Međimurske novine 943

Godina XVII.

Broj 943.

^akovec, PETAK, 11. listopada 2013.

Cijena 7 kuna

POLICIJA OTKRILA po initelje niza teških kra a, koji su uglavnom maloljetni Romi

Ravnateljica dala ostavku, novi v.d. ravnatelja Renato Vinko str. 4

Tko to djecu uvla i u organizirani kriminal...

GOSPODARSKA ŠKOLA akovec

Ho e li ovom promjenom djelatnicima prestati stizati anonimna pisma “privatne” tematike?

REŠETANJE na županijskoj Skupštini

Gdje su im roditelji, dok ih regrutiraju

SVETI JURAJ NA BREGU pod napadom drskog udaka str. 13

U šumu dovezao preko pola tone uginulih pili a

Franjo Cimerman

Koliko stvarno vrijedi to što župan štedi?

str. 2-3

str. 8-9

BANDE??

BANDE

Matija Posavec

NAGRA ENO 127 MENTORA HRVATSKA POŠTA reže bez milosti HRVATSK

Mještani prijete prosvjedima, rasplakala se i poštarica

str. 14-15

str. 5

Tko su najuspješniji me imurski u itelji?

str. 46

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto svi volimo tra , posebice u ovim kriznim vremenima P siholozi sa sveu ilištu u St. Louisu ispitivali su koliko su ljudi koji se bave tra evima sretni.

Tijekom etverodnevnog ispitivanja sedamdeset devetoro mladih, došli su do saznanja da su sretniji oni koji vode razgovore o onome što je njima važno i što uklju uje najve a osobna saznanja. Naprotiv, oni koji su se bavili tra evima osje ali su poslije izvjesnog vremena duboko nezadovoljstvo. ra anje je, slažu se mnogi, uobi ajen na in razgovora i teško ga je izbje i u svakodnevnom životu, ali je u ve ini slu ajeva bezopasan. Može biti i zabavan, a i pogodan kako bi se nau ilo ponešto o sebi i drugima. Cilj tra a može biti i pove anje ugleda, da se odre enoj osobi dade na zna aju i privu e pozornost. Ipak, postoje i ružne posljedice. Ukoliko se tra koristi kao osveta ili prijetnja, ima svrhu omalovažavati, zaplašivati ili potaknuti na nasilje na nacionalnoj, seksualnoj ili nekoj drugoj osnovi. Što so nije, to bolje. tru njaci se slažu kako su mailovi "tra erskog" sadržaja dio svake korporativne tvrtke, a vjerojatno i drugih ''obi nih irmi“ i institucija. Tvrde kako više ogovaraju oni niže pozicionirani u hijerarhiji tvrtke. Tako er, "negativan" je tra bio gotovo tri puta u estaliji od "pozitivnog". e utim, tra anje kao laganje i kleveta od onih koji ne nude rješenje problema ve ih izazivaju zasigurno je ono što može izazvati neželjene posljedice. Ako nije u pitanju bezazleni nego opasni tra , zbog kojeg je netko zamalo ostane bez povjerenja u bra noj vezi ili primjerice bez posla - tko može nadoknaditi izgubljeno. Naknadno dokazivanje kako je rije o nesporazumu ili ne emu drugome - nije nikakva utjeha. Šteta je bespovratno nanesena. edan od profesora s Instituta Eric Gilbert izjavio je: "Kad spomenete tra , ljudi odmah pomisle na njegove negativne strane, ali to je ustvari vrlo bitan oblik komunikacije. ak i najmanja informacija poput: 'Eric je rekao da e kasniti na sastanak', korisna je jer nakon nekoliko sli nih poruka može

T

S

M

J

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

se do i do zaklju ka da je Eric osoba koja kasni. Zbog ogovaranja imamo informacije o ljudima". ako je uobi ajena pretpostavka da žene najviše vremena provedu u ogovaranju, zapravo su muškarci ti koji najviše tra aju. Ameri ka studija pokazuje da prosje no potroše 76 minuta na dan u ogovaranju, bilo na pauzi za ru ak ili poslije posla, dok žene potroše 52 minute. Tre ina muškaraca najsretnija je na poslu dok ogovara druge, a više od polovine tvrdi da tako brže postaju dio poslovnog tima. Ako malo pažljivije pogledamo svoju radnu sredinu, razvidno je da najviše tra aju upravo najlošiji radnici, koji svoju lijenost ili manjak talenta kompenziraju izmišljanjem i širenjem tra a o svojim kolegama.Tra a se i zbog uzbu enja, jer život ponekad može izgledati dosadan i siv pa ga ljudi odlu e malo za initi šire i pri e.

Upravo onakav kakav je život sve eš e danas, kada se sve više otu ujemo i zatvaramo u svoj svijet koji nas sve više udaljuje od normalnoga socijalnog kontakta. naša sredina sve više vlastite frustracije, probleme ili krive odluke pokušava rješavati kroz plasiranje tra eva. I u svemu tome kao da itateljska publika traži da budemo i mi ''eksluzivni“ i ''bombasti ni“. Odupiremo se tom fenomenu i pokušavamo ne nasjesti takvom žutom novinarstvu, posebice jer se kod nas novine koje se ak i nazivaju tra erskima bave uglavnom - nevažnim tra evima. Kao da i njih plasiraju PR agencije, kao što je sve to eš e u pitanju s ozbiljnim temama, o kojima ako se i piše onda se izvr u naslovi i vrlo esto u tekstu ne prona e uop e poveznica s naslovom. Takvo novinarstvo i ure ivanje je, sre om, ipak za neke druge novine i urednike.

I

I

VIJEST(I) TJEDNA

U Me imurju organizirane bande koje iskorištavaju djecu za kra e?

Kriminalisti ki istražitelji me imurske policije još jednom su bili uspješni u razotkrivanju kaznenih djela teških kra a. Ono što je zabrinjavaju e i iritira jest injenica da su po initelji mahom djeca, i to iz delinkventnog dijela manjinskog stanovništva. Izgledno je da djeca ne kradu samoinicijativno, ve je javna tajna da odre ena populacija mudro manipulira djecom i kaznenim zakonom izbjegavaju i sankcije. Ti su po initelji operirali diljem cijelog Me imurja provaljuju i uglavnom u obiteljske ku e. U jednoj kra i šteta je ve a od 100 tisu a kuna. Ukupna je ovogodišnja šteta, po neslužbenim procjenama, oko pola milijuna kuna. Na elnik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari nedavno je najavio ustroj dodatne interventne postrojbe koja bi se bavila preventivom i otkrivanjem upravo ovakvih kriminalnih radnji. Više pro itajte na str. 8 - 9.

(NE) SVI A NAM SE

Nagra eno 127 u itelja - mentora za odli ne uspjehe svojih u enika Po etkom ovog tjedna obilježen je Svjetski dan u itelja.

Tim povodom u akovcu je održana sve ana sjednica Fakultetskog vije a U iteljskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu i prigodni kulturno - umjetni ki program.

- Ovom sjednicom održanom u akovcu pokazuje se važnost ovog Odsjeka na U iteljskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu, naglasila je doc. dr. sc.

Ta mara Turza - Bogdan.

Isto tako Me imursk a županija tradicionalno je dodijelila priznanja mentorima iji su u enici osvojili prva mjesta na županijskim natjecanjima u protekloj školskoj godini. Ovogodišnja sve anost održana je u srijedu u akove kom Katoli kom domu. Priznanja je primilo 127 mentora iz osnovnih i srednjih škola u Me imurskoj županiji. estitamo svim nagra enim u iteljima – mentorima, kao i njihovim u enicima! Opširnije na str. 5.

Rezanje bez milosti – zatvorena pošta u Draškovcu Od po etka listopada Pošta Draškovec ipak je zatvorena, usprkos obe anju Hrvatskih pošta gradona elniku Prelogu Ljubomiru Kolareku da e sve biti u redu dok se ne postigne dogovor. Po svemu sude i, menadžeri Hrvatskih pošta odlu ili su zatvoriti Poštu Draškovec te su tako izazvali revolt i bijes mještana etiriju mjesta koja gravitiraju pošti Draškovec, a to su Hemuševec, ukovec, Oporovec i sam Draškovec. - Mještani su ogor eni, ne smijem se pojaviti na ulici, vi u na mene kao da sam ja krivac za to, ne mogu ni sazvati zbor mještana na temu pošte jer bi to bila samo vika i galama, a moglo bi do i i do incidenta, kazao nam je ogor eni predsjednik Mjesnog odbora Draškovec Alojz Repalust. O cijeloj temi itajte na str. 14 - 15.

11. listopada 2013.

REŠETANJE ŽUPANA na aktualnom satu županijske Skupštine u vezi sa s

Kakve su zaista ušted župan odbacio kreditn PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Vije nik mr. sc. Franjo Cimerman (HDS) na aktualnom satu županijske Skupštine rešetao je župana vezano uz javne istupe da je u 100 dana županijska vlast napravila uštede od oko 6 milijuna kuna, što stoji i na službenim stranicama Županije (u nekim medijima navodi se i 10 milijuna kuna).

- Rezovi od pla a zaposlenika i naknada odmah su preustrojeni na prijevoz u enika, te što je zapravo rebalans troškova i prebacivanje obveze s jednog konta na drugi. Pozitivni u inci na saldo prora unu ostvareni su opraštanjem duga države za vojne objekte te prodajom zemljišta, stoga molim objašnjenje o kakvim ‘uštedama 6 milijuna’ se ovdje radi? Drugo Cimermanovo pitanje odnosilo se na napise u medijima na državnoj razini o Matiji Posavcu kao najštedljivijem županu. - U lanku se izri ito navodi da

župan Posavec ‘nema kreditnu karticu, nema službenog voza a i vozi sedam godina stari ford fokus’. U lanku se tako er jasno insinuira da je ovim uštedama i rezanjem pla a i naknada ukupni dug Županije umanjen za 10 milijuna kuna. Je li službeni voza Županije dobio otkaz i kolike su uštede u prora unu zbog izuze a njegove pla e, pitao je vije nik Cimerman. Je li luksuzno vozilo župana prodano i koliko je time uprihodovano u prora unu ako župan sada vozi ford fokus? Kolike su uštede po prora unu u injenici da je župan odbacio kreditnu karticu, tj. kolika je bila potrošnja po kreditnim karticama bivšeg župana i dožupana?

- Sve ono što ste itali u novinama je to no, odgovorio je župan Matija Posavec.

- Županija ima zaposlenog voza a, ima vozilo, to je jako provjerljivo. Me utim, mislim da nije dobro brkati kruške i jabuke. Kao župan koristim vozilo ford fokus i svatko me u njemu može vidjeti. Županija ima službeni BMW

i to nikad nisam pokušao demantirati. Ja voza a koristim u iznimnim slu ajevima kad su u pitanju daleka putovanja i kad je negdje problem s parkiranjem. Ne znam je li me ikad itko vidio da se vozim u službenom BMW-u.

Nisam rekao da sam ukinuo službene kartice, samo da je nemam i da koristim privatnu Posavec je zatim dao i odgovor oko ‘’uštede od 10 milijuna kuna“.

- Kad je bila prva sjednica županijske Skupštine, rekao sam da je dospjeli dug iznosio 26,998.000 kuna. S 30. rujna taj je dug bio 17,432.000 kuna. Uzmite ra unalo pa izra unajte.

Kako smo smanjili dug?

Ne smanjenjem pla a. Smanjenje pla a je bilo samo poruka, i tome se prišlo zbog toga što je Županija za pla e trošila preko 20 posto od izvornog prora una, što je protuzakonito, i smanjenjem se svela u zakonske okvire.

Mi smo, kao što znate, kapita-

SMANJENJE pla e direktorima županijskih tvrtki i ustanova

Najviša pla a za direktora REDEA-e, a najniža u Centru dr. Rudolfa Steinera Prema smjer nic ama koje je usvojila Skupština Me imurske županije, maksimalna bruto pla a direktora REDEA-e može iznositi 18.679,80 kuna, odnosno jedina je pla a u rangu pla e zamjenika župana. Ostale pla e MIN Me imurje, investicije, nekretnine može iznositi 16.811,82 kune, odnosno 90 posto pla e zamjenika župana. Tako er pla a ravnatelja Zavoda za prostorno ure enje može iznositi 14943,84 kune, odnosno 80 posto pla e zamjenika župana. Pla a ravnatelja Muzeja Me imurja akovec može iznositi 14.943,84

kune, odnosno 80 posto pla e zamjenika župana, odnosno 75 posto pla e zamjenika župana, ravnatelja Me imurske energetske agencije može iznositi 14.009,85 kuna, a ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije može iznositi 13.075,86 kuna,odnosno 70 posto pla e zamjenika župana, direktora MESAP-a može iznositi 13.075,86 kuna, odnosno 70 posto pla e zamjenika župana, ravnatelja Doma za žrtve obiteljskog nasilja “Sigurna ku a” može iznositi 10.460,68

kuna, odnosno 56 posto pla e zamjenika župana, te ravnatelja Centra dr. Rudolfa Steinera može iznositi 5.230,34 kuna bruto, odnosno 28 posto pla e zamjenika župana.

Osnovicu za obra un navedenih pla a predstavlja depersonalizirana pla a zamjenika župana, dakle, pla a bez zbrojenog postotka za navršene godine staža, putnih troškova i pripadaju eg prireza.

Pla a direktora trgova kog društva i ravnatelja ustanove može se uve ati za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno

Sezona licitiranja sniženjima K

ada bi samo narod znao koliko se u njihov ime u etvrtak radilo u njihovo ime, ra unaju i da su u ime naroda zajedali vije nici Županijske skupštine i vije nici Gradskog vije a akovca iz oka koje osjetljivije dušice kanula bi suza na oko. Možda bi ovjek pomislio, eto smekšala se politi ka srca, smanjuje sebi pla e naknade i ostalo. Žele dijeliti sudbinu svoga naroda solidarizirati se s onima koji nemaju. li neka se ne prevari vaše srce, radi se o istoj ra-

A

unici. Na Županiji pla e ma kako to medijski u po etku prikazivao župan Matija Posavec, morale su se sniziti kao bi se vratili u zakonske okvire. Zakon ne dozvoljava da se za pla e troši preko 20 posto izvornih prihoda, sve izvan toga je protuzakonito prema iskalnoj odgovornosti. Bolje je da ih smanji odgovorna osoba sama, nego da ga razvla e nadležni organi zbor iskalne (ne)odgovornosti. vako u situaciji krize, politi ki je probita no, jednim

O

udarcem svesti pla e u zakonske okvire i još omiliti narodu rezanjem pla a sebi. I tako su smanjene pla e županijskim zaposlenicima uklju uju i i dužnosni ke. A ako su ve smanjene pla e njima, zašto bi se na tome stalo. Treba lanac proširiti na direktora, odnosno ravnatelje u županijskim poduze ima i ustanovama, pa nastaviti s kresanjem naknada vije nika i predsjedniku Skupštine. A onda ipak je politi ki oportuno i socijalno korektno dati nešto od tih mrvica i u

11. listopada 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

smanjenjem županijskog duga i ‘’rezanjem“ prava

de nakon što je nu karticu? lizirali županijsku imovinu, u drugoj polovini godine ide nešto bolje punjenje prora una na ime poreza od motornih vozila, neke dugove smo prolongirali i prebacili za idu u godinu, pregovarali smo s vjerovnicima i sve one troškove koje smo trebali smanjiti smanjili smo ili ukinuli.

Nikada ne ete na i da sam si kao župan, pa ak i kao zamjenik župana, isplatio jednu dnevnicu, putni nalog, parkirnu kartu, ak i one troškove na koje imam pravo. Što se ti e službenih kartica, nemam nikakvu službenu karticu, nisam je nikada ni imao. Nisam rekao da sam ukinuo službene kartice, niti sam imao, niti u je imati.

Imam svoju privatnu karticu, ako nešto trebam platiti, onda to platim svojom privatnom karticom i nije mi žao zbog toga.

Daljnjim odlukama o racionalizaciji želimo poslati poruku da želimo konsolidirati financije i poslovanje Županije, završno je kazao Posavec.

Prisegnuli novi vije nici HDZ-a

Dejan Kova i

Mandate u mirovanje stavili su sljede i vije nici HDZ-a: Ljubomir Kolarek, Dražen Srpak i Antun Marodi. Umjesto njih prisegnuli su: Ivan Novak, Nino Mar etko i Dejan Kova i .

HDZ je ve ranije najavio da ne e multiplicirati unkcije svojim dužnosnicima, pa su tako svoje mandate u mirovanje stavili svi njihovi dužnosnici koji su na drugim unkcijama. (BMO)

najviše za 20%, te za iznos troškova me umjesnog prijevoza. Na pla u direktora trgova kog društva i ravnatelja ustanove obra unavaju se naknade i ostala materijalna prava sukladno kolektivnim ugovorima, odnosno op im aktima trgova kog društva ili ustanove. Nadzorni odbori (skupštine) trgova kih društava i upravna vije a ustanova dužni su temeljem ovih Smjernica uskladiti pla e direktora trgova kih društava u vlasništvu Me imurske županije i ravnatelja ustanova, iji je osniva Me imurska županija, u važe im op im aktima, odnosno zaklju enim ugovorima o pravima i obvezama direktora i ravnatelja, tako da ne prelaze iznos utvr en ovim smjernicama.

(BMO)

Nino Mar etko

Ivan Novak

3

GRADSKO VIJE E akovec

Rezanje naknada dovelo do politi kog nadmetanja i licitiranja PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Najzanimljivija to ka s dnevnog reda Gradskog vije a bila je odluka o naknadama za rad u nadzornim odborima trgova kih društava i u upravnim vije ima gradskih ustanova. Kao što smo ve izvještavali s Kolegija gradona elnika, novom odlukom naknade za sve predsjednike nadzornih odbora utvr ene su u istom bruto iznosu od 1.590 kuna, a za lanove nadzornih odbora 1.150 kuna bruto.

Prema novoj odluci, naknade e se ispla ivati samo onim lanovima nadzornog odbora koji su bili nazo ni na sjednici, a sjednice se mogu održavati najviše jednom mjese no. Grad akovec ima tri gradska poduze a, to su Ekom, Stanorad i akom.

Do sada su naknade za rad u nadzornim odborima u ta tri gradska poduze a bile razli ite. Najvišu naknadu dobivao je predsjednik nadzornog odbora akoma, ija naknada je do sada iznosila bruto 2.180 kuna.

Naknada predsjedniku nadzornog odbora Ekom do sada je iznosila 1.870 kuna bruto, a predsjedniku nadzornog odbora Stanorada 1.460 kuna bruto.

Sukladno tim razlikama, i lanovi nadzornih odbora dobivali su razli itu visinu naknada. U akomu su dobivali najve e bruto naknade, koje su iznosile 1.620 kuna bruto, u Ekomu su lanovi nadzornog odbora dobivali 1.380 kuna bruto, a u Stanoradu 1.060 kuna bruto.

Iznosi naknada za rad predsjednika i lanova upravnih vije a u pet gradskih ustanova, Centru za kulturu akovec, Pu kom otvorenom u ilištu, Javnoj vatrogasnoj postrojbi, Dje jem vrti u akovec i Knjižnici i itaonici ako-

vec, ostaju na dosadašnjoj razini, ali se ispla uju samo za prisustvovanje sjednici koja se može održati najviše jednom mjese no.

Predsjednik upravnog vije a u Centru za kulturu ima naknadu u iznosu od 1.460 kuna bruto, a lanovi 1.050 kuna bruto. Predsjednik nadzornog odbora Pu koga otvorenog u ilišta ima naknadu u iznosu od 1.140 kuna bruto, a lanovi 800 kuna bruto.

Predsjednik upravnog vije a Javne vatrogasne postrojbe ima naknadu u iznosu od 1.560 kuna bruto, a lanovi 1.130 kuna bruto. Predsjednik upravnog vije a Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” ima naknadu u bruto iznosu od 1.280 kuna, a lanovi 920 kuna.

No, odluka o izmjenama naknada za rad u nadzornim odborima pretvorila se u politi ko nadmetanje izme u vladaju ih i oporbe, jer u situaciji sveop eg siromaštva postalo je politi ki probita no biti socijalno osjetljiv radi politi ke promocije.

Rajko Bulat, vije nik Laburista, kazao je da izmjene iznosa naknada smatra kozmeti kim. Predložio je da se naknade prepolove, a sredstva koja bi se na taj na in oslobodila treba preusmjeriti u pove anje sredstava za socijalno ugrožene za troškove stanovanja, koja sada iznose od 300 do 2.000 kuna. uro Bel usprotivio se izjedna avanju naknada, jer smatra da rad u nadzornim odborima u svim poduze ima nema jednaku težinu.

Predložio je da se naknade ispla uju mjese no, a sjednice održavaju po potrebi, dakle, ukoliko je potrebno i više puta mjese no.

Sun ana Glavak (HDZ) pitala je zašto bi netko tko odlu uje o puno manjim odlukama nego što odlu uju vije nici koji odlu uju o sudbini prora una za sve gra ane na podru ju Grada imao ve e naknade od vije nika. Smatra da odgovornost vije nika nije manja od rada u lanstvu nadzornog odbora.

Josip Varga (HNS) nakon prijedloga Sun ane Glavak zatražio je: - Ako to zastupate, ajmo pla e saborskih zastupnika svesti na naknade za nadzorne odbore. Nije ni ona ostala dužna vije niku Vargi, uzvratila mu je: - Nemojte docirati. Damir Matotek (SDP) okrenuo je pilu i predložio druga iji na in razmišljanja i predložio da se onima koji dobro rade - dade više.

Nakon rasprave na glasovanje su išla dva prijedloga.

Sun ana Glavak (HDZ) je u ime kluba predložila da se lanovima nadzornih odbora i upravnih vije a naknade izjedna e s vije ni kim naknadama. No taj prijedlog nije dobio dovoljan broj glasova i odba en je. Ve inom glasova prihva en je prijedlog koji je predložio gradona elnik Stjepan Kova u ime vladaju e ve ine, te su novi iznosi naknada u nadzornim odborima i upravnim vije ima onakvi kakve smo naveli u gornjem dijelu teksta, a kako su utvr eni ve na stru nom Kolegiju gradona elnika.

NOVI predsjednik GV-a

Nakon Branka Šalamona, novi predsjednik Jurica Horvat Sjednica Gradskog vije a akovec, održana u etvrtak 10. listopada, prva je sjednica koja se održala nakon smrti Branka Šalamona, koji je dužnost predsjednika obnašao vrlo kratko u ovom mandatu.

Na sjednici u etvrtak SDP je predložio novog kandidata za predsjednika Gradskog vije a iz svojih redova, i to vije nika Juricu Horvata. Prije tog izbora vije ni ku prisegu na mjesto vije nika Branka Šalamona, koji je bio ne samo predsjednik ve i vije nik, položila je Andreja Mari .

Jurica Horvat u svom predstavljanju kazao je da živi u Vukovarskoj ulici 4b u akovcu, da je ro en 1979.

Jurica Horvat, novi predsjednik Gradskog vije a

Andreja Mari (SDP), vije nica na mjestu Branka Šalamona

godine. Zaposlen je kao komercijalist u Me imurje-ple-

tu i, kako je kazao, trenuta no neoženjen.

POGLED ODOZDO

a naknada u politici S humanitarne zaklade. Eto tako stvari stoje kad se pragmati no svedu na ono što jest, a ne što bi politi ari htjeli da bude, kako bi omiljeli svom narodu. azlika me u njima je samo u tome tko se prvi sjetio od nužnih rezova napraviti dobru promociju za sebe i svoju opciju, a tko se to tek shvatio prekasno, pa onda na tom politi kom kapitalu nastoji licitiranjem da sve to može još na niže uhvatiti i dio promocije za sebe. li na pri a kao na Županiji ponovila se i na sjednici Grad-

R

S

skog vije a akovca gdje su se rezale naknade u nadzornim odborima i upravnim vije ima i tu je bilo licitiranja oko snižavanja naknada. Svatko je tu hvatao dio svojih dionica ne bi li što više omilio narodu. Gradona elnik Stjepan Kova koji trenutno jedini imao mo i dovoljno glasova da to smanjenje provede, taj je potez u inio. ime su se osjetili ugroženi Laburisti koji sebi prisvajaju ulogu narodnih tribuna, pa je Rajko Bulat u njihovo ime gradona enikovo smanjenje naknada

T

nazvao kozmeti kim i predložio da se one prepolove. un ana Glavak (HDZ) u tome je otišla korak dalje pa je u ime kluba predložila da se naknade lanovima nadzornih odbora i upravnih vije a svedu na razinu naknada koje primaju vije nici, smatraju i da odgovornost vije nika koji odlu uju o sudbini gradskog prora unu ima ve u težinu od odluka koje donose lanovi nadzornih odbora u gradskim poduze ima i upravnim vije ima gradskih ustanova. o pobijedila je ra unica, ve i broj glasa kih ruku bio je na strani gradona elnikova prijed-

N

loga, jer on uz sebe veže glasove iz vladaju e mašinerije. Svi predlaga i druga ijih odluka znali su da e tako biti od po etka, ali zašto narodu ne pružiti malo igre i osje aja da se vije nici u Gradskom vije u bore za njihove interese, premda Sun ana sjedi u Hrvatskom saboru i što se ti e egzistencije teško može znati kako je trenutno biti socijalno ugrožena osoba, a Rajko Bulat radi u gradskom poduze u akom, koje je tako er sinonim socijalne sigurnosti. li lijepo je znati da brinu o onima koji su slabiji lanovi društva, koji su izgubili posao, ili su u firmama koje loše stoje.

A

I

dok svi oni zdušno rade na slanju poruka narodu da su spremni solidarizirati se narodnim masama koje žive teško, do i e trenutak kad narodnim masama ne e biti dovoljna moralna podrška, niti socijalna osjetljivost za njihove probleme. Od moralnih podrškama s koje strane dolaze ne može se kupiti kruh, niti djeci osigurati izme za zimu, nova jakne ili daljnje školovanje. ostavlja se pitanje zašto se od državne razine na niže gra ani sve više proletariziraju, svode na sustav socijalnih pomo i, korištenje sredstava

P

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

za zdravlje i obrazovanje putem zaklada? ašto se u ovoj zemlji u realnom životu ne može normalno živjeti od svog rada?

Z

4

Aktualno

POŠTA DRAŠKOVEC žrtva restrukturiranja Hrvatskih pošta

HP e zatvoriti sve nerentabilne urede za koje nema franšizu ili ne dogovori lokalno sufinanciranje Jedna od glavnih tema ovih dana u donjem Me imurju, ali i šire, zatvaranje je Pošte Draškovec. Pitanje je postavljeno i na zasjedanju županijske Skupš ne u etvrtak, jer sli na sudbina prije i drugima u Me imurskoj županiji.

Potvrdilo nam je to i priop enje Hrvatske pošte, od ijeg smo Ureda za korpora vne komunikacije zatražili odgovor na pitanje o statusu Pošte Draškovec. Evo njihovog odgovora: - Hrvatska pošta imala je s Gradom Prelogom Ugovor o su nanciranju poštanskog ureda, no Grad Prelog nije upla o obveze.

Kako je 30. lipnja 2013. taj Ugovor istekao, Hrvatska pošta ponudila je Gradu Prelogu da podmire dug koji su imali po prethodnom Ugovoru te da se sklopi novi Ugovor o su nanciranju, no, na žalost, to nije prihva eno s njihove strane te je Hrvatska pošta bila primorana zatvori poštanski ured u Draškovcu, a koji je poslovao s gubitkom, 1. listopada 2013. godine. U dostavi pošiljaka korisnicima sve ostaje kao i do sada, a sve usluge Hrvatske pošte mogu koris u njima najbližem poštanskom uredu 40320 Donji Kraljevec, ije je radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 17 sa te subotom od 8 do 12 sa , tako da e usluge za korisnike na tom podru ju bi najbolje mogu e organizirane.

Ina e, zatvaranje odre enih poštanskih ureda dio je restrukturiranja najavljenog prilikom predstavljanja Strategije Hrvatske pošte u prosincu 2012. godine. Zatvaraju se isklju ivo oni poštanski uredi koji bilježe višegodišnje trendove gubitaka.

Hrvatska pošta odluku o zatvaranju svakoga poštanskog ureda temelji na pomnoj analizi broja korištenih usluga od strane korisnika u svakom poštanskom uredu te odredbama Pravilnika o obavljanju univerzalne usluge.

Prije odluke o zatvaranju poštanskog ureda raspisuje se natje aj za davanje poštanskih usluga u franšizu te se lokalnoj samoupravi nudi mogu nost sufinanciranja rada poštanskog ureda. Ukoliko se ne na e partner za uzimanje poštanskih usluga u franšizu ili se pak ne dogovori su nanciranje od strane lokalne samouprave, tek nakon toga se razmatra odluka o zatvaranju. Važno je napomenu da je cjelokupan postupak zatvaranja poštanskih ureda strogo propisan i kontroliran od strane nadležne regulatorne agencije te ga se Hrvatska pošta bez iznimke pridržava. Zatvaranje nerentabilnih poštanskih ureda je nužno, a kako bi se smanjili financijski gubitci. To, uz ostale mjere racionalizacije, ima za cilj stabilizaciju poslovanja Hrvatske pošte, a kako univerzalna usluga za gra ane RH ne bi bila dovedena u pitanje.

Hrvatska pošta nancira se iz vlas tog poslovanja i svaka ovakva odluka je poslovna te u skladu sa zakonskim propisima, stoji u priop enju.

Više o cijeloj temi donosimo i na str. 14 - 15. ®

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2013.

OBRAT preko no i u Gospodarskoj školi akovec

Zašto se Blajda predomislila preko no i i dala ostavku?

Protekli petak održana je sjednica Školskog odbora Gospodarske škole akovec, na kojoj je došlo do preokreta – dosadašnja ravnateljica Sabrina Blajda dala je ostavku.

Samo dan prije u opširnom razgovoru za naše novine izjavila je da e se ‘’boriti do kraja“ za ravnateljsku poziciju. Me utim, od toga je Blajda ‘’preko no i“ ipak odustala. Za v.d. ravnatelja u srijedu je imenovan Renato Vinko, dosadašnji nastavnik prometne grupe predmeta.

Na taj je na in došlo do smirivanja situacije u Gospodarskoj školi akovec, koja je ina e bila zaista napeta.

Naime, kako smo neslužbeno saznali, oko škole i u njoj po elo se doga ati ‘’sve i svašta“, tako da se pri a vrlo lako mogla pretvoriti u ‘’pravi roman“.

Najprije treba re i da se Blajdina strana cijelog slu aja, koju je ispri ala za naše novine, kako saznajemo, mnogima se u školi nije dopala, jer to je samo ‘’jedna, njezina, strana medalje“. S druge strane, u pitanju kako saznajemo nisu tako bezazlene stvari, kako ih je ona predstavila javnosti.

Posebice jer je situacija proteklih dana i mjeseci izmicala kontroli, a neki djelatnici u školi (uglavnom koji se nisu slagali s metodama rada sada ve bivše ravnateljice i za koje je sumnjala

Pri a sada ve bivše ravnateljice, koju je ispri ala za novine, mnogima se u školi nije dopala. Posebice jer je situacija u školi proteklih dana i mjeseci izmicala kontroli, ali ne samo zbog napete situacije oko nalaza prosvjetne inspektorice, ve i zbog toga što su neki djelatnici škole, odnosno njihovi najbliži, kako smo neformalno saznali, po eli dobivati anonimna pisma, puna najopskurnijih optužbi na ra un njihovoga intimnog i privatnog života tako da su se neki od njih odlu ili i sve prijaviti policiji.

Sabrina Blajda - je li ostavkom bivša ravnateljica ipak priznala da nije sve odradila po pravilima službe ili pak je rije o, kako ona kaže, pritiscima da su je prijavili prosvjetnoj inspekciji i drugim službama, op. red.), odnosno njihovi najbliži, kako neslužbeno saznajemo, po eli su dobivati anonimna pisma, puna najopskurnijih optužbi intimne i privatne prirode,

Za v.d. ravnatelja u srijedu je imenovan Renato Vinko, dosadašnji nastavnik prometne grupe predmeta

Pritisak protiv ravnateljice ili pak ostavka u zadnji as da se izbjegnu dodatne blamaže?

Tako se na temelju traženja ODORH-a policija nije bavila samo navodnim falsi iciranjem svjedodžbi u enika koji su upisani, a navodno nisu imali pravo zbog slabijih ocjena, u neke od razreda Gospodarske škole (kako neslužbeno saznajemo iz izvora bliskih istrazi, upisani su u enici koji (ni)su imali dovoljan bodovni prag na temelju ocjena iz osnovnih škola, pa su iste nakon što je postojala mogu nost inspekcijskog nadzora, ukidanja razreda i smjene ravnateljice ve tada od strane ministra bile navodno prepravljane u GŠ-u ‘’na više“, op. red.).

Ostavka Blajde stigla je, kako saznajemo, u posljednji trenutak, jer je bilo vrlo blizu toga

da situacija u školi eksplodira, posebice zbog anonimnih pisama koja su bila navodno takve prirode da su pokušala unijeti razdor u privatan život ravnatelji ine ‘’oporbe“.

Stoga se znalo da je dio Školskog odbora prije ostavke ravnateljice bio za to da se ravnateljicu razriješi, a dio ne. Školski odbor ina e broji sedam lanova.

Prema rije ima dosadašnje ravnateljice Sabrine Blajda, odlu-

Izbor Renata Vinka za v.d. ravnatelja trebao bi smiriti uzburkane duhove u kolektivu Gospodarske škole

ilo je ipak dati ostavku ‘’nakon što se suo ila s nizom pritisaka koje više nije mogla izdržati“.

- Mislila sam da u mo i izdržati sve pritiske i terete koji mi se stavljaju na dušu i željela sam se boriti do kraja kako bih pokazala da nisam u inila neke velike pogreške, a da je ono što sam radila bilo u dogovoru s Ministarstvom. No prevarila sam samu sebe, u jednom momentu nakon neprospavanih no i nisam više mogla izdržati i odlu ila sam dati ostavku. Naime, znala sam da u, ako ne podnesem ostavku, biti pod stalnim pritiskom koji e utjecati na moj život, kazala je bivša ravnateljica u ovotjednoj izjavi za Me imurske novine.

Nakon izbora privremenog ravnatelja, slijedi postupak izbora novog ravnatelja ili ravnateljice.

Kako e se u kona nici razriješiti pitanje radnog mjesta sada ve bivše ravnateljice Sabrine Blajda, za sada nije jasno, kao ni to ho e li protiv nje biti kakvih sankcija. (J. Šimunko)

POVJERENSTVO ZA ODLU IVANJE O SUKOBU INTERESA zaprimilo je anonimnu prijavu na teret saborskog zastupnika HNS-a iz Preloga, kojom ga se tereti za sukob interesa

Dragutin Glavina: Anonimni prijavitelj u potpunosti je ‘pobrkao lon i e’ PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa na 17. sjednici, održanoj 12. lipnja 2013., pokrenulo je postupak za odlu ivanje o sukobu interesa u odnosu na dužnosnika Dragutina Glavinu, zastupnika u hrvatskom Saboru i gradona elnika Grada Preloga, zbog mogu eg sukoba interesa koji proizlazi iz korištenja položaja gradona elnika Grada Preloga radi postizanja probitka za trgova ko društvo ‘’Glavina’’ d.o.o., a po etkom saborskog zasjedanja zatražilo je njegovo o itovanje.

Naime, protiv dužnosnika Dragutina Glavine Povjerenstvo je zaprimilo anonimnu prijavu o mogu em sukobu interesa.

U prijavi se u bitnom navodi da je trgova ko društvo u vlasništvu dužnosnika Dragutina Glavine od trgova kog društva TEAM iz akovca kupilo poslovni prostor. Prema navodima iz prijave, u to vrijeme isto trgova ko društvo bilo je u poslovnom odnosu s Gradom Prelogom, kao izvo a radova izgradnje osnovne škole. Prijavitelj navodi da je ovaj poslovni odnos s trgova kim društvom TEAM ugovorio

- Poslovni prostor kupljen je potkraj 1995. godine i ure ivan u vremenu do 1997. godine. U to vrijeme bio sam pomo nik pro elnika u gradskoj upravi i nisam ugovarao izgradnju Osnovne škole Prelog

Veliki dio kredita za kupnju poslovnog prostora ve je otpla en, a jedan dio, na žalost, još e se neko vrijeme otpla ivati dužnosnik Dragutin Glavina kao gradona elnik Grada Preloga. Nadalje se navodi da je isto trgova ko društvo izvodilo i radove na novoj zgradi gradske uprave, te da je ugovaranje ovog posla povezano s otplatom kredita kojim je trgova ko društvo u vlasništvu dužnosnika od trgova kog društva TEAM kupilo poslovni prostor.

Glavina: Ne držim puno do anonimnih prijava, pišu ih slabi i S obzirom na to da je prijava anonimna, tražili smo o itova-

nje Dragutina Glavine, danas saborskog zastupnika, da bismo uli što on ima re i na tu prijavu i kako se o itovao prema Saborskom povjerenstvu. Svoje o itovanje dao nam je u pisanom obliku, koje je dostavio i Saborskom povjerenstvu: - Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa zaprimilo je anonimnu prijavu zbog mogu eg sukoba interesa koji proizlazi iz korištenja mojeg položaja gradona elnika Grada Preloga radi postizanja probitka za poduze e ‘Glavina’ d.o.o., u kojem smo u to vrijeme suvlasnici bili supruga i ja. Povjerenstvo je zatražilo i dostavu mojeg o itovanje na razloge pokretanja postupka, kao i na ostale navode iz obrazloženja njihove odluke.

Isto sam u inio te uz o itovanje priložio i kopiju dokumenata po tom pitanju.

U anonimnoj prijavi navodi se da je tvrtka ‘Glavina’ d.o.o. od tvrtke ‘Team’ d.d. kupila poslovni prostor u vrijeme kad sam kao

gradona elnik ugovorio gradnju Osnovne škole Prelog. To nije to no. Poslovni prostor kupljen je potkraj 1995. godine i ure ivan u vremenu do 1997. godine.

U to vrijeme bio sam pomo nik pro elnika u gradskoj upravi i nisam ugovarao izgradnju Osnovne škole Prelog. Dužnost gradona elnika obavljao sam u vremenu od 2003. do 2013. godine. Neto ni su navodi iz anonimne prijave kako je ista tvrtka ‘Team’ d.d. izvodila i radove na novoj zgradi gradske uprave te da je ugovaranje tog posla povezano s otplatom kredita za tu kupoprodaju. Zamislite nakon više od desetak godina. A sa stvarnoš u nema veze pošto je postupak javne nabave za ugovaranje tih radova 2008. godine provodilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.Tvrtka ‘Team’ d.d. nije bila jedini ponu a na natje aju, ali je bila najpovoljniji.

O svemu postoje dokumenti. I o kupoprodaji, pla anju i kre-

ditima. Veliki dio kredita za tu kupnju otplatili smo kroz ovih petnaestak godina, a, na žalost, još jedan dio neko vrijeme e se otpla ivati. Neki e se sjetiti kakvu štetu smo doživjeli 28. kolovoza 1998. godine, što do danas nije riješeno.

Ne držim puno do anonimnih prijava. Pišu ih slabi i. A ova prljava optužba, kao i kampanja koja se vodila protiv mene na zadnjim lokalnim izborima, samo govori o pojedincima, ne vjerujem grupi, o njihovom karakteru. Ali to je iza mene.

Ponosan sam na Prelog koji je danas ugodno mjesto za življenje. Ponosan sam na priznanja koja je Grad dobio za gospodarski razvoj, za ure enost samoga grada, za odnos prema djeci i mnoga druga. Prelog je danas gradi o kojem se govori kao primjeru razvoja jedne sredine.

Sretan sam što je u razvoj Preloga ugra en i dio mog doprinosa.

Posebno kroz zadnjih desetak godina vršenja dužnosti gradona elnika. Dobro bi bilo da se ve jednom nau imo radovati tu im uspjesima. Da onaj naš jal ostane samo u pri i, stoji u pisanom o itovanju koje nam je poslao Dragutin Glavina, saborski zastupnik.

11. listopada 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

DAN U ITELJSKOG fakulteta u Zagrebu i Svjetski dan u itelja obilježeni u akovcu

Zahtjevno je biti u itelj, jer se danas djeca ve “ra aju s fakultetom” Po etkom ovog tjedna obilježen je Svjetski dan u itelja. Tim povodom u akovcu je održana sve ana sjednica Fakultetskog vije a U iteljskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu i prigodni kulturno - umjetni ki program.

Doc. dr. sc. Tamara Turza - Bogdan, prodekanica za poslovanje, studij i studente izvan sjedišta Fakulteta u akovcu, uo i sve ane sjednice kazala je: - Meni je jako drago što je došao red da se sve ana sjednica održi u akovcu. Time se pokazuje važnost ovog Odsjeka na U iteljskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu.

Na Odsjeku u akovcu studira oko 450 studenata, a radi 30 profesora, isto toliko vanjskih suradnika. Na U iteljskom fakuletu u cjelini ima ih znatno više, negdje 200-tinjak profesora, isto tako vanjskih suradnika. To je jedan veliki i respektabilni fakultet. Gosti sve anosti bili su predstavnici Ministarstva,

Doc. dr. sc. Tamara Turza - Bogdan, prodekanica za poslovanje, studij i studente izvan sjedišta Fakulteta u akovcu

Sveu ilišta, dekani najrespektabilnijih fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, zatim profesori, djelatnici, umirovljenici U iteljskog fakulteta te suradnici i prijatelji.

- injenica jest da mi jesmo ženski fakultet, me utim, unazad nekoliko godina imamo i studente, kolege koji upisuju

odre eni modul, primjerice, informatike, i možemo re i da imamo deset posto muških studenata. A odgovor na pitanje zašto je to tako, vjerojatno leži u onoj ve tradicionalnoj podjeli zanimanja, odgovorila je doc. dr. sc. Tamara Turza Bogdan na naše pitanje zašto se za U iteljski fakultet odlu uju ve inom žene. * Kako je danas biti u itelj kada su i djeca, a i vremena u kojem odrastaju, sve zahtjevnija, pitali smo prof. dr. sc. Ivana Prskala, dekana U iteljskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, koji je bio nazo an ovoj sve anosti.

- Kad pitate kako je danas biti u itelj, kažu da je danas teže biti u itelj, jer se djeca ra aju s fakultetom. Ima nešto od toga, me utim, injenica je da je prostor utjecaja na dijete danas sve ve i, kako pozitivan, tako i negativan.

I upravo je na u itelju velika odgovornost, jer on je prva osoba s kojom se dijete susre-

Prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan U iteljskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu: - U itelj danas mora imati puno šire kompetencije da bi provocirao pozitivan utjecaj na dijete

e poslije roditelja. To je prva osoba organiziranog odgoja i obrazovanja, ako izuzmemo predškolski odgoj.

U itelj danas mora imati puno šire kompetencije da bi provocirao pozitivan utjecaj na dijete, a istodobno da sprije i i negativne utjecaje.

Dijete je ranjivo bi e koje razli iti utjecaji mogu zbuniti,

jer se svako raslojavanje u društvu preto i i na dijete. esto su i odrasli zbunjeni, a zamislite kako su tek ranjiva ta djeca. esto isti em da su to najbespomo nija, ali i najmo nija bi a. Ljudsko bi e kasno sazrijeva u smislu da može samostalno funkcionirati, zato je funkcija odgoja i obrazovanja da mu pomogne

da to sazrijevanje bude u inkovito, da to budu kompetencije u spremnosti za život, za rad, za snalaženje u životu. A današnji život ima puno više izazova nego što su to imala nekadašnja vremena. Mi se moramo prilagoditi novim, suvremenim uvjetima života koji su puni stresa, kompeticija, smanjenog kretanja koje producira negativne posljedice po zdravlje.

Jedan suvremeni u itelj mora imati pedagoško - didakti ka i metodi ka znanja.

On mora poznavati struke, prije svega matematiku, materinski jezik, prirodu i društvo u nižim razredima, a u starijoj dobi geogra iju, povijest itd., koji su vrijednosno obilježeni.

U itelj mora na neki na in projicirati i želje roditelja u odgoju i obrazovanju djece, pogotovo u predmetima koji su vrijednosno obojeni, kazao je prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan U iteljskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu. (BMO)

SVE ANOST povodom Dana u itelja u Katoli kom domu

127 mentora - u itelja nagra eno za izvrsne rezultate svojih u enika Povodom Svjetskog dana u itelja, Me imurska županija tradicionalno dodjeljuje priznanja mentorima iji su u enici osvojili prva mjesta na županijskim natjecanjima u protekloj školskoj godini. Ovogodišnja sve anost održana je u srijedu u akove kom Katoli kom domu.

Priznanja je primilo 127 mentora iz osnovnih i srednjih škola u Me imurskoj županiji. Osim mentora županijskim prvacima, priznanja su dobili i oni iji su u enici pozvani na državna natjecanja iz Gra anskog odgoja, odnosno smotru ‘’Lidrano’’.

U uvodnom obra anju župan Me imurske županije Matija Posavec rekao je da u itelji i profesori, bez obzira na male prihode i situacije u kojoj se obrazovni sustav u Hrvatskoj nalazi, predano i kvalitetno rade. Tomu su dokaz i brojna prva mjesta koja naši u enici osvajaju na državnim natje-

canjima, te visok postotak studenata iz Me imurja koji završavaju studij. Mentori zaslužuju priznanja jer tijekom cijelog školovanja djecu usmjeravaju prema radu i u enju, a poticanjem na sudjelovanje na županijskim i državnim natjecanjima i smotrama kod njih razvijaju zdravi natjecateljski duh. Time pridonose i tome da je Me imurska županija sredina koja ulaže i cijeni obrazovanje.

U glazbenom dijelu programa nastupio je Zbor Gimnazije Josipa Slavenskog akovec.

Za postignute izvrsne rezultate svojih u enika na županijskim i državnim natjecanjima u prošloj školskoj godini povodom Dana u itelja nagra en je veliki broj u itelja me imurskih osnovnih i srednjih škola. Donosimo pregled svih nagra enih.

SREDNJE ŠKOLE: ETŠ akovec: SNJEŽANA VRTARI , NEBOJŠA BUVA ; GIMNAZIJA

Josipa Slavenskog akovec NADA ATLAI , ZDRAVKA SKOK, ZLATKA GRAHOVEC, BARBARA MARKA DESPINI , SANJA JAMBROVI POSEDI, ELVIRA DOLENEC, PETAR PAVLIC, VERICA MUTVAR, MIRJANA JAKOP EVI , DAVORKA MAJETI , MELITA SAMBOLEK, KARMENA VADLJA REŠETAR, ANDRIJA BACINGER, ROBERT SLUNJSKI, ŽAKLIN LUKŠA, TANJA ŠALAMON, NEVENKA SINKOVI , NINA MIKOLAJ VARGA, MIRJANA HR ANILOVI , ŠTEFANIJA POŽGAJ, TAMARA SRNEC, MILJENKO BLAŽEKA, DARINKA DRABI , KREŠIMIR TROJKO, SUZANA TRUPKOVI , ROBERT SILADI, GOR AN K AR AMARKOVI , IVAN KOPRIVNJAK, HELENA ZE AR; GOSPODARSKA škola akovec: KRISTIJAN FU KO, LJILJANA ŠRKOBAR, DUNJA GERŠAK, NIVES KOCIJAN, MONIKA PER I ; GRADITELJSKA škola akovec: LJILJANA ILLE; SREDNJA škola akovec: IVA-

NA KOS; SREDNJA škola Prelog: TANJA BAKSA, TAJANA ŠTEFOK, DOROTEA DELIMAR, ANICA ANTOLEK HRGAR, VALETNTINA PIRC MEZGA, MARKO MOŽEK, MIŠO RAŠAN, TOMISLAV MIHALIC, SNJEŽANA JANKOVI , KRUNOSLAV TILOŠANEC; TEHNI KA škola akovec: MATEJA ŽERJAV, DRAGICA VUGRIN, DANIELA PENI , KREŠIMIR KO IŠ, KRISTINKA BLAŽEKA, BRANKO AUGUSTI , VINKO VRBAN, MILORAD LEPIR. OSNOVNE ŠKOLE: I. OŠ akovec: VIŠNJA MATOTEK, DANIJELA PERENC JAUŠOVEC, TANJA DEBELEC, IVANA RUŽI , MARINKO HORVAT, SINIŠA STRI AK, BORIS JE UD, BRANKO VUJNOVI ; II. OŠ akovec: DOMAGOJ TURK, BRANKA LAMZA, GORDAN BARTOLI , MONIKA VRTARI -VUK, LUKA ME IMUREC, MLADEN DEŠI , MARTA NOVAK; III. OŠ akovec: MELITA PAVI , KSENIJA GA AL,

JELISAVA ŽIVKOVI , SANJA JANUŠI , VESNA KATUŠA, ZLATA ZORKO, ZDENKA NOVAK, ALEKSANDAR BARTOLI , TIHANA PREKSAVEC, TOMICA HLAP I , DRAŽEN RUŽI ; OŠ Belica: LEONARDO BELOVI ; OŠ Donja Dubrava: RENATA HERIC; OŠ Donji Kraljevec (kemija) i OŠ Hodošan (Crveni križ): Monika Kanižaj; OŠ Donji Kraljevec: NEVENKA REIF, DUBRAVKA HORVAT; OŠ Draškovec i OŠ Gori an: KATICA MIKULAJ OV ARI ; OŠ Draškovec: Ivana Beti; OŠ Gori an: SANJA RAŠAN; OŠ Gornji Mihaljevec: MONIKA CINDRI ; OŠ Hodošan: VALERIJA ŠTAMPAR; OŠ I. G. KOVA I A Sveti Juraj na Bregu: GORAN PLAFTAK, IGOR JAUŠOVEC, MARIO PINC, MLADEN BEUK, VERA MOHARI ; OŠ Ivanovec: BRUNO KOVA I , DIJANA KOZJAK; OŠ JOŽE HORVATA Kotoriba:, DANIJELA KROBOT; OŠ Kuršanec: ZVONKA RAKUŠ; OŠ M. Središ e: NENAD HAJDINJAK,

JELENA TUKSAR, SREBRENKA PUKLAVEC TRSTENJAK; OŠ Nedeliš e: SANJA ŠPIRANEC, IRENA ZAGORACZ, ŽELJKO JAGEC; OŠ Orehovica: INDIRA VALKAJ; KSENIJA ZADRAVEC-KERMEK, IVAN URILA; OŠ PETAR ZRINSKI Šenkovec: DUNJA NOVAK, NATALI BIŠKUP, DRAŽEN KORENT, MARIJA JURAK; OŠ PRELOG: MARIJA ŠESTAN, MILAN ZVONAR, ALAN BELKO, BOŽIDAR ŽEGARAC, SILVIJA KOSEC, BRANKA PODGORELEC; OŠ Selnica: DUBRAVKA LAJTMAN – JAN I, ROBERTA BARAT; OŠ Strahoninec: VESNA MIKULI , NATAŠA PONGRAC; OŠ Sveti Martin na Muri: MONIKA TURK, DRAŽEN CRN EC, ANICA KARLOV EC; OŠ Štrigova: DAMIR KOVA I , SREBRENKA ŠENJI, OŠ TOMAŠA GORI ANCA Mala Subotica: DESANKA BOSANAC; OŠ VLADIMIRA NAZORA Pribislavec: ŽELJKA OBADI , ALEKSANDRA URI .

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2013.

AUTOKU A GAŠPARI

Pouzdan partner za moderna rješenja transporta Ako tražite brza, pouzdana i trajna rješenja u prijevozu i manipulaciji tereta, po evši od pravog odabira vozila ili vili ara preko osiguranja rezervnih dijelova, njihove brze isporuke, do pružanja profesionalne usluge servisiranja i sve to s osmijehom na licu, onda preporu amo Autoku u Gašpari iz akovca.

Tvrtka Autoku a Gašpari osnovana je 1990. godine i u stopostotnom je privatnom vlasništvu. Tvrtka se u po etku bavila prodajom rezervnih dijelova za osobna vozila i imala je etvero zaposlenih. Nakon godinu-dvije rada prepoznat je potencijal u prodaji rezervnih dijelova za gospodarski program, te su upravo gospodarska vozila, a kasnije i vili ari postali glavna djelatnost i zaštitni znak tvrtke.

Uz kontinuirani rast i razvoj Autoku a Gašpari izrasla je u renomiranog i priznatog partnera u podru ju logistike koji je ve više od 10 godina prisutan na tržištu kao ovlašteni distributer gospodarskih vozila i vili ara

Ovlašteni serviser i trgovac Iveco Iveco nudi proizvode koji u potpunosti zadovoljavaju potrebe profesionalnog prijevoza, a široka, sveobuhvatna paleta proizvoda se kontinuirano razvija i unapre uje prate i suvremene zahtjeve tržišta.

Danas je Iveco tržišni lider u segmentu razvoja i dizajna gospodarskih vozila, a Autoku a Gašpari kontinuiranom edukacijom svojih djelatnika u potpunosti prati razvoj i osigurava najvišu kvalitetu usluga svojim poslovnim partnerima.

Ponudu gospodarskih vozila Autoku a Gašpari je upotpunila paletom inancijskih i postprodajnih usluga, te prodajom rabljenih vozila.

2007. godine usljedilo je proširenje tvrtke na novu lokaciju, u prostore ve eg kapaciteta, te je zaposleno još djelatnika.

Danas u Autoku i Gašpari radi dvadesetak djelatnika koji se permanentno usavršavaju kako bi mogli pratiti moderne tehnologije, te razvoj proizvoda koje prodaju i servisiraju.

Tvrtka raspolaže s više od 1500

je budu nost jer donosi znatne uštede u gorivu, a da ne govorimo o znatno manjoj emisiju CO2 ime se dobiva na o uvanju istog i zdravog okoliša.

Dani otvorenih vrata Autoku e Gašpari

etvornih metara prostora koji obuhva a prodajni dio, skladište rezervnih dijelova, te servis vozila i vili ara.

Zastupstvo vili ara Still za Hrvatsku Još jedna važna prekretnica u razvoju dogodila se 2011. godine, kad Autoku a Gašpari postaje ekskluzivni zastupnik i distributer vili ara Still za Hrvatsku i BiH. STILL je ve dugi niz godina jedan od vode ih svjetskih proizvo a a vili ara, vu nih vozila, skladišne opreme kao i najmodernijih intralogisti kih rješenja. Sa više od 7000 zaposlenika, etiri proizvodne lokacije, etrnaest podružnica u Njema koj, dvadeset podružnica u inozemstvu, kao i distribucijskom mrežom diljem svijeta, STILL je vrlo uspješan na me unarodnoj sceni. Uz vrhunsku kvalitetu, pouzdanost i inovativnu tehniku, STILL ispunjava zahtjeve malih, srednjih i velikih poduze a a svoje kupce oduševljava razvojem visokovrijednih ure aja na elektro, diesel i plinski pogon, i tako ve više od 50 godina.

Djelatnici Autoku e Gašpari se trude posti i maksimalnu profesionalnost u svim podru jima djelatnosti. Usavršavanje u obavljanju svih radnji, od prodaje do održavanja, pružanje profesionalnih savjeta, visoka kvaliteta usluge te ispunjavanje speci i nih zahtjeva kupaca – ono je emu težimo- rekao nam je Alen Gašpari , direktor Au-

toku a Grašpari , te nastavio: -Takav pristup i na in rada potrebni su kako bismo opravdali povjerenje proizvo a a koje zastupamo, kao i povjerenje naših kupaca, odnosno svih poslovnih partnera. Želite li se uvjeriti u kvalitetu navedenog, okrenite njihove brojeve telefona 040/384-140 ili ih jednostavno posjetite, u akovcu na adresi dr. Tome Bratkovi a 1. Do ekat e vas ljubazno osoblje spremno popuniti kariku u lancu – jer znamo da ste upravo vi najvažniji u našem poslovanju.

U Hrvatskoj isporu en prvi hibridni vili ar Ovlašteni STILL distributer za Republiku Hrvatsku, irma Autoku a Gašpari , isporu io je prvi vili ar na hibridni pogon u Republici Hrvatskoj. Vili ar je isporu en irmi Kon ar Distributivni i Specijalni transformatori koja je uz taj vili ar nedavno kupila i novi 5,0 t vili ar R70-50, ime su pove ali svoju postoje u lotu STILL vili ara.

Vili ar na hibridni pogon je veli-

ki tehnološki iskorak i trend koji e zasigurno slijediti svi ostali proizvo a i. STILL je poznat i svjetski priznat kao inovator kod uvo enja novih tehnologija u proizvodnji vili ara, a važno je naglasiti da niti jedan proizvod ne izlazi na tržište bez detaljne kontrole, te dugotrajnog probnog rada kod poslovnih partnera koji svojim aplikacijama traže ono najbolje od vili ara. Primjena hibridnih vili ara zasigurno

Kao ekskluzivni zastupnik i distributer Stilla za Hrvatsku i BiH, tvrtka Autoku a Gašpari je 27. rujna održala u SPA & SPORT RESORTU SVETI MARTIN prezentaciju Still vili ara.

Nakon pozdravnog govora Alena Gašpari a, direktora tvrtke, prisutnima se obratio ispred STILL GmbH Hamburg gospodin Manfred Radloff, regionalni menager za Isto nu Europu i Bliski Istok. U svom govoru zahvalio se Autoku i Gašpari na uloženom trudu kako u organizaciji ovog doga aja, tako i u dosadašnjoj uspješnoj suradnji.

Organiziran je cjelodnevni program koji se sastojao od uvodne prezentacije, prodajne i postprodajne prezentacije, demonstracije rada vili ara, te vrijedne nagradne igre s nagradnim vikendom za dvije osobe u Hamburgu. Po završetku službenog dijela, ugodno druženje

Alen Gašpari , direktor Autoku e Gašpari

nastavljeno je u pubu Potkova.

Prezentaciji su prisustvovali mnogobroji kupci, poslovni partneri i ostali zainteresirani koji su mogli vidjeti neke od modela Still vili ara: dizelski hibridni pogon: RX70-30 Hybrid, plinski pogon: RC40-18T, RX70-20T, elektro pogon: R X60-50, RX20-16, RX20-20P, RX50-15, ru ni elektri ni: EXV10, EXU20S i mnogi drugi iz bogate palete Still proizvoda.

(Snježana Zorkovi )

11. listopada 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBRTNI KA KOMORA Me imurske županije

SAVJETI

Diplome za dvadesetak majstora obrtni kih STRU NJAKA zanimanja Piše: Nevenka Vukovi Varga,

Dvadeset i jedan obrtnik iz Me imurske županije, jedan iz Varaždinske i jedan iz Karlova ke županije primili su u petak u prostorijama Udruženja obrtnika majstorske diplome. Majstorske diplome dobilo je osam stolara, pet automehani ara, tri dimnja ara, dva autolimara, jedan natkonobar, jedan elektroinstalater, jedan frizer, jedan plinoinstalater i jedan pekar.

U 17 godina provo enja majstorskih ispita od 1996. do 2013. godine u Obrtni koj komori Me imurske županije majstorski ispit položilo je 297 kandidata.

Majstorske diplome dobili su Kristijan Salaj, automehani ar iz Podturna, Denis Štefan, automehani ar iz Preloga, Igor Jelni , automehani ar iz Strahoninca, Stjepan Zvonarek, automehni ar

iz Preloga, Danijel Filo, stolar iz Ivanovca, Ivan Musta , stoalr iz Ma kovca, Neand Ribi , stolar iz Šenkovca, Vjekoslav Sari , stolar iz Ma kovca, Alen Drk, dimnja ar iz Ivanovca, Edi Alagi , dimnja ar iz Karlovca, Elvis anadi, natkonobar iz Murskog Središ a, Predrag Dokleja, autolimar iz Ivanovca, Branko Grabar, plinoinstalater iz Ivanovca, Mario Hren, elektroinstalater iz Brezja, Dragan Novak, autolimar iz Puš ina, Željka Mlinari , frizerka iz Zaveš aka, Miroslav Njegovec, dimnja ar iz rešnjeva iz Varaždinske županije, Darko Krikovi , stolar iz Šenkovca, Laura Krišto i , stolarka iz Nedeliš a, Nikolino Koprivec, stolar iz Svetog Martina na Muri, Ivan Cvetko, stolar iz Gori ana, Miroslav Novak, automehani ar iz Gardinovca, Ivan Gabaj, pekar iz akovca. (BMO)

dipl. ing. arh.

Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Kako smanjiti toplinske gubitke i uštedjeti energiju (II) Na po etku podsje am na sadržaj teksta u prošlom broju: ukratko su opisani jednostavni savjeti za manje toplinske gubitke kod starijih prozora i vrata i što možemo sami napraviti u cilju da malim i jeftinim intervencijama smanjimo troškove energije za grijanje.

Jer, osim ulaganja u novu stolariju i nove izolacije na grijanoj ovojnici zgrade, što jest najbolje i najtrajnije i dugoro no najisplativije, mnogima je to nedostižno zbog cijene takvih radova.

Na troškove za grijanje možemo utjecatii i svojim ponašanjem, održavanjem i na inom korištenja sustava grijanja.

CENTRALNO GRIJANJE I RADIJATORI Ako još niste, servisirajte bojler centralnog grijanja nataloženi kamenac smanjuje u inak bojlera. Odzra ite

radijatore prije korištenja od nakupljenog zraka. Provjerite zadanu temperaturu na bojleru - ne pretjerujte, ne trebaju vam vreli radijatori, tu i tamo obucite toplije arape, jeftinije je...

Nemojte zatvarati radijatorske ventile u sobama koje ne koristite (osim ako su termostatski). To nije dobar na in štednje energije. Treba održavati unutarnju temperaturu ak i u prostorijama u kojima ne boravimo jer emo još više "gubiti" toplinu. Ako se prostor potpuno ohladi, ohladit e se i zidovi i podovi i namještaj koji ina e akumuliraju toplinu, pa je za njihovo ponovno zagrijavanje potrebno više energije nego za održavanje neke mnimalne temperature koja ne bi smjela pasti ispod 16 - 17 . Nabavite termometre (još bolje one koji pokazuju i relativnu vlagu) pa kontrolirajte temeperaturu. Osjet topline može zavarati - ljudsko tijelo osje a ve i promjenu temperature za 1 .

Vrlo esto su ispred radijatora spuštene zavjese ili je radijator zatrpan namještajem.

Oslobodite radijatore da griju zrak u prostoriji.

Ukoliko imate mogu nost i ispravan dimnjak (provjerite zajedno s vašim dimnja arom) nabavite pe kojom ete, uz centralno grijanje, dogrijavati prostor za dnevni boravak lože i drvima ili peletima.

Ovakve pe i više nisu skupe i puno su bolje konstrukcije od nekadašnjih pe i pa imaju daleko bolju iskoristivost.

Dizajnom su razli ite, a neke i pravi ukras za prostor. Naravno da vam treba prostor za ogrjev, ali npr. peleti su jeftino a vrlo isto gorivo, s manje od 1% pepela, a vre e s peletima možete smjestiti i na balkon.

Kod takvih pe i peleti se doziraju automatski iz spremnika na samoj pe i. Ako ste skloniji klasici, odli an izbor je kalijeva pe koja dugo zadržava toplinu nakon prestanka loženja. O peletima, raznim pe ima i sli -

7

nim temama više u jednom od sljede ih brojeva.

Možda zvu i neobi no govoriti ljudima kako da otvaraju prozore. Ali za štednju energije zimi nije nikako dobro ostaviti prozor otvoren na "kant“. Na taj na in se samo ohla uju plohe otvora i zidova uz prozor, pa se mogu pojaviti i gljiviceu obliku tamnih mrlja zbog kondenziranja vlage iz zraka na hladnim površinama. Ispravno je 2 - 3 puta dnevno širom otvoriti prozore na 3 - 4 minute, što je dovoljno da se zrak brzo promijeni a da se pritom ne ohlade podovi i zidovi. Na taj se na in smanjuje koli ina vlage u prostoru jer vanjski hladni zrak sadrži manje vlage, a topli vlažni zrak izlazi van.

KU ANSKI URE AJI I RASVJETA O tome e biti više rije i u nekom narednom tekstu, ovdje samo najosnovnije pravilo. Novi ku anski aparati imaju oznake energetskih razreda. Kod kupnje novih ure aja o tome vodite ra una, a to se prvenstveno odnosi na frižider koji radi 24 h i u pravilu troši najviše el. energije.

Obi ne žarulje sa žarnom niti sve se teže nabavljaju jer ih zamjenjuje nove, štedne, halogene ili LED žarulje. Štedne žarulje nemojte esto gasiti, one su isplative tamo gdje rade više sati, esto pregorijevaju baš kod paljenja i gašenja, a skupe su.

Za sada toliko. U sljede em broju razmotrit emo pravila za neke naje ikasnije i najnužnije mjere za štednju energije za grijanje na vanjskoj ovojnici zgrade te odgovoriti na pitanja ime i kako izolirati ovojnicu zgrade.

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2013.

CRNA KRONIKA OTKRIVENI po initelji niza teških kra a, koji su uglavnom maloljetni

I u Me imurju organizirane romske bande koje šalju djecu u kra e!?

TRAGEDIJA na cesti kraj de

Operirali su diljem cijelog Me imurja provaljuju i uglavnom u obiteljske ku e. U jednoj kra i šteta je ve a od 100 tisu a kuna. Ukupna je ovogodišnja šteta, po neslužbenim procjenama, oko pola milijuna kuna!

Kriminalisti ki istražitelji me imurske policije još jednom su bili uspješni u razotkrivanju kaznenih djela teških kra a. Ono što je zabrinjavaju e i iritira je injenica da su po initelji mahom djeca. Dovršili su kriminalisti ko istraživanje i utvrdili po initelje osam kaznenih djela teških kra a. Naravno, policija ne navodi tko su zapravo po initelji, iako je dobro poznato iz kojeg miljea oni dolaze. Uglavnom nije rije o maloljetnim osobama iz ve inskog stanovništva, ve iz delinkventnog dijela manjinskog koje prima ve inske socijalne naknade u Me imurskoj županiji, a o ito se ne brine za vlastitu djecu. Me utim, kad se ''plasti no“ pošalje obavijest o tome da su maloljetnici uhva eni u brojnim kra ama, ispada prema ostatku zemlje i šire da ovdje u Me imurju žive ''tamo neki divljaci“ koji ne znaju odgajati svoju djecu.

Zaista – ružno i vrijeme je da se reagira na više razina, ne samo na policijskoj.

U Gori anu ukradeni satovi vrijedni više od 100.000 kn Policija je izvijestila kako sumnja da je tešku kra u iz ku e u Murskoj ulici u Gori anu 8. svibnja 2013. godine po inilo dijete s podru ja Me imurske županije. Ono je provalio u ku u i ukralo ru ne satove i razni nakit. Vlasnicu je oštetilo za više od 100 tisu a kuna. Isti je po initelj 8. lipnja ove godine u Donjoj ulici u Gori anu provalio u ku u u vlasništvu ženske osobe iz Republike Slovenije i ispreturao stvari, ali nije ništa ukrao.

U razdoblju od 19. do 25. lipnja ove

godine u Glavnoj ulici u Hodošanu on je provalio u obiteljsku ku u i ukrao dva ru na sata te vlasnicu oštetio za nekoliko tisu a kuna.

U vremenu od 24. rujna u 15.30 do 25. rujna u 18.30 sati u Glavnoj ulici u Domašincu tako er je provalio u obiteljsku ku u i ukrao fotoaparat i dalekozor, oštetivši vlasnika za nekoliko tisu a kuna.

Nadalje je utvr eno da su 18-godišnjak i dijete s podru ja Me imurske županije u razdoblju od 16. do 18. lipnja te 8. do 11. rujna ove godine u dva navrata provalili u obiteljsku ku u u Tur iš u, vlasništvo ženske osobe iz Zagreba, gdje su svaki put ispreturali stvari, ali nisu ništa ukrali.

19. rujna ove godine, u vremenu od 12 do 20 sati, isti 18-godišnjak je zajedno s djetetom s podru ja Me imurske županije provalio u obiteljsku ku u u Tur iš u, odakle su ukrali nakit i vlasnicu oštetili za nekoliko tisu a kuna.

Dvoje djece je 14. rujna ove godine provalilo u obiteljsku ku u u Tur iš u, gdje su iz spava e sobe ukrali strani novac, a iz ormara u hodniku tri lova ke patrone, oštetivši vlasnika za više tisu a kuna.

Isto tako kriminalisti kim istra-

Otvoreni stupci

živanjem sumnja se da je dvoje djece po inilo više teških kra a.

Dana 31. srpnja ove godine u vremenu od 16 do 17.15 sati u Ma kovcu, u Ulici bana Josipa Jela i a, provalili su u obiteljsku ku u i ukrali doma i novac i nakit. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna. Devetog kolovoza u vremenu od 12.30 do 17.20 sati u Mihovljanu, u Ulici Ivana Gunduli a, provalili su u obiteljsku ku u i ukrali nakit.

Materijalna šteta je više tisu a kuna. Tri dana ranije u vremenu od 8.30 do 10.15 sati u Kuršancu, u Glavnoj ulici, provalili su u obiteljsku ku u i ukrali nakit, oštetivši vlasnika za više tisu a kuna. Prema njima e se podnijeti posebno izvješ e Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu.

I ve pomislih da je kraj, ali eto friškoga policijskog biltena. Ista pri a, pa ga donosimo bez lekture i u izvornome obliku, odnosno policijskom rje niku: "Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je dvoje djece s podru ja Me imurske županije u razdoblju od 27. rujna do 1. listopada po inilo tešku kra u

iz pe enjarnice u akovcu, u Sajmišnoj ulici, vlasništvo poduze a iz Gornjeg Kuršancu, odakle su ukrali radio, poja alo i zvu nike.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a prema po initeljima e se podnijeti posebno izvješ e nadležnom op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da su 17 i 19-godišnjak iz Piškorovca, te dijete s podru ja Me imurske županije po inili tešku kra u iz obiteljske ku e, 9. kolovoza u vremenu od 9.30 do 9.40 sati, u Selnici, u akove koj ulici, gdje su ispremetali stvari i ukrali zlatni sat".

Krali na nagovor?

Izgledno je da dijete nije kralo samoinicijativno. Javna tajna je da odre ena populacija mudro manipulira djecom i kaznenim zakonom izbjegavaju i sankcije. Naime, kazne za spomenuta djela su blaže od onih koje bi dobila odrasla osoba. Nagovor na po injenje kaznenog djela tako er je kažnjiv, no u trenuta noj ekspanziji imovinskih delikata nepoznanica je je li bilo i takvih kažnjavanja. Zasigurno policija i odvjetništvo rade u tom smjeru, no dokazivanje nagovaranja na kazneno djelo je teško, a esto maloljetnici štite nalogodavce koji su nerijetko njihovi roditelji i prolaze nekažnjeno. Tako je iza nas doba kada su djeca krala trešnje i jabuke te pokoji bicikl.

Svjedoci smo teških kra a i provala sa sve ve om materijalnom štetom, pa je potrebno sveobuhvatno sagledavanje ovog problema od strane svih mjerodavnih institucija kako bi

se devijantna ponašanja djece smanjila na najmanju mogu u mjeru. Ponavljam onu policijsku i od tužiteljstva da "kazneno djelo ne poznaje narodnost ili nacionalnost po initelja“. Ajde da se malo i u tom pogledu ugledamo u policije razvijenih europskih zemalja. Razgovarao sam s pojedinim ljudima iz sredina odakle su osumnji ena djeca, no svi žele ostati anonimni. Jedino što sam uspio doznati da je glad u selu razlog što kradu (njihova djeca), ali i uo optužbe za ksenofobi nost Me imuraca. I one na ra un policije da je osumnji enoj djeci napravila takozvanu ''prikolicu“.

Taj izraz ipak najbolje znaju recidivisti, odnosno oni koji ponavljaju ista prekršajna ili kaznena djela. Tako sam, pišu i ovaj lanak, ostao bez kruha, ali sam jabuku ipak kupio. I eto novih.

Kako stati na kraj organiziranim banditima?

Na elnik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari nedavno je najavio ustroj dodatne interventne postrojbe koja bi se, kako smo shvatili, bavila preventivom i otkrivanjem upravo ovakvih kriminalnih radnji. Novi slu ajevi teških kra a po istim i sli nim metodama. Kronološki: od 4. do 7. listopada provala u ku u u Gardinovcu (ukraden nakit), istodobno u Kotoribi provaljeno u tamošnju knjižnicu (novac i zvu nici), u istoj kotoripskoj ulici nasilno u ugostiteljski lokal (prijenosna kasa s novcem i gotovina iz automata za igru), ponedjeljak izme u 16 i 17 u Donjoj Dubravi (novac i nakit iz obiteljske ku e).

Petogo pretr a i pogin automo Jeziva tragedija na cesti uz derivacijski kanal Hidroelektrane akovec.

U ponedjeljak u 16.34 sati na kolniku izme u Otoka i Orehovice dogodila se strašna prometna nesre a nakon koje je preminuo petogodišnji dje ak. Policijska uprava me imurska o evidom je utvrdila da voza ica osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, 25-godišnjakinja iz Cestice u Varaždinskoj županiji, brzinu kretanja vozila nije prilagodila prometnoj situaciji - dijete uz cestu. Navodno je dje ak

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

OBAVIJESTI PU me imurske

PISMO itateljice koja upozorava na problem pasa lutalica u akovcu

O istite blato s kota a Poduzmite kona no mjere protiv poljoprivrednih vozila i strojeva neodgovornih vlasnika pasa U tijeku su poljodjelski radovi uslijed kojih vrlo esto dolazi do nanošenja blata na kolnik, ime se ugrožava sigurnost prometa. Stoga policija upozorava voza e koji se vozilom sa zemljane ceste ili njive uklju uju na cestu sa suvremenim kolni kim

zastorom da obavezno zaustave vozila i uklone blato s kota a.

Voza koji pri uklju ivanju u promet ne postupi na opisani na in, sukladno l. 45., st. 5.

Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kaznit e se nov anom kaznom u iznosu od

1000 kuna. Tako er policija apelira na vlasnike traktora da osiguraju, tehni ki pregledaju svoja vozila, prikolice i druge priklju ne strojeve, te da osobitu pozornost posvete ispravnosti svjetala, s obzirom na jutarnje, odnosno ve ernje magle.

Poja ane policijske kontrole Kako bi se smanjio broj i posljedice prometnih nesre a u kojima sudjeluju i koje izazivaju navedene skupine sudionika u prometu, odnosno kako bi se ukupno stanje sigurnosti u prometu podiglo na višu razinu, policijski e službenici u predstoje em razdoblju poja ano kontrolirati ovu kategoriju

sudionika u prometu, a osobitu e pozornost posvetiti uklju ivanju takvih vozila sa zemljane na cestu sa suvremenim kolni kim zastorom i onemogu avanju nanošenja zemlje na kolnik, kao i isklju ivanju iz prometa vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole ili koja nisu registrirana. Tako er policija

kontrolira ozna avanje vozila propisanom signalizacijom, osobito u no nim satima i u vrijeme smanjene vidljivosti, kao i samoj ispravnosti te signalizacije. Nadzire se i smještaj i prijevoz osoba i tereta, posebno na priklju nim vozilima, te najve a dopuštena masa i osovinsko optere enje prilikom prijevoza tereta.

Unatrag godinu dana, ako ne i duže, zamoljavam nadležne osobe, što u Veterinarskoj stanici, što u Komunalnom redarstvu, što u Policijskoj upravi, pa ak i u samom vrhu Gradskog poglavarstva, da poduzmu potrebne mjere i stanu na kraj problemu sa psima, kako lutalicama, tako i psima nemarnih vlasnika.

U vrlo kratkom vremenu u nekoliko navrata i sama sam bila žrtva napada psa, na sre u, bez ve ih posljedica. Žalosno je da sve ve i broj pasa luta po lijepom našem akovcu, pa i okolnim mjestima i napada ljude i ono najtužnije malu djecu.

Možda je nekome smiješan strah od pasa, ali stavite se vi u položaj tog malog dje aka ije

je lice izgriženo od psa kojeg je vlasnik pustio bez pratnje da se proše e... Je li tome mladom licu, punom ožiljaka, smiješno?

Ho e li se usuditi ponovo pro i pokraj psa?

Na moje prijavljivanje u Veterinarskoj stanici rekli su da bez komunalnog redara ne mogu iza i, a razgovor s komunalnim redarima završava rije ima da je lakše ispisati kaznu za auto nego i i u potragu za vlasnicima pasa, dok u Policijskoj upravi govore nek nazovem kad me pas ugrize, s tim da znam ime vlasnika psa.

Koliko sam upu ena, postoje kazne, postoje zakoni, ali se mali broj ljudi toga pridržava. Ve ina vlasnika, ak i onih krvolo nih pasmina, zna re i:

- “Pa moga se psa ne treba bojati, on je prava maza” i bahato se odnose prema nama koji se bojimo.

Ovim pismom ponovo lijepo molim u svoje ime i u ime svih ostalih sve vas vlasnike pasa, svih pasmina i veli ina da svoje ljubimce držite na uzici, da ih puštate da se istr e na propisanim mjestima, a ne da ih pustite da sami še u dok vi u svojoj ku i pijete kavu, a udruge koje se bave zbrinjavanjem lutalica neka zbrinu i te jadne pse jer tko je ve i ljubitelj životinja, ja koja ih se bojim ali dajem pomo udruzi ili vi koji ih slobodno puštate pod cijenu da im se nešto dogodi?

Karolina Filipi akovec

11. listopada 2013.

PIŠE: VANJA HA EK

erivacijskog kanala

odišnji dje ak avao cestu uo u naletu obila pretr avao kolnik, ali brzina je bila prevelika da bi voza ica na vrijeme zaustavila svoje vozilo. Unato naporima lije nika i pravodobnoj intervenciji, nesretno dijete preminulo je u 16.57 u akove koj bolnici. Po nalogu zamjenice županijskoga držav-

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nog odvjetnika u Varaždinu, nad mrtvim tijelom djeteta obavljena je obdukcija kako bi se utvrdio to an uzrok smrti i možebitne dodatne okolnosti nesre e. Voza ica je kazneno prijavljena županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu.

Me imurski Prosja io i “zaradio” policajci dobili policijsku prijavu prostor za duhovnu obnovu

UKRATKO

Malo njih zna da je i prosja enje kažnjivo. Posebno dok je u organiziranome obliku, ali tu opet mjerodavni imaju težak posao jer se esto radi o djeci. No, evo primjera da se i to može djelomi no iskorijeniti uz pomo gra ana. U nedjelju 6. listopada Policijska uprava me imurska zaprimila je tele onsku dojavu gra ana da u Ma kovcu nepoznati mladi obilazi ku e i prosi novac. Kriminalisti su utvrdili da je taj dan gotovo 12 sati (8 - 18 h) 21-godišnjak iz Gornjeg Vratna iz susjedne Varaždinske županije

obilazio ku e u Ma kovcu.

Lažno prikazuju i svoje loše imovno stanje, od gra ana je prosio novac i prehrambene proizvode. Mladi u su oduzeti razni prehrambeni proizvodi i više stotina kuna. Slijedi optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu. Policija zahvaljuje gra anima koji su ih obavijestili o ovom doga aju i pozivaju ostale da obavijeste policiju u ovakvim i sli nim situacijama kada nepoznate osobe prose ili prodaju robu po ku ama kako bi se sprije ile mogu e prijevare ili kra e.

Ukraden ribolovni pribor Na obali jezera HE akovec u Kuršancu, Zrinskih bb, nepoznati je po initelj kroz pritvoreni prozor ušao u vikend ku u muškarca iz Nedeliš a, odakle je ukrao ribi ke štapove i ribolovni pribor.

Materijalna šteta je nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Kra a se dogodila izme u 21. rujna i 5. listopada.

Iz ambulante odnio sef s novcem Roditelji su skupljali drva uz rub opasne ceste i, na žalost, dogodila se tragedija

9

Tijekom no i s 3. na 4. listopada u vremenu od 20.30 do 6.30 sati u akovcu, u Ulici Rudol a Steinera, nepoznati je po initelj provalio u ambu-

lantu poduze a iz akovca, odakle je ukrao metalni se sa novcem. Materijalna šteta je više tisu a kuna. Policija traga za po initeljem.

U sjedištu Policijske uprave me imurske sve ano je otvorena policijska kapelanija “Sveti Franjo Asiški“ za podru je Policijske uprave me imurske. Kapelanija je osnovana 10. svibnja 2013. godine Dekretom o uspostavi policijske kapelanije vojnog biskupa u Republici Hrvatskoj mons.

Jurja Jezerinca, a 15. srpnja ove godine za policijskog je kapelana poslužitelja imenovan vl .

Ivica Horvat.

Sve ano otvaranje kapelanije uprili eno je prošli petak, upravo na dan kada se slavi njezin zaštitnik sveti Franjo Asiški, a otvorio ju je i policijskog kapelana Ivicu Horvata u službu uveo osobno vojni biskup u Republici Hrvatskoj, mons. Juraj Jezerinac. Policijski e kapelan duhovno brinuti o policijskim službenicima i lanovima njihovih obitelji, ali i lanovima obitelji poginulih i nestalih policajaca. Zlonamjerni ve su, nakon što su uli vijest, šaputali i komentirali da je kapelica za one koji, primjerice, oduzimaju voza ke dozvole.

Uz djelatnike Policijske upra-

ve me imurske sve anosti su, izme u ostalih, prisustvovali lanovi obitelji poginulih i nestalih policajaca, saborski zastupnik Mario Mohari , predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, zamjenica me imurskog župana Sandra Herman i gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova .

Prije sve anog otvaranja kod spomen - plo e poginulim i nestalim policajcima njihove su obitelji i na elnik policijske uprave Krunoslav Gosari sa suradnicima u znak sje anja zapalili svije e. U prigodnim govorima na elnik policijske uprave Gosari i mons. Jezerinac istaknuli su važnost duhovne brige za policijske službenike s obzirom na prirodu njihovog posla i opasnosti kojima su svakodnevno izloženi, a koje neminovno ostavljaju trag na njima, ali i njihovim obiteljima. Nakon otvorenja prostorije policijske kapelanije vojni biskup mons. Juraj Jezerinac predvodio je misno slavlje u crkvi Svetog Nikole biskupa u akovcu.

PISMO VLADI, ministarstvima i Bruxellesu nezaposlenih špeditera

Me unarodni otpremnici za burzi bez plana, mogu nosti i adekvatnih naknada Svima koji su na burzi rada iz razloga ulaska HR u EU. Svima onima koji su ostali bez posla koji su obavljali skoro 2 desetlje a želim skrenuti pozornost i pokrenuti iskru da se barem pokušamo izboriti za svoja (ljudska) prava. Svi smo na burzi rada završili ne svojom krivnjom, ne krivnjom poslodavca, ve radi viših interesa države, na Zavodu za zapošljavanje u grupi smo s ljudima koji su odradili godinu dana radnog staža, ljudi koji su na zavodu više od 3 godine imaju ve e mogu nosti za zaposlenje. Mnogi me unarodni

otpremnici voljni su izvršiti prekvalifikaciju, me utim Vlada i Ministarstvo ne daje nikakve programe za tu masu ljudi. Mislimo li zaista da EU Fond nije dobio sredstva za zbrinjavanje, prekvalifikaciju, doškolovanje ljudi koji kojima je upravo DRŽAVA dala OTKAZ ugovora o radu.

Svalili su svu odgovornost na poslodavce, obavezali da su obavezni isplatiti zakonski regulirane otpremnine i time zapravo financijski ugrozili mnogo poduze a koja se bave otpremništvom. Ugrozili su privatnu i pravnu osobu,

a odgovornost proslijedili na nepoznatu adresu.

Kakav je to Vlada poslodavac Republike Hrvatske kada svoje državljane obmanjuje u javnosti. Vlada ne može, ne smije i vrši svjesnu obmanu svih ljudi u RH kada govori da provodi plan smanjenja nezaposlenosti. Vlada je ta koja je nezaposlenost u RH pove ala za broj ljudi koji su ulaskom Hrvatske u EU ostali bez posla. Svi oni prijedlozi o tome da otpremništva otvore poslovnice na drugim grani nim prijelazima, da se orijentiraju na logistiku vrlo su nepro e-

sionalna, rekla bih “izjava iz školskih klupa od 1. do 4. razreda djeca govore”. Zašto se saborski zastupnici koji nisu iz Zagreba bore za isplatu putnih troškova, naknade za odvojen život i osiguranje stambenog pitanja? Ono što vi nudite je da napuste svoje obitelji, da djetetu priušte premještaj u novu sredinu izazivaju i stres i novu prilagodbu, a sve to e platiti poslodavac, netko... negdje... tko nema nikakve veze s tim što je Vlada podijelila otkaze.

Hrvatsko Moja! Imaš prekrasne plave o i! “Pogledaj

Dom Svoj An ele” i skinimo tu pau inu s o iju. Sredstva za nas je Vlada dobila! Gdje su? Molim Vas, znam da se svi nave er kad vam dijete zaspi to pitate, ne prije da ne bi vidjelo suze i zabrinutost u vašim o ima... Ajmo ljudi pitati ovo Vladu, a nakon toga Brisel; ŠTO JE IZ EU FONDOVA IZDVOJENO ZA LJUDE KOJI SU OSTALI NA CESTI ZBOG EU? ŠTO JE OD TIH PLANOVA PROSLIJE ENO ZA ZAVODE ZA ZAPOŠLJAVANJE? Želim da ovu našu konverzaciju dobije u isto vrijeme od stotine nezaposlenih špeditera

na MAIL svi navedeni: in o@ ondexpert.eu - EU FONDOVI, ministrica@mvep.hr - VESNA PUSI kabinet.ministrice@ mvep.hr - KABINET MINISTRICE. Nemamo vremena za osnivanjem Udruge, jer ova antasti na tišina kojom su ONI završili našu pri u ne smoje više biti bez tona. Želimo odgovore koje emo usporediti s odgovorima iz Brisela, poslala nam je pismo putem naše Facebook stranice u ime svih onih špeditera koji su ostali na cjedilu nakon ulaska Hrvatske Suzana Hošnjak.

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2013.

OSOBNA ISKAZNICA i sve što trebate znati o izdavanju iste u PU me imurskoj

Ne trebate li novu iskaznicu, ne žurite po nju, za godinu - dvije ponovno stižu nove Zahtjev za osobnom iskaznicom isplati se podnijeti roditeljima koji s djecom žele putovati u zemlje Europske unije. Naime, zahvaljuju i izmjenama Zakona o osobnoj iskaznici, one se sada mogu izdavati i djeci mla oj od 16 godina koja imaju prebivalište u Hrvatskoj PIŠE: DANIJELA MIHOCI

Nova osobna iskaznica ima unaprije ene elemente zaštite, no to još uvijek nije biometrijska iskaznica, ona s ipom, pa nam predstoji još jedan redizajn osobnih iskaznica, što bi se, kako doznajemo, moglo zbiti u roku od godinu - dvije. Stoga, ukoliko vam iskaznica još vrijedi, nemojte žuriti mijenjati je. emu se nepotrebno bacati u trošak? Za identifikaciju u zemlji važe a su sva tri izdanja osobnih iskaznica, ak i one koje su prve izdavane 90-ih godina, me utim, ukoliko želite prije i državnu granicu s iskaznicom izdanom od 1992. do 2003., to ne ete mo i pa vam u tom slu aju ne gine isho enje novog dokumenta.

Osobna iskaznica za djecu isplativija od putovnice Zahtjev za osobnom iskaznicom isplati se podnijeti roditeljima koji s djecom žele putovati u zemlje Europske unije.

Naime, zahvaljuju i izmjenama Zakona o osobnoj iskaznici, one se sada mogu izdavati i djeci mla oj od 16 godina koja imaju prebivalište u Hrvatskoj.

Kako doznajemo od Maje Ani , voditeljice Odjela za upravne poslove PU me imurske, roditelji mogu podnijeti zahtjev za izdavanje osobne iskaznice ve od ro enja djeteta. U tom slu aju potrebno je ispuniti zahtjev koji e vam dati na šalteru osobnih iskaznica, priložiti domovnicu ili rodni list djeteta i samo jednu tzv. biometrijsku otografiju djeteta.

Ukoliko se radi o djetetu starijem od 12 godina, roditelji moraju povesti sa sobom dijete kako bi se potpisalo na zahtjevu za izdavanje iskaznice, budu i da se taj potpis implementira na osobnu iskaznicu. Sva djeca iznad 16 godina dužna su posjedovati osobnu iskaznicu i procedura kod izdavanja iste je kao i kod dvanaestogodišnjaka. Ukoliko je dijete ve imalo putovnicu, ne treba prilagati rodni list ili domovnicu, dovoljna je samo

putovnica, makar i nevaže a.

Nije potrebno da zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnose oba roditelja ukoliko stanuju na istoj adresi.

Ukoliko su roditelji razvedeni, potrebno je priložiti rješenje suda ili Centra za socijalnu skrb kojim se dokazuje kome je dijete povjereno na skrb.

Tada taj roditelj može podnijeti zahtjev, bez suglasnosti drugog roditelja. Kada roditelji ne žive na istim adresama, nisu ni bili u braku, a dijete živi s jednim od njih, tada jedan roditelj podnosi zahtjev, a drugi podiže iskaznicu ili ovaj kod kojega dijete ne živi može potpisati suglasnost kojom izražava slaganje da dijete živi na drugoj, primjerice, maj inoj adresi. U tom slu aju samo jedan roditelj podnosi zahtjev i podiže osobnu iskaznicu. Djeci se osobne iskaznice izdaju na rok od pet godina.

Kako doznajemo, glavnina zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica koji su ovo ljeto podneseni u Me imurju odnosila se upravo na iskaznice za djecu. Roditelji su uo ili mogu nost uštede pa su umjesto putovnica djeci davali izraditi osobne iskaznice. Tako su uštedjeli i do 340 kuna!

Ukoliko su bili snalažljivi i spretni s odabirom otogra a i ukoliko su izbjegli pla anje provizije, uštedjeli su i više.

- S uvo enjem iskaznica za djecu mla u od 16 godina jako se smanjio broj zahtjeva za izdavanjem putovnica, tako da danas dnevno ne zaprimimo više od 8 zahtjeva u odnosu na 160 zahtjeva za izdavanjem osobne iskaznice. Izdavanje putovnice roditelje košta 390 kuna, a osobnu iskaznicu pla aju 48,50 kuna. Na izdavanje osobne iskaznice eka se do 30 dana, doznajemo od Maje Ani .

Nema osobne po žurnom postupku Zahtjev za izdavanjem osobne iskaznice možete podnijeti u policijskoj upravi sukladno mjestu prebivališta, dakle, ili u akovcu ili Prelogu, pa ako živite, primjerice, u

Izbjegnite gužve, ne dolazite utorkom Proceduru vezanu uz izdavanje osobne iskaznice najbrže ete pro i i izbje i gužve ukoliko se na šalteru pojavite rano ujutro, ve u 7 sati. Najgore ete pro i do ete li u ponedjeljak ili utorak. U ponedjeljak zato što mnogi dolaze po ve izdane iskaznice i što djelatnice na šalteru moraju testirati sve te iska-

znice prije negoli ih uru e korisnicima, a to traje, a utorkom zbog toga što šalteri u PU me imurskoj u akovcu rade od 9 do 17 sati. Naravno, u utorak ne ete dolaziti ujutro u 7 kako se preporu uje, a bilo bi mudro ne dolaziti ni poslije 16.30 jer vam ne gine ekanje i nervoza. Dobro je vrijeme i ono prije 14 sati.

U Švicarsku s putovnicom Osobna iskaznica e vam koristiti ukoliko želite putovati u zemlje koje su lanice Europske unije, no za putovanje izvan granica EU i dalje vam je potrebna putovnica, ako ste se namjerili npr. u Norvešku, Island, Lihtenštajn ili Švicarsku.

Upravna referentica Danica Kova isti e da se gužve na šalteru vrlo esto stvaraju i zbog toga što ljudi dolaze s neispravnim fotografijama i nepotpunom dokumentacijom

Kotoribi ne ete mo i podnijeti zahtjev za osobnom iskaznicom u akovcu, dok za druge isprave, primjerice, putovnicu možete. To je ujedno i razlog zbog kojeg osobnu iskaznicu ne možete dobiti po žurnom postupku.

Cijena osobne iskaznice je 48,50 kuna, pa ako ne želite pla ati ogromnu proviziju od 10 kuna po uplatnici izbjegnite pla anje na blagajni na policiji. Želite li uštedjeti, na šalteru podignite uplatnicu, pa platite drugdje gdje uzimaju manju proviziju ili putem Internet bankarstva.

Upravna re erentica Danica Kova , preko ijih je ruku prošlo gro zahtjeva podnesenih za izdavanje osobnih iskaznica, isti e da se gužve na šalteru vrlo esto stvaraju zbog toga što ljudi dolaze s neispravnim otografijama i nepotpunom dokumentacijom. Sje a se jednoga starog gospodina koji joj je donio na izbor nekoliko otografija iz raznih životnih dekada te je inzistirao da mu se na osobnu stavi crno - bijela otografija iz rane mladosti.

Bilo je i slu ajeva da su gospoda došla s ispravnim biometrijskim otografijama, no zbog brkova ili brade sustav je ozna io otografiju kao neispravnu, isti u i da ti ljudi imaju osmijeh na licu, što nije to no. Naravno, za razliku od nekada, danas na otografijama za osobnu mora-

Novi izgled voza ke, prometne i registracije iste, ukinuta knjižica vozila Europska unija donijela nam je i novi izgled voza kih dozvola. One se od ovog ljeta izdaju u karti nom obliku, imaju ip u kojem su pohranjeni podaci voza a, poput boje kose, o iju… Mogu se izvaditi u žurnom ili redovnom postupku. Cijena u redovnom postupku je 151 kunu plus 35 kuna upravne pristojbe, a u žurnom postupku 200 plus 35 kuna upravne mo biti strogo ozbiljni. Ljudi su se, kaže, žalili i kada su primali gotove iskaznice, komentiraju i da to na iskaznici nisu oni, da su izobli eni i sli no. Bilo je slu ajeva da nisu ni htjeli preuzeti osobnu, tražili da im vratimo novac…

Dakle, ukoliko imate kakve stare otografije koje su vam ostale od izrade nekog dokumenta, kao meni, primjerice, zaboravite. Te otografije ne vrijede, morate se ponovno otografirati. Najje tinije ete pro i ukoliko potražite tu uslugu kod jednog otogra a u jednom velikom akove kom trgova kom centru, dakako, u to no odre eni dan.

Osim što je isho enje osobnog dokumenta za djecu s kojim mogu preko granice je tinije za roditelje i pojednostavljeno najviše što je mogu-

pristojbe. Voza ke dozvole ne trebaju se mijenjati i vrijede do 2033. godine! Ne treba mijenjati ni stare prometne dozvole sve do popunjenosti rubrika ili promjene vlasnika, prebivališta i drugih okolnosti, kada se prometne dozvole mijenjaju.

Od 1. srpnja 2013. ukida se knjižica vozila, a registracijske plo ice trenuta no se ne e mijenjati. e, daleko je pojednostavljeno i isho enje osobne u slu aju promjene prebivališta. Do lani je za promjenu prebivališta bila potrebna izjava vlasnika nekretnine u kojoj prebivate da vam to dopušta, trebalo je imati gruntovni izvadak, rješenje o ku nom broju i niz drugih dokumenata. Sada je dovoljna samo izjava vlasnika nekretnine o tome da se slaže da budete prijavljeni na adresi nekretnine kojoj je vlasnik. Suglasnost vlasnik potpisuje u policiji na šalteru osobnih iskaznica, a ukoliko je sprije en može to u initi i kod javnog bilježnika, naravno, u potonjem slu aju ne gine vam trošak od oko 50 kuna. Na policiji se davanje suglasnosti ne napla uje.

Potvrda koja se u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji izdaje nakon

Pao interes za pograni ne propusnice Osim za putovnice, uvo enjem osobnih iskaznica za djecu mla u od 16 godina zna ajno je pao i interes za izdavanjem pograni nih propusnica. Njih su roditelji pograni nih mjesta uz slovensku granicu rado ishodili za sebe i djecu jer su njima mogli preko malograni nih prijelaza u Sloveniju. Razlog padu interesa leži u cijeni – za propusnicu valja izdvojiti 75 kuna, dobiva se odmah, vrijedi 5 godina i njome se ne može preko grani nih prije-

laza, niti pak putovati po Europskoj uniji. Ipak propusnice se još uvijek izdaju. Izdavanje mogu zatražiti mještani Badli ana, Banfija, Bogdanovca, Bukovca, Celina, estijanca, re ana, Donjeg Koncov aka, Donjeg Zebanca, Dekanovca, Dragoslavec Brega, Dragoslavec Sela, Dunjkovca, Ferketinca, Gornje Dubrave, Gornjeg Hraš ana, Gornjeg Koncov aka, Gornjeg Kraljevca, Gornjeg Kuršanca, Gornjeg Mihaljevca, Gornjeg Zebanca, Grabrovnika, Gradiš aka, Grkaveš aka,

Hlapi ine, Jalšovca, Jurov aka, Jurovca, Kapelš aka, Križovca, Lapšine, Leskovca, Murskog Središ a, Macinca, Maro a, Martinuševca, Merhatovca, Miklavca, Nedeliš a, Novakovca, Peklenice, Plešivice, Podturna, Prapor ana, Prekope, Pretetinca, Prhovca, Puš ina, Robadja, Selnice, Sivice, Slakovca, Stanetinca, Svetog Martina na Muri, Svetog Urbana, Štrigove, Štrukovca, Trnovca uklju uju i i romsko naselje Parag, Tupkovca, Vratišinca i Vrhovljana.

zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice služi samo kao dokaz da je osoba podnijela zahtjev za izdavanje osobne iskaznice. Potvrda ne može poslužiti kao isprava o identitetu, pa ne može služiti za prelazak državne granice.

Tako er, upozoravamo da osobnu iskaznicu ne morate mijenjati samo ukoliko mijenjate prebivalište, ve i ukoliko mijenjate prezime. U suprotnom možete biti kažnjeni nov anom kaznom od 3.000 do 4.500 kuna. Takvoj se kazni možete nadati ukoliko odbijete zakonom ovlaštenoj osobi dati na uvid osobnu iskaznicu.

Gubitak iskaznice trošak od oko 200 kuna!

Izgubite li osobnu, a to ne prijavite i ne zatražite novu, a stigne li vas ruka zakona, možete biti kažnjeni sa 1.500 do 2.500 kuna. Evo kako ete obaviti proceduru i izbje i mogu u kaznu. Na šalteru osobnih iskaznica potrebno je dati izjavu u kojoj ete objasniti da prijavljujete gubitak, kra u ili nešto tre e osobne iskaznice, što e vas koštati 70 kuna. Time pla ate dokument s kojim odlazite u knjižaru Narodne novine, nalazi se u centru grada akovca, te tu pla ate 35 kuna za oglašavanje tog rješenja.

U Narodnim novinama dat e vam potvrdu da e u NN-u biti oglašen gubitak ili što ve vaše iskaznice. S tom potvrdom vra ate se na policiju na šalter osobnih iskaznica s drugom potrebnom dokumentacijom – otografijama… Ukoliko je vaša iskaznica nevaže a, s njom dolazite na šalter, pla ate biljeg od 20 kuna te cijenu osobnu.

Osobnu iskaznicu uvijek nosite uza se jer ukoliko je nemate, a pitaju li vas za nju, mogli biste ostati bez 100 kuna.

I na kraju ponavljamo ono što smo pisali u prošlom broju. - Zakonske odredbe su jasne i treba ih poštivati, pa stoga gra ane pozivamo da poštuju zakon. One koji kasne upozoravamo, ne kažnjavamo ih ukoliko se ne radi o nekoj izvanrednoj situaciji, kao što je, primjerice, bezobrazno dugi rok kašnjenju. Ili ukoliko se iskaznicom kojoj je prošao rok važenja ne posluže u pravnom prometu, poru uje Maja Ani , voditeljica Odjela za upravne poslove PU me imurske

11. listopada 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠ E

Odakle crna mrlja kod kolektora na Muri u Murskom Središ u?

Gradona elnik Dražen Srpak za obilaska šetnice uo io je neobi nu crnu mrlju koja je izlazila u Muru kod kolektora ispod mosta na Muri. Odmah je pozvao komunalnog redara Dragutina Belšea, koji je pozvao policiju i Javnu ustanovu, od koje je upu en da se obrati vodopravnoj inspekciji.

U razgovoru za Me imurske novine kazao nam je da je bio u kontaktu s vodopravnom

še, te dodao da joj je poslao fotogra iju mrlje e-mailom, ali i uzeo uzorak crne teku ine koje se izlijevala u Muru. Mrlja je bila velika otprilike dva puta dva metra i nakon sat vremena otkako je uo eno curenje je prestalo. Komunalni redar Belše uvjeren je da se ne radi o naftnoj mrlji, a o kakvoj se vrsti zaga enja radi, utvrdit e vodopravna inspektorica.

(BMO)

AKOVE KI GRADONA ELNIK primio petrinjskog kolegu

za Socijalno vije e Mursko Središ e, koje bi inili ur a Horvat, Alenka Bili , Marina Orehovec, Dominik Hrženjak, Danica Kova i , Ivan Kralj, Ana Mun ar, Milorad Mihanovi , Zdenka Lipi , Marija Rihtarec i Marija Kralji .

Za boži ne poklone Podružnici umirovljenika Grad namjenjuje 500 kuna, a Društvu žena za sli ne potrebe 3.000 kuna. Grad e u dogovoru s ravnateljicom Dje jeg vrti a “Masla ak” ukloniti nedostatke koje je u toj ustanovi evidentirala Uprava za sanitarnu inspekciju akovec. (sm)

Delegacija Petrinje u akovec je stigla kako bi s kolegama razmijenila iskustva na podru ju funkcioniranja odjela lokalne samouprave te komunalnih djelatnosti kao što su vodovod, odvodnja, bazen te plino ikacija, a primili su ih gradona elnik akovca Stjepan Kova i njegov zamjenik Mario Medved.

Grad akovec svoja pozitivna iskustva rado dijeli s ostalim gradovima i op inama, koji stoga sve eš e dolaze na radne sastanke ne bi li tako nau ili nešto od grada koji u mnogo emu može biti pri-

Petrinju zanima akove ko Novo parkiralište na donedavnom iskustvo u razvoju infrastrukture carinskom terminalu inspektoricom koja je kazala da e uzeti slu aj u obradu. -

uli smo se i telefonski, kazao nam je komunalni redar Bel-

KOLEGIJ gradona elnika

Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za granicu, Gradu Mursko Središ e ustupilo je na korištenje prostor bivšega carinskog terminala na kojem e Grad urediti parkiralište za tridesetak vozila.

Kolegij gradona elnika Dražena Srpaka Ministarstvu na tome zahvaljuje i odlu uje kako e u vlastitoj režiji urediti prilaze i ozna iti parkirna mjesta te postaviti prometnu signalizaciju i stepenice prema šetnici i glavnom gradskom parkiralištu. Novo parkiralište nalazi se s lijeve strane bivšega grani nog prijelaza

Uz bivši grani ni prijelaz planira se izraditi novo gradsko parkiralište

iz smjera Mursko Središ e, neposrednu uz zgradu bivšeg Kina “Rudar”. Kada je rije o bivšem Kinu “Rudar”, Grad e mu popraviti krovište, što e

stajati oko dvije tisu e kuna, a radovi se povjeravaju Sva limu iz Novog Sela Rok. Kolegij gradona elnika Gradskom vije u je predložio kandidate

I ADVENTISTI KA crkva dobila solarnu elektranu

Sunce zara uje za režije crkve

Solarna elektrana na krovu crkve u akovcu

Od po etka kolovoza godine vjernici Krš anske adventisti ke crkve u akovcu imaju dodatni razlog zahvaljivati Bogu za svaki sun ani dan. Naime, s tim danom zvani no su dobili dozvolu za trajni pogon sun ane elektrane koja je montirana na krovu crkvenog objekta. Od 1. kolovoza elektrana je ušla u popis proizvo a a elektri ne ener-

gije iz obnovljivih izvora, koju e napla ivati po povlaštenoj cijeni.

Solarna elektrana je snage 4,44 kW i spada me u najmanje u Me imurju. Kao takva trebala bi proizvoditi elektri nu energiju i u 14 godina, na koliko je potpisan ugovor s HROTE (državna agencija za otkup elektri ne energije iz obnovljivih izvora), trebala

bi zaraditi za ukupne režijske troškove koje crkva ima i vratiti uloženu investiciju.

Elektrana je izgra ena sredstvima i doprinosima njenih vjernika i donacijama iz inozemstva. Tim projektom vjernici crkve žele pokazati i poru iti kako im je o uvanje prirode i zaštite okoliša vrlo visoko u njihovoj ljestvici životnih vrednota. (j)

mjer brojnim hrvatskim gradovima. Gradona elnika Petrinje Darinka Dumbovi a, njegovu zamjenicu Svjetlanu Lazi i djelatnicu Ureda gradona elnika Nerminu Terzi , uz gradona elnika Stjepana Kova a i zamjenika gradona elnika Marija Medveda, do ekali su i pro elnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo Dražen Bari , direktor Me imurskih voda Vladimir Topolnjak te direktor Me imurje plina Nenad Hranilovi , koji su s gostima podijelili svoje znanje, iskustva i planove. (BMO)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DAN RUŽI ASTE VRPCE obilježile udruga “Nova nada” i Županijska liga za borbu protiv raka akovec

11. listopada 2013.

VMO HLAPI INA

PREVENCIJE NIKAD DOSTA

Rebalansom smanjeni prihodi

Prošlu godinu u Me imurju od raka dojke, na žalost, umrlo 38 žena

Vije e Mjesnog odbora Hlapi ina na svojoj 13. sjednici raspravljalo je o rebalansu gradskog prora una Murskog Središ a, te posebno o dijelu koji se odnosi na Hlapi inu. Za VMO Hlapi ina prora unska sredstva su za 1,46 posto manja od planiranih, i to u dijelu komunalnog doprinosa koji se odnosi na priklju enje na vodovodnu mrežu. Predsjednik VMO-a Mladen Stojko vije nicima je naložio da za narednu sjednicu pripreme potrebe i želje koje e se ugraditi u gradski prora un za 2014. godinu, o emu e se raspravljati na sljede oj sjednici VMO-a Hlapi ina. (sm)

Kod samopregleda dojki posebnu pozornost treba obratiti na otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, pove anje jedne da bi se bolest izbjegla ili dojke, promjene na koži da se na vrijeme otkrije. bradavica i dojki, iscjedak Najzna ajniji imbenici koji iz bradavice ili bolove u pove avaju rizik nastanka dojci

Piše: Roberta Radovi

Prva subota listopada dan je kada se tradicionalno diljem Hrvatske ve niz godina provodi humanitarna akcija “Dan ruži aste vrpce”. Kao što je poznato, mjesec listopad je u cijelom svijetu posve en podizanju svijesti o važnosti brige za zdravlje dojki te ranom otkrivanju i lije enju raka dojke, koji je naj eš i zlo udni tumor u žena u svijetu.

Aktualne podatke o ovoj bolesti predstavila je Renata uz potporu Županijske lige za Kutnjak Kiš, dr. med.: - Rak dojke je prvo sijelo ra- borbu protiv raka akovec, ka dojke kako u Hrvatskoj, tako proteklu subotu, 5. listopada, i u Me imurskoj županiji. U Hr- na Trgu Republike u akovcu vatskoj svake godine obolijeva održale su akciju, a na kraju, u više od dvije tisu e žena, a, na 11 sati, lanice kluba “Nova nažalost, ak tisu u žena umire od da” zajedno s drugim gra aniraka dojke. U Me imurju ima- ma krenule su u tradicionalnu mo godišnje izme u 50, pa ak šetnju centrom grada te su i na do 68 novooboljelih žena. Taj je taj na in pozvale gra ane da im veliki broj zabilježen po etkom se pridruže i daju potporu svim provedbe Nacionalnog progra- ženama koje se bore s ovom ma ranog otkrivanja raka dojke, zlo udnom boleš u i nastoje je koji je jedan od razloga zašto je pobijediti. Potporu akciji svoincidencija novooboljelih u po- jim dolaskom na Dan ruži aste rastu kako u Hrvatskoj, tako i vrpce dao je i gradona elnik u našem kraju. U Me imurju je Grada akovca Stjepan Kova .

2012. godine umrlo ak 38 žena Ako se bolest od raka dojke. Tako er se bilježi rano otkrije, u 90% porast i novooboljelih i umrlih slu ajeva može se žena, ali vjerujem da e nakon desetak godina provo enja izlije iti Nacionalnog programa ranog Prevenciju kao najvažniji otkrivanja raka dojke do i do moment otkrivanja raka dojke smanjenja broja umrlih žena. To posebice je naglasio dr. Husein i je cilj ovakvih akcija, kojima Saghir: se tako er nastoji i po- Otkrivanje i diboljšati kvaliteta žijagnosticiranje raMe imurke vota žena koje su ka dojke u svom su na prvom oboljele, isti e mjestu u Hrvatskoj po etku dovodi Kutnjak Kiš. u nekim slu apo odazivu na lanice klujevima do izljeNacionalni program enja, a u nekim ba “Nova nada”,

ranog otkrivanja raka dojke

do boljeg tijeka u samom tijeku lije enja. U 90% slu ajeva ako se rano i pravovremeno otkrije može se izlije iti. Danas tome pridonose i novi lijekovi te nove metode lije enja. Posebice nas veseli što su Me imurke na prvom mjestu u Hrvatskoj po odazivu na Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Sve je to i rezultat dugogodišnjeg rada na edukaciji, apelima i akcijama kao što su Dan narcisa i Dan ruži aste vrpce.

Kod samopregleda dojki posebnu pozornost treba obratiti na otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, pove anje jedne dojke, promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice ili bolove u dojci. U nastavku razgovora je Renata Kutnjak Kiš, dr. Med., posebice pozvala i mla e žene na redovite samopreglede i mamografiju te naglasila zna aj poznavanja imbenika nastanka ove bolesti: - Jako je važno da žene nau e i znaju koji su imbenici rizika. I ako se oni prepoznaju, bitno je da se ponaosob procjenjuju uz upute što je ženi initi

lanovi udruge”Nova nada” i Županijska liga za borbu protiv raka akovec

raka dojke jesu starija životna dob, me utim, sve više obolijevaju i mla e osobe. Tako je 2011. godine u Hrvatskoj od ukupnog broja novooboljelih mla ih od 50 godina bilo 17,5%, odnosno 366 žena, što nije mali broj. Drugi imbenici su bolest u obitelji (majka, sestra, baka, teta...), prva mjese nica prije 12. godine života, dugotrajno uzimanje oralne kontracepcije, nera anje, odga anje ra anja ili ra anje manjeg broja djece, meno-

Misionari Morel i Dragiši , sa svojim doma inima, ugodno su se osje ali u Svetom Martinu na Muri

SVETI Martin na Muri

Martinovi hodo asnici pohodili Me imurje Gabrijela Polanec, nakon uspješnog izlje enja, aktivna je planinarka samo ove godine osvojila je devet planinarskih vrhova viših od 2000 mnv!

Zajedno lakše do ozdravljenja i kvalitetnijeg života Uvijek treba razmišljati o zdravlju i initi sve što možemo da ga sa uvamo što duže. A kad se bolest dogodi, onda je uz kvalitetnu lije ni ku skrb za što brži oporavak i socijalizaciju u društvu bitna potpora obitelji i cjelokupne zajednice, jer žene posebice ovu bolest i sa psihološkog aspekta teže proživljavaju. Tome pridonosi i rad udruge “Nova nada”, ije je ak vnos predstavila njezina lanica Gabrijela Polanec. Gabrijela je prije deset godina oboljela i bila operirana, a danas je i više nego vedra i aktivna žena. Samo je tijekom ove 2013. godine, bave i se planinarenjem, osvojila devet planinarskih vrhova viših od 2000 metara nadmorske visine.

- lanica sam udruge deset godina. Ak vno sudjelujem koliko mogu. Sastajemo se jednom

ZAVOD ZA JAVNO zdravstvo Me imurske županije

Promocija asopisa “Nove staze” Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije pridružio se Bjelovarsko - bilogorskoj, Koprivni ko - križeva koj i Varaždinskoj županiji u izdavanju asopisa “Nove staze” za prevenciju bolesti i promociju zdravlja.

Izdava asopisa je Koprivni ko - križeva ka županija. U u ionici Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije u ponedjeljak

30. rujna održana je promocija 30. broja asopisa “Nove staze”. asopis su predstavile Vlatka Janeš Poje, dr. med., glavna urednica Novih staza, i Marina Payerl - Pal, dr. med., ravnateljica ZZJZ-a Me imurske županije.

Pod imenom “Staze“ asopis je pokrenut 1989. godine u Koprivnici kao glasilo klubova lije enih alkoholi ara sjeveroza-

padne Hrvatske. Od 2003. godine asopis mijenja ime u ‘’Nove staze“ te ga zajedno ure uju ZZJZ Koprivni ko - križeva ke županije, ZZJZ Varaždinske županije i ZZJZ Bjelovarsko - bilogorske županije. Prepoznavši veliku važnost ovakvog na ina zdravstvenog prosvje ivanja pu anstva, ZZJZ Me imurske županije od ove se godine spremno uklju-

pauza nakon 50. godine života. Ako je žena oboljela na jednu dojku, ve i je rizik obolijevanja druge, stoga su jako bitne redovite kontrole.

Osim toga, i odre eni stil života stvara pove ani rizik. Tu je prije svega neredovita tjelesna aktivnost, zatim prekomjerna tjelesna težina, posebice u menopauzi, pove ana konzumacija alkohola i pušenje.

io u izdavanje asopisa, a kao rezultat te suradnje objavljen je 30. broj.

Radi se o asopisu koji je svojim temama i pristupom u pisanju namijenjen cjelokupnoj javnosti.

U njemu stru njaci zdravstvenih i drugih srodnih profila na jednostavan, pristupa an i svima razumljiv na in obra uju teme važne za unaprje enje zdravlja i

mjese no i jekom godine organiziramo niz akcija kao što su Dan narcisa i Dan ruži aste vrpce. Sve su u cilju da se javnost senzibilizira o toj boles , da se o njoj uje i progovora, te da se provodi edukacija.

Bitno je da se redovno odlazi na kontrole i preglede, što je važno za rano otkrivanje bolesti, lakše ozdravljenje i preživljavanje. Imamo i lanice koje nisu oboljele, a i dobrodošle su sve žene kao potpora. Jer, kako se kaže, dobro se dobrim vra a. Udruga organizira i razli ite radionice, imamo jednom ili dva puta godišnje zajedni ke izlete, idemo jedanput tjedno na zajedni ko plivanje na gradske bazene u akovcu. Zajedni ka druženja jako su bitna za samopoštovanje i samopouzdanje žena koje su oboljele od ove zlo udne boles .

prevenciju bolesti, a posebnu vrijednost daju objavljeni radovi o istraživanjima i stanju u lokalnim sredinama.

U 30. broju tako er su objavljene zanimljive i aktualne teme o zdravlju žena, stresu, zrelosti djeteta za školu, o ekivanom trajanju života, nordijskom hodanju itd. asopis je tiskan u 2800 primjeraka, po 700 komada svakom od županijskih zavoda, a oni ga besplatno distribuiraju vrti ima, školama, ambulantama primarne zdravstvene zaštite, ljekarnama. (BMO)

- Rije je o velikom projektu Vije a Europe, u sklopu kojeg se organizira i 1. me unarodni znanstveno stru ni skup “Putovima nematerijalne baštine u 21. stolje u”, pod nazivom “Sveti Martin - simbol dijeljenja” Dvojica hodo asnika, Hubert Morel iz Francuske i Božidar Dragiši iz Hrvatske, koji prvi prolaze hrvatsku dionicu puta Svetog Martina (via Sancti Martin), koji vodi od ma arskog Sombatela do rancuskog Tursa, pohodili su i župu Sveti Martin na Muri, pritom razgledavši župnu crkvu Svetog Martina i druge povijesne vrijednosti, te su ovdje preno ili prije puta u središte Hrvatske.

Hodo aš e je posve eno svetom Martinu biskupu, jednom od najpopularnijih svetaca, kojeg se mnogi rado sje aju u vrijeme krštenja, odnosno pretvaranja mošta u mlado vino, 11. studenoga. Hodo asnici prolaze sve župe kojima je patron Sveti Martin, a sve to u sklopu velikog projekta Vije a Europe pod nazivom “Sveti Martin - simbol dijeljenja”.

Hodo asnike su posebno toplo primili i pozdravili predstavnici crkve, sve enici Ivan Herceg i dr. Krunoslav Novak, Ivana Živ ec iz svetomartinske Turisti ke zajednice i dr. sc. Ines Saboti , predsjednica Kulturnog centra “Sveti Martin - Hrvatska”. (S. Mesari )

11. listopada 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLU AJ dovoženja uginulih pili a i nekadašnje tajnice Grabar središnje teme Vije a u op ini Sveti Juraj na Bregu

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

TKO JE TAJ DRZNIK?

Lijeni za krunicu, revni za Sulejmana

P U dva navrata dovezao u šumu kod Pleškovca više od pola tone uginulih pili a PIŠE: STJEPAN MESARI Aktualni sat tre e sjednice Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu bio je i više nego zanimljiv.

Više vije nika pitalo je zna li na elnik da netko na podru je op ine u šumu kod naselja Pleškovec koja je dio zašti enog krajolika dovozi uginule pili e i ostavlja ih u vre ama.

- Znam o tome i ve smo poduzeli mjere u otklanjanju posljedica i zatražili inspekcijske izvide. U dva navrata dovezeno je oko 600 kilograma pili a, o emu smo izvijestili veterinarskog inspektora, koji je odredio da prvu ‘pošiljku’ zatrpamo zemljom, s obzirom na to da su pili i bili u potpuno raspadnutom stanju.

Drugi dio pili a su preuzeli i zbrinuli službenici koje je odredio veterinarski inspektor. Za sada ne znamo tko je dovezao uginule životinje, no poduzimamo korake da to saznamo i potom pokrenemo odgovaraju e postupke, odgovara na elnik, koji je kao i vije nici zgrožen ovim inom neodgovornog vlasnika peradarnika i koji naslu uje tko je taj drznik, odgovorio je na elnik.

Bivša tajnica nije vratila oko 70.000 kn i što sada?

Vije nici iz redova vladaju ih, kao i oporbeni vije nici, na elnika An elka Nagrajsalovi a pitali su u kojoj je fazi slu aj bivše op inske tajnice Vere Grabar, kojoj je ranije odre eno da novac koje duguji Op ini uplati u op inski prora un.

- Vera Grabar, naime, nije ispoštovala uvjete iz uvjetne kazne, odnosno nije platila dugovanja u op inski prora un, pa smo stoga od suda zatražili povla enje uvjetne kazne, što zna i da e sud odrediti što i kako da-

Na ovo ekološki zašti eno mjesto drzak vlasnik peradarske farme dovezao je više od pola tone uginulih pili a, koji su nakon inspektorske kontrole brzopotezno uklonjeni

- Dovezeno je oko 600 kilograma pili a, o emu smo izvijestili veterinarskog inspektora, koji je odredio da prvu ‘pošiljku’ zatrpamo zemljom, s obzirom na to da su pili i bili u potpuno raspadnutom stanju.

Drugi dio pili a preuzeli su i zbrinuli službenici koje je odredio veterinarski inspektor lje, odgovorio je Nagrajsalovi .

Podsjetimo da su bivši na elnici op ine Sv. Juraj na Bregu Zoran Šari i Davor Križai te op inska tajnica Vera Grabar zbog inancijskih malverzacija u razdoblju od 4. srpnja 2005. do 22. kolovoza 2007. godine osu eni svaki na 11 mjeseci zatvora. Županijski sud u Zagrebu odmah im je zatvorske kazne pretvorio u uvjetne, s rokom kušnje od 4 godine. Zoran Šari uz to mora u roku od šest mjeseci Op ini vratiti 28.539, a Vera Grabar 77.047 kuna. Šari je prije navedeni iznos vratio, dok Grabar o ito nije, a iznos je sada uve an i za kamate. Naknadno smo doznali da je bivša tajnica vratila neznatan iznos od 4.000 kn, dok ostalo nije. Što pak se ti e aktiviranja dosu ene kazne, isto više nije mogu e, a kako nesluž-

Vlasnik Piramide obolio, proizvodnja prestala

Vrata Piramide su zatvorena. Do kada ili zauvijek, još se ne zna Jedno od vije ni kih pitanja bilo je i ono što se zbiva s Piramidom, na elnik je kazao “kako zna da je vlasnik obolio i da tvornica ne radi te kako za sada ne zna što e biti dalje“, no pobrinut e se za to ne informacije.

Kako saznajemo, tvrtka za izradu eli nih i montažnih konstrukcija “Piramida” u Lopatincu prije oko mjesec dana zatvorila je svoja vrata i danas u proizvodnim halama nema ni jednog radnika, nema

direktora ni administra vnog osoblja, a jedine osobe koje dolaze jesu poštar i netko tko s vrata preuzima pris glu poštu.

Ovih dana Piramida i njezin okoliš djeluju dosta otužno i sablasno, jer vrijeme radi svoje, gra evina brzo propada, a trava obraš uje prostor i gra evinu.

Napuštena je i skela s koje su izvo eni radovi na dogradnji proizvodne hale. Kako se na telefon tvrtke nitko danima ne javlja, odre ene

beno doznajemo, Op ini je preporu eno da pokrene novi postupak kod nadležnog suda.

Pitalo se na elnika i o tome zašto nije proglašena elementarna nepogoda zbog nevremena koje je pogodilo prije nekog vremena Zasadbreg. Na elnik je odgovorio kako u ukupnom obimu to nisu bili razmjeri i uvjeti za proglašenje elementarne nepogode, jer ni jedna druga op ina u Me imurju nije prijavila štete, a bilo ih je. Vije nici su se zanimali za radove u komunalnoj infrastrukturi koji su najavljeni te govorili o nedostacima u naseljima iz kojih dolaze.

Uskoro turisti ka zajednica Vije e je u nastavku zasjedanja imenovalo Povjerenstvo informacije dobili smo od susjeda, kao i u Op ini.

Re eno nam je kako je Piramidi navodno propao veliki posao, a u me uvremenu je direktor i vlasnik Josip Belec teško obolio, pa je sve stalo. Radnici, njih 30-ak, poslani su na Zavod za zapošljavanje, a vlasnik i direktor je na bolovanju.

Nekoliko godina su vlasnik Piramide Josip Belec i Op ina Sve Juraj na Bregu vodili “borbu” oko ekoloških problema uzrokovanih od strane Piramide, kao i zbog odre enih dugovanja Op ini. Postojale su želje da se Piramida iseli iz Lopa nca, no vlasnik je to odbijao, te je prije izvjesnog vremena uredio okoliš, ostaklio prozore i donekle stanje doveo u normalno, no nikada u traženo i željeno. U Op ini su znali re i kako im Piramida stvara ve e probleme nego donosi dobit (razni doprinosi i porezi), te kako bi najradije da se preseli u Industrijsku zonu Brezje ili u neku drugu sredinu, izvan op ine.

Kako sada stvari stoje, izgleda da je Piramida samu sebe zatvorila, ne na željeni i najsretniji na in, ali sada nikome ne ini buku, ne zaga uje potok ni okoliš.

za turizam i razvoj turizma. Za predsjednika je imenovan Miroslav Lisjak iz Zasadbrega, a za lanove Kristina Zeli iz Malog Mihaljevca, Željko Medved, vinar iz Dragoslavca, Željko Medved, lan Op inskog vije a iz Frkanovca, i Tea Dvanajš ak iz Dragoslavca.

Povjerenstvo e u najskorijem roku održati radni sastanak, izraditi smjernice, plan i program rada, te ostale akte potrebne za djelovanje povjerenstva koje bi potom preraslo u turisti ku zajednicu op ine Svcti Juraj na Bregu.

Naime, dugoro ni je cilj op inskog elništva osnažiti razvoj i prihode od turizma, a za to treba stru na, jaka i sposobna turisti ka zajednica, koja e zna i predstaviti i na kraju turistima ponuditi enogastronomske vrijednosti, bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, kao i prirodne vrijednosti i destinacije, kao što su Bedekovi eve grabe, župna

- ‘Slu aj Grabar’ definitivno se prepušta sudstvu, kaže na elnik crkva, Školski put u Frkanovcu, podru je starog zdenca u Dragoslavcu i Vu etincu te mnoga druga bogatstva najljepše me imurske op ine.

Op ina potražuje gotovo 1,4 milijuna kuna Op insko vije e prihvatilo je polugodišnje izvješ e o izvršenju op inskog prora una za 2013. godinu. Prihodi su ostvareni u iznosu od 3,495.058 kuna, a rashodi u iznosu od 2,804.144 kune. Prora un op ine za 2013. godinu planiran je u iznosu od 11,052.500 kuna. Razlika izme u ostvarenih prihoda i rashoda iznosi + 690.914 kuna.

Op ina je uzela zajam u iznosu od 3 milijuna kuna, od kojih je 2 milijuna ispla eno u protekloj godini, a 1 milijun u teku oj godini. Glavnica je otpla ena u iznosu od 51.628 kuna, a gra ani, ustanove i tvrtke Op ini duguju 1,381.546 kuna, naviše za komunalnu naknadu i poreze.

U vezi s inancijama donesena je odluka o raspore ivanju sredstava za redovito godišnje inanciranje politi kih stranaka koje u Op inskom vije u imaju svoje vije nike, odnosno lanove. Strankama e se tromjese no isplatiti ukupno 15 tisu a kuna, za svakog vije nika po tisu u kuna. Najviše 4.000 kuna dobiva HNS, zatim SDP 3.000 kuna, HDZ i HSU dobivaju po 2.000 kuna te MDS i Hrvatski laburisti po 1.000 kuna.

ekleni ko proštenje po mnogo emu je posebno, a najposebnije po tome što se proštenjari uz štandove, motodrom i ringišpil zadržavaju do kasno u no , pri tome se druže i i razgovaraju i o svakodnevnici i planovima za kasnu jesen i zimu. Tako je bilo i minule nedjelje, kada se na proštenju okupio velik broj vjernika i nevjernika iz svih krajeva Me imurja i susjednih regija, koji su šetali i hodali po novoizgra enom nogostupu, za iju je brzu izgradnju najzaslužnija Ivana, predsjednica VMO-a Peklenica. a proštenju sam susreo mnoge drage mi ljude, a osobito sam se obradovao susretu i kratkom razgovoru s Garom, kolegom iz mojih gluma kih dana u KUD-u “Mura” iz Murskog Središ a. Ipak najugodnije sam se osje ao na svetoj misi i upravo uživao u propovijedi vratišine kog župnika, vele asnog Pavla Mesari a. ovorio je vele asni Pavao o krunici, potrebi moljenja krunice i njezinoj ulozi u ljudskom ulasku u Kraljevstvo svih sve h.

Rekao je vele asni kako je kao kapelan prošao mnoge hrvatske župe te da nigdje nije susreo tako lijene ljude u moljenju krunice kao što su Me imurci, premda mu se opravdavaju kako nemaju vremena jer treba puno delati.

Naglasio je kako su Me imurci lijeni za krunicu, ali su revni u gledanju TV sapunica i serija, poglavito u gledanju Sulejmana Veli anstvenog koji je, kako je rekao župnik Mesari , h o potur i i podjarmi sve što je krš ansko, sveto i hrvatsko. Dodao je kako je zaista udno ne ima vremena za krunicu koja je siguran put u Nebo, a ima vremena za Sulejmana koji je mrzio krunicu. u osam sa u nedjelju još nisam bio siguran da u bi na pekleni kom proštenju jer sam nakanio i i u hrvatsko nacionalno sve šte Mariju Bistricu, na tradicionalno vojno hodo aš e na koje odlazim, a ove se godine poklopilo s pekleni kim proštenjem.

Kako je po mene došao i ekao

N

G

A

PIŠE: STJEPAN MESARI da se izjasnim za hodo aš e spreman prijatelj i vode i središ anski cemešter Dragec Hoblaj, a srce mi se lomilo izme u Peklenice i Marije Bistrice, bacismo kocku e ri puta. Tri puta se okrenula na plavu boju za Peklenicu i jednom na žutu za Mariju Bistricu, te Drageca poslasmo samoga na hodo aš e, a žena mi i ja krenusmo u Peklenicu. No nisam radostan ušao u ovo lijepo i drago mi selo. Na putu prema Peklenici zaputismo se k Božici, krasnoj ženi i majci mladoga središ anskog sve enika i župnika u Bednji, vele asnog Nevena, kako bismo joj es tali 50. ro endan. Na ulasku u njezinu ulici u prozoru ku e dragog mi ovjeka Jože Androvi a spazih svije u, a kako sam znao da mu je supruga godinama bolesna, zaklju ih da je vjerojatno žena ispus la dušu i dala odmor izmu enom jelu. A onda šok. Re e mi njihova susjeda da je Joža umro.

Ne mogu povjerovati, supruga mu bolesna, a on umre. Bog zna što ini i koga treba, rekoh sam sebi i odlu ih i molitvu u Peklenici njemu namijeni . Vjerojatno mi je zbog toga bila i tako lijepa i radosna, uljepšana za ugodno sviranje au s ce Barbare i pjevanje vra šine kog župnog zbora kojim je ravnao Branko Jalšovec, majstor glazbe i veliki gospodin.

Tjedan nakon pekleni kog proštenja prolazi mi lijepo i radosno i zato sam zahvalan svima koji su ga priredili i Starešinki koja nas je pozvala na objed.

Dom za starije i nemo ne osobe Novinš ak (u osnivanju) Mihovljanska 46 c, akovec poziva na:

DANE OTVORENIH VRATA od 14. do 18. listopada 2013. na lokaciju Doma.

Do ite i slobodno razgledajte Dom.

14

Kroz Međimurje

ARCA 2013. - Grand Prix tvrtki “Šestan - Busch”

Hrvatska modularna kaciga - svjetska inovacija Alojz Šestan: - Bit svake inovacije je ne samo nešto napraviti, ve inovaciju pretvoriti u proizvod, patentirati ga, predstaviti tržištu i prodati. Ako je proizvod dobar, prodaja je olakšana, pa je poslovanje tvrtke samim time bolje U Nacionalnoj i sveu ilišnoj knjižnici u Zagrebu sve ano su dodijeljene nagrade i priznanja najuspješnijim hrvatskim i inozemnim inovatorima. Najzna ajnija nagrada izložbe, Grand Prix, pripala je jedinstvenoj inovaciji na tržištu – modularnoj hrvatskoj kacigi tvrtke “Šestan - Busch”. Kaciga je prvi put javnosti predstavljena upravo na ovoj zagreba koj izložbi, a koliko je važna, govori injenica da na svjetskom tržištu trenutno ne postoji takav proizvod, no postoji potražnja, jer zainteresiranih ve ima.

Modularna hrvatska kaciga sastoji se od šest razli itih integriraju ih dijelova, pruža kompletnu zaštitu glave do ramena, zamjenjuje sve dosadašnje kacige i zadovoljava potrebe svih rodova vojske, specijalnih snaga i policije.

Unutar jedne minute vojnik ili policajac jednom rukom može sastaviti i rasklopiti kacigu i staviti je na glavu.

U 20 godina postojanja tvrtka ‘’Šestan - Busch’’ razvila je više od 20 tipova kaciga za razne rodove vojske, specijalnih snaga i policije, prodala i izvezla u 50-ak zemalja svijeta više od 600.000 kaciga. Direktor i suvlasnik tvrtke iz Preloga Alojz Šestan kaže: - Mi smo prije 20 godina postavili teške, no jasne ciljeve, biti najbolji na globalnom tržištu, konstantno ulagati u ljude i obrazovanje, ulagati u proizvodnju, uvijek biti korak ispred konkurencije. Ova je kaciga rezultat tih ciljeva, 20-godišnjeg rada i uspjeh svih naših zaposlenika, osobito inženjera koji konstantno

prate nove tehnologije, primjenjuju nove materijale i u vezi su s najpoznatijim svjetskim institutima.

Na pitanje što je u poslu najvažnije, Alojz Šestan odgovara: - Bit svake inovacije je ne samo nešto napraviti, ve inovaciju pretvoriti u proizvod, patentirati ga, predstaviti tržištu i prodati.

Tvrtka ‘’Šestan - Busch’’ e inovaciju predstaviti uskoro i na najve em svjetskom sajmu zaštite “Milipol” u Parizu u studenom ove godine, a zatim krenuti s prodajom nove kacige.

Na ovogodišnjoj me unarodnoj izložbi inovacija ‘’Arca’’ predstavljeno je više od 200 doma ih i inozemnih inovacija, od prakti nih inovacija za svakodnevnu uporabu do znanstvenih projekata i otkri a. Me u ovogodišnjim nagra enim inovacijama jesu i VHS 2 jurišna puška HS produkta, Concept one Mate Rimca, C@N motion interaktivni multimedijalni kiosk upravljan pokretom tijela tvrtke ‘’Citus’’, energetski naponski transformator s otvorenom jezgrom tvrtke ‘’Kon ar Elektroindustrija’’, bioreaktorska postrojenja za pro iš avanje komunalnih otpadnih voda tvrtke “Tehnix” i crna kutija za elektri ne strojeve Kon ar Instituta za elektrotehniku, koja je za ovu inovaciju dobila i specijalnu nagradu i priznanje Svjetske federacije nacionalnih organizacija inovatora. Zlatna medalja uru ena je i najmla em inovatoru sajma, 12-godišnjem Filipu Bezetiju iz Popova e.

(Maja Priselac, JŠ)

Alojz Šestan s novom kacigom

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2013.

NEKAD zgrada znanja, danas ruglo Kotoribe

Nakon što se ukralo sve vrijedno, komunalne radnice istile ostatke Stara školska zgrada u Kotoribi izgra ena je 1860. godine.

Na žalost, ta gra evina od 2009. godine svakim danom sve više propada jer je upravo te godine Kotoriba dobila novu školu, a stara je od tada ostavljena na milost i nemilost. Propada iz razloga jer zub vremena na njoj ini svoje, a da bi do kraja doživjela svoj krah, kroz taj su se period pobrinuli nesavjesni mještani koji su iz nje iznijeli sve što se unov iti dade, a bilo je i onih koji su ovamo dolazili zadovoljavati svoje potrebe za alkoholom, drogom i drugim niskim strastima.

Sve se to dogodilo jer zgrada koja je vlasništvo Me imurske županije više nikome nije zanimljiva i prestala se voditi briga o njoj. elnici Op ine Kotoribe imali su ideje i prijedloge u što prenamijeniti školsku zgradu.

Prvotno je prema Županiji poslana ideja o osnivanju srednje škole, me utim, taj prijedlog nije realiziran. Bilo je rije i i o mogu em hostelu, a danas se predlaže da postane stara ki dom koji je i tekako potreban.

Ovih su dana djelatnice na javnim radovima Višnja Matotek i Roberta Friš i , uz pomo op inskoga komunalnog djelatnika Stjepana Matana, punih pet radnih dana istile sme e, otpad, fekalije, staklo, keramiku, podove i sve ono što su podle ruke u inile

Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec ve je pri prvom radnom sastanku s novim županom Matijom Posavcom prioritetnim problemom mjesta iznio upravo ovaj objekt. Kako bi zgrada bila dostupna eventualnom

posjetu vlasnika i da bi Kotoriba sa sebe obrisala ruglo unutrašnjosti, ovih su dana djelatnice na javnim radovima Višnja Matotek i Roberta Friš i , uz pomo op inskoga komunalnog djelatnika Stjepana Matana, punih pet rad-

nih dana istile sme e, otpad, fekalije, staklo, keramiku, podove i sve ono što su podle ruke u inile.

Iz Op ine poru uju da su svoje u inili, a vlasnike pozivaju da do u pogledati zgradu te da se odlu e što e s njom. (A. Fuš)

ZATVARANJE Pošte Draškovec u Gradu Prelogu doživljavaju kao pritisak

Mještani prijete prosvjedima, raspla Od po etka listopada Pošta Draškovec ipak je zatvorena, usprkos obe anju Hrvatskih pošta gradona elniku Prelogu Ljubomiru Kolareku danom prošli mjesec u Zagrebu da e sve biti u redu dok se ne postigne dogovor. O ito je rije o pritisku Hrvatskih pošta da Grad Prelog plati dug.

S druge strane, gradona elnik Ljubomir Kolarek kaže da Pošta Prelog inancijski pokriva i Poštu Draškovec i da duga ne bi smjelo biti, te da su gradske pošte cjelina.

Po svemu sude i, menadžeri Hrvatskih pošta odlu ili su zatvoriti Poštu Draškovec jer vjeruju da su ja a strana u postupku koji traje, te su tako izazvali revolt i bijes mještana etiriju mjesta koja gravitiraju pošti Draškovec, a to su Hemuševec, ukovec, Oporovec i sam Draškovec.

Predsjednik Mjesnog odbora Draškovec Alojz Repalust za Me imurske novine kaže: - Dobio sam poziv za sastanak u petak s temom Pošte Draškovec kod gradona elni-

- Ne usu ujem se sazvati zbor gra ana, im me vide na ulici, ljudi vi u na mene, žali se predsjednik MO-a, ali i preloški gradona elnik

ka Grada Preloga, a taj su poziv dobili i drugi predsjednici mjesnih odbora. Obavijest o zatvaranju pošte stigla je 2. rujna, me utim, gradona enik Ljubomir Kolarek je u Zagrebu dogovorio da pošta ostaje otvorenom do okon anja razgovora izme u Hrvatske pošte i Grada Preloga, no to je sad prekršeno.

HP je u Draškovcu bio oslobo en svih komunalnih troškova - Pošta Draškovec nije imala nikakve troškove, pla ali smo struju i nije bilo najamnine, ne znam što ho e u Zagrebu. Kad je sad u ponedjeljak stigla obavijest o zatvaranju pošte Draškovec do daljnjega, poštarica Blaženka se preda mnom rasplakala, bilo joj je teško kao i meni. Vidio sam kasnije da je premje-

I dalje u središtu pozornosti doga anja u Gradu Preloga je slu aj Pošte Draškovec, koju je HP ipak zatvorio

Zatvaranjem Pošte Draškovec bez pošte su ostali mještani etiriju naselja: Draškovca, Hemuševca, ukovca i Oporovca. Na više smo mjesta uli da su mještani ogor eni, prijete prosvjedima i ispadima štena u poštu Prelog. Ja imam 72 godine i ja sam morao po mirovinu u Prelog, teško mi je

Danas sastanak predstavnika etiriju mjesnih odbora s gradona elnikom Ljubomirom Kolarekom Za danas, u petak 11. listopada, gradona elnik Ljubomir Kolarek sazvao je hitan sastanak s predstavnicima e riju mjesnih odbora spomenu h naselja, na kojemu e se raspravljati kako pos i najbolje rješenje za Poštu Draškovec. U me uvremenu je

ve ponudio da školski autobus vozi starije gra ane u Prelog na poštu kako bi riješili pitanje mirovina, naime, pošta uvodi promjene, tako da e mirovine stizati preko banke ako vlasnik mirovine ne zatraži da mu poštar donosi mirovinu i to ne pla . (JŠ)

Alojz Repalust, predsjednik MO-a Draškovec: - im se pojavim na ulici, mještani me napadaju zbog pošte

11. listopada 2013.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DANI KRUHA i zahvale u Prelogu

Natjecanje u pripremi kotli a kao ugodno iznena enje Pozdrav i zadovoljstvo nakon potpisivanja ugovora

OD 10. LISTOPADA i u Kotoribi

Utorkom i etvrtkom ponovno va enje krvi Nakon Preloga i Murskog Središ a, od 10. listopada mještani Kotoribe ponovno e mo i vaditi krv u svojoj ambulanti. Naime, u petak 4. listopada ugovor o provo enju laboratorijskih pretraga - va enje krvi na neodre eno vrijeme potpisali u ime Županijske bolnice sanacijski upravitelj Miroslav Horvat, dr.med. spec.internist i na elnik Op ine Kotoriba Ljubomir Grgec. Dogovoreno je da e se va enje krvi obavljati dva puta tjedno – utorkom i etvrtkom u vremenu od 7 do 8 sati, a Op ina e troškove su inancirati mjese no sa 2 tisu e kuna. Na elnik Grgec

tom je prilikom rekao kako je elništvu važno da u svojoj sredini imaju zadovoljne pacijente. Dr. Horvat je naglasio da e se ovim dogovorom smanjiti gužve u akove kom laboratoriju, a ono što je najvažnije pacijenti iz tako udaljenog mjesta ne e trebati putovati. Zanimalo nas je što e biti s pacijentima okolnih naselja koji su ranije obavljali pretrage u Kotoribi? – Op ina ne e nikome braniti da do u u laboratoriji, pa vjerujem da je ovo dobar potez kako za Kotorip ane tako i za sve stanovnnike ovog kraja rekao je Grgec. (alf)

U organizaciji Turisti ke zajednice Grada Preloga, u subotu 5. listopada održana je jesenska manifestacija “Dani kruha i zahvale”. Cilj manifestacije bio je pokazati bogatstvo tradicije i baštine kraja uz izložbu i degustaciju kruha, kola a i plodova zemlje.

U ime organizatora Ivan Grade ak Joc pripremio je ove godine, uz tradicionalno izlaganje proizvoda od brašna i vo a, i neo ekivani obrat – svojevrsno natjecanje u pripremanju jela u kotli u, ponajviše bogra a.

Brojni posjetitelji zdušno su prihvatili tu inovaciju, glas se pronio: dijele se besplatne porcije, tako da je do ve ernjih sati i zadnja porcija pojedena u slast.

Naime, Turisti ka zajednica Grada Preloga osigurala je svakoj udruzi i skupini koja je sudjelovala u pripremi svog kotli a 300 kuna za kupovinu namirnica, tako da su spremljena jela bila besplatna.

Atrakcija ovogodišnje manifestacije - spremanje kotli a udruga, koji su podijeljeni posjetiteljima

Dobra atmosfera i mnoštvo posjetitelja Ohrabreni velikom posjetom gra ana, u Turisti koj zajednici ve se kuju planovi za idu u godinu. Jedna od mogu nosti je da se gra anima i posjetiteljima na Trgu uz Dom kulture ponudi za neku minimalnu cijenu cijeli dan uživanja u raznim jelima i pi u kao dar jeseni ili, u žargonu novije generacije, svojevrsni jesenski jednodnevni gastronomski tulum.

Cilj same manifestacije jest pokazati bogatstvo tradicije i baštine našeg kraja s izložbom i degustacijom kruha, kola a te bogatom paletom plodova zemlje.

U pripremi kotli a ispred Doma kulture sudjelovale su sljede e udruge: Udruga Laganini, ŠRD Glavatica Prelog, Planinarsko društvo Prelog, NK Mladost Prelog, Dje ji vrti Fijolica Prelog, Hvidra Prelog, Uhvidra Prelog, Prilo ko srce, Nauti ki klub Labud Prelog,

LD Prepelica Prelog te Hotel Panorama Prelog. Sudionici su dobili sav pribor potreban za kuhanje, kao i bon za namirnice.

Uz bogatu gastronomsku ponudu, itavu manifestaciju upotpunila je plesna skupina Lagarto iz Zagreba, uz plesove brazilske sambe, tamburaški sastav Selja ke sloge Prelog te limena glazba iz Podravine.

Program Dana kruha i zahvale obogatili su izlaga i: Srednja škola Prelog, OŠ Prelog, OŠ Draškovec, OŠ Serdehelj, Udruga Prilo ko srce Prelog, Udruga akovec, Pekarna Šercer, Udruga distro i ara Me imurje, Inner Wheel Prelog, OPG Zadravec, OPG Novak, OPG Bermanec - Fu ek, Kiš mesnica, Kola i i slastice Monika iz Ivanovca, Planinarsko društvo Prelog, Udruga Ludbreg, Udruga KC - Komušina, Obitelj Schaubek, Društvo Naša djeca, Udruga mladih Grada Preloga i OPG Patafta Cirkovljan.

(JŠ, foto Maja Kralj)

kala se i poštarica DRAGUTIN GLAVINA, prijašnji gradona elnik Preloga, o zatvaranju pošte u Draškovcu

Ja bih tu situaciju riješio i pošta u Draškovcu bi ostala!

- Što se ti e postupka ukidanja Poštanskog ureda u Draškovcu, taj postupak traje više od dvije godine. Razgovorima i pregovorima pokušali smo na i mogu nost op malnog rješenja za jednu i drugu stranu, odnosno da Ured nastavi radi . Hrvatsku poštu smo oslobodili pla anja komunalne naknade, odvoza sme a, elektri ne energije i grijanja. Predavali smo uplatnice za naplatu obveza gra ana prema Gradu na poš u Draškovcu kako bi im pove ali promet. O tome su bili upozna nadležni i iz Mjesnog odbora i Gradske uprave. Ugovor sam potpisao s Poštom, s me da

kako zbog svega, tako i zbog starijih.

Mještani su ogor eni, ne smijem se pojaviti na ulici, vi u na mene kao da sam ja krivac za to, ne mogu ni sazvati zbor mještana na temu pošte jer bi to bila samo vika i galama, a moglo bi do i i do incidenta. im se s kantom za otpad pojavim na ulici, napadnu me zašto nisam ništa poduzeo i zašto nitko ništa ne poduzima.

Tako er sam bio svjedokom

se pregovori nastavljaju i rješenje na e nakon obra una poslovanja za 2012. godinu. U me uvremenu su održani izbori. Ina e ugovor se nalazi u nadležnoj gradskoj službi. Siguran sam da su pregovori koje sam vodio išli k pozi vnom rješenju. Bez ikakve ovrhe.

Vjerujem da je ne e bi ni sada, i da se može na i zadovoljavaju e rješenje. Možda je trebalo više pravovremene komunikacije.

No klju no je to da bih ja tu situaciju riješio i pošta bi u Draškovcu ostala, rekao je Glavina, uz napomenu da ne želi polemizira sa sadašnjim gradona elnikom preko novina. (BMO)

dok je prijašnji gradona elnik Glavina pitao novog gradona elnika Ljubomira Kolareka: ‘Zašto nisi platio?’.

Dosta mi je svega, prestar sam za ovakve igre, pošta ne smije biti ne ija igra ili igra ka, ona je civilizacijska tekovina, a sad je rije o narodu koji pati.

Velike probleme imaju ve sad zatvaranjem pošte stariji ljudi i penzioneri jer su oni me u najve im korisnicima pošte, kaže Alojz Repalust. (J. Šimunko)

Više udruga i žena Preloga pripremilo je slastice i kola e koji su ovaj put bili na cijeni, a u popodnevnim satima i kotli i

ŠTEFANEC

Stolovi prepuni plodova zemlje Svetom misom u mjesnoj kapeli koju je služio doma i župnik, vele asni Danijel Bistrovi , te bogatim kulturno - umjetni kim i zabavnim programom mještani Štefanca te njihovi gosti i prijatelji Bogu, zemlji i prirodi zahvalili su za sve plodove koje uživaju ili e ih koristiti do kraja ove godine.

Stolovi su u mjesnom domu bili prepuni plodova zemlje i rada ruku vrijednih ljudi, koje su razgledali, ali i kušali brojni posjetitelji, od kojih su mnogi autori izložaka na velikom stolu i u prostorijama doma. (sm, zv)

Prepuni stolovi plodova zemlje i dvorana puna zadovoljnih posjetitelja

16

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2013.

IVICA NOVAK, ratar iz Vratišinca, obavlja berbu kukuruza: - Zapostavljeni smo i od Ministarstva i od Županije, ali ne damo se

Kukuruza manje, ali kvaliteta je odli na Proizvo a i kukuruza, kao i svi drugi poljoprivrednici, nisu zadovoljni odnosom resornog Ministarstva ni Županije prema njima, jer ni s jednima ni s drugima ne mogu razgovarati o svojim problemima, a oni se odnose na cijene, otpla ivanje kredita i pripreme za jesensku sjetvu. Svim poteško ama unato , me imurski kukuruz je vrlo kvalitetan PIŠE:STJEPAN MESARI Kukuruz je prema zasijanim površinama vode a poljoprivredna kultura u Me imurju, jer je zbog dobre cijene na sajmovima zainteresirala ratare, koji su zapostavili pšenicu i zasijali ve e površine kukuruzom.

No pitanje je ho e li ve idu e prolje e biti tako, jer proizvo a i kukuruza vrlo su nezadovoljni otkupnom cijenom ovogodišnjeg roda kukuruza.

- Na cijenu, na žalost, ne možemo nikako utjecati jer

nju formiraju otkupljiva i i tu smo ljuti na Ministarstvo i Županiju, kao što su i naše kolege vo ari. Mi ne tražimo da nam netko donese novac, nego da odredi okvirnu cijenu koje bi se trebali držati otkupljiva i, kaže Ivica Novak, ratar iz Vratišinca, koji e viškove predati poduze u “Toni’’ iz Donjeg Kraljevca, a dio zadržati za vlastite potrebe, dodaju i kako su lani u ovo vrijeme otkupljiva i na polju kilogram pla ali 1.50 kuna, a danas izme u 70 i 80 lipa.

- Ovogodišnji urod smanjile su vru ine u srpnju koje su

Cijene usluga kombajna Vlasnici kombajna koji obavljaju usluge branja kukuruza to rade po cijeni izme u 35 i 40 lipa za hv, zavisno beru li klipove ili odmah krune s njih zrnje. Ljudi koji kukuruz ubiru ru no to ine za 150 kuna na dana plus hrana. Otkupljiva i pla aju kukuruz po cijeni izme u 70 i 90 lipa po kilogramu suhog zrnja, a na akove kom sajmu lanjski kukuruz stoji 2 kune kilogram. Najve i otkupljiva i u Me imurju su TSH akovec i ‘‘Toni’’ Donji Kraljevec, a dolaze i otkupljiva i sa strane, najviše iz Prekmurja.

Ivan Novak i sin Petar radosni su što im je kukuruz kvalitetan

spalile vrhove kukuruza i kiša koja je padala prošlih tjedana, te je vlaga dostigla visokih 24 do 25 posto. Kišno vrijeme i vlažni klipovi produljit e berbu za desetak dana. Me utim, svemu unato , svojom revnoš u, savjetima struke i ovog trenutka lijepim vremenom uspjeli smo sa uvati klipove i zrnje, tako da se s me imurskih polja vozi kvalitetno, kao zlato žuto zrnje, naglašava Novak, koji pod kukuruzom ima zasijano 30-ak hektara zemljišta.

Važno je i odabrati dobro sjeme Kombajniranje stoji izme u 35 i 40 lipa za hv

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Prodaja drva za ogrjev u punom jeku

Ma uhica za ukrašavanje grobnih mjesta bilo je u izobilju

Novak godinama sije Pioner kukuruz i zadovoljan je kvalitetom i prinosima.

Drugu listopadsku srijedu na akove kom placu i sajmu bila je osrednja posjeta kupaca, dok je ponuda bila odli na.

Na prodaju su ponu ene velike koli ine zelja u vre ama, paprika u vre ama te luk i krumpir u vre ama, sve za zimnicu.

Premda je do Svih svetih još dvadesetak dana, na sajmu i na placu velika je ponuda raznoga grobljanskog cvije a, najviše ma uhica. Na placu je puno paprike, paradajza i krastavaca, kao da je sredina ljeta, a ne jesen.

U ponudi ima kestena, raznih gljiva, oskoruše, krušaka i jabuka svih sorti i boja, ukratko, ponuda je odli na, a i cijene nisu previsoke. Kod pe enja-

- Odabirem sjeme koje odgovara tlu i trenutno su najisplativije sorte PR9495, PR 36N01 i PR 37X12, ije zrnje uglavnom služi za sto nu hranu. Volio bih saditi i druge, tradicijske sorte, me utim, urod je manji, premda je kvaliteta puno bolja i trebala bi biti skuplja, a to nitko trenutno ne želi platiti. Svi žele koli inu i manju cijenu, na žalost, govori Novak, dok sa sinom Petrom pregledava klipove pune zlatnih zrna kukuruza koji e, po svemu sude i, završiti izvan Me imurja i domovine.

Osim s Novakom, razgovarali smo s još nekoliko ratara i svi se slažu kako tržište nije ure eno, kako nije dobro

što cijenu odre uju otkupljiva i i preprodava i, no koliko - toliko zadovoljni su što kukuruz mogu prodati.

Kažu kako je otvaranjem granica sada mogu e poljoprivredne proizvode, pa tako i kukuruz, prodati u zemlje EU i mnogi to ve ine, odvoze i kukuruz u Ma arsku, Austriju i Sloveniju, a dvojica – trojica izvoze i u Italiju.

- Svi smo ekali da nam se EU tržište otvori i sada je u redu, možemo prodati kamo i kome ho emo, no kao poljoprivrednici i domoljubi žalimo što e naša vrhunska kvaliteta završiti izvan Hrvatske, a naši prera iva i e uvoziti kukuruz sumnjive kvalitete iz drugih zemalja,

rekli su vlasnici kukuruza s podturenskog podru ja, koji tako er imaju kvalitetan kukuruz koji se utovaruje na kamione i vozi na EU tržišta.

Ministarstvo poljoprivrede i Me imurska županija trebali bi se potruditi da što više hrvatskog, a poglavito me imurskog kvalitetnog i zdravog kukuruza završi u Hrvatskoj i preradi se u zdravu hranu za ljude i stoku.

Da se ne uvozi kukuruz star preko etiri godine, a ratari tvrde da upravo šleperi i šleperi takvog kukuruza stižu iz isto noeuropskih zemalja.

Za brodove nemaju saznanja, ali nije nemogu e da se i brodovima u Hrvatsku doprema stari i nekvalitetni kukuruz.

ra je ponovno živnulo, dobra hrana i dobri gemišti našli su potroša e, kao i drva za ogrjev, koja se prodaju najbolje u posljednjih desetak godina. (S. Mesari , Z. Vrzan) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika - paradajz - krastavci - zelje - luk - jabuke - kesteni - oskoruša - grož e - drva

7 kn/kg 5 kn/kg 6 kn/kg 30 kn/vre a 45 kn/vre a 40 kn/vre a 25 kn/kg 30 kn/kg 12 kn/kg 240 kn/metar

Povr e je lijepo i kvalitetno za svakodnevnu upotrebu, ali i za zimnicu

11. listopada 2013.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT

Tko nije drvo razumio prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio.

I shvatit e kad-tad, da ne zna što je hlad.

Jesen stigla Dunjo moja?

SADNJA Jesen je najbolje vrijeme za sadnju drvenastih vrsta. Na ovim je stranicama novina to pravilo re eno ve nebrojeno puta. Znam da Vam je u jesen ve dosta prekapanja zemlje, grabljanja liš a i kro enja postoje eg bilja. A ja Vas sad nagovaram na još sadnje. U prolje e ste puni energije, duša je voljna zelenih djelovanja, a vaša je ruka željna akcije. Ako je tako, odgodite sadnju za prolje e, ali tad morate ra unati s nešto više zalijevanja u toku ljeta.

Ako pak ste ipak negdje sa uvali nešto zelene energije, pa se odlu ite sad posaditi drvo koje e Vam dati nešto sjene na vru oj ljetnoj terasi, onda Vam mi naravno u tome pomažemo – opisom, ne kopanjem. Onaj širi smisao sadnje podrazumijeva razmišljanje o mjestu sadnje, o vrsti koju želite posaditi i smislu samog posla.

To ste trebali odraditi za ljetnih vru ina.

Sad na red dolazi onaj uži smisao koji obuhva a sam in sadnje, a koji slijedi u nastavku: Na dno iskopane rupe stavit emo mješavinu komposta (ili zrelog stajskog gnoja ili treseta) i zemlje, pa onda istu zemlju i onda našu sadnicu. Kod sadnje drve a trebamo jako paziti na koju visinu emo postaviti sadnicu. Pravilo je da se sadnica sadi na istu dubinu na kakvoj je rasla u rasadniku.

Biljke se ne smiju saditi pli e nego su rasle u rasadniku, jer bi im korijenje ostalo na zraku ili bi bilo suviše plitko pa bi se opet osušilo.

Ako pak posadimo preduboko onda ne postoji opasnost od sušenja, nego e trunuti kora stabla koja je prije bila vani a sad bi došla pod zemju. Neke su biljke osjetljivije od drugih na preduboku sadnju.

Obi no su starije biljke osjetljivije od mla ih. Najosjetljiviji su javori. Ako se posade samo nekoliko centimetara dublje, ve im kora može stradati. Dovoljno razloga?

Za tu namjenu je uputno postaviti ravnu dasku preko rupe za sadnju tako da možemo ocijeniti koja je visina okolnog terena. Nakon toga uz korijen sadnice nadosipavamo

rahlu sipku zemlju i lagano oko nje gazimo. Nije to tako teško ocijeniti kojom silom možemo pritisnuti zemlju da je primjereno nagazimo a ne zbijemo previše. Potreban pritisak najviše ovisi o vlažnosti zemlje u koju sadimo. Što je zemlja vlažnija manje emo je pritiskati i gaziti.

Kad smo sadnicu zatrpali do visine okolnog terena, oko nje, kao obru , posipamo mineralno i/ili organsko gnojivo pa ga onda (to gnojivo) još prekrijemo ostatkom zemlje, tako da napravimo oko sadnice nešto kao nasip koji zatvara zdjelu za zalijevanje. Ovaj dio s postavljanjem gnojiva vam se možda ini malo kompliciranim. Možete vi to u initi i druga ije samo nemojte dozvoliti da gnojivo do e u direktni kontakt s korijenom jer e mu tako više štetiti nego koristiti. Ako ostane ovako plitko zatrpano gnojivo e se polako otapati, voda e ga ispirati u dublje slojeve i ono e hraniti biljku, a biljka e hraniti vaše zelene snove. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Kretanja alergene peludi u me imurskom zraku u 2013. godini Alergenom peludi nazivamo pelud onih biljaka koje kontaktom s organizmom osjetljive osobe, bilo udisanjem ili preko kože, izazivaju razne zdravstvene tegobe pra ene neugodnim simptomima koji nepovoljno djeluju na životne i radne sposobnosti alergi ara i uvelike im umanjuju kvalitetu života.

Posebni problem predstavlja pelud tzv. anemofilnih biljaka koje su prilago ene oprašivanju vjetrom, zbog ega su im peludna zrnca lagana, mnogobrojna i lako se šire zrakom.

Pra enje kretanja alergene peludi u me imurskom zraku obavlja Bioinstitut d.o.o., akovec unatrag tri godine. Podaci koji se dobivaju analizom uzoraka zraka tjedno su dostupni javnosti putem medija u obliku peludnih prognoza, sa svrhom in ormiranja i savjetovanja alergi nih osoba. Temeljem podataka o peludnoj situaciji alergi ne osobe mogu utjecati na ublažavanje alergijskih simptoma pridržavanjem odre enih mjera ograni avanja kontakata s peludnim zrncima ili pak medicinskom terapijom. Podaci o peludnim

kretanjima prikupljani kroz dulji niz godina, uz podatke o klimatskim i vegetacijskim karakteristikama kraja, daju temelj za izradu peludnog kalendara nekog podru ja.

Javnosti je najpoznatija korovna biljk a ambrozija zbog izuzetno visoke alergenosti njene peludi, kao i vrlo visokog udjela alergi nih osoba u me imurskoj populaciji. To je korovna biljka invazivnog karaktera što zna i da joj naši prostori nisu primarno stanište, ve je slu ajno uvezena iz Sjeverne Amerike. Kako unesene vrste uglavnom nemaju prirodnih neprijatelja na podru ju gdje su dospjele, šire se vrlo brzo i pri tom istiskuju doma e vrste zauzimaju i im prostor.

Period cvatnje ambrozije u kojem ona izaziva nepovoljne alergijske simptome u Me imurju traje od srpnja do druge polovice listopada, odnosno do pojave prvog mraza.

Relativno dug period cvatnje, velika produkcija peludnih zrnaca, teška iskorjenjivost biljke te injenica da vanjski bjelan evinasti sloj peludnog zrnca ambrozije sadrži 70-ak razli itih alergenih spojeva uvjetuju njenu visoku alergenost.

Iako najve i udio me imurske populacije nepovoljne alergijske simptome osje a u vrijeme cvatnje ambrozije, sezona peludnih alergija u Me imurju zapo inje ve u sije nju, procvatom lijeske. To je biljka koja cvate prije listanja na što snijeg i niske temperature ne djeluju ograni avaju e. Procvatom lijeske najavljen je po etak sezone cvatnje drve a u Me imurju. Uz lijesku u kasnu zimu i rano prolje e u zraku me imurskog podru ja je prisutna pelud empresa i johe. Nešto kasnije u prolje e pojavljuje se pelud vrbe, topole, graba, etinja a i hrasta, koja se, ovisno o vrsti biljke i njenim vegetacijskim obiljež-

jima, može na i u zraku sve do svibnja. Toplije vrijeme i ljetne temperature te dulji dani uvjetuju cvatnju zeljastih biljaka, od kojih alergenu pelud posjeduju trave i korovi. Trave se odlikuju intenzivnom cvatnjom od svibnja do srpnja, a pokoje zrnce može se na i u zraku sve do kraja rujna. Korovne biljke ija se pelud broj ano naju estalije javlja u Me imurju jesu ambrozija i kopriva te trputac, loboda, pelin i druge.

Skra enjem duljine dana i sniženjem temperatura zraka, koje je nastupilo u Me imurju dolaskom jeseni, biljke postupno završavaju vegetacijske cikluse i polako ulaze u azu zimskog mirovanja.

Stoga se prisutnost peludi u zraku smanjila na nisku razinu pri kojoj tek vrlo osjetljive osobe osje aju alergijske simptome. Nakon pojave mraza otpuštanje peludi iz cvjetova biljaka e sasvim prestati, do sije nja 2014. kada zapo inje nova sezona kretanja alergene peludi. (na slici: Pelud raznih biljnih vrsta snimljena elektronskim mikroskopom) Dunja Turk, dipl. ing./ pro . biologije

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASTROPATROLA Me imurskih novina - 2. sezona

11. listopada 2013.

Pod pokroviteljstvom:

RESTORAN Motela “Ilonka” u Murskom Središ u

Komunikacija s gostima 289 problem, jelo dobro, bodova nema Vinske karte Poštovanje prema dugogodišnjem postojanju Motela “Ilonka” u Murskom Središ u osje ali smo kod dolaska u ovaj vode i središ anski ugostiteljski objekt u vlasništvu obitelji anadi. No, ve na samom ulasku u restoran ustvrdili smo da smo previše o ekivali, jer nas je do ekao neosvijetljen prostor, odnosno, re eno po doma em, “kak da bi sve a gorela“ bilo je svjetla.

Na Bajsi evo upozorenje ili negodovanje mladi voditelj restorana upalio je svjetlo i potom nas hladno upitao “Kaj budemo?”.

No, ubrzo smo mi mladog šefa oraspoložili i zapitali što nam nudi za jelo.

Odlu ili smo se za zakuska platu i sir s vrhnjem, uz kisele krastavce te pola litre vina i pola litre vode.

Vino i voda brzo su nam posluženi i od tada pak do posluživanja naru enog jela mladi šef u ulozi konobara nije nas jako ni pogledao, a kamoli s nama porazgovarao. Odgovarao je škrto na naše upite, ta-

OCJENE: OD 1 DO 10 BODOVA (3 osobe u Gastropatroli) Osoblje – propisna radna odje a i obu a Radni prostor ( ist, uredan, osvijetljen, prozra an) Sanitarni vor Preporuka konobara (uz jelovnik) Posluživanje jela – stru nost Diskretnost Ljubaznost Vrijeme od narudžbe do posluživanja Izgled jela Okus jela Jelovnik – zastupljenost regionalne i nacionalne kuhinje Vinska karta – zastupljenost me imurskih vina Izbor vina u Vinskoj kar od suhih do slatkih UKUPNO BODOVA

mogli još pojesti ili popiti, odnosno preporu iti možda drugima, porazgovarali o tome kao nedostatku koji je odmah primjetan u ovom lokalu.

Solidna plata, lijepa za oko

U dosta solidnom vremenu hladna plata bila nam je posluradna žena i baš je lijepo a n a is p Pro izgledala za oko. anitarni Najbolji od svega odje a i s vor bili su “kvašeni vugur-

lo spremljeno “na doma i na in“, kao što to sugerira jelovnik. Sli no vrijedi i za ostatak plate, ali dobro, nije uvijek lako ni kod nas na ugostiteljskom stolu zbog raznoraznih razloga imati sve s pravoga selja kog doma instva.

Ipak, sveukupno gledaju i, posluženo jelo zaslužuje dobru ocjenu, a naš žiri posebice je bio

zadovoljan izgledom plate.

Slaba ponuda vina, nedostatna za jedan kvalitetan restoran Me utim, isto se ne može re i za vino. U ponudi lokala od bijelih vina samo je vino anadi. Osrednje je kvalitete, dobro za lagani špricer, a sigurni smo kako ugostiteljski objekt tipa motel

Nekomunikacija konobara s gosti ma i slab izbor vina

ko da nismo dobili previše informacija, o ito je naša narudžba za jelo, koje je zapravo predjelo, osoblju lokala bila sasvim dovoljna. I dok je konobar nešto pregledavao na ra unalu postavljenom na šanku, mi smo umjesto razgovora o tome što bismo eventualno

k i” u d o ma em octu sa sv ježim koprom.

Meso z tiblice nije baš do kraja zadovoljilo naše nepce i ini nam se da nije biPOKROVITELJJ GASTROPATROLE

treba imati barem nekoliko vrsta buteljiranih vina i barem dvije vrste stolnih, za miješanje s mineralnom vodom. Vinske karte nema, kao ni me imurskih ni hrvatskih vina, te o Vinskoj karti nemamo što pisati.

Kad se sve skupa zbroji, u pitanju je uredan lokal, ali nije dovoljno osvijetljen. Ima dosta dobar jelovnik i slab izbor vina, bez Vinske karte. Kvaliteta hrane je dobra, ne i vrhunska. Posluživanje je bilo dobro, premda bi trebalo biti puno bolje, no svakako je dovoljno stru no obavljeno.

Najve a nam je primjedba preslaba komunikacija izme u konobara i nas, odnosno gostiju, jer primijetili smo da i s drugim gostima konobar baš prev iše ne kontak tira.

Motel “Ilonka”, svemu unato , može biti dobar odabir za goste, poglavito strance kojima je ovaj lokal esto prvi, a ponekad i jedini dodir s Hrvatskom i Me imurjem.

27 22 25 20 24 21 24 24 23 21 22 18 18 289

Gastropatrola Glavni cilj ovog projekta je da ponajbolji me imurski gastrostru njaci daju ocjenu i nezavisno mišljenje o tome što su “zatekli“ u posje enom restoranu. Me u m, to je samo jedan od više ciljeva ovog projekta. Ima ih puno više, od ukazivanja da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posje enim restoranima, da se potakne njihova me usobna kompe vnost u težnji prema što ve oj izvrsnos itd. Najvažniji pak je cilj da se u danima, mjesecima i godinama koje slijede u Me imurju pro lira zbog zadovoljstva gastrodoživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra k nama dolaze gos i turis ne samo zbog isto turis kog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan dulje.

Projekt je napravljen u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili stru njacima Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi , stru ni u itelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugos teljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, profesor koji je osposobio sto ne konobara i ugos teljskih djelatnika te osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi , ugledna profesorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari , novinar Me imurskih novina, koji dvadesetak godina pra zbivanja u ugos teljstvu i turizmu, a po mnogima spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, pa ak kao i kultnom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji, a u ovom projektu bio je moderator.

Tako er se nadamo da e drugi restorani, vo eni ovim primjerom, pokuša još više poraditi na izvrsnosti, te da e se još više pokrenu me imurska gastronomska scena.

11. listopada 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLJIVARSKO DRUŠTVO “SMR AK” AKOVEC održalo tradicionalnu izložbu gljiva

U šumama sve više reda, gljivarska društva bilježe rekordan broj lanova PIŠU: Roberta Radovi , Antonija Zbiljski

Gljive i kao odli na zimnica

FOTO: Zlatko Vrzan

Raskošan svijet gljiva donosi i raznolike mogu nos njihove kulinarske pripreme i obrade. Ljubica Kova evi deset je godina lanica Smr ka, ali, kako kaže, gljive bere od kad zna za sebe. Ljubiteljima prirode preporu uje bi lanom društva jer se s lanskom iskaznicom može bezbrižno u potragu za ovim ukusnim darovima prirode diljem hrvatskih šuma. Na izložbu je donijela i nekoliko kulinarskih proizvoda od gljiva, otkrivaju i jednostavan recept: - Gljive se mogu pripremiti i kao zimnica. Potrebna vam je litra vode, litra octa, 15 dag še era, 12 dag soli, bibera prema ukusu, može i malo lovorova lista (prema želji) i naravno gljive, oko kilogram ili kilogram i pol, ovisno o vrs gljiva koje pripremamo. Gljive se o iste, obare, stave u staklenku i preliju

Kako prepoznati jestive gljive, kako ih pravilno ubirati te na koji na in ih kulinarski pripremati i konzumirati, moglo se saznati uz savjete iskusnih gljivara lanova Smr ka na tradicionalnoj jesenskoj izložbi gljiva, koja je održana 5. i 6. listopada u Atriju SoHo bara u akovcu.

Me u posjetiteljima bilo je i dosta djece, koja se uvijek vesele ovoj atraktivnoj izložbi. A esto im je to i prvi susret s otrovnim crvenim muharama, zelenom pupavkom ili ukusnim vrganjima. Gljivari po etnici ili oni s dugogodišnjim iskustvom na ovakvim susretima mogu provjeriti svoje znanje i razmijeniti iskustva te tako doznati kako ljetni vrganj raste po svim šumama od ljeta do jeseni, da bukova krivonoška raste busenasto na panjevima u kasnu jesen, a obi ni prosenjak raste od ljeta do zime po svim šumama.

Odli na gljivarska sezona Ovogodišnja izložba bila je bogata vrstama jer je sezona iznimno bogata gljivama, kazao nam je Aleksandar Jurkijevi , predsjednik gljivarskog društva “Smr ak”. Jurkijevi je tako er i autor edukativne tiskane knjižice “Gljive kao bioindikator u za-

Aleksandar Jurkijevi poziva sve ljubitelje prirode na pravilno ubiranje gljiva, s ciljem njihova o uvanja i zaštite

štiti prirode” koja je, kako kaže, tako er pripremljena u cilju edukacije, što i je svrha organizacije gljivarskih izložbi: - Izložbi u akovcu prethodila je izložba u Puš inama.

Odaziv je bio izuzetno velik. Bilo je 170 vrsta prepoznatih gljiva.

Naše društvo tako er animira i pou ava djecu, tako da smo osnovali jedan tim koji posje uje školu s ciljem edukacije školske djece. I odrasli postaju sve više educirani bera i gljiva. Ranije su šume i u gljivarskom smislu bile devastirane, vjerojatno zbog neznanja, ali esto i obijesti bera a. Zapaža se sve ve i red u šumama i sve više se pazi na ovo prirodno bogatstvo. U Me imurju imamo malo šuma, pa zato esto kao društvo odlazimo u druga, šumom bogatija hrvatska podru ja. Izleti služe i za suradnju s drugim gljivarskim društvima, ali i zbog dru-

Gljivarsko druženje i na Danima kruha u Nedeliš u Društvo “Smr ak” osnovano je 1995. godine na inicija vu Aleksandra Jurkijevi a, a jedan od osniva a bio je i akov anin Ivan Jaluši . Ovaj vitalni osamdesetogodišnjak prisje a se svojih gljivarskih po etaka: - Gljive sam po eo bra 1955. godine u šumi ep. Tada sam bral samo vrganje, lisi ke i na jesen pe urke, bubnja e, a to su razni ‘djedovi’. Jes vi su iako potamne kad ih se prereže. Sad ve poznajem sto nu vrsta jes vih gljiva, koje se beru od ranog prolje a do kasne jeseni. Me imurske šume dosta su bogate gljivama. Problem je što

ima ima jako puno posje telja, pa se gljive ne s gnu razvi . Primjerice, esto se ubiru mladi vrganji koji se još nisu otvorili i razvili spore, koje služe razmnožavanju. Ovakve i sli ne izložbe služe upravo tome da se ljude pou i i nau i ubirati gljive. Za ovu izložbu je dobro što je na otvorenom, pa gljive ne propadaju kao što se to doga a kad izložbu imamo u dvoranama.

Sljede a izložba našeg društva bit e prigodom obilježavanja Dana kruha, 19. listopada, u dvorani MESAP-a, pa svi zainteresirani ponovno mogu do i i upozna se sa svijetom gljiva.

ženja i razmjene iskustava i edukacije. Jer nitko ne zna sve i dovoljno.

S me imurskim gljivarima smo prokomentirali tematiku pla anja naknade za branje gljiva i ulazak u državne šume.

Naime, tijekom cijele ove godine mnogo se razgovaralo o problematici nameta koje je država propisala za branje gljiva, ali i drugih šumskih plodova kao što su kesteni ili u priobalnom podru ju Jadrana šparoge, proljetnice i dr. Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o hrvatskim šumama (NN. 140/05), lanak 33., donijele su Op i akt kojim su utvrdili vrstu šumskih proizvoda i visinu naknade za skupljanje, te uvjete pod kojima ih gra ani mogu skupljati. Me u tim proizvodima su i samonikle šumske gljive.

S udrugama sporazumno, ali do dva kilograma Pri tome je potrebno razlikovati radi li se o branju u državnim ili privatnim šumama, branju za komercijalne ili vlastite potrebe. Važno je znati kako državna šuma ima oznake odjela na stablima, a privatna to nema, pa ih je i po tome mogu e razlikovati. Ulazak u državne šume bez pla anje naknade mogu je samo za lanove gljivarskih društava.

Aleksandar Jurkijevi je o problematici pla anja naknada kazao: - Hrvatske šume imaju potpisan ugovor s Hrvatskim mikološko - gljivarskim savezom, iji lanovi u šumu ulaze s iskaznicom Saveza i osobnom iskaznicom. Susret s lugarom tada je bezbolan, naravno, pod uvjetom da nismo ubrali više od dva kilograma gljiva, što je zakonski propisano. Tako er je dobro da se i kod odre ene Šumarije prije ulaska u šumu najavi izlet i branje gljiva, da se zna tko, kada i što e brati. Dakle, lanovi HMGS-a su do sada bili izuzeti od pla anja naknade za ulazak u državne šume radi skupljanja gljiva. Za komercijalne bera e vrijede drugi uvjeti, a tako er

i za osobe koje nisu lanovi gljivarskog društva, a uvjete ponašanja propisuje Šumarija prema zakonom propisanim uvjetima.

Za po etak sljede e godine najavljuju se odre ene promjene i u tom pogledu, ali za sada još nemamo novih informacija o promjenama.

Propisi o branju gljiva postaju važniji od potencijalne opasnosti “krivog branja“?

Kao što je kod nas esto slu aj, forma ponekad postaje važnija od sadržaja. Tako je kad su i gljive u pitanju.

Me utim, prije nego se upustite u branje nije važno samo da imate dozvolu za isto, jer u protivnom možete završiti na prekršajnom sudu, ve trebate prvenstveno biti dobro educirani kako biste ubrali jestive gljive.

Stoga prvenstveno oprez po tom pitanju, ali i propisima koji važe kad je branje u pitanju.

Podsjetimo tako da se dnevna cijena dozvole za branje gljiva kre e se od oko 50 kuna, 100 kuna je tjedna, a u Šumariji akovec prošle je godine zatražena i izdana samo jedna takva

Osamdesetogodišnji Ivan Jaluši dobitnik je nagradne knjige “Gljiva u džepu”, koju smo organizirali u suradnji s Mozaik knjigom

dozvola i ta je bila za gljivarsko društvo. Ove godine situacija je isto takva. Privatnih zahtjeva nije bilo, a doznajemo i kako nije napisana ni jedna kazna za “nepropisno“ gljivarenje. Kriteriji po kojima lokalne podružnice odre uju cijenu dozvola za gljivarenje i samim lanovima gljivarskih društava jako su nejasni.

Hrvatski mikološko - gljivarski savez nije zadovoljan trenutnim pravilnikom ni trenutnim cjenikom za gljivarske dozvole. Do svibnja 2013. za njih je vrijedio poseban sporazum s Hrvatskim šumama, prema kojem je lanovima gljivarskih društava bilo omogu eno neometano branje gljiva u državnim šumama na podru ju cijele Lijepe naše.

- Taj sporazum Hrvatske šume ne žele obnoviti. Prema trenutnom pravilniku, lanovi gljivarskih društava uz redovno pla anje godišnje lanarine trebali bi izdvajati i 120 kuna za godišnju dozvolu za branje gljiva. Cjenik za dozvole za branje gljiva je jako nede iniran, jer je prepušteno lokalnim šumarijama da same kreiraju cijene, a prema mnogim je stavkama i neustavan. U našem Savezu inimo sve kako bismo utjecali na njegovo mijenjanje. Ipak, prema trenutnim saznanjima ini se kako do 1. sije nja 2014. ne e biti nikakvih promjena, rekao nam je u telefonskom razgovoru prof. Branko Bartoli , glavni

Ljubica Kova evi uspješno priprema i zimnicu od gljiva vru om pripremljenom teku inom. Staklenka se vakumira i to je to. Jako su dobre na taj na in pripremljene uleknja e, modrika e ili medenke. Priprema se i ajvar od gljiva, a tako er i ukusni namazi.

tajnik Hrvatskoga mikološko - gljivarskog saveza i jedan od najve ih stru njaka za gljive u Hrvatskoj, zbog ega je u savezu stekao i titulu determinator (mentor, najviši naziv koji lan udruge može ste i).

Kako je jeftinije platiti godišnju lanarinu za lanstvo u gljivarskom društvu nego svaki put dnevnu dozvolu za branje gljiva, a zbog bene icije koja je vrijedila za lanove gljivarskih društava, u Savezu su bilježili i pove an broj u lanjenja. Dakle, radi se o osobama koje nisu zaljubljenici u gljivarenje ve su se u lanjivale samo kako bi mogle jeftinije brati gljive za potrebe prodaje ili sl. Me utim, prof. Bartoli naglašava da takvi lanovi u društva nisu dobrodošli te se u budu nosti ne e primati, a društva gljivara sama e eliminirati postoje e.

- Nije u redu da nam Hrvatske šume ne žele obnoviti spomenuti Sporazum jer upravo smo mi ti koji njih educiraju o svim temama vezanima uz gljive jer oni nemaju educirani kadar.

Stalno traže naše predava e. Pokušavamo se izboriti da Savez ima ve e ovlasti oko kontroliranja ulaska i izlaska u šume s ciljem branja gljiva, kao i oko o uvanja staništa gljiva upravo zbog tih razloga. Tako er u Savezu radimo na tome da pri donošenju novih propisa damo svoj glas jer nema razloga neke vrste zašti ivati i ograni avati koli inu branja. Zbog toga što branje gljiva ne ošte uje staništa, ve a šteta se radi rušenjem stabala od strane Hrvatskih šuma, pojasnio je prof. Bartoli .

Ukoliko vas lugar uhvati u nelegalnoj berbi gljiva, prijavljuje vas policiji, gdje se protiv vas podiže prekršajna prijava i kroz taj mehanizam se napla uje kazna.

Lugari nemaju ovlasti napla ivati kaznu na licu mjesta. Iz akove ke podružnice Hrvatskih šuma doznali smo kako u prošloj gljivarskoj sezoni, dakle, u 2012. godini, nisu prijavili ni jednu osobu za nelegalno branje gljiva.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2013.

Bebe 2013.

FOTKAJMO F OTKAJMO NAJMLA E

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom.

Ukoliko to nije mogu e, šaljite

nam svoje bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži.

Javite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.

Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

DJE JI TJEDAN 7. - 13. listopada

Veliki Krug mira za dobrobit djece Ivica Balog (26) i Sanela Oršuš (23) iz Orehovice dobili su Karla, ro enog 5. listopada. Imaju Erika (5), Kevina (4), Kseniju (2).

Siniša (25) i Tamara (23) Šafarek iz akovca dobili su Mateja, ro enog 29. rujna. Imaju i Helenu (4).

Mladen (24) i Violeta (19) Oršuš iz Orehovice dobili su Armina, ro enog 4. listopada. Imaju i Alinu (3).

Mario Hižman (29) i Jessica Kolari (20) iz Okruglog Vrha dobili su k erkicu Emily, ro enu 30. rujna.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Ovogodišnje obilježavanje Dje jeg tjedna, koje se provodi u organizaciji Društva “Naša djeca’’, protje e pod motom “Ljubav djeci prije svega”. Središnji program održan je u srijedu 9. listopada akcijom “Krug mira”, naime, djeca su to no u podne uz pjesmu i ples formiraju i krug odaslala svima poruku kako je mir ono što svima treba.

Donijela su i poruke gra anima kako djeca imaju pravo na igru, u enje, prijatelje, ro endan i slobodu, ali i univerzalnu poruku tjedna “Odrasli, slušajte nas, mi vas trebamo”. estitke djeci uputili su i Gordana Šolti - Siladi, predsjednica Društva “Naša djeca”, i zamjenik gradona elnika Romano Bogdan. Program je nastavljen na igralištu kod “Macanovog doma”, u kojem su sudjelovali u enici I. osnovne škole akovec, plesne skupine ‘’Teuta’’ i ‘’Vivona’’, akove ke mažoretkinje i Livi. U etvrtak i petak organizirani su i posjeti vrti kih skupina brojnim inisti-

tucijama, kao što su Knjižnica “Nikola Zrinski”, odjel pedijatrije u akove koj bolnici, posjet županu i gradona elniku, vrti u “Pirgo”, Caritasovom domu, crkvi Svetog Nikole i u enicima škole u Novom Selu Rok. Dje ji tjedan završit e igrama koje e biti organizirane u subotu 12. listopada i ponedjeljak 15. listopada pod nazivom “Dani igre”. (rr,zv)

OŠ NEDELIŠ E

UMJETNI KA ŠKOLA “MIROSLAV MAGDALENI ”

Marija i Vedran svojim slikovnicama oduševili žiri u Karlovcu

S radom po ela glazbena radionica

U karlova kom Gradskom kazalištu ‘’Zorin dom’’ održana je završna sve anost devetog natje aja u pisanju i ilustriranju vlastite pri e za u enike osnovnih škola ‘’Moja prva knjiga’’. Natje aj organizira Centar za neohumanisti ke studije Karlovac pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a u prosudbi pristiglih radova, kojih je ove godine bilo ak 680, sudjelovali su renomirani hrvatski književnici Sanja Pili i Tito Bilopavlovi . Najboljih deset slikovnica nagra eno je tiskanjem.

Me u njima su bile i pri e u enika OŠ Nedeliš e Marije

Molnar i Vedrana Horvata, koji ve godinama uspješno sudjeluju na natje aju i uvijek rado prihva aju priliku da se kreativno izraze u likovnom i literarnom izri aju, ali i da pokažu svoju ljubav prema knjizi. Marijina pri a “Bijeg” i Vedranova “Kad knjige govore” oduševile su lanove prosudbene komisije i našle su se me u deset nagra enih i tiskanih. Ponosni mali pisci, koje su kroz natje aj vodile njihove mentorice, u iteljica Marija Topolnjak i knjižni arka Zora Hajdarovi , isti u da su im njihove prve knjige podstrek da i dalje nastave pisati. (A. Fuš)

Od ove školske godine u sklopu Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” djeluje i glazbena igraonica. Djeca su se okupila u prvom tjednu mjeseca listopada. Do ekale su ih lijepo opremljene u ionice Glazbene škole, pregršt materijala i vrijedne u iteljice u akovcu, Murskom Središ u i Prelogu. Ve od prvog sata pjevalo se, plesalo, crtalo i uži-

valo. Ovaj je tjedan u Igraonici u Murskom Središ u bilo sve u znaku Dana kruha. itale su se pri e, pjevale pjesme o kruhu i pekarima, a malo su se i maskirali. Baš kao pravi pekari. Mjesta za upis još uvijek ima, pa im se možete javiti u Umjetni ku školu ‘’Miroslav Magdaleni ’’ (tel. 390801 - akovec, 543542 - Mursko Središ e ili 645599 - Prelog).

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

IZLOŽBE

Arhitekt Bojan Perho Kipar Stjepan Jerkovi DONJI VIDOVEC

Doma in sedmih Kulturoloških susreta “Zrinski” KUU ZASADBREG

Pozdrav jeseni USPJESI

me imurskoga dje jeg filma

Globusovci ve dvadeset godina uživaju u svom radu i zabavljaju publiku Od samih po etaka bend “Globus” osmišljen je kao bend za fešte. Majstori su za svadbene sve anosti, zabave, razne druge fešte i programe. Repertoar im je bogat i širok. Od pop - rock doma ih i stranih hitova, YU rocka, preko naše doma e zabavne pjesme, do gr kih i meksi kih melodija, a nezaobilazne su, dakako, i me imurske pjesme i ardaši.

Prepoznatljivost benda ini kvaliteta zvuka.

Zlatko Vrzan okom fotoaparata “uhvatio” je aktualnu postavu globusovaca uo i svirke na jednom akove kom vjen anju.

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

10. - 22. listopada AKOVEC, Izložbeni salon MM -a

11. listopada 2013.

UTORAK, 15. listopada, 19 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Rasteri - izložba Roberta Wrane Izložba “SlukOVNICA - oteto zaboravu” Muzej Me imurja akovec nastavlja s predstavljanjem me imurskih umjetnika. Tako e se u Izložbenom salonu od 10. do 22. listopada mo i razgleda izložba “Rasteri” Roberta Wrane, radnim danom od 8 do 17 sa , a subotom i nedjeljom od 10 do 12 sa . Ulaz je slobodan.

Robert Wrana na ovoj se izložbi predstavlja do sad nevi-

enim ciklusom mono pija pod naslovom “Rasteri”. Radovi su nastali jekom dva zadnja desetlje a i svjedo e o Wraninom osebujnom grafi kom senzibilitetu. Problemom grafizma autor se bavio i u dijelu svoga kerami kog opusa, koji je nastajao paralelno s mono pijama, što opravdava njihovu sadašnju zajedni ku prezentaciju.

“SlukOVNICA - oteto zaboravu” izložba je koja objedinjuje radove likovnih umjetnika, lutkarskih tehnologa i scenografa koji su do 1980-ih godina obilježili rad Dje jega kazališta Branka Mihaljevi a u Osijeku. Realizirali su je studen Umjetni ke akademije u Osijeku u suradnji s Dje jim kazalištem Branka Mihaljevi a u Osijeku, a na inicija vu i uz veliki angažman ravnateljice Jasminke Mesari . Studen Kazališnog

odsjeka odabrali su autore i izloške te o svakom autoru napisali popratni tekst.

Studen i nastavnici preddiplomskog i diplomskog studija Likovne kulture oblikovali su i realizirali izložbeni postav, konceptualno osmislili i realizirali dokumentarne lmove iz života lutaka i ljudi koji su ih uspjeli pripitomi . Otvorenje postava izložbe bit e u utorak 15. listopada u Izložbenom salonu Centra za kulturu, s po etkom u 19 sa .

IZLOŽBA ARHITEKTA Bojana Perho a “4 vizije akovca u me uprostoru i me uvremenu”

Kako arhitekt i pjesnik promišlja

o širem centru akovca Po prvi put nakon možda dva ili više desetlje a imali smo priliku vidjeti jedno cjelovitije arhitektonsko promišljanje jednog dijela akovca, u ovom slu aju šireg centra akovca, na potezu od akove kih mlinova, preko kompleksa bivšeg kompleksa MT -a, mogu e budu e zgrade vije nice na igralištu MT -a, do prostora na Tenis klubu “Franjo Pun ec”. Iza nas su dva dobra desetlje a kako su arhitektonski izgled Grada odre ivali privatni investitori koji su kao inancijeri ujedno diktirali i više ili manje uspješno davali izgled Gradu.

S druge strane, kao u slu aju MT -a, propadanjem poduze a propadaju i gra evine, ime se ozbiljno narušava i izgled Grada. Sve to nije ostavilo ravnodušnim akove kog arhitekta Bojana Perho a, koji se usudio, bez obveze, promišljati taj prostor. Misle oj, a možda i utjecajnoj javnosti - onoj koja ima mo odlu iti ili investirati - pustio je bubu u uho kako bi akovec mogao izgledati u budu nosti i svojom arhitekturom i sadržajima ponovno mogao postati najprivla niji manji grad u državi.

Izložba njegovih ideja “4 vizije akovca u me uprostoru i

Romano Bogdan, prijatelj i susjed iz kvarta u djetinjstvu, kazalištarac i zamjenik gradona elnika, otvorio je izložbu akove kog arhitekta Bojana Perho a

je nice, a prijedlog prenamjene proizvodnog kompleksa akove kih mlinova nastavak je studentskog rada i koautorski rad sa sinom arhitektom Igorom.

Izložba e tijekom svog trajanja biti popra ena s nekoliko doga anja: predavanjem o urbanim temama akovca, koncertom i performansima.

Ve na samom otvorenju Bojan Perho pripremio je veliko iznena enje, otkrio je i svoje pjesni ko stvaralaštvo, koje je iz njega provrlo nakon smrti njegova oca. Njegove su pjesme cini ne, ali poeti ne, kao i vrijeme u kojem živimo, koje nam ne dopušta da u ovom

me uvremenu” otvorena je u petak 4. listopada u izložbenom prostoru zgrade “Scheier” u 19 sati i traje mjesec dana, do 4. studenoga. Izložena su 4 projekta o prostorima akovca koji su širenjem Grada ostali važni me uprostori najužeg centra i njegovih kvartova – prenamjena bivše tvornice MT -a, mogu a izgradnja na prostoru Tenis kluba “Franjo Pun ec”, prijedlog prenamjene proizvodnog kompleksa akove kih mlinova i projekt novoga studentskog kampusa na prostoru bivše vojarne. Dva lanovi Kazališne družine “Pinklec” izvodili su pjesme Bojana Perho a

Izložba radova izazvala je veliku pozornost

projekta nastala su kao posljedica narudžbi zainteresiranih investitora, s time da je projekt na prostoru Tenis kluba “Franjo Pun ec”, nastao kao koautorska suradnja s arhitektima T. i N. Subanovi , rezultirao programom koji nije bio u skladu sa željama investitora koji je na tom prostoru želio graditi šoping centar.

Projekt rekonstrukcije bivše tvornice MT -a rezultat je loše raspisanog natje aja javne nabave za projekt gradske vi-

vremenu grubosti budemo nježne senzibilne dušice, nego da svoje osje aje izražavamo kroz krik i bijes. Pjesme su izveli su lanovi Kazališne družine “Pinklec”. O autoru, njegovu djelu, kako arhitektonskom, tako i poeti nom, govorio je Romano Bogdan, njegov prijatelj i poznanik iz najranijih dana iz istog susjedstva, sada zamjenik gradona elnik akovca, ali kazalištarac po životnom opredjeljenju.

(BMO, foto:RR)

NAJAVLJUJEMO Mjesec hrvatske knjige 2013.

Obilje programa ujedinjeno pod motom “Tko ita, (ne) skita!”

Programi ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige 2013., koji se tradicionalno obilježava od 15. listopada do 15. studenoga, odvijat e se pod motom “Tko ita, (ne) skita!”, a predstavljeni su u ponedjeljak 7. listopada u prostoru Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec. O sadržajima programa govorili su Ljiljana Križan, Gordana Vidovi , Željka Hatvali Strahija i prof. dr. sc. Stjepan Hranjec.

I ove su godine programi pripremljeni suradnjom akove ke Knjižnice i Matice hrvatske - ogranak akovec.

Mjesec hrvatske knjige zapo et e u utorak 15. listopada književnom ve eri s Vitomirom Lon ar u akove koj Knjižnici s po etkom u 19 sati. Gosti sljede ih književnih susreta bit e Ivan Kutnjak, Irma Kova i , Marina Katini i Juraj Lajtman. Održat e se i jedno putopisno predavanje “Biciklom do Bospora”, koje e održati Vjeran Kostovi i Ivan Cigrovski iz Varaždina.

Besplatna etvrta knjiga i Internet Dio programa bit e i akcija itanja na glas “ itu-

IZLOŽBA

Jerkovi donio Muzeju “Komadi e koji nedostaju” U galerijskom prostoru Muzeja Me imurja akovec krajem rujna i po etkom listopada mogla se pogledati prostorna intervencija “Komadi koji nedostaje” i podna instalacija “A Crvenkapice

nema pa nema” umjetnika i kipara Stjepana Jerkovi a.

Izloženi radovi ostvareni su u kombiniranoj tehnici, a pripremljeni su i osmišljeni upravo za prostor izložbenog salona Muzeja. U Me imurju

je Jerkovi posljednji put izlagao prije deset godina, a osim toga do sada je sudjelovao na pet samostalnih te brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Ma arskoj, Austriji i

Njema koj. Dobitnik je nekoliko otkupnih i izvedbenih nagrada za skulpturu. lan je HDLU-a od 1983. godine. Inicijator je i prvi tajnik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me imurja. (rr,zv)

ljak”, koja e se održavati u Domu za starije i nemo ne akovec. Povodom Mjeseca knjige korisnici Knjižnice mo i e besplatno posuditi etvrtu knjigu te se besplatno koristiti Internetom jedan sat. Na Dje jem odjelu bit e tako er niz doga aja, kao što su stvarala ko - kreativne radionice, izložba “Jedimo zdravo” i izložba “štednih kasica”.

Tijekom programa pod nazivom “ itaj mi” u posjet i druženju s vrti kom i osnovnoškolskom djecom do i e poznate li nosti iz javnog života: gradona elnik, zamjenik gradona elnika, župan, zamjenica župana, pedijatri, sportaši i dr. Matica hrvatska - ogranak akovec obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige pridružit e se predstavljanjem knjiga “Peta haaška kolona i njezine žrtve”, “Kajkavsko narje je u nastavi hrvatskoga jezika” doc. dr. sc. Tamare Turze - Bogdan, “Izabrani radekizmi” Ladislava Radeka i “Jezik moje bake i Internet” izv. prof. dr. sc. Blaženke Filipan - Žigni . (rr)

11. listopada 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 15. listopada, 19 sati AKOVEC, Knjižnica “Nikola Zrinski” - Op i odjel

14. - 18. listopada AKOVEC, Centar za kulturu

Mjesec hrvatske knjige zapo inje gostovanjem Vitomire Lon ar

16. susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade - HC ASSITEJ

Mjesec hrvatske knjige 2013. zapo inje u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec na Op em odjelu književnim susretom s Vitomirom Lon ar. Književna ve er održat e se u utorak 15. listopada s po etkom u 19 sa . Moderatorica ve eri bit e Željka Hatvali Strahija. Vitomira Lon ar diplomirana je glumica, doktorica znanos i direktorica kazališta “Ma-

Ve šesnaestu godinu za redom akovec e predstavi godišnju produkciju najboljih predstava hrvatskih kazališta za djecu i mlade. Ove godine e se, na prijedlog selektora Matka Bo a, vidjeti 11 predstava, od toga 9 iz selekcije (Gradsko kazalište “Trešnja” iz Zagreba, na žalost, zbog bolesti glumice nije u mogu nos izves predstavu “Rego ”) te dvije predstave izvan konkurencije. U

la scena”, autorica je knjiga “Kazališna tranzicija u Hrvatskoj” i “Slamka spasa”.

U 39 godina rada u kazalištu odigrala je mnoge uloge u predstavama za djecu, mlade i odrasle, od kojih joj je najdraža Annije u predstavi “Prava stvar” Toma Stopparda, a u režiji Ivice Šimi a. Od 1998. do danas producirala je sedamdesetak predstava i doga anja.

sklopu 16. susreta održat e se i 2. me unarodni susret “ASSITEJ Croa a World Collabora on”, na kojem e za lanove HC-a ASSITEJ i studente dramskih akademija japanska dramska umjetnica i instruktorica borila kih vješ na koja živi i radi u Londonu, Haruka Koruda, održa radionicu scenske borbe. Predstave e gleda i prosudbena komisija te e na kraju najboljima dodijeli nagrade.

OP INA DONJI VIDOVEC doma in sedmih Kulturoloških susreta “Zrinski”

Osim granica, dva susjedna prijateljska naroda povezuje obitelj Zrinski Prošle je godine Op ina Donji Vidovec od samouprave Zakanyfalu (Ma arska) primila sve anu prijelaznu zastavu Zrinskih na uvanje i time se obvezala na organizaciju sedmih po redu Kulturoloških susreta “Zrinski”, koji su u tom mjestu održani u subotu 28. rujna. U želji da se održe uspomene na obitelj Zrinski i utvrdu Novi Zrin, prije sedam godina pokrenut je projekt koji povezuje pograni na naselja s hrvatske i ma arske strane. U projektu sudjeluju tri op ine s hrvatske strane – Donja Dubrava, Donji Vidovec i Legrad i pet op ina s ma arske strane – Belezna, Ortiloš, Murakeresztur, Zakanyfaly i Mlinarci.

Potpisanim sporazumom odre eno je da svake godine jedna od ovih op ina bude doma in susreta. Susreti u Donjem Vidovcu zapo eli su stru nim predavanjem na kojem je bilo rije i o velikom zna aju Zrinskih za ova dva prijateljska naroda. Veliki broj štovatelja Zrinskih, goste i uzvanike ispred doma ina pozdravio je op inski na elnik Josip Grivec.

Otvaranje Kulturoloških susreta - Posavec, Mesi , Grivec

Sudionici projekta s hrvatske strane - na elnici Donje Dubrave, Donjeg Vidovca i Legrada

- Izuzetno smo ponosni što smo doma ini tako velikom, zna ajnom i povijesnom trenutku. Svi znamo koliko nam zna e Zrinski, posebice kada znamo da su na podru ju Donjeg Vidovca imali ljetnikovac, rekao je Grivec. Naglasio je da uz spomenute op ine u projektu sudjeluju i institucije, i to Vojna akademija iz Budimpešte, Muzej Me imurja akovec, Zrinska garda akovec i Me imurska županija, koja je bila pokrovitelj ove manifestacije.

O bogatoj i zanimljivoj povijesti Zrinskih govorio je prof.

Ivan Zvonar, koji je zajedno sa suradnicima autor donjovidovske monogra ije. Na simboli an na in sedme Kulturološke susrete otvorili su me imurski župan Matija Posavec i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi .

- Ovaj je doga aj vrlo bitan jer povezuje dva naroda. Dvije razli ite države, osim granica, povezuju povijest i kultura, a naše države na ovaj na in povezuju Zrinski. Zrinski su me imurski brend, što svakako

moramo kapitalizirati kroz fondove EU i promovirati u turisti ke svrhe, rekao je tom prilikom Posavec. Na kulturnoj manifestaciji bili su i njegovi zamjenici Sandra Herman i Zoran Vidovi . Stjepan Mesi je prije deset godina kao tadašnji predsjednik države bio pokrovitelj velikoga povijesnog doga aja Donjeg Vidovca – 777. obljetnice mjesta, i rado se vra a u to mjesto. - Drago mi je uti da njegujete uspomene na Zrinske koji su ostavili veliki trag u hrvatskoj i ma arskoj povijesti. estitam vam na tome i nastavite tako jer za to

imate osnovu, poru io je Mesi .

Program susreta nastavljen je paljenjem svije a u znak sje anja na Nikolu Zrinskog u parku ispred župne crkve, odakle je uz pratnju Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava i lanova Zrinske garde akovec krenuo mimohod prema Domu kulture. U zanimljivom kulturnom programu, uz Martina Srpaka, svako naselje predstavilo je pjesmu, ples, narodnu nošnju i tradiciju svoga kraja. Na kraju je službena zastava susreta predana ma arskoj Op ini Mlinarci, koja e biti doma in idu e godine. (A.Fuš)

Paljenje svije e za Nikolu Zrinskog

KUU ZASADBREG vrlo aktivan

Pozdrav jeseni sa zasadbreških brjegova Najmla i uzrasti KUU-a Zasadbreg boravili su na izletu u Trakoš anu, a nagradila ih je uprava društva.

Nagrada je to za njihov revni rad tijekom godine, kao i za sudjelovanje na 10. me unarodnom festivalu folklora u Zagreb i 1. me unarodnoj smotri fol-

klora u Ivancu, gdje su ostavili dobar dojam na organizatore, posjetitelje i kulturne djelatnike.

KUD Zasadbreg predstavljao je Me imursku županiju na 46. Voloderskoj jeseni u Voloderu, gdje su se brojnoj publici predstavili spletom pjesama i

Zasadbreg u sve anom mimohodu ulicama Volodera

- Mlade uzraste za nagradu su poslali na izlet u Trakoš an, gostovali su u Voloderu, a za subotu pripremaju priredbu “Pozdrav jeseni”

plesova pod nazivom “ im jo dojdem v Me imurje”. Voditeljica i plesa ica folklorne skupine Ivana Bala - Mikolaj sudjelovala je u izboru za najljepšu bera i-

Mladi folkloraši tamburaši uživaju u ljepotama trakoš anskog kraja

cu, koja je organizirana u sklopu Voloderske jeseni.

U subotu 12. listopada KUU Zasadbreg organizira tradicionalnu priredbu pod nazivom “Pozdrav jeseni”, na kojoj se prezentira povijesna, kulturna i vjerska baština Me imurja te drugih hrvatskih krajeva. Priredba zapo inje u 17 sati svetom misom u mjesnoj crkvi, odakle e sudionici u mimohodu kroz ulice dolaziti u Dom kulture, gdje u 18 sati zapo inje kulturno - umjetni ki program.

Osim doma ina, KUU-a Zasadbreg, u programu e nastupiti KUD “Stative” iz Karlovca, KUD “ epinski Martinci” iz istoimenog mjesta u Osje ko - baranjskoj županiji, KUD “Sumarton2 iz Ma arske i KUD “Moslavec” iz Volodera. Doma ini pripremaju izložbu plodova prirode i rada ruku te druga lijepa iznena enja.

(Stjepan Mesari )

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 11. listopada, 18 i 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Hrvatska premijera “Kauboja” i u našem kinu To no pet godina nakon što je na daskama teatra “Exit” premijerno odigrana predstava “Kauboji”, pala je i zadnja klapa na snimanju njezine lmske adaptacije. Film u distribuciju kre e u listopadu, a me u prvima vidjet e ga naša publika. Šest muškaraca, jedna žena (i njezin brat) okupljaju se s jednim ciljem – napravi predstavu. Bila bi to

vjerojatno još jedna uobi ajena pri a da ova kazališna družina nije sazdana od an junaka koji plutaju izgubljeni u vremenu i prostoru, u gradi u u kojem se ini da i sunce zalazi na istoku. Glavne uloge igraju Živko Ano i , Matija Antoli , Hrvoje Bariši , Kruno Klabu ar, Radovan Ruždjak, Ivana Rushaidat, Rakan Rushaidat i Saša Ano i .

- S jedne strane zadržali smo kostur pri e, karakterizaciju likova i pokušali smo poštovati kontekst predstave. S druge strane izašli smo iz okvira dvorane, jer se predstava odigrava isklju ivo u dvorani, dodali smo nove likove, lokacije i zaplete.

Ali ono što nam je bio glavni cilj i što je bilo najteže jest zadržati energiju predstave i nadam se da smo u tome uspjeli, is e Tomislav Mrši , koji je još uvijek pod dojmovima sa snimanja koje je prošlo u odli noj atmosferi.

11. listopada 2013.

PETAK, 11. listopada, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink&Music Club

Ballbreakers (AC/DC Tribute) u Podroomu Volite AC/DC? Ne trebate dalje puno razmišlja nego se jednostavno pojavi ovaj petak u Podroomu i uživa u dvosatnom repertoaru najve ih hitova legendarnih Australaca! Podroom se vra a u svoju žestoku ru nu.

Ovaj petak s žu dobro pozna Ballbreakersi.

Oni su jedan od mnogobrojnih AC/DC tribute bendova, ali njihova svirka je stvarno odli na, što su dokazali na prošlom nastupu, tako da je sjajna zabava garan rana. Ballbreakers (AC/ DC Tribute Band) je osnovan po etkom 2008.

godine, nakon što su lanovi benda svirali dugi niz godina po raznim bandovima, i imali gomilu koncerata diljem Lijepe naše. Repertoar banda pokriva sve faze AC/DC-a - od ranih albuma s Bonom Scotom do megahitova s Brianom Johnsonom. Bend je svirao u brojnim klubovima u Hrvatskoj te na motosusre ma u Hrvatskoj i Sloveniji. U lipnju ove godine odlaze na mini europsku turneju po Njema koj i eškoj. Smatra ih se najboljim AC/DC tribute bendom na ovim prostorima.

STOLJE E FILMA u akovcu

Prvo akove ko kino na prostoru nekadašnje tvrtke “Tapetar” Piše: Roberta Radovi

USPJESI me imurskoga dje jeg filma

ŠAF-ovi filmovi na brojnim me unarodnim festivalima Nedavni dobitnik Grand prixa na me unarodnom festivalu u Vranju, ilm “ ovjek koji je volio fu kati”, koji je osmišljen i ostvaren od starijih osnovnoškolki i lanica ŠAF-a, ostvario je novi uspjeh. Film je prošao strogu selekciju izme u tri tisu e prijavljenih profesionalnih studentskih ilmova iz 54 zemlje za festival “Up-and coming”, koji e se održati od 21. do 24. studenoga ove godine u Hannoveru. Me unarodna e ga publika i žiri mo i pogledati u konkurenciji od ukupno 97 selektiranih ilmova. Film je zajedni ko ostvarenje Pije i Zoe Klai , Ive Ruži i Kristine Hutinec, uz po etnu ideju Tomice Zvonareka.

Osim toga, ŠAF-ovci bilježe uspjeh i na najve em dje jem

festivalu animiranog ilma u Chicagu (Chicago international children ilm festival). Na tom su festivalu prošla tri ŠAF-ova ilma, i to “Krugovi”, Ivana Žokalja, “Ma ek u divljini”, grupe djece, te “Pse e tijelo”, autorski rad Melite Sandrin. Na me unarodnom festivalu animiranog ilma “Rozafa“ u Albaniji ŠAF e kao jedini predstavnik iz Hrvatske u konkurenciji imati ak šest ilmova: “Ma ek u divljini“, “Pse e tijelo“, “U 15 do-nastupa zlo“, “Žderonja“, “Krugovi“ i “ ovjek koji je volio fu kati“. Ove godine ŠAF je još nastupio s pet ilmova i na 51. reviji ilmskog stvaralaštva djece, koja se održala od 3. do 6. listopada u Kutini. Krajem listopada ŠAF-ovci idu i na Dubrovnik ilm festival.(rr)

U Centru za kulturu 7. studenoga, s ciljem obilježavanja sto godina ilma u našem kraju, otvorit e se dokumentacijska izložba s materijalima iz Hrvatske kinoteke, Nacionalne sveu ilišne knjižnice, arhive CZK-a i privatne zbirke Vinka Lisjaka, kazala je Marina Oskoruš, voditeljica kulturnih djelatnosti za ilm i izložbe CZK-a, na konferenciji za medije održanoj u petak 4. listopada. Izložba e kronološki pratiti doga aje od prvih projekcija, kada je 1901. godine eh Aleksandar Li ka došao u akovec sa svojom kinoopremom. Prvo akove ko kino otvoreno je 6. travnja 1913. godine na prostoru koji današnji akov anci poznaju kao prostor nekadašnje tvrtke “Tapetar”, odnosno u dvorištu današnje trgovine “Offertissima”.

Oskoruš je još jednom pozvala sve gra ane na uklju ivanje u

Marina Oskoruš najavljuje veliku sve anost filma 7. studenoga u CZK-u akciju prikupljanja ilmske gra e: - Pozivam sugra ane da svojim posjetom i materijalima koje možda još imaju skrivene u svojim domovima donesu, a mogli bi pomo i oko ovog pro-

jekta. Dobrodošle su stare fotogra ije, ulaznice, plakati i ostali materijali kako bi se nadopunila gra a o razvoju kinematogra ije i zna ajnim ilmskim doga ajima u akovcu. Odaziv gra ana do sada je bio vrlo slab, pa se

nadam da e se možda u ovih preostalih nekoliko tjedana još netko javiti.

U nastavku je Oskoruš predstavila suradni ki tim koji intenzivno radi na istraživa kom radu i projektu “Stolje e ilma u akovcu 1913. - 2013.”: - Posebice izdvajam suradnike kao što su Borivoj Radoj i iz zavi ajne zbirke knjižnice akovec, diplomirani povjesni ar Branimir Bunjac, Helga Lajtman koja je diplomirana kulturologinja, mlada povjesni arka Andreja Talan koja nam se javila preko Facebook mreže i volontira rade i na ovom projetku, Jasminka Bijeli iz ŠAF-a, Vladimir Kapun i dr. Vjerujem kako e ovaj veliki istraživa ki projekt rezultirati ne samo kvalitetnom dokumentaristi kom izložbom i prigodnim tiskanim materijalom, ve i jednog dana knjigom koja e objediniti sve prikupljene podatke.

Nezaposlenost kao motiv za volontiranje Andreja Talan iz Ivanovca diplomirala je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Nezaposlena je. Na Facebooku je saznala kako se pokre e projekt “Stolje e ilma u akovcu” i dobila priliku kao volonterka sudjelovati na istraživa kom radu: - Film i fotogra ija me oduvijek interesiraju i zato sam se javila sa željom da

pomognem. Vremena imam dovoljno jer sam nezaposlena i željela sam ga korisno upotrijebiti i ste i odre eno iskustvo. U po etku sam sudjelovala na izradi dokumentacijske izložbe, a potom sam istraživala i obra ivala razdoblje kinopoduze a akovec od 1949. do 1979. godine.

Najvažnije saznanje do kojeg sam došla je to što se ve u

tom razdoblju u našem kraju pou avala ilmska publika.

Prije ili nakon prikazivanja ilmova održavana su kratka predavanja o povijesti ilma, vrste, realizmu u ilmu i drugo, s namjerom pro iliranje publike koja e znati cijeniti ilmove. To su u za etku bile ilmske tribine i priredbe, a 1969. godine to je preraslo u tribinu ‘ akovec etvrtkom’.

Nezaposlena povjesni arka Andreja Talan samoinicijativno volontira u projektu “Stolje e filma u akovcu”

UDRUGA “MULTIMEDIJ” pokrenula projekt “ROOKE”

Vrijedne ruke kova a Ivana Horvata KUTINA 51. revija hrvatskoga filmskog stvaralaštva djece

Niz nagrada me imurskim dje jim filmašima U Kutini je od 3. do 6. listopada održana 51. revija hrvatskoga ilmskog stvaralaštva djece, na kojoj su me imurski mladi ilmaši ponovno nizom nagrada pokazali svoj izniman uspjeh i kvalitetu. Revija je oformila dva ocjenjiva ka suda, veliki i mali, odnosno dje ji, te su dodijeljene 32 nagrade. U kategoriji nagrade stru noga ocjenjiva kog suda - dokumentarnog ilma - tre u nagradu osvojila je ilmska skupina OŠ Strahoninec za ilm “Pasji život”, a dje ji sud istom je

ilmu dodijelio drugu nagradu.

U kategoriji animiranog ilma ŠAF je osvojio ak dvije nagrade: prvu za ilm “Spava ” i tre u s ilmom “Prljavi grad” (istom je ilmu ocjenjiva ki sud djece dodijelio drugu nagradu). Naše dje je stvaralaštvo odli no je i u TV reportažama. Osnovna škola Ivanovec s ilmom “Prek tri bregi” osvojila je tre u nagradu. Sljede a, 52. revija održat e se u dvojnom doma instvu Varaždina i akovca od 25. do 28. rujna 2014.(rr)

Po etkom ove godine u akovcu je osnovna udruga “Multimedij”, s ciljem aktivizacije djelatnosti u podru ju teksta, fotogra ija, slika, zvuka, ilma, animacije, videa, odnosno svih podru ja i tematike koje objedinjuje pojam multimedije. Jedan od prvih zna ajnijih projekata ove udruge je pokretanje serijala kratkih dokumentarnih pri a pod nazivom “ROOKE”. Zamišljen je s ciljem dokumentiranja pomalo izumrlog svijeta ru ne proizvodnje na podru ju Me imurja.

Od starih zanata i obrta koji nestaju ili su ve nestali, udruga e predstavljati i mlade poduzetnike koji su se u današnje vrijeme masovne proizvodnje i bezli nosti okrenuli vlastitom umije u te

izradi, odnosno realizaciji svojih ideja, kreacija pomo u – vlastitih ruku.

Kao prvog u seriji predstavit e Ivana Horvata, majstora kova a iz Gornjeg Hraš ana. Njegova kova nica je proteklih godina obnovljena, te je uz pomo Turisti -

ke zajednice op ine Nedeliš a i Turisti ke zajednice Me imurja danas u punoj funkcionalnosti i otvorena za posjetitelje.

Naravno, tu je i majstor Kova koji je uvijek voljan - vudriti železo. Kako i sama kova nica, tako i majstor kova Ivan Horvat još su

uvijek, kako se to kaže, “u cvijetu mladosti”. Kova /the Blacksmith – prvi je u nizu videa iz serije “ROOKE”. Kadrovi su snimani na lokaciji stare i obnovljene kova nice Ivana Horvata u Gornjem Hraš anu kraj akovca.

Scenarij, režiju i samu montažu potpisuju Tomislav Buza i Bojan Miljan i , koji su ujedno uz Ervina Bajuka i snimili sliku i zvuk kova a te kova nice. Kristina Štebih pobrinula se za dobru pri u, a za sve ostalo na setu (ponajviše dobru volju) zaslužan je Sebastijan Petar Pank. Nakon kova a Horvata, slijede pri e o lon aru Magdaleni u i p elarici Šardi. Pri a o majstoru Kova u može se pogledati na linku: https://vimeo.com/75688754. (rr)

11. listopada 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 12. listopada, 18 sati ZASADBREG, Dom kulture

SUBOTA, 12. listopada, 20 sati AKOVEC, dvorana GOC-a

“Pozdrav jeseni” u organizaciji KUD-a Zasadbreg

Specijalna goš a koncerta Lucija Šerbedžija

U subotu 12. listopada u organizaciji KUD-a Zasadbreg održat e se tradicionalna priredba “Pozdrav jeseni”.

Osim KUD-a Zasadbreg, u programu e sudjelova i KUD “Sta ve” Karlovac, KUD “ epinski Mar nci” epinski Mar nci, KUD “Sumarton” Sumarton i KUD “Moslavec” Voloder. Program e zapo e u 17 sa svetom misom u kapelici u Zasadbregu, nakon koje u 18 sa u Domu kulture zapo inje kulturno - umjetni ki program.

Gala koncert Rade Šerbedžije & Zapadnog kolodvora donosi još jedno iznenašenje. Na pozornici, koja e bi posebno scenski osmišljena, pridružit e mu se k i, glumica Lucija Šerbedžija. Koncertom u akovcu kre e regionalna turneja, a da je ovo zaista jedan od traženijih koncerata, pokazuje i injenica kako su VIP ulaznice u samo nekoliko dana, od puštanja u prodaju, rasprodane.

Ulaznice za ovaj koncert nalaze se u prodaji preko sustava Even m www.even m.hr i na prodajnim mjes ma Even ma u akovcu i Varaždinu, ako-

vec - Adriatours, Etno Art Travel, Exclusive Change - mjenja nica (Kau and), Kompas, Mura, Petrol BP Sve Križ, Videoteka Net, Varaždin - Euro Petrol BP Bartolovec, Euro Petrol BP Varaždin I, Euro Petrol BP Varaždin II, Exclusive Change - mjenja nica Lumini, Exclusive Change Kau and, Galileo Travel, Inves go, Makromikro Varaždin, Suvenirnica, Tisak Varaždin te Ca e bar Arcus - akovec, Domino bar - Palovec, Suvenirnica Varaždinskih vijes - Varaždin. Cijena u pretprodaji iznosi 100 kn, a svakog posje telja eka pi e dobrodošlice. Broj ulaznica je ograni en.

GLOBUS - jedan od najdugovje nijih me imurskih bendova

Uživaju u svom radu i dobrodošlo su društvo

I tako ve dvadeset godina!

Piše: Roberta Radovi

‘Ti si melem za moje rane, Ti si sunce za tmurne dane, Uvijek na as srce mi stane, Kad te poljubim...” sve su prepoznatljiviji s hovi najnovije pjesme u izvedbi jednoga od najdugovje nijih me imurskih sastava. Radi se o bendu “Globus”, veseloj ekipi koja žari i pali raznolikim veselicama neprekidno punih dvadeset godina. Pjesma “Kad te poljubim” je u svega tri tjedna od po etka emi ranja na dvadesetak radijskih postaja diljem Lijepe naše dosegla 130 izvedbi, što je izniman rezultat kad se zna da pjesme poznatih hrvatskih estradnih zvijezda dosižu u prosjeku 100 emi ranja u istom periodu. Globus je po etkom ožujka ove godine na prostoru MESAP-a okupio više od dvije su e ljudi na proslavi svog 20. ro endana. lanovi Globusa Vladimir Novak (klavijature i saks) i Neno Gavez (vokal) rado su s nama podijelili aktualnos iz života benda u razgovoru koji nije mogao zaobi i kon nuitet postojanja benda, koji je jedan od njegovih zna ajnih odlika.

- Globus djeluje neprekidno dvadeset godina. Na ovogodišnjoj sve anos povodom dvadeset godina djelovanja našoj smo dragoj publici predstavili osvježenje benda koje je s glo u vidu pjeva ice Tajane Toplek i bas gitare Nikole Horva a. Dakle, pomla ujemo ekipu, tako da se možemo nosi sa zahtjevima publike. (smijeh) Tako da sada, osim njih dvoje, bend ine još Vlatko Jankovi (gitara), Rudolf Vukalovi koji je jedan od

Novoselom. Osim toga, Globus e se s ovom pjesmom predstavi i na ovogodišnjem Me imurskom festivalu. Pjesma je nastala u suradnji s Rije anima Robertom Pilepi em, koji je napisao tekst, a Aleksandar Valen i odradio je aranžman, koji je ujedno i producent sastava i u ijem je studiju sve i snimljeno. Autor glazbe je Marko Tomasovi iz Zagreba. A kakva su o ekivanja na MEF-u, Vladimir Novak je kazao: - Želimo što bolje odsvira tu pjesmu live i da je što više ljudi uje, prepozna i da im do e do uha.

Kvalitetna svirka jedan je od naših ciljeva djelovanja. Stoga uvijek nastojimo biti što bolji, tako da nas ljudi prepoznaju po kvalite , što pokazuje i sama koli ina svirki koje smo odradili do sada. Više od tisu u! Kvalitetu nastojimo i nadalje zadrža i unaprijedi je. I u svakom slu aju, svi se želimo na MEF-u dobro zabavi !

Prvi nosa zvuka “U životu sve se mijenja” ova je ekipa snimila 2000. godine, a povodom deset godina djelovanja snimljena su i dva live CD-a: “Globus – Evergreen

Aktualna postava benda: Vlatko Jankovi (gitara), Neno Gavez - Nenek (vokal), Vladimir Novak - Dado (klavijature i saks), Tajana Toplek - Taj i (vokal), Rudolf Vukalovi (bubanj), Nikola Horvati - Niko (bas)

osniva a benda (bubanj) i Neno Gavez (vokal), kazao je Vladimir Novak, koji je u bend došao prije deset godina.

Energi nu i vedru šestero lanu ekipu u glazbenom izri aju predstavio je pjeva Nenad Gavez: - Od samih po etaka Globus je osmišljen kao bend za fešte. Sviramo na svadbenim sve anostima, zabavama, raznim feštama i programima. Repertoar nam je bogat i širok, sviramo od pop - rock doma ih i

- Uvijek nastojimo biti što bolji, tako da nas ljudi prepoznaju po kvaliteti, što pokazuje i sama koli ina svirki koje smo odradili do sada. Više od tisu u! stranih hitova, YU rocka, preko naše doma e zabavne pjesme, do gr kih i meksi kih melodija, a nezaobilazne su, dakako, i me imurske pjesme i ardaši. Prepoznatljivost benda ini kvaliteta zvuka koju njegujemo. Dolaskom pjeva ice Tajane još smo više dobili na širini repertoara i

novoj boji zvuka. Globus je do sada gostovao na više od tisu u svirki doga aja, vjen anja, svirali smo po hotelima, klubovima, na Rotary balovima, do ecima novih godina i drugim zabavama diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu.

Singl “Kad te poljubim” ide na MEF Kao što smo na po etku naveli, Globus je u ovogodišnju jesen zakora io promocijom novog singla “Kad te poljubim”, a ovih se dana užurbano radi i na snimanju vide-

Vladimir Novak i Neno Gavez s ponosom predstavljaju dosadašnjih dvadeset godina

ospota te pjesme koja ve sad ima oznaku “hita”. Spot e bi realiziran u suradnji s akov ancom Žanom

Me imurska glazbena scena u o ima globusovaca

Svi lanovi koji su svirali u Globusu (nedostaje jedino Goran Vrtari )

Kako promišljaju globusovci o aktualnoj me imurskoj glazbenoj sceni, Vladimir Novak je kazao: - U Me imurju trenutno postoji novi val odli nih mladih i školovanih glazbenika koji imaju širok raspon glazbenog obrazovanja, a mnogi su završili i glazbenu akade-

miju. Tu su i mogu nos i prilike koje se javljaju uz Internet i YouTube, a svega toga prije dvadesetak godina nije bilo. Tu je, primjerice, izvrstan akove ki bend ‘Genova’ koji ima potencijal. Sve više je kvalitetnih autorskih bendova, a kojim smjerom e krenu , ovisi o njima samima.

live” i “Globus – Fešta uživo, pa smo na kraju razgovora zapitali globusovce planiraju li uskoro možda realizirati i novi nosa zvuka, nakon što je najnoviji singl “Kad te poljubim” tako dobro prihva en kod publike ve u prvim danima emi ranja.

- Is na, ljudi nas traže i zovu nas na gostovanja. Vjerojatno emo odradi singl po singl, pa kad napravimo odre eni broj pjesama, vidjet emo ho e li na red do i i realizacija novog CD-a. Pus t emo neka svaka pjesma ponajprije do e do uha slušatelja.

6

11. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige MOZAIK KNJIGA

Veronica Henry “Krivo je more” Jennu svi znaju kao Malu od sladoleda. To joj ime nimalo ne smeta. Naposljetku, ima i daleko gorih poslova od prodavanja sladoleda na plaži. Ali jednoga vrelog, ljetnog dana sve se promijeni i Jenna je prisiljena suo iti se s najtežom odlukom u životu.

Craig svaki slobodan trenutak provodi u bungalovu na plaži koji unajmljuje u Everdeneu s nekoliko prijatelja. Savršen je to bijeg od stresna posla, a usto obožava sur ati. Ali jednog vikenda na plaži primijetit e djevojku koja je ondje iz sasvim pogrešnih razloga. Jenni i Craigu

taj bi slu ajan susret zauvijek mogao promijeniti život.

ostavi, mani no - o ajna ljubavnica (Sally) odlazi u ludilo. Pro itajte ovaj roman koji je sve samo ne lagano i romanti no štivo sa šokiraju im krajem (nikada ne biste pogodili što e se dogoditi).

“Misliš da si me se riješio? Misliš da si završio pri u? Ti si tako, tako u krivu!”

Sally i Clive proveli su pet godina u strastvenoj vezi. On ju je sada ostavio kako bi se posvetio supruzi i obitelji i Sally je prepuštena samoj sebi. Sve po inje obi nom šetnjom pokraj njegove ku e i svra anjem u restoran u kojem radi njegov sin. Potom Sally postane prijateljica s Cliveovom suprugom i k erkom na Facebooku. Ali to je u redu, zar ne? Mislim, to su savršeno normalne stvari.

Zar nisu? Od filma “Fatalna privla nost” nismo doživjeli raspad jedne ljubavne veze prikazan na tako oštar, cini an i uznemiruju i na in. Naposljetku, tko od nas nije upoznao normalnu i savršeno zdravu ženu koja nije malo poludjela nakon što ju je ostavio voljeni muškarac?

Antonia Fraser “Marija Antoaneta” U ovoj zapanjuju oj biografiji Antonia Fraser oslikava putovanje ove nesretne kraljice. Ro ena godine 1755., kao petnaesto od šesnaestoro djece austrijske carice, Marija Antoaneta je s etrnaest godina otpravljena u Francusku kako bi se udala za budu eg Luja XVI. Kao omražena Austrijanka, bila je taokinja vanjske politike od samog po etka. S jedne strane, njome je manipulirala njezina austrijska obitelj, a s druge su je Francuzi optuživali za politi ko uplitanje.

I dok su joj obje strane zamjerale, Marija Antoaneta trpjela je dodatno poniženje nekonzumi-

Guillaume Musso “Djevojka od papira”

BELETRISTIKA Guillaume Musso: Djevojka od papira T. C. Boyle: América Federico Moccia: Želim te

PUBLICISTIKA

Tamar Cohen “Ljubavni ina osveta”

Racionalno, šokantno, mo no... Nikada se ne upuštajte u vezu s nekim tko ima manje toga za izgubiti od vas! Debitantski roman Tamar Cohen “Ljubavni ina osveta” roman je u kojem e se prepoznati nekolicina žena. Jeste li se ikad zapitali na što je sve spremna ostavljena i gnjevna ljubavnica?

U ovom krimiromanu odnosa, koji je pisan u ormatu dnevnika i u prvom licu, Sally vas uvla i u svoje situacije toliko jako da itaju i stranicu za stranicom osje ate njezine emocije. Emocije ostavljene žene. To je pri a o ljubavnici, braku, odvojenosti, odrastanju, muškarcima, ljubavi, mržnji i osveti. Nakon što je dugogodišnji ljubavnik (Clive)

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

ranog braka koje joj je osam godina uskratilo obitelj koja bi u vrstila savez izme u dviju država.

Prije samo nekoliko mjeseci Tom Boyd je bio megapopularni pisac iji su se naslovi prodavali u više milijuna primjeraka i ovjek sretno zaljubljen u planetarno slavnu pijanisticu. No nakon raskida njihove veze Tom se povukao u sebe, bore i se s potpunim nedostatkom inspiracije za pisanje i utapaju i o aj u alkoholu i tabletama. Jedne no i u Tomovoj se ku i pojavljuje gola nepoznata ljepotica.

Ona mu se predstavlja kao Billie – junakinja njegovih romana koja se našla u stvarnom svijetu zbog tiskarske pogreške u njegovoj zadnjoj knjizi. Iako njezina pri a zvu i nevjerojatno, Tom postupno shva a da ona doista jest njegova junakinja Billie, koja mu nudi pogodbu: ako on napiše svoj novi roman, ona e se mo i vratiti u svijet fikcije, i zauzvrat

e mu pomo i da ponovno osvoji svoju ljubljenu Aurore. Što može izgubiti?

Tre i dio trilogije zapeo je na samom po etku nakon što je Tomova ljubavna pri a s rancuskom pijanisticom Aurore

Valancourt iznenada okon ana pred o ima javnosti. Toma raskid toliko poga a da više ne uspijeva pisati. A da nevolja bude gora, ne samo da je izgubio voljenu ženu, nego i sav svoj novac i došao u opasnost da – zajedno sa svojim prijateljima Milom i Carole, koji su poput njega potekli iz ozloglašene, kriminalom obilježene etvrti Los Angelesa i uspjeli se do epati uspjeha – ostane bez svega. U toj kaoti noj situaciji pojavljuje se Billie, junakinja Tomovih romana.

Ovo je uzbudljiv roman sa zanimljivim likovima i urnebesnom jurnjavom po svijetu u nastojanju da se stvari koje su izmakle kontroli dovedu u red.

Može li Milo opravdati injenicu da je izgubio sav Tomov novac?

Mogu li on i Carol u i u trag knjizi koja je potrebna Billie da bi se

Tatjana Divjak: Male ideje za sretniji život Dr. Pamela Haag: Brak Theresa Cheung: Kako vidjeti svoje an ele vratila u svijet fikcije? Može li Tom ponovno osvojiti lijepu Aurore i dovršiti tre i dio trilogije?

Ovo je knjiga o prijateljstvu, o onome što je doista važno u životu, o modernom kultu slavnih i magi nom svijetu knjiga.

Ovo je moderni roman ceste u kojem zajedno s glavnim junacima putujemo od Los Angelesa do Meksika, Francuske i Rima – uklju uju i i brojna mjesta izme u tih odredišta – u potrazi za rješenjima problema s kojima se susre u Tom i njegovi prijatelji.

KNJIŽARA LJEVAK

Gerard Hanberry - “Više od jednog života” Pri a o sedam naraštaja obitelji Wilde epska je saga o senzacionalnim uspjesima i strašnim tragedijama. Povezivanjem naraštajâ otkriva se potpunija slika Oscara Wildea, briljantnog Irca, iji um i djela i danas o aravaju itatelja, a njegova tragi na sudbina iznova rastužuje. Životi Oscarovih roditelja, svestranoga sir Williama Wildea i strastvene lady Wilde, i sami su bili prožeti velikim uspjesima, iako su ih neprestano pratile katastro e, kao i njihovu djecu Isolu, Wi-

llieja i Oscara te njihovu unu ad, Cyrila, Vyvyana i tragi ne Dolly Wilde. Sir William bio je ugledan kirurg iz Dublina, specijalist za bolesti o iju i ušiju, kao i spisatelj, starinar i statisti ar, ali njegov privatni život privla io je pozornost javnosti.

Njegova supruga bila je vatrena irska nacionalisti ka pjesnikinja “Speranza“, koja je svojim potresnim stihovima dodatno rasplamsala revoluciju.

U knjizi “Više od jednog života” istražuju se Oscarovi skriveni korijeni u Irskoj i drugdje,

kao i životi njegovih roditelja, brata Willieja, supruge Constance, sinova te današnjih potomaka. Ova pri a, kojoj autor pristupa na osvježavaju na in i koja uklju uje nove uvide o Oscarovu životu, književnom djelovanju i boravku u zatvoru, ispripovijedana je u kontekstu zemlje rastrgane pobunama i gla u. Ta je pri a esto dirljiva, ali okrutne sudbine nisu uspjele zatrti Oscarovu briljantnost pa je “gospodar jezika“ opravdano zauzeo svoje mjesto me u velikim svjetskim piscima.

William P. Young - “Koliba” Najmla a k i Macka Mackenzia Missy oteta je za vrijeme obiteljskog ljetovanja. Dokaz da je brutalno ubijena prona en je u nekoj napuštenoj kolibi u divljini Oregona. etiri godine kasnije ožaloš eni Mack prima nevjerojatnu poruku

kojom ga se poziva da posjeti onu istu kolibu. Unato svojim dvojbama, Mack jedno zimsko prijepodne odlazi tamo i doživljava najmra niju moru. Ono što e prona i u kolibi zauvijek e promijeniti njegov život.

U svijetu u kojem religi-

ja postaje sve nevažnija, “Koliba“ se bori s vje nim pitanjem – gdje se nalazi Bog u svijetu ispunjenom neizrecivom boli. Ono što je Mack doživio zaprepastit e i promijeniti vas možda to no onoliko koliko je promijenilo i njega.

Lorna Byrne - “An eli u mojoj kosi” Knjiga “An eli u mojoj kosi” autobiografija je Lorne Byrne, suvremene irske misti arke koja posjeduje posebne mo i drevnih svetaca. U vrijeme dok je Lorna bila dijete, ljudi su mislili da je “retardirana” jer im je djelovala kao osoba koja se ne može usredoto iti na okolinu.

Ona se pak sje a da je oduvijek s jednakom jasno om vidjela ne samo svijet koji je okružuje, nego i an ele i duhove. Dugi niz godina vjerovala je da i drugi ljudi vide isto što i ona. Kroz Lorninu pri u o njezinu životu,

odrastanju u siromašnoj obitelji, kasnijem radu u Dublinu, braku i proživljavanju obiteljske tragedije, itatelj upoznaje bi a duhovnog svijeta koja nastanjuju naš svijet – uglavnom an ele zapanjuju e ljepote i raznolikosti, uklju uju i i proroka Elijaha i arhan ela Michaela – ali i duhove ljudi koji su preminuli.

Danas Lornu ne posje uju samo bolesni i nesretni (traže i ozdravljenje i utjehu), nego i teolozi razli itih vjera te poglavar jednoga vjerskog reda

iz Rima, traže i od nje savjete i duhovno prosvjetljenje. Knjiga je izniman dokument, svjedo anstvo žene koja vidi stvari s krajnjeg ruba spektra, onoga dijela koji je izvan dosega naših svakodnevnih iskustava.

Lorna Byrne vidi an ele i s njima razgovara još od najranijeg djetinjstva. Danas kada su svi lanovi njezine obitelji odrasli ljudi, prvi put otvoreno progovara o onome što je vidjela i nau ila. Živi povu enim životom u ruralnom dijelu Irske.

11. listopada 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

GRAVITACIJA, 3D

DIANA

triler Režija: Alfonso Cuarón Uloge: Sandra Bullock, George Clooney

biografska romansa Režija: Oliver Hirschbiegel Uloge: Naomi Watts, Naveen Andrews, Lee Asquith - Coe

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 11.10.

18.00 i 20.00 KAUBOJI hrvatska komi na drama

subota, 12.10.

18.00 i 20.00 KAUBOJI nedjelja, 13.10.

18.00 i 20.00 KAUBOJI ponedjeljak, 14.10.

ASSITEJ

10.00 ZVJEZDICA 13.00 JOŠ SI ZELEN 17.00 SNJEGULJICA MORA UMRIJETI Sandra Bullock glumi doktoricu Stone, koja odlazi na svoju prvu misiju u svemir, a Clooney iskusnog astronauta Matta Kowalskog, kojemu je ovo posljednji let. Me utim, prilikom rutinske svemirske šetnje dogodi se katastrofa i Stone i Kowalski se odva-

jaju od shuttla, lebde i bespomo no u beskrajnu tamu. Zaglušuju a tišina govori im da je veza sa Zemljom prekinuta, kao i svaka nada za spas.

Strah prerasta u paniku dok se razina preostalog kisika smanjuje sa svakim novim udahom...

Ikona koju su obožavali milijuni. Najslavnija žena na svijetu, najomiljenija princeza u povijesti monarhija - Diana, princeza srca. Intrigantna ljubavna pri a opisuje kako je sre a koju je pronašla u osobnom

životu pomogla Diani uspjeti u svojoj ulozi kao zna ajna me unarodna humanitarna aktivistica. Ova se biografska romansa u trajanju od 113 minuta preporu uje starijima od 10 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG PSI OD SLAME

VRIJEME JE NOVAC

Film “Psi od slame” remake je istoimenoga psihološkog trilera iz 1971. godine, koji je tada režirao priznati redatelj Sam Peckinpah.

Scenarist iz Los Angelesa David Sumner sa svojom ženom preseli se duboko na jug, u njezin rodni gradi . Odmah po dolasku zapo nu problemi u njihovom braku nakon što David otkrije da njegova žena lertuje s nekolicinom lokalnih stanovnika.

utorak, 15.10.

ASSITEJ

10.00 ULI NI SKITA I 13.00 IGLICA 19.00 SlukOVNICA – otvorenje izložbe Izložbeni salon

srijeda, 16.10.

Dobrodošli u svijet u kojem je vrijeme postalo ultimativna valuta.

Prestajete stariti kad napunite 25 godina. Ali problem je što vam onda opstaje još samo jedna godina života, ako si ne možete kupiti još vremena.

Bogati si osiguravaju još desetlje a, a ostali mole, kradu i snalaze se za svaki sat koji mogu dobiti da prežive još jedan dan. Mladi se na e u situaciji da dobije više vremena nego može i zamisliti, ali je prisiljen bježati...

ASSITEJ

10.00 MRVICE IZ DNEVNOG BORAVKA 15.00 PEPELJUGA 18.00 UDNOVATE ZGODE BARUNA MÜNCHAUSENA etvrtak, 17.10.

ASSITEJ

ALBUM TJEDNA

Lovely Quinces - “No Room For Us” Iako u doma oj glazbenoj sceni, a još više u indie dijelu, ne postoji hype ili hrvatski ekvivalent te rije i, pojavljivanje mlade kantautorice Dunje Ercegovi podiglo je ponešto virtualne prašine. Formula je možda uobi ajena, no rezultat ispada iz okvira klišeja kakav se stvori pred o ima kad ujem ‘’simpati na djevojka s gitarom i glasom’’.

Njen EP “No Room For Us” izdan je pod umjetni kim imenom Lovely Quinces i s nešto dodane instrumentalne podrške, što ga ini zvu no bogatijim i efektnijim, no i dalje je dovoljno ogoljen da sve osim dua gitare i vokala odlazi u periferni fokus. Dunjin odabrani jezik je engleski i nema trenutka kad se ne doima dovoljno opuštena i artikulirana da svoje misli otpjeva na jeziku koji joj nije materinji.

Popis pjesama 1. No Room For Us 2. Wrong House 3. When I’m Gone 4. Second Hand Heart 5. Mr Lonely Boy

Prva od pet pjesama ostala mi je najdraža i nakon desetak preslušavanja - nije teško zamisliti da je pjeva

netko poput Zooey Deschanel u kakvom srcedrapaju em indie ilmu, a sude i prema kvaliteti uratka, ne bi

udilo da jednog dana i pogledamo takav im. Ve nakon nje gubi se vesela poletnost, no ne i sadržaj koji s usamljenih dje aka prelazi na usamljena srca.

“Second Hand Heart” folk i americana utjecaje zapapruje s jezivom kulminacijom pjesme o slomljenom srcu - krik na “Yours” - ovdje stoji uz bok smirenom i pomirljivom glasu koji e nakon urlika re i “I don’t care if it’’s a second hand/just make sure that I love again”. EP se sli no i nastavlja, dovoljno razli ito da pomiri razna raspoloženja, a opet pitko i luidno toliko da se pjesme (nakon prve) prakti ki prelijevaju jedna u drugu.

EP nije pun tužnih ljubavnih pjesama, tako da se kroz dvedesetak minuta protegne cijeli raspon osje aja i nakon posljednje pjesme, YouTube uspješnice, “Wrong House” razumijem zašto se o Lovely Quinces toliko pri a i zašto je osim nastupa u inozemstvu zasigurno eka i svijetla budu nost. Upute su možda jednostavne, ali ne završi svaki recept s ovako odli nim rezultatom. (Ivan Kiši , preuzeto s portala Muzika.hr)

10.00 GRGA VARAK 15.00 15 00 KU NI DUHOVI ILI NEVIDLJIVI RECEPT ZA SRE U 20.00 Tribina DIANA biografska drama

DVORANA ZRINSKI/ SCHEIER 2. me unarodni susret ASSITEJ Croatia World Collaboration

14. - 16. listopada - radionice HARUKA KURODA japanska kazališna i ilmska glumica

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

11. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle 10 zlatnih pravila o prehrani 1. Pazite na prekomjernu tjelesnu težinu - cijeli niz studija povezuje prekomjernu tjelesnu težinu sa razvojem boles pa: kardiovaskularne boles , še erna bolest, artri s, hipertenzija, žu ni kamenci, neke vrste karcinoma.

Ve mali gubitci na tjelesnoj težini smanjuju rizik razvoja boles .

2. Budite zi ki ak vni, izbjegavajte sjedila ki na in življenja, 3 puta tjedno po 30 min umjerene ak vnos , hodanje, bicikl, plivanje smanjuje rizik sr anih boles , še erne boles , karcinoma debelog crijeva osim toga podiže nam sposobnost lokomotornog sustava te cijeli organizam radi na nekom boljem nivou.

3. Konzumirajte raznoliku prehranu – nema te hrane koja sadrži sve potrebne elemente za normalno funkcioniranje organizma. Važno je prepozna hranu koju ne podnosimo te izabira hranu koja nam možda nedostaje.

4. Koristite razno vo e, povr e i cjelovite žitarice – koji su boga sa nutrien ma (vitamini minerali i dr.), boga dugim vlaknima, a ne sadrže veliku koli inu kalorija.

5. Birajte prehranu siromašnu zasi enim masno ama i kolesterolom, drugim rije ima koris te dobre masno e jer su one dobre za naš organizam.

6. Alkohol koris umjereno, te ne puši . Danas možemo govori o jasnoj povezanos pušenja te nekih vrsta karcinoma. Dokazana je korist konzumiranja kvalitetnog vina, u umjerenim koli inama.

7. Konzumira umjerene koli ine bjelan evina dnevno do 0,8 g po kg tjelesne težine dnevno. Visoki unos, posebno je štetno povezan sa bubrežnim boles ma te vodi razvoju osteoporoze, karcinoma prsa i debelog crijeva. Eliminacija živo njskog izvora bjelan evina nije dobro došla jer gubimo bogat izvor Vit.B12, željeza, cinka, te esencijalnih aminokiselina.

Piše dr. Branko Vr i Vegetarijanci i makrobio ari moraju nadoknaditi navedene nutrijente u svojoj prehrani.

8. Umjerenost u konzumiranju soli te še era. Sol do jedne ajne žli ice dnevno, izbjegava natrij koji se nalazi u raznim adi vima i konzervansima za hranu. Še er ako se koris umjereno nema pokazatelja koji bi potvrdili njegovu štetnost, osim kalorija koje dobivamo njegovom konzumacijom.

9. Konzumirajte dovoljne koli ine kalcija dnevno. Funkcije stanice, rast koštanog sustava te zubna mineralizacija ovisna je o kalciju. Potreban je unos 1300 mg dnevno iz namirnica kao što su mlijeko i mlije ni proizvodi, nemasni. Tamno zeleno povr e bogato je sa kalcijem ali zbog prisustva oksalatne kiseline manje je biološki iskoris v.

10. Ne koris te nepotrebne dodatke prehrani, ako ne spadate u neku od posebno rizi nih skupina kao što su trudnice, dojilje, djeca u razvoju, osobe sa velikim zi kim optere enjima i stresom, osobe sa kroni nim boles ma, puša i, itd., ili ako imate jasno izražene simptome de cita.

Loše: jako pržena hrana, maslac, margarin, iznutrice, vrhnje, masni sirevi, razni preljevi, krekeri, kola i sa velikom koli inom mas .

Dobro: maslinovo ulje, laneno ulje, orašas plodovi, plava riba.

PREPORU ENA HRANA

Kako zdravo ve erati?

Kao što znaju svi koji su bili ili upravo jesu na nekoj od dijeta za gubitak kilograma, vrlo je važna vrsta, koli ina i vrijeme kada se hrana unese u organizam. I dok neke dijete predvi aju obilnije ve ernje obroke, ini se da to i nije baš najbolji na in za mršavljenje, posebno ako se radi o kasnijim ve ernjim obrocima. Naime, što kasnije pojedete ve ernji obrok, tim gore, jer tijelo ne stigne probaviti hranu dok ste budni i aktivni. Ako jedete i nakon toga vrlo brzo odete na spavanje, neprobavljena hrana e velikim dijelom ostati neprobavljena do jutra, zbog usporavanja cjelokupnog metabolizma. Studija koju je provelo Northwestern University iz SAD-a pokazala je da kod osoba koje jedu obroke u nepravilnim intervalima, posebno one koje jedu u kasnove ernjim i no nim satima, kada bi trebale spavati, to uvelike utje e na pove anje kilograma.

Maksimalan broj kalorija Kada ste na dijeti, znate koliko kalorija smijete dnevno unijeti u organizam, ako želite izgubiti odre eni broj kilograma. Prema spomenutoj studiji, ve era ne bi smjela sadržavati više od 25 posto ukupne dozvoljene dnevne koli ine kalorija.

Tako er, kada jednostavno ne možete izbje i kasniji obrok, neka on sadržava što manje kiselina, koje su teško probavljive.

Izbjegavajte ve ernje obroke koji obiluju mesom, žitaricama i mlije nim proizvodima, posebno ako planirate za manje od

dva sata oti i na po inak. Pokušajte jesti što je ranije mogu e, barem etiri sata prije nego što planirate i i spavati. Ve era neka vam se ve inom sastoji od svježe kuhanog povr a i malo proteina.

Manje kiselina Ako imate naviku u ve ernjim satima jesti pšeni ne proizvode s mlijekom ili jogurtom, preporu ujemo da tu naviku promijenite, ili barem smanjite koli inu koju unosite, jer je pšenica (u bilo kojem obliku) teško probavljiva. Umjesto toga jedite vo e i povr e. Tako er, umjesto standardnih žitarica, možete pokušati, primjerice, s integralnom rižom, le om, prosom i je mom. Sve te žitarice imaju u sebi visoki udjel vlakana, koja

poboljšavaju i ubrzavaju probavu. Tako er, vrlo su dobar izvor proteina, što je jako dobro ako se u ve ernjim satima bavite sportom.

Jedite zeleno Brokula, špinat, kelj, tikvice, šparoge, mrkva i crvene ljute papri ice imaju antioksidativno djelovanje, te se preporu uje njihovo konzumiranje u ve ernjim satima. Ne samo da su vrlo zdravi i dobri za probavu, nego i zdravlje cijelog organizma, te mogu pomo i u usporavanju znakova starenja, sprje avanju bolesti srca, krvnih žila, pojavi raka, te ublažavaju posljedice stresa. Neutraliziraju slobodne radikale, koji mogu uzrokovati brojne posljedice za organizam.

Manje napora, manje kalorija Kada malo bolje razmislite, logi no je da u ve ernjim satima unosite manje kalorija u organizam, jer ako nave er ne radite, ni ne trošite toliko energije. Ve i unos kalorija u organizam potreban vam je tijekom dana, kada ste aktivni, zbog toga je vrlo važno da pojedete zdravi doru ak, ru ak, te zdrave i uravnotežene me uobroke.

S vremena na vrijeme u ve eru smijete uklju iti i manje koli ine ugljikohidrata, a kada je u pitanju spremanje ve ere, kuhajte na što manje ulja i masno a. Više se orijentirajte na zdrave za ine koji e jelo u initi ukusnim. Nemojte zaboraviti da barem jednom na tjedan pojedete ribu, bilo za ru ak ili ve eru.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Suradnja s prijateljima mogla bi vam omogu iti novi na in zarade. Neki doga aj ili informacija koju ete primiti povoljno e djelovati na razvoj poslovne situacije. U ljubavi ne vladaju najsretnije okolnos . Ako želite u i u novu vezu, prihva te udvaranje i budite ono što jeste.

Nešto zanimljivo moglo bi se dogoditi i pokrenuti u poznanstvu s osobom koja stanuje u vašoj blizini. Ako ste u vezi ili braku, ne iskušavajte strpljenje partnera.

Dobrog ste zdravlja.

VAGA (24.9.-23.10.)

U poslovnom okruženju budite strpljivi. Na putu ste uspjeha i realizacije kvalitetnih poslovnih projekata. U danima vikenda iza ite s društvom.

Mogu je kontakt s osobama iz prošlos koje su vam bile drage.

Me u njima je i partner do kojeg vam je još uvijek stalo. Samo o vama ovisi kako e se situacija razvija . Pred vama je nova roman na ljubavna veza. Osobe u braku uživat e u skladnim odnosima. Mogu a je osjetljivost dišnih organa. Birajte tople ajeve umjesto hladnih napitaka.

BIK (21.4.-20.5.)

Ako kupujete ili prodajete nekretninu, imat ete dovoljno prilika. Dobre poslovne rezultate mogli bi ostvari i kroz povremene poslove. Tijekom tjedna koji dolazi zaradu bi mogli realizira i preko povremenih poslova. Sredinom tjedna o ekujte ugodna druženja, sudbinske susrete i poznanstva. Preko osobe koju poznajete iz dje njstva mogli bi upozna vrlo zanimljivu osobu koja bi mogla zna ajno promijeni vaš život. Promijenite loše navike.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U poslovnom svijetu na vidiku su nove primamljive prilike. Dobro razmotrite sve ponude i donesite pravu odluku. Sti i e i neo ekivani nov ani priljevi ili poklon koji e vas razveseli . U emo vnim odnosima previše ete razmišljati o prošlim doga ajima.

Bit ete neodlu ni i nesugurni. Ako niste razriješili odnos s bivšim partnerom, to svakako u inite. Mogu je ulazak u novu, kvalitetnu vezu, ali i manja nervoza.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Planirate li ve u kupovinu koja iziskuje znatan nov ani izdatak, odustanite od planova. U ovom periodu korisnija e bi štedljivost i promišljeno inves ranje novca. Željet ete i više potroši na dotjerivanje i izlaske. Ako se u vezi ili braku, nemojte dozvoli da na vaš životu utje u tu i komentari, slušajte svoje srce. Samci neka dane vikenda provedu u druženju s prijateljima. Mogu e je poznanstvo sa strastvenom i atraktivnom osobom. Zadovoljni ste.

U danima vikenda odmorite se od poslovnih ak vnosti. Po etkom radnog tjedna izbjegavajte sukobe i otvoreno iskazivanje nezadovoljstva. Od vaše sposobnos prilago avanja novinama, do kojih e do i na radnom mjestu, zavisi e i vaša nancijska situacija Ak virajte se. U emo vnim odnosima preporu uje vam se iskrenost. Budite iskreni prema sebi i prema partneru ako ga imate. Veza koja bi mogla bi zapo eta ovu nedjelju vrlo brzo mogla bi vas odves u brak. Imate dovoljno energije za sve.

RAK (22.6.-22.7.)

Ako ste privatnik ili se bavite nekim dopunskim poslovnim ak vnos ma, sve do kraja mjeseca listopada pratit e vas sre a. Nov ani priljevi e se uve a kroz niz kontinuiranih primitaka.

Kako volite izazove i pustolovine, sa ekajte prije nego što uplovite u novu vezu. Upoznajte partnera, posebice ako je nepredvidiv i agresivan. Više bi vas usre ila osoba koja ima izražene intelektualne osobine i prirodan dar za humor. Kvalitetnom organizacijom obveza imat ete više slobodnog vremena za sebe.

JARAC (22.12.-20.1.)

Po etak tjedna donijet e vam mnogo informacija, kontakata, ideja. Strpljenjem i mudrim odlukama pos i ete iznimno pozi vne financijske rezultate. Ako ste nezaposleni, mogu e je pronalaženje novoga radnog mjesta.

Zanimljive ljubavne doga aje mogao bi vam donije odlazak na neki sastanak radi dogovora o zapošljavanju ili poslovno putovanje u drugi grad. Ako ste u vezi, vikend bi mogao donije strastvene trenutke. Dobrog ste zi kog zdravlja.

LAV (23.7.-23.8.)

U nadolaze em tjednu imat ete snažnu potporu svih koji vas poštuju i vole. Iako vas zabrinjava poslovna budu nost, opus te se. Rješenje za sve vaše nedoumice i probleme uskoro e sti i. Preko neke osobe kojoj beskrajno vjerujete mogli bi upozna svoju ljubav života. Nova ljubav donijet e vam veliko osvježenje, prepuno druženje i doga anja. Jedan sasvim nov na in življenja je pred vama. Ako ste u braku ili vezu, partner e vam bi iznimna potpora u svemu. Pripazite na grlo, moglo bi bi osjetljivo.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U poslovnim ak vnos ma imat ete potporu jedne osobe iz inozemstva. Bez razmišljanja prihva te pomo .

Suradnja e se razvi u kvalitetan i dugoro an odnos koji e vam donijeti znatne nov ane primitke. U emo vnim odnosima ne e bi velikih promjena.

Svi postoje i odnosi bit e u ravnoteži i skladu, bez prevelikih oscilacija osje aja. Roman ka e ovih dana bi nekako u drugom planu. Pripazite na kvalitetan unos namirnica.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Pred vama je period pogodan za napredovanje, premještaj na kvalitetnije radno mjesto ili zapošljavanje. Sre a je na vašoj strani. Donijet ete odluke koje e vam omogu i veliku materijalnu sigurnost. Željet ete nešto promijeni i u svom ljubavnom životu. Da bi došli do ljubavnog zadovoljstva, potražite nekog tko je druga iji od ljudi koji vas trenutno okružuju. Sami birajte i nemojte dozvilite da vi budete birani. Prona ite vrijeme za rekreaciju i sport.

RIBE (20.2.-20.3.)

Poslovne ciljeve ete do kraja listopada mo i lako ostvari uz uvjet da budete objek vni pri procjeni svojih sposobnosti. Svako pretjerivanje moglo bi donijeti razo aranje. Ako tražite posao, prihvatite i ponudu koja vam se odviše ne svi a. U ljubavi ste odli no podržani. U vašem se životu pojavljuje razigrana i druželjubiva osoba koja e vas zainteresira . Neka vas razlika u godinama ne zabrinjava. Nova osoba u vašem životu donijet e vam ljubav i potporu u svakom smislu. Nemojte pretjeriva u jelu i pi u.

11. listopada 2013.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jezik odje e može biti dvojezi an...

Alison Lurie u knjizi “Jezik odje e” govori da rje nik odje e priop ava mnogo više nego što bismo ikad mogli i sanjati da je mogu , te u jednom odlomku promišlja: ‘’Mnogo prije nego sam dovoljno blizu vas da razgovaram s vama na ulici, na sastanku, ili na zabavi, vi najavljujete svoj spol, dob i klasnu pripadnost odje om koju nosite – i vrlo vjerojatno dajete mi važne in ormacije (ili dezin ormacije) koje se odnose na vaše zanimanje, podrijetlo, li nost, mišljenja, ukuse, spolne želje i trenuta -

no raspoloženje. Možda ne mogu preto iti u rije i ono što vidim, ali podsvjesno bilježim in ormacije, a vi to isto inite o meni. Do trenutka kad se sretnemo i razgovaramo mi smo ve progovorili jedni drugima na starijem i univerzalnijem jeziku’’.

Neka vam i ove misli ponekad ujutro budu ideja vodilja kad razmišljate o tome što odjenuti i obu i taj dan. Jer jezik odje e može biti dvojezi an, trojezi an, multikulturalan, duhovit, kreativan, osobit, autenti an... Jednostavno, progovorite odje om.

ESPRESSO by

Od vru ih kestena do Babilona T

ko ne poznaje miris vru ih kestena? Nezaobilazni je to modni dodatak našega glavnog akove kog trga.

Godinama na istom mjestu ve pomalo otužna slika starih kolica i pe kice na kojoj se peku ti slasni plodovi jeseni.

Ambalaža i pakarinje tako er se mnogo ne mijenjaju. Nema tu profinjenih dizajnerski oblikovanih papirnih vre ica ili kutijica, kao što to vi amo u nekim svjetskim metropolama ili televizijskim filmovima. Koga briga za to? Sve se to zaboravi kad vas zapuhne miris vru ih kestena uz koje tako godi prvi mošt ili prva isprešana jabu nica.

A

li i divlji kesten ima svojih blagodati. U njegovu blagotvornost kunu se ljekarnici ve stolje ima i preporu uju ga kao sredstvo za ublažavanje boli u le ima, reumatizam i artritis. Upravo zbog toga su seljaci u nekadašnoj Britaniji u džepovima nosili jedan ili dva kestena, kao amajliju za dobro zdravlje. Sli no vjerovanje bilo je rašireno i diljem Amerike, gdje su divlji kesten prozvali “volovsko oko”. Je, zanimljivo je to okeco. Zagledajte se u oblik i boje divljih kestena kad prolazite ili šetate akove kim parkom. Zapazit ete - sve oko do oka. I to ni manje ni više nego volovskog.

Amerikanci vole praznovjerja pa se sve što nalikuje na oko oduvijek smatralo arobnim.

Taj usud nije mimoišao ni “oko” divljeg kestena. Zato, zlu ne trebalo, prošvercajte i vi koji kesten i u džep, za zdravlje. A ako još pri tome i kihnete, bit e tu i sre e. er, slu ajno kihanje, za razliku od onoga uzrokovanog prehladom, od pradavnih se vremena smatra posebnim znamenjem. Kihnete li jednom, ostvarit e vam se želja, kihnete li dvaput, netko e vas poljubiti... i tako, što više puta za redom kihnete, obilje sre e koje e vas susti i pove ava se proporcionalno broju kihanja.

J

Ali nikako nemojte ni slu ajno kihnuti u ponedjeljak, jer ete biti u opasnosti. Može u utorak, jer ete poljubiti stranca.

Srijeda je ve opasna za kihanje jer, prema znamenju, stiže vam pismo u obliku omotnice.

A to je u ovo aktualno doba naj eš e pismo u obliku ra una za struju, vodu, plin, tele on i druge da e koje treba platiti.

Znate i sami kako je danas s pla anjem. Ne privla imo novac poput magneta. Prije bi se reklo da djeluju kontrasile.

Novac ne može kupiti sre u, ali nam treba. Da bi platili te ra une kojih se sve više bojimo. U tom strahu pomislimo kako je zapravo mnogo bolje

bilo živjeti u doba Babilonaca.

Bili su najbogatija civilizacija u anti ko doba. Bio je bogat kralj, ali i narod. Siromašnih Babilonaca gotovo da i nije bilo. Jer ve tada su Babilonci stvorili nov ane zakone koje su toliko jednostavni da asciniraju. Formula glasi: put do blagostanja ( itaj: bogatstva i životne sigurnosti) je redovita štednja, nadzor troškova, život bez dugova, mudro ulaganje i štednja, odnosno izvor prihoda za starost. Ne slušamo li te iste preporuke i dan - danas. Ali ne ujemo dobro.

Jer ih malo koja država pravilno provodi. Pa su nam svima lisnice sve mršavije.

A

mršavljenje je zdravo.

Ve par kila manje pridonosi boljem raspoloženju, boljoj pokretljivosti i zdravlju cjelokupnog organizma.

To nisu predrasude. To su znanstveno, ali i iskustveno dokazane injenice. I pitomi kesteni su zdravi. Odli an su izvor minerala i vitamina. Djelotvorni su u lije enju upaljenih vena. Sadrže malo natrijuma, pa se preporu uju osobama oboljelima od bubrežnih i sr anih oboljenja. Živjeli vru i kesteni! I ovi naši, umorni akove ki.

I kaj nam pak onda moreju, ti bogati Babilonci. Mi smo ponosni Me imurci.

10

11. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Dijabetes i depresija PITANJE: Imam 72 godine. Lije im se od dijabetesa tip 2. esto sam bezvoljan, razdražljiv, potišten i imam poteško e kod spavanja.

Uzimao sam Normabel i Coaxil ali mi lijekovi više ne pomažu. Od psihijatra sam dobio Seroxat i Oksazepam ali po tim lijekovima mi ide na povra anje i javljaju se esto mu nine. Ima li takvih lijekova koji bi mi pomagali a da ne bi izazivali povra anje i mu ninu?

ODGOVOR: Iz podataka s kojima raspolažem nije vidljivo o kakvoj vrs se psihi kog poreme aja radi obzirom na dužinu trajanja. Je li se smetnje javljaju povremeno ili su prisutne stalno i duže vrijeme. Vi ste uglavnom uzimali lijekove koji se ina e daju kod depresije ali kod lije enja depresije uz lijekove veoma važna je i psihoterapija, a od svih do sada pozna h vrsta psihoterapije naju inkovitiji je tzv. kognitivni psihoterapijski postupak.

Obzirom da bolujete od depresije, a navodite da uzimate i dosta drugih lijekova, onda mu nine i povra anje ne moraju biti isklju ivo od psihofarmaka, nego mogu bi uvjetovane i od drugih lijekova. Isto tako mora se

uzeti u obzir da neka tjelesna oboljenja i poreme aji mogu doves do mu nina i povra anja. esto u praksi susre emo i takve bolesnike koji imaju otpor prema uzimanju lijekova i takvi bolesnici su skloni tomu da ako se pojavi bilo kakva poteško a pri uzimanju bilo kojeg lijeka, misli da je to nuspojava od toga lijeka, makar je možda rije o nekom drugom uzroku. U takvim slu ajevima prije nego se donese odluka da su nuspojave od antidepresiva treba ispitati cjelokupno psihi ko stanje, kao i dosadašnje lije enje lijekovima, i mogu e tjelesne poreme aje.

Is na, an depresivi kao nuspojave mogu ima probavne smetnje ali se one javljaju veoma rijetko i tada se preporu a smanji dozu an depresiva ili par dana presta uzima pa se onda vidi je li se javljaju smetnje ili ne ili su one manje. Isto tako važno je zna da se kod boles koju vi imate dijabetes pa 2, esto znaju javlja probavne smetnje.

Dakle, kako vidite, potrebno je detaljno dijagnos kim metodama sve to utvrdi pa tek onda ordinira najadekvatnije lije enje vašeg psihi kog poreme aja od kojeg pa te.

Strah od tu ih procjena Ljudi se razli ito odnose prema tome kako ih procjenjuju ili vrednuju drugi ljudi, jednima je nebitno što drugi o njima misle, oni rade i ponašaju se onako kako sami ho e, a drugima je važno kako e ih procjenjivati osobe u njihovoj okolini. ak ni onima iz prve skupine nije sasvim svejedno što drugi o njima misle, ali ovi drugi se boje tu ih procjena i optere eni su njima. U osnovi je razli i h psihi kih poreme aja esto mogu e prona i strah od nega vne evaluacije, duboka tjeskoba i osje aj ugroženosti zbog tu ih procjena mojeg ponašanja ili mene kao osobe. Ah, drugi ljudi!

Znate da ih ima svakakvih! Neki i u jajetu na u dlaku – takvi e uvijek ima neku primjedbu na nas i naše ponašanje. Pa što onda! Oni kri ziraju sve oko sebe, pa i one koje mi volimo i divimo im se. Sigurno nisu uvijek u pravu, mora bi da i njima nešto fali kad su takvi. Zašto bi baš njima trebali udovolji ?! To vjerojatno nije mogu e. Najvažnije je udovolji sebi, pa onda nekim bliskim osobama. Bože moj, pa nitko ne može udovolji baš svima oko sebe i uvijek bi savršen. emu se optere iva perfekcionizmom? Jesu li svi oko vas popularni sportaši, boga biznismeni, neodoljivi ljepotani, ro eni govornici, slavni umjetnici, najve i znanstvenici, pa onda sve to još jednom u ženskom rodu?

Svi oko vas tako savršeni, a baš vi takav polovnjak? Smiješno, kad se ovako pogleda postaje jasno da je pretjerano, ali u ljudskim glavama esto je baš tako. Da sam bar u ne emu naj naj... ubija nas u pojam.

To nam zbilja ne treba. Okrenimo zato novi list, pokušajmo druk ije gledati sebe same. Svatko u sebi ima niz vrijednih osobina zbog kojih ga drugi mogu cijeni i volje . Što je još važnije, mi sami možemo sebe cijeniti i voljeti zbog toga kakvi jesmo. Na tim osobinama trebamo ustrajno graditi sliku o sebi i svoje samopoštovanje, to ne može u ini nitko drugi. A kad su u pitanju socijalni odnosi, svatko može uz malo truda i vježbe nau i kako ostavi dobar dojam na druge ljude i bi prihva en u društvu.

Ne trebaju nam svi ljudi na svijetu i njihovo obožavanje, dovoljni su neki koji nas uvažavaju i podržavaju, ne trebamo zadivi cijeli svijet svojom pojavom i zna ajem, glavno je da postoji barem jedna osoba koja nas voli i razumije. Za po etak, može bi dovoljno da imam i volim samoga sebe. Uostalom, i svi drugi ljudi su u istoj poziciji kao ja, i oni su zapravo više zaokupljeni sami sobom, nego drugima oko sebe.

Ma sve je lakše kad znamo da su drugi ljudi najviše zaokupljeni sami sobom, ili su zaokupljeni pitanjem kakav dojam ostavljaju na nas...

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Alkohol izme u ovjeka i društva ovjek je društveno bi e. Sasvim je normalno da voli druženja. I alkoholi ar voli druženja, ali njemu je pi e ispred društva i drugih ljudi. Ovisnik, u fazi kad alkoholizam nije još jako uznapredovao, voli popiti u društvu traže i okolnosti koje bi mu omogu ile neosu uju e pijenje kako se ne bi uo ilo da pije previše, stoga esto odlazi s društvom na zabave i zalazi u situacije u kojima se tolerira pijenje. Kako se alkoholizam razvija, tako sve eš e pije sam, pa ponekad i potajice. Nakon što više ne može kontrolirati pijenje, onda pije bilo gdje i bilo kad. esto brzo, bez jela, kako bi se što prije našao u stanju opitosti. U toj fazi alkoholizma manifestira cijeli spektar ponašanja koja otežavaju prilagodbu društvu.

Alkoholi ar nije zainteresiran za tu e osje aje ili razmišljanja, pa su odnosi s drugima površni. Prolazak drugih ljudi u svom životu prihva a pasivno. Onako kako gubi interes za ljude, tako gubi interes i za razna društvena zbivanja, prestaju i pratiti medije, odlaziti na mjesne doga aje, mariti za zbivanja u svom životu. esti i dugotrajni korisnici alkoholnih pi a pokazuju znakove nedostatka motivacije. Ne žele raditi redovito, brinuti o sebi, o domu, o obitelji. Daljnja obilježja su dezorganiziranost i nezrelost: npr. gubitak stvari, manjak novaca, glad i nepravilna prehrana, vikanje na druge, nekontrolirani pla , esto izostaju osobna higijena i uobi ajene aktivnosti samobrige.

Mnogi alkoholi ari gube osje aj odgovornosti. Ponašanje im je hirovito, postupci nelogi ni.

Pod utjecajem alkohola donose loše odluke. Preuzimaju rizike koje ina e ne bi poduzimali. Na javnim mjestima nije neuobi ajeno nedoli no ponašanje, zato što oslabljuju moralni kriteriji, a zakoni, norme i pravila ponašanja se zanemaruju.

Alkoholna pi a uzrok su mnogih kriminalnih djela: kako bi došla do alkohola, osoba ne preza od kriminalnih radnji (kra e, razbojstva...). Alkoholna pi a uzrok su i mnogih saobra ajnih nesre a s teškim posljedicama.

Jedna od estih osobina alkoholi ara je negiranje: ne žele priznati da imaju problem ovisnosti jer ne žele uti razlog da prestanu piti. Iskazuju

netrpeljivost naspram ljudi koje doživljavaju da se protive njihovom pijenju. Za sve probleme prebacuju krivnju na druge. Zbog psihi ke ruiniranosti, ovisnik je razdražljiv, netolerantan, te stalno u sukobima. Tome pridonosi pogrešno tuma enje onoga što vidi ili uje: sve doživljava kao osobni napad i uvredu. To esto rezultira verbalnim, pa i tjelesnim zlostavljanjem ljudi oko sebe ( lanova obitelji, prijatelja, suradnika...).

Kao rezultat svih ovih simptoma, zakazuje na poslu.

U radnoj okolini tipi na ponašanja su kašnjenje na posao, nemar naspram radnih dužnosti, nepoštivanje radnih pravila. Prema kritikama vlastitih postupaka reagira buntovno, a prema ljudima nastupa agresivno, te u radnu sredinu unosi kon likte. Istovremeno sebe isti e na pretjeran i nerealan na in.

U obitelji alkoholi ara dolazi do velikih poreme aja, do gubitka zdravih emocionalnih odnosa, što se o ituje u dubokim sukobima s bra nim drugom, s djecom i drugim uku anima. Ponašanje ovisnika u obitelji karakterizira laganje, este promjene raspoloženja, nepredvidivost, pa i nasilje elementi zbog ega su lanovi obitelji stalno u stanju opreza i napetosti. Izostaje briga o drugima: žalosna je injenica nebriga za inancijsku sigurnost obitelji. U povremenim fazama trijeznosti dolazi do erupcija kajanja i obe anja, za koja se potom pokaže da su lažna.

No, postoje alkoholi ari koji mogu solidno funkcionirati: ak i kad su pijani ne iskazuju negativna ponašanja, ali je ovisnost i dalje prisutna jer gube kontrolu nad sobom i pretvaraju se u drugu osobu kad popiju.

Bez obzira na vrstu alkoholne osobnosti, još su uvijek skloni bolestima povezanima s prekomjernim pijenjem: stradava jetra, alkohol utje e na rad srca, dugotrajnim pijenjem mijenja se psihi ka struktura... Štete od alkoholizma su prevelike i za samog ovisnika i cijelu njegovu okolinu, i u kona nici - za zajednicu (štete po injene u pijanom stanju, troškovi lije enja, razdor obitelji,...). Kao i drugim bolestima, alkoholizmu treba pri lije enju pristupiti strpljivo, uz podršku najbliže okoline, i nužno vo enje stru njaka.

11. listopada 2013.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Zaboravljena mnogo moćnica protiv upala i ženske neplodnosti - marulja Kamenjari, padine, pašnjaci i travnjaci dom su sivkaste biljke prema kojoj se odnosimo kao prema obi nom korovu ne znaju i blagoda koje ona pruža, a cijenili su je još u vremenima prije Krista. U narodu još poznata kao o ajnica, smrduša, macina trava, teterljan, divlji bosiljak i gorska metvica, marulja, botani kog naziva Marrubium vulgare, rasprostranjena je na podru ju Europe, sjeverne Afrike i Azije, a pripada obitelji usna ca. Ova zeljasta trajnica naraste od 25 do 45 cm visine ima male listi e od 2 do 5 cm pokrivene mekim i gus m dla icama. Krase je bijelo – sivi grozdas cvjetovi smješteni na gornjem dijelu glavne stabljike.

U svježem stanju marulja ima intenzivan miris po mošusu te gorak i opor okus po mijanu.

Stari Egip ani marulju su koristili kao protuotrov te za lije enje respiratornih organa.

U prvom stolje u prije Krista starorimski enciklopedist Aulus Cornelius Celzus opisao je marulju u raspravi De Medicina kao biljku za lije enje boles dišnih sustava. Botanika i znanost Rimskog carstva u veli anju marulje nije tu stala. Po etkom pisanja znanstvenih djela na temu poljoprivrede pisac Columella uvrštava marulju na popis biljaka koje pomažu kod uklanjanja parazita iz crijeva doma ih živo nja kao i nametnika na biljkama. Namo ene listove marulje u vinu car Ferdinand I. Austrijski koris o je za olakšavanje iskašljavanja sluzi.

Zapadna pu ka medicina koris marulju kao an asmatik, asmatik, antidot (protuotrov), an fungal, an skorbut, antispazmodik, antidijaroik, antibakterik, dermetik, diuretik, digestiv, ekspektorant, emenagog, holagog (poja ava lu enje žu i), relaksant i tonik.

Ve stolje ima marulja je poznata u lije enju aritmije srca,

apscesa – gnojnih upala potkožnog tkiva, boles dišnih puteva, jetre, slezene, diges vnih organa, bronhitisa, crijevnih komplikacija, gr evitog kašlja, histerije, herpesa, izgubljenog apetita, kašlja, komplikacije želuca, kožnih boles , nazeba, nape h miši a koje relaksira, plu nog katara, plu ne tuberkuloze, raznih rana, respiratornih katara, suhog kašlja, slabe krvne slike koju formira i ja a, žu nih tegoba i žutice. Ovom nabrajanju boljki koje marulja uspješno rješava valja pribro-

jiti i ženske tegobe. Marulja se koris kod lije enja ženske neplodnos s obzirom da normalizira lu enje spolnih hormona i uravnotežuje hormonalni ciklus, a op enito pomaže kod menstrualnih problema poput nedostatka mjese nice i menstrualnih bolova.

Najnovija znanstvena istraživanja utvrdila su ono što je u puku ve tisu lje ima dobro poznato. Studija iz 2011. godine potvrdila je da eteri no ulje marulje sadrži antimikrobna i antikancerogena svojstva, a

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

studija godinu kasnije pokazala je da marulja spre ava pojavu še erne bolesti i još ja e potvrdila njena protuupalna svojstva. Osim eteri nog ulja ova mnogo mo na biljka sadrži marubin, holin, resin, galnu i marubinsku kiselinu, smole, gorke tvari, treslovinu, pek n, vosak, željezo, kalij i neke druge minerale.

Marulja se rabi kao kuhinjski za in i ajna namirnica.

Listovi marulje su jes vi te se svježi koriste za prire ivanje raznih juha i variva, a koris se i u proizvodnji tvrdih bombona – pas la koje po u probavu, smanjuju upalu i ublažavaju upalu grla. Bere se za vrijeme cvatnje i to gornji dio biljke, kojeg sušimo u snopi ima na toplom i prozra nom mjestu u hladu. Suhu biljku usitnimo i pohranimo u dobro zatvorene staklenke.

Naj eš i oblik korištenja marulje je u obliku aja koji najjednostavnije pripremamo tako da jednu jušnu žlicu usitnjene biljke prelijemo s 2 dl vru e vode, poklopimo i pus mo da odstoji pola sata nakon ega se uvarak procijedi te zasladi s medom. Preporu a se pi 2-3 šalice aja na dan.

Nije teška ni priprava tinkture za koju nam je potrebno 200 grama usitnjene biljke koju mo imo mjesec dana u litri 70 postotnog alkohola, te povremeno promu kamo. Nakon toga možemo koris 3 puta po 20 kapi na dan, s ajem, sokom ili vodom.

Za kraj napomenimo da se marulju ne preporu a uzima trudnicama i kroni nim bubrežnim bolesnicima. Svi ostali ukoliko ste prepoznali neku od svojih boljki i procijenili da vam ova zaboravljena biljka može pomo i, a niste uspjeli ubrati je na njenom staništu posje te akove ku stanicu puta aja u oko aju.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Citro d da

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

ORYX Rent a car i Jakov Mustapi od sada u istoj ekipi

ORYX Rent a car postao je ponosan sponzor mlade nade hrvatske košarke, trenuta no lana KK Cedevita i hrvatske U20 reprezentacije, Jakova Mustapi a, daju i mu na korištenje vozilo VW up!. Klju eve vozila uru io mu je lan Uprave ORYX Grupe za djelatnost „Rent a car“, Marijan Babi .

ORYX Rent a car sa flotom od

1.900 vozila i mrežom od 19 poslovnica nije samo najve i ve i najuspješniji rent a car u Hrvatskoj što potvr uju i prestižna priznanja Qudal, BestBuy, Superbrands te Green Superbrands, dodijeljena za kvalitetu usluge, omjer cijene i kvalitete, prepoznatljivost na tržištu te visoku ekološku osviještenost.

Volvo S60 i XC60 dobili vrhunske ocjene u novom testu sustava za zaštitu kod

11. listopada 2013.

Aplikacija – Škoda servis u vašem džepu!

Ova besplatna aplikacija marke Škoda dizajnirana je u svrhu mobilnog asistenta koji Vam pruža in ormacije o Škdoa vozilima kada i gdje vam je potrebno. Aplikacija se sastoji od 3 glavne kategorije: Moj servis (locirajte servis na mapi i

pokrenite navigaciju, pošaljite im e-mail, pokrenite tele onski poziv, posjetite web stranicu, provjerite radno vrijeme), pomo na cesti (prikaz trenutne lokacije na karti, mogu nost pozivanja broja Škoda mobilnog jamstva, osnovni savjeti u

slu aju nužde) te moje vozilo (popis kontrolnih žaruljica i detaljan opis istih, cjelokupan sadržaj uputa za rukovanje te tražilica pojmova i mogu nost dodavanja avorita). Aplikacija je dostupna u verzijama za iOS i Android ure aje.

frontalnih sudara www.renault.hr

RENAULT CAPTUR

UHVATI ŽIVOT Liderska pozicija Volva na podru ju automobilske sigurnosti ponovno je dobila priznanje - i to novim testnim programom ameri kog Osiguravaju eg instituta za sigurnost prometa (IIHS).

Ovaj je institut, naime, proveo provjeru sustava koji pomažu kod prevencije rontalnih sudara. Oba testirana Volvo modela S60 i XC60 osvojili su najve u mogu u ocjenu – izvrstan - uz opasku da jedino Volvo od svih 74 testiranih vozila nudi standardno ugra en City Sa ety sustav zaštite od sudara. Novi IIHS-ov test sustava za prevenciju sudara bit e inkorporiran u 2014

Top Sa ety Pick nagradu ovog renomiranog instituta. Test uklju uje nalet na vozilo koje vozi ispred pri brzinama od 20 km/h i 40 km/h, a dodatni se bodovi daju vozilima koja posjeduju upozorenje na rontalni udarac. Volvo S60 i XC60 opremljeni City Sa ety sustavom (s automatskim ko enjem pri nižoj brzini kretanja) i Collision Warning with Full Auto Brake sustavom (upozorenja na udarac s opcijom automatskog ko enja), te Pedestrian Detection sustavom (otkrivanja pješaka) su me u sedam modela koji su u novom testu dobili ocjenu „izvrstan“.

MOTOR ENERGY dCi 90 UZ POTROŠNJU 3,7 l/100 km MULTIMEDIJSKI SUSTAV SA 7” ZASLONOM OSJETLJIVIM NA DODIR

5 ZVJEZDICA EURO NCAP

Prosječna potrošnja: 3,7-5,4 l/100km. Emisija CO2: 96-125 g/km.

Privlačnih linija i originalne, dvobojne karoserije, Captur izgleda poput pravog pustolova, a istodobno je i moderan obiteljski automobil. Istražite život s Renault Capturom, jedinstvenim spojem jednovolumena, SUV-a i limuzine! *Jamstvo od 5 godina obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produženo jamstvo za 3., 4. i 5. godinu ili 100 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta uz Renault Financiranje. Više informacija na www.renault.hr

Renault preporučuje

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, akovec, Tel: 040 493 030

11. listopada 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

roën oën C-Zero na danu izvrsnosti Citroën C-Zero, 100% elektri ni automobil, sudjelovao je na Danu Izvrsnosti (I-DAY) ovu subotu, 5. listopada, na Trgu bana Jela i a u Zagrebu. Na Danu Izvrsnosti predstavljeni su proizvo a i elektri nih automobila, brojni zaljubljenici u elektri na vozila koji su sudjelovati sa svojim elektri nim vozilima, te brojni znatiželjnici i zaljubljenici u zelenu tehnologije i prirodu.

Vrijednosti marke Citroën oduvijek su smjelost,

kreativnost, tehnologija…i ekologija! Prosje no smanjenje od 5,3 grama emisije po kilometru postavlja Citroën izme u top 3 proizvo a a s niskom emisijom CO2. Tako se marka Citroën smjestila u sam vrh proizvo a a automobila u pogledu niske emisije ispušnih plinova, s prosje nom emisijom od samo 123,9 g/km CO2.

Marka Citroën jedna je od rijetkih koja u svojoj ponudi na hrvatskom tržištu

ima i elektri ni automobil Citroën C-Zero, koji koristi Full Electric tehnologiju, koja omogu ava jednostavnu i smiruju u vožnju uz visok nivo udobnosti i sigurnosti, a sve uz 0% emisije štetnih plinova.

Tih, živahan i upravljiv, performantan zahvaljuju i svom elektri nom motoru koji razvija 64 KS, ovo kompaktno gradsko vozilo od 3,48 m, može primiti etiri putnika.

Hyundai - posebna edicija i30

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

VELIKA AKCIJA Posebna edicija modela i30 koja je odnedavno novost u Hyundaijevoj ponudi, do sada nailazi na vrlo pozitivne reakcije kupaca te je i ovog mjeseca dostupna u svim salonima. Radi se o ograni enoj seriji modela i30 sa 3 i 5 vrata, te 1.4 DOHC i 1.4 CRDi motorom, odli no opremljenoj po vrlo povoljnoj cijeni.

i30 edicija posjeduje slijede u dodatnu opremu: ISG sustav (Start/Stop), 6 zra nih jastuka, dvozonski automatski klima ure aj, 15“aluminijske naplatke, Continental gume, bluetooth sustav za telefoniranje, lex steering wheel (sustav podešavanja rada upravlja a), središnji naslon za ruke, USB+AUX ulazi,prednje krovno svjetlo+spremnik za na-

o ale. Cijena je ve od 105.990 kn. Sa svojim standardnim paketima opreme , model i30 dostupan je ve od 91.990 kn.

Osim i30 edicije, Hyundai kupcima nudi i još jedan novitet– najprodavaniji SUV, ix35, u salone je stigao u svom redizajniranom izdanju te je dostupan po atraktivnoj cijeni ve od 144.990 kn.

Specijalna serija Peugeot 301 Sportium Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara za klijente su u listopadu pripremili atraktivnu specijalnu seriju Sportium, koja nudi mnogo opreme uz prihvatljivu cijenu i odli ne uvjete inanciranja vozila. Svaki klijent koji se do kraja listopada odlu i za kupnju ovog modela, mo i e iskoristiti prednosti dvije dodatne godine jamstva.

Time ukupno jamstvo na Peugeot 301 Sportium iznosi etiri godine ili do 80.000 km. Tako er, oni klijenti koji se odlu e inancirati vozilo putem kredita Peugeot inanciranja, mo i e iskoristiti od-

ZIMSKIH GUMA

DIO IZ VELIKE PONUDE: 155/70 R13

HANKOOK - WIN WINTER i cept RS 75T mpc 325,00 kn

175/65 R15

BFGOODRICH - WINTER G-FORCE mpc 461,49 kn

185/65 R15

HANKOOK - KINERGY ECO

195/65 R15

HANKOOK - WINTER i cept RS 91T mpc 500,84 kn

225/45 R17

HANKOOK - WINTER i cept EVO 91H mpc 1.098,00 kn

mpc 460,00 kn

225/70 R15C HANKOOK - RW06 WINTER M+S KOMBI mpc 816,25 kn Sve informacije na telefon 040/365-303

d.o.o.

li ne uvjete inanciranja svog vozila, uz iksnu kamatnu stopu od 5,99 %. Naro ito je atraktivna ponuda za dizelsku verziju, ime Peugeot 301 Sportium košta 114.815 kn s

PDV-om, a serijski sadrži ESP, 4 zra na jastuka, maglenke, klima ure aj, radio CD MP3, bluetooth, elektri ni paket, tempomat, 16” alu naplatke, parking senzore…

Preloška 92

tel: 040/365-300 fax: 040/364-799

* slike su informativnog karaktera

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2013.

Tehnologija

Kako pove ati domet signala beži ne mreže Da biste pove ali domet vaše beži ne mreže da možete hvatati signal na nešto ve im udaljenostima unutar vaše ku e ili izvan nje, trebat ete ure aj koji se zove poja iva signala. (wireless access point u repeater modu). Ovaj ure aj izgleda poput modema, odnosno rutera koji ve imate, a postavlja se na mjestima gdje je slab signal beži ne veze (WLAN) rutera koji ste dobili od svog operatera. S poja iva em signala duplo ete pove ati podru je WLAN signala. (vidi sliku)

Upute za postavljanje poja iva a signala Da bi sve radilo kako treba, prije samog po etka trebali biste odabrati idealno mjesto za vaš poja iva signala. Trebalo bi ga postaviti na podru je gdje je signal rutera operatera vrlo dobar i da bez smetnji poja iva signala može dijeliti WLAN vezu do udaljenijih ure aja.

Ukoliko postavite poja iva signala predaleko od

rutera operatera, veza ne e biti stabilna. Nama je cilj postaviti poja iva signala na mjesto gdje je signal još uvijek vrlo dobar kako bi imao kvalitetnu vezu s ruterom operatera.

Kako saznati ja inu signala? Vrlo jednostavno!

Potrebno je prošetati po ku i s ure ajem koji hvata WLAN signal i na više mjesta pogledati ja inu signala.

Op enito je signal izražen u postocima ili decibelima.

Postotak mora biti im ve i, a u jedinici decibela im manji da signal bude ja i, te tako odabrati idealno mjesto za pozicioniranje poja iva a signala.

Kod prve konfiguracije potrebno se povezati fizi -

ki s LAN kabelom i prijaviti se putem Web su elja (za svaki proizvo a ulaz je druga iji, te treba pro-

vjeriti u uputama koje ste dobili s ure ajem) i promijeniti po etnu IP adresu (npr. 192.168.1.1) u neku

drugu u tom subnetu (npr.

192.168.1.2). Nakon promjene IP adrese, ure aj treba postaviti u REPEATER MODE i skenirati WLAN, te na taj na in prona i ruter operatera. Ako je signal dovoljno dobar, ponudit e se opcija povezivanja. Nakon povezivanja s ruterom operatera, dovoljno je spremiti postavke i možete odspojiti LAN kabel. Vaš poja iva je spreman za korištenje te koristi isto ime WLAN mreže kao i ruter operatera.

Ukoliko niste vješti s radom na ra unalu, najbolje je da kontaktirate poznanika ili tehni ara koji imaju više znanja o konfiguraciji rutera.

Poja iva signala možete nabaviti u ve im trgovina s PC opremom. U trgovini A/D ELECTRONIC imamo velik izbor modela po povoljnim cijenama, a prilikom kupnje možete dobiti i odgovaraju e savjete i podršku za konfiguriranje ure aja.

TABLETI od 399 kn

popusta

Veliki izbor tablet ra unala

Uska 1, akovec, 396-606

ME IMURJE PLIN INFO

Proleksis enciklopedija slobodnog pristupa

Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA Online enciklopedije više nisu novost. I najpozna je svjetske enciklopedije javljaju se u online izdanjima. Novost je da neke od njih ak i napuštaju knjižni, tiskovni medij. I Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” na svojim internetskim stranicama ve je otvorio pristup pojedinim svojim enciklopedijama i leksikonima. Tako er, u Hrvatskoj je objavljeno nekoliko manjih ili uže specijaliziranih enciklopedija ili sli nih djela drugih izdava a; prisutni su i prijevodi nekih stranih enciklopedija, kao i Wikipedia na hrvatskom jeziku. Proleksis enciklopedija se od tih enciklopedija razlikuje po tome što je to prva ve a hrvatska op a i nacionalna online enciklopedija koja izlazi na hrvatskom jeziku, koncipirana i ure ivana na vlas m leksikografskim i informa kim znanjima, a svima je dostupna besplatno, kao enciklopedija slobodnog pristupa; ona se sada nalazi ne samo na web stranicama Zavoda, kao cjelina, nego i u otvorenom mrežnom prostoru, uz mogu nost pretraživanja i vidljivost enciklopedijskih lanaka kao pojedina nih jedinica univerzalne mrežne gra e. Ta e vidljivost, kako se nadamo, ras s interesom njenih budu ih korisnika. Proleksis enciklopedija je klasi na, uredni ki nadzirana enciklopedija, ali po mogu nostima novih komunikacija, ona je i moderna elektroni ka enciklopedija, otvorena za vanjsku suradnju. Adresa glasi: h p:// proleksis.lzmk.hr/.

kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Brdske ku ice za zaštitu planinara Blachnicka i Michal Holcer, mladi dizajneri iz Poljske, predstavili su projekt planinarsko brdskih ku ica koje udovoljavaju svim potrebama za energijom i grijanjem u zimskim mjesecima.

Osmišljene su na na in da u potpunos iskorištavaju sve prirodne resurse koji su im na raspolaganju

pri visinama ve im od su u metara nadmorske visine. Omogu avaju smještaj i sklonište za e ri osobe i zamišljene su kao prva pomo alpinis ma i planinarima. Uz suvremen dizajn, pružaju tako er i potrebnu zaš tu i komunikaciju u slu aju nevremena u planinskim uvje ma.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - RUJAN 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

11. listopada 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 11.10.

SUBOTA, 12.10.

NEDJELJA, 13.10.

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Ninine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Sportske igre mladih 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:15 Privredni.hr (r) 12:45 Dom 2 13:30 Od Mure do Draave (r) 14:00 Veliko platno 14:25 Zagrljaj ljepote 15:05 G.E.T.Report 15:45 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:40 Ju er, danas, sutra 21:50 Planet Croa a 21:40 Lifestyle 22:25 Vijes dana 22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 11.10.

SUBOTA, 12.10.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Druga strana (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Sutrašnjica danas 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Popevke i š kleci (R) 17:10 TV Oblo ec 17:40 Zajedno 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Iz VTV arhive: Vicovizija

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

07:13 Najava programa 07:15 VTV Dnevnik (R) 07:40 Mali oglasi 07:45 Ku onica (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Vrijeme je za gospodarstvo 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 14:30 Eurobox (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci

21:15 Eurobox 21:45 Zajedno 22:10 Shi (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

20:30 S koncertnih pozornica: Klapa Maslina i prijatelji 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 14.10.

UTORAK, 15.10.

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 akove ki kutak 20:35 Prilo ki kutak 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

NEDJELJA, 13.10.

PONEDJELJAK, 14.10.

UTORAK, 15.10.

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:20 Dokumentarni program 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 Mali oglasi 13:15 TV Oblo ec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Druga strana (R) 14:45 Kajkavci (R) 15:15 S koncertnih pozornica: Klapa maslina i prijatelji (R) 17:10 Popevke i š kleci (R) 18:15 Dokumentarni program 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi (R) 21:00 Ve er uz lm: Luzhinova obrana

06:58 Najava programa 07:00 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 Popevke i š kleci (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV Prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Koktel (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi (R) 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Dokuteka 21:40 Putem EU fondova 21:55 Mali oglasi 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

22:50 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

07:58 08:00 09:00 09:30

SRIJEDA, 16.10.

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle Glas manjina (r) Videostranice Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Videostranice Hrana i vino akove ki kutak (r) Prilo ki kutak (r)

Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana Veliko platno Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SRIJEDA, 16.10.

07:13 07:15 07:40 07:45

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:15 DOKUMENTARTNI PROGRAM 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 U svjetlu vjere 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 17.10.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Ju er, danas, sutra Privredni.hr Obzori Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 17.10.

06:58 07:00 07:25 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Dokumentarni program (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Budi muško (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 U svjetlu vjere (R) 14:25 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 20:55 Mali oglasi 21:00 Glazbeni izazov 21:50 Global 3000 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

TOP LISTA EMISIJE “CENER” na “Stojedinici”

Me imurski bendovi pri samom vrhu. Glasujmo za njih!

Zagreba k i i me imurski studenti vrlo dobro poznaju radiopostaju “101“ i njezin programski sadržaj. Slušana je i ovdje u Me imurju, posebice me u generacijom zagreba kih studenata svih dobi.

Izme u raznolikih emisija popularne “Stojedinice” mnogi ve godinama prate i radioemisiju ‘’Cener“ urednice i voditeljice Maje Lovri Kosa, koja se emitira subotom u 15.35 sati. Emisija predstavlja hrvatsku i regionalnu urbanu glazbu.

Ovih je dana posebice zanimljiva zbog toga što se dva akove ka benda nalaze pri samom vrhu top liste, i to Clone Age s pjesmom ‘’Break Your Wall“ i Genova ‘’Ona je rijeka“. Oba singla prate i profesionalno odra eni videospotovi.

Na adresi w w w.radio101.hr mogu e je jedno glasovanje dnevno za više izvo a a. Poduprite naše mlade glazbene snage i poslušajte radioemisiju ‘’Cener“ ovu subotu na radiopostaji ‘’101“. (rr)

NAJAVLJUJEMO The Shaiones 16. listopada i Mjesni odbor 18. listopada

Velika rock eksplozija u gostima u akove kom klubu “Podroom“ Ostalo je još to no osam dana do po etka šestog izdanja Velike rock eksplozije (KSET, 15. - 19. listopada), na kojoj e, u pet tematski podijeljenih ve eri, nastupiti ak 15 iznimno kvalitetnih hrvatskih izvo a a. Novost ovogodišnjeg izdanja festivala je da e se, osim nastupa u KSET-u, održati i dva posebna koncerta pod nazivom “Velika rock eksplozija u gostima“, na kojima e 16. i 18. listopada akove ki klub “Podroom“ ugostiti grupe “The Shaiones“ (16.10.) i “Mjesni odbor“ (18. listopada).

U godinu dana postojanja, Podroom je postao svojevrsno glazbeno središte akovca pa nema sumnje da e i ovaj put The Shaiones i Mjesni odbor vrhunski zabaviti i rasplesati posjetitelje.

The Shaiones Grupa ‘’The Shaiones“ postoji nešto više od godinu dana i do sada je svirala na mnogim festivalima (Opatijske Barufe, uvaj se senjske buke, Petkotina Buzet, Rockwoll Labin, Grosse Lovranische Punk Parade...) te održala koncerte u Istri, Rijeci, Senju, Zagrebu i Novom Sadu.

Misija grupe je obra ivanje pjesama opatijskog kantautora Šajete u punk maniri, a veliki dio repertoara je na akavštini.

Bend je snimio pet pjesama koje e biti objavljenje na Šajetinom

trostrukom albumu “Šajetisimo Šajetozo”, a trenutno je u studiju i marljivo radi na prvijencu zanimljivog naziva “Punk bera a šparuga”.

Nakon za etnika Šo! Mazgoona, Gega&Picigin Banda te Kopita, Mjesni odbor nova je krijesta i dostojan nastavak

autohtonoga hrvatskog ‘’oto kog vala“. De ki sa Šolte kažu da sviraju oto ki rock funk psycho disco reggae, uz malu dozu melankolije i, dakako, tekstove na materinjem jeziku. U dvi ri i ili po doma u ‘’divji kupus“. Još se hvale da je svaki lan sastava tuknut ili nenormalan na svoj na in i zato je njihova glazba vesela, melankoli na i dobro ‘’rebumbaje“. Njihovi nastupi zra e vedrinom, ljetnom toplinom, iskrenoš u i nevjerojatnom koli inom pozitivnih vibracija. Do sada su snimili dva albuma: ‘’Disco Cuba“ (Aquarius records/SPONA, 2012.) i ‘’Divje dime“ (Aquarius records/SPONA, 2013.), a njihov megahit ‘’Mande, Mande“ je na YouTubeu pogledalo ak pola milijuna ljudi. Ulaz na koncerte je besplatan, a nastupi po inju u 22 sata.

FORMULA 13 1 Sirens PEARL JAM 2 Same Love MACKLEMORE & RYAN LEWIS 3 Reflektor ARCADE FIRE 4 Atlas COLDPLAY 5 Completely CARO EMERALD 6 Wait For Me KINGS OF LEON 7 Shine My Shoes ROBBIE WILLIAMS 8 Cheating JOHN NEWMAN 9 You Make Me AVICII 10 Wrecking Ball MILEY CYRUS 11 Sonnentanz KLANGKARUSSELL ft. WILL HEARD 12 Why’d You Only Call Me When You’re High ARCTIC MONKEYS 13 Roar KATY PERRY 14 New PAUL McCARTNEY 15 Royals LORDE

Top Hit List 1 MEJAŠI Bolji nego ikad Požega 2013.

TOP Croa a LISTA DOMA IH 2 BOJAN JAMBROŠI Hajdemo zajedno Zapisano u zvijezdama Dallas 3 ŽELJKO BEBEK Gdje sam bio Kad poljubac pomiješaš sa vinom Aquarius 4 VANNA 1000 milja - Mediteran lm 5 OLIVER DRAGOJEVI U mom zagrljaju Tišina mora Aquarius 6 GENOVA Ona je rijeka Aquarius 7 IVAN ZAK Jedna no Split 2013 8 PARNI VALJAK Tanki živci Croa a 9 MASSIMO Suze nam stale na put Aquarius 10 ELEMENTAL Prokleta ljubav Menart 11 BARUNI Dobro došla mi u sje anje Hit 12 Kumovi, Lete i odred i Željko Bebek ini mi se brate - Croa a 13 IGOR DELA Godina još sto Ve er pjesme i vina, Požega 2013. DancingBear 14 BEGINI Dolazi trideseta 15 SLAVONIA BAND Prokleto je - Menart

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

11. listopada 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

ODBOJKA

ATLETIKA

Rekordan broj trka a i impresivni rezultati u Globetki Centrometal pobjedom krenuo i u prvenstvenu sezonu Nakon što su sigurno s dvije pobjede protiv Zadra izborili etvrt inale Hrvatskoga odbojkaškog kupa, Centrometal je odli no krenuo i u prvenstvenu sezonu. Bila je to sjajna odbojkaška predstava na otvorenju nove prvoligaške sezone u Nedeliš u. Doma i Centrometal slavio je u derbiju kola protiv ambicioznih gostiju iz Rovinja. Radi se o mom adi koja je lani osvojila Kup Hrvatske, a ove je sezone još i oja ala. Stoga su bili pravi protivnik Me imurcima da ve na startu sezonu vide svoje mogu nosti.

Po etna postava doma ih Kova , i kovi , Posavec, Kurteš, Gotal, Vincek i libero Petran. Za Rovinj Demirovi , Ivankovi , Zolota, Kep ija, Venier, Brajkovi i libero Hrelja.

I krenulo je dobro po goste.

U startu prvog seta poveli su 4:0. Tijekom seta stalno je Centrometal lovio tu prednost, igrao dobro, dolazio na poen zaostatka, ali nikako da izjedna i. Na kraju set s 25:22 ide u korist Rovinja. U drugom setu na prvom odmoru vode gosti s 8:5. Zadnje vodstvo imaju kod 12:10. Tada doma i na servis Tomice Posavca preokre u i imaju stalno vodstvo. Neizvjesno je bilo još kod 19:18, ali potom doma i sa šest uzastopnih poena na servis Vinceka lagano dobivaju set 25:18.

U tre em setu na prvom odmoru Centrometal vodi 8:6, na drugom 16:15. Rovinj preokre e i vodi 21:19. Za-

OKM CENTROMETAL – OK ROVINJ 3:1 (22:25, 25:18, 26:24, 25:20) NCG Aton Nedeliš e, gledatelja 150.

Suci: Milinovi , Humski (oba Zagreb).

Centrometal: Kova , i kovi , David, Gotal, Vincek, Petran, Kocijan, Posavec, Vabec, Kurteš, K.Novak, I.Novak (treneri Kiri i Kova i ).

Rovinj: Nika evi , Poropat, Brajkovi , Venier, Demirovi , Kuhar, Ili , Hrelja, Perši , Zolota, Kep ija, Ivankovi (trener Ivani ).

dnje vodstvo Rovinja je kod 23:22. Prvi do set lopte dolaze doma i. Imaju kontru gdje Tomica Posavec sme ira, od bloka lopta ide u aut. Iako se to nije vidjelo s tribine, tom prilikom lopta ipak dira Posavca i suci opravdano sude loptu u korist gostiju. No sljede u loptu Posavec prolazi, a Demirovi nakon toga sme ira u aut za 26:24 i 2:1 u setovima za Centrometal.

U etvrtom setu Centrometal je uspio ostvariti prednost od 11:8, ali gosti su stalno blizu na poen ili dva.

Ipak završetak seta bez ve e drame pripada Centrometalu i s 25:20 re anski klub upisuje pobjedu od 3:1. U doma im redovima odli na igra svih igra a, kod gostiju su se isticali Demirovi i Zolota. U sljede em kolu Centrometal gostuje u Osijeku kod Murse.

Rezultati 1. kola: HAOK Mladost Zagreb –OK Sisak 3:1, OK Mladost Marina Kaštela – OK Mursa Osijek 3:1 i OK Me imurje Centrometal – OK Rovinj 3:1.

U akove ku Globetku na 7. kolo ovogodišnje trka ke kros lige prijavilo se najviše trka a do sada. ini se kako su odli na promocija i poziv gra anima da budu dio ove sportske inicijative, kao i fenomenalni vremenski uvjeti, dali svoj doprinos, jer je u službenoj utrci sudjelovalo ak 95 natjecatelja. Zajedno s onima koji su se dodatno priklju ili zbog promocije kretanja u prirodi i zdravog života, ta brojka premašila je stotinu sudionika. Osim rekordnog odaziva trka a, još bolji su bili i rezultati, jer su u ovom pretposljednjem kolu postignuta ak tri rekorda.

Odli ni rezultati U utrci na 7,8 km lan AK Me imurje Martin Srša svoj rekord postignut proljetos popravio je za više od jedne minute, a štoperica se zaustavila na impresivnih 26 minuta i 15 sekundi. U ovoj utrci na 7,8 km drugi je na cilj dotr ao Ivan orba iz Varaždina (TK Marathon 95) s 29:15, a tre i Bruno Babi (AK Me imurje) s 29:31. Na dionici od 7,8 km

pobijedila je Renata Korošic iz Nedeliš a (TK Marathon 95) s 35:25, druga je bila Božica Horvat iz akovca (AK Me imurje) s 35:58 i tre a Patricija Bogdan iz Murskog Središ a (AK Me imurje) s 36:00. Utrka na 3,6 km održala se tek drugi put pa je bilo za o ekivati i nova poboljšanja najboljih rezultata.Tako je u muškoj konkurenciji najbolje vrijeme postigao Lovro Tkal ec iz akovca, lan PKa, s rezultatom 13 minuta i

10 sekundi, dok je u ženskoj najbolje vrijeme isr ala Nina Dobša iz akovca, lanica AK Me imurje, s 14 minuta i 34 sekunde. U ovoj utrci na drugo mjesto kod muškaraca dotr ao je Luka Dodlek iz Miklavca ( PK) s 13:11, a na tre e Davor Stanko iz Gori ana (TK Marathon 95) s 13:59, a u ženskoj konkurenciji druga je bila Ena Babi (AK Me imurje) sa 16:24, a tre a Danijela Krobot individualka iz Preloga sa 17:26.

Posljednje, osmo kolo Globetke, održat e se u subotu 16. studenoga, kada e se i znati ukupni pobjednici lige za ovu godinu. Do tada, sljede e trka ko natjecanje u organizaciji AK Me imurje održat e se u subotu 19. listopada s po etkom u 11 sati, kada e se u akove kom parku na Jesenskom krosu za u enike osnovnih i srenjih škola te gra anstvo ponovno okupiti veliki broj natjecatelja.

BICIKLIZAM

Odli an nastup Mije Radoti na Svjetskom prvenstvu u Firenzi Mia Radoti , najbolja me imurska biciklistica, osvojila je 28. mjesto u utrci na kronometar na Svjetskom prvenstvu u cestovnom biciklizmu, koje se održalo u talijanskoj Firenci. U cestovnoj utrci na 25.34 kilometra, u kojoj je nastupilo 45 natjecateljica, Mia je u cilj ušla s 2 minute, 29 sekundi i 24 stotinke zaostatka za pobjednicom Ellen van Dijk iz Nizozemske. U razgovoru za Me imurske novine istaknula je kako je dala svoj maksimum s obzirom na trenutne mogu nosti, ali isto tako ova je utrka bila samo dokaz da ima mjesta za napredak. S obzirom na opremu koja je ipak prili no slabija od one koju koriste ponajbolje natjecateljice, ali i injenice da Mia nakon treninga odlazi na ‘’šihtu’’ u teretanu umjesto na adekvatni odmor, rezultat je jako dobar,

jer je ostvareno manje od 10% zaostatka za prvakinjom.

Unato svemu, kazala je Mia, sama utrka išla je po planu. Zagrijavanje pred start od sat vremena odradila sam hladne glave, bez obzira na kamere, masu ljudi, helikoptere i druge stvari koje odvla e pažnju.

Staza mi je odgovarala jer je bila tehni ki vrlo zahtjevna, isti e Mia. Vozili smo samim centrom grada, a u cilj sam ušla s vremenom 30 minuta 17 sekundi nakon nešto više od 22 kilometra vožnje, što je prosje na brzina 44 km/h i time sam ugodno iznenadila i samu sebe. Za Miju Radoti ovim je prvenstvom sezona završila. Sada slijedi malo odmora, pa po etak priprema za novu sezonu u 2014., u kojoj se nada još malo pomaknuti svoje dosadašnje rezultatske granice.

11. listopada 2013.

KOŠARKA

RUKOMET

I. HRL

MEMORIJALNI TURNIR “Mirela Štefe”

Me imurje osvojilo pehar! Rukometaši

Preloga bolji od Splita

Tek nakon dva produžetka Me imurje je uspjelo svladati mom ad akovca u inalu velikog turnira u Murskom Središ u i Sv. Martinu koji se igrao protekli vikend. Na turniru je nastupilo šest mom adi podijeljenih u dvije skupine po tri, a zanimljivije od rezultata bilo je promatrati kako se ponašaju ekipe tjedan dana prije po etka prvenstva u A 2 ligi Sjever. Jer, nastupilo je ukupno 5 ekipa iz sjeverne A 2 lige, te Pula 1981 iz A 2 lige Zapad. Oni su ujedno i naj-

Rukometaši Preloga su u prvenstvenom susretu prve lige porazili Split 28:19.

Poluvrijeme je bilo 13:9., a kona ni rezultat ne pokazuje pravo stanje stvari na terenu. Prelog je uspio u drugom poluvremenu prelomiti utakmicu kada je napravio prednost od pet golova razlike i do kraja susreta je podizao prednost.

U idu em kolu slijedi teško gostovanje kod prošlogodišnjeg viceprvaka Županje, a kroz dva tjedna Prelog e u dvorani osnovne škole u 19:00 sati do ekati ekipu Osijeka.

REZULTATI Pula 1981 - Me imurje 65:89 Rudar Cimper - Vindija 45:75 Ivan ica - Me imurje 60:72 akovec - Vindija 90:62 Pula - Ivan ica 70:87 Rudar Cimper - akovec 79:86

Razigravanje za 5. mjesto Pula - Rudar Cimper 69:77

za 3. mjesto Ivan ica - Vindija 53:59

za 1. mjesto akovec - Me imurje 98:104 (19:19, 14:22, 21:25, 26:14, 12:12, 6:12)

Detalj s utakmice Rudar Cimper - akovec (foto: Tin Tomani )

lošija mom ad na turniru, u borbi za 5. mjesto svladao ih je Rudar Cimper. Mom ad iz Murskog Središ a promijenila je izionomiju, odnosno pomladila svoje redove. U najsjevernijem gradu u Lijepoj našoj više košarku ne igraju Tkalec, Srnec, Cilar i Nikola Hrka . Više minuta e zbog toga dobiti Bedi, Arijan Novak, te Per i , uz nešto iskusnije Vargu, Dodleka i Radikovi a. eka se još i potpuni oporavak 205

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Grafi ar misli ozbiljno!

Ve nakon dva kola i dvije sjajne pobjede juniori ludbreškoga Gra i ara istaknuli su najozbiljniju kandidaturu za osvajanje naslova prvaka ove lige i plasman u drugi krug natjecanja, koji e se odigrati s podravskim klubovima. Prvu utakmicu te prvu pobjedu ostvarili su juniori Me imurja na gostovanju u Donjoj Dubravi, dok je Donji Kraljevec bio ja i u susjedskom derbiju protiv Preloga. (bh)

Rudar Cimper - Gra ar 33:79 RUDAR CIMPER: Podkrajac 4, Rihtarec 2, Per i 8, Sobo an 2, Novak 15, Bilas 2

Donji Kraljevec - Prelog 67:45 DONJI KRALJEVEC: Šupljika 4, Švenda 17, Sinkovi 4, Mesari 13, Ruži 4, Me imurec M. 25 PRELOG: Hoblaj 4, Filipi 3, Podvezanec 11, Balent 3, Mlinari 2, Vargek 13, Soka 6, Vuk 3

Dubrav an - Me imurje 74:103 DUBRAV AN: Klipi Ka 5, Klipi Kr 17, Hani 5, Blažeka 26, Kuzmi 11

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Težak poraz Donjeg Kraljevca!

Na gostovanju u Varaždinu kadeti Donjega Kraljevca uspjeli su zabiti samo 19 koševa, istovremeno primiti 77, te samim time doživjeti težak poraz. Ništa bolje nisu prošli ni kadeti akovca na gostovanju u Ivancu, jedino je Me imurje s lako om nadja alo Lepoglavu. (bh)

Prelog – Split 28:19 (13:9) Prelog, dvorana DG Sport. Gledatelja 600. Suci: Kordi i Mitrovi (oba Zagreb).

Prelog: Januši 5, N. Martin evi 4, Horvati 3, M. Beli 3, , Krajner 3, Bergovec 3, Malek 2, Mati 2, Bratkovi 2, Najman 1, Žeželj, V. Beli , Martin evi , Lon ari , Logožar, Hali . Trener: Dubravko Hozjak.

Split: Luši 6, Mareti 2, Prskalo 2, Vrgo 2, Šoli 2, Anti evi 1, Šipi 1, Fistoni 1, Pavi i 1, Milas 1, Previši , Šimi , Topi , Pivac.

Trener: Boris Popovi .

Sedmerci: Prelog 1(1), Split 4 (3) Isklju enja; Prelog 8, Split 10 minuta.

Ivan ica - akovec 61:36 AKOVEC: Sa er 13, Kranj ec 11, Barani 3, Sobo an 3, Barlovi 2, in 4 Vindija - Donji Kraljevec 77:19 DONJI KRALJEVEC: Srpak 2, Švenda 13, Sinkovi 4

Me imurje - Lepoglava 81:38 ME IMURJE: oki 4, Žini 9, Bogdani 6, Beriša 2, Kova i 7, Vojkovi 20, Blažeka 27, Bedi 6

cm visokoga Davida Bogdana, koji e treneru Damjanovi u biti nužno potreban u reketu. Najviše promjena doživio i preživio je akovec. Otišli su im Matija Novak, Ostoja, Prprovi i još neki mla i igra i, a došao im je 207 cm visoki Kolovrat, te Nikola Hrka koji je prešao iz Rudarovih redova.

Me imurje je manje - više nepromijenjeno, promjena je vidljiva jedino na klupi.

Tamo više nema Roka So-

ri a koji je trenerski sako zamijenio predsjedni kom kravatom, a igrom Me imurja trenerskom palicom rukovodi Stjepan Novak.

Produžena “Štefekova ruka” na igralištu bit e i dalje njegov brat Marek, a za realizaciju e najzaduženiji biti Kraja i .

U prvom kolu A 2 lige Me imurje igra kod ku e u subotu protiv Vindije, a akovec i Rudar Cimper gostuju kod Ivan ice i Bjelovara. (bh)

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

Prelog slavio na gostovanju!

Na gostovanju u Ludbregu Prelog je odli nom igrom kojoj je prethodila temeljita takti ka priprema trenerskoga dvojca Mikec - Nebojša Ga eša ostvario zna ajnu pobjedu i ovom pobjedom se vinuo do tre ega mjesta na tablici Lige mla ih kadeta. Pobjede su ubilježili i mla i kadeti Kotoribe te Donjega Kraljevca, a Me imurje je u knap utakmici protiv Lepoglave uspjelo iš upati pobjedu. (bh) Kotoriba - Nedeliš e 54:16 KOTORIBA: Ignac 2, Fuš 13, Andrlon 4, Vlaši 11, Latin 20, Pongrac 2, Bogdan 2 NEDELIŠ E: Platuži 5, Jaluši 2, Vukši 3, ud 6

Donji Kraljevec - Dubrav an 49:33 DONJI KRALJEVEC: Me imiurec 13, Ivanovi 8, Lepen 10, Mikec 14, Novak 4 DUBRAV AN: Tišler 2, Karloci 8, MIlosavljevi 15, Matotek 8

Me imurje - Lepoglava 52:50 ME IMURJE: Herman 6, oki 24, Škoda 2, Valkaj 2, Gašpari 14, Murk 2 Gra i ar - Prelog 36:49 PRELOG: Mikec 2, Iveli 30, Zvornik 11, Ga eša 2, Iveli 2, Kukovec 2

akovec I - akovec II 86:33 AKOVEC I: Jankovi 12, Krnjak 8, Kranj ec 23, Pongrac 16, Drk 7, Juras 2, Hamer 4, Herman 6, in 8 AKOVEC II: Tretnjak 8, Horvat T. 11, Tkal ec 2, Piknja 2, Kranj ec 2, Pongra i 2, Barbulovi 6

A 2 LIGA SJEVER Me imurje - Vindija, subota 2. listopada u 17.30 sa , IOŠ akovec

JUNIORSKA LIGA Me imurje - Rudar Cimper, utorak 15. listopada u 21 sat, I. OŠ akovec Me imurje - Donji Kraljevec, petak 11. listopada u 21 sat, I. OŠ akovec Prelog - Dubrav an, nedjelja 13. listopada u 11 sa , Prelog akovec - Donji Kraljevec, nedjelja 13. listopada u 18.30 sa , II. OŠ akovec

II. HRL žene

akov anke novu sezonu otvorile pobjedom Na otvaranju prvenstva Druge hrvatske rukometne lige sjever za rukometašice Zrinski je pobijedio Bjelovar 33:27. Po rezultatu bismo rekli lako, no utakmica se lomila do same završnice. Poluvrijeme je završilo 13:13. U zadnjih desetak minuta akov anke su ušle

s dva gola razlike, odli no su odigrale završnicu i zasluženo su slavile sa šest golova viška.

U III. HRL Sjever za žene akovec je u dvorani Graditeljske škole bio bolji od druge ekipe Koke 29:26 (14:12), dok su Prelog i Veliko Trojstvo završili 20:20 (9:11).

KADETSKA LIGA Rudar Cimper - Kotoriba, srijeda 6. listopada u 19.30 sa , M. Središ e

LIGA MLA IH KADETA Nedeliš e - Gra ar, subota 12. listopada u 16 sa , Aton akovec II - Prelog, nedjelja 13. listopada u 16.30, II. OŠ akovec Rudar Cimper - akovec I, nedjelja 13. listopada u 10.30 Dubrav an - Me imurje, nedjelja 13. listopada u 14 sa , D. Dubrava Kotoriba - Vindija, subota 12. listopada u 14 sa , Kotoriba

Pobjeda rukometaša akovca i Nedeliš a Rukomet aši akovca pregazili su Daruvar 45:16 (20:5). Nedeliš e je bilo bolje od Marofa 30:24. U prvome

poluvremenu bilo je 13:11. U 4. kolu Nedeliš e je gost Trnovcu, a akovec drugoj ekipi KTC-a.

11. listopada 2013.

III. HNL - SJEVER Me imurje naplatilo promašaje iz prošlog kola, Prelog i dalje bez bodova, a Nedeliš e bez doma e pobjede na novom stadionu

Me imurje u “derbiju” razmontiralo Croatiju Iznena uju e lako (nakon mu enja i neefikasnosti protiv Virovitice) Me imurje je došlo do uvjerljive pobjede protiv Croatie iz Grabrovnice. Goste je na eo Stjepan Kokot u 26. minuti, u sljede ih pet minuta je dva pogotka za 3:0 postigao David Puclin, a u 44. minuti je pitanje pobjednika riješio Roberto Skoliber. U nastavku je Me imurje utakmicu mirno privelo kraju, po jedan pogodak još su postigli Kokot, Skoliber i Jurica Vru ina za vrlo uvjerljivih 7:0.

akovec osvojio novi bod na gostovanju u Virovitici akovec je i na drugom uzastopnom gostovanju uspio osvojiti bod, doma a Virovitica je uspjela izjedna iti tek s bijele to ke. akov ani su poveli u 21. minuti pogotkom Karla Balenta, dok je doma in izjedna uju i pogodak postigao iz kaznenog udarca u 61. minuti kojeg je realiziraoFilip Škaro za 1:1.Na kraju treba spomenuti da su uz malo više sportske sre e akov ani mogli sti i i do sva tri boda.

Nedeliš e još uvijek bez doma e pobjede na novom stadionu Nedeliš e još uvijek eka na prvu pobjedu na novom sta-

dionu, a u ovom kolu bolji od doma ina bio je Varaždin. U vrlo sadržajnom prvom poluvremenu pogodaka nije bilo, no u nastavku je doma in stao, a Varaždinci su iskoristili i svaku najmanju pogrešku. Goste je u vodstvo doveo Toni Petrovi u 59. minuti, a samo tri minute kasnije je prednost pove ao Marko Rog, koji je u 86. minuti bio strijelac i za kona nih 0:3.

Mladost uo i velikog jubileja i dalje bez bodova Mladost iz Preloga unato ranom vodstvu nije uspjeME IMURJE – CROATIA 7:0 akovec - SRC Mladost. Gledatelja: 150.

Sudac: Petrovi (Zg). Strijelci: 1:0 Kokot (26), 2:0 Puclin (28), 3:0 Puclin (30), 4:0 Skoliber (44), 5:0 Kokot (62), 6:0 Vru ina (71), 7:0 Skoliber (80).

Me imurje: Ša ari , Pintari , Dodlek (65.

Novko), Kuzmi , Menzil, Vukovi (37. Vru ina), Skoliber, Petak, Golik (79. Vabec), Puclin, Kokot. Trener: Damir Biškup

VIROVITICA- AKOVEC 1:1 Virovitica - igralište Virovitice. Gledatelja: 200. Sudac: Pajtak (Mali Bukovec).

Strijelci: 0:1 Balent (21), 1:1 Škarop (61, 11 m). akovec: Cingulin, Saka , Oreškovi , Dibena, Ebem, V. Puclin, Hadži , A. Korenika (64. Š uri ), Balent, J. Puclin, S. Korenika

la do i do bodova u susretu protiv Slatine te se i dalje nalazi na posljednjem mjestu na tablici. Preložani su ve u devetoj minuti poveli pogotkom Tine Hladnika, a gostima nije bilo potrebno mnogo vremena da izjedna e. U 18. minuti za 1:1 zabija Matija Bubaš i kad se ve inilo da e utakmica završiti podjelom bodovaArben Rušiti u 90. minuti postiže pogodak za pobjedu Slatine 1:2.

Rudar i Polet osvojili po bod u susretima bez golova Dvije utakmice završile su bez pogodaka i pobjednika, jedna je odigrana u Murskom Središ u gdje je Rudar ugostio vode i Bjelovar, koji je tek drugi put ove sezone izgubio bodove, a druga u Ludbregu gdje su se susreli Podravina i Polet iz Sv. Martina na Muri, koji je na uvijek neugodnom gostovanju pomalo neo ekivano stigao do boda.

Grani ar nije uspio zaustaviti Koprivnicu Grani ar je u Kotoribi bio nemo an protiv raspoloženih gostiju iz Koprivnice koji su se novom pobjedom zadržali pri vrhu tablice. Gosti su poveli u

RUDAR – BJELOVAR 0:0 M. Središ e - igralište NK Rudar. Gledatelja 200. Sudac: Molvarec.

Rudar: Raj , Šprajc, Vuri (51. Rožman), Vuruši , Županec, D. Šolti , Novak (90. alopa), Zadravec, Kova i , N. Šolti , M. Šolti . Trener: Anton Srša

TABLICA 1 Bjelovar

8 6 2 0 +25 20

2 Croa a (G)

7 6 1 0 +18 19

3 Koprivnica

8 5 2 1 +21 17

4 Podravac

8 5 0 3

5 Podravina

8 4 2 2 +11 14

+4 15

6 Me imurje

7 4 2 1

+6 14

7 Sla na

8 4 1 3

+2 13

8 Polet Sve Mar n 8 3 3 2

+2 12

9 Mladost Ždralovi

8 3 2 3

+6 11

10 Virovi ca

8 3 2 3

-6 11

11 Rudar M. Središ e 8 2 3 3

-4

9

12 Grani ar

-5

7

8 2 1 5

13 Nedeliš e

8 2 1 5

-9

7

14 Varaždin (-1)

8 1 1 6

-9

3

15 akovec

8 0 2 6 -45 2

16 Mladost Prelog (-1) 8 0 1 7 -17 0

MLADOST (P) – SLATINA 1:2 Draškovec - igralište NK Draškovec.

Gledatelja 100. Sudac: Slunjski. Strijelci: 1:0 Hladnik (9), 1:1 Bubaš (18), 1:2 Rušiti (90).

Mladost/P: Bendelja, Habuš, Edelji (81. Hali ), Balent, Vlah, Hladnik, Sabol, Mihoci (46. Lon ari ), Caban, Jambrovi (46. Vuk), Miši . Trener: Damir Pata ta

GRANI AR – KOPRIVNICA 1:3 Kotoriba - sportski park. Gledatelja 150. Sudac: Sabli . Strijelci: 0:1 Martin i (24), 1:1 Kos (58), 1:2 Brzoja (67), 1:3 Brckovi (73).

Grani ar: Jambres, Gorupi , Beliga, Mikulan (46. Hertelendi), Cecelja (31. Paveli), Lon ar, Kos, Na , Andri (82. Matotek), Tilošanec, Ku an. Trener: Drago Naran a

NEDELIŠ E – VARAŽDIN 0:3 PODRAVINA – POLET 0:0

Nedeliš e - stadion Trate. Gledatelja 250. Sudac: Lon ar. Strijelci: 0:1 Petrovi (59), 0:2 Rog (62), 0:3 Rog (86).

Nedeliš e: Novak, Gavranovi , Leva i , Posavec, Cindri , Mar ec (68. Vizinger), Mihalic, Bujani (84. Pintari ), Me umurac, Jari , osi (62. M. Novak). Trener: Dražen Novak

Ludbreg - stadion Podravine. Gledatelja 200. Sudac: Kopri .

Polet: urkin, Sobo an, Novak, Vinko, Hren, Horvat, Škvorc, Cvetkovi (66. Karlov ec), A. Gori anec (86.

Turk), Barat, Jelen (56. K. Gori anec). Trener: Krešimir Šenji

24. minuti preko Zorana Martin i a, Kotorip ani su u nastavku došli do izjedna enja u 58. minuti pogotkom Vilima Kosa i zatim gostima prepustili

igru. Deset minuta kasnije Josip Horvatinovi zabija za novo vodstvo Koprivnice, da bi ve u 74. minuti Nino Brckovi zabio za 1:3.

Predsjednik MNS-a poziva na smirivanje tenzija me u hrvatskim tre eligašima Predstavnici svih sedam hrvatskih tre eligaša iz Me imurja: Me imurje, akovec, Nedeliš e, Polet (SMnM), Grani ar (K), Mladost (Pr) i Rudar (MS) odazvali su se pozivu predsjednika MNS-a Mate Kljaji a na zajedni ki sastanak kojem je uz predsjednika Kljaji a sudjelovao i tajnik Jambrovi .

Predsjednik Saveza je skrenuo pozornost na neka doga anja na me usobnim utakmicama naših klubova, gdje je bilo nedoli nog ponašanja, pa i fizi kog obra una. Upozorenje je dobronamjerno i u cilju da se takvi incidenti više ne doga aju, tim više što smo mala županija i svi se me usobno dobro poznajemo. Neki doga aji su toliko pobjegli kontroli da su ak i pod policijskom istragom.

Predsjednik Saveza je iskoristio priliku i uputio apel i zamolbu svim nazo nima za jedno er, sportsko i korektno ponašanje u daljnjem tijeku natjecanja te za dobru suradnju izme u naših

klubova. Kroz diskusiju je dogovoreno da se takve stvari više ne smiju ponoviti. elnici MNS-a dali su tako er in ormaciju o novom sustavu natjecanja za sezonu 2014./2015. s novom in ormacijom da je dogovoreno s Varaždinskim nogometnim savezom natjecanje u zajedni koj me užupanijskoj ligi za klubove koji

budu stekli uvjete za to, kako ne bi došlo do velikih poreme aja u natjecanju i sastavu županijskih nogometnih liga. Što se pak ti e III. HNL - Sjever, mišljenja su svih da ne smije odustati, te da se mora maksimalno poraditi i na varijanti da III. HNL - Istok bude podijeljena na dvije skupine upravo zbog troškova natjecanja, a to je da-

nas najve i problem svih klubova. Za te aktivnosti se zadužuju vode i ljudi MNS-a i predstavnici u HNS-u.

Predsjednik NK Mladost iz Preloga Josip Zvonarek je iskoristio ovu prigodu da pozove sve predstavnike naših tre eligaša na proslavu 100 godina nogometa u Prelogu, koja e se održati 19. listopada.

11. listopada 2013.

8. kolo I. ŽNL MNS MLADOST - NAPRIJED 1-0 (0-0) IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Dario Bubek, Jadran Kukovec, Dragan Hrustek. Delegat: Ivan Kova Strijelac: 1-0 Fran i (64) MLADOST: Novak E., Krišto , Bujan, Žvorc, Silaj, Murkovi , Miki , Novak J. (90.

Jurinec), Gugi (85. Gal), Fu ko, Fran i (75. Barlovi ), trener: Branko Janžek NAPRIJED: onkaš, Horvat F., Režek, Kemec, Šimunkovi , Hižman, Žvorc (55.

Beli ), Mar nec, Horvat, Glavina, Hižman (85. Trstenjak), trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Novak E., Novak J., Miki (Mladost); Glavina, Šimunkovi , onkaš (Naprijed) Crveni: Hižman (Naprijed)

DINAMO - CENTROMETAL 1-2 (0-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Dario Srnec, Rudolf ižmešija, Bruno Brljak. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Vibovec (54), 1-1 Dodlek (57), 1-2 Bratkovi (62) DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Hali , Mihalec, Dodlek, Jankovi (58. Mar ec), Štampar, Križai , Na , Novak, trener: Zoran Kralji CENTROMETAL: Petkovi , Duman i (71. VInce ), Novak, Pani (38. Slokan), Gunc, Bratkovi , Borko, Buhanec, Rodrigue, Vibovec (90. Jurman f), Ba an, trener: Mario Zavrtnik Žu kartoni: Jan ec, Štampar (Dinamo); Bratkovi , Petkovi (Centrometal)

PUŠ INE - BSK 5-1 (4-0) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Nino Škrobar, Josip Kedmenec, Siniša Luka i . Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Pozder (10), 2-0 Levani (15), 3-0 PUŠ INE: Mohari (82. Fegeš), Lesar, Pintari (28. Martan), Zanjko, Pozder, Celinger, Turkovi (59. Fekonja), Levani , Martan (80. Magdaleni ), Mikulec, Mošmondor (75. Skupnjak), trener: Dejan Car BSK: Sternad, Taradi (63. Ha ek), Makar, Antolaši , Hajdarovi , Strniš ak, Šari , Paler, Makar, Trstenjak, Mlinari , trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Turkovi , Mošmondor (Puš ine)

SLOBODA - SPARTAK (MS) 2-5 (1-0) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Božidar Kolari , Saša Fegeš, Ivica Horvat. Delegat: Stjepan Križari .

Strijelci: 1-0 Petek (27), 1-1 Lovren i (52), 2-1 Hergo (56), 2-2 Petek (58-11m), 2-3 Jan ec (66), 2-4 Lackovi (83-11m), 2-5 Ružman (87-11m) SLOBODA: Kolar, Podvez (46. Fu ko), Branilovi , Novak, Cvetkovi , Katanec, Srnec, Hergoti (60. Hižman), Goricaj, Fegeš (70. Pintari ), Petek, trener: Stjepan Petek SPARTAK: Tizaj, Juras (79. Sušec), Rogina, Lovren i , Šegovi , Ružman, Fažon, Lackovi (89. Zadravec), Jan ec (90. Kontrec), Živkovi , Lackovi , trener: uro Koloni Žu kartoni: Fu ko (Sloboda); Juras, Lovren i , Živkovi (Spartak) Crveni: Fu ko (Sloboda)

OMLADINAC - SOKOL 3-3 (1-3) NOVO SELO ROK. Igralište: Igor Križari , Borut Križari , Tihomir Kralji . Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Ruklja (6), 0-2 Lisjak (15), 0-3 Mikolaj (27), 1-3 Škrilac (36), 2-3 Jurinec (65), 3-3 Jurinec (82) OMLADINAC: Križai , Lesjak, Reich, Oreš anin, Toplek, Vugrinec, Vida i , Krpan, Škrilac, Varga, Jurinec, trener: Ma ja Poredoš SOKOL: Šimuni , Lebar, Puh, Simun, Boži , Hertari (46. Dunjko), Mikolaj, Lisjak (46. Farkaš), Mun ar, Ruklja (79. Leško), Horvat, trener: Leonardo Novak Žu kartoni: Lesjak (Omladinac); Boži , Simun (Sokol)

MLADOST - UKOVEC 1-3 (0-3) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Bojan Juras, Dražen Sukanec, Dino Horvat.

Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 0-1 Vukina (8), 0-2 Kranjec (14), 0-3 Vukina (20), 1-3 Talan (80) MLADOST: Mar ec, Kova i , Baksa (46. Fileš), Cirkven i (72. Valen ), Križai , Podgorelec (46. Jaluši ), Možek, Pasler, Mlinarec (46. Talan), Vadlja, Hali (66.

Tkalec), trener: Josip Šegovi UKOVEC: Lehki, Mesari , Vukovi , Mihoci, Fran i , Belovi , Mavri ek, Vukina (74. Anderlin), Kranjec (74. Lipi ), Bradari , Mesari (87. Poljak), trener: Antun Juki Žu karton: Vukina ( ukovec)

DINAMO - SLOGA ( K) 0-0 DOMAŠINEC. IGralište: Kokotov vez. Suci: Damir Aldi , Damir Fodor, Toni Fažon. Delegat: Petar Krha DINAMO: Mlinarec, Silaj, Domini , Obadai , Mihalec, Krznar, Lovrek (46. Furdi), Bunc, Jakši , Trstenjak, Bihar, trener: Ivan Domini SLOGA: or evi , Malovi (46. Kosalec), Dokleja (79. Malovi ), Obadi , Se an, Henrique (67. Šari ), Hernandez, Glad, Jambroši , Vugrinec, Zoka, trener: Dino Vrbanec Žu kartoni: Bihar, Trstenjak (Dinamo); Henrique, Obadi , Zoka (Sloga)

ŠENKOVEC - PODTUREN 2-1 (1-0) ŠENKOVEC. Igralište: Gor ica. Suci: Dražen Jur ec, Ivica Felker, Dragu n Novak.

Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 1-0 Fu ko (33-11m), 1-1 Kolari (72), 2-1 Kanski (85) ŠENKOVEC: Horvat, Kanski, Koren B, Erdelja, Koren Dino, Radikovi , Fu ko, Leskovec (78. Kova evi ), Koren Dejan (90. Domunkoš), Leško, Novak, trener: Ivan Zobec PODTUREN: Kova i , Sklepi V (46. Telebuh), Radovan K (71. Sklepi F), Jurovi , Radovan Z., Mravljak, Mu i , Balenovi , Kolari , Lepen, Ka (64. Golubi ), trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Erdelja (Šenkovec); Mravljak, Lepen (Podturen) Crveni: Jurovi (Podturen)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

TABLICA

ukovec 77 i Mladost (I) nastavili niz pobjeda, a na nekim terenima igra i zamijenili travnjak za boksa ki ring Samo je po etnih dvadeset minuta bilo dovoljno gos ma iz ukovca da s gnu do visokog vodstva od 3-0 i tako na brzinu riješe pitanje pobjednika u ovoj utakmici. U tom periodu Dražen Vukina dva je puta uspio savlada doma eg vratara Danijela Mar eca, ali i jedini u tom periodu i na cijeloj utakmici zaradio opomenu zbog preoštrog starta. Igralo se dosta dinami no, pa je oko 100 gledatelja vidjelo jednu dosta zanimljivu utakmicu. Mario Kranjec je još uz Vukinu bio strijelac za visoko gostuju e vodstvo. Doma a Mladost je svoj prvi jesenski poraz uspjela ublaži tek deset minuta prije kraja utakmice zgoditkom Nikole Talana kojeg je u drugom poluvremenu u igru uveo doma i trener Josip Šegovi .

Dalibor Fran i u Ivanovcu zabio za doma u pobjedu Mladosti Nakon prvih 45 minuta mreže se nisu tresle i igralo se dosta miroljubivo. U drugom poluvremenu kad su doma i u 64. minu zgoditkom Dalibora Fran i a poveli 1-0 igra je malo živnula. Živnuli su i igra i pa je sudac utakmice Dario Bubek morao šestoricu igra a opomenu . Po tri u svakoj mom adi, a u 90. minu Naprijedu i isklju i zbog dvije opomene Josipa Hižmana.

U Domašincu bez pobjednika i zgoditaka U obostrano otvorenoj i dinami noj igri, a na trenutke i previše žustroj, svaka je mom ad imala nekoliko izglednih prigoda za pos i zgoditak. No, vratari, doma i Dejan Mlinarec i gostuju i Mario

or evi su tako uspjeli do kraja utakmice svoje mreže ostavi netaknu m. Na kraju Sloga može bi kao gost zadovoljnija osvojenim bodom. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

U Palovcu uz nogomet i malo boksa U prvom poluvremenu dosta mirno sa samo jednom opomenom i to gostuju em igra u. Po etkom drugog dijela u 54.

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Tomislav Fu ko (1675) DINAMO (P) – Filip Jan ec (2757), Marko Štampar (2788) CENTROMETAL – Krunoslav Bratkovi (15), Samir Petkovi (5724) PUŠ INE – Tomislav Turkovi (9722), Nikola Mošmondor (2535) SPARTAK – Marinko Juras (242), Dejan Lovren i (75), Nebojša Živkovi (2075) UKOVEC 77 – Dražen Vukina (1785) SOKOL – Mihael Boži (5312), Tomica Simun (3498) ŠENKOVEC – Krunoslav Erdelja (772) NAPRIJED – Željko Glavina (2213), Ivan Šimunkovi (2199), Davor onkaš (468) OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339) SLOGA ( ) – Carlos F. Henrique (10023), Pero Obadi (2160), Luka Zoka (2818) MLADOST (I) – Emil Novak (1400), Jurica Novak (2402), Marko Miki (6375) DINAMO (D) – Jurica Bihar (4118), Tomislav Trstenjak (918) PODTUREN – Dino Mravljek (976), Josip Lepen (280)

DISCIPLINSKI KUTAK NAPRIJED – Josip Hižman (2208) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica PODTUREN – Tomislav Jurovi (2899) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica SLOBODA (S) – Tomislav Fu ko (1675) po l. 57. DP HNS 3 (tri) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: NAPRIJED – Davor onkaš (468) SPARTAK – Marinko Juras (242), Dejan Lovren i (75), Nebojša Živkovi (2075) SOKOL – Mihael Boži (5312) DINAMO (P) – Marko Štampar (2788) OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339)

NAJAVA 9. KOLA

U ukovec stiže “ranjena” Sloboda, Mladost (I) odlazi na megdan probu enom Spartaku, dok e BSK prve jesenske bodove tražiti protiv Palovca U nedjelju ujutro u ukovec dolazi Sloboda iz Slakovca koja je u proteklom kolu kod ku e doživjela visoki poraz.

Osvojenim bodom bi barem malo zalije ila rane. Mladost iz Ivanovca pak ide u Malu Subo cu na gostovanju Spartaku kojeg je novi trener Koloni o ito probudio da li na kratko vidjet e se u nedjelju. Subota donosi Dinamu iz Domašinca teško gostovanje u Macincu kod njima neugodnog Centrometala. U akovcu e se igrati utakmica izme u doma e Sloge i Šenkovca za ostanak u gornjem dijelu ljestvice. Jedni i drugi su tu negdje. Mladost iz Palinovca nakon prvog poraza i to doma eg ide u Podturen koji pak ima samo jednu pobjedu i u opasnoj je zoni za ostanak u ligi. Novu prigodu da upiše prvu jesensku pobjedu BSK e ima kod ku e pro v susjeda iz Palovca. Vatreno e bi u Vra šincu gdje gostuju Puš ine. Nakon prve pobjede gos se sigurno ne žele ponovno vra na za elje gdje su upravo svoje doma ine smjes li nakon ovog kola. Naprijed nakon minimalnog gostuju eg poraza ima probleme sa vratarom pa je to možda šansa Omladincu da u ini nešto dobro za sebe u Cirkovljanu.

Parovi i suci 9. kola: BSK- Dinamo (P) (Turk, Šupljika, urila), Sokol- Puš ine (Bubek, Sukanec, Mihali ), NaprijedOmladinac (NSR) (Jur ec,Fažon,Felker), Spartak – Mladost (I) (Juras, Tuksar,Jakovljev), nedjelja 10.30: ukovec 77- Sloboda (S) (Škrobar,L.Kralji , Kedmenec), Podturen-Mladost (P) (Križai ,Kukovec,Novak), nedjelja 10 sa : Sloga – Šenkovec (Kolari , Horvat, Novak) , subota 12.10. u 15.30 pak igraju : Centrometal – Dinamo (D) (I.Križari .B.Križari .

M. Horvat)

Spartaku pobjeda u Slakovcu, a poteza doma eg igra a Tomislava Fu ka ne bi se postidio ni Cro Cop Sloboda je nakon prvog poluvremena imala minimalno vodstvo od 1-0 zgoditkom Dražena Peteka iz 27. minute. Gos su na 1-1 poravnali u 52. minu zgoditkom Dejana Lovren i a.

Doma i e ri minute kasnije ponovno imaju prednost zgoditkom Patrika Hergo a. Nakon toga od 58. minute gos iz Male Subotice postižu etiri zgoditka i dolaze do pobjede od 5-2.

Teški porazi hrvatskih tre eligaša u natjecanju Me imurskog nogometnog kupa Sigurne pobjede pro v hrvatskih tre eligaša izborili su tako er me imurski prvoligaš Šenkovec pro v akovca, ali i županijski drugoligaš Me imurec pro v Grani ara.

O ito se kvaliteta nogometa kad su u pitanju hrvatski tre eligaši srozala na najniži mogu i nivo pokazuju ovi rezulta , što je samo „na papiru“ iznena enje, ali to zapravo i ne udi jer pedesetak najkvalitetnijih me imurskih igra a posljednjih nekoliko godina odlazi igra u Austriju gdje u nižim ligama mogu zaradi i preko 1.000 eura mjese no dok traje sezona.

Stoga hrvatski tre eligaši sve teže dolaze do kvalitetnih igra a za tako visoki stupanj natjecanja kao što je III. HNL. Jedino je Me imurje opravdalo ulogu najkvalitetnijeg me imurskog klubova u ovom trenutku, svladavši Trnovec sa ak 11:0. Što se ti e ostalih etvrtfinalista, to su: Centrometal je svladao u ovoj sezoni jaki ukovec 2:0, dok je Dubrav an priredio malo iznena enje i slavio pobjedu na gostovanju u Pribislavcu pro v u ovoj sezoni oja anog Poleta. Polet Pribislavec je poražen od Dubrav ana 0:1 s jedinim golom u drugom poluvremenu. Doma in nije znao iskoris niz sbojih prigoda, a gos su iskoris li što su imali i prošli su dalje. Još jedan speci-

8

6

1

1

20 – 8 19

2. MLADOST (I)

8

6

1

1

21 – 12 19

3. DINAMO (D)

8

5

1

2

15 – 11 16

4. SLOGA ( )

8

4

3

1

15 – 7 15

5. CENTROMETAL

8

4

3

1

18 – 11 15

6. SLOBODA (S)

8

4

2

2

21 – 12 14

7. ŠENKOVEC

8

4

2

2

17 – 14 14

8. MLADOST (Pal.)

8

3

4

1

18 – 9 13

9. DINAMO (P)

8

3

2

3

13 – 14 11

10. NAPRIJED

8

2

4

2

10 – 7 10

11. SPARTAK

8

2

3

3

11 – 13 9

12. OMLADINAC (NSR)

8

1

3

4

11 – 21 6

13. PODTUREN

8

1

1

6

7 – 17 4

14. PUŠ INE

8

1

1

6

16 – 32 4

15. BSK

8

0

3

5

8 – 19 3

16. SOKOL

8

0

2

6

8 – 22 2

LISTA STRIJELACA 8 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 7 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I) 6 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D), Saša Fu ko (Šenkovec), Mario Kranjec ( ukovec 77) 5 zgoditka – Dario Vadlja, Denis Hali (Mladost Pal.), Ivan Fu ko (Mladost I), Boris Vrbanec (Sloboda S), Nenad Vibovec (Centrometal) Od e ri zgoditka dva su, odnosno, dva je iz kaznenih udaraca pos gao Edi Lackovi , a po jedan iz igre Josip Jan ec i Antun Ružman. Po delegatu Stjepanu Križari u prvi kazneni udarac je dvojben, a drugi da nije bio. Gos ma je malo pomoglo i to što je Sloboda u 60. minu ostala bez isklju enog Tomislava Fu ka koji je nakon što je za njega dosu en prekršaj igra a Spartaka otvorenim dlanom udario po glavi.

Zanimljivo Fu ko je u igru ušao po etkom drugog poluvremena i u njoj sudjelovao samo 15 minuta. Jedan doma i, a tri gostuju a igra a opomenuta.

Šenkovec bolji od Podturna minu gos iz Macinca su zgoditkom Nenada Vibovca poveli.

Nakon tri minute doma i preko Antonija Dodleka dolaze do poravnanja rezultata. Krunoslav Bratkovi Centrometal dovodi u novo vodstvo u 62. minu . U 66. minu sporna situacija kada je sudac utakmice Dario Srnec dosudio kazneni udarac za doma e, ali je na intervenciju svog pomo nika Rudolfa ižmešije is poništen i dosu en udarac s vrata. Delegat utakmice Nikola Toplek tvrdi da je kontakta za kazneni udarac bilo i nije mu jasno što je vidio pomo ni sudac. Naravno tu je nastala velika gužva od strane doma ih igra a koji su opkolili pomo nog suca ižmešiju, ali udaranja nije bilo. Nakon toga bilo je puno nervoze u igri i bilo je dosta teško nastavi sa su enjem. U drugoj minu suda ke nadoknade doma i Dinamo ima na 5,5 metara neizravni slobodni udarac jer je vratar Centrometala Samir Petkovi uhva o loptu rukama koju mu je namjerno vra o njegov suigra . Gostuju i igra i su dosta burno reagirali na takvu suda ku odluku pa je ak došlo do me usobnog udaranja igra a koje sudac Srnec nije sankcionirao. Dinamo nije iz te situacije uspio pos i zgoditak pa su gos o šli ku i sa pobjedom od 2-1. Po dvojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta, a po delegatu trebalo ih je bi i više, a naro ito isklju enih.

ME IMURSKI NOGOMETNI KUP

Samo je Me imurje preživjelo osminu- nala Kupa Me imurskog nogometnog saveza od hrvatskih tre eligaša iz Me imurja. U utorak su iz daljnjeg natjecanja ispali: Mladost Prelog, akovec, Rudar i Grani ar, dok su ve ranije ispali Polet (SMnM) i Nedeliš e. Štoviše, Rudar i preloška Mladost doživjeli su bolne i visoke poraze. Preložane je u Draškovcu svladala Mladost iz Ivanovca s glatkih 3:0, dok je Rudar doživio katastrofalan poraz od naliste prošlosezonskog natjecanja kupa Mlados iz Palinovca. Palinov ani su na doma em terenu ispra li goste iz Murskog Središ a sa ak pola tuceta golova u mreži.

Treba spomenu i to da je kako piše portal muralist, kup utakmica Rudara u Palinovcu te veliki poraz poslužile su treneru Antonu Srši samo kao okida da odmah nakon utakmice svoj mandat trenera seniorske ekipe ponudi na raspolaganje. Ve idu i dan u srijedu nave er sazvan je hitni sastanak s igra ima i lanovima uprave kako bi se razriješio taj problem. Igra ima je re eno da je prihva ena ostavka trenera Antona Srše – Boysa te da je za trenera prve ekipe postavljen nekadašnji igra i trener Rudara Josip Filipan - Fi o.

1. UKOVEC 77

jalist za kup Sloboda iz Slakovca i ove sezone gura odli no, pa je bez ve ih problema slavila pobjedu pro v Trnave. etvr inale, kao i završnica igra se u proljetnom dijelu sezone.

REZULTATI 1/8 FINALA KUPA MNS: Šenkovec – akovec 2:0 Me imurec Dunjkovec-Prete nec – Grani ar Kotoriba 2:0 Mladost Prelog – Mladost Ivanovec 0:3 Mladost Palinovec – Rudar Mursko Središ e 6:1 Trnovec – Me imurje 0:11 Centrometal Macinec – ukovec ‘77 2:0 Sloboda Slakovec – Trnava Gori an 2:0 Polet Pribislavec – Dubrav an D. Dubrava 0:1

Doma i su poveli iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je u 33. minu realizirao Saša Fu ko. Kada su gos iz Podturna u 72. minu preko Mihaela Kolari a poravnali na 1-1 izgledalo je da e bod o i u Podturen. No, Tomislav Jurovi u 76. minu zara uje drugu opomenu i goste ostavlja na cjedilu u posljednjih petnaestak minuta utakmice. Robert Kanski pet minuta prije kraja utakmice doma inu donosi svojim zgoditkom radost i tri boda. Kako je teren za igru bio dosta klizav delegat utakmice Dragu n Vuk konsta rao je u zapisnik da velika ve ina igra a nije imala adekvatnu sportsku obu u. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a

Sokolu bod u Novom Selu Rok Imali su gos u 27. minu visoko vodstvo od 3-0 koje su na kraju do kraja utakmice ispus li. Ve u 6. minu Omladincu se nije pisalo dobro kad je Nino Ruklja doveo goste u vodstvo. Potom slijede zgodici Tomislava Lisjaka i Luke Mikolaja za vodstvo od 3-0.

Tek u 36. minu doma i preko Nenada Škrilca uspijevaju smanji na 3-1. U drugom poluvremenu sa dva zgoditka u 65. i 82. minu Mihaela Jurinca doma i s žu do boda. Omladinac je jekom cijele utakmice imao više od igre pa im je i bod sasvim zasluženo pripao unato Sokolovom visokom vodstvu na samom po etku utakmice. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Derbi za elja u Puš inama pripao doma inu Do ekali su i doma i navija i prvu jesensku pobjedu i to u izravnom sudaru sa konkurentom iz donjeg dijela ljestvice. Za njih dosta važno i to da više nisu posljednji na ljestvici. Sad Sokol drži za elje. Može se re i da su i strijelci kod Puš ina kona no proradili. Imali su doma i nakon prvog dijela lijepo vodstvo od 4-0. BSK je uspio svoj jedini zgoditak na utakmici pos i u 58. minu , a pošlo je to za nogom Nikoli Hajdarovi u. Seriju doma ih zgoditaka za pobjedu od 5-1 zaklju io je u 75. minu Igor Martan. U prvom dijelu dvostruki strijelac bio je Karlo Levani i po jednom Miroslav Pozder i Tomislav Turkovi . Dvojica opomenu h igra a i to iz redova doma ina.

VETERANI SJEVEROZAPAD POLET - MLADOST (S) 3-0 (0-0) SVETI MARTIN NA MURI. Igralište: NK Polet. Sudac: Boris Jakovljev Strijelci: 1-0 Šardi (48), 2-0 Polman (52), 3-0 Colar (61) POLET: Flac, Breznik, Heric, Kamerlin, Kralj, Šardi, Polman, Padari , Colar, Novak, Kutnjak MLADOST: Žganec, Na , Kelenc, Premuš, Jaluši , Heren i , Novak, Kocijan, Lajtman, Šardi, Jambrovi

ZEBANEC - D.KONCOV AK 2-0 (1-0) ZEBANEC. Igralište: NK Zebanec. Sudac: Antun Kukovec Strijelci: 1-0 Gojnik (32), 2-0 Mar njaš (60) ZEBANEC: Jambrovi , Kova i , Tomašek, Kova i , Gojnik, Novak, Martinjaš, Flac, Musta , Petkovi , Hergo D.KONCOV AK: Kraja i , Hrženjak, Babi , Ole , Šardi, Koprivec, Sklepi K., Sklepi M., Bogdan, Vukovi

TABLICA 1. ZEBANEC

5

4

1

0

9–1

13

2. POLET (SMNM)

5

2

3

0

12 – 7

9

3. DUBRAV AN

4

2

2

0

11 – 3

8

4. MURA

4

2

1

1

13 – 10

7

PAROVI ETVRTFINALA (doma instva se izvla e)

5. VENERA PMP

1

5–4

6. D. KONCOV AK

5

1

1

3

5 – 11

4

Šenkovec – Dubrav an Me imurec – Mladost (I) Mladost (P) – Sloboda (S) Me imurje - Centrometal

7. BRATSTVO (J)

4

0

1

3

3–8

1

8. MLADOST (S)

5

0

0

5

2 – 16

0

4

2

1

7

U sljede em kolu sastaju se: Donji Koncov ak – Dubrav an, Mura – Venera PMP, Mladost (S) – Bratstvo (J), Zebanec – Polet (SMnM). Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 12,30 sa .

8. kolo II. ŽL MNS - istok OMLADINAC - POLET (P) 3-4 (1-0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Saša Fegeš, Borut Križari , Ivan Vlahek. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Valen (17), 2-0 Magdaleni (52-ag), 2-1 Pal (66), 2-2 Gajnik (73), 3-2 Tizaj (83), 3-3 Pal (87), 3-4 Vukovi (90) OMLADINAC: Apostolovski, Posavec, Tizaj, Novak, Domjani , Valen (89. Kontrec), Debelec, Korpar, Taradi, Ruži , Rošani (85. Škvorc V), trener: Stjepan Makar POLET: Vaš, Boži (42. Krišto ), Bašek, Magdaleni , Posavec, Vibovec, Halabarec (34. Ujlaki), Lisjak (88. Krišto ), Gajnik, Pal (90. Ba i ), Vukovi , trener: Franjo Mihalkovi Žu kartoni: Novak, Ruži (Omladinac); Bašek, Boži , Posavec, Krišto (Polet)

KRALJEV AN - DRAVA (DM) 6-1 (5-1) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Valen no Kantoci. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-1 Orehovec (2), 1-1 Tisaj (13), 2-1 Tisaj (24), 3-1 Baksa (41), 4-1 Cvek S (44-11m), 5-1 Marka (45), 6-1 Cvek V (84) KRALJEV AN: Lacko, Pigac (52. Špoljar), Vlah, Štefok, Cvek S (57. Blažeka), Marka , Tisaj, Pišpek (73. ekunec), Baksa, Šamarija (46. Slavi ek), Lipi (46. Cvek V), trener: Stefan Srpak DRAVA: Mikulan, Igrec, Herc (71. Bartoli ), Mihalac, Mihoci, Igrec F., Igrec D., Orehovec, Igrec J., Štrok, Ivaci (59. Kos), trener: Ivan Bartoli Žu karton: Mihalac (Drava)

DUBRAV AN - BORAC PMP 2-1 (0-0) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Zdravko Toplišnjak, Nino Grgi , Dario Vel i.

Delegat: Mijo Horvat.

Strijelci: 0-1 Baksa (80), 1-1 Brljak (87), 2-1 Pahek (90) DUBRAV AN: Fabi , Jakupak (66. Me imurec D), Horvat, Šte , Pahek, Jadan D., Balažinec, Lukša, Švenda (53. Nesti ), ižmešija, Brljak (85. Žini ), trener: Tihomir Nes BORAC: Cika , Puri (20. Novak), Križai , Klari , Gavez, Baksa, Hu nec, Ko evar, Drvoderi (74. Baranaši ), Lon ari , Rušanec, trener: Ivan Zrna Žuti kartoni: Brljak, Jadan (Dubrav an); Gavez, Drvoderi , Rušanec, Hutinec, Ko evar, Baranaši (Borac)

GRANI AR - CROATIA 5-1 (2-0) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Dominik Mihoci, Antun Koruni , Darko Lehki. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 3-0 Novak A (31,36,58), 4-0 Mun ar (63), 4-1 avlek (77), 5-1 Lovrek (78) GRANI AR: Magdaleni , Krznar, Turk, Blažon, Mun ar (86. Tratnjak), Šopar, Drvoderi D., Drvoderi A., Lovrek, Boži , Novak A (81. Petak), trener: Zoran Graši CROATIA: Petar ec, avlek, Kosi, Hunjadi, Hanžekovi , Bali, urila, Poljanec, Kr mar, Ruži , Jeleni , trener: Vladimir Bartoli Žu karton: urila (Croa a)

HODOŠAN - DUBRAVA 4-2 (2-2) HODOŠAN. Igralište: NK Hodošan. Suci: Ma ja Horvat, Vlado Blaži , Nina Marks.

Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Tkalec (10), 0-2 Sabol (13), 1-2 Vugrinec (37), 4-2 Strahija Z (40,47,55) HODOŠAN: Rebernik (85. Vuk), Habuš, Sinkovi , Vlah, Vadlja, Biber, Puri , Vugrinec (82. Bergovec), Kova , Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija DUBRAVA: Mu i , Tkalec, Paler M (80. Palir F), Bobi anec Ma ja, Kerovec, Horvat, Bobi anec S., Drk, Varga (74. Bobi anec Mihael), Drk, Varga (74. Bobi anec Mihael), Sabol, Murkovi (60. Vidovi ), trener: Vladimir Sabol Žu kartoni: Vlah (Hodošan); Murkovi , Varga, Bobi anec Ma ja (Dubrava) Crveni karton: Sabol (Dubrava)

VIDOV AN - MLADOST (SM) 0-0 D.VIDOVEC. Igralište: Kalanica. Suci: Zoran Hajdinjak, Dražen Sukanec, Filip Hrustek. Delegat: Antun Vlahek VIDOV AN: Kranjec (28. Nemet Danijel), Petri (46. Herman), Horvat, Nemet Dino, Lukša, Varga, Friš i D (64. Friš i N), Ujlaki, Kvakan, Škoda, Matulin, trener: Ivan Vidovi MLADOST: Gašpari , Orehovec, Hobor (85. Bogdan), Horvat, Posavec, Šulj, Blažin i , Hošnjak, mrlec, Markovi , Papak (73. Štrok), trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Lukša, Matulin (Vidov an); Orehovec (Mladost)

8. kolo II. ŽNL MNS - zapad M.MIHALJEVEC - ZEBANEC 3-1 (2-0) M.MIHALJEVEC. IGralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Božidar Jura i , Josip Jurinec, Filip Aldi . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Mesari B (14), 2-0 Posavec (38), 3-0 Pušar (48), 3-1 Kralj (87) MM: Magdaleni , anadi, Hamer, Šol , Vrši , Mesari D., Mesari b., Bes jani , Pušar, Varga, Posavec (73. Babi ), trener: Bruno Mesari ZEBANEC: Kocijan, Debelec, Sabol, Žuni , Grabar, Puri , Kralj, Mlinari (34. Bani ), Kodba, Lackovi , Kojter (70. Ko ila), trener: Neven Horvat Žu kartoni: Hamer, Bes jani , Mesari D (MM); Kojter, Žuni , Bani , Grabar, Lackovi , Debelec (Zebanec)

JEDINSTVO - NAPREDAK 6-1 (2-0) N. SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Patrik Kolari , Danijel Ko ila, Boško Martan. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Tkal ec (28), 2-0 Jambroši (33), 3-0 Novak (59), 3-1 Tkalec Dejan (68), 4-1 Popovi (76), 5-1 Plevnjak (86), 6-1 Popovi (89) JEDINSTVO: Vuruši , Jaluši (45. or evi ), Štajerec, Tkal ec, Jambroši , Filipovi (73. Škvorc), Fras (73. Plevnjak), Piska , Novak, Popovi , Kapeš, trener: Mladen Rešetar NAPREDAK: Žagar, Matoša, Škvorc, Drvoderi , Jambroši , isar, Bistrovi , Tkalec Dejan, Tkalec Damir, Hu nec (82. Žganec), Šegovi , trener: Ivan Šardi Žu kartoni. Šegovi , Hu nec, Tkalec (Napredak)

JEDINSTVO - HAJDUK 3-2 (1-1) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Ivica Križari , Lana Vidovi , Mar na Koprivec. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 0-1 Debelec G (14), 1-1 Golub (19), 2-1 Novak M (55), 2-2 Žganec (66), 3-2 Novak D (89) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S., Novak M (71. Novak D), Kocen, Plantak, Vuk, Mikulan, Borko (46. Ladi ), Golub, Tr njak, Miljan i , trener: Roman Tr njak HAJDUK: Jurovi , Žganec, Hrženjak D (76. Šardi), Vrbanec, Ma ari M., Mesari , Mikulaj, Debelec M., Debelec G., Hrženjak L., Ma ari (46. Jambroši ), trener: Darko Rob Žu kartoni: Borko, Golub, Ladi , Krumpi , Tr njak (Jedinstvo); Ma ari , Vrbanec, Debelec G., Hrženjak, Debelec M (Hajduk)

VENERA - ME IMUREC 0-4 (0-2) LOPATINEC. IGralište: NK Venera. Suci: Darko Filip i , Marijan Duman i , Petar Ruži . Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Treska D (10), 0-2 Bajzek (38), 0-3 Treska S (65), 0-4 Bajzek (87) VENERA: Srnec, Ciglari , Škvorc M, alopek (46. Perho ), Celinger, Marodi, Peras, Škvorc R. (77. urin), Kerman, Dove er, Pintari , trener: Ivan David ME IMUREC: Prekupec, Bes jani , Hrušoci, Kozina, Fu ek, Horvat, Bali , Ivanuša, Bajzek (88. Primorac), Treska S., Treska D., trener: Željko Novak Žu karton: Škvorc (Venera) Crveni: Hrušoci (Me imurec)

BRATSTVO - BRATSTVO (SV) 2-2 (1-1) JUROVEC. IGralište: SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Jasmin Lozi , Mario Pintari , Antun Kukovec. Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-1 Novak (28-11m), 1-1 Gori anec (43-11m), 1-2 Novak (58), 2-2 Koraj (79) BRATSTVO(J): Per i , Leva i Denis, Koraj (89. Petermanec), Vinko K, Antoli , Trstenjak (63. Vinko M), Rihtarec, Jambrovi (60. Leva i Danijel), Gori anec, Jurovi , Na , trener: Boris or evi BRATSTVO(SV): Lajtman, Krišto (46. Bedi ), Srnec, Horvat N (77. Horvat F), Novak (87. Bacinger), Hižman, Vlahov, Ri ko, Zorkovi , Vidovi (73. Kocijan), Zlatarek (60. Vidovi ), trener: Danijel Novak Žu kartoni: Koraj, Vinko (BJ); Zorkovi , Krišto , Bedi , Lajtman, RI ko, Hižman, Kocijan (BSV)

STRAHONINEC - DRAVA 5-3 (2-2) STRAHONINEC. IGralište: Bujan Stjepan-Stipi . Suci: Franjo Hergoti , Renato Vuk, Branko Martan Strijelci: 1-0 Vuruši (5), 2-0 Kopjar (33-11m), 2-1 Dombaj (44), 2-2 Mar n evi (45), 3-2 Kopjar (52), 4-2 Vuruši (58), 5-2 Vuruši (80), 5-3 Dombaj (87-11m) STRAHONINEC: Božak, Zlatarek (72. Kova i ), Zobec (56. Žnidari ), Kolar, Jaluši , Vrbanec, Kopjar, Drabi (46. Fu ko), Vuruši (81. Lehkec), Mar ec (46. Višnjari ), Žerjav, trener: Dragu n Vabec DRAVA: Ivkovi , Škvorc (76. Vuk), Šol, Zanjko D., Zanjko M (83. Postružin), Carevi M (76. Bezek), Dombaj, Carevi B (63. Medved), Mar n evi , Gori anec (83.

Zanjko M.), Jaluši , trener: Kris jan Varga Žu kartoni: Jaluši , Fu ko (Strahoninec); Jaluši , Dombaj, Ivkovi , Carevi (Drava)

11. listopada 2013.

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Jedinstvo uvjerljivo kod ku e, Me imurec etvorkom stigao do tri boda u Svetom Jurju na Bregu Za pola sata igre doma i su zgodicima Roberta Tkal eca i Dejana Jambroši a imali vodstvo od 2-0. U 59. minu z Samuel Novak zabija za 3-0. Dejan Tkalec smanjio je dvije minute kasnije na 3-1. Do kraja još tri zgoditka u mreži Napretka za pobjedu Jedinstva od 6-1.U Svetpm Jurju po dva su zgoditka u svakom poluvremenu pos gli gos iz Dunjkovca-Prete nca. Venera PMP je imala jednog opomenutog igra a, a Me imurec isklju enog Mar na Hrušocija u 76. minu kada je u borbi za loptu laktom udario u predjelu lica doma eg igra a.U Trnovcu podjela bodova. Koliko su bodova obje mom adi osvojile toliko su i zgoditaka pos gle. Doma i su prvi u 9. minu zgoditkom Dine Kosa poveli. Po etkom drugog dijela u 54. minu Slobodi je bod donio svojim zgoditkom Saša Sovar. ak su pet opomenu h igra a imali doma i, a gos iz Mihovljana samo dvojicu.

No, zato je Sloboda u 90. minu imala isklju enog igra a Tomislava Novaka koji je rukama grubo odgurnuo u predjelu prsiju doma eg igra a.Strahoninec do doma e pobjede u drugom poluvremenu.

Ve u 5. minu Denis Vuruši dovodi doma e u vodstvo. Igrala se 33. minuta, a za doma e je dosu en kazneni udarac. Takvom odlukom suca utakmice Franje Hergo a baš se nišu složili igra i Drave pa su u toj situaciji zaradili dvije opomene za prigovor. Minutu prije kraja prvog poluvremena Drava zgodi kom Tomislav Dombaja smanjuje na 2-1. Još se nije s šalo gostuju e veselje u 45. minu je 2-2, a strijelac Mario Mar n evi . Po etkom drugog dijela is doma i dvojac koji je pos gao prva dva zgoditka pos že u 52. i 58. minu isto tako dva zgoditka za doma e vodstvo od 4-2. Nova nervoza u redovima

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 POLET (P) BUDU NOST (P) TRNAVA GRANI AR (N) OMLADINAC (DS) HODOŠAN CROATIA DUBRAVA MLADOST (SM) DUBRAV AN VIDOV AN GALEB SK BORAC PMP DRAVA (DM)

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

8 6 5 4 4 4 4 3 3 2 2 2 2 1 1 1

0 0 2 3 1 1 0 2 1 3 3 2 1 2 2 1

0 2 1 1 3 3 4 3 4 3 3 4 5 5 5 6

33 – 8 23 – 16 18 – 9 18 – 8 21 – 12 23 – 20 24 – 18 14 – 15 16 – 21 15 – 18 12 – 18 9 – 20 11 – 22 12 – 19 10 – 23 17 – 29

24 18 17 15 13 13 12 11 10 9 9 8 7 5 5 4

gos ju iz Kuršanca bila je kod etvrtog zgoditka zbog «navodnog» zale a. No, pomo ni sudac Renato Vuk bio je uvjeren da ga nije bilo.

Tre im zgoditkom Denisa Vuruši a Strahoninec u 80. minu vodi sa 5-2. U 86. minu i Drava ima kazneni udarac, ali ga Tomislav Dombaj ne realizira ve ga doma i vratar Zvonimir Božak brani i odbija loptu ponovno do izvo a a kaznenog udarca koji iz drugog pokušaja poga a za kona nih 5-3 za doma e. U Jurovcu gos dva puta vodili da bi na kraju osvojili bod. U prvom dijelu dva kaznena udarca. Za svaku mom ad po jedan. Gos iz Savske Vesi svoj su preko Daniela Novaka realizirali u 28. minu , a doma i dvije minute prije kraja prvog poluvremena tako er preko David Gori anca. Drugim zgoditkom Daniela Novaka u 58. minu gos ponovno imaju prednost. Doma i do boda dolaze u 79. minu kada je zgoditak za kona nih 2-2 pos gao Bernard Koraj. ak devet opomena izrekao je sudac utakmice Jasmin Lozi . U Gornjem Mihaljevcu Hajduk dobro krenuo, ali loše rezultatski završio. Goran Debelec je goste iz Štrukovca u 14. minu doveo u vodstvo i to nakon što je loše izveo kazneni udarac pa je doma i vratar Mihael Ter obranio njegov udarac, ali se lopta ponovno odbila do njega koji je ovaj puta pogodio nebranjeni dio doma e mreže. Pet minuta kasnije doma i poravnavaju zgoditkom Dejana Goluba na 1-1. Mario Novak pak sada doma ine u 55. minu dovodi u prednost. Novo poravnanje na 2-2 uslijedilo je u 66. minu zgoditkom Viktora Žganca. Doma e Jedinstvo do pobjede dolazi minutu prije kraja utakmice zgoditkom Denisa Novaka koji je u igru ušao od po etka drugog poluvremena. Po petorica opomenu h igra a u svakoj mom adi.Mura pokvarila proštenje u Peklenici.

Gos iz Hlapi ine su od prve minute krenuli agresivno što im se na kraju i ispla lo. Doma im Plavima ništa nije polazilo za nogom.

Pred kraj prvog poluvremena sve se riješilo. Gos su poveli u 37. minu zgoditkom Marija Novaka, a šest minuta kasnije kona nih 2-0 za Muru postavlja Ivica Telebuh. Gostuju i trenerski dvojac Novak-Jurovi sve je uspješniji. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi i to u drugom poluvremenu.Mali Mihaljevec bolji od Zebanca. Bruno Mesari doveo je doma e u 14. minu u vodstvo.

Kod drugog doma eg zgoditka u 38. minu kojeg je pos gao Milan Posavec gos iz Zebanca se bune da je bio iz zale a. No, pomo ni sudac Filip Aldi pokazao je svom kolegi Božidaru Jura i u da gos moraju krenu s centra. Sandi Pušar pos že tre i doma i zgoditak u 48. minu . Tek tri minute prije kraja utakmice gos su uspjeli pos i zgoditak preko Roberta Kralja i tako ublaži poraz na 3-1.

Parovi i suci 9. kola: Me imurec- Jedinstvo (NSD) ( Horvat, ižmešija, Brljak), Sloboda – Venera PMP (Toplišnjak,Grgi , Jurinec), Zebanec- Trnovec (Hergo , Novak, Koruni ), Drava(K) - Mali Mihaljevec (Posedi, Žganec, Novak), Mura- Jedinstvo ( ur ek, Luka i , Martan), u subotu su na rasporedu tri susreta : Napredak- Plavi (P) (Klari , Hrustek, Hrušoci), Hajduk (Š)- Bratstvo (J) (Buhin, Kova i , Puklavec) i Bratstvo(SV)- Strahoninec (Ruži , Mihoci, Pancer)

OPOMENUTI IGRA I VIDOV AN – Damir Lukša (4108), Mario Matulin (2234), Dalibor Varga (2250) DUBRAV AN – Dominik Jadan (1817), Lovro Balažinec (9383), Benjamin Brljak (1815) DRAVA (DM) – Damir Mihalac (2924) DUBRAVA – Matija Bobi anec (3654), Dario Murkovi (3645), Patrik Varga (3655) BORAC PMP – Rajko Gavez (4943), Nino Drvoderi (4609), Siniša Rušanec (3049), Marko Hu nec (4522), Manuel Ko evar (3636), Vanja Baranaši (2768) SK – Marko Vidovi (3280), Marko Božek (4530), Dejan Bašnec (3209) GALEB – Marko Fleten (469), Danijel Hertelendi (2008), David Turk (3161), Tomislav Grana r (3145) HODOŠAN – Nikola Vlah (816) MLADOST (SM) – Denis Orehovec (6128) OMLADINAC (DS) – Bojan Novak (4085), Petar Ruži (4071) CROATIA – Damir urila (3421) POLET (P) – Dario Bašek (678), Ma ja Boži (2707), Nino Posavec (649), Marko Krišto (665)

DISCIPLINSKI KUTAK DUBRAVA – Tino Sabol (3637) po l. 50 i 51/2. DP HNS-a 7 (sedam) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: POLET (P) – Marko Krišto (665) DRAVA (DM) – Damir Mihalac (2924) BORAC PMP– Marko Hu nec (4522) VIDOV AN – Dalibor Varga (2250) GALEB – Danijel Hertelendi (2008), Marko Fleten (469)

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N) 10 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS), Mišo Pal (Polet P) 8 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM) 7 zgoditaka – Filip Pišpek, Siniša Baksa (Kraljev an 38), Simon Jakši (Trnava) 6 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Goran Strahija (Hodošan), Miroslav Pigac (Galeb) 5 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Bruno Dodlek, Nikola Bukal (Budu nost P), Krešo Kova (Hodošan), Denis Poljanec (Croa a), Danijel Lovrek (Grani ar N), Benjamin Brljak (Dubrav an)

TRNAVA - SK 2-0 (1-0) GORI AN. Igralište: Gaj. Suci: Robert Radek, Saša Mihalic, Mladen Puklavec.

Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Farkaš (22), 2-0 Markan (85) TRNAVA: Vojvoda, Jakši I, Gudlin, Repalust (79. Markan D), Špoljar (61. Jakši A), Malek, Farkaš (75. Blažek), Jakši S., Magdaleni (85. Varošanec), Baksa, Markan N., trener: Petar Medvar SK: Grabant, Božek, Horvat, Višnji , Bašnec, Lisjak (70. Kos), Smrk, Graban (55.

Lon ari ), Mihaljac), Vidovi , Begovi , trener: Marko Vidovi Žu kartoni: Božek, Vidovi , Bašnec ( SK)

BUDU NOST - GALEB 2-1 (0-1) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Mihael Belovi , Davor Šupljika, Marko Smr . Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Pigac (32), 1-1 Ciglar (76), 2-1 Novosel (85) BUDU NOST: Pancer, Pal i , Lon ari (46. Klobu ari ), Višnji , Domini , Ciglar, Mar nec, Novosel (90. Gajnik), Dodlek (87. Hali ), Buka, Novak, trener: Ivan Gajnik GALEB: Pantaler, Balent N, Turk, Soka , Hertelendi (67. Repalust), Pigac M (86. Pigac D), Fran i , Balent, Grana r, Belent R., Fleten, trener: Damir Pigac Žu kartoni. Hertelendi, Fleten, Turk, Grana r (Galeb)

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Kraljev an 38 sa šesticom potopio Dravu Prvi su poveli gos iz Donjeg Mihaljevca ve u 2. minu zgoditkom Gorana Orehovca. Potom slijede dva zgoditka Mar na Tisaja za preokret doma ina i vodstvo Kraljev ana 38 od 2-1. U posljednjih pet minuta prvog poluvremena gos primaju još tri zgoditka. Prvo je strijelac bio Siniša Baksa, potom iz kaznenog udarca Silvestar Cvek i na kraju Dino Marka za 5-1. U drugom poluvremenu samo jedan zgoditak i to u gostuju oj mreži kojeg je šest minuta prije kraja utakmice pos gao Vjekoslav Cvek za kona nih 6-1 za doma e. Polet spretno do pobjede u DržimurecStrelcu. Imali su doma i vodstvo od 3-2 u 83. minu , ali su gos iz Pribislavca uspjeli to preokrenu i na kraju do i do pobjede od 4-3. Do vodstva Omladinac je s gao u 17. minu zgoditkom Marka Valen a. Autogolom Dejana Magdaleni a u 52. minu doma i imaju vodstvo od 2-0. Mišo Pal smanjuje na 2-1 u 66. minu , a na 2-2 poravnava Krunoslav Gajnik u 73. minu . Novo vodstvo Omladinac ima u 83. minu zgoditkom Jurice Tizaja. Posljednje tri minute utakmice bile su kobne za doma e. Drugim zgoditkom Mišo Pal poravnava na 3-3, a Poletu pobjedu u 90. minu donosi Davor Vukovi . Budu nost pobijedila Galeba u nišu utakmice.

Imao je Galeb u 12. minu kazneni udarac kojeg Renato Balent ne realizira. Uspješniji je bio doma i vratar Alen Pancer. No u vodstvo ipak dolaze zgoditkom Miroslava Pigaca u 32. minu . Kako se bližio kraj utakmice Budu nost igra sve bolje. Prvo je u 76. minu na 1-1 poravnao Danijel Ciglar, a pobjedu pet minuta prije kraja utakmice donio Tihomir Novosel. Trnavi doma a pobjeda. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu Trnava je pobijedila SK. U prvom dijelu strijelac za doma e bio je David Farkaš, a u drugom David Markan. U prvom poluvremenu Trnava je bila puno bolja i uz pos gnu zgoditak imala i tri izgledne prigode koje nisu realizirali. U drugom dijelu gos iz ehovca su uspostavili ravnotežu na terenu, ali bez u inka. Visoka pobjeda Grani ara nad Croa jom.

Danijel Lovrek trostruki strijelac. Prva dva je pos gao u prvom

poluvremenu kada su gos iz Orehovice imali neke svoje prigode za smanjiti doma e vodstvo, ali se na odmor otišlo vodstvom doma ina od 2-0. Odmah u 58. minuti Danijel Lovrek postiže svoj i Grani arev tre i zgoditak. Ivica Mun ar je povisio na 4-0 u 63. minu . Siniša avlek uspio je u 77. minu za goste pos i barem po asni zgoditak. Minutu poslije kona nih 5-1 za Grani ar postavlja Robert Boži . Dubrava dobro krenula u Hodošanu, ali je na kraju poražena. Ve za 13. minuta igre gos iz Sivice zgodicima Simona Tkaleca i Tine Sabola imaju vodstvo od 2-0. Do poluvremena doma i su poravnali na 2-2 zgodicima Hrvoja Vugrinca i Zorana Strahije. U po etnih deset minuta drugog poluvremena sa još dva zgoditka Zoran Strahija dovodi Hodošan do pobjede od 4-2. Dubravi je u 59. minu isklju en Tino Sabol zbog druge opomene. No, nije to bilo sve on je nakon dodijeljenog crvenog kartona pljunuo na doma eg igra a. U Donjem Vidovcu bez zgoditaka. Susjedi iz Svete Marije vra li su se ku i sa bodom. Gledatelji njih oko 250 nisu bili baš zadovoljni što nisu vidjeli barem jedan zgoditak, ali su vidjeli nekoliko dobrih prigoda sa jedne i druge strane. Vidov an je u prvom dijelu dva puta pogodio gredu, a gos jednom kad se ve ekao kraj prvog poluvremena. Vidov anu se u 25. minu prilikom jedne intervencije i sudara sa napada em Mlados teže ozlijedio vratar Denis Kranjec. Kako doma i nemaju pri uvnog vratara na vrata je stao igra Danijel Nemet koji nije savladan do kraja utakmice od strane gostuju ih napada a. T.Uzbudljiva završnica u Donjoj Dubravi pripala doma inu. Vrlo zanimljiva i dinami na utakmica u kojoj su doma ini dominirali jekom cijele utakmice. ak su u 37. minu propus li realizira kazneni udarac jer je is vratar Borca PMP Sandro Cika obranio. Gos iz Tur iš a u 80. minu zgoditkom Marka Bakse dolaze do vodstva od 1-0. Dubrav an je ipak neko u samoj završnici prvo u 87. minu zgoditkom Benjamina Brljaka, a potom u suda koj nadoknadi s i do pobjede od 2-1. Devet opomenu h igra a. Više njih, šest su imali gos , a doma i trojicu.

OPOMENUTI IGRA I

LISTA STRIJELACA

BRATSTVO (J) – Bernard Koraj (1523), Kris jan Vinko (4121) TRNOVEC – Marko Herceg (9546), Goran Miko (9720), Ma ja Jurman (2586), Roman Liber (6921), Matej Flac (2597) JEDINSTVO (GM) – Marin Borko (3423), Saša Krumpi (3426), Dejan Golub (4301), Mihael Ladi (107), Roman Tr njak (6377) BRATSTVO (SV) – Miljenko Zorkovi (1408), Andrej Krišto (1395), Davor Bedi (2957), Hrvoje Lajtman (1318), Ivan Ri ko (1352), Goran Hižman (2480), Filip Kocijan (1355) DRAVA (K) – Mario Jaluši (1021), Tomislav Dombaj (2649), Nino Ivkovi (1988), Mario Carevi (2648) VENERA PMP – Ma ja Škvorc (9663) HAJDUK VINDIJA – Mihael Ma ari (2883), Dino Vrbanec (2144), Goran Debelec (2874), Dominik Hrženjak (2876), Marko Debelec (2875) NAPREDAK – Ervin Šegovi (5783), Luka Hu nec (5309), Damir Tkalec (2295) STRAHONINEC – S ven Fu ko (1161), Jurica Jaluši (1020) MALI MIHALJEVEC – Dino Mesari (2364), Luka Hamer (1101), Dino Bes jani (2345) SLOBODA (M) – Davor Mu i (1122), Denis Tremski (1142) MURA – Ivica Telebuh (961) PLAVI – Patrik Cerovec (6724) ZEBANEC – Danijel Kojter (1071), Gordan Žuni (4582), Ma ja Grabar (4559), Ivica Bani (1080), Marko Lackovi (1459), Danijel Debelec (4051)

10 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 9 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec), Denis Vuruši (Strahoninec), Samuel Novak(Jedinstvo NSD) 8 zgoditaka – Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 7 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) 6 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV) 5 zgoditka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Davor Mu i (Sloboda M), Mario Vidovi (Bratstvo SV), Nino Kopjar (Strahoninec)

Parovi i suci 9.kola : Mladost (SM)- Omladinac(DS) ( D.Aldi , F.Aldi , Vuk), Borac PMP- Vidov an (S.fegeš,B.Križari , Kantoci), Croa a- Dubrav an (Da. Vel i.T. Kralji , Di. Vel i), Galeb-Grani ar (Srnec, Bali , Pintari ), Drava (DM)-Budu nost (P) (Lozi ,Mesari ,Fic), SK- Hodošan (Hajdinjak, Vlahek, Berthovich), Polet (P)- Trnava (Belovi , Šajnovi , Ko ila) i utakmica oja se igra u subotu je Dubrava- Kraljev an 38 (Herman, Tizaj, Novak).

PLAVI - MURA 0-2 (0-2) PEKLENICA. Igralište: NK Plavi. Suci: Darijan Zadravec, Boris Jakovljev, Dražen Šajnovi . Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Novak (37), 0-2 Telebuh (43) PLAVI: Kuzma, Ratajec (70. Novak A), Trupkovi , Škvorc, Žganec, Drk, Vugrinec (46.

Cerovec), Nerer), Zadravec, Cilar, Mikuli , trener: Robert Glavina MURA: Tkalec, Lipovi , Branislav, Novak, Jurovi , Bašnec (77. Horvat), Breznik (70. Šardi), Stojko, Telebuh, Vinko (86. Vrši ), Varga, trener: Dražen Novak Žu kartoni: Cerovec (Plavi); Telebuh (Mura)

TRNOVEC - SLOBODA (M) 1-1 (1-0) TRNOVEC. IGralište: NK Trnovec. Suci: Bojan Juras, Ivan Žganec, Stjepan Novak.

Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Kos (9), 1-1 Sovar (54) TRNOVEC: Košak, Novak, Periši , Kova i , Herceg (86. eh), Flac (82. Pintari ), Planinc, Miko, Jurman (75. Govedi ), Liber, Kos, trener: Kris jan Kiri SLOBODA: Horvat, Belše, Srnec, alopa, Bel, Mu i (46. Novak), Tremski, Sovar, Lukman, Posavec, Tisaj, trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Herceg, Miko, Jurman, Liber, Flac (Trnovec); Mu i , Tremski (Sloboda) Crveni: Novak (Sloboda)

DISCIPLINSKI KUTAK ME IMUREC – Mar n Hrušoci (388) po l. 57 DP HNS-a 3 (tri) utakmice SLOBODA (M) – Tomislav Novak (4625) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: PLAVI (Pek.) – Patrik Cerovec (6724) JEDINSTVO (GM) – Dejan Golub (4301), Mihael Ladi (107) HAJDUK (Š) – Dino Vrbanec (2144) STRAHONINEC – S ven Fu ko (1161) TRNOVEC – Roman Liber (6921) SLOBODA (M) – Denis Tremski (1142)

TABLICA

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

JEDINSTVO (NSD) ME IMUREC SLOBODA (M) STRAHONINEC BRATSTVO (J) BRATSTVO (SV) JEDINSTVO (GM) DRAVA (K) PLAVI M. MIHALJEVEC HAJDUK (Š) MURA ZEBANEC TRNOVEC NAPREDAK VENERA PMP

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 6 5 5 4 3 4 3 3 3 3 3 2 1 1 1

1 1 2 1 2 3 0 2 2 1 1 0 0 2 1 1

0 1 1 2 2 2 4 3 3 4 4 5 6 5 6 6

35 – 7 28 – 9 20 – 9 19 – 12 20 – 11 16 – 15 14 – 17 16 – 13 14 – 19 10 – 11 13 – 22 9 – 10 7 – 19 10 – 24 7 – 21 6 – 25

22 19 17 16 14 12 12 11 11 10 10 9 6 5 4 4

11. listopada 2013.

8. kolo III. ŽNL MNS - istok MLADOST - DRAŠKOVEC 2-3 (2-2) DEKANOVEC. IGraliťte: NK Mladost. Suci: Željko Novak, Nenad Štrek, Morano Vlah. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 0-1 Kocijan (4), 1-1 Kolari (7), 2-1 Hajdarovi (7), 2-2 Vujasinovi (44), 2-3 Jambrovi (86) MLADOST: Ciceli J., Majeri , Kolari , Žerjav (59. Andraťec), Leva i , Ciceli A., Jakťi , Špilek, Hajdarovi Ž, Zrna, Hajdarovi M., trener: Renato Ciceli DRAŠKOVEC: Taradi, Ribi , Bermanec, Židov, Matja i Danijel, Jambrovi , Mlinari , Matja i David, Vujasinovi , Slavi ek (88. Kavran), Kocijan, trener: Dario Kova Žu kartoni: Leva i , Andraťec, Hajdarovi (Mladost); Bermanec, Kocijan (Draťkovec)

JADRAN - RADNI KI 1-3 (0-3) ŠTEFANEC. Igraliťte: NK Jadran. Suci: Marko ur ek, Denis Fic, Matej Mesari . Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0-1 Habuť (14), 0-2 Jalťovec (42), 0-3 Horvat M (43-11m), 1-3 Mlinari (49) JADRAN: Dolovi (46. Kameni ), Zadravec, Kresinger, Antonovi , Novak M., Korent, Lehkec (60. Jan ec), Makar, Zadravec, Lon ari , Mlinari , trener: Bruno Matotek RADNI KI: Horvat Mihael, Novak (83. BlaŞi ), Horvat E., Kocijan, Horvat S., Paler (46. Vlaťi ), Gelo, Pal (46. Baksa), Habuť, Horvat Ma ja (76. Lesinger), Jalťovec (73. FaŞon), trener: Vladimir KriŞai Žu kartoni: Makar (Jadran); Lesinger (Radni ki) Crveni: Antonovi (Jadran)

EKO - BORAC 5-2 (2-2) SVETI KRIŽ. Igraliťte: Mi igen. Suci: Tomislav urila, Milivoj Bali , Casimir Rodrigue. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 0-1 Branilovi (9), 0-2 Branilovi (11), 1-2 Balog (20), 2-2 Bermanec (26), 3-2 Mihaljkovi (48), 4-2 Mihaljkovi (58), 5-2 Rudni ki (64) EKO: Juras, Novak, Opa ak, Viťnji , Pavlic, Balog, Gori anec, Bermanec, Mihaljkovi , Lastavec, Rudni ki, trener: Zlatko Novak BORAC: Harmicar J., Vadlja, Harmicar P., Kolari , Mesari , Jur ec, Baksa, Ivkovi , Branilovi , Pozderec M, Pintari (46. Pozderec I), trener: Mario Mesari Žu kartoni: Bermanec (Eko); Pintari (Borac)

TORPEDO - TRNJE 3-2 (2-1) KRIŽOVEC. Igraliťte: NK Torpedo. Suci: BoŞidar Kolari , Ivica Horvat, Robert Kolari . Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Radi (15), 1-1 Jambroťi (32), 2-1 Šol (43), 3-1 Strojko (50), 3-2 Radi (60) TORPEDO: Herceg, David (61. eki), Jambroťi P, Sanjkovi , Fran i , Novak, Tuksar N (39. Mesari ), Tuksar D (88. Mun ar), Jambroťi E., Strojko, Šol , trener: Leonard Sanjkovi TRNJE: Baranaťi , Habuť, Tiťljari , Mihocek, Stankov, Pandur, Kozar (57.

Bistrovi ), Kolari (46. BlaŞin i ), Vadlja (46. HrŞi ), Strahija, Radi , trener: Franjo Jan ec Žu kartoni: Vinkovi (Torpedo) Crveni: BlaŞin i (Trnje)

8. kolo III. ŽNL MNS - zapad DINAMO - PARAG 7-3 (3-2) ŽIŠKOVEC. Igraliťte: Peliť e. Sudac: Zoran Novak. Delegat: Borko Dragu n Strijelci: 0-1 Horvat (9), 1-1 Balog (17), 2-1 Mili evi (20), 2-2 Orťuť (25), 3-2 Maje (27), 4-2 Mili evi (64-11m), 5-2 Mili evi (65), 6-2 Mili evi (69), 7-2 Sabolek (84), 7-3 Orťoť (90-11m) DINAMO: Novak, Hunjadi, Thes, Podvezanec (46. Bistrovi ), Murk, Balog

, Brdar, Fric (63. Hu nec), Šparavec (69. Balog), Mili evi (75. Sabolek), Maje , trener: Tomislav Šari PARAG: Horvat, Orťoť, Orťuť, Horvat, Ignac (68. Orťuť), Orťoť, Orťuť, Še i , Balog, Orťuť (23. Orťoť), Balog (60. Orťoť) Žu kartoni: Brdar, Mili evi , Thes, Balog (Dinamo); Balog S, Balog (Parag) Crveni: Še i , Horvat (Parag)

ZASADBREG - SLOGA (Ĺ ) 3-6 (1-2) ZASADBREG. IgraliĹĄte: NK Zasadbreg. Suci: Marin Horvat, Marinko HruĹĄoci, Franjo Horvat. Delegat: Stjepan uras Strijelci: 0-1 Bogdan (7), 0-2 Ĺ oĹĄtari (27), 1-2 Nemec (43-ag), 2-2 Rodinger Filip (50-11m), 2-3 Bogdan (58), 2-4 Bogdan (60), 2-5 Ĺ oĹĄtari (70), 3-5 Rodinger Filip (75), 3-6 Sen ar (84) ZASADBREG: Novak, Ĺ ajnovi , Hatlak (66. Horvat Dino), Kozjak, Rodinger Filip, Rodinger Florijan, Ĺ ela (78. Zeli ), Ĺ imunkovi , Horvat Dominik (86.

Medved), Dunjko (73. Perho Ma ja), Lukman, trener: DraŞen Novak SLOGA: Rojko, Bogdan (88. Kamerlin), ŽiŞek K (46. Lesjak), Novak Dejan, Nemec, Smolkovi (89. Raus), Sen ar, ŽiŞek (88. Novak Damir), Šoťtari , Gori anec, Rob, trener: Smiljan Jambrovi Žu kartoni: Nemec Damir (Sloga) Crveni: Kriťto (Sloga)

D.KONCOV AK - MLADOST (S) D.KONCOV AK. Igraliťte: NK D.Koncov ak. Suci: Mario Buhin, Damir Klari , Željko Hajdarovi . Delegat: Stjepan Talan Igraliťte: 1-0 Brezni ar (29), 2-0 Smodiť (30), 2-1 Leva i (70) D.KONCOV AK: Novak, Vukovi (48. Sklepi M), Koraj, Smodiť (78. Pintari ), Horvat, Sklepi A (68. Flac M), Brezni ar, Smodiť (88. Saka ), Stanjko, Gori anec (48. Turk), Flac D., trener: Tine Špilak Žu kartoni: Smodiť (DK); Rajf, Vran i , Bogdan, Stojko, Tuksar (Mladost)

HAJDUK - VU ETINEC 3-2 (1-1) BREZJE. IgraliĹĄte: Hrastje. Suci: Vjeran Tuksar, DraĹžen Horvat, Mario Sukanec.

Delegat: Drago Koruni Strijelci: 1-0 Gregorin i Z (9), 1-1 Levec (39-11m), 2-1 Novak (53), 3-1 Cirkven i (65), 3-2 Perko (90) HAJDUK: Horvat I (53. Tkal ec), Domini , Marcijuť, Gregorin i Z., Gregorin i N (80. Ciglari ), Perko (46. Krnjak), Horvat M, Sen ar, Kolar, Novak, Cirkven i , trener: Mario Zaspan VU ETINEC: Kocijan, Ambruť T., Vabec L, Ambruť I., Vabec I., Levec, Škvorc (75. Petri evi ), Ambruť E., Reťetar, Vabec, Novak, trener: Slavko or evi Žu kartoni: Kolar, Gregorin i Z (Hajduk); Ambruť E., Reťetar (Vu e nec)

OMLADINAC - PLAVI 2-3 (2-3) MA KOVEC. Igraliťte: Trate. Suci: Mar n Begovi , Ante Begovi , Edvin Zobec. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 0-1 Grefl (28), 1-1 Šafari (34), 1-2 Janeť (36), 2-2 Lukman (38), 2-3 Škvorc (45) OMLADINAC: Murk, Januťi (74. Mikac), Posavec (68. Dodlek), Lukman, Vrbanec, alopa (46. Leva i D), Rudni ki, Dragovi , Šafari T, Vrbanec, Šafari N (46. Leva i F), trener: Branko Zebec PLAVI: Karlov ec, Novak, Vinkovi , Škvorc M., Škvorc N., Škvorc D., Gre , Kova (76. Ole ), Vukovi , Novak, Janeť, trener: Jerko Petran Žu kartoni: Šafari , Vrbanec, Rudni ki (Omladinac); Vukovi , Janeť, Novak, Škvorc (Plavi) Crveni: Vrbanec (Omladinac)

BRATSTVO - POBJEDA (GH) 1-10 (1-3) PRESEKA. IgraliĹĄte: Zelena. Suci: Damir Mesari , Mladen eke, Dino Vel i.

Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-3 Bistrovi (8,14,24), 1-3 Ĺ kvorc (39-11m), 1-4 Golub (47), 1-5 Kresinger (52), 1-6 Bistrovi (60), 1-7 Lon ari (63), 1-8 Borko (75), 1-9 HanĹžekovi (79), 1-10 Balog (89) BRATSTVO: Kelner (Bratstvo); Vabec (Pobjeda)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

VETERANI – ISTOK – 11. KOLO

DraĹĄkovcu gostuju a pobjeda u Dekanovcu, EKO preokretom do pobjede nad Donjim HraĹĄ anom

PRIBISLAVEC. IgraliĹĄte: Petar PerĹĄi . Sudac: DraĹžen Horvat Strijelci: 0-1 GraĹĄi (1-11m), 0-2 Kova i (21), 0-3 Kova i (30), 0-4 KriĹžai M (39), 0-5 Pintar (49), 0-6 Lon ari (50), 0-7 Pintar (53), 0-8 Horvat (67), 0-9 Horvat (70), 1-9 Radek (73), 1-10 Taradi (81), 1-11 Lon ari (85) POLET: Mavrek, Masten, Pintar, Ĺ ol , Horvat, Fodor, Sever (50. Radek), OkreĹĄa, DakuĹĄi , Pongra i , Vrbanec SPARTAK: MatjaĹĄec, KriĹžai I., Mihalic, Horvat, Novak D., Novak M (20. Kova i ), KriĹžai M., Mar ec, Taradi, Lon ari , GraĹĄi (45. Pintar)

Do nje su gos doťli e ri minute prije kraja utakmice zgoditkom Marka Jambrovi a. Prvi su gos i poveli u 4. minu zgoditkom Milana Kocijana. Tri minute kasnije Mladost je poravnala na 1-1 zgoditkom Tihomira Kolari a. Željko Hajdarovi je doma e u vodstvo doveo u 27. minu . Minutu prije odmora gos su poravnali na 2-2, a pobjedu im je donio ve ranije spomenu Marko Jambrovi . Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Radni ki slavio u Ĺ tefancu. Nakon prvih 45 minuta igre gos iz Gardinovca su imali vodstvo od 3-0. Prvi je doma u mreĹžu u 14. minu zatresao Ivan HabuĹĄ. Potom u samo dvije minute 42. i 43. dva zgoditka.

Prvi iz igre pos Ĺže Marko JalĹĄovec, a drugi iz kaznenog udarca Ma ja Horvat. Kod kaznenog udarca Jadran je ostao bez Ivana Antonovi a koji je rukom sprije io zgoditak. Jadran je jedini zgoditak svoj i u drugom poluvremenu za poraz od 3-1 pos gao odmah na po etku drugog poluvremena u 49. minu preko Mihaela Mlinari a. Uz isklju enje po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.Borac nakon vodstva stao u Svetom KriĹžu. Sa dva zgoditka Leona Branilovi a gos iz Donjeg HraĹĄ ana su u po etnih 11. minuta igre iznenadili izgleda joĹĄ ne probu enog doma ina. No, do poluvremena Eko zgodicima Josipa Baloga i Karla Bermanca dolazi do 2-2. U drugom dijelu doma i pos Ĺžu joĹĄ tri zgoditka i dolaze do pobjede od 5-2. Strijelci za Eko u drugom poluvremenu bili su Dva puta Bojan Mihaljkovi i jednom Dino Rudni ki. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi i to u drugom poluvremenu.Torpedo bolji od Trnja. Gos iz Svetog Jurja u Trnju su ak u 15. minu poveli zgoditkom Ivana Radi a, ali je to bilo sve od njih u KriĹžovcu. Torpedo do poluvremena zgodicima Emila JambroĹĄi a i Damjana Ĺ ol a preokre e rezultat u svoju korist. Filip Strojko u 50. minu doma e vodstvo povisuje na 3-1. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Ivan Radi je u 60. minu samo ublaĹžio poraz Trnja na 3-2. Jedan i to doma i opomenu igra zbog preoĹĄtrog starta.

OPOMENUTI IGRA I EKO – Karlo Bermanec (2218) BORAC (DH) – Ma ja Pintari (5502) MLADOST (D) – Sla an Leva i (715), Leon Andraťec (4195), Marko Hajdarovi (1918) RADNI KI – Vedran Lesinger (7500) JADRAN – Tomas Makar (2714) DRAŠKOVEC – Denis Bermanec (834), Milan Kocijan (9693) TORPEDO – Mihael Vinkovi (10055)

POLET - SPARTAK 1-11 (0-4)

TRNAVA - BUDU NOST 3-2 (1-1)

TABLICA 1. OTOK

6

6

0

0

20 – 7

18

2. BUDU NOST (M)

6

5

0

1

24 – 9

15

3. DRAĹ KOVEC

6

5

0

1 19 – 11 15

BORAC PMP - HODOĹ AN 1-2 (0-2)

4. RADNI KI

7

4

0

3 22 – 14 12

TUR IĹ E. IgraliĹĄte: NK Borac. Sudac: BoĹžidar Jura i Strijelci: 0-1 Dolen i (43), 0-2 Bari (49), 1-2 Pintar (65) BORAC: Vlah, Tot, Juras, Lackovi , Furdi, Pintar, Novak, Dolenec, Drvoderi , Leva i , Rodinger HODOĹ AN: Krznar F., Domini , Grkavac, Naran a, Kova , Jur ec, Dolen i , Ĺ tefok, Bari , Ĺ vec, Vlahek

5. EKO (-3)

7

4

0

3 22 – 16

9

6. TRNJE

6

3

0

3 13 – 22

9

7. TORPEDO

6

2

1

3 15 – 17

7

8. BORAC (DH)

8

1

2

5 13 – 26

5

9. MLADOST (D)

7

1

1

5 10 – 23

4

7

0

0

7

0

10. JADRAN

7 – 20

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Milan Kocijan (Draťkovec) 8 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko) 7 zgoditaka – Mihael FaŞon (Budu nost M), Ivan Radi (Trnje) 6 zgoditaka – Leon Branilovi (Borac DH) 5 zgoditaka – Vinko Berdin (Budu nost M), Velimir Šimec (Otok), Marko Jalťovec (Radni ki)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: MLADOST (D) – Sla an Leva i (715) DRAŠKOVEC – Milan Kocijan (9693)

Parovi i suci 9.kola: Eko- Radni ki (Zadravec, Vidovi , Koprivec), Trnje – Otok ( Žerdin, Keke, Kukovec), Draťkovec- Torpedo (Jura i , Vlah, Horvat) i Budu nost (M)- Mladost (D) ( Begovi , Hrustek, Mars)

Derbi u Donjem Koncov aku pripao doma inu, sudac iz Ma kovca ispra en “vritnjakomâ€? u straĹžnjicu

DISCIPLINSKI KUTAK OMLADINAC (M) – Branimir Vrbanec (5380) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica SLOGA (Š) – Goram Kriťto (722) po l. 53/b DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice PARAG – Jasmin Še i (2590) po l. 57 DP HNS-a 3 (tri) utakmice Danijel Horvat (8655) po l. 53/b DP HNS-a 3 (tri) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BRATSTVO (P) – Marin Kelner (5289) OMLADINAC (M) – Tomislav Šafari (56), Neven Rudni ki (2532) HAJDUK (B) – Zoran Gregorin i (3976) VU ETINEC – Ivan Reťetar (3880) MLADOST (S) – Miljenko Vran i (4052), Nikola Stojko (3749) PARAG – Sr an Balog (8672)

Taj jedini zgoditak Bratstvo je pos glo iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Emanuel Škvorc. Kod Pobjede deset zgoditaka pos gli su Miljenko Bistrovi e ri, a po jedan Dario Golub, Dalibor Kresinger, Goran Lon ari , Dejan Borko, Jurica HanŞekovi i Vjeran Balog.Hajduk do doma e pobjede stigao u drugom poluvremenu. Vu e nec se dobro drŞao u prvom dijelu, ali je na kraju slavio doma in. Nenad Gregorin i doveo je doma e u vodstvo, a Vu e nec poravnao na 1-1 iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Vjeran Levec. Zgodicima Sandre Novaka i Bojana Cirkven i a Hajduk u 65. minu vodi 3-1. UblaŞio je Vu e nec svoj poraz na 3-2 u 90. minu zgoditkom Vedrana Novaka. Plavi 1975 sa tri boda iz Ma kovca. Zanimljivo svih pet zgoditaka pos gnuto je u prvih 45 minuta. Omladinac je u drugom dijelu s skao i imao tri lijepe prigode, ali ni jednu nije realizirao. Sudac utakmice Mar n Begovi je nakon zavrťetka utakmice po ulasku u svla ionice od jednog doma eg neodgovornog gledatelja dobio vritnjaka nogom u straŞnjicu . Sre om ve i incident se nije dogodio. U Žiťkovcu derbi za elja pripao Dinamu. Parag je prvi poveo u 9. minu zgoditkom Vlade Orťuťa. uro Balog je u 17. minu poravnao na 1-1. Tri minute kasnije Dinamo vodi 2-1, a strijelac je Marino Mili evi koji je kasnije u drugom poluvremenu pos gao joť tri zgoditka. Suzan Orťoť poravnava na 2-2 u 25. minu . Prednost za odlazak na odmor za doma e stvara Kreťimir Maje . U drugom dijelu sudac utakmice Zoran Novak dosu uje dva kaznena udarca. Za svaku mom ad po jedan. Prvo za doma e, a potom na kraju u 90. minu za goste. Oba su i realizirana. Parag je u drugom dijelu ostao bez dvojice isklju enih igra a. Prvo je u 54. minu isklju en Jasmin Še i jer je za vrijeme igre nogom po nozi udario doma eg igra a. Nakon toga u 77. minu Parag ostaje bez vratara Danijela Horvata koji je psovao u prekidu igre suca utakmice. Vladimir Sabolek se isto u drugom dijelu upisao u strijelce za doma e, a iz kaznenog udarca za goste Zlatko Orťoť. Uz dva isklju enja e ri doma a opomenuta igra a i dva gostuju a.

Parovi i suci 9. kola: Pobjeda – Donji Koncov ak (Bacinger, Fodor, Filipaťi ), Plavi 1975- Dinamo (Ž) (D. Horvat, F.Horvat, M. Sukanec), Sloga (Š)- Omladinac (M) (Filip i , Smr , Baťek), Mladost(S)- zasadbreg 77 (Radek, BlaŞi , Kolari ), u subotu se igraju dva susreta: Vu e nec- Bratstvo(P) (Kolari , Hajdarovi , Mesari ) i Parag – Hajduk (B) (sudi Saťa Fegeť).

OPOMENUTI IGRA I DINAMO (Ž) – Marko Brdar (8063), Marino Mili evi (9139), Ivan Thes (184), Marko Balog (2684) HAJDUK (B) – Goran Kolar (2482), Zoran Gregorin i (3976) BRATSTVO (P) – Marin Kelner (5829) VU ETINEC – Ivan Reťetar (3880), Edvin Ambruť (111) SLOGA (Š) – Damir Nemec (3758) PARAG – Sr an Balog (8672), Sla an Balog (6793) POBJEDA – Davor Vabec (2146) OMLADINAC (M) – Tomislav Šafari (56), Branimir Vrbanec (5380), Neven Rudni ki (2532) PLAVI 1975 – Mihael Vukovi (3723), Miroslav JaneŞ (5144), Saťa Novak (2836), Nikola Škvorc (5735) DONJI KONCOV AK – Samo Smodiť (9738) MLADOST (S) – Mario Rajf (3449), Miljenko Vran i (4052), Marko Bogdan (7246), Nikola Stojko (3749), Krunoslav Tuksar (3755)

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M), David Šoťtari (Sloga Š) 11 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 10 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Hajduk B), Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 9 zgoditaka – Nino Mlinari (Sloga Š) 8 zgoditaka – Filip Rodinger (Zasadbreg 77) 7 zgoditaka – Marko Koroťi (Zasadbreg 77), Nikola Vukovi (Donji Koncov ak), Matej Sen ar (Sloga ) 6 zgoditaka – Rajko Dragovi (Omladinac M) 5 zgoditaka – Gabrijel Hoťpel (Mladost S), Vedran Novak (Vu e nec)

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

D. KONCOV AK SLOGA (Ĺ ) POBJEDA ZASADBREG 77 MLADOST (S) VU ETINEC HAJDUK (B) OMLADINAC (M) PLAVI 1975 BRATSTVO (P) DINAMO (Ĺ˝) PARAG

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 6 6 6 5 4 3 2 2 1 1 0

1 1 1 0 0 1 2 2 1 1 0 0

0 1 1 2 3 3 3 4 5 6 7 8

33 – 3 47 – 10 29 – 11 34 – 14 15 – 16 16 – 14 25 – 15 38 – 16 14 – 23 10 – 45 13 – 47 9 – 69

RADNI KI - VIDOV AN 1-4 (0-2) GARDINOVEC. IgraliĹĄte: NK Radni ki. Sudac: Ivan Vlahek Strijelci: 0-1 Kuzmi D (6), 0-2 Fabi (21), 1-2 Novak (49), 1-3 Nes (60), 1-4 Dolenec (79) RADNI KI: Paler, Poto njak, Hajdarovi , Baksa, Bacinger, Vodopija, Medved, Novak, Carovi , Horvat, Kolari VIDOV AN: Hujs, LukĹĄa, Vidovi (46. Igrec), Kuzmi , Pongrac, Hertelendi, Kuzmi D., Kuzmi J., Fabi (46. Dolenec), Vidovi , Nes

KRALJEV AN 38 - JADRAN 5-1 (2-1) D.KRALJEVEC. IgraliĹĄte: Fundacije. Sudac: Dominik Mihoci Strijelci: 1-0 Tisaj (11), 2-0 KriĹžaj (17), 2-1 Novak (39), 3-1 Glavina (57), 4-1 Tisaj (58), 5-1 Harmicar (62) KRALJEV AN: Strahija, Glad, Glavina, Balog, Srpak, Lepoglavec, Harmicar, Rajf, MiĹĄ in, Tisaj, KalĹĄan JADRAN: Kova ec, Juras, Podvezanec, Hrasti , Klju ari , Pavlekovi , Jan ec, Hajdinjak, Podgorelec, Pintari , Novak

TABLICA

JADRAN – Ivan Antonovi (9579) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica TRNJE – Robert BlaŞin i (1808) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Nisu bať susjedi iz Selnice prema prikazanoj igri zavrijedili poraz, ali se na kraju piťu golovi, a ne prigode. U razmaku od samo dvije minute 29. 30. doma i su zgodicima Ma je Brezni ara i Žige Smodiťa poveli sa 2-0. Mladost je uspjela tek u 70. minu preko Nikole Leva i a pos i zgoditak i tako ublaŞi poraz na 2-1. Sloga na gostovanju nadigrala Zasadbreg 77. Da doma inu ne e bi lako vidjelo se ve nakon prvih pola sata igre kada gos iz Štrigove zgodicima Davora Bogdana i Davida Šoťtari a vode 2-0. Damir Nemec je nesretnik u gostuju im redovima jer je dvije minute prije odlaska na odmor pos gao autogol. Samo ťto je po elo drugo poluvrijeme u 50. minu doma i imaju kazneni udarac kojeg za 2-2 realizira Filip Rodinger. Nakon toga gos bjeŞe na 5-2 zgodicima Davora Bogdana dva puta, a ukupno tri i drugim Davida Šoťtari a. I za doma e je po drugi puta strijelac Filip Rodinger u 75. minu . Matej Sen ar je seriju zgoditaka zaklju io ťest minuta prije kraja za pobjedu Sloge od 6-3.

Doma i nisu imali kartoniranih igra a, ali su zato gos imali jednog opomenutog igra a i isklju enog igra a u 66. minu i to pri uvnog Gorana KriĹĄto a koji je psovao i vrije ao pomo nog suca Franju Horvata, a po isklju enju vrije ao je i ostale sluĹžbene osobe.

Desetka gos ju iz Gornjeg HraĹĄ ana u Preseki. Dobro je Pobjeda napunila mreĹžu Bratstva. Nakon prvih 45 minuta kada je bilo 3-1 za goste nije izgledalo da e takav brodolom doĹživje doma ini.

GORI AN. Igraliťte: NK Trnava. Sudac: Željko Novak Strijelci: 1-0 Blagus (11), 1-1 Novak (18), 2-1 Vugrinec (65-11m), 2-2 Bartoli (82), 3-2 Blagus A (87) TRNAVA: Vlahek, Zorko, Blagus A., Jan ec, Blagus R., Ribi , Domini , Blagus J., Vugrinec Z., Vugrinec I., Sabol BUDU NOST: Stupnjak, Ko iť, Ciglari , Gaťpari , Hozjak, Fran i , Žuli , Kralji , Novak, Bartoli , Gajnik

22 19 19 18 15 13 11 8 7 4 3 0

1. VIDOV AN

10

9

1

0

2. BUDU NOST (P)

10

8

0

2 42 – 17 24

35 – 5

28

3. TRNAVA

10

7

0

3 21 – 18 21

4. HODOĹ AN

10

6

2

2 36 – 23 20

5. RADNI KI

11

6

0

5 32 – 25 18

6. BSK

10

6

0

4 20 – 13 18

7. MLADOST (Pr.)

10

6

0

4 30 – 29 18

8. SPARTAK

10

4

2

4 29 – 17 14

9. PODTUREN

10

4

0

6 34 – 29 12

10. BORAC PMP

10

3

1

6 19 – 29 10

11. POLET (P)

10

3

0

7 20 – 39

9

12. KRALJEV AN 38

10

1

0

9 17 – 41

3

13. JADRAN

11

0

0

11

9 – 59

0

U sljede em kolu sastaju se: Budu nost (P) – Kraljev an 38, Spartak – Trnava, Mladost (Pr.) – Polet (P), Hodoťan – Podturen, Vidov an – Borac PMP, BSK – Radni ki subota u 18 sa . Jadran je slobodan.

Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 15,30 sa .

VETERANI – ZAPAD – 11. KOLO BRATSTVO - AKOVEC 2-2 (1-1) SAVSKA VES. Igraliťte: NK Bratstvo. Sudac: Franjo Hergo Igraliťte: 1-0 Šol (11), 1-1 BoŞi (33), 1-2 Žganec (60), 2-2 Zeli (80-11m) BRATSTVO: Žnidari , Horvat, Makari , Kolari , Šol , BoŞi J., BoŞi T., Žemlji , BoŞi S., Zeli , Žilavec AKOVEC: Tropťa, Ga al, Šenji, Dobri , Bogdan, Damjan, Škrobar, Žganec, Sanjkovi , RaguŞ, Srnec

MLADOST - SOKOL 4-0 (2-0) IVANOVEC. IgraliĹĄte: Gaj. Sudac: Marko ur ek Strijelci: 1-0 Kozjak (11), 2-0 Kozjak (32), 3-0 KriĹĄto (74), 4-0 Varga (79) MLADOST: RuĹži , Jurinec, Jambrovi , Varga, Domini , Tkal ec, Pojer, Kozjak, Lajtman, BaĹĄek, KriĹĄto SOKOL: Tarandek, JambreĹĄi , Mance, Zadravec, Mun ar, LeĹĄko, Trstenjak, Kova i ,

uranec, TomaĹĄi , Srnec

OMLADINAC - NEDELIŠE 0-3 (0-1) MA KOVEC. IGraliťte: Trate. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 0-1 Knez (30), 0-2 Knez (50), 0-3 Sen ar (65) OMLADINAC: Šari , Zadravec, Fai , Kova i , Vukovi , Kutnjak, Radek, Kukovec, Dodlek, BlaŞon, Bister NEDELIŠE: Tkal ec, Knez, Krznar, Vizinger D., Sen ar, u ek, Vizinger I., Ma ek, Vizinger M., Hlebec, Žnidari

SLOBODA - OMLADINAC (NSR) 1-3 (1-2) MIHOVLJAN. IGraliĹĄte: NK SLoboda. Sudac: Dragu n Novak Strijelci: 1-0 Mesari (13), 1-3 JanuĹĄi (16,17,82) SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari (46. Biber), Hren, Plevnjak, Mezga, Mesari , Vince , Varga OMLADINAC: TomaĹĄi , Skoliber (52. Pla ak), Molnar, Medved, Bel, Jaklin, Vrbanec, Vinko, Vlahek, JanuĹĄi , Jurinec

STRAHONINEC - POBJEDA 3-4 (1-2) STRAHONINEC. Igraliťte: Športski park. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 0-1 Trbovi (4), 1-1 Antonovi (26), 1-2 Topolnjak (40), 1-3 Marciuť (65), 2-3 Štefulj (66), 3-3 Antonovi (82), 3-4 Marciuť (85) STRAHONINEC: Jagec, Tomaťi , HadŞi , Makovec, Štefulj, Sen ar, Topolnjak, Oreťki, Bali , Pintari , Zorkovi POBJEDA: Marciuť, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Furdi, Zemlji , Zobovi , Topolnjak, Germek, Cvetkovi

SLOGA - SLOBODA (S) 2-1 (0-0) AKOVEC. IgraliĹĄte: NK Sloga. Sudac: DraĹžen Ĺ ajnovi Strijelci: 0-1 He a (53), 1-1 Novak (65), 2-1 Ĺ te ar (76) SLOGA: Grkavac, Novak, Leva i , VraĹži , Ĺ ari , Belec, Srnec, Ĺ te ar, VIncek, Colev, Bubek SLOBODA: Vibovec, TomĹĄi , PlatuĹži , Kiri , Sen ar, IvanuĹĄa, OkreĹĄa, Koruni , He a, Novak, KriĹĄto

TABLICA 1. SLOGA ( )

11

11

0

0

49 – 14

33

2. OMLADINAC (NSR)

10

9

0

1

36 – 6

27

3. MLADOST (I)

11

6

1

4

30 – 27

19

4. NEDELIĹ E

10

6

0

4

34 – 14

18

5. POBJEDA

11

6

0

5

30 – 25

18

6. OMLADINAC (M)

11

6

0

5

27 – 22

18

7. SLOBODA (S)

10

5

2

3

34 – 24

17

8. SOKOL

10

5

0

5

38 – 28

15

9. AKOVEC

11

4

2

5

24 – 27

14

10. SLOBODA (M)

11

4

0

7

26 – 36

12

11. STRAHONINEC

11

2

3

6

25 – 37

9

12. Ĺ ENKOVEC

11

3

0

8

17 – 35

9

13. BRATSTVO (SV)

11

2

2

7

20 – 55

8

14. HAJDUK (B)

11

1

0

10

20 – 60

3

U sljede em kolu sastaju se: Hajduk (B) – akovec, Nedeliť e – Bratstvo (SV), Omladinac (NSR) – Omladinac (M), Sloga ( ) – Sloboda (M), Pobjeda – Sloboda (S), Sokol – Strahoninec, Šenkovec – Mladost (I). Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 15,30 sa .

11. listopada 2013.

KARATE

ME IMURSKI predstavnici odli ni u Rijeci

Lucija Ružaj srebrna na Croatia Openu U subotu 5. listopada 2013. u Rijeci je održan 13. Croatia Open 2013., na kojem je nastupilo 1112 natjecatelja iz 142 kluba iz 20 zemalja. U jakoj me unarodnoj konkurenciji nastupila su i dva predstavnika Karate Kluba Globus iz akovca. U kategoriji kadetkinja +54 kg Lucija Ružaj je osvojila srebrnu medalju u konkurenciji 25 karatistica iz 9 zemalja, uverljivo pobijedivši do inala konkurentice iz drugih država, da bi u inalu, nažalost, izgubila od reprezentativke Njema ke. Ovim nastupom Lucija je potvrdila odli nu formu u pripremnom razdoblju za Svjetsko prvenstvo u Španjolskoj na kojem e nastupiti u studenom kao reprezentativka Hrvatske.Na turniru je nastupio i Sven Kralji u kategoriji mla ih kadeta do 57 kg, no ovaj put uz nešto manje sportske sre e. Natjecatelje su na natjecanju vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

Karatisti Me imurja u dva finala osvojili srebro i broncu Na rije kom Croatia Openu sudjelovali su i karatisti KK Me imurje, i to u sklopu kontrolnih turnira za odlazak na predstoje e Svjetsko prvenstvo za kadete, juniore i mla e seniore. Prvi je na tatmi izašao Leon Marciuš u kategoriji kadeta do 67 kg. Nažalost, zbog prekratkog vremena za zagrijavanje, u prvoj borbi od Leona je bio bolji pro vnik iz Srbije koji je došao do nala i me Leonu omogu io borbu za tre e mjesto. U toj borbi je Leon deklasirao svog pro vnika maksimalnom pobjedom od 8:0 i time osvojio bron anu medalju.

Damira Bujan je u kategoriji seniorki do 55 kg zaustavljena tek u nalu od predstavnice Njema ke.

Nakon dvije izvrsne pobjede pro v pro vnica iz Ma arske, u nalu je izgubila od njema ke kara s ce i me osvojila srebrnu medalju.

Luna Hamer je u kategoriji mla ih kadetkinja do 40 kg pobijedila predstavnicu Ma arske, predstavnicu karate kluba doma ina Zameta i u nalu, odlukom sudaca, izgubila od još jedne predstavnice Ma arske.Ovim rezultatima karatisti karate klub Me imurje pokazali su da e i ostatak sezone prote i vrlo uspješno. (ag)

TENIS

DIDON KUP DO 12

MEMORIJAL S. TON I A DO 14

Polufinala za Teodora Zlatara i Niku Šari

Leonardi Horvat naslov na Ton i evom memorijalu

Na Didon kupu u Virovitici za dje ake i djevoj ice do 12 godina nastupili su mladi Pun eca. Najbolji plasman ostvarili su Teodor Zlatar i Nika Šari plasmanom u polu inale turnira. Nakon prolaska Round robin kvali ikacija, koje su igrali svi sudionici turnira, Teodor je do polu inala bio bolji od Svena Sokoli a

(TK Ponikve) 64 76, da bi u polu inalu bio zaustavljen od Nikole Ljekaja (TK Vrbovec) 61 62. Plasman u etvrt inale turnira ostvario je i Ervin Nedeljko. U konkurenciji djevoj ica Nika Šari pobjedom protiv Lare Hraš anec (TK Varaždin 1181) plasirala se u polu inale turnira, gdje je od nje bila bolja Laura Bili (TK

Olimpija) 76 61. Antonia Ruži je zaustavljena u etvrt inalu turnira, nakon maratonskog me a protiv starije i iskusnije Tee Lorekovi (TK Didon) - 67 76 76 za Viroviti anku.

U Nedeliš u održano klupsko, ali i otvoreno prvenstvo za dame K lupsko pr venst vo Teniskog kluba Nedeliš e i otvoreno prvenstvo za dame na kojem je sudjelovalo sedam tenisa ica i osamnaest tenisa a održano je 5. listopada u Nedeliš u.

Uz prije svega odli nu zabavu, prvo mjesto pripalo je u konkurenciji seniora Matiji Prprovi u, drugi je bio Danijel štefulj, a tre i Saša Obadi . U ženskoj konkurenciji slavila je Draženka Vuruši , druga je bila Gordana Ili , a tre a Jasminka Leva i . Odigrala se i

utješna skupina u kojoj je pobjedu odnio Damir Graši (Dacika). Organizator turnira uputio je estitke

svim natjecateljima,uz poziv na završni Otvoreni turnir slu ajnih partnera koji e se održati 20. listo-

pada, kada e ujedno biti održano i sve ano proglašenje pobjednika ovogodišnje teniske piramide.

U Zagrebu je na terenima Nacionalnog teniskog centra održan turnir za dje ake i djevoj ice do 14 godina – Memorijal dr. Stjepana Ton i a.

Na turniru je nastupila nekolicina mladih igra a i igra ica iz Teniskog kluba ‘‘Franjo Pun ec’’. Najbolji rezultat me u njima ostvarila je Leonarda Horvat koja je osvojila turnir.

Leonarda se pobjedama protiv Lucije Poljiz (TK Zagreb) 62 60, Laure Laci (TK Vulpes) 63 62, u polu inalu protiv Ivane Bajs (TK Varaždin 1181) 63 61, plasirala u inale turnira, gdje je bila bolja od Petre Vra evi (TK Ponikve) 62 61.

KUGLANJE

II. HKL

Porazi kugla a Željezni ara i Dubrav ana U 2. kolu 2. kugla ke lige oba me imurska predstavnika ubilježila su poraze na doma im stazama. Željezni ar je u akovcu izgubio od Novske 3:5, 10:14, 3354.3407. Bodove za akov ane osvojili su Ninoslav Mikac (589) i Predrag Turk (560), a najviše srušenih unjeva imao je Stjepan Jagi (605). Dubrav an pak je poražen od Obrtnika iz Krapinskih Toplica 2:6,

10:14, 3087:3241. Dva doma a boda osvojili su Josip ižmešija (523) i Željko Šimuni (512), a najviše unjeva je oborio Dražen Cenko (525). Nakon dva kola Željezni ar je 7. s 2 boda, na na dnu tablice bez bodova su Koprivnica i Dubrav an. U 3. kolu akove ki Željezni ar gostuje kod imenjaka u Varaždinu, a Dubrav an odlazi u goste Novskoj.

11. listopada 2013.

EUROPSKO prvenstvo u mažoret plesu

Mažoretkinje u Gori an donijele tri zlata i srebro Doma in Europskog prvenstva ove godine bila je Norveška, a održavalo se 4. – 6. listopada u LILLEHAMMERU. Umije e u plesu, stupanju, baratanju štapom te kreativnost pokazale su mažoretkinje iz Belgije, Bugarske, eške, Engleske, Francuske, Nizozemske, Norveške i Hrvatske. Hrvatsku reprezentaciju inile su mažoretkinje iz Splita, Segeta, Kaštele, Koprivnice, Sinja i Gori ana. Gori an se natjecao s etiri koreogra ije (dva dueta i dvije skupine) i sve etiri su osvojile odli ja. Naslov europskih prvaka su osvojila oba dueta: Ilaria Ribi i Bernard Bara u juniorskoj, a Ivana

Horvat i Tomislav Vraneši u seniorskoj konkurenciji. Titulu europskih prvaka osvojila je i grupa s rekvizitima na temu “Vremenska ku ica“, dok su juniorke s tradicionalnim mažoret plesom osvojile srebro.Mažoretkinje Gori ana ponose se brojem osvojenih odli ja kao i usmenim pohvalama kojima je popra en njihov rad od strane vode ih ljudi europskog saveza.Gori an su na EP predstavljali: Sara Lesinger, Josipa Mar etko, Izabel Vadlja, Viktorija Stanko, Lucija Višnji , Klara Mesari , Lana Tisaj, Ilaria Ribi , Josipa Bašnec, Valentina Mikec, Ana Jakši , Patricija Petric, Ivana

Horvat, Petra Horvati , Tajana Mati, Valentina Pongrac, Katarina Jakši , Ivona Blažek, Bernard Bara i Tomislav Vraneši .

åHOLWH QHäWR YLäH"

ŠAH

Tajana Turk 25. na Europskom prvenstvu mladih šahista U posljednjem 9. kolu Europskog prvenstva za mlade u šahu u Budvi me imurska šahistica Tajana Turk izgubila je susret od Bugarke Denitze Dragieve.

Tajana je tako prvenstvo na kraju završila kao 25. u konkurenciji pedeset najboljih europskih šahistica starosti do 18 godina. Najbolja je bila Bjeloruskinja Natassia Ziaziulkina ispred Izraelke Marsel Efroimski i Ruskinje Irine Baraeve. Na kraju Tajani treba ipak estitati na još jednom uspješnom nastupu na najja em kontinentalnom natjecanju mladih šahista.

www.djurkin.hr

ĉXUNLQ L .ROSD 9DP VDYMHWXMX 1DUXÿLWH EHVSODWQX ' VLPXODFLMX XUHĀHQMD NXSDRQLFH R NRMRM VWH RGXYLMHN VDQMDOL L LVNRULVWLWH GRGDWQH SRSXVWH

11. listopada 2013.

PROSLAVA “100 godina nogometa u Prelogu” u subotu 19. listopada

Poziv svim živu im igra ima, trenerima i lanovima kluba na veliki jubilej U srijedu je u Gradskoj vije nici Prelog održana konferencija za novinare povodom predstoje e proslave 100. obljetnice nogometa u Prelogu.

Ta najpopularnija igra stekla je pravo gra anstva u Prelogu davne 1903. godine, a prve dvije službene utakmice odigrane su s ekipama akovca i Lendave. Prva nogometna utakmica odigrana je 19. listopada 1903. godine.

Usput, i akovec ove godine slavi sto godina igranja nogometa, pa se može re i da se ujedno slavi i sto godina igranja nogometa u Me imurju.

Predsjednik NK “Mladost” iz Preloga Josip Zvonarek rekao je uz ostalo: - Sto godina nogometa u Prelogu je velika obljetnica. Moram re i da se u zadnje vrijeme ne možemo pohvaliti s nekim velikim natjecateljskim rezultatima, no opet emo biti jaki i pobje ivati, krize do u i odu. Najvažnije je da nogometni klub okuplja veliki broj mladeži svih uzrasta, koje se bave sportom. Konkretno, svaki vikend igramo sedam susreta, u kojima sudjeluje oko 150 nogometaša svih uzrasta, a izme u toga su treninzi. U ovom trenutku smo sve svoje aktivnosti podredili proslavi stote obljetnice, a rezultati e do i.

Govore i o povjesnici NK “Mladost” iz Preloga, Krešimir Glavina naglasio je da je NK “Mladost” bio i ostao jedan od

Gradona elnik Ljubomir Kolarek: - Najljepši poklon koji Grad Prelog može dati ljubiteljima nogometa i lanovima kluba je preure eni novi sportski stadion, a to je i moje predizborno obe anje. U prvoj fazi preure enje e stajati oko 1,5 milijuna kuna, a razmišljamo i o montažnim tribinama i kako ih najbolje napraviti

uz ostalo: - Sto godina nogometa i trideset godina ljetnih druženja velika je stvar za povijest Preloga. Grad Prelog e se u potpunosti uklju iti i pomo i proslavu, a najve i poklon koji e klub dobiti je renovirani stadion, o ekuje se da e se idu e godine na blagdan Svetog Jakoba nogometna utakmica igrati na obnovljenom stadionu, za što je Grad osigurao 1,5 milijuna kuna. Obnova stadiona Krešimir Glavina: - NK ‘Mladost’ je jedan od najuspješnijih nogometnih kolektiva u Me imurju i ovom dijelu Hrvatske. No ne samo to, prije trideset godina pokrenuo je manifestaciju ‘Ljetne no i Preloga’, koja je promijenila sliku Grada, koji je time postao kulturni centar kraja

najuspješnijih sportskih kolektiva u našem kraju, ali i u ovom dijelu Hrvatske, uz niz uspjeha u sto godina postojanja, ali i s nizom poteško a s kojima se susretao. Osim toga, NK “Mladost” pokreta je ljetnih no i Grada Preloga, a ta manifestacija, pokrenuta prije trideset godina, bila je okosnica okupljanja mladih iz cijelog donjeg Me imurja i drugih sredina u ljetnim mjesecima te je prerasla u svojevrsnu kulturno - sportsku manifestaciju uz druženja.

Time je taj kulturni doga aj postao mjesto okupljanja ljudi svih generacija, a Prelog centar ljetnih doga anja za cijeli kraj.

On je tako er napomenuo da su natjecateljski rezultati ove godine nešto slabiji, no to e se popraviti ve idu e godine. elni ljudi kluba povodom ovoga velikog jubileja upu uju tako er javni poziv svim živu im lanovima kluba, igra ima i trenerima svih generacija da se odazovu subotnjoj proslavi, jer nisu slani posebni pozivi kako se ne bi nekoga izostavilo. Stoga su i ovu pres - konferenciju iskoristili za javni poziv svima na druženje i podsje anje na nekadašnje i aktualne nogometne trenutke u njihovom životu.

Gradona elnik za sljede i blagdan Sv. Jakoba obe ao prvu utakmicu na novom stadionu Gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek rekao je

Proslava u subotu 19. prosinca, javni poziv lanovima Proslava 100. obljetnice nogometa u Prelogu bit e održana nizom manifestacija u subotu 19. listopada. Kao i prije stotinu godina, bit e odigrana nogometna utakmica izme u NK “Mladost” i ekipe akovca.

Uz misu zadušnicu za preminule lanove NK “Mladost”, u Domu kulture u Prleogu biti e u 19 sati održana sve ana akademija na kojoj e uz ostalo biti predstavljena fotomonografija o “100 godina nogometa u Prelogu”, koju potpi-

suje akademik prof. dr. Dragutin Feletar. U knjizi e bi obuhva ena prebogata povijest kluba koliko je to mogu e na jednom mjestu. O ekuju se brojni gos iz Nogometnog saveza Hrvatske i Me imurja, ali i iz Lendave.

S obzirom na veliki broj lanova, organizatori nisu u mogu nos upu pozivnice svakom lanu koji je bio ili je lan kluba, pa se ovim putem upu uje javni poziv za dolazak na sve anost. Nakon akademije bit e održano i druženje na trgu. (JŠ)

ujedno je i moje predizborno obe anje.

Cilj nam je da se uredi lijepi sportski park gdje e se igrati i zabavljati budu e generacije, djeca i mladi. I danas u nogometnoj školi NK ‘Mladost’ nogomet igra od 80 do 100 djece iz Preloga i okolice, što je najve e bogatstvo, ali i budu nost nogometa u našem gradu.

Radovi na stadionu su u tijeku, no na vrijeme ne možemo utjecati, radovi su otežani zbog

kiša. No sigurno je da e se idu e godine igrati u ure enom gradskom parku. U prvoj fazi uredit e se glavni i pomo ni stadion s rasvjetom te ograda, a nekadašnje tribine spidvej kluba postat e VIP zona za nogometne navija e. U drugoj fazi uredit e se i tribine, tako da e Grad Prelog dobiti u kona nici lijepi sportski park u kojemu e biti mjesta za nogometaše i razli ite sportske aktivnosti.

(J. Šimunko)

Predsjednik NK “Mladost” Josip Zvonarek: - Sto godina nogometa je velika obljetnica. Moram re i da se ove godine ne možemo pohvaliti s nekim velikim natjecateljskim rezultatima, no krize do u i odu, a klub i ljudi u njemu, generacije i generacije, ostaju

11. listopada 2013.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

KRENITE U AKCIJU

uz dobre poticaje

GO DIN A

Dugoročni kredit uz fiksnu kamatnu stopu

Dugoročni kunski kredit bez jamaca Dugoročni gotovinski kredit

Ugovorite dugoročni potrošački kredit u kunama ili eurima s fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom.

Besplatan info telefon 0800 8222 | www.vaba.hr

Detaljne informacije o kreditima i kamatnim stopama potražite na web stranicama www.vaba.hr ili u poslovnicama Banke u: Varaždinu, Zagrebu, Čakovcu, Slavonskom Brodu, Puli, Ivancu, Novoj Gradišci, Ludbregu i Novom Marofu.

48

Rekreacija

11. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Body & Mind Stretching Dragi moji vježba i, s obzirom na to da vam svaki tjedan pripremam vježbe kojima ete bez sumnje izgraditi lijepo i zdravo tijelo, ovoga puta sam kreirala nekoliko vježbi za istezanje. Stretching ili istezanje je vrlo važan dio svakog treninga. esto ga podcjenjujemo i ne shva amo ozbiljno, no poznato je da tijekom treninga miši i rade u jednom pravcu, što zna i da se skra uju, pa je iz tog razloga potrebno nakon svakog treninga istegnuti miši e koje smo koristili, a tako ete se osje ati sigurno, snažno i zaštititi od povreda. Kako starimo, tako se i naša fleksibilnost smanjuje pa da bi olakšali život u starosti, a i prije nje, savjetujem vam da se nakon svakog treninga istegnete. Tako er, istezanje možete napraviti i svako jutro prije posla jer e-

stim lošim pozicijama tijekom spavanja ili na poslu skra ujemo miši ne tetive. Trening sam nazvala Body&Mind jer op e je poznato da vježbe za istezanje djeluju opuštaju e i da spajaju tijelo i dušu u jedno.

Pustite neku opuštaju u glazbu i tijekom izvo enja vježbi budite opušteni, mirni i spori, nemojte se žuriti, uživajte!

Dobrobiti su istezanja doprinos boljoj tjelesnoj kondiciji, utjecaj na pravilno držanje (posturu tijela), bolju unkciju miši a, smanjenje umora nakon treninga, odga anje pojave upale miši a zbog ja eg treninga, ublažavanje gr enje miši a, pove avanje gibljivosti tijela, smanjivanje rizika od ozljeda, poboljšavanje fleksibilnosti i opsega pokreta i, ono što nam svima treba, osloba amo se od stresa.

Preporu ujem vam da tijekom istezanja duboko dišete,

VJEŽBA BROJ 1 Stanite u široki raskora ni stav, stopala gledaju ravno prema naprijed i spus te se gornjim dijelom jela prema podu. Le a su ravna, stražnjica daleko prema iza, ruke prema naprijed i pogled prema podu. Istežemo le a, noge i stražnjicu.

da ne radite trzajeve (što esto rade rekreativci jer misle da e se tako bolje i više npr. spustiti ili istegnuti, ali to je samo na kratko i neka vas ne zavara), da držite poziciju 30 sekundi i istežite se do granice bola (ugodna bol). Postoji stati ko i dinami ko istezanje. Holand 1968. koji je definirao da je fleksibilnost slobodni opseg pokreta u jednom ili više zglobova i Pe ina 1992. koji pak je smatrao da je fleksibilnost pokretljivost ili sloboda pokreta u jednom zglobu ili skupini zglobova. Ovoga puta sam za vas pripremila stati ko istezanje, što zna i da se zadržite u odre enoj poziciji 30 sekundi uz duboko disanje.

Možda sada mislite kako vježbe istezanja nisu teške i kako ne zahtijevaju puno snage u miši ima, no vidjet ete da nije tako. Preporu ujem da se držite zadanih in or-

VJEŽBA BROJ 2

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

macija i da svih devet vježbi ponovite u tri serije i sigurna sam da ete u kratkom roku izgraditi lijepo i pravilno držanje. I ovoga puta vas sve

VJEŽBA BROJ 3

Sjednite u “turski sijed“ i stavite suprotni dlan na suprotno koljeno, rukom napravite pologu i okrenite se prema iza. Pogled usmjerite daleko prema iza, le a su ravna, a druga ruka odmah iza le a. Zamislite da glavom želite dotaknu strop i gurajte se visoko prema gore. U ovoj poziciji istežete le a.

Još uvijek sjedite u “turskom sijedu“, le a su ravna, pogled ravno naprijed, brada paralelno s podom, a dlanove spojite iza le a i gurajte prema podu pod jednu dugu dijagonalu. Istežete ruke, rameni pojas i gornji dio le a.

pozivam da vježbate zajedno s nama na Internet portalu Me imurske novine, s kojim sam u suradnji kreirala videovježbe za cijelo tijelo.

VJEŽBA BROJ 4 Postavite se u poziciju piramide, noge raširite, dlanove stavite na pod, a le a držite ravna. Pogled usmjerite prema podu. Pazite da dlanove ne ksirate preblizu stopalima, držite ih dalje od stopala. Istežete stražnju stranu nogu.

VJEŽBA BROJ 6 Za po etak stanite u široki raskora ni stav i spus te se u u anj guraju i stražnjicu daleko prema iza, potkoljenice su ravne i koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Dignite se na prste (ako možete, nije obavezno), ruke vrsto s snute spus te prema podu u širini ramena i le a držite ravna.

Istežete noge i stražnjicu.

VJEŽBA BROJ 8 Iz širokog raskora nog stava spus te se na jednu nogu bo no, stopalo te noge je na podu, a druga noga je duga i ravna, a stopalo u strop. Le a držite ravna, ruke ispred sebe i spojite dlanove, ako vam je teško drža balans spus te dlanove na pod.

Isto napravite i na drugu stranu.

U ovoj poziciji istežete noge i stražnjicu.

NAPOMENA: Sve ove vježbe radite sporo, bez trzajeva, duboko dišite i svaku poziciju držite minimalno 30 sekundi. Pokušajte napravi tri serije.

Svima šaljem pozdrave i pozivam na vježbanje!

Vaša trenerica, Ivana Posavec

VJEŽBA BROJ 5 Stanite u širinu kukova i jednu potkoljenicu skvr ite prema iza, a dlanom koje smo postavili na stopalo, guramo to stopalo u stražnjicu.

Natkoljenice držite paralelno jednu s drugom.

Druga ruka je uz jelo ili ako se ljuljamo ispružimo je prema naprijed. Isto napravite i na drugu nogu. Istežemo bedrene miši e.

VJEŽBA BROJ 7 Za po etak se iz širokog raskora nog stava stopalima okrenite prema bo nim zidovima.

Jednu nogu skvr ite i pazite da koljenom ne prelazite palac na stopalu, a drugu nogu produžite daleko prema iza dugu i ravnu.

Ruke postavite na struk, a zdjelicu gurajte prema podu, le a ravna.

Isto napravite i na drugu stranu.

Istežete noge.

VJEŽBA BROJ 9 Sjednite na pod i obje sjedne kosti držite vrsto fiksirane na podu.

Jednu nogu skvr ite i stopalo gurnite u drugu natkoljenicu, a druga noga je opružena (ravna i duga) sa strane bo no. Ruke postavite prema stropu pa se tako spus te gornjim dijelom jela na opruženu nogu, gornjom rukom ne pokrivajte lice. Isto napravite i na drugu stranu. Ovom vježbom istegnut ete bo ne trbušne miši e, ali i noge.

11. listopada 2013.

Dobro je znati 49

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

NAJVEĆI KUĆNI SAJAM NAMJEŠTAJA U LESNINI SE UVIJEK ISPLATI XXXL SUPER KREDIT VRIJEDI NA DIO ASORTIMANA! EKS 0% bez kamata i troťkova!

36

AKCIJA TRAJE OD 16.10. DO 31.10.2013.

XXXL PREPORUKA

RATE BEZ KAMATA

13.186,00

8.999,00 30% kn

FUNNY

! "

" #

" $ % & (02450015/01)

JEDINSTVENA PRILIKA! 36 RATA BEZ KAMATA, 0% EKS XXXL POPUST

XXXL POPUST

XXXL POPUST

XXXL POPUST

SRIJEDA 16.10.2013.

ÄŒETVRTAK 17.10.2013.

PETAK 18.10.2013.

SUBOTA 19.10.2013.

-20% -15% -15% -15%

*NA SVA PREDSOBLJA I KOMADNI NAMJEĹ TAJ

*NA SVE DJEČJE I SPAVAĆE SOBE

'* % " + % %

%

% " "

*NA SVE

KUHINJE I KUPAONICE

*NA SVE SJEDEĆE GARNITURE I REGALE

Posjetite naĹĄu novu web stranicu www.xxxlesnina.hr

Prodajni centar ÄŒAKOVEC - samo namjeĹĄtaj, Globetka b.b., radno vrijeme: pon.:-pet.: od 9:00-20:00, sub.: od 8:00-20:00, Prodajni centar VARAĹ˝DIN, Gospodarska b.b., radno vrijeme: pon.-pet.: od 9:00-20:00, sub.: od 8:00-20:00

50

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2013.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMUR

1. Mega metal d.o.o. Nedeliš e, Varaždinska 45, traži 2 bravar/bravarica; 1 cnc operater na plazmi i 1 god.radnog iskustva, znanje rada u ACAD-u - na odre eno vrijeme, javi se pismenom zamolbom na adresu ili email: megametal@ck.tcom.hr do 15.10.

Temeljem l. 115. Pravilnika o radu i sistema zaciji poslova Doma za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna ku a» akovec; Dom za žrtve obiteljskog nasilja "Sigurna ku a" akovec raspisuje:

NATJE AJ ZA RADNO MJESTO

2. Ca e bar Axy, akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 510 6901, do 15.10.

U DOMU ZA ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA «SIGURNA KU A» PSIHOLOG/INJA- prof. psihologije ili diplomirani psiholog- VSS/ VII stupanj (m/ž) – 1 izvršitelj)

3. Herman Josip d.o.o. Gori an, traži pom. kuhara/icu i kuhara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 461 196 do 17.10.

Uvjeti: najmanje 1g. radnog iskustva u djelatnosti socijalne skrbi ili društvenim djelatnos ma, položen stru ni ispit, voza ka dozvola B kateg.

4. Rus ca d.o.o. akovec, traži konobara/icu za rad u restoranu na neodre enovrijeme,javi senatel.

040 311 207 do 19.10.

Uz prijavu na natje aj natjecatelji su obvezni priloži u izvorniku, ovjerenom presliku: životopis uz mo vacijsko pismo, domovnicu, dokaz o stru noj spremi, diplomu, presliku voza ke dozvole B kategorije, presliku isprave o položenom stru nom ispitu, uvjerenje o nekažnjavanju u smislu odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, ne starije od šest mjeseci.

5. Ugost. obrt "Ilonka" Mursko Središ e, M.Gupca 17, traži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob. 091 505 2872 ili tel. 543 076, do 30.10.

6. Kroja ki obrt 4M, Plešivica 23b, traži kroja /kroja ica na odre eno vrijemeuzmog.stalnogzaposlenja, javi se osobno na adresu ili na tel.

040 524 012, do 15.10.

Prijave kandidata koji nemaju potrebno radno iskustvo, kao i kandidata koji nemaju položen stru ni ispit, tako er e se uze u razmatranje. Sklapanje ugovora o radu s kandidatom koji nema položen stru ni ispit bi e mogu u svojstvu pripravnika uz uvjetovano polaganje stru nog ispita, u zakonski predvi enom roku.

Radni odnos zasniva se na neodre eno vrijeme uz probni rok od 6 mjeseci, s pola radnog vremena.

7. Frizerski studio Danica, akovec, Trg E. Kvaternika 4, traži frizera/frizerku na odre eno vrijeme, osobni dolazak na navedenu adresu, najava na tel. 040 311 860 ili 098 911 7343 do 30.10.

Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta iz natje aja podnose se neposredno ili preporu eno poštom, u roku od 8 dana od objave natje aja na adresu : Dom za žrtve obiteljskog nasilja “Sigurna ku a”, p.p. 160, 40 000 akovec, s naznakom “Natje aj za psihologa/inju)”.

Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra .

O rezultatima natje aja kandidati e, u pismenoj formi, biti obaviješteni u zakonskom roku.

8. Zanatsko-trg.obrt i posudionica vjen anica Lidija, Blažekova 5,Varaždin, traži šiva /šiva ica za popravak i doradu odje e na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 091 890 2067 ili na email: vlidija@gmail. com

Dom za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna ku a» akovec

9. Paminis j.do.o. M. Subo ca, traži konobar/konobarica na neodre-

objavljuje

OGLAS ZA PRODAJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U STANETINCU I Predmet prodaje su slijede e nekretnine u katastarskoj op ini STANETINEC: KATASTARSKI PODACI Broj es ce

Na in upotrebe

10.Nostrod.o.o.Slemenice,traži10 šiva a/šiva ica trikotaže na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 098 290 366, do 25.10.

11. Servis Varga, V. Nazora 17, Nedeliš e, traži automehani ara/ automehani arka na odre eno vrijemeuzmog.stalnogzaposlenja, poželjnoradnoiskustvo1g.,javi se na mob. 098 807 843 do 15.10.

12. Dabla d.o.o. Prelog, traži voza /voza ica teretnog vozila na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 6989 597, do 15.10.

13. Dj. vr Ribica, Žabnik, Žabni ka 42, traži odgojitelj/odgojiteljica na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., položen stru ni ispit, javi se na mob. 099 788 2147 ili 040 868 236, do 30.10.

14. Klasika d.o.o. Domašinec, traži m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 900 2692, do 31.10.

15. Polj. gospodarstvo Domini Ivan, M. Subo ca, traži 2 radnika/ radnice za šurenje i klanje pataka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 040 631 143 ili mob. 098 242 571, do 15.10.

16. Vina-Brki d.o.o. Zagreb, traži konobara/icu; 2 šankista/šankis cu; pomo ni kuhar/kuharica ; 2 kuhar/kuharica, uvje : potrebno radnoiskustvo,mjestoradaZagreb, Me imurska hiža, javi se na mob.

099 222 1338 ili 099 403 7536, poslati na email: konoba.maslina@ gmail.com do 15.11.

17. Panoex d.o.o. akovec, dr. I. Novaka 46, traži 2 telefonista/telefonistice na odre eno vrijeme.

Posla email:m.borak@panomed.

com.hr ili osobno do i na adresu do 16.10.

18. Aluel-pvc d.o.o. Pribislavec, dr.

A.Star evi a bb, traži 5 sastavlja a/ sastavlja ica stolarije i montera na odre enovrijeme,potrebnoradno iskustvo2g.,posla pismenuzamolbu na adresu ili na email: hanita@ net.hr do 15.10.

19. Auto-op ka Varši , Šenkovec, traži vulkanizera/vulkanizerku na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na tel. 040 343 011 ili na mob. 091 950 2068 do 15.10.

20. Nit d.o.o. Puš ine, traži konobara/icunaodre enovrijeme,mjesto rada Pansion Mamica, javi se na tel. 040 373 434, 091 548 6670 ili email. nit@ck.htnet.hr do 30.10.

21. Milenijum-zdravlje j.d.o.o. akovec, traži trgova kog putnika/ putnicu na Ugovor o djelu, potrebno je radno iskustvo 1g., javi se na mob. 095 197 6644 do 31.10.

22. Junior d.o.o. akovec, traži pekara/pekaricu kruha i peciva na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 396 933, do 18.10.

23. Miva strojobravarski obrt Pribislavec, dr. A. Star evi a 1, traži zavariva /zavariva ica mig/mag postupak na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javiti se na mob. 091 3100 1735, do 03.11.

24. Olea d.o.o.

Umag, traži kuhara/kuharicu za catering na odre eno vrijeme, javi se na tel.

098 254 718 ili 052 772 499, do 21.10.

25. Ljekarna akovec , V. Morandinija 1, traži 2 magistar/magistra farmacije na odre eno vrijeme, zamjena za bolovanje, položen stru ni ispit, pismenu zamolbu sla na adresu do 18.10.

26. Union d.o.o. akovec, traži konobara/konobaricu na odre eno vrijemeuzmog.stalnogzaposlenja, potrebno radno iskustvo 1 g., posla pismenu zamolbu na adresu: akovec, Zrinsko-frankopanska 14, do 31.10.

27. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traži 3 kerami ara/kerami arku na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 855 7862, do 31.10.

28. Vectum d.o.o. Prelog, traži voza a/voza icu autobusa na neodre eno vrijeme, voza ki b, c i d kat., mog. dokvali kacije za voza a autobusa, javi se na mob. 091 245 3666, do 15.10.

29. Euromet, export-import d.o.o.

Prelog, traži prodava a/prodava icu (boje i lakovi, bijela tehnika) na odre enovrijeme, javi senamob.

095 830 9940, do 04.11.

30. Dizajn interijeri d.o.o. Pribislavec, traži stolarskog radnika/radnicu na odre eno vrijeme, javi se na mob.0911845174iliposla pismenu zamolbu na adresu: Pribislavec, A. Star evi a 14 ili email: info@ dizajn-interijeri.hr do 15.10.

31. Auto-Leskovar d.o.o. Preloška 75, akovec, traži autolimara/limaricu; autolakirera/autolakirerku na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 273 510, do 03.11.

32. Stolarija Jurkovi , Pribislavec, V. Žganca 10, traži stolarskog radnika/ radnicu na neodre eno vrijeme, natje aj je otvoren do 18.10.

33. Soboslikarsko-li ila ki obrt vl.

Peter, Sv. Marija, traži 2 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 762 037, do 15.10.

34. MD" Ca e bar vl. Dijana Miji , Prelog, traži konobara/konobaricu, javi se na mob. 098 832 575 ili tel.

040 645 556, natje aj je otvoren do 02.11.

AKOM na najve em akove kom zatvorenom parkiralištu u centru grada kraj MT -a i poslovnog centra ‘’Milenium’’ akovec uvodi automatsku naplatu

PZ AKOVEC

RED. BR.

eno vrijeme, radno mjesto Music pub, M. Subo ca, javi se na mob.

092 236 8902, do 19.10.

Broj gruntovne es ce

Površina (m²)

1.

382

ORANICA

98/2

20.415

2.

402/4

LIVADA

161/2

4.342

3.

402/5

ŠUMA

161/3

20.500

4.

454/3

ORANICA

152/3

4.187

5.

527/2

ORANICA

110/4/A

8.632

6.

527/3

ORANICA

107

695

II Uvje prodaje - Ponude za kupnju dostavljaju se preporu enom poštom ili osobnom dostavom u zatvorenoj omotnici na adresu: PZ AKOVEC, dr. Ivana Novaka 1, 40000 akovec, s naznakom “Ponuda za kupnju nekretnine – NE OTVARATI”.

- U ponudi je potrebno naves ponu enu cijenu za pojedinu nekretninu.

- Rok za dostavu ponuda je do 31.10.2013. godine.

- Kupac ija ponuda bude prihva ena, dužan je ispla ukupnu kupoprodajnu cijenu i sklopi Ugovor o kupoprodaji u roku 30 dana od dana prijema obavijes o prihva anju ponude.

- Odabrani ponu a snosi troškove poreza na promet nekretnina i sve ostale troškove prijenosa vlasništva nekretnine na svoje ime.

III Sve dodatne informacije mogu se dobi kod PZ AKOVEC, mob:091/527-9407.

Uzima se parking kartica, a pri izlasku pla a se isklju ivo gotovinom GKP '' akom“ d.o.o., akovec, od ponedjeljka 14. listopada 2013. uvodi na zatvorenom parkiralištu u ulici Matice hrvatske u akovcu automatsku naplatu usluge korištenja parkirališta. Do sada je na parkiralištu postojala naplata koju je vršio djelatnik GKP-a '' akom“ d.o.o., a od sada e se naplata automatizirati.

Korisnici koji e željeti koristiti zatvoreno parkiralište u Ulici Matice hrvatske e prilikom ulaska na parkiralište iz ulaznog automata preuzeti ulaznu karticu. Nakon završetka korištenja parkirališta korisnik e na aparatu za pla anje parkirne naknade prvo izvršiti pla anje korištenog vremena parkiranja. Nakon pla anja iz aparata e dobiti izlaznu karticu s kojom e u roku od 10 minuta morati iza i s parkirališta. Izlaznu karticu je potrebno o itati na aparatu za izlazak s parkirališta.

Pla anje e i dalje biti samo kešom. Iako su kreditne kartice na sli nim prostorima, primjerice, u drugim gradovima postale uobi ajeno sredstvo

Naplata e se vršiti kao i do sada: od ponedjeljka do petka, 7 - 20 sati, a subotom 7 - 13 sati. Korisnici koji e koristiti parkiralište van radnog vremena parkirališta mo i e u i na parkiralište s preuzimanjem ulazne kartice, a iza i o itanjem te iste ulazne kartice na automatu za izlaz, bez pla anja naknade za parkiranje

pla anja, takva mogu nost pla anja za sada se ne nudi u akovcu.

Ulazne i izlazne rampe na parkiralištu ina e e biti zatvorene 24 sata svaki dan. Naplata e se vršiti kao i do sad: od ponedjeljka do petka, 7 - 20 sati, a subotom 7 - 13 sati.

Korisnici koji e koristiti parkiralište van radnog vremena parkirališta mo i e u i na parkiralište s preuzimanjem ulazne kartice, a iza i o itanjem te iste ulazne kartice na automatu za izlaz bez pla anja naknade za parkiranje.

Parkiralište e mo i koristiti i korisnici mjese nih i godišnjih karata za navedeno parkiralište. Prvih mjesec dana korištenja novog na ina naplate od ponedjeljka do petka u vremenu od 6 do 22 sata, odnosno subotom od 6 do 14 sati pomo korisnicima e pružati dežurni djelatnici koji e se nalaziti u izlaznoj ku ici na parkiralištu.

Obavještavaju se tako er korisnici parkirališta da su ulazni i izlazni aparati i rampe, kao i aparat za naplatu parkirne naknade, opremljeni nadzornim kamerama.

11. listopada 2013.

IZ MATI NOG UREDA

SKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

35. Dje ji vr Lop ca, akovec, T. Ujevi a2, traĹžiodgojitelja/odgojiteljicu na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu do 14.10.

Slobodna radna mjesta VaraĹždinska Ĺžupanija

smjera, komunika vnost, samoinicija vnost,spremnostnau enjena velikoj razini s obzirom da je predvi ena edukacija, kategorija B. Posla Ĺživotopis na e-mail: info@altruist. hr,kontaktmobitel:0976555888ili 099 505 8651, do 24.10.

com do 31.10.

7. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, VARAŽDIN, Mjesto rada: zemlje zapadne Europe, traŞi VOZA A/ICU KAMIONA SA PRIKOLICOM na neodre eno vrijeme nakon probnog rada, uvje : kvali kacija za navedeno radno mjesto, posjedovanje voza ke dozvole C i E kateg., iskustvo na navedenim poslovima min 2g., Molbu sa kratkim Şivotopisom, kopijom svjedodŞbe i voza ke dozvole posla isklju ivo na sljede u adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 VaraŞdin ili putem e-maila: agilitas@agilitas-grupa.hr, do 31.10.

TraĹži se osoba za stru no usavrĹĄavanje:

- Marke nĹĄki stru ni suradnik ( sak i Internet)

4. ALTRUIST j.d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traŞi VODITELJA/ VODITELJICU TIMA (TEAM LIDER) - promocija telekomunikacijskih usluga krajnim korisnicima za xnu i mobilnu telefoniju, upravljanje timom na neodre eno vrijeme (20 sa /tjedno), uvje : SSS do VSS ekonomskog

Opis posla: - OsmiĹĄljavanje i provo enje marke nĹĄkih kampanja na Internetu i u sku.

Stru na sprema: - Stru ni prvostupnik, Sveu iliĹĄni prvostupnik, Visoka stru na sprema PoĹželjne vjeĹĄ ne: - Ak vno koriĹĄtenje MS O ce (Word, Excel, Power Point, Outlook) i srodnih uredskih paketa te programa za obradu fotogra ja - Ak vno koriĹĄtenje Internet usluga, s naglaskom na druĹĄtvenim mreĹžama - Poznavanje Communitymanagementa i osnova SEO op mizacije - Poznavanje rada u projektnoj organizaciji - Ak vno koriĹĄtenje stranog jezika - Voza ka dozvola B kategorije Zamolbe sa Ĺživotopisom sla na posao@mnovine.hr.

IMENDANI I BLAGDANI

RO ENI:

5. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: 1. Wßstenrot stambena ťtedioniVARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPAca d.d., Mjesto rada: VaraŞdin, traŞi NIJA, traŞi 2 VODITELJA/VODITEm/Ş FINANCIJSKOG SAVJETNIKA LJICU TIMA na Ugovor o djelu uz - savjetnik/ica u prodaji stambene mog. Ug. na odre eno/neodre eťtednje, prodaji polica Şivotnog no, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na osiguranja, posredovanje u prodaji zvanje za vo enje ma koji obavlja stambenih kredita, prodaja srodtelekomunikacijske usluge - pronih bankarskih proizvoda - mog. daja usluga internet, stalnog zatelefon, TV - H1 TEposlenja na 8. PROMEDIA, agencija za marLEKOM, iskustvo 3 puno radno keting vl. DraŞen Kreť, Mjesto godine, B kategorija, vrijeme i rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA mogu nost koriťtemog. rada ŽUPANIJA, traŞi VODITELJA/ICU nja vlas tog vozila. u nepunom MARKETINGA ZA VARAŽDINOsobni dolazak: radnom vreSKU I ME IMURSKU ŽUPANIJU BRA E RADI A menu (4 sata na odre eno vrijeme, uvje : SSS, 20, VARAŽDIN ili dnevno); uvje : VŠS, VSS, poŞeljno informati ar/ VOD HRVATSKI ZA JE prijavu poslati AN SSS, B kategorika ili komercijalist/ica, poŞeljna ZA ZAPOŠLJAV 396-819 e-mailom: bona.

KOVEC: ja, komunikaISPOSTAVA A informati ka znanja: photoshop, G: 646-740 ELO PR VA consilio@gmail.

ISPOSTA cijske vjeĹĄtine, SREDIĹ E: flash, izrada animacija, izuzetne ISPOSTAVA M. com, kontakt 543-200 poĹželjno radno komunikacijske sposobnos , ammobitel: 095 iskustvo u prodaji bicioznost, Kategorija B, vlas au790 6381, do 30.11. stambeneĹĄtednje, tomobil - poĹželjno osobni dolazak osiguranja ili drugih financijskih 6. FITNESS CENTAR KINEZIS d.o.o. na adresu MALI GORENEC 26 B, proizvoda, ali nije uvjet. Pismena VARAĹ˝DIN; traĹži m/Ĺž MASERA MALI GORENEC ili prijavu poslati zamolba na adresu Zagreba ka 46, - FIZIOTERAPEUTA za masaĹže i e-mailom: promedia.marke ng@ VaraĹždin ili e-mailom: magdalena. programe vjeĹžbanja obzirom na gmail.com, kontakt mobitel: 099 jozic@wuestenrot.hr; kontakt na deformitete ili povrede na odre- 4222 000 do 15.10. mob: 099 255 4588, do 17.10. eno vrijeme, nepuno radno vri9. KRIĹ˝ANEC PROMET d.o.o. za trjeme (20 sa /tjedno), uvje : SSS, 2. HANJES d.o.o. za proizvodnju i govinu i ugos teljstvo, Mjesto rada: VĹ S - zavrĹĄeno min. srednjoĹĄkoltrgovinu, mjesto rada: TRNOVEC; SRA INEC, traĹži KONOBARA/ICU U sko etverogodiĹĄnje obrazovanje Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u CAFFE BARU “ZEUSâ€? na odre eno (fizioterapija, kineziterapija...), SlobodnojzoniTrnovecBartolove vrijeme, uvje : OĹ , KV, SSS bez obzira potrebno dobro poznavanje anaki. Hanjes d.o.o. je usluĹžno podunazvanje,iskustvonijevaĹžno.Osobni tomije,prednostosobisdodatnim ze e na podru ju obrade metala i dolazak: SRA INEC, VARAĹ˝DINSKA znanjima s podru ja ‘kinezitapinspecijalizirano je samo na obradu 130 (CAFFE BAR ‘’ZEUS’’) ili kontakt ga’ ili znanja o osteopatijama limova, pro la od aluminija, oplena mobitel: 092 154 9900, do 31.10. (nije uvjet), voza ka dozvola B menjenog elika i elika. Njihovi kategorije, poĹželjna mogu nost 10. “TEHNO - INSPEKTâ€? obrt za klijenti su poduze a iz podru ja koriĹĄtenja vlas tog vozila, pozna- ispi vanje, Dario Sever, VaraĹždin, proizvodnje tra nih vozila, farmavanje osnova rada na ra unalu mjesto rada NorveĹĄka (zajedni ki ceutske, kemijske i prehrambene (word, excel, internet), sluĹženje smjeĹĄtaj), traĹži 5 TIG ZAVARIVA A/ industrije te tehnologije odvodnje. engleskim ili njema kim jezikom u ZAVARIVA ICU na neodre eno vriProizvodnja je izvozno orijen rana, osnovama. Radno vrijeme suklad- jeme,uvje :OĹ ,KV,iskustvo1g.,Ka99%proizvodaizvozeuEU.TraĹžimo no potrebama klijenata. kontakt tegorija B, prijavu posla e-mailom: 3 m/Ĺž TEHNOLOGA na odre eno e-mailom: andrijacenic@gmail. sever@tehnoinspekt.hr do 31.10. uz mog. na stalnog r.o., uvje : SSS, VĹ S,VSSstrojarskogsmjera,obavezno ak vno sluĹženje njema kim jeMEDIA NOVINE d.o.o. zikom, poĹželjno poloĹžen IWE te aj, akovec, Kralja Tomislava 2 informa ka znanja, iskustvo 3g, B kateg., Molbe sla isklju ivo na adresupoĹĄtomGOSPODARSKA10, TRNOVEC BARTOLOVE KI ili mailom: n.marjancic@hanjes.com do 13.10.

3. TRANSPORTI KRETI vl. Damir Kre , VaraĹždin, traĹži VOZA A/ICU TEGLJA A SA POLUPRIKOLICOM U DOMA EM PRIJEVOZU na neodre eno vrijeme, uvje : obavezno KV voza , kategorija C, E, iskustvo 1g. (potrebno obavezno iskustvo na ĹĄleperu). kontakt 098 160 2020, do 15.10.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

LUKA IVAN I , SIN AMANDE I DAMIRA, NINA PETAK, K I ADRIANE I MIHAJELA, LEO ORŠOŠ, SIN SANDE I BRUNE, IVANO MATULIC, SIN IRENE I TOMISLAVA, MATEJ PERAS, SIN IVANE I MARIA, FILIP ORŠOŠ, SIN MARIJE I MIŠE, DANIJELA BOGDAN, K I JASMINE I ALENA, LUKA KRALJ, SIN LAURE I ROBERTA, DORIAN TROKTER, SIN KARMELE I IVANA, NIKO VARGA, SIN RENATE I ELVISA, ROSANA BALOG, K I EMINE I VEDRANA, ROSANA ORŠOŠ, K I LJILJANE I IVANA, JAN STAN I , SIN NEVENKE I PETRA, LARA KALANJOŠ, K I MIRJANE I MIHAELA, DANIJEL KUTNJAK, SIN DANIJELE KUTNJAK, PETAR VIDOVI , SIN MARTINE I MARKA, IVOR ŠUICA, SIN DUŠKE I NIKOLE, DENIS FLAC, SIN SUZANE I IVANA, MATEO PLOHL, SIN MATEJE I DAVORINA, RAFAEL ZEMBER, SIN VERONIKE I DENISA, EVA ZADR AVEC, K I PETRE I KARLA, HELENA NOVAK, K I TANJE I BOJANA, IVAN HORVAT, SIN MAJE I GORANA, VITO ŽBULJ, SIN ANDRIJANE I DANIJELA, LORENA MURŠI , K I DANIELE I NENADA, LOVRO HORVAT, SIN NIKOLINE I DINA ( akovec)

Petak, 11. listopada – Ivan XXIII., papa Subota, 12. listopada – Serafin, Maksim Nedjelja, 13. listopada – Edvard, Edo Ponedjeljak, 14. listopada – Divna, Divko Utorak, 15. listopada – Terezija Avilska Srijeda, 16. listopada – Marija M. Alacoque etvrtak, 17. listopada – Ignacije Antiohijski

OBAVIJEST REDAKCIJE (poĹĄtanske poĹĄiljke i fax poruke) Molimo Vas da sve poĹĄtanske poĹĄiljke (pozivi, pozivnice, razne obavijes i drugo) za uredniĹĄtvo i novinare tjednika Me imurske novine ĹĄaljete na adresu MEDIA NOVINE (za Me imurske novine), Kralja Tomislava 2, 40.000 akovec.

Tako er sve fax poruke (pozivi, pozivnice, razne obavijest i drugo) za uredniĹĄtvo i novinare tjednika Me imurske novine ĹĄaljite na telefax broj: 040-493-305.

Zahvaljujemo!

DUHOVNI VELIKAN

Papa Ivan XXIII., 11. listopada Bio je 261. papa Rimokatoli ke crkve i u to vrijeme najvoljeniji i najoboĹžavaniji Petrov nasljednik na zemlji. Zvali su ga i dobri papa i vjerojatno je bio jedini papa koji je vodio svoj dnevnik. Za papu je izabran nakon 11 krugova glasovanja na nikad neizvjesnim konklavama, ka-

da je za njega glasovalo 38 od 51 nazo nog kardinala.

Najpoznatiji je po sazivanju Drugog vatikanskog koncila, na kojemu su donijete mnoge promjene u djelovanju Katoli ke crkve. Idu e godine blaĹženi Ivan XXIII. Biti e proglaĹĄen svetim, zajedno s blaĹženim Ivanom Pavlom II. (sm)

VJEN ANI PAULA KOZJAK I DANIJEL RADEK, TEA VRTARI I IGOR ŠKROBAR, TATJANA LEVA I I DARIO OREHOVEC, SAMANTA ŽVORC I DINO JAN EC, PETRA BALENT I TOMICA JAKOPEC ( akovec); SANJA VRBAN I IVAN BLAŽIN I (Dekanovec); DAMIR TKALEC I ISAURA ZADRAVEC (M. Subotica); KLAUDIJA LATIN I MARKO KEDMENEC (Kotoriba); JELENA KUKOLI I VLADO ANGRADOVI (Nedeliť e); MAJA BALENT I NINO BELOVI , IDA MLINARI I MIROSLAV BARILA (Prelog)

OBAVIJESTI O SMRTI Rozalija Lukman ro . Tkalec st.66 iz akovca Datum sprovoda: etvrtak, 10.10.2013.

Groblje: akovec

Magdalena Tkalec ro . Sabol st.77 iz Pribislavca Datum sprovoda: etvrtak, 10.10.2013.

Groblje: akovec

Stjepan Leva i st.63 iz Novog sela na Dravi Datum sprovoda: Srijeda, 09.10.2013.

Groblje: Ĺ andorovec

UMRLI VINKO DOLEN I , RO .

1949., IVAN HORVAT, RO .

1970., JOSIP Ĺ KVORC, RO .

1930., K ATA JURMI , R .

GRANATIR, RO . 1939., NADICA HERGOTI , R. DOLAR, RO . 1952., AGATA FU KO, R. SABOL, RO . 1921., MARIJA POSAVEC, R. MARCIJUĹ , RO . 1930., MARIJA TOPLEK, R. VRTARI , RO . 1924., DRAGUTIN LEĹ NJAK, RO .

1960., PETER KOLAC, RO .

1954., VIKTOR ORĹ OĹ , RO .

1937., STJEPAN JALŠOVEC R. 1944., KATA STRAHIJA R. ŠUPLJIKA R. 1925. ( akovec); MARIJA PALFI RO . VURUŠI R. 1943., TOMO BLAŽI R. 1926., MARIJA ZAGOREC R. 1924., IVAN TOPLEK R. 1932., FLORIJAN KONTREC R. 1938. (Dekanovec); FRANJO HORVAT R. 1930., FELIKS ŠTAMPAR R. 1926. (M. Subotica); MONIKA RADOVAN R. FRANJKOVI R. 1944., IGNAC POLANEC R. 1936., MARIJA MURKOVI R. JURAS R. 1928.

(M. SrediĹĄ e); MARIJA BAKSA R. ANTALAĹ I RO . 1963., ROZINA Ĺ KVORC R. GJURAN RO . 1921., IVAN VIĹ NJI RO . 1957. (Prelog); ROZALIJA VAĹ R. ADONI R. 1920. (Ĺ trigova)

Rozalija VaĹĄ ro . Adoni st. 93 iz akovca Datum sprovoda: Ponedjeljak, 07.10.2013.

Groblje: akovec

Antun Lovren i st.90 iz Gardinovca Datum sprovoda: Subota, 05.10.2013.

Groblje: akovec

Manda Labazan ro . Jurkovi st.70 iz Ivanovca Datum sprovoda: Subota, 05.10.2013.

Groblje: Ivanovec

KUPON broj

943

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

52

Oglasnik

11. listopada 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA PRODAJEM skuter Peugeot 50cm 2007.g.i Mercedes A klasa 2001.g, mob 099/7916-853.

PRODAJE SE VW PASSAT karavan 1,8t 360t km, 1998, reg 4/2014, 196 KS, 3500 EUR-a. mob. 098 9400 452 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uš uvan, povoljno. mob. 091/505-2724 PEUGEOT 306 1.6 cabrio, el. otvar.-zatvar. krova, 1997.god., 149tkm, servo, centralno, ABS, zra ni jastuci, alu, dobro o uvan, 1.800 EUR, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel.

858-362 SADNICE žive ograde Thuja Smaragd, plavi pa empres, Buxus, Hibiscus i drugo ukrasno bilje.

POVOLJNO! tel. 098 960 7778 PRODAJE SE traktor IMT 533 s kabinom, plug Slavonac (2 kom), tanjura e 20 diska, traktorska prikolica (2 kom), sija ica za kukuruz. Upit: 095/8465-862 ili 040/620-040 PRODAJE SE ORAH za rušenje širok 70 cm, visok 170 do prve grane, cijena 600 kn, prijevoz i rušenje u režiji kupca, mob: 099/7969-541 PRODAJE SE RASIPA za umjetno gnojivo 450 kg, mješaona za smjesu sa eki arom od 300 kg i traktorska ralica za snijeg šir. 2m, nova. Tel: 098/9429-681 PRODAJE SE stablo oraha u rastu (2 kom), info: 091/792-8950 PRODAJEM KESTENE, extra kvalitete, krupni, bez sitnih, crvljivih, iz gornjeg Me imurja, 15kn/kg, 100kg, mob 098/170-4326 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJU SE traktorske brane, levator i trebilica za kukuruz. tel.

333-581 PRODAJEM cisternu metalnu od 2000 lit., MIP Metal D. Zelina, s atestom za lož ulje; vremensku automa ku Sauter 24h, uljni plamenik za 35KW, pe s vratima TVT Stadler. tel. 863-139 PRODAJEM traktor Torpedo Deutz 4006 1977.g., s kabinom, 1.vl., sa uvan, te automatsku kuku za mali Ursus; gveždru Mio Standard Osijek (350kn); ba vu od 200lit. (250kn) i kadu od 120lit. (250kn) - sve kao novo, od agacije. Info: 098/190-3753

PRODAJE SE KOSILICA Laverda 15KS, generalno ure ena, tel.

098/180-3117

USLUGE IZVODIMO TERMO FASADE, krovišta, kupa la, adaptacije objekata, keramika, soboslikarski radovi, podovi.

POVOLJNO - može i kredit. mob. 092/253-4993, aši trade j.do.o.

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

O D Š T O PAVA N J E O D V O D NIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO GOSPO A (42g) TRAŽI POSAO iš enja poslovnih prostora, kancelarija ka a, restorana i sli no u gradu akovcu, Nedeliš u i bliža okolica, honorarno, mob: 099/7969-541 TRAŽIM POSAO uvanja djeteta,pomo starijim osobama, obavljanje ku anskih poslova, pomo kod nabave namirnica, lijekova itd. Tel: 098/905 0856 TR A ŽIM SUR ADNIKE za po sao internet marketinga. Info.

097/7821-438 TRAŽIM POSAO iš enja ku e ili pripomo starijim osobama. mob. 099/513-8111 BRA NI PAR sa troje ženske djece staros 11g., 7g. i 8mj. skrbio bi o starijoj osobi u zamjenu za nekretninu na podru ju Me imurja odnosno bližoj okolici k. mob.

092/1465-972

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

NEKRETNINE – PRODAJA PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODAJU SE dvije parcele od ukupno 900 hv u Pleškovcu u blizini Venere, vrlo povoljno!

Mob 099 211 9848 PRODAJEM KU U u Donjoj Dubravi sa 1400 etvornih metara oku nice, struja, voda, mogu nost priklju ka plina, 15.000 eur.

Upita na 095 837 2482.

PRODAJA ILI NAJAM STANOVA od 44-55m2 u stamb.-posl. objektu u Šenkovcu. kontakt: 098 181 3087 ili 343 566.

PRODAJE SE KU A (dvojna) visoka prizemnica 100m2 u Nedeliš u, voda, struja, plin, centralno, internet, vrt, velika oku nica, gosp. zgrade, podrum, useljiva, mirna ulica, cijena 60.000 eur-fiksno, mob: 099/7969-541 PRODA JE SE KU A, info. na 098/297-210 PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, imanje se nalazi pored gl. ceste, površine 2.3h sve jedna parcela. Mog. ga je podijeli u više gra . parcela.

Hitno!!! mob 099/752-8800 PRODAJEMO VIKENDICU I VINOGRAD u Vukanovcu površine 3500m2 sa vo njakom i sa svim inventarom, papiri uredni cijena po dogovoru. mob: 095 900 6539.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu površine 1600 m2 , uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob.

098/652-292.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante) od 1326 m2, mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili 098/980-5511!

PRODAJE SE STARA KU A na glavnoj prometnici u blizini nogometnog igrališta. Tel: 095 9057 016 PRODAJE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora. Cijena 43.000 eura. Hitno!

Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodajegradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIŠ U s parkiralištem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA “posavski p”, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, oku nica 1000m2, 60.0 0 0 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel.

091/559-8656 KU A U AKOVCU 14 0 m2, oku nica 600 m2, u blizini centra grada, papiri uredni, POVOLJNO - zbog potrebe preseljenja radi posla. Tel. 097 767 28 11 i 098 241 848 PRODAJE SE KU A, visoka prizemnica na akove kom Jugu s ure enom oku nicom. Vrlo povoljno. Tel: 098 9432 795.

PRODA JEM ZEML JIŠTE od 1706m2 u gra . zoni u Nedeliš uGlava š e. mob. 091/561-2052 PRODAJE SE KU A u užem centru akovca, Mažurani eva ulica, površine oko 120 m2 i 770 m2 oku nice. Pogodno za individualno stanovanje ili poslovnu dogradnju. Tel. 098-1950-999 ili 098-1643-997 KUPUJEM GRADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazva na 098/331-535 ili 390-770.

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u akovcu od 52m2, kompletno namješten. mob. 098/977-1228 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u centru K, prizemlje, 58m2, hitno. tel. 099/6560-710

TROSOBAN renoviran stan od 72m2 u k, Vukovarskoj ul., prodajem ili mijenjam za ku u u akovcu uz doplatu. mob.

095/507-2782

IZNAJMLJIVANJE POSLOVNI PROSTOR u centru grada, 24 m2, novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 650 kn, mogu nost prodaje - zamjena za vozilo ili manji stan, mob 098/242 283 IZNAJMLJUJEM NOVONAMJEŠTEN JEDNOSOBNI STAN od 30m2, dvorište, vrt, 1km od centra akovca. Tel. 091 505 2707 Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZNAJMLJUJE samostoje a obiteljska ku a u M. Subo ci od 100 m2 stambenog prostora, sa garažom i dvorištem te priklju cima za vodu, telefon, struju, plin.

Blizina škole i vr a, autobusne i željezni ke stanice. Kontakt mob.

098 971 33 23 AKOVEC - blizina centra grada i škola: iznajmljujem studenticama 2 sobe s kuhinjom u ku i s centralnim grijanjem. tel. 091 603 28 83 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/ mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/ mj. + režijski troškovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 Z A G R E B: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM DVIJE NAMJEŠTENE SOBE s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, prednost zaposlenim samcima. mob. 091/561-2052 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267

ME IMURSKE NOVINE IZNA JML JUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru K, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 16 sati na mob.

091/933-8468 IZN A JML JUJEM DVOS OBNI stan, namješten, klima, grijanje, Zagreb-Dubrava, samci ili manja obitelj. Tel. 01/3880-206 ili 099/2930-205 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 75m2 u k, Bana J. Jela i a 51a. tel. 396-212 IZNAJMLJUJU SE STANOVI i garsonijera - sve nenamješteno, te garsonijera s kuhinjom, tel.

384-515 ili 098/545-526

ŽIVOTINJE DOSTA VA

,

,

PRODAJE SE perad, piceki staros 5 do 6 mj. pogodni za mlade nesilice, to je pomladak doma e kokoši. Cijena po dogovoru. mob: 095/518-1875 PRODAJU SE ISTOKRVNI ŠTENCI shi-tzu-a, povoljno, mob 098-591-261 PRODA JEM PREKRASNE SHITZU štence, stare 2 mj. Mob: 099/64-111-90 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke.

Trgovina PRIMA akovec, tel.

363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRIC E I NIMFE . Tel: 829 -23 0, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSI I mješanci, bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. mob. 091/505-2724 PRODAJU SE vijetnamski praš i i, jari i za rasplod i mlade guske. mob. 098/180-3117

11. listopada 2013.

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

RAZNO

Od sada uz prodaju, servis i održavanje informa ke opreme i

KOMISIONA PRODAJA POLOVNE I NOVE ROBE. PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 za 450 kn, stalak za gitaru za 40 kn, el. š mer za gitaru za 140 kn.

Mob: 099/4010-142.

KUPUJEM paletne rabljene regale nosivos cca 1500 kg, hitno se javi na mob. 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJU SE dj. kolica za 150 kn i odje a za novoro en e od 5-20 kn/kom. Mob: 095/868-9478 PRODAJEM KLAVIR (pianino) veoma o uvani malo sviran i ca e espresso aparat odli an za urede i ku anstva. mob 099 791 6853.

PRODAJE SE PSIHA s velikim ogledalom koje pomi no i može se objesi na zid, o uvano, za 490kn, mob 099 7969 541 PRODAJE SE VE A KOLI INA o iš enih oraha, cijena po dogovoru, tel. 098 9551 663 PRODAJE SE PERILICA RUBLJA Candy, AAA klasa, 8 kg rublja, 2.000 kn, mob. 098 63 1166 PRODAJEM UGOST. KUHINJU, može i pojedina no, mesoreznicu i stolno i podnu vagu. mob.

098/9211-929 PRODAJE SE BICIKL “Mongoose MTB TYAX”, srebrni, kao novi.

Tel: 098/9429-681 PRODAJEM zra nu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM nove LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 za 290 kn, crne traperice vel. 32 i 34 za 240 kn. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM STOLOVE za dnevni boravak i slike , unikat, ru ni rad, cijena po dogovoru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJE SE: dva madraca Hespo, komplet za kolinje sa velikim stolom i drvenim koritom, stol i stolice, plinska pe za kuhanje i grijanje. tel. 040/363-903 PRODAJEM TV Quadro, ispravan za 150 kn, o uvani oldtimer Rog “Touring” iz 69. god. i korišteni mountain-bike Fuji, 21 brzina, aluminij. Mob. 098/539-169.

Imate li nešto od elektroni ke opreme, PC-a, laptopa, tableta, monitora, pisa a, PlaySta on-a, originalnih igrica, glazbenih instrumenata, muzi kih linija, telefona, mobitela, TV-a .....a to želite proda , donesite ure aje k nama i mi emo to u ini umjesto Vas. Rabljenu robu primamo uredno o iš enu i ispravnu.

Prodajnu cijenu dogovaramo prilikom preuzimanja robe u trgovini, uz popunjavanje odgovaraju ih ugovora.

COM d.o.o. Kralja Tomislava 34, akovec tel: 040/390 888

PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJEM profesionalni alat za met alnu indus triju,cnc mašine, te d v a jaka indu strijska elektromotora. mob: 091/541-8810 P R O DA J E M J ED N U PA L ETU CRIJEPA u odli nom stanju, cijena prema dogovoru.

095/801-3853 PRODAJE SE PIANINO Schlögl, tri pedale, lijepi izgled, mat orahov furnir, malo sviran. Kontakt: 098 319 952 PRODAJEM bojler Junkers 24 kw, plinski, za centralno sa manjom greškom, povoljno, te sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODA JEM UGOS TITEL JSKI štednjak, roštilj, friteza, konvekcijsku pe nicu, fermentacijska komora, bajmari, sudoper, radni stol, pizza pe , metalne stalaže, stol s dvije ladice, kolica za autogeno zavarivanje, plo a za tehni ko crtanje s mehanizmom, sve sa uvano. mob. 098 9211 929 PRODA JEM: tri plinske pe i i tuš kadu, umivaonik i WC školjku - sve rabljeno, telefon: 091-572-4557 PRODAJEM klavir o uvani malo sviran i espreso aparat, mob 099 791 6853.

PRODA JU SE radijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 KUPUJE SE VE A KOLI INA ORAHA. mob. 099/2141-789 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

Vaša Mery 064 520 525

TAROT

RUNE

STRUČNI SAVJETI OD 0 DO 24 SATA

FIKSNI: 3,49/min; MOB. 4,78 kn/min

PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODA JE SE IPHONE 4, ra bljeni, za 1.000 kn i novi Iphone 5 za 3.500 kuna. info: 099/3300-122 PRODAJU SE INVALIDSKA KOLICA Sunrise Medical i grobno mjesto sa okvirom na akove kom groblju. tel. 040/333-110 PRODAJEM MASIVNU FOTELJU naran asto-sme e boje, novu. mob. 095/9177-439 PRO DA JEM Š K RI N J U L A D I ARKU od 200lit., 2 kreveta 20 0x10 0cm, Daewoo klimu 5KW, sve u izvrsnom stanju, povoljno. mob. 091/5430-138 PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuka, jednu ba vu od 400lit., te stari crijep 800 kom, a kupujem cisternu od inoxa od 150lit., može i zamjena. mob.

098/1868-111

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Liv - stara oko 2 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles , nau ena na pijesak, umiljata i zaigrana traži svoju obitelj. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.Lily - najumilja je ma e, o iš ena od nametnika, cijepljena prvi put pro v zaraznih boles , stara 2 mjeseca, nau ena na pijesak, jako mila i predobra. Udomljava se uz ugovor i obaveznu sterilizaciju, u stan ili ku u koja nije blizu jako prometne ceste.

Lily - stara oko 2 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih bolesti, nau ena na pijesak, umiljata i zaigrana traži svoju obitelj. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Lora - stara oko 8 mjeseci, stara oko 2 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles , sterilizirana, nau ena na pijesak, jako voli pri a , umiljata i zaigrana traži svoju obitelj. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Prelijepe mace Ginny i Keena, stare oko 5 mjeseci ekaju svoj novi dom. Kontakt: 091-8988-004.

U Puš inama netko je izbacio u kutiju prelijepa tri ma i a, dva crna i jednu bijelu s crnim mrljama. Stari su oko 2,5 mjeseca i traže novi dom. Kontakt: 097-7727-785

U Prelogu tri štenca, dvije mješanke rotvajlera i ov ara i jedan mješanac terijera hitno traže svoj novi dom. Kontakt: 098-305-347.

Bella je samo jedno od tridesetak štenaca o kojima trenutno skrbi naše sklonište. Stara je oko 3,5 mjeseca, bit e srednjeg rasta i nadamo se da e dobiti svoj dom do zime. Kontakt: 098-241-060.

Mika - stara oko 8 mjeseci, sterilizirana, o iš ena od nametnika i bit e cijepljena i ipirana, puna energije, umiljata, idealna za stan, visine ispod koljena. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

943

54

Kuharica

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI

ME IMURSKA KUHARICA

Sastojci: - svježa svinjska jetreca - mast, mlijeko, ešnjak, peršin

Jetreca u marinadi od ešnjaka i peršina O pripremanju jetreca u Hrvatskoj svi sve znaju kao o nogometu i politici, što zna i da samo misle da znaju.

Jetreca su izuzetno zdrava za jelo, me utim, trebaju biti pripremljena oprezno, kvalitetno i strpljivo.

A upravo takva je za nas i naše itatelje pripremila Snježana Srša iz Hlapi ine, koja svoja kulinarska iskustva, zasnovana na me imurskoj tradicijskoj kuhinji, koristi u pripremanju jela u Cimperu u Murskom Središ u. Snježana je svoje iskustvo stjecala kuhaju i zajedno s bakom i majkom, a potom usavršila u Spa@Sport Resortu u Toplicama Sveti Martin kod vrhunske majstorice Božice Hanz Rendari .

11. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Priprema Jetreca narezati na odreske i staviti ih u mlijeko da pokrivena odstoje 15 minuta. Od ešnjaka, peršina, maslinovog ulja i soli složiti marinadu u koju se jetreca stave da odstoje 20 minuta. U tavi otopiti svinjsku mast te na umjerenoj temperaturi jetreca pe i oko 6 minuta s jedne i 3 minute s druge strane. Na kraju prelijati umakom u kojem su jetreca pe ena, posipati sa sitno nasjeckanim ešnjakom i poslužiti vru a s pireom od krumpira i doma im kruhom.

Sve doma e ako je mogu e, ako pak nije, onda u najve em obliku, Snježana koristi kod pripreme jela. Jetreca u marinadi od ešnjaka i peršina vrlo su brižno spremljeno jelo koje privla i izgledom, mirisom i okusom. Jednostavno se topi u ustima i tu je ta velika razlika u pripremanju, jer ve ina ljudi jetreca spremi tako da su ona kruta poput sare od cipela.

Snježana napominje kako se jetreca nikako ne smiju soliti dok su u fazi pripremanja, nego tek kasnije kod konzumiranja po vlastitom ukusu.

Prilog jetrecama je vru i pire krumpir te salata endivija s doma im koš i nim uljem. Za popiti Snježana predlaže Cmre njakovu graševinu.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Krumpir salata

Tradicijska me imurska gibanica S Sastojci: - tijesto za savija e - mljeveni orasi, mljeveni mak - svježi kravlji sir, naribane jabuke b - doma e vrhnje, cimet, jaja, še er P Priprema Recept plus tako er je djelo SnjeR žžane Srša. Na dno tepsije staviti

dva lista tijesta za savija u, na koje se poslože orasi. Potom dolaze dva lista tijesta savija e i sloj mljevenog maka, pak iznova tijesto na koje se stave naribane jabuke pomiješane s cimetom.

Površinu zalijati vrhnjem i pe i 45 minuta. Poslužiti toplu, a može se jesti i ohla ena, kao slastica uz kavu, aj ili neki liker.

VINO TJEDNA

DK pinot bijeli SASTOJCI 1/2 kg krumpira 2 glavice crvenog luka bu ino ulje sol vinski ocat papar

Priprema: Oprani krumpir skuhati u slanoj vodi. Krumpir ohladiti, oguliti i narezati na ploške te ako je potrebno, dosoliti. Krumpir i luk preliti bu inim uljem, promješati te dodati ocat i papar. Izmješati salatu. Poslužiti uz ribu ili jelo po želji.

Kvalitetno suho vino pinot bijeli obitelji Dvanajš ak - Kozol iz Dragoslavca, berbe 2011. godine.

Vino sadrži 13,8 posto alkohola, odlikuju ga sortna aroma i blaga zelenkasto žu kasta boja. Pije se uz pe enu svinjetinu, pe enu gusku, patku s mlincima, s mesom u umacima i plemenitim ribama. Pije se rashla en na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva, u elegantnim ašama na visokom stalku. (sm)

11. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

METEOROLOŠKI KALENDAR

- 13. listopada 1964. god. tu a veli ine jajeta prekrila Dubrovnik - 14. listopada 1755. god. u Švicarskoj vrlo jak vjetar, crvena kiša, u Alpama pao crveni snijeg - 17. listopada – prosje ni dan po etka hladnijeg dijela godine

ZA VIKEND BABLJE LJETO

Iako smo ga danima najavljivali prošlotjedni mraz neke je neugodno iznenadio.

Naravno, prije svega poljoprivrednike, vrtlare i cvje are.

Nadamo se da ste zaštitili osjetljive biljke. Slabog mraza bilo je ve ponegdje u etvrtak, a u petak i subotu se temperatura zraka spustila na -2 Celzijeva stupnja. To je bilo nešto ranije zahla enje od prosjeka jer još uvijek nije doba za prvi mraz. U gorju se temperatura spustila i do -6°C. U subotu je mraza bilo samo malo, a od nedjelje je s oblacima ipak zatoplilo pa se jutarnja temperatura podigla na 9 Celzijevih stupnjeva. Mraza sljede ih dana ne e biti. Dapa e, eka nas nekoliko osjetno toplijih dana! Imat emo više oblaka,

a povremeno je mogu e i malo kiše. U takvim uvjetima šanse za mraz nema, ali moglo bi biti jutarnje magle. Op enito e sljede ih sedam dana biti dosta toplije, primjereno prvoj polovici listopada, ak i iznad normale.

U petak dosta oblaka, a bit e i povremene kiše. Op enito bi kiše bilo u zapadnim krajevima i na Jadranu, dok bi u Slavoniji moglo pro i i sasvim suho. U Me imurju ra unajte na povremenu kišu.

Bit e ipak relativno toplo uz dnevnu temperaturu izme u 17 i 19 Celzijevih stupnjeva.

Ujutro i dio prijepodneva je mjestimice mogu a i magla ili niska naoblaka.

Malo povoljnije izgleda u danima vikenda. Iako ne e

biti posve stabilno vrijeme e ipak biti sun anije s manje kiše. Možda ak izdrži i posve suho, za to je šansa ve a u nedjelju i osobito ponedjeljak.

Ako slu ajno i bude kišice to e biti prolazno i kratkotrajno potkraj subote. Temperatura zraka bit e dosta visoka, ak i iznad 20 Celzijevih stupnjeva.

Najtoplije e biti u Slavoniji u subotu kad možda temperatura dogura i do 25°C. Prava južina. To je nepovoljna vijest za meteoropate, ali dobra za

sve one koji vole toplinu i žele vikend provesti na otvorenom. Sigurno e nam dobro do i i ušteda na grijanju.

Ponedjeljak i dalje u južini.

Prema kraju dana postupan porast naoblake pa do ve eri ponegdje može pasti malo kiše, ali dan još uvijek možemo nazvati ugodnim, toplim i suhim.

Izgleda da bi u utorak i srijedu bilo puno oblaka uz povremenu jesensku kišu, a i temperatura zraka e se sniziti u odnosu na topli vikend. Zapuhat e sjeverni vjetar s kojim e sti i to zahla enje. Kiša bi u etvrtak mogla i prestati, ali e ostati dosta oblaka. Ali moramo napomenuti da je to još daleko pa su mogu e promjene u razvoju situacije.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 10.10.)

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

Petak 11.10.

Subota 12.10.

Nedjelja 13.10.

Ponedjeljak 14.10.

Utorak 15.10.

Srijeda 16.10. etvrtak 17.10.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVE E

TRAVE

KOROVI

Alergijski simptomi javljaju se samo kod izrazito osjetljivih osoba Simptomi se javljaju kod osjetljivijih alergi nih osoba Simptomi se javljaju kod svih alergi nih osoba

U par navrata tijekom proteklog tjedna zabilježen je mraz na ve em dijelu me imurskog podru ja što je uvjetovalo završetak vegetacijskog ciklusa cvjetanja za ve inu grmova ambrozije za ovu sezonu. U uzorcima peludi prikupljenim u akovcu nalazimo tek pokoje zrnce peludi ambrozije tijekom dana, dok sve ostale dosad prisutne korovne vrste potpuno izostaju. Iz tih rezultata proizlazi da u ovom trenutku nisu još sve

jedinke ambrozije u potpunosti prestale otpuštati pelud.

S obzirom na najavljene visoke dnevne temperature u predstoje em tjednu još uvijek možemo o ekivati male koli ine peludi u zraku koje e alergijske simptome izazivati samo kod izuzetno osjetljivih osoba. Tako er postoji i mogu nost dolaska peludnih zrnaca zra nim strujama s udaljenih prostora gdje je vegetacijska sezona biljke još u zamahu.

VICOTEKA

Ona: - Dragi, stigla sam, kupila sam ti pivo, što želiš za ve eru? Ve eras je Liga prvaka pa zovi prijatelje da gledate, a poslije možete u kafi .

On: - Je l’ jako?

Ona: - Ma nije, samo malo branik, lijevi žmigavac i retrovizor.

----------------------------U iteljica: - Reci ti nama, Ivice, kako se u Hrvatskoj dijeli stanovništvo?

Mali Ivica ustane i spremno odgovori: - Stanovništvo u Hrvatskoj dijeli se na: Tajkune, Dajkune i Nemakune...

----------------------------U nekom zatvoru došao novi policajac raditi kao uvar. Upravnik ga upozorava o neposlušnosti zatvorenika. Na to e policajac: - Ma nema problema še e, tko ne sluša, ima da leti van!

----------------------------Kaže Mujo Hasi: - Moj stariji sin potpuno li i na mene! - To je zbog utjecaja genetskog aktora!

- A zašto onda mla i li i na susjeda?

- E, to ti je zbog utjecaja sredine!

SJAJAN REZULTAT ME IMURSKE BICIKLISTICE NA SP-u

ODLI AN UVOD U SEZONU ODBOJKAŠA CENTROMETALA

ME IMURSKI NOGOMETNI KUP PREPUN IZNENA ENJA

Mia Radoti polu ila povijesni rezultat hrvatskoga ženskog biciklizma

Nakon uspjeha u kupu, svladali favorizirani Rovinj u prvenstvu

Me imurski ligaši izbacili sve hrvatske tre eligaše osim Me imurja

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

N

ej znati kaj bode pravzaprav z našom decom?

Najme kaj, deca nam hodaju vu vsakefele škole, fakultete i dok to vse zbavijo kaj kanijo $aka jiv mesto vu našoj nejvekšoj fabriki, a to je Burza dela. Pak, ljudi moji, mi ne pošiljamo deco v škole kaj bodo posle punili burze. Z jedne strane so nam deca na burzi, a z druge strane vlada tira nas stareše, o$em re$i, fosile, kaj bodemo delali do sedamdeset let. Re$ite mi, prosim vas lepo, kak težak more dobro delati z sedemdeset let, a dok mladi tuhnijo na burzi i po$nejo prve dneve teža$koga staža skupljati z tridestipet let. Vsi znamo da stareši od šest banki sam $akajo penzijo, a mladi so, posle škole i fakulteta, nejspametneši i nejve$ znajo, tak gda bi jim unda trelo dati priliko da pokažejo kaj so se nav$ili i kaj znajo. ak svetlo na krajo teža$ke burze pojavili so se oglasi gde stranjske zemle iš$ejo težake med našom decom jerbo ak ga prinas ne posla v Nema$koj, Švicarskoj, Šveckoj, Danskoj, Kanadi. nucajo težake. Što bo

K

Deca moja deca, nikaj nate mela, Vlada vam je kriva. odišel želocom za kruhom? Samo mladi i školani šteri ve$ nebrejo $akati posla prinas, a o$ejo se skinuti z grba$a svojih roditelov.

Odišli bodo oni šteri nejve$ znajo.

Naši bodo po$eli ve odhajati, kak so negda to delali japeki, strici, vujci, teteci i to sam na pet - šest let kaj si nekaj zaslužijo i mam se dimo vrnejo. A nigdar so se ne vrnuli, nek i ve da so v penziji vuni živijo.

To je još ne vse jerbo i jiva deca so ostala vuni, a i tam stanujejo. Naši nejbolši bodo odišli vum, tak da bode nas Me7imorcov vse meje i meje, jer ne bode mel što delati male Me7imorce. Mesto jiv bodemo meli male Kana7ane, Šve7ane, Švicarce, Švabe, šteri korene vle$ejo z Me7imorja. Komo smo unda delali vrtece i škole i za koga rastejo te mladi de$ki i puce. Pak nam bodo stranjski bogatuni pobrali ono nejvredneše kaj imamo, a to je mladost i spametne težake štere smo zaškolali. Naši bodo odhajali vum, a k nam bodo hodali na posel, Ma7ari, Rumuni, Bugari, Bosanci, Srbi, Bajaši i Turci.

POD VUROM

Za zdravlje dojki brinite ve danas!

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke, koji se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine, obuhva ene su sve žene u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Cilj programa je otkriti rak dojke u po etnom stadiju te poboljšati kvalitetu života bolesnica. Prema statistici, žene iz Me imurja u samom su vrhu po odazivu na ovaj projekt. A kako same sagledavaju mogu nost prevencije i kakva su iskustva u me imurskim obiteljima, saznajemo u anketi provedenoj u centru akovca. (rr, zv)

Vjeran Žganec Rogulja, Slakovec - Na žalost, imam nekoliko slu ajeva obolijevanja od karcinoma u obitelji, pa i od raka dojke. To je i mene osobno potaknulo na drasti ne korake u pogledu brige za zdravlje. Prestal sam pušiti, po el sam se baviti sportom i idem na preventivne kontrole.

Bil sam i na kontroli prostate. Svi moramo više brige voditi o svom zdravlju, jer su zlo udne bolesti uzele previše maha i, što je posebno zabrinjavaju e, prisutne su kod sve mla ih osoba.

Oni si bodo prinas kruha služili i mejali demografsko sliko našega fala$ka zemle med dvemi vodami.

Tak da bode tua slika v boji jerbo nam bodo posle i mali Me7imorci vu vsemaj bojaj. A kaj se more da “kukurika$i” sam kukuri$ejo i zoba$ijo peneze mesto kaj bi otpirali nova radna mesta, i to ona štera so pred dve leti obe$uvali, tak kaj naši mladi ne bi morali hodati kruha služit vum z Lepe naše. vek Perho$ov, naš negdašnji župan, je znova završil v 8akomo, tak da ve 8akom ima jednoga direktora, o$em re$i, direktorico, a to je gospo7a Avirovi i dva tehni$ke direktore: jednoga za smetje, to je gospon Avirovi , a drugi je ve Ivek, šteri ima prek sebe grobje i vse ostalo. Dosti dugo se pripovedalo kak so gospon i gospo7a Avirovi v sukobu interesa jerbo skup delajo, a skup i spijo, pak se ve Ivek porinul med jiv kaj se te sukob ne bi tak jako videl. Nekak mi je jako $udno da so ga zeli jerbo odnavek se pripovedalo med ljudima da gde so dva, tretjega ne

I

tre. No, kak zgledi, gda je politika v pitanju niti narodne poslovice ne vredijo. ak i ves obi$en svet, tak i mi Me7imorci o$emo vse znati o našemo friškomo i nejmlajšemo i naj... župano. Vse smo zazvedili. Nejpredi da mo je Marijica z Me7ugorja pomogla kaj je op$e došel v županovo foteljo, a posle je na svetlo dneva došlo i to da vsaki den, dok ftegne, beži i tak održavle kondicijo za tej stresni posel, šteroga ve dela. Povedal nam je i to da je jako 9eten jerbo 14 kilometrov prebeži za sedemdeset minot, a to vam dojde da beži cirka okoli dvjesto metri na minoto. Morem vam re$i da sam mo jalen na takšoj kondiciji jerbo je pre9eten za vse nas rekreativce, šteri smo fletneši sam unda dok bežimo od hiže prema kr$mi. No, šalo na strano, ak je tak 9eten unda se nigdar ne bode oženil jerbo štera ga puca bode mogla dosti i kaj mo natekne prstena na roko? Ili bode moral malo pomeje bežati ili pak bode ostal stari de$ko??!!

K

Tina Klobu ari , Mala Subotica - Samopregled je jako bitan.

A treba o tim bolestima još više govoriti i u javnosti. Sve do nedavno je vladao strah i sram kod žena kad se govorilo o tome. Jer iz neznanja se ra a i strah. To znam iz osobnog iskustva jer sam nosila edukativne letke u Maloj Subotici, osobito ženama starije dobi, a koji su bili vezani uz prevenciju bolesti. Iako se dosta radi na edukaciji, još uvijek se pu anstvo treba dodatno educirati o rizicima i kontrolama.

Tako e se izbje i strah i sram.

www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

si smo mi Me7imorci preštimani i jalni, vsi imamo radi svojega fala$ka zemle, o$em re$i, cvetnjaka med dvemi vodami, ali se nigdar ne štimamo žnjim. Mora nam dojti Rade Šerbe7ija kaj nam pove kak je prinas vse lejpo i dobro kaj se tu najde. A kaj se bodemo mi falili gda nam niš$i ne verje, a Rade se vseposot po sveto poteple, on je svecki potepuh i jemo vsi verjejo. ok se pobiralo grozdje za našo “Katružo” po goricaj tam se našel i negdašnji precednik Lepe naše Štef Mesi$ov. On je naglas pofalil nas Me7imorce kak je to lepo kaj se naša “Katruža” briga za betežnike šteri si nebrejo leke kupiti. Lepo nam je dal moralno podrško (a za to v apoteki nikaj nebrete kupiti), ali je ne porinul roko v žep i nekaj pustil v škreblico. Pak on zna gda so to naši betežniki i naši peneze i brz$as se je ne štel mešati. Ali je pozabil gda smo i mi v Lepoj našoj i imamo iste peneze kak i Hrvati prek Drave!

D

Milan Ignac, Novo Selo na Dravi - Naše žene se u malom broju odazivaju, a u velikom broju obolijevaju od raka dojke. Moja mama je isto umrla od te opake bolesti. Unatrag 20 - 30 godina rijetko se ulo da je neka Romkinja oboljela od te bolesti. Ili pak nismo uli za to jer se nije mnogo govorilo o tome. Apeliram svim našim ženama neka odlaze na preglede i neka se same pregledavaju. Ako se bolest na vrijeme otkrije, to sigurno ima efekt.

Valentina Petran, Pretetinec - Odlazim na redovite preglede i svakako bih preporu ila svakoj ženi od 25. godine na dalje da obavi pregled dojke i ode na mamoga iju. Jer danas su žene optere ene obvezama i na poslu i kod ku e, pa je sve više njih i pod velikim stresom, koji je zasigurno jedan od razloga sve ve eg broja oboljelih od raka dojke.

mi prodiremo dublje Međimurje

V

N

aši me7imorski policaji so dobili svojo kapelanijo i svojega kapelana, tak gda jim ve bode pri roki za vse nevole štere oni imajo. Vse smo to $uli i zafalili se biškupo Jureko Jezerinco kaj jim ga je dal, ali sam jako najgerek je li bodo policaji morali hodati na spoved sam k veli$asnomo Iveko ili bodo mogli i drugam? I je li bode isti vele$asni za policaje i policajke? No, ne morajo biti strahom, vele$asni ne piše zapisnika v spovedalnici i grehi nejdo na stol na$elniko nego dragomo Božeko.

ESTI IZ 2041. leta:

V -

v Evropskoj uniji ostali so sam Bosanci, Hrvati, Janezi i Srbi, a pred vratima $akajo Crnogorci i Makedonci, HDZ je osvojil vlast v 8akovco, Nedeliš$o i Strahoninco, Me7imorec Štef z Inkejevice je kandidat za Nobelovo nagrado z kemije. Iskemijal je obeda za celo svojo familijo za 10 kuni i još so mo ostale 4 kune!

-

Dubravka Novak, akovec Znam da se u listopadu obilježava Dan ruži aste vrpce, kako bi se javnost upozorila na prisutnost ove bolesti od koje, kako ujemo na vijestima, obolijeva sve više žena. Ne odlazim još na redovite preglede jer imam 34 godine, a preporu uje se redovito i i od 40 godina na dalje.

Upu ena sam u rizike obolijevanja i treba se o tome govoriti i pisati. Lakše je onda i nositi se s time kad se bolest pojavi, bilo u obitelji ili kod prijatelja i poznanika.