Međimurske novine 941

Godina XVII.

Broj 941.

^akovec, PETAK, 27. rujna 2013.

Cijena 7 kuna

SVJEDO ANSTVO Damire Golubi , akov anke koja pukom sre om nije završila u tala koj krizi u trgova kom centru “Westgate” u Nairobiju

str. 2-3

Kako je Damira za dlaku izbjegla masakru u Keniji Pomozimo POKAŽIMO svoju humanost

Melaniji iz Križovca u lije enju

str. 20

Zamolbica sinu: - Vito, ‘ajmo doma, pojest eš sladoled u autu - možda nam je spasila život...

ME IMURKA izlije ena od virusa Zapadnog Nila iz Donje je Dubrave

str. 8-9

GROBLJE GRO G OBLJE O BLJE U DEKANOVCU na udaru organiziranog kriminala

Bron ane kipove pokrali s groblja, razrezali i htjeli prodati u staro željezo

Na elnik Miser kaže da nema mjesta panici

str. 2-3

Suzbijanje kra a koje izazivaju ljutnju gra ana bit e policijski prioritet

str. 9

UZ DAN POLICIJE na elnik PU me imurske Krunoslav Gosari : :

åHOLWH QHäWR YLäH"

www.djurkin.hr

VWU

str. 11 media

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Korist od EU fondova zavisi od leadershipa politi ara, ne od inovnika

P

rije nešto više od dva mjeseca pisao sam kako ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvara nove prilike, no, u kojoj emo ih mjeri iskoristiti, ovisi isklju ivo o nama. Ono što o ekuje svaki gra anin naše zemlje ulaskom u EU prvenstveno je bolji standard: ve e pla e i mirovine, bolje obrazovanje, ve e mogu nosti od trenuta ne situacije, koja je u našoj zemlji mnogima nedostižni san. Prednosti ulaska jesu ono najvažnije što zanima gra ane, od kojih su ipak mnogi još uvijek skepti ni da e se našim pridruživanjem EU dogoditi nešto kvalitetno za njih osobno.

Ono što je poznato jest da e neki u inci poput “meke granice“ biti vidljivi odmah, mnogi drugi – tek naknadno, nakon što pro e odre eno vrijeme, ali na vidjelo e do i jesmo li spremni i znamo li iskoristiti izazove koji su pred nama. konomski u inci najvažniji su za sve, posebice za razvojnu politiku svake hrvatske regije.

Nakon što smo koristili raznorazne programe pomo i i mogu nosti korištenja pretpristupnih fondova, koji e biti na raspolaganju još neko vrijeme, punopravnim ulaskom u EU 1. srpnja 2013. godine došli smo u još izazovniju situaciju, jer e nam na raspolaganju biti strukturni i kohezijski fondovi. Prema usporedbi nama približno sli ne zemlje poput Slova ke, koja se po broju stanovnika (5,4 milijuna stanovnika) može uspore ivati s nama, ona je iz kohezijskih fondova EU godišnje izvukla oko 500 milijuna eura, za što je nama iz pretpristupnih fondova trebalo skoro deset godina. Vidljivo je da se našim lanstvom mogu nost korištenja novca koji e nam biti na raspolaganju višestruko pove ava (odmah e nam na raspolaganju biti oko 1,5 milijarde eura).

Naravno, koliko novca emo uzeti, to najviše ovisi o nama samima, a trenuta no situacija po tom pitanju nije baš bajna. Budu i da e infrastruktura i puno toga drugoga od sljede e godine uglavnom i i preko EU fondova, jedinice lokalne samouprave trebale bi i te kako osnažiti timove u razvojnim agencijama i administraciju usmjeriti u tom pravcu. U protivnom,

E

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

bit e problema oko iskorištavanja novca koji je za sad samo “virtualno“ na raspolaganju. o isto vrijedi i kad je u pitanju mogu nost regionalnog i ruralnog razvoja, što je posebice važno za daljnji razvoj Me imurske županije. Naravno, tu e od presudne važnosti biti strateška orijentacija naše županije, gradova i op ina, otvaranje novih vidika i nesputavanje u idejama koje danas možda izgledaju apstraktne i neostvarive, ali zapravo su i te kako realne i ostvarive. Koliko e se novca uzeti iz fondova EU, u praksi ne ograni ava Unija nego apsorpcijska sposobnost pojedine države, odnosno svih onih koji e se “natjecati“ za su inanciranje projekata. na i da iskorištavanje EU fondova ponajprije ovisi o tome kako emo se organizirati, kako emo “europsku administraciju“, ali i onu lokalnu, znati upregnuti da napravi projekte u korist svih onih planova i ideja koje bi trebala osmisliti lokalna samouprava. Ne možemo biti naivni da e to inovnici odraditi sami, jer oni su samo - inovnici, koji rade od 8 do 15 h i o ekuju da e dobiti iznadprosje nu me imursku i hrvatsku pla u. Ako od njih o ekujemo da e biti kreativni i da e predlagati nešto lokalnoj samoupravi i šire, onda smo u zabludi. Njih treba maksimalno upregnuti, ak i poja ati sa svim onim inovnicima koji “preme u papire s kupa na kup“ i primaju s VSS 6.000 kuna i ve u pla u i usmjeriti ih tamo gdje mogu svoju pla u koju inanciraju porezni obveznici uve ati u korist zajednice desetak i više puta. koliko emo projekte EU fondova prepustiti inovnicima, naravno da e se oni prvenstveno osigurati “sami za sebe“, a društveni interesi, kao i nove vrijednosti u korist zajednice u kojoj živimo, ostat e po strani.

T

Z

U

VIJEST(I) TJEDNA

Položen kamen temeljac za tvornicu u Prelogu U petak 20. rujna položen je u Gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu kamen temeljac tvornice ‘’Kaspar papir’’.

Kamen temeljac zajedni ki su položili direktor tvrtke Davor Beli i gradona elnik Ljubomir Kolarek, uz blagoslov župnika Antuna Hoblaja.

U prvoj fazi nova e tvornica zapošljavati do tridesetak radnika i stru njaka jer je rije o veoma specijaliziranoj proizvodnji. Direktor tvrtke Davor Beli , ina e porijeklom iz Preloga, naglasio je na sve anosti da je planirana izgradnja još jedne hale za kra e vrijeme.

Za Prelog su se odlu ili zbog brzine u isho enju dokumentacije, podrške lokalne vlasti, stru ne radne snage, geografskog položaja i blizine autoceste. Detaljnije pro itajte na str. 6 - 7.

(NE) SVI A NAM SE

Ponovno va enje krvi u Murskom Središ u i Prelogu Grad Mursko Središ e obavještava gra ane da e se u Ambulanti Mursko Središ e od srijede 2. listopada pa nadalje obavljati usluga va enja krvi. Usluga va enja krvi mogu a je za sve vrste laboratorijskih pretraga i za sve starosne skupine pacije- n a t a , uklju uju i i djecu. Sli no je postupio i Grad Prelog kako bi se i tamošnjim gra anima omogu ilo va enje krvi sli no praksi prije uvo enja reforme zdravstva, koja je u nekim segmentima vratila zdravstvene usluge vratila unazad, a ne unaprijedila. Više na str. 5.

Plja ka i vandalizam na groblju u Dekanovcu Tijekom no i s 22. na 23. rujna u Dekanovcu na mjesnom groblju za sad nepoznati po initelj je s grobnice u vlasništvu ženske osobe iz Ptuja u Sloveniji demontirao i ukrao više komada bron anih kipova.

Materijalna šteta procjenjuje se na ak 150 tisu a kuna. Policija je na južnoj akove koj obilaznici zaustavili kombi vozilo z a g r eb a k i h registracijskih oznaka te su pregledom i naknadnom pretragom vozila prona ene etiri platnene vre e u kojima su se nalazili komadi izrezanih statua od bronce, za koje je utvr eno da se radi o statuama koje su ukradene s grobnice. Kako neslužbeno saznajemo, tragovi ove kra e vode prema Piškorovcu. Više na str. 8 - 9.

27. rujna 2013.

ME IMURACA IMA SVUDA, pa ak i u Ke SVJEDO ANSTVO AKOV ANKE DAMIRE GOLUBI o tala koj krizi u

ZAMOLBICA S doma, pojest autu - možda n PIŠE: DAMIRA GOLUBI

- Subota 21. rujna 2013. trebala je biti sasvim obi na subota u životu moje etvero lane obitelji.

Tu subotu imali smo obiteljski dogovor poslijepodne, ali smo ujutro svejedno otišli do Westgatea ‘još po par sitnica’. Nakon supermarketa, sin me zamolio da ga odvedem na sladoled. Bilo je 12.15. Sjeli smo u slasti arni Planet Yoghurt i nakon nekom vremena rekla sam sinu: ‘Vito, ‘ajmo doma, pojest eš sladoled u autu. Ovdje je dosadno’. Dijete se malo bunilo: ‘Otopit e mi se sladoled’, ali mi smo izašli. Bilo je 12.30. Najnormalnije smo ušli u auto i odvezli se doma... I bila bi to i dalje jedna obi na subota da pola sata kasnije nismo uli strašne vijesti.

Rafali, granate, mrtva djeca, roditelji... Potpuno nestvarno...

Kod naših prijatelja se skupilo nekoliko obitelji u sigurnom stambenom kompleksu. Susjeda moje prijateljice je bila jedna od mnogih koji su ipak uspjeli pobje i, i to ska u i preko krova zgrade. Suprug znanice je dopisnik Washington Posta i on se javljao sa svježim informacijama jer je bio medu novinarima koji su pratili doga aj iz neposredne blizine.

Danas, utorak, dok prenosim osobni doživljaj ove teške situacije za Me imurske novine, opsada još traje 4. dan (sve je završilo tek u utorak poslijepodne, dok je u srijedu u Keniji

- Dijete se malo bunilo: ‘Otopit e mi se sladoled’, ali mi smo izašli. Bilo je 12.30. Najnormalnije smo ušli u auto i odvezli se doma. I bila bi to i dalje jedna obi na subota da pola sata kasnije nismo uli strašne vijesti... proglašena trodnevna žalost nakon završetka etverodnevne opsade radikalnih islamista u Westgateu u Nairobiju. Predsjednik Kenije Uhuru Kenyatta je istaknuo kako su me u 67 smrtno stradalih osoba u tala koj krizi njih šestero poginulih pripadnici snaga sigurnosti.

Ubijena su i petorica militanata, a jedanaest osoba je uhi eno, op. red.). Jesam li sad u strahu?

Je li Kenija u strahu? Pakiram li se ku i, kao što su me pitali neki znanci? Ne, ne i ne! Terorizam je danas prisutan svugdje u svijetu. Što je lokacija atraktivnija, ve e su šanse za teroristi ki napad. Sjetite se New Yorka, Londona, Španjolske.

Kenija je nakon ovoga strašnog doga aja stala uspravno da pokaže teroristima da ih se ne

boji. U tijeku je kampanja WeAreOne, velika akcija doniranja krvi te tako er nov anih sredstava za žrtve i njihove obitelji. ak je i radni tjedan nakon napada po eo sasvim normalno.

Ja sam krenula na posao, stariji sin u školu. Mla i sin je ostao kod ku e sa suprugom, jer je njegova škola tik do centra Westgatea i nastava je prekinuta sve dok se ne završi akcija iš enja centra.

Kenija je prekrasna i od nje ne odustajem zbog masakra Posljednjih 7 mjeseci ina e živimo u Nairobiju, gdje ja radim kao Head of Marketing za Isto nu Afriku kompanije ‘Reckitt Benckiser’. Oba sina ovdje idu najnormalnije u školu, bave

Kenija je oduševila našu sugra anku i ne odustaje od nje bez obzira na sve, želi je obi i i upoznati do kraja, kao što je to bio slu aj s Masai ratnicima u Nairobi National Parku

SLU AJ virusa Zapadnog Nila koji je zabilježen u Me imurskoj župa

Komarac Culex prenio z koja, sre om, nije bila f Iz op ine Donja Dubrava stiže obavijest da je na podru ju Donje Dubrave zabilježen slu aj zaraze virusom Zapadnog Nila, koji prenose komarci iz roda Culex te nije prenosiv s ovjeka na ovjeka niti sa životinje na ovjeka. Isti u da u 80% slu ajeva virus prolazi nezapaženo, bez znakova bolesti, dok se u samo 20% slu ajeva javljaju simptomi koji nalikuju na

gripu (temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u miši ima i zglobovima, mogu proljev i osip). Samo kod malog broja zaraženih (manje od 1%) razvije se teški oblik bolesti sa zahva enim središnjim živ anim sustavom (encefalitis, meningitis) te se u tih osoba mogu javiti zako enost šije, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, dezorijentacija, tremor, pore-

me aj svijesti... Ve i rizik od teških oblika bolesti imaju osobe starije od 60 godina te osobe oslabljenog imuniteta (oboljeli od malignih bolesti, dijabetesa, transplantirani bolesnici, bubrežni bolesnici...). Neslužbeno smo saznali da je virusom bila zaražena jedna starija žena. Rije je o 65-godišnjakinji iz Donje Dubrave, koja je u me uvremenu ozdravila. Iako smo nastojali

27. rujna 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

eniji, iz koje su ovih dana stizale potresne vijesti u trgova kom centru ‘’Westgate’’ u Nairobiju, koja je, na žalost, završila s velikim brojem mrtvih

SINU: - Vito, ‘ajmo t eš sladoled u nam je spasila život

Damira Golubi sa sinovima u slasti arnici Westgatea Nairobi, koji je pola sata nakon što su izašli postao poprište masakra

- Kenija je prekrasna zemlja i ne u zbog masakra odustati od života u njoj, poru uje Damira se raznim slobodnim aktivnostima i imaju prijatelje iz cijelog svijeta.

Kenija je prekrasna zemlja, a Kenijci srda ni ljudi. Cijela regija nudi prekrasne lokacije za izlete, ali ak i unutar samog Nairobija postoji Nacionalni park gdje se može na minisafari, u sirotište za žirafe, sirotište za slonove i sl. S obzirom na to da je to Kenija, gospodarski najve a i najperspektivnija zemlja Isto ne i Centralne Afrike, s kontinuiranim godišnjim rastom BDP-a preko 5%, ovdje su

Damira Golubi - financijska stru njakinja koja radi za poznatu multinacionalku Damira Golubi provela je dje njstvo, sve do završetka srednje škole, u akovcu.

1994. seli na studij u Zagreb.

Diplomirala je financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1999. godine, a deset godina kasnije postala je magistra znanos . Radila je u Zagrebu, Parizu, Johannesburgu. U velja i 2013. preselila je u Nairobi, u kojem radi u zastupništvu poznate mul na-

cionalke ‘’Reckitt Benckiser Services’’, koja ima u vlasništvu brojne svjetske brendove u industriji lijekova, higijene i sli no. Majka je dva prekrasna sina, sretno udana.

Roditelji, ina e oboje diplomirani inženjeri strojarstva, živi i rade u akovcu, dok je brat odvjetnik, suvlasnik uspješnoga odvjetni kog društva tako er u našem gradu.

niji dogodio se u Donjoj Dubravi

zarazu 65-godišnjakinji fatalna po život saznati što se zapravo doga a u slu aju ugriza toga zaraženog komarca, do zaklju enja ovog broja nismo uspjeli do i do gospo e kako bi nam ispri ala što se zapravo dogodilo u njezinom slu aju. Prema pri ama koje kolaju Donjom Dubravom, na terenu su bile i ekipe Zavoda za zdravstvo Me imurske županije, razgovaralo se o problemu o ito i s vodstvom Op ine, koje na ovu

temu osim priop enja ne želi pri ati.

Me utim, iako ponekad novinari i pojedine novine u težnji za senzacionalizmom pretjeruju, ipak bi trebalo javnosti objasniti i pojasniti što se zapravo doga a, posebice jer nije bilo adekvatnog tretiranja sredstvima protiv pojave komaraca ove godine (ve ina gradova i op ina to je objasnila nedostatkom sredstava), pa bi bilo

dobro transparentno javnosti objasniti kako se pripremiti 2014. godine za

afri ka sjedišta mnogih svjetskih korporacija i me unarodnih organizacija.

Tako je i nama Nairobi postao dom. Živimo u prekrasnom kvartu koji se zove Spring Valley, u Westlandsu, zapadnom dijelu Nairobija. Westgate je od naše ku e udaljen svega 1 km, tako smo sasvim prirodno njemu gravitirali kao mjestu za nabavku namirnica i kao mjestu za opuštanje i slobodno obiteljsko vrijeme. U igraonici na drugom katu centra moj je mla i sin proslavio svoj peti ro endan. Naše malo hrvatsko društvo povremeno se nalazilo na druženjima uz kavu ili brunch na terasi Art Caffea u prizemlju Westgatea. Tu sam upoznala i fra Miru Babica koji vodi misiju u selu Lower Subukia, koja se zove ‘Mali Dom’.

U Keniji ostajemo do daljnjega i nadam se da mi kompanija ne e tako skoro nuditi premještaj. Pred nama je tek otkrivanje ove zemlje. Imam svoj popis mjesta koje želim posjetiti, kao što su jezero Nakuru, prepuno ruži astih laminga, Diani beach na obali indijskog oceana, Zanzibar, Kilimanjaro, želim gledati seobu životinja u Rift Valley. A možda, tko zna, kupimo ovdje ku u za odmor, pa emo se, ako nas i premjeste, ovamo redovito vra ati.

Pozdrav iz Kenije, zemlje Masai ratnika i ljudi velikog srca, poru uje akov anka Damira Golubi , koja nam se javila iz dalekog Nairobija!

ljetnu sezonu, u ovoj više ne bi smjelo biti ve ih problema, jer je visokim temperaturama kraj. Me utim, u krajevima koji su bliže vodi, kao što je to Donja Dubrava, zasigurno treba biti na oprezu, tako dugo dok su komarci prisutni.

Op inski na elnik Dražen Miser ina e isti e kako nema mjesta panici, no poziva na oprez te naglašava kako je potrebno poduzeti odre ene mjere zaštite kako bi se sprije ilo daljnje širenje bolesti. U slu aju bilo kakvih nejasno a pozivaju da se obratite na sljede e brojeve: Op ina Donja Dubrava 688-919 i na elnik Dražen Miser 099 368 8919. (alf, r)

3

UZEO RADNU knjigu na Županiji

Ivica Perho vratio se u akom Ivica Perho , bivši me imurski župan, u utorak 24. rujna podigao je u Županiji svoju radnu knjigu. Ivica Perho nakon isteka mandata iskoristio je pravo na godišnji odmor i dio vremena od mogu ih šest pla enih mjeseci nakon isteka mandata, što nije iskoristio u potpunosti.

Sukladno o ekivanju, vratio se u akom, gdje je i prije radio, ali sada na mjesto tehni kog direktora, mnogo mirnije mjesto od prijašnje dužnosti u akomu i dužnosti župana, koju je obnašao u prošlom mandatu. (BMO)

ODRŽAN izborni zbor HSP-a ‘’Dr. Ante Star evi ’’ za Me imurje

Ruža Tomaši osobno podržala izbor Gorana Roha eka za predsjednika U prepunoj dvorani strana kih prostorija u Strossmayerovoj 9, akovec, uz pedesetak izaslanika svih me imurskih podružnica i ogranaka Hrvatske stranke prava ‘’Dr. Ante Star evi ’’ Me imurske županije, održan je izborni zbor Županijskog vije a HSP-a ‘’Dr. Ante Star evi ’’ Me imurske županije.

Zboru je prethodila konferencija za novinare, na kojoj su govorili glavni tajnik HSP-a AS-a Pero ori , koordinator Županijskog vije a Goran Roha ek i predsjednica Stranke te zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomaši .

Pero ori napomenuo je da je HSP ‘’Dr. Ante Star evi ’’ stožerna pravaška stranka koja po izra unu mandata na osvojenim lokalnim izborima zauzima peto mjesto po snazi politi kih stranaka u RH. - Stranka je parlamentarna u sedamnaest od dvadeset hrvatskih županija, od njih smo na vlasti ak u etiri. Jedna od onih u kojima nismo je i Me imurska, ali stvorili smo svu kvalitetu, preduvjete te zna aj da to promijenimo odmah na sljede im izborima.

Zreli smo preuzeti vlast i na državnoj razini kako bi se zaustavilo ovo bezna e hrvatske politike, vratilo dostojanstvo hrvatskim braniteljima, umirovljenicima, radnicima, obespravljenom seljaštvu, a posebice dostojanstvo Vukovaru, iz kojega i sam dolazim, i sam sam sudionik svih ratnih doga anja u pripremi obrane i svih ratnih doga anja tijekom obrane Vukovara i svih okolnih mjesta.

Pravaštvo se živi - Ovdje u akovcu osje am se kao kod ku e jer mi je obitelj ovdje bila i zbrinuta dok sam zajedno sa stotinama Me imuraca branio hrvatski Vukovar. Njima i njihovim majkama ovom prilikom najtoplije zahvaljujem.

Skupu se obratio i dosadašnji koordinator stranke Goran Roha ek: - Ne kažemo

uludo da lošiji od ovih Banskim dvorima još nisu hodali. Jer kako druk ije nazvati one koji najve e vrednote hrvatskog naroda, kao što su obitelj, dom, vjera i narod, prozivaju nazadnjaštvom i primitivizmom. Mi im na to odgovaramo – uvo enje irilice u sveti hrvatski Vukovar je primitivizam, stvaranje vojske od 400.000 nezaposlenih osoba je primitivizam, rasprodaja Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke te Hrvatskih autocesta je primitivizam.

Robovanje cjelokupnoga hrvatskog naroda zbog samo jednoga jedinog ovjeka, a taj je još k tome udbaš i ubojica, to je primitivizam!, energi an je Roha ek.

Ruža Tomaši naglasila je da nije pravaš svatko tko maše pravaškom iskaznicom. - Pravaštvo se živi i ono je ispred svih naših osobnih interesa. Molim vas, nemojte slušati što politi ari govore, ve promatrajte što oni rade. Ne volim puno pri ati, ali znam dobro raditi, i ja sam sigurna da ete taj rad znati i dobro honorirati, posebno ovdje u Me imurju, gdje je pravaštvo ve desetlje ima ukorijenjeno kao izvoran hrvatski svjetonazor.

Za predsjednika Županijskog vije a izabran je Goran Roha ek iz akovca, dopredsjednici su Goran Dove er iz Bukovca i Vladimir Jakši iz Dekanovca. Tajnik Županijskog vije a je Tomislav Farkaš iz Pribislavca, a rizni ar Damir Tomši iz Nedeliš a.

Za ostale lanove Predsjedništva Županijskog vije a izabrani su: Franjo Banec iz Palovca, Zdravko Bari iz Svete Marije, Matija Kova i iz Nedeliš a, Teodora Roha ek iz Zasadbrega, Nevenko Trbojevi iz akovca i Zlatko Vrtari iz Sivice.

Za lanove asnog suda izabrani su: Ivica Baksa iz Donjeg Pustakovca kao predsjednik, te Nikola Setnik iz Preloga i Denis Lastavec iz Podbresta kao lanovi. (jš)

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. rujna 2013.

ŠTO JE U POZADINI zatvaranja plina za 188 stanova u Vukovarskoj i “zgradama solidarnosti” u akovcu Još po etkom ljeta u akovcu je u 188 stanova u Vukovarskoj i “zgradama solidarnosti” kod hotela “Park” zatvoren plin stanarima tih zgrada zbog neispravnog dimnjaka, zbog ega postoji opasnost od stvaranja previsokih doza uglji nog monoksida i potencijalne opasnosti od trovanja tim plinom za stanare u zgradi. U Vukovarskoj ulici dogodila se prije nekoliko godina tragedija zbog trovanja uglji nim monoksidom sa smrtnim ishodom, što je dovoljno veliko upozorenje da to treba shvatiti ozbiljno.

Problemi u stanovima s plinskim grijanjem u Vukovarskoj i “zgradama solidarnosti” nisu od ju er niti e se riješiti do sutra, jer se radi o zgradama koje u vrijeme gradnje po etkom sedamdesetih godina nisu gra ene za etažno grijanje na plin. Etažno plinsko grijanje u te zgrade uvodilo se zbog zatvaranja zajedni kih kotlovnica, a prije svega zbog problema s naplatom grijanja. Naime, nije bilo na ina da se neplatišama zatvori grijanje kad je toplina dolazila iz zajedni ke kotlovnice. Ceh su pla ali uredni platiše i za one koji su bili neplatiše. Uvo enjem etažnog grijanja svatko je dobio mogu nost kontrole nad svojom potrošnjom.

Ali uvo enje plinskoga etažnog grijanja u zgrade koje za to nisu bile predvi ene pokazale su i odre ene mane, probleme s ispušnim plinovima u dimnjacima koji su pretvoreni u zra nike. Dio stanara je za južine imao problema s povratom ispušnih plinova u stambeni prostor, koji se manifestirao kroz gašenje bojlera iz sigurnosnih razloga, pa su ljudi ostajali bez grijanja ili pak su dimnjaci koji su obi nom sanacijom zatvaranja mortom pretvoreni iz dimnjaka koji su služili za grijanje na kruto gorivo u zra nike. Nakon nekoliko godina tako sanirani dimnjaci su se istrošili jer se u zra nicima uslijed grijanja na plin razvijaju više temperature nego kod loženja na ugljen i drva, što zahtijeva novu sanaciju i ponovno troškove za stanare.

A stanari u tim zgradama, ve inom se radi o umirovljenicima, inancijski su iscrpljeni, s malim prihodima i ogor eni zbog stalno novih troškova. Naime, košta kontrola dimnjaka 120 kuna, košta ponovno otva-

Sve miriši na lošu rekonstrukciju dimnjaka prilikom prelaska zgrada na plin

Problemi u stanovima s plinskim grijanjem u Vukovarskoj i “zgradama solidarnosti” nisu od ju er niti e se riješiti do sutra, jer se radi o zgradama koje u vrijeme gradnje nisu bile predvi ene za etažno grijanje na plin, niti je pretvaranje dimnjaka u zra nike obavljeno na optimalan na in za dugoro no rješenje

ranje plina - tzv. skidanje plombe 120, što je za umirovljenike s mirovinama od 2.000 kuna velik izdatak na sve ostale životne troškove. A koštat e i novo rješenje u kojem bi isporuka plina bila sigurna.

Prema rije ima jednog stanara iz tog kvarta koji želi govoriti o problematici, ali ne želi javno istupiti iz osobnih razloga, kako mu prije zime odmah ne bi obustavili isporuku plina - problem je nastao odmah u po etku. - Zra nik na koji se spajaju etažni plinski bojleri od po etka nije vukao dobro. Zbog toga se kod svake južine zrak koji je trebao izlaziti iz bojlera vra ao natrag u stan. Taj problem je najbolje poznat onim stanarima koji su imali bojlere sa senzorom koji detektira povrat ispušnog zraka u prostoriju i koji su se iz sigurnosnih razloga u takvim situacijama gasili. Mnogi su bili u po etku u krivom uvjerenju da su kupili bojler loše kvalitete, pla ali servisere, svaki put kad se bojler gasio, a neki problem riješili isklju enjem senzora.

Najve i problem plinske pe i Andreja Gregorca iz Stanorada kao upravitelja pojedinih zgrada pitali smo što je glavni problem tih zgrada, je li to što rekonstrukcija dimnjaka nije dobro izvedena ili što ne postoji optimalno rješenje, jer to nisu zgrade gra ene za plinsko etažno grijanje?

Andrej Gregorec je potvrdio da je problem i u jednom i u drugom. Kada su se dimnjaci sanacijom preure ivali u zra nike prije kojih sedam - osam godina,

vrstu elektri nih radijatora. To rješenje me u ostalim sugerira i Stanorad.

Gospo a Pavica Šolti , koja nam je otvorila vrata svog stana, umirovljenica je na štakama i šokirana mogu noš u da ostane bez grijanja zimi. I na njezinoj instalaciji je plomba. Kad se prije tridesetak godina uselila u ovu zgradu, u kuhinji je imala pe na kruto gorivo, a u sobama dvije uljne pe i. Pe u kuhinji zamijenio je bojler koji nije željela zbog sigurnosti staviti u kupaonicu, tada se prišlo jeftinijem rješenju.

Zacjevljenje dimnjaka stanarima je bilo preskupo, a ovo koje je tada bilo jeftinije je manje trajno. Izvo a radova bila je tvrtka DIM-SAN d.o.o., Varaždin, na in sanacije odabrali su sami suvlasnici kao najpovoljniji na prijedlog ondašnjeg dimnja ara.

Najve i problemi su u onim stanovima gdje ljudi imaju plinske pe i, jer bi za svaku trebalo zbog ve e sigurnosti izvesti zasebni zra nik. Onima koji imaju bojlere samo jedan dimnjak (zra nik) je dovoljan.

No, Gregorec vidi problem i u dimnja arskoj struci. Kazao je: - Nikoga ne podcjenjujem, ali nisu dovoljno osposobljeni nuditi rješenje ovog problema. Sada kada su ih pritisnuli stanari, spremni su još jednom besplatno pregledati sve dimnjake/ zra nike, jer da ‘stanje’ nije tako loše. Gregorec kao upravitelj zgrada problem vidi u tome što je zakonodavac u inio previd i dimnja arima dao iš enje i kontrolu dimnjaka. Kazao je da je kao upravitelj zgrada nudio i nepristrano mjerenje ispušnih

plinova, ali je to nemogu e zbog toga što dimnja ari imaju po zakonu koncesiju s gradom do 2016. godine i što je i po zakonu njihova nadležnost.

Najteže je umirovljenicima, starima i bolesnima U svemu tome postoji još jedna nelogi nost na koju nam je ukazao, da gra ani plombama koje je postavio Me imurje plin lako mogu maknuti i nastaviti trošiti plin, ali na svoju odgovornost, pri emu im Me imurje plin unato tome što tamo gdje su plombe zbog kojih ne bi smjelo biti isporuke potrošeni plin uredno napla uju. O ito se svi igraju skriva a i žmire na jedno oko, a stanari koji su prešli na etažno grijanje nemaju se kome žaliti, jer su svi u lanci odradili svoje, ali netko ne preuzima odgovornost za mane koje su se pokazale nakon prelaska na plinsko grijanje.

Pojedini stanari izgubili su živce i novac i više se ne žele grijati na plin, ve prelaze na grijanje na struju, na štedljiviju

jer smatra da je u kupaonici premali prostor za to. Mnogim stanarima upravo tamo postavljeni bojleri zadaju problem.

I ona, kao i drugi stanari, izlu ena je situacijom s plinom.

- Kao potroša uredno pla am plin, svaki mjesec 145 kuna Stanoradu za održavanje zgrade. Ne smiju nas stare i bolesne ostaviti bez grijanja. A samo nas maltretiraju izdacima: 120 kuna dimnja aru, 298 zamjena plinskog brojila, 120 kuna za skidanje plombe da Me imurje plin ponovno dopusti korištenje plina. Mi penzioneri to ne možemo izdržati...

Dimnja ar je svim stanarima napisao isti nalaz: propuštanje plina, nigdje nismo vidjeli

Koji su na ini sanacije i koliko su visoki troškovi Prošli tjedan na sastanku u Gradskoj upravi predstavljena su tri rješenja za izlazak iz ove situacije. Što e odlu iti stanari, ovisi i o njihovoj platežnoj sposobnosti.

Prvo rješenje je prelazak na centralno grijanje i sanacija centralnog dimnjaka. U ovom slu aju sanacija dimnjaka ispada najjeftinija jer se saniraju samo glavne vertikale. Dok je u stanovima potrebno izraditi kompletno centralno grijanje i kupiti bojler. Dvije su mogu nosti: turbo-fasadni ili najnoviji kondenzacijski bojleri. Prosje ni trošak po prosje nom stanu s ugradnjom centralnog grijanja i sanacijom dimnjaka iznosi 18.800 kuna.

Drugo rješenje je sanacija postoje eg stanja. Dakle, sanacija sporednih dimnjaka na koje su spojene plinske pe i. Problem se javlja kod plinskih dimnjaka u kupaonicama koji su spojeni na centralne (sabirne) dimnjake, a postoje e trošilo (atmosferski

bojler) nije više dozvoljeno. Tako da kad bi se i sanirali pojedina ni dimnjaci po prostorijama za pe i, još uvijek se ne rješava problem pripreme tople vode.

Ova solucija inancijski djeluje najpovoljnije, ali kad se uzme u obzir da je potrebno sanirati puno ve i broj dimovodnih cijevi (cca 8500 kn po dimovodu), trošak sanacije zajedni kih dijelova (dimovoda) je puno viši.

Tre e rješenje je prelazak na elektrogrijanje. Pregledom stanova i ispitivanjem instalacija, došli smo do saznanja o tehni koj mogu nosti prelaska na elektrogrijanje. Za trosoban stan potrebno bi bilo kupiti 3 elektroradijatora od 1.5kw, 1 mobilni radijator 0,5 kw (male su kupaonice), te elektrobojler za pripremu tople vode. Uz ovo je potrebna minimalna preinaka na razvodu struje po stanu kako bi se osigurala sigurnost korištenja. Za takav stan okvirni trošak iznosio bi ukupno 9.000 kn.

POGLED ODOZDO

Iz “zgrada solidarnosti” s plinom iskop ana i solidarnost “

Zgrade solidarnosti” u akovcu najbolji su primjer dokle smo dogurali.

Kad su izgra ene te zgrade prije etrdeset godina, u njih su trebali useliti gra ani skromnijih socijalnih prilika, bez riješenoga stambenog pitanja. Je li se u to vrijeme poštivao baš taj kriterij, ve je odavno zaboravljeno. A i društvo se promijenilo, mnogi koji su tada bili gore sada su dolje i obr-

nuto. U me uvremenu mogla bi se napisati i povijest tih zgrada iz razli itih aspekata. Gra ene su u vrijeme kad je svatko imao pravo na stambeno zbrinjavanje, za što su svi zaposleni odvajali i namjenska sredstva od svojih pla a. Radilo se o utopisti koj ideji, budu i da su sredstva izdvajali svi, a stanove dobili samo neki. Život je pokazao da to nije bilo mogu e. Po etkom de-

vedesetih, kad se ondašnji društveni sustav urušio, svi tzv. društveni stanovi išli su u otkup. Stanari koji su živjeli u njima imali su tu privilegiju da ih otkupe pod povoljnim uvjetima. Nakon toga dobili su upravitelje zgrada, a sami su postali vlasnici svojih stanova i zajedni kih dijelova zgrada. edna odluka za sobom je povla ila drugu, tako su i stanari tih zgrada u svojoj

J

povijesti stanovanja, ukoliko nikamo nisu selili, doživjeli nekoliko promjena grijanja: na ugljen i drva, na lož ulje, na plin i sada im se nudi prijelaz grijanja na struju, kao mogu nost da se riješe teško a s ispušnim plinovima zbog neispravnih zra nika uslijed grijanja na plin. e utim, sada je najve i problem u tome što su zgrade ve stare i što e

M

iz godine u godinu trebati razne sanacije, a i stanari tih zgrada su sve stariji, s mirovinama koje su male.

Tako da se ono što je neko bila prednost - biti prvi na dodjeli za stan - sada vratilo kao bumerang. Bilo je dobro dok su zgrade držale, a sada svaka preinaka zgrade pokaže slabosti uslijed zuba vremena. rijanje na plin je komforno, bilo je jeftino, ali

G

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

uz sam dovod plina treba ra unati i na konstantne troškove održavanje instalacija i zra nika, a to nije ni najmanje jeftino, niti je baš jednostavno kad se naknadno izvodi u zgradama koje su bile projektirane za potpuno druga iji sustav grijanja: na zajedni ke kotlovnice ili pe ke na drva.

27. rujna 2013. snimku gdje to propušta. A u nekim zgradama na jednom katu propušta, na drugom ne propušta. Kako to može biti. Uzeo nam je te papire i donio u Me imurje plin i oni stavili plombe. Svi oni, i vlast i Me imurje plin i Stanorad, trebali bi pomo i gra anima da se situacija riješi na najbezbolniji na in.

Obustavljanjem isporuke plina u 188 stanova Me imurje plin gubi potroša e.

PROSVJED Roma u Pribislavcu protiv najavljenog rušenja bespravno sagra enih gra evina

Izgradili nelegalne objekte na privatnom zemljištu i sada se protive njihovom rušenju!?

Me imurje plin: Svaki potroša nam je bitan * Nenada Hranilovi a, direktora Me imurje plina, pitali smo koliko su oni zainteresirani da se riješi problem stanara u Vukovarskoj i “zgradama solidarnosti”.

- I te kako smo zainteresirani, jer nama je svaki potroša bitan, me utim, kada stanar dolazi u opasnost zbog propuštanja dimnjaka, a to pokazuje nalaz dimnja ara, ne možemo se upuštati u puštanje plina, zbog odgovornosti prema gra anima.

Najve e pitanje je kako e se grijati stanari tih stanova budu i da se približava jesen, a rješenje još nije na eno.

Prošli tjedan održan je sastanak u prostorijama Grada akovca, na kojemu su bili predstavnici stanara, Stanorada, kao upravitelja zgrada, Me imurje plina i gradske vlasti.

Na tom sastanku predložena su stanarima tri rješenja za izlaz iz ove situacije: jedno je cjevljenje dimnjaka, drugo je kupovina asadnih bojlera umjesto plinskih pe i, a tre e rješenje je prijelaz na elektri no grijanje. Problem je što sva tri rješenja iziskuju dodatni financijski angažman, a u ovim zgradama žive pretežito umirovljenici s malim mirovinama.

U onim stanovima gdje nema povrata ispušnih plinova privremeno e se dozvoliti puštanje plina, ali je sanacija jedino ispravno rješenje. Neki stanari, kako doznajemo, jednostavno su zanemarili plombe i koriste plin za toplu vodu ili grijanje, ali na vlastitu odgovornost, jer Me imurje plin je sebe zakonski zaštitio postavljanjem plombi. I na kraju, budu i da su dimnja ari pod pritiskom spremni barem privremeno popustiti, sad se cijeli sustav dovodi u sumnju, propuštaju li dimnjaci u tolikoj mjeri da je dovod plina potrebno zatvoriti ili su u strahu i velike o i?

S

ada umjesto jednoga imamo dva problema: stare i bolesne koji bi zimus mogli ostati bez grijanja, što je socijalno neosjetljivo, i imamo zgrade ije instalacije treba preurediti, da još netko kobno ne strada. tržišnom društvu u kojemu živimo o i se upiru u nasljednike tih stanova. Me utim, pitanje je jesu li oni dovoljno financijski sposobni pomagati svojim roditeljima. Jesu li zaposleni, kakve su im pla e? vi oni koji žive u ku ama re i e “pa i mi u privatnim ku ama moramo održavati svoje instalacije, pla ati dimnja are, kontrolore, zamjenu brojila”.

Istina, sve to moramo kao i oni u zajedni kim zgra-

U

S

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U ponedjeljak je, kako su ga nazvali, "mirnim prosvjedom" dvjestotinjak Roma iz romskog naselja Pribislavec, ali i ostalih romskih naselja iz Me imurja, ispred op inske zgrade u Pribislavcu došlo izraziti svoje nezadovoljstvo odlukom inspektorata Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva po kojem bi se trebalo srušiti desetak bespravno sagra enih objekata u blizini romskog naselja. Predsjednik Vije a romske nacionalne manjine Me imurske županije i zamjenik na elnice op ine Željko Balog tom je prigodom kazao kako su Romi svjesni da su ti objekti sagra eni na privatnom zemljištu te da za gradnju nemaju nikakve dozvole, ali su oni sagra eni zbog dotadašnjih neljudskih uvjeta života u drvenim kolibama. Isto tako, Balog je za nedostatak uvjeta za stvaranje dostojnoga ljudskog života u romskom naselju optužio državne institucije i op insku na elnicu Višnju Iva i .

Nalog za rušenje izdalo Ministarstvo S druge strane, na elnica Iva i je kazala da se u postupak krenulo tek nakon što su joj se obratili nezadovoljni vlasnici zemljišta na kojima su izgra eni nelegalni objekti te kako su gra evinski inspektori utvrdili nepravilnosti. Potom je resorno Ministarstvo, s obzirom na to da ti objekti nisu obuhva eni procesom legalizacije, izdalo na-

dama, uz jednu iznimku, oni dijele svoju stambenu sudbinu u lancu s drugim stanarima i ne mogu dimnjak popravljati samo za sebe, nego se moraju prikloniti onom rješenju za koje se odlu i ve ina. Ne mogu ni samostalno kao oni u vlastitim ku ama planirati sanacije i popravke. Ovi u zgradama opet se moraju prikloniti trenutku i rješenju za koje se odlu i ve ina. sada smo u pat poziciji, ne postoji socijalna ustanova koja bi pokrila troškove solidarnosti sa stanarima “zgrada solidarnosti”.

Oni su prepušteni sami sebi. Sustav solidarnosti je ukinut. o, ukidanjem sustava solidarnosti nismo paralelno uveli sustav od-

I

N

log za rušenjem. Višnja Iva i dokumentima argumentira i tvrdnje da je unatrag nekoliko godina u izgradnju ukupne in rastrukture u romsko naselje uloženo oko 1,5 milijuna eura. Isto tako sufinancira se dje ji vrti , sanirana su divlja odlagališta otpada, održava se i pla a potrošnja javne rasprave.

Od ove godine romska nacionalna manjina ima u izvršnoj vlasti svojeg predstavnika, zamjenika na elnice, a sve to, kao i druge aktivnosti, pla aju se iz op inskog prora una. Kada pak je u pitanju dolazak na posao upravo Željka Baloga, njezina zamjenika, na elnica kaže da se on na poslu pojavljuje dosta rijetko, a za to dobiva mjese nu pla u blizu 6.000 kuna.

Balog ina e svoje izostanke opravdava estim službenim putovanjima i rješavanjem romsklih problema na samom terenu, ali i nepostojanjem normalnih uvjeta za rad. Tu je spomenuo nedostatak Interneta (zapravo, Internet postoji, ali kako kaže "jako je spor“!?), dijeljenje ureda s više osoba, kod kojih dolaze mještani "u trenucima kada on mora razgovarati s visokim dužnosnicima“.

Na kraju je na elnica Iva i za javno okupljanje i prosvjed kazala kako je to demokratski izraz volje gra ana u rješavanju odre enih problema i kao takav je legitiman, no mora se dobro ocijeniti tko ga organizira, kome je upu en i zašto. (so)

govornosti. Odgovornost bi zna ila da kad se ljude nagovaralo na prijelaz na etažno plinsko grijanje trebale su se stanarima jasno simulirati i sve mane prelaska na to grijanje, a ne da ih oni otkrivaju kao kosture koji povremeno ispadaju iz ormara. Ovako bez toga potpunog sustava odgovornosti svi dionici ovoga procesa preuzmu samo jedan dio ovlasti, i to onaj koji ih štiti pred zakonom, a troškove prebacuju na stanare. opulacija u ovim zgradama stari i ima male prihode iz kojih e teško sada i u budu nosti izdvajati nova sredstva, svakih sedam - osam godina, za nova rješenja u grijanju.

Ta vrsta odgovornosti nama u društvu i te kako nedostaje.

P

5

OD ULASKA U EUROPSKU UNIJU deset tisu a Me imuraca zatražilo i dobilo osobnu iskaznicu, koja je ovih dana opet izazvala buru u javnosti i donijela redove u PU me imurskoj

ME IMURSKA POLICIJA PORU UJE S OBZIROM NA NOVE GUŽVE Nema kazne ako baš odmah ne primijetite da vam je istekla osobna!

- Zakonske odredbe su jasne i treba ih poštivati, pa stoga gra ane pozivamo da poštuju zakon. One koji kasne upozoravamo, ne kažnjavamo ih ukoliko se ne radi o nekoj izvanrednoj situaciji, kao što je, primjerice, bezobrazno dugi rok kašnjenja. Ili ukoliko se iskaznicom kojoj je prošao rok važenja ne posluže u pravnom prometu, kazala nam je Maja Ani , voditeljica Odjela za upravne poslove PU me imurske Me imurci su poslovi no disciplinirano i odgovorno shvatili izmjene Zakona o osobnoj iskaznici pa im se gleda kroz prste u slu aju manjih i opravdanih kašnjenja vezanih uz podnošenje zahtjeva za izdavanje nove osobne iskaznice. U PU me imurskoj kažu kako im nije cilj kažnjavanje, ve da se gra ani posluže osobnom iskaznicom i zato su rezervirani vezano uz naputak kojim se i ovu PU upu uje na injenicu da Zakon predvi a kazne u slu aju neisho enja iskaznice na vrijeme.

Tijekom ljeta iz PU me imurske stizali su brojni apeli gra anima da ne brzaju i ne žure s isho enjem novih osobnih iskaznica ne bi li se na taj na in sprije ile nepotrebne gužve i ekanja na šalterima.

Ipak nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a u roku od svega dva mjeseca, više od deset tisu a Me imuraca pohrlilo je ishoditi novu osobnu iskaznicu, što upu uje na njihovu poslovi nu discipliniranost i odgovorno shva anje svake promjene zakona.

Upravo zbog toga u Me imurju nisu zabilježili ni jedan slu aj prekršajnog prijestupa vezanog uz nepodnošenje zahtjeva za izdavanjem osobne iskaznice na vrijeme.

Nakon što su se brojni mediji ovih dana raspisali o kaznama u slu aju da se ne izradi nova iskaznica u roku, a stara je istekla, PU me imurska opet bilježi velike gužve na šalterima, za koje, poru uju iz policije, nema potrebe.

Nema kazni ako se stara osobna ne koristi ili ne napravi nova ''u razumnom roku'' Naime, Zakon o osobnoj iskaznici nalaže da se zahtjev za izdavanjem osobne mora

Nakon ljeta, ovih dana u PU me imurskoj ponovno je nastala velika gužva jer su mnogi Me imurci pohrlili po novu osobnu iskaznicu, a iz policije poru uju da e biti tolerantni u primjeni Zakona o osobnoj iskaznici

ako ljudi imaju opravdani razlog kašnjenja, primjerice, ako su bili na lije enju, ukoliko su nemo ni, stari, ukoliko zbog rada u inozemstvu nisu mogli ishoditi iskaznicu na vrijeme ili su zbog školovanja u drugom gradu i sli no, kazuje Zdravko Kolari , glasnogovornik PU me imurske.

Pritom dodaje da su prije desetak dana sve policijske uprave, pa tako i PU me imurska, primile dopis, svojevrsni naputak na pozornije pra enje poštivanja l. 5 Zakona o osobnoj iskaznici.

On nalaže da se osobnom ne smijemo koristiti ukoliko smo promijenili bilo koji osobni podatak, ime, prezime, prebivalište, ukoliko otografija na dokumentu više ne odgovara našem sadašnjem izgledu, ukoliko je osobnoj istekao rok važenja ili je ošte ena i ne služi svrsi.

- Me imurcima represija i prijetnje kaznama zaista nisu potrebne kada je u pitanju isho enje osobnih iskaznica. Oni su jako revni po tom pitanju, zbog ega smo evo nedavno i pohvaljeni jer smo na razini cijele Hrvatske imali najviše podnesenih zahtjeva za izdavanjem osobnih iskaznica, naglašava Maja Ani , voditeljica Odjela za upravne poslove PU me imurske. (Danijela Mihoci)

podnijeti 30 dana prije njena isteka, a najkasnije 15 dana nakon datuma isteka. U suprotnom možete biti kažnjeni s iznosom od 3.000 do 4.500 kuna jer se koristite iskaznicom koja ne vrijedi.

- To stoji u Zakonu, istina, no mi smo prema tome bili rezervirani. One koji bi došli sa zakašnjenjem vezano uz rokove nismo kažnjavali.

Uostalom, od po etka lipnja pa tijekom ljeta gra anima smo govorili da ne žure, da ne stvaraju nepotrebne gužve na šalterima osobnih iskaznica i sada ne bi bilo korektno da nekoga kaznimo jer sa zakašnjenjem podnosi zahtjev za novom osobnom iskaznicom.

Mislim da to nije cilj zakona.

Makar, zakonske odredbe su jasne i treba ih poštivati, pa stoga gra ane pozivamo da poštuju zakon. One koji kasne upozoravamo, ne kažnjavamo ih ukoliko se ne radi o nekoj izvanrednoj situaciji, kao što je, primjerice, bezobrazno dugi rok kašnjenja. Ili ukoliko se iskaznicom kojoj je prošao rok važenja ne posluže u pravnom prometu. Primjerice, ako bi roditelj došao podnijeti zahtjev za osobnom iskaznicom djeteta, a legitimirao bi nam se sa svojom iskaznicom kojoj je istekao rok važenja, to bi bio razlog za kažnjavanje. Ne kažnjavamo ih

AMBULANTE Mursko Središ e i Prelog

Ponovno va enje krvi za sve skupine pacijenata Grad Mursko Središ e obavještava gra ane da e se u Ambulanti Mursko Središ e, po evši od srijede 2. listopada pa nadalje, za osiguranike - pacijente koji pripadaju ambulantama op e/ obiteljske medicine Mursko Središ e obavljati usluga va enja krvi, i to u sljede e dane: ponedjeljak, srijeda i petak od

7 do 8 sati. Prvi dan pružanja usluga va enja krvi je stoga 2. listopada, srijeda, s po etkom u 7 sati. Usluga va enja krvi je mogu a za sve vrste laboratorijskih pretraga i za sve starosne skupine pacijenata, uklju uju i i djecu.

Usluga va enja krvi obavljat e se kao nadstandardna usluga ije se financiranje

osigurava u prora unu Grada Mursko Središ e.

Sli no je postupio i Grad Prelog kako bi se i tamošnjim gra anima omogu ilo va enje krvi sli no praksi prije uvo enja re orme zdravstva, koja je u nekim segmentima vratila zdravstvene usluge vratila unazad, a ne unaprijedila. (BMO)

6

Gospodarstvo

NEZAPOSLENOST u Me imurju za mrvicu manja nego u srpnju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. rujna 2013.

GOSPODARSKA zona Sjever u Prelogu dobiva još jednoga stranog investitora

Položen kamen U kolovozu blagi porast temeljac za tvornicu zapošljavanja sublimacijskog papira Krajem kolovoza u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirano je 7.809 nezaposlenih osoba, što je za 60 osoba manje nego prethodni mjesec. U kolovozu su iz evidencije nezaposlenih izašle 672 osobe, od ega 410 osoba zbog zaposlenja, što je porast zapošljavanja u odnosu na kolovoz prošle godine za 11,1%, dok je u odnosu na prethodni mjesec evidentirano smanjenje za 20,4%. Na temelju radnog odnosa zaposlena je 361 osoba, dok je 49 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgova kog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima itd.).

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnog odnosa naj eš e se realiziralo u sljede im djelatnostima u prera iva koj industrija – 117 osoba, javnoj upravi i obrani – 46 osoba, gra evinarstvu 45 osoba, trgovini – 39 osoba, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 34 osobe.

Najviše nezaposlenih srednje dobi Tijekom kolovoza 2013. godine u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 612 osoba, a broj ulazaka u evidenciju smanjen je u odnosu na srpanj za 43,4% i kolovoz prošle godine za 22,6%.

Promatraju i strukturu novoprijavljenih, najve im udjelom evidentirane su osobe direktno iz radnog odnosa, njih 330. Nadalje, 92 osobe ušle su u evidenciju direktno iz redovnog školovanja, 177 osoba novoprijavljeno je iz neaktivnosti, dok je iz nekog drugog oblika rada evidentirano svega 13 osoba.

Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih osoba žene ine 53,4%(4.169) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 46,6% ili 3.640 nezaposlenih osoba. Udio žena smanjen je u odnosu na kolovoz prošle godine (0,2%), dok je u odnosu na prethodni mjesec udio žena pove an za 0,5%. Upravo obrnuto, udio muškaraca je u odnosu na kolovoz 2012. godine porastao za 0,2%, odnosno smanjen za 0,5% naspram srpnju.

S obzirom na dob, osobe u dobi do 24 godine ine 22,5% (1.759) ukupne nezaposlenosti, udio osoba srednje dobi je 52,3% (4.085), dok je udio starijih od 50 godina 25,2% ili 1.965 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec udio osoba u svim dobnim skupinama ostao je nepromijenjen, dok je u kolovozu prošle godine struktura osoba prema dobi bila sljede a: udio osoba do 24 godi-

ne je bio 22%, osoba srednje dobi 52,7%, dok se preostali udio od 25,3% odnosio na osobe starije od 50 godina.

Imaju i u vidu razinu obrazovanja nezaposlenih osoba, i dalje prevladavaju osobe sa srednjim stru nim obrazovanjem - 4.427 osoba ili 56,7%, što je na razini prethodnog mjeseca, dok je odnosu na kolovoz 2012. godine evidentirano pove anje udjela za 0,9%. Osobe niže razine obrazovanja ine 34,1%, a osobe više i visoke razine obrazovanja preostalih 9,2% nezaposlenih osoba. Što se ti e dužine ekanja na zaposlenje, udio dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje na zaposlenje ekaju duže od 1 godine je 41,5% (3.239 osoba), što je pove anje udjela u odnosu na prethodni mjesec (0,4%), a promatraju i kolovoz 2012. godine evidentirano je pove anje za 4,7%.

U usporedbi s istim mjesecom 2012. godine, nezaposlenost je pove ana u svim ispostavama, ali razli itim intenzitetom: Ispostava akovec (5,8%), Ispostava Mursko Središ e (5,3%), Ispostava Prelog (1,6%).

Nov anu naknadu u kolovozu 2013. godine koristilo je 2.045 nezaposlenih osoba ili 26,2% od ukupnog broja nezaposlenih. Broj korisnika smanjen je u odnosu na prethodni mjesec (2,6%) i kolovoz 2012. godine (15,8%).

Više od tri milijuna kuna ispla eno za naknade Korisnicima je na ime nov ane naknade bilo ispla eno 3,375.964,47 kuna. Promatrano prema spolu, evidentirane su 1.202 korisnice i 843 korisnika nov ane naknade.

U okviru aktivne politike zapošljavanja tijekom 2013. godine do kolovoza, prema potpisanim ugovorima o sufinanciranju, kroz zapošljavanje i obrazovne aktivnosti u razne mjere uklju eno je 1.150 osoba. Najviše osoba uklju eno je u javne radove - 490 osoba, a zatim slijede: stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (266), potpore za zapošljavanje (233), potpore za samozapošljavanje (141) i obrazovanje (20) osoba. Putem EU projekata u obrazovanje je uklju eno 20 osoba.

Prema Nacionalnom programu za Rome, tijekom 2013. godine do kolovoza uklju eno je 109 pripadnika romske nacionalne manjine, od ega 91 u javne radove, 15 Roma uklju eno je u obrazovanje, dok je 1 osoba zaposlena na 24 mjeseca uz sufinanciranje, 1 osoba se samozaposlila, a 1 osoba uklju ena je u stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Tvrtka ‘’Kaspar papir’’ drži nekoliko svjetskih patenata i spada me u prvih pet u svijetu u svojoj djelatnosti U petak 20. rujna položen je u Gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu kamen temeljac tvornice ‘’Kaspar papir’’. Kamen temeljac zajedni ki su položili direktor tvrtke Davor Beli i gradona elnik Ljubomir Kolarek, uz blagoslov župnika Antuna Hoblaja.

U prvoj azi nova e tvornica zapošljavati do tridesetak radnika i stru njaka jer je rije o veoma specijaliziranoj proizvodnji. Direktor tvrtke Davor Beli , ina e porijeklom

Direktor tvrtke Davor Beli : - Po proizvodnji sublimacijskog papira me u prvih smo pet u svijetu

Polaganje kamena temeljca za novu tvornicu

iz Preloga, naglasio je na sve anosti da je planirana izgradnja još jedne hale za kra e vrijeme.

Tvrtka ‘’Kaspar papir’’ bavi se proizvodnjom sublimacijskog papira. Rije je o posebnoj vrsti papira koji se koristi za nanošenje boje na tekstil i druge materijale u procesu proizvodnje. Tvrtka ima nekoliko svjetskih patenata, te spada me u pet najve ih u svijetu. Direktor Davor Beli rekao je da izvoze 99 posto proizvoda, a za Prelog su se odlu ili zbog brzine u isho enju dokumentacije, podrške lokalne vlasti, stru ne radne snage, geogra skog položaja i blizine autoceste. On je posebno zahvalio gradona elniku Ljubomiru Kolareku na suradnji, ali i bivšem gradona elniku Dsragutinu Glavini, te rekao da Prelog kao mikrosredina pruža

natprosje no kvalitetne temelje za širenje, rast i zapošljavanje ljudi. Gra evinska dozvola stigla je za svega petnaest dana. Vrijednost izgradnje hala i strojeva je 25 milijuna kuna, uz ulaganja u naredne tri godine.

Gradona elnik Ljubomir Kolarek naglasio je da ga raduje nova investicija u Gospodarskoj zoni Sjever koja se širi, i u njoj ve radi oko 800 ljudi, a o ekuje se da bi do kraja godine u njoj možda radilo blizu tisu u radnika, te je zahvalio investitorima na tome što su za gradnju izabrali Prelog. - Prepoznali su kvalitetne ljude i dobar tim ljudi u Gradu, koji e u kratkom roku otkloniti prepreke, što možda u drugim sredinama traje duže. Ljestvica je ovdje visoko postavljena ve dugi niz godina, rekao je Kolarek. (J. Šimunko)

DIGESTA nakon dvije godine napušta bivše pogone Modeksa Mursko Središ e

Sele u bivši trgova ki centar “Betex” Savska Ves Tvrtka “Digesta” iz Murskog Središ a, koja je to no prije dvije godine, 1. listopada 2011., preuzela sve zaposlenice bivšeg Modeksa i zakupila poslovni prostor u prostorijama bivšega središ anskog tekstilnog ponosa, odnosno novog vlasnika tvrtke “Ahores”, napušta Mursko Središ e.

Tako od 1. listopada 2013. stotinjak radnica Digeste zatvara vrata poduze a u Murskom Središ u i seli u nove prostorije u Savsku Ves. - Kao i svaka tvrtka, tako i mi težimo boljemu, a nama se prostorije Betexa u Savskoj Vesi ine boljima od ovih u Murskom Središ u. S nama odlaze sve zaposlenice, dakle, nikoga ne otpuštamo, a zadržavamo i isti proizvodni program, kaže Bojana Malaši , direktorica Digeste, dodaju i kako su proizvodno - prodajni kapaciteti za idu u godinu popunjeni.

Grad Mursko Središ e tako ostaje bez jedne firme, što zasigurno za gospodarstvo, pa i sam prora un Grada, nije dobra vijest. Ina e, vlasnik

Nekadašnji trgova ki centar u Savskoj Vesi sada postaje tekstilna tvornica koja e zaposliti stotinjak šnajderica

Ahoresa, tvrtke koja upravlja ovim prostorom, Mladen Hoblaj kaže kako je iznena en odlaskom Digeste, ali razumije poslovnu odluku njezinih

vlasnika, dok e on u potragu za novim zakupcima prostora u kojem se nekada proizvodila visoko kvalitetna modna odje a. (S. Mesari )

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PU KO otvoreno u ilište u akovcu provelo prvi te aj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Završen te aj za peradare i proizvo a e jaja U prostorima Pu koga otvorenog u ilišta u akovcu u utorak je promovirano deset polaznika peradara i proizvo a a jaja koji su završili te aj za ta zanimanja, koja e im biti upisana u radne knjižice. Diplome je podijelio ravnatelj u ilišta Mario Zamuda, koji je istaknuo da su te aj vodili vrsni predava i.

Ovo su prvi polaznici sa završenim programom od 150 sati na podru ju sjeverozapadne Hrvatske.

Program obrazovanja provodili su vrsni stru njaci: prof. dr. sc. Zlatko Janje i (Agronomski fakultet Zagreb), dr. sc. Danijela Horvatek - Tomi (Veterinarski fakultet), Valerija ižmak, dipl. ing. (Savjetodavna služba akovec). Diplome za završen te aj i zanimanje peradara primili su Gordana Bajkovec, Jasminka Futivi , Zlatko Guzi, Milenko Holcinger, Branko Kolman, Roman Lebar, Ivan Leva i , Zvonko Levak, uro Sabolek i Sre ko Mohari .

Valerija ižmak, organizatorica i predava ica u ime Poljoprivredne savjetodavne službe, kaže: - Nakon više godina uspjelo nam je oformiti te aj za peradare i proizvo a e jaja prema programu koji je odobren od strane Agencije za strukovno obrazovanje odraslih i uz ovlaštene predava e.

Svaki dan dolaze nove tehnologije, pa je ovo na in da se ne rade pogreške. Vjerujem da su polaznici osvježili svoja znanja i nau ili mnogo toga korisnog. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Ravnatelj Pu koga otvorenog u ilišta Mario Zamuda: - Kao ustanova certificirani smo za provedbu te ajeva i uvijek nastojimo osigurati najbolje predava e, a tako je bilo i ovaj put

Polaznici te aja za peradare i proizvo a e jaja

Poziv mljekarima, sirarima te traktoristima Pu ko otvoreno u ilište u akovcu najavljuje poziv svim poljoprivrednim proizvo a ima da POU akovec upisuje polaznike u program: mljekar - sirar, peradar i proizvo a jaja, rukovatelj traktorom s priklju nim strojevima.

Najvažnije od svega je da e POU

akovec uskoro provoditi te aj za održivu uporabu pesticida koju moraju pro i svi poljoprivredni proizvo a i, a dio je akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida. Više informacija kod ravnatelja POU-a, tel. 040/395236.

Podjela diploma i estitke za uspješno završen te aj od 150 sati

Gospodarstvo

7

SAVJETI

STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Gdje se i zašto gubi toplina Nakon uvodnih tema u tri ranija teksta, prelazimo na teme energetske u inkovitosti. injenica koju u esto ponavljati je da, bez obzira kako se grijemo i koji energent koristimo za grijanje, slabo izolirana zgrada s puno toplinskih mostova i oslabljenja na ovojnici trebat e puno više energije za osiguranje topline ugodne za boravak. Za ugodan boravak zimi idealna je temperatura zraka 20-22 C uz 40-50% relativne vlage i to je temperatura na koju naj eš e grijemo stanove, iako je sam osje aj ugode individualan. Uvijek e nekome biti dovoljno toplo, a drugi e se stiskati uz radijator.

Zašto se gubi toplina?

Jednostavan zakon izike, pojednostavljeno re eno, govori da je smjer kretanja t opl i ne uvijek od tople strane na hladniju stranu im postoji razlika u temperaturi i da je taj proces stalan i nezaustavljiv.

Ne možemo ga sprije iti, ali ga možemo znatno usporiti i ublažiti korištenjem gra evinskih materijala koji imaju veliki toplinski otpor, a to su materijali za toplinsku izolaciju.

Gdje se gubi toplina: kroz grijanu ovojnicu zgrade, a to su sve plohe koje razdvajaju grijani i negrijani odnosno unutarnji i vanjski prostor. Pojednostavljeno re eno zgradu promatramo kao zatvorenu cjelinu, sli no stroju koji gubi energiju i moramo ju nadomjestiti grijanjem.Što ini vanjsku ovojnicu? To su vanjski zidovi, zidovi prema garaži, prozori i vrata na fasadi, strop prema negrijanom tavanu, pod na tlu ili strop prema negrijanom podrumu, ravni ili kosi krov iznad grijanih prostora. Prosje ni gubici i dobici topline u postocima prikazani su shematski na ovom crtežu : (izvor crteža EIHP) Osim ovojnice problem su i detalji, mjesta oslabljenja u toj ovojnici gdje zbog toplinski lošijeg materijala ili slabije izvedbe imamo tako er gubitke topline. To su tzv "toplinski mostovi“: npr. betonski dijelovi u zidovima od opeke, konzolni balkoni, podnožja zgrade(tzv „cokl“), i sli no, ali i manjkavo izvedena izolacija unutar konstrukcija . esto su problem i spojevi stolarije sa zidovima a

i sama stolarija kod spoja krila na okvir ako nema dobrih brtvi. Danas postoji infracrvena termografska tehnika snimanja , koja nam može otkriti mnoga skrivena mjesta gdje nepotrebno gubimo toplinu i kojom se naveliko služimo ne samo za detekciju toplinskih mostova nego i za otkrivanja mjesta prodora vode i drugih grešaka u gra evinarstvu .

Osim ovih gubitaka topline koji se stru no zovu transmisijski gubici, gdje se toplina prenosi vo enjem s jednog materijala na drugi i to uvijek od više temperature prema nižoj, postoje i tzv. ventilacijski gubici.

Z a normalan život i k valitet u s t a nov a nja nužan nam je dovod svježeg zraka ali samo toliko koliko nam treba i baš kada ga želimo. Ukoliko imamo velike zra ne procjepe, slabo „zadihtane“ prozore i vrata gdje se stalno osje a neugodno strujanje hladnog zraka( pogotovo ako su izloženi vjetrovitoj strani) gubici topline mogu biti znatni. U krajnjoj liniji želimo da nam toplina ostaje unutar zgrade, da se zadrži, a ne da „bježi“ van jer ne želimo grijati vanjski zrak i doslovno bacati novac kroz prozor.

Osim gubitaka topline koji su ovisni o razlici temperature i toplinskoj izolativnosti vanjskih konstrukcija, postoje i tzv. dobici topline. Oni mogu , ovisno o situaciji, doprinjeti smanjenju potrebe za toplinom. Toplinski dobici nastaju npr na prozorima na južnoj strani od zimskog niskog osun anja , od stalno ili esto uklju enih elektri nih strojeva i elektronskih ure aja , od rasvjete ( kod tipa žarulja s žarnom niti i halogene rasvjete) a i ljudsko tijelo odaje toplinu u prostor. Poznata je situacija kako se u prostoriji gdje se skupi ve i broj ljudi bude vrlo brzo toplo.

Da zaklju imo: zimi moramo dovoditi toplinu u prostor da kompenziramo toplinske gubitke, a kod toga poduzeti sve da ti gubici budu što manji. A možemo utjecati na to i vlastitim ponašanjem.

U sljede em broju: prakti ni i jednostavni savjeti za manje toplinske gubitke.

8

Crna kronika

DELINKVENTNI Romi ne s odustaju od kra a usprko iji poja anoj policijskoj repres

Kipovi su izrezani na na in da se mogu što lakše transportirati i o ito prodati u “staro željezo“

PIŠE: VANJA HA EK FOTO: ZLATKO VRZAN Tijekom no i s 22. na 23. rujna u Dekanovcu, u Kalni koj ulici, na mjesnom groblju za sad nepoznati po initelj je s grobnice u vlasništvu ženske osobe iz Ptuja u Sloveniji demontirao i ukrao više komada bron anih kipova. Materijalna šteta procjenjuje se na ak 150 tisu a kuna. Kako doznajemo, ošte ena je imu na obitelj porijekom iz Me imurja.

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Policija je ina e promptno odradila dobar dio posla kad je u pitanju razrješenje ove kra e. Naime, u utorak su na južnoj akove koj obilaznici zaustavili kombi vozilo zagreba kih registracijskih oznaka u kojem su se nalazili 34-godišnjak iz Dubovca Bisaškog i 19-godišnjak iz Hrastja u Zagreba koj županiji. Pregledom i naknadnom pretragom vozila u tovarnom prostoru prona ene su 4 platnene vre e u kojima su se nalazili komadi

ORGANIZIRANA PLJA KA I VANDALIZAM na groblju u Dekanovcu, u kojoj su ukradeni bron ani kipovi vrijedni 150 tisu a kuna

Policija u kombiju ZG registracija pronašla izrezane kipove izrezanih statua od bronce, za koje je utvr eno da se radi o statuama koje su tijekom no i s 22. na 23. rujna ukradene s grobnice na mjesnom groblju u Dekanovcu. Kriminalisti ko istraživanje nastavlja se s ciljem da se utvrdi po initelj koji je ukrao bron ane kipove.

Kako neslužbeno saznajemo, tragovi ove kra e vode prema Piškorovcu, ali policija još ne otkriva sve detalje.

Nije ovo prvi takav slu aj kra e s groblja, ali zasigurno je jedan od onih s najve om štetom. Kradljivcima u korist ide što groblja naj eš e nemaju zaštitarsku službu ni videonadzor, a kradu naj eš e po mraku. Bakar je jako na cijeni, pa tako esto nestaju i bakreni vodi i uz željezni ke pruge, ali nerijetko i žljebovi s crkava, zdravstvenih ambulanti…

S obzirom na to da je prodaja ukradenih vrijednih

S obiteljske grobnice mjesnog groblja u Dekanovcu ukradeno je više komada bron anih kipova, uz do sad nevi eno devastiranje grobnog mjesta

metala u Me imurju raznim poduzetim mjerama gotovo nemogu a, o ito kradljivci koji ve inom dolaze iz dijela nesavjesnih gra ana romske nacionalne manjine ne odustaju od ovoga prljavog posla, pa pokušavaju prodaju organizirati u drugim županijama.

Podsjetimo da je na groblju u Donjoj Dubravi ve prije nekog vremena u injen istinski kulturocid,

kada je ukraden i više nikada prona en bron ani kip “Dje ak” kipara Vanje Radauša, poznatiji kao “Kuki“, tako er je ukradena vrijedna bron ana skulptura ispred Graditeljske škole, a nedavno i mlaznice akove ke fontane. Svi po initelji za sad nisu prona eni, a jedini motiv za kra u o ito je bio novac koji se može dobiti za “staro željezo“. Prestrašno!

DEVET provala i sedam razbojstava na benzinskoj pumpi “Turbo Benz” u Domašincu

Svi znaju tko provaljuje i krade, no sustav ne djeluje Policija u ini svoje, no maloljetnike sud oslobodi ili pro u s blagim kaznama, te i dalje provaljuju. O ito je da sustav ne djeluje, a posljedice mogu biti stravi ne, eka li se ranjavanje ili ubojstvo? Što ako revoltirani mještani ili radnici uzmu pravdu u svoje ruke, tko e biti odgovoran?

- Svaki dan kad idem na posao pitam se što u zate i i ho e li sve biti u redu. Ne znam kamo to vodi, prevr e mi se želudac od svega, kaže radnik Mladen Soka , ina e iz Dekanovca, koji radi na benzinskoj pumpi "Turbo Benz" u Domašincu, te kaže da su provalnici u jednoj od zadnjih provala ak ostavili sjekiru. Prema nalazima policije, a benzinska ima kamere i dežurstva, bilo je devet provala u zadnja tri mjeseca, od ega ak sedam razbojstava inila je "maloljetni ka banda", a žalosna je injenica da se, po svemu sude i, radi o gotovo istim mladim Romima.

Mladi delinkventni Romi bahato se ponašaju i prema policiji!?

Navodno je jedan mladi Rom koji je za pokušaje

Mladen Soka , radnik na benzinskoj pumpi: - Svaki dan kad ujutro idem na posao prevr e mi se želudac od svega. Ne znam kamo to vodi...

provale provo en, kad su ga došli ponovno privesti, rekao policajcu: - I tak mi nikaj nebreš, opet si došel za benzinsku. Naime, policija u ini svoje, sve potom završi na sudu, koji nije u inkovit, a maloljetnik je ponovno u prilici provaljiivati ili krasti.

Zadnje tri provale u benzinsku pumpu bile su zbog alkohola i cigareta. Grupa mladih maloljetnih Roma pri ekala je o ito negdje u blizini da staklar postavi u osam sati na ve er novo staklo koje je razbijeno tijekom ranije provale. Prodava radi do 21 sat na ve er, a u 21.15 sati staklo je ponovno razbijeno i provaljeno. Dosadašnje štete iznose oko 50.000 kuna.

Benzinska pumpa u Domašincu, koja je devet puta oplja kana u tri mjeseca

Djelatnici i vlasnici benzinske pumpe pitaju se kako radi Državno odvjetništvo i može li to zaustaviti.

Naime, predo en je dokaz o provali uz pomo kamere, maloljetnik prizna, no, kako je maloljetan, dobije samo ukor na sudu i puste ga.

Strpljenja je sve manje

O ito je da sustav ne djeluje, a posljedice mogu biti stravi ne. eka li se ranjavanje ili ubojstvo? Što ako revoltirani mještani ili radnici uzmu pravdu u svoje ruke, tko e biti odgovoran? Ako netko stalno provaljuje i krade, mjesto mu je u popravnom domu, a ne da ga se svaki dan privodi na policiju i onda na kraju pusti. Policajci kažu da ne mogu u ini više no što ine te napominju:

- Ju er smo ga vozili na sud, a danas je opet provalio.

Kako maloljetni ke provale postaju sve ve i problem u našem kraju, pitamo: ho e li pravobraniteljica za djecu i mlade tužiti Državno odvjetništvo što ne ini ništa djelotvorno ili e jednog dana neka nadobudna udruga gra ana na sudu tužiti državnu pravobraniteljicu za djecu da ne ini ništa i tako dalje? (jš)

UKRATKO U provali ga sprije io alarm

prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

ni u razotkrivanju, policajci e po initelja kazneno prijaviti.

Policijska uprava me imurska je u utorak 23.25 sati zaprimila dojavu gra ana da se uje razbijanje stakla u akovcu u Ulici Otokara Keršovanija. Brzom intervencijom policijskih službenika u neposrednoj blizini zgrade poslovnice agencije sa sjedištem u Zagrebu zate en je 28-godišnjak iz akovca.

Kriminalisti kim istraživanjem utvr ena je sumnja da je neposredno prije toga razbio staklo na staklenom zidu i ušao u unutrašnjost poslovnice doti ne agencije, gdje je ispremetao stvari, ali je zbog uklju enja alarma odustao od daljnje namjere.

Materijalna šteta utvrdit e se naknadno, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena

Za više desetaka tisu a kuna "po istio" obiteljsku ku u

AKCIJA "ALKOHOL": Rekorder 21godišnjak s 2,66 promila

Tešku kra u me imurska policija zabilježila je usred bijela dana. U ponedjeljak u vremenu od 10.30 do 13 sati u Maloj Subotici, u Ulici dr. Ljudevita Gaja, nepoznati po initelj provalio je u obiteljsku ku u, gdje je ukrao doma i i strani novac te nakit.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna. Ukoliko e biti uspješ-

Protekli vikend policija je provela preventivno - represivnu akciju "Alkohol", tijekom koje je utvr eno ukupno 54 prekršaja. Od toga se 29 prekršaja odnosilo na upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, pri emu je najve a koncentracija alkohola u organizmu u iznosu od 2,66 g/kg zabilježena kod 21-godišnjeg voza a bicikla iz Savske Vesi.

Iz prometa je isklju eno 26 voza a i jedno vozilo. Ipak, ve ina kontroliranih voza a bili su savjesni u poštivanju prometnih propisa i nekima od njih poznati me imurski pjeva Bojan Jambroši , koji se priklju io policijskim službenicima, poklonio je CD s pjesmama sa svoga novog albuma.

Stanje sigurnosti na cestama Me imurske županije pogoršalo se u odnosu na prošlu godinu i policija u skladu s time provodi poja ane represivne mjere prema nesavjesnim voza ima, ali se o važnosti oprezne i propisne vožnje želi senzibilizirati cijela javnost, jer se samo zajedni kim doprinosom svih stanje može poboljšati. Da bi se javnosti skrenula pažnja na ovaj problem i da bi klju ne poruke došle do gra ana, policija u svoje aktivnosti želi uklju iti i što više javnih osoba, kao što je to ovaj put bio Bojan Jambroši .

27. rujna 2013.

OTKRIVENI KRADLJIVCI s polja uglavnom iz romskih naselja

Opet kra e s polja, otkriveni po initelji dviju Nakon što su se policijska poja anja maknula iz Me imurja, a no ni nadzor terena i cesta prepustio doma im policijskim snagama, o ito su se kradljivci na polju ponovno ohrabrili i krenuli “na posao“. Ina e, neke od ranije po injenih kra a gotovo u rekordnom roku su otkrivene, što je, na žalost, mala utjeha za ošte ene.

Iako policija ne navodi kao što je obi aj imena i prezimena uhi enih, o ito ovaj prljavi posao koji i te kako narušava povjerenje ve inskog stanovništva i dalje obavljaju uglavnom delinkventni dijelovi

romske nacionalne manjine.

Osim represije koju odra uje MUP, krajnje je vrijeme da se pokrenu i drugi mehanizmi i preventivno reagira prema po initeljima, poput ukidanja svih socijalnih i drugih prava onima koji se upuštaju u takva nedjela kako bi se sprije ila uop e pomisao da se krene u kriminal. Policija je izvijestila da je razriješila tri slu aja kra e na poljima, od kojih su se dva dogodila ovaj tjedan, što je tako er na tragu onoga što je poru io policijski na elnik Gosari da e razrješavanje pitanje ovih kra a stalni policijski prioritet. (vh)

Policija privela “bera e” jabuka i lješnjaka Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da su kra u nekoliko tona jabuka iz vo njaka u Varaždinskoj ulici u Nedeliš u, vlasništvo poduze a iz akovca, tijekom no i s 12. na 13. rujna izvršili 44, 39, 33, 31, 27 i 24-godišnjak iz Kuršanca.

Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna.

“Bera i“ jabuka kazneno su prijavljeni nadležnom Državnom odvjetništvu. Policija ne navodi je li prona ena sva ukradena jabuka ili barem dio. Policija je tako er dovršila kriminalisti ko istraživanje kojim je utvr e-

na sumnja da su tešku kra u iz vo njaka, vlasništvo muškarca iz Dragoslavca, u poljskom predjelu zvanom “Pre kruški” kod Orehovice, u petak 13. rujna u vremenu od 13 do 14.30 sati po inili 37, 26 i 20-godišnjak iz Orehovice, te dijete s podru ja Me imurske županije. Oni su pritom ubrali i ukrali lješnjake i iz otvorene nadstrešnice ruksak, šipke za roštilj, eki i radnu odje u.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. Po initelji su kazneno prijavljeno, a ukoliko e biti podignuta optužnica eka ih su enje.

S njive ukradena tona kupusa U ponedjeljak i utorak u vremenu od 7.30 sati do 15 sati u poljskom predjelu zvanom “Špital ica”, izme u Ivanovca i Totovca, nepoznati po initelj je s njive ukrao oko tonu kupusa u vlasništvu muškarca iz Ivanovca. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna, a policija intenzivno

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

traga za po initeljem. Posljednja iskustva govore da u ovakvim kra ama sudjeluje više po initelja – jedni kako bi lakše prezimili, a drugi ukradeno preprodaju. Napomenimo kako policija nakon eskalacije sli nih kra a poja ano patrolira na poljima i prilaznim putovima.

DAN POLICIJE obilježen u Me imurju sve anom akademijom i drugim prigodnim doga ajima

Suzbijanje kra a koje izazivaju ljutnju gra ana bit e policijski prioritet - Iza nas su dobri rezultati, sigurnost u Me imurju je na zadovoljavaju oj razini jer je smanjen ukupni broj kaznenih djela za dvadeset posto, kao i broj najtežih kaznenih djela, ali istovremeno razumijemo i ljutnju gra ana kad kažu da nisu do kraja sigurni, posebice zbog kra a koje se doga aju na podru ju pojedinih me imurskih naselja. Ve smo poduzeli odre ene mjere proteklih dana i u narednom razdoblju to e biti jedan od naših prioriteta kako bi prestala ta kriminalna aktivnost koja izaziva tu nesigurnost gra ana, naglasio je na elnik PU me imurske Krunoslav Gosari u prigodnom govoru povodom 25. rujna, blagdana Svetog Mihovila – zaštitnika policije, na sve anoj akademiji koja je održana u Katoli kom domu akovec.

Popunjavanje Interventne policije Zbog specifi nosti policijskog postupanja, Gosari nije izravno rekao ono što je to no mislio, al,i kao što je poznato, o ito su kriminalne aktivnosti nesavjesnih pojedinaca iz romske zajednice prevršile svaku mjeru i policija e poduzimati sve da prestanu kra e poljoprivrednih proizvoda, plemenitih metala i sli no.

One su sredinom rujna, kada je poja ana aktivnost policije i kad su u Me imurje stigle "Kobre“, gotovo pa prestale, ali o ito su se njihovim odlaskom opet takve aktivnosti, poput kra e s polja i kra e plemenitih metala pojedinaca ili grupa koje dolaze uglavnom iz romskih naselja, opet nastavile.

Upravo kad slavi, policija istovremeno intezivno radi i privodi kraju kriminalisti ku istragu jedne od najtežih, ali najgnjusnijih kra a koja se u posljednje vrijeme dogodila u Me imurju, i to na groblju u Dekanovcu, gdje su ukradeni ukrasi s više grobova, izra eni iz plemenitih metala i vrijedni oko 150.000 kn.

Kako neslužbeno saznajemo, i u ovom slu aju tragovi vode u jedno od romskih naselja iz kojeg su pojedinci bili povezani sa svojim kompanjonima iz jedne druge hrvatske županije. Najavljeno je i ovom prilikom na sve anosti popunjavanje Interventne policije kako bi rješavali slu ajeve kra a na polju i sli no, a posebna pozornost posvetiti e se vršnja kom nasilju i kontroli alkoholiziranja maloljetnika. Na elnik policije zamolio je tako er gra ane na strpljenje kod izdavanja novih dokumenata – osobnih iskaznica jer, kako kažu, njihovi službenici daju sve od sebe, ali ponekad nedostatak opreme stvara gužve.

Nagrade i unaprje enja Gosari je posebno istaknuo kako je u Me imurju u prošloj godini zna ajno smanjen broj po injenih kaznenih djela, a policija je poboljšala efikasnost u svim segmentima rada, posebice na podru ju gospodarskog i organiziranog kriminala.

Stoga ne udi da su promaknu e u viši in dobili elni operativci krimpolicije PU me imurske. Posebno su nagra ena tri policajca PU me imurske od strane rav-

S tri promila oduzeo prednost, pa uhi en Prošli petak oko 13.15 sati u Gornjem Kuršancu, u akove koj ulici, dogodila se prometna nesre a u kojoj je voza osobnog automobila koprivni kih registracija, 40-godišnjak iz Hraš ice, pod utjecajem alkohola u koli ini od 3,09 promila, obavljao uklju ivanje u promet, a da nije propustio sva vozila koja se kre u glavnom cestom. Zbog toga je u njegovo vozilo udario osobni automobil akove kih registracijskih oznaka, za ijim je upravlja em

bila 37-godišnjakinja iz Trnovca.

Vozilom Zavoda za hitnu medicinu u Županijsku bolnicu akovec prevezena su dva putnika iz osobnog automobila kojim je upravljala 37-godišnjakinja, djeca s podru ja Me imurske županije, kod kojih je lije ni kim pregledom sre om utvr eno da su lakše ozlije eni. Voza osobnog automobila koprivni kih registracijskih oznaka je uhi en, a protiv njega e se podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.

9

natelja, a promaknuto je njih petoro.

Odlukom Povjerenstva Ravnateljstva policije, glavni ravnatelj policije Vlado Domini zbog iskazane visoke pro esionalnosti kojom se osobito doprinosi stanju sigurnosti Republike Hrvatske dodijelio je "prigodne nagrade“ trojici policijskih službenika Policijske uprave me imurske: Nikoli Kontrecu, policijskom službeniku Službe kriminalisti ke policije, Ivici Požgaju, policijskom službeniku Policijske postaje akovec, i Ivanu Blagusu, policijskom službeniku Policijske postaje akovec.

Odlukom ministra unutarnjih poslova Rajka Ostoji a iznimno su promaknuti u više policijsko zvanje, zvanje glavnoga policijskog inspektora: Renato Kodba, policijski službenik Službe kriminalisti ke policije, Zlatko Baranaši , policijski službenik Službe kriminalisti ke policije, i Nenad Plevnjak, policijski službenik Službe policije.

Miljenko Zorkovi , policijski službenik Postaje prometne policije akovec, promaknut je u zvanje policijskog narednika, a Bruno Hozmec, policijski službenik Interventne jedinice policije, u zvanje samostalnog policajca. U ime nagra enih zahvalio je Baranaši . estitke PU me imurskoj povodom njiho-

Krunoslav Gosari : - Razumijemo ljutnju gra ana kad kažu da nisu do kraja sigurni

vog dana stigle su sa svih strana, pro itana je ona akove kog gradona elnika Stjepana Kova a, a u pozdravnom govoru zamjenik župana Zoran Vidovi izme u ostalog zahvalio je svim policijskim službenicima na predanom radu.

U prigodnom programu nastupili su zbor akove ke Gimnazije i mlada kantautorica Lea Šprajc u pratnji violinistice Patricije Jura i , dok je program vodio poznati radijski novinar Radija 1 Miljenko Ov ar uz pomo suvoditeljice Ivane, koja je stigla iz policijskih redova doma ina. (dz, vh, oto: zv)

Odana po ast poginulim policajcima Policijska uprava me imurska Dan policije ina e je obilježila na više na ina.

Policajci su se tradicionalno odazvali akciji darivanja krvi.

Na elnik Krunoslav Gosari uprili io je prijam za obitelji poginulih i nestalih policajaca, nakon ega su kod spomen obilježja u prizemlju policijske zgrade upaljene svije e. Vijenci su položeni kod središnjeg križa na akove kom groblju te na grobove svih me imurskih poginulih policajaca. Sveta misa zadušnica služena je u crkvi Svetog Nikole biskupa.

Za gra ane je me imurska

policija organizirala preventivnu akciju naziva “Sigurno kretanje prometnicama“, pokaznu vježbu Interventne jedinice, likovnu radionicu na kojoj su sudjelovala djeca iz Dje jeg vrti a akovec, a bila su postavljena i tri in opulta s preventivnim programima.

U akove kom Katoli kom domu održana je i sve ana akademija povodom Dana policije i njihova zaštitnika, sv.

Mihovila. Na elnik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari sigurnosno stanje na podru ju Me imurja ocijenio je zadovoljavaju im.

IPA u subotu organizira sportski susret

Pripadnici Interventne policije u pokaznoj vježbi na Franjeva kom trgu, koja je izmamila pljesak gra ana

Obilježavanje Dana policije završava u subotu (28. rujna) sportskim susretom “Me imurje open 2013.“ u organizaciji regionalnog kluba IPA Me imurje u lova kom domu u Nedeliš u. Natjecatelji e odmjeravati svoje sportske vještine u šest disciplina: paintballu, sportskom ribolovu udicom na plovak, tenisu parovi, nogometu, kartaškoj igri belot i odbojci na pijesku.

Okupljanje sudionika natjecanja je u 10 sati kod lova kog doma u Nedeliš u, gdje e uz pi e dobrodošlice biti upozna-

ti s odvijanjem susreta, dok su završetak i proglašenje pobjednika predvi eni za 17 sati.

Paintball natjecanje odvijat e se na poligonu u Strahonincu, dok e se natjecanje u ribolovu održavati na ribnjaku u re anu. Igranje bele odvijat e se u prostoru lova kog doma u Nedeliš u, a teniski, nogometni i odbojkaški susreti odigravat e se na terenima Tenis kluba “Nedeliš e“ u Nedeliš u, Josipa Mar eca bb. Na natjecanju e se okupiti oko 150 sudionika i gostiju iz Hrvatske, Slovenije i Ma arske.

10

Kroz Međimurje

OP INSKO VIJE E Mala Subotica

Punjenje prora una izazvalo razli ita mišljenja na elnika i oporbe - Izvršenje prora una za prvih šest mjeseci bilo je na nivou izvršenja prošlogodišnjega polugodišnjeg prora una, odnosno prora un se puni prema o ekivanju.

Stavke prora una koje se odnose na državnu i županijsku razinu planirane su na realnim temeljima, odnosno razgovorima s resornim ministarstvom, koje je dalo zeleno svjetlo za odre ene projekte.

Novac za ve inu tih projekata, od kojih su neki u tijeku, o ekuju u narednom periodu u prora un, osim za investiciju sufinanciranja projektne dokumentacije za Društveno - športski centar u Piškorovcu koja bi se, nakon pozitivne ocjene, tek završila do pred kraj godine, dok za investiciju ure enja središta naselja Mala Subotica još uvijek nemaju potvrdu, eka se rebalans državnog prora una. Stavka prihoda od prodaje gra evinskog zemljišta je podbacila, ali na to ne možemo utjecati, a morali smo je planirati, rekao je izme u ostalog na elnik Vladimir Domjani u izvještaju o punjenju prora una za ovu godinu na redovnoj sjednici Op inskog vije a, odnosno potrebi rebalansa, i dodao: - U dogledno vrijeme možda bi trebalo razmisliti o korekciji cijene zemljišta u

Zoni poduzetništva, jer ima op ina i gradova koji imaju cijenu od 1 kune/m3, jer je zakazala stavka prodaje gra evinskog zemljišta.

Na elnik je potrebu rebalansa prora una obrazložio injenicom izdvajanja naselja Šte anec iz sastava op ine te zbog odre enih investicija koje se ne e ostvariti. Stavke prora una koje se direktno ili indirektno odnose na naselje Šte anec rebalansom se korigiraju prema udjelu stanovništva ili se smanjuju na iznos 0,00 kuna. Tu su stavke planiranih investicija na podru ju naselja Šte anec te stavke komunalne naknade, poreza na potrošnju, poreza na tvrtku, elektri ne energije i dr.

Oporbeni HDZ se nije složio s tom konstatacijom, a njegov vije nik Mladen Križai oponirao je na elniku ustvrdivši da se prora un ne puni dobro, da je upitni novac iz Ministarstva, te da se rebalans ne e realizirati.

Na sjednici je tako er na elnik, odgovaraju i na pitanja vije nika, kazao kako je Op ina Mala Subotica dobila sud protiv Op ine Orehovica kad je u pitanju prodaja op inskih stavova, ali na taj prihod ne može još ra unati jer e se Orehovica žalili Visokom trgova kom sudu.

TRADICIONALNO druženje lanova i simpatizera kotoripskog SDP-a

Roberto Ujlaki novi predsjednik op inske organizacije? lanovi i simpatizeri OO-a SDP-a Kotoribe u subotu 21. rujna na terasi Ribi kog doma ''Som'' održali su zajedni ko druženje.

Prema rije ima op inskog na elnika Ljubomira Grgeca i povjerenika kotoripskog SDP-a i zamjenika na elnika Roberta Ujlakija, ovakva okupljanja održavaju se ve nekoliko godina i postala su tradicionalna. elni ljudi Kotoribe iskazali su zadovoljstvo rezultatima lokalnih izbora, gdje su osvojili

izvršnu vlast i pet vije nika, što je najviše od postojanja op ine Kotoriba. Skupu se odazvalo pedesetak lanova i simpatizera, kojima je na dolasku zahvalio povjerenik Roberto Ujlaki koji je, kako saznajemo, potencijalni kandidat za predsjednika kotoripskog SDP-a. Unutarstrana ki izbori održat e se 20. listopada, kada e se znati tko e naslijediti dugogodišnjeg predsjednika Dobrišu Zvošeca, koji je napustio stranku. (al )

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPTUŽBE i prozivke na sjednici Op inskog vije a Donja Dubrava elnika HNS-a Marijana Varge

Uzvra a li bivši na elnik “niske udarce“ iz prljave izborne kampanje?

PIŠE: ALEN FUŠ, DEJAN ZRNA

U utorak 24. rujna održana je tre a sjednica Op inskog vije a Donja Dubrava, koju je sazvao predsjednik Zlatko Haramija (HDZ). Naglasio je da se od sada sve sjednice tonski snimaju, prema odluci koju je prethodno donio OV. U aktualnom satu, pridržavaju i se Poslovnika, sa škakljivim pitanjima prednja io je bivši na elnik Marijan Varga (HNS).

S obzirom na glasine kako je ovogodišnja izborna kampanja za lokalne izbore bila prljavija od svih dosadašnjih, jer su iz tzv. call centara kako gra anima, tako i kandidatima koje su unajmile pojedine politi ke stranke stizali svakakvi pozivi u kojima su se iznosile prljavštine, pitamo se nakon ovog op inskog vije a, nastavlja li se ta kampanja i na sjednicama vije a koja bi ina e mogla biti itekako „pikantna“ za javnost. Pojedini politi ki gubitnici proteklih izbora žalili su se prije izbora, a posebice nakon što su iste izgubili, kako su se širile razno-razne prljavštine iz privatnog života na njihov ra un. Me u njima je i Marijan Varga. Uzvra a li sada bivši na elnik ranije dobivene „niske udarce“?

Tako je op inskog na elnika Dražena Misera (HDZ) Varga prozvao „na temelju upita mještana“ koji su ga, kako kaže, sa zgražanjem pitali zašto je tijekom 125. obljetnice vatrogastva u Donjoj Dubravi gradona elnik Grada Hardeksena morao prona i preno ište u susjednom mjestu, dok su svi gostuju i vatrogasci iz Njema ke bili zbrinuti po ku ama. Konkretno ga je upitao zašto nije želio udomiti gradona elnika. Varga je naveo i neke od komentara mještana: "Vjerojatno na elnik to nije mogao jer u Brodarskoj ulici ima boravak nezakonito i smješten je u poslovne, a ne obiteljske prostorije" ili "Bi to na elnik, ali gradona elniku i supruzi trebalo bi dati dva doru ka i jedan ru ak, a to košta jer je nau en samo uzimati novac kad mu netko dolazi u dvorište“. Iako je zatražio pisane odgovore, na elnik Miser mu je želio na ove prozivke odmah

odgovoriti. - Sasvim ste u krivu. Mene je kontaktirao predsjednik DVD-a Donja Dubrava i upitao me ne u li se ljutiti ako e gradona elnik sa suprugom prespavati kod bivšeg na elnika jer su stari prijatelji. U tome nisam vidio ništa loše i složio sam se, što možete provjeriti kod predsjednika vatrogasaca. Što se ti e moga privatnog života, tu vam ne u dozvoliti da me išta pitate jer sve što imam stvorio sam zajedno sa svojom obitelji, odgovorio je Miser.

Varga tu nije stao te je nekoliko vije nika - politi kih neistomišljenika iz redova HDZ-a, Hrvatskih laburista i Grupe gra ana optužio kako radnicima ne ispla uju pla e, ne pla aju im zdravstveno i mirovinsko i zapošljavaju na crno, a neke je ak upitao jesu li protiv njih podnesene kaznene prijave zbog krijum arenja i nezakonitih radnji. O tim optužbama prozvani su se ogradili da je sve izmišljotina. No, prozvane je zatražio i da se pisano o ituju o tome. U sklopu aktualca Zoran Horvat (HNS) upitao je što je s 350 tisu a kuna koje je Ministarstvo kulture prije 4 mjeseca odobrilo za obnovu Doma kulture "Zalan". - Radovi su trebali biti gotovi do 15. studenoga, a prema izra enom troškovniku trebali su koštati 1,3 milijuna kuna. U ovom trenutku Op ina u prora unu nema ostatak koji

mora podmiriti da bi se radovi obavili. To ne zna i da smo odustali. Idemo u Zagreb i zatražit emo mogu nost da nam se sredstva prolongiraju ili namijeniti za neki drugi projekt jer ih se ne želimo odre i, odgovorio je Miser.

EU postaje "sveta krava“ i kad su u pitanju dje ja igrališta?

Odbor za zaštitu okoliša, turizam, ure enje mjesta i groblja, koji vodi Suzana Palavra, poslao je Op inskom vije u Donja Dubrava prijedlog o ormiranju dje jih igrališta na sedam lokacija. Prije bilo kakve rasprave na sjednici Op inskog vije a oporbena vije nica Mihaela Martin i (SDP) željela je upozoriti na nove zakonske odredbe koje propisuje EU vezano uz izgradnju dje jih igrališta. - Ovu inicijativu svakako pozdravljam, nisam protiv, ali smatram da je prijedlog preozbiljan i financijski zahtjevan. Želim vas upoznati da su ulaskom Hrvatske u EU postroženi sigurnosni kriteriji za ure enje dje jih igrališta koje za sada zadovoljava samo jedno igralište u Hrvatskoj. Da bi se opremilo i da bi se zadovoljili propisani uvjeti, za jedno igralište potrebno je cca 400 tisu a kuna, što je za nas u ova vremena neprihvatljivo. Smatram da je predloženi

Ure enje dje jeg igrališta u Donjoj Dubravi, koje je otvoreno na ovoj sjednici, o ito e izazvati brojne kontroverze ne samo u ovom mjestu, nego posvuda

Op ina e otkupiti zemljište u Gospodarskoj zoni Op insko vije e donijelo je odluku da se za lana Upravnog vije a Dje jeg vrti a ‘’Klin ec’’ imenuje Mihaela Martin i te da se od tvrtke ‘’HMM SOLAR’’, koja je odustala od izgrad-

nje sun anih elektrana zbog neisplativosti, otkupi zemljište po identi noj cijeni po kojoj je zemljište prodano, a to je 77.556 tisu a kuna ili 12 kuna po metru kvadratnom.

Odmah na po etku novog saziva Op inskog vije a bivši na elnik krenuo je oštro, kao da se nastavlja izborna kampanja

broj lokacija prevelik i moj je prijedlog da se postoje a igrališta obnove i uredi jedno novo sa svim zakonskim normama, rekla je Martin i , ime je izazvala buru reakcija vladuju ih.

Njezin na in razmišljanja vidno je povrijedio na elnika Dražena Misera. - Ja sam 1976. godine krenuo u vrti , a današnja djeca igraju se na istim spravama. Do sad nije bilo nikakve inicijative da se to promijeni. I sada kada želimo našoj djeci stvoriti uvjete da se bezbrižno igraju po elo se komplicirati. Želimo im omogu iti da se klackaju i ljuljaju, kako smo to radili i mi. Sada se zbog par igrala spo itavaju zakoni koji se nigdje ne provode, bio je oštar Miser, te dodao kako za sigurnost djece trebaju brinuti roditelji koji moraju biti njihova pratnja na igralištu. Marinko Lisjak (HSS) pohvalio je inicijativu odbora i mišljenja je da, ako se nešto ne poduzme, djeca se ne e imati gdje igrati. Naime, u mjestu postoji jedno ure eno igralište koje je ogra eno i ne mogu se svi igrati, pa smatra kako im je dužnost to promijeniti.

U raspravu se uklju io i vije nik Marijan Pongrac (HDZ). Osvrnuo se na izlaganje vije nice Martin i i rekao da smatra kako bi se djeca nakon takvog upozorenja pitala smiju li se uop e igdje igrati. - Nadam se da ih ovo tuma enje ne e demotivirati. Zato predlažem da ovakav prijedlog prihvatimo, a odbor da ga dodatno razradi, odredi lokacije i izradi troškovnik, pa emo raspravljati gdje emo urediti nova igrališta, a gdje postoje a obnoviti i koliko emo novca potrošiti, zaklju io je Pongrac.

Takav prijedlog vije nici su ipak na kraju prihvatili.

GLOBALNO I LOKALNO

Te aj u ime zakona Z

bog ulaska u Europsku uniju i uskla ivanja radnoga zakonodavnog okvira, te ajevi su postali ili postaju dio svakodnevnog života poljoprivrednika. Naše agencije i ministarstva donose pravilnike koji su uskla eni s propisima EU, pa onda odjednom imamo

šumu te ajeva. Problem je u tome što ih je doista mnogo, ali i to da imaju svoju cijenu. Tako su peradari koji su upravo završili te aj postavili zahtjev u ime poljoprivrednika našeg kraja da se te ajevi spajaju za pojedina zanimanja, tako, na primjer, za ratara i traktorista itd.

T

e ajeva e, kako vidimo, biti još i ne zna se gdje im je kraj, jer je rije o cjeloživotnom u enju koje zahvatilo i poljoprivrednike. o, s druge strane, te ajevi imaju i svoju cijenu jer treba platiti predava e i organizirati sam te aj, a to

N

nije jednostavno i iziskuje niz znanja i sposobnosti ako se želi posti i pravi u inak. Svi oni koji organiziraju te ajeve moraju za to biti certificirani, no nema sumnje da e mnogi tu tražiti priliku i za je tinu zaradu. obi ajen obimniji te aj za peradare stoji oko 4.000 kuna, a te aj za traktoriste oko 1.500 kuna. Najavljeni te aj za održivu uporabu pesticida trebat e polagati

U

27. rujna 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKO vije e Gori an ve inom od sedam glasova donijelo pozitivnu odluku o gradnji kompostarne

Katanec dao ostavku, novi predsjednik Andrej Blagus

Otvoreni sukob rije ima na elnika Marija Mohari a i vo e oporbe Franje Šavora

Sjednica Op inskog vije a Gori an, održana u ponedjeljak, ostat e u pam enju vije nika kao jedna od povijesnih, naime, donesena je odluka o pokretanju postupka za gradnju kompostarne. Rasprava o tome bila je duga i naporna, a na kraju je odlu eno ve inom od sedam glasova za i etiri protiv, uz jedan suzdržan.

Protiv su bili vije nici predvo eni HDZ-om, a za za kompostarnu vije nici predvo eni SDP-om.

Tako je napokon privedena kraju rasprava o kompostarni koja je potrajala gotovo godinu dana.

No, odluka je tek po etak, najprije se treba izboriti za državno zemljište, treba promijeniti detalj prostornog plana i tako dalje.

Sve je iznenadila pisana ostavka Roberta Katanca na dužnost predsjednika Op inskog vije a i vije nika. Prema onome što se ulo na sjednici, on je navodno dao ostavku zbog prevelikih pritisaka, kojih je sigurno bilo, no saznajemo da su on i njegova obitelj nedavno kupili gradilište u Prelogu. Umjesto njega, novi vije nik postao je Bojan Domini s liste Hrasta.

Kako Robert Katanec nije bio nazo an sjednici, nju je vodila zamjenica predsjednika vije a Tatjana Ribi . Vije nici HDZ-a, odnosno vije nik Sinkovi smatrali su da je sjednica sazvana protuzakonito, o emu je povedena žustra rasprava. Naime, pozive je trebalo postati pet dana prije. - Zašto mi ne znamo da je naš predsjednik Op inskog vije a dao ostavku, zapitao je vije nik Stjepan Sinkovi . Raspravljalo se zatim naduga ko je li sjednica zakonita ili ne, no prevladao je stav da je sve regularno.

Za novog predsjednika Op inskog vije a Gori an izabran je Andrej Blagus ve inom glasova nakon provedenog postupka, koji je potom zahvalio na povjerenju.

Na elnik Mario Mohari uvodno je naglasio da se pitanje odluke za ili protiv kompostarne ne može više odga ati i treba je do-

oko 7.000 poljoprivrednika iz Me imurja, odnosno svi koji se na bilo koji na in bave poljoprivrednom proizvodnjom, naime, ne e mo i kupiti pesticid bez potvrde da su završili te aj koji e po svoj prilici stajati oko 600 kuna. e aj su nedavno završili i beli ki proizvo a i krumpira, no dio troškova te aja platila im je Me imurska udruga proizvo a a krumpira iz Belice, pa su troškovi za njih bili manji.

T

nijeti istu ve er, jer je Grad Prelog pokrenuo inicijativu da kompostarna bude u Prelogu, smatralo se da je Gori an odustao. Vije nici HDZ-a, predvo eni vije nikom Franjom Šavorom, bili su oštro protiv kompostarne, traže i re erendum mještana, uz argumente o zaga ivanju, smradu i neriješenim imovinskim statusom zemljišta.

Na elnik op ine Mario Mohari odgovorio je da je za re erendum prekasno, jer e Grad Prelog u me uvremenu dobiti kompostarnu budu i da ima lokaciju, stavivši vije nike pred gotov in.

Rasprava o kompostarni nije bila nimalo nježna, vije nici HDZa zamjerili su uz ostalo Robertu Katancu da sad pere ruke kao

Poncije Pilat, na što ovaj, naravno, nije mogao odgovoriti jer nije bio na sjednici.

Na elnik op ine Mario Mohari odvratio je pak vije nicima HDZ-a i oporbe da se kompostarna nalazi u zoni zašti enog prostora Mure - Drave, no ne treba ni jednu dodatnu dozvolu, što je samo po sebi znak da nije opasna, te da su u me uvremenu održane javne rasprave i dva zbora gra ana na tu temu. On je uz ostalo rekao, uvjeravaju i vije nike oporbe, da je nužno zbog razvoja mjesta da Gori an dobije barem kompostarnu, trebao je dobiti tvornicu papira, ali je ona otišla u Prelog zbog klime i protivljenja vije nika. Upotrijebio je argumente poput: - Pozivali ste

mještane da pred lesu predsjednika vije a dovezu ‘gnojš icu’.

Zar doista u Gori anu vrijedi ona narodna ‘Z Gori ana niti krava ne valja’, zapitao je on, govore i o legitimnoj neslozi vije nika.

Trebalo je organizirati i izlet da se vidi kako druge kompostarne rade, no to nije u injeno. Kako je rekao, to nije u injeno zbog toga jer je znao da vije nici HDZ-a ne e promijeniti mišljenje. Zapravo nije jasno zbog ega za sve vije nike nije organiziran posjet kompostarni, možda bi tako bilo i najbolje, a rije je opet o nadigravanjima. U raspravu se uklju io i novi predsjednik vije a Andrej Blagus, koji je posjetio kompostarnu u Zagrebu te se, kako je rekao, uvjerio da nema opasnosti od zaga ivanja.

Tako er su ponovljeni stavovi da e kompostarna donositi novac op ini Gori an. Uz kompostarnu, trebala bi se graditi i spalionica snage jednog do dva megavata, ho e li do gradnje do i, za sada je teško re i, i tko e to platiti.

Na kraju, kako je uvodno nagla šeno, sedam vije nika koje predvodi SDP donijelo je odluku o pokretanju postupka za gradnju kompostarne, etiri vije nika HDZ-a i HSP-a bila su protiv, a jedan suzdržan. No, odluka o pokretanju postuka za gradnju kompostarne tek je po etak pri e, a mogu a su još mnoga iznena enja.

(J, Šimunko)

POST FESTUM otkrivanja spomen - plo e nekadašnjoj karauli u Gori anu

Op ina Gori an zatražila prostor karaule od države U organizaciji Op ine Gori an i Me imurske županije, na nekadašnjoj karauli Jugoslavenske armije “Narodni heroj Marko Kova ” u Gori anu je povodom 22. obljetnice zauzimanja vojnih objekata Jugovojske i oslobo enja našeg kraja otkrivena spomen - plo a.

Tekst na plo i glasi: “18. RUJNA 1991. GODINE ME IMURCI, ORGANIZIRANI U POSTROJBE TERITORIJALNE OBRANE, POLICIJE I ODREDE NARODNE ZAŠTITE, ZAUZELI SU U GORI ANU GRANI NU KARAULU OKUPATORSKE JUGOSLAVENSKE ARMIJE TE JE TIM INOM ME IMURJE POSTALO PRVA OSLOBO ENA REGIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ“.

Sve anosti otkrivanja spomen - plo e bio je nazo an na elnik op ine Gori an Mario Mohari kao doma in, župan Matija Posavec s predsjednikom županijske Skupštine Mladenom Novakom, na elnik Me imurske policijske uprave Krunoslav Gosari sa suradnicima i jedinicom interventne policije, lanovi i zapovjednici ondašnje Teritorijalne obrane, pri uvnog sastava Zbora narodne garde, policije, Narodne zaštite i lovaca. Župan Matija Posavec te na elnik op ine Gori an Mario Mohari posebno su zahvalili braniteljima koji su sudjelovali u preuzimanju ove karaule, koji su zahvaljuju i pregovara kom umi-

je u i hrabrosti preuzeli najve i pograni ni objekt u Me imurju bez žrtava i bez razaranja te koji su njegovim preuzimanjem ozna ili Me imurje kao prvu oslobo enu regiju u Republici Hrvatskoj i doprinijeli vrlo važnom naoružavanju hrvatskih branitelja za daljnje akcije oslobo enja domovine.

Na elnik Mario Mohari spomenuo je i da op ina Gori an ponovno postavlja pisani zahtjev prema MUP-u i Državnom uredu za raspolaganje državnom imovinom da se objekt karaule s pripadaju im prostorom dodijeli op ini koja bi ga iskoristila uz pomo europskih ondova u turisti ke i edukativne svrhe. (J)

OP INSKO vije e Donji Kraljevec

Polugodišnje poslovanje pozitivno, prora unski minus još 3,6 milijuna kuna Op insko vije e Donji Kraljevec prihvatilo je na svojoj sjednici u petak polugodišnji obra un prora una op ine. Za prvih šest mjeseci ove godine prihodi su iznosili 3,33 milijuna kuna, a rashodi 2,78 milijuna kuna, što zna i da je rezultat pozitivan za 540.000 kuna.

Me utim, ukupni minus zbog prijašnjih dugovanja op ine, o emu smo ve pisali, iznosi 3,626 milijuna kuna. To zna i da e uslijediti bolni rebalans prora una prije ili kasnije u ovoj godini, jer dugove treba platiti, a nema sumnje da e dio dugovanja biti prenesen i u idu e razdoblje.

Ukupna dugovanja prema Me imurskim vodama zbog kanalizacije iznose 9,7 milijuna kuna, što e se vra ati u ratama po 1,4 milijuna kuna narednih godina, a prema Hrvatskim vodama dug je 741.659 kuna.

Ministarstvo poduzetništva i obrta je za projekt izgradnje poduzetni kih zona u poduzetni koj zoni Palinovec priznalo kao namjensku potrošnju 296.589 kuna te još 70.780 kuna na ime ulaganja op ine. Ministarstvo traži da se iznos od 703.410 kuna zbog toga što je neopravdan, a nenamjenski utrošen za drugu izgradnju, vrati u državni prora un RH. To predstavlja dodatnu poteško u u radu op ine.

Izvješ e o radu od stupanja na dužnost do 20. rujna podnio je na elnik Miljenko Horvat. Uz izvješ e o financijskom stanju op ine, koje je prihva eno na prošloj sjednici Op inskog vije a, najvažnije vijesti su da je na elnik potpisao ugovor o kreditu s Erste bankom o

kratkoro nom zaduženju op ine od 300.000 kuna zbog vra anja utrošenih sredstava Hrvatskih voda.

Organiziran je sastanak s razvojnim agencijama u županiji, te direktorima ja ih metalskih tvrtki.

Zbog anarhije koja je vladala kod radova, gdje se nije znalo tko za što odgovara, a koje izvode javna poduze a na svojoj in rastrukturi, na elnik op ine je zatražio od javnih poduze a da pisano obavijeste op inu o radovima u op ini barem 24 sata ranije, kako bi se stiglo reagirati te otografirati postoje e stanje. Održana su i dva kolegija s predsjednicima mjesnih odbora, na kojima su raspravljeni mjesni problemi, pokrenut je postupak za proširenje Dje jeg vrti a.

Popisana su tako er sva neure ena dvorišta te poslane opomene gra anima, kako bi se o istila, a dobar dio vlasnika se odazvao akciji iš enja. Dogovoreno je proširenje mosta kod Donjeg Hraš ana te dobivena suglasnost, održani su sastanci u vezi s otklanjanjem nedostataka kanalizacije u svim naseljima, a tako er je proslije en pisani zahtjev Hrvatskim željeznicama za polubranike.

Nakon dogovaranja koje je potrajalo o tome kako bi trebale izgledati pješa ke staze u Palinovcu, napokon je potpisan ugovor po postoje em projektu i zapo ela je realizacija staza u tom mjestu.

Tako er je dogovorena mogu nost da Me imurske vode daju koncesiju za dovoz ekalnih voda na pro ista u Donjem Kraljevcu za Grad Prelog i za op inu Gori an. (J.Šimunko)

Dio sudionika povijesnog doga aja 1991. godine dvadesetak godina poslije

Tako bi se trebale organizirati i druge proizvo a ke udruge u našem kraju. amo u Me imurju te aj za uporabu pesticida stajat e poljoprivrednike oko tri milijuna kuna. Nitko ne tvrdi da taj te aj ne treba, no on zna i dodatno uzimanje novca od osiromašenog poljoprivrednika. Za Hrvatsku bi to moglo iznositi cijelih sto milijuna kuna, uz mogu e radnje u stilu “daj novac - dobiješ potvrdu”.

S

S

ve u svemu, nadigravanje pravilnicima s razine ministarstava, neki možda trebaju neki te aj, a drugi možda i ne trebaju ga baš sad, platit e poljoprivrednici, pa e proizvodnja biti još skuplja. Zbog toga bi dio troškova raznih te ajeva trebali snositi i oni koji ih propisuju s razine ministarstava, a ne samo proizvo a i, pa e brzo postojati samo te ajevi samo oni koji su doista potrebni...

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Dom za starije i nemo ne osobe Novinš ak (u osnivanju) Mihovljanska 46 c, akovec poziva na:

DANE OTVORENIH VRATA od 30. rujna do 04. listopada 2013. na lokaciju Doma.

Do ite i slobodno razgledajte Dom.

12

Kroz Međimurje

ŠTRUKOVEC

Sanacija prometnica i legalizacija objekta NK-a Hajduk Naselje Mursko Središ e još od gradona elnika Dražena Bregleca bilo je u nemilosti gradskih vlasti, a sada se stvari za žitelje ovoga lijepog i mirnog naselja mijenjaju na bolje. Nedavno je mjesto dobilo, vjeruje se na dugo vrijeme, prodavaonicu prehrambeno - mješovite robe, a uskoro se kre e i s ure enjem ulica.

Grad e uskoro, samo dok prikupi tri valjane ponude, zapo eti sanaciju kolnika na mjesnim ulicama, kolnika koji je ve im dijelom ošte en, što zbog slabe kvalitete asfalta, što zbog optere enja teškim prometalima, što zbog nebrige oko ure enja bankina.

Grad e se pobrinuti i za legalizaciju prostorija NK-a Hajduk, kluba koji je ponos mjestu i koji idu e godine obilježava 40 godina postojanja. Isto tako Grad Mursko Središ e e pomo i službeno ustrojenje Društva žena, jer u naselju žive, rade i humanitarno djeluju vrijedne žene spremne pomo i u svakom trenutku u naselju, crkvi i gradu.

(S. Mesari )

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. rujna 2013.

KOLEGIJ gradona elnika Murskog Središ a

Od 1. listopada va e krvi u Murskom Sred - Središ ani, kao i drugi gra ani koje lije nici pošalju na va enje krvi, od 1. listopa mo i obaviti u središ anskoj zdravstvenoj ambulanti, kao što su mogli godinama p zdravstvene službe u Me imurskoj županiji Za gra ane Murskog Središ a najzna ajnija vijest s Kolegija gradona elnika Dražena Srpaka je da je Grad Mursko Središ e dogovorio sa Županijskom bolnicom akovec da se od 1. listopada 2013. godine u Zdravstvenoj ambulanti u Murskom Središ u zapo inje uzimati krv osobama kojima to odredi lije nik. Krv e se vaditi ponedjeljkom, srijedom i petkom.

U tu svrhu Grad e urediti prostoriju u sklopu postoje e ambulante, te e Županijskoj bolnici akovec mjese no kao uslugu nadstandarda pla ati 2 tisu e kuna.

Ugovorom izme u Grada Mursko Središ e i Županijske bolnice akovec de inirat e se i ostale pojedinosti, kako bi va enje krvi u Murskom Središ u, što ljudima puno zna i, prolazilo bez problema te kako je to propisano i kako je to donedavno i bilo. Naime, godinama se u Murskom Središ u svakodnevno pacijentima uzimala krv i laboratorijski obra ivala ili slala u akovec, na zadovoljstvo svih korisnika. Pred izvjesno vrijeme, reorganizacijom zdravstvene službe, u Murskom Središ u je ukinuto va enje krvi, što je gra ane inilo nezadovoljnima, pa je taj problem došao i pred gradske vije nike i gradona elnika, koji je sada uspio stvari dovesti na mjesto.

Skrb o socijali i ure enje parkirališta Gradona elnik podržava popunjavanje sastava Soci-

OP INA SELNICA

jalnog vije a, za što traži podršku i razumijevanje župnog Caritasa, Crvenog križa, mjesnih odbora, umirovljenika i Centra za socijalnu skrb, od kojih o ekuje predlaganje svojih lanova u Socijalno vije e koje iz dana u dan ima sve više posla i obveza, kao i poziva i zahtjeva

siromašnijih gra ana. Kako je na sjednici Gradskog vije a gradona elniku postavljeno pitanje što kani poduzeti u vezi s ure enjem parkirališta “ispred željezare”, gradona elnik je Kolegij izvijestio kako je s vlasnikom poduze a “Proming” dogovorio skorašnje

asfaltiranje prostora ispred željezarije “Termoprom”.

Grad e uskoro zapo eti otklanjati kvarove na javnoj rasvjeti u ulici Vladimira Nazora, a zapo eli su i radovi na prokopavanju kanala za odvodnju oborinskih voda u ulici Kralja Zvonimira u Murskom Središ u. Ovog

trenutka Me imurske vode nadvisuju nasip na Gornjem potoku u Murskom Središ u. Gradona elnik poziva gra ane da najkasnije do 1. listopada odnesu zahtjev za obro nu otplatu dugovanja na ime komunalne naknade, jer nakon toga slijedi prisilna naplata. (S. Mesari )

VMO HLAPI INA

BUKOVEC

Mogu nost obro nog Kona no prodana Traže odgovornost pla anja duga onih koji zaga uju stara škola komunalne naknade naselje Žitelji op ine Selnica na ime komunalne naknade duguju 390 tisu a kuna, od ega 200 tisu a kuna pripada Hrvatskim vodama, a 190 tisu a kuna Op ini Selnica.

O potrebi pla anja komunalne naknade iz koje se su inancira javna rasvjeta, iš enje snijega u zimskim mjesecima, košnja trave na javnim površinama, iskop jaraka i održavanje putova žiteljima je na zborovima mještana go-

vorio op inski na elnik Ervin Vi evi .

Kako bi gra anima olakšao pla anje zaostalih dugovanja, na elnik Vi evi omogu uje im pla anja u obrocima ili ratama.

Dužnici trebaju najkasnije do 31. listopada ove godine do i u Op insku upravu i dogovoriti obro nu otplatu dugovanja, kako bi Op ina mogla što lakše i normalnije ure ivati i održavati komunalnu infrastrukturu. (sm)

Stara škola u Bukovcu kona no je prodana i uskoro se o ekuje njezina adaptacija. Školu izgra enu 1955. godine Me imurska je županija prodala poduzetnici iz akovca za 135.708 kuna, a poduzetnica e izgraditi svojevrsni dom za starije osobe u kojem e oni obavljati odre ene radove kroz koje e se relaksirati i me usobno interesno družiti.

Podsje amo, stara škola u Bukovcu je od 1970.

godine zapuštena jer je u njoj ukinuta podru na škola i od tada su je koristili bivša Mjesna zajednica, kasnije Mjesni odbor i jedan lovac, da bi zadnjih nekoliko godina bila potpuno zapuštena, devastirana i dospjela u derutno stanje. Prodaju, odnosno kupnju, kao i planove oko njezine funkcije Op ina Selnica i žitelji Bukovca radosno i zadovoljno podržavaju. (sm)

Vije e Mjesnog odbora Hlapi ina donijelo je odluku o ure enju nekoliko bankina u naselju koje su ili ošte ene ili su se zagubile u zemlji i travi uz kolnik. Prvo e se utvrditi i urediti bankine kod mjesne crkve Svete Ane, zatim kod vodovodne pumpne stanice te kod križanja ceste koja vodi prema romskom dijelu naselja i dalje prema Marofu.

Odbornici e se pobrinuti da jedina neasfaltirana ulica

u Hlapi ini, takozvani Uremovi , dobije dovoljno kvalitetnog šljunka kako bi se njezin loš izgled i katastrofalno stanje uredili za prometovanje.

VMO upu uje poziv komunalnom redaru Dragutinu Belšiju da se pozabavi neodgovornim gra anima koji bacanjem raznog sme a zaga uju okoliš i nagr uju izgled naselja, te da ih pozove na odgovornost i prema njima poduzme sankcije. (sm)

27. rujna 2013.

enje diš u ada ponovno e to rije reorganizacije

Produljen rok za otplatu duga Grad Mursko Središ e dužnicima komunalne naknade produžio je rok do kojeg mogu podnijeti zahtjeve za obro nu otplatu dugovanja. Tako umjesto do sadašnjeg nadnevka 30. rujna, novi rok za podnošenje zahtjeva je 15. listopada 2013. godine, nakon ega slijedi prisilna naplata i stup srama na Staru godinu. Dugovanja do 500

kuna mogu se otplatiti na 3 obroka, do 1.000 kuna na 6 obroka, do 1.500 kuna na 8 obroka, dok se za ve a dugovanja broj obroka dogovara s gradona elnikom. Iz komunalne naknade financiraju se izgradnja i održavanje komunalne in rastrukture, kamo spadaju i ontane koje se ovog trenutka postavljaju na groblju. (sm)

Gradona elnik Srpak boravio u Vukosavljevici Gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak boravio je u naselju Vukosavljevica u op ini Špiši Bukovica, na dodjeljivanju doma instva 20. estivala i 1. me unarodnog estivala sportske rekreacije, koje su elni ljudi Hrvatskog saveza sportske rekreacije dodijelili upravo Udruzi za

sportsku rekreaciju i naselju Vukosavljevica.

Ovom prigodom je gradona elnik Srpak nazo nima govorio o USR-u Mursko Središ e kao jednoj od najboljih udruga u Hrvatskoj, te je predstavio i zanimljivosti Grada Mursko Središ e. Srpak je doma em op inskom na elniku Zvonku Špoljari-

u zahvalio na pozivu na ovu sve anost, na kojoj je bio i Tomislav Toluši , viroviti ko - podravski župan, kojeg je Srpak pozvao da posjeti Me imursku županiju i Grad Mursko Središ e. Župan Toluši s velikom je radoš u primio poziv i obe ao skori dolazak u Me imurje. (sm)

Gradona elnik Srpak sa svojim doma inima i elnicima Hrvatskog saveza sportske rekreacije

TURISTI KA zajednica op ine Sveti Martin na Muri

Pove an broj dolazaka i no enja turista Na elnik op ine, ujedno i predsjednik Turisti ke zajednice, Franjo Makovec op inske je vije nike izvijestio da Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri, unato op oj krizi, doma i u Europi bilježi pozitivne rezultate u odnosu na prošlu godinu. Tako je do 1. srpnja ukupno ostvareno 36.845 no enja i 16.332

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dolaska gostiju u Spa@ sport Resort u Toplicama Sveti Martin, apartman “Ria Brezovec” i apartman “Lampaš Gradiš ak”.

SPA@sport Resort ljetos bilježi 16.026 dolazaka i 36.230 no enja, dok je lani bilo 13.684 dolazaka i 35.437 no enja. Apartmani “Ria” i “Lampaša” rade od ove godine, a Ria bilježi

123 dolaska i 268 no enja, dok su u Lampašu bila 173 dolaska i 347 no enja stranih i doma ih turista. Turisti ke djelatnike raduju podaci kako e za Martinje te za boži no - novogodišnje blagdane biti pove an broj gostiju i turista koji e se dulje zadržati na njihovom podru ju. (S. Mesari )

GRAD Mursko Središ e

Novo Vije e za prevenciju kriminaliteta Gradsko vije e Mursko Središ e osnovalo je novo Vije e za prevenciju kriminaliteta na podru ju Grada Mursko Središ e.

U Vije e za prevenciju imenovani su Dražen Srpak, gradona elnik, Miljenko Vrbanec, na elnik Policijske postaje Mursko Središ e, Ivica Maltari , kontakt policajac, Drago Belše, komunalni redar, Alenka Bili , predstavnica Centra za socijalnu skrb, Marija Trstenjak, ravnateljica OŠ Mursko Središ e, Milorad Mihanovi , predsjednik VMO-a Sitnice, te Stjepan Mesari i Zlatko Rihtarec, predstavnici medija.

Vije e je preventivno savjetodavno tijelo i sastaje se prema potrebi nekoliko puta godišnje, te kada za to postoji posebna potreba. (sm)

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio I

li “Ovu Vam zapovijed dajem, ljubite bližnjega svoga kao samoga sebe”, ili “Ljubi bližnjega svoga kao Boga svoga”. Ove zapovijedi Isus je dao svojim apostolima, a i spominju se na mnogo mjesta u Evan elju i Bibliji. Isus je u enicima rekao: “Idite po cijelom svijetu i ljude nau avajte ljubiti, jer nema ve e zapovijedi nego ljubiti, a najve a je ljubiti toliko da i život za njega daješ”. vega ovoga samo deklarativno ima kod pripadnika Isusove Crkve u romskom naselju Sitnice.

Naime, pripadnici ove Crkve propovijedaju Isusa, ljubav i istinu, a djela im nisu na tom putu. Oni svojim neistomišljenicima ne dozvoljavaju izgradnju kapelice ili križa u naselju i time krše najve u zapovijed: ljubiti bližnjega svoga. A im mu ne daješ da on bude slobodan u svojoj vjeri, ne ljubiš ga. astužuje me stanje me u žiteljima Sitnica, koji se poprijeko gledaju zbog najave izgradnje katoli kog obilježja koje žele pripadnici ve e, Katoli ke crkve i vjere u naselju. Zbog raznih pogleda na vjeru i Isusa Krista, koje jedni i drugi priznaju kao Istinu, Ljubav, Nadu i U anje, brat i sestra ne razgovaraju, sin ne gleda oca i majku, susjed izbjegava susjeda i svi su puni nervoze, poglavito Isusovi sljedbenici. akvu vjeru Isus nije i niti želi da netko na taj na in ispovijeda ili iskazuje ljubav i vjeru prema njemu. Meni je teško jer dobro poznajem jedne i druge i znam da jedni i drugi žele biti što bolji. Me utim, ovakvim na inom nekomunika-

S

R

T

PIŠE: STJEPAN MESARI cije stvari se ne e riješiti, a kako se jedna i druga strana poziva na Isusa, molim ih neka se do kraja drže njegovog nauka i u Sitnicama e biti bolje. bolje bi trebalo biti i vinogradarima jer sunce sije i bobice grož a grije, pak je mošt sla i, što zna i da e Martinje biti bajkovito. bradovah se i podatkom Carinarnice u Varaždinu, gdje kažu kako su zaprimili tisu u zahtjeva za trošarinu za kotlove za pe enje rakije. Bit e šljivovice, trešnjevice, vilijamovke, breskova e i drugih žestica. I samo da nam do Dana neovisnosti u Me imurje do e ministar Tihomir Jakovina i olakša tegobe ovog trenutka prezaposlenim vo arima od Robadja, preko Brezovca i Hlapi ine, do Peklenice, Donjeg Kraljevca, Hodošana i Gori ana.

A

O

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. rujna 2013.

BERBA jabuka dostiže vrhunac – ali nedefinirana cijena stvara sivu ekonomiju

Vo ari zazivaju ministra, jer su žrtve prekupaca i hladnja ara PIŠE: STJEPAN MESARI

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Posljednji trenutak za spremanje zimnice Završio je rujan i posljednji je trenutak za spremanje zimnice, a upravo je posljednje rujanske srijede na akove kom placu i sajmu bilo puno povr a i vo a za spremanje dobre, zdrave i ukusne zimnice. Osim što su proizvodi vrlo kvalitetni, i cijene su primjerene trenutku te gotovo svatko tko želi može kupiti željene artikle, svakako sve ono što mu je potrebno, a kod izbora prodava i su pomagali savjetima i dali se dogovoriti oko cijene. Kažu, tako e biti i dalje. Na svoje su došli kupci bijelog zelja na veliko, na vre e, jer ima ga iz Me imurja, Prekodravlja i Zagorja, koji nude i glavice crvenog kupusa.

Solidna je ponuda opreme za podrumarstvo, za po-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - krumpir 2 kn/kg - bijelo zelje 1,5 kn/kg - crveno zelje 3 kn/kg - pšenica 2 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - paprika 5 kn/kg - paradajz 6 kn/kg - kukuruz 1,80 kn/kg - patka 70 kn/kom - kokoš 40 kn/kom

ljodjelstvo, drva za ogrjev te stare krame, odje e i obu e za zimu.

Kod pe enjara veselo i živo, dobro jelo, dobra kapljica i dobre vibracije za sve generacije. (S. Mesari , Z. Vrzan)

PRAPOR AN

Me imurje tikvicama okin eno

- Ne o ekujemo da nam ministar donese nekakav veliki novac, nego da jasno odredi najnižu cijenu koju bi trebali svi poštivati, te da obe a kako e platiti subvenciju koja je predvi ena u projekciji državnog prora una. Ovakvo stanje reproducira sivu ekonomiju, a mi smo samo žrtve prekupaca i vlasnika hladnja a, kažu me imurski vo ari, kojima se u zahtjevima pridružuje i Zoran Vidovi , zamjenik me imurskog župana Lijepo vrijeme i povoljni uvjeti u tjednu miholjskog ljeta nagnali su me imurske vo are u berbu jabuka, koje su ove godine izuzetne kvalitete, vjerojatno najkvalitetnije i najbolje u posljednjih petnaestak godina.

Premda zadovoljni i kvalitetom i koli inom jabuka, vo ari nisu radosni jer unato tome pred njima je neizvjesnost ho e li, kada e i koliko novca dobiti za jabuke koje svakog trenutka mogu na probrane europske i svjetske police i stolove. U takvo stanje doveo ih je resorni ministar koji ljetos nije došao na Vo arski sajam u Donji Kraljevec i, kao što je to uvijek do sada bilo, ozna io najnižu otkupnu cijenu konzumne i industrijske jabuke.

Zamjenik župana apelira na ministra da se sufinancira otkup jabuke

Prvi su dani jeseni i ono je u malo Me imurje došlo u najljepšem sjaju, s mnogim darovima prirode. Jabuke, kruške i grož e ve su obilato osladile usta bera a. Ipak najljepšim bojama i oblicima dolaze nam razne tikvice, šefi, tikve i bun-

deve.Ljudi ih pak ne žele ostaviti me u liš em, kukuruzovinom i travom, ve ih pokupe i poslože ispred svojih ku a i ograda te tako krase naša sela, kao što je to u zemljama EU, kojoj sada i Hrvatska ponosno pripada. (sm)

- Možda je ministar Tihomir Jakovina imao razloge što je u vrijeme otvaranja sajma u Donjem Kraljevcu otišao na otvaranje riboprera iva kog pogona na more, ali to je suprotno dobroj praksi kada se na sajmu u Donjem Kraljevcu po nepisanom pravilo objavila otkupna cijena jabuke. Naši vo ari bili su s pravom razo arani i danas imamo situaciju kada nitko ne zna ili nema orijentacijsku cijenu na osnovu koje su vo ari sklapali ugovore s otkupljiva ima. Isto tako resorno Ministarstvo je sufinanciralo otkup jabuke, što je vo arima i te kako dobro došla pomo . Danas kad Vlada zagovara fiskalizaciju, mi imamo

Nikada kvalitetnije jabuke, ali i nikada ve a neizvjesnost po kojoj cijeni jabuke prodati i sigurno naplatiti

brojne prekupce i trgovce koji gotovo primoravaju vo are da im jabuku daju po cijeni koja je daleko od realne i siguran sam da ne poštuju propise koji su odre eni zakonom o fiskalnoj politici. Zbog svih ovih razloga iznova sam zamolio ministra Jakovinu da u cilju eliminiranja sivog tržišta i pomo i vo arima potakne hrvatsku Vlada da sufinancira otkup jabuke I. i II. klase i jabuka za industrijsku preradu roda 2013.

Uporište nalazim u IV. to ki Odluke o sufinanciranju troškova otkupa jabuke u Projekciji državnog prora una za 2013. godinu, gdje piše kako je Ministarstvo poljoprivrede dužno osigurati financijska sredstva za tu namjenu, kaže Zoran Vidovi , zamjenik me imurskog župana, zadužen za poljoprivredu.

Kiseli okus slatke jabuke Dok vo ari ubiru nikad ljepše i sla e plodove, s lica im ne silazi kiseli okus kako su zapostavljeni od resornog ministra i Ministarstva te kako e jabuku prodati ne po cijeni za koju oni smatraju da je realna, nego po onoj kakvu e odrediti prekupci i vlasnici hladnja a.

- Mi vo ari emo se nekako sna i, me utim, ostaje spoznaja kako nikoga, poglavito ministra poljoprivrede, za nas nije briga. Ne o ekujemo mi vo ari da ministar donese

novac, ali o ekivali smo da e do i u Donji Kraljevec da nas uje, da dogovorimo okvirnu cijenu oko koje onda možemo razgovarati s kupcima. Sada svatko od nas dogovara, bolje re eno, prihva a cijenu kakvu žele kupci, prekupci i vlasnici hladnja a. Premda je berba u tijeku, još uvijek nije kasno da ministar do e u Me imurje i razgovara s vo arima te predloži cijenu jabuke ne samo za nas Me imurce, nego za sve hrvatske vo are i da se založi za državno sufinanciranje otkupa. Pozivamo ga da do e i nama olakša položaj, ali i da državu spasi od sve ekonomije, jer ovo je bezvla e i nered na tržištu jabuka, naglašava Mladen Dobrani , tajnik Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a, koja okuplja stotinjak proizvo a a jabuka, koji posjeduju oko 600 hektara plantažnih nasada jabuke, i koji nemaju dovoljno hladnja a kako bi sada uskladištili jabuke i prodavali ih kada cijene budu više. Željko Pongrac iz Gori ana ubire najljepše plodove jabuka u svojem dvadesetogodišnjem bavljenjem vo arstvom, me utim, radost berbe uskra uje mu nedefinirana cijena jabuke te neispla ivanje subvencije od strane Vlade, odnosno resornog Ministarstva.

- Nismo mi Me imurci nesposobnjakovi i koji ne znaju ili ne mogu prodati svoje jabuke, ali nam je žao i podcijenjeni smo što ministar nije našao za shodno do i u Donji Kraljevec i, kao što je bila dobra praksa,

nazna iti, odnosno objaviti otkupnu cijenu jabuke. Sna i emo se mi, ali nije lijepo ni dobro što smo ostavljeni da se razli ito snalazimo i da mnogi od nas svoju vrhunsku jabuku prodaju u bescjenje jer su prisiljeni i jer nemaju nikakvu, makar i simboli no od države odre enu, cijenu jabuke. Još nije kasno da ministar Jakovina do e u Me imurje i za sat - dva s nama dogovori okvirnu cijenu za kilogram jabuke, da osigura isplatu subvencija i svima nama koliko - toliko olakša situaciju, govori nam u svom lijepom i rodnom vo njaku Pongrac, koji se ne boji za plasman svojih jabuka, ali je nezadovoljan što e me imurska slatka jabuka najmanje zasladiti njih i krajnjeg potroša a, a vrhnje e, kao i uvijek kada nema tržišnog reda, pokupiti oni koji najmanje ulažu u proizvod, u ovom primjeru jabuke. hladnja ari, kupci i prekupci na veliko jabuku pla aju od 1,60 do 2,30 kuna za kilogram, a vo ari tvrde kako je realna cijena izme u 2,60 i 3, 50 kuna za kilogram, ovisno o sorti, kvaliteti i koli ini prodane jabuke.

- Još jednom pozivam ministra da omogu i isplatu subvencije za ovogodišnji urod jabuka, naglašava Zoran Vidovi , zamjenik me imurskog župana

27. rujna 2013.

VAŠ VRT Jesen stiže Dunjo moja?

Živice V Mješovit a cvatu a i bjelogori na živica za vrlo osun ane i suhe položaje Mjesto na (jakom) suncu nije baš za svaku biljku. Tko živi u suhim i toplim podru jima (vinogradski položaji, južne padine, mediteran), trebao bi pri sadnji živice imati na umu njenu kasniju potrebu za vodom. Posebno su nezahtjevne vrste koje dobro podnose sunce primjerice kariopteris (Caryopteris sp.), rujevina (Cotinus coggyria ‘Royal Purple’), vu ji trn (Hippophae rhamnoides) i proljetni tamariks (Tamarix parviflora ili tetrandra).

Te biljke treba dodatno zalijevati samo prvih godina u ekstremno vru im vremenskim uvjetima. Kad se jednom dobro ukorijene, poslije bez problema izdržavaju pra-

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ve pasje vru ine bez dodatnog ja eg zalijevanja.

Mješovita cvatu a živica koja prati godišnja doba Živica etiri godišnja doba s cvatu im grmovima šalje mnogobrojne cvjetne pozdrave preko ograde vrta. Bijelo prošaran sibirski bijeli dren (Cornus alba ‘Sibirica Variegata’) sa svojim je bjelkasto prošaranim liš em i plodovima prisutan cijelog ljeta. Jesenske jarkocrvene boje spektakularne su u niske krilaste kurike (Euonymus alatus ‘Compactus’). Krumpirova ruža (Rosa rugosa) i grmolika ruža ( Rosa sp.) cvatu od svibnja do

listopada i završavaju godinu prepune raskošnog šipka. Ta varijanta živice spaja ugodno s korisnim, jer osim što pruža gustu zaštitu od pogleda s ulice, istodobno donosi i dekorativno liš e, raskošne plodove i napadno bogat cvat. Preduvjet za svu tu raskoš svakako je osun an položaj.

Divlja živica od doma ih drvenastih biljaka Ovaj oblik živice koji podupire ideje o prirodnoj životnoj zajednici piše se svakako u Vašu zelenu knjižicu dobrih djela. Takva je živica prikladna za mjesta na kojima zemljište grani i

izravno s livadom i šumom i gdje prirodni prijelaz ima smisla. U slobodnoj se prirodi najvažnijim vrstama za živice smatraju drijen (Cornus mas), trnina (Prunus spinosa) i šipak/ pasja ruža (Rosa canina). Tim se vrstama može oblikovati vrt i u pripitomljenu prirodnom prostoru jer ih se može „srezati do korijena“, to zna i da podnose – ako je potrebno – radikalno prikra ivanje i na visinu od 20 cm. Grmovi e ponovno potjerati nove mladice.

Divlja živica može ljubiteljima vrtova pružiti mnogo toga: živice od doma ih drvenastih biljaka ispunjavaju mnoge zadatke koji pridonose o uvanje i osiguranju raznolikosti vrsta, a i brojne životinje ovise o njima.

Osim toga, živice izjedna avaju vremenske ekstreme i osiguravaju mnogim pticama i drugim životinjama skrovita mjesta za legla i gnijezda. Plodovi živica pticama znatno olakšavaju potragu za hranom.

Pozdravi iz Vrtnog centra IVA!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC Uzro nik bolesti je bakterija po imenu Erysipelothrix rhusiopathiae, koja se i ina e nalazi u organizmu zdravih svinja i to u tonzilama i u jednom dijelu crijeva, a da bi bolest nastala mora pasti op a otpornost organizma.

Za to su potrebi tzv. pogodovni imbenici kao što su velike vru ine, nagle temperaturne promjene, nagle promjene tlaka zraka, svaka promjena hrane, dolazak na novo gospodarstvo, stres tijekom transporta itd.

Iako vrbanac ubrajamo u zarazne bolesti, ne radi se o kontagioznoj zarazi, što zna i da ukoliko oboli jedna svinja u uzgoju, ostale svinje mogu i ne moraju oboljeti.

Vrbanac je jedna od najpoznatijih zaraznih bolesti i gotovo da nema dvorišta u kojem se hrane svinje gdje barem jednom nije neka svinja oboljela od ove bolesti.

Za ovu bolest je karakteristi no da nastupa naglo, što zna i da je životinja normalno jela ujutro, a uve er ve odbija hranu.

Ubrzo se na površini kože pojave ožarice (u narodu zvane fleke), koje su

Vrbanac svinja crveno ljubi aste boje, nepravilnog kvadrati astog ili romboidnog oblika. Ako takve ožarice pipamo prstima osjeti se da su one za 1-2 mm uzdignute od okolnog tkiva.

Svinja postaje apati -

na, leži ili se zakapa u stelju nama apetit. Tjelesna temperatura je uvijek znatno povišena. U novije vrijeme se kao rezultat prilagodbe uzro nika javlja i tzv. bijeli vrbanac, kojeg karakterizira klini ka slika bez pojave ožarica. Ukoliko se vrbanac

ne lije i, svinja može uginuti za nekoliko dana, a ukoliko ne do e do uginu a, bolest prelazi u tzv. kroni ni tijek kojeg karakteriziraju teške upale zglobova, zatim odu-

miranje i otpadanje pojedinih dijelova kože ili zatajenje srca zbog ošte enja sr anih zalistaka.

Svinje se mogu zaštititi cijepljenjem. Preporuka je da se svinje cijepe 2-3 tjedna nakon dolaska na novo gospodarstvo, naravno pod uvjetom da svinja nije cije-

pljena na gospodarstvu na kojem je kupljena. Cijepljenje tijekom nekoliko mjeseci pruža vrlo dobru zaštitu od izbijanja bolesti. Prijašnjih godina cijepljenje svinja protiv vrbanca provodilo se u sklopu obaveznog cijepljenja svinja protiv svinjske kuge. Pošto se obavezno cijepljenje protiv svinjske kuge od 2005. godine više ne provodi u našim krajevima nestala je i navika cijepljenja svinja protiv vrbanca.

Ekonomski gledano uvijek je bolje svinju cijepiti protiv vrbanca nego platiti lije enje.

Veoma je važno naglasiti da se svinja oboljela od vrbanca ne smije klati, jer prilikom klanja i obrade uzro nik u velikim koli inama kontaminira okolinu, a ljudi u dodiru s krvlju i mesom tako er mogu oboljeti.

Sandro Korent dr.med. vet

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASTROPATROLA Me imurskih novina - 2. sezona

27. rujna 2013.

Pod pokroviteljstvom:

GASTROPATROLA - restoran “MARTIN” u Nedeliš u

272 Dobro jelo i vino, ali smo se malo i na ekali boda Tradicija, dobra hrana, dobro vino i ugodan ambijent na strani su restorana “Martin” u Nedeliš u i stoga smo radosno krenuli u Gastropatrolu, muški dio ekipe to no se opredijelivši za suhomesnate delicije, a Vesna za nešto slasno - vegetarijansko.

Veselo smo ušli u restoranski dio dosta prostranog lokala, isto tako sami smo se smjestili jer nikoga od osoblja nije bilo na ulazu u lokal, kao ni u prostoriji gdje se poslužuje hrana.

I ve na samom po etku po elo je kopniti naše o ekivanje, jer konobara nije i nije bilo, tako da je prošlo desetak minuta u našem iš ekivanju ho e li ili ne e netko do i. Istovremeno s nama u restoran je došla jedna obitelj koja je proživljavala našu sudbinu - ekanja posluge.

Dok smo ekali njegovu visost konobara, razgledali smo prostorije, no prije nego smo to uspjeli obaviti, na stolu smo zamijetili vaze sa suhim cvije em, što nas je strašno ražalostilo i umanjilo ocjenu našeg dojma.

Nakon petnaestak minuta kona no je do nas došetao kono-

OCJENE: OD 1 DO 10 BODOVA (3 osobe u Gastropatroli) Osoblje – propisna radna odje a i obu a Radni prostor ( ist, uredan, osvijetljen, prozra an) Sanitarni vor Preporuka konobara (uz jelovnik) Posluživanje jela – stru nost Diskretnost Ljubaznost Vrijeme od narudžbe do posluživanja Izgled jela Okus jela Jelovnik – zastupljenost regionalne i nacionalne kuhinje Vinska karta – zastupljenost me imurskih vina Izbor vina u Vinskoj kar od suhih do slatkih UKUPNO BODOVA

crnog, kojeg je popila naša vegetarijanka.

S kvalitetnijom poslugom lokal može biti vrhunski

tu - dvije s pitanjem što emo popiti.

Obilna i ukusna plata, lazanje u premaloj tepsiji

Konobar nam je donio vino i potom otišao, a mi smo ekali i ekali i ekali i, da nismo trebali obaviti posao – Gastropatrolu, sigurno bismo otišli. t, is

Izmjerili smo lo, Ukusno je a an ni manje ni više rozr uredan i p rostor nego etrdeset p jednu minutu od našeg dolaska do trenutka kad je konobar ispred nas stavio obilPredugo ekanje nu i ukusnu plai suho cvije e u tu. ekaju i tako vazama dugo, i dobro smo ogladnjeli, no koli ina je bila tolika da je bar, koji je na našu primjed- nakon što smo sve iskušali bu kako smo pomislili da zavidna koli ina ostala na nitko ne radi odgovorio plati.

Meso z tiblice, sir i drukako ima na terasi puno gostiju i kako on sve ne stigne. ge ukusne doma e delicije Nije se konobar uop e ispri- lijepo su bile posložene na ao nama, kao ni obitelji za platu, uz ukusno pecivo i stolom pokraj nas, nego je povr e.

Lazanje su bile prava vesvisoka pokupio narudžbu i otišao, vrativši se za minu- getarijanska slastica, vru e

i ukusne. No, bile su poslužene u posudi u kojoj su se pekle i zbog vrelosti bilo ih je teško slasno konzumirati. Uz tepsijicu u kojoj su se pekle, na stol je trebalo staviti plitki tanjur na kojem bi se one lagano rashladile i

u j o š ve u slast pojele, kažu stru njaci za posluživanje u našoj Patroli.

Stolno vino koje je konobar ozna io kao vino ku e bilo je kvalitetno, rashla eno i vrlo ukusno, kao i aša

Vinska karta puna me imurskih vina Lakše bismo nabrojili kojih me imurskih vina nema nego ima u bogatoj Vinskoj karti. Vina Tomši , Cmre njak, Štampar, Kossi, Kerman, Novak, Židov, Lebar, Kocijan, Nemec i druga nalaze se u ponudi kao buteljirana i flaširana,

a mogu se dobiti na aše.

Solidna je ponuda buteljiranih vina s istoka, juga i zapada Hrvatske, te stranih, poglavito crnih vina.

Za sva iji ukus i džep, što je dobro i pohvalno. Na kvalitetnijem papiru bila bi itljivija.

POKROVITELJJ GASTROPATROLE

Na kraju našeg boravka u Martinu zajedni ki smo ustvrdili kako bi lokal uz malo kvalitetniju poslugu mogao biti vrhunski. Vlasnik najbolje zna je li jedan konobar dovoljan ili ne za ovako veliki lokal, mi znamo da smo strahovito dugo ekali na jelo i da nismo otprije lijepo mislili o Martinu zasigurno ne bismo dolazili i ovako dugo ekali.

Vlasnik bi trebao razmisliti i o odje i konobara, jer ona je suviše zastarjela i ne pristaje ovako uglednom restoranu.

Jelovnik bi trebao biti pravilnije ispisan, a Vinska karta jedna je od solidnijih u Me imurju, s velikim izborom vina, ali na neadekvatnom papiru.

Ukratko, restoran “Martin” u Nedeliš u je lijepo ure en i ukusno namješten i šteta je što posluživanje ne prati ponudu i ambijent. Uz bolju poslugu Martin bi zasigurno bio u redu vrhunskih me imurskih i hrvatskih restorana. Jer posjeduje nekoliko ukusno namještenih manjih i intimnijih prostorija za konzumiranje jela i pi a te prostranu terasu.

18 27 24 18 18 18 21 15 24 24 22 21 22 272

Gastropatrola Glavni cilj ovog projekta je da ponajbolji me imurski gastrostru njaci daju ocjenu i nezavisno mišljenje o tome što su “zatekli“ u posje enom restoranu. Me u m, to je samo jedan od više ciljeva ovog projekta.

Ima ih puno više, od ukazivanja da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posje enim restoranima, da se potakne njihova me usobna kompe vnost u težnji prema što ve oj izvrsnos itd. Najvažniji pak je cilj da se u danima, mjesecima i godinama koje slijede u Me imurju profilira zbog zadovoljstva gastrodoživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra k nama dolaze gos i turis ne samo zbog isto turis kog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan dulje.

Projekt je napravljen u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili stru njacima Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi , stru ni u itelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugos teljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, profesor koji je osposobio sto ne konobara i ugos teljskih djelatnika te osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi , ugledna profesorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari , novinar Me imurskih novina, koji dvadesetak godina pra zbivanja u ugos teljstvu i turizmu, a po mnogima spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, pa ak kao i kultnom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji, a u ovom projektu bio je moderator.

Tako er se nadamo da e drugi restorani, vo eni ovim primjerom, pokušati još više poradi na izvrsnos , te da e se još više pokrenu me imurska gastronomska scena.

27. rujna 2013.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSJETILI SMO HERCEGOVINU u sklopu županijskog izaslanstva

Hercegovina: zemlja tvrde vjere, toplih i vrijednih ljudi PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Izaslanstvo Me imurske županije, Grada akovca te me imurski novinari posjetili su tijekom vikenda Hercegovinu: op ine Ljubuški, Me ugorje, Mostar, apljinu i itluk. Doma in im je bio generalni konzul, nje. e. Velimir Pleša, akov anec je koji od samog dolaska na mjesto generalnog konzula u Mostaru radio na povezivanju Me imurja i Hercegovine. Svugdje kamo smo došli bili smo lijepo ugoš eni i primani. Bili smo gosti ljubuškog na elnika Nevenka Barbari a, dr. Smiljana Vidi a, na elnika apljine, i Ive Jerki a, na elnika itluka.

Generalni konzulat u Mostaru je najve i konzulat od svih izvan Hrvatske, jer je na prostoru Bosne i Hercegovine smješteno najviše Hrvata izvan Hrvatske. Teško je precizno re i koliko Hrvata živi na prostoru Bosne i Hercegovine, jer u ovoj zemlji popisa stanovništva nije bilo od 1991. godine.

Popis stanovništva u BiH otpo et e u listopadu ove godine.

BiH je zemlja puna speci i nosti, pa je i sam popis stanovništva u ovoj zemlji prije svega politi ko pitanje jer e pokazati nacionalni sastav i demografsku sliku zemlje prvi put nakon strašnog rata u Bosni i Hercegovini. Popis stanovništva trajat e od 1. do 15. listopada i jako je važno da se tom popisu odazovu Hrvati koji su, premda konstitutivni, broj ano najmanji. No, ne samo u ratu, ve i nakon rata velik broj njih je iselio. Hrvati su, na žalost, napustili silom prilika Bosanku Posavinu i srednju Bosnu. Najvitalniji su još u Hercegovini. zbog ega je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku da ne nestane Hrvata s ovog podru ja ni da zbog svog broj anog odnosa prema druga dva naroda Srbima i Bošnjacima iz konstitutivnog ne postanu marginalizirani narod.

Za svakoga tko prvi put dolazi u Hercegovinu veliko iznena enje je i krajolik, jer unato krševitu tlu ona je zelena puna mediteranske vegetacije i time ruši predodžbu Hercegovine kao zemlje krša. Ovdje se iznad ogromnih zelenih prostranstva pruža plavi horizont. Hercegovci su izuzetno poduzetni i marljivi i na svakom koraku u ve im mjestima nalaze se novi pogoni kakvih bi i nama trebalo više.

Župan Matija Posavec na brdu Križevac u društvu Nevenke Šardi, Sanje Pleša i Jasne Toplek Dobrani za vrijeme križnog puta Me imursko izaslanstvo s doma inima u apljini ispred spomenika kralju Tomislavu

Župan Posavec veliki je štovatelj Gospe iz Me ugorja Matija Posavec, me imurski župan, veliki je štovatelj Gospe iz Me ugorja. Prvi put je u Me ugorje došao kao osamnaestogodišnjak, vra aju i se sa Splitskog festivala, vo en znatiželjom, ali mu se nakon to-

ga svake godine vra a iznova, privatno jedanput, a ponekad, kao ovaj put zbog službenih ili drugih prigoda, i više puta godišnje. Nakon izbora ove godine za dva dana pohitao je zahvaliti Gospi iz Me ugorja.

Vjera ima poseban zna aj

na njemu studira šesnaest tisu a studenata. U isto nom Mostaru je sveu ilište “ emal Bjedi ”, na kojem studira etiri tisu e studenata U zapadnom Mostaru je, zahvaljuju i pomo i hrvatske Vlade, sagra ena i suvremena bolnica, na koju su jako ponosni.

U Mostaru su još vidljivi tragovi rata, naro ito uz rub bulevara koji dijeli grad na dva dijela. Mi smo posjetili obnovljenu crkvu Sv. Petra i Pavla, koja je u ratu bila potpuno razrušena i spaljena u pomo napalm bombi.

Dr. Iko Skoko, koji vodi tamošnju franjeva ku provinciju i župu, kazao nam je da je unato tome sagra ena nova crkava koja iznutra još nije dovršena. Ako je spaljena crkva, vjera nije uništena, nego je još ja a, njihova crkva na svim misama je prepuna. No, zanimljivo, premda je izvana obnovljena prema prijašnjem izgledu, ovaj put u potpunosti je izgra ena od betona upravo zbog toga, jer su je u ratu palili napalm bombama. Ispod crkve još u vrijeme rata izgra ena je kripta kako bi se vjernici i u to vrijeme mogli okupljati na misama u sigurnosti ispod zemlje.

Posjetili smo i veliku samostansku knjižnicu.

Me ugorje je posebna pri a i fenomen. Ovdje je ukazanje Gospe koja svijetu i danas nakon više od trideset godina preko vidjelica šalje poruke mira i ljubavi i poziva na obra enje i na ljubav me u ljudima. Vatikan još me ugorska ukazanja nije službeno priznao, ali poznato je da Crkva nikad ne žuri i da je pokrenut proces priznanja.

Me ugorje kao fenomen privla i i one koji ne vjeruju. Godišnje ga posjeti milijun hodo asnika iz svih, pa i najzabitijih, dijelova svijeta, broj hodo asni-

Vjera za Hercegovce ima poseban zna aj u njihovu životu, veoma je izražena, ona je dio njihova identiteta. Hercegovci su izuzetno vezani uz franjevce, koji su uz njih 400 godina. Živjeli su uz narod dijele i njihove brige i brižno uvaju i uz vjeru i nacionalni identitet. Nakon Drugoga svjetskog rata pogubljeno je ak 65 franjevaca, a mnogi drugi završili su u kazamatima bivše Jugoslavije kao politi ki zatvorenici.

U Mostaru, koji smo posjetili drugi dan boravka, u Hercegovini vidjeli smo kako živi podijeljeni grad. Zadani dio je hrvatski, a isto ni muslimanski. Dijeli ih bulevar kao nevidljiva crta razdvajanja. Muslimani i Hrvati najprije su bili saveznici u ratu protiv JNA, a potom su se zavadili me u sobom, zbog ega je došlo do krvavih me usobnih sukoba.

Pravog suživota i pomirenja nema ni danas. Tako da žive jedni pored drugih, a ne jedni s drugima. Tako sve institucije imaju duplo, dvije bolnice i dva sveu ilišta. Mostarsko sveu ilište je u zapadnom hrvatskom dijelu,

Pogled s brda Križevac: Hercegovina - krševita, ali zelena

ka prate po broju onih koji se pri este, odnosno broju hostija.

Me ugorje na prvi pogled može izgledati kao mjesto koje se dobro okoristilo ukazanjem. Širi se nevjerojatnom brzinom, jer obiteljski pansioni i privatni hoteli ni u neprestano jedan do drugoga u urbanisti kom kaosu.

No, to možemo gledati i iz drugog kuta: zašto Bog ne bi ovim ljudima tvrde vjere dao priliku da na ovom krševitom tlu i na ovaj na in dobiju priliku za svoj opstanak i egzistenciju.

Za svog boravka u Me ugorju mi smo ipak iskusili i onu dublju duhovnu stranu Me ugorja.

Na tom putu imali smo savršenog vodi a, suprugu generalnog konzula, Sanju Pleša, koja nam je ispri ala mnogo pri a o progonu vidjelica o ukazanjima i Gospinim porukama. One koji su željeli povela je na križni put na krševito brdo Križevac, na ijem vrhu se nalazi veliki križ podignut 1933. godine, u ijim se temeljima nalazi kao relikvija dio Kristova križa. Za pohod do vrha na ovo brdo od postaje do postaje križnog puta i silazak potrebno je oko tri sata po izrazito krševitu tlu. No, vo eni vjerom na to brdo penju se i stari i mladi i hromi i bolesni i slijepi pa i bosi, kao što to ini gospo a Pleša. Malo udo, ako se to smije tako re i, doživjeli smo i mi koji smo se penjali na brdo, jer nakon tri sata penjanja po kamenitu i neravnu terenu i toplom danu

Predstavnice Me imurskih novina Božena Malekoci - Oleti i Nevenka Šardi u dvorištu hrvatskog konzulata u Mostaru u društvu generalnog konzula Velimira Pleše i supruge Sanje

niti smo se oznojili, niti umorili, nego smo sišli s njega duhovno okrijepljeni i puni snage.

U Me ugorju u vlasništvu franjeva kog provincijala nalazi se i suvremena radiopostaja “Radio Marija”, opremljena najsuvremenijim ure ajima, koja program šalje u svijet na devet jezika.

Dan nakon povratka iz Hercegovine sve medije je preplavila vijest da u ku i vidjelice Vicke koja živi u selu pokraj Me ugorja svijetli Gospin kip koji obilazi mnoštvo vjernika.

li priliku kušati jegulju na žaru i u brudetu od jegulja i žaba. Nešto posebno, vrlo ukusno i delikatno za injeno. U hercegova kom kraju koji smo posjetili pije se blatina (crno vino) i žilavka (bijelo vino).

Razlika izme u njihovih i naših vina je u tome što naša imaju mekši okus od hercegova kih, pa i zbog podneblja i tla na kojem raste vinova loza.

Daleko od stereotipa Hercegovina je udesna i poticajna na mnoštvo na ina,

Park na kraju zapadnog Mostara, koji je bulevarom odijeljen od isto noga muslimanskog dijela grada

Poduzetni ka sposobnost i izvrsna gastronomija Hercegovina je nekada bila poznata po proizvodnji duhana, me utim, to se promijenilo. Globalizacija je i ovdje u inila svoje, duhan koji je othranio generacije obitelji više nije unosan posao, pa su se Hercegovci okrenuli drugim kulturama: ranom vo u i povr u i vinogradarstvu, a u novije vrijeme i vo nim vrstama – primjerice, šipku (naru). Hercegovina ima mediteransku klimu tako da se Mediteran osje a i u gastronomiji. Jela koja smo tamo kušali su izvrsna. Ono što proizvode na svojim poljima završava u doma im restoranima i hotelima. Obavezni sastojak njihovih predjela jesu pršut, sir, a uz to serviraju izvrsne uštipke koji su okusom, oblikom, ali i na inom pripreme sli ni našem langošu, samo upola manji i po na inu pripreme malo podsje aju na pala inku. Nakon posjeta apljini posjetili smo i jezero i prirodni rezervat Hutovo Blato i u tamošnjem izletištu ima-

svojom toplinom i poduzetnoš u osvaja. Posebnu pri u zavrje uje njihovo etnoselo u kojem su iz svoje tradicije na ina života napravili vrhunsku turisti ku ponudu. Od tradicionalnih materijala sagradili su turisti ko selo u kojem možete uživati u tradiciji, ali uživaju i blagodati suvremenog života.

U malom etnoselu nalazi se velika svadbena sala za prijam od 300 do 600 gostiju, crkva i am iteatar za koncerte i manifestacije, ku ice s tradicionalnim zanatima i prikazom nekadašnjeg života. Objekti sa svim doma im životinjama i jezerce i potok, sve što je selo nekada imalo, uklju uju i i seoske ku ice za stanovanje sagra ene od tradicionalnih materijala, ali uz ugra eni suvremeni komfor. Na primjeru Herceg etnosela najbolje je vidljivo kako se uz malo dosjetljivosti i stru nog rada spajanjem tradicije i suvremenosti može izvu i maksimum. I to je zapravo pri a o Hercegovcima daleko od stereotipa koji se širio o njima.

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUTOPIS iz Ma arske

Župljani župe Draškovec pohodili gradi Sumeg PIŠE: Danijela S. Lengeli

PREMINUO pre asni Josip Horvat

Dugogodišnji vratišine ki župnik izgubio bitku s boleš u U 76. godini života u Specijalnoj bolnici u Novom Marofu preminuo je umirovljeni sve enik Varaždinske biskupije, pre asni Josip Horvat, kanonik - lektor Zbornog kaptola azmansko - varaždinskog Svetog Duha.

Pre asni Horvat bio je 27 godina župnik u Vratišincu i dulje vrijeme dekan Gornjome imurskog dekanata, a posljednjih godina, od umirovljenja zbog zdravstvenih razloga, živio je u Sve eni kom domu u Varaždinu.

Sprovod pre asnog Josipa Horvata bio je u etvrtak na groblju u Nedeliš u, a sprovodne obrede vodio je monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup. Od pokojnika, prijatelja, kolege i sumještanina oprostili su se brojni sve enici, redovnici, redovnice, vjernici župa u kojima je pre asni Horvat službovao, kao i žitelji Nedeliš a.

Pre asni Josip Horvat ro en je 24. travnja 1938. godine u Nedeliš u, za sve enika je zare en 1964. godine, a sve eni ku službu, osim u Vratišincu, obnašao je u Zdenkovcu i a incima. (sm)

Prošlu nedjelju vjernici iz Draškovca, Donjeg Kraljevca te nekolicina iz Gori ana, predvo eni župnikom župe Draškovec Matijom Voni em te prevoditeljicom Etelkom Nemeth, posjetili su grad Sumeg u županiji Veszprem u susjednoj Republici Ma arskoj.

Drugu godinu za redom organizirano je ovo malo hodo aš e na proštenje u crkvu Majke Božje Žalosne u Sumeg ili Šimeg – grad koji je s Draškovcom povezan s osobom Jurjem plemenitim Osterhuberom, upraviteljem Me imurja, gospodarom Draškovca, plemi kim sucem i upraviteljem Althanova dvora u akovcu iz 18. st. Juraj Osterhuber oženio se s Annom r. Tarayi iz Sumega, živjeli su u kuriji u Draškovcu, a pokopani su u kripti župne crkve u Šimegu.

U crkvi Žalosne Gospe obišlo se oko oltara, gdje se može vidjeti niz kamenih plo ica sa zahvalama vjernika Majci Božjoj Žalosnoj. Prije mnogo godina ta crkva je izgorjela, a ostao je samo kip Majke Božje s mrtvim Isusom u krilu. Tu su se dogodila i neka uda ozdravljenja, npr. jedna Austrijanka izlije ila je nogu mole i se pred tim kipom.

Evidentirano je preko 200 udesnih ozdravljenja.

27. rujna 2013. vjerno do aravaju povijest ovog podru ja kroz stolje a.

U nekolikominutnom posjetu imanju Nyirlaki izvana se obišao dvorac obitelji Osterhuber, gdje je danas smješten dom za starije i nemo ne osobe, a oko dvorca je prekrasni perivoj koji vodi do željezni ke stanice kojom su Osterhuberi vlakom iz Me imurja - D. Kraljevca dolazili na svoje imanje.

Nezaobilazni gradi , ujedno i posljednja postaja ovog putovanja, bio je Keszthely – grad grofova Feštiti a. Obišli smo jedan od najljepših ma arskih dvoraca, koji je izgra en davne 1745. i odiše ljepotom, veli inom, skladom, s divno ure enim okolišem prepunim cvije a, grmlja i fontana.

Kako je dogovoreno, suradnja s gradom Sumegom nastavlja se i dalje, a vjernici ispunjeni duhovnoš u, jednim lijepim druženjem te kulturnim, povijesnim i prirodnim ljepotama naših susjeda kre u s novom pozitivnom energijom u idu i radni tjedan.

Draškov ani i na misi na ma arskom jeziku Vjernici župe Draškovec prisustvovali su misi na ma arskom jeziku na kojoj se okupio veliki broj ma arskog naroda, koji zadivljuju svojom velikom vjerom i pobožnoš u. Nakon sve ane mise procesijom se prošlo gradom Šimegom, a potom se dogradona elnik Sumega Ferenc Kulcsar pridružio vjernicima župe Draškovec te ih po astio ru kom u restoranu smještenom podno povijesne, fascinantne utvrde iz 13. st.

Naravno da je put vjernike odveo do samog vrha utvrde, za koju se vjeruje da ju je sagradio Bela IV., te koja je hrabro odolijevala svim napadima Turaka. Prošlo se zidinama, prostorijama utvrde koje

IVANOVEC

Kle anje i sve ana procesija u župi Bl. Alojzija Stepinca

ŠTRIGOVA

Oženili se Petar i Andreja, mladi vinarski par Rekli bismo i to se dogodilo jer se moralo dogoditi.

Nakon što su “hodali” nekoliko godina, pred ovogodišnju berbu grož a oženili su se Petar Kocijan iz Štrigove i Andreja Markuši iz Gori ana.

Rije je o dvoje mladih vrsnih vinogradara i vinara koji su svoju ljubav okrunili vjen anjem u štri-

govskoj župnoj crkvi, a svatove i prijatelje pogostili u Hotelu “Golfer” u Tolicama Sveti Martin.

Mladim supružnicima želimo da im brak bude dobar kao što su vina koja s ljubavlju, marom i znanjem proizvode te da imaju djece koliko grozd traminca ima bobica.

(S. Mesari )

Župno kle anje u Ivanovcu proslavljeno je kada se po kalendaru Katoli ke crkve drži spomen mu eništva Ivana Krstitelja. Taj dan zabilježen je još kao glavosjek Ivana Krstitelja. Župno kle anje zapo elo je u devet sati prijepodne, kada je izložen Presveti oltarski sakrament. Ve je tradicionalno da u svoju župu vjernici iz Štefanca do u u sve anoj procesiji u deset sati, s križem na elu procesije.

Križ je oki en cvije em ili, kako bi to naše bake rekle, “velikom partom od beloga cvjetja“. Marijin kip tako er se sve ano nosi u toj procesiji svake godine. Muškarci i žene odjeveni su u bijele košulje, kako se to u tradiciji procesija od davnine uvalo i sa uvalo, a djeca u rukama nose cvije e. Limena glazba koju vodi Josip Kranj ec zvukovima svetih pjesama zvala je župljane na sve anost klanjanja u crkvu. Jedan sat molitve i kle anja redovito imaju vjernici Štefanca. Molitve pred Presvetim zauzimaju posebno mjesto i vjernici iz Štefanca donesu dobro pripremljene i odabrane molitve za tu osobitu vjerni ku pobožnost. Ostale sate moli se pojedina no u duhu klanjanja, kle anja, molitava i zahvale za ovaj Isusov sakrament.

Nebeski zaštitnik bl. Alojzije Stepinac, koji je toliko uvao i širio javno iskazivanje vjere u hodo aš ima i vjerni kim procesijama, zasigurno je radostan sa svojim narodom molio i pjevao.

Sve ana misa slavljena je uz prisustvo više sve enika iz susjednih župa u 11 sati. Misno slavlje predvodio je i propovijedao vl . Siniša Preiner, prošlogodišnji mladomisnik iz župe Ivanovec. Poslije svete mise oživio je i župni dvor s odraslima i djecom te je prire en domjenak uz jelo i pi e. Narod je sjeo na klupe i u razgovoru potvrdio povezanost i privrženost Bogu i Katoli koj vjeri. Blago sunce obasjavalo je radost naroda u

crkvi i izvan nje. Procesija iz Štefanca sve ano je ispra ena, a glavni u angažiranju i trudu procesije dugim ulicama župe jesu stari odbornici iz Štefanca Ivan Kranj ec i uro Jan ec.

Procesija je znak trajnog hodo aš a pojedinca i zajednice na putu vjere k tajnama Kraljevstva Božjega, koje nam je sam Isus Krist zagarantirao svojim križem i slavnim uskrsnu em.

Mnoge su molitve izmoljene i pobožni je narod dugo kle ao pred najve im otajstvom naše vjere - Presvetim sakramentom u župnoj crkvi u Ivanovcu. Završni blagoslov u 16 sati podijelio je župnik, vl . Danijel Bistrovi . (mn)

27. rujna 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UDRUGA “ZORA” Tribina “Mladi: važnost odgoja za rodnu ravnopravnost “

Žene i dalje “drže sva etiri kuta ku e” Ure ivanje okoliša Stare hiže

U FRKANOVCU aktivnost povodom kampanje “Hrvatska volontira!”

Me imurci volontiraju i ure ivali okoliš Stare hiže Tribina “Mladi: važnost odgoja za rodnu ravnopravnost” održana je u sklopu inicijative mladih “Ispeglajmo neravnopravnost”

Ususret Nacionalnom danu borbe protiv nasilja u obitelji održana je protekli petak tribina “Mladi: važnost odgoja za rodnu ravnopravnost”, a u sklopu inicijative mladih “Ispeglajmo neravnopravnost”. Tribina je zapo ela uvodnom rije ju Andreje Rambrot, jedne od provoditeljica inicijative, koja je predstavila cilj i svrhu inicijative “Ispeglajmo neravnopravnost”.

Roberta Barat, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Me imurske županije, osvrnula se na zakonsku regulativu o rodnoj ravnopravnosti te objasnila zašto je važan odgoj za rodnu ravnopravnost u odgojno - obrazovnom procesu. Tako er je iznijela nekoliko primjera iz svoje dugogodišnje u iteljske prakse koji ukazuju da postoje promjene na bolje, iako su žene još uvijek, na žalost, zakinute u svim podru jima svog života i djelovanja. Izvještaju o stanju ženskih ljudskih prava u 2005. godini najve a kršenja ženskih ljudskih prava doga aju se sustavno u okviru odgojno - obrazovnog procesa zbog odsutnosti seksualne edukacije i edukacije o rodnoj ravnopravnosti te zbog diskriminatornih obrazaca i

stereotipa u školskim udžbenicima. Žene ine 51,5 % ukupne populacije RH. Odri emo li se žena u društvu, odri emo se i 51,5% pameti, sposobnosti i napretka, a samo ravnopravno društvo može biti napredno društvo.

Trebamo mijenjati rodnu neravnopravnost Anja Repalust, suradnica na istraživanju, studentica Filozofskog fakulteta Zagreb, Odsjek za sociologiju, objasnila je koja je važnost raspodjele ku anskih i obiteljskih poslova u kontekstu rodne ravnopravnosti, pozivaju i se na anketu iji su rezultati nedavno predstavljeni. Anketom se istražilo kakvi su stavovi mladih od 15 do 30 godina o obavljanju ku anskih i obiteljskih poslova, a kakvo je stvarno stanje stvari u njihovim ku anstvima. Pokazalo se da najve i dio poslova ipak obavljaju žene, odnosno majke u obiteljima. Takav rad predstavlja “dvostruku radnu smjenu”, a obi no se spominje kao “nevidljivi rad”. Ženski pla eni rad obi no je i manje pla en, a poslodavci rje e zapošljavaju žene, ime su one opet ovisne

o svojim partnerima. Tako er, djevoj ice obavljaju više ku anskih poslova od dje aka, a ukoliko se taj rad pla a, tako er su dje aci i više pla eni (npr. košnja trave). Anja Repalust naglasila je kako rodna segregacija po inje ve u djetinjstvu i zaklju ila da je rodna neravnopravnost u društvu ono što svi možemo i želimo mijenjati.

Na kraju tribine Lidija Vinkovi , ravnateljica Obiteljskog centra Me imurske županije, predstavila je Obiteljski centar s naglaskom na podršci koju on pruža mladima i mladim obiteljima. Obiteljskom centru Me imurske županije mogu se obratiti svi kad im je potrebna stru na pomo , savjet, potpora u vezi s brakom, roditeljstvom, nošenjem sa svakodnevnim pitanjima i problemima na koje nailazimo. Glavni cilj Centra u radu s mladima je prevencija socijalno nepoželjnog i neodgovornog ponašanja. Obiteljskom centru možete se obratiti svakim radnim danom 8 - 16 sati na adresi bana Josipa Jela i a 22 (Vojarna) ili pak na telefon 040/395-926.

Inicijativa mladih “Ispeglajmo neravnopravnost” podržana je od strane Europske komisije.

Ure enjem Stare hiže u Frkanovcu, u subotu 21. rujna obilježena je kampanja “Hrvatska volontira!”. Ovu volontersku kampanju zajedni ki su obilježili Me imurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode i Volonterski ured Me imurja, uz pomo brojnih volontera i volonterki te vrijednih ruku lanova udruge “Frkanov ani”. Volonteri su uredili okoliš Stare hiže u Frkanovcu, hiže koja e biti otvorena za svakog putnika namjernika i za lokalnu javnost kao mjesto na kojem e biti budu a eko - etno zbirka me imurske tradicijske baštine i kao mjesto na kojem e ljudi mo i shvatiti važnost prirode i važnost o uvanja iste za budu e generacije.

Kampanja “Hrvatska volontira!” organizirana je po tre i put,

od strane Hrvatske mreže volonterskih centara (HMVC), kojoj je Volonterski ured Me imurja lan.

Kampanjom se tradicionalno, svake godine na 21. rujna, koji je ujedno i Me unarodni dan mira, želi ukazati na zna aj volontiranja za razvoj suvremenoga demokratskog društva u kojem svaki pojedinac ima pravo i odgovornost dati svoj doprinos i u kojem se takav doprinos cijeni.

Ove godine slogan kampanje bio je da u ulozi volontera svatko može biti superheroj, jer ak i mali doprinos koji nije teško dati volontera može u initi herojem u zajednici i za onoga kome pomaže.

Stoga organizatori zahvaljuju svim superherojima koji su u subotu pomogli urediti okoliš Stare hiže i pritom se dobro zabavili.

Brojni volonteri iz Me imurja uklju ili su se u akciju

OBILJEŽEN EUROPSKI TJEDAN KRETANJA, 16. - 22. rujna

Raznoliki programi za zdravlje i isti zrak Cjelotjednim akcijama obilježen je Europski tjedan kretanja, koji se ove godine održao od 16. do 22. rujna. Na prvom doga aju u enici petih razreda osnovnih škola predstavili su svoja umije a kretanja u biciklijadi, rolijadi i romobilijadi u ulici Tome Masaryka u akovcu, koja je u ponedjeljak 16. rujna na sat vremena bila zatvore-

na za vozila na motorni pogon, s ciljem smanjenja one iš enja zraka i zaga enja bukom. Programi su nastavljeni u srijedu za djecu prvih razreda osnovnih škola iz akovca, Ivanovca i Kuršanca na poligonu za pješake i voza e bicikla u akovcu.

Na Trgu Republike u akovcu je u petak 20. rujna u prijepod-

U enici petih razreda OŠ predstavili su svoja umije a kretanja u biciklijadi, rolijadi i romobilijadi

Edukacija prvaši a o sigurnom kretanju u prometu

nevnim satima održan središnji program. Tom su prigodom svoje aktivnosti i rad predstavili Policijska uprava me imurska, Hrvatski autoklub, Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, Me imurski savez sportske rekreacije “Sport za sve”, Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa akovec i Volon-

terski ured Me imurja. Gra ani su ponajve i interes iskazali za besplatno mjerenje še era u kapilarnoj krvi, mjerenje krvnog tlaka te indeksa tjelesne mase. U programu su aktivno sudjelovali i mališani akove kih dje ijih vrti a. Programski sadržaji EU tjedna nastavljeni su u danima vikenda ekovolonterskom akci-

jom ure enja okoliša “Stare hiže” u Frkanovcu, biciklijadom “GIRO DI ME IMURJE” i biciklisti kom utrkom “Me imurska tura” te 18.

Me imurskim festivalom sportske rekreacije žena u Donjem Hraš anu. Svi programi organizirani su pod sloganom “Za isti zrak - na tebi je red!”.

(Roberta Radovi )

20

Mozaik

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

APEL ME IMURSKOJ JAVNOSTI za uklju ivanje u humanitarnu akciju

SVAKI DAN JE BITAN!

preko Udruge oboljelih Zajedno pomozimo u lije enju Potpora od leukemije i limfona Melanije Horvat iz Križovca Protekli smo tjedan u Nedeliš u bili u posjetu Melaniji Horvat, 24-godišnjoj nezaposlenoj profesorici biologije i kemije, koja je prošli tjedan magistrirala na Prirodoslovno - matemati kom fakultetu u Zagrebu, a tijekom studiranja bavila se manekenstvom i hostesiranjem. Zbog svoje bolesti i potrebe cjelodnevne njege, veliku pomo i potporu daju joj de ko i njegova obitelj, pri kojoj se trenutno nalazi u Nedeliš u, i kojima tako er putem javnosti želi posebice zahvaliti.

Došli smo ponajprije sa željom za ozdravljenjem, što joj je i te kako potrebno zbog bolesti koja posljednjih dana pokazuje svoju nesmiljenost. Melanija nas je do ekala s osmijehom i vjerom kako su Me imurci oduvijek bili i jesu spremni pomo i te nam pojasnila zdravstvene tegobe.

- Fakultet sam željela i planirala završiti još prošle godine, ali su tada krenule ja e tegobe sa zdravljem. Naime, od ro enja se borim s boleš u kukova. S dvije godine operiran mi je lijevi kuk, operacija je protekla uspješno, te sam svakih pet godina uredno radila nalaze i smatralo se da je sve u redu. Prije pet godina, kad sam krenula na fakultet, po ela sam osje ati bol u oba kuka na-

Melanija je kontaktirala predsjednika Udruge oboljelih od leukemije i limfona Emila Vibovi a (kontakt: 0915088486) te je preko Udruge krenulo prikupljanje neophodnih inancijskih sredstava. U UOLL-u je otvoren žirora un za lije enje, te se pozivaju svi ljudi dobri volje pomo i Melaniji Horvat i vratiti joj sigurne i zdrave korake kroz život. Djelovati je potrebno hitno, naime, tek kad se u Njema koj uplati cijeli iznos jedne operacije, tek tada se ime Melanije Horvat stavlja na listu ekanja koja traje ak do dva do tri

kon dužeg stajanja. S vremenom bol je postala intenzivnija, dok u velja i ove godine nisam ostala gotovo nepokretna zbog nepodnošljivih bolova u kukovima. Nakon mnogobrojnih konzultacija sa svim vode im specijalistima ortopedima u Hrvatskoj i neuspješnog lije enja s injekcijama hijaluronske kiseline (o vlastitom trošku), problem nije riješen, ve se pojavila i nova bol, u prednjem dijelu kuka. Bila sam prisiljena potražiti još jedno mišljenje, najiskusnijega privatnog

specijalista ortopeda u Hrvatskoj, koji je posumnjao na dijagnozu koja se kasnije, magnetskom rezonancom, ispostavila to nom. Dijagnosticiran mi je femoroacetabularni sraz tipa CAM i PINCER. Lai ki opisano, radi se o zadebljanju (okoštenju) glave bedrene kosti u oba kuka koja pritiš e hrskavicu (koja je ujedno pukla na više mjesta), glavni živac koji prolazi kroz noge i živ ane završetke u kuku (labrum), što stvara nesnosnu bol i gotovo onemogu ava kretanje.

Operativni zahtjev u Njema koj, a isti u inozemstvu ne pokriva HZZO U nastavku razgovora Melanija pojašnjava razlog potrebe nastavka lije enja u inozemstvu: - Da bi se taj nedostatak uklonio, potrebna je artroskopija kuka, no problem nastaje u tome što je taj operativni zahvat relativno novi, veoma složen i u mojem slu aju speci i an zbog

teških ošte enja i mlade životne dobi. Usmenom preporukom privatnog specijalista i specijalista ortopeda koji izvodi tu vrstu operacije u Hrvatskoj, upu ena sam u Njema ku, München, k dr.

Michaelu Dienstu, koji svojim radom slovi kao najbolji stru njak za artroskopiju kuka u Europi.

Kako se ova vrsta operacije rijetko izvodi u Hrvatskoj (godinu dana unatrag), s premalo iskustva i samom usmenom preporukom specijalista ortopeda koji izvodi tu vrstu operacije, HZZO ne pokriva troškove lije enja u inozemstvu.

Problem koji Melaniju sprje ava da ode na operaciju u Njema ku je nov ane prirode. Naime,

mjeseca. Stoga, Me imurci, djelujte brzo, jer svaki dan je bitan!

Kunski ra un UOLL-a: B r o j r a u n a I B A N: H R 5123400091116005263 Primatelj: UOLL Poziv na broj: 02 200913 Svrha: Donacija za Melaniju Horvat Devizni ra uni: Valuta CHF: HR5123400091116005263 Valuta EUR: HR5123400091116005263 Svrha: Donacija za Melaniju Horvat cijena operacije oba kuka iznosi 31.760 eura, a rehabilitacija dodatnih 2.500 eura, što si Melanija sama sa svojom obitelji ne može priuštiti, te nastavlja i moli za nesebi nu pomo , jer drugog izbora i na ina za podmirivanje troškova lije enja trenutno nema: - Molim ljude dobre volje za nesebi nu pomo . Otac je zaposlen na odre eno vrijeme, a majci dolazi na naplatu studentski kredit kojim mi je bilo omogu eno studiranje. Obitelj i prijatelji pokušavaju prona i sve mogu e na ine kako bi mi omogu ili operaciju i rehabilitaciju. Ako ste u mogu nosti nov ano mi pomo i, bila bih Vam neizmjerno zahvalna. (rr)

PŠ STANETINEC Druženje s osnovcima iz susjedne Slovenije

OŠ STRAHONINEC Pozdrav jeseni u enika nižih razreda

Granica nikad nije bila prepreka njihovom prijateljstvu

Održane radionice pripremanja doma ih slastica i jesenskih arolija

Ve osmu godinu za redom u enici PŠ Stanetinec druže se s u enicima i u iteljicama iz PŠ Kog iz Slovenije, koje su po etkom ovog tjedna ugostili u Me imurju.

U enici uz sport, igru, pjesmu i ples odraslima pokazuju kako njegovati dobrosusjedske odnose. Navode kako grani na rampa na potoku Šantavcu ve dugo vremena nije prepreka njihovom prijateljstvu. Uglavnom, iskorišteno je bablje ljeto na po etku jeseni za provo enje lijepog dana, a u enici PŠ Stanetinec ve se vesele ponovnom susretu koji su dogovorili za prolje e, kada namjeravaju posjetiti svoje prijatelje u Sloveniji.

Kroz druženje su ih vodile u iteljice PŠ Stanetinec Petra Sklepi i Božena Kralj. (mg)

U ponedjeljak 23. rujna u enici nižih razreda OŠ Strahoninec poželjeli su jeseni dobrodošlicu raznovrsnim (i ukusnim) radionicama. Tako su u enici sudjelovali u spremanju tikvine poga e, štrudle (gibanice) od jabuke, vo nih ražnji a, vo ne kašice, krumpir salate, kuhao se pekmez i kompot, sušile bu ine koštice, a sve pripremljeno degustirali su žiri i u enici kasnije u holu škole.

U radionici ‘’Šuškava jesen’’ od liš a su nastajale životinje, te vjen i i i buketi i. U enici su se pokazali pravim majstorima, stoga se nadamo da e jesen biti ponosna na male kuhare i zauzvrat ih nagraditi još pokojom toplom zrakom sunca u nadolaze im danima.

Djeca su bila oduševljena radionicama, koje su za njih osmislile i organizirale u iteljice Adriana i Petra. (mz)

Bebe 2013.

FOTKAJMO NAJMLA E

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail

Erol (35) i Helena (28) Avdovi iz Donje Dubrave dobili su sina Sašu, ro enog 19. rujna. Imaju i sina Filipa (7).

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom. Ukoliko to nije mogu e, šaljite nam svoje

bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži. Javite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@ mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.

Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

MOŽE LI KAZALIŠTE BITI ZABADAF? Može. Dobra ideja i projekt rezultiraju iznimnim u incima promoviranja kulture kazališta, posebice me u mladima. Temeljem jednoga takvog projekta pod nazivom “Theatre for free – Kazalište zabadaf” profesionalna Kazališna družina “Pinklec” je krajem prošle školske godine besplatno odigrala 22 predstave za osnovnoškolce.

Protekli je pak tjedan više od tisu u u enika prvaša srednjih škola odgledalo besplatno predstavu “Snjeguljica mora umrijeti” (na slici dio gluma ke postave Mario Jakši , Nancy Abdel Sakhi i Davor Dokleja, voditelj projekta “Kazalište zabadaf”). A Pinkleci jure i u smjeru Amerike! Saznajte kada i zašto!

IZLOŽBE Centar za kulturu

Maja Vrban - “Eros” i “Crni” Me imurje u domovinskom ratu Prelog

Radovi s radionica “Naivna umjetnost” KULTURNA BAŠTINA

Udruga “Me imurska gruda” KUD Donji Vidovec na Vinkova kim jesenima MAŽORET

230 mažoretkinja u Toplicama Sv. Martin

2

Kultura

RUJAN - LISTOPAD, 25. rujna - 6. listopada AKOVEC, Muzej Me imurja

Stjepan Jerkovi donosi “Komadi koji nedostaje” U galerijskom prostoru Muzeja Me imurja akovec od srijede 25. rujna mogu se pogledati dva rada umjetnika Stjepana Jerkovi a, koji su pripremljeni i osmišljeni upravo za izložbeni salon Muzeja. Posjetitelji e vidjeti prostornu

intervenciju naslova “Komadi koji nedostaje” i podnu instalaciju naslova “A Crvenkapice nema pa nema”. Radovi su realizirani u kombiniranoj tehnici.

Stjepan Jerkovi diplomirao je kiparstvo na ALU-u u Sarajevu 1983. u klasi prof. Alije Ku uka-

PRELOG Izložba radova s radionica “Naivna umjetnost”

Svijet umjetnosti domišljato približen djeci U multimedijalnoj dvorani izložbenog prostora Grada Preloga otvorena je izložba radova s radionica “Naivna umjetnost“. Izložbu je u petak 20. rujna otvorila Iva Kožnjak, povjesni arka umjetnosti, idejna za etnica i organizatorica likovnih radionica “Naivna umjetnost“. U enici Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” i lanovi puha kog orkestra Grada Preloga Petar Hegeduš i Lovro Varga uveli ali su otvorenje glazbenim programom.

Tijekom izložbe “Naivna umjetnost – hrvatski ponos“ održavale su se likovne radionice kako bi svijet umjetnosti približili najmla ima. Radionice su bile koncipirane u dva dijela: upoznavanje s naivnom umjetnoš u i djelima pojedinih autora te prakti ni dio u kojem su se naši mali umjetnici inspirirani djelima s izložbe okušali u slikanju. U radionicama su sudjelovali u enici OŠ Prelog te podru nog odjeljenja Cirkovljan, Dje ji vrti “Fijolica“ Prelog i podru no odjeljenje u Cirkovljanu i Draškovcu, Udruga “Duga”, a održano je i nekoliko individualnih likovnih radionica. Izloženo je 170 radova

Izložbu je otvorila Iva Kožnjak, povjesni arka umjetnosti

polaznika radionica u tehnici kolaža, tempere i tuša.

Uz radove polaznika radionica, izloženo je i nekoliko djela naivnog umjetnika Ivana Lackovi a Croate, kojima su se polaznici radionica najviše inspirirali. Zbog izuzetne posje enosti likovne radionice “Naivna umjetnost”, i u daljnjem radu Muzeja “Croata insulanus” održavat e se raznovrsne likovne radionice gdje najmla i mogu uživati i ponešto nau iti o svijetu umjetnosti u ugodnom ambijentu izložbenog prostora Grada Preloga. Izložba e biti otvorena za razgled do 15. studenoga 2013. godine.

SUBOTA, 28. rujna, 19.30 sati AKOVEC, crkva Sv. Antuna Padovanskog

li a. Izlagao je na pet samostalnih i brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Ma arskoj, Austriji i Njema koj. U Me imurju je posljedni put izlagao prije deset godina.

Dobitnik je nekoliko otkupnih i izvedbenih nagrada za skulpturu. Umjetnik se bavi i prostornim instalacijama. lan je HDLU-a od 1983. godine. Inicijator je i prvi tajnik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me imurja.

“Božansko milosr e” izložba Karmele Vitai akov anka Karmela Vitai predstavit e svoje radove zaokružene pod nazivom “Božansko milosr e” u dvorani crkve Sv. Antuna Padovanskog na akove kom Jugu, u subotu 28. rujna s po etkom u 19.30 sati. Bit e to njezina šesta samostalna izložba i bit e otvorena samo na dan otvaranja.

IZLOŽBA “Me imurje u Domovinskom ratu”

Uskoro dio stalnog postava Muzeja Me imurja Povodom obilježavanja Spomendana oslobo enja Me imurja 1991. godine, u predvorju Centra za kulturu u akovcu protekli je tjedan postavljen dio izložbe “Me imurje u Domovinskom ratu.” Ona je premijerno prikazana prije dvije godine, a rezultat je višegodišnjeg prikupljanja gra e iz tog razdoblja. Prema rije ima ravnatelja Muzeja Me imurja akovec mr.

Vladimira Kalšana, za nepunih mjesec dana izložba e postati dio stalnog postava Muzeja te i na taj na in svjedo iti o borbi Me imuraca za slobodu.

U Domov inskom ratu hrvatski su se gra ani uspješno suprotstavili velikosrpskoj agresiji i oslobodili svoju zemlju. I gra ani Me imurja dali su veliki doprinos u pobjedi u Domovinskom ratu. akovec i Me imurje bili su ve sredinom rujna 1991. godine prvo potpuno oslobo eno podru je Hrvatske. U isto vrijeme Me imurci su se borili za Vukovar u postrojbama PU varaždinske. Tijekom Domovinskog rata borili su se u policijskim postrojbama i postrojbama Hrvatske vojske. Ukupno je u Domovinskom ratu aktiv-

no sudjelovalo preko osam tisu a Me imuraca. Poginulih i smrtno stradalih je 82, nestalih 3, a ranjenih 319.

Me imurje i Me imurci su uz doprinos u borbenim vojnim i policijskim postrojbama sve svoje mogu nosti usmjerili u gospodarsku potporu borbi za oslobo enje, u zaštitu svojeg stanovništva, u zbrinjavanje izbjeglica i prognanika, u zdravstvenu zaštitu i skrb o ranjenicima u akove koj bolnici i borbenim postrojbama na bojištima te u pomo drugim krajevima zemlje. Izložbom koncipiranom u tri dijela prikazana su ratna doga anja u Me i-

murju 1991. godine, ogroman doprinos Me imuraca pobjedi u Domovinskom

DUNJKOVEC

Osnovana udruga “Me imurska gruda” Protekli je vikend u Dunjkovcu, na inicijativu Franje Slodata, Tihomira Štefulja, Branka Horvata i Ivana Pongraca, osnovana Udruga za o uvanje kulturne baštine “Me imurska gruda”.

Cilj udruge je unaprje enje seoskog života u svim njegovim aspektima, kao i promocija i unaprje enje obiteljskih gospodarstava. Udruga e se baviti promidžbom Dunjkovca, ije se ime prvi put spominje 1259. godine, a zadala si je i zna ajne ciljeve: osnovati muzej štreke i popularizirati štreku (prva Hrvatska pruga izgra ena 1860.

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

godine s ciljem povezivanja Budimpešte i Be a, a prolazi kroz Dunjkovec), napraviti “smoligarski grunt” jer smoligar je izumrli zanat speci i an za Dunjkovec, koji žele popularizirati.

Smoligari su nekad od borovine izra ivali drvca za potpalu i prodavali ih po sajmovima po itavoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Smoliga je unosila toplinu u domove, a želja udruge je takvu toplinu prenijeti u srca ljudi. Jedan od zadataka je i vremeplov starih zanata, organizirati dane mjesta, ljetne ve eri... Posebno je istaknuta važnost suradnje udruge u turisti kim zajedni-

ratu i na kraju percepciji Domovinskog rata u suvremenim uvjetima. (rr)

cama, kako op ine, tako i Me imurja i Hrvatske.

U prvi upravni odbor udruge izabrani su: Franjo Soldat, Biserka Ganzer, Branko Horvat, Tihomir Štefulj, Snježana Zorkovi , Ivan Pongrac i An elko Kralji .

U nadzorni odbor izabrani su: Dragutin Celinger, Stjepan Pertlik i Ivan Ganzer. Predsjednik udruge je Franjo Soldat, Branko Horvat imenovan je potpredsjednikom, za tajnika je izabran Tihomir Štefulj, a za blagajnika Ivan Pongrac.

Podršku udrugi dao je i Darko Dania, na elnik op ine Nedeliš e, i pritom dodao kako vidi jako puno posla koji su si zadali lanovi ove udruge, te da e, bez obzira na velik broj udruga u op ini Nedeliš e, i ova imati potporu Op ine u ostvarivanju zadataka koje su si zadali. (SZ)

27. rujna 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LISTOPAD AKOVEC, Centar za kulturu

ETVRTAK, 3. listopada, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

U Centru za kulturu upis pretplate

Ma ka na vru em limenom krovu

Svi zainteresirani pretplatnici Tribine “ akovec etvrtkom” u akove kom Centru za kulturu pozivaju se na upis pretplate.

Jesenska sezona traje od 3. listopada do 19. prosinca 2013. U program pretplate uklju eno je 12 programa, od ega 6 kazališnih predstava, 3 koncerta i 3 ilma. Cijena pretplate (12 programa) s uklju enim popustom iznosi 460 kuna. Za u enike, studente i umirovljenike 360 kuna. Pretplata donosi niz pogodnosti: stalno mjesto u dvorani po izboru korisnika, redovito informiranje o

Ovogodišnja jesenska sezona Tribine ‘’ akovec etvrtkom’’ zapo et e 3. listopada predstavom ‘’Ma ka na vru em limenom krovu’’ u izvedbi Kazališta Virovitica. Redatelj i scenograf predstave je Samo M. Strelec, a u predstavi igraju Ana Majheni , Mladen Kova i , Blanka Bart, Vlasta Golub, Igor Golub, Antun Vrbenski i Draško Zidar. Radnja je smještena na ameri ki Jug, u državu Missisippi, i odvija se kroz

svim programima Centra za kulturu akovec preko mjese nika Cooltura, pla anje u dvije rate (prva odmah, druga do 19. prosinca 2013.) u službi ra unovodstva ili na blagajni Centra, popust 20%. Prošlosezonske pretplatnici podsje aju se da njihova mjesta u gledalištu uvaju do utorka 1. listopada 2013. Sve informacije o pretplati možete dobiti u propagandnoj službi Centra za kulturu akovec, Trg Republike bb, tel. 040 311 488 ili na web adresi www. czk-cakovec.hr.

tri ina. Donosi niz tema kao što su odbacivanje puritanske kulture, pobuna protiv zatomljivanja izi kog i protiv lažnog malogra anskog morala. Pohlepa, površnost, licemjerje, sekusalna želja i njezina represija, smrt, manipulacija, suparništvo, otežana komunikacija objelodanjuju se iz replike u repliku, pokazuju i i prikazuju i pravu narav bra nih i obiteljskih odnosa obitelji Pollitt.

IZLOŽBA MAJE VRBAN, akademske slikarice - grafi arke

Atributi plodnosti velikih formata PIŠE: Roberta Radovi

vrlo interesantne i taktilne te predstavljaju odnos prema materijalu koji je pomalo nesvakidašnji, jer ide u tre u dimenziju.

P

rva samostalna izložba varaždinske akademske slikarice - gra i arke Maje Vrban otvorena je protekli tjedan u galerijskom prostoru akove kog Centra za kulturu. Me imurskoj likovnoj publici ova se mlada umjetnica, koja je diplomirala prošle godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na gra i kom odsjeku, u klasi prof. Nevenke Arbanas, predstavila oslikanim objektima velikog formata iz ciklusa “Eros” i radovima iz serijala “Crnih” diptiha. Radovi se mogu razgledati do 11. listopada.

Nakon Varaždina, predstavljanje autorice u akovcu Izložbu je otvorio Darko Sa i , ak. slikar, te je predstavljanje Maje Vrban u akovcu izdvojio kao rezultat plodne suradnje izme u varaždinske galerije “Zlati Ajngel”, iji je voditelj i Centra za kulturu: - Kolegici Marini Oskoruš, voditeljici izložbenih djelatnosti u Centru, dopala se Majina izložba u Varaždinu. Pepoznala ju je kao mogu nost da se ova mlada umjetnica predstavi i u akovcu. Tu su sada slike velikog formata i noviji radovi koji su nešto manji.

Autorica Vrban je predstavnica jednoga likovnog vi enja koje je pomalo tradicionalno u svojoj tehni koj izvedenosti, ali je novo i svježe u poimanju likovne estetike. Ove su slike svjetlije i ve e, nepravilnog oblika, izra ene su od papira, slojevito lijepljenog na

Eros prikazan ogoljeno, sirovo i brutalno

Maja Vrban donosi u akovec velike formate koji asociraju na orahovu ljusku ili...?

To su radovi s kojima je diplomirala na Akademiji, a nazvala ih je erotskim. U toj erotici nema baš toliko erotike koliko bi ljudi mogli o ekivati. Slike su asocijativne i za ljubitelje stvarne erotike ne e predstavljati ve i izazov

Upravo o tom dijelu izložbe i erotskim radovima u predgovoru kataloga Željko Marciuš je istaknuo: - Promatraju i slike, kao da se nalazimo pred pretpovijesnim oblinama, koje i ovako apstrahirane upu uju na temeljnu spolnost do aranu naglašavanjem atributa plodnosti prikazanih poput golemih stražnjica. Eros je u njezinim radovima prikazan ogoljeno, sirovo, pa ak i brutalno, kakav iza svih kulturnih blokada, granica i slojeva, naslaga i tabua, u evoluciji života i svemira, jest.

Crni diptisi - jedna nova Maja Drugi dio radova iz ciklusa koji autorica naziva “Crni” jesu apstraktniji i nema prepoznatljivih oblika te se na taj na in otvara jedna nova pri a u njezinom stvaralaštvu.

To je jedna nova Maja pred nama. Autorica živi i djeluje u Varaždinu, gdje je i ro ena 1987. godine. Danas se, osim izrade autorskih djela, bavi dizajnom, vodi te ajeve slikanja i crtanja, a za likovnu profesiju odlu ila se doista u ranoj mladosti:

lesonit, i radovi su s kojima je diplomirala na Akademiji, a nazvala ih je erotskim. U toj erotici nema baš toliko erotike koliko bi ljudi mogli o ekivati. Slike su više asocijativne i za ljubitelje stvarne erotike ne e predstavljati ve i izazov. Njezini su radovi tipi ni radovi gra i arke po vokaciji.

Oni nisu koloristi ki i svedeni su na dvije boje te predstavljaju jedan monokromni vizualni razgovor. Tehni ki su

- Ve u tre em razredu osnovne škole de initivno sam znala da u i i na likovnu Akademiju. Ni jedna druga misao nije konkurirala tom mom opredjeljenju, nasmijala se Maja, i u nastavku razgovora pojasnila svoj impuls i inspiraciju prikazanih radova.

- Radovi su nastali iz jedne note koju vu em iz zadnjih nekoliko godina svog svaranja. Oni su nastali iz potrebe za povezivanjem.

Posebice je to izraženo kod ovih crnih diptiha gdje su elementi separirani i gdje postoji ta jedna odre ena napetost izme u prostora i elemenata koji me usobno komuniciraju, pa do erosa koji stvaraju svoje vlastite asocijacije. U mojim radovima nema boje, jer sam željela prikazati sukob svjetla i tame. Boju ne isklju ujem i to što je sada previše nema ne zna i da je ne u u budu nosti više koristiti.

Moderatorica izložbe Marina Oskoruš, autorica Maja Vrban i Darko Sa i , voditelj galerije “Zlati Ajngel”

ME IMURSKA pjesma, ples i nošnja u Vinkovcima

KUD Donji Vidovec predstavljao naš kraj na Vinkova kim jesenima Folklorna skupina KUD-a Donji Vidovec ove je godine predstavljala Me imursku županiju na 48. Vinkova kim jesenima, koje su održane 14. i 15. rujna. Izvornim pjesmama i plesovima svoga kraja prvi dan društvo je nastupalo na Državnoj smotri folklora na glavnoj pozornici Vinkova kih jeseni, a drugi dan u sve anom mimohodu ulicama grada. Kao završetak mimohoda, plesalo se najve e šoka ko kolo na svijetu. Za ovu manifestaciju plesa e je pripremila Gordana Žemli , prof., a tamburaše Nikola Matulin, prof. KUD doma in bio im je KUD “Dukati” iz Svinjarevca.

Nakon zajedni kog ru ka i druženja uz pjesmu i ples, kao zahvalu za ugodno gostoprimstvo doma ini su pozvani u Donji Vidovec. lanovi KUD-a vratili su se ku i zadovoljni svojim na-

stupom, sa sklopljenim novim prijateljstvima, te sretni što su, nakon 2010. godine, imali priliku još jednom sudjelovati na Vinkova kim jesenima. Mla a skupina plesa a (od prvog do osmog razreda) i folkloraša KUD-a tako er e predstavljati Me imursku županiju na 11. Festivalu dje jeg folklora Hrvatske u Kutini 12. listopada 2103. Plesa e je uvježbala Monika Cenko, a tamburaše Nikola Matulin. Predstavit e se kolima: Vu toj turskoj zemlji, Žena ide nagosti, Tuljipan rljeni, Sinokoše tam pri gaju i Igrajte nam japa, koje e izvesti 20 plesa a i 11 tamburaša spomenutog uzrasta.

U društvu su ponosni na svoje uspjehe, posebice što mogu predstavljati županiju na dvije velike i zna ajne manifestacije u hrvatskom folkloru.

(A.Fuš)

4

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 27. rujna, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink& Music Club

Koncert njema kog benda Psychodelic Orchestra Njema ki bend Psychodelic Orchestra iz Berlina u sklopu ovogodišnje me unarodne turneje dolazi i u Hrvatsku. Njihovu su miniturneju organizirali lanovi akove kog benda Waitapu. Eksperimentalno psihodeli no putovanje tako e sti i

u Zagreb, Zabok i akovec, gdje e koncert odžati ovaj petaka, 27. rujna, u Podroomu. Ekipa Psychedelic Orchestra dolazi iz op ine Friedrichshain - Kreuzberg njema koga glavnog grada Berlina. Oba kvarta poznata su po multikulturalnosti, mo-

U Prelogu koncert ansambla Musica A

numentalnoj uli noj umjetnosti, osebujnom no nom životu i sivoj zoni zakona te ih s razlogom mnogi smatraju europskom prijestolnicom alternativne kulture. Osebujan stil življenja u tim kvartovima odražava se i na glazbeni izri aj benda Psychodelic Orchestra. Izvode zanimljivu “handmade” psychedelic dub/ drum’n’bass’ glazbu.

U sklopu 43. Varaždinskih baroknih ve eri, koje su krajem proteklog tjedna zapo ele u Varaždinu, i u Prelogu se ove godine odvija dio programa. Ove godine nastupa ansambl Musica Antiqua Russica. Radi se o renomiranom svjetski poznatom ansamblu iz Rusije (St. Petersburg), ovogodišnje zemlje – partnera Varaždinskih baroknih ve eri. Partner

ovogodišnjih Baroknih ve eri je Rusija, pa e tako hrvatska publika imati jedinstvenu priliku uti i upoznati barokne skladatelje, ruske i strane, koji su skladali na tlu Rusije, te niz glazbenih šedevara nikad izvo enih ne samo na Varaždinskim baroknim ve erama, ve ni u Hrvatskoj.

Koncert u preloškoj župnoj crkvi Sv. Jakoba zapo inje u 19 sati.

Pinklec G Piše: Roberta Radovi Crn ec pozdravlja sudionike smotre

Smotru su otvorile najmla e doma e mažoretkinje

U TOPLICAMA Sveti Martin održana peta smotra mažoretkinja, pod nazivom “Mi smo djeca sre e”

Festival kreacije, ljepote i pokreta podržalo 230 mažoretkinja Prošli vikend u sportskoj dvorani u Toplicama Sveti Martin održana je 5. smotra mažoretkinja pod nazivom “Mi smo djeca sre e”, koju je vrlo uspješno organizirala Hrvatska kulturno umjetni ka udruga Sveti Martin na Muri. Na smotri je sudjelovalo 8 skupina u raznim uzrastima s 230 lanica i lanova, koji su kreacijama, pokretima i ljepotom oduševili brojnu publiku i na najljepši mogu i na in pozdravili dolazak jeseni koja se tiho i uz tople zraka sunca spustila nad Me imurje.

Pred brojnu i odabranu publiku izašle su skupine mažoretkinja iz Svetog Martina na Muri, Kotoribe, Gori ana, Murskog Središ a,

- U raznim uzrastima ili godištima pred gledateljstvom je prodefiliralo 230 mažoretkinja iz me imurskih klubova, te goš e iz Varaždina, koje su kreacijama, pokretima i ljepotom tijela oduševile brojnu publiku

Crn ec, predsjednik organizacijskog odbora HKUU-a Sveti Martin.

Kroz program je suvereno ve peti put vodila Kristina Vožar, dok se za doma instvo pobrinulo osoblje Spa@Sport Resorta. (S. Mesari )

akovca, Varaždina i Nedeliš a, koje su se predstavile plesovima s kojima su na raznim natjecanjima ostvarile nabolje uspjehe, pa je ovo zapravo bila smotra svih smotri me imurskih mažoretkinja, poja ana goš ama iz Varaždina.

Smotru je otvorio svetomartinski op inski na elnik Franjo Makovec, a sve sudionike srda no pozdravio i zahvalio na dolasku te ih pozvao ve na sljede u Dražen Gledateljstvo je uživalo u programu

Virtuozne umjetnice iz Gori ana

Od prve smotre do danas kroz program suvereno vodi Kristina Vožar

Novom koreografijom publiku je zaintrigirala skupina iz Murskog Središ a

Svetomartinske juniorke koje su se proslavile diljem domovine

akov anke koje su uspješne na državnim i EU smotrama

Iz Kotoribe su došle najbolje lanice mažoret kluba

Završni ples i pozdrav jeseni iz Toplica Sveti Martin

M

ože li kazalište biti zabadaf? Može.

Dobra ideja, plan i projekt rezultiraju iznimnim u incima promoviranja kulture kazališta, posebice me u mladima i budu im ljubiteljima kazališnih predstava.

Temeljem jednoga takvog projekta “Theatre for free – Kazalište zabadaf” profesionalna Kazališna družina “Pinklec” je krajem prošle školske godine besplatno odigrala svojih pet repertoarnih naslova, odnosno ukupno 22 predstave za osnovnoškolce, i to posebice u školama s ve inskim brojem romske nacionalne manjine. Ali projekt tu nije završio. Protekli je tjedan više od tisu u u enika prvih razreda srednjih škola odgledalo besplatno dramsku predstavu za djecu i mlade “Snjeguljica mora umrijeti”.

Kako i zašto, saznali smo u razgovoru s akov ancom Davorom Doklejom, dramskim umjetnikom, lanom Pinkleca i voditeljem Dramskog studija “DaDa”: - KD ‘Pinklec’ je kroz pet, šest mjeseci provodio projekt ‘Theatre for free – Kazalište zabadaf’, koji je inancirala Mreža fondacija ‘Otvoreno društvo’. Projekt smo uspješno završili. Kako nam je ostalo nešto viška inacija, odlu ili smo na jesen u devetom mjesecu ponuditi školama, i to srednjoškolskim prvašima, dvije izvedbe predstave ‘Snjeguljica mora umrijeti’. I to smo realizirali. U srijedu 18. rujna predstavu smo izveli za Tehni ku i Gospodarsku školu, a dan kasnije za Gimnaziju, Ekonomsku i Graditeljsku školu.

Avatar/Junak kojeg utjelovljuje Davor Dokleja ve na samom po etku predstave

pitanjem kojim se obra a publici “Što je demokracija”, i na koje dobiva naj eš i odgovor “Glas naroda”, predstavlja model predstave tijekom koje se publici samoj daje na izbor i odluku kako e se predstava razvijati i završiti. Kako su predstavu prihvatili akove ki srednjoškolci, uz smijeh Dokleja prepri ava: - U publici sjede srednjoškolci, prvi razredi, njih ve pubertet debelo puca. A predstava govori o ne emu što je njima blisko i na što mogu jako dobro reagirati jer ima otvoren na in komunikacije. Publiku se direktno pita što želi u predstavi, tako da je to s našim srednjoškolcima dosta bilo urnebesno. Atmosfera na predstavama je bila odli na, a esto je pri glasovanju rezultat bio gotovo izjedna en.

Snjeguljica do sada samo tri puta umrla Svakom djetetu znani lik Snjeguljice u ovoj predstavi igra Nancy Abdel Sakhi. Predstava je realizirana u koprodukciji s dje jom i lutkarskom scenom HNK-a u Varaždinu, tako da je ta uloga Snjeguljice dodijeljena ovoj atraktivnoj glumici egzoti ne pojave. Kao dijete majke Bosanke i oca Sudanca, izvrsno se snašla u modernoj verziji lika Snjeguljice koju publika voli i naj eš e ostavlja na životu, o emu svjedo i sama Nancy: - Snjeguljica je u svim dosadašnjim izvedbama, a bilo ih je više od trideset, samo tri puta umrla. Gotovo uvijek preživi.

Zanimljivi su ti izbori publike.

Kod njih primje ujemo na in na koji klinci razmišljaju. Nekad se pitam dok igramo predstavu zaborave li oni tijekom predstave zapravo da imaju pravo izbora ili idu po logici kako oni znaju da pri a ide, da je kraljica zlo esta i onda je idemo ubiti. Kao da ne razmišljaju o tome da imaju opciju da poštede zlu kraljicu, ve idu samo za nau enim.

Avatar usmjerava glasa e iz publike, ali i drži pod kontrolom gluma ku ekipu

27. rujna 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 1. listopada, 19.30 sati AKOVEC, Dvorana “Zrinski”

NEDJELJA, 29. rujna, 19 sati PRELOG, crkva Sv. Jakoba

Antiqua Russica iz St. Petersburga!

Koncert Marte Bratkovi i Virne Kljakovi U serijalu koncerata kojima se predstavlja glazbena mladež, u utorak 1. listopada održat e se koncert Marte Bratkovi (violina) i Virne Kljakovi (klavir) u dvorani “Zrinski”, zgrade “Scheier” u akovcu. Koncert e zapo eti u 19.30 sati. Marta Bratkovi i Virna Kljakovi zapo ele su svoju suradnju 2010. godine u sklopu kolegija komorne glazbe u klasi prof. Pavla Zajceva. Od tada su zajedno prošle kroz širok repertoar komorne glazbe sviraju i u raznim sastavima (tri-

ja, kvarteti, kvinteti). Bilježe zapažene nastupe u Zagrebu u ciklusu “Virtuoso” , te u Ivani - Gradu, akovcu i Karlovcu, sviraju i klavirske kvintete J. Brahmsa i D. Šostakovi a. Kao duo nastupale su u sklopu ovogodišnjeg seminara “Summer con spirito” pod vodstvom prof. Evgenija Epsteina. Trenutno se pripremaju za natjecanje “Ferdo Livadi ” u sklopu Samoborske glazbene jeseni.

Na programu e biti djela autora: Detoni, Bloch, Brahmas i Arvo Part-Fratres.

R KULERSKI RAZGOVO

Goes To Washington! s likovima iz bajke

avor Dokleja Avatar/Junak – D cy Abdel Sakhi Snjeguljica – Nan i tuljak – Mario Jakš Lovac, kuhar, pa

WASHINGTON Euro Kids festival

Predstava “A tko si ti?” ide u Ameriku!

Mario Jakši , Nancy Abdel Sakhi i Davor Dokleja igraju likove iz bajke o Snjeguljici

- Predstavit emo svijetu ono što je poetika hrvatskog kazališta. Nemojmo zaoboraviti: na kazališnoj mapi Hrvatske spadamo u TOP pet kazališta za djecu NOVI PROJEKTI

Šegrt Hlapi na na in Pinkleca Pinkleci su tako er trebali gostovati i u Turskoj, ali Dokleja objašnjava zašto se to putovanje ovoj družini ne smješka: - To smo, na žalost (ili na sre u), zbog svekolike uzburkane turske politi ke situacije morali otkazati. Planirali smo putovati kombijem u našem vlastitom angažmanu, ali nam se to u ovoj burnoj atmosferi koja trenutno tamo vlada malo inilo preopasnim.

Družina intenzivno radi. Posebice na novoj predstavi kojoj e premijera bit i po et kom studenoga, a koju Dokleja najavljuje kao još jedan domišljat projekt:

- R adi se o Šeg r t u Hlapi u, u režiji našega umjetni kog ravnatelja i redatelja Romana Bogdana. Predstavu radimo samostalno, dakle, ni u kakvoj koprodukciji. To e biti interesantna mješavina lutkarske i igrane predstave. Osim toga, ovaj tjedan smo imali i upis za nove lanove u dramske radionice, na koje se javilo puno djece.

Dakle, obu avamo male Pinklece da postanu ovakvi glumci kao što smo mi... (smijeh) Odrasli nisu pokazali takav interes za radionice glume, za koju bi trebalo barem deset ljudi za oformiti grupu, a toliko ih se nije javilo.

“Ljudi ho eju s nama delati” O kazališnom podmlatku promišlja i Mario Jakši : - Super je kaj se puno mladih javilo jer nam to daje mladu snagu za ubudu e. Jer mi ne bumo mogli još 20 let delati... (smijeh), pa nam treba pomladak. Samim time se odgaja i nova kazališna publika koja e dolaziti na naše predstave. Dolaze i sad. Imamo svoje, kak’ bi rekli, fanove. A možda za koju godinu do u u studio ‘DaDa’ koju vodi Davor. Ljudi ho eju s nama delati. Evo, sad je ve par Me imuraca upisalo Akademiju, kaj je super. Imali bumo i nove akademske glumce. Tak da kazališna scena u akovcu napreduje. Lepi pomak je to i svi moramo biti ponosni!

Dokleja se nadovezuje na to: - Kod momenta u predstavi kad im se daje izbor ubiti li ili ne ubiti zlu kraljicu, vidi se razlika u odre enoj dobi djece koja trenutno gleda predstavu, iz kojih su škola, iz kojih mjesta i gdje predstavu igramo. Dolaze do izražaja svi kulturološki momenti kod odluke djece ubiti li zlu kraljicu pod svaku cijenu ili je poštedjeti zbog toga jer je možda ispala simpati na u predstavi, kao glumac ili lik. Primjerice, u Delnicama na Kotar Festu publika je poštedjela zlu kraljicu koju igra Karolina Horvat, tako er lanica Pinkleca.

U nastavku razgovora Davor Dokleja izdvaja najzna ajnije momente koje Pinklece i Dramski studio “DaDa” o ekuju do kraja ove godine. Apsolutni ovogodišnji hit je predstava “A tko si ti?”, iji je Redatelj Romano Bogdan, a osmišljena je prema motivima pri e “Neposlušno ma e” I. Bjeliševa.

- Jako puno igramo predstavu ‘A tko si ti?’, u kojoj osim mene igraju još Karolina Horvat i Mario Jakši . Napravljena je za klince od tri do deset godina. Osvojila je do sada ve niz nagrada. U Osijeku na 24. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske - SLUK Karolini Horvat dodijeljenja je nagrada za animaciju. Šarmirali smo i dje ji žiri u Mariboru na 24. me unarodnom lutkarskom festivalu ‘Poletni lutkkovni pristan’. Nagrada dje jeg žirija ‘’25 zlatih zvezdic’’ dodijeljena je upravo ovoj predstavi. S njom uskoro putujemo i u Ameriku!

Ovo predstavljanje ‘preko bare’ nema natjecateljski karakter.

Svaka država predlaže svoju predstavu koja e je prezentirati, a nas je predložilo Ministarstvo kulture. Hrvatska po prvi put sudjeluje na tom festivalu jer sada kao zemlja lanica EU ima pravo sudjelovanja na tom festivalu. I tako e Pinkleci svijetu predstaviti ono što je poetika hrvatskog kazališta.

Nemojmo zaoboraviti, na kazališnoj mapi Hrvatske spadamo u TOP pet kazališta za djecu.

Euro Kids festival održava se od 16. listopada do 13. studenoga u Washington DC-u.

Naši e profesionalni kazališni glumci uz 23 predstavnika iz ostalih europskih zemalja boraviti u glavnom gradu Sjedinjenih Ameri kih Država od 8. do 11. studenoga. Predstavu e izvoditi na engleskom jeziku, pa e je Amerikanci prepoznati pod nazivom “And Who Are You?”.

A ili B, pitanje je sad – predstava “Snjeguljica mora umrijeti” djecu u i demokraciji

Karolina Horvat i detalj iz predstave “A tko si ti?” s kojom Pinklecova družina putuje u Ameriku

Još jedan Pinklec, Mario Jakši , u predstavi se pojavljuje kao lovac, kuhar i patuljak, prenosi pak svoje dojmove o reakcijama publike: - Ponekad djeca znaju biti jako okrutna uz povike: ‘Ubij, ubij!’.

Zanimljivo je što i na samom po etku predstave, svega nakon tri minute trajanja, pitamo publiku žele li da se predstava uop e odigra ili žele sad odmah oti i ku i. U akovcu je bila zanimljiva situacija na prvoj ovotjednoj izvedbi za srednjoškolce, gdje je ak 40% publike bilo za opciju da se ide doma! I to je ar i neizvjesnost ove predstave.

Drugog patuljka, stjuarda i ogledalce utjelovljuje Matija Kezele, akademski glumac - lutkar. Nakon ovih izvedbi, glumce “Snjeguljice” o ekuje nastup na 16. susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade ASSITEJ, koji zapo inje 14. listopada u akovcu. Kazališna družina “Pinklec” selekciju je prošla s ak dvije predstave. Uz “Snjegulicu koja mora umrijeti”, izabrana je i lutkarska komedija “Ku ni duhovi ili nevidljivi recept za sre u” koja je realizirana s Dje jim kazalištem Dubrava.

6

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 941

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica iz broja 940 Me imurskih novina je Tatjana Drvoderi iz Podturna.

NAGRADNA KNJIGA

Sebastian Flaming - “Nebeska kupola” Stara bazilika Svetog Petra pretvara se u ruševinu, a papa Julije II. u tome vidi svoju priliku – u i e u povijest kao pontifeks koji je, sagradivši najve u gra evinu zapadnog svijeta, udario nove temelje svemo noj Katoli koj crkvi. A me u zidinama toga velebnog zdanja mora biti njegova grobnica – ljepša i monumentalnija od svih dotad vi enih. Julije II. ne štedi novac da bi postigao cilj. Ali novac nije dostatan.

Papa treba genijalne umove, vizionare novoga doba, neustrašive stvaratelje koji pomi u granice arhitekture i umjetnosti... Slavni arhitekt Donato Bramante i genijalni umjetnik Michelangelo jedini su dorasli ovome poslu. Oni e postaviti temelje i, ako Svevišnji tako bude htio, dati kona an monumentalni izgled

Marija Treben - “Kožne bolesti i problem s kožom, kosom i noktima” Koža je naš najve i organ i zbog toga je jako važna za naše zdravlje u cjelini. Glasovita travarka Maria Treben u knjizi “Kožne bolesti i problemi s kožom, kosom i noktima” pou it e vas kako ete na prirodan na in njegovati i lije iti svoju kožu, kosu i nokte kako bi bili zdravi i lijepi, a nudi vam i brojne savjete i recepte uz pomo kojih ete sprije iti razli ite probleme i bolesti kože uz primjenu ljekovitih trava.

Za po etak, jeste li znali da je za vašu kožu najzdravije da umjesto razli itih kupki i sapuna rabite ekstrakt kadulje, timijana, i irota, kamilice ili borovih iglica? Ili da listovi

BELETRISTIKA 1. Tomáš Zmeškal: Ljubavno pismo klinopisom 2. T. C. Boyle: América 3. Javier Marias: Zaljubljivanja

PUBLICISTIKA 1. Marija Treben: Kožne bolesti i problem s kožom, kosom i noktima 2. Katarina Luketi : Balkan: Od geogra ije do fantazije 3. Theresa Cheung: Kako vidjeti svoje an ele

KNJIŽARA LJEVAK

Paulo Coelho - “Rukopis iz Akre” novoj bazilici Svetog Petra – simbolu Katoli ke crkve u itavome svijetu. Jednog pokre e ljubav prema kurtizani, drugog ljubav prema Bogu. Jedan stvara da bi veli ao sebe, drugi da bi iskupio grijehe.

Dva zakleta protivnika, vje iti rivali koji jedan drugog iskreno preziru, istodobno se i jedini razumiju.

Dan je 14. srpnja 1099. godine. Jeruzalem o ekuje invaziju križara koji su okružili gradska vrata. Unutar zidina, muškaraci i žene svih dobi i svih vjera okupili su kako bi uli mudre rije i tajanstvena ovjeka poznatog pod imenom Kopt.

“Prije mnogo stolje a, jednom je ovjeku su eno i bio je osu en na ovome trgu’’, zapo eo je Kopt. ‘’Dok je hodao prema svojoj smrti, prošao je pored skupine žena. Vidjevši da pla u, rekao je: ‘Ne pla ite za mnom, pla ite za Jeruzalemom’. Prorekao je ono što se doga a sada. Od sutra, sve što bijaše sklad

škotskog klana. Ipak, ništa je nije moglo pripremiti na iznena enje susreta s neodoljivo privla nim gorštakom Ianom Maitlandom, koji e je odvesti k njezinoj prijateljici. U tom sudbonosnom susretu punom sukoba i proturje ja, Judith ispod Ianove naizgled osorne osobnosti otkriva strast, žudnju i privrženost za kakvu nije vjerovala da postoji.

Zate en njezinom prkosnom, a ujedno blagom i plemenitom naravi, Ian se tako er nalazi na putu otkri a ljubavi i topline koja mu je cijeli život nedostajala. Dolazak u Škotsku za Judith je bio povezan s brojnim iznena enjima.

Ipak, ništa je ne e sprije iti da osvoji srce voljenog muškarca i naklonost pripadnika njegova klana… pa ni otkri e strašne tajne o njezinu ocu, koja bi joj ljubav mogla pretvoriti u prah i pepeo.

pretvorit e se u sva u, rat koji e se protegnuti u budu nost tako daleku da ne možemo ni sanjati o njegovu kraju.

Nitko ne zna što nam donosi sutra, jer svaki dan nosi sa sobom dobre i loše trenutke.

Naše poslanje nije da onima koji e naslijediti zemlju ispri amo što se dogodilo na današnji dan; za to e se pobrinuti povijest.

Stoga, razgovarajmo o svagdašnjem životu, o teško ama s kojima se suo avamo.”

Danas, mnogo stolje a kasnije, rije i toga mudrog ovjeka o hrabrosti, porazu, ljubavi, gubitku sa uvane su kao zapisi

koji nas podu avaju ljudskim vrijednostima koje se ne mijenjaju vremenom. Rukopis iz Akre tekst je koji nam otkriva da ono tko smo, ega se bojimo i emu se nadamo u budu nosti dolazi iz znanja i vjerovanja koje možemo prona i u nama samima, a ne onome što nas okružuje. Knjige Paula Coelha prevedene su na 68 jezika i ne prestaju izazivati društvene i kulturalne rasprave. Njegova ilozo ija, ideje te teme njegovih knjiga inspiriraju milijune itatelja koji tragaju za vlastitim putem i novim na inima poimanja svijeta.

Jo Nesbo - “Snjegovi ”

Julie Garwood - “Tajna”

Judith Hampton bila je jednako lijepa koliko I ponosna i odana. U vrijeme kada je njezina draga prijateljica iz djetinjstva trebala roditi svoje prvo dijete, Judith se iz svoga turobnog doma u Engleskoj uputila u škotsku visoravan, u namjeri da bude uz nju, kao što je davno obe ala.

No, za putovanje u taj daleki kraj postojao je još jedan, posve osoban razlog. Judith je željela upoznati svoga pravog oca, Macleana, poglavara

i orahove ljuske sprje avaju infekcije i uspješno lije e razli ite kožne bolesti, kao i da je sljez sjajno sredstvo za

iš enje kože, i kad je rije o aknama i o stara kim pjegama? Biljni pripravci od nevena, koprive i kamilice za unutarnju i vanjsku primjenu samo su neki u nizu koji donose ozdravljenje i pružaju pomo , a brojna pisma zahvalnih pacijenata svjedo e o djelotvornosti biljnih lijekova i tretmana Marije Treben.

Iz sadržaja knjige izdvajaju se teme o problemima s kožom i kožnim bolestima, o lije enju kožnih bolesti i problema s kožom uz pomo ljekovitog bilja, što trebamo znati o ljekovitom bilju te opis i ilustracije ljekovitih biljaka Marije Treben.

S briljantno ostvarenim likovima i jezovitom napetoš u, ovaj me unarodni bestseler autora Joa Nesboa predstavlja njegov najve i i najstrašniji slu aj - slu aj koji e testirati detektiva Holea do samih granica njegova zdravog razuma. Jedne no i, nakon što je pao prvi ovogodišnji snijeg, dje ak po ime-

nu Jonas se budi i otkriva da je njegova majka nestala. Od nje je ostao samo jedan trag: ruži asti šal, koji joj je poklonio za Boži , a koji sada nosi snjegovi koji se neobjašnjivo pojavio u njihovom dvorištu ranije taj dan.

Inspektor Harry Hole sumnja u vezu izme u nestale žene i sumnjivog pisma ko-

je je primio. Slu aj se produbljuje kada se pojavi obrazac: tijekom proteklog desetlje a nestalo je jedanaest žena - sve na dan prvog snijega. No, to je ubojica koji stvara svoja vlastita pravila... i on e izmijeniti vlastite obrasce samo da bi igra bila zanimljiva, sve više uvla e i Harryja u svoju mrežu.

Jamie Oliver - “Sve za 15 minuta” “Ova je knjiga u cijelosti posve ena onome što tražite vi, itala ka publika – superbrzim, ukusnim i hranjivim jelima koja možete pripremati svakodnevno. Stvaranje ovih recepata za mene je bilo posve novo iskustvo i dao sam sve od sebe da se u njima odraze metodi nost, domišljatost, društvenost i zabava, uz predivne sastojke koji e vas oduševiti fantasti nim okusima! Po svoj prilici više nikada ne u napi-

sati ovakvu kuharicu, no budite uvjereni da je ovo klasi na zbirka koja e vas oboružati vještinama potrebnima za to da pripremate udesna jela, i to nevjerojatno brzo.

Nadahnu e sam crpio s raznih strana svijeta, preuzimao okuse koje svi obožavamo, poigravao se klasi nim jelima s piletinom, odrescima i tjesteninom, dodavao jednostavne sastojke nadahnute azijskom kuhinjom i genijalne

marokanske okuse, poja avao megasalate i još mnogo toga.

U biti nastojim prikazati sve vrste jela koja bi vam mogla prirasti srcu. A ovo su neki od najbržih i najjednostavnijih recepata koje sam ikada pripremio. Rije je o daleko najuravnoteženijoj i najuzbudljivijoj kuharici za svakodnevnu primjenu koju sam vidio – ako vam se svidjela knjiga “Sve za 30 minuta”, ovo e vas raspametiti.”

27. rujna 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

DVA IGRA A

LJUBAV JE U ZRAKU

akcijska krimikomedija Režija: Baltasar Kormákur Uloge: Denzel Washington, Mark Wahlberg, Paula Patton

romanti na komedija Režija: Alexandre Castagnetti Uloge: Ludivine Sagnier, Nicolas Bedos, Jonathan Cohen

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 27.9.

16.45 TURBO, 3D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.45 LJUBAV JE U ZRAKU romanti na komedija

20.45 DVA IGRA A akcijska krimikomedija

subota, 28.9.

16.45 TURBO, 3D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.45 LJUBAV JE U ZRAKU romanti na komedija

20.45 DVA IGRA A akcijska krimikomedija

Oskarom nagra eni glumac Denzel Washington i Mark Wahlberg, glavni su protagonisti akcijskog filma “Dva pištolja”. Dva operativca našla su se u zajedni koj misliji, ali problem u njihovom

savezu je taj što ni jedan ne zna za ovoga drugog da je ederalni agent na tajnom zadatku. Akcijska krimikomedija u trajanju od 109 minuta preporu uje se starijima od 13 godina.

Romanti na komedija na pravi rancuski na in! Antoine je odvjetnik koji živi u New Yorku. Na putu za Francusku, za posljednji krug intervjua za posao, u avionu je slu ajno

smješten sjedalom do svoje bivše djevojke Julie. eka ih sedam sati leta i oni e jednostavno morati razgovarati. Romanti na komedija “Ljubav je u zraku” traje 96 minuta.

nedjelja, 29.9.

16.00 TURBO 3D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.00 LJUBAV JE U ZRAKU romanti na komedija

DVD, BLUE RAY IZLOG VELIKI GATSBY

20.00 DVA IGRA A

BJEGUNAC

Inovativni Baz Luhrmann na velika platna donosi novu filmsku adaptaciju romana F. Scotta Fitzgeralda “Veliki Gatsby”. Jedinstvena vizualna interpretacija ovog klasika oživljava razdoblje ludih dvadesetih godina kao nikada do sada. Vrijeme je to lakog morala, blještavog jazza i nebeskih vrijednosti dionica. Love i svoj ameri ki san, Nick dolazi u New York i useljava se pored misterioznog milijunaša Jaya Gatsbyja...

Potjera je po ela... I uzbudljivija je nego ikad prije! Za dr. Richarda Kimblea (Harrison Ford), krivo optuženog bjegunca, jedini trag koji postoji jest onaj koji vodi do jednorukog ovjeka za kojeg je uvjeren da mu je ubio suprugu. Za saveznog maršala Sama Gerarda (dobitnik nagrade ‘’Oscar’’ Tommy Lee Jones) potjera može završiti samo uhi enjem odbjeglog zatvorenika Kimblea. Ispunjen napetoš u, obratima i nezaboravnom željezni kom nesre om...

akcijska krimikomedija

ponedjeljak, 30.9.

16.45 TURBO animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.45 LJUBAV JE U ZRAKU romanti na komedija

20.45 DVA IGRA A akcijska krimikomedija

utorak, 1.10.

19.30 Dvorana Zrinski/ Scheier

ALBUM TJEDNA Ako su na nešto povoljno utjecali recesija i globalna kriza, onda su potaknuli da se ve ina bendova o ijem ponovnom okupljanju anovi sanjaju doista i okupi. Ponovno podgrijavanje stare vatre donijelo je uglavnom koncertnu aktivnost, a povratni ka nova muzika je uglavnom solidne kvalitete s povremenim kvalitativnim iskliznu ima. U taj zadani prosjek uklapa se i novi EP Pixiesa s etiri nove pjesme koji nije donio ništa novo ni revolucionarno, nego tek ugodno podsje anje na stare dane. Pixiesi su ove godine ostali bez karizmati ne basistice Kim Deal, ali doveli su novu basisticu koja se zove Kim. Pjeva i glavni autor Frank Black Francis alias Charles Thompson IV još uvijek je najbolje vrište i Thompson na svijetu, a godine su donijele smirenost i, na žalost, melodijsku predvidljivost, te odsustvo visceralnosti koja ih je krasila u njihovom zlatnom periodu.

Pixies - “EP1”

Popis pjesama 1. Andro Queen 2. Another Toe in the Ocean 3. ndie Cindy 4. What Goes Boom

“EP1” je plasiran na download preko službene stranice benda te je samo jedno u nizu povratni kih izdanja s novom muzikom koje ova

grupa planira objaviti prakti ki na ‘’low profile’’ na in (kao da se kakti nekaj srame), što e re i bez korištenja usluga postoje ih diskogra skih

ku a i bez velike promocije, i nakon preslušavanja ove etiri nove pjesme može se re i da su gospoda i gospo a pogodili.

Od ove etiri pjesme ni jedna ne bi mogla na i svoje mjesto na nekoj ‘’best o ’’ kompilaciji, nego tek na nekoj zbirci kurioziteta: umjereni tempo, melodijska umješnost i delikatno Thompsonovo pjevanje svoj prirodan suživot najbolje su našli na uvodnoj “Andro Queen”, iako ta pjesma više zvu i kao stvar iz Frankove solo karijere. “Another Toe” neugodno podsje a na osamdesete, ali ne po zaigranosti i istinskom umjetni kom nervu, nego po strukturi kakvu je baštinio svaki prosje an bend koji bi držao do sebe i koju bi Francisu bilo neugodno izdati u najkreativnijoj eri benda. “Indie Cindy” je ponešto nedore ena, s gitarskim rukopisom koji nalikuje na Noela Gallaghera, a doma u atmos eru Pixiesa najbolje do arava zaklju na “What Goes Boom”, iako doma i teren ne zna i nužno da stvar valja.

Uz “EP1” prosje an an Pixiesa e zapjevati “Kako je dobro vidjeti te opet”, dok e pixiesoskeptici ipak posezati radovima s kraja osamdesetih i po etka devedesetih. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

– KONCERT Marta Bratkovi - violina Virna Kljakovi - klavir

16.45 TURBO, 3D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.45 LJUBAV JE U ZRAKU romanti na komedija

20.45 DVA IGRA A akcijska krimikomedija

etvrtak, 3.10.

20.00 Tribina “ akovec etvrtkom” MA KA NA VRU EM LIMENOM KROVU Kazalište Virovitica

DOM KULTURE PRELOG 28. (subota) i 29. (nedjelja) rujna 20.00 OVJEK OD ELIKA akcija, SF, Avantura

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle D PARFEM ZA NJU Elizabeth Arden “Green Tea Honeysuckle”

Cvjetni zeleni miris

olazak jeseni pravo je vrijeme za tjelesni oporavak nakon vru ega ljetnog razdoblja. U regeneriranju cjelokupnog organizma, posebice kože, kose i noktiju, kao dobra alternativa pokazalo se i pivo, koje svojim prirodnim i hranjivim sastavom ve tisu lje ima djeluje ne samo kao idealno osvježenje, nego i kao kozmeti ki preparat.

ZDRAVLJE I LJEPOTA Pivska terapija

Umjerena konzumacija piva djeluje iznimno blagotvorno Ja a nokte i kosu Ovo pjenušavo osvježavaju e pi e s malim udjelom alkohola i karakteristi nom aromom najstarije je i najraširenije alkoholno pi e u svijetu.

Kao

“Gr e en Te a Ho neysuckle” Elizabeth Arden je cvjetni zeleni miris za žene. Ovo je novi parfem, predstavljen ovu godinu. Parfem je osmislio i kreirao Rodrigo Flores - Roux. Gornje note su bergamot, limun, zeleni aj, tangerina i boysenberry, srednje note orlovi nokti, jasmin sambac, ylang-ylang, zeleni aj i tunižanski neroli, a bazne note breskva, mošus, breza i ambreta. Ovim mirisom dozvat ete prolje e u ovim tmurnim jesenjim danima.

potpuno prirodan napitak s bogatim hranjivim sastavom djeluje regeneriraju e, krijepi, tonizira i hidratizira organizam. To i ne udi jer je pivo izvor magnezija, kalija, cinka, fosfora, silicija, sumpora, natrija i bakra, vitamina skupine B (osobito B1, B2, B3 i B6), vitamina B12, ugljikohidrata te pojedinih aminokiselina i lavonoida, poznatih i važnih antioksidansa. Znanstvenici su pomnom analizom sastojaka i provedenim pokusima utvrdili i da pivo zbog sadržanog kvasca i hmelja ja a nokte i kosu te da ima antibakterijsko svojstvo.

No to vrijedi samo ako se

konzumira u umjerenim koli inama, a preporu ena umjerena koli ina piva za ženski spol iznosi do 3 decilitra, a za muškarce do 6 decilitara na dan.

Još su mezopotamski pivari prije etiri i pol tisu lje a pivo upotrjebljavali u kozmeti ke svrhe. U starom Egiptu robovi graditelji piramida pili su pivo radi vra anja snage, dok su imu nije žene otkrile da umivanje i kupanje u pivu štiti kožu od kožnih bolesti i dodatno je osvježava. Istodobno su pivom prale kosu jer je tako postajala sjajnija i ljepša. Potom su za te tretmane doznale i žene starog Rima, a nešto kasnije, u srednjem vijeku, i imu nije Europljanke. No, one su pivo upotrjebljavale i kao aroban napitak protiv starenja ili kao melem za suhu kožu i oporavak vlasišta zbog otpalih vlasi. inile su to zahvaljuju i njema kim redovnicima koji su tom pi u u 15. stolje u primiješali hmelj te ga pretvorili u još u in-

kovitiji pripravak. Poslije se doznalo da je jednak u inak imalo i pivo proizvedeno od je ma, pa je i ta spoznaja potaknula suvremene kemi are da za poznate proizvo a e kozmetike istraže djelotvornost omiljenoga pjenušavog i osvježavaju eg pi a.

Pivska pjena zamjena za sapun Istraživanjima su potvrdili da je pivska pjena prava zamjena za sapun te da pivo zbog antioksidansa ima u inak sprje avanja prijevremenog starenja. Uz to, potvr eno je da je pivo u inkovit preparat za njegu svih tipova kože lica i tijela te je esto nezaobilazna sirovina u kozmeti koj industriji. Stoga su pivo i slad esti i vrijedni sastojci krema i losiona za njegu kože lica i tijela, ali i za ja anje noktiju. Pivo se rabi i za proizvodnju kupki kojima se regenerira koža te šampona i sredstava za njegu ošte enih vlasi, budu i da ih ini sjajnijima, mekšima i podatnijima za oblikovanje frizure. Danas u svijetu postoje lje ilišta i terme u kojima je takva “pivska terapija” izvana vrlo tražena.

Tako umjerenom konzumacijom jednoga malog piva na dan ili pak bezbrižnim uživanjem u bezalkoholnom pivu tijekom tjelesne aktivnosti i nakon nje ne samo da nadokna ujemo teku inu izgubljenu znojenjem i tijelu vra amo minerale, koktel vitamina i korisne biološki aktivne tvari, nego i pridonosimo svježem i zdravom izgledu.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Kraj mjeseca rujna u poslovnim aktivnostima donijet e vam poja ane napore oko sre ivanja financija. Novac ete mo i korisno investirati samo ako uo ite povoljne prilike.

Stoga dobro “otvorite o i”. Ovih ete dana posebice biti omiljeni u mnogim društvima i imat ete uspjeh u svim vezama koje ete zapo e . U obiteljskim odnosima vlada dobra atmosfera. Zdravstvenih problema nema na vidiku. Ipak osluškujte svoje jelo i poradite na imunitetu.

VAGA (24.9.-23.10.)

Na poslovnom planu isticat ete se svojom marljivoš u, intelektom i kreativnoš u. U tome e vam zna ajno pomagati prijatelji i dugogodišnji poslovni parnteri. Mogu e su pozi vne vijes iz inozemstva ili od osobe s kojom duže vrijeme niste imali nikakvih kontakata. Pozi vnu energiju koristite za u enje ili završetak poslovnih projekata.

U ljubavnim odnosima dominirat e nemir. Budite strpljivi s partnerom. Zdravi ste.

BIK (21.4.-20.5.)

Pokušajte sve zapo ete projekte prives kraju.

Posebice se to odnosi na one koji su vezani uz nekretnine ili osiguranja. S i e vam neo ekivani prihod iz inozemstva. U ljubavnim odnosima mogu i su manji problemi. Samci su optere eni potragom za parnerom, a oni koji su u vezi željeli bi izi i iz nje. Rješenje ete prona i osluškuju i svoje srce i intuiciju.

Zdravlje je dobro, ali pripazite na dovoljan unos vitamina.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U tjednu koji dolazi imat ete mogu nosti nadoknaditi sve poslovne zaostatke.

Mogu e su naznake pove anja prihoda ili nekog vida priznanja za vaš rad. Znat ete iskoristiti povoljne prilike, a u svemu e vam potporu dati prijatelji ili osobe koje volite. U roman nim odnosima pokušajte sa uva postoje u emocionalnu vezu. Imate li obitelj, dane vikenda provedite u zajedni kom druženju. Svaka tjelovježba i bavljenje sportom bit e i više nego korisno.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Bit ete u lošem odnosu s ljudima koji su vam privatno važni. Poslovna situacija je pomalo nesre ena i mogu e su komplikacije. Nemojte reagirati nestrpljivo. Sve e se uskoro smiri , ali pri tome pripazite da sada ne nastanu prevelike štete. Može bi nepromišljenih postupaka, prevelikih rizika i nepotrebnih sukoba.

Na emotivnom planu tako er je potreban oprez i više razumijevanja za partnera. Ukoliko ste sami, razmislite što doista želite.

Ne e biti nikakvih zdravstvenih tegoba.

U odli nom ste odnosu sa starijim kolegama na poslu.

Uskoro ete zara iva mnogo više nego proteklih godina. Dolazi vrijeme za velike promjene u poslu, i za rješavanje nekih pravnih i sudskih poslova. Napredovat ete u karijeri, uživat ete potporu nadre enih, a uskoro e se pove ati i pomo uglednih prijatelja. Sli ni odnosi o ekuju vas i na emo vnom planu. Bez obzira jeste li sami ili imate stalnog partnera, u ljubavnim odnosima o ekuju vas velike i bitne pozi vne promjene. Mogu e manje zdravstvene tegobe ubrzo e nesta .

RAK (22.6.-22.7.)

Lakše ete se koncentrira na poslovne obveze. Prema drugima pokušajte bi korektni i pomirljivi. Nemojte se doves u situaciju sva e zbog kri ziranja drugih, što bi vam moglo donije dodatne nevolje u odnosu s okolinom. Odgodite sve velike odluke, izbjegavajte putovanja i kupovine.

Uskoro ete do i u poziciju i stanje duhovne i zi ke ravnoteže. U slobodno vrijeme zaokupite se zi kom ak vnoš u, kao što je vožnja biciklom ili tr anje.

JARAC (22.12.-20.1.)

Novi poslovni tjedan donosi i mnoštvo novih obveza.. Ipak ete uspijeva rješava sve što je hitno i mo i ete si ostaviti dovoljno vremena za prioritetne zadatke. Poslovni suradnici bit e pravi mski igra i, i sve ete pravovremeno uspje završi . Zbog toga ete pomalo zanemari obiteljske obveze, stoga u danima vikenda ipak na prvo mjesto stavite obitelj. Ukoliko ste sami, osje at ete se previše iscrpljeno za nove pothvate, pa ete izlazak s društvom ostaviti za sljede i vikend.

LAV (23.7.-23.8.)

Po etak tjedna daje nagovještaj pove anja prihoda, što e vas dodatno mo vira za kvalitetnije provo enje poslovnih zadataka. Povoljno e se razvija društveni kontak i komunikacija s okolinom. U slobodno vrijeme posve te se svojim hobi ak vnos ma. U ljubavi nemojte zanemariva partnera.

Posvetite mu dovoljno pažnje, a on e vam to znati vratiti na najbolji mogu i na in. Dovoljno spavajte i odmarajte se.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Teško ete se koncentrira na posao i poslovne obveze. Mislima ete bi negdje jako daleko i jedino u njima ete uživa i osje a se zadovoljno. Ubijat e vas monotonija posla, pa se nemojte iznenadi ukoliko za koji dan po nete uvodi inovacije. Moglo bi bi zanimljivo i korisno. Doznat ete kako vas je partner u ne emu varao.

Izjedat e vas ljubomora i zapo et ete s ve ima kontroloma. Hitno prona ite protuotrov takvom ponašanju. Pokušajte razgovarati i uvidjet ete da ste i vi djelomi an krivac za mogu e probleme u vezi.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Nadolaze i radni tjedan donosi razumijevanje nadre enih, ali i suradnika.. Kolege e vam pomo i u rješavanju svih poslovnih ak vnos . Uz pomo prijatelja mo i ete uspješno sredi i svoj emocionalni, privatni život. Bit ete društveni i skloni upoznavanju novih ljudi. Posljednjih dana vam je zdravlje bilo pomalo “nagriženo” glavoboljom.

Umor riješite kvalitetnim snom i prehranom bogatom vo em i povr em.

RIBE (20.2.-20.3.)

U radnom okruženju netko e vam postaviti prepreke koje ete samo uz zalaganje i oštroumnost mo i pozi vno riješi . Nemojte previše analizira “tko i kako”, ve pokušajte što jednostavnije do i do finalnih rješenja. Ljubavni odnosi pomalo se kompliciraju, tako da ete se u pojedinim situacijama osje a previše iscrpljeno i izgubljeno.

Neka vas u svim društvenim kontaktima prati ugodna doza samouvjerenos . Sa zdravljem je sve u redu.

27. rujna 2013.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Boje i mirisi so nih bobica grož a Traje miholjsko ljeto, odnosno produženo razdoblje toplog i suhog vremena koje se javlja nakon što kalendar ubilježi po etak jeseni. U nedjelju 29. rujna mnogim e se sve anostima u cijelom svijetu proslaviti Miholje, Dan svetog Mihaela. Slavi se u mnogim zemljama kao zaštitnik ne ega.

Primjerice, policajaca i vojnika, padobranaca, borbenih pilota, radiologa i sl. Legenda kazuje da je taj dan sv. Mihajlo prognao vraga iz Raja, a on je pao na kupinov grm.

Zato se tradicionalno u nekim zemljama na taj dan poslužuju jela s ku-

pinama. Uživajmo svi u jesenskim darovima prirode kao što su so ne bobice grož a, mirisnim jabukama i kruškama, u jabukova i, pekmezu od šljiva i ostalim slasnim delicijama koje se pripremaju za zimu.

Modni kolori neka prate ovo jesensko obilje vo a. Pri tome ne zaboravite. Uskoro e trebati zaštititi i tijelo. Stoga osvježite topliju odje u, veste i pulovere, šalove i jesenske jakne. Tako vas ni izlazak na akove ku špicu ne e mo i iznenaditi kad zapuše vjetar ili padne prvi mraz. Ali dok god se može, uživajte u ovom babljem ljetu.

ESPRESSO by

Zašto je jabuka iz susjedovog vrta sla a?

L

judi vole u raznim situacijama govoriti u prispodobama. Tako se esto za pojedine ljubavne zgode (ili nezgode, ovisno o kutu gledanja i boji nao ala) koristi stara poslovica kako je jabuka iz susjedovog vrta uvijek sla a. I ne samo sla a, uvijek je ve a, ljepša i snažnijeg je mirisa! A mi Hrvati kao da smo od davnina stvorili tu poslovicu sami za sebe da bi se po njoj ravnali. Tako da je doslovno prakticiramo i primjenjujemo u raznolikim situacijama. Pa smo tako odlazili u kupovinu u Ma arsku, Italiju, Austriju... Sad su proizvodi tih zemalja došli k nama s trgova kim lanci-

ma i stvorili nam ugodnost kupovanja. Ne moramo daleko putovati i i i, samo do prvoga ve eg marketa, gdje opet zbog cijena biramo naj eš e strane proizvode, ne gledaju i i ne mare i mnogo na kvalitetu i sadržaj. Stoga je i više nego hvale vrijedna akcija koja se nedavno održala u našem gradu pod nazivom “Kupujmo hrvatsko” u cilju promoviranja doma eg proizvoda i proizvo a a. Ali to sve, nekako ima se dojam, ostaje samo na akciji, i parsatnoj navadi i obi aju kupovanja. U košarama potroša a opet je ubrzo brdo proizvoda “Made in China, Vietnam, Turkey”...

Z

aboravimo na svoje i pri imenovanju vlastitih brendova, tvrtki, naziva doga aja... I kao da se zaboravi da je “imati ime” (i to doma e “ime”) jedinstvena vrijednost, posebice za tvrtke. Njime se stje e povjerenje suradnika i kupaca i prepoznatljivost na tržištu. Marketinška preporuka uvijek naglašava kako kupci i potroša i proizvoda i usluga vole kupovati “dobro ime”, i esto puta su vjerni odabranim, prepoznatljivim i kvalitetnim imenima. Uz zaštitni znak, ku ne boje i propagandni stil, naziv poduze a, tvrtke ili obrta dio

je propagandnih konstanti koje ine osnovne nositelje ekonomske propagande poduze a. Isto vrijedi i može se preslikati i za imenovanje turisti kih, sportskih ili drugih doga aja. vo, primjerice, sjede i na terasi jednog od ugostiteljskog objekta ujem neki dan kako umirovljenici komentiraju dijelove tekstova iz tiskanih medija, pa itaju i upaju rije i koje iš itavaju iz naziva “Giro di Me imurje” u stilu: giro di Me imurje (g kao “g”). Nazvana je tako biciklijada u srcu Me imurja gdje je “biciklin” nekada bio pojam prijevoznog sredstva. Zašto

E

i tko bi se trebao poistovjetiti i na i liniju poveznicu izme u Me imurja i nekakvog “gira”. Smisla ima Giro D’Italia i to je to. Kažu neki: - Da je bar ‘ ir kroz Me imurje’, opet bi bilo bolje ‘po doma i’. Kakve veze ima Me imurje s ovim ‘giro di’?

Prvo malo po talijanski, onda ‘ ’ u Me imurju. Nekak’ to nejde, a posebice zato jer je organizator tog doga aja povodom nedavnog obilježavanja Europskog tjedna kretanja bila Me imurska županija. Ili je to mjerodavna institucija htjela nazivom spojiti i napraviti poveznicu izme u napredne Europe i me imurskog “fal eca”

zemlje kroz koji bi trebalo u ime zdravlja i osviještenosti biciklirati? Pa je tako nastala kovanica “Giro di Me imurje”. Kako emo se mi Me imurci sroditi s tim nazivom?! Vjerojatno lako. Jer, doga a se svekolika poplava tu ica u hrvatskom jeziku. Posebice u komunikaciji preko elektroni kih medija, mobitela i društvenih mreža. uvajmo jezik! Jezik je jedna od najve ih vrijednosti koja nam je ostavljena u naslije e. A briga o njemu ostavljena je svima nama koji možemo i imamo priliku skrbiti o jezi nim vrijednostima i o uvanju njega samoga.

I nemojmo se sramiti našega “kaj”. On je naš, jedan i jedini!

10

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Uzima puno razli itih lijekova PITANJE: Unatrag nekoliko godina imao sam napetost, nemir, strah i pani ne napade pa sama uzimao Misar i Prozac. Po m lijekovima bilo mi je dobro.

Bio sam jako veseo, previše ak van, stalno sam bio u pokretu i mislio sam da sve mogu napravi pa sam se osje ao jako sposobnim.

Prestao sam uzima te lijekove i po eo sam uzima Prazine ali po njemu mi nije bilo dobro pa sam uzimao razli ite an depresive i tablete Risset po kojima se nisam osje ao dobro.

Momentalno uzimam Cipralex i Zyprexu i to oko mjesec dana i ne osje am se dobro. Znam ponekad uze i ve u koli inu lijekova.

ODGOVOR: Najvažnije je kod lije enja psihi kih poreme aja da se pridržavate propisane doze lijeka. Ukoliko vam po lijekovima nije dobro onda nemojte presta uzima lijek ili smanjiva dozu na svoju ruku.

Ako psihijatar ustanovi da je rije o neželjenim u incima lijeka kojeg uzimate ili da nema o ekivani klini ki rezultat, odlu it e treba li smanji dozu lijeka,

dodati drugi lijek ili izabrati drugi antipsihotik.

Kod uzimanja an psiho ka (Zyprexa) najkra e vrijeme u kojem o ekujemo klini ki odgovor je 2 do 6 tjedana. U po etku lije enja an psiho k treba primijeniti u najmanjoj dozi kojom se postiže antipsihoti ki u inak, jer se time smanjuje u estalost i ozbiljnost nuspojava (suha usta, zamu en vid, zatvor, poteško e mokrenja, vrtoglavica ili ekstrapiramidne simptome kao što su nemir u nogama, stalna potreba za kretanjem, uko enost tijela,drhtanje ruku ili tijela, nevoljni pokre o ima, osje aj napetosti miši a, usporenost pokreta i dr.

Jako je važno zna da kod lije enja psihi kih poreme aja važnu ulogu igra i strpljenje, jer kako sam gore naveo, lije enje psihi kih poreme aja traži strpljivog pacijenta, jer se promjene na bolje ponekad javljaju i nekoliko mjeseci nakon po etka lije enja. Terapiju koja vam je ordinirana je dobra i možete ju dalje uzima do psihijatrijske kontrole.

Mislite li svojom glavom?

Da nas netko upita mislimo li svojom glavom ili podliježemo utjecaju ve ine, ve ina nas lakonski bi odgovorila da smo u svojem mišljenju neovisni, da znamo sami prosudi stvari, a neki bi se ak uvrijedili zbog takvog pitanja. Nismo mi uobraženi ni smo slijepi kod zdravih o iju, samo smo ljudi i zato nam je lakše i bolje misli i osje a se svojima, sposobnima za samostalno prosu ivanje i vrednovanje stvari. Želimo bi gospodari svojih života, kroja i svoje sudbine, kova i svoje sre e.

Važno nam je misli da to pos žemo sami, zahvaljuju i vlastitim sposobnostima i zaslugama. Treba nam obrambeni mehanizam koji zovemo racionalizacija jer bi nas ina e pojelo razo aranje i nesigurnost, a tako se ne da živje . Treba nam osje aj kontrole kao i lažna vjera da više toga možemo i znamo nego što stvarno možemo i znamo. I nije mi namjera re i da to treba promijeni , otkad je svijeta i vijeka ljudi su bili zalu ene ovce i vjerovali su u svoja stada, a kleli se sami sebi da je to njihova vlas ta prosudba, izbor i put. Mi smo društvena bi a, ne možemo živje jedni bez drugih. ak i kad to neki pokušaju drugi ih ne ostavljaju na miru i takvi pojedinci svoje izdvajanje iz stada naj eš e skupo pla aju. Sad dolazimo do teze da je misli svojom glavom i živje na svoj na in mogu e u onolikoj mjeri koliko se to podudara sa ve inskim mišljenjem i stavovima o životu, pa se pri a o autonomiji izbora i ciljeva sukobljava sa potrebom da se uklopimo, konformiramo u okruženju

kojem pripadamo. Lakše nam je vjerova da smo to sami izabrali, to nije je da smo se samo uklopili u postoje i okvir...

Konformisti ko ponašanje neizbježno je, barem u nekoj mjeri,zato što ne možemo bez drugih ljudi.

Drugi ljudi su nam ponekad potrebni za to no spoznavanje realnosti. Nitko od nas nije sveznaju i i postoje situacije kad nam za to no procjenjivanje trebaju mišljenje i znanje drugih ljudi, jer sami nemamo dovoljno informacija i iskustva. Što manje znamo o ne emu, što je situacija nejasnija i nesigurnija to se više priklanjamo mišljenju drugih u svojim procjenama stvarnos . Is ni za volju današnji svijet je pun izazova i nejasno a, kao i svakojakih servisa koji nam pune glavu rješenjima i uputama, pa se ini da je suvremenom ovjeku problem izabra me u brojnim rješenjima, za što ipak na kraju mora koris vlas tu pamet i sustav vrednovanja. Svemu usprkos, za ve inu situacija biramo ona rješenja koja bira ve ina ljudi u našoj najužoj okolini. Zašto?

Zato što ti ljudi koji su neposredno pored nas de niraju na ela i granice dopuštenog, a nama treba njihovo uvažavanje, pomo , društvo, ohrabrenje, ljubav, podrška, razumijevanje, njihova prisutnost u našim živo ma.

Ako smo druga iji mogu nas odbaci i izolira , a samo ponekad i samo neki ljudi spremni su pla tako visoku cijenu svoje neovisnos . Lakše je bi konformist. Ne zavaravajte se da na pitanje u naslovu možete odgovori potvrdno!

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Dostupnost alkohola Alkohol i z a m ov isniku donosi niz zdravstvenih problema, ve višekratno opisivanih.

Alkoholizam je i za zajednicu zna ajan problem - zbog radne neproduktivnosti ovisnika, zbog troškova lije enja, i sli no.

Alkoholizam tako er donosi probleme i s društvene strane. Obzirom pati obitelj ovisnika, svi su lanovi obitelji prožeti boleš u. Alkohol je esto okida agresivnog ponašanja (nasilja, zlostavljanja…); pove ava opasnost od nesre a u prometu; pove ava vjerojatnost pribjegavanju kriminalnim radnjama…

Zapaženo je da se pojavnost takvih negativnih oblika ponašanja i u estalost nepoželjnih doga anja pove avaju u onim sredinama gdje je alkohol lakše dostupan, npr. gdje je više ugostiteljskih objekata u kvartu, niže cijene alkoholnih pi a i sli no. Jasno je da podru ja s više mjesta prodaje alkohola imaju tendenciju da se susre u s više kriminala. Prepoznata je i slijede a injenica: što je ve a proizvodnja alkohola u nekom podru ju (npr. vinorodni krajevi), više ga se i pije.

Dakle, laka dostupnost alkohola dovodi do eš eg pijenja, a i eš ih problema uzrokovanih alkoholom.

Dostupnost alkoholu olakšavaju mjesne kulturno-zabavne manifestacije koje su sponzorirane od strane proizvo a a alkoholnih pi a. Javna dostupnost alkohola koji se poslužuje na javnim doga ajima i na javnim mjestima može biti zna ajan izvor alkoholizma u zajednici.

Osobito je važno pitanje dostupnosti alkohola mladima. Mladi odrastaju u društvu gdje je pijenje alkohola normalni dio življenja, prihvatljivi dio rituala, sredstvo “ubijanja” dosade, i suputnik u svakodnevici. Mladi piju alkohol u ugostiteljskim objektima ili ga kupuju u du anima bez obzira na njihovu dob. Svjedoci smo mnoštva slu ajeva kršenja zakonskih odredbi o zabrani prodaje alkoholnih pi a maloljetnicima, što (pored drugih imbenika) pridonosi raširenoj navici pijenja alkohola kod

mladih. Iako i m a m nog o slu ajeva da se u roditeljskom domu ne zagovara alkohol, niti se ne nudi ni ne pije, pri druženju s vršnjacima mlada osoba e se povinovati trendu, a trend je pijenje. I opijanje.

Dodatni problem u društvu u pogledu alkoholizma jest reklamiranje alkohola: direktno se prikazuje život bez problema i osobna sre a ukoliko se konzumira baš reklamirano pi e. Konzumiranje alkohola se promovira kao nezaobilazni životni element.

Je li korijen problema u alkoholnoj kulturi ? estom pijenju svakako pogoduje to što je lako dostupan. Potpuna i prelagana dostupnost alkohola jednostavno poništava nastojanja stru njaka i institucija da se problemi alkoholizma smanje. Kao jedna od mjera za ograni enja u pristupu alkoholu mogu e je smanjenje broja prodajnih mjesta ili ograni avanje sati ili dana prodaje: kasniji po etak i raniji dnevni završetak javnog raspolaganja s alkoholom; smanjena no na dostupnost alkohola. No naravno zbog ekonomsko-gospodarstvenih razloga i turisti kih potreba to se ne provodi. Zakonom propisana minimalna starosna dob za konzumiranje alkoholnih pi a može pridonijeti smanjenju opijanja, no ta zakonska odredba nema u inka jer se gotovo i ne poštuje.

Preostaje nam širokoj javnosti nastojati usa ivati svijest i pravilan stav prema pijenju. Kod mladih, uz navedeno, usmjeriti se i na ja anje samopouzdanja u cilju odupiranja pritisku vršnjaka, te na izgradnju odgovornosti; tako er treba pokušati tražiti druga ije na ine zabave. Aktivnosti stru njaka i organizacija treba usmjeriti na razli ite preventivne programe s ciljem smanjenja alkoholiziranja, s ciljem razvijanja pozitivnih životnih stilova i promicanja trijezne kulture življenja; na edukaciju o alkoholizmu, te na osvještavanje sveop e javnosti o tom problemu. Naše Savjetovalište jest jedan doprinos u nastojanjima da se pojavnost alkoholizma smanji.

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Muška menopauza Muška menopauza ili andropauza predmet je još uvijek razli itih mišljenja od onih koje kažu da svaki muškarac stariji od 60 godina pati od neke vrste muške menopauze pa do onih koji tvrde da tako nešto ne postoji. Simptomi su gubitak „ muškosti“ kao gubitak miši ne mase ,brzo umaranje, depresija, impotencija, debljanje i sli no.

Osnovni hormon koji je odgovoran za funkcioniranje zdravog muškarca je testosteron koji se lu i u testisima. Istraživanja su pokazala da je kod ve ine 70-godišnjih muškaraca testosteron snižen na 50% normalne vrijednosti. Upravo taj podatak potaknuo je znanstvenike da se i kod muških uvede tzv. hormonsko ,nadomjesno lije enje. Godinama se primjenjuje testosteron u

obliku injekcija i lastera a u zadnje vrijeme proširila se primjena testosterona u obliku gela. Prodaje se u vre icama od 50 mg i to je dnevna doza. Primjenjuje se jednom na dan na zdravoj i suhoj koži trbuha ili ramena.

Obzirom da se radi mahom o starijim muškarcima nuzpojave kao i kontraindikacije su este. Prije po etka terapije svakako je potreban detaljan lije ni ki pregled. Potrebno je svakako isklju iti adenom i karcinom prostate.

Rezultati terapije nisu zadovoljavaju i što govori da je muška menopauza ipak sasvim nešto drugo nego žesnka. esto zdrav život,zdrava prehrana kao i umjerena izi ka aktivnost daju bolje rezultate nego ovakva hormonska terapija.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

11

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Najviše se vjeruje Hondinim automobilima Prema rezultatima on line glasovanja koje je proveo renomirani britanski mjese nik “WhatCar?” Honda je osvojila nagradu “The Most Trusted Car Manufacturer” i time potvrdila reputaciju brenda kojemu se najviše vjeruje kada je u pitanju kupnja rabljenih automobila. Servis i usluga na najvišem nivou, kvaliteta automobila, paketi dodatne opreme i ukupna vrijednost vozila bili su osnovni para-

metri na kojima se zasnivao odabir itatelja jednog od najtiražnijih britanskih asopisa iz svijeta automobilizma. Ovaj trofej je samo još jedan u nizu uspjeha. Honda je nedavno, prema istraživanju What Car & Warranty Direct Survey za 2013. godinu, osmu godinu za redom ponijela titulu proizvo a a najpouzdanijih automobila, s naglaskom na Civic, Jazz i Accord koji su vrlo visoko rangirani u svojim klasama.

Citroën C-Zero na Europskom tjednu mobilnosti Citroën C-ZERO bio je dio Europskog tjedna mobilnosti koji se održavao u Zagrebu.

Tema ovogodišnjeg Tjedna mobilnosti je Za ist zrak – na tebi je red. Tijekom tjedan dana, raznim akcijama i programima pokušat e se osvijestiti gra ane o potrebi ja anja zdravijih stilova i navika u životu. U sklopu Europskog tjedna mobilnosti, Energetski Institut Hrvoje Požar predstavo je Citroën C- Zero, 100% elektri ni automobil.

Vrijednosti marke Citroën oduvijek su smjelost, kreativnost, tehnologija…i ekologija!

Prosje no smanjenje od 5,3 grama emisije po kilometru postavlja Citroën izme u top 3 proizvo a a s niskom emisi-

jom CO2. Tako se Marka Citroën smjestila u sam vrh proizvo a a automobila u pogledu niske emisije ispušnih plinova, s prosje nom emisijom od samo 123,9 g/ km CO2.

Marka Citroën jedna je od rijetkih koja u svojoj ponudi na hrvatskom tržištu ima i elektri ni automobil Citroën C-Zero, koji koristi Full Electric tehnologiju, koja omogu ava jednostavnu i smiruju u vožnju uz visok nivo udobnosti i sigurnosti, a sve uz 0% emisije štetnih plinova. Tih, živahan i upravljiv, performantan zahvaljuju i svom elektri nom motoru koji razvija 47 kW (64 KS), ovo kompaktno gradsko vozilo od 3,48 m, može primiti etiri putnika.

27. rujna 2013.

Renault osvojio pet nagrada za dizajn automobila te koncept izložbenog prostora “The Bump” Renault je osvojio pet nagrada za tri proizvodna modela, jedan konceptni automobil i koncept izložbenog prostora predstavljen na Salonu automobila u Parizu 2012. Žiri sastavljen od 10 nezavisnih lanova, stru njaka za dizajn, modelima Clio, Captur i ZOE uru io je nagrade u kategoriji vanjskog dizajna proizvodnih automobila. Ova tri modela na tržištu se nalaze manje od godinu dana i predvodnici su novog dizajnerskog izri aja marke Renault. U kategoriji koncepata, nagradu je osvojio model Alpine A110-50, predstavljen 2012. na Velikoj nagradi Monaka. Alpine A110-50 razvijen je povodom obilježavanja 50. godišnjice stvaranja modela Alpine A110. Renaultov koncept izložbenog prostora „The Bump“, predstavljen na pariškom salonu automobila 2012., osvojio je nagradu u kategoriji ure enja prostora, ime je odano priznanje uspješnoj suradnji

studija DGT Architects i Renaulta. Kao i ZOE, „The Bump“ je u srpnju 2013. osvojio nagradu Red Dot Award. Novi Renaultov koncept izložbenog prostora namijenjen je svim velikim automobilskim izložbama u

svijetu, uklju uju i Ženevu, Šangaj i Frankfurt.

Natjecanje Automotive Brand Contest, koje je 2011. pokrenulo Njema ko vije e dizajnera, vode e je me unarodno dizajnersko natjecanje i steklo

je svjetski ugled jedne od najpoželjnijih potvrda izvrsnosti dizajna. Njema ko dizajnersko vije e 1953. je godine osnovao Njema ki parlament kako bi se osnažio položaj dizajna u njema koj industriji.

Testiranja Corvette Stingray na Nürburgringu Nürburgring je ime koje u svakom istinskom zaljubljeniku u autosport budi duboke osje aje, mjesto na kojem se oduvijek iznova ispisuju najsvijetlije stranice povijesti utrkivanja. Upravo ovdje, nekoliko mjeseci prije službenog po etka prodaje u Europi, obavljaju se posljednja testiranja nove Corvette Stingray. Chevroletovi tehni ki stru njaci trenutno u Europi ocjenjuju dvije Corvette Stingray, obje vožene po razli itim vrstama cesta. Ove testne procedure dio su GM-ovog standardnog programa kontrole kvalitete koji se provodi na svakom Chevroletovom modelu prije nego što zapo ne njegova prodaja u Europi. Testove nadgleda i ocjenjuje Patrick Herrmann, tehni ki menadžer u Chevroletu Europe.

Honda Civic za samo 1.341 kn mjese no

Honda je pokrenula novu prodajnu akciju za model Civic koji se ove jeseni može dobiti po fantasti nim uvjetima kupnje. Naime, uz beskompromisnu kvalitetu i pouzdanost modela Civic, Honda je u suradnji s leasing ku om odlu ila obradovati sve kupce navedenog modela. Tako se Civic 1.4 Comfort može dobiti po ultimativnoj mjese noj rati od samo 1.341 kn. Isto tako, u svim hondinim ovlaštenim prodajnim centrima, Honda e za Vas napraviti besplatnu, profesionalnu i brzu procjenu vašeg rabljenog vozila bilo koje marke i godišta. Prilikom otkupa vašeg vozila i kupnje nove Honde Civic za isti e se iznos umanjiti cijena vašeg novog Civica. Navedena prodajna akcija traje do 31.listopada 2013. ili do isteka zaliha.

27. rujna 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ORYX Grupa i UNICEF: Sigurnost u vožnji i bolji uvjeti za svu djecu Donacijom ORYX Grupe vrijednom 10.000 kuna za UNICEF-ove programe za najranjiviju djecu u Hrvatskoj obilježena je prva godina uspješne suradnje dvaju partnera. Donaciju je na zajedni kom doga anju u Centru za sigurnu vožnju ORYX Grupe ur ici Ivkovi , v.d. predstojnici Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj uru-

io Ivan Zubak, predsjednik Uprave ORYX Grupe. Uru enju donacije prisustvovala je i UNICEF-ova ambasadorica dobre volje Maja Vu i . Donacija je prikupljena od prodaje naljepnica za automobil kojima se komunicira sigurnost djece u prometu. Cilj partnerstva ORYX Grupe i UNICEF-a je podizanje razine svijesti o važnosti sigurnosti djece

u prometu te prikupljanje sredstava za najranjivije skupine djece: djecu koja žive u izoliranim podru jima, djecu koja dolaze iz obitelji slabijeg ekonomskog statusa, djecu s teško ama u razvoju. Tako er treba napomenuti da osim donacije ORYX Grupe, lanovi ORYX Asistencije donirali su svojim dobrovoljnim uplatama još 8.381kn.

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA

DIO IZ VELIKE PONUDE: 155/70 R13

HANKOOK - WIN WINTER i cept RS 75T mpc 325,00 kn

175/65 R15

BFGOODRICH - WINTER G-FORCE mpc 461,49 kn

185/65 R15

HANKOOK - KINERGY ECO

195/65 R15

HANKOOK - WINTER i cept RS 91T mpc 500,84 kn

225/45 R17

HANKOOK - WINTER i cept EVO 91H mpc 1.098,00 kn

mpc 460,00 kn

225/70 R15C HANKOOK - RW06 WINTER M+S KOMBI mpc 816,25 kn Sve informacije na telefon 040/365-303

d.o.o.

Preloška 92

tel: 040/365-300 fax: 040/364-799

* slike su informativnog karaktera

14

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Za tri dana prodano devet milijuna modela iPhone 5S i 5C

Najbolje knjige na jednom mjestu Festival svjetske književnosti, popularni britanski pisci, o emu piše Miljenko Jergovi u novom romanu... tek dio su vijesti koje možete pratiti na Internert adresi www.najboljeknjige. com, koju e zavoljeti svi ljubitelji lijepe književnosti.

Osim toga, tu možete na i vijesti i o društvenoj mreži za ljubitelje knjiga, Goodreads, koja je dosegla deset milijuna korisnika. Može se pro itati niz recenzija o objavljenim djelima, pri e, pregled

autora, citati i mudre misli...

Evo i citata autora iz našeg podneblja Kristiana Novaka iz knjige “ rna mati zemla”: Shvatio sam zašto je zemlja blizu moga sela uvijek tako prokleto tamna, gotovo crna. rna mati zemla. Svaki put kada padne no , gust mrak ulazi u zemlju. Ali zemlja ne može u sebe upiti još puno. Bilo je izvjesno da e za neko vrijeme mrak ostati iznad zemlje i da više nikad ne e svanuti dan”. Prosurfajte i itajte.

Prvi vikend prodaje iPhone 5S i 5C bilježi rekorde u broju prodanih primjeraka.

Za svega tri dana prodano je devet milijuna primjeraka ovih pametnih telefona. Za usporedbu, otprilike u isto vrijeme prošle godine, kad je krenula prodaja prodaja iPhonea 5, Apple je u prva tri dana prodao pet milijuna ure aja. Stoga u Appleu imaju dobar razlog za zadovoljstvo

pri lansiranju svoga novog proizvoda na tržište, koje je izgleda još uvijek gladno tehni kih noviteta. Doma i mobilni operateri još uvijek nisu najavili to an datum dolaska ovih modela na doma e tržište. Kao mogu i datumi spominju se kraj mjeseca studenoga ili po etak prosinca.

Dakle, bit e to pravo vrijeme za kupovinu uo i blagdanskog darivanja.

TABLETI od 399 kn

popusta

Veliki izbor tablet ra unala

Uska 1, akovec, 396-606

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte

dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - KOLOVOZ 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

27. rujna 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 27.09.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Ninine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 27.09.

07:13 07:15 07:40 07:45 07:55 08:10 08:40 08:50 09:00 10:00 10:05 10:00 10:05 10:45 11:00 11:45 12:00 12:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV prodaja Privredni.hr TV razglednica Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Okrutna ljubav (R) TV prodaja Dom 2 (R) Vrijeme je za gospodarstvo 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:25 Mali oglasi 21:30 Kult zona: Varaždinske barokne ve eri 22:10 KAM 2013: Sneha 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

SUBOTA, 28.09.

NEDJELJA, 29.09.

08:00 Dje ja TV 11:15 Sportske igre mladih 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:15 Privredni.hr (r) 12:45 Dom 2 13:30 Veliko platno 13:55 An eoska kuhinja 14:20 Zagrljaj ljepote 15:05 G.E.T.Report 15:45 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Croa a 21:40 Lifestyle 22:25 Vijes dana 22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 28.09.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 Emisija VTV-a 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 SATA Vijes 13:30 Tajne uspjeha 14:00 TV prodaja 14:15 TV Oblo ec 14:45 Druga strana (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Popevke i š kleci (R) 17:30 Mali oglasi 17:30 Kult zona: Varaždinske barokne ve eri 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:00 IZ prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Iz VTV arhive: Vicovizija

20:30 Hrvatsko srce 21:30 Moja Istra 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 30.09.

UTORAK, 01.10.

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle Glas manjina (r) Videostranice Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 akove ki kutak 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

NEDJELJA, 29.09.

PONEDJELJAK, 30.09.

UTORAK, 01.10.

08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 Mali oglasi 13:15 TV Oblo ec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Druga strana (R) 14:45 TV Ordinacija (r) 15:40 Popevke i š kleci (R) 17:00 Škola prehrane (R) 18:00 Hrvatsko srce (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

06:58 Najava programa 07:00 VTV Tjednik, uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 Škola prehrane (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos , TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Putem EU fondova 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:25 Sportski zoom (R) 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Koktel (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Mužikaši i pajdaši 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav, epizoda 1 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kult zona: Varaždinske barokne ve eri 21:40 Putem EU fondova 21:55 Mali oglasi 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 VIdeostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

20:30 Iz naših središta (R) 21:00 Ve er uz lm 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

SRIJEDA, 02.10.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vrijeme je za gospodarstvo (r) Videostranice Hrana i vino akove ki kutak (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana Veliko platno Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 02.10.

07:13 07:15 07:40 07:45

Najava programa VTV Dnevnik(R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:15 Kult zona: Varaždinske barokne ve eri (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Dokuteka (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 U svjetlu vjere 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

ETVRTAK, 03.10.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:30 22:00 22:20 22:40 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Ju er, danas, sutra Privredni.hr Vijes dana Obzori TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 03.10.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik 07:25 Mali oglasi 07:30 LJubav koja nema kraj (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 U svjetlu vjere (R) 14:30 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Kult zona: Varaždinske barokne ve eri 21:00 Glazbeni izazov 21:50 Budu nost danas 22:20 Mali oglasI 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

PO ETAK jesenske koncertne sezone u akovcu

12. listopada koncert Rade Šerbedžije i Zapadnog kolodvora Povodom koncertne turneje, koja e obuhvatiti cijelu regiju, najavljujemo prvi koncert Rade Šerbedžije 12. listopada u akovcu – dvorana Graditeljske škole. Ovaj svjetski priznati glumac, pjesnik i glazbenik svoju koncertnu turneju zapo et e upravo u akovcu, što e mu ujedno biti i prvi nastup u ovom gradu.

I baš kao što je ovo ljeto svjetski poznati duo na violon elima 2CELLOS zapo eo svoju turneju u Varaždinu, ini se kako je i sam Rade Šerbedžija prepoznao publiku u ovom dijelu Hrvatske kao onu koja i te kako zna iskazati dobrodošlicu. Rade

Šerbedžija dolazi u pratnji svoga prate eg orkestra Zapadni kolodvor.

- U akovcu nisam bio jako dugo, obožavam me imursku muziku, obi aje i mentalitet i radujem se dolasku, rekao je

Rade Šerbedžija u najavi akove kog koncerta.

Ulaznice su u prodaji od ponedjeljka 2. rujna preko sustava Eventim www.eventim. hr i na prodajnim mjestima Eventima u akovcu i Varaž-

dinu: akovec - Adriatours, Etno Art Travel, Exclusive Change -mjenja nica (Kaufland), Kompas, Mura, Petrol BP Sveti Križ, Videoteka Net. Varaždin - Euro Petrol BP Bartolovec, Euro Petrol BP Varaždin I, Euro Petrol BP Varaždin II, Exclusive Change - mjenja nica Lumini, Exclusive Change Kaufland, Galileo Travel, Investigo, Makromikro Varaždin, Suvenirnica, Tisak Varaždin, kao i: Ca e bar Arcus - akovec, Domino bar – Palovec i Suvenirnica Varaždinskih vijesti - Varaždin.

Cijena u pretprodaji iznosi 100 kn, a svakog posjetitelja eka pi e dobrodošlice. Broj ulaznica je ograni en.

OVERFLOW: ‘’PJESMA ME IMURSKOG ZLATARA’’ - tre i singl najavljuje novi album

Pjesma me imurskog zlatara premijerno izvedena na HR2 “Pjesmu me imurskog zlatara” u izvedbi Overflowa moglo se uti na premijernoj izvedbi u srijedu 25. rujna u emisiji Aleksandra Dragaša “Tvornica dobrog zvuka” na HR2 u vremenu izme u 18.30 i 20.30 sati.

FORMULA 13 1 Roar KATY PERRY 2 Right Action FRANZ FERDINAND 3 Wait For Me KINGS OF LEON 4 Why’d You Only Call me When You’re High ARCTIC MONKEYS 5 Valentine’s Day DAVID BOWIE 6 New PAUL McCARTNEY

Uskoro se o ekuje izlazak novoga studijskog albuma grupe Overflow “Overflow & Miškina”.

Koprivni ko - varaždinski bend izlazak albuma podupire s još jednim, tre im, singlom: znakovitom i neobi nom “Pjesmom me imurskog zlatara”.

“Pjesma me imurskog zlatara” je, kao i sve ostale pjesme na nadolaze em albumu, uglazbljena poezija Mihovila Pavleka Miškine. lanovi Overflowa stihove iz prošlosti oživjeli su glazbenim notama spojivši tekst sa svojim prepoznatljivim zvukom.

Goran Živkovi , rontman benda, uvodi u svijet “sretnih ljudi”: - Pjesma me imurskog zlatara je od svih Miškininih tekstova koje smo odabrali najprimjenjiviji današnjih dana. Fina, ironi na kritika materijalizma i pohlepe iz me uratne, sumorne stvarnosti koju je nakon bankarsko - brokersko - monetarnog pustošenja koje smo proživjeli u posljednjim godinama tako lako razumjeti. Glazbom s kojom smo je sparili uspjeli smo dobiti savršenu dozu ironije.

Miškinin brk se vragolasto smješka...

Zašto re ren nosi stih “Mi smo sretni ljudi...” i

7 Picture Me In A Hospital THE BABYSHAMBLES 8 Sonnentanz KLANGKARUSSELL ft. WILL HEARD 9 You Girl SHAGGY feat. NE-YO 10 Things We Lost In The Fire BASTILLE 11 Best Of Time SHERYL CROW 12 Rock N Roll AVRIL LAVIGNE 3 Radiate JACK JOHNSON

Top Hit List TOP LISTA DOMA IH 1. ŽELJKO BEBEK - Gdje sam bio 2. OLIVER DRAGOJEVI - U mom zagrljaju 4. VANNA - 1000 milja 5. DETOUR - Srce veliko 6. MASSIMO - Suze nam stale na put 7. BOJAN JAMBROŠI - Hajdemo zajedno 8. JELENA ROZGA - Obožavam 9. Kumovi, Lete i odred i Željko Bebek - ini mi se brate 10. SLAVONIA BAND - Prokleto je

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

23. kolovoza 2013.

sport@mnovine.hr

RUKOMET I. HRL

Odli an po etak sezone za rukometaĹĄe Preloga RukometaĹĄi Preloga su u svojoj prvoligaĹĄkoj premijeri na doma em parketu ugostili Biograd I, a uo i susreta predsjednik kluba Daro Pandur kazao je: - O ekujemo danas prvu pobjedu i dobar start u sezonu. Osvojili su prva dva boda. Doma in je od prve minuta nametnuo svoj ritam igranja i vrsto se postavio u namjeri da do e do pobjede. Prednost je tako samo rasla iz minute u minutu pa je na poluvremenu bilo 17:9, a na kraju susreta 39:22. PreloĹĄle rukometaĹĄe u prvom je doma em susretu doĹĄlo vidjeti 350 gledatelja, ĹĄto je odli an odaziv publike s obzirom na to da se radilo o neobi nom rukometnom terminu ponedjeljkom u ve ernjim satima.

Iz kluba zahvaljuju publici na dolasku i podrĹĄci.

U drugom prvenstvenom kolu Prelog gostuje kod

Prelog – Biograd 39:22 Prelog, ťkolska sportska dvorana. Gledatelja 350. Suci: Prelog (Novska) i Kostetski (Siska).

Prelog: ŽeŞelj, V. Beli 4, Mati 1, Bergovec 3, Najman, Martin evi , Lon ari , Bratkovi 1, Horvati 8, LogoŞar, Krajner 8, Malek 2, N. Martin evi 5, Hali , Januťi 3, M. Beli 4. Trener: Dubravko Hozjak.

RK Biograd: Stojanov, Lon ar 4, Duvnjak, Petrovi 3, Pan a, Troskot, KneĹževi , avar 1, Kapitanovi , PunoĹĄ 4, Bari , Marki 10. Trener: Danijel Duvnjak.

Zadra, dok pak u 3. kolu u Prelogu gostuje Split.

Rezultati 1. kola Prve hrvatske rukometne lige: Crikvenica - Matulji 30:27, Osijek - Ivani 21:20, Županja - Zadar 26:25, Dugo Selo - Hrvatski dragovoljac38:27, KTC - Kozala 28:26 i Prelog - Biograd 39:22.

III. HRL - SJEVER (M)

RukometaĹĄi akovca i NedeliĹĄ a pobjedama otvorili prvenstvo Po elo je prvenstvo i III. HRL - sjever u kojoj ove godine nastupaju dva me imurska kluba.

Rukomet aĹĄi akovca bili su doma ini u dvorani Graditeljske ĹĄkole mom adi Maro a i slavili su s 29:25. Poluvrijeme

je bilo 15:10. U dvorani “Atonâ€? NedeliĹĄ e pak je bilo bolje od Concordije iz Lepoglave 36:23. Prvi dio igre doma i su rukometaĹĄi dobili 18:8. U sljede em kolu NedeliĹĄ e gostuje kod Ludbrega, a akovec kod Trnovca.

TENIS

Nakon povratka na teniske terene, Iva Mekovec osvojila Budvu 18-godiĹĄnja akov anka Iva Mekovec, koja se nakon ĹĄest mjeseci stanke zbog bolesti (preboljela Ĺžuticu) vratila u rujnu pro esionalnom tenisu, povratak je obiljeĹžila na najbolji mogu i na in. U Budvi je osvojila Futures vrijedan 10.000 ameri kih dolara. U Budvi je Iva kao 5. nositeljica i 770. igra ica svijeta na putu do finala izgubila tek 11 gemova (u 4 me a). To je njezin tre i osvojeni ITF turnir u samo dvije godine pro esionalne seniorske teniske karijere. U finalu turnira koji

DesetogodiĹĄnja Antonia RuĹži , lanica TK-a “Franjo Pun ecâ€? akovec na regionalnom Mastersu za dje ake i djevoj ica do 10 godine, koji je odrĹžan u Koprivnici, potvrdila je svoj veliki talent. U konkurenciji djevoj ica do 12 godina Antonia je u prvom dijelu natjecanja sve svoje protivnice u grupi pobijedila bez izgubljenog gema, da bi u finalnom susretu pobijedila VaraĹždinku Laru HraĹĄ anec 41 41. Me u dje acima Roko Babi zauzeo je etvrto mjesto u srebrnoj skupini. U bron anoj skupini Lukas Branilovi zauzeo je prvo, a Nik Kau i drugo mjesto.

I TEAM KUP seniori

je odigran u crnogorskom ljetovaliĹĄtu svladala je Katarinu Joki iz BiH, koja je ina e u etvrtfinalu bila

u tri seta bolja od druge akove ke igra ice koja je igrala na ovom ITF turniru, Eme Mikul i .

MASTERS TSSH DO 10

Antonia RuĹži najbolja u regiji

Karlo Ĺ kvorc u finalu Team kupa U organizaciji zagreba kog I Teama odrĹžan je turnir za seniore i seniorke na kojem je nastupio i akov anin K arlo Ĺ kvorc. U konkurenciji seniora Karlo je stigao do finala turnira, u kojem je bolji od njega bio Ivan Lovri (TK Chromos) 62 61.

Na turniru je Karlo bio postavljen za tre eg nositelja, a do finala je pobijedio Marina Sinov i a (TK Ogulin) 62 63, Karla BoĹĄnjaka (TK Vrbovec) 61 30, predaja, i u polufinalu Franu Pavi a (TK San spin) 76 63.

STOLNI TENIS STOLNOTENISKA SUPER LIGA

Ekipa HodoĹĄana ostala bez doma ih bodova u prvom kolu Superlige Igra ice HodoĹĄana u prvom su kolu stolnoteniske Super lige u dvorani OĹ HodoĹĄan izgubile od zagreba kog TIS-a 3:4 u setovima. Pedesetak gledatelja pratilo je gotovo 3,5-satni odli ni me u kojem je u doma im redovima odli na bila To

So, kinesko poja anje HodoĹĄana za ovu sezonu, dok pak je njezin de ko, hrvatski reprezentativac Tan Ruiwua, s klupe i vodio doma u ekipu.

Na Ĺžalost, dvije pobjede Kineskinje pojedina no i jedna u paru s Paulom Markati nisu bile do-

voljne za pobjedu, jer Paula Markati i Ana Ĺ varc, tre a igra ica HodoĹĄana, nisu izborile ni jednu pojedina nu pobjedu. NajbliĹže uspjehu bila je Markati koja je u oba susreta tijesno izgubila od NataĹĄe Stelji i Mateje Magli i .

Spomenimo i to da je Ana

Ĺ varc u susretu protiv Stelji ispustila vodstvo od 2:0 u setovima. Prvenstvo se utakmicama 2. kola nastavlja ve ovaj vikend, kada je ekipa HodoĹĄana doma in Bjelovaru.

Susret se igra u dvorani OĹ HodoĹĄan s po etkom u 10.30 sati.

27. rujna 2013.

KOŠARKA

ODBOJKA

KUP “KREŠIMIR OSI ”

Donji Kraljevec pružio snažan otpor favoriziranom Me imurju!

Nakon višetjednoga cjelopopodnevnog i ve ernjeg “buljenja” u televizore na kojima je na rasporedu bilo Europsko prvenstvo u košarci, polako se “vra amo u realnost”. Zapo ele su utakmice prvoga natjecanja u sezoni - Kupa “Krešimir osi ” za našu županiju i regiju. akove ki drugoligaš Me imurje odigrao je dvije utakmice u proteklih tjedan dana - jednu lakšu protiv veterana iz ekipe Me imurje Globetka, a drugu mnogo težu i zahtjevniju na gostovanju u Donjem Kraljevcu. Mom ad Donjega Kraljevca pak je ta-

PRIJATELJSKE UTAKMICE

Rudar Cimper proveo radni vikend u Puli!

U sklopu priprema za novo prvenstvo, košarkaši Rudar Cimpera iz Murskog Središ a igrali su u Puli na turniru koji organizira pulski A 2 ligaš Pula 1981. Prvo mjesto osvojio je njema ki tre eligaš Ansbach, dok su košarkaši Rudara izgubili sve tri svoje utakmice, redom pro v Stoje iz Pule, Škrljeva i Pule 1981. Za mom ad iz najsjevernijeg grada Hrvatske igrali su Radikovi , Dodlek, Bedi, Novak, Per i , Brodar, Lesar, Pokrajac, Leva i , Korbelj, te dvojica mladi a iz Donjega Kraljevca - Tomislav Švenda i Jakov Ivanovi . (bh)

ko er odigrala dvije utakmice - prvu na gostovanju u Kotoribi, gdje je poderala doma ina s 50 i kusur razlike, a drugu ve spomenutu protiv akove kog drugoligaša Me imurja.

Dakle, na utakmici izme u C - ligaša (Donji Kraljevec) i A - 2 ligaša (Me imurje) razlika je bila 13 koševa u korist akove koga kluba, no pozornost privla i podatak o supere ikasnom i raspoloženom košarkašu Davidu Ivanovi u koji je pretežno iz reketa zatrpao koš Me imurja s 41 košem! De ko ima oko 2 metra i tek 20 godina, a smatramo da je vrijeme

da potraži neki ja i klub u nekom ja em natjecanju - za njegovo dobro. Naravno, ako ima ambicija nešto napraviti u kraljici igara. (bh) Kotoriba - Donji Kraljevec 47:101

KOTORIBA: Borovi 9, Vidovi 2, Fuš 9, Sabol 7, Ujlaki N.4, UJlaki R. 3, Munka 13. Trener Ujlaki R. DONJI KRALJEVEC: Švenda G. 2, Sinkovi G. 7, Švenda T. 10, Me imurec 12, Ivanovi J. 5, Branilovi 4, Ivanovi D. 25, Balent 2, Ruži 17, Švenda D. 15, Mesari G. 2. Trener Mesari M.

KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

U Trnskom igrala reprezentacija Me imurja!

Inicijativom trenera Branka Damjanovi a ustrojena je reprezentacija Me imurja za igra e ro ene 1999. i mla e, koja je odigrala utakmicu u Zagrebu protiv selekcije KK Zagreba i asno izgubila s 15 koševa razlike. Nastupili su: Vojkovi i Bogdani iz Me imurja, Kuzmi i Krešo Klipi iz Dubrav ana,

Hrustanovi i Kranj ec iz KK akovca, Sinkovi i Šupljika iz Donjega Kraljevca, Antolovi i Sobo an iz Rudar Cimpera, Iveli i PUškari iz Preloga, te Valpati iz Kotoribe. Uzvrat e se odigrati ove subote u Murskom Središ u u sklopu seminara za trenere mla ih kategorija u popodnevnim satima. (bh)

Kre u lige mla ih kategorija!

Ovoga vikenda e i klinci mo i pokazati što su uvježbali tijekom ljeta i rane jeseni. Kre u lige za juniore (ro ene 1996. i mla e), kadete (ro ene 1998. i mla e), te mla e

kadete (ro ene 2000. i mla e). Lige su brojne, bit e mnogo utakmica, pa e mladi igra i imati prilike kroz minutažu u službenim utakmicama pokazati svoj razvoj. (bh)

KICKBOXING GRUPNI i individualni treninzi

Kickboxing klub 300 iz akovca nastavlja s treninzima i upisom novih lanova Treninzima u maloj dvorani Graditeljske škole u akovcu po etkom mjeseca u novu sezonu krenuo je i akove ki kickboxing klub 300.

Treninzi se održavaju utorkom, etvrtkom i petkom od 20 sa . Svi zainteresirani bez obzira na spol, godine, formu i predznanje za treniranje kick boksa, savate boksa, thai boksa ili boksa slobodno mogu do i u dvoranu na upise u m terminima.

Mogu se javiti i zainteresirani za individualne treninge koje interesira rad samo s trenerom, saznajemo u Kickboxing klubu 300 od trenera Hrvoja Kišasondija.

Kontaktirati ih možete putem Facebook stranice, email adrese hrvojekbk300@gmail.com ili na broj klupskog mobitela 095/920 35 33.

Da podsje mo i na to da u Kickboxing klubu 300 u akovcu treniraju i Vilson Kuqi (17) i Luka Vrbanec (17), koji su ve ostvarili odli ne rezultate u ovom atrak vnom sportu. Vilson je hrvatski, europski i svjetski juniorski prvak u disciplini K1, te prvak Hrvatske u savate boksu u svojoj kategoriji. Luka pak nosi tule prvaka Hrvatske i internacionalnog prvaka u disciplini Muay Thai te državnog prvaka u savate boksu. (hk)

Me imurje Globetka Me imurje 81:99

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 2, Vugrinec 21, Radek 2, Golubi N. 9, Golubi A. 15, Leva i 5, Franji 6, Zaspan 7, Vuruši 10, Ben ik 4. Trener Škoda Donji Kraljevec - Me imurje 85:98

DONJI KRALJEVEC: Švenda T. 3, Me imurec 10, Ivanovi D. 41, Balent 2, Ruži 10, Švenda D. 8, Mesari G. 2, Baljak 10, Štefan 2. Trener Mesari M. ME IMURJE: Novak 17, Miko 2, Kraja i 30, Jambrovi 16, Pa an 12, Gašpari 6, Svaty 3, Lepen 4, Rusak 6, ibari 2. Trener Novak S.

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI KUP KREŠIMIR OSI Dubrav an - Rudar Cimper, petak 27. rujna u 19 sati, D. Dubrava

JUNIORSKA LIGA Prelog - Ivan ica, nedjelja 29. rujna u 10 sati, Prelog akovec - Gra i ar, subota 28. rujna u 10 sati, II OŠ akovec

KADETSKA LIGA Kotoriba - Vindija, nedjelja 29. rujna u 16. 30 sati, Kotoriba Donji Kraljevec - Ivan ica, nedjelja 29. rujna u 11 sati, D. Kraljevec akovec - Gra i ar, subota 28. rujna u 12 sati, II OŠ akovec

LIGA MLA IH KADETA Kotoriba - Nedeliš e, nedjelja 29. rujna u 15 sati, Kotoriba Donji Kraljevec - Dubrav an, subota 28. rujna u 11 sati, D. Kraljevec Me imurje - Lepoglava, petak 27. rujna u 20. 45 sati, I OŠ akovec akovec - akovec II, srijeda 2. listopada u 19.45, I OŠ akovec

TROFEJ Nedeliš a

Pobjedni ki pehar podigli su i ovaj put odbojkaši Centrometala Odbojkaši Centrometala pobjednici su 9. me unarodnog odbojkaškog turnira “Trofej Nedeliš a“. U prvom polu inalu bili su bolji od hrvatskog prvoligaša Siska. Od samog po etka susreta Centrometal je zaigrao dobro i sigurno te ni jedan set nije dolazio u znak pitanja.

U drugom polu inalu na sli an je na in bosanski Domaljevac svladao slovenski Fužinar s 3:0. U susretu za tre e mjesto Sisak je samo u prvom setu pružio neki otpor Slovencima, dalje je sve išlo na stranu Fužinara.

U inalnom susretu Centrometal je jako loše ušao u utakmicu. Mnoštvo neforsiranih pogrešaka omogu ilo je gostima iz Bosne da povedu 1:0. Kad je u drugom setu Domaljevac poveo s 8:2, inilo se da kontroliraju utakmicu. No

Polufinale: OKM Centrometal – Sisak 3:0 (25:17, 25:20, 25:21) HOK Domaljevac – OK Fužinar Metal Ravne 3:0 (25:14, 25:23, 25:18)

Utakmica za tre e mjesto: OK Fužinar Metal Ravne – OK Sisak 3:0 (25:21, 25:17, 25:17)

Finalna utakmica: OKM Centrometal – HOK Domaljevac 3:1 (25:27, 25:19, 25:21, 25:18) od tog trenutka sve je išlo u korist Me imuraca za sigurno osvajanje sva tri seta. Po završetku turnira na elnik op ine Nedeliš e Darko Dania podijelio je pehare svim sudionicima turnira.

ŠAH

Stridon peti u prvenstvu 1. B šahovske lige U Bolu na Bra u završeno je prvenstvo hrvatske 1. B šahovske lige, na kojemu je me imurski predstavnik bio Stridon iz Štrigove. U posljednjem kolu šahisti Stridona izgubili su susret protiv Požege 4.5:1.5. U devet odigranih kola ostvarili su etiri pobjede, dva neriješena ishoda i tri poraza, što im je na kraju donijelo peto mjesto u konkurenciji deset klubova. Stridon je novi lan prve lige i ovo je za njega odli an rezultat.

Rezultati po plo ama 9. kola Stridon Štrigova – Požega: Nemeth Miklos – Horvath Csaba ½ - ½ Csonka Attila Istvan – Horvath Jozsef 0 - 1 Trbojevi Mladen – Muše Dražen ½ - ½ Vidovi Saša – Aš i Pero ½ - ½ Rubil, Marko – Maras Mile 0 - 1 Horvat David – Vlahov Davor 0 – 1

Prvo otvoreno prvenstvo op ine Belica u šahu U organizaciji ŠK-a Belica u nedjelju 29. rujna u dvorani društvenog doma u Belici održat e se Prvo otvoreno prvenstvo op ine Belica u šahu. Sustav natjecanja je takav da se igra 9 kola po švicarskom sustavu (za A i B turnir ), FIDE pravila za ubrzani šah. Pravo sudjelovanja imaju na A turniru svi šahisti

i šahistkinje iz zemlje i inozemstva, a na B turniru svi šahisti i šahistkinje iz zemlje i inozemstva koji do 1. sije nja 2013. nisu navršili 16 godina, a koji mogu birati nastup na A ili B turniru. Tempo igranja bit e 15 minuta po igra u za cijelu partiju, dok e pak se “A“ turnir rejtingirati za me unarodnu rapid-listu.

27. rujna 2013.

III. HNL Sjever - 6. kolo

Nedeliš u poraz i trostruko “crvenilo” Me imurje i Grani ar podijelili su bodove, akovec opet nije postigao pogodak, ali je zato uspio ostvariti “najpovoljniji” poraz do sada. Poraz je doživjelo i Nedeliš e u Virovitici. Mladost iz Preloga i akovec su još uvijek bez bodova, dok se na dnu pomalo neo ekivano mu i i Nedeliš e.

Nedeliš e se iz Virovitice vratilo bez bodova, ali i s punom vre om crvenih kartona Virovitica je na svojem terenu protiv Nedeliš a ostvarila drugu prvenstvenu pobjedu. Doma e je u vodstvo doveo Ivan Dev i u 34. minuti, u nastavku su gosti na trenutak preuzeli inicijativu i to okrunili pogotkom iz kaznenog udarca, koji je u 64. minuti realizirao Ivan Jari . Slavlje Nedeliš a nije dugo trajalo, jer je Filip Škaro ve u 64. minuti postigao pogodak za kona nih 2:1. Treba spomenuti i da su gosti u zadnjim minutama zaradili ak tri isklju enja, u 87. minuti je nakon drugoga žutog kartona u svom debiju van terena poslan Ivan osi , tom prilikom je zbog ulaska na teren s klupe udaljen i predstavnik kluba Nenad Mar ec. Zatim je u zadnjim trenucima Nino Pintari zaradio crveni karton zbog udaranja protivni kog igra a, nakon toga je na suca nasrnuo i kapetan Nikola Košir, koji je tako er isklju en.

akovec bez pogotka, ali i nakon dužeg vremena s igra ima na klupi akovec je bio doma in Slatini i o ekivano upisao novi poraz, no ovaj put, osim po etne jedanaestorice, imali su i igra e na klupi. Ipak nisu mogli parirati gostima koji su mnogo spremniji i utakmica je bila riješena ve do sredine prvog poluvremena.

Slatina je pogotke postizala u razmacima od po pet minuta, u 10. minuti strijelac je bio Danijel Ciglar, zatim je u 15. minuti za 0:2 gol postigao Matija Bubaš, a u 20. minuti je za ve visokih 0:3 precizan bio Matej Poto ki. U posljednjoj minuti prvog dijela s doma e

klupe je udaljen predstavnik kluba Zvonko Bratuša zbog psovanja glavnog suca i jednoga njegovog pomo nika. Kona ni rezultat 0:4 postavio je Ciglar u prvoj minuti drugog poluvremena.

Mladost vodila, ali na kraju ostala bez bodova Preloška Mladost ugostila je u Draškovcu Podravca iz Virja i darovala mu tri boda. Preložane je u vodstvo doveo David Mihoci ve u 8. minuti, no Virjani su do poluvremena u potpunosti preokrenuli rezultat. Pogodak za izjedna enje postigao je Tomislav Njega u 13. minuti, da bi prednost Podravcu od 1:3 donio Antonio Grgi golovima u 30. i 33. minuti. U nastavku je kapetan Mladosti Elvis Sabol u 65. minuti postigao pogodak, no to je bilo dovoljno tek za 2:3.

Me imurski “brežni” derbi pripao Rudaru U derbiju gornjeg Me imurja Rudar je u Murskom Središ u pred oko 700 gledatelja bio doma in Poletu iz Svetog Martina na Muri i stigao do druge prvenstvene pobjede. Doma in je poveo u 10. minuti pogotkom Darija Šolti a, a na 2:0 je povisio Boris Vuruši u 26. minuti. U 38. minuti je Matija Horvat smanjio na 2:1, da

VIROVITICA- NEDELIŠ E 2:1 Virovitica - igralište SRC Vegeška. Gledatelja 250. Strijelci: 1:0 Dev i (34), 1:1 Jari (64, 11m), 2:1 Škaro (68).

Nedeliš e: Košir, N. Pintari , Leva i (76.

T. Pintari ), Posavec, Mar ec, Mihalic, Novak (51. osi ), Kostelac (33. Me umurac), Bujani , Jari , Gavranovi . Trener: Nenad Mar ec

AKOVEC – SLATINA 0:4 akovec - SRC Mladost. Gledatelja 50. Sudac: Kramar. Strijelci: 0:1 Ciglar (10), 0:2 Bubaš (15), 0:3 Poto ki (20), 0:4 Ciglar (46). akovec: Trivanovi , Renduli , Oreškovi , Godfroid, Puclin, Hadži , Korenika, Puclin (54. Gal), Dubravac, Vinicius (66. Boži kovi ), S. Korenika

bi Marko Šolti u 58. minuti svojim pogotkom potvrdio novu pobjedu Rudara.

Me imurje i Grani ar podijelili bodove U drugom me imurskom derbiju Grani ar je u Kotoribi ugostio Me imurje, a kona an rezultat bio je postavljen ve do sredine prvog poluvremena. Kotorip ani su poveli pogotkom Nikole Cecelje u 13. minuti, a gosti su izjedna ili pogotkom Stjepana Kokota u 19. minuti. Neuobi ajena situacija dogodila se u 27. minuti kad je glavni sudac Marijo Petrovi shvatio da kod sebe nema

GRANI AR – ME IMURJE 1:1 Kotoriba - sportski park. Gledatelja: 250.

Sudac: Petrovi (Zagreb). Strijelci: 1:0 Cecelja (13), 1:1 Kokot (19).

Grani ar: Jambres, Gorupi , Beliga, Mikulan, Cecelja, Lon ar, Kos, Na , Andri (67.

Matotek), Tilošanec, Ku an Me imurje: Šafari , Pintari , Dodlek, Kuzmi , Vru ina, Menzil, Vukovi (46. Vabec), Skoliber (65. Vuk), Kokot, Golik, Petak. Trener: Damir Biškup

žuti karton (ostavio ih u svla ionici tijekom poluvremena) te ga je morao posuditi od etvrtog suca Borivoja Stoj evi a.

Nepotrebno dizanje tenzija na relaciji Me imurje - Grani ar

TABLICA 1 Bjelovar

6 5

1

2 Croa a Grabrovnica 6 5

1

0 +24 16 0 +17 16

3 Koprivnica

6 4

2

0 +20 14

4 Me imurje

6 4

2

0

+7 14

5 Podravac

6 4

0

2

+5 12

6 Podravina

6 3

1

2 +10 10

7 Mladost Ždralovi

6 2

2

2

+5

8 Polet Sve Mar n

6 2

2

2

+1

8

9 Rudar M. Središ e

6 2

2

2

-3

8

8

10 Grani ar

6 2

1

3

-2

7

11 Sla na

6 2

1

3

-2

7

12 Virovi ca

6 2

1

3

-7

7

13 Varaždin

6 1

1

4

-3

4

14 Nedeliš e

6 1

0

5

-12 3

15 Mladost Prelog (-1) 6 0

1

5

-15 0

16 akovec

0

6

-45 0

6 0

Parovi 7. kola – 28.09.2013. u 16 sa

Povodom priop enja iz NK Grani ar iz Kotoribe, koje je bilo objavljeno na portalu eme imurje (kasnije ipak skinuto, jer to zapravo nije bio službeni stav kluba), a u kojem se govorilo o podcjenjivanju i bahatosti NK Me imurja od igra a do uprave prema doma inu Grani ar u NK Me imurju, sazvali su konferenciju za novinare na kojoj su bili direktor Stjepan Hamonajec i trener Damir Biškup. Tom prigodom Hamonajec je kazao: - Mi smo ozbiljan klub i nikoga ne podcjenjujemo. Imamo ekipu s dva igra a sa strane, a sve ostalo su doma i igra i iz Me imurja i bliže okolice.

Tražimo maksimalan u inak doma ih igra a uz minimalna inancijska davanja. Što se ti e priop enja da smo bili bahati i arogantni, u Kotoribi ni im nismo dali povod da se tako nešto napiše, a o zale u o kojemu se govori prilikom našeg gola nema ni rije i. Grani ar je naš prijateljski klub, jasno je da je pojedincima žao što nas nisu pobijedili, ali mi želimo korektan odnos sa svima. Na konferenciji je govorio i

doma i trener Biškup: - Kao trener sam vrlo žalostan što se nešto ovakvo dogodilo. Svakog protivnika želimo pobijediti, ne pristupamo nikome s podcjenjivanjem ili omalovažavanjem. U Kotoribi nije bilo nikakvih problema i ne vidim razlog za ovo priop enje.

akovec: ME IMURJE – VIROVITICA Sve Mar n na Muri: POLET – MLADOST (Ždralovi) Virje: PODRAVAC – RUDAR (Mursko Središ e) Bjelovar: BJELOVAR – MLADOST (Prelog) Nedeliš e: NEDELIŠ E – AKOVEC Grabrovnica: CROATIA – GRANI AR (Kotoriba) - nedjelja

Iz Kotoribe naknadno stigla i isprika koju je ovaj put potpisao Robert ižmešija, a koju prenosimo

Draškovec - igralište NK Draškovec. Gledatelja 100. Sudac: Gadžo. Strijelci: 1:0 Mihoci (8), 1:1 Njega (13), 1:2 Grgi (30), 1:3 Grgi (33), Sabol (66).

Mladost/P: Kranjec, Habuš, Hali (55. Erdelji), Balent, Vlah, Vuk, Hladnik (55. Hreš ), Sabol, Mihoci (83. Kavran), Caban, Jambrovi . Trener: Damir Patafta

“Želimo izraziti žaljenje što je tekst koji je objavljen kao Službeno priop enje povrijedio NK Me imurje i njegove simpatizere, jer nam ni u kom slu aju to nije bila najmera, ve je to trebao biti komentar utakmice s videoisje cima.

Tako er pozivamo NK Me imurje da prihvati našu ispriku zbog nespretnih i grubih rije i koje su upotrijebljene u objavi teksta. Kako smo klub koji nije sklon stvaranju problema i incidenata, još jednom pozivamo NK Me imurje da prihvati našu ispriku.”

MLADOST (P) – PODRAVAC 2:3

RUDAR – POLET 3:1 M. Središ e - igralište Šoderka. Gledatelja: 600. Sudac. Špoljari (Virovitica). Strijelci: 1:0 D. Šolti (10), 2:0 B. Vuruši (26), 2:1 Horvat (37), 3:1 M. Šolti (57).

Rudar: Rajf, S. Vuruši , Šprajc, Vuri (67. Rožman), B. Vuruši (78. Kova i ), Županec, Novak, D. Šolti , Zadravec, N. Šolti , M. Šolti (83. Kneževi ). Trener: Anton Srša Polet: urkin, K. Gori anec, Karlov ec, Sobo an, M. Novak, Horvat, Škvorc (59. N. Novak), Cvetkovi , A. Gori anec (73. Vincek), Barat, Radikovi (64. Jelen). Trener: Krešimir Šenji

NAKON 42. GODINE okupila se sjajna ekipa NK Sloge akovec - podsje anje na dane kad se za ulaznice ekalo u redovima

Protiv sinjskog Junaka bilo tri i pol tisu e gledatelja PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: SINIŠA OBADI Najbolja, najuspješnija i najsjajnija generacija Nogometnog kluba Sloga akovec okupila se nakon 42 godine, kako bi zajedno obnovili sje anje na najve i uspjeh kluba, a to je igranje kvali ikacijskih utakmica za popunu jedinstvene II. nogometne lige bivše zajedni ke države.

- Okupili smo se mi Slogini igra i koji smo 1971. godine igrali kvali ikacije za popunu jedinstvene jugoslavenske II. nogometne lige. Naš protivnik bio je NK Junak iz Sinja, od kojeg smo u Sinju izgubili 4:3, a kod ku e ga u regularnom dijelu, pred skoro etiri tisu e gledatelja pobijedili s 1:0, nakon ega smo izvodili jedanaesterce, a tu su Sinjani bili uspješniji i postali drugoligaši.

Teško nam je pao taj nesretni poraz, no i dalje smo ostali na okupu i 1974. smo izborili pla-

- Prošli vikend okupili su se nogometaši akove ke Sloge, kako bi obilježili 42. obljetnicu igranja povijesnih kvalifikacijskih utakmica za popunu ondašnje jedinstvene druge jugoslavenske lige sman u II. ligu, ali ona više nije bila jedinstvena, nego su bile dvije: isto na i zapadna. Tada smo u kvali ikacijama bili uspješniji od Premiuma iz Bosanskog Broda i Dubrovnika, rekao nam je Ante apalija, u ijem se ka i u ‘’ apa’’ u akovcu okupila zlatna generacija ne samo Sloge, nego i akove kog nogometa. apalija kaže da, premda su bili dobri igra i i imali pozive u druge klubove, nitko od njih nikamo nije otišao jer svima je bilo lijepo igrati u Slogi, koja je svoje doma e utakmice na stadionu

Podsje anje kako je bilo 1971. godine, kada su protiv Junaka odigrali najbolje utakmice u životu u Pustakovcu igrala nedjeljom prije podne i kada se za ulaznice ekalo u redu. Na druženju i obilježavanju obljetnice u api bili su: Ante apalija, Vladimir Šari , Ladislav Pomor, Petar Co-

lev, Ivan Strahija, Vladimir Puri , tajnik Stjepan Šari , Antun Horvat, Franjo Dobrani , Vladimir Strahija, Josip Belec, Mario Androvi , Zlatko Medved, Marijan Zaspan i Željko Zda ek. Zbog

zauzetosti poslom nisu došli, ali su se oglasili: Zvonko Dokleja, Marijan Mesari , Ivan Gašpari , Marijan Ma ek, Stjepan uranec, Ivan Mošmondor, Zlatko Pukši i Drago Ma ek.

Okupljeni su u sje anje pozvali pokojne kolege, legendarnog Branka Galinca Arisa i Željka Šari a. Osim što su igrali dobar nogomet, ovi igra i su se družili, bili prijatelji koje je na okupu držao trener Božidar Androvi Bonac. Svi su oni danas asni i uspješni ljudi, koji se poštuju, prijateljuju i ponekad zajedno odlaze na Slogine utakmice, koje nisu atraktivne kao nekada, ali mladi i uvaju ponosno ime Sloga, kluba iji su nogometaši 1970-ih godina žarili i palili nogometnim igralištima sjeverozapadnog dijela bivše zajedni ke države. Za tri godine bit e novo druženje povodom 45. obljetnice velikih kvali ikacijskih utakmica u Sinju i akovcu, najve ih ikada odigranih u Me imurju. Potrebno je samo dobro zdravlje za novo okupljanje i odigravanje revijalne utakmice bivših zvijezda akove kog i me imurskog nogometa.

27. rujna 2013.

6.kolo I. ŽNL MNS CENTROMETAL - PODTUREN 3-0 (1-0) MACINEC. Igralište: NK Centrometal. Suci: Dario Srnec, Saša Mihali , Damir Aldi . Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Bratkovi (27), 2-0 Novak (56), 3-0 Ba an (76) CENTROMETAL: Petkovi , Gund (83. Jurman), Dove ar, Majsen (78. Vince , Buhanec (68. Rodrigue), Pani (65. Duman i ), Vibovec (78. Strahija), Borko, Novak, Bratkovi , Ba an, trener: Marko Zavrtnik PODTUREN: Kolar, Sklepi (76. Telebuh), Radovan K (67. Horvat), Radovan Z., Sermek, Mu i , Jurovi , Lepen, Kolari , Škvorc, trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Borko (Centrometal); Škvorc (Podturen)

OMLADINAC - PUŠ INE 1-1 (0-1) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Bojan Juras, Damir Fodor, Božidar Jura i . Delegat: Alojz Kopasi OMLADINAC: Žvorc (19. Križai ), Jurinec, Reich, Oreš anin, Lesjak L, Lesjak M, Vida i (70. Drk), Krpan, Škrilac, Varga, Vodopija, trener: Miljenko Dove er PUŠ INE: Mohari , Lesar (55. Pintari ), Martan (77. Fegeš), Mošmondor, Turkovi , Celinger, Levani (90. Magdaleni ), Martan (86. Balog), Mikulec, Štefulj, Zanjko, trener: Željko Vukši Žu kartoni: Lesjak (Omladinac); Turkovi , Fegeš (Puš ine)

DINAMO - UKOVEC 77 0-3 (0-1) DOMAŠINEC. IGralište: Kokotov Vez. Suci: Ma ja Horvat, Borut Križari , Siniša Luka i . Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Mavri ek (14), 0-2 Kranjec 857), 0-3 Vukina (78) DINAMO: Mlinarec, Silaj, Mihalec, Krznar (61. Baranaši ), Lovrek, Debelec, Bunc, Jakši , Furdi, Bihar, Baranaši (79.

Neimi), trener: Ivan Domini UKOVEC: Lehki, Mesari D, Kaniški (85. Poljak), Mihoci, Fran i , Belovi , Mavri ek, Vukina (79. Slavi ek), Kranjec (67. Bradari ), Teki (75. Anderlin), Mesari M (59.Vukovi ), trener: Antun Juki Žu kartoni: Lovrek, Baranaši , Silaj, Furdi (Dinamo); Kaniški, Fran i , Kranjec, Vukovi ( ukovec)

DINAMO - SLOGA ( ) 0-4 (0-1) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Nino Škrobar, Davor Šupljika, Zoran Novak. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 0-1 Vugrinec (28), 0-2 Kosalec (49), 0-3 Carlos (71), 0-4 Hernandez (90) DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Hali , Dodlek, Jankovi (83.

Kralji ), Mar ec (58. Novak), Vutek, Štampar (76. Šegovi N.), Križai , Na L (61. Na D), trener: Zoran Kralji SLOGA: or evi , Malovi , Dokleja (46. Kosalec), Obadi , Se an (88. Novak), Carlos, Hernandez, Glad, Jambroši , Vugrinec (69. Vrbanec), Zoka (84. Šari ), trener: Dino Vrbanec Žu kartoni: Štampar (Dinamo); Glad, Se an (Sloga)

MLADOST - BSK 4-1 (1-1) IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Ivica Križai , Dražen Sukanec, Ivica Felker. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Fu ko (36), 1-1 Hajdarovi (39), 2-1 Murkovi (65), 3-1 Fu ko (69), 4-1 Novak J (82) MLADOST: Novak E., Krišto (46. Leva i ), Bujan, Žvorc, Kamenar (80. Silaj), Horvat (87. Klinec), Murkovi , Miki , Novak J., Gugi (82. Barlovi ), Fu ko (84. Višnji ), trener: Branko Janžek BSK: Sternad, Makar D (46. Strniš ak), Grabavec, Antolaši , Mihalic, Hajdarovi (75. Ma ek), Šari , Škvorc (64. Trstenjak), Bašek (74. Taradi), Paler, Makar I., trener: Vladimir Pavlekovi Žuti kartoni. Leva i (Mladost); Makar, Šari , Trstenjak (BSK)

ŠENKOVEC - SPARTAK 2-2 (2-1) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Dario Bubek, Toni Fažon, Dragan Hrustek. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Fu ko (6), 2-0 Leskovec (15), 2-1 Fažon (30), 2-2 Rožman (85) ŠENKOVEC: Horvat, Kaniški, Koren B, Erdelja (90. Kora evi ), Koren D., Ban, Fu ko, Leskovec (83. Radikovi ), Korent, Leško, Novak, trener: Ivan Zobec SPARTAK: Tizaj, Lackovi , Rogina, Šegovi (69. Sušec), Rožman, Fažon, Lackovi E., Štefi ar (64. Lovren i ), Juras, Škvorc, Živkovi , trener: Josip Fažon Žu kartoni: Novak, Horvat, Erdelja, Kanski (Šenkovec); Šte ar, Živkovi (Spartak) Crveni karton: Ban (Šenkovec)

MLADOST - NAPRIJED 1-1 (0-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Dragu n Novak. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Možek (81), 1-1 Mar nec (84) MLADOST: Mar ec, Jaluši (58. Fileš), Baksa (58. Hali ), Cirkven i , Križai , Kova i , Možek, Pasler, Mlinarec, Vadlja, Talan (80. Podgorelec), trener: Josip Šegovi NAPRIJED: onkaš, Horvat, Šimunkovi , Kemec, Novak, Žvorc (72. Fleten), Trstenjak (87. Židov), Mar nec, Horvat, Glavina, Hižman, trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Hižman, Horvat, Šimukovi (Naprijed)

SLOBODA - SOKOL 4-1 (2-0) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Marin Horvat, Igor Križari , Bruno Brljak. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Petek (18), 2-0 Petek (42), 2-1 Korpar (49), 3-1 Petek (77), 4-1 Hergo (80) SLOBODA: Kolar, Podvez (56. Fu ko), Branilovi , Novak (65.

Petek), Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj Milivoj (80. Goricaj Ma ja), Vrbanec (46. Pintari ), Hergo (85. Fegeš), Petek, trener: Stjepan Petek SOKOL: Šimuni , Korpar (75. Hertari ), Lebar, Puh (80. Ruklja ), Dunjko (69. Farkaš), Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Horvat, trener: Leonard Novak Žu kartoni: Srnec (Sloboda); Mikolaj, Boži (Sokol) Crveni karton: Mikolaj (Sokol)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA VELIKA gužva na vrhu

Sloboda iz Slakovca na elu ljestvice Prema prikazanoj igri i prema propuštenim prigodama u prvom poluvremenu Sokol je na kraju rezultatski u Slakovcu prošao vrlo loše. Kod gostiju odli an vratar Dejan Kolar, u mom adi Slobode pak je briljirao Dražen Petek s tri postignuta gola.

Dva je zgoditka postigao u prvom dijelu koje je završilo vodstvom doma ih od 2-0.

Po etkom drugog dijela u 49. minuti gosti iz Vratišinca zgoditkom Matije Korpara smanjuju na 2-1. Samo pet minuta kasnije Sokol je ostao bez Marka Mikolaja koji je isklju en zbog gruboga klize eg starta s le a na doma eg igra a. Nije mu bio dovoljan crveni karton, ve je nakon isklju enja nastavio vrije ati suca utakmice Marina Horvata.

U Domašincu slavili gosti iz ukovca Da ne e biti dobro po doma i Dinamo, pokazalo se ve u 14. minuti kada su gosti zgoditkom Danijela Mavri eka poveli. U pravoj prvenstvenoj utakmici prvi dio je protekao u ravnopravnoj igri. U drugom dijelu ukovec 77 se razigrao i postigao još dva zgoditka za visoku gostuju u pobjedu od 3-0. Mario Kranjec je bio strijelac drugoga gostuju eg zgoditka u 57. minuti, a tre eg centarfor Dražen Vukina u 78. minuti. Po etiri su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta.

U Ivanovcu Mladost u pet minuta drugog dijela riješila pitanje pobjednika Nešto više od pola sata ekalo se na prvi zgoditak, a postigla ga je doma a Mladost, odnosno Ivan Fu ko. Samo su tri minute doma i imali prednost, kad je na 1-1 poravnao Nikola Hajdarovi . U drugom dijela prakti ki se igrala viktorija na vrata Sre ka Sternarda. U etiri minute od 65. do 69. doma i su zgoditcima Filipa Murkovi a i drugim Ivana Fu ka riješili utakmicu vodstvom od 3-1. Jurica Novak je samo to još jednim doma im zgoditkom osam minuta prije kraja utakmice i potvrdio.

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Denis Srnec (28) DINAMO (P) – Marko Štampar (2788) BSK – Dino Makar (624), Petar Šari (4633), Domagoj Trstenjak (4630) CENTROMETAL – Marko Borko (77) PUŠ INE – Tomislav Turkovi (9722), Mihael Fegeš (2956) SPARTAK – Renato Štefi ar (5834), Nebojša Živkovi (2075) UKOVEC 77 – Krunoslav Fran i (368), Nikola Kaniški (9745), Josip Vukovi (9711), Mario Kranjec (8973) SOKOL – Luka Mikolaj (2330), Mihael Boži (5312) ŠENKOVEC – Ma ja Novak (2509), Krunoslav Erdelji (772), Mišel Horvat (1524), Robert Kanski (255) NAPRIJED – Petar Horvat (1959), Fabijan Hižman (4244), Ivan Šimunkovi (2192) PODTUREN – David Škvorc (5504) OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339) SLOGA ( ) – Deni Glad (1242), Mario Se an (2166) MLADOST (I) – Dominik Leva i (2990) DINAMO (D) – Neven Lovrek (4117), Dalibor Baranaši (6353), Nikola Silaj (52), Mario Furdi (3835)

DISCIPLINSKI KUTAK ŠENKOVEC – Neno Ban (2474) po l. 58. DP HNS 4 ( e ri) utakmice SOKOL – Marko Mikolaj (2331) po l. 53/a i 55. DP HNS 4 ( e ri) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: PUŠ INE – Tomislav Turkovi (9722) SLOGA ( ) – Deni Glad (1242) BSK – Domagoj Trstenjak (4630) SOKOL – Luka Mikolaj (2330) CENTROMETAL – Marko Borko (77) DINAMO (D) – Neven Lovrek (4117) ŠENKOVEC – Krunoslav Erdelja (772)

TABLICA

NAJAVA 7. kola

Kako jesenski dio prvenstva ide kraju, sve je zanimljivije ak je pola lige od vrha do osmog mjesta u bodovnom razmaku od samo dva boda. Derbi kola igrat e se u nedjelju prijepodne u akovcu, kada Slogi u goste dolazi još uvijek neporaženi Centrometal. Sloboda ide na uvijek neugodno gostovanje u Cirkovljan. ukovec 77 kod ku e do ekuje mom ad Šenkovca. BSK e protiv Omladinca tražiti prvu pobjedu. S istom željom e i Omladinac do i u Belicu. Mladost iz Ivanovca iz kola u kolo igra sve bolje. U ovom kolu gostuju kod Sokola koji ve jedva eka da nekome uzme skalp. Podturen ima siromašan bodovni konto, a gost im je susjedni domašinski Dinamo koji je malo poljuljan ozljedama i rezultatskom krizom. U Maloj Subotici e igrati dvije mom adi koje su u prošlom kolu osvojile po bod. Doma i Spartak i Mladost iz Palinovca, koja u koloni poraza još uvijek drži nulu. Puš ine su dovele novog trenera Dejana Cara koji je krenuo bodom i kod ku e ne misli stati na tome, nego e težiti i pobjedi, a dolazi im Dinamo iz Palovca, kojem je Sloga kod ku e dobro napunila mrežu.

PAROVI I SUCI: nedjelja 10 sati: AKOVEC: Sloga – Centrometal (Kolari , B. Križari , I. Horvat); 10,30 sati: UKOVEC: ukovec 77 – Šenkovec (Srnec, Brljak, urila); 16 sati: PUŠ INE: Puš ine – Dinamo (P) (Bubek, Fažon, Felker), BELICA: BSK – Omladinac (I. Križari , Jakovljev, Novak), VRATIŠINEC: Sokol – Mladost (I) (Jur ec, Fodor, Žganec), CIRKOVLJAN: Naprijed – Sloboda (S) (Turk, T. Kralji , Sukanec), MALA SUBOTICA: Spartak – Mladost (P) (Mat. Horvat, Z. Novak, Mihali ).

Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Bez pobjednika u Palinovcu Doma a Mladost u dosadašnjem dijelu prvenstva uz tri pobjede ima i tri remija.

Bez golova je bilo sve do same završnice utakmice. Marko Možek je doveo doma e u 81. minuti u vodstvo, a tri minute kasnije Naprijedu bod svojim zgoditkom donio Željko Martinec. Tvrdu i tešku utakmicu za su enje Božidar Kolari uspješno je priveo kraju uz trojicu opomenutih igra a, i to svi iz redova gostiju iz Cirkovljana.

Centrometalu glatka doma a pobjeda Krunoslav Bratkovi prvi je zatresao u 27. minuti mrežu gostiju iz Podturna. Na drugi se zgoditak ekalo sve do 56. minute, kada je strijelac bio Leon Novak. Kona nih 3-0 djelo je Bojana Ba ana u 76. minuti. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Sloga igra sve bolje Novu lijepu pobjedu de ki iz Pustakovca ostvarili su u Palovcu. Ivica Vugrinec bio je strijelac jedinog zgoditka za goste u prvom poluvremenu, kojem je pomalo kumovao i vratar Dinama Mišo Vibovec. U drugom dijelu Slogaši postižu još tri zgo-

1. SLOBODA (S)

6

4

1

1

18 – 6 13

2. UKOVEC 77

6

4

1

1

13 – 6 13

3. MLADOST (I)

6

4

1

1

18 – 12 13

4. MLADOST (Pal.)

6

3

3

0

16 – 5 12

5. CENTROMETAL

6

3

3

0

14 – 7 12

6. DINAMO (D)

6

4

0

2

13 – 11 12

7. SLOGA ( )

6

3

2

1

12 – 5 11

8. ŠENKOVEC

6

3

2

1

14 – 9 11

9. NAPRIJED

6

2

3

1

9–5

10. DINAMO (P)

6

2

2

2

9 – 11 8

11. SPARTAK

6

1

2

3

5 – 10 5

12. PODTUREN

6

1

1

4

6 – 13 4

13. BSK

6

0

3

3

5 – 10 3

14. OMLADINAC (NSR)

6

0

2

4

4 – 16 2

15. SOKOL

6

0

1

5

5 – 17 1

16. PUŠ INE

6

0

1

5

10 – 28 1

9

LISTA STRIJELACA 7 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 6 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I) 5 zgoditka – Santino Debelec (Dinamo D), Dario Vadlja (Mladost Pal.), Ivan Fu ko (Mladost I) 4 zgoditaka – Tomica Mlinarec, Denis Hali (Mladost Pal.), Boris Vrbanec (Sloboda S), Dejan Korent, Saša Fu ko (Šenkovec), Marijan Duman i (Centrometal), Robert Štefulj (Puš ine) 3 zgoditka – Nino Mar ec (Dinamo P), Gregor Bunc (Dinamo D), Nenad Vibovec (Centrometal), Mauricio Hernandez (Sloga ), Željko Mar nec (Naprijed), Dražen Petek (Sloboda S), Mario Kranjec ( ukovec 77), Filip Murkovi (Mladost I)

ditka, ali su strijelci bili razli iti. Redom su zabijali Saša Kosalec koji je ušao u igru od po etka drugog poluvremena, Henrique Carlos i u 90. minuti Mauricio Hernandez.

Za Dinamo je u 54. minuti najbolju prigodu imao Hrvoje Hali , ali je slabo pucao.

Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Spartaku bod iz Šenkovca Imali su doma i vodstvo od 2-0, ali su gosti iz Male Subotice pet minuta prije kraja utakmice zgoditkom Antuna Ružmana sti i do boda. Ve za 15 minuta igre doma i postižu dva zgoditka. Prvi Saša Fu ko, a drugi Fabijan Leskovec. Josip Fažon je u 30. minuti doma e vodstvo smanjio na 2-1. Kad se ve ekao kraj utakmice u 90. minuti igra Šenkovca Neno Ban udara igra a Spartaka laktom u glavu kad ovaj nije bio u posjedu lopte, a igra je bila u tijeku. etiri doma a i dva doma a opomenuta igra a.

Derbi za elja u Novom Selu Rok završio podjelom bodova Gosti iz Puš ina vodstvo od 1-0 koje su stekli zgoditkom Roberta Štefulja u 19. minuti držali su sve do pred sam kraj utakmice, kada je Omladinac minutu prije kraja zgoditkom Brune Varga stigao do izjedna enja. Iako su doma i stigli tek u završnici do boda, oni su ti koji mogu žaliti i za sva tri jer su uz prigode imali u 81. i 86. minuti pogo ene vratnice. Puš ine su tako ove jeseni upisale prvi bod. Zanimljiva se situacija dogodila u 6. minuti kada su službene osobe shvatile da doma i igra Mišel Lesjak nosi dres broj 5, a u zapisniku je bio upisan pod brojem 6.

Sudac utakmice ga je u prekidu igre poslao da zamijeni dres i za to je igra dobio opomenu. On je ujedno bio jedini doma i opomenuti igra , dok su gosti imali dvojicu opomenutih igra a.

6. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN - GALEB 3-2 (1-0) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Dominik Mihoci, Darko Lehki, Dražen Horvat. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Strahija Z (15), 1-1 Grana r (47), 2-1 Strahija G (58-11m), 2-2 Balent R (75-11m), 3-2 Strahija G (85-11m) HODOŠAN: Rebernik, Habuš, Sinkovi , Vlah, Naran a, Puri , Vadlja, Šavora (77.

Vugrinec), Biber, Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija GALEB: Pantaler, Balent N., Turk (59. Jan ec), Pigac M, Fran i , Balent D., Mesari , Grana r, Repalust (46. Hertelendi), Balent R., Fleten (87. Pigac D), trener: Damir Pigac Žu kartoni: Šavora (Hodošan); Hertelendi, Fleten, Pantaler (Galeb) Crveni karton: Naran a (Hodošan)

GRANI AR - MLADOST (SM) 3-0 (2-0) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Marko ur ek, Dražen Sukanec, Božidar Jura i . Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Mun ar (7), 2-0 Mun ar (38), 3-0 Mun ar (47) GRANI AR: Magdaleni , Krznar, Boži K., Blažon (88. Furdi), Mun ar (84. Petak), Drvoderi D., Drvoderi A, Boži R, Novak A, Lovrek (75. Turk), Buhin (63. Šopar), trener: Zoran Graši MLADOST: Musta , Orehovec, Hobor, Šulj (23. Markovi od 65. Kvakan), Posavec, Hošnjak, Matulin, mrlec, Štrok, Pavlic (51. Papak F), Horvat, Gašpari , trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Blažon, Boži R (Grani ar); Markovi , Hošnjak, Matulin, Orehovec, Papak F (Mladost) Crveni karton: mrlec (Mladost

TRNAVA - DRAVA (DM) 2-2 (1-1) GORI AN. Igralište: Gaj. Suci: Jadran Kukovec, Josip Kedmenec, Renato Vuk. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 0-1 Igrec (15), 1-1 Jakši S (21), 2-1 Jakši S (51), 2-2 Igrec J (79) TRNAVA: Vojvoda, Jakši I., Gudlin, Farkaš (14. Blažek od 78. Gotal), Špoljar (48.

Malek), Repalust, Baksa (77. Jakši A), Pintar, Jakši S., Magdaleni , Markan, trener: Petar Medvar DRAVA: Ko iš, Ivaci, Igrec Z (76. Igrec F), Gorupi , Mihalac, Klari (54. Igrec J.), Mihoci, Štrok (90. Bartoli ), Igrec D., Orehovec, Herc, trener: Ivan Bartoli Žu kartoni: Baksa, Blažek, Magdaleni (Trnava); Mihalac, Štrok (Drava) Crveni karton: Mihoci (Drava)

DUBRAV AN - VIDOV AN 1-1 (1-1) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Marijan Duman i , Milivoj Bali , Mario Pintari . Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Brljak (23), 1-1 Ujlaki (25) DUBRAV AN: Fabi , Me imurec, Balažinec (65. Lovrek), Šte , Horvat, Jakupak, Lukša, Nes , Brljak (78. Švenda), ižmešija, Pahek, trener: Tihomir Nes VIDOV AN: Kranjec, Herman Mihael, Horvat (70. Petri ), Hujs, Lukša, Varga, Friš i (79. Nes ), Ujlaki (87. Nemet), Kvakan (79. Herman Ma ja), Škoda, Matulin, trener: Ivan Vidovi Žu kartoni: Balažinec (Dubrav an); Varga, Ujlaki (Vidov an)

BUDU NOST - BORAC PMP 1-1 (0-1) PODBREST. Igralište: Sportski park. Suci: Patrik Kolari , Ivan Žganec, Ivan Vlahek.

Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 0-1 Gavez (34), 1-1 Bukal (67-11m) BUDU NOST: Pancer, Gajnik (46. Lon ari ), Pala i , Klobu ari , Domini , Hali T, Ciglar, Lastavec (72. Hali G), Dodlek, Bukal, Novosel, trener: Ivan Gajnik BORAC: Cika , Puri (46. Lon ari ), Križai , Jan ec, Zrna, Gavez, Brumen, Baksa, Hu nec, Ko evar, Rušanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Hali T., Lastavec (Budu nost); Križai , Jan ec, Baksa, Cika (Borac)

POLET - DUBRAVA 6-0 (2-0) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Željko Novak, Saša Mihalic, Antun Koruni . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Vukovi (8), 4-0 Pal (16-11m, 71, 74), 5-0 Boži (84), 6-0 Juri an (88) POLET: Vaš (86. Lukman), Krišto (55. Boži ), Bašek, Vibovec, Posavec, Magdaleni , Halabarec (56. Ujlaki), Vukovi (84. Sanjkovi ), Lisjak, Gajnik, Pal (75.

Juri an), trener: Franjo Mihalkovi DUBRAVA: uranec, Gori anec, Paler (62. Palir), Bobi anec M., Mu i , Bobi anec S., Drk, Sabol (77. Kova i ), Bobi anec M (30. Varga), Tkalec (70. Vidovi ) Žu kartoni: Gajnik (Polet); Tkalec (Dubrava)

6. kolo II. ŽNL MNS - zapad TRNOVEC - VENERA PMP 2-2 (0-1) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Robert Radek, Marko ur ek, Mladen eke. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 Ciglari (26), 0-2 Peras (50), 1-2 Miko (56), 2-2 Petri (76) TRNOVEC: Košak, Periši , Kova i , Flac, Planinc, Bacinger (46. eh), Petri , Miko, Jurman (89. Herceg), Govedi , Liber, trener: Kris jan Kiri VENERA: Srnec, Ciglari , Škvorc M, Kova i , Ceilinger, Marodi, Peras, Škvorc R., Kerman, Dove er (82. urin), Pintari , trener: Ivan David Žu kartoni: eh, Periši (Trnovec); Marodi, Peras (Venera)

NAPREDAK - HAJDUK 1-2 (0-1) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Damir Klari , Petar Ruži , Luka Tizaj. Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 0-1 Ma ari (7), 1-1 Matoša (60), 1-2 Hrženjak (72) NAPREDAK: Žagar Davor, Matoša, Žganec, Drvoderi , Jambroši , Varga (73. Žagar Dalibor), Ma ari (68. Tkalec), Lepen, Bistrovi , Škvorc (85. Hu nec), Bedi, trener: Darko Vincek HAJDUK: Jurovi , Žganec, Hrženjak D, Jambroši , Ma ari , Mesari , Hrženjak L., Debelec M., Debelec G., Šardi (60. Hrženjak K), Ma ari , trener: Darko Rob Žu kartoni: Jambroši , Žagar D., Matoša (Napredak); Jambroši , Hrženjak L (Hajduk)

M.MIHALJEVEC - ME IMUREC 0-1 (0-0) M.MIHALJEVEC. Igralište. NK M.Mihaljevec. Suci: Dražen Jur ec, Valen no Kantoci, Mario Sukanec. Delegat: Rajko Zadravec Strijelac: 0-1 Treska D (90) MM: Magdaleni , anadi, Trupkovi , Šol , Mesari P., Vrši (73. Perho ), Mesari , Kova i , Pušar, Varga (85. Zadravec), Posavec, trener: Bruno Mesari ME IMUREC: Prekupec, Bes jani , Kozina, Branilovi (28. Ivanuša M), Bajzek, Horvat, Bali , Ivanuša D., Primorac (70. Thes), Treska S., Treska D. (90. Košir) Žuti kartoni: Mesari , Posavec, Varga, Zadravec (MM); Branilovi , Treska, Ivanuša (Me imurec) Crveni kartoni: Pušar (MM); Ivanuša D (Me imurec)

STRAHONINEC - SLOBODA (M) 1-0 (0-0) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-S pi . Suci: Darijan Zadravec, Mladen Puklavec, Matej Mesari . Delegat: Franjo Fais Strijelac: 1-0 Drabi (46) STRAHONINEC: Božak, Radek (45. Fu ko), Zobec (80. Kuqi), Kolar, Jaluši , Vrbanec, Kopjar, Drabi (60. Žnidari ), Vuruši , Mar ec, Kova i (45. Višnjari ), trener: Dragu n Vabec SLOBODA: Horvat, Belše, Tisaj, Srnec, alopa, Novak, Mu i , Tremski, Sovar, Culjak (75. Bel od 83. Želežnjak), Posavec, trener: Damir Vrbanec

JEDINSTVO - DRAVA 1-5 (0-1) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Danijel Ko ila.

Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Gori anec (36), 0-2 Dombaj (49), 0-3 Škvorc (54), 1-3 Mikulan (60), 1-4 Carevi (83), 1-5 Mar n evi (87) JEDINSTVO: Ter, Krumpi (67. Miljan i ), Vuk, Plantak, Fujs, Mikulan, Horvat (42. Borko), Golub, Ladi (46. Novak D), Tr njak, Novak M. trener: Roman Tr njak DRAVA: Ivkovi , Škvorc (80. Bezek), Šol, Zanjko D (80. Postružin), Bajkovec, Carevi M (86.

Zanjko M), Dombaj, Carevi B (82. Mar n evi ), Medved, Gori anec, Jaluši (88. Zanjko Z), trener: Kris jan Varga Žu kartoni: Fujs, Miljan i (Jedinstvo); Postružin, Bezek (Drava) Crveni kartoni: Vuk (Jedinstvo); Medved (Drava)

JEDINSTVO - MURA 3-1 (1-0) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Vjeran Tuksar, Lana Vidovi , Mar na Koprivec. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Novak (34), 2-0 Fras (60), 2-1 Lipovi (71), 3-1 Kapeš (86) JEDINSTVO: Habek, Jaluši M, Štajerec (86. Škvorc), Tkal ec, Jambroši , Filipovi , Fras, Piska , Novak, Popovi (84. Jaluši N), Kapeš, trener: Mladen Rešetar MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Jurovi , Braniša, Stojko, Vinko (78. Vrši ), Telebuh B (64. Šardi), Telebuh I (89. Jeki ), Varga, Breznik (24. urin), trener: Dražen Novak

PLAVI - BRATSTVO (SV) 3-3 (1-1) PEKLENICA. Igralište: NK Plavi. Suci: Mario Buhin, Branko Martan, Vlado Blaži . Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Drk (33), 1-1 Vidovi (40), 2-1 Škvorc (54-11m), 2-2 Vidovi (59), 2-3 Novak (84), 3-3 Horvat (87) PLAVI: Kuzma, Cerovec, Škvorc S, Trupkovi , Škvorc J., Žganec, Drk, Nerer, Zadravec, Cilar (54. Ratajec), Novak, trener: Robert Glavina BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Hižman (61. Zorkovi ), Novak (90. Horvat F), Horvat N., Vlahov, Ri ko, Horvat S, Vidovi (85. Krišto ), Kocijan, trener: Danijel Novak Žu kartoni: Škvorc, Cerovec (Plavi); Horvat N., Zlatarek (Bratstvo)

27. rujna 2013.

KRALJEV AN 38 - CROATIA 2-1 (1-0)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Kraljev an 38 vode i s pet bodova prednosti pred pratnjom Doma ini su rano poveli, u 4. minu , zgoditkom Siniše Baksa.

Croa a je uspjela sedam minuta prije kraja utakmice zgoditkom Mar na Jeleni a poravna na 1-1 i nada se da e bod o i u Orehovicu. No, doma i nisu tako mislili i u 89. minu vratar Croa je Krunoslav Parat ec ruši napada a Kraljev an 38 u svom kaznenom prostoru i za suca utakmice Damira Aldi a dvojbe nije bilo, odmah je pokazao na bijelu to ku, a vratara opomenuo. Loptu ne na 11 metara namjes o kapetan mom adi Silvestar Cvek i pogodio za pobjedu od 2-1. Borcu PMP bod u Podbrestu. Rajko Gavez je goste iz Tur iš a doveo u vodstvo u 34. minu . Od samog po etka nervozna utakmica i dosta teška za su enje za mladog Patrika Kolari a.

Prvi dio gos su bili bolji, dok je Budu nost u drugom poluvremenu zaigrala nešto bolje i rezultat toga je poravnanje rezultata na kona nih 1-1 u 67. minu . Poravnali su doma i iz opravdano dosu enoga kaznenog udarca koji je realizirao Nikola Bukal. U 86. minuti je doma inu opravdano zbog zale a poništen zgoditak.

U Držimurec - Strelcu pobjeda spretnijem doma inu. U dinami noj igri doma i su uspjeli pos i dva zgoditka, dok gos iz ehovca ni jednu svoju prigodu nisu realizirali. ak su iz slobodnog udarca pogodili vratnicu. Oba zgoditka za Omladinac pos gao je njihov trenutno najbolji strijelac Jurica Tizaj. Prvi u 14. minu iz igre, a drugi u 81. minu iz opravdano dosu enoga kaznenog udarca. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Drava ku i s bodom iz Gori ana. Rano je Drava u 11. minu ostala bez Marka Mihocija, koji je isklju en zbog sprje avanja napada a Trnave u izglednoj prigodi za pos zanje zgo-

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 BUDU NOST (P) OMLADINAC (DS) TRNAVA POLET (P) CROATIA GRANI AR (N) MLADOST (SM) DUBRAVA GALEB HODOŠAN SK BORAC PMP DUBRAV AN DRAVA (DM) VIDOV AN

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

6 4 4 3 4 3 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1

0 1 1 3 0 1 1 1 1 1 0 2 2 2 1 1

0 1 1 0 2 2 3 3 3 3 4 3 3 3 4 4

23 – 5 15 – 7 19 – 14 15 – 6 16 – 12 12 – 9 11 – 11 12 – 15 12 – 16 8 – 16 15 – 14 11 – 14 9 – 16 7 – 14 14 – 18 7 – 19

18 13 13 12 12 10 7 7 7 7 6 5 5 5 4 4

ditka. Prvi su ak gos i poveli u 15. minu zgoditkom Davida Igreca.

Sa dva zgoditka u 21. i 51. minu Simon Jakši preokre e rezultat u korist doma e Trnave. Josip Igrec je u 79. minu svojim zgoditkom Dravi donio bod. Trnava još ne zna za poraz, ali joj Kraljev an 38 polako odmi e i kako su gotovo cijelu utakmicu igrali s igra em više je doma i bod za njih premalo. Visoka doma a pobjeda Poleta. Mišo Pal trostruki strijelac. Jedan je zgoditak pos gao u prvom poluvremenu i to iz opravdano dosu enog kaznenog udarca, a druga dva u drugom iz igre.

Prvi je seriju doma ih zgoditaka u 8. minu zapo eo Davor Vukovi .

U samoj završnici utakmice potvrda doma e visoke pobjede od 6-0 uslijedila je zgoditcima u 84. minu Ma je Boži a i u 88. minu Luke Juri ana. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

Grani ar bolji od Mlados . Sva tri doma a zgoditka za glatku pobjedu od 3-0 pos gao je njihov najbolji strijelac Ivica Mun ar. Dva u prvom poluvremenu, a jedan odmah po etkom drugog dijela u 47. minu . U nervoznoj igri prednja ili su gos koji su imali petoricu opomenu h igra a i u 90. minu isklju enog Darka mrleca zbog dvije opomene zara ene u samo dvije minute, obje zbog prigovora na odluku suca utakmice. Sudac utakmice Marko ur ek nije baš blistao, naro ito po delegatu Željku Bacingeru u prosu ivanju prekršaja, pa je on unio dodatnu nervozu u utakmicu. Sve se na kraju dobro završilo, osim za goste iz Svete Marije koji su doživjeli poraz. Grani ar je imao dvojicu opomenu h igra a. Zanimljivo u Hodošanu. ak je tri kaznena udarca na utakmici dosudio sudac utakmice Dominik Mihoci. Dva za doma e, a jedan za goste, i sva tri su bila realizirana.

Po gos ma iz Oporovca još je jedan trebao za njih dosudi u 34. minu , kada je lopta na putu prema vra ma nakon udarca pogodila u ruku jednoga doma eg igra a u kaznenom prostoru. Mihoci je presudio da namjere igranja lopte rukom nije bilo. Gledatelji, njih oko 150, prvi je zgoditak vidjelo u 15. minu kada je Hodošan poveo zgoditkom Zorana Strahije. Minimalnim doma im vodstvom o šlo se na odmor. Gos su odmah u 47. minu preko Tomislava Grana ra poravnali na 1-1. Hodošan u 55. minu ostaje bez Dejana Naran e, koji je napada a Galeba sprije io prekršajem u izglednoj prigodi za pos zanje zgoditka. Nije se baš pomirio s takvom odlukom Naran a pa je nakon isklju enja nastavio vrije a suca utakmice Mihocija. Tri minute kasnije zapo inje serija kaznenih udaraca. Prvo za doma e u 58. minu , koji Goran Strahija realizira. Nakon toga za goste kazneni udarac u 75. minu puca kapetan mom adi Renato Balent za 2-2. Pet minuta prije kraja utakmice mladi vratar Galeba Mateo Pantaler radi nepotrebno prekršaj nad Zoranom Strahijom i novi kazneni udarac za doma e, koji po drugi put izvodi Goran Strahija za pobjedu od 3-2.

Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Susjedski derbi za elja u Donjoj Dubravi bez pobjednika. Sve se odigralo u razmaku od samo dvije minute. Od 23. do 25. minute.

Prvo su doma i poveli zgoditkom Benjamina Brljaka, a potom je za Vidov an na kona nih 1-1 poravnao Vinko Ujlaki. Trojica opomenu h igra a, zanimljivo, svi u drugom poluvremenu, i to jedan doma i, a dva gostuju a.

D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Damir Aldi , Bruno Brljak, Filip Aldi .

Delegat: Krešimir Glavina Strijelci: 1-0 Baksa (4), 1-1 Jeleni (83), 2-1 Cvek S (89-11m) KRALJEV AN: Lacko, Pigac, Vlah, Štefok, Cvek S., Filipaši , Tisaj, Marka , Baksa, Pišpek (68. Cvek V), Lipi (46. Špoljar), trener: Stefan Srpak CROATIA: Patar ec, avlek, Kosi, Kolar (12. Hunjadi), Varga, Bali, Šafari (81. Domini ), Poljanec (76. Hanžekovi ), Kr mar, Ruži , Jeleni , trener: Vladimir Bartoli Žu kartoni: Varga, Hunjadi, Kosi, Patar ec, Jeleni (Croa a)

OPOMENUTI IGRA I VIDOV AN – Dalibor Varga (2250), Vinko Ujlaki (3062) BUDU NOST (P) – Damir Lastavec (278), Tihomir Hali (1655) POLET (P) – Krunoslav Gajnik (656) DUBRAV AN – Lovro Balažinec (9383) DRAVA (DM) – Nikola Štrok (1290), Damir Mihalac (2924) DUBRAVA – Alen Vidovi (1144) BORAC PMP – Sandro Jan ec (3054), Sven Križai (2760), Marko Baksa (882), Sandro Cika (4089) SK – Roberto Višnji (6082), Željko Smrk (1850) GALEB – Danijel Hertelendi (2008), Marko Fleten (469), Mateo Pantaler (4130) GRANI AR (N) – Tomica Blažon (720), Robert Boži (954) HODOŠAN – Marko Šavora (3274) MLADOST (SM) – Vedran Markovi (1291), Marko Matulin (2246), Josip Hošnjak (1273), Denis Orehovec (6128), Filip Papak (1285) OMLADINAC (DS) – Krešo Posavec (1733), Mario Taradi (4074) TRNAVA – Petar Baksa (3203), Filip Blažek (5062), Sandi Magdaleni (3243) CROATIA – Dino Varga (3400), Marko Hunjadi (44), Josip Kosi (3398), Krunoslav Patar ec (3384), Mar n Jeleni (4420)

DISCIPLINSKI KUTAK HODOŠAN – Dejan Naran a (3111) po l. 50. i 53/a DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice MLADOST (SM) – Darko mrlec (539) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DRAVA (DM) – Marko Mihoci (1782) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: CROATIA – Mar n Jeleni (4420) DRAVA (DM) – Nikola Štrok (1290) BUDU NOST (P) – Damir Lastavec (278) BORAC PMP – Sven Križai (2760)

LISTA STRIJELACA 10 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS) 7 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Josip Igrec (Drava DM), Ivica Mun ar (Grani ar N), Simon Jakši (Trnava), Mišo Pal (Polet P) 6 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Siniša Baksa (Kraljev an 38), Zoran Strahija, Goran Strahija (Hodošan) 5 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Bruno Dodlek, Nikola Bukal (Budu nost P) 4 zgoditka – Rajko Gavez, Sandro Jan ec (Borac PMP), Denis Poljanec (Croa a) 3 zgoditka – Luka Lipi (Kraljev an 38), Miroslav Pigac (Galeb), Niko Pahek, Benjamin Brljak (Dubrav an), Nikola Štrok (Drava DM), Nikola Blažin i (Mladost SM), Krešo Kova (Hodošan), Sandi Magdaleni (Trnava)

NAJAVA 7. KOLA

Mogu li Oporov ani zaustaviti veliku seriju Kraljev ana?

PAROVI I SUCI: nedjelja 16 sa : OPOROVEC: Galeb – Kraljev an 39 (Kukovec, Vlahek, Vlah), DONJI VIDOVEC: Vidov an – Omladinac (DS) (Jura i , Ko ila, eke), SVETA MARIJA: Mladost – Dubrav an (Posedi, Hrušoci, Novak), TUR IŠ E: Borac PMP – Grani ar (N) (Belovi , Jurinec, Vuk), OREHOVICA: Croa a – Budu nost (P) (Škrobar, Puklavec, Grgi ), DONJI MIHALJEVEC: Drava – Hodošan (Ž. Novak, Blaži . Štrek), SIVICA: Dubrava – Trnava (Križai , Kantoci, Fic), EHOVEC: SK – Polet (P) (Mesari , Hrustek, Zobec).

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Jedinstvo doma om pobjedom na vrh, Mura porazom na dno ljestvice Jedinstvo iz Novog Selo na Dravi na doma em terenu povelo je u 34. minu zgoditkom Samuela Novaka. Tek u 60. minu novi doma i zgoditak koji pos že Zoran Fras. Mura je u 71. minu zgoditkom Gorana Lipovi a smanjila na 2-1. No, Jedinstvo svoju doma u pobjedu od 3-1 potvr uje e ri minute prije kraja utakmice zgoditkom Dražena Kapeša. Ni jedan opomenu igra na utakmici, iako delegat Stjepan Križari zamjera sucu utakmice Vjeranu Tuksaru da je bio previše blag kada je u pitanju dodjela opomena.

Prvi poraz Slobode. Strahoninec je ta mom ad koja je kod ku e zgoditkom Nevena Drabi a u 46. minu s gla do minimalne, ali zaslužene pobjede. U borbenoj igri opomenu h igra a nije bilo. Utakmica s puno prigoda, a više su ih imali doma i od gos ju iz Mihovljana. Gos se žale, a i delegat Franjo Fais zamjera da je trebala nakon 90. minuta bi suda ka nadoknada od strane suca utakmice Darijana Zadravca, jer je bilo ak šest zamjena, ali je nije bilo. Plašio se valjda da gos ne pos gnu zgoditak jer drugog razloga ne može bi .

Me imurec u suda koj nadoknadi pobijedio u Malom Mihaljevcu. Taj zgoditak vrijedan tri boda pos gao je za goste iz Dunjkovec - Prete nca Darijan Treska. U 77. minu doma inu je isklju en zbog dvije opomene Sandi Pušar. I Me imurec je imao isklju enog Dejana Ivanušu, i to u suda koj nadoknadi zbog dvije opomene. Prvu je zaradio u prvoj minu nadoknade zbog napucavanje lopte i drugu u etvrtoj minu nadoknade zbog ometanja izvo enja ubacivanja.

Doma ini su imali zicer prije gostuju eg zgoditka. Bratstvu doma a pobjeda. Gos iz Zebanca prvi su u 21. minu poveli zgoditkom Bojana Kodbe. Doma i su poravnali na 1-1 u 23. minu iz opravdano dosu enoga kaznenog udarca koji je realizirao David Gori anec. e ri minute prije odlaska na odmor Bratstvo dolazi zgoditkom Dejana Na a u vodstvo. Korektna utakmica do 58. minute, kada je nakon starta gostuju eg igra a Filipa Žuni a nastala gužva. Bilo je tu sva ega, a Žuni je završio s isklju enjem. Gos smatraju da je i doma i igra koji je udario njihovog igra a trebao bi isklju en, no sudac utakmice Dino Horvat nije vidio ili nije mislio da bi trebalo bi tako. S igra em više do kraja doma i pos žu još dva zgoditka. Dejan Na se po drugi put upisuje u strijelce za 3-1, a kona nih 4-1 djelo je Mirana Vinka minutu prije kraja utakmice. e ri doma a opomenu-

OPOMENUTI IGRA I BRATSTVO (J) – Luka Rihtarec (908), Dominik Kirec (4719), Kristijan Vinko (4121), David Gori anec (3804) TRNOVEC – Vlatko eh (4444), David Periši (5860) JEDINSTVO (GM) – Maro Fujs (3178), Marko Miljan i (419) PLAVI – Jurica Škvorc (758), Patrik Cerovec (6724) BRATSTVO (SV) – Nikola Horvat (1305), Hrvoje Zlatarek (2681) DRAVA (K) – Goran Postružin (2667), Elvis Bezek (8517) ME IMUREC – Rok Branilovi (415), Darijan Treska (9271), Ma ja Ivanuša (200) HAJDUK VINDIJA – Dario Jambroši (284), Lovro Hrženjak (3029) NAPREDAK – Nino Jambroši (3927), Dalibor Žagar (2293), Darko Matoša (4358) ZEBANEC – Bojan Kodba (1597), Danijel Kojter (1071), Danijel Debelec (4051) MALI MIHALJEVEC – Patrik Mesari (2365), Zoran Zadravec (2339), Zoran Varga (2289), Milan Posavec (2343) VENERA PMP – Marko Marodi (2406), Zoran Peras (3896)

ta igra a, a tri gostuju a. Drava teško porazila Jedinstvo u Gornjem Mihaljevcu. Imali su gos iz Kuršanca nakon prvog poluvremena minimalno vodstvo od 1-0 zgoditkom Nikole Gori anca. U prvom poluvremenu bilježimo i dva isklju enja, oba zbog druge opomene.

Prvo je kod Drave u 32. minu isklju en Davor Medved, a potom u 35. minu kod doma eg Jedinstva Marko Vuk. Za deset minuta nastavka drugog poluvremena Drava je ve imala 3-0 vodstvo, a strijelci su bili Tomislav Dombaj i Mišel Škvorc. Damir Mikulan uspio je u 60. minu smanji gostuju e vodstvo na 3-1, no do kraja još dva zgoditka u doma oj mreži. Mario Carevi i Mario Mar n evi bili su strijelci za na kraju visokih 5-1. Uz isklju ene, po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Hajduku gostuju i bodovi. Brzo su gos iz Štrukovca u Gornjem Kraljevcu pos gli zgoditak. Ve u 7. minu strijelac je bio Josip Ma ari . Napredak je uspio u 60. minu poravna na 1-1 zgoditkom Darka Matoše. Lovro Hrženjak je Hajduku u 72. minu donio gostuju u pobjedu od 2-1. Podjela bodova u Peklenici.

Bliži pobjedi bili su gos iz Savske Vesi koji su do vodstva od 3-2 došli u 84. minu , ali to vodstvo nisu uspjeli sa uva do kraja utakmice.

Plavi su prvi u 33. minu zgoditkom Nikole Drka poveli. Pet minuta prije odlaska na odmor na 1-1 poravnao je Mario Vidovi . U 54. minu doma i imaju kazneni udarac koji za novo vodstvo realizira Jurica Škvorc. Pet minuta kasnije svojim drugim zgoditkom Mario Vidovi poravnava na 2-2. Daniel Novak u 84. minu Bratstvu donosi prednost, a tri minute kasnije drugim zgoditkom na utakmici Nikola Drk Plavima donosi bod. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Pobjednika nije bilo ni u Trnovcu. Venera je bila ta koja može žali za preostala dva boda. Poveli su gos zgoditcima Kris jan

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

JEDINSTVO (NSD) SLOBODA (M) ME IMUREC BRATSTVO (J) DRAVA (K) STRAHONINEC HAJDUK (Š) JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) PLAVI M. MIHALJEVEC ZEBANEC NAPREDAK TRNOVEC VENERA PMP MURA

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

5 5 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1 1 1

1 0 1 0 1 1 1 0 2 2 0 0 1 1 1 0

0 24 – 6 16 1 16 – 5 15 1 16 – 7 13 2 17 – 8 12 2 12 – 7 10 2 11 – 9 10 2 11 – 16 10 3 9 – 12 9 2 11 – 11 8 2 11 – 17 8 4 4–7 6 4 6 – 13 6 4 6 – 12 4 4 7 – 15 4 4 6 – 16 4 5 4 – 10 3

BRATSTVO - ZEBANEC 4-1 (2-1) JUROVEC. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Dino Horvat, Željko Hajdarovi , Nenad Štrek. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Kodba (21), 1-1 Gori anec (23-11m), 2-1 Na (41), 3-1 Na (70), 4-1 Vinko (89) BRATSTVO: Per i , Leva i (81. VInko M), Koraj, Vinko K., Leva i , Kirec (75. Antolil ), Rihtarec (90. Saka ), Jambrovi (59. Trstenjak), Gori anec (88. Petermanec), Jurovi , Na , trener: Boris or evi ZEBANEC: Kocijan, Debelec, Bani (35. Mlinari ), Puri , Kralj, Žuni , Horvat (80. Ko ila), Tkal ec, Kodba, Lackovi , Kojter, trener: Neven Horvat Žu kartoni: Rihtarec, VInko K., Kirec, Gori anec (Bratstvo); Kodba, Kojter, Debelec (Zebanec) Crveni karton: Žuni (Zebanec)

Ciglari a i Zorana Perasa s 2-0. Goran Miko je u 56. minu smanjio gostuju e vodstvo na 2-1. U 72. minuti opravdano je za Veneru PMP dosu en kazneni udarac, no Goran Kerman puca preko vrata.

Naravno, kazna je s gla e ri minute kasnije, kada su doma i zgoditkom Nikole Petri a s gli do kona nih 2-2. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

LISTA STRIJELACA 8 zgoditaka – Samuel Novak (Jedinstvo NSD) 7 zgoditaka – Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD), Darijan Treska (Me imurec), Dejan Na (Bratstvo J) 6 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec), Denis Vuruši (Strahoninec) 4 zgoditka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Josip Ma ari (Hajduk Š), Nikola Gori anec (Drava K) 3 zgoditka – Kris jan Culjak, Davor Mu i , Saša Sovar (Sloboda M), Tomica Nerer, Jurica Škvorc, Nikola Drk (Plavi Pek.), David Gori anec (Bratstvo J), Daniel Novak, Mario Vidovi (Bratstvo SV)

DISCIPLINSKI KUTAK ME IMUREC – Dejan Ivanuša (51) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica ZEBANEC – Filip Žuni (5172) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice MALI MIHALJEVEC – Sandi Pušar (99) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Filip Mikulaj (5061) po l. 60 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice – po prijavi delegata JEDINSTVO (GM) – Marko Vuk (3422) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DRAVA (K) – Davor Medved (1404) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: VENERA PMP – Zoran Peras (3896) HAJDUK (Š) – Lovro Hrženjak (3029) MALI MIHALJEVEC – Milan Posavec (2343), Zoran Zadravec (2339) BRATSTVO (J) – Kris jan Vinko (4121), Dominik Kirec (4719) NOV ANA KAZNA NK MALI MIHALJEVEC se po l. 68. DP HNS-a kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog slabe organizacije utakmice odigrane u Malom Mihaljevcu dana 22.09.2013.

NAJAVA 7. KOLA

Lider na gostovanju u Lopatincu potvr uje vrh PAROVI I SUCI: subota, 16 sa : SAVSKA VES: Bratstvo – Jedinstvo (Klari , ur ek, Filipaši ), ŠTRUKOVEC: Hajduk – Plavi (Pek) (Herman, Hajdarovi , Tizaj), nedjelja, 16 sa : SVETI JURAJ NA BREGU: Venera – Jedinstvo (NSD), DUNJKOVEC-PRETETINEC: Me imurec – Trnovec (Tuksar, Br. Martan, Bo. Martan), MIHOVLJAN: Sloboda – M. Mihaljevec (Mihoci, Lehki, Koruni ), HLAPI INA: Mura – Napredak (Dino Horvat, Bali , Pintari ), ZEBANEC: Zebanec – Strahoninec (Ruži , Lana Vidovi , Mar na Koprivec), KURŠANEC: Drava – Bratstvo (J) (Duman i , Šajnovoi , Smr ).

27. rujna 2013.

6. kolo III. ŽNL MNS - istok JADRAN - EKO 1-2 (1-1) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Marko Smrti , Nino Grgi , Mario Horvat. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Novak M (26-11m), 1-1 Balog (68), 1-2 Pavlic (85) JADRAN: Habijan, Kapelari (46. Novak B), Kresinger, Zagorec, Novak M., Štampar, Lon ari (87. Zadravec), Lehkec (41. Mlinari ), Makar, Jan ec, Zadravec (51. Trupkovi ), trener: Bruno Matotek EKO: Juras, Opa ak, Novak, Višnji , Gori anec (83. Ma ek), Balog (39.

Horvat), Bogdanovi (46. Pavlic), Mihaljkovi , Ivanuši , Lastavec, Rudni ki, trener: Zlatko Novak Žuti kartoni: Kapelari, Habijan, Lon ari , Novak M., Novak B (Jadran); Ivanuši (Eko) Crveni karton: Korent (Jadran)

OTOK - BORAC (DH) 4-2 (1-1) OTOK. Igralište: NK Otok. Suci: Dario Vel i, Dino Vel i, Franjo Horvat.

Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Ko iš (3), 1-1 Branilovi (11), 2-1 Ko iš (54), 3-1 Blažin i (60), 4-1 Blažin i (70), 4-2 Pozderec (88-11m) OTOK: Vlah, Kalšan (53. Božek D), Novak Z, Jankulija, Blažin i , Gorupi (70.

Klari ), Malek (80. Kalšan), Novak J. (61. Grabant), Blažin i (74. Pata a), Šime, Ko iš, trener: Ivica Kalšan BORAC: Harmicar J, Vadlja, Farkaš, Kolari , Mesari , Jur ec (61. Vargek), Harmicar P, Pozderec I. (61. Baksa), Pozderec M, Pintari , Branilovi , trener: Mario Mesari Žu kartoni: Pozderec M., Vargek (Borac)

OMLADINAC - SK 2-0 (1-0) DRŽIMUREC. Igralište: Park mlados . Suci: Erik Žerdin, Boris Jakovljev, Morano Vlah. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 1-0 Tizaj (14), 2-0 Tizaj (81-11m) OMLADINAC: Apostolovski, Korpar (19. Lastavec), Toplek, Posavec, Tizaj, Novak (89. Pata a), Debelec, Sabolec, Škvorc (87. Kontrec), Taradi, Ruži , trener: Stjepan Makar SK: Grabant D, Božek, Horvat, Lisjak, Bašnec, Lon ari , Smrk, Višnji , Kos, Begovi , Grabant Z, trener: Marko Vidovi Žu kartoni: Posavec, Taradi (Omladinac); Višnji , Smrk ( SK)

TORPEDO - RADNI KI 2-3 (1-0) KRIŽOVEC. Igralište: Trate. Suci: Bojan Juras, Tomislav urila, Casimir Rodrigue. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Jambroši (32), 1-1 Gelo (48), 2-1 Strojko (60), 2-2 Novak (70), 2-3 Habuš (86) TORPEDO: Herceg, David, Jambroši P, Vinkovi , Sanjkovi , Novak, Mesari , Tuksar (7. Mun ar od 46. Strojko), Jambroši E., Vugrinec, Šol , trener: Leonard Sanjkovi RADNI KI: Horvat Mihael, Habuš, Novak, Kocijan, Gelo, Horvat S, Horvat Ma ja, Pal , Fažon, Mavrin, Jalšovec, trener: Vladimir Križai Žu kartoni: Herceg, Šol (Torpedo); Gelo, Pal (Radni ki) Crveni karton: Horvat (Radni ki)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

VETERANI – ISTOK – 8. KOLO

Visoka doma a pobjeda Budu nosti, Trnje u krizi

OPOROVEC. Sudac: Dominik Mihoci.

Strijelci: 1-0 Mesarek (4), 2-0 Mesarek (6), 2-1 Mesari (83-11m), 3-1 Slavi ek (86), 3-2 Sirc (88) MLADOST: Bartoli , Zvonarek, Marcijuš, ižmešija, Slavi ek, Švenda, Gorupi , Ke keš, Petri , Bauer, Radikovi BSK: Bobi anec, Novak, Horvat T., Ma , Mesari , Horvat M., Mlinari , Trstenjak, Sirc, Me imurec, Pintari

Na gostovanju u Miklavcu nogometaši Trnja primili su sedam zgoditaka. U prvom poluvremenu ve je bilo 4-0. Ivan Radi uspio je za Trnje u 69. minuti posti i barem po asni zgoditak. Za Budu nost su po dva zgoditka postigli Ivan Lisjak, Vinko Berdin i Ivica Okreša, a jedan Mihael Fažon za na kraju kona nih 7-1. Za pohvalu je što opomenutih igra a nije bilo.

Otok bolji od Borca. Dobro su se gosti iz Donjeg Hraš ana držali prvo poluvrijeme, koje je završilo 1-1.

Otok je poveo u 3. minuti zgoditkom Dejana Ko iša, a na 1-1 poravnao je Leon Branilovi u 11. minuti. Doma i u po etnih petnaest minuta drugog poluvremena postižu dva zgoditka i dolaze do vodstva od 3-1. U tom periodu po drugi put je strijelac bio Dejan Ko iš i prvi put Miljenko Blažin i . Denis Blažin i je u 70. minuti doma e vodstvo povisio na 4-1. Dvije minute prije kraja utakmice Borac ima opravdano dosu eni kazneni udarac koji za kona nih 4-2 realizira Matej Pozderec.

Dvojica opomenutih igra a, i to iz mom adi Borca. Radni kom tri boda iz Križovca. Torpedo je nakon prvih 45 minuta igre imao vodstvo od 1-0 zgoditkom Perica Jambroši a. Samo što je po elo drugo poluvrijeme, u 48. minuti Radni ki je zgoditkom Marijan Gele poravnao na 1-1. Novo vodstvo doma i imaju u 60. minuti, a strijelac je bio Filip Strojko. Boris Novak je na 2-2 poravnao u 70. minuti. Radni kom je u 82. minuti isklju en Stjepan Horvat zbog dvije opomene. Iako broj ano slabiji, etiri minute prije kraja utakmice radost gostima iz Gardinovca za pobjedu od 3-2 donio je Ivan Habuš. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Doma i poraz Jadrana. Poveli su doma i u 26. minuti iz dvojbenog, po delegatu Ivanu Mezgi, kaznenog

NAJAVA 7. KOLA

OPOMENUTI IGRA I TORPEDO – Mario Herceg (90), Damjan Šol (3283) BORAC (DH) – Matej Pozderec (2000), Vladimir Vargek (8392) EKO – Ivan Ivanuši (5491) RADNI KI – Kris jan Pal (4314), Marijan Gelo (644) JADRAN – Dominik Kapelari (6907), Tomislav Habijan (3389), Dejan Lon ari (2093), Mario Novak (688), Boris Novak (4574)

6. kolo III. ŽNL MNS - zapad D.KONCOV AK - SLOGA (Š) 2-1 (0-1) D.KONCOV AK. Igralište. NK D. Koncov ak. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Renato Vuk. Delegat: Antun Horvat D.KONCOV AK: Novak, Koraj (88. Špilak), Horvat, Vukovi (46. Sklepi M), Sklepi A (83. Saka ), Brezni ar, Smodiš, Stanjko, Gori anec (55. Flac M), Flac D., Turk, trener: Tine Špilak SLOGA: Rojko, Bogdan (74. Kamerlin), Smolkovi , Novak Dejan, Jambrovi , Nemec, Krišto (79. Žižek), Sen ar, Šoštari , Gori anec, Mlinari , trener: Smiljan Jambrovi Žu kartoni: Sklepi A. (DK); Mlinari (Sloga)

DINAMO - POBJEDA (GH) 0-5 (0-2) ŽIŠKOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Jasmin Lozi , Mihovil Balenovi , Ma ja Filipi .

Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-1 Golub (1), 0-2 Vabec (43), 0-3 Bistrovi (47), 0-4 Kova (51), 0-5 Golub (53) DINAMO: Horvat, Hunjadi, Thes, Radek, Murk (46. Buhin), Balog , Brdar (64. Sabolek), Fric, Šparavec, Maje , Podvezanec (46. Balog M), trener: Tomislav Šari POBJEDA: Mikulan, Tkal ec, Hanžekovi (61. Gavez), Kova , Florijani , Borko, Kresinger (82. Kon ari ), Ladi (66. Balog), Bistrovi (79. Florijani ), Vabec (70. Herceg), Golub, trener: Krešo Žnidari Žu kartoni: Šparavec (Dinamo)

HAJDUK - BRATSTVO (P) 12-1 (4-1) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Željko Turk, Damir Mesari , Željko Novak. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Cirkven i (4), 2-0 Cirkven i (24), 3-0 Sen ar (35), 3-1 Kelner (37), 4-1 Gregorin i N (42), 5-1 Gregorin i N (50), 6-1 Cirkven i B (54), 7-1 Trupkovi (55-ag), 8-1 Šego (58), 9-1 Cirkven i B (65), 10-1 Cirkven i B (66), 11-1 Novak (67), 12-1 Cirkven i B (72) HAJDUK: Horvat I. (60. Tkal ec), Domini , Marcijuš, Cirkven i D. (46. Šego), Gregorin i Z., Gregorin i N (65. Ciglari ), Perko (46. Krnjak), Horvat M., Sen ar (70. Šimunkovi ), Novak, Cirkven i B., trener: Mario Zaspan BRATSTVO: Jambrovi , ekunec (72. Miljan i ), Kova i D, Škvorc, Poto nik, Trupkovi , Buhanec (37. Oršoš), Kova i F (85. Kelneri ), Novak B., Kelner, Bajs (46. Novak M), trener: Bojan Novak Žu kartoni: Bajs, Novak (Bratstvo) Crveni karton: Poto nik (Bratstvo)

OMLADINAC - VU ETINEC 0-1 (0-0) MA KOVEC. Igralište: Trate. Suci: Damir Mesari , Stjepan Novak, Ivan Sermek. Delegat: Petar Krha Strijelac: 0-1 Kamenar (77) OMLADINAC: Murk, Vrbanec, Šafari N, Leva i , Lukman, alopa, Šafari T., Dragovi , Leva i (78. Dodlek), Vrbanec, Januši , trener: Branko Zebec VU ETINEC: Kocijan, Habuš, Vabec, Ambruš I., Vabec, Levec, Škvorc, Ambruš E., Rešetar (71. Petri evi ), Kamenar (79. Krnjak), Novak, trener: Slavko or evi Žu kartoni: Vrbanec (Omladinac); Rešetar, Ambruš E., Vabec (Vu e nec)

MLADOST - PLAVI 1975 (3-2) 1-2 SELNICA. Igralište: Kara a. Suci: Dražen Šajnovi , Elvir Bašek, Robert Kolari . Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Radikovi (11), 1-1 Kova (22), 1-2 Kova (39), 2-2 Hošpel (52), 3-2 Bogdan (79) MLADOST: Rajf, Radikovi , Žerjav, Stojko, Leva i , Tuksar (63. Ko ila), Hošpel, Bogdan, Živ ec (89. Horva ), Vran i , Polanec, trener: Marijan Mohari PLAVI: Janež, Korošec, Vinkovi , Škvorc N., Škvorc M., Gre , Kova , Fic, Škvorc (71. Ole ), Vukovi , Tomaši (22. Dragoslav), trener: Jerko Petran Žu kartoni: Bogdan (Mladost); Dragoslav (Plavi)

ZASADBREG 77 - PARAG 8-1 (4-0) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Sudac: Damir Klari . Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 1-0 Rodinger Filip (4), 2-0 Rodinger Filip (34-11m), 3-0 Šela (42), 4-0 Šimunkovi (44), 4-1 Ignac M (48), 5-1 Šela (54), 7-1 Lukman (88), 8-1 Rožman (90) ZASADBREG: Novak, Šajnovi , Dunjko (46. Hatlak), Kozjak (59. Medved), Galovi , Rodinger Florijan, Šela, Šimunkovi , Rodinger Filip, Lukman, Rožman, trener: Dražen Novak PARAG: Horvat, Oršuš, Oršuš, Horvat, Ignac (11. Oršuš), Oršuš, Še i , Oršoš, Ignac, Balog, Oršuš (46. Oršuš) Žu kartoni: Novak (Zasadbreg); Oršuš D., Oršuš V., Balog, Oršuš A. (Parag)

BUDU NOST - TRNJE 7-1 (4-0) MIKLAVEC. Igralište: Trate. Suci: Franjo Hergo , Ervin Zobec, Denis Fic. Delegat: Drago Koruni Strijelci: 1-0 Berdin V (29), 2-0 Fažon (31), 3-0 Okreša (34), 4-0 Berdin V (41), 5-0 Lisjak (58), 6-0 Okreša (68), 6-1 Radi (69), 7-1 Lisjak (72) BUDU NOST: Varga (46. Hrn i ), David (63. Škvorc), Jurši (79. Berdin F), Lisjak, Zadravec, Berdin T., Antoli (63. Antolovi ), Fažon, Berdin V., Drk (79. Berdin M), Okreša, trener: Boris Radikovi TRNJE: Baranaši , Habuš, Tišljari , Mihocek, Kolari , Pandur, Bistrovi (53. Vadlja), Strahija, Vargec, Hrži (75. Faji ), Radi , trener: Franjo Jan ec

PAROVI I SUCI: nedjelja, 16 sa : DONJI HRAŠ AN: Borac – Jadran ( ižmešija, Žerdin, Filipi ), GARDINOVEC: Radni ki – Otok (Toplišnjak, Begovi , Kolari ), SVETI JURAJ U TRNJU: Trnje – Mladost (D) (Hergo , Sukanec, Marks), DRAŠKOVEC: Draškovec – Budu nost (M) (Lozi , Mat. Mesari , Rodrigue).

JADRAN - PODTUREN 2-9 (1-3)

TABLICA 5

5

0

0

23 – 7

15

2. OTOK

5

5

0

0

17 – 5

15

3. RADNI KI

5

3

0

2 17 – 10

9

4. DRAŠKOVEC

4

3

0

1

14 – 8

9

5. EKO (-3)

6

3

0

3 17 – 14

6

6. TRNJE

4

2

0

2

8 – 17

6

7. TORPEDO

5

1

1

3 12 – 15

4

8. MLADOST (D)

5

1

1

3

6 – 17

4

SPARTAK - RADNI KI 1-2 (0-1)

9. BORAC (DH)

6

0

2

4

8 – 20

2

5

0

0

5

5 – 14

0

M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 0-1 Oreški (43), 1-1 Pintar (70), 1-2 Medved (72) SPARTAK: Matjašec, Križai I., Požgaj, Horvat, Novak D. Novak M., Križai M., Mar ec, Taradi (46. Pintar), Lon ari , Graši RADNI KI: Hajdarovi V, Poto njak, Hajdarovi M., Baksa, Novak D, Bacinger, Vodopija, Oreški, Medved, Novak J., Carovi (46. Horvat)

10. JADRAN

LISTA STRIJELACA 7 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko), Mihael Fažon (Budu nost M) 6 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 5 zgoditaka – Vinko Berdin (Budu nost M) 4 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M), Marko Mlinari (Draškovec), Velimir Šimec (Otok), Dragan Tuksar (Torpedo) 3 zgoditka – Mijo Paler, Stjepan Mavrin, Marko Jalšovec (Radni ki), San no Jankovi (Jadran), Ivica Okreša (Budu nost M), Ivan Radi (Trnje), Dejan Ko iš, Denis Blažin i (Otok)

DISCIPLINSKI KUTAK RADNI KI – Stjepan Horvat (888) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: EKO – Ivan Ivanuši (5419) NOV ANA KAZNA NK JADRAN Štefanec se po l. 68 DP HNS-a kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog prijave predstavnika kluba da je vrije ao delegata i psovao suce po završetku utakmice odigrane u Štefancu dana 22.09.2013.

udarca koji je realizirao Mario Novak. Imao je i Eko u 55. minuti situaciju kada je doma i vratar Tomislav Habijan srušio njihovog napada a, no sudac utakmice Marko Smrti nije se oglasio. Eko do pobjede dolazi zgoditcima Josipa Baloga u 68. minuti i Karla Pavlica u 85. minuti. Pet doma ih opomenutih igra a i jedan gostuju i. Po završetku utakmice prilikom ulaska u svla ionicu predstavnik Jadrana Josip Korent vrije ao je delegata i psovao suce pa su ga oni prijavili u zapisnik.

Derbi kola u Donjem Koncov aku pripao doma inu

DISCIPLINSKI KUTAK BRATSTVO (P) – Luka Poto nik (4898) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: PARAG – Alen Oršuš (8654) DINAMO (Ž) – S ven Šparavec (4158) VU ETINEC – Edvin Ambruš (111), Luka Vabec (3898)

OPOMENUTI IGRA I DONJI KONCOV AK – Aleksandar Sklepi (1529) DINAMO (Ž) – S ven Šparavec (4158) HAJDUK (B) – Karlo Marcijuš (130) OMLADINAC (M) – Branimir Vrbanec (5380) BRATSTVO (P) – Tomislav Bajs (3199), Miro Novak (3171) VU ETINEC – Ivan Rešetar (3880), Edvin Ambruš (111), Luka Vabec (3898) PLAVI 1975 – Renato Dragojlov (4328) SLOGA (Š) – Nino Mlinari (2398) ZASADBERG 77 – Milan Novak (2621) PARAG – Davor Oršuš (8657), Vlado Oršuš (7010), Sr an Balog (8672), Alen Oršuš (8654) MLADOST (S) – Marko Bogdan (7246)

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 11 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 9 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Hajduk B) 8 zgoditaka – Nino Mlinari (Sloga Š) 7 zgoditaka – Marko Koroši (Zasadbreg 77) 6 zgoditaka – Nikola Vukovi (Donji Koncov ak), Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 5 zgoditaka – Rajko Dragovi (Omladinac M), Filip Rodinger (Zasadbreg 77), Gabrijel Hošpel (Mladost S) 4 zgoditka – Marko Januši (Omladinac M), Goran Krišto , Matej Sen ar (Sloga ), Deni Kova (Pobjeda) 3 zgoditka – Tomislav Šafari (Omladinac M), Vedran Novak (Vu e nec), Samo Smodiš, Aleksandar Sklepi (Donji Koncov ak), Bojan Novak, Dario Balog (Bratstvo P), Sandro Novak (Hajduk B), Davor Rožman, Dino Šela, Nikola Šimunkovi (Zasadbreg 77)

ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Sudac: Darko Lehki Strijelci: 0-1 Ov ar (9), 0-2 Lepen (26), 1-2 Klju ari (33), 1-3 Lepen (44), 1-4 Kukovec (58), 1-5 Ov ar S (61), 1-6 Orehov (65), 2-6 Jan ec (69), 2-7 Ov ar S (73), 2-8 Ov ar S (84), 2-9 Dodlek (88) JADRAN: Kova ec, Juras, Podvezanec, Hras , Klju ari , Pavlekovi , Jan ec, Hajdinjak, Podgorelec, Pintari , Kranj ec PODTUREN: Šafari , Kerovec (60. Kukovec), Orehov, Ov ar S., Dodlek, Lepen, Kukovec, Ko evar (46. Hranilovi ), Vinkovi , Srpak (37. Biber), Ov ar J.

1. BUDU NOST (M)

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Sloga je rano u 3. minu zgoditkom Mateja Sen ara povela i to minimalno vodstvo uvala do 67. minute, kada doma i imaju kazneni udarac. Is je za 1-1 realizirao Miroslav Horvat. Donjem Koncov aku je pobjedu od 2-1 u 75. minu donio Aleksandar Sklepi .

Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. Parag lagani zalogaj Zasadbregu 77. Nervozni gos iz Paraga ljute se na suca utakmice Damira Klari a za dosu eni kazneni udarac u 34. minu . Po njima nije bio, a po delegatu Miroslavu Glavini je bio. No, kako je na kraju završilo visokih 8-1 za doma e, nije ni toliko bitno. Za doma e su po dva zgoditka pos gli Dino Šela, Nikola Šimunkovi i Filip Rodinger, a po jedan Zoran Lukman i Davor Rožman. Jedini zgoditak za goste u 48. minu pos gao je Marko Ignac. Jedan doma i, a e ri gostuju a opomenuta igra a. U Selnici slavili doma ini. Plavi 1975 riješili su prvo poluvrijeme u svoju korist. Mladost je povela u 11. minu zgoditkom Gabrijela Radikovi a. Gos s dva zgoditka Simona Kova a u 22. i 39. minu preokre u rezultat. Gabrijel Hošpel je na 2-2 poravnao u 52. minu . Zgoditak odluke za pobjedu od 3-2 doma i pos žu u 79. minu , a pos gao ga je Marko Bogdan. Gos su imali više izglednih prigoda koje nisu realizirali, dok su doma i bili puno

MLADOST - BSK 3-2 (2-0)

u inkovi ji. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. Pe ca Pobjede u Žiškovcu. Doma i Dinamo visoko je kod ku e poražen od gos ju iz Gornjeg Hraš ana. Njihovu seriju zgoditaka ve u 1. minu zapo eo je Dario Golub i završio u 53. minu . U me uvremenu su po jedan zgoditak pos gli Davor Vabec, Miljenko Bistrovi i Deni Kova .

Samo jedan opomenu igra , i to doma i. Vu e nec iznenadio pobjedom u Ma kovcu. Omladinac je doživio novi ve tre i poraz ove jeseni. Zgoditak odluke pos gao je u 77. Goran Kamenar. Obostrano je to bila otvorena i dinami na utakmica. Stvoreno je dosta prigoda, ali bez realizacije. Gos su taj jedan zgoditak pos gli u uzbudljivoj i rezultatski neizvjesnoj završnici, kada su iskoris li nespretnost doma e obrane. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Hajduk podario Bratstvu tucet zgoditaka. Dobro su doma ini gos ma iz Preseke napunili mrežu. ak je 12 puta morao po loptu u svoju mrežu gostuju i vratar i kapetan Radovan Jambrovi . U prvoj dijelu je primio ‘’samo’’ e ri zgoditka. ak su u tom periodu i gos uspjeli doma inu pos i jedan zgoditak. Pošlo je to “za nogom” Marinu Kelneru. Pos gli su oni još jedan zgoditak, ali u svoju mrežu. Nesretnik je bio Siniša Trupkovi . Kod Hajduka su strijelci bili šest puta Bojan Cirkven i , dva puta Nenad Gregorin i i po jednom Marinko Šego, Sandro Novak i Hrvoje Sen ar. Is na, Bratstvo je od 34. minute igralo bez zbog druge opomene isklju enog Luke Poto nika. Doma i su imali jednog, a gos dvojicu opomenu h igra a.

NAJAVA 7. KOLA PAROVI I SUCI: subota, 16 sa : PRESEKA: Bratstvo – D. Koncov ak (Kolari , S. Novak, Bertovich), VU ETINEC: Vu e nec – Dinamo (Ž) (Buhin, Šupljika, Horvat), nedjelja, 16 sati: GORNJI HRAŠ AN: Pobjeda – Hajduk (B) (Hajdinjak, Bujani , An. Kukovec), MA KOVEC: Parag – Omladinac (Radek), PREKOPA: Plavi 1975 – Zasadbreg 77 (Dar. Zadravec, Dar. Vel i, Di. Vel i), ŠTRIGOVA: Sloga – Mladost (S) (Filip i , Kova i , Križari ).

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

D. KONCOV AK ZASADBREG 77 MLADOST (S) SLOGA (Š) POBJEDA VU ETINEC HAJDUK (B) OMLADINAC (M) PLAVI 1975 BRATSTVO (P) DINAMO (Ž) PARAG

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

5 5 5 4 4 3 2 1 1 1 0 0

1 0 0 1 1 1 2 2 1 1 0 0

0 1 1 1 1 2 2 3 4 4 6 6

29 – 2 28 – 7 14 – 8 35 – 7 17 – 10 10 – 10 22 – 11 18 – 11 10 – 18 9 – 33 5 – 40 4 – 44

16 15 15 13 13 10 8 5 4 4 0 0

TABLICA 1. VIDOV AN

8

7

1

0

2. BUDU NOST (P)

7

6

0

1 29 – 11 18

3. RADNI KI

8

5

0

3 29 – 18 15

28 – 4

22

4. BSK

8

5

0

3 17 – 10 15

5. HODOŠAN

7

4

2

1 31 – 18 14

6. PODTUREN

7

4

0

3 28 – 15 12

7. TRNAVA

7

4

0

3 10 – 12 12

8. MLADOST (Pr.)

7

4

0

3 18 – 23 12

9. BORAC PMP

7

3

0

4 14 – 18

9

10. SPARTAK

7

2

1

4 11 – 12

7

11. POLET (P)

7

2

0

5 14 – 21

6

12. KRALJEV AN 38

8

0

0

8

9 – 36

0

13. JADRAN

8

0

0

8

7 – 47

0

U 10. kolu koje se igra 30.09.2013. (ponedjeljak) s po etkom u 16 sa sastaju se: Jadran – Trnava, Budu nost (P) – Polet (P), Spartak – Podturen, Mladost (Pr.) – Borac PMP, Hodošan – Radni ki, Vidov an – BSK. Kraljev an 38 je slobodan.

VETERANI – ZAPAD – 8. KOLO AKOVEC - SLOBODA (S) 2-2 (0-1) AKOVEC. Igralište: SRC Mladost. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 0-1 Koruni (20), 1-1 Vukoja (56), 1-2 He a (67), 2-2 He a G (85) AKOVEC: Tropša, Koleni , Hamonajec, Kraljevi , Ga al, Vukoja, Dobri , Sa er, Pintari , Raguš, Damjan SLOBODA: Vibovec, Tomaši , Platuži , Kiri , Sen ar, Ivanuša, He a G, Koruni , He a D., Novak, Krišto

BRATSTVO - SLOBODA (M) 3-4 (1-1) SAVSKA VES. Igralište: Trate. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 Plevnjak (7), 1-1 Zeli (41), 1-2 Plevnjak (50), 1-3 Pintari (59), 1-4 Plevnjak (68), 2-4 Zeli (70), 3-4 Zeli (89) BRATSTVO: Žnidari , Horvat, Makari , Kolari , Šol , Boži J., Boži T., Žemlji , Boži S., Zeli , Žilavec SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari , Hren, Plevnjak, Mezga, Mesari , Doležaj, Vince

POBJEDA - SOKOL 4-1 (3-1) G.HRAŠ AN. Igralište: Polenke. Sudac: Dragu n Novak Strijelci: 1-0 Ivan i (8), 2-0 Ivan i (18), 2-1 Leško (24), 3-1 Cvetkovi (42), 4-1 Marciuš (63) POBJEDA: Marciuš D, Treska, Kova (46. Marciuš M), Horvat, Ivan i (20. Cvetkovi ), Trbovi , Furdi, Boštjan, Zobovi , Topolnjak, Germek SOKOL: Petak (63. Jambreši ), Mance, Mun ar, Ratajec, Novak, Leško, Trstenjak, Kova i , uranec, Tomaši , Filipovi

NEDELIŠ E - STRAHONINEC 3-1 (3-0) NEDELIŠ E. Igralište: Trate. Sudac: Damir Mesari Strijelci: 1-0 u ek (4), 2-0 Žnidari (7), 3-0 Žnidari (45), 3-1 Bujan (51) NEDELIŠ E: Borko, Vizinger M., Hlebec, Dokleja, Vizinger Damir, Kova i , Vizinger I., u ek, Ma ek, Žnidari , Vizinger Dejan STRAHONINEC: Štefulj, Ha i , Pintari , Bali , Makovec (46. Bujan), Kolar, Sen ar, Oreški, Pata a, Topoljnjak, Antonovi

OMLADINAC - MLADOST (I) 2-1 (2-1) N. SELO ROK. Sudac: Dražen Šajnovi OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Jambroši , Fric, Bel, Jaklin, Januši , Vlahek, Vinko, Kova evi , Medved MLADOST: Ruži , Križari , Jambrovi , Varga, Domini , Fu ko, Tkal ec, Lajtman, Bašek, Krišto , Žbulj

TABLICA 1. SLOGA ( )

8

8

0

0

35 – 10

24

2. OMLADINAC (NSR)

7

6

0

1

24 – 5

18

3. SLOBODA (S)

8

5

2

1

33 – 14

17

4. OMLADINAC (M)

8

5

0

3

21 – 17

15

5. MLADOST (I)

8

4

1

3

21 – 21

13

6. NEDELIŠ E

8

4

0

4

26 – 12

12

7. POBJEDA

8

4

0

4

23 – 19

12

8. AKOVEC

8

3

1

4

20 – 23

10

9. SOKOL

7

3

0

4

29 – 21

9

10. STRAHONINEC

8

2

3

3

21 – 24

9

11. SLOBODA (M)

8

3

0

5

22 – 28

9

12. ŠENKOVEC

8

2

0

6

11 – 24

6

13. BRATSTVO (SV)

8

1

1

6

13 – 47

4

14. HAJDUK (B)

8

1

0

7

13 – 47

3

U 10. kolu koje se igra 30.09.2013. (ponedjeljak) s po etkom u 16 sa sastaju se: Hajduk (B) – Bratstvo (SV), akovec – Omladinac (M), Nedeliš e – Sloboda (M), Omladinac (NSR) – Sloboda (S), Sloga ( ) – Strahoninec, Pobjeda – Mladost (I), Sokol – Šenkovec.

27. rujna 2013.

KARATE

ATLETIKA

ODLI AN po etak sezone

POJEDINA NO PH za mla e seniore

Karatisti Male Subotice osvojili šest medalja u Karlovcu

Martinu Srši dvostruka kruna: na 800 i 1500 metara

U subotu 21. rujna održan je ve tradicionalni 10. Karlovac open. Na natjecanju na kojem je sudjelovalo 300 natjecatelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine karatisti Male Subotice opet su osvajali vrijedna odli ja. Maria Murkovi je u mla im kadetkinjama do 50 kilograma slavila u svim me evima i osvojila zlato, dok je u kadetkinjama u finalu izgubila od reprezentativke iz Velike Gorice te osvojila srebro. Mihael Sirc je u kategoriji u enika do 42 kilograma tako er osvojio zlato u zadnjim sekundama neizvjesne borbe s natjecateljem iz Karlovca. Filip Novak je u kategoriji kadeta do 57 kilograma nakon odli nih borbi zaustavljen u finalu te je osvojio srebro. Srebro je osvojila i najmla a natjecateljica KK-a Mala Subotica Ema Mar ec u kategoriji mla ih u enica do 28 kilograma. Dominik Murkovi je osvojio broncu u ka-

tegoriji u enika do 30 kilograma. Ovaj turnir je bio dobra proba i priprema za nastupe u novoj sezoni koja je po ela u akovcu na Me imurje openu, gdje su mlosuboti ki karatisti bili 3. klub po broju osvojenih medalja. Ve ovaj tjedan na redu je nastup ekipe mladih nada

koja putuje u Daruvar. Karate klub Mala Subotica upisuje nove lanove od 6 do 20 godina. Zainteresirani se mogu javiti na mail: karatemsubotica@gmail.com, na Facebooku: grupa Karate klub Mala Subotica ili na tel. 098/160-2210 - Tomislav Magdaleni (trener).

Karate klub “Globus” vrši upise u akovcu i Nedeliš u Karate klub ‘’Globus’’ akovec i podružnica Karate centar Nedeliš e pozivaju djecu svih godišta i njihove roditelje koje zanima karate sport da se uklju e u novu sezonu karate škole.

Od najranije dobi razvijajte svoje motori ke sposobnosti, samokontrolu, borbenost duha, samopouzdanje i disciplinu. Ako imate natjecateljskih ambicija, nakon savladanih osnova karatea, postanite dio pobjedni koga natjecateljskog tima Karate kluba “Globus” i Karate centra Nedeliš e. Svi novo-

upisani lanovi dobivaju na poklon novi karate kimono i pojas. Do ite i okušajte se u karateu. Treninge e voditi iskusni treneri Karate kluba “Globus” (svi majstori karatea): Tihomir Grgi , pro . (izbornik hrvatske karate reprezentacije u katama, osvaja europskih i svjetskih medalja s kata ekipom Hrvatske), Mladen Vizinger (klupski prvak Europe, prvak Hrvatske u borbama i osvaja brojnih me unarodnih turnira) i Dejan Sluki (bivši reprezentativac Hrvatske, prvak Hrvatske u borbama i bron ani u

katama, osvaja brojnih me unarodnih turnira). Termini upisa i treninga: NEDELIŠ E - ponedjeljkom i srijedom u 18.30 sati u maloj dvorani Osnovne Škole Nedeliš e.

AKOVEC - ponedjeljkom u 19 sati i etvrtkom u 18 sati u maloj dvorani I. Osnovne škole akovec.

Dodatne in ormacije o upisu možete dobiti na tele one: 098 426 268 (Tihomir Grgi ), 091 585 0367 (Mladen Vizinger) ili na www.kkglobus.hr i www.karate-centar-nedeliš e.hr.

Atletska sezona polako se briži kraju, a jedno od posljednjih natjecanja na državnom nivou za ovu sezonu održano je u Splitu, gdje su se na Pojedina nom prvenstvu Hrvatske okupili najbolji mla i seniori i seniorke Hrvatske. Natjecanje je održanu na stadionu u Parku mladeži u organizaciji atletskog kluba ASK iz Splita, uz sudjelovanje najboljih klubova i atle ara iz cijele Hrvatske za tu starosnu kategoriju, a me imursku atle ku predstavljalo je šest atle ara iz AK-a Me imurje i AK-a Nedeliš e. Izuzetan uspjeh i jedine medalje za Me imurce na ovom je natjecanju pos gao lan AK-a Me imurje Mar n Srša, koji je pobijedio u dvije discipline: na 800 i 1500 m. U obje discipline Mar n je imao vrlo jake pro vnike, no ni u jednom trenutku nije im dao priliku da ga iznenade ni dozvolio da mu izmaknu prva mjesta i zlatne medalje. Pos gnu rezulta od 4:02,62 na 1500 m te 1:55,52 na razini su njegovih najboljih ovogodišnjih rezultata još su jedan dokaz stabilnosti i odli ne forme. S dva naslova državnog prvaka Martin se na ovom natjecanju svrstao uz bok još etvorice najboljih atle ara Hrvatske i reprezenta vaca kojima je to uspjelo: Ivani Lon arek, Dini Pervanu, Mariji Gredelj i Zvonimiru Ivaškovi u. S nešto manje uspjeha natjecanje su u Splitu odradili i lanovi AK-a Nedeliš e koji su se, na žalost, ak e ri puta morali zadovolji “drvenim” medaljama za osvojeno 4. mjesto. Tako je u bacanju koplja hicem od 51,53 m 4. mjesto osvojio Lovro Kova i , u bacanju diska nastupila je Diana Pintari bacivši spravu 35,08 m, a Damir Posavec etvr m se mjestom morao zadovoljiti u skoku u vis s 1,86 m i na 110 m prepone s 18,04 s. Plasmane me u osam najboljih ostvarili su još i lan AK-a Me imurje Emanuel Varga na 200 m s 23,68 - 7. mjesto i na 100 m s 11,80 – 8. mjesto te lan AK-a Nedeliš e Gabrijel Stojanovi kao 8. na 400 m s istr anih 52,26 sekundi.

Odli na atletska sezona Do kraja atletske sezone održat e se još dva državna pojedina na prvenstva, i to za višebojce po etkom listopada u Varaždinu te za kros trka e po etkom studenoga u Zadru. Najboljega me imurskog atle ara Mar na Sršu, osim nastupa na državnom prvenstvu u krosu, po etkom prosinca o ekuje po tre i puta za redom i nastup na Europskom prvenstvu u krosu, koje se ove godine održava u Beogradu, gdje e kao lan juniorske reprezentacije Hrvatske tr ati u utrci na 6000 m. Za Martina i trenera Aleksandra Žbulja ovo je ve tre a sezona u kojoj je vidljiv stalan napredak, redovito okrunjen naslovima državnog prvaka u disciplinama 800, 1500 i 3000 m sa zaprekama, a redoviti su bili i nastupi za juniorsku reprezentaciju Hrvatske i na europskim prvenstvima kros trka a. Posljednji naslovi državnog prvaka za mla e seniore potvrdili su stabilnost i zrelost ovog trka a iz Gornjeg Koncov aka, koji e u idu oj sezoni sigurno igrati jednu od glavnih uloga u hrvatskoj seniorskoj atle ci na srednjim prugama.

BADMINTON

ME IMURSKI badmintonaši odli ni na po etku sezone

Jedanaest medalja u prvom krugu Hrvatskog kupa u Dubrovniku Badmintonska ekipa BK Me imurja nastupila je u Dubrovniku na 1. turniru Hrvatskog kupa za pomladak (U13, U15 i U17) te seniore u sezoni 2013./2014.

Na turniru su igra i našeg kluba ostvarili odli ne rezultate u svim konkurencijama. Ukupno je osvojeno 11 medalja, od ega 3 zlatne, 3 srebrne i 5 bron anih. Prvi dan turnira igrale su se konkurencije mla ih kadeta U13 i mla ih juniora U17, dok su drugi dan nastupali seniori i kadeti U15.

U konkurenciji mla ih kadeta najuspješnija od akove kih igra ica bila je Laura Horvat, koja je osvojila zlato pojedina no te srebro u paru s našom Inom Derk. U pojedina noj konkurenciji Lauru je nakon pobjede nad Inom Derk u polufinalu pobijedila Maris Guca (BK Aedium) 2:0.

U finalu ju je do ekala Ira Misir (VG), koja je Lauru pobje ivala u nekoliko zadnjih me eva, no ona je odli nom igrom u neizvjesnom me u uspjela pobijediti Iru 21:19 i 21:14. Ina Derk je zauzela šesto mjesto. U konkurenciji parova Laura i Ina su s dvije pobjede i jednim porazom zauzele na kraju drugo mjesto.

Kod dje aka U13 imali smo jednog predstavnika, Bornu Vadlju, koji je u konkurenciji

parova osvojio srebro s Josipom Megli em. Borna i Josip u finalu su vrlo tijesno izgubili od zagreba ke kombinacije Ban Hanžek (21:19, 22:24, 24:26). U dramati noj završnici Borna i Josip su imali jednu me loptu koju, na žalost, nisu iskoristili te su na kraju osvojili srebro. U pojedina noj konkurenciji Borna je osvojio etvrto mjesto. U konkurenciji kadeta U15 najuspješniji kod naših igra a bio je Lino Zadravec, koji je osvojio zlato pojedina no te srebro u paru s Bornom Vadljom. U pojedina noj konkurenciji Lino je u etvrtfinalu pobijedio našeg Sebastiana Krznari a s 2:0, a u polufinalu Lovra Hanžeka (Med) s 2:1. U finalu se sastao s Lukom Banom te je nakon neizvjesnoga prvog gema 22:20 u drugom odigrao bolje te na kraju slavio s 2:0 i osvojio zlatnu medalju. Od ostalih naših igra a Luka Grubi osvojio je 7. mjesto, dok je Sebastian Krznari na kraju bio osmi.

U konkurenciji parova dje aka naš par Vadlja - Zadravec osvojio je tre e mjesto pobijedivši za srebro kombinaciju Grubi - Zlošilo.

Sebastian je u paru s Megli em zauzeo šesto mjesto.

Kod kadetkinja do 15 godina Ina Derk je u konkurenciji parova osvojila srebrnu medalju

u paru s Katarinom Matanom, izgubivši u finalu od para erjan - Trgovac. Ina i Katarina u polufinalu su pobijedile par Guca - Fernandez 2:0. Naš drugi par Horvat - Siro i osvojio je peto mjesto. U pojedina noj konkurenciji kadetkinja, Laura Horvat osvojila je 4. mjesto, dok je Katja Siro i završila na sedmom mjestu. U konkurenciji do 17 godina najuspješnija je bila Ela Trstenjak koja je u pojedina noj i parskoj konkurenciji zauzela tre e mjesto. Ela je nakon pobjede u etvrtfinalu izgubila u polufinalu od Ivone Kozak (BK Med) s 2:0 te u borbi za broncu pobijedila Luciju Trgovac u vrlo neizvjesnom me u s 2:1. U konkurenciji parova Ela je s Marom

Vlaši (BK Aedium) osvojila tre e mjesto s dvije pobjede i dva poraza. Od ostalih naših igra ica u pojedina noj konkurenciji Barbara Kancijan je osvojila 8. mjesto. U parovima naš par Kancijan - Siro i osvojio je peto mjesto.

Kod kadeta do 15 godina za dje ake naš par Filip Bel - Lino Zadravec osvojio je srebrnu medalju. Nakon pobjede u polufinalu nad parom Grubi - Zlošilo, u finalu su izgubili od para Doko - Drvodeli s 2:0. Par Grubi - Zlošilo osvojio je 4. mjesto, dok su Krznari - Vadlja na kraju zauzeli 5. mjesto. U pojedina noj konkurenciji mla ih juniora u vrlo jakoj konkurenciji Filip Bel je osvojio vrlo dobro 4. mjesto izgubivši u

polufinalu od Borne Drvodeli a s 2:0. U borbi za broncu u vrlo napetom me u Filip je ipak tijesno izgubio od Dominika Doka s 2:1 te zauzeo 4. mjesto. Od ostalih naših igra a do 17 godina Luka Grubi osvojio je 6. mjesto, dok je Sebastian Krznari bio 11.

U najja oj konkurenciji seniora nastupili smo s etiri igra a u muškoj konkurenciji i tri igra ice u ženskoj. Kod muškaraca naš par Luka Vlahek - Matija Hranilovi osvojio je zlato. Nakon pobjede u etvrtfinalu protiv para Doko - Drvodeli s 2:1, u polufinalu su pobijedili par Jardas - ilovi s 2:0. U finalu ih je do ekao par Galjer - Ili kojeg su nakon odli ne igre pobijedili 21:16, 21:17 i tako osvojili prvo mjesto. Naš drugi par Viktor Ruži - Krešimir Koprivec osvojio je šesto mjesto. U pojedina noj konkurenciji seniora najuspješniji od naših igra a bili su Matija i Luka. Matija je nakon pobjeda u osmini finala protiv Ruži a 2:0, etvrtfinala protiv Belasa 2:0, u polufinalu naišao na našeg Luku Vlaheka te u napetom me u na tri gema pobijedio Luku u tre em gemu s 22:20 i ušao u finale.

Tamo ga je do ekao Igor imbur, od kojeg je izgubio 2:0. Na žalost, Matija je to finale igrao nakon finala u igri parova te zbog umora

nije mogao pružiti dovoljan otpor imburu koji je igrao samo pojedina nu konkurenciju. Luka Vlahek izgubio je u borbi za broncu od Nevena Rihtara s 2:0. Luki je ovo bio prvi pojedina ni turnir nakon teške ozljede od prije godinu i pol dana pa veseli injenica da je i dalje ostao u samom vrhu hrvatskog badmintona, iako ga na badmintonskim terenima nije bilo jako dugo. Krešimir Koprivec je na kraju osvojio 13. mjesto, dok je Viktor Ruži bio 15. U seniorskoj konkurenciji za žene nastupili smo s tri igra ice.

Ela Trstenjak je na kraju osvojila odli no 4. mjesto izgubivši u borbi za medalju od Nikoline Dimi s 2:0. Bez obzira na poraz, ovo je izvrstan rezultat za Elu koja ima tek 16 godina. Od ostalih naših igra ica, Jelena Novak je zauzela 5. mjesto, dok je Lucija Zadravec bila 8. U konkurenciji parova za seniorke naš jedini par Novak Zadravec osvojio je 4. mjesto.

Jedanaest osvojenih medalja na samom startu nove sezone Hrvatskog kupa pokazatelj je da e akove ki igra i u nekim konkurencijama biti me u najuspješnijim igra ima tog natjecanja. Ve za dva tjedna naši igra i idu na vrlo jak me unarodni turnir u Pore u, gdje se nadamo nastavku odli nih rezultata.

27. rujna 2013.

MA ARSKA: SVJETSKO PRVENSTVO u powerliftingu i bencpressu

Anja Kolari osvojila dvije zlatne medalje, a Goran Karamarkovi broncu! ak tri medalje ponijela je ku i me imurska ekipa sa Svjetskog prvenstva u powerli tingu i bencpressu, koje je održano protekli tjedan u ma arskom mjestu Eger. Powerli ting klub Me imurje ima izniman razlog za ponos i zadovoljstvo, kako je naglasio Ivan Me imurec, predsjednik kluba, javljaju i nam o sjajnom uspjehu naših sportaša: - Anja Kolari (21) iz Savske Vesi osvojila je dvije zlatne medalje u u powerli tingu i bencpressu u kategoriji natjecateljica juniorki do 72,5 kg. akov anin Goran Kara-

markovi (34) u kategoriji seniora do 67,5 kg osvojio je tre e mjesto u bencpressu (potisku s klupe). Osim njih dvoje, u Ma arskoj je nastupio i akov anin Petar Francki (25) koji se natjecao u kategoriji natjecatelja do 125 kg. Na natjecanju je sudjelovao usprkos virozi te mu je zbog toga zasigurno izbjegao i rezultat s odsjajem medalje.

Ali, kako kaže Ivan Me imurec, svi su postignuti rezultati olimpijskog sjaja i vrijednosti jer se na ovom natjecanju okupilo više od 600-tinjak najboljih sporta-

ša koji su pristigli iz cijelog svijeta. Naši sportaši su tako osvajanjem medalja i dosegnutim rezultatima stali uz bok ponajboljih diza a utega iz Ma arske, Rusije i Armenije, odnosno država koje prednja e po rezultatima u ovim sportovima.

(Roberta Radovi )

Osvaja i medalja Anja Kolari i Goran Karamarkovi (u prvom redu) s lanovima Powerlifting kluba Me imurje na maloj sve anosti uprili enoj u restoranu “Barok” u akovcu

åHOLWH QHäWR YLäH"

KUGLANJE II. HRVATSKA KUGLA KA LIGA

Me imurski drugoligaši prvenstvo otvaraju gostovanjima Ovaj vikend na svoja borilišta u novoj sezoni kre u i kugla i. Nakon još jedne “rekonstrukcije” mom adi i povratkom trojice kugla a, može se re i da akove ki Želejezni ar danas ima potpuno novu ekipu, izmijenjenu fizionomiju, a tek je kapetan Predrag Turk ostao kao prepoznatljiv znak kluba. Širina klupe i igra i bogatog iskustva glavni su aduti s kojima e Željezni ar krenuti u bitku za naslov. Kroz brojne pripremne utakmice iskristalizirao se udarni sastav i samo

jedno od eventualno dva startna mjesta još je pod znakom upitnika, prije svega iz razloga što za njega konkuriraju kugla i podjednakih mogu nosti i samo je pitanje procjene tko e u danom trenutku najbolje reagirati, a u kojem e odabiru klju nu ulogu predstavljati i trenerska intuicija. Željezni ar iz akovca gostovat e kod Obrtnika u Krapinskim Toplicama, a Dubrav an iz Donje Dubrave kao novi drugoligaš putuje u goste Zaboku. (kk.Željezni ar)

www.djurkin.hr

ĉXUNLQ 9DP VDYMHWXMH 1DUXÿLWH EHVSODWQX ' VLPXODFLMX XUHĀHQMD NXSDRQLFH R NRMRM VWH RGXYLMHN PDäWDOL L LVNRULVWLWH GRGDWQH SRSXVWH

27. rujna 2013.

HUMANITARNI MALONOGOMETNI TURNIR “Ne mogu mi(je)njat boju neba”

U Varaždinu održan turnir za pomo djeci s posebnim potrebama Humanitarni projekat “Malonogometni turnir zvijezda” održan je proteklu nedjelju 2. rujna u varaždinskoj Areni. Sudjelovalo je pedesetak sportaša, glazbenika, novinara i glumaca.

Cilj je skupiti 750 tisu a kuna za izgradnju Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama i zatvorenog jahališta za terapijsko jahanje za terapije i rehabilitaciju djece s posebnim potrebama s podru ja sjeverne regije (Me imurske, Varaždin-

ske i Koprivni ko - križeva ke županije). U toj je hrvatskoj regiji registrirano oko 1200 djece s posebnim potrebama, no, na žalost, ta je brojka puno ve a jer pravog i sustavnog registra osoba s posebnim potrebama u Hrvatskoj uop e nema.

Organizatorica akcije Tamara Peras istaknula je da je upravo to razlog zbog kojeg je na gra anima i ljudima dobre volje zadatak da naprave sve što mogu da pomognu. Majka djevoj ice koja

Glazbenik, skladatelj i glazbeni producent Nikša Bratoš sudjelovao je na turniru u ime Hrvatske glazbene unije, koja je partner projekta

Saša Lozar razgovarao je na doga aju s Tamarom Peras, organizatoricom akcije i volonterkom Udruge

boluje od sindroma Down Višnja Horvat dodala je da roditelji trebaju pomo : - Roditelji kucaju na sto vrata, traže dobru dijagnozu, puni su nade i onda esto uslijedi šok, koju terapiju da uzmemo, gdje je na i?, pita se gospo a Horvat.

I upravo prva u nizu akcija je humanitarni malonogometni turnir na kojem su nastupile ekipe glazbenika (T. Cetinski, B. Novkovi , H. Ron evi , N. Bratoš...), ekipa glumaca (V. Mlikota, J. Kerekeš, I. Pucar, A. Bukvi ...), ekipa medija (H. Hrengek, Mihovil Horvat, T. Jelin i ...), ekipa sportaša (D. Šimi , Z. Sara evi , D. Besek, Kelentri ...).

Projektu dali potporu glazbenici, glumci, TV voditelji...

Toni Cetinski je rekao: - Lijepo je da se možemo ovako na i, a ujedno i pomo i. Pružio je potporu roditeljima, a s djecom se otografirao.

Nikša Bratoš je tako er odgodio razne obveze i pojavio se na turniru: - Mislim da nam je obveza pomo i, bez obzira kako i na

koji na in i dobro je da smo se odazvali, rekao je Bratoš.

Gluma ku ekipu predvodio je Ivica Pucar. Istaknuo je da su glumci dokazali da su nesebi ni, te kad je neki humanitarni doga aj rado se odazovu. Pro esionalno su konkurenti, ali na terenu kolege i suigra i - Hrvoje Hrengek s HTV-a istaknuo je da su se svi senzibilizirali i nije bilo upitno da do u, iako je košarkaška utakmica sa Španjolskom bila u ovo vrijeme. Tomislav Jelin i s RTL Televizije je dodao da ne pro u ni tri mjeseca a da ova novinarsko - voditeljska ekipa ne odigra barem jednu humanitarnu utakmicu, te e tako i nastaviti. Iako su svi pobjednici u ovoj akciji, prvo je mjesto ipak pripalo ekipi glumaca, koji su pomeli protivnike.

Podsjetimo, akcija “Ne mogu mi(je)njat boju neba” je uvod u humanitarni tjedan HRT-a “Uz nas niste sami”. Tako e se 19. listopada na našoj nacionalnoj televiziji održati humanitarni koncert s call centrom. Sve za pomo djeci s posebnim potrebama.

Toni Cetinski našao je vrijeme za autograme i fotografiranje

Izniman uspjeh Prima Grupe na me unarodnom sajmu namještaja MOW 2013.

Više od 413 izlaga a iz 32 zemlje predstavilo je najnovije trendove u namještaju na me unarodnom sajmu MOW 2013.

(Bad Salzuflen, 16.09.13.

– 20.09.13.), a me u njima tradicionalno i PRIMA GRUPA. Tre u godinu za redom, a na samostalnom štandu površine 400 m2, PRIMA GRUPA predstavila je novitete iz asortimana tapeciranog i masivnog namještaja. Višegodišnje ulaganje u razvoj proizvo-

da i proizvodnju, poboljšanje kvalitete te rad na promociji hrvatske drvne industrije na

zahtjevnom tržištu Europske Unije rezultiralo je izvrsnim postignu ima. „Ulaskom u Europsku Uniju postali smo dio velike obitelji, ali su pred nas postavljeni i sasvim novi izazovi. Kontinuirano pra enje trendova u namještaju, unapre enje proizvodnih kapaciteta i vlastiti razvoj proizvoda, doveli su do razvoja postoje ih, ali i sklapanja novih poslova.“, rekla je Gordana Pušeti , direktorica Prima Namještaja.

U trenutku kada su industrijska proizvodnja i izvoz u Hrvatskoj u stalnom padu,

PRIMA GRUPA uspjela je izna i na in kako postati relevantan strateški partner i izvoznik u zemlje Europske Unije.

Zahvaljuju i postignutim rezultatima na ovogodišnjem M.Ö.W. sajmu, PRIMA GRUPA planira otvoriti ak 100 novih radnih mjesta. Europsko tržište je potvrdilo da iznimno poštuje hrvatsku tradiciju u proizvodnji namještaja te hrvatski hrast kao vrhunsku sirovinu.

Drvna industrija u Hrvatskoj, kao i PRIMA GRUPA, tako e dobiti novu priliku za rast, razvoj i ulaganja u proizvodnju.

Sportske ekipe sr ano su prezentirale svoja nogometna umije a

27. rujna 2013.

Rekreacija 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKTIVNI u akciji “Za isti zrak - na tebi je red!“

Riješite se bolova u kralježnici Vježba broj 1 Lezite potrbuške, ispod glave postavite ruke dlan na dlan i elo naslonite na dlanove. Stražnjicu vrsto s snite (ona vam pomaže u dizanju) , a noge i stopala zalijepite na pod. Duboko udahnite i na izdah dižete gornji dio jela prema stropu, elo ne odvajate od dlanova. Ramena gurajte daleko od ušiju, laktove prema suprotnim zidovima. Napravite vježbu u 7 ponavljanja.

Smisao vježbe je da otvorimo gornji dio jela rameni pojas, ak viramo miši e smještene uz kralježnicu, oko lopa ca i stražnjicu.

Vježba broj 2 Ostanite u toj poziciji, samo ruke prebacite i položite uz jelo, dlanovi okrenu prema bedrima. Duboko udahnite i na izdah samo gornji dio jela dižete do prvog rebra, još uvijek stopala zalijepljena na pod. Glavu ne gurajte prema stropu, samo izdužite kralježnicom u dijagonalu, a glava pra vratni dio kralježnice. Kad se dižete gore, svaki put gurnite ruke daleko prema stopalima, izdužite se. Napravite vježbu u 7 ponavljanja. Smisao vježbe je da ak vira miši e smještene uz kralježnicu i stražnjicu.

Vježba broj 3 Još uvijek ste na trbuhu, ruke postavite ispred sebe, dlanove postavite paralelno s ramenima, a noge u širinu kukova. Naizmjence dižemo jednu ruku, a dlan je okrenut u pod i suprotnu nogu na izdah prema stropu, pa promijenimo strane. Uvijek suprotna ruka i noga.

Svjesno s snite miši e, izdužite se dok ste gore (zamislite da nogom želite dotaknu zid iza sebe, a rukom zid ispred). Pogled je prema podu, a ne u strop. Napravite 5 ponavljanja na svaku stranu. Smisao vježbe je da ak vira miši e le a, noge, ruke i stražnjicu.

Vježba broj 4 Kad ste se spus li na pod, pazite da su vam noge u širini kukova, a ruke postavite tako da su sa strane skvr ene, laktovi prema stopalima, korijen dlana paralelno s prsima i ramena daleko od ušiju. Udahnite, stisnite miši e stražnjice i na izdah dižite gornji dio jela prema stropu do prvog rebra bez da pomi ete ruke. Kako ete diza gornji dio jela, tako taj pokret prate i ruke. Glava je izdužena, gornji dio jela dižete u dijagonali. Pogled usmjerite prema podu. Napravite vježbu u 7 ponavljanja.

Smisao vježbe je da ak vira miši e smještene uz kralježnicu, stražnjicu i za stabilizaciju lopa ca.

Vježba broj 5 Postavite se u poziciju ma ke. Ramena to no iznad dlanova, a kukovi iznad koljena. Kralježnica i glava su u neutralnom položaju, glavu nemojte ro ra prema gore, pogled usmjerite malo ispred vaših dlanova. Udahnite i na izdah kralježak po kralježak, mekano krenite u veliko slovo "C“ i pogledajte prema pupku. Napravite vježbu u 8 ponavljanja. Smisao vježbe je da naizmjeni no ja a i isteže trbušne i le ne miši a te oblikuje kralježnicu.

Vježba broj 6 Kada ste završili s prethodnom vježbom, duboko udahnite i na izdah izvadite jednu nogu pod 90 stupnjeva u strop, a stopalo ispružite. Kroz 5 udaha i izdaha spus te i dižite nogu bez da je spuštate do kraja na pod. Promijenite i drugom nogom napravite isto. Na udah spuštamo, a na izdah dižemo. Vrlo je važno da kad radite pokrete s nogom ne mi ete kralježnicu i zdjelicu, pokret mora bi lagan i bez trzajeva. Ostatak jela je u neutralu i ne mi e se zajedno s nogom. Smiaso vježba je da dobijete na mobilnos , stabilnos i da ak virate donji dio le a i stražnjicu.

U ovom broju posvetila sam se, kako je lai ki nazivamo, stupu života kralježnici. Sve više ljudi ima problem ili je imao s kralježnicom i, ono što je zanimljivo, mladi ljudi pred kojima je još puno radnih godina. Kako bi na svom poslu i privatno bili puni energije, zdravlja i što duže sposobni za rad, kratko u vam opisati što se doga a u tijelu kad imamo problem s kralježnicom i kako si pomo i da se stanje ne pogorša.

Obratite pozornost na to kako se držite dok ovo itate, jeste li se zatvorili u gornjem dijelu tijela i gurnuli ramena prema naprijed i jeste li se spustili prema dolje i grudni - torakalni dio kralježnice gurnuli daleko prema iza? Onda se ispravite i nastavite itati!

Kralježnica (lat. columna vertebralis) sastoji se od 33-34 kralježaka koji ine 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 4-5 trti na kralješka. Kralježnica je oslonac tijela koja sa svojim fiziološkim zavojima (cervikalna lordoza, torakalna ki oza, lumbalna lordoza i sakralna ki oza) stabilizira kralježnicu u sagitalnoj ravnini, pruža zaštitu i omogu uje pokretljivost trupa. Izme u koštanih kralježaka nalaze se vezivno - hrskavi ne plo ice - intervertebralni diskovi. Svi su kralješci povezani i u vrš eni vezivnim svezama - ligamentima.

Kralježnica je u svakom segmentu manje ili više pomi na budu i da su kralješci me usobno pomi ni prakti no u svim

smjerovima. Kralježnica ini temeljni dio kostura te povezuje kosti udova, glave i trupa. Od gornjeg dijela kralježnice prema naprijed vežu se rebra koja s prednje strane zaokružuju prsni koš i vežu se s prsnom kosti.

Funkcija rebara je da štite organe koji se nalaze u njemu. U donjem dijelu trupa križna kost i zdjeli ne kosti ine prostor u kojem su zašti eni zdjeli ni organi. Trbušni su organi u gornjem dijelu zašti eni rebrima, a u donjem zdjeli nim kostima. U gornjem dijelu kralježnice se veže glava, a rameni obru je samo naslonjen lopaticama na rebra, a preko klju nih kostiju spaja se u zglobu s prsnom kosti.

Bolovi u kralježnici mogu se javiti ve u školskoj dobi (teške torbe, sjedenje u nepravilnom položaju, nagli rast i razvoj, smanjena aktivnost, druženje preko ra unala...), pa se nastavlja kad odrastemo jer nam pozicije na poslu esto otežavaju pravilno držanje (uredski poslovi, veliki pogoni u kojima 8 sati neprekidno sjedimo i svi poslovi u kojima je smanjena fizi ka aktivnost), a tih je poslova sve više.

Moderan na in života, automobil i stres uvelike nam otežavaju. Naj eš e de ormacije su skolioza (kad je kralježnica pomaknuta u stranu u obliku slova "C" ili na obje strane u obliku slova "S". ), ki oza (npr. pretjerana izbo ina u torakalnom dijelu pa je nazivamo hiper ki oza) i lordoza (pretjerano udubljenje kralježnice

npr. u lumbalnom dijelu pa je nazivamo hiper lordoza). Tako er je važna pozicija rebara koja esto zbog iskrivljene pozicije kralježnice strše prema van (donji dijelovi rebara vidno vire). Isto tako ne smijemo zanemariti zdjelicu koja može biti pomaknuta prema naprijed ili nazad ili može biti da nije u ravnini (što bi možda moglo zna iti da imamo jednu nogu malo kra u od druge, a da to do sada nismo primijetili). Pozicija vrata i ramena tako er nam puno govore o našoj kralježnici, može biti da je jedno rame više od drugog, što potvr uje da se možda radi o skoliozi.

Iz tog razloga je važno vježbati i oja ati miši e trupa. Cijelo tijelo je povezano pa ako samo npr. rebra nisu u pravilnoj poziciji zna i da nije ni kralježnica pa je važno oja ati miši e kralježnice, trbuha, bo ne trbušne miši e, prsa i ramenog pojasa. U donjem djelu tijela –lumbalna regija naj eš e je povezana s preslabim miši ima trbuha (koji donji dio kralježnice guraju prema naprijed) i donjeg dijela le a pa je tako er potrebno oja ati te skupine miši a i tako osigurati kralježnici oslonac i da miši i drže nju, a ne naopa ke. Puno je još razloga zašto je potrebno vježbati i zašto se sve više ljudi bavi sportom i rekreacijom, zato vam preporu ujem da svaki dan odvježbate ove vježbe i da si olakšate bolove u kralježnici i ako nemate bolove da ih sprije ite.

Vaša trenerica Ivana Posavec!

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS SAT PO VLASTITOM IZBORU

Vježba broj 7 Iz pozicije ma ke izvadite jednu ruku i suprotnu nogu. vrsto s snite miši e noge i ruke, pogled usmjerite u pod ispred sebe. Le a su u neutralu, u ravnini. Stopalo ispruženo kao da želim dotaknu zid iza sebe, a rukom ispred. Ramena daleko od ušiju. Duboko udahnite i na izdah, bez da mi ete ostatak jela, krenite malim trzajem u strop. Ne previsoko i nemojte dozvoli da vam se zdjelica i trup mi u. Napravite 7 ponavljanja na svaku stranu.

Smisao vježbe je da radi na stabilnos i mobilnos te da ak vira miši e le a.

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

48

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2013.

iji vrt je najljep najljepš DOBITNICI NAGRADNOG NATJE AJA Me imurskih novina “ iji vrt je najljepši“ preuzeli nagrade

Sretni i zadovoljni d ali i sponzori naše Prošli tjedan podijeljene su nagrade za najljepši vrt u Me imurju po odabiru itatelja. Preuzimanje nagrada bilo je organizirano u tvrtkama koje su ih osigurale.

Druženje smo zapo eli u tvrtki “Motoreni” u Nedeliš u, kamo smo pozvali Dubravku Držai iz Gornjeg Kuršanca da preuzme svoju nagradu.

Trimer marke Husquarna jako je razveselio vrijednu Dubravku.

Rekla nam je da e sada lakše održavati svoje dvorište i da e joj trimer svakako dobro do i.

- Nema ljepšeg osje aja nego kad onako umorni od posla odete ure ivati vrt, pljevite, slažete, kosite, razmišljate kako od kamenja koje ste donijeli u ruksaku složiti nešto

Dubravki Držai trimer je predao Nikola Košir, vlasnik tvrtke “Motoreni” iz Nedeliš a

Monika i Vjekoslav Bistrovi u društvu Alena Magi a, voditelja Eko centra Šenkovec

novo i kad je sve kona no gotovo skuhate si kavu, sjednete u vrt i uživate u pogledu. Nema ljepšega, rekla nam je g a Dubravka.

Nikola Košir, vlasnik tvrtke “Motoreni”, pokazao je Dubravki kako raditi s njime, a tvrtka “Motoreni” uvijek stoji na usluzi za sve potrebne savjete ili bilo što se ti e nabavke novog ili servisa postoje eg. Osim srda nog do eka u tvrtki, doma ini su sve po astili i ru kom.

Bra ni par Bistrovi , Monika i Vjekoslav, po svoju su nagradu došli u Eko centar Šenkovec. Doma in nam je ovaj put bio Alen Magi , voditelj Eko centra Šenkovec, sumještanin dobitnicima, i sam svjedok njihova lijepog

Naša nagradna igra u inila je zadovoljnim proizvo a a Agrohoblaja i dobitnicu nagrade

27. rujna 2013.

pši?

I N D A R Vilinski trn s Isusove G NA krune za titansko srce J A vina NA TimJurE skih no PUT AJA

- glog

Me

dobitnici, e akcije

Josip Kocijan bio je dirnut što je redakcija Me imurskih novina izabrala baš detalj iz njegovog vrta kao najkreativniji

dvorišta. Uz pi e i ugodno askanje vrijeme brzo pro e. Dobiveni poklon bon, za kupnju opreme za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru u vrijednosti 1.500 kuna, dobro e im do i jer tako ure eno dvorište uvijek iziskuje nova ulaganja, a imaju i puno novih ideja kako ga još dopuniti novim kreativnim detaljima. Imaju etiri vrijedne ruke i gomilu planova za ure enje svoje oku nice.

Doma ini Vesni Mlinarec, dobitnici tre e nagrade, bila je ugledna i renomirana tvrtka “Agrohoblaj” u Murskom Središ u.

Dobitnike su u sjedištu poduze a srda -

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

no do ekali, po astili toplim napitcima te im estitali na nagradi vlasnici poduze a Nada, Maja i Mladen Hoblaj. Nakon druženja u dvorištu poduze a, dobitnici su preuzeli vrhunski kompost za cvije e i ukrasno bilje: zemlju za sadnju i presadnju Humokompovit H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje Floreopor. Vesni je Agrohoblaj sve otpremio na ku nu adresu u ehovec.

Nagradu za najkreativniji detalj u vrtu po mišljenju redakcije, bestseler knjigu “1000 neprocjenjivih vrtlarskih savjeta“, dobio je Josip Kocijan iz Male Subo-

tice, a veselje je s njim podijelio naš otogra Zlatko Vrzan, koji mu je donio knjigu i još jednom uživao u ugodnom askanju u prekrasnom vrtu.

Sv i dobit nici nagrada zaista su pravi zaljubljenici u lijepu oku nicu, puni domišljatosti i kreativnosti, ali nadasve volje da njihove oku nice budu oku lijepe, a duši odmor. Zadovoljni što su nagrade otišle u prave ruke, završili smo ovu sezonu.

A nova dolazi odmah u prolje e, im sunce opet svojim toplim zrakama pomiluje vaše vrtove, a cvije e procvjeta.

(S. Zorkovi , S Mesari )

Svibanjska bjelina vjen anice satkane od malih pahuljastih cvjeti a usred livade ili uz rub šumarka svoju raskoš u ove jesenske dane prerušava u zelenkastu haljinu isprepletenu crvenkastim bobicama poput najraskošnijih rubina. Tipi an za sjevernu zemljinu polutku glog se nastanio u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, no danas se može na i po cijelom svijetu.

Dok proljetnim cvjetovima oko svog grma brojni korisni kukci uvježbavaju svoje zujanje, ujesen glog dirigentskim štapi em upravlja pti jim orkestrom.

Uz glog vežu se brojne legende i mitovi starih naroda. U anti koj Gr koj bio je smatran simbolom nade pa su njegove grane nosili u svadbenim povorkama i njima kitili žrtvenike u ast boga ceremonije vjen anja Hymena. Kelti su od gloga u kombinaciji s tisom i jabukom koristili za izradu runa, znakova magijskog i proro kog zna enja. Stari Gali glogom su otvarali ulaz u svijet druge dimenzije i povezivali su ga s vilinskim svijetom pa ne udi da su mu nadjenuli ime „vilinski trn“. Uz njih se veže i obi aj da se glog sadio uz svete izvore – bunare i ukrašavao šarenim vrpcama, a smio se sje i samo u svibnju u vrijeme cvatnje. U protivnom ako bi se sjekao izvan cvatnje „drvosje i“ bi donosio nesre u.

Smatra se da je glogovo stablo izvor materijala za Isusovu krunu od trnja. Hrvatski i srpski olklor borbe s vampirima, proširen zahvaljuju i književnosti na itav svijet, bilježi drvo gloga u obliku kolca. Kako bi se riješili nesretne pošasti krvopija zagrobnog svijeta vampirima je potrebno probosti srce glogovim kolcem, a ako bi se za nekog mrtvaca smatralo da bi mogao postati vampir prije pokopa pod nokte na rukama zaboli bi mu glogovo trnje.

Bilo da se njime iskazuje ast vjen anju, otvaraju vrata vilinskog svijeta ili ubijaju vampiri glog, botani kog naziva Crataegus, me u najljekovitijim je biljkama naše planete, a u narodnoj medicini koristi se sve, od kore, preko lista i cvijeta pa do bobi astog ploda. Ja a srce, jetru, slezenu i želudac, a ima i antibakterijsko svojstvo.

Najraširenija primjena gloga još od srednjeg vijeka je kod bolesti srca i krvnih žila.

Poznate su dvije vrste gloga, crveni i bijeli. Obje vrste rastu u grmlju, živicama, na šumovitim obroncima, a mogu dose i visinu od 5 do 15

metara. Cvjetaju od svibnja do srpnja kada se ubiru i cvjetovi za aj i op u uporabu, dok se kora skuplja u rano prolje e prije samog listanja, a plodovi ovih jesenskih dana. Cvjetove beremo još dok nisu otvoreni jer onima otvorenima prilikom sušenja otpadaju latice. Glog se suši polagano u hladovini na prozra nom mjestu, a uva se na suhom u dobro zatvorenim staklenkama, u protivnom može posme iti ime se u njemu mijenjaju i aktivne tvari. Plod gloga možemo sušiti u pe nici na temperaturi do 50 stupnjeva višesatnom metodom dehidracije. Plodovi gloga nerijetko su i zdravi sastojci finih pekmeza i marmelada.

Aktivne tvari gloga danas su nam dobro poznate i njegovo su djelovanje znanstvenici potvrdili brojnim istraživanjima na sr anim bolesnicima. Glog ja a i regulira rad srca, izvrstan je regulator krvnog tlaka, onaj visoki snižava, dok niski povisuje. Primjenjuje se u lije enju ošte enja i upale sr anog miši a u starosti, kod ateroskleroze - ovapnjenja krvnih žila te kod nervoznih sr anih smetnji.

Kod djelovanja gloga najvažniju ulogu imaju procijanidini i flavonoidi. Pod njihovim utjecajem pove ava se snaga sr anog miši a jer poboljšavaju njegovu prokrvljenost širenjem koronarne žile te op enito pove avaju zdravu aktivnost srca.

Osobito je preporu ljiv za dugoro no lije enje srca, pri blagim oblicima poreme aja bila, visokog tlaka i ateroskleroze.

Uspješno otklanja probleme sa smanjenim kapacitetom srca, osobito u starosti, povišenim krvnim tlakom, osje ajem pritiska u predjelu srca i drugih oblika nepravilnog rada srca. Osim toga glog ima antibakterijsko svojstvo, ublažava bol, a stimulira i probavu ali i apetit, ublažava napuhivanje i plinove.

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

aj od gloga spremamo od jedne ajne žli ice gloga kao uvarak koji treba stajati 15-20 minuta. Pijemo tri do etiri puta na dan, po jednu šalicu svježe spravljenoga aja. Uzimamo ga najmanje 4-6 tjedana. esto je preporu ljiva i stalna uporaba, svakako pod nadzorom lije nika.

Tinktura se priprema od 20 g biljke na 1 dl alkohola (96%). Cvijet i list gloga mo e se u alkoholu 21 dan i zatim filtriraju. Tinktura se uzima 3-5 puta dnevno na kocki še era ili 15 kapi u vodi prije jela. Kao lijek u spre avanju visokog krvnog tlaka ako se tinktura razrijedi s pet dijelova vode, može se uzimati po 20 kapi prije objeda i prije ve ere, dakle po 40 kapi na dan, u tijeku 3 tjedna svaki mjesec. Tinktura od zdrobljenih bobica ploda pripremljena na isti na in u težinskom omjeru uzima se triput dnevno po 5 kapi, dakle ne više od 15 kapi na dan, kao lijek protiv bubrežnih kamenaca, gihta i bijeloga pranja u žena.

Sirup od gloga i šipka: 2 šalice bobica gloga, 1/2 šalice osušenog šipka, 4 šalice vode, 1 žli ica cimeta, 1/2 žli ice kardamona, 2 šalice še era ili meda, 1 šalica ruma i sok jednog limuna.

Glog, šipak, cimet i kardamom stavimo u vodu da proklju a na laganoj vatri te kuhamo na laganoj vatri sat vremena. Nakon toga uklonimo s vatre i pustimo da odstoji 2 sata. Smjesu procijedimo kroz gazu te dodajte še er i limun. Ukoliko umjesto še era koristimo med nakon što procijedimo biljke dodajemo istu koli inu meda koliko teku ine dobijemo – omjer u decilitrima. Sirup mora biti sladak i gust, a na kraju u njega umiješajte rum te nato ite u boce u kojima ete ga uvati kao hranu užitka i zdravlja za svoje srce.

Za kraj napomenimo da glog treba uzimati dulje vrijeme jer puno djelovanje pokazuje nakon 3 do 4 mjeseca. Stoga, da bi srce kucalo poput švicarske urice, a želudac bio lagan poput perca u svoju ku nu ajoteku svakako izložite i glog kojim ete o eli iti svoje zdravlje i zaboraviti na ekanje u lije ni koj ambulanti.

50

Informacije

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMUR

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA OREHOVICA

1. BP 90 d.o.o. Mursko Središ e, Frankopanska 7, traži 3 konobara/ice na odre eno vrijeme.

Javi se na mob. 098/284-299 do 30.09.

akove ka 9, 40322 Orehovica MB 2542587 OIB 99677841113 tel. 040/635-275; fax: 040/636-039 e-mail: opcina-orehovica@ck.t-com.hr Internet adresa: www.orehovica.hr Klasa: 402-08/12-01/5 Urbroj: 2109/22-02-13-02 Orehovica, 23.09.2013.

Obavijest

2. MI-NI d.o.o. Cirkovljan traži 2 konobara/ice na odre eno. Javi se na mob: 098/916-2910 do 30.09.

3. Me imurski pili i Blagus, D. Pustakovec, traži djelatnika/icu u klaonici peradi sa C kat. na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 282 147, do 30.09.

4. UO Barok akovec, traži kuhara/icu i pom. kuhara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 238 2175, do 15.09.

5. Kraljevske slas ce d.o.o. D. Kraljevec, traži pekar/pekarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 527 2179 ili email: tota.maja@ gmail.com do 30.09.

Javni poziv korisnicima Prora una Op ine Orehovica za dostavu Programa i Financijskih planova za 2014. godinu objavljen je na internet stranicama Op ine Orehovica www.orehovica.hr

6. Patent projekt d.o.o. akovec, J.B. Jela i a 22, traži 2 bravara/bravarice u metalskoj proizvodnji na odre eno vrijeme, mjesto rada D.Kraljevec, posla zamolbu na gornju adresu

Op inski na elnik Op ine Orehovica Franjo Bukal

7. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., B.J. Jela i a 44, Ma kovec, traži instalater/instalaterka centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javi se na mob: 095 512 3469 ili osobno na adresu ili na email: mar mont@net.hr do 29.09.

KONTAKT INSTITUCIJA: Op ina Selnica, Jela i ev trg 4, 40314 Selnica OIB: 92185452390 tel./fax: 040/861-344 e-mail: opcina-selnica@ck.t-com.hr

8. Euromarket MD d.o.o. akovec, Žrtava fašizma 4, traži 4 zavariva a/zavariva ice za rad na eli nim konstrukcijama, mjesto rada Njema ka, javi se na tel. 040 391 050 ili na email: euromarket.md@mail.com do 30.09.

9. Autoset Turek d.o.o., Cirkovljan, Gornja 51, traži terenski komercijalist/komercijalis ca na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob: 099 4111 933, do 30.09.

10. Trans-kukovec d.o.o., Strahoninec, Dravska bb,tražiradnik/radnicanaodržavanjutransportnih vozila i strojeva na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 05.10.

11. Izgradnja d.o.o. Domašinec, traži voditelj/ voditeljica gradilišta na odre eno vrijeme, radno mjesto Njema ka, javi se na tel. 040 863 633 ili na email adresu: zovcar@izgradnja-domasinec.hr, do 30.09.

12. Metal dekor d.o.o.

Ivanovec, P. Miškine 24, traži m/ž CNC reza a; 2 m/ž bravara sa znanjem itanja nacrta i 1g. iskustva; 2 m/ž gloda a/tokara - na odre eno vrijeme. Osobni dolazak na adresu do 30.09.

13. Poseidon d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Therapia, javi se na mob. 091 241 3388, do 05.10.

Temeljem Zakona o cestama (NN 84/1, 18/13, 22/13 i 54/13), Odluke o cestama na podru ju velikih gradova koje prestaju bi razvrstane u javne ceste (NN 44/12) i Objašnjenja Središnjeg ureda Državne geodetske uprave, Klasa: 932-01/12-02/182, Urbroj: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Grad akovec objavljuje

14.Juniord.o.o. akovec,tražipomo nogradnika/radnicu u proizvodnji peciva; prodava /prodava ica pekarskih proizvoda - odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933, do 23.09.

21. Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, traži m/ž magistra farmacije na neodre eno vrijeme. više inf. na www.hzz.hr. Posla pismenu zamolbu na adresu do 30.09.

15. Tenisit Stridona d.o.o. Varaždin, traži radnika/icu za rad na utovariva u na odre eno vrijeme, mjesto rada Varaždin, javi se na mob 095 801 3853

22. AC Jesenovi d.o.o. akovec, ZrinskoFrankopanska bb, traži servisni savjetnik/savjetnica u auto salonu, mjesto rada akovec; prodava a/icu pekarskih proizvoda, mjesto rada Koprivnica - na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu sa zamolbom do 30.09.

16. Mega metal d.o.o. Nedeliš e, Varaždinska 45, traži 2 bravar/bravarica ; 1 cnc operater na plazmi i 1 god.radnog iskustva, znanje rada u ACAD-u - na odre eno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: megametal@ck.t-com.hr do 10.10.

17. Okno d,o.o. Puš ine, akove ka 107a, traži bravara/icu na izradi i montaži pvc stolarije na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: info@okno-hr.com do 24.09.

23. Budi in d.o.o., traži 2 kv frizera/frizerki na odre eno vrijeme, mjesto rada Ku and Frizerski salon Feniks, javi se na mob. 091 241 2220, do 01.10.

24. Ugos teljstvo Mirjana j.d.o.o. Hodošan, B. Radi a bb, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 679 492 ili mob. 099 753 5823, do 10.10.

18. Tessa d.o.o. akovec, traži konobara/icu; 2 armira a/armira ice - na neodre eno vrijeme, mjestoradaCa ebarBlaskpearl, akovec,javi se na mob. 099 4700 101, do 30.09.

25. M Vadlja j.d.o.o., Gori an, Trnavska 40, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili email: mvadlja97@gmail. com do 06.10.

19. Vincek-trgoteks d.o.o. akovec, traži 2 teks lna radnika/radnice u proiz. kupa ih kos ma na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 384 285, do 27.09.

26. Bat d.o.o. akovec, R. Steinera 2, traži m/ž terenskog komercijalistu na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g., posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: bat@batprodajnicentar.hr do 30.09.

20. Mamica d.o.o. Puš ine, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, mjesto rada je u Soho baru akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili na email: mamica@mamica.com.hr do 30.09.

27. Ca e bar Axy, akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob.

091 510 6901, do 12.10.

RAZINA STUDIJA: Nije de nirano

JAVNI POZIV

PODRU JE STUDIJA: Nije de nirano

NATJE AJ ZA DODJELU STUDENTSKIH STIPENDIJA U AKADEMSKOJ GODINI 2013./2014.

Kriteriji za dodjelu s pendija: • prebivalište na podru ju Op ine Selnica • uspjeh u u enju • socijalni status Ne s pendiraju se studen 1. godine studija Studen upisani na studij izvan Varaždina imaju prednost.

Dokumen potrebni za dodjelu s pendija: 1. Zamolba s kratkim životopisom 2. Potvrda o redovnom upisu na fakultet 3. Potvrda o prosjeku ocjena, odnosno ovjerena preslika indeksa iz koje su vidljive ocjene položenih ispita na preddiplomskom studiju 4. Izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju 5. Izjava o broju lanova zajedni kog ku anstva 6. Broj žirora una

kojim Grad akovec, kao pravna osoba u ijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na administra vnom podru ju Grada akovca (naselje Štefanec), obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s zemljištem na kojem je izgra ena cesta, k br.111, k.o. Štefanec (u obuhvatu Detaljnog plana ure enja “Ulica Ivana Novaka”- Štefanec), što u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu, o zapo injanju postupka eviden ranja u zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izra uje se snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

Predstavnici Grada akovca e dana 02.10.2013.godine zapo e s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgra ena nerazvrstana cesta uz stru nu pomo ovlaštenog inženjera geodezije Sandre Mihajlovi (Geo 1027), predstavnika tvrtke Geo-M d.o.o. iz akovca, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava (obavezno ponije dokaz o vlasništvu) na zemljištu koje grani i sa zemljištem na kojem je izvedene opisana nerazvrstana cesta, mogu obavi uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste, te zatraži eventualna dodatna pojašnjenja dana 03.10.2013.godine od 14-16,30 sa u prostorijama Mjesnog odbora Štefanec, na adresi Nikole Tesle 1A (stadion NK Jadran Štefanec).

Gradona elnik Grada akovca

Za sve lanove zajedni kog ku anstva koji su u radnom odnosu, potvrda poslodavca o prosjeku pla e za zadnja 3 mjeseca te • fotokopija osobne iskaznice svih lanova ku anstva • potvrda fakulteta ili škole o školovanju užeg lana obitelji, ako takvog ima • za nezaposlene punoljetne lanove zajedni kog ku anstva koji se ne školuju, potvrda Zavoda za zapošljavanje o visini prihoda u zadnja 3 mjeseca • za umirovljenike lanove zajedni kog ku anstva, potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o visini mirovine • za obrtnike lanove ku anstva, porezno rješenje o razrezu poreza za prethodnu godinu • za vlasnike poduze a (pravnih osoba) lanova ku anstva, prijavu poreza na dobit za prethodnu godinu i izjavu o vlasni kom udjelu Zahtjevi se podnose do 15. listopada 2013. godine (UTORAK) na adresu: Op ina Selnica, Jela i ev trg 4, 40314 Selnica, sa naznakom „NATJE AJ ZA STIPENDIJE“.

Nakon završetka natje aja priloženi se dokumen ne e vra a kandida ma.

S korisnikom s pendije i roditeljima ili skrbnicima korisnika s pendije zaklju it e se ugovor o pravima i obvezama za vrijeme korištenja prava na s pendiju.

O rezulta ma natje aja podnositelji zamolbi bi e obaviješteni u roku osam (8) dana od dana obavljenog izbora.

NA ELNIK OP INE SELNICA Ervin Vi evi

KNJIŽNICA “NIKOLA ZRINSKI” AKOVEC UPRAVNO VIJE E 40000 AKOVEC, TRG REPUBLIKE 4 Urbroj: 137-1/13 RASPISUJE

NATJE AJ za prijem u radni odnos na neodre eno vrijeme jednog (1) djelatnika/ce Manipulant – pomo ni knjižni ar UVJETI: - završena etverogodišnja srednja škola (gimnazija ili ekonomska) - godinu dana radnog iskustva u knjižni arstvu - informa ka pismenost - znanje jednog stranog jezika - probni rad u trajanju od tri mjeseca - prednost imaju kandida s položenim stru nim ispitom i radnim iskustvom u struci.

Prijave sa životopisom, preslikom diplome o ste enoj stru noj spremi, domovnicom i rodnim listom dostavi na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ akovec , Trg Republike 4 ; 40 000 akovec Natje aj je otvoren 8 dana od dana objave.

OBAVIJEST O O ITAVANJU VODOMJERA Od 20. rujna do 14. listopada 2013. godine Me imurske vode e obavlja godišnje o itavanje svih vodomjera.

Mole se potroša i da omogu e pristup vodomjerima.

Potroša i mogu i sami o ita vodomjer, a stanje javi na besplatan telefon 0800/31-31-11 ili 373-700, 373-735, ili putem interneta popunom obrasca na stranici www.medjimurske-vode.hr

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA ŠENKOVEC Jedinstveni upravni odjel Klasa: 402-08/13-01-1 Urbroj: 2109/25-13-2 Šenkovec, 24.09.2013.

POZIV KORISNICIMA PRORA UNA OP INE ŠENKOVEC ZA DOSTAVU PROGRAMA I FINANCIJSKIH PLANOVA ZA 2014. GODINU Pozivamo sve korisnike Prora una Op ine Šenkovec da dostave Programe rada, te nancijske planove za 2014. godinu.

Pod korisnicima Prora una Op ine Šenkovec podrazumijevaju se: • kulturne ustanove i ins tucije • sportski klubovi i udruge • udruženja s podru ja socijalne skrbi i humanitarne udruge • vjerske organizacije • organizacije tehni ke kulture, udruge gra ana • ostale udruge i pojedinci Uz programe i nancijske planove treba ispuni prijavnicu koja se može preuze na web stranicama Op ine ili u uredu Op ine u uredovno vrijeme.

Programi i nancijski planovi uz koje ne e bi priložena popunjena i ovjerena prijavnica ne e se uzima u obzir za nanciranje u 2014. godini.

Rok za dostavu Programa je 05. studeni 2013. godine.

Programe i nancijske planove dostavi na adresu: OP INA ŠENKOVEC Šenkovec, J. Bedekovi a 11 40 000 akovec Pro elnik Jedinstvenog upravnog odjela Alen Kajmovi mag.paed. i soc.

27. rujna 2013.

SKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 28. Jur ec-transpor d.o.o. Prelog, traži voza / voza ica teretnog vozila s prikolicom-me unarodni transport na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 479, do 30.09.

29. Es dekor j.o.o. Vugrišinec 51/a, traži soboslikar/soboslikarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 5920 497 do 30.09.

30. Herman Josip d.o.o. Gori an, traži pom. kuhara/icu i kuhara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 461 196 do 17.10.

31.RotoVlluxd.o.o.Nedeliš e, Prvomajska 43, traži automehani ar/automehani arka i autoelektri ar/ autoelektri arkazastru no osposob. za rad bez zas.r.o., posla pismenu zamolbu na adresu, do 03.10.

32. Rustica d.o.o. akovec, traži konobara/icu za rad u restoranu na neodre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 311 207 do 19.10.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

, najava na tel. 040 311 860 ili 098 911 7343 do 30.10.

osobno na adresu restorana, petkom izme u 8 i 10 sa , do 30.9.

40. Aldi d.o.o. akovec, traži prodava /prodava ica mješovite robe i prehrane na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 364 174, do 30.09.

3.FITNESSCENTARKINEZISd.o.o.Varaždin,traži m/ž MASERA - FIZIOTERAPEUTA za masaže i programe vježbanja obzirom na deformitete ili povrede na odre eno (nepuno radno vrijeme 20 sa tjedno), uvje : SSS, VŠS - završeno min. srednjoškolsko etverogodišnje obrazovanje ( zioterapija, kineziterapija...), potrebno dobro poznavanje anatomije, prednost osobi s dodatnim znanjima s podru ja ‘kinezitapinga’ ili znanja o osteopa jama (nije uvjet), voza ka dozvola B kat., poželjna mogu nost korištenja vlastitog vozila, poznavanje osnova rada na ra unalu (word, excel, internet), služenje engl. ili njem. jezikom u osnovama. Radno vrijeme sukladno potrebama klijenata. kontakt e-mailom: andrijacenic@gmail.com do 29.9.

41. Zanatsko-trg.obrt i posudionica vjen anica Lidija, Blažekova 5,Varaždin, traži šiva / šiva ica za popravak i doradu odje e na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javiti se na mob. 091 890 2067 ili na email: vlidija@gmail.com

42. alopek strojarstvo d.o.o.

Puš ine, akove ka 136, traži strojoVOD ZA KI TS bravar/strojobraVA HR ANJE varica ili cnc reza ; ZA ZAPOŠLJAV 396-819 C: VE KO A cnc operater/ VA ISPOSTA 40 ELOG: 646-7 operaterica na ISPOSTAVA PR SREDIŠ E: M. VA TA neodre eno ISPOS 543-200 vrijeme, javi se osobno na adresu ili email: info@strojarstvo-calopek. hr, do 07.10.

33. Friz.salon Viva akovec, Trg Republike 6, traži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu do 25.09.

34.Milenijum-zdravljej.d.o.o.Pribislavec,traži2 telefonista/telefonis ce za rad u cool centru na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na mob. 095 197 6644 do 30.09.

35. Ugos teljski obrt "ILONKA" Mursko Središ e, M.Gupca 17, traži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob. 091 505 2872 ili tel. 543 076, do 30.10.

36. TMR Paško, Sv.Mar n na Muri, traži radnik/ radnica na proizvodnoj liniji; viljuškarist; skladišni radnik/radnica; administrator/administratorica, uvjet: potrebno znanje njema kog jezika i MS offica, na neodre eno vrijeme, pismene zamolbe sla na email: info@paskovoce.com do 30.09.

37. Kroja ki obrt 4M, Plešivica 23b, traži kroja / kroja ica na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se osobno na adresu ili na tel.

040 524 012, do 15.10.

38. Dom za starije i nemo ne Slakovec, Slakovec70, traži medicinska sestra/tehni ar na odre eno vrijeme uz mog.stalnog zaposlenja, posla pismenu zamolbu na adresu do 03.10.

39. Frizerski studio Danica, akovec, Trg E. Kvaternika 4, traži frizera/frizerku na odre eno vrijeme, osobni dolazak na navedenu adresu

43. Paminis j.do.o. M. Subo ca, traži konobar/ konobaricananeodre enovrijeme,radnomjesto Music pub, M. Subo ca, javi se na mob.

092 236 8902, do 19.10.

Slobodna radna mjesta Varaždinska županija 1. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, traži se više osoba (50) na odre eno vrijeme za podru je Varaždina, Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine. ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKOMUNIKACIJSKIHUSLUGAzaobavljanjetelekomunikacijskih usluga - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM. uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, obavezno iskustvo u prodaji, komunika vne osobe. Životopis posla na e-mail: bona. concilio@gmail.com ili do i osobno na adresu Bra e Radi a 20, Varaždin, radnim danom od 9-16 sa . mob: 095 790 6381, do 30.9.

2. Restoran Zlatne Gorice, Varaždin Breg; traži ŠEF/ŠEFICA KUHINJE ZLATNE GORICE na odre eno vrijeme, uvje : položen majstorski ispit za kuhara(-icu) ili min. 5g. iskustva u kuhinji restorana (samostalnost u radu), organiz. sposobnos potrebnezaobavljanjeposlašefa(-ice) kuhinje,vladanjeHACCPstandardima,vladanje vješ nama rasporeda rada, poznavanje tradicionalne zavi ajne kuhinje. Poslodavac osigurava s mula vna osobna primanja. Kontakt osoba Dražen Jambriško, mob 091 6690 906 ili do i

NEORES d.o.o.

--- PROIZVODNJA TEKSTILNIH I MEDICINSKIH PROIZVODA --Tekstilna 1, 40315 Mursko Središ e, CROATIA tel. 00385/(0)40-543-492, fax. 00385/(0)40-543-490 e-mail: neores@neores.nnpro.net

Neores d.o.o. vode a tvrtka u proizvodnji medicinske opreme i teks lnih proizvoda ,sa inova vnom licenciranom tehnologijom ljepljenja, sa pogonom opremljenim najsuvremenijim strojevima, te tendencijom stalnog rasta traži : 1. ASISTENTA UPRAVE za tehni ku koordinaciju teks lne proizvodnje • VSS dipl. inženjer teks la • radno iskustvo na poslovima planiranja proizvodnje, vo enja i koordiniranja mova, op mizaciji procesa planiranja i organizacijske proizvodnje • njema ki i engleski jezik u govoru i pismu • napredna informa ka pismenost 2. 20 ŠIVA A / KROJA A • PKV,SSS 3. ELEKTRONI ARA /MEHATRONI ARA • obavezno iskustvo 2 godine • poznavanje njema kog i/ili engleskog jezika Na in prijave: kontakt podaci (adresa, telefon, e-mail) navedeni na memorandumu Rok prijave : 15 dana od dana objave

4. OBITELJSKI DOM vl. Marina Žiher, mjesto rada:GornjiKneginec,tražiMEDICINSKUSESTRU/ MEDICINSKOG TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, uvje : medicinska sestra/medicinski tehni ar, potreban položen stru ni ispit; državni stru ni ispit za medicinsku sestru, iskustvo 1 godinu, poželjno iskustvo rada u obiteljskom domu. Kontakt: 091 517 2657, do 30.9.

5. OBITELJSKI DOM BELI, Mjesto rada: Gornji Ku an, traži m/ž NJEGOVATELJA STARIJIH I NEMO NIH OSOBA ili završena medicinska škola ili bilo koja srednja sprema sa položenim te ajem za njegovatelja/icu - na odre eno vrijeme, poželjno B kategorija, iskustvo 6 mj. Kontakt: mobitel: 098 979 5699, do 30.9.

6. Wüstenrot stambena štedionica d.d., Mjesto rada:Varaždin,tražim/žFINANCIJSKOGSAVJETNIKA-savjetnik/icauprodajistambeneštednje, prodaji polica životnog osiguranja, posredovanjeuprodajistambenihkredita,prodajasrodnih bankarskih proizvoda - mog. stalnog zaposlenja na puno radno vrijeme i mog. rada u nepunom radnom vremenu (4 sata dnevno); uvje : SSS, B kategorija, komunikacijske vješ ne, poželjno radno iskustvo u prodaji stambene štednje, osiguranja ili drugih nancijskih proizvoda, ali nije uvjet. Pismena zamolba na adresu Zagreba ka 46, Varaždin ili e-mailom: magdalena.jozic@ wuestenrot.hr; kontakt na mob: 099 255 4588, do 17.10.

7. KOVING d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, traži m/ž KOVINOTOKARA za samostalno rukovanje strojem na odre eno vrijeme, uvje : KV, potrebno radno iskustvo (3g.) i samostalnost u radu, B kateg., mjesto rada: Varaždin, osobni dolazak: CEHOVSKA 3, VARAŽDIN, najava na telefon: 042 204 220 ili 098 395182 do 30.09.

8. HANJES d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, mjesto rada: TRNOVEC; Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. Hanjes d.o.o. je uslužno poduze e na podru ju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro la od aluminija, oplemenjenog elika i elika. Njihovi klijen su poduze a iz podru ja proizvodnje tra nih vozila, farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje.

Proizvodnja je izvozno orijen rana, 99% proizvoda izvoze u EU. Tražimo m/ž TEHNOLOGA na odre eno uz mog. na stalnog r.o., uvje : SSS, VŠS, VSS strojarskog smjera, obavezno ak vno služenje njema kim jezikom, poželjno položen IWE te aj, informa ka znanja, iskustvo 3g, B kateg., Molbe sla isklju ivo na adresu poštom GOSPODARSKA 10, TRNOVEC BARTOLOVE KI ili mailom n.marjancic@ hanjes.com do 13.10.

9. ELUSS d.o.o. za elektro-usluge, servisiranje i prodaju, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži m/ž SERVISERA UGOSTITELJSKE OPREME - servis ca e aparata, ledomata i ostale ugos teljske opreme na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo 2g., B kateg., poznavanje osnova informa ke.

Osobni dolazak: TRG IVANA PERKOVCA 39, VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: info@eluss.hr, najava na telefon: 042 242 100, do 7.10.

10. UGOST. OBRT ANKICA IVAN EVI , mjesto rada: Ku an Gornji, Varaždinska 164; traži KONOBARA/ICU U CAFFE BARU GOL 1 na odre eno vrijeme, uvjeti: KV konobar ili osoba sa iskustvom u ugos teljstvu. Nazva na mob. 098 380 666 ilido iosobnonaadresuKu anGornji,Varaždinska 164 izme u 6 i 15 sa , kontakt osoba Ankica Ivan evi , do 1.10.

11. TRANSPORTI KRETI vl. Damir Kre , Varaždin, traži VOZA A/ICU TEGLJA A SA POLUPRIKOLICOM U DOMA EM PRIJEVOZU na neodre eno vrijeme, uvje : obavezno KV voza , kategorija C, E, iskustvo 1g. - potrebno obavezno iskustvo na šleperu. kontakt 098 160 2020, do 15.10.

ZAHVALA

IMENDANI I BLAGDANI petak, 27. rujna - Vinko Paulski subota, 28. rujna - Vjenceslav, Veco nedjelja, 29. rujna - Mihael, Gabriel i Rafael ponedjeljak, 30. rujna - Jeronim, Jerko, Romina utorak, 1. listopada - Terezija od Djeteta Isusa srijeda, 2. listopada - An elko, An elka etvrtak, 3. listopada - Svjetlana, Gerhard

Povodom smrti našeg sina, brata, šogora, ujaka i strica

Fra Josipa Vrbaneca

DUHOVNI VELIKAN

Sveti Jeronim Rodio se u Stridonu, za koji se to no ne zna gdje se nalazio, po nekima na mjestu današnje Štrigove. Bio je iznimno inteligentan, dobro je pamtio i bio strastvenog karaktera. Posljednje godine života proveo je u velikim patnjama, oslijepio je i ostao usamljen.

Umro je 30. rujna 420. godine. U Štrigovi se nalazi velebna crkva Svetog Jeronima, a ovog trenutka profesor Ivica Raši dovršava knjigu o Jeronimovom ro enju u Štruigovi. (sm)

IZ MATI NOG UREDA

zahvaljujemo mons. Vjekoslavu Huzjaku,bjelovarsko-križeva kom biskupu na predvo enju Sv. Mise zadušnice i ukopnih obreda, Hrvatskoj franjeva koj provinciji Sv. irila i Metoda i provincijalu fra. Željku Želežnjaku, gvardijanu fra. Toniju Vu emilovi u,fra. Albinu Novaku i svim župnim suradnicima.

Zahvaljujemo i župniku vl . Josipu Blažonu. Zahvala i fra. Iliji Vrdoljaku koji se oprostio u ime generacije.

Zahvaljujemo župljanima župa u Bjelovaru, Ivani Kloštru, Virovitici, Ma kovcu i svima iz raznih krajeva Hrvatske koji su ispratili našeg Josipa.

RO ENI MILA LESJAK, K I ANDREJE I SILVIJA, MATEO BAKA , SIN DRAGANE I GROZDANA, IAN KODBA, SIN ŽELJKE I DANIJELA, ANDREJ LEVA I , SIN SANJE I TOMICE, REBEKA MIHALAC, K I KSENIJE I IGORA, KIRA MEDVED, K I CHANEL-LELE, LUCIJA IGNAC, K I KATICE I VALENTA, IVAN BORKOVI , SIN BARBARE I JOSIPA, LEONARDO ORŠUŠ, SIN JASMINE I TIHOMIRA, LEON SOKA , SIN KAROLINE I MARIJA, ZARA JAGOŠ, K I ŽELJANE I DARKA, UNA SRNEC, K I NATALIJE I LJUBOMIRA, LEA KRIŽARI , K I MARINE I BORUTA, FILIP TOTH, SIN ALENKE I IVANA, SANTINO BRATKOVI , SIN SILVIJE I NIKOLE, MATEJA GADANEC, K I VESNE I DAVORINA, LOVRO ŠAVOR, SIN KRISTINE I PETRA, IGOR PUKLEK, SIN NENE I MLADENA, TENA HAŽI , K I MONIKE I BOJANA, NOA HORVAT, SIN MARTINE I TIHOMIRA, FRANKA BAN, K I TANJE I JOSIPA, PETAR TRESKA, SIN TANJE I JOSIPA, IVA TURK, K I MAJE I TOMISLAVA, LOVRO JUROVI , SIN MAJE I DARKA, ADORA LJUŠAJ, K I LUMTURIJE I ŠPENDA, BARBARA FILIPAŠI , K I PETRE I FILIPA ( akovec)

Zahvaljujemo na izrazima su uti rodbini, znancima i redovnicama.

Naš Jožo nastojao je slijediti Krista po primjeru svetog Franje.

Hrvatsku je nosio u srcu, a tijelo mu po iva u Bjelovaru, u srcu sjeverne Hrvatske.

Majka Rozalija, sestra i bra a s obiteljima

SJE ANJE

VJEN ANI TAMARA MEDLOBI I NIKOLA BOŽANI , SANJA ZDOLEC I DEJAN KRIŽAI , ENA LISJAK I MIHAEL VARGA, MAJA FU KO I NINO LAJTMAN, PETRA MIKULI I DAVOR MA EK, NIKOLINA BIŠKUP I DRAGAN TOMŠI , MAJA ŽGANEC I NIKOLA HORVAT, KSENIJA KRALJ I ZVONIMIR ŠUPLJIKA, MARTINA MAGAŠ I DARKO MA EK, MARIJA KUKI I TOMICA BEDI ( akovec); IVANA SRPAK I VELIMIR KOVA I , MORENA MARTINJAK I MARKO MIKOLAJ (M. Središ e); MONIKA GADANEC I ZORAN LIPI , MIHAELA POLJAK I MARIO KANIŽAJ (Kotoriba); VLATKA JESENOVI I SINIŠA NOVAK (Prelog); JOSIPA BURJEK I NIKOLA BREŽNJAK (Štrigova)

na našeg dragog tatu i djeda

JOSIPA VLAŠI A iz Orehovice 25.09.2012. - 25.09.2013.

Prošla je godina otkako nisi s nama, ali sje anje na tebe živi u našim mislima i srcima.

Tvoja obitelj

UMRLI ROZA SABINA HAJDINJAK, R. JURMAN, RO . 1921.; KATICA HA IKAN, R. TISAJ, RO . 1933.; MARIJA JAKOPI , R. TOMŠI , RO . 1928.; ERNEST PAV EC R. 1924.; SABINA DOBRANI R. TOPLEK R. 1934.; VLADIMIR ODLAK R. 1951.; STJEPAN VRHAJ, RO . 1950. ( akovec); FRANJO REP R. 1934. (M. Subotica); ROZALIJA ANTOLOVI R. ZERNA R. 1932., MARIJA KOVA I R. 1934., KATARINA PER I R. TROJNAR R. 1933., BRANKO DEBAN R. 1961., RUDOLF MUN AR R. 1959. (M. Središ e); KATARINA TROJNAR R. BAJS R. 1936. (Nedeliš e); ANTUN HRANJEC RO .1935. (Prelog); MARIJA VERHAR R. POSAVEC RO .

1926. (Štrigova)

KUPON broj

941

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA

MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. mob. 098/600-281 RENAULT MEGANE Grandto ur sport 1.6 16V 01/08, reg. do 01/14., prvi vlasnik, 85tkm, servisna knjiga, u izvrsnom stanju.

Puno dodatne serijske opreme. cijena 7.300 EUR. Tel: 098/494008.

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJEM tanjura e 20 diska s dodatnim valjkom (2.500 kn), sjetvosprema Rau 2m šir. (3.000 kn), prikolicu Kikinda, nije kiper (6.500 kn), te luš aru i elevator za kukuruz (2.000 kn). Tel: 098 355 207

KREDITI

PRODAJU SE SADNICE bora (SMREKA, JELA), visine 70-180 cm, cca 100 kom, te sadnice oraha, visine 20-70 cm, cca 40 kom. Mob: 099/687-6087 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., sa uvan, te autom. kuku za mali Ursus. mob. 098/190-3753 SADNICE žive ograde Thuja Smaragd, plavi pa empres, Buxus sempervirens i drugo ukrasno bilje. mob. 098 960 77 78

VINO I GROŽ E

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uš uvan, povoljno. mob. 091/505-2724

MOŠT od bijelog grož a, kvalitetni, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494

POZNANSTVA

PRO DA J EM s ku te r Pe u ge o t 50cm 2007.g. i Mercedes A klasa 2001.g. tel. 040 384-562 ili 099 791 6853.

PRODAJE SE GROŽ E cijep (više kvalitetnih sor ) ili mošt, te vino cijep, mogu a dostava. Kontakt 343-557

TRAŽIM SLOBODNU, razvedenu ili udovicu do 60g. za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne na mob.

099/574-8435

PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g, full oprema, reg.

1 godinu, nove gume, napravljen kompletni servis, cijena 4.950 eur, mob 098/551-267

PRODAJEM MIJEŠANO GROŽ E cijep u Štrigovi i patuljaste vijetnamske praš i e 7 kom. mob.

098/180-3117

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488

NOVI STAN 4-SOBNI (etaža) s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559

PRODAJE SE GRA . PARCELA od 1300 hv, te jedna od 400 hv u Dragoslavcu, pogodna za gradnju. mob. 098/185-2534

PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 1600 m2, uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob.

098/652-292.

PRODAJEMO KU U u k, A.K. Mio i a 6, može i za gradilište. mob. 098/9050-785

PRODA JE SE OR ANIC A Štuk 340 hv, kraj Strahoninca, oranica Jaraš ice 1360 hv blizu Nedeliš a, oranica Kr 600 hv kod Gor. Hraš ana. Šuma 360 hv blizina Puš ina, 450 hv Slakovec i 450 hv Sv. Juraj na Bregu.Tel: 822-362 i 099-5166-780.

IZNAJMLJIVANJE

PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodajegradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 VIKENDICA “posavski p”, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, oku nica 1000m2, 6 0.0 0 0 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel.

091/559-8656 KU A U AKOVCU 140 m2, oku nica 600 m2, u blizini centra grada, papiri uredni, POVOLJNO - zbog potrebe preseljenja radi posla. Tel. 097 767 28 11 i 098 241 848

PRODAJU SE KVALITETNE I ODRŽAVANE ORANICE kod separacije u Ivanovcu, vel. 1600, 1400 i 1300 hv-a., cijena je 5 eur/ hv.

Tel: 098 355 207

PRODAJE SE KU A, visoka prizemnica na akove kom Jugu s ure enom oku nicom. Vrlo povoljno. Tel: 098 9432 795.

USLUGE

PRODA JEM ZEML JIŠTE od 1706m2 u gra . zoni u Nedeliš uGlava š e. mob. 091/561-2052

PRODAJEM 4 LJETNE GUME Bridgestone Turanza 195/65 R15 (4 kom/300 kn), u jako dobrom stanju, mob 098/551-267

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

PRODAJE SE KU A u užem centru akovca, Mažurani eva ulica, površine oko 120 m2 i 770 m2 oku nice. Pogodno za individualno stanovanje ili poslovnu dogradnju. Tel. 098-1950-999 ili 098-1643-997

MAZDA 6 dizel 12mj/2002.g., 2000 kubika, sva oprema, veliki servis, nanovo registrirana, crne boje, odli na, te stara cigla na pale . mob. 091/391-5010 PRODA JE SE SEAT CORDOBA 1.9TDI 1997.g., reg. do 11/2013., mob. 098/1790-673 BMW 324 dizel kockica, vlasnik 10g., reg. do 4/2014., mob.

098/190-3753

POLJOPRIVREDA OKRETA SIJENA i kukuruz u zrnu. tel. 098/545-961 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel.

858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJU SE traktorske brane, levator i trebilica za kukuruz. tel.

333-581 PRODAJE SE TRAKTOR IMT 533, plug Slavonac (2 kom), tanjura e, traktorska prikolica 2 kom, sija ica za kukuruz. Upit: 095/8465-862 ili 040/620-040 PRODAJEM vinsku ba vu od 300 lit. i lakovnicu, vagu za doma instvo (do 300 kg), mašinu za ruž i kuruzu u dobrom stanju i kardan. tel 639 076; akove ka 10, Palovec

BRA NI PAR sa troje djece staros 11 i 7g te 7mj. skrbio bi o starijoj osobi u zamjenu za nekretninu na podru ju Me imurja odnosno bližoj okolici k. info: 092/1465-972

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

POSAO TR A ŽE SE L ANOVI Z A BEND, bubnjar, gitarista i netko sa kombi vozilom za prijevoz opreme.

Svi zainteresirani javi se na broj: 095/582-7689 ili u inbox Ivan Sitar.

TRAŽIM POSAO BRANJA grož a, jabuka ili bilo što drugo. mob.

097/7821-438 TRAŽIM POSAO uvanja djeteta jasli ke ili vr ke dobi, dugogodišnja praksa, može i iš enje, gla anje ili kuhanje. mob. 091/3270-262

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

TRAŽIM POSAO ure enja oku nica, piljenje i cijepanje drva, te ku ni popravci svih vrsta. mob.

091/9741-402

PRODA JE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora.

Cijena 43.000 eura. Hitno! Tel. 091 194 6549

T R A Ž IM P OS AO PRI JE VODA na talijanski jezik. Silvija, mob.

099/695-1170

PRODAJE SE ku a u Nedeliš u, visoka prizemnica s velikom oku nicom. Tel: 098/516-530

TRAŽI SE DJELATNIK na poslovima KNJIGOVO A-BILANCIST, sve zamolbe slati na mail: danijela@ cegrupa.com

PRODAJE SE nova ku a u Nedeliš u, super ure ena, duple garaže s dvorištem od 680m2. Tel: 098/516-530

TRAŽIM VARIOCA za stavljanje metalne ograde i metalnih elemen . ponude na tel. 645-964

PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

PRODAJA ILI NAJAM STANOVA od 44-55m2 u stamb.-posl. objektu u Šenkovcu. info: 098 181 3087 ili 343 566.

VIKENDICU S VELIKIM ZEMLJIŠTEM, šumom i lijepim pogledom mijenjam za nekretninu na moru, prednost Rijeka. Tel: 098 355 207.

PRO DA JEM V W PA S S AT 1. 8 1994.g., full oprema, klima, 9.000 kn, mob 098 493 381

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

ME IMURSKE NOVINE

PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora), mob.

098/241-559 PRODAJE SE: 2-sobni stan u akovcu u blizini Konzuma, prizemlje, 53 m2, centr. pl. grijanje, + podrum i parking; KU A s pomo nim objektom (120 m2 + 55 m2) i s oku nicom oko 1100 m2 u Lapšini; te VINOGRAD u blizini toplica Sv. Martin sa oko 1000 okota. Info: 099/687-6807

PRODA JEMO VIKENDICU i vinograd u Vukanovcu površine 3500m2 sa svim inventarom. Legalizirano! mob:095 900 65 39.

PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, pored gl. ceste, povr. 2.3h, sve jedna parcela, mog. podjele u više gra . parcela. Hitno!!! mob 099 752 8800 PRODAJE SE KU A povr. 120 m2 u okolici Supetra na otoku Bra u za 120.000 EUR. tel. 095/1975-104.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, M. Gupca, vel. 20x30 m (165 hv). Pogled na grad, povoljno. Tel. 098/198-9410 PRODA JEM KU U u Lopatincu od 1000m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra en vo njak, vrt, vel. 1306 hv, legalizirano. mob.

098/908-2302 PRODAJE SE ADAPTIRANA KU A na mirnoj i atrak vnoj lokaciji, k, Preloška, stamb. povr.

254m2, cijena 70.000 eur. mob.

099/278-5612

IZNAJMLJUJE SE UHODANI RESTORAN U SAVSKOJ VESI (GURMAN). Info: 091/1411-721 Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJEM STAN U KU I u Murskom Središ u, nenamješteno, pla anje samo režija, za najam usluga održavanja oku nice.

Info: 00386/70-687-842 HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZNAJMLJUJE samostoje a obiteljska ku a u M. Subotici od 100 m2 stambenog prostora, sa garažom i dvorištem te priklju cima za vodu, telefon, struju, plin. Blizina škole i vr a, autobusne i željezni ke stanice.

Kontakt mob. 098 971 33 23 AKOVEC - blizina centra grada i škola: iznajmljujem studenticama 2 sobe s kuhinjom u ku i s centralnim grijanjem. tel. 091 603 28 83 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/ mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/ mj. + režijski troškovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, namješten, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 16 sati na mob.

091/933-8468 IZNA JML JUJEM JEDNOSOBNI STAN 30m2, dvorište, vrt. Kilometar od centra akovca. Tel. 091 505 2 707

27. rujna 2013.

IZNA JML JUJEM DVI JE NAMJEŠTENE SOBE s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, prednost zaposlenim samcima. mob.

091/561-2052 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150 m od Me . veleu ilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu, mogu nost korištenja interneta, zajedni ke perilice za rublje, kabelske televizije. Povoljno. Tel. 095 8080 116 DAJE SE U NAJAM namještena i ure ena ku a u Ivanovcu, cijena 1.200 kn + režije. Tel: 098 355 207 IZNAJMLJUJU SE STANOVI i garsonijera - sve nenamješteno, te garsonijera s kuhinjom, tel.

384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u ku i s posebnim ulazom, studenticama, zaposlenim osobama ili manjim obiteljima. mob.

099/677-4304 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 75m2 u k, B. Jela i a 51a. info: 396-212

ŽIVOTINJE DOSTA VA

,

,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODA JU SE PAPIGE TIGRIC E I N I M FE . Te l: 8 2 9 -2 3 0, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSI I mješanci, bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. mob. 091/505-2724 PRODAJE SE KRAVA simentalka prvostelka. Pogleda u Lopa ncu, E. Kardelja 7

RAZNO PRODA JU SE radijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

KUPUJE SE VE A KOLI INA ORAHA. mob. 099/2141-789 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODA JEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, bebi nosiljku (200kn) i sjedalicu za auto do 23kg (250kn). Tel. 098/390-692 PRODA JE SE IPHONE 4, rabljeni, za 1.000 kn i novi Iphone 5 za 3.500 kuna. info: 099/3300-122 PRODAJEM elektri ni udarni odvija -zavija marke Faus prihvat 1/2, kilo klju -mo ment klju max sila zatezanja 49kg, pigericu za armira e - mogu nost zamjena. mob.

099/6544-944 PRODAJE SE 12 KOŠNICA s 20 okvira ažejke s p elama. Zainteresirani se mogu javiti na broj tel 040/897-178 ili mob 099 6955 222.

PRODAJEM POJA ALO za el. gitaru MAR SHALL 4 01 DSL 40w JCM 2000 COMBO lampaš, novu pedalu za el. gitaru BOSS ME TAL ZONE MT2 za 490 kn, stalak za gitaru za 40 kn, el. štimer za gitaru za 140 kn. Mob: 099/40-10-142.

PRODAJEM STOLOVE za dnevni boravak i slike, unikat, ru ni rad, cijena po dogovoru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM nove muške hla e bermude za 90 kn, duge hla e LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 za 290 kn, crne traperice vel. 32 i 34 za 240 kn.

Mob: 099/40-10-142 PRODA JEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30 -35 metaka Mob: 099/25-96-444 PRODA JEM klavir (pianino) veoma o uvani i malo sviran, cafe aparat DeLonhi odli na espresso kava, perilica su a - povoljno. mob 0 91 5 4 0 4 944.

PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810 ili 095/801-3853 BOJLER JUNKERS 24 kw, plinski, za centralno sa manjom greškom, povoljno, sef visoke sigurnosti, šifra klju , c i j e n a p o d o g o v o r u , Te l .

098/632-494

PRODAJE SE OSTAKLJENA KAMINSKA PE marke Plamen s dimnjakom i opremom za 2.500 kuna, ja ine 10-13KW. info: 091/178-1974 PRODA JE SE el. eki ar i ruž ar, komplet za kolinje s velikim stolom i dr venim koritom, dva madraca Hesp o, s t o l i s t o l i c e, p l i n s k a p e za kuhanje i gr ijanje.

040/363-903 LESONIT PLO E sme e boje 8-valne, 150 kom, cijena 10kn/ kom. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE sobna kaminska pe na kruta goriva, korištena jednu sezonu, dim. 45x45, vis. 90, staklena vrata, te pl. bojler na bocu od 50lit., mob.

098/922-6820

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Liv - o iš ena od nametnika, cijepljena prvi put pro v zaraznih boles , stara 2 mjeseca, nau ena na pijesak, prava mala še ca, voli puno papa . Udomljava se uz ugovor i obaveznu sterilizaciju, u stan ili ku u koja nije blizu jako prometne ceste.

PRODAJE SE PERILICA RUBLJA Gorenje, ispravna, za 700 kuna. mob. 098/553-186

Lily - najumilja je ma e, o iš ena od nametnika, cijepljena prvi put pro v zaraznih boles , stara 2 mjeseca, nau ena na pijesak, jako mila i predobra. Udomljava se uz ugovor i obaveznu sterilizaciju, u stan ili ku u koja nije blizu jako prometne ceste.

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

je predivan mješanac ov ara, mladi pas koji traži novi dom jer je obitelj preselila i više ga ne mogu imati u novom domu. Traži se ku a s ogra enim dvorištem, a kontakt je 098-600-214.

je predivna mlada kujica, starosti oko 10 mjeseci, idealna za stan zbog niskog rasta. Kontakt: 091-8988-004.

Bolt je mješanac ov ara star oko 3 mjeseca, zaigran, velika beba, ali e biti i veliki rastom. Udomljava se u ku u s dvorištem i s pristupom unutra. Lanac i boks isklju eni. Kontakt: 099-5647-119.

PRODAJEM RABLJENI CRIJEP betonski, tip Bramac, 2000 kom. mob. 098/240-121

OBAVIJEST ITATELJIMA

Munja

Laya

K U P U J E M VA L J A K P E G L U za peglanje veša. mob.

099/518-2484 PRODAJU SE plinske pe i Maja 8 i Futura, te proto ni bojler Junkers 16KW. Upitati na tel.

040/524-146

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Be - grasta ma ka ogromnih zelenih o iju, o iš ena od nametnika, sterilizirana, umiljata, dobra, prilagodljiva, idealna za ku u s velikim dvorištem. Udomljava se uz ugovor.

U Puš inama pred jednom ku om prona ene predivne mice mace. Dvije crne i jedna crno bijela. Spremne za novi dom.

Kontakt: 097-7727-785.

Mika - mješanka labradora nižeg rasta, sterilizirana, o iš ena od nametnika, udomljava se u stan ili u ku u s pristupom unutra. Udomljava se uz ugovor. Voli djecu, ljude i druge pse.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

941

54

Kuharica

Kuharica

PRIPREMILI: STJEPAN MESARI NEVENKA ŠARDI

ME IMURSKA KUHARICA

Pohani tolstolobik s grah salatom Ivan Ivinovi iz Ivanovca vrsni je majstor kulinarstva, koji je iskustvo i praksu stjecao dvadesetak godina rade i u kuhinjama ponajboljih jadranskih konoba, restorana i hotela, a danas svojim jelima oduševljava prijatelje na raznim piknicima i partyjima, a od nedavno i u restoranu “Cimper” u Murskom Središ u.

Specijalnost su mu riblja jela, poglavito morske ribe, plodovi mora, lignje i školjke, no dolaskom ili povratkom s južnih krajeva u malo Me-

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

imurje oduševio se bijelom rije nom ribom i postao je majstor nad majstorima u pripremi prženih i pohanih riba te ribljeg (fiš) paprikaša.

Za nas i naše drage i poštovane itatelje pripremio je pohanog tolstolobika koji u ovo vrijeme teških poslova u poljima, vo njacima i vinogradima tijelu daje svu energiju i nas Me imurce na trenutak odvaja od našeg božanstva - svinjetine.

Posao nije težak i kompliciran, a tolstolobik, koji

Sastojci: - svježi kotleti od tolstolobika - ulje ili mast, sol, vegeta - jaja, brašno, ešnjak

je najsli niji šaranu, može se kupiti u ribarnicama ili kod pro esionalnih ribi a, ako pak ste ribi , problema nema.

Ivinovi upozorava kako kod kupnje ili nabavke tolstolobika obratite pozornost na njegovu svježinu. A riba je svježa kada su joj škrge živo crvene boje, ne zaudaraju, a meso vrsto odska e pod pritiskom prsta. Riba se oljušti i o isti kada se prelije malom koli inom vrele vode.

Ostalo je sve pri a i za dvadesetak minuta pred vama je ukusno i bogato jelo, uz koje se poslužuje grah salata ili krumpir salata s doma im tikvinim crnim uljem.

Pohani tolstolobik najbolje e nakon vode i masti plivati u ašici - dvije Cmre njakove graševine. U slast!

IZ PE NICE akove kih mlinova

Kroketi od kukuruzne krupice

Priprema Ribu o istiti od ljuski, odstraniti iznutrice, oprati i obrisati papirom.

Narezati kotlete debljine 1 do 2 centimetra i lagano ih posoliti s obje strane. Potom ih uvaljati u brašno, i u smjesu spravljenu od brašna, razmu enih jaja i vode te malo ešnjaka u prahu ili sitno nasjeckanog.

Tako spremljene kotlete staviti i vrelu mast ili ulje i pohati u dubokoj masno i. Kada kotleti požute, izvaditi ih iz masti i staviti na papir (ubrus) kako bi se ulje ili mast iscijedili i kotlet ostao suh, ali topao.

Staviti na plitki tanjur, te obogatiti grah salatom ili krumpir salatom za injenom doma im crnim tikvinim uljem i jabu nim octom. Nama je

Bu ini njoki Sastojci: - 1 kg bu e - 5 dag maslaca - 3 jaja - 25 dag brašna - sol Priprema: Bu u izrežite na kocke i kuhajte na pari oko 25 minuta. Kuhanu bu u zgnje ite vilicom ili pak je možete ustiniti štapnim mikserom. Dobiveni

pire morate dobro iscijediti i ohladiti. Zatim dodajte maslac, jaja, brašno i sol, pa zamijesite tijesto. Tijesto podijelite u 4 dijela i svaki izvaljajte poput valjka te ga režite na komadi e i u rukama oblikujte njoke. Njoke kuhajte u slanoj kipu oj vodi oko 5 minuta.

Zatim ih dobro isperite hladnom vodom. Dobar tek!

VINO TJEDNA

Jakopi ev silvanac zeleni Sastojci: 3 dl kukuruzne krupice akove kih mlinova 3 dl vode (prema potrebi) 1 žlica soli 5 dag maslaca 2 žlice sitno narezane šunke 2 žlice sitno narezanog sira 2 jaja ulje za prženje

Priprema: Skuhajte kukuruznu krupicu, ohladite je i izmrvite. Dodajte sitno narezanu šunku , sir, jaja, maslac i sol, pa sve dobro promiješajte. Formirajte kuglice i pržite ih u dubokoj masno i dok ne dobiju lijepu zlatnožutu boju.

Kvalitetno polusuho vino odnjegovano je i stvoreno u podrumima obitelji Jakopi u Železnoj Gori, na bajkovitom Orehov aku, berbe 2011., berbe nad berbama kada je rije o silvancu zelenom.

Vino sadrži ak 14,5 volumnih postotaka alkohola, odlikuje se svježinom i diskretnom aromom. Pije se ohla en na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva u posebno oblikovanoj aši na stalku.

Odli no pristaje uz jela od ribe, za injenu tjesteninu, te vrhunske sireve i hladna predjela. (sm)

27. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

METEOROLOŠKI KALENDAR

ZAVRŠAVAJU TOPLI DANI

V R EMENSK A SLIK A: Prošlog tjedna vrijeme je sve više nalikovalo na jesen.

S obzirom na datum to i nije udno jer smo ve ušli u drugu polovicu rujna. Gljivari su bili vrlo zadovoljni ovakvim razvojem vremena, ali vinogradari i poljoprivrednici baš i nisu bili estim kišama po etkom tjedna. Vikend je ipak bio puno ljepši i uglavnom suh pa su ljudi uspjeli iskoristiti dane za boravak na otvorenom i poslove oko vinograda.

Danju je osjetno zatoplilo pa je temperatura dosegla toplih 21°C. U nedjelju, 22. rujna, u 22 sata i 44 minute i službeno nam je po ela jesen. Prvi dio ovog tjedna bio je sjajan uz puno sunca i topline, a sada

o ekujemo trajniji pad temperature zraka.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak nam donosi obla nije i hladnije vrijeme. Može biti i povremene kiše. Ako i bude kiše, to e biti koli inski malo, ali dovoljno da bi dan bio onako jesenski. Zbog sjevernih vjetrova bit e hladnije, osobito tijekom dana pa e ovo zapravo biti pravi jesenski dan.

U subotu bi trebalo biti mirno, toplo i ve inom suho.

I dalje se po ve ini prognosti kih karata ini utjecaj anticiklone s južnim strujanjem, toplinom i dosta sunca.

Nakon svježeg jutra, ponegdje s maglom, danju nas eka dosta topline jer e opet za-

južiti pa bi temperatura mogla porasti i na 20 Celzijevih stupnjeva.

Ipak bismo za planove na otvorenom savjetovali subotu jer se u nedjelju o ekuje novi porast naoblake, a mogu a je i kiša, osobito popodne i nave er.

U ponedjeljak i utorak vrijeme baš i ne e biti lijepo.

O ekuje nas obla nije i hladnije, a povremeno e padati kiša. Uz oblake i kišu zapu-

hat e hladniji sjeverni vjetar pa e se i temperatura zraka spustiti. Tipi na mokra jesen. Vjerojatno e ve ina ljudi otvoriti sezonu grijanja jer e biti prili no hladno s temperaturom zraka cijeli dan samo oko 10 Celzijevih stupnjeva.

Malo ljepše se ini u srijedu, ali to je još daleko za pouzdaniju prognozu. Vjerojatno e sredinom tjedna nastupiti stabilizacija, ali i daljnji pad temperature zraka. Osobito bi hladna mogla biti jutra jer e se temperatura zraka u slu aju vedrih no i bez vjetra spustiti možda i do 0 Celzijevih stupnjeva pa je mogu ak i slab mraz!

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 08001234. (prognoza izra ena 26.9.)

28. rujna 1786. god. u Našicama je pao snijeg 30. rujna 1884. god. postavljen meteorološki stup na Zrinjevcu u Zagrebu 3. listopada 1868. god. temperatura zraka u Zagrebu 31°C

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

Petak 27.9.

Subota 28.9.

Nedjelja 29.9.

Ponedjeljak 30.9.

Utorak 1.10.

Srijeda 2.10.

etvrtak 3.10.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVE E

TRAVE

KOROVI

Alergijski simptomi javljaju se samo

kod izrazito osjetljivih osoba

Simptomi se javljaju kod osjetljivijih

alergi nih osoba

Simptomi se javljaju kod svih

alergi nih osoba

Udio peludnih zrnaca korova u zraku me imurskog podru ja smanjen je sa visoke na umjerenu koncentraciju, dakle ima do najviše 50 peludnih zrnaca po kubnom metru zraka. Ve inski je prisutna alergena pelud ambrozije, a uz nju i pokoje zrnce koprive. Iz navedenog proizlazi da se vegetacijska sezona cvatnje korovnih biljaka, posebice ambrozije, približava kraju, a uzrok tome jest skra enje duljine dana i

sniženje no nih temperatura. U narednih sedam dana ve inu vremena se o ekuje umjerena koncentracija alergene peludi u zraku. U slu aju realizacije predvi enih pljuskova u nedjelju i ponedjeljak, broj peludnih zrnaca privremeno e opasti na nisku koncentraciju sa manje od 10 zrnaca po kubnom metru zraka, dok u trenutku samih padalina peludnih zrnaca uslijed ispiranja uop e ne e biti u zraku.

VICOTEKA

Naru uje gost tri piva i pita ga konobar: - Što e ti tri piva ako si sam?

- Pa ja imam još tri brata, a mi smo se dogovorili da kad budem u nekom kafi u da popijem pivo i za njih.

I to je trajalo nekoliko mjeseci. Jednog dana ulazi ovjek i naru uje dva piva, a konobar ga pita: - Dva piva? Što se dogodilo s tre im?

- Odlu io sam prestati piti.

----------------------------Peri in tata vra a se ku i s posla, a sin ga do eka pred vratima: - Tata, tata, danas je mamu posjetio ekolog!

Ve na vratima je pitao je li zrak ist.

----------------------------Prije sata vjeronauka sin ispituje oca.

- Tata, kako se zvala Adamova punica?

- Adamova punica?, zgrane se otac.

- Pa Adam nije imao punicu. To je bio raj, sine moj!

-----------------------------Pita inspekcija radnike u jednoj firmi: - Koliko ljudi radi ovdje?

- Sa še om - deset.

- A bez še a?

- Bez še a - nitko!

SJAJAN POVRATAK NA TENISKE TERENE

ZAPO ELA RUKOMETNA SEZONA I. HRL

STOLNOTENISKI SPEKTAKL U HODOŠANU

Iva Mekovec osvojila Futures u Budvi

Preložani potopili Biogra ane

Kineskinja nije bila dovoljna za pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Sila Božeka ne moli P

rek devedeset procentov akoskih doktorov i medicinskih sestri (za medicinske braceke je niš i nikaj ne rekel) je vu štrajko. Tak se bar doktorica ulinovi fali. To je jako važno jerbo je akoska bolnica našemo ministro za zdravi e, Rajkeco Ostoji o, zadja luknjica na frulici, ako je op e tua naša luknja zišla na ministrovo frulico. Na leta smo šparali na vsemo kaj se nuca v bolnici od doktorov i doktorici, sestrici, lekaj, jesti i pija i, pi amaj, šekret-papero, a ve smo pred ste ajom i sam je pitanje dneva gda nas bodo zaprli. Navek smo mi Me imorci bili vekši katoliki od pape, a na vse zadje bodemo odišli po riti k meši. Sami smo si bolnice zidali, od prve Fešteti ove, pak do ove zadje za štero, još navek, pla amo zajma, a ve nam bodo jo zeli kak i onima šteri so jo dobili z državne kase. Kuliko vidimo ve ga ve ne pravice ni med zdravi em, a betegov ga vse

vej i vej jerbo jiv apotekari zmišluvlejo kak bi im vej dobi ka meli. A mi Me imorci podržavlemo vse šteri štrajkajo, a z onih šteri delajo dok štrajk traje ž njih se norca delamo. ejso ruon vsi podržavali štrajka. Proljev, o em re i, sra ka dece i stareših je remetila štrajk. Niš i nebre re i da je sra ka nej hitan slu aj. Znate kak je sosed pišta rekel: Sra ka je letneša i od svetlosti, nejsam ftegnul niti vužgati svetlo, a ve so mi bile pune ga e. Tak je bilo i ve. Sila Božeka ne moli i vsi mi šteri smo meli sra ko morali smo mam biti na redo, ak so doktori i sestrice vu štrajko ne šteli kaj bi nam cela bolnica, cela županija, celo zdravstvo, oliti cela Lejpa naša, smrdela. ganjko bolnice je tabla na šteroj piše: pod je škliski, pazi kaj ne padneš, moreš se skarambolerati ili pak, nedaj Božek, nekaj spotrti. A znaš da je štrajk! pominajo se klošari pre akoski gracki vuri kak doktori za vreme štrajka ne jemlejo plave koverte nego sam bele

N

V S

POD VUROM

Policija - naš prijatelj ili ne?

Na dan Sv. Mihovila 29. rujna obilježava se i Dan policije, pa je tako protekli tjedan i u našem gradu održana prigodna sve anost povodom toga, uz prikaz umije a jedinice interventne policije na Franjeva kom trgu u akovcu. A kako žitelji Me imurja danas doživljavaju policiju, saznajemo iz ankete “Pod vurom”. Je li ona simbol prijateljske potpore i sigurnog življenja ili se za nju još uvijek veže snažna asocijacija kao institucije “plavih odora” koja samo donosi loše vijesti ili pak provodi represivne mjere i “tjera nam strah u kosti”. (rr, zv)

Nadi Kargi, Pribislavec - Policije se ne bojim i ona je jedna dobra stvar. Dobro rade svoj posao jer se u akovcu i Me imurju osje am sigurno.

Povratnik sam iz Njema ke i mogu usporediti situaciju ovdje i u inozemstvu. Naši ‘de ki i puce’ policajci stvarno su dobri i mislim da bi ljudi trebali imati još više povjerenja u njih.

jerbo se dela po svetešjemo, o em re i, nedeljnomo radnomo vremeno. Vidim da so de ki i de eci ne vpu eni jerbo ga plavi kuvertlini ve dugo nejga v zdravstvo jerbo so hi ene vum. Najme kaj, jako je bilo grdo videti plave leke na belaj kutaj jerbo so kuvertlini farbo puš ali. ej znati kaj se to pripetilo z našimi vinari. Sam so se zmašili brat grozdje i pospravljat mošta, a neje dosti slatki.

Grozdje je ne do kraja zrelo, a sunce još navek jako dobro greje, pak ga je unda špot sramota pobrati i cukora v lagve stepuvati. Denes, gda metereologi vse znajo, nej na den nek na vuro gda bode kakše vreme tre sam jiv poslušati, a ne kaj se žurimo, berbo zbavimo, cukora potrošimo, a posle sonce sveti i iš e grozdje po trsaj. Nikaj smo se rez ova minula leta nej naf ili. il nam je minuli tjeden precednik Ivo Josipovi vu Me imorjo. Pospominal se z našim županom Matekom Posavcom, šteri ga je fehtal kaj

N

B

Alojz Kosi, akovec - Iskreno da vam velim, nezadovoljan sam s nekim stvarima koje bi policija trebala bolje kontrolirati i napraviti red. Sad sam u Domu umirovljenika u akovcu i esto su pješa ki prilazi prema Domu blokirani automobilima koji se parkiraju na ta mjesta pa nam je otežano kretanje. Gdje je policija da ih upozori i ukloni ta vozila? Nemamo ni mira u no nim satima zbog obližnjega ugostiteljskog objekta, pa bi i tu policija mogla više reagirati na uspostavljanju javnog reda i mira.

nam, na vse zadje, Lejpa naša šenka akosko kasarno, o em re i, vojarno. Precednik Ivo je ini ovek, pak nam je obe al.

Na spominko so bili Matekovi zamjeniki Sandra i Zoran, a i vsi gradona elniki i na elniki lepoga našega Me imorja.

Brz as so i akoski gracki oci došli? Spominek je bil v Terboco jerbo je tam malo retkeši zrak, pak se vse leži dospomenejo. Tak je i bilo, precednik Ivo nas je istam razmel kaj nas gvinta i furt je bil na našoj strani. Posle fruštuka i obeda odišli so v Dragoslavec k poznatomo vinogradaro Zvonkeco Petkovi o gde je precednik odrezal prve grozde i zapo el berbo. Nave er so vsi skupa završili v Kulturnomo centro na 22. spomendnevo od gda smo mi Me imorci, 17. septembra 1991. leta pretirali jugovojsko i to prvi v Lepoj našoj. Malo smo se falili pred precednikom, ali ne tuliko kuliko vredimo. Pak znate kakši smo mi Mer imorci, mi navek falimo druge, a sami se ne znamo pofaliti. A kaj moremo

Mirjana Kr eli , akovec - U akovcu se osje am sigurno, ali mislim da bi policijskih djelatnika trebalo biti više kraj škola, vrti a i sli nih institucija. I to ne samo u prva dva tjedna po etka nastave, ve tijekom cijele školske godine. Tako er bi se više trebala kontrolirati brzina prometa u naseljenim mjestima. Policija bi u svakom slu aju svima trebala biti prijatelj i svi bi trebali imati povjerenja u nju.

I dobro je što se održavaju edukativne radionice po školama u suradnji s policijom, kako djeca ne bi imala strah od policijske uniforme.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

ak smo od takšega materijala napravleni. ebrem se sam genuti z doma i kaj bi se otpelal Varaždin i prijavil svojega kotla za pe i žganico. Najme kaj, do ve sam na leta pekel to žganico po skrive ki, niti je žena nej znala kuliko sam na žganjaril, a ve ak kotla prijavim vsi bodo znali da ga imam, da žganjarim, a na vse zadje i da pijem. uda mi je lepše bilo gda sam na rno žgajaril i na rno pil. Pusti ti to, dok ga jempot zapišeš unda ti morejo vsako leto vse vej iskati. Još bodem moral i žganico nositi za porez mesto penez. A kaj bo se pripetilo ak prejako spe em?

Unda me bodo i za to štrofali.

Nekaj si gruntam gda bodem žgajaro pospravil vu ono tretjo komoro gde jo niš i nebo našel.

A mogli bi jo najti jedino cigani, šteri so jo našli i pre pajdašo Gustijo, pak so mo jo krali. Dok jo je ne prijavil nejso niti znali da jo ima. Vidite, lejpo sam vam rekel, niti jedna nevola ne dohaja sama. akoski gracki oci so ne polagali ra une grackomo bira -

N

komo telo za svojih prvi sto dni na vlasti. Gradona elnik je predložil, a vsi na kolegijo na elnika i pro elnika so se složili (kak i navek) da bodo polagali ra une za prvih 115 dni. Tak je i bilo. I kaj nebo to sam tak minulo, jerbo 115 dni je nej ruon tak malo i ne tak kratek cajt (trelo je to zdržati jerbo je vsaki den teško), pak se je gradona elnik nagradil z novim autom, istam malo polovnim Pasatom, šteri je koštal (ne bodete veruvali) to no stopetnajst jezeri kuni. im sam ul kak je gracki auto fal kupleni, mam sam došel i ja, ali sam zakesnil jerbo je tua cena je vredila sam za one z partijskim knigicama. Što ima sre o ima. Pak nebodemo ve, valjda, našemo gradona elniko jalni? Makar bi morali malo biti, ali nebodemo. Bar ja!

V

ESTI IZ 2039. leta:

- završeni je štrajk doktorov, minister Rajko Ostoji je uspel podle iti novi Kolektivni ugovor i odišel je v penzijo, - ispla ena je prva pla a za vse težake v Lepoj našoj i to na vreme, - otpla eni je prvi zajam v švicarskaj frankaj, šteri je zdigjeni još negda, 2009. leta.

Stjepan Januši , Belica - Osje am se sigurno i o našoj policiji mislim sve najbolje. Policija bi nam trebala biti prije svega prijatelj, da nam bude na pomo i kad smo u nevolji ili kad nam zatreba neka informacija.

Na policiju gledam pozitivno i mislim da kod nas dobro rade svoj posao.

Ivan Vugrinec, akovec - Ja sam još iz onog sistema kad smo tadašnju ‘miliciju’ držali kao veliki autoritet. Svugdje je vladao strah od te policije. Danas ih toliko ni ne zapažamo u javnosti. Nema ih toliko kao nekada, osim u prometu. Kod naše starije generacije ona se ne doživljava kao prijatelj, kako bi to trebalo biti, ve uvijek imaš nekakvu nelagodu i strah od vijesti koje donose i još uvijek podsje a na ‘strahovladu’, kak’ je to nekad bilo.