, reality show 52/65 Ve ernje vijes 28 dana, igrani lm (12)*

11.30 12.25 12.40 13.10 13.40 13.45 13.55 15.30 16.00 16.30 17.25 18.20 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.45

07:55

Ljubav na kocki, serija R

09:00 09:01 09:20

Flash vijes Ljubav na kocki, serija R - nastavak Naša mala klinika, serija R

10:05 10:20 12:05 12:20 13:20 14:00 14:01

TV izlog Oprezno s an elom, serija R TV izlog Polja nade, serija R Valerija, serija 22/174 Flash vijes Valerija, serija - nastavak

14:10 14:25

21:10 21:55 22:50 23:50 00:30 01:20 02:10 02:55

TV izlog Magi na privla nost, serija 87/90 TV izlog Plamen ljubavi, serija 87/141 Ljubav na kocki, serija 91-92/130 Oprezno s an elom, serija 155-156/194 Polja nade, serija 84/140 Naša mala klinika, serija 25/30 Bolji život, serija 25/82 Sjever i jug, serija 10/12 Seinfeld, serija 132-133/180 Bolji život, serija R Sjever i jug, serija R Seinfeld, serija R Kraljica juga, serija (12*) 7/63 Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 13:15 14:00 14:45 16:50 17:00 19:00 19:35 20:00 21:00 21:10 22:00 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Dom 2 Ju er, danas, sutra, vijes Videostranice Dje ja TV Hrana i vino Sport ponedjeljkom (r) Ju er, danas, sutra, vijes Zoom, mozai na emisija VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak Ju er, danas, sutra Lifestyle VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

15:10 15:25 16:10

19:25 20:20

19:10

An ela (64) je zaista zgodna žena u formi, opsjednuta svojim izgledom u koji puno ulaže, ali silnom željom za mladolikom pojavom izlu uje itavu obitelj. Situacija postane neizdrživa kad sazna da e posta baka, što ona na sve na ine nastoji ignorira . U jednom trenutku upropastit e i brak s Vinkom (68), odnos sa k erkom Snježanom (33), ali i slobodu jer je nedozvoljeno ubrizgavala botoks k erinoj svekrvi Jasminki (65). Ho e li se nastalo stanje nekako smiri ?

SERIJA RTL 2

22:25

Dva i pol muškarca

SERIJA DOMA TV

Naša mala klinika

20:20

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:15 13:00 13:15 14:00 15:00 15:55 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:01 19:02 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 22:50 22:51 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija MALI OGLASI MALE TAJNE VELIKOG VRTA, kontakt emisija 24 SATA VIJESTI informa vni program SPORTSKI ZOOM, sportska emisija (r) IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI (r) KOKTEL mozai ka emisija (R) MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) TV PRODAJA ZASTUPNI KI KLUB, informa vna emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRIBINA.HR (r) VTV VIJESTI informa vna emisija TV ORDINACIJA, informa vna emisija GLEDAJ DALJE,talk show ZASTUPNI KI KLUB, informa vna emisija (r) VTV DNEVNIK, informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Pobješnjeli Max 3, igrani lm (12)* R Odbrojavanje, serija (12)* 1/4 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

Aurora, telenovela (S1E78/135) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E21/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E22/95) (R) Studio 45, talk show (S03E48) (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E8/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E9/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E15/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E16/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E23/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E24/95) TV prodaja Aurora, telenovela (S1E79/135) Aurora, telenovela (S1E80/135) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E10/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E11/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E17/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E18/55) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E01/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E02/25) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E17/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E18/22) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S02E23/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S02E24/24) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E03/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E04/25) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E19/22) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serijah (S01E20/22) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E01/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E02/24) Studio 45, talk show (S03E49) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E03/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E04/25) Studio 45, talk show (S03E49) (R) Kraj programa

06.40

17:50

Krv nije voda 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 13:15 14:00 14:45 15:15 16:50 17:00 19:00 19:30 20:00 21:00 21:10 21:50 22:15 22:40 23:00 00:45 01:45

01:35 03:30

00.05

SERIJA RTL

(bivša akove ka televizija)

PP Regionalni dnevnik Županijska panorama 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:37 PP 16:40 U uredu 6, humoris na serija (23/26) 17:05 Potroša ki kod (R) 17:35 Strani igrani lm (R) 18:55 100 godina HNS-a, prijenos iz HNK 20:04 PP 20:05 Novi Sad: Rukomet, EP (Ž): Hrvatska Ma arska, prijenos 21:45 PP 21:50 Dr. House 8, serija (12) (22/23) 22:35 Zaš tnica svjedoka 3, serija (8/13) 23:20 Zvjezdana vrata 2: Svemir, serija (11/20) 00:05 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (20/22) 00:50 Retrovizor: Kojak 3, serija (12) (5/24) 01:40 Retrovizor: Bez oduševljenja, molim 7 - humoris na serija (3/10) 02:10 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:10 No ni glazbeni program

(bivša akove ka televizija)

SRIJEDA 5. prosinca 2012.

05:50 06:25 06:43 06:45 06:57

Me u nama (R) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:20 Vijes 09:25 Dobro jutro, Hrvatska 09:48 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (13/16) 11:10 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (41/52) 11:32 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (42/52) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:19 TV kalendar (R) 12:40 Prkosna ljubav, telenovela (41/162) 13:35 Dr. Oz 2, talk show (66/100) 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 Fotogra ja u Hrvatskoj 14:55 Rije i život, religijska emisija 15:35 Indeks, emisija o školstvu 16:05 Luda ku a 2, humoris na serija (39’25”) (14/32) 16:40 TV kalendar (R) 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:50 HAK - Promet info 18:00 Kontakt: Druga strana medalje 18:20 8. kat, talk-show 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:04 Snow Queen Trophy vinjete 20:06 Vrijeme 20:08 Ve eras 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Loto 7/39 20:15 Globalno sijelo 20:50 Hrvatsko vodeno blago: Plitvi ka jezera (2.), dokumentarna serija (51’55”) (2/4) 21:45 Horizon , vanjskopoli ka emisija 22:40 Dnevnik 3 23:00 Vijes iz kulture 23:08 Sport 23:11 Vrijeme sutra 23:20 Drugi format 00:05 Putem europskih fondova (R) 00:25 Seks i grad 6, humoris na serija (18) (34’) (19/21) 01:00 Regionalni dnevnik (R) 01:20 Annien vrh, ameri ki lm (84’) (R) 02:45 Dr. Oz 2, talk show (66/100) (R) 03:30 Jelovnici izgubljenog vremena 04:10 Dnevnik 3 (R) 04:30 Vijes iz kulture (R) 04:38 Sport (R) 04:41 Vrijeme sutra (R) 04:43 Skica za portret 05:05 Horizon , vanjskopoli ka emisija (R)

05:20 Najava programa 05:23 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (12/16) (R) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (40/162) 07:00 Mala TV: 07:05 TV vr 07:15 Crtani lm 07:20 EBU drama za djecu (R) 07:30 Hotel Zombi, crtana serija (23/26) 07:55 Teletubbies, animirana serija (239/330) 08:20 Serija za djecu 08:45 Fantas ni prijatelji, serija za mlade (14/39) 09:10 Školski sat 09:40 EBU dokumentarac za djecu - Izazovi 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Annien vrh, ameri ki lm (84’) (R) 15:10 Školski sat (R) 15:40 EBU dokumentarac za djecu - Izazovi (R) 16:00 Regionalni dnevnik

16:20 Županijska panorama 16:35 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:40 U uredu 6, humoris na serija (24/26) 17:05 Nogometna Liga prvaka: Dinamo - Dinamo K, snimka 18:10 Novi Sad: Rukomet, EP (Ž): Hrvatska Španjolska, prijenos 19:55 Ve eras 20:00 Nogometna Liga prvaka - emisija 20:40 Nogometna Liga prvaka: Šahtar - Juventus, 1. poluvrijeme 21:40 Nogometna Liga prvaka: Šahtar - Juventus, 2. poluvrijeme 22:35 Nogometna Liga prvaka - emisija 23:25 Zaš tnica svjedoka 3, serija (9/13) 00:10 Zvjezdana vrata 2: Svemir, serija (12/20) 00:55 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (21/22) 01:40 Retrovizor: Kojak 3, serija (12) (6/24) 02:30 Retrovizor: Bez oduševljenja, molim 7 humoris na serija (4/10) 03:00 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:00 No ni glazbeni program

ETVRTAK 6. prosinca 2012.

01:25 03:20 04:05 05:05 06:00 06:35

05.35 06.15 06.40 07.10 07.50 08.25 09.05 09.20 09.50

06.30 07.05 07.20 07.45 08.10 09.00 09.15 10.10 11.05 11.30 11.50 12.50 13.05 14.00 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.58 20.00 21.00 22.05 22.30 23.20 01.20 02.20 03.50 04.30

RTL Danas, informa vna emisija (R) Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija (R) Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E84/100) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S4E1/18) (R) Flashpoint, akcijska serija (S4E2/18) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S02E49/88) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E60/160) (R) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E51/78) (R) Flashpoint, akcijska serija (S4E3/18) Flashpoint, akcijska serija S4E4/18) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E85/100) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S02E50/88) RTL Vrijeme, informa vna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E61/160) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E52/78) RTL Vijes , informa vna emisija Mentalist, kriminalis ka dramska serija (S04E24/24) Norbit, igrani lm, komedija Astro show, show, emisija uživo (18) udnovata znanost, igrani lm, znanstveno-fantas na komedija RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

10.20 10.35 11.30 12.25 12.40 13.10 13.40 13.45 13.55 15.30 16.00 16.30 17.25 18.20 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.55

06:40 07:05 07:30 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 12:00 12:35 13:20 14:20 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:00 23:10 23:30

Astro Boy, crtana serija 29/52 Monsuno, crtana serija 13/52 Moja majka, serija 57/110 TV izlog Moja majka, serija 58/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Masterchef, reality show R Walker, teksaški rendžer, serija 146/199 Zauvijek susjedi, serija 170/180 Vijes Nove TV IN magazin Kako vrijeme prolazi, serija 22/76 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 55/165 Lud, zbunjen, normalan, serija 15-16/72 Masterchef, reality show 53/65 Ve ernje vijes Netko poput tebe, igrani lm

00.15 00.35 01.15

06:20 07:05 07:55 09:00 09:01 09:20 10:05 10:20 12:05 12:20 13:20 14:00 14:01 14:10 14:25 15:10 15:25 16:10 17:50 19:25 20:20

FILM NOVA TV

23.30

Netko poput tebe Lijepa zaposlenica talk showa, Jane (Ashley Judd), došla je do zanimljive teorije: muškarci se, naime, ponašaju prema ženama kao ve ina životinja prema svojim partnericama. Nakon “odra ivanja” obaveze, ženke mužjacima više nisu privla ne. Povod razvijanja ove teorije kratkotrajna je Janeina veza s novim producentomshowa,Rayom(GregKinnear),klasi an primjer osvajanja i napuštanja. Jedino rame na koje se nesretna Jane može osloniti pripada nikom drugom no najve em osvaja u ženskih srca s posla, markantnom Eddieju (Hugh Jackman)...

SERIJA RTL 2

18.20

21:00 21:30 22:00

Malcolm u sredini

SERIJA DOMA TV

Naša mala klinika

06:08 06:10 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:55 15:00 15:30 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05

20.20

22:30 22:50 22:51 22:56 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA TRIBINA.HR (r) VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija GLEDAJ DALJE, talk show (r) 24 SATA VIJESTI, informa vni program PRIVREDNI.HR, emisija o gospodarstvu TV ORDINACIJA (r) MALI OGLASI ZAJEDNO (r) ZASTUPNI KI KLUB (r) VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) TV PRODAJA IZ NAŠIH SREDIŠTA, informa vna emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VTV VIJESTI informa vna emisija ŠKOLA PREHRANE, emisija o zdravoj prehrani KAJKAVCI, mozai ka emisija OTVORENO NEBO, dokumentarna emisija IZ NAŠIH SREDIŠTA, informa vna emisija (r) VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:10 21:55 22:50 23:50 00:30 01:20 02:10 02:55

28 dana, igrani lm (12)* R Odbrojavanje, serija (12)* 2/4 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R (od utorka) Kraj programa

05:50 06:25 06:43 06:45 06:57

Aurora, telenovela (S1E80/135) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E23/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E24/95) (R) Studio 45, talk show (S03E49) (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E10/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E11/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E17/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E18/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E25/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E26/95) TV prodaja Aurora, telenovela (S1E81/135) Aurora, telenovela (S1E82/135) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E12/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E13/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E19/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E20/55) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E03/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E04/25) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E19/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E20/22) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E01/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E02/24) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E05/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E06/25) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E21/22) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serijah (S01E22/22) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E03/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E04/24) Studio 45, talk show (S03E50) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E05/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E06/25) Studio 45, talk show (S03E50) (R) Kraj programa

Plamen ljubavi, serija R Magi na privla nost, serija R Ljubav na kocki, serija R Flash vijes Ljubav na kocki, serija R - nastavak Naša mala klinika, serija R TV izlog Oprezno s an elom, serija R TV izlog Polja nade, serija R Valerija, serija 23/174 Flash vijes Valerija, serija - nastavak TV izlog Magi na privla nost, serija 88/90 TV izlog Plamen ljubavi, serija 88/141 Ljubav na kocki, serija 93-94/130 Oprezno s an elom, serija 157-158/194 Polja nade, serija 85/140 Naša mala klinika, serija 26/30 Bolji život, serija 26/82 Sjever i jug, serija 11/12 Seinfeld, serija 134-135/180 Bolji život, serija R Sjever i jug, serija R 10/12 Seinfeld, serija R Kraljica juga, serija (12*) 8/63 Kraj programa

Rije i život, religijska emisija (R) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:20 Vijes 09:25 Dobro jutro, Hrvatska 09:48 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (14/16) 11:10 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (43/52) 11:32 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (44/52) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:22 TV kalendar (R) 12:43 Prkosna ljubav, telenovela (42/162) 13:38 Dr. Oz 2, talk show (67/100) 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 Hrvatska kronika BiH (R) 14:55 Trenutak spoznaje 15:35 Pozi vno 16:05 Luda ku a 2, humoris na serija (39’20”) (15/32) 16:40 TV kalendar (R) 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:50 HAK - Promet info 18:00 Kontakt: Vaše pri e 18:15 Znanstvene vijes 18:20 8. kat, talk-show 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:04 Snow Queen Trophy vinjete 20:06 Vrijeme 20:08 Ve eras 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Vukovar moje mlados , dokumentarni lm (R) 20:45 Spektar, unutrašnjopoli ki magazin 21:35 Paralele 22:10 Pola ure kulture 22:50 Dnevnik 3 23:10 Vijes iz kulture 23:18 Sport 23:21 Vrijeme sutra 23:30 Ciklus kultnih lmova: Bijeli pas, ameri ki lm (12) (86’) (R) 00:55 Regionalni dnevnik (R) 01:15 Boži ni gradi , kanadsko-ameri ki lm (79’) (R) 02:35 Dr. Oz 2, talk show (67/100) (R) 03:20 Glas domovine (R) 03:50 Jelovnici izgubljenog vremena: Što sve s raj icama 04:10 Dnevnik 3 (R) 04:30 Vijes iz kulture (R) 04:38 Sport (R) 04:41 Vrijeme sutra (R) 04:43 Skica za portret 05:00 Spektar, unutrašnjopoli ki magazin (R)

05:20 Najava programa 05:23 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (13/16) (R) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (41/162) 07:00 Mala TV: 07:05 TV vr 07:15 Crtani lm 07:30 Hotel Zombi, crtana serija (24/26) 07:55 Teletubbies, animirana serija (240/330) 08:20 Život s Derekom 1, serija za djecu (6/13) 08:45 Fantas ni prijatelji, serija za mlade (15/39) 09:10 Školski sat 09:40 Kokice 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Boži ni gradi , kanadsko-ameri ki lm (79’) (R) 15:10 Školski sat (R)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 13:15 14:00 14:45 15:50 16:00 19:00 19:30 20:00 21:00 21:10 21:50 22:15 22:35 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra, vies Videostranice Dje ja TV Hrana i vino akove ki kutak (r) Ju er, danas, sutra, vijes Zoom, mozai na emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Dom 2 Veliko platno VIJESTI DANA Tv Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

04:25 05:25 06:15 06:40

Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

05.35 06.15

Aurora, telenovela (S1E82/135) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E25/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E26/95) (R) Studio 45, talk show (S03E50) (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E12/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E13/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E19/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E20/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E27/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E28/95) TV prodaja Aurora, telenovela (S1E83/135) Aurora, telenovela (S1E84/135) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E14/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E15/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E21/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E22/55) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E05/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E06/25) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E21/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S01E22/22) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E03/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E04/24) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E07/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E08/25) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S02E01) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serijah (S02E02) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E05/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E06/24) Studio 45, talk show (S03E51) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E07/25) Malcolm u sredini, humoris na serija (S02E08/25) Studio 45, talk show (S03E51) (R) Kraj programa

06.40 07.10 07.50 08.25 09.05 09.20 09.50

06.20 06.55 07.10 07.35 08.00 08.55 09.10 10.05 11.00 11.25 11.45 12.40 12.55 13.55 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.58 20.00 21.00 22.10 22.30 00.05 01.00 02.00 03.40 04.20

RTL Danas, informa vna emisija (R) Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E85/100) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S4E3/18) (R) Flashpoint, akcijska serija (S4E4/18) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S02E50/88) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E61/160) (R) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E52/78) (R) Flashpoint, akcijska serija (S4E5/18) Flashpoint, akcijska serija (S4E6/18) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E86/100) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S02E51/88) RTL Vrijeme, informa vna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E62/160) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E53/78) RTL Vijes , informa vna emisija The Show Must Go On - TV premijera, igrani lm, znanstveno-fantas ni triler (12) Mentalist, kriminalis ka dramska serija (S04E24/24) (R) Astro show, emisija uživo (18) Norbit, igrani lm, komedija (R) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

10.20 10.35 11.30 12.25 12.40 13.10 13.40 13.45 13.55 15.30 16.00 16.30 17.25 18.20 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50

06:40 07:05 07:30 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 12:00 12:35 13:20 14:20 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:00 23:10 23:30 01:50 04:00

Astro Boy, crtana serija 30/52 Monsuno, crtana serija 14/52 Moja majka, serija 59/110 TV izlog Moja majka, serija 60/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Masterchef, reality show R Walker, teksaški rendžer, serija 147/199 Zauvijek susjedi, serija 171/180 Vijes Nove TV IN magazin Kako vrijeme prolazi, serija 23/76 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 56/165 Lud, zbunjen, normalan, serija 17-18/72 Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Sedam duša, igrani lm Mi smo maršal, igrani lm Klub otpisanih, serija 23/24

23.15 23.55 00.15 00.35 01.15

06:20 07:05 07:55 09:00 09:01 09:20 10:05 10:20 12:05 12:20 13:20 14:00 14:01 14:10 14:25 15:10 15:25

21:10 21:55 22:50 23:50 00:30 01:20 02:10 02:55

Plamen ljubavi, serija R Magi na privla nost, serija R Ljubav na kocki, serija R Flash vijes Ljubav na kocki, serija R - nastavak Naša mala klinika, serija R TV izlog Oprezno s an elom, serija R TV izlog Polja nade, serija R Valerija, serija 24/174 Flash vijes Valerija, serija - nastavak TV izlog Magi na privla nost, serija 89/90 TV izlog Plamen ljubavi, serija 89/141 Ljubav na kocki, serija 95-96/130 Oprezno s an elom, serija 159-160/194 Polja nade, serija 86/140 Naša mala klinika, serija 27/30 Bolji život, serija 27/82 Sjever i jug, serija 12/12 Seinfeld, serija 136-137/180 Bolji život, serija R Sjever i jug, serija R Seinfeld, serija R Kraljica juga, serija (12*) 9/63 Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 13:15 14:00 14:45 15:50 17:00 19:00 19:30 20:00 20:30 21:30 21:45 22:15 22:35 23:00 00:45 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T. Report Ju er, danas, sutra, vijes Videostranice Dje ja TV Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra, vijes Zoom, mozai na emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Vaše zdravlje Ju er, danas, sutra Privredni.hr VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program(18) Videostranice

16:10 17:50 19:25 20:20

2

FILM HRT 1

23.30

Bijeli pas (bivša akove ka televizija)

15:40 Kokice (R) 16:00 Regionalni dnevnik 16:20 Županijska panorama 16:35 Fotogra ja u Hrvatskoj 16:44 Globalno sijelo (R) 17:15 Mary Higgins Clark: Prije nego što kažem zbogom, ameri ko-kanadski lm (91’) 18:55 Nogomet: Europska liga: Liverpool Udinese, prijenos 20:55 Nogomet: Europska liga, sažeci 21:25 Dan kad je umro John Lennon, dokumentarni lm (47’) 22:20 Zaš tnica svjedoka 3, serija (10/13) 23:05 Zvjezdana vrata 2: Svemir, serija (13/20) 23:50 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (22/22) 00:32 Retrovizor: Kojak 3, serija (12) (7/24) 01:20 Retrovizor: Bez oduševljenja, molim 7 humoris na serija (5/10) 01:50 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:50 No ni glazbeni program

Jedne no i mlada glumica Julie Sawyer (K. McNichol) autom naleti na bijelog njema kog ov ara i teško ga ozlijedi. Nakon što ga veterinar izlije i, Julie odvede psa svojoj ku i, pokušavaju i mu, uz pomo de ka (J. Parker), prona i vlasnike. Julie se sve više zbližava sa psom, osobito nakon što ov ar napadne silovatelja koji provali u njezinu ku u, zadržavši ga do dolaska policije.

Jedne no i pas ipak pobjegne i ubije tamnoputog voza a kamiona. Po povratku, pas napadne na snimanju glumi inu tamnoputu kolegicu i Julie odlu i odvesti psa k dreseru.

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

20:45

Malcolm u sredini

SERIJA DOMA TV

Magi na privla nost

14.25

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:45 13:00 13:30 14:15 14:45 15:45 16:00 17:00 17:05 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:15 22:25 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija MOJA ISTRA, dokumentarna emisija MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALE TAJNE VELIKOG VRTA (r) KAJKAVCI (r) ŠKOLA PREHRANE, emisija o zdravoj prehrani(r) TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a KUTIONICA dje ja emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA VTV VIJESTI informa vna emisija SVE ANA SJEDNICA GV VARAŽDIN, snimka sjednice DRUGA STRANA,emisijao ravnopravnos spolova EUROBOXX; mozai ka emisija MALI OGLASI VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

54

Kuharica

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

PRIPREMILI: STJEPAN MESARI NEVENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA

Gove i file u umaku od umbira i mente Ovo je promocija jela koje je vrsni kuhar, majstor kulinarstva i gospodin Nikola Vuruši , zaposlen u TEAM-ovoj Pilki u akovcu, spremio za naše itatelje i za nas. Nazo ili smo ovom istinskom gurmanskom doživljaju i spremanju jela - recepta koji još nigdje i nikada nije pripremljen na takav na in. Dakle, nigdje i nitko još nije pripremio gove i file u umaku od umbira i mente, kao što je Vuruši ev, a i on sam u po etku nije znao kakvo e jelo to zapravo biti.

A bilo je bajkovito, ukusno, bogato i lijepo posloženo na bijelom tanjuru. Gospodski. Postupak je dosta složen, ali tako je kada se radi prvi put i kada se želi napraviti

nešto bolje od svega. Pomno odabrano gove e meso u predjelu izme u repa i le a, zatim svježe povr e za umak, kao i ostali za ini daju kompoziciju za uživanje svim osjetilima.

Dugotrajno (nekoliko sati) iskuhavanje gove ih kostiju uz dodavanje korjenastog povr a potrebno je za dobivanje temeljca za umak.

Kada je jelo zgotovljeno, uz njega se poslužuje salata od crvenog radi a i zelene salate, a najbolje vino koje ide uz ovo impresivno i bajkovito jelo jest Cmre njakov silvanac zeleni. Uživajmo zajedno u spremanju i konzumiranju ovoga Vuruši evog prvijenca i šampiona me u jelima koja on priprema u Pilki u akovcu.

IZ PE NICE akove kih mlinova

Zdigana kukuruzna zlevanjka s orasima

Sastojci: Potrebno za zlevanjku (Mjera: 1 šalica = 2 dcl) 4 jaja 1 šalica še era 1 šalica glatkog brašna Tip 550 AKOVE KIH MLINOVA 2 šalice kukuruznog brašna AKOVE KIH MLINOVA 1 šalica mlijeka 1 šalica ulja 1 prašak za pecivo 300-400 g mljevenih oraha 2-3 žlice še era ( za orahe ) 2 kisela vrhnja malo še era u prahu za posipavanje zlevanjke

Priprema 1)Žumanjke dobro izmiksajte sa še erom i postepeno dodajte ostale sastojke: mlijeko, ulje, bijelo brašno, kukuruzno brašno te prašak za pecivo i izmiješajte.

2)Od bjelanjaka napravite vrsti snijeg koji zatim dodate u prethodnu masu i lagano promiješate.

3)Dobivenu masu podijelite na dva dijela.

4)U mljevene orahe dodajte 2-3 žlice še era i promiješajte.

5)U namaš eni i malo pobrašnjeni lim stavite prvi dio žute mase i gore orahe pomiješane sa še erom.

6)Uzmite jedno vrhnje, dobro ga žlicom izmiješajte i rasporedite ga po orasima u plehu.

7)Slijedi drugi dio žute mase i gore drugo vrhnje koje isto kao i prvo, žlicom rasporedite po žutoj masi.

8)Zlevanjku stavite u prethodno zagrijanu pe nicu na 180 C i ispecite.

9)Još toplu, zlevanjku posipajte še erom u prahu.

Sastojci: - svježi gove i file, sol, papar, vrhnje za kuhanje - umbir, menta, korjenasto povr e - gove e kosti, krumpir, kukuruzno brašno Priprema umaka Više sati kuhati gove e kosti, uz dodavanje korjenastog povr a (celer, luk i mrkva), da se dobije osnova i temeljac za umak. U temeljac staviti naribani umbir, sjeckanu mentu i vrhnje za kuhanje, te sve skupa prokuhati da se lagano zgusne.

Priprema filea Svježi gove i file narezati na medaljone, za initi paprom i solju te lagano prstima potisnuti (ne tu i kuharskim batom) i staviti pe i u vru u tavu. Pe i prema vlastitom okusu, napola da ostanu iznutra krvavi, srednje i do

kraja. Mi smo se odlu ili za do kraja.

Tako ispe en file staviti na tanjur, uz prženi krumpir, kukuruzne žgance koji su poprženi na slaninama (kosanoj masti) i ukrasiti prženim rezancima od riže i listi em zelenog peršina.

R RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Krem juha od celera

Cmre njakov muškat žuti

S Sastojci: - celer, maslac, vrhnje za kuhanje - sol, papar, emulzija od peršina, prženi kruh p Priprema P C Celer narezati i staviti u vrelu vod du, te dodati sol i papar.

Kad celer omekša, treba ga pasirati, dodati maslac i vrhnje za kuhanje, te sve skupa zgustiti.

Staviti u tanjur, dodati emulziju od peršina i kockice prženog kruha.

Poluslatko kvalitetno vino, berbe 2011., i 12,2 posto alkohola. Vino ima izraženu zlatno - žutu boju te intenzivan i postojan muškatni miris.

Konzumira se rashla en na temperaturi 10 do 12 Celzijevih stupnjeva, uz slastice te vrhunske i plemenite svjetske sireve. (sm)

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

STIŽE ZIMA

Vremenska prognoza i razbibriga 55 toplo. U mjestima u kojima e pasti snijeg vjerojatno e se i zadržati.

Nove snježne oborine su mogu e u srijedu poslijepodne i nave er te u etvrtak ujutro. Snijeg je mogu i u nizinama.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognozu izradila udruga Crometeo 29.11.)

HOROSKOP VAGA (24.9.-23.10.)

OVAN (21.3.-20.4.)

Uz dobru procjenu mogu nos i pravilan izbor poslovnih suradnika mo i ete ostvari sve svoje ciljeve.

Djelujete energi no i ulima vno. Nemojte dozvoli da vas netko zavara pogrešnim informacijama. Osvajat ete simpa je na razli i m stranama. Kada ste dobro raspoloženi imate dojam kako su vam dostupne razli ite privilegije. Birat ete dominantnu ulogu pred svojim parnterom. Slobodne pripadnike ovog znaka privla it e neobi na avantura. Osoba koja vam se dopada, ne e mo i odoljeti vašem šarmu. Dane zapo nite tjelovježbom.

U danima koji dolaze posebice e do i do izražaja vaša težnja da okolini nametnete svoja nova rješenja i suvremene ideje. Energi nost s kojom ete završavati svoje radne obaveze okolina e me u m tuma i na razli ite na ine.

Postoje suradnici koji e odobravati vaš uspjeh, ali i oni koji e osu ivati vaš stil izražavanja. Uporno izbjegavate sen mentalnu notu ili emotivno otvaranje, pred osobom koja vas želi zavesti. Bez obzira na “emo vne ograde” koje postavljate, na kraju ipak ne ete mo i odolje intelektu i šarmu druge strane. Zdravi ste.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

BIK (21.4.-20.5.)

VREMENSKA SLIKA: Obilnija je kiša sredinom tjedna izgledna na Jadranu te u gorskim krajevima uz obalu. S odmicanjem ciklone Perislav krajem etvrtka i u petak e uz okretanje vjetra na sjeverne smjerove do i do zahla enja pa bi se na samom kraju studenog mogli zabijeliti gorski krajevi.

Tijekom vikenda zahla enje e sti i i u nizinske krajeve pa bi susnježice ili mokrog snijega moglo biti u cijeloj unutrašnjosti. Ho e li po etkom prosinca sti i zimski uvjeti saznajte u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak i za vikend prevladavat e obla no i osjetno hladnije vrije-

me. Vjetar e okrenuti na sjeverne smjerove pa e iz dana u dan temperatura biti sve niža. Do samog kraja tjedna mogli bismo se približiti temperaturi oko nule pa je osim kiše krajem tjedna ponegdje mogu a i susnježica ili mokar snijeg. Naravno, snijega bi najprije bilo u višim gorskim predjelima, a tek kasnije u nižem podru ju. U gorju je snijeg mogu ve u petak, a u nizinama e se još uvijek miješati kiša i snijeg. U višim predjelima se o ekuje i snježni pokriva , a u nizinama možda bude malo bljuzge.

U subotu tijekom dana više suhog vremena, a novi oborinski

val s kojim bi opet moglo biti snijega o ekuje se u nedjelju potkraj dana i u no i na ponedjeljak. Cijelog e vikenda temperatura zraka biti oko nule, a u gorju je mogu a i poledica. Pripremite šalove, kape i rukavice, trebat e nam. Hladno u e dodatno poja avati povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova.

Nešto malo snijega je mogu e i u ponedjeljak prijepodne, ali zatim e oborine prestati. Ostaje hladno i vjetrovito, prava zima. ini se da e u utorak biti hladno i u ve ini mjesta bez oborina. Jutro hladno s mrazom i poledicom, a ni danju baš ne e biti

METEOROLOŠKI KALENDAR 28. – 30. studenog 1993. god. obilan snijeg, u Zagrebu 50 cm, Križevcima 75 cm, a u Bjelovaru ak 79 cm 5. prosinca 1855. god. ro en botani ar i meteorolog Ambroz Hara i 7. prosinca 1726. god. na podru ju Pakraca po eo snijeg koji je neprestano padao sljede ih 11 dana

Želite li ubrzati poslovni ritam u svom okruženju djelujte bez razmišljanja. Kad god vam se ukaže dobra poslovna prilika birajte lakše i jednostavnije rješenje.

Postoje okolnos na koje ne možete utjeca .

U ljubavnom životu sa uvajte dodatnu mjeru opreza i diskreciju. Prvi dojam ponekad može zavara . Nema razloga da se zanosite trenutnom impresijom. Stvari izgledaju druga ije kad se promatraju s odre enim vremenskim odmakom ili s odre enom emo vnom distancom. Mogu e su manje probavne smetnje. Pripazite na unos i vrstu namirnica koje konzumirate.

U situacijama kada ete treba iza i u susret ne ijim zahtjevima, osje at ete nedostatak krea vnog raspoloženja. Prednost ete dava poslovima koje možete obavlja u kra em vremenskom periodu i bez potrebe ne ije asistencije. Novi emo vni kontak ili dinami an odnos sa voljenom osobom odgovara e vašem ljubavnom ritmu.

Emo vni zanos ili poja ana strast navodit e vas na ak vniju ulogu u razli i m situacijama. Ne ete mo i odolje pred novim izazovima koji vas pokre u na “ljubavno osvajanje”. Više se odmarajte.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Preuzeli ste veliku odgovornost s namjerom dominacije u poslovno- nancijskim pregovorima. Suradnici e s pažnjom pra i ocjenjiva vaš angažman. Imate dovoljno snage i mudrosti da sa uvate svoju poslovnu poziciju. U ljubavnom životu ne dolazi do promjena koje priželjkujete. Ukoliko kod partnera primje ujete sumnjive naznake u ponašanju, nemojte dozvoli da stvari odu predaleko. Stalo vam je da izrazite svoju emo vnu i zavodljivu stranu pred bliskom osobom. Godit e vam topli napitci.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ostvarili ste uspješne rezultate na razli i m stranama i to e vas ispunjava ponosom. Svoj uspjeh objašnjavate pravilnom procjenom poslovnih interesa i smislom za dobru organizaciju.

Mnoge okolnos su na vašoj strani. Djelujete privla no i mo i ete upotrijebi svoj zavodni ki šarm u pravom trenutku.

U odnosu sa voljenom osobom ne želite propustiti ni jedan trenutak emotivne inspiracije, koji vam donosi ljubavni vrhunac ili zajedni ku sre u. Ne zanemarujte znakove mogu ih zdravstvenih tegoba.

Obavezno posje te lije nika.

RAK (22.6.-22.7.) Želite promijeniti ustaljeni poslovni poredak ili odre ene uvjete koji vas obvezuju na dodatne ustupke. Ne trošite vrijeme na situacije koje vam oduzimaju dragocjenu energiju ili vrijeme. Vaša krea vnost dolazi do pravog izražaja u situacijama kada drugi gube volju ili idejnu orijentaciju. Nalazite se u fazi emo vnog privida, pa esto na subjek van na in procjenjujete partnerovo ponašanje. Ukoliko ste mladi ili slobodni, o ekuje vas nova ljubavna romansa. Dane vikenda provedite u druženju s prijateljima i zajedni kim odlascima u prirodu.

JARAC (22.12.-20.1.)

Rješavat ete razli ite poslovne dileme na poslovnoj sceni i istovremeno ete odgovori na ne ije zahtjeve. U skladu s novim suvremenim trendovima, potrebna su vam nova ili e kasnija poslovna rješenja. Kombinacija intuicije i prak ne pame , predstavlja dobar model i donosi dugoro ne poslovne efekte. Prije ili kasnije, morat ete se suo i sa svojim ljubavnim iluzijama.

Ponekad treba postupi po unutrašnjem ritmu, bez obzira na “glas razuma” ili neka utvr ena pravila. Uskladite svoje misli i osje aje. Potrebno vam je više sna.

LAV (23.7.-23.8.)

S velikim ambicijama ugovarate nove poslovne susrete. U društvu suradnika pokušat ete se nametnu , kao osoba od autoriteta i s originalnim s lom izražavanja. Vaša profesionalna orijentacija i dobra elokvencija jamstvo u uspješnih rezultata. Ponekad nije lako ostvari emo vni sklad, pa imate dojam da se lagano udaljavate od voljene osobe. Potrebna je odre ena hrabrost da se stvari nazovu pravim imenom i da se odrede prave vrijednos . Pokažite inicija vu. Druga strana e vam uzvra .

Dobro ste raspoloženi.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ukoliko želite ostvari planirane dugoro ne poslovne ciljeve potrebne su vam dodatne informacije o razli i m doga ajima na poslovnoj sceni. Stalo vam je da osigurate kvalitetnije uvjete koji e vam dozvoljava ve i stupanj autoriteta i samostalnos . Ustrajni ste u svojim namjerama u svakom pogledu. U odnosu sa voljenom osobom nailazite na nove prepreke i nesuglasice. Samo dobra volja i topla emo vna nota, vode ka zajedni kom zbližavanju.

Ukoliko ste sami, organizirajte izlazak u dane vikenda. O ekuje vas iznenadni susret. Ne pretjerujte s konzumiranjem slatkiša.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Doga aji na poslovnoj sceni zah jevaju dodatnu pažnju i zalaganje. Uslijed razli i h pri saka ve inu obveza završit ete u posljednjem trenutku. Svoje znanje i energiju inves rajte u korisne ciljeve. Sa uvajte dobar suradni ki odnos kako biste ostvarili svoje poslovne vizije. Pokušavate promijeni svoj odnos s partnerom u skladu s osobnim potrebama, ali imate osje aj da se neprekidno vr te oko is h tema. Stvari koje vama izgledaju jasno, kod partnera e možda izazva nerazumijevanje. U dobroj ste psiho- zi koj kondiciji.

RIBE (20.2.-20.3.)

Prolazite kroz razli ite faze stvarala kog raspoloženja i mogu nos . Ponekad vam nedostaje dobra volja da detaljno objašnjavate svoje namjere ili da se raspravljate sa suradnicima koji imaju druga ije poslovne stavove. Sporedne poslove ostavite za neka druga vremena. Godit e vam ne ija pažnja i postupci koji e vam razigra emo vna maštanja. Tanka je granica spajanja ili razdvajanja u ljubavnom životu, stoga nemojte osta mirni pred novim izazovima. Sa uvajte dobro raspoloženje, bez obzira na sve.

VIC tjedna

Test iz matematike Po eo test iz matematike, a u iteljica kaže Perici: - Nadam se da te ovaj put ne u uhvatiti da prepisuješ.

- I ja se nadam, u iteljice.

AKOVE KA KARATISTICA BLISTALA NA SVJETSKOM PRVENSTVU

VELIKI “ULOV“ ME IMURSKOGA SPORTSKOG RIBOLOVNOG SAVEZA

NAJJA I REZULTAT U POVIJESTI ODBOJKAŠA CENTROMETALA IZ RE ANA

Maša Martinovi osvojila ekipno srebro u Parizu

U Me imurje 2014. stižu najbolji ribi i svijeta

Preuzeli elnu poziciju najbolje hrvatske odbojkaške lige

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Žene so vsposud glavne. I ja bi štel biti jim jednaki!

V

sima je poznato da smo si mi Me imorci odnavek bili zdobra z Hrvatima i zato se je Ivek Sanaderov moral nekaj fest zameriti našoj Tamari Laptoš, glavnoj Ivekovoj tužibabi, gda ga je ona spakerala vu rešt na, nikaj vej , a niti meje, deset let. Dugo se je boril, kak bi naši stareši rekli, bil je žilavi kak sam vrag, ali znate kak je to: koga žena zeme na zob nek hiti krej vsako nado, o em re i, puške v kuruzo. Tak je i tozišlo na sodo gda je na jednoj strani bil Ivek, a na drugoj naša Tamara i kak ve znate, Ivek je odišel po riti k meši i znova je vu Remetinco otkod dohaja na nove rendese z Tamarom i jenim pajdašima jerbo so tužibabe još nej rekle zadjo re . Kuliko znamo, a tak se i po sodo pripoveda, Ivek je veliki grešnik i mora spovedati vse svoje grehe gda bi mo sod mogel odrezati pokoro kakša ga ide. Kuliko sam mel za uti, pre gracki vuri, Ivek nikak nebre pozabiti Tamaro, pak joj skorom vsaki den pošilja poruke

POD VUROM

prek mobitela. F era joj je, napriliko, poslal ovo poruko: Na te mislim gda jutro dohaja, na te mislim gda se ravnam spat, na tebe bom mislil po zimi i leti i to nejmeje deset let… inister Jovanovi i dale trenera strogo o na ravnatelici akoske Ekonomske škole škole, a jeni je nejvekši greh kaj je deco zapisala vu školo i kaj jiv je nej ostajla na vulici.

Ak je to jedini greh, šteroga je gospa Duška Novak naprajla za svojih dvajsti let, kak dugo je ravnatelica, unda joj je trelo nekšo nagrado dati, a nej kaj jo je minister zmenil i hitil jo na vulico. Neje bilo vredo kaj je gospa Novak to deco zapisala vu svojo školo kam so šteli iti, a to kaj so se tua nešterna deca posle zapisala vu gimnazijo, to je istam vredo. Ili to mortik minister ne zna. A ja mo to ne em re i jerbo bi mortik i ravnatelico gimnazije zmenil. Prosim vas lejpo, pak od da so ocjene jedino kaj nam govori kuliko deca znajo. Neš i zna, a neš i ne zna da je Albert Ajnštajn mel jedinico z matematike vu gimna-

M

ziji i da je unda Željkec Jovanovi bil minister bil bi i jega hitil vum z škole i svet bi bil kvaren jednoga Ajnštajna. Kuliko sam mel za uti, minister je zmenil same dobre ravnatele, ali jega to nikaj ne sekera, glavno je da on trenera strogo o, tak gda bodo ve i deca i ravnateli na vulici. Toplo se nadjam da on ne bode dugo minister, pak se bodo vsi vrnuli nazaj dok on sprazni ministarsko foteljo.

Vlada se dospomenula z težakima vu javnomo sektoro i to uda predi nek so se nadjali i nejvekši optimisti tak da, brz as, ne bode nikaj od štrajkov šteri so se nam kazali. Nebodete veruvali, ali zestanek je trajal meje, o em re i, krajše od tri vure. Sindikati so se mam složili za zmenšanje pla i cirka, okoli deset procentov, odrekli so se potnih stroškov, regreslinov za urlabe, a za boži nico so niti nej pitali. Sindikalec šteri ima pod sobom navu itelice, navu itele i medicinske sestrice je mam posle izjavil za medije: Ak se morejo težaki vu Hrvaškoj odre i toga vsega sam

kaj pomorejo svojoj državi, unda niti mi Bosanci ne bodemo hujši! Mam posle tega bosanski je precednik vlade pozval vse na janjetino. akosko Gracko ve e je doneslo prora uno za novo i evropsko 2013. leto. Oporbenjaki velijo gda je i of, makar nej tak fest kak lani, napuhani kak oni „napuhanci“, maškori z Selnice, dok ovi na vlasti obe uvlejo (kak i navek) gda bodo naprajli vse kaj so zapisali. Vsi znamo da je prora un politi ki, a nej gospodarski, paper i tak ga tre gledati. A paper, kakši je takši, pravi ili reciklerani, on vse zdrži. Gradona elnik Šalamon je ruon takšega zafremal i to malo jakšega, jerbo od majuša drugo leto ve on, a mortik niti jegova družina, ne bode na vlasti, pak si je mislil nek se i te novi mo ijo kak Kristoš. Tak se i on mo il zadje tri leti i zato je i tej manjak tak veliki. Brz as se nadja da ga bodo spasili Lini i Milanovi z šterima si je on na ti, a tu je i jegov pajdaš i dof erašji zamjenik Veselin Biševac.

Od župana Iveka nebre preve nadja-

Me imurci kriti ni prema središnjoj vlasti i njezinom odnosu prema Me imurju

Vladimir urin, Šandorovec - Mislim da baš i nema nekakve velike razlike u odnosu bivših i sadašnjih kada je u pitanju Me imurje. Moram priznati da nisam zadovoljan ovom vlaš u.

Najžalosnije je što se približavaju novi izbori, a nakon što su nas 'prevesali' i bivši, ali i ovi sadašnji, a sva sredstva se 'kup aju' u Zagrebu, više jednostavno ne znam koga birati da bi nam bilo bolje.

Emilija Forštnari , akovec - Ništa više nam ne pomažu od prošle vlasti, makar su puno obe avali. S druge strane, možda ih se može opravdati, ali samo malo, zbog toga jer je državna kasa prazna, pa se nema odakle uzeti više novca da bi svi bili zadovoljni, pa tako i mi u Me imurju. Nadam se da e sljede a generacija politi ara biti mla a i uspješnija, a ne samo puna obe anja kao ova.

Franjo Kralji , Podbrest - Mislim da je prijašnja vlast ipak više dala za Me imurje. Više je sredstava bilo usmjereno u naš kraj. ini mi se da se ovdašnji (me imurski) politi ari koji se nalaze u Saboru ipak premalo brinu za one koji su ih izabrali, a puno više za sebe. No, nadam se da e se to promijeniti, da e se Hrvatska decentralizirati te da Me imurje ne e i dalje biti slijepo crijevo kada mu treba pomo i.

ti jerbo je vu županiskoj kasi uda vekši propuh nek vu grackoj. Kak bilo da bilo, što god bode gospodaril z akovcom moral bode zasukati rokave i fest delati. Oni dnevi da ga vu akovco bilo penez kak blata so zdavnja minuli. Denes ga, bormeš, nega blata, a niti pak penez! erjem da ste i vi bili sre ni kak i ja i nej vas je bilo sram kaj so vam soze po ele te i same od sebe da je glavni sodec vu Hago pre ital da naši generali i heroji, Gotovina i Marka morejo odma iti dimo. Z tom je novom osloba aju om presudom zbrisana rna mrlja z našega Domovinskoga rata, a akcija naših branitelov „Oluja“ je bila poduzeta z ciljom da se Lejpa naša oslobodi od agresora. V Oluji smo, za par dni, oslobodili skorom celo Lejpo našo, a vu Hago nam je trelo vej od petnajsr let kaj to napravimo. I na krajo je bilo 3:2, od pet socov tri so bili za žrtvo, a dva so i dale drukali za agresora. Bilo je knap, ali pobjedi se ne gledi vu zobe.

Još so naši heroji nej pravzaprav došli

V

Je li nužna decentralizacija države, koliko su osim infrastrukture bitna i radna mjesta te kakav je odnos sadašnje središnje vlasti prema lokalnim sredinama, posebno Me imurju, u odnosu na onu bivšu, pitali smo ovaj tjedan gra ane u anketi “pod vurom”. Mišljenja su bila jako

Tina - Jesicca Branovi , Ivanovec - Smatram da se nije baš nešto zna ajnije promijenilo u odnosu na bivšu vlast, kada su u pitanju pomo , ulaganje i odnos prema Me imurju. Recimo da ova vlasti ima nekakvih više 'revolucionarnih' gospodarskih ideja od one prijašnje, ali malo nam to zna i kada je Me imurje zaboravljeno i od ovih za koje smo se nadali, a to su nam i na izborima obe avali.

dimo ve se oglasila Karla del Ponte i vsa je sre a kaj je ona nej bila vu Hago jerbo bi unda bilo 3:3. Nejmeje. Ona je mislila da vse drži vu svojaj rokaj, ali kota sre e se je obrnul tak da je ve ona doli. Ostala je bez Gotovine tak da joj je ve sam još Mladi ostal! ajte me krivo razmeti, ja sam vam isto za ravnopravnost možov i ženi, protiv nasilja jednih nad drugima, ali kakši bi ja to bil moški da ne bi vupal vudriti šakom po stolo? Nek se zna što je gazda pre hiži. Ili pak kaj e mi takša žena z šterom se nebreš (ili nesmeš) niti posvaditi. Tu i tam si poglednem toga Sulejmana na televiziji. Kuliko vidim neje niti jemo bilo le ko, kuliko ženi je mel vu haremo tuliko problemov. Ne znam je li tak sam bilo vu Turskoj ili pak je tak vseposot, ali vsaka ženska glavica, bila rna, plava, sme a ili pofarbana, vsaka ima nekaj svojega na pameti i o e kaj bi ruon tak bili kak si je ona to pregruntala. Brz as je to tua ravnopravnost, ali vam to ja preve ne razmem.

N

sli na, Me imurci smatraju da je ova vlast puno obe avala u svojoj kampanji, a malo je toga zaista i ostvareno.

To ka na i bilo je nepružanje pomo i poplavljenima u Puš inama, što je jako razo aralo i rastužilo Me imurce.

Ali živi bili pa vidjeli ho e li se stanje popraviti, u našu korist. (so, zv)

Robert Šparavec, Žiškovec Ova je vlast puno obe avala i smatrao sam da e se ipak više ulagati u razvoj Me imurja. Ali s poplavom je stiglo i prvo veliko razo aranje. Razumijem da je možda teško ulagati u gospodarstvo kada se nema, ali ni malo, zapravo ništa, pomo i za one koji su stradali u poplavi jako je žalosno, dok se s druge strane ministarstva razbacuju s novim automobilima i mnogo ime nepotrebnim.

uro Hozjan, Selnica - Smatram da i u ovoj vlasti nema nekakvoga velikog napretka u odnosu na sve prijašnje kada je u pitanju Me imurje. ini mi se da zastupnici koje smo izabrali u Sabor odlaskom preko Drave zaboravljaju odakle su stigli u Zagreb. Slabo nam se u Me imurju 'kaže' i od ovih za koje sam mislio da ne e stati samo na obe anjima, ali, kao što se kaže, ovjek u i dok je živ, pa se nadam da smo i od ovoga nešto nau ili.

mi prodiremo dublje