Međimurske novine 944

Godina XVII.

Broj 944.

^akovec, PETAK, 18. listopada 2013.

Cijena 7 kuna

VESNA PUSI u posjetu našem V županu Matiji Posavcu žu

str. 4

UNUTARSTRANA KI IZBORI u SDP-u edje j jju i u op p s ads og u nedjelju op inskim ig gradskim organizacijama

U HNS-u ipak cvate cvije e? POSEBAN PRILOG

TKO E BITI NOVI ŠEF ME IMURSKOG SDP-a

str. 2-3

Stjepan Kova ili Mladen Novak?

ZIMSKE AUTOGUME

ZMAJARSKI KLUB “RODE” dobio privremenu registraciju za letenje

MURSKO SREDIŠ E nakon a prosvjeda vlasnika okolnih grobova

str. 12

Svje omat seli na prikladnije mjesto

Rode izletjele iz ilegale

VXSHUPDUNHW =$ 69$., '$1

27925(1-(

86.252 o$.29(& *$/(5,-$ 6-(9(5

str. 8-9

str. 48

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Štim ev pou ak V

eliki broj lidera, ljudi koji se nalaze na vode im pozicijama, ne osjeti trenutak kada je vrijeme za oti i. Pravi frajeri osjete taj trenutak kad je vrijeme za re i: “zbogom“ ili barem “dovi enja“, me utim, u našem društvu tako nešto rijetko se doga a. U svim mogu im situacijama i segmentima društva. osljednji primjer je onaj sada ve bivšega hrvatskog nogometnog izbornika – Igora Štimca. Bilo je ina e i prije njega onih na elu reprezentacije koji su plesali “po rubu“, ali nikad nisu ponudili “mandat na raspolaganje“. Nikad nismo mijenjali izbornike uo i dodatnih kvali ikacija, jer nikad nisu ponudili ostavke, a uvijek smo do sad otišli na velika natjecanja. Sada se dogodilo nešto sasvim suprotno. I vjerujem da je to u redu jer, kad bi se samo oslanjali na “zakon velikih brojeva“, onda ni sada ne bi promijenili izbornika, iako je ovaj put napaljenost svih protiv njega bila kap kao nikad ranije. ikad nitko nije bio tako izri ito protiv nekog izbornika kao što je javnost bila poslije poraza u Škotskoj protiv Igora Štimca. Ajde, ako je nešto pozitivno u tom trenutku kad je on u pitanju, onda mu ipak dajem plus jer je osjetio da mora dati barem “mandat na raspolaganje“. Nije dao ostavku, jer je o ito vjerovao da e i on ostati, kao što su ostali i Blaževi i Bili koji su izborili nakon toga SP i EP, na kojem smo osvojili medalju svih medalja, odnosno vrlo dobro odigrali. no što nije dobro zasigurno je upravo taština koja se osjetila kod Štimca za cijeloga njegovog izborni kog mandata, a koja je tako esto prisutna kod mnogih naših “šefova“ u svim podru jima života. Oni koji upravljaju bilo kojim segmentom našeg društva esto ne vide ili ne žele vidjeti probleme koji ih okružuju. Provode i dane sa suradnicima koji im se rijetko suprotstavljaju, po inju vjerovati kako je ono što rade jedino ispravno, pa ih vidimo iskreno iznena ene i ljute zbog kritika novinara, stru njaka i gra ana koji “ne razumiju njihovu genijalnost i ne cijene njihov trud“. sprkos tome što ih njihov službeni ili neslužbeni PR nagovara da u ovo “novo vrijeme“ komuniciraju s obi nim ljudima (Igor Štimac, primjerice,

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

kao izbornik otvorio je vlastitu Facebook stranicu, koja mu o ito nije otvorila o i), i dalje im je teško pitati ljude za drugo mišljenje, a još teže isto možda i prihvatiti. ao što je slu aj i kod naših politi ara koji tako er rijetko kada žele uti od ljudi što ih zaista mu i. Osim možda prije izbora, ali to je uglavnom samo zbog imidža. Oti i i pitati ljude što im zaista treba, što ih mu i, kakve probleme imaju i na osnovu toga upregnuti svoju stru nost i napore da im to i isporu e, ve ini jednostavno ne pada na pamet, iako se radi o najobi nijem zdravom razumu. Umjetnost“ slušanja za mnoge naše lidere o ito je i dalje nepoznati pojam. Nije onda ni previše udno što teško pronalaze rješenja. Umjesto da se okrenu brainstormingu, brzom rješavanju problema na na in da okupe tim od desetak osoba ovisno o problemu, i to ne samo od vlastitog osoblja i stru njaka za pojedina podru ja, ve i laika, kako bi što kvalitetnije razmotrili problematiku, analizirali je i kroz povezivanje razli itih ideja na kraju donijeli što kvalitetnije odluke – ništa od toga. isu više vremena kad se mogu obe avati brda i dolina, jer za pobjedni ka rješenja danas je potrebno puno više od obi ne sre e. Vrijeme je i za našu nogometnu (i svekoliku drugu) javnost da dobro analizira s kakvim protivnicima/problemima se treba nositi, da uvidi koliko smo zapravo jaki/slabi s obzirom na druge i nakon toga odredimo svoje prave pozicije. Ovako emo i dalje živjeti u iluzijama da smo dobri, a možda smo, kao što se to esto ovih dana sugerira u medijima – zapravo sme e. Ne samo kad je inancijski rejting u pitanju. ako er nam malo više realnosti i skromnosti ne bi škodilo, jer nismo više u nogometu, kad se hladno analizira, me u 10 najboljih na svijetu, niti je to slu aj u brojnim drugim prilikama.

“

VIJEST(I) TJEDNA

Metaloprera iva ka industrija traži ve u prepoznatljivost Posljednja sjednica me imurske metaloprera iva ke industrije obilovala je nizom kritika na ra un ponašanja državne birokracije i vlasti, a izneseno je niz primjera kako ne bi trebalo raditi. Ubrzo je rasprava krenula i na aktualne probleme poslovanja u ovoj godini, a bilo je rije i i o konkurentnosti na hrvatskom i europskom tržištu te obrazovanju kadrova. Predsjednik uro Horvat uvodno je napomenuo da je tijekom prošle godine zaposleno oko 500 radnika u metalskoj industriji u Me imurju, što daje dobru šansu za pozicioniranje u Europi. Vlasnici vode ih kompanija prepoznali su da je važna stabilnost poslovanja i ulaganje u razvoj, u koji je tijekom prošle godine uloženo oko 100 milijuna kuna. U Me imurju metalna industrija poprima sve više obilježje strojogradnje, te spoja metalne i elektrotehni ke industrije, a to zna i povezivanje industrijskih subjekata. Cijela tema na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

Nov ane potpore razvoju turizma Sredinom godine raspisan je natje aj za dodjelu bespovratnih turisti kih potpora u Me imurskoj županiji za 2013. godinu. Pet odabranih projekata dobilo je ukupno 200 tisu a kuna, a ugovori su javno potpisani u petak. Projekti koji dobivaju potporu: Centar za posjetitelje EKO muzej Mura - multimedijalna dvorana Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri, kojem je dodijeljena potpora u iznosu od 60 tisu a kuna; ure enje i opremanje ugostiteljsko - turisti k o g objekta Vinogradarst va i podrumarstva Tomši , pot pore vrijedne 55 tisu a kuna; iznos od 25 tisu a kuna dodijeljen je OPG-u Šardi Tatjana za projekt p elarskog turizma; po 30 tisu a kuna dodijeljeni su OPG-u Novak - Posavec Marija i Selja kom doma instvu i vinogradarstvu Vere Turk za projekte ''Ure enje i adaptacija smještajnih kapaciteta'' i ''Pove anje smještajnih kapaciteta seoskog turizma''. Više na str. 10.

Vo arima “jabu no“ zbog niske cijene jabuke Kada je rije o me imurskim jabukama, osim što se radi o visokim prinosima i vrhunskoj kakvo i, sve drugo je vrlo loše. Vo ari se snalaze kako se znaju, a Ministarstvo i ministar sve su udaljeniji od vo ara, jabuka, a ini se i od ukupne ili itave poljoprivrede. - Idared I. klase prodaje se po 2 kune, a II. klase po 1 kunu kilogram. Puni rod vo njaka daje 40-ak tona jabuka po hektaru. Cijena proizvodnje jabuke iznosi od 1,90 do 2 kune po kilogramu, iz ega je jasno vidljivo kako vo ari, proizvo a i jabuka, svakodnevno ubiru gubitak. Pitanje je tko e i kako izdržati ovo stanje, vo ari nemaju kamo smjestiti ubrane plodove, država enormno uvozi jeftine i loše jabuke kojima se pune naši trgova ki centri. Me imurski vo ari proizvedu ak 70 do 75 posto prvoklasne jabuke, najbolje u Europi, a strepimo kako emo je i kome prodati, kaže Zoran Lovrek, jedan od vode ih me imurskih vo ara. Više na str. poljoprivrede 14.

VELIKE PROMJENE elnih ljudi g SDP-a me imurskog

UNUTARSTRANA KI IZB

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI U nedjelju 20. listopada SDP-ovci izlaze na unutarstrana ke izbore. Što se ti e izbora za predsjednika županijske organizacije, izbori gotovo li e na me ustrana ke izbore. Naime, dva kandidata za predsjednika, Stjepan Kova i Mladen Novak, me usobno se nadme u za naklonost me u strana kim lanstvom. Unutarstrana ka kampanja je do te mjere liberalizirana da, kako doznajemo, imaju pravo i na odre eni broj sms promidžbenih poruka prema svojim lanovima. No pitanje je tko e i na koji na in kontrolirati broj poslanih poruka. Na unutarstrana kim izborima u SDP-u biraju se i predsjednici op inskih i gradskih organizacija, ali u tim izborima nema izborne dramatike jer se zapravo radi samo o potvr ivanju, odnosno davanju legitimiteta jednom predloženom kandidatu. Neke organizacije i dalje e voditi stari predsjednici, a u nekima su se pro ilirali novi predsjednici koji e organizacije preuzeti u narednom etverogodišnjem mandatu Izbori za predsjednika županijske organizacije SDP-a u punom su smislu demokratski jer su za predsjednika predložena dva kandidata, kao što smo naveli: Stjepan Kova iz akovca, ujedno i aktualni gradona elnik akovca, i Mladen Novak iz Slakovca, iz nedeliš anske organizacije SDP-a, aktualni predsjednik županijske Skupštine Me imurske županije.

Pravo glasa imaju svi lanovi SDP-a Me imurja u lanjeni do 19. svibnja Izbori za predsjednike SDP-a održavaju se po principu jedan lan - jedan glas. Na birališta e lanovi SDP-a iza i u nedjelju od 9 do 18 sati. Jedina razlika u odnosu na me ustrana ke izbore je u tome što e lanovi SDP-a na bira ka mjesta do i sa strana kom iskaznicom. Kako nam je povjerenik Ivica Perho objasnio, pravo na biranje novog predsjednika SDP-a imaju oni lanovi SDP-a koji su se u SDP u lanili do 19. svibnja ove godine. Rezultati izbora trebali bi biti poznati za oko sat vremena nakon zatvaranja birališta, a najvjerojatnije najkasnije do 20 sati u nedjelju 20. listopada. Budu i da se za

Stjepan Kova

predsjednika županijske organizacije SDP-a bira izme u dvojice kandidata, rezultat e biti poznat u prvom krugu. Druga je stvar što e SDP-ovci odlu iti i koji e novi kurs odrediti novo vodstvo SDP-a. Naime, novi ljudi predloženi u vodstvo SDP-a rezultat su izme u ostalog i previranja koja su se u SDP-u dogodila tijekom kandidiranja SDP-ovih kandidata za budu eg župana. To previranje u predve erje samih lokalnih izbora rezultiralo je raspuštanjem predsjedništva Županijske organizacije i postavljanjem Ivice Perho a, koji je bio dotadašnji predsjednik Županijske organizacije, za povjerenika, a odlukom Predsjedništva SDP-a i za kandidata za župana. Ivicu Perho a, ali i SDP, to je previranje po mišljenju mnogih koštalo mjesta župana. SDP je unato tome zajedno sa smanjenim brojem koalicijskih partnera dobio najve i broj mandata u županijskoj Skupštini, ali ne i mjesto župana. Izgubio je tako er na elnike u op ini Strahoninec i Svetoj Mariji, upravo odakle su bili bivši na elnici, ovaj put kandidati za zamjenika župana. Ivica Perho je osam godina vodio Županijsku organizaciju SDP-a, a prije toga i osam godina Gradsku organizaciju SDP-a akovec. akove ka organizacija SDP-a je ujedno kroz sve to razdoblje do danas najja a organizacija SDP-a unutar Županijske organizacije. Gledano po snazi, ona je tre ina Županijske organizacije SDP-a. Povjereniku SDP-a Ivici Perho u u prilog ide to što je SDP u vrijeme kad je vodio Županijsku organiza-

ciju doveo na vlast u Županiji, a on postao prvi SDP-ov župan otkako postoji Me imurska županija. Taj uspjeh nije uspio ponoviti u drugoj kandidaturi za župana. No, SDP je unato tome stranka bez koje HNS sa svojim koalicijskim partnerima nije mogao formirati vlast u Županiji, pa je SDP-u pripalo mjesto predsjednika županijske Skupštine, što je postao Mladen Novak. Premda je Ivica Perho bio nositelj SDP-ove liste za županijsku Skupštinu, povukao se i stavio svoj vije ni ki mandat u mirovanje. Ono što se Perho u unutar stranke, ali ne samo unutar nje, zamjeralo jest prevelika doza neodlu no-

PROMJENE u velikom br

Odlaze: B U svim gradskim i op inskim organizacijama izbori su samo formalnost. Bez obzira na broj (ne)zaokruženih glasova, predsjednici su zapravo ve poznati samom kandidaturom i time što nema protukandidata. Promjena ima dosta, a ostaje za vidjeti jesu li one samo kozmeti ke ili pak dosadašnji predsjednici prepuštaju u potpunosti vo enje organizacije novim ljudima. Tako sve tri gradske organizacije dobivaju nove predsjednike. Kandidat za predsjednika Gradske organizacija SDP-a akovec je Mario Medved, jer se aktualni predsjednik Veselin Biševac nije kandidirao. Do promjena iz istih razloga do i e i na elu SDP-a u Gradu Mursko Središ e, gdje

18. listopada 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ORI u SDP-u u nedjelju i u op inskim i gradskim organizacijama u Me imurju

Mladen Novak

TKO E BITI NOVI ŠEF ME IMURSKOG SDP-a?

Stjepan Kova ili Mladen Novak Bez obzira što se na brzinu uo i lokalnih izbora pokušalo prona i strana ko jedinstvo, to je bilo o ito “samo na papiru“. Podjela u stranci osjetila se na lokalnim izborima, što je iskoristio kandidat HNS-a Matija Posavec i stigao do pobjede. sti i oklijevanja, zbog ega je ostavio dojam stagnacije Me imurja u svom mandatu. Osim toga, prevelik dio mandata potrošio je na novu politiku kadroviranja putem javnih natje aja, što se u izboru kandidata i nije pokazalo uvijek najsretnijim rješenjem, jer je bilo nespretnih izbora, odustajanja i ponavljanja natje aja. Uz to, njegova ideja da za izbor pro elni kih mjesta i druge funkcije u ingerenciji županije ne bude klju na strana ka pripadnost ostala je osamljena i unutar stranke. Time je izazvao nezadovoljstvo svojih ljudi koji su o ekivali u trenutku osvajanja vlasti da e dobiti pravo na dio osvaja kog miraza.

Poduzetnici u politi kim vodama Tako su vrijeme i okolnosti iznjedrili novi pro il kadrova za elna mjesta u županijskom SDP-u. Obojica kandidata za predsjednika županijskog SDP-a, i Stjepan Kova i Mladen Novak, iza sebe imaju poduzetni ki background. Stjepan Kova uz to u politi kom iskustvu ima i iskustvo u neposrednim izborima za gradona elnika. U prvom krugu uspio je izboriti mjesto gradona elnika akovca. Mladen Novak pak je izborio za sebe mjesto predsjednika županijske Skupštine, koje je proizašlo iz politi kih postizbornih

pregovora u kojima je SDP kao klju ni politi ki partner HNS-u i njegovim partnerima osigurao ve inu u Skupštini. Klju na stvar, ma kako se kandidatima za predsjednika Županijske organizacije SDP-a inilo, ne e biti nedjelja kada e se odlu ivati tko e biti novi predsjednik, nego u kom pravcu e voditi SDP u narednom razdoblju da stranka ne izgubi dosadašnji politi ki utjecaj. akove ka organizacija ne krije, oni su još prošle subote dali jasno do znanja da žele Stjepana Kova a za predsjednika Županijske organizacije SDP-a. Ali o izbornim rezultatima ne odlu uje želja, nego matematika. Matematika je jednostavna - pridobiti ve i broj glasova. akove ka organizacija ima tre inu lanstva. Da bi se ostvarila želja akove ke organizacije SDP-a, trebali za sa sebe pridobiti i druge organizacije, bilo one u okolici akovca kao što su,

primjerice, Strahoninec, Šenkovec, Pribislavec i druge. Nedeliš e teško da mogu dobiti, jer iz njihovog miljea dolazi Novak. Nije nevažno ni to kome e se prikloniti gornjome imurske, odnosno donjome imurske organizacije. Donjome imurske organizacije ve godinama priželjkuju svog ovjeka na elu SDP-a. Me utim, za takvo što trebalo je imati i podršku najja e akove ke organizacije, bez ijeg blagoslova nisu prolazili kandidati na to elno mjesto. No, premda se radi o unutarstrana kim izborima, koji se ostalih gra ana ne bi zapravo trebali ticati, nije tako. SDP je u Me imurju barem do sada bio jaka politi ka opcija i vrlo je važno što e se u toj stanci dešavati nakon izbora. Ho e li novi predsjednik SDP-a udariti novi kurs u smislu nove razvojne politike za

roju strana kih podružnica na mjestu predsjednika

Biševac, Pav ec, Kalšan, Baratova… e na elo do i Mario Nerer, umjesto dosadašnje Roberte Barat. Jednako tako do i e do promjene predsjednika Gradske organizacije u Prelogu, gdje na elo dolazi Nenad Igrec. Dosadašnji predsjednik bio je Zvonimir Pav ec.

Stari i novi predsjednici op inskih organizacija Što se ti e op inskih organizacija, situacija je podijeljena. U njih 11 na elu strana kih organizacija ostaju dosadašnji predsjednici, a u 11 elnu poziciju preuzimaju novi ljudi. 11 “aktualnih“ predsjednika kandidiralo se i dobivaju novi mandat. To su: Belica - Josip Mlinari , u Domašincu - Mladen Špilek, u Donjem Kraljevcu - Zoran Strahija, u Gori anu - Tatjana

Ribi , u Nedeliš u - Mladen Novak, u Orehovici - Viktor Pintari , u Podturnu - Josip Katan i , u Selnici - Radovan Zadravec, u Svetom Jurju na Bregu - An elko Nagrajsalovi , u Štrigovi - Stanislav Rebernik, a u Vratišincu - Biserka Tarandek. Do promjene predsjednika do i e u sljede im op inskim organizacija: u Dekanovcu e nova predsjednica biti Katarina Kolari , umjesto Tomislava Malovi a. U Donjoj Dubrava nova predsjednica bit e Mihaela Martin i . Dosadašnji je bio Vlado Dolenec. U Donjem Vidovcu novi predsjednik bit e Tihomir Žulji , dosadašnji je bio Goran Lukša. U Kotoribi dosadašnji povjerenik Roberto Ujlaki treba postati predsjednikom. U Maloj Subotici budu a predsjednica bit e Danica Glad. Dosadaš-

nja je bila Nada Juras. U Pribislavcu novi predsjednik bit e Matija Ladi . Dosadašnji je Josip Graši . U Strahonincu e predsjednica biti Sanja Krišto i . Dosadašnji predsjednik je Rajko Lukman. U Svetoj Mariji novi predsjednik bit e Dean Hunjadi. Dosadašnji je Goran Peter. U Svetom Martinu na Muri nova predsjednica bit e Petra Novinš ak. Dosadašnji je bio Mirko Kraja i . U Šenkovcu e nova predsjednica biti Ruža Sermek. Dosadašnji je bio Vladimir Kalšan.

ak osam organizacija vodit e žene SDP ima na vode im pozicijama i dobru zastupljenost žena, za razliku od ve ine drugih stranaka. Njih osam ili ak jedna tre ina vodit e op in-

ske organizacije. U Dekanovcu - Katarina Kolari , u Donjoj Dubravi - Mihaela Martin i , u Gori anu - Tatjana Ribi , u Maloj Subotici - Danica Glad, u Strahonincu - Sanja Krišto i , u Svetom Martinu na Muri - Petra Novinš ak, u Šenkovcu - Ruža Sermek i u Vratišincu - Biserka Tarandek. Ostali lanovi organa (potpredsjednici, lanovi op inskih/gradskih odbora) izabrat e izborne konvencije koje se održavaju u vremenu nakon neposrednih izbora predsjednika do 15. studenoga ove godine. Županijska izborna konvencija održat e se 22. studenoga ove godine – ukupno 150 delegata iz svih op inskih/gradskih organizacija izabrat e 2 potpredsjednika, 6 lanova Predsjedništva i 38 lanova Županijskog odbora.

AKOVE KA ORGANIZACIJA stranke javno objavila svoje kandidate

Žele Marija Medveda za predsjednika Gradskog, a Stjepana Kova a Županijskog SDP-a Nakon dva mandata na elu Gradske organizacije SDP-a, Veselin Biševac ne e se kandidirati za predsjednika akove ke organizacije SDP-a. Smatra da su dva mandata dovoljna i da je potrebno pomla ivanje kadra, kako bi oni u najvitalnijoj dobi od 35 do 45 godina mogli novim idejama doprinijeti radu stranke. - Kroz sve ovo razdoblje, a ne samo ova dva mandata, gdje sam ja bio predsjednik, nego i u proteklim mandatima, akove ka organizacija pokazala se se kao ozbiljna organizacija, koja je najmanje bila podložna nekakvim unutarnjim frakcijama i gdje se demokratskim putem biralo naše kandidate. Uspjesi SDP-a na gradskim izborima su jasni. SDP izbore u akovcu prakti ki nikada nije izgubio i vjerujem da e mlada garnitura pokazati da je to garnitura za budu nost, kazao je Biševac, i naglasio: - Naša složnost može se vidjeti i u tome što za mjesto predsjednika Gradske orga-

Me imursku županiju. Ne nametnu li se kao nova snaga koja ima novu koncepciju razvoja, može im se lako dogoditi da potonu u marginalizaciju. Da nije mogu e živjeti na staroj slavi i naklonosti gra ana, SDP-u je pokazao i rezultat izbora za župana. Gra ani ne trpe bavljenje samim sobom, ve traže bavljenje njihovim problemima. lanovi SDP-a u nedjelju uzimaju odgovornost da biraju i nove - stare strana ke elnike ujedno pro iliraju i ljude koje e poslati u prve redove za borbu za izvršnu vlast u Županiji, pa i šire.

nizacije imamo samo jednog kandidata: Marija Medveda, te dodao kako “Medved ima moralno pravo, ali i ne samo to, nego iz njegova rada u udrugama proizlazi da se pokaže u vo enju gradske strana ke organizacije“. - Što se ti e izbora na županijskoj razini, s obzirom na to da je akove ka organizacija broj ano i kvalitativno najja a organizacija SDP-a u Županijskoj organizaciji, smatramo i sigurni smo da naš kandidat Stjepan Kova ima i moralno i svako drugo pravo da se kandidira i da o ekuje pobjedu na izborima Županijske organizacije SDP-a, poru io je Biševac. Stjepan Kova kazao je da za svoju kandidaturu ima podršku i povjerenika Ivice Perho a i predsjednika SDP-a Zorana Milanovi a. Poveznicu sa središnjom vlasti smatra od velikog zna aja, budu i da se lokalni projekti mogu izvoditi u sinergiji sa središnjom vlaš u.

Ivica Perho osam je godina vodio Županijsku organizaciju SDP-a, a prije toga i osam godina Gradsku organizaciju SDP-a akovec. Nakon dugogodišnjeg bavljenja politikom nakon ovih izbora odlazi s elnih pozicija stranke

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. listopada 2013.

PRVA POTPREDSJEDNICA Vlade RH i ministrica vanjskih poslova prof. dr. sc. Vesna Pusi posjetila je u etvrtak poslijepodne Me imursku županiju

Došla se informirati izbliza o tome “kako diše” HNS Me imurja!? PIŠU: BOŽENA MALEKOCI - OLETI , DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN

obzirom na to da se posljednjih dana puno piše o raskolu HNS-a na sjeverozapadu Hrvatske, tj. da su župani Štromar i Posavec “izdali a i a“ i priklonili se Vesni Pusi , te da bi u studenom, kad su na redu izbori, moglo zbog toga do i do strana kih promjena u njihovim organizacijama, za Me imurske novine pitali smo Matiju Posavca i Vesnu Pusi ima li istine o raskolu u stranci na sjeverozapadu HNS-a, jer isto bi zasigurno otežavalo i realizaciju me imurskih projekata, koje podržava i prva potpredsjednica i Vlada RH. - Naravno da nema nikakvog raskola u stranci, ni na sjeverozapadu ni u Me imurju, kazao je Matija Posavec, ina e predsjednik županijskog HNS-a. - Funkcioniramo dobro i jedinstveno, možda više nego ikad. Pripremamo se i u tijeku su nam skupštine u podružnicama u op inskim i gradskim organizacijama i bit e Županijska izborna skupština krajem studenoga kao dio jednoga redovitog procesa koji je definiran statutom naše stranke. Rezultati tih izbora bit e poznati kad završe svi kandidacijski procesi koji se odvijaju po izbornim skupštinama po podružnicama, kazao je Matija Posavec. Vesna Pusi , kao predsjednica HNS-a, rekla je sljede e: - Na tu temu imali smo vrlo jasne, otvorene razgovore i na

Predsjedništvu stranke i na kombinaciji Predsjedništva i parlamentarnih zastupnika i u pojedinim županijskim organizacijama. Možda je upravo ta vrsta neobi ne percepcije ili pristupa izvana, pa i povremeno puštanje nekih neobi nih i neto nih in ormacija u medijima, homogenizirala HNS više nego ikad. Pusi je ipak priznala da e ova tema ipak biti na “dnevnom redu“ prilikom ovog, mora se priznati, iznenadnog posjeta Me imurju: - Ja u danas razgovarati s predstavnicima me imurskog HNS-a pa u nakon tog razgovora, što se ti e Me imurja, imati jasniju sliku. Što se Varaždinske, Krapinsko - zagorske, Bjelovarsko - bilogorske i Koprivni ko - križeva ke županije ti e, ja bih rekla možda više ikad i možda zato što su pod nekom vrstom pove ala hrvatske javnosti i možda zato što su investirali puno vremena i posla u ja anje HNS-a, postoji visoki stupanj sloge u tom pogledu. Nema nikoga tko bi pomišljao riskirati svoje utrošeno vrijeme u godinama koje su iza nas na izgradnju ove stranke, da bi je sada dovodio u pitanje. Usu ujem se re i da je HNS od svih prepoznatljivih stranaka na hrvatskoj politi koj sceni možda najhomogeniji u ovom trenutku, kazala je Pusi , koja na kraju ipak nije htjela odgovoriti na naše sljede e pitanje: “Gdje vidite gospodina a i a kad odsluži kaznu?“. Kratko je kazala da to nije tema o kojoj sada razgovaramo.

Matija Posavec do ekao je Vesnu Pusi s buketom ruža. Stih “Ruže su crvene, tajne su skrivene...“ nametnuo se sam od sebe

Iako je u prvom dijelu službene presice bila rije o sasvim drugim razlozima posjeta kao potpredsjednice Vlade, ipak se na kraju stje e dojam da je Pusi u Me imursku županiju ipak došla iznenada i prvenstveno u cilju da se osobno uvjeri u privrženost županijske organizacije njoj kao elnoj osobi HNS-a, posebice sad kad se približavaju strana ki izbori. U situaciji koja se o ito iznjedrila prilikom boravka a i a na slobodnom vikendu, kad je okupio veliki broj utjecajnih ljudi sjeverozapadnog HNS-a u svojoj vikendici u Zagrebu, izgleda da sve nije baš bistro u odnosu me u HNS-ovcima i ostaje za pitanje što se zaista doga a unutar stranke na sjeverozapadu Hrvatske, u kojoj

je a i sve do odlaska u zatvor imao veliki utjecaj. Matija Posavec ina e, kako neslužbeno saznajemo, nije bio “kod a i a“, jer je istovremeno bio navodno na putu u Maroko.

Potpora projektima Matija Posavec, me imurski župan, na sastanku u Me imurskoj županiji upoznao je Vesnu Pusi , prvu potpredsjednicu Vlade, s planovima Županije oko nastavka velikoga kapitalnog projekta Centra znanja na prostoru bivše vojarne. Projekt je EU komisija ocijenila najboljim projektom korištenja europskih ondova i kandidiran je za najbolji EU projekt. Župan je kazao da imamo i projekte u cilju podizanja standarda u obrazovanju

kroz izgradnju osnovnih škola i sportskih dvorana te potrebe u cestogradnji. Uskoro bi trebao biti raspisan natje aj za izgradnju doma zdravlja. Naravno, potrebno je revitalizirati i Stari grad. Župan je kazao da navodi sve te objekte zbog toga što se za njih mogu dobiti sredstva iz europskih strukturnih ondova, pri emu želimo biti pomo i partner državi koja ima na raspolaganju sredstva nakon što smo ušli u EU. Vesna Pusi kazala je da je ovaj sastanak sa županijskim vodstvom jedan u nizu u pra enju projekata koje me imurski župan, dožupanica i suradnici kontinuirano dogovaraju s Vladom Republike Hrvatske. Oni su vrlo aktivni u promoviranju projekata ove

županije, naro ito u situacijama u kojima ovise o suradnji s Vladom. estitala je na projektu Centra znanja i injenici da je proglašen najboljim projektom te vrste. Naglasila je da je to tako er jedan od projekata gdje je suradnja s državom neobi no važna i za koji, kako je kazala, i ona i Vlada znaju od prvog dana otkako je Matija Posavec postao županom. Naglasila je da se radi o projektu koji je izuzetno važan za Županiju i da je hrvatski primjer uspješnog projekta. Nije zaboravila spomenuti da se Me imurska županija tu nalazi u ne sasvim ravnopravnom položaju u odnosu na druge jedinice regionalne i lokalne samouprave, s obzirom na to da su vojarne (gdje se nalazi Centar znanja) drugima dodjeljivane bez naknade, a Me imurskoj županiji u zamjenu za odre enu vrstu naknade u smislu financijskih obveza za gradnju vojnih skladišta. - Smatram da to Me imursku županiju dovodi u neravnopravni položaj i zato radimo zajedni ki na rješavanju tog problema, naro ito jer se radi o tako uspješnom projektu koji je prepoznat me unarodno, istaknula je Vesna Pusi . Postoji cijeli niz projekata na kojima županaijsko vodstvo radi, ali ništa od toga nije re eno prvi put. Važno je naglasiti da je vodstvo Županije u ovaj posao krenulo lete im startom i po elo raditi od prvog dna, pohvalila je prva potpredsjednica vodstvo Me imurske županije.

POGLED ODOZDO

Sredina koja ne razvija nove ideje umire Š

to neki kraj, grad ili državu, poduze e ili ak uzmimo ovjeka ini privla nim, živim i zanimljivim. Ideje koje dolaze, koje u svoju okolinu šalje neki grad, država, kraj, poduze e ili ovjek. Živi li se desetlje ima na isti na in, po ustaljenom obrascu, tako da se ništa ne mijenja u na inu života, izgledu, idejama, zapravo se ne živi po ustaljenom obrascu, ak ni ne stagnira, nego zapravo puzaju i umire. uzaju a smrt vidi se po polaganom propadanju, odljevu mladih, pove anju ostarjelih stanovnika u životu grada ili kraja. Vitalnost svog grada ili kraja u kome živite najbolje vidite ako ste nekamo otputovali pa se vratili. Tada drugim o ima gledate rodni kraj i jasnije vidite mane svoga kraja, koje kada dugo živite u njemu, a nikuda

se niste maknuli iz njega, ne zapažate. to kad ste zadnji put uistinu uli onu floskulu koja nam je ve išla na živce da je Me imurje mala Švicarska, a akovec najure eniji mali grad u državi. Premda nam je to išlo na živce, ujedno nam je i godilo. Sada nam ve pomalo i nedostaje, a to zato što se sve rje e i s pravom uje. trecnulo me ovih dana kada sam primijetila kako kompleks MT -a, posebno ona zgrada najbliže Perivoju Zrinskih, dobiva sablasne obrise gra evine. Odjednom primijetih popucala stakla i zub vremena koji nagriza zgradu. akovec nikada tako nije izgledao i nikada se u desetlje ima, a imam ih dosta iza sebe, nije dogodilo kao se to nikoga ne ti e i kao da to nije ni ija briga, jer je poduze e

propalo, jer su nekretnine pod hipotekom, jer je poduze e u ste aju, jer je kompleks teško prodati i jer je potpuno neizvjesno ho e li taj kompleks u centru grada prije rasto iti zub vremana, nego što se odlu i što e biti s njime. aime, ušli smo u jedno udno društveno razdoblje mentalnoga društvenog i gospodarskog usitnjavanja odgovornosti, tako da je ona postala potpuno nevažna. Naime, u ovom slu aju nitko ne e biti odgovoran za cjelinu, a to je propadanje kompleksa, jer je svatko kao u kakvom eudalnom sistemu odgovoran za svoj društveni i mentalni eud i iz njega ne može ni iza i niti se za sada udružiti. vijek su u povijesti postojali društveno - politi ki i gospodarski lideri koji su bili nositelji ideja i koji su oko se-

be okupljali sve one koji su te ideje mogli realizirati. Ideje s pozitivnim moralnim predznakom tako su mijenjale epohe, gradove, krajeve i države, jednako kao što su one destruktivne vodile civilizaciju na rub propast. ada nema ni želje ni snage za moralno pozitivnim liderstvom. Ako bih jednom re enicom trebala opisati one koji u današnje vrijeme imaju novac i mo , tada bi to bila sljede a re enica: vikendica na bregu ili na moru duhu njihovom su meta. Zatvoriti se u nju i sa strogo zatvorenim krugom ljudi uživati u dekadentnom opijanju, eventualno još i orgijanju i to je to. oji nov i i - moja zabava. Nema ni traga nekom širem duhu ili vizionarstvu o tome što bi se moglo u inilo pozitivno za zajednicu. Ne-

stalo je liderstva u tom smislu, ostale su samo ljušture sjene ljudi od mo nika koji se srame osvrnuti u svoju prošlost i koji se ne usude zagledati u budu nost jer se ili u njoj ne vide ili se pribojavaju njezina suda. o su ljudi sadašnjosti i sadašnjeg trenutka, a on poznaje samo nasla ivanje u trenutnim užiciam koje materijalni svijet pruža. Svako promišljanje ili kreiranje budu nosti ujedno zna i i odricanje od sadašnjeg trenutka u ime druga ije i bolje budu nosti. U tom odricanju rezultati se ne vide odmah, nego rastu s vremenom. Za to treba i odre eno strpljenje i trpljenje i velikodušnost i dijeljenje s drugima. aše sjene od mo nika, ti magloviti lideri, ništa od toga ne žele. Jedino što žele jest vrsto užvati svaki

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

sadašnji trenutak za sebe, nastoje i što manje dijeliti s drugima. Kao da su se unaprijed pomirili da odlaze u prah i pepeo i da ih ni njihovo mjesto ne e upamtiti. Tražili su svoj trenutak i dobili su ga. Ve a vremena o ito su namijenjena nekoj drugoj generaciji, drugim ljudima. Ova vremena ostat e u povijesnim itankama presko ena jer se ništa zna ajno nije dogodilo. Ili možda tek jedna re enica: bilo je to vrijeme destrukcije.

18. listopada 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STRUKOVNA GRUPA metaloprera iva ke industrije HGK-a, Županijske komore akovec

Metalcima i dalje nedostaju specijalisti, pa razmišljaju i o osnivanju akademije PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Prošli etvrtak održana je sjednica Strukovne grupe metaloprera iva ke industrije HGKa, Županijske komore akovec, koju je vodio predsjednik uro Horvat. Sjednica je obilovala kritikama na ra un ponašanja državne birokracije i vlasti, a izneseno je niz primjera kako ne bi trebalo raditi. Najprije se raspravljalo o rezultatima poslovanja metaloprera iva ke industrije Me imurske županije u 2012. godini, no ubrzo je rasprava krenula i na aktualne probleme poslovanja u ovoj godini, a bilo je rije i i o konkurentnosti na hrvatskom i europskom tržištu te obrazovanju kadrova. Predsjednik uro Horvat uvodno je napomenuo da je tijekom prošle godine zaposleno oko 500 radnika u metalskoj industriji u Me imurju, što dalje dobru šansu za pozicioniranje u Europi. Vlasnici vode ih kompanija prepoznali su da je važna stabilnost poslovanja i ulaganje u razvoj, u koji je tijekom prošle godine uloženo oko 100 milijuna kuna. U Me imurju metalna industrija poprima sve više obilježje strojogradnje te spoja metalne i elektrotehni ke industrije, a to zna i povezivanje industrijskih subjekata.

Kad je rije o izvozu, potrebno je sve više znanja, posebno elektromontažerskih. Zbog toga se u Eko-Me imurju razmišlja o organizaciji vlastite akademije, a profesori bi bili certificirani stru njaci zaposleni u toj tvrtki, naglasio je Josip Kikelj

Mihalj Novinš ak posebno se kriti ki osvrnuo na birokraciju u državi - Na vrijeme smo shvatili da se radna mjesto ne otvaraju, ve stvaraju na tržištu unutar industrijskih pogona, naglasio je uro Horvat, uz ocjenu da su informacije Komore ipak prestare.

Kikelj: Ne vrijedi raspravljati o prošlosti, ve o sadašnjosti i onome što slijedi Josip Kikelj je napomenuo da se zakašnjelo raspravlja o 2012. godini, a ve završava i 2013. U me uvremenu se dogodio potres u Europi i svijetu, a stabilizacija metalne industrije o ekuje se tek 2014. ili 2015. godine. - Hrvatska je premalo tržište, a Eko-Me imurje izvozi 100 posto svoje metalne proizvodnje. Kad je rije o izvozu, potrebno je sve više znanja, posebno elek-

uro Horvat (desno) prati izlaganje Silvija Petriša iz Županijske komore o stanju metalne industrije Me imurja u 2012. godini, što je potaknulo raspravu o aktualnosti informacija

tromontažerskih. Zbog toga se u Eko-Me imurju razmišlja o organizaciji vlastite akademije, a profesori bi bili certi icirani stru njaci zaposleni u toj tvrtki. Broj od 520 radnika ne e se smanjivati, no potrebno je ulaziti u projekte koji traju duže vrijeme i samim su tim složeniji, što su novi izazovi koji tek dolaze, pa e trebati puno truda da se održi sadašnja razina, naglasio je Josip Kikelj. Poduzetnik Mihalj Novins ak u svojoj diskusiji je istaknuo: - Na žalost, prepušteni smo kao industrija sami sebi. O ekivali smo da e se kod promjene vlasti nešto promijeniti na bolje, a ništa se nije dogodilo. Državni aparat je ogroman, svi se samo bore kako bi nam još nametnuli nove obaveze, a ne pomogli. Naša je stvarnost ovakva da sam, primjerice, uložio i u Dom umirovljenika, napravio sam ga bez kune kredita i došao sam u Ministarstvo pitati što mi se nudi, jer mogu zaposliti 50 novih ljudi. No, tamo se moram boriti s birokracijom, osoba s kojom sam bio u kontaktu jedva da me saslušala, otišao sam, a da sam potrošio i vrijeme i strpljenje. Toliko je statistike u tvrtkama za državu da moramo zaposliti posebne ljude za to, a radit emo sve više za sve manje pla e ako se tako nastavi. Do em na carinu, ekam da mi se ocarini, a oni - slave ro endan. U akovcu je nekad jedan ovjek vodio grad, danas ih je da ne znam koliko. Tko e to platiti? Smatram da treba smanjiti ukupnu birokraciju u državi na svim

razinama vlasti. Pitam se što rade naši veleposlanici, primjerice, iz Moskve smo ve morali svi dobiti troškovnike za projekte, a nemaju vremena donijeti ni troškovnik, a kamoli nešto više, a govorimo o poslovnoj diplomaciji. Gdje je ona? Godišnje dajem oko dva milijuna eura za nove investicije, tvrtka napreduje, nikad nisam izvadio ni kune dobiti, a kao da se to ne ti e županijskih vlasti, prepušten sam sam sebi. Tražim da se to mijenja, mislim da smo dovoljno kompetentni da tražimo od drugih da se mijenjaju. REDEA bi tako er trebala biti ovdje, a nema ih, rekao je uz ostalo Novinš ak, uz napomenu da je Kristijan Mavrek sam napravio puno više od njih.

Javni sektor ne prati izvrsnost metaloprera iva ke industrije? Metalci o ito o ekuju puno bolju komunikaciju s javnim sektorom, a zašto ona nije kvalitetna, o ito je najve i problem u politi arima, koji bi trebali biti neka vrsta koordinatora izme u javnog i privatnog sektora, ali takve sinergije i dalje nema. Društvo debelo zaostaje za konkurentnoš u industrije koja je na europskom i svjetskom tržištu, jedan je od zaklju aka ovog skupa. Kompanije su u inile silan napor da opstanu na tom tržištu, a bez pomaka na društvenom planu. - Ne želimo živjeti u društvu koje vodi u bankrot, za to nema opravd anja. Javni sektor je pre-

Josip Kikelj: - Trebaju nam dobro obrazovani i specijalizirani kadrovi, koje ne nalazimo na tržištu rada normiran i preorganiziran i ima bene ite koji zadužuju budu nost naše djece. Ako smo mi izvozni brend Me imurja, a jesmo, onda bi župan i gradona elnici ovdje morali sjediti, a ne da samo pla amo porez. Velikim naporima napravili smo u Europi i svijetu izvozne niše, a politi ari to ni ne znaju, zaklju io je uro Horvat, uz generalnu konstataciju da je kuna precijenjena barem 30 posto i da pogoduje uvoznicima, dok se izvoznike plja ka takvom kunom.

Nije dobro, Hrvatska ulazi u duboku recesiju, a mi još nemamo strategiju razvoja, pa i u Me imurju. To je prestrašno što se doga a, kažu me imurski poduzetnici metalci, ministar gospodarstva ‘blehetne’ i nikom ništa, drugi ministar nam kaže da smo nesposobni, službenik u Ministarstvu ne prijavi natje aj i samo tako ode nekoliko milijuna eura. Opet nitko nije odgovoran. Metalci za po etak traže da ih se izjedna i sa stranim investitorima kojima se svašta nudi. Strani investitori ulažu bez problema, a doma i imaju inspekcije i silnu birokraciju. Uz kritiku državnim strukturama, traži se da se u Me imurskoj županiji uspostave normativi koji vrijede u Europi, te da se institucije vlasti ponašaju prema normama Europske unije. Bilo je rije i i o obrazovanju, uz naglasak na kvaliteti obrazovanja, te o mogu nostima prekvali ikacije i dokvali ikacije uz pomo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koje treba iskoristiti. U diskusijama su sudjelovali svi lanovi strukovne grupe metalaca, koji o ito više ne žele šutjeti i mirno podnositi što im se nudi.

Prosje na pla a metalaca 4.268 kuna U 2012. godini metaloprera iva ka industrija Me imurja ostvarila je preko dvije milijarde prihoda Me imurske županije, u iznosu od 2,026 milijardi ili oko 19,4 posto ili za šest posto više nego prethodne godine. Prosje na mjese na neto pla a po zaposlenom iznosila je 4.268 kuna ili 8 posto više nego godinu dana ranije, što zna i da je rije o ukupno veoma dobrim

rezultatima. Prosje na pla a metalaca za 14 je posto ve a nego što iznosi prosjek me imurskog gospodarstva, ali za 14 posto niža od hrvatskog prosjeka grupacije. U metaloprera iva koj industriji Me imurja zaposleno je 4.930 zaposlenih i taj broj se ne smanjuje. U Me imurskoj županiji aktivno je 155 trgova kih metaloprera iva kih društava.

VELEPOSLANICA Republike Makedonije u Hrvatskoj, nj. e. Daniela Karagjozoska, boravila u službenom posjetu Me imurskoj županiji

ODLIKOVANJE predsjednika Josipovi a za me imursku gospodarstvenicu

Glavni cilj – pove anje gospodarske suradnje

Bernardi Cecelja Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle

Makedonija i Hrvatska nemaju neriješena pitanja iz prošlosti, imaju zajedni ku povijesti i sli ne interese. No, gospodarska suradnja je u posljednjih nekoliko godina u opadaju, te se to mora promijeniti. Upravo je pove anje gospodarske razmjene izme u dviju zemalja jedan od glavnih zadataka veleposlanice Republike Makedonije u Republici Hrvatskoj, nj. e. Daniele Karagjozoske, koja je posjetila Me imursku županiju. Župan Me imurske županije Matija Posavec kazao je da je jedna od zada a županijskih službi otvaranje novih mogu nosti za ulaganja, ali i otvaranja poslova za tvrtke s podru ja

županije. Makedonija je danas veliko gradilište te postoje mogu nosti sudjelovanja naših gra evinara u tim poslovima. Tako er, suradnja je mogu a i na kulturnom planu i u zajedni kim projektima prema inozemnim fondovima. Veleposlanica Karagjozoska je naglasila da je prvi put u Me imurju te da se osobno uvjerila da je ovo najrazvije-

niji dio Hrvatske. Interesa i mogu nosti za suradnju ima, te smatra da i Makedonija i Hrvatska jedna drugoj imaju što ponuditi. Veleposlanica je razgovarala i s gradona elnicima i na elnicima te predstavnicima ve ih tvrtki u Me imurskoj županiji, me u ostalim i tvrtke “Bernarda” iz Puš ina, koja ve više godina posluje s Makedonijom. (BMO)

Povodom Dana neovisnosti, od strane predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi a odlikovana je Bernarda Cecelja Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle, koji se dodjeljuje za osobite zasluge u izumiteljstvu. - Odlikovanja su znak poštovanja koje Hrvatska i njeni gra ani imaju prema onome što ste u inili za svoju domovinu u podru ju kulture, znanosti, obrazovanja, njegovanju tradicije i baštine, poru io je predsjednik estitaju i odlikovanima. Na nedavno održanoj 11. me unarodnoj izložbi inovacija ‘’ARCA 2013.’’, koja je održana od 3. do 5. listopa-

da u prostorijama Nacionalne i sveu ilišne knjižnice u Zagrebu, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovi a, irma ‘’Bernarda’’ d.o.o. osvojila je niz nagrada za svoj inovativni madrac ‘’Thermocare’’, koji svojom konstrukcijom omogu ava zagrijavanje prema vlastitoj želji, sterilizaciju samog madraca za izuzetnu cjelovitu zaštitu od bakterija i gljivica s ciljem postizanja zdrave mikroklime spavanja. Od dobivenih nagrada valja izdvojiti zlatnu medalju za inovacije ‘’ARCA 2013.’’, posebnu nagradu od Asocijacija inovatora Irana te posebnu nagradu za najinovativnije rješenje od

strane Svjetske organizacije inovatora. Ujedno kao direktorica irme ‘’Bernarda’’ d.o.o., Bernarda Cecelja na istoimenom sajmu primila je Odli je viteza svjetske organizacije inovatora IFA, što je svrstava u sam vrh svjetski priznatih inovatora.

Gospodarstvo

U SUBOTU u dvorani Graditeljske škole Sajam poslova

Prilika za tražitelje zaposlenja ili promjenu karijere U subotu 19. listopada u dvorani Graditeljske škole u akovcu, s po etkom u 10 sati, održava se Sajam poslova. Kao i dosadašnjih godina, Sajam poslova e omogu iti izravnu komunikaciju izme u nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, svih koji žele promijeniti karijeru, poslodavca, obrazovnih institucija, studenata, u enika, roditelja i ostalih sudionika na tržištu rada. Sajam poti e na aktivnost u traženju posla, omogu ava partnerstvo svih na tržištu rada, pruža informacije o mogu nostima obrazovanja, volontiranja, stipendiranja i cjeloživotnog u enja te naglašava v a ž no s t z n a nja i v ješt ina potrebnih na tržištu rada. Sajam je namijenjen nezaposlenimosobama, poslodavcima, u enicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola, studentima, volonterima i svim ostalim tražiteljima zaposlenja i osobama koje žele promijeniti karijeru. Oni svi na Sajmu mogu ostvariti direktne kontakte s mnogobrojnim poslodavcima i ostalim izlaga ima, dobiti informacije o trenutnim i budu im potrebama za radnicima, realizirati konkretne dogovore za zapošljavanje, napisati i ostaviti životopis ili zamolbu kod poslodavaca za daljnje kontakte za zapošljavanje i dobiti uvid u ponudu obrazovanja u redovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih, dobiti informacije

o mogu nostima i uvjetima stipendiranja na podru ju Me imurske županije, izvršiti testiranje na ra unalnom programu profesionalnog usmjeravanja “Moj izbor”. Obrazovne institucije, bilo iz redovnog obrazovanja ili obrazovanja odraslih, imat e mogu nost promocije svojih obrazovnih programa i dobiti uvid u o stanju i potrebama za novim obrazovnim programima na tržištu rada, razmijeniti iskustava s ostalima sudionicima i stvarati partnerstva te sudjelovati na okruglim stolovima i os t a lim sajmenim a k t iv nostima. Organizator sajma je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podru ni ured akovec, a partneri su Pu ko otvoreno u ilište akovec, Pu ko otvoreno u ilište Novak, Me imursko veleu ilište, HGK - Županijska gospodarska komora akovec, HOK - Obrtni ka komora Me imurska županija, Razvojna agencija REDEA, srednje škole s podru ja Me imurske županije. Paralelno sa Sajmom poslova u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Podru ni ured akovec, održavat e se i Sajam mladih poduzetnika, u organizaciji tvrtke ‘’Revolucija Spavanja’’ j.d.o.o. Sajmovi se održavaju u dvorani Graditeljske škole u akovcu. (BMO)

Program Sajma poslova 10 - 11.00 sati - sve ano otvaranje i obilazak Sajma poslova 10 - 16.00 sati - predstavljanje izlaga a na Sajmu poslova 10 - 15.30 sati - ra unalni program ‘’Moj izbor’’ 10 - 15.30 sati - Stru na pomo pri pisanju zamolbi i životo pisa 10 - 12.30 sati - okrugli stol ‘’Obrazovanjem do posla’’ 11 - 12.30 sati - okrugli stol “Poduzetništvo kao moj odabir - mogu nosti i perspektive” 11 - 12.30 sati - tribina “Upisi u srednju školu”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. listopada 2013.

KUKURUZ, ija je berba pri kraju, ove godine dobro rodio, no ho e li proizvo a i biti zadovoljni s cijenama

Otkupne cijene oko jedne kune za kilogram kukuruza Antun Marodi: - Svi misle da zbog boljeg uroda Hrvatska ove godine ima puno kukuruza i nastoje tiskati cijene na dolje. No cijene su i u Sloveniji i u Ma arskoj i u Hrvatskoj gotovo iste u ovom trenutku Cijene kukuruza ove e godine biti znatno niže od prošlogodišnjih, kad je zbog suše cijena kukuruza nerijetko dosizala i do 1,7 kuna po kilogramu. Ova je godina, barem kad je rije o sjevernoj Hrvatskoj, za kukuruz bila dobra, pa su urodi solidni, a žetva je upravo u tijeku. Otkupna cijena kukuruza ove je godine znatno manja i kre e se oko jedne kune. Cijenu kukuruza toliko ne odre uju doma i otkupljiva i, ve svjetske burze, jer je kukuruz burzovna roba, te naše okružje, Slovenija i Ma arska. Naime, proizvo a i mogu bez problema prodavati svojoj kukuruz i u susjedne zemlje s obzirom na to da smo u EU. Najve i me imurski otkupljiva kukuruza je tvrtka “Toni” iz Donjeg Kraljevca. Vlasnik tvrtke “Toni” Antun Marodi na upit o ovogodišnjim cijenama kukuruza kaže: - Svi misle da Hrvatska ove godine ima puno kukuruza i nastoje tiskati cijene na dolje. No, cijene su i u Sloveniji i u Ma arskoj i u Hrvatskoj gotovo iste u ovom trenutku. Za sada se ravnamo prema cijenama koje se postižu u Sloveniji i Ma arskoj te nastojimo biti najpovoljniji. No, tržište kukuruza sad je izrazito nestabilno, cijene se mijenjaju iz dana u dan, pa je teško nešto dugoro nije re i. Tako se, na primjer, cijena kukuruza ovogodišnje žetve u ovom trenutku u Sloveniji kre e od 90 do 95 lipa pa do jedne kune za kilogram, ovisno o otkupljiva u, u Ma arskoj je gotovo isto, a i mi u ovom trenutku imamo sli ne cijene. Zbog toga se proizvo a ima kukuruza ne isplati voziti kukuruz u druge zemlje, kaže Marodi.

Antun Marodi, vlasnik tvrtke “Toni”

za u ovom trenutku u boljoj poziciji nego oni u Sloveniji. Razlog je taj što konkretno tvrtka ‘Toni’ kukuruz pla a isti dan, dok je u Sloveniji situacija složena i treba ekati na isplatu, što je nesigurno. Ne mogu prognozirati kako e se cijene na tržištu kukuruza kretati dalje, mnogo toga ovisi o svjetskom tržištu, jer kukuruz burzov-

na roba. U svakom slu aju, ovogodišnji urod kukuruza znatno je ve i nego prošlogodišnji, što po tržišnom automatizmu zna i i manje cijene. No, pravo je pitanje koliko manje, a to odre uje tržište i niz razli itih faktora, tako, na primjer, urod u Europi i svijetu. Ho e li proizvo a i biti zadovoljni cijenama kuku-

Kukuruz se kod ‘’Tonija’’ ispla uje odmah, u Sloveniji se eka na isplatu - Moram re i da su hrvatski proizvo a i kukuru-

Kukuruz u skladištu tvrtke “Toni”

ruza, teško je re i, vjerojatno ne e biti previše zadovoljni padom cijena u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, samo rijetki mogu doba sušiti kukuruz i uvati ga zbog postizanja ve ih cijena. U praksi, kukuruz se odmah nakon žetve predaje otkupljiva ima koji imaju skladišne kapacitete i sušare. (J. Šimunko)

18. listopada 2013.

POTPISANI UGOVORI za stipendiranje deficitarnih zanimanja u obrtništvu

Po 600 kuna primat e 32 u enika Tradicionalno unato krizi obrtnici nastavljaju sa stipendiranjem u enika koji se odlu uju za obrtni ka zanimanja. Ovo je jedanaesta godina otkako Obrtni ka komora Me imurske županije uz projekt ‘’Obrazovanje u obrtništvu’’ stipendira de icitarna zanimanja. U stipendiranje su uklju eni, uz Obrtni ku komoru, resorno Ministarstvo, Me imurska županija i gradovi akovec i Prelog. - Na žalost, nikako ne možemo nagovoriti Grad Mursko Središ e da se i on uklju i kazao je Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije, uo i potpisivanja ugovora o stipendiranju s u enicima i roditeljima. Ove školske godine stipendiju za obrtni ka zanimanja primat e 32 u enika za 11 razli itih zanimanja: stolar, instalater grijanja i klimatizacije, bravar, strojobravar, kuhar, konobar, slasti ar, kroja , obu ar, pediker. Pojedina na stipendija iznosi 600 kuna i velika je pomo obiteljima koje imaju srednjoškolce.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ujedno je stipendija i obveza, jer ukoliko se školske obveze ne ispunjavaju uredno i razred ne završi stipendija se mora vra ati. U ugovoru o stipendiranju jasno je navedeno da roditelji, odnosno djeca po završetku školske godine moraju predo iti potvrdu, odnosno svjedodžbu o završenom razredu, a u slu aju da dijete odustane od školovanja, premda, sre om, nema puno takvih slu ajeva, onda se stipendija vra a, pojasnio je Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije. U deset godina provo enje projekta “Obrazovanje u obrtništvu” Obrtni ka komora Me imurske županije stipendirala je ukupno 273 u enika, a izravno je na njihove ra une upla en iznos od 1,7 milijuna kuna. Od prije osam godina projektu se pridružila i Me imurska županija, prije sedam godina Grad akovec, a od prije etiri godine i Grad Prelog. U srijedu su u prostorima Udruženja obrtnika Me imurja sve ano potpisani ugovori za ovu školsku godinu. (BMO)

Ve je ranije obrazloženo da se toplina iz unutarnjeg prostora koji zimi grijemo konstantno gubi, odnosno vanjska i unutarnja temperatura nastoje se izjedna iti jer je to stalan izikalan proces pa prostor moramo više ili manje grijati. Kod toga gra evinska konstrukcija koja razdvaja grijani od negrijanog prostora pruža otpor prolasku topline i usporava ga ovisno o tome od kojih se materijala i kojih debljina sastoji. Osim gubitaka topline kroz konstrukciju ovojnice grijanog dijela zgrade i otvora, postoje ventilacijski gubici kroz procijepe i reške otvora, ali postoje i toplinski dobici koji nastaju od elektri nih i elektronskih ure aja, rasvjete, ljudi i njihovih aktivnosti te zagrijavanja staklenih ploha osun anjem. Što je to vanjska ovojnica zgrade? To su sve one konstrukcije koje razdvajaju grijani od nregrijanog ili vanjskog prostora: vanjski zidovi, otvori u zidovima (prozori i vrata), zidovi prema garaži i negrijanom stubištu, pod na tlu, strop prema podrumu, strop prema tavanu, kosi ili ravni krov iznad grijanog prostora. Sve te konstrukcije moraju u svojem sastavu imati odre enu debljinu toplinske izolacije da bi gubici topline bili u granicama dopuštenih, odnosno što manji. Današnje zgrade u odnosu na zgrade koje su gra ene u razdoblju jeftine energije i vrlo liberalnih propisa od prije cca 20 - 30 g. i ranije, kad nije ni bilo posebnih zahtjeva, imaju velike debljine materijala za izolaciju. Vrijedi jednostavno pravilo: što je ve a debljina sloja toplinske izolacije, to je bolja izolacijska mo konstrukcije i manji su troškovi za energiju.

SAVJETI

STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Toplinska izolacija ovojnice zgrade (I. dio) IZOLACIJA VANJSKIH ZIDOVA Danas je valjda svima jasno da se na novim ku ama zidovi bez izolacijskog sloja fasade ne mogu više izvoditi. Ne samo zato što su takvi propisi, nego i da bi se osigurala štednja energije, odnosno sprije ili veliki toplinski gubici kroz zidove. Dobra izolacija fasade zna i ujedno i ugradnju prozora dobrih izolacijskih svojstava koji moraju osigurati minimalne gubitke topline. Problem nisu, dakle, nove ku e jer su one projektirane i izvedene po novim propisima, nego postoje e. Prakti no svi objekti stariji od 15, 20 godina ne zadovoljavaju i potrebna im je ''energetska obnova“ . Zgrade koje su npr. izvedene samo od opeke, s obi nom ili termožbukom izvana, a imaju još i puno neizoliranih betonskih dijelova i za današnje pojmove vrlo lošu stolariju, moramo obnoviti na energetski u inkovit na in. To nije nekakava današnja ''moda“, to je naprosto imperativ vremena. Ja esto kažem - izolirajmo dok još imamo s ime izolirati, velika ve ina svih materijala koji

se koriste za izolaciju dobivaju se iz nafte i uz korištenje velikih koli ina prirodnog plina. Koje su preporu ljive debljine sloja za izolaciju? Prije npr. 20 godina zidovi i stropovi izvodili su se s debljinama izolacijskog sloja 3 - 5 cm i to je zadovoljavalo ondašnje minimalne zahtjeve. Danas su to debljine od min 10 - 12 - 14 cm, a ima ve dosta primjera ku a u Me imurju koje su izolirane s ak 20 cm toplinske fasade. Ubudu e, po najavi novih propisa za toplinsku zaštitu zgrada, ni to ne e biti dovoljno. Sre om, na tržištu se pojavljuju i novi materijali sa sve boljim svojstvima te sve bolja stolarija. To se odvija tako brzo da jedva i mi, kojima je to struka, stignemo sve pratiti i sa svime biti upoznati. Za odre ivanje potrebne debljine izolacije treba uzeti u obzir sve slojeve konstrukcije i izvršiti prora un. Izolacijska vrijednost konstrukcije ozna ava se koe icijentom prolaska topline ''U“, koji mora biti što manji da bi izolacijska vrijednost bila bolja. Za usporedbu, navest emo vrijednost prora unatog koe icijenta za zid kakav je na ve ini naših ku a: ZID

OD ŠUPLJE OPEKE 30 CM: a) postoje i zid obostrano žbukan samo obi nom žbukom >>U = 1,18 W/m2K: b) postoje i zid žbukan izvana s toplinskom žbukom debljine 5 cm >>U = 0,80 W/m2K: c) s dodatnom toplinskom fasadom npr od stiropora debljine 5 cm >>U= 0,50 W/m2K: d) s dodatnom toplinskom fasadom, npr. od stiropora debljine 10 cm >>U=0,30 W/ m2K: e) s dodatnom toplinskom fasadom, npr. od stiropora debljine 16 cm>>U=0,20 W/m2K. Uz to moram napomenuti da je po današnjem propisu najve i dopušteni koe icijent za zidove 0,45 W/m2K, po prijedlogu novih propisa bit e 0,30 W/m2K . Prije samo 7 godina bio je 0,80 W/m2K. Vidljiv je trend stalnog pooštravanja propisa i zahtjeva za izolacije. S gledišt a energetske u inkovitosti nije, me utim, dovoljno da samo pojedine konstrukcije zadovoljavaju. Propisi traže složeniji prora un i dokaz. Zgrada u cjelini, ovisno o veli ini i vanjskom obliku, veli ini i vrsti prozora, površini i sastavu konstrukcija, mora zadovoljiti tako da su ukupni gubici topline po m2 površine minimalni. Dapa e, danas imamo takve prora une da možemo unaprijed izra unati koliki e biti o ekivani budu i troškovi za energiju za grijanje u kunama. Na taj na in svatko može planirati ekonomi nu izvedbu zgrade prema troškovima energije za grijanje i hla enje. A o tome treba voditi ra una ve kod izrade projekta nove zgrade od samog po etka. U idu em broju upoznat emo se s razli itim vrstama prozora na tržištu te njihovim karakteristikama.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAPOKON LEGALNI Zmajarski klub “Rode” dobio

CRNA KRONIKA

Glavni osumnji enik za dvije teške kra e ponovno dijete Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se kako je za dvije teške kra e na podru ju Me imurske županije opet krivo dijete, izvijestila je PU me imurska. Spomenuto je dijete osumnji eno za kra u koja se dogodila u razdoblju od 4. do 11. listopada u Donjem Vidovcu, u Ulici Ljudevita Gaja. Tamo je provalilo u obiteljsku ku u i ukralo razno posu e, digitalni resiver, te raznu posteljinu i odje u. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna.

Isto je dijete osumnji enik za suu esništvo u kra i koja se dogodila u nedjelju 13. listopada u vremenu od 12 do 18 sati u Donjoj Dubravi, u Zagreba koj ulici. Tamo su zajedno s 19-godišnjakom iz Donjeg Vidovca iz obiteljske ku e ukrali novac. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna. Prema po initeljima podnijet e se kaznena prijava nadležnom op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Mladi iz Livadarske u Pribislavcu dilao marihuanu Mladi (22) iz Pribislavca, kod kojeg je prona eno gotovo 120 grama kanabisa, osumnji en je i za kra u prijenosnog ra unala s pripadaju om torbom i punja em, priop ila je PU me imurska. U Pribislavcu, u Livadarskoj ulici, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, izvršena je pretraga obiteljske ku e i pripadaju ih prostorija koje koristi 22-godišnjak iz Pribislavca. Prilikom pretrage prona eno je prijenosno ra unalo s pripadaju om torbom i punja om, te smotuljak PVC vre ice sa sadržajem suhih cvjetnih vrhova nalik na

indijsku konoplju, ukupne težine 119,5 grama. Preliminarnim testiranjem izazvana je pozitivna reakcija na pri-

sustvo psihotropnih tvari, te je utvr eno da se radi o opojnoj drogi marihuani. Daljnjim kriminalisti kim istraživa-

njem sumnja se da je 22godišnjak dana 17. srpnja 2012. u vremenu od 14.30 do 15.45 sati u akovcu, u Zrinsko - rankopanskoj ulici, iskoristio odsutnost vlasnika, 45-godišnjaka iz Šenkovca, te mu iz otklju anoga osobnog automobila ukrao prijenosno ra unalo s pripadaju om torbom i punja om. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv 22-godišnjaka e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu za oba slu aja.

Sadio indijsku konoplju u Ulici ZAVNOH-a u akovcu Kod osamnaestogodišnjaka iz akovca policija pak je pronašla tri posa ene stabljike indijske konoplje, visine oko 50 cm. U akovcu, u Ulici ZAVNOH-a, 16.

listopada 2013. godine, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, izvršena je pretraga obiteljske ku e i pripadaju ih prostorija koje koristi 18-godišnjak iz

akovca. Prilikom pretrage prona ene su posa ene i uzgojene tri biljke indijske konoplje, visine oko 50 cm. Preliminarnim testiranjem izazvana je pozitivna reak-

cija na prisustvo THC-a. Protiv 18-godišnjaka podnijet e se kaznena prijava nadležnom op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

U prometu stradali starica i dijete, sre om bez fatalnih posljedica

Prebrza vožnja

Zbog nepažnje i nepotpune opreme dva su biciklista stradala po etkom tjedna prilikom naleta automobila na njih. Prva se takva prometna nesre a dogodila u utorak 15. listopada oko 18.42 sati u Puš inama, u Ulici Petra Zrinskog. Voza ica osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, 48godišnjakinja iz Puš ina, obavljala je pretjecanje a da svoje vozilo nije držala na potrebnoj udaljenosti. Zbog toga je vozilom udarila u bicikl kojim je u istom smjeru upravljala 78-godišnjakinja iz Puš ina. Nakon udara voza ica bicikla se prevrnula i

Druga se prometna nesre a dogodila isti dan oko 19.35 sati u akovcu, na raskrižju ulica Globetka i Vukovarske, u kojoj voza osobnog automobila akove kih registracijsk ih oznaka, 25-god i š nj a k iz Grabrovnika, brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste. Zbog toga je vozilom udario u voza a bicikla, dijete s podru ja Me imurske županije, koji je prelazio kolnik na mjestu gdje je horizontalnom prometnom signalizacijom ozna eno za kretanje bicikla.

pala na kolnik. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu akovec ozlije ena voza ica bicikla prevezena je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije ena pa je zadržana na lije enju. Voza ica bicikla za vrijeme vožnje nije bila ozna ena propisanim reflektiraju im prslukom ili odje om, dok je bicikl bio tehni ki ispravan. Protiv 48-godišnje voza ice osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, a prema 78-godišnjakinji obavijest o po injenom prometnom prekršaju.

18. listopada 2013.

Uslijed udara voza bicikla se prevrnuo i pao na kolnik. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu akovec ozlije eni voza bicikla prevezen je u Župa n ijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije en pa je zadržan. Voza bicikla za vrijeme vožnje na glavi nije nosio propisanu zaštitnu kacigu te nije bio ozna en reflektiraju im prslukom ili odje om. Protiv 25-godišnjeg voza a osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Dozvola v procesa d ure enja Do sada ‘’Rode“ nisu mogle dobiti dozvolu, jer nisu imale vlasništvo nad pistom, a sad je usko io Grad Prelog. U ovoj fazi pista i hangar ostaju na mjestu na kojemu su i bili - uz jezero PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO lanove Zmajarskog kluba “Rode” u Prelogu posebno je obradovala vijest da je prije kra eg vremena stigla privremena registracija od strane Agencije za civilno zrakoplovstvo, a koja vrijedi do završetka procesa donošenja detaljnog plana ure enja marine Prelog. Na taj je na in Zmajarski klub “Rode”, koji je prije toga imao samo dozvolu HEP-a da može postaviti hangar i pistu, postao legalan kad je rije o pisti, koja je i najvažnija za rad kluba. Naime, do sada nije mogao dobiti registraciju zbog toga jer nije imao vlasništvo nad pistom, a sad je usko io Grad Prelog. Naime, nakon odluke Grada Preloga o pokretanju detaljnog plana ure enja marine Prelog i

Slet

cijelog podru ja, postalo je jasno da je Zmajarski klub “Rode” u Prelogu zna ajan

U GORI ANU smotra civilne zaštite

Zapovjednikom U Gori anu je ovih dana održana smotra civilne zaštite op ine Gori an, pa je na taj na in završen proces ustrojavanja. Prema op inskoj odluci o osnivanju postrojbe civilne zaštite, odred CZ broji 33 obveznika s jednim timom. Tim ima Zapovjedništvo koje ine zapovjednik, zamjenik zapovjednika i bolni ar. Odred je sastavljen od tri skupine, svaka skupina ima zapovjednika i po 3 ekipe koje broje 5 pripadnika. Sukladno tome, Odsjek za poslove obrane akovec u suradnji s Podru nim uredom za zaštitu i spašavanje akovec prihvatio je popis rasporeda lanova odreda civilne zaštite op ine Gori an.

18. listopada 2013.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

o privremenu registraciju za letenje od strane Agencije za civilno zrakoplovstvo

vrijedi do završetka detaljnog plana marine Prelog sada još ništa nije gotovo, da pista i hangar ostanu gdje jesu.

Planiraju razvoj zrakoplovnog turizma

tna pista Zmajarskog kluba ‘’Rode“ Prelog odnedavno ima i formalnu dozvolu

dio turisti ke ponude grada, ali i to da u ovoj azi ure enja pista i hangar ostaju na

mjestu na kojemu su i bili, uz jezero. Naime, prava pista trebala bi biti dužine oko

800 metara, a to e biti teško ostvariti još dugi niz godina pa je odlu eno, dakako, za

Na taj se na in novom vodstvu kluba nudi niz mogu nosti za razvoj više vrsta djelatnosti vezanih uz zrakoplovni turizam. Predsjednik kluba Mario Novak i tajnica Lidija Kramar ine sve da poja aju aktivnosti kluba, a i sam interes za letenje ja a. Klub trenutno ima pedesetak lanova, od ega dvadeset pilota koji lete na deset zrakoplova, no školuju se i novi. U zadnje vrijeme poja an je i interes poslovnih ljudi koji žele imati svoju malu letjelicu, a pravu revoluciju napravili su moderni zmajevi, žirokopteri, kojima treba veoma mala površina za uzlijetanje i slijetanje jer se dižu vertikalno. Tako u ovom momentu školu za pilote poha a i jedan direktor tvrtke, što je tek po etak interesa poslovnih ljudi. Motorni zmajevi i još više žirokopteri mogu prevaliti dug put bez slijetanja, uobi ajeno je da sa 60 litara goriva mogu ostati u zraku i do etiri sata, te prevaliti put od nekoliko stotina kilometara, na primjer, od Preloga do Oto ca u Lici. Nema sumnje da e i više poslov-

Moderni zmajevi mogli bi zbog razvoja tehnologije postati jako popularni

nih ljudi koristiti mogu nosti modernih zmajeva, no za sada se oni najviše koriste u rekreativne svrhe. Zmajarski klub ‘’Rode“ Prelog osnovan je 1996. godine , a osnovalo ga je nekoliko entuzijasta. Tada je ZK ‘’Rode“ bio jedan od prvih klubova s manjim letjelištem u Hrvatskoj. Dolaskom mla ih lanova, osim letenjem motornim zmajem i ultralakim letjelicama, klub se po eo baviti i promoviranjem svojih aktivnosti i samoga kluba: ima školu letenja, organizator je Me unarodnog Tornado cup natjecanja u motornom zmajarstvu, organizira odlaske na ve e aeromitinge u Hrvatskoj, ali i susjednim državama, sudjeluje na aeromitinzima u Varaždinu, Bjelovaru, Zvekovcu… Više puta godišnje organizator je druženja, gdje u goste pozove i sve klubove iz cijele Hrvatske, jedan je od doma ina zmajarskog rellyja Bjelovar po Hrvatskoj. Kroz godinu organizira dje je radionice puštanja dje jih zmajeva, a ima i vlastitu izložbu otografija u izradi lanova kluba.

Ure ena i sletna postaja u Donjem Vidovcu Zbog dobre pozicije kraj same obale rijeke Drave, ljudi esto dolaze i posje uju letjelište, a mnogi od njih žele se okušati i vidjeti okolicu Prelo-

ga ili nekog drugog odredišta iz zraka. Za lijepog vremena, a pogotovo ljeti i kad je to mogu e, lanovi Zmajarskog kluba nude panoramsko letenje posjetiteljima. Nedavno je zalaganjem vlasnika hotela “Gol ” u Donjem Vidovcu Vinka Nesti a i lanova kluba “Rode” ure ena nova postaja u Donjem Vidovcu, koja se nalazi uz hotel “Gol ”, te osmišljen novi turisti ki proizvod: uzlet na marini Prelog, razgledanje uš a Mure u Dravu i krajolika te kratko slijetanje u hotelu “Gol ” i potom povratak u marinu Prelog. Tajnica Zmajarskog kluba “Rode” Lidija Kramar kaže: - Jako je važno što smo napokon postali legalni u pravom smislu rije i i možemo se razvijati u više pravaca. Za sada je najve i interes za vožnju uz Dravu do uš a. Od idu e godine o ekujemo zna ajno pove anje interesa, kako mladih, tako i turista i gra ana, sad po zimi organiziramo školu letenja i druge aktivnosti koje su mogu e po zimi. Nekad se smatralo da je zmajarstvo previše skupo, no danas to više nije tako, prosje an zmaj može se nabaviti za oko 5.000 eura na više, kaže Lidija Kramar, uz napomenu da e se u suradnji s Gradom Prelogom i Turisti kom zajednicom uskoro osmisliti niz novih turisti kih sadržaja koji se mogu ponuditi posjetiteljima i turistima idu e sezone.

VATROGASNA zajednica Me imurske županije

imenovan Mladen Magdaleni Na smotri, koja je bila održana kod objekta udruge ‘’Prijatelji’’ u Gori anu, nazo an je bio i na elnik op ine Mario Mohari , zatim predstavnik DUZS-a Ferid Kašmo, zapovjednik DVD-a Gori an Slavko Lopari i na elnik stožera zaštite i spašavanja op ine Gori an Ivan Blažek. Na elnik op ine Gori an otvorio je smotru i istaknuo važnost djelovanja civilne zaštite na podru ju op ine Gori an. Osvrnuo se na opremanje i osposobljavanje civilne zaštite koju e provoditi op ina Gori an na prijedlog Stožera odreda. Sukladno tome, Op ina je za sve pripadnike i sudionike potrojbe, kao i lanove stožera zaštite i spašavanja, nabavila reflektiraju e

prsluke, koje je svaki lan preuzeo. Za zapovjednika postrojbe civilne zaštite imenovan je Mladen Magdaleni , za njegovog zamjenika Zorko Zoran te bolni ara Miroslava Žvorc. Ferid Kašmo, predstavnik Podru nog ureda za zaštitu i spašavanje, uz ostalo je rekao da se sredstva DVD-a Gori an mogu angažirati u vrijeme akcija civilne zaštite, te pohvalio organiziranost. Slavko Lopari , zapovjednik DVD-a Gori an, rekao je da e zajedništvo civilne zaštite i vatrogasaca biti jedan od na ina da se eventualne nesre e što bolje preveniraju. Nakon smotre održan je domjenak uz vojni ki grah. (M, J)

Za kombi i navalna vozila društvima 200 tisu a kuna Na drugoj zajedni koj sjednici Predsjedništva i Nadzornog odbora Vatrogasne zajednice Me imurske županije, raspore ena su nov ana sredstva za nabavu opreme iz premija osiguranja za 2013. godinu. Ukupno je za nabavu navalnih vozila i kombi vozila raspore eno 200 tisu a kuna. Po 20 tisu a kuna dobili su DVD Novo Selo Rok, Orehovica, Donji Kraljevec i Mursko Središ e. DVD akovec, Krištanovec, Palinovec, Preseka, Selnica, re an, Nedeliš e i Mali Mihaljevec dobili su po 15 tisu a kuna. Na sjednici je donesen finan-

cijski plan za 2014. godinu u iznosu od 1,057.000 kuna, a glavni prihodi o ekuju se iz prora una Me imurske županije (887.000 kuna), od prihoda udruženih sredstava gradova i op ina (150.000 kuna) te drugih izvora (20.000 kuna). Zdravko Gori anec iz DVD-a Dunjkovec predložen je za po asnoga vatrogasnog asnika, a Zajednica je društva izvijestila o mogu nosti kandidiranja za organizaciju i doma instvo XI. Državnog natjecanja vatrogasne mladeži Hrvatske, koje se treba održati 28. lipnja 2014. godine. (sm)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. listopada 2013.

KOTORIBA

ME IMURSKA ŽUPANIJA izdvojila dvjesto tisu a kuna za oboga ivanje turisti ke ponude

Srušena poznata kotoripska “slastika’’, izgra ena 1965. godine

Sredstva potpore dobilo pet projekata

Kotorip ani su s nostalgijom u utorak 15. listopada promatrali rušenje poznate kotoripske ''slastike“. I to s razlogom. Ovaj objekt u samom centru Kotoribe izgra en je daleke 1965. godine i dugi niz godina bio je glavno okupljalište mladih. Uz to, tu se radio odli an sladoled iji je okus i miris osvajao nepca Kotorip ana. Me utim, vlasnik Namik B. otišao je u mirovinu i ve neko vrijeme slasti arnica zjapi prazna i jednostavno propada. Huligani su u inili svoje i porazbijali prozore. Dogovorom

op inskih elnika i vlasnika objekta odlu eno je da se objekt sruši, što su u inili zaposleni putem javnih radova. Op inski na elnik Ljubomir Grgec svjestan je što je slasti arnica zna ila Kotorip anima, ali naglašava da bi s vremenom zbog propadanja postala ruglo centra. U susjedstvu vlasnik Namik B. ima i ku u s dvorištem. - S vlasnikom pregovaramo o otkupu grunta kako bi u dogledno vrijeme uredili centar Kotoribe koji bi trebao dobiti sasvim novi izgled, rekao je na elnik Grgec. (al )

UDRUGA žena Palinovec

Izlet u Samobor i dolinu kardinala lanice Udruge žena iz Palinovca bile su zadnju subotu u rujnu na izletu po Hrvatskoj te tako upoznale dio domovine koji im je manje poznat. Posjetile su prekrasan gradi Samobor, o kojemu su ule mnogo lijepih pri a, a pogotovo o slasticama i kola ima Samobora koji imaju svoju tajnu. Potom je razgledana Grgosova špilja u Otruševcu, eko - bio park Divlje vode, a na kraju Žumbera ko gorje i dolina kardinala – Kraši

te pri povratku Arena Zagreb. Izlet je organizirala predsjednica Udruge žena Ljubica Srpak, magistrica ekonomije. Ona kaže: - Bilo nam je lijepo, a najljepše je bilo druženje i to što smo upoznale krajeve i mjesta gdje nismo bile. Uvijek se na e ponešto za svakoga. Organizirat emo sli ne izlete više puta, a u dogovoru s lanicama Udruge. No najprije se moramo dogovoriti u koji kraj želimo i i idu i put. (j)

Projekti koji dobivaju potporu: Centar za posjetitelje EKO muzej Mura - multimedijalna dvorana Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri, kojem je dodijeljena potpora u iznosu od 60 tisu a kuna; ure enje i opremanje ugostiteljsko - turisti kog objekta Vinogradarstva i podrumarstva Tomši , potpore vrijedne 55 tisu a kuna; iznos od 25 tisu a kuna dodijeljen je OPG-u Šardi Tatjana za projekt p elarskog turizma; po 30 tisu a kuna dodijeljeni su OPG-u Novak - Posavec Marija i Selja kom doma instvu i vinogradarstvu Vere Turk za projekte ‘’Ure enje i adaptacija smještajnih kapaciteta’’ i ‘’Pove anje smještajnih kapaciteta seoskog turizma’’

Sredinom godine raspisan je natje aj za dodjelu bespovratnih turisti kih potpora u Me imurskoj županiji za 2013. godinu. Pet odabranih projekata dobilo je ukupno 200 tisu a kuna, a ugovori su javno potpisani u petak. Na javni poziv prijavilo se 16 projekata, od ega je petero lano povjerenstvo razmatralo njih 11. Ukupna vrijednost bila je preko tri i pol milijuna kuna, a traženo je milijun i sto tisu a kuna potpora. Zamjenica Sandra Herman naglasila je da se ocjenjivala originalnost projekta, zatim doprinos razvoju turisti ke ponude, dovršenost projekta, dosadašnja ulaganja u projekt, rezultati u turisti koj djelatnosti te novo zapošljavanje. Nakon evaluacije odabran je projekt ‘’Centar za

posjetitelje EKO muzej Mura – multimedijalna dvorana Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri’’, kojem je dodijeljena potpora u iznosu od 60 tisu a kuna. Drugi projekt je ‘’Ure enje i opremanje ugostiteljsko - turisti kog objekta Vinogradarstva i podrumarstva Tomši ’’, potpore vrijedne 55 tisu a kuna. Tre a potpora u iznosu od 25 tisu a kuna dodijeljena je OPG-u Šardi Tatjana za projekt p elarskog turizma. etvrta i peta potpora u iznosu od po 30 tisu a kuna dodijeljena je OPG-u Novak - Posavec Marija i Selja kom doma instvu i vinogradarstvu Vere Turk za projekte ‘’Ure enje i adaptacija smještajnih kapaciteta, odnosno ‘’Pove anje smještajnih kapaciteta seoskog turizma’’.

Kako je na kon erenciji za novinare održanoj uo i potpisivanja rekao župan Me imurske županije Matija Posavec, to je konkretan primjer koliko je turizam zna ajna gospodarska grana za naš kraj, te koliko njegov razvoj zna i za županiju. Rebalansom prora una osigurana su sredstva te je nakon nekoliko godina Županija ponovno po ela podupirati turisti ke projekte. Iako stanje u prora unu nije dopustilo preusmjeravanje više novca za ovu namjenu, sljede e godine pokušat e se osigurati dodatna sredstva za potporu projektima koji oboga uju ponudu i pove avaju broj no enja, rekao je Posavec. Osim proširenja postoje e turisti ke ponude i aktiviranja neiskorištenih turisti kih potencijala, cilj ovog programa

SLU AJ pošte Draškovec - održan sastanak predsjednika mjesnih odbora Draškovca, Hemuševca, ukovca i Oporovca s na elnikom Ljubomirom Kolarekom

Grad Prelog nudi nagodbu za poštu Draškovec Protekli petak održan je sastanak predsjednika mjesnih odbora Draškovca, Hemuševca, ukovca i Oporovca, koji je zbog zatvaranja pošte Draškovec sazvao gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. Predsjednici mjesnih odbora zahtijevaju od Grada Preloga da u ini sve da pošta Draškovec bude otvorena, a od Hrvatskih pošta da se ne ponašaju

tako bahato i zatvaraju male pošte. Tako, na primjer, za poštu Draškovec Grad Prelog nije ra unao najamninu i druge troškove.

Prijedlog da radi dva sata dnevno Gradona elnik Ljubomir Kolarek rekao nam je da e Grad Prelog ponuditi Hrvatskoj pošti nagodbu, uz zahtjev da pošta Draškovec

bude otvorena najmanje dva sata dnevno. Nagodba se odnosi na ukupna dugovanja Grada Preloga za poštu Draškovec, koja za prošlu i ovu godinu iznose oko 150.000 kuna prema izra unu Hrvatskih pošta, no u Gradu Prelogu smatraju da je to daleko manje. Nagodba bi se trebala posti i u roku od mjesec dana. Zatvaranje malih pošta ovih je dana dotaknuo i pot-

Duhovna kriza Vlade našem kraju zaredali su tihi ili malo bu niji prosvjedi zbog zatvaranja malih pošta, a sve u ime profita koji bi državna institucija poput pošte morala imati. Ne bude se samo stanovnici Draškovca i Me imurja, zatvaranje malih pošta postala je negativna hit tema zadnjih godina, uz pobune i revolt ljudi u malim sredinama. kratko, rije je o malom dobitku Hrvatskih pošta što e se posti i zatvaranjem

malih pošta, a velikom gubitku za lokalne zajednice po Hrvatskoj, da se o otocima i ne govori. Na taj je na in profit postao važniji od života malih ljudi kojima je pošta znak civilizacijskog dosega i institucija još od austrougarskih vremena. Me imurju je akovec prvi dobio poštu, i to još 1751. godine, no još je u vrijeme Zrinskih postojala organizirana služba prenošenja poruka i in ormacija. Tek sto-

predsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i ondova Branko Gr i u radijskoj emisiji dilemom je li bolje da male pošte ostanu otvorene, a da se stambena štednja usmjeri samo za gradnju i ure enje stanova i ku a, a ne za sve drugo, kako se do sada znalo raditi, ili da se ukine. Ta e odluka biti poznata donošenjem novog prora una za idu u godinu. (J. Šimunko)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

je i stvaranje novih turisti kih proizvoda i promocija županije kao poželjne turisti ke destinacije, rekla je, me u ostalim, zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman. Zahvaljuju i u ime potpisnika ugovora, predsjednik Turisti ke zajednice Svetog Martina na Muri Franjo Makovec rekao je da se Me imurje sve više profilira kao kontinentalna turisti ka destinacija te da projekti poput ovog pove avaju turisti ku ponudu, pove avaju broj no enja te pridonose cjelokupnom razvoju. Kako je naglašeno, o ekuje se da svi projekti budu dovršeni i u unkciji do sredine idu e godine, a sredstva e potpisnicima ugovora biti ispla ena do kraja ove godine. (BMO)

lje e kasnije poštanski uredi organizirani su i u drugim mjestima Me imurja. Poštanski su uredi od devetnaestog stolje a postajali znak civilizacijske uljudbe i mjesta su se natjecala kako bi dobila pošte, a država podržavala ure enje novih ureda. anas, nakon gotovo dva stolje a, svjedoci smo gašenja malih pošta na raznorazne perfidne na ine, tako, na primjer, da su otvorene tri sata dnevno i sli no.

Zbog toga bi male pošte trebalo hitno proglasiti spomenicima kulture jer to one i jesu, i dati im cijenjeno mjesto u životu države, narod im je to mjesto ve odavno dao. Kad Vlada kaže “ne trebaju nam male pošte”, to je isto kao da kaže ‘’ne treba nam civilizacijska kultura u malim mjestima’’. Zanimljivo je da nam drugi mnogo skuplji dosezi civilizacije silno trebaju, tako pitanje komunalnih usluga i sli no, a sve zato jer donose veliki profit zainteresiranim skupinama. a žalost, Vlada se ponaša kao poduzetnik

kojemu je stalo samo do profita, a ne vidi dugoro ne posljedice nestanka malih pošta. Tamo gdje nema pošta možda uskoro ne e biti ni ljudi, a tamo gdje ima pošta turisti ke su i druge nekretnine skuplje i cjenjenije. atvaranje malih pošta po Hrvatskoj znak je velike duhovne krize Vlade, ali ujedno i stav krute centralizacije sustava. Da samo za pola posto smanje broj inovnika u državi ili to riješe na drugi na in, bilo bi dovoljno novca i za male pošte i za male škole i još bi ostalo. No, Vlada to

ne želi. Lakše je zatvoriti malu poštu ili malu školu negdje na peri eriji zemlje nego napraviti malo reda u Zagrebu.

18. listopada 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VLADIMIR DOMJANI , na elnik op ine Mala Subotica, o aktualnom op inskom trenutku i njezinom daljnjem razvoju

Gospodarska zona je (za)kasnila, investitori o ito ekaju bolju klimu za ulaganje - Proširujemo našu industrijsku zonu za 5,5 hektara i nadamo se dobrim investitorima, koje nije lako na i, makar se trudimo. Neke županije i gradovi ve nude potencijalnim investitorima parcele za jednu kunu i sli no, moramo i mi ponuditi nešto što bi ih privuklo PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Op ina Mala Subotica spada me u najve e me imurske op ine s 4.750 stanovnika, a njezinu razvijenost uvelike diktira položaj u sredini izme u gradova akovca i Preloga. Godinama je bila bazen radne snage za industriju akovca, tim više jer je dobro povezana županijskom cestom i željeznicom te je postajala svojevrsno prigradsko naselje akovca. Formiranjem op ine prije dvadesetak godina polako su se pokazivale razvojne mogu nosti tog kraja Me imurja. Najve i strukturni problem je zna ajna nezaposlenost koju pove ava populacija Roma. Zbog toga je prva velika greenfield investicija tvrtke ‘’Haix’’ u novoj industrijskoj zoni do ekana s op im oduševljenjem. Danas u industrijskoj zoni u Maloj Subotici radi oko 600 zaposlenih, što je i dobar po etak za razvoj, ali tek po etak. O razvoju op ine razgovarali smo s na elnikom op ine Mala Subotica Vladimirom Domjani em, nestrana kim na elnikom izabranim s Nezavisne liste, koji vodi op inu u drugom mandatu uz pomo SDP-a. • U kojoj je fazi razvoja poduzetni ka zona? - Naša poduzetni ka zona ima 15,5 hektara površine, a za sad su u njoj svega dva poslovna subjekta, tvrtka ‘Haix’ koja se bavi obu om i Me imurje metali koji se bave otkupom me-

Zbog kra a – situacija jako napeta • Jedna ste od op ina kojoj pripada i romsko naselje Piškorovec. Kako ocjenjujete trenutni suživot Hrvata i Roma u Vašoj op ini? - Moram, na žalost, konstatira i re i da je situacija jako napeta. U zadnje vrijeme i policija je aktivnija, no ni ni ona ne može sve, a zbog zakonskih okvira, dolazi do udnih sudskih odluka. No, promijenile su se i kra e u našem kraju. Kralo se i prije, kad su pitanju nesavjesni pojedinci koji dolaze iz manjinskog stanovništva, ali kako se to kaže - za sebe, a sad postoje gotovo organizirane bande povezane sa skupinama iz drugih podru ja. Uglavnom, previše se toga ve dogodilo što nije trebalo. I Hrvati koji su ve inski narod sve su siromašniji i nemaju mnogo toga, pa sve može izmaknuti kontroli, što nitko ne želi.

talnih sirovina, te dvije solarne elektrane. Svjestan sam da je to premalo za jednu industrijsku zonu kakvu priželjkujemo. No prodano je ak 80 posto parcela, neki investitori ekaju zbog krize, a drugi su odustali. Bilo je planirano da cijela tvrtka ‘Me imurje graditeljstvo’ preseli u našu zonu, no zbog višegodišnje krize od toga se odustalo, pa je ta velika parcela na prodaju. Na žalost, tek smo 2008. godine zbog više razloga prodali prvu parcelu u industrijskoj zoni, a propustili smo glavni investicijski ciklus od 2002. godine. Drugim rije ima, zakasnili smo sa zonom. Nakon 2008. godine po ela je kriza, koja traje do danas. Razgovaramo s potencijalnim investitorima, no nije lako, tim više što su neke županije i gradovi u Hrvatskoj koji imaju iste ili sli ne razvojne probleme kao i mi po eli nuditi parcele za poduzetnike za jednu kunu i sli no. Nadamo se da emo provu i još kvalitetnih investitora, pa i visokih tehnologija. No treba biti realan, s obzirom na obrazovanost radne snage kojom raspolažemo. • Bila je planirana i velika županijska poduzetni ka zona, gdje je stalo? - Županijska gospodarska i industrijska zona planirana je na 240 hektara površine na prostoru op ina Mala Subotica i Orehovica. Najve i problem je privatno zemljište, tako da se ne može dobiti novac od Ministarstva ni za geodetske izmjere. S druge strane, sama in rastruktura za takvu zonu je izuzetno skupa i to bez jako velikih investitora ili nekoliko njih ne bi bilo mogu e izvesti. Zatim, za tu su zonu potrebni mnogi stru njaci koji se ne nalaze lako i tako dalje. U me uvremenu je po ela kriza i sve stoji. Iz današnje perspektive mogu re i da je to bila jako optimisti na ideja, a ho e li biti realizirana i u kojoj mjeri, za sada nije jasno. Da ta velika zona zaživi, bila bi sasvim druga ija situacija za cijeli kraj. Hendikep za tu zonu je blizina akovca i Preloga i njihove industrijske zone. Smatram da investitorima s bilo koje strane došli treba ponuditi bolje

uvjete, zemljište za jednu kunu i sli no ili na 99 godina, ako želimo nešto više ili sli ne povoljne uvjete koji e biti privla ni. • Koliki su izvorni prihodi op ine i kakva je njihova struktura? - Naš prora un nije velik, a najve a stavka koja puni op insku blagajnu, prihod od poreza na dohotak, u op ini je relativno mala. Razloga ima više, a najvažniji su: imamo oko 800 Roma koji su mahom nezaposleni, dosta stara kih poljoprivrednih doma instava i dosta inozemaca, a svi oni ne pla aju taj porez. Radi usporedbe, op ina Nedeliš e ostvaruje duplo više od nas iz tog izvora, a mi koji smo po broju stanovnika sli ne veli ine tek 2,5 milijuna kuna. Ukupni izvorni prihodi op ine Mala Subotica iznose oko 4,5 milijuna kuna, a imamo i premali broj poduzetnika. Zbog toga smo prisiljeni maksimalno štedjeti. Tako u Op ini rade ukupno tri zaposlena plus na elnik koji nije stalno zaposlen u Op ini. U ovom mandatu dobivam naknadu, u prvom mandatu nisam primao ni to, te povremeno jedan komunalni radnik. Raznim mjerama štednje, pa i zbog toga što ne primam pla u, uspjeli smo uštedjeti oko 700.000 kuna, što

Vladimir Domjani : - Nastojimo razvijati lovni turizam, uredit emo streljanu kod Lova kog doma Palovec i izgraditi malu hladnja u za divlja je uloženo u razvoj. Troškovi zaposlenih u službama Op ine u odnosu na cijeli prora un iznose samo 9 posto i ta brojka dovoljno govori. Zbog toga nastojimo im više troškove smanjiti javnim radovima. Na javnim radovima u op ini ove je godine radilo dvadesetak zaposlenih, ure ivali su zelene površine i groblje, prije smo imali koncesionara koji nas je stajao 300.000 kuna. Sad je to duplo je tinije. S druge strane, javnim radovima zapošljavamo ljude, a to nešto zna i. • Geodetski elaborat za naselje Piškorovec kona no je završen, kako dalje? - Do prolje a emo odlu iti kako emo dati zemljište u Piškorovcu, no najprije treba legalizirati postoje e objekte, što ne e biti lako. Mnogo je problema s populacijom Roma. Na žalost, u Piškorovcu nema ni jednoga javnog objekta gdje bi se ljudi mogli sakupiti. Kandidirali smo projekt izgradnje Društvenog centra Piškorovec. Ministarstvo obrta i regionalnog razvoja ovih je dana prihvatilo taj naš projekt i sufinancirat e ga s 80 posto kad je rije o dokumentaciji. Kasnije emo s tim projektom na EU ondove. Htjeli smo graditi i manji sportski centar u tom naselju, no zemlja je privatna, pa nismo mogli pripremiti dokumentaciju. Moram re i da nam nije lako, u Zagrebu ne vide dovoljno naše probleme. Nije lako ni Romima, esto se doga a da

Nije istina da Haix zapošljava Ma are • Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a, kao i onima prije, razli ita su bila mišljenja vlasti i oporbe, predvo ene HDZ-om, o ulaganjima i daljnjem razvoju. Kakva je situacija po Vašem mišljenju? - Ovih dana završena je sanacija ceste Alojzija Stepinca u Maloj Subotici, no zbog izvedbe biciklisti ko - pješa ke staze fini sloj as alta ne emo sad postavljati, ve nakon izgradnje. Najpovoljniji ponu a za izgradnju staza je tvrtka ‘Tegra’, bilo je pet ponuda, a sad je u tijeku žalbeni rok. Ure ujemo groblja u Palovcu i parkiralište i pristupni put kod groblja Benkovec - Jur evec. Ure uje se i Dom kulture u Držimurec - Strelcu.

Želim kona no završiti spor oko nekretnine s Privrednom bankom Zagreb i našeg DVD-a, a dogovor se nazire. O ekujemo povoljan odgovor Hrvatskih voda kad je rije o pro ista u i kanalizaciji, te kasnijem kandidiranju za europske ondove, uz pomo Me imurskih voda. • Tako er se na sjednici pojavila informacija da su u tvrtki ‘Haix’ navodno po eli zapošljavati i inozemnu radnu snagu iz Ma arske. Je li ona to na? - Provjeravao sam upravo ju er (ponedjeljak, op. ur.) jer je o tome bilo rije i na zadnjoj sjednici Op inskog vije a. In ormacija ili glasina nije to na, nema ni primisli da bi se zapošljavala strana radna snaga u toj tvrtki.

Industrijska zona u Maloj Subotici dobro je krenula s dolaskom troje ulaga a, sada se ekaju novi

oni koji su socijaliziraniji bježe iz romskog naselja zbog teških uvjeta života. • Ima li istine u tome da je Podru na škola Držimurec Strelec postala gotovo u potpunosti romska? - To je, na žalost, dosta to no. Tako, na primjer, u prvi razred treba se upisati etvero djece hrvatske narodnosti i dvadesetoro djece Roma. Roditelji djece hrvatske narodnosti znaju da njihova djeca ne e dovoljno napredovati i bježe iz Podru ne škole u školu Malu Suboticu ili drugamo. Mi ne možemo zabraniti roditeljima koji to ine da svoje dijete upišu tamo gdje smatraju da je za njih bolje. Tako je tijekom godina Podru na škola Držimurec - Strelec postala gotovo u potpunosti romska. No ionako djeca tamo polaze samo niže razrede, kasnije su svi zajedno u Maloj Subotici. Smatram da za bolju socijalizaciju romske populacije nedostaje još jedna godina predškole za male Rome, samo jedna godina nije dovoljna. Najvažnije je sustavno obrazovanje. Osim toga, trebalo bi u školama osigurati cjelodnevni boravak jer su ta djeca ve inom prepuštena sama sebi ili nemaju dobre uvjete za u enje. Doga aju se i mali pozitivni pomaci, no oni su premali. Sve više u enika Roma završava osnovnu školu, no i dalje ima mnogo onih koji je ne završe. Problem nastaje ako ne upišu srednju školu ili je ne završe. Što e drugo kao nezaposleni mladi raditi nego praviti djecu i razmišljati kako do i do novca, a država nije osigurala da za to što dobivaju socijalnu pomo nešto i rade. Mijenja se zakon o socijalnoj skrbi pa e možda biti malo više odgovornosti svih. •Koliko iznose godišnji troškovi vrti a i jaslica u op ini? - U vrti u je 83 djece, uz osam odgajateljica, a moralo bi ih biti više, te svega jedna kuharica. Zbog toga nastojimo pomo i putem javnih radova, kao i uz pomo djelatnika na stru nom osposobljavanja. Treba re i i da ravnateljica pola svoga radnog vremena radi kao odgajateljica. Ukupni troškovi vrti a, a neka djeca iz op ine polaze vrti e u Gradu akovcu, iznose oko 700.000 kuna godišnje, s time da za svako dijete Op ina daje 600 kuna mjese no. Vrti je postao premali, imamo planove za proširenje vrti a, pripremamo dokumente kako bi se mogli kandidirati za EU ondove. • Gdje vidite razvojne potencijale op ine Mala Subotica? - Za sada imamo premalo poduzetnika i velikih tvrtki i na tome radimo. Proširujemo našu industrijsku zonu za 5,5 hektara i nadamo se dobrim investitorima koje nije lako na i, makar se trudimo. Kad je rije o gra evinarstvu, ostala je samo jedna manja tvrtka, sve druge tvrtke nisu preživjele krizu ili se polako gase. Kanalizaciju emo dijelom pokušati izgraditi uz pomo EU ondova. Na žalost, op ina Mala Subotica tako je smještena da nema ve e turisti ke potencijale, nema ve ih vodenih površina pogodnih za ribolov, osim na našoj ribi koj grabi, što je premalo. Nastojat emo oživjeti lovni turizam, planiramo gradnju streljane kod Lova kog doma u Palovcu i manju hladnja u. Divlja i ima, a ulaskom u EU postoje bolji uvjeti za razvoj.

ŠENKOVEC

U tijeku akcija za pomo bolesnima i nemo nima U Op ini Šenkovec u tijeku je jedna hvale vrijedna socijalna akcija. Naime, iz Op ine je upu en poziv svima onima kojima je potrebna pomo , odnosno njega u ku i, kao posljedica bolesti i starosti, kao i onima koji nemaju nikoga tko bi se za njih mogao adekvatno brinuti. U Op ini isti u da je u ovoj akciji naglasak posebno stavljen na one slu ajeve u kojima je potrebno djelovati prilikom organiziranja prehrane (nabava i dostava gotovih obroka, nabava živežnih namirnica), organiziranja ku anskih poslova, održavanja osobne higijene (pomo u obla enju i svla enju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba). Stoga se mole svi zainteresirani da se jave do 6. studenoga u op inske prostorije kako bi se mogla izraditi baza podataka potrebitih, s ciljem organiziranja pomo i uz sufinanciranje Op ine Šenkovec.

Kandidiranje za Savjet mladih Op ina Šenkovec nedavno je pokrenula postupak izbora lanova Savjeta mladih, koji bi trebao biti savjetodavno tijelo Op inskog vije a te koji je potrebno ormirati u cilju aktivnog uklju ivanja mladih u javni život op ine. Savjet mladih e brojati sedam lanova, uklju uju i predsjednika i zamjenika predsjednika Savjeta, i to u dobi od petnaest do dvadeset devet godina života. Kandidate za lanove Savjeta mladih mogu pak predložiti udruge mladih i udruge koje se bave mladima, u eni ka vije a, te drugi registrirani oblici organiziranja mladih sa sjedištem na podru ju op ine Šenkovec. Isto tako predlagatelj mora biti potpisan od strane ovlaštene osobe predlagatelja i ovjeren pe atom, dok pak se prijedlog podnosi na propisanom obrascu koji je dostupan na internetskim stranicama Op ine Šenkovec www.senkovec.hr ili se može podi i u prostorijama op inske uprave. Spomenimo i to da se prijedlozi kandidata za lanove Savjeta mladih op ine Šenkovec dostavljaju na op insku adresu: Op ina Šenkovec, Odbor za izbor i imenovanje Op inskog vije a, J. Bedekovi a 11, Šenkovec, 40 000 akovec, s naznakom “Prijedlog kandidata za izbor lanova Savjeta mladih op ine Šenkovec’’. (so)

Kroz Međimurje

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVETI JURAJ NA BREGU

KOLEGIJ gradona elnika Grada Mursko Središ e

Pet gra evinskih tvrtki želi nastaviti graditi sportsku dvoranu

TRAŽI SE HITNO RJEŠENJE JER SITUACIJA POSTAJE NESNOŠLJIVOM Kroz Mursko Središ e dnevno projuri oko 360 teških kamiona

Povjerenstvo za nabavu roba i usluga op ine Sveti Juraj na Bregu u ponedjeljak je otvorilo prispjele ponude na natje aj za dovršenje izgradnje sportske dvorane i prostorija Osnovne škole Ivana Gorana Kova i a u Pleškovcu. Na natje aj je pristiglo pet ponuda, koje je povjerenstvo pregledalo te dalo u daljnji postupak. Ime tvrtke koja e nastaviti izgradnju objekata koji su ovog trenutka u 70-postotnoj izgra enosti znat e se za nekoliko dana. Neslužbeno doznajemo da su me u kandidatima za nastavak izgradnje objekata u Pleškovcu i tvrtke iz Me imurja, koje radove vrijedne oko tri milijuna kuna trebaju dovršiti do kraja ove godine. (sm)

ŠTRIGOVA

Smotra postrojbe civilne zaštite Op ina Štrigova osnovala je postrojbu civilne zaštite, kojoj su poslovi i obveze zaštita imovine i gra ana na svojem podru ju, te suradnja s ostalim institucijama i društvima koja brinu o op oj sigurnosti. Postrojba e javnosti biti predstavljena u subotu 19. listopada 2013. kod Vatrogasnog doma u Štrigovi, s po etkom u 9 sati, gdje je prigoda vidjeti i uti kako i ime je ona opremljena, te druge zanimljivosti vezane uz njezino postojanje. (sm)

PLEŠIVICA

Najve a me imurska kestenijada Udruga “Sport za sve” Plešivica u subotu 19. listopada 2013. organizira i prire uje tradicionalnu i najve u me imursku kestenijadu i ujedno središnju proslavu Svjetskog dana pješa enja. Okupljanje na TRIM stazi u Plešivici zapo inje u 12 sati, a šetnja, odbojka na pijesku, mali nogomet i vise a kuglana na rasporedu su cijelo poslijepodne. U stalnoj su ponudi pe eni kesteni, jela s roštilja, mošt, vino i drugi napitci, bogata tombola i ples uz Duo Suveniri. Doma ini i organizatori pozivaju sve ljubitelje iste prirode i kestena da do u i dobro se provedu. (sm)

ŠTRUKOVEC

Psi lutalice teroriziraju mještane i prolaznike Dvadeset etiri sata na dan žitelji naselja Štrukovec izloženi su teroru i raznim neugodnostima koje im ine psi lutalice koji ugrožavaju promet na Državnoj cesti akovec - Mursko Središ e. Vije e Mjesnog odbora javnim i gradskim službama uputilo je zamolbu da riješe ovaj problem kako bi se ljudi mogli normalno kretati po naselju i kako ne bi došlo do ošte enja vozila kod naleta ili nasrtaja pasa na gra ane. VMO je raspravljao o gradskom prora unu, te je Dominika Hrženjaka predložio za lana Socijalnog vije a Grada Mursko Središ e. (sm)

Pove anje prometa s obzirom na rujan prošle 2012. godine iznosi 76 posto. Naime, 2012. godine kroz Grad je prošlo 6.100 kamiona, koji su se onda zadržavali na granici zbog carinskih pregleda, dok je ovog rujna ta broja bila zastrašuju ih 10.750 Nakon što se s 1. srpnjem 2013. godine, danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Grad Mursko Središ e riješio kamionskih kolona koji su ispred grani nog prijelaza prema Sloveniji ekali na carinski pregled, od tog se dana Grad susre e s još ve im problemom. Sada na bivšem grani nom prijelazu nema zastoja i redova kamiona, ali oni u mnogo ve em broju prolaze, a mnogi i jure, Gradom prema sjeveru Europe ili obrnuto i tako gra anima, poglavito pješacima i biciklistima, stvaraju osje aj nesigurnosti i veliku nelagodu. Tako je prošli mjesec kroz bivši grani ni prijelaz i kroz glavnu središ ansku ulicu prošlo 10.750 teških i manje teških kamiona, šlepera i cisterna natovarenih raznim teretom i tvarima, što je u odnosu na isti mjesec lani pove anje za ogromnih 76 posto. Svaki dan kroz Grad pro e u prosjeku 360 kamiona ili 15-ak na sat.

Gradona elnik Dražen Srpak pokušava kod nadležnih županijskih i državnih službi potaknuti rješenje ovoga trenutno najve eg problema u gradu. Tako intenzivan promet ošte uje i prometnice, a najviše stradavaju šahtovi, te e se uskoro krenuti u njihovu sanaciju u glavnoj te nekoliko pokrajnih ulica.

Strani investitori pitaju za prostore Više stranih investitora Gradu je dostavilo upite u vezi s odre enim ulaganjima u Gradu, za što traže adekvatne prostore. Kako u Gradu imaju odre ena saznanja da poduze a Betex, TEAM i NEORES te druga raspolažu s viškom

prostorija, Grad e od njih zatražiti izjašnjenje jesu li zainteresirani višak svojih skladišnih i proizvodnih prostora ustupiti stranim ulaga ima, koji bi u njima pokrenuli neke od poslova ili ih koristili za skladišta. U Gradskoj upravi vjeruju kako bi se i time otvorilo nekoliko mjesta za sve ve i broj nezaposlenih Središ ana.

Svje omat seli na prikladnije mjesto?! Pred blagdan Svih svetih ure uju se groblja u Murskom Središ u i Peklenici - Križovcu, na kojima su postavljeni i svje omati, izgra ene nove pipe za vodu te ure en okoliš. Grad nastoji riješiti problem starih i zapuštenih grobova, te e se oni grobovi za koje deset godina nije upla ena grobna naknada smatrati napuštenima. No lokacija na kojoj je postavljen svje omat na groblju u Murskom Središ u izazvala je reakcije gra ana, jer je postavljen preblizu grobnim mjestima, ime remeti mir i pijetet koji gra ani žele imati

kada do u na grob svojim pokojnicima. Kontaktirali smo gradona elnika Dražena Srpaka u vezi s ovom primjedbom gra ana, koju je uzeo na znanje i ubrzo nakon toga dao nam odgovor da e se svje omat premjestiti na prikladnije mjesto. Kazao je da su vlasnici svje omat postavljali bez prisustva djelatnika Gradske uprave, ne vode i ra una o okolnostima koja je uznemirila pojedine gra ane u blizini njihovih grobnih mjesta, te da e te primjedbe biti uvažene, a svje omat preseljen na prikladnije mjesto. (BMO)

PEKLENICA

Riješen problem odvodnje oborinskih voda u Peklenici Mjesni odbor Peklenica riješio je dugogodišnji i veliki problem odvodnje oborinskih voda na Trgu pekleni kih rudara, na na in ugradnje odvodnih cijevi te postavljanjem slivnika. Isto tako na trgu je ure ena pješa ko - biciklisti ka staza, emu je znatan doprinos dala Županijska uprava za ceste akovec. Ovim radovima riješena je i odvodnja oborinskih voda koje se slijevaju iz akove ke ulice, koje su esto puta znale ugroziti Društveni dom koji se nalazi na trgu.

U naselju je postavljeno novih dvanaest rasvjetnih tijela javne rasvjete, a najvažnije je što je osvijetljen prolaz uz vatrogasno spremište koji koriste školska djeca. Preporod je doživio i Društveni dom koji je o iš en od dugogodišnje zapuštenosti, ure eno je skladište, a obavljene su i pripreme za novu kuhinju. Želja je predsjednice VMO-a Ivane Maltari domu dati pravi sadržaj te urediti prostorije za potrebe mjesnih udruga, ime bi dom bio u potpuno-

Društveni dom je ure en, a planovi su da bude na korist svim udrugama

sti iskorišten, a korisnici prostorija bi o njima vodili ve u skrb i brigu. - VMO Peklenica je uložio maksimalne napore kako bi bio servis mještanima, a isto tako i našim udrugama kojima

pokušavamo pomo i u svim segmentima djelovanja. Isto tako želimo i nastojimo i borimo se biti najbolji dio Grada Mursko Središ e u njegovom daljnjem funkcioniranju i njegovom razvitku, a za boljitak

Pod vodstvom Ivane Maltari Peklenica se sve više ure uje i napreduje

svih koji mu pripadamo, naglašava Ivana Maltari , predsjednica VMO-a Peklenica, pod ijim se vodstvom u Peklenici mnogo toga pokrenulo na bolje. (S. Mesari )

18. listopada 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LOVA KI savez Me imurske županije

Psa u šetnju voditi s opremom ili slijedi kazna

Bogatiji za novih sedamnaest lovaca i etiri lovo uvara

Na osnovu odluke o držanju ku nih ljubimaca i postupanju sa psima i ma kama, Grad Mursko Središ e gra ane upozorava kako, kada idu u šetnju sa psom, trebaju sa sobom ponijeti i potrebnu opremu. Kada se pas izvodi na javnu površinu, njegov vlasnik ili osoba koja ga izvodi psu treba staviti povodac i košaricu na njušku. Uz sebe mora imati lopaticu i vre icu s kojima s površine uklanja pse i izmet i odnosi ga na za to predvi eno mjesto. Psi se ne smiju izvoditi na zelene površine koje su ure ene kao cvjetnjaci ili travnjaci, na groblja i povrtnjake, te na prostore gdje bi oni mogli ugroziti zdravlje ljudi. Kako saznajemo od komunalnog redara, kazna za puštanje psa sa uzice ili ne iš enje onoga što on zaprlja postoji nov ana kazna od 200 kuna koju e komunalni redar primjenjivati. Zbog navedenog problema Komunalno redarstvo Grada Mursko Središ e na novoj e šetnici provoditi poja an nadzor, a u pomo e im prisko iti i policijski službenici koji e šetnicu poja ano obilaziti vikendom kada se tamo okuplja ve i broj šeta a, kao i šeta a sa psima. (sm)

- Nakon 90 sati predavanja, ispitu je pristupilo 15 kandidata i 2 kandidatkinje za lovce te 4 kandidata za lovo uvare. Svi koji su ispitu pristupili uspješno su ga i položili

VMO SITNICE

vrsta podrška izgradnji kapelice Grad Mursko Središ e i njegov gradona elnik Dražen Srpak vrsto podržavaju jednoglasnu odluku, odnosno inicijativu VMO-a Sitnice za izgradnju kapelice - pila poklonca u ovom romskom naselju. Gradona elnik je upoznat i s peticijom protiv izgradnje kapelice - poklonca, potpisanom od manjeg broja žitelja Sitnica, te rješavanje toga i druge problematike daje u zadatak VMO-u Sitnice. VMO Sitnice odbacuje peticiju s obrazloženjem da nije zakonski provedena, dok inicijatori potpisivanje peticije tvrde kako je sve valjano i najavljuju daljnje korake u sprje avanju izgradnje sakralnog objekta koji žele pripadnici ve inske Katoli ke crkve. (sm)

Lova ki savez Me imurske županije od prošle srijede bogatiji je za novih 15 lovaca, 2 lovkinje i 4 lovo uvara, koji su prošli temeljitu prakti nu i teorijsku nastavu kod predava a - lanova Lova kog saveza Me imurske županije. Na prigodnoj sve anosti, u nazo nosti lanova ispitnog povjerenstva i zamjenika predsjednika LS-a Me imurske županije Josipa Carovi a, priznanja je uru io Mladen Lackovi , tajnik LS-a Me imurske županije. Nove su lovkinje Lana Glad iz akovca i Mirjam Poto nik iz Ban ija, a novi lovci su Domagoj Habuš iz Gardinovca, Igor Hali iz Male Subotice, Nino Jambroši iz Tur iš a, Danijel Kova iz Svete Marije, Andrija Krnjak iz Novakovca, Neven Lepen iz Gardinovca, Nikola Merdanovi iz Belice, Tomislav Mikuli iz Bijenika kod Zagreba, Mario Miser iz Donje Dubrave, Denis Nemec iz Štrigove, Darko Novak iz Frkanovca, Nikola Novak iz Dekanovca, Dejan Repalust iz Draškovca, Matija Srnec iz Belice i Filip Tot iz Dekanovca. Novi su lovo uvari Ivan Biberžnjak iz Robadja, Dražen Grabant iz re ana, Aleksandar Karlov ec iz Štrigove i Josip Kobal iz Draškovca. estitke i naputke lovcima i lovu uvarima izrekli su Edo Pongrac u ime ispitnog povjerenstva, te Josip Carovi , Zvonimir Hlebec i Mladen Lackovi u ime Lova kog saveza Me imurske županije.

Lovnih pravila uvijek se treba pridržavati

Novi lovci, lovu uvari i lanovi ispitnog povjerenstva

svi ste samo lovci, bilo da ste doktor ili nekvali icirani radnik. Pazite na sebe i na druge, jer puška je uvijek puška, savjetovao je nove kolege Edo Pongrac, predsjednik ispitnog povjerenstva i iskusni lovac.

Lana Glad iz akovca 21. je me imurska lovkinja

- Po znanju ste spremni za lovce, no morate u iti od starijih lovaca, jer trebate znati puno toga što ste samo nau ili, a niste vidjeli i doživjeli. Od odje e i obu e, preko protokola, do ponašanja u lovu i u druženju. U lovu uvijek morate imati ispravnu pušku i strpljenje te nikada, ali nikada, ne strijeljati u divlja koja je ispred kolege. Pazite kako se ponašate na zbornom mjestu i u lovu, slušajte lovnika. U lovu i u društvu svi ste jednaki,

Dvadeset i dvije lovkinje Od osamostaljenja Hrvatske 1991. godine u Me imurju su 22 žene položile lova ki ispit. Prva je u Me imurju lova ki ispit položila Ana Krleža 1981. godine. Tajnik LS-a Me imurske županije Mladen Lackovi predlaže osnivanje društva ili udruge me imurskih lovkinja, koje bi bile lanice svojih lova kih društava, ali bi zajedno djelovale na razini županije te je predstavljale na raznim susretima i druženjima u domovini i svijetu. (sm) Potpredsjednik Carovi izrazio je zadovoljstvo što su svi koji su pri-

Mirjam Poto nik iz Banfija 22. je me imurska lovkinja

stupili ispitu ispit i položili, te im je estitao na tome, kao i tajniku Lackovi u, koji je brzo i kvalitetno obavio sve administrativne poslove. Lova ki savez Me imurske županije broji oko tisu u lanova, koji su lanovi velike obitelji Hrvatskoga lova kog saveza, a koji broji preko 50 tisu a lanova. (Stjepan Mesari )

Predava i i ispitiva i LS-a Me imurske županije

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Mošt rezanec i kostanj pokanec D

esetak obitelji pozvalo me prošli vikend na pe ene ili kuhane kostanje te na mošt, a takve pozive u pravilu ne otklanjam. riznajem, nisam se odazvao svima jer jednostavno nisam stigao i mogao s brijega na brijeg, pa sam tako bio na tri kestenijade i moštijade, što i nije malo, dapa e, sasvim dovoljno. ve godine kostanji su kvalitetni, ima ih dovolj-

no, a ljudi ih peku na otvorenom, na plo ama štednjaka ili ih kuhaju, a ukusni su na bilo koji na in pripremljeni. Strpljive žene pripremaju pire, ali uz njega ne ide mošt. A mošt je dvadesetak dana prije Martinja u izvrsnoj kondiciji i fazi tihog vrenja. Tu mislim na onaj koji pijemo uz kostanje, ovaj kasniji i sla i kod mene i prijatelja još nije u opticaju. je am se kako su nekada susjedi jedni druge

pozivali. ‘Dojdite k nam na mošt rezanec i kostanj pokanec’. Nije mi bio jasan zna aj tih pridjeva, no kasnije sam doznao kako je rezanec zbog toga što mošt kod pijenja djeluje resko u grlo, a kostanj pak se pe enjem raspuknuo i bio pokanec. Jako dobro su naši stariji nazvali dva jesenska ploda prirode i ruku ljudskih, a ja o tome pišem kako bi današnja mladež upamtila ove baj-

kovite nazive za tako drage plodove. inulih dana po šumama je mnogo bera a kestena (kostanja) i dobro je što je tako, da malo premetnu granje i liš e ne ine i nikakvu štetu, a priroda je življa. Mošt vrije u mnogim klijetima i izvrsna je najava dobrog vina. Meni je najbolji Štamparov sastavljen od 15 vrsta grož a, za koji Bojan kaže da govori šest jezika.

istopad je sav u znaku kostanja i mošta, ali i zelja, jabuka, mušmula, oskoruša, kukuruza, še erne repe i drugih plodova zemlje. Prigoda je kod konzumiranja i spremanja ovih plodova zahvaliti Bogu i Zemlji za sva dobro instva u kojima uživamo sada i koje emo slasno konzumirati tijekom nadolaze e zime. me uvremenu emo prebroditi Martinje, za koje su pripreme u punom tijeku i najave su kako e ovo prvo EU Martinje posvuda biti bolje nego sva skupa do

PIŠE: STJEPAN MESARI

sada. Poglavito u briježnom dijelu Me imurja i Svetom Martinu na Muri, gdje mošt najsnažnije vrije, a kesteni pe eni ili kuhani najljepše mirišu.

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. listopada 2013.

VO ARI iz Me imurja sudjelovali na Jabu nim danima u akovu i Danima vo a u ur evcu

Me imurska jabuka osvojila Hrvatsku AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Kestenje zauzelo štandove Stolove i štandove na akove kom placu i akove kom sajmu zaposjelo je njegovo veli anstvo - pitomi me imurski kesten - sjajan, krupan i ukusan. Okus se proba kod svakog prodava a koji ima nekoliko kuhanih ili pe enih primjeraka na svojem štandu. Cijena nikad povoljnija, ponuda nikad ve a, no kupaca baš i nema. Odmah do kestena je kraljica vo a jabuka, lijepa, crvena, žuta i so na, plijeni pozornost kupaca i prodaje se bolje od kestena. Solidna je ponuda krumpira, bijelog i crvenog zelja u vre ama, cikle, endivije, meda, mlije nih proizvoda te ogrjevnog drva, stare krame, raznih alata za sje u i pripremu drva te cvije a za ukrašavanje grobova

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- kesten - jabuke - orasi - mušmule - grah - paprika - patlidžani - krumpir - luk - špine

10 kn/kg 6 kn/kg 80 kn/kg 20 kn/kg 30 kn/kg 7 kn/kg 10 kn/kg 2 kn/kg 5 kn/kg 8 kn/kom

uz blagdan Svih svetih. Jabuke, zelje, repa, krumpir, luk i cikla pakirani u vre e puno su za kupnju povoljniji nego kad se kupuju na kilograme. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Me imurske jabuke iz integrirane proizvodnje, sorti idared, zlatni delišes, jonagold, jonagored, mutsu, grenny smith, brayburn, fuji, topas i florina, te starinske sorte, kruške pasa crasana, pastor ica, kao i mušmula, lješnjak, kupinovo vino, vino od maline i stolno vino Oleti krasili su štand na izložbenom prostoru akova ke priredbe te plijenili pozornost posjetitelja i drugih vo ara PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Prošli vikend u akovu su održani Jabu ni dani 2013., u sklopu kojih je održana 12. županijska i 8. regionalna izložba jabuka, gdje su sudjelovali i me imurski vo ari. Na ovoj velikoj priredbi, na kojoj je u središtu zbivanja jabuka – kraljica vo a, Me imurska županija bila je županija gost, dok su svoje štandove imali i jabuke predstavili Me imurska udruga za integriranu proizvodnu vo a i Udruga vo ara i vinograda op ine Sveti Martin na Muri, iji su predstavnici Tomislav Horvat, Mladen Dobrani i Zdravko Šafari izložili svoje jabuke i druge proizvode. Lijepe i zdrave jabuke jonagodl, idared, jonagored, zlatni delišes i druge vrste iz integrirane proizvodnje, kao i starinske jabuke, kruške, lješnjake, mušmule, Šafari evo novo malinovo vino, poznata kupinova vina i vino OPG-a Oleti plijenili su pozornost posjetitelja, vo ara, agronoma i trgovaca iz Hrvatske i regije. Magistar Milorad Šubi , rukovoditelj Savjetodavne poljoprivredne službe sjeverozapadne Hrvatske, održao je vrlo zapaženo stru no predavanje, a me imurski štand razgledao je i Zoran Vinkovi , gradona elnik akova i saborski zastupnik, koji je na adresu me imurskih vo ara i jabuka izrekao lijepe rije i. Kao ni u Donjem Kraljevcu, ni u akovu nije bilo ministra poljoprivrede Tomislava Jakovine, kojeg su proizvo a i jabuka o ekivali i za njega imali mnogo pitanja.

Vo ari nikada u težem položaju Kvalitetne jabuke i drugo vo e, kao i vo ni proizvodi, brojni posjetitelji i popratni doga aji u akovu su stvorili lijep ugo aj, me utim, Jabu ni dani imali su i drugu stranu medalje, zbog ega bi mnogim vo arima dani i mjeseci koji slijede mogli biti ‘’jabu ni’’. Vo ari su vrlo nezadovoljni odnosom Ministarstva poljoprivrede i hrvatske Vlade prema proizvo a ima jabuke, a situaciju je najbolje opisao gradona elnik Vinkovi , koji

Me imurski vo ari na Jabu nim danima u akovu

Svakodnevno ubiranje gubitaka

Zoran Lovrek: - Svakodnevno ubiremo gubitke, premda imamo najbolje jabuke u Europi

je rekao da ‘’sve dok proizvode koji se ovdje nalaze na štandovima i stolovima Hrvatska ne bude izvozila, ova izložba i trud vo ara su uzaludni“. Pozvao je vo are da se zajedni ki izbore kako bi hrvatske jabuke popunile police u doma im trgovinama i trgova kim centrima, a viškovi da se izvezu. Sa žaljenjem su vo ari ustvrdili kako Hrvatska uvozi jabuke slabije kvalitete i tako konkurira svojim vo arima koji imaju kvalitetnije i ljepše jabuke. Ustvr eno je kako, unato najbogatijem urodu jabuka, vo ari proživljavaju najve u krizu i u najtežem su položaju otkako je samostalne države Hrvatske. Sli no je bilo i u ur evcu, a me imurske vo are predstavljali su Mladen Dobrani i Vera Horvat iz Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a. Ukratko, kada je rije o jabukama, osim što se radi o visokim prinosima i vrhun-

- Idared I. klase prodaje se po 2 kune, a II. klase po 1 kunu kilogram. Puni rod vo njaka daje 40-ak tona jabuka po hektaru. Cijena proizvodnje jabuke iznosi od 1,90 do 2 kune po kilogramu, iz ega je jasno vidljivo kako vo ari, proizvo a i jabuka, svakodnevno ubiru gubitak. Pitanje je tko e i kako izdržati ovo stanje, vo ari nemaju kamo smjestiti ubrane plodove, država enormno uvozi jeftine i loše jabuke kojima se pune naši trgova ki centri. Me iskoj kakvo i, sve drugo je vrlo loše. Vo ari se snalaze kako se znaju, a Ministarstvo i mini-

murski vo ari proizvedu ak 70 do 75 posto prvoklasne jabuke, najbolje u Europi, a strepimo kako emo je i kome prodati, kaže Zoran Lovrek, vode i poljoprivredni proizvo a , poduzetnik i agronom, zabrinut za sadašnjost i budu nost me imurskih vo ara i vo arstva, iji je razvoj i sam inicirao. Doznajemo kako pojedini vo ari kane jabuke ostaviti na stablima, ne ubrati ih, kako bi iskazali protest prema poljoprivrednoj politici u Hrvatskoj. star sve su udaljeniji od vo ara, jabuka a ini se i od ukupne ili itave poljoprivrede.

Najbolje i najljepše me imurske jabuke teško nalaze kupce

CENTAR “Smart vision” u Nedeliš u

Predavanje i razmjena sjemenja Udruga ‘‘Biovrt’’ i Centar ‘‘Smart vision’’ u subotu 19. listopada 2013. od 18 do 20 sati u prostorijama centra u Nedeli-

š u (ulica Vinka Karlovi a 14a), organizira predavanje na temu ‘‘Nastanak, skupljanje i uvanje doma eg sjemenja’’, te razmjenu

sjemenja. Predavanje ima Silvija Kolar - Fodor, predsjednica udruge ‘‘Biovrt’’, koja e govoriti i o drugim zanimljivostima

iz biovrtlarstva. Na ovom skupu do sjemenja mogu do i i oni koji ga ne posjeduju, i to donacijom za sjeme. (sm)

18. listopada 2013.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT

e položaje na kojima e nove ruže imati optimalne uvjete za rast i razvoj. Takve ete im pružiti na svakom osun anom i prozra nom mjestu, gdje je tlo rahlo i bogato humusom. Nije li takvo, oplemenite ga dodavanjem komposta ili treseta kod laganih tala, odnosno pijeskom i kompostom kod teških, glinastih tala. Treset, osim što e poboljšati strukturu tla, u isto e ga vrijeme i blago zakiseliti, te tako u initi idealnim za sadnju ruža. Pre eriraju pH reakciju tla izme u 6 i 6,5. Blizinu višeg grmlja i drve a treba izbjegavati, budu i da e na takvima biti zasjenjene

Jesen stigla Dunjo moja?

RUŽE O ružama se uvijek mnogo govori. ini se da ponekad malo izgube na svojoj važnosti ali onda se opet uzdignu svojom oholom, hladnom i bodljikavom ljepotom. U našoj potroša koj nadmetljivoj stvarnosti njihova je pozicija zagarantirana. ini se da su se sadile oduvijek i da e ih neki voljeti zauvijek. Ruža nam svojim cvijetom i lijepim mirisom oplemenjuje životni prostor, no u isto vrijeme, otpuštaju i neke štetne tvari u tlo, zagor ava život drugim ružama, i op enito biljkama iz porodice Rosaceae. Uz pomo nematoda ine tlo nepovoljnim za sadnju ruža bar 5-10 godina nakon uklanjanja staroga grma. Zato prije kupnje sadnice prona ite druge odgovaraju-

ve i dio dana, što e se odraziti na slabiju cvatnju i poja anu pojavu bolesti i štetnika. Površinu na kojoj je planirana sadnja treba dobro pripremiti do dubine od najmanje 40 cm, uz dodavanje zreloga stajskoga gnoja i treseta. Preporu ljivo je nekoliko sati prije sadnje ružu namakati u vodi, odrezati trule i tanke grane te one koje pokazuju znakove bolesti. Prije sadnje sadnica golog korijena potrebno je podrezati korijenje, na na in da režemo sve dok ne do emo do zdravog tkiva. Sve osušene ili ošte ene nadzemne izboje tako er uklonimo.

Sadnice ije je korijenje obavijeno tresetom, piljevinom ili mahovinom sadimo skupa s tim supstratom. Odnosno bez njihova uklanjanja, budu i da e se isti razgraditi u tlu i na taj ga na in obogatiti organskom tvari. Sadimo ih u pojedina ne jame, paze i da mjesto cijepljenja bude oko tri prsta ispod površine tla. Na taj e na in cijepljeno mjesto biti zašti eno od hladno e sljede ih zima, a plemenita ruže ima i priliku sama se ukorijeniti. U prvim je mjesecima nakon sadnje ružama potrebno osigurati redovito zalijevanje kako zbog isušivanja korijena biljke ne bi propale, a sav naš trud bio uzaludan. Razmak sadnje ovisi o tipu ruže, pa se ajevke i floribunde sade na razmak 45-100 centimetara, ovisno o sorti, mini ruže 30 centimetara jedna od druge, a penja ice na razmak dva-tri metra. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Osteosarkom u pasa Osteosarkom je naj eš i tumor koštanog tkiva kod pasa. Osteosarkom je tumor koji je lokalno vrlo destruktivan, a što je najgore ima vrlo visok metastatski potencijal. Psi velikih i gigantskih pasmina naj eš e obolijevaju od osteosarkoma. Pasmine kod kojih je ve a pojavnost ovog tumora jesu njema ki bokser, njema ka doga, njema ki ov ar, bernardinac, rotvajler, zlatni retriver, labrador, doberman. Kod pasa manjih pasmina pove ana u estalost ovog tumora je kod bigla i pudli. U našoj praksi te pasmine su u prvom redu rotvajler, njema ki ov ar te doberman, no to je vjerojatno zbog ve e popularnosti ovih pasa. Tumor se razvije obi no kod srednje starih i starih pasa, u prosjeku izme u 6 i 8 godine života, a u rijetkim slu ajevima kod mladih pasa starih samo godinu dana. Kod gigantskih pasmina je dob obolijevanja nešto niža nego kod manjih pasa, no njima je kra i i životni vijek. eš e se razvije u mužjaka nego kod ženki. 75% svih osteosar-

koma razvije s na dugim kostima-distalni radius, proksimalni humerus (podlakti ne i nadlakti ne kosti) distalni emur, proksimalni i distalni dio tibie (natkoljenica i potkoljenica). eš e se nalazi na prednjim nego na stražnjim nogama, a smatra se da je to zbog toga što prednje noge nose ve i dio

t e žine tijela. Vrlo rijetko ova vrsta tumora zahva a zglobove. Uzrok ovog oboljenja je nepoznat odnosno nerazjašnjen. Postoje mnogi aktori koji mogu predisponirati kost za nastanak osteosarkoma kao što su multiple ili ponavljaju e traume kosti na istom mjestu, kroni na stimulacija kosti izazvana metalnim implatantima ili

drugim stranim tijelom, no to ne objašnjava nastanak tumora kod onih pasa koji nemaju ovakvu anamnezu. Prvi klini ki znak bolesti je bol i posljedi no šepanje. Vrlo esto se i vidi oteklina na bolnom mjestu. RTG-om se postavi sumnja na osteosarkom, a definitivna dijagnoza postavlja se biopsijom i pregledom uzetog tkiva. Biopsija je neophodna da bi osteosarkom razlikovali od drugih tumora kostiju (hondrosarkoma, multipli mijelom, lim oma) ili od metastaskih promjena na kostima koje vi amo kod primarnih tumora dojke i prostate. Obavezna pretraga kod sumnje na osteosarkom je rtg plu a jer na žalost ovaj tumor vrlo brzo i esto metastazira u plu a. Problem je u tome što e se promjene na plu nom tkivu (makrometastaze) vidjeti samo kod 10% pasa koji ih imaju. Kod ostalih se radi o mikrometastazama koje je vrlo teško detektirati. 90%

pasa u vrijeme dijagnoze osteosarkoma ve ima mikrometastaske promjene na plu ima jer se radi o visoko metastati kom tumoru. Uglavnom metastazira hematogeno . Prvi korak u lije enju je utvr ivanje prisutnosti metastaza. Ako ih nema procjenjuje se da li pas može podnjeti amputaciju (ovisno o starosti i op em stanju te kondiciji bolesnog psa). Psi kod kojih se izvrši amputacija bez daljnje terapije preživljavaju 4 do 6 mjeseci. 10% pasa koji se podvrgnu amputaciji prežive 1 godinu s time da je uzrok smrti metastaska bolest plu a, a ne primarni tumor koji je odstranjen. Ukoliko se nakon amputacije psa podvrgne kemoterapiji, period preživljavanja produžuje se za 5 mjeseci, a postotak pasa koji požive 1 godinu penje se sa 10 na 50%. Ukoliko nije mogu a amputacija provodi se kemoterapija ili radioterapija prema nekoliko razli itih protokola u kombinaciji sa analgeticima i to NSPUL u kombinaciji sa opioidima sa ciljem olakšanja boli. Ivan Taradi dr.vet.med.

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASTROPATROLA Me imurskih novina - 2. sezona

18. listopada 2013.

Pod pokroviteljstvom:

RESTORAN ‘’Kristal’’ u akovcu

Izvrsno pripremljena 383 hrana i visoki nivo boda konobarskog opho enja Dolaze i u akove ki restoran ‘’Kristal’’, razmišljali smo koliko njegov naziv govori o svemu onomu što emo pogledati, kušati i uti, je li sve kristalno ili je naziv samo slu ajan ili pak željen odabir. No, ve na samom ulazu razoružani smo od sumnji da možda sve i ne e biti kristalno. Na samom ulazu do ekao nas je elegantno odjeven i dotjeran konobar, koji nas je osvojio širokim osmjehom, vedrim pogledom i vrstim stiskom ruke, te upitom kako smo. Poželio nam je dobrodošlicu, pitao ho emo li samo nešto popiti ili emo i blagovati. Kazali smo kako smo došli na ru ak, pak nas je poveo u restoran, za uredno pripremljen stol za blagovanje. Sve vrijeme dok smo sjedali za ovalni stol konobar se ‘’bavio’’ nama kao gost ima te gostoprimstvo zapo eo neobaveznim ugodnim razgovorom. Kada smo se smjestili, ponu en nam je aperitiv, u ijem je izboru bilo ak pet vrsta rakija. Mi smo se odlu ili za doma u me imursku, koju smo naru ili i s užitkom popili. Konobar je i dalje uvijek bio tu pokraj nas na usluzi, na šarmantan, ali opet diskretan, na in vodio komunikaciju s našim stolom, ponudio nam lijepo ukori en i pregledan jelovnik. Uglavnom, moramo priznati da smo ovaj put, za razliku od nekoliko prijašnjih, ostali i te kako ugodno iznena eni kvalitetom konobarskog opho enja. Od bogate ponude odabrali smo me imurske odreske na na in šefa kuhinje. Za prilog nam je ponu ena je mena kaša u umaku od povr a.

OCJENE: OD 1 DO 10 BODOVA (3 osobe u Gastropatroli) Osoblje – propisna radna odje a i obu a Radni prostor ( ist, uredan, osvijetljen, prozra an) Sanitarni vor Preporuka konobara (uz jelovnik) Posluživanje jela – stru nost Diskretnost Ljubaznost Vrijeme od narudžbe do posluživanja Izgled jela Okus jela Jelovnik – zastupljenost regionalne i nacionalne kuhinje Vinska karta – zastupljenost me imurskih vina Izbor vina u Vinskoj kar od suhih do slatkih UKUPNO BODOVA

snim slasticama završili smo obilazak Kristala i potom krenuli u ispisivanje ocjena.

Nismo našli pogreške, nema palca dolje

Namirnice za pripremu jela s me imurskim štihom Dok smo ekali naru eno jelo, ku a nas je po astila ukusnim sirnim namazom i aperitivom, a usput smo detaljnije pregledali jelovnik i vinsku kartu. Poput najboljeg profesora ili gastronomada, konobar nam je o svakom jelu ispri ao pri u, pohvalivši se opravdano s velikim izborom me imurskih jela te svjetskih specijaliteta i, naravno, regionalne kuhinje, od austrijske, preko ma arske, do južnih država. Namirnice su s me imurskih polja, meso iz me imurskih mesnica, a vina iz me imur-

skih p o druma, što je pohvalno, zanimljivo i privla no za goste. Naru eno jelo stiglo je u optimalnom vremenu, izgledalo je jako lijepo, a još je ljepše mirisalo. Dobro zape eno, a prhko i topljivo u ustima, pružalo nam je vrhunsko zadovoljstvo,

kao da smo se vratili u naša djetinjstva u bakinu kuhinju u prelijepo ure enom lokalu. Koš i no tikvino ulje sa salate ispunjavalo je naše nosnice i bilo dokaz kako je jedinstveno u svijetu. Nakon svega uslijedilo je nekoliko vrsta najboljih me imurskih vina, s konobarovim opisom posebnosti svakog od ponu enih nam vina. S uk u-

Gastropatrola Glavni cilj ovog projekta je da ponajbolji me imurski gastrostru njaci daju ocjenu i nezavisno mišljenje o tome što su “zatekli“ u posje enom restoranu. Me u m, to je samo jedan od više ciljeva ovog projekta. Ima ih puno više, od ukazivanja da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posje enim restoranima, da se potakne njihova me usobna kompe vnost u težnji prema što ve oj izvrsnos itd. Najvažniji pak je cilj da se u danima, mjesecima i godinama koje slijede u Me imurju pro lira zbog zadovoljstva gastrodoživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra k nama dolaze gos i turis ne samo zbog isto turis kog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan dulje.

Projekt je napravljen u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili stru njacima

Vinska karta Vrlo je mnogo vina u ponudi Kristalove Vinske karte. Zastupljeni su svi me imurski vrhunski vinari, od Dvanajš aka, Alojza Novaka, Cmre njaka, Štampara, Borisa Novaka, preko Lovreca, Lebara, Ži-

Kristal je uglavnom restoran vrhunske gastronomske ponude, izuzetno ugodne atmosfere, koju ine prostranost, prozra nost i urednost lokala, ali na prvom mjestu najljepši i najugodniji ‘’segment’’ je osoblje, koje se cijelo predaje gostima. Vidjeli smo da su i gosti za susjednim stolom bili jednako kao i mi obasuti pažnjom osoblja. Konobar je vrhunski profesionalac, od glave do pete, s puno znanja i volje za po-

30 29 30 29 30 29 30 29 28 29 29 30 30 383

dova, Kocijana, Kojtera, do Horvata, Nemeca, Vukovi a i Kun i a. U Vinskoj karti zastupljena su crna i crvena vina Dalmacije, Primorja i Istre, te strana vina, kao što su gr ka, portugalska, španjolska i južnoameri ka. POKROVITELJJ GASTROPATROLE

zabaviti se gostima, s izvrsnim osje ajem za komunikaciju. Bogat jelovnik, pravilna Vinska karta, ugodna dekoracija i lijepo dizajnirani stolovi razlog su dolaska u Kristal. Hrana i vino vrhunski, konobari i kuhari pravi profesionalci, teško je na i greške, premda smo se nabrusili na strogost.

Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi , stru ni u itelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugos teljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, profesor koji je osposobio sto ne konobara i ugos teljskih djelatnika te osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi , ugledna profesorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari , novinar Me imurskih novina, koji dvadesetak godina pra zbivanja u ugos teljstvu i turizmu, a po mnogima spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, pa ak kao i kultnom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji, a u ovom projektu bio je moderator. Tako er se nadamo da e drugi restorani, vo eni ovim primjerom, pokuša još više poraditi na izvrsnosti, te da e se još više pokrenu me imurska gastronomska scena.

18. listopada 2013.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EKONOMSKA I TRGOVA KA ŠKOLA

Uspješna suradnja škole i banke Kako bi na najbolji mogu i na in usvojili nastavne sadržaje, odnosno spojili teoriju s praksom, za u enike drugih ekonomskih razreda organizirano je 2. listopada 2013. stru no predavanje u prostorijama PBZ-a, poslovnici akovec. Predavanjem je obuhva ena programska gra a platnog prometa, a u skladu s preporukom okvirnoga nastavnog programa MZOŠ-a. Predava i su bili Zdenka Lukman, koordinatorica u Direkciji za razvoj transakcijskih ra una i karti no

poslovanje, i Vera Kedmenec, viša koordinatorica, Sektor za platni promet, koje su u enicima stru no i iscrpno objasnile unkcioniranje kunskog i deviznog platnog prometa, uvele u aktualnosti karti nog poslovanja, upoznale s postupkom otvaranja poslovnog ra una i mogu nostima Internet bankarstva. Pozitivna iskustva u enici e primijeniti u nastavi ra unovodstva, ostalim gospodarskim predmetima i svakodnevnom životu, odnosno gospodarskoj praksi.

Radionice povodom Europskog dana jezika Povodom Europskog dana jezika u Ekonomskoj i trgova koj školi održane su radionice talijanskog i španjolskog jezika u organizaciji Školskoga stru nog vije a pro esora stranih jezika, a na kojima su sudjelovali u enici koji su se prijavili svojim pro esorima. U etvrtak 26. rujna zadnji sat jutarnje smjene i prvi sat poslijepodnevne smjene održana je radionica talijanskog jezika, koju je vodila Tina

Kolarek, pro . U enici koji su na njoj sudjelovali prošli su brzinski te aj talijanskog jezika – nau ili su pozdravljati i predstavljati se, a i upoznali su neke od simbola te lijepe zemlje. Na kraju radionice svi su sudjelovali u kvizu u kojem su pokazali svoje znanje o Italiji, a kao ‘’še er na kraju’’ - i zapjevalo se: Felicità (Al Bano & Romina Power) i Piccola pietra (Eros Ramazzotti).

Petak je bio dan za španjolski jezik. U istom terminu održana je radionica koju je vodila Ivana Oreški, pro . Sat španjolskog jezika zapo eli su kratkim kvizom kako bi u enici uvidjeli zna aj tog jezika u svijetu. Slijedilo je usvajanje nekoliko pozdrava te postavljanje i odgovaranje na pitanja o imenu, dobi i porijeklu. Radionica je završila u veselom tonu, pjesmom na španjolskom jeziku.

U enici koji su napravili videofilm na temu španjolskog jezika (snimila prof. Andreja Antoli Petak, voditeljica stru nog vije a stranih jezika)

TURISTI KA ZAJEDNICA OP INE NEDELIŠ E organizira ovu subotu

Deseti Dani zahvalnosti za plodove zemlje i Dani starih zanata i obrta Manifestacije ‘’Dani zahvalnos za plodove zemlje’’ i ‘’Dani starih zanata i obrta’’ ovu godinu održat e se po jubilarni dese put u subotu 19. listopada 2013. godine u dvorani MESAP-a, s po etkom u 10 sa . Na manifestaciji e sudjelova 50-ak izlaga a iz cijelog Me imurja. Brojne udruge, obr i obiteljska poljoprivredna gospodarstva predstavit e svoje radove i proizvode, pa e se mo i razgleda tradicijske rukotvorine, ali i kuša tradicionalna me imurska jela, starinske kola e i vina, te sazna nešto novo o starim zana ma i obr ma. Na pozornici MESAP-a održavat e se i bogat kulturno - umjetni ki program od 10 do 16 sa . U programu e sudjelova Dje ji vr ‘’Zvon i ’’ s programom ‘’Me imurje malo“ i prikazom projekta ‘’Mali cekeraši“, Puha ki orkestar op ine Nedeliš e i Mažoretkinje Nedeliš a, Oldtimer klub Me imurje, a u sklopu programa e se održati i 10. Folklorni susreti u organizaciji KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e. Ulaz je besplatan.

U SUBOTU AKCIJA JAVNOG PEGLANJA KOŠULJA Predsjednik Belovi s najboljim donatorima iz obitelji Karlov ec

Oldtimer klub Me imurje u subotu je velikom kestenijadom i druženjem sa sponzorima i prijateljima okon ao ovogodišnju sezonu panoramskih vožnji, izložbi i putovanja. Na druženju u Frkanovcu predsjednik kluba Franjo Belovi rekao je kako je ovo bila najbolja i najkvalitetnija sezona u povijesti kluba, a k tome klub je pove ao broj lanova iz Me imurja i susjednih krajeva, što, prema Belovi evim rije ima, predstavlja ugodno iznena enje, a radu kluba daje dobru ocjenu. U klubu su posebno ponosni na organiziranje Me unarodnog oldtimer susreta u kolovozu, kada su zajedno sa slovenskim kolegama po prvi put bez carinskog nadzora prošli grani ni prijelaz Bukovje - Gibina, svi kao lanovi Europske unije. Na tom susretu bilo je 330 sudionika, a toliki broj nikada se nigdje u regiji nije okupio na jednom druženju. Dvjestotinjak okupljenih u Frkanovcu, koji su ujedno i obilježili 15. obljetnicu osnutka kluba, zabavljao je Oldtimer bend, te se konzumirao mošt me imurskih vinara te mnoge dobrote koje su pripremile žene oldtimerista, gdje je pe enim kestenima pripalo prvo mjesto. Osobit doprinos ovom druženju dali su Bojan i Danica Štampar, Franjo i Ana Sabol, Valentin i Štefica Kocijan, Dragutin i Katarina Kocijan, Franjo i

Oldtimer bend ine sami lanovi kluba i rasprodani su do Nove godine

Majstori za pe enje kestena zadovoljili su sve potrebe i ukuse

OLDTIMER klub Me imurje - kestenijada i druženje sa sponzorima

Završena još jedna sezona me imurskih oldtimerista

Sudionici kestenijade u Frkanovcu - veseli i razdragani

- Dok skoro sve udruge i klubovi imaju probleme s opadanjem broja lanova, mi svake godine, pa tako i ove, bilježimo broj lanova, a što je vrlo zanimljivo - sve više ih je izvan Me imurja, kaže ponosni predsjednik me imurskih oldtimerista Franjo Belovi

Marija Bistrovi te Franz i Danijala Huerr iz Austrije i obitelj Mihaela Karlov eca iz Bukovja koji živi u Njema koj. Na skupu je re eno kako e završetak nikad uspješnije oldtimer godine biti 26. prosinca 2013. na imanju Petra urina u Pleškovcu. (Stjepan Mesari )

Što je lakše? Ispeglati košulju ili rodnu ravnopravnost? Udruga ‘’Zora’’ u sklopu Inicija ve mladih organizira akciju “Ispeglajmo neravnopravnost” – akciju javnog peglanja košulja na Trgu Republike u akovcu 19. listopada 2013. od 10 do 12 sa . U akciji e sudjelova mladi i i muškarci stariji od 15 godina iz naše županije, koji su svoje sudjelovanje prijavili udruzi ‘’Zora’’. - Ovom se akcijom želi doprinijeti poticanju rodne ravnopravnosti u svakodnevnom životu, odnosno potaknu razvoj nediskriminiraju eg društva u kakvom bismo željeli živjeti i imati jednake mogu nos . Rodna ravnopravnost podrazumijeva jednaku vidljivost i sudjelovanje svih osoba, bez obzira na njihov spol i/ili rodno izražavanje u svim sferama javnog i privatnog života, kažu u udruzi. Ciljevi inicija ve “Ispeglajmo neravnopravnost” jesu pove a angažman muškaraca oko obiteljskih poslova, suzbi stereo pe o “muškim” i “ženskim” poslovima, smanjiti diskriminaciju muškaraca i mladi a koji se uklju uju u ku anske poslove i poticati rodnu ravnopravnost u svakodnevnom životu Me imuraca, kao i u ravnopravnoj raspodjeli obavljanja ku anskih poslova. Akcija je podržana od Europske komisije kroz program ‘’Mladi na djelu’’. (rr)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U SUBOTU nave er humanitarna ve er na HRT-u u korist izgradnje Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama

Nazovite poslije 20 sati broj 060 9009 za izgradnju Centra u akovcu U medijskoj projektu''Uz nas niste sami“ za 2013. godinu HRT prati, a Udruga za sindrom Down Me imurske županije organizira, vrijednu humanitarnu akciju pod nazivom "Ne mogu mi(je) njat boju neba". Cilj projekta je prikupiti sredstva za osnivanje Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama, ije bi sjedište bilo u Me imurskoj županiji za potrebe djece iz triju županija (Me imurske, Varaždinske i Koprivni ko križeva ke). Na podru ju te tri županije s cca 424.000 stanovnika ne postoji institucija koja bi na taj na in pomagala djeci s posebnim potrebama, a kojih je 1193. Kroz humanitarnu ve er govorit e se o problemima djece sa sindromom Down i važnosti terapijskog jahanja. Najavama i razgovorima sa zanimljivim gostima voditelji e nastojati gledateljstvu

približiti probleme osoba s posebnim potrebama i podsjetiti kako nas, ve od najranije dobi, oboga uju susreti, prihva anje, razumijevanje i uvažavanje razli itosti te za udnosti druga ijeg. U subotu 19. listopada na II. programu HTV-a i HRA-a bit e izravni prijenos priredbe iz studija HRT-a na Prisavlju od 20.10 - 22.10 sati, uz organizirani pozivni centar s poznatim osobama koje e se javljati na humanitarni t elefon 060 9009. Na humanitarnom koncertu nastupit e: Tamburaški orkestar HRT-a, Ladarice, Cinkuši, Komedija, Renata Sabljak, Žiga, Antonija Šola, na harmonici Marian Krajina, ENI, Kazalište sjena, Step by step... Voditelji su programa: Karmela Vukov Coli , Robert Zuber, Melita Hrengek, Sanja Kocijan i Petri evi , UršulaTolj, Monika Lelas i Frano Ridjan.

DJE JI VRTI “P ELICE” IVANOVEC

Mališani s “bundekima’’ uspješno na vrh Ivan ice Na hvale vrijedan pothvat odlu ili su se mališani, tete, mame i tate iz Dje jeg vrti a “P elice” u Ivanovcu. Mali i veliki ranoranioci uspješno su u nedjelju 6. listopada svladali stazu ‘’Mrzljak’’, koja ih je odvela na sam vrh Ivan ice, te na zajedni ko druženje u planinarski dom. Na ovu akciju roditelje i djecu potaknule su tete iz vrti a “P elice“ Snješka Baksa, Marijana Kelkedi i Mateja Sanjkovi , a nad nji-

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

ma su cijelim putem bdjeli planinari iz Planinarskog društva ‘’Bundek“ (Bojan, Miljac, Roni, Vuksa, Tomica i Jelena). Kako zbog njih razloga za brigu nije bilo, svi, pa i oni najmla i, uspješno su stigli na sam vrh Ivan ice. Mališani, ponosni na svoje tete, mame i tate, jedva ekaju da ponove ovaj pothvat i osvoje još koji vrh. Za odlu nost i odvažnost u vrti u su im podijeljene i prave planinarske diplome.

18. listopada 2013.

STUDENTI U ITELJSKOG FAKULTETA volontiraju na Dje jem odjelu Županijske bolnice u akovcu

Nakon roditelja, u bolnici uz djecu i budu i u itelji - Mi školu u bolnici, jer smo akutni odjel (gdje djeca borave obi no nekoliko dana, a ne dugotrajno), ne možemo organizirati. Stoga smo se dosjetili zajedno s U iteljskim fakultetom da bi studenti tog fakulteta pod mentorstvom prof. Lapata na neki na in inili i taj segment upotpunjenim, kaže prim. mr. sc. dr. Marija Hegeduš - Jungvirth, šefica djelatnosti Pedijatrije Boravak u bolnici esto je optere enje za djecu. U bolnici su izložena nepoznatoj okolini i doga ajima, nesigurnom ishodu lije enja, odvajanju od roditelja, gube kontrolu i mogu nost odlu ivanja, prisutan je strah od boli i ozljede tijela. Da bi se smanjile nepoželjne reakcije djece na hospitalizaciju, po inju aktivnosti pod nazivom: ‘’Bolnice - prijatelji djece’’. Godine 1999. zapo ela je u Hrvatskoj akcija ‘’Za osmijeh djeteta u bolnici“ u skladu s europskim preporukama ‘’Dijete u bolnici’’. Hrvatska se u tu akciju uklju ila spomenute 1999. godine. - Bila je to zahtjevna akcija, kazala je prim. mr. sc. dr. Marija Hegeduš - Jungvirth, še ica djelatnosti Pedijatrije, jer svi oni koji su malo stariji znaju kako su se do tada lije ila djeca u bolnicama. Roditelj do tada nije smio do i u posjet djetetu, prijatelji ni u bunili, kao ni djedovi ni bake. Djeca su se gledala s balkona, nitko nije smio blizu. Tako da su od tog vremena napravljene velike promjene, normalno da je trebalo pro i godinu, dvije, tri i etiri da bi se zadovoljilo svim zahtjevima koje cijela ta akcija name e. Vi ne biste vjerovali, kazala je dr. Hegeduš - Junvirth, da je u toj akciji ‘Za osmijeh djeteta u bolnici’ skoro najve i problem bio bolni ki personal koji je bio nau en da su na Dje jem odjelu djeca, personal i da je to to. Roditelj je prakti ki drugi pacijent i to je vrlo zahtjevno što se ti e nas, jer imate 24 sata roditelja u bolnici. Me utim, vidjelo se u povijesti bolni kog lije enja

Marija Hegeduš - Jungvirth, šefica djelatnosti, s mr. Goranom Lapatom, predava em Odgoja za dobrotu, i volonterkama U iteljskog fakulteta

djece da djeca ne samo da pate zbog roditelja, nego pate zbog puno toga zašto su u bolnici i zato ta cijela akcija ima svoju povijest i silne dobrobiti. Otkad je ta akcija saživjela u našoj bolnici, a bili smo jedan od prvih dje jih odjela od op ih bolnica u Hrvatskoj koji je dobio ovu plaketu ‘Za osmijeh djeteta u bolnici’, 2004. godine, mi od tada kada je to uvedeno ne vidimo hospitalizam kod djeteta. Hospitalizam je stanje reakcije nakon bolnice koje dijete manifestira. To su i no na mokrenja, mucanja, depresije, agresivnost. Toga se danas prakti ki više i ne vidi, jer dijete danas bolnicu doživljava kao druga iji prostor, gdje su svi njemu nekako naklonjeni.

Suradnja Bolnice i U iteljskog fakulteta - Ono u emu smo mi bili malo manjkavi bilo je pitanje škole u bolnici, kazala je dr. Hegeduš - Junvirth. - Škola je pravo djeteta kad je u bolnici. U toj povelji re eno je da bi dijete trebalo nastaviti tijekom bolesti sa školom. Tako da je

škola u bolnici u Hrvatskoj prvo bila organizirana u bolnici KBC Zagreb, gdje su djeca s malignim bolestima, jer su ona dugo hospitalizirana, i po nekoliko mjeseci, a nakon toga u bolnicama za kroni ne bolesti kao što je Srebrnjak. - Mi školu u bolnici, jer smo akutni odjel (gdje djeca borave obi no nekoliko dana, a ne dugotrajno), ne možemo organizirati. Stoga smo se dosjetili zajedno s U iteljskim fakultetom da bi studenti tog fakulteta pod mentorstvom prof. Lapata na neki na in inili i taj segment upotpunjenim. Zna i ne organiziramo klasi nu školu u bolnici, jer djeci boravak u bolnici od pet do sedam dana ne nosi neki zna ajniji prekid u školi, ni u edukaciji, ni u itanju, ali imamo za sve uzraste koji borave u bolnici osigurane usluge volontera, kako bi upotpunili djeci boravak u bolnici na što korisniji na in. Volonteri dobivaju ovdje sve ono što sa sobom volonterstvo nosi. Mislim da je to što organiziramo u bolnici jedinstveno pa smo

to prijavili za akciju ‘’Grad prijatelj djece“, jer da bi akovec bio Grad - prijatelj djece i zdravstvo je moralo biti uklju eno u tu akciju, kao jedan od segmenata u životu djece: od toga da rodilište bude prijatelj djece, dje ji odjel bolnice - prijatelj djece. U bolnici smo u vrijeme prezentacije volontiranja na Dje jem odjelu zatekli Jelenu Gornik, Luciju Hampamer, Mateju Šoštari i Eminu uran, studentice U iteljskog fakulteta, s njihovim predava em kolegija Odgoja za dobrotu, mr. Goranom Lapatom. No volontera s U iteljskog fakulteta u akovcu je ipak puno više, oko trideset. Izmjenjuju se u volontiranju u bolnici i nastoje djeci boravak u inili ugodnijim u vrijeme kad su slobodni od terapija i medicinskih zahvata. Na Dje jem odjelu Županijske bolnice uglavnom volontiraju studentice etvrte i pete godine studija, jer su tada ve dovoljno kompetentne za prvi pristup novoj osobi, za razvijanje komunikacijskih vještina kod djeteta, itanje, crtanje, pisanje, što god pacijenti - djeca požele, kazao je mr. Goran Lapat. Cijela ova akcija pokrenuta je u suradnji ravnateljstva Bolnice, U iteljskog fakulteta i Grada akovca - prijatelja djece. Dr. Marija Hegeduš - Jungvirth, še ica djelatnosti Pedijatrije, kazala je da se u akciju velikodušno i promptno uklju ila i tiskara ‘’Zrinski’’ doniranjem slikovnica i knjiga za djecu. (BMO)

DJE JI VRTI “TIKVICA” STRAHONINEC

Obilježen Me unarodni dan bijelog štapa Predsjednica Udruge slijepih Me imurske županije Marija Ciglar i edukacijska rehabilitatorica Ines Van Hoek družile su se povodom Me unarodnog dana bijelog štapa s djecom iz Dje jeg vrti a “Tikvica“ iz Strahoninca. Djeci su kroz igru približile kretanje slijepih osoba, postojanje pisma za slijepe te doživljaj okoline dodirom. Kretanjem s bijelim štapom s povezom na o ima, pisanjem slova brajice uz pomo drvene šestoto ke i otkrivanjem

predmeta skrivenih u kutiju dodirom, djeca su senzibilizirana o postojanju prepreka s kojima se slijepe osobe susre u, ali i o njihovim mogu nostima obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Druženje s djecom organizirano je u sklopu projekta “Budi aktivan!“, inanciranog od strane Ministarstva socijalne politike i mladih RH, a u sklopu aktivnosti podrške edukacijskog rehabilitatora slijepoj djeci, vrti ima i školama.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

46. SUSRET PJEVA KIH ZBOROVA U NOVIGRADU

Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” drugi u Hrvatskoj! 16. HC ASSITEJ U AKOVCU

Radionica, izložba i jedanaest predstava za djecu USPJEH

Mladi plesa i Jurica Kavran i Tihana Vusi odlaze na SP u Moskvu! FILM U CZK-u

“Diana’’ - biografska drama FILMSKA VE ER Foto - kino kluba Ivanovec i filmske družine OŠ Ivanovec

Filmom i izložbom o tradiciji našeg kraja

LUCIJA

ŠERBEDŽIJA plijeni svojim atraktivnim izgledom, bojom glasa koju je naslijedila te ležernoš u nastupa na pozornici, a bila je posebna goš a svoga oca na doga aju vikenda u akovcu – nostalgi nom koncertu Rade Šerbedžije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

JESENSKI KOLAŽ

PUTOVANJA CHARTER PUTOVANJA ISTANBUL-VRATA ORIJENTA 12.10., 9 dana, od 2.995 kn KORZIKA 13.10., 3 dana, od 2.390 kn PARIZ 18.10., 3 dana, od 1.890 kn

DALEKA PUTOVANJA KINESKA TURA 31.10., 10 dana, od 9.690 kn INDIJA 15.11., 9 dana, od 11.690 kn LJEPOTE JUŽNE AMERIKE 22.11., 16 dana, od 34.495 kn

Kultura

PETAK, 18. listopada, 18 sati AKOVEC, Knjižnica i itaonica akovec

Biciklom do Bospora - biciklisti ki putopis/predavanje Raznoliki programi obilježavanja Mjeseca knjiga 2013. ove e godine u akovec donije i jedno pustolovno predavanje. “Biciklom do Bospora” predavanje je u slici i rije i koje e ovaj petak, 18. listopada, održa dvojica prijatelja: Vjeran Kostovi i Ivan Cigrovskim iz Varaždina. Oni su ovo ljeto odlu iti godišnji odmor provesti na

pomalo neobi an na in. Biciklom su ponajprije s gli do Ohrida, a potom i dalje do Istanbula. Njihova avantura potrajala je 22 dana i za to vrijeme biciklom su prošli sedam zemalja i 2275 km. Predavanje e se održati u prostoru Knjižnice i itaonice akovec s po etkom u 18 sati. Ulaz je slobodan.

WELLNESS MALI LOŠINJ (H. Aurora 4*) do 26.12., 2 pol, od 774 kn TERME ČATEŽ (H. Terme 4*) do 19.12., 2 pol, od 750 kn MORAVSKE TOPLICE – TERME VIVAT (H. i Dep. VIvat 4*) do 25.10., 2 pol, od 690 kn

ODMOR POREČ (H.Rubin 3*) do 10.11., 3 pol, od 804 kn OPATIJA (H.Opatija 2*) do 26.10., 2 pol, od 560 kn MOTOVUN (H.Kaštel 3*) 1.10.-20.12., 2 nd, od 735 kn

SKI OPENING SLOVENIJA, Rogla (Htl Brinje) od 6.12., 2 pol+ ski-karta, od 895 kn ITALIJA, Kronplatz (Htl Pörnbacher) od 4.12., 3 pol, od 1.475 kn AUSTRIJA, Nassfeld (Apt Marcius) od 05.12., 3 pol, od 1.485 kn

KOMPAS SKI KLUB

PETAK, 18. listopada, 18 sati AKOVEC, caffe bar ‘’Littera’’

Od Alpa do Nordkappa Multimedijalno predavanje “Od Alpa do Nordkappa”, u organizaciji Putoholi ara, e-medjimurja i Li ere, održat e se u petak 18. listopada u prostoru ca e bara ‘’Li era’’ u akovcu. Dojmove s humanitarnog putovanja biciklom preko Alpa do Nordkappa autora knjige “Marijanov put” predstavit e Hrvoje Juri . Druženje putoholi ara, biciklista i avanturista zapo inje u 18 sa .

46. SUSRET PJEVA KIH ZBOROVA U NOVIGRADU

Pjeva ki zbor “J Slavenski” drug

EUROPSKA PUTOVANJA PARIZ 16.10., 5 dana, od 3.595 kn BUDIMPEŠTA 18.10., 3 dana, 695 kn DV. BAVARSKE 18.10., 3 dana, 1.195 kn VENECIJA 18.10., 3 dana, 895 kn PARIZ 30.10., 5 dana, od 3.395 kn LONDON 31.10., 4 dana, od 3.390 kn AMSTERDAM 31.10., 4 dana, od 3.095 kn

18. listopada 2013.

KUU ZASADBREG organizirao zanimljivu i atraktivnu priredbu

Jesenski pozdrav s brjegova Zasadbrega Zasadbreg je naselje koje se prostire na sedam brjegova, poput Rima, pitomih i ovog trenutka zaodjenutih u šarenu odje u jesenskog liš a, zrelih jabuka, krušaka, kestena i šipka. U takvom ozra ju, kojem se pridružila lagana i topla kišica, prošlu je subotu održana tradicionalna priredba pod nazivom “Pozdrav jeseni”, koju je odli no organizirala Kulturno - umjetni ka udruga Zasadbreg. Na ovom doga aju prezentirana je povijesna, kulturna i vjerska baština, na radost i veselje brojnih posjetitelja, gostiju i uzvanika. Osim doma ina, KUU-a Zasadbreg, u programu su sudjelovali KUD “Stative” iz Karlovca, KUD “ epinski Martinci” iz istoimenog mjesta u

Osje ko - baranjskoj županiji, KUD “Sumarton’’ iz Ma arske i KUD “Moslavec” iz Volodera. Program je zapo eo svetom misom u mjesnoj crkvi, a nastavljen mimohodom sudionika do Doma kulture, gdje je održan zaista bogat kulturno - umjetni ki i zabavni program, u kojem su svi sudionici predstavili ono najbolje što znaju, imaju i mogu. Vrijedni doma ini izložili su plodove prirode, a predsjednica udruge Mirjana Koruni i tajnica Barabara Kneklin gostima te sudionicima u programu uru ile su prigodne poklone, uputile rije i zahvale i pozvale ih na gostovanje u jesen 2014. godine, što je sa zadovoljstvom prihva eno. (Stjepan Mesari , Ivan Grahovec)

Prošli vikend od 12. i 13. listopada 2013. godine održan je 46. susret Hrvatskih pjeva kih zborova u Novigradu. Okupilo se 600-tinjak pjeva a u 18 zborova iz cijele Hrvatske. Prvu nagradu - Grand Prix osvojio je miješani pjeva ki zbor “Vox Animae” iz Splita, pod ravnanjem dirigenta Tomislava Verši a. Drugo mjesto i srebro osvojio je zbor “Josip Štolcer Slavenski”, kao i posebnu nagradu za najbolju izvedbu Hrvatske folklorne baštine, za izvedbu skladbe “Trešete” Dušana Prašelja. Tre e mjesto osvojio je zbor “Kalnik” iz Križevaca, pod ravnanjem dirigentice Branke Špoljar. Kao gosti,

nastupili su zborovi iz Ljubljane i talijanskog grada Fano, gdje je zbor “J. Š. Slavenski” gostovao nedavno. Posebno dojmljiv nastup imao je gostuju i ženski akademski zbor “Colegium Musicum” iz Beograda, a najemotivniji trenutak cijelog vikenda bio je svakako kada je na novigradskoj plaži ‘’Rivarela’’ Marko Kova , lan zbora “J. Š. Slavenski”, zaprosio pred svima svoju djevojku Željku Grahovec, tako er lanicu zbora, i svim zborašima izmamio suze radosnice, a svojoj Željki poklonio zaru ni ki prsten. (rr)

AUSTRIJA, Kals, Gradonna Mountain Resort od 04.01., 7 pol, od 6.178 kn AUSTRIJA, Matrei, Htl Goldried od 04.01., 7 pol, od 3.538 kn AUSTRIJA, Sillian, Sporthotel Sillian od 04.01., 7 pol + ski-karta, od 6.425 kn ITALIJA, Passo Tonale, Htl Dahu od 04.01., 7 pol + ski-karta, od 4.395 kn

SKIJANJE SLOVENIJA, Krvavec, Htl Raj od 05.01., 4 pol + ski-karta, od 1.975 kn SLOVENIJA, Kranjska gora, Htl Alpina od 04.01., 7 pol, od 2.560 kn AUSTRIJA, St. Oswald, KOMPAS VILLAGE KIRCHLEITN od 04.01., 7 noći, od 4.745 kn AUSTRIJA, Filzmoos, Htl Alpenkrone od 04.01., 7 pol, od 2.445 kn ITALIJA, La Villa, Apt Genziana od 04.01., 7 noći, od 8.395 kn

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

SLAMKA SPASA - promocija ukori enih tekstova s blog KUD MA KOVEC

Gostovanje u Ma arskoj Tamburaški sastava KUD-a Ma kovec prošli je vikend sudjelovao na proslavi 15. obljetnice osnivanja Hrvatske samouprave grada Nagykanisze u Ma arskoj. U Ma arskoj su se Ma kov ani predstavili spletom me imurskih plesova, melodija i popijevki,

te narodnom nošnjom, sudjeluju i i u Hrvatskoj plesa nici, nastupu svih sudionika u izvo enju hrvatskih plesova. Kulturno - umjetni kom i zabavnom programu prethodila je sveta misa, mimohod te sve ana skupština samouprave. (sm, IG)

Uspješna simbioza k književnosti Vitomire Osniva ica i direktorica kazališta “Mala scena”, dr. sc. Vitomira Lon ar, predstavila je akove koj publici drugu knjigu pod nazivom “Slamka spasa”. Djelo donosi kolumne i tekstove koje je Vitomira Lon ar objavljivala na Blogosferi Ve ernjeg lista od rujna 2010. do travnja 2012. godine. Tekstovi se najve im dijelom odnose na analizu problematike hrvatske kulturne politike, s naglaskom na kazalište. U 39 godina rada u kazalištu odigrala je mnoge uloge u predstavama za djecu, mlade i odrasle, od kojih joj je najdraža Annie u prestavi “Prava stvar” Toma Stopparda, a u režiji

Ivice Šimi a. Od 1998. godine ova svestrana umjetnica producirala je sedamdesetak predstava i do-

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 22. listopada, 18 sati AKOVEC, Knjižnica i itaonica akovec

SRIJEDA, 23. listopada, 19 sati AKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier

Književni susret s Irmom Kova i “Kad otok putuje” književni je susret s Irmom Kova i koji e se povodom Mjeseca knjige održa u Knjižnici i itaonici akovec u utorak 22. listopada s po etkom u 18 sa . Uz autoricu, o knjizi e govori Željko Slunjski i urednik knjige Drago Bukovec. Knjiga “Kad otok putuje” jest zanimljiva putopisna storija o biljkama koje su simbol jednog kraja, ali i autori ine životne i literarne ežnje.

Tako roga , šparoge, kapara, ar oka i žužule, kao i sve ostale opisane, pa ak i opjevane biljke, postaju simbol za aranog vrta. Živost i zanimljivost tekstu daje i protkanost recep ma vezanim uz biljke, kao i ci ranje s hova drugih autora te spominjanje zgoda iz autori inih života. Rukopis Irme Kova i “Kad otok putuje” nagra en je prvom nagradom na književnom natje aju “Albatros”.

Kajkavsko narje je u nastavi hrvatskoga jezika Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2013. godine, u srijedu 23. listopada održat e se u zgradi ‘’Scheier’’, dvorana ‘’Zrinski’’, predstavljanje knjige “Kajkavsko narje je u nastavi hrvatskoga jezika” doc. dr. sc. Tamare Turza - Bog-

dan. Sudionici programa, osim autorice, bit e Vladimira Veli ki, Stjepan Hranjec, u enici Osnovne škole “I. G. Kova i ” Sve Juraj na Bregu. Program zapo inje u 19 sa , a doma in i organizator je Ma ca hrvatska - ogranak akovec.

MUZEJ ME IMURJA AKOVEC

Josip Štolcer gi u Hrvatskoj!

Arheološka istraživanja zapadnog kompleksa Staroga grada žiti cijelu gra evinu, to nije, pokretne i nepokretne arheološke nalaze, te na temelju njih rekonstruirati povijest gradnje, funkciju i na in života tog dijela utvrde kroz stolje a. Program inancira u cijelosti Ministarstvo kulture RH, a krajnji mu je cilj restauracijom i konzervacijom zidanih ostataka te arheološkom prezentacijom ponovno oživjeti taj dio obrambenog kompleksa u obliku arheološkog parka. (rr, zv)

Muzej Me imurja akovec od prvog je listopada 2013. godine zapo eo sustavna arheološka istraživanja zapadnog dijela kompleksa Staroga grada akovec, to nije, ugaone kule tzv. bastiona, na spoju sjevernog i jugozapadnog badema. Radi se o gra evini izgra enoj sredinom 17. stolje a, na mjestu srednjovjekovne polukružne kule. Osnovni je cilj istraživanja stratigrafskom metodom istra-

Jesen u Kraljevom vrtu Štolcerima je pripalo srebro na 46. Susretu pjeva kih zborova u Novigradu

Zboraši su proslavili i zaruke svojih lanova: Željke Grahovec i Marka Kova a

kazališta i e Lon ar

ga aja. Vitomira Lon ar, osim što uspješno spaja kazalište i književnost, intenzivno radi i

na osobnom rastu kroz cjeloživotno u enje. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Hrvatske objavila je nedavno ovogodišnje dobitnike nagrade “Masla ak znanja” za postignu a u u enju odraslih osoba, a jednu od tri nagrade dobila je upravo Vitomira Lon ar. Njezino kazalište “Mala scena” izvelo je i predstavu “Iglica”na 16. Susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade, koji se ovaj tjedan održava u akove kom Centru za kulturu. Književno druženje s autoricom održano je u utorak 15. listopada u prostoru Knjižnice i itaonice akovec. Tim su programom ujedno zapo eli i sadržaji obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2013., koji e potrajati do 15. studenoga. (rr)

I ove je godine u prostoru Memorijalne zbirke Ladislava Kralja Me imurca u akovcu organizirana tradicionalna kulturna priredba “Jesen u Kraljevom vrtu”. Priredbu su prigodnim programom otvorili u enici II. OŠ akovec. Kako je na otvaranju rekao ravnatelj Muzeja Me imurja akovec Vladimir Kalšan, svake se godine na manifestaciju odazove

jedna od naših škola. Na taj na in djeca u e o životu i djelu jednog od najpoznatijih me imurskih slikara starije generacije, a kod ostalih se popularizira prostor u kojem je živio i stvarao. Otvaraju i manifestaciju, zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman naglasila je da ovako vrijedan prostor u središtu grada zaslužuje da se i na ovaj

na in otvori javnosti. Posebno je važno, nastavila je, da u ovakvim programima sudjeluju i osnovnoškolci, jer uz organizirane radionice u e o svom zavi aju, povijesti te znamenitim i zaslužnim li nostima. Održana je i likovna radionica koju su vodili Bojan Miljan i i Dario Štoki . Doga aj su obogatili me imurski proizvo a i zdrave

hrane, a mogao se i kušati doma i sok iz Kraljeva vrta te slasni pe eni kesteni. Cilj organizacije ove priredbe koju provodi Muzej Me imurja akovec je promicanje života i djela Ladislava Kralja Me imurca, jednog od najpoznatijih me imurskih slikara starije generacije, te popularizacija prostora u kojem je živio i stvarao. Program je održan u utorak 15. listopada, a sponzori su bili Croatia osiguranje akovec i tvrtka ‘’Ambijenti’’ d.o.o. akovec. (rr,zv)

NAJAVLJUJEMO Tribina i promocija knjige Zdravka Tomca

Peta haaška kolona i njezine žrtve U svojoj novoj knjizi “Peta haaška kolona i njezine žrtve” Zdravko Tomac sustavno prikazuje djelovanje pete haaške kolone u Hrvatskoj, navode i tko su glavni akteri pete haaške kolone u državnom vrhu, nevladinim udrugama, medijima i intelektualnim elitama. Tomac objašnjava zašto je napisao ovu knjigu te u uvodu piše: ''Peta haaška kolona nastojala je svim sredstvima laž pretvarati u istinu, a istinu u laž, te je stalno proizvodila lažne mitove o podjeli Bosne i Hercegovine izme u Tu mana i Miloševi a o prodaji i izdaji Vukovara, o monstruoznim zlo inima koje su Hrvati u inili u agresiji na BiH i o planiranome i provedenom etni kom iš enju Srba'', piše Zdravko Tomac u svojoj novoj knjizi. ''Nakon smrti Tu mana i dolaska na vlast šestero lane koali-

cije, na elu sa SDP-om, i izborom Stjepana Mesi a za predsjednika Hrvatske, radikalno se mijenja hrvatska politika u odnosu na Haaški sud. Na prijedlog sadašnjeg predsjednika Hrvatske, Ive Josipovi a, tadašnjega zastupnika SDP-a, donosi se nova rezolucija 14. 4. 2000. godine, koja prihva a nadležnost Haaškog suda i nad vojnoredarstvenom akcijom 'Oluja', ime se stvaraju pravne mogu nosti da Haaški sud kriminalizira cijelu osloboditeljsku akciju 'Oluja' i cijelo državno i vojno vodstvo Hrvatske, što je i u injeno u svim optužnicama protiv Hrvata iz Hrvatske i Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Od 2000. godine po inje novo razdoblje u kojemu hrvatska politika, Mesi , Vlada i Sabor ne samo da prihva aju pravo Tužiteljstva da sudi hrvatskoj državi, Domovinskome ratu, politi kom

i vojnom vodstvu Hrvatske, nego i cijelom hrvatskom narodu. I nakon osloba aju ih presuda generalima Gotovini i Marka u, predsjedniku dr. Franji Tu manu, Oluji; nakon skidanja tamne mrlje s Domovinskoga rata, na žalost, mnogo toga u Hrvatskoj ostalo je i dalje nepro-

mijenjeno. Peta haaška kolona ostala je na nogama, a mo ne snage u inozemstvu, velikosrpska i ruska politika, Tužiteljstvo Haaškoga suda i mnogi drugi i dalje vrlo sustavno napadaju Domovinski rat, hrvatsko državno i vojno vodstvo na elu s dr. Franjom Tu manom. Dakle, i dalje je hrvatski narod suo en s agresijom, vanjskom i unutarnjom, koja i dalje name e brojne krivotvorine, traži nova su enja braniteljima. U toj agresiji ne sudjeluje samo peta haaška kolona, nego i jedan dio politi kih elita hrvatskog naroda.'' Promocija knjige održat e se u ponedjeljak 21. listopada u Dvorani Matice hrvatske u akovcu, s po etkom u 18 sati. Program organizira Matica hrvatska - ogranak akovec u sklopu obilježavanja Mjececa hrvatske knjige 2013.

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

SUBOTA, 19. listopada, 17 sati NEDJELJA, 20. listopada, 11 sati AKOVEC, Centar za kulturu

UTORAK, 22. listopada, 19.30 sati AKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier

20. Susret hrvatskih folklornih ansambala Koncert Lidije Ljubi i U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, koji ovu godinu slavi 65 godina ak vnog rada, i Zajednice HKUU-a Me imurske županije te suorganizaciji KUD-a “Kaštel” iz Pribislavca i Hrvatskog društva skladatelja – ZAMP, održat e se 19. i 20. listopada 2013. godine jubilarni 20. Susret hrvatskih folklornih ansambala u Centru za kulturu u akovcu. Susret je i ovu godinu nanciran sredstvima Ministarstva kulture RH, Me imurske županije i Grada akovca, a Hrvatsko društvo

skladatelja u ovom projektu sudjeluje tre u godinu za redom. Susret folklornih ansambala vrhunac je višemjese nog rada i održanih županijskih smotri te predstavlja jedinstvenu priliku da se na jednom mjestu vidi presjek što se ovu godinu doga alo na folklornom planu u Hrvatskoj. U programu sudjeluje 12 folklornih skupina/ ansambala iz Hrvatske te gos iz Slovenije i Vojvodine, što sveukupno ini brojku od oko 590 sudionika. Program e se odvija jekom dva

Djeca su uvijek iskrena i najzahvalnija kazališna publika

dana u dvorani akove kog Centra za kulturu – program u subotu po inje u 17 sa , a u nedjelju u 11 sati. Koncert u subotu svojim nastupom uprili it e i Hrvatski gajdaški orkestar, a na pozornici e kroz dva dana svoj program predstavi ansambli i KUD-ovi iz Mihovljana, Garešnice, Slavonskog Broda, Jakši a, Šiljakovine, Sesveta, Splita, Karlovca, Koprivnice, Zaboka, Varaždina, Jezera s otoka Murtera. Besplatne ulaznice mogu se podi i na blagajni Centra za kulturu.

Vladimir Stojsavljevi , pomo nik ministrice kulture, otvorio je 16. HC ASSITEJ

Lidija Ljubi i ( auta) i Ivan Batoš (klavir) održat e koncert u dvorani Zrinski/ Scheier u utorak 22. listopada u 19.30 sa . Na programu e bi Caplet, Widor, Gubajdulina, Du lleux, Poulenc i Ivi evi . Lidija Ljubi i diplomirala je autu na Muzi koj akademiji u Zagrebu. Danas podu ava pri pu kom u ilištu u Ivani - Gradu, a u studentskom dobu – potekla je iz klase Vesne Košir i na poslijediplomskom studiju iz klase Renate Penezi – nizala je nagrade od Rektorove do male ekskluzive s natjecanja ‘’Ferdo Livadi ’’ na ambciozno sro enom natjecanju Samoborske glazbene jeseni. Nastupa diljem Hrvatske i u inozemstvu. Ivan Batoš diplomirao je na Muzi koj akademiji u Zagrebu u klasi doc.

ure Tikvice. Tijekom školovanja osvojio je tri prve nagrade na hrvatskim

Susrete je pratila i prigodna izložba ‘’SlukOVNICA’’

16. HC ASSITEJ - najbolja godišnja produkcija profesionalnih kazališta za djecu i mlade predstavlja se u akovcu

Radionica, izložba i 11 predstava za djecu Od 14. do 18. listopada održan je u akovcu 16. Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade ‘’HC Assitej’’. Tijekom trajanja Susreta izvedeno je 11 predstava za djecu, održana je radionica za glumce, izložba, kazališna druženja te dvije predstave izvan konkurencije. Sve ano otvorenje uprili eno je u ponedjeljak 14. listopada u Centru za kulturu, uz nazo nost pomo nika ministrice kultu-

re Vladimira Stojsavljevi a, koji je uz pomo dje je publike i otvorio 16. Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade. Predstave je odgledala i prosudbena komisija, koja e posljednji dan Susreta najboljima dodijeliti nagrade. U sklopu 16. susreta održan je i 2. me unarodni susret “ASSITEJ Croatia World Collaboration”, na kojem je za lanove HC-a ASSITEJ i studente dramskih akademija

japanska dramska umjetnica i instruktorica borila kih vještina, koja živi i radi u Londonu, Haruka Koruda, održala radionicu scenske borbe. Za vrijeme susreta u Izložbenom salonu Centra za kulturu otvorena je i izložba “SlukOVNICA“, koju je ustupilo Dje je kazalište Branka Mihaljevi a iz Zagreba, i mo i e se razgledati do 4. studenoga 2013. (rr,zv)

Dramska umjetnica iz Japana Haruka Koruda održala je radionice scenske borbe

FILMSKA VE ER Foto - kino kluba Ivanovec i filmske družine OŠ Ivanovec

Filmom i izložbom o tradiciji našeg kraja Svjetsko prvenstvo u standardnim plesovima

Mladi plesa i Jurica Kavran i Tihana Vusi odlaze u Moskvu! akov anin Jurica Kavran (14) i Varaždinka Tihana Vusi (12), lanovi ŠPK-a “Harmony“ Varaždin, plasirali su se na Svjetsko prvenstvo u standardnim plesovima u kategoriji ‘’Junior II’’ (mladež), koje e se održa 26. listopada 2013. u Moskvi. Tihana i Jurica bave se sportskim plesom od 2010. godine i do sada su nastupili na više od 60 plesnih turnira, od ega 16 stranih me unarodnih, a s njih 50 su se vratili ku ama s jednom ili više medalja. Ukupno su do sada osvojili 34 zlatne, 23 srebrne i 27 bron anih medalja. Ve prošle godine bili su viceprvaci Hrvatske u standardnim plesovima i u disciplini 10 plesova, te bron ani u la nsko - ameri kim plesovima.

lanovi su hrvatske reprezentacije u obje plesne discipline. Vrlo zapažene rezultate ostvarili su ovo ljeto i na najve em svjetskom natjecanju u sportskom plesu, German Open Championship u Stu gartu, gdje su pos gli najbolji plasman jednoga hrvatskog para u kategoriji ‘’Junior II’’ u 27 godina dugoj povijes ovoga renomiranog natjecanja. Svi ovi rezultati odraz su marljivog rada i napornih treninga, pod vodstvom vrhunskih svjetskih stru njaka iz Slovenije, Italije i Ukrajine, te svojih klupskih trenera. Prije odlaska u Moskvu, pred Tihanom i Juricom je Državno prvenstvo u kombinaciji 10 plesova, koje e se održa u subotu 19. listopada u Samoboru.

Drugu godinu za redom Foto - kino klub Ivanovec s udrugom ‘’Izvor’’ iz Ivanovca organizira zajedni ku kulturnu ve er, kako bi se pokazalo sve što je sakupljeno i novo izra eno, a vezano je uz starine i obi aje našega kraja. Udruga ‘’Izvor’’ svojom je izložbom pokazala kako su žene nekada vezle, šile i ukrašavale svoje ku anstvo, koliko je vremena i truda bilo potrebno za izradu jednog stolnjaka ili ukrasa od kukuruzovine. O tradiciji nekadašnjeg sela svojim reportažama i dokumentarnim ilmovima svoje pri e prezen-

tira i Foto - kino klub Ivanovec, na elu s predsjednikom kluba Radovanom Petkovi em, koji se na ilmskoj ve eri predstavio s nekoliko svojih ilmova zajedno s ilmskom družinom OŠ Ivanovec. Rije je o ilmovima novijeg datuma, pa je tako predstavljena najnovija reportaža ‘’Prek tri bregi“, novi dokumentarac škole ‘’Kranj ecovi’’, koji je sudjelovao na Smotri hrvatskoga školskog ilma u Sinju, animira-

ni ilm, igrano - dokumentarni ilm ‘’Jabu nica“ koji je ostvaren s tamošnjim KUD-om, reportaža ‘’Jedno selo dva DVD-a“ i dokumentarni ilm ‘’Ivana O.’’, koji je tijekom protekle školske godine primio mnoge nagrade i priznanja. Podsjetimo, Klub redovito sudjeluje i na revijama hrvatskoga ilmskog i videostvaralaštva djece, a prošle je godine na 50. reviji u Zadru osvojio tre u nagradu stru noga ocjenjiva kog suda za eksperimentalni ilm

‘’Uživo iz 5. a“. Sa svojim ilmovima Klub je redoviti gost na akove koj i Varaždinskoj televiziji, a svoju prepoznatljivost gradi uvjerljivim i toplim pri ama marljivih i vrijednih Me imuraca koji svoju kulturnu prepoznatljivost ponosno nose. Foto - kino klub Ivanovec u svoju produkciju uvrštava i animirane ilmove koji su osobito privla ni djeci, redovitim lanovima Kluba i ilmske družine. (so)

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 24. listopada, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

i Ivana Batoša

Los Caballeros na tribini “ akovec etvrtkom”

državnim natjecanjima u Zagrebu (1993.), Varaždinu (1995.) i Sisku (1997.). Usavršavao se na seminarima svjetski pozna h pijanista i pedagoga: Anatolija Katza, Viktora Meršanova (Dubrovnik, 1998.), Davida Livelya (Baden bei Wien, 2001.), a intenzivno sura uje s prof. Arbom Valdmom (Köln), te s Lovrom Pogoreli em. Nastupao je diljem Hrvatske solis ki ili kao komorni glazbenik. Dobitnik je posebne nagrade za najbolju umjetni ku suradnju na 36. tribini mladih glazbenih umjetnika ‘’Darko Luki ’’, te nagrade Društva sveu ilišnih profesora u Zagrebu za umjetni ko dos gnu e. Zaposlen je kao korepe tor na Muzi koj akademiji u Zagrebu.

Mariachi Los Caballeros prvi je hrvatski sastav koji izvodi tradicionalnu meksi ku glazbu. Prvi put javno nastupaju u travnju 1998. godine. Nakon izdavanja prvog albuma “Fiesta Mexicana”, niz zapaženih nastupa okrunili su uspješnim sudjelovanjem 2000. godine na 7. me unarodnom Mariachi i Charrería susretu u Guadalajari, Meksiko. Los Caballeros neprekidno nastupaju u Zagrebu i diljem Hrvatske, ali i izvan njezinih granica.

2002. snimaju svoj drugi album naslovljen ‘’Colección Bailable’’. Na Valen novo 2005. prire uju koncert u zagreba koj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Tom prigodom snimaju koncert te, nedugo za m, pod vlas tom izdava kom e ketom ‘’Loco Ar s’’, izdaju CD album “En Vivo”. Ulaznica za akove ko gostovanje Los Caballerosa na tribini “ akovec etvrtkom” 24. listopada iznosi 70 kuna, a za studente, u enike, umirovljenike ili organizirani posjet 50 kn. Koncert zapo inje u 20 sa .

UMJETNI KI SPOJ GLAZBE I GLUME na jedinstvenom koncertu koji je prošlu subotu održan u dvorani akove ke Graditeljske škole

Rade Šerbedžija: Ne u imati s kim ostati mlad ako svi ostarite! PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN Baladom “Panonske trešnje” zapo elo je dvosatno druženje na umjetni ko - glazbenom programu Rade Šerbedžije i Zapadnog kolodvora. uvši prve taktove ove balade, publika je zaboravila nervozu i gužvu pri ulasku u sportsku dvoranu Graditeljske škole, gdje je održan koncert s najavljenim po etkom u 20 sati. Mnogi posjetitelji po eli su stizati ve u 19 sati, ali nisu izbjegli gužvu i ekanje. Ulaz je bio omogu en tek od 19.40 sati, pa se stvorio neugodan i nepotreban “ ep” na ulazu. “ epovanje” je ublaženo i pi em dobrodošlice kojim su svi bili po aš eni, a sve se u kona nici zaboravilo uz pozdravne rije i Rade Šerbedžije: - Dobra ve er, akovec!, i prvim zvucima prate eg benda. Glazbeno druženje s ovim legendarnim glumcem naših prostora publika je pratila pljeskom i povremenim ovacijama, posebice posjetitelja starije generacije. Nizale su se obrade starogradskih pjesama, romskih balada i tema s posljednjeg albuma “Ponekad dolazim, ponekad odlazim”, koje na momente izrazito odišu nostalgijom i žalom za prošlim vremenima i življenja na YU prostorima. Zanimljiv spoj i predstavu glazbe i glume pratio je sastav “Zapadni kolodvor”, koji ine vrhunski glazbenici, koji su ve inom iz Podsuseda, a u kojem na gitari svira i Radetov sin Danilo Šerbedžija. Pozornica i scena osmišljeni su u pomalo “kr marskom” štihu, koji je omogu avao i interakciju pjeva a s publikom. Naime, Rade kao svjetski poznati glumac

Rade Šerbedžija po astio je publiku temama s albuma “Ponekad dolazim, ponekad odlazim”, starogradskim pjesmama, romskim baladama i nezaboravnim interpretacijama pjesama

Publici je ponajviše zaigralo srce na izvedbu pjesme “Protuletje se otpira” ske dvorane pomalo umanjuje intenzitet i snagu ovih Šerbedžijinih interpretacija i još uvijek snažnu i prepoznatljivu boju njegova glasa, koja

Teatralni silazak me u publiku i druženje s posjetiteljima izazvali su oduševljenje ne može u svojim koncertima zanemariti taj kazališni moment silaska me u publiku i zajedni kog pjevanja i druženja s posjetiteljima, posebice za VIP stolovima.

Lako a i ležernost k erke Lucije Osvježenje koncertu dala je i specijalna goš a Lucija Šerbedžija, koja plijeni svojim

I na sceni odli na gluma ko - pjeva ka harmonija oca i k eri

atraktivnim izgledom, bojom glasa koju je naslijedila od oca i ležernoš u nastupa na pozornici. Me imurci se uvijek dodatno razvesele obradama pjesama iz svoga kulturnog naslje a. Rade je odabrao i izveo pjesmu “Protuletje se otpira” te u svom gluma ko - pjeva kom maniru svima zaigrao oko srca stihovima ‘’Protuletje, šej, se otpira, moje srce nema mira...”. Vrhunac druženja zasigurno su bile Šerbedžijine interpretacije pjesme “Do posljednjeg dana” i pjesma izvedena na bis “Ne daj se Ines”, kroz koje se iš itala sva energija i žar koji ovaj glumac ve godinama donosi u svojim filmskim, kazališnim ili pjeva kim ulogama: - Ja ne u imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta e mi mladost teško past’... Ambijent sport-

bi zasigurno u nekom drugom koncertnom prostoru bila intimnija i srcima bliža. Rade je akove koj publici obe ao ponovni dolazak.

Rade s obitelji uživao u šetnji gradom i na kavi s gradona elnikom Nedjeljno prijepodne nakon subotnjeg koncerta legendarni je glumac s k erkom Lucijom i sinom Danilom proveo u akovcu. Šerbedžiju je do ekao akove ki gradona elnik Stjepan Kova sa sinom te su zajedno krenuli u šetnju gradom. Lijepo vrijeme bilo je idealno za jutarnju kavu na terasi ka a i razgovore o koncertu, lmovima, ali i zbivanjima u gradu. Poslije kave, na kojoj su se ocu pridružili i k i i sin, gos su prošetali Perivojem Zrinskih te obišli Stari grad. Razgovaralo se o Zrinskima i njihovoj sudbini te velikoj ulozi koju su imali za ovaj grad. Lucija Šerbed-

žija prisje la se svoje predstave o Zrinskima koju je igrala u akovcu. Obitelj je bila zadivljena akus kom atrija Muzeja Me imurja akovec te su se složili kako je taj prostor idealan za koncerte na otvorenom, a gradona elnik Kova složio se s njima i objasnio kako se upravo ovdje jekom ljeta i održavaju koncer . Šerbedžiji se uz, kako je rekao, lijepo ure en grad posebno svidjela zgrada Doma sindikata. Pred njime su se pod zastavama gos prijateljski pozdravili s gradona elnikom, zahvalili na gostoprimstvu i izrazili želju kako bi se u akovec voljeli vra i s ostatkom obitelji.

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 944

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

NAGRADNA KNJIGA

Tamar Cohen “Ljubavni ina osveta” Racionalno, šokantno, mo no... Nikada se ne upuštajte u vezu s nekim tko ima manje toga za izgubiti od vas! Debitantski roman Tamar Cohen “Ljubavni ina osveta” roman je u kojem e se prepoznati nekolicina žena. Jeste li se ikad zapitali na što je sve spremna ostavljena i gnjevna ljubavnica? U ovom krimiromanu odnosa, koji je pisan u formatu dnevnika i u prvom licu, Sally vas uvla i u svoje situacije toliko jako da itaju i stranicu za stranicom osje ate njezine emocije. Emocije ostavljene žene. To je pri a o ljubavnici, braku, odvojenosti, odrastanju, muškarcima, ljubavi, mržnji i osveti. Nakon što je dugogodišnji ljubavnik (Clive) ostavi, mani no - o ajna ljubavnica (Sally) odlazi u ludilo. Pro itajte ovaj roman koji je sve samo ne lagano i romanti no štivo sa šokiraju im krajem (nikada ne biste pogodili što e se dogoditi). “Misliš da si me se riješio?Misliš da si završio pri u?Ti si tako, tako u krivu!” Sally i Clive proveli su pet godina u strastvenoj vezi. On ju je sada ostavio kako bi se

Daniel Coyle - “Tajna talenta” Koja je tajna talenta? Kako je otkriti? U ovom pionirskom djelu autor nudi roditeljima, u iteljima, trenerima, poslovnim ljudima i svima drugima alate kojima se mogu koristiti za postizanje svojih najve ih potencijala i potencijala drugih ljudi korištenjem novootkrivenih mehanizama mozga. Znanstvenici su otkrili da bi mijelin mogao biti sve-

Hugo Claus: Tuga Belgije Ernesto Mallo: Zlo in u židovskoj etvrti Elin Hilderbrand: Ljetna romansa

PUBLICISTIKA Daniel Coyle: Tajna talenta Mick Cope: Tajne uspješnog coachinga Masaru Emoto: Poruke vode i svemira

KNJIŽARA LJEVAK

Rašeljka Krni i Benjamin Perasovi - “Sociologija i party scena” posvetio supruzi i obitelji i Sally je prepuštena samoj sebi. Sve po inje obi nom šetnjom pokraj njegove ku e i svra anjem u restoran u kojem radi njegov sin. Potom Sally postane prijateljica s Cliveovom suprugom i k erkom na Facebooku. Ali to je u redu, zar ne? Mislim, to su savršeno normalne stvari. Zar nisu? Od ilma “Fatalna privla nost” nismo doživjeli raspad jedne ljubavne veze prikazan na tako oštar, cini an i uznemiruju i na in. Naposljetku, tko od nas nije upoznao normalnu i savršeno zdravu ženu koja nije malo poludjela nakon što ju je ostavio voljeni muškarac?

Postsubkulturno razdoblje zapo inje analizama scene elektronske glazbe i rave kulture, na ijem se primjeru od devedesetih propituju paradigme, teorije i koncepti dotadašnjeg shva anja kulture mladih. Iz perspektive jednog dijela postsubkulturne teorije, uslijed raspada do tada važe ih subkulturnih podjela i sve ve e stilske luidnosti i leksibilnosti, strukturalno utemeljeni koncept subkulture postaje suvišan, pa se sam pojam modi icira ili potpuno

odbacuje, dok se uvode neki novi pojmovi kao što su novopleme, afektivni savezi, životni stilovi, scena itd., koji bi trebali preciznije i razgovjetnije objasniti nove fenomene i oblike okupljanja. Uz teorijsko razmatranje i analizu suvremenih paradigmi na podru ju sociologije mladih, “Sociologija i party scena“ Rašeljke Krni i Benjamina Perasovi a nudi empirijsku ilustraciju osnovnih teorijskih pitanja na primjeru scene elektronske glazbe u

Zagrebu, na temelju podataka dobivenih kvalitativnim istraživanjem (fokus grupe, individualni polustrukturirani intervjui, metoda promatranja uz sudjelovanje). Dovo enjem u vezu empirijskog sadržaja i temeljnih pojmova i koncepta suvremene sociologije mladih ukazuje se i na problem teorijskog uop avanja, nalaze i elemente i subkulturnog i postsubkulturnog kao odrednice razli itih oblika povezivanja mladih na sceni elektronske glazbe u Zagrebu.

Ece Temelkuran - “Planina boli” K njiga “Planina boli” osobno je i politi ko putovanje u samo središte tursko - armenskoga sukoba iz pera Ece Temelkuran, jedne od najpoznatijih turskih novinarki i politi kih aktivistica. Od posje ivanja pripadnika armenske zajednice u kalifornijskom Venice Beachu i Parizu do razgovora sa stanovnicima Turske i Armenije, autorica u ovom djelu pro injeno i nijansirano istražuje aktualnu povijest i nastavak poricanja genocida nad Armencima 1915.

Lisa Kleypa: “Vrag plavih o iju” Hardy Cates bogataš je koji je sam stekao sve što ima, a zanima ga samo jedno: osveta suparni koj obitelji Travis. Kad nepozvan do e na vjen anje jednog od njihovih lanova, ne e mu biti ni na kraj pameti da e se u mra nom kutu ljubiti s lanicom mrske mu obitelji, zanosnom i mladom Heaven Travis. Hardy je ve u inio previše stvari s kojima se baš i ne ponosi, ali, kako se pokušava riješiti svoje prosta ke prošlosti, ne može si priuštiti da se zaljubi u svoju protivnicu – bez obzira na to koliko je lijepa. Heaven, tako er, nastoji odoljeti Hardyju, ali ne e to i i baš tako lako. Slomljenog srca nakon

ti gral: temelj svakog oblika ljudske veli ine, od Michelangela do Michaela Jordana. Dobra stvar kod mijelina je da on nije odre en ro enjem, ve da raste, a kao i sve ostalo što raste, može ga se uzgajati i njegovati... Knjiga “Tajna talenta” vam ne e samo promijeniti na in razmišljanja o talentu, ve e vam dati upute kako da dosegnete svoje najve e potencijale.

BELETRISTIKA

godine. U susretima s piscima, misliocima i aktivistima s obiju strana, Ece Temelkuran plete dojmljivu pri u o ulozi nacionalnih mitova i pri a te o na inu na koji se kroz vrijeme održavaju i iskrivljuju, i u Turskoj i u Armeniji, kao i me u pripadnicima brojne armenske dijaspore u Francuskoj i Americi. Naslje e povijesti i historiogra ije genocida nad Armencima mu no je i optere eno brojnim problemima. Djelo “Planina boli”, u kojem

Temelkuran istražuje tu kontroverznu temu suvremene povijesti, izazvalo je istodobno i velike pohvale i kriti ke osvrte s raznih strana. Temu knjige možda najbolje najavljuje sama autorica u uvodu: ‘’Ova je knjiga dugo pismo upu eno svima koji su bili prisiljeni napustiti Anadoliju. Kako ljudi pamte, kako zaboravljaju, kako se mire, kako opraštaju? O tim u pitanjima govoriti. Ovo je pri a o putu zaborava i sje anja, namijenjena svim ljudima na svijetu’’.

Rujana Jeger - “Hod po rubu” propale veze, odlu ila je zauvijek prekrižiti muški rod. Ili barem dok ne shvati da ne može odoljeti nježnom plavookom vragu. Me utim, kada se stare rane po nu otvarati, Hardy je možda jedini koji je može spasiti.

Novu zbirku kolumni Rujane Jeger pod nazivom ‘’Hod po rubu’’ karakteriziraju, kao i u prethodnim knjigama, izvrsno zapažanje (ponekad bolno iskreno), inteligencija, ali i lepršavost. No ono što autoricu izdvaja od drugih kolumnistica jest izvanredna duhovitost i, posebno, autoironija, jer kada piše o sebi, a to ini esto, uvijek je to s odmakom i u duhovitom kontekstu. Kako

je kriti na prema svima oko sebe – suprugu, baki, majci, prijateljima ( estim ‘’junacima“ svojih tekstova) – još je kriti nija prema samoj sebi. Bilo da Rujana piše o prihva anju starenja, o pravu žene na odabir, o odlasku u bolnicu, o neprežaljenoj ljubavi svoje bake, poslu, braku, šminki ili o umjetnoj oplodnji, itatelj(ica) je uhva en(a) u koloplet ‘’razuma i osje aja“, svojevrsni ples na žici,

žanrovski hod po rubu, u kojem nema vremena ni za trenutak opuštanja, preskakanja re enica ili misaonog lutanja. Zanimljivo je da u kolumnama nadilaze formalna ograni enja takvog pisanja pa su to vrlo esto briljantne pri e, povezane likovima koji se nanovo pojavljuju, zbog ega se, kako je napisala Andrea Zlatar, njezine zbirke kolumni mogu itati i kao roman u nastavcima.

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... TURBO, 3D

DIANA

animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik Režija: David Soren Uloge/glasovi: Rakan Rushaidat, Hana Hegedusi , Janko Rakoš, Bojan Navojec

biogra ska romansa Režija: Oliver Hirschbiegel Uloge: Naomi Watts, Naveen Andrews, Lee Asquith - Coe

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 18.10. ASSITEJ

10.00 TELEFONSKE PRI E 19.30 Dvorana Zrinski/ Scheier IGOR HORVAT, klavir

16.45 TURBO 3D TURBO 3D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.45 DIANA biogra ska drama

20.45 GRAVITACIJA 3D triler

subota, 19.10.

17.00 SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA nedjelja, 20.10. Autori Madagaskara i Kung Fu Pande predstavljaju ‘’voza ku’’ 3D komediju o obi nom pužu koji se usu uje sanjati velike i brze snove. Nakon neobi ne nesre e on udom dobiva mo

superbrzine. Turbo zatim svoja sanjarenja ubacuje u petu brzinu i upušta se u izuzetan pothvat kako bi postigao naizgled nemogu e: pobjedu nad uvenim voza em Gasom Daski em.

Ikona koju su obožavali milijuni. Najslavnija žena na svijetu, najomiljenija princeza u povijesti monarhija - Diana, princeza srca. Intrigantna ljubavna pri a opisuje kako je sre a koju je pronašla

u osobnom životu pomogla Diani uspjeti u svojoj ulozi kao zna ajna me unarodna humanitarna aktivistica. Ova se biogra ska romansa u trajanju od 113 minuta preporu uje starijima od 10 godina.

11.00 SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA 16.00 TURBO 3D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.00 DIANA biogra ska drama

DVD, BLUE RAY IZLOG MAMURLUK 3

20.00 GRAVITACIJA 3D

VELIKI GATSBY

Nova komedija o avanturama ‘’mamurnih’’ prijatelja - Alan (Zach Galifianakis) je u nevoljama, pa mu u pomo uska u njegovi prijatelji Phil (Bradley Cooper), Stu (Ed Helms) i Doug (Justin Bartha). Bit e ovo dostojan završetak sage o kaosu, o aju, lošim odlukama i apsolutnoj ludosti Mamurluka. Ovaj put nema vjen anja. Nema ak ni moma ke ve eri. Pa što bi moglo po i po zlu? Kad se opor okupi i krene, oklade padaju.

Inovativni Baz Luhrmann na velika platna donosi novu filmsku adaptaciju romana F. Scotta Fitzgeralda ‘’Veliki Gatsby’’. Jedinstvena vizualna interpretacija ovog klasika oživljava razdoblje ludih dvadesetih godina kao nikada do sada. Vrijeme je to lakog morala, blještavog jazza i nebeskih vrijednosti dionica. Love i svoj ameri ki san, Nick dolazi u New York i useljava se pored misterioznog milijunaša Jaya Gatsbya. Nick je uvu en u zavodljivi svijet superbogataša, njihovih iluzija, ljubavi i prijevara.

16.45 TURBO 3D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.45 DIANA biogra ska drama

20.45 GRAVITACIJA 3D triler

utorak, 22.10.

19.30 Dvorana Zrinski/ Scheier Lidija Ljubi i , flauta Ivan Batoš, klavir

ALBUM TJEDNA

65daysofstatic - “Wild Light” Zadnjih 10-ak godina post rock je bio nekakva imaginarna žanrovska obe ana zemlja. Ako ste se zaljubili u te milozvuke, imali ste priliku svaka dva dana otkriti novi bend i novi album. Imali ste priliku uvjeriti se da je to vjerojatno najplodniji žanr u kojem vlada nezainteresiranost od i prema major izdava ima. Iz svih kutaka svijeta Internetom su se širili masovno besplatni EP-evi i albumi, opskurnim klubovima turneja za turnejom, a orumi su kreirali nebrojena prijateljstva. 65dayso static su britanske uzdanice kojima je “Wild Light” ve šesti album. Pretpostavljam da su prošli kroz sve aze (ne)razvoja ovog žanra, a ne bih se ni udio da su neko davno, daleko od o iju šire javnosti, svirali po raznoraznim hrvatskim vukojebina-

Popis pjesama 1. Heat Death Infinity Splitter 2. Prisms 3. The Undertow 4. Blackspots 5. Sleepwalk City 6. Taipei 7. Unmake the Wild Light 8. Sa e Passage

ma. No, to sam samo bubnuo, jer stiglo je vrijeme da se pokažu u konkretnijem svjetlu. Ono što ih razlikuje (a nerijetko i uzdiže) od ostatka nakrcane scene jest injenica da su klavijaturama, elektronikom i popratnim zvukovima unijeli

živost, dinamiku i pamtljivost kroz cijelo izdanje. Uvrnuti drum’n’bass “Prisms” spojila je post-rock sa synthovima i niskim klupskim tonovima, a primje uje se da su preko iste teme uspjeli pjesmu nadopunjavati na dosta specifi an na in.

triler

ponedjeljak, 21.10.

Mogu e da e nekome biti iritantno slušati duge outroe na pjesmama koji vjerojatno ine 20 posto trajanja ovog albuma, ali bez njih bi vjerojatno duet najboljih pjesama albuma bio kudikamo manje e ektan. “Taipei” se razletjela lijepim melodijicama, a “Unmake the Wild Light” izdefinirala njihova atmos eri no - elektronska lutanja. Da ne bi sve nužno bilo nježno, oblo i zagla eno, album su zatvorili nakrcanom “Sa e Passage” i klimaks kreirali bez onoga uobi ajenog zazivanja apokalipse, onoga što gotovo uvijek moramo pridružiti na spomen ne ega što je post-rock. Zato se, pored uobi ajenih srodnika, uz ime ovog benda esto stavljaju utjecaji jednog Mogwaija, pa ak i Vangelisa. Ambijentalni izdanak ovog žanra nekome bi mogao zvu ati kao dosadan opis, ali ovdje su svojim nedefiniranim zvukovima postigli puno više od pukog popunjavanja tišine. Recimo da je od sve elektronike ovo najbliže post-rocku, a od svakog post-rocka ovo je najbliže psihološkom soundtracku za sve studente željne bolje koncentracije. Svatko ima svojeg avorita u toj ulozi, ali 65dayso static vjerojatno su se popeli na sami vrh. (Domagoj ‘Domination’ Puzak, preuzeto s portala Muzika.hr)

16.45 16 45 TURBO 3D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.45 DIANA biogra ska drama

20.45 GRAVITACIJA 3D triler

etvrtak, 24.10.

20.00 Tribina LOS CABALLEROS

DOM KULTURE PRELOG nedjelja, 20.10.

17.00 Turbo 3D animirani

19.00 UTRKA ŽIVOTA biogra ski

ponedjeljak, 21.10.

19.00 Turbo 3D animirani

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Intolerancija na hranu Jeste li znali da hrana koju svakodnevno unosite u Vaš organizam može biti ŠTETNA za Vaše zdravlje? Simptomi intolerancije na hranu su esto teško uo ljivi. Sve više ljudi pati od pretjerane osjetljivosti na hranu. Ako se prepoznajete u sljede im simptomima kao što su: akne, nespeci an svrbež, razni osipi, derma si, ekcemi, psorijaza, sinusi s, astma, kroni ni kašalj, rini s, gr evi u trbuhu, nadutost, proljev, zatvor, sindrom iritabilnog crijeva, migrene, glavobolje, depresija, umor, nesanica, hiperaktivnost kod djece, tjeskobe, artritis, debljina, edemi, celulit…, svakako bi trebali razmišlja o TESTU INTOLERANCIJE NA HRANU. Kada jednom napravite test intolerancije na hranu, primjenjujemo jednostavan eliminacijski program prehrane – iz prehrane izbacujemo hranu i sastojke koji pokazuju visok stupanj intolerancije, nekon ega preko 80% pacijenata pokazuje znatno poboljšanje svojih zdravstvenih problema. Svakodnevnim konzumiranjem ne ega što naše tijelo ne može na pravi na in probavi ili iskoris , dovodimo svoje jelo u situaciju svakodnevnog optere enja. Posljedi no se narušava imunitet i otvara put mnogim drugim alergenima i boles ma, bilo akutnim ili kroni nim. Kada otkrijemo namirnice ili supstance koje nam smetaju i ako ih jednostavno izbacimo iz prehrane, osje at emo se puno bolje, poletnije, lakše, a na kraju emo i izgubi na težini. Na kraju programa vra amo se svoj hrani koju smo i prije mogli jesti bez straha da e narušiti naše zdravlje.

Piše dr. Branko Vr i Test intolerancije na hranu u našem centru odre uje se biorezonantnom metodom uz pomo aparata BICOM 2000. Metoda je razvijena u Njema koj i koris se ve duže od 30 godina. Potpuno je bezbolna i nježna, a temelji se na odre ivanju frekvencijskog sklada ili nesklada izme u organizma i odre ene namirnice. Bicom aparatom može se napravi test intolerancije na hranu (na preko 100 namirnica), mogu se otkri eventualna kemijska optere enja, otrovanja teškim metalima, razni utjecaji iz okoliša, prisutnost virusa, bakterija, gljivica, alergija na živo njsku dlaku, ku nu prašinu… Velika je prednost ove metode što omogu uje testiranje razli itih preparata koje tako er svakodnevno koris mo (lijekova, dodataka prehrani, kozme kih i kemijskih proizvoda i sl.) i otkrivanje u inka na naš organizam. Rezulta testa o itavaju se ve jekom tes ranja, tako da pacijen s tes ranja odlaze s listom svojih rezultata.

STARINSKI RECEPTI ZA PRIRODNU ZIMNICU

Sušeno vo e - raskoš mirisa, boja i okusa Kad nema marmelade, dobre su i suhe smokve ili možda ipak sušene breskve. A i jedno i drugo pripremljeno po starinskim receptima posebna je jesensko - zimska poslastica kojoj teško mogu odoljeti i mla i i stariji uku ani. Od vo a mogu se pripremiti sušene šljive, jabuke, kruške, kajsije, breskve, višnje, trešnje, smokve, grož e. Sušeno vo e može se konzumirati samo ili u obliku kompota. Sušeno vo e važan je sastojak i u konditorskoj industriji kao dodatak slasticama i pecivima, za proizvodnju žitarica, vo nih ajeva, kao dodatak sladoledu, vo nim salatama, okoladi. A što je najvažnije, sušene breskve, sušene šljive, jabu, to su delicije posebnog mirisa, okusa, pa i izgleda, a tako ih je jednostavno pripremiti. A svakako ne treba zaboraviti da se, za razliku od nekih drugih postupaka uvanja hrane, u osušene proizvode ne dodaju nikakva kemijska sredstva, pa se osušeni proizvodi, a to može biti ne samo sušeno vo e, nego i povr e ili ljekovito bilje, smatraju zdravom hranom.

Sušene šljive Prije sušenja trebate odabrati zrele, ne premekane šljive, i najbolje da su velike jer se sušenjem

jako stisnu. Operite ih i skinite im peteljke. Prije sušenja, šljive možete nakratko staviti u kipu u vodu da skinete voštani sloj. Tim postupkom šljiva se brže suši i duže zadržava miris i okus. Možete ih sušiti na suncu ili u pe nici. Obi no se na suncu suši od 3 do 5 dana. Šljive ne smiju biti vani po no i ni tijekom ranih jutarnjih sati da ne bi poprimile vlagu iz zraka.

Kako sušiti šljive u pe nici? U standardnoj pe nici postupak sušenja obavlja se na višim temperaturama (50-70 °C) s kratkim periodima sušenja uz otvorena vrata. Vrata pe nice treba, naime, povremeno otvarati kako bi izašla vlaga. Najpogodnije za sušenje jesu nove pe nice koje imaju opciju zagrijavanja ventilacijom jer omogu avaju ravnomjerno strujanje zraka, odnosno sušenje. Suhe šljive se pred kraj izlože nakratko temperaturi iznad 100 °C kako bi se sprije ilo daljnje kvarenje. Šljive možemo sušiti s košticom ili bez nje ili ih raspoloviti prije sušenja. Ovisno o tome, sušenje traje od 15 do 19 sati. Šljive se nakon sušenja spremaju u staklenke ili vre ice, na hladno i suho mjesto.

Sušene breskve Još jedna poslastica iz tradicionalne zimnice kakvu su pripremale naše bake. Osim svježa, kao sok ili u kompotu, breskva je iznimno ukusna i u svojoj “osušenoj” varijanti. Marmelada, džem ili slatko od breskve mogu se koristiti u svako doba godine, ne samo ljeti kad im je sezona. Sušene breskve tako er su izvor korisnih sastojaka za organizam i mogu se jesti tijekom cijele godine. Za pripremu se obi no uzima mjera od pet kilograma, breskve trebaju biti zrele, ali ne mekane. S njima treba oprezno postupati da se ne oštete. Prije sušenja operu se i po želji ogule ili ostave neoguljene. Ako se gule, treba ih uroniti u kipu u vodu oko pola minute i odmah zaroniti u hladnu vodu. Tako e se kožica odlijepiti od mesa i lako e se oguliti. Nakon toga prepolove se na dva dijela. Suše se na suncu, a tijekom no i treba ih unijeti u ku u da ne bi upile vlagu. Osušena breskva treba imati istu boju kao i svježa. Spremaju se u staklenke.

Hranjive smokve Smokve su najtraženije upravo sušene, iako ih, dakako, svi volimo jesti i kao svježe plodove. Iznimno su hranjive i koriste se

kao razne prera evine, primjerice, pekmez, marmelada, sirup, smokvenjak, rakija, vino od smokava, slatko od smokava, kompot. Za sušenje su najbolje bijele sorte, ili bjelice. Plodovi namijenjeni za sušenje moraju biti potpuno zreli, zdravi, ne smiju biti mokri od kiše ni vlažni od rose. Nakon berbe smokve se sumpore, i to tako da se unose u komore ili druge prostore (drvene ba ve ili bilo koje druge drvene posude), gdje je onemogu en izlaz sumpornog dima. Tom se mjerom sprje ava pojava plijesni, gljivica, bakterija, muha, odnosno, procesi vrenja, oksidacije, truljenja i promjena boje plodova. Nakon sumporenja smokve se suše, naj eš e starim, tradicionalnim na inom na suncu. Stalno ih treba prenositi iz otvorenog u zatvoreni prostor, i to obavezno no u kako bi ih se zaštitilo od vlage. Može se preko no i nastaviti postupak sušenja u sušnici, to je tzv. kombinirano sušenje, danju na suncu, a no u ili kad je kišno u sušnici.

Sušene jabuke Ukusna i zdrava grickalica za zimske dane i no i. Priprema je tako er jednostavna. Jabuke narežite na ploške ili tanke kriške. Potopite ih u litru vode razrije ene sa sokom od jednog limuna da ne pocrne. Posušite, stavite na tepsiju koju ste obložili masnim papirom, pospite cimetom i sušite u pe nici na 50 do 60 Celzijevih stupnjeva 5 - 6 sati. Ili ih sušite na zraku, 3 - 4 dana. uvajte ih u staklenkama koje ste dobro zatvorili.

Pažnju posve ujemo i: • uputama o priorite ma u ishrani • recep ma i savje ma • degustaciji speci nih namirnica • razvijanju mo vacije za promjenu ishrane baziranu na zdravstvenom statusu pacijenta • informacijama o tome gdje se mogu nabavi odre ene namirnice Intolerancija na hranu može se izlije i . Nemojte eka da se Vaše zdravlje pogorša!

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Polako se bliži po etak zimskog razdoblja i to vas previše ne veseli. U poslovnim komunikacijama bit ete uspješni. Uspije li vas voljena osoba nagovoriti, po et ete se i sprema na kra i izlet u danima vikenda. Bit e vam lijepo i ugodno. Samci e malo više pozornos pokloni mogu im susretima sa zanimljivim osobama. Možda otkriju kako u susjedstvu žive nadasve poželjne osobe. Obnovit ete garderobu. Zdravi ste. VAGA (24.9.-23.10.)

Uvijek možete planirati velike stvari, ali s njihovom realizacijom ete mora još malo pri eka . Budite na oprezu, jer ete svakodnevno nailaziti na razli ite prepreke na putu do ostvarenja vlas h želja. Malo povoljniji vjetrovi bit e u emo vnim odnosima. Ako ste u vezi, s partnerom ete proves ugodne dane vikenda. Ukoliko imate djecu, provedite više vremena u zajedni koj igri. Samcima zvijezde ukazuju na mogu nost upoznavanja potencijalnog partnera. Izbjegavajte vru e kupke.

BIK (21.4.-20.5.)

O ekujte uzlaznu putanju u vlas toj poslovnoj karijeri. Svi planirani projek odvijat e se prema planu. Mogu i su i neo ekivani visoki nov ani dobitci. Što se ljubavi e, povisite uloge potrebne za o uvanje postoje e veze. Iskoris te vlas te ideje i kreativnost. Samci e u danima vikenda uživa u samo i i trudi se što više odmara . Sve e u ini da se zabave i ugode si u svakom pogledu. U odijevanju odaberite udobnu odje u veselih boja. Poradite na svojoj guri.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ostanite budni kako se krajem mjeseca netko ne bi okoris o vašim pos gnu ima. Marljivi ste i sve poslovne obveze uspijevat ete riješi na vrijeme. Nadre eni e zna nagradi vaš trud i poslovne ideje. U danima vikenda možda ete osje a poja ani umor pa se pobrinite da svome tijelu priuštite dovoljno sna. Svakodnevno kretanje po e vas na no ni odmor. Bavite se rekreacijom i sportovima koje volite, bilo na otvorenim prostorima, bilo u sportskim dvoranama.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U ljubavi i poslu vrijedi sljede e: ne može biti bolje nego što jest. Zato se radije zadovoljite trenuta nom situacijom i nemojte se upuštati u dodatne rizike. U danima vikenda posvetite se voljenoj osobi koja e to znati cijeniti. Ukoliko ste sami, pobrinite se da s prijateljima odete na neko od zanimljivih mjesta zabave. Što kažete da se u nadolaze im danima oprobate u plivanju ili vježbama u teretani? I u zimskim mjesecima brinite za svoju vitku guru.

U poslovnom okruženju vladaju red, rad i disciplina. U ljubavi obilje pustolovina. Zadržite hladnu glavu, kako vas ovoliko nenadano obilje ljubavne sre e ne bi previše zanijelo u sanjarenje. Duhovne ak vnos mogu vam otvori sasvim neku novu dimenziju. Prona ite dovoljno vremena da u samo i možete promišlja o svim koracima i planovima za budu nost. Vježbajte na ku nom biciklu, povoljno e utjecati na vaše zdravstveno stanje.

RAK (22.6.-22.7.)

Ako ste se po etkom mjeseca zalagali za svoj tim, do kraja mjeseca ete zauzvrat dobi potpunu potporu. Isto kao i u sportu, i na poslovnom planu, arobna rije glasi “zajedno”. Osje t ete potrebu da se riješite suvišnih stvari u svom domu. Krenut ete i u kupovinu i obnovu garderobe. Prona i ete ugodnu i toplu obu u i obu u, ali pri tome ne ete potrošite puno novca jer ete uspje prona i sve te stvari vrlo povoljno – kako to ve samo vi umijete. Na svoj na in dovedite svoje jelo u formu. JARAC (22.12.-20.1.)

Netko s kim ste jako bliski, roditelji ili bra a i sestre, pomo i e vam u novcu ili materijalnim dobrima. Ako ste pred potpisivanjem nekoga poslovnog ugovora, dobro prou ite sve stavke, kako kasnije ne biste požalili. Ako ste u braku, partner e ima dovoljno razumijevanja za vaše povremene izljeve ljubomore. Opus te se. Sve je u redu. Samci mogu bi mirni. Uskoro e se pojavi osoba koja e privu i njihovu pozornost. Mogu je i poziv iz inozemstva od osobe koja vam je draga. Zdravi ste.

LAV (23.7.-23.8.)

Amateri kraj vas nemaju šanse, neovisno o tome što biste sada zapo eli raditi. U ovom razdoblju pokazujete visok stupanj profesionalnos , a vaša krea vnost omogu it e vam da krajem mjeseca budete broj jedan u svemu ega se dotaknete. Božica ljubavi tako er je na vašoj strani. Uživajte u skladnim odnosima, iznenadnim avanturama i svemu onomu što vas usre uje. Što više boravite na svježem zraku i dovoljno spavajte. VODENJAK (21.1.-19.2.)

U danima vikenda se dobro odmorite jer e u tjednu koji dolazi bi poslovnih obveza i zadataka i više nego što ste planirali. Dobrom organizacijom i mskim radom sve ete s i završi na vrijeme. Sve do kraja listopada mo i ete se oslanja na svog partnera koji e vam da potporu u svemu. Samci e bi spremni za strastvenu avanturu. Krenite u teretanu, na bazene ili oštre šetnje prirodom. Što više boravite na svježem zraku, bit e to prava blagodat za vaš organizam.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Vaša oštroumnost pomo i e vam da zadržite postoje e poslovne klijente i osigurate nov anu potporu za investiranje novih poslovnih ideja. Izdvojite dovoljno vremena za promišljanje i organizaciju projekata koji e vam bi korisni za vlas napredak. U roman nim odnosima vladat e razumijevanje. Ukoliko ste sami, ne o ajavajte. Na vidiku su pozi vne promjene koje e unije velike promjene u vaš život. Budite spremni za is nsku avanturu života. Svakodnevno vježbajte. RIBE (20.2.-20.3.)

Druga polovina listopada mogla bi bi prepuna stresa, pa dobro razmislite kako ete u svome životu uspostavi ravnotežu. ežnja za intenzivnim odnosom, potreba za bliskoš u i želja da što više budete s voljenom osobom bit e posebice izražene u danima vikenda. Sve e vas to tjerati na dodatna promišljanja o vašoj vezi. Tako ete shva da je zajedni ko putovanje nešto što e vam pomo i da se više zbližite. Samci neka više izlaze s prijateljima, mogu a su nova poznanstva. Svakodnevno provodite lagane vježbe.

Pripremite vozilo za zimu POSEBAN PRILOG

ME IMURSKIH NOVINA

TEHNIKA & SAVJETI

Zimske automobilske gume Jesen je vrijeme koje zahtjeva pripremu za duži, hladniji period odnosno nastupaju u zimu. Cijeli je metabolizam svih živih bi a tome prilago en, a za ostale stvari iz naše okoline se moramo sami pobrinuti. Jedna od danas neophodnih potrebština je automobil koji jednako tako zahtijeva pripremu za zimu. Svakom voza u koji je iskusio zimske uvjete vožnje prvo na um padaju gume... Automobilske gume, svi znamo, služe da se snaga pogonskih kota a prenese na podlogu i na taj na in pokrene vozilo. Upravo na gumu je postavljeno vrlo mnogo zahtjeva u smislu držanja podloge (suhe, rastresite, vlažne, mokre, smrznute...), što kra eg zaustavnog puta, udobnosti, akustike i uz još mnogo parametara njezine trajnosti. Guma je potrošni materijal koji s uporabom i vremenom gubi svoja najbitnija svojstva i time postaje nesigurna i neupotrebljiva. Dakle upravo je sada vrijeme da svi voza i malo zavire ispod svojih blatobrana i provjere stanje guma. Naš zakon do-

zvoljava korištenje ljetne gume profila dubljeg od 4 mm tijekom zimskih uvjeta vožnje. Europske zemlje, kojima to naravno standard dopušta, imaju jasno odre eno da se u odre enom vremenskom periodu korsiti zimska oprema koja se kao osnovom sastoji od etiri jednake gume istog proizvo a a i modela. Zimska guma na svom boku mora imati oznaku M+S, te simbol zvjezdice, ili ozaku “Winter”. Ta oznaka zna i “mud+snow”, odnosno blato i snijeg, što govori kakvoj je podlozi namijenjena. Neki modeli vozila (uglavnom SUV) ve serijski imaju ugra ene gume s oznakom M+S ali se ne radi o ziskoj gumi jer nema oznaku zvjezdice ni natpis “Winter”, ve su namijenjene vožnji van ure enih prometnica. Još uvijek se esto uju pri e o zimsko-ljetnim gumama, nažalost ak i od mnogih trgovaca koji žele prodati stare zalihe ili su potpuno neupu eni u asortiman svoje trgovine. Cjelogodišnja guma postoji u proizvodnom asortimanu

Uredili: Nevenka Šardi i Dalibor Flajpan

nekih proizvo a a ali taj proizvod nije idealan za naše klimatske prilike te zasigurno ne e zadovoljiti i “pokriti” ekstremne temperaturne promijene. Te gume ne zadovoljavaju potrebe ljeti, a jednako tako su mnogo lošije od najlošije zimske gume. Osim samog profila znatna je razlika u tvrdo i materijala izme u ljetne i zimske gume zbog temperatura na kojima se koriste. Zimske su gume mekše i velika ih ve ina danas ima dodatak materijala pod nazivom “Silica”, pa se upravo zbog njihove “meko e” ne preporu a korištenje ljeti jer bi došlo do pretjeranog habanja gaze eg sloja. Zimske gume svoje karakteristike pokazuju kod temperatura nižih od 7 stupnjeva Celzijusa kada Silica dolazo do izražaja. Mnogi testovi ziskih guma pokazali su vjerodostojne podatke o razlici izme u ljetnih i zimskih guma u uvjetima zimske vožnje pa samo možemo konstatirati da je zimska guma vrlo korisna i isplativa investicija za vaš automobil, ako ga želite normalno koristiti i zimi.

Osim dimenzija gume pri njenom odabiru treba obratiti pažnju i na indeks brzine što se esto smetne s uma. Indeks brzine pokazatelj je najve e dozvoljene brzine koju vozilo smije razviti s tom gumom. Brzine ve e od odzvoljene mogu uništiti gumu ve nakon desetak minuta prebrze vožnje. Vanjski e izgled gume ostati nepromijenjen ali e nastupiti promijene u strukturi materijala, a guma e izgubiti svoja osnovna svojstva. Guma istog profila i istih dimenzija esto ima dvije cijene. Razlika je upravo u indeksu brzine, a ako se odlu ite za kupnju je tinije (s manjim indeksom brzine) imajte to na umu kad se na ete na autocesti. U nekim zemljama europske unije pri montaži guma automobil dobiva naljepnicu na vjetrobransko staklo, ispred voza a tako da ne smetne s uma podatak o indeksu brzine. Zimska guma potrebna je svakom voza u koji želi koristiti svoj automobil tijekom zime. Korištenje

zimskih guma iskreno preporu amo i to na svim kota ima, jer dovoljno je da samo jednim ko enjem zimska guma skrati zaustavni put i spasi vas od najmanje željenih situacija. (Dalibor Flajpan, oto: Michelin, Bridgestone, Continetal)

10 2

Pripremite vozilo za zimu

Poseban prilog

OBAVEZNA ZIMSKA OPREMA U NAŠOJ ZEMLJI I U INOZEMSTVU

Što se sve podrazumijeva kad govorimo o zimskoj opremi vozila Hrvatska: U Hrvatskoj je zimska oprema obvezna kad je kolnik pokriven snijegom ili kada je na kolniku poledica. Zimsku opremu vozila najve e dopuštene mase do 3,5 t ine 4 zimska (ili M+S) pneumatika ili 4 ljetne gume s minimalnom dubinom profila 4 mm i lanci za snijeg (u prtljažniku pripremljeni za pogonske kota e). Zimska oprema vozila iznad 3,5 t zahtijeva zimske pneumatike na pogonskim kota ima ili uporabu lanaca za snijeg na pogonskim kota ima. Kazna za nepoštivanje zakona je 300 kuna (i isklju enje iz prometa). Zabrana prometa na odre enoj dionici, nastupa proglašavanjem zimskih uvjeta (sukladno lanku 193. Zakona o sigurnosti prometa na cestama- NN 87/08) a odnosi se na vozila na motorni pogon koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretna vozila s priklju nim vozilom. Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kre e cestom (na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno) bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit e voza u da odmah prekine kretanje vozilom ili da vozilom nastavi kretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi

3,5 t moraju biti od 15.11. do 15.4. (bez obzira na vremenske uvjete) opremljena sa zimskim pneumaticima na pogonskoj osovini i imati u priboru primjereno velike lance za snijeg za pogonsku osovinu. Lanci su dopušteni na dionicama s ugaženim snijegom ili zale enim kolnikom, a nisu dopušteni na cesti s raskvašenim ili djelomi nim snijegom. Kazna za nepoštivanje propisa je 35 eura a u slu aju ugroze prometa i do 5000 eura.

Ma arska:

zimsku opremu. U suprotnom: voza u prijeti nov ana kazna od 700 kuna.

Slovenija: U Sloveniji je uporaba zimske opreme datumski ozna ena izme u 15. studenog i 15. ožujka vozila moraju biti opremljena zimskom opremom. Nju ine 4 zimska pneumatika (ozna ena slovima M+S, snježnom pahuljicom ili oznakom winter) i s minimalnom dubinom profila od 3 mm ili 4 ljetna pneumatika s minimalnom dubinom profila od 3 mm i s pripremljenim lancima za snijeg, u prtljažniku (priboru). Vozila s pogonom na

Besplatni stakloperi, odmrziva i stakla i brava za prvih 10 itatelja Što je potrebno u ini da postanete dobitnik? Najbrži itatelji s primjerkom Me imurskih novina od petka 18. listopada koji do u u redakciju (Kralja Tomislava 2) dobiva jednu od nagrada.

sva etiri kota a moraju imati kod uporabe ljetnih pneumatika lance za snijeg na kota ima na stalno uklju enoj pogonskoj osovini. Vozila, ija najve a dopuštena masa prelazi 3,5 t, moraju imati zimske pneumatike na pogonskim kota ima ili ako imaju na svim kota ima ljetne pneumatike moraju imati odgovaraju e lance za snijeg (za pogonske kota a) i lopatu u priboru. Na dijelu Slovenije uz

Indeksi brzina guma Oznaka

Brzina do (km/h)

N P Q R S T U H V W Y ZR

140 150 160 170 180 190 200 210 240 270 300 preko 240

more (na cestama od Kozine prema Kopru i Portorožu) ne treba imati takvu zimsku opremu. Na tom dijelu je minimalna zimska oprema za sva vozila je 4 ljetne gume s 3mm profila. Na cesti od Rijeke prema Kozini važi zimska oprema kao i u unutrašnjoj Sloveniji. Kazna za vožnju bez zimske opreme je od ove godine sa 120 eura smanjena na 40 eura. Ostale kazne su: za neo iš en snijeg s auta 200 eura, nepoštivanje prometnog znaka o zabrani vožnje zbog zimskih uvjeta 300 eura, stvaranje prometnih poteško a npr. zatvorena cesta zbog loše zimske opreme 500 eura, a za tvrtke kazne su još više – 1.000 eura.

Austrija: Za vozila najve e dopuštene mase do 3,5 t zimska oprema obvezna je od 1. 11. do 15. 4. u trenutku zimskih uvjeta za vožnju. Tada je obvezna uporaba zimskih pneumatika s min. dubinom profila 4 mm ili ljetnih pneumatika s minimalnom dubinom profila 4 mm i s lancima za snijeg na pogonskim kota ima. Za vozila opremljena sa zimskim pneumaticima lanci za snijeg obvezni su kod ve e koli ine snijega i kad to traži prometni znak. Vozila, ija najve a dopuštena masa prelazi

U Ma arskoj zimska oprema nije zakonski propisana, no, za jaka snijega ili ve e koli ine snijega obvezna je uporaba lanaca za snijeg na pogonskim kota ima. U takvim slu ajevima uporaba lanaca za snijeg zahtijeva se pri prelasku granice.

Njema ka: Zakon kaže da sva vozila u vrijeme zimskih uvjeta (snijega na kolniku, ugaženog ili mokrog, poledice) moraju biti opremljena primjerenim pneumaticima - sva etiri s oznakom M+S ili simbolom snježne pahuljice. Zakon posebno ne traži minimalnu dubinu profila pneumatika, a po njemu ljetne gume s lancima nisu primjerene. Za teretna vozila iznad 3,5t propisana je uporaba zimskih guma na pogonskoj osovini. Kazna za neuporabu zimske opreme je 40 eura, a u slu aju ugrožavanja prometa minimalna je kazna 80 eura. Propisi vrijede jednako za gra ane Njema ke i gra ane ostalih zemalja. Izvor: Zakon o sigurnosti prometa na cestama, ADAC, ÖAMTC, HAK

Oznaka guma Primjer:

185/65 R14 94 T M+S 185 - širina gume u milimetrima 65 - visina gume u odnosu na širinu izražena u postocima (65%). Ako ova oznaka ne postoji zna i da guma ima normalnu visinu koja po standardu iznosi 80 do 82 posto širine R - oznaka za radijalnu strukturu gume 14 - promjer naplatka na koji se montira guma u colima (in ima, palcima 1 in = 2,54 cm) 94 - indeks nosivosti, oznaka najve e dozvoljene nosivosti gume T - indeks brzine, oznaka najve e dozvoljene brzine za gumu M+S - oznaka namjene, zimska guma (mud + snow, tj. blato i snijeg)

Poseban prilog

Pripremite vozilo za zimu

3 11

AKCIJSKE MALOPRODAJNE CIJENE ZIMSKIH GUMA (do isteka zaliha) u vulkanizerskom servisu GUMIIMPEX-GRP EX-GRP u Varaždinu, P.Miškine 64 c

185/65 R15 88T UG7+ .....................457,433 kn 205/55 R16 91T UG8 .........................736,166 kn

Pravovremeno montirati zimske gume Snijeg nas, unato meteorološkim prognozama, gotovo uvijek iznenadi! Iznena enje i nije onako dje je radosno ako moramo vozilom u promet, a na kota ima još nisu zimske gume. Ne treba biti tako. Listopad je, bez obzira na relativno toplo vrijeme, najpogodnije vrijeme za odlazak vulkanizeru po ''zimsku obu u'' za svoje vozilo. Tako se može izbje i ekanje na red kad je najava sniježnih oborina ili leda na cestama. U susjednim zemljama, primjerice u Austriji i eškoj zimske su gume obavezne ve od 01.11., u Sloveniji od 15.11. U Hrvatskoj još nema ''datumskog odre ivanja za zimsku opremu'', ve se zimski uvjeti proglašavaju u slu aju snijega ili poledice. Valja na vrijeme biti spreman za takvu sitauciju, kako bismo izbjegli nov ane kazne i mogu e isklju enje iz prometa. No, najvažnija je vlastita sigurnost ali i sigurnost ostalih sudionika u prometu. Kvalitetan vulkanizerski servis, kakav je Gumiimpexov, pruža korisnicima sveobu-

hvatnu brigu o gumama. Veliki kapacitet ovog vulkanizerskog servisa, uz cjelodnevno radno vrijeme, pruža usluge demontaže i montaže guma na svim vrstama putni kih i teretnih vozila, autobusa, radnih strojeva, vili ara, traktora... Svaka izmjena guma popra ena je balansiranjem naplataka, a po potrebi obavljaju se i popravci manjih ošte enja guma. Korisnici Gumiimpexovog servisa mogu svoje gume ostaviti na uvanju do sljede e izmjene. Ukoliko su gume ''odradile svoje'', mogu se predati na ekološko besplatno zbrinjavanje i one e se reciklirati u pogonu za reciklažu guma. Servis je opremljen i suvremenom opremom za optiku vozila, tj. geometriju kota a. Zaposlenici se sustavno usavršavaju u struci, tako da uz kvalitetnu organizaciju rada savjetuju svoje korisnike o pravilnoj uporabi, održavanju i promjeni guma na vozilu. Ukoliko još niste, svakako što prije montirajte zimske gume na svoje vozilo, kako bi i zimi bili sigurni u prometu.

Izvadci iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08):

46 knn 175/65 R14 82T BLIZZAK LM30 .......394,46 87 kn 195/65 R15 91T BLIZZAK LM32 .......443,87

45 knn 205/55 R16 91H ALPIN A4 .................813,45 56 knn 215/55 R16 93H ALPIN A4 .................998,56

58 knn 165/70 R13 79T Eskimo S3+ ............285,58 98 knn 185/65 R14 86T Eskimo S3+ ............365,98 56 knn 205/60 R16 96HP Eskimo S3+ .........582,56

- moguće plaćanje karticama u rata ratama ama - stručni savjeti za pneumatike - brze i kvalitetne vulkanizerskee usluge ussluge - optika vozila (geometrija kotača) č ) - uslužno čuvanje u ''hotelu za gume'' e'' - besplatno zbrinjavanje otpadnih guma (za recikliranje) RADNO VRIJEME servisa: LJETNO – pon-pet 7-19h ZIMSKO – pon-pet 7-18h – subotom 7 – 13h

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA

lanak 193. (1) Zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica. (2) Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretnim automobilima s priklju nim vozilom. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ministar nadležan za poslove prometa može u odre eno vrijeme i na odre enoj cesti ili dijelu ceste propisati obvezno posjedovanje zimske opreme, za pojedine vrste i kategorije vozila, bez obzira postoje li na tim cestama zimski uvjeti. (4) Nov anom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se pravna ili fizi ka osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu na cestama koristi vozilo koje nema propisanu zimsku opremu ili teretni automobil s priklju nim vozilom. (5) Za prekršaj iz ovoga lanka kaznit e se nov anom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. (6) Nov anom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit e se za prekršaj voza ako upravlja vozilom suprotno odredbama ovoga lanka.

lanak 290. (2) Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kre e cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno ili se kre e bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit e voza u da odmah prekine kretanje vozilom ili da vozilom nastavi kretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu.

tel: 042 / 404 533, 404-515 fax: 042 / 404 537 e-mail: shop@gumiimpex.hr web: www.gumiimpex.hr

DIO IZ VELIKE PONUDE: 155/70 R13

HANKOOK - WIN WINTER i cept RS 75T mpc 325,00 kn

175/65 R15

BFGOODRICH - WINTER G-FORCE mpc 461,49 kn

185/65 R15

HANKOOK - KINERGY ECO

195/65 R15

HANKOOK - WINTER i cept RS 91T mpc 500,84 kn

225/45 R17

HANKOOK - WINTER i cept EVO 91H mpc 1.098,00 kn

mpc 460,00 kn

225/70 R15C HANKOOK - RW06 WINTER M+S KOMBI mpc 816,25 kn Sve informacije na telefon 040/365-303

lanak 108. (1) Po magli na motornom i priklju nom vozilu moraju biti upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla istodobno. (2) Stražnja svjetla za maglu na motornim ili priklju nim vozilima smiju se upotrebljavati samo po magli i u slu aju smanjene vidljivosti. (3) Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila mogu biti bijele ili žute boje, a na stražnjoj strani crvene boje. (4) Nov anom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekršaj voza ako postupi suprotno odredbama ovoga lanka.

d.o.o.

Preloška 92 tel: 040/365-300 fax: 040/364-799

* slike su informativnog karaktera

12 4

Pripremite vozilo za zimu

Poseban prilog

Upalite svjetla na vozilu od 27. listopada Kao što je poznato, zadnje nedjelje u listopadu nastupa zimsko ra unanje vremena. Ali osim što se pomi i kazaljke na satu za jedan sat unatrag, od nedjelje 27. listopada u Hrvatskoj su obavezna kratka svjetla na vozilu moraju biti upaljena i danju.

lanak 102. (1) Na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju

moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, u razdoblju zimskog ra unanja vremena. (2) Na motociklu i mopedu za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena kratka svjetla tijekom cijele godine. (3) Nov anom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekršaj voza ako postupi suprotno odredbama ovoga lanka.

Provjera akumulatora Što bi trebalo pregledati? S dolaskom zime svaki bi voza morao pregledati svoje vozilo ili ga odvesti u servis i obratiti pažnju na slijede e: akumulator, metlice brisa a,

ko iona teku ina, alternator i kablovi, pneumatici, teku ina za stakla, opti ki pregled karoserije i stakala, svjetla te antifriza.

Kleme na vozilu moraju biti iste bez naslaga sulfata i mehani kog prekida, tako er ne smije biti sloja masti izme u klema i stupi a akumulatora. Elektrode moraju biti prekrivene elektrolitom 15-20 mm. U svim elijama elektrolit mora biti ujedna ene gusto e i razine. U slu aju da je neka od elija ostala bez kiseline tj. da elektrode nisu prekrivene elektrolitom, taj dio elektroda otvrdne i više nema funkciju, što se odražava na ukupni kapacitet akumulatora tj. akumulator više nema onu snagu koja je deklarirana na naljepnici. U slu aju da u akumulatoru nedostaje elektrolita, nadolije-

va se samo destilirana voda. Voltmetrom se vrši mjerenje ukupnog napona akumulatora u mirovanju, a areometrom gusto a kiseline. Akumulator je strujno napunjen ako u fazi mirovanje ima napon 12,50 V ili viši. Ako je napon akumulatora niži od 12,50 V akumulator je strujno ispražnjen i potrebno ga je strujno dopuniti. Ako je ukupni napon cca. 10 V vjerojatno se radi o kratkom spoju, stoga treba provjeriti gusto u elektrolita u svim elijama.

Konstatacija kratkog spoja ili prekida veze potvr uje se ispitivanjem akumulatora pri optere enju. Prilikom kontrole strujnog punjenje na vozilu, pri srednjem gasu, napon se mora kretati u granicama 13,8 – 14,6 V.

Indeksi nosivosti guma Indeks

Nosivost (kg)

315

335

345

365

387

412

437

450

462

475

500

515

530

560

580

615

630

650

670

690

710

730

750

775

100

800

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Osloba anje donosi brži rast! Kad se uspinju na planinske vrhove, planinari se ne optere uju nepotrebnim teretom. Ne nose u svojim naprtnja ama nepotrebne stvari i predmete ili u prenesenom smislu re eno “kamenje” kojim bi samo dodatno opteretili uspon. Sli an stav trebao bi nas pratiti i pri odabiru odjevnih predmeta, modnih dodataka ili obu e. Suvišan i težak nakit, glomazna i teška odijela i kaputi, prerobusne cipele nikako ne pridonose lakom i vedrom koraku kroz život. Jednostavno se

treba opustiti i uživati u jednostavnosti odijevanja. Ujedno se kroz opuštaju i modni stil svaka osoba može osloboditi mogu eg tereta ljutnje, bijesa ili stresa. Baš kao što e kvalitetnom organizacijom naprtnja a uspon k vrhu svakog planinara biti lakši i brži, jednako tako e i mudar izbor odje e i obu e zna ajno pridonijeti bržem osobnom rastu i napredovanju u svekolikim životnim situacijama. Provjerite u sljede im tjednima, uvjerit ete se u lako u življenja.

ESPRESSO by

Na sceni su neki novi klinci K

ad ste se posljednji put individualno uputili u neki muzej. Mnogi akov anci primjerice nikada nisu zakora ili u Muzej Me imurja a gotovo svakodnevno prolaze akove ki parkom. Slobodnog vremena, ali i volje za takve “avanture” sve je manje. Muzeji se u Hrvata posje uju u iznimno velikom broju samo tijekom manifestacije “No muzeja”. Na izložbe se naj eš e ide kad osobnim dolaskom želimo uveli ati sve anost ina otvorenja izložbe, a manje poradi izložbenih eksponata. Prema nekim istraživanjima zagreba ka mladež, njih ak 25%, ne iskazuje preveliko oduševljenje prema odlasku

u kazalište. U Muzeje odlaze naj eš e kao organizirane skupine jer je tako odre eno nastavnim programom. Srednjoškolske Zagrep ance škola primorava i na povremeni odlazak u kazalište, gdje najviše vole pogledati komediju. Isto istraživanje ukazuje na to da ak 40% zagreba kih srednjoškolaca svoje slobodno vrijeme provodi u ka i u, 25% njih kod ku e pred ra unalom ili TV prijamnikom, a samo 1,3% se odlu uje za izlazak u kazalište. anas su na sceni neki novi klinci, nova djeca. Kako u Zagrebu, tako i u drugim ve im i manjim sredinama. Provincijama, rekli bi neki. Djeca su

to koja su ro ena s laptopom, mobitelom, daljinskim upravlja em i Internetom. Upravo ta najnovija tehnološka dostignu a izazivaju zna ajne promjene u ponašanju i odre enom stilu življenja mladih. Ali i starijih osoba. Ve ina ljudi u modernom na inu življenja radije u svom ugodonom ku nom ambijentu prati televizijske programe. Mnogo manje negoli u prošlosti bira se itanje knjige ili doživljavanje umjetnosti na drugi na in. Statistike pokazuje da prosje ni Hrvat gleda televizijske programe 260 minuta – dnevno! Prema saznanju Metro portala, Hrvati nisu veliki knjigoljupci. Prema podacima i istraživanju GfK

koji su objavljeni na prolje e ove godine, u proteklih godinu i pol 52% gra ana Hrvatske nije pro italo nijednu knjigu. U Njema koj sli no istraživanje navika itanja pokazalo je da ak 72% gra ana pro ita barem jednu knjigu mjese no. U Hrvatskoj se najviše ita u Zagrebu i Istri, najmanje u Slavoniji i Lici. tako, sve više postajemo vizualno društvo koje ne ita i ne sluša dovoljno. Sluša, ali ne uje. ije i, izgovorene ili pisane, kao da su na ozbiljnom putu kržljanja. Kao da ne uspijevaju do i do mladog ovjeka, koji ih nije navikao slušati. Iako mislimo da se radio emi-

sije slušaju, ni tome nije tako. Istraživanja ukazuju na to da se i radio sve manje sluša. Sve više se traži laka zabava i sadržaji koji nisu zahtjevni u intelektualnom smislu. Mladi ljudi uglavnom konzumiraju spektakle. Traži se uzbu enje. Nešto što je nikad vi eno i spektakularno. Traže se doga aji na otvorenom, doga aji koje ih deklariraju kao pripadnost pojedinim skupinama, idejama, na inima življenja. rotekli tjedan donio je u naš grad niz kazališnih predstava za djecu i mlade. Tako je ugodno i lijepo sjediti s tom najmla om publikom koja je još uvijek iskrena, prepuna emocija i znatiželje. Kako li ta

djeca iskreno plješ u glumcima i vesele se šarenim kostimima. Svoj tehnologiji i elektroni kim medijima unato . Upravo ovakvi sadržaju stvaraju naviku budu eg i samostalnog odlaska u kazalište. U naš gradi stigli su i programi koji promi u kulturu itanja, kroz obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige. Nažalost, na tim se programima uo ava ciljano i organizirano dovedena publika, koja nije samostalno iz vlastitih pobuda došla osluhnuti i uti živu rije , pro itati pisanu rije , osjetiti emocije umjetnika i književnika. Jer, to je ve ini dosadno, nije im “cool” nije “fancy”. Da, na sceni su neki novi klinci. O svima nama ovisi na koji put emo ih usmjeriti i pou iti ih kako da uju, osjete, okuse, vide – život. Ne virtualni, ve stvarni.

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Kako dugo uzimati lijekove i kako se bolje boriti sa svojom boleš u? PITANJE: Bolujem od duševne bolesti shiz o r en ije . Redov ito sam se kontrolirao kod psihijatra i uzimao lijekove. Sada se osje am dobro i nemam psihi kih poteško a. Interesira me kako dugo nakon oporavka trebam uzimati lijekove i drugo pitanje je kako se bolje mogu boriti sa svojom boleš u? ODGOVOR: Bolest shizo renjia se u velikom broju slu ajeva sa lijekovima može kontrolirati. Ukoliko bolesnici ne uzimaju redovito lijekove, kako im je preporu io psihijatar, doga a se da se bolest ponovno pojavi, ali ponovna pojava bolesti je tada okarakterizirana s težim i nestabilnim tijekom. Zna i lijekove treba uzimati toliko dugo koliko ih psihijatar preporu uje. Što se ti e drugog pitanja odgovaram da je

prije svega ne obi no v a ž no d a b ole s n ic i prihvate pomo svojih obitelji i prijatelja i da s njima razgovaraju o bolesti. Is t o t a ko važno je da bolesnici izbjegavaju stresne situacije i da ne uzimaju alkohol ili droge. Tako er bolesnici bi trebali što više znati o svojoj bolesti, dakle upoznati simptome svoje bolesti kako bi ih mogli što ranije prepoznati i na kraju ponavljam jako je važno da ne zaborave da je bitno redovito uzimati terapiju. Ukoliko se bolesnici sa shizo renijom budu pridržavali gore navedenih naputaka, a to zna i redovito uzimati lijekove (antipsihotike) prihva ati pomo i ohrabrivanje od svoje obitelji, koristiti i druge metode lije enja, onda bi ve ina shizo renih osoba mogla živjeti jednim produktivnim životom.

Akademska inteligencija – emocionalna inteligencija Pojam emocionalne inteligencije pr ov l a i se kroz stru nu literaturu od osamdesetih godina, a svoju povijest ima još u nekim starijim teorijama inteligencije kod više razli itih autora. Kod tako mlade znanosti kao što je psihologija ne možemo re i da su stvari ve odavno poznate i istražene, ali duga tradicija prou avanja ljudske prirode i ponašanja koja se tisu lje ima taložila u svim zna ajnijim filozo skim, medicinskim ili religijskim školama i praksama, rezultirala je potrebom da se razvije sustavna samostalna znanost koja, poput svih mladih znanosti, napreduje vrtoglavom brzinom. Jedna od zdravim razumom uo ljivih, pa tako i samim psiholozima polaznih to aka istraživanja ljudske inteligencije, po iva na svakodnevnom ljudskom opažanju djelotvornosti razli itih vrsta «pameti» i sposobnosti razumijevanja i upravljanja životom u svim njegovim aspektima . Recimo to druga ije: multi aktorska priroda ljudskog intelekta komparativna je prednost koja nas je digla na sam vrh evolucijske ljestvice. Kad smo ve tako strašno pametni, ponekad nam uspijeva neke vrlo složene stvari dobro razumjeti, objasniti i pojednostavniti. Podjela ljudskog intelekta na akademsku i emocionalnu inteligenciju krucijalni je dokaz takve naše sposobnosti. Akademska inteligencija, isto je kognitivna sposobnost koja se mjeri kvocijentom inteligencije. Marketinški stru njaci rekli bi da je kvocijent inteligencije «top-proizvod» psihologa, prvi od stru nih pojmova koji

je zapalio op u javnost i dan danas ne silazi s vrha rang liste znanstvenih pojmova u svakodnevnoj upotrebi. Još uvijek javnost ima implicitni stav da je jako dobro imati visok IQ, što višu akademsku inteligenciju, kao da je to vrijednost samo po sebi. Ljudi se oduševljavaju kad uju da je neka osoba izuzetno inteligentna, i nikako im ne ide u glavu da bi takva osoba mogla biti neuspješna u životu ili poslu ili da ima psihi kih poteško a. Kao da želimo vjerovati da visoka inteligencija treba štititi ljude od neda a života! Ni stvarnost ni psihološka istraživanja ne slažu se sa tom jednostavnom zabludom u ljudskim glavama. Iskustvo klini kih psihologa je ak obrnuto. Osobe koje se meni obra aju zbog svojih psihi kih tegoba u visokom postotku spadaju me u najinteligentnije u našoj sredini. Gotovo sva djeca s kojom radim imaju superiorne kognitivne sposobnosti. Pa što im onda ali?! Sposobnost koja je komplementarna klasi noj akademskoj inteligenciji, a obuhva ena je pojmom emocionalne inteligencije. Evo vam još jednog jako popularnog stru nog pojma, kad ve pišem u novinama ra unam da ete se zaustaviti na mojem tekstu, pa ga možda i pro itati. Za potrebe novinskog lanka lako je ovako dihotomno postaviti i zaklju iti itavu pri u o psihi kom unkcioniranju, dovoljna su dva udarna stru na pojma koja su danas poznata op oj javnosti. Zato volim pisati ove lanke, barem ponekad mi se ini da su stvari u psihologiji jednostavne i jasne....

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Kako se osje a alkoholi ar? Suvremeni na in života izlaže ovjeka brojnim stresovima i time i rizicima za razvoj brojn i h psi h i kih i fizi kih poreme aja. ovjek današnjice izgubljen je u svijetu in ormati kih i drugih tehnoloških novosti, nerijetko se ne zna nositi sa svojim emocionalnim teško ama i pri tome poseže za alkoholom kao najbržim i naravno, lošim rješenjem. Bilo da se radi o tuzi, razo arenju, napetosti, ljutnji, depresiji ili rustraciji neke druge vrste, mnogi e utjehu potražiti u aši. Naravno, ne e na i utjehu ni rješenje svojih problema, ali e te iste probleme produbiti i dodatno ih pogoršati. Sve eš e pijenje alkohola dodat e listi negativnih emocija još neke, od kojih su naj eš i osje aji krivnje, bojazni i bezna a. Zašto bojazan? Žudnja za alkoholom vremenom toliko oja a da alkoholi ar nije u stanju sam zauzdati svoje porive, iako je svjestan da uništava svoje zdravlje, materijalne prilike i odnose u svojoj obitelji. Život se pretvara u bježanje od onih koji mu prigovaraju zbog pretjerivanja u pi u, a bojazan da bi se mogao iscrpiti repertoar neistina koje u estalo koristi kako bi objasnio zašto je neuspješan, neproduktivan,nepouzdan, zašto stalno kasni, itd., te da bi na taj na in mogao biti doveden pred zid, morao prihvatiti pomo i prestati piti, neizmjerna je. Bojazan da e ostati bez alkohola, motivira alkoholi ara u ovoj azi pijenja da prihvati sve loše posljedice svog stanja, jer mu sve to izgleda lakše od simptoma apstinencijske krize. Otkud krivnja? Uobi ajena je želja alkoholi ara da se vrati korak unatrag i prizove vrijeme kad je bio društveni potroša i pio umjerene koli ine pi a. U ovoj azi, ne želi se suo iti s injenicom da je za njega pijenje alkohola završena pri a i svaki dan ponovo pokušava dokazati

sebi i drugima da e popiti samo jednu ašicu. Dobro je poznato da kad jednom ovjek postane ovisan o alkoholu, on više nikada ne e mo i kontrolirati svoje pijenje te mu je jedina opcija apstinencija od alkohola, a pokušaj da se pije malo, tj. umjereno, unaprijed je osu en na propast. Alkoholi ar tako svakodnevno doživljava poraz svoje ideje da može piti umjereno, osje a da je iznevjerio i sebe i svoje najbliže te krivnja u njemu raste. Osje aj bezna a, nemo i i o aja nametne se kao neminovan rezultat borbe s brojnim negativnim emocijama, ali i objektivnim problemima koje alkoholi ar nagomila u periodu intenzivnog pijenja. Poreme eni obiteljski odnosi, zdravstveni problemi, narušene materijalne prilike i brojni poslovni neuspjesi, dodatno pove avaju teško breme koje tišti alkoholi ara. Dugotrajno bježanje od problema, skrivanje u otupjelost uzrokovanu pijanstvom, sva e s onima koji mu zapravo jedini žele dobro, rezultiraju prije ili poslije, potpunim fizi kim, psihi kim i društvenim slomom. Sve ove, prije nabrojene negativne emocije ine ga slabim i nesposobnim da se sam izvu e iz teške situacije. Iako e se ve ina alkoholi ara do zadnjega gr evito opirati nastojanjima svojih najbližih da mu pomognu i na taj na in braniti svoju potrebu za alkoholom, to e biti jedina snaga koju e pokazivati. Pritisnut osje ajem nemo i i brojnim neuspjelim pokušajima da si sam pomogne, alkoholi ar nije u stanju sam prestati piti. Jedini je ispravan put da mu se pomogne tako da ga se na neki na in motivira, ali, ako treba i „prisili“ na bilo koji oblik lije enja koji e pomo i da uspostavi potpunu apstinenciju i nakon toga poradi na svojim emocionalnim teško ama i nau i se s njima nositi na dobar na in.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vrkuta – vilinska čarolija u ženskoj travi

PUT AJA

Gospin plašt, virak, ze ja šapa, rosnica, sve su to nazivi za biljku koja više voli gorske predjele i vlažnija, sjenovita staništa, biljku koja je spasiteljica za žene, vrkutu. Unato injenici da voli više predjele vrkuta se rasprostranila i na kontinentalna podru ja na livade, pašnjake i rubove šuma gdje pronalazi dovoljno sjene i vlage za svoj opstanak. U Hrvatskoj je poznato ak 20 razli i h vrsta vrkute i sve su ljekovite. Biljka nema speci an miris, a okus joj je trpak i uljasto travnat. Ljudi su je otkrili davno, a posebno je cijenjena me u ženama pa joj je pripisan epitet ženske trave. Manje je poznato da se vrkuta koris la i kao sredstvo za dugotrajno mršavljenje. U renesansno doba na Islandu su je smatrali svetom biljkom koja ima reputaciju produljenja mlados i vra anja ženske ljepote. U rano jutro kapljice rose koje odmaraju na duboko izbrazdanom zelenom listu djeluju poput magi nih bisera punih vilinske arolije. U srednjem vijeku skupljanjem tih kapljica alkemi ari su pokušavali tu rosu koja je, botani ki gledano, sekret iz liš a, pretvori u zlato i eliksir života pa se vrku pripisuje povijest u mis nim obredima. Botani ar John Parkinson 1600. godine za vrkutu je zapisao sljede e: „Pomaže djevojkama i ženama koje imaju prevelike plo aste grudi na na in da manje rastu i postanu tvr e.“ Na kome je Parkinson isprobavao djelovanje vrkute nije utvr eno kao ni injenica da ova biljka pomaže baš prema njegovom pisanju. Nekada se vjerovalo da je vrkuta najljekovi ja ako se ubere no u kada je Mjesec u posljednjoj etvr . Danas se više ne treba povodi za praznovjerjem starih naroda, ali svakako im treba zahvali na saznanjima pri lije enju rosnicom. Vrkutu, botani kog naziva Alchemilla vulgaris,

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

narodna medicina stolje ima koristi najviše u obliku aja, a rje e u prahu. Dokazano je da vrkuta ima velike iscjeljuju e mo i, a ponajviše pomaže kod ženskih boles i kod problema za e a. Istraživanja ljekovitos vrkute još uvijek su predmet znanstvenih istraživanja bez obzira na dosada otkriven širok spektar ljekovitos . Japanski znanstvenici otkrili da tvar agrimonin sadržana u vrkuti zaustavlja rast raka dojke. Gledamo li op enito, zahvaljuju i svojim protuupalnim i anitbakterijskim svojstvima, vrkuta je biljka s vrha hijerarhijske ljestvice jer pomaže kod gljivi nih, bakterijskih i virusnih upala, a posebice genitalnoga podru ja, kod PMS-a, mioma, hormonalnih poreme aja, tegoba s menopauzom, menstrualnih bolova i prejake menstruacije te endometrioze. Vrkuta se uspješno koris za poteško e vezane uz me-

nopauzu i menstruacijske probleme jer regulira mjese nicu, uravnotežuje hormone, posebno djeluje kod prevelikih krvarenja i bolnih menstruacija. Osim toga olakšava porod, primjenjuje li se oralno ili za vaginalno ispiranje djeluje kao pomo kod raznih vrsta iscjedaka i bijelog pranja. Na neki na in ova mo na biljka štiti od poba aja i olakšava porod jer ja a stjenku maternice. Novija istraživanja dokazala su da vrkuta povoljno djeluje i kod virusnih oboljenja poput HPV-a kada ju je potrebno kombinira s konopljom. Me u m prije upotrebe tog pripravka valja se konzul ra s homeopatskim lije nicima jer iako ova kombinacija vrlo snažno djeluje na imunitet genitalnog podru ja, isto tako snažno djeluje i na hormone. Pozna švicarski travar Johann Künzle tvrdio je da se 30 posto ginekoloških operacija

može izbje i korištenjem aja od vrkute. Osim kod ženskih tegoba vrkutu su stolje ima koris li za lije enje rana, zagnojenja, kod va enja zuba, raznih vrsta krvarenja te kod lije enja proljeva. Vrkuta se bere u doba cvatnje od svibanja do kolovoza i to list i stapke s cvatom. Kao trajnicu kojoj se korijen ne koris u ljekovite svrhe preporu ljivo ju je uva od uništavanja i ne upa je. List vrkute može se bra i nakon cvatnje, ali tada nema toliku ljekovitu mo sinergije ak vnih tvari. Sadrži avonoide, organske kiseline, tanine, fitosterine, salicilnu kiselinu, eteri no ulje i is nsko obilje vitamina C. Kako bi zadržala svoja ljekovita svojstva vrkuta se suši na suhom mjestu u hladu. Naj eš e se koristi u obliku aja koji pripremamo tako da jednu ajnu žli icu vrkute prelijemo šalicom vrele vode i ostavimo da odstoji pet do deset minuta. Preporu ljivo je pi uvijek u gutljajima po dvije šalice na dan. Osim aja korisna je i kupka koju pripremimo od 200 grama suhe ili svježe vrkute prokuhane u tri litre vode koja se izlije u kadu u kadu s pripremljenom vodom. U kupki se preporu a zadrža 10 do 20 minuta te potom o i na po inak. U korištenju vrkute obilje tanina ima svoje prednosti i mane. Osobama koje boluju od žu nih problema, problema sa jetrom i želucem, trudnicama i dojiljama kao i osobama koje uzimaju lijekove za zgrušnjavanje krvi preporu a se poseban oprez u doziranju vrkute, najbolje je da takvi istu izbjegavaju ili konzumiraju u manjim dozama od jedne ajne šalice dnevno. Svima ostalima konzumiranje vrkute nije ograni eno vremenski, štoviše konstantna konzumacija ove vilinske ljekovite biljke može samo oja ati sva iji, a posebno ženski organizam.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. listopada 2013.

VOZILI SMO: Citroën C4 Picasso Technospace

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Nova vizija prostora

Citroën je hrvatskoj javnosti predstavio novi Citroën C4 Picasso Technospace, koja se ve nalazi u prodaji. Citroën C4 Picasso je izra en novoj modularnoj platformi grupe PSA Peugeot Citroën EMP2 (Ef icient Modular Platform 2). Dolazi s novim kompaktnim dimenzijama – duga ak je 4,43 m, širok 1,83 m i visok 1,61 m. Prevjesi su mu skra eni (za 70 mm prednji), blok motora i pod su spušteni (motor od 40 mm do 50 mm te pod 20 mm), a tragovi kota a prošireni (82 mm prednji i 31 mm stražnji). Obujam prtljažnika je 537 litara, a masa mu je smanjena za ak 140 kg u odnosu na prethodnu generaciju. Sve to u kombinaciji s unaprije enom aerodinamikom i paletom motora dora enih da budu još u inkovitiji, postignute su rekordno niske emisije CO2, tako naj iš a verzija u okoliš ispušta tek 98 g/km. Novi Citroën C4 Picasso je ujedno prvi model Citroëna u koji e se ugra ivati motor BlueHDi, koji zadovoljava norme o zaštiti okoliša Euro 6. Dizajn je i dalje speci i nost ovog modela. Jasne i iste linije teku od tog bo nog dijela prema naglašenim prednjim i stražnjim blatobranima. Tanka dnevna svjetla s LED diodama vješto izdužuju masku, a tik ispod njih smjestila su se glavna prednja svjetla. Stražnji je dio dinami niji i ostavlja dojam vrlo prostranog automobila.

Ugo aj prostranosti prenesen je i u unutrašnjost novog modela C4 s velikim panoramskim vjetrobranom te ostakljenim krovom. Površina njegovih ostakljenih površina najve a je u klasi i iznosi ak 5,30 m2. Osje aj ugodnosti putovanja doprinosi i kvaliteta korištenih materijala. Novi Citroën C4 Picasso nudi posve digitalno upravlja ko su elje. Armaturna plo a pro iš enih linija ustrojena je oko dvaju ekrana smještenih u središnjem dijelu: tableta osjetljivog na dodir od 7'' i panoramskog ekrana velike razlu ivosti od 12''. U seriji dolazi 7'' tablet osjetljiv na dodir povezan sa sedam tipki koji omogu uje upravljanje svim funkcijama vozila: dvozonskim klimatizacijskim ure ajem, navigacijom, glazbenim sustavom, telefonom, sustavima za pomo u vožnji, internetskim uslugama itd. Sve

komande nalaze se nadohvat ruke. Spektakularni panoramski 12'' ekran velike razlu ivosti prikazuje osnovne podatke o vožnji, a voza u svakom trenutku može prilagoditi njegov prikaz. Primjerice, može odabrati prikaz obavijesti sustava za navigaciju ili, pak, pomo i u vožnji, ve prema željama i potrebama. Voza na njemu može prikazati ak i svoje fotogra ije koje e vrlo jednostavno u itati s USB klju a. Automobil tako postaje istinski životni prostor. Mnoga tehnološka inteligentna dostignu a cestu ine novi C4 Picasso sigurnijom za sve sudionike u prometu uz opuštenu vožnju. Novi Citroën C4 Picasso nudi razli ite pretince, još domišljatije i prakti nije, raspore ene cijelom kabinom. Primjerice, osvijetljeni pretinac u središnjem dijelu armaturne plo e u kojem se nalaze USB i 3,5-mm uti nice te uti nica od 220 V, što je idealno za priklju ivanje pametnog telefona ili tableta jer može ostati skriven od neželjenih pogleda. Ili, pak, konzola izme u prednjih sjedala, koja se izvedbama opremljenima upravljanim mjenja em vadi, kako biste nadohvat ruke imali sve osobne stvari. A tu su, dakako, i pretinci ispod prednjih sjedala i u oblogama vrata, mrežice za pridržavanje stvari, stoli i na pole ini naslona prednjih sjedala s LED lampicama i pretinci u podu ispred drugog reda sjedala, vrlo prakti ni u svakodnevnoj vožnji.

U paleti motorizacije isti e se e-HDi 90 Airdream, opremljen upravljanim mjenja em nove generacije sa šest stupnjeva prijenosa, ETG6, koji ispušta samo 98 g/km CO2, što u mješovitoj vožnji zna i rekordno malu potrošnju od 3,8 l/100 km. Osim toga, paleta motora novog modela C4 Picasso isti e se uo ljivim prednostima: u dizelske motore ugra ena je tehnologija Stop&Start (osim HDi 90 s ru nim mjenja em). Model e-HDi 115 s mjenja em ETG6 ispušta 104 g/km CO2 (105 g/km s ru nim mjenja em) i ima potrošnju u mješovitoj vožnji od samo 4 l/100 km. Novi C4 Picasso bit e prvi model marke Picasso u koji e se ugra ivati motor BlueHDi, koji zadovoljava normu Euro 6. Motor BlueHDi 150 ispušta 110 g/km CO2 i ima modul SCR (selektivna kataliti ka redukcija), naju inkovitiju tehnologiju za obradu dušikovih oksida (-90%) i smanjenje ispuštanja CO2 .Ru ni mjenja sa šest stupnjeva prijenosa, dostupan na svim dizelskim motorima (osim HDi 90), upotpunjen je novim poboljšanim upravljanim mjenja em sa šest stupnjeva prijenosa: ETG6 (Ef icient Tronic Gearbox 6 speeds), dostupnim s motorima e-Hdi 90 i e-Hdi 115. Novi Citroën C4 Picasso kre e s cijenom 136.000 kuna za dizelsku verziju Attraction HDi 90 KS, a benzinska verzija Attraction VTi 120 KS košta od 142.830 kuna.

Citroën i Medvjedi nose ruži asto! Citroën Hrvatska, klupski partner KHL Medveš aka i Zagreba ki Medvjedi aktivno su se uklju ili u obilježavanje me unarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke u listopadu kako bi svoje navija ice, ali i sve žene u Hrvatskoj i svijetu potaknuli na pravovremene preglede i testiranja s isklju ivim ciljem prevencije oboljenja od raka dojke. Citroën, vjerni klupski partner, pridružio se ovogodišnjoj akciji Medvjeda u kampanji ''Ruži asti listopad'', koja je isklju ivo informativnog i edukativnog karaktera. U znak podrške svojim navija icama i s namjerom da ih podsjete na važnost redovitih pregleda i

prevencije oboljenja, hokejaši Medveš aka e tijekom mjeseca listopada na utakmicama KHL prvenstva na dresovima imati ušivene ruži aste vrpce. Naime, ruži asta boja je zaštitna boja kampanje kojom se u cijelom svijetu obilježava me unarodni mjesec borbe protiv raka dojke. Medvjedi e tijekom „Ruži astog listopada“ voziti posebno oslikane modele Citroën DS3 Cabrio, ali i sudjelovati u brojnim informativnim i edukativnim akcijama kako na svojim utakmicama tako i u slobodnim danima. Medveš akov glasnogovornik ovosezonske kampanje „Ruži asti listopad“ je napada Ryan Vesce.

Citroën tako petu godinu zaredom nastavlja uspješnu suradnju s KHL Medveš aki u ovoj – prvoj KHL sezoni. Službeno vozilo Medvjeda je Citroën, a tijekom ''Ruži astog listopada'', modeli Citroën DS3 Cabrio imati e istaknutu ruži astu vrpcu. „Citroën se priklju uje ovom projektu koji podizanjem osviještenosti o ovoj bolesti nastoji upoznati žene sa simptomima radi eventualnog ranog otkrivanja, te pružiti potporu ženama koje žive s tom boleš u. Iznimno je bitno ukazati na važnost samopregleda u prevenciji i lije enju svih zlo udnih bolesti, a posebno raka dojke.“, izjavila je Gordana Brlek, direktorica marke Citroën.

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju

NE ODGA AJTE POZIV

DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - RUJAN 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Punjive baterije - olovni akumulatori Više je tehnologija u kojima se izra uju akumulatori, što sve ovisi o namjeni, uvjetima korištenje, strujama punjenja i pražnjenja, cijeni i dr. Nama naj eš i u svakodnevnoj upotrebi su olovni, Ni-Cd (nikal-kadmij), Ni-Mh (nikal-metal-hidrid), Li-Ion (litij-ion) i Li-Poly (litijpolimer). Ne ulaze i puno u tehnologiju donosimo kratak i pojednostavljen opis najvažnijih karakteristika te savjete o korištenju, održavanju i sl. koje bi svaki korisnik baterija trebao znati. Olovni akumulatori. Svi ih imamo u automobilu i drugim vozilima, a upotrebljavaju se još kao starteri ili pogon kod skutera, el. bicikla, dje jih formula i dr. U elektronici naj eš u primjenu imaju kod UPS ure aja (ure aj za besprekidno napajanje), a prije desetak i više godina koristili su se u video kamerama dok ih nisu zamijenile Ni-Cd i Ni-Mh baterije. Razlikujemo „mokre“ (klasi ni akumulatori s teku im elektrolitom – sumporna kiselina razblažena destiliranom vodom) i novije „suhe“ (elektrolit je gel masa imobilizirana izme u plo a) akumulatore. Mokri su jeftiniji od suhih ali imaju i duplo kra i vijek trajanja. Potrebna je stalna kontrola i održavanje, otvaranje

Suhi, gel ili VRLA akumulatori mogu se primijeniti svugdje gdje i mokri. Ne traže nikakvo održavanje oko elektrolita, nije ih potrebno otvarati, mogu raditi u svim položajima i nisu otporni na vibracije. Imaju duži vijek trajanja, nisko samopražnjenje i vrlo velik broj ciklusa punjenja i pražnjenja. Brzo se pune, a mogu se prazniti do 50% nominalnog kapaciteta. Najve a mana im je duplo ve a cijena. Kapacitet akumulatora (Ah) je umnožak jakosti struje i vremena pražnjenja. Odnosno, teoretski, akumulator koji epova i ventilacija prostora kod punjenja zbog isparavanja elektrolita, a postoji i mogu nost curenja elektrolita. Napon punog akumulatora je 13,8V. Kada im napon padne ispod 10,8V zabranjena je daljnja upotreba jer bi to moglo otežati ponovni postupak punjenja. Nikada nemojte dozvoliti da se akumulator isprazniti do kraja, npr. kada zaboravite svjetlo i sl. U tom slu aju akumulator se nepovratno uništi, odnosno izgubi veliki dio kapaciteta. Razlog tome je sulfatizacija plo a (ispod 10,8V proces punjenjepražnjenje nije reverzibilan i na plo e se taloži teško topivi sulfat).

ima 45Ah može davati struju od 45A u vremenu od 1 sata. U stvarnosti kapacitet ovisi o struji koju crpimo iz baterije i ako je potrošnja jako velika trajanje e biti kra e. Prakti no, baterija od 45 Ah može davati 3 A kroz period od 15 sati, ali ako iz nje trošimo 15 A ne e izdržati 3 sata, ispraznit e se znatno prije. Akumulatore je najbolje puniti strujom jakosti 1/10 od nazivnog kapaciteta akumulatora, tj. ako je akumulator 45Ah strujom od 4,5A u trajanju o 10 sati. U stvarnosti morate ga puniti 12 sati zbog gubitka sa-

mopražnjenja akumulatora od 20%. Ukoliko imate punja nešto ja i ili slabiji, vrijeme punjenja odredite tako da podijelite kapacitet akumulatora sa strujom punja a i dodate 20%. Nemojte male akumulatore puniti velikim punja ima jer se uslijed velike struje može uništiti. Važna napomena: akumulator se ne smije priklju iti ni isklju iti sa ispravlja a dok je ispravlja uklju en. Ovo iz razloga što prilikom spajanja krokodil štipaljki, kada je ispravlja uklju en, dolazi do iskrenja pa može do i do eksplozije ili zapaljenja instalacije.

TABLETI od 399 kn

popusta

Veliki izbor tablet ra unala

Uska 1, akovec, 396-606

KRENITE U AKCIJU

uz dobre poticaje

GO DIN A

Dugoročni kredit uz fiksnu kamatnu stopu

Dugoročni kunski kredit bez jamaca Dugoročni gotovinski kredit

Ugovorite dugoročni potrošački kredit u kunama ili eurima s fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom. Besplatan info telefon 0800 8222 | www.vaba.hr

Detaljne informacije o kreditima i kamatnim stopama potražite na web stranicama www.vaba.hr ili u poslovnicama Banke u: Varaždinu, Zagrebu, Čakovcu, Slavonskom Brodu, Puli, Ivancu, Novoj Gradišci, Ludbregu i Novom Marofu.

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 18.10.

SUBOTA, 19.10.

NEDJELJA, 20.10.

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Oko umjetnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Ninine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Sportske igre mladih 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:15 Privredni.hr (r) 12:45 Dom 2 13:30 akove ki kutak (r) 14:00 Prilo ki kutak (r) 14:25 Zagrljaj ljepote 15:05 G.E.T.Report 15:45 Obzori 16:15 Veliko platno 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na 20:40 Ju er, danas, sutra 21:50 Planet Croa a 21:40 Lifestyle 22:25 Vijes dana 22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 18.10.

SUBOTA, 19.10.

NEDJELJA, 20.10.

07:13 Najava programa 07:15 VTV Dnevnik (R) 07:40 Mali oglasi 07:45 Ku onica (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Dokumentarni program 14:15 Global 3000 (R) 14: 50 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Pressica 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Global 3000 (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Manjinski mozaik (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

21:05 Sela u željeznoj županiji 21:15 Eurobox 21:45 Glazbeni izazov (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:01 Videostranice

19:00 19:10 19:35 19:45 20:00

Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Dokumentarni program 20:40 Zajedno 21:10 S koncertnih pozornica 22:40 VTV Dnevnik (R) 23:05 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra 14:15 Glazbeni izazov (R) 15:00 TV Ordinacija 15:40 Popevke i š kleci (R) 16:40 Zajedno (R) 17:10 Dokumentarni program (R) 18:05 Mali oglasi 18:15 Mužikaši i pajdaši 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:35 Iz naših središta (R) 21:05 Ve er uz lm: Luzhinova obrana 22:50 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

PONEDJELJAK, 21.10.

UTORAK, 22.10. 07:58 08:00 09:00 09:30

SRIJEDA, 23.10.

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 20:35 Iz op ine Nedeliš e 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

PONEDJELJAK, 21.10.

UTORAK, 22.10.

07:08 Najava programa 07:10 VTV Tjednik (R) 07:50 Mali oglasi 08:00 Manjinski mozaik (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV PRODAJA 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Eurobox (R) 22:20 Putem EU fondova 22:40 VTV Dnevnik (R) 23:00 Vremenska prognoza 23:01 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Koktel (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Mužikaši i pajdaši (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Manjinski mozaik (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV VijestI 20:05 TV Ordinacija 21:00 Glazbeni izazov (R) 21:40 Putem EU fondova 21:55 Mali oglasi 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Videostranice Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Iz op ine Nedeliš e (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana Veliko platno Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 23.10.

07:13 07:15 07:40 07:45

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:05 Koktel (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Dokuteka (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 24.10.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Ju er, danas, sutra Privredni.hr Obzori Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 24.10.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Pressica TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 Dokumentarni program (R) 14:30 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

VELIKI koncert zabavne glazbe u subotu 2. studenoga u akove koj dvorani Graditeljske škole

Stavros, Ze i i Grdovi za veliku feštu Prvi zajedni ki koncert Jasmina Stavrosa, Dražena Ze i a i Mladena Grdovi a, bez kojih nema dobre fešte, održat e se 2. studenoga u sportskoj dvorani akove ke Graditeljske škole. Ulaznice možete kupiti u akovcu, Murskom Središ u, Palovcu i Prelogu te preko sustava eventim. hr i u susjednim zemljama, po cijeni od 60 kn. Svojoj mnogobrojnoj publici od više tisu a obožavatelja odlu ili su pokazati kako izgleda kada su

zajedno na pozornici. Ze i i Stavros esto su nastupali zajedno po sportskim dvoranama u Sloveniji, imali su veliku rasprodanu zajed-

ni ku turneju po Australiji, a ponovit e je u jesen 2014. Snimili su zajedno veliki hit ‘’Alkohol“, a sada e ga mo i i koncertno predstaviti.

Dobiješ 3, platiš 1 Najave njihovih zajedni kih koncerata ve su izazvale pozitivne reakcije obožavatelja, a interes je velik u Sloveniji i Ma arskoj, odakle e do i brojni njihovi fanovi. Ako ni zbog ega, ukoliko ste željni dobre zabave, ovaj koncert ne biste trebali propustiti jer pla ate jednu koncertnu ulaznicu, a dobivate tri kralja zabave. Iako bi ih se možda smatralo me usobnom konkurencijom na glazbenoj sceni, ovi su glazbenici prvenstveno jako dobri prijatelji, a uvijek kada se na u zajedno naprave feštu za svoj gušt.

KRALJICA estrade stiže u susjedstvo

Severina 8. studenoga u varaždinskoj Areni Dugoo ekivani koncert u sklopu regionalne dvoranske turneje “Dobrodošao u klub” održat e se u varaždinskoj Areni 8. studenoga 2013. godine. ‘’Dobrodošao u klub“ bit e bajka u etiri ina. To e biti svojevrsno putovanje kroz tamne i svijetle trenutke ljudske duše u vizualno - muzi kom teatru. Umjetni ko vodstvo turneje preuzela je me unarodna kazališna organizacija ‘’Pandur Theaters’’, koja je u svijetu, a i kod nas, poznata prije svega po svojim intrigantnim kazališnim i interdisciplinarnim pro-

jektima u drami, operi i baletu. Umjetni ki voditelj Tomaž Pandur jedan je od najzanimljivijih i najnagra ivanijih europskih kazališnih redatelja s autorski prepoznatljivim rukopisom, koji po pravilu ne preuzima poznate, nego stvara nove trendove. Za Severinin koncert izabrao je i z n i m nu me unarodnu u mje tni ku ekipu: od ilmskog i videoumjetnika Dorijana Kolundžije iz Galerije 12, dramaturginju Liviju Pandur, koreografa Anžea Škrubeja i

njegov plesni ansambl ‘’Maestro’’, za tehni ki dio zadužan je Željko Rado aj, dok kostimogra iju potpisuje Marko Mitanovski, koji je imao je priliku sura ivati i sura uje sa svjetskim glazbenicima i umjetnicima: Beyonce, Lady Gaga, Skunk Anansie, Katie Melua, Sophie Elis - Bextor, Paloma Faith, Immodesty Blaize, Bishi, Broken Hearts i mnogim drugima. Markove kreacije poznate su po skulpturalnoj, kazališnoj formi, detaljiziranim konstrukcijama i preciznoj geometriji. ‘’Dobrodošao u klub“ utjelovljuje Severinino vi enje cijeloga tog putovanja kroz pjesmu i melodiju, popra eno vizualnim radovima i scenskim pokretima.

Publika e istovremeno prisustvovati spektaklu i intimnom performansu, otvaranju onoga najdubljeg što nosimo u sebi, jukstapoziciji ljubavi i mržnje, tame i svjetla, tuge i radosti, dobra i zla, reda i kaosa. Iskusit e neobi no putovanje kroz osje anje ushi enja i radosti, bola i tuge slomljenog srca. Pozivamo ljude otvorenog srca i uma da do u i pogledaju ovu posebnu bajku sa injenu od preko 28 pjesama - nekih u potpuno novom aranžmanu, a nekih baš onakvih na kakve je publika navikla. Ulaznice: parter - 90 kn, tribine - 100 kn možete kupiti na prodajnim mjestima Eventim. hr.

FORMULA 13 1 Sirens PEARL JAM 2 Reflektor ARCADE FIRE 3 Shot At The Night THE KILLERS 4 Same Love MACKLEMORE & RYAN LEWIS 5 You Make Me AVICII 6 Wait For Me KINGS OF LEON 7 A Light That Never Comes LINKIN PARK & STEVE AOKI 8 Wrecking Ball MILEY CYRUS 9 Shine My Shoes ROBBIE WILLIAMS

Top Hit List

10 Atlas COLDPLAY

1 BOJAN - Hajdemo zajedno TOPJAMBROŠI LISTA DOMA IH

11 Cheating JOHN NEWMAN

2 ŽELJKO BEBEK - Gdje sam bio

12 Completely CARO EMERALD 13 Limpido LAURA PAUSINI ft. KYLIE MINOGUE 14 Sonnentanz KLANGKARUSSEL ft. WILL HEARD

3 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 4 MEJAŠI - Bolji nego ikad 5 PARNI VALJAK - Tanki živci 6 GENOVA - Ona je rijeka 7 VANNA - 1000 milja 8 Kumovi, Lete i odred i Željko Bebek ini mi se brate 9 JASMIN STAVROS - Ljubomorni ljudi 10 TONY CETINSKI - Zar malo to je

11 IGOR DELA - Godina još sto 12 OLIVER DRAGOJEVI - U mom zagrljaju 13 IVAN ZAK - Jedna no 14 JELENA ROZGA - Obožavam 15 MASSIMO - Vrijeme

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 39

sport@mnovine.hr

ODBOJKA I . HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

Odbojkaši Centrometala ispustili vodstvo od 2:0 u setovima

Odbojkaši Centrometala osvojili su u Osijeku jedan bod, a bili su blizu osvajanju i sva tri. Iako su doma ini glasili kao favoriti u ovom susretu, on je puno bolje zapo eo za goste iz Me imurja. Od po etka su zaigrali odli no, preuzeli vodstvo i održavali ga cijeli set. Na prvom odmoru bilo je 8:4, na drugom 16:12. Ubrzo je 24:17, no Centrometal je iskoristio tek šestu set loptu za 25:22. Drugi set Centrometal nastavlja dobrom igrom i od po etka seta radi prednost koja samo raste. Dobrim servisom i prijemom tjeraju doma ina na greške i sve rezultira glatkim osvajanjem seta s 25:18. U tre em setu Mursa se budi i stje e po etnu prednost 5:1. Centrometal kratko vodi s 9:8, no doma ini nakon toga opet odlaze na poen ili dva prednosti. Tako proti e set sve do kraja, da bi završio 25:22 za Osje ane. Izjedna eno je bilo ve i dio etvrtog seta. Prvi odmor 8:7 za Centrometal, drugi 16:14 za Mursu. No Centrometal s par poena dolazi do vodstva 21:19 i blizu je pobjede u utakmici. No doma i

OK MURSA OSIJEK – OKM CENTROMETAL 3:2 (22:25, 18:25, 25:20, 25:23, 15:8)

Osijek, dvor ana Gr ad ski vr t, gledatelja 10 0 Suci: Franoli , Babi (oba Zagreb) Centrometal: Kova , i kovi , David, Gotal, Vincek, Petran, Marciuš, Posavec, Vabec, Kurteš, I. Novak (trener Kiri )

sretno i spretno uspijevaju osvojiti set s 25:23. Peti set bio je jednosmjeran od po etka. Mursa je povela s 8:1 i utakmica je tu riješena. Set je završio 15:8. Ovim bodom Centrometal se probio na drugo mjesto prvenstvene ljestvice. U sljede em kolu Me imurci u subotu 19. listopada do ekuju zagreba ku Mladost. Utakmica se igra u dvorani NGC-a “Aton”, s po etkom u 19 sati. Kapetan Tomica Posavec: - Jasno da ostaje žal što nismo iskoristili priliku da uzmemo sva tri boda, a bili smo jako blizu. Ipak bod u Osijeku nije loš, tim više što smo protiv Rovinja uzeli sva tri. Odli no smo krenuli u sezonu. Pozivam gledatelje da nas do u podržati protiv Mladosti da osvojimo nove bodove.

RUKOMET

Prelog osvojio bodove i Županju U subotu je u Županji odigrana prvenstvena utakmica 4. kola I. HRL izme u istoimene doma e mom adi i Preloga. U pravom rukometnom okruženju, punom naboja, ritma i neizvjesnosti tijekom cijelog susreta, slavili su gosti, rukometaši Preloga, s 26:25. Svi igra i trenera Dubravka Hozjaka od prve do posljednje minute igrali su borbeno i koncentrirano bez obzira na provokacije i oštru igru doma ina. Rezultat takve igre u prvom poluvremenu bio je neriješenih 14:14, ali ve se tada osje alo da mladi igra i Preloga mogu i imaju što pokazati protiv favoriziranih doma ina, koji ve dvije godine nisu izgubili na doma em terenu. Po etkom drugog poluvremena rukometaši Preloga preuzimaju inicijativu i poja avaju ritam utakmice, što iskusniji doma in nije mogao pratiti, ve je dobru igru Preloga pokušao anulirati prije svega grubom igrom. No, to nije poremetilo ritam koji su diktirali preloški rukometaši u drugom poluvremenu i na kraju više nego zasluženo pobijedili 26:25. Svi igra i koji su doputovali u Županju dali su svoj doprinos ovoj pobjedi, ime

TABLICA se još jednom dokazalo da imaju veliku širinu igra a koji mogu zadovoljiti potrebe I. rukometne lige. U sljede em kolu Prelog je slobodan, a 26. listopada u dvorani osnovne škole do ekuje Osijek . U tjednu bez prvenstvene utakmice u klubu imaju u planu sanirati ozljede (Bratkovi a i Maleka), odraditi par treninga na obnovi tjelesne pripremljenosti i što spremnije do ekati nastavak prvenstva. (dh)

1. PRELOG

4 3 0 1 118

21 6

2. OSIJEK

4 3 0 1

14 6

3. KTC

4 3 0 1 108 105

4. IVANI

4 2 0 2 121 105 16 4 80

5. ŽUPANJA

3 2 0 1

6. DUGO SELO

4 2 0 2 118 115

7. ZADAR

4 2 0 2 104 104

8. CRIKVENICA

4 2 0 2 117 122 -5 4

9. MATULJI

4 1 1 2 104 108 -4 3

10. HRVATSKI DRAGOVOLJAC

3 1 1 1

-8 3

11. KOZALA

3 1 0 2

12. SPLIT

3 1 0 2

81 -10 2

13. BIOGRAD

4 0 0 4

128 -36 0

II. HRL žene

III. HRL - sjever muški

Rukometašice “Zrinskog” smrznule Podravku na -23 U sklopu 2. kola II. hrvatske rukometne lige derbi utakmicu trebale su odigrati rukometašice Podravke Lino i Zrinski akovec. No, prema kona nom rezultatu i pobjedi akove kih rukometašica od ak +23 gola razlike, teško da se može upotrijebiti rije derbi. akov anke su slavile

RK Podravka – ŽRK Zrinski 20:43 ŽRK Zrinski : Domini Sara 10 obrana, Iva i Teja 8 obrana,Posavec Paula 9, Šari Gita 1, Ladi Nikolina 1, Glad Dina 1, Posavec Stela 3, Markovi Melani 1, Zadravec Nikolina 8, Resman Ira 1, Horvat Tena 6, Posavec Lana 4, Sinanovi Aleksandra 1, Ben ik Elena 1, Laptoš Hana 6.

s 43:20. Prvo poluvrijeme ve su stekle veliku prednost 25:8. Nakon uvodnih prvenstvenih pobjeda nad Bjelovarom i Podravkom Lino, u 3. kolu slijedi doma i susret s akovom u nedjelju u 17 sati u dvorani Graditeljske škole u akovcu.

Visoka pobjeda rukometaša akovca U susretu 3. kola Tre e hrvatske lige sjever rukometaši akovca su u gostima s visokih 35:19 pobijedili drugu ekipu KTC-a. Poluvrijeme su akov ani dobili s 18:11. MRK akovec: Karlo Obadi , Nikola Bakšaj, Vedran Škrobar 7, Jurica Poto njak 1, Nikola Petek 2, Manuel Hutinec 3, Ivan Horvat, Nino Pusti 1,Luka Vuruši 3, Krešimir Zvonarek 1, Marko Petek 6, Alen Laci , Petar Sklepi 4, Vjeran Toplek 2, Bruno Levak 5 i Andreas Torner. Trener: Saša Ku ek.

Iva Mekovec u etvrtfinalu Dubrovnika akove ka tenisa ica Iva Mekovec nastavlja s dobrim igrama. Tako Iva ovaj tjedan igra na teniskom turniru ‘‘Dubrovnik Open’’, nagradnog fonda 10.000 USD. U prvom je kolu kao sedma nositeljica o ekivano pobi-

jedila Lucu Fabian iz Ma arske 6:3, 6:4. U 2. kolu pak je tako er bez nekakvih ve ih problema pobijedila Ninu Alibali 6:1, 6:1. U etvrt inalu je Barbora Krejcikova iz eške koja je prva nositeljica turnira.

18. listopada 2013. KOŠARKA

ATELTIKA

A 2 liga Sjever

Me imurje sretno do pobjede! U subotu 18. tradicionalni U prvom kolu drugoligaškog sjevera naši su klubovi odigrali u skladu s trenutnim stanjem mom adi. O ito je akove ko Me imurje od tri naša predstavnika u najboljoj formi, akovec e dizati formu kako vrijeme bude odmicalo, a Rudar Cimper prvenstveno ima manjak kvalitete i premladu ekipu, još i neiskusnu, a te injenice nemaju nikakve veze s dizanjem ili spuštanjem sportske forme. U akovcu je Me imurje bilo u minusu protiv Vindije skoro 39 minuta, da bi spretno i sretno iš upalo pobjedu protiv susjeda. ak petorica dvoznamenkastih igra a doma e mom adi dokaz su mom adske igre i želje da se u novo prvenstvo krene pobjedni ki.

akovec je do tri i pol minute do kraja utakmice u Ivancu bio “na kasi”, ali manjak snage i koncentracije klju nih igra a odnio im je pobjedu. Na kraju poraz od ak 8 koševa razlike puno je i previše za ukupna zbivanja tijekom susreta. Vrijedi ista i e ikasnost juniora Vrusa u gostuju im redovima. Rudar Cimper je pak gostovao u Bjelovaru i popio 50 koševa razlike iz razloga navedenih u gornjem dijelu ovoga teksta. Doma e utakmice ovoga vikenda u akovcu i Murskom Središ u igraju akovec protiv Vindije, te Rudar Cimper protiv Gra i ara. (bh)

Podravac - Petar Zrinski 84:64 Gra ar - Radnik 103:55 Koprivnica - Mladost( ) 64:85 Me imurje - Vindija 86:80(19:22, 22:23, 23:23, 22:12) ME IMURJE: Gašpari 14, Novak 12, Kraja i 27, Jambrovi 20, Megla 11, Martinovi 2

Ivan ica - akovec 75:67(19:24, 21:11, 15:19, 20:13) AKOVEC: Žvorc 1, Kranj ec 17, Vrus 21, Hrka 4, Drk 4, Vehtersbah 2, Kolovrat 18

Bjelovar - Rudar Cimper 102:53(25:17, 28:9, 22:12, 27:17) RUDAR CIMPER: Varga 6, Per i 5, Bedi 12, Novak 10, Dodlek 11, Sobo an 8, Lesar 1

KUP “KREŠIMIR OSI ”

Pehar zasluženo ekipi Me imurja! Kao svojevrsni uvod u novu sezonu prvenstva A 2 lige Sjever odigrano je inale Kupa za našu županiju izme u akove kih drugoligaša Me imurja i akovca. Vrijedno je ista i injenicu da je dvorana Prve osnovne škole bila kompletno popunjena gledateljstvom koje je došlo provjeriti formu naših klubova tjedan dana prije po etka prvenstva. Publika je mogla vidjeti potpuno spremno Me-

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Dvije pobjede akovca i Dubrav ana!

imurje i mom ad akovca, ija ekipa trenutno ne daje mnogo, ali ima potencijala odigrati na puno višoj razini nego sada. Ve u uvodnih 10 minuta utakmice Me imurje je otišlo na desetak i više koševa razlike, a akovec je to bezuspješno pokušavao dosti i. Na kraju 14 koševa viška za Me imurje i prvi trofej u ovoj sezoni. Kod pobjednika najbolji Kraja i i Marek Novak, uz dobru pratnju mladih Jambrovi a

i Pa ana, a kod poraženih samo Kolovrat zaslužuje prolaznu ocjenu. (bh)

HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

Promijenjena neka pravila igre!

Me imurje - Donji Kraljevec 119:39

Od ove sezone neka se pravila druga ije presu uju tijekom utakmica pod ingerencijom FIBE, odnosno Hrvatskog košarkaškog saveza. Idemo redom: - pravilo polukruga u kojem nema probijanja - pravilo polukruga nalaže da igra obrane, da bi se nalazio izvan polukruga u kojem nema probijanja, mora sa obje noge biti potpuno van polukruga, dakle ne smije gaziti crtu -tehni ka pogreška - kazna je jedno slobodno bacanje i loptasastrane,aigra sdvijeTP se automatski isklju uje iz igre -minuta odmora - niti jednoj ekipi se u zadnje dvije minute ne može odobriti više od dva time outa, bez obzira koliko toj ekipi preostalo za iskoristiti.

ME IMURJE: Svaty 16, Mati 5, Gašpari 14, Guld 3, ibari 14, Posavec 6, Jambrovi 21, Pa an 24, Glumac 6, Vojkovi 10 DONJI KRALJEVEC: Šupljika 4, Švenda 4, Me imurec 9, Mesari 8, Ruži 6, Ivanovi 10

KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

U okviru drugog i tre eg kola za košarkaše ro ene 1996. i mla e u proteklih su tjedan dana juniori akovca, ali i Dubrav ana po dva puta slavili. akovec je kod ku e tukao Ivan icu i Donjega Kraljevca svaki put velikom razlikom i na tablici se digao do tre ega mjesta, odmah do neporaženih Me imurja i Gra i ara. Dubrav an pak je kod ku e pobijedio Rudar Cimper, a na gostovanju Preloga. Tim je dvjema pobjedama na tablici etvrti s istim u inkom kao i akovec. (bh)

Dubrav an - Rudar Cimper 70:58 DUBRAV AN: Klipi Ka 4, Klipi Kr 16, Igrec 2, Hani 6, Blažeka 36, Balog 6 RUDAR CIMPER: Podkrajac 3, Rihtarec 2, Per i 20, Sobo an 14, Antolovi 5, Novak 9, Bilas 3, Nerer 4

akovec - Ivan ica 96:50 AKOVEC: Bulat 3, Dove er 6, Mom ilovi 19, Ranteš 22, Keresteš 8, Vrus 23, in 3, Hrustanovi 2, Markulija 7, Anderlin 4

Me imurje - Rudar Cimper 127:19 ME IMURJE: Svaty 20, Mati 2, Gašpari 16, Guld 5, ibari 17, Posavec 7, Jambrovi 15, Pa an 21, Glumac 19, Vojkovi 2, Kova i 2 RUDAR CIMPER: Podkrajac 2, Rihtarec 4, Per i 5, Antolovi 4, Novak 6, Nerer 2

Prelog - Dubrav an 51:79 PRELOG: Podvezanec 19, Hoblaj 7, Žvorc 2, Vargek 7, Soka 12, Vuk 4 DUBRAV AN: Klipi Ka 11, Klipi Kr 13, Igrec 12, Hani 11, Blažeka 13, Kuzmi 7, Balog 9, Lisjak 3

akovec - Donji Kraljevec 101:54 AKOVEC: Bulat 6, Kranj ec 8, Dove er 18, Mom ilovi 18, Ranteš 30, Keresteš 8, Vrus 12 DONJI KRALJEVEC: Šupljika 8, Švenda 6, Sinkovi 6, Mesari 23, Ivanovi 11

Start C lige ovaj vikend! Ovogodišnje izdanje najnižega (i najjeftinijega) ranga hrvatske košarke kre e ovoga vikenda, a nastupa 9 ekipa: Nedeliš e, Prelog, Lepoglava, Kotoriba, Dubrav an, Mladost Ivanovec, Donji Kraljevec, Me imurje Globetka, Gra i ar II. Treba napomenuti da dvije ekipe (Gra i ar II i Mladost Ivanovec) nastupaju van konkurencije, ma što to zna ilo!? (bh)

Me imurje - akovec 96:82(30:19, 17:19, 21:18, 28:26) ME IMURJE: Novak 27, Kraja i 31, Jambrovi 14, Pa an 10, Gašpari 2, Martinovi 1, Megla 11 AKOVEC: Kranj ec 13, Drk 9, Vrus 13, Kolovrat 28, Vehtersbah 2, Ranteš 10, Žvorc 2, Hrka 5

A 2 liga Sjever akovec - Vindija, subota 19. listopada u 17 sa , II OŠ akovec Rudar Cimper - Gra ar, subota 19. listopada u 18 sa , M. Središ e

C LIGA Mladost Ivanovec - Me . Globetka, nedjelja 20. listopada u 16.30, II OŠ akovec Prelog - Lepoglava, nedjelja 20. listopada u 19 sa , Prelog Dubrav an - Gra ar II, nedjelja 20. listopada u 18 sa , D. Dubrava Kotoriba - Nedeliš e, subota 19. listopada u 17.30 sa , Kotoriba

JUNIORSKA LIGA Rudar Cimper - Ivan ica, srijeda 23. listopada u 19.30 sa , M. Središ e D. Kraljevec - Gra ar, nedjelja 20. listopada u 11 sa , D. Kraljevec Dubrav an - akovec, nedjelja 20. listopada u 11 sa , D. Dubrava Me imurje - Prelog, utorak 22. listopada u 21 sat, IOŠ akovec

KADETSKA LIGA Kotoriba - Me imurje, nedjelja 20. listopada u 16 sa , Kotoriba D. Kraljevec - Rudar C., nedjelja 20. listopada u 11 sa , D. Kraljevec akovec - Vindija, subota 19. listopada u 15 sa , II OŠ akovec

Jesenski kros 2013. Proljetni i jesenski krosevi za u enike osnovnih i srednjih škola Medimurja održavaju se u akove kom parku od 2005. godine, odnosno ve devetu godinu za redom. Ovogodišnji Jesenski kros Medimurja osamnaesti je takav kros po redu u organizaciji Atletskog kluba “Medimurje”, a ove e se godine održati u subotu 19. listopada s po etkom u 11 sati. Natjecanje e se kao i do sada održati u akove kom parku, a start i cilj nalazit e se na poznatoj lokaciji u “Jezeru” pod zidinama Starog grada. Na ovoj prelijepoj lokaciji za tr anje prošle se jeseni odazvalo ak 987 u enika iz osnovnih i srednjih škola s podru ja Me imurja. Poznate su i kategorije u kojima e se tr ati. Tako e se natjecati osnovne škole 1.- 8. razreda, svaki razred zasebno, posebno u muškoj i posebno u ženskoj konkurenciji; srednje škole zajedno tr e 1. - 4. razredi, posebno u muškoj i poseb-

no u ženskoj konkurenciji; Utrka gradana održat e se na 3000 m, posebno u muškoj i ženskoj konkurenciji, veteranke i veterani stariji od 40 godina posebno proglašenje. Kada pak je rije o prijavama, prijavne listi e zainteresirani u enici mogu podi i u svojim školama. Listi e treba popuniti itko sa svim traženim podacima, donijeti ih na kros i predati na cilju po završetku utrke. Ukoliko netko ne dobije prijavni listi ranije, mo i e ga podi i i popuniti prije samog po etka krosa. Gra ani koji e se htjeti prijaviti za utrku

startne brojeve mogu podi i prije samog starta. Informacije na mob. 098/921-1479. I ove e se godine naravno dodijeliti nagrade. Troje prvoplasiranih dobit e medalje, a prvih šestero bit e nagra eno majicama sponzora. Škola s najviše osvojenih zlatnih medalja nagradit e se peharom. Recimo na kraju i to da e se u slu aju vrlo lošeg vremena (kiše) natjecanje odgoditi, a obavijest o tome bit e objavljena na valovima medimurskih radiopostaja najkasnije do subote u 9 sati.

KARATE

Globus i Karate centar Nedeliš e osvojili medalje u Ivancu U nedjelju 13. listopada u Ivancu je održan 6. Memorijalni karate turnir u ast poginulim braniteljima Domovinskog rata Grada Ivanca. Na ovom natjecanju zajedni ki su nastupili mla i natjecatelji Karate kluba Globus iz akovca i Karate Centra Nedeliš e te postigli odli ne rezultate. Mladi karatisti Karate centra Nedeliš e osvojili su 5 medalja: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojio je Kata team Karate Centar Nedeliš e (Leda Novak, Tea Lena Špoljari , Tena Vizinger) - ml. u enice kate ekipno, 3. mjesto i bron anu medalju osvojili su Leda Novak - u enice kate i ml. u enice borbe -30 kg, Lucija Balent – ml. u enice kate, Tea - Lena Špoljari – ml. u enice kate. Odli ni su bili i Globusovci. Karate klub Globus je sudjelovao s 9 natjecatelja (koji su radili i kate i borbe), a osvojili su sljede ih 14 medalji. 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Stela Horvat - ml. u enice kate, Josip Sluki – ml. u enici borbe -34 kg, Teo Ke keš – u enici kate i u enici borbe -40 kg, Kata Team Globus (Teo Ke keš, Kristian Topli anec i Josip Sluki ) - ml. u enici kate ekipno. 2. mjesto i srebrnu medalju osvojili su: Kristian Topli anec – u enici kate i ml. u enici borbe -30 kg, Josip Sluki – ml. u enici kate, Kumite team Globus u enice (Elena Ke keš, Stela Horvat, Tena Vizinger i Lucija Balent) – u enice borbe ekipno, Kumi-

te Team Globus (Teo Ke keš, Kristian Topli anec i Josip Sluki ) - u enici borbe ekipno. 3. mjesto i bron anu medalju osvojili su: Roberto Plevnjak – ml. kadeti borbe -48 kg, Elena Ke keš – u enice borbe -44 kg, Alan Pata ko – ml. kadeti

kate, Adrian Fajfar – u enici kate. Na natjecanju je nastupio i Nikola Topli anec osvojivši 5. mjesto u kategoriji ml. u enici kate, a karatiste su i ovaj put vodili treneri Mladen Vizinger, Dejan Sluki i Tihomir Grgi .

18. listopada 2013.

III. HNL - SJEVER

Gostuju a pobjeda Me imurja za ostanak pri vrhu Velika su o ekivanja bila u oba tabora uo i susreta u Koprivnici izme u doma ina Koprivnice i Me imurja. Na kraju je presudio tek jedan pogodak, iako ih je u mreži doma ina moglo biti puno više. Naime, igra i Me imurja odigrali su dobru utakmicu u kojoj mogu tek požaliti, kao što smo spomenuli, zbog rezultata, odnosno tek jednoga postignutog pogotka. U vrlo atraktivnom i borbenom susretu slavili su golom Antonija Dodleka u 55. minuti iz slobodnog udarca. Pokušali su doma ini s nekoliko dobrih akcija promijeniti rezultat, no bodovi ipak sasvim zasluženo odlaze u akovec.

TABLICA 1 Croa a (G)

Polet i Grani ar podijelili bodove u atraktivnom me imurskom derbiju Vrlo zanimljiva utakmica odigrana je u Sv. Martinu na Muri, gdje je u me imurskom derbiju Polet ugostio Grani ara iz Kotoribe. Doma i su poveli u 26. minuti pogotkom Valentina Cvetkovi a. U 32. minuti Nikola Barat pove ao je vodstvo na 2:0. Kotorip ani se u nastavku ipak bude i u 47. minuti Nikola Cecelja smanjuje zaostatak, da bi pogodak za izjedna enje postigao Emanuel Matotek u 89. minuti za kona nih 2:2. Da je igra Grani ara Paveli u posljednjim trenucima susreta bio samo malo više koncentriran i odlu niji prije nego mu je doma i igra blokirao udarac, mogli su gosti do i i do potpunog preokreta i osvojiti sva tri boda.

Rudar s novim trenerom Filipanom do pobjede u Slatini Slatina je upisala i drugi poraz na doma em terenu, zahvaljuju i odli noj predstavi Rudara iz Murskog Središ a. Goste iz Murskog Središ a u vodstvo je doveo Boris Vuruši u 26. minuti, a nadomak pobjede stigli su u 48. minuti kad je strijelac bio Dario Šolti . Slatina je pogotkom Mateja Kupresa smanjila na 1:2 u 78. minuti, a ve u sljede oj minuti nisu realizirali kazneni udarac, kada je odli ni vratar Rudara Rajh odli nom intervencijom sprije io izjedna enje i time doma inu oduzeo i posljednju priliku za izjedna enje i neizvjesnu završnicu.

9 6 3 0 +25 21

3 Koprivnica

9 5 2 2 +20 17

4 Podravina

9 5 2 2 +14 17

5 Me imurje

8 5 2 1

6 Podravac

9 5 0 4

+1 15

7 Polet Sve Mar n 9 3 4 2

+2 13

8 Sla na

9 4 1 4

+1 13

9 Mladost Ždralovi

9 3 3 3

+6 12

+7 17

10 Rudar M. Središ e 9 3 3 3

-3 12

11 Virovi ca

-7 11

9 3 2 4

12 Nedeliš e

9 3 1 5

-8 10

13 Grani ar

9 2 2 5

-5

14 Varaždin (-1)

9 2 1 6

-7

15 akovec

9 0 2 7 -47 2

16 Mladost Prelog (-1) 9 0 1 8 -18 0

KOPRIVNICA - ME IMURJE 0:1

Iz petog pokušaja Nedeliš e stiglo do prve pobjede na Tratama Tek u petom pokušaju Nedeliš e je na novom stadionu stiglo do prve pobjede i to protiv posljednje plasirane Mladosti iz Preloga. Doma i su poveli u 14. minuti pogotkom Ivana Jari a s bijele to ke, a Preložani su izjedna ili u 28. minuti golom Tine Hladnika. Nije se dugo ekalo na novo vodstvo Nedeliš a, ve u 32. minuti strijelac je Goran Me umurac, a u 45. minuti 3:1 postavlja Manuel Posavec. Me umurac u 62. minuti zabija za tri pogotka prednosti, a goste je u igru vratio Elvis Sabol golovima iz slobodnog udarca i kaznenog udarca za kona nih 4:3, pred dvjesto pedeset vjerujemo zadovoljnih gledatelja. Zanimljivo je bilo i u akovcu, gdje je istoimeni doma in ugostio mom ad Varaždina. Bila je to jedna od boljih ( u odnosu na ono što smo do sada vidjeli od akove ke mom adi) nogometnih predstava doma ina, no vidi se još uvijek da je mom ad nedovoljno uigrana i bez dovoljno snage za kontinuiranu dobru igru svih devedeset minuta. Ve u 7. minuti za goste je dosu en jedanaesterac koji nije uspio realizirati

HRVATSKI nogometni kup

NK Me imurje u hrvatskom kupu 30. listopada ugoš uje Osijek Nakon 2010. godine, kada se Me imurje oprostilo od prvoligaškog statusa, tri godine kasnije, krajem ovog mjeseca, 30. listopada, opet prvoligaš gostuje u službenoj utakmici u akovcu, ovaj put u Hrvatskom nogometnom kupu. Bit e to Osijek, kojem ne cvjetaju ruže u I. HNL i jedan je od glavnih kandidata za ispadanje. U prostorijama Hrvatskoga nogometnog saveza u Zagrebu, u nazo nosti predstavnika klubova i lanova Povjerenstva za natjecanje HNK-a, ždrijeb je odredio doma ine utakmica osmine inala završnog dijela natjecanja Hrvatskoga nogometnog kupa. Me imurje je imalo sre e i izvuklo doma instvo, tako da krajem mjeseca u srijedu za sve ljubitelja u nogometu u našem kraju slijedi nakon dužeg vremena jedna zanimljiva utakmica kad su u pitanju natjecanja pod okriljem HNS-a.

8 7 1 0 +19 22

2 Bjelovar

Ždrijeb doma instva ina e nije bio naklonjen prvoligašima pa e se tako utakmice igrati prema sljede em rasporedu: ZAGORA (Uneši ) - DINAMO, VINOGRADAR - HAJDUK, CIBALIA - ZADAR, ME IMURJE - OSIJEK, NOVIGRAD - INTER ZAPREŠI , SLAVEN BELUPO - LU KO, ZAGREB - ISTRA 1961 te PODRAVINA - RIJEKA. Utakmice se igraju u srijedu 30. listopada u 14 sati na stadionima koji nemaju re lektore, dok e klubovi doma ini koji imaju na stadionima propisanu rasvjetu mo i prijaviti odigravanje utakmica s po etkom u 17 sati. Tako e vjerojatno biti i u akovcu, gdje bi se trebala igrati utakmica pod re lektorima. Pobjednici ovih utakmica nastavit e natjecanje u dvije utakmice etvrt inala, a parovi i doma ini prvih utakmica odredit e se ždrijebom.

Za ‘’prijateljsko uvjeravanje’’ na susretu izme u Nedeliš a i akovca Nenad Mar ec i Zvonko Bratuša kažnjeni su zabranom obavljanja svih funkcija u nogometu u vremenu od šest mjeseci, a blagajna NK Nedeliš a lakša je za 2.000 kuna Disciplinski sudac III. HNL - Sjever Darko Jambrovi donio je odluku o kaznama za sudionike utakmice izme u Nedeliš a i akovca, odigrane 28. rujna ove godine u sklopu 7. kola. Kao što smo ve ranije o tomu pisali, došlo je do naguravanja izme u doma ih i gostuju ih igra a i predstavnika. Kao glavni akteri tih nemilih doga aja istaknuti su Nenad Mar ec (NK Nedeliš e) i Zvonko Bratuša (NK akovec), koji na spomenutoj utakmici nisu obnašali dužnost službenih predstavnika kluba, jer su u 6. kolu obojica dobila kaznu od dvije utakmice. S obzirom na to da im kazna od dvije utakmice, koju su tada dobili, o ito nije bila dovoljna, Jambrovi je donio mnogo oštrije kazne. Mar ec i Bratuša su kažnjeni sa

iskusni Gordan Vuk, a samo dvije minute kasnije uspjeli su povesti iz igre. Strijelac je bio Toni Petrovi . Na 1:1 u 67. minuti izjedna uje Nikola Saka , no povoljan rezultat nisu uspjeli zadržati. U 78. minuti Lovro Cvek dovodi Varaždince u novo vodstvo, a kona nih 1:3 postavio je Robert Malnar u 87. minuti. Trener Varaždinaca Ivica Solomun pak je odao priznanje doma em golmanu: -

zabranom obavljanja svih funkcija u nogometu u trajanju od šest mjeseci. Obojica su kažnjena na temelju lanaka 39/2 i 63 Disciplinskog pravilnika HNS-a, a koji nalažu: 39.2) Ako prekršitelj po ini prekršaj za vrijeme dok ve izdržava kaznu za ranije po injeni prekršaj, izre i e se jedinstvena kazna za sve prekršaje, uzimaju i prije izre enu kaznu kao ve utvr enu, kazna ili dio kazne koju je prekršitelj ve izdržao ura unat e se u izre enu jedinstvenu kaznu; 63) Tko sudjeluje u tu njavi na igralištu prije, za vrijeme ili nakon utakmice, kaznit e se zabranom obavljanja funkcija od tri do šest mjeseci. Tako er, nogometni klub Nedeliš e kažnjen je s 2.000 kuna zbog slabe organizacije utakmice.

Stvarno se iskazao iako nije golman, riješio je akov anima par zbilja škakljivih situacija. Naime, akove ki tre eligaš je doveo nekoliko igra a sa zagreba kog podru ja, ali nemaju riješeni veliki problem, onaj na poziciji vratara, pa je golmanski dres navukao i dobro svoj posao obavio priu eni golman Goran Trivanovi , koji je zapravo doveden kao igra u polju.

Proslava u subotu 19. prosinca, javni poziv lanovima Proslava 100. obljetnice nogometa u Prelogu bit e održana nizom manifestacija u subotu 19. listopada. Kao i prije stotinu godina, bit e odigrana nogometna utakmica izme u NK “Mladost” i ekipe akovca, ovaj put u sklopu 10. kola III. HNL - Sjever. Uz misu zadušnicu u 18 sati za preminule lanove NK “Mladost”, u Domu kulture u Prleogu bit e u 19 sati održana sve ana akademija na kojoj e uz ostalo biti predstavljena fotomonogra ija “100 godina nogometa u Prelogu”, koju potpi-

suje akademik prof. dr. Dragutin Feletar. U knjizi e biti obuhva ena prebogata povijest kluba koliko je to mogu e na jednom mjestu. O ekuju se brojni gosti iz Nogometnog saveza Hrvatske i Me imurja, ali i iz Lendave. S obzirom na veliki broj lanova, organizatori nisu u mogu nosti uputiti pozivnice svakom lanu koji je bio ili je lan kluba, pa se ovim putem upu uje javni poziv za dolazak na sve anost. Nakon akademije bit e održano i druženje na trgu. (JŠ)

Koprivnica - gradski stadion. Gledatelja: 200. Sudac: Hruškar (Bjelovar). Strijelac: Dodlek (55). Me imurje: Šafari , Pintari , Dodlek, Kuzmi , Vru ina (16. Vukovi ), Menzil, Skoliber (90. Baksa), Kokot (90. Novko), Golik, Petak, Puclin. Trener: Damir Biškup

POLET – GRANI AR 2:2 Sv. Martin na Muri - igralište NK Polet. Gledatelja 300. Sudac: Špoljari . Strijelci: 1:0 Cetkovi (26), 2:0 Barat (32), 2:1 Cecelja (47), 2:2 Matotek (89). Polet: urkin, K. Gori anec, Novak, Vinko (56. Karlov ec), Hren, Horvat (61. Vrši ), Sobo an, Cvetkovi , A. Gori anec, Barat, Zadravec (46. Jelen). Trener: Krešimir Šenji Grani ar/K: Jambres, Beliga, Mikulan (82. Mlakar), Cecelja, Lon ar, Paveli, Kos, Matotek, Tilošanec (70. Stojkov), Ku an (od 90. Rebrek), Hertelendi

SLATINA – RUDAR 1:2 Slatina - igralište Slatine. Gledatelja: 200. Sudac: Jalžabeti (Koprivnica). Strijelci: 0:1 B. Vuruši (22), 0:2 D. Šolti (48), 1:2 Kupres (78). Rudar: Rajf, Kova i (68. alopa), Šprajc, Jezernik, B. Vuruši , Županec, D. Šolti , F. Novak (90. S. Vuruši ), Rožman (84. Smolkovi ), N. Šolti , D. Novak. Trener: Josip Filipan

NEDELIŠ E- MLADOST (P) 4:3 Nedeliš e - Stadion Trate. Gledatelja 350. Sudac: Vujec. Strijelci: 1:0 Jari (14, 11m), 1:1 Hladnik (28), 2:1 Me umurac (32), 3:1 Posavec (45), 4:1 Me umurac (62), 4:2 Sabol (64), 4:3 Sabol (68, 11m). Nedeliš e: Novak, Leva i , Posavec, Cindri , Mar ec (78. M. Novak), Mihalic, Vizinger (29. osi ), Vojnovi , Me umurac (67. Golubi ), Jari . Trener: Dražen Novak Mladost(P): Berndelja, Habuš, Erdelji (76. Hali ), Lon ari , Balent, Hladnik, Sabol, Mihoci, Caban, Jambrovi , Miši (46. Vuk). Trener: Damir Patafta

AKOVEC- VARAŽDIN 1:3 akovec - SRC Mladost. Gledatelja: 100. Sudac: Stani (Koprivnica). Strijelci: 0:1 Kaniški (9),1:1 Saka (67), 1:2 Vuk (78), 1:3 Malnar (87). akovec: Trivanovi , Saka , Dibena, Emmanuel, V. Puclin, A. Korenika, Balent, J. Puclin, Gal, Jakši , S. Korenika

18. listopada 2013.

9. kolo I. ŽNL MNS CENTROMETAL - DINAMO (D) 2-2 (1-1) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Radovan Posedi. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Krznar (3), 1-1 Gunc (42), 2-1 Novak (71), 2-2 Jakši (90) CENTROMETAL: Petkovi , Dove er, Novak, Majsen, Gunc, Bratkovi , Borko, Buhanec, Rodrigue (66. Vince M), Vince B., Ba an, trener: Marko Zavrtnik DINAMO: Mlinarec, Silaj (77. Lovrek), Domini , Obadi , Mihalec, Krznar, Debelec, Bunc, Jakši , Trstenjak, Bihar, trener: Ivan Domini Žu kartoni: Rodrigue, Bratkovi , Majsen (Centrometal) Crveni: Dove ar (Centrometal); Bunc (DInamo)

PODTUREN - MLADOST (P) 0-1 (0-0) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Ivica Križai , Jadran Kukovec, Željko Novak. Delegat: Antun Mesari Strijelac: 0-1 Mlinarec (75) PODTUREN: Kolar, Telebuh, Radovan (76. Horvat), Sklepi V, Balenovi (84. Škvorc D), Mravljak, Sermek, Golubi (65. Škvorc V), Ka (70. Sklepi F), Lepen, Kolari , trener: Ivan Hamunajec MLADOST: Mar ec, Fileš (80. Tkalec), Jaluši (71. Valen ), Cirkven i , Križai , Kova i , Možek, Pasler, Talan (87. Možek), Vadlja (89. Kolari ), Mlinarec (83. Podgorelec), trener: Šegovi Josip Žu kartoni: Radovan (Podturen); Vadlja (Mladost) Crveni: Škvorc V (Podturen)

NAPRIJED - OMLADINAC 2-1 (0-1) CIRKOVLJAN. Igralište: NK Naprijed. Suci: Dražen Jur ec, Toni Fažon, Ivica Felker. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Škrilac (1), 1-1 Kemec (58), 2-1 Kemec (90) NAPRIJED: Krušelj, Žvorc (46. Hižman), Kemec, Horvat F., Novak, Režek, Šimunkovi , Mar nec, Horvat P., Glavina (90. Se an), Beli (60. Fleten), trener: Zlatko Vugrinec OMLADINAC: Križai , Lesjak, Reich, Vugrinec V, Toplek, Vida i , Vodopija, Krpan (5. Žvorc), Škrilac, Varga, Žvorc (90. Vugrinec L), trener: Miljenko Dove er Žu kartoni: Horvat F., Hižman, Židov (Naprijed); Jurinec, Reich, Žvorc, Vugrinec V., Vida i (Omladinac)

BSK - DINAMO (P) 0-2 (0-0) BELICA. Igralište: NK BSK. Suci: Željko Turk, Davor Šupljika, Tomislav urila. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Novak D (60), 0-2 Novak D (88) BSK: Sternad, Makar D, Grbavec, Antolaši , Mihalic (76. Taradi), Hajdarovi (22. Trstenjak), Škvorc, Bašek, Paler, Makar I., Mlinari , trener: Vladimir Pavlekovi DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Hali , Mihalec, Dodlek (89. Kralji ), Mar ec (76. Na D), Vutek, Križai , Na L., Novak (88. Kocijan), trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Paler, Bašek, Trstenjak, Makar (BSK); Jan ec (Dinamo)

SOKOL - PUŠ INE 3-0 (2-0) VRATIŠINEC. IGralište: NK Sokol. Suci: Dario Bubek, Dražen Sukanec, Saša Mihali . Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Lisjak (2), 2-0 Hertari (37), 3-0 Major (89) SOKOL: Šimuni , Korpar, Lebar, Puh, Hertari (74. Major), Simun, Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Ruklja , Horvat, trener: Leonardo Novak PUŠ INE: Mohari , Martan, Lesar (70. Mošmondor), Zanjko, Pozder, Celinger (62. Fegeš), Turkovi , Martan, Štefulj, Levani (46. Fekonja), Mikulec, trener: Dejan Car Žu kartoni: Mun ar (Sokol); Martan (Puš ine)

UKOVEC 77 - SLOBODA (S) 3-2 (3-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Nino Škrobar, Lidija Kralji , Josip Kedmenec. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Belovi (3), 2-0 Mavri ek (34), 3-0 Mesari (42), 3-1 Hižman (69), 3-2 Vrbanec (89) UKOVEC: Lipi F., Mesari (85. Poljak), Vukovi , Kaniški, Mihoci, Belovi , Mavri ek, Vukina, Anderlin (65. Juki ), Bradari , Mesari (67. Lipi T), trener: Antun Juki SLOBODA: Kolar (17. Tkal ec), Hižman, Branilovi (62. Podvez), Novak (46. Buhanec), Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj (46. Vrbanec), Hergo (55. Fegeš), Hadži , Petek, trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Anderlin, Mesari , Bradari ( ukovec); Cvetkovi (Sloboda)

SPARTAK - MLADOST (I) 1-2 (0-0) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Bojan Juras, Vjeran Tuksar, Boris Jakovljev. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 0-1 Fran i (54), 1-1 Fažon (63), 1-2 Novak (78) SPARTAK: Tizaj, Lackovi S, Sušec, Rogina, Šegovi E., Ružman, Fažon, Lackovi E., Šte ar, Jan ec, Kontrec (54. Zadravec), trener: uro Koloni MLADOST: Novak, Krišto (74. Silaj), Bujan, Žvorc, Kamenar, Murkovi , Miki , Novak, Gugi , Fu ko (78. Višnji ), Fran i (81. Barlovi ), trener: Branko Janžek

SLOGA - ŠENKOVEC 5-1 (2-1) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Zoran Novak. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Obadi (20), 1-1 Korent (32), 2-1 Vugrinec (43), 3-1 Jener (50), 4-1 Dokleja (73), 5-1 Se an (78) SLOGA: or evi , Malovi (70. Šari ), Dokleja, Obadi , Se an (85. Malovi ), Hernandez, Corderio, Jambroši , Vugrinec, Zoka, Ba sta (46. Glad), trener: Dino Vrbanec ŠENKOVEC: Pokriva , Polak, Koren B, Erdelja, Koren D., Radikovi (46. Gyo ), Fu ko, Kukovec, Korent D., Leško (62. Kova evi ), Novak, trener: Ivan Zobec

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

ukovec 77 i Mladost iz Ivanovca nastavili pobjedni ki niz Ve su na poluvremenu doma i imali visoko vodstvo od 3-0. Gosti iz Slakovca uspjeli su ipak u drugom dijelu barem ublažiti poraz. Mihael Belovi prvi je na eo mrežu Slobode u 3. minuti. U posljednjih desetak minuta prvog poluvremena još dvije lopte u mreži Dejana Kolara. Prvo je strijelac bio Danijel Mavri ek, a potom Milan Mesari . Sloboda je uspjela doma eg vratara Franju Lipi a prvi puta svladati u 69. minuti. Drugi su zgoditak gosti postigli preko Borisa Vrbanca, koji je tek u drugom poluvremenu ušao u igru, minutu prije kraja utakmice tako da za nešto više nije bilo previše vremena.

Mladost slavila i u Maloj Subotici Niz od sedam prvenstvenih pobjeda i jedna u kupu imaju de ki iz Ivanovca. Doma i Spartak imao je svojih prigoda, ali je zakazala realizacija. Ve u 9. minuti Edi Lackovi ima prvu lijepu prigodu, ali je vratar Mladosti Emil Novak uspješniji. Imali su doma i i tri slobodna udarca, ali su svi otišli u nebo. Prvi dio bez zgoditaka. Gosti su poveli u 54. minuti zgoditkom igra a utakmice Dalibora Fran i a. Josip Fažon uspio je poravnati na 1-1 u 63. minuti, a pobjedu Mladosti u 78. minuti donijeti Jurica Novak. I nakon toga imaju doma i prigode za poravnati rezultat, ali je Antun Ružman bio neu inkovit. Zanimljivo, ali i pohvalno da u jednoj tako dobroj utakmici nije bilo niti jednog opomenutog igra a.

Doma a petica Sloge Šenkovcu Gostuju i vratar Mihajel Pokriva spasio je goste iz Šenkovca još težeg poraza ako nije i ovaj od 5-1 visoki. Još su se dobro gosti držali u prvom poluvremenu kada su imali minimalni zaostatak od jednog zgoditka. Prvi je gostuju u mrežu u 20. minuti na eo kapetan mom adi Pero Obadi . Dejan Korent uspio je u 32. minuti poravnati na 1-1 i to je bilo sve od strane Šenkovca što se postizanja zgoditaka ti e. Dvije minute prije odmora Slogu je u vodstvo doveo Ivica Vugrinec. Samo što je po elo drugo poluvrijeme doma e vodstvo na 3-1 povisuje Jener Augusto Cordeiro. Marko Dokleje i Mario Se an do kraja postižu još svaki po jedan zgoditak za doma u pobjedu Sloge od 5-1

U Macincu bez pobjednika Gosti iz Domašinca do boda su stigli zgoditkom Luke Jakši u 90. minuti. Dinamo je i prvi vrlo rano ve u 3. minuti zgoditkom Stjepan Krznara poveo. Tri minute prije kraja prvog poluvremena doma i Centrometal je zgoditkom Darka Gunca poravnao na 1-1. Minutu nakon doma eg zgoditka igra Dinama Gregor Bunc laktom u lice udara doma eg igra a u prekidu igre i zara uje isklju enje. U 57. minuti pak su doma i ostali bez Denisa Dove ara koji je isklju en zbog grubog starta na igra u Dinama. Gosti se bune da su u 64. minuti zakinuti za kazneni udarac. No, sudac utakmice Igor Križari procijenio je da u kontaktu doma eg vratara i napada a Dinama, vratar bio prije na lopti. Broj ano poravnati doma i u 71. minuti zgoditkom Leona Novaka dolaze do vodstva. Bod je u 90. minuti Dinamu donio Luka Jakši . Gosti su bili u prvom dijelu bolja mom ad, ali je doma i vratar Samir Petkovi svojim vrlo dobrim obranama uspio primiti samo jedan zgoditak. U drugom dijelu dosta izjedna ena igra pa je i neriješen ishod na kraju najpravedniji. Uz isklju ene, trojica opomenutih igra a i to sva trojica iz redova doma e mom adi.

LISTA STRIJELACA 8 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S), Jurica Novak (Mladost I) 6 zgoditaka – Santino Debelec (Dinamo D), Saša Fu ko (Šenkovec), Mario Kranjec ( ukovec 77), Damjan Novak (Dinamo P), Boris Vrbanec (Sloboda S) 5 zgoditaka – Dario Vadlja, Denis Hali , Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Ivan Fu ko (Mladost I), Nenad Vibovec (Centrometal), Dejan Korent (Šenkovec) 4 zgoditaka – Marijan Duman i (Centrometal), Robert Štefulj (Puš ine), Filip Murkovi (Mladost I), Dražen Petek (Sloboda S), Edi Lackovi (Spartak), Dražen Vukina ( ukovec 77), Nenad Škrilac (Omladinac NSR)

23 – 10 22

2. MLADOST (I)

23 – 13 22

3. SLOGA ( )

20 – 8 18

4. DINAMO (D)

17 – 13 17

5. MLADOST (Pal.)

19 – 9 16

6. CENTROMETAL

20 – 13 16

Mladost s bodovima i pobjedom iz Podturna

7. SLOBODA (S)

23 – 15 14

8. DINAMO (P)

15 – 14 14

Tomica Mlinarec odlu io je pobjednika svojim zgoditkom u 75. minuti i tako gostima iz Palinovca osigurao nova tri boda i to još gostuju a. Ve u prvoj minuti Podturen je imao poklon prigodu gostuju e obrane, ali je nije pretvorio u zgoditak. Mladost je u 30. minuti uzdrmala doma u vratnicu. Još dvije izgledne prigode imali su gosti u 40. i 47. minuti. U 48. minuti gosti smatraju da su ošte eni za ne dosu eni kazneni udarac kada je Tomica Mlinarec bio srušen u doma em kaznenom prostoru, no tako nije mislio i sudac utakmice Ivica Križai . Nova doma a prigoda uslijedila je u 54. minuti. Igralo se dosta otvoreno, a po jedan je igra u svakoj mom adi bio opomenut. Podturen je uz doma i poraz dvije minute prije kraja utakmice ostao bez Vjekoslava Škvorca koji je isklju en zbog druge opomene.

9. ŠENKOVEC

18 – 19 14

10. NAPRIJED

12 – 8 13

11. SPARTAK

12 – 15 9

12. OMLADINAC (NSR)

12 – 23 6

13. SOKOL

11 – 22 5

14. PODTUREN

7 – 18 4

15. PUŠ INE

16 – 35 4

16. BSK

8 – 21 3

Dinamo iz Palovca uspješan u Belici U Belici i dalje tuga jer nema još uvijek prvenstvene pobjede, a i zadnje mjesto na ljestvici im se baš ne «šika». BSK nije niti broj anu prednost koju je imao od 39. minute uspio iskoristiti kada je Dinamu zbog druge opomene, obje zara ene u samo tri minute, isklju en Filip Jan ec. Gostima to nije smetalo pa su sa dva zgoditka koja je postigao Damjan Novak u drugom poluvremenu ku i otišli sa tri boda. Doma i su imali etiri opomenuta igra a, a gosti samo isklju enog igra a.

U Cirkovljanu Omladinac nespretno izgubio Rano su u 1. minuti poveli gosti iz Novog Sela Rok zgoditkom Nenada Škrilca i to minimalno vodstvo držali sve do 58. minute kada je Naprijed zgoditkom Matije Kemeca poravnao na 1-1. Nakon toga gosti imaju nekoliko lijepih prigoda za do i u ponovno vodstvo, ali ništa od realizacije. Pogodili su i vratnicu. I kada se ve o ekivalo da e sudac utakmice Dražen Jur ec odsvirati kraj utakmice Matija Kemec svojim drugim zgoditkom iz slobodnog udarca u 90. minuti Naprijedu donosi pobjedu od 2-1. Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

DISCIPLINSKI KUTAK DINAMO (P) – Filip Jan ec (2757) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica PODTUREN – Vjekoslav Škvorc (55) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica DINAMO (D) – Gregor Bunc (9157) po l. 57. DP HNS 3 (tri) utakmice CENTROMETAL – Denis Dove ar (2556) po l. 55. DP HNS 2 (dvije) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: NAPRIJED – Fabijan Hižman (4244) CENTROMETAL – Krunoslav Bratkovi (15), Casimir Rodrigue (5447) BSK – Dino Makar (624) OMLADINAC (NSR) – Vanja Vugrinec (6331)

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Nino Cvetkovi (3902) CENTROMETAL – Krunoslav Bratkovi (15), Casimir Rodrigue (5447), Davor Majsen (2560) PUŠ INE – Dario Martan (400) UKOVEC 77 – Mladen Anderlin (1778), Milan Mesari (1337), Siniša Bradari (6944) SOKOL – Nikola Mun ar (2307) NAPRIJED – Filip Horvat (2190), Fabijan Hižman (4244), Ivan Židov (5882) OMLADINAC (NSR) – Mihael Jurinec (6248), David Reich (2397), Nino Žvorc (275), Vanja Vugrinec (6331), Antonio Vida i (1475) PODTUREN – Krešimir Radovan (975) BSK – Vedran Paler (300), Nenad Bašek (660), Domagoj Trstenjak (4630), Dino Makar (624) MLADOST (Pal.) – Dario Vadlja (917)

VETERANI SJEVEROZAPAD

U Vratišincu slavili doma ini

MURA - VENERA PMP 5-3 (4-2)

Sadržajna i vrlo kvalitetna utakmica poglavito u prvom poluvremenu kada Sokol postiže dva zgoditka i to Tomislav Lisjak i Alen Hertari , a i svaka je mom ad po jednom pogodila vratnicu. U drugom dijelu doma i su održali tu prednost dok gosti iz Puš ina nisu niti jednom svladati doma eg vratara Roberta Šimuni a. Minutu prije kraja utakmice doma u pobjedu od 3-0 svojim zgoditkom potvrdio je Roko Major koji je u igru ušao sa klupe u 74. minuti. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi dovoljni govori da se igralo fer i korektno.

HLAPI INA. IGralište: SRC Ole Radovan-Ratko. Sudac: Branko Martan Strijelci: 1-0 Sobo an N (8-11m), 2-0 Sobo an N (14), 3-0 Vrbani (17), 3-1 Novak Z (19), 3-2 Horvat (21), 4-2 Ole (45), 4-3 Doležaj (47), 5-3 Sobo an N (65) MURA: Ole , Sobo an M., Ole , Vrhar, Sobo an D., Vrbani , Žerjav, Ole , Belovi , Sobo an N., Kataleni VENERA: Posavec, Kameni , Novak A., Kerman, Doležaj, Leva i , Kos, Mezga, Horvat, Zadravec, Novak Z

MLADOST - BRATSTVO (J) 1-7 (0-4) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Sudac: Boško Martan Strijelci: 0-3 Per i (3,13,20), 0-4 Kutnjak (28), 0-5 Koprivec (47), 0-6 Ole (62), 1-6 Kocijan (66), 1-7 Per i (71) MLADOST: Žganec, Na , Kelenc, Premuš, Jaluši , Heren i , Kocijan, Novak, Lajtman, Šardi, Jambrovi BRATSTVO: Hainz, Vinko (60. Ole ), Sobo an, Flac, Gori anec, Horvat, Per i , Kutnjak, Mesari , Novinš ak (46. Koprivec), Karlov ec

D.KONCOV AK - DUBRAV AN 1-0 (0-0)

Najava 10. kola

Derbi kola igra se u Ivanovcu, gdje se sastaju vode e mom adi prvenstva: doma a Mladost i ukovec 77 Pravi derbi o ekuje nas u nedjelju u Ivanovcu kamo dolazi ukovec 77. Doma ini su u nešto boljoj trenutnoj formi od gostiju, ali to trebaju i na terenu potvrditi. Drugi ništa manje ne zanimljiviji susret igrat e se u Palinovcu kamo dolazi sve bolja mom ad akove ke Sloge. U Palovcu je sudar dvaju imenjaka. Domašin ari imaju nešto malo više bodova. Od nedjelje e možda biti i bodovno poravnati. U Šenkovec dolazi Centrometal koji se želi približiti što bliže vrhu ljestvice. U subotu u Slakovec dolazi Podturen. Doma ini su ranjeni porazom u ukovcu. Gosti su im baš po mjeri za izlije iti se. Puš ine su izgleda samo kod ku e goropadne. Naprijed zna sa takvima. Da li Spartaku više odgovaraju igre u gostima pokazat e subot-

TABLICA 1. UKOVEC 77

nje gostovanje u Novom Selu Rok. BSK nakon doma eg poraza od Dinama ima novu doma u prigodu do i do prve prvenstvene pobjede i to protiv Sokola. Parovi i suci 10. kola, nedjelja 20. listopada u 15 sati: Dinamo(P)- Dinamo (D) (Horvat, Bacinger, Dr. Sukanec, Šenkovec - Centrometal (Herman, T. Kralji , Fažon), Mladost (P)Sloga ( ) (Srnec, Novak,Mihali ), Mladost (I)- ukovec 77 (Ma. Horvat, Novak,Felker), Puš ine – Naprijed ( Križai , Luka i , Hrustek), BSK- Sokol (Da. Aldi , Kedmenec, Jakovljev), dva susreta igraju se u subotu 19 . listopada: Sloboda (S)- Podturen (Križari , križari , Klari ) i Omladinac (NSR) – Spartak ( Toplišnjak, Brljak, urila

D.KONCOV AK. Igralište: NK D.Koncov ak. Sudac: Dražen Sukanec Strijelac: 1-0 Sklepi (83) D.KONCOV AK: Saka , Sklepi , Babi , Hrženjak, Ole D, Lajtman, Kraja i , Koprivec, Sklepi , Ole M., Šardi DUBRAV AN: Jambrovi , Kiri , Doni ar, Posedi K, Novak, Borko, Posedi Z., Hunjadi, Vizinger, Golub, Hunjadi

ZEBANEC - POLET (SMNM) 0-0 ZEBANEC. Igralište: NK Zebanec. Sudac: Dragu n Novak ZEBANEC: Jambrovi , Kov ai , Molnar, Tomašek, Bodulica, Kova i , Gojnik, Novak, Mar njaš, Flac, Šafari POLET: Flac, Ole , Breznik, Heric, Kralj, Kutnjak B., Kutnjak N., Padari , Colar, Vrši

TABLICA 1. ZEBANEC

9–1

2. MURA

18 – 13

3. POLET (SMNM)

12 – 7

4. DUBRAV AN

11 – 4

5. VENERA PMP

8–9

6. D. KONCOV AK

6 – 11

7. BRATSTVO (J)

10 – 9

8. MLADOST (S)

3 – 23

U sljede em kolu sastaju se: Polet (SMnM) – Donji Koncov ak u 10 sa , Venera PMP – Mladost (S) u 10 sa , Dubrav an – Mura u 10 sa igra se u Preseki, Bratstvo (J) – Zebanec u 12 sa . Utakmice se igraju u nedjelju.

18. listopada 2013.

9. kolo II. ŽL MNS - istok DUBRAVA - KRALJEV AN 38 2-2 (0-2) SIVICA. Igralište: NK Dubrava. Suci: Tomislav Herman, Luka Tizaj, Stjepan Novak. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Tisaj (17), 0-2 Baksa (26), 1-2 Vidovi (53), 2-2 Vidovi (60) DUBRAVA: uranec, Tkalec, Paler, Bobi anec M, Kerovec, Horvat (55. Ma ari ), Bobi anec S., Drk, Varga (51. Vidovi ), Gori anec (89. Mu i ), Murkovi , trener: Vladimir Sabol KRALJEV AN: Lacko, Pigac, Vlah, Štefok, Cvek S., Marka , Tisaj, Pišpek, Baksa, Slavi ek (63. Lipi ), Špoljar (63. Blažeka), trener: Stefan Srpak Žu kartoni: Ma ari , Drk (Dubrava); Vlah, Cvek S (Kraljev an)

CROATIA - DUBRAV AN 4-2 (2-1) OREHOVICA. Igralište: NK Croa a. Suci: Dario Vel i, Tihomir Kralji , Dino Vel i. Delegat: Stjepan Talan Strijelci: 1-0 Jeleni (8), 2-0 Kosi (30), 2-1 Brljak (43), 3-1 Kosi (50), 4-1 Poljanec (52), 4-2 Brljak (56) CROATIA: Patar ec, avlek, Kosi, Hunjadi, Varga, Bali, urila (72. Domini ), Poljanec, Kr mar, Ruži , Jeleni M (88. Jeleni I); trener: Vladimir Bartoli DUBRAV AN: Fabi , Jakupak (62. Me imurec D), Horvat (90. Hajdinjak), Šte (46. Jadan Damjan), Pahek (87. Pongrac), Jadan Dominik, Balažinec, Lukša, ižmešija (59. Žini ), Lovrek, Brljak, trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Hanžekovi , Kr mar, Bali, Domini (Croa a); Lukša (Dubrav an)

BORAC PMP - VIDOV AN 5-1 (2-1) TUR IŠ E. Igralište: NK Borac. Suci: Saša Fegeš, Borut Križari , Valentino Kantoci. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Lon ari (9), 2-0 Lon ari (33), 2-1 Matulin (42-11m), 3-1 Baksa (64), 4-1 Baksa (75), 5-1 Baranaši (87-11m) BORAC: Ivkovi , Križai , Sršan, Jan ec (30. Ko evar), Klari , Zrna (81. Baranaši ), Gavez, Brumen, Baksa, Lon ari , Rušanec, trener: Ivan Zrna VIDOV AN: Nemet Danijel, Herman Mihael (64. Petri ), Horvat, Hujs, Lukša, Nemet Dino (67. Herman Ma ja), Friš i D, Ujlaki (46. Friš i N), Kvakan, Škoda, Matulin (61. Friš i M), trener: Ivan Vidovi Žu kartoni: Sršan, Križai (Borac); Kvakan (Vidov an) Crveni: Horvat (Vidov an)

MLADOST - OMLADINAC (DS) 3-2 (3-1) SVETA MARIJA. Igralište: NK Omladinac. Suci: Damir Aldi , Filip Aldi , Renato Vuk. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Hošnjak (9-11m), 1-1 Tizaj (13), 2-1 Hošnjak (41), 3-1 mrlec (43), 3-2 Ruži (75) MLADOST: Kranjec, Hošnjak, Posavec, Papak J., Šulj, Horvat, Blažin i (79. Papak F), Matulin, mrlec (90. Bogdan), Markovi (87. Orehovec), Štrok (90. Kvakan), trener: Božidar Kedmenec OMLADINAC: Apostolovski, Korpar (66. Pata a), Posavec, Tizaj, Rošani , Novak, Domjani (46. Toplek), Valen , Debelec, Taradi, Ruži , trener: Stjepan Makar Žu kartoni: Matulin, Šulj (Mladost); Taradi, Rošani (Omladinac)

DRAVA - BUDU NOST (P) 2-0 (1-0) D.MIHALJEVEC. Igralište: NK Drava. Suci: Jasmin Lozi , Damir Mesari , Denis Fic. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Štrok (27), 2-0 Igrec J (65-11m) DRAVA: Ko iš, Ivaci, Igrec Z., Kos, Mihoci, Herc (76. Mihalac), Igrec F. (69. Klari ), Igrec D., Igrec J., Orehovec, Štrok, trener: Ivan Bartoli BUDU NOST: Pancer, Pala i , Novak (84. Lon ari ), Višnji , Domini , Hali , Ciglar (88. Gajnik), Martinec (77. Klobu ari ), Dodlek, Bukal, Novosel (88. Hali ), trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Igrec F., Kos, Štrok (Drava); Mar nec, Pala i , Ciglar, Novosel (Budu nost) Crveni: Bukal (Budu nost)

POLET - TRNAVA 2-0 (0-0 PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Darko Filip i , Dražen Šajnovi , Danijel Ko ila. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Lisjak (72), 2-0 Pal (83-11m) POLET: Vaš, Boži (89. Mihalkovi ), Krišto , Bašek (18. Ba i ), Posavec, Magdaleni , Halabarec (76. Ujlaki), Lisjak, Gajnik, Pal , Vukovi , trener: Franjo Mihalkovi TRNAVA: Dolenec, Jakši , Malek (86. Markan), Špoljar, Farkaš (79. Markuši ), Baksa, Jakši A. (83. Varošanec), Jakši S., Magdaleni , Markan, Blažek (55. Pintar), trener: Petar Medvar Žu karton: Krišto (Polet)

9. kolo II. ŽNL MNS - zapad NAPREDAK - PLAVI 1-3 (1-1) G.KRALJEVEC. IGralište: Gmajna. Suci: Damir Klari , Dragan Hrustek, Marinko Hrušoci. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 0-1 Nerer (4), 1-1 isar (42), 1-2 Nerer (65), 1-3 Nerer (76) NAPREDAK: Žagar, Šegovi (26. Jezernik), Tkalec Damir (77. Hu nec), LepenJurak, Drvoderi , Jambroši , Tkalec Dejan, Škvorc, isar, Varga, Bistrovi (75. Žagar), trener: Ivan Šardi PLAVI: Kuzma, Škvorc S, Trupkovi , Škvorc J., Žganec, Drk (67. Antokovi ), Nerer (82. Novak), Zadravec, Cilar, Trstenjak, Mikuli (75. Ratajec), trener: Robert Glavina Žu kartoni: Tkalec, Škvorc (Napredak); Drk (Plavi)

BRATSTVO - STRAHINONEC 3-0 (2-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Peter Ruži , Dominik Mihoci, Alen Pancer. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 3-0 Horvat Slobodan (5,20,52) BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Horvat N. (66. Zorkovi ), Novak, Hižman, Vlahov, Ri ko (74. Horvat F), Horvat S (71. Kocijan), Vidovi (85. Fu ko), Vuruši (63. Vidovi ), trener: Danijel Novak STRAHONINEC: Božak, Zlatarek, Višnjari (45. Kova i ), Kolar, Jaluši , Vrbanec, Kopjar, Drabi (45. Žnidari ), Vuruši , Mar ec, Žerjav, trener: Dragu n Vabec Žu kartoni: Vuruši , Zorkovi , Horvat M (Bratstvo); Žerjav (Strahoninec)

HAJDUK-VINDIJA - BRATSTVO (J) 3-1 (1-0) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Mario Buhin, Željko Kova i , Mladen Puklavec. Delegat: Darko Rob Strijelci: 1-0 Debelec M (33), 1-1 Vinko M (50), 2-1 Mikulaj (68), 3-1 Žganec (80) HAJDUK: Jurovi , Žganec, Hrženjak (64. Šardi), Jambroši , Ma ari M., Mesari , Debelec M., Debelec G., Hrženjak, Ma ari , trener: Darko Rob BRATSTVO: Per i , Gori anec (78. Saka ), Koraj (51. Na ), Vinko K (60. Kirec), Antoli , Leva i , Rihtarec, Leva i (51. Jambrovi ), Vinko M., Jurovi , Trstenjak, trener: Boris or evi Žu kartoni: Mikulaj, Jambroši (Hajduk); Rihtarec (Bratstvo)

DRAVA - M.MIHALJEVEC 0-3 (0-0) KURŠANEC. Suci: Radovan Posedi, Ivan Žganec, Robert Novak. Delegat: Drago Koruni Strijelci: 0-1 Mesari P (46), 0-2 Mesari B (62), 0-3 Varga (84) DRAVA: Ivkovi , Škvorc (72. Vuk), Šol (83. Zanjko Marin), Zanjko D (83. Postružin), Bajkovec, Carevi (87. Zanjko Mihael), Dombaj, Carevi B (46. Mar n evi ), Medved, Gori anec, Jaluši , trener: Kris jan Varga MM: Babi , Hamer, Posavec, Mesari P., Šol , Bes jani , Varga, Vrši (63. Trupkovi ), Mesari B., Kova i , Pušar (76. anadi), trener: Marko Tadi Žu kartoni: Dombaj (Drava), Bes jani , Posavec (MM)

ZEBANEC - TRNOVEC 0-0 ZEBANEC. Igralište: NK Zebanec. Suci: Franjo Hergo , Dragu n Novak, Antun Koruni . Delegat: Stjepan uranec ZEBANEC: Kocijan, Debelec, Sabol, Žuni (83. Bani ), Grabar, Puri (89. Ko ila), Kralj, Tkal ec, Kodba, Lackovi , Kojter, trener: Neven Horvat TRNOVEC: Košak, Novak, Periši , Kova i , Herceg (46. Bacinger), Flac (46. Govedi ), Planinc, Petri , Miko (83. Pintari ), Jurman, Kos, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Sabol (Zebanec); Jurman (Trnovec)

ME IMUREC - JEDINSTVO (NSND) 2-1 (1-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Matija Horvat, Rudolf ižmešija, Bruno Brljak. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 1-0 Treska D (31), 2-0 Jaluši M (48-ag), 2-1 Štajerec (55) ME IMUREC: Prekupec, Bes jani , Kozina, Fu ek, Bajzek, Rok, Bali , Ivanuša (90. Horvat), Kregar (87. Primorac), Treska S., Treska D., trener: Željko Novak JEDINSTVO: Habek, Jaluši M., Štajerec (81. Jaluši N.), Tkal ec, Jambroši , Filipovi , Fras (81. or evi ), Piska , Novak, Popovi , Kapeš, trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Bes jani (Me imurec); Štajerec, Filipovi , Jambroši (Jedinstvo)

LISTA STRIJELACA

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

U Sivici Kraljev an 38 osvojio bod, SK-u doma a pobjeda za bijeg s dna ljestvice Imali su gosti nakon prvih 45 minuta igre vodstvo od 2-0 zgodicima Mar na Tisaja i Siniše Baksa, ali je doma a Dubrava u drugom poluvremenu sa dva zgoditka Alena Vidovi a, kojeg je u 51. minu u igru uveo doma i trener Vladimir Sabol, s gla do vrijednog i zasluženog boda. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Utakmica je kasnila deset minuta jer su gos iz Hodošana došli u ehovec sa sli nim dresovima kakve doma in ima prijavljene pa su morali, sre om ne previše daleko i i po drugu garnituru. Po elo je kaznenim udarcem za doma e kojeg je realizirao Aldin Begovi . Zoran Strahija je u 29. minu poravnao na 1-1. U 50. minu ima i Hodošan kazneni udarac, ali je Goran Strahija slabo pucao ili bolje re eno doma i vratar Damir Grabant dobro obranio njegov udarac. Gos su u igri bili bolji i imali puno prigoda, ali su doma i šest minuta prije kraja utakmice jednu svoju realizirali preko Roberta Višnji a i tako s gli do pobjede od 2-1. Poletu pobjeda u drugom poluvremenu. Imala je Trnava u prvom poluvremenu dvije izgledne prigode, ali ih napada i nisu realizirali pa je ostalo 0-0. Pravim euro zgoditkom Miroslav Lisjak doveo je doma e u 72. minu u vodstvo. Nakon toga u 83. minu doma i imaju opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je za pobjedu od 2-0 realizirao Mišo Pal .Poraz Budu nos u Donjem Mihaljevcu. Po izvještaju delegata utakmice Dragu na Hozjaka gos iz Podbresta su se više bavili su enjem i sucem Lozi em nego igrom. Od e ri opomenuta gostuju a igra a, trojica su dobila opomene zbog prigovora na odluke sudaca. Drava je do vodstva došla u 27. minu zgoditkom Nikole Štroka. U drugom poluvremenu doma i imaju kazneni udarac kojeg je za kona nih 2-0 realizirao Josip Igrec. U 73.

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 POLET (P) BUDU NOST (P) GRANI AR (N) TRNAVA CROATIA OMLADINAC (DS) HODOŠAN MLADOST (SM) DUBRAVA DUBRAV AN SK BORAC PMP VIDOV AN DRAVA (DM) GALEB

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

8 7 5 5 4 4 4 4 3 3 2 2 2 2 2 2

1 0 2 1 3 2 1 0 3 2 3 2 2 2 1 1

0 2 2 3 2 3 4 5 3 4 4 5 5 5 6 6

35 – 10 25 – 16 18 – 11 24 – 13 18 – 10 18 – 17 25 – 23 25 – 20 18 – 20 18 – 23 14 – 22 14 – 20 15 – 24 10 – 25 19 – 29 12 – 25

25 21 17 16 15 14 13 12 12 11 9 8 8 8 7 7

minu Budu nost je ostala bez Nikole Bukala koji je isklju en zbog druge opomene. Grani ar sa pobjedom iz Oporovca. Doma i su prvi poveli u 13. minu zgoditkom Miroslava Pigaca. Samo je minutu trajala doma a radost kada gos iz Novakovca zgoditkom Danijela Lovreka poravnavaju na 1-1. Isti igra minutu prije kraja prvog poluvremena goste dovodi u vodstvo. U 45. minu strijelac prvog doma eg zgoditka Miroslav Pigac loše puca opravdano dosu eni kazneni udarac za Galeb. Da je pogodio pitanje je kako bi na kraju utakmica završila. Ovako su u drugom poluvremenu gos pos gli u 53. minu preko Antuna Novaka još jedan zgoditak i upisali novu pobjedu od 3-1. Vrlo nervozna utakmica od strane jedne i druge mom adi. Previše nervozan u 85. minu bio je Damir Pigac doma i igra -trener koji je nasrnuo na igra a Grani ara rukama u predjelu prsiju i to u prekidu igre, a samo pet minuta ranije ušao je u igru kada je zamijenio svog brata Miroslava. Croa a nadigrala Dubrav ana. Po tri zgoditka u svakom poluvremenu vidjeli su gledatelji njih oko 100 u Orehovici. Za pola sata igre doma i zgodicima Mar na Jeleni a i Josipa Kosa imaju vodstvo od 2-0. Dvije minute prije kraja prvog dijela Benjamin Brljak smanjuje doma e vodstvo na 2-1. Is je igra za goste iz Donje Dubrave bio strijelac i drugom poluvremenu. Po etkom drugog dijela u 50. minu svoj drugi, a Croa jin tre i zgoditak pos že Josip Kosi. Dvije minute kasnije ve je visokih 4-1 za doma e, a strijelac Denis Poljanec. Drugim zgoditkom Benjamina Brljaka u 56. minu serija zgoditaka je zaklju ena, a doma i su upisali pobjedu rezultatom 4-2.Omladinac bio blizu bodu u Svetoj Mariji. Sve je krenulo u 9. minu kada doma a Mladost ima kazneni udarac kojeg je realizirao Josip Hošnjak. Jurica Tizaj poravnao je na 1-1 u 13. minu . U posljednje e ri minute prvog poluvremena doma i pos žu preko Josipa Hošnjaka i Darka mrleca dva zgoditka za vodstvo od 3-1. Petar Ruži je u 75. minu smanjio na 3-2 i završnicu utakmice u inio zanimljivijom. Gos su u suda koj nadoknadi propus li izglednu prigodu za izjedna enje. Doma i vratar Mario Kranjec bio je uspješniji od napada a Omladinca. Visok poraz Vidov ana u Tur iš u. Sa dva zgoditka Darija Lon ari a Borac PMP je u 33. minu imao vodstvo od 2-0. Tri minute prije odlaska na odmor gos iz Donjeg Vidovca imaju kazneni udarac kojeg za 2-1 realizira Mario Matulin. Potom slijede dva zgoditka Marka Bakse i u 75. minu je ve 4-1 za doma e. Dvije minute ranije Vidov an smatra da je ošte en za ne dosu eni kazneni udarac. Kako su gos ve jedan imali, sada i doma i tri minute prije kraja utakmice imaju kazneni udarac kojeg za kona nih 5-1 realizira Vanja Baranaši . Kod tog dosu enog kaznenog udarca Vidov anu je isklju en Zoran Horvat zbog psovanja suca utakmice Saše Fegeša. Parovi isuci 10. kola, nedjelja 20. listopad u 15 sa : Omladinac (DS) – Trnava (Kolari , L. Kralji , Kukovec), Kraljev an 38- SK ( ur ek, Brljak, Grgi ), Budu nost(P)- Dubrava ( Škrobar, Vidovi , Koprivec), Dubrav an- Galeb (Jura i , Jur ec, Vlah), Vidov an- Croa a ( Jozi , Jurinec, Vlahek), Mladost (SM)- Borac PMP (Radek, Martan,Martan), susret Hodošan – Polet(P) (Kolari , Horvat, ižmešija) igra se u subotu 19. 10. dok pak je utakmica Grani ar(N)- Drava(DM) na rasporedu u nedjelju u 10.30, a sude je Novak , Žganec, Puklavec)

13 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 12 zgoditaka - Jurica Tizaj (Omladinac DS) 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N), Mišo Pal (Polet P) 9 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM) 8 zgoditaka – Siniša Baksa (Kraljev an 38) 7 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Simon Jakši (Trnava), Danijel Lovrek (Grani ar N), Benjamin Brljak (Dubrav an), Miroslav Pigac (Galeb) 6 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Goran Strahija (Hodošan), Denis Poljanec (Croa a) 5 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Bruno Dodlek, Nikola Bukal (Budu nost P), Krešo Kova (Hodošan) 4 zgoditka – Rajko Gavez, Sandro Jan ec (Borac PMP), Sandi Magdaleni (Trnava), Niko Pahek (Dubrav an), Krunoslav Gajnik (Polet P), Mar n Tisaj (Kraljev an 38), Josip Hošnjak (Mladost SM), Nikola Štrok (Drava DM), Roberto Višnji ( SK)

OPOMENUTI IGRA I VIDOV AN – Tomislav Kvakan (5740) DUBRAV AN – Danijel Lukša (2229) DRAVA (DM) – Filip Igrec (4546), Damir Kos (1270), Nikola Štrok (1290) DUBRAVA – Krunoslav Ma ari (2287), Alen Drk (4785) BORAC PMP – Sven Križai (2760), Antonio Sršan (3642) SK – Marko Vidovi (3280), Aldin Begovi (3079) GALEB – Petar Fran i (1283) HODOŠAN – Mišel Sinkovi (3272) MLADOST (SM) – Marko Matulin (2246), Silvio Šulj (1286) OMLADINAC (DS) – Mario Taradi (4074), Mladen Rošani (1901) CROATIA – Nino Hanžekovi (5522), Marijan Kr mar (6338), Dario Bali (3393), Bojan Domini (247) POLET (P) – Neven Krišto (675) BUDU NOST (P) – Filip Mar nec (4753), Neven Pala i (496), Danijel Ciglar (2800), Tihomir Novosel (1618) KRALJEV AN 38 – Petar Vlah (335), Silvestar Cvek (45) GRANI AR (N) – Goran Turk (2372), Robert Boži (954)

DISCIPLINSKI KUTAK GALEB – Damir Pigac (3155) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice BUDU NOST (P) – Nikola Bukal (1648) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica VIDOV AN – Zoran Horvat (2046) po l. 53/a. DP HNS 2 (dvije) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: GRANI AR (N) – Robert Boži (954) KRALJEV AN 38 – Petar Vlah (335), Silvestar Cvek (45) OMLADINAC (DS) – Mario Taradi (4074) BUDU NOST (P) – Filip Mar nec (4753), Neven Pala i (496), Danijel Ciglar (2800) CROATIA – Nino Hanžekovi (5522), Marijan Kr mar (6338) SK – Marko Vidovi (3280)

SK - HODOŠAN 2-1 (1-1) EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Zoran Hajdinjak, Ivan Vlahek, Ivan Sermek. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Begovi (7-11m), 1-1 Strahija Z (29), 2-1 Višnji (84) SK: Grabant, Božek, Horvat (20. Višnji N.), Višnji R., Bašnec, Mihaljac, Smrk, Lisjak (56. Kos), Begovi (89. Vugrinec), Vidovi , Grabant (56. Kos), trener: Marko Vidovi HODOŠAN: Vuk, Habuš, Sinkovi , Vlah, Blagus, Puri , Kova , Biber, Vugrinec (53. Mar ec), Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija Žu kartoni: Vidovi , Begovi ( SK); Sinkovi (Hodošan)

GALEB - GRANI AR 1-3 (1-2) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Dario Srnec, Milivoj Bali , Mario Pintari . Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 1-0 Pigac (13), 1-1 Lovrek (14), 1-2 Lovrek (44), 1-3 Novak (53) GALEB: Pantaler, Balent N., Turk, Fran i , Soka (46. Repalust od 66. Granatir), Pigac M (80. Pigac D), Slavi ek, Balent D. (35. Zadravec), Mesari , Grana r, Balent R., trener: Damir Pigac GRANI AR: Tratnjak, Krznar, Turk, Blažon, Mun ar (89. Petak), Šopar (68. Buhin), Drvoderi D., Drvoderi A., Boži , Novak, Lovrek, trener: Zoran Graši Žu kartoni: Fran i (Galeb); Turk, Boži (Grani ar) Crveni: Pigac

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Me imurcu derbi protiv Jedinstva, Bratstvu protiv Strahoninca U kvalitetnoj i dinami noj utakmici koju je pra o zavidan broj gledatelja njih oko 400 doma i su sasvim zasluženo s gli do pobjede koja je prema prigodama mogla bi izražena i ve im rezultatom. Darijan Treska doveo je Me imurec u vodstvo u 31. minu i to je bio jedini zgoditak u prvom poluvremenu. im je po elo drugo poluvrijeme u 48. minu gos iz Novog Sela na Dravi pos žu autogol i to Mar n Jaluši , pa sada Me imurec vodi sa 2-0. Kris jan Štajerec uspio je doma e vodstvo smanji na 2-1 u 55. minu zgoditkom iz slobodnog udarca. Do kraja više zgoditaka nije bilo i ovom pobjedom Me imurec se bodovno poravnao sa gos ma. Vode i dvojac pra Sloboda iz Mihovljana koja u nedjelju dolazi u Dunjkovec-Prete nec.Sloboda svladala Veneru PMP. Doma i su imali u 14. minu opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je realizirao Davor Mu i . Deset minuta kasnije gos iz Svetog Jurja na Bregu zgoditkom Kris jana Ciglari a poravnavaju rezultat. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena Sloboda povisuju vodstvo na 3-1, a zgoditak je pos gao Darko Srnec. U drugom dijelu samo jedan zgoditak i to u gostuju oj mreži, ali je pos gnut iz navodnog zale a koje nije signalizirao pomo ni sudac Josip Jurinec, za pobjedu Slobode od 3-1. U Savskoj Vesi susjedski derbi pripao uvjerljivo doma inu. Sva tri zgoditka pos gao je Slobodan Horvat. Prva dva ve nakon 20 minuta igre tako da je Bratstvo imalo odmah nešto komotniju situaciju od susjeda iz Strahoninca. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 52. minu «na semaforu» je 3-0 za doma e. Veliki broj gledatelja njih oko 350 do kraja utakmice zgoditak više nije vidjelo. Gostuju i navija i su po završetku utakmice prilikom ulaska u svla ionice u teren za igru ubacili tri petarde. Hajduk bolji od Bratstva. Nakon male rezultatske krize doma i su se ponovno vra li na pobjedni ku stazu. U prvom

dijelu bilo je minimalnih 1-0 za doma e zgoditkom kapetana Marka Debelca. Samo što je po elo drugo poluvrijeme gos iz Jurovca su u 50. minu zgoditkom Mirana Vinka poravnali na 1-1. U završnici utakmice, posljednjih dvadesetak minuta, doma i su sa dva zgoditka Petra Mikulaja i Viktora Žganca s gli do pobjede od 3-1.Plavima bodovi iz Gornjeg Kraljevca. Rano su gos iz Peklenice u 4. minu zgoditkom Tomice Nerera poveli sa 1-0. Do pred sam kraj prvog dijela to su minimalno vodstvo i uvali da bi doma i Napredak u 42. minu zgoditkom Danijela isara poravnao na 1-1. Plavima je u 44. minu zbog zale a koje je ozna io pomo ni sudac Dragan Hrustek poništen zgoditak. No, dva preostala koja su pos gli u 65. i 76. su bila regularna. Oba je pos gao Tomica Nerer tako da je upisao hatrik. Jedinu izglednu prigodu za pos i zgoditak doma i su imali u 83. minu kada su pogodili vratnicu. Mura sve bolje «te e». Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu ku i su iz Hlapi ine otpra li Jedinstvo. Trostruki doma i strijelac bio je Ivica Telebuh, a dvije minute prije kraja utakmice kona nih 4-0 za Muru postavio je svojim zgoditkom Goran Lipovi . Mali Mihaljevec iznenadio Dravu u Kuršancu visokom pobjedom. Nakon prvih 45 minuta zgoditaka nije bilo. Gos iz Malog Mihaljevca su se u drugom poluvremenu raspucali i pos gli tri zgoditka. Odmah u prvoj minu nastavka strijelac je bio Patrik Mesari . Bruno Mesari povisuje na 2-0 u 62. minu , a kona nih 3-0 u 84. minu djelo je Zorana Varge. Bez zgoditaka i pobjednika u Zebancu. U zanimljivoj i vrlo korektnoj utakmici sa po jednim opomenu m igra em u svakoj mom adi doma i mogu više žali za dva boda koja su o šla u nepovrat. S druge pak strane i Trnovec je imao neke svoje prigode koje nije realizirao. Napada i jedne i druge mom adi o ito nisu imali svoj dan.

LISTA STRIJELACA

SLOBODA - VENERA PMP 3-1 (2-1)

11 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 9 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec), Denis Vuruši (Strahoninec), Samuel Novak(Jedinstvo NSD) 8 zgoditaka – Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 7 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Davor Mu i (Sloboda M) 6 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 5 zgoditka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Mario Vidovi (Bratstvo SV), Nino Kopjar (Strahoninec), Goran Lipovi (Mura) 4 zgoditka – Josip Ma ari (Hajduk Š), Nikola Gori anec (Drava K), Nikola Petri (Trnovec), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Saša Sovar (Sloboda M), David Gori anec (Bratstvo J), Jurica Bajzek (Me imurec), Ivica Telebuh (Mura), Bruno Mesari (Mali Mihaljevec)

MIHOVLJAN. Igralište: Ciglena. Suci: Zdravko Toplišnjak, Nino Grgi , Josip Jurinec. Delegat: Željko Bacinger. Strijelci: 1-0 Mu i (14-11m), 1-1 Ciglari (24), 2-1 Srnec (43), 3-1 Mu i (75) SLOBODA: Horvat, Belše, Bubek, Srnec, alopa, Bel (68. Culjak), Mu i , Tisaj, Sovar, Lukman, Posavec, trener: Damir Vrbanec VENERA: Srnec, Gori anec (80. uran), Pintari , Marodi, Kerman, Celinger, Ciglari , Peras, Škvorc, Dove er, Mesari (75. alopek), trener: Goran Kerman Žu kartoni: Mu i , Lukman, Horvat, Belše, alopa (Sloboda); Marodi, Peras, Kamenar (Venera)

Parovi i suci 10. kola, nedjelja 20.listopada 15.sa : Jedinstvo (NSD)Plavi (P) (Hergo , Vuk, Pintari ), Jedinstvo (GM)- Napredak (Posedi, Novak, Štrek), Bratstvo(J)- Mura (Bubek, Bali , Hrušici), Strahoninec – Hajduk(Š) (Žerdin,Ko ila,Šajnovi ), Mali Mihaljevec - Bratstvo (SV) (Hajdinjak, Blaži, Kantoci), Trnovec - Drava(K) (Filip i , Hajdarovi , Fic), Venera PMP- Zebanec (Zadravec,Novak, eke), Me imurec – Sloboda(M) (Juras, Šupljika, Hrustek)

MURA - JEDINSTVO (GM) 4-0 (2-0) HLAPI INA. Igralište: SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Marko ur ek, Siniša Luka i , Branko Martan. Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 3-0 Telebuh (14,44,47), 4-0 Lipovi (88) MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Jurovi , Braniša (82. Jeki ), Stojko D, Bašnec (65. Vinko), Stojko N. (60. urin), Telebuh (80. Vrši ), Varga, Breznik (73. Šardi), trener: Dražen Novak JEDINSTVO: Ter, Krumpi S (80. Bistrovi ), Novak M., Vuk (46. Mikulan G), Plantak, Kocen (57. Krumpi M.), Mikulan D., Borko (72. Ladi ), Horvat, Tr njak, Miljan i (46. Novak D), trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Telebuh, Jurovi , Stojko (Mura); Novak, Ter (Jedinstvo)

OPOMENUTI IGRA I BRATSTVO (J) – Luka Rihtarec (908) TRNOVEC – Ma ja Jurman (2586) JEDINSTVO (GM) – Mihael Ter (3893), Mario Novak (5291) BRATSTVO (SV) – Miljenko Zorkovi (1408), Goran Vuruši (25), Filip Horvat (1361) DRAVA (K) – Tomislav Dombaj (2649) VENERA PMP – Marko Marodi (2406), Zoran Peras (3896), Goran Kamenar (3876) HAJDUK VINDIJA – Petar Mikulaj (2903), Dario Jambroši (284) NAPREDAK – Igor Škvorc (3635), Damir Tkalec (2295) STRAHONINEC – Jurica Žerjav (1456) MALI MIHALJEVEC – Milan Posavec (2343), Dino Bes jani (2345) SLOBODA (M) – Davor Mu i (1122), Deni Lukman (2442), Mario Horvat (1332), Patrik Belše (2812), Goran alopa (2427) MURA – Ivica Telebuh (961), Marko Jurovi (3452), Nikola Stojko (5506) PLAVI – Nikola Drk (2297) ZEBANEC – Denis Sabol (4145) ME IMUREC – Nino Bes jani (2362) JEDINSTVO (NSD) – Kris jan Štajerec (998), Nenad Filipovi (2409), Dejan Jambroši (1330)

DISCIPLINSKI KUTAK NAPREDAK – Damir Tkalec (2295) HAJDUK (Š) – Dario Jambroši (284) BRATSTVO (J) – Luka Rihtarec (908) BRATSTVO (SV) – Filip Horvat (1361) DRAVA (K) – Tomislav Dombaj (2649) SLOBODA (M) – Davor Mu i (1122) MALI MIHALJEVEC – Dino Bes jani (2345) VENERA PMP – Marko Marodi (2406) NOV ANA KAZNA NK STRAHONINEC se po l. 68. DP HNS-a kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog bacanja petardi u teren za igru od strane gledatelja po završetku utakmice odigrane u Savskoj Vesi dana 12.10.2013.

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

JEDINSTVO (NSD) ME IMUREC SLOBODA (M) STRAHONINEC BRATSTVO (SV) BRATSTVO (J) PLAVI M. MIHALJEVEC HAJDUK (Š) MURA JEDINSTVO (GM) DRAVA (K) ZEBANEC TRNOVEC NAPREDAK VENERA PMP

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

7 7 6 5 4 4 4 4 4 4 4 3 2 1 1 1

1 1 2 1 3 2 2 1 1 0 0 2 1 3 1 1

1 1 1 3 2 3 3 4 4 5 5 4 6 5 7 7

36 – 9 30 – 10 23 – 10 19 – 15 19 – 15 21 – 14 17 – 20 13 – 11 16 – 23 13 – 10 14 – 21 16 – 16 7 – 19 10 – 24 8 – 24 7 – 28

22 22 20 16 15 14 14 13 13 12 12 11 7 6 4 4

18. listopada 2013.

9. kolo III. ŽNL MNS - istok DRAŠKOVEC - TORPEDO 1-1 (1-1) DRAŠKOVEC. Igralište: Zeleniš e. Suci: Božidar Jura i , Morano Vlah, Dražen Horvat. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Ribi (11-11m), 1-1 Šol (13) DRAŠKOVEC: Taradi, Ribi , Bermanec, Židov, Matja i Danijel, Jambrovi , Mlinari , Matja i David, Vujasinovi , Slavi ek G., Kavran (46. Lon ari ), trener: Dario Kova TORPEDO: Herceg, David (57. Pintari A), Jambroši , Sanjkovi (65. Vinkovi ), Fran i , Novak, Tuksar, Strojko, Šol , eki, Pintari L., trener: Leonard Sanjkovi Žu kartoni: Jambroši , Šol , Tuksar, Pintari L., Pintari A. (Torpedo)

RADNI KI - EKO 3-1 (0-1) GARDINOVEC. Igralište: NK Radni ki. Suci: Darijan Zadravec, Lana Vidovi , Mar na Koprivec. Strijelci: 0-1 Mihaljkovi (34), 1-1 Pal (64), 2-1 Gelo (65), 3-1 Tomašek (78) RADNI KI: Horvat M., Habuš, Horvat E., Kocijan, Horvat S., Paler, Gelo, Pal , Novak (81. Lesinger), Jalšovec (46. Tomašek), Fažon (46. Blaži ), trener: Vladimir Križai EKO: Juras, Novak, Višnji , Opa ak, Pavlic, Bermanec (53. Horvat), Gori anec G. (60. Bogdanovi ), Mihaljkovi , Ivanuši , Lastavec, Balog (46. Rudni ki), trener: Zlatko Novak Žu kartoni: VIšnji , Horvat A., Lastavec, Ivanuši (Eko)

TRNJE - OTOK 0-9 (0-6) SVETI JURAJ U TRNJU. Igralište: Sportski park. Suci: Erik Žardin, Mladen eke, Antun Kukovec. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 0-3 Ko iš (6,15,17), 0-5 Novak J (21,35), 0-6 Ko iš (45), 0-7 Blažin i (46), 0-8 Pata a (47), 0-9 Blažin i (49) TRNJE: Baranaši , Habuš (46. Faji ), Tišljari , Mihocek, Stankov, Pandur, Kozar, Vadlja (46. Vargec), Radi , Strahija, Bistrovi , trener: Franjo Jan ec OTOK: Vlah, Novak Z., Kalšan P (46. Pata a), Jankulija, Blažin i M, Karabojev, Novak J. (46. Grabant), Kalšan Z (53. Klari ), Blažin i D (57. Gorupi ), Šimec, Ko iš (67. Božek), trener: Ivica Kalšan

BUDU NOST - MLADOST (D) 6-0 (3-0) MIKLAVEC. Igralište: Trate. Suci: Ante Begovi , Filip Hrustek, Nina Marks. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 1-0 Majeri M (2-ag), 2-0 Berdin V (36), 3-0 Drk (41), 4-0 Berdin V (66), 5-0 Okreša (84), 6-0 Berdin V (88) BUDU NOST: Varga (66. Hrn i ), Babi , Novak, Rok (55. Antolovi L), Zadravec, Berdin T., Antolovi M (66. Berdin M), Fažon, Berdin V., Drk, Okreša, trener: Boris Radikovi MLADOST: Ciceli J (62. Feldi), Majeri M (52. Majeri D), Kolari , eh, Brez, Ciceli A., Jakši , Špilek, Hajdarovi (67. Žerjav), Zrna (77. Kos), Hajdarovi , trener: Renato Ciceli Žu kartoni: Antolovi (Budu nost); Špilek (Mladost)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

VETERANI – ISTOK – 12. KOLO

Otok je Trnju zabio devet golova, a Budu nost Mladosti šest ak su devet puta doma i morali vaditi loptu iz svoje mreže kako su puca ki dobro bili raspoloženi gostuju i igra i. Naro ito Dejan Ko iš koji je pos gao e ri zgoditka i to sve u prvom poluvremenu kada su gos ve vodili 6-0. Uz njega dva je zgoditka pos gao Jasmin Novak. Preostala tri zgoditka u drugom poluvremenu za Otok su pos gli dva Denis Blažin i i jedan Dino Pata a koje je trener Ivica Kalšan u igru uveo po etkom drugog dijela. U takvoj igri sudac utakmice Žerdin nije imao previše posla, a ni je morao poseza za disciplinskim mjerama.Budu nost bolja od Mlados . Sa po tri zgoditka u svakom poluvremenu Mladost je iz Miklavca ispra ena ku i u Dekanovec. Gos ma je bio nesretan sam po etak utakmice jer su si zabili autogol i to Ma ja Majeri . Prvi od ukupno svoja tri zgoditka Vinko Berdin je pos gao u 36. minu . Pet minuta kasnije i tre i zgoditak u gostuju oj mreži Josipa Cicelija kojeg je u 62. minu na vra ma zamijenio Ivan Feldi. Ni on nije ništa bolje prošao što se e primljenih zgoditaka. Sa dva zgoditka Vinka Žerdina i jednim Ivice Okreša na kraju je završilo 6-0 za doma e.Torpedu bod iz Draškovca. Doma i su poveli u 11. minu zgoditkom Josipa Ribi a iz opravdano dosu enog kaznenog udarca, nakon što je gostuju i obrambeni igra igrao rukom po lop u svom kaznenom prostoru. Dvije minute kasnije na kona nih 1-1 poravnao je Damjan Šol . Gos iz Križovca ušli su u utakmicu vrlo nervozno pa ih je u po etnih 11 minuta igre sudac utakmice Jura i primirio sa tri opomene i to sve za prigovor na njegove odluke. I etvr njihov igra je u 33. minu tako er opomenut zbog «dugog jezika». Draškovec nije imao ni jednog opomenutog igra a, a gos ak petoricu. Radni ki do doma e pobjede u drugom poluvremenu. Gos iz Svetog Križa zgoditkom Bojana Mihaljkovi a dobili su prvo poluvrijeme minimalnim vodstvom od 1-0. U drugom dijelu Radni ki je proigrao i sa tri zgoditka s gao do pobjede. Tek u 64. minu doma i su uspjeli izjedna i na 1-1 zgoditkom Kris jana Pal ja. Minutu kasnije vodstvo doma ih, a strijelac Marijan Gelo. Seriju doma ih zgoditaka za pobjedu od 3-1 u 78. minu zaklju io je Josip Tomašek koji je u igru ušao u drugom poluvremenu i sudjelovao svojim doprinosom u igri u preokretu rezultata. Doma i nisu imali opomenu h igra a, ali su zato gos imali etvoricu.

VIDOV AN - BORAC PMP 9-0 (7-0) D.VIDOVEC. Igralište: NK Vidov an. Sudac: Željko Novak Strijelci: 1-0 Fabi (9), 2-0 Kuzmi D (16), 3-0 Vidovi (24), 4-0 Kuzmi J (28), 5-0 Igrec (31), 6-0 Fabi (33), 7-0 Fabi (41), 8-0 Artner (50), 9-0 Artner (58) VIDOV AN: Hujs, Kuzmi E., Vidovi , Šte , Pongrac, Stojkov (46. Artner), Kuzmi D., Kuzmi J., Fabi V, Vidovi (20. Igrec), Nes BORAC: Mezga, Juras, Furdi, Dolenec, Drvoderi , Baranaši , Jesenovi , Hliš , Srpak, Rodinger, Tot

BUDU NOST - KRALJEV AN 5-0 (3-0)

TABLICA

PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Sudac: Darko Lehki Strijelci: 1-0 Novak (11), 2-0 Ko iš (30), 3-0 Novak (44), 4-0 Kodba (70), 5-0 Kodba (85) BUDU NOST: Skupnjak, Ko iš S., Ciglari , Perone (46. Vugrinec), Gašpari , Hozjak, Fran i (75. Ko iš V), Žuli , Kralji , Novak (46. Kodba), Bartoli KRALJEV AN: Pišpek, Harmicar, Tisaj, Kalšan R, Križaj, Radmanovi , Vlah, Kalšan S., Reif, Glad, Perca (23. Harmicar)

1. OTOK

29 – 7

2. BUDU NOST (M)

30 – 9

3. DRAŠKOVEC

1 20 – 12 16

4. RADNI KI

3 25 – 15 15

5. EKO (-3)

4 23 – 19

6. TRNJE

4 13 – 31

7. TORPEDO

3 16 – 18

8. BORAC (DH)

5 13 – 26

SPARTAK - TRNAVA 2-1 (0-1)

9. MLADOST (D)

6 10 – 29

M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Sudac: Danijel Ko ila Strijelci: 0-1 Zorko (28), 1-1 Taradi (57), 2-1 Mar ec (70-11m) SPARTAK: Matjašec, Križai I., Mihalic (46. Jankovi ), Horvat, Novak D., Novak M. (80. Milijan i ), Križai M (46. Kova i ), Mar ec, Taradi, Lon ari (46. Hras ), Graši TRNAVA: Far, Mihoci, Malek, Veselin, Vugrinec, Blagus J., Blagus R., Jan ec, Katanec, Domini , Zorko

10. JADRAN

7 – 20

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 8 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko), Vinko Berdin (Budu nost M) 7 zgoditaka – Mihael Fažon (Budu nost M), Ivan Radi (Trnje), Dejan Ko iš (Otok) 6 zgoditaka – Leon Branilovi (Borac DH) 5 zgoditaka – Velimir Šimec, Denis Blažin i (Otok), Marko Jalšovec (Radni ki), Dragu n Drk (Budu nost M) 4 zgoditaka – Marko Mlinari (Draškovec), Dragan Tuksar, Damjan Šol (Torpedo), Stjepan Mavrin (Radni ki), Ivica Okreša (Budu nost M), Bojan Mihaljkovi (Eko)

HODOŠAN - PODTUREN 4-2 (3-2) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Sudac: Dražen Horvat Strijelci: 1-0 Krznar Lj. (5), 1-1 Ov ar (10), 2-1 Smolek (14-11m), 3-1 Dolen i (37), 3-2 Ov ar (45-11m), 4-2 Krznar Lj. (87) HODOŠAN: Šafari , Kerovec, Orehov, Ov ar J, Kerovec, Murkovi , Strahija, Ko evar (46. Biber), Ov ar S., Vinkovi , Hranilovi

BSK - RADNI KI 1-0 (1-0) BELICA. Igralište: Mos š e. Sudac: Ivan Žganec Strijelac: 1-0 Ma (26) BSK: Bobi anec, Novak, Horvat, Ma , Mesari A., Horvat, Mlinari , Mesari D., Trstenjak, Sirc, Me imurec RADNI KI: Paler, Poto njak, Hajdarovi , Baksa, Bacinger, Vodopija, Novak D, Medved, Novak J., Carovi , Horvat

TABLICA

OPOMENUTI IGRA I

1. VIDOV AN

EKO – Tomica Višnji (1205), Aleksandar Horvat (1639), Jadranko Lastavec (2131), Ivan Ivanuši (5491) BUDU NOST (M) – Luka Antolovi (4237) MLADOST (D) – Jurica Špilek (251) TORPEDO – Perica Jambroši (5464), Damjan Šol (3283), Lucijan Pintari (298), Antonio Pintari (3287), Dragan Tuksar (4958)

DISCIPLINSKI KUTAK

Parovi i suci 10.kola, nedjelja, 20. listopada u 15. sa : Torpedo- Budu nost (M) (Turk,Horvat, Mesari ), Otok-Draškovec (Buhin,Tizaj, Horvat), Jadran-Trnje ( Begovi , Jurman, Jurman), Borac (DH)- Radni ki (Smr , Puklavec, Bašek)

44 – 5

2 47 – 17 27

3. HODOŠAN

2 40 – 25 23

4. BSK

4 21 – 13 21

5. MLADOST (Pr.)

4 33 – 30 21

6. TRNAVA

4 22 – 20 21

7. RADNI KI

6 32 – 26 18

8. SPARTAK

4 31 – 18 17

9. PODTUREN

Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: MLADOST (D) – Jurica Špilek (251) EKO – Jadranko Lastavec (2131) TORPEDO – Damjan Šol (3283)

2. BUDU NOST (P)

7 36 – 33 12

10. BORAC PMP

7 19 – 38 10

11. POLET (P)

8 21 – 42

12. KRALJEV AN 38

10 17 – 46

13. JADRAN

9 – 59

U sljede em kolu sastaju se: Borac PMP – BSK subota u Novakovcu, Podturen – Vidov an, Polet (P) – Hodošan, Trnava – Mladost (Pr.), Kraljev an 38 – Spartak, Jadran – Budu nost (P). Radni ki je slobodan. Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 15 sa .

VETERANI – ZAPAD – 12. KOLO

9. kolo III. ŽNL MNS - zapad VU ETINEC - BRATSTVO (P) 3-1 (0-1) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Patrik Kolari , Željko Hajdarovi , Matej Mesari . Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Novak B (40), 1-1 Novak (56), 2-1 Vabec L (64), 3-1 Levec (83-11m) VU ETINEC: Kocijan, Ambruš T, Vabec L., Ambruš I., Vabec I., Levec, Škvorc, Ambruš E., Per i (46. Krnjak), Novak (90. Mohari ), Petri evi David (78. Petri evi Damjan), trener: Slavko or evi BRATSTVO: Jambrovi , ekunec, Kova i D., Škvorc, Kova i F., Trupkovi , Poto nik, Novak M., Novak B., Kelnari (73. Bais), Balog (84. Ignac), trener: Bojan Novak Žu kartoni: Vabec I., Ambruš E., Novak (Vu e nec); Poto nik, Trupkovi (Bratstvo)

PLAVI 1975 - DINAMO (Ž) 4-1 (1-1) PREKOPA. Igralište: RSC Plavi. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Mario Sukanec. Delegat: Miljenko Medved Strijelci: 0-1 Balog (17), 1-1 Korošec (36-11m), 2-1 Vukovi (69), 3-1 Korošec (71), 4-1 Korošec (78) PLAVI: Karlov ec, Novak D (82. Vodušek), Vinkovi , Korošec, Boži , Škvorc M. (46. Fic), Gre , Bistrovi (77. Ole M), Vukovi (81. Ole F), Škvorc D., Novak S., trener: Jerko Petran DINAMO: Novak, Hunjadi, Thes, Murk (62. Buhin), Bistrovi , Radek, Brdar, Fric (66. Podvezanec), Šparavec (73. Balog M), Maje , Balog ., trener: Tomislav Šari Žu kartoni: Vinkovi (Plavi); Brdar, Buhin, Balog (Dinamo)

POBJEDA - D.KONCOV AK 3-1 (2-0) G.HRAŠ AN. Igralište: Polenke. Suci: Branko Bacinger, Damir Fodor, Dominik Filipaši . Delegat: Petar Krha Strijelci: 1-0 Golub (3), 2-0 Kresinger (22), 3-0 Vabec (53-11m), 3-1 Vukovi (67) POBJEDA: Mikulan, Kocijan, Kresinger (69. Hanžekovi ), Kova , Florijani T., Borko, Vabec, Ladi (83. Lon ari ), Bistrovi (84. Florijani D), Herceg, Golub (63. Balog), trener: Krešo Žnidari DK: Novak, Vukovi , Smodiš (46. Koraj), Horvat, Sklepi A., Brezni ar (61. Pintari ), Smodiš (61. Flac M.), Stanjko, Sklepi M., Flac (41. Gori anec), Turk (61. Saka ), trener: Tine Špilak Žu kartoni: Vabec, Kova , Herceg (Pobjeda); Turk, Brezni ar, Gori anec (DK)

SLOGA - OMLADINAC (M) 0-1 (0-0) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Nino Škrobar, Marko Smr , Elvir Bašek. Delegat: Nikola Toplek Strijelac: 0-1 Dragovi (62) SLOGA: Roko, Bogdan, Rob (46. Žižek K), Novak, Jambrovi , Nemec, Smolkovi , Sen ar, Šoštari , Gori anec, Mlinari , trener: Smiljan Jambrovi OMLADINAC: Murk, Januši , Leva i , Posavec, alopa, Lukman, Dragovi (69. Dodlek), Šafari (55. Povodnja), Vrbanec, Leva i , Šafari (90. Bedi ), trener: Branko Zebec Žu kartoni: Dragovi , Posavec (Omladinac)

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Prvi poraz Donjeg Koncov aka u Gornjem Hraš anu Pobjeda je ve u prvom poluvremenu zgodicima Darija Goluba i Dalibora Kresingera stigla do vodstva od 2-0. U drugom dijelu dosta izjedna ena igra u kojoj svaka mom ad pos že po jedan zgoditak. Pobjeda ima u 53. minu kazneni udarac kojeg za vodstvo od 3-0 realizira Davor Vabec. Uspjeli su gos ublaži svoj prvi prvenstveni poraz na 3-1 u 67. minu zgoditkom Nikole Vukovi a. Tijesna pobjeda Zasadbrega 77 u Selnici. Zgoditak odluke za goste u 24. minu pos gao je Marko Koroši . Imali su gos još prigoda, ali su uspjeli pos i samo taj jedan zgoditak. Dosta posla imao je i sudac Radek koji je po etvoricu igra a u svakoj mom adi opomenuo. Vu e ncu novi doma i bodovi. Nakon prvih 45 minuta gos iz Preseke imali su zgoditkom Bojana Novaka vodstvo od 1-0. Doma i u drugom dijelu igraju kako treba i preokre u rezultat u svoju korist. Serija doma ih zgoditaka zapo ela je u 56. minu kada je na 1-1 poravnao Vedran Novak. Osam minuta kasnije Vu e nec dolazi do vodstva zgoditkom Luke Vabec. Potvrda doma e pobjede od 3-1

DISCIPLINSKI KUTAK BRATSTVO (P) – Luka Poto nik (4898) POBJEDA – Davor Vabec (2146) ZASADBREG 77 – Filip Rodinger (2618) DINAMO (Ž) – Marko Brdar (8063) KAZNA IGRA U OMLADINAC (M) – Tomislav Šafari (56) po l. 73 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice – zbog nastupa pod kaznom KAZNA KLUBU NK OMLADINAC Ma kovec se po l. 73 DP HNS-a oduzima 1 (jedan) nega vni bod zbog nastupa igra a pod kaznom. NOV ANA KAZNA NK OMLADINAC Ma kovec se po l. 73 DP HNS-a kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog toga što je u mom ad stavio kažnjenog igra a na utakmici odigranoj u Štrigovi dana 13.10.2013.

MLADOST - ZASADBREG 0-1 (0-1)

OPOMENUTI IGRA I

SELNICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Robert Radek, Vlado Blaži , Robert Kolari . Delegat: Rajko Zadravec Strijelac: 0-1 Koroši (24) MLADOST: Rajf, Žerjav (88. Klju evi ), Leva i , Novosel (73. Škvorc), Š avni ar, Živ ec (67. Horva ), Tuksar, Radikovi , Bogdan, Ko ila, Hošpel, trener: Marijan Mohari ZASADBREG: Novak, Šajnovi (83. Horvat Dominik), Horvat Dino (59. Perho ), Kozjak, Galovi , Rodinger Florijan, Šela (19. Hatlak), Rodinger Filip, Dunjko (75. Zeli ), Koroši (90. Medved), Lukman, trener: Dražen Novak Žu kartoni: Živ ec, Hošpel, Š avni ar, Radikovi (Mladost); Lukman, Koroši , Rodinger Filip, Dunjko Danijel

DINAMO (Ž) – Marko Brdar (8063), Franjo Buhin (635), uro Balog (2693) BRATSTVO (P) – Luka Poto nik (4898), Siniša Trupkovi (3174) VU ETINEC – Ivan Vabec (3886), Edvin Ambruš (111), Vedran Novak (1761) POBJEDA – Davor Vabec (2146), Deni Kova (3990), Alen Herceg (6923) OMLADINAC (M) – Rajko Dragovi (1008), Luka Posavec (5452) PLAVI 1975 – Damir Vinkovi (3722) DONJI KONCOV AK – Leonardo Turk (4058), Ma ja Brezni ar (549), Nikola Gori anec (1525) MLADOST (S) – Leonardo Živ ec (4274), Gabrijel Hošpel (4288), Ivan Š avni ar (3750), Gabrijel Radikovi (7121) ZASADBREG 77 – Zoran Lukman (53), Marko Koroši (1038), Filip Rodinger (2618), Danijel Dunjko (2599)

PARAG - HAJDUK (B) 1-6 (1-2) PRESEKA. Igralište: Zelena. Sudac: Saša Fegeš. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-1 Krnjak (7), 0-2 Cirkven i (21), 1-2 Oršoš M (28), 1-3 Cirkven i (46), 1-4 (Cirkven i ), 1-5 Šimunkovi (58), 1-6 Gregorin i (87) PARAG: Balog S., Oršoš Z., Oršuš V., Horvat S (70. Oršuš M), Ignac S, Oršoš M, Oršuš D, Oršuš S (81. Oršuš M), Oršoš M., Ignac M., Balog S. HAJDUK: Tkal ec, Domini , Marciuš (46. Šimunkovi ), Gregorin i , Perko (46. Horvat I), Horvat M., Sen ar, Kolar, Krnjak, Novak, Cirkven i , trener: Mario Zaspan

ŠENKOVEC - MLADOST (I) 1-1 (0-0)

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M), David Šoštari (Sloga Š) 13 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Hajduk B) 11 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 10 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 9 zgoditaka – Nino Mlinari (Sloga Š) 8 zgoditaka – Filip Rodinger, Marko Koroši (Zasadbreg 77), Nikola Vukovi (Donji Koncov ak) 7 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š), Rajko Dragovi (Omladinac M) 6 zgoditaka – Vedran Novak (Vu e nec) 5 zgoditaka – Gabrijel Hošpel (Mladost S)

uslijedila je sedam minuta prije kraja utakmice kada doma i imaju kazneni udarac kojeg je uspješno realizirao Vjeran Levec. Šes ca Hajduka Paragu. Dobro su se nakon prvog poluvremena gos iz Brezja namu ili sa svojim doma inima mom adi Paraga. Mrežu Sla ana Baloga prvi je u 7. minu na eo Edo Krnjak. Bojan Cirkven i upisao je tri zgoditka. Dva u prvom poluvremenu i jedan u drugom. Mar n Oršoš uspio je u 28. minuti zatresti mrežu Denisa Tkal eca i to lijepim zgoditkom. Za Hajduk su još preostala dva zgoditka za gostuju u pobjedu od 6-1 pos gli Luka Šimunkovi koji je u drugom poluvremenu i ušao u igru, te gostuju i kapetan mom adi Nenad Gregorin i . Igralo se lijepo i korektno, pa sudac utakmice Saša Fegeš nije imao potrebe za izricanjem disciplinskih mjera. Plavi 1975 etvorkom ispra li dinamovce. ak su gos iz Žiškovca zgoditkom ure Baloga u 17. minu poveli. Doma i do poluvremena uspijevaju iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Alen Korošec poravna na 1-1. U posljednjih dvadesetak minuta utakmice doma i sa tri zgoditka i to redom Mihaela Vukovi a, Damira Vinkovi a i drugim Alena Korošeca dolaze do pobjede od 4-1. Od e ri izre ene opomene, jedna doma inu, a tri gos ma, tri je opomene izrekao sudac utakmice Dino Horvat zbog prigovora. U Štrigovi Omladinac na zelenom terenu pobijedio 1-0, ali je za zelenim stolom utakmicu izgubio sa 3-0 jer se doma a Sloga žalila na nastup Tomislava Šafari a. Gos iz Ma kovca su u sastav stavili igra a Tomislava Šafari a koji je prema službenom glasilu GOOL imao tri opomene i bio objavljen da ne smije nastupi , a ipak je stavljen u mom ad. Ne samo da je Omladinac izgubio utakmicu nego mu je oduzet i jedan nega van bod, nov ano su kažnjeni sa 500 kuna, a igra sa dvije utakmice zabrane nastupa. Parovi isuci 10. kola, nedjelja 20. listopad 15 sa :Omladinac(M)Mladost (S) (Kova i , Sukanec, Sermek), Dinamo (Ž)- Sloga(Š) (Tuksar, Kolari , Kodba), Hajduk (B)- Plavi 1975 (Vel i,Vel i, Zobec), Bratstvo- Parag (Jadran Kukovec), Pobjeda- Vu e nec (Horvat, Horvat, Berthovich), subota 19.10 – D. Koncov ak- Zasadbreg (Mesari , Koruni , Tizaj)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

SLOGA (Š) D. KONCOV AK POBJEDA ZASADBREG VU ETINEC MLADOST (S) HAJDUK (B) PLAVI 1975 OMLADINAC (M) -1 BRATSTVO (P) DINAMO (Ž) PARAG

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

7 7 7 7 5 5 4 3 2 1 1 0

1 1 1 0 1 0 2 1 2 1 0 0

1 1 1 2 3 4 3 5 5 7 8 9

50 – 10 34 – 6 32 – 12 35 – 14 19 – 15 15 – 17 31 – 16 18 – 24 38 – 19 11 – 48 14 – 51 10 – 75

22 22 22 21 16 15 14 10 7 4 3 0

ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Sudac: Dražen Šajnovi Strijelci: 1-0 Pušar (46), 1-1 Križari (72) ŠENKOVEC: Turk, Polak, Saboli , Toplek, Horvat, Pušar, Tkal ec, Vinkovi , Novak R., Kranjec, Novak Ž MLADOST: Kozjak, Križari , Jambrovi , Varga, Plevnjak, Domini , Fu ko, Tkal ec, Pojer, Bašek, Kralji

NEDELIŠ E - BRATSTVO 3-3 (2-0) NEDELIŠ E. Igralište: Trate. Sudac: Božidar Jura i Strijelci: 1-0 Vizinger Dejan (5-11m), 2-0 Vizinger I (15), 2-1 Boži S (50), 3-1 Knez (70), 3-2 Zeli (72), 3-3 Boži J (85) NEDELIŠ E: Borko, Vizinger M., Vizinger Damir, Dokleja, Kova i , Knez, Vizinger I., u ek, Fegeš, Žnidari , Vizinger Dejan BRATSTVO: Žnidari , Horvat, Kolari , Šol , Boži J., Boži S., Zeli , Žilavec, Tomaši , Mesari , Posavec

HAJDUK - AKOVEC 2-4 (0-2) BREZJE. Igralište: Hrastje. Sudac: Dragu n Novak Strijelci: 0-1 Šenji (2), 0-2 Sanjkovi (30), 1-2 Sutnjak (59), 2-2 Horvat (75), 2-3 Vukoja (78), 2-4 Raguž (82) HAJDUK: Kralji , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Šprajc, Horvat, Slunjski, Mar ec, Radikovi , Kozar, Preložnjak AKOVEC: Tropša, Herman (46. Raguž), Koleni , Hamonajec K, Ga al, Vukoja, Sa er, Damjan, Sanjkovi , Šenji, Hamonajec B

SLOGA - SLOBODA (M) 6-1 (3-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 1-0 Šte ar (4), 2-0 Srnec M. (9), 3-0 Šte ar (22), 4-0 Kolari (55), 5-0 Srnec M (70), 6-0 Colev (80), 6-1 Dokleja (88) SLOGA: Grkavac, Novak, Leva i , Vraži , Šari , Belec, Srnec M., Šte ar, Vincek, Colev, Bubek (46. Kolari ) SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari , Hren, Plevnjak, Mezga, Mesari , Vince , Varga

SOKOL - STRAHONINEC 6-4 (1-2) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 Bali (23), 0-2 Makovec (33), 1-2 Leško (38), 2-2 Leško (49), 2-3 Makovec (55), 3-3 Ratajec (60-11m), 4-3 Ratajec (69), 4-4 Štefulj (80), 5-4 Leško (85), 6-4 Leško (88) SOKOL: Tarandek, Jambreši , Mamce, Mun ar, Novak, Leško, Trstenjak, Kova i , Tomaši M., Filipovi , Mavrek STRAHONINEC: Jagec, Štefulj, Hadži , Pintari , Bali , Makovec, Kolar, Sen ar, Sanjin, Pata a, Topolnjak

POBJEDA - SLOBODA (S) 6-0 (4-0) G.HRAŠ AN. Igralište: G. Hraš an. Sudac: Casimir Rodrigue Strijelci: 1-0 Zamuda (2), 2-0 Zobovi (11), 3-0 Debelec (30), 4-0 Cvetkovi (40), 5-0 Trbovi (50), 6-0 Horvat (88) POBJEDA: Marciuš, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Zemlji , Zobovi , Topolnjak, Cvetkovi SLOBODA: Srnec, Tomši , Kiri , Sen ar, Lesinger, Koruni D, He a, Koruni K., Krištofi , Filip i

OMLADINAC - OMLADINAC (M) 4-1 (1-0) N.SELO ROK. Igralište: N. Selo Rok. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 1-0 Vlahek (12), 2-0 Vinko (50), 3-0 Vlahek (72), 4-0 Jambroši (77), 4-1 Dodlek (83) OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Jambroši , Plaftak, Bel, Jaklin, Januši , Vlahek, Vinko, Kova evi , Medved OMLADINAC: Šari , Zadravec, Fai , Kova i , Vukovi , Kutnjak, Kukovec, Dodlek, Bister, Vrbanec, Zadravec

TABLICA 1. SLOGA ( )

2. OMLADINAC (NSR)

45 – 9

3. NEDELIŠ E

40 – 17

55 – 15

4. POBJEDA

36 – 25

5. MLADOST (I)

31 – 28

6. SOKOL

46 – 37

7. OMLADINAC (M)

28 – 26

8. SLOBODA (S)

34 – 33

9. AKOVEC

28 – 29

10. SLOBODA (M)

27 – 42

11. ŠENKOVEC

18 – 36

12. STRAHONINEC

29 – 43

13. BRATSTVO (SV)

23 – 58

14. HAJDUK (B)

22 – 64

U sljede em kolu sastaju se: Mladost (I) – Hajduk (B), Strahoninec – Šenkovec, Sloboda (S) – Sokol, Sloboda (M) – Pobjeda, Omladinac (M) – Sloga ( ), Bratstvo (SV) – Omladinac (NSR), akovec – Nedeliš e. Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 15 sa .

18. listopada 2013. PLIVANJE REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC

ODLI NI rezultati PK-a u Sisku

KLASA: 604-01/13-01/10 URBROJ: 2109/02-06-13-02 akovec, 09.09.2013. Gradona elnik Grada akovca raspisuje

N A T J E A J

Pliva i akove koga pliva kog kluba nastupili su u Sisku na 1. kolu Lige Regije IV.

ZA DODJELU STIPENDIJA ZA AKADEMSKU 2013./2014.GODINU REDOVNIM STUDENTIMA NA PREDDIPLOMSKIM, INTEGRIRANIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA 1. Za akademsku godinu 2013. / 2014. dodijelit e se s pendije po dvije osnove: A) uspjeha u srednjoj školi ili na studiju i rezultatima na u eni kim natjecanjima za studente prve godine B) socijalno-imovinskog statusa 2. S pendija Grada akovca dodjeljuje se: - na vrijeme do završetka redovnog obrazovanja i to za 10 mjeseci u kalendarskoj godini - nakon završetka posljednjeg redovitog semestra apsolventi preddiplomskog i integriranog studija ostvaruju pravo na s pendiju u trajanju od tri (3) mjeseca za studije koji traju do pet (5) semestara; šest (6) mjeseci za studije koji traju šest (6), osam (8) i deset (10) semestara i više - nakon završetka posljednjeg redovitog semestra apsolven diplomskog studija ostvaruju pravo na s pendiju u trajanju od šest (6) mjeseci za studije koji traju od dva (2) do e ri (4) semestara 3. Gradona elnik utvr uje rang listu studenata. Broj s pendija utvr uje se sukladno raspoloživim sredstvima u prora unu Grada akovca. 4. Pravo sudjelovanja na natje aju za dodjelu S pendije Grada akovca imaju studen koji zadovoljavaju sljede e uvjete: - da su državljani Republike Hrvatske - iji roditelji ili skrbnici imaju prebivalište na podru ju Grada akovca najmanje tri (3) godina prije objave natje aja - iji prosjek ocjena svih predmeta u svim razredima srednje škole uklju uju i i državnu maturu iznosi najmanje 3,5 (ako su upisali prvu godinu studija) - iji prosjek ocjena svih položenih ispita tijekom studija iznosi najmanje 2,5 (ako upisuju više godine studija) - iji prosjek ocjena svih položenih ispita jekom preddiplomskog studija iznosi najmanje 3,50 (ako upisuju diplomski studij). 5. Zamolba za dodjelu s pendije podnosi se za samo jednu od ponu enih mogu nos (A ili B) iz to ke 1. 6. Kriteriji za dodjelu s pendije Grada akovca prema uspjehu (pod A) su: -uspjeh u srednjoj školi ili studiju -sudjelovanje na državnom ili me unarodnom natjecanju Uz Prijavu prema Uspjehu u srednjoj školi ili studiju potrebno je priloži : - zamolbu za dodjelu stipendije s kratkim životopisom - uvjerenje o redovnom upisu s naznakom vrste upisanog studija - potvrdu o prosjeku ocjena, odnosno ovjerenu presliku indeksa iz koje su vidljive ocjene položenih ispita (za studente druge i viših godina studija) - ovjerene preslike svjedodžbi svih razreda srednje škole i državne mature (za studen-

te prve godine) - potvrdu o završetku preddiplomskog studija, za studente koji upisuju diplomski studij - potvrdu o prebivalištu roditelja ili skrbnika (za oba roditelja ili skrbnika) - pisanu izjavu da ne prima ni jednu drugu s pendiju - domovnicu - potvrdu o sudjelovanju na u eni kom državnom ili me unarodnom natjecanju (za studente prve godine) 7. Kriteriji za dodjelu stipendije Grada akovca prema socijalno-imovinskom statusu (pod B) su: - socijalno-imovinski status - djeca bez roditelja, djeca poginulih ili nestalih branitelja - lan obitelji koji redovito studira Uz Prijavu prema Socijalno-imovinskom statusu potrebno je priloži : - zamolbu za dodjelu stipendije s kratkim životopisom - uvjerenje o redovnom upisu s naznakom vrste upisanog studija - potvrdu o prosjeku ocjena, odnosno ovjerenu presliku indeksa iz koje su vidljive ocjene položenih ispita (za studente druge i viših godina studija) - ovjerene preslike svjedodžbi svih razreda srednje škole i državne mature (za studente prve godine) - potvrdu o završetku preddiplomskog studija, za studente koji upisuju diplomski studij - pisanu izjavu o broju lanova zajedni kog doma instva - potvrdu poslodavca o prosjeku pla e za posljednjih šest (6) mjeseci prije raspisivanja natje aja, za sve lanove doma instva koji su u radnom odnosu - potvrdu o dodatnim prihodima svih lanova zajedni kog doma instva (ukoliko ih imaju) -pisane izjave svih punoljetnih lanova doma instva da ne ostvaruju nikakve dodatne prihode (ukoliko ih ne ostvaruju) - presliku Rješenja porezne uprave o razrezanom porezu u godini prije raspisivanja natje aja po bilo kojoj osnovi - uvjerenje fakulteta o statusu redovnog studenta lana zajedni kog doma instva - potvrdu Centra za socijalnu skrb o primanju stalne nov ane pomo i (ukoliko je korisnik) - potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o iznosu mirovine (ukoliko je prima netko od lanova doma instva) - potvrdu Zavoda za zapošljavanje (ukoliko je netko od lanova doma instva nezaposlen) - pisana, ovjerena izjava za djecu bez jednog ili oba roditelja, djecu poginulih i nestalih

branitelja, te za djecu samohranih majki i o eva - potvrdu o prebivalištu roditelja ili skrbnika (za oba roditelja ili skrbnika) - pisanu izjavu da ne prima ni jednu drugu s pendiju - domovnicu 8. Za studente športaše koji su prema Pravilniku o kategorizaciji športaša Hrvatskog olimpijskog odbora razvrstani u I. i II. kategoriju športaša potrebno je priloži : - rješenje o razvrstavanju športaša u odre enu kategoriju 9. Za studente sa 70% ili više postotka tjelesnog ošte enja koje za posljedicu ima nesposobnost donjih ekstremiteta potrebno je priloži : - nalaz i mišljenje lije ni kog povjerenstva o postotku ošte enja organizma 10. Zamolbe za dodjelu s pendije dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objave natje aja na adresu: Upravni odjel za društvene djelatnosti Grada akovca, akovec, Kralja Tomislava 15 (s naznakom “za s pendiju na preddiplomskom studiju“; „za s pendiju na integriranom studiju“ ili „za s pendiju na diplomskom studiju“). Zamolbe se dostavljaju uz Prijavu za natje aj za dodjelu studentskih s pendija Grada akovca. Prijave za natje aj za dodjelu s pendije prema socijalno imovinskom statusu i Prijave za natje aj prema uspjehu mogu se dobiti na istoj adresi u Upravnom odjelu za društvene djelatnos odnosno preuze s Internet stranice Grada akovca www.cakovec. hr ( Prijava ) 11. Zamolbe za dodjelu s pendije dostavljaju se isklju ivo poštom. 12. Mjese ni iznos s pendija: - za studij u akovcu (300,00 kuna) - za studij u Varaždinu (400,00 kuna) - za studij u Zagrebu i ostalim gradovima u Hrvatskoj (800,00 kuna) - za studij u inozemstvu (800,00) 13. Nakon završetka redovnog školovanja s pendist je dužan vra iznos primljene s pendije ukoliko nisu zadovoljeni uvje Odluke o s pendiranju studenata (obavijes o uvje ma vra anja s pendije odnosno oslobo enju od obveze vra anja s pendije mogu se dobi u Upravnom odjelu za društvene djelatnos uprave Grada akovca ) 14.S roditeljima ili skrbnicima korisnika s pendije zaklju it e se ugovor o pravima i obvezama za vrijeme korištenja prava na s pendiju. 15.Nakon završetka natje aja priloženi se dokumen ne e vra a kandida ma. 16.O rezulta ma natje aja podnositelji zamolbi bit e obaviješteni u roku od osam (8) dana od dana obavljenog izbora. Gradona elnik Grada akovca

Na 1. kolu plivale su se discipline 100 m slobodno, 200 m leptir, 200 m mješovito, 200 m prsno, 100 m le no, 400 m slobodno, 50 m leptir i 50 m prsno. akove ki pliva ki klub nastupio je na natjecanju s 19 pliva a po kategorijama: Seniori – Marciuš Petra, Stunkovi Kristijan, Juniori –Lisjak Nelly, Štampar Andreja, Pospišil Petra, Dodlek Luka, Rojko Jakov, Tkal ec Lovro, Štampar

Karlo. Mla i juniori –Dolenec Vlatko, Kadeti – Šantek Antonio, Kereta Marko, Sabol Kaja. Mla i kadeti – Furdi Tin, Stunkovi Vinko, Strahija Pavao, Novak Marta, Bratko Dora, Šinjori Adam. Pliva e su vodili treneri Gordana Nomo Nemi, prof., i Goran Kolari , prof. Ovo natjecanje služi kao jedno od provjera u vrijeme intenzivnih treninga kojima je za cilj pripremiti se za na-

dolaze e Ekipno prvenstvo Hrvatske i Pojedina no PH. Pliva i PK-a su isplivali itav niz odli nih rezultata i plasmana na 1.kolu Lige, na kojem nije bilo proglašenja i podjele medalja. Upisi u akove ki pliva ki klub još uvijek traju i svi zainteresirani mogu dobiti više informacija na web adresi www.pk-cakovec. hr ili na email cpk@pk-cakovec.hr.

Pliva i GPK-a Me imurje akovec uspješni u Sisku, slijedi godišnja skupština Dana 12. listopada 2013. odli no je otvorena pliva ka sezona 1. kolom lige Regije 4, a s ciljanim natjecanjem Prvenstvo Hrvatske u Splitu 27. ožujka 2014. Najuspješniji je bio junior Ivan Modri na 100 le no isplivavši odli nih 1:00,88, što je jaka norma za državno preventstvo, a odli an nastup su ostvarili i Filip Turk, Rino Mikac, Karlo Tomaši , Lovro Pepelko, Damjan uran, Tomi Mavrin, David Kova evi , Mario Tot, te djevojke Nikolina Šolti , Lana Blagus, Magdalena Kralj, Maja Suvajac i Dijana Tot. Dobro ih pripremaju za natjecanja treneri profesori Marina Cimerman, Siniša Trajbar – Fito, Elvis

Šari i Danijel Kojter. Zgusnuti termini pliva kih mitinga nastavljaju se ve ovu subotu 19.

listopada 2013. u Zagrebu na mitingu “Vidra“ u organizaciji Zagreba koga pliva kog kluba, gdje nastupaju mla e dobne skupine GPK-a Me imurje, a od Turka, Mikaca, Zidari a i Pepelka o ekujemo dobre rezultate i nove isplivane limite. Svi željni plivanja još uvijek mogu uhvatiti priklju ak u rekreativnom ili natjecateljskom programu plivanja, a dobnih ograni enja nema (od beba pliva a do veterana). Ovo je i prilika da se svi bivši i sadašnji lanovi pozovu na Skupštinu kluba koja e se održati na plivalištu u akovcu u subotu 26. lipnja u 10 sati, o emu više informacija na www.pkmc.hr .

18. listopada 2013. TENIS

Dvanaesti tradicionalni susret u Slakovcu U Slakovcu je devet dana trajao tradicionalni teniski turnir pod nazivom “SLAKOVEC 2013.“, a uspješno ga je organizirao TK “C Lab“ Slakovec. Ovo je ve dvanaesti turnir po redu koji organiziraju lanovi TK-a “C Lab“ iz Slakovca. Finale je odigrano pred prepunim tribinama u utorak 8. lipnja, za sve etiri kategorije koje su nastupile. Ukupno je nastupilo 46 mladih tenisa a i tenisa ica do 16 godina te 8 starijih koji su prve teniske udarce nau ili u prvoj godini osnivanja kluba. Na ovom turniru snage su još odmjerili i roditelji djece koja poha aju školu tenisa, na tim me evima bilo je

svega, a najviše smijeha. To im je omogu eno da vide i shvate da tenis i nije tako jednostavan i lagan sport kako su si do sada zamišljali. U najmla oj kategoriji starosti do 8 godina pobijedio je Tristan Vrhar, drugo mjesto pripalo je Dorianu Goricaju,

DRŽAVNI MASTERS DO 10 GODINA

Antonia Ruži tre a u Hrvatskoj U organizaciji TK-a Varteks u Varaždinu održan je Državni masters na kojem su nastupili najbolji dje aci i djevoj ice do 10 godina.Odli an rezultat na turniru ostvarila je desetogodišnja Antonia Ruži , lanica TK-a “Franjo Pun ec” akovec, koja je osvojila tre e mjesto na turniru i potvrdila da spada me u ponajbolje igra-

dok je tre i bio Karlo Branda. U drugoj kategoriji starosti do 12 godina prva je bila Ena Koruni , drugi je bilo David Ša ari , dok je tre a bila Patricija Van. U tre oj skupini do 16 godina pobijedila je Maja Cmre njak, drugi je bio Jan Krnjak, a tre i Gabrijel Me-

sari . U kategoriji “stariji lanovi“ pobijedio je Dejan Ša ari , druga je bila Ivana Kukoli , dok je tre i bio Goran Petri evi . U kategoriji “roditelji“koji su igrali parove pobijedio je par Radovan Škrobar i Dražen Novak. Svi sudionici su primili zahvale

za sudjelovanje i majice, dok su pobjednici po skupinama primili pehare. U ime TK-a “C Lab“ obitelji Novak zahvalile su mlade tenisa ice prigodnim rije ima i poklonima. Turnir su uspješno vodili Ivana Pozvek, Ivan Novak , Kristina Trupkovi , Ivana Kukoli i Josip Cmre njak . - Ovim putem, poru uju iz kluba, najviše zahvaljujemo našoj predsjednici kluba Ivanki Novak. Ujedno su zahvale upu ene i svim ostalim sponzorima koji svojim donacijama pomažu klubu u njegovom radu, kao i svim roditeljima koji podržavaju svoju djecu u sportu koji je dinami an, vrlo atraktivan, lijep, ali i vrlo naporan.

OP OPATIJE DO 12 GODINA

Nika Šari do polufinala U Opatiji je održano Otvoreno prvenstvo za dje ake i djevoj ice do 12 godina, na kojem je nastupila nekolicina igra a i igra ica TK-a “Franjo Pun ec” akovec. Najbolji rezultat me u njima ostvarila je Nika Šari plasmanom u polufinale turnira, u kojem je zaustavljena od pobjednice turnira i prve nositeljice Kornelije Hun ak (TK Kastav) rezultatom 60, 63.

åHOLWH QHäWR YLäH"

ice tog uzrasta u Hrvatskoj. U prvom kolu Antonia je bila bolja od Lucije iri Bagari 40 40, u drugom kolu od Matee Biondi 40 41 i u etvrtfinalu od Andree Beusan 42 34 75. U etvrtfinalu je, na žalost, zaustavljena od Renate Hun ak 42 24 8-6. U susretu za tre e mjesto Antonia je pobijedila Mare Žuni rezultatom 41.

MOM ADSKO PRVENSTVO ME IMURJA ZA VETERANE

TEAM obranio naslov prvaka Teniski savez Me imurja osamnaestu godinu za redom organizirao je Mom adsko prvenstvo Me imurja za veterane. Ove godine na prvenstvu je nastupilo dvanaest mom adi iz deset klubova županije (TK Franjo Pun ec, TK Team, TK Prelog, TK Rekreacija Tenis, TK Dubrav an, TK Sveta Marija, TK Sveti Martin na Muri, TK Mursko Središ e, TK Pribislavec i TK Nedeliš e).Prvi dio prvenstva igran je po skupinama, a plasman u doigravanje – etvrtfinale, koje je ve tradicionalno održano na terenima Pun eca u akovcu, ostvarile su mom adi: Prelog 1, Team 1 i 2, Dubrav an, Sveta Marija, Pribislavec, Rekreacija Tenis i Franjo Pun ec. U polufinalnim susretima mom adi Preloga 1 i Teama 1 zabilježile su uvjerljive po-

bjede protiv Franje Pun eca, odnosno Rekreacije Tenis, i više nego zasluženo ostvarile plasman u finale prvenstva. Finalni susret odigran je u Prelogu. U dramati nom susretu punom neizvjesnosti do posljednjeg susreta zasluženo su slavili veterani Teama rezultatom 4:3 i obranili titulu prvaka osvojenu prošle godine.

Rezultati: etvrtfinale: Franjo Pun ec – Team 2 4:1 Prelog 1 – Pribislavec 5:0 Team 1 – Sveta Marija 7:0 Rekreacija Tenis – Dubrav an 5:2 Polufinale: Prelog 1 – Franjo Pun ec 4:1 Team 1 – Rekreacija Tenis 5:2 Finale: Team 1 – Prelog 1 4:3

www.djurkin.hr

ĉXUNLQ L .ROSD 9DP VDYMHWXMX 1DUXÿLWH EHVSODWQX ' VLPXODFLMX XUHĀHQMD NXSDRQLFH R NRMRM VWH RGXYLMHN VDQMDOL L LVNRULVWLWH GRGDWQH SRSXVWH

Rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. listopada 2013.

MOVE Week 2013. – na nagradnom natje aju Zavoda za javno zdravstvo, kojim je promoviran što aktivniji život, sudjelovalo 100 sudionika iz cijelog Me imurja

Bicikli kao glavne nagrade otišli u Malu Suboticu i akovec! Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije u sklopu cjelotjednog obilježavanja manifestacije ‘’MOVE Week 2013.’’ održao je u petak 11. listopada u zgradi “Scheier” u akovcu edukativnu tribinu pod nazivom ‘’Redovita tjelesna aktivnost ima mnogobrojne zdravstvene dobrobiti, stoga prona ite

i Vi svoj pokret“. Uz promoviranje zdravog stila života kroz razli ite oblike kretanja i rekreativno - sportskih aktivnosti, Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije tom je prigodom uru io nagrade za kampanju, odnosno akciju pod nazivom “Pješke ili biciklom na posao”. Glavni cilj ove akcije

je motivirati zaposlenike Me imurja na odabir zdravog na ina prjievoza, uz poticanje ekološke osviještenosti. Kako je jedna od prepreka za postizanje poželjne razine tjelesne aktivnosti nedostatak vremena, kroz ovu kampanju nastoji se potaknuti stanovništvo da putovanje do posla iskoristi kao idealnu

priliku za unaprje enje svog zdravlja. Time se ujedno štedi novac, ali i uva okoliš od one iš enja ispušnim plinovima automobila.

Barem tri dana tjedno pješke ili biciklom na posao Natjecanje je bilo namijenjeno zaposlenicima s pre-

akov anka Brankica Vlahek - Ivek ponosna je vlasnica novog bicikla. Osvojila je prvu nagradu u kategoriji pješaka

Robert Pintari iz Male Subotice još e i više ubudu e voziti bicikl. Dobitnik je prve nagrade u kategoriji biciklista

bivalištem u Me imurskoj županiji koji su u tri tjedna natjecanja od 9. do 27. rujna 2013. godine trebali u svakom tjednu barem 3 dana pješa iti ili putovati biciklom na posao i/ili s posla. Najmanja udaljenost do posla je trebala biti barem 2 kilometra, a tijekom akcije su trebali pro i najmanje 20 kilometara. Natje aj je organiziran u suradnji s Gradskim bazenima “Marija Ruži ” u akovcu, uz potporu brojnih sponzora. U programu tribine sudjelovala je plesna sk upina ‘’Vivona’’, a na kraju j e p r e dstavljeno i drugo izdanje brošure ‘ ’ Ž i v i mo ak t iv no i zdravo“, kojom se promi u blagodati i koristi tjelesne aktivnosti. Tijekom akcije provedena je i anketa koja je ukazala na to kako bi sudionici akcije još više koristili bicikle za odlazak na posao kad bi bilo više ure enih biciklisti kih staza.

Dobitnici nagrada Ove se godine na natje aj prijavilo 100 sudionika. Od toga 83 biciklista (32 muškaraca i 51 žena) koji su prošli 12.968,14 km i 17 pješaka (7 muškaraca i 10 žena) koji su prošli 1.098,22 km. Zajedno su u vrijeme akcije biciklisti i pješaci prošli 14.066,36 km. Nagrade su izvu ene ždrijebom. Prvu nagradu, odnosno bicikl u kategoriji biciklista osvojio je Robert Pintari iz Male Subotice. Željko Vuk iz Šenkovca dobitnik je biciklisti ke kacige, a Damir Sr nec i z Nedeliš a nag r a en je pedome trom. Brankica Vlahek - Ivek iz akovca ponosna je vlasnica novog bicikla jer je osvojila prvu nagradu u kategoriji pješaka. Biciklisti ku kacigu osvojila je Biserka Vukalovi iz akovca, a pedometrom e se mo i koristiti Mario Rašperger, tako er iz akovca. (rr)

18. listopada 2013.

Rekreacija 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Riješite se napetosti u ramenom pojasu Dragi moji, svi se žalimo na bolove i napetost u gornjem dijelu tijela, to nije, u ramenom pojasu, pa tako naj eš e tražimo dobru masersku ruku koja e nam pomo i u nesnosnim bolovima. Nisu samo bolovi ti koji nam smetaju u izvršavanju svakodnevnih obaveza, tu su i nelagodni trnci u prstima, glavobolja, neispavanost itd. Da bi sprije ili ili se riješili tih tegoba, osmislila sam vježbe koje e vam pomo i da ja anjem miši a ramenog pojasa vratite lopatice i gornji dio le a na svoje mjesto. Ako se sada pitate na što sam mislila kada sam napisala da vratite lopatice i gornji dio le a na svoje mjesto, onda nastavite itati jer u vam lai ki opisati što se to dešava u našem tijelu i kako smo se odveli do te pozicije. Niste ništa krivo napravili, to je jednostavno dio našega svakodnevnog života. Kre em od jutra, dižemo se

rano ujutro i brzim ritualom jurimo na posao na kojem naj eš e radimo rukama (rad na ra unalu, tvorni ki poslovi i svi ostali poslovi u kojem koristimo ruke), jurimo sretni natrag doma i kuhamo ru ak, peglamo, spremamo ku u i opet koristimo ruke, stiže ve er i kona no imamo vremena za nas, samo smo mi, fotelja i televizor, kao da smo dobili dobitnu kombinaciju, sigurna sam da na toj famoznoj foteljici ne sjedite uspravno, le a ravna prema stropu i brada paralelna s podom. Da, s kojeg sam se samo ja planeta srušila?! Najudobnije je kad se duboko spustimo, srednji dio le a uturimo daleko i fotelju, ramena bacimo prema naprijed i noge na stol. To je idealna pozicija nakon napornog i stresnog radnog dana. Nitko vam to ne želi uzeti, samo želim da razmislite što se to doga a u ramenom pojasu. Nije li normalno da ako godinama tako

VJEŽBA BROJ 1 Sjednite u turski sijed ili na pilates loptu. Ruke postavite prema stropu, dlanovi su paralelno s ramenima, nikako uži. Duboko udahnite i na izdah krenite cijelom dužinom ruku u poziciju slova ‘‘T“. Ramena daleko od ušiju. Napravite ovu vježbu u 20 ponavljanja. Smisao vježbe je da ak viramo ruke, ramena i lopa ce.

radimo u gornjem dijelu le a imamo bolove, kvržice i nesanice? Kako izgleda vaš rameni pojas dok stojite u neutralnoj poziciji? Ramena su prema naprijed, srednji dio kralježnice –torakalni je izbo en prema iza, spušteni smo prema podu, brada prema prsima, a ruke lagano nagnute prema naprijed. Sigurna sam da klimate glavom, ali nije smak svijeta, još ima spasa i nikad nije kasno za vježbanje. Nemojte o ekivati da se kroz tjedan dana vide rezultati, morate tijelu dati vremena jer isto tako ste kroz neko duže vrijeme svoje tijelo doveli do te pozicije. Vježbajte, masirajte se i što eš e provedite slobodno vrijeme u prirodi, vani. Ove vježbe e vam i te kako pomo i u tome, stoga sam pomno isplanirala trening, tako da u razli itim pozicijama djelujete na duboke stabilizatore lopatica, miši e na koje smo gotovo zaboravili koristiti smještene

VJEŽBA BROJ 2 Ruke postavite prema bo nim zidovima, a dlanove okrenite prema iza. Le a su ravna i brada paralelna s podom. Kroz male kikeve/trzajeve cijelom dužinom ruke udarajte prema iza. Duboko dišite i napravite 30 kikeva rukama. Paralelno s obje ruke. Ak vacija tricepsa, prsa i gornji dio le a.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

duboko ispod lopatica, prsa, torakalni dio kralježnice i ramena. S obzirom na to da se svakodnevno zatvaramo u gornjem dijelu tijela, bitno je da se tijekom vježbanja otvorimo.

Predlažem vam da, kad obavite sve obaveze na poslu, u ku i i oko nje, krenete vježbati. Tijekom vježbanja možete sjediti na pilates lopti ako je imate, umjesto u turskom sijedu na matt-u (strunja i ili

VJEŽBA BROJ 3 Još uvijek sjedite, a ruke su pod 90 stupnjeva, skvr ene. Ramena daleko od ušiju. Udahnite i na izdah se otvaramo, ruke zako ene samo ih svaki puta skvr ene guramo prema iza i vra amo u po etnu poziciju. Brada paralelna s podom i le a ravna. Napravite vježbu u 15 ponavljanja. Ak vacija lopa ce i ruke.

ru niku). Opustite se, duboko dišite i slijedite informacije koje su ispod svake slike s vježbom. Želim vam ugodan trening i šaljem puno pozitivne energije! Vaša trenerica, Ivana Posavec!

VJEŽBA BROJ 4 Spojite podlak ce i držite laktove zalijepljene. Le a su ravna i samo kroz male kikeve/trzajeve krenite u strop/u pod. Dišite duboko i napravite vježbu u 20 malih kikeva. Ak vacija ramena, bicepsa i lopa ca.

VJEŽBA BROJ 6 Ruke ispružite ispred sebe tako da su dlanovi paralelno s ramenima. Udahnite i na izdah povucite laktove prema iza.Pazite da su le a ravna i zategnuta, a brada paralelno s podom. Napravite vježbu u 20 ponavljanja. Ak vacija lopa ca, gornjeg dijela le a i ramena.

VJEŽBA BROJ 8 VJEŽBA BROJ 7 VJEŽBA BROJ 5 Ruke postavite u slovo ‘‘T“, le a ravna, brada paralelno s podom. Ramena daleko od ušiju. Udahnite i na izdah dlanovima u uši. Držite ruke vrsto s snute i napravite vježbu u 20 ponavljanja. Smisao vježbe je da aktiviramo gornji dio le a i ruke.

Postavite se u poziciju kao na slici, ruke iza le a, noge ravne i ispružene, udahnite pa na izdah kroz male kikeve zdjelicom prema stropu, a na udah u pod. Ne spuštajte se do kraja na pod. Ramena daleko od ušiju i napravite vježbu u 15 ponavljanja. Ak vacija nogu, le a i ruku.

Približite stopala stražnjici, ruke stavite iza le a i dignite stražnjicu od poda. Ruke skvr ite i radite rukama male kikeve. Pogled usmjerite prema koljenima, a ramena daleko od ušiju. Napravite vježbu u 3 serije po 10 ponavljanja. Ak vacija ruku.

Informacije REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA GRAD AKOVEC

Na temelju Odluke o zajedni kom su nanciranju projekta â&#x20AC;&#x17E;Pove anje energetske u inkovitos u obiteljskim ku ama na podru ju Grada akovcaâ&#x20AC;&#x153; i o raspisivanju javnog natje aja (Klasa: 30001/13-01/1, Urbroj: 2109/02-05-03-13-06, od 17.09.2013. godine), Grad akovec objavljuje

Obavijest o JAVNOM NATJE AJU za prikupljanje prijava za neposredno sudjelovanje Grada akovca u subvencioniranju projekta â&#x20AC;&#x17E;POVE ANJE ENERGETSKE U INKOVITOSTI U OBITELJSKIM KU AMA NA PODRU JU GRADA AKOVCAâ&#x20AC;&#x153; Cjelovi tekst Natje aja i Prijavnog obrasca za podnoĹĄenje zahtjeva s izjavama objavljeni su na sluĹžbenoj internetskoj stranici Grada akovca, www.cakovec.hr, u rubrici Gospodarstvo i na oglasnim plo ama Grada akovca. Pravo sudjelovanja na Natje aju imaju zi ke osobe koje imaju prebivaliĹĄte na podru ju Grada akovca i koje ulaĹžu vlas ta sredstva u mjere za koje se raspisuje Natje aj. Zainteresirane zi ke osobe koje ispunjavaju uvjete natje aja Prijavni obrazac za podnoĹĄenje zahtjeva s izjavama mogu podnije Gradu akovcu, Kralja Tomislava 15, akovec, do 22. studenog 2013. do 15:00 sa , u zatvorenoj omotnici, uz naznaku: â&#x20AC;&#x17E;Prijava za projekt pove anja energetske u inkovitos u obiteljskim ku ama na podru ju Grada akovca â&#x20AC;&#x201C; NE OTVARATIâ&#x20AC;&#x153;, preporu enom poĹĄiljkom ili u pisarnicu Grada akovca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Gradu akovcu, Kralja Tomislava 15, akovec, soba 201 i 202, II kat, te na tel.040/314-950 i/ili 040/314-951. Grad akovec Stjepan Kova , gradona elnik

Ste ajni upravitelj druĹĄtva TIM 8 d.o.o. â&#x20AC;&#x17E;u ste ajuâ&#x20AC;&#x153;, Sivica, akove ka 1, Podturen temeljem l. 165.. Ste ajnoga zakona i odluke vjerovnika vjerovnika objavljuje:

ETVRTU USMENU JAVNU DRAĹ˝BU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STE AJNOG DUĹ˝NIKA R. br.

Predmet prodaje

OSNOVNA SREDSTVA- pojedina no navedena u Speci kaciji osnovnih sredstava Predmet prodaje je svako pojedino osnovno sredstvo

SITNI INVENTAR- kako je navedeno u Specifikaciji sitnog inventara Predmet prodaje je pojedina stavka sitnog inventara iz speci kacije, u ukupnoj koli ini.

Usmena javna draĹžba odrĹžat e se dana 29. listopada 2013. godine u 12:00 sa u prostorijama druĹĄtva, Zagreba ka 99, akovec - Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i zi ke osobe koje najkasnije do po etka odrĹžavanja javne draĹžbe uplate jam evinu u visini 10% po etne cijene na Ĺžiro-ra un TIM 8 d.o.o. â&#x20AC;&#x17E;u ste ajuâ&#x20AC;&#x153;, Podturen broj: HR3623400091190020413, te dokaz o upla enoj jam evini predo e prije odrĹžavanja javne draĹžbe ste ajnom upravitelju. - Pokretnine se na draĹžbi ne mogu proda ispod po etne cijene. - Po etna cijena iskazana je bez PDV-a, fco prodavatelj, neutovareno te je kupac obvezan o svom troĹĄku demon ra , utovari i otpremi kupljene pokretnine.. - Prodaja se obavlja prema na elu â&#x20AC;&#x153;vi eno-kupljenoâ&#x20AC;?. Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isklju uje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odri e bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje. - Kupac nema pravo na povrat jam evine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne uplati kupoprodajnu cijenu u predvi enom roku. Kupcu se upla ena jam evina ura unava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vra a u roku od 8 dana nakon zaklju enja javne draĹžbe. - Rok pla anja kupoprodajne cijene iznosi 15 dana od odrĹžavanja javne draĹžbe. - Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac. - Speci kacija pokretnina dostupna je na web stranici h p://www. sudacka-mreza.hr i u prostorijama druĹĄtva. Uvid u speci kaciju kao i razgledavanje imovine mogu e je uz prethodni dogovor sa ste ajnim upraviteljem na broj 098/407-337

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOĹ LJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAĹ˝DINSKOJ Ĺ˝ 1. Rus ca d.o.o. akovec, traĹži konobara/icu za rad u restoranu na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207 do 19.10. 2. Ugost. obrt "Ilonka" Mursko SrediĹĄ e, M.Gupca 17, traĹži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob. 091 505 2872 ili tel. 543 076, do 30.10. 3. Frizerski studio Danica, akovec, Trg E. Kvaternika 4, traĹži frizera/frizerku na odre eno vrijeme, osobni dolazak na navedenu adresu, najava na tel. 040 311 860 ili 098 911 7343 do 30.10. 4.Paminisj.do.o.M.Subo ca,traĹžikonobar/konobaricananeodre enovrijeme, radnomjestoMusicpub,M.Subo ca,javi se na mob. 092 236 8902, do 19.10. 5. Nostro d.o.o. Slemenice, traĹži 10 ĹĄiva a/ĹĄiva ica trikotaĹže na odre eno vrijeme,potrebnoradnoiskustvo1g.,javi se na mob. 098 290 366, do 25.10. 6. Dj. vr Ribica, Ĺ˝abnik, Ĺ˝abni ka 42, traĹži odgojitelj/odgojiteljica na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., poloĹžen stru ni ispit, javi senamob. 099 788 2147 ili 040 868 236, do 30.10. 7. Klasika d.o.o. DomaĹĄinec, traĹži m/Ĺž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 900 2692, do 31.10. 8. Vina-Brki d.o.o. Zagreb, traĹži konobara/icu; 2 ĹĄankista/ĹĄankis cu; pomo ni kuhar/kuharica;2kuhar/kuharica,uvje : potrebno radno iskustvo, mjesto rada Zagreb, Me imurska hiĹža, javiti se na mob. 099 222 1338 ili 099 403 7536, posla na email: konoba.maslina@gmail. com do 15.11. 9. Nit d.o.o. PuĹĄ ine, traĹži konobara/icu na odre eno vrijeme, mjesto rada Pansion Mamica, javi senatel.040373434, 091 548 6670 ili email. nit@ck.htnet.hr do 30.10.

10. Milenijum-zdravlje j.d.o.o. akovec, traĹži trgova kog putnika/putnicu na Ugovor o djelu, potrebno je radno iskustvo 1g., javi se na mob. 095 197 6644 do 31.10. 11. Junior d.o.o. akovec, traĹži pekara/ pekaricu kruha i peciva na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933, do 18.10. 12. Miva strojobravarski obrt Pribislavec, dr. A. Star evi a 1, traĹži zavariva / zavariva ica mig/mag postupak na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 091 3100 1735, do 03.11. 13. Olea d.o.o. Umag, traĹži kuhara/kuharicu za catering na odre eno vrijeme, javi se na tel. 098 254 718 ili 052 772 499, do 21.10. 14. Ljekarna akovec, V.Morandinija1,traĹži2magistar/magistra farmacije na odre eno vrijeme, zamjena za bolovanje, poloĹžen stru ni ispit, pismenu zamolbu sla na adresu do 18.10. 15. Union d.o.o. akovec, traĹži konobara/konobaricu na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, potrebno radno iskustvo 1 g., posla pismenu zamolbu na adresu: akovec, Zrinsko-frankopanska 14, do 31.10. 16. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traĹži 3 kerami ara/kerami arku na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 855 7862, do 31.10. 17. Euromet, export-import d.o.o. Prelog, traĹži prodava a/prodava icu (boje i lakovi, bijela tehnika) na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 830 9940, do 04.11. 18. Auto-Leskovar d.o.o. PreloĹĄka 75, akovec, traĹži autolimara/limaricu; au-

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE, GRADNJU I ZAĹ TITU OKOLIĹ A KLASA: UP/I-361-06/13-01/29 URBROJ: 2109/1-13/3-13-03 akovec, 15. listopada 2013. Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄ tu okoliĹĄa Me imurske Ĺžupanije, na temelju odredbe lanka 23. i 24. Zakona o postupanju i uvje ma gradnje radi po canja ulaganja (â&#x20AC;&#x153;Narodne novineâ&#x20AC;?, br. 69/09., 128/10., 136/12. i 76/13.) i lanka 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (â&#x20AC;&#x153;Narodne novineâ&#x20AC;?, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.)

P O Z I V A na uvid u glavni projekt radi izjaĹĄnjenja vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava nekretnina koje neposredno grani e s nekretninama na kojima e se rekonstruira niskonaponska mreĹža u PleĹĄkovcu: izlaz br. 1 iz TS 10/0,4 kV PleĹĄkovec â&#x20AC;&#x153;Mohokosâ&#x20AC;&#x153; (Br. 159), na katastarskim es cama koje pripadaju katastarskoj op ini Lopa nec, za koje se po zahtjevu inves tora: HEP â&#x20AC;&#x201C; Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektra akovec, Ĺ˝rtava faĹĄizma 2, vodi upravni postupak izdavanja rjeĹĄenja za gra enje, za rekonstrukciju niskonaponske mreĹže u PleĹĄkovcu: izlaz br. 1 iz TS 10/0,4 kV PleĹĄkovec â&#x20AC;&#x153;Mohokosâ&#x20AC;&#x153; (Br. 159). Uvid u glavni projekt mogu izvrĹĄi : â&#x20AC;˘ osobe s dokazom da su stranke u postupku â&#x20AC;&#x201C; izvadak iz zemljiĹĄne knjige i preris katastarskog plana, kojima se dokazuje svojstvo stranke, te osobnu iskaznicu kojom se utvr uje iden tet stranke â&#x20AC;˘ opunomo enik s dokazom da zastupa stranku dana, 28. listopada 2013. godine, u vremenu od 9 do 12 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄ tu okoliĹĄa Me imurske Ĺžupanije, akovec, Ul. R. BoĹĄkovi a br. 2, soba br. 10. RjeĹĄenje za gra enje moĹže se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu ovom pozivu.

tolakirera/autolakirerku na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 273 510, do 03.11.

no vrijeme, mjesto rada Ca e bar "Paci k", javi se na mob. 099 256 7899, do 01.11.

19. Stolarija Jurkovi ,Pribislavec,V.Ĺ˝ganca10,traĹžistolarskogradnika/radnicuna neodre enovrijeme,natje ajjeotvoren do 18.10.

31. A/D elektronic d.o.o., akovec,Uska 1, traĹži elektroni ar/elektroni arka za prodaju i servis na neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu ili email: office@ad-elelctronic.hr do 25.10.

20. MD" Ca e bar vl. Dijana Miji , Prelog, traĹži konobara/konobaricu, javi se na mob. 098 832 575 ili tel. 040 645 556, natje aj je otvoren do 02.11. 21. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, traĹži inĹženjer/inĹženjerka zavarivanja IWEEWE na neodre eno vrijeme, potrebno iskustvo u izradi tehnologije zavarivanja i nadzora zavarivanja, posla pismenu zamolbu na email: posao@ metaldekor. hr do 30.10.

VOD HRVATSKI ZA JE AN ZA ZAPOĹ LJAV 396-819 VEC: KO A VA TA ISPOS 646-740 G: ELO ISPOSTAVA PR SREDIĹ E: ISPOSTAVA M. 00 543-2

2 2 . Dom z a Ĺžrtve obitelj-

skog nasilja akovec, p.p.160, traĹži prof. psihologije ili dipl. psihlog/psihologinja na neodre eno vrijeme na 20 sa tjedno, potrebno radno iskustvo 1g., posla pismenu zamolbu na adresu do 19.10., viĹĄe inf. Na hzz.hr 23. Ustanova za zdrastvenu njegu Ĺ˝ivkovi , akovec, ZAVNOH-a 45, traĹži 2 medicinske sestre/tehni ara, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 098 463 525 do 20.10. 24. Complex-inst j.d.o.o.Pribislavec,traĹži 2 montera/monterki grijanja, 3 limara/ izolatera/izolaterki, 3 vodoinstalatera/ vodoinstalaterki na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 210 166, do 25.10. 25. V.S. Turist d.o.o. D. Dubrava, Murska 2, traĹži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na tel. 040 688 055 ili mob. 098 471 247, do 18.10. 26. Mura-metal d.o.o., SajmiĹĄna 1, Kotoriba, traĹži zavariva /zavariva ica na odre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu ili na email: murametal@ck.t-com.hr do 09.11. 27. Radikovi -postavljanje bet. elemenata, Prelog, traĹži radnik/radnica na postavljanju tlakovca na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 888 7667 do 09.11.

32. Poljoprivredni proizv.BraniĹĄa Nenad, Belica, traĹži radnik/radnica na farmi muznih krava na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 699 529, do 08.11. 33. Ellit d.o.o. HodoĹĄan, traĹži konobar/ konobarica u ca e baru na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 528 570, do 09.11. 34. Kim j.d.o.o. - Ca e bar Atlanta, Gori an, Dravska 2, traĹži konobar/konobarica u ca e baru na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 23.10. 35. Kraljevske slas ce d.o.o. D. Kraljevec, traĹži slas ar/slas arka; prodava /prodava ica (rad u slas arnici); pekar/pekarica kruha i peciva - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 456 0008, do 15.11. 36. Toplice Sve Mar n, GrkaveĹĄ ak bb, traĹži elektri ar/elektri arka na odre eno vrijeme, javi se na 099 2199 663 ili na email: kadrovska@spa-sport.hr do 03.11. 37. Motel Ilonka, M. Gupca 17, M. SrediĹĄ e , traĹži 2 kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 091 505 2872 ili 040 543 076, do 05.11. 38.AutoĹĄkolaPrilokd.o.o.Prelog,traĹžiinstruktor/instruktorica b kat. sa uvje ma zapredava anaodre enovrijeme,javi se na mob. 091 2112 442 do 13.11. 39. Rale d.o.o. PuĹĄ ine,Obrtni ka 6, traĹži voza /voza ica teretnog vozila c kat. s dizalicom na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: kontat@rale. hr do 22.10. 40. Mateja j.d.o.o. Macinec, traĹži frizer/ frizerka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 1703 887, do 22.10. 41. Kvinta d.o.o. akovec, traĹži konobar/ konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Podroom Drink and Music Club. Osobni dolazak na adresu: K. Tomislava 31, akovec, do 31.10.

Slobodna radna mjesta VaraĹždinska Ĺžupanija

29. Mar d.o.o. Prelog, traĹži industrijski dizajner/dizajnerica izrada prototipa i razrada novih proizvoda na odre eno vrijeme, javi se na email: o ce@mar . hr do 08.11.

1. ALTRUIST j.d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: VARAĹ˝DIN, traĹži VODITELJA/ VODITELJICU TIMA (TEAM LIDER) - promocija telekomunikacijskih usluga krajnim korisnicima za xnu i mobilnu telefoniju,upravljanje momnaneodre eno vrijeme (20 sa /tjedno), uvje : SSS do VSS ekonomskog smjera, komunika vnost, samoinicija vnost, spremnost na u enje na velikoj razini s obzirom da je predvi ena edukacija, kategorija B. Posla Ĺživotopis na e-mail: info@altruist. hr, kontakt mobitel: 097 6555 888 ili 099 505 8651, do 24.10.

30. Tena d.o.o. T. Gori anca 4, akovec, traĹži konobar/konobarica na neodre e-

2. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: VARAĹ˝DIN,

28. Trgovina Ana, Ivanovec, Zagreba ka 2,traĹžiprodava /prodava ica(mjeĹĄovita roba) na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 749 168, natje aj je otvoren do 25.10.

KNJIĹ˝NICA â&#x20AC;&#x17E;NIKOLA ZRINSKIâ&#x20AC;&#x153; AKOVEC UPRAVNO VIJE E TRG REPUBLIKE 4, 40000 AKOVEC Urbroj: 147-1/13

Upravno vije e KnjiĹžnice â&#x20AC;&#x17E;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;&#x153; akovec objavljuje

PONIĹ TENJE NATJE AJA objavljenog 27. rujna 2013. godine u â&#x20AC;&#x17E;Me imurskim novinamaâ&#x20AC;&#x153;. Za radno mjesto MANIPULANT- POMO NI KNJIĹ˝NI AR jedan (1) djelatnik/ ca na neodre eno vrijeme.

18. listopada 2013. ŽUPANIJI VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 2 VODITELJA/VODITELJICU TIMA na Ugovor o djelu uz mog. Ug. na odre eno/neodre eno, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje za vo enje ma koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 godine, B kategorija, mogu nost korištenja vlas tog vozila. Osobni dolazak: BRA E RADI A 20, VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: bona.consilio@gmail.com, kontakt mobitel: 095 790 6381, do 30.11. 3. FITNESS CENTAR KINEZIS d.o.o. VARAŽDIN; traži m/ž MASERA - FIZIOTERAPEUTA za masaže i programe vježbanja obzirom na deformitete ili povrede na odre eno vrijeme, nepuno radno vrijeme (20 sati/tjedno), uvjeti: SSS, VŠS - završeno min. srednjoškolsko etverogodišnje obrazovanje (fizioterapija, kineziterapija...), potrebno dobro poznavanjeanatomije,prednostosobisdodatnim znanjima s podru ja ‘kinezitapinga’ ili znanja o osteopatijama (nije uvjet), voza ka dozvola B kategorije, poželjna mogu nost korištenja vlas tog vozila, poznavanje osnova rada na ra unalu (word, excel, internet), služenje engleskim ili njema kim jezikom u osnovama. Radno vrijeme sukladno potrebama klijenata. kontakt e-mailom: andrijacenic@gmail.com do 31.10. 4. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge,VARAŽDIN,Mjestorada:zemlje zapadne Europe, traži VOZA A/ICU KAMIONA SA PRIKOLICOM na neodre eno vrijeme nakon probnog rada, uvje : kvali kacija za navedeno radno mjesto, posjedovanje voza ke dozvole C i E kateg., iskustvo na navedenim poslovima min 2g., Molbu sa kratkim životopisom, kopijom svjedodžbe i voza ke dozvole posla isklju ivo na sljede u adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 Varaždin ili putem e-maila: agilitas@agilitas-grupa.hr, do 31.10. 5. KRIŽANEC PROMET d.o.o. za trgovinu i ugos teljstvo, Mjesto rada: SRA INEC, traži 2 KONOBARA/ICU U CAFFE BARU “ZEUS” na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, iskustvo nije važno. Osobni dolazak: SRA INEC, VARAŽDINSKA 130 (CAFFE BAR ‘’ZEUS’’) ili kontakt na mobitel: 092 154 9900, do 31.10. 6. “TEHNO - INSPEKT” obrt za ispi vanje, Dario Sever, Varaždin, mjesto rada Norveška (zajedni kismještaj), traži 5 TIG ZAVARIVA A/ZAVARIVA ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, iskustvo 1g., Kategorija B, prijavu posla e-mailom: sever@tehnoinspekt.hr do 31.10. 7. AUTOPRIJEVOZNIK Vl. DUBRAVKO ŠRAJBEK, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži VOZA /VOZA ICA TEGLJA A S POLUPRIKOLICOM ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na odre eno vrijeme, obavezno KV voza /voza ica, min 1g. iskustva na m poslovima, Kategorija C i E, iskustvo: 1g., najava na tel: 042 330 347 ili mob: 098 725 638, do 31.10. 8.NEVAd.o.o.zaugos teljstvoitrgovinu, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBARICA/ KONOBAR U “START UP CLUBU” naodre enovrijeme,min.SSSbezobzira na zvanje i iskustvo. osobni dolazak na adresu ZAGREBA KA 89, VARAŽDIN ili kontakt na mob 098 9511 497, g a. Nevenka Makovec, do 31.10. 9.TRANSPORTIKRAJANd.o.o.zacestovniprijevozrobe,Mjestorada:VARAŽDIN, traži VOZA /VOZA ICA KAMIONA ZA ME UNARODNIPRIJEVOZnaodre eno vrijeme, obavezna kvali kacija za voza a, Kategorija C, Kategorija E, iskustvo 1g., kontakt: mobitel: 098 284 495, do 31.10.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

IZ MATI NOG UREDA

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15,

IMENDANI I BLAGDANI

RO ENI

Temeljem Zaklju ka Gradona elnika Grada akovca od dana 14.10.2013., objavljuje

PRODAJU ZEMLJIŠTA U INDUSTRIJSKOJ ZONI ISTOK U AKOVCU USMENOM JAVNOM DRAŽBOM I. Predmet i uvje kupoprodaje 1. Dana 24.10.2013.godine, etvrtak, s po etkom u 12,30 sa na licu mjesta u Industrijskoj zoni Istok, ul. R. Steinera 7, kod Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. akovec, održat e se usmena javna dražba za prodaju zemljišne es ce upisane u: zk.ul.br.7687, k.o. akovec - est.br.1134/49/1/1/1, pašnjak, površine 744 hv, (ident. s k br.1722/1, k.o. iste, površine 2.674 m2), u vlasništvu Grada akovca u 1/1 dijela, koje se nalazi na podru ju Generalnog urbanis kog plana Grada akovca (Službeni glasnik Grada akovca broj 5/05, 1/09 i 4/11), u zoni planske oznake “I1”, što je oznaka za gospodarsku namjenu – proizvodna, pretežito industrijska. 2. Odre uje se po etna cijena od 201.000,00 kn (slovima:dvijesto ne ijednu su u kuna). Rok pla anja je 15 dana od dana održavanja javne dražbe. Osim kupoprodajne cijene Kupac snosi troškove procjene vrijednos zemljišta i objave natje aja u lokalnom tjedniku (pos gnuta kupoprodajna cijena uve a e se za iznose ovih troškova što e bi sastavni dio Ugovora o kupoprodaji), te je dužan pla i porez na promet nekretnina i sve druge obveze vezane za sklapanje i provedbu kupoprodajnog ugovora. 3. Kupac je dužan trpje puni sadržaj prava služnos vodova radi ukopavanja cjevovoda na zemljištu i izgradnju pripadaju ih komunalnih vodnih gra evina sukladno postoje em Ugovoru i Geodetskim elabora ma nepotpunog izvlaštenja, uknjiženo za korist Me imurskih voda d.o.o. akovec, Ma ce hrvatske 10, OIB 81394716246, pod brojem Z-1751/13 od 19.03.2013. U pojasu služnos zabranjena je gradnja vrs h trajnih objekata i trajnih nasada, a novi vlasnik je dužan omogu i ovlašteniku Me imurskim vodama gradnju komunalnih vodnih gra evina, nesmetan pristup do pojasa služnos , korištenje kanalizacijskog sustava uklju uju i redovi pregled, rekonstrukciju, održavanje i popravak te sje u raslinja i otklanjanje ekološki štetnih posljedica uslijed eventualne havarije za cijelo vrijeme postojanja odvodnog sustava. Ove odredbe e bi i sastavni dio Ugovora o kupoprodaji nekretnine. 4. Kupoprodaja i preuzimanje zemljišta vrši se prema raspoloživim ispravama, postoje em zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju na dan održavanja javne dražbe, obilaskom i pokazivanjem zemljišta, bez posebnog iskol enja i utvr ivanja granica – me a, a korištenje zemljišta je u skladu s važe om prostornoplanskom dokumentacijom. U cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta bez komunalne infrastrukture. Zemljište se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, što isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke. II. Ostali uvje kupoprodaje zemljišta 1. Javnoj dražbi mogu pristupi i kao kupci u njoj sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu u visini od 40.200,00 kn u korist prora un Grada akovca broj HR1423400091806000006, model 68, poziv na broj 7757-OIB, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju zemljišta i originalni dokaz o pla anju predali voditelju dražbe. Uplata jam evine mora biti vidljiva na ra unu Grada akovca na dan održavanja javne dražbe, do 11 sa . Drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvažava , ni e se mo i pristupi javnoj dražbi. Postupak e se proves i slu aju prijave samo jednog ponu a a. 2. Ponu a ima ija ponuda nije prihva ena, ili koji su odustali od dražbe, ili koji nisu dražbovali, vra t e se jam evina bez kamata u roku od 15 dana nakon održane i zaklju ene javne dražbe. 3. Pravila javnog nadmetanja i pla anja, kao i posljedice neurednog pla anja te druge odredbe sadržava e Zapisnik o provo enju javnog nadmetanja. 4. Grad akovec ima pravo izabra onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natje aja; tako er nije obvezan prihva nijednu ponudu, i ima pravo poniš natje aj pri emu nije dužan dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu a ima. 5. Ovaj oglas e bi objavljen i na službenim internetskim stranicama Grada akovca. 6. Informacije, podaci i dokumentacija o zemljištu dostupni u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, II kat, soba 204, tel 040 314 924, svakog radnog dana od 8,00 do 14,00 sa . Nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili pritužbe ne e se uvažava . Gradona elnik Grada akovca

IDA DR Ž A NI , K I IVE I SINIŠE, SAR A TKAL EC, K I JELENE I MIHAELA, LOVRO OLETI , SIN ŽELJKE I NIKOLE, MATEJ ŠAFAREK, SIN TAMARE I SINIŠE, ARIANA HORVAT, K I VESNE I DEJANA, JANJA OV AR, K I LJILJANE I JOSIPA, VIDA BRODARI , K I MARIJE I KRISTIJANA, IAN VASILJEVI , SIN IVANE, NAOMI BO KAJ, K I FRANCISKE I NEVENA, MATEJ MATANOVI , SIN MAJE I KRISTIJANA, LUKA HRASTI , SIN JULIJANE I MARKA, ANA MESARI , K I MIRJANE I MARIA, MIHAEL SILADI, SIN MARTINE I MIROSLAVA, ZRIN FERENC, SIN EMINE I BERNARDA, EMILY HIŽMAN, K I JESSICE I MARIA, MELANI TOMAŠEK, K I MATEJE I TOMICE, NIKO VIDOVI ŠVENDA, SIN ŽELJKE I A NDR E A S A , LU K A ŽIGNI , SIN MONIKE I NENADA, R AFAEL MARODI HRUŠOCI, SIN SANDRE I VEDRANA ( akovec)

petak, 18. listopada – Luka, Lukša subota, 19. listopada Pavao, Izak nedjelja, 20. listopada – Irena, Miroslava ponedjeljak, 21. listopada – Uršula, Zvjezdana utorak, 22. listopada – Dražen, Draženka srijeda, 23. listopada – Ivan Kapistran etvrtak, 24. listopada – Jaroslav, Antun

DUHOVNI VELIKAN

OBAVIJEST REDAKCIJE (poštanske pošiljke i fax poruke) Molimo Vas da sve poštanske pošiljke (pozivi, pozivnice, razne obavijes i drugo) za uredništvo i novinare tjednika Me imurske novine šaljete na adresu MEDIA NOVINE (za Me imurske novine), Kralja Tomislava 2, 40.000 akovec. Tako er sve fax poruke (pozivi, pozivnice, razne obavijest i drugo) za uredništvo i novinare tjednika Me imurske novine šaljite na telefax broj: 040-493-305. Zahvaljujemo!

Biskup Žerdin iz

Ivan Kapistarn, Perua predvodi 23. listopada mise u akovcu Bio je glasoviti franjeva ki propovjednik, svetac je Rimokatoli ke crkve i zaštitnik grada Iloka, u kojem se nalazi crkva s njegovom slikom iznad oltara. Napisao je više moralisti kih, apologetskih i crkveno - pravnih djela, te rasprava i pisama. Kao propovjednik proputovao je skoro cijelu Europu, usput ine i udesa, a u eškoj je obratio husite. S etom križara, vojnika, franjevaca i seljaka 1456. godine Turcima je kod Beograda nanio težak poraz. (sm)

Biskup Gerard Žerdin iz Perua e na Misijsku nedjelju 20. listopada 2013. u župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa u akovcu, s po etkom u 9 sati, predvoditi sve anu svetu misu, a od 11 sati to e obaviti na akove kom Jugu u crkvi Svetog Antuna Padovanskog. Milodari prikupljeni na ovim misama bit e darovani biskupu Žerdinu, koji je pokrenuo školovanje siromašnih Indijanaca u Peruu. (sm)

IN MEMORIAM

VJEN ANI

poginulom hrvatskom branitelju

NINA HAJDAROVI I MARKO MARKULIJA, MARTINA SANJKOVI I JURICA DOBRANI , VALENTINA VRBAN I I MIODRAG BOGDAN, MARTINA REBERNIK I ZLATKO VUKOVI ( akovec); MARIJA BIBER I TOMISLAV NOVAK (Dekanovec); IVANA VARGA I DRAGAN VUK, JASMINA SABOL I ZORAN FUNDAK (Kotoriba)

ZLATKU OV ARU 18.10.1991. - 18.10.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

OBAVIJESTI O SMRTI Irena Kapun ro . Balažic st.85 iz akovca Datum sprovoda: Petak, 18.10.2013. Groblje: akovec Dragutin Bistrovi st.77 iz Savske Vesi Datum sprovoda: Petak, 18.10.2013. Groblje: akovec

UMRLI STJEPAN MADI R. 1933., DARINKA ŠULJ R. STRBAD R. 1959., STJEPAN OV AR R. 1941., BRANKA HOZJAK R. LOGOŽAR R. 1961., TEREZIJA LATIN R. HORVAT R. 1923., MAGDALENA TKALEC R. SABOL 1937., DEJVID JANUŠI R. 2008. ( akovec); ANTUN LOVREN I R. 1923., MARTIN CEROVEC R. 1937. (Dekanovec); MARIA KLINEC R. TALAN 1921., JULIJA ŽERJAV R. KOZJAK 1923. (M. Subotica); MIRJANA NOVINŠ AK R. JURETI R. 1965., JOSIP ANDROI R. 1939., DUŠAN MARI R. 1959. (M. Središ e); FR ANCIK A VURUŠI R. LIPI RO . 1936., UR ICA HRAŠ ANEC R. BRLJAK RO . 1929. (Prelog)

Julija Rodiger ro . Varga st. 90 iz akovca Datum sprovoda: etvrtak, 17.10.2013. Groblje: akovec Marija Peras ro .Tot st.88 Datum sprovoda: Utorak, 15.10.2013. Groblje: akovec Katarina Krištofi ro .Sili st.67 Datum sprovoda: Ponedjeljak, 14.10.2013. Groblje: Ivanovec

KUPON broj

944

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine! MOTORNA VOZILA V W P O LO 1. 4 i u j a ko d o brom stanju, 5 vrata, garažiran, 86tkm, met. srebrna, tel. 091/5035 776 CITROEN C3 1.4 HDI, 2005.g., 142tkm, srebrni, klima, centralno, vlasnik. mob 099 4700 120 PEUGEOT 307 1.6 16 V, 2OO4.g, 115tkm, reg. do 7/2014., drugi vlasnik, sa uvan, klima, cent. zaklj., cijena: 3.800 EUR, info. 091 2527 061 PRODA JEM skuter Peugeot 50cm 2007.g. i Mercedes A klasa 2001.g., mob 099 791 6853 CHEVROLET SPARK 2008.g., 42tkm, uš uvan, garažiran, sa servisnom knjižicom, a cijena je 27.000 kn. Info 095 814 85 21. MIJENJAM GOLF II 1991.g. z a s k u t e r. U p i t a t i n a t e l . 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uš uvan, povoljno. mob. 091/505-2724 PRODAJU SE ZIMSKE GUME Michelin 205/55/16, boce za autogeno zavarivanje kisik+plin, cijena povoljna, tel. 098/198-3774 V W POLO Classic 1.4 benz 44KW 1998.g., zeleni, 147tkm, 1.vl., dobor o uvan, cijena po dogovoru. tel. 040/391-048

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 0 92/110 -7110 ili 01/2067-370 PRODAJU SE SADNICE žive ograde Thuja Smaragd, Plavi pa empres, Buxus, Hibiscus i drugo ukrasno bilje. POVOLJNO! tel, 098 960 77 78 PRODAJEM DOMA E OVOGODIŠNJE ORAHE u ljusci, cijena 15kn/kg. mob. 099/796-9541 PRODAJE SE RASIPA za umjetno gnojivo 450 kg, mješaona za smjesu sa eki arom od 300 kg i traktorska ralica za snijeg širine 2 m, nova. Tel 098/9429-681 PRODA JE SE S TABLO OR AH A u r a s t u (2 k o m) i n f o: 091/792-8950 PRODAJE SE traktor IMT 533 s kabinom reg. do 5/14, plug Slavonac (2 kom), tanjura e 20 diska, traktorska prikolica (2 kom), sija ica za kukuruz. Upit: 095/8465-862 ili 040/620-040 PRODA JEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

PRODAJU SE traktorske brane, levator i trebilica za kukuruz. tel. 333-581 PRODAJE SE KUKURUZ, zva poslije 20 sa na tel. 384-414

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

POSAO SLOBODAN MUZI AR tra ži bend. Sviram bas, gitaru, sax, klarinet, po potrebi klavir te odli an vokal. info: 092/176-3693 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO peglanja, iš enja ku e, posl. prostora, uvanja djece ili pomo starijim osobama. Info: 341-160 ili 098/197-0080 TRAŽIM OSOBU ZA POMO U U ENJU u petom razredu. mob. 099/681-11-33 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽI SE POSAO IŠ ENJA posl. i stamb. prostora, imam iskustvo i sve potrebne strojeve za iš enje. Tel. 040/395-104

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

NEKRETNINE – PRODAJA PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 28m2, akovec-centar, V. Morandinija 7, 1.kat, balkon. info: 099/815-6503 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288. PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovecJug. mob. 098/163-6488 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodajegradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIŠ U s parkiralištem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA “posavski tip”, p o gl e d akove c (6 k m), 131m2/103m2 + gar aža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723. PRODA JEM NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora), mob. 098/241-559 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 KU A U AKOVCU 140 m2, oku nica 600 m2, u blizini centra grada, papiri uredni, POVOLJNO - zbog potrebe preseljenja radi posla. Tel. 097 767 28 11 i 098 241 848 PRODAJE SE KU A, visoka prizemnica na akove kom Jugu s ure enom oku nicom. Vrlo povoljno. Tel: 098 9432 795. PRO DA J EM Z EM L J I Š T E o d 1706m2 u gra . zoni u Nedeliš u- Glavatiš e. mob. 091/561-2052

PRODAJE SE KU A u užem centru akovca, Mažurani eva ulica, površine oko 120 m2 i 770 m2 oku nice. Pogodno za individualno stanovanje ili poslovnu dogradnju. Tel. 098-1950-999 ili 098-1643-997 KUPUJEM GRADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazva na 098/331-535 ili 390-770. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu površine 1600 m2 , uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJE SE ORANICA Veliki Štuk blizu Nedeliš a od 2418m2 i od 2340m2, Veliki Štuk iza Strahoninca od 1274m2, livada pri Topolju-Dunjkovec od 1832m2 i livada Sušine-Dunjkovec od 646m2. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJEMO VIKENDICU I VINOGRAD u Vukanovcu površine 3500m2 sa inventarom, papiri uredni cijena po dogovoru! mob: 095 900 6539. PRODAJEM APARTMAN u Crikvenici, 41m2, u novijoj zgradi, prizemno, etažiran, blizu centra, cijena 57.000 eur, zva 098/1862-192 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upitati na 098/1828-670 ili 098/980-5511 SENJ- APARTMAN, 100m od mora, kod tržnice, 31m2, 230.000 kuna. tel. 0046/76-3454-347 PRODAJE SE POSL. PROSTOR u centru grada, stari pasaž, prizemlje, pogodno za trg. ili ugost. djelatnost, info: 098/9640-768 AKOVEC - prodajem gradilište kod bolnice, novootvorena ulica. mob. 099/879-7736 PRODA JE SE GRA . ZEML JIŠTE od 1300 hv i jedno od 400 hv u Dragoslavcu. mob. 098/185-2534 PRODAJE SE KU A sa svim priklju cima i velikom oku nicom, u širem centru Ludbrega, tel. 042/407-319 ili 042/330-323

NOVI STAN 4-SOBNI (etaža) s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE 2-SOBAN STAN u centru grada, prizemlje, 58m2, mob. 099/6560-710 PRODAJE SE STARIJA KU A u Nedeliš u, vrlo povoljno i hitno, svi priklju ci. tel. 822-338

IZNAJMLJIVANJE IZNA JML JUJE SE RESTORAN U SAVSKOJ VESI. info: 091/1411-721 IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan u naselju Travnik u akovcu. Stan je u stambenoj zgradi, 2. kat. Ima centralno etažno grijanje i sve komunalije zasebno. Info 091 1364 684. IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namješteni stan, posebna brojila i ulaz, kod želj. stanice Buzovec. tel. 091/150-1837 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150 m od Me . veleu ilišta. Idealno za studente. Odvojena brojila za struju i vodu. Mogu nost korištenja interneta, zajedni ke perilice za rublje, kabelske televizije... Povoljno. Tel. 095 8080 116 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN JEDNOSOBNI STAN od 30m2. Mob: 098/921-9092, zva iza 17 sa Z AG R EB , I Z N A J M L J U J E S E 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZNAJMLJUJE samostoje a obiteljska ku a u M. Subotici od 100 m2 stambenog prostora, sa garažom i dvorištem te priklju cima za vodu, telefon, struju, plin. Blizina škole i vr a, autobusne i željezni ke stanice. Kontakt mob. 098 971 33 23 AKOVEC - blizina centra grada i škola: iznajmljujem studenticama 2 sobe s kuhinjom u ku i s centralnim grijanjem. tel. 091 603 28 83

ME IMURSKE NOVINE IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROS TOR S A IZLO GOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + režijski troškovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 Z AG R EB: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, ženskoj osobi. mob. 091/561-2052 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 DA JE SE U NA JAM CAFE BAR u Fr ankopanskoj 49, Mur sko Središ e, može i prenamjena prostora. Info. 095/504-8109 IZNAJMLJUJE SE LOKAL u akovcu, Zavnoh-a 4, blizina bolnice, pogodno za djelatnost lije nik, zioterapeut, kozme ar - povoljno. info: 313-380 IZNA JML JUJEM DVOSOBNI STAN od 75m2 u k, ul. Bana J. Jela i a 51a, tel. 396-212 AKOVEC - IZNA JML JUJEM strogi centar: garsonijeru, jednosobni i dvosobni stan. tel. 099/879-7736 IZNAJMLJUJU SE STANOVI nenamješteni, 2.5-sobni, 1-sobni i garsonijere, na duže vrijeme + ugovor. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR u akovcu od 80m2, zva na tel. 390-134 PRIMAM NA STAN DVIJE STUDENTICE, te prodajem manju ku u 8km od K i dvije plinske pe i. Info: 095/859-5067 TRAŽI SE U NAJAM KU A ILI STAN u Prelogu ili okolici. mob. 099/668-3784 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, odvojen ulaz i sva brojila, zva poslije 16 sa na tel. 091/933-8468

18. listopada 2013.

ŽIVOTINJE DOSTA VA

PRODAJEM PREKRASNE SHITZU ŠTENCE stare 2mj., umiljati, posebno za igru s djecom, bit e malenog rasta, roditelji prisutni, nau eni na higijenu. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM DOMA E MLADE KOKOŠI stare 5-6 mj. pogodne su za mlade nesilice, pasmine razli ite. Razgledati može se adresi Risek Andrija, Novo Selo Rok ul R. Kon ara 118 PRODAJEM KAVEZE za uzgoj divljih ze eva, za 1.500 Kn, te odrasle rasplodne ze eve po 500 Kn. mob. 098 908 4675 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829 -230, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSI I mješanci, bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. mob. 091/505-2724 KUPUJEM PSA PUDLICU. Ponude na mob. 098/5182-484 PATKE eri-veli doma eg uzgoja, žive ili o iš ene. tel 092 2418 633 PRODAJEM SVINJE za klanje oko 120kg, mogu e i polovice, o iš ene odojke (polovice), o iš ene pili e, doma i uzgoj. mob. 099/4144-883

RAZNO PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 za 450 kn, stalak za gitaru za 40 kn, el. štimer za gitaru za 140 kn. Mob: 099/40-10-142. PRO DA J EM p r o f. a l a t z a metalnu industriju, cnc mašine, te dva jaka industrijska elek tromotora, mob: 091/541-8810 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa, te prodajem jednu paletu crijepa u odli nom stanju, cijena prema dogovoru. mob: 091/541-8810, 095/801-3853

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEM TV Quadro, ispravan za 150 kn, o uvani oldtimer Rog “Touring” iz 69. god. i korišteni mountain-bike Fuji, 21 brzina, aluminij. Mob. 098/539-169. PRODA JEM nove LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 za 290 kuna, crne traperice vel. 32 i 34 za 240 kuna. Mob: 099/40-10-142 PRODA JEM ZRA NU pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega o ko 3 0 - 3 5 m e t a k a , m o b: 099/25-96-444 PRODA JE SE plinska pe za kuhanje i grijanje, komplet za kolinje sa velikim stolom i drvenim koritom, stol i stolice. tel. 040/363-903 PRODAJE SE NOVA Vivaks navigacija ili se mijenja za mobitel na dodir ekrana. mob, 098 700 165 PRODAJEM pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, te sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODA JEM PC ra unalo AMD Athlon XP 2500+, 1.84 Ghz, 1,00 Gb DDR RAM, ATI Radeon 9600 Pro grafi ka kar tica, 80 Gb HDD, DVD writer Writemaster multirecorder, 17” MS LCD monitor sa integriranim zvu nicima, Logitech tipkovnica i miš (beži ni), ku ište i napajanje su potpuno novi. Instalirani su svi programi, ra unalo je spremno za korištenje. Info: 098-943-3042 PRODAJEM klavir (malo sviran) i espresso aparat, mob. 099 791 6853. PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 KUPUJE SE VE A KOLI INA ORAHA. mob. 099/2141-789 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692

PRODA JE SE IPHONE 4, rabljeni, za 1.000 kn i novi Iphone 5 za 3.500 kuna. info: 099/3300-122 PRODA JE SE KUTNA GARNITURA skoro nova, povoljno, sme e boje s uzorkom, tel. 091/551-3699 PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuka, stari crijep 800 kom, a kupujem cisternu od inoksa 150lit., može i zamjena za nešto, dogovor. mob. 098/1868-111 PRODAJU SE GREDE 14x14x434 (100kn), 10x12x270 (50 kom), štaflin 5x8x255 (20 kom). tel. 364-465 PRODAJE SE štednjak sa dvije plo e na struju i 4 na plin zemni ili boca (1.30 0 kn), prešu za grož e na vijak (1.400 kn), novi pisa i stol (400 kn) i komplet kompjutor (600kn), info: 390-301 ili 099/674-2919 PRODJE SE PERILICA su a Candy, malo korištena, povoljno, te bra ni krevet s madracom dim. 200x220, povoljno. tel. 097/729-1132 PRODA JE SE RABL JENA PE za centr. grijanje Feroterm, kombinirana, centralno i sanitarna voda, 35000 cal. tel. 095/6600-661

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Liv - stara oko 2 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles , nau ena na pijesak, umiljata i zaigrana traži svoju obitelj. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.Lily - najumilja je ma e, o iš ena od nametnika, cijepljena prvi put pro v zaraznih boles , stara 2 mjeseca, nau ena na pijesak, jako mila i predobra. Udomljava se uz ugovor i obaveznu sterilizaciju, u stan ili ku u koja nije blizu jako prometne ceste.

Lily - stara oko 2 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih bolesti, nau ena na pijesak, umiljata i zaigrana traži svoju obitelj. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Beny je prona en kako luta ulicom i gotovo smo sigurni da je nekome odlutao no nije imao ip pa ne znamo iji je. Ako ga poznajete, javite na 091-8988-004. Ne na e li se njegov vlasnik, Beny traži novi dom. Tri preslatke mica mace, dvije crne i jedna crno bijela, muški i i ženkice izba ene su na cestu u Puš inama i hitno traže novi dom. Kontakt: 097-7727-785.

Tri mješanca, dvije seke, mješanke ov ara i rotvajlera i jedan mješanac terijera hitno traže svoj novi dom. Nalaze se u Prelogu. Kontakt: 098-305-347.

Filius

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Lora - stara oko 8 mjeseci, stara oko 2 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles , sterilizirana, nau ena na pijesak, jako voli pri a , umiljata i zaigrana traži svoju obitelj. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je predivno štene staro oko 3 mjeseca. Bit e ve eg rasta, predivne guste dlake i idealan za veliku obitelj te ku u s dvorištem. Kontakt: 091-8988-004.

Mika - stara oko 8 mjeseci, sterilizirana, o iš ena od nametnika i bit e cijepljena i ipirana, puna energije, umiljata, idealna za stan, visine ispod koljena. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

944

Kuharica

PRIPREMIO: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA

Sastojci: - svježa svinjska šunka, svježi Hamerov sir - celer, kadulja, svježa paprika, patlidžan - ulje, jušni temeljac, senf

Svitak iznena enja u umaku od celera i kadulje Lijepe jesenske dane našim dragim itateljima želimo uljepšati zanimljivim i poglavito ukusnim receptom, a majstor za ovakve lijepe stvari je Toni Podgorelec, vrsni kuhar u prestižnim Lova kim dvorima u akovcu. Kao da je Toni pro itao naše misli i želje, ponudio nam je recept pod nazivom “Svitak iznena enja u umaku od celera i kadulje”. Znatiželji nismo mogli odoljeti od dolaska u kuhinju, tijekom spremanja, i na kraju za stolom gdje smo kušali bajkovito jelo iz kuhinje Lova kih dvora. Izgled i oprema jela i tanjura nisu nas iznenadili jer smo navikli na vrhunsku gastronomiju Lova kih dvora, tako da smo iznena enje o ekivali u samom svitku. Tako je i bilo. Ve kod prvog zareza ugodno nas je iznenadio miris, a potom i okus odreska i umaka. Povr e u svitku i umak kojim je preliven topili su se u ustima,

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ostavljaju i nam tajnovitost vanjskog dijela svitka u kojem je umotano povr e (tikvica, svježa paprika, patlidžan i Hamerov doma i sir). Podgorelec je riješio enigmu kazavši kako kompaktnost svinjetine daje senf kojim je premazana prije uvijanja. Uz svitak iznena enja fantasti no prija ‘’zdruzgani kalamper“, kruh iz doma e pe nice, miješana salata i za popiti silvanac zeleni, koji jednoglasno preporu uje osoblje restorana. Kod pripremanja ovog jela treba imati svježe namirnice i puno strpljenja, a u konzumiranju prepustiti se okusima koje ine pe eno meso sa za inima koji jelo ine ne samo bajkovitim, nego i romanti nim, emu prvenstveno pridonose kadulja i svježi Hamerov sir. Puno uspjeha želimo u pripremanju ovoga ukusnog i jesenskog jela. I u slast!

Priprema Od svježe svinjske šunke odrezati ve i odrezak, potu i ga kuharskim batom da postane tanak i širok. Na sitne komadi e narezati tikvicu, zelenu papriku i patlidžan. Sve staviti u posudu, dodati svježi kravlji sir, posoliti i umijesiti smjesu. Odrezak premazati senfom te na njegove rubove posložiti smjesu povr a i sira. Polagano rolati (umotavati) tako da nastane vrsti svitak, koji se prži na vrelom ulju. Kada je svitak zape en, izvadi se iz tave u kojoj se pržio. Na masno u dodati jušni temeljac, sitno nasjeckani svježi celer i svježu kadulju, promiješati i zagustiti smjesom od brašna, malo soli i brašna. Svitak staviti na tanjur i prelijati umakom, dodati krumpir te vru e poslužiti.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Juha od vrganja s hajdinskom kašom

Povetica s makom na listu od zelja S Sastojci: - brašno za dizana tijesta, mljev veni mak - še er, sol, ulje, vanilin še er - kvasac, list od zelja, mlijeko P Priprema O Ovaj izvorni me imurski recept d dobili smo od Verice Šafari iz G Gornjeg Koncov aka, gdje se jo još uvijek pripremaju starinska je jela, a povetica je zbog svoga iiznimnog okusa esto puta u je jesensko - zimskim danima na sstolu. U posudu se stavi brašno, zatim k kvasac i malo soli, te se umijesi ttijesto, kojemu ne dopustiti da se u uzdigne. Razvaljati ga u mlinac

SASTOJCI 200 g Hajdinske kaše 300 g svježih vrganja 60 g luka 2 žlice ulja 1 žlica vegete papar 2 L vode 1 žlica nasjeckanog peršina

PRIPREMA: Vrganje o istite, narežite, zalijte vrelom vodom te ih nakon nekoliko minuta ocijedite. Kašu operite u toploj vodi. Luk nasjeckajte i popecite na ulju. Dok luk poprimi zlatno žutu boju dodajte vrganje, kašu, vegetu, papar i peršin, te zajedno zalijte vodom. Juhu kuhajte 30 minuta.

debljine oko pola centimetra. Samljeti mak ili kupiti ve mljeveni, u njega staviti malo še era, ašu toplog mlijeka i vanilin še er te sve promiješati. Smjesu posložiti na mlinac koji se na sredini razreže u obliku križa, te umotati od unutra prema rubovima. Prerezati i oblikovati poveticu (štrucu), te je staviti na ve i sirovi list od bijelog zelja, koji se prije lagano premaže biljnim uljem. Poveticu na listu od zelja staviti u zagrijanu pe nicu i pe i oko pola sata. Kada dobije zlatno žutu boju, izvaditi i narezati na željene komade, a ukusna za jelo je i vru a i hladna.

VINO TJEDNA

Novakov silvanac zeleni Kvalitetno suho vino Borisa i Danice Novak iz Ban ija, berbe 2012., sadrži 11,5 posto alkohola. Vino ima savršeni odnos alkohola i kiselina, baršunastog je okusa u ustima i blage zelenkasto - žu kaste boje. Pije se ohla en na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva u elegantnim ašama na visokom stalku. Ugodan je kao aperitiv, a fantasti an uz jela s umacima te slatkovodnu ribu i plemenite i polutvrde sireve. (sm)

18. listopada 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

METEOROLOĹ KI KALENDAR

PRAVO BABLJE LJETO

JoĹĄ se sje amo prvog mraza otprije desetak dana. On je ove godine stigao ranije nego ĹĄto je trebao pa je naĹžalost mnogim vrtlarima i poljoprivrednicima prerano zavrĹĄio sezonu berbe i vanjskih radova. Stvarno moĹžemo re i da je bio nepotreban jer je nakon njega zavladalo opet osjetno toplije vrijeme pa je u proteklih sedam dana temperatura zraka ujutro bila oko 10Â°C, u nekim danima i viĹĄa, a dnevna temperatura porasla je ak do 24 Celzijeva stupnja. Dakle, vratilo nam se bablje ljeto. Povremeno je bilo i kiĹĄe, a hladan zrak se zadrĹžavao sjeverno od Alpa. U Alpama je proteklih dana palo preko pola metra snijega, a snijeg se spustio do Munchena i Salzburga! Ta hladno a ne e do i k nama, dapa e o ekuje nas novo zatopljenje u sljede ih sedam dana o emu viĹĄe pro itajte u nastavku.

U srijedu nas je preĹĄla hladna fronta s kiĹĄom i osvjeĹženjem. To je bilo kratkotrajno pogorĹĄanje vremena pa se ve u etvrtak vrijeme posvuda smirilo uz sunce, ali i hladno jutro. U petak i narednih dana o ekujemo postupno lagano zatopljenje. Bit e suho i preteĹžno sun ano. U jutarnjim satima valja ra unati na mjestimi nu maglu ili nisku naoblaku, a danju dosta sunca. I jutarnja i dnevna temperatura e polako rasti, osobito u nedjelju kad e i malo zajuĹžiti. Pravo bablje ljeto. To je nepovoljna vijest za meteoropate, ali dobra za sve one koji vole toplinu i Ĺžele dane provesti na otvorenom. Sigurno e nam dobro do i i uĹĄteda na grijanju. Jutro e joĹĄ u petak biti prohladno uz temperaturu blizu nule, a najviĹĄa dnevna bit e oko 18 Celzijevih stupnjeva.

Lijepo vrijeme bi se nastavilo i u subotu, moĹžda bi dnevna temperatura bila samo stupanj niĹža nego u petak. Ujutro prohladno uz mogu u maglu. Op enito, vikend e biti viĹĄe nego ugodan! U nedjelju nas o ekuje toplo vrijeme uz dosta sunca. Tijekom dana bi moglo malo zajuĹžiti i zatopliti. Kvarit e se i biometeoroloĹĄka situacija pa bi meteoropati i kroni ni bolesnici ponovno mogli imati manjih tegoba povezanih s vremenom. Zatopljenje emo osjetiti i po jutarnjoj temperaturi zraka koja e biti malo viĹĄa i kretat e se izme u

7 i 10Â°C uz mjestimi nu maglu koja se po rije nim dolinama moĹže i dulje zadrĹžati. Dnevna temperatura oko 20 stupnjeva, u slu aju dugotrajne magle malo niĹža. Ponedjeljak e biti malo promjenjiviji, ali i dalje dosta toplo. Tijekom dana moĹžda padne i malo kiĹĄe za ĹĄto je vjerojatnost ve a u gorskim i zapadnim krajevima. Ako i bude, bit e to malo tople kiĹĄice jer bi temperatura zraka u ponedjeljak mogla joĹĄ malo porasti. Op enito e dan biti u juĹžini i sun anim razdobljima pa kratkotrajna kiĹĄa ne e obiljeĹžiti cijeli dan. Bablje ljeto i juĹžinu moĹžemo o ekivati i tijekom utorka i srijede, a vjerojatno i u nastavku tjedna. Dosta sunca, ponegdje uz umjerenu naoblaku, i dosta toplo. Mogu nost za jutarnju maglu se smanjuje jer e puhati povremeno umjeren jugozapadni vjetar. Dnevna temperatura zraka mogla bi porasti i blizu 25 Celzijevih stupnjeva, u isto noj Slavoniji moĹžda i preko! Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 17.10.)

21. listopada â&#x20AC;&#x201C; Kakva je UrĹĄa, takva bu zima 22. listopada 1993. god u Istri mjestimice oko 210 mm oborine s poplavama 24. listopada 1739. god. po ela ne uveno duga i jaka zima

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU Petak 18.10.

Subota 19.10.

Nedjelja 20.10.

Ponedjeljak 21.10.

Utorak 22.10.

Srijeda 23.10.

etvrtak 24.10.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVE E

TRAVE

KOROVI

Alergijski simptomi javljaju se samo

kod izrazito osjetljivih osoba

Simptomi se javljaju kod osjetljivijih

alergi nih osoba

Simptomi se javljaju kod svih

alergi nih osoba

U predstoje em tjednu najavljeno je stabilno vrijeme bez padalina i s relativno visokim dnevnim temperaturama za ovo doba godine. Takve vremenske prilike uvjetuju produljenje vegetacijske sezone biljaka. U ovom trenutku ambrozija je jedina biljka ija je alergena pelud prisutna u zraku me imurskog podru ja. Iako je ve najavljivano da e sezona cvatnje ambrozije zavrĹĄiti dolaskom prvih mrazeva, vremenske

okolnosti su takve da u dva dana mrazeva koja su jesenas zabiljeĹžena nisu bila dovoljna za prekid vegetacijske sezone svih jedinki ambrozije. Stoga trenutna predvi anja najavljuju pojavljivanje joĹĄ pokojeg peludnog zrnca u zraku u narednom razdoblju. Prisutne koli ine peludi u zraku su vrlo male, tek nekoliko zrnaca tijekom itavog dana, stoga je za veliku ve inu osjetljivih osoba sezona peludnih alergija zavrĹĄena.

VICOTEKA

DoĹĄli Mujo i Haso u kavanu, objesili kapute, sjeli za stol i lagano pijuckaju i razgovaraju. Nakon nekog vremena Mujo se zagleda u neĹĄto, pa se Haso naljuti i izdere na njega: - Dobro, bolan, sluĹĄaĹĄ ti ĹĄta ti ja govorim ili ne? Mujo, i dalje gledaju i u isto to ku, odgovara: - SluĹĄam te ja, jarane, sluĹĄam, alâ&#x20AC;&#x2122; moram gledatâ&#x20AC;&#x2122; u vjeĹĄalicu, sad je netko odnio tvoj kaput pa pazim da ne odnesu i moj! ---------------------------------------------------------Mujo do e kod doktora i poĹžali mu se: - Doktore, neĹĄto nije u redu, ne stignem niĹĄta obaviti kod ku e ni na poslu, mora da sam bolestan neĹĄto, de ti mene pregledaj ... Doktor napravi pregled i testove, pa kad su doĹĄli rezultati sjedne i re e Muji: - Mujo, bolan, nije ti niĹĄta, ti si jednostavno lijena bitanga! Mujo slegne ramenima i zamoli ga: - U redu, doktore, a de ti sad to menâ&#x20AC;&#x2122; reci na latinskom da mogu tako re â&#x20AC;&#x2122; Fati! ---------------------------------------------------------Dolazi plavuĹĄa u salon kupiti auto i prodava joj reklamira auto: - Na otvorenoj cesti troĹĄi sedam litara, a u gradu troĹĄi devet. Tad ga plavuĹĄa prekine: - Oprostite ĹĄto vas prekidam, ali kako on zna da je u gradu? ---------------------------------------------------------Sin pita oca: - Je li istina da u nekim dijelovima Afrike muĹĄkarac ne upozna Ĺženu sve dok se ne vjen aju? Otac: - Tako ti je, sine moj, u svim zemljama.

RK PRELOG U ŽUPANJI STIGAO DO VELIKE POBJEDE

IZVU ENI PAROVI HRVATSKOG NOGOMETNOG KUPA

NAJAVLJUJEMO TRADICIONALNI JESENSKI KROS

Ovo gostovanje više nije bauk

Prvoligaš Osijek 30. listopada u akovcu

U subotu podno zidina Starog grada

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Jura je isplival. K

aj bode itak z te dece štero stareši “zaškolajo” i unda jiv pošiljajo kaj hodajo krast od hiže do hiže. To so, bar za ve, sam mali Cigan eki. Nejpredi se, par dni, motajo okoli hiže štero kanijo opelješiti da vidijo što je gda doma, što gda kam odhaja, što dohaja, kam se klju i me ejo dok se hiža zakleple, a gde pak vesi klju od pelnice, zadje hiže, komore, garaže, škednja ili pak drvarnice. Ljudi niti ne znajo gda so okoli grunta promatra i, ali ne evropski nek doma i, o em re i, ciganski. Ve jiv stareši tak vu ijo jerbo jim paše, a posle ne bodo mogli žnjimi dojti na kraj. Dok so Cigani tati i kradljivci, naša deca se bole držijo šanka (nejve pot onoga na klupici v parko jerbo je aleši, pak duže traje) ili pak se zabavljajo z drogom (nejpredi pušijo, žve ejo, a posle se pikajo i šmr ejo) i dok mi, jivi roditeli, spazimo kaj je žnjimi ne nekaj vredo ve je nejve pot prekesno jerbo so ve odišli

po riti k meši, o em re i, ve so vu sedmom nebo, tak gda jim to paše i nej ji mo i dozvati nazaj. Kak zgledi, ipak, je nejbole kaj se te naši mladi po nejo na vreme seksati jerbo je to nejmenše zlo. Od toga posla moremo sam dobiti vnuke malo predi nek bi šteli, a to je brz as nej niti tak preve hudo. inuli tjeden so naši prosvetari preslavili Den navu itelov. Denes je nej lefko biti navu itel jerbo skorom vsa deca dojdejo v školo z Internetom, o em re i, z malom maturom, a negda so takši bili retki. No, to je još ne vse jerbo vsaki od nas roditelov ima nejspametneše dete na sveto i zato navu iteli morajo paziti kak se prema njima ponašajo. Negda oveko dojde kaj bi pital: otkod polek tuliko bedastih roditelov tak uda spametne dece? Ili pak istam nampak: otkod polek tuliko spametnih roditelov tak uda bedaste dece? Za jedno i drugo je isti odgovor: stvar je v odgojo? No, to je još nej vse. Moramo vsi skupa deti glave i

POD VUROM

Me imurci jedinstveni: Štimac je trebao ve davno odstupiti Igor Štimac sada je ve bivši izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije, Niko Kova pak novi izbor Davora Šukera i vrha HNS-a. Što o svemu tomu misle me imurski poznavatelji najvažnije sporedne stvari na svijetu, pitali smo ih ovaj tjedan u anketi “Pod vurom“. Je li Štimac trebao ostati do kraja kvalifikacija, je li Niko Kova pravo rješenje i može li ispraviti “štetu” koju je reprezentacija pretrpjela u posljednjih nekoliko utakmica? (so,zv)

Zvonko Horvati , akovec Mislim da je Nogometni savez trebao reagirati ve ranije. Vidjelo se da je igra reprezentacije bez ideje, s lutanjima i traženjem nekakvoga odgovaraju eg sustava, te da mom ad zapravo nema onaj pravi kostur oko kojeg bi se sve ostalo gradilo, a jedino što je bilo na visini bila je bahatost Igora Štimca. Teško je re i kakav e biti Kova , jer nema iskustva, ali vjerujem da e s jednom radnom disciplinom kakvu je pokazao kao igra možda izvu i maksimum iz ove mom adi i odvesti je u Brazil.

znova pitati: kaj bodemo mi z našaj navu itelaj šteri ostajajo brez posla, o em re i, koga bodo oni vu ili ak naši mladi ne bodo po eli deco delati. Ako ga nej dece vse je zabadav, i vrteci z tetaj i škole z navu itelaj! Vsi mi jako dobro znamo da naša deca vseposot alijo, ali zato dotepenci, kak oni beli, tak i oni zakajeni, jiv imajo prekpreve . rez par let bode se pripetilo gda bodemo mi v manjini na svoji zemli i svojemo hataro. Unda se bodejo naši branitelji znova tukli poglavi i pitali: Pak za to smo se mi borili? ejso sam navu iteli i pro esori zviška, zviška so i koršmiti. A kak nado gda na prste jedne roke morete nabrojiti, v seli, kuliko gazdov ima marho pre hiži. Razmili ste: koršmit je doktor za marho, a marhe nigdi. Nejvekši posli se ve delajo z pesima i ma kima. Verjem da vam je poznato gda mladi (posebno žene) ne ejo deco nek se brigajo za pesa i žnjim se špancerajo. Dok ga ne dece i navu itelice špancerajo peseke.

Kristijan Mikec, Prelog - Ovih dana slušam o tome tko je kriv za ovu situaciju i tko nas može spasiti. Ono malo što pratim, mislim da je Štimac previše ‘kemijao’ s mom adi, a premalo iskemijao. Je li to bilo zbog možda nedovoljnog znanja ili ne ega drugog, teško je sada re i. O Niki Kova u pak samo mogu dodati da, ako na reprezentaciju uspije prenijeti samo dio one sr anosti kojom je on igrao uz taj jedan ‘germanski’ radni štih, možda bi mogao imati svijetlu izborni ku budu nost, ako, naravno, ne izgori s de kima u dvije utakmice koje nas ekaju.

ladi esdepeovec, Jurica Horvat je zebrani za novoga akoskoga precednika Grackoga vje a. On je, vu toj otelji, nasledil Brankija Šalamona. Nej znati je li je ruon on zebrani zato kaj je tak jaki, tak lepi i tak lopošnati kak je bil pokojni Branko ili pak so prevagnule istam druge kvalitete. Brz as je ne vse v ja ini jerbo je zebrani i za precednika grackoga odbora za peneze, a i za precednika nadzornoga odbora v Me imorskaj vodaj. Vseposot gde je bil Branko ve je došel Jurica. Jurica je bil Brankijov ak tak gda, bar za ve, moramo veruvati da se dobro zaškolal i gda bode vse onak kak so esdeepeovci spalnerali. Ak bode v semo kak je bil Branko unda Šte ne bode dugo sedel v otelji grackoga na elnika!? ra je, tak bar velijo oni šteri su vu to razmijo, nej aleša zabava vu ova krizna vremena. Nikaj ne košta, vsaki den, kaj vsaki den, vsaki as zazvediš nekaj novoga, vreme ti meni i veseliš se ljuckoj nevoli. Nejbole

Ivan Novak, Pretetinec - Ja sam mišljenja da je Igoru Štimcu možda ipak trebalo pružiti priliku da ostane do kraja ovoga kvalifkacijskiog ciklusa, pa mu tek onda, ako se ne uspije plasirati na Svjetsko prvenstvo, dati otkaz. Jer teško da sada Kova u dvije utakmice uspije nešto promijeniti. Problem je što trenutno Hrvatska nema vrhunske igra e, nije glavni problem izbornik, tko god bio. No, svejedno želim puno uspjeha Niki Kova u i de kima u dodatnim kvalifikacijama.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

je dok tra amo politi are jerbo so oni to zaslužili, a i za to so pla eni, ali je uda huje dok to delamo z doktoraj, medicinskaj sestricaj, navu itelicaj, sosedaj. V tra o je, nejve pot, glavno pitanje: Jo je je? Ak jo je je, unda se pitamo: gde jo je, gda jo je i kaj jo dugo još bode? I što je vse za to zazvedil? Vsejeno, ali nikak nebrem veruvati gda jedna žena more meti tuliko alingi kuliko joj pajdašice na hrbet name ejo dok odide z pajdašije? No, kaj ne bode zišlo gda sam žene tra ajo, tra ajo i moški, a i gda znate kak jiv je grdo uti. Teca Franca je navek znala re i: To so ti ne pravi moški, oni so ti tra livi kak babe. A teca vse nejbole zna jerbo je ve 95 na ovomo sveto. upan smanjivle vse stroške do šterih more dojti. Ne pla a dnevnice, putne naloge, benzina za privatne aute, a i zmenšal je pla e. Ali tu je još ne rekel zadjo re . Tak se je bar po alil. uda bole bi bilo za vse da bi se županiska kasa bole punila. Treba nekše peneze

Ivan Ištvanovi - Škoro, akovec - Igora Štimca trebalo je smijeniti ve prije, jer puno je pri ao i govorio, a jako malo napravio. Moral igra a je na niskim granama, ali nada umire zadnja. Zato smatram da je jedan borac kao što je Niko Kova , koji je uvijek ginuo za vatreni dres, pravo rješenje za naše posrnule zvijezde. Niko je uvijek bio vo a, a i rezultati mlade reprezentacije su odli ni od kada je on preuzeo mjesto izbornika. Mislim da se u sljede e dvije utakmice možemo nadati boljoj igri reprezentacije.

dovle e i z državne kase, a i evropska kasa nas urt vabi z širom otprtimi vrati, a ne kaj vsi ra unajo sam na prazne i strgane žepe nas Me imorcov. oktori i to oni šteri ne štrajkajo, nas urt vu ijo nek se pazimo i nek bodemo sami sebi doktori. O ejo nav iti žene kaj bodo si same prepetavale zizeke kak bi na vreme našle rugice, o em re i, napetale raka, a nas moške isto vu ijo za prostato. im bode nešterna žena ili pak puca respisala natje ajm mam se bodem javil kaj bodem prepetaval te lepe zizeke, ali nej znati što bode se, itak, motal okoli te kosmate moške riti i prsta nutri rival? A pederi ga premalo, a i kuliko sam ul, oni ne postanejo sam na prsto!

V -

ESTI IZ 2040.:

Lejpa naša je na poceko nove krize - ankete velijo da bi se Milanovi i Lini mogli znova vrnuti na vlast, Karamarko se prvipot nasmejal otkak je, pred dvajsti let, došel v Banske dvore, Ve deset meseci so Romi nikaj ne fkrali, vsi so v šoko, sastan i HHO, javil se ured EU z Brisela, a pripravla se i generalna skupština UN!

Milan Židov, Železna Gora - Na po etku treba raš istiti jednu stvar. Ve je samo postavljanje Igora Štimca na mjesto izbornika bilo veliki promašaj. Kvalitetu koju su nam njegovi eksperimenti donijeli možemo vidjeti samim pogledom na broj osvojenih bodova i o ajnu igru reprezentacije. NIko Kova djeluje mi kao ozbiljan ovjek koji zna što radi i kako to dobro napraviti, emu svjedo e utakmice mlade reprezentacije, koju je svojim dolaskom na klupu preporodio. Zato se nadam da nam vlak za Brazil nije pobjegao te da emo kroz ova dva predstoje a susreta ipak usko iti u zadnji vagon i zaigrati na Svjetskom prvenstvu.