Međimurske novine 916

Godina XVII.

Broj 916.

^akovec, PETAK, 5. travnja 2013.

Cijena 7 kuna

PRIRODA POKAZALA SVOJE NEMILOSRDNO LICE

str. 2-4

Tridesetak klizišta Havarija i padaline

u štrigovskom kraju ugrožava natopile zemlju i poplavile podrume u op ini Nedeliš e ku e, imanja i vo njake

MISTERIJ idile za turisti ku razglednicu akovca

Preko no i oko Staroga grada stvorilo se jezero U ZADNJI AS gospodarstvenici agresivnije digli glas

PREDSTE AJNE NAGODBE

Saša Novakovi : Ne u dozvoliti str. 6 ste aj i propast Agrome imurja

U ponedjeljak odluka ho e li stotinjak radnika str. 6 Me imurje Betona na burzu

Vrijeme je da politika kona no shvati da ovisi o gospodarstvu! str. 6

POLICIJA provjerava traktore i priklju ne strojeve u travnju i po etkom svibnja

Preventiva ili novo str. 8 treniranje strogo e? DONJI KRALJEVEC Tel. 040/ 655 444

str. 46

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Vrijeme je za politi are s rješenjima P

ribližavaju se još jedni lokalni izbori. Politi ari su ve zahuktali ne ormalnu predizbornu kampanju. Me utim, još uvijek se ne oglašavaju sa svojim programima u javnosti, ve uglavnom skupljaju izborne poene na terenu tijekom društvenih doga anja. druge strane, me imurski ljudi koji vole izlaziti na izbore i glasovati teško dolaze “do rije i“ što bi naši politi ari trebali promijeniti u njihovoj sredini, što ih najviše mu i i kako riješiti njihove probleme. U ovom trenutku obi nog ovjeka najviše mu i kako zadržati ili prona i novo posao i imati pla u, kako bi mogao otpla ivati stambeni ili neki drugi kredit, pla ati režije ili pak barem imati za najosnovnije životne potrebe – hranu. e imurski politi ari kao da ne žele uti za obi ne probleme svojih gra ana, ne žele ni previše razgovarati o njima, jer kao na njih ne mogu utjecati. “Mi ne možemo u initi ništa“ nije samo odgovor naših politi ara kad je u pitanju neki problem, a, na žalost, to esto kaže i premijer Milanovi . Kao da županije, gradovi ili op ine ne raspolažu s milijunskim iznosima novca, ve kao “broje neku si u“, pa više nemaju ni za što. Me utim, kad se povede rasprava o planovima, onda se ima “za svašta“. Kad su u pitanju vode i ljudi me imurske samouprave, isklju ivo se vodi rasprava o tome kako dalje graditi: dvorane, kanalizaciju, nogostupe i drugo, odnosno ono što e biti novi trošak prora una i gra ana (država uglavnom više takve projekte ne e financirati, pa ostaju EU ondovi i vlastiti kapaciteti). I sve to u situaciji kada veliki broj gra ana mora tri puta okrenuti svaku kunu prije negoli je potroši. Postavlja se pitanje je li važnije da neko naselje u ovom trenutku dobije novu dvoranu koja nosi zaduženje na punih 25 godina ili da se u ova krizna vremena mladim roditeljima, primjerice, omogu i besplatan boravak za njihovu djecu u vrti u ili jaslicama? eke hrvatske op ine i mali gradovi poput Dugopolja, Lovasa ili Blato, kao i još neki, odli an su primjer kako bi se trebala razvijati lokalna samouprava, posebice nakon što se riješi komunalna in rastruktura. Iako svaka od njih ima odre ene "pluseve“ u startu, za razliku od ve ine naših, koji poti u punjenje prora una, ipak bi mnogim našim politi arima upravo te op ine vrlo dobro mogle poslužiti kao primjer kako se razmišlja o gra anima, a ne samo komunalnim investicijama. rije spomenuto punjenje prora una najviše mogu zahvaliti prvenstveno velikoj zaposlenosti svojih stanovnika, koji su uglavnom mla e i srednje dobi. Ne manjkaju ni investicije, ali one su uglavnom važne u gospodarskom smislu, a ne isklju ivo in rastrukturalnom, kao što je uglavnom kod nas slu aj. Njihovi stanovnici pak uživaju brojne pogodnosti – od subvencija za školovanje do brojnih socijalnih naknada. Ono što je zajedni ko svim tim najuspješnijim hrvatskim op inama jest ulaganje u poticanje poduzetništva i socijalni standard. Tako, primjerice, Op ina Dugopolje svim osnovnoškolcima kupuje knjige, srednjoškolcima subvencionira 50

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

posto putnih troškova. Godišnje za 60-ak studentskih stipendija izdvaja 650 tisu a kuna, a zainteresiranima pla a 50 posto troškova postdiplomskog studija. Svima koji sklapaju brak Op ina ispla uje naknadu od 5.000 kuna, a za prvo ro eno dijete 3.000 kuna, drugo 5.000, tre e 8.000, a etvrto 12.000 kuna. rimjer Lovasa pak najbolje govori kako zaposliti administraciju i od nje imati koristi. Naime, tamo su, zahvaljuju i stru nom mladom timu, u zadnjih nekoliko godina iz pretpristupnih ondova za razne projekte uzeli oko milijun eura. I u toj op ini vodi se briga za mlade i njihovu zaposlenost, jer bez toga nema ni punjenja prora una. Svake godine mjesto ima desetak parova više, a jedan od razloga zasigurno je i naknada za svako ro eno dijete. Za prvo se ispla uje 7.000 kuna, drugo 8.000, a za svako sljede e dijete naknada je ve a za 1.000 kuna. Op ina Blato pak poti e poduzetništvo, ali je tako er i te kako socijalno osjetljiva. Svakome tko otvori novo radno mjesto Op ina godinu dana za tog zaposlenika pla a polovinu bruto pla e, uz uvjet da radnik kod tog poslodavca treba ostati raditi još najmanje dvije godine. Poslodavac koji zaposli visokoobrazovanu osobu dobiva 20 tisu a kuna, a ako zaposli osobu s višom stru nom spremom 12 tisu a kuna. Op ina tako er subvencionira 70 posto troškova jaslica i vrti a, a roditelji sudjeluju s 30 posto. U enici imaju besplatan prijevoz, a studenti stipendije itd. esu li gra anima neke od prije nabrojenih tema važne kad se pitaju za koga glasovati ili karizma pojedinih politi ara, odnosno stranka je važnija od programa? Je li važnija orma ili sadržaj? roz sve medijske plat orme Me imurskih novina idu ih dana i tjedana poticat emo da se što ve i broj gra ana uklju i u izravnu komunikaciju s kandidatima za nove elne ljude županije, gradova i op ina, da glasno iznesu najvažnije probleme u svojoj sredini, te da politi ari odgovore kako ih misle riješiti. Gra ani Me imurja zaslužuju dvosmjernu komunikaciju jer u Hrvatskoj najviše od svih vjeruju u demokraciju i izbore. Politi ku participaciju, tj. izlazak na birališta smatraju svojom obvezom i time pokazuju da ne žele trivijalizaciju politike i sveukupno narušavanje demokratskog procesa. Želimo da me imurski bira i iz gledatelja, tj. promatra a politi kog spektakla postanu njegovi aktivni sudionici. Pridružite nam se na tom putu u što ve em broju.

VIJEST(I) TJEDNA

Neizvjesna sudbina Agrome imurja i Me imurje Betona Agrome imurje, ne tako davno vrlo dobra i uspješna tvrtka, danas se bori za goli život i opstanak unato kvalitetnim proizvodima, a velike napore da tvrtku spasi od ste aja koji tvrtki visi nad glavom vodi novi predsjednik Uprave Saša Novakovi iz akovca, koji kaže da su potrebni oštri rezovi i zaokret u poslovanju, jer svako daljnje odga anje promjena zna i gubitak posla za svih 209 djelatnika. Tijekom razgovora ipak uo avamo njegov optimizam i želju da tvrtka opstane, a samim time i radna mjesta. Sli na sudbina eka i radnike Me imurje Betona, koji su stupili u štrajk, a rasplet bi mogli saznati u ponedjeljak 8. travnja. Žalosno je danas vidjeti te naše velike kvelitetne tvrtke kako se bore za goli opstanak, a još više radnike kojima je sudbina i dalje, na žalost, neizvjesna. Više na str. 6 - 7.

(NE) SVI A NAM SE

Sufinanciranje smještaja starijim osobama Vladimir Ivkovi , vije nik HDZ-a, na županijskoj Skupštini dao je zanimljiv prijedlog vezan uz dodjelu vau era starijim osobama, a koji bi ih mogli iskoristiti u bilo kojoj ustanovi za starije i nemo ne. Naime, dosadašnjom praksom država izdvaja decentralizirana sredstva za smještaj stari- j i h i nemo nih i proslje uje ih Županiji. Ona t a sredstva preusmjerava samo Domu za starije i nemo ne osobe u akovcu, iji je osniva , a ovako bi gra ani sami mogli odlu iti gdje e ih koristiti. S prijedlogom se na elno složio i župan Perho , rekavši da bi svaki umirovljenik trebao imati pravo birati gdje e biti smješten. O cijeloj temi na str. 4 - 5.

Novi “hara “ ionako osiromašenim poljoprivrednicima? U razdoblju od 2. travnja do 6. svibnja na podru ju Policijske uprave me imurske provodit e se preventivna akcija “Tehni ka ispravnost, registracija i osiguranje traktora i njihovih priklju nih vozila”, a nakon eventualno utvr enog prekršaja policijski e službenici uputiti sporna vozila na tehni ki pregled. Odmah su nakon te objave u našu redakciju stigli upiti ho e e policija u ovoj akciji zapravo hodati po poljskim putovima i kontrolirati rad na polju, jer više nije isto voziti traktor po cesti i raditi s njime u polju ili vinogradu. Postavlja se pitanje je li možda naša policija jedina ozbiljno shvatila dodatni zadatak Ministarstva financija da izvu e novi “hara “ me imurskim ljudima i z ionako praznih džepova. Više na str. 8.

5. travnja 2013.

POPLAVE I KLIZIŠTA te

izazvali ljudima velike nevolje i šte PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Snijeg i kiša, koji u gornjem Me imurju izmjenjuju i se neprestano padaju dvadesetak dana, stvorili su nove i ogromne probleme mještanima, ali i op ini te službama koje brinu o sigurnosti gra ana i cestama. Nevrijeme je stvorilo pet novih i velikih klizišta, te deset novih manjih klizišta i odrona zemljišta. Tako je ovog trenutka na podru ju op ine Štrigova dvadesetak aktivnih klizišta koja ak i prijete pojedinim imanjima i obiteljskim ku ama, a najugroženija su imanja obitelji Mauko i Turk u Grabrovniku.

Klize zemljišta i vo njaci, a kraj se ne vidi U etvrtak smo obišli ugrožena mjesta i doživjeli strahote koje mu e žitelje nekada idili nog krajolika, a danas mjesta s kojeg bi ljudi najradije otišli i nikada se vratili. Nekoliko hektara plodne zemlje pomaknulo se i klizi prema rubnim dijelovima naselja. Željko Škvorc iz Trnov aka, dijela naselja Železne Gore, pretrpio je stotinu tisu a kuna šteta i bespomo no gleda kako mu zemljište klizi prema lokalnoj cesti. - Žalosno je što nas od posljednjeg klizanja zemljišta prije dvije godine nije obišao i pitao nitko iz Op ine ili Županije. Usamljeni smo u tragediji koja nam je živote promijenila i usmjerila prema neizvjesnosti. Klizište nam je odnijelo vo njak, ran na kojem sam držao konje, a sada nam se približava gospodarskim zgradama i ku ama. Kao na našem imanju, i na okolnim se javljaju nova klizišta, a tragi no može biti i za isto ni dio brijega Trnov ak, tužno govori Škvorc, i dodaje kako e pokušati ugradnjom pilota zaustaviti daljnje klizanje zemljišta, ali za to mu treba pomo i Op ine i Županije, ali i drugih imbenika.

Ugrožene obiteljske ku e, imanja i vo njaci Ku a bi nam svaki trenutak mogla odskliziti u dolinu Albina Mauko no ima ne spava i trpi zbog novih pomaka zemljišta. - Pogledajte, ruše nam se stabla oraha, jabuka, šljiva i trešnja, pomaknule su nam se staja i komora, a sada strepimo za ku u. Grozno je koliko se bojim, koliko strepim, a pomo i si ne mogu. No u ujem pucanje korjenja na drve u, a ujutro vidim da mi se trešnja odselila desetak metara niz brijeg. Svi smo uznemireni i izvan sebe, a malo koga je za ovo briga. Možda e ovih dana netko i svratiti, uditi se i nešto obe ati, a kada za mjesec dana obraste travom sve e se zaboraviti. Tužna sam što se po Zagrebu i drugdje grade upravne zgrade i pripremaju domjenci, a za naše nevolje kuna nema. Mi za ove nevolje nismo krivi, jer ovdje živimo dugo, moj otac je ovdje 85 godina i nikada nešto ovakvo nije vidio. Evo mladi susjed je ovdje želio graditi ku u, potrošio je desetak tisu a eura kako bi ishodio sve dozvole i suglasnosti, a sada ne može graditi jer mu gradilište klizi prema Grabrovniku. Grozno, grozno i bojim se svakoga novog dana što e nam donijeti, drhtavim glasom je govorila Albina Mauko, sva-

Elementarna nepogoda Me imurski župan Ivica Perho u etvrtak je proglasio elementarnu nepogodu zbog klizišta i odrona zemljišta na podru ju op ine Štrigova. Prema prvom priop enju Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda op ine Štrigova, nastale štete procjenjuju se na 11,395.000 kuna. Županijsko povjerenstvo e izraditi izvješ e o nastaloj šteti, te e o tome izvijestiti nadležne državne i županijske službe. (sm)

kog trenutka o ekuju i pomak zemljišta.

Klize a zemlja srušila i zatrpala zdenac Prije dvije godine klizište je najve e štete po inilo na imanju obitelji Turk - Jakopi u Grabrovniku. Jednako je tako i ove godine i ljudi su izgubili volju i vjeru življenja na podru ju gdje im svaki sat u dvorište doskliznu deseci kubika mokre i teške zemlje. - Svaki dan bagerom premjestim desetke i desetke kubika zemlje koja mi je doskliznula s brijega. Evo, no as je odron pred sobom srušio stari zdenac, odnio tujice (ogradu) i zatrpao ga do vrha. A nekada se

Stotine kubika mokre i teške zemlje doklizilo je u dvorište obitelji Turk u Grabrovniku

5. travnja 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DUNJKOVEC zbog havarije glavnog voda Nedeliš e - Lopatinec u “vodenom paklu”

Dani kada je ljudima voda došla do grla PIŠE:STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Klizišta se još ne smiruju i svakodnevno se pomi e stotine kvadratnih metara tla i tisu e kubika zemljišta. Za sada se štete procjenjuju na 11,5 milijuna kuna

ovim zdencom koristilo obližnje stanov ništ vo. Stradale su nam vo ke, ok u n ice i gospodarske zgrade i svi pomišljamo da zauvijek odemo s grunta, premda nam je teško ostaviti grunt naših starih. Pomažemo si sami koliko možemo, op inski na elnik nam govori kako Op ina nema novac i tako smo prepušteni sami sebi, a ni ime nismo doprinijeli ovim promjenama, govori Miroslav Jakopi . - Osiguravaju e ku e ne žele nam osigurati gra evine i imanje, jer znaju da je podru je opasno. Evo pogledajte, elektri ni stupovi su se nagnuli i uspravnim ih drže žice, ali iz Elektre nikoga nema. Ili ekaju ve u tragediju ili pak žele da se bandere sruše, kako bi kasnije imali što raditi, razo aran u sve institucije i ustanove govori Jakopi , uvjeren kako je zadiranje ljudi u prirodu razlog ovim promjenama. Na podru ju Štrigove iz dana u dan se javljaju nova klizišta, a pred našim o ima se pokrenulo jedno izme u vinograda i vo njak uz za promet zatvorenu cestu koja vodi prema Jurov aku. Op inski na elnik Stanislav Rebernik

kaže kako Op ina ini sve što može, ali ne može pomo i koliko je potrebno te razgovara s me imurskim županom Ivicom Perho em o eventualnom uklju enju Županije u razrješavanje najve ih problema. U stalnom je kontaktu s elnicima ŽUC-a te javnim poduze ima iji vodovi prolaze podru jem ugroženim od klizišta. Ljudi se boje, me utim, drže se hrabro, slušaju naputke i za sada se ne iseljavaju iz svojih ku a. Rebernik kaže kako se mogu o ekivati nova klizišta, poglavito kada nastupi vrijeme smirivanja padalina i pomicanje zemljišta niz kamene i lapornate podloge. Materijalne se štete pove avaju iz dana u dan i ovog ih je trenutka teško zbrojiti. Do daljnjega je zatvorena lokalna cesta Železna Gora - Ciganjš ak, uz koju su ugroženi plantažni vo njaci i druga materijalna dobra. Svoj dolazak na ugroženo i stradalo podru je najavio je me imurski župan Ivica Perho sa suradnicima, op inski na elnik Stanislav Rebernik sa suradnicima, te predstavnici javnih poduze a koji ovdje imaju gra evine ili vodove.

Na sam Uskrs nekoliko obitelji u Dunjkovcu doživjelo je strahote kojima se nikako nisu mogli nadati i stoga su i ovih dana nakon toga nemilog doga aja u stanju šoka. Naime, u no i s Usksa na Uskrsni ponedjeljak u svojim su podrumima, a potom i gospodarskim objektima i na kraju u svojim dvorištima, primijetili neobi no puno vode. Što se stvarno dogodilo, doznali smo od nekoliko mještana koji žive pokraj željezni ke postaje te od djelatnika Me imurskih voda koji saniraju posljedice havarije koja se dogodila. Na glavnom vodu Nedeliš e – Lopatinec puknula je cijev i voda je izbila na površinu, a potom i poplavila nekoliko obiteljskih dvorišta i ku a u blizini havarije. Kvar se otklanja, a što e biti s obešte enjima onima koji su pretrpjeli štete, riješit e se dogovorom izme u njih, osiguravaju e ku e i našeg poduze a, rekli su nam djelatnici Me imurskih voda koji otklanjaju kvar i nastoje što prije stvari dovesti u normalno stanje.

Radnici Me imurskih voda otklanjaju kvar

u kojem je bilo metar i pol vode, na ijoj površini je plovio zamrziva i sve što imamo, ispumpali

nismo prouzro ili, rekla nam je Jelena Treska, ne baš previše uvjerena u zadovoljavanje pravde u situaciji za koju nisu ništa krivi, plinom od lani za što još nisu dobili niti lipe.

Ana Horvat: Vjerujem da e nam platiti štetu

U podrumu plovio zamrziva Jelena Treska, vlasnica ku e kod koje je pukla vodovodna cijev, kaže kako se još nisu primirili od lanjske havarije na plinovodu, a ve su stigle nevolje s vodom. - Ovih dana vode nam je preko glave i svima i previše. Ovo se dogodilo na sam Uskrs, a što se doga alo u podrumu i dvorištu zorno smo vidjeli na Uskrsni ponedjeljak. Ujutro smo vidjeli vodu u podrumu, a potom primijetili kako u ku i nemamo struju, koja je nestala kada je voda došla do uti nica. Tada smo shvatili da nema šale, a uskoro se i uvjerili u kakvoj smo gabuli. A oko ku e je nastalo pravo jezero. Kasnije su došli radnici Hrvatskih voda i vatrogasci koji su iz podruma

sve koli ine. Trpimo velike štete jer stradala je i sinova radionica. Došli su k nama predstavnici Me imurskih voda i Euroherc osiguranja, popisali štete i sada je na nama da ekamo što e biti. Na koliko e štete biti procijenjene, ne znam, znam samo da su nam štete velike i da ih mi

- Zbog puknu a cijevi na glavnom vodu vodovoda Nedeliš e – Lopatinec, došlo je do poplave dijela naselja Dunjkovec. Voda je poplavila podrumske prostorije, gospodarske objekte i dvorišta

U po etku su ljudi lopatama uklanjali vodu iz podruma

Ani Horvat ostaje nada da e joj šteta biti podmirena

Poplava izazvana puknu em glavnog voda Me imurskih voda Nedeliš e – Lopatinec po inila je znatne štete i na doma instvu obitelji Horvat, koje se nalazi nekoliko metara udaljeno od mjesta gdje se havarija dogodila. Ana Horvat, vlasnica ku e, kaže da je voda poplavila sve podrumske prostorije koje se nalaze po itavom obiteljskom ku om. Voda u podrumu dosegla je njegovu visinu i po ela se razlijevati po podu donjeg dijela ku e. - Sve što smo u podrumu držali voda je pokrenula s mjesta, digla na svoju površinu i ušla u sve podrumske kutke. U dvorištu je nastalo pravo jezero koje se protezalo od vrta do izlaska na glavnu cestu. Zbog velike vode nismo mogli iza i

iz dvorišta. Vodu su vatrogasci ispumpali i sada se prostorije isušuju koliko je to mogu e. Obišli su nas predstavnici Me imurskih voda i Euroherc osiguranja, popisali štetu i obe ali nam pomo i. Vjerujem da emo nekakvu nadoknadu dobiti, jer zna se tko je kriv, kao što se i zna da mi nismo krivi, kazala nam je Ana Horvat, koja ne pamti ovakve stvari na svojem imanju. Svi s kojima smo razgovarali spominju lanjske nevolje s plinom koji je izlazio iz plinovoda i ulazio kroz vodovodnu mrežu u njihove prostorije. Obe ana im je pomo , ali do dana današnjeg sve je ostalo samo na obe anjima. Kvar na vodovodu e biti otklonjen do kraja tjedna, a štete u obiteljskim ku ama i na gruntovima e se uklanjati mjesecima.

- Žalosno je što nas od posljednjeg slu aja prije dvije godine nitko iz Op ine i Županije nije posjetio, kaže Željko Škvorc

Miroslav Jakopi : - Osiguravaju e ku e ne žele osigurati naša imanja, jer znaju situaciju

Jelena Treska pokazuje koliki je bio vodostaj u njezinom podrumu

Ispumpavanje vode iz dvorišta

Aktualno

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPASNO ZAPRIJETILA Trnava i drugi potoci

RASTU POTREBE za smještajem starijih osoba u domove, a županijski vije

Retencije spasile akovec od poplave, podrumi u nizu mjesta poplavljeni

Sufinanciranje sm umjesto financira

U nizu mjesta uz Trnavu i druge potoke poplavljeni su podrumi, a štete e se zbrajati nakon poplava. U utorak 2. travnja uo ena su manja ošte enja vodnih gra evina, što je sanirano. Na sre u, vode Drave i Mure ovaj put nisu zaprijetile, ako se ne ra unaju zaobalne poplavne vode zbog visokih vodostaja Zbog višednevnih obilnih kiša i topljenja snijega, u nizu mjesta uz Trnavu i druge potoke u Me imurju poplavljeni su podrumi ku a i niži tereni. Teško je i pobrojiti sva mjesta gdje su poplavljeni podrumi, za neke je iznena uju e bilo to što su poplavljeni podrumi i u akovcu, tako i dio akove ke televizije "Srce" i drugi prostori. Poplavljeni su i neki restorani kojima je voda došla do ulaznih vrata, poput Zelengaja u Gori anu, i to od zaobalnih voda Mure zbog visokog vodostaja. Mura je odnijela i posje ena stabla za ogrjev nekim vlasnicima šuma iz Gori ana. U Nedeliš u je angažirana civilna zaštita, te vatrogasci u više mjesta na ispumpavanju. Podrumi su mahom poplavljeni i u mjestima donjeg Me imurja, a štete e se zbrajati. Za sada nema naznaka da bi se kiše smirile pa e opasnost od visokih voda prijetiti i dalje. Po svemu sude i, a analize e se mo i napraviti kad opasnost od poplava pro e, godinama izgra ivane retencije u gornjem dijelu Me imurja i odvodni kanali sprije ili su poplave ve ih razmjera, konkretnije, poplavu u akovcu, koji je ugrožen zbog svojeg položaja. Naime, voda se pojavila i podno Staroga grada akovec u bivšem jezeru, toliko je visok vodostaj.

Redovna obrana i sanacija šteta Redovna obrana od poplava proglašena je u Me imurju na malim slivovima: Bistrec Rakovnica, Trnava murska, Trnava dravska, Zapadni lateralni kanal Trnave, Retencija Jegerseg, Retencija Pribislavec, te na slivu Brodeca s Gornjim i Dolnim potokom. Prema izvješ u Podru nog centra za obrane od poplava u akovcu, koje potpisuje Ivica Musta , direktor VGI Hrvatskih voda za mali sliv Trnava u akovcu, stanje vodnih gra evina je pod kontrolom i pod stalnim nadzorom. Izlijevanja vode iz potoka nije bilo, što je i najvažnije u ovom trenutku, no došlo je do pojave voda u zaobalju zbog visokih vodostaja i naglog pove anja podzemnih voda, tako da je u nizu mjesta bilo potrebno ispumpavanje i prepumpavanje voda u podru-

Podzemna veza s jezerom Staroga grada akovec ne postoji akovcom se u etvrtak proširila vijest da je grad spašen od poplava zahvaljuju i podzemnoj vezi izme u Trnave i jezera kraj Staroga grada. Radi se ipak o nepoznavanju injenica, podzemni kolektori iz Trnave koji bi punili jezero Staroga grada akovec i potom ga praznili definitivno ne postoje i plod su mašte. To odgovorno tvrde direktor Me imurskih voda Josip Zor ec i stru njak Nevenko Tkalec. Zatim, jezero kraj Staroga grada akovec uop e zbog svojega malog kapaciteta ne bi moglo utjecati na stanje

voda, sve i da postoje podzemni kolektori. Me utim, postoje planovi da se jednog dana u jezeru Staroga grada pojavi voda i da se postave dovodni i odvodni kolektori, sve zbog turizma. No, to je za sada tek ideja. Voda koja se pojavila u jezeru Staroga grada akovec došla je iz podzemlja zbog visokih voda Trnave. Neke zgrade bliže Trnavi na jugu akovca u podrumima imaju i do pola metra i više vode u podrumima, a svugdje djeluje zakon spojenih posuda. (JŠ)

Vladimir Ivkovi , vije nik HDZ-a, na županijskoj Skupštini postavio je pitanje nije li vrijeme za promjene u politici smještaja starijih osoba u domove, tako da im se dodijele vau eri, koji bi se kao oblik sufinanciranja mogli iskoristiti u bilo kojoj ustanovi za starije i nemo ne. U tom slu aju svi bi bili u povoljnijem položaju kod pla anja smještaja i oni u državnim i oni u privatnim domovima. Država sada izdvaja decentralizirana sredstva za smještaj starijih i nemo nih i proslje uje je Županiji. Ona ta sredstva preusmjerava samo Domu za starije i nemo ne osobe u akovcu, iji je osniva , u skladu sa sadašnjom zakonskom regulativom. Cijena smještaja u tom domu je subvencionirana od strane države i time povoljnija za korisnike. Nije se mijenjala 14 godina, niža je od cijena u privatnim domovima zbog ega su liste ekanja upravo najduže za Dom za starije i nemo ne u akovcu. Vladimir Ivkovi je predložio promjenu u smislu da se subvencioniraju korisnici, a ne ustanove, na na in kao što op ine i gradovi subvencioniraju smještaj djece u dje je vrti e, privatne i one kojima su osniva . Ivica Perho , me imurski župan, odgovaraju i vije niku Ivkovi u, kazao je da e uskoro do i do promjene zakonske

je vrijeme sve nestabilnije zbog klimatskog zatopljenja, može se o ekivati da e se i to jednom dogoditi. Ako se može izvu i pouka iz ovogodišnjih visokih voda Trnave i ostalih potoka u našem kraju, onda je to pouka da prirodne nepogode možemo samo ublažiti promišljenim mjerama zaštite i izgra enoš u sustava. No, isto je tako jasno da e vode u podrumima zbog visokih podzemnih voda biti i narednih godina, pa s time valja ra unati. (J. Šimunko, oto Z. Vrzan)

regulative u pravcu koji je nazna io vije nik Ivkovi . Ivica Perho , me imurski župan, malo šire se osvrnuo na tu problematiku, koja e uskoro doživjeti i promjenu zakonske regulative u pravcu koji je nazna io i vije nik Ivkovi . - Kada bi gledali potrebe Me imurske županije, tada u ovom trenutku ima dovoljno kapaciteta za smještaj starijih osoba u dom, pogotovo puštanjem u pogon novog doma u vlasništvu Promminga u Mihovljanskoj ulici u akovcu, sredinom godine, kazao je župan.

Sustav vau era Dodao je da se o ekuje izmjena zakona o socijalnoj skrbi, upravo prema sustavu vau era, kako je to predložio Ivkovi . Te bi vau ere starije osobe mogle koristiti za sufinanciranje smještaja u bilo kojem domu, dakle, umjesto financiranja ustanova, prešlo bi se na sufinanciranje smještaja svim korisnicima u dijelu cijena smještaja, pri emu bi oni mogli birati gdje e biti smješteni. Me utim, da bi se to moglo osigurati, potrebno je osigurati i jednaku kontrolu nadzora

POGLED ODOZDO

Zar e i poduzetnici s obrtnicima na Markov trg? S

mima. Na pojedinim lokacijama Lateralnog kanala, zatim kanala Gori ice, Dunjkovec Pretetinca, te kanala Brodec Vratišinec ugra eno je 1.200 vre a s pijeskom. U utorak 2. travnja uo ena su manja ošte enja vodnim gra evinama, koja se saniraju kako se vode ne bi izlijale iz potoka i napravile još ve e štete. Na sre u, vode Drave i Mure nisu zaprijetile, da jesu, bilo bi tragi no. U gotovo pola stolje a nije se dogodilo da bi istovremeno zaprijetile i Mura i Drava i Trnava. Kako

Cijena smještaja u Domu za starije i nemo ne u akovcu subvencionirana korisnike. Nije se mijenjala 14 godina, niža je od cijena u privatnim domovi

trašno je to što se ništa kod nas prije ne rješava nego što se iza e na ulicu i po ne vrištati. Država je centralizirala svu mo , zatvorila se u nevidljive bedeme Markova trga i ponaša se kao Tahi u vrijeme Matije Gupca. Zar bi se rasplet doga aja zbog neodrživog stanja kao prije 500 godina opet trebao dogoditi na Markovu trgu? Ne prizivam krvavi rasplet u kojem bi se gubitnicima na kraju sudilo tako da ih se kruni rastaljenom željeznom krunom ili raš etvori, ali, doista, situacija je neizdrživa. Kad to govore i doma i poduzetnici i kada ni oni ne vide drugi izlaz, nego izme u redaka razmišljaju da moraju biti agresivniji kao obrtnici koji ve duže najavljuju odlazak na Markov trg, tada je gospodarstvu dogorjelo do nokta. avno prije su poduzetnici trebali biti agresivniji, kada još stvari nisu uzele toliko maha u lošem pravcu, ali mislili su da se neke stvari njima ne e dogoditi.

doga ale su se, samo ih oni na vrijeme nisu prepoznali. Nisu prepoznali igru koja se namještala i njima od onog trenutka kada se dopustilo da se radnicima (koji su ujedno i potroša i i generatori nove proizvodnje) ne moraju isplatiti pla e, ve se na to gledalo kroz prste. To je bio po etak kraja rezanja doma e industrije. Doma em stanovništvu uzimala se kupovna mo i stvarala doma a sirotinja kao potencijal za potrošnju uvozne je tine bofl robe, koja je bila pet puta je tinija od doma e. uvenim uvoznim lobijima upravo je to trebalo za boga enje, a pasalo je i njihovim zaštitnicima u visokoj politici. PDV se punio na granici, sirotinja je imala robu adekvatnu svojoj kupovnoj mo i. Uvoznici su se enormno obogatili, a ujedno tako dugo dok je sirotinja mogla kupovati taj bofl vladao je socijalni mir, jer se je tino moglo do hrane, odje e i obu e. aralelno s time istio se prostor od doma e industrije

koja u srazu s pet puta je tinijom robom iz uvoza naprosto nije mogla na duži rok opstati. ni žilavi koji su se protivili propasti na razne na ine, zaduženjem kod banka, dugovima za poreze i doprinose, sad se ipak nalaze pred kapitulacijom. ilo bi jako dobro znati koliko firmi u Me imurskoj županiji ima uvjete za predste ajne nagodbe, koliko e njih pokleknuti pred novim rokovima za pla anje PDV-a? Pitanje je što e nakon toga država sa svim tim propalim firmama. Što e se desiti sa svim tim ljudima koji e ostati bez posla? Oni e, na veliku žalost politike, i dalje živjeti, ne mogu kao njihove firme živi pod zemlju! o, politika je trenutno za epila uši, oni odavno ne slušaju nikoga osim sami sebe. Zatvorili su se u utvrde svojih privilegija, osigurali sebe i svoje. Najradije bi da kao srednjem vijeku mogu živjeti okruženi bedemima, vodenim preprekama i mostovima koji se no u podižu

O B

5. travnja 2013.

Vladimir Ivkovi (HDZ), usprkos tome što je njegova stranka oporba i nominalno desne politi ke orijentacije, dao je konkretan prijedlog za rješavanje otvorenog pitanja iz socijalne politike u našem kraju

tako da imaju miran san. Da glasovi protesta do njih ne dopiru, da ne uju glas nezadovoljstva naroda. o, poznato je da nema tih bedema u povijesti koji nisu srušeni, ni te tiranije koja je opstala. Poduzetnici su šutjeli kad su radnici godinama protestirali, mislili su da se to njih ne ti e, nije njihova briga. Mislili su da se igra u njihovu korist, na to da se njima omogu e im jeftiniji i poslušniji radnici. Poanta je bila u tome da su zapravo sami sebi rezali granu na kojoj sjede. o je ta ilozo ija jeftino e koje je preplavila Hrvatsku, a na kraju i poplavila Hrvatsku, o kojoj govori me imurski poduzetnik, no možda je on nije tako shvatio. A sve je po elo s ilozo ijom kako emo se razvijati na temelju jeftine radne snage. No, ona poduze a koja su prestala pla ati radnu snagu svejedno su propala. Kad bi bio mogu razvoj samo na temelju jeftine radne snage, tada bi bogate zemlje ve propale, pogotovo skandinavske. Ili uzmimo primjer trgova kog lanca DM, koji ima sasvim druga iju politiku kontra svima: na dobro pla enim radnicima. Zanimljivo, ide im bolje nego drugima, jer nije samo poanta u ilozo iji jeftino e.

usluge koja se dobiva u privatnim u odnosu na dom kojemu je osniva Me imurska županija, što zna i i korekciju koe icijenta pla a u privatnim domovima u odnosu na naš dom (Dom za starije i nemo ne osobe u akovcu) radi konkurentnosti, smatra župan. Obra aju i se vije niku Ivkovi u, župan je kazao: - Mislim da ste potpuno u pravu da bi svaki umirovljenik imao pravo birati gdje e biti smješten. No, dijelom je odgovorio i na razlike u cijenama u privatnim domovima, koje su u pravilu više od onih u Domu za starije i nemo ne u akovcu, zbog ega dolazi i do duga kih lista na smještaj u taj dom. - Cijena smještaja u našem domu nije mijenjana 14 godina, što sasvim dovoljno govori u kakvim uvjetima ovaj dom funkcionira, a cijena energenata i svega ostalog je išla prema gore, kazao je župan. Dom za starije i nemo ne osobe svaku godinu funkcionira sve teže, s obzirom na to da se smanjuju decentralizirana sredstva i ostaje im sve manje sredstava za ulaganje i redovno održavanje. Ovu godinu dodatno su smanjena ta sredstva, pa je osu en da e ovu poslovnu godinu završiti u teško ama. (BMO)

7 dana

mještaja, anja domova

u Me imurju

nik Vladimir Ivkovi predlaže

je od strane države i time povoljnija za ma, zbog ega su liste ekanja najduže

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U AKOVCU PO INJE proizvodnja struje na gradskim krovovima

Sun ane elektrane s akove kih krovova

U okviru brige o obnovljivim izvorima energije, Grad akovec je odlu io u i u projekt proizvodnje elektri ne energije pomo u sun evih kolektora na pet krovova zgrada u gradskom valsništvu. Na drugi javni natje aj javile

su se dvije irme koje, prema rije ima gradona elnika Šalamona, ulijevaju povjerenje da se investicije mogu realizirati. Ovime se akovec uklju uje u odra ivanje obveza države da odre eni dio energije proizvede iz obnovljivih izvora, kazao

ajbolje to vidimo po akovcu, sada ni najjeftiniju robu više nema tko kupovati. ak ni najjeftiniji du ani ne opstaju, nego propadaju. to tako su ne samo radnici, ve i doma i poduzetnici ostali bez svega, bez svojih banaka, bez svojih tvornica, bez gotovo svih trgova kih lanaca. Preostaje nam uloga pukih kmetova ili proletera, a iscije ena dobit putuje drugamo. Nešto malo od tog poreza na dobit sjedne u državnu blagajnu, a vrhnje u inozemstvo. Naša državna politika u posljednjih dvadeset godina o ito je bila samo ne iji maneken, pa makar do dna ponizila svoje gra ane.

je Branko Šalamon. akove ki gradona elnik Šalamon potpisao je u srijedu 3. travnja ugovor s dvije tvrtke: Solvis d.o.o. i Markov d.o.o. o postavljanju sun evih elektrana na krovove pet zgrada u vlasništvu Grada akovca. Solarne

elektrane bit e postavljene na III. Osnovnu školu, na dvoranu II. Osnovne škole akovec, OŠ Kuršanec, OŠ Ivanovec i SRC zatvoreni bazeni. Ukupno e proizvoditi 543 kW energije, od ega otpada 168 kW na Solvis, a 375 kW na Markov d.o.o. Grad e od izgradnje solarnih elektrana imati korist od najma krovova, a spomenute tvrtke uložit e u postavljanje sun evih elektrane ukupno 650 do 700 tisu a eura, a proizvedenu energiju prodavat e u sustav HEP-a. Ovime e tek 30 posto krovišta u vlasništvu Grada biti iskorišteno za postavljanje sun evih elektrana, ali se akovec ovima postavlja me u prve gradove koji su se uklju ili u proizvodnju elektri ne energije iz sun eve energije. (BMO)

PO ELE PRIPREME za ulazak u EU

Trodnevno slavlje po inje u Murskom Središ u Po svemu sude i, Hrvatska e biti primljena u Europsku uniju 1. srpnja i u Me imurskoj županiji ve se rade programi proslava povodom toga. Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika Murskog Središ a, koji je u

odboru za proslavu, kazao je murskosrediš anskim gradskim vije nicima da e trodnevna proslava ulaska u EU zapo eti u Murskom Središ u, koje se nalazi na samoj šengenskoj granici. Proslava e zapo eti 30.

lipnja, vezano uz menifestaciju "Spust murskih ladja", uz prigodan program u ve ernjim satima. To e ujedno biti i prvi EU dan rijeke Mure. Na spustu se o ekuju i me unarodne ekipe i dolazak nekih veleposlanika.

Stotinjak gostiju trebalo bi i no iti u Murskom Središ u, pa bi to bio i poticaj za ugostitelje. Drugi dan proslava ulaska Hrvatske u EU, 1. srpnja, održat e se u akovcu, a tre i dan slavit e se u Prelogu. (BMO)

GODIŠNJE FINANCIRANJE politi kih stranaka i nezavisnih vije nika u Skupštini Me imurske županije u 2013. godini

Za vije nice kao podzastupljeni spol deset posto više

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

GRADONA ELNIK Josip Dobrani na dijeti

Smršavio 25 kila i još mu nije dosta Josip Dobrani , murskosrediš anki gradona elnik, u etvrtak nave er na zadnjoj sjednici Gradskog vije a oprostio se od vije nika sljede im rije ima: - U zajedni kom mandatu vlasti rije ima bilo je svašta, iznad i ispod pojasa. E, hvala Bogu, tu sam! Pored svega sam malo i smršavio. Hvala i za to! Naime, murskosrediš anski na elnik od prošle jeseni bio je nekoliko mjeseci na bolovanju zbog problema

sa srcem. No, upozorenje je veoma ozbiljno shvatio i ozbiljno krenuo u skidanje suvišnih kilograma, ak se pri tome uklju io u Akademiju za mršavljenje. Pridržavaju i se uputa te škole mršavljenja i promjenom na ina života skinuo je do sada 25 kilograma, ali je kazao da na tome ne e stati. Cilj mu je težina ispod sto kilograma. No, ve je vidljivo da mu je odje a koju nosi dobrano prevelika. (BMO)

Ovom se Odlukom utvr uje na in i postupak raspodjele i isplate sredstava u 2013. godini iz Prora una Me imurske županije za redovito inanciranje politi kih stranaka i nezavisnih vije nika koji su izabrani za vije nike u Skupštini Me imurske županije. Sredstva se raspore uju na na in da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog vije nika u Skupštini Me imurske županije, tako da pojedinoj politi koj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih vije nika te nezavisnim vije nicima koji su izabrani s Nezavisne liste Josipa Posavca u trenutku konstituiranja Skupštine Me imurske županije. Za svakoga izabranog vije nika podzastupljenog spola (žene) utvr uje se naknada u visini od 10 posto iznosa predvi enog za svakog vije nika. Prema toj formuli, za svakog vije nika u Skupštini Me imurske županije, za 2013. godinu, utvr uje se iznos od 6.572,77 kuna. Za svakog vije nika podzastupljenog spola utvr uje se dodatna naknada u iznosu od 657,27 kuna. Evo koliko sredstava se raspodjeljuje pojedinim poli-

ti kim strankama, odnosno nezavisnim vije nicima: Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 61.784,03 kune, Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati (HNS) 34.835,70, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 40.751,17, Hrvatska selja ka stranka (HSS) 33.521,12, Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) 28.262,93, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU)19.718,31, Me imurski demokratski savez (MSD) 13.145,54, Hrvatska demokratska selja ka stranka (HDSS) 6.572,77, Vije nici Nezavisne liste Josipa Posavca: dr. sc. Nevenka Breslauer 7.230,04, dr. sc. Predrag Ko ila 6.572,77, Juraj Koleni 6.572,77, mr. sc. Bernarda Miser 7.230,04, Josip Posavec 6.572,77, Adrijana Višnji Jevti 7.230,04. Raspore ena sredstva iz ove Odluke dozna uju se na ra un politi kih stranaka, odnosno na poseban ra un nezavisnih vije nika, tromjese no u jednakim iznosima do prestanka mandata lanovima sadašnjeg saziva Skupštine Me imurske županije. (BMO)

Aktualno

ORGANIZACIJSKI odbor Urbanova 2013.

Dani vina u Županiji Zrinskih u triOrganizacijski dijela odbor Urbanova 2013. - Dana vina u Županiji Zrinskih predstavio je u maloj vije nici Me imurske županije program priredbe koja je postala obilježje ne samo gornjeg Me imurja, nego i itave županije, pa i regije. Program zapo inje 11. svibnja tradicionalnim Vinskim balom, koji e se održati u Dvorcu “Terbotz” u Železnoj Gori. U Štrigovi e se od 17. do 19. svibnja održavati drugi dio programa, na kojem e biti niz vinarsko – gastronomskih i sajamskih doga anja i degustacija. Od 24. do 26. svibnja bit e Dani otvorenih podruma, proštenje u Svetom Urbanu te razne vinske igre i veselice. Partneri i gosti priredbe bit e jadranski i slovenski vinari, a središnjica okupljanja, rasprava, okruglih stolova i degustacija bit e šipon, te vina koja nastaju od ove sorte grož a, pušipel, furmint, tokajac i moslavac. Urbanovo 2013. predstavili su Matija Posavec, predsjednik Organizacijskog odbora, vinari Zdravko Dvanajš ak, Boris Novak i Vladimir Horvat te Josip Mikec iz Turisti ke zajednice op ine Štrigova. Više o svemu u našem sljede em broju. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Jako teška situacija u me imurskom gospodarstvu ponukala je Ivana Sen ara, predsjednika Gospodarsko - socijalnog vije a Me imurske županije, da sazove sastanak na temu stanja i perspektive me imurskog gospodarstva, na koji su pozvani i drugi subjekti koji se bave gospodarstvom: od obje komore do predstavnika HUP-a i GSV-a s nacionalne razine. No, završilo je manje - više tako da su se doma i i ovaj put jadali sami sebi. Po svemu sude i, na tome ne e ostati, jer rezultat toga proširenog sastanka bit e odre eni zaklju ci koji e se uputiti prema državnoj razini. Nakon obrtnika, i gospodarstvenici su najavili agresivniji pristup prema središnjoj vlasti. Više ne mogu i ne žele šutjeti.

I GOSPODARSTVENICI nakon obrtnika agresivnije digli glas

Vrijeme je da politika shvati da ovisi o gospodarstvenicima!

Gospodarstvenici više ne mogu šutjeti Ivan Sen ar, predsjednik GSV-a Me imurske županije, kazao je: - Ne samo da emo nadzirati što e se doga ati s našim prijedlozima i zahtjevima, ve emo i prozivati! Vjerujte mi, ovo vrijeme nije vrijeme kada se baš sve mora vrtjeti oko politike. Ovo je vrijeme kada politika mora shvatiti da ovisi od gospodarstvenika, a ne gospodarstvenici od politike, što se naprosto doga a. U državnom sektoru nema najavljenih investicija. U realnom sektoru e se investicije najvjerojatnije teško dogoditi. Nelikvidnost se ne smanjuje. Birokratske barijere se ne smanjuju. Troškovi energenata i komunalnih doprinosa su se vrtoglavo pove ali. Skriveni nameti se ne smanjuju, dapa e,

RADNICIMA ME IMURJE BETONA štrajk posljednja nada da e izboriti pla u

Još stotinjak radnika na putu za burzu Radnici Me imurje Betona, nakon što u ožujku nije uspio postupak mirenja po zakonu, stupili su u štrajk do isplate pla a za sije anj, velja u, s time da sada ve dospijeva i pla a za ožujak. No, kona ni rasplet sudbine Me imurje Betona trebao bi se znati ve u ponedjeljak 8. travnja, za kada je zakazano ro ište o predste ajnoj nagodbi i glasovanje ho e li se Me imurje Betonu dati nova šansa ili je ste aj neminovan. U Me imurje Betonu ostalo je 110 radnika prosje ne starosti od 40 do 45 godina, s radnim stažom

5. travnja 2013.

na pola puta do mirovine. U me uvremenu su ve upoznati sa svojim pravima u slu aju da završe na burzi. Ako pak se 8. travnja u predste ajnoj nagodbi Me imurje Betonu da šansa za novi život da bi se uop e pokrenula proizvodnja, radnicima e se trebati isplatiti barem dvije pla e. Najvrjednije što je ostalo od te tvrtke je ime, reference s odra enih poslova, sa uvano znanje. Idu i tjedan ili e sve to biti prepušteno zaboravu ili e poslovanje biti potrebno dizati iznova. (BMO)

Vladimir Mesari , direktor Vajde

Josip Švenda, direktor TEAM-a

Ivan Sen ar, predsjednik Gospodarsko - socijalnog vije a

Davor saboli , direktor ateksa

ak se pove avaju. PDV ubija. Siva ekonomija se ne sprje ava. Vrši se stalni pritisak na poduzetnike kroz zakone i pravila, koji su svaki dan druga iji. Poduzetnici gotovo da se u posljednje vrijeme ne stignu baviti drugim stvarima nego itanjem zakona. Ja vam tvrdim da ne postoji na svijetu ovjek koji stigne pro itati sve te zakone, a ip u glavi još uvijek nemamo, istaknuo je Sen ar. - Pri tome je prisutna stalna neizvjesnost kako kod nas gospodarstvenika, tako i kod

gra ana, jer socijalnog dijaloga gotovo i nema. Sve to dovelo je do situacije da ima sve više siromašnih na ulici. Najve i gubitnik rebalansa prora una je Ministarstvo gospodarstva. Zabrinuti smo zbog toga, jer ako se ne pokrene veliko gospodarstvo najvjerojatnije teško da e se pokrenuti malo. GSV je ve ranije uputio zamolbu i apel Vladi o zakonu o oporezivanju dividende, pa nitko nije slušao, a sad se pitaju zašto nema investicija? Pa nema,

upravo zbog toga, investicije su neisplative! Za malog poduzetnika ili obrtnika je investicija od sto, dvjesto tisu a kuna velika investicija. Pitanje je tko e njih pratiti. Stoga mali predlažu da se porez na dobit vrati u lokalne sredine. Razlog za to je briga za male. Lokalne samouprave su se brinule o malim gospodarstvenicima tako dugo dok je porez od dobiti bio na njihovom ku nom pragu, dok su ga dobivali, iza toga samo je neka maštarija da e se radna mjesta

dobivati u velikom broju i da e jednostavno porez na dohodak biti dovoljan, a mi vidimo da nije dovoljan lokalnoj samoupravi. Trebalo bi se vratiti natrag na ono kad je porez na dobit bio prihod lokalnim sredinama. Bilo je tada razgovora i dijaloga, jer je bilo razloga za to. Lokalna samouprava dobivala je novac od tih dobrih poduzetnika, a loši bolje da ti odu. No, za Ivana Sen ara, predsjednika me imurskog GSV-a, perspektiva me imurskog gospodarstva postoji. Bazira se na

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Dulje vrijeme, a osobito u ovo novije, tvrtka "Agrome imurje" d.d. akovec vodi tešku borbu za vlastiti opstanak, ali i opstanak svojih zaposlenika i poslovnih partnera. Agrome imurje trenutno zapošljava 209 djelatnika, dok na sezonskim poslovima u toku godine zaposli i dodatnih 350 - 400 sezonskih radnika. Ne samo konkurencija, nego i op enito gospodarska kriza u Hrvatskoj ostavile su tragove u ovoj ne tako davno vrlo dobroj i uspješnoj tvrtki, poznatoj po vrhunskim jabukama, odli nim prascima i odojcima i dobrom, ponekad i odli nom, vinu. Danas se Agrome imurje, unato kvalitetnim proizvodima, bori za goli život i opstanak, a velike napore da tvrtku spasi od ste aja koji tvrtki visi nad glavom vodi novi predsjednik Uprave, magistar informatike Saša Novakovi iz akovca, koji je od po etka velja e zasjeo u fotelju svoje prethodnice Zlate Gašpari . Novakovi je najve i dio svoje poslovne karijere proveo u Tvornici sto ne hrane akovec, u kojoj je dugi niz godina obnašao funkciju lana te predsjednika Uprave. Zadnjih nekoliko godina bavio

AGROME IMURJE vodi borbu za opstanak

Saša Novako Ne u dozvoliti st i propast tvrtke se investicijskim i poslovnim savjetovanjem.

Pokrenuta predste ajna nagodba Iza Novakovi a su dva mjeseca na mjestu prvog ovjeka Uprave Agrome imurja, te je u tom vremenu pokrenut postupak predste ajne nagodbe. Naime, Agrome imurje je došlo u situaciju u kojoj vrlo teško podmiruje svoje obveze. Trenutna likvidnost nije adekvatna za sadašnji obujam proizvodnih djelatnosti. Agrome imurje, prema obavijesti koju su iz tvrtke poslali na Zagreba ku burzu, trenutno svojim dobavlja ima,

bankama i državi duguje nešto više od 52 milijuna kuna. Pitamo ga kakvo je njegovo vi enje stanja u kojem je tvrtka? - Tvrtku 'Agrome imurje' poznajem ve dulji niz godina i kroz poslovanje i kroz vrlo kvalitetne proizvode koje tvrtka ima u svom proizvodnom portfelju. Me utim, tvrtka je zadnjih godina ostvarila prili no velike gubitke, te su potrebni oštri rezovi i zaokret u poslovanju, jer svako daljnje odga anje promjena, na žalost, zna i i gubitak posla za 209 djelatnika. Ovoga trenutka mi smo u ozbiljnim poteško ama i bori-

mo se na svim frontovima kako bismo opstali. Ve ina poslovnih partnera podržava napore nove Uprave, no, na žalost, ima i onih, doduše, rijetkih, koji u ovim teškim trenucima još više otežavaju trenutnu situaciju i nimalo ne cijene dugogodišnju partnersku suradnju. Na naše pitanje o kojim se partnerima radi, Novakovi odgovara da u ovom trenutku ne može navesti o kome je rije , no sasvim e sigurno javnost biti upoznata s tim informacijama, kada za to sazriju uvjeti. - Ukratko, ne u dozvoliti ste aj i propast Agrome imurja koje ve 65 godina u raznim

5. travnja 2013. marljivim i radišnim ljudima, dobrom geostrateškom položaju, posebno našim ulaskom u EU. Drugo je pitanje koliko se radi na tome da se taj položaj iskoristi. Me imurje ima jako dugu tradiciju poduzetništva i obrta. Na žalost, u posljednje vrijeme obrtnici su od svih gospodarskih subjekta u najtežoj situaciji, zbog toga nije udno da obrtnici iz Me imurje žele ja e di i svoj glas. Za bolju perspektivu, prema Sen aru, potrebno je politi ko jedinstvo, u prvi plan staviti one koji znaju, a ne one koji su podobni. - Da barem u drugi, ako

Marijan Martinjaš, predsjednik strukovne grupe ugostitelja

ne prvi red stave sposobne, to je inila i Komunisti ka partija Jugoslavije nekada, prisjetio se Sen ar. - Nemojte re i da sam zlo est, ali u ovom trenutku je situacija takva kakva jest, ne treba je gladiti, treba staviti glave skupa i krenuti dalje, naglasio je Sen ar.

Tko e od tvrtki uop e opstati? Davor Saboli iz ateksa na sastanak je došao kao predstavnik jedine ve e tekstilne

kompanije koja je još ostala na podru ju županije. - Tekstil kao grana je od nekada bio perjanica u sektoru proizvodnje, uz dobro poznati gra evinski sektor i prehrambenu industriju. Na žalost, to danas više nije tako, kazao je Saboli . - Od ve ih kompanija koje su na ovom prostoru radile i zapošljavale ostao je jedino ateks i nekolicina malih tvrtki koje još nešto rade u tekstilu. Gledaju i unatrag, tekstilnoj branši desio se strukturni problem koji tvrtke nisu na vrijeme prepoznali niti za njega pripremile na to da se 2005. godine ulaskom Kine u WTO otvorila velika prijetnja s Istoka za koju se tekstilci nisu stigli na vrijeme pripremiti. Ukinule su se sve kvote i na naše tržište ušla je roba upitne kvalitete, ali ak do pet puta je tinija. Mnogo firmi je ugašeno, u našoj sredini ve ina MT -ovih tvornica. Danas temeljem zakona o financijskom poslovanju, zakonom o predste ajnoj nagodbi imamo novi val predste ajnih nagodbi i firmi s kojima ateks radi, kao što su Varteks, Pounje, Prvi Maj i Borovo. Pitanje je tko e u tekstilnoj industriji uop e opstati. Tekstilci su bili najve i izvoznici u ovom kraju. ateks i sada u prva tri mjeseca ove godine 80 posto izvozi, a samo 20 posto prodaje na doma em tržištu. I to je jedini put gdje možemo opstati, kazao je Saboli . - Za nas perspektive u Hrvatskoj nema. Premda sam uo i negativne konotacije na našu tvrtku kao da živimo od države, ali to nije istina, živimo od izvoza, tu jedino možemo naplatiti. Mislim da bi s druge strane javnosti trebalo otvoreno re i ne da je poželjno, nego pohvalno da tvrtke rade za državu, jer ako mi ne emo to raditi, tko e? Stranci?!

e aj

Tijekom kolovoza 2012. godine kupnjom dionica Agrome imurja na Zagreba koj burzi, 23,27% vlasništva stekla je tvrtka "Fragaria" d.o.o. iz Zagreba, koja je dugogodišnji poslovni partner Agrome imurja. Kakav je suvlasnik i partner "Fragaria", pitamo Novakovi a.

Marijan Martinjaš iz strukovne grupe ugostiteljstva nije se pridružio tom crnom nizu razmišljanja. Okrenuo je plo u i kazao: - Ajmo da svatko od nas kaže jednu pozitivnu ideju ili misao. Svima nam je teško, nigdje nema novca, ajmo razmišljati ime možemo zainteresirati potencijalne ulaga e!, poru io je Martinjaš. Želio bih apelirati budu i da su pojedina ministarstva ve objavila tendere za javnu nabavu, gdje tekstilna industrija vidi šansu za svoj oporavak, da se vodi ra una o nama, nek se pogledaju tenderi u našem susjedstvu. U Francuskoj i Njema koj nema šanse da on ne bude prilago en doma ima, a stranci mogu do tog posla tek indirektno preko njihovih doma ih tvrtki. Vladimir Mesari , direktor Vajde, kazao je da su sve tradicionalne djelatnosti, ne samo tekstil, u velikoj krizi, zbog toga jer rade lohn poslove, a nisu same sebi gazde. Jednako kao testilci, i prehrambena industrija je izložena konkurenciji je tine robe izvana. Filozofija je tino e je preplavila ovu zemlju. Institucije koje se brinu o zdravlju ljudi apsolutno nemaju nikakve reakcije. - Mogu re i prili no odgovorno, kategorija sme a u hrani je poprili no dominantna i to svi znaju, i nadležne institucije. Imate udesa da nešto što bi moralo koštati 100 kuna košta deset, priznajmo da je to znanstvena antastika, ali to se doga a i prolazi mimo svih nas,

Vo arstvo je dobro, vinarstvo traži novosti, svinjogojstvo upitno

- Moj zadatak i cilj je poduze e postaviti na zdrave noge, kaže Saša Novakovi , predsjednik Uprave Agrome imurja d.d. akovec

Fragaria je korektan suvlasnik i partner

Ajmo razmišljati pozitivno

se baviti proizvodnjom onih kultura koje e lakše na i ili ve sada imaju svoje mjesto na tržištu. Jedan od smjerova u kojem e se Agrome imurje razvijati u budu nosti jesu razvoj vlastite i kooperativne proizvodnje bobi astog vo a, kaže Novakovi , i dodaje kako razgovori dobro napreduju i da bi se uskoro trebale zasaditi prve površine nasada jagoda.

ovi oblicima ini vrh me imurske poljoprivredne proizvodnje, isti e Novakovi .

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

- Jako dobar i korektan partner koji na odre eni na in jam i i opstanak Agrome imurja. Oni su tvrtka koja je iz obiteljskog gospodarstva prerasla u vode u tvrtku u Hrvatskoj za proizvodnju, uvo enje novih tehnologija te proizvodnju vo arskog i vinogradarskog sadnog materijala vrhunske kvalitete. Imaju dobro razra en nastup na tržištu i dobro zamišljenu strategiju daljnjeg razvoja. Mi emo najvjerojatnije morati napustiti pojedine segmente naše proizvodnje i zapo eti

- Agrome imurje u svom proizvodnom port elju trenutno ima previše proizvodnji (ratarstvo, svinjogojstvo, uslužni tov junadi, rasadni arstvo, vo arstvo, vinogradarstvo) i Uprava trenutno izra uje strategiju restrukturiranja i repozicioniranja proizvodnog port elja. Vo arstvo je trenutno dobro posloženo, ima dobro organiziran program i plan za daljnji rad i, što je najvažnije, tržište prepoznaje kvalitetu našeg vo a, poglavito jabuka, i s plasmanom nemamo problema. Segment vo arstva vodi dugogodišnji lan Uprave, mr. sc. Tomislav Tomši , no i on isti e da u segmentu vo arstva ima prostora za daljnja poboljšanja i postizanje još boljih proizvodnih rezultata. Kod vinogradarstva i vinarstva stanje je nešto složenije. Naši vinogradi su na specifi nim briježnim položajima, što

upozorio je Mesari . - Logi no je da Me imurje koje je tradicionalni i poljoprivredni kraj to ne može izdržati! Šaptom je nestalo svinjogojstvo, pa i neke druge grane. To što se neki sektori održavaju je zato što se koketira malo s crnom i sivom ekonomijom, ali objektivni pokazatelji su neumoljivi - smanjenje produkcije i manja zastupljenost naših proizvoda. Mesari je objasnio i utjecaj visokog PDV-a na doma u potražnju. - Kod nas se smatra da je hrana luksuz, PDV na meso i mesne prera evine je 25 posto, dakle, po tome je hrana nešto što treba posebno oporezovati. Ukoliko to stavimo u kontekst susjednih zemalja, na te iste proizvode u Sloveniji PDV je 8,5 posto, u Ma arskoj 18 posto, u Austriji 10 posto, Italiji 4 posto! Pokušali smo preko strukovnih udruga sugerirati da PDV na hranu bude na razini susjednih zemalja, da ljudi kupuju kod nas u trgova kom sektoru, indirektno na korist naše poljoprivrede i industrije, ali nije se prihvatilo, ako se makrouvjeti promijene, ima šanse da živimo i dalje, kazao je Mesari . Najcrnje prognoze za svoj sektor dao je Josip Švenda iz Teama, koji je kazao da on ne vidi perspektivu za gra evinski sektor. - Udio gra evinarstva u našoj županiji u stvaranju prihoda pao je sa 16 na 9 posto. Ne vidim perspektivu me imurskog gospodarstva, pretvaramo se u kooperante, a gubimo status nositelja posla. Nismo uspjeli s ormiranjem studija gra evine, rezultat je studij u Varaždinu. Svi najte aji po inju s garancijama banke koji se još proširuju, a banke stežu obru . Idemo prema sudbini Slovenaca, kazao je Švenda. proizvodnju ini dosta skupljom nego kod onih vinogradarskih i vinarskih tvrtki iji su vinogradi na ravnicama, tu prvenstveno mislim na slavonsko ravni arsko podru je. Zna i, mi se na tržištu natje emo s vinarima koji su puno je tinije proizveli vino, a naše cijene bi trebale biti iste ili niže od njihovih. Stoga sam sklon razmišljanju da se orijentiramo na proizvodnju vrhunskih vina. Do sada je marketing u segmentu vina bio prili no zapostavljen, pa su se i naša kvalitetna vina jednostavno zagubila me u sve ve om konkurencijom. U ratarstvu se zadnjih godina postižu dobri rezultati. Znatno teža situacija je sa svinjogojskom proizvodnjom i iz tog segmenta proizvodnje poti e najve i dio gubitaka u zadnjih par godina. Naša prasad te svinje koje su se uglavnom tovile u kooperaciji vrlo su kvalitetni, ali proizvodnja takve razine kvalitete je skupa i zbog toga se teško nosimo s konkurencijom. Narednih tjedana dogodit e se zna ajni zaokreti u poslovanju Agrome imurja, a sve kako bi tvrtka mogla nastaviti s proizvodnjom u novim, vjerujem, boljim, sre enijim i kvalitetnijim uvjetima, kaže Saša Novakovi , predsjednik Uprave Agrome imurja, kojemu je spas tvrtke veliki izazov, ali i želja da ve i dio od trenutno 209 zaposlenika sutra ima siguran posao.

GLOBALNO I LOKALNO

Neman manipulacije tu oko nas P

ostoji ak sedamnaest svjetski priznatih definicija pojma "komunikacija", a postoji i razlog zbog ega ni jedno znanstveno objašnjenje nije sveop e prihva eno. jerojatni razlog neprihva anja krije se u tome što je komunikacija uvijek mnogo više od poruke i zahva a cijeli svijet. U ekonomiji i fizici postoji teorija da leptir svojim letom u Japanu može izazvati oluju ili poreme aje na burzi u Americi i obratno. Sve je povezano, pa tako i komunikacija. edavno je jedan od najboljih umova današnjice, glasoviti Noam Chomsky, pojasnio manipulaciju komunikacijom medija kroz deset strategija manipulacije s kojima se susre emo svakodnevno, htjeli to ili ne, i to na svim razinama, od medija do politike i u svakodnevnom ponašanju. rva je od njih preusmjeravanje pažnje s važnih problema na nevažne, treba prezaposliti ljude gomilom nevažnih in ormacija da ne bi imali vremena razmišljati. Po tom je stavu komunikacija ujedno manipulacija. ruga metoda manipulacije je stvaranje problema, prenošenje straha s odre enom namjerom. Tako, na primjer, izazvati ekonomsku krizu da bi se omogu ilo rušenje socijalne države. Vjerujemo da vam je to ve poznato. re a metoda manipulacije je uvo enje postupnosti promjena, one koje izazivaju otpor treba pažljivo dozirati. Na taj je na in mogu e jako promijeniti cijeli sustav u zadanom vremenskom roku, a da se ne probudi svijest o promjenama. etvrta metoda manipulacije je odlaganje, neka se nepopularna mjera najavi mnogo ranije unaprijed, ime se gra ani privikavaju na nadolaze e promjene kao nužne. eta metoda ti e se sugestivnog mehanizma, odraslima se govori kao djeci, ime poruka ima snažnije djelovanje. Sedma metoda manipulacije je zamjena kriti ke svijesti emocijama koje tjeraju na odre ena ponašanja. otom slijedi neznanje, na na in stvaranja što ve eg jaza izme u siromašnih i bogate elite, kako

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

bi siromašniji lakše podlijegali idejama i pritiscima. Direktna borba protiv toga je obrazovanje, što bi trebalo biti jasno i kod nas. eli anje prosje nosti i stvaranje otpora prema kulturi sljede a je metoda komunikacijske manipulacije, odnosno stav da je poželjno biti glup i neuk. a posljetku, pojedinca kao krivca treba uvjeriti da je samo on odgovoran za vlastitu nesre u i nitko više, a zbog svojega premalog znanja i truda, pa e prestati tražiti prave uzroke, a to je ujedno i jedna je od najgorih manipulacija. ad smo suo eni s takvom nemani kao što je sveop a manipulacija u kojoj živimo, moramo se zapitati može li tu što u initi pojedinac. Sam ne može gotovo ništa u initi, no može se organizirati, društvene mreže na Internetu to najbolje pokazuju, iako se i one mogu manipulirati. sim toga, mora se što bolje obrazovati da bi mogao zauzeti kriti ki stav uop e prema komunikaciji kao manipulaciji, što je i jedna od definicija komunikacije. eško je re i koji je stupanj manipulacije komunikacije u našem kraju na djelu, no sigurno je da nismo izuzetak, a niti to koliko je kriti ke svijesti. Za po etak je dobro i to što su ve i kumice na placu ustanovile da televizija uvijek ne govori i prikazuje istinu, ve kako joj se prohtije, a da ni jedna vijest u bilo kojem obliku o istoj temi ne donosi sve. kloni smo vjerovati da gra ani Me imurja imaju visoku razinu kriti ke svijesti jer je to jedino dobro za njih, a da ih razne manipulacije, od medijskih i nogometnih do politi kih i bjelosvjetskih, previše ne pasiviziraju i dovode u zabludu.

O T

Kroz Međimurje

obzirom na predstoje u sezonu poljoprivrednih radova i s time povezanu pove anu prisutnost traktora i njihovih priklju nih vozila na prometnicama, u razdoblju od 2. travnja do 6. svibnja na podru ju Policijske uprave me imurske provodit e se preventivna akcija "Tehni ka ispravnost, registracija i osiguranje traktora i njihovih priklju nih vozila". Akcija e biti koordinirana sa Stanicom za tehni ki pregled vozila – Centar akovec, koja e u istom razdoblju u naseljima diljem županije provoditi tehni ke preglede traktora i priklju nih vozila na terenu. Cilj akcije je da se preventivnim aktivnostima - obavljanjem nadzora traktora i njihovih priklju nih vozila sve vlasnike potakne da registriraju svoja vozila zbog postizanja ve eg stupnja sigurnosti u cestovnom prometu. Naime, prilikom nadzora posebna pozornost obratit e se na vlasnike vozila koji upravljaju neregistriranim, tehni ki nepregledanim traktorima i priklju nim vozilima te bez sklopljenog ugovora o obvezatnom osiguranju od automobilske odgovornosti. Nakon utvr enog prekršaja policijski e službenici uputiti sporna vozila na tehni ki pregled. Nakon održanih tehni kih pregleda van Stanica za tehni ki pregled vozila policija e svoje represivne

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POLICIJA provjerava traktore i priklju ne strojeve u travnju i po etkom svibnja

Preventiva ili novo treniranje strogo e? Zar e policija u ovoj akciji zapravo hodati po poljskim putovima i kontrolirati rad na polju, jer nije isto voziti traktor po cesti i raditi s njime u polju, u šumi ili vinogradu. Naime, voza ka dozvola je dostatna samo za vožnju, ali ne i rad u polju. Za to je potrebna posebna dozvola

Policija e svoje represivne aktivnosti usmjeriti prema vlasnicima vozila koji nemaju registrirane, tehni ki pregledane i osigurane traktore te priklju na vozila

aktivnosti usmjeriti prema vlasnicima vozila koji nemaju registrirane, tehni ki pregledane i osigurane traktore i priklju na vozila. Reda treba

biti i mi smo u Me imurskoj županiji nau eni na tako nešto, me utim, nadamo se da je MUP akciju koordinirao na nivou cijele Hrvatske, jer je

poznata praksa da se u našoj županiji kao rijetko gdje poštuju zakoni, dok je u ostatku zemlje pogotovo kad je u pitanju primjerice registracija traktora i sli no još uvijek isto “nepoznati pojam“. Tako er su u našu redakciju stigli upiti nakon što smo najavili akciju na portalu o tome zar e policija u ovoj akciji zapravo hodati po poljskim putovima i kontrolirati rad na polju, jer više nije isto voziti traktor po cesti i raditi s njime u polju ili vinogradu. Naime, voza ka dozvola je dostatna samo za vožnju, ali ne i za rad u polju i drugdje. Za to je potrebna posebna dozvola. Policiju smo zamolili da nam pisanim putem objasni što je sve aktualno potrebno da voza i ne bi bili u prekršaju po ovom pitanju, ali do

zaklju enja ovog broja novina nismo dobili traženi odgovor. Moglo bi opet ispasti da smo mi u Me imurju “papskiji od Pape“ i u ovom slu aju, a baš nas zanima kako se ti zakoni provode drugdje, odnosno je li možda naša policija jedina ozbiljno shvatila dodatni zadatak od Ministarstva financija da izvu e novi “hara “ me imurskih ljudi iz ionako praznih džepova.

Gdje se i kada provodi akcija Policijski službenici e preventivnu akciju "Tehni ka ispravnost, registracija i osiguranje traktora i njihovih priklju nih vozila" provoditi mobilno prema sljede em vremenskom i prostornom rasporedu: 2. travnja u naselju Gori an te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Gori an; 3. i 4. travnja u naselju Mala Subotica te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselju Mala Subotica; 5. trav-

nja u naselju Mala Subotica te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Mala Subotica; 8., 9. i 10. travnja u naselju Domašinec te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Domašinec; 11.,12. i 15. travnja u naselju Podturen te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Podturen; 16. travnja u naselju Macinec te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Macinec; 17. i 18. travnja u naselju Štrigova te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Štrigova; 19. travnja u naselju Štrigova te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Štrigova; 22. travnja u naselju Orehovica te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Orehovica; 23. i 24. travnja u naselju Gornji Mihaljevec te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Gornji Mihaljevec; 25. travnja u naselju Lapšina te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Lapšina; 26. travnja u naselju Vratišinec te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Vratišinec; 29. travnja u naselju Brezju te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Brezje; 30. travnja i 2. svibnja u naselju Belica te okolnim mjestima i na prilaznim cestama naselja Belica; 3. i 6. svibnja u naselju Belica te okolnim mjestima i prilaznim cestama naselja Belica. ®

CRNA KRONIKA U petak 29. ožujka oko 17.30 sati u akovcu, u ulici Katarine Zrinski, nepoznati maskirani muškarac u poslovnici za otkup zlata i srebra vlasništvo poduze a iz Kastva uz prijetnju pištoljem zaposlenici ukrao je doma i novac u iznosu od više tisu a kuna. Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je opisano kazneno djelo po inio 50-godišnjak iz Celina, a ukradeni novac vra en je vlasniku. Tako er je utvr eno da je isti po initelj dana 15. velja e ove godine oko 7.39 sati u akovcu, u ulici Kralja Tomislava, po inio kazneno djelo razbojništva u poslovnici za otkup zlata i srebra vlasništvo istog poduze a, oštetivši ga za nekoliko tisu a kuna. Po initelj je uhi en i doveden županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu radi is-

OTKRIVENI kradljivci desetaka kra a

Brzopotezno otkriven kradljivac otkupnog mjesta zlata u akovcu pitivanja, a potom i sucu istrage koji mu je odredio istražni zatvor u trajanju od najmanje 30 dana. Minulih dana oplja kano je i nekoliko sportskih kladionica, ali za sada nije otkriven po initelj. Policija intezivno i dalje radi na otkrivanju po initelja.

Maloljetnik osumnji en za dvije kra e Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je maloljetnik s podru ja

Me imurske županije po inio više teških kra a kako slijedi: - u razdoblju od 4. do 3. ožujka u polju zvanom "Bistrec“ nedaleko od mjesta Donji Vidovec iz objekta sto ne vage ukrao je mjerne skale s utezima i oštetio vlasnika za nekoliko tisu a kuna - tijekom no i s 11. na 12. ožujka u Donjem Vidovcu, u ulici Ljudevita Gaja, provalio je u prostorije podruma i spremišta, gdje je ukrao razni stolarski alat, a potom i u obiteljsku ku u, gdje je ispreturao stvari, ali ništa nije ukrao. Vlasnika

je oštetio za nekoliko tisu a kuna.

Otkrivena trojka kradljivaca iz Gori ana Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem nad 21-godišnjakom i 23-godišnjakom iz Gori ana, te jednim maloljetnikom, utvr eno je da su po inili više teških kra a: tijekom no i sa 8. na 9. studenoga 2012., 21godišnjak je provalio u ugostiteljski objekt u Gori anu, u ulici Stjepana Radi a, i ukrao doma i novac, te vlasnika oštetio za

nekoliko tisu a kuna; tijekom no i sa 7. na 8. prosinca 2012., 21-godišnjak i maloljetnik provalili su u prostorije Op ine Gori an, na Trgu sv. Leonadra, odakle su ukrali doma i novac i bankovne kartice. Materijalna šteta u tom slu aju procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna; dana 15. prosinca 2012. od pono i do 8.20 sati, 21-godišnjak i maloljetnik provalili su u ugostiteljski objekt u ulici Stjepana Kiša u Gori anu, odakle su ukrali nekoliko tisu a kuna; tijekom no i sa 21. na 22. prosinca 2012., 21-godišnjak, 28-

Kra e ne jenjavaju I minulih dana kradljivci su nastavili “bogatu aktivnost“. Kralo se u ehovcu, Gori anu, Svetom Martinu na Muri, Kotoribi, gotovo svaki dan u akovcu i drugdje. Uglavnom, lopovi ne posustaju, ali i policija na njihovom otkrivanju, tako da se kra e sve eš e ipak ne isplate. godišnjak i maloljetnik ponovo su provalili u prostorije Op ine Gori an, na Trgu sv. Leonadra, gdje su ispreturali stvari i ukrali zahvalnice. Materijalna šteta u tom se slu aju procjenjuje na nekoliko stotina kuna. Protiv svih po initelja podnijet e se Posebna izvješ a kao dopune kaznenim prijavama. ®

UKRATKO

U subotu dražba bicikala i “Mladi u prometu – oprez!“ U subotu 6. travnja od 8.30 do 13 sati u Gospodarskoj školi akovec policijski službenici Policijske uprave me imurske provest e preventivno - promotivnu aktivnost “Mladi u prometu - oprez!”. Tijekom akcije na štandu u holu škole prezentirat e

opremu i ure aje koje policija koristi u svome radu i savjetovati posjetitelje, osobito mlade, o pravilima ponašanja i opasnostima s kojima e se sretati u prometu. U enicima koji se nalaze pred izborom budu eg zanimanja ujedno e prezentirati i približiti policijski posao. Tako er ove

subote s po etkom u 9 sati, u Policijskoj upravi me imurskoj, u Ulici Jakova Gotovca 7, održati e se prodaja na enih bicikala nepoznatih vlasnika. Prodaja e se odvijati javnim nadmetanjem, a bicikli se mogu razgledati navedeni dan u vremenu od 8 do 9 sati.

Obavezno kratko svjetlo danju samo na mopedima i motociklima U no i s prošle subote na nedjelju prešli smo na ljetno ra unanje vremena i pomicanje jednog sata unaprijed, a time i za najve i broj vozila prestaje obveza vožnje s upaljenim svjetlima danju. Tijekom ljetnog ra unanja vremena na motornim vozilima danju ne moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Izuzetak su mopedi i motocikli, na kojima prilikom vožnje tijekom cijele godine moraju biti upaljena kratka svjetla.

Motosekcija PU me imurske kre e “u akciju“ Ovu godinu zimski uvjeti natjerali su sve one koji vole vožnju na motoru da svoje ljubimce nešto duže ostave u garažama. Tako su se prvi “probudili“ popularni “lete i“, tj. policijci na motoru PU me imurske. Ovaj tjedan krenuo je trening na motorima, a uskoro e se pojaviti i na našim cestama.

5. travnja 2013.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOG

ODABRANA varijanta rekonstrukcije spoja na stari grani ni prijelaz Gori an, ali...

Zapo eo program javnih radova

Stari grani ni prijelaz uskoro bi trebao postati odmorište autoceste

Realizacija još uvijek na ekanju? Odabranom varijantom ure enja staroga grani nog prijelaza omogu it e se putnicima koji dolaze autocestom iz isto noeuropskih zemalja u Hrvatsku jednostavan silazak s autoceste na stari grani ni prijelaz U srijedu 27. ožujka u upravi Hrvatskih autocesta u Zagrebu na elniku op ine Gori an Mariju Mohari u od strane predsjednika uprave HAC-a Davora Mihovili a i direktora Sektora za projektira-

nje i razvoj Miodraga Furdina prezentirane su etiri varijante rješenja spoja na stari grani ni prijelaz Gori an. Nakon razmatranja odabrana je varijanta koja e zadovoljiti interes op ine Go-

ri an i pravila prometne struke. Odabranom varijantom ure enja staroga grani nog prijelaza omogu it e se putnicima koji dolaze autocestom iz isto noeuropskih zemalja u Hrvatsku jednostavan silazak

s autoceste na stari grani ni prijelaz, silazak s autoceste putnicima koji putuju u smjeru Ma arske, a mještanima Gori ana omogu it e se direktan prilaz starom grani nom prijelazu po najkra em pravcu, gotovo istom kako je to bilo dok nije bilo autoceste. Procijenjena vrijednost ovog projekta kre e se oko 15 milijuna kuna.

Projekt treba odobriti ministar pomorstva, prometa i in rastrukture Siniša Hajdaš Don i , koji e tijekom sljede eg mjeseca posjetiti Me imurje i op inu Gori an. Isho enje svih potrebnih dokumenata i dozvola trajalo bi nekoliko mjeseci, odnosno do kraja godine, a radovi bi zapo eli po etkom 2014. godine, nazna eno je. Ovo je dobra vijest, a ako se ostvari možda e pomo i oživjeti stari grani ni prijelaz. S obzirom na to da od 1. srpnja stari grani ni prijelaz u ovom obliku više ne e biti u unkciji, pitanje je zašto se ekalo do sada s rješenjima. (J)

Op ina uložila 90.000 kuna

širenje vrti a, no nema novca. Dio sredstava za dogradnju vrti a, koja e stajati oko pet

milijuna kuna, planiran je iz državnog budžeta, a kriza je sve poremetila. Zbog toga

dugotrajno nezaposlene mlade osobe, koje nisu nastavile školovanje nakon osnovne škole ili nisu završile srednju školu. Radni odnos zasniva se na odre eno vrijeme. Radni dogovor na po etku radova održan je u 7 sati, dana 2. travnja 2013. godine, u Upravi Grada Preloga, a gradona elnik Dragutin Glavina je ovom prilikom pozdravio sve okupljene te im zaželio uspjeh u daljnjem radu. Grad Prelog na taj na in uklju uje se u rješavanje problema nezaposlenosti na podru ju Grada Preloga. Javni radovi prelog jpg Gradona elnik Glavina i oni koji su barem privremeno dobili priliku da rade i ostvare pla u zahvaljuju i Gradu Prelogu

Ministar treba dati zeleno svjetlo

URE EN dje ji vrti u Donjem Kraljevcu

Na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat posjetio je u petak vrti u Donjem Kraljevcu i u Hodošanu zajedno s dona elnikom Kristijanom Baranaši om te mališanima na dar donio uskrsne darove i razgledao obnovljeni vrti . Završeno je ure enje Dje jeg vrti a "Fti ek", u koje je Op ina Donji Kraljevec uložila 75.000 kuna. Najvažnije je da su ure eni podovi i zidovi. Ukupno e se, jer su potrebni još neki radovi, uložiti ove godine oko 90.000 kuna, rekao je na elnik op ine Zlatko Horvat prilikom obilaska vrti a. Naime, ve dugo postoje planovi za njegovo pro-

Grad Prelog je temeljem Mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Javni rad zaposlio ukupno 32 osobe s podru ja Grada Preloga koji su zapo eli s radom dana 1. travnja 2013. godine. Do 15. travnja o ekuje se zapošljavanje još 18 osoba na javnim radovima, što ukupno ini 50 osoba s podru ja Grada Preloga kojima e se osigurati posao i prihodi za idu ih 6 mjeseci. Radnici e raditi u skladu s programom javnih radova na podru ju Grada Preloga koji obuhva a revitalizaciju javnih površina, pomo starijim i nemo nim osobama te gospodarenje okolišem. Ciljane skupine ovoga programa jesu dugotrajno nezaposlene starije osobe i

se pristupilo samo ure enju i promjeni podova te zidova i kuhinje, a kako bi barem za neko vrijeme, dok ne do e do proširenja, mališani imali odgovaraju i standard. Projekt proširenja vrti a ve je dugo na razmatranju Op inskog vije a Donji Kraljevec, a bez pomo i države teško da e biti realiziran. Naime, projekt stoji oko pet milijuna kuna, ime bi za dulje vrijeme bilo riješeno pitanje standarda predškolske djece. Dje ji vrti "Fti ek", koji vodi ravnateljica Irena ivizovi , a koji ima svoje prostore u Donjem Kraljevcu i Hodošanu, polazi 80 mališana. (J.Š.)

Organizacija pomo i za nemo ne Grad Prelog organizira pružanje usluge pomo i i njege u ku i za starije i nemo ne osobe. I ovim putem pozivaju se doma instva kojima je potrebna pomo i njega u ku i da se jave na adresu: Grad Prelog, Glav-

na 35, Prelog, kako bi se pronašla najbolja rješenja. Gradona elnik Dragutin Glavina pokrenuo je ovu akciju kako bi pomogao starijim i nemo nim osobama, ali i svima kojima je pomo potrebna. (J)

UDVDR - ogranak Donji Kraljevec

Nastavak izgradnje braniteljskog doma u travnju U subotu je u vije nici Op ine Donji Kraljevec održana godišnja skupština ogranka UDVDR-a Donji Kraljevec. Program rada ogranka za 2012. godinu podnio je predsjednik udruge Stanko Balent, a financijsko izvješ e blagajnik Krešo Lepen. Udruga je sudjelovala na XVIII. sportskim igrama u Prelogu, natjecavši se u kuglanju i

osvojivši 17. mjesto, te u stolnom tenisu, gdje je osvojeno prvo mjesto. Branitelji op ine Donji Kraljevec o ekuju dovršetak braniteljskog doma, što e zna iti i više lijepih aktivnosti. Dogovoren je nastavak izgradnje braniteljskog doma u Hodošanu te održavanje radne akcije na domu, koja e se održati 6. travnja ove godine. (JŠ)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. travnja 2013.

SDP-HSU-MDS za gradona elnika Preloga

Nenad Igrec SDP-ov kandidat U srijedu su predstavljeni kandidati SDP-a, HSU-a i MDSa za gradona elnika i zamjenika gradona elnika Grada Preloga na lokalnim izborima. Kandidate je predstavio Zvonimir Pav ec u ime koalicije SDP-HSU-MDS. Kandidat za gradona elnika Grada Preloga Nenad Igrec živi u Prelogu, ro en je 1978. godine. Završio je Fakultet prometnih znanosti, diplomirao na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu, te završio specijalisti ki poslijediplomski studij na Pravnom akultetu, smjer kriminalisti ka istraživanja, gdje je danas na doktorskom

studiju. Zaposlen je u Ministarstvu pravosu a, Uprava za zatvorski sustav. Predsjednik je LD-a “Prepelica” Prelog i vatrogasni asnik. Kandidat za zamjenika gradona elnika Sla an Mihoci ro en je 1973. godine, potje e iz ukovca, stru ni je specijalist javne uprave iz Preloga, te županijski tajnik SDP-a Me imurske županije i dosadašnji vije nik u Gradu Prelogu. Zaposlen je u Ministarstvu financija, u Carinskoj upravi. U svojem izbornom programu Nenad Igrec nudi besplatnu prehranu u školama za sve u enike, stipendije za

u enike i studente, je tinije cijene vrti a za svu djecu, zapošljavanje mladih, ukidanje nepotrebnih nameta poput naplate parkiranja, preskupoga gra evinskog zemljišta i previsokih komunalnih davanja, poticanje poduzetništva, uklju ivanje prigradskih naselja u život grada, ja anje udruga, revitalizaciju centra grada te razvoj turisti kih potencijala. Predstavljanju kandidata bili su nazo ni Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, i Valent Ko ila, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika za Me imursku županiju. (JŠ, oto Z. Vrzan)

Prošlogodišnji prora un bio bi realiziran gotovo u potpunosti da ne kasni najve i dio novca iz EU projekta, kazano je na posljednjoj sjednici Vije a

OP INA Orehovica

Kasni novac od projekta

“ROKIC:DROM” U PIŠE: SINIŠA OBADI

DONJI VIDOVEC

HNS i HSLS zajedno na svibanjske izbore Op inske organizacije HNS-a i HSLS-a Donji Vidovec potpisale su sporazum o ostvarenju prijeizborne i poslijeizborne koalicije za lokalne izbore koji e se održati 19. svibnja ove godine. Polaze i od odrednica sadržanih u svojim politi kim programima i programskim opredjeljenjima, suglasja o na inu upravljanja i djelovanja u interesu žitelja op ine Donji Vidovec, zaklju ili su da na osnovu

tih vrijednosti i na ela imaju stvarni interes zaklju iti ovaj sporazum i osigurati uspješnu me usobnu suradnju. Stranke potpisnice sporazumno e kandidirati zajedni ke kandidate za op inskog na elnika i zamjenika na elnika op ine Donji Vidovec, s time da e op inski na elnik biti kandidiran iz HSLS-a, a zamjenik iz HNS-a, dok e predsjednik Op inskog vije a biti izabran iz redova HNS-a, osim ako se

sporazumno ne odlu i druga ije. Ove dvije stranke tako er e sastaviti zajedni ku listu za Op insko vije e, s time da e prvog na listi dati jedna stranka, drugog na listi druga i tako naizmjeni no. Sporazum su potpisali predsjednici dr. Dragutin Kopasi za HNS i Vinko Cenko za HSLS. Ovim sporazumom e vrlo vjerojatno u toj op ini biti samo jedan kandidat za na elnika, pa e izbori biti ormalnost. (A. Fuš)

KOTORIBA

Minus zbog dugovanja Agrome imurja? Ve inom glasova Op insko vije e Kotoriba prihvatilo je godišnji izvještaj o izvršenju prora una za 2012. godinu. Op ina je godinu završila u minusu 340 tisu a kuna. Vije nik Ivan Kos napomenuo je kako se minus ostvaruje drugu godinu za redom, prozvavši vladaju e da prora un ne može podnijeti velike naknade koje ispla uju elnici

za svoj rad. Na elnik Ljubomir Gregec manjak opravdava dugom Agrome imurja za zakup zemljišta. Naime, prema njegovim rije ima, to poduze e duguje Op ini oko 300 tisu a kuna, ime bi se, smatra Grgec, minus pokrio i bili bi na nuli. Na sjednici je donesena odluka o izmjeni odluke o izvršenju prora una za 2012. godinu, prema kojoj

se Op ina može kratkoro no zadužiti najduže do 12 godina samo za premoš ivanje jaza nastalog zbog razli ite dinamike priljeva sredstava i dospije a obaveza u skladu sa zakonom kojim se ure uje prora un. Odluku o kratkoro nom zaduživanju donosi op inski na elnik, koji je naglasio da e se ona aktivirati ako za to bude potrebe. (al )

Orehovici je održana 24. sjednica Op inskog vije a Orehovica, na kojoj je izme u ostalog prihva eno izvješ e o izvršenju prora una za 2012. godinu. Op ina je lani ostvarila prihode u iznosu od 3,163.433,62 kune, što je 74,82% ukupno planiranih prihoda poslovanja za 2012. godinu. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u 2012. godini ostvareni su u iznosu od 216.595,62 kune, što pak je 93,72% ostvarenja plana za 2012. godinu. Ukupno su ostvareni prihodi i primici iznosili su 3,611.059,54 k une, a uk upni rashodi 3,689.974,09 kuna, a preneseni manjak iz prethodnih razdoblja iznosi 838.643,56, pa je ukupni manjak ovog razdoblja 917.558,11 kuna. Ukupni prihodi se ostvaruju znatno usporenijom dinamikom u odnosu na planirano. Porezni prihodi kao zna ajniji prihodi prora una Op ine Orehovica ostvaruju se s 97,39% planiranih sredstava i viši su u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine za 133.566,23 kn. Prihodi od pomo i iz inozemstva i od subjekata unutar op eg prora una ostvareni su u ukupnom iznosu od 1,020.508 kuna, dok je planirano na godišnjoj razini 1,303.622 kuna, te je ostvarenje svega 78,28%. Razlog tome je što je prihodovanje od projekta “ROKIC:DROM” u prošloj godini bilo pokriveno u tri obra unska razdoblja, dok su u 2012. godini bili o ekivani prihodi za 5. i 6. obra unsko razdoblje. Prihodi za 5. obra unsko razdoblje prihodovani su sredinom 12. mjeseca (94.101 kn), dok se o ekivani prihodi za 6. obra unsko razdoblje 2012. godine (429.954,80 kn), na žalost, nisu prihodovali najve im razlogom zbog sporosti administracije pri slovenskim nadlež-

nim kontrolnim tijelima. Navedeni o ekivani a nenapla eni prihod uvelike je poremetio poslovanje Op ine Orehovica, te Op ina nije bila u mogu nosti u 2012. godini otplatiti ostatak glavnice kratkoro nog zaduženja u iznosu od 200.000 kuna pri Privrednoj banci Zagreb d.d. za koje se zadužila kako bi privela projekt “ROKIC:DROM” kraju prema planiranim aktivnostima. Prihodi od komunalne naknade ostvareni su u iznosu od 277.455,40 kuna, što je 95,67% plana za 2012. godinu, dok pak su oni od naknade za priklju enje (vodovodna mreža) ostva-

reni u iznosu od 9.192,82 kune, što je 103,29% ostvarenja godišnjeg plana 2012. godine. Kako su prihodi od komunalnog doprinosa, komunalne naknade i naknade za priklju ak namjenski prihodi, a ostvareni su u iznosu od 461.793,98 kuna, te bi se ovakvim njihovim kretanjem u takve okvire trebali svesti i gradnja i održavanje objekata komunalne in rastrukture. Prihodi od prodaje gra evinskog zemljišta ostvareni su u iznosu od 216.595,62 kune (93,72%), a odnosi se na prodaju etiri gradilišta u naselju Orehovica i etiri gradilišta u romskom naselju.

Prihva en novi statut Temeljem izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi bilo je potrebno izmijeniti postoje i statut. Kako su ga izmjene i dopune Zakona uvelike izmijenile, Vije u je predloženo donošenje novoga op eg akta umjesto izmjena i dopuna. Tako je službenica Jedinstvenoga upravnog odjela op ine Mirjana Se an vije nike upoznala s novinama iz spomenutih izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi. Naime, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, utvr eno je da u op ini Orehovica živi 2.685 stanovnika, od kojih se njih 491 deklariralo kao pripadnici romske nacionalne manjine, što ini ukupno 18,29% stanovnika romske nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika op ine Orehovica. Temeljem navedenoga, u statut je bilo potrebno uvesti odredbu da op inski na elnik uz svog zamjenika ima i zamjenika iz redova nacionalne manjine, koji obavlja unkciju predstav-

nika nacionalne manjine u izvršnoj vlasti. Izmjene i dopune Zakona nadalje propisuju nove odredbe o mogu nosti raspisivanja re erenduma za opoziv na elnika, kao i o re erendumu o drugim pitanjima. Broj vije nika unato promjenama zakona ostaje isti – 13. Nadalje, Zakon je donio izmjene glede raspolaganja imovinom: op inski na elnik može odlu ivati o visini pojedina ne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlu uje o stjecanju i otu ivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos ve i od 1,000.000 kuna, op inski na elnik može odlu ivati najviše do 1,000.000 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000 kuna, tada može odlu ivati najviše do 70.000 kuna. Stjecanje i otu ivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora biti planirano u prora unu Op ine i provedeno u skladu sa zakonom.

5. travnja 2013.

a nedavno održanoj 37. sjednici Op inskog vije a Mala Subotica na elnik Vladimir Domjani u svom izlaganju o doga anjima od prethodne sjednice izvijestio je vije nike o provedenoj javnoj nabavi za izgradnju nadstrešnice i ure enja vanjskog prostora mrtva nice Palovec, o provedenoj javnoj nabavi za izradu projektne dokumentacije za lova ku remizu, zatim projektima kandidiranima prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, kao i o projektu uštede i obnove vanjske rasvjete. Govore i o nabavi za investiciju izgradnje nadstrešnice i ure enja vanjskog prostora mrtva nice Palovec, Domjani je kazao da su stigle etiri ponude, a najpovoljnija je bila ponuda Zidarstva Žuli iz Palovca u iznosu od 295.877 kuna. S obzirom na to da su svi traženi uvjeti natje aja zadovoljeni, s tim je izvo a em i potpisan ugovor. Isto tako, proveden je postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za lova ku remizu, no za taj projekt nije pristigla ni jedna ponuda, tako da e se postupak javne nabave ponoviti. Nadalje, projekti kandidirani prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU: Prometno i hortikulturno Vije nica ur a Horvat pitala je može li se nešto poduzeti po pitanju pasa lutalica koji se slobodno kre u po naseljima, a nerijetko završe i u krugu škole. Tako se i nedavno dogodio slu aj da je pas lutalica ugrizao u enicu 2. razreda, što je uznemirilo cijelu školu. Pas je nakon ugriza nestao, a bilo ga je potrebno promatrati 10 dana jer se nije znalo je li cijepljen, kako djevoj ica ne bi trebala primati dodatnu terapiju. Na elnik Vladimir Domjani na to je kazao da je Op ina u ovogodišnjem zimskom periodu zbrinula šest pasa lutalica. - Nažalost, kazao je Domjani , sve op ine imaju

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA Mala Subotica

Kre e se u izgradnju nadstrešnice na groblju u Palovcu

Uskoro kre e izgradnja nadstrešnice i ure enje vanjskog prostora na groblju u Palovcu

Zanimljiv aktualni sat taj problem i svima je iznos od 825 kuna previsok za zbrinjavanje jednog psa lutalice. Prije par godina kod me imurskog župana Ivice Perho a održan je sastanak s veterinarskom inspekcijom, ali se do danas ništa nije poduzelo. Za vlasnike pasa s podru ja op ine Mala Subotica ina e vrijedi odluka o komunalnom redu, koja nalaže obvezu vo enja pasa po javnim površinama na povodcu, kao i zatvaranja dvorišta zaštitnom ogradom. Vije nika Josipa Šegovi a pak je zanimalo je li od stra-

ne Op ine poduzeto sve kako bi op ina Mala Subotica zaštitila svoje granice, odnosno svoj interes s obzirom na izdvajanje naselja Štefanec iz njezina sastava i pripajanje Gradu akovcu. Zamjenica na elnika Danica Glad kazala je da tu nema nikakvih problema i posebne zaštite op inskih interesa, jer su granice naselja poznate i ne zna od ega bi se op ine trebala zaštititi. Na pitanje predsjednika Op inskog vije a Vladimira Mihalica o rješavanju problematike na raskrižju Glavne ulice i Ulice A.

Stepinca u Maloj Subotici, na kojem se esto doga aju prometne nesre e, na elnik Domjnai rekao je da se kona no i odgovaraju e rješenje ovog raskrižja ne može o ekivati prije završetka izgradnje kanalizacije u Glavnoj ulici, Ulici A. Stepinca i u Ulici bra e Radi a. Naime, Hrvatske ceste ne žele prije i i u rekonstrukciju, a sada je u fazi projektiranje državne ceste D-3 od naselja Štefanec do naselja Donji Pustakovec. No, u tom vremenu e se ipak pokušati sa ŽUC-om poboljšati postoje e stanje.

ure enje prostora izme u župne crkve i doma DVD-a Mala Subotica, Ure enje Društvenog centra Štefanec te Adaptacija zajedni kih prostorija VMO Držimurec - Strelec i tamošnjih udruga u ovoj fazi ocjenjivanja zadovoljili su sve kriterije i ušli u izbor za inanciranje. Na sjednici je istaknuto da je za Op insko vije e prioritetni projekt “Prometno i hortikulturno ure enje prostora izme u župne crkve i vatrogasnog doma DVD-a Mala Subotica”, koji je ujedno najve i i najzahtjevniji. (so)

PALOVEC

Novi - stari predsjednik umirovljenika Blaž Kolari Udruga umirovljenika Podružnica Palovec održala je svoju 26. godišnju skupštinu. Na ovogodišnjoj izbornoj skupštini izabrano je novo rukovodstvo. Na godišnjoj se skupštini okupilo više od stotinu lanova i gostiju. Gosti su bili: Marija Kutnjak iz Udruge umirovljenika Me imurske županije, Danica Glad, zamjenica na elnika op ine Mala Subotica, te ostali predstavnici udruga. Predsjednik Blaž Kolari , tajnica Rozina Horvat, predsjednik Nadzornog odbora Josip Držani te predstavnik kase uzajamne pomo i Josip Drk dali su svoja

izvješ a, koja su jednoglasno prihva ena. Umirovljenici su inancijska sredstva trošili vrlo razumno i namjenski, tako da im je u kasi ostalo više novca nego na po etku godine. Tijekom godine razriješeni su zbog bolesti Anica Hatlak i Josip Pintari , dugogodišnji lanovi Izvršnog odbora, te Stjepan Taradi, predsjednik za sport i rekreaciju. Dosadašnje vodstvo je razriješeno te se pristupilo izboru novog predsjedništva te lanova Izvršnog i Nadzornog odbora. Za novoga - staroga predsjednika na mandat od etiri godine izabran je Blaž Kolari ,

Vodstvo Udruge umirovljenika Palovec

za tajnicu Rozina Horvat, a u Izvršni odbor su izabrani: Ni-

kola Štampar, Franjo Obadi , Slavica Se an, Vera Tomaši ,

Katarina Anderlin, Franciska Strnad, Marija Novak, Viktor Jambroši i Slavko Saka , u Nadzorni odbor izabrani su: Josip Držani , Ivan Novak, Antun Držani , a za sport i rekreaciju predsjednik Ivan Kozjak, predstavnika kase uzajamne pomo i Josip Drk. Umirovljenicima je svoja vi enja njihovih životnih sudbina u vrlo osje ajnom i šaljivom tekstu pro itao Franjo Mesari - Frenki. Mnogi su se nasmijali, ali i obrisali pokoju suzu. Druženje je nakon godišnje skupštine nastavljeno uz domjenak. (zm)

OP INSKO VIJE E Sveta Marija

Andreas Lisjak odrekao se naknade u iznosu od etiri tisu e kuna u korist djece iz vrti a Op insko vije e Sveta Marija donijelo je odluku o jednokratnoj nov anoj nagradi za etverogodišnji rad predsjednika Op inskog vije a Andreasa Lisjaka i predsjednika Vije a Mjesnog odbora Donji Mihaljevec Stanislava Slavi eka. Oni su u svom mandatu odgovorne poslove obavljali bez naknade, pa je na elnik Dean Hunjadi predložio da ih se nagradi svakoga s po 4 su e kuna. Takav prijedlog vije nici su prihva li. Andreas Lisjak želi tu naknadu, ali ne za sebe, ve je želi usmjeri za potrebe djece iz tamošnjeg vr a. Svaka mu ast na tome, iako znamo da je u današnjim vremenima svaka kuna u obiteljsku blagajnu i te kako dobro došla. Andreas je uz svoju poli ku funkciji nadaleko pozna vatrogasac, gdje ve godinama dokazuje svoju humanost. Vije nici su na svojoj 37. sjednici, posljednjoj u ovom sazivu, prihva li godišnji izvještaj o izvršenju op inskog prora una za 2012. godinu. Prihodi su iznosili 3,12 milijuna kuna, od ega 2,1 milijun otpada na naselje Sveta Marija, a nešto više od milijun kuna na Donji Mihaljevec. Kad se sve zbroji i oduzme, Sveta Marija je bila u plusu 99.842 kune, a Donji Mihaljevec u minusu 46.077 kuna. lanovi tamošnjega Mjesnog odbora manjak opravdavaju dugovanjem Me imurske županije za prijevoz u enika. Na kraju 2012. godine Op ina Sveta Marija bila je u plusu 53.765 kuna, a na sjednici je donesena odluka da se višak utroši na sanaciju puta kod groblja i ure enje parkirališta.

Nakon dugog vremena Sveta Marija dobiva svoj Mjesni odbor Radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja gra ana u odlu ivanju i upravljanju u lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad naselja Sveta Marija, Op insko vije e ve inom glasova donijelo je odluku o osnivanju Mjesnog odbora Sveta Marija. Op ina Sveta Marija u svom sastavu ima dva naselja – Svetu Mariju i Donji Mihaljevec, a svih ovih godina radio je samo VMO Donji Mihaljevec te je Op ina bila jedna od rijetkih u kojoj svako op insko naselje nije imalo svoj odbor. No, to e se nakon izbora promijeni , a novi Mjesni odbor brojit e pet lanova. Odluka je donesena sa sedam glasova za, dok se oporbeni vije nici, predvo eni Marijom Fran i , o odluci nisu htjeli izjašnjava . Fran i smatra da se takva odluka trebala donije prve godine mandata, a ne da se to radi na kraju. Ujedno je odlu eno da se raspišu izbori za lanove h mjesnih odbora. - Želimo da se izbori održe na dan kada e bi lokalni izbori u svibnju, kako bi se smanjili troškovi oko izbora, rekao je na elnik Dean Hunjadi. Naglasio je kako je mišljenja da Sveta Marija treba svoj MO koji bi, prema njegovim rije ima, bio direktan kontakt s mještanima. (alf)

Kroz Međimurje

SAMO novo zapošljavanje može izvu i iz zape ka

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OŽIVLJAVANJE gospodarske aktivnosti u Murskom Središ u

U gospodarskoj zoni Brezje kupljene tri parcele, interes za još tri Grad se morao zadužiti da bi za zemljište u Brezju Hrvatskim šumama platio naknadu od 760.000 kuna PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Mursko Središ e je u zape ku, 50 posto ljudi ne radi i jedini prioritet mora biti zapošljavanje, kazao je na zadnjoj sjednici Gradskog vije a Miljenko Cmre ak, vije nik (HDS). - Mladi ljudi trebaju dobiti priliku da rade, osnivaju obitelji, da se ne tiskaju s roditeljima pod istim krovom. Zapošljavanje mora biti glavni prioritet Gradu, kazao je Miljenko Cmre ak u raspravi oko zone Brezje, gdje se jedino može pozicionirati gospodarska zona. Ali je problem što Grad mora platiti naknadu Hrvatskim šumama od 760.000 kuna da bi mogao bez ograni enja raspolagati tim zemljištem. Otvaranje radnih mjesta u zoni Brezje jedina je šansa da se Mursko Središ e izvu e iz zape ka u kojem se našlo zadnjih 20 godina iz ve mnogo puta pojašnjenih razloga: zbog toga što se nalazi stisnuto uz granicu, zbog toga što su raspadom države mnogi izgubili radna mjesta u Sloveniji i zbog toga što su tvrtke "Modeks" i "Mural", koje su zapošljavale stotine i stotine radnika, završile u ste aju. Mursko Središ e od svega toga do danas se nije oporavilo. Uz to, Grad nema svoje zemljište koje bi moglo ponuditi interesentima za podizanje pogona, a za razliku od susjedne op ine Sveti Martin na Muri, koja prije dvadeset godina nije imala ni jedan jedincati pogon, a sada u gospodarskoj zoni u Svetom Marinu na Muri radi 400 ljudi. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Murskom Središ u ponovno se otvara prilika koju ne smije propustiti. Ali da se prilika ne bi ponovno propustila, bilo je potrebno savladati nekoliko prepreka. Država je pristala Gradu prenijeti šumsko zemljište u Brezju, ali uz naknadu Hrvatskim šumama od 760.000 kuna, što je za Mursko Središ e velik novac.

Hrvatske šume nisu željele Gradu zemljište dati besplatno? Prošle jeseni se po elo razmišljati kako tu gospodarsku zonu staviti u unkciju. Lani su tako sklopljeni predugovori za prodaju tri parcele na podru ju Brezja, uz rok od šest mjeseci za rješenje imovinsko - pravnih odnosa, što zna i da Grad u tom roku mora platiti naknadu Hrvatskim šumama. Poduzetnici s kojima su sklopljeni predugovori ve su uplatili vrijednost zemljišta, ali time je Grad Mursko Središ e namaknuo tek polovicu potrebne svote koju mora platiti Hrvatskim šumama. Sada su interes za kupovinu zemljišta u gospodarskoj zoni Bre-

ga ije nego kreditnim zaduženjem. Ne radi se o velikom iznosu, nego o 385 tisu a kuna. Me utim, tu dolazi do još jednoga ali, Marija Kralji , pro elnica za financije, upozorila je vije nike da tim dodatnim zaduženjem Grad ulazi u fiskalno prekora enje. Grad se, naime, ne smije zadužiti preko 20 posto izvornih prihoda, a ovime bi prekora enje bilo za oko 4 posto. Dakle, vije nici su se našli pred odlukom poštovati li fiskalno ograni enje o zaduženju na uštrb mogu nosti da se i u Murskom Središ u po nu stvari radna mjesta. Oporbeni vije nici SDP-a i HNS-a zatražili

OP INSKO vije e Sveti Martin na Muri

Izmijenjen poslovnik o raspuštanju vije a - Ako se u zakonskom roku ne donese prora un ili odluka o privremenom financiranju, Op insko vije e razrješuje op inskog na elnika te imenuje povjerenika i raspisuje prijevremene izbore, stoji u izmijenjenom poslovniku Op insko vije e Sveti Martin na Muri održalo je svoju 31. sjednicu, koja bila i posljednja u ovom sazivu Vije a. Na sjednici je op inski na elnik Franjo Makovec ukratko predstavio 20-godišnji rad Vije a, koji e možda biti napisan kao knjiga. Vije e je sa zakonskim odredbama uskladilo statut op ine i poslovnik Op inskog vije a, u kojem su novosti vezane uz prora un te raspuštanje Vije a i razrješenje

na elnika. Izmijenjeni, odnosno uskla eni poslovnik u svojem 43. lanku kaže: Ako se u zakonom odre enom rok u ne donese prora un, odnosno odluka o privremenom financiranju, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i podru nu samoupravu Vlada Republike Hrvatske istovremeno raspušta Op insko v ije e i razrješuje op inskog na elnika te imenuje povjerenika i raspisuje prijevremene

izbore sukladno posebnom zakonu. Vije e je donijelo plan zaštite i spašavanja, u kojem je novost da je op insko podru je podijeljeno u tri dijela i da e svaki od njih imati po pet lanova u Stožeru civilne zaštite. Predsjednik Vije a Martin Srša vije nike je izvijestio kako je op ina iz Državnog prora una dobila 139.660 kuna pomo i za poticanje ulaganja u razvojne programe i racionalnost izvršenja unkcija op ine. (S. Mesari )

OSNOVAN “Vukanov ar”, udruga za zaštitu potroša a Me imurja

Potroša e zaštititi, davatelje usluga nau iti profesionalizmu i kulturi Miljenko Cmre ak, vije nik (HDS): - Mursko Središ e je u zape ku, 50 posto ljudi ne radi i jedini prioritet mora biti zapošljavanje!

zje pokazala pismom namjere još tri poduzetnika. Gradu Mursko Središ e nije preostalo ništa drugo nego da razriješi situaciju s Hrvatskim šumama, u protivnom bi poduzetnicima koji ekaju da se na njih prenese zemljište koje su uplatili trebao vratiti novac. Uz to, Hrvatskim šumama se pod hitno mora uplatiti novac, kako bi se prije po etka vegetacije uklonila stabla kako bi to podru je dobilo ormu gospodarske zone i time privla ilo i druge poduzetnike. No, ni tu problemima s otvaranjem gospodarske zone Brezje nije kraj. Iz prodaje zemljišta poduzetnicima Grad je namaknuo tek polovinu iznosa koji mora platiti Hrvatskim šumama, ostatak u ovom trenutku ne mogu namaknuti dru-

su stanku zbog me usobnih konzultacija. Ipak je po povratku u vije nicu prevladala odluka da se u e u kreditno zaduženje za otplatu zone Brezje Hrvatskim šumama kako bi se stvorile mogu nosti za otvaranje novih radnih mjesta. Odluka je donesena ve inom vladaju ih glasova, dok su oporbeni vije nici bili suzdržani u glasovanju kod te odluke. Ina e, Grad Mursko Središ e o ekuje povrat 600.000 kuna sredstava iz IPA programa koji je zajedno sa slovenskim partnerom ve realiziran, radi se o ure enju šetnice, ali se europskoj administraciji ne žuri s povratom sredstava. Taj povrat sredstava bi ina e u mnogome olakšao situaciju u gradskoj blagajni.

Grupa potroša a u op ini Gornji Mihaljevec osnovala je udrugu za zaštitu potroša a Me imurja "Vukanov ar", sa sjedištem u Vukanovcu 45. Udruga je nepoliti ka, nestrana ka i nevladina organizacija gra ana udruženih s ciljem pružanja potrebne pomo i potroša ima Me imurja u zaštiti njihovih prava kao potroša a, te poticanja prilagodbe hrvatskog zakonodavstva standardima zaštite potroša a u razvijenim demokracijama, a osnovana je sukladno zacrtanoj politici Repu-

blike Hrvatske o ulasku u Europsku uniju, uz potporu lokalne samouprave. Cilj udruge je stvoriti odgovoran odnos prvenstveno trgovaca te proizvo a a i davatelja usluga prema potroša ima kao najvažnijim initeljima na tržištu od ije podrške ovisi prodaja nekog proizvoda. Udruga e kroz zaštitu prava potroša a kao fizi ke osobe i njihovih obitelji od pasivnog stvoriti aktivnog potroša a, svjesnog svojih prava na zakonom zajam enim temeljima, kao visoku

razinu kvalitete roba i usluga, što podrazumijeva pro esionalan i kulturan odnos proizvo a a i davatelja usluga. Kroz svoje aktivnosti udruga želi doprinijeti zaštiti ljudi od mita, korupcije te od birokratske i monopolisti ke samovolje. Na osniva koj skupštini, održanoj 1. travnja, odlu eno je da se udruga priklju i Potroša u – hrvatskom savezu udruga za zaštitu potroša a, ime postaje kolektivna lanica Svjetskog udruženja za zaštitu potroša a, Consumer International.

Udruga se financira iz lanarina, donacija i dotacija. Godišnja lanarina iznosi 30 kuna, a sve potrebne in ormacije mogu se dobiti i na mobitel 098/748 122 i e-mailu: drustvo.vukanovcar@gmail.com. Predsjednik društva je Dejan Julari , dopredsjednik Almir Škvorc, a tajnik Krešo Polanec. Njih troje poziva sve gra ane – potroša e s podru ja itave županije da im se jave, da se u lane u udrugu te tako postanu zna ajan subjekt u zaštiti potroša a od svih vrsta prijevara. (S. Mesari )

MALI MIHALJEVEC

Izborna promišljanja uz vuzmenku Ogranak HSS-a op ine Sveti Juraj na Bregu u Malom Mihaljevcu je uprili io druženje uz vuzmenku, koje je iskorišteno i za promišljavanja i razgovore o mogu im koalicijama na skorašnjim izborima. Tema je bila aktualna i zbog sudjelovanja dvaju elnika politi kih stranaka u Me imurskoj županiji, Zorana Vidovi a iz HSDS-a i Matije Posavca iz

HNS-a. Promišljanja i razgovori lakše su se odvijali

uz doma e delicije i dobro vino koje su im pripremili

malomihaljevski doma ini. (sm)

5. travnja 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA Štrigova

Ve sljede e godine eksploatacija plina u štrigovskom kraju Op ina Št r igova uspješno je provela natje aj za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na svom podru ju. Rije je o 29.2752 hektara uglavnom vinograda, vo njaka, livada i šumaraka. U tijeku su preostali poslovi vezani za ovaj postupak. Op ina je završila pregovore s INA-om u vezi s eksploatacijom plina na svojem podru ju te su potpisani ugovori s Op inom i pojedincima vlasnicima zemljišta po kojima e i i plinovod. INA ove godine kani postaviti postrojenja, a ve po etkom idu e 2014.

Iz ovih ventila uskoro e pote i plin

Komunalni doprinos 10 kuna po m2 za sun ane elektrane

Hrvatska demokratska zajednica dobiva 4.615

kuna, Hrvatska narodna stranka – Liberalni

Legalizacija je osiromašenje ljudi

godine zapo inje i sama eksploatacija plina. Op ina je tako er u potpunosti pokrila dugovanja za izgradnju ceste u Velikom Kozlov aku, kao i dugovanja tvrtki " urkin" za izgradnju mrtva nice. Ovog trenutka sre uje se dokumentacija za izgradnju nogostupa od Podru ne škole Železna Gora do benzinske postaje INA-e u Štrigovi. Projekt e u potpunosti inancirati ŽUC, te je tako ve osigurano 380 tisu a kuna, od kojih je Op ina dala 80 tisu a kuna za odre ene nadogradnje. (S. Mesari )

OP INSKO vije e Gornji Mihaljevec

Op insko vije e Gornji Mihaljevec usvojilo je odluku o komunalnom doprinosu, gdje su svi iznosi ostali nepromijenjeni u odnosu na ranije, a izmjena ili novost je iznos za sun ane elektrane koje se grade i koje e se graditi na op inskom podru ju. Komunalni doprinos kod izgradnje sun anih elektrana iznosi 10 kuna po kvadratnom metru. Vije e je rasporedilo 10 tisu a kuna politi kim strankama iji su predstavnici zastupljeni u Op inskom vije u. Tako

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

demokrati 769 kuna, a Hrvatska selja ka stran-

ka, Hrvatsko socijalno - liberalna stranka i Socijaldemokratska partija Hrvatske po 1.538 kuna svaka. Prihva en je obra un prora una za 2012. godinu, gdje su prihodi ostvareni u iznosu od 1,783.164 kuna ili s 88 posto, dok su rashodi ostvareni u iznosu od 1,731.052 kune ili visini od 86 posto. Odlukom Vije a Op ina je prodala jednu parcelu u Gornjoj Dubravi, te obavila zamjenu estica u Gornjem Mihaljevcu. (S. Mesari )

ŠTRIGOVA

Predstavljena knjiga Tine Martine Kos iz Robadja

PIŠE: STJEPAN MESARI

io sam kao gra anin na nekoliko tribina ili javnih rasprava na temu legalizacije bespravno ili nelegalno izgra enih objekata, slušao izlaganja ljudi zaduženih za pojašnjenja i obrazloženja. Odmah velim kako ti ljudi koji u ime Vlade, odnosno Županije govore o na inu i potrebi legalizacije niti krivi niti dužni doživljavaju neugodnosti. aime, ljudi, naj eš e obi ni gra ani, koji su sve što imaju izgradili i napravili vlastitim novcem, trudom i odricanjima, jednostavno ne mogu razumjeti da za te i takve stvari moraju platiti legalizaciju. Pitaju se što su oni ilegalno i bespravno sagradili, kada je naj eš e rije o gospodarskim, poljoprivrednim i drugim pomo nim objektima. nije se teško složiti s ljudima koji se najviše bune i prosvjeduju, istina, za sada ne na ulicama nego u društvenim i vatrogasnim domovima, gdje se tribine održavaju. U pitanju su uglavnom poljoprivrednici, stare i osamljene osobe, umirovljenici i radnici. Ljudi koji nisu kupovali zlato, srebro ili dionice tvrtki, nego su svaki ušte eni dinar, šiling, marku, kunu, euro i franak uložili u gra evine kako bi ostalo nešto za stare dane, za djecu i unuke. aista je licemjerno i ružno ljude od preko osamdeset godina tražiti da pla aju

U organizaciji Turisti ke zajednice, KUD-a "Sveti Jeronim" i Op ine Štrigova u predvorju Osnovne škole Štrigova održana je sve ana promocija pjesni ke zbirke "Vrištim ute i", odnosno "Kri im mol e", au-

torice Tine Martine Kos iz Robadja. Dvost r uk i naslov zbirke govori kako je autorica odrastala i živi na podru ju gdje je prisutan poseban izri aj, mješavina me imurskog i prekmurskog jezika.

Autoricu i zbirku predstavio je Zdravko Odor i , urednik zbirke, dok su pjesme itali Ljubica Ribi Maroševi iz Varaždina, Pavao Martinis iz Komiže, te doma e djevojke Nives Kos i sama autorica Tina Martina Kos.

Op inski na elnik Stanislav Rebernik izrazio je zadovoljstvo što na ovom podru ju posebnih govornih i društvenih prilika izrasta pjesnikinja koja u svojim pjesmama i zapisima osnažuje ljude i doga aje

ovog kraja, te je autorici zaželio uspjehe u daljnjem radu. U kulturno umjetni kom programu nastupio je VIS "Štrigov anci". Knjiga se može nabaviti u Uredu Turisti ke zajednice Štrigova. (sm, JM)

legalizaciju za škednje, štale i komore u kojima više i nema života ni robe, nego su ili prazne ili su u njima odloženi alati i poljoprivredni strojevi. ednako je tako licemjerno kada takvim starijim ljudima predava i preporu e neka podrobnije informacije potraže na webu. ože li netko zamisliti staricu od 84 godine kako u Robadju pretražuje Internet gdje e saznati koliko stoji legaliziranje škednja 12 puta 6 metara, sagra enog 1972. godine od pla a koje je njezin sada ve pokojni suprug zara ivao u ljubljanskom Litostroju. li starca od 82 godine iz Malog Mihaljevca kako na Internetu traži podatke o legalizaciji dviju garaža, jedne traktorske i druge od Zastave 101, koju su on i supruga koja je u stara kom domu izgradili od njezine pla e u Veleprometu i Trgocentru. ilo bi bolje ovoj državi koja ne preza da ljude stavi na prosja ki štap da popiše sve one koji dnevno diljem Lijepe naše nelegalno eksploatiraju tisu e i tisu e tona šljunka i od njih naplati ono što joj nedostaje. a ne govorimo o tajkunima ovima ili onima, švercerima i barabama koji se bahate i navažaju skupim automobilima, koje sugurno nisu kupili rade i mukotrpno u tvornicama.

Kroz Međimurje

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VATROGASNE AKT

diljem M DVD Mala Subotica

Za 120. ro endan izdaje monografiju i dobiva Popularna ekipa županijsku nagradu Ženska A ekipa prošle je godine ostvarila plasman na državno natjecanje

DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane

“Barbike“ i dalje vrlo aktivna Izbornu godišnju skupštinu održao je i DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane. Tom prigodom bili su doma ini mnogim vatrogasnim društvima, mnogim prijateljima, kao i elnim ljudima Grada akovca. U izvješ u zapovjedništva moglo se uti kako u društvu djeluje 60 lanova starijih od 16 i 30 lanova mla ih od 16 godina. Odradili su preventivu prema planu i programu rada, sudjelovali su na mnogim osiguranjima i druženjima. Jedno od najzna ajnijih doga anja bilo je u lipnju, kada su bili doma ini županijskog natjecanja mladeži i djece na igralištu NK Sloge. Vrlo aktivni su bili na natjecateljskom polju, gdje su s 23 natjecateljskih desetina sudjelovali na 15 razli itih

natjecanja, od ega su se 8 puta popeli na postolje. Ovdje svakako treba istaknuti plasman ženske A ekipa na državno natjecanje u Zadar, gdje su zauzele odli no 11. mjesto. Tako er se mogu pohvaliti da imaju najstariju žensku B ekipu, zvanu ''Barbike'', na koju su vrlo ponosni. Za naredno razdoblje predsjednik je i dalje Mario Medved, zamjenik Marijan Medved, zapovjednik Zvonko Knezi , zamjenik Robert Ban i tajnica Ivana Peji . Na skupštini su izme u ostalih pozdravili zapovjednik JVP-a akovec Mladen Kanižaj, gradona elnik Grada akovca Branko Šalamon, Stjepan Kova , predsjednik društvenih djelatnosti, tajnik VZMŽ-a Dragutin Trupkovi i dr. (dp)

Otvoreni stupci

U prostorijama Vatrogasnog doma vatrogasci Male Subotice održali su svoju 120. izbornu godišnju skupštinu. Uz doma e lanove, skupštini su prisustvovali vatrogasci iz 13 gostuju ih DVD-a te lanovi bratskog društva DVD-a Kelemen. Sjednici su bili još nazo ni zapovjednik VZMŽ-a Ivan Krištofi , tajnica VZPO-a Jadranka Sermek, predsjednik Kluba vatrogasnih veterana Me imurske županije Ivan Novak, po asni predsjednik VZO-a Jalžabet

Josip Levati , na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani te brojni gosti iz udruga koje djeluju na podru ju op ine. Zapovjednik je Miroslav Kocijan, njegov zamjenik je Mladen Horvat, tajni ke poslove i dalje e obavljati Zoran Rei , a blagajni ke Mario Horvat. Osim njih šestorice, Upravni odbor sa injavaju još Simon Kapelari, Dražen Magdaleni , Ladislav Juras, Sandra Obadi , Željka Gregorin i , Anita Posavec te Šte anija Bujani , a Nadzorni

odbor ine Josip Juras, Drago Jankovi i Antun Poje.

Odli ni rezultati Iz opsežnih izvješ a predsjednika i zapovjednika može se izdvojiti da u društvu aktivno djeluje 75 lanova i 52 lana djece i mladeži. Od intervencija kroz prošlu godinu možemo spomenuti gašenje 9 požara,

3 tehni ke intervencije i 3 osiguranja skupa. U 2012. godini DVD je imao 21 natjecateljski nastup, gdje je osvojio 10 pehara. Ženska A desetina bila je na državnom natjecanju u Zadru, za koje je imala pripreme samo dva mjeseca, ali unato kratkom vremenskom roku za pripreme postigli su najbolje vrijeme od me imurskih ekipa u svojoj ka-

DVD DONJA DUBRAVA

Slave 125 godina Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Dubrava u svojim redovima okuplja 70 aktivnih lanova i 40 lanova djece i mladeži, a prošlu su godinu imali deset intervencija gašenja požara i 22 tehni ke intervencije, re eno je u nedjelju 17. ožujka na izbornoj godišnjoj skupštini tog društva. U 2013. godini slave 125. godišnjicu rada, a taj veliki ju-

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

bilej proslavit e 29. lipnja, kada e na pro elju Vatrogasnog doma biti otkrivena spomen - plo a njihovim osniva ima: bra i Hischler. Donjodubravski vatrogasci uz redovite aktivnosti i natjecanja svaku godinu organiziraju dva zna ajna vatrogasna natjecanja: Memorijal "Mario Rusak", za djecu i mladež, te uz Dane op ine vatrogasno natjecanje s

redakcija@mnovine.hr; MEDIA pisma itatelja), K. Tomislava 2

OBILNE PADALINE pokazale sve slabosti akove ke kanalizacije

ME IMURSKE VODE ne priznaju problem

U Prešernovoj i okolnim ulicama poplavljeni podrumi

Topljenje snijega, a ne kanalizacija, krivo za visoke podzemne vode

Marijan Bogdan, dig., koji živi u Cesar evoj ulici u akovcu, upozorio je putem našeg e-maila na problem koji visoke podzemne vode stvaraju stanovnicima akovca u predjelu Prešernove i okolnih ulica. - Mi stanovnici akovca u predjelu Prešernova i okolne ulice imamo problema s izvanredno visokom podzemnom vodom. Znamo da su okolnosti nepovoljne, ali smo primijetili da ispust glavnog kolektora prema nizvodnom otvorenom dijelu kanala gotovo ne dobiva ništa s uzvodne strane, tj. ispod pruge. Istovremeno na nogostupima koji idu uz podvožnjak

voda vrije kroz pukotine na as altu. Odvodni sustav crpki za evakuaciju vode iz podvožnjaka odli no radi i to je izgleda jedini priljev vode u najuzvodniji dio otvorenoga odvodnog kanala. Budu i da mnogi koji imaju nesavršene podrume imaju ih poplavljene ili ih non-stop ispumpavaju, smatramo da nešto nije u redu. Predlažemo da do ete na teren i izvidite stanje te odmah poduzmete odgovaraju e radnje, a nama zainteresiranima objasnite što e se poduzeti i kada kako se to više ne bi ponavljalo, uputio je i poziv Me imurskim vodama Marijan Bogdan, dig.

GRA ANI UPOZORAVAJU

Marijan Bogdan, koji nas je pozvao da upozori na problem, uputio je poziv i Me imurskim vodama da na terenu izvide gdje je došlo do za epljenja kanalizacije

Napominje da je u estalost visokih podzemnih vode porasla nakon izgradnje gra evina koje kao preusmjeravaju kanalizaciju prema ure aju za pro iš avanje. Primjerice, kanalizacijske cijevi idu i ispod Medikola. - Kanalizacija akovca stara je više od pola stolje a, gra ena je prema današnjim standardima u nepovoljnim okolnostima i betonskim cijevima, koje su propusne, zbog ega se podzemne vode miješaju s otpadnim vodama, ali i pune podrume

zgrada, tako da pojedini gra ani neprestano ispumpavaju vodu iz svojih podruma. Nekada se u tom dijelu akovca zbog podzemnih voda podrumi nisu ni gradili, ali nakon izgradnje kanalizacije podzemne vode su se povukle, ljudi su mislili da je problem riješen i ponovno su po eli graditi podrume, koji su sada puni vode, jer stara kanalizacija propušta i podiže podzemne vode u podrume ku a, pojasnio nam je Marijan Bogdan iz akovca. (BMO)

Nevenko Tkal ec, dipli. ing., voditelj Odvodnje Me imurskih voda, dao je sljede i odgovor na upit stanovnika akovca u predjelu Prešernove i okolnih ulica: - Sustavom javne odvodnje Grada akovca upravljaju Me imurske vode d.o.o., koje održavaju sustav na na in da redovno vrše iš enje i otklanjanje eventualnih nedostataka kako na cjevovodima, tako i na ostalim hidrotehni kim objektima (revizijskim oknima, kišnim preljevima, precrpnim stanicama, ispustima i sl.). Dodatnom kontrolom stanja na dan 2. travnja kolektora 1, kao i

na njegovom kišnom rastere enju (gra evina iza pruge), ustanovljeno je redovno stanje unkcionalnosti sustava. Tako er normalno unkcionira i cjelokupan sustav aglomeracije akovec. Javni sustav odvodnje otpadnih voda Grada akovca nema utjecaj na razinu podzemnih voda koje momentalno poplavljuju podrume, suterene i sli no na cijelom podru ju Grada i okolice. Na razinu podzemnih voda utje u topljenje snijega, obilne kiše, utjecaj rijeka, potoka i kanala. Za dodatne in ormacije možete nam se direktno obratiti.

5. travnja 2013.

TIVNOSTI M ur a

tegoriji, odnosno 10. mjesto od 54 natjecateljske ekipe. Tijekom prošle godine veliki dio rada usmjerio se na protupožarnu preventivu, ure enje Vatrogasnog doma i poligona za vježbanje, servise vozila, dišnih i S aparata pregled hidrantske mreže, rad s djecom i mladeži te na vježbe i pripreme za natjecanje. Ova

je godina bila i izborna godina, no nije došlo do nekih ve ih promjena u rukovodstvu društva, pa tako predsjednik DVD-a i dalje ostaje Mladen Jeleni , a zamjenik predsjednika Josip Kova i .

Dobivaju najve e županijsko priznanje i slave veliki jubilej

rada i postojanja navalnim vozilima. Na skupu su iskazali zadovoljstvo odli nom suradnjom s op inskim na elnikom Marijanom Varga i Op inom, a pohvalili su se i tre im mjestom u Me imurju osvojenim u bodovanju, i to u kategoriji središnjih društava. Ovo je bila izborna skupština na kojoj je na mandat od etiri godine izabrano staro - novo vodstvo.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Predsjednik je i dalje Zlatko Ljubek, njegov zamjenik je Vinko ituš, za zapovjednika i zamjenika zapovjednika izabrani su Vladimir Žini i Mario Lisjak, tajnik ostaje Tihomir urni , blagajnik Branko Brljak, dok e njihov predstavnik u VZMŽ-u biti Željko Kova . Na skupštini je bilo ak 23 prijateljskih društava, a po-

A NOVINE (za Me imurske novine 2, 40000 akovec

Na skupštini su podijeljena uvjerenja i diplome za završene obuke za zvanja vatrogasac I. klase i ispitani vatrogasac, specijalnost za zaštitu dišnih organa te su podijeljeni kipovi vatrogasca sponzorima za državno natjecanje te zahvalnice za isto. DVD Mala Subotica ove godine obilježava 120 godina svog rada i postojanja, a za tu prigodu izdat e monogra iju društva na oko 450 stranica, u kojoj je opisan ne samo rad DVD-a Mala Subotica, ve i povijest DVD-a Benkovec i DVD-a Jur evec, koji sad ine jedinstveno društvo. Uz njih je ukratko popra en i rad DVD-a Palovec, Držimurec - Strelec, Sveti Križ, Štefanec i bratskog društva Kelemen iz Varaždinske županije. Uz vatrogasce, autor opisuje i povijest limene glazbe od osnutka pa do danas, kao i život mještana Male Subotice kroz jedno stolje e. Promocija monogra ije održat e se za Dane op ine Mala Subotica, i to 5. srpnja, a sama proslava bit e u nedjelju 7. srpnja. Najve e priznanje za svoj rad DVD Mala Subotica dobit e na sve anoj sjednici Me imurske županije, a to je Nagrada "Zrinski", koju je ovo društvo sigurno zaslužilo svojim dugogodišnjim humanim radom. (mj)

hvale na rad uz estitke novom vodstvu uputili su na elnik Marijan Varga, predsjednik VZMŽa Zlatko Orsag, zapovjednik JVP-a Grada akovca Mladen Kanižaj i Andras Lisjak, predsjednik Vatrogasne zajednice tamošnjih op ina. Prema uhodanoj tradiciji, i ovu su godinu dodijeljene statue najvatrogasac, koje su primili Robert Me imurec kao lan i uro Pa andi kao sponzor. Zahvalnice su uru ene Marijanu Vargi, ŠRD-u "Štuka", Lova kom društvu "Fazan", VT montaži, Pekari "Sjemenka" i Farmi "Muškatljin". (alf)

VATROGASNA zajednica op ina Donji Kraljevec - Gori an

Predsjednik Dragutin Glad, zamjenik Andrija Ilijaš U ponedjeljak 11. ožujka u Donjem Kraljevcu je održana izborna godišnja skupština Vatrogasne zajednice podru ja op ina Donji Kraljevec - Gori an. Predsjednik VZPO-a u novom mandatu bit e Dragutin Glad, a njegov zamjenik Andrija Ilijaš. Za zapovjednika je izabran Slavko Lopari , dok su dozapovjednici Josip Kuhanec i Marijan Blažeka. Za predsjednika Savjeta mladeži VZMŽ-a izabran je Franjo Jan ec, a za tajnika Vjeran Štampar. Izvješ e o proteklom etverogodišnjem mandatu podnio je stari - novi predsjednik Dragutin Glad. Društva su nabavljala i obnavljala sredstva i opremu potrebnu za uspješno vatrogasno djelovanje, pa je tako 2009. godine DVD Gori an nabavio novo navalno vozilo, zaštitna odijela nabavili su 2009. DVD Donji Hraš an, 2010. DVD Sv. Juraj u Trnju te 2011. godine DVD Palinovec i DVD Hodošan. 2012. godine DVD Donji Kraljevec nabavio je navalno vozilo. Kod svake nabavke opreme i vozila inancijski je iz premije osiguranja potpomogao i VZMŽ. U dogovoru svih društava svake je godine jedno društvo bilo organizator natjecanja djece i seniora. (i)

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS urednik@mnovine.hr; br. tel. 040/323-601

Umjesto postupka legalizacije, idem u pravnu bitku! - Veseli me injenica da Vi novinari promi ete istinu u službi malog ovjeka, tako da njegov glas može doprijeti do svih gra ana ove zemlje koji ne mogu ostvariti svoja prava da se ne prepuste apatiji i o aju ve da u svojim naumima ustraju do kraja. Sve moje nevolje po inju kada je druga strana radila drugu parcelaciju bez moje nazo nosti i tom prilikom je geodet (ne navodimo u pismu ime i prezime, op. red.) krivotvorio službeni dokument, a sve to sam saznao prilikom provo enja moje interne istrage u preloškom katastru. Doduše, ja sam kasnije dobio pisano rješenje o parcelaciji iz kojeg se nije dalo naslutiti o njihovim monstruoznim namjerama. Taj postupak je ra en još

davne 1998. god. i sve je bilo u redu do 2003. god., kad mi je druga strana htjela nasilno u i u posjed na moju nekretninu tvrde i da je taj dio parcele njihov. Ja odlazim u preloški katastar i na katastarskoj skici uo avam nepostoje e stanje. Na pisanom rješenju iz 1998. god. nije bilo nikakve promjene u odnosu na parcelaciju iz 1984. god. koja je odgovarala stanju u naravi i potpisana od strane mojih roditelja da se slažu sa stanjem me a na terenu. Za mene nastaje šok kad uo avam drugu me u, koja izi ki ne postoji, a koja je ucrtana prilikom druge nelegalne parcelacije i k tome je bila ucrtana nepostoje a gra evina na mjestu gdje se nalazi sasvim drugi objekt.

Pokušavao sam da se ispravi krivotvoreni dokument, ali bezuspješno. Nakon toga pokre em sudski spor na OS Prelog da se ispravi nepostoje e stanje. Proces je opstruiran na sudu sve dok napisao lanak i dao ga u novine o njihovim referencama i nakon toga sutkinja dobiva packe, a slu aj je proslije en na OS akovec. K tome vodi se i postupak protiv mene za izricanje privremene mjere, tj. da mi zabrani korištenje moje nekretnine u montiranom procesu i smišljeno donosi presudu protiv mene, ali ja sam se žalio na višu instancu pa su ‘polomili zube’. U akove kom OS je donesena presuda u moju korist za nepunih godinu dana, odnosno u 1. mj. ove god., no doduše još nije pravomo na jer

se druga strana žalila, ali bez ikakvih pravnih argumenata. I ja se nalazim me u brojnim gra anima RH koji nemaju legalizirane objekte, ali mi u ovom trenutku ne pada ni na kraj pameti da to u inim u instituciji koja je mi je u inila nemjerljivu štetu u svakom pogledu pa idem u odlu uju u pravnu bitku do kraja i uop e ne želim priznati kredibilitet ovog sustava. Zbog svega navedenog održat u pressicu, te u Vas o tome obavijestiti na vrijeme. Božidar Šimunkovi Cirkovljan NAPOMENA Poštovani itatelji! Redakcija zadržava pravo skra ivati pisma, komentare i reakcije.

Stanko Trstenjak iz Marofa s doma inima sajma

U DUBROVNIKU održan sajam zdrave hrane

Me imurci se predstavili izvornim proizvodima Iz Dubrovnika s 10. mediteranskog sajma zdrave hrane radosno i zadovoljno se vratilo deset me imurskih izlaga a koji su se sa svojim proizvodima predstavili potroša ima i partnerima u Dubrova ko neretvanskoj županiji. Izvorni doma i proizvodi Bernarde Orehovec, Stanka Trstenjaka, Lucije Škvorc i svih me imurskih izlaga a, tikvino ulje, pekmezi, marmelade, kruh od koprive i

razni drugi proizvodi, krasili su me imurski štand, koji su dodatno obogatili lanovi Udruge kuhara Me imurske županije, predvo eni vrhunskom majstoricom Sla anom Herman. Na sajmu je sudjelovalo više od 300 izlaga a s podru ja bivše države, a me imurski predstavnici sklopili su nove poslove i poznanstva. Put i sudjelovanje na sajmu platila je Me imurska županija. (sm)

Štand obitelji Orehovec obišli su skoro svi posjetitelji

ME IMURSKI SUVENIRI u Opatiji

Prodajna izložba uz prvu turu turista Me imurski obrtnici ve nekoliko godina unazad svoje suvenire pokušaju plasirati turistima uz jadransku obalu. Zbog toga su sudjelovali i na desetoj prodajnoj izložbi suvenira Hrvatske “Kvarner EXPO 2013.“ u Opatiji, uo i Uskrsa. Važnost promocije svojih suvenira i putem prodajne izložbe u Opatiji shvatilo je šest me imurskih izlaga a koji su izlagali na zajedni kom prostoru Obrtni ke komore Me imurske županije. Posjetitelji mogu vidjeti umjet-

ni ku keramiku Keramike “Vrbanec“ iz Ma kovca, unikatne svilene marame Studija “Peter“ iz Svete Marije i zidne satove napravljene od gramofonskih plo a akove kog obrta “Studio obscura“. B unique iz akovca predstavlja novu kolekciju svilenih marama, OPG “Petkovi “ iz Šenkovca likere i vo ne rakije, a Bister iz Domašinca originalno koš i no (bu ino) ulje. Nastup je organizirala i su inancirala Obrtni ka komora Me imurske županije. (BMO)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. travnja 2013.

UDRUGA proizvo a a bu inog ulja Hrvatske

Premium - znak vrhunske kvalitete bu inog ulja PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Fiskalne blagajne zadržale prodava e kod ku e Prva travanjska srijeda na akove kom placu i sajmu mora što prije u zaborav, jer ništa nije bilo kako treba. Loše vrijeme ostavilo je trag na ambijentu, a fiskalne blagajne koje od 1. travnja trebaju imati prodava i ostavile su upravo prodava e kod svojih domova. Ili su doma ostali dok ne nabave blagajne i steknu uvid u njihov rad ili da potpuno odustanu od prodaje na placu i sajmu. Ono malo ljudi što je bilo na placu više je komentiralo i psovalo onoga koji je blagajne uveo, jer smatraju kako u ovim teškim vremenima nije pametno ljude mu iti s blagajnama. U skromnoj

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- šampinjoni 22 kn/kg - bukova e 25 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - jabuke 3 do 8 kn/kg - grah 22 kn/kg - kiselo zelje 16 kn/kg - jaja 1,20 kn/kom - mo ka 80 kn/kom - sjekira 100 kn/kom - kukuruz 1,80 kn/kg

ponudi najviše je bilo jabuka, mrkve, zelja, salata, zatim alata za obavljanje proljetnih radova te drva za ogrjev i opreme za piknik. (S. Mesari , Z. Vrzan)

- Glavni cilj uvo enja znaka je omogu iti proizvo a ima bu inog ulja da na osnovi standardizacije proizvodnje imaju vjerodostojnost na Udruga proizvo a a bu i- tržištu za kvalitetu svojeg proizvoda, a potroša ima daje sigurnost nog ulja Hrvatske donijela je u provjerenu kvalitetu kupljenog proizvoda

pravilnik o korištenju znaka kvalitete "Premium" za bu ino ulje vrhunske kvalitete. U sklopu pravilnika o bu inom ulju usvojena je kontrolna dokumentacija kojom je utvr en na in kontrole proizvodnje bu inog ulja, te taj sustav kontrole jam i kontroliranu kvalitetu bu inog ulja. Glavni cilj uvo enja znaka kvalitete "Premium" je omogu iti proizvo a ima bu inog ulja da na osnovi standardizacije proizvodnje imaju vjerodostojnost na tržištu za kvalitetu svojeg proizvoda, prepoznatljivu zemljopisnu izvornost te tržišnu zašti enost, a potroša ima pružanje sigurnosti u provjerenu kvalitetu kupljenog proizvoda. Stvaranjem prepoznatljivog znaka na ambalaži bu inog ulja šalje se potroša ima jasna poruka o proizvodu u iju je proizvodnju ugra ena kvaliteta bu inih koštica s hrvatskih polja i standardizirani postupak proizvodnje ulja, te sa na taj na in želi potroša ima omogu iti da kupnjom proizvoda ozna enih tim znakom kupe kvalitetan, prepoznatljiv i cijenom konkurentan proizvod proizveden u Hrvatskoj.

Uljara "Bister" iz Domašinca zaslužuje i želi Premium znak na svojoj ambalaži

Uvjeti i na in dobivanja znaka Za dobivanje znaka potrebno je na obrascu Udruzi bu inog ulja Hrvatske podnijeti zahtjev za korištenje znaka vrhunske kvalitete bu inog ulja "Premium". Ako su ispunjeni svi traženi uvjeti pravilnika, Upravni odbor udruge donosi odluku o dodjeli prava na korištenje znaka "Premium". Korisnik znaka obvezan je prihvatiti i dopustiti kontro-

Za dobivanje znaka "Premium" bitno je da su koštice ubrane na hrvatskim poljima

lu koštica i ulja u svojim objektima, parcelama i cjelokupnoj proizvodnji. Naknada za korištenje znaka je 1.000 kuna, kada se radi o vlasnicima uljara za proizvodnju bu inog ulja i 500 kuna kada se radi o proizvo a ima ulja koji nemaju vlastitu uljaru. Pravo korištenja znaka stje e se nakon potpisivanja ugovora, a ugovor se potpisuje na pet godina, uz mogu nost produljenja. Jednako tako postoji mogu nost oduzimanja znaka "Premium", i to u primjerima kada kontrola utvrdi da je došlo do nepoštivanja pravilnika i kada se ne ispunjavaju obveze. Me imurski uljari s kojima smo razgovarali rekli su kako su zainteresirani za dobivanje znaka te da e podnijeti zahtjeve za dobivanje znaka koji e biti istaknut na

Moslavac 0,75L butelja

AKCIJSKA CIJENA

15 kn

do isteka zaliha Vinoteka Čakovec, Josipa Kozarca 15, tel.: 040 395 850

ambalaži, premda to iziskuje odre ene dizajnerske zahvate na postoje oj ambalaži. Me utim, kažu, lijepo i dobro je imati prepoznatljiv znak na svojemu proizvodu, poglavito u trenutku kada e Hrvatska postati lanicom Europske unije i kada je važno s kakvim proizvodom i oznakom se pojaviš prvih dana na EU tržištu.

SVETI Martin na Muri

Uzgoj bobi astog vo a zagolicao nazo ne Op ina i Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri organizirali su predavanje o uzgoju bobi astog i jagodi astog vo a, koje je održala dipl. ing. agronomije Jasminka Peri iz tvrtke "Fragaria Zagreb". Interes je pokazalo 50-ak lanova i gra ana s podru ja svetomartinske i susjednih op ina te su mnogi najavili i sklapanje ugovora. Ljude najviše zanima uzgoj borovnice, maline, kupine i aronije, dok je za jagodi asto vo e zanimanje nešto slabije, premda interes Fragarije i tržišta postoji. Kreditiranje i sadnice osigurava Fragaria, koja i kreditira podizanje nasada. Predsjednik udruge Mladen Dobrani lanstvo je obavijestio o stru nom putovanju u Roviš e kod Bjelovara, gdje e im doma in biti tamošnja vo arska udruga. (sm)

5. travnja 2013.

Protuletje nam dohaja, ves svet mu se veseli.

Neke posebne trajnice Prošle smo godine u ovo vrijeme nemilice zalijevali. Kad smo pravili gredice za cvije e, zemlja se od suhosti 'prašila'. Sad nije tako. Sad je druk ije. Ne možemo je prekopati zbog vlažnosti. Ali i takvu zemlju mi vrtlari volimo. Samo nek nije prekrivena snijegom, mi ve znamo kako emo. Evo trajnice pamte i ono prošlo i ovo sad prolje e. Pamte i u sebi rade prosjek. A on je divna, vlažna zemlja s mirisom na trajanje. Božuri (vrste i kultivari roda Paeonia) cijene se zbog svojih lijepih cvatova koji od kraja prolje e i po etka ljeta do sredina ljeta obrub ispunjavaju nježnim bijelim, ruži astim i crvenim bojama. Cvatova božura ima od jednostrukih do višestrukih ili anemonastih oblika (sa širokim vanjskim laticama i mnoštvom petaloida u središtu) i mogu biti mirisni. Cvatovi su dobri za rez. I listovi božura su upadljivi, u mladosti po esto bron ano prošarani, a u jesen živahno crveni. Osim raznolikih hibrida za obrube, postoje manje privla ne vrste te drvoliki božuri (kultivari vrste P. Suffruticosa), ostvoreni grmovi vi-

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ši od dva metra. Božuri su dugotrajne biljke koje ne valja uznemiravati jer ne vole presa ivanje. Ako grmove treba iskopati i razdijeliti, inite to u jesen ili u rano prolje e, prije nego krenu. Plamenci za obrube( kultivari vrsta Phlox maculata i P. Paniculata.) od sredine do kraja ljeta pro injena su i veli anstvena glavna uporišta zeljaste gredice. Njihove kupolaste ili stožaste metlice cvjetova, nerjetko istan ana mirisa, stvaraju se u bijeloj, ruži astoj, crvenoj i grimiznoj boji, a mnoge imaju kontrastna okca. Neki kultivari imaju upadljive, prošarane listove. Plamenci uspijevaju na suncu ili djelomi noj sjeni te u dobro ocjeditim tlima bogatim humusom. Visokim varijetetima može zatrebati potporanj.

Da biste dobili ve e cvjetove, u prolje e kada biljka dosegne približno etvrtinu svoje kona ne visine, smanjite broj stabljiki tako da dekaptirate najslabije mladice. Da produljite cvatnju, kada cvjetovi uvenu, odrežite središnji dio cvjetne glavice i postrane mladice potaknite na cvatnju. Kada biljke u jesen ocvatu, režu se do razine tla. Penstemoni su pro injene i pouzdane trajnice za obrube, koje vrlari cijene zbog dugih grozdova cvijetova nalik onima u pustikare. Mogu se nabaviti mnogi kultivari, u bojama, od bijele, pastelno i intenzivno ruži aste, toplocrvene poput trešnje, pšosve modre i zagasito grimizne. Mnogi cvijetovi imaju istaknuta bijela grla ili isprugana drugim bojama. Penstemoni obilno cvatu ljeti, ali dobar se izgled može produljiti tako da se biljkama redovito uklanjaju ocvali cvjetovi. Neki viši kultivari mogu imati korist od podupiranja. Penistemoni dobro

uspijevaju na dobro ocjeditim tlima, bolje na punom suncu jer neki nisu posve otporni. Za jakih zima bilje bi trebale prezimiti u hladnome plasteniku. Biljke e vjerojatnije prezimjeti mraz uzgajaju li se na zašti enom mjestu u dobro ocjeditome tlu. Pakujci (Aquilegia), poznati kao i kolumbine, me u najomiljenijim su otpornim trajnicama. Po esto se smatraju biljkama savršenima za seoski vrt, uspijevaju na vlažnim, ali dobro ocjeditim, sun anim mjestima i pogodne su za uzgoj na obrubima, kamenjarima, prošaranoj sjeni, a služe i za popunjavanje izme u grmova koji cvatu ljeti. Ve ina su dražesne pro injene biljke razdijeljenih listova koje krajem prolje a i ljeti nadvisuju uzastopni nježni, zvonasti cvjetovi, obi no s ostrugama koje se razlikuju bojama od svijetlo do tamno modre, grimizne do gotovo crne, tamnocrvene do ruži aste, te naran aste, žute i bijele. Mnogi su dvobojni, a neki imaju skladne višestruke cvijetove. Pakujci se obi no uzgajaju iz sjemena, koje obilno stvaraju, a kada se utvrde skloni su samoosjemenjivanju, premda ve ina ne e odgovarati roditeljskoj vrsti. Budite dobri, volite sve vrtove! Lijepi pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan 8-19h, subota 8-12h, nedjelja 8-9h - poziv za hitne slu ajeve na tel. 363-801. PRE-

LOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA:

Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Nebjelan evinasti dušik u hranidbi krava utjecaj na plodnost i reprodukciju Spojevi nebjelan evinastog dušika (NPN spojevi) ubrajaju se u sirove bjelan evine iako ne sadrže aminokisaline. Naime u buragu preživa a pretvaraju se u bjelan evine buragovih mikroorganizama koje s digestom iz buraga dolaze u crijevo i probavljaju se kao prave bjelan evine. Dodavanje uree i drugih NPN spojeva u zamjenu za bjelan evine u hranidbi goveda uglavnom je dobro poznato. Ve ina buragovih mikroorganizama treba za život i reprodukciju amonijak, jednostavne duši ne spojeve i lako topive i razgradive bjelan evine. Na taj na in urea i NPN spojevi (uz dovoljno ugljikohidrata i hlapivih masnih kiselina), preko sinteze mikrobnih bjelan evina u buragu mogu poboljšati konverziju hrane i racionalnije iskorištavanje bjelan evina u hranidbi goveda. Goveda su prema tome manje ovisna o koli ini i kvaliteti bjelan evina u hrani nego druge životinje s jednodijelnim želucem, jer pretvaraju NPN spojeve u mikrobne bjelan evine. Uz to, višak amonijaka koji se resorbira u krv pretvara se u jetri u ureju koja neprestano kruži u organizmu goveda smjerom: burag-krv-jetrakrv-slina-burag i služi kao pokretna rezerva dušika za novu sintezu mikrobnih bjelan evina u buragu. Recikliranje uree ima tako posebnu vrijednost za životinje koje ne primaju dovoljno bjelan evina u hrani, što za neko vrijeme može pokrivati nedostatak bjelan evina. Amonijak je tako, neovisno o porijeklu glavni sastojak buragova sadržaja, vrlo zna ajan za buragove mikroorganizme i sintezu mikrobnih bjelan evina. Ra una se da tre ina

buragovih mikroorganizama treba isklju ivo amonijak kao esencijalni izvor dušika. To je osnova na kojoj se temelji uporaba uree u sto noj hrani. Me utim, za širu uporabu u hranidbi goveda velika je smetnja što urea vrlo brzo hidrolizira i ve pola do jedan sat poslije hranjenja nalazi se u buragu vrlo visoka koncentracija amonijaka. To je veliko optere enje za buragove mikroorganizme, a zbog brze resorpcije dolazi do nagomilavanja amonijaka u krvi što uzrokuje ponekad razna oboljenja kao: kataralne upale sluznica dišnih i reproduktivnih organa, oboljenja jajnika, smetnje u plodnosti i reprodukciji. U cilju spre avanja visoke koncentracije amonijaka i uree u krvi i otrovanja ureom, ne smije se davati urea otopljena u vodi, a tako er ne treba upotrebljavati istu poljoprivrednu ureu za sto nu hranu. Osim ureje, koja se brzo razgra uje do amonijaka, a u ve im koli inama daje obroku gorak okus, danas se na tržištu sre e ve i broj amoniziranih proizvoda(škrobamid, amonizirani rezanac še erne repe, amonizirana melasa), kod kojih je amonijak posebnim tehnološkim postupkom vezan na supstrat-nosa , te se iz njih amonijak poželjno sporije osloba a. Za sto nu hranu treba upotrebljavati samo tzv.“vezanu ureu“ (uree s usporenim osloba anje amonijaka) što je kod nas u injeno s Benuralom S. Urea je u Benuralu S izi ki vezana s Benalom (posebno obra ena prirodna glina bentonitnog porijekla) koji ima sposobnost privremenog vezanja u suvišku stvorenog amonijaka, što omogu ava da sinteza mikrobnih bjelan evina iz amonijaka te e u buragu jednakim intenzitetom kroz itavo razdoblje izme u obroka. Tre-

ina ukupnih bjelan evina osnovne krme može biti iz nebjelan evinastog dušika (uree). To zna i, da krava 650 kg tjelesne težine mogu dobivati oko 130-160 g uree/dan ili sli nih spojeva nebjelan evinastog dušika (oko 300360 g Benurala S). kod toga se ra una , da 100 g ureje ima ekvivalent vrijednosti oko 280 g sirovih bjelan evina. Ureja i lako topljivi NPN spojevi su gotovo potpuno podložni mikrobnoj fermentaciji u buragu dok ostale bjelan evine prolaze manje ili više nerazgra ene kroz burag u niže dijelove crijeva. Stoga mikrobiološku aktivnost u buragu treba u osnovi održavati lako topljivim i probavljivim sirovim bjelan evinama, NPN spojevima i ureom, a ostvarivo je ako krmni obroci sadrže dovoljnu koli inu ugljikohidrata , energetskih tvari i minerala potrebnih za sintezu novih aminokiselina i mikrobnih bjelan evina. Mogu nost dodavanja uree i NPN spojeva i sinteza mikrobnih bjelan evina u buragu ovise zna ajno o koli ini i kvaliteti ugljikohidrata, posebice škroba. Treba objektivno sagledati vrijednost uree i spojeva nebjelan evinastog dušika u hranidbi goveda, kao (hrane za buragove mikroorganizme) u okviru izioloških potreba goveda i gospodarskoga interesa za dohotkom. Na primjer mlada proljetna i dobro gnojena trava sadrži oko 50 % amonija nih spojeva i nedozrelih bjelan evina od ukupnih sirovih bjelan evina. Tijekom vegetacije u starijoj travi smanjuju se amonija ni spojevi do 20%. Prosje no se može ra unati da trava sadrži oko 35% spojeva nebjelan evinastog dušika od ukupnih sirovih bjelan evina. Uz pretpostavku da 50 kg svježe trave sadrži oko 1.500 g sirovih bjelan evina i da je u njoj samo tre ina

nebjelan evinasti dušik(500 g sirovih bjelan evina), u travi se nalazi ekvivalent kao 180 g „vezane uree“. Trava stoga poti e razvoj buragovih mikroorganizama i stvaranje mikrobnih bjelan evina, ali uz to se pove ava koncentracija amonijaka i uree u krvi krava, smanjuje se postotak bjelan evina i pove ava uree u mlijeku, javljaju se smetnje u funkciji jajnika , slaba plodnost i reprodukcija krava. Sve se to pripisuje visokoj muznosti krava iako su uzroci mnogo složeniji i u svezi s koli inom i kvalitetom bjelan evina. Velika koli ina uree u mlijeku dobar je pokazatelj kvalitete krmnih obroka krava. Ve i postotak uree ukazuje da je u krmnim obrocima previše bjelan evina , nitrata, amonijaka i drugih NPN spojeva i da nedostaje energije. Prema tome o ito je da uz ve u koli inu trave ne treba dodavati NPN spojeve, ureeu pa ni BENURAL S , jer sama trava sadrži u suvišku spojeve nebjelan evinastoga dušika. Ostala krmiva , kao i bjelan evine za visoku muznost , gravidnost i u razdoblju gonjenja moraju biti kvalitetna s esencijalnim aminokiselinama, primjerice iz sojine, suncokretove i repi ine sa me. Vrlo dobar u inak na plodnost ima i dodavanje posija, naro ito u razdoblju poslije teljenja , jer poti u sazrijevanje folikula na jajnicima, pojavu gonjenja i oplodnju. Dakle, ako su urea , BENURAL S i drugi spojevi nebjelan evinastoga dušika u ograni enim koli inama, samo za potrebe buragovih mikroorganizama ne e nepovoljno utjecati na zdravlje, plodnost reprodukciju krava. Vedran Trogrli dr.vet.med.

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 VELIKI IZBOR LUKOVICA CVIJE A i SADNICA

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

mu lt i me d ijskom prostor u Muzeja “Croata Insulans”, odnosno Kulturnog centra Grada Preloga, u utorak je predstavljen 15. broj satiri nog i šaljivog lista “Pika ”, koji izlazi 1. travnja. List “Pika ” ima veoma dugu tradiciju u Prelogu, a potje e još iz me uratnih vremena.

ŽUPNA CRKVA Svetog Nikole biskupa akovec

Sve ane svete mise devetorice jubilaraca Na blagdan Uskrsnog ponedjeljka u akove koj župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa osmorica franjevaca i jedan dijecezanski sve enik proslavili su 40. obljetnice sve eni ke službe. Jubilej su proslavili fra Stanko Belobrajdi , župnik i gvardijan u akovcu, fra Lucije Jagec na službi uVaraždinu, fra Marijan Glamo ak u službi

u Slavonskom Brodu, fra Daroslav Miklauši iz Be a, fra Petar Kinderi iz Krapine, fra Josip Tzrstenjak iz Linza, fra Nikola Vukoja iz Samobora, fra Franjo Tomaševi iz Karlovca i vele asni Josip Horvat, nekadašnji župnik u Selnici, a sada sve enik u mirovini. S jubilarcima su se radovali i brojni vjernici okupljeni na svetoj misi. (sm)

Dan narcisa obilježen i u Domašincu Drugu godinu u nizu lanovi HNS-a, podružnice Domašinec, nositelji su humane akcije povodom Svjetskog dana borbe protiv raka dojke. Samoj provedbi akcije priklju ili su se i lanovi op inske organizacije HSS-a te Udruga žena “Poto nica” Domašinec, koje su i ina e poznate po humanitar-

nom djelovanju i aktivnostima. Mještani Domašinca i okolnih naselja rado su se odazvali akciji te dobrovoljnim prilozima pridonijeli njezinom uspjehu. Usprkos teškoj situaciji u kojoj se ve ina ljudi nalazi, još postoji ona humana crta u mnogima koji su spremni pomo i kad je to potrebno.

Dvadeset i etiri stranice pune šale, satire i karikatura Predstavljanje je vodio Željko Soka , koji je na zanimljiv na in prezentirao list “Pika ”, pozivaju i nazo ne za govornicu. Potom je svaki od sudionika svojim anegdotama i komentarima izrekao što mu zna i Pika . Posebno su pozdravljeni Ivan Haramija Hans i Stjepan Grade ak, ali i drugi koji su sudjelovali u izradi lista, a koji su bili lanovi ure iva kog odbora Pika a s po etka 70-ih godina. Uz ostale priloge, list donosi vijest da su ribolovci ŠRD-a “Glavatica” ulovili novu vrstu ribe na Dravi, koja je nazvana ribopajca, jer ima riblje tijelo i pajcekovu glavu. Pika je i ove godine izašao na 24 stranice pune šala, satire i karikatura, naravno, bez cenzure, te se može nabaviti besplatno, a uredio ga je novinar Ivica Beti. Gra i ki urednici lista jesu Maja i Stjepan Naran a. Pika je tiskan u 1.500 primjeraka, a nakladnik je Grad Prelog, koji inancira tiskanje

5. travnja 2013.

U PRELOGU predstavljen novi broj humoristi ko - satiri nog lista

U Dravi uhva ena

križanac ribe i

Oni su “krivi“ za još jedan broj

Karikaturist Ivan Haramija Hans u Pika u je preporu io svima solidnu duhovnu pripremu za izbor dvanaest apostola u Europski parlament tog lista iji je prvi broj izašao još davne 1939. godine. Predstavljanju Pika a bilo je nazo no stotinjak gra ana i gostiju. Nazaobilazni Ivan Ha-

ramija Hans, svjetski poznati karikaturist iz Preloga, nije odolio da se ne našali i ovaj put, estitao nam je – Boži . Kad smo ga pitali je li se mož-

da zabunio, odgovorio je kratko: - Pa vidite kakvo je vrijeme vani.

Najvažnije: kontinuitet izlaženja Gradona elnik Preloga Dragutin Glavina je stoga, sudjeluju i u predstavljanju, ne slu ajno naglasio da je najvažnije što je zadržan konti-

OLDTIMER KLUB “Me imurje” prkosi i lošem vremenu

Otvorena nova sezona me

Generacija se ne da, još su u prometovanju

Otvorenje ovogodišnje oldtimer i motociklisti ke sezone na Uskrsni ponedjeljak imali su lanovi Oldtimer kluba “Me imurje”, i to tradicionalno u Svetom Martinu na Muri. Nakon što su se okupili na Trgu svetog Martina, lanovi kluba, predvo eni svojim predsjednikom Feranjom Belovi em, bili su na svetoj misi u svetomartinskoj župnoj crkvi. - To što sezonu zapo injemo svetom misom jest iz razloga što su skoro svi lanovi vjernici te što sudjeluju u prometu kao ugroženi sudionici, pa im je u naravi pomoliti se Bogu i

zamoliti ga za zaštitu u svim trenucima, kaže Belovi . Svetu misu služio je doma i župnik vele asni Ivan Herceg, koji je nakon misnog slavlja ispred crkve blagoslovio voza e i vozila te svima zaželio sretnu i uspješnu sezonu. Isto je u inio i op inski na elnik Franjo Makovec, a potom su svi zajedno pogledali smotru kuburaša, udruge “Prva kubura” iz Višnjice. Program je nastavljen panoramskom vožnjom kroz naselja župe i op ine Sveti Martin na Muri, te druženjem svih sudionika u Seoskom turizmu “Gori anec”. (S. Mesari )

OSNOVNA ŠKOLA STRAHONINEC

Proljetno – uskrsne radionice i sajam za pomo potrebitima Iako su temperature još dobrano zimske, uz tek pokoji tra ak sunca, kalendarski nam je prolje e stiglo, a u enici nižih razreda Osnovne škole Strahoninec pozdravili su ga prigodnim programom. Poželjeli su prolje u dobrodošlicu u naš kraj, ali ga isto tako zamolili da nam pošalje koji Celzijevih stupanj više, kako bismo mogli svi uživati u njegovoj toplini. Budu i da je i Uskrs

ve kucao na vrata, oni su na uskrsnim radionicama koje su uslijedile izra ivali ukrase koji su se prodavali na školskom sajmu. Njima su se priklju ili i u enici viših razreda. Svi su se dobro zabavili, a posebno je bitna i humana nota jer se prikupljenim sredstvima na sajmu pomaže roditeljima slabijega imovinskog stanja putem su inanciranja u eni kih školskih potreba. (mz)

Fi ek je zdrav kak lav i ne da se s ceste

DKW union iz 1962. godine, Ivana Novaka iz Murskog Središ a, najnoviji je u ergeli me imurskih oldtimera

5. travnja 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HUMANITARNA UDRUGA “FIJOLINA”

a ribopajca:

pajceka nuitet izlaženja, u emu je najviše pomogao Grad Prelog, ali i brojni suradnici sa svojim prilozima. O listu su govorili i dožupan Matija Posavec, zamjenik gradona elnika Ljubomir Kolarek, zamjenik predsjednika Turisti ke zajednice Grada Preloga Ivan Grade ak, na elnik Policijske postaje Prelog Ivan Soka , zatim Stjepan Grade ak, Ivan Haramija Hans, Petar Novak te Milan Logožar. Ivica Beti, u svojst vu urednika Pika a, izrazio je Gradu Prelogu zahvalu što omogu uje i podržava izlaženje toga vrijednog lista, jednog od rijetkih humoristi no - satiri nih listova koji se do danas uspio zadržati na podru ju Republike Hrvatske, te zahvalio autorima koji su dali svoje priloge bez naknade. U povodu predstavljanja lista održana je u istom prostoru i izložba karikaturista koji su sudjelovali u kreiranju Pika a. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

“PIKA ”

se dobro drži usprkos krizi i recesiji

Predstavljanje Pika a u novim prostorima Kulturnog centra Grada Preloga

akov anka Martina Le ek nova predsjednica U etvrtak 28. ožujka održana je skupština Humanitarne udruge “Fijolina”. Nenad Peršak mjesto predsjednika u Udruzi prepustio je mla ima i krenuo raditi na novom humanitarnom projektu, Fijolinafestu, festivalu dobrote i dobrih vibracija. Glavni cilj festivala prikupljanje je nov anih sredstava za potrebitu djecu, a planira se organizirati po uzoru na nekadašnji Zagrebfest. - Za takav festival bit e potrebna i potpora svih medija na ovom podru ju te društveno politi kih struktura, što je i glavni preduvjet da se ovaj festival dobrote i ostvari, naglasio je Peršak.

Upravljanje predano mladima

Svi itaju Pika

Na sastanku skupštine jednoglasno je za predsjednicu izabrana 25-godišnja studentica Martina Le ek iz akovca, a za njenu zamjenicu Suzana Herceg iz Nedeliš a. Tajnica i dalje ostaje Danijela Kova iz akovca. Upravni odbor Udruge proširen je s nekoliko

Nova dopredsjednica Suzana Herceg, nova predsjednica Martina Le ek i tajnica Danijela Kova

lanova. Tako su u Upravni odbor, bez prava glasa zbog svojih godina, ušli Matija Bogdan, 17 g., iz Vu etinca, Danijel Herceg, 17 g., iz Nedeliš a, te s pravom glasa Ana Marija Babi , 22 g., iz akovca, Vladimir Košir iz Strahoninca, Ljiljana Marcinjaš iz akovca te dosadašnji predsjednik Nenad Peršak iz akovca. Tako se ispunilo obe anje Nenada Peršaka koji je rekao da je jedan od glavnih ciljeva Udruge predati upravljanje mladima, jer vjera u mlade je vjera u bolju budu nost. Na samom po etku skupštine predo eno je inancijsko izvješ e te

imurskih oldtimera Martina Le ek s lanovima glazbenog sastava Kom3dija: Marinko Marciuš (bubnjevi) i Miloš Rok (klarinet, klavijature)

je izglasovan iznos lanarine od 60 kuna godišnje.

lan Udruge i sastav Kom3dija Pored novih mladih lanova, lanstvo u Udruzi potpisali su i lanovi glazbenog sastava Kom3dija koji pripremaju, povodom pet godina postojanja, organizaciju humanitarnog koncerta na kojem e prikupljati donacije za potrebitu djecu o kojoj brine Humanitarna udruga “Fijolina”, tako da e veliki broj lanova Fijoline 16. svibnja organizirano autobusom oti i u Zagreb kako bi ih bodrili. Na samom kraju, Nenad Peršak je zahvalio svim ljudima dobre volje koji su sudjelovali u izgradnji temelja Udruge i na taj na in pomogli djeci. Zahvalio je i svim pjeva ima, plesnim skupinama, KUD-ovima koji su sudjelovali na humanitarnim koncertima, udruzi “VenoaArt”, udruzi “Umije e življenja”, volonterima i volonterskom uredu Me imurja, Socijalnoj zadruzi “Humana Nova” te svim donatorima Fijoline i svim ljudima dobre volje koji su na bilo koji na in pomagali u prvoj godini postojanja Udruge.

Poziv na “Dane otvorenih vrata srednjih škola” 6. travnja - akovec 13. travnja - Prelog Pintari ev mercedes slovi za ljepotana me u oldtimer vozilima

Srednje škole iz Me imurske županije pozivaju u enike 8. razreda svih osnovnih škola i njihove roditelje na “Dane otvorenih vrata srednjih škola” Prema najavama iz nadležnog ministarstva po etkom travnja u enicima 8. razreda bi e omogu en pristup na stranice www.upisi.hr za elektroni ki upis u 1. razrede srednje škole. Kako bi u enici i roditelji dobili što više kvalitetnih informacija prije odabira budu eg zanimanja, jekom subote 6.travnja 2013. godine u vremenu od 8.00 - 12.00 sa , sve srednje škole koje imaju sjedište u gradu akovcu otvaraju vrata svojih u ionica i specijaliziranih laboratorija svim potencijalno zainteresiranim u enicima iz osnovnih škola. U subotu 13. travnja 2013. godine s is m ciljem zainteresirani u enici i roditelji pozivaju se u Srednju školu Prelog. Obavještavamo u enike i roditelje da je s prijevoznicima „Rudi-Expressom“ i „Jakopi “ d.o.o. Me imurska županija dogovorila besplatan prijevoz u enika i nastavnika za subotu 6. travnja 2013. u vremenu od 8,00 do 12,00 sa za srednje škole sa sjedištem u akovcu , a za Srednju školu Prelog u subotu, 13. travnja 2013. u vremenu od 9,00 do 12,00 sa . Za besplatni prijevoz mogu se koris svi autobusi prema voznom redu za subotu koji prometuju na podru ju odre enih osnovnih škola, a mo i e ga koris u enici i nastavnici prema popisima koje e ovjeri osnovne škole.

S ovom corvettom bi se mnogi slikali

“Starci” na dva kota a

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2013.

Žarko (27) i Dijana (37) Puklavec iz Ivanovca dobili su Izaka, ro enog 21. ožujka.

Ljerko (33) i Suzana (30) Horvat iz Pribislavca dobili su k erkicu Anu Mariju, ro enu 1. travnja. Kod ku e imaju Andreasa (14), Viktoriju (8) i Emu (6).

5. travnja 2013.

Miro (28) i Jasmina (30) Oršuš iz Kotoribe dobili su sina Borana, ro enog 18. ožujka. Imaju i šestogodišnjeg Kemala.

FOTKAJMO NAJMLA E

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županij-

ske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom. Ukoliko to nije mogu e, šaljite nam svoje bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži. Javite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@mno-

vine.hr ili urednik@mnovine.hr. Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC

akove koj Pedijatriji doniran neurofeedback terapijski ure aj “Izvor” je stru na publikacija namijenjena širem krugu itatelja

ASOPIS “Izvor”

Predstavljen prvi broj besplatnoga stru nog asopisa Županijske bolnice akovec U biblioteci akove ke Županijske bolnice predstavljen je prvi broj Izvora. Rije je o publikaciji Županijske bolnice akovec namijenjenoj širem krugu itatelja, pisanoj jednostavno, ali stru no, u korak s najsuvremenijim saznanjima iz medicine. Prema rije ima ravnatelja bolnice dr. Dragutina Kopasi a, inicijator pokretanja ovog asopisa, koji bi trebao pomo i još boljoj komunikaciji medicinskog osoblja i pacijenata, jest dr. med., spec. interne medicine i voditelj Odsjeka endokrinologije i dijabetesa Andreja Mari . asopis je nastao kao plod entuzijazma, dobre volje i slobodnog vremena nas medicinara, kazala je dr.

Mari . - Zahvaljujem na podršci ravnatelju, a kolegama lije nicima i sestrama na velikom odazivu u pisanju lanaka. Naime, željeli bismo ovom publikacijom pove ati znanje o prevenciji pojedinih bolesti i o tomu kako što ranije prepoznati simptome pojedinih bolesti, ali i približiti razli ite opcije lije enja i dijagnostike razli itih oboljenja. Izvor je besplatni asopis koji e se distribuirati po bolni kim odjelima, uskoro se o ekuje i postavljanje na bolni ke web stranice, a njegovo izdavanje predvi eno je tri puta godišnje. Sljede i broj planiran je za mjesec rujan, dok bi onaj tre i ovogodišnji svjetlo dana trebao ugledati na Bo-

ži . Osim dr. Andreje Mari kao urednice, u ure iva kom odboru Izvora nalaze se još dr. med. Miroslav Horvat, dr. med. Zdravko Ivankovi , bacc. med. Miljenka Igrec, dr. med. Edita Jozinovi , dr. med. Robert Mar ec, dr. med. Ivan Žokalj, dr. med. Dubravka Kapun, dr. med. Sanja Topli anec i ing. med. biok., mr. Jasminka Hauselmeier. U prvom broju itatelji tako imaju priliku saznati više o pripremi i dolasku pacijenata u bolnicu, prevenciji kardiovaskularnih bolesti žena, zlo udnim tumorima, laserskoj terapiji glaukoma, fizioterapiji kod dobro udnog pove anja prostate i drugim zanimljivim medicinskim temama. (so)

Prigodnom sve anoš u u petak na Pedijatrijskom odjelu Županijske bolnice akovec održana je primopredaja neuro eedback ure aja. Rije je o donaciji Centra za autizam "Pogled", koji su navedeni ure aj nabavili sponzorskim sredstvima tvrtke EKO Me imurje iz Šenkovca, Me imurske županije i Op ine Nedeliš e. Donacija je vrijedna oko 60 tisu a kuna. Ovaj ure aj koristi se u terapiji kod djece s autizmom,

mentalnom retardacijom, ADHD poreme ajem i sli no. Osim ure aja, jedan tehni ar obu it e se za rukovanje ovim ure ajem, te e to znatno podi i kvalitetu usluge koju mali pacijenti mogu dobiti u našoj bolnici. Zahvaljuju i na donaciji, voditeljica službe Pedijatrije prim. Marija Hegeduš - Jungvirth, dr. med., istaknula je da odli no sura uju s udrugama civilnog društva, me u kojima je i Udruga "Pogled". Zamjenik župana Me i-

murske županije Matija Posavec istaknuo je da ga veseli što se naša bolnica oprema modernim terapijskim ure ajima, te što s bolnicom u opremanju sura uju i udruge civilnog društva. Predsjednik Centra za autizam "Pogled" Dalibor Kuhta rekao je kako mu je drago što e se i u akovcu djeca mo i lije iti novim metodama. Na predaji donacije bili su i zamjenik na elnika op ine Nedeliš e Darko Dania te predstavnik EKO Me imurja Josip Kikelj.

RAZGOVOR S POVODOM

BRUNO ŠIMLEŠA: Hvala Papi što mi je kona no dopustio koristiti kondom IZLOŽBA

HUMANITARNI KONCERT ZA ME IMURSKE ISKRICE U programu su zvijezde ve eri bili "kraljevi kajkavske pjesme" Mirko Švenda - Žiga Me imurski, Vid Balog i Adam Kon i te Žiga - Žaga band, skupina s kojom Žiga nastupa na turneji po Hrvatskoj. Prikupljeno je 29 tisu a, a akcija ide i dalje.

3D slikarstvo akov anke Valentine Majdandži MATICA HRVATSKA

U mjesecu Matice hrvatske dominacija glazbenih programa PRILO KA amaterska scena

P.A.S. - ak dvanaest nastupa prošlu godinu KONCERT Stanislava Muškinje

Udaraljkaštvo nije sviranje bubnjeva!

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

STIGAO LJETNI KATALOG ODMOR 2013 NAŠA PREPORUKA CHARTERA RIM 17.04., 3 dana, od 1.495 kn ANDALUZIJA 01.05., 5 dana, od 4.495 kn SICILIJA 21.06., 6 dana, od 4.995 kn

NAŠA PREPORUKA PUTOVANJA PORTUGAL 11.04., 6 dana, 5.895 kn PARIZ 18.04., 4 dana, od 3.395 kn BARCELONA 18.04., 4 dana, od 3.490 kn PRAG 18.04., 4 dana, 1.095 kn ISTANBUL 5 dana 27.04., 5 dana, 3.995 kn BERLIN 28.04., 4 dana, 2.095 kn PROVANSA 30.04., 6 dana, od 3.290 kn

NAŠA PREPORUKA ZELENI ODMOR

Kultura

Centar za kulturu GALERIJA “SCHEIER”, 5. travnja - 3. svibnja 2013. Radionice petkom

U “Scheierici” petkom radionice za djecu predškolske dobi U prostoru Galerije “Scheier” realizirat e se ciklus likovnih radionica s djecom predškolske dobi iz podru ja novih medija. Radionice se provode u okviru kolegija “Metodika likovne kulture” u Preddiplomskom sveu ilišnom studiju ranog i predškolskog odgoja. Kako bi se studenti što bolje upoznali s kreativnim mogu nostima fotogra ije, animiranog ilma, videa i ra unala, u pomo su pozvani stru ni pojedinci i udruge koji e svoja iskustva podijeliti s djecom i studentima.

SKUPŠTINA UDRUGE “Prilo ka amaterska scena – P.A.S.”

ak dvanaest nastupa prošlu godinu Redovna skupština udruge “P.A.S.“ Prelog održana je 16. ožujka. Za predsjednika udruge ponovno je izabran Božidar Glavina, dok je za tajnicu izabrana Lidija Luka i . Prilo ka amaterska scena imala je ak dvanaest nastupa protekle godine, što je zapažen broj s obzirom na vrstu kazališne umjetnosti kojom se bavi, a ve su zaredali nastupi i u ovoj godini. Mlade i samo malo starije glumce

amatere pozdravio je gradona elnik Dragutin Glavina, koji je donio dobru vijest – prostoriju na korištenje, a gluma ku družinu pozdravio je i zamjenik gradona elnika Ljubomir Kolarek, obe avši pomo u realizaciji ideja. Udruga “P.A.S.” iz Preloga dobro sura uje s udrugom žena “Veliko srce” iz Ludbrega, što se vidjelo i ovom prilikom, gosti iz Ludbrega pozdravili su rad skupštine. (j)

NAŠA PREPORUKA ODMORA & WELLNES-a

NAŠA PREPORUKA 1. SVIBNJA OPATIJA (H. Bevedere 2*) 26.04.-05.05., 3 pol, od 589 kn CRIKVENICA (H. Omorika 2*) 26.04.-02.05., 2 pol, od 315 kn BIOGRAD n/M (H. In 4*) 20.04.-02.05., 2 pol, od 489 kn ČATEŽ (H. Toplice 4*) 26.04.–05.05., 3 pol, od 1605 kn

MEDITERAN EGIPAT, TURSKA, KANARSKO OTOČJE,.. iz Graza, Beča i Ljubljane KRSTARENJA-ZAPADNIMI ili ISTOČNIM MEDITERANOM, PREKOOCEANSKA KRSTARENJA, RIJEČNA KRSTARENJA,... iz Venecije, Savone, Genove,...

PRODAJEMO I ULAZNICE ZA KONCERTE PARNI VALJAK u Čk 13.04., IRON MAIDEN u Zg 31.07., DEPECHE MODE u Zg 23.05., ROBBIE WILLIAMS u Zg 13.08.,...

www.kompas.hr

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

KD “PINKLEC”

Pinkleci deveti put na festivalu u Virovitici Kazališna družina “Pinklec” tijekom ožujka je bila gost brojnih festivala. Pinklecove predstave selektirane su ak na etiri razli ita festivala. Kazalište Virovitica ugostilo je Pinklece na festivalu ‘’VIRKAS’’ devetu godinu uzastopno, a ove su godine odigrali predstavu za najmla e “A TKO SI TI?”. Dvadesetak razli itih profesionalnih kazališta za djecu i za odrasle iz regije projurilo je ovim festivalom i uveseljavalo publiku cijeli mjesec. Nakon Virovitice, s istom predstavom slijedi nastup na “Vukovarskom lut-

karskom prolje u”. Ovo je tre i put kako su Pinkleci gostovali u Vukovaru. Iz Vukovara s istom predstavom odjurili su u Bjelovar na “Mali BOK”, festival kazališta za djecu i mlade koji je vezan uz poznati “BOK Fest”. Nakon toga pak iznena enje – gostovanje s predstavom “Snjeguljica mora umrijeti” na “NAJ, NAJ, NAJ FESTIVALU” koji organizira kazalište “Žar ptica” u Zagrebu. Ovo je bilo prvo gostovanje “Snjeguljice” u Zagrebu, a predstava je bila izvrsno primljena od uvijek najiskrenije publike - najmla ih. (rr)

Studio “DaDa” educirao i zabavio školarce Za vrijeme proljetnih praznika Kazališna družina “Pinklec”, Dramski studio “DaDa”, organizirala je u Centru za kulturu akovec dram-

Planet art ZZag

Organizator radionica je U iteljski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, odsjek u akovcu, a nositeljica kolegija bit e doc. mr. art. Kristina Horvat Blažinovi . Radionice e se održavati petkom, po evši od 5. travnja, u vremenu od 9 do 10.30 sati. Tema prve radionice bit e animirani ilm, a realizirat e se u suradnji sa Školom animiranog ilma akovec - ŠAF. Potom slijede radionice na temu videa (12. travnja), fotogra ije (19. travnja) i ra unala (3. svibnja).

SLOVENIJA, Bled (H. Krim 3*) 26.4. - 1.5., 5 pol, od 1.395 kn SLOVENIJA, Kranjska gora (H. Alpina 3*) 01.05.-05.05., 4 pol, od 1.180 kn SLOVENIJA, Mariborsko pohorje (H. Bellevue 4*) 22.06.-25.06., 3 pol, od 1.245 kn AUSTRIJA, Filzmoos (H. Alpenkrone 4*) 25.05.-01.06., 7 pol, od 1.750 kn ITALIJA, Kronplatz (H. Petrus 4*) 26.04.-28.04., 2 pol, od 1.570 kn

RABAC (H. No name 3*) 01.04.-27.04., 2 pol, od 380 kn LOVRAN (H. Park 4*) 01.04.-01.05., 2 n/d, od 392 kn OPATIJA (H. GH Adriatic I 4*) 14.04.-18.04. & 21.04.-25.04., 2 pol, od 680 kn DUBROVNIK (H. Kompas 3*) 01.04.-03.05., 2 pol, od 510 kn TERME JEZERČICA (H. Terme Jezerčica) do 30.04., 2 pol, od 405 kn ČATEŽ (H. Terme 4*) 27.03.-25.07., 2 nd, od 695 kn TERME OLIMIA (H. Breza 4*) 01.04.-26.04., 2 pol, od 948 kn

ETVRTAK, 11. travnja, 20 sati Centar za kulturu, Tribina Kazalište Planet art Zagreb - PREKIDI

ske radionice za djecu od 6 do 12 godina. Za petnaestak polaznika radionice je vodio glumac Bruno Kontrec.

BRUNO ŠIMLEŠA, autor djela “U rukavicama m

Život nije ge PIŠE: ROBERTA RADOVI

isliti na sebe – nehumana sebi nost ili nužnost? Mora li sve što je lijepo kratko trajati? Kada se razvesti? Koliko esto bismo se trebali seksati? Hvala Papi što mi je kona no dopustio koristiti kondom. Imaju li smisla gej povorke? Žutilo u medijima odraz je žutila u nama ... dio su promišljanja o kojima Bruno Šimleša otvoreno govori u svojoj novoj knjizi “U rukavicama mi je ionako prevru e”. Predstavljena je utorak 26. ožujka u Knjižnici i itaonici “Nikola Zrinski” u akovcu uz nazo nost brojne i mudre rije i željne publike, koja je unato snježnom vremenu došla uživo uti autora koji “bez rukavica” govori o životu, ljubavi, Bogu i duhovnosti te mnogim drugim, esto kontroverznim, temama. U skladu s takvim stavom, Šimleša je i nazvao svoju sedmu knjigu: - Maksimalno otvoreno govorim o ljubavi, Bogu i duhovnosti, životu. Svjestan sam da se to nekim ljudima ne svi a, ali volim biti iskren prema sebi i itateljima. U vremenima kada smo svi politi ki korektni, kada s e pr e v i š e trudimo da se s v idimo baš svima oko sebe, a ne primarno sebi bliskim i dragim ljudima, politi ka je korektnost precijenjena. Zato sam i ovu novu knjigu nazvao ‘U rukavicama mi je ionako prevru e’.

Lajemo na krivo drvo Kada progovara o ljubavi, Šimleša isti e kako je potrebno imati nekoliko ljubavnih odnosa u kojima je poželjno uživati:

primjerice, u ljubavi prema partneru, prijateljima, prirodi, životu op enito, te nastavlja: - Opsesivno razmišljamo o sebi na negativan na in, o svojim manama, a pri tome zaboravljamo na vrline. Cijeniti i voljeti sebe te imati dovoljno samopouzdanja može se u slu aju kada se ne bavimo manama, ve ljepotom vlastitog duha i vrlinama. Kad bi se ve-

- Mislimo da e nam utegnuta tijela donijeti radost, a zapravo nam jedino isto srce i zdrav um mogu donijeti stvarnu radost i sre u ina ljudi brinula za svoje srce i um istim intenzitetom kojim se brine za tijelo, imali bi puno sretnije i zadovoljnije društvo. Treba se zdravo hraniti, kretati, ali ... Toliko smo zaokupljeni peglanjem tijela, a esto i kartica (smijeh), da esto zaboravimo peglati srca i um. Lajemo na krivo drvo jer mislimo da e nam utegnuta tijela donijeti radost, a zapravo nam jedino isto srce i zdrav um mogu donijeti stvarnu radost i sre u. Tr e i n u nove knjige Ši m le š a je posvetio duhovnim promišljanju, Bogu i duhovnosti, a zanimanje za to podru je objašnjava: - Zanima me što nas to ini ljudima kroz duhovnost. Kako da što jasnije i dosljednije živimo ljubav u svakodnevnim okolnostima. Naime, poanta duhovnosti je življenje ljubavi. Nisam protiv Crkve, iako mi mnogi zamjeraju neke stavo-

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 6. travnja, 19 sati Sv. Martin na Muti, župni dvor HKUU SVETI Martin - drama “Pravica”

ETVRTAK, 11. travnja, 19 sati akovec, Galerija “Scheier” - otvorenje izložbe “Grafi ke pri e”, IVANA GAGI KI INBA I

Zagreb agreb gostuje u akovcu Izložba grafika i kombiniranih tehnika Pravica u župnom dvoru Prekidi prate Stevea i Alice, mladi par, na putu kroz njihovu ljubavnu vezu prožetu poznatim ljubavnim toponimima: straš u, slomljenim srcima, prekidanjem, ponovnim sastajanjem, zanosom i samo om, što e bez sumnje prepoznati svatko tko je ikada bio u ljubavnoj vezi. Kako im se putovi uvijek nanovo isprepli u, njihovi susreti su ponekad smiješni, ponekad tužni, ponekad zabavni, ponekad dirljivi, a iznad svega prožeti iskrenom potrebom za pravim odnosom. Igraju Amar Bukvi i Nataša Janji , a prijevod, adaptaciju i režiju potpisuje Marko Torjanac.

i je ionako prevru e”

Ivana Gagi Ki inba i ro ena je 1980. u Zagrebu. Magistrirala je na postdiplomskom studiju slikarstva na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani u klasi prof. Logara. Diplomirala je na gra i kom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Ante Kuduza. Kontinuirano se bavi gra ikom. lanica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika - HDLU-a i Udruge hrvatskih u itelja likovne izo-

RAZGOVOR S POVODOM

eneralna proba

brazbe - UHULI-a. Radi kao profesorica likovne umjetnosti na Ženskoj op oj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica u Zagrebu te kao vanjska suradnica predava ica na U iteljskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu i Katehetskom institutu Katoli koga bogoslovnog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu. akove koj publici autorica e se predstaviti gra ikama i kombiniranim tehnikama.

U subotu 6. travnja 2013. s po etkom u 19 sati u dvorani župnog dvora u Svetom Martinu na Muri premijerno e biti izvedena drama “Pravica”, autora Franje Karlov eca. Dramu e izvesti Kazališna skupina HKUU-a Sveti Martin, koju ine Nebojša Oleti , Jasminka Zadravec, An elka Klemen i , Mihaela Novinš ak, Goran Zadravec, Branko Per i , Branka Horvat, Katarina Koraj, Marija Pali , Karlo Bogdan i Josip Varši . U programu sudjeluje i tamburaška sekcija HKUU-a Sveti Martin. (sm)

IZLOŽBA akov anke Valentine Majdandži u Podroomu

Studentica prava predstavlja svoja reljefna istraživanja

i ja. Njihovu ljubav ništa ne razlikuje od moje ljubavi. Mislim da su oni jednako zdravi, normalni i priodni i da jednako zdravo mogu izražavati svoju ljubav kao što ja to mogu sa svojom suprugom.

Moramo li živjeti po špagici?

Bruno Šimleša: - Žutilo u medijima odraz je žutila u nama ve. Poštujem brojne životno a irmativne katoli ke vrijednosti, ali isto tako mislim kako Crkva previše brine za svoje materijalno, a ne naše duhovno blagostanje. Ima nezdrav odnos prema seksualnosti jer je neodgovorno zagovarati apstinenciju umjesto edukacije. Mu i me i neravnopravnost žena koju Crkva propagira, ne samo u instituciji Crkve, nego i u društvu op enito.

Priroda homoseksualnosti U nastavku razgovora Šimleša na pitanje o svom stavu prema homoseksualizmu te istospolnim brakovima spremno odgovara: - Danas, ove 2013. godine, bitno je da nikoga ne diskriminiramo bez obzira na religijsku pripadnost, rasu i seksualnu orijentaciju. Moj gay prijatelji bi trebali imati jednaka prava kao što imam

Istim šarmom kojim piše autor i na promociji svog djela ležerno i s lako om doti e i druge teme i dileme ove knjige, koja se može deklarirati kao pratki ni priru nik: Moramo li živjeti po špagici? Ne, jer ta špagica postaje om a oko vrata. Trebamo li vjerovati našem unutarnjem glasu? Naj eš e ne, jer je prvi impuls i naša reakcija esto izraz našeg straha i neznanja. Zašto nas uvijek privla e isti tipovi? Stvar je u nama, a ne u njima! ... akove ka književna publika sjajno je prihvatila njegovo gostovanje, koji je do sad objavio šest knjiga, a prethodna “Ljubavologija” jedna je od najprodavanijih publicisti kih naslova u Hrvatskoj. Po struci je Šimleša sociolog, a ve inu ideja za knjige crpi iz dvanaestogodišnjeg rada s ljudima. Knjigu “U rukavicama mi je ionako prevru e” posvetio je svima koji život ne žele doživljavati kao generalnu probu, ve ga žele posvetiti ljubavi. Knjiga je za one koji traže odgovore, a ne izgovore. Prepoznajete li se u toj kategoriji, svakako je pro itajte.

Istim šarmom kojim piše Šimleša i uživo zagovara svoje stavove

Želja za ure enjem prostora odvela je Valentinu Majdandži u istraživa ki svijet umjetnosti U novom galerijskom prostoru, koji se nalazi iznad Podroom Drink And Music Cluba u akovcu, od petka 22. ožujka mogu se razgledati slikarski radovi akov anke Valentine Majdandži . Autorica je studentica prava, ali je istraživa ki duh odvodi u propitkivanje umjetnosti u domeni reljefnog slikarstva. Predstavljeni radovi (njih 11) ujedinjavaju razne tehnike kao što su modeliranje, decoupage i oslikavanje, koje u kona nici izazivaju 3D

efekt. U svom radu koristi glinu, glinamol, gips, staklo, razne konture i pijesak, koje potom prenosi na slikarsko platno te uz inalnu obradu i oslikavanje akrilnim bojama, sprejevima i uljanima bojama dobiva željene kompozicije. Izloženi radovi nastali su tijekom 2012. godine, a Valentina o svom likovnom izri aju kaže: - itav sam se život bavila kreativnim stvarima. Proteklu sam godinu imala vremena, pa sam samoinicijativno po ela s istraživanjem raznih materijala,

od pijeska, gipsa ..., zapravo svega što imam doma. Krenulo je tako što sam htjela sebi urediti prostor, pa sam u potrazi za nekim stvarima po du anima pronalazila i druge materijale koje sam kasnije koristila kod izrade slika. Slike nisu tematski povezane, svaka ima svoju pri u. Za budu nost nemam nekih posebnih planova. Dok god e biti želje za kreativnim radom, radit u. Valentina je u želji za usavršavanjem rada na novim tehnikama upisala prošle godine i Školu crtanja i slikanja Štoki – Milja i . Do sada je izlagala u Vip Clubu u Zagrebu te vodila radionicu u SCu u sklopu 6. FISTT ART FESTIVALA, na kojem je sudjelovala u skupnoj izložbi sa svojim radovima. Sve anost otvorenja izložbe upotpunjena je akusti nim zvucima varaždinskog rock i country glazbenika Zacka Dusta. (Roberta Radovi )

MJESEC MATICE HRVATSKE U AKOVCU

U mjesecu Matice dominacija glazbenih programa Glazbeni programi bit e okosnica programa “Mjesec Matice hrvatske u akovcu”, koji e se održavati od 29. travnja pa sve do 26. svibnja 2013. godine. Programi su predstavljeni na konferenciji za medije, održanoj 2. travnja, te je tom prigodom prof. dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Ogranka Matice hrvatske akovec, naglasio kako e svi progami biti realizirani ponajviše uz suradnju i potporu doma ih, odnosno me imurskih izvo a a. Programi e zapo eti krajem travnja, odnosno 29. travnja, kao dio programa uz Spomendan i Dan Me imurske županije te e se tom prigodom uprili iti sve ana dodjela

nagrada za literarne i multimedijske radove u okviru natje aja “Obitelj”. - Planirani trošak svih programa ‘Mjesec Matice hrvatske u akovcu’ iznosit e oko 10.000 kuna, a raduje i injenica što su programi disperzirani i na druga mjesta osim akovca, istaknuo je Hranjec. Tako e se u re anu 3. i 4. svibnja te u župnoj crkvi u Nedeliš u organizirati sve anost obilježavanja

30. obljetnice smrti Josipa Vrhnovskog, uz polaganje vijenca na rodnu ku u. Potom e se u utorak 14. svibnja obilježiti obljetnica ro enja sve enika Petra Berkea. Glazbeno - poetski recital uz nastup trija Mousike najavljen je za 21. svibnja u Katoli kom domu u akovcu. Progami e završiti 26. svibnja koncertom marijanskih pjesama uz mješoviti i ženski zbor crkve Sv. Nikole. (rr)

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 25. travnja, 20 sati akovec, Centar za kulturu, Tribina JOSIPA LISAC

Dvadeset godina Me imurske županije uz Josipu Lisac Josipa Lisac poznata je po izvornoj mješavini razli itih glazbenih žanrova, unikatnoj i ekscentri noj scenskoj pojavi te izraženim vokalnim sposobnostima. Dobitnica diskografske nagrade “Porin” 2009. u kategoriji “Najbolja ženska vokalna izvedba” za pjesmu “1000 razloga”. U akovcu e gostovati povodom 20. obljetnice Me imurske županije, što

5. travnja 2013.

PETAK, 5. travnja, 21 sat Podroom Drink And Music Club, akovec

Rock hitovi u izvedbi Larv

e ujedno biti i obljetnica albuma Josipe Lisac “Dnevnik jedne ljubavi”, jednog od najzna ajnijih u povijesti glazbe ovih prostora, antologije hrvatske diskogra ije, objavljenog prije to no 40 godina, koji od 1973. do današnjeg dana slovi kao jedno od najboljih konceptualnih rock ostvarenja. Ulaznica u pretprodaji su 80 kuna, a na dan koncerta e biti 100 kuna.

Svi oni koji žele uti dobru glazbu i uživati u svjetskim rock hitovima do i e na svoje 5. travnja, kada e u Podroom Drink And Music Clubu gostovati bend Larva. Larva je široj javnosti poznat kao alternativni rock bend koji svira obrade rock i grunge stvari, a iza sebe ima brojne nastupe na rock festivalima, samostalnim koncertima te humanitarnim svirkama. De ki iz Larve (Marko Lajtman, Teo Petran, Zoran Ratajec i Adrijano Valpati ) napravit e istinsku rock atmosferu. Do ite i provjerite!

ZANIMLJIVA GOSTOVANJA Stanislav Muškinja - udaraljke

Udaraljkaštvo nije sviranje bubnjeva! Piše: Roberta Radovi Krajem ožujka publika željna kvalitetne i nesvakidašnje glazbe imala je priliku doživjeti osebujan koncert koji je dodirnuo samu srž glazbe – ritam. Marimba, mali bubanj i vibrafon instrumenti su koji su dvoranu “Zrinski” u “Scheierici” ispunjavali zvucima koji su se prelijevali od nježnih i meditativnih skladbi pa sve do žestokih i energi nih ritmova. U akovcu je gostovao udaraljkaš Stanislav Muškinja, glazbenik iz Bjelovara. Upravo zbog neobi nosti glazbenog izri aja koji Muškinja izvodi, kroz razgovor s ovim umjetnikim dodirnuli smo dio svijeta udaraljkaštva koji je nedovoljno poznat široj javnosti. Udaraljke se naj eš e koriste u orkestru i drugim glazbenim sastavima da bi se proizveli razni efekti, akcenti te da bi se držao glazbeni ritam. Muškinja ve na samom po etku razgovora naglašava kako se udaraljkaštvo u klasi nom smislu bitno razlikuje od, primjerice, sviranja bubnjeva u bendu: - Puno sam sviral u bendovima. Po el sam rock’n’roll, heavy metal, pa sam s 19 - 20 godina spoznal kako se želim sviranjem baviti i profesionalno, odnosno upoznati i vidjeti što su zapravo to udaraljke u cjelini. Završio sam Muzi ku akademiju u Zagrebu u klasi Igora Lešnika. I dan - danas sam oduševljen rasponom tonova i mogu nosti koji donosi svijet udaraljki. Preferiram solisti ko sviranje udaraljki, koje donosi moderan pristup,

Organizatori, gosti i gledatelji vrlo su zadovoljni onime što su uli i vidjeli

gdje izvo a samostalno izvodi cjelokupno glazbeno djelo. Jednosatnim koncertom pokušavam osmisliti zanimljivu cjelinu i spojiti instrumente tzv. kože koje su glasne i vru e (npr. bubnjevi) s klavijaturnim instrumetnima (marimbo, vibrafon) koji su topli, ali mekši. Glazba koju izvodim mogla bi se opisati stoga kao vru e - hladno, vru e - hladno, hladno - vru e ... (smijeh)

Klasi ni autori su “živi“ Nicolas Martincyow, Isaac Albeniz, Igor Lešnik, Ney Rosauro, Keiko Abe, Adam Polachowski i Evelyn Glennie autori su ija je djela Muškinja strastveno izveo i oduševio publiku. Još jedna speci i nost današnjega modernog udaraljkaštva je,

kako kaže Muškinja, to što su klasi ni autori koji se izvode “živi“, te nastavio: - U Hrvatskoj ima mladih umjetnika koji izvrsno sviraju udaraljke. Primjerice, Filip Mer ep i Šimun Mateši . Mnogo njih se odlu i specijalizirati samo jedan instrument, a ja ih sviram nekoliko i na taj na in osmišljavam svoje solisti ke nastupe. Koncert je bio organiziran uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Bio je to, kako je i sam autor na kraju razgovora opisao svoje akove ko gostovanje, koncert udaraljkaške povijesti i sadašnjosti isprepletene sa zanimljivim stvarima. akove ka publika koja prepoznaje i voli nesvakidašnje glazbene izvedbe je uživala. Doživjela je nešto novo i neobi no.

Žiga - Žaga band u pratnji pjeva a

Prepuno gledalište dokaz je popularnosti “kajkavaca” i zna enja koncerta

Roditelji i djeca zajedno su uživali u koncertu

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 5. travnja, 21 sat Podroom Drink And Music Club, akovec

Mario Amarillo i DJ Baxa&Juddy

va benda

U Podroom Drink And music Club ovu subotu dolazi DJ i producent Mario Amarillo + warm up by DJ Baxa&Juddy. Mario je prepoznatljiv po svom pozitivno - agresivnom nastupu te impresivnoj komunikaciji s publikom, što ni jednog poklonika dobre klupske glazbe ne e ostaviti ravnodušnim, zbog ega je uvijek vrlo rado vi en za pultom. Redovito nastupa diljem Hrvatske i regije, a pult je di-

jelio sa svjetskim zvijezdama poput Armand van Helden, Afrojack, Avicii, Chuckie, Nicky Romero, Fedde le grand, Yves larock, The Shapeshifters, Laidback luke, Nikki Belluci, Benny Bennasi, ATFC, Andy Ward, Roger Sanchez, Riva Starr, Tocadisco i mnogim drugima. Sve posjetitelje o ekuju i tri nova neodoljiva okusa Red Bulla - red, blue i silver edition, odnosno brusnica, limeta i borovnica.

5. TRASH&BURN – american car meeting& rock’n’roll festival, Sveti Martin na Muri, 7. - 9. lipnja

ODRŽAN HUMANITARNI koncert za Me imurske iskrice

Bravo za Žigu i goste, ali i sve ljude dobre volje dupko punog CZK-a

a blagdan Uskrsnog ponedjeljak u akove kom Centru za kulturu održan je humanitarni koncert pod nazivom “Žiga i gosti za Me imurske iskrice”, koji je došlo vidjeti i uti 580 ljudi s kupljenim ulaznicama, koji su tako udruzi priskrbili respektabilnih 29 tisu a kuna. - Vrlo smo zadovoljni odazivom posjetitelja, što nam daje vjeru kako je rije o dobrom projektu, kao i da su izvo a i, prvenstveno Mirko Švenda - Žiga Me imurski, odli no odradili svoj posao. Akcija se kroz razne vidove nastavlja do 1. svibnja ove godine, kada emo zbrojiti rezultate i potom odlu iti što i kako dalje, prema izgradnji centra za djecu s autizmom i drugim poteško ama u razvoju, zadovoljno govori Antun Horvat, predsjednik Rotary kluba Prelog, koji je zajedno sa Žigom organizirao cijeli program. U programu su zvijezde ve eri bili “kraljevi kajkavske pjesme” Mirko Švenda - Žiga Me imurski, Vid Balog i Adam Kon i te Žiga - Žaga band,

Prikupljeno 29 tisu a, akcija ide dalje

Novac prikupljen na ovom koncertu bit e potrošen na projekt MURID, kojim se planira izgradnja centra za djecu s komunikacijskim i autisti nim teško ama u razvoju

Najsretniji posjetitelj dobit e BUICK PARK AVENUE iz ‘91. I ovu e godinu Sveti Martin na Muri biti doma in velikog festivala zaljubljenika u ameri ke automobile, rock’n’roll i lijepe djevojke. Dvodnevni program zapo inje u petak 7. lipnja. Lokacija je ista kao i prošlu godinu, u prekrasnoj prirodi seoskog turizma “Gori anec”. Upad je besplatan za vlasnike ameri kih automobila i motora, a za ostale je 25 kn po danu, 40 kn za oba dana, a kampiranje je mogu e od petka do nedjelje. Najsretniji posjetitelj mo i e osvojiti pravi a mer i k i automobil: Buick Park Avenue iz 1991. godine. Jer, svaka kupljena karta automatski ide u bubanj za izvla enje nagrade automobila. Organizator je najavio raznolike sadržaje. Ve prvi dan festivala posjetitelje o ekuje art izložba, druženje uz rockin DJ-e koji e sti i iz zemalja regije i sve zabaviti uz glazbu 50’s & 60’s - rock’n’roll - rockabilly, garage, rhythm’n’blues, soul, boogie woogie, twist, surf ... Ve er je rezervirana za live koncerte i

NAJAVLJUJEMO n a stupe VOODOO CADILLAC iz Bosne i Hercegovinea te mladu nadu austrijske rockabilly scene THE BURNING ACES, koji e promovirati svoj novi album ‘’Drop Your Pants’’. U subotu 8. lipnja bit e organizirane besplatne demo vožnje sponzorirane od Harley Davidsona Zagreb, zatim ‘’paljenje guma’’ u ogra enom boksu, fotkanje pin-up djevojaka s autima, live tattooing, ples na šipki i stolici by miss DEE, dodjela pehara za najbolje (najtrash) aute i motore i još mnoga druga iznena enja. Za glazbeni dio druge ve eri bit e, osim DJ-a, zaduženi bend LUCKY MARCELL & THE RAMBLIN’ THREE iz Srbije, austrijski bend WILD EVEL & THE TRASHBONES i CLOCKWORK PSYCHO slovenski psychobilly-punk bend. (rr)

“Kraljevi kajkavci” Žiga, Vid i Adam oduševili su 600-tinjak ljudi u CZK-u akovec skupina s kojom Žiga nastupa na turneji po Hrvatskoj. Me u oduševljenom publikom bile su obitelji koje imaju oboljelu djecu, kao i društveno - politi ki djelatnici predvo eni me imurskim županom Ivicom Perho om i njegovim

zamjenikom Matijom Posavcom.

Puno djece koja trebaju pomo stru njaka Silvija Pucko, predsjednica Me imurske udruge za ranu

Mirna Jambrovi u ime roditelja zahvaljuje organizatorima koncerta

intervenciju u djetinjstvu MURID, kazala je kako u Me imurskoj županiji ima registrirano 200-tinjak djece u dobi do 7. godine starosti koja ni u jednom sustavu u Me imurju ne mogu dobiti usluge rano interventnih programa defektologa, logopeda i psihologa, kao ni patronažnu pomo obiteljima u njihovom okruženju, pomo pri inkluziji u redovne i posebne predškolske programe. Do sada se za pomo javilo oko 700 djece. Stoga kaže profesorica Pucko da ovaj koncert pokazuje kako ljudi cijene napore, a novac koji je prikupljen bit e solidan poticaj za izgradnju budu eg projekta MURID i izgradnju centra za djecu s autizmom i ostalim poteško ama u razvoju. (Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)

VAFI traži volontere VAFI 4 (Internacionalni festival animiranog ilma djece i mladih Varaždin, 25. - 28. travnja) traži volontere. Idealna prilika za sve koji žele zaviriti u organizaciju jednog festivala. VAFI i ovu godinu pruža priliku zainteresiranima da osjete pravu festivalsku atmosferu. Volonteri se traže za sljede e dužnosti: tehni ka podrška, do ekivanje gostiju, pospremanje dvorana i sli no. Uz rad, volontere o ekuje zabava, druženje i prilika za sudjelovanje u organizaciji festivala. Organizatori traže energi ne, leksibilne, društvene i pouzdane osobe koje e svojim radom pomo i u realizaciji festivala te omogu iti da se izvede na najbolji mogu i na in i u pozitivnom okruženju. Osim dobrih uspomena i iskustva,

VAFI svim volonterima poklanja majicu, zahvalnicu i potvrdu da ste bili vrijedan lan tima, a za vrijeme festivala nesmetano ete se kretati po svim lokacijama festivala. Sve što trebate je ispuniti formular za prijavu koji se nalazi na www.va i.hr, a nakon odabira voditeljica volontera e napraviti raspored rada koji e biti organiziran u smjenama. Krajnji rok za prijavu je 9. travnja , a trajanje festivala je od 25. do 28. travnja 2013. godine. Za dodatna pitanja je adresa info@va i.hr.

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba ... MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje br. 916

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica knjige iz prošlog broja je Mira Posavec iz Nedeliš a

Sue Townsend - “Žena koja je legla u krevet na godinu dana” Danas malo tko nije uo za poznatu britansku spisateljicu Sue Townsend, koja je udahnula život najpoznatijem antijunaku suvremene književnosti, Adrianu Moleu. U svom prepoznatljivom stilu napisala je genijalno djelo koje vadi mast suvremenom obiteljskom životu i predstavlja svoj novi roman vrlo zanimljivog naslova ‘’Žena je legla u krevet na godinu dana’’. Ovaj duhoviti i dirljivi roman pri a o tome što se dogodi kad netko prestane biti osoba kakva svi žele da bude, te naprosto odlu i više ne ustati iz kreveta. Naime, sve po inje onog dana kada su njena djeca otišla studirati, a Eva je legla u krevet i ostala u njemu. Sedamnaest godina samo je željela viknuti svijetu: Stani! Silazim! Sada joj se za to napokon pružila prilika. Možda e imati vremena za razmišljanje. Time nikako nije zadovoljan njezin muž, doktor Beaver, astronom koji provodi vrijeme zure i u svemir koji se širi i održavaju i osmogodišnju preljubni ku vezu s kolegicom Titanijom te besposli are i u preure enom vrtnom spremi-

Tomaž Humar je krajem 1990-ih i u prvoj polovici 2000-ih bio jedan od najboljih svjetskih alpinista. Slavu je stekao nevjerojatno rizi nim solo usponima u najopasnijim stijenama najvišeg gorja svijeta – Himalaje. Kolovoza 2005. Humar se našao zarobljen na uskoj polici, 6300 metara visoko, u ogromnoj rupalskoj stijeni Nanga Parbata, tzv. planine ubojice. Pokušao je ispenjati novi smjer ravno po sredini najviše planinske stijene na svijetu – i to sam. Nakon šest dana ostao je bez hrane i goriva, a njegov maleni bivak stalno su zatrpavale neumorne lavine. Tri helikoptera ekala su na kratko

razdoblje dobrog vremena kako bi krenuli u akciju, a svijet je putem Interneta promatrao i pitao se ho e li uživo svjedo iti najrizi nijem spašavanju u povijesti

alpinizma ili tragi noj smrti u planini. Ovo spektakularno spašavanje okosnica je knjige “Tomaž Humar”, a oko njega autorica gradi pri u o Tomaževom životnom i alpinisti kom putu – od ranog djetinjstva, preko prvih penja kih koraka u Alpama, zatim tragi nog iskustva u JNA na Kosovu, do njegovih impresivnih uspona i zvjezdanog statusa na alpinisti koj sceni i u rodnoj Sloveniji. Knjiga višestruko nagra ivane kanadske autorice Bernadette McDonald najobjektivniji je prikaz karijere i života ovoga slavnog i kontroverznog alpinista, iji su usponi, ali i njegov osebujni karakter, uvijek izazivali veliku pozornost javnosti.

1. Lars Saabye Christensen: Obitelj cvjetnih maski 2. Jagoda Truhelka: U carstvu duše 3. Boris Pahor: Nekropola

PUBLICISTIKA 1. Bernadette McDonald: Tomaž Humar 2. Rhonda Byrne: Magija 3. Noel, Brooke, Blair, Pamela: Kako preboljeti gubitak voljene osobe

Predgovor je napisao uveni Reinhold Messner, a Tomažev dugogodišnji prijatelj, snimatelj i pratitelj na brojnim ekspedicijama Stipe Boži napisao je pismo kojim ova uzbudljiva knjiga završava. Tomaž Humar poginuo je u studenom 2009. na padinama Langtang Lirunga pokušavaju i ostvariti još jedan od svojih ludo hrabrih i rizi nih solo uspona.

ALBUM TJEDNA

štu. Tko e pripremiti ve eru? Žali se da je Eva doživjela živ ani slom i uzdigla privla enje pozornosti na novu razinu. Ali glas o Evinu odbijanju da ustane iz kreveta brzo se širi. Tu je i Alexander, majstor za sve, koji stiže pomo i Evi da se riješi sve odje e i ostalih predmeta iz prošlosti i donosi joj aj i tost. Horde obožavatelja pišu joj i okupljaju se na ulici ne bi li ugledali an ela. I tako, premda joj svijet uporno zadire u mir, Eva iz zato eništva u krevetu napokon po inje shva ati što je sloboda.

PREPORU UJEMO

Lousia Edwards “Pregrijavanje” Sprema se veliko kulinarsko natjecanje u kojem e se na nacionalnoj televiziji najbolji kuhari boriti za slavu, bogatstvo i kulinarsku nadmo . Svi se natjecatelji trude pobijediti, ali samo e jedan odnijeti nagradu. Vlasnik posrnulog restorana iz Greenwich Villagea mora svom lokalu vratiti staru slavu i pobijediti na natjecanju. No, za to mu nedostaje njegov sin Max, muškarac koji je navikao na pobjede iako mu nikada nije odgovarao timski rad. Izvrstan kuhar i veliki zavodnik proputovao je svijetom, u e i nove tehnike kuhanja, ali i upoznavaju i lijepe žene. A kada se kuhar razmetni vrati ku i, otkriva da se me u kuharima u toj kuhinji netko isti e – jednako strastvena kuharica Juli-

Bernadette McDonald - “Tomaž Humar”

BELETRISTIKA

et Cavanaugh. Neko je bila zaljubljena u Maxa, ali tada je bila samo tinejdžerica koja se nadala da e ga ponekad ugledati u restoranu. Sada je profesionalna kuharica i natje e se u Maxovoj ekipi na najve em kulinarskom natjecanju u državi. eka je rad u kuhinji uz ovjeka kojemu se oduvijek divila i za kojim je žudjela. Ali, usprkos uzavreloj privla nosti, Juliet namjerava zadržati pribranost i distancu, o kojoj god se temperaturi radilo.

Bernays Propaganda “Zabraneta planeta” Jedno od najja i h imena proizašlih s alternativne scene ex-YU posljednjih godina je makedonska etvorka Bernays Propaganda. “Happiness Machines” (2009.) i “My Personal Holiday” (2010.) jako dobro dokazuju tu tvrdnju. Prva dva albuma došla su u relativno kratko vrijeme, sa svega godinu dana razmaka, nakon ega su si de ki uzeli slobodno i po eli prašiti s bendom Xaxaxa. Po etak 2013. bio je odli an trenutak da se Bernays Propaganda vrati i ponovno traži socijalno - politi ke promjene, a ta revoltna atmosfera može se vidjeti i na vijestima gdje možemo pratiti da se doga aju previranja i neredi u Makedoniji. U takvoj atmosferi, koja nije ograni ena samo na Makedoniju, ve je približno svugdje tako (osim kod nas, gdje nas uporno tla e, a mi se ne želimo pobuniti), nije teško prona i motive i inspiraciju za novu dozu angažiranosti, što se može iš itati i iz samog imena albuma “Zabraneta planeta”, odnosno naslovnici albuma. Post-punk koji Bernays Propaganda ponovno ispucava dobro nam je

poznat i od ranije. I dalje tu pršte vrlo disharmoni ne i nabrijane gitare, brutalne, ali opet vrlo plesne bas dionice te ritmi ni bubanj, dok sve pred mikrofonom vodi Kristina. Uigrana etvorka pokazuje kako rastu iz albuma u album i kako su najbolja i najkreativnija vremena tek pred njima. Iskustvo koje stje u s pregršt svirki uzduž i poprijeko Europe o ito im daju snage i nadu da e jednom anarhisti ka vizija razbiti trenutne ograni avaju e politi ke sustave. Uzori benda i dalje leže u po ecima post-punka, tamo negdje u ‘70-ima i ‘80-ima,

ali s modernijom vizijom koju su donijeli revival bendovi posljednjih desetak godina, što zna i da je sve zapakirano vrlo efektno i dinami no, plesno i ubojito. Promjene su nužne i to je poanta. Ve u uvodnoj “Pogrešno zname” ukazuju kako je nepravedno da tisu u ljudi živi kao grofovi nauštrb drugih koji žive u neimaštini, prakti ki bez krova nad glavom. “Makedonski son” nastavlja s projekcijom ljudske glume i stavljanja ljudi u šablone, jer ako ne želiš biti politi ki podoban ne e te biti nigdje. Kada sam prvi put uo “A Bone to the Dog”, zamislio

Popis pjesama Pogrešno zname Makedonski son A Bone to the Dog Bar kultura uvaj se od tie što te uvaat Zabraneta planeta Ordinary Toy Dodeka krstot ne go zgasne Leb i igri sam kako bi danas zvu ao Gossip da nisu otišli u pop vode i omekšali svoju angažiranost. Pred kraj bih još istaknuo posljednju “Leb i igri”, koja ima najtmurniju atmosferu spojenu gotovo s gothic rockom uz dominantan bubanj. Dajte ljudima “kruha i igara” i svi e biti sretni. Ako uzmemo u obzir i albume Xaxaxa, ova makedonska ekipa stvarno ima što za re i i zna to prezentirati ljudima oko sebe. Bijes i nezadovoljstvo onime što ih okružuje iskanalizirali su ponovno u vrlo mo nu i upe atljivu glazbenu kulisu koja e ponovno biti u vrhu regionalnih godišnjih lista. Ali što im to zna i kad je i dalje sve trulo oko nas, ljudi na vlasti se mijenjaju, ali prosperitet svih nas debelo propada. Nužne su velike promjene, Bernays Propaganda o tome pri a ve godinama, a “Zabraneta planeta” još je jedan jak malj za rušenje nepremostivih zidova. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr).

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... ZVIJERI JUŽNIH DIVLJINA

ŽABOGLAVI ŽIVKO

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

drama, fantazija, art Režija: Benh Zeitlin Uloge: Dwight Henry, Quvenzhane Wallis

danska obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik! Režija: Peter Dodd, Gert Fredholm Uloge: Ronald Zlabur, Marko Movre, Mia Krajcar

18.00 ŽABOGLAVI ŽIVKO

petak, 5.4. danska obiteljska animirana komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik!

20.00 ZVIJERI JUŽNIH DIVLJINA drama, fantazija, art

subota, 6.4.

18.00 ŽABOGLAVI ŽIVKO danska obiteljska animirana komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik!

20.00 ZVIJERI JUŽNIH DIVLJINA drama, fantazija, art

nedjelja, 7.4.

16.00 i 18.00 ŽABOGLAVI ŽIVKO Šestogodišnja djevoj ica Hushpuppy živi s tatom Winkom u zajednici na samom rubu svijeta. Wink iznenada oboli od tajanstvene bolesti. Val nesnosnih vru ina otapa ledenjake, što osloba a drevna pretpovijesna bi a. Razina mora raste, stvorenja dolaze, Wink polako umire, a Hushpuppy kre e u potragu za

davno nestalom majkom. Film je ocijenjen jednim od najboljih ilmova godine i genijalnim debijem Benha Zeitlina. Kriti ari su ga proglasili “predivnom, udesnom poemom o djetinjstvu i nevinosti ...” Filmska drama u trajanju od 91 minute preporu uje se starijima od 12 godina.

Desetogodišnjem Viktoru i njegovim prijateljima nije lako živjeti u malom mirnom gradi u - ne samo što moraju slušati odrasle, ve ih još i konstantno gnjavi lokalni nasilnik - dosadni i glupi Žaboglavi Žarko. Kada sazna da cirkus stiže u njihov grad, Viktor je oduševljen i namjerava nastupiti u to ki

sa svojim psom, no Žarko mu namjerava pomrsiti planove. Viktor zajedno s prijateljima odlu uje stati na kraj maltretiranju, te e uz pomo mašte, hrabrosti i genijalnih ideja pokušati jednom zauvijek riješiti se nasilnika! Obiteljska avantura preporu uje se starijima od 8 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG UMJETNIK Radnja ilma odvija se od 1927. do 1931. i pri a po inje u tom razdoblju kada nijemi ilm odlazi u povijest, a nadomješta ga zvu ni. Pratimo Georgea Valentina, veliku zvijezdu nijemih ilmova, koji s podsmijehom odbacuje ideju zvu nih ilmova. Ponosna zvijezda uskoro završi na margini, jer kinematogra ija traži novu vrstu zvijezde, a nju savršeno utjelovljuje mlada glumica Peppy Miller, kojoj on pomaže na po etku karijere. Njezini ilmovi redaju uspjehe i ona postaje miljenica publike, a Georgeov odgovor na stanje u ilmu je snimanje vlastitoga nijemog ilma u ulozi redatelja, producenta i glavnog glumca.

WEB PREPORUKA

danska obiteljska animirana komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik!

20.00 ZVIJERI JUŽNIH DIVLJINA drama, fantazija, art

ponedjeljak, 8.4.

18.00 ŽABOGLAVI ŽIVKO danska obiteljska animirana komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik!

20.00 ZVIJERI JUŽNIH DIVLJINA

ARGO

drama, fantazija, art

utorak, 9.4.

Pod palicom oskarovaca Bena Af lecka (redatelj) i Georgea Clooneyja (producent), odli na gluma ka ekipa na velika platna donosi istinitu pri u o agentu CIA-e koji predvodi operaciju spašavanja šest ameri kih gra ana iz Irana. Film donosi napetu borbu za život, fascinantnu pri u koja je desetlje ima bila nepoznata javnosti. 1979 godine revolucija u Iranu doseže vrhunac napadom na ameri ku ambasadu. 52 Amerikanca postaju taoci opasnih i nemilosrdnih vo a pobune...

18.00 ŽABOGLAVI ŽIVKO danska obiteljska animirana komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik!

20.00 ZVIJERI JUŽNIH DIVLJINA drama, fantazija, art

etvrtak, 11.4.

20.00 Tribina PREKIDI Kazalište Planet art Zagreb

SVIJET TEHNOLOGIJE

Odijelo koje blokira elektromagnetsko zra enje Primjer kako visoka tehnologija može zadirati u svijet mode predstavljen je ovih dana. Naime, francuska modna marka “Smuggler” osmislila je odijelo koje može blokirati elektromagnetsko zra enje koje emitiraju mobiteli. Tvrtka je objavila kako je proizvela materijal koji prije svega ima funkciju odbijanja elektromatnetskog zra enja, a istovremeno je ugodan za nošenje. Do sada su se sli ni materi-

jali koristili samo kod zaštitnih radnih odijela, i to posebice kod zanimanja koja su izložena opasnosti od zra enja. Istraživanja i testiranja trajala su tri godine i rezultirala su materijalom koji je protkan nitima nikla, nehr aju eg elika i aluminija. U džepovima se nalaze i zlatne niti koje blokiraju 90 posto zra enja. Odijela su za sada kreirana za mušku populaciju i nalaze se u prodaji u Francuskoj.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 6., i nedjelja 7. travnja

20.00 PISMO A I

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

TOP LISTA KINO FILMOVA 1. KRŠ I LOM

Sve o svemu

2. MAMA

Zabava, moda, glazba, kultura, posao i mnoštvo drugih raznolikih tema možete prona i na e-kako.hr portalu. Radi se o edukativno - obrazovnom portalu koji donosi tekstualne i video lanke koji odgovaraju na razna pitanja primjerena svim gene-

5. U DOBRU I U ZLU

racijama. Surfaju i ovim stranicama može se mnogo toga nau iti o svijetu koji nas okružuje te prona i razne savjete, postupke, na ine i informacije. Na jednostavan, brz i svjež na in mo i ete saznati “sve o svemu”, kako i najavljuje krilatica slogana.

3. POTRAGA ZA NEMOM 4. ZAGONETNI DJE AK

6. PIJEV ŽIVOT 7. HITCHCOCK 8. POSLJEDNJA PATROLA 9. ODBJEGLI DJANGO 10. ZABRANJENA LJUBAV

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle

Kupaonica u skladu s prirodom

Oslikana umjetnost u vašem ormaru Modni kreatori su za toplije vrijeme i sezonu prolje e/ ljeto 2013. odabrali zanimljive uzorke oslikanih materijala, koji izgledaju kao prava mala likovna umjetni ka djela, odnosno materijali izgledaju oslikani kistom, i to razli itim tehnikama i stilovima. Kreatori su se odlu ili na pastelne, suptilnije boje za podlogu, te su ili težili snažnim uzorcima s jakim kontrastom kako bi naglasili sam uzorak i kreaciju ili blažim cvjetnim ili apstraktnim uzorcima kako bi

postigli nježnost, lepršavost i ženstvenost. Moderne su haljine u svim bojama neba i duge, bilo da su duge, kratke ili srednje duljine, za ležerniju ili sve aniju prigodu, ove haljine pobu uju zaista jedno posebno raspoloženje, te ostavljaju smiruju i i pro injeni dojam. Pravi hit su i oslikani modni dodaci. Možda nije nešto što biste obuli ili nosili svaki dan, ali morate priznati da vam je barem nešto zapalo za oko. Svaki komad je jednostavno poseban, sam za sebe!

Budite modernizirani i uz to štedite vodu. Pri kupnji novih ku anskih aparata imajte na umu i to da štednja ja a kvalitetu. Idealan bi proizvod bio spoj vrhunske i jedinstvene tehnologije uz o uvanje prirodnih resursa. Što se proizvod više poistovje uje s održivim razvojem, to e sam proizvod funkcionirati dulje i kvalitetnije. Po nite s odabirom pravih tipki za aktiviranje uskla enih s vodokotli ima koji garantiraju štednju vode, a istovremeno nude sanitarni proizvod vrhunske kvalitete i pružaju najjednostavniji na in održavanja higijene u samom WC-u i oko njega. Povijest i razvoj vodokotli a imao je neke važne korake gdje su se promjene uglavnom razvijale na izgledu, ali ne i u upotrebi vode koli ina vode je oduvijek bila izrazito povezana sa snagom iš enja. Dvokoli insko ispiranje uvelo je važne pro-

ŠTEDNJA U DOMU

mjene u svijet vodokotli a, koji su do trenutka modernizacije poznavali samo jednostavno, regularno, ali i rastrošno korištenje vode u higijenske svrhe. To je važan korak u sanitarnim susta-

vima, gdje emo zasigurno do ekati još neke inovacije koje daju prednost štednji vode, o uvanju prirodnih resursa u svrhu što boljeg korištenja vanjskih prirodnih imbenika, garantiraju-

i pritom iznimnu kvalitetu, visoku razinu higijene, kao i besprijekoran dizajn. I ove godine potreban je osvrt na održivi razvoj i na svaki mali potez kojim možete pomo i u o uvanju okoliša.

Što trebate znati o njezi kože nakon vježbanja? PARFEM ZA NJU Burberry - “Summer for Women 2013.”

Miris vedrine i dobrog raspoloženja Za proljetne i ljetne mjesece 2013. godine ku a “Burberry” lansirala je limitiranu verziju originalnog parfema “Burberry Women”. Novi miris karakterizira svježina i ljetna interpretacija ovih klasi nih i elegantnih pafema. Vedre i intenzivne je neonske ruži aste

boje. Mirisna kompozicija zapo inje citrusnim aromama i so nim narom koji donose svježinu. Srce pruža more cvije a s frezijom, ur evkom i ružom, omotano toplim i senzualnim drvenim notama i mošusom. Miris je dostupan u pakiranju od 100 ml Eau de Toilette.

Ve ina žena svako jutro nakon bu enja ima svoju rutinu koja rijetko varira. Ona naj eš e uklju uje odlazak na wc, tuširanje ili umivanje, pranje zubi i njegu kože lica, naj eš e hidratantnom kremom prije nanošenja dekorativne kozmetike. Sli an postupak, više ili manje, odvija se u kupaonici prije spavanja, samo ne uklju uje nanošenje nego skidanje šminke. No, što je s njegom kože nakon vježbanja ili nekih drugih izi kih aktivnosti koji su uklju ivali napor i poja ano znojenje? Imate li rutinu njege kože nakon vježbanja? Naime, poja ano znojenje, posebno kod osjetljive kože, može izazvati odre ene probleme, pojavu crvenila, osipa, prišti a, što ne samo da je neugodno, nego ne izgleda estetski lijepo. Kako biste sprije ili bilo kakve probleme p o

tom pitanju, pobrinite se za svoju kožu da uvijek bude lijepa i zdrava bez obzira na napore. Vježbajte bez šminke i vodite ra una o hidrataciji Ovo je jedno od osnovnih pravila! Kao prvo, vježbaju i pod punim “ratnim bojama“ izgledat ete smiješno, jer za šminku za vrijeme vježb a nja jedno-

stavn o ne-

ma potrebe. Vježbate zbog sebe i svojeg zdravlja, a ne da zadivite nekog. Osim toga, kada koža po ne lu iti znoj i loj iz pora, šminka (puder, korektori, sjenila, rumenila) e onemogu iti normalno disanje kože, što može uzrokovati za epljenje pora i pojavu prišti a i dugih iritacija kože. Uz to, nakon kratkog vremena vaša

šminka e se po eti rastapati na vašem licu, pa bez obzira na njenu kvalitetu izgledat ete smiješno. Nakon vježbanja (ako se ne tuširate u itness centru) umijte se mlakom vodom i obrišite istim ru nikom. Time ete ukloniti višak masno e i znoja koji ste izlu ili nakon vježbanja, te sprije iti pojavu upalnih procesa. Tijelo e vam biti zahvalno i ako se pridržavate i sljede ih savjeta: presko ite sola r ij, ZDRAVLJE budite nježni prem a kož i , tuširajte se u mlakoj vodi, hidratizirajte kožu i na kraju nemojte zaboraviti na redehidraciju iznutra. Prilikom vježbanja tijelo može izgubiti i više od litre vode, pa je potrebno tu koli inu i nakon toga nadoknaditi. Tijelo i koža bit e vam zahvalni.

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Modni stil kao projekcija duše Kao i u svemu, tako i u svakodnevnom modnom izri aju svih nas obi nih malih ljudi treba razmatrati, razmišljati, pojednostaviti, štedjeti, eksperimentirati ... I i prema ormaru s odje om ili policama u trgovinama s dozom stvarala kog razgledavanja i donošenja odluka u skladu s osobnim preferencijama, željama i mogu nostima. Autenti ni stil odijevanja treba se njegovati, osmišljavati i graditi. Ništa ne dolazi preko no i, pa tako ni osje aj za osobnost i osebujnost. Pripadnice ženskog roda, naj eš e u potrazi za posebnim, trendy komadima,

u prvi plan stavljaju nov ane mogu nosti. Ali dobro je imati na umu kako stanje u nov aniku ne mora biti i odraz naše volje i htijenja skladnog, funkcionalnog i originalnog odijevanja. Ve poneki detalj, promjena boje od "naše" voljene ili pokoji komadi iz bakinog ormara mogu mnogo pridonijeti prozra nom modnom izri aju. Pokušajte. Bez obzira na ovo bezvoljno i sumorno vrijeme. Modni stil na neki je na in projekcija duše. Ali isto tako njime možemo i razvedriti sami sebe i svoju dušu. Pokušajte! Za po etak pokušajmo vedrim bojama ...

ESPRESSO by

vekolikom puku ime Hinko Franck, osim asocijacije na ugodan miris tople crne kave, ne zna i ništa posebno. Današnjoj generaciji mladeži koja se školuje kako bi jednog dana stasala u gospodarstvenike i politi are koji e graditi budu nost ove naše mlade države “lik i djelo” tog Hinka ništa ne zna i. Litre i litre kave se dnevno ispije, ali koga briga za tog gospona Hinka? A bio je na svoj na in jedan od istinskih za etnika oglašavanja u Europi. Naime, kada je prije stotinjak godina u trgovinama s bezimenim proizvodima za kavovine i cikoriju dao izraditi i tiskati obrasce ra una s dodatkom u obliku poruke “Zahvalan na povjerenju, H. Franck”, za eo je eru oglašavanja na ovdašnjim prostorima. Ovotjedni expresso uz ispijanje Franckove kavice inspiriran je promišljanjem

Nije dovoljno biti vi en. Treba biti “dobro vi en”! o jednom od oblika oglašavanja u vidu zidnih oglasa. Pokušajte ovako od prve prebrojiti koliko ste natpisnih plo a zapazili samo danas, primjerice, na svom putu od doma do svog radnog mjesta ukoliko ste pješak. I kako su one izgledale? Priznajte, niste odviše oduševljeni vi enim ako ste promatrali stanje glavnih akove kih ulica. A još ako ste ugledali raznorazne oglase pri vrš ene na stablo u stilu “Nestao ma ak”, “Traži se hitno bilo kakav posao” ... vaše e vas zapažanje još više oneraspoložiti, a možda ak i naljutiti. kako je to bilo nekada? Prvi “zidni” oglasi pojavili su se

krajem 15. stolje a. Radilo se o rukom ispisanim obavijestima koje su se pribijale na vrata crkvi, a pisali su ih pripadnici sve enstva koji su tražili posao. Ubrzo za njima na taj su na in svoje profesionalne usluge po eli nuditi i u itelji. Tim je inom oglašavanje nedužno pokucalo na vrata povijesti. Danas je teško imenovati djelatost koja barem malo nije uklju ena u promotivne aktivnosti i oglašavanje. Vizualna kultura današnjice name e potrebu jasnog i snažnog, gotovo nametljivog, informiranja. Samo kvalitetnte natpisne plo e jamstvo su da e željenu informaciju pravodobno

zapaziti i percipirati sve ciljane grupe. Logotipovi, adrese, radno vrijeme, djelatnost i drugi podaci koji nas okružuju na ulazima u trgovine, pro eljima zgrada, javnih institucija ... uf, koje tu šarenilo vlada. A danas nije dovoljno biti samo “vi en”. Treba biti “dobro vi en”! tandardizacija natpisnih plo a usvojena je i zakonom propisana kod državnih institucija. Grad akovec nema originalne i prepoznatljive natpisne plo e koje bi mogle pro eljima u užem centru grada dati jedinstven štih i originalnost. Struka, arhitekti i dizajneri eksterijera možda

se i jesu svojevremeno zalagali za “uniformiranje” i standardizaciju natpisnih plo a, ali, prema postoje em vi enom stanju, sve je to ostalo negdje u ladicama. A natpisne plo e, primjerice, mogle bi se sve odraditi iz mesinga. Mesing! Zgodne li rije i. Kod ženske populacije možda e pobuditi kulinarski nagon: - To je sigurno neka nova smjesa za 'mesiti' kola e. Oni malo oštroumniji pomislit e na kakvog ing. Mesa. Šalu na stranu! Svi znamo kako se radi tek o jednoj vrlo zahvalnoj kovini poznatoj još i pod imenom mjed. Slitina je to kositra ili srebra i bakra u pro-

mjenjivim omjerima. Za mjed se još kaže kako je to kovina snage i žestine. Prema nekim predajama, mjed je bila i sveta kovina: on nje se izra ivalo niz svetih predmeta, posuda, pa ak i vrata hramova, pala e ... U Rimljana se mjedenom britvom sve enicima rezala kosa, a od mjedi se izra ivao i plug kojim su zacrtavali granice tabora ili novoga grada. U sastavu mesinga spojene su sve prednosti koje omogu avaju izradu trajnih, vrstih i nadasve vizualno otmjenih natpisnih plo a. Poput rije i, i natpisne plo e koje zra e snagom i uvjerljivoš u privla e ve inu ljudi. Mesing natpisne plo e su takve: snažne, uvjerljive i privla ne. Možda ovo “mesingasto” promišljanje potakne i inspirira nekog na kreativnu standardizaciju natpisnih plo a našeg grada. akovec to zaslužuje.

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Poteško e u adolescentnoj dobi

Sre a-nekad i danas

Depresija-starija ili mla a sestra alkoholizma?

Adolescencija je v remensko razdoblje ubrzanog t jele s nog i emocionalnog razvoja koje dovodi do spolne i ps i holo ške zrelosti. Obi no po inje u dobi od oko 12 godina i završava u ne tako to no definirano vrijeme, kad osoba postigne neovisnost i socijalnu produktivnost (obi no oko 20. godine). Komunikacija predstavlja cjelokupno ponašanje. Sama komunikacija je preduvjet za uspješnost na raznim životnim djelatnostima. Tko ne komunicira, tko nema odnose s drugima, ne stvara stabilne i duboke odnose, ne zna kako stvoriti prijateljstva. Kvalitativan dijalog, razgovor s prijateljem je na in da izražavamo vlastite emocije, na in kako da budemo svjesni svojih osje aja, da dijelimo svoju privatnost, svoje pogreške, a ujedno da iš itavamo tu e emocije. Važno je znati da predodžbu o sebi gradimo na odnosima s drugim ljudima. Prijateljstvo je u vrijeme adolescencije jedan od najpodržavaju ih odnosa koji utje e na razvoj indentiteta. Mlada bi a su esto ranjena brojnim razo aranjima zbog ega su nepovjerljiva. Zbog nedostatka samopoštovanja i samoefikasnosti adolescenti nisu zadovoljni svojim životom i školom zato misle da su neuspješni, teško podnose kritiku, izbjegavaju socijalne aktivnosti. Nedostatak samopoštovanja skupa sa školskim neuspjehom, zatim oslabljenom podrškom vršnjaka pa i roditelja ima za posljedicu poreme aj raspoloženja i a ekata. Oni doživljavaju razne stre-

sne situacije u školi što opet dovodi do obije od škole i odbijanja poha anja nastave a to sve skupa poti e poteško e koncentracije i pozornosti, razne somato ormne simptome, anksioznost, smetnje rapoloženja, poreme aje spavanja i dr. Me utim, treba znati da ni jedan problem nije nerješiv, samo se treba s njim suo iti, jer ako se ne traže rješenja samo se pove avaju problemi i sebi i drugima i time se stvaraju negativne misli koje stvaraju energiju koja se trans ormira u bolest. Zato je klju no i neobi no važno da u životu adolescenta postoji barem jedna osoba od povjerenja na koju se on može osloniti u potpunosti. Za prevladavanje poteško a svim mladima savjetujem da potraže pomo i podršku kada im treba, da misle pozitivno, da vjeruju u sebe, da prihvate drugoga i druga ijeg, da na u neku osobu od povjerenja s kojom mogu podijeliti svoje „tajne“ i privatnost i prema kojoj mogu biti iskreni, da ne potiskivaju probleme nego da se s njima suo avaju, da prihvate neuspjeh jer je to iskustvo iz kojeg se u i, da imaju na umu da je u enje naporan proces u kojem se može uspjeti samo stalnim radom a pam enje se može pospješiti bilješkama ili zajedni kim ponavljanjem, da vodi brigu o higijeni, zdravlju i tijelu, a stru nu pomo treba zatražiti ako vjeruje da ga nastavnici ne razumiju, da ako se esto s vršnjacima sva a i misli da ga ne prihva aju, kada osje a dosadu ili ako nema više snage da ide u školu ili ako ima bilo koji problem koji smatra da ne može riješiti.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Ljudima današnjice ini se da je osobna sre a najvažniji životni cilj. K a k o do nje sti i pou avaju i a k adem sk i i alternativni znalci, a koje ete recepte prihvatiti ovisi o vama, ako uop e trebate recepte. Možda ste poklonik dobre stare škole u kojoj ste nau ili da je svatko sam kova svoje sre e. Razloge za našu opsjednutost dobrim životom i osobnom sre om možemo povezati s porastom životnog standarda i slobodnog vremena, jer živimo u doba kad se više ne moramo baviti pukim preživljavanjem. Ma koliko mi jadikovali zbog gospodarske i društvene krize, ova su vremena ipak puno lagodnija i ugodnija od svih ranijih, samo su naši apetiti porasli i kriteriji se silno povisili. Tko je u devetnaestom ili ranijim stolje ima uop e mislio o ispunjenom životu, osim malobrojnih pripadnika povlaštenih staleža? Danas smatramo da ljudska bi a imaju pravo na kvalitetan i sretan život, iako se vrlo teško možemo složiti o tome što to uop e zna i i od ega se sastoji. Neki ljudi jednostavno žive i zadovoljni su komadi em zemlje na kojem su podigli svoj dom i djecu, a drugi nisu zadovoljni i žive isprazno unato velikoj imovini, obrazovanju ili društvenom statusu, neki se vesele poklonjenoj ruži a druge ni dijamant ne može zadovoljiti, nema jasnih pravila. Doživljaj sre e osobno je iskustvo

i po iva na individualnim razlozima i uvjerenjima. Konkretne predodžbe o sretnom životu mijenjaju se pod utjecajem društvenih normi i vrijednosti, gospodarske situacije, kulturoloških i politi kih okolnosti. Masovna kultura i medijski nametnute recepture sre e pok ušavaju nas uvjetovati i uni ormirati. Mnogi ljudi slijepo slijede is orsirane slogane koji nemaju stvarnog smisla u njihovim životima i trebali bi otvoriti o i. Nesretnost u životu svojevrsni je izbor povezan s površnim prihva anjem klišeja o sre i. Ne treba im vjerovati. Nitko nije sretan zato što je pametan ili zgodan ili bogat ili mo an ili... Sretan može biti i onaj tko nije pametan ili zgodan ili bogat ili mo an ili....Definicija sre e i zadovoljstva u životu prije se može prona i u pjesni kim slikama nego u pozitivnoj psihologiji. Osim toga, kroz itavu se povijest ljudskog roda filozo ske i religijske škole bave ovim pitanjima i nude nam razne odgovore, to je vje na i neiscrpna tema. Važno je znati da postoje rješenja za sve nas, bezbroj kombinacija, specifi nih aroma sre e i zadovoljstva koje je teško opisati rije ima, svatko bi mogao napisati svoju pri u. A ja u za danas završiti mislima koje su i vama vjerojatno ve pale na pamet. Nekad su ljudima trebale male stvari da budu sretni, jer malo su i imali. Danas puno imamo i puno ho emo, ali po svemu sude i i dalje nam treba malo pa da budemo sretni....

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Nedovoljno je upotrijebit i r ije tuga da bi se opisalo naj eš i osje aj koji obuzima osobu ov isnu o alkoholu. Slobodno još možemo dodati i rije i: o aj, nemo , bezna e, ljutnja, razdražljivost, opet o aj... Ovakvo osje anje poziva na novo pijenje, a sve ove emocije nakon pijanstva budu još intenzivnije i izraženije prisutne. Alkoholi ar se više ne može sjetiti kada je po eo piti da bi ublažio ovakav osje aj ili da li je zbog njega, zapravo i zapo eo piti. Bez obzira na razloge za po etak, ovakve emocije koje zapravo opisuju depresivno stanje osobe koja pije, prije ili poslije ovladaju njome. I ne samo njome,nego esto i lanovima njegove uže obitelji. Depresija je bolest suvremenog svijeta, sve je više ljudi koji se s njom bore. Ipak, dva puta se eš e javlja me u alkoholi arima nego me u op om populacijom, a mnogi e upravo u takvom depresivnom poreme aju raspoloženja tražiti opravdanje za svoje pijenje. Kakav je doista u inak alkohola na depresivno stanje? Alkohol je sredstvo koje kratkotrajno djeluje kao „prirodni antidepresiv i sredstvo za opuštanje“ zbog ega je veoma popularan u trenucima lošeg osje anja i depresivnosti. Me utim, trenutno otklanjaju i njene simptome, on ne umanjuje depresiju, niti ju lije i. Upravo suprotno, konzumiranje alkohola produbljuje depresivno raspoloženje, a može se re i i da kod mnogih dovodi do razvoja depresivnosti. Opet jedan vrtlog u kojem je teško raspoznati što je bilo prije, a što je došlo poslije, što je razlog, a što je uzrok. U kombinaciji alkoholizma i depresije okolina esto primje uje ono što je prema vani izraženije, a to su simptomi ovisnosti o alkoholu. Simptomi depresije esto ostanu maskirani „cirkusarijama“ koje alkoholi ar izvodi i kojima „izlu uje“ sve oko sebe. Kako prepoznati depresiju? Depresivna osoba ve inu je vremena umorna i žalosna, progonjena stalnim osje ajem krivnje, nesposobnosti i osje ajem nemo nosti da riješi probleme koji se pojavljuju. Zbog smanjene energije za obavljanje svakodnevnih

zadataka i zaduženja, gubi interes i odustaje od aktivnosti u kojima je nekad uživala. Javlja se poreme aj koncentracije i pam enja, poreme aj sna (pretjerana pospanost ili nesanica), gubitak apetita, mu nina, bolovi u trbuhu, glavobolja i esto smanjenje ili gubitak spolne želje i mo i, uz lepezu brojnih drugih tjelesnih znakova. Sve ovo, ( i još puno toga), uz poja anu napetost i razdražljivost, okolina primje uje samo u trijeznim azama osobe koja depresiju „lije i“ alkoholom. Oni koji u svojoj obitelji ili bližoj okolini imaju alkoholi ara, primijetit e da su simptomi sli ni onima koje navodimo i kao obilježja alkoholizma, jer se doista i teško mogu jedni od drugih odijeliti. Možemo re i, bez obzira što je bilo prije, da alkoholizam komplicira depresiju, a depresija komplicira lije enje alkoholizma i uvijek se treba pobrinuti da se lije i i jedan i drugi poreme aj. Prvi korak obavezno mora biti uspostavljanje apstinencije, tj prestanak pijenja, nakon ega se može primijeniti potreban tretman. Kod ve ine muškaraca alkoholi ara veoma brzo nakon uspostavljene apstinencije, nestaju znakovi depresije, što je znak da je depresija ipak bila uzrokovana pretjeranim pijenjem alkohola. Za razliku od muškaraca, kod kojih se smatra da kod 78% njih alkoholizam prethodi nastanku depresije, kod žena je situacija druga ija. Smatra se da depresija dovodi do pretjeranog pijenja u 66% žena koje postanu alkoholi arke. Bez obzira što je bilo prije, a što poslije, kad se ustanovi kombinacija alkoholizma i depresije, lije enje je teško mogu e provesti bez pomo i stru njaka koji e pažljivom procjenom ustanoviti, koja metoda lije enja je najefikasnija. Kod onih s razvijenom depresijom, uz klasi ne metode lije enja alkoholizma,bit e vjerojatno potrebno i lije enje antidepresivima i primjena individualne psihoterapije, a sve to uz uspostavljanje vrste apstinencije i oporavka cijele obitelji u klubu lije enih alkoholi ara.

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Svaštara HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Financijska pitanja razmatrat ete s posebnom straš u. Mogu e je da e vas neke brojke uznemiriti. Ne brinite. To je samo privremeno stanje. O ekivani nov ani priljev s i e pravovremeno. O ekuje vas ugodan radni tjedan. Ako ste u braku ili vezi, o ekuje vas manji verbalni sukob s partnerom. Zanemarite rije i. Razgovorom ete sve riješi . Ako ste sami, mogu e je poznanstvo s osobom koja e vas osvoji intelektom i šarmom. U dobrom ste stanju, i zi ki i psihi ki. VAGA (24.9.-23.10.)

Timski rad donosi najbolje rezultate, to i sami znate. Stoga se slobodno oslonite na svoje suradnike i imajte puno povjerenje u njih. S i e i neo ekivani nov ani priljev, što e vas dodatno mo vira . U ljubavi ete poželje izgladi sve nesporazume s partnerom. Možete pos i sve što želite, ali uz diplomatski stav. A tu su pripadnici vašeg znaka pravi majstori. U zdravstvenom pogledu do i e do poboljašanja vašega op eg stanja. Obnovite garderobu. Šoping e vas razveseli .

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Kako biste mogli spojiti ugodno s korisnim, morat ete uloži malo više napora. S pažnjom planirajte sve obveze kako biste preduhitrili umor i razbacivanje energije. U ljubavnim odnosima svojim ete ponašanjem izazivati ljubomoru. Ljubavni život bit e sve do kraja mjeseca bogat i raznolik. Uživajte. Ako je potrebno, uzmite malo predaha. Nemojte dozvoli da vam stres pokvari dobro raspoloženje. Rado ete se bavi tjelovježbom i sportskim ak vnos ma na zraku.

RAK (22.6.-22.7.)

U komunikaciji s poslovnim partnerima bit ete aktivni i energi ni. Ne e biti nikakvih zapreka da postignete o ekivani bonus i napredujete u karijeri. Jedini neprijatelj vam može bi vaša povremena letargija koja bi se kod nekih pripadnika znaka mogla manifestirati i u obliku lijenosti. Mogu e su ljubavne sva e. Postoji vjerojatnost da ete pretjeriva u svemu i sva emu. Pobrinite se za ljubavnu samokontrolu. Imat ete zanimljive snove. Zdravi ste.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U poslovnim zadacima fokusirajte se na bitna pitanja. Tjedan e bi obilježen standardnim i teku im obvezama. Naglašena je suradnja s mla im osobama. U emotivnim odnosima kao da su zapo eli dani vaših ljubavnih muka. Ne ete bi zadovoljni ni sa sobom ni s partnerom. Uspostavite dobru samokontrolu i suzdržite se od naglih reakcija. Osje ajna neravnoteža uzrokovat e i zi ku. Neki pripadnici ovog znaka pretjerivat e u hrani. Potražite vedre sadržaje i opus te se.

Poslovno okruženje bit e vam zanimljivije i ugodnije. Bit ete odli no koordinirani i vješti u organizaciji poslovnih zadataka, što e svi primijetiti. Bit ete prepuni energije i želje za samodokazivanjem. Osobi koja vas zanima po et ete se svi a . Nemojte bi pasivni. Krenite u akciju, jer sve je mogu e. Ako ste u vezi ili braku, stras ne e nedostaja . Svaki dan osje at ete se sve bolje i bolje, a i raspoloženje vam se popravlja jer postajete vedriji i otvoreniji.

LAV (23.7.-23.8.)

Financijska pitanja izazivat e u vama nemir. Pri sak nadre enih i zadani rokovi donosit e vam stres. Imat ete potrebu za osobnim razvojem i napredovanjem koje vam i dalje stoji otvoreno. Bit ete snalažljivi, a posebice ako se bavite umjetni kim zanimanjima. Prijatelji bi vas mogli navesti na neke nepromišljenje reakcije u ljubavi. O svemu dobro promislite i slušajte svoj ins nkt. Snaga vam se vra a. Imunitet je dobar, ali još uvijek niste u top formi.

Postoje i raspored zvijezda vam u poslovnoj domeni donosi živost i promjene. Imat ete izvrsne ideje i nadre eni e vas gleda blagonaklono. Budite mudri pri donošenju svih odluka. Drugima dopus te da vas savjetuju kako biste kasnije vi ubrali med i mlijeko. U danima vikenda pripazite na roman ne odnose. S šajte nalete ljubomore. Dinamika i strast e bi dominantni. Dozirajte ih u pravo vrijeme i na pravi na in. Emocionalnim stresovima odolijevat ete snagom duha. Raspoloženje vam se popravlja.

JARAC (22.12.-20.1.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U prvi plan e do i suradnja s osobama iz iznozemstva. Neki pripadnici ovog znaka ovih e dana pod svaku cijenu želje u svoju profesiju unije više krea vnos i originalnih poslovnih zamisli. Porast e i vaša ljubavna inspiracija. Raspored zvijezda vam omogu uje nova poznanstva i kretanje na mnogim društvenim zabavama i doga anjima, gdje ete mo i primijeni svoje ljubavno umije e. Osje at ete se ugodno, i svi vaši privatni odnosi e se poboljšava iz dana u dan. Uhva li vas umor, riješite to kvalitetnim snom.

Ako vam je posao vezan uz kretanje, izgledni su dobri financijski rezultati. Prihvatite sve poslovne prijedloge koji vam donose mogu u zaradu. Ipak, pripazite na poslovne dokumente koje potpisujete. Ljubavna situacija e vas razo ara . Trudit ete se na sve mogu e na ine udovolji prohtjevima partnera, ali vam se taj trud ne e ispla . Ne tugujte. Do i e bolji dani. Dane vikenda provedite u druženju s obitelji. Mogu a loša unutarnja raspoloženja nadvladajte šetnjama na svježem zraku i druženju s vedrim i dragim ljudima.

DJEVICA (24.8.-23.9.) U poslovnom životu ne ete mo i utjecati na neke okolnosti, što e vas oneraspoložiti. Ne brinite. Krajem tjedna sve e do i na svoje mjesto. Opet ete vidje perspek vu i dobit ete volju realizira nove poslovne projekte koji su dulje vrijeme stajali u ladici. Imajte više samopopuzdanja. U emo vnim odnosima spus te se na zemlju. Pogledajte voljenoj osobi u o i jer ete tamo prona i odogovore na sva pitanja koja vas zanimaju. Zdravi ste. RIBE (20.2.-20.3.) U poslovnim odnosima koncentrirat ete se na sebe uz preispitivanje vlastitih mogu nos . Do i e do izražaja vaše znanje, spretnost i komunikacija. Za takav poslovni angažman sti i e zaslužena nagrada. U ljubavi su mogu a iskušenja. Nemojte bi nestrpljivi. Samo uz razumijevanje ete mo i ostvari skladne me uljudske odnose. Ukoliko ste sami, uskoro biste mogli imati priliku postati ne ije rame za plakanje. Nalazite se pod povoljnim planetarnim utjecajima na vaše zdravlje. Sve je u redu.

RO ENDANI SLAVNIH

Miki Manojlovi

Barry Levinson

Jackie Chan

Mirna Maras

Mario Matt

Steven Seagal

05.04.

06.04.

07.04.

08.04.

09.04.

10.04.

11.04.

Miki Manojlovi , Gregory Peck, Bette Davis

Marko Cindri , Robert Kova , Barry Levinson

Francis Ford Coppola, Billie Holiday, Jackie Chan

Ivan Supek, Mirna Maras, Tomo Šokota

Jerko Leko, Linda Begonja, Mario Matt

Vesna Parun, Steven Seagal, Roberto Carlos

Branimir Johnny Štuli , Nikola Karabati , Oliver Riedel

SANJARICA Zna enjem i tuma enjem snova ljudi se bave od najstarijih vremena. Spominje se i u Starom zavjetu, gdje Josip tuma i faraonove snove (sedam debelih i sedam mršavih krava). Tako er u Starom

OKOLADA Blagostanje, vjernost. Vru a okolada - zadovoljstvo.

zavjetu Danijel je imao dar tuma enja snova, za koje on tvrdi da "Bog s neba okriva svoje tajne". Ljudi tijekom dana percipiraju stvari kojih nisu svjesni, ali ih se sjete u snu, jer tada su tijelo i duh potpuno ete svoje probleme. Rezati vor - dobit ete novo, bolje radno mjesto. Ako ne možete odvezati vor potpuni neuspjeh u nekom pothvatu.

DELFIN Vidjeti del ina - povoljan trenutak za ostvarenje planova. Druženje s del inom - duhovni napredak.

opušteni, stoga snove ne smijemo zanemariti. Zašto ne iskoristiti ono što nam poru uje naša podsvijest? Ne vjerujete u to? Nema veze. Sanjarica vam može, ako ništa drugo, razvedriti dan i nasmijati vas.

DIM Vidjeti dim - vijesti od osobe koju dugo niste vidjeli. Bijeli dim - po ast. Crni dim nesre a. Svjetliji dim - manje brige. Tamniji dim - ve e brige. Vidjeti zajedno dim i paru - o ekujte nešto nepovoljno. Dim koji se diže u zrak - imate sretan obiteljski život. Ako je ku a puna dima - imate pritajene neprijatelje.

EKSPLOZIJA

VOR

Vidjeti eksploziju - strahujete od doga aja koji dolaze. uti eksploziju - neugodna iznena enja. Eksplozija s vatrom - velik uspjeh i dobitak.

Vidjeti vor - problemi. Vezati vor - neprilike. Odvezivati vor - riješit

Razo aranje u svoga bra nog partnera.

FLAUTA

Nikola Karabati

JYOTISH – INDIJSKI HOROSKOP za ro ene izme u 15. ožujka i 14. travnja, u znaku Mina

Maštoviti, misti ni i suzdržani Vaš kreativni talent ima potrebu izraziti se, ali vi si esto ne pružate priliku da ostvarite svoje snove. No, iza prividne suzdržanosti krije se ponos pa, iako se ne usu ujete pristupiti drugima, nekako ih uvijek privu ete da do u vama. Ljubav vas "hrani", pa ako nai ete na partnera koji e vas ohrabriti iskoristit ete sve svoje adute da uspijete u životu. Prema indijskom horoskopu osobe ro ene u znaku MINA posjeduju veliku dozu kreativnosti, ali si esto sami sebi ne daju šansu ostvariti svoje snove. Iza prividne suzdržanosti krije se ponos. Ove znakove "hrani" i inspirira ljubav. Znak posjeduje sljede e

vrline: misti an, intuitivan, ilozofski, kontemplativan, utješan, privla e ga koncepti prosvjetljenja i oslobo enja. Ali ima i mana: odugovla i, nepovezano razmišljanje, nedostaje mu povjerenja, naivan, loš inancijski planer, ini se slabim i lako ranjivim, nedovoljno zainteresiran. Kao podznak Jupitera ribe

su komunikativan i ljubazan znak koji voli glazbu, rituale i ceremonije. Ribe predstavljaju stopala kozmi kog ovjeka. Svojstva su: emotivnost, šire vi enje, intuitivni i maštoviti, entuzijasti ni, ali ne baš mudri, vole utjecati na druge, i može se na njih lako utjecati, bivaju ovisni i ine druge ovisnima, teško predvidljivi, prepuštaju se potrebama trenutka, moraju nau iti nadvladati svoje misli i razviti mo razlikovanja – i tada mogu djelovati kreativno i ostvariti duševnu sre u. Sentimentalni, nošeni osje ajima, samosažaljenje, drže se prošlosti, nedostatak jasno e, komplicirani, emocionalne smetnje, ovisnost i bolest (še er i alkohol), nisu dobri vo e, nedostatak samosvijesti.

Preselili smo na novu lokaciju

“bliže Vuri” Mailovi su ostali isti E-mail: urednik@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

Naši novi telefoni Telefon (040) 323 600 (040) 323 601 Fax (040) 493 305

Naša nova adresa akovec, Kralja Tomislava 2 (na katu) Izdava : MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB:37268927073 Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d. 2340009-1110556216 IBAN: HR5523400091110556216 BIC (SWIFT): PBZGHR2X

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5. travnja 2013.

Automobilizam Opsežno osvježenje: Nova ŠKODA Superb

Volkswagen predstavio takti ku igru za sve ljubitelje rally-a

Ofenziva modela ŠKODA se nastavlja: modeli ŠKODA Superb i Superb Combi doživljavaju gotovo potpunu preinaku. Oba modela e slaviti svoju svjetsku premijeru 19. travnja 2013. godine u Šangaju, ve er uo i motor showa u Šangaju. Vrhunski modeli marke oduševljavaju svojim svježim, atraktivnim ŠKODA dizajnom, novim interijerom i novim tehni kim karakteristikama. Po etak plasiranja na tržište novog Superba u Europi: kraj lipnja 2013. godine. ŠKODA Superb osvaja s kompletno novim prednjim i stražnjim dijelom. Elementi novog jezika dizajna marke postaju izrazito vidljivi: s jasnim linijama, preciznom kvalitetom i simetri nim proporcijama. Prednji dio vozila koji je potpuno redizajniran do A-stupa djeluje znatno markantnije. Rešetka hladnjaka, logo vozila, prednja svjetla i prednja svjetla za maglu, branici, prednji blatobrani i poklopac hladnjaka su novi. Markantni prednji dio s vidljivo širom prednjom rešetkom kao i kompletno nova prednja svjetla jam e suvereni nastup. U seriji modela Superb prvi puta se pojavljuju Bi-Xenon prednja svjetla s integriranim LED-svjetlom za dnevnu vožnju. Stražnji dio Superb limuzine i karavanske verzije Combi je tako er nov: jasan, uredan i precizan. Gra ika svjetala je interpretirana na novi na in radi još briljantnijeg naglašavanja tipi nog dizajna stražnjih svjetala u obliku slova C. Gra i ki dojam je prvi puta kod Superba naglašen s tri LED-svjetle e trake. Dva trokutna elementa u stražnjem poklopcu su sljede e,

U sije nju 2013, najve i europski proizvo a automobila uspješno je ušao na WRC, svjetsko prvenstvo u rally-u, a od sada, svi rally fanovi mogu voziti VW Polo R WRC, na svojim pametnim telefonima i tabletima. Predstavljena je nova igra adrenalinske vožnje “RALLY THE WORLD. THE GAME”. Rije je o inovativnoj interpretaciji klasi nih trka ih igara koje su dostupne za IQ i Android ure aje. Za razliku od onih konvencionalnih igara, u ovoj igra preuzima ulogu

nepromjenjivo obilježje novog ŠKODA dizajna. U interijeru ŠKODA Superba na raspolaganju je sada s novom generacijom kola upravlja a s 3 i 4 kraka ukupno devet varijanti. Osim toga, postoje novi materijali i uzorci za presvlake sjedala, kao i novi dekori. U vrhunskoj varijanti opreme ŠKODA Superb L&K dostupna je nova kombinacija boja interijera ‚sme a/ Ivory‘. U pogledu motora i pogonske tehnike model ŠKODA Superb je još atraktivniji: pojedini motori su štedljiviji za više od 19 posto od svojih prethodnika. Tome doprinose start-stop sustav i sustav regeneracije ko ione energije koje e ubudu e imati svi dizelski motori modela ŠKODA Superb, kao i osnovni benzinski motor s 1,4 TSI/92 kW u zemljama Europske Unije. Superb GreenLine troši samo 4,2 l dizela na 100 km, to odgovara CO2-emisijama od 109 g/ km. Novost je da 2,0 TDI/103 kW dizelski motor sada nudi ru ni mjenja u verziji 4x4, ve i dizelski motor 2,0 TDI/125 kW s pogonom na sva etiri kota a sada po prvi puta radi sa 6-stu-

panjskim mjenja em s dvostrukom spojkom DSG. Nova edicija ŠKODA Superba nastavlja tradiciju ŠKODE izvanrednom ponudom prostora. Volumen prtljažnika Superba ostaje nepobjediv u ovoj klasi vozila: limuzina ima kapacitet 595 litara, Combi ak 633 litre – obje vrijednosti su najbolje vrijednosti u klasi. Kada se preklopi stražnja klupa, transportni volumen se pove ava na 1.700, odnosno na ak 1.865 litara. Novi model Superb potvr uje svoju reputaciju posebnog predstavnika „Simply Clever“ ideja gornje srednje klase. Voza u ili putnicima je na raspolaganju kišobran u vratima, karakteristika koja je bila rezervirana samo za modele vrhunske luksuzne klase. Sljede e „Simply Clever“ rješenje je Twindoor stražnji poklopac. Zahvaljuju i jedinstvenom patentiranom rješenju marke ŠKODA stražnji poklopac se može podignuti u dva stupnja: mogu e je otvoriti ili samo poklopac prtljažnika ili kompletan stražnji poklopac sa stražnjim staklom. Tehnologija upravljanja je sada još jednostavnija: svaki na in otvaranja sada ima svoju tipku. Do sada je bilo potrebno pritisnuti tipku za prebacivanje. Ponuda udobnosti novog modela ŠKODA Superb se zna ajno pove ala: prvi puta nude limuzina i Combi najnoviju generaciju sustava pomo i pri parkiranju Automatic Parking Assistant. Novi sustav sada podržava bo no i okomito parkiranje unatrag te pomaže pri ulasku i izlasku iz parkirnog mjesta.

Osim toga novi model Superb nudi izvrsne karakteristike udobnosti kao što su elektri ni klizni krov s integriranim solarnim elijama u limuzini, elektri ni panoramski stakleni klizni krov u modelu Combi, automatski sustav zaklju avanja i pokretanja KESSY, klima ure aj i etiri moderna audio i navigacijska sustava: sve do vrhunskog navigacijskog sustava Columbus sa 6,5 colnim zaslonom u boji osjetljivim na dodir i integriranim tvrdim diskom veli ine 30 GB. U pogledu sigurnosti Superb pokazuje svoju najbolju stranu. Novi Superb je ocijenjen s pet zvjezdica na Euro-NCAP testu sudara. U zemljama Europske Unije voze Superb limuzina i Superb Combi sa serijskom opremom ESP, ABS i sustavom pomo i pri ko enju. Opcijski sustav prednjih svjetala Adaptive Frontlight System jam i najbolju vidljivost u tami. Sustav za prepoznavanje umora Driver Activity Assistant upozorava po želji o eventualnom umoru voza a. Opcijski sustav pomo i pri kretanju na uzbrdici omogu uje udobno pokretanje na uzbrdici bez ru ne ko nice. Osim toga postoji i elektroni ki sustav kontrole tlaka u gumama koji se serijski isporu uje od varijante opreme ‚Elegance‘. U slu aju nezgode putnici su zašti eni sa do devet zra nih jastuka kao i sa sigurnosnim pojasevima s tri to ke pri vrš ivanja te naslonima za glavu podesivim po visini.

kopilota te informira voza a tijekom rally-a. Pravi je izazov voditi Polo R WRC kroz opasne zavoje i zahtjevne rute. Izuzev brzih reakcija, igra je i takti ki razra ena kako bi se postigao idealan spoj planiranja, vremena i brzine. RALLY THE WORLD. THE GAME dio je Volkswagenove me unarodne moto kampanje “Rally World”,a klju ni elementi kampanje sadržaji su poput intervjua, fotogalerije, video sadržaja te novosti o novom Polo R WRC-u.

Specijalna serija Peugeot 508 Feline limuzine i karavana Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara pripremili su specijalnu seriju Peugeot 508 Feline, za limuzinsku i SW verziju, s 2.0 HDi motorom od 163 KS i ru nim ili automatskim mjenja ima. Bazirana na uspješnom modelu 508, specijalna serija Feline donosi još više udobnosti, sigurnosti i prakti nosti. Iznimno bogata serijska oprema uklju uje automatski etverozonski klima ure aj, zakretna ksenon svjetla i dnevna LED svjetla, WIP NAV navigaciju, hands free otklju avanje i pokretanje vozila, sjedala u kombinaciji koža-tkanina, gri-

jana prednja sjedala, elektri nu parkirnu ko nicu, stražnje i prednje parking senzore i mjerenje prostora kod bo nog parkiranja, 8 zra nih jastuka, ESP, elektri no podešavanje lumbalnog dijela sjedala voza a, hands free kit i Bluetooth audio streaming, head-up display. Verzija SW izme u ostalog je dodatno opremljena i staklenim panoramskim krovom Cielo. Peugeot ove modele nudi po jedinstvenoj cijeni od 231.470 kn s PDV-om za limuzinu, te od 243.020 kn s PDV-om za SW. Modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 2. Ford C-max 1.6 TDCi Trend, 2005., svjetlo plava, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 3.Fiat 500L 1.4 Easy - NOVO, 2013., crvena, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD, alu felge, maglenke, tempomat 4.Fiat Punto 1.2, 2012., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 5.Fiat Grande Punto 1.3 JTD, 2008., srebrna, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 6. Fiat Doblo Cargo 1.3 JTD, 2008., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 7.Fiat Doblo Cargo 1.4 + plin, 2008., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD

5. travnja 2013.

Ovaj dinami ni automobil s etvera vrata ima sve prednosti A3 serije modela - nisku masu zahvaljuju i laganoj konstrukciji, snažne i u inkovite motore i razna napredna rješenja u podru ju informacija i zabave, kao i sustave za pomo voza u. Limuzinska izvedba modela Audi A3 na cesti ima sportsku pojavu, te je u svakom detalju precizna i jako izražajna. Njen dizajn je mješavina izme u klasi nog trodijelnog koncepta i coupé ilozo ije. Dizajnerski element “tornado linije” koji se proteže cijelom bo nom stranom vozila, kreira prepoznatljivi rub koji re lektira svjetlost. Prevjesi vozila su kratki, a ovaj automobil sa etvero vrata ima me uosovinski razmak od 2,64 metra i ukupnu dužinu od 4,46 metara. Ponuda motora i mjenja a e se širiti, te e uklju ivati dva nova osnovna motora. Motor 2.0 TDI razvija snagu od 110 kW (150 KS) i okretni moment od 320 Nm. On ubrzava model A3 Limuzinu od 0 do 100 km/h za 8,4 sekunde te do maksimalne brzine od 213 km/h. Njegova kombinirana potrošnja goriva je 4,2 litre na 100 km, što je ekvivalentno CO2 emisijama od 108 grama po kilometru. Klju ne zna ajke motora 1.4 TFSI su snaga od 103 kW (140 KS) i okretni moment od 250 Nm. Pri niskim optere enjima motora COD (cylinder on demand) sustav isklju uje dva cilindra. Ovaj 1.4-litreni motor automobilu osigurava kombiniranu potrošnju od samo 4,7 litara na 100 km; CO2 emisije su 109 grama po kilometru. Za ubrzanje od 0 do 100 km/h potrebno mu je samo 8,4 sekunde, a maksimalna brzina automobila s ovim motorom je 213 km/h. Motor 1.8 TFSI razvija snagu od 132 kW (180 KS) i okretni moment od 250 Nm. Ovaj motor koristi bogati paket naprednih tehnologija, uklju uju i zasebno ubrizgavanje goriva u komoru za sagorijevanje, odnosno u usisnu granu. On omogu uje sportske performanse, te mu je za ubrzanje od 0 do 100 km/h potrebno 7,3 sekunde, a maksimalna brzina je

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Audi A3 Limuzina

Ulazi na najve i tržišni segment na svijetu

232 km/h. Njegova kombinirana potrošnja goriva je 5,7 litara na 100 km, što je ekvivalentno CO2 emisijama od 135 grama po kilometru. Unutrašnjost modela Audi A3 Limuzine može se pohvaliti

impresivnom brigom za detalje. Linije i površine su isto dizajnirane, a duga ki luk se rasteže širinom vjetrobranskog stakla. Plo a s instrumentima sa zaobljenim prednjim dijelom je

ugla ena, a središnja konzola je malo zakrenuta prema voza u. Opcijski zaslon u boji putnog ra unala (serijska oprema kod Ambiente i Ambition linije) prikazuje podatke s detaljnom 3D

gra ikom. Su elje MMI sustava nalazi se na konzoli središnjeg tunela što olakšava upravljanje. Elektromehani ka parkirna ko nica se aktivira pritiskom na tipku. Kolo upravlja a ima tri

ili etiri kraka ovisno o izvedbi, a kupci tako er mogu odabrati upravlja s ravnim dnom, višenamjenskim tipkama i ru icama za izmjenu stupnjeva prijenosa.

Poznati i slavni GREGORIAN ovaj petak 5. travnja nastupa u varaždinskoj Areni

Epic Chants glazbeno - scenski show stiže u Varaždin Show Epic Chants, koji e publika u Hrvatskoj imati priliku vidjeti ovaj petak 5. travnja u Varaždinu, doista je do sad nevi eni scensko - glazbeni spektakl i po svemu vrlo

razli it od prethodnih nastupa Gregoriana. Ulaznice za sva tri koncerta Gregoriana u Hrvatskoj fanovi i dalje mogu kupiti u sustavu Eventima i na blagajni varaždinske dvorane!

DEPECHE MODE 23. svibnja dolaze na stadion “Maksimir” Zagreb

Novi album “Delta Machine” najprodavaniji u Hrvatskoj Depeche Mode i njihov dugoo ekivani album “Delta Machine” trenutno su na prvom mjestu inozemne i doma e top liste prodaje albuma u Hrvatskoj (podaci HDU-a)! Na drugom mjestu najprodavanijih inozemnih albuma nalazi se David Bowie i njegov album “The Next Day”, dok su na tre em mjestu 2CELLOS i njihov album “IN2ITION”. Novi singl Depeche Modea, pod imenom “Soothe My Soul”, izašao je 30. ožujka, a videospot se

može pogledati na poveznici: http://www.youtube.com/ watch?v=bt-28iNQnwY. Kao što je ve duže vrijeme poznato, Depeche Mode 23. svibnja dolaze na zagreba ki stadion “Maksimir”! Ulaznice za koncert su u prodaji na svim prodajnim mjestima sistema Eventim, te online na www.eventim.hr. Cijene ulaznica koje su ostale u prodaji jesu sljede e: zapad dolje: 500 kn, zapad gore: 400 kn, Fan pit: 400 kn i stajanje: 350 kn.

Blur jedna od najve ih glazbenih atrakcija Sziget Legendarni britanski bend i pobjednici u kategoriji najboljega europskog festivala kona no su udružili snage: BLUR je po etkom ove godine, kao prvi u nizu, potvr eni headliner Szigeta! Organizacijski tim sretan je najaviti dugo o ekivani debi Blura, ikonskog rock benda koji je ranije ove godine osvojio i Brit Award za životno djelo. Govore i o nastupima u 2013., bend je rekao: “Svaki koncert sljede e ljeto bit e vrlo poseban – ne možemo do ekati iza i i svirati za sve divne fanove koji nas nisu vidjeli neko vrijeme.“ Blur su postali svjetski poznati 90-ih s albumima “Parklife” i “The Great Escape” te hitovima poput “Girls &

Boys”, ”Country House”, ”Song 2”, “End Of A Century”, “To The End” i “Beetlebum”, koji su ih u inili jednim od najutjecajnijih bendova desetlje a. Godine 2009. bend se opet okupio kako bi odsvirao seriju koncerata u Britaniji, uklju uju i i dva rasprodana nastupa u Hyde parku u Londonu te legendarni Sunday night na Glastonbury Festivalu. 2013. godine Blur e po prvi put svirati na Sziget festivalu, na glavnoj festivalskoj pozornici ispred vjerojatno najinternacionalnije publike na svijetu! Sziget festival održati e se od 5. do 12. kolovoza 2013. u Budimpešti. Posjetite www. szigetfestival.com za više informacija o cijenama ulaznica i pretprodaji!

FORMULA 13 1 Heaven DEPECHE MODE 2 Indian Summer STEREOPHONICS 3 Miracle HURTS 4 Be A Boy ROBBIE WILLIAMS 5 Not Running Anymore BON JOVI 6 Waiting For The Night NELLY FURTADO 7 Gold Dust (Shy Fx Re-Edit) DJ FRESH 8 Born On The Bayou JOHN FOGERTY feat. KID ROCK 9 Just Give Me A Reason PINK feat. NATE RUESS 10 When I Was Your Man BRUNO MARS 11 I’ll Stay With You NEW ORDER 12 Feel This Moment PITBULL feat. CHRISTINA AGUILERA 13 Explosions ELLIE GOULDING 14 One Way Or Another (Teenage Kicks) ONE DIRECTION 15 I’d Rather Go Blind MICK HUCKNALL

Top Hit List 1 MEJAŠI Zorica - Croa a 5 2 TONY CETINSKI ledene Opet si TOP LISTAUsne DOMA IH pobijedila Aquarius 3 3 OLIVER DRAGOJEVI Kada umire ljubav - Croa a 5 4 COLONIA Srce nikad ne laže Tvr ava Menart 6 5 IVANA RADOVNIKOVI Tako rijetko si tu - - 5 6 MERITAS Umjesto isprike - Menart 5 7 TOŠE PROESKI Sve je ovo premalo za kraj - Hit 6 8 GORAN KARAN I TOMISLAV BRALI Prijatelju - Scardona 6 9 LETE I ODRED Ljubavi - Croa a 6 10 OP A OPASNOST Preživio sam Croa a 5 11 ŽELJKO KRUŠLIN KRUŠKA & TS Sitan vez Ubija me crno vino - Croa a 5 12 NINA BADRI Neopisivo NeBo Aquarius 6

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

5. travnja 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Vaba d.d. banka Varaždin uvrstila u ponudu nova rješenja poduzetnicima za poboljšanje likvidnosti Od po etka travnja još povoljniji uvjeti za kredite mikropoduzetnicima, u suradnji s Europskim investicijskim fondom, kamatne stope smanjene i za kredite u otplati S ciljem omogu avanja lakšeg i bržeg pristupa likvidnim sredstvima, Vaba d.d. banka Varaždin omogu uje svojim novim i budu im klijentima mogu nost kratkoro nog financiranja putem otkupa nedospjelih potraživanja. Korisnici ovog programa mogu biti svi poduzetnici koji imaju iskazana, odnosno dokumentirana potraživanja prema svojim poslovnim partnerima bilo putem odra enih ugovora, ovjerenih situacija ili izvoda otvorenih stavaka. Pojedina ni iznosi odobrenja nisu limitirani, dok cijena, i na in otplate ovise o mogu nostima korisnika. Rokovi otplate odre uju se sukladno valutama pla anja za potraživanja koja su predmet otkupa. Uz ve tradicionalni na in financiranja putem klasi nih kratkoro nih kredita te eskontiranja mjenica, Vaba d.d. banka Varaždin ovim putem omogu ava klijentima da naplate svoja potraživanja i prije roka dospije a, te uredno podmire svoje obaveze. Temeljem Ugovora o zajmu koji je Vaba d.d. banka Varaždin potpisala s Europskom investicijskom bankom kra-

jem 2010. godine, s ciljem omogu avanja lakšeg pristupa financijskim sredstvima hrvatskim mikropoduzetnicima, od po etka travnja kamatne stope po ovoj liniji još su povoljnije te e za nove ali i postoje e ve odobrene kredite, koji se nalaze u otplati, iznositi od 6,135 posto do 6,635 posto godišnje. Vaba d.d. banka Varaždin odobrava iz sredstava Europskog investicijskog onda srednjoro ne mikrokredite poduzetnicima koji imaju najviše devet zaposlenih te bilancu, odnosno ukupne prihode manje od dva milijuna EUR, u iznosu do 25.000 EUR, s rokom otplate do 6 godina, uz mogu nost ugovaranja po eka. Kamatna stopa za korisnika kredita iznosi šestomjese ni EURIBOR uve ano za 5,8 posto, odnosno 6,3 posto te se uskla uje sa šestomjese nim EURIBORom svakih 6 mjeseci. Korisnicima kredita pružena je i mogu nost automatskog korištenja odobrenog prekora enja bez naknade u iznosu do 25.000 kuna šest mjeseci po odobrenju kredita. S obzirom na uistinu povoljne uvjete kreditiranja, ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane poduzetnike da se jave u Vaba d.d. banku gdje im na raspolaganju stoje savjetnici koji e rado odgovoriti na sva pitanja i zahtjeve klijenata.

Dobro je znati 37

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - OŽUJAK 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

22. ožujka 2013.

sport@mnovine.hr

ODBOJKA

KUGLANJE

I. HOL – etvrtfinale doigravanja za prvaka

II. HKL

Drugim porazom od Mladosti za Centrometal završena sezona

Željezni aru u subotu predstoji bitka za prvaka

U dva susreta zagreba ka Mladost prošla je u polufinale doigravanja ne prepustivši Me imurcima ni set. No, nije to bilo nimalo lagano u oba susreta. U Zagrebu Centrometal je u prva dva seta osvojio 23 i 21 poen, a u tre em ak vodio 24:21. Sli no je bilo i u Nedeliš u. Centrometal je opet nastupio bez libera Petrana, tako da je ovaj put na njegovom mjestu zaigrao kapetan Tomica Posavec. Uz njega u igru su krenuli Kurteš, Križanovi , Marin Posavec, Kova , Vincek i Gotal. Na drugoj strani Japanac Shimada, Darko Noji , Perica i kovi , Peterlin, Oreškovi , Mudrov i i libero Zimakijevi . Po elo je prednoš u Centrometala na prvom odmoru 8:5. Kasnije su gosti izjedna ili i ušlo se u neizvjesnu završnicu. U njoj prvu ve u prednost stje e Centrometal i vodi 22:20. No, gosti s pet uzastopnih poena rješavaju set u svoju korist. U drugom setu Gotala mijenja Makarov, ali ovaj put

ATLETIKA

Nova odgoda Proljetnog krosa Kako jezero podno zidina dvorca Zrinskih postalo i pravo vodeno jezero, u Atletskom klubu Me imurje odlu ili su se za još jednu odgodu Proljetnog krosa.. Iako je kros ve bio odgo en za ovu subotu 6. travnja, zbog spomenutih prilika , odnosno neprilka odgo en je za novi termin. Tako e, ako vrijeme to dopusti kros biti održan 20. travnja.

to ne daje rezultata. Bilo je izjedna eno do 7:7. Zatim gosti stje u prednost od pet poena. Pred kraj seta Centrometal se približava, no ne uspijeva osvojiti više od 21 poena. U tre em setu opet po inje doma a postava s po etka utakmice. Po etnu prednost gostiju od tri poena Me imurci su odmah sustigli. Ve i dio seta vodi jedna ili druga mom ad s bodom prednosti. Zadnju prednost ima Centrometal kod 22:21. Prva do dvije set lopte dolazi Mladost, ali ih ne koristi. Ne koristi ni tre u, ali to ipak

OKM CENTROMETAL – HAOK MLADOST 0:3 (22,21,25)

Dvorana NCG Aton, gledatelja 100 suci: Muha, Radanovi (oba Osijek) Centrometal: Kova , Palinkaš, Pu a, Gotal, Vincek, T. Posavec, Kocijan, M. Posavec, Kurteš, Makarov, Vuk, Križanovi . Trener: Jadranko Kiri Mladost: P. i kovi , Oreškovi , D. Noji , Mudrov i , Mareli , Sedla ek, Mrakuži , Venier, Shimada, M. i kovi , Peterlin, Zimakijevi . Trener: D. Noji

uspijevaju blokom u etvrtom pokušaju. Utakmicu je obilježilo “sjajno su enje” osje kog

para, koji su na kraju susreta dobili zasluženi pljesak doma e publike za svoju nevjerojatnu prezentaciju. Naime, sve one “sumnjive” lopte (neke od njih mogle su prelomiti set i susret) dosudili su u korist Mladosti. Zabrinjavaju e i pomalo za ne vjerovati je da se takva situacija ponavlja u posljednjih šest utakmica Centrometala, što netko može shvatiti kao slu ajnost, ali, na žalost, ini se da tu nema mjesta slu ajnosti.

Odbojkašicama Štrigove tre e mjesto u II. B me užupanijskoj ligi Odbojkašice Štrigove natje u se u 2. B me užupanijskoj odbojkaškoj ligi za žene skupine sjever. Uz njih u konkurenciji su još odbojkašice Kaštela 2 Pribislavec, akovca 1, akovca 2, Varaždin Volleya 2, Varaždinskih Toplica, Ivanca, Cestice i Vinice. Nakon završene odbojkaške sezone odbojkašice Kaštela 2 postale su prvakinje lige, na drugom mjestu slijede ih odbojkašice akovec 1, dok je za tre e mjesto odlu ivao ishod zaostalog susreta Štrigove i Varaždina 2. Na Uskrsni ponedjeljak u Štrigovi je tako odigrana utakmica za tre e mjesto. Nakon dugog i neizvjesnog susreta, u kojoj su obje ekipe iskazale veliki žar za pobjedom, Štrigova je rezultatom 3:2 (24:26, 25:23, 25:20,

24:26, 15:10) nadja ala protivnice iz Varaždina i, osim pobjede, osvojila pehar za tre e mjesto. Za tako velik i zna ajan uspjeh mladog kluba iz Štrigove zaslužne su odbojkašice Josipa Krumpi , Lea

Heric, Josipa Ranteš, Paula Pu ek, Ana Stankovi , Jasmina Horvat, Petra Posedi, Sandra Golenko, Melania Kova i , Antonija Vrši i Erika Gložini , te njihovi treneri Siniša Stankovi i Spasoje Todorovi .

U zaostaloj utakmici 18. kola kugla i Željezni ara odradili su, slobodno možemo re i, jedan malo ja i trening protiv mom adi Ciglenice. Pobjeda 7:1 uz 186 unjeva prednosti donijela je akove kim kugla ima vode u poziciju najmanje tjedan dana. Naime, da bi tamo i ostali, potrebna im je pobjeda u derbiju prvenstva, kada u subotu u sklopu pretposljednjeg kola na kuglanu mladosti dolazi Bjelovar. Pobjedom Željezni ara prvenstvo bi ve i matemati ki bilo riješeno – bilo kakav drugi ishod prolongirao bi odluku za tjedan dana, s time da se u Žejezni aru ne bi protivili remiju s kojim bi još uvijek ostali na vode oj poziciji, dok bi poraz zna io da Bjelovar ima malu prednost. Ovim plasmanom kugla i Željezni ara ak su i prebacili “planiranu normu” prije po etka prvenstva,

kada se ra unalo na sredinu tablice, odnosno eventualnu borbu za tre e mjesto. S druge strane, Bjelovar je mnogo uložio u ekipu s jasnim ciljem da osvoje prvenstvo i kroz kvalifikacije se plasiraju u najviši rang, tako da bi sve drugo za njih bilo neuspjeh. Kada su nakon prvog dijela sezone bili u bodovnom minusu, na zimu su posegnuli za novim poja anjima, koja su u amaterskim kugla kim okvirima pla ena pozamašnim svotama. Željezni ar kroz prvenstvo vuku tek dvojica ekstra kugla a – Košak i Turk, uz koje kora aju i golobradi mladi i. Suprotno od toga, Bjelovar ima iskusnu udarnu šestorku koja iza sebe ve ima niz godina prvoligaškog statusa. Tko e se u takvim odnosima snaga bolje sna i, do ite provjeriti u subotu od 16 sati na Mladosti. (kk-željezni ar)

GIMNASTIKA

U NGC-u “Aton” održan me unarodni suda ki te aj za žensku gimnastiku U Nacionalnom gimnasti kom centru “Aton” u Nedeliš u održan je me unarodni suda ki te aj za žensku gimnastiku. Predavanja su pohodile najbolje nacionalne sutkinje iz Slova ke, Bugarske, Slovenije, Srbije i Hrvatske, a vodila ga je Donattela Sacci iz Italije, ekspert Me unarodne gimnasti ke ederacije. Te aj je na “doma em” terenu uspješno

završila i time stekla pravo da sudi na me unarodnim natjecanjima, Svjetskom kupu i europskim te svjetskim prvenstvima i ponajbolja hrvatska gimnasti arka Tijana Tkal ec. Uz Tijanu, od hrvatskih predstavnica te aj su polazile Tihana Salopek iz Osijeka, Aida Badi iz Zagreba te Anamarija Palijan Vra evi i Darija Herak iz Karlovca.

5. travnja 2013. KOŠARKA

RUKOMET

KVALIFIKACIJE ZA POPUNU A 1 HRVATSKE KOŠARKAŠKE LIGE

II. HRL žene

akovec izgubio nakon produžetaka

Rukometašice Zrinskog nastavljaju pobjedni ki niz

Poslije teškog poraza od Hermesa u Zagrebu, ovaj je puta bolje bilo Škrljevo nakon produžetaka. Mom ad akovca imala je sve u svojim rukama jer je na malo više od etiri minute do kraja imala devet koševa prednosti, ali to im nažalost nije bilo dovoljno za pobjedu. Košarkaši akovca utakmicu su otvorili mini serijom 4:0, no uslijedile su minute u kojima su se gosti uspjeli vratiti u susret i ak preuzeti vodstvo.U posljednjim minutama prve etvrtine, doma a mom ad se ponovo posložila i taj dio igre završio je neriješeno 14:14. Zanimljivo je da je kod doma ina Novak postigao 12 od 14 koševa. U drugi dio susreta akovec kre e novim vodstvom od dva koša razlike i tu staje. Škrljevo je u vrlo kratkom vremenu uspjelo napraviti niz od 11:0 i osjetnije se odlijepiti od doma ina. Do kraja druge etvrtine gosti su držali stalnu rezultatsku prednost od pet do deset koševa. Završilo je na plus devet. U tre u etvrtinu, odnosno drugi dio igre mom ad akovca krenula je puno agresivnije što im je donijelo i pozitivan rezultat. Prvo su uspjeli izjedna iti na 46:46, zatim i poveli. Taj dio igre akove ka mom ad je dobila s 19:11, što je zna ilo samo koš zaostatka za Škrljevom. Posljednji dio igre doma ini su nastavili odli nom igrom iz tre e etvrtine i u kratkom roku uspjeli napraviti

akovec - Škrljevo 74:81 (14:14, 19:28, 19:11, 20:19, 2:9)

KK akovec: Saša Horvat 7, Matija Novak 23 , Luka Prprovi 22, Darko Terek 3, Stjepan Kranj ec 2, Ivan Golik 3, Samir Juras, Lino Pusti , Vedran Biševac 9, Luka Mom ilovi , Nikola Novak 5, Igor Drk. Trener:Bošnjak

niz od 12:2. Seriju akovca uspio je tricom prekinuti Vel i , nažalost kao po etak novog gostuju eg preokreta koji je doveo utakmicu do rezultata 69:69, na minutu i pol do kraja. S po dva koša i dodatnim slobodnim ba-

canjima na obje strane završilo je 72:72 i uslijedio je produžetak. Tu su nažalost puno bolji bili gosti i u tih dodatnih pet minuta napravili razliku od sedam koševa 9:2, odnosno kona nih akovec – Škrljevo 74- 81. Najbolji u redovima doma ina bili su Novak s 23 koša i sedam skokova i Prprovi s 22 postignuta koša i šest skokova te pet asistencija. Škrljevo su do pobjede odnijeli Vel i a s 19 koševa, po tri skoka i asistencije te Troskot sa 17 koševa i osam skokova.

Iz ŽKK Radost u reprezentaciju! Veliki uspjeh mladoga kluba – tako bi mogao glasiti naslov odli ne vijesti koja je pristigla u redove ženskoga kluba. Naime, Dejana Balog (trenerica mla ih kategorija u ŽKK Radost) izabrana je za trenericu reprezentacije Hrvatske starosti do 14 godina, a igra ica istoga kluba Jana Kranj ec tako er je pozvana, naravno kao igra ica. (bh)

OTP KOŠARKAŠKI MASTERS VETERANA ZADAR 2013

Veterani Me imurja dvaput pobijedili! Po prvi puta u najkošarkaškijem hrvatskom gradu – Zadru održan je veteranski košarkaški turnir. Pozive su dobile samo najja e veteranske družine s ovih („južnoslavenskih“) prostora. Obzirom da su akove ki veterani 45+ pod nazivom Me imurje Veterani na posljednja tri turnira (Rogla, Ljubljana, Sv. Martin) igrali finala, netko je to u Zadru znao cijeniti i pozvao ih na ovaj –najja i turnir, Masters. U kategoriji 45+ natjecalo se 11 ekipa podijeljenih u 4 skupine.

Naši su veterani gadno podbacili u svojoj prvoj utakmici protiv Biograda i izgubili od objektivno puno slabije mom adi rezultatom 44:52. U drugoj utakmici u svojoj najboljoj utakmici na turniru protiv avorita MORH-a veterani Me imurja su tako er izgubili, ali u samoj završnici s 56:63.S ova su dva uvodna poraza akove ki veterani „spuznuli“ na donji dio poretka, no u utakmicama za plasman su poderali jaki Maribor sa 72:44, te na kraju Jadran Trst s 36:25. Uz dvije pobjede i

Rukometašicama Zrinskog preostaju još etiri utakmice do kraja prvenstva i nadamo se osvajanju naslova prvakinja (foto: sh) Nakon ovog susreta rukometašice Zrinskog i dalje ostaju vode a ekipa s 25 bodova, dok drugoplasirana Podravka Lino ima 22 boda. U narednom kolu akove ke rukometašice odlaze na još jedno “zanimljivo” i nezgodno gostovanje ekipi Pan akova, koja se trenutno nalazi na 5. mjestu s 16 osvojenih bodova. Nakon toga slijedi doma i

susret s Pitoma om. Najzanimljiviji i zasigurno najteži susret je u pretposljednjem prvenstvenom kolu, kada “Zrinskice” odlaze na gostovanje u Koprivnicu ekipi Podravke Lino, a za kraj ostaje utakmica u akovcu protiv Bjelovara, na kojoj e vjerujemo biti i promocija novog rukometnog prvoligaša, ekipe ŽRK-a Zrinski.

akovec doma in završnice rukometnog prvenstva Od 4. do 7. travnja u akovcu e se održati rukometna završnica mla ega kadetskog prvenstva za djevoj ice ro ene 1998. i mla e. Sudjelovat e 16 rukometnih klubova, raspore enih u etiri grupe. Utakmice se igraju 2 x 20 minuta, uz mogu nosti korištenja eki-

pnog time-outa, odmor 10 minuta. Utakmice se igraju u sportskim dvoranama Graditeljske škole akovec, NGC-a Aton Nedeliš e i dvorani II. OŠ akovec. Voditeljica natjecanja je mr. sc. Lidija Boji - a i . A: Podravka, Orijent, Makarska, Omišalj

B: Zamet, Split 2010, Murvica, Cerna C: Arena, Kaštela, Pitoma a, Lokomotiva D: Sinj, Sesvete, Zrinski, Karlovac Utakmice se igraju u dvoranama GŠ-a akovec i u Atonu u Nedeliš u.

STRELJAŠTVO

Finale kupa Hrvatske zra nim oružjem

HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ

Trenerica Balog s mla om kadetskom mom adi ŽKK Radost, Jana Kranj ec ima broj 9

akove ke rukometašice ostvarile su novu, ovaj put doma u, prvenstvenu pobjedu. U zaostalom susretu 14. kola u dvorani Graditeljske škole u akovcu bile su bolje od ekipe TVIN Trgocentra iz Virovitice 33:29. Iako je na po etku susreta bilo malo nepotrebne nervoze, jer u nekoliko napada nisu postigle gol, rukometašice Zrinskog uskoro su sve postavile na svoje mjesto s tri uzastopna pogotka. Goš e su se tek na trenutak uspjele rezultatski približiti, no uslijedio je novi doma i val koji je donio prednost od osam golova do kraja poluvremena, koje završava s 18:10. U drugom dijelu doma e su rukometašice nastavile s dobrom igrom, tako da pitanje oko pobjednika susreta nije bilo upitno. Utakmica je na kraju završila 33:29.

dva poraza ukupno su na kraju bili deveti kao mom ad, no kao pojedinci ostvarili su odli ne rezultate u šuterskom dijelu- or e Ga eša je najbolji strijelac turnira u kategoriji 45+, a Bojan Hrka ukupno etvrti! Za mom ad Me imurje veterani uz dvojicu gore navedenih nastupili su još: Nebojša Ga eša, Denis Živkovi , Željko Leva i , Ivica Kasapovi , Miroslav Jaluši , Dragan Branilovi , Duško Lajtman. Trener Dragan Horvat.

Odlukom Izvršnog odbora Hrvatskoga strelja kog saveza, ŠSK-u “ akovec” povjerena je organizacija Finala kupa HSS-a za zra no oružje. Natjecanje e se održati 13. 14. travnja na streljani SRC-a “Mladost” u akovcu. Pravo nastupa na Finalu kupa HSSa ima osam prvoplasiranih ekipa i trideset prvoplasiranih pojedinaca u svakoj strelja koj disciplini nakon objedinjavanja svih rezultata regionalnih natjecanja. Lista kvalificiranih ekipa i pojedinaca objavljena je na službenim web stranicama HSS-a, a natjecatelji e morati uo i natjecanja predo iti strelja ku iskaznicu, registracijski

PRELIMINARNI RASPORED: Subota, 13.04.2013. 11.00 – 12.15 - pištolj M 12.45 – 14.00 - pištolj M/Ž 14.30 – 15.20 - pištolj Ž FINALE pištolj M u 16,00 FINALE pištolj Ž u 17,00 Nedjelja, 14.04.2013. 11.00 – 12.15 - puška M 12.45 – 14.00 - puška M/Ž 14.30 – 15.20 - puška Ž FINALE puška M u 16.00 FINALE puška Ž u 17.00

karton i potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti za bavljenje sportom. Kotizacija iznosi za 40 hitaca 60 kuna i za 60 hitaca 70 kuna, a upla uje se unaprijed na žirora un ŠSK-a “ akovec” br. 2484008-1100251000, Rai eisen banka, ili u gotovini neposredno prije nastupa. Prijave za

finale kupa potrebno je izvršiti do srijede 10. travnja 2013. godine na e-mail adresu zvonimir. turk@gmail.com ili na mobitel 098/426705. Kona ni raspored natjecanja možete saznati u etvrtak ujutro 11. travnja na web stranicama HSS-a.

20. kolu III. HNL Sjever Mladost iz Preloga priredila je u akovcu iznena enje kola pobijedivši na akove kom stadionu SRC-a Mladost doma e Me imurje s 2:1. Tino Hladnik doveo je Mladost u vodstvo u 7. minuti. Na 2:0 povisio je Davor Balent u 60. minuti, a za akov ane je strijelac bio David Puclin u 75. minuti. Posebno je zanimljiva bila 43. minuta, u kojoj su ak tri igra a dobila žute kartone, u doma im redovima Danijel Kuzmi i Daniel Vukovi zbog preoštrog starta, a od Mladostaša Stjepan Caban zbog prigovora sucu. Dosta velikoj nervozi na terenu posljednjih petnaestak minuta susreta kumovao je sudac Ke kiš, koji je u samo jednoj minuti propustio dosuditi kazneni udarac za doma ine, a u kontri koja je uslijedila i za goste, nakon prekršaja Nynkeua, kojeg je osim penalom za Mladost trebalo sankcionirati i crvenim kartonom za doma eg igra a. Nakon susreta trener Mladosti Krunoslav Bauer bio je jako zadovoljan: - Prije samog po etka susreta znali smo da e biti jako teško jer je Me imurje bivši prvoligaš, ali i mi smo se poja ali s pravim igra ima i dobili posebno na vrstini obrane. U akovec smo stigli s namjerom da ne izgubimo. estitam svojim de kima na velikom zalaganju i borbenosti.

Damir Biškup: Nakon kiše uvijek dolazi sunce, eka nas još jedanaest utakmica koje moramo dobiti Manje raspoložen, odnosno neraspoložen bio je do sada uvijek pristupa an trener Me imurja Damir Biškup, koji pak je kratko kazao da ni on i nitko od igra a ne namjeravaju ništa re i. Naime, nakon poraza u Koprivnici, “dogovor” je da se ne daju izjave. Tijekom tjedna situacija u Me imurju se ipak smirila. Damir Biškup, unato ku-

Susret Podravine i akovca ipak odgo en Jedina utakmica koja je odgo ena bila je ona koja se trebala odigrati u Ludbregu izme u doma e Podravine i akovca. Naime, igralište u Ludbregu bilo je potopljeno, tako da nisu postojali uvjeti u kojima bi se mogla odigrati nogometna utakmica, stoga je odgoda bila nužna. Utakmica e se odigrati u srijedu 17. travnja.

5. travnja 2013. III. HNL Sjever, 20. kolo

Drugi poraz Me imurja u nizu, u Kotoribi ogor eni na suca Petrovi a loarskim pri ama s trbina, i dalje ostaje trener i za sljede u utakmicu, on kaže: - Idemo dalje, utakmicu po utakmicu, eka nas još 11 kola. Tijekom tjedna održali smo sastanak, obavili razgovor i moram re i da su i igra i svjesni situacije. Probat emo pobijediti svaku do kraja, nadamo se da je post postizanja golova gotov. Na kraju krajeva, kaže Biškup, nakon lošeg vremena dolazi sunce, tako i nakon naših nekoliko loših utakmica vratit emo se dobrim igrama. Ne treba se predavati, ve poraditi na tome da po injemo zabijati golove i sve e se vratiti na planirani put koji vodi prema prvom mjestu.

Nedeliš e i vode a Mladost iz Ždralova podijelili bodove U Dunjkovec - Pretetincu najve i problem uo i odigravanja susreta Nedeliš a i Mladosti iz Ždralova bila je velika koli ina vode na terenu, no to je ipak uspješno riješeno. Uslijedila je unato teškom terenu odli na prvenstvena utakmica, na kojoj su nedostajali samo golovi. Treba re i da su gosti imali malo više od igre, stvorili nekoliko izglednih prilika, ali ni jednu nisu realizirali. Na kraju obje mom adi mogu biti zadovoljne kona nim rezultatom. Tu treba posebno spomenutu da je ovaj bod za doma ine zna ajniji tim više što igrali bez nekoliko važnih prvotimaca, Danijela Jageca, kartoniranih Saše Mihalica, Branka Perka i Nine Pintari a, dok je Željko ukes ostao na klupi za pri uve. Nedeliš e je ovim remijem prekinulo niz od osam uzastopnih pobjeda gostiju iz Ždralova. U nedjelju 7. travnja Nedeliš e gostuje u Grabrovnici kod tre eplasirane Croatije, a jedini igra koji zbog tri žuta kartona nema pravo nastupa je Ivan Jari .

Poletu vrijedni bodovi u Slatini Polet iz Svetog Martina gostovao je u Slatini i doma oj mom adi nanio osmi uzastopni poraz. Utakmica je odigrana u vrlo teškim uvjetima, u kojima su se puno

TABLICA 1. Mladost Ždralovi

19 13 5

+32 44

2. Me imurje

19 12 2

+14 38

3. Croa a Grabrovnica 19 11 1

+25 34

4. Podravina

17 10 3

+22 33

5. Bjelovar

19 9

+12 31

6. Nedeliš e (-1)

19 9

7. Polet Sve Mar n

19 9

8. Koprivnica

19 9

9. Virovi ca

19 9

10. Grani ar Kotoriba

18 7

-13 23

11. Sla na

19 7

11 -14 22

12. akovec

18 6

13. Mladost Prelog

19 6

10 -19 21

14. Ivan ica

19 5

12 -11 17

15. Podravac

19 5

12 -23 17

16. Križevci

19 4

15 -29 12

-16 21

Slatina - Polet SMNM 0:1 (0:0)

Pitanje u postoje em (šupljem?) sistemu glasi: Tko može zamijeniti suca koji je pod utjecajem alkohola?! Upravo to pitanje postavili su nakon, odnosno ve uo i samog susreta u Virovitici predstavnici nogometnog kluba Grani ar, ali navodno i oni doma i. Naime, prema rije ima tehni kog direktora Grani ara Roberta ižmešije, glavni sudac utakmice Marijo Petrovi iz Zagreba bio je pod vidljivim utjecajem alkohola. Nakon što su se požalili na njegovo stanje delegatu susreta Slavku Kadiji, dobili su odgovor da on, ali niti pak bilo tko drugi od službenih osoba nema pravo Petrovi a podvrgnuti alkotestiranju. Isto tako etvrti pomo ni sudac Borivoj Stoj evi je objasnio da tako dugo dok se glavni sudac osje a (a Petrovi se, naravno, tako osje ao) sposobnim voditi susret, to pravo mu

bolje snašli igra i Poleta. U prvom dijelu treba izdvojiti svega etiri izglednije prilike za gol, od toga dvije doma ina i dvije Poleta. U drugom dijelu utakmice Polet je bio puno bolji, tako da u 67. minuti taj trud po blatnjavom i teškom terenu dolazi na “naplatu”, Tiago Rodrigues koristi nepažnju doma e obrane i postiže pogodak vrijedan tri boda. Nakon vodstva Rodrigues i Gori anec kradu jednu loptu doma oj obrani, stvaraju no-

ne može nitko oduzeti. S obzirom na to da je susretu nazo io i povjerenik za su enje u III. HNL Sjever Tihomir Majstorovi , koji pak je prozvanog Petrovi a tijekom poluvremena posjetio u suda kim prostorijama (o emu su i jesu li uop e razgovarali, nismo saznali), možda e se ovakve, na sre u, iznimne, situacije ipak mo i ubudu e riješiti na licu mjesta. Treba re i na kraju da gosti iz Kotoribe na gostoprimstvo i odnos doma ina tijekom susreta i nakon njega, kao niti pak na poraz nemaju primjedbi, ali su ogor eni na to da netko tko je pod utjecajem alkohola na sportskim terenima može dijeliti pravdu, odnosno uop e zakora iti na sportski teren. (so, foto: kt)

vu odli nu priliku, ali lopta poga a stativu. U drugom dijelu treba još izdvojiti crveni karton doma eg igra a Ugarkovi a, koji je nakon dosu enog prekršaja za Slatinu odlu io dodatno uzeti pravdu u svoje ruke i udara Rodriguesa, nakon ega mu glavni sudac pokazuje crveni karton i put u svla ionicu. Na kraju zaslužena pobjeda Poleta koji je znao, za razliku od doma ina, iskoristiti svoje prilike.

ižmešija: Glavni sudac Petrovi nije vidio ništa zbog alkoholiziranosti! Virovitica i Grani ar dogovorili su se da svoju utakmicu odigraju u subotu. Doma i su nogometaši ve u 2. minuti poveli, strijelac je bio Filip Škaro i sve do posljednjih petnaestak minuta Kotorip ani su imali rezultat s kojim su se mogli vratiti u igru. No, nakon propuštenih gostuju ih prilika doma i su zabili još dva pogotka. U 75. minuti prednost na 2:0 podiže Ante Mikuli , a pred sam kraj Renato Kara i u 89. minuti zabija za kona nih 3:0. Nakon svega prikazanoga treba re i da je ovih 3:0 previsok rezultat i težak poraz koji igra i Grani ara svojom igrom nisu zaslužili. Nakon susreta tehni ki direktor Grani ara Robert ižmešija i nije bio

SLATINA - Igralište: Slatina. Gledatelja: 100. Sudac: Mario o (Severin), Pomo nici: Hrvoje Tomi (Bjelovar) i Tomislav Smr ek (Bjelovar), etvrti sudac: Ivan Župan (Bjelovar ) Strijelac: 0:1 Tiago Rodrigues (67) POLET: urkin, M. Karlov ec, M. Karlov ec, Begovi Hren, Horvat, Brezova ki, Vinko (od 46. Turk), Radikovi , Škvorc (od 46. Rodrigues), Gori anec (90. Zadravec) Virovitica – Grani ar (K) 3:0 (1:0)

Virovitica - Igralište SRC Vegeška. Gledatelja: 150. Sudac: Marijo Petrovi (Zagreb). Pomo nici: Geler i Lu i Daruvar Strijelci: 1:0 Škaro (2), 2:0 Mikuli (75), 3:0 Kara i (89) Grani ar: Jambres, Horvat, Gorupi (od 67. E. Matotek), Beliga, D. Matotek, Kosec, Lon ar, Hertelendi (od 77. Ku an), Na , Kukec, Tilošanec. Trener - Zoran Kastel. Nedeliš e - Mladost (Ž) 0:0 (0:0)

Dunjkovec - Pretetinec – Igralište Hraš ica. Gledatelja: 200. Sudac: Dragutin Pajtak (Mali Bukovec), Pomo nici: Marko Stolnik (Hraš ica) i Mario Galinec (Donja Višnjica), etvrti sudac: Nino Vugrinec (Komarnica) Nedeliš e: Košir, Železnjak, ba ari, Pintari , Mar ec, Novak, Topolnjak, Bujani , Me imurac, Jari , Piškor. Trener: Dražen Novak. NK Me imurje - NK Mladost (P) 1:2 (0:1)

AKOVEC - Igralište: Stadion SRC Mladost. Gledatelja:150. Sudac: Nikola Ke kiš (Virovitica), Pomo nici: Tomislav Valent (Slatina) i Verica Medved (Cargovec), etvrti sudac: Ivan Slunjski (Varaždin), Delegat: Željko Štefanac ( akovec). Strijelci: 0:1 Hladnik (7), 0:2 Balent (60), 1:2 Puclin (75) Me imurje: Šafari , Dodlek, Kuzmi , Vukovi (od 46. Mihalic), Petak, Menzil, Golik, Puclin, Skoliber8od 76. Vuk), Nynkeu, Novko. Trener: Damir Biškup Mladost (P): F. Farkaš, Habuš, D. Farkaš, Ivan i , Hali , Balent, Magdaleni (od 79. Hreš ), Hladnik (70. Vlah), Sabol, Caban, Domini (od 86. Miši ). Trener: Tomica Šestan

baš previše dobrog raspoloženja: -Postigli smo pogodak koji nam je glavni sudac iz neobjašnjivog razloga poništio, pritom se pravdaju i na svojeg pomo nika koji je signalizirao zale e. No, dodaje ižmešija, mišljenja sam da glavni sudac Petrovi nije vidio ništa, to odgovorno tvrdim, zbog njegove alkoholiziranosti, odnosno dosta velikog utjecaja alkohola na njegov vid i rasu ivanje nije ni mogao vidjeti.

5. travnja 2013.

19.kolo I. ŽNL MNS OMLADINAC - RUDAR (MS) 2-1 (1-1) NOVO SELO ROK. Igralište: Stadion Omladinac. Suci: Bojan Juras, Davor Šupljika, Damir Klari . Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 0-1 Šol D (30), 1-1 Cirkven i (34), 2-1 Cirkven i (66) OMLADINAC: Mar ec, Jurinec (od 81. Lesjak), Reich, Lukman, Jambroši , Barat, Bari (od 54. Vodopija), Krišto , Drk, trener: Branko Kelkedi RUDAR: Rajf, Vukuši , Kova i (od 77. Podgorelec), Šprajc, Vuri, Županec, Šol D, Novak, Horvat (od 46. Žganeg), Šol N., Šol M., trener: Anton Srša Žu kartoni: Jurinec, Vodopija (Omladinac); Županec, Šol D (Rudar)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA Usprkos lošem vremenu i blatnim terenima, odigrano 19. kolo

Pobjedom u derbiju Centrometal preuzeo vode u poziciju PUŠ INE - MLADOST (I) 5-4 (2-0) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Marin Horvat, Damir Fodor, Boris Jakovljev. Strijelci: 1-0 Vidovi (8), 2-0 Levani (Kresinger), 3-0 Horvat (47-ag), 3-1 Horvat (54), 4-1 Levani (57), 4-2 Fran i (69), 4-3 Fran i (86), 5-3 Vidovi (89), 5-4 Fu ko (90) PUŠ INE: Fegeš O, Mikulec, Pintari , Pozder, Zanjko (od 61. Knezi ), Celinger, Levani (od 68. Novosel), Fegeš M., Dove er, Miki , Vidovi , trener: Boris or evi MLADOST: Novak E., Žvorc, Jaluši , Kamenar, Horvat, Leva i , Novak M., Fran i , Novak J., Orehovec (od 58. Talan), Fu ko, trener: Branko Janžek Žu kartoni: Zanjko (Puš ine); Žvorc (Mladost)

PODTUREN - MLADOST (P) 3-1 (3-1) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Nino Škrobar, Saša Mihali , Vjeran Tuksar. Delegat: Željko Bacinger. Strijelci: 1-0 Kerovec (15), 1-1 Mlinarec (19), 2-1 Kolar (31), 3-1 Telebuh (36) PODTUREN: Kolar D., Hajdarovi (od 60. Radovan), Vincek (od 75. Horvat), Sermek, Kolar A., Mravljak (od 80. Kerovec), Telebuh (od 90. Tkalec), Drvoderi , Lepen, Mu i (od 88. Golubi ), Kolar M., trener: Ivan Hamunajec MLADOST: Mlinarec D, Talan, Vlaši (od 80. Možek Z), Kova i , Hali , Fileš (od 75. Tkalec), Možek M., Pasler (od 68. Valen ), Mlinarec T (od 60. Podgorelec), Vadlja, Cirkven i (od 87. Kolari ), trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Mravljak (Podturen); Vadlja, Pasler (Mladost)

SLOGA - SPARTAK 4-0 (2-0)

BSK - POLET (P) 1-0 (0-0) BELICA. Igralište: Mos š e. Suci: Željko Turk, Renato Posavec, Neven Bujani . Delegat: Stjepan Perko Strijelac: 1-0 Sternad (59) BSK: Sternad, Bašek, Šmit, Gajnik, Mihalec, Živkovi (od 89. Škvorc), Hajdarovi (od 83. Makar D), Paler, Makar I., Škrilac (od 75. Krajner), Mlinari , trener: Vladimir Pavlekovi POLET: Vaš, Makar (od 74. Boži ), Krišto N, Lesjak, Magdaleni , Okreša, Vibovec, Glad (od 55. Perko), Vrbanec, Krišto M. (od 80. Novak), Pal , trener: Damir Vugrinec Žu kartoni: Paler, Živkovi (BSK); Vibovec (Polet)

NAPRIJED - DINAMO 0-0 CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Bruno Brljak. Delegat: Davor Drvenkar NAPRIJED: onkaš, Varga, Šimunkovi , Horvat F (od 82. Bermanec), Novak, Režek, Hižman (od 43. Kemec), Mar nec, Horvat P., Glavina, Furundžija, trener: Dušan Podgorelec DINAMO: Vibovec, Šari , Jan ec, Vutek, Dodlek, Klekar, Žuli (od 46. Križai S), Štampar, Pavlekovi , Kocijan, Novak (od 88. Križai I), trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Hižman, Glavina, Horvat, Varga, Furundžija (Naprijed); Dodlek, Vutek, Štampar, Jan ec, Šari (Dinamo)

UKOVEC - SOKOL 1-0 (0-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Dario Srnec, Tihomir Kralji , Dražen Sukanec. Delegat: Antun Horvat. Strijelci: 1-0 Fran i (80-11m) UKOVEC: Lehki, Mesari , Špoljari , Pišpek (od 77. Lipi ), Mihoci, Fran i , Vuk G., Vuk A. (od 58. Pokos), Vukina (od 89. Pljak), Herc (od 82. Anderlin), Marka (od 87. Hladnik), trener: Antun Juki SOKOL: Šimuni , Lebar, Puh (od 85. Major), Drk, Lisjak, Mikolaj, Posavec (od 66. Leich), Lisjak, Mun ar, Mikolaj, Novak, trener: Josip Filipan Žu karton: Herc, Mesari , Fran i , Špoljar, Anderlin ( ukovec); Puh, Mikolaj, Lisjak, Drk (Sokol)

CENTROMETAL - SLOBODA (S) 2-1 (1-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Zoran Hajdinjak, Velimir Leva i , Jadran Kukovec. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Vibovec (44), 2-0 Duman i (73), 2-1 Treska (78) CENTROMETAL: Petkovi , Borko, Novak, Dove er, Gunc (od 66. Duman i ), Vince M, Buhanec (od 87. Molnar), Vince B., Vibovec (od 89. Jurman F), Rodrique, Ba an, trener: Marko Zavrtnik SLOBODA: Kolar, Podvez (od 46. Levec), Angel, Fu ko, Katanec (od 56. Fegeš), Hadži , Srnec, Hergo (od 46. Goricaj), Šoštari , Novak, Treska, trener: Stjepan Petek Žuti kartoni: Vinceti M., Borko, Majsen (Centrometal); Srnec, Podvez (Sloboda)

Nogometni tereni ni u ponedjeljak nisu bili u najboljem stanju, no ipak odigrano je desetak susreta me imurskih nogometnih liga. U I. me imurskoj nogometnoj ligi Centrometal je u derbiju u Macincu bio bolji od Slobode iz Slakovca 2:1 i preuzeo prvo mjesto na tablici. U susretu s dva razli ita poluvremena, bolji su bili doma ini. Prvih etrdeset pet minuta Sloboda je puno bolja s nekoliko odli nih prilika. Jednu od njih u samoj završnici poluvremena realizirao je Bojan Vinceti . U drugom dijelu gosti su preuzeli inicijativu, ali i ostali samo na tome, inicijativi. Naime, doma a mom ad je unato pritisku Slobode zabila i drugi gol. U 73. minuti strijelac je bio Marijan Duman i . Gosti su tek uspjeli smanjiti poraz na 2:1 golom Saše Treske iz kaznenog udarca. ukovec ‘77 je slavio protiv Sokola s minimalnih 1:0, golom Krunoslava Fran i a iz kaznenog udarca desetak minuta prije kraja susreta. Po teškom terenu suda ka trojka odradila je dobro svoj posao. Pritom je sudac Dario Srnec sasvim opravdano podijelio pet žutih kartona doma im i etiri gostuju im igra ima. Naprijed su Cirkovljan i Dinamo Palovec odigrali susret bez golova. Upravo je to ono što je nedostajalo ovoj pravoj prvenstvenoj utakmici odigrano po prili no teškom terenu. Nakon prikazanog od obje mom adi podjela bodova je na kraju ipak realan rezultat. Zbog blatnjavog i skliskog terena bilo je teško kontrolirati odre ene poteze i poneki starts, tako da je sudac Kolari pokazao po pet žutih kartona igra ima obje mom adi. Za razliku od njih, Puš ine i Mladost iz Ivanovca priredili su pravu golijadu. Nakon što gosti nisu na samom po etku susreta

iskoristili svoje prilike, stigla je kazna, tako da je ve nakon desetak minuta igre bilo 2:0 za doma ina. Usprkos teškom i kišom natopljenom terenu, utakmica je završena sa samo dva opomenuta igra a, i to na gostuju oj strani. U posljednjoj minuti susreta koji je završio pobjedom Puš ina od 5:4 doma a mom ad nije iskoristila kazneni udarac, koji je gostuju i vratar Emil Novak uspio obraniti. U jutarnjem susretu akove ka Sloga zabila je Spartaku iz Male Subotice etiri pogotka, a mogla je i još toliko. No, da su gosti na samom po etku susreta iskoristili dvije izgledne prilike, utakmica je mogla krenuti u sasvim drugom smjeru. Nakon promašaja Spartaka voda (koje je bilo puno na terenu) je krenula na Slogin mlin. Ružman u 11., 51. i 78. te Vugrinec u 16. minuti bili su strijelci etiri Slogina pogotka. Susret je završio s puno golova, ali što je za pohvaliti i bez i jedne javne opomene. Uspješan doma in bila je i mom ad Podturna u susretu protiv Mladosti iz Palinovca. U zanimljivom susretu gosti su se ovaj put istaknuli promašajima. Doma a mom ad nije imala tih problema pa je sasvim zasluženo slavila s uvjerljivih 3:1. Jedan opomenuti doma i i dva gostuju a igra a. U 45. minuti su gosti, a u 57. minuti gosti su smatrali da je trebalo dosuditi kazneni udarac, no vrlo dobri sudac Škrobar je pravilno procijenio da to ipak ni u jednom slu aju nije bio kontakt za najstrožu kaznu. Na Belici, u još jednoj utakmici na terenu natopljenom kišom i snijegom, odli nu su predstavu pružile mom adi BSK-a i gostuju eg Poleta iz Pribislavca.U fer i korektnoj utakmici na teškom su se terenu bolje snašli doma i nogometaši. Tijekom cijelog susreta bili

AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Saša Fegeš. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 1-0 Ružman (22), 2-0 Vugrinec (43), 3-0 Ružman (51), 4-0 Ružman (78) SLOGA: Per i (od 89. Mihalkovi ), Dokleja, Obadi , Bali , Se an, Kosalec (od 79. Zoka S), Ružman (od 86. Ban), Malovi , Vugrinec, Zoka L., Branilovi (od 72. Novak), trener: Dragu n Vabec SPARTAK: Juras, Križai , Gelo, Šegovi , Lackovi , Lovren i , Šegovi , Jankovi , Zadravec, Jan ec, Lackovi , trener: Zoran Graši

su bolja mom ad, što im je na kraju donijelo i pobjedu. Pogodak vrijedan tri boda postigao je Nikola Hajdarovi u 59. minuti susreta. Subotnji susret su u Novom Selu Rok odigrali Omladinac i Rudar iz Murskog Središ a. U obostranoj i na trenutke možda ak i preoštroj igri doma in je velikim htijenjem i zalaganjem uspio izboriti pobjedu. Na blatnjavom i klizavom terenu sudac Bojan Juras podijelio je po dva žuta kartona na svakoj strani.

TABLICA 1.CENTROMETAL

17 12 1 4 34:21 37

2.SLOBODA (Slakovec)

18 11 2 5 40:14 35

3.NAPRIJED

17 9 4 4 25:18 31

4.PUŠ INE

18 9 3 6 25:22 30

5.SPARTAK

17 9 3 5 20:21 30

6.RUDAR

18 8 5 5 46:30 29

7.PODTUREN

17 8 4 5 28:27 28

8.MLADOST (Palinovec)

18 8 3 7 39:28 27

9.BSK

17 8 3 6 32:29 27

10.SLOGA ( akovec)

18 6 4 8 25:26 22

11.DINAMO (Palovec)

17 4 8 5 29:26 20

12. UKOVEC 77

17 6 1 10 18:27 19

13.SOKOL

17 5 3 9 23:26 18

14.OMLADINAC (NSR)

18 5 3 10 23:37 18

15.MLADOST (Ivanovec)

17 4 5 8 31:39 17

16.POLET (Pribislavec)

17 0 2 15 12:59 2

Parovi sljede eg kola: RUDAR - PODTUREN, MLADOST (Palinovec) - PUŠ INE, MLADOST (Ivanovec) - CENTROMETAL, SLOBODA (Slakovec) - NAPRIJED, DINAMO (Palovec) - UKOVEC 77, SOKOL - BSK, POLET (Pribislavec) - SLOGA ( akovec), SPARTAK - OMLADINAC (NSR). Susre po inju u 16 sa .

II. HRVATSKA LIGA – ŽENE

Vrijedna gostuju a pobjeda Trnave za ostanak na vrhu tablice Igra ice Trnave odli no su odradile još jedno teško gostovanje. Po prohladnom vremenu i vodom natopljenom (umjetnom) terenu ovaj su put bile bolje od ekipe Vrbovca. Do vodstva su Trnav ice stigle u 43. minuti pogotkom Leone Požgaj, a tim se rezultatom otišlo na odmor. U nastavku još bolja igra Trnave donijela je dva nova pogotka. Nakon jednog od mnogobrojnih kornera, Romana Njari povisila je vodstvo na 2:0, da bi tre i pogodak za Trnavu postigla Petra Gudlin. Do kraja susreta ekipa Vrbovca je preko Ivone Orlovi uspjela tek

Vrbovec - Trnava 1:3 Vrbovec – gradski stadion. Gledatelja 30. Sudac: Mari Stijelci: 0:1 Požgaj (43), 0:2 Njari (50), 0:3 Gudlin (74), 1:3 Orlovi (76) ŽNK Trnava: Trstenjak, Herman, Markan, M.Horvat, Smrk (61. Gudlin), Videc, Gabri (46.Grabar), Matja i , Vran i , Njari, Požgaj. Trener: Tatjana Mesari

ublažiti poraz. U sljede em kolu eka nas me imurski derbi vode ih ekipa prvenstva, prvoplasirane Trnave i akove ke Katarine Zrinski, koja se nalazi na drugoj poziciji.

19. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN - DRAVA (DM) 6-1 (3-1) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Petar Ruži , Ivan Vlahek, Erik Žerdin. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-1 Orehovec (3), 1-1 Strahija Z (7), 2-1 Strahija Z (15), 3-1 Strahija G (41), 4-1 Papak (51), 5-1 Papak F (55), 6-1 Strahija Z (88) HODOŠAN: Vuk, Mar ec, Kranj ec (od 65. Papak J), Vadlja, Naran a, Blagus, Kova , Strahija G., Papak F (od 83. Košak), Bunc (od 76. Bergovec), Strahija Z., trener: Damir Krznar DRAVA: Ko iš, Kos (od 85. Bartoli ), Igrec Z, Smrk, Bartoli M (od 46. Jezer i ), Herc (od 81. Bartoli B), Orehovec, Igrec J, Klari , Igrec F., Slavi ek, trener: Ivan Klari Žu kartoni: Gregor (Hodošan

DINAMO - BUDU NOST (P) 6-2 (1-1) TUR IŠ E. Igralište: NK Borac PMP. Suci: Zoran Novak, Darijan Zadravec, Darko Pokriva . Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 1-0 Krznar (21-11m), 1-1 Dodlek (44), 2-1 Krznar (47), 3-1 Krznar (53), 4-1 Debelec (72), 5-1 Furdi (75), 6-1 Krznar (77), 6-2 Bukal (84) DINAMO: Valen , Tu an (od 64. Furdi), Borovec, Mihalec (od 85. Baranaši D), Tomašek, Krznar (od 87. Horvat), Lovrek (od 69. Baranaši V), Debelec, Obadi , Jakši , Trstenjak (od 77. Bihar), trener: Željko Podgorelec BUDU NOST: Pancer, Mar nec, Klobu ari (od 58. Novosel), Hali T, Ciglar, Višnji , Lastavec, Hali A., Dodlek, Bukal, Mihaljkovi , trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Tu an, Furdi (Dinamo); Lastavec, Višnji (Budu nost)

GALEB - CROATIA 0-1 (0-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Marijan Duman i , Toni Fažon, Josip Novak. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelac: 0-1 Hanžekovi (88) GALEB: Dolenec, Fleten M, Balent N, Mihoci, Soka (od 76. Vuk), Erdelji (od 66. Mesari ), Hertelendi (od 76. Pigac), Balent D (od 76. Fran i ), Grana r, Balent, Slavi ek, trener: Damir Pigac CROATIA: Patar ec, urila (od 66. urin), Plevnjak, Poljanec, Ivanuši , Kosi, Šafari , Ruži S, Kr mar, Ruži M., Hanžekovi , trener: Vladimir Bartoli Žu kartoni: Grana r (Galeb); Ivanuši (Croa a)

MLADOST - BORAC PMP 4-1 (2-1) SVETA MARIJA. Igralište: Stadion NK Mladost. Suci: Željko Novak, Antun Kukovec, Stjepan Novak. Delegat: Petar Krha Strijelci: 1-0 Štrok (14), 1-1 Baksa (29), 2-1 Igrec (36), 3-1 Hošnjak (53), 4-1 Štrok (90) MLADOST: Gašpari , Bali (od 88. Pavlic), Kvakan, mrlec, Šamarija, Orehovec, Markovi (od 62. Bogdan od 86. Štrok D), Štrok N., Igrec, Hošnjak, Horvat, trener: Slavko Kvakan BORAC: Cika , Špilek (od 84. Drvoderi ), Kova i , Jan ec (od 73. Zrna), Klari (od 67. Mihalec), Hali , Brumen, Baksa, Ribi , Srpak, Rušanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Orehovec, Hošnjak (Mladost); Srpak, Mihalec (Borac)

GRANI AR - DUBRAV AN 2-0 (1-0) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarium. Suci: Franjo Hergoti , Lidija Kralji , Renato Vuk. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 Blažon (7-11m), 2-0 Mun ar (82) GRANI AR: Tratnjak, Šopar (od 46. Drvoderi ), Boži , Blažon, Mun ar (od 84. Novak D), Krznar (od 88. Petak), Drvoderi (od 86. Hajdarovi ), Buhin, Lovrek (od 65. Turk), Boži , Novak A., trener: Tomica Blažon DUBRAV AN: Me imurec, Jakupak (od 72. Švenda), Ribi (od 81. Balažinec), Šte , Horvat, Jadan Damjan, Jadan Dominik, Pahek, Lukša, ižmešija, Nes , trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Mun ar (Grani ar); Nes (Dubrav an) Crveni karton: Horvat (Dubrav an)

19. kolo II. ŽNL MNS - zapad PLAVI - TRNOVEC 2-2 (1-1) PEKLENICA. Igralište: NK Plavi. Suci: Ivica Križai , Ivica Felker, Ivan Kolari . Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Zadravec (7), 1-1 Ovono (31), 1-2 Dobro (61), 2-2 Ma ari (76) PLAVI: Kuzma, Vugrinec, Ratajec, Škvorc, Erdelja, Turk (od 46. Gori anec), Mikuli (od 67. Govedi ), Ma ari , Vugrinec, Nerer, trener: Nenad Srnec TRNOVEC: Košak, Hrušoci, Novak, Dibena, Periši , Zobec (od 81. Herceg), Dobro , Flac (od 16. Kiri ), Ovono, Bacinger, Salomon (od 90. Hrupek), trener: Kris jan Kiri Žuti kartoni: Ratajec, Škvorc (Plavi); Novak, Hrušoci, Dibona, Kiri , Bacinger (Trnovec) Crveni karton: Košak (Trnovec)

MLADOST - STRAHONINEC 3-3 (1-1) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Mario Buhin, Robert Radek, Dragan Hrustek. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Brez (14), 1-1 Tuksar (40), 1-2 Žerjav (49), 2-2 Hošpel (72), 2-3 Zlatarek (78), 3-3 Drabi (83) MLADOST: Rajf, Stojko, Vinko, Ko ila (od 46. Bogdan), Žerjav, Stojko (od 75. Mlinari ), Š avni ar, Heren i , Tuksar, Leva i , Hošpel, trener: Marijan Mohari STRAHONINEC: Bertapelle, Višnjari , Grabar, Zlatarek, Kolar, Kopjar (od 75. Žuni ), Kolari , Žerjav, Drabi (od 57. Zobec), Mar ec, Brez, trener: Ivan Zobec Žu kartoni: Grabar (Strahoninec)

SLOBODA - DRAVA 3-1 (3-0) MIHOVLJAN. Igralište: Ciglena. Suci: Dominik Mihoci, Darko Lehki, Morano Vlah. Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 1-0 Sovar (3), 2-0 Sovar (26), 3-0 Posavec (30), 3-1 Šaronja (47) SLOBODA: Horvat, Belše, Novak, Rešetar, Srnec, Bubek, Tremski, Culjak, Posavec (od 89. Cerovec), Lukman, Sovar, trener: Damir Vrbanec DRAVA: Ivkovi , Jaluši , Šol, Zanjko D, Bajkovec (od 88. Postružin), Carevi M, Dombaj, Carevi B (od 85. Horvat), Zanjko M. (od 46. Šaronja), Gori anec, Treska, trener: Kris jan Varga Žuti kartoni: Culjak, Bubek (Sloboda); Bajkovec, Jaluši , Carevi (Drava)

JEDINSTVO - NAPREDAK (GK) 4-4 (3-0) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Marko ur ek, Rudolf ižmešija, Josip Kedmenec. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 or evi (5), 2-0 Popovi (40), 3-0 Škvorc (44), 4-0 or evi (52), 4-1 Mu i (58), 4-2 Mu i (68), 4-3 Mu i (86), 4-4 Kova i (87) JEDINSTVO: Tomaši , Jaluši , Lešnjak, Rešetar, Jambroši , Filipovi (od 47. Gavranovi ), Škvorc (od 47. Pla ak), Fras, Novak (od 59. Bezek), Popovi , or evi (od 78. Mavri ek), trener: Mladen Rešetar NAPREDAK: Žagar, Leich, Kova i , Jambroši D (od 55. Lepen), Jambroši N., Mu i , Horvat, Lastavec (od 83. Tkalec), Ma ari (od 69. Sršan), Cilar, Trstenjak, trener: Darko Vincekž Žu kartoni: Mavri ek, Pla ak (Jedinstvo); Mu i , Leich (Napredak)

5. travnja 2013. II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

KRALJEV AN 38 - TRNAVA 3-3 (1-0)

Uzbudljivi vje iti susjedski derbi Kraljev ana i Trnave bez pobjednika 19. kolo obilježile su vremenske neprilike, kao i u ve em dijelu Me imurja, ali barem se kolo odigralo, iako je bilo odgoda i pomicanja termina utakmica. Dobro je došao neradni ponedjeljak, tako da se kolo rasteglo u tri dana. Lider iz Domašinca, nakon što je neugodno izgubio u Hodošanu, “melem na ranu“ bila je utakmica protiv Budu nosti iz Podbresta. Nije to bilo tako lako kao što sugerira kona an rezultat 6.2, ali visoka pobjeda uvijek je nešto posebno. Prvi dio završio je bez pobjednika. Poveli su doma i nakon što je penal realizirao Krznar, ali Bruno Dodlek je potkraj poluvremena poravnao na 1:1. Najbolji igra doma eg sastava Stjepan Krznar ubacio je u višu brzinu u nastavku. Postigao je ukupno etiri gola, a gosti su se potpuno raspali u zadnjih 20 minuta utakmice. Kruznaru su se u doma im redovima pridružili kao strijelci Debelec i Furdi, dok je za goste pred kraj zabio još Bukal. Utakmica bez ve eg naboja s po dva žuta na svakoj strani.

TABLICA 1.DINAMO (Domašinec) 2.GRANI AR (N) 3.BORAC PMP (Tur iš e) 4.TRNAVA 5.HODOŠAN 6.GALEB 7.DUBRAV AN 8.CROATIA 9. SK 10.MLADOST (SM) 11.DRAVA (DM) 12.VIDOV AN 13.BUDU NOST (P) 14.KRALJEV AN 38 15.DRAŠKOVEC 16.DUBRAVA (Sivica)

17 17 18 17 17 17 18 17 17 17 17 17 17 17 16 16

14 9 9 6 7 7 7 7 7 7 7 7 6 5 4 3

1 4 1 8 4 4 3 3 3 5 2 1 3 4 1 1

2 4 8 3 6 6 8 7 7 5 8 9 8 8 11 12

61:18 35:25 48:40 26:26 59:49 34:27 35:32 29:33 30:40 43:37 35:34 24:33 33:38 35:49 23:46 26:49

43 31 28 26 25 25 24 24 24 23 23 22 21 19 13 10

Parovi sljede eg kola: CROATIA - GRANI AR (N), DUBRAV AN MLADOST (SM), BORAC PMP (Tur iš e) - VIDOV AN, SK - KRALJEV AN 38, TRNAVA - DUBRAVA (Sivica), DRAŠKOVEC - DINAMO (Domašinec), BUDU NOST (P) - HODOŠAN, DRAVA (DM) - GALEB. Susre po inju u 16 sa .

U Novakovcu je teren bio na rubu regularnosti, ali se igralo. Gostovao je Dubrav an. Voda na terenu donijela je žestoku borbu i prežestoke startove igra a, tako da je sudac Hergoti imao puno posla. Iskrilo je ve od po etka kad su doma i zabili preko Blažona iz penala. Dugo je bilo neizvjesno, puno nepravilnih klize ih. Ipak, sudac je tolerirao pravu mušku borbu na terenu, nije dijelio previše kartone, iako delegat Lesjak smatra da je za tako nešto bilo potrebe. Posljednjih pola sata utakmice gosti su igrali s igra em manje na terenu, jer dobio dva žuta Ivan Horvat (oba nisu bila zbog preoštrog starta, ve “drugih“ razloga, od kojih je za Dubrav an posebice sporan drugi – negodovanje prema sucu). Doma i su iskoristili višak igra a na terenu i pogotkom Mun ara nekoliko minuta prije kraja riješili pitanje pobjednika. Hodošan je i drugom protivniku u nastavku prvenstva podario šesticu. Utakmica se igrala u subotu, dok još nije bilo toliko padalina. Gosti iz Donjeg Mihaljevca prvi su dali zgoditak, ali to je bilo ujedno sve. Zabio je u 3. minuti Goran Orehovec. Samo deset minuta kasnije bilo je 2:1. Oba puta je zabio Zoran Strahija. Njegov brat Goran do kraja poluvremena povisio je prednost doma ina. U nastavku se budi i drugi napada Hodošana Goran Papak, koji postiže dva gola za redom, dok je tre im golom Zoki za doma e zaokružio pri u za kona nih 6:1. Susjedski “vje iti derbi“ izme u klubova D. Kraljevca i Gori ana odigran je u ponedjeljak, jer se ekalo da se povu e voda s terena. To se pokazalo odli nim potezom. Na utakmici se okupilo u ovom kolu rekordnih preko 300 gledatelja, atmosfera je bila baš ok (tu i tamo se pretejeralo s petardama, koje su kao što je poznato zabranjene na sportskim terenima), a uzbudljivo je bilo i na samom terenu. Na kraju je završilo bez pobjednika 3:3. Doma i su konstantno vodili, ali su ih gosti stizali i na kraju dostigli. Pola sata prije kraja Kraljev an je imao dva gola prednosti zahvaljuju i Kekenju i Stanku Štefoku. U dvije minute su gosti uspjeli najprije smanjiti preko Vugrinca, ali i doma i opet do i na +2 golom Lipi a. Nije bilo dovolj-

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

VIDOV AN - SK 3-2 (2-1) D. VIDOVEC. Igralište: Kalanica. Suci: Darko Filip i , Franjo Horvat, Josip Jurinec. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Nesti (5), 1-1 Kramar (33), 2-1 Nesti (37), 3-1 Matulin (55-11m), 3-2 Lon ari (75-11m) VIDOV AN: Kranjec D, Nemet (od 60. Varga), Friš i , Herman (od 65. Petri ), Matulin Mario, Horvat (od 46. Škoda), Nes , Matulin Z., Kvakan (od 85. Šlibar), Šlibar, Lukša, trener: Sre ko Gabaj SK: Vojvoda, Horvat, Lon ari D., Lon ari J., Bašnec, Višnji , Sušec, Radi (od 46. Lisjak), Strahija (od 46. Vidovi ), Kranjec M., Kramar

no za pobjedu. Vugrinec je smanjio još jednom za 3:2 petnaest minuta prije kraja, a Bašnec je donio Trnavi bod u 83. minuti. Sedam žutih, jedan više za goste. U Svetoj Mariji otvorena utakmica izme u doma ina i Borca iz Tur iš a. Prilike su se nizale kao na ilmskoj vrpci, ali su puno koncetriraniji i e ikasniji bili doma i za kona nih 4:1. U prvih 45 minuta minimalna prednost doma ina. Zabili su Štrok i Igrec, a za goste Baksa. U nastavku se tresla samo gostuju a mreža. Hošnjak je povisio na 3:1, a Štrok je postavio kona nih 4:1. Doma i gledatelji nisu bili zadovoljni baš sa su enjem u poluvremenu, ali nakon kona nog rezultata primjedbi više nije bilo. Sli no kao i u Svetoj Mariji bilo je i u Donjem Vidovcu. Igralo se tako er u ponedjeljak. Gostovao je SK. Doma i su slavili minimalnu pobjedu 3:2, a gosti mogu žali za propuštenim prilikama. I tu je bilo 2:1 u prvih 45 minuta. Nesti je zabio dvaput za Vidov an, a Kramar za SK. U nastavku dva opravdana penala za jedne i druge. Zabili su ih Matulin i Lon ari . De ki iz ehovca pokušali su u posljednjih 15 minuta poravnati, ali nije išlo. Delegat Mesari hvali su enje suda ke trojke na elu s Filip i om. U Oporovcu pobjeda Croatije. Tri boda zlatan gol postigao je Nino Hanžekovi dvije minute prije kraja. Gol “u idealno vrijeme“, jer doma i ga nisu uspjeli “poništiti“. Fer i korektno je bilo uglavnom tijekom cijele utakmice, tako da sudac Duman i nije imao previše posla.

M.MIHALJEVEC - ŠENKOVEC 1-1 (1-0)

Jedinstvu ni prednost od etiri gola nije dovoljna za pobjedu U susretima Druge me imurske nogometne lige Zapad najzanimljivije je zasigurno bilo u Novom Selu na Dravi, gdje je doma a mom ad uspjela prokockati prednost od ak etiri pogotka. Naime, do 52. minute susreta doma ini su uspjeli ak etiri puta zatresti mrežu gostuju eg vratara Žagara. Nakon toga jednostavno su stali misle i valjda da je sve gotovo i da bodovi ostaju u Novom Selu na Dravi. No, s tim se nisu složili nogometaši Napretka, koji tek nakon etvrtog primljenog gola po inju igrati pravi nogomet i polako “gol po gol “ sustižu doma ina. Tako da je nakon eurogola Roberta Kova i a za izjedna enje doma ima voda došla do grla. Dojma smo da se susret odigrao još koju minutu duže od devedeset minuta došlo bi do potpunog preokreta. Hajduk je u Štrukovcu pobijedio Muru 2:1. Težak teren nije bio nikakva prepreka odli nom prvenstvenom susretu koji su odigrali Hajduk i Mura. U otežanim uvjetima fer i korektna utakmica završila je pobjedom sretnije i spretnije doma e mom adi. Doma i su poveli golom Bistrovi a u 9., gosti izjedna ili golom Na a u 20. minuti. Pobjedu je Hajduku donio Bistrovi svojim drugim golom u 52. minuti utakmice. Tri susreta u ovom kolu završila su bez pobjednika. Prvi, s najviše postignutih golova, bio je onaj u Selnici izme u doma e Mladosti i Strahoninca. Utakmica s dosta nepovezanih dodavanja i akcija završila je podjelom bodova s kona nih 3:3. Treba spomenuti i to da su gosti u dva navrata, u 28. i 42 minuti, pogodili vratnicu. Nakon na trenutke oštre i neoprezne igre ovo je rezultat koji bi trebao zadovoljiti obje mom adi. Drugi susret bez pobjednik odigran je u Peklenici, gdje su doma i Plavi remizirali s Trnovcom. Gosti su u ranoj fazi utakmice, ve u 15. minuti, ostali bez prvog vratara Danijela Košaka, koji je dobio crveni karton za igranje rukom izvan kaznenog prostora. U obostrano dobroj igri podjela bodova je i najpravednija.

DONJI KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Goran Žganec, Milivoj Bali , Mario Pintari . Strijelci: 1-0 Kekenj (25), 2-0 Štefok (53), 2-1 Vugrinec (62), 3-1 Lipi (63), 3-2 Vugrinec (75), 3-3 Bašnec (83) KRALJEV AN: Lacko, Novak, Pigac, Štefok, Cvek S, Kekenj (od 80. Makar), Tisaj (od 76. Cvek V), Slavi ek H, Lipi (od 65. Harmicar), Slavi ek S (od 87. Blažeka), Hobor (od 76. ekunec, trener: Stefan Srpak TRNAVA: Medvar, Gudlin (od 82. Markan), Pintar (od 65. Malek), Blagus, Katanec (od 55. Blažek), Baksa, Biber, Markuši T. (od 45. Markuši H), Malovi (od 55. Bašnec), Vugrinec, Jakši , trener: Robert Katanec Žu kartoni: Lipi , Hobor, Harmicar (Kraljev an); Vugrinec, Malek, Bašnec, Baksa (Trnava)

Bez pobjednika, ali zasigurno najburnije, s po jednim postignutim pogotkom na svakoj strani završila je i utakmica izme u doma eg Malog Mihaljevca i Šenkovca. Doma a mom ad povela je pogotkom Milana Posavca u 20. i to vodstvo uspjela održati sve do 80. minute utakmice.U 79. minuti dosu en je kazneni udarac za Šenkovec, nakon kojeg je bilo dosta negodovanja kod igra a doma e mom adi, što je na kraju rezultiralo s dva žuta kartona za igra e Malog Mihaljevca. Kod dosu enoga kaznenog udarca, prema izvješ u delegata susreta, sudac Dario Bubek nalazi se svega pet metara od mjesta gdje je došlo do “sporne” situacije i odmah je pokazao na bijelu to ku, tako da mu treba dati na pravo prilikom ove odluke o najstrožoj kazni. Iz

TABLICA 1.PLAVI (Peklenica) 2.ŠENKOVEC 3.JEDINSTVO (NSD) 4.JEDINSTVO (GM) 5.MALI MIHALJEVEC 6.HAJDUK (Štrukovec) 7.STRAHONINEC 8.MURA 9.BRATSTVO (Jurovec) 10.ME IMUREC 11.SLOBODA (Mihovljan) 12.TRNOVEC 13.DRAVA (Kuršanec) 14.NAPREDAK 15.VENERA PMP 16.MLADOST (Selnica)

17 17 17 16 17 17 17 16 16 17 17 17 17 18 16 18

11 11 8 9 8 8 7 6 6 5 5 4 5 5 3 3

4 3 6 3 4 3 5 5 4 5 5 5 1 3 4 2

2 3 3 4 5 6 5 5 6 7 7 8 11 10 9 13

43:22 41:20 49:27 37:22 39:25 26:28 29:22 29:28 30:27 35:43 29:37 25:38 18:36 34:49 23:34 22:51

37 36 30 30 28 27 26 23 22 20 20 17 16 15 13 11

Parovi sljede eg kola: DRAVA (Kuršanec) - MALI MIHALJEVEC, ŠENKOVEC - JEDINSTVO (GM), VENERA PMP - PLAVI (Peklenica), TRNOVEC - BRATSTVO (Jurovec), ME IMUREC - MLADOST (Selnica), STRAHONINEC - JEDINSTVO (NSD), NAPREDAK - HAJDUK (Štrukovec), MURA - SLOBODA (Mihovljan). Susre po inju u 16 sa .

M.MIHALJEVEC. Igralište: M.Mihaljevec. Suci: Dario Bubek, Stjepan Fic, Antun Koruni . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Posavec (43), 1-1 Fu ko (80-11m) M.MIHALJEVEC: Magdaleni , Bes jani , Trupkovi , Mesari M (od 89. Janež), Zadravec (od 57. Perho ), Mesari B., Kova i , Makšadi, Varga, Bes jani , Posavec (od 67. Pušar), trener: Bruno Mesari ŠENKOVEC: Novak G, Kanski, Branilovi , Radikovi F (od 38. Novak D), Novak M, Rihtarec, Kukovec, Fu ko, Leško, Korent, Kolar, trener: Marijan Kolar Žu kartoni: Trupkovi , Posavec, Mesari M., Bes jani , Kova i (MM); Kolar, Novak, Fu ko (Šenkovec)

HAJDUK VINDIJA - MURA 2-1 (1-1) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Zdravko Topli njak, Dragu n Novak, Nino Grgi . Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Bistrovi (6), 1-1 Na (20), 2-1 Bistrovi (52) HAJDUK: Jurovi , Tkal ec, Hrženjak D, Jurovi (od 69. Hrženjak K), Živko, Periši , Mikulaj, Debelec M, Bistrovi , Debelec G (od 90. Taradi), Šardi (od 86. Topli anec), trener: Darko Posavec MURA: Tkalec, Lipovi , Stojko N (od 80. Vrši Mihael), Braniša, Jurovi , Novak, Horvat (od 46. Vrši Mar n), Stojko D., Breznik (od 65. Žalar), Vinko (od 80. Saka ), Na , trener: Dražen Novak Žu kartoni: Hrženjak D., Debelec G (Hajduk); Tkalec, Novak, Vinko, Stojko (Mura)

BRATSTVO - ME IMUREC 2-0 (1-0) JUROVEC. Igralište: SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Jasmin Lozi , Siniša Luka i , Dino Horvat. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Jurovi (33), 2-0 Jurovi (87) BRATSTVO: Jelen i , Leva i (od 79. Per i ), Vrbanec, Antoli , Jambrovi , Gori anec, Vinko, Leva i , Jurovi , Koraj (od 65. Vinko), Trstenjak, trener: Darko Rob ME IMUREC: Marciuš, Kozina, Lon ari , Horvat, Fu ek, Thes (od 52. Ciglari ), Primorac (od 46. Košir), Novak, Bajzek, Rešetar, Treska, trener: uro Koloni Žu kartoni: Fu ek (Me imurec)

kaznenog udarca Saša Fu ko postavio je kona ni rezultat 1:1. Bratstvo je u Jurovcu bilo bolje od Me imurca s 2:0. Zaslužena pobjeda doma e mom adi, koja je bila bolja u oba poluvremena, po terenu teškom za bilo kakvu kombinatornu utakmicu. Bratstvo je došlo u vodstvo pogotkom Luke Jurovi a u 33. minuti, a isti igra nije uspio realizirati kazneni udarac dosu en za njegovu ekipu u 38. minuti. Ono što mu nije uspjelo iz prekida pošlo mu je za nogom još jednom u 80. minuti, kada je drugim pogotkom osigurao pobjedu Bratsva od 2:0. Po teškom i skliskom terenu na mihovljanskom “bregu” svoj su susret odigrali Sloboda i Drava iz Kuršanca. Ovaj je put na mokrom travnjaku doma a mom ad ipak uspjela preplivati Dravu i slavila s 3:1. Svi golovi doma ina postignuti su u prvom dijelu, dok su gosti u 47. minuti uspjeli tek ublažiti poraz.

5. travnja 2013. BICIKLIZAM

e imurski savez sportske rekreacije “Sport za sve“ i ove godine organizira povodom obilježavanja Me unarodnog dana zdravlja i Dana planeta Zemlje i Europske godine gra ana sportsko - rekreativnu manifestaciju pod nazivom “Biciklima me imurskim putovima BIMEP 2013“. BIMEP e se održati u nedjelju 21. travnja s po etkom u 9 i trajat e do 18 sati. Start ili po etak vožnje mogu je u bilo koje doba u tom vremenu s jednog od 16 punktova. Radi se o tradicionalnoj (održava se ve 8 godina) i me unarodnoj manifestaciji, koja je jedna od najve ih biciklisti kih manifestacija u Me imurju. Stoga se i ove godine o ekuje više od tisu u sudionika, a želja je organizatora da se uklju i što ve i broj stanovnika Me imurske, a i susjednih županija (i država), bez obzira na dob, spol i zanimanje na jednom od 16 punktova. Punktovi e se nalaziti u Donjem Kraljevcu, Svetoj Mariji, Donjoj Dubravi, Kotoribi, Prelogu, Orehovici, akovcu, Puš inama, Macincu, Gornjem Mihaljevcu, Lopatincu, Štrigovi, Svetom Martinu na Muri, Murskom Središ u, Domašincu i Podturnu. Svi oni koji se odlu e za sudjelovanje na BIMEP-u mogu te nedjelje s obitelji, prijateljima, razredom, naravno, prema svojim izi kim mogu nostima, prije i odre enu rutu (punktovi e se

SPEEDWAY

BIMEP 2013. – biciklima me imurskim putovima PO INJE nova speedway sezona na Mileniumu

Ovaj vikend na rasporedu dvije odli ne utrke

u nabrojenim mjestima nalaziti u središtu mjesta uz glavne prometnice). Prilikom uklju ivanja u manifestaciju BIMEP svaki sudionik dobiva prigodnu diplomu s ucrtanom trasom kretanja, i to nakon što ispuni prijavnicu ko-

jom potvr uje da je suglasan da na vlastitu odgovornost sudjeluje u manifestaciji. Za djecu, odnosno osobe mla e od 14 godina pristupnicu potpisuje (ili supotpisuje) roditelj. Uklju enje na manifestaciju (startnina) napla uje se

pet kuna. Dolaskom na pojedini punkt svakom sudioniku e se u diplomi utisnuti pe at kao dokaz da je prošao odre enu dionicu, odnosno da je stigao do odre enog punkta. I u slu aju lošeg vremena BIMEP se održava.

TENIS

Novi naslov za Enu Babi na Otvorenom prvenstvu Opatije Petnaestogodišnja Ena Babi odli no je zapo ela sezonu turnira na otvorenom. Na Otvorenom prvenstvu Opatije iz kalendara HTS-a za juniore i juniorke do 16 godina Ena je nastupila kao prva nositeljica na turniru i redom pobijedila sve svoje protivnice. U prvom kolu bila je slobodna, u drugom je bila bolja od Martine Bokuli (TK Ogulin) 6:2 6:1, u etvrt inalu od Lucije Žagar (TK Opatija) 60 60. Polu inalni susret predala joj je Petra Pupi (HTK), a u inalnom susretu pobijedila je Alesiu Bu kovi (TK Rukavac) 6:2 6:0.

na turniru. U inalnom susretu protiv igra ice Pun eca Eme Matja i pobjeda je pripala starijoj i iskusnijoj slovenskoj igra ici rezultatom 61 61. U konkurenciji dje aka turnir je zasluženo osvojio varaž-

dinac, lan TK-a Varteks Hrvoje Puklavec, prvi nositelj na turniru i 4. plasirani sa rang liste HTS-a. U zanimljivom inalnom susretu u kojem su obojica igra a prikazala odli an tenis pobijedio je Lovru Živka (TK Koprivnica) rezultatom 63 76. REZULTATI: Djevojke polu inale: Matja i Ema (TK F. Pun ec) – Zupan i Nika (Slovenija) w.o., Gabor Iva (Slovenija) – Ruter Ema (TK Zagi) 61 62, inale: Gabor – Matja i 6:1 6:1 Dje aci polu inale: Plukavec Hrvoje (TK Varteks) – Borna Šeatovi (TK Iteam) 61 62, Živko Lovro (TK Koprivnica) – Mišoli Filip (Austrija) 6:3 60, inale: Plukavec – Živko 6:3 7:6

Otvorena vrata tenisa Svake godine na terenima kluba provodi se besplatna škola tenisa za djecu 5 do 10 godina starosti pod nazivom Otvorena vrata tenisa. Cilj ovog programa je animirati i ponuditi mogu nost uklju ivaDrugi po redu program u sklopu serijala Športko, a radilo se o gimnasti kom etveroboju održao se u Gimnasti koj dvorani Marijan Zadravec Macan. Da bi dobili naljepnicu u svoju karticu, koja ih vodi do medalja, mali predškolci su morali izvesti kolut naprijed, kolut natrag niz kosinu, hodati po niskoj gredi te vis prednji na karikama. Odaziv je ovog puta bio još ve i jer se priklju ilo petnaest novih vježba a. Svi zainteresirani mogu se još

nja u redovne programe škole tenisa. Proljetni dio programa održan je tijekom uskršnjih školskih praznika u balon dvorani kluba a sudjelovalo je više od 40 polaznika.

Drugi ovogodišnji Športko održan u GD-u “Marijan Zadravec Macan” uvijek priklju iti u serijal Športko. Ove subote, 6. travnja na Gradskim bazenima Marija Ruži održati e se tre i program serijala Športko pod nazivom Vodeni poligon koji uklju uje povla enje kroz obru , puhanje loptice i kratki zaron s po etkom u 11 sati.

Karlo Pigac i Renato Cvetko. U nedjelju je na rasporedu utrka sasvim novog koncepta – prvenstvo parova Slova ke, eške, Slovenije, Austrije, Ma arske i Hrvatske. Hrvatsku e predstavljati Jurica Pavlic i Renato Cvetko. Nedjeljna utrka po inje tako er u 16 sati, a stadion e za gledatelje biti otvoren od 15 sati. Cijena ulaznice je 50 kuna za jednu utrku, dok je za onu dvodnevnu 80 kuna.

BADMINTON

Ema Matja i u finalu Otvorenog prvenstva akovca Službena teniska sezona na terenima TK-a “Franjo Pun ec“ na otvorenom ve tradicionalno zapo inje po etkom travnja Otvorenim prvenstvom akovca za dje ake i djevojke do 14 godina. Zbog vremenskih (ne)prilika turnir po prvi put nije održan na otvorenom, ve su svi susreti odigrani u balon dvorani na tri zemljana terena. Turnir je i ove godine brojem i kvalitetom igra a potvrdio visoki (3.) rang u kalendaru Hrvatskoga teniskog saveza. Nastupio je 31 igra i 27 igra ica iz 20 klubova Hrvatske, Slovenije i Austrije. Me u djevojkama više nego uvjerljiva bila je mlada Slovenka Iva Gabor, druga nositeljica

Speedway sezona na stadionu “Milenium” u Donjem Kraljevcu službeno po inje ovaj vikend, 6. i 7. travnja, kada su na rasporedu dvije utrke. U subotu e nastupiti voza i Hrvatske i Slovenije, u standardnom postavu predvo eni najboljim voza ima ovih prostora – Matejem Žagarom i Juricom Pavlicem. Dvoboj dviju država po inje u 16 sati, za Hrvatsku e voziti Jurica Pavlic, Karlo Majni ,

Odli an nastup seniora na 3. turniru HK-a u Velikoj Gorici Prošlog vikenda subotu i nedjelju u dvorani DT Arena u Velikoj Gorici u organizaciji BK”V.Gorica ” održan je posljednji 4. Savezni turnir HK-a 2012/13 za mla e kadete u-13, kadete u-15 i mla e juniore u-17 te 3. turnir za seniore. U subotu su nastupili mla i kadeti u-13 i mla i juniori u-17 i to sedamdeset igra a i igra ica iz 8 klubova Hrvatske , a me u njima mla e kadetska i mla e juniorska ekipa akove kog kluba pod vodstvom trenera Tomislava Grubi a. U konkurenciji mla ih kadeta Luka Grubi osvojio je 6. mjesto izgubivši u dramati nom me u u etvrt- inalu od Lovre Hanžeka ( MZ ) sa 2:1 ( 22:20, 16:21, 21:19 ). Poredak ostalih igra a: 10. Borna Vadlja, 21. Tin Balent i 22. Jan Nikola Dvanajš ak. U konkrenciji mla ih kadetkinja Laura Horvat osvojila je 3. mjesto i bron anu medalju pobjedivši Anteu Renduli ( MZ ) sa 2:1 ( 16:21, 21:18, 21:12 ). Poredak ostalih igra ica: 10. Katja Siro i , 11. Nika Bulat, 14. Marija Hrka i 15. Saša Leskovar. U konkurenciji mješovitih parova par Borna Vadlja / Saša Leskovar je iznenadio i osvojio 4. mjesto , par Luka Grubi / Laura Horvat osvojili su 5. mjesto, 9. Jan Nikola Dvanajš ak / Katja Siro i i 10. Tin Balent / Nika Bulat. U konkurenciji mla ih juniorki Paula Horvat zauzela je 6. mjesto pojedina no i 7. mjesto u mješovitim parovima sa Ivanom Vujevi em ( VG ).

U nedjelju su nastupili kadeti u-15 , njih 35 iz 8 klubova,kao i dvadeset seniora iz 6 klubova, me u kojima I kadetska i seniorska ekipa akove kog kluba pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca. U konkurenciji kadeta Me imurci su zauzeli sljede a mjesta: 6. Lino Zadravec, 7. Filip Bel i 18. Sebastian Krznari . U konkrenciji kadetkinja Ela Trstenjak osvojila je 3. mjesto i bron anu medalju, a Barbara Kancijan 10. mjesto. U konkurenciji mješovitih parova Filip Bel I Ela Trstenjak zauzeli su 4. mjesto, a par Lino Zadravec / Barbara Kancijan 7. mjesto. .U konkurenciji seniora pobjedu i zlatnu medalju stvario je Matija Hranilovi pobjedivši u inalu Ivora Ili a ( SR ) sa 2:0 ( 21:19, 21:19 ), a Viktor Ruži osvojio je 7. mjesto. U konkurenciji seniorki Jelena Novak zauzela je 6. mjesto, a Lucija Zadravec 8. mjesto, dok su u ženskom paru zauzele 4. mjesto. U konkurenciji muških parova uvjerljivu pobjedu i zlatnu medalju ostvario je me imurski povratni ki par Matija Hranilovi / Luka Vlahek pobjedivši u inalu par Zlatko Veber / Dorian Žitnik ( OS/VG ).Ostali akove ki parovi: 4. mjesto Danijel Zadravec / Luka Komar i i 6. mjesto Nikola Šoštari / Viktor Ruži . U konkurenciji mješovitih parova Luka Vlahek / Jelena Novak osvojili su 2. mjesto i srebrnu medalju, a par Danijel Zadravec / Lucija Zadravec 4. mjesto.

5. travnja 2013. STOLNI TENIS

PRVENSTVO Me imurja u stolnom tenisu

Michell eh odigrao je svih 54 susreta i sve završio pobjedom

Poznati prvaci svih liga, završna sve anost 26. travnja Završena je još jedna sezona me imurskih županijskih stolnoteniskih liga LM. Službene rezultate ekalo se dosta dugo zbog nekoliko odgo enih utakmica, no sada nakon 18 odigranih kola u prvih pet liga, i malo više u šestoj, poznati su svi putnici u viši rang natjecanja,

kao i oni koji e sljede e sezone ispasti iz lige. Dvojica igra a sezonu su završila bez poraza. U 3. ligi Michell eh ( STK 3) odigrao je svih 54 susreta i sve završio pobjedom. 48 pobjeda bez poraza u 4. ligi ima Karlo Posavec (Mihovljan 5 Prima). U 1. ligi Rinaldo Jurinec ima 50/1,

a u ovoj sezoni vrlo jakoj 6. ligi Božidar Krnjoul ima skor 46/1, no ni to nije pomoglo njegovim Šenkov anima da se plasiraju u rang više. Do samog kraja sezone ostaju još turniri TOP-12, kao i završna sve anost koja e se održati u petak 26. travnja u organizaciji STK-a.

1. LIGA

0/1 – K. Kova i 3/0, Rapai 3/0, V. Kova i 2/1, K. Kova i /Rapai 1/0), Kos-Kotoriba 3 – Hodošan 1 4:6 (F. Radmani 2/1, Dolenec 1/2, Munka 1/2, Munka/F. Radmani 0/1 – Vidovi 3/0, Krznar 1/2, F. Zrna 1/2, Vidovi /Zrna 1/0), Lopatinec 2 – MSTC Štikma 3:7 (Da. Ivanuša 1/2, Ma. Trbuhovi 1/2, De. Ivanuša 0/3, Da. Ivanuša/De. Ivanuša 1/0 – S. Ku evi 3/0, Pani 3/0, M. Lovrek 1/2), Mihovljan 4 – Lopatinec 1 5:5 (R. Mikac 2/0, I. Mikac 1/2, D. Cividini 1/2, M. Cividini 0/1, I. Mikac/R. Mikac 1/0 – Bel 2/1, Perko 2/1, Dam. Ivanuša 1/1, Šolti 0/1, Perko/Šolti 0/1), Damtex 1 – Mihovljan 3 6:4 (B. Damjan 3/0, Vuruši 2/1, Petra Babi 0/3, B. Damjan/Vuruši 1/0 – Labazan 2/1, Kolari 1/2, Pani 1/2, Kolari /Labazan 0/1)

Donji Kraljevec 1 – STK 3 1:9 (M. Belovari 1/2, F. Belovari 0/1, Šupljika 0/2, Pigac 0/3, M. Belovari/Pigac 0/1 – eh 3/1, Turk 3/0, Lajtman 2/1, eh/Turk 1/0), Putjane 5 - MSTC Nostro Žiškovec 6:4 (Z. Novak 3/0, R. Novak 2/1, Zeli 0/1, Šari 0/2, R. Novak/Zeli 1/0 – Belše 2/1, Herjavec 1/2, Geren er 1/2, Belše/ Geren er 0/1); odg. 17. kolo: MSTC Nostro Žiškovec – Putjane 4 4:6 (Geren er 2/1, Belše 1/2, Herjavec 0/1, Trojko 0/2, Belše/Geren er 1 – Šolti 3/0, Ga-

Rezultati: Kos-Kotoriba 2 – HE-DRA 1 7:3 (Vidovi 3/0, Legin 3/0, D. Radmani 1/2, Jakupak/Radmani 0/1 – B. Lipi 1/2, J. Repalust 1/2, T. Repalust 0/3, J. Repalust/T. Repalust 1/0), STK 2 – Nedeliš e 1 9:1 (Coha 3/0, Ajdarpaši 2/1, Peras 2/0, Balog 1/0, Ajdarpaši /Coha 1/0 – D. Tkal ec 1/2, K. Tkal ec 0/3, Veseli 0/3, D. Tkal ec/K. Tkal ec 0/1), Šenkovec 2 – MSTC akovec 2 10:0 (Bari 3/0, Jurinec 3/0, Maja Pavlekovi 3/0, Jurinec/ Pavlekovi 1/0 – Jambor 0/3, I. Lovrek 0/3, Sredanovi 0/3, Lovrek/Sredanovi 0/1), Putjane Brid – Šenkovec 3 4:6 (Filipaši 1/2, Koprivec 1/2, Šantek 1/2, Koprivec/Šantek 1/0 – Šimon 3/0, Podkrajac 2/1, Ema Toplek 1/2, Podkrajac/Toplek 0/1), Mala Subotica 1 – Hodošan Elektro team 5:5 (Pongra i 2/1, L. Škvorc 2/1, Bašek 1/2, Pongra i /Škvorc 0/1 – Paula Markati 3/0, Suhodol an 1/0, Balent 0/3, J. Markati 0/2, P. Markati/Suhodol an 1/0); odg. 17. kolo: Kos-Kotoriba 2 – Hodošan Elektro team 7:3 (Legin 2/1, D. Radmani 2/1, Vidovi 2/1, Jakupak/D. Radmani 1/0 – Paula Markati 3/0, Balent 0/3, J. Markati 0/3, J. Markati/P. Markati 0/1)

KONA NA TABLICA 1. Šenkovec 2

146:34 34

2. Šenkovec 3

18 12 2

105:75 26

3. Hodošan ET

18 10 1

18 16 2

86:94 21

4. Kos-Kotoriba 2

18 9

94:86 20

5. STK 2

18 8

90:90 18

6. Putjane Brid

18 8

98:82 16

7. MSTC akovec 2

18 6

10 74:106 14

8. HE-DRA 1

18 5

10 71:109 13

9. Nedeliš e 1

18 4

11 72:108 11

10. Mala Subo ca 1 18 1

12 64:116 7

Najuspješniji igra i/igra ice: Rinaldo Jurinec (Šen 2) 50/1, Suhodol an (HET) 30/1, Paula Markati (HET) 40/8, Šimon (Šen 3) 40/10, Z. Vidovi (Šen 2) 32/10, Megla (PB) 23/10, Coha ( STK 2) 31/14, Ajdarpaši ( STK 2) 35/17, S. Vidovi (Kos-K 2) 34/17, Pongra i (MS 1) 34/20, Koprivec (PB) 28/20, S. Mesari (Ned 1) 21/16, Maja Pavlekovi (Šen 2) 23/19, Jambor (MSTC 2) 29/24, D. Radmani (Kos-K 2) 27/24, Legin (Kos-K 2) 23/22….

2. LIGA Rezultati: Šenkovec 6 – Katex 1:9 (D. Korent 1/2, M. Korent 0/3, Šprajc 0/3, D. Korent/M. Korent

KONA NA TABLICA 1.Katex

18 15 3

129:51 33

2.Damtex 1

18 9

106:74 22

3.Lopa nec 1

18 8

91:89

20 20

4.MSTC Š kma (-1) 18 8

89:91

5.Mihovljan 4

18 7

77:103 17

6.Kos-Kotoriba 3

18 6

86:94

83:97

7.Hodošan 1

18 6

8.Mihovljan 3

18 6

11 79:101 13

9.Šenkovec 6

18 5

11 85:95

10.Lopa nec 2

18 3

10 75:105 11

Najuspješniji igra i/igra ice: Bruno Damjan (Dam 1) 48/6, K. Kova i (kat) 47/7, Vidovi (Hod 1) 45/8, S. Ku evi (MSTCŠ) 41(10, F. Pani (MSTCŠ) 33/15, Rapai (Kat) 36/18, Dam. Ivanuša (Lop 1) 31/19, F. Radmani (Kos-K 3) 33/21, Vuruši (Dam 1) 32/22, Labazan (Mih 3) 30/21, Bel (Lop 1) 28/21, V. Kova i (Kat) 30/24, M. Korent (Šen 6) 30/24, Dolenec (Kos-K 3) 29/24, Bojana Kolari (Mih 3) 19/16, Lehkec (Šen 6) 27/24, Renata Perko (Lop 1) 18/17….

3. LIGA Rezultati: Putjane 4 – Šenkovec 5 7:3 (Galinec 3/0, Šolti 2/1, Murkovi 1/2, Galinec/ /Šolti 1/0 – Dina Ratajec 2/1, Hajdinjak 1/2, Deban 0/2, Drago Ratajec 0/1, Dina Ratajec/Drago Ratajec 0/1), Cirkovljan Zabat 1 – Šenkovec 4 10:0 (Horvat 3/0, Hozjak 3/0, Novak 3/0, Hozjak/Novak 1/0 – Anja Novak 0/3, Anja Toplek 0/3, Tamara Vidovi 0/3, Novak/ Vidovi 0/1), Hodošan 2 - Nedeliš e 2 2:8 (K. Markati 1/2, J. Zrna 1/2, Da. Domini 0/3, Markati/Zrna 0/1 – Hergoti 3/0, Mar ec 3/0, Dokleja 1/2, Hergoti /Mar ec 1/0),

KONA NA TABLICA 1. STK 3

18 18 0

159:21 36

2.Cirkovljan Zabat 1 18 13 1

114:66 27

3.Putjane 5

18 10 2

86:94 22

4.Putjane 4

18 9

92:88 20

5.Šenkovec 5

18 9

93:87 20

6.Nedeliš e 2

18 7

89:91 14

7.Šenkovec 4

18 5

66:114 14

8.Hodošan 2

18 5

10 74:106 13

9.MSTC N Žiškovec 18 2

12 71:109 8

10.D. Kraljevec 1

14 56:124 6

18 2

linec 2/1, Železnjak 1/0, Vuruši 0/2, Šolti /Vuruši 0/1) Najuspješniji igra i/igra ice: Michell eh ( STK 3) 54/0, Turk ( STK 3) 50/4, Magdaleni (Hod 2) 37/5, Hozjak (CZ 1) 25/5, Dina Ratajec (Šen 5) 38/10, Mar ec (Ned 2) 41/12, Horvat (CZ 1) 35/13, Lajtman ( STK 3) 32/13, Z. Novak (Put 5) 30/14, Šolti (Put 4) 36/18, Hajdinjak (Šen 5) 30/22, R. Novak (Put 5) 30/23, M. Belovari (DK 1) 30/24, Geren er (MSTCNŽ) 25/20, Galinec (Put 4) 28/26, M. Novak (CZ 1) 17/16….

4. LIGA Rezultati: Hodošan 3 – Gori an 1 5:5 (Bergovec 3/0, Domini 2/1, Pandur 0/3, Domini /Pandur 0/1 – Gudlin 2/1, akmazovi 1/2, Vraži 1/2, akmazovi / Vraži 1/0), Mihovljan 5 Prima biro - STK 4 4:6 (Posavec 3/0, Fodor 0/3, Joži 0/3, Fodor/Posavec 1/0 – Cerovec 2/1, Kova evi 2/0, Šimon 2/1, F. Godina 0/1, Cerovec/ Kova evi 0/1), Lopatinec 3 – Donji Kraljevec 2 5:5 (Horvat 2/1, Novak 1/2, Pintari 1/2, Horvat/Pintari 1/0 – Miketek 3/0, Ruži 2/1, Glavak 0/3, Miketek/Ruži 0/1), Draškovec – Cirkovljan Zabat 2 5:5 (Slavi ek 2/1, Tota 2/1, Horvat 1/2, Horvat/Slavi ek 0/1 – Rob 3/0, Novinš ak 1/2, Igrec 0/3, Novinš ak/Rob 1/0), Kos-Kotoriba 4 – Mala Subotica 2 9:1 (Hegediš 3/0, Krušelj 3/0, Vu enik 2/0, Špicar 1/0, Hegediš/ Špicar 0/1 – Pintari 0/1, Horvat

KONA NA TABLICA 1. STK 4

18 16 0

2.Mihovljan 5 Prima 18 14 2

119:61 32 116:64 30

3.Draškovec

18 11 2

105:75 24 102:78 22

4.Gori an 1

18 10 2

5.Kos-Kotoriba 4

18 5

86:94

6.Hodošan 3

18 5

78:102 15

7.Cirkovljan Zabat 2 18 3

78:102 13

8.Lopa nec 3

18 4

75:105 13

9.Donji Kraljevec 2

18 4

10 83:97

10.Mala Subo ca 2 18 2

16 58:122 4

0/2, D. Škvorc 0/3, S. Škvorc 0/3, Pintari /S. Škvorc 1/0) Najuspješniji igra i/igra ice: Karlo Posavec (M5PB) 48/0, Kova evi ( STK 4) 42/2, Nedeljka Mun ar (Draš) 43/5, Cerovec ( STK 4) 30/9, D. Gudlin (Gor 1) 35/14, Bergovec (Hod 3) 37/17, Rob (CZ 2) 35/18, F. Pintari (Lop 3) 27/14, Šimon ( STK 4) 32/17, Miketek (DK 2) 35/19, Ruži (DK 2) 32/22, Joži (M5PB) 32/22, Hegediš (Kos-K 4) 22/17, Krušelj (KosK 4) 23/19, Tota (Draš) 17/15, akmazovi (Gor 1) 27/25, Slavi ek (Draš) 28/26, Vraži (Gor 1) 25/24….

5. LIGA Rezultati: HE-DRA 2 – Zasadbreg 8:2 (T. Kova 3/0, Varga 3/0, Dan. Matja i 2/1, T. Kova /Dan. Matja i 0/1 – Pergar 1/2, S. Radek 0/3, To. Radek 0/3, S. Radek/To. Radek 1/0), Šandorovec – Putjane 6 2:8 (Novoselec 2/1, Kocijan 0/3, Sklepi 0/3, Kocijan/Novoselec 0/1 – Željka PodgorelecSirc 3/0, Dunjko 2/1, Mikul i 2/1, Mikul i /Podgorelec-Sirc 1/0), Gori an 2 – Hodošan 4 3:7 (Josip Bašnec 1/2, uran 1/2, Vargek 1/2, Bašnec/ uran 0/1 – T. Bezjak 3/0, J. Pintari 3/0, Jan Zrna 0/3, T. Bezjak/J. Pintari 1/0), Kos-Kotoriba 5 – Gori an 3 7:3 (S. Škoda 3/0, D. ukulic 2/1, D. Škoda 1/2, D. Škoda/S. Škoda 1/0 – Cvetko 1/2, Strahija 1/2, F. Blažek 0/3, Cvetko/Strahija 0/1),

KONA NA TABLICA 1.HE-DRA 2

18 17 1

151:29 35

2.Damtex 2

18 14 1

134:46 29

3.Putjane 6

18 11 2

111:69 24

4.Orehovica

18 10 2

97:83

5.Šandorovec

18 7

98:82

6.Hodošan 4

18 8

84:96

7.Zasadbreg

18 6

10 83:97

8.Gori an 2

18 6

11 72:108 13

9.Kos-Kotoriba 5

18 2

14 49:131 6

10.Gori an 3

18 0

18 21:159 0

Orehovica – Damtex 2 8:2 (Zadravec 3/0, Hunjadi 2/1, K. Ivanuši 2/1, K. Ivanuši /Zadravec 1/0 – Peras 1/2, Zetin 1/2, Damjan 0/1, Flac 0/2, Damjan/ Peras 0/1) Najuspješniji igra i/igra ice: Nikola Varga (HE-DRA 2) 49/5, H. Peras (Dam 2) 48/6, T. Kova (HE-DRA 2) 47/7, Novoselec (Šan) 42/12, J. Pintari (Hod 4) 39/12, K. Ivanuši (Or) 39/12, Flac (Dam 2) 37/12, Zetin (Dam 2) 29/10, Mikul i (Put 6) 40/14, Dan. Matja i (HE-DRA 2) 39/15, Željka Podgorelec-Sirc (Put 6) 36/18, To. Radek (Zas) 24/14, S. Škoda (Kos-K 5) 28/23, Hunjadi (Or) 22/22, Zadravec (Or) 26/28, S. Radek (Zas) 25/27, Pergar (Zas) 25/28….

6. LIGA - 10. kolo razigravanja - od 1. do 6. mjesta Putjane 9 – Šenkovec 7 7:3 (Kaja Popovi 3/0, Nikoli 2/1, Puškadija 1/0, Žerjav 0/2 Popovi / /Puškadija 1/0 – Novak 2/1, Petra Vugrinec 1/2, D. Horvat 0/3, D. Horvat/Novak 0/1), USTA Belica 1 – Mihovljan 6 5:5 (J. Godina 2/1, Braniša 1/0, Trstenjak 1/1, Premuš 0/2, Merdanovi 0/1, Godina/Premuš 1/0 – Bubek 3/0, Gordana Anton i 1/2, Vesna Wrana 1/1, ur a Zver 0/1, Bubek/Zver 0/1), Rozika biro – ŠŠK ak 5:5 (Sirc 3/0, Kopjar 1/2, Lovrek 1/2, Kopjar/Sirc 0/1 – I. Fileš 2/1, Turk 2/1, Zvonar 0/1, Požgaj 0/2, I. Fileš/Zvonar 1/0)

- od 7. do 12. mjesta Putjane 8 – USTA Belica 2 7:3 (Palašek 3/0, Filo 1/0, Knezi 1/2, Mikec 1/1, Mikec/Palašek 1 – D. Godina 2/1, M. Se an 1/1, Dodlek 0/1, Tratnjak 0/3, Dodlek/Tratnjak 0/1),

Mladost – Putjane 7 0:10 (Baša 0/3, Ma. Novak 0/3, Mi. Novak 0/3, Ma. Novak/Mi. Novak 0/1 – Vizinger 3/0, Doroghazi 2/0, Vrbanec 2/0, ižmešija 1/0, Hižman 1/0, ižmešija/Hižman 1/0), Dragoslavec Breg – Putjane 10 5:5 (Srša 2/0, Jambrovi 1/2, Kos 1/1, Ciglar 0/1, Heric 0/1, Jambrovi /Srša 1/0 – E. Šestak 3/0, Jasna Spudi 1/2, V. Šestak 1/2, E. Šestak/V. Šestak 0/1)

KONA NA TABLICA 1.Putjane 9

10 7