Međimurske novine 945

^akovec, PETAK, 25. listopada 2013.

Broj 945.

Cijena 7 kuna

str. 4-5

Godina XVII.

ARHITEKT BOJAN PERHO predložio novi vizualni identitet grada akovca Najizglednije je ostvarenje projekta “Studentski kampus” na prostoru stare vojarne

MLADEN NOVAK,

PO INITELJI uvijek korak ispred pravosu a PO

novi predsjednik me imurskog SDP-a

RADNO VRIJEME: PON.- PET. OD 9 - 19 SATI, SUB. OD 8 - 13 SATI

Dragutin Barlek: str. 8

Os sam bez 42 stabla u Ostao šu a DORH zaklju io da šumi, je rije o obi noj zabuni

EPILOG KRIMINALISTA kojeg su uhitile kolege u PU me imurskoj

INICIJATIVA sanacijskog upravitelja bolnice Miroslava Horvata

OPTUŽNICA PROTIV KRIM Za infarkt na POLICAJCA intervenciju PROVALNIKA u akovec

20%

str. 4

Razgovor: Tko je Mladen Novak i kakva e biti zada a SDP-a?

Umjesto da postane sve enik, postao je predsjednik SDP-a

str. 8

str. 2-3

akovec budu nosti

POPU POPUSTA USTA

NA SAV ASORTIMAN NA

I LICENCIRANE IGRAČKE OD 25.10. DO 31.10.2013. OD

str. 45

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Lažni feminizam F

eminizam je društveni pokret koji se zalaže za oslobo enje žena od nasilja, seksizma i tradicionalnih ženskih uloga (npr. doma ice, supruge, majke, seksualnog objekta...) i za prihva anje žene kao cjelokupne li nosti. Pokret se tako er bori za ostvarenje ekonomske i politi ke ravnopravnosti žena. o vam je de inicija feminizma skinuta s Interneta. Me utim, što se to zapravo kod nas podrazumijeva pod feministkinjom? Žena - feministkinja je žena koja ima svoj posao, inancijski ne zavisi od svog muškarca, ona kojoj nije bitno što e danas skuhati za doru ak, ru ak i ve eru. Feministikinja je žena koja drži do sebe. Njoj ne pada na pamet da iza e, pa makar i na kavu, bez da “se sredi“. Ona brine o svom izgledu i ne daje materijal za tra prijateljicama na temu: “Bože, kako užasno izgleda“. Feministkinja je žena koja je uspješna u svom poslu, voli ono ime se bavi. Ona je i majka. I pored toga što ima milijun poslovnih obaveza, stigne da se bavi djecom. Feministkinja je opuštena, nije non-stop nervozna. Ne zamara se injenicom što je zaboravila ispeglati, odnosno je li neko jelo ispalo preslano ili preljuto. Jer sve se može popraviti, s obzirom na to da je feministkinja navikla svog muškarca da u ku i ne mora sve biti po P.S.-u. oanta ovog uvoda jest da se sve može ako se ho e. Nonstop se pri a da žene žele biti ravnopravne s muškarcima, a meni se ini da sve eš e, u posljednje vrijeme, muškarci žele ravnopravnost sa ženama. Mrska stvar kod feminizma, pored njegovog ekstremizma koji se o ituje u neravnopravnosti žena prema muškarcima kao nešto što se uzima zdravo za gotovo, odnosno, s druge strane, pravljenje od žene potpunog debila s nalakiranim noktima “za pokazivanje“, jest njegov lažni sjaj. toga sam posebice osjetljiv na lažne feministkinje koje proklamiraju sve slobode u

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

svojoj ku i, mogu raditi što žele, ma njihov je dragi (muž, de ko, ljubavnik…) “najbolji i najljepši na svijetu“. A kada joj u etiri sata poslijepodne ili deset u no i zazvoni mobitel, ona ska e i napušta svoje prijateljice, tako er “feministkinje“, jer “nema vremena“. Mora sti i napraviti mu ru ak ili poseksati se s njim, jer on zove On - bog muške ljepote i mora mu iza i ususret. Ako ništa drugo, onda “na par mjeseci“, a ponekad to nažalost potraje godinama. o mom mišljenju, feministkinja je žena koja drži do sebe, ne tr i s drugog kraja grada kako bi obrisala nos svom dragom ili mu izigravala mamu, niti svakodnevno razbija glavu o tome što e ru ati ili ve erati. Feministkinja je ina e jako sposobna, dobro kuha (kada ima vremena i kada joj je to ok) i jako dobro zna ispeglati košulju. Feministkinja samo ne da, da se njome upravlja kao s marionetom. emojte me žene, pa i muškarci pogrešno shvatiti. Jer, ini mi se da je danas najve i problem sa ženama, posebice onima koje imaju pristojne inancijske prihode, jest upravo to. Da o ajno traže kraj sebe nekog Apolona koji e ih ako treba zajebavati do kraja života, a svijetu e tobože pokazivati svoje “pravo“ lice kao gorljive feministkinje, podložne nikome. .S. Ispri avam se udruzi “Zora“ što se osobno nisam odazvao muškom peglanju košulja, iako sam bio uredno i na vrijeme pozvan. Hvala na pozivu!

OBAVIJEST ITATELJIMA

Sljede i broj Me imurskih novina ve u etvrtak ujutro Zbog blagdana Svih svetih u petak 1. studenoga, sljede i broj Me imurskih novina izlazi ve u etvrtak ujutro 30.

listopada. Broj 946. mo i ete nabaviti u etvrtak ujutro od ranih jutarnjih sati na svim našim prodajnim mjestima.

U nedjelju ujutro po inje zimsko ra unanje vremena

U no i sa subote na nedjelju 26. na 27. listopada zapo inje zimsko ra unanje vremena. Kazaljke na

satu tada e se pomaknuti jedan sat unatrag, s tri sata na dva, ime e se te no i “dobiti” jedan sat spavanja.

VIJEST(I) TJEDNA

Još brže do intervencije u slu aju infarkta! Kolegij na elnika i gradona elnika me imurskih op ina i gradova bio je prilika da sanacijski upravitelj Županijske bolnice akovec Miroslav Horvat, dr. med., izvijesti o novoj ideji kako još brže djelovati u slu aju sr anog infarkt kroz ideju o osnivanju Centra za interventnu kardiologiju. Od na elnika i gradona elnika tražio je i dobio podršku da se taj Centar osnuje u našoj bolnici, koja ima preduvjete za to. - Danas imamo stru ni zahtjev da svaki pacijent koji doživi sr ani udar mora u roku od 90 minuta biti na stolu s ubodenom iglom i ubodnicom da se može napraviti nekakva intervencija na koronarnoj žili. Stoga smo pokrenuli inicijativu da se u ovoj regiji, naravno da se mi zalažemo da to bude u akovcu, osnuje Centar za interventnu kardiologiju. Mi u Županijskoj bolnici akovec imamo neke preduvjete zbog kojih bi to moglo biti kod nas. Me imurski župan Matija Posavec kazao je da e Županija dati punu podršku tom projektu. Detaljnije na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Jednoglasno o odli nom radu DV-a ‘’Masla ak’’ u M. Središ u Rijetko se doga a da i vije nici oporbe i vije nici vladaju e koalicije izražavaju zadovoljstvo nekim izvješ em, kao što je to bilo u slu aju izvješ a o radu Dje jeg vrti a ‘’Masla ak’’ u Murskom Središ u. Naime, ovaj vrti ima puno zna ajniju ulogu u Gradu nego što to imaju vrti i u nekim drugim op inama ili gradovima jer su ve osam godina u ovom vrti u integrirana i romska djeca, koja in e tre inu populacije vrti ke djece u mati nom vrti u. Vrti polaze tri godine prije polaska u školu jer tada po inju u iti hrvatski jezik te osnovne higijenske i socijalne vještine. Nakon osam godina vide se rezultati od kojih koristi ima cijela zajednica, tako da vrti u ovom slu aju ima veliku ulogu za cijelu zajednicu. Više na str. 12.

Pokrali drva i nikome ništa?! Kada je rije o me imurskim jabukama, osim što se radi o visokim prinosima i vrhunskoj kakvo i, sve drugo je vrlo loše. Vo ari se snalaze kako se znaju, a Ministarstvo i ministar sve su udaljeniji od vo ara, jabuka, a ini se i od ukupne ili itave poljoprivrede. - Idared I. klase prodaje se po 2 kune, a II. klase po 1 kunu kilogram. Puni rod vo njaka daje 40-ak tona jabuka po hektaru. Cijena proizvodnje jabuke iznosi od 1,90 do 2 kune po kilogramu, iz ega je jasno vidljivo kako vo ari, proizvo a i jabuka, svakodnevno ubiru gubitak. Pitanje je tko e i kako izdržati ovo stanje, vo ari nemaju kamo smjestiti ubrane plodove, država enormno uvozi jeftine i loše jabuke kojima se pune naši trgova ki centri. Me imurski vo ari proizvedu ak 70 do 75 posto prvoklasne j a buke, najbolje u Europi, a strepimo kako emo je i kome prodati, kaže Zoran Lovrek, jedan od vode ih me imurskih vo ara. Više na str. poljoprivrede 14.

RAZGOVOR S POVODOM

Sada na neki na in odra uje maj in san, žele i malo služiti i drugima, jer mu je, kako kaže, draže da se uspjeh rasporedi i na druge. Nije užitak u tome da ti imaš sve, a drugi ništa Mladen Novak potpuno je netipi ni novi predsjednik Županijskog SDP-a. Uspješni poduzetnik, rodom iz Slakovca, iza sebe nema partijsku školu u Kumrovcu. Financijski je neovisan i, umjesto da ležernije uživa u blagodatima života koje donosi inancijska neovisnost, odlu io se za ja i angažman u SDP-u. Odrastao je u tipi noj radni koj me imurskoj obitelji s etvero djece, s jednom nogom na poljoprivredi. Pobožna majka sanjala je da joj sin postane sve enik, a on je postao predsjednik Županijskog SDP-a. Za sada ipak na neki na in odra uje maj in san, žele i malo služiti i drugima, jer mu je, kako kaže, draže da se uspjeh rasporedi i na druge. Nije užitak u tome da ti imaš sve, a drugi ništa.

Promijeniti sve ono što se nije pokazalo dobrim * Neki ljudi smatraju da ste došli na elo Županijskog SDP-a, a da ste kratko u stranci. Od kada ste zapravo lan SDP-a, odnosno jeste li bili i lan SKH? - Ja sam 1985. godine završio fakultet, a 1987. godine sam otišao u vojsku, u školu rezervnih o icira u Karlovcu, jer sam završio gra evinu, a tamo je bila stacionirana inženjerija. Kad sam završio obuku, postao sam potporu nik i po nekakvom automatizmu bio sam primljen u SK, ali prije toga nisam bio lan partije. Kad sam se vratio iz vojske 1988. godine, nisam bio aktivan, ionako se sve raspadalo. Nisam se smatrao lanom SK-a, ali ipak sam službeno napisao ispisnicu 1990., kao i mnogi. Sedam godina poslije, nisam posve siguran 1996. ili 1997. godine, na iskaznici mi ne piše pa ne mogu to no znati, u lanio sam se u SDP u Nedeliš u i od tada sam lan SDP-a. Nisam bio lan druge stranke, jer mi je SDP uvijek u srcu. * Vi ste uspješan poduzetnik, kapitalist, da tako velim, kako to da ste ipak završili u SDP-u? - Baš zbog životnog puta koji sam prošao. Ja sam iz radni ke obitelji. Moj tata je bio skladištar u Mlinu, a mama doma ica. Do-

ma u Slakovcu bavili smo se poljoprivredom. Bilo nas je etvero djece. Spajao se kraj s krajem, kako je to ve bilo u socijalizmu. Ali uvijek smo radili na tom malom komadu poljoprivrede koji smo imali. Bez stipendije ne bih mogao studirati, ali onaj sistem koji je bio takav kakav je bio ipak je omogu avao i onima koji nisu mogli, ako su iskazali malo pameti, da mogu završiti fakultet. S tom stipendijom koju mi je dao GK ja sam pokrivao troškove, bez toga da bi mi roditelji morali davati nekakve posebne novce. I to je ono što je prevagnulo u mom opredjeljenju. Ina e obitelj iz koje dolazim je katoli ka. Moja majka je prakti na vjernica i ona je ak u nekom trenutku sanjala da u ja i i za sve enika. To valjda sve pobožne mame sanjaju, ali put koji sam prošao jednostavno me odredio druga ije. Kad sam završio fakultet, zaposlio sam se u GK-ovim tesarima na pilani. Tu sam bio oko dva mjeseca. Direktor je imao srednju školu, a ja fakultet pa to nije dobro završilo. Bili su veseli kad sam rekao da bih prešao u IPC, jer me informatika zanimala, Bio sam dobar u kompjutorskom jeziku fortranu, mada su to onda bili povoji. U IPC-u sam radio do 1992. godine i napredovao do voditelja projekta. Ali sam uvijek bio malo ekspeditivniji nego što je trebalo, tako da smo se ak malo i posva ali, ali je sve to na kraju dobro završilo. Te 1992. godine sam osnovao irmu. Mu ili smo se kao i svi drugi. I cijeli taj period ja si utvaram kako nisam zaboravio kako je bilo kad sam po injao. Kako je bilo kad sam bio radnik - zna i ekati pla u. I danas se nastojim ponašati tako. Zna i nije mi važno imam li milijun, a drugi nema ništa, ljepše mi je ako se to nekako rasporedi. * Što Vam je cilj u strana koj organizaciji u Me imurju u naredne etiri godine? - Promijeniti sve ono što se nije pokazalo dobrim. Promijeniti komunikaciju. Komunikacija izme u op inskih i gradskih organizacija i županijske ne postoji. Županijska je bila raspuštena, ali i prije toga se sve svodilo na puko izvještavanje što se doga a od

Ne trebamo graditi ono što nam ne treba * Me imursko siromaštvo prikriveno je iza lijepih ku a i oku nica, kako to iskorijeniti? - Poznato mi je to, jer sam i predsjednik MO-a Nedeliš e. Pokazalo se da su oni najsiromašniji tiho, jer se srame tog siromaštva. Prije 20, 30 godina bio je ek za struju ili eventualno TV pretplata, a onda su došli brojni komunalni i drugi ra uni. Neki ljudi se nisu snašli. Nisu ra une pla ali redovito, jer se u nekom periodu gomilanje dugova toleriralo. No to se promijenilo i došao je trenutak kad je sve to stiglo na naplatu sa zaostacima. Tako su pojedinci u trenutku postali jako puno dužni, jer nisu bili naviknuti da pla aju

obveze, uvjeravalo ih se da to ne moraju. I iz normalnog života postali su ogromni dužnici. Stisnuti su sa svih strana, a ako se još ostalo i bez posla, bez minusa i prihoda, jer mnogi su radili u tekstilnoj ili obu arskoj industriji. Postali smo presiromašni za standard koji smo izgradili. Gradimo kanalizaciju. Do i e ve i ekovi i za vodu i za odvodnju, jer je treba održavati. Moje mišljenje o EU je bilo druga ije, vjerujem samo u svoj rad, nikad nisam vjerovao da kad u nju u emo da e nam netko nešto dati. Moramo znati birati ono što nam ne e biti samo budu i trošak, a ne da smo sretni da nam daju novac da gradimo ono što nam ne treba.

25. listopada 2013. MLADEN NOVAK, novi pre

Majka j postane je posta SDP-a M izbora do izbora. Rad se malo intenzivirao uo i izbora. Politi ka stranka ne postoji zato nego da ima program, provodi program i prati izvršenje. Kao ozbiljna stranka imali smo razne savjete za gospodarstvo, poljoprivredu, školstvo za ovo ili ono. Ti savjeti trebaju napraviti strategiju, obu avati ljude... Ti savjeti su bili osnovani, ali nisu radili ništa. U sredinama gdje smo imali izvršnu vlast tu još nekakav rad postoji i nešto se doga a. U organizacijama gdje smo izgubili ili nikad nismo bili na vlasti tu je ljudima teško, ne vide svrhu zašto su lanovi SDP-a, a ne mogu na ništa utjecati. Potrebna nam je pozitivna diskriminacija. Onima kojima je teže treba malo više pomagati. Županijska organizacija tamo gdje nemamo vlast treba više energije ulagati, da i tamo ljudi osjete da ima smisla baviti se politikom. etiri godine brzo pro u. Ne možemo se izborima baviti samo dva mjeseca prije izbora. Pripremamo se ve sada. * Što je s frakcijama u me imurskoj organizaciji stranke? - Ovi izbori su pokazali kakva je situacija i meni je drago za rezultat koji sam postigao u akovcu. Lakše mi je jer sam dobio tre inu glasova izašlih bira a u akovcu. U akovcu je Štef (Stjepan Kova ) dobio 111 od 158 glasova, a ja 47. U Nedeliš u od 54 izašla glasa a Štef je dobio 3, a ja 51 glas. Da je bilo druga ije, onda bi se moglo re i da je akovec na jednoj strani, a ostali na drugoj. S te pozicije emo razgovarati i pokušat emo napraviti najbolje i za akovec i za Me imurje. Jedino tako možemo biti jaki.

Moramo više težiti dogovoru, a manje gledati “samo za sebe“ * Što pak je po Vama važno kad je Me imurje u pitanju? - Za Me imurje je važno odrediti gdje su koje lokacije za nešto. Visoka centralizacija dovela je do toga da svaka op ina za sebe radi gospodarsku zonu i ho e sve imati kao mala država, zato da porez ostane tu jer je to nekakav mali prihod. Ono što moramo promijeniti ili dogovoriti jest ako je gornje Me imurje vinogradarski kraj, turisti ka destinacija da onda ne inzistiramo da se tamo grade gospodarske zone. Da cijelo Me imurje zna da je tamo to i da drugima nije žao zbog toga. Jednako tako imamo gospodarsku zonu Me imurje koja je još uvijek prazna, jer se ni dvije op ine me u sobom nisu dogovorile. Ne mora svugdje sve biti disperzirano. Me imurje je malo i iz svakog kuta lako se doputuje u svako odredište na posao. Jednako tako se u poljo-

25. listopada 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

edsjednik me imurske organizacije Socijaldemokratske partije

je sanjala da e sve enik, a on ao prvi ovjek Me imurja privredi se treba okrenuti dohodovnim kulturama, a ne samo preživljavanju. Ako posložimo sve te to ke, dobit emo mozaik da podignemo dohodak po radniku. A kad pla e budu ve e, svima e biti bolje. * Kako e pla e biti ve e kad su naši poduzetnici stvorili teren i strancima da se tu može raditi s niskim pla ama? Stranci koriste situaciju. Želite li Vi to preokrenuti i može li to politika? - Može to politika preokrenuti. Mi smo zatvorena regija koja sve može postaviti sama, kao da smo država. Imamo i energiju i hranu, vodu i sve što nam treba da bi mogli samostalno raditi, makar smo mali teritorij. Po nimo se tako i ponašati, barem na ono što možemo utjecati. Trebamo se organizirati, a posebno sada kada se stvarno bude sve postavljalo prema EU fondovima. Ako se projekti postave na taj na in, onda emo jednostavno, bez obzira što e se centralno tražiti, ponašati kao zatvorena regija koja želi za sebe najbolje. Imamo Veleu ilište koje ne obrazuje kadrove koji e napraviti dodanu vrijednost, to sam ve nekoliko puta rekao. Radimo na tome da to poboljšamo, radit emo još i više da ljudi koji izlaze s Veleu ilišta budu stru ni, da mogu raditi na poslovima koji stvaraju dodanu vrijednost i na visokim tehnologijama. Naravno da nam je metalska industrija

Mladen Novak, novi predsjednik SDP-a Me imurja: - Treba promijeniti sve ono što se nije pokazalo dobrim. Promijeniti komunikaciju. Komunikacija izme u op inskih i gradskih organizacija i županijske ne postoji. Županijska je bila raspuštena, ali i prije toga se sve svodilo na puko izvještavanje što se doga a od izbora do izbora dobra, da ostvaruje ve e prihode nego obu arska i tekstilna. I to je ve u razvojnoj strategiji, samo što to treba intenzivirati i ostvarivati. Informati ki smo dosta jaki. Imamo nekoliko poduze a koja mogu potegnuti. Mislim da je i moja irma me u njima. Radimo na nekim projektima koji e u suradnji s Veleu ilištem i s Centrom znanja isto to pokrenuti. Ništa od toga nije kratkoro no, ve dugoro no, ali, ako nikad ne po nemo, ne emo ni do ne ega do i. Samo znanje i doma e industrija mogu nas povu i, strancima je u interesu da što više zarade, što je legitimno. Na nama je da damo uvjete da im bude prihvatljivo, ali da pla e i nama omogu uju neki viši razvoj. * Odnos prema Zagrebu? - U Zagrebu smo dobili ono za što smo se izborili. Dojam lanstva je da mi nismo tražili pa nismo ni dobili. To e se sigurno promijeniti. Rezultat koji ostvarujemo u Me imurju nam daje pravo za to. SDP, kad se ovdje zbroji, u raznim koalicijskim

kombinacijama uvijek je dobivao preko 50 posto i to nešto zna i, a bez toga da imamo ljude u Zagrebu jako je teško raditi. Centralizacija je svaki dan sve ve a i ve a. Svatko tko do e iz bilo koje agencije kaže ‘radite lijepe projekte’, ali bez lobiranja nema ni ega. Bez lobiranja ne e biti ni ega ni u Zagrebu ni u Bruxellesu. Ako ho emo tamo nešto napraviti, moramo tamo imati ljude kojima možemo vjerovati i koji su sposobni da lobiraju i da se bore za svoj kraj. Tako najbrže možemo nešto napraviti.

Ne smije se doga ati da dužnosnici predstavljaju sami sebe u Zagrebu * Imali ste strana kog ovjeka (Koraja) u Zagrebu koji se povukao? - Ta cijela pri a mi nije do kraja jasna. Dojam je da svi oni koji su došli u Zagreb da su tamo došli ne zato što su imali podršku ovdje iz Me imurja, nego zato što su se sami izborili za mjesta u Zagrebu. Ali su tamo ostali sami

na vjetrometini, bez baze. Nitko u takvim sredinama ne može biti jak, ako iza sebe nema vrsti stav stranke, njezino povjerenje i da ga ona podržava i da se on na nekoga može osloniti. To je poanta. Nitko ne predstavlja sebe, nego Me imurje, stranku... Mora imati iza sebe snagu na koju se može osloniti. * Vaš odnos prema Zoranu Milanovi u, predsjedniku stranke? Na presici koju je održao akove ki SDP Vaš protukandidat Kova kazao je da ima Milanovi evu podršku? - On je to rekao i ja mu vjerujem. Ja nisam s Milanovi em o tome razgovarao. Sjepan Kova je gradona elnik i meni je to logi no. On je osvojio mandat u prvom krugu. akovec je ipak jedno od ve ih središta gdje smo mi osvojili vlast i s pozicije Zagreba, kad se pogleda Me imurje, vidi se Štef. To je sasvim razumljivo, ali kad se napravi analiza onda to malo druga ije izgleda. Ali na nama je da tu vizuru i pogled iz Zagreba na Me imurje promijenimo.

* Kako ete Vi promijeniti tu vizuru? - Ja respektiram samo rezultat, kako tko radi i što postiže, tako ocjenjujem i tako ocjenjujem i sebe. Zna i Zoran Milanovi je premijer, predsjednik stranke i to je sigurno što uvažavam, ali isto tako i ja imam nekakve rezultate i s tih pozicija možemo razgovarati. * Budimo konkretniji. Me imurje ima projekte za koje baš i nije imalo podršku. Ho ete li s te pozicije odlaziti i kucati na vrata premijeru? Argumente imamo: izvozno smo orijentirani, posloženi na na in koji Hrvatska priželjkuje, ali s najnižim pla am i esto bez podrške za naše projekte? - Naravno. Pokušat u na i podatke koliko se poreza ovdje plati i naplati, a koliko u drugim krajevima. Kad smo radili analizu za bolnicu u sanaciji, došlo se do zaklju ka da više pla amo (kroz doprinose i dopunsko osiguranje) nego što dobivamo, a bolnica je u minusu i ima nedostatni limit. A isto tako mi pla amo i PDV i duge poreze. Zanimljivo bi bilo znati koliko nam se vra a kroz projekte u školstvu, socijali, zdravstvu... Želim znati kakav je balans ili disbalans kod toga. I to su argumenti, ako smo mi ve i uplatitelj nego korisnik, da se možemo druga ije postaviti. * Što i kako dalje sada kada ste na dvije vrlo važne vode e pozicije u Me imurju? - Optimizam je u ovom trenutku važan i zato dobro sura ujemo sa županom Matijom Posavcom, makar smo u predizbornoj kampanji bili ljuti protivnici. To je iza nas. Sada radimo skupa. Ja do sada nisam mogao dati sve od sebe, kao predsjednik Skupštine bio sam bez stvarne mogu nosti. Sad e se to promijenili, imam ovlasti. Zato mi je bilo važno da budem predsjednik stranke, ne zato što želim biti gazda nekome. Kao predsjednik Skupštine mogu utjecati na kreiranje izvršne vlasti i zato mi je važno da imam bazu iza sebe. Sada mogu nastupati druga ije. To je razlika kad imaš bazu iza sebe. Stvarna snaga je stranka, ljudi iza tebe. Tako u Me imurju i tako prema Zagrebu.

UNUTARSTRANA KI izbori

Novak uvjerljivo slavio protiv Kova a Na nedjeljnim unutarstrana kim izborima SDP-a Me imurja, gdje su kandidati za predsjednika Županijske organizacije bili Stjepan Kova , kojeg je za kandidata predložio GO SDP-a akovec, i Mladen Novak iz Nedeliš a, koji dolazi iz OO-a SDP-a Nedeliš e, uvjerljivu pobjedu odnio je Mladen Novak, s osvojena 462 glasa, nasuprot Stjepanu Kova u koji je osvojio 261 glas. SDP Me imurja ina e broji 1.040 lanova, tako da je odaziv na ove unutarstrana ke izbore bio vrlo dobar – oko 70 posto.

Gradska organizacija u Prelogu izabrala novo vodstvo U Gradskoj organizaciji SDP-a u ponedjeljak 21. listopada održana je izborna Konvencija stranke na kojoj su izabrani lanovi ostalih strana kih tijela, za potpredsjednike su izabrani Ivan Šimunkovi i Zvonimir Pav ec, a za lanove Gradskog odbora: Sla an Mihoci, Sanela Horvati , Zdravka Balaban, Jelena Glavina, Zoran Rešetar, Ivan Kosec, Jagoda Glavak, Tatjana Vadas, Mario Vrbanec, Dragutin Glavina, An elko Kiš, Branko Kalšan, Mladen Repalust i Božidar Glavak. Na izbornoj Konvenciji su uz doma e lanove prisustvovali i mnogobrojni gosti iz ostalih organizacija SDP-a. Prisutnima su se prigodnim rije ima obratili predsjednik organizacije Nenad Igrec, novoizabrani predsjednik Županijske organizacije SDP-a Mladen Novak, saborski zastupnik Mario Mohari i An elko Nagrajsalovi iz Sv. Jurja na Brijegu. Predsjednik Nenad Igrec istaknuo je kako je cilj SDP-a gra anima Grada Preloga osigurati bolju budu nost. Dan ranije, u nedjelju, u sklopu unutarstrana kih izbora za predsjednika je izabran Nenad Igrec (35 godina), sveu ilišni specijalist kriminalisti kih istraživanja iz Preloga, koji u Gradu Prelogu obnaša ina e i dužnost potpredsjednika Gradskog vije a Grada Preloga.

POGLED ODOZDO

Što SDP-u donosi okretanje novog lista? S

vaka promjena budi nadu da e biti bolje, u novi po etak, koji je izvor novog optimizma. Prošle nedjelje SDP je u Me imurskoj županiji krenuo u promjene. Izabrali su novoga elnog ovjeka, Mladena Novaka, koji izražava želju da se Me imurje makne s mrtve to ke. Odaje dojam ovjeka koji ne podnosi i ne miri se sa stagnacijom i ekanjem da kriza pro e. riza nikada ne e pro i sama po sebi, ako ne u inimo napore da se stvari promijene. Ono što bi nekada Me imurci rekli, treba stalno nešto “drbati”. To zna i stalno nešto i pomalo raditi da, kad se puno tih malih poslova posloži jedan uz drugi, iza sebe vidite promjene. tom smislu rije i novi predsjednik SDP-a Mladen Novak je tipi ni Me imurec, vrlo blizak mentalitetu tradicional-

nog Me imurca, uz to poduzetnik. Njegovu prethodniku Ivici Perho u i lanovi stranke i gra ani zamjerali su pretjeranu skromnost te nedostatak ve ih ambicija i poduzetnosti. e imurci vole gazdinski mentalitet, a prethodnik, Ivica Perho , taj mentalitet nije imao. No u kona nici i SDP-ovi lanovi ubrzo e tražiti rezultate. Današnje promjene su prebrze i nitko više nema strpljenja za duge staze. Uspjeh novog predsjednika bio bi i uspjeh SDP-a u o ima gra ana, što je SDP-u vrlo važno s obzirom na to da ra una s njihovom podrškom na izborima. Novi predsjednik SDP-a, doduše, nije u izvršnoj vlasti županije gdje se kroje smjernice politike za cijelu županiju. Ali je predsjednik Skupštine Me imurske županije, a odsada i prvi ovjek SDP-a, bez kojega HNS sa svojim partnerima na vlasti ne može donijeti

prora un koji je klju ni dokument županije. Bez donošenja prora una pada vlast. To samo navodimo za ilustraciju kakve mo ne poluge vlasti je izborom za predsjednika SDP-a Mladen Novak dobio u svoje ruke. ovi predsjednik SDP-a ovim izborom ima mo , premda nije u izvršnoj vlasti, da na nju direktno utje e. Dapa e, ta vlast je puno ve a nego što je u svojim rukama imaju županovi zamjenici kao dio izvršne vlasti. Mladen Novak kao novi predsjednik županijskog SDP-a ima politi ki puno ve u težinu nego HNS-ovi koalicijski partneri iz HSS-a i HSLS-a. Novakova snaga je u broju vije ni kih mandata s kojima raspolaže SDP s partnerima. aime, stvari stoje ovako: Matija Posavec sa svojim koalicijskim partnerima u Županiji ima 12 glasova, a SDP (s partnerima) na ijem elu

je Mladen Novak ima 14 plus jedan manjinski glas. HNS bez SDP-a ne može ništa, osim da se dogovori za potrebnu ve inu s oba oporbena krila, i s Laburistima i HDZ-om. Matematika je neumoljiva, SDP s partnerima ima više glasova u Skupštini nego ove dvije oporbene opcije zajedno. bog toga Mladen Novak na elu SDP-a može u i u kreiranje politike županije s puno više težine nakon nedjeljnog izbora za predsjednika SDP-a. Do nedjelje on je bio samo predsjednik županijske Skupštine, što je funkcija po politi koj mo i malo ve a od protokolarnog zna aja. Ali biti predsjednik Skupštine i predsjednik SDP-a, koji je klju ni koalicijski partner HNS-u u vlasti, pri emu HNS ima manje glasova u Skupštini od SDP-a, to je sasvim druga matematika. Sada e Mladen Novak ravnopravno sa župa-

nom Matijom Posavcom, ak i s malo ve om težinom, sjesti za zajedni ki politi ki stol, gdje e mo i zagovarati neke svoje ideje ili ambicije. to je ona snaga koja je Mladenu Novaku bila potrebna, zašto mu je bilo potrebno kandidirati se za predsjednika SDP-a. Bez tog izbora bio bi samo igura u Skupštini. Sada su se stvari promijenile. Trebalo je riješiti tu matematiku i sada matematika radi za njega. No, kad je i to riješeno, potrebno je pokazati rezultate. Potvrditi u realnom životu vrijednosti za koje se zalaže: da bude bolje što širem krugu ljudi, jer je ugodnije živjeti u ugodnom okruženju. atija Posavec, koji od politike mora živjeti još desetlje ima, jer je u te vode krenuo vrlo mlad, nema drugi izbor nego zbog opstanka vlastite karijere prona i investitore koji e pove ati zaposlenost u Me i-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

murju. Biti tako mlad župan je velika zamka, jer politi ki u ovim godinama mora samo prema gore. laden Novak, s druge strane, ima obvezu prema svojoj stranci ostvariti bolji rezultat nego je SDP ostvario do sada. Izgubili su mjesto župana, što su teško stekli u dosadašnjih dvadestak godina od hrvatske samostalnosti, ali i nikada do sada unato konstantno dobrim rezultatima u Me imurju nisu iznjedrili ni jednog ministra. Bit e zanimljivo pratiti kako e odraditi te svoje zada e.

Aktualno

SANACIJSKI RAVNATELJ bolnice Miroslav Horvat, dr. med., dobio je podršku na elnika, gradona elnika i župana za osnivanje regionalnog Centra za interventnu kardiologiju

Još brže i bliže do intervencije u slu aju infarkta - Županijska bolnica akovec ima preduvjete za osnivanje regionalnog Centra za interventnu kardiologiju za pacijente iz tri županije: Varaždinske, Koprivni ko - križeva ke i naše Me imurske. Imamo 250 kvadrata prostora u novoj zgradi u suterenu, koji se bez problema može preurediti za tu namjenu. Uz to imamo i inicijalnu kadrovsku strukturu, dva subspecijalista kardiologa koji imaju potrebne vještine i spremni su uklju iti se u taj projekt, kazao je sanacijski ravnatelj PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI Kolegij na elnika i gradona elnika me imurskih op ina i gradova bio je prilika da sanacijski upravitelj Županijske bolnice akovec Miroslav Horvat, dr. med., izvijesti na elnike i gradona elnike o sanaciji Županijske bolnice akovec te novoj ideji kako još brže djelovati u slu aju sr anog infarkt kroz ideju o osnivanju Centra za interventnu kardiologiju. Od na elnika i gradona elnika tražio je i dobio podršku da se taj Centar osnuje u našoj bolnici, koja ima preduvjete za to. Evo kako je dr. Horvat objasnio što je to Centar za interventnu kardiologiju. - Ve sada kroz suradnju s KB-om ‘Dubrava’ od 2005. godine smrtnost od infarkta smanjila se za 50 posto. Napredak u medicini i još brže zbrinjavanje zasigurno bi još poboljšalo te podatke. Što se ti e programa interventne kardiologije, to je projekt o kojem smo razgovarali na Kolegiju upravitelja regionalnih bolnica, dakle, bolnice Koprivnice, Varaždin i ja iz naše bolnice, te smo pokrenuli inicijativu za Centar interventne kardiologije zato što postoji stvarna potreba za tim u ovoj regiji, kazao je dr. Horvat. - Ne govorim o tome da trebamo samo mi ili pojedina no Varaždinci ili Koprivni ani. To je nešto što je od interesa za ovu regiju. Svi razgovori o tim funkcionalnim vezama naših ustanova idu tim putem da probamo stvarati centre od kojih emo svi imati koristi. Godine 2004. naša županija je prepoznala problem koronarne bolesti srca, odnosno sr anog infarkta kao javno - zdravstveni prioritet ove županije i to je u svim županijskim dokumentima tako i de inirano. Idu e 2005. godine ušli smo u mrežu zbrinjavanja pacijenata s akutnim infarktom, i to od tada dobro funkcionira. Smrtnost od sr anog infarkta od provo enja tog projekta u populaciji se smanjila za 50 posto. Me utim, medicina ide naprijed. Ciljevi koji se postavljaju pred nas su ve i nego što su bili, kazao je dr. Horvat. - Danas imamo stru ni zahtjev, dakle, ne zahtjeve pojedina nih bolnica Varaždin, akovec, Koprivnica, da svaki pacijent koji doživi sr ani udar mora u roku od 90 minuta biti na stolu s ubodenom iglom i ubodnicom da se može napraviti nekakva intervencija na koronarnoj žili. Mi ni uz najbolju volju i organizaciju te vre-

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Oboljeli od infarkta brže bi se mogli spašavati u akovcu, umjesto u Dubravi menske normative ne možemo zadovoljiti u sadašnjem sustavu, kazao je dr. Horvat. - Tako da smo pokrenuli inicijativu da se u ovoj regiji, naravno da se mi zalažemo da to bude u akovcu, osnuje Centar za interventnu kardiologiju. Mi u Županijskoj bolnici akovec imamo neke preduvjete zbog kojih bi to moglo biti kod nas. Imamo 250 kvadrata prostora u novoj zgradi u suterenu, koji se bez problema može preurediti za tu namjenu. Imamo inicijalnu kadrovsku strukturu, dva subspecijalista kardiologa koji su spremni uklju iti se u taj projekt, obavijestio je gradona elnike i na elnike dr. Horvat. Ujedno ih je zamolio i za podršku projektu, budu i da e biti potrebna i odre ena inancijska pomo radi opremanja tog centra, otprilike 10 milijuna kuna, pri emu ta sredstva ne mora u cijelosti namaknuti naša županija. Me imurski župan Matija Posavec kazao je da e Županija dati punu podršku tom projektu u okviru mogu nosti da se izna u inancijska sredstva, ovo je tako er poruka da status bolnice mora i može i i samo naprijed. Podršku Centru za interventnu kardiologiju dali su i na elnici i gradona elnici zaklju kom Kolegija koji je održan u Belici u ponedjeljak 21. listopada.

Nema ukidanja odjela zbog sanacije Sanacija Županijske bolnice akovec po ela je po etkom ove godine, nakon što sama bolnica i njezin osniva Me imurska županija nisu mogli više podmirivati sve obveze koje su bile pred bolnicom. To je s 31. prosinca 2012. godine bilo 97 milijuna kuna. U tom asu Skupština Me imurske županije zatražila je pomo u smislu sanacije podmirenja inancijskih dugova, kazao je Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj bolnice. - Odlukom Vlade imenovani su Sanacijsko vije e i sanacijski upravitelj. Njihova zada a je bila da u roku od 30 dana donesu prijedlog programa sanacije Županijske bolnice akovec. To je u injeno u zakonskom roku 31. srpnja ove godine. Donesen je prijedlog programa sanacije i upu en je na Vladu RH, koja pak u roku od tri mjeseca mora prihvatiti ili ne prihvatiti sanacijski prijedlog. U samom prijedlogu mjera za sanaciju Županijske bolnice akovec, uz inancijsku konsolidaciju, prezentiran je i niz drugih mjera koje idu u organizacijske i druge promjene i idu na poboljšanje skrbi žitelja ove županije. Dobar dio tih sanacijskih mjera ovisi o strateškim dokumentima koji su u izradi na nivou države. To je tzv. master plan bolnica o kojemu e ovisiti pozicioniranje ne samo

Horvat o ekuje skori dogovor kako bi se prekinuo štrajk - Ono što se sve skupa poklopilo kao dodatna neda a je štrajk medicinskog osoblja koji je legitiman i nitko u upravi ne stoji protiv toga, me utim, to remeti odre eno pružanje usluga, tim više što je povu ena suglasnost lije nika za rad duži od 48 sati, tako da su to zahtjevni organizacijski problemi s kojima se moramo nositi. Unato svemu tome,

imali smo svega dva poziva s bijelog telefona - Ministarstva zdravlja, oba su bila neosnovana i nisu zahtijevala nikakvu hitnost. Pružanje usluga ide svojim tempom u okviru mogu nosti s obzirom na štrajk. O ekujemo skori dogovor Ministarstva i sindikata da bolnica profunkcionira u punom obimu, poru uje sanacijski ravnatelj.

GOSPODARSKA I MENTALNA RECESIJA bila je potica PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

B Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj

Žalba na odabir CT-a odužila njegovu nabavu - Nabava CT ure aja je prioritet ove bolnice. Stari CT je iz 2000. godine i tehnološki je zastario. Postupak nabave novog se zakomplicirao. Proveden je postupak nabave. Javilo se pet zainteresiranih ponu a a. Napravljen je odabir, ali budu i da u proceduri postoji mogu nost žalbe, uslijedio je i taj postupak prema državnoj komisiji za tuma enje javne nabave, te poništenje odluke o odabiru i vra anje na ponovni izbor. Postupak je u tijeku i uskoro bi trebao završiti dobivanjem novog CT-a. naše, nego i ostalih ustanova u zdravstvenom sustavu, te pitanje outsorsinga (izdvajanja) nemedicinskih djelatnosti (kuhinja, ista ica, praonica) iz sustava. To su strateški dokumenti koji imaju utjecaj i na poslovanje bolnice. To je i pitanje raspolaganje ljudskim resursima, kao strateški dokument koji je tako er u izradi na nivou Ministarstva. Sam program sanacije ovisi o onome što smo planirali, ali dijelom i o nekim strateškim projektima. Što se ti e pitanja koja su se pojavljivala i na županijskoj Skupštini ho e li se ukidati pojedini odjeli, djelatnosti, toga do sada nije bilo, kazao je sanacijski upravitelj Miroslav Horvat. - Sustav zdravstva je dinami an sustav, podložan promjenama tijekom vremena. Sustav kako je sad organiziran u budu nosti tako ne e biti. Svi se sje ate prije dvadesetak, tridesetak godina imali smo neke djelatnosti, neke odjele koji su imali po pedesetak kreveta. Evo ja sam radio na Ksajpi na pneumo iziologiji koje više nema, iz razloga što su zdravstvene potrebe danas sasvim druk ije. Oftalmološki odjel je nekada bio na jednom kraku na tre em katu bolnice i imao je tridesetak kreveta. Sada je dovoljno desetak kreveta s ogromnom dnevnom bolnicom. To pokazuje da je zdravstveni sustav podložan promjenama i ne bih volio da se politizira oko toga ho e li se nešto ukinuti, maknuti. Ono što ne e biti u interesu žitelja ove županije, a ja sam isto tako žitelj ove županije, vjerujte mi da se ne u složiti s time. Smjer sanacije ne ide u smjeru nekakvog ukidanja ili micanja odjela, nego preslagivanja i pregrupiravanja u cilju bolje skrbi ove županije, završno je kazao Horvat.

* Jeste li pri izradi ovih projekata - 4 slike akovca - na umu imali i brendiranje akovca? - Naravno da mi kao projektanti pokušavamo svaki svoj projekt napraviti kao brend, to otprilike zna i kad spomeneš investitora pomisliš na njegovu ku u. Pokušavamo izbje i zamku takozvanoga bezli nog internacionalnog modernizma. Naravno da se prostor ne može brendirati izvan konteksta i svaka od ovih slika duboko je ukorijenjena u prostor Grada akovca i naš odnos prema njemu kao arhitekata i stanovnika. Brend prostora izme u ostalog, kao i komunalna opremljenost, može biti i pojedini projekt na na in da ljudi zapamte grad po nekakvom vizualnom identitetu i oblikovanju. Ovo što smo mi ponudili je naizgled hiperbrendirano, ali je u svakoj od tih takozvanih slika prisutno i prakti no programiranje projekata temeljeno na našem velikom projektantskom i poduzetni kom iskustvu. Stoga je u velikoj mjeri i mogu e. Svaki naš projekt uvijek nastaje na gospodarskim osnovama, ja sam privatni poduzetnik i moram biti prakti an. Ne radi-

ojan Perho , akove ki arhitekt, odlu io se za izložbu “4 slike akovca u me uprostoru i me uvremenu“ u recesijsko vrijeme, koje nije takvo samo gospodarski, ve i mentalno. - Izložbu sam napravio baš zbog toga da potaknem, a u krajnjoj liniji i isprovociram, situaciju koja nije dobra, kazao nam je u razgovoru nakon izložbe. Dva izložena projekta posljedica su narudžbi (mogu a izgradnja na prostoru Tenis kluba ‘Franjo Pun ec’ i studentski kampus na prostoru bivše vojarne), a dva su posljedica mojih prostornih promišljanja. Želja mi je da se otvore mogu nosti i prostor za razmišljanje te da sa svoje pozicije stanovnika akovca i arhitekta pokažem što je mogu e u initi na pojedinim lokacijama. Nakon sedamdesetih godina prošlog stolje a akovec je doživio zna ajni prostorni preobražaj u jedan od komunalno najure enijih malih gradova koje još uvijek kao brend nosi, me utim, danas to tako možda izgleda posjetiteljima, iako mi kao gra ani znamo da grad zapravo stagnira. Dugo, prakti ki Bojanu Perho u, akove kom do izložbe arhitektu, recesijsko doba bilo je arhitekta inspiracija da se pozabavi novim Bojana vizualnim identitetom dijela Perho akovca a, nije ponu eno tako kompleksno i cjelovito rješenje za neke od takozvanih “teških“ lokacija u gradu koje su ostale me uprostori u njegovom razvoju. Bojan Perho ponudio je novo cjelovito rješenje ure enja akovca koje bi, kada bi ga bilo mogu e realizirati, dalo ovom gradu novo lice, kao što mu je prostorno ure enje sedamdesetih dalo pe at sve do ovih dana. Istina je da su se od onog vremena društvene okolnosti bitno promijenile. Danas ne postoji neka institucionalna ili izvaninstitucionalna okosnica koja bi okupljala arhitekte, investitore i one koji odlu uju o prostornom ure enju u nekom zajedni kom tijelu koje bi vodilo ra una o op em dobru i unaprje enju izgleda grada. Zbog toga danas nemamo mecene koji bi povjerili arhitektima - kreativcima ure enje grada, nakon ega bi arhitektonska djela, nastala iz te suradnje, davala vizualni pe at gradovima. Danas bi to nazvali brendovima koji su proslavljali gradove, mecene i njihove idejne za etnike arhitekte. Otuda smo po eli i razgovor s Bojanom Perho om.

mo samo slike, ve pokušavamo gospodarski preoblikovati neki prostor. * Idejno rješenje za Tenis teren ‘Franjo Pun ec’ nastalo je iz zahtjeva za smještaj šoping centra? - Za idejni projekt mogu e gradnje na prostoru koji danas djelomi no zauzima Tenis klub ‘Franjo Pun ec’, a djelomi no je ‘zelena površina’ predvi ena generalnim urbanisti kim planom, dobili smo zadatak od privatnog investitora, koji je prije toga u vezi s namjerom kontaktirao Gradsku upravu. Zadatak je bio da analiziramo mogu nosti prostora za smještaj šoping centra. Radi se o koautorskom radu s arhitektima Tihanom i Nebojšom Subanovi , u kojem je bilo dilema ho emo li se ponašati kao ‘pla enici’ ili da odradimo posao u duhu našega najboljeg projektantskog iskustva koje poštuje prostor i mjerilo Grada akovca. Ovo je primjer jednog od rijetkih slu ajeva gdje su arhitekti kao ‘uslužna’ struka predložili

Prenamjena tvorni kog kompleksa MT -a

25. listopada 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

aj akove kom arhitektu Bojanu Perho u da predloži novi vizualni identitet akovca na etiri lokacije

Pokušavam izbje i zamku bezli nog modernizma investitoru program koji nije u skladu s njegovim zahtjevima i, naravno, taj prijedlog s njegove strane nije usvojen. To je prvi od izloženih projekata u kojem su vidljive sve dileme brzog programiranja, a koje su u svojoj ‘naivnoj’ fazi pokušale odgovoriti na zahtjevnost konkretnog prostora. Me utim, kao i u svim izloženim projektima i tu su uklju ene ideje odnosa privatnog i javnog prostora, njegova ‘proto nost’ i logika povezivanja centra grada s njegovim kvartovima koji su se izgradili ili se tek grade. Mi smo se u ovom projektu, kao i u ostalim projektima, bavili strukturom grada i njegovim povijesnim urbanisti kim i arhitektonskim naslje em, te smo temeljem regulatorne osnove izra ene 50-ih godina od arhitekta Seissla predložili investitoru da se na dijelu konkretnog prostora izme u centra grada i dijela grada koji se po eo realizirati na sjeveru izgradi veza izme u ta dva dijela. Naravno, arhitekt Seissel je u duhu socijalisti kog optimizma predložio na tom prostoru novo administrativno središte grada i Me imurja. I vrijeme ga je uglavnom demantiralo, na žalost, s demografskih pozicija. Vrijeme je demantiralo i postavke generalnoga urbanisti kog plana iz 1976., koji je izradila urbanisti ka grupa tadašnjega projektnog biroa Gra evnog kombinata ‘Me imurje’, koji je akovcu 2000. godine predvi ao 20.000 stanovnika. Na žalost, taj se demografski razvoj nije desio sa svim prostornim posljedicama razvoja. Naime, ista je grupa prostornim planom bivše op ine akovec, sre om, zacrtala policentri ni razvoj Me imurja koji se danas realizira. Promjenom ekonomskog sistema politi kom odlukom došlo je do devastacije urbanisti ke struke u okviru koje se dešava fragmentacija prostora prema zahtjevima investitora. Idejni projekt ra en je u najboljoj namjeri uklju enih izra iva a izme u kojih nije bilo stalnog konsenzusa. Ideja je bila da se stvori novi trg kao poveznica centra i novog dijela grada na sjeveru u nastajanju, oko kojeg se grupiraju poslovni, stambeni i upravni sadržaji - gradska ili županijska uprava s vije nicom. I, naravno, kao ‘brending’ grada, poslovno - stambene i upravne vertikale visine prizemlja s osam katova, kao što su i stambene zgrade u Vukovarskoj ulici u akovcu. Znamo da taj prostor predloženu visinu zgrada može podnijeti. U predmetnom projektu nije predvi ena jedna vertikala, nego ak tri. Takve su gradnje iz nepoznatih razloga u planovima županijskog Zavoda za prostorno ure enje i danas nezamislive. Planovi iz radionice Zavoda ‘propovijedali’ su neracionalnu gradnju visine prizemlja i dva kata za Grad akovec, a za ostala naselja prizemlje i kat. U me uvremenu je nakon mnogih rasprava u Gradu akovcu omogu ena i gradnja

zgrada s prizemljem i etiri kata. U predloženom idejnom projektu predvi ena je faznost realizacije projekta koja poštuje injenicu postojanja Tenis kluba ‘Franjo Pun ec’, za koji je u prostornim planovima Grada akovca rezerviran prostor i predvi eno premještanje na prostor sportskog parka, gdje su smješteni nogometni stadion i Gradski bazeni. U drugoj fazi projekta, na prostoru Tenis kluba, predvi eni su mješoviti stambeni sadržaji organizirani oko pješa ke ulice – stanovanje, stara ki dom, manji dje ji vrti , prate e lokalne trgovine, ka i i sl. Cijeli prostor prometno servisira podzemna garaža, tako er u dvije faze, koju je zbog razlike u ukopanosti u odnosu na ulice koje okružuju kompleks mogu e i prirodno ventilirati. * Što je s prostorom MT -a, za koji je i raspisan natje aj za gradsku vije nicu? - Idejni projekt prenamjene bivše tvornice MT -a nastao je kao posljedica i kao mogu i korektiv programski loše raspisanoga gradskog natje aja javne nabave za idejni projekt nove gradske vije nice i uprave. Tadašnja gradska uprava inanciranje gradnje nove gradske vije nice i uprave planirala je gradnjom prate ih komercijalnih sadržaja koji su površinom nekoliko puta premašivali sadržaje vije nice i uprave. Nova gradnja planirana je na prostoru sadašnjeg parkirališta izme u tvorni kog kompleksa MT -a i Trga Republike, koje je svojim prostornim kapacitetima i ambijentom koji ga okružuje neadekvatno za natje ajem predvi en program. Osim toga, natje ajem se nije predvi ala analiza mogu nosti prostora tvorni kog kompleksa MT -a kao jedinstvenoga prostornog kompleksa s parkiralištem, što je obaveza propisana generalnim urbanisti kim planom. Na natje aju je za posao izrade idejnog projekta odabrana renomirana zagreba ka projektantska ekipa ‘3LHD’, koja je ve

Idejni projekt prijedloga mogu e prenamjene proizvodnog kompleksa akove kih mlinova nastao je kao nastavak studentskog rada arhitekta (sina) Igora Perho a

na po etku svog rada uvidjela spomenuti programski nedostatak. Poštuju i akove ki prostor, na kraju je svoj posao završila tako da je na parkiralištu izradila idejni projekt nove gradske vije nice i uprave s minimalnim prate im komercijalnim sadržajima, a da bi došla do idejnog projekta, napravila je minimalnu analizu prostora tvorni kog kompleksa. Naš idejni projekt prenamjene bivše tvornice MT -a nastajao je i prije spomenutog natje aja, a sam natje aj prisilio nas je da ga konkretiziramo i završimo te prezentiramo relevantnim osobama iz struke i politike prije zagreba kih kolega. Premise ovog projekta bile su obrnute od onih iz natje aja. Nas su interesirale prostorne mogu nosti samoga tvorni kog kompleksa, koji se nalazi na atraktivnoj lokaciji uz povijesni prostor utvrde i Perivoja Zrinskih, te konkretni programi kojima bi se taj prostor komercijalno polivalentno prenamijenio. Na žalost, smatramo da je nastavak proizvodnje na toj lokaciji teško održiv i to prvenstveno iz energetskih i ekoloških razloga, a svaka nova investicija u proizvodnju na tom prostoru dugoro no je neprihvatljiva. Ovim idejnim projektom predlažemo leksibilan koncept programa koji se može fazno realizirati. Osim toga, on ne is-

klju uje da se u nekoj kona noj fazi realizira gradska vije nica s upravom na prostoru sadašnjeg parkirališta ispred MT -a. * Odakle pak izložena ideja vezana uz vodotoranj - silos akove kih mlinova? - Idejni projekt prijedloga mogu e prenamjene proizvodnog kompleksa akove kih

gu e nove komercijalne funkcije toga speci i nog prostora koji se širenjem grada uglavio izme u centra grada i njegovoga južnog dijela - Travnika. Vertikale vodotoranj - silos i mlin - silos vizualni su reperi Grada akovca vidljivi iz velikih daljina i stoga vizualno intrigantni. Okosnicu cijelog prijedloga ini

Neovisno o idejnom projektu, smatramo da bi se atraktivnost vertikala vodotornja - silosa i mlina - silosa mogla relativno jednostavno obogatiti videoinstalacijama. * Studentski je kampus od svih projekta najrealniji? - Idejni projekt novoga studentskog kampusa na prostoru bivše vojarne rezultat je natje aja za javnu nabavu. Program za novi studentski kampus formirala je razvojna agencija ‘REDEA’ i sastoji se od studentskog doma, polivalentne trodijelne sportske dvorane, studentskog restorana i Instituta za primjenjeno ra unarstvo. Kompleks formira studentski trg i park. Studentski dom kapaciteta je oko 300 osoba u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama i ljeti služi kao hostel. Jedan od fokusa kompleksa je sportska dvorana koja je s prate im svla ionicama denivelirana u podrumsku etažu, a promatra i aktivnosti u sportskoj dvorani mogu se smjestiti u prate em ka i u, natkrivenom prolazu izme u dvorane i restorana, holu Instituta i na zelenoj površini uz fasadu dvorane. Studentski restoran je kapaciteta oko 200 mjesta i ima potrebne prate e gospodarske sadržaje prema važe im propisima – kuhinju i gospodarsko dvorište. Institut za primijenjeno ra unarstvo koncipiran je prema zadanom projektnom zadatku

Idejno rješenje za Tenis teren “Franjo Pun ec“ nastalo je iz zahtjeva za smještaj šoping centra mlinova nastao je kao nastavak prenamjena vodotornja - silosa i sastoji se od potrebnih predastudentskog rada arhitekta u interaktivni Muzej vode i ze- vaonica, laboratorija s kabinetiIgora Perho a, koji je obra ivao mlje s caffe barom na njegovom ma, ureda i podatkovnog (data) mogu u stambenu prenamje- vrhu. Takvi muzeji realiziraju se centra cijelog veleu ilišta i kamnu tornja mlina - silosa. Ujedno zadnjih dvadesetak godina kao pusa. Projektirani kompleks zadoje i prostorni nastavak idejnih vrlo pro itabilne obrazovne i projekata mogu e gradnje na zabavne ustanove koje s mnogo voljava kriterije energetske u inprostoru Tenis kluba ‘Franjo aspekata obra uju teme kojima kovitosti kroz karakteristike Pun ec’ i prenamjene prostora su posve ene. Mnogobrojni su pro elja kompleksa, instaliranje bivše tvornice MT -a. Namjera primjeri takvih muzeja u Eu- strojarske opreme za iskorištanam je bila da predložimo mo- ropi – grad znanosti u Parizu, vanje energije otpadne vode i muzej okolade u Kölnu, muzej zraka te recikliranje i iskorištavode u njema kom Mülheim an vanje otpadne vode. * Na izložbu je došlo jako der Ruhru, muzej ovjeka u Neanderthalu, Nemo u Amsterda- puno ljudi, kako komentirate mu, muzej glazbe u Be u i mnogi takav interes? - Najprije zbog toga jer smo drugi. Naš najpoznatiji interaktivni muzej, iji postav, dodu- izložili zanimljive projekte, a še, još uvijek nije dovršen, jest o igledno smo izgradili jednu muzej neandertalaca u Krapini. vrstu statusa i renomea dobrih Njegovu posje enost, pro ita- arhitekata. Izložba je namijenjebilnost i zna aj koji ima za grad na gra anima Grada akovca i Krapinu i itavu regiju potrebno Me imurja, a ne usko stru noj je posebno istaknuti. Istu takvu javnosti. * Me u uzvanicima vidjeli funkciju mogao bi imati i predloženi Muzej vode i zemlje kao smo i bivšu ministricu promogu i novi komercijalni sim- stornog ure enja Marinu Mabol Grada akovca i Me imurja, tulovi - Dropuli sa suprugom Program za novi studentski kampus formirala je razvojna agencija “REDEA“ koje je izme u ostalog ‘zemlja Duškom Dropuli em… - Sura ivao sam s njezinim izme u dviju voda’. Nije nam, naravno, namjera suprugom Duškom Dropuli em u pitanje dovoditi vrlo ozbiljnu na nekim svojim projektima. gospodarsku djelatnost koja se u Posebna mi je ast da su i oni bili Na otvorenju izložbe Bojan govim pjesmama. Kao sastavni na temu “Planiranje povijesnih ovim teškim gospodarskim vre- posjetitelji na otvaranju izložbe, Perho predstavio se sa svojim dio izložbe, uklju ene su i dvije prostora“. Za subotu 2. studemenima uspješno odvija na tom došli su kao gosti iznena enja pjesmama, što je bilo potpuno skulpture akademskog kipara noga u 20 sati predvi en je konprostoru, ve nam je namjera da jednoga mog poslovnog partneiznena enje za mnoge sudionike Stjepana Jerkovi a: Vrata recep- cert arhitekta Igora Perho a na samo proširimo funkcionalne, ra. Ne treba zaboraviti da su oni izložbe, jer je ta strana njegova cije i Supermaneken, no uz ovu klaviru. Na zatvaranju izložbe, prostorne i vizualne mogu nosti bili bitni sudionici kao arhitekti stvaralaštva do sada javnosti izložbu bit e još doga anja. U u utorak 5. studenoga u 19 sati, bila potpuno nepoznata. Kaza- utorak 29. listopada u 19 sati po- bit e predavanje dizajnera Ivana spomenutog prostora i ostavimo i organizatori ure enja Grada lišna skupina “Pinkleci“ izvela vjesni ar umjetnosti i urbanist Gori anca o vizualnom identiteih drugim vremenima, koja mož- akovca koje ste spomenuli na je performans temeljen na nje- Zlatko Uzelac imat e predavanje tu Me imurja. da nikada ne e do i. po etku.

Arhitektonska izložba oboga ena dodatnim programima

Gospodarstvo

25. listopada 2013.

GRAD akovec raspisao natje aj za pove anje energetske u inkovitosti obiteljskih ku a

SAVJETI

STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Svako poticanje energetske u inkovitosti treba pozdraviti Grad akovec i Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost sufinancirat e pove anje energetske u inkovitosti obiteljskih ku a na podru ju Grada akovca. Hvale vrijedna akcija i može se re i - kona no! Mnogo se govori i reklamira energetska u inkovitost, svijest postoji, uvedeno je energetsko certificiranje kao obaveza za sve nove zgrade i zgrade za prodaju, ali malo je toga konkretno ponu eno od strane državnih institucija i banaka da se ne samo deklarativno podrži obnova ku a. A svima je jasno, bez obzira na nivo poznavanja struke, da je sanacija grijane ovojnice, a naro ito zamjena stolarije, danas nužnost. Ne samo zbog vlastite štednje nego i odre ene sigurnosti u budu nosti jer ne znamo što e se dešavati s energentima. Na natje aj se mogu javiti vlasnici starijih ku a, kao i novih, ali nedovršenih ku a. Problem je kod njih sli an - kod novih naj eš e nedostaje asada ili izolacija tavana, a imaju ugra enu dobru ili barem novu stolariju. Stare ku e nemaju toplinskih izolacija ili su one jako slabašne, a stolarija je u ve ini slu ajeva vrlo loša s gledišta energetske u inkovitosti i dotrajala. Obje skupine zgrada veliki su potroša i energije za grijanje, to nije samo rezultat ra unske analize nego stvarnost. A isto je tako injenica da Me imurci grade i gradili su velike, prevelike ku e, koje gutaju plin. Po prvim naznakama interes je velik, a nema mnogo novca na raspolaganju. Ve kod prijave potrebno je zadovoljiti odre ene kriterije i prikupiti dosta opsežnu dokumentaciju. Kriteriji su odre eni od strane Fonda i Grada te su propisani na ini bodovanja svih prijavljenih. Kod toga e vlasnici ku a trebati i stru nu pomo za prora un koeficijenata prolaza topline i pomo kod izrade troškovnika. Dakle, nije dovoljno samo izraziti želju koliko e se izolacije ili kakva stolarija ugraditi, ve je potre-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ban stru ni prora un i analiza kojom e se to dokazati. I obvezati se kasnije da e sve biti tako izvedeno. Osnovno je znati to an sastav postoje ih konstrukcija da bi se moglo odrediti koliko nove izolacije treba da se kriteriji zadovolje. Po našim probnim prora unima, to je debljina izolacije za zidove cca 12 cm (ovisno o vrsti izolacijei sastavu postoje eg zida), a za stropove i krovove puno više. Kod izmjene stolarije svakako preporu ujem stolariju s tri stakla, sve ispod toga je bacanje novca i štednja na kratke staze, jer se razlika u cijeni vrlo brzo vrati. Prozori s tri stakla danas moraju postati standard, tako je u zemljama koje su daleko ispred nas u ovom podru ju. Iz ovog je vidljivo da su kriteriji vrlo visoki u odnosu na ono na što su ljudi naviknuti. Ali to je u redu. Onaj tko danas izvodi asadu, ugra uje prozore, izolira potkrovlje ili sli no radi to za narednih barem 25, 30 godina. Razlike u cijeni asade od 8 ili 12 cm izolacije su zanemarive, a svaki cm donosi korist. A o prozorima da ne govorimo. Posjetite neki od salona dobre stolarije. Pogledate model - presjek krila i okvira sa staklom u odnosu na nekadašnje prozore - ovo je svemirski brod. Upravo je razvoj konstrukcije prozora, ostakljenja, okova i na ina ugradnje nevjerojatno napredovao. Bilo bi naravno dobro kad bi se i drugim mjerama poticala energetska u inkovitost: još manjom kamatom od strane banaka ili osloba anje od poreza za izolacije ve e debljine i najbolju stolariju. O ekivano je da e sli ni natje aji biti i u sljede oj godini. Na ovaj natje aj mogle su se javiti sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj. Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost konstantno raspisuje neke natje aje za sufinanciranja za razli ite skupine korisnika i razne namjene. Koliko ih ja pratim, s našeg podru ja je malo prijava - zašto to ne želimo iskoristiti!?

Interes gra ana ve sad iznad o ekivanja Najviši iznos po jednoj ku i koji gra ani mogu dobiti je 37.500 kuna, s time da onda moraju uložiti isto toliko. Polovinu sredstava osiguravaju Grad akovec i Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Prijave se mogu predati do 22. studenoga

Grad akovec raspisao je javni natje aj o sufinanciranju projekta “Pove anje energetske u inkovitosti u obiteljskim ku ama na podru ju Grada akovca”. Prijave se mogu predati do 22. studenoga ove godine, a zainteresirani gra ani moraju ispuniti prijavne obrasce te ih predati na vrijeme. Fond za energetsku u inkovitost Ministarstva zaštite okoliša osigurat e 1,2 milijuna kuna, Grad akovec 300.000 kuna, a ukupno sufinanciranje gra ana iznosit e 1,5 milijuna kuna. Na taj se na in stvara masa od 3 milijuna kuna s kojom se ra una u projektu. Gra ani mogu dobiti maksimalno 37.500 kuna kao dio koji sufinanciraju Grad akovec i Fond zaštite okoliša i energetsku u inkovitost, a to zna i da isto toliko moraju uložiti.

Sami su uvjeti natje aja dosta složeni, a sufinancira se prema jasnim kriterijima, tako zamjena PVC stolarije, toplinske asade ku a i drugo. Kako bi se pojasnili uvjeti natje aja koje postavlja Fond za energetsku u inkovitost, za gra ane akovca je ovih dana organizirana i tematska radionica. Prema rije ima zamjenika gradona elnika akovca Marija Medveda, ve sad postoji ogroman broj zainteresiranih gra ana za natje aj, a javlja ih se sve više. U Fondu za energetsku u inkovitost planiraju na taj na in pove ati energetsku u inkovitost za oko 40 ku a u akovcu, no Mario Madved kaže: - Zbilja postoji ogroman interes za ovaj natje aj, gra ani su svjesni da je svaka ušteda energije dragocjena i poznaje se na ku nom budžetu. O e-

kujemo da e najviše interesa biti za zamjenu PVC stolarije s novom po mogu nosti troslojnom stolarijom. Princip bodovanja bit e: što ve a ušteda, više bodova i samim tim viši rang na listi. O ekujemo da emo u kona nici u Gradu akovcu pomo i da oko 70 ku a dobije novu energetsku u inkovitu stolariju jer je ve sad najviše zahtjeva upravo za zamjenu stolarije. Naime, ne e svi konkurirati za najviši iznos sredstva. Gra ani koji se prijave na natje aj moraju imati energetski certifikat i energetsku procjenu ušteda, a novac e se spuštati prema ovjerenim situacijama, uz kontrolu od strane nadzornih inženjera. Bez ovjerene situacije ne e se mo i dobiti novac iz Fonda. Zbog toga je najbolje da se zainteresirani gra ani što prije in ormiraju u Gradu akovcu o uvjetima natje aja. (J. Šimunko)

GALERIJA “SJEVER” akovec

Supermarket “Spar” u etvrtak otvorio vrata kupcima U etvrtak 24. listopada otvoren je prvi SPAR supermarket u akovcu u okviru novoga trgova kog centra Galerije “Sjever” na Svetojelenskoj cesti 25 (kod rotora prema Šenkovcu). Simboli nim rezanjem vrpce otvorili su ga gradona elnik Stjepan Kova i generalni direktor Spara Hrvatska Helmut Fenzl. Supermarket je u etvrtak otvorio svoja vrata mnogobrojnim kupcima u 8 sati, dok e ina e radno vrijeme biti od 7 sati. U supermarketu na preko 1.200 metara kvadratnih zaposleno je 39 djelatnika. Kupcima e na raspolaganju biti gotovo deset tisu a raznovrsnih proizvoda. U skladu sa svojom poslovnom politikom dobre suradnje s lokalnim proizvo a ima, posebno mjesto na policama SPAR supermarketa u Svetojelenskoj dobili su Vajdini proizvodi, proizvodi iz akove kih mlinova, Raguzine tjestenine, a akov ani e mo i birati izme u nekoliko razli itih vrsta bu inih ulja.

niziran bogati zabavni program za kupce, uz puno degustacija, poklona, zabave i glazbe. - Kako su Me imurci ve upoznati s bogatim asortimanom i povoljnim cijenama u našim trgovinama u Varaždinu i Koprivnici, nadamo se da e u dani-

ma koji slijede i u akovcu kupovati s velikim zadovoljstvom, poru uju iz Spara Hrvatska. Ostali poslovni subjekti u okviru trgova kog centra Galerije “Sjever” svoja vrata otvaraju 7. studenoga. (sz)

Gradona elnik prerezao sve anu vrpcu i pozvao druge investitore da do u u akovec

Kupovina e se mo i obaviti na 6 blagajni od ponedjeljka do subote od 7 do 21 sat, a nedjeljom od 7 do 14 sati. U opremanju je korištena ull led rasvjeta kojom e se štedjeti i do 15 posto elektri ne energije,

a sustavom za korištenje otpadne topline rashladnog sustava zagrijavat e se topla voda i dogrijavati prodajni prostor. Povodom otvaranja SPAR supermarketa cijeli dan bio je orga-

lan uprave Spara Hrvatska Danijel Vidi istaknuo je kako je ovaj Spar otvoren u rekordnom roku. Dodao je kako nigdje u Hrvatskoj do sada nisu naišli na ovako uspješnu suradnju s gradskim vlastima te kako se nada da e gra ani akovca biti zadovoljni novootvorenim supermaketom. Stjepan Kova , gradona elnik akovca, priliko otvaranja je poru io: - U maksimalnom smo roku ishodili sve dozvole za

otvorenje. Želja mi je da svim investitorima koji do u u akovec pomognemo, da budemo fleksibilna uprava koja e tim ljudima pomagati u njihovom razvoju, a ne administracija koja ih ko i. Zaista smo dogovorili u Gradskoj upravi da se za sve investitore maksimalno angažiramo i omogu imo im lakši dolazak u akovec. Na kraju krajeva, ti investitori i zapošljavaju gra ane akovca i žitelje Me imurja.

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

BAUMIT PRO SUSTAV NAJPOVOLJNIJA CIJENA ZA CERTIFICIRANI SUSTA SUSTAV

10 cm = 82,50kn/m Cijena uključuje: stiropor, ljepilo, mrežicu, profile i završni sloj

Sav ostali građevni materijal od temelja do krova po najpristupačnijim cijenama

GRADIMO ZAJEDNO

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2013.

EPILOG SLU AJA kra e drva Dragutinu Barleku iz Brezja, kojem je ODO odbacio prijavu policije protiv etiri osobe koje su mu otu ile drva

“PRAVNA DRŽAVA”

Ostao bez 42 stabla drva, a Državno odvjetništvo u akovcu donijelo odluku da je u pitanju obi na zabuna! Dragutin Barlek iz Brezja: - Pitam ODO kakvu poruku šalje javnosti. Poru uje im: ‘Ljudi, samo rušite i kradite, ionako emo vas mi osloboditi’

- O ekivao sam pokretanje tužbe protiv onih koji su mi pokrali 42 stabla drve a, a sada sam dobio rješenje kako je ODO akovec odbio policijsku prijavu. Ovom odlukom ODO javnosti šalje poruku: ‘Rušite i kradite’, ne mogu vjerovati, razo arano nam se potužio Dragutin Barlek

Kada je sredinom ožujka ove godine Dragutin Barlek iz Brezja došao do svoje šume nedaleko od naselja Brezje, zastao mu je dah i ostao je šokiran. Njegova šuma bila je ‘’vdrum“ porušena. Kasnije je izbrojio panjeve, ak 42 promjera ve eg od 20 centimetara ostala su u zemlji nakon što su stabla odrezana i odvezena. Doznao je kako su neki ljudi još u velja i porušili i odvezli drva

iz njegove dugo uvane šume, te je slu aj prijavio policiji, o emu su Me imurske novine opširno pisale. Po initelji su prona eni te je utvr ena šteta na iznos od 55.500 kuna i slu aj, odnosno kaznena prijava od strane PU me imurske predana je ODO-u u akovcu. - O ekivao sam poziv na sud ili kažnjavanje po initelja, koje još nisam upoznao, kad

mi je stiglo veliko i neugodno rješenje. Iz ODO-a sam dobio rješenje da se policijska prijava odbija jer je po initelj, za mene kradljivac, moju šumu kupio preko radiooglasa koji je dala druga osoba, te on ne može odgovarati, jer nije znao što i ije ruši. Pitam ODO-a kakvu poruku šalje javnosti. Poru uje im: ‘Ljudi, samo rušite i kradite, ionako emo vas mi osloboditi’.

noj skupini koja krade drva po me imurskim šumama i potom prodaje po ku ama. - Ne znam, ali pitam Državno odvjetništvo kako bi bilo da sada ja nekome pokažem tu u ku u, kažem da je moja i prodam je ovjeku? Tako je u mojem primjeru. Sud je okrivljenima naložio da mi vrati drva koja su mu zaplijenjena jer ih nije uspio preprodati ili potrošiti. Do dana današnjeg to nije u inio. Jako sam razo aran državnom odvjetnicom koja je donijela

Barlek: Pitam ODO akovec kako bi postupio da ja nekome prodam tu u ku u? - ODO mi predlaže da podnesem privatnu tužbu, a ja njih pitam kako e moja tužba biti prihva ena ako je odba ena policijska, pita se Barlek, dodaju i kako smatra da se radi o organizira-

CRNA KRONIKA UHI EN NA DJELU prilikom druge kra e, kasnije osumnji en za još jednu službenik krimpolicije PU me imurske

Podignuta optužnica protiv policajca provalnika Op insko državno odvjetništvo u akovcu podiglo je pred Op inskim sudom u akovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina zbog po injenja produljene teške kra e iz l. 229. st. 1. to . 1. u vezi s l. 228. st. 1. i l. 52. Kaznenog zakona. (18. 10. 2013.) Ovog 42-godišnjeg okrivljenika se tereti da je u dva navrata u srpnju 2013. godine odvija em nasilno otvorio zaklju ana ulazna vrata ugostiteljskog objekta u Šenkovcu te

iz unutrašnjosti uzeo novac i više kutija cigareta. Okrivljenika su prilikom po injenja druge teške kra e zatekli policijski službenici PU me imurske. Od izvora bliskog istrazi neslužbeno doznajemo da se radi o policijskom službeniku krimpolicije PU me imurske iz Savske Vesi. Odmah po po injenju nedjela je suspendiran, odnosno udaljen s dužnosti, a PU me imurska protiv svoga doju erašnjeg kolege vodi disciplinski postupak.

FIZI KI OBRA UNI na nekoliko lokacija

Pijan napao policajce Prošli petak oko 15.15 sati u akovcu, u Ulici kralja Tomislava, na terasi ugostiteljskog objekta policajci su intervenirali u narušavanju javnog reda i mira. Tom je prilikom 33-godišnjak iz Pribislavca fizi ki napao dvojicu policijskih službenika. Uporabom sredstava prisile priveden je u prostorije Policijske uprave me imurske, gdje je alkotestiranjem utvr eno da u organizmu ima 2,08 promila alkohola. Lije ni kim pregledom utvr eno je da muškarac prilikom postupanja nije ozlije en, dok su policijski službenici lakše ozlije eni. Protiv 33-godišnjaka podnesena je kaznena prijava županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu,

a sudac istrage odredio mu je istražni zatvor u trajanju od najdulje mjesec dana.

Nogom mu slomio nos Subotnja pijanka završila je tu njavom na Trgu Eugena Kvaternika u akovcu. Oko 3.45 sati 25-godišnjak iz akovca, pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,73 g/kg, zbog ranije neriješenih odnosa nasrnuo je na 28-godišnjaka iz Knezovca. Nogom ga je udario u predjelu nosa. Lije ni kim pregledom utvr eno je da je 28-godišnjak teško ozlije en. Protiv 25-godišnjaka podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

POLICIJA otkrila niz kra a koje su opet izvršili maloljetnici

Djeca ukrala tri i pol tone kukuruza Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je troje djece s podru ja Me imurske županije po inilo kazneno djelo kra e. U razdoblju od 1. do 12. listopada u poljskom predjelu zvanom “Kuršanski lug” u blizini Puš ina s njive su pobrali i ukrali oko tri i pol tone kukuruza, vlasništvo ženske osobe iz Puš ina. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. Prema po initelja e se podnijeti posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu. O ovome i sli nim slu ajevima ve smo u nekoliko navrata pisali, pa je svaka rije suviš-

Prebili ga te ukrali mobitel i nao ale Kriminalisti kim istraživanjima utvr eno je da su u ponedjeljak oko 20 sati u akovcu, u Ulici Slavka Kolara, dva nepoznata muškarca s le a prišla 27-godišnjaku iz akovca, te ga je jedan od njih nogom udario u le a. Uslijed udarca muškarac je pao na pod, gdje su ga obojica fizi ki napala i iz džepa ukrala mobitel i sun ane nao ale. Jedan od po initelja je, prema opisu ošte enog, starosti od 25 do 30 godina, srednje tjelesne gra e, visine oko 180 cm, kra e crne kose i obu en u plavu traper jaknu. Drugi razbojnik je tako er starosti od 25 do 30 godina, srednje tjelesne gra e i visine oko 180 cm. Policija moli gra ane da ukoliko imaju bilo kakva saznanja o mogu im po initeljima to dojave policiji na broj “192”.

ovakvo rješenje, kao i postupanjem ODO-a akovec, gotovo u dahu ispri ao nam je Barlek, naglasivši kako svoj slu aj daje u novine samo zato da bi javnost doznala kako ODO akovec i Op inski sud akovec svojom odlukom šalju krivu poruku i štite one koji otu uju ne iju imovinu, kako kažnjavaju vlasnike i poštene ljude, te ih prepuštaju borbi na koju kao pošteni i radni ljudi nisu naviknuti, vjeruju i u pravnu državu. (S. Mesari )

Policija je zaplijenila dio kukuruza

na. injeni no je da su djeca za odvoz, pa i za branje tri pol tone kukuruza, trebala potporu ljudske i tehni ke operative. Podsje amo da temeljem zakona policija više ne navodi mjesto odakle su maloljetni po initelji. Tako u Hrvatsku i Europu šaljemo poruku kako Me imurci kradu, pri emu je nacionalna manjina zašti ena.

RAZBOJNIŠTVO

Džepnim noži em oplja kali trgovinu Me imurska policija je u ponedjeljak u akovcu zabilježila dva slu aja razbojništva. Oko 19.50 sati u Ulici Bartola Kaši a dvije nepoznate muške osobe, ija su lica bila prekrivena odje om (kragnama jakni), ušle su u trgovinu vlasništvo poduze a iz akovca, gdje je jedna od njih uz prijetnju džepnog noži a od zaposlenice zatražila novac. Nakon što je zaposlenica predala novac, po initelji su se udaljili u nepoznatom smjeru. Jedan od razbojnika je starosti oko 20 godina, visine oko 170 cm, mršave tjelesne gra e, obu en u zimsku jaknu tamnije boje, a na glavi imao je crnu zimsku kapu. Drugi po initelj je iste starosti i konstitucije, bio je obu en u zimsku jaknu tamnije boje, a na glavi imao je crvenu zimsku kapu. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. Za po initeljima policija intenzivno traga.

PIŠE: VANJA HA EK

Otkriveno petero djece koja su izvršila kra e Kriminalisti ki istražitelji Policijske uprave me imurske bili su uspješni u razotkrivanju nekoliko kaznenih djela kra a i teških kra a, pri emu je utvr eno da su po initelji djeca s podru ja Me imurske županije. Dvoje njih je 18. listopada provalilo u prostorije nogometnog kluba u Ivanovcu, gdje su ukrali kopa ke, lopte, alkoholna i bezalkoholna pi a

te digitalni prijamnik, odnosno odašilja . A drugi trojac je u Murskome Središ u uzeo na “pik“ jedno privatno poduze e. U kolovozu i rujnu su u tri navrata ukrali novac, razne odjevne predmete i obu u. Ukupna materijalna šteta ve a je od deset tisu a kuna. Svi su kazneno prijavljeni nadležnom Državnom odvjetništvu.

Poja ane preventivne mjere za blagdan Svih svetih Policija postaja akovec do 3. studenoga provodi akciju “Zajedno do ve e sigurnosti”. S obzirom na to da se bliži blagdan Svih svetih, provodi poja ane preventivne mjere na mjestima parkiranja ve eg broja vozila, prije svega u zonama groblja. Naime, klju evi vozila, torbice, nov anici i drugi osobni dokumenti, koje gra ani ostavljaju na vidljivim mjestima u otklju-

anim ili zaklju anim vozilima, predstavljaju motivaciju po initeljima za izvršenje kaznenih djela kra a i teških kra a. Stoga e policijski službenici u narednom razdoblju prilikom obilazaka parkirališnih prostora oko groblja gra anima dijeliti letke “Zajedno do ve e sigurnosti“, s opisanim upozorenjima i savjetima za provo enje mjera samozaštite.

Od nedjelje obavezna svjetla prilikom vožnje U no i sa subote na nedjelju zapo inje zimsko ra unanje vremena, tako što se pomicanjem kazaljke za jedan sat unatrag vrijeme od 3 sata ra una kao 2 sata. Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da u razdoblju zimskog ra unanja vremena voza ima obvezu da na motornom vozilu za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. I voza i bicikala od prvog sumraka do

potpunog svanu a i u slu aju smanjene vidljivosti na biciklu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla. Voza i mopeda i motocikala dužni su tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu. Policija apelira na voza e da tijekom vožnje na vozilu imaju upaljena svjetla kako bi bili što uo ljiviji drugim sudionicima u prometu.

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2013.

SAJAM POSLOVA u organizaciji Zavoda za zapošljavanje u akovcu

Zna ajniji pad nezaposlenosti tek 2015. godine Optimizam jedino sugeriraju gotovo svakodnevni upiti za investiranje u gospodarske zone u Me imurju, kao i najava proširenja kapaciteta nekih doma ih, me imurskih tvrtki Samo otvaranje novih investicija može smanjiti nezaposlenost. Prilikom otvaranja Sajma poslova, koji se održao u subotu u Graditeljskoj dvorani u akovcu, me imurski župan Matija Posavec kazao je da smo nakon ulaska u EU postali županija s izuzetnim potencijalom za dolazak investicija, i doma ih i stranih. - Ve postoji nekoliko ozbiljnih ponuda da se pokrene

Matija Posavec, župan, i Vladimir Zebec, predstojnik Podru nog ureda Zavoda za zapošljavanje, optimisti no su govorili o zapošljavanju u naredne dvije godine

proizvodnja na prostoru bivšeg MT -a, gdje postoje hale i raspoloživa radna snaga, žene srednjih godina koje su teško zapošljive, a pokretanjem proizvodnje barem dio njih bi se zaposlio. Druga podru ja interesa potencijalnih investitora idu u dva smjera. Strani investitori u obilasku zona po Hrvatskoj dolaze i ovamo, a na nama je da ih uvjerimo zašto je Me imurska županija najpogodnija za ulaganje. Drugi smjer je da mnoge izvozno orijentirane tvrtke, pogotovo pogotovo u metalskoj branši, proširuju svoju proizvodnju. Imamo nekoliko tvrtki na podru ju gornjeg Me imurja koje grade nove hale i otvaraju nove pogone pa e zaposliti i nove ljude. U akovcu e biti i otvorene dvije nove investicije na podru ju akovca, doduše, nisu vezane za proizvodnju ve za potrošnju, ali e i one sasvim sigurno otvoriti nešto novih radnih mjesta.

Meiso na Sajmu poslova Tako kako je krenulo nakon 1. srpnja ja doista vjerujem da, ako se barem 30 posto upita koje dobivamo konkretno ostvari, to e se sasvim sigurno osjetiti u gospodarstvu Me imurja, kazao je župan Matija Posavec. Istaknuo je da gotovo svaki drugi dan dolaze upiti za aktiviranje naših gospodarskih zona, ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta. - Danas je u Me imurju

7.809 nezaposlenih osoba, prema službenoj statistici krajem kolovoza. To je zabrinjavaju a brojka i zato mi je drago da se Zavod nizom mjera uklju uje da se to stanje ublaži, rekao je župan. Vladimir Zebec, predstojnik Podru nog ureda Zavoda za zapošljavanje u akovcu, kazao je da nezaposlenost polako stagnira, no nema još nekakvih veli-

kih zapošljavanja. Ali Zavod ima masu mjera kojima u vremenu kad nema gospodarske eksplozije ublažava situaciju: kroz stru no osposobljavanje mladih bez zapošljavanja, sistem potpora za samozapošljavanje, ali i osiguravanjem isplate nov ane naknade nezaposlenima koji su je stekli s osnova rada na vrijeme. Vladimir Zebec kazao je da ne o ekuju ve i porast ne-

NA ELNIK op ine Dekanovec Ivan Hajdarovi

Najmanji smo, ali gotovo da nemamo nezaposlenih - Prioritet za idu u godinu je izgradnja doma zdravlja ili barem prve faze, projekti su gotovi i sve je spremno za gradnju. Mi za pogon op inskih službi izdvajamo samo oko 100.000 kuna godišnje, te štedimo na sve na ine Najmanja me imurska op ina Dekanovec ima prema službenom popisu samo 774 stanovnika, no u stvarnosti ih je 864, jer oko 120 stanovnika živi u europskim zemljama više od šest mjeseci. Op ina je osnovana 1997. godine, a mnogi su tada mislili da ne e opstati jer je premala. No prevarili su se, a op ina Dekanovec je dokazala da i malo može biti lijepo. U ovom trenutku ima najmanji broj nezaposlenih u cijelom Me imurju, samo 30 stanovnika ne radi. U samom Dekanovcu radi stotinjak gra ana op ine, od ukupno 580 zaposlenih u drugim sredinama i umirovljenih mještana Dekanovca. U zadnjih šesnaest godina op ina Dekanovec se bitno razvila u odnosu na to kako je izgledala prije, a stvorene su

i pretpostavke za ulaganja u manjoj poduzetni koj zoni. O razvoju i planovima razgovarali smo s na elnikom Ivanom Hajdarovi em, koji od prvog dana vodi op inu. * Od po etka se postavljalo pitanje može li op ina Dekanovec postojati zbog toga jer je mala. Što se promijenilo do danas? - Još prilikom borbe za op inu i njezina formiranja rekao sam gra anima: ‘Svi koji misle da e se op ina ugasiti istog trenutka, varaju se’. Po rezultatima i razvoju op ine vidi se da se Dekanovec razvija. Kažem, tko radi, taj e imati, a mi radimo. Iako smo najmanja op ina, gotovo da nemamo nezaposlenih. * Planirani prora un za idu u godinu iznosi 3,5 milijuna kuna. Što je u ovom trenutku najvažnija investicija?

- Planirali smo prora un za idu u godinu u visini od 3,5 milijuna kuna. U ovom nam je trenutku za mještane najvažnije izgraditi dom zdravlja, odnosno ambulantu, ljekarnu i stomatološku ordinaciju sa stanovima za doktore. Naime, Domašinec je prebukiran, a u bliskom Novakovcu nema ambulante, tako da je to realno mogu e i doktori e sigurno imati dosta posla. Kako su op inski prihodi mali, tri smo godine inancirali dokumentaciju za dom zdravlja te je sad kona no gotova, a parcela je u vlasništvu Op ine i može se graditi. Dom zdravlja stajat e 1,7 milijuna kuna, vidjet emo kako emo do tih sredstava, bilo putem kandidiranja u zemlji ili preko europskih fondova. Za ceste emo idu e godine izdvojiti

200.000 kuna, a za projekte 100.000 kuna. * Koliko je zaposlenih u op inskim službama? - U op inskim službama zaposlena je samo voditeljica jedinstvenoga upravnog odjela, koja obnaša i tajni ke poslove, ja sam zaposlen u privatnoj tvrtki u akovcu, a kao na elnik op ine radim honorarno. Mi za pogon op inskih službi izdvajamo samo oko 100.000 kuna godišnje, te štedimo na sve na ine. * Koliko udruga djeluje u op ini? - Imamo samo nekoliko udruga, tu je kulturno umjetni ka udruga ‘Florijan Andrašec’, zatim nogometni klub, lovci, Limena glazba Dekanovec, DVD, odnosno vatrogasci i to je to. U ovom su nam trenutku malo ve i teret vatrogasci jer za naš DVD iz-

Na elnik op ine Dekanovec Ivan Hajdarovi : - Projekt etnosela mislimo kandidirati za fondove EU, a uz druge projekte

dvajamo pet posto izvornih prihoda ili oko 40.000 kuna godišnje, a moramo inancirati i javnu vatrogasnu postrojbu iz akovca s oko 18.000 kuna godišnje. U po etku nije bilo tako dogovoreno. * Izgradili ste i opremili poduzetni ku zonu, no u njoj se trenutno ne gradi? - Izgradili smo i komunalno opremili manju poduzetni ku zonu od oko dva hekta-

zaposlenosti, premda je stvarna nezaposlenost ve a od one koju pokazuju statisti ke brojke. No dio ljudi ne dolazi na Zavod za zapošljavanje, zato jer jednostavno zna da se ništa novo ne doga a. Situacija e se promijeniti kad investicije krenu, a sigurno e krenuti i ve polako kre u. Primjer je Prelog, gdje se doga aju takve stvari koje priželjkujemo i za akovec i za Mursko Središ e, kazao je Zebec. Za idu u godinu je procijenio da e još uvijek biti godina poravnavanja situacije, ali ve 2015. godine broj nezaposlenih ne e polako, ve jako opadati. Naglasio je da se Zavod se priprema za tu situaciju i upravo jedna od aktivnosti je i Sajam poslova. To je prilika za sve koji su nezaposleni ili razmišljaju o svojoj karijeri da se informiraju kod poslodavaca što se traži, napišu životopis ili predaju molbu ili pobliže upoznaju poslodavce koji se predstavljaju na Sajmu. Kada do e do poja anog zapošljavanja, Zavod e biti spreman za tu situaciju i nastojat e svima koji traže radnu snagu na tržištu omogu iti da je i dobiju, poru io je Zebec. (BMO)

ra s pet parcela. Dvije parcele su prodane, no investitori sad ne grade zbog krize, rije je o telekomunikacijskom centru i tvornici sokova. Još jedna parcela je na prodaju, dok preostale dvije ekaju da država dade dva puta po 100 hv zemljišta koje je državno, a kako bi mogli raspisati natje aj. Na žalost, ve dugo ekamo da se to riješi. * Gdje vidite mogu nosti razvoja op ine Dekanovec? - Prioriteti su dom zdravlja zbog potreba pove anja standarda gra ana, daljnji razvoj poduzetni ke zone, izgradnja kanalizacije u suradnji s Me imurskim vodama, uz kandidiranje za fondove EU. Kako u Dekanovcu nema ve ih zaga ivanja, mogu e je graditi i biološki pro ista . U dugoro nom je planu razvoj turizma, planiramo eko etno selo, ve postoji i po etni projekt. Dio etnosela bio bi i muzej posve en Andrašecu i Dekanovcu, dakako, Florijan Andrašec zna ajan je i kao kulturni brend koji emo razvijati. Postoje i zna ajni potencijali proizvodnje zdrave hrane. Kad je rije o industriji, nemamo je gdje planirati, osim manjih pogona koji ne zaga uju. (J. Šimunko)

25. listopada 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TVRTKA BERNARDA IZ PUŠ INA NA AMBIENTI

15 uspješnih godina Petnaestu godinu za redom, od svog osnutka tvrtka Bernarda izlaže na Sajmu namještaja i prate e opreme Ambienta na Zagreba kom Velesajmu. To je 15 plodonosnih godina u kojima se ova tvrtka pojavljivala s novitetima na hrvatskom tržištu i predstavljala ih svojim posjetiteljima, kupcima i poslovnim partnerima. Svake godine neki od kandidiranih proizvoda dobio bi medalju, no ne samo na Ambienti, ve iza toga i na drugim sajmovima. Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda rekla nam je – Razvoj novih proizvoda zahtijeva velika ulaganja. Gotovo svi novi proizvodi “rodili”su se u hodu. Tu je i

boratorijima, jer je svaki naš proizvod namijenjen prodaji i on mora doživjeti komercijalizaciju, jer u protivnom nema smisla. U razvoj ulažemo puno vremena i novaca. Me utim, bez kvalitetnog ulaganja nema ni rezultata u proizvodnji, ali ni dobre prodaje. Ne možemo se zadržati na istim modelima. Moramo stalno nuditi kupcima nešto novo kako bi uop e opstali na tržištu. Osje aj, da kad do eš k partneru i možeš mu ponuditi širok asortiman proizvoda Tvrtka Bernarda za 15 godina djelovanja dobitnica je osam medalja i plaketa Mobil op mum, pet zlatnih i dvije srebrne medalje za inovacije. A sama vlasnica Bernarda Cecelja dobila itav niz nagrada od poduzetnice

godine koju dodjljuje CROMA u dvije kategorije, dva puta proglašena je najboljom poduzetnicom, upisana u Zlatnoj knjizi najuspješnijih, dobitnica zlatne kune i pres žne nagrade Vjesnika za primjenu novih tehnologija u proizvodnji kreveta i madraca, te mnogih drugih .

je velika prednost. Trenutno nudimo kupcima 15-tak vrsta kreveta i blizu 60 tipova madraca, što doista može zadovoljiti sva ije potrebe. To je naša velika prednost. Strani partneri nam svakodnevno dolaze s takvim zahtjevima, ve prema njihovim idejama stvaramo nove proizvode. Svaka takva ponuda novi je izazov. Prije 15 godina nisam ni sanjala da bi se nešto ovakvo moglo dogoditi. Osnovala sam tvrtku Bernarda 1998. i krenula s 13 radnika, jednim strojem i prostorom od oko 800 e-

tvornih metara. Danas imamo 170 djelatnika, dvije tvornice, etiri poduze a u Makedoniji, Srbiji, Rusiji i Švicarskoj. Proizvodi tvrtke Bernarda imaju certifikat ISO 9001 još od velja e 2003. godine, što zna i da su me i prvima u zemlji po eli primjenjivati me unarodni sustav upravljanja kvalitetom. Trostruki su nositelj Superbrandsa za 2010., 2011. i 2012. godinu, me unarodnog priznanja koje se dodjeljuje samo tvrtkama s vrhunskim proizvodima. (S.Zorkovi )

velika uloga mog sina Borisa, te tima stru njaka koji su sve naš ideje i promišljanja pretvorili u gotov proizvod. Osim prototipa proizvoda moraju se napraviti razli iti obra uni troškova proizvodnje i cijene gotovog proizvoda, nacrti i testiranje u verificiranim la-

OP INA Belica

Prisilna naplata za neplatiše ku nog otpada Tvrtka “Eko f lor plus” d.o.o. e nakon 25. listopada ove godine gra anima op ine Belica, gdje prikuplja ku ni otpad, dostavljati ovršna rješenja za prisilnu naplatu – priop uje se iz te tvrtke. Na elnik op ine Zvonimir Taradi zbog toga apelira na sve one koji neredovito pla aju odvoz ku nog otpada da plate zaostale dugove, kako bi izbjegli pla anje bilježni kih troškova. U op ini Belica se ku ni otpad odvozi svakih deset dana, odnosno tri puta mjese no, za to gra ani pla aju 63 kune mjese no, a stara ka mi sama ka doma instva 31,50 kuna mjese no. Ukoliko se ne plate zaostaci, troškovi postupka iznose oko 1.200 kuna, pa je za sve bolje da se odvoz otpada plati. (JŠ)

PISMO ITATELJA

INICIJATIVNI odbor “Za isti Gori an”

Skupljaju potpise za referendum protiv kompostane U Gori anu se 11. listopada sastala skupina od devet mještana Gori ana na inicijalnom skupu za inicijativu “Za isti Gori an”. Motiv ovog skupljanja i ustrojstva ove nestrana ke inicijative je odluka Op inskog vije a Gori an i na elnika Mohari a o donošenju odluke o izgradnji kompostane u Gori anu, udaljenoj cca 500 metara od naselja i još k tomu sutra kompaktibilnog postrojenja. U poduga kom pismu koje su nam poslali piše: Ignoriraju i zahtjev 1/3 vije nika op ine Gori an o re erendumu za istu problematiku, imaju i koalicijsku ve inu lako je to odba eno, iako problemi sežu od onog momenta kada je lokalna vlast, odnosno Op insko vije e, donijela odluku o detaljnom urbanisti kom planu (ili detaljnom planu ure enja - DPU) za kompostanu - ondašnji vije nici, ve inom su isti, neka kao i sada ispitaju svoju savjest. No, problem nije možda tako “crn” da se poštuju temeljna demokratska na ela i dostignu-

a (zakonska), to jest mi tražimo da se mještanke i mještani Gori ana neposredno izjasne o odluci - re erendumom (Zakon o lokalnoj samoupravi lanak 24, stavak 5., Statut op ine lanak 60, stavak 3., temeljem neposrednog odlu ivanja gra ana u lokalnoj samoupravi), posebice što na elnik spominje financijsku stabilnost, koju smatramo u eventualnoj realizaciji vrlo štetnom po mještane Gori ana. Izlazimo u javnost s ciljem prikupljanja potpisa glasa a Gori ana o organiziranju re erenduma za izgradnju kompostane (re erendumsko pitanje e biti naknadno ormulirano, kao i na in sakupljanja potpisa s OIB-om i brojem osobne iskaznice 20 posto glasa a mora se izjasniti - potpisati da bi se prišlo re erendumu - daljnji postupak je tehni ke prirode). Znamo da svako mjesto treba zbrinuti otpad i znamo da moramo imati reciklažno dvorište, ali biti prostor za dovoženje sme a iz tko zna kojih podru ja, a jednom kada se naprave temelji - bit e kasno,

te obvezno premjesti lokaciju K3 za potrebe Gori ana. Zašto smo se odlu ili na taj korak? Zakonsko prava gra ana je da to odlu e na re erendumu. Smrad, i ne samo smrad, koji bi se širio - otjerao bi i ovako malobrojnu, pogotovo mla u populaciju iz Gori ana. Planirano je dovoženje donjome imurskog “sme a”, a sutra možda i ma arskog. Zatim, ne postoji studija o izvedivosti - vodozašti enog podru ja naše Amazone - rijeke Mure, pa i Trnave. Traži se preseljenje odabrane lokacije po DUP-u na udaljenije mjesto. O ekuje se tako er neprestana buka dovoženjem sme a teškim kamionima. O eventualnoj dobiti za Gori an mogli bi raspravljati. Akcija skupljanja potpisa peticije za re erendum e se održati u periodu od 24. listopada do 7. studenoga na punktovima o kojima e gra ani biti obaviješteni putem društvenih mreža, tiskanih elektroni kih medija te usmenom predajom. (Inicijativni odbor “Za isti Gori an”)

REPUBLIKA HRVATSKA OP INA SELNICA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL Klasa: 350-02/13-01/2 Urbroj: 2109-15-13-14 Selnica, 21. listopada 2013. Temeljem lanka 86. Zakona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) te Zaklju ka o otvaranju javne rasprave Op inskog na elnika (Klasa: 350-02/1301/2, Urbroj: 2109-15-13-13) od 21.10.2013. godine, Jedinstveni upravni odjel Op ine Selnica

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave na prijedlog Izmjene i dopune Prostornog plana ure enja Op ine Selnica (Sl.gl. Me .žup.br. 10/07) 1. Upu uje se na javnu raspravu prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Selnica (Sl.gl. Me . žup. br. 10/07) (u daljnjem tekstu ID PPUO). 2. Prijedlog ID PPUO izra en je od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. 3. Javna rasprava o prijedlogu ID PPUO, u trajanju od 15 dana po et e 04.11.2013. i završi 18.11.2013. godine. 4. Javni uvid u prijedlog ID PPUO mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Op ine Selnica, Jela i ev trg 4, 40 314 Selnica, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa . 5. Javno izlaganje o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Selnica održat e se dana 06.11.2013., s po etkom u 11.00 sa , u prostorijama Op ine Selnica. 6. Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog ID PPUO podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u op inskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu Op ina Selnica, Jela i ev trg 4, 40 314 Selnica , s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O IZMJENAMA I DOPUNAMA PROSTORNOG PLANA URE ENJA OP INE SELNICA“. NA ELNIK OP INE SELNICA Ervin Vi evi , v.r.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2013.

GRADSKO VIJE E GRADA Mursko Središ e

Zadovoljni radom vrti a ‘’Masla ak’’ jer izvrsno priprema svu djecu za školu PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Rijetko se doga a da i vije nici oporbe i vije nici vladaju e koalicije izražavaju zadovoljstvo nekim izvješ em, kao što je to bilo u slu aju izvješ a o radu Dje jeg vrti a ‘’Masla ak’’ u Murskom Središ u. Naime, ovaj vrti ima puno zna ajniju ulogu u Gradu nego što to imaju vrti i u nekim drugim op inama ili gradovima. Ve osam godina u ovom vrti u integrirana su i romska djeca i ona ine tre inu populacije vrti ke djece u mati nom vrti u. Vrti polaze tri godine prije polaska u školu i nakon osam godina vide se rezultati od kojih e koristi imati cijela zajednica, tako da vrti u ovom slu aju ima veliku ulogu za cijelu zajednicu. To nije proizašlo samo iz izvješ a ravnateljice vrti a Spomenke Cilar, ve i izlaganja vije nika na sjednici Gradskog vije a, posebno oporbene vije nice Roberte Barat, koja je u raspravi naglasila zna aj vrti a ‘’Masla ak’’ za cijelu zajednicu. Naime, vrti poha a tridesetak romske djece iz Sitnica. Oni u vrti dolaze autobusima i to je klju no u cijeloj pri i. Naime, tijekom tih osam godina svako malo doga ali su se prekidi u inanciranju tog autobusa i im bi se autobus ukinuo polaznost djece u vrti pala bi za nekolicinu djece. Trenutno je opet preko jednog projekta osigurano da autobus djecu vozi do idu e godine u vrti , uz to je putem

projekta osigurana i edukacija roditelja Roma da shvate koliko je važno rano uklju ivanje njihove djece u predškolski odgoj. Pokazalo se da se na ovaj na in sve ono s ime su se suo avala djeca prilikom polaska u prvi razred sada rješava u dobi kad imaju tri ili etiri godine. Naime, tada po inju u iti hrvatski jezik te osnovne higijenske i socijalne vještine. Na taj na in u prvi razred dolaze spremniji. To puno zna i ne samo za romsku djecu, nego i drugu djecu. Vije nica Barat pojasnila je da se ranije dolazilo do dvostruke diskriminacije, ne samo romske, ve i sve druge djece. Jedna nisu mogla pratiti nastavu zbog toga što su romska nepripremljena djeca otežavala provo enje redovnog programa, a romska su bila su zakinuta jer naprosto nisu bila pripremljena pratiti redovni program nastave. Dobra pripremljenost za polazak

Pokazalo se da se na ovaj na in sve ono s ime su se suo avala djeca prilikom polaska u prvi razred, posebice iz romskog naselja Sitnice, sada rješava u dobi kad imaju tri ili etiri godine. Naime, tada po inju u iti hrvatski jezik te osnovne higijenske i socijalne vještine. Na taj na in u prvi razred dolaze spremniji

Alen Stojko novi vije nik HDZ-a Rudolf Mesari , vije nik HDZ-a, stavio je svoj mandat u mirovanje. Umjesto njega

novi vije nik u Gradskom vije u Mursko Središ e je Alen Stojko iz Hlapi ine.

Složni oko velike uloge vrti a ‘’Masla ak’’ u socijalizaciji Roma pred polazak u školu u školu ve u vrti u omogu ava im lakše napredovanje ne samo u prva etiri razreda, nego i u kasnijoj predmetnoj nastavi. No, to je jedna strana medalje u odnosu s romskom populacijom. Grad Mursko Središ e ini velike napore kako bi se romska populacija što bolje uklopila u život zajednice. Naselje Sitnice formirano je kao i mjesni odbor. No, s druge strane, postoje i veliki problemi. Vije nike je posebno iritiralo što Grad mora izdvojiti 35 tisu a kuna za odvoz sme a iz romskog naselja Sirnice. Radi se o krupnom otpadu koji su ve kroz redovne cijene odvoza otpada platili gra ani. Naime, Romi prilikom odvoza krupnog otpada iz ku anstva prije dolaska komunalnih službi odvezu dio krupnog otpada u svoje naselje kako bi izdvojili korisne sirovine, a ostalo ostave na hrpi, iji odvoz Grad Mursko Središ e opet mora platiti. Tome se mora stati na kraj, tražio je Ivan Gori anec, vije nik HDS-a, i zatražio od gradona elnika Dražena Srpaka da to jasno poru i šefovima Mjesnog odbora Sitnice. Dražen Srpak kazao je da su troškovi za odvoz sme a knjiženi na Mjesni odbor Sitnice, te da je ra une poslao i Veljku Kajtaziju, njihovom zastupniku.

Nekoliko ‘’vje nih’’ tema Politika Grada Mursko Središ e vrti se u krug oko neko-

PEKLENICA

Djeca dobila novo igralište Kod Spomen - parka naftnom rudarstvu u Peklenici izgra eno je i otvoreno novo dje je igralište, koje su pomogli urediti lanovi mnogih mjesnih udruga. Otvorenju je nazo ila Ivana Maltari , lanica Gradskog vije a Grada Mursko Središ e i predsjednica VMO-a Peklenica, koja je najzaslužnija što je igralište izgra eno i otvoreno za ko-

rištenje, te brojni mališani iz vrti a i škole, njihovi roditelji, djedovi, bake i bra a. Ovom lijepom doga aju pridružio se i Dražen Srpak, središ anski gradona elnik, koji je pohvalio Pekleni are što su ovo u inili za djecu, te poželio da u Peklenici bude što više djece, koja se sada imaju gdje igrati. Održano je nekoliko natjecanja u dje jim igrama,

kao što su grani ari, štafeta, nogomet, povla enje užeta i odbojka. Za sve sudionike bilo je pe enih kestena, pe enog jegera i raznih napitaka i prigode za druženje i razgovore. Djeca su uživala u igrama, radosna što su dobila svoje mjesto gdje e se ubudu e svakodnevno igrati i družiti. (S. Mesari , IM)

Za obro nu otplatu nagodilo se 112 dužnika Do 15. listopada bio je zadnji rok za dogovor o obro noj otplati dugovanja za komunalnu naknadu Gradu Mursko Središ e. Tu pogodnost iskoristilo je 112 dužnika, koji duguju 270.890 kuna, dok e ostali ili dug platiti “u komadu” ili e do i pod ovrhu koja zapo inje 1. studenoga. Ž it elji Gr ada Mu rsko Središ e duguju ak 1,102.050 kuna. Najviše duguju pravne i izi ke osobe iz Murskog liko problema kako ure enje bivšeg kina ‘’Rudar’’ u budu i Centar za kulturu maknuti s mrtve to ke, kako se riješiti kamionskog prometa iz centra mjesta i o zaduženjima kako bi se skrpali rupe u prora unu. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju kamionski promet u odnosu na rujan 2012. pove an je za 70 posto te gradona elnik Srpak kao vatrogasnu mjeru pokušava izna i rješenje s policijom, kako bi se osigurala sigurnost gra ana. Sada su taj problem po eli osje ati i mještani Štrukovca, koji su na istoj prometnici kao i Mursko Središ e. Kamioni ne

Središ a, 511.000 kuna, a 61 dužnik se odlu io za obro nu otplatu. Pekleni ani duguju 213.000 kuna, od kojih se 15 odlu ilo na otplatu u obrocima. Žitelji Hlapi ine duguju 183.000 kuna, a 15 e dug pla ati u obrocima. Križov ani duguju 99.000 kuna, a 15 e dug obro no otplatiti. Žitelji Štrukovca dužni su 96.000 kuna, a 6 e ih dug pla ati u obrocima. Na ime komunalne naknade Gradu duguje 1.012 obveznika. (sm) samo da ugrožavaju sigurnost ljudi kroz naselja kojim prolaze, ve i poja ano ošte uju prometnice, a vibracijama narušavaju statiku ku a. Na Vije u je bilo prijedloga da se brzina kroz Grad prema grani nom prijelazi ograni i na 30 kilometara na sat. Najbolje trajno rješenje bila bi izgradnja nove prometnice koja bi izmjestila kamionski promet izvan Grada Mursko Središ e. Za sada je Mursko Središ e uspjelo novi most na Muri i zaobilaznicu samo ugurati u prostorni plan Me imurske županije. A do tada e kamiondžije i dalje poja ano prometovati po cesti od akovca do Mur-

skog Središ a prema Sloveniji i isto noj Europi preko Murskog Središ a. Nakon ulaska u EU taj pravac je postao puno poželjniji od prijelaza na Gori anu. Na sjednici Gradskog vije a u utorak vije nici su prihvatili dvije varijante za eventualno zaduženje Grada u slu aju potrebe prekora enje po poslovnom ra unu ili kratkoro no zaduženje, prema toj odluci gradona elnik e mo i koristiti ono koje je za Grad povoljnije i jeftinije. Veliko nezadovoljstvo oporbenih vije nika Marija Nerera i Roberte Barat iz SDP-a, ali i Ivana Gori anca (HDS) iz vladaju e koalicije, izazvala je injenica da je na javni natje aj za obavljanje komunalne djelatnosti pristigla samo jedna ponuda, i to dosadašnjeg koncesionara, Autoprijevoz niskogradnja ‘’Žganec’’. udili se kako to da nitko drugi nema interes za poslovanje s Gradom. Ve inom glasova tako je jedini ponu a prihva en kao najjpovoljniji. Kino ‘’Rudar’’ je svojevrsno prokletstvo Grada Mursko Središe e, jer Grad na svoju veliku sramotu nema ni prikladan društveni dom, a kamoli Centar za kulturu, što bi prili ilo uz status Grada. Postoje e kino ‘’Rudar’’ zjapi zatvoreno. Veliki planovi oko megalomaskog projekta za ure enje su splasnuli u nedostatku novca i krizi. A sada kada bi bili fondova na koje bi se apliciralo ure enje prepreka je što Grad nije jedini vlasnik u zgradi. No sada bi možda ipak prokletstvo sa zgrade moglo biti maknuto Grad Mursko Središ e za to mora ishoditi suglasnost drugog vlasnika prostora u zgradi pod istim krovom gdje su i gradska uprava i kino ‘’Rudar’’. A za suglasnost gradona elnik Srpak mora potpisati sporazum kojim e preuzeti dug Teniskog kluba Mursko Središ e prema trgova kom društvu ‘’Primiko’’ d.o.o. u visini od 82.226,37 kuna. Teniski klub djeluje na gradskom zemljištu, a izgradili su tri teniska igrališta bez suglasnosti Grada. Teniski klub pak sada mora potpisati izjavu kojom se deset godina odri e kapitalnih donacija iz prora una.

25. listopada 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKO VIJE E Sveti Martin na Muri

Pohvale katastarskim izmjerama i pove anje komunalne naknade

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Bravo za središ ansku školu i Rome iz Sitnica M nogo je dobrog , korisnog i lijepog u svojoj dugoj povijesti u inila Osnovna škola Mursko Središ e, poglavito u minulih desetak godina, ime se ponose njezini u enici, zaposlenici i gra ani. a mene je najve i uspjeh ostvaren u radu s u enicima Romima, koji su zahvaljuju i strpljivom radu u itelja, mentora, pedagoga, pomaga a u nastavi, ravnateljice i svih zaposlenika postali obrazovanija i bolja djeca, a time samim i bolji ljudi. Ono što pak se dogodilo minulih mjeseci, a na svjetlo dana izneseno je prošli petak, zaslužuje svaku pozornost i pohvale. iteljice, pedagoginja, pomaga i u nastavi i ravnateljica izradili su projekt kojim se u enicima Romima omogu uje lakše u enje i uklju ivanje u društvo. Projekt je vrijedan devedesetak tisu a eura, od ega je devedeset posto novca dobila središ anska škola. vaka ast projektu i autorima, ali svaka ast i roditeljima malih Roma koji su prihvatili suradnju na na in što se svojski zalažu da im djeca govore hrvatskim jezikom. Na predstavljanju programa bili su i predstavnici Roma iz naselja Sitnice, koji su ponosni što su njihovi mladi sumještani pohvaljeni za sve bolje u enje i znanje hrvatskog jezika. be ali su ravnateljici još prisniju suradnju

Vije e je i ovaj put odluke donijelo jednoglasno, uz davanje odre enih primjedbi i prijedloga

Na svojoj 4. sjednici Op insko vije e Sveti Martin na Muri izme u ostalog povisilo je vrijednost boda komunalne naknade, a time samim i pla anje komunalne naknade za doma instva i poslovne subjekte. Za gra ev ine do 80 kvadratnih metara bod komunalne naknade se s 2,40 kuna povisuje na 2,90 kuna, dok se za gra evine iznad 40 kvadratnih metara s 2 kune povisuje na 2,40 kuna. Op inski na elnik Franjo Makovec vije nicima je pove anje obrazložio potrebama za ure enje i izgradnju komunalne infastrukture, te injenicom kako se od 2005. godine komunalna naknada nije pove avala. Jednoglasno je Vije e odlu ilo da se op inska javna priznanja za 2013. godinu dodijele Školi nogometa NK Poleta Sveti Martin na Muri, dugogodišnjem župnom odborniku – cemeštru Miji Podgorelcu, nekadašnjem op inskom i mjesnom od-

borniku Vladimiru er inovi u i agronomu mr. sc. Miloradu Šubi u. Imenovane su osobe za unutarnji nadzor op ine, u kojemu su Branko Polanec (predsjednik) te An elko Tomši i Krunoslav Colar ( lanovi). Vije e je imenovalo Upravu groblja, kojoj je predsjednik Milan Jaklin, a lanovi Mladen Dobrani ,

Anica Brezova ki, Ivica Kutnjak i Zdravko Kutnjak. Op ina e s JVP-om akovec sklopiti sporazum o obavljanju vatrogasne

Poziv na kuhanje martinjskog gulaša U sklopu proslave i obilježavanja Martinja, Op ina i Turisti ka zajednica prire uju gastronomsko natjecanje u kuhanju martinjskog gulaša. Za natjecanje koje e se održati u nedjelju 10. studenoga treba se prijaviti najkasnije do 31. studenoga. Okupljanje natjecatelja, odnosno ekipa je u 12 sati, a kotizacija iznosi 100

OP INA Štrigova

Smotra postrojbe civilne zaštite Op ina Štrigova ustanovila je svoju postrojbu civilne zaštite, koja je u subotu postrojena pred op inskim elnicima Stanislavom Rebernikom i njegovim zamjenikom Zdravkom Sabol ecom, koji je ujedno i na elnik Stožera zaštite i spašavanja op ine Štrigova. Od 40 pozvanih pripadnika postrojbe, smotri se odazvalo njih 22 , koje je sa zadacima i na inima postu-

Vrijednost boda komunalne naknade pove ana je za 40 i 50 lipa, ovisno o stambeno - poslovnoj gra evini. Zadnji put bod komunalne naknade pove an je davne 2005. godine, pojasnio je Franjo Makovec, op inski na elnik

panja u slu aju pozivanja na intervenciju upoznao Ferid Kašmo, na elnik Odjela za preventivu, planiranje i nadzor u akovcu. Smotri su nazo ili i Emilio Habulin, Jerko Pfeifer, Jana Vrbanec, Nenad Risek, Mirjana Gregur - Sever, Vid Mar ec i Antun Kova i , ljudi iji su poslovi vezani uz sustav obrane, zaštite i spašavanje te uvanja prirode, imovine i ljudi. (S. Mesari )

kuna po ekipi, koja mora imati najmanje 3 lana. Organizator natjecateljima osigurava kotli za kuhanje, drva i osnovne namirnice potrebne za kuhanje gulaša. Prijaviti se može na email: info@svetimartin.hr ili na telefon 040/868-619, gdje se dobivaju i sve ostale informacije. (sm)

djelatnosti, odlu ili su vije nici. Prihva en je opširan program obilježavanja i proslave Martinja i Dana op ine, koji e se održavati od 9. do 11. studenoga 2013. u organizaciji Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri. U sklopu aktualnog sata vije nici su od strane na elnika Makovca izviješteni kako je op ina od Ministarstva regionalnog razvoja dobila 65 tisu a kuna za izradu projekta ekoprojekta pod nazivom ‘’Od skele do skele’’, te da je vrlo uspješno završen posao oko katastarske izmjere Gradiš ak, gdje je od 7.000 rješenja o novim parcelama svega šest ostalo neutvr eno te da su dva rješenja upu ena na o itovanje na višu razinu. (S. Mesari )

PIŠE: STJEPAN MESARI

sa školom i poduzimanje aktivnosti u svom naselju, kako bi u enici imali uvjete za lakše u enje i bili predvodnici jedne novije, naravno, kvalitetnije i bolje budu nosti u svom naselju, gradu, županiji i državi. jihova i naša Osnovna škola u Murskom Središ u isto tako nastavlja povijest, povijest u kojoj su Romi sve brojniji u enici, od kojih e jednog dana njih puno više završavati svih osam razreda, na radost i zadovoljstvo svih njezinih zaposlenika. eni, a v jerujem i v e i n i m oj i h sugra ana, pak e zadovoljstvo biti ako se o Romima više ne e govoriti samo kada su u pitanju prekršajna i kaznena djela, nego puno više kao o dobrim, pristojnim, kulturnim i radišnim ljudima, koji uz svoj materinji jezik kvalitetno govore i poštuju hrvatski jezik. Kako bi se to i ostvarilo, u središ anskoj školi ve su pripremljeni ili se pripremaju novi EU projekti.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2013.

KESTENIJADOM do led lampe za biopsiju prostate

Žene iz Murskog Središ a bile su najbrojnije od svih skupina koje su dopješa ile u Plešivicu

U PLEŠIVICI održana najve a me imurska kestenijada - preko dvjesto ljudi uživalo u pe enim kestenima, šetnji i zabavi

Uz pe ene kestene obilježeni Svjetski dan pješa enja i deseta obljetnica TRIM staze Prošlu su subotu na TRIM stazi u Plešivici obilježeni Svjetski dan pješa enja, deseta obljetnica TRIM staze te je održana velika kestenijada. Tijekom dana TRIM stazu je posjetilo, obišlo te sa na njoj rekreiralo i uživalo u pe enim kestenima, jelima s roštilja i mladom vinu oko dvije tisu e ljudi, ime je potvr eno da je kestenijada u Plešivici najve a ne samo u Me imurju, nego i itavoj sjeverozapadnoj regiji. Doma ini iz Udruge sportske rekreacije “Sport za sve” ispekli su i podijelili preko 200 kilograma ukusnih kestena, te pripremili razne igre i ples za sve sudionike. Pješke su na Plešivicu došle udruge sportske rekreacije iz Murskog Središ a, Ma kovca i Svetog Jurja na Bregu te lanovi Oldtimer kluba Me imurje i drugi. Skup je posjetio i op inski na elnik Ervin Vi evi sa suprugom, a pritom se uvjerio u potrebu proširenja i ure enja ovoga sve zna ajnijeg me imurskog izletišta. TRIM staza u Plešivici, a kasnije i Udruga sportske rekreacije, osnovana je na poticaj Franje Škvorca, koji je niz godina bio i njezin predsjednik. U proteklih deset godina ovo mjesto postalo je izletište i odredište dolazaka velikog broja pješaka i turista iz Me imurja, Hrvatske i svijeta. Pokraj TRIM staze nalazi se igralište za odbojku na pijesku i mali nogomet te mjesto za piknik uz roštilj na otvorenom. Osim za rekreaciju i zabavu, TRIM staza koristi se za okupljanje školske i vrti ke djece koji se druže s prirodom i njezinim ljepotama, ali i u e o

Prostata izgleda a muškarcima iz velike zdravstve Rak prostate jedna je od vode ih bolesti kod muškaraca, pogotovo nakon 50. godine. Za rak prostate ne predvi a se Nacionalni program, stoga ovom akcijom želimo pozvati muškarce da vode brigu o toj problematici te da odlaze na redovite urološke preglede, koji su jednostavni PIŠE: Roberta Radovi Prostata je muška spolna žlijezda koja je veli inom i izgledom najsli nija kestenu te se u hrvatskom jeziku esto naziva “kestenja a”. U cilju senzibiliziranja javnosti za probleme vezane uz problematiku oboljenja prostate, posljednih se godina organiziraju kestenijade. Tako je i protekli vikend diljem Hrvatske održano niz akcija, a tome se pridružio i akove ki Klub oboljelih od raka prostate. U subotu 12. listopada u središtu akovca na Trgu Republike održana je tradicionalna kestenijada koja je imala humanitarni zna aj. Damir Remar, predsjednik Kluba oboljelih od raka prostate, tom je prigodom istaknuo: - Ovo je naša tre a kestenijada i tom akcijom želimo skupiti srestva za nabavku operacijske led lampe za potrebe biopsije prostate za Urološki odjel

Županijske bolnice akovec. Zahvaljujem svima koji su se uklju ili u akciju, a posebice sponzorima. Ova akcija i druženje tako er ima i cilj da se u javnosti govori o problematici ove bolesti te da se u rad našeg Kluba pridruže i osobe koje nisu oboljele, ali možda imaju urološke probleme, pa kod nas mogu dobiti savjete i pomo . Klub je osnovan 2010. godine i trenutno imamo 27 lanova. Okupljamo se u prostoru Kluba u barakama bivšeg GK-a, i to svake zadnje srijede u mjesecu u 18 (od studenoga do ožujka) i 19 sati (od travnja do listopada).

Pregled jednostavan, a može spasiti život! Remar je tako er naglasio potrebu redovitih preventivnih pregleda koji, kako kaže, ne traje ni minutu vremena kada se do e na red, a njime se može spasiti život. Predsjednik Županijske lige protiv raka akovec Hussein Saghir, dr. med., tako er je na subotnjoj kestenijadi na-

Prostata je najsli nija kestenu te p

glasio potrebu promicanja i širenja svjesti o u estalosti raka prostate te potrebi preventivnih godišnjih pregleda ugroženih skupina muškaraca: - Rak prostate jedna je od vode ih bolesti kod muškaraca, pogotovo nakon 50. godine. Za rak prostate ne predvi a se Nacionalni pro-

U redu se ekalo na vru e kestene

pravilima ponašanja u njoj, te mladež koja slavi ro endane i sli ne doga aje. Nedavno je TRIM stazu posjetio i razgledao Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskoga olimpijskog odbora, koji se o njoj i programima koji se na njoj odvijaju izrazio vrlo pohvalno. Danas je prvi ovjek udruge i poticatelj priredbi Ivan Bistrovi . Na TRIM stazi u Plešivici nema mrtve sezone, jer svako je godišnje doba ovdje posebno lijepo, zanimljivo, romanti no i uzbudljivo. (Stjepan Mesari )

Ma kov anke su prevalile najdulji put Me imurska županija poznata je po tome što muškarci redovito dolaze na preglede, zahv

HUMANITARNA KESTENIJADA Rotary kluba Prelog

U subotu prijepodne na Sa svih su strana u Plešivicu dolazili pješaci rekreativci

Rotary club Prelog organizira još jednom, sad ve tradicionalno posljednju subotu prije blagdana Svih svetih, akciju pod nazivom “Kestenijada“. Akcija e se

održati u subotu 26. listopada od 8.30 do 12 sati na Trgu slobode u Prelogu (iza kavane “Lovac“). lanovi kluba osobno e pe i slasne kestene, te tako

nastojati prikupiti što više sredstava koja e kasnije u potpunosti utrošiti u humanitarne svrhe Rotary cluba Prelog. Ve etvrtu godinu za redom složna Rotary eki-

25. listopada 2013.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

a poput kestena, zaziva sve eš e ne probleme Rak prostate javlja se u dobi iznad 50 godina, a naj eš e kod onih starijih od 70 godina. Obuhva a 12 posto rakom izazvanih smrti kod muškaraca i dugi je po u estalosti, odmah iza raka plu a. Hussein Saghir, dr. med., naglasio je kako su redoviti pregledi bitni jer rak prostate u po etnoj fazi nema nikakvih simptoma:

e se naziva “kestenja a”, a ovakvim akcijama svrha je osvješ ivanje otrebe preventivnih godišnjih pregleda

gram, stoga ovom akcijom želimo pozvati muškarce da vode brigu o toj problematici i da odlaze na redovite urološke preglede koji su jednostavni, digitorektalnim pregledom, što zna i da se kroz debelo crijevo pipa prostata i procjenjuje eventualna oopasnost od pojave ove zlo udne bolesti. Tako er se kontrolom krvi može kontrolirati PSA, antigen speci i an za prostatu, što onda usmjerava daljnje lije enje i

kontrole. Kad muškarac napuni 50 godina, obavezno se preporu uje prva kontrola. Tako er imamo i kategoriju muškaraca koji su imali upale prostate koje potencijalno mogu biti problemi za prikrivanje raka, pa bi oni morali eš e dolaziti na pregled u konzultaciji sa svojim lije nikom ili urologom.

Ne ekajte simptome. Kontrolirajte se!

valjuju i i ovakvim akcijama kojoj mnogi daju potporu

- Kad su simptomi evidentni, onda je bolest ve zahvatila odre eni dio koji treba lije iti. Naj eš i problemi koji se javljau kod, uvjetno re eno, ‘starijih’ muškaraca jesu u estalo mokrenje preko no i, esto i otežano mokrenje, peckanje, bol za vrijeme snošaja, nemogu nost održavanja normalnog mlaza, krv u urinu i dr. Muškarci u našoj županiji su svjesni i savjesni što se ti e odlazaka na pregled. Zasigurno je to i rezultat ovakvih akcija kojima se pozivaju muškarci da slobodno govore o ovim zdravstvenim problemima i da se ne srame. Jer ova bolest može pogoditi svakoga, uklju uju i i mene, tako da u ovoj kestenijadi sudjelujem u dvostrukoj ulozi: kao predsjednik Županijske lige protiv raka akovec i kao muškarac koji može biti potencijalni bolesnik. Još jednom želim istaknuti kako je Me imurska županija na nivou Hrvatske stekla prepoznatljivost po tome što muškarci redovito dolaze na preglede. I zato imamo ve i broj otkivrenih novooboljelih, što ne zna i da je ve i broj i postotak pojavnosti, nego je to zato što smo aktivniji u otkrivanju te bolesti. Potporu borbi protiv ove bolesti u ime Me imurske županije dao je i zamjenik župana Zoran Vidovi . Tom prilikom rekao je da sve akcije koje za cilj imaju razvijanje svijesti o važnosti prevencije treba podupirati, jer se samo tako može smanjiti broj najtežih ishoda ove bolesti.

Razgovori sa sudionicima akcije u studiju na HRT-u na Prisavlju

HUMANITARNA AKCIJA “UZ NAS NISTE SAMI” za izgradnju Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama u akovcu

Kroz više od 82.000 poziva prikupljeno 415.000 kuna!

Me u brojnim osobama iz javnog života, akciji se pridružio i Matija Posavec, me imurski župan

Humanitarnim koncertom u studiju HRT-a na Prisavlju u subotu je održana sve ana završnica humanitarnog projekta “Uz nas niste sami“. U sklopu projekta od 14. do 19. listopada HRT je medijski pratio i podržao akciju “Ne mogu mi(je)njat boju neba” Udruge za sindrom Down Me imurske županije. Tijekom koncerta organiziran je pozivni centar u kojem su se osobe iz javnog života javljale na humanitarni telefon, a ime je

u više od 82.000 poziva donirano 415.000 kuna. Uz to, Me imurska županija kao partner projekta ustupila je zemljište veli ine 2000 etvornih metara vrijedno oko 600.000 kuna, potvrdio je u programu me imurski župan Matija Posavec. Cilj projekta je prikupiti sredstva za osnivanje Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama u Me imurskoj županiji, a koji bi brinuo o potrebama djece iz Me imurske, Varaždinske

i Koprivni ko - križeva ke županije. Na humanitarnom koncertu nastupili su Tamburaški orkestar HRT-a, Ladarice, Cinkuši, Komedija, Renata Sabljak, Žiga, Antonija Šola, na harmonici Marian Krajina, ENI, Kazalište sjena i Step by step. Voditelji programa bili su Karmela Vukov Coli , Robert Zuber, Melita Hrengek, Sanja Kocijan i Petri evi , UršulaTolj, Monika Lelas i Frano Ridjan.

a Trgu slobode u Prelogu pa iz Preloga na ovaj na in organizira ugodno jesensko druženje sa svojim sugra anima, lanovima iz ostalih hrvatskih Rotary klubova i svim ljudima dobre volje koji

e se akciji pridružiti i podržati dobrotvorni rad Kluba. I Grad Prelog rado je podržao ovu humanitarnu Rotary akciju te e svatko tko u subotu donira 10 kuna, osim

slasnih pe enih kestena, dobiti i besplatnu ulaznicu za ilm “JOBS“, koji e se prikazati u subotu u 19 sati u modernom, digitaliziranom kinu u Domu kulture u Prelogu.

Call centar samo kroz dva sata primio je više od 82.000 poziva

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2013.

KAMPANJA va enja še erne repe u punom jeku - pobrano 40 posto zasijanih površina

Suša u kolovozu smanjila prinose repe i še ere - Suša u kolovozu rezultirala je zastojem u rastu i novom vegetacijom u rujnu. Prinosi su od 30 do 50 tona po hektaru, a digestija je oko 14,8 posto, kaže Nadica Novak iz PZ-a akovec, glavnog organizatora proizvodnje še erne repe u Me imurju

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

U znaku zimnice, svije a i cvije a Pretposljednju srijedu na akove kom placu i sajmu sve je bilo u znaku lijepog vremena, solidne ponude i dobre potražnje roba i usluga. Vrlo je dobra ponuda potrepština za groblje povodom blagdana Svih svetih i Dušnog dana, ali i prehrambenih proizvoda. Lampioni svih vrsta, veli ina i uzoraka, rezano cvije e i buketi te ma uhice, minikrizantene u posudama i špine mogu se kupiti vrlo povoljno, a to zna i više komada - niža cijena. Me u cvije em sakriveno, ali ipak u dovoljnim koli inama, nudile su se jabuke, zatim zelje, grah, krumpir, razne žitarice, crno tikvino ulje, kao i razni alati. Kestena još uvijek ima dovoljno,a orasi su me u najtraženijim artiklima.

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- špine 30 kn/posuda - ma uhice 6 kn/posuda - lampioni 8 do 40 kn/kom - krumpir 2 kn/kg - orasi 80 kn/kom - kruške 8 kn/kg - grah 25 kn/kg - mrkva 9 kn/kg - paprika 9 kn/kg - mušmula 20 kn/kg Na sajmu je potražnja za guskama, koje si ljudi kod ku e žele dohraniti za Martinje. Drva su sve traženija, a za cijenu se s prodava ima treba dogovarati, odnosno po doma em - pogajati.

Tisu e tona slatkog korijena vade se ovih dana na me imurskim poljima PIŠE: STJEPAN MESARI

Polovinom listopada zapo elo je, a ovog trenutka u punom je jeku, va enje še erne repe u Me imurju, gdje je ovom ratarskom kulturom zasa eno 410 hektara poljoprivrednih površina. - Lijepo vrijeme u protekla dva tjedna omogu uje lakše i kvalitetnije va enje še erne repe i njezino otpremanje u viroviti ku še eranu, ali isto tako lijepo vrijeme zna i repi koja je u rastu svaki dan i pove anje digestije, odnosno pove ani slador u njezinom korijenu, kaže Nadica Novak iz Poljoprivredne zadruge akovec, glavnog organizatora proizvodnje še erne repe u Me imurju. Novak kaže kako je u Me imurju še ernom re-

pom zasijano 410 hektara poljoprivrednog zemljišta, što je na razini prethodnih nekoliko godina, a znatno manje nego 1990. godine. - Iz godine u godinu ulaganja u proizvodnju še erne repe sve su ve a, a cijene su bile gotovo iste nekoliko godina, pa se ne pove ava broj ratara koji se bave še ernom repom. Za tonu še erne repe s digestijom od 16 posto, što je standardna digestija, proizvo a dobije 340 kuna, a ove godine prinosi su po hektaru izme u 30 i 40 tona na laganijim tlima te nešto iznad 50 tona u donjem dijelu Me imurja, doznajemo od Novak, koja nam i pojašnjava zbog ega su prinosi niži od prosje nih, a va enje u kašnjenju desetak i više dana.

Sljede e godine znatno niža cijena - Suša u kolovozu rezultirala je velikim zastojem u rastu repe, što se sada odražava manjim sladorima u korijenu i kašnjenjem od desetak i više dana u va enju repe iz zemlje. Vrlo lijepo vrijeme u listopadu izazvalo je novu vegetaciju lisne mase i svi oni koji još nisu vadili repu sada iz dana u dan imaju ve e sladore u njezinom korijenu. Bit e dobro ako ovakvo vrijeme potraje kako bi se sva repa izvadila u povoljnim uvjetima, prije jesenskih kiša i mogu ega ranog snijega. Do sada je izva eno 40-ak posto zasijanih površina, s kojih se repa odmah otprema u viroviti ku še eranu. Proizvo a i e za predanu še er-

nu repu polovinu novca dobiti do 31. prosinca ove godine, a drugu polovinu do kraja velja e idu e godine, kako je to ugovorima potpisano. Ovog trenutka sklapaju se ugovori za proizvodnju še erne repu za 2014. godinu, no uvjeti su znatno nepovoljniji nego ove godine. Minimalna cijena za tonu še erne repe, standardne digestije, bit e 300 kuna po toni. Ho e li niža cijena umanjiti broj kooperanata ili e postoje i ostati vjerni PZ-u akovec i viroviti koj še erani, znat e se do završetka va enja ovogodišnjih prinosa. Mnogi su se kooperanti dugi niz godina bavili še ernom repom i zbog toga što su isplate uvijek bile onakve i do onda kako je to bilo potpisano u ugovoru.

OŠ SVETI Martin na Muri

Brali i obilježili Svjetski dan jabuke ZAPO INJE sjetva pšenice

Sijati sorte koje e se lako prodati akove ki mlinovi, vode i otkupljiva i prera iva pšenice u regiji, zajedno s PZ-om akovec snabdijevaju ratare odgovaraju im sortama sjemenske pšenice. Koje sorte sijati, naj eš e je pitanje ratara u vrijeme prije sjetve, a kako ove godine zbog duge i hladne prošle zime sjetva kasni, vrlo je važno koja se sorta odabere i koja e se idu e ljeto najlakše prodati. akove ki mlinovi preporu uju sorte koje e oni sigurno otkupiti za daljnju preradu i

ije sjeme imaju u skladištima PZ-a akovec. Od standardnih sorti to su: matea, lira, superžitarka, katarina, prima, mihelca, mira, marina i fiesta. Apache, grandor, sebasto, renan i element pak su vrlo kvalitetne sorte. Sve ove sorte daju željenu koli inu uroda i kvalitetno zrnje, koje odgovara zahtjevima suvremene prerade. Kvalitetno sjeme mora se posijati u dobro obra eno tlo uz sve agrotehni ke mjere te mineralna gnojiva i zaštitnih sredstava protiv štetnika. (sm)

Osnovna škola Sveti Martin na Muri obilježila je Svjetski dan jabuke, te su tom prigodom u školi gostovali najcjenjeniji stru njaci na podru ju vo arstva i vinogradarstva. mr. sc. Milorad Šubi iz Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe, Mladen Dobrani iz Udruge vo ara i vinogradara op ine Sveti Martin na Muri i An elko Tomši iz Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a. Oni su u enicima koji su uklju eni u rad Vo arske grupe, koju vodi pro esor mr. Dražen Crn ec, govorili o bolestima vo aka, integriranoj i ekološkoj vo arskoj proizvodnji,te nacionalnom programu “Shema školskog vo a”. Mladen Dobrani , predsjednik svetomartinskih vo ara, uprili io je izložbu starih i konzumnih sorti jabuka, te je progovorio nekoliko re enica

Svetomartinski u enici pobrali su jabuke u školskom vo njaku

o vo arstvu nekada i danas, s posebnim naglaskom na gornje Me imurje i op inu Sveti Martin na Muri. U enici su za ovu prigodu pobrali jabuke u svom školskom vo njaku, koje e biti

namijenjene zdravoj školskoj prehrani, a dio su preradili u jabu ni sok. Svjetski dan jabuke je 20. listopada, a obilježavanje je zapo elo 1990. godine u Londonu, s ciljem promicanja njezi-

nih zdravstvenih kvaliteta. U op ini Sveti Martin na Muri, zalaganjem Mladena Dobrani a, Svjetski dan jabuke obilježava se i slavi posljednjih petnaestak godina. (S. Mesari )

25. listopada 2013.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Jesen stigla Dunjo moja?

MANJE SADNICE DRVE A Sadnja drve a je ulaganje u zeleniju budu nost. Tu se potpuno slažemo. Pitanje je samo tko bi to ulaganje trebao napraviti. Ako bi uvijek nešto dobro trebali napraviti samo oni drugi, onda emo dugo ekati. Dobro, drvorede uz cestu, parkove u gradu, pošumljavanje goleti... to e vjerojatno napraviti ‘društvo, država’, ali onu lipu za aj na kraju vašeg vrta ili drijenak pred ku om, mislim da ete morati sami. Ako sadite sadnicu starosti 8 do 10 godina, opsega stabla 18 do 20 centimetara i visine 4 do 5 metara, trebate iskopati rupu 1mx1mx1m. Majko moja, to je jedan kubik zemlje! Vi e Homo Sjedikus u vama. Razumijem vas. Naravno da ete u tom slu aju pozvati suseda Štefa koji dela tam negdi gde imaju te mašine, bagere i tome sli ne razbija e.

Problem je samo što je on velik, i težak i nezgrapan. Rasturit e vam pola vrta dok iskopa tu rupu. Možda je ipak bolja lopata. Vi i sused naizmjence, malo pivica, malo lopatica. Horor. Odgodit ete tu akciju za prolje e, pa onda za drugu jesen... i pro i e godine. Imam prijedlog, bolje da sad posadite malu sadnicu (iskopate manju rupicu) nego da za pet godina imate isti problem. Sadnice drve a mogu se nabaviti u više veli ina. Za one manje kopanja je manje a i recesijske su prednosti o ite. Ve

u sjemenu drveta sadržane su sve karakteristike budu eg proizvo a a kisika. Teoretski, drve e se može i posijati. Dvije do tri godine nakon sjetve imat emo sijanac 60 do 80 centimetara visok. Nedovoljno za hlad ali dovoljno za presadnju. U rasadnicima takve sadnice presadimo i onda opet za nešto godina imamo sadnicu 2 d 2,5 metara visoku opsega stabla 6 do 12 centimetara. To je još uvijek mlada sadnica i možemo je presaditi golog korijena. I opet pro e 3 do 4

godine okopavanja, gnojenja, orezivanje i zalijevanja i eto ti naše sadnice 18 do 20 centimetara opsega stabla s po etka pri e. Ako ste primijetili spomenuto je tu nekoliko puta po par godina, Naravno da taj netko tko ju je uzgajao traži nešto kuni a. Svakako više od onog za mla u biljku. To nam se ne svi a. Em da više platimo, em da puno kopamo. To nije u redu. Uzet emo lijepo rentu i le i u hlad. Samo da još drvo naraste da nam da hlada. Ove sadnice 60 do 80 centimetara sasvim su prihvatljive. Možete ih staviti u mali auto bez problema, za sadnju je dovoljno iskopati rupu 40x40 centimetara, za u vrš enje je dovoljan kolac od samo 1m, zalijevanje nakon sadnje 20 litara vode. I ušparate onu pivicu za susjeda. Jedini je problem što ete malo duže ekati na hlad. Bit e više svjetla u Vašem životu. To se zove tražiti ljepotu u malim stvarima. Vole Vas u IVI!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

PRETILOST U PASA I MA AKA Suživot ku nih ljubimaca i ljudi traje ve tisu e godina i oni postaju sve ovisniji o svojim vlasnicima. Danas se psi i ma ke ne moraju posebno truditi, boriti za hranu kao prije, ve im je ona lako dostupna. Vlasnike životinja veseli vidjeti kada njihov ljubimac hlapljivo i puno jede i ne oskudijeva u hrani, ako ga mole ivo gleda dobit e i nešto dodatno sa stola za vrijeme ru ka ili pak poslije kakvu slasticu. Vlasnici misle da tim svojim postupcima samo ja aju odnos sa ljubimcem i ne smeta im ako je „pesek ili ma kica“ malo popunjena i sli na „medeku“, ve im je to potvrda da se dobro brinu o njemu i da je ljubimac zdrav i veseo. Hrana je energija i kada životinja jede više nego što treba, organizam višak energije ne potroši ve dolazi do prekomjernog nakupljanja masno a u organizmu što dovodi do pretilosti (debljine). Velik je broj uzroka koji dovodi do pretilosti i oni su obi no višeslojni. Stalna dostupnost hrane u zdjelici, dosada, smanjena tjelesna aktivnost, seksualni status (sterilizirane i kastrirane životinje trebaju

manje hrane zbog sporijeg metabolizma), genetska predispozicija, neke hormonalne bolesti i neki lijekovi kao što su glukokortikoidi naj eš i su uzroci unosa viška hrane. Pretilost u pasa i ma aka u stalnom je porastu (zadnje istraživanje 45% u razvijenim zemljama) i ozbiljno je treba razmatrati kao kroni nu bolest. Masno tkivo nije samo pasivno odlagalište viška energije ve je složen organ koji proizvodi razne tvari koje imaju utjecaj na metabolizam, upalne procese, krvni tlak, srce, tumorozne procese i dr., odnosno može biti predispozicija za mnoge ozbiljne bolesti. Prevelika težina nadalje optere uje lokomotorni sustav (zglobove, kosti, tetive) pa se takve životinje u pravilu i manje kre u što još više stvara predispoziciju za debljanje. Anestezija i operativni zahvat tako er su puno rizi niji. Reproduktivna sposobnost je uvelike smanjena a i eš i je otežan porod. Budu i da se mast deponira ispod kože eš i su i dermatološki problemi. Vru ina i sparina posebna je opasnost za takve životinje. Pretili psi i ma ke dva puta

eš e ugibaju u srednjoj dobi u usporedbi s ne pretilim i ne dožive duboku starost. Gdje je razlika izme u normalne težine i pretilosti? Prekomjerna težina od 10% može se ozna iti kao po etna pretilost, a od 20% i više kao vidljiva. Prekomjernu težinu od 35% vrlo je teško vratiti na normalu jer je u takvom tijelu ve došlo do metaboli kih i hormonalnih promjena pa životinja i sa malim unosom hrane ne mršavi. Ujedno debeli potkožni sloj masnog tkiva djeluje kao izolator te je za održavanje normalnih funkcija u organizmu potrebna puno manja energija koju unosimo hranom. Me utim ovdje dolazimo do pitanja što je idealna težina za pojedinog ljubimca budu i da normalne težine i unutar jedne pasmine variraju ovisno o gra i, spolu, dobi. Subjektivni kriterij kojim se u praksi služimo je procjena potkožne koli ine masti iznad lukova rebara i slabinske kralježnice. Gledaju i sa strane i odozgo kod pretilih životinja gubi se granica izme u prsnog koša i abdomena. Gledaju i prednje i stražnje noge vidimo nerasmjer u

debljini izme u šapa i došaplja te gornjih dijelova nogu i trupa u pretilih životinja. Postoje i tablice težina za razli ite pasmine životinja. Objektivno potkožno masno tkivo može se mjeriti i ultrazvukom te rentgenom. Kod lije enja pretilosti postoje razni programi hranjenja kod kojih se neki baziraju na smanjenju koli ine hrane, a time i energije, drugi na smanjenju kalorijske vrijednosti u hrani ili pak tre i na potpunom oduzimanju hrane uz dodatak vode i minerala što je dosta nehumano. U praksi naj eš e primjenjujemo redukcijsku dijetu koja traje nekoliko mjeseci, a koja sadrži 60% potrebne koli ine za održavanje one težine koju želimo posti i. Postoje i lijekovi, odnosno dodaci prehrani koji djeluju na manjak apetita ili pak ubrzavaju metabolizam. I na kraju hrana za ku ne ljubimce trebala bi biti kvalitetna i zdrava te osiguravati potrebnu energiju kako bi se životinja održala zdravom i u kondiciji, u skladu s njenim na inom života i dobi. mr. Tomislav Dolar dr. vet. med.

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASTROPATROLA Me imurskih novina - 2. sezona

25. listopada 2013.

Pod pokroviteljstvom:

KAVANA “Cuvee” u Štrigovi

Konobareva radna odje a pokvarila tek solidan dojam Dobro raspoloženi krenuli smo u Štrigovu, taj biser hrvatskog i me imurskog turizma, gdje vino zauzima najuzvišenije mjesto na skali ukupnog bogatstva i ponude. Odredište nam je bila kavana ‘’Cuvee’’, odnosno restoran koji smo zamišljali kao hram dobrog vina i dobre hrane. Stigavši pod Štrigov ak i podno uvijek lijepe crkve Svetog Jeronima, pogled smo bacili na župnu crkvu, a potom otvorili barokna vrata kavane ‘’Cuvee’’ - našega krajnjeg cilja taj dan. Kako nikoga nije bilo da nam preporu i ka-

nam je za kraj ponudio pala inke, što smo i prihvatili, a bile su dosta ukusne i kao glavno jelo ino su se sljubljivale s urbanskim biserom.

U svemu treba više autohtonosti

Vrlo raspoloženi konobar pojasnio nam je kako je dres super i dvaput se na peti okrenuo kako bismo vidjeli reklamu na širokim le ima i grudima. Bez obzira na pokušaj šarmiranja o gostiju ‘’reklaKvalitetn dan mnim dresom“, vino, ugo moramo priznai solidan t n ije b am ti da smo ostali jela s ku o i d izgle neugodno iznena eni. Sve troje smo popratili konobarovu piruetu i potom vrlo ozNeugledna odje a biljno zatrai obu a konobara te premalo profesion alnosti u žili jelovnik, a konoba r opho enju s gosti ma je u i s t om stilu zapitao mo da sjednešto emo popiti, mo, sami smo se odlu ili za dodavši kako bi nam najprostoriju kroz ije se pro- bolje bilo litru vina i litru zore vidi glavna štrigovska mineralne. ulica. Vrlo dobra plata Nakon kra eg vremena u prostoriju je gotovo ule- sireva i odli no vino Dok smo se sabrali, tio konobar, iji nas je ulazak neugodno iznenadio, a zamolili smo jelovnik istovremeno smo doživjeli i prihvatili ponudu još jedan šok. Konobar je litre i litre. Odlu ina sebi imao dres - majicu s li smo se za platu s velikim natpisom jednoga razli itim vrstama sireva, uvjereni kasvjetskog piva. Vesna se najviše zapre- ko je to najbolje te e pastila, zapitavši jesmo li biti vrlo brzo složeno došli na utakmicu ili u re- i posluženo i da e uz sistoran gdje emo blagova- reve – vino najbolje prijati. ti i uživati u štrigovskom Prije plate konobar nam je poslužio vino, koje je bilo vinu.

odl i no i popravilo prvotno razo aranje odje om konobara, to nije, njegovom odje om i obu om te nediskretnim odnosom prema nama. Nikako ne želimo re i kako je konobar loš ovjek, ali ispit nije položio. Dok smo ekali jelo, u prostoriju je ušlo više gostiju, koji su kod konobara imali isti tretman kao i mi, a razlika je u tome što smo ga mi stavili pod pove alo. Plata nam je poslužena u relativno pristojnom vremenu, a na njoj su lijepo bili posloženi ementaler, gauda, gorgonzola, mozarela i fetta sir, obloženi svježim vo em i orasima. Konobar

Restoran kavane ‘’Cuvee’’, premda je ambijentalno zanimljiv, uredan i ist, ipak bi mogao biti i bolje ure en. Konobar koji je nas posluživao, ali i drugo osoblje, neprofesionalno se ponašao u opho enju s gostima, kao i u posluživanju, primijetili su naši stru njaci u Patroli. Radna odje a apsolutno je neprimjerena i primjerena je recimo tek za ka i e - kr me koji ne drže previše do vlastitog identiteta. Jelovnik pak je osrednji, nepravilno ispisan i složen, premda solidnoga vanjskog izgleda. Od vina u ponudi su samo kvalitetna Cmre njakova i poštujemo odabir ku e, kao i svi gosti s kojima smo razgovarali ili uli njihove ocjene. Ipak, mišljenja smo kako bi dobro bilo imati vina barem trojice - etvorice

OCJENE: OD 1 DO 10 BODOVA (3 osobe oso u Gastropatroli) Osoblje – propisna radna odje a i obu a Radni prostor ( ist, uredan, osvijetljen, prozra an) Sanitarni vor Preporuka konobara (uz jelovnik) Posluživanje jela – stru nost Diskretnost Ljubaznost Vrijeme od narudžbe do posluživanja Izgled jela Okus jela Jelovnik – zastupljenost regionalne i nacionalne kuhinje Vinska karta – zastupljenost me imurskih vina Izbor vina u Vinskoj kar od suhih do slatkih UKUPNO BODOVA

12 24 21 18 19 18 18 21 23 23 18 18 18 251

Gastropatrola

drugih me imurskih vinara. Gastropatrola smatra kako u vinogradarskom i vinarskom kraju kakav je štrigovski može i treba funkcionirati lokal s isklju ivom ponudom doma ih jela i pi a, za što postoje uvjeti i potražnja gostiju i turista. Nepotrebna su lutanja od fritata i pljeskavica preko cheesburgera i lazanja do njoka La rabita, evap i a i Toskana odreska, loše i nepravilno ispisanih u jelovniku. Kavanu, odnosno restoran ‘’Cuvee’’ svakako je dobro posjetiti, poglavito zbog Cmre njakovih vina, me imurske gibanice i ambijenta.

POKROVITELJJ GASTROPATROLE

Vajda d.d. Čakovec - generalni pokrovitelj Gastropatrole.

251 bod

Glavni cilj ovog projekta je da ponajbolji me imurski gastrostru njaci daju ocjenu i nezavisno mišljenje o tome što su “zatekli“ u posje enom restoranu. Me u m, to je samo jedan od više ciljeva ovog projekta. Ima ih puno više, od ukazivanja da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posje enim restoranima, da se potakne njihova me usobna kompe vnost u težnji prema što ve oj izvrsnos itd. Najvažniji pak je cilj da se u danima, mjesecima i godinama koje slijede u Me imurju pro lira zbog zadovoljstva gastrodoživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra k nama dolaze gos i turis ne samo zbog isto turis kog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan dulje.

Projekt je napravljen u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili stru njacima Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi , stru ni u itelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugos teljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, profesor koji je osposobio sto ne konobara i ugos teljskih djelatnika te osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi , ugledna profesorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari , novinar Me imurskih novina, koji dvadesetak godina pra zbivanja u ugos teljstvu i turizmu, a po mnogima spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, pa ak kao i kultnom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji, a u ovom projektu bio je moderator. Tako er se nadamo da e drugi restorani, vo eni ovim primjerom, pokuša još više poraditi na izvrsnosti, te da e se još više pokrenu me imurska gastronomska scena.

25. listopada 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKCIJA “Ispeglajmo neravnopravnost” u organizaciji udruge ”Zora”

Muškarci, želite bolji seks? Peglajte košulje! PIŠE: ROBERTA RADOVI

Prema nekim znanstvenim istraživanjima, muškarci koji žele održati uspješan brak i imati bogatiji seksualni život moraju udvostru iti vrijeme koje provode pomažu i u ku anskim poslovima. Jedan od tih poslova je i peglanje. A kako je do sada i ho e li ubudu e više muška populacija sudjelovati u tom poslu, moglo se saznati protekli vikend, u subotu 19. listopada, u samom središtu akovca na javnom peglanju koje je organizirala udruga “Zora“. Na peglanje se odvažilo ak trideset i šest pegla a. U enici iz U eni kog doma Graditeljske škole, predstavnici me imurskih udruga, o evi iz udomiteljskih obitelji koji sura uju s Centrom za socijalnu skrb, akove ki gradona elnik Stjepan Kova , zamjenici gradona elnika

Ponekad je dobrodošlo i peglanje u paru!

Sudionici su sa žarom demonstrirali svoje tehnike, stilove i umije a u peglanju košulja, što je izazvalo zanimanje, pljesak i bodrenje brojnih prolaznika, a posebice pripadnica ženskog spola, uz pitanje: ”Radite li to i doma?”

Za peglanje košulje deset minuta!

U enici iz U eni kog doma Graditeljske škole odli no su savladali tehniku peglanja

U enici saznali kako efikasnije u iti

ca, Marina Payerl - Pal, dr. med., ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, Blaženka Hunjadi Bašek, djelatnica Knjižnice, i Berta Bacinger Klobu ari , psihologinja Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije. Nakon predstavljanja održana je i prva radionica pod nazi-

vom “E ikasno u enje”, u kojoj su sudjelovali u enici petih razreda III. osnovne škole akovec, koju je vodila Berta Bacinger Klobu ari . Sljede a radionica bit e vezana uz tematiku obilježavanja 19. studenoga, Me unarodnog dana prevencije zlostavljanja djece. Dinamika održavanja radionica predvi ena je jednom mjese no. (rr)

SWAMI JYOTHIRMAYAH održava radionicu za otpuštanje stresa

akovec dio “Turneje sre e” Uvijek nasmijani Swami Jyothirmayah posjetit e akovec. U zgradi “Scheier” (Matice hrvatske 1, akovec) održat e Ve er blagoslova i mudrosti 31. listopada s po etkom u 17 sati, a ulaz je besplatan. Cilj Turneje sre e je upoznavanje s prakti nim alatima za otpuštanje stresa, koji se mogu lako nadodati svakodnevnoj rutini, a dugoro nom primjenom imaju transformiraju i u inak na naše ukupno stanje svijesti. Radionice e održati u etiri hrvatska grada: akovcu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu.

Iako su mnogi sudionici prije peglanja izjavili kako misle da e im za peglanje jedne košulje trebati nekoliko minuta, ponajviše se peglalo u prosjeku deset

Tko je u gradskom poglavarstvu vještiji u peglanju?

PROJEKT “PROCVJETAJMO” pokrenuli Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije i Knjižnica “Nikola Zrinski”

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije i Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec ove školske godine pokrenuli su program radionica za djecu osnovnoškolske dobi, nazvan “Procvjetajmo”. Program je osmišljen s ciljem kreiranja djeci pristupa nog na ina unaprje ivanja i u vrš ivanja znanja i vještina potrebnih za uspješnu prilagodbu društvenoj okolini, školi, vršnjacima i izazovima društva. Radionice su forma rada s djecom koja omogu uje razvoj uspješnih na ina komunikacije te su svojom dinamikom bliske djeci. Program “Procvjetajmo” predstavile su u srijedu 16. listopada u prostoru Dje jeg odjela Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” akovec Ljiljana Križan, prof., ravnatelji-

Romano Bogdan i Mario Medved, predsjednik županijske Skupštine Mladen Novak, zamjenik župana Zoran Vidovi te Veselin Biševac, pomo nik ministra Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, brojni predstavnici medija, primjerice, Zlatko Vrzan, Vlado Trestenjak, Miljenko Ov ar, Vanja Ha ek, Tomica Jakopec i dr. Sudionici su sa žarom demonstrirali svoje tehnike, stilove i umije a u peglanju košulja, što je izazvalo zanimanje, pljesak i bodrenje brojnih prolaznika, a posebice pripadnica ženskog spola uz pitanje: “Radite li to i doma?“.

Karizmati ni Swami Jyothirmayah poznat je diljem svijeta, izme u ostalog i po davanju blagoslova. Hrvatsku je prvi put posjetio 2012. godine, tada je obišao mnoge gradove, vodio brojne programe te održao mnoge ve eri blagoslova,

na kojima je blagoslove primilo više od 2.000 ljudi. Širom svijeta njegove blagoslove iskusilo je preko 2 milijuna ljudi koji prenose kako su u njegovoj prisutnosti osjetili duboku, neprekinutu sre u, obilje pozitivne energije i iscjeljenja.

minuta, a pojedinci ak i duže. Ve ina pegla a izjavila je kako se ovisno o životnim okolnostima ponekad i doma uhvate pegle, ali da više sudjeluju u poslovima kao što su kuhanje, odlaganje sme a, usisavanje, mjenjanje dje jih pelena i sl. Organizator akcije „Ispeglajmo neravnopravnost“ bila je udruga “Zora“. Cilj ove incijative je

ukazati na potrebu timskog rada i suradnje oko ku anskih poslova u modernim obiteljima. Iako se sve više briše granica oko ženskih i muških poslova, još uvijek je potrebno pove ati angažman muškaraca oko ku anskih poslova te na taj na in poticati rodnu ravnopravnost u svakodnevnom životu.

U prošlosti stroga linija izme u muških i ženskih poslova Akciju peglanja popratila je i predstavnica nešto starije generacije, Marija rnjak iz akovca, koja je istaknula kako je nekada, što se ti e podjele na ženske i muške poslove, bilo znatno druga ije: - Spadam u onu generaciju kad muškarci baš i nisu bili skloni obavljanju ku anskih poslova. Kao da je vrijedilo nepisano pravilo da žena pored svoga redovnog rada bude još i kod ku e doma ica i odgajateljica djece. Muškarci su se možda malo prošetali i poigrali s djecom, ali postojala je stroga linija izme u muških i ženskih poslova. Danas mla i muškarci znatno više pomažu ženama. Imam sina koji se jako dobro brine o svom etverogodišnjem djetetu i obavlja mnoge ina e

akov anka Marija rnjak svjedo i o tome kako je nekada muškarcima bio bauk promijeniti dje je pelene

’ženske’ ku anske poslove. Poti em ga u tome, da kroz obavljanje ku anskih poslova iskaže ljubav ne samo prema supruzi, ve i prema djetetu. Danas muškarcima nije bauk promijeniti pelene, kako je to nekada bilo.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FOTKAJMO NAJMLA E

Bebe 2013.

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom. Ukoliko to nije mogu e, šaljite nam svoje bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži. Javite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@ mnovine.hr. Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

25. listopada 2013. NAJAVLJUJEMO – subota, 26. listopada

Rodina Mala škola dojenja u akovcu U subotu 26. listopada u akovcu, u prostoru udruge ACT, Novakova ulica, Stari hrast, 1. kat, održat e se Rodina radionica “Mala škola dojenja”. Radionicu vode Rodine savjetnice sa SOS telefona za pomo pri dojenju, a namijenjena je svim trudnicama i njihovim partnerima. Prijave su obavezne zbog ograni enog broja polaznica i primaju se do popunjavanja grupe, radnim danom od 10 do 18 sa na tel. 098 620 463. Po etak radionice je u 18 sa , predvi eno trajanje je 2 sata i 30 minuta (uklju ena pauza). Radionica je besplatna, veselimo se vašem dolasku!

Marko (26) i Kristina (26) repinko iz Puš ina dobili su Kiaru, ro enu 17. listopada. Imaju i Tenu (4).

KRENUO PROJEKT “Idemo u vrti “

Svrha: bolje uklju ivanje romske nacionalne manjine u redoviti obrazovni sustav Po etna konferencija projekta “Let’s go to Kindergarten”, koji zajedni ki provode Dje ji vrti akovec, Udruga odgajatelja “Krijesnice“ i akra d.o.o., održana je u srijedu 23. listopada u dvorani “Scheier” u akovcu. Na samom po etku voditeljica projekta Gordana Patar ec predstavila je pilot projekt “Idemo u vrti ”, koji se provodi s ciljem uklju ivanja romske nacionalne manjine u redoviti obrazovni sustav. Sve nazo ne su u ime gradske i županijske institucije pozdravili Romano Bogdan, zamjenik gradona elnika, i Sandra Herman, zamjenica župana, isti u i kako ovi projekti pridonose kvalitetnijoj socijalizaciji romske djece. Voditeljica projekta Gordana Patar ec iznijela je osnovne smjernice i aktivnosti ovog

projekta koji e trajati 18 mjeseci te se planira završiti do 21. velja e 2015. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 178.500 eura, od ega se na EU su inanciranje odnosi 135.660 eura (76%) te na vlastito su inanciranje 42.840 eura (24%). Osnovni ciljevi jesu podizanje kulturne, socijalne i govorne vještine romske djece kroz

OSNOVNA ŠKOLA Mursko Središ e

Predstavljen projekt “Pokušaj to u initi”

Helena Trstenjak, voditeljica, i Miljenka Župan, koordinatorica projekta

U Osnovnoj školi Mursko Središ e predstavljen je IPA projekt “Pokušaj to u initi (Try to do it)”, ukupno vrijedan 94.400 eura, od ega je IPA - EU dodijelila 90 posto ili 85.217 eura. Projekt su predstavile

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

autorica i voditeljica Helena Trstenjak, Miljenka Župan, koordinatorica, te školska ravnateljica Marija Trstenjak. - Rije je o projektu kojim se želi djecu romske populacije te djecu s poteško ama u razvoju integrira-

ranije uklju ivanje u obrazovni sustav (40 romske djece u dobi od 5 godina), edukacija romskih roditelja, odgajatelja i pomaga a. Sanja Brajkovi iz udruge “Korak po korak” predstavila je potom problematiku “Kulturološke razlike“, a temu “Obiteljsko pravo” obradio je Goran Ruži , dipl. iur. (rr) ti u društvo te nau iti hrvatski jezik. U enici Romi ne poznaju dovoljno hrvatski jezik, stoga je ovaj projekt zamišljen da im se pomogne u u enju hrvatskog jezika kroz radionice koje e se provoditi tijekom 18 mjeseci. Dodatnim u enjem hrvatskog jezika djeca e brže napredovati i lakše svladavati ostale nastavne sadržaje, naglasila je Helena Trstenjak, voditeljica projekta. Trstenjak o ekuje kako e se u sklopu projekta kod Osnovne škole Mursko Središ e izgraditi paviljon, odnosno vanjske u ionice za razli ite aktivnosti izvanu ioni ke nastave. Milorad Mihanovi , predsjednik VMO-a Sitnice, rekao je ovom prilikom, kako romski roditelji žele da im djeca nau e hrvatski jezik, da je sve manje onih Roma koji odustaju od škole, te dodao kako je njima i me imurski jezik strani jezik.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

ZAVRŠEN 16. HC ASSITEJ

Me u nagra enim predstavama i Pinkleci KLJU NA KOST

Biciklom do Bospora, ali i do Nordkappa 20. SUSRET FOLKLORNIH ANSAMBALA

“Šlag na torti” hrvatskog folklora SVJETSKI DAN ANIMACIJE

Radionica i besplatne projekcije animiranih filmova

Jasmin Stavros najavio koncertni doga aj jeseni Ni jedna prava doma a fešta ne može pro i bez “doma ica” i popularnih hitova kao što su: Dao bi’ sto Amerika, Nemoj se udavati, Maro, Marice, Hej da si vino, Kad se prijatelji rastaju... Istinski ljubitelji zabavne glazbe znaju kako se radi o hitovima Jasmina Stavrosa, koji e uskoro gostovati u akovcu zajedno s glazbenim kolegama i prijateljima Draženom Ze i em i Mladenom Grdovi em. Koncert e se održati kao pozivnica Galerije ‘’Sjever’’ na spektakularni tulum koji e se održati u subotu 2. studenoga u sportskoj dvorani Graditeljske škole pod nazivom “Tri kralja zabave”. Jasmin Stavros prošetao je našim gradom te gostovanjem kod doma ih medija najavio ovaj koncertni doga aj jeseni.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

PETAK, 25. listopada, 12 sati NEDELIŠ E, mala dvorana MESAP-a

25. listopada 2013.

NEDJELJA, 27. listopada, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Vodozemci i gmazovi u Me imurju

Sre a ne pada sama s neba Predstava “Ku ni duhovi ili nevidljivi recept za sre u“ KD-a “Pinklec” i Dje je kazalište Dubrava Zagreb na nedavno završenom 16. Susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC ASSITEJ osvojila je nagradu za najbolju scensku glazbu. Autor glazbe je Hrvoje Radni . akove ka publika ponovno e je mo i vidje ovu nedjelju 27. listo-

Promocija knjige “Žaba, ka a, kuš ar”, koja progovara o vodozemcima i gmazovima u Me imurju, održat e se u petak 25. listopada u maloj dvorani MESAP-a u Nedeliš u, s po etkom u 12 sati. Svakom gostu knjiga e biti na poklon. Promociju organiziraju ekološka udruga “Platana” Nedeliš e i JU “Me imurska priroda”.

pada na kazališnoj tribini za djecu i mlade “Cukorek“, s po etkom u 16 sa . Gluma ki postav Marija Kolb, Ma ja Kezele, Mario Jakši i Davor Dokleja donosi pri u o zbivanjima u jednoj staroj zgradi, gdje žive ljudi koji ve dugo ine jedno veliko NIŠTA na putu do sre e. Jedan punašni kojem je plesna partnerica kranjska kobasica, jedna usamljena žena

ZAVRŠEN 16. HC ASSITEJ

VELIKI USPJEH mladih tamburaša i folkloraša KUD-a Donji Vidovec

Osvojili tre e mjesto na Festivalu dje jeg folklora u Kutini Mladi plesa i i tamburaši KUD-a Donji Vidovec predstavljali su Me imursku županiju na 11. Festivalu dje jeg folklora u Kutini, koji se održao u subotu 12. listopada. Festival je natjecateljskog karaktera, na kojem je nastupilo 18 skupina odabranih na regionalnim smotrama. Festivalski dan zapo eo je prijamom kod gradona elnika, na kojem su donjovidovski KUD predstavljali Nina Nesti i Matija Lukša. U 18 sati zapo eo je natjecateljski dio festivala, na kojem su se izmjenjivale najuspješnije dje je folklorne skupine iz Hrvatske. U kategoriji od 10 do 14 godina folkloraši KUD-a Donji Vidovec osvojili su tre u nagradu. Ovo je zasigurno veliki uspjeh malih plesa a i svira a, na koje su ponajviše ponosni njihovi voditelji Monika Cenko i Nikola Matulin.

Uredno obu eni u narodne nošnje, zavladali su scenom i ispunili je radoš u i veseljem uz zvukove me imurskih pjesama. - Ova nagrada svima nama puno zna i i poticaj je u daljnjem radu naših najmla ih. estitke svima od srca i hvala na potpori roditeljima i svima koji su na bilo koji na in omogu ili naše putovanje u Kutinu, rekao je predsjednik društva Nikola Matulin. (A.Fuš)

Me u nagra enim predstavama i Pinkleci Nakon petodnevnog druženja kazalištaraca u akovcu od 14. do 18. listopada na 16. Susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC ASSITEJ, prosudbena komisija Susreta dodijelila je nagrade. Selektor susreta bio je Matko Boti , dramaturg i kazališni kriti ar, a žiri je radio u sastavu Lada Martinac - Kralj, dramaturginja, Renata Carola Gatica, redateljica, i Helena Petkovi , redateljica. Izvršni organizator i ove godine bio je Romano Bogdan, a potporu doga aju dali su Ministarstvo kulture RH, Me imurska županija i Grad akovec.

Me u nagra enima su i dvije predstave Pinkleca Nagrada za najbolju scensku glazbu dodijeljena je predstavi ‘’Ku ni duhovi ili nevidljivi recept za sre u“. Autor glazbe je Hrvoje Radni , a predstavu su izveli KD ‘’Pinklec’’ akovec i Dje je kazalište Dubrava Zagreb. Karolina Horvat, koja igra lik kraljice i služavke u predstavi ‘’Snjeguljica mora

nagradu i za najbolje oblikovanje svjetla. Mirjana Zagorec (predstava “Iglica”) nagra ena je za najbolju kostimogra iju. Ovogodišnji ASSITEJ u akovcu donio je jedanaest predstava za djecu, dvije predstave izvan konkurencije i izložbu “SLUKovnica – oteto zaboravu“, kojom se predstavio rad Dje jeg kazališta Branka Mihaljevi a u Osijeku. U sklopu 16. susreta održan je i 2. me unarodni susret “ASSITEJ Croatia World Collaboration”, na kojem je japanska dramska umjetnica i instruktorica borila kih vještina Haruka Koruda održala radionice scenske borbe. (rr)

Najboljom predstavom u cjelini ovogodišnjeg ASSITEJ-a proglašena je predstava “Zvjezdica“ Kazališta lutaka Zadar

umrijeti“, a koja je ostvarena koprodukcijom Pinkleca s Dje jom i lutkarskom scenom HNK-a u Varaždinu, osvojila je nagradu za najbolje gluma ko ostvarenje za žensku ulogu. Ravnopravne nagrade u istoj kategoriji osvojile su još i glumice Nataša Kope (predstava ‘’Mrvice iz dnevnog boravka’’ Gradskog kazališta ‘’Žar ptica’’ Zagreb), i Nikolina Majdak (predstava ‘’Iglica’’ Kazališta ‘’Mala scena’’ Zagreb). Petar

Atanasoski (predstava “Mrvice iz dnevnog boravka” Gradskog kazališta “Žar ptica” Zagreb) osvojio je nagradu za najbolje gluma ko ostvarenje za mušku ulogu. Najboljom predstavom u cjelini proglašena je predstava “Zvjezdica“ Kazališta lutaka Zadar. Redateljica te predstave Ljudmila Fedorova, osvojila je nagradu za najbolju režiju, a scenogra kinja Alexandra Kovalskaya za najbolju scenogra iju. Predstava je osvojila

Karolina Horvat, igraju i lik kraljice i služavke u predstavi “Snjeguljica mora umrijeti“, osvojila je nagradu za najbolje gluma ko ostvarenje za žensku ulogu

DVADESETI SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA

U akovcu “šlag na torti” hrvatskog folklora Hrvatski sabor kulture, koji ove godine slavi 65 godina aktivnog rada, i Zajednica HKUU-a Me imurske županije, u suorganizaciji KUD-a “Kaštel” iz Pribislavca i Hrvatskog društva skladatelja – ZAMP, protekli su vikend organizirali 20. susret hrvatskih folklornih ansambala. Susret je održan 19. i 20. listopada u

najuspješnija ansambla. Nagra eni su FA ‘’Matija Gubec’’ iz Karlovca (prva nagrada), FA ‘’Sesvetska Sela’’ iz Sesveta (druga nagrada) i FA ‘’Koprivnica’’ iz Koprivnice (tre a nagrada). Osvajanjem prve nagrade Karlov ani su izborili i nastup na završnoj godišnjoj manifestaciji pod nazivom

Centru za kulturu akovec, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH, Me imurske županije i Grada akovca. Susret folklornih ansambala vrhunac je višemjese nog rada i održanih županijskih smotri te predstavlja jedinstvenu priliku da se na jednom mjestu vide najbolji ovogodišnji folkloraši. U programu je sudjelovalo 12

Po prvi put dodijeljene su nagrade najuspješnijim ansamblima

folklornih skupina/ansambala iz Hrvatske te gosti iz Slovenije i Vojvodine, odnosno više od 590 sudionika Susreta. U subotu, prvi dan Susreta, održan je koncert Hrvatskoga gajdaškog orkestra, a u dvosatnom programu nastupili su ansambli i KUD-ovi iz Mihovljana, Garešnice, Slavonskog Broda, Jakši a, Šiljakovine, Sesveta, Splita, Karlovca, Koprivnice, Zaboka,

Varaždina, Jezera s otoka Murtera. Program su svojim nastupom uveli ali i muška i ženska klapa “Filip Devi ” iz Splita te ženska pjeva ka skupina KUUa “Selja ka sloga2 Nedeliš e. Ove su godine po prvi put dodijeljene i nagrade najuspješnijim ansamblima. Tro lano povjerenstvo u sastavu Goran Ivan Matoš, Katarina Buši i Tomislav Habulin izabralo je tri

“Razglednica Hrvatskog sabora kulture 2013.”, koja e se 15. prosinca održati u Hrvatskom narodnom kazalištu Zagreb. Iako je ulaz na oba programa bio besplatan, lijepo vrijeme je izgleda umanjilo brojniju posje enost “šlaga na torrti” ovogodišnjega hrvatskog folklora. (rr, foto: Maja Kralj)

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 31. listopada, 20 sati AKOVEC, Tribina

Diplomac - duhovita pri a o ljubavi i seksu

koja se tješi sapunicama, jedna djevoj ica koja se boji mraka i jedan djed koji se bavi tu im problemima. No, ako k njima uselimo ku ne duhove koji e ih izludi svojim malim slatkim spa kama i doves ih do krajnjih granica razuma oživljavaju i predmete koji im smetaju na putu do sre e, natjerat emo ih da izbace iz života sve što im ne treba i kona no prestanu eka da im sre a padne s neba, a sami u ine korak k njoj. Predstava u trajanju od 45 minuta preporu uje se predškolcima i nižim razredima osnovne škole.

Zagreba ko gradsko kazalište “Komedija“ gostovat e s predstavom “Diplomac“ na tribini “ akovec etvrtkom“ 31. listopada. U predstavi igraju Ivan Magud, Sanja Marin, Davor Svedruži , Ana Kraljevi , Ivica Zadro, Vanja iri , Dražen Bratuli i Morana Paškievi . Redateljica je Aida Bukvi . Predstava u trajanju od 150 minuta preporu uje se starijima od 15 godina, a donosi duhovitu pri u o ljubavi i seksu. Ovo je rekvijem za snove koje je jednom sanjala gospo a Robinson. I koje sanja svaka nova generacija. A samo rijetki uspiju doživje zrelost sanjaju i i dalje. On uskoro navršava dvadeset i jednu godinu. Upravo su završile e ri mukotrpne godine školovanja. Roditelji od njega o ekuju velike

stvari, sjajnu karijeru i životne uspjehe kojima e izaziva zavist prijatelja na domjencima i nedjeljnim roš ljima. Uhva en u stupicu roditeljskih o ekivanja, pani no pokušava prona i izlaz. Ona je udana žena, majka, gotovo dvostruko starija od njega. Na prvi pogled njezin je život bajka, ima odgovornog supruga i poslušnu k er, lijepu ku u s bazenom, solidan bankovni ra un. Ipak, ona je duboko nesretna i razo arana, bivša alkoholi arka koja se ne boji sasu is nu u lice. Oboje pronalaze spas u prijevari, hrane i se me usobno bolnom iskrenoš u. I svjesni su da njihova veza nije ljubav, ve potreba – jedino u tom odnosu osje aju se živi. I kao što je vrlo tanka linija izme u prijevare i iskrenos , tako je tanka linija izme u ljubavi i mržnje. Osobito kada se on neplanirano zaljubi u njezinu k er.

PREDSTAVLJANJE zanimljivih putopisnih iskustava istu ve er na dva mjesta u akovcu

Biciklom do Bospora, ali i do najsjevernije cestovne to ke Europe

KLJU NA KOST - kreativa, književnost, kompilacije, slikarske i glazbene kompozicije, kakofonija, kamera, kantata, kulturne i znanstvene karijere, katedra, kinematogra ija, kinodvorana, klasi na glazba, klavijatura, komplementarne boje, koncept, kontrast, kontura, kopiranje, koordinate, kreda, kritika, kultura življenja ...

PIŠE: ROBERTA RADOVI

Poklonici biciklizma i pustolovnih predavanja protekli petak nisu bili u zavidnoj poziciji. Naime, trebalo se odlu iti izme u dva zanimljiva i iznimno avanturisti ka predavanja koja su bila odli na pozivnica za druženje ve svojim nazivom “Biciklom do Bospora” i “Od Alpa do Nordkappa”. Predavanja su organizirana u isto vrijeme uz slobodan ulaz, u prostorima koji su svega dvadesetak metara udaljeni jedan od drugog. Ve ina se publike ipak odlu ila slikom i rije ju otputovati do najsjevernije cestovne to ke Europe, norveškog Nordkappa.

Godišnji odmor na biciklu i 2275 km Prvo je predavanje organizirano u sklopu obilježavanja Mjeseca knjige 2013. u akove koj knjižnici i itaonici “Nikola Zrinski”, na kojem su gostovala dvojica Varaždinaca i prijatelja, Vjeran Kostovi i Ivan Cigrovski. Oni su ovo ljeto odlu ili godišnji odmor provesti na pomalo neobi an na in. Biciklom su ponajprije stigli do Ohrida, a potom i dalje do Istanbula. Njihova avantura potrajala je 22 dana i za to vrijeme biciklom su prošli 7 zemalja i 2275 km. Na

Bicikl “Giant”, koji je Hrvoja sigurno doveo do najsjevernije to ke Europe, izazvao je veliko zanimanje publike Varaždinci Vjeran Kostovi i Ivan Cigrovski godišnji odmor proveli su bicikliraju i do Istanbula

to bicikliranje potaknula ih je prilika da na more odu jeftinijim prijevoznim sredstvom - bicikom: - Dugo godina vozimo brdski bicikl I, kako smo bili u dobroj kondiciji, jedno smo ljeto biciklima odlu ili oti i do mora, pa su tako krenula naša zajedni ka biciklisti ka putovanja, kazao je Vjeran, te nastavio. - Ove godine željeli smo ponajprije sti i do Gr ke, ali smo se na pola puta odlu ili nastaviti dalje za Instanbul, odnosno najdalje što je bilo mogu e s obzirom na dane godišnjeg odmora i inancije. Putem smo sreli brojne bicikliste iz Fran-

- Prijateljska potpora dobrodošla je uvijek doma, a posebice u dalekom svijetu, isti e Juri

cuske, Njema ke i Engleske, koji su imali sli ne ciljeve, pa su nas oni dodatno motivirali za nastavak putovanja. Što izdvojiti? Možda biciklisti ki usponi s dodatnom prtljagom, vru ina u Tirani... Albanija se i ina e izdvaja kao zemlja totalnog kontrasta i neuobi ajenog prometa. Tamo smo spavali u toru za ovce te prostoru koji je bio ogra en bodljikavom žicom kao zaštitom od divljih pasa, ali i u jednom izrazito luksuznom kampu. U Makedoniji su nas izrazito lijepo primili, a Istanbul nas je impresionirao svojom veli inom i arhitekturom.

vanja biciklom do najsjevernije cestovne to ke Europe - norveškog Nordkappa. Ovaj se dvadesetšestogodišnjak uputio na biciklisti ku avanturu 22. srpnja, kada je na put krenuo iz Vrbice, malog mjesta kraj akova. Pred njim je bio put od etiri tisu e petsto kilometara, koje je prošao bicikliraju i kroz Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Austriju, Švicarsku, Njema ku, Dansku i Norvešku.

Spektakularno bicikliranje do prijevoja Stelvio na 2756 mnv! O tijeku putovanja svakodnevno se javljao putem Facebooka, a putovanje su obilježila esta spavanja u šatoru. Posebno su bile iscrpljuju e rute i spektakularni biciklisti ki uspon na planinski prijevoj Stelvio na 2756 mnv, koji leži u sjeverozapadnom dijelu planine Ortler u sjevernoj Italiji, te ostala tri prijevoja iznad 2000 mnv. Kako je Hrvoje istaknuo, jedna od

Humanitarno bicikliranje 4500 km od Alpa do Nordkappa Multimedijalno predavanje sli ne tematike “Od Alpa do Nordkappa” održano je u u prostoru caffe bara ‘’Littera’’ u akovcu. Dojmove s humanitarnog putovanja biciklom preko Alpa do Nordkappa predstavio je Hrvoje Juri , koji je doslovno biciklom ušao u Litteru. akov anci su tako me u prvima u Hrvatskoj imali priliku vidjeti i uti doživljaje toga mladog putopisca koji se prije nekoliko dana vratio sa svoga avanturisti kog puto-

Hrvoje Juri nakon Nordkappa biciklom je ušao u Litteru!

najtežih dionica bicikliranja bili su posljednji kilometri do Nordkappa koje su pratili snažan vjetar i kiša. - Kada sam došao gore, jedva sam ekao u i u restoran i ugrijati se. Momak koji je ondje radio i koji zapravo ondje živi (dok traje sezona) nije mi htio naplatiti kavu, a uz nju mi je besplatno dao pun tanjur vafel keksa. ‘Kad si došao iz Hrvatske do Nordkappa, moramo ti se nekako zahvaliti’, rekao je, i po tko zna koji put osjetio sam kako je ljudima drago kada netko putuje njihovom zemljom i piše o tome. Putovanje je imalo humanitarni karakter. Hrvoje e sredstva koja e ostvariti prodajom bicikla ‘’Giant’’, koji je za ovo putovanje dobio od pokrovitelja i koji ga je sigurno doveo do cilja, uplatiti za projekt “Darujmo ruži asti život”, kojim se prikupljaju sredstva za kupovinu linearnog akceleratora, te se time uklju io u senzibiliziranje javnosti prema pomaganju oboljelima od raka dojke. Hrvoje e tako er fotoaparat i laptop koji je od pokrovitelja dobio na korištenje proslijediti i pokloniti osobama koje e ih na najbolji mogu i na in iskoristiti. Sredstva za ovaj humanitarni projekat prikuplja i prodajom svoje knjige “Marijanov put”, koju je ovo prolje e promovirao u akovcu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 25. listopada, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

25. listopada 2013.

SUBOTA, 26. listopada, 19 sati Vratišinec, Društveni dom

SUBOTA, 26. listopada AKOVEC, caffe bar “P

Kantautor Zack Dust predstavlja novi album “Justice”

IX. Vratišine ke vesele vurice

Najbolji varaždinski rock i country vokalist Zack Dust u petak 25. listopada svojim nastupom predstavit e svoj novi album ‘’Jus ce“ i zagrija atmosferu u Podroomu. Kantautor Zack Dust poznat je po tome što okuplja ekipu razli ite dobi, ali I istan anoga glazbenog ukusa. Za one koji ne znaju, Zack je bio fron-

U subotu 26. listopada u 19 sa u Društvenom domu Vra šincu po deve put se održava manifestacija “Vra šine ke vesele vurice” u organizaciji doma eg KUD-a “Dr. Vinko Žganec”. Manifestacija je zamišljena tako da u goste svake godine pozivaju kulturno - umjetni ka društva iz drugih krajeva, regija ili susjednih zemalja. Ove godine nastupaju Folklorno društvo ‘‘Rožmarin’’ iz Dolene i udruga ‘‘Prekodravski zvon’’ iz Gole, uz doma u dje ju folklornu sekciju KUD-a “Dr. Vinko Žganec”. (BMO)

Provjeren Zodiac ba

tmen ‘’bivšeg“ najpozna jeg rock benda Voodoo Lizards, a karijeru nastavlja kao solo kantakutor. Njegov odli ni debi album ‘’Other side of ocean“ pravo je malo remekdjelo alt country i folk žanra. Ovaj petak poslušajte njegov odli an vokal i pjesme s novog albuma. Koncert po inje u 21 sat, a ulaz je besplatan.

ACTFEST od 25. listopada do 20. studenoga

DOM KULTURE PRELOG dobio digitalizirano kino

Fokus na prostor u službi gra ana

“Kauboji” otvorili digitaliziranu sezonu kina u Prelogu

Mjesec studeni u udruzi Autonomni centar – ACT iz akovca ve tradicionalno je rezerviran za Actfest. Ovogodišnja tema festivala, koji se održava šes put, jest “Prostor u službi gra ana”. Ac est e trajati od 25. listopada do 20. studenoga i održat e se u tri faze. Fotografska radionica mapiranja Grada akovca održat e se u petak 25. listopada od 16 do 19 sa i u subotu 26. listopada 2013. od 9 do 12 sa . Sudionici radionice e, še u i po Gradu akovcu, mapira napuštene zgrade, ku e, industrijska postrojenja, ali i postoje e kulturne sadržaje/ponude (javne gra evine i javne površine), te e dokumentiranjem i fotografiranjem ozna i prostore koje bi zajednica mogla iskoris . Sudionici e nau i kako upotrjebljava igru svjetla i sjene pri fotografiranju. Fotografirati se može digitalnim ili analognim fotoapara ma, mobitelima, table ma...

Izložba mapiranja Grada akovca Okrugli stol na temu “Kako iskoris postoje e i/ili neiskorištene prostore za novu kulturnu,

društvenu i turis ku ponudu Grada akovca” održat e se u utorak 5. studenoga 2013. od 16 do 19 sati u prostorijama udruge ACT. Cilj okruglog stola je prikupi ideje sudionika, tj. na koji na in oni zamišljaju Grad akovec u budu nos te koji su najbolji na ini da zajednica i gra ani iskoriste prostorne potencijale Grada. Otvorenje izložbe je u petak 15. studenoga u 19 sa u prostorijama udruge ACT, na kojoj e se predstavi ideje sudionika održanoga okruglog stola. Izložba i idejna rješenja mo i e se pogleda svaki dan od 15. do 20. studenoga. Pozivamo umjetnike, fotografe, arhitekte, turis ke djelatnike, djelatnike u kulturi, predstavnike lokalne/regionalne samouprave, hobiste, volontere, lanove udruga, studente, mlade, gra ane Grada akovca te širu javnost Me imurske i okolnih županija da sudjeluju u ak vnos ma Ac esta 2013. Donator fes vala je Ministarstvo kulture. Dodatne informacije o fes valu mogu se dobi putem telefona 040 390 047 i na web stranici udruge www.actnow.hrwww. actnow.hr .

U etvrtak 10. listopada Dom kulture u Prelogu dobio je digitalizirano kino. Prvi digitalizirani film koji su posjetitelji mogli vidjeti bio je “Kauboji”, a ulaz za gledatelje je bio besplatan. Na taj je na in kino u Prelogu zakora ilo u digitaliziranu eru, a o ekuje se da e se u njemu, odnosno u Domu kulture Prelog uskoro mo i gledati i 3D projekcije. Još u srpnju ove godine ravnateljica Doma kulture Prelog Jasminka Pervan potpisala je u Zagrebu ugovor o digitalizaciji kina koji je financiralo Ministarstvo kulture. Rije je o projektu digitalizacije nezavisnih kinoprikaziva a u Hrvatskoj, u okviru Nacionalnog programa audiovizualnog stvaralaštva. Rije je o

strateškom projektu koji su zajedni ki pokrenuli Hrvatski audiovizualni centar i Ministarstvo kulture, uz podršku lokalnih gradskih uprava. Digitalizacija donosi uskla ivanje tehni kih standarda, podizanje kvalitete slike i zvuka, bržu, lakšu i je tiniju cirkulaciju filmova te mogu nost njihovoga istovremenog prikazivanja u kinima diljem Hrvatske. To konkretno zna i da e se premijera nekog velikog hita mo i istovremeno vidjeti i u Zagrebu i Prelogu. U Domu kulture Grada Preloga instalirana je digitalna oprema vrijedna 465.577 kuna, od ega Ministarstvo kulture sufinancira projekt sa 60 posto iznosa, a ostatak Grad Prelog. (VŠ)

SVJETSKI DAN ANIMACIJE - ponedjeljak, 28. listopada

Radionica i besplatne projekcije animiranih filmova ATRIJ SoHo bara, etvrtak, 31. listopada, od 20 sati

Spooky bal - od bundeve do adventa u Be u! Najstrašniju no u godini, 31. listopada, provedite na “Spooky balu” u atriju SoHo bara u akovcu, koji zapo inje sa sumrakom, od 20 sati. SoHo Halloween party nagradit e najmaštovitije bundeve. U srijedu 29. te u etvrtak 30. listopada do 16 sati donesite svoje kreativne bundeve. Izabrat emo i nagraditi najmanju, najve u i najljepšu bundevu. Najmanje i najve e osvojit e prigodne poklon bonove, a za

najljepšu se vrijedi dodatno potruditi. Naime, najljepša bundeva osvaja nagradno putovanje na advent u Be u. “Spooky bal” e sve maskirane nagraditi jednim pi em ve eri koje uklju uje Black Martini i Malibu Punch. Uz pi e ve eri gosti e sami mo i na “goru im ba vama” ispe i Marshmallows. SoHo bar za Halloween nudi i prigodan meni, o kojem e se više mo i saznati na Facebook stranici.

Centar za kulturu akovec i Škola animiranog filma zajedni ki obilježavaju ovogodišnji 12. svjetski dan animacije 28. listopada nizom programa. U jutarnjim satima predvi ena je radionica animiranog filma za djecu, koja e se održati od 9 do 12 sati u zgradi ‘’Scheier’’ u akovcu. Potom e se u istom prostoru u vremenu od 14 do 15 sati organizirati projekcija eksperimentalnih animiranih filmova (Pup – Phew!) po odabiru ameri kih umjetnika Sarah Klein i Davida Kwana, ina e ljubitelja hrvatske animacije, koji su ve u nekoliko navrata sura ivali sa ŠAF-om akovec i Hrvatskim filmskim savezom te organizirali gostovanje hrvatskih animiranih filmova u San Franciscu (projekt

NAJAVLJUJEMO ‘’Croatian animation cultural exchange – CACE). Na projekciji e se na i filmovi talentiranih nezavisnih pro esionalnih animatora, ra enih u tehnici stop - animacije. Program

je namijenjen srednjoškolskoj populaciji te odraslima. Jedan od filmova je i ŠAF-ov film ‘’Crna ma ka“, koji je ve nekoliko puta gostovao u Americi zahvaljuju i Klein&Kwanu kao

njihov osobni avorit. Ulaz je besplatan. U Centru za kulturu e se tako er uz slobodan ulaz taj dan održati 3D projekcija animiranog filma “Žaboglavi Živko“ u 16.45 sati.

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

a, 21 sat Paladin”

PETAK, 1. studenoga, 21 sat AKOVEC, caffe bar ‘’Arcus’’

na formula anda

Uvijek dobrodošla i provjerena formula dobre zabave je Zodiac band. Ovu subotu 26. listopada svi ljubitelji dobrih feš i zabava mo i e se zabavi u ca e baru ‘’Paladin’’ s po etkom u 21 sat uz njihovu široku lepezu obrada doma ih i stranih megauspješnica Dine Dvornika, Tonyja Ce nskog, Lane Klingor, Jus na Biebera, Joea Cockera, Nicky Minage i dr.

Humanitarni doga aj za Melaniju Horvat Arcus, Forestland i cijela ekipa odlu ila je party koji e se održa 1. studenoga posve 24-godišnjoj Melaniji Horvat, koja je ponekad i hostesirala u Arcusu, a danas je, na žalost, teško bolesna i treba joj pomo . SCARRY DJ i weekend organizirat e se uz potporu Forestland

KONCERTNI DOGA AJ JESENI - Tri kralja zabave

Jasmin Stavros: U akovcu u zajedno s Me imurcima proslaviti svoj ro endan! Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan

i jedna prava doma a fešta ne može pro i bez “doma ica” i popularnih hitova kao što su: Dao bi’ sto Amerika, Nemoj se udavati, Maro, Marice, Hej da si vino, Kad se prijatelji rastaju... Is nski ljubitelji zabavne glazbe znaju kako se radi o hitovima Jasmina Stavrosa, koji e uskoro gostova u akovcu povodom velikoga koncertnog doga aja, gdje e nastupi zajedno s glazbenim kolegama i prijateljima Draženom Ze i em i Mladenom Grdovi em. Koncert e se održa kao pozivnica Galerije ‘’Sjever’’ na spektakularni tulum koji e se održati u subotu 2. studenoga u sportskoj dvorani Graditeljske škole pod nazivom “Tri kralja zabave”. Stavros je nakon žestokoga radnog tempa, kojim je protutnjio od live promocije svoga novog albuma “Ljubomorni ljudi“ na Narodnom radiju, preko koncerta u Green Gold Clubu u Zagrebu te nastupa u Zürichu i u Istri na Danima pršuta, došao u akovec najavi novu, veliku feštu: - Novi album dao mi je novu energiju, novi vjetar u le a. Iako je tempo koncerata i gostovanja naporan, sve mogu izdrža jer je publika na koncertima sjajna. Nove pjesme su odli no prihva ene. Radim što volim i uživam u tome. I dok god e to tako bi , pjevat u i zabavljati publiku. Novi projekt je i suradnja sa Ze i em i Grdovi em, koji e bi u vidu našega zajedni kog koncerta, što je sjajna ideja. Nas trojica se dobro poznajemo. Ze i i ja smo dosta zajedno nastupali, bili smo i na turneji u Australiji. Uz Mladena Grdovi a me veže

Jasmin Stavros najavljuje veliku feštu hrvatske zabavne glazbe

RAZGOVOR S POVODOM

Za najbrže itatelje CD ili ulaznice! Ulaznice za koncert mogu se nabavi po cijeni od 60 kuna u akovcu (Arcus, Paladin), Murskom Središ u (Vuri), Palovcu (Domino bar) i Prelogu (Forum) i preko sustava Even m.hr. Šestero naših najbržih itatelja može jednostavnije

do i do ulaznica za koncert ili primjerka nosa a zvuka “Ljubomorni ljudi” s potpisom Jasmina Stavrosa. Tri CD-a i tri ulaznice ekaju itatelje koji prvi s izdanjem Me imurskih novina od petka 25. listopada s gnu u naš marke nški odjel.

i hit pjesma ‘Alkohol’, koju sada možemo zajedno i koncertno izves . Jedno vrijeme smo nastupali kao trojac Stavros - Ze i - Mišo Kova , a sad e tre a karika bi Grdovi , što je sjajna kombinacija. Mi sviramo hrvatsku zabavnu glazbu, a ne sudaramo se jedan s drugim. Svaki od nas trojice ima

svoju publiku, a ovako udruženi dat emo joj najviše. Prvi koncert je upravo u akovcu i to e biti ‘pilot’ koncert koji e nam da smjernice za dalje.

Najmanje tri i pol sata zabave! Jasmin Stavros vjeruje kako e ga Me imurci i na ovom gostovanju ponovno sjajno primi , kao što je to bilo u samim po ecima njegove glazbene karijere: - Ve na po etku moga glazbenog puta u Me imurju sam esto nastupao, pa je ve i stari hit ‘E moj Rajko’ bio odli no prihva en. Mnogo sam nastupao i u ‘Šampionu’ u Domašincu, gdje sam esto rade i uo i dana Svih sve h proslavljao i svoj ro endan koji pada upravo na 1. studenoga. Sada sam opet u ovom kraju u to doba pa, kako su rekli Grdovi i Ze i , oni e donije u akovec pršuta i bevande, a ja neka ispe em kola e... (smijeh) A dobrog štimunga zasigurno ne e nedostajati jer e sva tri pjeva a pratiti njihov vlastiti bend. Kako koncert zapo inje u 20 sa , to e bi prigoda za sve generacije da do u i zabave se: - Na ovaj koncert mogu do i sve generacije. Može do i publika koja možda ne može ili ne želi odlazi na doga aje u pono , a tako er mogu do i i mladi. Svatko od nas trojice ima toliko pjesama da bi svatko mogao imati svoj solisti ki koncert od 3, 4 sata, ali emo na ovom zajedni kom kocertu ima odre eno vrijeme. Ja u izves svoje najve e uspješnice, uz nekoliko hitova s novog albuma. Publika može o ekiva više od tri i pol sata vrhunske hrvatske zabavne glazbe.

Novi album “Ljubomorni ljudi” sjajno prihva en “Ljubomorni ljudi” najnoviji je album koji je Jasmin Stavros

(jedan od najja ih open-air partyja ovo ljeto u našim krajevima) ekipe. Hostese e posje teljima nudi “shootere” po pristupa nim cijenama, a sav novac koji e bi upla en kod hostesa bit e upla en na ra un za pomo i potrebe lije enja Melanije Horvat.

nedavno objavio, a zašto upravo takav naziv albuma, kazao je: - Situacija kod nas u Hrvatskoj je takva da ljudi žive jako loše. Ima mnogo problema. Iz svoga tog nezadovoljstva ljudi postaju jedni na druge jalni i zavidni. Možda ak postaju jalni na sve ovo što se dešava oko njih ili su pak jednostavno ljubomorni na neke ljude koji su uspješni. Kod mene to nije slu aj. Ja kad vidim da je netko uspješan onda mi ta osoba postaje uzor. Tako da ta pri a nije autobiografska. Osim te pjesme, publika jako dobro reagira i na singl ‘Opala’, i u kratkom je roku doživjela veliki uspjeh, tako da je na koncer ma sviram najmanje dva puta. Publika voli i nove pjesme ‘Južnije, manje tužnije’ i ‘Reggae Dalma no’, koju su ve prozvali novom himnom Dalma naca. Nakon akovca, kako je najavio Stavros, zajedni ki koncerti ovoga zabavnog trojca slijede u Rijeci, Dubrovniku, Puli, Zadru, Splitu, Sloveniji. Poželite li Novu godinu do ekati uz hitove Jasmina Stavrosa, krenite putem Primoštena, gdje e publiku u novogodišnjoj no i zabavlja u diskoteci “Aurora”. Zagrijavanje ve može po e u akovcu. Stavros i za sljede u godinu najavljuje novi singl duet koji e ostvari u suradnji s jednim pozna m ženskim vokalom koji je dugo godina na hrvatskoj sceni, ali to e bi iznena enje koje se uva za 2014. godinu.

Nosa zvuka “Ljubomorni ljudi” za najvjernije i najbrže fanove

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 945

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnica iz broja 944 Me imurskih novina je Marija Novak iz Šenkovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od 10 dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Joe Dunthorne “Podmornica” Istodobno samouki sociolog, špijun u zbunjuju em svijetu odraslih i emocionalni istraživa na hormonalni pogon, Oliver Tate pokušava ne ujno i nezamjetno ploviti mutnim i jedinstveno opasnim vodama adolescencije. Njegovi ciljevi? Otkriti tajne braka svojih roditelja koji je na klimavim nogama, razriješiti misterij privla ne i podjednako udne razredne kolegice Jordane Bevan, te shvatiti kako se i gdje on sam uklapa me u ta tajanstvena i zbunjuju a bi a u svojoj orbiti. Dok se trudi, slomljena srca, sprije iti potonu e bra nog broda svojih roditelja, izgubiti nevinost i ploviti tjesnacima

Auguste Escof ier (1846. - 1935.) bio je francuski majstor kuhar bez premca, iji utjecaj na iskustvo restoranskog objedovanja i vrhunsku kuhinju osje amo i danas. Usto je bio i kompliciran muškarac – dobar, ali nepopustljiv, opsjednut hranom i strahovito gladan, u stanju biti silno strastven i nedoku ivo suzdržan. Svojim nas bujno izmaštanim novim romanom N. M. Kelby prenosi u Escof i-

erov svijet, pletu i senzualnu pri u o hrani i ežnji, ratu i ljubavi. Po etak romana vodi nas na kraj Escof ierova života, u vrijeme kad on piše memoare. Bio je svjedokom burnih povijesnih doga aja pa iz jedinstvene perspektive pripovijeda o danima kad je bio kuhar u Francusko - pruskom ratu, majstor kuhar za beau monde u Parizu i londonskom Savoyu te pouzdanik kraljeva i svjetskih vo a.

BELETRISTIKA Joydeep Roy - Bhattacharya: Straža N. M. Kelby: Bijeli tartufi zimi Alan Bradley: Korov, vješala i krvnikova kukuljica

PUBLICISTIKA Yossi Peled: Vojnik Coen Simon: ekaju i sre u: Filozofija ežnje. Allan L. Beane: U ionica bez zlostavljanja

KNJIŽARA LJEVAK

Manil Suri - “Smrt Višnua” Višnu, ovjek za usputne poslove u jednoj zgradi u Bombayu, umire na stubišnom odmorištu. Pred našim se o ima oko njega nesmetano odvijaju životi stanovnika zgrade: zara enih ku anica na prvom sre e, Oliver, prije svega, želi ostati normalno ljudsko bi e. Što mu je initi? Balansiraju i na tankom rubu nevinosti i iskustva, Oliver Tate odlu i zanemariti torpeda oko sebe i, poput podmornice, zaroniti u dubine.

Kerry Wilkinson “Slu aj Houdini”

Narednica Jessica Daniel tek je po ela raditi na novom radnom mjestu, zamijenivši svog mentora koji je ranjen u tu njavi, i ve su je bacili u vatru na novom slu aju. U zaklju anoj ku i našli su ubijenu ženu. Nikome nije jasno kako je ubojica mogao u i i iza i, jer su vrata i prozori ku e bili zaklju ani, a policija je klju eve našla u žrtvinoj torbici. Ubojicu nitko nije vidio ni uo… Narednici Daniel istovremeno posao otežava uporni novinar koji, ini se, zna o slu aju više nego policija. Bez pravih

N. M. Kelby - “Bijeli tartufi zimi”

tragova i pod velikim pritiskom, pogotovo nakon što su pronašli i drugo tijelo pod istim okolnostima, Jessica se svim silama trudi na i ubojicu, ali i i zadržati posao. Postoji li uop e veza me u žrtvama? Kako se ubojica uspio približiti žrtvama i ubiti ih u, naizgled, nemogu im uvjetima, baš kao pravi ma ioni ar. Ovo je prva knjiga u nizu o narednici Jessici Daniel. Kerry Wilkinson do sada je u Velikoj Britaniji prodao 500.000 primjeraka svojih romana o narednici Jessici Daniel, postavši tako najprodavaniji autor na Amazonovoj top listi, ispred Stephenie Meyer i Stiega Larssona. Wilkinson se rodio u Bathu u Velikoj Britaniji 1980. godine. Po eo je pisati kriminalisti ke romane, a prvi, “Slu aj Houdini”, sam je objavio. Knjiga je odmah postala veliki hit, dobivši vrlo dobre kritike. Živi i radi kao novinar u Velikoj Britaniji.

katu, zaljubljenih tinejdžera na drugom i usamljenog udovca koji na tre em tuguje u tišini. U grozni avom se stanju Višnu prisje a svoje ljubavne veze sa zanosnom Padmini i pita se je li on možda zapravo bog Višnu, uvar

itavog svemira. “Smrt Višnua” dirljiv je i nevjerojatno intrigantan pogled na jedan nezaboravan svijet, u kojem se jetki i pronicljivi humor stapa s hinduskom mitologijom i blještavilom indijskog Bollywooda.

Krešimir Bagi “Plaši li te moja boja” Plaši li te moja boja – nije lako odgovoriti sebi i pjesniku, onome drugome u sebi i vlastitom itanju teksta koji te pita o strahu, izravno i nedvosmisleno, ponavljaju i se sa svojim

drugim pjesmama, pitanjima i razlikuju i se, istodobno, po prostoru, namjerama i otkri ima. Knjiga pjesama Krešimira Bagi a u naslovu se naizgled poziva na glasnost jezika oko sebe, ali ona izbjegava nagovor i poziv na javnost, aktivizam, provjeru postoje eg poretka. Njezini su poticaji i održivost iz drugog jutra, broja i svijeta: ži-

vog i spiralnog i igrivog i nebrojivog, nastaju zbog druk ijeg, razli itog bavljenja istinom raskošne samo e i kraja svijeta. Prisutnost u prostoru, u njegovoj suvremenosti, pjesnik ovjerava u onome što je pokrenulo jezi ni stroj, što otkriva mjesto razlike, prijelom vremena i prostora (kulture, povijesti), pukotinu i raskid s besmrtnoš u,

s idejom vje nog i cikli nog kretanja. Odustati od besmrtnosti i oti i u šetnju, itati i pisati poeziju, prizvati druge slike, uditi se koraku i novim prijateljima – biti autor drugog plana, projekta, tlocrta svijeta: “modro tijelo radosti“, “nova bijela stranica“ – treba li to plašiti i/ili radovati?! Tko bude itao i tražio – znat e, možda.

Taylor Stevens - “Informatorica” Ona je Vanessa, ali radije bi da je zovete Michael. Ona je visoka, manekenski gra ena plavuša dugih nogu, ali kad poželi može potpuno uvjerljivo izgledati kao mladi . Ona je informatorica, žena koja je u stanju prikupiti najiscrpniji zamislivi dosje o bilo kojoj temi zanimljivoj poslovnim klijentima. Govori dvadeset dva jezika, specijalizirana je za zemlje tre eg svijeta, i ne voli nositi nož sa sobom, jer tada prelako ubije. Ona je Vanessa Michael Munroe.

Premda izuzetno cijenjena zbog svoje stru nosti i pouzdanosti, još nikad nije prihvatila slu aj nestale osobe. Ipak, ponuda koju joj je upravo dao teksaški naftni magnat Richard Burbank sa sobom nosi toliku nov anu nagradu, neovisnu o krajnjem uspjehu, da ju je teško odbiti. A ako ga prihvati, zadatak e je odvesti tragom Burbankove k eri Emily, koja je prije etiri godine nestala u mladena kom lutanju Afrikom nestala tako zagonetno da joj ni najbolje pla eni timovi istražitelja

nisu uspjeli u i u trag. Samo nitko od tih istražitelja nije odrastao u Africi kao Vanessa Michael Munroe. Nitko od njih nije stekao intimno poznavanje kultura, obi aja i opasnosti tog kontinenta kao ona… Niti je pritom stekao etrdeset dva ožiljka na koži, i nebrojeno više ispod nje, kao ona. Slavni redatelj James Cameron odlu io se zbog Informatorice odre i ranijeg zavjeta da ubudu e režira samo nastavke Avatara. U svojem se oduševljenju pridružio tisu ama itatelja koji ovu knjigu smatraju

najoriginalnijim trilerom naših dana, zaljubivši se u njezinu protagonisticu ve pri prvom susretu.

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... JACKASS: ZLO ESTI DJEDICA

TAJNE PETOG STALEŽA

komedija Režija: Jeff Tremaine Uloge: Spike Jonze, Johnny Knoxville, Jackson Nicoll

ISTINITA PRI A O AFERI WIKILEAKS biografska drama, triler Režija: Bill Condon Uloge: Benedict Cumberbatch, Daniel Brühl, Carice van Houten

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 25.10.

16.45 ŽABOGLAVI ŽIVKO 3D danska animirana komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 JACKASS: ZLO ESTI DJEDICA komedija

20.45 TAJNE PETOG STALEŽA biografska drama, triler

subota, 26.10.

16.45 ŽABOGLAVI ŽIVKO 3D danska animirana komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 JACKASS: ZLO ESTI DJEDICA komedija

20.45 TAJNE PETOG STALEŽA biografska drama, triler

nedjelja 27.10. Zisman (Johnny Knoxville) ima 86 godina. Na putu je sa svojim unukom Billyjem. Naime, Billyjeva majka završila je u zatvoru i Irving mora dje aka

odvesti kako bi živio kod oca. U zaplet ove pri e ukomponirani su ske evi i psine skrivene kamere karakteristi ne za Jackass ekipu.

Dramati an triler temeljen na istinitim doga ajima i pri i koja je iz temelja potresla svijet otkrivaju i tajne podatke najmo nijih sila. Peti stalež u modernoj terminolo-

giji ozna ava bloggere i pripadnike alternativnog novinarstva. Ovaj ilm prikazuje njihovu misiju otkrivanja prijevara i korupcije u vladaju im slojevima...

ODBJEGLI DJANGO

NEVIDLJIVI RECEPT ZA SRE U lutkarska predstava za djecu

18.00 JACKASS: ZLO ESTI DJEDICA komedija

DVD, BLUE RAY IZLOG SEANSE

Dr. King Schultz (Waltz) njema ki je lovac na glave i bivši zubar koji kupuje Djanga (Foxx) kao svog roba kako bi mu ovaj pomogao identi icirati ostale lovce na glave. Nakon što uspješno završi zadatak, Django biva oslobo en i regrutiran od strane Schultza kao poslovni partner. Django ubrzo od Schultza po inje u iti zanatske vještine pa zajedno odu u Mississippi kako bi oslobodili Djangovu ženu Broomhildu (Kerry Washington)...

16.00 KU NI DUHOVI ILI

Film, koji je nastao prema autobiogra iji ameri kog novinara i pjesnika Marka Obriana, pri a pri u o ovjeku koji je ve inu svog života proveo dišu i putem željeznih plu a i u dobi od 38 godina odlu io - izgubiti nevinost. Uz pomo seksualne terapeutkinje i duhovnu pomo sve enika krenuo je na put k ostvarenju svoje želje. John Hawks i Helen Hunt svojom savršenom glumom potenciraju za nagradu ‘’Oscar’’, a topla, ljudska, inspirativna i trijumfalna pri a ine ovaj ilm velikim nadahnu em i velikom pri om o životu.

20.00 TAJNE PETOG STALEŽA biografska drama, triler

ponedjeljak, 28.10.

16.45 ŽABOGLAVI ŽIVKO 3D danska animirana komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 JACKASS: ZLO ESTI DJEDICA komedija

20.45 TAJNE PETOG STALEŽA biografska drama, triler

utorak, 29.10.

ALBUM TJEDNA

16.45 ŽABOGLAVI ŽIVKO 3D

Elton John - “The Diving Board”

18.45 JACKASS: ZLO ESTI DJEDICA

Neumorni sir Elton, zvani Rocket Man, nakon 34 godine pokušao je snimiti album na kojem e preko 95 posto zvukova biti iz njegovog klavira. Zadnji put je probao s "Victim of Love", koji je ispao ''victim of ambition'', a novi album "The Diving Board" djeluje tako er ambiciozno, ali s mnogo više pokri a u pjesmama i izvedbama. Dakle, "The Diving Board" pliva onim vodama kojima se Elton snalazi poput ribe: klavirskim baladama, odnosno popom koji je zamirisan countryjem, bluesom, soulom i jazzom. Instrumentarij je reduciran na klavir, te na povremene udaraljke, ritam mašine, gitare i sli no, ali najviše ima klavira: Elton se odlu io na minimalisti ki pristup, uzeo je pod rukicu vjernog tekstopisca Berniea Tapina i producenta T-Bone Burnetta te krenuo kreirati, a instrumenti osim klavira valjda su dodavani ako bi Eltonu netko iskrenuo ruku te zaprijetio tu njavom. Snimanju je prisustvovao i legendarni udaraljkaš iz zlatnih dana Motowna Jack Ashford, lan neformalnih The Funk Brothersa. I rezultat je... "The Diving Board", jedno od vrlo dobrih, ali neujedna enih djela iz Johnove kasne kreativne renesanse zapo ete albumom "Songs From The West Coast". Najviše mu fali onog ega se najprije riješio: prate eg benda.

Popis pjesama

Pojedine pjesme doslovno mole staroga dobrog Eltonovog gitarista Daveyja Johnstonea da sprži kakav solo ili pak bubnjara Nigela Olssona da opali po nekoj ineli samo kako on zna.

Oceans Away Oscar Wilde Gets Out A Town Called Jubilee The Ballad of Blind Tom Dream #1 My Quicksand Can’t Stay Alone Tonight Voyeur Home Again Take This Dirty Water Dream #2 The New Fever Waltz Mexican Vacation Dream #3 The Diving Board

I sam John je svjestan da su ga muze obilazile i napuštale, tako da je najavljivao i odjavljivao datume izlaska ove kolekcije, te pisao dodatne pjesme. I doista, ima takvih pogodaka od kojih boli glava, ali zato uši uživaju: naslovna stvar je opaki komad kasnono nog soul-jazza koji je po svemu ravnopravan s Johnovim klasicima iz prve polovice sedamdesetih, "Take This Dirty Water" je pravi crna ki zarazni gospel poja an pljeskanjem i prate im vokalima uz koje je teško ne lupkati ne im po stolu, volanu, dlanovima, pa "Town Called Jubilee" (to je jedna od onih koja moli bendovski pristup) i "The Ballad of Blind Tom" samo su dio popisa Eltonovih pjesama koje donose radost slušanja. Dramati na "My Quicksand" (s klasi nim citatom), zgodna "Can't Stay Alone Tonight", "Oceans Away" i "Voyer" mirisat e malo više na Johnove ljigice, no nikad ''ne idu prenisko'' i nisu iritantne, nego samo korak ili pola iza ostatka albuma. Uostalom, i takve su stvari legitiman dio Eltonovog opusa. Kojoj god grupaciji Eltonovih fanova pripadali, "The Diving Board" ne razo arava, nego podebljava konto Eltonovih pogodaka. A to, naro ito kad se doga a u 45. godini bavljenja profesionalnom muzikom, valja poštovati. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

danska animirana komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski h t ki jezik j ik

komedija

20.45 TAJNE PETOG STALEŽA biografska drama, triler

etvrtak, 31.10.

20.00 Tribina Zagreba ko gradsko kazalište “Komedija”: DIPLOMAC

DOM KULTURE PRELOG subota, 26.10., i nedjelja, 27.10.

17.00 KICK ASS 2 akcijska komedija

subota, 26.10., i nedjelja, 27.10.

19.00 JOBS biografska drama

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Kolesterol i prehrana Kolesterol, kojeg mnogih krvnih žila esto spominjemo uklju uju i sr ane, te kao krivca za mnoge tako nastaje podloga naše probleme je maza razvitak sr ane bostima sli na supstanlesti. ca koja se normalno S pravom se pitate nalazi u svim dijelozašto je pove ani nivo vima tijela te ga tijelo štetan? treba da bi normalno Kako smo rekli, funkcioniralo. Prisukolesterol se nalazi tan je u stani nom u krvi, te dok putuje zidu te membranama Piše dr. Branko Vr i kroz vodenu otopinu tijela, uklju uju i mokrvi, nalazi se na tzv. zak, živce, kožu, miši e, crijevo, jetru, “nosa ima”. Postoji nekoliko grupa srce, itd. Naše tijelo koristi kolesterol u Kolesterol u krvi nije direktno povezan s koli inom kolesterola u ishrastvaranju mnogih hormona, vitamini. Danas znamo da namirnice bogate na D te žu nih kiselina. Možda niste kolesterolom ne pove avaju zna ajno znali da naše tijelo proizvodi onoliko rizik sr anih boles kod zdravih ljudi te kolesterola koliko mu je potrebno, da smanjen unos zasi enih masno a bez dodataka iz hrane. ima najve i u inak na smanjenje koleSamo manji dio kolesterola se sterola. nalazi u krvi. Ako imate pove ane vrijednosti kolesterola u krvi pove ane su vam šanse za razvitak, ate- “nosa a” koje esto možete vidjeti roskleroze, odnosno stanja u kojem na vašim nalazima, a zovu se HDL i se masno e i kolesterol odlažu u zid LDL, odnosno dobri i loši kolesterol. Ako se ve ina kolesterola u vašoj krvi nalazi u LDL obliku, možemo re i da Jeste li znali da uzimanje suplemenata u obliku omege 3 ili ribljeg ulja utjeje taj suvišak direktno povezan sa ra e na sniženje nivoa triglicerida te imaju zvojem koronarne bolesti srca (koja povoljne u inke na stjenke krvnih žila, ali je odgovorna za najve i broj smrti u nemaju nikakav efekt na razinu kolestezapadnom svijetu, uklju uju i Hrvatrola. Promjenama u na inu življenja te sku). HDL forma ili dobri kolesterol promjenama u prehrani možemo utjene samo da nije opasan ve , naprotiv, ca na pove ani nivo kolesterola. štiti organizam od ateroskleroze te Preporu ena hrana bolesti srca. Važni elementi u poveOd mesa se preporu a riba, perad, anju nivoa kolesterola: tele na te pove ana koli ina hrane bona in prehrane sa prevelikim gate tzv. dugim ni ma, kao što su jabuke, unosom zasi enih masti (maslac, citrusi, zob, je am, mahunarke, mrkva, margarin, masno mlijeko, vrhnje, jagode, mekinje, te op enito vo e i poiznutrice, krekeri, keksi, kola i, konvr e. Od ulja se preporu a maslinovo zerve s puno masti…), visoki unos ulje, bu ino te suncokretovo ulje. Osim kolesterola životinjskog podrijetla, toga, korisno je svemu tome dodati naslje e, debljina, smanjena izi ka antioksidanse u obliku vitamina C i E, aktivnost . beta-karoten te ako se utvrdi manjak i odre ene minerale. Svakako važan korak Mnoge studije su pokazale da u smanjenju kolesterola jest smanjenje smanjenje razine kolesterola ne samo tjelesne mase. To se postiže ne samo da prevenira nastanak bolesti, ve da spomenutom prehranom nego i odgokod razvijene bolesti srca, smanjuje rivaraju om zi kom ak vnos . zik oboljenja te komplikacija bolesti.

Tikva za dan, bundeva za no (vještica) I dok razmišljate kako maštovito ukrasiti bundevu za No vještica, podsje amo vas da to nije jedini na in da upotrijebite to veoma hranjivo, a kod nas uglavnom zapostavljeno, povr e. Kraljica jeseni, kako je mnogi zovu, so nog okusa, bogata hranjivim tvarima, prelijepih boja, zelena, žuta, šarena, naran asta, svakako bi se trebala eš e na i u ishrani. Agronomski stru njaci isti u kako je važno znati da kod nas raste obi na uljna bundeva (za grickanje i ulje), bundeva za pe enje, tzv. turkinja, neizostavna hokaido bundeva (rijetka je i vrlo tražena, jarko naran aste kore i naran astog mesa, porijeklom je iz sjevernog Japana, vrlo popularna u današnjoj kuhinji), te povrtna tikvica (vrlo zastupljena i na našem stolu u obliku tzv. bu nice).

Bila, dakle, bundeva, tikva ili bu nica, bilo da je kuhana, pe ena, kao pire, u juhi i u rižotu, kao pita ili nadjev, uvijek o arava svojim okusom. Koristi se i sirova, naribana kao mrkva. Sjemenke tikve mogu se jesti sušene ili pe ene i veoma su hranjive, ljekovite, ali i kalori ne. Sok i pulpa od bundeve koriste se za pripremu raznih koktela i sokova.

Ljekovita svojstva Tikva ima relativno malu energetsku vrijednost pa se preporu uje za dijetalnu ishranu, a njezini se sastojci koriste i u farmaceutskoj industriji. Tikva se preporu uje kao dijetalna hrana bolesnima, starijim osobama, djeci, dojiljama i trudnicama. Žuta boja dolazi od visokog sadržaja betakarotena, a sadrži i kalij, vitamine C i E, folnu kiselinu, magnezij, mangan, cink, željezo. Bundeva snižava rizik od raka, sr anih bolesti, o ne mrene i moždanog udara. Kalij prisutan u bundevi smanjuje rizik od hipertenzije. Cink poboljšava imunološki sistem i gusto u kostiju, što je jako bitno za osobe koje imaju opasnost od razvoja osteoporoze. Karotenoidi koji se nalaze u bundevi ja aju imunološki sustav i štite tijelo od infekcija i virusa. Bundeva je bogata betakaro-

tenom koji je snažan antioksidans i koji sprje ava taloženje kolesterola na stijenkama arterija. Povoljno utje e na regulaciju probave te je, poput tikvica i lubenice, prirodni diuretik i preporu uje se osobama s upalama mokra nih putova, bubrega, mjehura i žu i.

Aromati na jela Jesen je pravo vrijeme za pripremu aromati nih jela od bundeve. Od sirove bundeve možete pripremiti salatu, sok, pohati je ili koristiti kod pripreme slanih i slatkih jela. Bundevu narezanu na kocke možete kuhati na pari u poklopljenoj posudi iznad kipu e vode ili kuhati u kipu oj zasoljenoj vodi oko 5 minuta na laganoj vatri. Jednako tako možete je pirjati na maslacu u poklopljenoj posudi uz dolijevanje temeljca ili vode oko 5 minuta. U našim krajevima bundeva se naj eš e jede pe ena ili pohana, kao sastavni dio variva, ili se od nje priprema juha, a est je sastojak nadjeva za savija e. Može se koristiti i za pire te rižoto ili salatu. U prehrani se koriste i sjemenke i bundevino, odnosno bu ino ulje, koje sadrži sve vitamine i minerale kao i meso bundeve, ali u znatno ve im koli inama. Posebice je omiljena ukusna, lagana i krepka juha od bundeve koju svakako trebate kušati, ako još niste.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Nepredvi ene okolnosti na radnom mjestu nastavit e vam pomagati pri dos zanju željene u inkovitos u odre enim poslovnim projek ma. Slijedi živahnost u radnom okruženju i naporan period, pa ne e biti dovoljno vremena za sve što ste planirali. Privla e vas kra a putovanja, ali ipak e vam kod ku e ovih dana bi najbolje. Ljubav e vam u svakom pogledu pruži maksimum. Preporu uje se oprez pri kretanju javnim prostorima. Mogu e ozljede. VAGA (24.9.-23.10.)

Na poslovnoj sceni dobit ete priliku pokaza svoj talent. Suradnici e vas poš va i cijeni vaš trud i zalaganje. Oni koji su u braku ili dužoj vezi bit e optere eni problemima svojih bližnjih i svoje obitelji. Sredinom tjedna mogu je zanimljiv susret, ali, ako ste u vezi ili braku, pripazite na mogu a iskušenja. Možda ne ete mo i odolje jednoj šarmantnoj osobi. Mogu a je grlobolja.

BIK (21.4.-20.5.)

Poslovno okruženje i suradnici pružit e vam bezrezervnu potporu u svemu, tako da ete mo i slobodno krenu u realizaciju apsolutno svih planova. Na vidiku je i boljitak na poslovnom planu, koji e se ostvari od kratkoro nih projekata. U ljubavi e vam bi zabavno. Znate što želite, volite se igra i mogu a su mnoga nova ugodna iskustva i doživljaji. Ukoliko ste u braku, u danima vikenda mogu e su manje nesuglasice s partnerom, koje ete razgovorom brzo riješi . Dobro se osje ate.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Na financijskom planu trebali biste biti iznimno uspješni jer svi kratkoro ni projek donose zadovoljavaju i pro t. Mogle bi vas iznenaditi i igre na sre u, gdje vas tako er o ekuje dobitak. Ljubav e vam ponudi sve što budete htjeli. Slobodni blizanci mogu o ekiva povoljan razvoj doga aja u svim emotivnim nedoumicama. Mogu je poziv zanimljive osobe iz susjednog grada. Prihva te ga. Više se bavite tjelovježbom i uzimajte dovoljno teku ine, kao što su biljni ajevi.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Dane vikenda provedite odmaraju i se od poslovnih aktivnosti. Ne brinite što e biti s radnim zadacima. Po etkom novoga radnog tjedna sve e vam bi jednostavnije riješi . Dani vikenda tako er e bi povoljni i za roman ne veze. Ukoliko ste sami, razmislite o svojim priorite ma i željama. Nemojte žuri u novu vezu ako niste sigurni u svoje odluke. Mogu je susret s nekim tko vam je odavno posebno drag. Iskreno porazgovarajte. Pokušajte se više bavi tjelovježbom.

Možda ete ovih dana biti u dilemi prihvatiti ili ne posao u inozemstvu ili za neku doma u tvrtku. Izaberite doma u ponudu. Ako ste planirali pokrenu samostalni posao, nemojte se ni oko toga previše dvoumi . Sada je pravo vrijeme da pokrenete svoj poduzetni ki duh. Kako ste se potpuno predali poslu i karijeri, ljubavni život ste previše zapostavili. ak i ako ste u vezi ili braku, možete o ekiva da budete mnogo eš e sami nego u društvu partnera. Više se odmarajte.

RAK (22.6.-22.7.)

U potpunosti se možete osloni na svoju intuiciju. Pokazat e vam put kojim trebate i i kako biste ostvarili profesionalnu poziciju koju zavrije ujete i želite. Nov ani dobitak s že od teku ih poslova. U ljubavnim odnosima vas o ekuje poboljšanje. Ukoliko ste mladi i slobodni, sredinom tjedna mogu je susret s nekim tko vam je sli an po temperamentu te je spreman u i u vezu bez nekih velikih obe anja. Prihva te je. Sa zdravljem e sve bi u redu. JARAC (22.12.-20.1.)

Sve poslovne odluke koje ete donos u sljede im danima bit e rezultat onoga što zaista želite i o emu duže vrijeme razmišljate. Razmislite i o potpunom osamostaljivanju ili privatnom poslu. Mogu i su nov ani dobici s više strana, mogu e i preko lanova obitelji. U ljubavi nemojte ima prevelika o ekivanja. O ekujete da se partner promijeni i da sve krene nabolje, ali to se ne e dogodi . Mogu a su manja neslaganja oko zajedni kih obveza. Zdravlje je dobro.

LAV (23.7.-23.8.)

Snažni utjecaji na profesionalnom planu i dalje su uz vas. Omogu avaju vam da krenete i tamo kamo niste mogli ni pretpostavi da ete s i. Ali kao što i sami znate, ništa ne dolazi samo od sebe. Marljivo zalaganje na poslu i nadalje e bi prioritet. Privla e vas osobe koje cijene tradicionalne vrijednosti. ak i ako ste veoma mladi, ne želite pra trendove, ve ete slijedi svoj unutarnji glas i intuiciju. Svi koji su u vezi neka njeguju skladne odnose. Zdravlje je dobro. VODENJAK (21.1.-19.2.)

U poslovnoj karijeri možete pos i mnogo, samo pod uvjetom da budete manje impulzivni i tvrdoglavi. Dobrom radnom organizacijom i poslovnom strategijom mo i ete kvalitetno sura iva sa strancima koji e vam ponudi izvrsne uvjete. Ako ste u emo vnoj vezi s kolegom s posla, period koji dolazi bit e veoma buran. Ukoliko ste sami, mogu a je obnova stare ljubavi, mada bi to mogao bi ma s dvije oštrice. Priuštite si više odmora i sna.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Po etkom sljede eg tjedna prihva te ponudu vezanu uz nastavak poslovne suradnje s inozemstvom. Mogu a je i ponuda vezano uz projekte koji su vezani za umjetnost. Nemojte se optere iva s perfekcionizmom, ve krenite u ostvarenje prilika. U ljubavi vas netko želi osvoji . Ako ste sami, prihva te izazov. Bit e vam lijepo. U danima vikenda krenite u prirodu. I svakodnevno rekrea vno vježbajte. RIBE (20.2.-20.3.)

Nedostajat e vam energije za poslovne zadatke i obveze koje e vam ovih dana proslijediti nadre eni. Riješite prije svega zaostale obaveze i pokušajte se dobro organizira , pa e vam bi lakše rješava nove poslove. Izgledi u ljubavnim odnosima su pozitivniji. Netko veoma mo an i uspješan ne odustaje od vas. Nemojte odmah odbaciti priliku. Saznajte što potencijalni partner misli o vama i sve ostalo e ovisi o vašoj mudroj komunikaciji. Dobrog ste raspoloženja.

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lijepa i uzbudljiva jesen Neobi no toplo vrijeme za ovo doba godine donijelo je isto tako lijepu i uzbudljivu jesen na akove kim ulicama. Vi aju se vedre modne kombinacije, koje su poput daška svježeg zraka u danima ljetnih vru ina i sparina. I modni dizajneri preporu uju svježinu, bilo da se radi o vještom kombiniranju retro stilova, vojnog izgleda, finih kombinacija ipke. Dobrodo-

šao je minimalizam, s pokojim atraktivnim i iskri avim detaljom. Svim dobnim skupinama odli no e pristajati i pastelne boje, jednostavni krojevi i neobi ni detalji. I muška populacija slobodno se može pridružiti ovim savjetima. Igra boja, svježina uzoraka i materijala pridonijet e atraktivnom izgledu svakog muškarca. Takva sun ana jesen neka potraje što dulje!

Podroom predstavlja najstrašniji tjedan - Halloween week Podroom vas poziva na najve i i najstrašniji Halloween party u gradu, ako ste ljubitelj mra nih, ali definitivno zabavnih partyja koji se održavaju povodom blagdana Svih svetih, pozivaju vas da se pridružite i veselite do ranih jutarnjih sati.

Kamo za najstrašniju no u godini? Ono po emu se razlikuju od ve ine ostalih klubova koji organiziraju Halloween party je to što njihov traje cijeli tjedan. Svaki dan za sebe donosi svašta zlo i naopako. Podroom e se za ovu priliku predstaviti u nešto strašnijem izdanju, o ekuje vas atmos era koja e vam slediti krv u žilama. Jer uz osoblje koje e biti pod maskama i sam e klub biti posebno dekoriran, s plašljivim bundevama, šišmišima, kosturima, svije ama... Po-

droom za vas sprema ponudu stravi nih koktela, tako e se u ponudi na i krvavi kokteli i vatreni Shootersi. Treba istaknuti, kreativne maske su veliki dio svakog Halloween partyja, pa tako i ovog. Budite originalni, ali definitivno jezivi, obucite se u svoju najstrašniju horor pri u i osvojite odli ne nagrade. O ekuju brdo zombija, vještica, vampi-

ra i duhova… Ulaz na sve evente je besplatan. Srijeda je rezervirana za studentski Halloween tulum, znamo da me u vama ima onih koji ove dane provode samo u e i jer bi u protivnom proradila grižnja savjesti. Ipak, priznajte, dobar party ne treba propustili. Dobro bi vam došlo da malo pustite mo-

de za najbolje horor prikaza i spodobe.

U petak 31. listopada koncert Zorana Miši a

zak na pašu i zabavite se? Evo prilike, tulum pod maskama, odli na ponuda pi a i vrijedne nagrade za one najkreativnije. Podrumarenje ovaj etvrtak ne e biti tradicionalno, za šankom vas ekaju prave pravcate coprnice, svi gosti imaju jednu jedi-

nu zada u: do i pod maskama i dobro se zabaviti. Ovaj etvrtak e biti pun iznena enja, dolazi nam Globus band koji promovira spot za svoju novu pjesmu “Kad te poljubim”. Degustiramo vina Lovrec, a tu su i tamburaški sastav Kumovi te vrijedne nagra-

Mladi pjeva Zoran Miši , javnosti najpoznatiji preko showa “Hrvatska traži zvijezdu”, u petak u Podroomu nastupa u solo izvedbi. Koncert zapo inje u 21 sat i svi ljubitelji dobrog rock n’ rolla i metala su dobrodošli! Do ite u što ve em broju i podržite lokalnu scenu! U subotu se družimo s dobro nam poznatim Dj Mariom Amarillom, a uz njega nastupaju doma e snage klupske glazbe Juddy i Baxa. Stravi ni house mixs koji e trojac stvarati jedan je od najbitnijeg djela ovog partyja, pa nemojte propustiti najzlokobniji party ikad, budite i vi dio ovog horor spektakla…

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Je li to mobbing?

Znate li sura ivati?

PITANJE: Zaposlen sam više od dvije godine u jednoj firmi. Do sada sam bio potpuno zadovoljan svojim radnim mjestom kao i moji pretpostavljeni. Me utim, u zadnjih šest mjeseci mnogo toga se izmijenilo. Dobivao sam sve više posla, koji nisam mogao napraviti u radno vrijeme pa sam znao esto ostajati i poslije radnog vremena da bi mogao završiti sve poslove. Nadre eni me kontroliraju i kritiziraju moj rad skoro svakodnevno, pa ak me i pri tom ponižavaju. Prijete mi otkazom. Po eo sam analizirati njihove kritike i pitao se u emu to griješim. Dolazim ku i nervozan, esto se sva am sa suprugom. Pitam se je li se to vrši na da mnom mobbing? ODGOVOR: Prema opisu vaših simptoma moglo bi se raditi o mobbingu. Naime mobbing je jedan od najtežih oblika radnog stresa. Radi se o dugotrajnom zlostavljanju žrtve kojoj se želi nanijeti uvreda asti, ugleda

Suradnja kao strategija rješavanja kon f l i k at a jedina je koja stvarno i trajno rješava problemnu situaciju jer po iva na rješenju koje zadovoljava obje strane. Bitno je prona i na ine za ostvarenje suradnje me u osobama ili organizacijama u konfliktu. Prva stvar koju trebaju uo iti i priznati obe strane je da konflikt postoji i da ga treba riješiti na obostrano zadovoljstvo, bez obzira koliko vremena i energije im za to trebalo. U sljede oj azi potrebno je da obe strane jedna drugoj objasne svoju poziciju. Najbolje je da svaka strana dobije odre eno vrijeme za iznošenje svoje pozicije, bez prekidanja. Tko e prvi govoriti može presuditi bacanje nov i a, ali je ponekad dobro sjetiti se mogu nosti da ponudimo drugoj strani da prva iznese svoje vi enje problema. To je dosta teško kad smo u konfliktu jer nas nešto iznutra tjera da se borimo za svoje pa ne možemo do ekati da to drugoj strani dokažemo, ali ako uspijemo mogu a su dva dobra u inka. Prvo, druga e strana biti zahvalna i zbog toga spremnija pažljivo nas saslušati kad do emo na red. A drugo, imat emo vremena još doraditi svoju argumentaciju i prezentaciju. Jako je važna tehnika aktivnog slušanja, koja omogu ava da stvarno shvatimo ono što nam druga strana govori, ali i da ta injenica da mi razumijemo njenu poziciju bude jasna drugoj strani. Prava je suradnja mogu a tek

i dostojanst va a sve zato da bi se uklonila i z r ad nog mjesta. Žrtve mobbinga su naj eš e vrijedni i sposobni radnici, mladi radnici ili radnici pred mirovinom. Obi no su takve žrtve izložene raznim okrutnim postupcima, prijetnjama otkazom, špijuniranjima i sl. Rekacija takve osobe-žrtve u po etku je da sam sebe analizira u emu griješi, što ne radi dobro, pa se po inje povla iti u sebe jer misli da je negdje pogriješio, ne govori nikome da ima problema na poslu. Svoje nezadovoljstvo na radnom mjestu i svim što se dešava oko toga prenosi na svoju obitelj pa dolazi do problema i u privatnom životu. Želio bih vam napomenuti da se takvo stanje dugotrajnog stresa može odraziti na vaše tjelesno zdravlje, kao što je bolest srca, povišeni krvni tlak, na povišenu razinu kolesterola, na probavne smetnje pa ak i na maligne bolesti, a od psihi kih poteško a naj eš a je depresija.

kad tj. ako obe strane stvarno razumiju jedna drugu. Sljede a je aza jako važna. Potrebno je problem definirati u terminima pot reba, a ne rješenja. To zna i da se strane u konfliktu ne smiju usmjeriti na ono rješenje koje svaka od njih želi, jer ih to ne e nikamo odvesti pošto žele razli ita rješenja. Pravo pitanje koje treba postaviti je Zašto ti treba takvo rješenje? Može se utvrditi da ostoji zajedni ka potreba rješiva na na in da obe strane budu zadovoljne jer razumiju put kojim do njega mogu do i. Cilj je posti i da nitko ne gubi, da obe strane zadovolje detektiranu potrebu. Rješenje koje zadovoljava obe strane nije lako prona i, pa slijedi aza u kojoj se pretražuju i vrednuju razli ita mogu a rješenja. Prvo treba ponuditi razli ite ideje. Važno ih je najprije skupiti, što više, pod motom «svaka je ideja dobra». Tek kad više nikome ništa ne pada na pamet treba krenuti sa vrednovanjem pojedinih ideja. Neke e biti lako odbaciti, ali e se kod kvalitetnijih ideja trebati odvagati razli ite nijanse rješenja problema, sve dok se ne do e do one koja najbolje zadovoljava obe strane u sukobu. Ponekad je to spor proces koji zahtijeva strpljenje i susretljivost sudionika. Kad je izabrano najbolje rješenje treba ga provesti u djelo. Jasno treba dogovoriti na in provo enja rješenja. I to je to. Svi sretni i zadovoljni, a nije u pitanju bajka.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Alkoholizam nije isti kod svih Pijenje alkohola je svakako rizi no. A lkohol je otrov za živ ani sustav (to zna i da ošte uje, ili uništava živ ani sustav). Iako najprije pobu uje, što se mani estira kao veselost i razgovorljivost, daljnjim konzumiranjem deprimira! Još ako se to doga a esto, razvije se alkoholizam, koji obuhva a širok spektar životnih problema. Obzirom je alkoholizam progresivna (rastu a) bolest, to zna i da simptomi i u inci konzumiranja alkohola postaju sve teži tijekom vremena. No, pijenje alkohola se mani estira na razne na ine i ima raznih oblika alkoholizma. Dalje u tekstu željeli bismo podrobnije razmotriti taj složeni problem. Postoje ljudi koji piju prigodno (npr. samo na proslavama). Kad piju alkohol, konzumiraju ga u malim koli inama. Tada su naj eš e razgovorljivi i otvoreni. Ali, iako kod njih nema zna ajnih znakova alkoholiziranosti, alkohol - obzirom postoji u krvi osobe - ipak dovodi do odre enih smetnji: koordinacija pokreta nije potpuna, mogu se javiti poreme aj sluha i smetnje u miši ima vidnog sustava, može biti vidljiva naglašena veselost ali koja traje samo privremeno. Neupadljivi konzumenti alkohola - kojima smo posvetili jedan tekst u novinama prije oko mjesec dana - su osobe koje redovito piju, ali naizgled unkcioniraju uredno jer uspijevaju prikazati izgled zdravlja i u inkovitosti. Njihovo se pijenje u društvu smatra normalnim jer nemaju ispade u ponašanju i izgledaju pristojno. Osobama koje ekscesno konzumiraju alkohol (naglo ispijaju veliku koli ninu alkohola), što je vrlo rašireno me u mladima, esto je motiv pijenja da pove aju osje aj samopouzdanja, ili da se uklope u društvo. To prakticiraju povremeno, a obzirom ne piju stalno, okolina ih ne doživljava kao problemati ne. No, radi se o rizi nom ponašanju koje lako može završiti ovisnoš u. Dodatni je problem što te epizode mogu rezultirati upadanjem u izrazite nevolje: trovanje, radi ega je potrebna lije ni ka intervencija ili hospitalizacija za oporavak; mogu e je ošte enje imovine, problemi sa zakonom, upadanje u tu njave i ozbiljne

ozljede, nekad se dese neželjena seksualna iskustva. Takve osobe rijetko traže pomo za odvikavanje od pijenja alkohola - bilo da traže sami bilo da to traži okolina (obitelj). Ozbiljna zlouporaba alkohola podrazumijeva u estalo pijenje ve ih koli ina alkohola i takvu preokupiranost alkoholom da se zbog toga zanemaruju obaveze. Takve osobe se teško prilago avaju radnim / školskim zadacima, a i ne libe se konzumirati alkohol u fizi ki opasnim okolnostima, kao što je npr. za vrijeme vožnje. Uz alkohol, vrlo je vjerojatno da su te osobe sklone i drugim štetnim navikama, poput pušenja cigareta, kockanja i kla enja i sl, te su sklone rizi nim ponašanjima. Ovdje okolina zamje uje probleme, no upitno je poduzimanje koraka za rješavanje problema. Kroni ni alkoholi ari su ljudi s boleš u ovisnosti o alkoholu: radi se o osobama s dubokim problemima. Takvi pojedinci nastavljaju konzumirati alkohol unato spoznaji da njihovo alkoholiziranje opetovano uzrokuje zna ajne socijalne, me uljudske ili pravne probleme, kao što su gubitak posla, pogoršanje odnosa s prijateljima, raspad obitelji: unato svim problemima što ih je izazvao alkohol u njihovim životima. Ne mogu apstinirati, jer kod tih osoba i dalje postoji jaka potreba za pijenjem. Vrlo su esto agresivni, polako gube dodir s realnoš u, ne mogu usmjereno komunicirati zbog propadanja intelektualnih unkcija, nepovezanog su misaonog tijeka, imaju teško e govora. Potreba za lije enjem je apsolutno neupitna, ali je izuzetan problem motivacija ovisnika. Opisano je nekoliko “tipova” konzumenata alkohola u svojevrsnoj gruboj podjeli, dok se u zbilji osobe ne mogu kategorizirati tako jasno, u jedan “tip”. Ono što bismo željeli istaknuti jest da u svim slu ajevima pijenje alkohola ima zna ajne negativne utjecaje na zdravlje i psihi ku dobrobit, a i da se problemi mogu javiti i kod osoba koje i nisu svrstavane pod dijagnozu alkoholi ara. Onome tko želi pomo i konzumentu alkohola nije važno kojem tipu pripada, ve e mu biti važnije sprije iti daljnji razvoj alkoholnih problema.

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pelin Veličanstveni PUT AJA

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Hormonska kontracepcija U zadnje vrijeme u nekim medijima pojavili su se opet neki prili no alarmantni lanci o navodnoj štetnos an bebi pilula i op enito o štetnosti hormonske kontracepcije. Navode se ak imenom pojedini prepara koji su svrstani u tri grupe štetnos . Prema tome najštetniji bi bili najnoviji prepara koji su se pojavili na svjetskom, pa i našem tržištu. Kao što znamo an bebi pilule su gra ene od dvije vrste hormona, estrogena i progesterona-gestagena. Do sada su uglavnom biti optuživani estrogeni kao glavni krivci mogu ih komplikacija,a sada su optuženi razni,novije sintetski proizvedeni gestageni( progesteroni). Od komplikacija naj eš e se spominje venska tromboza krvnih žila ali i arterijska, pa sve do embolije glavnih krvnih žila. Opisane su i smrtne posljedice koje se dovode u vezu sa hormonskom kontracepcijom. Naša Ginekološka sekcija HLZ-a nekoliko puta je organizirala stru na predavanja u vezi ove problema ke i dala odre ene smjernice u vezi upotrebe hormonskih kontraceptiva. Kod toga je uvijek naglašeno da su takve komplikacije mogu e, da ih je vrlo teško, skoro i nemogu e dokazati i da su vrlo rijetke. Potpuno se slažem s takvim stavovima, no kada iznenada umre mlada žena, onda je za nju i njezinu obitelj to jedna stopostotna katastrofa. Hormonska kontracepcija i antibebi pilule koriste se ve

godinama diljem svijeta i može se re i da su u inile jednu pravu revoluciju u planiranju obitelji. Moderna žena danas ne može ili ne želi u svako doba bi trudna i rodi dijete. Baš u o uvanju obitelji kao jedinice života jednog naroda ,kontracepcija igra važnu ulogu. Jedna normalna trudno a i njezine posljedice, poro aj i poba aj imaju daleko više opasnih komplikacija nego uzimanje hormonske kontracepcije. Pojavom i upotrebom an bebi pilula dras no se smanjila smrtnost vezena uz trudno u, poro aj i poba aj. Ipak kad umre jedna mlada žena zbog komplikacija u vezi uzimanja, primjene hormonske kontracepcije, može to bi vrlo rijetki pojava, ali za nju je to nepopravljiva sa tragi nim završetkom. Potpuno bi bilo pogrješno reagira na ovakve vijes odustajanjem od an bebi pilula. Treba ih i dalje uzima , posebno mlade žene i djevojke kod kojih su one jedina, stoposto sigurna zaš ta. Ipak ne bi trebalo propisa pilule nekri no svakoj ženi koja to želi. Treba uvijek proves iscrpan razgovor s pacijen com i procijeni primjenu i ostalih,sigurnih metoda zaštite. Najbolja je uvijek ona metoda koja je najbolja za doti nu u ženu. Potrebno je uvijek provesti kompletan ginekološki pregled. Da bi procijenili ev. mogu e komplikacije predlažem prije po etka primjene hormonskih kontracep va u ini testove koagulacije,trombocite i brinogen.

Pomalo zaboravljen, nekada je bio est stanovnik vrtova i nezaobilazan dio ku ne ljekarne, biljka koja vra a mirisom i okusom u neka druga vremena kada nije bilo mogu nosti samo tako posegnuti za sinteti kom tableticom kako bi se riješila bolest ve je tu bio „Pelin Veli anstveni“. Igram se malo rije ima na trenutnu pošast sapunice s televizijskih ekrana, ali pelin, botani kog naziva Artemisia absinthium, svakako zaslužuje epitet veli anstvenosti. Nisu uzaludno naši stari za brojne žalopojke na neku bolest kazivali „Spi si jen Pelinkovec“. Dok su ga naše bake sadile u vrtu i sušile za ku nu ljekarnu, naši „dedeki“ ujesen bi njime napunili flaše i prelili ga rakijom, bila je to prava dekoracija, ali i lijek iz ku ne radinosti, naravno za odrasle. Pelin voli škrto, suho i neobra eno tlo obasjano suncem, a naraste do metar visine. Listovi se beru prije cvatnje, a za vrijeme cvatnje, od lipnja do kolovoza, itava biljka te vršni dijelovi biljke s neotvorenim cvjetnim glavicama. Pelin se suši na toplom i prozra nom mjestu, na suncu. Suho bilje najbolje je uvati u hermeti ki zatvorenim staklenkama. Korijen pelina koji je tako er ljekovit i u narodnoj medicini koristi se kao prašak, vadimo u jesen, sušimo i meljemo u prah. Ljekovitost gorkastog pelina poznavali su još u Antici. Svoje izvorno ime dobio je po starogr koj božici Artemidi koja u helenisti koj kulturi predstavljala božicu lova i zaštitnicu šuma i djece. Legenda govori kako je Artemida pelin darovala ženama kako bi im olakšavala porod. Hipokrat je ovu biljku pripisivao kod bolova, reumatizma i amnezije. Pelin su cijenili i stari Rimljani, a jedna je od biljaka koje spominje i Biblija. Kako ve e koli ine pelina imaju halucinogeno svojstvo, a kako je pelin bio glavni sastojak pi a popularnog me u intelektualcima i visokim društvom druge polovice 19. stolje a postao je vrlo omražen. Naime danas je to pi e, liker pod nazivom Apsint, zabranjen, a kult ispijanja tog zelekastog „pi enca“ dostupan nam je jedino u scenama iz filmova u kojima po pariškim kavanama isti ispijaju likovi poput Charlesa Baudelairea, Paula Gauguina, Vincenta van Gogha, Edgara Allana Poea, Oscara Wildea i drugih. Bilo kako bilo, od pelina se i danas izra uju likeri od kojih se halucinira pretjerate li s koli inom unosa alkohola, u protivnom su lijek za du-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

šu i tijelo. To su nama dobro poznat Pelinkovac i ženski liker Vermuth koji je svoje ime dobio po njema koj ina ici engleskog imena za pelin „wormwood“ jer je stolje ima poznato da pelin isti organizam od nametnika. Pelin je prirodni abortiv, amarum, antidot, antiflogistik, antioksidant, antispazmatik, aromatizant, antemintik, dijetik, digestiv, diuretik, emenagog, halogog, holeretik, hipnotik, karminativ, sekretolitik, stomahik, sedativ, tonik i vermi ug. Svi ovi pojmovi možda su nepoznati obi nom ovjeku, ali prevedemo li to na naš svakodnevni jezik pelin je savršena biljka koja pomaže kod gastrointestinalnih tegobama, a posebice problema s radom želuca, kod bolesti krvi koju ova biljka uspješno pro iš ava i ja a, kod upala, groznice, proljetnog umora, probavnih bolesti i kroni nog zatvora, gr eva u želucu, amenoreje, artritisa, dijabetesa, nadutosti, oboljenja jetre i žu i, bolesti bubre-

ga i mjehura, kod trovanja gljivama i otrovnim biljem, kroni ne za epljenosti i proljeva, žgaravice, lošeg zadaha iz usta te žuto obloženog jezika, nesanice i bolesti centralnog živ anog sustava, u manjim koli inama otvara apetit, a djelotvoran je i u borbi protiv pretilosti, isto tako manje koli ine pelina povisuju krvni tlak, a ve e snižavaju, a koristi se i kod bolesti ženskih spolnih organa i poreme aja mjese nog ciklusa. Pelin se koristi za otvaranje apetita, protiv crijevnih crva, protiv insekata, za stimuliranje cirkulacije i rada crijeva, te kod manjka vitamina C, kao i za za in. Homeopatija koristi pelin kao lijek kod epilepsije i bolesti i smetnji živ anog sustava. Važno je voditi brigu da se pelin koristi u propisanim dozama i u to no odre eno vrijeme jer tvar tujon koji je sadržan u biljci može izazvati neželjene posljedice. Pelin se nikada ne kuha ve se samo prelije vru om vo-

dom i odmah procijedi. Nikada ga se ne smije uzimati za vrijeme trudno e, ako postoji opasnost od moždanog udara, kod ošte enja želuca i unutrašnjih organa, istodobno s uzimanjem preparata od željeza, duže od 7 dana te kod težih oboljenja bez savjeta s lije nikom. Naslje e naših starih osim rakije i likera ostavilo nam je i recepte poput pelinovog vina, pelinovog ulja, tinkture i ekstrakta pelina. Pelin Veli anstveni najbolje se slaže u kombinaciji s kaduljom, metvicom, koprivom i gospinom travom. Doma i pelinkovac koji je najbolji kod oboljenja želuca, manjka želu ane kiseline i nadutost najlakše emo napraviti tako da u 1 litru crnog vina deset dana umo imo 15 do 20 grama pelina uz svakodnevno mu kanje te nakon toga procijedimo. Ovaj pripravak najbolje je uzimati natašte prije doru ka po jednu malu aperitivnu ašicu - „štamparlin“. aj od pelina pripremamo tako da jednu ajnu žli icu pelina prelijemo s 2 dl kipu e vode, pustimo da odstoji 15 minuta i procijedimo. Pelinov aj uzima se kod svih prije navedenih bolesti, a pije se u gutljajima iza jela od jedne do tri šalice aja u toku dana u razdoblju ne dužem od 7 dana. Kod lije enja probavnih organa aj nije preporu ljivo sladiti, a za ostala oboljenja aj zasladimo medom. Ukoliko pelin nije sastavni dio vaše ku ne ljekarne vrijeme je da stanete na akove koj stanici puta aja u oko aju te se pobrinete da još jedno veli anstvo u e u vaš dom, jer do u li tegobe lijek je u ku i, a organizam e vam biti jako zahvalan.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2013.

Hyundai zimska servisna akcija www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

VB Leasing predstavlja financijski leasing za predmete izvan sustava PDV-a! U ožujku prošle godine došlo je do velikih promjena u poreznom tretmanu osobnih vozila. Od tada do danas, velik broj osobnih vozila je sukladno tim promjenama izašao iz sustava PDV-a. Upravo takva rabljena vozila, koja više nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost, do sada nije bilo mogu e nancira putem leasinga. Osluškuju i potrebe tržišta, partnera i klijenata, VB

Leasing je razvio novi proizvod namijenjen upravo spomenu m rabljenim vozilima. Financijski leasing bez PDV-a iz VB Leasinga omogu ava nanciranje na period od 48 ili 60 mjeseci za sva rabljena vozila koja se ne nalaze u sustavu PDV-a. Po isteku nanciranja, rabljena vozila smiju biti maksimalne starosti 10 godina. Prodavatelj rabljenog osobnog vozila mora bi pravna osoba.

Volkswagen proizvodi novi Golf i u Brazilu Volkswagen do Brasil proizvodit e novi Golf i u Brazilu te inves ra dodatnih 170 milijuna eura u tvornicu Curitiba (savezna pokrajina Parana). proizvodnja novog Golfa u tvornici Curi ba predstavlja potvrdu za uspjeh pregovora u prethodnoj godini. Na taj je na in pove ana eksibilnost proizvodnje te konkurentnost i omogu ena proizvodnja novih proizvoda na toj lokaciji. S proširenjem, lokacija Curi ba e svoj dnevni kapacitet proizvodnje pove ati do

20%. Do po etka proizvodnje, novi Golf e se kao i do sada uvozi iz Njema ke kao uvozno vozilo. Tvornica u Curi bi zapo ela je s proizvodnjom u sije nju 1999. i ubraja se u najsuvremenije tvornice Volkswagen koncerna. Marka Audi e tako er u Curi bi proizvoditi Audi A3 Limousine. Od samog otvaranja tvornice s proizvodne trake je sišlo više od 2,2 milijuna vozila. Trenuta no tamo 3.300 radnika proizvodi modele Fox, Fox BlueMo on, CrossFox i SpaceFox.

Auto Krešo - 15% popusta na sve motodijelove i gume Sezona vožnje na motociklima i skuterima lagano je iza nas, ali to ne zna i da je sada vrijeme da se dvokota i spreme u garažu i na njih zaboravi do prolje a. Napro v, sada je pravo vrijeme za sre ivanje eventualnih nedostataka te popravak nekih stvari koje su se kroz sezonu odga ale. Imaju i na pame to, ali i važnost podizanja sigurnosti prometa na cestama, pogotovo motorista koji su vrlo ugroženi, u Auto Krešo trgovinama su snižene cijene dijelova i guma.

Do 15. velja e 2014. sve redovne cijene motodijelova snižene za ak 15%, a što se odnosi na sve vrste pla anja, bez obzira na to je li rije o kar cama ili gotovini. Bez obzira trebate li ulje, remene, svje ice, ltere, auspuhe, lance, diskove ili pak disk plo ice, sve možete prona i u 28 poslovnica Auto Kreše, i to po sniženim cijenama. Snižene su i cijene guma za skutere, motocikle i ATV vozila. Pla ate li gotovinom popust je 15%, a za pla anje kar cama 10%.

Pravo je vrijeme za pripremu vozila za nadolaze e zimske uvjete na cestama, stoga u ovlaštenim Hyundai servisima 14. listopada zapo inje zimska servisna akcija pod nazivom ‘Sigurno kroz zimu’. Kako bi što kvalitetnije pripremili svoje vozilo za zimu, u sklopu zimske servisne akcije vlasnicima Hyundai vozila dostupan je cijeli niz pogodnosti. Servisno osoblje obavit e temeljit i stru an zimski pregled vozila za samo 1 kunu, a izvorni rezervni dijelovi i dodatna oprema dostupni su po atraktivnim cijenama. Osim pregleda vozila za 1 kunu, akcijska zimska ponuda uklju uje: zimske gume, naplatke, podne obloge, krovne nosa e, metlice brisa a, akumulatore, žarulje i zimske teku ine. Svakom kupcu akcijskog artikla Hyundai je pripremio i prikladan poklon. Trajanje akcije je od 14. listopada do 31.prosinca 2013. ili do isteka zaliha akcijskih artikala.

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA

DIO IZ VELIKE PONUDE: 155/70 R13

HANKOOK - WINTER WIN i cept RS 75T mpc 325,00 kn

175/65 R15

BFGOODRICH - WINTER G-FORCE mpc 461,49 kn

185/65 R15

HANKOOK - KINERGY ECO

195/65 R15

HANKOOK - WINTER i cept RS 91T mpc 500,84 kn

225/45 R17

HANKOOK - WINTER i cept EVO 91H mpc 1.098,00 kn

mpc 460,00 kn

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

225/70 R15C HANKOOK - RW06 WINTER M+S KOMBI mpc 816,25 kn Sve informacije na telefon 040/365-303

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

d.o.o.

Preloška 92 tel: 040/365-300 fax: 040/364-799

* slike su informativnog karaktera

AKCIJSKE MALOPRODAJNE CIJENE ZIMSKIH GUMA (do isteka zaliha) u vulkanizerskom servisu GUMIIMPEX-GRP EX-GRP u Varaždinu, P.Miškine 64 c

185/65 R15 88T UG7+ .....................457,433 kn 205/55 R16 91T UG8 .........................736,166 kn

U našem podneblju uz vru a ljeta i hladne zime treba slijediti pravilo SEZONSKE IZMJENE AUTO-GUMA. U zimskim uvjetima to iziskuju ne samo poledica i snijeg, ve prvenstveno niske temperature. Ve pri temperaturi od 7ºC, a osobito na nižim temperaturama, samo su zimske gume dovoljno elasti ne da dobro prianjaju uz podlogu jer su napravljene od mekše gumene smjese s ve im udjelom silike. Zimske gume imaju na blokovima gaznog sloja i do pet puta više lamela i kanala nego ljetne, što je za snijeg i bljuzgavicu nezamjenjiva prednost. Zimska guma ima na bo nici oznaku snježne pahuljice ili oznaku M+S, što je zakonski propisana ZIMSKA OPREMA osobnog vozila na sva etiri kota a. Regularno se pod zimskom opremom može smatrati i ljetna guma s najmanje 4mm dubine profila s obaveznim lancima za snijeg na pogonskim kota ima, a u gorskim predjelima i na sva etiri kota a. U praksi to nije preporu ljivo zbog velike krutosti ljetnih guma koje na hladno i i skliskoj podlozi po-

Zašto koristiti zimske gume? staju vrlo opasne, ponašaju se poput plastike. Budu i da zimi pada temperatura, opada i tlak u pneumaticima. Zato provjerite tlak u auto-gumama kad padne temperatura. Da bi se izbjeglo proklizavanje prilikom pokretanja vozila na snijegu ili ledu, treba postepeno dodavati gas. Gume su presudne za sigurnost u vožnji. Stoga kupnju guma treba shvatiti kao investiciju, a ne samo kao trošak. Pravilnim odabirom guma, uz pomo stru njaka u vulkanizerskom servisu, pove ava se sigurnost u prometu ali i produžuje vijek trajanja guma. Pri odabiru guma treba poštivati pravila proizvo a a vozila, koji odre uje dimenziju i vrstu guma na vozilu. Svaki voza treba biti svjestan da je dodirna površina izme u gume i ceste samo površina dlana jedne ruke. Uz sve više našeg kretanja u prometu

i sve ve e brzine na etiri kota a, treba li još dvoumiti o brizi za gume? Suvremeno opremljen vulkanizerski servisu GUMIIMPEX-GRP s me unarodnom certifikacijom za organizaciju i kvalitetu usluga, kroz cjelodnevno radno vrijeme korisnicima pruža sve vrste vulkanizerskih usluga: demontažu i montažu guma s balansiranjem kota a, provjeru tlaka u svim pneumaticima uklju uju i i rezervni, popravke manjih ošte enja guma a voza i mogu svoje gume ostaviti na uslužnom uvanju ili ih predati na besplatno zbrinjavanje ukoliko su dotrajale. Kod kupnje guma stru njaci Gumiimpexa rado savjetuju voza e za dobar odabir guma koje e im pružiti najve u sigurnost i per ormanse u vožnji. U servisu se mogu kupiti i aluminijski ili eli ni naplatci ( elge) razli itih tipova i dimenzija. (GUMIIMPEX-GRP, specijalisti za pneumatike)

175/65 R14 82T BLIZZAK LM30 .......394,46 46 knn 195/65 R15 91T BLIZZAK LM32 .......443,87 87 kn

205/55 R16 91H ALPIN A4 .................813,45 45 knn 215/55 R16 93H ALPIN A4 .................998,56 56 knn

165/70 R13 79T Eskimo S3+ ............285,58 58 knn 185/65 R14 86T Eskimo S3+ ............365,98 98 knn 205/60 R16 96HP Eskimo S3+ .........582,56 56 knn

- moguće plaćanje karticama u ratama rata ama - stručni savjeti za pneumatike - brze i kvalitetne vulkanizerskee usluge ussluge - optika vozila (geometrija kotača) č ) - uslužno čuvanje u ''hotelu za gume'' e'' - besplatno zbrinjavanje otpadnih guma (za recikliranje) RADNO VRIJEME servisa: LJETNO – pon-pet 7-19h ZIMSKO – pon-pet 7-18h – subotom 7 – 13h

tel: 042 / 404 533, 404-515 fax: 042 / 404 537 e-mail: shop@gumiimpex.hr web: www.gumiimpex.hr

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Pokrenut portal www.autograf.hr

Pla anje putem tehnologije prepoznavanja lica Finski startup Uniqul ne eka da se promjene same dogode. Nedavno su predstavili i objavili projekt “najbrži sistem pla anja na svijetu” - putem tehnologije prepoznavanja lica. Uvijek kontroverzna tema “prepoznavanje lica” mogla bi mnogima biti prepreka, no u nekoj možda ne tako dalekoj budu nosti ova tehnologija bit e sasvim normalna stvar. Ideja iza Uniqula je da više ne ete trebati raditi ništa osim biti vi sami. Nema

više aplikacije, nov anika, samo morate pogledati u skener i to je to. “Cijela transakcija e biti obavljena u manje od 5 s, a toliko vam treba samo da izvu ete nov anik”, isti u iz Uniquala. Ameri ki Dieblod tako er radi na slil noj stvari, samo što želi prepoznavanje lica uvesti na bankomate, dok Square ve eksperimentira s prepoznavanjem lica u trgovinama, uz pomo GPS-a i i WiFi-a. eka nas razigrana budu nost.

Okupljanjem kolega i izvjestitelja u Novinarskom domu po eo je živjeti portal www.autograf.hr, projekt Drage Pilsela (glavnog urednika) i Zdravka Zime (predstavnika Udruge novum, izdava a portala i zamjenika glavnog urednika). Prema rije ima predsjednika RH Ive Josipovi a, koji je urednike primio u svom uredu u ponedjeljak 7. listopada, autograf.hr proširit e medijski prostor u Hrvatskoj i regiji jer udružuje velik broj uglednika iz kulturnog i medijskog podru ja koji su podržali taj projekt. K a k o m i sle au t or i projekta, ime autograf.hr upu uje na potrebu obnove jedne, nemalim dijelom, kompromitirane profesije, jer pretpostavlja osoban, pa stoga odgovoran, beskompromisan, a to zna i odlu an, moralan i angažiran stav. Portal autograf.hr želi svjedo iti o obnovi odnosa u društvu, o stvaranju politike koja e se vratiti svojim ishodišnim zna enjima, a to podrazumijeva brigu za društvo koja je istodobno briga za op e dobro u svim postoje im segmentima. U interakciji novinara i njihove (re) publike portal prepozna-

je mogu nost iskazivanja zrelosti i odgovornosti, onih vitalnih pretpostavki bez kojih put u druk iju budu nost nije ništa drugo nego iluzija. U tom nastojanju posebnu ulogu imat e redakcijski savjet, ija su imena, spojena s njihovom kompetentnoš u i

nepotkupljivoš u, portalova vjerodostojna preporuka. Valja se legitimirati tim imenima, jer ona su bogatstvo portala: Mile Babi , Sonja Baši , Joško Belamari , Jadranka Brn i , Vladimir Cvetkovi - Sever, Bora osi , Branko egec, Ivan olovi , Aleš Debeljak, Arsen

Dedi , Predrag Finci, Silvije Foreti , Niko Gamulin, Milan Gavrovi , Anna Maria Gruenfelder, Sinan Gudževi , Boris Gunjevi , Željko Ivankovi , Tvrtko Jakovina, Dejan Jovi , Al i Kabiljo, Dražen Katunari , Claudia Keller - Pilsel, Snježana Kordi , Mirjana Krizmani , Peter Kuzmi , Andrea Latinovi , Ivan Lovrenovi , Igor Mandi , Dalibor Martinis, Ivica Maštruko, Vili Matula, Seadeta Midži , Teo il Pan i , Borka Pavi evi , Boris Peri , Sibila Petlevski, Drago Pilsel, Branimir Pofuk, Edo Popovi , Alma Prica, Boris Rašeta, Urša Raukar, Janko Roži , Božo Rudež, Seid Serdarevi , Slobodan Šnajder, Vesna Teršeli , Da inka Ve erina, Nikola Viskovi , Milan Vlaj i , Milana Vukovi - Runji , Zdravko Zima (koordinator), Vjeran Zuppa, Viktor Žmega .

TABLETI od 399 kn

popusta

Veliki izbor tablet ra unala

Uska 1, akovec, 396-606

KRENITE U AKCIJU

uz dobre poticaje

GO DIN A

Dugoročni kredit uz fiksnu kamatnu stopu

Dugoročni kunski kredit bez jamaca Dugoročni gotovinski kredit

Ugovorite dugoročni potrošački kredit u kunama ili eurima s fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom. Besplatan info telefon 0800 8222 | www.vaba.hr

Detaljne informacije o kreditima i kamatnim stopama potražite na web stranicama www.vaba.hr ili u poslovnicama Banke u: Varaždinu, Zagrebu, Čakovcu, Slavonskom Brodu, Puli, Ivancu, Novoj Gradišci, Ludbregu i Novom Marofu.

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 25.10.

SUBOTA, 26.10.

NEDJELJA, 27.10.

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Ninine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Sportske igre mladih 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:15 Privredni.hr (r) 12:45 Dom 2 13:30 Od Mure do Drave (r) 14:00 Veliko platno 14:25 Zagrljaj ljepote 15:05 G.E.T.Report 15:45 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:40 Ju er, danas, sutra 21:50 Planet Croa a 21:40 Lifestyle 22:25 Vijes dana 22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 25.10.

SUBOTA, 26.10.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Druga strana (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Sutrašnjica danas (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Popevke i š kleci (R) 17:10 TV Oblo ec 17:40 Zajedno 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

07:13 Najava programa 07:15 VTV Dnevnik (R) 07:40 Mali oglasi 07:45 Ku onica (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 14:30 Eurobox (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci

21:15 Kult zona: Galovi eva jesen – 1. emisija 21:45 Sutrašnjica danas 22:15 Shi (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

19:00 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:20 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:11

Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Kult zona: Galovi eva jesen – 1. emisija (R) S koncertnih pozornica Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

PONEDJELJAK, 28.10.

UTORAK, 29.10. Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 akove ki kutak 20:35 MŽ u Hercegovini (r) 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

NEDJELJA, 27.10.

PONEDJELJAK, 28.10.

UTORAK, 29.10.

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:20 Kult zona: Galovi eva jesen – 1. emisija (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 Mali oglasi 13:15 TV Oblo ec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Druga strana (R) 14:45 Kajkavci (R) 15:15 TV Ordinacija (R) 16:15 S koncertnih pozornica 17:50 Popevke i š kleci (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi (R) 21:00 Ve er uz lm: El Lobo (12)

06:58 Najava programa 07:00 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 Popevke i š kleci (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 OKRUTNA LJUBAV 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Koktel (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi (R) 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Dokuteka 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

07:58 08:00 09:00 09:30

SRIJEDA, 30.10.

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Videostranice Hrana i vino akove ki kutak (r) MŽ u Hercegovini (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana Veliko platno Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 30.10.

07:13 07:15 07:40 07:45

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV Prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:15 Dokuteka 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 31.10.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Ju er, danas, sutra Privredni.hr Obzori (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 31.10.

06:58 07:00 07:25 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Dokumentarni program (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Shi 13:00 24 sata vijes 13:30 Pod pove alom (R) 14:25 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Kult zona: Galovi eva jesen, 2. emisija 20:45 Dokumentarni program 21:00 Glazbeni izazov 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SEVERINA u Varaždinu najavila svoj veliki koncert u petak 8. studenoga

Koncertno scenski šou koji treba vidjeti i doživjeti Severina je u varaždinskoj dvorani ”Arena” osobno najavila nakon dužeg vremena veliki koncert u Varaždinu, koji e se održati 8. studenoga u sklopu turneje ”Dobrodošao u klub“. U rokerskom štihu, vidno mršava, ali i dalje besprijekornog izgleda, tako da su fotoreporteri tako er došli na svoje, jer je Severina kao i uvijek lijepa i seksipilna strpljivo pozirala, usprkos tome što menadžer Tomica Petrovi nije dopustio da išta izmakne kontroli. Tako nisu bila dopuštena pitanja o privatnom životu, odnosno aktualnom sudskom postupku u kojem se Severina Vu kovi i otac njezina djeteta Milan Popovi nastoje dogovoriti o skrbništvu nad jednoipolgodišnjim Aleksandrom, a ije je prvo ro ište održano u Zagrebu. Stoga je u prvom planu ovaj put bilo ipak samo predstoje e gostovanje Severine u Varaždinu, koju uz njezinu pjesme i glazbu zaokružuje istinski plesno - scenski šou koji redateljski potpisuje Tomaž Pandur. Isto se o ito s velikim nestrpljenjem u javnosti do ekuje u Varaždinu i susjednim županijama, što je na po etku pres - konferencije rekao Neven Buljan: - Nikad više bliceva prilikom predstavljanja nekog od naših koncerata, kao što je to

ovaj put slu aj, dovoljno govori o tome što zna i dolazak Severine u sklopu ove o ito posebne koncertne turneje u Arenu Varaždin, ne podcjenjuju i ni jedan drugi koncert koji je održan ili koji e biti održan ove jeseni - zime, odnosno baš u trenutku kad slavimo petu godišnjicu od otvaranja dvorane, istaknuo je izme u ostaloga upravitelj varaždinske Arene. Severina je zahvalila na pozivu da nakon dužeg vremena opet gostuje u Varaždinu, ukratko opisala kako je došlo do suradnje s Tomažom Pandurom i drugima koji potpisuju cijeli koncertni šou, te posebice istaknula slovenske plesa e koji su, kako je naglasila, jer se kod nas o plesu malo piše i govore - nešto posebno, na svjetskoj razini, jer to dokazuju njihovi drugi angažmani, pa ak i plesni rezultati, što je ponekad natjera da zapla e kako to samo žene znaju. Ako se iz njezine izjave može izvu i neka poruka publici zašto se mora vidjeti ovaj njezin koncert, upravo je to što on donosi ne samo glazbeni, ve scenski spektakl i, kako je rekla, zapravo joj je žao da i ona sama ne može to osobno doživjeti, jer je istovremeno na sceni, te da isti doživljaj ne mogu do arati snimke koje se ve mogu vidjeti na YouTubeu ili negdje drugdje.

Koncertna turneja, koja je ve obišla najvažnije gradove bivše države i privukla oko 80.000 ljudi, ”Dobrodošao u klub“, bajka je u etiri ina. U pitanju je svojevrsno putovanje kroz tamne i svijetle trenutke ljudske duše u vizualno - muzi kom teatru. Umjetni ko vodstvo turneje preuzela je me unarodna kazališna organizacija ”Pandur Theaters”, koja je u svijetu, a i kod nas, poznata prije svega po svojim intrigantnim kazališnim i interdisciplinarnim projektima u drami, operi i baletu. Umjetni ki voditelj Tomaž Pandur jedan je od najzanimljivijih i najnagra ivanijih europskih kazališnih redatelja s autorski prepoznatljivim rukopisom, koji po pravilu ne preuzima poznate nego stvara nove trendove. Za Severinin koncert izabrao je iznimnu me unarodnu umjetni ku ekipu: od ilmskog i videoumjetnika Dorijana Kolundžije iz Galerije 12, dramaturginju Liviju Pandur, koreografa Anžea Škrubeja i njegov plesni ansambel ”Maestro”, za tehni ki dio zadužen je Željko Rado aj, dok kostimogra iju

potpisuje Marko Mitanovski, koji je imao prilike sura ivati i sura uje sa svjetskim glazbenicima i umjetnicima: Beyonce, Lady Gaga, Skunk Anansie, Katie Melua, Sophie Elis - Bextor, Paloma Faith, Immodesty Blaize, Bishi, Broken Hearts I mnogim drugima. Markove kreacije su poznate po skulpturalnoj, kazališnoj formi, detaljiziranim konstrukcijama i preciznoj geometriji. ”Dobrodošao u klub“ utjelovljuje Severinino vi enje cijeloga tog putovanja kroz pjesmu i melodiju, popra eno vizualnim radovima i scenskim pokretima. Publika e istovremeno prisustvovati spektaklu i intimnom performansu, otvaranju onoga najdubljeg što nosimo u sebi, jukstapoziciji ljubavi i mržnje, tame i svjetla, tuge i radosti, dobra i zla, reda i kaosa. Iskusit e neobi no putovanje kroz osje anje ushi enja i radosti, bola i tuge slomljenog srca. Ulaznice se mogu nabaviti u pretprodaji na www.eventim. hr, a u Me imurju u caffe baru ”Arcus” akovec i Domino baru Palovec po cijeni od 90 kn za parter, dok je sjedenje tribine 100 kn.

FORMULA 13 1 Shot At The Night THE KILLERS 2 Sirens PEARL JAM 3 Reflektor ARCADE FIRE 4 Mexican Vacation (Kids In The Candlelight) ELTON JOHN 5 Loud Like Love PLACEBO 6 Higher Than The Sun KEANE 7 Perfect Life MOBY 8 Cheating JOHN NEWMAN 9 Same Love MACKLEMORE & RYAN LEWIS ft. MARY LAMBERT

Top Hit List

10 Shine My Shoes ROBBIE WILLIAMS

1 ELEMENTAL - Prokleta ljubav TOP LISTA DOMA IH

11 Thursday PET SHOP BOYS

2 PARNI VALJAK - Tanki živci

12 You Make Me AVICII

3 BOJAN JAMBROŠI - Hajdemo zajedno

13 TKO JUSTIN TIMBERLAKE

4 ŽELJKO BEBEK - Gdje sam bio

14 Sonnentanz KLANGKARUSSEL ft. WILL HEARD

5 TONY CETINSKI - Zar malo to je

15 Monster IMAGINE DRAGONS

6 MEJAŠI - Bolji nego ikad 7 IVAN ZAK - Jedna no 8 JASMIN STAVROS - Ljubomorni ljudi 9 COLONIA - An ele 10 SLAVONIA BAND - Prokleto je 11 GENOVA - Ona je rijeka 12 VANNA - 1000 milja 13 Kumovi, Lete i odred i Željko Bebek ini mi se brate 14 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 15 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

VRIJEDAN jubilej preloške Mladosti

Na slavlju povodom sto godina najve a želja: povratak dogodine na svoj stadion u Prelog PIŠU: Dejan Zrna, Josip Šimunko FOTO: Zlatko Vrzan Iako se požalio na temperaturu i bolest, predsjednik HNS-a Davor Šuker s najbližim suradnicima, izvršnim direktorom HNSa Damirom Vrbanovi em i tajnikom Zorislavom Srebri em, uz njihovog doma ina i suradnika, predsjednika MNS-a Matu Kljaji a, stigao je u subotu nave er u Prelog na sve anost povodom proslave 100 godina od odigravanja prve nogometne utakmice jednoga preloškog kluba, koja je daleke 1913. godine odigrana u Lendavi. Naravno, sve anost u Prelogu nije mogla pro i bez aktualnosti u hrvatskom nogometu, odnosno smjene izbornika Štimca. Šuker je kazao: - Vjerujem u Kova a koji ima ‘njema ku disciplinu’, a zbog njegova izbora stižu estitke ‘od Argentine do Australije’, i poru io: - Ima 150 posto naše podrške, kazao je predsjednik HNS-a, te dodao da bi, kad je u pitanju ždrijeb za dodatne kvalifikacije, u ponedjeljak volio da

Predsjednik HNS-a Davor Šuker predao je poklon predsjedniku Mladosti Josipu Zvonareku

Prelog povodom 100 godina nogometa ugostio Davora Šukera i pokazao kako treba cijeniti legende izvu emo Island ili Rumunjsku. - Nadam se da emo imati malo sre e i oti i u Brazil, kazao je Šuker, koji je u nekoliko navrata dobio ovacije više od 600 ljudi u preloškom Domu kulture. Bez obzira na kritike kojima je i osobno izlo-

žen, me imurski ljudi nogometa pokazali su kako treba znati cijeniti legende, jer to je u najmanju ruku znak pristojnosti koji je prisutan diljem cijelog svijeta. Šuker je tako er u obra anju prisutnima obe ao pomo HNS-

Veliki broj sportskih djelatnika i prijatelja okupio se na proslavi stote godišnjice igranja nogometa u Prelogu

a u rekonstrukciji preloškog stadiona u iznosu od tridesetak tisu a kuna, a vidjevši mladost Mladosti koja se izmjenjivala na pozornici tijekom sve anosti, nostalgi no se vratio u djetinjstvo i Osijek i kazao da jedino djeca na nogometnom terenu mogu biti temelj daljnjeg razvoja hrvatskog nogometa. Bio je to motiv više da progovori i o lošoj nogometnog in rastrukturi u Hrvatskoj, naglasivši da “od Univerzijade u Zagrebu nije izgra en ni jedan ve i novi stadion“, tako da se raduje svakom novom stadionu i nogometnom igralištu, kao što e to biti i ovaj u Prelogu. Zahvalio je doma inu na dobrim željama kad je u pitanju plasman Hrvatske u Brazil, jer ako nam je nešto potrebno u ovom trenutku onda je upravo to zajedništvo navija a i reprezentacije koje sigurno nije narušeno. Šuker smatra da je to pokazano na svim utakmicama, pa i onoj protiv Belgije kada je 15.000 ljudi bilo prisiljeno stajati na kiši i

navijati za Hrvatsku, jer nemamo stadionsku in rastrukturu koju zavrje uje reprezentacija. Šukerove rije i su uglavnom išle u smjeru onoga što je izgovorio ranije u izjavi za medije kada je komentirao najavu da e bivši izborni Igor Štimac iza i sa svojom stranom pri e rekavši da “Štimac može re i što god ho e, u demokratskoj smo državi i svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali da je imidž reprezentacije srozan i da nije dvojio oko njegove smjene“, te dodao da “i Mourinho je morao oti i iz Real Madrida, rezultat je taj koji te drži ili skida. Igor Štimac smijenjen je na moj prijedlog. U 5 sati rekao sam da više nije izbornik, u pola 6 zvao sam Niku Kova a, koji je bio jedini izbor”.

Predsjednik Josip Zvonarek: Ovogodišnji rezultati nisu na o ekivanoj razini, no krize do u i odu U prigodnom programu akademije o velikom jubileju kluba govorio je predsjednik Josip Zvonarek: - Sto godina nogometa u Prelogu je velika obljetnica. Moram re i da se u zadnje vrijeme ne možemo pohvaliti s nekim velikim natjecateljskim rezultatima, no opet emo biti jaki i pobje ivati, krize do u i odu. Najvažnije je da nogometni klub okuplja veliki broj mladeži svih uzrasta, koje se bave sportom. Konkretno, svaki vikend igramo sedam susreta, u kojima sudjeluje oko 150 nogometaša svih uzrasta, a izme u toga su treninzi. U ovom trenutku smo sve svoje aktivnosti podredili proslavi stote obljetnice, a rezultati e do i. Središnji doga aj, osim dolaska jake dele-

Josip Zvonarek i NK Mladost primili su poklon MNS-a koji je uru io prvi ovjek saveza Mato Kljai gacije HNS-a sa Šukerom na elu, bila je promocija otomonografije “100 godina nogometa u Prelogu”, koju potpisuje akademik pro . dr. Dragutin Feletar. U knjizi je obuhva ena prebogata povijest kluba, koliko je to mogu e na jednom mjestu, a u istoj su korišteni brojni lanci, posebice kad je novija povijest kluba u pitanju, upravo iz Me imurskih novina. Gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek rekao pak je uz ostalo: - Sto godina nogometa i trideset godina ljetnih druženja velika je stvar za povijest Preloga, a najve i poklon koji e klub dobiti je renovirani stadion, o ekuje se da e se idu e godine na blagdan Svetog Jakoba nogometna utakmica igrati na obnovljenom stadionu, za što je Grad osigurao 1,5 milijuna kuna. Obnova stadiona ujedno je i moje predizborno obe anje. Cilj nam je da se uredi lijepi sportski park gdje e se igrati i zabavljati budu e generacije, djeca i mladi. I danas u nogometnoj školi NK ‘Mladost’ nogomet igra od 80 do 100 djece iz Preloga i okolice, što je najve e bogatstvo, ali i budu nost nogometa u našem gradu.

Poklone su primili svi dosadašnji predsjednici kluba, a za one koji nisu živi nijhovi najbliži

25. listopada 2013. ODBOJKA I.ODBOJKAŠKA LIGA

Centometal svladao najtrofejniji hrvatski odbojkaški klub U utakmici punoj preokreta odbojkaši Centrometala uspjeli su svladati najtro ejniji hrvatski odbojkaški klub nakon puna dva sata igre. Centrometal je krenuo u standardnoj postavi. U igri su bili Gotal, Vincek, Posavec, Kurteš, Kova , i kovi i Petran. Na drugoj strani Strahija, Bogdanovi , Zelenika, Vujovi , Sedla ek, Šmitlehner i Zimakijevi . Po etak susreta pripao je gostima koji su poveli 6:3. Zadnje vodstvo imaju kod 7:6, a onda slijedi razdoblje antasti ne igre doma ih koji serijom od 19:6 osvajaju prvi set s uvjerljivih 25:13. Jednostavno je sve tada Centrometalu polazilo za rukom. U drugom setu Mladost se pribrala. Nakon izjedna enog po etka odlaze na prednost od 12:8, kasnije i 17:10. No Centrometal se ne predaje i pred kraj seta dolazi na zaostatak od tri poena. Previše kontri u ovom setu doma i nisu uspjeli iskoristiti, te Mladost s 25:21 uzima taj set. U tre em setu izjedna eno ve i dio seta. Vodili su Me imurci 19:18, ali tada potpuno potonuli, te Zagrep ani uzimaju i taj set s 25:20. Opet su se ponovile iste greške kao i u drugom setu. Tijekom etvrtog seta Centrometal je stalno vodio, ali kao da nedostaje odlu nosti da se set prelomi na stranu doma ina.

OK ME IMURJE CENTROMETAL – HAOK MLADOST ZAGREB 3:2 (25:13, 21:25, 20:25, 25:21, 16:14) Dvorana NGC Aton, gledatelja 150 Suci : Pavi i , Rami (oba Sisak) Centrometal : Kova , i kovi , David, Gotal, Vincek, Petran, Novak, Kocijan, Posavec, Kurteš, Vabec (treneri Kiri i Kova i ) HAOK Mladost: Bogdanovi , Mareli , Sedla ek, Mrakuži , Strahija, Vujovi , Mareli , Šmitlehner, Tomi , Zimakijevi , Zelenika, Rendi (trener Mišin)

Nakon Kurteševih servisa bilo je i šest poena prednost, ali gosti u završnici smanjuju na 20:19. No tad griješe na servisima pa Centrometal uzima set s 25:21. O ajno su Me imurci krenuli u tie-break. Na promjeni strana je 8:4 za Mladost, malo kasnije i 11:5 i ini se da je susret riješen. No doma i tako ne misle i nošeni sjajnom podrškom s tribine kre u u preokret. Nakon servisa Gotala Mladost nikako da napravi poen i uskoro je rezultat poravnan na 11:11. Eu orija u dvorani. Doma i prelaze u vodstvo prvi put kod 14:13, no ne koriste kontru za pobjedu. Ipak drugu priliku nisu propustili, te dva boda ostaju u Nedeliš u. U sljede em kolu Centrometal gostuje u okolici Splita kod državnog prvaka Mladosti Marine Kaštela.

KARATE

Maša Martinovi ponovno najbolja, novo zlato za Hrvatsku Još jedan antasti an uspjeh ostvarila je akov anka Maša Martinovi na WORLD COMBAT GAMES, koje su se održavale u Rusiji u Sankt Petersburgu. Maša je nakon pet iscrpljuju ih borbi osvojila zlato te potvrdila injenicu da je trenutno ona najbolja na svijetu u kategoriji +68 kg. Maša je u finalnoj borbi doslovno demolirala svjetsku prvakinju Franciskunju Ait Nadege Ibrahim rezultatom

U subotu 19. listopada u Slavonskom Brodu je održan 20. Me unarodni memorijalni karate turnir ‘’SLAVONSKI BROD 2013.’’. U dvorani Vijuš nastupilo je preko 400 natjecatelja iz 61 kluba i 5 država, a nastupila su i dva predstavnika Karate Kluba Globus

8:0 za 40 sekundi. No, krenimo redom. U natjecanju poskupinama Martinovi je redom pobijedila Brazilku Rodrigues dos Santos i Ruskinju Jakuševu, a izgubila od svoje kasnije priotivnice u finalu, Ibrahimove. U polufinalu je bila bolja od Tunižanke Faten s 4:1, da bi u finalu uzvratila Francuskinji za raniji poraz. Spomenimo na kraju i to da e Maša Martinovi nastupiti ve ove subote (sutra) na prestižnom Top Ten Turniru u Zagrebu.

Karatisti Globusa uspješni u Slavonskom Brodu koji su osvojili tri medalje. Srebrnu medalju osvojio je Sven Kralji u kategoriji ml. kadeti borbe -57 kg, dok je

TENIS Lucija Ružaj u kategorijama kadetkinje borbe +54 kg i juniorke borbe -59 kg osvojila bron ane medalje. Lucija je na ovom turniru nastupila u sklopu priprema za nastup

akov anka Mikul i prošla “kvale” challengera u Australiji i poražena u 1. kolu I dok u Europi polako završava ovogodišnja teniska sezona, u Australji se ona tek zahuktava. Kao što je poznato, dok je kod nas jesen, na tom kontinentu je prolje e i temperature se tek penju prema onima u ljetu. Po prvi put je u Australiji odlu ila zaigrati mlada akove ka tenisa ica Ema Mikul i . Prijavila se za kvalifikacije više dolarski (50.000 $) nego igra ki kvalitetnog challengera u Bendigu, sjedištu savezni države Victorija, koji se igra na hard podlozi. S obzirom na to da je turnir uglavnom pun doma ih australskih igra ica, kao i nekoliko Azijatkinja, uglavnom Japanki, Ema Mikul i s rankingom oko 650. mjesta WTA liste bila je prva nositeljica kvalifikacija i to je opravdala ulaskom u glavni turnir. Me utim, nije uspjela oti i korak dalje. U 1. kolu poražena je od Noppawan Lertcheewakaran iz Tajlanda u dva seta: 4:6, 4:6. Mikul i je iskoristila sve etiri break lopte, ali je istovremeno svojoj protivnici dopustila ak

deset break lopti, od kojih je Tajlan anka iskoristila šest. Ema je puno griješila i na servisu, napravila je ak devet dvostrukih servis grešaka. Što se ti e kvalifikacija, u prvom bila je slobodna, da bi nakon toga dobila doma u igra icu Rebeccom Bran 6:3, 6:2, a u 3. kolu kvalifikacija bila je bolja od Australke o ito ex-yu korijena Maše Jovanovi 6:4, 6:4. S ulaskom u glavni turnir Ema je zaradila sedam novih bodova za WTA listu, a bodovni saldo mogao je biti znatno uve an da je prošla prvo kolo, što bi bio najve i uspjeh u karijeri. Tajlan anka Noppawan Lertcheewakarn nalazi se izme u 300 najboljih tenisa ica svijeta, ali je u o ajnoj ormi s nekoliko uzastopnih uvjerljivih poraza. Me utim, naša igra ica nije uspjela savladati puno iskusniju protivnicu na ovom nivou turnira. Mikul i je igrala i kvalifikacija parova, ali sa svojom partnericom nije uspjela pro i u glavni ždrijeb.

na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj u studenom i tako još jednom potvrdila odli nu ormu. Natjecatelje je na natjecanju vodio trener Mladen Vizinger.

PLIVANJE

Kaja Sabol osvojila etiri medalje na ‘’Vidri 2013.’’ Pliva i akove kog pliva kog kluba njih (Štampar Karlo, Tkal ec Lovro, Pospišil Petra, Dolenec Vlatko, Lovrek Marko, Novak Niko, Šantek Antonio, Kereta Marko i Sabol Kaja) uz vodstvo trenera Gorana Kolari a, pro ., nastupili su u Zagrebu na me unarodnom pliva kom natjecanju

“Vidra 2013.” u organizaciji Zagreba kog pliva kog kluba. Natjecalo se ukupno 339 pliva a i pliva ica iz 19 klubova. Plivalo se u etiri kategorije, u muškoj i ženskoj konkurenciji. Plivale se se discipline 100 m mješovito, 100 m leptir, 100 m le no, 100 m prsno i 100 m slobodno.

Najuspješnija pliva ica PK-a s ak etiri osvojene medalje bila je Kaja Sabol: 3. mjesto u disciplini 100 m slobodno, 3. mjesto u disciplini 100 m le no, 2. mjesto u disciplini 100 m mješovito, 2. mjesto u disciplini 100 m leptir. Ostali rezultati: Lovro Tkal ec 7. mjesto u disciplini 100 m prsno,

Odli na akove ka pliva ica Kaja Sabol u Zagrebu je osvojila etiri medalje

Marko Kereta 10. mjesto u disciplini 100 m le no, Kaja Sabol 10. mjesto u disciplini 100 m prsno, Marko Kereta 11. mjesto u disciplini 100 m mješovito, Antonio Šantek 12. mjesto u disciplini 100 m le no, Lovro Tkal ec 15. mjesto u disciplini 100 m mješovito, Antonio Šantek 17. mjesto u disciplini 100 m prsno, Vlatko Dolenec 19. mjesto u disciplini 100 m leptir.

25. listopada 2013.

III. HNL - SJEVER

Me imurje uvjerljivo protiv Poleta za priklju ak na vrh tablice U ovom kolu je najuvjerljivije bilo Me imurje. Na stadionu Mladosti do ekali su Polet iz Sv. Martina na Muri, a na kraju ih ispratili s pet golova. Mrežu gostiju akove ki nogometaši su na eli u 16. minuti pogotkom Danijela Kuzmi a, a u 44. minuti je za 2:0 pogodak postigao Antonio Dodlek. Nastavak utakmice nije donio ništa novo, doma i su pogotkom Stjepana Kokota u 55. minuti pove ali vodstvo, a svojoj mom adi nije pomogao ni Marko Sobo an koji je u 80. minuti postigao autogol za 4:0 Me imurja. U 88. minuti je to ku na i stavio Karlo Baksa za kona nih 5:0. Treba spomenuti

TABLICA

ME IMURJE- POLET 5:0 akovec - SRC Mladost. Gledatelja. 350. Sudac: Kopri (Križevci). Strijelci: 1:0 Kuzmi (16), 2:0 Dodlek (44), 3:0 Kokot (55), 4.0 Sobo an-ag (80), 5:0 Baksa (85). Me imurje: Šafari , Pintari , Dodlek, Kuzmi , Menzil (84. Hrustek), Skoliber (73. Baksa), Kokot, Golik, Novko (46. Vuk), Petak , Puclin. Trener: Damir Biškup Polet: urkin, M. Novak, Karlov ec, Sobo an, Hren, Škvorc, Cvetkovi (23. Jelen, 86. Zadravec), A. Gori anec, Barat, K. Gori anec (82. N. Novak), Radikovi . Trener: Krešimir Šenji

10 6 4 0 +25 22

3 Me imurje

9 6 2 1 +12 20

4 Koprivnica

10 5 3 2 +20 18

5 Podravina

10 5 3 2 +14 18

6 Podravac

10 6 0 4

+4 18

7 Mladost Ždralovi 10 4 3 3

+7 15

10 4 1 5

9 Rudar M. Središ e 10 3 4 3

-3 13

10 Polet Sve Mar n 10 3 4 3

-3 13

11 Virovi ca

10 3 3 4

-7 12

12 Nedeliš e

10 3 2 5

-8 11

13 Grani ar

10 2 2 6

-8

14 Varaždin (-1)

10 2 2 6

-7

15 Mladost Prelog (-1) 10 1 1 8 -17 3 16 akovec

i to da je nakon ovog poraza s klupe Poleta otišao i dosadašnji trener Krešimir Šenji, odnosno, kako su rekli odgovorni u klubu, postignut je sporazumni raskid s ovjekom kojem zahvaljuju za sve dobro u injeno u protekle etiri godine, koliko je vodio prvu mom ad.

Blijedo izdanje Rudara i Nedeliš a Pogodaka nije bilo u Murskom Središ u, gdje je Rudar do ekao mom ad Nedeliš a. Kao i u Virovitici, gost je u prvom poluvremenu vodio glavnu rije na terenu, dok je u drugom dijelu doma in imao laganu dominaciju. Obje mom adi imale su

HRVATSKI nogometni kup

NK Me imurje u hrvatskom nogometnom kupu doma in prvoligašu Osijeku Nakon 2010. godine, kada se Me imurje oprostilo od prvoligaškog statusa, 30. listopada opet prvoligaš gostuje u službenoj utakmici u akovcu, ovaj put u Hrvatskom nogometnom kupu. Bit e to Osijek, kojem ne cvjetaju ruže u I. HNL i jedan je od glavnih kandidata za ispadanje. U prostorijama Hrvatskoga nogometnog saveza u Zagrebu, u nazo nosti predstavnika klubova i lanova Povjerenstva za natjecanje HNK-a, ždrijeb je odredio doma ine utakmica osmine inala završnog dijela natjecanja Hrvatskoga nogometnog kupa. Me imurje je imalo sre e i izvuklo doma instvo, tako da krajem mjeseca u srijedu za sve ljubitelja u nogometu u našem kraju slijedi nakon dužeg vremena jedna zanimljiva utakmica kad su u pitanju natjecanja pod okriljem HNS-a.

9 7 2 0 +19 23

2 Bjelovar

8 Sla na

GRANI AR- PODRAVAC 1:4 Kotoriba - sportski park. Gledatelja 150. Sudac: Lon ar. Strijelci: 0:1 Šestak (10), 0:2 Hrženjak (17), 0:3 Hrženjak (48), 1:3 Gorupi (68), 1:4 Grgi (87). Grani ar: Jambres, Gorupi , Mikulan (46. Mlakar), Lon ar, Paveli (57. Andri ), Kos, Na , Matotek 5, Tilošanec (62. Stojkov), Ku an, Herteledi. Trener: Ladislav Furjan

1 Croa a (G)

Ždrijeb doma instva ina e nije bio naklonjen prvoligašima pa e se tako utakmice igrati prema sljede em rasporedu: ZAGORA (Uneši ) - DINAMO, VINOGRADAR - HAJDUK, CIBALIA - ZADAR, ME IMURJE - OSIJEK, NOVIGRAD - INTER ZAPREŠI , SLAVEN BELUPO - LU KO, ZAGREB - ISTRA 1961 te PODRAVINA - RIJEKA. Utakmice se igraju u srijedu 30. listopada u 14 sati na stadionima koji nemaju re lektore, dok e klubovi doma ini koji imaju na stadionima propisanu rasvjetu mo i prijaviti odigravanje utakmica s po etkom u 17 sati. Tako e biti i u akovcu, gdje e se trebala igrati utakmica pod re lektorima. Pobjednici ovih utakmica nastavit e natjecanje u dvije utakmice etvrt inala, a parovi i doma ini prvih utakmica odredit e se ždrijebom.

po tri, etiri vrlo izgledne prilike za pogodak koje nisu uspjele realizirati i utakmica je završila rezultatom 0:0, kojim su se i jedni i drugi na kraju zadovoljili.

mirom Vrbanovi em i Zorislavom Srebri em.

Prva pobjeda Mladosti za stoti ro endan

Grani ar je u prošlom kolu bio doma in mom adi Podravca koja je vrlo brzo riješila pitanje pobjednika utakmicu. Golovima Tomislava Njega a i Hrvoja Hrženjaka u 10. i 17. minuti Virjani su

Prva pobjeda preloške Mladosti stigla je na dan proslave 100. ro endana, a kao i daleke 1913. godine na dan prve utakmice protivnik je bio akovec. Stjepan Caban doveo je Mladost u vodstvo u 44. minuti, a na 1:1 je u 70. minuti izjedna io Karlo Balent. akov ani su u 88. minuti ostali s igra em manje jer je zbog drugog žutog kartona isklju en Josip Oreškovi . Doma i nisu imali mnogo vremena da iskoriste broj anu premo , no nakon silnih promašaja postigli su i pogodak, strijelac za prvu ovosezonsku pobjedu bio je Martin Vlah u tre oj minuti suda ke nadoknade. Nakon utakmice održana je i sve anost kojoj je prisustvovao i vrh HNS-a na elu s Davorom Šukerom, DaMLADOST(P)- AKOVEC 2:1 Draškovec - igralište NK Draškovec. Gledatelja 150. Sudac: Babi . Strijelci: 1:0 Caban (44), 1:1 Balent (70), 2:1 Vlah (90). Mladost/P: Berdelja, Habuš, Erdelji (74. Sraka), Lon ari , Balent, Vlah, Hladnik (56. Vuk), Sabol, Mihoci, Caban, Jambrovi . Trener: Damir Patafta akovec: rnko,Saka ,Oreškovi ,Godfroid, Puclin, Hadži , A. Korenika, Balent, Vinicius, Bubnjar (30. Trivanovi ), S. Korenika

RUDAR- NEDELIŠ E 0:0 M. Središ e - igralište Rudara. Gledatelja: 350. Sudac: Belovi ( akovec). Rudar: Rajf, Kova i (64. M. Šolti ), Šprajc, Vuruši , Županec, D. Šolti , F. Novak, Zadravec, Jezernik, N. Šolti , D. Novak. Trener: Josip Filipan Nedeliš e: D. Novak, N. Pintari , Leva i , Posavec, Bujani (90. M. Novak), Mar ec, Mihalic (74. T. Pintari ), Cindri , Me imurac, Jari , Golubi (65. Kostelac). Trener: Dražen Novak

Kotorip ani gostoljubivi prema gostima iz Podravine

10 0 2 8 -48 2

Ostali rezultati 10. kola: Virovitica - Varaždin 0:0, Mladost (Ž) Slatina 1:0, Podravina - Bjelovar 2:2, Croatia - Koprivnica 1:1.

u kratko vrijeme stigli do gotovo nedostižne prednosti, a Hrženjak je visokih 0:3 postavio u 48. minuti. Kotorip ani su tada u 68. minuti pogotkom Dalibora Gorupi a smanjili zaostatak, no Antonio Grgi je u 88. minuti potvrdio pobjedu Podravca 1:4.

Održana 15. sjednica IO-a Me imurskoga nogometnog saveza, dopredsjednik Nenad Mar ec podnio pisanu ostavku U prostorijama akove kih Gradskih bazena “Marija Ruži ” održana je redovna 15. sjednica Izvršnog odbora MNS-a. Od 13 lanova IO-a, sjednici je prisustvovalo njih 10. Na dnevnom redu izme u ostalog našle su se i dvije zanimljive to ke. Jedna od njih je formiranje Me užupanijske lige akovec - Varaždin i priprema za organizaciju 31. po redu malonogometnog prvenstva Me imurja. Govore i o toj najavljivanoj Me užupanijskoj ligi, predsjednik MNS-a Mato Kljaji izvijestio je lanove IO-a o svim provedenim aktivnostima oko njezina formiranja u sezoni 2014./2015. i napomenuo da ima još niz drugih varijanti, a kao najbolja se spominje ta da sadašnja III. HNL Sjever u idu oj sezoni bude III. HNL Istok skupina B. Kada pak je rije o malonogometnom prvenstvu, bilo je rije i o tomu da se ono ove godine igra u dvije dvorane, onoj Graditeljskoj u akovcu i u dvorani Osnovne škole u Prelogu, a završnica u akovcu. Smanjen je ukupan fond nagrada, a smanjene su i kotizacije. I ove e se godine igrati u tri konkurencije: seniorskoj, veteranskoj i pionirskoj. Po etak je predvi en 21. prosinca, a završetak 6. sije nja idu e godine.

Dosadašnji dopredsjednik MNS-a, a ujedno i lan IO-a, Nenad Mar ec, podnio je pisanu ostavku na svoje dužnosti u MNS-u. U razgovoru za Me imurske novine kazao nam je kako je ostavku podnio samovoljno bez ikakvih pritisaka bilo koga iz MNS-a, a sve zbog nedavnih nepotrebnih incidenata. Naime, podsjetimo da je Nenad Mar ec kažnjen od strane disciplinskog suca kaznom zabrane obavljanja svih funkcija u trajanju od šest mjeseci u nogometu, a ista kazna izre ena je i predstavniku akovca Zvonku Bratuši. Treba spomenuti da je i prije ovog incidenta u Nedeliš u na susretu Virovitica - Nedeliš e Mar ec zaradio kaznu od dvije utakmice zbog isklju enja. U svojoj pisanoj ostavci Nenad Mar ec je, kako nam je rekao, izrazio veliko žaljenje za svoje nepromišljene postupke na sportskim terenima, kojima je nanio štetu ugledu Me imurskoga nogometnog saveza i svojem klubu, NK Nedeliš u. Na kraju kazao je Mar ec da e nakon “odra ene” šestomjese ne kazne i dalje ostati u nogometu, ali samo kao lan svojeg mati nog kluba NK Nedeliš a, s uvjerenjem da se ovakve stvari s njegove strane više ne e ponavljati. (so)

25. listopada 2013.

10. kolo I. ŽNL MNS SLOBODA - PODTUREN 2-0 (0-0) SLAKOVEC. Igralište: NK Slakovec. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Damir Klari . Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Pintari (73), 2-0 Hergo (87) SLOBODA: Kolar, Buhanec (49. Branilovi ), Hižman, Novak, Cvetkovi , Katanec, Srnec, Hadži (20. Pintari ), Vrbanec (46. Goricaj), Hergo , Petek D (77. Petek G), trener: Stjepan Petek PODTUREN: Kolar D., Golubi (74. Radovan), Telebuh, Kolar A., Balenovi , Mravljek, Sklepi (46. Horvat), Mu i , Ka , Lepen, Kolari , trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Srnec, Podvez (Sloboda)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

TABLICA

U derbiju kola Mladost bolja od ukovca 77

OMLADINAC - SPARTAK 0-3 (0-1) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Zdravko Toplišnjak, Bruno Brljak, Tomislav urila. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 0-1 Fažon (36), 0-2 Ružman (55), 0-3 Lovren i (57) OMLADINAC: Križai , Lesjak (46. Bari ), Reich, Oreš anin, Toplek, Lesjak, Vodopija, Vida i , Drk (83. Žganec), Varga, Jurinec, trener: Miljenko Dove er SPARTAK: Jalšovec, Lackovi S (83. Sušec), Jan ec (76. Kontrec), Rogina, Lovren i , Šegovi E., Ružman, fažon, Lackovi E. (88. Zadravec), Juras (68. Šte ar), Živkovi , trener: uro Koloni Žuti kartoni: Reich (Omladinac); Juras, Živkovi , Jalšovec (Spartak)

ŠENKOVEC - CENTROMETAL 0-0 ŠENKOVEC. IGralište: NK Šenkovec. Suci: Tomislav Herman, Tihomi Kralji , Toni Fažon. Delegat: Zvonko Novakovi ŠENKOVEC: Pokriva , Polak, Koren B (46. Radikovi ), Erdelja, Koren D., Ban, Fu ko, Kukovec, Korent, Leško, Gyofi (68. Kora evi ), trener: Ivan Zobec CENTROMETAL: Petkovi , Borko, Majsen, Slokan, Gunc, Vince M., Vince B. (89. Molnar), Buhanec, Novak, Ba an, Vibovec (46. Logožar), trener: Marko Zavrtnik Žuti kartoni: Kukovec (Šenkovec); Borko, Slokan, Majsen (Centrometal)

BSK - SOKOL 3-0 (2-0) BELICA. IGralište: Mos š e. Suci: Damir Aldi , Josip Kedmenec, Boris Jakovljev. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Paler (6), 2-0 Šari (38), 3-0 Paler (84-11m) BSK: Sternad, Grbavec, Antolaši (81. Strniš ak), Mihalec, Šari (88. Ha ek), Škvorc, Bašek, Paler, Makar, Trstenjak (87. Taradi), trener: Vladimir Pavlekovi SOKOL: Šimuni , Korpar, Lebar, Puh, Vincek, Simun, Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Ruklja (81. Hertari ), Horvat (61. Major), trener: Leonardo Novak Žu kartoni: Antolaši , Paler, Šari (BSK); Korpar (Sokol) Crveni: Mun ar (SOkol)

PUŠ INE - NAPRIJED 1-3 (0-2) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Ivica Križai , Siniša Luka i , Dragan Hrustek. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 0-1 Glavina (28), 0-2 Kemec (35), 1-2 Pozder (55), 1-3 Mar nec (90) PUŠ INE: Mohari , Martan, Lesar, Zanjko, Pozder, Celinger, Fekonja (46. Štefulj), Levani , Mikulec, Mošmondor (51. Magdaleni ), trener: Dejan Car NAPRIJED: onkaš, Horvat F, Režek, Šimunkovi , Novak, Kemec (75. Trstenjak), Žvorc (60. Beli ), Mar nec, Horvat P. (90. Fleten), Glavina, Hižman, trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Mikulec, Levani , Štefulj, Zanjko (Puš ine); Horvat, Novak Mar nec (Naprijed)

MLADOST - UKOVEC 77 1-0 (1-0) IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Marin Horvat, Zoran Novak, Ivica Felker. Delegat: Dragu n Borko Strijelac: 1-0 Fran i (29) MLADOST: Novak, Krišto , Bujan, Žvorc, Kamenar, Murkovi (89. Barlovi ), Miki , Novak, Gugi (86. Horvat), Fu ko, Fran i (67. Leva i ), trener: Branko Janžek UKOVEC: Lehki, Mesari , Vukovi , Kaniški, Mihoci, Belovi , Mavri ek, Vukina, Kranjec, Anderlin, Bradari , trener: Antun Juki Žu kartoni: Kamenar, Fran i , Gugi (Mladost) Crveni: Anderlin ( ukovec)

DINAMO - DINAMO (D) 1-2 (0-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Ma ja Horvat, Branko Bacinger, Dražen Sukanec. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 0-1 Krznar (54), 1-1 Mar ec (60), 1-2 Debelec (66) DINAMO(P): Vibovec, Šmit, Hali , Mihalec, Dodlek, Vutek, Štampar, Križai (46. Mar ec), Na L., Na D (72. Kocijan), Novak, trener: Zoran Kralji DINAMO(D): Mlinarec, Silaj, Domini , Obadi , Mihalec, Krznar (90. Baranaši ), Debelec, Lovrek, Jakši (90. Furdi), Trstenjak, Bihar, trener: Ivan Domini Žu kartoni: Vibovec, Mihalec (Dinamo-P); Silaj, Mihalec, Lovrek, Domini , Obadi (Dinamo-D)

24 – 13 25

2. UKOVEC 77

23 – 11 22

3. DINAMO (D)

19 – 14 20

4. SLOGA ( )

21 – 9 19

5. SLOBODA (S)

25 – 15 17

6. MLADOST (Pal.)

20 – 10 17

7. CENTROMETAL

20 – 13 17

8. NAPRIJED

15 – 9 16

9. ŠENKOVEC

18 – 19 15

10. DINAMO (P)

16 – 16 14

11. SPARTAK

15 – 15 12

12. BSK

11 – 21 6

13. OMLADINAC (NSR)

12 – 26 6

14. SOKOL

11 – 25 5

15. PODTUREN

7 – 20 4

16. PUŠ INE

17 – 38 4

DISCIPLINSKI KUTAK SOKOL – Nikola Mun ar (2307) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica UKOVEC 77 – Mladen Anderlin (1778) po l. 57. DP HNS 3 (tri) utakmice

MLADOST - SLOGA 1-1 (1-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Dario Srnec, Dragu n Novak, Saša Mihali . Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Vadlja (40), 1-1 Se an (90) MLADOST: Mar ec, Fileš, Baksa (67. Cirkven i ), Jaluši , Križai , Kova i , Možek, Pasler (77. Tkalec), Mlinarec, Vadlja, Hali (87. Talan), trener: Josip Šegovi SLOGA: or evi , Dokleja (45. Kosec), Obadi , Se an, Henrique (8. Malovi ), Hernandez, Corderio, Glad (45. Malovi ), Jambroši , Vugrinec (73. Novak), Zoka, trener. Dino Vrbanec Žu kartoni: Jaluši , Možek, Pasler (Mladost); Zoka, Glad, Malovi (Sloga)

1. MLADOST (I)

Detalj s derbi susreta I. MNL, u kojem je doma a Mladost u Ivanovcu slavila protiv ukovca 77 Doma a Mladost je pobjedom sama izbila na vrh prvenstvene ljestvice. U pravoj prvenstvenoj utakmici, koju je pratio i lijepi broj gledatelja, njih oko 350, s dosta prigoda pred jednim i drugim vratima, od kojih su jednu doma i u 29. minuti preko mladog Dalibora Fran i a realizirali i stigli do minimalne, ali zaslužene pobjede. Kada je ukovec 77 deset minuta kasnije ostao bez isklju enog Mladena Anderlina koji je rukom u lice za vrijeme igre i u borbi za loptu udario doma eg igra a bilo je izvjesno da e gosti teško nešto više u initi do kraja utakmice sa igra em manje u polju. Tako je i bilo.

U Palovcu u susretu dva Dinama bolji je bio onaj iz Domašinca Gosti su ve u 4. minuti imali kazneni udarac kojeg je loše pucao Stjepan Krznar pa je lopta otišla pored vratiju. Još jednu lijepu prigodu iz redova gostiju minutu prije kraja prvog poluvremena je imao Luka Jakši . No, na poluvrijeme se otišlo sa nepopularnih 0-0. Ipak se Stjepan Krznar u 54. minuti svojim zgoditkom iskupio donekle za promašeni kazneni udarac i gosti vode 1-0. U 59. minuti i druga lijepa prigoda Luke Jakši a da riješi prakti ki utakmicu otišla je u nepovrat. Samo je šest minuta trajala gostuju a radost kada je na 1-1 poravnao Nino Mar ec kojeg je trener doma ih Zoran Kralji po etkom drugog poluvremena uveo u igru. Zanimljivo i doma i su se bodu radovali samo šest minuta kada je u 66. minuti «doma i de ko» Santino Debelec donio gostima iz Domašinca pobjedu od 2-1. Sedmorica opomenutih igra a.

Sloga do boda u Palinovcu stigla u 90. minuti Novi remi upisala je doma a Mladost. Ve peti. Uz njih isto toliko ih imaju jedino de ki iz Macinca u ovoj ligi. Pet minuta prije kraja prvog dijela Dario Vadlja je doma e doveo u vodstvo. Kad se ve o ekivao kraj susreta i posljednji zvižduk suca utakmice Darija Srnca Mario Se an je svojim zgoditkom goste iz akovca spasio poraza i tako Slogi donio bod. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Sloboda do doma e pobjede u finišu utakmice Kad je ve izgledalo da e gosti iz Podturna izdržati sve doma e nalete prema njihovim vratima i ku i oti i netaknute mreže u 73. minuti doma e je u vodstvo doveo Lucijan Pintari . Potvrda pobjede Slobode od 2-0 uslijedila je tri minute prije kraja zgoditkom trenutnog najboljeg strijelca ove lige Patrika Hergoti a. Dva i to doma a opomenuta igra a. Bez zgoditaka u Šenkovcu. Bod je otišao u Macinec. U fer i korektnoj igri jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a. Što se dogodilo u 73. minuti kada su dva igra a Centrometala zbog prigovora sucu utakmice Tomislavu Hermanu bila opomenuta delegat utakmice Zvonko Novakovi od prevelikog posla nije uspio upisati u zapisnik.

Naprijed s tri boda iz Puš ina Doma im porazom Puš ine su ponovno na dnu ljestvice. Ve u prvom poluvremenu zgodicima Željka Glavine i Matije Kemec gosti iz Cirkovljana imaju prednost od 2-0. Po etkom drugog dijela u 55. minuti Puš ine smanjuju na 2-1 zgoditkom Miroslava Pozdera. Nakon toga je i igra malo živnula jer su u drugom dijelu ak petorica igra a bila

Najava 11. kola Dvije najzanimljivije utakmice igrat e se u Macincu gdje u subotu gostuje Mladost iz Palinovca i u akovcu gdje u nedjelju prijepodne kod Sloge gostuje Sloboda iz Slakovca. U Macincu igraju»majstori» za neriješen ishod, a u akovcu doma om pobjedom Sloga želi priklju ak samom vrhu ljestvice. Vode a Mladost iz Ivanovca ide u goste Podturnu. Po ljestvici lagani protivnik, ali i doma inu je vrijeme da se trgne i nešto spremi za «zimnicu». ukovcu 77 isto takav sli an protivnik dolazi u goste, mom ad Omladinca koja visi kao «luster». Spartak je sa dvije gostuju e pobjede krenuo prema sredini ljestvice. Posljednje plasirane Puš ine iz mogu vratiti svojom pobjedom ponovno dva koraka unatrag. Naprijed svoju gostuju u pobjedu kod ku e sa BSK-om samo želi nadograditi. Sokol je mom ad sa dna ljestvice kojoj je svaka doma a utakmica kvali ikacijska pa tako i ove nedjelje sa Dinamom iz Palovca. Šenkovec ide miran u Domašinec. U sredini ljestvice je i ako što napada i urade dobro, ako pak ne eka ih novo kolo za popravni. Parovi i suci 11.kola: Sokol- Dinamo(P) (Bubek, Z.Novak,D. Novak, Naprijed – BSK (Horvat, T. Kralji , Brljak), Spartak- Puš ine (Kolari , Horvat, Fažon), Podturen- Mladost (I) (Škrobar, Sukanec,Kedmenec), ukovec77- Omladinac(NSR) (Juras, Jakovljev, Luka i ),Sloga( )- Sloboda(S) (Horvat, Bacinger, Felker), Centrometal – Mladost (P) (I. Križar , ižmešija, urila), Dinamo (D) – Šenkovec (Turk, Fodor, Žganec).

Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: NAPRIJED – Petar Horvat (1959) SLOBODA (S) – Denis Srnec (28) BSK – Ma ja Antolaši (4631), Vedran Paler (300) OMLADINAC (NSR) – David Reich (2397) MLADOST (Pal.) – Dino Jaluši (342) ŠENKOVEC – Dario Kukovec (3521) PUŠ INE – Nikola Zanjko (382)

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Denis Srnec (28), Mihael Podvez (4676) CENTROMETAL – Marko Borko (77), Dino Slokan (2582), Davor Majsen (2560) PUŠ INE – Robert Mikulec (9294), Karlo Levani (1763), Robert Štefulj (1568), Nikola Zanjko (382) MLADOST (I) – Željko Kamenar (1702), Dalibor Fran i (5079), Dean Gugi (9552) SOKOL – Ma ja Korpar (5852) NAPRIJED – Petar Horvat (1959), Nenad Novak (530), Željko Martinec (2200) OMLADINAC (NSR) – David Reich (2397) BSK – Vedran Paler (300), Ma ja Antolaši (4631), Petar Šari (4633) MLADOST (Pal.) – Dino Jaluši (342), Marko Možek (1657), Zoran Pasler (2077) DINAMO (P) – Mišo Vibovec (683), Kris jan Mihalec (611) DINAMO (D) – Nikola Silaj (52), Mario Mihalec (87), Neven Lovrek (4117), Benjamin Domini (681), Marko Obadi (1774) ŠENKOVEC – Dario Kukovec (3521) SLOGA ( ) – Luka Zoka (2818), Deni Glad (1242), Tomislav Malovi (3246) SPARTAK – Marinko Juras (242), Nebojša Živkovi (2075), Stjepan Jalšovec (608)

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 8 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I) 7 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D) 6 zgoditaka – Saša Fu ko (Šenkovec), Mario Kranjec ( ukovec 77), Damjan Novak (Dinamo P), Boris Vrbanec (Sloboda S), Dario Vadlja (Mladost Pal.) 5 zgoditaka – Denis Hali , Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Ivan Fu ko (Mladost I), Nenad Vibovec (Centrometal), Dejan Korent (Šenkovec) 4 zgoditaka – Marijan Duman i (Centrometal), Robert Štefulj (Puš ine), Filip Murkovi (Mladost I), Dražen Petek (Sloboda S), Edi Lackovi , Josip Fažon (Spartak), Dražen Vukina ( ukovec 77), Nenad Škrilac (Omladinac NSR), Nino Mar ec (Dinamo P), Željko Mar nec (Naprijed)

VETERANI SJEVEROZAPAD MURA - VENERA PMP 5-3 (4-2)

opomenuta, a u prvom samo dvojica. No, Naprijed je samo u 90. minuti zgoditkom Željka Martinca potvrdio svoju pobjedu rezultatom od 3-1.

Spartak izgleda bolje igra na gostovanju Novu gostuju u pobjedu nakon Slakovca upisali su u Novom Selu Rok. Nakon prvih 45 minuta gosti iz Male Subotice imaju minimalnu prednost zgoditkom Josipa Fažona. Antun Ružman je u 55. minuti povisio vodstvo gostiju na 2-0. Dvije minute kasnije ve je 3-0, a strijelac Dejan Lovren i za na kraju nedostižnih i kona nih 3-0. Omladinac je do kraja utakmice nešto pokušavao, ali nije išlo. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a i to svi u drugom poluvremenu.

Prva jesenska prvenstvena pobjeda BSK-a Do ekali su i taj doživljaj navija i iz Belice, pa makar u 10 kolu, da osjete slast pobjede. Dobro su doma i krenuli u utakmicu i ve u 6. minuti zgoditkom Vedrana Palera poveli. Petar Šari je do poluvremena doma e vodstvo uspio pove ati na 2-0 u 38. minuti. Kada je Sokol u 54. minuti ostao bez Nikole Mun ara koji je doma eg napada a prekršajem zaustavio u izglednoj prigodi za posti i zgoditak bilo je jasno da e gosti iz Vratišinca teško nešto u drugom poluvremenu napraviti. Šest minuta prije kraja utakmice BSK ima kazneni udarac kojeg je za kona nih 3-0 realizirao Vedran Paler i ujedno upisao svoj drugi zgoditak na utakmici. Tri doma a opomenuta igra a, a jedan gostuju i.

HLAPI INA. IGralište: SRC Ole Radovan-Ratko. Sudac: Branko Martan Strijelci: 1-0 Sobo an N (8-11m), 2-0 Sobo an N (14), 3-0 Vrbani (17), 3-1 Novak Z (19), 3-2 Horvat (21), 4-2 Ole (45), 4-3 Doležaj (47), 5-3 Sobo an N (65) MURA: Ole , Sobo an M., Ole , Vrhar, Sobo an D., Vrbani , Žerjav, Ole , Belovi , Sobo an N., Kataleni VENERA: Posavec, Kameni , Novak A., Kerman, Doležaj, Leva i , Kos, Mezga, Horvat, Zadravec, Novak Z

MLADOST - BRATSTVO (J) 1-7 (0-4) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Sudac: Boško Martan Strijelci: 0-3 Per i (3,13,20), 0-4 Kutnjak (28), 0-5 Koprivec (47), 0-6 Ole (62), 1-6 Kocijan (66), 1-7 Per i (71) MLADOST: Žganec, Na , Kelenc, Premuš, Jaluši , Heren i , Kocijan, Novak, Lajtman, Šardi, Jambrovi BRATSTVO: Hainz, Vinko (60. Ole ), Sobo an, Flac, Gori anec, Horvat, Per i , Kutnjak, Mesari , Novinš ak (46. Koprivec), Karlov ec

D.KONCOV AK - DUBRAV AN 1-0 (0-0) D.KONCOV AK. Igralište: NK D.Koncov ak. Sudac: Dražen Sukanec Strijelac: 1-0 Sklepi (83) D.KONCOV AK: Saka , Sklepi , Babi , Hrženjak, Ole D, Lajtman, Kraja i , Koprivec, Sklepi , Ole M., Šardi DUBRAV AN: Jambrovi , Kiri , Doni ar, Posedi K, Novak, Borko, Posedi Z., Hunjadi, Vizinger, Golub, Hunjadi

ZEBANEC - POLET (SMNM) 0-0 ZEBANEC. Igralište: NK Zebanec. Sudac: Dragu n Novak ZEBANEC: Jambrovi , Kov ai , Molnar, Tomašek, Bodulica, Kova i , Gojnik, Novak, Mar njaš, Flac, Šafari POLET: Flac, Ole , Breznik, Heric, Kralj, Kutnjak B., Kutnjak N., Padari , Colar, Vrši

TABLICA 1. ZEBANEC

11 – 3

2. MURA

20 – 14

15 13

3. VENERA PMP

14 – 9

4. POLET (SMNM)

13 – 10

5. D. KONCOV AK

9 – 12

6. DUBRAV AN

12 – 6

7. BRATSTVO (J)

12 – 11

8. MLADOST (S)

3 – 29

Zaostale utakmice: Venera PMP – Dubrav an subota u 15,30 sa , Bratstvo (J) – Mura nedjelja u 10 sa

10. kolo II. ŽL MNS - istok GRANI AR - DRAVA (DM) 0-0 NOVAKOVEC. Igralište: NK Grani ar. Suci: Željko Novak, Ivan Žganec, Filip Aldi . Delegat: Alojz Kopasi GRANI AR: Magdaleni , Krznar (12. Petak), Turk (70. Tratnjak), Blažon, Mun ar, Drvoderi D., Drvoderi A., Boži , Novak, Lovrek, Šopar, trener: Zoran Graši DRAVA: Ko iš, Kos, Igrec Z, Mihalac D (65. Igrec F), Gorupi , Mihoci, Igrec J., Herc (80. Mihalac J), Štrok, Orehovec, Igrec D (87. Ivaci), trener: Ivan Bartoli Žu kartoni: Petak, Tratnjak (Grani ar); Mihalac D, Gorupi , Mihoci, Mihalac J. (Drava)

HODOŠAN - POLET 2-2 (0-0) HODOŠAN. Igralište. Stadion NK Hodošan. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Rudolf ižmešija. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Strahija Z (57), 1-1 Lisjak (70), 2-1 Kova (89), 2-2 Magdaleni (90) HODOŠAN: Vuk, Habuš, Sinkovi , Puri , Kova , Vlah, Vadlja, Biber, Vugrinec, Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija POLET: Vaš, Boži (67. Krišto M), Krišto N., Vibovec (68. Ba i ), Posavec, Magdaleni , Halabarec (60. Ujlaki), Lisjak, Gajnik, Pal , Vukovi , trener: Franjo Mihalkovi Žu kartoni: Vadlja, Biber (Hodošan); Ba i (Polet)

MLADOST - BORAC PMP 2-0 (1-0) SVETA MARIJA. Igralište: NK Mladost. Suci: Robert Radek, Branko Martan, Boško Martan. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Matulin (25), 2-0 Blažin i (79) MLADOST: Kranjec, Hošnjak, Posavec, Papak J. (85. Pavlic), Šulj (37. Kvakan), Horvat, Blažin i , Matulin, mrlec (88. Markovi ), Hobor, Štrok (78. Orehovec), trener: Božidar Kedmenec BORAC: Ivkovi , Križai , Sršan, Klari , Zrna, Gavez, Brumen, Baksa, Hutinec, Ko evar, Lon ari (88. Baranaši ), trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Hobor (Mladost); Ko evar, Klari (Borac) Crveni: Sršan (Borac)

OMLADINAC - TRNAVA 3-5 (1-2) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Patrik Kolari , Lidija Kralji , Antun Kukovec. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Pata a (5), 1-1 Jakši A (12), 1-2 Jakši S (28), 2-2 Korpar (54), 3-2 Tizaj (65-11m), 3-3 Magdaleni (68), 3-4 Jakši S (73), 3-5 Markan (88) OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, Domjani , Posavec, Tizaj, Rošani , Novak (46. Saka ), Pata a, Debelec, Braniša, Ruži , trener: Dušan Podgorelec TRNAVA: Dolenec, Markuši (65. Varošanec), Gudlin, Malek, Špoljar (60. Blažek), Farkaš, Jakši A., Jakši S. (80. Markan), Magdaleni , Baksa, Markan, trener: Petar Medvar Žu kartoni: Korpar, Tizaj (Omladinac); Malek, Farkaš (Trnava) Crveni: Medvar, trener NK Trnava

BUDU NOST - DUBRAVA 5-1 (1-0) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Nino Škrobar, Lana Vidovi , Mar na Koprivec. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Gajnik (11), 2-0 Dodlek (50), 3-0 Novosel (62), 4-0 Hali T (78), 5-0 Novosel (79), 5-1 Drk (89) BUDU NOST: Pancer, Novak, Lon ari (75. Ciglari ), Višnji , Domini , Klobu ari , Hali T., Hali G (68. Ma ek), Dodlek, Gajnik, Novosel, trener: Ivan Gajnik DUBRAVA: uranec, Murkovi (75. Kova i ), Tkalec, Paler, Horvat, Bobi anec S (66. Bobi anec M), Ma ari , Drk, Varga (60. Palir), Gori anec, Mu i , trener: Vladimir Sabol Žu kartoni: Domini (Budu nost)

KRALJEV AN 38 - SK 3-1 (2-1) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Marko ur ek, Bruno Brljak, Nino Grgi . Delegat: Miroslav Glavina. Strijelci: 1-0 Bašnec (30-ag), 2-0 Pišpek F (39), 2-1 Lon ari (41), 3-1 Baksa (52) KRALJEV AN: Lacko, Pigac, Filipaši , Štefok, Blažeka (46. Slavi ek), Marka , Tisaj, Pišpek, Baksa, Cvek (76. Lipi ), trener: Stefan Srpak SK: Grabant D, Smrk, Horvat, Mihalic, Bašnec, Višnji , Lon ari , Kos, Begovi , Lisjak (63. Vugrinec), Grabant Z. Žu kartoni: Marka , Slavi ek (Kraljev an); Horvat, Begovi , Smrk, Vugrinec, Lon ari , Višnji ( SK)

25. listopada 2013. LISTA STRIJELACA

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Kraljev an 38 ponovno na šest bodova prednosti Doma om pobjedom nad SK-om, a neriješenim ishodom Poleta u Hodošanu Kraljev an 38 ima lijepu bodovno prednost od šest bodova, ali koja se nekim posrtajem brzo može otopi . Ve u nedjelju je u Pribislavcu njihov pravi ispit kad gostuju kod svog prvog pra telja. Gos iz ehovca svoju su mrežu u Donjem Kraljevcu sami na eli autogolom Dejana Bašneca. Filip Pišpek je strijelac drugog doma eg zgoditka u 39. minu . Dvije minute kasnije gostuju a lopta završila je u pravoj, doma oj mreži. Strijelac je bio Josip Lon ari . Siniša Baksa je u 52. minu postavio kona nih 3-1 za doma e. U prvom dijelu dosta korektna igra sa samo jednim opomenutim igra em, ali u drugom poluvremenu nervoza i ak sedam opomenu h igra a.. Uzbudljivo u Hodošanu. Prema prikazanoj igri jedni i drugi su mogli do pobjede. Gos su imali nešto više od igre u polju i nešto malo više prigoda od doma ina. Doma in može žali jer je u 89. minu došao do vodstva i to minutu kasnije ispus o. Hodošan je poveo zgoditkom Zorana Strahije. Uspio je u 70. minu na 1-1 poravna Miroslav Lisjak. Krešo Kova je bio strijelac u 89. minu za doma e vodstvo, a na kona nih 2-2 u 90. minu poravnao je Dejan Magdaleni . Junak utakmice bio je doma i vratar Antun Vuk koji je sa nekoliko svojim vrlo dobrih intervencija doma ine održao na «životu». Treba napomenuti da su gostima u 42. i 64. minuti poništena dva zgoditka. Oba zbog zale a, a svaki pomo ni sudac poniš o je po jedan zgoditak.Pe ca Budu nos u mreži Dubrave. Nakon prvog poluvremena nije baš izgledalo da e tako na kraju završi . Doma i su poveli u 11. minu zgoditkom Nine Gajnika. U

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 POLET (P) BUDU NOST (P) TRNAVA GRANI AR (N) MLADOST (SM) CROATIA HODOŠAN OMLADINAC (DS) DUBRAVA VIDOV AN DUBRAV AN SK DRAVA (DM) BORAC PMP GALEB

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

9 7 6 5 5 4 4 4 4 3 3 2 2 2 2 2

1 1 2 3 2 3 2 1 1 2 2 4 2 2 2 2

0 2 2 2 3 3 4 5 5 5 5 4 6 6 6 6

38 – 11 27 – 18 23 – 12 23 – 13 24 – 13 20 – 20 18 – 18 27 – 22 28 – 28 19 – 28 11 – 25 17 – 25 15 – 23 19 – 29 15 – 26 15 – 28

28 22 20 18 17 15 14 13 13 11 11 10 8 8 8 8

drugom dijelu Budu nost se od 50 do 79. minute raspucala i pos gla e ri zgoditka za visoko vodstvo od 5-0. Minutu prije kraja utakmice gos iz Sivice uspjeli su visoki poraz ublaži zgoditkom Alena Drka na 5-1. Za Budu nost dva je zgoditka u drugom poluvremenu pos gao Tihomir Novosel, a po jedan Bruno Dodlek i Tihomir Hali . U golijadi u Držimurec-Strelcu slavili gos iz Gori ana. Novi trener Omladinca Dušan Podgorelec nije dobro startao. Odmah u startu zaradio je pe cu, ali ne za vo enje mom adi nego u mreži svoje mom adi. Još je to do 65. minute nekako izgledalo kada su doma i imali vodstvo od 3-2. Nakon toga Trnava preuzima konce igre u svoje noge i dolazi do gostuju e pobjede od 5-3. Njihov trener Petar Medvar pak o ito nervozan u 67. minu napucava loptu koja se nalazila u terenu za igru i zara uje udaljenje sa klupe, a uz udaljenje e u kasicu MNS ubacit nekoliko sto na kuna. Prvi su doma i u 5. minu zgoditkom Nikole Pata a došli u vodstvo. Sedam minuta kasnije poravnao je Antonio Jakši . Simon Jakši Trnavi do poluvremena donosi prednost od 2-1. Denis Korpar poravnao je na 2-2 u 54. minu . U 65. minu Omladinac ima kazneni udarac kojeg za 3-2 realizira Jurica Tizaj. Do kraja utakmice Trnava pos že redom tri zgoditka i dolazi do pobjede. Bez pobjednika i zgoditaka u Novakovcu. Doma i Grani ar imao je nešto malo više od igre, ali i ne napada e koji bi neku od stvorenih prigoda pretvorili u zgoditak. U Svetoj Mariji doma i bolji od Borca PMP. Sa po jednim i to lijepim zgoditkom u svakom poluvremenu svoje su goste ispra li u Tur iš e. U prvom dijelu za doma e je strijelac bio Marko Matulin, a u drugom Nikola Blažin i . Borac PMP je u razmaku od samo pet minuta od 65. do 70. minute zbog zara ene dvije opomene ostao bez Antonija Sršana. Vidov anu doma i bodovi pro v Croa je. Jedan tri boda vrijedan zgoditak pos gao je Dino Nemet u 27. minu . U igri dviju ravnopravnih mom adi doma i nešto bolji, mada su gos lju na suca utakmice Jasmina Lozi a koji je njihovu dvojicu igra a i opomenuo zbog prigovora na njegove odluke. Doma i su dvije opomene dobili za preoštre startove jer su gr evito uvali minimalnih 1-0. Galeb sa bodom iz Donje Dubrave. ak su gos iz Oporovca imali dva puta vodstvo, pa možda oni mogu bi i nezadovoljni bodom. Ve u 1. minu Dubrav an je poveo zgoditkom Miroslava Lovreka. Sa dva zgoditka, prvim u 13. minu iz kaznenog udarca i drugim iz igre u 48. minu , Tomislav Grana r po prvi puta Galeb dovodi u vodstvo. No, samo je dvije minute ono trajalo jer je na 2-2 poravnao Dejan Švenda. Miroslav Pigac u 58. minu donosi novo vodstvo Galebu. Do boda je ipak Dubrav an s gao u 79. minu kada je na kona nih 3-3 poravnao Benjamin Brljak. Parovi isuci 11.kola: Borac PMP- omladinac (DS) (Tuksar Jurinec, Ko ila,) Croa a- Mladost (SM) (Žerdin,Mihali , Kova i ), Galeb- Vidov an ( ur ek., Grgi , Štrek), Drava(DM) – Dubrav an (Filip i , Hrušoci, Smr ), Dubrava- Grani ar(N) (Juras, Šupljika, Vlahek), SK- Budu nost(P) ( Toplišnjak, Kukovrec, Vlah), Polet(P)Kraljev an 38 (Križai , L.Kralji ,Bali ), Trnava- Hodošan (Srnec, Hrustek,Hrusek)

14 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 13 zgoditaka - Jurica Tizaj (Omladinac DS) 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N), Mišo Pal (Polet P) 9 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Siniša Baksa (Kraljev an 38), Simon Jakši (Trnava) 8 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Benjamin Brljak (Dubrav an), Miroslav Pigac (Galeb) 7 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N) 6 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Goran Strahija, Krešo Kova (Hodošan), Denis Poljanec (Croa a), Bruno Dodlek (Budu nost P) 5 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Nikola Bukal, Tihomir Novosel (Budu nost P), Sandi Magdaleni (Trnava) 4 zgoditka – Rajko Gavez, Sandro Jan ec (Borac PMP), , Niko Pahek (Dubrav an), Krunoslav Gajnik (Polet P), Mar n Tisaj (Kraljev an 38), Josip Hošnjak, Nikola Blažin i (Mladost SM), Nikola Štrok (Drava DM), Roberto Višnji ( SK)

OPOMENUTI IGRA I VIDOV AN – Damir Lukša (4108), Dalibor Varga (2250) DUBRAV AN – Filip Fabi (1820), Lovro Balažinec (9383) DRAVA (DM) – Damir Mihalac (2924), Ivan Gorupi (3589), Marko Mihoci (1782), Josip Mihalac (5749) BORAC PMP – Manuel Ko evar (3636), Damir Klari (2920) SK – Ivan Horvat (1544), Aldin Begovi (3079), Željko Smrk (1850), Dario Vugrinec (9701), Josip Lon ari (1546), Roberto Višnji (6082) GALEB – Petar Fran i (1283), Renato Balent (3146), Tomislav Grana r (3145), Dario Balent (3160) HODOŠAN – Mario Vadlja (3098), Domagoj Biber (5244) MLADOST (SM) – Nikola Hobor (1939) OMLADINAC (DS) – Denis Korpar (4134), Jurica Tizaj (4091) CROATIA – Damir urila (3421), Miroslav Šafari (1623) POLET (P) – Leon Ba i (5672) BUDU NOST (P) – Alen Domini (6694) KRALJEV AN 38 – Dino Marka (515), Hrvoje Slavi ek (336) GRANI AR (N) – Mario Petak (698), Denis Tratnjak (617) TRNAVA – Luka Malek (3244), David Farkaš (3219)

DISCIPLINSKI KUTAK BORAC PMP – Antonio Sršan (3642) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DRAVA (DM) – Ivan Gorupi (3589) CROATIA – Damir urila (3421) SK – Željko Smrk (1850), Roberto Višnji (6082) DUBRAV AN – Lovro Balažinec (9383)

DUBRAV AN - GALEB 3-3 (1-1) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Božidar Jura i , Dražen Jur ec, Morano Vlah. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Lovrek (1), 1-1 Grana r T (13-11m), 1-2 Grana r T (48), 2-2 Švenda (50), 2-3 Pigac (58), 3-3 Brljak (79) DUBRAV AN: Fabi , Horvat, Jadan Damjan, Šte , Lovrek (46. Jakupak), Pahek, Jadan Dominik, Lukša, Brljak, Švenda (58. ižmešija), Balažinec, trener: Tihomir Nes GALEB: Pantaler, Balent N (46. Grana r D), Turk, Soka , Pigac, Fran i , Balent D., Mesari , Grana r T (82. Beli ), Balent R., Fleten Žu kartoni: Fabi , Balažinec (Dubrav an); Balent, Grana r T., Balent D., Fran i (Galeb)

VIDOV AN - CROATIA 1-0 (1-0) D.VIDOVEC. Igralište: NK Vidov an. Suci: Jasmin Lozi , Josip Jurinec, Ivan Vlahek. Delegat: Davor Drvenkar Strijelac: 1-0 Nemet Dino (27) VIDOV AN: Subaša, Herman Mihael (85. Omazi ), Petri (78. Nemet Danijel), Hujs, Lukša, Varga, Friš i N (57. Friš i D), Matulin, Ujlaki (80. Herman Ma ja), Kvakan, Nemet Dino, trener: Ivan Vidovi CROATIA: Patar ec, avlek, Kosi (77. Bajkovec), Hunjadi, Varga, Bali, urila (57. Jeleni ), Poljanec, Domini (46. Šafari ), Ruži , Jeleni Žu kartoni: Lukša, Varga (Vidov an); urila, Šafari (Croa a)

10. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD TRNOVEC - DRAVA (K) 4-0 (1-0) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Zdravko Toplišnjak, Željko Hajdarovi , Denis Fic. Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Planinc (37), 2-0 Liber (52-11m), 3-0 Petri (74), 4-0 Tomaši (90) TRNOVEC: Košak, Periši , Planinc, Bacinger (87. Herceg), Petri (76. Tomaši ), Miko, Jurman, Pintari , Govedi (80. Flac), Liber, Kos (73. Novak), trener: Kris jan Kiri DRAVA: Ivkovi , Zanjko M (62. Vuk), Šol, Zanjko D (77. Bezek), Bajkovec, Carevi (77. Postružin), Mar n evi , Carevi , Medved (62. Škvorc), Gori anec, Jaluši , trener: Varga Kris jan Žu kartoni: Jurman, Tomaši (Trnovec); Carevi , Ivkovi (Drava) Crveni: Škvorc (Drava)

M.MIHALJEVEC - BRATSTVO (SV) 3-3 (0-1) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Zoran Hajdinjak, Vladimir Blaži , Valen no Kantoci. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-1 Horvat (12), 0-2 Novak (48), 1-2 Mesari B (51), 2-2 Posavec (56), 2-3 Novak (70), 3-3 Trupkovi (74-11m) MM: Magdaleni , Hamer, Posavec, Mesari P., Šol (23. anadi), Trupkovi , Varga, Vrši , Mesari B., Kova i (88. Mesari D), Pušar (82. Babi ), trener: Marko Tadi BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec (75. Fu ko), Horvat N (88. Kocijan), Novak (72. Vidovi S), Bedi , Vlahov, Ri ko (55. Cerovec), Horvat S., Vidovi M., Vuruši (32. Zorkovi ), trener: Danijel Novak Žu kartoni: Posavec (MM); Ri ko, Novak (Bratstvo)

JEDINSTVO - NAPREDAK 2-0 (0-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Ivan Žganec. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 1-0 Ladi (54), 2-0 Novak D (76) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S. (90. Krumpi M), Novak M (89. Ladi I.), Plantak, Kocen, Ladi M., Golub, Horvat, Trtinjak, Novak D (84. Miljan i ), Borko (80. Vuk), trener: Roman Tr njak NAPREDAK: Žagar Davor, Matoša, Lepen, Jambroši , Drvoderi , Tkalec, Bistrovi , isar, Škvorc (63. Hutinec), Žagar Dalibor (65. Drk), Mlinari (70. Varga), trener: Ivan Šardi Žu kartoni: Borko (Jedinstvo); Matoša, Škvorc (Napredak)

ME IMUREC - SLOBODA (M) 5-1 (3-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Bojan Juras, Tomislav urila, Filip Hrustek. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Treska D (28), 2-0 Treska S (33), 3-0 Treska S (42), 3-1 Lukman (60), 4-1 Buratovi (62), 5-1 Buratovi (81) ME IMUREC: Prekupec, Bestijani , Kozina (86. Ivanuša), Fu ek (59. Horvat), Bajzek, Branilovi , Bali , Ivanuša (86. Grudi ), Kregar, Treska S., Treska D (81. Primorac), trener: Željko Novak SLOBODA: Horvat, Belše, Bubek, Srnec, alopa, Bel, Tremski, Tisaj, Sovar, Lukman, Posavec (81. Hajdinjak), trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Bes jani (Me imurec); Srnec (Sloboda)

VENERA PMP - ZEBANEC 1-0 (0-0) SV. JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera. Suci: Darijan Zadravec, Stjepan Novak, Mladen eke. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Dove er (70) VENERA: Srnec, Gori anec (89. urin), Pintari (88. uran), Škvorc M, Kerman, Celinger, Ciglari , Mesaru (57. Golubi ), Škvorc R., Dove er, alopek, trener: Vladimir Bartoli ZEBANEC: Kocijan, Debelec, Bani , Sabol, Žuni , Grabar, Puri , Kralj, Ko ila (85. Mlinari ), Kodba, Kojter, trener: Neven Horvat Žu kartoni: Grabar, Mlinari , Žuni (Zebanec)

JEDINSTVO - PLAVI (P) 1-4 (0-1) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: Novo Selo na Dravi. Suci: Franjo Hergo , Renato Vuk, Mario Pintari . Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Nerer (21), 1-1 Jambroši (47), 1-2 Žganec (61), 1-3 Škvorc (62), 1-4 Ratajec (90) JEDINSTVO: Habek, Jaluši , Plevnjak, Tkal ec, Jambroši , Filipovi , Lešnjak (36. Rešetar), Piska , Novak, Popovi , Kapeš, trener: Mladen Rešetar PLAVI: Kuzma, Škvorc S., Trupkovi , Škvorc J., Žganec, Drk (77. Vugrinec), Nerer, Zadravec (89. Antokovi ), Cilar (71. Ratajec), Trstenjak, Mikuli , trener: Robert Glavina Žu kartoni: Jambroši (Jedinstvo); Mikuli , Žganec, Zadravec (Plavi)

Visoka doma a pobjeda Me imurca

U derbiju kola visoko su de ki iz Dunjkovca-Prete nca kod ku e porazili Slobodu iz Mihovljana. Is na Sloboda se malo buni na suca utakmice Bojana Jurasa da je u 12. minu trebao za njih dosudi kazneni udarac, no i doma i se žale da su tri minute kasnije trebali ima isto tako kazneni udarac, ali je sudac Juras procijenio, a po delegatu Antunu Horvatu ispravno, da se prekršaj kojeg je dosudio dogodio izvan kaznenog prostora. U prvom poluvremenu je ve bilo sve riješeno jer su doma i vodili sa 3-0. Prvi je mrežu Marija Horvata na eo Darijan Treska, a potom dva puta zatresao Saša Treska. Tek u 60. minu Sloboda je uspjela pos i zgoditak preko Denija Lukmana i tako smanji doma e vodstvo na 3-1. No, sa još dva zgoditka Mate Buratovi postavlja kona nih 5-1 za Me imurec. Plavi iznenadili pobjedom u Novom Selu na Dravi. Izgleda da je doma e Jedinstvo u krizi jer su upisali drugi poraz za redom. Da ne e bi dobro po doma e dalo se naslu nakon prvog poluvremena kada su gos iz Peklenice zgoditkom Tomice Nerera vodili 1-0. Mada u tom periodu doma i ne igraju loše. Stvaraju prigode, ali ni jednu ne uspijevaju realizira . Tek po etkom drugog dijela u 47. minu Jedinstvo je izjedna ilo na 1-1 zgoditkom Dejana Jambroši a. Plavi su u dvije minute 61. i 62. sve riješili kada su pos gli dva zgoditka, Mario Žganec i Jurica Škvorc, za vodstvo od 3-1. To svoje vodstvo u suda koj nadoknadi još zgoditkom Patrika Ratajeca povisuju na kona nih 4-1Hajduku bod iz Strahoninca. Doma i su u 84. minu imali najbolju prigodu da do u do sva tri boda, ali se njihovim napada ima sprije ila greda da gledatelji njih oko 120 ni jedan zgoditak na utakmici nije vidjelo. Bila je to rovovska borba izme u dvaju kaznenih prostora bez puno pravih prigoda. Gos iz Štrukovca su nešto veseliji jer sa gostovanja ku i nose

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 9 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec), Denis Vuruši (Strahoninec), Samuel Novak(Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 8 zgoditaka – Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD), Daniel Novak (Bratstvo SV) 7 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Davor Mu i (Sloboda M), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 5 zgoditka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Mario Vidovi (Bratstvo SV), Nino Kopjar (Strahoninec), Goran Lipovi (Mura), Nikola Petri (Trnovec), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), David Gori anec (Bratstvo J), Bruno Mesari (Mali Mihaljevec) 4 zgoditka – Josip Ma ari (Hajduk Š), Nikola Gori anec (Drava K), Saša Sovar (Sloboda M), Jurica Bajzek, Saša Treska (Me imurec), Ivica Telebuh (Mura), Slobodan Horvat (Bratstvo SV)

Parovi i suci 11. kola: Sloboda(M)- Jedinstvo (NSD) (Zadravec, Kantoci, Fic), Zebanec-Me imurec (Posedi, Novak, Puklavec), Drava(K) – Venera PMP (Jura i , Vuk, Bašek), Bratstvo(SV)-Trnovec igra se u subotu 26.10. u 15 sa (Škrpobar, Tizaj,Tizaj), Hajduk (Š)- Mali Mihaljevec (Ruži , Kolari , Pancer), Mura – Strahoninec (Hajdinjak, Pintari , Koruni ), Napredak- Bratstvo (J) (Hergo , Vidovi , Koprivec), Plavi (P)- Jedinstvo (GM) (Radek, Martan,Martan)

bod. Neriješeno i u Malom Mihaljevcu. Bratstvo po kretanju rezultata je sigurno ne zadovoljnije ovakvim kona nim ishodom. Slobodan Horvat je prvi bio strijelac za goste u 12. minu . Gos iz Savske Vesi svoje vodstvo povisuju na 2-0 u 48. minu zgoditkom Daniela Novaka. U pet minuta od 51. do 56. doma i se zgodicima Brune Mesari a i Milana Posavca vra aju na po etak. Drugim zgoditkom na utakmici u 70. minu Daniel Novak Bratstvo dovodi u vodstvo od 3-2. Do boda Mali Mihaljevec je došao iz kaznenog udarca u 74. minu kojeg je realizirao Nenad Trupkovi . Mura slavila u Jurovcu. Nakon prvog dijela bilo je 2-0 za goste iz Hlapi ine zgodicima Marka Jurovi a iz kaznenog udarca i Denisa Breznika iz igre. Doma e Bratstvo zgodicima Dejana Na a i Davida Gori anca u 78. minu ima dobrih 2-2. No, Mura je smogla snage i u 80. minu zgoditkom Tomislava Horvata s gla do pobjede od 3-2. Jedinstvo bolje od Napretka. Dobro su se gos iz Gornjeg Kraljevca u prvom poluvremenu držali kada nisu primili zgoditak. No, u drugom dijelu nisu izdržali pa su doma i pos gli dva koja su im bila dovoljna za nova tri boda. Mihael Ladi je bio strijelac prvog doma eg zgoditka u 54. minu , a drugog u 76. minu Denis Novak. Trnovec visoko porazio Dravu. Nakon prvog dijela nije izgledalo da e gos iz Kuršanca tako loše pro i na gostovanju u Trnovcu. Zlatko Planinc pos gao je jedini zgoditak u prvom poluvremenu za doma e. U 52. minu doma i imaju kazneni udarac kojeg za 2-0 realizira Roman Liber. Nikola Petri povisuje na 3-0 u 74. minu . Drava je u 82. minu ostala bez Mišela Škvorca koji je isklju en zbog druge opomene. No, to mu nije bilo dovoljno nego je još prilikom izlaska s terena pljunuo prema pomo nom sucu Denisu Ficu. Nešto ružno što ružnije ne može bi . Kad se ve u 90. minu o ekivao kraj utakmice Tomislav Tomaši postavlja kona nih 4-0 za Trnovec. Veneri PMP pripao doma i derbi za elja. Zgoditak odluke za doma e je u 70. minu pos gao Siniša Dove er..

STRAHONINEC - HAJDUK-VINDIJA 0-0 STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-S pi . Suci: Erik Žerdin, Danijel Ko ila, Dražen Šajnovi . Delegat: Josip Baksa STRAHONINEC: Božak, Zlatarek, Zobec (73. Fu ko), Žerjav, Jaluši , Vrbanec, Kopjar, Drabi (63. Kova i ), Vuruši , Mar ec (55. Lehkec), Žnidari (55. Višnjari ), trener: Dragu n Vabec HAJDUK: Jurovi , Žganec, Hrženjak D, Vrbanec, Ma ari M., Mikulaj, Debelec M., Periši , Debelec G., Hrženjak L., Ma ari J., trener: Darko Rob Žu kartoni: Zobec, Jaluši (Strahoninec); Ma ari M (Hajduk)

BRATSTVO - MURA 2-3 (0-2) JUROVEC. Igralište: SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Dario Bubek, Milivoj Bali , Marinko Hrušoci. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 0-1 Jurovi (9-11m), 0-2 Breznik (34), 1-2 Na (64), 2-2 Gori anec (78), 2-3 Horvat (80) BRATSTVO: Per i , Gori anec, Koraj, Trstenjak, Leva i Denis, Antoli , Jambrovi (80. Vinko K), Leva i Danijel (88. Saka ), Vinko M., Jurovi , Na , trener: Boris or evi MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Jurovi , Braniša, Stojko, Bašnec (90. Jeki ), Vinko (65. Horvat), Telebuh, Varga, Breznik (85. Šardi), trener: Dražen Novak Žu kartoni: Leva i , Trstenjak, Koraj, Vinko K. (Bratstvo); Horvat, Šardi (Mura)

OPOMENUTI IGRA I BRATSTVO (J) – Denis Leva i (3526), Goran Trstenjak (3785), Benard Koraj (1523), Kris jan Vinko (4121) TRNOVEC – Ma ja Jurman (2586), Tomislav Tomaši (3321) JEDINSTVO (GM) – Marin Borko (3423) BRATSTVO (SV) – Ivan Ri ko (1352), Danijel Novak (26) DRAVA (K) – Mario Carevi (2648), Nino Ivkovi (1988) HAJDUK VINDIJA – Mihael Ma ari (2883) NAPREDAK – Igor Škvorc (3635), Darko Matoša (4359) STRAHONINEC – Tomica Zobec (1439), Jurica Jaluši (1020) MALI MIHALJEVEC – Milan Posavec (2343) SLOBODA (M) – Darko Srnec (2335) MURA – Tomislav Horvat (297), Antonio Šardi (4721) PLAVI – Nenad Mikuli (747), Mario Žganec (3285), Ivan Zadravec (741) ZEBANEC – Ma ja Grabar (4559), Ivan Mlinari (6740), Gordan Žuni (4582) ME IMUREC – Nino Bes jani (2362) JEDINSTVO (NSD) – Dejan Jambroši (1330)

DISCIPLINSKI KUTAK DRAVA (K) – Mišel Škvorc (4875) po l. 50. i 53/c DP HNS-a 5 (pet) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: NAPREDAK – Darko Matoša (4358) JEDINSTVO (GM) – Marin Borko (3423) BRATSTVO (J) – Goran Trstenjak (3785) BRATSTVO (SV) – Ivan Ri ko (1352) ME IMUREC – Nino Bes jani (2362) SLOBODA (M) – Darko Srnec (2335) ZEBANEC – Gordan Žuni (4582) JEDINSTVO (NSD) – Dejan Jambroši (1330) PLAVI – Ivan Zadravec (741) STRAHONINEC – Jurica Jaluši (1020) TRNOVEC – Ma ja Jurman (2586)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

ME IMUREC JEDINSTVO (NSD) SLOBODA (M) STRAHONINEC PLAVI BRATSTVO (SV) MURA JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (J) M. MIHALJEVEC HAJDUK (Š) DRAVA (K) TRNOVEC ZEBANEC VENERA PMP NAPREDAK

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

8 7 6 5 5 4 5 5 4 4 4 3 2 2 2 1

1 1 2 2 2 4 0 0 2 2 2 2 3 1 1 1

1 2 2 3 3 2 5 5 4 4 4 5 5 7 7 8

35 – 11 37 – 13 24 – 15 19 – 15 21 – 21 22 – 18 16 – 12 16 – 21 23 – 17 16 – 14 16 – 23 16 – 20 14 – 24 7 – 20 8 – 28 8 – 26

25 22 20 17 17 16 15 15 14 14 14 11 9 7 7 4

25. listopada 2013.

10. kolo III. ŽNL MNS - istok JADRAN - TRNJE 4-1 (0-0) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Mar n Begovi , Antun Koruni , Filip Jurman. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 1-0 Mlinari (54), 2-0 Kresinger (57), 3-0 Lon ari (59), 4-0 Makar (63), 4-1 Radi (80) JADRAN: Kameni , Zadravec, Kresinger, Zagorec, Novak, Štampar, Lon ari (62. Zadravec), Korent, Makar, Lehkec (67. Trupkovi ), Mlinari , trener: Bruno Matotek TRNJE: Baranaši , Habuš (58. Faji ), Tišljari , Mihocek, Kozar (46. Pandur), Vadlja, Radi , Bistrovi (69. Grana r), Hrži , Kolari , Matkovi , trener: Franjo Jan ec Žu kartoni: Kresinger, Mlinari , Trupkovi (Jadran); Baranaši (Trnje)

OTOK - DRAŠKOVEC 1-2 (0-1) OTOK. Suci: Davor Šupljika, Luka Tizaj, Mario Horvat. Delegat: Stjepan uranec. Strijelci: 0-1 Kocijan (29), 1-1 Blažin i (49), 1-2 Ribi (83) OTOK: Vlah, Novak J (74. Gorupi ), Kalšan (46. Božek), Jankulija, Blažin i , Karabojev, Novak Z. (77. Malek), Kalšan (86. Pata a), Blažin i , Šimec, Ko iš, trener: Ivica Kalšan DRAŠKOVEC: Taradi, Bermanec (54. Turk), Židov, Matja i Danijel, Jambrovi , Mlinari , Matja i David (90. Kavran), Vujasinovi , Slavi ek (74. Lon ari ), Kocijan, Ribi , trener: Dario Kova Žu kartoni: Pata a (Otok); Matja i Danijel (Draškovec)

BORAC - RADNI KI 3-1 (1-1) D.HRAŠ AN. Igralište: Gaji . Suci: Marko Sme , Mladen Puklavec, Elvir Bašek. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Pozderec Matej (24), 1-1 Gelo (35), 3-1 Pozderec Matej (46,58) BORAC: Taradi, Vadlja, Kolari , Farkaš, Mesari , Jur ec, Branilovi , Ivkovi , Harmicar, Pozderec Matej, Baksa, trener: Mario Mesari RADNI KI: Horvat M., Novak, Horvat E. (67. Vlaši ), Paler, Horvat S., Kocijan, Gelo (71. Horvat D), Pal (71. Blaži ), Fažon, Jalšovec (67. Baksa), Tomašek, trener: Vladimir Križai Žu kartoni: Taradi, Pozderec, Branilovi (Borac); Paler (Radni ki) Crveni: Horvat (Radni ki)

TORPEDO - BUDU NOST 1-6 (0-2) KRIŽOVEC. Igralište: NK Torpedo. Suci: Damir Mesari , Ivica Horvat, Matej Mesari . Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 0-1 Drk (36), 0-2 Berdin (42), 1-2 Sanjkovi (51), 1-3 Rok (57), 1-4 Drk (79), 1-5 Drk (81), 1-6 Antolovi (87) TORPEDO: Herceg, David (78. Vinkovi ), Jambroši P, Sanjkovi (85. Mun ar), Fran i , Novak, Tuksar, Jambroši E., Pintari , Strojko, eki (85. Mesari ), trener: Leonard Sanjkovi BUDU NOST: Varga (85. Hrn i ), Rok (80. Škvorc), Novak, Lisjak (80. Jurši ), Zadravec, Berdin T, Antolkovi (86. Antolovi ), Fažon, Berdin V. (86. Berdin M), Drk, Okreša, trener: Boris Radikovi Žu kartoni: Jambroši (Torpedo); Lisjak, Berdin M (Budu nost)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

VETERANI – ISTOK – 13. KOLO

Draškovec slavio u Otoku Draškovec je poveo zgoditkom Milana Kocijana u 29. minu . Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 49. minu Denis Blažin i je poravnao na 1-1. Sedam minuta prije kraja utakmice svojim zgoditkom Petar Lon ari donosi Draškovcu pobjedu od 2-1. Što sada poslije utakmice vrijedi Otoku što je imao e ri izgledne prigode i jednom pogodio vratnicu, a gos se orijen rali na kontre iz kojih su uspjeli pos i dva zgoditka i tako s i do pobjede. Budu nost visoko porazila svoje doma ine u Križovcu. Imali su susjedi iz Miklavca ve nakon prvih 45 minuta igre vodstvo od 2-0 zgodicima Dragu n Drka i Vinka Berdina. Uspio je Torpedo u 51. minu smanji na 2-1 zgoditkom Leonarda Sanjkovi a. Nakon toga prava golijada Budu nos za kona nih visokih 6-1. Uz zgoditak u prvom dijelu Dragu n Drk je dva pos gao u drugom dijelu za svoj hatrik. Uz njega u drugom dijelu za goste su još zgoditke pos gli David Rok i Luka Antolovi . Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Borac iznenadio doma om pobjedom nad Radni kim. Klju ni trenutak utakmice dogodio se odmah na po etku u 2. minu kada su gos iz Gardinovca imali kazneni udarac kojeg je izveo Marko Jalšovec, a doma i vratar Zlatko Taradi obranio. Nakon toga Borac u 24. minu dolazi zgoditkom Mateja Pozderca u vodstvo. Uspio je Radni ki u 35. minu poravna na 1-1 zgoditkom Marijana Gele. U drugom dijelu Matej Pozderec pos že još dva zgoditka, odmah u 46. minu i 58. minu , a ukupno tri i Borac dolazi do pobjede od 3-1. Nakon toga u 66. minuti Radni kom je isklju en Stjepan Horvat jer je namjerno napucao loptu u pomo nog suca Mladen Puklavca. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenu igra . Prva pobjeda Jadrana. Trnje se nakon prvog dijela dobro držalo kada je bilo 0-0, ali su de ki iz Svetog Jurja u Trnju u drugom dijelu pali. ak su e ri zgoditka primili u drugom poluvremenu. Jadran je seriju zgoditaka zapo eo u 54. minu zgoditkom Mihaela Mlinari a. U razmaku od samo šest minuta od 57. do 63. gos primaju tri zgoditka. Redom su strijelci bili Deni Kresinger, Dejan Lon ari i Tomas Makar. Na kraju kona nih 4-0 djelo je u 80. minu drugi zgoditak na utakmici Dejana Lon ari a. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

VIDOV AN - BORAC PMP 9-0 (7-0) D.VIDOVEC. Igralište: NK Vidov an. Sudac: Željko Novak Strijelci: 1-0 Fabi (9), 2-0 Kuzmi D (16), 3-0 Vidovi (24), 4-0 Kuzmi J (28), 5-0 Igrec (31), 6-0 Fabi (33), 7-0 Fabi (41), 8-0 Artner (50), 9-0 Artner (58) VIDOV AN: Hujs, Kuzmi E., Vidovi , Šte , Pongrac, Stojkov (46. Artner), Kuzmi D., Kuzmi J., Fabi V, Vidovi (20. Igrec), Nes BORAC: Mezga, Juras, Furdi, Dolenec, Drvoderi , Baranaši , Jesenovi , Hliš , Srpak, Rodinger, Tot

TABLICA 1. BUDU NOST (M)

1 36 – 10 21

2. OTOK

3. DRAŠKOVEC

1 22 – 13 19

4. RADNI KI

4 26 – 18 15

5. EKO (-3)

4 23 – 19

6. TRNJE

5 14 – 35

7. TORPEDO

4 17 – 24

8. BORAC (DH)

5 16 – 27

9. MLADOST (D)

6 10 – 29

7 11 – 21

10. JADRAN

30 – 9

LISTA STRIJELACA 10 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 9 zgoditaka – Vinko Berdin (Budu nost M) 8 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko), Dragu n Drk (Budu nost M), Ivan Radi (Trnje) 7 zgoditaka – Mihael Fažon (Budu nost M), Dejan Ko iš (Otok) 6 zgoditaka – Leon Branilovi , Matej Pozderec (Borac DH), Šimec, Denis Blažin i (Otok) 5 zgoditaka – Velimir Šimec (Otok), Marko Jalšovec (Radni ki) 4 zgoditaka – Marko Mlinari (Draškovec), Dragan Tuksar, Damjan Šol (Torpedo), Stjepan Mavrin, Marijan Gelo (Radni ki), Ivica Okreša (Budu nost M), Bojan Mihaljkovi (Eko)

OPOMENUTI IGRA I JADRAN – Deni Kresinger (2991), Mihael Mlinari (2725), Dejan Trupkovi (6219) BUDU NOST (M) – Ivan Lisjak (2391), Ma ja Berdin (2388) TRNJE – Branko Baranaši (9126) TORPEDO – Emil Jambroši (4501) BORAC (DH) – Zlatko Taradi (798), Matej Pozderec (2000), Leon Branilovi (1996) RADNI KI – Mijo Paler (843) OTOK – Dino Pata a (4817) DRAŠKOVEC – Danijel Matja i (815)

DISCIPLINSKI KUTAK

BUDU NOST - KRALJEV AN 5-0 (3-0) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Sudac: Darko Lehki Strijelci: 1-0 Novak (11), 2-0 Ko iš (30), 3-0 Novak (44), 4-0 Kodba (70), 5-0 Kodba (85) BUDU NOST: Skupnjak, Ko iš S., Ciglari , Perone (46. Vugrinec), Gašpari , Hozjak, Fran i (75. Ko iš V), Žuli , Kralji , Novak (46. Kodba), Bartoli KRALJEV AN: Pišpek, Harmicar, Tisaj, Kalšan R, Križaj, Radmanovi , Vlah, Kalšan S., Reif, Glad, Perca (23. Harmicar)

HODOŠAN - PODTUREN 4-2 (3-2) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Sudac: Dražen Horvat Strijelci: 1-0 Krznar Lj. (5), 1-1 Ov ar (10), 2-1 Smolek (14-11m), 3-1 Dolen i (37), 3-2 Ov ar (45-11m), 4-2 Krznar Lj. (87) HODOŠAN: Šafari , Kerovec, Orehov, Ov ar J, Kerovec, Murkovi , Strahija, Ko evar (46. Biber), Ov ar S., Vinkovi , Hranilovi

SPARTAK - TRNAVA 2-1 (0-1) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Sudac: Danijel Ko ila Strijelci: 0-1 Zorko (28), 1-1 Taradi (57), 2-1 Mar ec (70-11m) SPARTAK: Matjašec, Križai I., Mihalic (46. Jankovi ), Horvat, Novak D., Novak M. (80. Milijan i ), Križai M (46. Kova i ), Mar ec, Taradi, Lon ari (46. Hras ), Graši TRNAVA: Far, Mihoci, Malek, Veselin, Vugrinec, Blagus J., Blagus R., Jan ec, Katanec, Domini , Zorko

BSK - RADNI KI 1-0 (1-0) BELICA. Igralište: Mos š e. Sudac: Ivan Žganec Strijelac: 1-0 Ma (26) BSK: Bobi anec, Novak, Horvat, Ma , Mesari A., Horvat, Mlinari , Mesari D., Trstenjak, Sirc, Me imurec RADNI KI: Paler, Poto njak, Hajdarovi , Baksa, Bacinger, Vodopija, Novak D, Medved, Novak J., Carovi , Horvat

TABLICA 1. VIDOV AN

2. BUDU NOST (P)

2 55 – 18 30

3. HODOŠAN

2 44 – 27 26

4. BSK

Parovi i suci 11. kola: Trnje – Eko ( Mesari , Horvat, Kodba), Draškovec- Jadran (Šajnovi , luka i , sermek), Budu nost (M) – Otok (Duman i , Sukanec, Kolari ), Mladost (D)- Torpedo (Lozi , Horvat, Bertovich)

45 – 6

4 25 – 14 24

5. TRNAVA

4 25 – 20 24

6. MLADOST (Pr.)

5 33 – 33 21

7. SPARTAK

RADNI KI – Stjepan Horvat (888) po l. 59. DP HNS-a 6 (šest) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: MLADOST (D) – Jurica Špilek (251) BORAC (DH) – Matej Pozderec (2000) TORPEDO – Emil Jambroši (4501)

4 36 – 18 20

8. RADNI KI

6 32 – 26 18

9. PODTUREN

7 37 – 34 13

10. BORAC PMP

8 20 – 42 10

11. POLET (P)

9 23 – 46

12. KRALJEV AN 38

11 17 – 51

13. JADRAN

12 10 – 67

VETERANI – ZAPAD – 13. KOLO ŠENKOVEC - MLADOST (I) 1-1 (0-0)

10. kolo III. ŽNL MNS - zapad D.KONCOV AK - ZASADBREG 1-0 (0-0) D.KONCOV AK. Igralište: NK D.Koncov ak. Suci: Željko Turk, Antun Koruni , Jurica Tizaj. Delegat: Dino Jambrovi Strijelac: 1-0 Vukovi (59) DK: Novak, Vukovi (86. Pintari ), Koraj, Horvat (90. Špilak), Saka (46. Flac D), Sklepi , Brezni ar, Smodiš, Sklepi (60. Flac M), Stajnko, Gori anec, trener: Tine Špilak ZASADBREG: Novak, Šajnovi , Hatlak (83. Horvat), Kozjak, Galovi , Rodinger, Dunjko (83. Rožman), Šimunkovi , Horvat, Koroši , Lukman, trener: Dražen Novak Žuti kartoni: Vukovi , Brezni ar, Koraj, Flac (DK); Kozjak, Rodinger, Šajnovi , Hatlak, Koroši (Zasadbreg) Crveni: Šimunkovi (DK)

OMLADINAC - MLADOST (S) 1-0 (1-0) MA KOVEC. Igralište: Trate. Suci: Željko Kova i , Mario Sukanec, Ivan Sermek. Delegat: Nikola Toplek Strijelac: 1-0 Leva i (45) OMLADINAC: Murk, Januši (65. Vrbanec), Leva i D, Lukman, alopa, Posavec (81. Mikac), Rudni ki, Dragovi (90. Dodlek), Vrbanec, La n (46. Povodnja), trener: Branko Zebec MLADOST: Hozjan, Hošpel, Vran i (46. Bogdan), Stojko, Leva i , Polanec, Š avni ar, Polanec (54. Novosel), Tuksar, Radikovi , Živ ec (70. Ko ila), trener: Marijan Mohari Žu kartoni: Leva i (Omladinac); Polanec, Hošpel, Tuksar (Mladost)

BRATSTVO - PARAG 5-1 (5-0) PRESEKA. Igralište: Zelena. Sudac: Željko Novak. Delegat: Željko Drabi Strijelci: 1-0 Novak B (4), 2-0 Kova i F (9), 3-0 Novak B (13), 4-0 Novak B (29), 5-0 Kova i D (41), 5-1 Oršuš V (59) BRATSTVO: Jambrovi , ekunec (69. Oršoš M), Kova i D., Škvorc, abradi, Kova i F (66. Bajs), Trupkovi , Novak M (79. Ignac), Novak B., Kelner, Kelneri (46. Kova i L), trener: Bojan Novak PARAG: Balog S., Oršoš Z., Oršuš V., Horvat B, Ignac S., Oršoš M., Oršuš Davor, Oršoš Damijan (57. Oršuš M), Oršuš S., Balog S., Horvat S (69. Oršuš M) Žu kartoni: Novak M., Škvorc (Bratstvo); Oršuš S., Balog., Horvat, Ignac (Parag)

POBJEDA - VU ETINEC 4-1 (1-1) G.HRAŠ AN. Igralište: NK Pobjeda. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Želimir Bertovich. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Kamenar (20), 1-1 Florijani (32), 2-1 Golub (59), 3-1 Bistrovi (60), 4-1 Bistrovi (88) POBJEDA: Mikulan, Kocijan, Hanžekovi (73. Lon ari ), Kova , Florijani T, Borko, Kresinger, Ladi (80. Balog), Bistrovi , Herceg, Golub (89. Florijani D), trener: Krešo Žnidari VU ETINEC: Kocijan, Ambruš T., Vabec L., Ambruš I., Vabec I., Levec, Škvorc (58. Petri evi David), Ambruš E., Kamenar (83. Petri evi Damjan), Vabec R., Novak (73. Rešetar), trener: Slavko or evi Žu kartoni: Kresinger, Mikulan, Florijani T., Hanžekovi , Herceg, Ladi (Pobjeda); Levec, Vabec L (Vu e nec)

HAJDUK - PLAVI 1-2 (0-1) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Dario Vel i, Dino Vel i, Edvin Zobec. Delegat: Stjepan Talan Strijelci: 0-1 Novak S (34), 0-2 Korošec (48), 1-2 Cirkven i (80-11m) HAJDUK: Tkal ec, Gregorin i Z., Gregorin i N., Perko (46. Šego), Horvat M., Horvat I., Sen ar, Kolar, Krnjak (60. Ciglari ), Novak, Cirkven i B., trener: Mario Zaspan PLAVI: Karlov ec, Novak D., Vinkovi , Korošec, Boži , Francki, Gre , Vukovi , Kova (78. Fic), Škvorc D (46. Škvorc M), Novak S (90. Ole M), trener: Jerko Petran Žu kartoni: Kolar, Sen ar, Horvat (Hajduk); Vukovi , Francki, Kova , Gre , Boži (Plavi) Crveni: Vinkovi (Plavi)

DINAMO - SLOGA (Š) 2-10 (0-5) ŽIŠKOVEC. Suci: Vjeran Tuksar, Robert Kolari , Alen Kodba. Delegat: Miljenko Medved Strijelci: 0-1 Sen ar (13), 0-2 Bogdan (18), 0-3 Novak Dejan (36), 0-4 Sen ar (39), 0-5 Bogdan (44), 0-6 Mlinari (49), 1-6 Podvezanec (70), 1-7 Novak D (76), 1-8 Šoštari (81), 1-9 Jambrovi (84), 2-9 Maje (87), 2-10 Jambrovi (89-11m) DINAMO: Novak, Hunjadi, Thes, Murk, Radek, Balog M, Fric, Podvezanec, Maje , Balog ., Šparavec, Bistrovi , trener: Tomislav Šari SLOGA: Rojko, Žižek K (46. Novak Damir), Smolkovi (60. Lesjak), Novak Dejan, Jambrovi , Rob (60. Žižek E), Gori anec (75. Raus), Bogdan, Šoštari , Sen ar, Mlinari (65. Kamerlin), trener: Smiljan Jambrovi Žu kartoni: Podvezanec, Fric, Šparavec, Thes (Dinamo)

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Donji Koncov ak slavio protiv Zasadbrega, desetka Sloge Dinamu u Žiškovcu Nikola Vukovi je bio taj koji je odlu io utakmicu Donjem Koncov aku svojim zgoditkom u 59. minu . Zasadbregu 77 je u 90. minu opravdano zbog zale a poništen zgoditak, ali je Nikola Šimunkovi malo pretjerao pa je nogom po nozi udario pomo nog suca Juricu Tizaja i naravno zaradio isklju enje. e ri doma a, a pet gostuju ih opomenu h igra a. U Gornjem Hraš anu slavili doma ini. Vu e nec nije uspio iznenadi svoje doma ine mom ad Pobjede. Iznenadili su ih samo utoliko što su u 20. minu zgoditkom Gorana Kamenara poveli 1-0. Tomislav Florijani je uspio u 32. minu poravna na 1-1 i m se rezultatom o šlo na odmor. U posljednjih pola sata igre od 59. minute pa do kraja doma i pos žu tri zgoditka i dolaze do pobjede od 4-1. Strijelci u drugom dijelu za doma e bili su Dario Golub i dva puta Miljenko Bistrovi . ak osam opomenu h igra a, od toga šest doma ih, a samo dvojica iz redova gos ju. Desetka Sloge Dinamu u Žiškovcu. Lijepo su gos iz Štrigove doma inu rasporedili zgoditke. U svakom su ih po-

DISCIPLINSKI KUTAK ZASADBREG 77 – Nikola Šimunkovi (2622) po l. 59. DP HNS-a 6 (šest) mjeseci PLAVI 1975 – Damir Vinkovi (3722) po l. 58. DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DONJI KONCOV AK – Ma ja Brezni ar (549) POBJEDA – Nikola Ladi (4001) ZASADBREG 77 – Marko Koroši (1038) MLADOST (S) – Gabrijel Hošpel (4288) PLAVI 1975 – Želimir Francki (1569)

OPOMENUTI IGRA I DINAMO (Ž) – Nikola Podvezanec (7301), Bojan Fric (4143), S ven Šparavec (4158), Ivan Thes (184) BRATSTVO (P) – Miro Novak (3171), Emanuel Škvorc (5282) VU ETINEC – Luka Vabec (3898), Vjeran Levec (1704) POBJEDA – Dalibor Kresinger (413), Dejan Mikulan (4006), Alen Herceg (6923), Tomislav Florijani (1572), Jurica Hanžekovi (4024), Nikola Ladi (4001) OMLADINAC (M) – Filip Leva i (6021) PLAVI 1975 – Mihael Vukovi (3723), Želimir Francki (1569), Simon Kova (3720), Zoran Gre (3721), Jasmin Boži (5284) DONJI KONCOV AK – Nikola Vukovi (5166), Ma ja Brezni ar (549), Dominik Koraj (1509), Damjan Flac (1538) MLADOST (S) – Nino Polanec (4290), Gabrijel Hošpel (4288), Krunoslav Tuksar (3755) ZASADBREG 77 – Igor Šajnovi (2643), Marko Koroši (1038), Florijan Rodinger (3019), Petar Kozjak (3018), Nikola Hatlak (4998) HAJDUK (B) – Goran Kolar (2482), Hrvoje Sen ar (1339), Ivan Horvat (3881) PARAG – Suzan Oršuš (8652), Sr an Balog (8672), Božidar Horvat (8656), Sla an Ignac (8659)

LISTA STRIJELACA 17 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 16 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M) 14 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Hajduk B) 12 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 11 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 10 zgoditaka – Nino Mlinari (Sloga Š) 9 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š), Nikola Vukovi (Donji Koncov ak) 8 zgoditaka – Filip Rodinger, Marko Koroši (Zasadbreg 77) 7 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 6 zgoditaka – Vedran Novak (Vu e nec), Rajko Dragovi (Omladinac M), Davor Bogdan (Sloga Š) 5 zgoditaka – Gabrijel Hošpel (Mladost S), Alen Korošec (Plavi 1975), Dario Golub (Pobjeda)

luvremenu pos gli po pet. Jedina dva za doma e pos gli su Nikola Podvezanec i Krešimir Maje . Po dva su se puta za Slogu u strijelce upisali Matej Sen ar, Davor Bogdan i Smiljan Jambrovi , a po jednom David Šoštari , Damir Novak, Nino Mlinari i Dejan Novak. Uz deset zgoditaka doma i su imali i etvoricu opomenu h igra a, a gos su prošli bez kartona. Omladinac bolji od Mlados . Filip Leva i odlu io je pobjednika u Ma kovcu svojim zgoditkom u 45. minu . Omladinac je bio taman za toliko bolji od gos ju iz Selnice i pobijedio. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a. Plavi 1975 sa bodovima iz Brezja. Gos ma iz PrekopeBukovca minimalnu prednost u prvom je poluvremenu osigurao Saša Novak. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48. minu gos zgoditkom Alena Korošeca vode 2-0. Od 57. minute Plavi 1975 igraju bez isklju enog Damira Vinkovi a koji je doma eg igra a namjerno laktom udario u glavu dok ovaj nije bio u posjedu lopte. U 60. minu doma i Hajduk ima kazneni udarac, ali ga ne realizira. Ipak, drugi «popravni» u 80. minu Bojan Cirkven i uspijeva pretvori u zgoditak i tako barem malo ublaži doma i poraz na 2-1. Tri doma a, a ak pet gostuju ih opomenu h igra a. U Preseki sudar dva doma ina koji tamo igraju. Naravno «pravi» doma in iji je i teren Bratstvo je bilo bolje od mom adi Paraga. Pe com su de ke ispra li ku i. Tri je zgoditka pos gao Bojan Novak, a po jedan dva Kova i a Dominik i Franjo. Parag je svoj jedini zgoditak pos gao u 59. minuti, a pošlo je to za nogom Vladi Oršušu. Dva doma a, a e ri gostuju a opomenuta igra a. Parovi i suci 11 kola: subota: Vu e nec-Donji Koncov ak ( Klari , Blaži , Novak), Parag- Pobjeda (Dominik Mihoci), nedjelja - Plavi 1975 – Bratstvo (P) (Begovi , Rodrigue, Jurman), Sloga(Š)- Hajduk(B) (Aldi , Aldi , Mesari ), Mladost (Š)- Dinamo (Ž) ( Vel i, Vel i , Zobec), Zasadbreg 77- Omladinac (M) (D.Horvat, F. Horvat, eke)

SLOGA (Š) D. KONCOV AK POBJEDA ZASADBREG VU ETINEC MLADOST (S) HAJDUK (B) PLAVI 1975 OMLADINAC (M) -1 BRATSTVO (P) DINAMO (Ž) PARAG

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

8 8 8 7 5 5 4 4 3 2 1 0

NEDELIŠ E - BRATSTVO 3-3 (2-0) NEDELIŠ E. Igralište: Trate. Sudac: Božidar Jura i Strijelci: 1-0 Vizinger Dejan (5-11m), 2-0 Vizinger I (15), 2-1 Boži S (50), 3-1 Knez (70), 3-2 Zeli (72), 3-3 Boži J (85) NEDELIŠ E: Borko, Vizinger M., Vizinger Damir, Dokleja, Kova i , Knez, Vizinger I., u ek, Fegeš, Žnidari , Vizinger Dejan BRATSTVO: Žnidari , Horvat, Kolari , Šol , Boži J., Boži S., Zeli , Žilavec, Tomaši , Mesari , Posavec

HAJDUK - AKOVEC 2-4 (0-2) BREZJE. Igralište: Hrastje. Sudac: Dragu n Novak Strijelci: 0-1 Šenji (2), 0-2 Sanjkovi (30), 1-2 Sutnjak (59), 2-2 Horvat (75), 2-3 Vukoja (78), 2-4 Raguž (82) HAJDUK: Kralji , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Šprajc, Horvat, Slunjski, Mar ec, Radikovi , Kozar, Preložnjak AKOVEC: Tropša, Herman (46. Raguž), Koleni , Hamonajec K, Ga al, Vukoja, Sa er, Damjan, Sanjkovi , Šenji, Hamonajec B

SLOGA - SLOBODA (M) 6-1 (3-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 1-0 Šte ar (4), 2-0 Srnec M. (9), 3-0 Šte ar (22), 4-0 Kolari (55), 5-0 Srnec M (70), 6-0 Colev (80), 6-1 Dokleja (88) SLOGA: Grkavac, Novak, Leva i , Vraži , Šari , Belec, Srnec M., Šte ar, Vincek, Colev, Bubek (46. Kolari ) SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari , Hren, Plevnjak, Mezga, Mesari , Vince , Varga

SOKOL - STRAHONINEC 6-4 (1-2) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 Bali (23), 0-2 Makovec (33), 1-2 Leško (38), 2-2 Leško (49), 2-3 Makovec (55), 3-3 Ratajec (60-11m), 4-3 Ratajec (69), 4-4 Štefulj (80), 5-4 Leško (85), 6-4 Leško (88) SOKOL: Tarandek, Jambreši , Mamce, Mun ar, Novak, Leško, Trstenjak, Kova i , Tomaši M., Filipovi , Mavrek STRAHONINEC: Jagec, Štefulj, Hadži , Pintari , Bali , Makovec, Kolar, Sen ar, Sanjin, Pata a, Topolnjak

POBJEDA - SLOBODA (S) 6-0 (4-0) G.HRAŠ AN. Igralište: G. Hraš an. Sudac: Casimir Rodrigue Strijelci: 1-0 Zamuda (2), 2-0 Zobovi (11), 3-0 Debelec (30), 4-0 Cvetkovi (40), 5-0 Trbovi (50), 6-0 Horvat (88) POBJEDA: Marciuš, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Zemlji , Zobovi , Topolnjak, Cvetkovi SLOBODA: Srnec, Tomši , Kiri , Sen ar, Lesinger, Koruni D, He a, Koruni K., Krišto , Filip i

OMLADINAC - OMLADINAC (M) 4-1 (1-0) N.SELO ROK. Igralište: N. Selo Rok. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 1-0 Vlahek (12), 2-0 Vinko (50), 3-0 Vlahek (72), 4-0 Jambroši (77), 4-1 Dodlek (83) OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Jambroši , Pla ak, Bel, Jaklin, Januši , Vlahek, Vinko, Kova evi , Medved OMLADINAC: Šari , Zadravec, Fai , Kova i , Vukovi , Kutnjak, Kukovec, Dodlek, Bister, Vrbanec, Zadravec

TABLICA

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Sudac: Dražen Šajnovi Strijelci: 1-0 Pušar (46), 1-1 Križari (72) ŠENKOVEC: Turk, Polak, Saboli , Toplek, Horvat, Pušar, Tkal ec, Vinkovi , Novak R., Kranjec, Novak Ž MLADOST: Kozjak, Križari , Jambrovi , Varga, Plevnjak, Domini , Fu ko, Tkal ec, Pojer, Bašek, Kralji

1 1 1 0 1 0 2 1 2 1 0 0

1 1 1 3 4 5 4 5 5 7 9 10

60 – 12 35 – 6 36 – 13 35 – 15 20 – 19 15 – 18 32 – 18 20 – 25 39 – 19 16 – 49 16 – 61 11 – 80

25 25 25 21 16 15 14 13 10 7 3 0

1. SLOGA ( )

59 – 17

2. OMLADINAC (NSR)

53 – 10

3. POBJEDA

42 – 26

4. MLADOST (I)

42 – 28

5. NEDELIŠ E

42 – 20

6. SLOBODA (S)

42 – 35

7. AKOVEC

31 – 31

8. SOKOL

48 – 45

9. OMLADINAC (M)

30 – 30

10. STRAHONINEC

32 – 45

11. SLOBODA (M)

28 – 48

12. ŠENKOVEC

20 – 39

13. BRATSTVO (SV)

24 – 66

14. HAJDUK (B)

22 – 75

705 trka ica i trka a iz me imurskih osnovnih i srednjih škola protekle subote tr alo je na tradicionalnom Jesenskom krosu Me imurja. Kod osnovnih škola vodila se neizvjesna borba za pokal za najuspješniju osnovnu školu, jer su Osnovne škole Nedeliš e i Mursko Središ e osvojile po tri zlatne medalje. Na kraju je titulu najuspješnije škole ponijela OŠ Nedeliš e, jer su u enice te škole osvojili više srebrnih odli ja. Treba spomenuti da su prvi put na krosu u parku nastupili u enici 1. razreda koji su krenuli u školu ove jeseni, a na najvišem postolju našli su se Jelena Horvat iz Malog Mihaljevca i Marsel Bedi iz Peklenice. Osim velikih borbi za odli ja kod najmla ih, borbe su se vodile i kod srednjoškolaca te u utrci gra ana. Kod srednjih škola najbolji su bili Tajana Židov iz akove ke Gimnazije te Bruno Babi iz Ekonomske i trgova ke škole akovec. U konkurenciji gra ana na 3000 m kod muškaraca je pobijedio juniorski reprezentativac

25. listopada 2013. JESENSKI KROS tradicionalno održan podno zidina Staroga grada

OŠ Nedeliš e odnijelo pobjedu pred velikim konkurentom OŠ Mursko Središ e

Titulu najuspješnije škole ponijeli su nedeliš anski školarci, jer su u enici te škole osvojili više srebrnih odli ja

Martin Srša iz Gornjeg Koncov aka, a kod žena Martina Bezek iz Murskog Središ a. U provedbi krosa, koji se u akove kom parku održava

u organizaciji Atletskog kluba Me imurje ve devetu godinu za redom, pomogli su i lanovi Zbora atletskih sudaca Me imurja te pokrovitelji Grad akovec

i Me imurska županija, dok je glavni sponzor krosa bila tvrtka “Ambijenti”, koja je zajedno s PBZ-om osigurala nagrade za najbolje sudionike. (md)

1. razred - dje aci

1. razred - djevoj ice

2. razred - dje aci

2. razred - djevoj ice

3. razred - dje aci

3. razred - djevoj ice

4. razred - dje aci

4. razred - djevoj ice

5. razred - dje aci

5. razred - djevoj ice

6. razred - dje aci

6. razred - djevoj ice

25. listopada 2013.

Srednje škole - de ki

7. razred - dje aci

Srednje škole - djevojke

7. razred - djevoj ice

Utrka gra ana - žene

8. razred - dje aci

8. razred - djevoj ice

Jesenski kros 2013. – poredak: 1. - 6. mjesto OSNOVNE ŠKOLE 1. razred – djevoj ice ... 300 m 1. Jelena Horvat, Sv.Juraj na Bregu 1:11,5 2. Nina Vugrinec, Nedeliš e 1:16,7 3. Nika Šamarija, Ivanovec 1:18,0 4. Ruta Lehki, Draškovec 1:19,5 5. Karina Šari , Nedeliš e 1:21,4 6. Josipa Hali , III.OŠ akovec 1:22,6

1. razred – dje aci ... 300 m 1. Marsel Bedi, M. Središ e, PŠ Peklenica 1:11,0 2. Paris Posavec, I.OŠ akovec 1:12,1 3. Ivano Rodek, I.OŠ akovec 1:13,8 4. Šimun Kolar, Nedeliš e 1:14,0 5. Marino Balog, Ivanovec 1:14,3 6. Roko Petrinovi , I.OŠ akovec 1:15,0

2. razred – djevoj ice ... 300 m 1. Dora Horvat, I.OŠ akovec 1:04,2 2. Rebeka Novini , M. Središ e, PŠ Peklenica 1:05,8 3. Karla Novak, I.OŠ akovec 1:09,1 4. Tena Kerovec, Vra šinec 1:10,3 5. Lea Ruži , Orehovica 1:10,6 6. Lucija Koruni , Sv.Juraj na Bregu 1:11,7

2. razred – dje aci ... 300 m 1. Nikola Krišto , Šenkovec 1:07,8 2. Teo Sanjkovi , II.OŠ akovec 1:08,4 3. Gabrijel Boži , Vra šinec 1:09,1 4. Nino Rojko, Prelog 1:10,3 5. Silvio Pigac, Draškovec 1:11,8 6. Roko Babi , III.OŠ akovec 1:12,5

3. razred – djevoj ice ... 400 m 1. Nika Jambreši , Mursko Središ e 1:19,5 2. Anja Jambreši , Mursko Središ e 1:20,6 3. Ana Dobša, II.OŠ akovec 1:21,9 4. Anja Zadravec, Mursko Središ e 1:22,5 5. Lea Markan, Gori an 1:23,8 6. Lea Gori anec, Domašinec, PŠ Tur iš e 1:25,1

3. razred – dje aci ... 400 m 1. Noah Jankovi , Ivanovec 1:16,9 2. Jakob Jakši , Gori an 1:17,5 3. Nino Blaži , III.OŠ akovec 1:19,7 4. Noa Jambrovi , Šenkovec 1:21,5 5. Niko Trajbar, Nedeliš e 1:21,8 6. Roko Farkaš, Nedeliš e 1:22,2

4. razred – djevoj ice ... 400 m 1. Ena Kobe , Belica 1:20,7 2. Josipa Bergovec, Gori an 1:21,6 3. Ela Kobe , Belica 1:21,9 4. Alma Rušnjak, III.OŠ akovec 1:22,4 5. Nikol Sternard, Gornji Mihaljevec 1:23,5 6. Lucija Vizinger, Nedeliš e 1:24,5

4. razred – dje aci ... 400 m 1. Ma ja Novak, III.OŠ akovec 1:11,5 2. Abel Madi , Draškovec 1:15,0 3. Filip Jengi , Nedeliš e 1:15,9 4. Vanja Štrok, Gornji Mihaljevec 1:17,1 5. Petar Ratajec, Vra šinec 1:18,0 6. Teo Ke keš, I.OŠ akovec 1:18,5

5. razred – djevoj ice ... 600 m 1. Marta Novak, Mursko Središ e 2:07,7 2. Petra Mesari , Gori an 2:14,3 3. Lucija dakovi , I.OŠ akovec 2:16,7 4. Stjepana Telebuh, Podturen 2:21,2 5. Antonija Ruži , Orehovica 2:26,5 6. Marta Topli anec, Strahoninec 2:27,5

5. razred – dje aci ... 600 m 1. Lovro Žbulj, II.OŠ akovec 2:05,8 2. Nikola Lesar, Nedeliš e 2:07,2 3. Filip Vu enik, II.OŠ akovec 2:07,5 4. Bruno Šimunkovi , Sv.Juraj na Bregu 2:09,4 5. Fran Megli , III.OŠ akovec 2:15,6 6. Luka Bistrovi , Podturen 2:20,1

Utrka gra ana - seniori

5. razred – djevoj ice ... 600 m 1. Rea Ma ek, Nedeliš e 2:14,0 2. Lucija Mikuli , II.OŠ akovec 2:15,9 3. Lukrecija Medvar, Gori an 2:20,1 4. Hana ituš, Nedeliš e 2:21,1 5. Lucija Horvat, Sv.Juraj na Bregu 2:23,3 6. Beata Bistrovi , II.OŠ akovec 2:24,0

6. razred – dje aci ... 600 m 1. Ma ja Žnidari , Nedeliš e 2:08,1 2. Arian Šari , Nedeliš e 2:11,6 3. Manuel Šol , Mursko Središ e 2:17,3 4. Andrija Antolovi , Podturen 2:20,1 5. Tibor Horvat, III.OŠ akovec 2:20,7 6. Robert Telebuh, Podturen 2:21,3

7. razred – djevoj ice ... 600 m 1. Sanja Gregorin i , G. Mihaljevec 2:08,0 2. Lea Branilovi , Macinec 2:08,1 3. Lorena Kos, Mursko Središ e 2:08,6 4. Teuta Blaži , III.OŠ akovec 2:09,3 5. Samanta Miji , I.OŠ akovec 2:23,3 6. Vlatka Mavrin, Podturen 2:24,4

7. razred – dje aci ... 800 m 1. David Verli, Prelog 2:19,1 2. Sebas jan Andrašec, Podturen 2:21,2 3. Leonardo Zadravec, Vra šinec 2:21,9 4. Tomislav Tomaši , Sv.Juraj na Bregu 2:23,7 5. Jakov Mesari , Gori an 2:34,4 6. David Bašek, III.OŠ akovec 2:38,0

8. razred – djevoj ice ... 800 m 1. Nina Dobša,II.Oš akovec 2:28,3 2. Maja Cmre njak, Nedeliš e 2:44,6 3. Magdalena Doležaj, Sv.Juraj na Bregu 2:48,4 4. Lara rn ec, Nedeliš e 2:51,1 5. Natalija Kerovec, Podturen 2:53,0 6. Iris Jambreši , Mursko Središ e 3:10,5

8. razred – dje aci ... 1000 m 1. Luka Marciuš, Nedeliš e 3:19,1 2. Aleksandro Oršuš, Podturen 3:22,8 3. Saša Halabarec, Sv.Juraj na Bregu 3:24,9 4. Mario Hajdarovi , Podturen 3:25,6 5. Luka Gunc, I.OŠ akovec 3:26,0 6. Nikola Doki , II.OŠ akovec 3:32,0

SREDNJE ŠKOLE 1.- 4.razred – djevojke ... 1000 m 1. Tajana Židov, Gimnazija J.S. akovec 3:35,6 2. Karla Duji , Gimnazija J. S. akovec 3:35,7 3. Kris na Šafari , ETŠ akovec 3:41,7 4. Ines Horvat, Gimnazija J. S. akovec 3:44,9 5. Maja Brestak, ETŠ akovec 3:49,8 6. Lucija Žbulj, Gimnazija J.S. akovec 3:49,9

1.- 4.razred – de ki ... 1600 m 1. Bruno Babi ,. ETŠ akovec 5:18,6 2. Sebas jan Kocen, Tehni ka škola akovec 5:19,9 3. Petar Kova , Graditeljska škola akovec 5:33,9 4. Luka Živko, Gospodarska škola akovec 5:49,1 5. Emanuel Varga, Tehni ka škola akovec 5:52,9 6. Marin Bogdani , Gimnazija J.S. akovec 5:57,0

UTRKA GRA ANA Žene ... 3000 m 1. Mar na Bezek, Mursko Središ e 13:10,3 2. Majda Horvat , akovec 13:47,5 3. Lara Rojko, Otok 14:07,7 4. Manuela Turk , Mursko Središ e 14:26,2 5. Ana Kralj, akovec 14:52,4 6. Lidija Leva i , akovec 15:22,6

Muškarci ... 3000 m 1. Mar n Srša,Gornji Koncov ak 10:01,6 2. Ivan Januši , Mursko Središ e 11:26,9 3. Aleksandar Žbulj, akovec 11:51,5 4. Goran Mihinja , akovec 12:37,3 5. Nenad Novak, Ivanovec 13:58,2 6. Dragan Nedelkovski, Nedeliš e 14:22,6

Utrka gra ana - veterani

25. listopada 2013. RUKOMET

KOŠARKA

I. HRL

C LIGA

A 2 LIGA SJEVER

Slijedi derbi Prelog – Osijek Me imurju vrijedna

pobjeda s gostovanja!

U prošlom kolu Prve hrvatske rukometne lige Prelog je bio slobodan pa su u klubu imali vremena zalije iti rane i dobro se pripremiti za nastavak prvenstva. S utakmicom manje Prelog je trenutno tre i sa 6 bodova, a na vrhu su Osijek i KTC. Svi ovi klubovi trenutno imaju po jedan poraz. U

proteklom petom kolu Osijek je pobijedio kod ku e Županju 24:18. Jedini poraz do sada zabilježili su kod Splita, koji ih je dobio 27:24. Uspije li Prelog pobijediti Slavonce, a Split pobijedi na svom terenu KTC, što je realno za o ekivati, naš klub se opet vra a na sam vrh tablice. Utakmica izme u Preloga i

Osijeka igra se u subotu u 19 sati u dvorani Osnovne škole. Nakon tog susreta slijedi dvotjedna pauza i gostovanje kod Crikvenice 9. studenoga, a idu a doma a utakmica e biti tek 16. studenoga s KTC-om. Iz kluba su uputili poziv navija ima da im pomognu u srazu s Osje anima. (dh)

II. HRL žene - Sjever

akov anke žele nastaviti pobjedni ki niz U subotu s po etkom u 18 sati u dvorani Graditeljske škole ŽRK “Zrinski” doma in je ekipi “Tvin - Trgocentar” iz Virovitice. U redovima Zrinskog se o ekuje pobjeda

i zadržavanje prvog mjesta na tablici prije prvenstvene pauze. Zrinski trenutno zauzima prvo mjesto s maksimalno osvojenim bodovima. Iz ŽRK-a “Zrinski” vas pozi-

vaju da svojim prisustvom i bodrenjem pomognete ekipi u ostvarenju cilja i osvajanje prvog mjesta kako bi akovec i Me imurje dobili novog prvoligaša.

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte

dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - RUJAN 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

Malo e koja mom ad ove sezone odnije puni plijen iz ur evca, a akove kom Me imurju je to uspjelo ve u drugom kolu. Odmah od po etka utakmice krenuli su odlu ni da im solidna doma a ekipa ne može biti ravnopravni takmac, nisu im dopus li više od 11 koševa u prvih 10 minuta i na taj im na in srezali ambicije u možebitno osvajanje bodova. Eventualni preokret na koji je “mirisalo” u tre oj etvr ni, gos predvo eni raspoloženim Kraja i em i Jambrovi em sprije ili su poja anim angažmanom u posljednjih desetak minuta ove zanimljive utakmice. Koliko je Me imurje ugodno iznenadilo dobrom igrom i pobjedom na teškom gostovanju u ur evcu, toliko je neugodno odjeknuo doma i poraz akovca od varaždinske Vindije. Mu enje, a ne zabava - to bi bio najkra i rezime onoga što su košarkaši akovca i njihov stru ni stožer predstavili publici u toj utakmici. Bez obrane, bez to nog dodavanja, bez ideje što se igra i kada, bez tr anja, a onda i bez lakih poena iz kontre - sve su to bile karakteris ke akove ke mom adi pro v solidne Vindije. Jedini raspoloženi igra Kolovrat(visok 207 cm) na svom uobi ajenom egzekutorskom nivou, ali na neuobi ajeni na in - skoro sve koševe (26)je zabio s trice(?!). Na kraju visoki poraz od ak 23 koša razlike, što zaista nitko nije o ekivao. Rudar Cimper je pro v najja e ekipe u ligi - ludbreškoga Gra ara odigrao u skladu sa svojim trenutnim mogu nos ma i izgubio prevelikom razlikom, no ionako u toj utakmici se nije imalo baš nikakve šanse, pa je trener Damjanovi pokušao proširi rotaciju na mla e igra e od kojih bi se u budu nos mogle o ekiva ve e stvari.

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Me imurje - Radnik, subota 26. listopada u 17.30 sa , IOŠ akovec

C LIGA Me imurje Globetka - Nedeliš e, subota 26. listopada u 15.30 sa , IOŠ akovec Mladost Ivanovec - Prelog, nedjelja 27. listopada u 16.30 sa , II OŠ akovec

Na tablici Me imurje je pri vrhu s dvije pobjede iz dviju utakmica, a akovec i Rudar Cimper pri dnu s obrnutim skorom - dva poraza iz isto toliko utakmica. U sljede em kolu, koje je na rasporedu ovaj vikend, košarkaši Me imurja igraju kod ku e pro v križeva koga Radnika, koji ima dva prava španera (Hrandek, Jericha) i bit e pretpostavljamo dobra utakmica za pogleda . akovec gostuje u Virju kod uvijek jakoga Podravca i o ekiva nešto više nakon dva poraza u prva dva kola i žalosne igre koju trenutno prezen raju - bilo bi ipak pretenciozno. No, ne zaboravimo da je ovo košarka i da su iznena enja (i pozi vna) uvijek mogu a, pa poželimo košarkašima akovca da tako bude ovaj puta. Mnogo sre e i dobre igre želimo i košarkašima Rudar Cimpera na gostovanju u Koprivnici, a smatramo da je košarkašima iz najsjevernijega hrvatskoga grada ta utakmica jedna od prigoda za prvu pobjedu. (bh) Petar Zrinski - Bjelovar 98:84 Ivan ica - Podravac 73:80 Radnik - Koprivnica 96:75

Mladost ( ) - Me imurje 79:89 (11:20, 28:27, 25:17, 15:25) ME IMURJE: Podvezanec 8, Novak Marek 8, Kraja i 28, Jambrovi 26, Pa an 2, Megla 17. Trener Novak S.

akovec - Vindija 60:83(15:22, 14:24, 16:13, 15:24) AKOVEC: Goleš 6, Pusti 4, Ranteš 2, Žvorc 1, Kranj ec 6, Vrus 6, Hrka 2, Drk 5, Vehtersbah 2, Kolovrat 26. Trener Bošnjak M.

Rudar Cimper - Gra ar 61:125 (11:35, 22:18, 13:47, 15:25) RUDAR CIMPER: Brodar 3, Per i 3, Radikovi 24, Bedi 8, Novak 13, Dodlek 8, Sobo an 2. Trener Damjanovi B.

Me imurje Globetka nastavlja gdje je lani stala! Od osnutka C lige veterani iz akovca okupljeni pod imenom Me imurje Globetka svake su godine nedos žni za svoje pro vnike. Osvaja i niza naslova prvaka u najnižoj ligi i ove e sezone osvoji naslov - hrabro tvrdimo ve nakon prvoga kola. Za ovakvu tvrdnju dovoljno je pogleda roster i nije potrebno bi preveliki znalac ovoga sporta. Ve u prvom su kolu demolirali Mladost Ivanovec sa skoro tridesetak koševa razlike,a protvnik im je bio jedna od ja ih mom adi u ligi. Dubrav an je kod ku e pro v druge ekipe ludbreškoga Gra ara krenuo nekako “kilavo”, ali su se izvukli poja anjem ritma i angažmana u obrani i izvukli pobjedu “na miši e”. U utakmici “jakih obrana” (zlo es bi rekli - i jalovih napada) Prelog je dobio Lepoglavu, a Nedeliš e na gostovanju Kotoribu. (bh) Mladost Ivanovec - Me imurje Globetka 71:98 (18:34, 16:14, 24:24, 13:26) MLADOST IVANOVEC: Drk 13, Terek D. 23, Vehtersbah 17, Terek M. 16, Hajdinjak 2 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 5, Vugrinec 16, Ostoja 14, Golubi A. 23, Leva i 16, Franji 3, Golubi N. 9, Zaspan 2, Vuruši 6, Ben ik 4.

Prelog - Lepoglava 54:43 (16:11, 11:7, 13:12, 14:13) PRELOG: Ciglar M. 6, Poljak 3, Novosel 2, Šari 2, Ciglar D. 9, Jeleni 14, Poredoš 16, Blažona 2.

Dubrav an - Gra ar II 75:72(13:26, 23:18, 20:11, 20:17) DUBRAV AN: Varga 14, Rusak 5, Rai 3, Lukša 22, Igrec 2, Me imurec 14, Blažeka 3, Štefi 6, Ribi 6.

Kotoriba - Nedeliš e 56:69 (15:15, 16:24, 14:10, 11:20) KOTORIBA: Zvošec A. 5, Habuš 5, Fuš P. 16, Zvošec F. 14, Ujlaki 5, Munka 11 NEDELIŠ E: Gospo i 30, Golik 14, Bašek 4, Marciuš 4, Ganzer 17

25. listopada 2013.

Rekreacija 47

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Trening za cijelo tijelo s pilates loptom Dragi moji, i ovaj tjedan vjeĹžbamo zajedno! Svi imamo pilates loptu u ku i, ali ona, na Ĺžalost, naj eĹĄ e sluĹži kao dekoracija u nekom kutu, da bismo iskoristili ovaj odli an rekvizit, napravila sam vjeĹžbe koje e aktivirati cijelo tijelo. Lopta za razliku od matta (strunja e) nema stabilnu bazu oslonca pa iz tog razloga zahtijeva angaĹžiranje dubokih miĹĄi a stabilizatora. Ve inu tih miĹĄi a smo zaboravili koristiti pa naj eĹĄ e dolazi do raznih ozljeda kao ĹĄto su koljeno, gleĹžanj, ramena ili le a. Pilates loptu sve eĹĄ e koristimo u rehabilitaciji i u

kondicijskoj pripremi sportaĹĄa zbog motori kih vjeĹĄtina, intenziteta atletskog treninga i poboljĹĄanja osjetilne propriocepcije. VjeĹžbanje na lopti je zabavno, izazovno i ujedno vrlo korisno, tako er bih vam preporu ila da je viĹĄe aktivirate u svakodnevnom Ĺživotu. ZaĹĄto ne bi tijekom gledanja televizije ili kad radite na ra unalu sjeli na loptu. Sve viĹĄe je poslova na kojima se sjedi, pa su tako uredske stolice zamijenjene pilates loptama i ra unala su prilago ena u ĹĄto pravilnijem poloĹžaju rukama, ramenima i kraljeĹžnici. Poslodavci su se po eli brinuti za svoje

VJEĹ˝BA BROJ 1

zaposlene, da bi na koncu zaposlenici ĹĄto duĹže bili sposobni za rad jer je skuplje educirati nove ljude, a i da posao ne trpi. Trening sam osmislila tako da samo u par vjeĹžbi aktiviramo ĹĄto viĹĄe miĹĄi a, pa emo raditi le a, straĹžnjicu, ruke, noge i trbuh. Tako er bih vam preporu ila da napravite kruĹžni trening, ĹĄto zna i da kad zavrĹĄite sve vjeĹžbe ponovite joĹĄ dva puta, pa tako na kraju imate ukupno tri serije. Odmor izme u serija je jedna minuta, na kraju se obavezno istegnite. Stigla je jesen i svi smo se vrlo ozbiljno primili posla i po eli vjeĹžbati jer Ĺželimo

VJEĹ˝BA BROJ 2

Lezite na le a, postavite ruke sa strane uz jelo i stopala postavite na loptu tako ete se di i u most. Duboko diĹĄite i drĹžite balans. DiĹžete se do lopa ca, ne previsoko. Pogled je prema stropu i radite male kikeve dok diĹĄete. Udah se malo spus te, a na izdah se vra te gore prema stropu. Napravite vjeĹžbu u 15 ponavljanja. Aktivacija le a, trbuha, nogu i straĹžnjice, ako dlanove vrsto s snete u pod i triceps.

Stavite jednu nogu iza na loptu (nestabilna baza oslonca), druga naprijed na podu, ruke na struk, pogled ravno naprijed, kraljeĹžnica ravna. SpuĹĄtate se u u anj s prednjom nogom kroz duboki izdah i pritom pazite da vam koljeno ne prelazi liniju palca na stopalu. Napravite vjeĹžbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija straĹžnjice i nogu.

VJEĹ˝BA BROJ 5

VJEĹ˝BA BROJ 6

Sjednite na ma (pros rku), noge skvr ene, stopala usidrena u pod. Gornjim dijelom jela nagnite se prema iza i napravite kraljeĹžnicom slovo â&#x20AC;&#x153;Câ&#x20AC;&#x153;. U rukama je lopta i prebacujete je bo no iz jedne u drugu stranu prema vanjskom dijelu bedara. Pogled za loptom. Napravite vjeĹžbu u 10 ponavljanja na svaku stranu. Ak vacija bo nih trbuĹĄnih miĹĄi a.

hladan u limunadi ili topao u aju. Pun je nutrijenata - sadrĹži bi-

of lavonoide, pektin, olnu kiselinu, vitamini C, A,

VJEĹ˝BA BROJ 3 Postavite podlak ce na loptu i cijelom teĹžinom se oslonite na nju, s snite trbuh i pazite da ste u jednoj dijagonali, da vam straĹžnjica nije visoko prema stropu. Pogled u dlanove, duboko diĹĄite i kruĹžite podlak cama po lop , radite male krugove. Napravite 5 u jednu i drugu stranu. Ak vacija ruku, straĹžnjice, trbuha i le a.

B1, B6, kalij, kalcij, magnezij, os or, mangan. Osim ĹĄto pomaĹže jetri, Ĺželu anim tegobama, crijevima, sprje ava gr eve i bolove u miĹĄi ima, pomaĹže i u mrĹĄavljenju. Postoji puno ormula za napitak koji nam pomaĹže u mrĹĄavljenju pa u s vama podijeliti svoj omiljeni. Napitak za mrĹĄavljenje i detoksikaciju ( iĹĄ enje tijela ĹĄtetnih toksina): iscijedite limun u 300 ml vode, dodajte prstohvat cimeta, prstohvat ljute papri ice i Ĺžli icu meda. Sve vas lijepo pozdravljam i Ĺželim puno zdravlja i energije u hladnim danima koji nam slijede. VaĹĄa trenerica Ivana Posavec!

VJEĹ˝BA BROJ 7

ZadrĹžite se u poziciji vjeĹžbe od prije, joĹĄ uvijek vam je lopta u rukama, a le a spus te na ma . ZadrĹžite se na donjim bridovima lopa ca kao na slici. Radite male kikeve loptom prema koljenima pa spus te na prsa. Glava je gore i pogled usmjeren u loptu. Napravite vjeĹžbu u 20 ponavljanja. Ak vacija trbuĹĄnih miĹĄi a.

VJEĹ˝BA BROJ 8 Skvr ite donju nogu i oslonite se na potkoljenicu. Lezite bo nim dijelom jela na loptu i zagrlite ju rukama, gornju ruku postavite na struk i gornju nogu dignite prema stropu. Malim kikevima cijelom duĹžinom noge u strop/u pod gornjom nogom. Napravite vjeĹžbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija noge i bo nih trbuĹĄnih miĹĄi a.

izgledati ĹĄto mla e, izgubiti potkoĹžno masno tkivo, rijeĹĄiti se bolova u kostima i zglobovima, poboljĹĄati cirkulaciju i probavu itd. pa vjeĹžbanju naj eĹĄ e dodajemo razli ite napitke. Jeste li znali da si te napitke moĹžete napraviti i doma s vo em koje sigurna sam imate kod ku e?! Nedavno sam pronaĹĄla jedan recept s limunom i podijelila sa svojim prijateljima koji su kao i ja oduĹĄevljeni. Svima nam je dobro poznati recept: jedan limun iscije en u aĹĄu mlake vode ujutro koji pomaĹže crijevima. Limun je zimi sastavni dio skoro svakog napitka

VJEĹ˝BA BROJ 4 Lopta vam je u dlanovima, a noge u ĹĄirini kukova. Udahnite i na izdah dignite loptu visoko prema stropu i napravite u anj. KraljeĹžnica je ravna i koljena ne prelaze liniju palca na stopalu. Napravite vjeĹžbu u 15 ponavljanja. Ak vacija straĹžnjice, nogu, ruku i trbuha. Gornji dio jela spus te na pod, izme u stopala vam je lopta, a ispod straĹžnjice postavite spojene dlanove da ksirate zdjelicu i kraljeĹžnicu. Pogled je u strop, duboko udahnite pa na izdah krenite nogama u pod, prema podu pa vra te na udah. Napravite vjeĹžbu u 15 ponavljanja. Ak vacija trbuĹĄnih miĹĄi a.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art â&#x20AC;&#x201C; rekreacija i sport za Ĺžene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj Ĺželji

Dobro je znati

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SPOMEN na sve one najmilije i bliske ljude koji više nisu s nama

Dan kada smo u mislima s oni koji su s nama živjeli i prijatelj Svi sveti ili Sisvete blagdan je koji se slavi 1. studenoga, a svetkovina je i neradni dan u Hrvatskoj i svim katoli kim, ali i mnogim nekatoli kim zemljama. Isto tako blagdan Svih svetih, osim u Katoli koj crkvi, obilježava se i u Engleskoj crkvi, u mnogim evangeli kim crkvama, ali u razli itim oblicima, ovisno o doti noj Crkvi. Ovom svetkovinom slave se svi sveci, oni koji su ve kanonizirani, ali i oni koji nisu službeno proglašeni svetima niti im se imena nalaze u kalendarima, ali su u svojem zemaljskom životu ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjima. Upravo njih Crkva po aš uje ovim blagdanom, jer su za života bili neupadljivi, savjesno, ali tiho obavljali su svoj posao, bili požrtvovni o evi i majke te s trpljenjem podnosili po injene im nepravde. Uglavnom su to obi ni radnici, poljodjelci, zanatlije, lije nici, branitelji svojih ognjišta i domovine, ljudi svih zvanja i zanimanja, samozatajni, revni i ni malo bahati ili škrti. Crkva od 4. stolje a poziva ljude, poglavito vjernike, da se tih i takvih ljudi

sjete barem jednom u godini, da im zahvale molitvom, svije om i cvije em.

AUTOBUSNA LIN LINIJA NIJJA “GROBLJE” “GROB BLJEE” u perodu blagda blagdana ana Svih Svihh Svetih Svettihh SRIJEDA 30.10.2013. Polazak/Dolazak A.k. akovec Groblje 09:00 - 09:20 11:00 - 11:20 16:00 - 16:20

Autobusni kolodvor akovec - Ljekarna (kod lista Me imurje) - Market (kod nadvožnjaka) - Jug (crkva A. Padovanskog) - Stara Vaga - Depadansa (kod I. OŠ akovec) - Groblje

Povratak Groblje A.k. akovec 09:00 - 09:20 11:00 - 11:20 16:00 - 16:20

09:00 - 09:20 10:00 - 10:20 11:00 - 11:20 15:00 - 15:20

Autobusni kolodvor akovec - Ljekarna (kod lista Me imurje) - Market (kod nadvožnjaka) - Jug (crkva A. Padovanskog) - Stara Vaga - Depadansa (kod I. OŠ akovec) - Groblje

16:00 - 16:20

Povratak Groblje A.k. akovec 10:20 - 10:40 11:20 - 11:40 12:20 - 12:40 16:20 - 16:40 17:20 - 17:40

SUBOTA 02.11.2013. Polazak/Dolazak A.k. akovec Groblje 15:00 - 15:20

Autobusni kolodvor akovec - Ljekarna (kod lista Me imurje) - Market (kod nadvožnjaka) - Jug (crkva A. Padovanskog) - Stara Vaga - Depadansa (kod I. OŠ akovec) - Groblje

laskom groblja, pa tako i spomenom na mrtve. Mnogi dan Svih svetih

Povratak Groblje A.k. akovec 16:30 - 16:50

Cijena povratne karte iznosi 6,00 kn, a vožnje na dan Svih svetih, 01.11.2013. su besplatne

nazivaju Danom mrtvih, što je po nauku Crkve pogrešno, jer spomen na sve

vjerne i mrtve obilježava se 2. studenoga, na Dušni dan.

Korisni savjeti za ure enje grobova naših najmilijih esto nam vrijeme i obaveze ne dozvoljavaju da posje ujemo grobna mjesta naših najmilijih onoliko redovito koliko bismo htjeli. Stoga bi grobno mjesto trebalo kvalitetno uredi kako bi što duže ostalo uredno. Naj eš e postoje tri vrste nadgrobnih plo a – od granita ili mramora, kulira ili zemljane.

KAKO ODRŽAVATI GRANITNU ILI MRAMORNU PLO U

ETVRTAK 31.10.2013. I PETAK 01.11.2013. Polazak/Dolazak A.k. akovec Groblje

Narod obi no ovaj blagdan povezuje s ure ivanjem grobova, obi-

Ova vrsta grobova je lakša za održavanje, me u m, zbog atmosferskog utjecaja esto dolazi do stvaranja kamenca. Ukoliko ga se uklanja oštrim predmetom, postoji mogu nost ošte enja vanjskog sloja, zbog ega voda može ulazi u pore i iznutra ošte kamen. Kamenac se može, prema uputama, odstrani specijalnim i profesionalnim teku inama. Naglasili bismo da sredstva za ku anstvo nisu primjerena za ovu vrstu uklanjanja kamenca. Kako biste sprije ili njegovo daljnje stvaranje, preporu uje se, nakon uklanjanja, poliranje cijele površine. Postoje razna sredstva za poliranje, ali obra te pozornost na da su samo neka namijenjena vanjskoj uporabi. Potrebno ih je nanije pri op malnoj temperaturi zraka, i to posebnom krpom od prirodnog materijala. Idealno vrijeme za poliranje je prolje e ili jesen, no imajte na umu

da poliranjem u jesen nanosite zaš tni sloj koji e š kamen od atmosferskog utjecaja jekom zime. Vrlo esto spužve umjetnih aranžmana ostavljaju tragove i nejednakost u boji kamena. Na žalost, koliko god is li, nejednakost e i dalje bi prisutna. Ovisno o stadiju, mogu e je pos i prvotni sjaj te ujedna i boju profesionalnim sredstvima koja se trebaju nanosi u kontroliranim uvje ma. Za bolji u inak potrebno je više puta ponovi postupak.

KAKO ODRŽAVATI KULIRNU PLO U Postoje dvije vrste groba od kulira, a to su kompletan kulir i okvir od kulira, a sredina sa šljunkom. Ova vrsta kamena lijepo izgleda samo kad je održavana. U suprotnom, vrlo brzo se stvara mahovina odaju i dojam neurednos . Na sre u, postoji na in kako jednom ure en grob može osta dulje urednim, a to je skidanje mahovine posebnim etkama za mahovinu s cijele površine kulira. Iako se radi o višesatnom poslu za dvoje ljudi, rezultat je uis nu dugotrajan. Ukoliko niste u mogu nos odvoji toliko vremena, možete se posluži specijalnim sredstvima sukladno uputama za korištenje, no rezultat je kratkoro niji.

S obzirom na to da je proces prašnjav, svakako ponesite i zaštitne maske kojima ete zaš sebe od udisanja. Kako biste usporili proces pojave mahovine u budu nos , savjetujemo da na kraju impregnirate cijelu površinu. Ukoliko se radi o drugoj vrsti groba od kulira, sa šljunkom u sredini, postupak za kulir je is . Što se šljunka e, idealno je odstrani stari i zamijeni ga novim. Korov esto probija kroz šljunak i najlon (ukoliko ga ima) pa, u slu aju da zadržavate stari šljunak, preporu ujemo ga okopa , odstrani korov te po mogu nos pošpricati sredstvom za odstranjivanje korova.

KAKO ODRŽAVATI ZEMLJANI GROB Ukoliko je grobno mjesto zemljano, potrebno je redovito održavanje, što zna i da barem jednom godišnje treba okopa travu i korov te redovito i obavezno pošprica sredstvom za odstranjivanje korova. Nakon toga poželjno je postavi najlon koji je nešto i duži i širi od samog groba, i preko njega stavi odgovaraju u koli inu bijelog pijeska. Ukoliko je nadgrobna plo a od kamena, nju svakako možete ispolira i me da završni sjaj.

25. listopada 2013.

AN D G A L B ima SVIH SVETIH

jevali

Hrvati, i jednako tako i Me imurci, pred blagdan e urediti grobove svojih najdražih, a na sam blagdan e do i na grob, donijeti cvije e, zapaliti svije e i pomoliti se, te biti kod svete mise koja se na Sve svete služi na grobljima. Nakon toga obi i e grobove znanaca, prijatelja i rodbine. Dan Svih svetih i Dušni dan sve nas koji živimo na ovom svijetu podsje a kako jednom propušteno više ne možemo nadoknaditi. Svjetiljka života ne gori vje no, to treba uvijek imati u mislima. Kao i da smrt nije kraj, nego samo prijelaz u novi život, o i u o i s Bogom. Više molitve, a manje ki a i glasnih razgovora s cigaretom u ruci na grobovima, ovih dana najdraži je poklon našim dragim pokojnicima. (Stjepan Mesari )

Dobro je znati 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CVJ ARNI A AZLI K akovec, k ZZagreba ka b kk 87 7 (prizemlje hipermarketa Mercator) Gsm: +385 (091) 59 73 193 Tel: +385 (040) 384 125

WEB SHOP prva me imurska internet cvje arnica www.cvje arnica-razli ak.hr

Klesarstvo K les Baranaši Glavna G la avna 103, Palovec 40 0321 Mala Subotica 40321

www.klesarstvo-baranasic.hr w ww.kll ee-mail: -m mail: klesarstvobaranasic@net.hr Tel: 0 40 040/639-382 Mob: 098/632-237

Popust na ekskluzivne modele

30% Popust na nadgrobne spomenike

50%

K-GANESA, proizvodnja svje arskih proizvoda akovec

Proizvode etrdesetak vrsta lampiona Obiteljsko poduze e “K“K GANESA” iz akovca, iji su utemeljitelji i vlasnici Ivan i Gordana Kerovec, u svojoj skoro dvadesetogodišnjoj proizvodnji svije a i lampiona steklo je povjerenje velikog broja poslovnih subjekata i kupaca svje arskih proizvoda. Danas K-GANESA proizvodi preko etrdeset vrsta lampiona, me u kojima su posebno prepoznati lijevani lampioni, stakleni i kerami ki lampioni te setovi za sprovode. Svi njihovi proizvodi odlikuju se kvalitetom, dizajnom i primjerenim cijenama, a kupiti se mogu veleprodaji i maloprodaji diljem Hrvatske, u vlastitim prodavaonicama u Prekopi i Preseki, kao i na štandu tržnice akovec te kiosku tržnice OP-a Prelog.

U dane prije Svih svetih ponuda je bogatija za lampione s ulošcima, elektronske lampione, kao i druge svje arske proizvode nastale u vlastitoj proizvodnji, u kojoj se koriste moderne i ekološki prihvatljive sirovine. Poduze e “K-GANESA” krasi ozbiljnost u odnosu prema kupcima i poslovnim subjektima, a proizvode vrhunska kvaliteta, što potvr uje prodaja koja je iz dana u dan sve ve a. Proizvodi su u prodaji cijelu godinu, a sve informacije, kao i narudžbe, primaju se na telefone: 040/390-336, 333-788 i email:k-ganesa@net.hr. Možete ih posjetiti u akovcu u ulici Lavoslave Ruži ke 16 i u Strahonincu, Dravska 7. (sm,zv)

Informacije

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Iznajmljujemo poslovni prostor na atrak vnoj i iznimno frekventnoj lokaciji pokraj akovca. Veli ina poslovnog prostora 100-1200m2. Grijani prostor, osigurana parkirna mjesta, zaseban ulaz.

Ukoliko ste zainteresirani ili imate dodatnih pitanja, moĹžete posla upit na hanita@net.hr ili kontak ra 091/5640130 ili 099/7329833.â&#x20AC;?

Temeljem Zaklju ka gradona elnika Grada akovca od dana 07.10.2013. godine raspisuje se

JAVNI NATJE AJ za zakup poslovnog prostora u akovcu Strossmayerova 9 I. PREDMET PONUDE POSLOVNI PROSTOR U AKOVCU:

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE, GRADNJU I ZAĹ TITU OKOLIĹ A Klasa: UP/I-350-05/13-01/29 URBROJ: 2109/1-13/2-10-5 akovec, 22. listopada 2013. Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄtitu okoliĹĄa Me imurske Ĺžupanije, na temelju odredbe lanka 111. stavak 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (â&#x20AC;&#x153;Narodne novineâ&#x20AC;? broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s predmetnom nekretninom na kat. est.br. 1883/11 k.o. Mursko SrediĹĄ e, za koje se po zahtjevu Sobo an interijeri d.o.o., Mursko SrediĹĄ e, Sla ne 18, vodi postupak izdavanja izmjene lokacijske dozvole za zahvat u prostoru:

izgradnja bravarske radione i nadstreĹĄnica izme u postoje ih gra evina da izvrĹĄe uvid u Idejni projekt radi izjaĹĄnjenja. Uvid u Idejni projekt mogu izvrĹĄi osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljiĹĄne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku, dana 4. studenog 2013. godine u vremenu od 9-12 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄ tu okoliĹĄa Me imurske Ĺžupanije, akovec, Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba br. 12. Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Izmjena Lokacijske dozvole za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazove pozivu.

Adresa

Strossmayerov a 9, akovec

POVRĹ INA

14,43 2 m

PoloĹžaj

Centar

Djelatnost, Namjena

Po etni iznos mjese ne zakupnine u EUR

Politi ka stranka

36,00 EUR (u protuvrijednosti kuna po srednjem te aju HNB a)

Poslovni prostor daje se u zakup u vi enom stanju. Sve troĹĄkove oko ure enja prostora radi privo enja namjeni u cijelos snosi zakupnik. II. Po etni iznos mjese ne zakupnine dat je u to ki I. III. Predmetni poslovni prostor daje se u zakup na odre eno vrijeme od najmanje 1 godine, a najviĹĄe 5 godina, uz mogu nost produĹženja nakon isteka ugovora u skladu s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (NN 125/11). IV. Zainteresirane poli ke stranke koje ispunjavaju uvjete natje aja svoje ponude na natje aj mogu podnije Gradu akovcu, Ulica kralja Tomislava 15, akovec â&#x20AC;&#x201C; Komisiji za davanje u zakup poslovnih prostora u roku od 15 dana od dana objave natje aja u javnom glasilu, u zatvorenoj omotnici, s naznakom â&#x20AC;&#x153;za natje aj poslovni prostor u akovcu, Strossmayerova 9, akovec, NE-OTVARAJâ&#x20AC;?, preporu enom poĹĄiljkom ili u pisarnici. V. Ponuditelj mora poloĹži jam evinu koja iznosi trostruki iznos ponu ene mjese ne zakupnine za poslovni prostor iz to ke I. na ra un Grada akovca br. HR1423400091806000006, model 68, poziv na br. 7811-OIB, sa svrhom doznake-jam evina za poslovni prostor Strossmayerova 9, akovec. Najpovoljnijem ponuditelju ista e se ura una u zakupninu. Ponuditelju koji ne uspije u natje aju ista se vra a beskamatno u roku od 15 dana od dana donoĹĄenja Zaklju ka gradona elnika Grada akovca o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Ponuditelju koji uspije u natjecanju, a kasnije odustane, jam evina se ne vra a.

PUNI TEKST JAVNOG NATJE AJA NALAZI SE NA INTERNETSKOJ STRANICI GRADA AKOVCA! gradona elnik, Stjepan Kova

Na temelju lanka 15. Zakona o komunalnom gospodarstvu (â&#x20AC;&#x17E;Narodne novineâ&#x20AC;&#x153;, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12 i Odluke o komunalnim djelatnos ma Op ine Selnica (â&#x20AC;&#x17E;SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;&#x153;, br. 14/10) Op inski na elnik Op ine Selnica objavljuje

N A T J E AJ Na temelju odredbe lanka 8. Odluke o dodjeli povlaĹĄtenih kredita studentima s podru ja Grada Preloga, objavljuje se

JAVNI POZIV

za povjeravanje komunalnih djelatnosti odrĹžavanja nerazvrstanih cesta i obavljanje poslova zimske sluĹžbe

ZA DODJELU POVLAĹ TENIH STUDENTSKIH KREDITA

Pozivaju se studenti s podru ja Grada Preloga na podnoĹĄenje prijava za dodjelu povlaĹĄtenih studentskih kredita (u daljnjem tekstu: krediti). II. Kredit je namjenski, za pokrivanje osnovnih troĹĄkova studija. III. Pravo na kredit ostvaruju svi redovni i izvanredni studenti (uz uvjet da u roku upisuju godinu za godinom) dodiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija s podru ja Grada Preloga. IV. Krediti se dodjeljuju u sljede im iznosima: 1. dodiplomski i diplomski studiji: 1. za studije na podru ju Me imurske Ĺžupanije u iznosu od 500,00 do 600,00 kuna mjese no, 2. za studije na podru ju VaraĹždinske Ĺžupanije u iznosu od 500,00 do 800,00 kuna mjese no, 3. za studije na podru ju Republike Hrvatske (izvan Me imurske i VaraĹždinske Ĺžupanije) u iznosu od 500,00 do 1.200,00 kuna mjese no, 4. za studije u inozemstvu u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 kuna mjese no. 2. poslijediplomski studiji: 1. za studije na podru je Republike Hrvatske u iznosu od 800,00 do 1.200,00 kuna mjese no, 2. za studije u inozemstvu u iznosu od 800,00 do 1.500,00 kuna mjese no. V. Postupak dodjele kredita provodi Upravni odjel za upravu i druĹĄtvene djelatnosti a o dodjeli kredita odlu uje Gradona elnik. VI. Prijave za dodjelu kredita podnose se na adresu: Grad Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog, s naznakom ÂŤZa dodjelu povlaĹĄtenih kreditaÂť do 22. studenog 2013. godine. VII. Prijavi se prilaĹže: 1. potvrda visokog u iliĹĄta o upisanoj godini studija u akademskoj godini 2013/14. 2. preslika osobne iskaznice. Obrazac prijave za dodjelu povlaĹĄtenih studentskih kredita nalazi se na internet stranici Grada Preloga www.prelog.hr GRADONA ELNIK

1. Naru itelj: Op ina Selnica, OIB: 92185452390 Adresa: Jela i ev trg 4, 40314 Selnica Telefon: 040/861-344, 040/861-890, fax: 040/861-344 e-mail: opcina-selnica@ck.t-com.hr 2. Predmet natje aja: a) Komunalne djelatnosti odrĹžavanja nerazvrstanih cesta (uklju uju i usluge gra evinskom mehanizacijom) i b) Komunalna djelatnost obavljanja poslova zimske sluĹžbe 3. Mjesto izvrĹĄenja za komunalnu djelatnost odrĹžavanja nerazvrstanih cesta: Cijelo podru je Op ine Selnica 4. Mjesto izvrĹĄenja za komunalnu djelatnost obavljanja poslova zimske sluĹžbe dijeli se na 3 (tri) podru ja: 1. PleĹĄivica, Merhatovec, Zebanec Selo, Donji Zebanec i Gornji Zebanec; 2. Selnica i ZaveĹĄ ak; 3. Donji Koncov ak, Bukovec, Prapor an. 5. Ovisno o djelatnos , ponuditelji se javljaju za predmet natje aja pod to kom a) i/ili to kom b). 6. Vrijeme na koje se zaklju uje ugovor: 4 ( e ri) godine 7. Ponuda je obvezan dio natje ajne dokumentacije koja se podiĹže u Op ini Selnica. 8. Jamstvo za izvrĹĄenje ugovora: Ponuditelj je duĹžan dostavi jamstvo za ispunjenje ugovora u formi zaduĹžnice ovjerene po javnom biljeĹžniku u roku od 15 dana od potpisa ugovora na iznos od 30.000,00 kn u slu aju da izvo a ne izvrĹĄi uredno obveze iz ugovora. 9. Na in obra una i rok pla anja: Cijena se odre uje po jedinici mjere (jedini na cijena). Pla anje se vrĹĄi prema mjese nim situacijama ovjerenih po naru itelju sa rokom pla anja do 60 dana. 10. Isprave koje su potrebne ponuditeljima kao prilog ponudi: Sukladno natje ajnoj dokumentaciji 11. Uvjeti za odabir najpovoljnije ponude: NajniĹža cijena, sposobnost ponuditelja i kvaliteta dosadaĹĄnjih usluga 12. Mjesto i rok za dostavu ponuda: Ponude se dostavljaju u roku od 15 dana od objave natje aja u Me imurskim novinama, a najkasnije do 11. studenog 2013. godine do 15,00 sa . Mjesto i vrijeme otvaranja ponuda, kao i ostale upute, propisane su u natje ajnoj dokumentaciji, koja se moĹže podi i u prostorijama Op ine Selnica, Jela i ev trg 4, 40314 Selnica. U Selnici, 23. listopada 2013. NA ELNIK OP INE SELNICA Ervin Vi evi , v.r.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOĹ LJAVANJE 1. Ugost. obrt â&#x20AC;&#x153;Ilonkaâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e, M.Gupca 17, traĹži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob. 091 505 2872 ili tel. 543 076, do 30.10.

18. Tena d.o.o. T. Gori anca 4, akovec, traĹži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ca e bar "Paci k", javi se na mob. 099 256 7899, do 01.11.

2. Frizerski studio Danica, akovec, Trg E. Kvaternika 4, traĹži frizera/frizerku na odre eno vrijeme, osobni dolazak na navedenu adresu, najava na tel. 040 311 860 ili 098 911 7343 do 30.10.

19. Poljoprivredni proizv.BraniĹĄa Nenad, Belica, traĹži radnik/radnicanafarmimuznihkravananeodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 699 529, do 08.11.

3. Dje ji vr Ribica, Ĺ˝abnik, Ĺ˝abni ka 42, traĹži odgojitelj/odgojiteljica na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., poloĹžen stru ni ispit, javi se na mob. 099 788 2147 ili 040 868 236, do 30.10. 4. Klasika d.o.o. DomaĹĄinec, traĹži m/Ĺž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 900 2692, do 31.10. 5. Vina-Brki d.o.o. Zagreb, traĹži konobara/icu; 2 ĹĄankista/ĹĄankis cu; pomo ni kuhar/kuharica; 2 kuhar/kuharica, uvje : potrebno radno iskustvo, mjesto rada Zagreb, Me imurska hiĹža, javi se na mob. 099 222 1338 ili 099 403 7536, posla na email: konoba.maslina@gmail. com do 15.11. 6. Nit d.o.o. PuĹĄ ine, traĹži konobara/ icu na odre eno vrijeme, mjesto rada Pansion Mamica, javiti se na tel. 040 373 434, 091 548 6670 ili email. nit@ ck.htnet.hr do 30.10.

20. Ellit d.o.o. HodoĹĄan, traĹži konobar/konobarica u ca e baru na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 528 570, do 09.11. 21. Kraljevske slastice d.o.o. D. Kraljevec, traĹži slasti ar/slasti arka; prodava /prodava ica (rad u slasti arnici); pekar/pekarica kruha i peciva - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 456 0008, do 15.11. 22. Toplice Sve Mar n, GrkaveĹĄ ak bb, traĹži elektri ar/elektri arka na odre eno vrijeme, javiti se na 099 2199 663 ili na email: kadrovska@spa-sport. hr do 03.11.

OD HRVATSKI ZAV E ANJ ZA ZAPOĹ LJAV 396-819 OVEC: ISPOSTAVA AK LOG: 646-740 ISPOSTAVA PRE SREDIĹ E: ISPOSTAVA M. 543-200

7.Milenijum-zdravljej.d.o.o. akovec,traĹži trgova kog putnika/putnicu na Ugovor o djelu, potrebno je radno iskustvo 1g., javi se na mob. 095 197 6644 do 31.10. 8. Miva strojobravarski obrt Pribislavec, dr. A. Star evi a1,traĹžizavariva /zavariva icamig/magpostupak naneodre enovrijeme,potrebnoradnoiskustvo1g., javi se na mob. 091 3100 1735, do 03.11. 9. Union d.o.o. akovec, traĹži konobara/konobaricu na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, potrebno radno iskustvo 1 g., poslati pismenu zamolbu na adresu: akovec, Zrinsko-frankopanska 14, do 31.10. 10. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traĹži 3 kerami ara/kerami arku na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 855 7862, do 31.10. 11. Euromet, export-import d.o.o. Prelog, traĹži prodava a/prodava icu (boje i lakovi, bijela tehnika) na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 830 9940, do 04.11.

23. Motel Ilonka, M. Gupca 17, M. SrediĹĄ e ,traĹži2kuhar/kuharicananeodre enovrijeme,javi se na tel. 091 505 2872 ili 040 543 076, do 05.11.

24. Auto ĹĄkola Prilok d.o.o. Prelog, traĹži instruktor/instruktorica b kat. sa uvje ma za predava a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 2112 442 do 13.11.

25. Kvinta d.o.o. akovec, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Podroom Drink and Music Club. Osobni dolazak na adresu: K. Tomislava 31, akovec, do 31.10. 26. Niskogradnja Vukovi , GradiĹĄ ak 36, traĹži 2 zidara/ zidarice na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 853 6494 do 31.10. 27. Jakopi d.o.o. Ĺ˝abnik, Zrinskih 40, traĹži 2 voza a/ voza ica autobusa, javi se na adresu osobno ili na email: info@jakopic-travel.hr do 16.11. 28. Dobrani transporti, M. SrediĹĄ e, Poljska 25c, traĹži kv voza /voza ica e kat. Za me unarodni transport, javiti se na mob. 098 426 996 ili tel. 040 543 222, do 16.11. 29. Dom za starije i nemo ne Slakovec, Slakovec 70, traĹži medicinska sestra/tehni ar na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu do 15.11.

12. Auto-Leskovar d.o.o. PreloĹĄka 75, akovec, traĹži autolimara/limaricu; autolakirera/autolakirerku na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 273 510, do 03.11.

30. Kerami ar Tihomir Toplek, Novo Selo Rok, traĹži kerami ar/kerami arka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 473 421, do 07.11.

13. MD" Ca e bar vl. Dijana Miji , Prelog, traĹži konobara/konobaricu, javi se na mob. 098 832 575 ili tel. 040 645 556, natje aj je otvoren do 02.11.

31. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. MiĹĄkine 24, traĹži 5 zavariva a/zavariva ice;5bravara/bravarice naodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 31.10.

14. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, traĹži inĹženjer/inĹženjerka zavarivanja IWE-EWE na neodre eno vrijeme, potrebno iskustvo u izradi tehnologije zavarivanja i nadzora zavarivanja, posla pismenu zamolbu na email: posao@metal-dekor.hr do 30.10.

32. Sinko d.o.o. Strahoninec, traĹži 2 fasadera-soboslikara/soboslikarki na odre eno vrijeme, javi se na mob.098 242 119, do 31.10.

15. Mura-metal d.o.o., SajmiĹĄna 1, Kotoriba, traĹži zavariva /zavariva ica na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: mura-metal@ck.t-com.hr do 09.11. 16. Radikovi -postavljanje bet. elemenata, Prelog, traĹži radnik/radnica na postavljanju tlakovca na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 888 7667 do 09.11. 17. Mar d.o.o. Prelog, traĹži industrijski dizajner/dizajnerica izrada proto pa i razrada novih proizvoda na odre eno vrijeme, javi se na email: o ce@mar . hr do 08.11.

33. Hegemon d.o.o. Prete nec, traĹži pizza pekar/pekarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 394, do 30.10. 34. Fil j.do.o. Oporovec, traĹži konobar/konobarica u ca ebarunaodre enovrijeme,mjestoradaCa ebar Galeb, javi se na mob. 098 507 6946, do 22.11. 35. Zoky soboslikarski obrt, KurĹĄanec, traĹži soboslikar/soboslikarka na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g., javi se na mob. 091 179 5940, do 05.11.2013. 36. Media novine d.o.o. akovec, traĹži marke nĹĄki stru ni suradnik/suradnica za stru no osposoblj. za radbezzasni.radnogiskustva,viĹĄeinf.nahzz.hr,posla zamolbu na posao@mnovine.hr do 28.10.

Temeljem lanka 86. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (â&#x20AC;&#x17E;Narodne novineâ&#x20AC;&#x153; broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) te, Zaklju ka o otvaranju javne rasprave gradona elnika Grada Preloga (Klasa: 350-02/12-01/9, Urbroj: 2109/14-02-13-81) od 23.10.2013., Upravni odjel za gospodarstvo i nancije

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju ponovne javne rasprave prijedloga Detaljnog plana ure enja sportsko-rekreacijske zone Prelog 1. Upu uje se na ponovnu javnu raspravu prijedlog izrade Detaljnog plana ure enja sportsko-rekreacijske zone Prelog. 2. Prijedlog detaljnog plana izra en je od strane tvrtke Urbia d.o.o. akovec. 3. Ponovna javna rasprava o prijedlogu detaljnog plana, u trajanju od 10 dana po et e 04.11.2013. i zavrĹĄi 13.11.2013. godine. 4. Ponovni javni uvid u prijedlog detaljnog plana mogu je u vremenu trajanja ponovne javne rasprave u prostorijama Grada Preloga, Glavna 35, 40 323 Prelog, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa . 5. Javno izlaganje o prijedlogu Detaljnog plana ure enja sportsko-rekreacijske zone Prelog odrĹžat e se dana 05.11.2013. (utorak), s po etkom u 18.00 sa , u prostorijama Grada Preloga. 6. Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog detaljnog plana podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloĹženoj u gradskim prostorijama, do zavrĹĄetka ponovne javne rasprave, na adresu Grad Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog , s napomenom â&#x20AC;&#x17E;ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU O DPU SPORTSKO-REKREACIJSKE ZONE PRELOGâ&#x20AC;&#x153;.

25. listopada 2013. E U ME IMURSKOJ I 37.Pitstopj.do.o. akovec,traĹžiautomehani ar/automehani arka i vulkanizer/vulkanizerka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 399 8996, do 28.10. 38. Toroid-energija d.o.o. NedeliĹĄ e, traĹži inĹženjer/ inĹženjerka elektrotehnike - SOR za stru no osposoblj. za rad bez zasn. radnog iskustva, javi se na mob. 091 3822 456, do 20.11. 39. Naran a transport d.o.o. HodoĹĄan, traĹži voza / voza ica c i e kat. za me unarodni transport na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 235 128 ili 040 679 458, do 04.11. 40. Ca e bar MK, Gori an, Vrtna bb, traĹži konobar/ konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 5333 891 ili tel. 040 643 023, do 18.11. 41. Poljoprivredni proizv. Domini Ivan, Mala Subo ca, traĹži 2 radnika/radnice za klanje i ĹĄurenje pataka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 571 ili tel. 040 631 143, do 04.11. 42. Mack No.1, Novo Selo Rok, traĹži konobar/konobarica; voditelj/voditeljica ugos teljskih objekata na odre eno vrijeme, javi se na mob. 097 712 5090 ili email: zodijak007@gmail.com do 10.11. 43. Posavec d.o.o. NedeliĹĄ e, traĹži instalater/instalaterka grijanja i vode na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 500, do 21.11. 44. Ca e bar Stari Marof, Novo Selo Rok, traĹži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 7736 0026 do 15.11. 45. Rodikom akovec, K. Tomislava 37, traĹži serviser/serviserka elektri nih alata; elektromehani ar/elektromehani arka na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 01.11.

Slobodna radna mjesta VaraĹždinska Ĺžupanija 1. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: VARAĹ˝DIN, VARAĹ˝DINSKA Ĺ˝UPANIJA, traĹži 2 VODITELJA/VODITELJICU TIMA na Ugovor o djelu uz mog. Ug. na odre eno/neodre eno, uvje : OĹ , KV, SSS bez obzira na zvanje za vo enje ma koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 godine, B kategorija, mogu nost koriĹĄtenja vlas tog vozila. Osobni dolazak: BRA E RADI A 20, VARAĹ˝DIN ili prijavu poslati e-mailom: bona.consilio@gmail.com, kontakt mobitel: 095 790 6381, do 30.11. 2. FITNESS CENTAR KINEZIS d.o.o. VARAĹ˝DIN; traĹži m/Ĺž MASERA - FIZIOTERAPEUTA za masaĹže i programe vjeĹžbanja obzirom na deformitete ili povrede na odre eno vrijeme, nepuno radno vrijeme (20 sa / tjedno),uvje :SSS,VĹ S-zavrĹĄenomin.srednjoĹĄkolsko etverogodiĹĄnje obrazovanje ( zioterapija, kineziterapija...), potrebno dobro poznavanje anatomije, prednost osobi s dodatnim znanjima s podru ja â&#x20AC;&#x2DC;kinezitapingaâ&#x20AC;&#x2122; ili znanja o osteopa jama (nije uvjet), voza ka dozvola B kategorije, poĹželjna mogu nost koriĹĄtenja vlas tog vozila, poznavanje osnova rada nara unalu(word,excel,internet),sluĹženjeengleskim ili njema kim jezikom u osnovama. Radno vrijeme sukladno potrebama klijenata. kontakt e-mailom: andrijacenic@gmail.com do 31.10. 3.AGILITASGRUPAd.o.o.zatrgovinuiusluge,VARAĹ˝DIN, Mjesto rada: zemlje zapadne Europe, traĹži VOZA A/ ICU KAMIONA SA PRIKOLICOM na neodre eno vrijeme nakon probnog rada, uvje : kvali kacija za navedeno radno mjesto, posjedovanje voza ke dozvole C i E kateg., iskustvo na navedenim poslovima min 2g., Molbu sa kratkim Ĺživotopisom, kopijom svjedodĹžbe i voza ke dozvole posla isklju ivo na sljede u adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 VaraĹždin ili putem e-maila: agilitas@agilitas-grupa.hr, do 31.10. 4. KRIĹ˝ANEC PROMET d.o.o. za trgovinu i ugos teljstvo, Mjesto rada: SRA INEC, traĹži 2 KONOBARA/ICU U CAFFEBARUâ&#x20AC;&#x153;ZEUSâ&#x20AC;?naodre enovrijeme,uvje :OĹ ,KV,SSS bez obzira na zvanje, iskustvo nije vaĹžno. Osobni dolazak:SRA INEC,VARAĹ˝DINSKA130(CAFFEBARâ&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;ZEUSâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;) ili kontakt na mobitel: 092 154 9900, do 31.10. 5. â&#x20AC;&#x153;TEHNO - INSPEKTâ&#x20AC;? obrt za ispi vanje, Dario Sever, VaraĹždin, mjesto rada NorveĹĄka (zajedni ki smjeĹĄtaj), traĹži 5 TIG ZAVARIVA A/ZAVARIVA ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, iskustvo 1g., Kategorija B, prijavu posla e-mailom: sever@tehnoinspekt. hr do 31.10. 6. AUTOPRIJEVOZNIK Vl. DUBRAVKO Ĺ RAJBEK, Mjesto rada:VARAĹ˝DIN,traĹžiVOZA /VOZA ICATEGLJA ASPOLUPRIKOLICOMZAME UNARODNIPRIJEVOZnaodre eno vrijeme, obavezno KV voza /voza ica, min 1g. iskustva na m poslovima, Kategorija C i E, iskustvo: 1g., najava na tel: 042 330 347 ili mob: 098 725 638, do 31.10. 7.NEVAd.o.o.zaugos teljstvoitrgovinu,Mjestorada: VARAĹ˝DIN, traĹži KONOBARICA/ KONOBAR U â&#x20AC;&#x153;START UP CLUBUâ&#x20AC;? na odre eno vrijeme, min. SSS bez obzira na zvanje i iskustvo. osobni dolazak na adresu ZAGREBA KA89,VARAĹ˝DINilikontaktnamob0989511497, g a. Nevenka Makovec, do 31.10. 8. TRANSPORTI KRAJAN d.o.o. za cestovni prijevoz robe, Mjesto rada: VARAĹ˝DIN, traĹži VOZA /VOZA ICA KAMIONA ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na odre eno vrijeme, obavezna kvali kacija za voza a, Kategorija C, Kategorija E, iskustvo 1g., kontakt: mobitel: 098 284 495, do 31.10. 9. EUROINF d.o.o., A. MIHANOVI A 22, LUDBREG; mj. radaVARAĹ˝DIN;traĹžiKONOBARA/ICUUCAFFEBARU â&#x20AC;&#x153;ALIBIâ&#x20AC;? na odre eno vrijeme, uvje : SSS bez obzira na zvanje,poĹželjnoradnoiskustvo,zamolbaiĹživotopisna e-mail: draskoviczlatko@gmail.com do 30.10. 10. TRANSPORTI KRETI VL. DAMIR KRETI , VARAĹ˝DIN, traĹži VOZA /VOZA ICA TEGLJA A SA POLUPRIKOLICOM U DOMA EM PRIJEVOZU na neodre eno vrijeme, obavezno KV voza , kategorija C, E, iskustvo: 1 godinu - potrebno obavezno iskustvo na ĹĄleperu, mob: 098 160 2020, do 4.11.

Informacije 51

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

IZ MATI NOG UREDA

ZRINSKI d.d. akovec,

SJE ANJE

RO ENI

raspisuje

natje aj za radno mjesto KOMERCIJALIST - viĹĄe izvrĹĄitelja UVJETI: - SSS, VĹ S, VSS,/ - najmanje 3 godine iskustva u poslovima prodaje proizvoda i usluga, neposrednim kontak s kupcima, prodaji na terenu, - ak vno koriĹĄtenje Microso o ce paketa, - izrazite komunikacijske i organizacijske sposobnos , eksibilnost u izvrĹĄavanju radnih zadataka, - voza ka dozvola B kategorije s voza kim iskustvom Ukoliko ste pouzdana i odgovorna osoba koja Ĺželi poslovne ciljeve ostvari u dinami nom i profesionalnom radnom okruĹženju, molimo da u roku od 8 dana od objave ovog oglasa poĹĄaljete VaĹĄu cijenjenu prijavu s Ĺživotopisom i dokazima o ispunjavanu uvjeta na adresu: ZRINSKI d.d., 40 000 AKOVEC, Dr. Ivana Novaka 13. (Ponuda za natje aj).

SEBASTIJAN ORĹ UĹ , SIN DRAĹ˝ENKE I SLOBODANA; IVANA BALOG, K I VEDRANKE I URE; TEODOR JUROVI , SIN KRISTINE I JERKA; JAKOV LEVA I , SIN MARIJE I LJUBOMIRA; PETAR PETRAN, SIN RUĹ˝ICE I STIVENA; GABRIEL KUZMA, SIN MARTINE I JURICE; MARIN VIĹ NJI , SIN TAMARE I MARIA; KARLO BALOG, SIN SANELE I IVICE; LEA BRALI , K I ANJE I JOSIPA; FRAN KRSTO DOBRANI , SIN KARLE I KREĹ IMIRA; ARMIN ORĹ OĹ , SIN VIOLETE I MLADENA; EMA SA ER, K I VALENTINE I MARKA; RENE PUTAREK, SIN ROBERTE I MARINKA; MIA PUCKO, K I ANDREJE I MARKA; PATRIK NOVAK, SIN TANJE I DRAĹ˝ENA; FILIP MIKULAJ, SIN JELENE I DOMINIKA; ESTERA NOVAK, K I VIOLETE I MARIA; KAJA Ĺ KODA, K I LANE I DANA; MAGDALENA SAKA , K I VIKTORIJE I DOMINIKA; LEON DOKLEJA, SIN TIJANE I DENISA ( akovec)

KLUKA FRANJU iz akovca 25.10.2010. â&#x20AC;&#x201C; 25.10.2013. S ljubavlju i poĹĄtovanjem uvamo uspomenu na Tebe. Stalno si u naĹĄim mislima. Supruga i sin Branko s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV NaĹĄ dragi djelatnik

Dubravko Hamer zauvijek nas je napustio.

VJEN ANI

Natje aj je otvoren do popunjenja.

Sje anje na tebe dio je Ĺživota u kojem eĹĄ nam nedostajati.

IVANA TKALEC I MATIJA MAKAR ( akovec); LUKA CIRKVEN I I SAĹ A TOPOLNJAK (M. Subotica); MONIKA ALOPA I IVAN DOLAR, LARA KO ILA I IVAN Ĺ KROBAR, MARTINA KOZJAK I ZORAN POPOVI (M. SrediĹĄ e); MONIKA ANTOLEK I IVAN REĹ˝EK (Prelog)

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA OP INA DEKANOVEC OP INSKI NA ELNIK raspisuje

Djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Me imurske Ĺžupanije

UMRLI

NATJE AJ za dodjelu studentskih stipendija u akademskoj godini 2013./14. za studente s podru ja Op ine Dekanovec 1. Op ina Dekanovec za akademsku godinu 2013./14. raspisuje natje aj za dodjelu pet (5) studentskih s pendija za bilo koju vrstu studija. 2. Studentske s pendije se dodjeljuju za studente prve godine redovnog studija u Republici Hrvatskoj. 3. Uvje na dodjelu studentskih s pendija su slijede i: - hrvatsko drĹžavljanstvo - prebivaliĹĄte na podru ju Op ine Dekanovec najmanje 6 godina prije objave natje aja - prosjek ocjena minimalno 3,5 zavrĹĄnog razreda srednje ĹĄkole ili mature 4. Kriteriji za dodjelu studentskih s pendija su: 4.1. ve i broj bodova koji se odre uju iz naslova uspjeha u dosadaĹĄnjem ĹĄkolovanju 4.2. socijalno-imovinskog stanja. 5. Odre uje se visina studentskih s pendija u iznosu: - 300,00 kn mjese no za studij na podru ju Me imurske Ĺžupanije - 500,00 kn mjese no za studij izvan podru ja Me imurske Ĺžupanije 6. Dokumen potrebni za dodjelu studentskih s pendija, a koje treba dostavi nakon objave natje aja su: - zamolba za dodjelu s pendije s kratkim Ĺživotopisom - uvjerenje o redovnom upisu na viĹĄu ĹĄkolu ili fakultet - preslika svjedodĹžbi svih razreda srednje ĹĄkole ili zavrĹĄnog ispita - izjavu da ne prima ni jednu drugu s pendiju - preslika domovnice ili osobne iskaznice - potvrda o mjestu prebivaliĹĄta izdana od strane MUP-a - potvrda o upisu na fakultet lana uĹže obitelji - izjava za djecu bez jednog ili oba roditelja, djecu poginulih i nestalih branitelja, te za djecu samohranih majki i o eva - izjava o broju lanova zajedni kog ku anstva - potvrda Zavoda za zapoĹĄljavanje ukoliko je netko od lanova doma instva nezaposlen - potvrdu poslodavca o prosjeku pla e za posljednjih ĹĄest (6) mjeseci prije raspisivanja natje aja za sve lanove doma instva koji su u random odnosu - preslika RjeĹĄenja Porezne uprave o razrezanom porezu u godini prije raspisivanja natje aja po bilo kojem osnovu - u slu aju potrebe od podnositelja molbe moĹže se zatraĹži i dopuna dokumenata Molbe za dodjelu s pendije dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objave natje aja na adresu: OP INA DEKANOVEC, Florijana AndraĹĄeca 41, 40318 Dekanovec, s naznakom â&#x20AC;&#x153;Natje aj za dodjelu s pendijaâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; ne otvaraj. Kandida kojima e bi dodijeljene studentske s pendije bit e pismeno obavijeĹĄteni u roku 15 dana od dana zaklju enja natje aja. Za sve dodatne informacije moĹžete se obra osobno u ured Op ine Dekanovec ili na telefon 849-488 u vremenu od 8,00 â&#x20AC;&#x201C; 14,00 sa . OP INSKI NA ELNIK IVAN HAJDAROVI

ROZALIJA LUKMAN R. TKALEC R. 1947., JULIJANA NOVAK R. 1933., ANA ZADRAVEC R. MAKOTER R. 1929., DRAGUTIN HORVAT R. 1939., STJEPAN LEVA I , RO . 1949., MARIJA VUGRINEC, R. NOVAK, RO . 1933., KATA KRIĹ TOFI , R. STIPAN SILI RO . 1946., AGNEZA Ĺ˝IVOLI , R. MIHIC RO . 1934. ( akovec); MARIJA PETEK R. BESTIJANI R. 1920., KATA JUROVI R. Ĺ˝INI R. 1941., MILAN ZADRAVEC R. 1949. (M. SrediĹĄ e); DAMIR UN EK, 1959., VINKO SABOL, 1951., IRENA KAPUN R. BALAĹ˝IC, 1928. (NedeliĹĄ e); JULIJA RODIGER R. VARGA RO . 1923., MATILDA MU I RO . 1933., ANDRIJA SLAVI EK RO . 1946. (Prelog)

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DANIJELU DONKU 26.10.1994. - 26.10.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DAVIDU KUKOVCU

IMENDANI I BLAGDANI petak, 25. listopada Krispin, Darija

28.10.1991. - 28.10.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

subota, 26. listopada Dmitar, Zvonimir

IN MEMORIAM

nedjelja, 27. listopada Sabina, Gordana

poginulom hrvatskom branitelju

ponedjeljak, 28. listopada Ĺ imun i Juda Tadej utorak, 29. listopada Darko, Donat, Ida srijeda, 30. listopada Marcel, Marojko etvrtak, 31. listopada Alfons, Volffgang

DUHOVNI VELIKAN

Juda Tadej, 28. listopada Jedan je od dvanaest Isusovih apostola i nije Juda IĹĄkariotski koji je izdao Isusa. Prema predaji, ro en je u Galileji i bio je brati BlaĹžene Djevice Marije. Dugo je bio zapostavljan upravo zbog toga ĹĄto su ga mnogi poistovje ivali s Judom izdajnikom. Njegovom ĹĄtovanju pridonijela je sveta Brigita, te su ga mnogi kasnije prozvali Gospodin Tadija. ZaĹĄtitnik je u o ajnim situacijama i izgubljenim slu ajevima. (sm)

DARKU VRAN I U 29.10.1991. - 29.10.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

KUPON broj

945

Ivana MaĹžuraniÄ&#x2021;a 2/II.kat, Ä&#x152;akovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

OBAVIJEST REDAKCIJE (poĹĄtanske poĹĄiljke i fax poruke) Molimo Vas da sve poĹĄtanske poĹĄiljke (pozivi, pozivnice, razne obavijes i drugo) za uredniĹĄtvo i novinare tjednika Me imurske novine ĹĄaljete na adresu MEDIA NOVINE (za Me imurske novine), Kralja Tomislava 2, 40.000 akovec. Tako er sve fax poruke (pozivi, pozivnice, razne obavijest i drugo) za uredniĹĄtvo i novinare tjednika Me imurske novine ĹĄaljite na telefax broj: 040-493-305. Zahvaljujemo!

SIGURNA KUÄ&#x2020;A, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja Ä&#x152;akovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Ä&#x152;akovec

Oglasnik

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine! MOTORNA VOZILA PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJE SE OPEL VECTRA 1,6 16 ven la 1996.g., registrirana, centr. zaklj., i el. podiza i, te 5 alu felgi, 16 cola 5x112 s gumama i skuter 1997.g., upiti: 098 135 8601 PRODAJE SE skuter Peugeot 50cm 2007.g. i Mercedes A klasa 2001.g., mob 099 791 6853 PRODA JE SE V W polo 1.4i 2002.g., met. srebrna, reg. do 08/2014, u jako dobrom stanju, 5 vrata, garažiran, 86tkm, tel. 091 5035 776 SKUTER Keeway 50 Flash, 2T, VII/2008. god., kao novi, 1. vlasnik, 3000 km, u odli nom stanju, 2.500 kn, moguc’ kredit, zamjena, mob 098/242 283 PRODA JE SE AL FA ROMEO 155 TS + plin, 1994g., servisiran, u jako dobrom stanju, reg. 07/2014, 1.200 eur, mob. 095/908-6145 MIJENJAM GOLF II 1991.g. z a s k u t e r. U p i t a t i n a t e l . 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uš uvan, povoljno. mob. 091/505-2724 PRODAJEM NISSAN Path nder 2.5dci LE 2006.g., automa k, ful oprema, malo vožen, garažiran, te zimske gume dim. 175/65/14. mob. 098/749-131 VW POLO CLASSIC 1.4 benz 4 4K W 1998.g., zelene bo je, 147tkm, 1.vl., dobro o uvan, cijena po dogovoru. tel. 040/391-048 PRO DA JEM P O LOV NE GU ME 235/75/15 i 175/65/14, te alu felge 15cola, 4kom. tel. 040/396-374 PRODAJU SE ALU FELGE sa zimskim gumama SAVA 185/65 R15 za Volvo S40 i V40. Mob: 098 1624 066

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODA JE SE S TABLO OR AH A u r as tu (2 ko m), info: 091/792-8950 PRODAJEM ELEVATOR i LUŠ ARU za kukuruz, cijena 2.000,00 kn., prikolicu Kikinda nosivos 4 T za 6.500,00 kn, te 2-rednu mehani ku sadilicu za krumpir, cijena 3.500,00 kn. Tel: 098 355 207

PRODAJEM traktor Fiat 446DT, 55ks, 4x4, 1987.g., 35km/h, servo volan, sinhroniziran mjenja , at motor, vodno hla en, karadanska kuplunga, zadnje nove gume, lepo o uvan, ispravan, s papiri, cijena po dogovoru. Mogu a dostava. Info: 00386/41-909-694 PRODAJEM SIGURNOSNU KABINU za traktor Imt, Ursus, Zetor, Torpedo, Štore, Universal, Same, MF i drugi traktor, dobro o uvana, cijena po dogovoru. Kontakt: 00386/41-647-938 PRODA JEM TRAKTOR Hurlimann, 70ks, 1992.g., 4000rs, duplak, 4xko nice, inverter, 40km/h, stranjski mjenja , grijana kabina, vrlo lepo o uvan, ispravan, cijena po dogovoru, mogu a dostava. Slovenija, tel. 00386 41 579 498 PRODA JEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJU SE traktorske brane, levator i trebilica za kukuruz. tel. 333-581 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 1977.g., 1.vl., te autom. kuku za mali Ursus, gveždru Mio Standard (350kn), ba vu od 200 lit. (250kn), kadu od 120lit. (200kn), sve kao novo, od agacije. mob. 098/190-3753

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

POZNANSTVA SLOBODAN MUŠKARAC (59g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne ponude na tel. 099/574-8435

NEKRETNINE – PRODAJA

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

POSAO SLOBODAN MUZI AR tra ži bend. Sviram bas, gitaru, sax, klarinet, po potrebi klavir te odli an vokal. info: 092/176-3693TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 MA JS TOR FA S A DER moler trockenbau špahler traži posao u Njema koj. Molim ozbiljne ponude na tel 095-830-7379 ili 031-359-817 TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA iz gitare za po etnike i matema ke za osnovne i srednje škole u Varaždinu. Mob: 098/13-47-995 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM POSAO IŠ ENJA ku e ili pomo starijim osobama. mob. 099/513-8111

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

PRODAJEMO VIKENDICU I VINOGRAD u Vukanovcu povr. 3500m2 sa inventarom, papiri uredni cijena po dogovoru! mob: 095 900 65 39. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu površine 1600 m2, uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 28m2, akovec-centar, V. Morandinija 7, 1.kat, balkon. info: 099/815-6503

PRODAJU SE DVIJE STARIJE KU E u blizini centra akovca za 77.000 eur-a i 79.000 eur-a! Prilika za kupnju! NEKRETNINE MARAS, USKA BB, AKOVEC (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE šuma Gornji Omek 1509m2 kraj Puš ina, poljoprivredno zemljište iza Strahoninca 1274m2 i blizu Nedeliš a 4758m2. Kupuje se stajska konjska balegagnoj. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288. PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodajegradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIŠ U s parkiralištem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA “posavski p”, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, oku nica 1000m2, 60.0 0 0 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723. PRODA JEM NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora), mob. 098/241-559 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 KU A U AKOVCU 140 m2, oku nica 600 m2, u blizini centra grada, papiri uredni, POVOLJNO - zbog potrebe preseljenja radi posla. Tel. 097 767 28 11 i 098 241 848 PRODAJEM ZEMLJIŠTE od 1706m2 u gra . zoni u Nedeliš u-Glava š e. mob. 091/561-2052

KUPUJEM GRADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazva na 098/331-535 ili 390-770. NOVI STAN 4-SOBNI (etaža) s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, povoljno, ul. M. Gupca, vel. 20x30 m (165 hv), pogled na grad. Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE LOKAL u starom pasažu, prizemlje, pogodno za ugostiteljstvo, trgovinu, ured. mob. 098/9640-768 MANJA KU A s velikim lijepim gruntom, 8km od K, prodaje se ili mijenja za stan u gradu, term. toplicama ili na moru. Info: 095/859-5067 PRODAJEM KU U visoku prizemnicu, 5-sobni stan u k, L. Ruži ke ili se mijenja za more, prednost Zadar i okolica. info: 390-315 ili 098/890-307ž PRODAJE SE ILI MIJENJA NOVOGRADNJA u Strahonincu za stan u k, te se prodaje gra . zemljište u novoj ulici u Strahonincu, povoljno. tel. 098/749-131 PRODAJE SE GRADILIŠTE s projek ma i gra . dozvolom i geodetskim elaboratom u Peklenici, površ. 1100 m2, cijena 11.500 eur. mob. 091/1781-974 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru grada k, prizemlje, 58m2, hitno. tel. 099/6560-710 PRODAJE SE KU A U PRIBISLAVCU od 250 m2, sa 8 soba, 2 kupaone, garaža, 60.000 EUR, mob: 098/491-636

IZNAJMLJIVANJE TRAŽIM U NAJAM 2-SOBNI STAN U AKOVCU, po mogu nos novogradnja, vel. 50-70 m2, ponude na mob: 099/3300-122 POVOL JNO SE IZNAJML JUJE POSLOVNI PROSTOR od 24m2 u centru grada, novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), za 650 kn (mog. prodaje-zamjena za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283

ME IMURSKE NOVINE IZNA JML JUJE SE DVOSOBAN STAN u Varaždinu (kod stadiona Slobode), potpuno namješten, sva brojila zasebna (grijanje etažno centralno,vodomjer), može i studen ma. Blizina centra grada, škole, vrti a,ljekarne i dr. Cijena POVOLJNA. zvati na mob. 098/849-030. IZNAJMLJUJE SE RESTORAN u Savskoj Vesi, mob. 091-14-11-721 IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan u naselju Travnik u akovcu, stambena zgrada, 2. kat, centralno etažno grijanje i sve komunalije zasebno. Info 091 1364 684. IZNAJMLJUJE SE STAN 110 m2 u ku i u akovcu-Martane. U ku i su dva stana sa odvojenim brojilima, korištenje dvorišta. Jedan stan je iznajmljen. info: 091 5977 119; 040 386 024. ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZNAJMLJUJE samostoje a obiteljska ku a u M. Subo ci od 100 m2 stambenog prostora, sa garažom i dvorištem te priklju cima za vodu, telefon, struju, plin. Blizina škole i vr a, autobusne i željezni ke stanice. Kontakt mob. 098 971 33 23 AKOVEC - blizina centra grada i škola: iznajmljujem studen cama 2 sobe s kuhinjom u ku i s centralnim grijanjem. tel. 091 603 28 83 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + režijski troškovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-sobni stan studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, ženskoj osobi. mob. 091/561-2052 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267

25. listopada 2013.

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN I GARSONIJERA, blizina centra i faksa. Kontakt: 098 504 428 IZNA JML JUJE SE 3 -SOBNI STAN od 110m2 u centru k, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 16 sati na tel. 091/933-8468 IZNA JML JUJU SE STANOVI nenamješ teni, 2. 5 -sobni, 1-sobni i garsonijere, na duže vrijeme + ugovor. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI stan, posebna brojila i ulaz, kod želj. stanice Buzovec. tel. 091/150-1837 IZNAJMLJUJE SE SOBA s kupaonom, poseban ulaz u k, mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE DIO KU E za lokal ili jednosobni stan, povoljno, blizina ak. bolnice, po dogovoru. tel. 313-380 IZNAJMLJUJEM 2-sobni nenamješteni stan u k, Vukovarska 3, tel. 091/5016-685

ŽIVOTINJE DOSTA VA

PRODAJE SE PERAD, piceki starosti 5-6 mj. pogodni za mlade nesilice, to je pomladak doma e kokoši. Cijena po dogovoru. mob: 095/518-1875 PRODA JEM PREKRASNE SHITZU štence, stare 2 mj., umiljati, posebno za igru sa djecom, biti e malenog r as t a. Ro di telji pr isu tni, nau eni na higijenu. Mob: 099/64-111-90 PRODA JEM ISTOKRVNE ŠTENCE NJEMA KOG OV ARA, povoljno, majka prisutna, otac 2 km dalje. Info 098 9577 025. PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829 -230, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSI I mješanci, bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. mob. 091/505-2724

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

RAZNO PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJE SE kau sa dvije fotelje, tabureom i sandukom za posteljinu. Sve zajedno 400 kn. mob: 095/815 1667 PRODAJEM o uvani klavir, malo sviran i espresso aparat, mob. 099 791 6853. PRODAJEM ZRA NU pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob : 099/25-96-444 PRODAJEM nove LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 (290 kn), crne traperice vel. 32 i 34 (240 kn), te novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 (450 kn), stalak za gitaru (40 kn), el. š mer za gitaru (140 kn). Mob: 099/40-10-142. POVOLJNO SE PRODAJE GROBNO MJESTO u Nedeliš u. tel: 091 527 8853 PRODA JEM JEDNU PALE TU rabljenog crijepa u odli nom stanju, cijena prema dogovoru, jako povoljno, mob. 095/801-3853 PRODAJEM mountain-bike Fuji, 21 brzina, alu rama, TV Quadro 55cm, ispravan i o uvani old mer Rog “Touring” iz 69. god. Mob. 098/539-169. PRODAJEM bojler Junkers 24 kw, plinski, za centralno sa manjom greškom, povoljno, i sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE PLINSKA PE za kuhanje i grijanje, komplet za kolinje sa velikim stolom i drvenim koritom, stol i stolice. tel. 040/363-903 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 KUPUJE SE VE A KOLI INA ORAHA. mob. 099/2141-789 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODA JE SE IPHONE 4, rabljeni, za 1.000 kn i novi Iphone 5 za 3.500 kuna. info: 099/3300-122 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 PRODAJE SE NOVA PLINSKA PE Ikom 900, 7KW. tel. 334-273 PRODAJEM SONY receiver STDG 500, odli an, ispravan, za 600 kn. tel. 095/8841-939 PRODAJE SE KALIJEVA PE . info: 865-308, 091/540-8223 PRODAJE SE štednjak sa dvije plo e na struju i 4 na plin zemni ili boca (1.300kn), prešu za grož e na vijak (1.400 kn), novi pisa i stol (400 kn) i komplet kompjutor (600kn), info: 390-301 ili 099/674-2919 PRODA JEM VAL JAK Z A PEGL ANJE i mašinu za šivanje Bagat, te staru kuhinju. mob. 091/260-8951 PRODAJEM CRIJEP BETONSKI rabljeni, p Bramac, 2000 kom. tel. 098/240-121 PRODAJEM RABLJENE MOBITELE Nokia 6500 classic i N73 za 300 kn/kom, mob. 095/848-9753

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Azriel - muški žuti ma i star maksimalno 2 mjeseca, zaigran, ogromna maza, nau en na druge mace i pse, cijepljen pro v zaraznih boles , o iš en od nametnika, potpuno zdrav. Udomljava se kao lan obitelji. Potpisuje se ugovor o udomljavanju. Kontakt: 095 614 5976

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

U Puš inama su izba ene tri predivne mace, dvije crne i jedna crno bijela, maleni muški i dvije ženkice. Hitno traže novi dom. Kontakt: 097-7727-785.

Kyo je predivno štene nižeg rasta, željan igre, velikog dvorišta, spavanja u toplom kreveti u. Zovite za njega na 098-241-060.

Crni ma i i traže dom! Dva de ka i dvije cure, umilja , mazni i nau eni na pijesak. Kontakt: 098 23 95 38.

Dodge je nizak rastom, predivne njegovane dlake, idealan za stan i obitelj s djecom. Kontakt: 091-8988-004.

Lotha - upava crno bijela dugodlaka maca od 3 mjeseca, nau ena na život u stanu, nau ena na pijesak, ne voli izlazi van, ne voli društvo drugih maca - idealna za pravu kraljicu u stanu. Cijepljena, o iš ena od nametnika i potpuno zdrava. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Bilbo je sam došetao do azila jedne subote. Nije imao ip, ali je zanimljivo da je pas kastriran što zna i da je ne iji bio no njegovi se skrbnici ne javljaju. Bilbo je miran i drag psi i silno želi novi dom do zime. Kontakt: 091-8988-004.

Lily - maca od 3 mjeseca, crno bijele mekane dlake, nježnog pogleda i divnog karaktera, zaigrana, vesela i umiljata. Nau ena na pijesak, voli društvo ljudi i drugih maca. Cijepljena i o iš ena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

945

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA

Sastojci: - svježi osli , ulje za prženje, kukuruzno i pšeni no brašno - ešnjak, peršin, sol, bu ino ulje, jabu ni ocat

Prženi osli s krumpir salatom Marija Jalšovec, pomo na kuharica u Domu za starije i nemo ne osobe u akovcu, pripremila nam je prženi osli s krumpir salatom, jelo koje je esto na jelovnicima, ali uvijek izaziva pozornost naših itatelja, poglavito novih koji se žele okušati u pripremanju jela u vlastitoj režiji. Marija je osli dobro ispekla, do hrskavosti, ali ne previše, tako da se topio u ustima. Kod pripremanja prženog osli a vrlo je bitno da je riba svježa, ne prevelika, te da se ne prži u prevrelom ulju. Jednako tako bitno je pripremiti smjesu u koju se prije prženja osli uvalja, što

25. listopada 2013.

Priprema osli a Ribu o istiti i oprati u hladnoj vodi te osoliti s obje strane. Uvaljati u smjesu kukuruznog i pšeni nog brašna, te pržiti u ne prevru em ulju, sve dok pokorica ne porumeni. U posebnoj posuditi izmiješati sitno nasjeckani ešnjak i sitno nasjeckani peršin te malo ulja. Tako napravljenom smjesom prelijati ribu stavljenu na plitki tanjur.

mu kod konzumiranja daje poseban okus. Smjesa se sastoji od dvije vrste brašna: kukuruznog i pšeni nog. Za prilog se poslužuje krumpir salata, složena od doma ega me imurskog krumpira, pomiješanog s doma im tikvinim crnim ulje te doma im jabu nim octom. Uz prženi osli s krumpir salatom Marija preporu uje Cmre njakov urbanski biser, koji se fantasti no sljubljuje i s ribom i s krumpirom. Dobar tek i puno uspjeha u pripremanju ovoga jednostavnog, ali izazovnog jela žele kuharica Marija i Me imurske novine.

Priprema krumpir salate Ne predebele krumpire oprati te ih staviti kuhati u hladnu vodu sa sasvim malo soli i kuhati sve dok krumpir ne omekša. Izvaditi ga iz vrele vode, procijediti i isprati mlazom mlake vode, te ga ostaviti da se potpuno ohladi. U me uvremenu oguliti crveni luk i narezati ga na tanke kruži e. Ohla ene krumpire oguliti te narezati na kolutove debljine oko pola centimetra, staviti u ve u posudu, dodati narezani luk, crno tikvino ulje, jabu ni ocat i sol te sve skupa lagano promiješati.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Šiškrlini

Kesten pire sa slatkim vrhnjem - 1 kg kestena - 40 g še era u prahu - 30 g kristal še era - 1 vanilija - 0,5 dcl ruma - 1 slatko vrhnje

Kestene stavite kuhati u hladnu vodu. Kad su skuhani, odmah ih ogulite. Nakon što ste ih o istili, sameljite ih i dodajte še er. Zatim dodajte rum. Sve izmiješajte i ponovno sameljite. Izmiksajte slatko vrhnje i ukrasite kesten pire.

VINO TJEDNA

SASTOJCI 1,2 kg krumpira 50 dkg oštrog brašna akove kih mlinova 1 jaje 1 žli ica soli Za preljev: 15 dkg maslaca 5 dkg krušnih mrvica akove kih mlinova

PRIPREMA: Krumpir skuhajte u ljusci, ogulite ga i naribajte. Brašno i sol pomiješajte, dodajte krumpir, jaje te zamijesite tijesto. Tijesto oblikujte u prst debele valjke i režite ih na dužinu od 3 cm. Kuhajte ih u vreloj posoljenoj vodi 5 minuta. Kuhane šiškrline prelijte krušnim mrvicama, koje ste popekli na maslacu.

Cmre njakov urbanski biser Vrlo kvalitetno bijelo vino Vinske hiže Cmre njak iz Svetog Urbana. Berba je 2012., a vino sadrži 11,9 posto alkohola. Vrlo je ukusno, bogate arome i ugodne svježine. Pije se pomiješano s mineralnom vodom uz prženu ribu, svinjsko pe enje, pe ene kestene i svježe sireve. (sm)

25. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 24.10.)

BABLJE LJETO I ODAKLE MU NAZIV?

Ovih dana imamo priliku iz prve ruke vidjeti što zna i bablje ljeto. Ovakav period toplog i sun anog vremena u listopadu nazivamo babljim ljetom. Ima nekoliko objašnjenja odakle potje e naziv bablje ljeto. Ipak se kao naj eš e objašnjenje uzima eški izraz „babi leti“ koji u eškom jeziku ozna ava niti pau ine koje lebde zrakom u lijepim jesenskim danima. Te pau ine nema u prolje e i tijekom ljeta, nego samo ujesen. ehe je taj pau ina podsje ala na sijedu kosu njihovih baka pa su takav period nazvali babljim ljetom. Ponekad se ono naziva i prema blagdanima – po sv. Mihaelu Miholjsko ljeto i po sv. Martinu Martinjsko ljeto. Lingvistici još nisu potpuno usuglašeni oko pojma “bablje ljeto”. Naj eš e objašnjenje govori da rije baba predstavlja vješticu. Vještica, kao simbol ne eg lošeg, izopa enog, upu uje da je i vrijeme nesvakidašnje – naopako! Pojam “bablje ljeto” se javlja u ve em dijelu Europe i u nekim drugim dijelovima svijeta. Po jednoj od teorija, ime ove pojave izvedeno je od naziva za niti pau ine kojom mladi

pauci iz porodice Linyphiidae jedre u jesen kroz zrak. U ve ini slavenskih jezika to su “bapske vlasi” (od baba = stara žena, vještica). U narodnom vjerovanju, to je razdoblje kad su se nova ile vještice, a ta pau ina koja lebdi predstavlja njihovu kosu. Ta pau ina smatrala se i predivom vilenjaka, patuljaka, norni ili djevice Marije. Vjerovalo se da e uskoro biti vjen anje ako se lete a pau ina uplela u kosu mlade djevojke. Prema “Velikoj sovjetskoj enciklopediji” to je razdoblje “kad starice na suncu još mogu zagrijati svoje kosti”. U ve ini europskih jezika pojam je naj eš e poznat kao “bablje ljeto”. U Bugarskoj kažu Cigansko (sirotinjsko) ljeto, a u Sjevernoj Americi se za istu pojavu koristi naziv “Indijansko ljeto”. Toplina ovih dana nije rekordna za listopad. Bilo je i toplijih godina. Slu ajno ili ne, upravo na današnji dan 1971. godine bio najtopliji listopadski dan u povijesti zagreba kih meteoroloških mjerenja. Naime, na današnji dan prije 42 godine u zagreba kom Maksimiru motritelj je izmjerio ak 28 Celzijevih stupnjeva. U

Slavoniji rekord drži 1935. godina kad je u Osijeku izmjereno nevjerojatnih 30,5 Celzijevih stupnjeva. Najtopliji listopadski dan u Varaždinu datira iz 2009. godine kad se temperatura popela na 28°C. U Rijeci je najtopliji dan u listopadu bio 1956. godine kad je izmjereno 29 stupnjeva, a u Dubrovniku je 2012. temperatura narasla na ak 31 Celzijev stupanj. U Šibeniku i Splitu je rekord iz 2011. godine kad je izmjereno 30 stupnjeva, a na splitskom podru ju 28°C. Dodajmo da ovako toplo vrijeme ove godine u listopadu ne zna i ništa za nadolaze u zimu. Prognozu za zimske mjesece teško je re i.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA – I DALJE TOPLO No, krenimo na prognozu koja donosi još toplih vijesti. U petak i subotu opet više sunca i ugodne topline. Možda e nam jutra biti malo svježija zbog vedrijih no i, a postoji i mogu nost za maglu koja ponegdje može i dulje potrajati. Ipak bi danju bilo sunca, a temperatura zraka ugodna. Naravno, najviša dnevna temperatura dosta e ovisiti o trajanju magle pa u mjestima gdje se magla dulje

zadrži možemo o ekivati i malo nižu dnevnu temperaturu. Na elno, i dalje ostaje južno i toplo vrijeme. Jutarnje vrijednosti kretat e se oko 10 Celzijevih stupnjeva, a najviše dnevne izme u 22 i 25 stupnjeva! Sli no suho i toplo ostaje i tijekom nedjelje. Dapa e, dodatno e zajužiti pa e i biometeorološka situacija biti malo nepovoljnija. Po etak novog radnog tjedna nastavlja s toplim i suhim vremenom. U ponedjeljak puno sunca, a bit e i vrlo toplo za kraj listopada. Temperatura e poslijepodne možda dogurati i do 25 Celzijevih stupnjeva uz nezdravu južinu. Malo nestabilnije bi opet moglo biti u utorak uz mogu e više oblaka, ali i dalje visoku temperaturu zraka s južinom. Potkraj dana nije isklju ena koja kišna kap. Srijeda bi nam trebala donijeti pogoršanje vremena s kišom i zahla enjem, ali s obzirom da je to sedmi dan prognoziranja treba ovo uzeti s dozom opreza. Izgleda da kiše ne e biti puno, ali bi s oblacima i sjevernim vjetrom došlo do umjerenog pada temperature. Ve u etvrtak opet izgleda malo bolje, ali uz hladnije jutro. Za precizniju vremensku prognozu

slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

METEOROLOŠKI KALENDAR 25. listopada – prosje ni nadnevak završetka izletni ke sezone 26. listopada 1964. god. strašna poplava Save u Zagrebu uz 17 poginulih 29. listopada 1895. god. poplava Save 30. listopada 1979. god. na Zavižanu temperatura -10°C

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU Petak 25.10. Subota 26.10. Nedjelja 27.10. Ponedjeljak 28.10. Utorak 29.10. Srijeda 30.10. etvrtak 31.10.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVE E

TRAVE

KOROVI

Alergijski simptomi javljaju se samo kod izrazito osjetljivih osoba Simptomi se javljaju kod osjetljivijih alergi nih osoba Simptomi se javljaju kod svih alergi nih osoba

U narednom tjednu i dalje nam predstoji za ovo doba godine netipi no toplo i stabilno vrijeme. Takve vremenske prilike uvjetuju produljenje vegetacijske sezone biljaka, odnosno produljeno cvjetanje i otpuštanje peludi. Ambrozija je trenutno jedina biljka iju pelud nalazimo u zraku me imurskog podru ja. U uzorcima je prisutno tek nekoliko zrnaca peludi ove biljke tijekom cijelog dana, što zna i da su alergijske simptome izazvane ovom biljkom alergi ari

uglavnom prestali osje ati, izuzev vrlo osjetljivih osoba. Vjetrovito vrijeme, koje je nerijetka pojava ovih dana, pogoduje dopremanju peludnih zrnaca zra nim strujama s udaljenijih prostora gdje je sezona cvjetanja biljaka još u zamahu. Zanimljiv je podatak da je protekle godine vegetacijska sezona cvjetanja ambrozije završila 18. listopada odnosno nakon tog datuma prisutnost aleregene peludi u me imurskom zraku više nije utvr ena.

VICOTEKA

Mujo je bio gluh ve i dio svog života i na jednom pregledu lije nik mu kaže da su pronašli na in da mu vrate sluh. Nakon složenog postupka Muji se stvarno povrati sluh i do e za mjesec dana na kontrolu, kad ga lije nik upita: - Evo, sve je u redu, mora da vam je obitelj jako sretna što napokon ujete? Mujo slegne ramenima: - Ma jok, nisam im ni rek’o, samo sjedim, slušam i mijenjam oporuku evo ve tre i put... ---------------------------------------------------------Bili Mujo i Haso u nekom hotelu i preko no i ih izboli komarci. Žale se oni na recepciji, a oni ih pitali jesu li ostavili svjetlo. - Jesmo,bolan. - Ma,morate ugasiti, svjetlo ih privla i. I tako drugu no oni ugase svjetlo, kad ulete krijesnice. Povi e Mujo: - Bjež’mo, Haso, evo ih s baterijama! ---------------------------------------------------------Profesor: - Tko odgovori na moje sljede e pitanje, može i i ku i, zaklju it u mu peticu za kraj školske godine! (Perica ga a kredom plo u.) Profesor : - ‘Ko je bacio kredu?! Perica: - Ja! I idem ku i. ao i ne zaboravite mi zaklju iti ocjenu! ---------------------------------------------------------HRVATSKI TRIATLON DIZANJE kredita PLIVANJE u dugovima PRESKAKANJE rata

NK MLADOST PRELOG ORGANIZIRALA PROSLAVU 1OO GODINA NOGOMETA

SJAJNA AKOVE KA KARATISTICA ZABLISTALA U SANKT PETERSBURGU

ODRŽAN TRADICIONALNI JESENSKI KROS U ENIKA I GRA ANA ME IMURJA

Najve a želja brzi povratak na svoj stadion

Pomela svjetsku prvakinju i osvojila zlato

Fotopregled najboljih u svim kategorijama

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Što bo bolši od dva bokci? H

mrla je Jovanka Broz. Za one šteri ne znajo ili pak so pozabili, to je dovica negdašjega precednika i gazde negdašje Jugoslavije, Jožeka Broza Titija. Dok je Jožek hmrl i njo so vugnuli v hižni rešt jerbo je preve znala i bojali so se kaj se nej zmešala v politiko. Dok se je Juga restepla na njo so pozabili i ostavili so jo tam gde je i bila. Do lani, gda je doživela 88 let, isto kak drug Tito, bila je donekle dobro,a mam posle toga jo je zdravje po ela ostavljati i betegi so nahrupili na jeno zmo eno telo, tak da je niti leto dni ne duže živela od svojega Jožeka. Kak zgledi neje još pozabila Jožeka, makar so se dosti svadili dok je on bil živ, i o e kaj jo zakopajo skupa žnjim. No, to nebode išlo nek jo bodo zakopali polek jega, pak si bodo prvi sosedi v hiži cvetja. Kuliko sam mel za uti, pre akoski gracki vuri, akoska udruga Tito

se ravnala na sprevod, ali sam ne uspel zazvediti je li so odišli ili so se sam ravnali. Verestovaje je bilo pre Jeleni v Gornjoj Dobravi z mužikašima i bilo je jako živahno. e imorski esdepeovci so zebrali svojega novoga precednika. Na zbiranje so meli dva kandidate: akov anca Šte a Kova a i slakov ara Mladena Novaka, o em re i, meli so na zbiranje mladost i ljepoto, na jednoj strani, a iskustvo na drugoj strani. Kuliko vidimo, esdepeovci so ne zbirali po ljepoti, kak akov anci dok so zbirali gradona elnika, ali to je ne nikaj udno, jerbo so ve od pol bira koga tela puce i žene, i zebrali so Mladena Novaka. Z izborom novoga “še a” partije v politi ko penzijo je odišel Ivek Perho ov, šteri je prek dvajsti let vedril i obla il na me imorskom politi kom nebo. Ne znati je li je on odišel jerbo je jemo bilo dosti vsega ili mo je dogorela jegova politi ka sve a ili pak je došla nekša depeša z belog Zagreb

POD VUROM

Me imurci najavljuju skromno ure enje grobova Obi aji na dan Svih svetih nalažu da se pe e orehnja a ili makovnja a, priprema purica punjena kestenima, kruškama ili jabukama, a na stolu je dobrodošao i med. Te ve eri na stolu u mnogim obiteljima e se ostaviti mrvice uz ašicu rakije - za dušice. Nekada se na groblje ve inom odlazilo u ve ernjim satima, ali sada su uobi ajeni obilasci danju. Grobovi e biti više ili manje ki eni. Me imurci su najavili skromno ure enje grobnih mjesta, što ne zna i i skromnost u sje anju i uspomenama na naše najmilije koji više nisu s nama. Skromnost u ovom slu aju može biti samo vrlina. (rr, zv)

Stjepan Novak, Slakovec - Ove godine emo grobna mjesta urediti skromnije nego ina e. Bit e, kao i uvijek, nešto cvije a i svije e. Grobove ne treba pretrpati plasti nim lampašima koje onda treba ekološki i pravilno zbrinjavati, a svake godine ih je sve više i to postaje sve ve i problem. Bitno je ono što nosimo u srcu.

grada. Znate kak je to v politiki, vse važneše odlu ivle glava v Zagrebo, a riba se navek isti od repa.Kak bilo da bilo, Ivek je svoje oddelal, a ve bode savjetnik ovim novim klincima ( itaj: skojevcima) šteri so zeli cugle vlasti v svoje roke. Ak ga bodo nucali i ak ga bodo šteli poslušati. haeneso cvetejo rože i to nejbole unda da k nam v Me imorje dojde Vesna Pusi , šefica stranke i potprecednica vlade. Škoda kaj smo i mi ne v jivomo cvetnjako, o em re i, cukor piksi, pak bi i nam bilo vse tak lepo e eno kak je jim. Mortik i mi jempot dojdemo na to, ak potrefimo pravoga pota. gora Štimca je na mesti izbornika naših labodoritašov zamenil Niko Kova . Nekaj si gruntam da je to Šuker dobro napravil kaj je postavil Nikija jerbo so naši labodoritaši, v zadje vreme, igrali kak da je niš i ne trener. Pak dvapot zgubiti od Škocke, to so mogli labodoritaši sami, o em re i, brez trenera. Ne-

brem veruvati da so nam te rajlice z Škocke dvapot zele mero i naprajle hurmake od naših labodoritaških zvezdi. Niko mora zasukati rokave i mam genuti na posel, cajta ga ne preve , jerbo je cug za Brazil ve postavleni na štreko, a sam nejfletneši i nejspretneši bodo se pelali. Za vse ga ne mesta na cugo. Tre paziti kaj nebo Niko alil dok bode kondukter delal prozivko. uliko sam mel za uti da so nej eseleši, posle zbiranja protivnikov za kvalifikacije na Svecko labodoritaško prvenstvo v Brazilo, bili labodoritaši Islanda. Najme kaj, pak jiv moramo razmeti, oni so dobili nejslabešega protivnika. Posle sam zazvedil gda smo i mi dobili nejslabešega protivnika. Jako sam najgerek, što bode, itak, pobedil od teh dva bokci? e znati zakaj je to tak? Minuli tjeden je akoska Zrinska garda primala nove lanove vu svoje redove. Osim gardistov, tu so se našli i saborniki, generali, admirali,

Rozija Babovi , akovec Ro ena sam Mostarka, ali za Sisvete idem na groblje svojim dragim prijateljicama kojih, na žalost, više nema me u nama. Idem na varaždinsko groblje, koje je uvijek lijepo ure eno, s puno aranžmana i cvije a. Kako ljudi osje aju u srcu, tako ure uju i grobna mjesta. Naravno, mnogo ovisi i o financijskoj situaciji, koja je za ve inu teška.

www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

teljske škole gda so akoske puce igrale protiv zagrebe kih. Bil je penal za stranjske. Vsi so vidli da je zagrebe ka puca hitila loptu v gol, ali je ona završila vu mreži iza gola. Vura je postala, soci so pregledavali mrežo, štera je nigdi ne bila luknjasta, tak da je gol ne bil. Neje važno kaj se pripetilo, kaj vsi vidimo, nek se piše ono kaj soci dosudijo. Kak i navek. I nej sam v športo!

V -

ESTI IZ 2040. LETA:

MORH je kupil deset novih Migov. Neso došli kurblini. Pripoveda se da je naru itel iskal preve velike provizije, pak so s alili penezi za kurbline a i je probil zvu noga zida pre Slavonskomo Brodo. Nikomo se je ne nikaj pripetilo jerbo je bil sam v auto. im so to policaji dali vum, napustil je politiko, a neje niti zbogom rekel. Bandi se, po desetipot kandideral za gradona elnika Zagreba.

Ivanka Baranaši , akovec - Groblje emo urediti cvije em i svije ama. Sve e biti dosta skromno jer se uz mirovine kakve jesu ne može mnogo izdvojiti. Ja sam svaki tjedan na groblju i ne podržavam pretjerivanje. Možda onaj koji do e jedanput na godinu ima potrebu više se pokazati u smislu bogatijih aranžmana. Ali važnije je ono što osje amo. Vesna Ivan i , akovec Najskromnije što e biti mogu e emo za ove Sisvete urediti grobna mjesta. Aranžmani su skupi, ali ipak e se nešto nabaviti. Tu je još izdatak i za svije e, ija nam svjetlost i toplina vra aju uspomene na naše drage koji više nisu s nama.

mi prodiremo dublje Međimurje

precednik Županiske skupštine, župan sam je z grada akovca nej niš i glavneši mogel dojti. A to je akoska garda z šterom se akoski gracki oci jako štimajo, pak je unda tak teško dojti i to pokazati ljudima, šteri se, po celo sveto, alijo da so z akovca, a mi jiv doma ne poštuvlemo. Verjem da se to bode spremenilo, predi ili posle. Prilo anci so ve poslali ponudo kaj Garda i gardisti prejdejo k njim, ali nej znati kak bode to zišlo jerbo Prilo anci nemajo Zrinskoga staroga grada. erjem da ste vidli kaj se pripetilo vu Švapskom labodoritaškom prvenstvu? Tam je Bajer Leverkuzen pobedil svoje protivnike z golom šteroga so ne zabili. Najme kaj, vsi smo vidli kak je lopta vudrila vu vanjsko bo no mrežo, štera je bila luknjasta, pak se zakoprcala v golo i sodec je pokazal na centar. Kak bilo da bilo, dugo so se nateguvali, ali gol je zapisani. Pred dvajstipet let bilo vam je nekaj sli no na ženskoj rokometnoj tekmi v dvorani Gradi-

Antun Broši , Pribislavec Rodom sam iz Belice. Mi smo negda išli na groblje nave er i onda smo se tam skupljali. Ve je to druga ije. Ve malo ko ide nave er. Mi penzinoneri si nemremo priuštiti bogate aranžmane za groblja, tako da e sve biti skromno.