Međimurske novine 951

Godina XVII.

Broj 951.

^akovec, PETAK, 6. prosinca 2013.

Cijena 7 kuna

UZBUNA zbog neu inkovitosti policije cije u rješavanju drskih plja ki širom Me imurja TRI GARNITURE VLASTI smjenjivale Ivan Gori anec, vije nik u Murskom Središ u, upozorava: ravnatelja Graditeljske škole

Silite nas da sami organiziramo gra anske straže! Uzet emo stvari u svoje ruke, a onda e padati glave...

ŽELJKO BALOG iskalio se na Vije e op ine Pribislavec, nezadovoljan jer su mu smanjili pla u za 2.100 kuna

Smatram da je ovo djelovanje ustaškog pokreta

str. 2-3

Postali smo samoposluga u kojoj caruju bande!

Iako je smjena formalnost, Zorana Pazmana nije lako srušiti str. 3

SUDJELUJTE U NAGRADNOM NATJE AJU

str. 10

str. t 46 46-49 6 49

Birajte najljepše jaslice i boži ne ukrase iz ku ne radinosti

REFEREND REFERENDUM u Me imurju pod oznakom ign ignoriranja gra ana

akovec Pribislavec, akovec, Strahoninec i Šenkovec Strahoni “PROTIV”, ostali “ZA” “PROTIV

Potražite i na: www.mnovine.hr/advent/

str. 12

FRKANOV ANIN (33) osumnji en da je s “hladnim oružjem” oplja kao prodavaonicu i kladionicu

Uhi en, ali i odmah pušten na slobodu?!

str. 5

Predvi eni skejt park izba en je zbog sigurnosti?!

str. 8

NOVOURE ENI PARK podijelio mještane Svete Marije

NEDELIŠ E

Sigurnost Puš ina zbog nasipa i dalje upitna str. 9

-20% NA KOMPLETAN

ASORTIMAN

str. 45

POKLON PAKETI www.bister.hr

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Loš brak danas-sutra teško da može spasiti bilo kakav referendum

dobru i zlu, u bogatstvu i siromaštvu, u bolesti i zdravlju, sve dok vas smrt ne rastavi – zavjeti su koje dajete pred ulazak u brak. No, po e li za rukom uspješno ih održati? anas je puno važnije prona i kvalitetan odgovor na ovo pitanje od onoga koje je glasilo na referendumu, kojim je izglasovana de inicija braka kao ekskluzivne zajednice muškarca i žene i kao takva u i e u hrvatski Ustav. rema podacima o broju sklopljenih brakova u Me imurju, u posljednjih pet-šest godina evidentan je porast razvoda braka, dok je broj sklopljenih uglavnom sli an. Može se vrlo lako zaklju iti da u Me imurju, posebice u akovcu, razvod braka više nije tabu tema. rošle godine je razvedeno više od 150 brakova u Me imurju, dok je sklopljeno oko 500. Na tri zaklju ena braka jedan se razvodi. Kriza braka o igledno je opasno pokucala na naša vrata. oš brak ne postaje lošim preko no i, jednako kao što se i bra na kriza ne stvara ni iz ega i u jednome danu. Ruku na srce, znakovi krize u braku vidljivi su i dovoljno jasni, samo ako imate dovoljno volje da otvorite o i i da iskreno priznate da vašem braku ne ide dobro. e utim, do prije nekoliko godina upravo se, zahvaljuju i tome što su se zatvarale o i pred brojnim bra nim problemima, toleriralo ono što se ina e ne smije tolerirati ( izi ko i emotivno zlostavljanje partnera), i da su se brakovi održavali na životu bez obzira koliko je zapravo bilo (ne)sre e u njima. Danas to više nije tako, zahvaljuju i izme u ostalog i demokratskom društvu, progresu, tako da, usprkos tome što ima jako puno loših brakova, partneri sve teže prihva aju nositi teret lošeg braka na svojoj duši. no što može vrlo brzo postati još zabrinjavaju e za cijelu zajednicu nije samo broj razvoda, ve da na broj razvedenih dolazi najmanje tri puta više nesretnih u braku. Brak ''na papiru“ danas je mnogim parovima samo ''pokri e“ za nekvalitetne bra ne veze. zroci zašto i dalje supružnici žive zajedno,

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

P L

iako više nemaju ama baš nikakvu emotivnu vezu, uglavnom su ekonomske naravi, ''zbog djece“, pa ak i roditelja. Koliko je to nezdravo za društvo i zajednicu u cjelini, možete samo pretpostavljati. oga aju se, primjerice, apsurdne stvari da novi de ko-ljubavnik ili nova cura-ljubavnica postaju sastavni dio života onoga drugog, jer se brak ne može razvesti zbog zajedni koga stambenog kredita ili jednostavno partner ne može isplatiti partnera iz trenuta nog stana, pa se doga aju situacije da svi zajedno postaju ''happy family“. Šalim se, jednostavno jedan drugoga, na žalost, ne mogu smisliti, kao da se zapravo nikad nisu ni voljeli, a sada se moraju još k tome trpjeti. to još nisu najgore situacije. Doga aju se i puno ekstremnije, posebice u onim bra nim vezama u kojima ekonomski slabiji partner ovisi o drugome (uglavnom su to žene naspram muškarcima), pa se doga a izi ko i verbalno nasilje, preljubništvo, gotovo svakodnevne sva e i sukobi, izlazi se uglavnom bez partnera, pa se tako druženja pretvaraju u izrazito muška ili izrazito ženska, jer životni partner više zapravo ''ne postoji“ u životu drugoga ''samo na papiru“. esto se brak održava na životu, a u zapravo su pozitivne emocije izme u partnera otišle u vjetar. rak je u puno demokratskijim zemljama od Hrvatske u još ve em bedu. Danas treba imati na umu da i puno naizgled normalnih stvari i doga aja može poljuljati vaš brak - gubitak posla, preseljene zbog posla, gubitak voljene osobe, dolazak djeteta, bolest... pravo su to novi izazovi s kojima se treba suo iti pri a o braku, ve danas, a još više u budu nosti.

VIJEST(I) TJEDNA

Željko Balog vodstvo op ine prozvao ustaškim Zamjenik op inske na elnice iz redova nacionalnih manjina Željko Balog svoje kolege i op insko elništvo prozvao je ustašama i fašistima, a sve zbog smanjenja koe icijenta za obra un pla e na 4. sjednici Op inskog vije a Pribislavec, održanoj prošli etvrtak, koja je tako ponovno bila i te kako burna. Naime, prilikom obrazlaganja 7. to ke dnevnog reda, odnosno prijedloga izmjena i dopuna odluke o osnovici i koe icijentu za obra un pla a op inskoj na elnici i njezinom zamjeniku, Željko Balog, zamjenik op inske na elnice iz redova nacionalnih manjina, ponovno je (ne)o ekivano reagirao i održao jedan (pre) glasni “sat povijesti”, na kojem je svoje kolege u vije u prozvao “pripadnicima ustaškog pokreta koji djeluje na njega i njegov narod“. Više na str. 10.

(NE) SVI A NAM SE

Novi jedinstveni proizvod iz Me imurja – ulje od sjemenki grož a Uljara “Tkalec”, koja je sjajne rezultate ostvarila u proizvodnji me imurskoga koš i nog tikvinog ulja (bu ino ulje), kojemu su potroša i, gastronomi i stru njaci dali najviše ocjene, prvih dana prosinca zapo ela je proizvodnju ulja od sjemenki grož a. - Jedan vrsni vinar i vinogradar iz Hrvatskog zagorja predložio nam je da za njegove potrebe preradimo sjemenke od grož a ili koštice od grož a, kako mi u Me imurju kažemo. Za nas je svakako to bio izazov kojemu nismo mogli, ali niti htjeli odoljeti, te smo zapo eli preradu i dobili zaista vrhunsko ulje, što je potvrdio vlasnik prvih grož anih koštica koje smo preradili, ali i vrsni gastronomi, kaže Stjepan Tkalec, vlasnik Uljare “Tkalec”, iz koje jesenas osim mirisa tikvinog u l j a dopire i ugodan vinski miris ulja od grož anih koš t ica. Reportaža na str. 16.

Dvostruki razbojnik pušten da se brani sa slobode? Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu provelo je prvo ispitivanje 33-godišnjeg muškarca iz Frkanovca zbog postojanja osnovane sumnje da je po inio dva kaznena djela razbojništva iz l. 230. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona. Postoji osnovana sumnja da je osumnji enik oko 19.30 sati 28. ožujka 2013. u poslovnici sportske kladionice “Favorit” u akovcu, u Parku Rudolfa Kropeka, uperio prema zaposlenici nož i zatražio novac, te da je oko 18.35 sati 18. studenoga 2013. u prodavaonici METSS-a u akovcu prema prodava ici uperio metalni odvija i zatražio novac. Obje zaposlenice su mu u strahu za svoj život dale novac, a osumnji enik je još iz kase prodavaonice uzeo i dodatni novac. U oba razbojništva plja kaš je odnio više tisu a kuna. Osumnji enik je nakon ispitivanja od strane DORH-a pušten na slobodu jer nisu utvr eni zakonski razlozi da se protiv njega odredi istražni zatvor. Tako da do su enja može po initi još pokoje razbojništvo kako bi osigurao novac za odvjetnika. Opširnu pri u donosimo na str. 8.

6. prosinca 2013.

PODRU JE GRADA Mursko Središ e i susjednih op ina živi u strahu od n

Gra ani organ straže u strah - Svi smo u strahu, bojimo se i pitamo ija je ku a sljede smo organizirali no ne straže, rekla nam je itateljica iz - Sestra je nave er bila kod nas i ostala nešto duže. Kad je došla doma, zapazila je nered u ku i, posumnjala da je netko provalio i nazvala mene. Dok smo mi provjeravali što su lopovi odnijeli i kako su ušli u ku u, no je zašla u svoju tre inu, bilo je negdje oko pola tri kada smo se vratili doma i imali smo što vidjeti. I mi smo pokradeni, a potom doznajemo da su pokradene još dvije obitelji, ispri ao nam je žitelj iz Hlapi ine, koji moli da mu ime i prezime ne iznosimo u javnost jer se boji da bi ga to moglo skupo koštati. Nakon tih kra a, po injenih u samo nekoliko dana, obitelji u Hlap ini su na nogama i same su organizirale obiteljske straže. - Zvali smo policiju, koja je došla, sve pregledala, zapisala i otišla, a mi smo u strahu i dalje, pa smo odlu ili stražariti cijele no i,

podijelivši dežurstva na po nekoliko sati. Svi smo u strahu, bojimo se i pitamo ija je ku a sljede a koju e lopovi posjetiti, kazala nam je žiteljica Hlapi ine, sigurna kako kradljivci nisu Romi, ili nisu samo Romi. - Spavao sam u svojoj sobi i u no i sam primijetio slabo baterijsko svjetlo, pitaju i se što mama traži po no i bez da je upalila sobno svjetlo. Ustao sam i pošao prema svjetlu i vidio kako to nije mama, nego nepoznata osoba koja se dala u bijeg. Potr ao sam za njom i kada sam je me u vratima pokušao uhvatiti za jaknu, ona mi je snažno krilom vrata prikliještila ruku da sam jauknuo od bola, i pobjegla u no . Ujutro sam uo za još nekoliko kra a u gradu, ispri ao nam je mla i Središ anac, koji se oporavlja od ozljede ruke. - Mirno smo spavali i nismo ništa uli, no

ujutro kas smo ustali vidjeli smo ispremetane stvari u dnevnom boravku, u pokrajnjoj prostoriji. Shvatili smo da smo imali lopova, što se potvrdilo kad sam vidio kako nema 300 eura koje sam dan ranije uzeo s bankomata. Dobro je što sam zakasnio u banku, gdje sam trebao podignuti više eura potrebnih za posao kojim se bavim, jer bih sigurno ostao bez toga. Pozvali smo policiju koja je sve detaljno pregledala, uzela otiske i rekla kako e sve poduzeti na otkrivanju kradljivca, ispri ao nam je poduzetnik iz Murskog Središ a, koji se pita kako se moglo dogoditi da nitko od lanova obitelji nije uo nikakvu buku jer lopov je sve isprevrtao u ku i u koju je ušao kroz podrumski prozor. Ovo je samo nekoliko od brojnih pri a koje smo minulih dana uli od gra ana s

IVAN GORI ANEC, vije nik u Murskom Središ u: O to kama koje vrijed kad je oplja kano deset obitelji, samo mignemo

Postali smo samoposluga u Nedostatak investicija koje bi Murskom Središ u otvorile perspektivu uz zapošljavanje, poja an kamionski promet kroz naselja Štrukovec i Mursko Središ e, te u estale drske kra e obilježili su sjednicu Gradskog vije a Mursko Središ e. Temu nesnosnoga kamionskog prometa koji ugrožava sigurnost gra ana, a nakon toga i drugu vrstu nesigurnosti koju me u gra ane unose u estale plja ke na podru ju Grada i okolnih op ina, otvorio je Dominik Hrženjak, vije nik (HDZ), žele i znati što je po tom pitanju riješeno na sastanku gradskih elnika s policijom. - Oko preusmjeravanja kamionskog prometa s državne prometnice koja vodi kroz naselja Štrukovec i Mursko Središ e trenuta no, osim mjerama represije ili poja anog nadzora kamiona, ne može se ništa u initi, kazao je gradona elnik Srpak. - O problemu kamionskog prometa, koji je naro ito poja an od ulaska u EU, razgovaralo se s ministricom vanjskih poslova, Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom prometa, ali problem se ne e riješiti preko no i, ve e za to trebati strpljenja i vremena. Što se pak sigurnosti gra ana ti e, vezano uz desetak provala u obiteljske ku e na podru ju

Murskog Središ a, gradona elnik je šturo izvijestio da se, prema informacijama iz policije, nada da e i to uskoro biti riješeno. Dominik Hrženjak predložio je da Grad, po uzoru na praksu koja je provedena u donjem Me imurju, pozove policijske kobre, koje su uvele red u plja ke u naseljima donjeg Me imurja. Plja ke na podru ju Murskog Središ a traju kontinuirano mjesec dan, pa bi policija ve i trebala imati neke informacije. - Shva am vašu intenciju i dobru namjeru, kazao je gradona elnik Srpak, tako da emo ne samo dopisom, ve i kontaktom obratiti se i na elniku me imurske policije i našoj postaji ovdje i prenijeti vaše upozorenje. Ivan Gori anec, vije nik (HDS), nije bio nimalo zadovoljan ovakvom intonacijom rasprave o plja kama u gradu. - Ne mogu vjerovati da je problem, za koji smatram da je trebao biti glavna to ka dnevnog reda, prošao ovako ležerno sa smiješkom. Kad imamo neke to ke koje vrijede 500 ili 1000 kuna, raspravljamo o tome pola sata. U ovom gradu oplja kano je 10 obitelji i ukradeno preko 100.000 kuna, a na tu stvar smo mignuli kao da se ništa ni-

Ivan Gori anec (HDS): - Samo u našoj ulici oplja kane su etiri obitelji i ja sam jedna od tih oplja kanih obitelji je dogodilo. Gradona elnik veli: ‘Ja sam ih informirao, oni imaju svoje poslanje’. To je neprihvatljivo. Kad su ku e oskrnavljene, kad su obitelji brutalno oplja kane, to je jednako kao da je deset žena silovano u našem gradu. To je takav in koji je teško opisati. I ja sam slu ajno jedna od tih obitelji koje su oplja kane. Jednako bih nastupio i da nisam. Samo u našoj ulici oplja kane su etiri obitelji. I da stvar bude gora, to uop e nije kraj, kazao je vije nik Gori anec. - Mi smo se pretvorili u market otvorenog tipa, to je samoposluga! Bande caruju - s prijezirom i drsko. Ne proturje im, samo molim da se napravi osobiti pritisak na policijsko djelovanje. Dolje su došli paziti krumpir i repu. Ovdje se radi o so isticiranim frajerima

6. prosinca 2013. no nih lopovskih bandi

nizirali no ne hu od lopova e a koju e lopovi posjetiti. Zbog toga Hlapi ine

Policija je non-stop na terenu, ali lopovi su za sad lukaviji, što je gra ane Murskog Središ a i drugih naselja nagnalo da organiziraju no ne straže

podru ja Grada Mursko Središ e, koji se uistinu boje da im objavimo osobne podatke, boje i se kako bi im se lopovi mogli osvetiti. Organizirane kra e po ele su na podru ju op ine Sveti Martin na Muri, a nastavile se na podru ju Grada Mursko Središ e i susjednih op ina.

Gra ani žive u strahu, organiziraju se u straže i dežurstva, kako bi sami uhvatili lopove, me utim, oni su za sada uspješniji. Niti su uhva eni niti su prestali krasti. A kradu samo novac, nakit, manju bijelu tehniku i mobitele. U ku e ulaze kroz nezatvorene prozore u suterenu ili kroz

de petsto ili tisu u kuna raspravljamo pola sata, a

kojoj caruju bande! koji rade udesno dobro i tome se treba suprotstaviti na druga iji na in. Ovdje treba djelovati drugi stil ljudi. To je otvoreni apel prema Ministarstvu da zaštite sva sela. Ono je tek po etak, ovo nije kraj, oni se ovdje osje aju beskrajno mirno. Ovdje je samoposluga, ovdje se hara i. Moli da se o ovome provede osobit tretman. Silite nas da sami organiziramo gra anske straže, poru io je Ivan Gori anec, te dodao: - Uzet emo stvari u svoje ruke, a onda e padati glave. Tada e se postavljati pitanje ljudskih prava, a sada se gaze ljudska prava, bio je ogor en Ivan Gori anec, ogor en što se plja ke tako dugo nisu razriješene. Miljenko Cmre ak, predsjednik Gradskog vije a, kazao je vije niku Gori ancu da razumije njegovu ogor enost i stav, me utim, da gradska vlada ozbiljno razgovara s policijom o toj situaciji. - Bio sam na razgovoru s njima, kazao je Miljenko Cmre ak, ali smo u interesu istrage zamoljeni da ne iznosimo neke stvari. Koliko su oni iskusni ili ne, ja u to ne mogu ulaziti. Gra anske straže nisu rješenje, kad pukne ne ija glava, onda je to veliki problem. Moramo stvari staviti u okvire pravne države. Miljenko Cmre ak kazao je da je i on na poslu oplja kan prije desetak dana, ali i šest mjeseci

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Miljenko Cmre ak (HDS): Vjerujem da policija radi svoj posao, ako je potrebno, pozvat emo i na elnika policije na sjednicu Gradskog vije a da se i on o ituje o toj problematici prije toga. Kazao je da, na žalost, u Me imurju caruje kriminal i to je injenica. - Mi emo zasigurno ponovno zatražiti o itovanje od policije i ponovni sastanak s njima. Ukoliko e biti potrebno, organizirat emo se na na in da se pokušamo samozaštititi, da budnije pazimo koji ljudi prolaze kroz naš grad i da i na taj na in pokušamo sprije iti plja ke. Vjerujem da policija radi svoj posao. Mi emo zasigurno intervenirati, napraviti pritisak, ako je potrebno, pozvat emo i na elnika policije na sjednicu Gradskog vije a da se i on o ituje, kazao je Miljenko Cmre ak, predsjednik Gradskog vije a Mursko Središ e. (BMO)

ŠTO KAŽE POLICIJA

U otkrivanje po initelja uklju eni svi resursi PU me imurske Glasnogovornik me imurske policije Zdravko Kolari potvrdio nam je da se kriminalisti ki istražitelji ozbiljno i ve dulje vrijeme bave otkrivanjem po initelja kra a i teških kra a na podru ju Murskog Središ a. Prema na inu i vremenu po injenja, kra e su po injene na sli an na in. Kolari kaže da se policija intenzivno i ozbiljno bavi ovim problemom imovinskih delikata. Da su odlu ni u otkrivanju po initelja, govori injenica da se ovim slu ajevima ne bave samo djelatnici Policijske postaje Mursko Središ e, ve su uklju eni i drugi resursi na razini Policijske uprave me imurske. U interesu istrage glasnogovornik PU me imurske Zdravko Kolari za javnost nije mogao više otkriti. No, re enica o iskorištavanju ‘’drugih resursa’’ daje naslutiti da se policija, uz stru ne kadrove i kriminalisti ke inspektore, koristi i drugim zakonskim i so isticiranim metodama istrage. Nepoznato je radi li se o pojedincu kradljivcu ili dobro organiziranoj grupi. U svakome slu aju, u policiji kažu da e javnost pravodobno i opsežnije izvijestiti o rezultatima istrage. Ve dulje vrijeme kra e nisu zabilježene samo u Murskom Središ u, ve cijelom prstenu - Hlapi ini, Vratišincu, Peklenici i Selnici.

vrata na terasama i balkonima. Kradu po šahovskom sistemu ''konjev skok'' i vrlo vješto izbjegavaju susret s gra anima i policijom. Kada ih gra ani i ugledaju, oni se daju u bijeg i nestanu u tamnoj no i, znaju i kako se ljudi ne e usuditi krenuti za njima. Policija za kra e sumnji i Rome, poglavito maloljetne delinkvente, dok su gra ani uvjereni kako im život zagor avaju ''beli cigani“, no nije im važno koje su boje lopovi, nego može li ih policija poloviti, kako bi sve ovo završilo. Jer, svjesni su da ni no ne uli ne ili ku ne straže nisu rješenje, ali u strahu su velike o i pak se poseže za onim za što se misli da može okon ati agoniju koja traje mjesecima. I kraj se joj ni ne naslu uje i ne daj Bože da do e do kakvoga krvavog obra una izme u gra ana i lopova.

TRE A GARNITURA po redu županijske vlasti ruši ravnatelja Graditeljske škole akovec

Zorana Pazmana nije lako srušiti Župan je, posluživši se mogu noš u zamjene lanova Školskog odbora iz redova Osniva a, to i napravio i od tada (22. studenoga 2013.) oni definitivno artikuliraju i raspravu i odlu ivanje i glasovanje na Školskom odboru za utemeljenost prijedloga za razrješenje, a to ide tako daleko da je na zadnjoj sjednici Školskog odbora g a Doris Srnec, dipl. iur., donijela na sastanak unaprijed napisane odluke o utemeljenosti prijedloga za razrješenje, o kojima se tek kasnije raspravljalo i glasovalo, tvrdi Pazman Zoran Pazman, dipl. ing. arh, ravnatelj Graditeljske škole akovec, na prijedlog prosvjetne inspekcije, odnosno više prosvjetne inspektorice ur e Lazar, prof., trebao bi biti razriješen na sjednici Školskog odbora u petak, ako tako odlu i Školski odbor Graditeljske škole. No, bez obzira na to što e odlu iti Školski odbor, koji po proceduri mora u petak razmotriti njegov prigovor na prijedlog o razrješenju, zadnja je ministrova rije . U posljednjih godinu dana imali smo priliku pratiti dvije smjene srednjoškolskih ravnatelja: u Ekonomskoj i trgova koj školi i nedavno Gospodarskoj školi, te vidjeti na djelu da odluka Školskog odbora ne mora biti pododarna odluci ministra - u slu aju Ekonomske škole. Zoran Pazman iskoristio je svoju pravnu mogu nost davanja prigovora prije kona ne odluke Školskog odbora, na kojemu e se donositi odluka o tome ho e li ga smijeniti. Sjednica je zakazana za petak 6. prosinca. Zanimljivo je da Zorana Pazmana “smjenjuju” ve tri garniture županijske vlasti, od Josipa Posavca, preko Ivice Perho a, do Matije Posavca - “zbog nepravilnosti i propusta u poslovanju’’, koje je i sada uo io inspekcijski nadzor.

Još nisam smijenjen Budu i da se informacija o smjeni Zorna Pazmana, ija je procedura ve pokrenuta, pojavila u javnosti i prije kona ne smjene, o svom slu aju, kao i dosadašnjoj proceduri, o itovao se i Zoran Pazman, ravnatelj Graditeljske škole akovec, koji svoj slu aj vidi iz sasvim drugog kuta. - Prije svega, moram naknadno, ali još uvijek aktualno, demantirati kako se u medijima prejudicira smjena, a da ona još nije donesena. Dakle, najkra e, sljede a je situacija: 23. studenoga viša prosvjetna inspektorica donijela je prijedlog za razrješenje zajedno s Rješenjem i Zapi-

Zoran Pazman, ravnatelj Graditeljske škole kojeg smjenjuju

snikom koji smo ona i ja u mojim primjedbama na njezine zamjerke u izdavanju rješenja o zaduženju djelatnicima zajedno sro ili i usuglasili. Me utim, 14. studenoga je g. župan izvršio pritisak na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i ishodio nalog za razrješenje, po kojem je morala postupiti viša prosvjetna inspektorica, iako je prije bilo dogovoreno da nalazi u njezinom inspekcijskom pregledu nisu bili za razrješenje. Kako je po prijemu prijedloga za razrješenje 15 dana rok za o itovanje Školskog odbora o tom pitanju, a to e se dogoditi u petak, tek 6. prosinca 2013., zna i da su sve najave da sam ve smijenjen neto ne. Dakako, župan je, posluživši se mo-

gu noš u zamjene lanova Školskog odbora iz redova Osniva a to i napravio, i od tada (22. studenoga 2013.) oni de initivno artikuliraju i raspravu i odlu ivanje i glasovanje na Školskom odboru za utemeljenost prijedloga za razrješenje, a to ide tako daleko da je na zadnjoj sjednici Školskog odbora g a Doris Srnec, dipl. iur., donijela na sastanak unaprijed napisane odluke o utemeljenosti prijedloga za razrješenje o kojima se tek kasnije raspravljalo i glasovalo. Jednako tako, to priprema i za naredni sastanak. Takvo prejudiciranje rješavanje stvari u normalnom protokolu rada Školskog odbora za mene je potpuno neprihvatljivo i nezakonito, na što sam upozorio i na svom o itovanju lanovima Školskog odbora. Za sada toliko, ali taj beskrupulozni inženjering na sceni je za zgražanje i pitanje je dokle e to trajati, kao i mnoge stvari u našem društvu, pa prema tome ja ne bih prejudicirao stvari i prognozirao što e se dogoditi dok se ne dogode, ali se mogu dogoditi i takve stvari da ja nakon 34 godine staža ostanem bez posla i kao otac stopostotnog invalida, napisao je u svoj reakciji na informaciju o svojoj smjeni Zoran Pazman, dipl. ing. arh., ravnatelj Graditeljske škole akovec, uz poruku: - Do sljede eg nastavka.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, obrazovanja i sporta

Zakop ani do grla Prosvjetna inspekcija Ministarstva donijela je prijedlog odluke o razrješenju ravnatelja Graditeljske škole akovec, a od Ministrstva znanosti, obrazovanja i sporta zatražili smo informaciju i obrazloženje nalaza na osnovu kojeg je donesena ta odluka, te kakva je daljnja procedura. No iz Ureda za odnose s javnoš u ovog Ministarstva dobili smo odgovor zakop an do grla. U njihovu priop enju stoji: - U skladu sa zakonom i utvr enim ovlastima prosvjetna je inspektorica predložila Škol-

skom odboru Graditeljske škole u akovcu razrješenje ravnatelja Zorana Pazmana zbog propusta i nepravilnosti utvr enih inspekcijskim nadzorom. S obzirom na to da je rije o postupku u kojem utemeljenost prijedloga prvo procjenjuje Školski odbor, te potom, ako Školski odbor odbije prijedlog, utemeljenost istog procjenjuje ministar, podatke koji su još uvijek predmet propisanog postupka ne možemo iznositi u javnost, poru ili su iz Ured za odnose s javnoš u Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Aktualno

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STIPENDIRANJE STUDENATA

INCIDENT na akove kom sajmištu s prodava ima drva ipak riješen

PRVI gra anski referendum

akovec stipendira AKOM smjestio “drvare’’ U Me imur 119 novih studenata na novu poziciju “ZA” glaso

Idu e godine Grad akovec e izdvojiti 2, 5 milijuna kuna za stipendiranje studenata s podru ja Grada akovca. Do po etka ove akademske godine akovec je stipendirao 248 studenta, a ove akademske godine stipendirat e još i 119 novih studenata. Od toga, njih 10 dobilo je stipendije na osnovu socijalnog kriterija, a preostalih 109 po kriteriju de icitarnih zanimanja i uspjeha u prethodnom školovanju. Na natje aj za stipendiranja

prijavila su se 142 studenta, ali dvadeset i troje njih nije udovoljavalo zahtjevima natje aja. Dakle, u Gradu akovcu stipendije su dobili svi oni koji su udovoljavali uvjetima natje aja. Uz to, sedam studenata dobilo je odobrenje za stavljanje stipendije u mirovanje. Studentske stipendije u akovcu iznose mjese no 300 kuna za studij u akovcu, 500 kuna za studij u Varaždinu i 800 kuna za studij u drugim udaljenijim gradovima ili u inozemstvu. (BMO)

PARKIRANJE U AKOVCU

Kraj bolnice parkiranje etiri sata Grad akovec uvodi odre ene novine u parkiranje na podru ju akovca. Produžuje se vrijeme parkiranja u Ulici I. G. Kova i a, to je parkiralište neposredno uz bolni ki glavni ulaz i uz ogradu. Tamo je do sada vrijedilo ograni enje parkiranja na dva sata. Po novom se produžuje na etiri sata, uzimaju i u obzir da ljudi dugo ekaju na pretrage ili

zahvate u bolnici. Cijena parkiranja pove ava se s dvije na tri kune, s obzirom na to da je parkiralište ušlo u novu zonu zbog produženja parkiranja. Uz to, parkiranje na podru ju akovca napla ivat e se od 8 do 19, umjesto dosadašnjih 7 do 20 sati. Odluka stupa na snagu osam dana nakon objave u Službenom glasniku Grada akovca (BMO)

INICIJATIVA VIJE NIKA Jurice Mesari a

Gradski radio Murskom Središ u Jurica Mesari (HDS) na aktualnom satu Gradskog vije a Mursko Središ e uzburkao je javnost pitanjem oko koncesije za gradski radio. - Grad Mursko Središ e je svojedobno tražio i dobio koncesiju za gradski radio, odnosno za frekvenciju gradskog radija. Iako medijske ku e prate zbivanja u Gradu, mislim da je to površno i nedovoljno. Smatram da bi to trebalo biti malo opširnije što se ti e zbivanja u Gradu, svim gradskim naseljima i u samom Vije u. Pitao je gradona elnika što je s tom frekvencijom: - Želite li, možete li i pokušavate li pokrenuti gradski radio s nadom da sjedište radija bude u Murskom Središ u? - Shva am

i podržavam Vašu inicijativu i vjerujem da bi bilo lijepo imati gradski radio. Vidjet emo i dat emo si malo truda kako i na koji na in bi to bilo mogu e i zašto ne probati, podržao je inicijativu vije nika svoje grupacije Dražen Srpak. - Mi to moramo imati, bio je odlu an Jurica Mesari . - Shva amo Vas i vidjet emo na koji se na in to može ostvariti, kazao je gradona elnik Srpak. (BMO)

PIŠU: DEJAN ZRNA, BOŽENA MALEKOCI - OLETI , ANTONIJA ZBILJSKI FOTO: ZLATKO VRZAN

Nakon što se nisu željeli premjestiti na novu poziciju, intervenirala je Carina, koja je zaplijenila nekoliko kamiona drva, da bi ovu srijedu sve proteklo u najboljem redu PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Na sre u samo verbalni sukob izme u prodava a drva za ogrjev i djelatnika Carinarnice Varaždin izbio je prošlu srijedu u studenome na prostorima akove kog sajmišta. Do sukoba je došlo kada su djelatnici Carinarnice Varaždin po eli pregledavati dokumentaciju koju trebaju posjedovati prodava i drva, te tražili da napuste mjesto gdje su bili smješteni. One glasnije i bez papira carinici su pokupili u službena vozila te ih odvezli u Varaždin na daljnje postupanje. Bilo je neugodno i tužno, na granici izi kih obra una, no prevladao je razum te je sve završilo na psovkama, optužbama i prijetnjama. O pozadini incidenta govori Ivica Perho , u poduze u AKOM akovec zadužen i za akove ko sajmište. - Problem s prodava ima drva za ogrjev nije od ove srijede, on postoji godinama, a odnosi se na mjesto na kojem drvari prodaju drva. Oni su to inili uz samu cestu i na ulazu na sajmište, ime su ometali promet i pristup ostalim korisnicima na sajmište. Prije dva tjedna mi iz AKOM-a, koji je vlasnik cijelog prostora, išli smo drvare upozoriti da više ne budu parkirani na ulazu na sajmište i zamolili ih da se presele na drugo mjesto, to nije, na parkiralište pred sajmištem. Pojedinci su to odbili, a nekolicina je prihvatila naš prijedlog. Nakon toga pozvali smo djelatnike Carinarnice kako bi oni provjerili tko ima papire – dozvole za prodaju drva, od-

Kamioni s ogrjevnim drvima na novoj lokaciji - na drugoj strani potoka Trnave

- Prodava i su drva tržili na mjestu koje im je odobreno, ali za to nisu imali papire, koje od AKOM-a nisu dobili, pa su ih carinici priveli

Drvari prodavali na novoj lokaciji Prvu srijedu u prosincu, to nije, 5. prosinca, drvari su poštuju i odluku Grada akovca i odluku AKOM-a, preselili na drugo mjesto, bliže zatvorenom sajamskom prostoru, a na pristojnu udaljenost od ceste i glavnog ulaza na sajmišni prostor. Nisu zadovoljni i sretni što su oni jedini ošte eni u

Holcinger je najbliže istini o županiji Z

dravko Holcinger je od svih županijskih vije nika u raspravi o sudbini županija bio najbliže istini kad je kazao da e one ostati, ali s ovlastima kao nekada mjesne zajednice. Po svemu sude i, županije e ostati, ali bez ovlasti. To se pokazuje iz dana u dan odljevom centara raznih službi iz županije u novoosmišljene regionalne centre, uglavnom u Varaždin: od mirovinskog, zdravstvenog, davno prije izgubljenoga Županijskog suda u akovcu, a sada i policije koja e imati nekoliko regionalnih sjedišta u Hrvatskoj. Županijsku bolnicu dali smo na sanaciju Vladi. Pitanje je, kad sanacija bude završena, kome e je Vlada predati na upravljanje. Sada se samo može postavljati pitanje što je bilo prije: dodjeljivanje neopravdano niskih limita da bi bolnice dospjele u dugove i

tako Vlada stvorila alibi za reorganizacije ili je sve to došlo kao posljedica nastalih gubitaka. ko ova ili budu a vlada odlu i da sve ono što se zovu decentralizirana sredstva ne prolaze više kroz županijske prora une, što e ostati županiji? U tom slu aju naš županijski prora un ogolit e se na kakvih bijednih 30-ak milijuna kuna, bez decentraliziranih sredstva. To u drugom koraku postavlja pitanje što e onda iti svrha upravnih odjela u županiji koji se bave tom problematikom. Dakle, ako vlast odlu i ogoliti ta sredstva od županijskih prora una, ako se upravnim odjelima za zdravstvo, socijalu i prosvjetu uzmu sredstva i smisao djelovanja, što e biti smisao djelovanja županija i županijskih politi ara? Ho e li oni ostati kao ribe na suhom, kojima ne preostaje ništa drugo

nego da pristanu hodati okolo u protokolarnim prilikama da bi slušali gnjev naroda nezadovoljnog razli itim problemima iz svakodnevnog života? Ho e li ih državna politika koristiti kao amortizere za ublažavanje kriti kih strelica uperenih vlasti? Kroz proslje ivanje problemi se razblažuju i do onih kojima su upu eni dolazit e razblaženi, ne kao ubodi otrovne strelice, ve kao benigni ubod komarca. proteklim desetlje ima politi ari su brusili svoje politi ke karijere na izgradnji infrastrukture: asfaltizaciji naselja, gradnji vodovodne, plinske i dijelom kanalizacijeske mreže, školskim dvoranama i školama. Me utim, s jedne strane, sve je to u Me imurju ve skoro dovršeno, a s druge strane okolnosti su se promijenile. Država ima samo rupe u prora unu i više

dava a, nego su sve protjerali. Meni je žao što je do toga došlo, premda smatram da su i drvari trebali znati da, ako nemaju dozvolu, ne smiju prodavati na tom mjestu, bez obzira što im je ono usmeno dozvoljeno. O ekujem da e za dan-dva dozvole biti iz Grada akovca nama dostavljene i ve u srijedu e ih drvari koji imaju potrebnu dokumentaciju o obavljanju trgova ke djelatnosti od nas dobiti. Što e biti s prijavama i globama koje su izrekli carinici, ja ne mogu znati niti komentirati, mogu samo ponoviti kako mi je iskreno žao što je došlo do ovog incidenta, rekao nam je Ivica Perho , dodaju i kako vjeruje da e razum pobijediti te da e od sljede e srijede sve biti kako je zamišljeno i kako treba biti.

nosno obavljanje djelatnosti, te imaju li potvrdu za parkiranje. Tu je došlo do problema jer su carinici postupali i protiv ljudi koji su bili na mjestu koje smo im mi odobrili, ali nisu imali papire od nas da tu smiju biti. A papire nisu imali jer ih AKOM nije izdao, a nije ih izdao jer ih nije dobio od Grada akovca. Carinici nisu imali osje aj i postupili su kako su postupili i privodili i globili ljude koji su bili parkirani tamo gdje smo im mi odobrili. Svi smo donekle doprinijeli ovom neugodnom doga aja, mi jer nismo na vrijeme osigurali dozvole (pisane), drvari jer su prodavali bez dozvola, a to se ne smije bez obzira ako ti netko kaže i carinici koji su ipak trebali postupati od slu aja do slu aja, odnosno od prodava a do pro-

itavom doga anju, samo zato što su vjerovali na rije ljudima iz AKOM-a. Oni protiv kojih je Carinarnica Varaždin pokrenula postupke i zaplijenila drva uložit e prigovore, odnosno žaliti se na izre ene prekršajne globe, koje su nov ane i ne brane drvarima prodaju na akove kom sajmištu.

U Belici, Orehovici i Donjem Vidovcu najmanji odaziv Iako su oni koji su izašli u Gradu akovcu ve inski glasovali protiv, velikim dijelom su gra ani bojkotirali referendum te se oko teme ustavne de inicije braka nije izjasnilo ak 61,50 posto bira a. U Murskom Središ u taj je postotak još ve i i iznosi 71,71 posto bira a koji nisu iskoristili svoje pravo i koji su odbili dati svoj glas, u Prelogu je takvih bilo 64,56 posto. Najslabijii odaziv bira a bio je u Belici, 23,21 posto, Domašincu 23,77 posto, Donjem Vidovcu 22,90 posto, Gornjem Mihaljevcu 24,11 posto, Orehovici 21,87 posto, Pribislavcu 23,31 posto i Selnici 24,69 posto.

U Dekanovcu apsolutnom ve inom prošlo "ZA“ Kad su u pitanju op ine i mjesta gdje je apsolutno ve inski prošlo "za" kao odgovor na referendumsko pitanje, to su Dekanovec s 82,63 posto, Domašinec sa 71,18 posto, Gori an

POGLED ODOZDO

se lokalne politi ke karijere ne mogu graditi na tome koji e na elnik više novca iz državnog prora una povu i u svoju op inu. Jedina kasa na koju se može ra unati za dovla enje novca u svoj kraj je ona europska, za koju je potrebno pisati projekte, udruživati se s drugima. Uz to, izgradnja velike komunalne infrstrukture ide preko velikih javnih ili državnih poduze a u kojima op ine ili županija više nisu nikakav faktor. ako e se županijski politi ari prije nego što to o ekuju na i u situaciji da se pitaju: a gdje emo mi ostvariti svoje ambicije? Županije e zbog svojih ovlasti uskoro postati premale za sve one koji gaje lokalne politi ke ambicije. Ve je sada vidljivo koliko se suzio politi ki život i u kojoj mjeri je zamro strana ki život, od uspostave samostalnosti.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je i službene rezultate sa svih 6.714 bira kih mjesta. Za unošenje de inicije braka u Ustav glasovalo je 65,87 posto glasa a, dok je protiv bilo 33,51 posto glasa a. Izlaznost je bila 37,90 posto, a nevaže ih listi a bilo je 0,57 posto. Glasovalo je 1,436.163 glasa a, broj važe ih listi a bio je 1,427.967, a nevaže ih 8.196. Za unošenje de inicije braka u Ustav bilo je 946.433 glasa a, a protiv 481.534 glasa a. Gra ani su na referendumu, tre em od samostalnosti Hrvatske, odlu ivali ho e li u Ustav u i odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca, koju je pokrenula inicijativa "U ime obitelji“. Na birališta je izašlo 30,89% posto gra ana Me imurske županije s pravom glasa. Ostali, koji ine ogromnu ve inu, na referendum su se oglušili. Od onih koji su iskoristili svoje pravo glasa i na referendumu se izjasnili, njih 54,42 posto zaokružilo je "ZA“, a preostalih 44,94 posto bilo je "PROTIV“ ustavne de inicije braka kao životne zajednice žene i muškarca.

Stranke koje ne sudjeluju u vlasti brzo se gase, ili proplamsaju tek pred izbore, s nadom da e im izborni rezultat udahnuti život. ome e se okrenuti gra ani u novonastalim okolnostima? Bit e više nego ikada prisiljeni boriti se za svoja prava. Tek sada e civilni život po eti dolaziti do izražaja, jer su se do sada mnoga pitanja civilnog društva rješavala kroz strana ko sukobljavanje. Stranke su uzimale taj dio tereta na sebe. sada e to mo i, ali e se mnogo više nego do sada trebati baviti obi nim životnim problemima gra ana. no što su politi ari donedavno imali kao sporednu djelatnost - primanje gra ana i slušanje njihovih problema, tek forme radi, da gra ani ne kažu da ih njihovi predstavnici u vlasti ne doživljavaju, sada e im,

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

htjeli to oni ili ne, biti glavna zada a. e e se više mo i skrivati iza velikih poslova koje obavljaju za zajednicu, jer im to više ne e biti u nadležnosti. I ako se vratimo na po etak i Holcingerovu proro ku misao o županijama s ovlastima mjesnih zajednica, ne mora to biti ni tako loše. Garniture koje su vodile mjesne zajednice bile su jeftine, a vjerojatno i e ikasnije nego neke županije.

6. prosinca 2013.

m održan je prošlu nedjelju i diljem Me imurske županije

rju odaziv tek trideset posto, ovalo više od polovine izašlih sa 75,54 posto, Štrigova sa 70,59 posto.

akovec nadmo nom ve inom "PROTIV“ Osim u akovcu, ve inom "protiv" glasovali su samo glasa i u op inama: Pribislavec, gdje je "protiv" zaokružilo 50,98 posto glasa a, Šenkovec s 52,33 posto bira a koji su zaokružili "protiv" te Strahoninec s 51,20 posto bira a koji se protive ustavnoj de iniciji braka kao životne zajednice žene i muškarca. akovec se može podi iti kao jedan od najprogresivnijih hrvatskih gradova kad je u pitanju poimanje liberalne demokracije i manjinskih prava, jer je gotovo 59 posto glasa a kod glasovanja zaokružilo "protiv". Naime, tek u etiri hrvatska ve a grada na referendumu je izglasovano "protiv" uvo enja odredbe o braku kao životnoj zajednici žene i muškarca u Ustav. To su: Pula (63 posto protiv), Rijeka (59 posto), akovec (58 posto) i Varaždin (56 posto). ak je i u Zagrebu glasova "za" bilo 54 posto. A odredba je odbijena u samo dvije županije:

GRADONA ELNIK AKOVCA staloženo prokomentirao akove ki “PROTIV”

Svi znamo da je brak zajednica muškarca i žene, referendum nije bio potreban Grad akovec je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj u kojemu su se gra ani odlu ili protiv unošenja de inicije braka kao zajednice muškarca i žene u ustav. Jutro poslije, gradona elnik akovca Stjepan Kova komentirao je referendum i rezultate. - Mislim da je to bilo za o ekivati, samo što mi je najviše žao što je odaziv za referendum bio tako mali. Potrošeno je nepotrebno jako puno novca za održavanje referenduma. Taj novac bio Istarskoj (57% protiv) i Primorskogoranskoj (52% protiv). Me utim, ipak su prevagnuli glasovi "za" u drugim gradovima i op inama u Me imurju, koji su bili u postocima od 51 do 82 posto. Referendum je ina e prošao u izrazito

bi dostatan za izgradnju Centra za odgoj i obrazovanje u Gradu akovcu, odnosno to bi bilo dostatno za pokrivanje troškova za zapošljavanje preko javnih radova za godinu i pol onog broja ljudi koji je sad zaposlen preko javnih radova. De initivno se taj novac mogao bolje utrošiti. Po meni svi znaju da je de inicija braka: zajednica izme u muškarca i žene i po meni to de initivno nije trebalo nigdje zapisivati. Svi to znamo, a živi i pusti druge da žive. netolerantnoj atmosferi izme u onih koji su ekstremno zagovarali "za“, odnosno "protiv“. S obzirom na to da su se u "narodni referendum“ uklju ile gotovo sve stranke i politi ari, na kraju se ispostavilo da isti nije prošao.

Glasovanje u me imurskim gradovima i op inama AKOVEC: PROTIV 58,95%, ZA 40,60%, nevaže i i neuba eni listi i 0,44%, pristupilo glasovanju 38,50%, a nije 61,50% MURSKO SREDIŠ E: ZA 53,03%, PROTIV 46,27%, nevaže i i neuba eni listi i 0,70%, pristupilo glasovanju 28,29%, a nije 71,71%. PRELOG: ZA 61,25%, PROTIV 38,14%, nevaže i i neuba eni listi i 0,61%, pristupilo glasovanju 35,44%, a nije 64,56%. BELICA: ZA 63,81%, PROTIV 35,40 %, nevaže i i neuba eni listi i 0,79%, pristupilo glasovanju 23,21%, a nije 76,79%. DEKANOVEC: ZA 82,63%, PROTIV 16,60%, nevaže i i neuba eni listi i 0,77%, pristupilo glasovanju 38,31%, a nije 61,69%. DOMAŠINEC: ZA 71,18 %, PROTIV 28,17 %, nevaže i i neuba eni listi i 0,65 %, pristupilo glasovanju 23,77%, a nije 76,23%. DONJA DUBRAVA: ZA 61,18%, PROTIV 37,40%, nevaže i i neuba eni listi i 1,42 %, pristupilo glasovanju 27,89%, a nije 72,11%. DONJI KRALJEVEC: ZA 58,63%, PROTIV 40,88%, nevaže i i neuba eni listi i 0,49 %, pristupilo glasovanju 31,90%, a nije 68,10%. DONJI VIDOVEC: ZA 68,53 %, PROTIV 30,07 %, nevaže i i neuba eni

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

listi i 1,40 %, pristupilo glasovanju 22,90%, a nije 77,10%. GORI AN: ZA 75,54%, PROTIV 23,54%, nevaže i i neuba eni listi i 0,91 %, pristupilo glasovanju 36,20%, a nije 63,80%. GORNJI MIHALJEVEC: ZA 61,85 %, PROTIV 36,66 %, nevaže i i neuba eni listi i 1,50 %, pristupilo glasovanju 24,11%, a nije 75,89%. KOTORIBA: ZA 61,74%, PROTIV 37,99%, nevaže i i neuba eni listi i 0,27%, pristupilo glasovanju 29,11%, a nije 70,89%. MALA SUBOTICA: ZA 66,92%, PROTIV 32,51%, nevaže i i neuba eni listi i 0,57%, pristupilo glasovanju 27,64%, a nije 72,36%. NEDELIŠ E: ZA 51,01%, PROTIV 48,45%, nevaže i i neuba eni listi i 0,53%, pristupilo glasovanju 27,62%, a nije 72,38%. OREHOVICA: ZA 68,55%, PROTIV 31,02%. nevaže i i neuba eni listi i 0,43%, pristupilo glasovanju 21,87%, a nije 78,13%. PODTUREN: ZA 69,36% PROTIV 29,79%, nevaže i i neuba eni listi i 0,85%, pristupilo glasovanju 26,82%, a nije 73,18%. PRIBISLAVEC: PROTIV 50,98%, ZA 48,12% nevaže i i neuba eni listi i 0,89%, pristupilo glasovanju 23,31%, a nije 76,69%.

SELNICA: ZA 69,97%, PROTIV 29,42%, nevaže i i neuba eni listi i 0,61%, pristupilo glasovanju 24,69%, a nije 75,31%. STRAHONINEC: PROTIV 51,20% ZA48,23%, nevaže i i neuba eni listi i 0,57%, pristupilo glasovanju 30,73%, a nije 69,27%. S V ETA M A R IJA: Z A 67, 59% PROTIV32,08%, nevaže i i neuba eni listi i 0,33%, pristupilo glasovanju 30,87%, a nije 69,13%. SVETI JUR AJ NA BREGU: Z A 54,49%, PROTIV 44,12%, nevaže i i neuba eni listi i 1,39%, pristupilo glasovanju 25,88%, a nije 74,12%. SVETI MARTIN NA MURI: ZA 65,64%, PROTIV 33,23%, nevaže i i neuba eni listi i 1,13%, pristupilo glasovanju 25,64%, a nije 74,36%. ŠENKOVEC: PROTIV 52,33%, ZA 47,12%, nevaže i i neuba eni listi i 0,54%, pristupilo glasovanju 37,36%, a nije 62,64%. ŠTRIGOVA: ZA 70,59%, PROTIV 28,79%, nevaže i i neuba eni listi i0,62%, pristupilo glasovanju 25,95%, a nije 74,05%. VRATIŠINEC: ZA 64,33%, PROTIV 34,61%, nevaže i i neuba eni listi i1,06%, pristupilo glasovanju 27,46%, a nije 72,54%.

MAROKANSKI VELEPOSLANIK posjetio Me imurje

Obišao nekoliko proizvodnih firmi za uspostavu gospodarske suradnje Na inicijativu voditeljice me uparlamentarne skupine prijateljstva, saborske zastupnice Sun ane Glavak, u ponedjeljak je u cjelodnevnom posjetu Me imurskoj županiji boravio veleposlanik Kraljevine Maroko u Republici Hrvatskoj, nj. e. Moulay Abbes Kadiri. U njegovoj pratnji bili su lanovi hrvatsko-marokanske me uparlamentarne skupine prijateljstva, te suradnik iz veleposlanstva. Veleposlanik je obišao tvrtke “Arteferro Dohomont” iz Gori ana, “ŠestanBusch” iz Preloga, “Pana Stolarija” i “ urkin” d.o.o. iz akovca, a susreo se i s preloškim gradona elnikom Ljubomirom Kolarekom. U kra em službenim razgovoru zadržao se i sa županom Me imurske županije Ma-

inulih dana imao sam prigodu i sre u pojedina no razgovarati s nekoliko poduzetnika i menadžera, a tema je bilo gospodarstvo u Hrvatskoj, koje od hrvatskog osamostaljenja nikada nije bilo u lošijem stanju. Slažu se poduzetnici kako u etiri ratne godine, naravno, Domovinskog rata, stanje u gospodarstvu nije bilo tako loše kao što je sada. vi oni kažu kako je za ovakvo stanje kriva hrvatska politika koja godinama, a poglavito u protekle dvije godine, nije našla formulu uspješnosti, što e re i nije pravilno i dobro usmjeravala gospodarstvo, odnosno previše je

uzimala, a premalo davala gospodarstvu, od kojeg na kraju krajeva svi živimo. ad ste ve detektirali krvca, ponudite rješenje, rekoh svakom od sugovornika, na što su svi jednako reagirali i rekli kako u Hrvatskoj, me u politi arima, nema osobe koja bi znala riješiti probleme koji tiskaju hrvatske poduzetnike i gospodarstvenike. ažu, od najniže do najviše razine vlasti ne postoji osoba koja je spremna i sposobna zagristi u kiselu jabuku zvanu gospodarstvo, nego tu i takvu jabuku jedni drugima guraju ili ostavljaju u krilu. ele kako nije u pitanju stranka ova ili ona, nego

K V

kompletno svi politi ari koji su obnašali, koji obnašaju ili žele obnašati vode e pozicije u hrvatskom društvu nemaju znanja ni volje ni podršku svojih stranaka, koalicijskih partnera i oporbe. ospodarstvenici s kojima sam razgovarao uvjereni su kako politika o svemu u Hrvatskoj odlu uje, pa tako i gospodarstvu, i ukazuju kako oni najodgovorniji, ili bi trebali biti najodgovorniji, politi ari nemaju dana radnog staža u gospodarstvu, a odlu uju o gospodarstvu, i da to jednostavno ne može funkcionirati. isam se u potpunosti složio s ovom tvrdnjom

tijom Posavcom. - Pozdravljam inicijativu nj. e. Kadirija za razvijanjem gospodarske suradnje izme u dviju zemalja, rekao je župan Matija Posavec. - Me imurje, kao sredina proizvodno orijentirana prema izvozu u suradnji s Marokom, interes može prona i u metalskoj, prera iva koj i turisti koj industriji. Veleposlanik Kadiri naglasio je da mu je ovo prvi posjet nekoj hrvatskoj regiji te da je oduševljen vi enim. Me imurje kao regija ima konkretnu proizvodnju koja

može prona i tržište i kod njih. Veleposlanik je najavio osnivanje hrvatsko-marokanskoga poslovnog savjeta za po etak sljede e godine, koji e povezivati gospodarstvenike obiju zemalja. Voditeljica me uparlamentarne skupine prijateljstva Sun ana Glavak kazala je da gospodarska razmjena treba biti prioritet, te da ona mora biti puno ve a nego je danas. Upravo zato je intenzivirala rad, jer smatra da me uparlamentarna suradnja ne smije biti samo protokolarna. (BMO)

ŠTO SU vije nici pitali na aktualnom satu Skupštine Me imurske županije

Kad e druga faza dvorane u Svetoj Mariji? Željka Pavlica iz MDS-a zanimao je nastavak izgradnje sportske dvorane u Svetoj Mariji, s obzirom na to da je prva faza izgradnje te dvorane završena ranije od one u Gori anu, a tamo se predvi a u prolje e i druga faza gradnje Nino Mar etko (HDZ) pitao je kakva je sudbina vrti ke skupine “Iskrice” u kojoj su djeca s autizmom u vrti u u Draškovcu. Naime, Županija se obvezala prema sporazumu s Gradom Prelogom mjese no pla ati ugovoreni iznos Dje jem vrti u “Fijolica” iz Preloga. Župan mu je odgovorio da ima krive informacije, da Županija podupire i rad te skupine i izvršava svoje obveze za tu vrti ku skupinu. Drugo pitanje odnosilo se na dug Županije, kako je spomenuo, od 500.000 kuna prema Knjižnici i itaonici “Nikola Zrinski”. - Zar gra anima akovca ne treba gradska knjižnica ili više ne moraju itati. Možda bi trebali sluša-

Raspišimo referendum o velikoj koaliciji M

vodoopskrbom i reperkusijama koje bi taj preustroj mogao imati na Me imurske vode. Tim preustrojem se planira objediniti vodoopskrbna poduze a, a njihov broj smanjiti sa sadašnjih preko 140 na 21. Me imurske vode su javno poduze e koje se bavi vodoopskrbom i odvodnjom kanalizacijske vode na podru ju Me imurja, a u vlasništvu su jedinica lokalne samouprave. U zadnjih 50 godina (koliko postoji) razvilo se najviše zahvaljuju i sredstvima gra ana Me imurja (uplatama, samodoprinosima, u eš ima u su inanciranju). Sada se ukazuju lijepi izgledi da postupkom “prikrivene nacionalizacije”, što ovo rekonsturiranja zapravo jeste, sve to prije e u vlasništvo jednog poduze a na nivou Hrvatske, a zatim da se kroz izgledno vrijeme, u nekoj novoj “fazi razvoja”, prvo prona e tzv. strateški partner, a zatim i privatizira.

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

te rekoh kako ima politi ari koji su prožeti i potkovani znanjem i da bi mogli pokrenuti gospodarstvu kad bi im se to omogu ilo, na što su sugovornici odgovorili kako takvi ne mogu na scenu, jer nema politi kog dogovora me u vode im politi kim strankama. da se dogodi velika koalicija, kao, na primjer, u Njema kog pak da se na e rješenje koje bi na elo županija, ministarstava i Vlade dovelo sposobne ljude, upitah sugovornike. Oni odgovoriše kako bi to bilo rješenje, ali ta se koalicija jednostavno, barem ne sljede ih dvadeset godina, ne e

ti samo radio, bio je ironi an Mar etko. Župan je potvrdio da dug postoji, iznosi 350.000 kuna i odnosi se na bibliobusnu službu, te da se ministrici kulture obratio za pomo kako bi se dug anulirao. Ivan Novak (HDZ) pitao je mogu li Grad Mursko Središ e i gornjome imurske op ine ra unati na aktualizaciju projekta srednje škole i u Murskom Središ u, ako ona još uvijek postoji u mreži srednjih škola kao planirana, a neizgra ena. Pitao je je li za tu namjenu mogu e povu i sredstva europskih fondova po uzoru na susjednu županiju, gdje su prije nekoliko tjedna otvorene dvije srednje škole u dva manja grada. Župan Posavec poru io je vije niku da Grad mora imati potrebnu dokumentaciju da bi mogli podržati školu. Aleksandar Makovec (HDZ) postavio je pitanje o predstoje em preustroju javnih poduze a koja se bave

dogovoriti. Jer, kažu i pitaju gospodarstvenici, možete li zamisliti da se Karamarko i Milanovi nešto dogovore, da se sadašnji i budu i HDZ i SDP dogovore. Tvrde kako je to u Hrvatskoj nemogu e, jer tko bi od njih dopustio da drugi u Vladi ima sedam, a on šest ministara, ili drugi da ima osam, a on pet ministara. da raspišemo referendum o velikoj koaliciji, pa neka narod odlu i, upitah sugovornike, uvjeren kako bi osamdeset posto ljudi u Hrvatskoj podržalo stvaranje koalicije. A tko bi raspisao taj referendum, upitaše mene i sebe moji sugovornici, kad je

PIŠE: STJEPAN MESARI

onima na vlasti i opoziciji i ovako dobro, kad imaju sigurne i visoke pla e i svuda ih se do ekuje kao Amerika svoje generale i nije ih briga za gospodarstvo, premda o tome esto zbore i da ovakvo stanje što dulje ostane žele.

Gospodarstvo

U ITELJI bez putnih troškova u prosincu

Isplata tek u sije nju I me imurski u itelji ovih su dana obaviješteni kako e im naknada za prijevoz za prosinac biti ispla ena u sije nju. Ti se iznosi kre u od nekoliko stotina pa sve do nekoliko tisu a kuna, ovisno u koliko škola rade i na kojoj udaljenosti. Kao što je poznato, u itelji su ve ranije ostali bez boži nice. Predstavnici Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, Sindikata kulture, Sindikata zaposlenih u HZZO-u te Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika parafirali su na sastanku u Ministarstvu rada i socijalne skrbi sporazum - dodatak II. temeljnom kolektivnom ugovoru prema kojem se te službe odri u boži nice za ovu i regresa za idu u godinu. Sindikati su od premijera Zorana Milanovi a zatražili da Vlada donese odluku o isplati prosina kih troškova prijevoza u iteljima iz prora unske pri uve. Za isplatu prijevoza zaposlenima u osnovnim školama potrebno je oko 24 milijuna kuna. Taj

novac bi se mogao na i u prora unskoj pri uvi, smatraju sindikati, koji dodaju da bi Milanovi takvom odlukom ipak u iteljima olakšao proslavu boži nih blagdana, javlja HRT. Naime, prosvjetari su i bez uskrate naknade za prijevoz financijski zakinuti - ostat e bez boži nice, a u prosina kim pla ama ne e dobiti uve anje za prekovremeni, smjenski i dvokratni rad te rad vikendom, kao i pla anje zamjene u razdoblju do deset dana, što je tako er preba eno na sije anj. To zna i da e ve ina njih u prosincu primiti pla e manje za 100 do 500 kuna, pa i više. Za manjak prora unskog novca za u itelje i nastavnike sindikalci smatraju odgovornim ministra znanosti, prosvjete i sporta Željka Jovanovi a. Prema njihovom mišljenju, kriv je jer nije na vrijeme predvidio potrebnu koli inu novca za podmirenje svih obveza, a propustio je to ispraviti i u upravo prihva enom rebalansu prora una. (az)

NAGRADA “HUM-CROMA”

elni ljudi TSH-a akovec i LPT-a Prelog proglašeni menadžerima godine U petak 29. studenoga dodijeljene su godišnje nagrade i priznanja "HUM-CROMA". Nagradu "Menadžer godine" ove godine primilo je 13 najboljih hrvatskih gospodarstvenika, me u njima i direktori dvije me imurske tvrtke: Tomica Beli , dipl. ing., Tvornice sto ne hrane d.d. akovec, i Davor Ge i , mag. oec., L&P Tehnologije d.o.o., Prelog. Nagrade "HUM-CROMA" dodjeljuje 23. godinu za redom u osam kategorija. St r u kov na nag rada HUM-CROMA-e, kako je istaknuo predsjednik tog udruženja Vladimir Ferdelji,

ima posebnu vrijednost jer je dodjeljuje menadžerska struka najboljima me u sobom, a koji predstavljaju realni primjer koji negira da je u kriznim i recesijskim uvjetima nemogu e uspješno poslovati. Menadžeri i poduzetnici godine biraju se temeljem dokumentiranih bilanci i stvarnih kvalitativnih pokazatelja poslovanja, poput udjela na doma em tržištu, rasta izvoza, broja novootvorenih ili sa uvanih radnih mjesta, itd. Stru ni žiri temeljem tih podataka predlaže finaliste, a Upravni odbor HUM-CROMA-e odabire dobitnike.

MARIJAN Glavina, dr. med. vet., viši veterinarski inspektor u akovcu, govori o stanju govedarstva, svinjogojstva i peradarstva u Me imurskoj županiji

Doga a se novi dramati ni pad u proizvodnji mesa u Me imurju - Imamo naselja u kojima nema ni jednog goveda, a tako nikada do sada nije bilo. Svinjogojstvo je tako er u velikoj krizi, a jedino se peradarstvo održalo na razini prethodnih godina, kaže Marijan Glavina, viši veterinarski inspektor u akovcu PIŠE: STJEPAN MESARI

Od nedavno je prvi ovjek Veterinarske inspekcije u akovcu Marijan Glavina, dr. med. vet., vrsni i iskusni veterinarski stru njak koji se poslovima veterinarskog inspektora bavi od 1993. godine, kada zapo inje raditi kao op inski veterinarski i ribarski inspektor tadašnje Op ine akovec. Nakon šest godina rada kao grani ni veterinarski inspektor, odlazi na poslove državnoga veterinarskog inspektora u Ministarstvu poljoprivrede kao voditelj ispostave Prelog. Veliki doprinos dao je kao lan hrvatskog tima u pregovorima s Europskom unijom za Poglavlje 12 – veterinarstvo, sigurnost hrane i fitosanitarni nadzor. Zna se kako je ovo poglavlje bilo najzahtjevnije po pitanju koli ine zakonodavstva koje se trebalo uskladiti i vrlo teško u pregovorima, a dobro je odra eno, što govori o kvaliteti hrvatskoga pregovara kog tima i samog Marijana Glavine.

Nakon ukidanja granica, kontrola uvoza mesa fizi kih osoba prakti ki ne postoji A upravo se pripremanjem te ovogodišnjim ulaskom Republike Hrvatske u lanstvo EU mnogo toga promijenilo u hrvatskoj, pa tako i me imurskoj poljoprivredi. - Ulaskom u lanstvo Europske unije, svaka zemlja lanica treba imati nadležno tijelo koje je odgovorno za sigurnost hrane, odnosno kompletni nadzor hrane je pod jednim zakonodavstvom. Kod nas je to Ministarstvo poljoprivrede koje sura uje s drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i odgovorno je prema Europskoj komisiji. Veterinarska inspekcija zadužena je za nadzor zdravlja životinja i dobrobit životinja, kao i za proizvodnju hrane za životinje i

ljude u tzv. sustavu nadzora ‘od polja do stola’ . Danas Hrvatska kao lanica EU ima slobodno tržište i ona sama je dio toga tržišta, što zna i da više nema grani ne kontrole uvoza kad su fizi ke osobe u pitanju. Nitko to ne kontrolira, ali izvoziti se ne može ako se ne ispune odre eni uvjeti, a što jako ovisi o vrsti i kategoriji životinja. To je ta bitna novina za našu državu od 1. srpnja 2013. godine, naglašava inspektor Glavina, dodaju i kako je veterinarska inspekcija u Me imurskoj žu-

rapske zemlje ponudile su Hrvatskoj izvoz stoke i ovaca od 500.000 komada godišnje, što bi u mnogome promijenilo hrvatsku poljoprivredu na bolje. Odgovor onih koji o svemu odlu uju bio je: pa mi nemamo toliko stoke, imamo jedva 80.000 komada spremno za izvoz. Tako je i ta ideja završila za sada neslavno, kao i mnoge druge. li no je i s našim me imurskim vinima. Kad se postavilo pitanje izvoza doma ih vina u Rusiju ili Kinu, me imurski su vino-

gradari samo odmahnuli rukom, a neki ni to jer ih to ne interesira, prodaju svoja vina u Hrvatskoj. Naime, veliki kupci su tražili deset puta više butelja nego što ih vinari imaju, i to svi zajedno. Šanse na velikim tržištima imaju tek poneki, možda samo naši najve i vinogradari. Doma i se vinari tješe da proizvode kvalitetna butik vina, što je to no, no tu im kvalitetu tržište možda ne e priznati zato jer su naj eš e premali. oba slu aja rije je o nesposobnosti da se orga-

niziramo na pravi na in. Za to sigurno nisu odgovorni poljoprivrednici, ve oni koji ih trebaju organizirati. Sve ove godine doma a poljoprivreda samo tone. Sramota je re i, ali proizvodimo samo nekoliko poljoprivrednih proizvoda, dovoljno za svoje potrebe. it je problem u lošoj organizaciji države, i tako ve godinama. Osnovali smo agencije za mnogo toga i na sve strane, toliko ih je da je teško pamtiti imena, kao i niz javnih poduze a, no nemamo agenciju za izvoz

paniji sastavni dio Ministarstva poljoprivrede.

Drasti an pad sto arstva, imamo sela bez goveda Kako se lanstvo Hrvatske u EU odrazilo na hrvatsko i me imursko sto arstvo, koje je i pod nadzorom veterinarske inspekcije, Glavina odgovara. - Od po etka pregovora s EU od 2006. godine i prilagodbe EU standardima i sada kada smo par mjeseci u EU došlo je do drasti nog pada u govedar-

- Drasti an pad sto arstva u Me imurju bilježi se od po etka pregovora s EU, kaže Marijan Glavina, viši veterinarski inspektor

Me imurje je odoljelo bolestima životinja Kada je rije o zdravlju životinja u Me imurskoj županiji, inspektor Glavina isti e: - Op enito, zdravstveno stanje životinja u Me imurju je dobro, nema zna ajnijih zdravstvenih problema, za što su zaslužni držatelji ili vlasnici životinja, veterinarska struka i službe koji kvalitetno obavljaju svoj posao. Na sre u, u Me imurju se nije puno trgovalo stokom iz drugih krajeva Hrvatske, pa i Europe, pa je tako smanjen i rizik, kao i samo obolijevanje životinja. Naime, promet stokom najve i je rizik za širenje raznih bolesti životinja. Tu smo u Me imurju u prednosti pred ostalim dijelovima Hrvatske, poglavito onih naslonjenih na susjedne isto ne države. Svijest naših poljoprivrednika je na visokoj razini, emu je

Poljoprivredna lipa za izvoz A

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

stoke i ovaca, možda ni vo a ni povr a u arapske zemlje, a možda ju je trebalo davno osnovati. Nemamo je zbog toga što to nikome nije važno u državi, osim malim poljoprivrednicima koji su pak premali da bi je osnovali, jer tako nešto mora i i s državne razine, želi li se uspjeh. druge strane, imamo Hrvatske vode koje su jake i svima važne, jer donose novac bez mnogo muke pa se svi trude dobiti dio kola a. Da smo organizirali hrvatske poljoprivrednike na na in Hrvatskih voda, danas

doprinijelo stalno uspore ivanje sa zapadnoeuropskim zemljama, te je kultura držanja i uzgoja životinja niz godina gotovo jednaka kao u Europskoj uniji, a to zna i da je mogu nost oboljenja životinja svedena na najmanju mogu u razinu. Glavina pojašnjava kako je došlo do promjena kod testiranja svinjskog mesa na trihinelu. Novi na in naziva se umjetna digestija i podrazumijeva mikroskopiranje probavljenoga mljevenog mesa kojemu su pridodani enzimi prisutni u probavi kod ovjeka i kod životinja. Testiranje koje stoji 50 kuna po uzorku obavlja se u Bioinstitutovim ambulantama u akovcu i Gornjem Mihaljevcu te u ambulantama Veterinarske stanice Prelog u Donjoj Dubravi, Domašincu i Prelogu.

stvu i svinjogojstvu, a samo se peradarstvo održalo na razini prethodnih godina. Za stanje u govedarstvu sami smo najviše krivi, jer se stalno govorilo kako se ne isplati imati dvije-tri krave u doma instvu, nego da trebamo imati velike arme, što se pokazalo promašajem. Danas u Me imurju imamo nekoliko sela bez i jednog goveda, što nikada do sada nije bio slu aj, a sigurno je da e takvih naselja biti i više ako se ne dogode velike promjene u shva anju sto arstva. Svinjogojstvo je jednako tako u velikoj krizi i danas imamo svega tridesetak manjih armi s krma ama i nešto ve u armu Agrome imurja u Belici. Za krizu u svinjogojstvu trebamo zahvaliti nepostojanju prave strategije, vlastitoj neorganiziranosti u uvjetima potpune liberalizacije tržišta, ali i prilago avanju standardima EU zbog kojih može u kratkom roku do i do bitnog smanjenja broja svinja, a oporavak je onda vrlo težak. Primjer je nova politika kontrole svinjske kuge. Zbog kuge u Me imurju je zatvoren velik broj armi, a u nekim dijelovima Hrvatske još i više, što je ovu granu poljoprivrede dovelo u tešku situaciju. Na svinjogojsku proizvodnju utje u i EU standardi po pitanju držanja životinja u smislu osiguranja prostora, što je u mnogim slu ajevima teško ispuniti iz objektivnih razloga. Jedino se peradarstvo održalo na razini prethodnih godina te i dalje bilježi pozitivni trend, kaže Glavina, i napominje kako bi u Hrvatskoj, pa tako i u Me imurju, ve i zna aj trebalo dati ekstenzivnom uzgoju životinja i proizvodnji hrane za lokalne potrebe, jer je takvo sto arstvo manje osjetljivo na poreme aje tržišta i prihvatljivije s ekološke strane. To je osobito važno za Me imurje kao kraj s velikom gusto om naseljenosti i malim obradivim površinama. Za to je prije svega potrebna svijest stanovništva, a dobar primjer u tome može nam biti Austrija.

GLOBALNO I LOKALNO Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

bi bili vode i u regiji i izvozili na sve strane. No u poljoprivredi nema previše novca pa nikome nije isplativo. Kako dalje? Možda je dio recepta pronašao ministar prometa koji daje cestovne kune željeznici. z ogradu da možda postoje i bolja rješenja, gra ani bi putem jedne lipe mogli financirati agenciju za izvoz poljoprivrednih proizvoda. Tako, na primjer, na na in da se po kubnom metru vode izdvaja jedna lipa za tu namjenu ili u litri na te ili sli no, a sve kako bi se zaobi-

šao nesposobni državni aparat. Jer, dosadilo je ve svima slušati crne vijesti o našoj poljoprivredi, tako ne mora biti.

6. prosinca 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OSNOVANA tvrtka “Marina Prelog” d.o.o., koja bi trebala promijeniti turisti ku sliku donjeg Me imurja

Za direktora imenovan Neven Hercigonja iz Preloga Tvrtka “Marina Prelog” d.o.o. bavit e se turisti kom djelatnoš u, s glavnim ciljem razvoja turizma u Gradu Prelogu i okolici Kako se sada ini, na sjednici Gradskog vije a Prelog, održanoj u etvrtak 28. studenoga, donesena je jedna od povijesnih odluka za Grad Prelog. Osnovano je trgova ko društvo “Marina Prelog” d.o.o., koje e se baviti razvojem turizma, djelatnostima turizma i ugostiteljskim uslugama u turizma. Jedini lan i osniva društva je Grad Prelog, zastupan u skupštini društva po gradona elniku Ljubomiru Kolareku. Za lana Uprave društva ( itaj: direktor) imenovan je kao jedini Neven Hercigonja iz Preloga, dok su lanovi Nadzornog odbora, tre eg po redu trgova kog društva Grada Preloga, Davor Soka , Ignac Beli i Emilija Kova i . Trgova ko društvo “Marina Prelog” osnovano je po osnovi ugovora o podzakupu sklopljenog izme u HEP-a Proizvodnja d.o.o., Proizvodno podru je Sjever Varaždin i Grada Preloga, u tijeku je sklapanje aneksa ugovora kojom bi se proširilo podru je uprave Grada i na ugostiteljski objekt marine Prelog. Tako je formirana gradska tvrtka “Marina Prelog”, kao nositelj gospodarskog upravljanja prostorom uz Dravu. Za sada je u postupku donošenja detaljan plan sportsko-rekre-

acijske zone Prelog koji odre uje namjenu prostora. Stvaranjem pravnih pretpostavki za ovaj potez i gospodarenje prostorom marine, pojavilo se i pitanje obavljanja turisti kih djelatnosti i novih sadržaja za razvoj Grada Preloga. Na “Marinu Prelog” Grad Prelog e prenijeti poslove upravljanja i pružanja turisti kih usluga, najprije na podru ju marine i Drave, a potom i ukupnim bavljenjem turisti kom djelatnoš u. Ve po popisu djelatnosti nove tvrtke vidi se što se smjera. Tvrtka e se baviti pripremanjem hrane i pružanja usluge prehrane, pripremanjem pi a i napitaka, uslugama smještaja, pružanjem usluga prijevoza hrane i uslugom na drugom mjestu (cateringom), posredovanjem na doma em i stranom tržištu. Od turisti ke ponude, predvi ene su turisti ke usluge u oblicima turisti ke ponude kao seoske, zdravstvene, kulturne, wellness, kongresne, pustolovne sredine za mlade, usluge sportskog ribolova, te s dodatnom djelatnoš u u uzgoju morskih i slatkovodnih roba, rakova i školjaka, s iznajmljivanjem pribora za rekreativne djelatnosti na vodi, najmom i posredovanjem nekretninama. (J. Šimunko)

Glasovanje za novu gradsku tvrtku “Marina Prelog” d.o.o.

DIREKTOR tvrtke “Marina Prelog” d.o.o. Neven Hercigonja:

Od 1. sije nja Grad preuzima kafi na marini Direktor tvrtke “Marina Prelog” Neven Hercigonja, Frankopanska 8, diplomirani je politolog, a do sada je radio u Me imurskoj županiji u bivšem Uredu za EU integracije, sad Odjelu za gospodarske poslove. Ro en je 1986. godine. Razgovarali smo s njim u ka i u na marini Prelog na temu razvoja turizma u Prelogu i donjem Me imurju, a potvrdio nam je da e Grad Prelog preuzeti ka i na marini Prelog od 1.

sije nja 2014. godine. O svojem imenovanju kaže: - Za sada ne mogu ništa re i o razvoju turisti kih sadržaja jer najprije treba obaviti nužne poslove na registraciji tvrtke i donijeti osnovne dokumente. Mogu re i samo ono što se ve ionako zna: kraj nas prolazi autocesta, a Me imurje nema ni jedan kamp za turiste. Zbog toga emo sve poduzeti da taj kamp bude uz marinu Prelog jer je to važno za ukupan turisti ki

razvoj grada. Sam prostor marine Prelog ure ivat e se po fazama. Od 1. sije nja ove godine tvrtka ‘Marina Prelog’, odnosno Grad Prelog preuzet e i objekt u kojem se danas nalazi ka i . Prema sadašnjim planovima, koji se mogu promijeniti, ugostiteljski objekt e ostati. Sigurno je i to da emo u prvoj fazi nastojati urediti staze u kompleksu marine i gradsko kupalište, no za to je još prerano govoriti dok

Neven Hercigonja, direktor gradske tvrtke “Marina Prelog” u osnivanju: - Turisti autocestom prolaze kraj nas, a mi im ne nudimo ništa, želimo kamp u Prelogu

se ne obave poslovi vezani uz tvrtku i ne donese detaljan plan ure enja marine. (J. Š.)

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. prosinca 2013. PIŠE: VANJA HA EK

FRKANOV ANIN (33) osumnji en da je s “hladnim oružjem” oplja kao prodavaonicu METSS-a i kladionicu “Favorit”

Uhi en i odmah pušten na slobodu Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu provelo je prvo ispitivanje 33-godišnjeg muškarca iz Frkanovca zbog postojanja osnovane sumnje da je po inio dva kaznena djela razbojništva iz l. 230. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona. Postoji osnovana sumnja da je osumnji enik oko 19.30 sati 28. ožujka 2013. u poslovnici sportske kladionice "Favorit" u akovcu, u Parku Rudolfa Kropeka, uperio prema zaposlenici nož i zatražio novac, te da je oko 18.35 sati 18. studenoga 2013. u prodavaonici METSS-a u akovcu prema prodava ici uperio metalni odvija i zatražio novac. Obje zaposlenice su mu u strahu za svoj život dale novac, a osumnji enik je još iz kase prodavaonice uzeo i dodatni novac. U oba razbojništva plja kaš je odnio više tisu a kuna.

Osumnji enik je nakon Kako neslužbeno saznajemo, osumnji enik je nakon ispitivanja od strane ispitivanja od strane DORH-a DORH-a pušten na slobodu, jer nisu utvr eni zakonski razlozi da se protiv nje- pušten na slobodu jer nisu ga odredi istražni zatvor utvr eni zakonski razlozi da se protiv njega odredi istražni zatvor. Tako da do su enja može po initi još pokoje razbojništvo kako bi osigurao novac za odvjetnika. O ito su nama laicima nejasna mjerila DORH-a. Možda bi naši državni odvjetnici, kad su ovakva djela u pitanju, "na praksu“ trebali, primjerice, i i u ameri ku saveznu državu Louisianu, koja je sasvim suprotan primjer od hrvatskog pravosu a. Tamo provalnici i razbojnici nakon po injenja toga kaznenog djela obavezno idu u zatvor, koji može biti od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, a ako još jednom po ine isto kazneno djelo, dobivaju Razbojnik je, kako se sumnja, po inio dva kaznena djela razbojstva, nedavno u METSS-ovoj prodavaonici 25 godina zatvora bez mogu nosti priziva. (na slici) i ranije u sportskoj kladionici “Favorit”

UKRATKO Ukradeno smrznuto meso, traktorska prikolica, novac… Tijekom no i s 2. na 3. prosinca u vremenu od 9 do 16.30 sati u Svetoj Mariji, u Ulici Matije Gupca, nepoznati po initelj je u dvorištu obiteljske ku e iz nezaklju anog spremišta ukrao smrznuto meso. Isto tako, u razdoblju od 23. studenoga do 3. prosinca u Kotoribi, u Ulici Matije Gupca, s otvorenog dvorišta nepoznati je po initelj s traktorske prskalice demontirao

i ukrao metalne dijelove. U utorak 3. prosinca Policijska uprava me imurska zaprimila je dojavu muškarca iz Novakovca da mu je iz ku e ukraden novac. Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je u ponedjeljak 2. prosinca u vremenu od 11 do 12 sati u Novakovcu, u Glavnoj ulici, nepoznati po initelj ušao u nezaklju anu ku u i ukrao doma i i strani novac.

Maloljetni Rom dilao marihuanu Indicije da sve više me imurskih maloljetnika uživa marihuanu pokazale su se to nima. U subotu oko 18.40 sati policijski službenik Policijske postaje Prelog je u Ulici kralja Tomislava u Kotoribi obavljao provjeru identiteta jednog maloljetnika i djeteta. Dijete je policijskom službeniku dragovoljno predalo više komada PVC smotuljaka i jedan “joint“, sa sadržajem zelene biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu, ukupne težine 6,8 grama, i jednu preciznu vagu. Iako u policijskom biltenu piše da se radi o djetetu, neslužbeno doznajemo da je po initelj 17-godišnjak iz tamošnjega romskog naselja. Pretragom njegovog doma, temeljem naloga Županijskog suda u

Varaždinu, prona ena su još dva smotuljka s marihuanom težine 5,6 grama. Pretraga je obavljena i kod 19-godišnjaka iz Kotoribe, kod kojeg su prona eni prazni smotuljci s ostacima i tragovima marihuane. Ne navodi se jesu li slu ajevi povezani, no 19-godišnjak nije pripadnik nacionalne manjine. Ve i vrapci na grani znaju da su lake, ali i teške droge sve prisutnije kod maloljetni ke populacije. Zabrinjavaju e je što ih na uživanje droga, ali i dilanje, nagovaraju mudriji i stariji prijestupnici kako bi izbjegli eventualnu kaznenu odgovornost. Iako mjerodavni poduzimaju sve potrebne preventivne mjere, pošast se širi. O ito prevencija ne daje rezultate.

Ovo navodimo samo kao primjer koji je vjerojatno predrasti an, ali da se zna kako zemlje koje se deklariraju kao najdemokratskije na svijetu zapravo provode izuzetno grubu represiju prema po initeljima razbojni kih delikata. U isto vrijeme gra ani uglavnom od policije kod nas o ekuju " uda“ kad je u pitanju sigurnost, a policija je i meta kritika da "ne radi dovoljno po ovom pitanju“. Me utim, puno eš e se dogodi situacija da oni odrade svoj dio posla, a zakazuje upravo pravosu e: DORH i sudstvo, jer ljudi s desetcima kaznenih djela umjesto u zatvoru nalaze se na slobodi. O ito je e ikasnost pravosu a i dalje u našoj zemlji vrlo upitna, posebice kad su u pitanju kaznena djela koja izazivaju dodatni strah kod gra ana, poput provala, kra a i razbojstava. Znakovito je u ovom primjeru da je na slobodu pušten u najmanju ruku dvostruki po initelj teških kaznenih djela. Ina e, do sad nema policijski dosje, što ne zna i da nije po initelj još kojega kaznenog djela, potvrdio nam je izvor blizak istrazi. Za spomenuta kaznena djela razbojnik je putem posebnog izvješ a prijavljen Županijskom državnom odvjetništvu u akovcu.

Preventivne policijske akcije po kafi ima Policija provodi preventivnu akciju “Ispravno odlu i“ po ka i ima i klubovima diljem Me imurja. Provedena je ve u Arcusu u akovcu i Brasilu u Savskoj Vesi, gdje su prezentirane preventivne aktivnosti policije. Projekcijom na videozidu prikazani su naj eš i uzro nici prometnih nesre a na me imurskim prometnicama. To su prije svega alkohol i droga. Irena Branovi , policijska službenica zadužena za preventivu cestovnog prometa, Karmen Tomaši iz Postaje prometne policije i Saša Vizinger gostima spomenutih lokala, uz preventivnu prezentaciju, omogu ili su i testiranje bez sankcija. Gosti su rado puhnuli u “frulicu“ , a bilo je i onih koji su se testirali na droge. Sre om, drasti nijih rezultata nije bilo. Dapa e, unato dobrome ozra ju, veselju i pokojoj ašici više, izgredi nisu zabilježeni. Uniformirane policajke šarmirale su goste, pa je stvoreno ležernije ozra je, što je bio i cilj. Naime, policija u ovoj akciji djeluje preventivno, a

Irena Branovi , policijska službenica zadužena za preventivu cestovnog prometa, podijelila je i prigodne poklone za bolju sigurnost sudionika u prometu

ne represivno. Posjetitelji su dobili edukativne i propagandne materijale, prsluke, privjeske, bedževe… Sve u cilju smanjena tragi nih posljedica na prometnicama. Akcija je provedena u sklopu Nacionalnog programa za sigurnost cestovnog prometa 2 aša više - život manje“. Policijski službenici policijske uprave me imurske u dogovoru s vlasnicima ugostiteljskih objekta provodit e i dalje preventivnu akciju “Ispravno odlu i“.

U suradnji s vlasnicima ugostiteljskih objekata osmišljen je zabavni program uz ponudu bezalkoholnih pi a po promotivnim cijenama. U sklopu programa policijski službenici e mladima objasniti ciljeve preventivne akcije, te im podijeliti promidžbeni materijal i omogu iti da se podvrgnu alkotestiranju. Cilj akcije je odvra anje mladih od konzumacije alkohola i upravljanja vozilom

pod utjecajem alkohola, odnosno sprje avanje i smanjenje prometnih nesre a i narušavanja javnog reda i mira. Akcija e se ovaj vikend provoditi prema sljede em rasporedu: tijekom no i s 6. na 7. prosinca u vremenu od 22 do pono i u ugostiteljskom objektu “ avlek“ u Štrigovi, tijekom no i s 7. na 8. prosinca u vremenu od 22.30 do 0.30 sati u ugostiteljskom objektu “Taboo“ u akovcu.

6. prosinca 2013.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA NEDELIŠ E – održana šesta sjednica Op inskog vije a, koja je prošla u znaku zaštite od poplave Puš ina

Zatražili od Hrvatskih voda deset tisu a vre a za slu aj da Drava ponovno zaprijeti PIŠE: SINIŠA OBADI Gra ani Puš ina i dalje strahuju za svoje domove nakon katastrofalne poplave prošle godine, posebice jer je sustav nasipa koji štiti ovo naselje od poplavljanja ostao gotovo pa isti kao i do prošle godine, kada je Drava stigla do glavne prometnice usred naselja. To je o ito potaknulo vije nika Ivana Marciuša da na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Nedeliš e upita kakvo je stanje nasipa u Puš inama, odnosno je li nasip koji štiti to naselje od poplave saniran, povišen i proširen. Dio odgovora stigao je od Franje Logožara, stru ne osobe za poslove civilne zaštite op ine Nedeliš e, koji se na sjednici našao kako bi prezentirao analizu stanja sustava zaštite i spašavanja u op ini Nedeliš e za teku u godinu, te dao smjernice o zaštiti i spašavanju za idu u godinu. - Ono što ja znam, kazao je Logožar, nasip nije obnovljen do kraja. On je dijelom popravljen, odnosno strojno po-

AKTUALAC

Nasip koji je popustio i donio katastrofalnu poplavu Puš inama za sada je samo saniran, a po etkom sljede e godine trebao bi se graditi novi ravnan. No nasip nije na visini onog nasipa koji je prije nekoliko godina napravljen u blizini romskog naselja Parag, prema najnovijim standardima koji se danas koriste u projektiranju. Ovaj u Puš inama je, na žalost, na nivou onih koji su gra eni šezdesetih godina. To je ono što ja znam neslužbeno.

Opozicija nije bila zainteresirana za izradu prora una Na elnik Dania kazao je u sklopu rasprave iz prora una da mu je žao što iz opozicijskih redova nije bilo nikakvih prijedloga i promjena, a opet e biti velikih kritika, što je ve jedna standardna i uobi ajena pri a. Predložen je prora un op i-

ne Nedeliš e za 2014. godinu u iznosu od 25,480.000, dok pak bi se odluka o prora unu op ine Nedeliš e, kao i projekcije prora una za 2015. i 2016 godinu, trebala donijeti na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Op inskog vije a u etvrtak 19. prosinca.

Vre e i pijesak “za svaki slu aj” Logožar je tako er kazao kako je prije nekoliko dana, obilaze i to podru je zajedno s na elnikom Daniom, a s obzirom na koli inu kiše koja je pala i još se predvi ala, zamolio odgovorne za još nekih desetak tisu a vre a koje bi se uskladištile u prostorijama Op ine, onako više da zbog nekakve psihološke sigurnosti možemo re i da imamo vre e uz etrdesetak kubika pijeska koje uvamo za tu namjenu. Te vre e mogu i dalje biti u vlasništvu Hrvatskih voda, no bitno je da budu deponirane na Op ini kako se ne bi, ako se, ne daj Bože, nešto dogodi, ponovno na njih ekalo predugo.

Na Logožarovo izlaganje nadovezao se i op inski na elnik Dania, kazavši da je ve na po etku svojeg mandata uputio dopis prema Hrvatskim vodama s upitom što je poduzeto s vezi sa sanacijom, odnosno izgradnjom novog nasipa. - U odgovoru koji je ubrzo stigao, kaže na elnik Dania, re eno je da Hrvatske vode u izgradnju nasipa kre u po etkom idu e godine, dok je za ovu godinu predvi ena samo sanacija. Ona je napravljena, odnosno kod dijela nasipa kod Puš ina on je o iš en i utvr en, a je li to dovoljno ili nije, ne mogu na to odgovoriti jer nisam za to stru an. No, najvažnije je da se sa sanacijom završilo, a ho e li se idu e godine graditi novi, na to tako er ne mogu trenutno odgovoriti, završio je Dania.

U ak t ualnom sat u tako er je bilo još nekoliko pitanja, osim stanja nasipa. Potpredsjednica Vije a Darinka Pergar napomenula je kako je jedna slovenska tvrtka potkraj ljeta teškim radnim strojevima na jednu privatnu parcelu nadomak Puš ina po ela dovoziti kukuruzovinu za preradu u biomasu, da bi je nedavno po ela odvoziti. Zatražila je pisani odgovor na pitanja je li nadležni op inski ured bio informiran o kakvoj se kompostani radi, jesu li pri tome poštovane mjere zaštite okoliša i tko e sanirati ošte ene poljske putove i lokalne ceste. Potpredsjednica Vije a Dijana Posavec izjavila je kako je boravila u novoure enim prostorima SRC-a “Trate” u Nedeliš u. Pitala je na elnika ho e li povesti vije nike u razgledavanje ove reprezentativne zgrade koja je sada prazna i tko e je sve koristiti s obzirom na potrebe njezinog održavanja, te što je s izgradnjom nove škole u Nedeliš u. Vije nik Ivan Marciuš podsjetio je na posljedice prošlogodišnje poplave u

Puš inama te pitao što je u injeno na obrambenom nasipu koji je popustio pa je uzrokovana poplava s ogromnim materijalnim posljedicama. Odgovaraju i na pitanja, op inski na elnik Darko Dania rekao je kako je zgrada SRC-a “Trate” tek nedavno dovršena, da je od kolovoza koristi NK Nedeliš e, a od polovine studenoga i Atletski klub Nedeliš e. Osim toga, ponu ena je svim sportskim i kulturnim udrugama na korištenje te e se sukladno iskazanom interesu napraviti raspored korištenja, kao i analiza troškova korištenja i održavanja, a podržao je prijedlog da vije nici razgledaju gra evinu na koju svi mogu biti ponosni. Što se ti e izgradnje osnovne škole u Nedeliš u, kazao je kako je uput io požurnicu na Me imursku županiju, te dodao da se o njezinoj izgradnji vode razgovori na više razina, dok je iz Županije došao odgovor kako Op ina treba još dogovoriti koncesiju za zemljište s Varaždinskom biskupijom, što je ina e u tijeku.

KU A VIŠNJI EVIH desetak dana nakon katastrofalnog požara

Pomažu svi, znani i neznani Nakon više od tjedan dana otkako je buknuo požar na obiteljskoj ku i obitelji Višnji iz ehovca, razgovarali smo s njima kako bismo saznali kako te e sanacija štete i koliko e im još vremena trebati da svoj život i dom vrate u kakvu-takvu normalu. Zahvaljuju i dobrim ljudima, lanovima DVD-a ehovec te poznanicima i sumještanima obitelji Višnji , stravi no zgarište ku e, koju je obitelj još ljetos obnovila, u samo je nekoliko dana o iš eno. Usprkos groznoj hladno i, lanovi DVD-a ehovec, sumještani i mještani okolnih mjesta udružili su se u akciju saniranja požarišta, kako bi se im prije zapo elo s radovima obnove krovišta, za što je materijal i majstora osigurao Grad Prelog. Prije nekoliko dana iz Cirkovljana je, posredstvom Grada Preloga, na zgarište stigao majstor Gašpari . Grad je poslao još dva

svoja radnika i uz pomo vrijednih ruku ehovljana ubrzo se krenulo s postavljanjem gredica i punioca, kako bi se napravila betonska deka. Od obitelji saznajemo da je 3. prosinca završeno betoniranje deke. - Zbog velike hladno e, morat emo ekati idu a dva-tri tjedna dok se deka potpuno ne osuši kako bismo dalje mogli krenuti s postavljanjem krova, rekao nam je Željko Višnji . Od najstarijeg sina obitelji, Nikole, pak doznajemo da i dalje imaju veliku pomo prijatelja i poznanika. - Svatko radi ono što zna, a pomažu nam uistinu mnogi i moji i tatini prijatelji i kolege, rekao nam je Nikola, dodaju i kako je svima na tome jako zahvalan. Napomenuo je kako vrijedne ruke na sanaciji ku e rade uistinu od jutra do mraka. Iako se prvotno mislilo da je na ku i stradao samo krov,

tek kod iš enja zgarišta otkrio se razmjer štete, koji je uistinu velik. - Uništeno je sve. U nekoliko prostorija se urušio strop, izgorio je laminat, bijela tehnika i namještaj. Ma sve..., ispri ao nam je Željko Višnji , dodaju i kako je od srca zahvalan svima koji pomažu bilo donacijama, bilo svojim trudom, rukama i vremenom. Gra ani su uplatama svojih donacija Višnji ima prikupili oko deset tisu a kuna. Ovoj obitelji je svaka kuna dragocjena, jer sanacija ku e još nije ni blizu svog kraja. Trebat e još puno vremena, rada, ali i novca da bi ova obitelj, koja je u samo deset minuta ostala bez i ega, ponovno mogla sjesti za obiteljski stol u vlastitom domu. Ako ste u mogu nosti, pomozite i vi s donacijom. Žirora un za pomo : Željko Višnji , PBZ 2340009-3223609748. (az, foto: zv)

Prvi dio najnužnijih radova na obnovi ku e u ehovcu priveden je kraju, ali do doma za življenje još je daleko

Kroz Međimurje

MA KOVEC želi dan svog mjesta

Prijedlog - dan prvog spomena Ma kovca Ma kovec e idu e godine po prvi put imenovati dan mjesta i prigodno ga obilježiti. Povodom toga pokrenuta je inicijativa, javna rasprava o tome koji bi datum bio najpogodniji za imenovanje dana Ma kovca. Josip Varga, predsjednik Mjesnog odbora Ma kovec, predlaže da dan mjesta bude 27. kolovoza, jer se 27. kolovoza 1376. godine prvi put u pisanom obliku spominje mjesto Ma kovec. Taj dan je Stjepan Lackovi , ondašnji gospodar Me imurja, osnovao i poklonio pavlinima samostan Svete Marije i Svih svetih u mjestu Sveta Jelena, koji je bio smješten na njegovom posjedu zvanom Varhel. Ma kovec, odnosno Mazkuch, kako je tada bilo zapisano u službenoj ispravi, bio je na granici poklonje-

nog posjeda sa sjeverne strane. U Ma kovcu bi se idu e godine trebala obnoviti Ulica Breg s dijelom okoliša društvenog doma, te izraditi projektna dokumentacija za Ulicu dr. Ivana Novaka, u emu bi financijski pomogao i Grad akovec sa svojim prora unskim sredstvima. Iz sredstava koja ostvaruje Mjesni odbor Ma kovec zamijenit e se dotrajala vanjska stolarija i ugraditi plinski grija i u društvenom domu, a zbog ljepšeg izgleda mjesta održavat e se i javne površine, dje ja igrališta i poljski putovi. Vije e Mjesnog odbora sura uje sa sedam udruga gra ana koje djeluju u mjestu i prema financijskim mogu nostima i sljede e godine osiguravat e materijalne uvjete za njihov rad. (BMO)

SELNICA

Kako netko može koristiti socijalnu pomo , a vozi auto i ima ku u? U aktualnom satu Op inskog vije a Selnica vije nik Mijo Kocijan osvrnuo se na zatraženi popis o socijalnim slu ajevima Centra za socijalnu skrb, odnosno dodjeli drva za ogrjev. Kazao je da se na popisu nalaze i bogati i siromašni. Neshvatljivo mu je da se netko tko ima ku u i auto nalazi na popisu socijalnih problema. Na elnik Vi evi odgovorio mu je da Me imurska županija dodjeljuje nov ana sredstva za ogrjev prema popisu Centra i kazao mu da službeno dostavi u Op inu dopis kojim e ukazati na nelogi nosti na tom popisu, pa e se isti proslijediti na adresu Centra za socijalnu skrb.

Komunalna naknada na rate U sklopu “aktualca“ postavljeno je pitanje vezano uz dugovanje za komunalnu naknadu. Poslano je 238 opomena, pozivu se odazvalo 127 osoba, a ostalih 111

tvrdilo je da nisu dobili opomene i davalo neke druge izgovore. Petra, koja je na stru nom osposobljavanju kod nas, sve ih je nazvala, uz zamolbu da se jave na Op inu. Sad se ve javilo nešto više od dvadeset osoba, što zna i da ih je još devedeset. Jedno vrijeme emo još pri ekati, a onda idu prve ovrhe van, kazao je na elnik Vi evi . Što se ti e dužnika po mjestima, u Selnici je ostalo 28 osoba, u Donjem Zebancu 42, Bukovcu 8, Prapor anu 8 i Donjem Koncov aku 10. - Svima smo ponudili da mogu platiti na rate, a, na žalost, ima i slu ajeva da obitelj živi deset godina u ku i i uop e se nisu prijavili. Ima slu ajeva gdje je Op ina izgubila neka sredstva po komunalnom doprinosu, jedan slu aj je iz Donjeg Koncov aka, jer je iznos od 15.000 za komunalni doprinos kuna zastario, zaklju no je kazao na elnik. (r)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. prosinca 2013.

PRIBISLAVEC – zbog smanjenja pla e zamjeniku op inske na elnice iz redova romske manjine, pale teške rije i na ra un op inskog elništva

Željko Balog optužio Op insko vije e za fašizam - Op insko vije e u Pribislavcu je ustaški pokret i leglo organiziranog kriminala, tvrdi Željko Balog, zamjenik na elnice, nakon što mu je neto pla a smanjena za 2.100 kuna PIŠE: SINIŠA OBADI

Zamjenik op inske na elnice iz redova nacionalnih manjina Željko Balog svoje kolege i op insko elništvo prozvao je ustašama i ašistima, a sve zbog smanjenja koeficijenta za obra un pla e na 4. sjednici Op inskog vije a Pribislavec, održanoj prošli etvrtak, koja je tako ponovno bila i te kako burna. Balogu je tako neto pla a smanjena s dosadašnjih 5.800 kn na 3.700 kn. Naime, prilikom obrazlaganja 7. to ke dnevnog reda, odnosno prijedloga izmjena i dopuna odluke o osnovici i koeficijentu za obra un pla a op inskoj na elnici i njezinom zamjeniku, Željko Balog, zamjenik op inske na elnice iz redova nacionalnih manjina, ponovno je (ne)o ekivano reagirao i održao jedan (pre)glasni “sat povijesti” na kojem je svoje kolege u vije u prozvao “pripadnicima ustaškog pokreta koji djeluje na njega i njegov narod“. Naime, na elnica Višnja Iva i je kazala kako se nakon nedavno održanih izbora za predstavnike lokalnih tijela samouprave Željko Balog odlu io posao zamjenika na elnice obavljati pro esionalno, što ona cijeni i poštuje. No, prilikom nedavne analize financijske situacije, došlo se do rezultata prema kojima je koeficijent zamjenika u Op ini Pribislavec 85 posto od na elni kog, odnosno najve i zakonski mogu-

i. Ina e, prema Uredbi Vlade RH, koeficijent za obra un na pla e na elnika za op ine od tri do pet tisu a stanovnika kre e se od 1 do 4,55. Kako je kazala na elnica Iva i , njezin je koeficijent 1,6, i to još iz vremena saziva prošlog Op inskog vije a, i dodala: - S obzirom na to da je unkcija zamjenika Baloga nova unkcija u našoj op ini koju još treba prilagoditi radu i, naravno, kroz odre eno vrijeme vidjeti kakva je efikasnost njegova posla, htjeli smo se i mi prilagoditi novonastaloj financijskoj situaciji, ali isto tako i smanjiti raspon koeficijenta za obra un pla e na elnice i pla e zamjenika s obzirom na složenost poslova. Moram spomenuti i to, kazala je Iva i , da e neto ispla eni osobni dohodak u iznosu od 3.700 kuna, koji e moj zamjenik Željko Balog dobiti, biti puno ve i od onoga koji dobiva veliki broj zaposlenih, a posebno pak umirovljenih gra ana ove države.

Balog: Ova odluka nema veze s financijama No, s time se njezin zamjenik Željko Balog nije složio, kazavši da je ovo samo još jedan put kojim ga žele dovesti pred zid, gdje e on u znak protesta morati podnijeti neopozivu ostavku. - Uvjerenja sam, kazao je Balog, da e to u initi i moji vije nici. Nakon dužeg izlaganja o tome kako se ovdje zapravo ne radi

Sjednice OV-a Pribislavec u “novoj sezoni” uglavnom su u znaku prepirki, a sada i teških optužbi Željka Baloga i predstavnika romske nacionalne manjine prema ve ini HNS-SDP u Vije u

Prihva ena odluka o odre ivanju cijene nezakonito prisvojenoga op inskog zemljišta Kao što je poznato, u izradi projektne dokumentacije za projektiranje prometnica u Pribislavcu, kao i u prijašnjim izradama projekta i planova, došlo se preko katastra i gruntovnice te geodetske tvrtke koja je izra ivala projekt do podataka da je odre eni broj zemljišta u op inskom vlasništvu nezakonito prisvojen (uzurpiran) od strane fizi kih i pravnih osoba i pripojen parcelama u njihovom vlasništvu. Stoga je, radi sre ivanja katastarskog operata op ine Pribislavec u Katastru akovec, sravnjivanjem katastra s postoje im stanjem potrebno izvršiti identifikaciju spornih parcela, parcelaciju istih s odre ivanjem položaja površine, kako bi se

mogao izvršiti otkup od strane sadašnjih korisnika i pripajanje parcelama u njihovom vlasništvu. Ovim postupkom, kazala je na elnica Višnja Iva i , želimo napraviti red. Krenuli smo na jedan miroljubiv i kvalitetan na in, gdje pružamo mogu nost svakome tko je prisvojio op insko zemljište da ga po jednoj prihvatljivoj cijeni otkupi, što sve ovisi i o površini i namjeni zemljišta. No, ne uspije li dogovor, Op ina e morati pokrenuti sve zakonske sankcije. Izradu parcelacije i odre ivanje površina za prodaju, istaknula je na elnica, financira Op ina, a troškove poreza na promet i spajanje u postoje e parcele snosit e dosadašnji korisnici, odnosno kupci.

o financijama (jer da su u Op ini demokrati, podnijeli bi taj teret podjednako svi zajedno), ve kao i u mnogim drugim slu ajevima o nacionalnoj netrpeljivosti prema njemu kao Romu. Balogu je nakon toga od strane predsjednika Op inskog vije a Elvisa Horvata prvo stiglo upozorenje da izlaganje malo skrati jer je vrijeme predvi eno za pitanje ili repliku ograni eno na dvije minute. No, zamjenik op inske na elnice pokrenuo je novu raspravu s predsjednikom Vije a o tomu koliko mu je zapravo vremena ukradeno oko rasprave o poslovniku, pa mu je oduzeta rije .

“Djelovanje ustaškog pokreta” To je bio okida za navalu optužbi i prijetnji Me unarodnim sudom u potpunosti neprimjerenim rje nikom za jednoga op inskog dužnosnika. - Smatram da je ovo djelovanje ustaškog pokreta na mene i moju naciju, kazao je Balog, upozoravam vas da u pokrenuti tužbu na Ustavnom sudu i Europskom sudu za ljudska prava, stoga u znak protesta napuštamo ovu sjednicu. Ovo je isti ašizam i provo enje organiziranog kriminala, dobacio je prilikom napuštanja vije nice. Sjednica je tako nastavljena bez zamjenika op inske na elnice Željka Baloga i dvojice vije nika Nezavisne liste pripadnika romske nacionalne manjine, Biserka Horvata i Kristijana Baloga.

ŠTRUKOVEC PROMETNO ugroženiji ak od Murskog Središ a

Mještani se boje za svoje živote zbog gustoga kamionskog prometa Kroz naselje Štrukovec prolaze sva vozila koja odlaze prema Murskom Središ u, gradskom središtu koje je dnevno zakr eno prometom teških kamiona i šlepera, ali i ona koja na izlasku iz naselja skre u prema Svetom Martinu na Muri. Rije je o nekoliko tisu a vozila dnevno, od ega je oko etrdeset posto kamiona - Sve je ovo prevršilo svaku mjeru. Ne pro e par minuta da kroz selo ne pro e kamion ili šleper, požalila nam se jedna mještanka kad smo je zapitali o kamionskom prometu kroz mjesto. Naime, na svojoj posljednjoj sjednici VMO Štrukovec raspravljao je o jednom od svojih najve ih problema, a to je pove an kamionski promet kroz naselje, koji dostiže dnevno i nekoliko tisu a vozila. Kroz naselje dnevno prolaze sva vozila koja prometuju prema grani nom prijelazu Mursko Središ e, ali i ona koja izvan naselja skre u prema Svetom Martinu na Muri. Nedavno je svetomartinski na elnik Franjo Makovec rekao kako

samo u jednom danu kroz Sveti Martin na Muri pro e oko osam tisu a vozila, od kojih barem polovina dolazi iz smjera Štrukovca. Kada se tome dodaju podaci o desetak tisu a vozila koja u Štrukovec dolaze iz smjera Murskog Središ a i akovca, nije teško ustvrditi kako je rije o nekoliko tisu a vozila dnevno, od ega je oko 40 posto kamiona i šlepera. - Kamioni voze i neprimjerenom brzinom, pak su vrlo ugroženi i ostali sudionici u prometu, posebice pješaci i u enici koji dolaze i odlaze s autobusne postaje. A cesta je samo nešto šira nego je bila prije tridesetak godina, ali promet je pove an za tisu u puta. Osim toga, kroz naselje

- Kroz naselje nema pješa ko-biciklisti ke staze, pa pješaci i biciklisti najve im dijelom koriste kolnik ceste ili bankine, što dodatno ugrožava njihovu sigurnost, kaže Dominik Hrženjak, lan VMO-a Štrukovec nema pješa ko-biciklisti ke staze, pak pješaci i biciklisti najve im dijelom koriste kolnik ceste ili bankine, što dodatno ugrožava njihovu sigurnost, kaže Dominik Hrženjak, lan VMO-a Štrukovec i vije -

nik u Gradskom vije u Grada Mursko Središ e, koji o stanju izvješ uje središ anskog gradona elnika i traži pomo , svjestan kako Grad tu teško može pomo i. Naime, glavna ulica u Štrukovcu dio je državne

i me unarodne ceste, koja je u nadležnosti Hrvatskih cesta, koje najavljuju rekonstrukciju i izgradnju pješa ko-biciklisti ke staze kroz naselje u sklopu projekta “PB staze akovec - Mursko Središ e”. Kada e to biti pouzdano, nitko ne zna, a do tada e kamioni žiteljima Štrukovca biti cjelodnevna mora i strepnja. VMO Štrukovec ukazuje i na vrlo loše stanje ostalih prometnica u naselju, te na potrebu stavljanja asade na Društveni dom. Ipak, Društveni dom e asadu dobiti na na in da poslove obavi jedan asader, kojemu e se cijena radova od 1.700 kuna kompenzirati s njegovim dugom za komunalnu naknadu. (S. Mesari )

6. prosinca 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

USVOJEN prora un Grada Preloga za 2014. godinu

KOTORIBA

Prora un blizu dvadeset milijuna kuna, više za obrazovanje i sport (stadionsku investiciju)

Uvjet za dobivanje stipendije: primanja manja od 2.500 kuna po lanu obitelji

- On je i dalje razvojni, iako je nešto smanjeno ulaganje u industrijske zone, a insulanus” 100.000 kuna, za tiskanje knjiga i pove ano ulaganje u obrazovanje, kaže gradona elnik Kolarek P r or a u n G r a d a Preloga za 2014. godinu planiran je u visini 19,950.000 kuna, što je sli no kao i prošle godine. Prihodi od poreza o ekuju se u visini od 6,7milijuna kuna, iz op eg prora una u visini od 4,6 milijuna kuna, od imovine 1,8 milijuna kuna, naknada 4 milijuna kuna te od prodaje zemljišta. Od objekata komunalne infrastrukture, planiran je nastavak radova na Sportskom parku “Mladost” Prelog, završetak pješa kih staza u ulicama Dravska, Matije Gupca i D. Tadijanovi a u Prelogu, ure enje sportsko-rekreacijske zone “Marina” Prelog, ure enje gradskog parka u naselju “Jug”, te ure enje parkova po svim naseljima, uz radove na izgradnji biciklisti ke staze Prelog - Donja Dubrava s odmaralištem u Oporovcu u suradnji sa Županijskom upravom za ceste. Nastavit e se i radovi na nerazvrstanim cestama na više mjesta u Prelogu te na ure enju groblja u Prelogu, koje e dobiti pješa ke staze, vodovodnu mrežu i javnu rasvjetu, a ure ivat e grobne ku e u Prelogu i Draškovcu.

Sva naselja dobit e LED javnu rasvjetu Krenut e se po fazama s modernizacijom i rekonstrukcijom javne rasvjete u svim naseljima Grada Preloga. Predvi ena je ugradnja LED tehnologije, a uz suradnju s Fondom za zaštitu okoliša. Izgradit e se preostala kanalizacija za odvodnju oborinskih i sanitarnih voda na jugoisto nom dijelu Preloga, projekt je ve u realizaciji i realizira se uz pomo fondova EU. Pred završetkom je izrada projektne dokumentacije za naselje ehovec. Uz spor t sk i park “Mladost” u Prelogu, uredit e se tereni za sportove u Oporovcu, kao i obaviti legalizacija sportskih objekata u Oporovcu, ukovcu i Draškovcu, te izraditi dokumentacija

asopisa (Pika , Prilo ki list, Monogra ija Grada Preloga i Donjome imurski zbornik – asopis za multidisciplinarna istraživanja te gra i ke usluge) izdvaja se 200.000 kuna. Za socijalnu zaštitu ukupno 326.000 kuna, za humanitarne organizacije 62.000 kuna, a za udruge mladih i udruge iz Domovinskog rata te umirovljeni ke udruge 118.000 kuna.

Jedinstvena prilika za turizam

Prora un Grada Preloga: više za obrazovanje nego prošle godine

za objekt u Draškovcu i ehovcu. Planirano je i proširenje gospodarske zone “Istok” u Prelogu, te izrada novog detaljnog plana “marine” Prelog. Za sredstva iz Europske unije ukupno je podneseno devet projektnih prijedloga, rezultati prijava još nisu poznati. Za obrazovanje se u prora unu izdvaja

445.000 kuna, kako za prijevoz u enika, tako i za studentske kredite. Donacije osnovnim školama, kao i Srednjoj školi Prelog, iznosit e 1,215.000 kuna, a rashodi Dje jeg vrti a “Fijolica” predvi eni su u iznosu od 1,7 milijuna kuna. Za sportske udruge, kojih ima tridesetak, izdvojit e se ukupno 610.000 kuna te još 1 mi-

lijun za ure enje sportskog parka “Mladost” i ostalih sportskih domova. Za inanciranje Doma kulture Prelog e se izdvojiti 525.000 kuna, za knjižnicu i itaonicu 100.000 kuna, za tehni ku kulturu 10.000 kuna, za udruge kulture 228.000 kuna, za kulturne manifestacije 187.000 kuna, za muzej “Croata

OP INE donjeg Me imurja postale suvlasnici JKP-a “Pre-kom”

Sve op ine pla at e 1,5 kuna Op ini Gori an za kompostanu Sakupljanje biorazgradivog otpada u op inama donjeg Me imurja i Gradu Prelogu te odvoz na kompostanu u Gori an predvi a se od 1. rujna 2014. godine Suvlasnici komunalne tvrtke “Pre-kom” iz Preloga postale su odlukom Gradskog vije a Preloga i op ine Donji Vidovec, Donja Dubrava, Sveta Marija, Donji Kraljevec, Gori an i Kotoriba. Sve op ine zajedno imat e oko jedanaest posto vlasništva u Pre-komu, a Grad Prelog najve i ve inski dio. Op ine su uplatile temeljni kapital u iznosu od 4.546 kuna, pa do 9.092 kune, te na taj na in postale suvlasnici Pre-koma. Tako er je donesena odluka o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivoga komunalnog otpada. Najvažnija je odluka o zajedni koj provedbi mjera gospodarenja otpadom, iza koje se krije Sporazum izme u spomenutih op ina i Grada Preloga. Sporazumom se utana uje da e Op ina Gori an osigurati 20

posto sredstava za kompostanu, a sva doma instva u svim op inama pla at e 1, 5 kuna za naknadu op ini Gori an. Doma instva u op ini Gori an ne e pla ati 1,5 kuna. Tako er sve op ine imaju pravo na naknadu od jedne kune za sakupljanje otpada na svojem podru ju po doma instvu, te pola kune za sakupljanje biorazgradivog otpada. Jedinice lokalne samouprave osnivaju zajedni ki Savjet za gospodarenje otpadom. Cjenik usluga gospodarenja otpadom svakih etrnaest dana (ku ni i biorazgradivi otpad, sakupljanje korisnog i krupnog otpada) za izi ke osobe iznosit e za kantu od 120 litara ukupno 59,60 kuna, za dva lana doma instva 41,72 kune, a za jednog lana 35,76 kuna. Cijena tjednog sakupljanja otpada, jedan tjedan obi ni ku ni, a drugi tjedan bio-

razgradivi otpad, stajat e za kante od 120 litara 73,13 kuna, uz popuste za doma instvo s dva lana to e iznositi 51,19 kuna, a za sama ka i korisnike socijalne pomo i i manje, kao i povremene korisnike. Za pravne osobe odvoz otpada e stajati za kantu od 120 litara od 100 do 200 kuna po grupama djelatnosti, dok cijena kontejnera ovisi o prijevozu i udaljenosti. Prihva en je i ugovor o upravljanju kompostanom u Gori anu, koja je u stopostotnom vlasništvu op ine Gori an, a njime upravlja Pre-kom, uz stavak da se godišnje u kompostani može obraditi 1.500 tona biorazgradivog otpada. Planirani po etak sakupljanja biorazgradivog otpada je 1. rujna 2014. godine. Sporazum još moraju usvojiti sva op inska vije a. (J. Šimunko)

U obrazloženju prora una, gradona elnik Ljubomir Kolarek naglasio je da se nastojao održati ritam dosadašnjeg razvoja, tako je u Zoni sjever pokrenut postupak za dodjelu državnog zemljišta jer ima zainteresiranih. Vije nik Igrec (SDP) prigovorio je da prora un nije dovoljno razvojan ni socijalan, te da se premalo ulaže u gospodarske zone, poziva se na turizam, a Prelog nema gradski trg, rekao je Igrec, uz pitanje zašto Grad Prelog dijeli studentske kredite, a ne stipendije koje su nepovratne. Gradona elnik Ljubomir Kolarek odgovorio je da su ljudi zadivljeni gradskom trgom i novim muzejom. Stipendira se šest studenata, 36 koristi povlaštene kredite, a ove godine je i devet novih, koji se daju zbog toga da studenti nau e i znaju cijeniti novac. - Kad je rije o razvoju turizma, sad je jedinstvena prilika da se stvari dovedu u red, kaže Kolarek. Vije nik Dragutin Glavina naglasio je da je prora un limitiran visinom prihoda, a da je s obzirom na pove anja on ipak optimisti an, iako je dio za gospodarske aktivnosti usmjeren u potrošnju. Razvoj Grada Preloga u mnogome ovisi i o pomo i fondova i ministarstava. Gradona elnik Kolarek je napomenuo da je prora un precizniji, jer je jasno da je dio novca usmjeren u obrazovanje, tu su troškovi Gradskoga puha kog orkestra, a želi se u i i u programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kako bi se otvorilo što više radnih mjesta. Prora un je na kraju usvojen ve inom glasova. (J. Šimunko)

Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec najavio je kako e ovih dana Op ina Kotoriba raspisati natje aj za dodjelu stipendija redovitim studentima. Natje aj e biti raspisan prema novim uvjetima i novoj odluci, koje je donijelo Op insko vije e. Stipendije mogu ostvariti studenti druge godine i viših godina studija s hrvatskim državljanstvom i prebivalištem na podru ju Kotoribe i ne smiju biti stariji od 27 godina. Stipendije se odobravaju za jednu akademsku godinu, odnosno 10 mjeseci studija, a mjese ni iznos je 300

kuna za studij na podru ju Me imurske županije i susjednih županija te 500 kuna za studij u ostalim županijama. Jedini kriterij za dobivanje stipendije je socijalni status, a ne kao do sada kada se bodovalo prema pravilniku. Ukoliko zajedni ko doma instvo ima prosje na primanja po lanu doma instva manja od 2.500 kuna, njihov student e ostvariti pravo na stipendiju prema ranije navedenim kriterijima. Koliko e stipendista prema novim kriterijima imati op ina Kotoriba, znat e se nakon provedenoga javnog natje aja. (alf)

U HOTELU “Panorama” u Prelogu održan tradicionalni godišnji susret gospodarstvenika

Idu e godine o ekuje se stotinu novih radnih mjesta Tradicionalni susret gospodarstvenika Grada Preloga održan je 29. studenoga u hotelu “Panorama” u Prelogu. Rije je o zajedni kom druženju poslovnih ljudi, koliko je to mogu e izvesti na jednoj sve anosti. Goste i uzvanike pozdravio je Ljubomir Kolarek, zahvalivši im na naporima i uspjesima u poslu. Uz estitke, on je napomenuo da o ekuje razvoj gospodarstva i idu e godine, zamolivši gospodarstvenike da zapošljavaju koliko je to mogu e, te da se na kraju idu e godine opet svi na u skupa uz stotinu ili dvoje stotine više zaposlenih, a što manje nezaposlenih gra ana. Skup je uz estitke pozdravio i župan Matija Posavec, naglasivši da e sve u initi da gospodarstvenicima bude olakšano, pogotovo u

Gradona elnik Ljubomir Kolarek pozdravlja goste

dijelu raznih administrativnih prepreka. Prikazan je polusatni dokumentarni ilm o gospodarstvenicima kao pokreta ima razvoja Grada Prleoga, autora Studija “Vipro” i Željka Soka a, koji je i vodio službeni dio programa. Susretu gospodarstvenika Grada Preloga nazo ili su i predstavnici Ministarstva, komora, gradova, op ina i poduze a iz drugih jedinica lokalne uprave i samouprave. (JŠ)

Uzvanici i gosti na sve anosti u dobrom raspoloženju

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SKEJT PARK u središtu Svete Marije nova vru a tema

Novoure eni park podijelio politi are, ali i mještane Na elnica ne želi skejt park u sklopu novoure enog igrališta jer je preopasan za djecu, dok je bivša pro elnica iz istog razloga tuži Ministarstvu zbog “nenamjenski potrošenih sredstava“. Mišljenja mještana su podijeljena… PIŠE: ALEN FUŠ Nedavno su završeni radovi na ure enju Sportskorekreacijskog parka za djecu i mlade u samom centru Svete Marije, koji je lociran na prostoru uz Dom kulture. Ovih dana izvršena je primopredaja radova i djeca mogu po eti uživati u postavljenim igralima, a roleri na roler stazi. Još e se u postaviti odgovaraju i

znakovi i sve e biti u potpunoj funkciji. Vrijednost izvedenih radova iznosi 396.420 kuna, od ega je projekt s 300 tisu a kuna su inanciralo Ministarstvo regionalnog razvoja, usmjeren na asfaltiranje i zemljane radove. Op inska na elnica zadovoljna je što su svi radovi završeni na obostrano zadovoljstvo izvo a a radova (Tegre) i nje kao predstavnika investitora, no nikako nije

Na elnica Slamek: Antonija Ken el i njezina majka ne prestaju mi smještati - Ja se sada nalazim u nezavidnoj situaciji. S jedne strane je nezadovoljstvo mještana zbog opasnosti koju park predstavlja, a s druge strane moram zadovoljiti postavljene uvjete. No, to nije sve. Sada su mene, kao na elnicu, op inska zaposlenica Antonija Ken el i njezina majka Slavica Ken el ‘tužile’ Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU da nenamjenski trošim novac jer nisam u park postavila više skejt elemenata. Po njihovim rije ima, skejtbordaši našeg, kao i susjednih mjesta, jako su se veselili skejt elementima i ve su se dogovarali da e imati turnire, a ja nenamjenski trošim novac i u park postav-

ljam stolove za stolni tenis, golove za mali nogomet, te smo s te strane (ali mnogih drugih) imali kontrolu s nadležnog Ministarstva, žali se Slamek. No, kako je park namijenjen djeci i mladima, osobno se savjetovala s kompetentnim osobama za dje ja igrala, a vezano uz namjenu parka mladima razgovarala je i s predsjednikom Savjeta mladih An elkom Gašpari em, jer želi uti i njihovo mišljenje. Slamek najavljuje i postavljanje prometnih znakova koji e ograni iti vožnju na 10 km/h u podru ju parka, a mještanima upu uje apel da se pridržavaju propisa koji isti nalažu, jer u pitanju je sigurnost djece.

Skejtbord staza na dje jem igralištu u Svetoj Mariji: potreba ili ne?

zadovoljna što je u Sportskorekreacijskom parku postavljen element za skejtbord. Naime, boji se opasnosti koji on predstavlja za djecu. Smatra da mu nije mjesto u tom parku koji se nalazi kraj jedne od najprometnijih ulica u mjestu. - Kad sam preuzela funkciju na elnice, projekt je ve bio de iniran pa nisam mogla u potpunosti izbaciti elemente za skejt. Smatram da te sprave ne spadaju u taj park, ve da bi za njih trebala neka mirnija lokacija i zato sam reagirala na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, traže i mogu nost premještaja parka na drugu lokaciju ili izbacivanje skejt elemenata iz predvi ene lokacije. No, nisam mogla promijeniti lokaciju jer su mogu e lokacije u vlasništvu RH. Morala sam u projektu zadovoljiti i predvi ene sprave za igralište pa je, na žalost, barem

jedan element za skejt morao biti postavljen. Razgovarala sam o tome i s bivšim na elnikom Deanom Hunjadijem, koji mi je rekao da je viša referentica Antonija Ken el samovoljno de inirala namjenu parka (isto kao i projekt u vrti u) bez njegova znanja, rekla je Slamek. Što kažu mještani? Igralište i što ono treba sadržavati, po svemu sude i, podijelilo i mještane. Tako na op inskim Internet stranicama ve ina mještana dijeli bojazan vezanu uz skejt element i neadekvatne lokacije parka za namjenu koju ima. "Na sjevernu stranu uz cestu trebalo bi staviti neku ogradu. Dijete je za loptom izašlo na cestu i zamalo završilo pod kota ima traktora" ili "Najbolji je 'Svetomarski glavosjek' na kojem si je ve nekolicina djece razrezala glave, a mogu se o ekivati i teže ozljede." Zvali smo de-

setak mještana da nam kažu svoje mišljenje, ali dobili smo tek dva komentara, i to bez navo enja prezimena. O ito se nitko javno ne želi zamjeriti nekoj od politi kih struja u toj op ini. - Ovaj novi park nije tako loš. Sama ideja mi se svi a. Stalno se govori o sigurnosti djece. Ona nam je svima bitna, kako u parku, ali tako i na svim prometnicama, i o tome moramo najmla e savjetovati i u iti kako se moraju ponašati. Park e biti još ljepši kad se u prolje e zazeleni. Ne smeta mi ni skejt staza, kao ni staza za rolanje, jer danas se mladi negdje moraju ispuhati. Na tabli jasno piše da je korištenje na vlastitu odgovornost, uz obavezno korištenje zaštitne opreme. Moramo biti sretni da se u ova teška vremena nešto radi i napravi u našem mjestu. Ovo je za našu djecu, ali šteta što se u to umiješala politika, rekla nam je Ana. Vladimir pak je mišljenja da se mogao urediti manji

6. prosinca 2013. park za manje novca, a razlika utrošiti u nastavak sportske dvorane koja, nakon što su izgra eni temelji, i danas predstavlja ruglo za školu i op inu. Neshvatljivo mu je da park nije ogra en i da je staza za rolanje neposredno uz cestu. Osobno je vidio kako je dijete tr alo za loptom i zamalo završilo pod kota ima traktora. Na sre u, sve je dobro završilo, no ovo je dovoljno veliko upozorenje da ima propusta. Dean Hunjadi: Moja jedina krivnja je što sam osigurao novac iz Ministarstva Kako je to mogla u initi Ken el bez znanja tadašnjeg na elnika, upitali smo D. Hunjadija. - Bez mog znanja je prijavljeno samo ime, što i nije po meni nekakav ozbiljni propust. Projekt koji je prvotno predložen nisam u potpunosti prihvatio jer ga je trebalo doraditi, a ovo što je sada napravljeno nema veze ni s prvim projektom ni s mojim željama ve je 100% idejno rješenje nove vlasti i projektanta. Ja sam jedino kriv što sam osigurao novac od Ministarstva koji se mogao, po mom osobnom mišljenju, i kvalitetnije iskoristiti. Isto tako bih samo podsjetio na elnicu da je izgradnja dvorane ve zapo eta, a nadam se da bude i završena jer je dogovoreno da naša dvorana uz još dvije u Me imurju bude u prioritetima izgradnje, rekao nam je Humjadi.

SVE ANOST u Donjem VIdovcu - 110 godina od osnivanja pu ke knjižnice

Zahvaljuju i njima, sa uvali smo identitet Me imurja Povodom završetka Mjeseca hrvatske knjige, koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenoga, Op ina Donji Vidovec je u petak 15. studenoga organizirala sve anost obilježavanja 110. obljetnice osnivanje pu ke knjižnice u tom mjestu, koja je zapo ela s radom davne 1903. godine. itaonica danas s ponosom nosi ime njihove poznate pu ke pjesnikinje Ruže Pokoli . U uvodnom dijelu sve anosti op inski na elnik Josip Grivec prigodnim je rije ima zahvalio mještanima na dolasku. - Daleke 1903. osnovana je pu ka knjižnica u našem mjestu, zahvaljujem našim znanstvenicima koji su došli s nama podijeliti tu važnu obljetnicu, što svojim djelima, svojim znanstvenim radom istražuju, valoriziraju mnoge esto

puta zaboravljene, a tako važne injenice za našu kulturu, povijest, za o uvanje našeg identiteta. Naš Vidovec se i te kako ponosi svojom bogatom poviješ u i stvaralaštvom, svojim umjetnicima i perjanicom pjesništva Ružom Pokoli , istaknuo je Grivec. Marija Pokoli , idejna za etnica ove sve anosti, nadahnuto je vodila ovu priredbu, upoznala nazo ne s radom i djelovanjem mr. sc. Ljubice Dui Jovanovi i mr. sc. Ivanom Zvonarom. Donjovidovski glazbenik Martin Srpak razgalio je prisutne otpjevavši nekoliko pjesama, prate i ih gitarom.

Devet knjižnica u Me imurju po etkom 20. stolje a Mr. sc. Ljubica Dui Jovanovi prezentirala je me i-

Sudionici sve anosti u Donjem Vidovcu

murski itaoni ni i knjižni ni pokret u 19. i 20. stolje u, vrlo edukativno je predstavila svoj znanstveni rad i zna enje osnivanja knjižnica 1903. godine. Istaknula je da je u Me imurju u to doba osnovano devet knjižnica,

Donji Vidovec je uklju enjem bio jedna od devet me imurskih perjanica tog pokreta. Bilo je to doba ma arizacije i posizanja za Me imurjem, a hrvatska rije je uvala i o uvala hrvatski identitet u Me imurju. Posebno je važna

uloga u tome bila hrvatskih sve enika. Mr. sc. Ivan Zvonar, ro eni Donjovidov anin, predstavio je donjovidove ke rukopisne pjesmarice s kraja 19. stolje a. Svojim znanstvenim radom otkrio je mnoge, do sada, nepoznate podatke.

Donji Vidovec je bio poznat po knjigovežama, a pjesmarice odražavaju religiozni duh te bogati narodni stvarala ki izri aj. Ovo zanimljivo predstavljanje približilo je to vrijeme, korijene i stvaralaštvo tog doba te ostavilo snažan dojam i oduševilo sve prisutne. Ravnateljica OŠ Donja Dubrava Mirjana Ribi izrazila je oduševljenje ovom znanstvenom prezentacijom, zahvalivši svima koji su to omogu ili, a doma inima je uru ila prigodni poklon (vrijednu knjigu). - Red je slavljeniku estitati ovih prvih 110 godina, a to ne mogu praznih ruku, pa primite ovaj skromni dar, poru ila je. Na samom su kraju svi zajedno pratili Martina Srpaka i pjevali što drugo nego "vidovsku himnu" - Stiha, stiha.

6. prosinca 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izravnavanje kralježnice bez dodira i boli Prije pet godina u Čakovcu u području terapeutske djelatnosti, koja obuhvaća iscjelitejski rad u području energetske medicine, osnovana je tvrtka “Nova energija”, čiji osnivatelj i voditelj je spiritualni majstor Reiki-a i učitelj duhovnog iscjeljivanja, Dean Jambrošić. Na polju energetske medicine Dean Jambrošić je jedini terapeut na području Hrvatske, odnosno na temelju obrazovanja koje je stekao u Njemačkoj, u školi Anne Huebner i Pjotra Elkunoviza, jednih od pozna jih iscjelitelja novog doba.

Prije i poslije tretmana

U osnovni dio moje terapeutske ak vnos spada provjerena metoda ispravljanja čovjekovog jela, i to metodom duhovne korekcije spuštenog zdjeličnog ustroja. Na taj se način u samo jednom tretmanu pos že trajno izjednačavanje dužine nogu, poravnavanje ramena i izravnavanje kralježnice. Pritom je važno naglasi da se ovaj postupak izvodi bez dodirivanja jela, manipulacije kos ju i bolnih reakcija već samo snagom inteligentnog duha, a rezultat je uklanjanje uzročnog lanca svih energetskih blokada nastalih na duhovnoj i tjelesnoj razini. Takvo je ozdravljenje potrebno svakom čovjeku bez obzira na uzrok i stupanj oboljenja – is če učitelj duhovnog iscjeljivanja Dean Jambrošić, uz pojašnjenje da je ispravljanje kralježnice mul dimenzionalno proširenje svijes u smjeru individualnog ozdravljenja na svim razinama ljudskog postojanja, koje dovodi ljudski duh u prirodni božanski poredak. Tijelo se samo na taj način može dovesti u red, a životna energija usmjeri u pravcu ozdravljujućeg mehanizma. Ispravljanje jela znači ispravljanje duha što je osnova za cjelovito ozdravljenje. One koji inače imaju problema s ispravnim držanjem jela, ali i ostalim boles ma, pozivam da mi se jave bez obzira na uzrok i stupanj oboljenja. Ova metoda uspješno se primjenjuje i kod duševnih smetnji, to jest u svim životnim krizama, a primjena je moguća i preven vno kod ljudi svih dobi od djece do odraslih u visokoj starosti naglašava Dean Jambrošić, koji kao neposredni dokaz učinkovitos svoje duhovne terapije fotografski bilježi razliku u dužini nogu prije tretmana i nakon uspostave božanskog reda. Dean Jambrošić Nova energija d.o.o. Mihovljan, Prvomajska 23, 40000 Čakovec tel: 040/347 328, mob: 098/164 5791 www.nova-energija.hr

20., 21., 23. i 24. prosinca Briljant časti sve koji dođu na bilo koju od njihove dvije lokacije kuhanim vinom

Svakom kupcu poklon

20% popusta za 20 godina Briljanta na sav nao alni program od 15.12.2013. do 15.01.2014. Briljant optika i satovi ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. 040 390 644 Briljant ekspres ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877

NOVA PRAKSA – Op ina Orehovica vjerojatno e se zadužiti kod tvrtke “Univerzal” d.o.o.

Na elnik Bukal tvrdi da je tako jeftinije Jedna od novih praksi op ina je, ini se, zaduživanje kod privatnih tvrtki. Vije nici op ine Orehovica donijeli su na svojoj zadnjoj sjednici odluku o kratkoro nom zaduživanju pri tvrtki “Univerzal” d.o.o. Varaždin. Prijedlog odluke podnio je u pisanom obliku op inski na elnik Franjo Bukal, koji je pojasnio da je Op insko vije e na posljednjoj sjednici prošle godine donijelo odluku o kratkoro nom zaduživanju po principu teku eg

ra una kod PBZ-a d.d. u visini od 300.000 kuna. Zaduženje se može koristiti do 31. prosinca ove godine, te taj dan na ra unu Op ine moraju biti sredstva kojima e se zatvoriti kreditiranje. Do sredine listopada Orehovica je redovito servisirala svoje obaveze, no taj je dan pla en velik dio duga prema Univerzalu d.d. u visini od 414.000 kuna. Kako Op ina mora redovito pla ati dje je vrti e, ali i platiti radove na dogradnji i

Nedeljko Mari želi biti pla en za svoj posao Zamjenik na elnika op ine Orehovica Nedeljko Mari iz redova romske nacionalne manjine inzistira na nov anoj naknadi za svoj rad, iako su se sve institucije kojima su slane molbe za sufinanciranje oglasile da nisu u mogu nosti pokrivati ovaj trošak, a Op ina Orehovica u svome prora unu nema dostatno sredstava za financiranje ovakve naknade. Na elnik op ine Franjo Bukal nedavno se na sjednici

Op inskog vije a osvrnuo na ponašanje zamjenika op inskog na elnika Orehovica iz reda pripadnika romske nacionalne manjine Nedeljka Mari a. Požalio se na opstrukciju u dogovorima, na maltretiranje SMS porukama koje zamjenik Mari šalje sa svojega privatnog tele ona, te na nedoli no ponašanje kojemu je nazo io na skupu “Korištenje ondova EU za uklju ivanje Roma u Republici Hrvatskoj” u Zagrebu. (Š)

Franjo Bukal, na elnik op ine Orehovica

rekonstrukciji Društvenog doma u Vulariji, kako bi se realizirao ugovor s Ministarstvom kulture u visini od 200.000 kuna, korišten je kredit, odnosno minus po ra unu. Franjo Bukal rekao je kako smatra da e do kraja godine biti dovoljno sredstava na ra unu da se pokrije trenutni minus. Me utim, ako sredstva ne bi bila dostatna, predlaže donošenje odluke o kratkoro nom zaduživanju pri tvrtki “Univerzal” d.o.o. Varaždin, u visini od 300.000, s kamatnom stopom od 6,3 posto godišnje. Sredstva bi se vratila

najkasnije u roku od jedne godine od dana potpisivanja ugovora o zajmu, a koristila bi se za premoš ivanje teško a nastalih zbog razli ite dinamike priljeva sredstava u op inski prora un. Rekao je kako je kamata povoljnija nego u mati noj banci, nema naknada i ugovor može biti potpisan isti dan. Tamara Hrelja rekla je da Zagreba ka banka nudi kratkoro ne pozajmice s kamatom od 6,08%. Franjo Bukal je odgovorio da zajam kod Univerzala d.d. nema uzgrednih troškova (naknada i sl.) koje napla uju banke, a novac je dostupan na ra unu odmah po potpisu ugovora. (JŠ)

MALA SUBOTICA

lanovi “Orlova” uredili terasu lanovi motokluba “Orlovi” iz Male Subotice ure uju terasu ispred svojih prostora u svom sjedištu u centru Male Subotice. Donacijama i uz po-

mo sredstava samih lanova dotjeruje se terasa. Postavljeni su tlakovci, a planira se ograda, nadsrešnica i pe enjara, odnosno mjesto za druženje. (š,v)

PODBREST

Udruga “Brest” poziva na izložbu Udruga žena “Brest” Podbrest prire uje prodajnu izložbu vlastitih unikatnih radova boži ne tematike u Domu kulture u Podbrestu. Izložba se održava ovu nedjelju 8. prosinca s po etkom od 10.30 sati. Pozivaju se svi dobri ljudi da se odazovu na izložbu i odaberu poklon za predstoje e blagdane svojim najmilijima. (š)

Boži ni sajam u sportskoj dvorani U sportskoj dvorani OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica u subotu i nedjelju, 7. i 8. prosinca, održat e se ve tradicionalni boži ni sajam op ine Mala Subotica. Pozivaju se žitelji op ine Mala Subotica, susjednih op ina i šire okolice da posjete sajam, razgledaju zanimljive uratke izlaga a, pojedinaca ili udruga, kupe nešto prigodno, uklju e se u dobrotvornu akciju “Za naše vrti ke mališane” kupnjom toplog napitka ili zalogaja

po simboli noj cijeni, odnosno kupnjom predmeta na posebnom štandu. Sve anost otvorenja sajma je u subotu u 14 sati. Blagdanskom ugo aju sajma doprinjet e nastupi mališana Dje jeg vrti a “Poto nica”, u enika OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica, Puha kog orkestra op ine Mala Subotica, TS-a “Frikovi”, KUU-a “Zvon”, pjeva ke skupine “Palov anke” i dr. Vrata sajma bit e otvorena oba dana od 14 sati na dalje. (š)

Kroz Međimurje

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PISMA, REAKCIJE, PRIOP ENJA OSVRT na tekst u Me imurskim novinama pod naslovom: “Europa financira, ali i diktira kako e se zbrinjavati mulj na proširenom pro ista u u akovcu”

SAVJETI STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Zar se unaprijed pogoduje stranom izvo a u, kojeg ne emo mo i kontrolirati? POSLJEDICA KONDENZACIJE Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Ekološko-edukativna udruga op ine Pribislavec odgovara na lanak zamjenika gradona elnika Grada akovca Marija Medveda u Me imurskim novinama 22. studenoga 2013. godine. - Najosjetljivije pitanje: modernizacija pro ista a, to je konstatacija zamjenika gradona elnika Grada akovca Marija Medveda. Složili bismo se s tom konstatacijom samo u onom segmentu da su lagune neprihvatljive, ali ne i zašto su neprihvatljive. Uvjereni smo da gospodin Medved, uz dužno poštovanje, ne zna problematiku projekta dogradnje pro ista a. Stoga se ‘PONOVNO JAVLJAMO ZA RIJE ’. U napisu Me imurskih novina od 22. studenoga 2013. godine navodi: ‘EUROPA FINANCIRA, ali i diktira kako e se zbrinjavati otpadni mulj na proširenom pro ista u u akovcu’. Mislimo da to nema veze s istinom. Mi moramo napraviti dobar projekt prema kojem emo dobiti ili ne dobiti sredstva za realizaciju istog, tako je barem do sada to funkcioniralo. Ili se ve sada pogoduje nekoj stranoj tvrtki koju po takvom mi ne emo mo i kontrolirati. Pitamo se kako e netko dobiti izvo enje radova, a nemamo izvedbeni projekt ni gra evinsku dozvolu? Svoje mišljenje o modernizaciji pro ista a opširno smo pisali u Me imurskim novinama 24. velja e 2012. godine. U našem osvrtu detaljno smo opisali sve nedostatke takvog pristupanja proširenju pre ista a. Prošlu javnu raspravu, kao i ovo obra anje dogradona elnika Grada akovca, igrom slu aja servirali su nam po etkom mjeseca prosinca, pred sam kraj godine, kad smo svi ve polako u nekom predprazni nom raspoloženju, tako da nam takve stvari jednostavno promaknu, kad poslije uvidimo

POJAVA GLJIVICA I PLIJESNI

Potencijalni izgled pro ista a s lagunama što se doga a, ve je kasno. Isti slu aj i ISTO NA ZAOBILAZNICA GRADA AKOVCA, nazovimo je tako, ali ne znamo što ona to zaobilazi?! Još samo jedna napomena vezana na sam pro ista : u prilogu dajemo skicu sadašnjeg i budu eg izgleda pro pista a, koju je izvela tvrtka ‘DVOKUT ECRO’ d.o.o.,Trnjanska 37, Zagreb, gdje se na skicama vidi sadašnje stanje, kao i stanje nakon završenih radova na pro ista u. Vidljivo je da su planirana 25 bazena za isušivanje mulja, što bi iznosilo 16.000 tisu a etvornih metara površine, što nikako nije dostatno za ekvivalent od 100.000 stanovnika. Tim više što je ve svima poznato da je po ekvivalentu stanovniku potrebno 0.50 metara etvornih, zna i to bi iznosilo 50.000 etvornih metara ili 5 hektara laguna troduplo, a ne nešto manje od 2 hektara, kako je izjavio g. Mario Medved. Tako er želimo ista i injenice: biljni su ure aji veoma kompleksni biološki sistemi koji oponašaju procese u prirodi, stare koliko i svijet, ali iziskuju pažljivo projektiranje i pra enje u radu, jer oponašaju procese u prirodi. Ne zaboravimo da se gradnjom be-

Sadašnji izgled pro ista a bez laguna

tonskih bazena gotovo tri metra dubine i debljine 40 cm na površini od 5 hektara i te kako zadire u prirodu. U cijeloj Europi izgra eno je preko 500 biljnih ure aja, ali u pravilu svugdje manjih dimenzija. Prakticiraju se za naselja od 1.000 do 10.000 stanovnika. Najbitnija je optimalizacija projekta u kojem je potrebno smanjiti koli inu mulja, pripremiti mulj za korištenje poljoprivrednog zemljišta i voditi ra una o zaštiti vodnog sustava. Proširenjem kapaciteta suvremenog i tržištu dostupnog ure aja za kvalitetno ispuštanje fekalnih voda novijom tehnologijom smanjuje se koli ina mulja 30% do 50%. Entrifugom se smanjuje koli ina mulja (30 % do 50%) i priprema za korištenje poljoprivrednog zemljišta. Mala elektrana e koristiti izvla enje plina iz koli ine mulja, no iz koli ine koja e biti dostupna ne bi zadovoljavala kapacitete rada iste. Nužno je potrebno dovoženje mulja iz ostalih pro ista a s podru ja Me imurja na pro ista akovec za dostatnu koli inu sirovine za rad male elektrane. Tako er je u realizaciji projekta obvezna suradnja i dogovor s jedinicama JLS-a, koje e sudjelovati u su inanciranju izvedbe. Važno ih je kontaktirati i u izboru i inanciranju izvo a a. Suvremenija izvedba tehnološkog procesa je kvalitetna i mogu a je investicija puno ekonomi nija. Gospodine dona elni e, govorite da su Slovenci pretjerali u megalomanskim projektima što se ti e bioelektrana, pa Vas lijepo molimo da nam pojasnite na koji na in i s ime emo mi hraniti tu našu elektranu pa da ona bude isplativa i funkcionalna? Velite da e sanacija kanalizacije u Gradu akovcu i i bez iskapanja, koliko smo upoznati, sam Grad ima jednocijevni sistem kanalizacije, što zna i da oborinska i fekalna zajedno dolaze na pre ista . Sam pre ista i sada ima problema s radom zbog prerijetkog dotoka otpadnih voda, pa Vas molim da nam objasnite kako e taj nazovimo nekvalitetni materijal proizvoditi bioplin? Pitamo se kako se gradi nepovjerenje?! Srda an pozdrav, EKO-ZONA Ekološko edukativna udruga op ine Pribislavec

- Živimo u starijoj ku i koja ima staru žbukanu fasadu, sastoji se od prizemlja i kata iznad kojeg je tavan koji se ne koristi i nema nikakvu izolaciju. Zbog velikih troškova za grijanje, prisiljeni smo štedjeti na grijanju pa smo odlu ili i nešto poduzeti. Prije dvije godine promijenili smo stare drvene prozore novom PVC stolarijom . Idu e zime pojavio se problem koji nas je šokirao... pojavili su se crni zidovi i gljivice, a u kupaonici i špajzi na katu doslovno su kapljice vode na plafonu. U dnevnom boravku na vanjski zid je naslonjena kutna garnitura, a iza nje su se pojavile crne to kice i nekakve pau ine. To smo u ljeto uspjeli skinuti i ponovno obojiti zidove, ali ve opet izbija. O ajni smo, bojimo se za zdravlje jer imamo malo dijete. Zašto se to pojavilo sada, a nikada ranije, i što možemo poduzeti? - Iz opisanog jasno je da se ovdje radi o pojavi površinske kondenzacije na hladnim dijelovima konstrukcija i na mjestima slabije cirkulacije zraka, kao što su uglovi prostorija, neizolirani dijelovi ili betonski dijelovi u konstrukcijama i zidovi iza namještaja (takva mjesta zovemo ‘toplinski mostovi’). Kondenzacija je izikalna pojava, gdje se vodena para koja je u plinovitom stanju sastavni dio zraka pretvara u rosu, dakle mijenja agregatno stanje. Kao rosa nastaje na hladnim površinama na temperaturi rosišta, ime dolazi do zasi enja vodenom parom u odnosu na temperaturu. Prolaz vodene pare kroz konstrukciju zovemo difuzija i ona se, kao sastavni dio toplog zraka, stalno kre e od više temperature k nižoj, od višeg tlaka prema nižem i teži izjedna enju, a što je najizraženije zimi. Na tom putu pojedini slojevi materijala pružaju manji ili ve i otpor tom prolazu, ovisno o svojoj gusto i. Ispravno je da materijali s tople, unutarnje strane, budu takvi da imaju ve i otpor difuziji, a prema van da budu što više paropropusni. Popularno velimo da konstrukcija “diše“. Na taj na in sprje avamo da do kondenzacije dolazi unutar zidova, u zoni smrzavanja, jer to uzrokuje znatne štete. Iako danas svi uglavnom i prenaglašeno govorimo samo o toplinskim izolacijama, gra evinska izika obuhva a i difuziju, i akumulaciju topline i vlagu i to nije jednostavna znanost. Kod toga problem difuzije vodene pare ima daleko neugodnije i dugoro nije posljedice od samih toplinskih gubitaka i štednje energije. Pogotovo ako se izvode samo parcijalna rješenja - kao u primjeru koji je opisan u uvodu, a ne sagledava se zgrada kao cjelina. Za navedene probleme nema jednostavnog rješenja, uzrok nije jednostavno otkriti, a sanacija esto nije ni trajna ni jeftina.Upravo navedeni problemi pojavljuju se u zadnjih 10-ak godina, od kada se koristi nova stolarija, i to i u starim i u novim zgradama. Obi no su to mali stanovi i ku e manjih površina prostorija, s relativno niskim prostorijama. Uzroci površinske kondenzacije mogu biti razli iti, a naj eš e su: - neizolirani zidovi i stropovi uzrok su niskim površinskim temperaturama na unutarnjoj

strani ( esto su manje od temperature rosišta) - slabo grijanje i slabo provjetravanje - aktivnosti u prostoru koje doprinose pove anju relativne vlage (kuhanje, sušenje rublja, tuširanje, biljke u prostoru, a nije zanemariva ni koli ina vodene pare koja nastaje normalnim znojenjem i disanjem npr. u spava im sobama no u - vlaga u zidovima uslijed greške u izvedbi ili zbog dotrajalosti nekih dijelova - zadržana vlaga u novim zgradama zbog brze gradnje koja se pokazuje prve 2-3 godine

- paronepropusnost vanjske obloge fasade koja ne dopušta da zid normalno “diše“, tj. koja sprje ava normalni tok difuzije vodene pare prema van (u kriti nim situacijama s nepovoljnom difuzijom ili vlagom, izolacija fasade umjesto “stiroporom“ trebala bi se izvesti kamenom vunom koja je izuzetno dobro paropropusna). Zašto je pojava gljivica i plijesni eskalirala nakon ugradnje PVC stolarije? Stari prozori propuštali su puno zraka i zapravo se stalno odvijala ventilacija prostora, tako da ih nije ni bilo potrebno otvarati pa, iako su istovremeno propuštali puno hladnog zraka, s ventilacijom nije bilo problema. Novi prozori vrlo dobro brtve, gubi se manje topline, ali se koli ina vodene pare iz zraka boravkom ljudi i njihovom aktivnoš u pove ava, a vlažni zrak ne izlazi iz prostora. Ako se višak vodene pare (koji se pojavljuje ohla ivanjem toplog vlažnog zraka jer se s padom temperature relativna vlaga pove ava) ne može odvesti van , taloži se na hladnim dijelovima. Tu se vrlo brzo nasele gljivice i plijesni, zrak je neugodnog mirisa, vlaga razara namještaj... Poznato je da topliji zrak može sadržavati više vodene pare nego hladan. Zato zimi otvaramo prozore da topli vlažni zrak izlazi, a vanjski hladan zrak, koji sadrži to manje vlage što je niže temeprature, miješa s toplim i oduzima mu vlagu. To je klasi ni na in na koji isušujemo vlagu na novogradnjama zimi... Zagrijati, otvoriti, provjetriti, zatim zatvoriti i dalje grijati pa opet ponavljati. I to onda kad je vani vrlo hladno jer je onda zrak suh. Za potpunu eliminaciju toplinskih mostova i sprje avanje

kondenzacije trebalo bi izvesti potpunu izolaciju ovojnice, i to tako da fasada bude od paropropusne izolacije, npr. od plo a ili lamela kamene vune. Ako to nije za sada izvedivo, na eliminaciju ili barem smanjenje mogu nosti pojave gljivica i plijesni možemo utjecati prvenstveno promjenom svojih navika. Dakle, u navedenom slu aju stanari vjerojatno nisu promijenili svoje navike u odnosu na staro stanje kad je bila prisutna stalna i nekontrolirana ventilacija kroz prozore i vrata. Potrebno je: - održavati unutarnju temperaturu kriti nih prostorija na 20-21 stupnjeva - provjetravati zimi što eš e širom otvorenih prozora, ali samo na 2-3 minute, po mogu nosti izazivanjem brzog propuha - ne ostavljati nikako prozore zimi otvorene na ventus (kip) jer se time samo ohla uju dijelovi uz prozor(tzv. špalete) pa e se i ovdje pojaviti gljivice, a ni takva ventilacija nije temeljita - maknuti namještaj s vanjskih zidova (naro ito ormare s odje om), a od ostalih zidova odmaknuti barem 10 cm -nabaviti digitalni termometar+higrometar kojim ete o itavati unutarnju temperaturu i relativnu vlažnost u stanu (ima ih u trgovinama i nisu skupi) - planirajte što prije izolaciju vanjskih zidova i, što je daleko jeftinije, izolaciju stropa prema tavanu. S obzirom na to da se topli zrak (koji sadrži i više vlage), diže u vis, a ispod neizoliranog stropa se naglo ohla uje, jer je iznad toga hladni tavanski zrak - dolazi odmah do kondenzacije. I stvaraju se odli ni uvjeti za gljivice i pljesni. - u svaku od kriti nih prostorija postaviti mobilne plasti ne kutije s upija ima vlage (ima ih u našim trgovinama po dostupnim cijenama, provjereno funkcioniraju!). U njih se postavljaju velike “tablete“ koje upijaju vlagu iz prostora i pretvaraju u teku inu bez mirisa koja se baca a tableta zamijeni novom. Za njih ne treba nikakav energija jer funkcioniraju kemijski. - nastale gljivice i plijesni treba pažljivo ukloniti i tretirati fungicidnim sredstvima, kojih se nudi velik broj na tržištu, te izvršiti bojenje bojama koje ne poti u nastanak gljivica. Ali bez otklanjanja uzroka provedbe ostalih mjera i stalne ventilacije zimi, to ne e biti dugog vijeka. I na kraju: problemi nastaju upravo zbog selektivnog pristupa kod obnove i radova koji ne obuhva aju zgradu u cjelini, ve samo neke dijelove. To se odnosi kako na stolariju, tako i na fasadu i stropove. Potrebna je i dobra analiza i rješenje detalja jer površna i pojednostavljena izvedba može donijeti nove probleme. Problem s ugradnjom nove, odli no zrakonepropusne stolarije jest upravo dovod svježeg zraka i ventilacija prostora. Jedan na in kojim smo riješili toplinske gubitke kod stolarije stvorio je novi problem. Zato se u zadnje vrijeme pronalaze i proizvode novi na ini kontrolirane ventilacije, ak i u obliku dodataka na prozore. I o tome e biti rije i uskoro.

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

tako da na primjer jedan segment regulacije tržište nekretnina čine i tzv. energetski certi ikati zgrada koji nam diktiraju uvjete prodaje i cijene nekretnina. Dobra vijest za naše kupce je da su Grad Čakovec i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopili su ugovor o zajedničkom su inanciranju projekta energetske učinkovitosti u zgradarstvu kroz 2013. i 2014. godinu. Na raspisani Natječaj za korištenje sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Čakovec je prijavio projekt „Povećanje energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama na području Grada Čakovca“. Na javni natječaj za prikupljanje prijava za neposredno sudjelovanje Grada Čakovca u subvencioniranju Projekta „Povećanje energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama na području grada Čakovca“, mogu se prijaviti građani grada Čakovca koji u svojim domovima žele zamije-

Kroz dugogodišnji sustavni rad na domaćem i inozemnom tržištu , Pana je usvojila najnovije tehnologije, materijale i znanja te je razvila niz proizvoda koji spadaju u kategoriju ekološki i nisko energetski ili pasivan. Naši proizvodi su ispitani i certi icirani od prestižne certi icirajuće kuće IFT Rosenheim iz Njemačke. Na taj način osigurali smo plasman svojih prozora na zahtjevnim tržištima kao što su švicarsko, njemačko, austrijsko te drugim tržištima, gdje su visoki zahtjevi na karakteristike prozora od arhitekton-

skih i dizajnerskih do ekoloških i energetski učinkovitih, sastavni dio građevinskih projekta već nekoliko godina. Naši kupci u Hrvatskoj također su prepoznali važnost ovih zahtjeva kod vanjske stolarije koju ugrađuju u privatne ili višestambene objekte, tako da kroz individualni pristup svakom projektu pronalazimo najoptimalnija rješenja vezana uz zahtjeve koji se pred nas postavljaju. Asortiman prozora sa termičkim vrijednostima u raznim kombinacijama, vidljiv je u donjoj tabeli.

PANA PREMIER PASIV PLUS

STAKLO

PANA PREMIER ZERO PANA PREMIER PASIV

TERMIČKA PROVODLJIVOST PROZORA IZ ASORTIMANA PANE Stolarije Čakovec PANA PREMIER FLAT

NISKOENERGETSKI PROZORI IZ PANA STOLARIJE ČAKOVEC

niti postojeću ili ugraditi novu energetski učinkovitu vanjsku stolariju propisanu natječajem. Maksimalni iznos subvencije koji je moguće ostvariti po pojedinoj obiteljskoj kući prema ovom projektu iznosi ukupno 37.500,00 kn (s PDV-om), a natječajem je predviđeno subvencioniranje minimalno 40 obiteljskih kuća, odnosno dok se ne utroši cjelokupni iznos od Fonda i cjelokupni iznos od Grada Čakovca. Vjerujemo da je to tek početak niza aktivnosti koje će ići u tom smjeru , s obzirom na već prisutne aktivnosti i donijete dokumente Europske Unije čija smo sada i mi punopravna članica. U narednim brojevima donijet ćemo detaljnije informacije što su energetski certi ikati u zgradarstvu,o tome koje prednosti donosi energetski učinkovit prozor te na što treba obratiti pažnju prilikom odabira i ugradnje prozora a da bi on zadovoljio propisane uvjete.

PANA PREMIER PLUS

metodom infracrvene termogra ije. U europskim zemljama ovi poticaji su također direktno vezani i uz očuvanje prirode i okoliša te smanjenje emisije CO2, a to znači da se kod prozora subvencioniraju samo prozori iz prirodnih i ekološki prihvatljivih prozora kao što su drvo i drvo-aluminij. Potaknuti teškom ekonomskom situacijom i poskupljenjem energenata, kupci u Hrvatskoj se kroz razne publikacije i medije , također sve više educiraju i postaju svjesni prednosti takve gradnje . Iako su početna ulaganja veća, ugodnost življenja i znatne uštede energije, dugoročno donose pozitivne učinke, o čemu su se već uvjerili mnogi kupci. Osim toga svjedoci smo da se i zakonska regulativa prilagodila u potpunosti europskoj , kako donošenjem tako i provedbom ,

PANA PREMIER TERMIC

nosti uklopile u nacionalne planove zaštite okoliša i energetski učinkovite gradnje te iste potiču sa znatnim inancijskim sredstvima. Tako na primjer u nekim susjednim europskim zemljama kao što su Slovenija i Italija, potrošači već niz godina koriste te pogodnosti kroz ekološke fondove koji vraćaju i 30% uloženih sredstava. Naravno, osnovni uvjet da biste mogli koristili ove pogodnosti je dokažete kako ste upravo ugradili takvu stolariju što obavezno dokazujete odgovarajućim certi ikatom za stolariju a nerijetko i samim ispitivanjem objekta nakon ugradnje

PANA EXCLUSIVE TERMIC

Energija je skupocjena.Proteklih godina su cijene struje i grijanja enormno narasle. Zadržati blagodati modernih tehnoloških dostignuća u svakodnevnom životu a pri tom smanjiti potrošnju energenata, postaje imperativ kojim se bavi i znanost i politika. Bilo da se radi o novogradnji ili renovaciji postojećih objekata, znanost i struka razvila je niz učinkovitih mjera kojima možete znantno smanjiti potrošnju energenata u svojem kućanstvu. Mogućnosti su različite, od učinkovite izolacije fasade i krova do modernih prozora i novih postrojenja za grijanje te solarnih sistema. Značajan faktor energetske učinkovitosti vaše kuće predstavljaju prozori. Trend zamjene postojeće vanjske stolarije na objektima sa novom, ekološki prihvatljivom i energetski učinkovitom na europskim tržištima je već dobro ustaljena praksa . Mnoge države članice te su aktiv-

PANA EXCLUSIVE CLASSIC

Prozori

značajan faktor uštede energije

PANA EXCLUSIVE PASIV PANA PREMIER CLASSIC

6. prosinca 2013.

IV68 IV 78 IV 92 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 Uw sa aluminijskim distancerom Ψg = 0,08 W/(mK) Ug 1,1

1,36

1,4

Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8

1,2

1,13

Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5

0,85 0,82

0,96 0,92 0,79 0,78

Uw sa termix distancerom Ψg = 0,041 W/(mK) Ug 1,1

1,26

1,3

Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8

1,03

Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5

PANA EXCLUSIVE -DRVENI PROZORI • različi povi konstrukcije i otvaranja ; od prozora, balkonskih vrata, otklopno-kliznih, podizno-kliznih i harmo s jena , mogu se uklopi u široki spektar arhitektonskih rješenja • mogućnost odabira različi h vrsta drva, boja i oblika prozora omogućava individualni izričaj prilagođen svakom kupcu ili projektu • kombinacijom različi h proﬁla drvenih elemenata debljine 68, 80 ili 90 mm i izola vnih stakala moguće je zadovolji široke zahtjeve za energetskom učinkovitosti kod niskoenergetskih i pasivnih kući i odabrati optimalnu varijantu za vaše potrebe

0,72

0,9

0,87 0,82 0,69 0,68

Ug 1,1

1,24

1,28

Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8

1,01

Ug 0,7

1,01

Ug 0,6 Ug 0,5

PANA PREMIER – DRVO-ALUMINIJ PROZORI • različi povi konstrukcije i otvaranja ; od prozora, balkonskih vrata, otklopno-kliznih, podizno-kliznih i harmo s jena , mogu se uklopi u široki spektar arhitektonskih rješenja • drveni profil prozora obložen je s vanjske strane sa varenim aluminijskim profilom , zračni most između drva i aluminija omogućava odvodnju kondenzata. Vanjska zaš ta predstavlja dodatni bonus ove izvedbe zbog produženog vijeka trajanja i jednostavnog održavanja • mogućnost odabira raznih boja i površinskih obrada te konstrukcija aluminija • u različi m kombinacijama profila i stakala prozor u drvo-aluminij izvedbi pos že energetske vrijednos još bolje od od drvenih prozora. Dodatni bonus ove izvedbe je produženi vijek trajanja uz lako i jednostavno održavanje , s obzirom da je vanjska površina drva zaš ćena varenim aluminijskim profilom .

0,76

Uw sa termix super swiss distancerom Ψg = 0,032 W/(mK)

OBJEKAT: APARTMANI AMARIN, ROVINJ 2013 I DRVENA STOLARIJA PANA EXCLUSIVE

Pana Stolarija d.o.o. Zagrebačka 42, Čakovec T: 00385 40 492 555 F: 00385 40 492 551 M: 00385 98 231 325 W: www.pana.hr

0,74

0,7

Također PANA daje mogućnost različitih dizajna aluminija sa modelima PANA PREMIER FLAT i PANA PREMIER ZERO, koji se suvremenim rješenjima dizajna u potpunosti uklapaju u svjetske trendove. Kad se k tome dodaju ulazna vrata od drvenih masivnih i izolacijskih panela te masivni parketi i seoski podovi iz našeg asortimana , možemo reći da smo ponosni na to da je PANA zaokru-

0,85

0,8

0,67 0,66

žila u cjelosti svoj asortiman sukladno suvremenim tokovima i zahtjevima tržišta. Raduje nas da će odsada, ovi proizvodi biti kroz ovakve mjere poticaja još dostupniji našim kupcima pa ih i ovim putem pozivamo da nas posjete u našom salonu u Zagrebačkoj 42 i dodatno se informiraju.Nadamo se da će na taj način lakše donijeti konačnu odluku i iskoristiti mogućnosti koje im se nude.

Poljodjelstvo

KAKO zaštititi smokve zimi od mraza

VITET PROIZVODNI NO

Zaštita smokve kukuruznom “stavicom” Soboslikar Ivan Bermanec iz Preloga u svojem dvorištu ima tri ogromne smokve koje obilno rode svake godine. Ove godine od slatkih plodova on i sin pripremili su nekoliko desetaka kilograma džema i marmelade. Mnogi u Me imurju imaju smokve u svom dvorištu, no esto se dogodi da se smokva posuši zbog niskih zimskih temperatura, pa ljudi odustaju od njih. Ivan Bermanec, koji ve ima smokve tridesetak godina, savjetuje svima koji su posadili smokve u svojem dvorištu da ih obavezno zaštite tijekom zimskih mjeseci, jer ina e od plodova ne e biti ništa. No nije svaka zaštita dobra. Smokva zimi ne smije biti pokrivena najlonom i

sli nim nepropusnim pokrivalima jer e se posušiti. Najbolje je stablo smokve pokriti prirodnim materijalima koji dišu. On osobno upotrjebljava kukuruzne stabljike na na in da oko smokve na ini “stavicu”, opkoli je kukuruznim stabljikama koje su u snopovima što je više mogu e, a na vrhu upotrijebi platno koje diše, stari papir koji propušta vlagu i sli no, jer je teško u ve e visine stavljati i vezati kukuruzovinu. On ve godinama tako radi i uspjeh ne izostaje, smokava je toliko da ih dijeli okolo. Njegove smokve nalaze se u užem dvorištu i zašti ene su zidom sa sjeverne strane, što tako er pomaže, no najvažnija je zimska zaštita smokava. (J. Šimunko)

Ivan Bermanec pokriva svoje smokve

ME IMURSKA udruga za integriranu proizvodnju vo a

Predavanje i vo arska zabava Me imurska udruga za integriranu proizvodnju vo a u petak 6. prosinca 2013. organizira stru no predavanje na temu uzgoja i proizvodnje pitomog kestena u Me imurju. O ovoj temi govorit e dr. sc. Željko Prgomet, vode i stru njak za ovu kulturu. Bit e govora i o ovogodišnjem otkupu jabuka. Skup e se održati u konferencijskoj

dvorani Op ine Sveti Martin na Muri. U subotu 7. prosinca 2013. Udruga organizira vo arsku zabavu u restoranu “Zelengaj” u Gori anu. Zabava zapo inje u 20 sati, a kotizacija za ve eru iznosi 100 kuna po osobi. Na zabavi e biti izbor me imurske najvo arice, biranje najkrupnije i najsitnije jabuke te gala ples s jabukom. (sm)

ULJARA “TKALEC” iz Šenkovca prva i jedina u Me imurju proizvodi ulje iz sjemenki grož a

Ulje za gastronomiju i kozmetiku Za sada prva i jedina u Me imurju i me u rijetkima u Hrvatskoj, Uljara “Tkalec” iz Šenkovca iz sjemenki ili koštica grož a proizvodi vrhunsko ulje koje se koristi u gastronomiji i kozmetici. Uskoro e Uljara zapo eti proizvoditi i jestivo ulje iz plodova lješnjaka PIŠE: STJEPAN MESARI

Uljara “Tkalec”, koja je sjajne rezultate ostvarila u proizvodnji me imurskoga koš i nog tikvinog ulja (bu ino ulje), kojemu su potroša i, gastronomi i stru njaci dali najviše ocjene, prvih dana prosinca zapo ela je proizvodnju ulja od sjemenki grož a. - Jedan vrsni vinar i vinogradar iz Hrvatskog zagorja predložio nam je da za njegove potrebe preradimo sjemenke od grož a ili koštice od grož a, kako mi u Me imurju kažemo. Za nas je svakako to bio izazov kojemu nismo mogli, ali niti htjeli odoljeti, te smo zapo eli preradu i dobili zaista vrhunsko ulje, što je potvrdio vlasnik prvih grož anih koštica koje smo preradili, ali i vrsni gastronomi, kaže Stjepan Tkalec, vlasnik Uljare “Tkalec”, iz koje jesenas osim mirisa tikvinog ulja dopire i ugodan vinski miris ulja od grož anih koštica. - Grož ane sjemenke prešamo hladnim postupkom, postupkom koji jam i vrhunsku kvalitetu ulja i zadržavanje prirodnih grož anih osobina u njemu. Za litru istog ulja potrebno je jedanaest kilograma sjemenki, a proces traje nešto dulje, odnosno za jedan sat isprešamo pet do šest kilograma sjemenki, naglašava Tkalec, i dodaje kako njegova Uljara uskoro kre e u proizvodnju ulja od plodova lješnjaka.

Hladno prešanje daje izuzetno kvalitetno ulje

crnog pinota i graševine. Ovo ulje miriše na vino i vinski ocat i, što je vrlo zanimljivo, miriše na sortu grož a iz kojeg su uzete sjemenke, kao i na odre enu sortu vina. Ulje

iz sjemenki grož a koristi se u gastronomiji i kozmetici te aromaterapiji. U gastronomiji, poglavito u kulinarstvu, koristi se kao dodatak raznim umacima, za in u

Bogatstvo vitamina i minerala Zanimljivo je kako Tkalec prera uje sjemenke raznih sorti grož a, a prvo je iz njegove preše poteklo ulje iz sjemenki rajnskog rizlinga, potom sivog pinota, šipona,

Sjemenke rajnskog rizlinga spremne za preradu, važno je da su dobro osušene

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Lijepo vrijeme i dobro trgovanje na Barbarje Prva srijeda u prosincu, na imendan Svete Barbare, na akove kom placu i sajmu protekla je u hladnom, ali lijepom vremenu te dobrom trgovanju. Nakon što je završena prodaja bijelog zelja na veliko, na scenu su stupile mandarine, koje su zauzele veliki dio prostora i na placu i na sajmu, kao i njihovim ulazima. U ovo predblagdansko

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

vrijeme u prodaji je puno suhih cvjetnih aranžmana te raznih ukrasa za boži nonovogodišnji stol i jelke. Dosta dobro prodavale su se jabuke u ve im pakiranjima, te suhe smokve, sušeno vo e i ukiseljeno zelje, kisela repa i kisela cikla. Orasi i dalje drže rekordnu cijenu i za njima potražnja ne prestaje. Peradari su nudili utovljene purice, guske, patke i

salatama, te kod prženja i pe enja raznog mesa. Ulje je pravo bogatstvo vitaminima, poglavito vitaminom F, mineralima, linolnom kiselinom i drugim masnim kiselinama te je vrlo upotrjebljivo i korišteno u kozmetici jer pomla uje kožu, ja a organizam, podiže dobar i smanjuje loš kolesterol, te tijelo uva od štetnih zra enja. Proizvodi se u manjim koli inama, a jednako tako se i prodaje za naše uvjete po dosta visokoj cijeni. Tkalec kaže kako preradom sjemenki iz grož a želi pokazati kako se od grož a ne dobiva samo vino i vinski ocat, nego i vrsno i zdravo jestivo i ljekovito ulje. Želi potaknuti me imurske vinare da sjemenke grož a, koje sada završavaju kao humus u vinogradima, iskoriste za preradu u ulje i tako ostvare dobru zaradu, jer potražnja za ovim uljem je velika, ali i da naprave veliki iskorak u potpunom iskorištavanju grož a.

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - mandarine 15 kn/kg - suhe smokve 40 kn/kg - suhe šljive 25 kn/kg - suhe jabuke 15 kn/pake - bijelo zelje 1,50 kn/kg - crveno zelje 4 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - kisela cikla 20 kn/l - orasi 80 do 90 kn/kg - krumpir 2 kn/kg

kokice, a drvari na drugom prostoru drva za ogrjev. Kod pe enjara je bilo uobi ajeno živo i veselo. (S. Mesari , Z. Vrzan)

6. prosinca 2013.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Jesen je vrijeme za sadnju drve a!

SREBRNOLISNI JAVOR – ACER SACCHARINUM Ovaj javor ima prekrasne jesenje boje. Svi javori imaju intenzivne boje lista prije opadanja. Ima ih žutih (najljepši je klen), crvenkastih i naran astih. Acer saharinum je najljepši. On ima sve boje od žute preko raznih nijansi crvene i naran aste do sme e. Njegovo smo liš e skupljali za školske panoe s pri om ‘Jesen u mom selu’. Epitet saccharinum odnosi se na slatki okus soka iz stabla ove vrste, no ne smije ga se zamijeniti sa še ernim javorom Acer saccharum kod kojega je udio še era u soku znatno ve i, tako da se i komercijalno koristi. List še ernog javora nalazi se na kanadskoj zastavi. Ipak, sjevernoameri ki Indijanci su i od srebrnolisnog javora dobivali še er. U hrvatskome se naziva ‘srebrnolisnim’ zbog

bjelkasta nali ja lista. Srebrni javor je sjevernoameri ka vrsta prirodno rasprostranjena u središnjim i isto nim dijelovima SAD-a. Raste uz obale rijeka i na nizinskim aluvijalnim staništima do 600m nadmorske visine. U Europu je unesen 1723. i danas se kao ukrasna vrsta sadi u svim njezinim dijelovima. Jedna je od najsvjetloljubivijih vrsta javora, pa ga treba saditi na otvorena staništa. Otporan je na niske temperature, bez teško a preživi do -25 stupnjeva celzija, dobro podnosi su-

šu i gradski one iš eni zrak, no osjetljiv je na jak vjetar te obilne snježne padaline zbog ega ga je potrebno orezivati. Od kultivara susre emo A. saccharinum ‘Laciniatum Wieri’ s duboko urezanim listovima i vrlo uskim, djelomi no gotovo nitastim režnjevima, A. saccharinum ‘ Aspleni olium’ s tako er izrazito razdijeljenim listovima, A. saccharinum ‘Pyramidale’ s uskom krošnjom i druge. Ovo je isto brzorastu a vrsta koja doseže visinu do 35-40m i starost do 150 go-

dina. Ima pravilnu,svijetlu, visokozaobljenu krošnju, s tankim na krajevima obješenim granama. Deblo je snažno, ima sivosme u koru koja dugo ostaje glatka, tek se kod starijih debala plitko raspuca i ljušti u tankim plo icama. U jesen poprime lijepu žutu boju. Cvjetovi su sitni, zelenkastožuti, naj eš e jednospolni i združeni u guste cvatove nalik upercima. Okriljeni plodi i, samare ili perutke, imaju 3,5-6 cm duga krilca, a jedan od ploda u paru je esto zakržljao. Šesti prosinca je Nikolinje. Niste zaboravili na svoje najmla e? Oni vole šuškati u otpalom liš u. To vole sva djeca. Dajte im da rastjeravaju hrpice s liš em, a onda im tutnite grabljice da ga skupljaju. Iznenadit ete se kako su temeljiti. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda,

etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

SINDROM ANULARNOG LIGAMENTA U KONJA Anularni ligament u konja je fibrozni omota oko fleksornih tetiva ( duboke i površinske) i prelazi preko gornjih sezamoidnih kosti. ALS ( Annular lygament syndrome) ili ALD ( Annular lygament desmitis) predstavlja stanjenje samog anularnog ligamenta uz zahva anje okolnih struktura ( npr. tetivnih ovojnica). ALS po nastanku možemo podijeliti na primarni i sekundarni. Primarno, javlja se kao posljedica patoloških procesa unutar ligamenta ( lokalana trauma, preoptere enje ligamenta). Sekundarno, kao posljedica patoloških procesa u okolnim strukturama mekih tkiva koje komuniciraju sa ligamentom (tetivne ovojnice ili pak same fleksorne tetive). Oba procesa rezultiraju konstrikcijom i smanjenom pokretljivoš u tetiva te stanjenjem i izduženjem anularnog ligamenta, dok na prednjim nogama konja esto se javlja uz ALS i te-

nosinovitis (upala tetivnog zaštitnog omota a). Sve pasmine konja predisponirane su na ALS, a posebice toplokrvni konji. Hromost je vrlo esto kroni na te napreduje. Problematika terapije ALS datira od kada postoje trke konja, kao orma najve eg naprezanja konjskog organizma. U akutnoj azi, kada postoje temperiranost otok i bolnost na pa lpac iju, konji su od najranijih dana imali poštedu u radu, noge su se hladile i pokušavali su se razni na ini fiksacije povrije enog dijela. Endoskopija i ultrazvu ni pregled, najsigurnije su dijagnosti ke metode.

U slu aju primarnog ALS -a nema patoloških promjena unutar fleksornih tetiva, ali hipoehogena regija karakte-

risti na je i ukazuje na dezmitis. Kod sekundarnog ALS-a , lezije su vidljive unutar samih fleksornih tetiva sa promjenama na tetivnim ovojnicama. Uko-

liko je anularni ligament tanji od 2 mm, ukazuje na ALS. Lije enje – Kada je rije o protuupalnoj terapiji , razni lijekovi se upotrebljavaju, kako lokalno tako i sistemski. Dvije osnovne grupe lijekova koje se primjenjuju su steroidni protuupalni lijekovi (kortikosteroidi) i nesteroidni ( enilbutazon, fluniksin, ketopro en), te ostali- DMSO, hijaluroska kiselina i proteoglikani kao normalni sastojci ligamenata, mati ne stanice i dr. ). Kirurška terapija podrazumijeva resekciju anularnog ligamenta ( dezmotomija) ime se sprije ava pogoršanje stanja i poja ava drenaža. Bez obzira na metodu lije enja, potrebna je potpuna pošteda od rada te mirovanje životinje. mr. BRANIMIR NOVAK dr.vet.med.

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. prosinca 2013.

HUMANITARNOM AKCIJOM LIONS KLUBA “Proizvod više”

MJESEC studeni bio je posve en borbi protiv raka prostate

Osiguran ljepši Boži za dvadeset me imurskih obitelji

Rak prostate vode i uzrok raka kod muš

Predstavnici lokalnih institucija osobnim sudjelovanjem tako er su dali potporu akciji PIŠE: ROBERTA RADOVI

Dvadeset potrebitih obitelji u Me imurju primilo je pakete s namirnicama i ku nim potrepštinama koje su prikupljene tijekom akcije “Proizvod više”. Akcija se u organizaciji Lions kluba “Zrinski” akovec provodi ve etvrtu godinu za re-

dom. Ove su godine volonteri i lanovi Lionsa prikupljanje proizvoda organizirali u akovcu u trgova kim centrima: Plodine, Konzum, Mercator i Spar te u METSS-u u Donjem Kraljevcu u subotu 30. studenoga. Nakon što je akcija uspješno provedena, proizvodi su sortirani te dostavljeni obiteljima ije je

adrese dao Centar za socijalnu skrb u akovcu. Potporu akciji dali su i župan Me imurske županije Matija Posavec sa zamjenicima Sandrom Herman i Zoranom Vidovi em te gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova sa zamjenicima Mariom Medvedom i Romanom Bogdanom.

POSTER MIRA - izložba u eni kih radova

Naš svijet, naša budu nost “Poster mira” me unarodna je akcija Lions Cluba Internacional, u kojoj ve nekoliko godina sudjeluje i Lions klub “Zrinski” akovec. U izradi radova sudjeluju u enici osnovnih škola uzrasta 11 do 13 godina, a ovogodišnja tema je “Naš svijet, naša budu nost”. I ove godine Lions klub “Zrinski” akovec priredio je izložbu prispjelih radova. Radove su izradili u enici osnovnih

U izradi plakata sudjelovali su u enici OŠ Strahoninec i Sv. Martin na Muri

Izložbu “Poster mira” otvorio je zamjenik me imurskog župana Zoran Vidovi

škola Strahoninec i Sv. Martin na Muri, pod mentorstvom profesorice likovne kulture Marine Mrazovi , uz potporu lanice Lionsa Jelene Okun. Tri najuspješnija rada poslana su u Lions International centralu na ocjenjivanje, a ostali radovi mogu se razgledati do kraja godine u prostoru caffe bara “Littera” akovec. Postav izložbe sve ano je otvorio zamjenik

me imurskog župana Zoran Vidovi , koji je naglasio kako ovakve i sli ne akcije promi u kreativno razmišljanje kod djece te imaju cilj uklju ivanja mladih i djece u društvo. Pohvaljuju i Lionse na društvenom angažmanu, naglasio je da Me imurska županija uvijek daje potporu ovakvim i sli nim akcijama.

- Najvažnije je preventivno djelovati kad su u pitanju muškarci nakon pedesete godine života, jer ako do u na vrijeme pacijenti se mogu izlije iti, kaže dr. Plešnar PIŠE: SINIŠA OBADI Tradicionalno, svake godine mjesec studeni posve en je borbi protiv raka prostate, koji je, kao i ostali oblici karcinoma, podmukao i smrtonosan. Mnogi ga muškarci prekasno otkriju, ime im je ozdravljenje dovedeno u pitanje. Ipak, prognoza je za ve inu bolesnika s rakom prostate, posebice kad je rak prostate lokaliziran ili regionalan, vrlo dobra. Stopa petogodišnjeg preživljavanja za muškarce kojima je rak prostate dijagnosticiran u navedenim stadijima iznosi 99 posto. O ekivano trajanje života starijih bolesnika neznatno se razlikuje od osoba iste dobi bez raka prostate. Vjerojatnost izlje enja, ak pri lokaliziranom procesu, ovisi o agresivnosti i proširenosti tumora. Na žalost, još uvijek ne postoji posebna mjera za koju se zna da može pouzdano sprije iti razvoj raka prostate. - Trenutno možemo samo ranim dijagnosticiranjem rano otkriti rak prostate, sprije iti njegovo širenje izvan prostate i zatim pokušati izlije iti bolest, kaže dr. med. spec. urolog Antonio Plešnar, rukovoditelj Urološkog odsjeka ŽB-a akovec. Karcinom prostate naj eš e se javlja u starijoj dobi, negdje iza sedamdesete godine, no nama

Urolog Plešnar u svojoj praksi imao je pacijente s PSA-100 koji nisu imali karcinom, no isto tako bilo je i onih gdje je s PSA 1.5 posumnjao i, na žalost, dokazao rak prostate je bitno, isti e dr. Plešnar, da prona emo pacijente s pedeset godina života, jer ako do u na vrijeme pacijenti mogu se izlije iti. Iako su uzroci raka prostate još uvijek nepoznati, neki imbenici rizika, kao što su poodmakla dob i obiteljska povijest raka prostate, jasno su povezani s rakom prostate.

Promjene ili bolove kod mokrenja nemojte zanemariti Simptomi raka prostate, kaže rukovoditelj Urološkog odsjeka akove ke bolnice, nisu baš speci i ni. Može se, naime, pojaviti peckanje prilikom mokrenja ili pak je mokrenje u estalije. Javlja se bol i osje aj težine u slabinama,

HVALA IVKI

Sv. Nikolu poklonila Me imurskim novinama Ivka Gattin iz akovca djelatnike Me imurskih novina obradovala je dražesnim i neobi nim poklonom. Odlu ila nam je darovati za zaštitnika sv. Nikolu, kojeg je isplela njezina majka. Sveti Nikola, uz to što daruje djecu, zaštitnik je i mornara, a mi novinari najbolje znamo da esto kao i mornari “plovimo” po uzburkanom moru. (BMO)

Odlazak urologu kod nas više nije tabu tema - Kada sam u akove ku bolnicu stigao sa specijalizacije, kaže dr. Plešnar, uveli smo biopsiju prostate, tako da je prema tim rezultatima 2000. godine bilo jedanaest novotkrivenih karcinoma prostate. Pet godina kasnije, 2005., bila su dvadeset i dva pacijenta, a prema posljednjim podacima iz 2011. u Me imurju su otkrivena etrdeset tri muškarca

s rakom prostate na sto tisu a stanovnika. Ono što je dobro i pozitivno u svemu je to da sve ve i broj muškaraca dolazi na urološke preglede. Naime, prije deset godine bila je to još nekakva tabu tema i nisu se muškarci toliko otvarali, ako to možemo tako re i. No, danas zahvaljuju i i velikim dijelom medijima muškarci imaju puno više informacija o

problemima s prostatom i danas dolaze bez ikakvih zapreka, strahova ili srama u urološku ambulantu, gdje dobiju prave odgovore na svoje probleme, a neke je potrebno i lije iti. Prema vi enom, slobodno se može re i da se vremena mijenjaju i da je odaziv puno bolji, što se najbolje vidi, kako sam ve spomenuo, i prema broju biopsija, isti e dr. Plešnar.

6. prosinca 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OŠ NEDELIŠ E - veliki interes za tribinu povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti

drugi smrti od škaraca bokovima, bedrima ili trbuhu (jedan od znakova raka prostate je upravo neprestana bol u ovom podru ju), a kod nekih muškaraca tu su i problemi s erekcijom. No, ti se simptomi opet, s druge strane, mogu javiti i kod dobro udnog pove anja prostate kao i kod kroni nog prostatitisa. Stoga, ako muškarci osjete nekakve promjene u vidu mokrenja, bilo bi dobro da se jave u urološku ambulantu. Isto tako, istaknuo je dr. Plešnar, trebalo bi nakon pedesete godine života kod svih muškaraca napraviti PSA, odnosno prostata speci i ni antigen, ije su nekakve normalne vrijednosti 0-4, kod starijih mogu biti do 6.5. Tu treba, naravno, napomenuti da ovo nije nikakav tumorski marker, ve da ovaj test pokazuje da se nešto zbiva u prostati. - Ja sam recimo, kaže dr. Plešnar, u svojoj praksi imao pacijente s PSA-100 koji nisu imali karcinom, no isto tako bilo je i onih gdje sam s PSA 1.5 posumnjao i, na žalost, dokazao rak prostate.

Važnost rane dijagnoze

Rana dijagnoza može se isto tako posti i i digitorektalnim pregledom (DRE). Naime, rak prostate smješten je na površini, odnosno periferiji prostate, tako da se može opipati prstom. Digitorektaklnim pregledom otkriva se pove ana prostata koja je tvr e konzistencije, neravne površine, bezbolna i esto neoštro ograni ena od okoline. Znanstveno je dokazano da su redoviti digitorektalni pregledi prostate mogli spasiti 50-70% muškaraca koji su umrli od raka prostate. Stoga se preporu uje digitorektalni pregled zapo eti s navršenih 50 godina života jedanput godišnje. Potrebna je, naravno, i promjena na ina života, konzumiranje više zdravijih namirnica i pove anje tjelesne aktivnosi. Na taj se na in tako er može uvelike sprije iti bolest prostate. Isto tako potrebno je na kraju re i da je zapravo i program ranog otkrivanja raka prostate najuspješnije i dugoro no gledano najjeftinije oružje u borbi protiv ove zlo udne bolesti, jer produžuje život, smanjuje smrtnost i poboljšava kvalitetu života.

Sedam od deset muškaraca ne zna da ima prostatu Ono što je zasigurno zanimljivo, kada je u pitanju prostata, jest podatak Svjetske zdravstvene organizacije koji govori da sedam od deset muškaraca ne zna da ima prostatu, gdje se ona nalazi, niti emu ona služi. Naj eš e saznaju za prostatu tek kada osjete smetnje s mokrenjem i posjete lije nika. Prostata se, dakle, nalazi u maloj zdjelici, ispod mokra nog mjehura i ispred završnog dijela debelog crijeva (rektuma). Kroz unutrašnjost prostate, kao tunel kroz središte jabuke, prolazi po etni dio muške mokra ne cijevi (prostati na uretra) kojom mokra a

kroz penis izlazi iz mjehura. Prilikom ro enja veli ine je graška i takva ostaje sve do puberteta. Tada muški spolni hormoni stimuliraju prostatu i ona se pove a u svim dimenzijama i dosiže maksimum u dvadesetoj godini života. Normalna prostata mladog muškarca oblika je i veli ine kestena (volumena do 20 ccm) te je zato neki zovu “kestenja a”. Izme u 20. i 40. godine života veli ina prostate je stabilna, a nakon 40. zapo inje kod svih muškaraca pove anje prostate, tzv. dobro udno pove anje, adenom ili benigna hiperplazija prostate.

Upozoreno na “novitet“ u opijanju mladih do totalnog pijanstva - binge drinking Svake godine obilježava se Mjesec borbe protiv ovisnosti i u OŠ Nedeliš e. Ove godine napravljen je iskorak u organizaciji aktivnosti u školi, naime, održana je zanimljiva tribina za roditelje u enika, na kojoj su gosti bili Radovan Ga al iz PU me imurske, don Ivan Filipovi , duhovnik zajednica “Cenacolo’’ širom Europe, uz svjedo anstva Ive i Bojana. - Cilj tribine nije da uplašimo javnost, ve da sagledamo realnost današnjice, rekao je don Filipovi . O realnosti današnjice i svijeta u kojemu odrastaju današnja djeca govorio je Radovan Ga al, navode i pojavu novih izuzetno snažnih sintetskih droga na našem tržištu ‘’po vrlo povoljnim cijenama“. Na

Tribina o ovisnostima i sprje avanju istih privukla je mnogo zainteresiranih u OŠ Nedeliš e

ono što treba ozbiljno upozoriti kad je droga u pitanju, pojavnost iste kod djece osnovnoškolske dobi, naglašeno je na tribini. Roditelji su imali priliku uti kako zakon regulira problematiku zlouporabe

sredstava ovisnosti i koji su naju estaliji problemi, od kojih se kao primjer naveo “binge drinking’’ - pijenje do totalnog pijanstva u kratkom vremenu, unošenje alkohola u ugostiteljske objekte, gdje je zakonsko pravo oduzeti maloljetniku neprimjerena sredstva, kao i prijava lokala, trgovina i kioska gdje su prodana zakonski zabranjena sredstva maloljetniku.

Dva istinita svjedo anstva mladih o ovisnosti

“Binge drinking” - pijenje do totalnog pijanstva - u kratkom vremenu tema je koja je izazvala veliko zanimanje roditelja (ilustracija iz Engleske, odakle se po eo širiti taj nemili fenomen)

Uz dva svjedo anstva mladih koji su ispri ali svoje životne pri e o ovisnosti o drogi i kocki, roditelji su imali priliku uti što djeca trebaju od svojih roditelja osim be-

zuvjetne ljubavi. To su vrste granice unutar kojih djeca žive sigurno i dosljednost oba roditelja, jer su to ujedno i ajve i simboli ljubavi prema djetetu. Svako vrijeme nosi svoje izazove, a izazovi današnjice jesu ovisnosti mladih i, kako je rekao don Filipovi , “droga nije samo droga, ve je to promjena mentaliteta ovjeka koji mijenja odnose s roditeljima, prijateljima i op enito okolinom’’. Svi sudionici tribine bili su izuzetno zadovoljni organizacijom iste, budu i da je bila jako pou na, te svi zajedno vjeruju da je i to veliki korak naprijed u suzbijanju konzumacije sredstava ovisnosti, a na dobrobit i djece i cjelokupne zajednice.

U OŠ IVANOVEC gostovao biolog i istraživa Goran Šafarek

Savjet u enicima: strani jezici naša su ulaznica u svijet U OŠ Ivanovec nedavno je gostovao Goran Šafarek, biolog, ekolog, fotograf i publicist, koji je održao predavanje o jednoj od svojih istraživa kih ekspedicija u tropskim šumama na oto ju u Indijskom oceanu. Iako je radio kao znanstveni novak na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matemati kog fakulteta u Zagrebu, ubrzo je shvatio da “uredski“ posao nije za njega, te odlazi na brojne ekspedicije, istraživa ka putovanja, ekološke akcije, radi na raznim projektima i sl. Radio je na inventarizaciji biljaka i životinja u Hrvatskoj i inozemstvu, a otkrio je i nekoliko novih vrsta životinja. U enicima je tijekom predavanja priznao da ga topli tropski predjeli privla e više nego hladna podru ja, iako je tamo uvijek mokar od kiše, ima mnogo opasnosti, opasnih životinja, pa i biljaka u prašumama, koje vrebaju na neoprezne i neupu ene posjetitelje. Zato se

prije svake ekspedicije treba dobro pripremiti, educirati, upoznati taj dio planeta što je bolje mogu e. Kad nekamo stignete, morate poštovati tradiciju, obi aje, kulturu doma ina i njima se prilagoditi. Goran Šafarek bio je sudionik brojnih znanstvenih ekspedicija: Ande – Amazona, jugoisto na Azija, Madagaskar nekoliko puta, Kostarika, Venezuela, Južna Afrika, Ekvador, Šri Lanka i Andamansko oto je u Indijskom oceanu.

Dva mjeseca na Andamanskom oto ju Upravo o ekspediciji od dva mjeseca na Andamanskom oto ju pri ao je detaljno. U enici su pažljivo slušali iz prve ruke i pratili fotogra ije o tomu kako izgleda rad u nesvakidašnjim uvjetima. U me unarodnoj znanstvenoj ekspediciji istraživali su se vodozemci u tropskoj kišnoj šumi. Najvažniji dio posla odvijao se po mraku, jer se vodozemci i gmazovi vole skrivati i aktivni su no u. Danas ak i u naju-

daljenijim dijelovima džungle postoje istraživa ke stanice u kojima ima struje i Interneta, koji pomaže znanstvenicima u istraživanju i komunikaciji, a tu uvelike pomaže i GPS. Mladi slušatelji tako su nau ili i kako razlikovati zmije otrovnice od neotrovnih zmija, kako u prašumi ne smijemo dirati ništa prije nego provjerimo je li sigurno, koje su karakteristike indijske hrane, bez ega se nikad ne ide na put, kakve ljepote skriva Indijski ocean, koliko opasni mogu biti komarci, što su mangrove i slana mo vara, koja je razlika izme u krokodila i aligatora... - Najvažnija je poruka da se svakako isplati u iti, osobito strane jezike, jer to je naša ulaznica u svijet. Nema uzaludnog u enja, sve što ste ikad nau ili možda e vam koristiti u životu ili poslu. U enje je uvijek lakše kad odlu ite što želite u životu i slijedite taj svoj put, poru io je Goran Šafarek na kraju ovoga zanimljivog predavanja. (tr, foto:rp)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. prosinca 2013.

ADVENT U GRADU ZRINSKIH

Raskošni predblagdanski programi!

DJE JI vrti “Smješko” u Svetom Martinu na Muri

Sudjeluju u velikom UNICEFovom projektu Dje ji vrti “Smješko” iz Svetog Martina na Muri provodi UNICEF-ov projekt pod nazivom “Škole Afrike”, koji je nastavak prošlogodišnjeg projekta “Države svijeta”. Program se odvija kroz razne aktivnosti, a vrti “Smješko” obogatio ga je radionicom kroz koju je vodio prijatelj vrti a, Kazimir iz Kameruna. Polaznici vrti a upoznali su posebnosti života u Africi, njihovu kulturu, instrumente, odje u, nakit i druge vrijednosti, a poglavito ples i pjesmice na jeziku Kamerunaca.

Radionicu su pohodili i op inski na elnik Franjo Makovec i predstavnica svetomartinske Turisti ke zajednice Ivana Živ ec, koji su rekli kako su ponosni što se vrti uklju io u projekt u kojem sudjeluje 24 zemalja iz cijelog svijeta. Hrvatska se 2008. godine priklju ila zajednici od 24 zemlje svijeta iji gra ani pomažu djeci Afrike da se školuju i tako iza u iz kruga siromaštva. Od 2008. godine do danas u Hrvatskoj je prikupljeno 2,7 milijuna kuna za pomo djeci Ruande i Etiopije. (S. Mesari )

Turisti ka zajednica grada akovca i ove godine organizira manifestaciju “Advent u Gradu Zrinskih”, uz pokroviteljstvo Grada akovca. Održavat e se subotama u prosincu (7./14./21. prosinca 2013.). Manifestacija e obuhva ati adventske obi aje te doga anja vezana uz tradiciju i bogatu povijest našeg kraja. Tako e se svake adventske subote prijepodne u centru grada (Ulica kralja Tomislava, Ulica Matice hrvatske, atrij SOHO bara) održavati prigodna prodaja suvenira, adventskih sitnica te tradicijskih jela i pi a. Izme u ostalog, od tradicionalne me imurske gastronomske ponude posjetitelji e se mo i okrijepiti i me imurskom pretepenom

juhom i doma im mlincima. Adventski sajam ove e godine okupiti preko 30 izlaga a i prigoda je za sve posjetitelje da u vrijeme darivanja poklone svojim najbližima poklone doma e radinosti. Manifestacija e obuhva ati i itav niz zabavnih doga anja te posebno bogati dje ji program.

akoland u zgradi “Scheier”. Novost: ku ica Djeda Mraza! I ove godine održavat e se zabavni nastupi djece i mladih u okviru “ akolanda”, koji e biti smješten u prostore zgrade “Scheier”. Osim akolanda, djeca e mo i sudjelovati na kreativnim radionicama. Svaku adventsku subotu prijepodne najmla i

Svaku adventsku subotu prijepodne najmla i e mo i posjetiti ku icu Djeda Mraza i slikati se s njime

e tako er mo i posjetiti ku icu Djeda Mraza, slikati se s njim ili se provozati njegovom ko ijom. Ovu godinu ostvarena je partnerska suradnja s Op inom Sv. Martin na Mu-

ri i Turisti kom zajednicom op ine Sv. Martin na Muri, koji e u akovec donijeti svetomartinske obi aje adventskog vremena, ali i svoje svetomartinske krampuse.

OSNOVNA ŠKOLA Gornji Mihaljevec

Prodajom kola a i kalendara prikupili 2.100 kuna U tjednu kada se slavila sveta Katarina, zaštitnica župe i op ine Gornji Mihaljevec, Osnovna škola Gornji Mihaljevec završila je projekt “Sveta Kata, slastice na vrata”, koji je organiziran i proveden drugi put za redom. U enici, u itelji, razrednici i mentori pekli su kola e i pripremili druge slastice u školi, a roditelji u enika kod svojih ku a. Na dan proštenja i blagdan Svete Katarine, u ponedjeljak 25. studenoga,

prodavali su ih kod župne crkve. Od prodaje kola a i slastica te kalendara koji prikazuju najstarije zdence (bunare) u ovom kraju, prikupljeno je 2.100 kuna, koje e biti upla ene UNICEF-u kao pomo djeci Afrike, za koju je i projekt prije dvije godine pokrenut. Osobit doprinos uspjehu završnog dijela projekta dali su Lara Polanec i Saša Šegov , pomo nici u nastavi, te Vesna Branilovi , školska pedagoginja. (sm)

SAJAM VJEN ANJA u restoranu “Stop” akovec okupio dvadesetak izlaga a

Prikazao kako što ljepše izre i DA I dok se dio glasa kog tijela diljem Lijepe naše izjašnjavao o referendumskom pitanju “za” i “protiv”, svi oni koji uskoro bez dvoumljenja žele izre i jasno i glasno “DA” prigodom svoje svadbene sve anosti pohrlili su na Sajam vjen anja, koji se održao protekli vikend u u akove kom restoranu “Stop” - Centar Posavec. Na manifestaciji se okupi-

lo dvadesetak izlaga a iz Me imurske i Varaždinske županije, koji su predstavili suvremeno aranžiranje cvije a, stolova, opremu za vjen anja, vjen anice i prigodnu odje u i obu u, video i foto studio za snimanje vjen anja te glazbeni bend. Posjetitelji su mogli degustirati i pojedine slatke i slane delicje koje prate svadbene sve anosti, razgovarati s fotogra ima

Sajam je predstavio raznolike mogu nosti aranžiranja buketa i svadbenih stolova

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Gabrijela Požgaj i Suzana Bujan, dio osoblja restorana “Stop” koje je stvorilo doma inski ugo aj

Možete li zamisliti vjen anje bez maštovite svadbene torte?

i kozmeti arima, uživo poslušati svadbeni glazbeni sastav ili doživjeti mogu nosti lightshow rasvjete. Nije izostala ni prezentacija vjen anog prstenja, pozivnica i drugih svadbenih ukrasa. Posjetitelji su došli isplanirati svoje vjen anje iz snova, prisjetiti se svojih svadbenih sve anosti ili sanjati o tim danima koji e tek do i. (rr)

Tijekom dvodnevnog predstavljanja svadbenih mogu nosti, najve i interes iskazale su posjetiteljice

Terezija i Stjepan Bartoli , oboje ro eni u Donjem Mihaljevcu, proslavili su 50 godina braka

TEREZIJA I STJEPAN BARTOLI IZ AKOVCA proslavili zlatni pir

Kak’ da je f era bilo! - Zajedno smo išli u osnovnu školu u Donjem Mihaljevcu. Tad smo bili, kak‘ se to veli, ‘pes i ma ek’. A onda smo malo odrasli pa je krenulo druženje preko plesnjaka koji su se tradicionalno održavali u Zadružnom domu za tadašnje svetke i praznike. Od Dana žena, Prvog maja, velikog proštenja za Antunovo koje se u Donjem Mihaljevcu posebno slavi, preko Velke meše, Martinja... A onda je, kak‘ je to u tadašnje doba bilo uobi ajeno, za Dan Republike 29. studenoga došlo gostuvanje, prisje o se Stjepan

Bartoli lijepih doga aja iz mlados i upoznavanja sa svojom životnom partnericom Terezijom. Kako je kazao, pedeset godina bra nog života minulo je “kak’ da si o šel u vrt nabra ružice i vrnul se u hižu”. Stjepan i Terezija danas žive u akovcu, a bra ni savez donio im je dvije k eri, dvije unuke i dva unuka. Supruga Terezija, kako je svi odmilja zovu Trezika, mladim ili budu im bra im parovima savjetovala je kako je za sklad u braku potrebno mnogo strpljenja, zajedni kog razgovora i razumijevanja. (rr)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

Bregina etnoposlastica u Varaždinu Goran Bregovi , odjeven u bijelo odijelo i, kako on kaže, Orkestar za svadbe i sahrane u subotu nave er žestoko su razdrmali oko 1.500 fanova zasigurno najpoznatije etnoposlastice koja dolazi s Balkana, a koja se kao sinonim i razlog ovoga njegovog glazbenog “projekta“ provla ila kroz cijeli koncert. Legendarni frontmen Bijelog dugmeta s najve im balkanskim romskim hitovima, kao što su “Erdelezi” i “Mese ina”, zagrijao je publiku, a Me imurci su posebice dobro prihvatili poznatu “Ružicu”, prepjev me imurske pjesme “Rožica sam bila”.

KOTORIBA

Smotra me imurskih narodnih obi aja GODIŠNJA IZLOŽBA

lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog ZBORSKO PJEVANJE

Pjeva ki zbor umirovljenika slavi 35 godina KUD ŽIŠKOVEC

Prijateljsko gostovanje u Sloveniji EUROPSKI DJE JI FESTIVAL U WASHINGTONU

Tisu u Amerikanaca uživalo u Pinklecovim predstavama

Kultura

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 8. prosinca, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu

ETVRTAK, 12. prosinca, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Cukorek ugoš uje Hlapi a na Pinklecov na in Na kazališnoj tribini za djecu i mlade “Cukorek” ovu e nedjelju 8. prosinca, s po etkom u 16 sa , bi izvedena predstava “Šegrt Hlapi kako bi ga igrala Kazališna družina Pinklec”. Prema djelu I. B. Mažurani , novu kazališnu predstavu priredili su Tanja Novak i Igor Baksa. Redatelj je Romano Bogdan, glazbu potpisuje Bojan Miljan i , a igraju Karolina Horvat, Mario Jakši , Bruno Kontrec i Davor Dokleja. Ansambl izvodi predstavu u brzom ritmu, s gluma kim žarom, razigrano i pripovjeda ki. Poen ra pri u o “putovanju” šegrta Hlapi a koje ne e bi lako, budu i da je svijet i divan i opasan, te je

KULTURNOUMJETNI KA udruga Zasadbreg

Ususret Boži u KUD Zasadbreg prire uje tradicionalnu priredbu pod nazivom “Ususret Boži u”, koja e se održati u subotu 7. prosinca 2013. godine u Domu kulture u Zasadbregu. Uz doma i KUD Zasadbreg, u programu nastupaju dje je folklorne skupine KUD-a Žiškovec i KUD-a Šandorovec. Priredba, na koju doma ini pozivaju sve prijatelje hrvatske i me imurske kulturne baštine, zapo inje u 18 sati. (sm)

onom tko se o sne na putovanje potrebna mudrost i dobrota da bi svladao prepreke. Pretpostavimo li da sudbina odraslog šegrta Hlapi a nije zape a ena povratkom na cilj - u smirenost ponovno prona enog doma, ve (nakon inicijacijskog putovanja) odabirom pustolovnog života in con nuum, tada bismo mogli postavi pitanje – nije li Hlapi umjesto postolarske radnje odabrao putuju u kazališnu družinu, da bi mu svako novo prepri avanje pri e (u kojoj sudbina postupno gubi dimenzije zbilje, a dje ak poprima mitske osobine) osiguralo daljnju egzistenciju?

HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO “Pomurje” Lendava

Održan osmi Hrvatski bal predstavila Vesna Dušak iz TZ-a Varaždinske županije. Varaždinska županija za ovu je prigodu postavila izložbu umjetni ke fotogra ije, a otvorenje bala tako er je pripalo Varaždincima, plesa ima Sportsko-plesnog kluba Varaždin. anino Kutjak, predsjednik HKD-a “Pomurje”, u pozdravnom je govoru rekao da je Hrvatski bal prvorazredni doga aj za Lendavu i Pomurje upravo po tome što povezuje hrvatske županije s Lendavom i Slovenijom, te tako doprinosi uvanju tradicionalno dobrih odnosa izme u dviju država. (S. Mesari )

Osmu godinu za redom u lendavskom hotelu “Lipa” održan je Hrvatski bal, jedna od najve ih kulturno-zabavnih manifestacija HLD-a “Pomurje”, na koju su došli Hrvati iz društava iz Gornje Lendave, Ljutomera, Radenaca, Murske Sobote, te dragi gosti iz Hrvatske. Me imursku županiju predstavljali su me imurski župan Matija Posavec i središ anski gradona elnik Dražen Srpak. U zabavno-glazbenom dijelu programa nastupio je tamburaški sastav “Bilikum” iz Varaždina, iz razloga što je itavi program bio u znaku Varaždinske županije koju je

GODIŠNJA IZLOŽBA lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog

Nova bajkovitost likovnih simbola naive Godišnja izložba slika Likovne udruge donjeg Me imurja uvijek je doga aj koji ostaje zapam en kako od autora, tako i od posjetitelja. Ove godine izlaže dvadesetak autora, a prostor restorana “Riblji” u Prelogu bio je prepun, mnogi su i stajali. Po broju predstavljenih autora, prednja e i dalje autori koji se mogu svrstati u domenu hrvatske naive, što, naravno, nije slu ajno. Više kod slikara hrvatske naive nema likovnih tema sa socijalnim nabojem, ve je više rije o suodnosu prema prirodi kao harmoni nom životu ljudi i prirode te inspiracija Murom i Dravom. Taj gotovo idili ni stav prema životu kao ne emu dostojnom i lijepom jedna je od glavnih preokupacija slikara naivnog kruga, uz sje anje na prošla vremena koja postaju sve više bajkovita, a sve manje realna sje anja. Ako slike iz prošlosti postaju bajke, one time ostaju o uvane i za budu nost. Takva misaona i likovna transpozicija hrvatske naive u vremenu posebno je vidljiva kod najboljeg slikara me imurske naive Franje Ružmana Brke, no on nije

ali i mogu a skrivena metafori ka društvena kritika, za Franju Musta a Medarova lirski proplamsaj skrivenog duha, ali i traganje za izgubljenom osje anoš u, za Jelenu Kramar priroda je divljenje pjesnika u njegovoj mladosti. Tre u i najmanju skupinu slikara predvodi Danijel Drvenkar, koji svojim kamenjem priziva silazak duha na zemlju, ali i Pavao Ružman, koji svojim portretom u rasapnom stilu odaje zadnju sam, desetak slikara prilo koga kruga, svaki na svoj na in, uva tu bajkovitost od zuba vremena. Više zapravo i nije rije o nostalgi nosti, o žalovanju za prošlim, ve o izazovu pretvorbe sje anja u simbole modernih bajki. O modernoj bajkovitosti hrvatske naive prilo koga kruga govore Franjo Ružman Brko, Zvonimir Dolenec, Slavko Duki , Dragutin Mikec, Stanko Padari , Ivan Bermanec, Mladen Špoljari , Stanko Sabol, te samosvojni Stjepan Šari , a pomalo skriveno i autorice, Larisa Golec, Vera Lipovi i Ljubica Dragovi , no na drugi na in. Kipar i slikar Mi-

ljenko Kranj ec pak se okušava u dimenziji ženskog akta na gotovo idealiziran na in. Druga skupina autora, koju predvode mahom likovno obrazovani autori Damir Šalari, Franjo Žeželj Mustak, Franjo Musta Medarov te talentirana Jelena Kramar, svaki na svoj na in i likovni pravac daju lirsku sliku ljepote prirode koja ostaje nepresušan duh, ije skrivene tajne mame na obzoru. Za Damira Šalarija priroda je nešto iju ljepotu nikad ne emo dosti i, iako se svojski trudimo, za Franju Žeželja Mustaka priroda je životna borba i impresionisti ka mijena u svemiru tajni,

po ast dvadesetom stolje u i njegovom kubizmu, dadaizmu i nadrealizmu kao rodona elniku muka i patnji tehnicizma. Mlada Valerija Novak, koja prvi put izlaže, tek se okušava u likovnosti, no vidi se da po vokaciji pripada toj grupi slikara, dok Anna Pan i Radovan ev Panteli svojim namjernim minimalizmom želi duhovno potaknuti svijet i uvijek ostavlja upitnik nezaborava. Izložbu je otvorila ravnateljica Doma kulture u Prelogu Jasminka Pervan, uz nastup u enica puha a Umjetni ke škole, ali i budu e lanice Puha kog orkestra Prelog. (J. Šimunko, foto Maja Kralj)

KUU “ZVON” Mala Subotica

Zasluženi pljesak na Ve eri smeha u Sloveniji

KUD “Franc Ilec” Loka Rošnja (Starše) iz Slovenije pozvao je dramsku skupinu KUU-a “Zvon” iz Male Subotice na sudjelovanje sa svojim dvjema komedijama (Gasterbajteri i Kak bi bilo daj toga nebi bilo) na “Ve er smeha”, koja je održana 30. studenoga. Uz lanove dramske skupine KUU-a “Zvon”, nastupale su još Gledališka skupina i godci KUD-a “Franc Ilec”, Jože Ekart i Manja Vinko, KUD “Pti ica” Prepolje i Dramska skupina “Samotarji DU HO E”. U punoj dvorani KUD-a “Franc Ilec” publika je veli-

kim pljeskom popratila sve dramske skupine, a posebice se smijala dramskim komadima u izvedbi naše malosuboti ke dramske skupine. Na program se odazvao njihov na elnik Bojan Kirbiš, te se na kraju pozdravio s dramskom skupinom KUU-a “Zvon”. Zadnji dio bilo je druženje s pjesmom te pokojim dobrim vicom. Dogovorena je i daljnja suradnja. Gostovanjem u Sloveniji dramska skupina završila je ovogodišnje nastupe i programe, a u najavi su za sljede u godinu probe za KAM 2014.

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 19. prosinca, 19 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Tri kavaljera frajle Melanije Likovni svijet Wande Tudja - Strahonja Predstava “Tri kavaljera frajle Melanije”, podnaslovljena, “Staromodna pripovijest iz vremena kada je umirala hrvatska moderna”, ra ena prema romanu Miroslava Krleže, u središte pri e stavlja Melaniju Krvari , osjetljivu djevojku koja je nakon smr roditelja stekla bogatstvo i u provincijskom okružju postala dobra ženidbena prilika. Nominirana je za tri Nagrade hrvatskog glumišta: glavna ženska uloga Hana Hegeduši

Blaga, maštovita, za udna i duhovita analiza svijeta je likovni svijet Wande Tudja - Strahonja. akov anima e se predstavi radovima objedinjenim pod nazivom “Ispis novog trajanja”. Autorica e se predstavi novim ciklusom koji možemo nazva i novom dionicom u njezinom radu. Novome na inu rada pristupa, neoptere ena tehnološkim predznanjem i lišena fe š odnosa prema kompjutoru: za svijet koji ona želi prikaza , za vrijednos koje ona želi a rmira , gotovo je svejedno kroz koji ih postupak de nira. Sve ano otvorenje izložbe bit e u etvrtak 19. prosinca s po etkom u 19 sa . Izložbu e otvori likovni kri ar Marijan Špoljar.

(za ulogu Melanije Krvari ), glavna muška uloga Marinko Prga (za ulogu Marijana Ksavera Trninaobje), najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju drama zaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave – Georgij Paro. Predstava traje 95 minuta, s jednom stankom. Cijena ulaznice je 60 kuna, u enici, studen , umirovljenici i organizirani posjet 40 kuna. Predstavu izvodi HNK u Varaždinu.

Tamburaši iz Kotoribe

KUD Kotoriba

U KOTORIBI održana županijska Smotra me imurskih narodnih obi aja

Me imurje je kolijevka neprocjenjiva bogatstva narodnih obi aja Dom kulture u Kotoribi dva je dana, 16. i 17. studenoga, bio jedna “velika škrinja” narodnog blaga u kojoj su ponovno zaživjeli obi aji, tradicija i narodno blago naših predaka. Jezik, vjera i obi aji oduvijek se smatraju najvažnijim obilježjima svakoga naroda. Svi koji govore istim jezikom, dijele iste vjerske osje aje te zajedno njeguju davno nastale obi aje povezani su vrstim nitima zajedništva. Narodni obi aji, šaroliki, raznovrsni, specifi ni za pojedini kraj, u sebi neupitno nose nešto što u srcima osje amo kao veoma zna ajno. Naše zeleno, plodno Me imurje, maleni cvijetnjak na samome sjeveru Hrvatske, izme u Mure i Drave, kolijevka je neprocjenjiva bogatstva takvih obi aja, starih navada našega kraja. Zbog toga se svake druge godine u Kotoribi održava županijska Smotra me imurskih narodnih obi aja, koja je prošli vikend imala deveto izdanje.

Kak se negda pral veš? Doma in, KUD Kotoriba, na smotri se predstavio obi ajem “Kak se negda pral veš (beljenje)”. - Negda se veš prvo dobro soponom opral kojega su sami delali od sode i urkine maš e i kostiju. Ak su šteli kaj bu malo dišal, dodali su fijolicu ili šipka, a takav sopon je bil za mivanje.

- Smotra me imurskih narodnih obi aja postala je obi aj koji s ponosom njeguju u Kotoribi. Kako se o fijolicama u me imurskim cvjetnjacima brinu vrijedne ruke Me imuraca, tako se i za o uvanje obi aja brinu brojna kulturno-umjetni ka društva i udruge, koje ih njeguju s ljubavlju i entuzijazmom

KUU Gornji Mihaljvec

ostavili. Doma inu, KUD-u Kotoriba, izrekla je rije i pohvale i zahvale za odli nu organizaciju. Na pozornici Doma kulture u dva je dana obi aje svoga mjesta prikazalo devet me imurskih društava i društvo iz Ma arske, iji su lanovi pomurski

Hrvati. Prvi dan obi aje kraja iz kojeg dolaze prezentirali su: KUD Strahoninec - Idu mikule (za scenu pripremila Tamara Zdolec), KU Selja ka sloga Prelog – Koritari (Suzana Lackovi ), KUU Društvo žena Gornji Kraljevec - Vuzmeni zajtrek

Prikaz povijesti “horvatskog cvetnjaka” Smotru je otvorila Jagoda Srša, predsjednica Odbora za narodne obi aje koji djeluje u sklopu ZHKUU-a MŽ-a. Naglasila je: - Svake druge godine prisje amo se kako su naši stari onak v siromaštvu, ali slogi živeli i na taj na in im zahvaljujemo na onome kaj su nam

Gornjokraljev ani za uskrsnim stolom

Mali Strahonin ani pred sv. Nikolom

(Šte anija Jamboršo ) i KUU Lipa Gornji Mihaljevec - Mihalovski svati (Jasenka Novak). U nedjeljnom programu nastupili su: KUD Kotoriba - Kak se negda prol veš (beljenje) (Anica Jauk), KUD Podturen - Gustuvaje z ve era pre zoro nici (Marija Jambroši ), KUD Sumarton (Ma arska) - Bobenje (Babinje) (Jelica Doboš Gujaš), KUD Žiškovec - Vincekovo (Jagoda Srša), KUD Sveti Jeronim Štrigova - Štrigovsko gostuvaje (Stjepan Makovec) i HKDU Gori an - F nedelju popovne na klopi (Katarina Pintari ). Smotru je pratilo stru no povjerenstvo u sastavu Smiljana Peter - Mar ec, etnologija i muzejska savjetnica, te pro . dr. sc. Stjepan Hranjec.Oni su na okruglim stolovima izrazili zahvalnost svim sudionicima što donose na scenu obi aje iz kraja kojeg dolaze, što je svakako divljenja vrijedno. Svim voditeljima dobronamjernim savjetima osvrnuli su se na dvije stvari koje su komentirali: pitanje izvornosti i pitanje scenske prezentacije. Publika je sjedala Doma kulture u oba

dana ispunila do posljednjeg mjesta, a kon eransu smotre odli no je odradila Darja Šupljika, koja je za kraj poru ila: - Najtoplije zahvaljujemo svima koji su nas vodili u povijest ‘horvatskog cvetnjaka’. Oboga eni emocijama koje su se u nama stvorile kada smo gledali obi aje naših baka i djedova, zasigurno dugo ne emo zaboraviti sve ono što smo u dva dana vidjeli na pozornici kotoripskog Doma kulture. Smotra me imurskih narodnih obi aja postala je obi aj koji s ponosom njegujemo u Kotoribi. Kako se o fijolicama

Dok se dobro zribalo, onda se veš opkuhoval v kotlu, tj. beljil se na na in da se v kotel sipal pepel koji je bil najbolji od mefkoga drva i tak se dobil ljug. Onda je se to trebalo spakovati na kola i diti na prališ e (naj eš e Mura) i to tam dobro splajti. Taj posel su delale žene. (A.Fuš)

u me imurskim cvjetnjacima brinu vrijedne ruke Me imuraca, tako se i za o uvanje obi aja brinu brojna kulturno-umjetni ka društva i udruge koje ih njeguju s ljubavlju i entuzijazmom. Neka nas upravo to sje anje prati do 2015. godine, kada emo se opet sresti u Kotoribi. U stanci izme u nastupa predstavili su se tamburaši iz Kotoribe, Preloga, Žiškovca, popularni Skandal bend, Pjeva ka skupina iz Sumartona, svira i i pjeva i iz Štrigove, dok su stihove kazivale Jasenka Novak i Lea Novak iz Gornjeg Mihaljeva te Ana Radmani iz Kotoribe. U narodnim obi ajima uživali su i elnici Op ine Kotoriba, na elnik Ljubomir Grgec, njegov zamjenik Roberto Ujlaki i predsjednik OV-a Zoran Radmani , a vrijedne amatere i publiku pozdravio je i predsjednik ZHKUU-a MŽ-a Dean Buva . (A.Fuš)

Publika je oba dana Smotre dvoranu ispunila do posljednjeg mjesta

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Scena

SUBOTA, 7. prosinca, 21 sat NEDELIĹ E, dvorana MESAP-a

PETAK, 13. prosinca, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Keops pono ponovn

Thompson ovu subotu u NedeliĹĄ u Spektakularni koncert Marka Perkovi a Thompsona odrĹžat e se ovu subotu 7. prosinca u dvorani MESAP-a u NedeliĹĄ u, s po etkom u 21 sat. Thomspon s Ĺže u naĹĄ kraj predstavljaju i svoj sedmi studijski album â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Ora et laboraâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, koji je objavljen 10. travnja 2013. godine. Nakon koncerta slijedi â&#x20AC;&#x153;a er partyâ&#x20AC;? u istom prostoru. Za nezaboravnu feĹĄtu do ranih jutarnjih sa pobrinut e se TS â&#x20AC;&#x153;Kumoviâ&#x20AC;? i DJ Kiki. Ulaznice su u pretprodaji

po cijeni od 80 kn, na dan koncerta cijena je 90 kn. Prodajna mjesta ulaznica jesu caffe bar â&#x20AC;&#x153;Milleniumâ&#x20AC;? akovec, ca e bar â&#x20AC;&#x153;Edenâ&#x20AC;? Prelog, pizzerija â&#x20AC;&#x153;Veneraâ&#x20AC;? PleĹĄkovec, pizzerija â&#x20AC;&#x153;Modenaâ&#x20AC;? DomaĹĄinec, ca e bar â&#x20AC;&#x153;Belaâ&#x20AC;? Gardinovec, ca e bar â&#x20AC;&#x153;Jamaâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e, pizzerija â&#x20AC;&#x153;Majoâ&#x20AC;? Kotoriba, ca e bar â&#x20AC;&#x153;LOOPâ&#x20AC;? Koprivnica i ca e bar â&#x20AC;&#x153;Old city pubâ&#x20AC;? VaraĹždin. Organizator koncerta je ca e bar â&#x20AC;&#x153;Milleniumâ&#x20AC;? iz akovca.

VINKO JAKUPAK, voditelj Pjeva kog zbora umirovljenika akovec, koji slavi 35 godina

RAZGOVOR

Godine nisu prepreka zaS POVODOM kvalitetno pjevanje i druĹženje PiĹĄe: Roberta Radovi Pjeva ki zbor umirovljenika akovec ovu godinu slavi i obiljeĹžava 35 godina djelovanja. ZavrĹĄna sve anost obljetnice odrĹžana je kao dio deetog, jubilarnog susreta zborova umirovljenika Me imurja, koji je odrĹžan proteklu subotu 30. studenoga na akove kom Jugu u crkvi Sv. Antuna Padovanskog. Od 1989. godine, s dvije godine prekida, Pjeva ki zbor umirovljenika akovec vodi Vinko Jakupak, koji nas je tom prigodom u razgovoru vratio u same za etke rada zbora: - Zbor je osnovan prije 35 godina, odnosno 1978. godine, kao prate i vokalni sastav TamburaĹĄkom orkestru umirovljenka Me imurja, podruĹžnice akovec. Inicijativu za osnivanje izme u ostalog dao je Dragutin Ĺ afar, jedan od dugovje nijih lanova zbora. Vokalni sastav

potom prerasta u veliki pjeva ki zbor od ak pedesetak pjeva ica i pjeva a pod ravnanjem g. Videca. Zbor je nastupao u mnogim mjestima na podru ju bivĹĄe Jugoslavije, od Slovenije do Makedonije. Nastupalo se i u inozemstvu, u Sloveniji, Ma arskoj, Austriji. Nema neki moment koji bi se mogao posebno istaknuti jer su svi nastupi i doga aji zna ajni i osobiti, s obzirom na dob i populaciju koju zbor okuplja. Svi nastupi su veliki uspjeh. Kako je ve zapo elo adventsko vrijeme, zborovi su pripremili prigodne pjesme, a Pjeva ki zbor umirovljenika akovec predstavio se izvedbom triju tema: â&#x20AC;&#x153;Pristupite vjerniâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Cmreki v snegu spijuâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Zdravo Marijoâ&#x20AC;?.

Zborsko pjevanje kao eliksir mladosti Vinko Jakupak zbor uvjeĹžbava i vodi od 1998. godine, s malim prekidom od dvije godine.

Deseti Ĺžupanijski susret zborova umirovljenika Me imurja

Vinko Jakupak uspjeĹĄno vodi zbor umirovljenika posljednjih petnaest godina Upravo od te 1998. godine zbor djeluje kao Ĺženski pjeva ki zbor, njeguju i narodne me imurske pjesme, ali tako er izvodi i klasiku i moderne

Svih 35 godina Zbor umirovljenika prati dobra pjesma i dobri ljudi

PLESA I I TAMBURAĹ I KUD-a Ĺ˝iĹĄkovec

Prijateljsko gostovanje u slovenskom TurniĹĄ u U petak 29. studenoga nominalni lanovi DruĹĄtva â&#x20AC;&#x153;NaĹĄa djecaâ&#x20AC;? akovec, plesa i i tamburaĹĄi KUD-a Ĺ˝iĹĄkovec, gostovali su u Sloveniji u TurniĹĄ u, kao posebni gosti na obiljeĹžavanju desete obljetnice njihovoga dje jeg zbora.

Ĺ˝iĹĄkov ani su pod stru nim vodstvom Nikole Kralji a i Katrin Kotur nastupali s nekoliko spletova dje jih tradicionalnih plesova i igara, te oduĹĄevili slovensku publiku. Malim zboraĹĄima predan je prigodan poklon. Grad akovec podrĹžao je ovo

gostovanje, a potpora u TurniĹĄ u bile su i predsjednica DruĹĄtva â&#x20AC;&#x153;NaĹĄa djecaâ&#x20AC;? akovec Gordana Ĺ olti Siladi, tajnica Petra Hunjadi te lanice Jagoda SrĹĄa i Nives Lisjak. Ovo gostovanje nastavak je dugogodiĹĄnje glazbene suradnje i prijateljstva.

aranĹžmane pjesama. Jakupak isti e kako lanovima zbora druĹženje tijekom uvjeĹžbavanja i nastupa izuzetno blagotvorno pogoduje njihovom mentalnom zdravlju: - lanovi zbora se me usobno druĹže, pa se tako stvaraju i trajna prijateljstva. lanovi se osje aju korisnim i zadovoljnim pripadnicima druĹĄtva, jer nakon zasluĹžene mirovine mnogi imaju dovoljno vremena za slobodne aktivnosti, kojima se moĹžda tijekom radnog vijeka nisu mogli baviti. Osim toga, aktivno pjevanje u zboru njegovim lanovima daje mnoge blagodati u smislu vitalnosti, aktivnog duha, ve e koncentracije, duĹže su zdraviji i sl. Upravo je jedna od zna ajnih stvari koja je zbor uvijek spajala bila dobra pjesma i dobri ljudi.

Ĺ est zborova iz Me imurske Ĺžupanije te tri gostuju a zbora iz Karlovca, Ljutomera i Maribora sudjelovalo je na desetom Ĺžupanijskom susretu zborova umirovljenika Me imurja. Na susretu su osim doma ina, Pjeva kog zbora umirovljenika akovec, sudjelovali joĹĄ i Ĺženski pjeva i zbor Udruge umirovljenika Grada Preloga, KUU DruĹĄtvo Ĺžena Gornji Kraljevec, Udruga â&#x20AC;&#x153;Pjesmaâ&#x20AC;? Donji Kraljevec, skupina Ĺžena Pjeva kog zbora â&#x20AC;&#x153;Fijoliceâ&#x20AC;? iz Strahoninca, KUD â&#x20AC;&#x153;KatruĹžeâ&#x20AC;? Ivanovec te gos : Ĺ˝enski pevski zbor upokojencov Ljutomer, Delavsko prosvetno druĹĄtvo â&#x20AC;&#x153;Svobodaâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; PobreĹžje, Maribor i zbor umirovljenika â&#x20AC;&#x153;Vid Rukavinaâ&#x20AC;? iz Karlovca. Ĺ˝upanijski susret zborova otvorenim je proglasio doĹžupan Zoran Vidovi , a zboraĹĄima i publici prigodnim rije ima obra o se i pater Drago Brglez. Moderator ve eri i susreta bio je Robert Guterman.

Ve er je vodio akov anin Robert Guterman Sve anost proslave 35. obljetnice Pjeva kog zbora akovec zavrĹĄena je druĹženjem u Hotelu â&#x20AC;&#x153;Parkâ&#x20AC;&#x153; akovec uz dodjelu zahvala zborovima i plaketama zasluĹžnim lanovima Pjeva kog zbora umiroljenika akovec, uz druĹženje i ples. Potporu susretu dali su Me imurska Ĺžupanija, Grad akovec, Zajednica hrvatskih kulturnihumjetni kih udruga Me imurske Ĺžupanije, brojni sponzori te lanovi i lanice zbora.

Crkva Sv. Antuna Padovanskog bila je ispunjena brojnim ljubiteljima zborskog pjevanja

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 31. prosinca, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

novno ovno u akove kom Podroomu

Za do ek Nove vatromet, glazba i ples!

Rije ki bend Keops gostuje u petak 13. prosinca u Podroomu u akovcu nakon skoro godinu dana od njihovog prošlog nastupa. U me uvremenu je bend, koji je do ekan sjajnim reakcijama publike i kri ke, gostovao u klubovima diljem Hrvatske promoviraju i svoj album. Sjajni mladi glazbenici, osim pi nih ljubavnih tema, sviraju i pjesme rock sadržaja, što ih može sasvim opravdano svrsta u “nasljednike” rock velikana poput Prljavog kazališta, Atomskog skloništa. Reakcije na njihov prošli koncert bile su odli ne, pa zato nemojte propus koncert na kojem e bend publiku zabavlja puna dva sata uz doma e i strane hard rock hitove.

Lokacija, izgled, veliki parking i moderni koncept programa koji je osmišljen za do ek Nove godine u Podroomu zadovoljava najviše standarde koje ovakav doga aj zah jeva. Tako da ove godine možete o ekiva još bolju zabavu za tradicionalni ispra aj Stare i do ek Nove godine. U prodaji je ograni en broj ulaznica po cijeni od 250 kuna za nježniji spol i 300 kuna za muški dio publike. Svoje ulaznice možete rezervira putem našeg Facebook pro la ili osobno, a preuze ih možete na šanku Podroom Drink And Music Cluba. Vrata kluba

otvaraju se u 21 sat, a zabava i veselica traju sve do jutra. Kupnjom ulaznice osigurana vam je ALL INCLUSIVE ponuda, a s narukvicama možete ulazi & izlazi cijelu no . Na glazbenom repertoaru poš vat e se sve želje i prijedlozi, a u stalnoj ponudi na i e se plesni žanrovi kao što su r&b, disco, studio 54, funk, club classics, funky, pa naravno sve do najve ih doma ih hitova pop, rock i zabavne glazbe, koju e nam prezen ra naš DJ Sino. U pono slijedi novogodišnji vatromet.

GORAN BREGOVI i njegov Orkestar dobro zabavili oko 1.500 fanova u Areni Varaždin

Koncert pozitivne energije koja nam je toliko potrebna PIŠE: DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN

Vesela lica publike nakon subotnjeg koncerta u Areni Varaždin dovoljno su govorila sama za sebe. - Bilo je baš super, dobro smo se rasplesali i zabavili, rekla nam je jedna od brojnih akov anki koja je zajedno sa suprugom veliki Bregovi ev fan. Goran Bregovi , odjeven u bijelo odijelo i, kako on kaže, Orkestar za svadbe i sahrane u subotu nave er zaista su dobro razdrmali oko 1.500 fanova zasigurno najpozna je etnoposlas ce koja dolazi s Balkana, koja se kao sinonim i razlog ovoga njegovog glazbenog “projekta“ provla ila kroz cijeli koncert.

Šteta što nije bilo barem petstotinjak ljudi više Iako na koncertima i festivalima diljem svijete privla i

Za odli an dojam nedostajala je samo malo popunjenija koncertna Arena desetine tisu a fanova, varaždinska dvorana u subotu ostala je više prazna nego puna. Barem po registracijama automobila koji su parkirali uz dvoranu. Najviše je ljudi na koncert s glo iz Me imurja, Zagreba, Koprivnice, ali Varaždinaca baš i nije bilo. Podbacili su i ovaj put. Me utim, to nije smetalo ekipi koja se okupila da se dobro zabavi, bez obzira na zvuk koji nije bio na nivou u po etnom dijelu koncerta, pa i samoj suzdržanos Brege i njegovog ovaj put ipak nešto manjeg Orkestra uz dvije bugarske pjeva ice, koji

kao da se opus o, što je osje la i sama publika, a tek se u drugom dijelu koncerta raspojasala atmosfera.

Najve i hitovi probudili publiku Legendarni frontmen Bijelog dugmeta s najve im balkanskim romskim hitovima: “Erdelezi” i “Mese ina”, te s nekoliko truba kih aranžmana hitova Bijelog dugmeta, s poznatom “Ružicom”, prepjev dobro poznate me imurske pjesme “Rožica sam bila”, “Na zadnjem sjedištu moga auta” i “Napile se ulice” probudio je publiku. Više od dva sata svirke okon ano je u deliri nom spoju Brege i publike, sa sjajnom obradom himne talijanskih partizana iz II. svjetskog rata: “Bella ciao”. - Uf, nisam znala da ova pjesma može tako dobro zvu a , da toliko

puno energije, komen rala je po završetku jedna Strahonin anka. Koncert pak je završio “na juriš” s

ponajve im hitom “Kalašnjikov“. Na kraju su rijetki odoljeli i nisu zaplesali, a publika je zahvaljuju i

dobroj energiji koju je proizveo Brega o šla pozi vno nabrijana u subotnju no .

EUROPSKI DJE JI FESTIVAL U WASHINGTONU

Tisu u Amerikanaca uživalo u Pinklecovim predstavama ak sedam puta izvela je kazališna družina “Pinklec” predstavu “A TKO SI TI?” na Europskom dje jem festivalu u Washington DC-ju. Najzapaženiji nastup družina je imala u The John F. Kennedy Center for the Performing Arts. Nastup se mogao pratiti i uživo preko live streaminga na stranicama Kennedy Centra i još uvijek ga se može vidjeti na njihovim web stranicama. U Ameriku su Pinkleci otputovali s ciljem predstavljanja Republike Hrvatske na Kids Euro Festivalu,

koji se u razdoblju od 16. listopada do 13. studenoga 2013. održao u Washington DC-ju. Festival kombinira nastupe na javnim mjestima, poput Kennedy Centra, javnim i privatnim školama, knjižnicama, veleposlanstvima, kao i dje jim bolnicama. Svaki umjetnik ili ansambl nastupao je više puta tijekom boravka u DC-ju, dok su se kao dodatna aktivnost održavale radionice. Svi su dobili priliku nastupiti i na Millenium Stageu u JFK Center for Performing Arts. Kazališna

družina “Pinklec” gostovala je na festivalu od 7. do 16. studenoga.

Predstave igrane na engleskom jeziku Sve su predstave, pa tako i naša, morale biti odigrane na engleskom jeziku. Na festivalu je sudjelovalo 28 kazališnih organizacija iz 28 zemalja EU. Mjesta na kojima su još Pinkleci nastupali jesu Nacional Children’s Museum (jedna izvedba, 8. studenoga), Shakespeare Theatre (dvije izved-

Pinkleci nisu propustili napraviti fotozapis kod Capitol Hilla

be, 9. studenoga), Francuska ambasada (dvije izvedbe, 10. studenoga), Kennedy Center (jedna izvedba, 11. studenoga) i Francuska ambasada (jedna izvedba, 12. studenoga). Svaku od navedenih predstava vidjelo je približno 150 djece, a sveukupno oko tisu u djece. Cijeli put inancirala je i organizirala Francusko-ameri ka kulturna fondacija, a u inanciranju su pomogli i Ministarstvo kulture RH, Grad akovec, Me imurska županija i Me imurje plin.

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Knjige KNJIĹ˝NICA â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 951

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s MeÄ&#x2018;imurskim novinama poklanja knjigu jednom Ä?itatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: MeÄ&#x2018;imurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Ä&#x152;akovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a moĹžete ga dostaviti i osobno u redakciju MeÄ&#x2018;imurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podiÄ&#x2021;i u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji MeÄ&#x2018;imurskih novina.

Dobitnica iz broja 950 Me imurskih novina je Ivka Gattin iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od 10 dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Jean Plaidy - â&#x20AC;&#x153;Istina o Lukreciji Borgijiâ&#x20AC;? U dobi od tek osamnaest godina, Lukreciju Borgiju, zamamnu papinu k er, Ĺživot je ve oĹĄinuo sramotom i tragi nim gubitkom. U dekadentnom rimskom druĹĄtvu 15. stolje a nasilje je uobi ajena pojava, a od zloglasne obitelji Borgia sablazan nikada nije daleko. Nakon surovoga umorstva brata Giovannija, Lukrecija shva a da mora izgraditi vlastiti Ĺživot ako se kani istrgnuti iz korumpiranoga svijeta s kojim je povezana njezina obitelj. Nada se sre i sa suprugom Al onsom, no njezin je brat Cesare vrsto odlu io zadrĹžati je u svojoj blizini. Doskora e se na i rastrgana izme u duboke

ljubavi prema bra nom drugu i odanosti prema Cesareu, ovjeku koji je ve jednom pokazao svoju surovost i ne e oklijevati da to opet u ini.

Janet Evanovich - â&#x20AC;&#x153;Sve za lovuâ&#x20AC;? TridesetogodiĹĄnja Stephanie lik je s kojim se mnoge Ĺžene lako identificiraju: iza nje su razvod i otkaz, a pred njom bankrot. Kako bi izbjegla potpuni financijski slom, prisiljena je pomo potraĹžiti od ljigava brati a Vinnieja, vlasnika agencije za lov na bjegunce pod jam evinom. Njezin je prvi zadatak uloviti Joea Morellija, lokalnog krimpolicajca optuĹženog za ubojstvo, pokvarenjaka koji

donoĹĄenja odluka. Uvla e i itatelja u Ĺživahan razgovor o na inu na koji razmiĹĄljamo, Kahneman otkriva gdje moĹžemo, a gdje ne moĹžemo vjerovati naĹĄoj intuiciji i kako se sluĹžiti dobrobitima sporog miĹĄljenja. Nude i nam prakti ne uvide u na ine donoĹĄenja odluka u poslovnom okruĹženju i osobnom Ĺživotu, te nas upu uju i kako moĹžemo koristiti raznolike tehnike da bismo se obranili od mentalnih obrazaca koji nas dovode u nezgodne situacije. Knjiga je izvrstan priru nik za studente psihologije, upravitelje i direktore tvrtki, kao i za svakog itatelja zainteresiranog za uvide u najnovije znanstvene spoznaje s podru ja psihologije i osobnog razvoja.

BELETRISTIKA Janet Evanovich: Sve za lovu Louise Penny: Razorna rije Irvin D. Yalom: Schopenhauer kao lijek

PUBLICISTIKA Mario Livio: Simetrija David Kupelian: Marketing zla BrenĂŠ Brown: Mo nesavrĹĄenstva

KNJIĹ˝ARA â&#x20AC;&#x153;LJEVAKâ&#x20AC;?

Olga Tokarczuk - â&#x20AC;&#x153;Tjeraj svoj plug preko mrtva kih kostijuâ&#x20AC;? Olga Tokarczuk jedna je od najpopularnijih i naj eĹĄ e prevo enih poljskih spisateljica, dobitnica mnogih prestiĹžnih nagrada, me u inima i knjiĹževne nagrade â&#x20AC;&#x153;Nike 2008.â&#x20AC;? za roman â&#x20AC;&#x153;Bieguniâ&#x20AC;?. Glavna junakinja je istodobno pripovjeda ica romana. â&#x20AC;&#x153;Tjeraj svoj plug preko mrtva kih kostijuâ&#x20AC;? je Janina Duszejko â&#x20AC;&#x201C; umirovljena u iteljica i zaĹĄtitnica

Ĺživotinja, koja se u proĹĄlosti bavila i mostogradnjom u Siriji. Junakinja se nastanila u selu na podru ju K odzke kotline, gdje dopunjava mirovinu predaju i u tamoĹĄnjoj osnovnoj ĹĄkoli i uvaju i ku e susjeda koji zime provode u gradu. Janina je vegetarijanka op injena astrologijom, a sa svojim nekadaĹĄnjim u enikom prevodi poeziju Williama Blakea. Kroz

njegovu poeziju ona â&#x20AC;&#x153;traĹžiâ&#x20AC;&#x153; odgovore na pitanja vlastite Ĺživotne filozofije. Roman govori o seriji tajanstvenih ubojstava ije su Ĺžrtve lanovi lokalne zajednice. Janina Duszejko nailazi na stanoviti trag koji odaje policiji. No u njezinu teoriju nitko ne Ĺželi povjerovati. Policajci je smatraju bezazlenom udakinjom koja se zagubila u svojoj ljubavi prema astro-

logiji. Okolnosti sljede ega ubojstva ipak ine da sve viĹĄe osoba po inje sluĹĄati Janinu Duszejko pozornije.

Filip HamerĹĄak â&#x20AC;&#x153;Tamna strana Marsaâ&#x20AC;?

Daniel Kahneman â&#x20AC;&#x153;Misliti brzo i sporoâ&#x20AC;? Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Daniel Kahneman, u svom je inovativnom radu na podru ju psihologije prou avao racionalan model prosu ivanja i donoĹĄenja odluka. Jedan je od najzna ajnijih mislioca danaĹĄnjice, ije su ideje i dostignu a utjecali na mnoga podru ja ljudskog djelovanja â&#x20AC;&#x201C; korporativno poslovanje, medicinu i politiku. Sve do ove knjige nije na jednom mjestu saĹžeo svoja istraĹživanja i promiĹĄljanja. U dugo o ekivanoj knjizi â&#x20AC;&#x153;Misliti brzo i sporoâ&#x20AC;? Kahneman vodi nas na putovanje koje e nam otkriti temelje unkcioniranja naĹĄega uma i objasniti na in unkcioniranja dvaju sustava koji pokre u naĹĄe miĹĄljenje i na in na koji donosimo odluke. Sustav 1 je brz, intuitivan i emotivan dok jeSustav 2 sporiji, savjetodavniji, racionalniji, logi niji. Kahneman razotkriva neobi ne sposobnosti brzog razmiĹĄljanja â&#x20AC;&#x201C; ali i zablude i predrasude â&#x20AC;&#x201C; te upozorava na velik utjecaj koji intuitivni dojmovi imaju na naĹĄe misli i izbore. Uloga optimizma pri otvaranju novoga posla, zna aj dobrog predvi anja mogu ih rizika kod ku e i na poslu, poteĹĄko e u predvi anju ĹĄto e nas usre iti u budu nosti, iluzija stru noga miĹĄljenja â&#x20AC;&#x201C; sve to mogu e je razumjeti samo ako znamo kako dva sustava unkcioniraju zajedno prilikom oblikovanja naĹĄih procjena i

joj je oduzeo nevinost u ĹĄesnaestoj godini, a potom javno objavio detalje tog ina. Lova je dobar motiv za svladavanje novih vjeĹĄtina, ali Stephanie upada u situacije koje su opasne po Ĺživot. Kako preko no i postati lovac na glave, zaraditi deset somova dolara i uspjeti sa uvati goli Ĺživot - recept je kojim Stephanie Plum i Janet Evanovich trajno zadovoljavaju itateljske apetite.

Na rang listi zapostavljenih, a poĹželjnih tema hrvatske historiografije, knjiĹževne povijesti i publicistike teĹĄko je re i pripada li Ĺžalosno prvenstvo Prvom svjetskom ratu ili pak brojnim autobiogra skim (dnevni kim, memoarskim...) tekstovima. Ukupno gledano, ini se da su pomaci na bolje, uklju uju i i uskla enost sa svjetskim trendovima, na

posljednjem podru ju neĹĄto uo ljiviji. Nasuprot tomu, Prvom svjetskom ratu uglavnom se u nas pristupa iz politi ke perspektive, dok su njegove socijalne, kulturne i vojnopovijesne sastavnice uvelike zanemarene. Autorova namjera, proizaĹĄla iz viĹĄegodiĹĄnjih istraĹživanja, stoga je viĹĄestruka. Prvi dio knjige zamiĹĄljen je kao kriti ko-metodoloĹĄki uvod u najnovije britanske, ameri ke, rancuske i njema ke pristupe vojnoj, socijalnoj i kulturalnoj povijesti, u onoj mjeri u kojoj se oni ti u Prvoga svjetskoga rata i autobiografije kao povijesnoga izvora. Drugi dio knjige posve en je bitno druk ijoj recepciji Prvoga svjetskoga

rata na hrvatskim i bivĹĄim jugoslavenskim prostorima, od znanosti i publicistike do umjetnosti i kulture sje anja uop e. U tre em dijelu po prvi se put predstavlja relevantan hrvatski autobiogra ski korpus â&#x20AC;&#x201C; etrdesetak monogra ski publiciranih sje anja (manjim dijelom i dnevnika) niĹžih austro-ugarskih asnika, do asnika i vojnika, u rasponu od istaknutih pojedinaca poput Vladka Ma eka, Josipa Broza i Georga von Trappa do onih manje poznatih, pa i zaboravljenih (Mirko Livadi , bra a Turkalj, Juraj OrĹĄi ). etvrti dio odnosi se na njihova krajnje raznolika svjetonazorska, ideoloĹĄka i politi ka stajaliĹĄta,

Ivan Brn i â&#x20AC;&#x153;Purgerski rje nikâ&#x20AC;? Purgerski rje nik sadrĹži oko 700 rije i, na 60 stranica i s crno-bijelim otografijama Zagreba,

a, prema rije ima autora, osim zagreba kih izraza iz proĹĄlosti, stavljeni su i noviji, kako bi i

stariji mogli nau iti ĹĄto zna e rije i koje upotrjebljavaju njihova djeca i unuci.

koja se, me utim, nerijetko pokazuju tek kao vrĹĄak sloĹženoga motivacijskoga sustava. U petom dijelu njihova se â&#x20AC;&#x153;subjektnostâ&#x20AC;? stoga nastoji dublje raĹĄ laniti, uzimaju i u obzir brojna iskazana proturje ja, kao i zbiljnost stresnih iskustava gladi, umora, hladno e, Ĺživotne opasnosti i obiteljske separacije. Odlazak i povratak, pobjeda i pogibija, strah i junaĹĄtvo, empatija i surovost, vjera i skepsa, alkohol, nasilje, prostitucija, integritet i ludilo, naposljetku itanje i pisanje daljnji su orijentiri preko kojih se â&#x20AC;&#x153;hrvatski doĹživljajâ&#x20AC;? Prvoga svjetskog rata nastoji usporediti s doĹživljajem inih ratova i kulturnih korpusa.

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... NIKO 2: MALI BRAT, VELIKA FRKA animirana obiteljska bajka SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Režija: Kari Juusonen, Jorgen Lerdam Uloge/glasovi: Olga Pakalovi , Barbara Nola, Franjo Kuhar, Hana Hegeduši , Jacques Houdek

PRAVI TRENUTAK SF komedija, drama Režija: Richard Curtis Glavne Uloge: Rachel McAdams, Bill Nighy, Lee Asquith - Coe

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 6.12.

20.00 Mala scena “Vinko Lisjak”, CZK SAJAM DOBROTE Program u enika Gimnazije Josipa Slavenskog

17.00 NIKO 2: MALI BRAT, VELIKA FRKA animirana obiteljska bajka SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 DOSTAVLJA komedija

20.30 PRAVI TRENUTAK SF komedija, drama

subota, 7.12.

17.00 NIKO 2: MALI BRAT, VELIKA FRKA animirana obiteljska bajka

Niko silno želi i potajno se nada da e se jednoga dana njegova mama i njegov hrabri tata, koji je lan slavnih Lete ih snaga Djeda Mraza, ponovno sastati i napokon postati prava obitelj koju Niko nikada nije imao. Zato se jako iznenadi kada mu njegova mama kaže da je upoznala jednog potpuno

obi nog, ali dobrog soba koji se zove Luka i koji ima malog sina Vinka. Sljede a vijest je da Luka i Vinko dolaze živjeti s Nikom i njegovom mamom. Nikin svijet se ruši: on nikada više ne e biti jedinac i mezimac, morat e živjeti s mla im polubratom i još k tome ga i paziti...

Film prati mladi a Tima kojemu otac u dvadeset i prvoj godini otkriva kako muškarci u njihovoj obitelji imaju sposobnost putovanja kroz vrijeme. Tim e tu injenicu iskoristiti kako bi pronašao ljubav, pomogao prijatelju, ali i shvatio da

putovanje kroz vrijeme krije i neke opasne zamke. U životu je važno znati iskoristiti pravi trenutak, ako to svladamo, putovanje kroz vrijeme i nije nužno. SF komedija i drama u trajanju od 123 minute preporu uje se starijima od 12 godina.

SF komedija, drama

nedjelja, 8.12.

16.00 Kazališna družina “Pinklec”

18.00 NIKO 2: MALI BRAT, VELIKA FRKA

LINCOLN

Akcijska fantasti na pri a o ratu koji je nastao kada je mladi farmer slu ajno otvorio vrata izme u našeg svijeta i strašnog svijeta divova. Pušteni su na Zemlju po prvi put u mnogo stolje a, s najsnažnijom željom da je osvoje. U borbi za kraljevstvo, svoje ljude i ljubav princeze, suo it e se s ratnicima za koje je mislio da postoje samo u legendama. Jack kre e u legendarnu bitku života da sprije i divove u njihovom naumu. 3D efekti i divovski sukobi nešto su što se ne propušta na velikom platnu.

komedija

20.30 PRAVI TRENUTAK

ŠEGRT HLAPI KAKO BI GA IGRALA KAZALIŠNA DRUŽINA “PINKLEC” - igrano-lutkarska predstava za djecu

DVD, BLUE RAY IZLOG JACK, UBOJICA DIVOVA

18.30 DOSTAVLJA

animirana obiteljska bajka

Višestruki oskarovac Steven Spielberg na velika platna donosi pri u o ovjeku koji je promijenio svijet i tijek povijesti, pri u o velikom borcu za ljudska prava i predsjedniku Sjedinjenih Ameri kih Država - Abrahamu Lincolnu. Dok se gra anski rat razbuktava, ameri ki predsjednik, kojeg utjelovljuje izvanredni Daniel Day - Lewis, bori se sa stalnim krvoproli em na bojištu i s velikim nesuglasicama unutar vlastitog kabineta vezanim uz njegovu namjeru da oslobodi sve robove.

20.00 DOSTAVLJA komedija

ponedjeljak, 9.12.

17.00 NIKO 2: MALI BRAT, VELIKA FRKA animirana obiteljska bajka

18.30 DOSTAVLJA komedija

20.30 PRAVI TRENUTAK SF komedija, drama

ALBUM TJEDNA

utorak, 10.12.

Zoran Predin - “Kosa boje srebra” Pet godina nakon autorskog albuma nazvanog “Inventura”, kojim je obilježio pola vijeka života u Dolini suza, stiže Predinova nova ‘’inventura’’. Ovaj put album se zove “Kosa boje srebra”, evociraju i boju Predinove kose. Dakle, slave i 55 godina života na “Kosi boje srebra”, Predin se otvorenije i s više referenci prisje a svoje mladosti: u naslovnoj pjesmi opisuje (imaginarni) susret s pokojnom Margitom Stefanovi iz Ekatarine Velike, “ es’ba, Vu ko” je posveta Sarajevu, a obrada “Pitaju me, pitaju” evocira duh ludog beogradskog dijamanta, srpskog kralja funka Olivera Mandi a. Promijenila se i ekipa, tako da Predina prati trio instrumentalnih fantazista Robert Pikl - Janez Dov - Goran Krmac, odnosno gitara (i srodnici), harmonika i tuba, uz elektroni ke podloge. Svira se gypsy swing koji koketira sa svim i sva im, od buzukija, preko electro-popa, do klasi nih balada, a fantasti na trojka Predinovom glasu pruža svježu, zaigranu i modernu pozadinu. Predin je i dalje šarmer koji ne propušta s par stihova po a kati maštu žena svoje

nim Franzom, pa s Arsenom Dedi em na albumu “Svjedoci pri e”, nekako se ini da bi bilo dosta. Zato u ostatku albuma Predin ponovno pokazuje kako je majstor rije i i melodije: “Kosa boje srebra”, “Danas ja, sutra ti” i “Na kraju naše duge” potvr uju ga kao najboljeg autora svoje generacije, koji, za razliku od drugih umjetnika ro enih krajem pedesetih i po etkom šezdesetih, ne posustaje i ne izlazi iz milosti muza. Majstor ostaje majstor. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama

generacije, uz dozu neizbježnog humora i ironije. Dojam e re i, album se prili no temeljito krojio i iskrojio: ini se da su pjesme bile razra ene prije ulaska u studio, te je preostalo to samo dobro snimiti, što je i u injeno. Primje uje se ve i varijabilitet u kvaliteti pjesama nego na “Inventuri” – iako e “Rusvaj u kadi” biti vjerojatni vrh na koncer-

tima, pozicija “Rusvaja” je jako sli na onoj kakvu je imao “Veseljko” kod TBF-a, a i “ es’ba, Vu ko” se doima pretjerano bliskim ro akom opusa Crvene jabuke. Osim toga, Predin je odlu io još jednom snimiti “Naj ti poljub nariše ustnice”, koju je ovaj put ak i preimenovao u “Poljub, ki ti riše ustnice”. Nakon što je istu pjesmu snimio s La -

Kosa boje srebra Danas ja, sutra ti Na kraju naše duge U mojim o ima Rusvaj u kadi Papu ar se diže Generalica Pitaju me, pitaju es’ba, Vu ko? Poljub, ki ti riše ustnice Bijeli miševi Margita (Long Play) U pidžamama (Long Play)

17.00 17 00 NIKO 2: MALI BRAT, BRAT VELIKA FRKA animirana obiteljska bajka

18.30 DOSTAVLJA komedija

20.30 PRAVI TRENUTAK SF komedija, drama

etvrtak, 12.12.

20.00 Tribina TRI KAVALJERA FRAJLE MELANIJE HNK u Varaždinu Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG subota (7. prosinca) i ponedjeljak (8. prosinca) 19.00 KAPETAN PHILLIPS

etvrtak, 12. prosinca 12.00 Priredba OŠ Draškovec “Iš ekivanje Boži a”

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle

Vitamin K Naziv antihemoragi ni dobio je stoga što njegov deficit u životinja i ljudi dovodi do krvarenja. U porodicu vitamina K pripada dosad otkrivenih sedam spojeva, ozna enih kao vitamin K1 pa do K7. Izolirani iz lucerne i ribljeg brašna vitamini porodice K nisu potpuno jednaki. Svima je zajedni ka fiziološka unkcija sprje avanja krvarenja. To stoga što se smatra da je vitamin K potreban za sintezu koagulacijskih aktora VII, IX, X i vjerojatno V koagulacijskog aktora. ini se da je potreban ne samo za sintezu protrombina nego i ostalih proteina. Izvor vitamina K u ljudi je onaj koji bakterije u debelom crijevu sintetiziraju. Tu bakterijsku sintezu mogu onemogu iti ili znatno smanjiti razni lijekovi, posebno sul onamidi i neki antibiotici. Prirodni vitamin K je topljiv u mastima, pa njegovu apsorpciju kože ili onemogu avaju sprje avanje dotoka žu i iz jetre u crijevo, teške bolesti jetre, loše pripremljena jela (jer je vitamin K vrlo osjetljiv na jake kiseline, jake lužine te svjetlo), sva stanja koja ometaju normalnu apsorpciju masti u probavnom

Piše dr. Branko Vr i

traktu (prisutnost antibiotika, sul onamida, Salicilata i dr.) steriliziranje crijeva te obilni proljevi. Sinergisti (pomaga~i) vitamina K jesu vitamin C, hormon rasta, vitamin A i vitamin E. Deficit vitamina K mani estira se: 1. hipoprotrombinemijom, 2. pove anom sklonoš u krvarenjima, 3. produženim vremenom zgrušavanja. Hipervitaminoza K je posljedica primjene ve ih koli ina vitamina. Mani estira se trombozom, povra anjem. Najviše su ugroženi jetra i krvne žile. Koli ine uskladištenog vitamina K u jetri su vrlo skromne. Normalne dnevne koli ine vitamina K za djecu se kre u u rasponu od 30 do 100 mg, a za odrasle od 70 do 140 mg. Najbolji izvori u hrani su: cvjeta a, prokulica, grah, kupus, grašak, šparoga, krumpir, raj ica, mlijeko, kukuruzno ulje.

Centar SMART VISION Nedeliš e

Radionica (obiteljskih, poslovnih, osobnih) konstelacija Konstelacije su izuzetno u inkovita terapeutska metoda koja u kratkom vremenu omogu uje uvid u bit problema i najsloženijih životnih situacija te u mogu a rješenja i odgovore. Mogu pomo i spoznati, razumijeti i prihvatiti samoga sebe kako bi ostvarili svoje potencijale, uspostavili zdrave odnose te

živjeli potpuniji i smisleniji život. Voditeljica radionica je Ines Lazarevi Rukavina koja je u stalnom dodiru s konstelacijama od 1996. godine, od kada sudjeluje na mnogim radionicama, seminarima i edukacijama s eminentnim voditeljima konstelacija iz svijeta i Hrvatske. Ovdje je dovoljno spomenuti Jan Ja-

cob Stama i Bert Hellingera uz Johannesa B. Schmidta. Konstelacije su sredstvo kroz koje je radila na svojim unutrašnjim procesima i razvijala svoje potencijale. Dobrobiti konstelacija želi podijeliti s drugima, pružaju i im mogu nost i sredstvo pomo u kojih e bolje razumijeti što se doga a u njihovim životima,

kako to promijeniti i poboljšati kvalitetu svog života.Posti i ono što konstelacije nose u sebi, a to je, kako to dobro opisuje jedna re enica – postaviti sve na svoje mjesto. Radionice e se održati u subotu 7. prosinca (uvodno predavanje) i nedjelju 8. prosinca (jednodnevna radioonica) u prostoru Centra zdravog življenja -

LJEPOTA Revija frizura u Centru Ljepote “Ljupka”

Otka en ili klasi an hair styling za blagdane? Blagdansko ozra je i raznolike prosina ke sve anosti uvijek izazivaju i daje priliku za novi styling i promjenu rizure. Nemate ideju ili ne znate što je trenutno aktualno, do ite na reviju rizura koju organizira akove ki Centar Ljepote “Ljupka”. Revija e se održati u petak 13. prosinca s po etkom u 20 sati u Cen-

tru Ljepote ( akovec, Ante Star evi a 18) uz slobodan ulaz. Na reviji e se predstaviti posebice neo pank fizure koje su sada vrlo popularne, tražene i moderne, a svi posjetitelji mo i e se i savjetovati i o ostalim mogu nostima i trendovima uljepšavanja za predstoje e boži ne i novogodišnje sve anosti. (rr)

PARFEM ZA NJEGA Armand Basi - “Blue Sport”

Muška sloboda pokreta “Blue Sport” od Armanda Basija je drveni aromati ni miris za muškarce. Par em je kreirao Fabrice Pellegrin. Gornje note ine citrusi i ruži asti biber.

Srednja nota je cvije e, a bazne note su drvene note, mahovina i sadalovo drvo. Miris je namijenjen za energi nog muškarca koji voli slobodu pokreta i sport.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Odre eni poslovni suradnici stvarat e napetu atmosferu u radnom okruženju. Budite mudri i nemojte dozvoliti da vas bilo tko isprovocira na brzoplete poteze. Izbjegavajte javne rasprave i nepotrebnu komunikaciju u vidu poslovnih nadmudrivanja. U ljubavnom životu, ako želite sa uva svoju in mnu sre u, tako er budite strpljivi. U druženju ve inu vremena provedite u društvu bliskih prijatelja. To e vam najviše godi . Nemojte otvoreno raspravlja o svojim ljubavnim planovima i osje ajima. Mogu e su manje glavobolje. Uzimajte tople napitke. VAGA (24.9.-23.10.)

Polako završavate ovu poslovnu godinu uz planiranje ak vnos za po etak sljede e. Opredijelite se za novu poslovnu viziju ili za provjerenog partnera sa sli nim idejama. Informacije koje ete primi mo i e se protuma i na razli ite na ine. Neke doga aje ne ete mo i kontrolira . U ljubavi budite pripravni na iznena enja. U danima vikenda, ako možete, otputujte s partnerom na kra i odmor. Godit e vam. Samci e još desetak dana mirovati, a onda e oživjeti kao da se bude iz zimskog sna. Pripazite na unos alkoholnih pi a.

BIK (21.4.-20.5.)

Do kraja ove poslovne godine prilike na poslovnoj sceni mijenjat e se u pozitivnom smjeru i u skladu s vašim osnovnim interesima. Nemojte da netko bez vašeg odobrenja koris vaše ideje i poslovne projekte. U emo vnim odnosima može do i do komplikacija zbog vaših ljubomornih ispada. Od partnera e vas udaljiti i vaše prevelika zaokupiranost poslom. Iako i partner nema ovih dana previše strpljenja za vas, primirite se i “hladne glave” donosite sve odluke. Usmjerite svoje slobodno vrijeme prema rekreaciji i sportu koji volite.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U posljednjem mjesecu godine precizno de nirajte sve poslovne obveze i mogu nos . Tako ete izbje i nepotrebnu gužvu i nervozu. Pretjerana angažiranost na razli i m stranama mogla bi izazva niz neugodnih situacija. Nemojte na sebe preuzima odgovornost za obveze za koje znate da ih ne ete uspje pravovremeno riješi . U ljubavnim odnosima bit e sve u redu. Vra t e vam se osoba iz prošlos koja bi vam mogla biti i životni partner u budu nos . Samcima se ukazuje nova ljubavna sre a. Puni ste energije i op mizma.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Želite osvari visoke profesionalne standarde, pa ete te visoke ciljeve mora razjasni i svojim suradnicima. Nemojte dozvoli da nerazumijevanje utje e na poslovnu budu nost vaših projekata. U ljubavnom životu vladat e sklad i razumijevanje. Ako ste sami, ne ete htje prihva sporednu emotivnu ulogu koju vam netko želi nametnu . Priželjkujete idili nu roman nu vezu. Javit e vam se osoba iz inozemstva koja e vas posebice zainteresirati. Odmarajte se i bavite sportskom rekreacijom.

Definirajte zajedni ke profesionalne ciljeve i interese sa suradnicima koji imaju druga ije mišljenje. Uskladite mišljenja jer ete samo tako pos i najbolje rezultate. U ljubavnom životu potrebna vam je ravnoteža. Imat ete osje aj kao da se netko poigrava s vašim osje ajima. Jedna osoba e se pokuša poigra s vašim strpljenjem, ali vi ete bi mudriji. Kontrolirat ete svoje osje aje i stras , tako da ipak ne e do i do situracije nerazumijevanja ili sva e. Više vremena provodite u šetnji na svježem zraku.

RAK (22.6.-22.7.)

Svi poslovni rezulta koje ste pos gli u protekla dva mjeseca bit e jamstvo za pokretanje novih uspješnih projekata. U ljubavi vas o ekuje novi, intrigantni doga aji. U jednom takvom velikom emo vnom zanosu pripazite da ne zaboravite na mjere opreza. Vaš temperament mogao bi prouzro i ekstremne promjene raspoloženja. Na sre u, partner e ima strpljenja i razumijevanja. Ako ste slobodni, inspirirani ste za novu emo vnu vezu. Zdravi ste. JARAC (22.12.-20.1.)

U poslovnom okruženju u dobroj ste formi koja e se zadrža sve do kraja godine. Osnovni uvjet za uspješnu poslovnu suradnju bit e prilagodba i dobra poslovna procjena. Svoje interese proširite na nova podru ja kao što su edukacija u podru ju komunikologije, psihologije ili odnosa s javnoš u. Za dane vikenda dobro bi vam došao izlete u prirodu. Ako ste sami, na takvim druženjima mogli biste sres osobu sli nih interesa koja e vam se svidje . Mogu a je manje grlobolja.

LAV (23.7.-23.8.)

U poslovnim odnosima ostvarit ete zavidan nivo komunikacije, što e rezultirati unosnim poslovnim ugovorima za sljede u godinu. Poslovni uspjeh smješka vam se na duže staze. U ljubavnom odnosi ništa ne želite prepus slu aju ili iznena enju. Mjesec prosinac bit e obilježen vrelom emocija i strasti. U bra nim vezama vladat e harmoni ni odnosi prepuni romantike. Ako ste sami, bit e mnogo prilika za izlazak na druženje i zabave, gdje ete mo i upozna srodnu dušu. Više spavajte. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Širom otvorite o i i s pozornoš u pratite nove informacije ili doga aje vezane uz poslovnu scenu, s namjerom da uspješno ostvarite svoje dugoro ne ciljeve. U poslovnim odnosima djelovat ete samouvjereno i snalažljivo. U ljubavnom žitovu imat ete osje aj da nepravedno trpite zbog ne ijeg neraspoloženja ili nerazumijevanja. Odnos s voljenom osobom podsje t e vas na igru nadmudrivanja, stoga budite pametniji i popus te mogu im provokacijama. Ako primije te simptome prehlade, pravovremeno reagirajte.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Ispravno ete procijeniti nove poslovne prilike, tako da se ne ete upušta u nancijski rizik. Bit ete uspješni u poslovnoj komunikaciji, posebice s inozemnim partnerima. U ljubavi osje ate da se nalazite na emo vnoj prekretnici. Iako ste skloni impulzivnim reakcijama i odbijate prijedloge koje vam upu uje voljena osoba, ipak poslušajte dobronamjerne savjete. Nemojte okreta le a prijateljima i ljubavnim partnerima. Uskladite misli i osje aje. Mogu e su manje tegobe s probavnim organima. RIBE (20.2.-20.3.)

S pažnjom provjeravajte sve informacije koje mogu utjeca na poslovnu dinamiku ili na ostvarenje vaših planova. Prona i ete dobitnu formulu za uspješno poslovanje i obavljanje radnih zadataka. Samo uspostavljanjem pravilne mjere vrijednos izme u svojih prak nih ciljeva i emo vnog zadovoljstva o ekuje vas dobitna kombinacija uspjeha, ljubavi i sre e. Pokušajte po cajno djelovati na svog partnera s kojim ete mo i ostvariti novi emotivni sklad. Sa zdravljem je sve u redu.

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zahvalna pojava osje aja reda Zbrkani um, brzopletost i užurbanost ne mogu dati prave savjete vašim više ili manje spretnim rukama pri odabiru odjevne kombinacije. Bez obzira radi li se tek o “navla enju” sportske odje e za laganu šetnju gradom, odabiru kostima, odijela ili kompleta za poslovni razgovor ili ve ernjeg looka za izlazak s prijateljima, nemojte dozvoliti da vam vrijeme bude diktator odabira stylinga. Stoga je uvijek zahvalna pojava reda u garderobnim ormarima ili ormari ima za cipele. To je jedan od

klju nih momenata koji nam u situacijama kada imamo malo vremena daje priliku da na brzinu odaberemo odjevne komade prikladne za odre eni doga aj ili situaciju. Unošenje reda stoga neka bude tjedna navika, poput iš enja domova. Jer kad sljede i put budete tražili “baš one arape, baš onu košulju ili onaj šal”, ne ete gubiti živce i vrijeme, ve ete ga imati dovoljno za mirno odijevanje i pripremu izlaska. Osje aj reda nikad nije suvišan. Svima dobro dolazi. U svemu.

ESPRESSO by

uvajte se propagande za turiste! S

vakome od nas svaki je dan dodijeljena ograni ena koli ina vremena za poslovne, privatne ili slobodne aktivnosti. Na in na koji emo to vrijeme potrošiti predstavlja vrlo važnu odluku. Ponekad se možda previše vremena troši na opsjednutost problemima s kojima se svakodnevno susre emo, umjesto pronalaskom rješenja. Da, lakše je to napisati i izre i, a malo teže provoditi u praksi. Kako god okrenemo, vrijeme iz dana u dan curi k’o pijesak u pješ anom satu i ne možemo ga zaustaviti. Stoga je ono dragocjenije i nego si ponekad to i sami možemo zamisliti.

Pogledajmo samo koliko se nepotrebnog vremena troši na raznorazne televizijske programe koji se ne mogu pohvaliti kvalitetom. A onda nam se još serviraju sve tužnije, besmislenije i otrcanije reklame koje bi nam trebale prodati neki proizvod ili uslugu. anas su potroša i sve zahtijevniji. O ekuju pouzdane i trajne proizvode uz prihvatljivu cijenu. To isto se može preslikati i na televizijsko oglašavanje. Za pretplatu koju pla amo o ekujemo originalne, svježe, inteligentne i duhovite reklame. A takvih je na našim TV kanalima sve manje. Što više, sve eš e

nas iritiraju, pa se osje amo kao ovce koje se ne mogu sakriti u tor, da ne vide i ne uju sramne reklamne spotove nedostojne našeg vremena, doba i kulture. Problem se, re i e neki, može riješiti tako da ne pratimo televizijske emisije, da u vrijeme emitiranja reklamnih oglasa prebacimo program na drugi kanal... ali, ne možemo uvijek kontrolirati što se emitira i što e u kona nici osim nas samih pratiti i najmla i naraštaj koji je i naj eš e najpodložniji utjecaju reklamnih oglasa. pravo ta najmla a populacija, nazovimo je “crti generacija”, naraštaj je koji se

dijelom oblikuje i kroz sadržaje što ih emitira televizija. Tako se stvara “crti mentalitet” kojim se mladi u e kako se u svijetu oko njih do rješavanja problema dolazi lako i brzo, bez mnogo vlastitog ulaganja. Pa kad ti mladi ljudi nai u na prepreke za ije bi se uklanjanje morali pomu iti i uložiti vlastiti trud, gube interes i odustaju. Uvijek ima izuzetaka, ali na ve inu se priljepljuju instant propagandne poruke. A mo medija i propagande je ogromna, a o tome govori i jedna dosjetljiva pri a iz koje se iš itava pouka snage reklamiranja. Sigurno su je mnogi

uli, ali nikad nije loše ponoviti gradivo. aime, jednom je jedan ovjek još za svog života htio saznati kako je u raju, a kako u paklu. Bio je snalažljiv, pa se nekako uspio prokrijum ariti u raj. Šeta on tako po raju, gleda sve naokolo i vidi kako se lijepo tamo živi. Sve je isto, bijelo, uredno. Lijepo, ali nekako mu se u inilo sve premirno i dosadno ak. Zatim krene on i u smjeru pakla, A kad tamo light show, masa ljudi, trešti glazba, stolovi prepuni hrane, pi a, torti i kola a. Na sve strne smijeh i ples atraktivnih djevojaka. Ludilo! Vrati se nakon toga u zemaljski

život i upiše se na listu ekanja za pakao. I kad je jednog dana stvarno i umro, stigao je i u taj toliko željeni pakao. Me utim, od svega onog što je pri svom posjetu vidio ni traga ni glasa. Naprotiv, ista suprotnost! Svuda oko njega jauk, muka, avoli, mu enja, mrak, tmina, hladno a... ovjek zajau e i glasno se vrište i zapita: ‘Kad sam jednom tajno posjetio ovo mjesto, bilo je sve živahno, veselo i razigrano. Totalno druga ije od ovoga sada!’ Vraži ak s crvenim rogovima nasmiješi se na to i odgovori mu uz vragolasti smiješak: ‘He, he... to je bila propaganda za turiste’.

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Poreme aj spavanja

Snaga optimizma

PITANJE: Imam 39 godina. U zadnje vrijeme imam poja anu dnevnu potrebu za spavanjem. Doga a mi se da zaspim na radnom mjestu. Imam strah od vožnje automobila jer se bojim da za vrijeme vožnje ne zaspim. Isto tako mi se javlja slabost miši a u rukama i nogama koja se poja ava kada sam napet, uznemiren ili razdražljiv. Bio sam na snimanju glave (EEG) i nalaz je bio uredan. Što mi savjetujete? ODGOVOR: Uzroci poja ane dnevne pospanosti mogu biti razli iti. Prema opisu vaših poteško a kod vas bi se moglo raditi o narkolepsiji. Naime to je poreme aj spavanja gdje se osim poja ane i neodoljive potrebe za spavanjem javljaju i drugi simptomi kao što su hipnagogne halucinacije, paraliza spavanja i katalepsija. Svi gore navedeni simptomi ne moraju biti zastupljeni u istog bolesnika. Hipnagogne halucinacije pojavljuju se na po etku spavanja ili nakon bu enja i to su obi no živahne, snovima sli ne halucinacije. Paraliza spa-

Evo mene opet, pokušavam širiti dobre vibracije i uporno propagiram teme pozitivne psihologije. Naslov vas je ipak privukao, zbog ne ega ste krenuli itati, zar ne? Zapanjuju e je kako svi mi lako, brzo i s velikim zanimanjem pratimo negativnu stranu života. Ve ina vijesti je o katastrofama, sukobima, zlo inima, nesre ama svih oblika. Sve to plijeni našu pažnju daleko više od dobrih i ugodnih informacija. Prolistali ste novine, saznali nove grozote i polako zaplovili u moj tekst, jer vam treba odmak od surovosti i negativnosti svakodnevice. Evolucija je u inila da strah bude naš uvar, a oprez naše najbolje osiguranje i zato negativni doga aji imaju mnogo ve u težinu od pozitivnih. Svjesni da postoje teške bolesti, prometne nezgode, rastave braka, ubojstva i razne druge katastrofe u ljudskom životu ipak se okre emo nekim oblicima pozitivne iluzije koji nam pomažu da stvari vidimo u povoljnijem svjetlu. Ve ini ljudi se uglavnom ini da, kad je u pitanju vlastiti život, drže konce u svojim rukama i vjerojatnije izgleda da se nesre e doga aju nekom drugom, negdje drugdje.Osje aj optimizma u ovim nesigurnim vremenima od neprocjenjive je važnosti za naše mentalno zdravlje. Joj da, ima puno zla na tom svijetu, ali evo, meni je dobro, život mi ide u dobrom smjeru, mogu, ho u i znam... Uostalom, nekad je bilo još opasnije i neizvjesnije na ovoj planeti, ali «nigdar ni tak bilo, da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu, da nam nekak ne bu». Ruži aste nao ale, stavljamo li ih barem povremeno, uljepšavaju našu viziju stvarnosti, vode nas u pozitivnijem smjeru i obnavljaju nam snagu. Moglo bi se re i da snažan optimizam spada

vanja koja se javlja isto na po etku spavanja ili nakon bu enja je opet nemogu nost da se u ini bilo koji voljni pokret, osim pokreta oka i disanja i to stanje naglo nestaje nakon snažnog vanjskog podražaja kao što je buka ili dodir bolesnika. Katalepsija je o itovana povremenim i iznenadnim gubitkom tonusa odre ene grupe miši a ruku ili nogu, koja nastaje uvijek nakon snažne emocije. Da bi se ova bolest dijagnosticirala nije dovoljno u initi standardni EEG nego je potrebno u initi još nekoliko pretraga i snimanja i nakon toga e se odrediti terapija. Savjetujem vam da se javite u Centar za poreme aje spavanja u Psihijatrijskoj bolnici Vrap e radi obrade.

u oblik kontrolirane megalomanije, diže našu motivaciju i kreativnost, stvara unutarnju energiju kojom mobiliziramo sve svoje snage i postižemo zacrtane ciljeve. Pa što onda ako se optimisti precjenjuju?! Nema veze što si u pravilu postavljaju previše zadataka, jer se trude i puni elana postižu ve i dio zamišljenog. Dakle, ako zacrtam 10 stvari od kojih u inim 8, koliko bih uop e uradila da sam si zacrtala njih 6? Treba si postaviti visoka pozitivna o ekivanja i postupati po svojim najboljim sposobnostima, da. Istraživanja pokazuju da kad uzmemo u opservaciju ljude koji na testovima sposobnosti i inteligencije postižu podjednake rezultate, pravi životni rezultati tih osoba razlikuju se obzirom na izraženost optimizma - pesimizma. Optimisti ni sportaši nakon poraza brže se vra aju u vrhunsku formu, optimisti ni studenti postižu bolji akademski uspjeh, a njihovi pesimisti ni kolege tonu ispod svog po etnog potencijala i realnih sposobnosti, pozitivno usmjereni zastupnici osiguranja bolje prodaju police osiguranja od pesimisti nih zastupnika, a optimisti ni psihoterapeuti bolje pomažu svojim klijentima od onih previše skepti nih (jer pesimisti ni u tom pozivu nemaju što ni tražiti, eh). Sad vam je jasno i zašto ja sve ovo pišem, pa mi budite doro i optimisti no do našeg idu eg tjednog itanja!

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Dilema alkoholi ara: samozavaravanje ili iskrenost Osoba koja je po ela eš e i više piti ima dojam da potpuno kontrolira svoje pijenje i da je to pod nadzorom vlastite volje. Vrlo se esto ispostavi da je taj dojam, nažalost, pogrešan. Onaj tko najmanje može sagledati probleme, jest sám konzument. Ali i kad postane svjestan da je to što radi loše, pribjegava samoobmanjivanju, što je ina e jako raširena pojava kod ovisnika o alkoholu. Naime, mnogi konzumenti alkohola podcjenjuju unos alkohola, tj. zaboravljaju ili prikrivaju koli inu koju popiju. Bilo namjerno - zbog svjesnog prikrivanja, ili nenamjerno - jer sami sebe obmanjuju. Kod alkoholi ara postoji iziološka potreba da pije, zbog žudnje za alkoholom. A kao posljedicu pijenja možemo uo iti neodgovorno ponašanje koje dolazi sa izmijenjenim mentalnim i emocionalnim stanjem opijenosti. Kad osoba nastoji uskladiti to dvoje: a) izi ku potrebu za pi em, i b) negativne posljedice i situaciju koje neminovno dolaze zbog te potrebe, preostaje joj da razvije samozavaravanje kao obranu. To je proces koji ide otprilike ovako: ovisnik tuma i da problem koji stvara njegovo pijenje alkohola nije njegova osobna odgovornost, ve te probleme uzrokuju drugi. Ili ovako: “Ne smeta ako moja djeca nemaju trijeznog roditelja kod ku e; pa potrebno im je nekoliko loših iskustava kako bi se kasnije u životu mogla suo iti sa stvarnim svijetom”. Zatim, razmišljanja poput ovog: “Znam da sam popio / popila puno alkohola, ali nakon stresnog dana zaslužujem malo opuštanja”. Svoju trenuta nu ovisnost sagledavaju kao nešto prolazno. No obzirom je ovisnost o alkoholu bolest koja prožima sve u funkcioniranju osobe, pa i mijenja biokemizam u mozgu, dakle ostavlja dubok trag, mnogo je ozbiljnija nego što to doživljava sam ovisnik. Ovisnici se esto oslanjaju na samozavaravanja i zavaravanja drugih kako bi i nadalje mogli konzumirati alkohol. Strahuju od toga da e priznanjem problema pijenja morati na lije enje, pa e morati prestati piti. Stoga varaju sami sebe i druge da pijenje imaju pod kontrolom, samo kako bi se zaštitili od takve posljedice. Jer oni zapravo žele i vole piti. Tako proizlazi da e oni koji su postali ovisnici o alkoholu obi no živjeti život koji uklju uje puno nepoštenja. Zloupotreba alkohola dovesti e ovisnika u sukob sa svakod-

nevnim radnim zadacima i s mnogim ljudima. Da bi izbjegao takve sukobe, ovisnik pribjegava laganju. Nastoji se izvu i nizanjem jedne laži za drugom, i zakapa se u sve više laži da pokrije dosadašnje laži. To može kratkotrajno proizvesti željene rezultate - zavarati sve oko sebe. Problem je u tome što su dugoro ne posljedice takvog nepoštenja jako negativne, i zdravstvene i društvene i ekonomske. lanovi obitelji, kao najbliskiji svjedoci problema pijenja, nose se sa ovisnikovim prikrivanjem problema cijelo vrijeme, promatranjem i proživljavanjem postupaka alkoholi ara. esto se njegovo ponašanje može doimati kao antisocijalno (gubi posao, ponaša se nasilno, porušenog je zdravlja...). Pravi odgovor na tu pojavu - zavaravanje - jest iskrenost, i prema sebi i prema drugima. To konkretno zna i: uvi anje da pretjeruje u koli ini pijenja, otvoreno priznavanje ovisnosti, okretanje ka traženju pomo i. A do tih promjena zapravo naj eš e dolazi kad dokazi o problemima koji su rezultat njegovog pijenja, postanu tvrdokorni i jasni. Dakle, jedan od prvih problema s kojim se alkoholi ari trebaju pozabaviti jest iskrenost, tj. odmak od laži i negiranja. Priznavanje samom sebi injenice da je ovisan o alkoholu je glavni klju za pokretanje promjene. Podrazumijeva se da se i u tijeku oporavka od ovisnosti o alkoholu o ekuje iskrenost, zato što je ustrajanje u varanju rizi no za recidiviranje - to bi zna ilo da se pojedinac vra a na stare neu inkovite strategije suo avanja sa životom. Važni faktori za oporavak nalaze se u priznavanju kako je došlo do problema, u prestanku optuživanja vanjskih okolnosti za svoje stanje osim samog sebe, tj. u iskrenosti. Stoga, koliko god su korisni izvanjski poticaj bližnjih, a isto tako i stru na podrška, ipak glavninu rada na osvještavanju uvida u vlastito pijenje i u spre avanje daljnjeg pijenja, mora svaki alkoholi ar odraditi sam za sebe.

6. prosinca 2013. PUT AJA

Mirisi i okusi cimeta za blagdanski ugođaj i zdravlje

Oštrinu zime u adventsko vrijeme ispreple u blage niti sve anosti svjetala, zelenila, sve arskih nota boži nih pjesama i mirisi za ina kuhanog vina i kola a koji se šire diljem europskih gradova. Me u najdominantnijim i najpoznatijim za inom za koji svatko znade i miris kojeg vra a u djetinjstvo kada su bake pekle fine boži ne kola e je svakako cimet. Manje je poznato da cimet ima velikih blagodati i na ljudsko zdravlje i da bi trebao biti dio svakodnevne ovjekove prehrane. Jedan od najstarijih za ina kojeg spominju staroegipatski i anti ki zapisi, koji se spominje i u Starom zavjetu do danas se u mnogim kulturama održao kao medicinska tradicija svijeta, posebno u ayurvedskoj medicini. Najnovija znanstvena istraživanja potvrdila su da cimet pomaže kod brojnih bolesti. Pomaže kod upala i in ekcija, suzbija širenje leukemije i lim oma, ublažava probavne smetnje, pomaže kod dijabetesa jer regulira koli inu še era u krvi, pomaže u mršavljenju, ublažava reumatske bolove, poboljšava aktivnost mozga, smanjuje koli inu lošeg kolesterola, uklanja gljivi ne in ekcije te ublažava menstrualne tegobe.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Istraživanje koje je provedeno na Sveu ilištu u Kopenhagenu pokazalo je da cimet ublažava boli prouzrokovane artritisom. Pacijenti koji su svako jutro prije doru ka uzimali pola ajne žli ice cimeta u kombinaciji sa žli icom meda ve nakon tjedan dana su osjetili zna ajno smanjenje boli uzrokovanih artritisom, a nakon mjesec dana hodali su bez bolova. Ameri ki institiut za poljoprivredu dokazao je da cimet suzbija širenje leukemije i kancerogenih stanica lim oma. Znanstvenici sa sveu ilišta u Kanzasu utvrdili su pak da cimet djelotvorno suzbija bakterije E.coli. Cimet osvježava dah i uklanja loš zadah, suzbija in ekcije, a miris cimeta stimulira aktivnosti mozga pomaže kod stresa i gubitka pam enja jer mirisanje cimeta, najbolje eteri nog ulja, poboljšava moždane unkcije i raspoloženje. Osim toga zbog svojih baktericidnih svojstava koristi se i kao prirodni konzervans, dodavanjem hrani svojim djelovanjem

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

spre ava njenu kvarljivost i stvaranje bakterija. Ova blagotvorna za inska biljka iz toplih tropskih krajeva raste kao grm cimetovac, iz porodice lovorika. Kora i liš e su aromati ni dok cvijet ima vrlo neugodan miris. Za uporabu se skida kora i unutrašnjost kore se mota u štapi e i suši. Koristi se u takvom cjelovitom obliku ili u obliku praha. Važno je napomenuti da postoje dvije vrste cimeta, kineski i cejlonski. Ljekoviti se cimet dobiva samo iz vrste Cinnamomum zeylanicum Nees, koja potje e sa Šri Lanke - cejlonski cimet. Stoga pri kupnji cimeta vrijedi obratiti pažnju o zemlji podrijetla jer kupnjom kineskog cimeta kupujemo i manje ljekovitijih i blagotvornijih svojstava. Cimet sadrži proteine, masti, ali najve im udio je ugljikohidrata, na 100 grama cimeta otpada ak 80% ugljikohidrata. Me utim on je i izvrstan izvor dijetetskih vlakana, od minerala veliki je izvor mangana, željeza, kalcija, bakra i cinka. Nezaobilazna je blagodat i vitamina C i K koje sadrži kao i piridoksin te riboflavin. Cimet sadrži visoke razine antioksidansa koji stabiliziraju razinu še era u krvi te smanjuju žudnju za ugljikohidratima i enola koji pomažu kod in ekcija. Istraživanja su pokazala da uzimanje samo pola žli ice cimeta na dan može smanjiti koli inu lošeg kolesterola. U kuhinji za cimet se može re i da se miješa u sve, i

slatko i slano. Dok razmažena europska nepca najviše poznaju cimet u slasticama, predjeli u Aziji, A rici i Bliskom Istoku poznaju ga i slanim jelima. Mljeveni cimet daje egzoti an okus mesnim jelima od janjetine, piletine i mljevenog mesa. Nadjevom od mljevenog mesa s dodatkom riže, mljevene paprike, cimeta i korijandera ovog Boži a nadjenite svoju puricu, a nadjevom od badema, sušenih datulja, riže, luka, peršina i cimeta svoje posne pastrve ili skuše za Badnjak. Za zdravlje tu je kombinacija cimeta ti meda. Želite li smršaviti isprobajte provjereni recept da pomiješate žli icu meda s pola žli ice cimeta. Mješavinu prokuhajte u koli ini vode koja odgovara jednoj šalici kave, a napitak podijelite u dva dijela, prvi dio popijte ujutro natašte, pola sata prije doru ka, a drugi pola sata prije odlaska na spavanje. Rezultati su vidljivi ve nakon dva tjedna. Posebne mješavine cimeta i meda koriste se kao lijek za sr ane bolesti, artritis i prehladu. U ovim zimskim mjesecima imajte na umu da aj, punch ili kuhano vino ne mogu bez cimeta. oko aj stoga nudi rješenje i za ovo hladno oštro vrijeme te se pobrinuo da u naš mali kraj u srcu Europe unese dašak egzoti nih krajeva. ajne mješavine poput one zelenog aja, cimeta i jabuke razbuditi e i najpospanije. Tu je još roiboos aj s cimetom i šljivom želite li da nakon bogate blagdanske trpeze vaša probava radi kao „vurica“, a „Christmas“ kombinacija pe enog badema, cimeta i naran e svojim opojnim mirisom dozvat e vaše najmilije i iz najudaljenijih krajeva kako bi se ovih blagdana veselili s vama. Zato posjetite akove ku stanicu puta aja i unesite mirise i okuse cimeta za blagdanski ugo aj svog doma i eli no zdravlje svih uku ana. Kavu možete pomiješati s malo naran ine korice, vanilin še era i cimeta te pripremiti omiljeni napitak s novom aromom. Prokuhajte štapi cimeta u sojinu mlijeku i uz dodatak meda dobili ste izvrstan topli napitak.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

6. prosinca 2013.

Peugeot 308 je H

Ultimativna ponuda za Hondu Civic Honda je pokrenula novu, zimsku prodajnu akciju za model Civic 1.4 i-VTEC koji se trenutno može kupi uz znatnu uštedu. Naime, uz beskompromisnu kvalitetu i pouzdanost modela Civic, Honda je dodatno, s cijenom odlu ila obradova sve kupce navedenog modela. Tako se Civic 1.4 i-VTEC Comfort može dobiti povoljnije za 5.000 kn. Rije je o modelu koji je ve u serijskoj varijan bogato opre-

mljen. Isto tako, u svim hondinim ovlaštenim prodajnim centrima, Honda e za vas napravi besplatnu, profesionalnu i brzu procjenu vašeg rabljenog vozila bilo koje marke i godišta. Prilikom otkupa vašeg vozila i kupnje nove Honde Civic za is e se iznos umanji cijena vašeg novog Civica. Koli ina vozila je ograni ena. Navedena prodajna akcija traje isklju ivo do isteka zaliha.

Verso 1,6 D-4D prva Toyota s dizel motorom iz BMW grupacije Dvije godine nakon potpisivanja ugovora o isporuci dizel motora sa BMW grupacijom, Toyota predstavlja Verso 1,6 D-4D, prvu Toyotu opremljenu BMW-ovim motorom. Uvo enje 1,6 litarskog D-4D motora snage 112 KS proširuje postoje u gamu motora na Versu, koja se sada sastoji od e ri dizel i 2 benzinska motora. Tehni ki centar TME, sa sjedištem u Belgiji vodio je razvoj 1,6 D-4D motora, što je osiguralo savršeno uklapanje u Verso s Toyo nim mjenja em te elektronikom. Na taj je na in sa uvana udobnost i dinami ke performanse originalnog Versa. Nekoliko dijelova je novo-razvijeno, kao što su nosa i motora,

novo ku ište mjenja a i stop/start sustav koji dodatno pove ava e kasnost i smanjuje emisije ispušnih plinova. Proizvodnja Versa sa 1,6 D4D motorom zapo inje u sije nju 2014. u Toyo noj tvornici u Turskom gradu Adapazariju - jedinom postrojenju koje proizvodi Verso. U ovoj se tvornici tako er proizvodi i najnovija generacija Corolle. Isporuka dizel motora je po etak šire suradnje izme u BMW grupacije i Toyote, u okviru koje ove kompanije planiraju: zajedni ki razvoj sustava gorivih elija; studiju ispla vos zajedni kog razvoja pla orme sportskog automobila; zajedni ki rad na razvoju tehnologija lakih karoserija; zajedni ko istraživanje li j baterije.

Jubilarni 20. izbor HR Auto pamtiti e se i po jednoj posebnosti, drugu godinu za redom automobil istog proizvo a a ponio je titulu koju naj automobilu dodjeljuju novinari. Francuski je kompakt tako sa 70 bodova osvojio »zlatni volan«, a iza njega, plasiravši se na 2. poziciju sa 64 boda zasjela je nova generacija Mazde3. Tre om pozicijom i »bron anim volanom« okitio se još jedan sjajan automobil, Škoda Octavia. Nagradu za HR Auto 2014. direktoru Peugeota Hrvatska Tomislavu Mileti u zajedni ki su predali predsjednik žirija Zbora automobilskih novinara Marin Gali i Zvijezdana Samardži , direktorica ORYX poligona sigurne vožnje u Mi evcu. Završnom sve anoš u održanom sino u Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu, pod pokroviteljstvom ORYX centra za sigurnu vožnju, Ine, Continentala, PZ Vrbnik i Jamnice, okon an je izbor HR Auta za 2014. godinu u kojemu su sudjelovali ovogodišnji noviteti na automobilskom tržištu, odnosno oni koji e tek za koji dan krenuti u prodaju. U finale je ušla vrlo zanimljiva šestorka: Mazda3, Nissan Note, Peugeot 308,

Peugeot 308 postao je HR Auto 2014. godine, odlukom Hrvatskog novinarskog žirija Zbora automobilskih novinara HND-a. Peugeotu 308 je od devet lanova žirija Zbora automobilskih novinara pripalo ukupno 70 bodova.

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

R Auto 2014 Opel Adam, Toyota Auris/Corolla i Škoda Octavia. Koji je od njih bolji, nakon sedmodnevnih redovnih testiranja i posebnog test-dana na ORYXovom poligonu u Mi evcu odlu io je žiri. Tradicionalno, uz Zlatni, Srebrni i Bron ani volan dodijeljena su i posebna priznanja Najcoupeom je proglašen BMW Serije 4, za dizajn Mazda6, za ekologiju BMW i3, za gradski automobil Opel Adam, za kabriolet Opel Cascada, za lako komercijalno vozilo Dacia Dokker, za najpovoljniju kupnju Dacia Sandero, za obiteljski automobil Citroen C4 Picasso, za najprodavaniji model Volkswagen Golf, za poslovnu limuzinu Mercedes S klase, za sigurnost Nissanova tehnologija Safety shield, za terenca Toyota RAV4 i za tehni ke inovacije Audi Matrix LED svjetla. Dodijeljena su i dva priznanja za doprinos Hrvatskom autonovinarstvu a zavrijedili su ih umirovljeni novinar Dražen Jambrovi i donedavni direktor Mazda Motor Croatije Branko Marani .

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Citroën Medveš ak ja i i od zime

Specijalna serija Medveš ak u prosincu je ja a i od zime s modelima Citroën C3, C4 i C-Elysée koji su u ponudi s bogatom opremom i atraktivnim cijenama, a svi kupci na dar

dobivaju i 4 zimske gume. U ponudi je Citroën C-Elysée Medveš ak HDi 90 BVM s cijenom od 99.900 kn i emisijom od 108 g/km CO2.. Citroën C3 Medveš ak u ponudi je s cijenom

ve od 79.900 kn i emisijom ve od 85 g/km CO2. Zbog velikog interesa, Citroën nastavlja s zastrašuju om ponudom super opremljenog Citroën C4 HDi 90 za samo 109.900 kn.

Projektom “2008 protiv mina” prikupljeno više od 500.000 kn za razminiranje Republike Hrvatske U Mu zeju suv remene umjetnosti Privredna banka Zagreb d.d kupnjom jedinstvenog modela auta Peugeot 2008 donirala je 500.000 kuna projektu «2008 protiv mina». Projekt u organizaciji Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske i Veleposlanstva Francuske Republike u Republici Hrvatskoj te pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr.sc. Ive Josipovi a, prikupio je više od 500.000 kuna od donacija i prodaje vozila koje

e se donirati za razminiranje minski sumnjivih podru ja Republike Hrvatske. Projekt, u kojem sudjeluje i RTL Televizija, nastavak je prošlogodišnjeg projekta pokrenutog na inicijativu tvrtke Peugeot Hrvatska. Ove godine Peugeot je sudjelovao u akciji s drugim modelom – 2008. Moderni crossover oslikan je po predlošku proslavljenog hrvatskog akademskog slikara i dizajnera Borisa Bu ana u stilu njegovoga slavnog i nagra ivanog plakata za balet Igora Stravin-

skog „Žar ptica“. U sklopu akcije, 4.500 gra ana pozivima na humanitarni telefonski broj prilozima je prikupilo 20.000 kn. Procjenjuje se kako danas u Republici Hrvatskoj još uvijek postoji oko 638 km² minski sumnjivih površina, s više od 70.000 mina te da još uvijek oko 900.000 stanovnika živi u dodiru s minski sumnjivim podru jem, koje se proteže kroz 12 županija. Procjenjuje se da e za dovršetak razminiranja biti potrebno oko 3.5 milijarde kuna.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURJE PLIN INFO

Tehnologija S pametnim arapama tr i se bolje!

Velika AKCIJSKA prodaja svjetiljki traje do 31.12.2013. 31.12.20013.

popusti do 50% Led Lenser Klarus Camelion...

svjetiljke vee od d 10 kn k ve

popusta Uska 1, akovec, 396-606

6. prosinca 2013.

Može li vam par arapa pomo i da postanete bolji u tr anju? Kako postati boljim trka em? Možda uz par arapa! Barem tako tvrde znanstvenici u jednom ameri kom gradu Redmondu. Naime, Heapsylon, tvrtka koja se bavi nosivom tehnologijom, razvila je Sensoria Fitness, arape koje su - pametne. Imaju ugra ene posebne tekstilne senzore koji mogu komunicirati putem Bluetootha s ure ajem koji nosite na zglobu i koji podatke koje prikupi šalje na vaš smartphone. Aplikacija Sensoria temeljem tih podataka prikazuje vaše aktivnosti i koliko doista naporno vježbate, piše Mashable. Pametne arape mogu pratiti vaše korake, udaljenost koju ste prevalili, brzinu koju ste postigli i kalorije koje ste potrošili. Mogu poslužiti i kao ‘’virtualni trener’’ koji e otkriti tr ite li pravilno i pomo i vam pri izbjegavanju ozljeda. Ne brinite za higijenu, možete ih i oprati. Heapsylon je za sada jedina poznata tvrtka koja radi na istraživanju pametnih arapa. Nadaju se kako e prikupiti 87 tisu a dolara (oko pola milijuna kuna) putem platforme za crowdfunding Indiegogo za nastavak razvoja i pokretanje proizvodnje. Par pametnih arapa koštao bi oko 900 kuna.

Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - STUDENI 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 06.12.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 06.12.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 14:30 Eurobox (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Sve ana sjednica Gradskog vije a Grada Varaždina 21:45 Zajedno 22:15 Shi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 07.12. 08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:00 Privredni.hr (r) 12:30 Dom 2 (r) 13:15 akove ki kutak (r) 13:45 Veliko platno 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:40 21:50 21:25 22:15 22:25 23:00 01:15 02:15

Obzori Glas manjina Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Baš na Ju er, danas, sutra Planet Croa a Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA, 07.12.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Druga strana (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav (R) 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Sve ana sjednica Gradskog vije a Grada Varaždina 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada 18:40 VTV Dnevnik

19:00 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:20 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:11

Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Dokumentarni program S koncertnih pozornica Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

NEDJELJA, 08.12.

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 09.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00

01:15 02:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

NEDJELJA, 08.12.

PONEDJELJAK, 09.12.

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:20 Dokumentarni program (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 Mali oglasi 13:15 TV Oblo ec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Druga strana (R) 14:45 Kajkavci (R) 15:15 TV Ordinacija (R) 16:15 Mali oglasi 16:30 Sve ana sjednica Gradskog vije a Grada Varaždina (R) 18:00 Pod pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi (R) 21:00 Ve er uz lm: Bojno polje Zemlja (12) 22:55 Sela Željezne županije (R) 23:05 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:13 Najava programa 06:15 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 06:45 Dokumentarni program (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

UTORAK, 10.12. 07:58 08:00 09:00 09:30

SRIJEDA, 11.12.

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

UTORAK, 10.12.

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi KOKTEL (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi (R) 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Dokuteka 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera(18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

01:15 02:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Oko umjetos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 11.12.

06:58 07:00 07:25 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica

10:00 10:05 10:45 11:00 11:50 12:00 12:08 13:00 13:30 14:25 15:00 16:00 16:05 16:45 17:00 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45

VTV Vijes Vekerica TV prodaja Okrutna ljubav (R) Mali oglasi Iz prošlos Dokuteka (R) 24 sata vijes TV Ordinacija (R) Zastupni ki klub (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja Okrutna ljubav TV prodaja Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 12.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 12.12.

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Pressica Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 MALI OGLASI 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Shi 13:00 24 sata vijes 13:30 Pod pove alom (R) 14:25 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Glazbeni izazov 21:45 Putem EU fondova 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ZA NIKOLINJE U VARAŽDINSKOJ ARENI SPOJ DALMACIJE I SLAVONIJE

Koncert za sve generacije U najljepšem hrvatskom baroknom gradu Varaždinu u petak 6. prosinca, na samo Nikolinje, ujedinit e se ono najbolje što iz glazbene škrinje Dalmacije i Slavonije izvode naši najbolji “klapaši2 i tamburaši. O ovom koncertu snimat e se reportaža jer je ovo doga aj koji zaslužuje da bude zabilježen. Voditelj klape Sveti Juraj HRM Marko Brali , koji se uz njegovu poznatu i priznatu klapu smatra ‘’maratoncem klapske glazbe’’, o ovom koncer t u k a ž e: - Klape i tamburice su hrvatski brendovi i takav spoj je nešto što naši ljudi sasvim sigurno najviše vole, i to sve generacije. Takav koncert nije samo glazbeni spektakl, nego je to i najbolji pokazatelj jedinstva hrvatskog sjevera i juga u obrani nacionalnog identiteta i hrvatske kulture. U tom smislu ovakvi koncerti su doga aji za pam enje, publika je fascinantna, s kojim žarom nas prihva aju pjevaju i naše pjesme od po etka do kraja i zaista smo presretni sto smo dio koncerta “Klape i tambure u Areni Varaždin”. Zapravo je gotovo sigurno da klapska pjesma uz zvuk tamburice osvaja srca i duše gdje god ima Hrvata diljem svijeta. Hvala organizatorima ovog koncerta, a najviše publici, tim dobrim i dragim ljudima koji nas uvijek dodatno motiviraju i daju apsolutni smisao našem radu!

Pisma s dušom je pisma klape i tambure! O svojim o ekivanjima i vi enju same ideje ovakvog,

po svemu inspiriraju eg, koncerta, Dalibor Trabak iz Bosutskih be ara je rekao: - Pa, mislim da nije neobi na ideja, ak naprotiv. Da ste me to pitali prije par godina, onda bih Vam odgovorio da je zbilja neobi na ideja, ali danas, kada smo približili široj publici

melos mediterana i zvuke kontinentalne Hrvatske kroz moderne aranžmane, te prije par godina zajedno s našim prijateljima iz klape Cambi napravili izvstan spoj, onda je de initivno odli na ideja zajedni kog koncerta tamburaša i klapa. S klapom Cambi i klapom Intrade ve smo imali nekoliko zajedni kih koncerata, ali nikad pred toliko velikim brojem publike kako se o ekuje u varaždinskoj Areni. Publiku na koncertu o ekuje jedan pravi spektakl s puno emocija, pozitivne energije, vrhunske kvalitete kroz famozno a capella pjevanje klapa, te izvrsno muziciranje na bisernici, bra u, harmonici, mandolini i ostalim instrumentima koji u srce diraju, kako kažu naši slušatelji. O ekuje ih najbolje od tambura i najbolje od klapa. Evo, nadamo se da emo i mi,

Bosutski Be ari, a i naši prijatelji iz klapa i tamburaških sastava, velika o ekivanja publike iz Varaždina, Me imurja i Podravine opravdati. Osim spoja klape i tambure, publika e mo i vidjeti i uti kako to zvu e tambure kada se udru-

že s modernijim instrumentima kao što su bubanj, klavijature i francuska harmonika, koje Be ari redovno koriste na koncertima. Izvest emo, naravno, naše pjesme, a neke od njih jesu: Sad kada došla si, Želim te no as, Samo me jednom pogledaj, Ti i ne znaš, a naravno da emo u program uvrstiti i nekoliko pjesama koje mi rado sviramo, a obrade su, i tu e biti i pjesma, dvije za koje e se mnogi iznenaditi misle i da je to nemogu e izvesti na tamburama. Mi emo im

dokazati da se na tamburama može zbilja sve odsvirati.

Gomila dobrih vibracija Pero Kozomara, koji e nastupiti zajedno sa svojom klapom Rišpet, o ek uje iznimnu at mosfer u na koncertu: - Što se ti e klape Rišpet, publika može o ekivati gomilu dobrih, dalmatinskih vibracija. Neka do u u Arenu u što ve em broju, nastupamo s našim dragim kolegama, a ovaj put u z na s e nastupiti i tri tamburaška sastava. Ideja koncerta je izvanredna, a klapa Rišpet e dati sve od sebe. Mandolina i tamburica zajedno, to je jako lipa kombinacija i znam da e Arena u Varaždinu pjevati sve pjesme sa svim izvo a ima. U to sam siguran. Rišpet e pjevati: Sunce mi od tebe dolazi, Projdi mojom kalom, a a, Lumin i, naravno, Kad je pošla a. Mi bi, naravno, najradije promovirali naš cijeli novi CD, koji je ima par dana u prodaji, no, na žalost, ne e biti vremena za to.

FORMULA 13 1 Afterlife ARCADE FIRE 2 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 3 Somewhere Only We Know LILY ALLEN 4 Long As I Can See The Light JOHN FOGERTY ft. MY MORNING JACKET 5 Are We All We Are PINK 6 Of The Night BASTILLE 7 Wake Me Up ALOE BLACC 8 Sirens PEARL JAM 9 First Time Caller WHITE LIES 10 You’re Nobody ‘Til Somebody Loves You JAMES ARTHUR 11 I See Fire ED SHEERAN 12 The Monster EMINEM ft. RIHANNA 13 Callin’ Me When I’m Lonely SHERYL CROW 14 Hey Brother AVICII

Top Hit List 1 PSIHOMODO POP - Donna TOP LISTA DOMA IH 2 TONY CETINSKI - Zar malo to je 3 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 4 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 5 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 6 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 7 JELENA ROZGA - Cirkus 8 SEVERINA - Hurem 9 CRVENA JABUKA - Ro endan 10 PARNI VALJAK - Tanki živci 11 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 12 BU ENJE - Ispod tvog kaputa 13 COLONIA - An ele 14 MARKO TOLJA - Sada kasno je 15 BOJAN JAMBROŠI - Uspomene

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

6. prosinca 2013.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Napolita nk okoladn e a krema 8 40g 19,9

Ulje FLORIOL 1 L

9 oko vjen i i 250g

Še er 1 kg

7,99 Brašno GLATKO 5 kg 13,99

5,39

okolino 200 g

7,99

Margarin 250 g

3,99

Doma ica 300g

10,99

10,99 Kava Coffina 500g

19,99

sport@mnovine.hr

KARATE

TENIS

Ema Mikul i zaustavljena u finalu tre eg po redu bolskog Futuresa

Maša Martinovi najbolja karatistica svijeta Hrvatska reprezentativka Maša Martinovi ukupna je pobjednica Svjetske Premier lige u karateu. Usprkos porazu u 1. kolu posljednjeg turnira Svjetske karate lige, koji je održan u Salzburu ,(Francuskinja Anne Laurie Floren n pobjedu je odnijela suda kim preglasavanjem 3:2, nakon što je ista završila 0:0), akov anka Maša Mar novi pos gla je ono što nije uspjelo do sad ni jednom hrvatskom kara stu – postala je pobjednicom tog natjecanja u pres žnoj teškoj kategoriji. Maša je u kategoriji najboljih svjetskih karatistica u teškoj kategoriji (iznad 68 kg) slavila na ak e ri turnira Svjetske lige: Parizu (Francuska), Laškom (Slovenija), Tumenu (Rusija) i Istanbulu (Turska), a u Frankfurtu osvojila je srebrno odli je, što joj je donijelo pres žnu tulu. Uz to ona je aktualna seniorska prvakinja Hrvatske, naslov je osvojen 9.3.2013. u Zagrebu.

Svi uspjesi Maši nedovoljni da bi bila lanica državne reprezentacije Jedina bolna to ka u svim ovim velikim uspjesima je i izostanak poziva izbornik ženske reprezentacije Drage Galina (koji se za dosadašnaj ovogodišnja natjecanja odlu io za Ana-Mariju elan (KK Student Zagreb), koja je zadnjih godina vrlo uspješno nastupala u reprezentaciji i u pojedina noj i u ekipnoj konkurenciji. Dodatnu intrigu ovom slu aju daje injenica da je na ve spomenutom PH u Zagrebu Mar novi pobijedila elan s uvjerljvih 8:0, a poznata je

i injenica da je Ana-Marija k erka Stjepana elana - predsjednika Hrvatskog karate saveza. Galina je tada svoju odluku ovako obrazložio u izjavi za hrvatske medije: - Ana-Marija e sigurno na EP nastupiti u kategoriji do 68 kilograma. Zadovoljava uvjete. Svaka medalja nosi jedan bonus, PH je prvi kriterij, osim ukoliko netko ve ima taj bonus. Ana-Marija je tri godine za redom osvajala medalje i uzela plasman prošle godine i me je dobila bonuse. Za ovu godinu i za sljede e EP 2014. godine. Naravno, mora pratiti program reprezentacije i trenira . Situacija je ista. Situacija je ista i za Mašu koja nam je na prijemu kod akove kog gradona elnika rekla: - Jednostavno se ne želim preko medija izjašnjava o ovj temi. Pokušat u se izbori za nastup na Svjetskom prvenstvu idu e godine i nadam se da e mi taj put biti otvoren. Iskreno, moram prizna da je jako razo aravaju e kada te u cijelom svijetu priznaju i poštuju i udom se ude zašto nemam priliku sli ne uspjehe ostvariva pod državnom zastavom. Nije sada da mogu garan ra , kazala je Maša, da bi i u reprezentaciji to bila samo zlata, no kažem boli kada se iz svijeta vra š s velikim uspjesima, a ma ni savez to jednostavno ignorira. No, kaže Maša, to je sve sport i ja se kao sportaš moram na borilištu izbori za svoj status. Stoga se želim sada koncentrira samo na karate u nadi da e netko to i ‘kod ku e’ prepozna . U svijetu su to davno prepoznali i ove se godini poklonili svjetskoj karate kraljici. (so)

Još jedan odli an tjedan Ema Mikul i ipak nije uspjela završiti pobjedom na tre em Futuresu u nizu koji je igrani u Bolu na Bra u. Od nje je bila bolja “specijalistica“ za osvajanje Futuresa u Hrvatskoj, ehinja Barbora Krejcikova, koja je osvajanjem nekoliko hrvatskih uturesa ove godine stigla do 350. mjesta WTA liste. Mlada 18-godišnja ehinja, ina e 1. nositeljica turnira, savlada je Emu, koja je bila postavljena za 2. nositeljicu u tri seta 3:6, 6:0, 6:3. U polufinalu se Mikul i ina e uspjela revanširati za prošlotjedni poraz igra ici iz Srbije Špre-

mo, koju je dobila u dva seta. U finalu, nakon osvojenog prvog seta, o ito je Emi ponestalo

“goriva“, tako da je posustala u preostala dva seta, što i nije udno nakon više od 20 dana boravka na Bolu, koji je ipak prošao više nego uspješno. Naime, skupila je 26 novih bodova za WTA listu na kojoj se od ovog tjedna nalazi na najboljem 473. mjestu u karijeri, dok e se idu i tjedan spustiti vjerojatno me u 450 najboljih igra ica svijeta. Puno je na ljestvici napredovala i druga akove ka tenisa ica Iva Mekovec, koja se spustila s 649. na 582. mjesto WTA liste, nakon što joj je pribrojeno 12 bodova koje je zaradila pobjedom na drugom od tri Futuresa na Bolu.

DVORANSKO OP Pun eca do 12 godina

Teodor Zlatar pobjednik, finale za Niku Šari i Ervina Nedeljka Teniski klub “Franjo Pun ec” akovec organizirao je drugi ovogodišnji dvoranski turnir za dje ake i djevoj ice do 12 godina, koji se boduje za rang listu Hrvatskoga teniskog saveza. Turnir je prvenstveno bio prilika za sakupljanje bodova doma im, te igra icama i igra ima iz klubova regije. Prvo mjesto na turniru dje aka pripalo je Teodoru

Zlataru, igra u Pun eca, koji je u finalnom susrebu bio bolji od klupskog suigra a Ervina Nedeljka rezultatom 61 62. U konkurenciji djevoj ica turnir je osvojila Varaždinka Nika Svetec pobjedom u finalnom susretu protiv doma e igra ice Nike Šari 61 62. Plasman u polufinale turnira ostvarile su i Heda Dragini i Antonia Ruži , obje igra ice Pun eca.

PRIJAM za mlade i uspješne akove ke sportaše

Svojim rezultatima zaslužili su da ih pratimo na svakom koraku

Gradona elnik Stjepan Kova primio je Mašu Martinovi , Luku Vrbanca te dje ake “A“ Rukometnog kluba “SAN-SPORT“ zbog izuzetnih rezultata i promicanja karatea, kickboxinga te akove kog rukometa. - Sve su to mladi sportaši koji uz talent ulažu mnogo truda i odricanja kako bi ostvarivali ovakve rezultate, kazao je na prijamu Kova . - Rukometni klub San- Sport kvalitetno radi s mladima, što je

vidljivo iz postignutih rezultata, zato emo im nadalje pomagati u njihovim nastojanjima da budu još bolji. Maša je dugi niz godina stipendistica Grada akovca. Osim što je vrhunska sportašica, uspjela je završiti i akultet. Mladi Luka Vrbanec europski je prvak u kickboxingu i ponosan sam što Grad akovec ima tako kvalitetne sportaše i klubove koje emo još više pomagati i poticati ih na postizanje još boljih rezultata -

istaknuo je Kova , a estitkama se pridružio i njegov zamjenik Romano Bogdan. Zahvalivši na pozivu, sportaši su istaknuli svoje najbolje ovoogodišnje rezulztate. Karatistica Maša Martinovi osvojila je prvo mjesto na borila kim igrama u Sankt Petersburghu, gdje je osvojila zlatnu medalju u kategoriji do 68 kilograma i ukupna je pobjednica ovogodišnje Svjetske Premier lige u karateu.

DVORANSKO OP Ponikva do 12 godina

Nika Šari do polufinala U Zagrebu je u balon TK Ponikve održan turnir za dje ake i djevoj ice do 12 godina. Vrlo dobar rezultat na turniru postigla je jedanaestogodišnja akov anka Nika Šari . Uvjerljivim pobjedama protiv Lucije Jovi (TK Kastav) 60 61 i Ive Crnkovi (TK Kvarner) 62 60, Nika se plasirala u polufinale turnira, gdje je zaustavljena od prve nositeljice i pobjednice turnira Kornelie Hun ak (TK Kastav) rezultatom 63 64.

Luka Vrbanec kazo je tako er da je iza njega godina za pam enje. - Ove godine u Bregenzu sam osvojio prvo mjesto na europskom prvenstu, gdje mi je bio iznimno težak put do finala. Osvojio sam i europsku titulu u Be u na gala priredbi. Htio bih da se Grad više zalaže za nas, pošto kickboxing nije olimpijski sport i pomogne nam u postizanju daljnjih uspjeha, rekao je Luka Vrbanec. Treba naravno spomenuti i to da je Luka titule prvaka Hrvatske i internacionalnog prvaka u disciplini Muay Thai te državnog prvaka u savate boksu. Rokometašima San sporta najve i su problem termini za korištenje, ali i pla anje sportskih dvorana za treninge. Tu im je Grad uvelike izašao u susret sufinanciranjem tih troškova, stoga je predsjednik kluba Kristijan Baranaši istaknuo kako im gradona elnik uvijek izlazi u susret i mole ga ga samo da ih i nadalje ovako prati, kako bi i nizali uspjehe. Uz prigodne poklone, gradona elnik im je zaželio još mnogo uspjeha i dobrih rezultata, a mladi rukometašu San-Sporta darovali su mu rukometnu loptu, kao podsjetnik na dano obe anje.(so)

6. prosinca 2013. KARATE ME IMURCI ponovno uspješni u Križevcima

Zlato za Leona Marciuša, srebro za Luciju Lesjak te bronca i “zlatni” povratak Adise Gergi Protekla dva vikenda održala su se dva karate turnira. Prvi je bio u Križevcima i, s obzirom na to da se radi o prvom turniru organiziranom od strane karate kluba KTC Križevci, bio je veoma uspješan. Kako za organizatore, tako i za natjecatelje Karate kluba Me imurje. Drugi se ve devetu godinu za redom, tradicionalno ususret Svetom Nikoli, održao u Varaždinu, u organizaciji Karate kluba Varaždin. Kako bi dodatno provjerili svoju formu pred predstoje e Državno prvenstvo za kadete u juniore, koje e se održati 7.12.2013. godine u Rijeci, Lucija Lesjak i Leon Marciuš natjecali su se na oba turnira. Lucija se u Križevcima natjecala u dvije kategorije: kadetkinje + 54 kg i kadetkinje otvorena kategorija, dok se Leon natjecao samo u svojoj težinskoj kategoriji – kadeti – 70 kg. Lucija je svoju dominaciju pokazala tijekom svih borbi u svojoj težinskoj kategoriji. U prvom kolu je pobijedila jednu od protivnica koja e joj biti i velika konkurencija na Državnom prvenstvu. Nakon toga je nanizala još dvije pobjede i tako osvojila zlato. U otvorenoj katego-

Odli ni i u Varaždinu

Mladi karatisti KK-a Me imurje protekli su vikend bili uspješni u Križevcima i Varaždinu riji je, nakon dvije odli ne borbe, na žalost, u inalu izgubila od Lucije Ružaj, lanice Karate kluba Globus, koja se nedavno vratila sa Svjetskog prvenstva, te tako osvojila srebro. Leon je pokazao da se odmorio i zadržao formu nakon povratka sa Svjetskog prvenstva. Majstorski je odradio dvije borbe i tako osvojio zlato. Na žalost, u inalnoj borbi se ozlijedio i zbog toga nije mogao na-

stupiti i u otvorenoj kategoriji. Iznena enje ovog natjecanja bila je Adisa Gergi . Naime, nakon teške ozljede šake koja se dogodila na Državnom natjecanju u tre em mjesecu, Adisa je nastupila u otvorenoj kategoriji seniorki i dominantno osvojila zlato, ime je pokazala da je ozljeda dobro sanirana. Na turniru je nastupilo 450 natjecatelja iz Ma arske i Hrvatske.

Na turniru u Varaždinu su, pored Lucije i Lena, nastupili i Luna Hamer te pomladak Karate kluba Me imurje: Erik Ov ar, Matija Bujani i Ian Marciuš. Erik i Ian su nastupili u kategorili mla ih u enika + 32, ali, na žalost, nije došlo do klupskog inala. Erik je izgubio u drugoj borbi, a Ian u tre oj. Najuspješniji od najmla ih je bio Matija Bujani , koji je u kategoriji mla ih u enika -32 kg osvojio broncu. Luna je u kategoriji mla ih kadetkinja -40 kg bila odli na. Nakon dvije pobjede, rutinski je odradila inale te tako osvojila zlato.Lucija je imala veoma uspješnu subotu. Nakon dvije pobjede, u inalu je pobijedila predstavnicu Karate kluba Lepoglava i osvojila još jedno zlato. Leon je imao nešto manje uspjeha. Za prvu borbu se nije uspio dovoljno zagrijati i izgubio je, ali je zato u repasažu deklasirao svog protivnika pobjedom od 9:1 i tako osvojio broncu. Na ovom turniru je nastupilo 400 natjecatelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Karatisti Globusa osvojili su u Varaždinu šest medalja

Medalje za Karate centar Nedeliš e i KK Globus na varaždinskom “Sv. Nikoli 2013.” U subotu 30.11.2013. u Varaždinu u sportskoj dvorani Arena održan je 9. me unarodni karate turnir “Sv. Nikola 2013.”. U jakoj konkurenciji nastupilo je 360 natjecatelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Ma arske i Slovenije. Na turniru su nastupili i mladi karatisti Karate kluba Globus iz akovca i Karate centra Nedeliš e. Karatisti Globusa osvojili su 6 medalja, dok su karatisti Karate centra Nedeliš e osvojili 2 medalje. Medalje za Karate klub Globus osvojili su: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Kata Team Globus 1 (Kristian Topli anec, Teo Ke keš, Filip Balent) – ml. u enici kate ekipno. 2. mjesto i srebrnu medalju osvojili su: Kata Team Globus 2 (Noa Jambrovi , Nikola Topli anec, Josip Sluki ) – ml. u enici

kate ekipno. 3. mjesto i bron anu medalju osvojili su: Elena Ke keš – kadetkinje borbe -45 kg, Filip Balent – u enici borbe -30 kg, Josip Sluki – ml. u enici borbe +32 kg, Kristian Topli anec – u enici kate. Za Karate Klub Globus još su nastupili: Karlo Culej, Adrian Fajfar, Alan Pata ko, Jakša Koštari , Roberto Plevnjak i Sven Kralji . Medalje za Karate centar Nedeliš e osvojili pak su: 3. mjesto i bron anu medalju osvojili su: Roko Štoki – ml. u enici kate, Kata Team Karate centar Nedeliš e (Tena Vizinger, Tea Lena Špoljari , Leda Novak) – ml. u enice kate ekipno. Za Karate centar Nedeliš e još su nastupili Sabina Petkovi i Izabela Špoljari . Natjecatelje su na natjecanju vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

Uspješan studeni za karatiste Male Subotice U mjesecu studenom suboti ki karatisti sudjelovali su na tri natjecanja diljem Hrvatske: u Osijeku, Križevcima i Varaždinu. Na svim natjecanjima naši natjecatelji su osvajali vrijedne medalje. Na Osijek openu briljirali su sa 6 zlatnih medalja, koje su osvojili: Nika Žerjav, Dominik Murkovi , Filip Novak, Mihael Sirc, Antonia Ruži i Maria Murkovi te broncom Sare Novak i u enika u borbama ekipno (u sastavu Sirc, Murkovi , Vukašin). Sljede i vikend su “mobilizirali” sve snage za natjecanje u Križevcima te su osvojili 6 zlata, 3 srebra i 5 bronci. Zlata su osvojili: Maria Murkovi , Nikola Jankaš,

Odli an nastup suboti kih karatista u Križevcima

Mihael Sirc, Nika Žerjav, Nino Blagus, Antonia Ruži , srebra: Filip Novak, Sara Novak, Matija Megli , bronce: Tin Hrgovi , Dominik Murkovi , Ema Mar ec, Boro Jur ec i Patrick Vargek. Posljednji dan studenoga donio im je još medalja na Kupu svetog Nikole u Varaždinu. Zlata su osvojili: Ema Mar ec, Nika Žerjav, Dominik Murkovi , Filip Novak. Srebro su osvojili: Josipa Habula i Nino Blagus. Bronce su osvojili: Antonia Ruži , Ema Kova i i Maria Murkovi . Spomenuta tri natjecanja u studenome bilasu tako kruna uspjeha KK-a Mala Subotica, s kojima su zaklju ili natjecanja otvorenog

Karatisti Male Subotice ponosni su na medalje osvojene u Osijeku

tipa. Ostala su još dva državna prvenstva, na kojim e nastupiti Filip Novak u kadetima i Nikola Jankaš u juniorima. Na državnom prvenstvu u Rijeci i Pore u pokušat e se izboriti za odlazak na Europsko prvenstvo u velja i 2014. godine u Lisabonu.

PLIVANJE PLIVA I PK-a osvojili šest medalja na GRAND PRIX mitingu HPS-a u Zadru

Kaji Sabol etiri, Tinu Furdiju dva zlata Pliva i akove koga pliva kog kluba Kaja Sabol, Antonio Šantek, Niko Novak, Marko Kereta, Vinko Stunkovi i Tin Furdi s trenerom, prof. Goranom Kolari em, nastupili su na 5. me unarodnom pliva kom mitingu Sveti Krševan u Zadru. To je drugo po redu Grand prix natjecanje za kadete i mla e kadete u organizaciji Hrvatskoga pliva kog saveza i klubova, ovaj put je to bio pliva ki klub Zadar. HPS mini Grand prix je namijenjen mla im pliva ima i pomo u njega HPS dodatno želi naglasiti kako u ovoj fazi razvoja pliva i i pliva ice moraju razvijati aerobnu bazu (800 m i 400 m slobodno) i trenirati sve etiri pliva ke tehnike (le no, prsno, leptir i kraul). Natjecatelj ima pravo

nastupiti na svim natjecanjima Grand prix, a za ukupan plasman zbrajaju se najbolji

plasmani na 6 natjecanja. Na natjecanju je nastupilo 232 pliva a i pliva ica iz 17 klubova.

Natjecanje se održalo u kategoriji kadeta i mla ih kadeta. Najuspješniji pliva i PK-a bili su Kaja Sabol s etiri osvojene medalje i Tin Furdi s dvije osvojene medalje. Rezultati - plasman u deset najboljih: Kaja Sabol 1. mjesto u disciplini 100 m le no, 1. mjesto u disciplini 200 m le no, 3. mjesto u disciplini 800 m slobodno, 3. mjesto u disciplini 400 m mješovito; Tin Furdi, 1. mjesto u disciplini 100 m slobodno, 3. mjesto u disciplini 200 m slobodno, 5. mjesto u disciplini 400 m slobodno, 5. mjesto u disciplini 200 m mješovito; Marko Kereta 5. mjesto u disciplini 800 m slobodno,6. mjesto u disciplini 100 m le no, 10. mjesto u disciplini 200 m mješovito; Antonio Šantek 6.

Kaja Sabol i Tin Furdi u Zadru su imali pravu “žetvu” zlatnih medalja mjesto u disciplini 200 m le no, 6. mjesto u disciplini 100 m le no; Vinko Stunkovi 8. mjesto u disciplini 400 m slobodno, 9. mjesto u disciplini 200 m mješovito; Niko Novak 8. mjesto u disciplini 100 m prsno. U ukupnom (zbroj bodova sve etiri discipline) po-

retku na Grand prix mitingu Kaja je zauzela odli no 3. mjesto.

Poredak: Bruna Lokas - Šibenik Dora Komi - POŠK Split Kaja Sabol - akove ki pliva ki klub

6. prosinca 2013. ATLETIKA

Kros liga Globetka 2013. - 8. kolo - ZAVRŠENA 2. KROS LIGA GLOBETKA

Devedeset etiri atleti ara i atleti arki tr alo posljednje kolo, na kraju Božica Horvat i Martin Srša najuspješniji Posljednje, osmo kolo ovogodišnje Kros lige “Globetka” održano je, kako su to i priželjkivali vrijedni organizatori lige, lanovi AK-a Me imurje akovec. Naime, po prohladnom, ali sun anom vremenu nastupilo je devedeset i etvero trka ica i trka a koji su tr ali na dionicama od 7,8 i 3,6 km. Tako je na najbolji mogu i na in završila 2. po redu kros liga u akove kom parku Globetka, koja je u osam kola ponudila sudionicima tr anje u svim vremenskim uvjetima te razli ito pripremljenoj podlozi za tr anje. Zadnje kolo je obilježila pobjeda na 7,8 km Martina Srše kod muškaraca te Valentine Župani kod žena, dok su drugo i tre e mjesto osvojili Bruno Babi i Hrvoje Bari kod muškaraca te Ivana Antolkovi i Ena Babi kod žena. U utrci na 3,6 km u muškoj konkurenciji pobijedio je Filip Turk ispred Mihaela Mavrina i Gorana Mihinja a, dok je u ženskoj najbolja bila Nina Dobša ispred Karle Duji i Danijele Krobot.

Ukupan poredak ovogodišnje lige Nakon trka kog dijela natjecanja održano je i proglašenje najboljih za 2013. godinu u utrci na 7,8 km u ukupnom poretku i po kategorijama. Kod žena najviše bodova u svih osam kola sakupila je kao i prošle godine Božica Horvat iz akovca, lanica

GLOBETKA 2014.

AK-a Me imurje, na drugom je mjestu Ivana Antolkovi iz Varaždina, dok je tre a Nevenka Modri iz Brezja, obje su tako er lanice AK-a Me imurje. Kod muškaraca pobjednik lige je Martin Srša iz G. Koncov aka i lan AK-a Me imurje, drugi je Ivan orba iz Varaždina, TK Maraton 95 i tre i Tihomir Cenko iz Ludbrega, TK Maraton 95.

Osim ukupnog poretka, održano je i proglašenje po kategorijama, a najuspješniji su: Seniorke: 1. Ivana Antolkovi , Varaždin 566 2. Ana Kralj,

akovec 523 3. Lidija Leva i , akovec 520 4. Kristina Horvat, Nedeliš e 429 5. Dina Androi , Varaždin 407;veteranke Ž40: 1. Božica Horvat, akovec 587 2. Nevenka Modri , Brezje 545 3. Alenka Horvat, Novo Selo Rok 536 4. Smiljana Janžek,

Nedeliš e 523 5. Renata korošic, Nedeliš e 400;Seniori: 1. Martin Srša, G.Koncov ak 610 2. Tihomir Cenko, Ludbreg 588 3. Marijan Huzjak, Novo Selo Rok 554 4. Vilim Mezga, akovec 532 5. Ivan Januši , Mursko Središ e 525; veterani M40: 1.

STATISTIKA U 2012. godini, kada je održano šest kola, nastupilo je u prosjeku 60 natjecatelja, dok je ukupno sudjelovalo njih 104. 2013. godina u održanih osam kola bilježi prosjek od 74 trka a, a ukupno ih je sudje-

lovalo 168. Jedan od razloga pove anju broja sudionika u 2013. godini je i uvo enje kra e staze od 3,6 km u posljednja tri kola, koja je dodatno privukla nova imena u organizirano tr anje.

Tr anje u prirodi, kao i drugi oblici sportske aktivnosti i rekreacije, jednostavan je i vrlo efikasan na in za održavanje kondicije, reguliranje tjelesne težine i smanjenja posljedica stresa. Drugim rije ima, za održavanje dobrog zdravlja korisno je baviti se sportom, a jedan od bitnih preduvjeta za to je redovitost i bavljenje tjelesnom aktivnoš u tijekom cijele godine. Organizirano tr anje u Globetki upravo to i omogu uje, jer su termini lige ravnomjerno raspore eni osam puta kroz cijelu godinu, i obuhva aju sva godišnja doba i tr anje u razli itim vremenskim uvjetima. Budu i

Ivan orba, Varaždin 585 2. Mario Horvat, Mali Mihaljevec 524 3. Miroslav Hainž, Varaždin 524 4. Dalibor Horvat, Novo Selo Rok 523 5. Dejan Kržina, akovec 470; veterani M50: 1. Ivan Novak, Poljana Biškupe ka 503 2. Petar Bari , Mala Subotica 464 3. Ladislav Gregorin i , Varaždin 456 4. Stjepan Koraj, akovec 396 5. Josip Boži , Ivanovec 377;veterani M60: 1. Dragan Nedelkovski, Nedeliš e 379 2. Drago Pintari , Kotoriba 343 3. Stjepan Bernat, Ivanovec 149

da se za svako kolo treba i pripremati, sudjelovanjem u ligi te redovitim tr anjem dva do tri puta tjedno u svim mjesecima dugoro no se vodi briga o vlastitom zdravlju. U 2014. godini, kada e se po tre i put održati organizirano tr anje u akove kom parku Globetka, trka i e se okupiti ponovno u osam kola, a prvo e se održati ve krajem sije nja ili po etkom velja e. Novost je i to što e u 2014. godini kra a staza od 3,6 km imati ista “pravila igre” kao i dionica od 7,8 km, odnosno proglasit e se najbolji u ukupnom poretku i poretku po kategorijama i za tu dionicu.

Uz ova dva proglašenja u kojima su podijeljena odli ja, posebno su istaknuti i najbolji ovogodišnji rezultati. Najbolji rezultat na 7,8 km istr ao je Martin Srša s 26 minuta i 15 sekundi, dok je kod žena najbrža bila Jasmina Ilijaš s 33 minute i 33 sekunde. Na kra oj dionici od 3,6 km najbolji rezultati su postignuti u 8. kolu, i to Filip Turk sa 13 minuta i 5 sekundi u muškoj i Nina Dobša s 14 minuta i 26 sekundi u ženskoj konkurenciji .

BADMINTON

Luka rep i Melani Anderlin pobjednici prvog turnira MBL-a lima a Prošli je tjedan u dvorani II. OŠ akovec odigran prvi turnir lima a u-11 u 7. izdanju Me imurske badmintonske lige 2013./2014. Tim turnirom zapo ela je MBL 2013./2014. za mlade. U konkurenciji lima a u-11 prvu pobjedu ostvario je Luka rep pobijedivši u finalu Ivana Grubi a s 21:9. Tre e mjesto osvojio je Dino Blaži pobijedivši Blaža Lukšu s 11:1. Peto mjesto osvojio

je Jakov Novak pobijedivši Svena Bulata s 11:7, dok je sedmo mjesto osvojio Martin Zadravec. U konkurenciji lima ica u-11 prvu pobjedu ostvarila je Melani Anderlin pobijedivši u finalu Niku Novak s 11:3. Tre e mjesto osvojila je Elena Novak pobijedivši Ivu Bratušu s 11:7, dok je peto mjesto osvojila Ivona Lepen. Ovaj vikend na rasporedu je turnir Sv. Nikole za po etnike.

U nedjelju na rasporedu turnir HK-a 2013/14 za seniore i poletarce Badmintonski klub “Me imurje” akovec organizator je i doma in 2. Saveznog turnira HK-a 2013./2014. za seniore i 1. saveznog turnira za poletarce u-11. Savezni turni za seniore i poletarce održat e se u dvorani II. OŠ akovec, Trg pape Ivana Pavla II 1, akovec, i to u nedjelju 8. 12. 2013. od 9 do 16 sati. Na

turniru e nastupiti oko 40 najboljih seniora i seniorki te oko 30 najboljih mladih poletaraca iz cijele Hrvatske u konkurenciji pojedinaca i parova, a me u njima i naša ekipa poletaraca i seniora. Ulaz na turnir je besplatan, a za sve dodatne in ormacije nazvati tajnika kluba Tomislava Grubi a na tele on 098-241-230.

Odli an nastup veterana u Nedeliš u Nedavno je u dvorani SGCa ATON u Nedeliš u po prvi put u toj dvorani u uspješnoj organizaciji BK-a ”Me imurje” akovec održan 1. Savezni turnir veterana +35 i +45 HK-a 2013./2014. Ukonkurenciji veterana +35 pobjedu je ostvario Marjan Vugrinec ( C ) pobijedivši u finalu našeg Danijela Zadravca (M ) s 2:1 (15:21, 21:18, 21:17).Poredak ostalih naših igra a: 10. Radovan Petrovi ( ). U konkurenciji veteranki +35 pobjedu je ostvarila Nina Kova i (MZ) pobijedivši u finalu našu Višnju Matotek (M ) s 2:0 (21:12, 21:12). Tre e mjesto osvojila je akov anka Dubravka Kiš Lukša pobijedivši našu Anu Mariju Horvat s 2:0 (21:11, 21:11). Bisera Zadravec (M ) osvojila je 5. mjesto. U konkrenciji parova veterana +35 pobjedu je ostvario doma i par Danijel Zadravec - Marjan Vugrinec (M /KC) pobijedivši u finalu par Antonio Lovri / Boris Slanc (PZ) s 2:0. Poredak ostalih akove kih parova : 6. Filip Vadlja / Radovan Petrovi ( M ). U konkurenciji parova veteranki +35 prvo mjesto osvojio je par Nina Kova i /

Nataša Šte ok (MZ/PZ), drugo mjesto naš par Dubravka Kiš Lukša / Višnja Matotek (M ) I tre e mjesto naš par Bisera Zadravec / Ana Marija Horvat (M ). U konkurenciji mješovitih parova veterana +35 pobjedu je ostario par Miroslav Vurdelja / Nina Kova i 8 MZ ) pobijedivši u finalu doma ine Danijela i

Biseru Zadravec s 2:1. Poredak ostalih doma ih parova: 4. Radovan Petrovi / Dubravka Kiš Lukša, 5. Dalibor i Višnja Matotek i 6. Filip Vadlja / Ana Marija Horvat (svi M ). U konkurenciji veterana +45 pobjedu je ostvario Željko Sen ner (VG) pobijedivši u finalu Zdenka Miheteca (SZ) s 2:0. Poredak ostalih igra a: 4. Da-

mir Markuš, 5. Filip Vadlja, 10. Rajko Bel i 12. Damir Špiranec (oba M ). U konkurenciji parova veterana +45 pobjedu je ostvario par Zdenko Mihetec / Marjan Vugrinec (SZ /KC). Poredak doma ih parova: 4. mjesto Rajko Bel / Filip Vadlja (M ) i 6. Damir Špiranec / Davor Ogrinec (M /KC).

6. prosinca 2013. MALI NOGOMET VIŠE OD SEDAMSTO malih nogometaša na 2. jesenskom turniru NŠ Prelog

U najmla oj kategoriji Me imurje u finalu bolje od doma ina, NŠ Prelog Nogometna sezona u Me imurju je završila, a cijela pri a tradicionalno se seli u dvoranu, gdje se po inje igrati mali nogomet. Najaktivniji su mla i nogometaši, koji su ve zapo eli s odigravanjem turnira. Tako se prošle subote i nedjelje u NŠ Prelog igrao 2. jesenski turnir u nogometu, u dvorani DG sport u Prelogu. Bilo je prijavljeno ukupno 56 ekipa u tri kategorije (U8, U10, U12) iz Me imurske, Varaždinske, Koprivni ko-križeva ke i Zagreba ke županije te gosti iz susjedne Slovenije (ukupno e na turniru igrati oko 730 djece), koji su igrali vrlo atraktivan nogomet, s puno kombinatorike i lijepih akcija te puno golova. U kategotiju U-8 najbolja je bila prva ekipa NŠ Me imurje iz koje dolazi i najbolji vratar Matej Marcijuš. Najmla a ekipa doma ina,

Prva ekipa Me imurja slavila je u kategoriji U-12

ekipa NŠ Prelog 2005., u toj je kategoriji osvojila 2. mjesto, a napada doma ina Silvio Pigac proglašen je najboljim strijelcem. U konkurenciji destogodišnjaka najbolji su bili mali nogometaši prve ekipe Škole nogometa Varaždin, njihov vratar Luka Martin e-

vi proglašen je najboljim uvarem mreže u tom uzrastu, dok je naje ikasniji bio Viktor Kanižaj iz druge ekipe NŠ Me imurje. Kod dvanaestogodišnjaka pobjeda je tako er pripala nogometašima Škole nogometa Varaždin, njihov lan Luka Posavec prvi je strijelac

Detalj s jedne od mnogobrojnih atraktivnih utakmica na 2. jesenskom turniru NŠ Prelog

turnira, Fran Vukovi najbolji igra u toj kategoriji. U subotu prijepodne odigran je turnir U-8, malih nogometaša ro enih 2005. godine i mla i, na kojem je nastupilo 16 ekipa: NŠ Prelog 2005, Rudar (MS) 2, Me imurje 2, Slaven Belupo, Polet (P), Me imurje 1, Sloga ( ), ŠN Varteteks-Fotex 05, Rudar (MS) 1, ŠN Varteks-Fotex 06, Sloboda, NŠ ur evac, ŠN Sveti Martin, ŠN Varaždin, NŠ Prelog 2006 i Žuti brijeg. Nakon njih na parket DG Sporta izašli su nogometaši u U-10 kategoriji i to ak 24 ekipe raspore ene u šest skupina: Me imurje 1, NŠ Prelog, Plavi, NK arda, ŠN Varaždin 2, NŠ Prelog,Bijeli Medjimurje 2, Žuti brijeg, ukovec 77, ŠN Varaždin 1, Spartak, ŠN Trnava Gori an, Slaven Belupo 2, Rudar 1, Rudar 2, Slaven Belupo 1, ŠN Sveti Martin, NŠ Me imurec, NŠ Strahoninec, NŠ ur evac, NK Dubrav an, Medjimurje 3, Sloga ( ), Omladinac (NSR) i Sloboda. U nedjelju ujutro u 10 sati startao je turnir U-12 na kojem je nastupalo 16 ekipa raspore enih u etiri skupine. : NŠ Strahoninec, ŠN Trnava Gori an, NŠ Prelog, U10 NŠ ur evac, NŠ Prelog 2002, ŠN Varaždin 1, ŠN Sveti Martin 2, Sloga ( ), Spartak, NŠ Prelog 2001, ŠN Varaždin 3, ŠN Sveti Martin 1, ŠN Varaždin 2, Me imurje 3, Me imurje 1 i Me imurje 2.

ŠRD KLEN iz Svete Marije u vrhu sportskog ribolova

U svojim redovima imaju državne prvake i reprezentativce

seniori koji su na kraju zauzeli 11. mjesto što im nije bilo dovoljno da zadrže prvoligaški status zbog ega sele u drugu ligu. Me utim, ovaj rezultat ih ne obeshrabruje i najavljuju skori povratak me u najbolja ribi ka društva. Ekipa Klena bila je najbolja u 3. HRL, a njihov lan Kristijan Komorski najbolji pojedinac. Ovime je ekipa stekla pravo nastupa u drugoj ligi baš kao i ekipa koja ispada iz prve lige. Prema pravilniku u toj ligi jedno društvo ne može imati dvije ekipe, pa e se morati odlu iti tko e biti u toj ekiptp. Nabrajanje dobrih

rezultata nastavljamo pojedina nim prvenstvom Hrvatske gdje je u kategoriji kadeta – mladež (U14) Erwin Škoda osvojio prvo mjesto, a Marijana Mutak tre e. Tako er tre e mjesto pripalo je i Mihaelu Pongracu u kategoriji mladi seniori (U23). Dobri rezultati nisu izostali u me imurskim ligama, a ni na me unarodnim natjecanjima. Seniori u Prvoj me imurskoj ligi imaju najboljeg pojedinca Maria Fundaka, a na apsolutnom županijskom prvenstvu za sve kategorije Želimir Pavlicpobjednik je kod seniora, Tomislav

Nogometni klub BSK Belica organizitaor je ovogodišnjeg Zimskog dvoranskog malonogometnog turnira u Belici koji se igra od 7. prosinca do 22. prosinca tijekom svakog vikenda. Prijave se mogu ekipe u konkurenciji seniora, pionira i veterana u prostorijama

kluba ili na brojeve mobitelja 198 184 0938 ili 091 515 1225. Kotizacija za seniore je 400 kn, a prva nagrada iznosi 2 500 kn. Kod veterana kotizacija je 300 kn, a prva nagrada 1 500 kn te kod pionira kotizacija iznosi 100 kn, a prva nagrada su pehar i medalje.

Po etak “Joje” prolongiran za sedam dana Po etak Memorijalne malonogometne lige Josip Francki Joja zbog prijave devet ekipa odgo en je za sedam dana, tako da veteranske ekipe imaju još vremena za prijavu. Svi susreti e se ve uobi ajeno odigrati sportskoj dvorani Ekonomske i trgova ke škole u akovcu. Prijave se primaju do subote 7. prosinca kod Ljubice Vrban i na telefone 312-520; 091/5793364 i voditelja lige na mob. 098 242 316. Prvo kolo 24 MMNL-Josip Francki Joja bi tako trebalo po eti u nedjelju 8. prosinca u 8.45 sati. Pravo nastupa imaju svi igra i, koji su navršili 33 godine, odnosno ro eni 1980. i stariji. Ekipe mogu prijaviti 15 igra a što e za veteranske ekipe biti ujedno priprema za

proljetni dio prvenstva. Cijena nastupa za ligu u trajanju od 11 kola iznosi ukupno 1400,00 kuna. 1, kolo: 08,45 EKOM – SVETI JURAJ NA BREGU, 09,35 PRODAJNI CENTAR B AT – A PA G U R M A N , 10,25 T M T - BREZJE, 11,15 PALATIN FOTEX – PARTIZANI, 12.05 GOJANEC HANTEK - ?

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA KLASA: UP/I-361-06/13-01/34 URBROJ: 2109/1-09/2-13-02 akovec, 04. prosinca 2013.

SPORTSKI RIBOLOV

Na kraju natjecateljske sezone lanovi ŠRD Klen iz Svete Marije šestu godinu za redom u prostorije ribi kog doma pozivaju sponzore i donatore kako bi im iskazali zahvalnost na nesebi noj pomo i tijekom godine te prezentirali rezultate koje su postigli. Na po etku zajedni kog druženja, koje je održano u subotu 30. studenoga, prisutne je pozdravio predsjednik društva Dragutin Peter, koji je naglasio da su postignuti rezultati ponovno vrhunski, pa s pravom mogu re i da spadaju u sam vrh me imurskog i hrvatskog ribolova. Ponosni su što u svojim redovima ponovno imaju državne prvake. etvrtu godinu za redom to je uspjelo juniorkama i drugu godinu za redom kadetkinjama. Taj uspjeh ostvarile su juniorkeTena Orehovec (drugo mjesto pojedina no), Mirela Mutak, Paula Pongrac i Sara Strbad te kadetkinje Marijana Mutak (tre e mjesto pojedina no), Marta Mutak i Sara Strbad. Svoje ekipe imali su i u najelitnijem ribolovnom natjecanju - Prvoj hrvatskoj ligi. Seniorke su nakraju zauzele odli no tre e mjesto, a Ivanka Škoda u pojedina nom plasmanu bila je tako er tre a. Nešto slabiji rezultat postigli su

Zimski malonogometni turnir u Belici

Orehovec najbolji je kod juniora, Dražen Slavi ek u kategoriji kadeta bio je drugi, a Erwin Škoda tre i. Na me unarodnom natjecanju Kup Alpe Adria koje je održano u Sloveniji ekipa juniora osvojila je prvo mjesto. U ovoj godini Klen je imao pet reprezentativca Hrvatske koji su bili sudionici svjetskih prvenstava u Poljskoj, Sloveniji i Francuskoj. Oni su Darko Kolari i Paula Pongrac (seniori), Mihael Pongrac (mladi seniori), Erwin Škoda i Marijana Mutak (kadeti) koje je vodio kapetan Miroslav Škoda. Na impresivnim rezultatima estitali su im op inska na elnica ur ica Slamek i predsjednik Saveza ŠRD-a Me imurske županije Zoran Pfeifer. Iskazali su divljenje i zahvalnost što se puno vremena posve uje rad s mla im naraštajima, što u kona nici donosi odli ne rezultate. Slamek je obe ala maksimalnu pomo od strane Op ine, dok je Pfeifer najavio veliki doga aj koji e se idu e godine održati na kanalu HE Dubrave u neposrednoj blizini ribi kog doma Klena. Radi se o Svjetskom ribolovnom prvenstvu kojemu e idu e godine doma in biti Hrvatska i Me imurje. (A.Fuš)

Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša Me imurske županije, na temelju odredbe lanka 23. i 24. Zakona o postupanju i uvje ma gradnje radi po canja ulaganja (Narodne novine, br. 69/09., 128/10., 136/12. i 76/13.) i lanka 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.)

P O Z I V A na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava nekretnina koje neposredno grani e s nekretninama na kojima e se rekonstruira i produlji niskonaponska mreža u Prekopi, na kat. est. u k.o. Železna Gora, za koje se po zahtjevu inves tora: HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektra akovec, Žrtava fašizma 2, vodi upravni postupak izdavanja rješenja za gra enje,

za rekonstrukciju i produljenje niskonaponske mreže u Prekopi: izlaz br. 1 (rekonstrukcija) i izlaz br. 3 (produljenje) iz SBTS 10/0,4 kV HERJAKOV INA (br. 502). Uvid u glavni projekt mogu izvrši : • osobe s dokazom da su stranke u postupku – izvadak iz zemljišne knjige i preris katastarskog plana, kojima se dokazuje svojstvo stranke, te osobnu iskaznicu kojom se utvr uje iden tet stranke • opunomo enik s dokazom da zastupa stranku dana, 16. prosinca 2013. godine, u vremenu od 08 do 10 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, akovec, Ul. R. Boškovi a br. 2, soba br. 9. Rješenje za gra enje može se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu ovom pozivu.

6. prosinca 2013. ODBOJKA

I. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

Centrometalu u dva dana dva poraza protiv Maldosti iz Kaštela Odbojkaši Centrometala odradili su dva susreta u gos ma kod državnog prvaka Mladosti Marine iz Kaštela, mom adi koju ove sezone još nitko nije uspio pobijedi u Hrvatskoj.U ovim susre ma Centrometal je nastupio znatno oslabljen. Na raspolaganju nije bilo ni prvog tehni ara Gotala, ni drugog Davida. Tako je priliku za igru dobio mladi Karlo Novak, koji je svoju ulogu odigrao vrlo dobro. Isto tako u ekipi nije bilo ni kapetana Tomice Posavca. Prvo je u petak odigrana uzvratna utakmica etvr inala Kupa Hrvatske. Doma in je osvojio prvi set 25:15. No u drugom setu naši igra i vode cijelo

vrijeme i pomalo iznena uju e izjedna avaju s 25:19. Doma in se tada ipak sabrao i s dva puta po 26:16 osigurao nastup na Final fouru kupa. U subotu u prvenstvenom susretu Centrometal nije uspio pruži takav otpor, završilo je 25:10, 25:19 i 25:12. Ipak u ovim susre ma dana je prilika igra ima koji su do sada imali manju minutažu. Tako se desilo da su u pojedinom dijelovima susreta na terenu bila ak trojica juniora.Do zimske stanke preostaju još dva susreta, prvo u gostima kod Siska, te kod ku e pro v Rovinja. To su susre u kojima Centrometal realno može do bodova.

RUKOMET

Prvi poraz San – Sporta Preložani slavili uz neprimjereno protiv Dragovoljca su enje u Virovitici U 10. kolu I.HRL rukometaši Preloga teško su, ali sasvim zasluženo pobijedili RK Hrvatski dragovoljac iz Dugog Rata 27:26. Preložani su cijelo prvo poluvrijeme lomili otpor solidnih gostiju i nakon prvog dijela vode 16:13. Rukometaši Preloga zahvaljuju navija ima na podršci i mislim da je to bila prevaga za taj jedan gol razlike. Na kraju uz malo sre e ovaj put na strani Preloga pobjeda

doma ih rukometaša 27:26. Prvenstvo traje ve dugo pa se vidi nedostatak svježine kod mladih igra a, a svako kolo rukometaši Preloga imaju bar jednog igra a koji je ozlije en (Mati ) pa nemaju dosta rotacije u igri i to je onda odraz padova u igri, ali se nadaju da e još dva kola prona i snage i volje za završetak ove uspješne polusezone u 1. HRL, iako su stigli iz druge lige.

“Zrinski” danas protiv Pitoma e 3. MŽOL Centar - skupina sjever

Odbojkašice Štrigove druge na kraju prvog dijela sezone Odbojkašice OK Štrigova natje u se u 3. MŽOL Centar - skupina sjever uz ekipe Ces ca, Ivanec, Varaždinske Toplice, Varaždin Volley II i Volley III te akovec II. Po završetku prvog dijela prvenstva OK Štrigova zauzima odli no 2. mjesto, sa zaostatkom od tri boda iza prvoplasiranih Volley II. Djevojke i trener Jurica Novak u prvenstvo su krenuli odlu no s pet uzastopnim pobjeda, a prvi poraz do-

živjele su tek u 6. kolu, kada su bolje od njih bile odbojkašice varaždinskog Volley II rezultatom 3:1. Za ekipu OK Štrigova nastupaju: Paula Pufek, Ana Stankovi , Jasmina Horvat, Petra Posedi, Lea Heric, Marija Novak, Marina Krklec, Danijela Murši , Melania Kova i i Josipa Krumpi . U drugom dijelu prvenstva pred djevojkama je borba za vrh i ostvarenje zadanog cilja, osvajanje naslova prvaka lige.

Zbog reprezentatvnih obaveza etiri igra ica ŽRK Zrinskog, Paule Posavec i Nikoline Zadravec u juniorskoj reprezentaciji te Stele Posavec i Hane Laptošu u kadetskoj reprezentaciji, odgo ena je utakmica osmog kola 2. HRL za žene protiv ekipe ŽRK Pitoma a, koja e se odigrati u

petak 6. prosinca s po etkom u 19.30 sati u dvorani Graditeljske škole akovec. ŽRK Zrinski akovec na prvom je mjestu na tablici s maksimalnim brojem osvojenih bodova. Pošto je to zadnja utakmica u akovcu u prvom dijelu sezone, pozvani ste da se zajedni kim snaga nastavi pobjedni ki niz.

U dvorani u Donjem Kraljevcu rukometaši San – Sporta odigrali su utakmice 6. i 7. kola u Hrvatskoj rukometnoj ligi za dje ake „A“ – sjever u kojima su ponovno uvjerljivo svladali RK „Ivan ica“ Ivanec rezultatom 27:16 te u drugoj utakmici ekipu MRK „Vidovec“ rezultatom 30:18. U 8. i 9. krugu prvenstvenog natjecanja, u nedjelju 24. studenog rukometaši San –Sporta gostovali su u Virovitici, gdje su odigrali utakmice protiv RK „Slatina“, koju su okon ali pobjedom rezultatom 21:16, dok su u utakmici protiv doma ina RK „Virovitica“ pretrpjeli prvi prvenstveni poraz, izgubivši 15:9. Od samog po etka utakmice bilo je “iz

aviona” vidljivo da akove ki, ali i varaždinski rukometaši, utakmicu protiv Virovitice ne mogu dobiti uz bez nekakve lažne subjektivnosti) sramotno su enje suda kog para iz Virovitice. Iako igra i San – Sporta, kako i sami kažu, nisu odigrali utakmicu na nivou na koji su sve navikli te ne traže opravdanje za poraz u namještenom su enju, nadaju se samo da e pojedini ljudi koji izravno sudjeluju u „kreiranju“ rezultata pojedinih utakmica napokon shvatiti da se rukomet u ovim godištima igra prvenstveno zbog djece koja se maksimalno trude, treniraju i uživaju u rukometnoj igri, a ne zbog ne ijih bolesnih i ne asnih ambicija.

6. prosinca 2013.

KOŠARKA C LIGA KSMŽ

A 2 LIGA SJEVER

Prva pobjeda Donjega Kraljevca! ak etvorica dvoznamenkas h košarkaša napada ki raspoloženih bilo je potrebno Donjem Kraljevcu na gostovanju kod posljednjeplasirane Kotoribe za prvu pobjedu i podizanja vlas tog samopouzdanja. U ostalim susre ma Dubrav an kod ku e nije uspio zaustavi zahuktale veterane iz Me imurje Globetke, Nedeliš e je tuklo Preloga, a Mladost Ivanovec na gostovanju u Ludbregu nadja alo drugu mom ad Gra ara. (bh)

Dubrav an - Me . Globetka 68:83 DUBRAV AN: Varga 23, Rai 8, Horvat 4, Blažeka 21, Balog 2, Ribi 6, Štefi 4 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 6, Golubi A. 24, Leva i 12, Zaspan 15, Vuruši 8, Ben ik 12, Golubi N. 6

Kotoriba - Donji Kraljevec 82:92 KOTORIBA: Zvošec A. 19, Habuš 10, Fuš 8, Zvošec F. 13, Munka 17, Seli anec 15 DONJI KRALJEVEC: Baljak 25, Ivanovi J. 3, Mesari 6, Ivanovi D. 15, Balent 1, Ruži 23, Švenda 19

Nedeliš e - Prelog 67:53 NEDELIŠ E: Gospo i 37, Golik 9, Marciuš 2, Ganzer 8, Šegovi 11 PRELOG: Novosel 4, Poljak 13, Jankovi 3, Šari 3, Jeleni 3, Poredoš 14, Kanižaj 11, Blažeka 2

Gra ar II - Mladost Ivanovec 67:85 MLADOST IVANOVEC: Drk 25, Terek D. 34, Terek M. 16, Bjelobrk 4, Borkovi 6

TABLICA 1. Mladost (I) 2. Me imurje (G) 3. Nedeliš e 4. Dubrav an 5. Prelog 6. Lepoglava 7. Donji Kraljevec 8. Gra ar II 9. Kotoriba

7 6 6 6 7 6 6 6 6

6 6 4 4 3 3 1 1 0

1 0 2 2 4 3 5 5 6

13/+61 12/+130 10/+17 10/+8 10/-21 9/+25 7/-44 7/-78 6/-98

akovec proigrao u derbiju! Derbi lokalnog karaktera odigran u Murskom Središ u protekao je u dokazivanju košarkaša akovca da se dižu u formi od dolaska novoga trenera (Kova i ) na klupu. Druga ija je sada slika mom adi - de ki se “pockaju” za svaki dobar potez, gleda se suigra u boljoj poziciji za dodat loptu, ispomaže se u obrani. Trideset razlike u korist akovca protiv sada ve evidentno najlošije ekipe A 2 lige Sjever nije nekakav rezultatski doseg, no vidljiv je pomak u odnosima me u igra ima, odnos prema treneru i klubu op enito. Pozitivan pomak! Me imurje je doživjelo još jedan poraz, ovaj puta na gostovanju u Bjelovaru kod vrlo mlade, ali napada ki vrlo potentne mom adi, koja je akove koj obrani uspjela uvali 102 koša.

Podravac - Vindija 75:59 Gra ar - Koprivnica 99:70 Petar Zrinski - Radnik 98:59 Ivan ica - Mladost( ) 69:83 Bjelovar - Me imurje 102:89 ME IMURJE: Gašpari 8, Lepen 4, Pa an 5, Kraja i 23, Novak 30, Jambrovi 19. Trener Novak S.

Rudar Cimper - akovec 61:90 RUDAR CIMPER: Varga 16, Radikovi 6, Per i 3, Bedi 19, Vinko 2, Dodlek 11, Sobo an 4. Trener Damjanovi B. AKOVEC: Goleš 3, Pusti 11, Ranteš 14, Kranj ec 7, Vrus 11, Hrka 18, Drk 5, Prošev 7, Kolovrat 14. Trener Kova i B.

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

TABLICA 1. Gra ar 2. Podravac 3. Vindija 4. ME IMURJE 5. Mladost( ) 6. Bjelovar 7. Petar Zrinski 8. Koprivnica 9. AKOVEC 10.Radnik 11. Ivan ica 12. RUDAR CIMPER

8 8 8 8 7 8 7 8 8 8 8 8

8 7 6 5 5 4 4 3 2 2 1 0

0 1 2 3 2 4 3 5 6 6 7 8

16/+252 15/+127 14/+70 13/+57 12/+79 12/+52 11/+19 11/-57 10/-89 10/-117 9/-87 8/-306

U slijede em kolu Me imurje do ekuje Gra ara u derbiju kola, Rudar Cimper igra kod ku e pro v vrbove kog Petra Zrinskoga, dok akovec gostuje u Koprivnici. (bh)

A 2 LIGA JUGOZAPAD - ŽENE

Neo ekivani Me imurje turnir! doma i poraz osvojilo S ukupno 8 igra a veterani Me imurja osvojili su prvo mjeRadosti Ve unaprijed upisana pobjeda protiv Jabuke na kraju se mora prebrisati zbog poraza i loše igre prbvenstveno u napadu. Bez koncentracije, bez preciznosti, bez bodova protiv najslabije ekipe u ligi! ŽKK Radost - Jabuka 50:58 (15:10, 7:11, 11:16, 17:21) ŽKK RADOST: Tkalec 13, Balog 8, Bašek 7, Taradi 4, Leva i 9, oki 2, Živkovi 7. Radost nakon 5 kola zauzima peto mjesto od ukupno 8 ekipa sa skorom od 2 pobjede i 3 poraza.

RUDAR CIMPER: Per i 19, Sobo an 9, Bilas 6, Novak 15 DUBRAV AN: Klipi Kr 6, Blažeka 28, Kuzmi 3, Balog 17, Lisjak 4

Donji Kraljevec - Me imurje 53:109 DONJI KRALJEVEC: Šupljika 2, Švenda 13, Mesari 8, Ivanovi J. 16, Sinkovi 6, Ruži 8 ME IMURJE: Gašpari 9, Svaty 21, Guld 11, Posavec 2, ibari 13, Pa an 16, Glumac 17, Jambrovi 20

Ivan ica - Prelog 67:36 PRELOG: Podvezanec 10, Filipi 4, Hublaj 5, Balent 4, Vargek 4, Žvorc 2, Soka 7

Gra ar - akovec 85:89 AKOVEC: Ranteš 13, Mom ilovi 13, Vrus 26, Dove er 12, Keresteš 25

Me imurje - Gra ar 113:56 ME IMURJE: Svaty 11, Gašpari 20, Guld 5, ibari 6, Jambrovi 36, Pa an 11, Glumac 19, Vojkovi 2, Žini 3

sto na jednodnevnom turniru u Ljubljani. Naši su prvo tukli Ko evje sa 46:40, pa austrijski Modling 66.31, a na kraju mom ad Prula stariju garnituru igra a s 51:26. Za VKK Me imurje nastupili su: Juras, Šopar, Kasapovi , Stunkovi , Jaluši , Leva i , Horvat Saša i Frani . Turnir je bio dobra priprema za doma i turnir u sije nju 17.-19. u Toplicama Sv. Martin. (bh)

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Vrlo uvjerljivo Me imurje Kotoriba jedina neporažena Igra i ro eni 1996. i mla i odigrali su 8 kola, a akove ko Me imurje još ne zna za poraz. Juniori akovca pak su tragi nom završnicom u posljednje dvije minute prokockali vodstvo od devet koševa razlike, a trebalo im je 6 da bi igrali u drugoj rundi. Ovako su pobijedili, no drugu rundu e igrati ludbreški juniori. (bh) Rudar Cimper - Dubrav an 49:58

VETERANSKI TURNIR PRULE 2013

Košarkaši ro eni 1998. i mla i odigrali su 5 kola do sada, a gor inu poraza za sada ne znaju jedino kadeti Kotoribe. (bh) akovec - Me imurje 44:75 AKOVEC: Barlovi 1, Krištofi 1, ugalj 7, Be 4, Kokolek 4, Barani 2, Mihol ek 20, Kranj ec 5 ME IMURJE: Žini 14, Bogdani 11, Beriša 7, Kova i 4, Vojkovi 24, Blažeka 6, Herman 7, Bedi 2

Lepoglava - akovec 91:66 AKOVEC: Mihol ek 13, Brzani 1, Kranj ec 14, ugalj 8, Hrustanovi 15, Bogdan 2, Barlovi 7, Bistrovi 4, Žužul 21

Kotoriba - Donji Kraljevec 111:48 KOTORIBA: Zvošec 26, Žini 6, Andrlon N. 23, Andrlon V. 3, Fuš 32, Andrlon M. 19 DONJI KRALJEVEC: Ivanovi 2, Lepen 4, Setnik 5, Švenda 14, Sinkovi 11, Šupljika 12

Rudar Cimper - Ivan ica 57:73 RUDAR CIMPER: Sobo an 25, Rihtarec 2, Antolovi 30

Donji Kraljevec - Rudar Cimper 58:52 DONJI KRALJEVEC: Ivanovi N. 5, Lepen 2, Setnik 14, Srpak 2, Me imurec 4, Švenda 21, Sinkovi 10 RUDAR CIMPER: Sobo an 28, Rihtarec 2, Peras 5, Antlovi L. 17

Me imurje - Grafi ar, subota 7. prosinca u 16.30 sati, IOŠ akovec Rudar Cimper - Petar Zrinski, subota 7. prosinca u 18 sati, M. Središ e

JUNIORSKA LIGA Me imurje - Dubrav an, utorak 10. prosinca u 20.45 sati, IOŠ akovec

LIGA MLA IH KADETA ŽKK Radost - Ivan ica, ponedjeljak 9. prosinca u 18 sati, VUŠ akovec akovec I -Vindija, nedjelja 8. prosinca u 19 sati , II OŠ akovec akovec II - Dubrav an, nedjelja 8. prosinca u 17.30, II OŠ akovec Prelog - Kotoriba, subota 7. prosinca u 15 sati, OŠ Prelog Rudar Cimper - Lepoglava, subota 7. prosinca u 16 sati

Rekreacija

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tjedan sam pripremila vrlo zabavne i zanimljive vježbe, aktivirajte svoje uku ane i uživajte u treningu. Predstavljam vam chair workout, kao što sam i obe ala u zadnjem broju. U prijevodu to zna i trening na stolici i oko nje. Stolac je rekvizit kojeg sigurno imate u ku i, pa se ne morate naknadno angažirati za nabavku. Rekvizit kao što je stolac može otežati i/ili olakšati vježbu, ovisno o kakvoj je vježbi rije . U prve tri vježbe napravit emo lagano zagrijavanje miši a nogu i pripremiti tijelo za glavni dio kad ete aktivirati cijelo tijelo. Na kraju treninga se istegnite i opustite. Želim vam ugodan trening, vaša trenerica Ivana Posavec!

Chair workout za lijepo oblikovano tijelo Dragi moji, svakodnevno nas iznena ujete s porukama pohvale i vašim željama, hvala vam na tome jer za nas ne postoji ve a motivacija od toga kad vidimo da napredujete, koliko se trudite i da cijenite naš trud i rad. Moj zadatak je da budem inovativna i inspiri-

raju a, Me imurskim Novinama da sve to do e do vas, a vaš da nas partite i vježbate s nama. U današnje vrijeme je vrlo bitno vježbati. Istraživanje Hrvatskog zavoda za zaštitu i sigurnost na radu utvrdilo je da su statodinami ki napori naj eš e opasnosti s kojima

se susre u radnici na radnim mjestima u Republici Hrvatskoj. Tako er se pokazalo da se radi o 80% ispitanih radnih mjesta, što je vrlo visok postotak. Pojavljuju se poreme aji i razvoj invalidnosti kod mla ih osoba i profesionalne nesposobnosti za rad. Nekada su ljudi

više boravili u prirodi dok danas živimo moderan život ispunjen raznim obavezama i rijetko pronalazimo malo slobodnog vremena za nas pa nam je prekrasna priroda esto prazna. Teško nam je na ve er, kada bismo i našli vremena, ustati iz naslonja a i prošetati po vani pa je moja

preporuka da možda, nabavite psa koji e jedva do ekati da se vratite s posla i natjerati vas da proše ete. Razmislite i o toj opciji i nemojte zaboraviti da je zdravlje sve što imate. Tako ete šetnjom aktivirati lumbalni - donji dio le a koji je naj eš e na meti i zbog kojeg patimo od bolova. Ovaj

VJEŽBA BROJ 1

VJEŽBA BROJ 3

VJEŽBA BROJ 5

VJEŽBA BROJ 7

VJEŽBA BROJ 9

Dlanove postavite na naslonja

stolice, jednu nogu postavite bo no i krenite malim kikevima prema stropu. Napravite 20 kikeva na jednu i na drugu nogu. Aktivacija bo nih bedrenih miši a.

Ostanite oslonjeni na stolac, samo jednom nogom krenite bo no prema drugoj nozi cijelom dužinom noge. Napravite i ovu vježbu u 20 kikeva na svaku nogu. Ak vacija unutarnje strane bedara.

Jedno stopalo postavite iza na stolac, a drugo na pod. Krenite raditi u anj sa smanjenom bazom oslonca. Le a ravna, dlanovi na struku, brada paralelna s podom i koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija stražnjice i nogu.

Sjednite na rub stolice, dlanove postavite sa strane i noge dignite ispred vas pritom stopala prekrižite. Odvajajte koljena od prsa što dalje možete malim kikevima. Duboko dišite i napravite 50 brzih trzaja. Ak vacija trbušnih miši a.

Stojite okrenu prema stolici, jednom nogom se dižete gore, na nju bez da drugom dotaknete stolicu. Radite naizmjenice jednom i drugom nogom. Napravite 30 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija miši a noge.

VJEŽBA BROJ 2

Postavite jednu nogu na stolicu, a drugu daleko prema iza. Dlanove postavite na natkoljenicu i svaki puta na izdah napravite pri sak dlanovima na tu nogu. Zdjelicom prema stolcu. Držite ramena daleko od ušiju. Radite vježbu jednu minutu na svaku nogu. Ak vacija stražnjice, noge i donji dio le a.

Savinite nogu prema iza, dlanovi su još uvijek na naslonja u i krenite stopalom (kao da želite) udari u stražnjicu. Napravite 20 kikeva na svaku nogu. Aktivacija stražnjice i stražnje strane nogu.

VJEŽBA BROJ 4

VJEŽBA BROJ 6 Lezite na pod, ruke su sa strane, stopala na stolici, a zdjelica visoko gore iznad poda. Stražnjicu držite vrsto s snutu jer je ona zaslužna da vas drži gore. Radite male kikeve prema stropu. Napravite 30 kikeva. Ak vacija stražnjice, le a i trbuha.

VJEŽBA BROJ 8

VJEŽBA BROJ 10

Dlanove postavite na rub stolice, stopala na prste, le a držite ravna i stražnjicu postavite iznad poda. Radite male trzajeve rukama, dižete se gore prema stropu i spuštate prema podu. Napravite 30 ponavljanja. Ak vacija miši a ruke i noge.

Ova vježba je mali izazov. Postavite se u dijagonalu s itavim jelom. Jednim dlanom se oslonite na stolicu, a drugi postavite na donji dio le a. Suprotnu nogu pružite daleko prema iza u jednu dijagonalu. Držite 30 sekundi na svaku stranu. Ak vacija cora.

9 2 3

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 45

Nagradni natječaj

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAŠ NATJE AJ za najljepše boži ne ukrase iz ku ne radinosti završio je, slijedi glasovanje našega stru nog žirija i itatelja

Glasujte za svoje favorite Naš natje aj u kojem ste se prijavljivali sa svojim ukrasima iz ku ne radinosti za advent i Boži – završen je. U ovom broju posje li smo šest ku nih adresa u kojima nastaju boži ne ili adventske arolije. Sada je došlo vrijeme za izbor onih ku nih uradaka koji e po izboru žirija i itatelja osvoji i nagrade koje smo vam zajedno sa sponzorima pripremili. Tro lani žiri u sastavu: Mirjana Biber Hren iz Udruge “Me imurske roke”, Karmen Matotek iz Kompasa i Dijana Deban iz Me imurskih novina dodijelit e za troje prijavljenih putovanja.

itatelji e putem kupona iz novina i glasovanjem na stranici Me imurskih novina od petka 6. do 10. prosinca birati onoga tko e osvojiti nagradni bon od tisu a kuna u Jani, dok redakcija dodjeljuje vrijednu knjige “Sve iz ku ne radinos “ u izdanju Mozaik knjige za “poseban krea van detalj“ me u svima prijavljenima. Sve ostale sudionike nagradnog natje aja koji ne e osvoji glavne nagrade naš izdava , Media novine, za sudjelovanje nagra uju tromjese nom pretplatom na Me imurske novine. Jednog pak itatelja koji je poslao glasa ki kupon za izbor najljepših boži nih

ukrasa iz ku ne radinos nagra ujemo popularnom knjigom iz najnovijega izdanja Mozaik knjige. Popis nagra enih objavljujemo u našem sljede em broju od 13. prosinca, kako bi svi dobitnici ve 20., odnosno 21. prosinca mogli na zasluženo nagradno putovanje s kojega e sa svima nama u Me imurskim novinama podijeli svoje fotogra je i dojmove. Podsjetimo, nagrade su trodnevno putovanje za dvije osobe u Budimpeštu 20., 21. i 22. prosinca, kojim nagra uje putni ka agencija “Kompas”, dvodnevno

putovanje za dvije osobe u Bra slavu i Be 21. i 22. prosinca u aranžmanu agencije “Jakopi travel”, dok dvije osobe nagra ujemo putovanjem na boži ni sajam u Be 21. prosinca u organizaciji agencije “Amazon putovanja”. Trgova ki centar “Jana” u vlasništvu tvrtke “KB Sra inec” daruje poklon bon od 1000 kuna u trgova kom centru “Jana”, a Mozaik knjiga daruje vrijednu knjigu “Sve iz ku ne radinos ”. (BMO)

UKRASI ANTONIJE NOVAK i Nikole Šolti a iz Vratišinca Antonija Novak i njezin de ko Nikola Šolti iz Vratišinca izra uju jaslice zajedno. Posebnost njihovih jaslica je u tome što štalicu pronalaze u šumi. Kako, pitat ete se, u šumi. Tako što oni hodaju i šumom pronalaze one panjeve koji su svojom prirodnom formom, uslijed prirodnog procesa propadanja, najpogodniji za štalicu. Uspjeli su ak i na i spaljeni panj, tako da ta štalica ima zadimljeni izgled od otvorene vatre kao u pravoj. Antonija i Nikola pokazali su nam troje razli ite

Stare panjeve koriste za štalice jaslice koje su izradili, a troje su trenuta no još u izradi. Poklanjaju ih prijateljima i rodbini. To je najljepši poklon za Boži koji neka obitelj može dobiti i svaki put kada ih poklone iznova dožive to veselje koje izazivaju jaslice kod onih koji ih dobiju. Njihove jaslice nalaze su svugdje po Me imurju, od Jurovca, Hlapi ine, do Preloga. Jedne njihove jaslice nalazile su se na otvorenom ispred hotela i crkve u Prelogu. Materijal za štalicu naj eš e traže u šumi u Ba kovcu ili na kraju Brodeca u Vratišincu. Za izradu štalica koriste, uz panjeve, mahovinu, slamu, piljevinu, šljunak. Ljeti traže prikladne materijale za izradu jaslica, a tijekom

Antonija Novak i Nikola Šolti zajedno izra uju jaslice

Stari panj koji eka da ga Antonija i Nikola pretvore u štalicu

Sve štalice od prirodnih materijala jedinstvene su

studenoga i prosinca bacaju se na izradu štalica i detalja kojima oboga uju štalicu i okoliš. Nastoje da svaki detalj koji izrade bude i funkcionalan, tako da se kod bunara voda s kantom može spuštati i dizati. Da bi našli lanac za minija-

turni bunar, dosjetili su se i iskoristili potrgani lan i od starog nakita. Imati ideju je najvažnije. Tako svake godine nastaju nove ideje, a neka druga obitelj dobije unikatne jaslice od prirodnog materijala. (BMO)

Izdubljeni stari panj osnova je za štalicu

UKRASI MILOJKE TUKSAR iz Štefanca

Vesela sam kad heklam Milojka Tuksar iz Štefanca najviše uživa u heklanju i izradi dekorativnih predmeta od konca. Hekla od 2004. godine, kada ju je toj vještini pou ila sestra. Gledaju i njezine radove i radove drugih žena vještih u izradi heklanih radova, koje su se time ve duže bavile, i Milojka je zavoljela tu vrstu ru nog rada, koji zahtijeva strpljenje

i vještinu, ali iz kojega ostaju lijepi uporabni predmeti. Za vješto heklanje potrebna je upornost. - Nau ila sam se itanju shema, a kad mi nešto ne bi išlo, bila sam uporna te pokušavala tako dugo dok nisam uspjela, kaže Milojka. - Od svih stvari koje heklam, najviše volim raditi za an ele i zvon i e za Boži , zato

Ukrasi za adventsko ozra je

što su oni lijepi ukras na boru, a mogu se i u blagdanskom ozra ju staviti i drugdje, a ne samo na bor. Milojka Tuksar ne hekla ukrasne predmete samo za sebe, ve ih poklanja prijateljima i susjedima. Radi i uskrsne košarice, obheklana jaja, srca za Valentinovo i nadstolnjake. Za svaku prigodu tijekom go-

dine mogu e je izraditi kakav prigodni heklani predmet. - Taj me hobi smiruje te sam uvijek vesela kada to radim, s razlogom je ponosna na svoju vještinu Milojka Tuksar. - Kad do em s posla, obavim ku anske poslove i na em malo vremena, uzimam haklec u ruke i po nem stvarati heklane radove. (BMO)

Zvon i i za bor

Milojka Tuksar, im na e malo vremena, uzima haklec u ruke

An eli od konca

6. prosinca 2013.

Nagradni natječaj 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRASI DARINKE ZADRAVEC iz Peklenice

Izradila najve e jaslice s bijelom boži nom kulisom Nema toga ru nog rada u kojemu se Darinka Zadravec nije okušala. Radi prakti ki sve vrste ru nih radova, od heklanja, vezenja, slikanja, slikanja na staklu, oslikavanja staklenih predmeta, izrade dekorativnih predmeta od lomljenog stakla. Sudjeluje u svim manifestacijama ili društvenim priredbama gdje treba dekorirati pozornicu u društvenom domu Peklenica. Izradila je mini narodne nošnje, koje su izložene na malim lutkama. Sudjeluje u uljepšavanju mjesta zelenilom. Zbog sveta toga bilo bi neobi no da boži ne jaslice i adventski vijenac nije izradila sama.

Adventski vijenac koji je Darinka izradila od obra enih komada lomljenog stakla

Jednodnevna adventska putovanja Advent u Beču 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana : 220,00 kn

Advent u Budimpešti 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 200,00 kn

Advent u Grazu i predbožićni shopping 30.11. • 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 120,00 kn

Advent u Pečuhu Darinka Zadravec pokraj najve ih jaslica koje smo snimili za obilaska

Adventski vijenac i oslikana aša u koju možete dodati samo lu icu da pluta u vodi i ve ste stvorili blagdanski ugo aj

Boži ne jaslice, koje su nastajale s vremenom, dobrih petnaest godina unazad, i koje je nadogra ivala malo po malo, najve e su koje smo imali prilike vidjeti tijekom posjeta svima onima koji su se javili na naš natje aj za najljepše boži ne ukrase iz ku ne radinosti. Posebnost njezinih jaslica jesu bogate i velike kulise. Da-

rinka je svoje jaslice zamislila u planinskom okruženju i, u duhu Boži a, njezinim kulisama prevladava bijela i srebrna boja. Za izradu kulisa koristi stiropol koji obra uje nožem i štipanjem kako bi dobila formu stijena, kamenja, litica. Svake godine jaslice nadopunjava mnoštvom likova i detalja. Posebnost njezinih ja-

slica je i mini rasvjeta na štapi e. Darinka se u izradi drvenih dijelova koristi drvenim štapi ima za sladoled i štapi ima za ražnji e. Jaslice su toliko velike da ih drži na terasi ispred ulaza ku e, tako da svatko tko dolazi k njima može uživati u udesnom prizoru i ugo aju Boži a. (BMO)

Advent u Salzburgu 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 260,00 kn

Jednodnevni dočeci Nove godine Doček Nove godine u Budimpešti 31.12.2013. Cijena aranžmana: 230,00 kn

Doček Nove godine u Veneciji 31.12.2013. Cijena aranžmana: 320,00 kn Polasci iz Čakovca i Varaždina

JASLICE IVICE NOVINI A iz Miklavca

Jaslice su moja ljubav i hobi Ivica Novini iz Miklavca ni sam ne zna to an broj jaslica koje je do sada izradio za brojne prijatelje i rodbinu. Možda dvadeset ili trideset, a možda i više. Izrada jaslica njegov je hobi i ljubav. Proces izrade proteže se na cijelu godinu, ako uzmemo u obzir da potraga za prirodnim materijalima od kojih izra uje jaslice iziskuje vrijeme i razli ita godišnja doba. Ivica za izradu jaslica koristi posebnu prostoriju u kojoj se može posvetiti izradi jaslica. Pokazao nam je jaslice koje je izradio za svoju obitelj. Ima suprugu Marinu i k erku Donatelu, koja je izuzetno likovno nadarena, tako da su na zidovima njihova doma Donateline slike. Premda je napunila tek 13 godina, ve je lanica LU -a, a najve a joj je želja upisati Likovnu akademiju. Ta umjetni ka crta proteže se kroz

7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 160,00 kn

Ivica Novini sa suprugom Marinom i k erkom Donatelom uz obiteljske jaslice ovu obitelj kroz tri generacije, jer likovnom izražavanju, što iskazuse ni tata Ivica ne bavi bravarskim je kroz izradu jaslica, a što je naslizanimanjem koje je završio, ve jedio od djeda koji je tako er imao hortikulturnim ure enjem dvori- tu umjetni ku crtu. Ivica Novini šta, a kaže da je i sam sklon prema jaslice izra uje s nevjerojatnom

pažnjom. Nema takvih jaslica ni u jednom du anu. Sama štalica izra ena je od starih razlistanih kora drveta, a cijela kompozicija s boži nim likovima oboga ena okolišem od prave mahovine, sjeckane slame, sijena, sušenih trava. Stazice su posute lijepljenim šljunkom. Oko štalice Ivica je izradio sve što je potrebno pastirima sa stadom koje se u no i ro enje Isusuova nalazilo uz štalicu, od vode, bunara i mosti a, vatre... Jaslice je Ivica Novini po eo izra ivati prije deset godina i sada se njegovi radovi nalaze diljem Me imurja i vesele za Boži brojne obitelji. Svake godine padne mu na pamet nova ideja, a ovisno o prostoru u kojem e se nalaziti jaslice izradio ih je razli itih veli ina. Ne treba ni spominjati da je i adventski vijenac uz supruginu pomo aranžirao sam. (BMO)

Amazon putovanja Ma ce hrvatske 6, 40000 Čakovec tel.: ++385 40 385 030 fax.:++385 40 385 077 web: www.amazonputovanja.hr mail: info@amazonputovanja.hr

Doživite drugačije blagdane! ...toplina, smijeh i zadovoljstvo uz Jakopić travel! Advent u Budimpešti 2 dana, 07.-08.12.2013. 420,00 kn po osobi

Advent u Klagenfurtu 01. i 15.12.2013. 100,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi i Beču 2 dana, 21.-22.12.2013. 470,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Beču 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Pečuhu 07. i 22.12.2013. 150,00 kn po osobi

Advent u Grazu 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 100,00 kn po osobi

Božićna priča obitelji Salaj (kraj Čazme) 15., 22., 26., 29.12.2013. i 04.01.2014. 100,00 kn po osobi

Advent u Budimpešti 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 170,00 kn po osobi Advent u Mariazellu 30.11.2013. 180,00 kn po osobi

Doček nove godine Jajce - Travnik - Sarajevo 30.12.2013. - 01.01.2014. 795,00 kn po osobi

Popusti za grupe (od 6 i više osoba) prema dogovoru u poslovnici

Sveta Obitelj u štalici, koja je u potpunosti izra ena od materijala iz prirode

K erka Donatela Novini od najranijih dana slika, lanica je LU -a i želi upisati Likovnu akademiju

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, mob.: 099 876 0719 info@jakopic-travel.hr, www.jakopic-travel.hr

Nagradni natječaj

6. prosinca pro osinca 2 2013. 013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ADVENTSKA KU ICA TANJE CIMBOLE iz Vratišinca

Adventsku ku u izradila sama Tanju Cimbola iz Vratišinca na naš natje aj za najljepši boži ni ukras iz ku e radinosti prijavio je tata Božo. Pitao je je li mogu e na natje aj prijaviti i nešto drugo, što baš nisu jaslice ili ukrasi za bor, a ima veze s adventom. Naime, njegova k erka Tanja izradila je nešto sasvim druga ije i originalnije od svega vi enog - adventsku ku icu, s oslikanim prozorima za svaki dan iš ekivanja, od prvog dana adventa do Boži a. S posebnom radoznaloš u došli smo pogledati kako izgleda Tanjina adventska ku a. Kad je ugledate, ma kako stari bili, ona istog asa probudi dijete u vama, koliko je dražesna i privla na. Da izradi adventsku ku u, Tanja je dobila ideju gledaju i film “Najlu i Boži ” iz 1995. godine, u kojem se pojavljuje takva adventska ku a. Od tada se taj film nekoliko puta reprizirao, a Tanja je iznova razmišljala kako da izradi adventsku ku u kakva se nalazi i u tom filmu. Malo po malo ideja iz glave pretvarala se u stvarnost. Pomogli su i tata Boža i sestra blizanka Natalija. Adventska ku-

ska ambalaža baci. A Tanjina adventska ku a ostaje trajno. Tata Božo iznašao je i rješenje i osvijetlio ku u, tako da je posebno arobna i osvijetljena. Tanja se pobrinula da sli ice u prozorima imaju logi ki slijed i da nas kao kroz pri u vode od prvog dana adventa do Boži a i kroz slike pri aju sve što se doga a kroz to najveselije doba godine. Adventskoj ku i, koja je dimenzija 70x50x54 centimetra, najviše se vesele djeca koja je vide i koje ne mogu odoljeti da ne otvaraju kapke na adventskim prozor i ima. Uz to, Tanja si je dala

Tanja Cimbola sa svojom adventskom ku om

a izra ena je od medijapana, drva, pleksiglasa. Sli ice u prozorima ku e skinute su s Interneta, pri emu je pomogla sestra. Tata Božo iscrtao je opeke po ku i i krasopisom ispisao datume

iznad prozor i a s kapcima koji se otvaraju i zatvaraju kao i u pravom adventskom kalendaru od okolade. Jedina razlika je u tome što se u adventskom kalendaru okolade pojedu, a advent-

Kapci na prozor i ima otvaraju adventsku pri u

Mamino heklano sjenilo na staja oj lampi daje još romanti niji izgled Tanjinoj ku i

trud i izradila je minijaturne blagdanske ukrase u obliku poklon i a veli ine tri centimetra koji na borovim gran icama daju posebnu draž ovoj adventskoj ku i. U ovoj obitelji svi vole nešto lijepo, tako je i Tanjina mama izradila predivno heklano sjenilo za staja u lampu, kojoj se originalno sjenilo istrošilo. Ono rukom ra eno zasigurno je puno ljepše pa smo njime za potrebe slikanja zasjenili i adventsku ku u za romanti ni ugo aj. (BMO)

Prozori su rezervirani za iš ekivanje, a glavna vrata za Boži i Svetu Obitelj

UKRASI SNJEŽANE HRUŠOCI iz Nedeliš a

An eli od luš ine nadahnuti blagdanskim emocijama

An eli napravljeni iz kukuruznih luš ina, oplemenjeni emocijama blagdanskog ugo aja

Adventski aranžman od materijala skupljenog u prirodi, obojan prirodnim bojama

Luš ine ili komušine od kukuruza materijal su iz kojeg je Snježana Hrušoci iz Nedeliš a izradila an ele koji su lijep adventski i boži ni ukras na obiteljskom stolu. - Kako skupljam sve što se nalazi u prirodi, od cvije a, liš a, trnja, biljaka i drve a, tako sam skupila i luš ine od kukuruza i odlu ila iz njih izraditi an ele, kao ukras za ove prelijepe dane u kojima svi ljudi uživaju. Oduvijek je Boži meni bio inspiracija za stvaranje ne ega lijepog, ne ega što e ukrasiti okolinu, pobuditi u ljudima osje aj za nešto posebno, što donosi mir i ljepotu Betlehemske no i. U an ele koje sam izradila od luš ina unijela sam puno vlastitih blagdanskih emocija koje me ispunjavaju i želim te dobre vibracije prenijeti na ljude koji e ih imati u svojim domovima, na svojim stolovima i drugim mjestima u kojima e boraviti ovih dana. Zbog tih emocija i posebnosti boži nog vremena, sve sam an ele ukrasila aureolama svetaca, kako bi im dala što ve e zna enje, jer znam kako ljudi vole svoje dobre prijatelje, osobe i lanove obitelji nazivati an elima, koji u ljudima prizivaju misli na nešto lijepo, nevino, dobro i sveto. Osim an ela, kao ukrase za ove blagdan-

Snježana Hrušoci svojim suvenirima želi na ljude prenijeti dobre vibracije

ske dane izradila sam i druge predmete na kojima prevlada poruka ljubavi, mira i dobrote. Ipak, an eli su meni osobno najdraži, a dragi su i svima kojima sam ih podarila. Ljudima je jako važno i lijepo što su izra eni iz prirodnih materijala, koje pronalazim svuda oko sebe i koje mnogi ne vide i smatraju sme em. Da se prijavim na vaš izbor najljepših boži nih ukrasa, nagovorio me

prijatelj s posla, ispri ala nam je Snježana Hrušoci, ugostiteljska djelatnica iz Nedeliš a, sretna i zadovoljna što e njezini an eli biti predstavljeni itateljima, kao i time što mnogima postaju dio boži nih blagdana koji Snježani uvijek postaju inspiracija za injenje dobrog i lijepog. (sm, sz)

6. prosinca 2013.

Nagradni ni natj natječaj ječčaj ajj 4499

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JASLICE NADE PETKOVI iz Štefanca R. br. Ime kandidata

Adventski aražman od komušine

An eli s krilima

Najprije sam zapo ela izra ivati an eleke, a danas i cijele jaslice Figure od kukuruzne komušine (luš inja) ne vi aju se tako esto, a kamoli kompletne jaslice, kako je to uspjelo Nadi Petkovi iz Štefanca. Nekad su se od komušine u Me imurju naveliko izra ivali cekeri i drugi uporabni predmeti, danas je taj zanat gotovo u potpunosti zaboravljen. No sje anja ostaju, nai i na predmet od komušine uvijek je lijep doživljaj. Rije je o prirodnom materijalu koji je veoma podatan i može se lijepo oblikovati. Nada Petkovi izra uje jaslice od komušine ve pet godina, a sve je zapo elo slu ajno. Kaže: - U mladosti sam upoznala izradu predmeta od komušine, no sve do prije pet godina nisam se time bavila. Najprije sam od komušine zapo ela izra ivati cvije e, a prije pet godina zapo ela sam izra ivati pojedine likove, najprije an eleke, pa Svetu Obitelj, zatim Tri kralja, a sad ove godine i cijele jaslice. Nedostaju još ov ice, njih u izraditi idu e godine. Za izradu predmeta od komušine treba se pripremiti.

Antonija Novak i Nikola ikolla Šo Šol Šol l iizz Vra Vra šinca

Barbara Posavec - Rajka iz Nedeliš a

Darinka Zadravec iz Peklenice

David Hrženjak iz Štrukovca

Ivica Novini iz Miklavca

Josip i Željka eri iz Šenkovca

Ka ca Ljubek iz akovca

Ljiljana Žganec iz Hodošana

Maja Hižman iz Mihovljana

10 Marija Gašparec iz Dunjkovca 11 Milojka Tuksar iz Štefanca 12 Nada Petkovi iz Štefanca 13 Snježana Hrušoci iz Nedeliš a 14 Tanja Bistrovi iz Dunjkovca 15 Tanja Cimbola iz Vra šinca GLASA KI KUPON ZA NAJLJEPŠE JASLICE I BOŽI NE UKRASE IZ KU NE RADINOSTI ime i prezime

adresa

telefon

OZNA ITE BROJ SA OZNAKOM X ZA IJU KU NU RADINOST GLASUJETE

Nada Petkovi s radovima od komušine

Sama je odabirem, nije svaka komušina dobra za izradu, zatim je posušim i pospremim. Nabavljam i druge prirodne materijale, tako listove od palmi na moru, te izra ujem aranžmane od prirodnih materijala i ukrase. Ono što napravim uglavnom podijelim, a nešto

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 tel: 040 323 600

Adventski aranžman

Jaslice – Tri kralja su donijela darove

Ružica od komušine

e-mail

ostavim za boži ni sajam. lanica sam Udruge žena Štefanec, sastajemo se dva puta tjedno i izra ujemo ukrase i drugo za boži ni sajam. Moj najve i kriti ar je unuka, koja uvijek kad nešto izradim kaže svi a li joj se nešto ili ne. Osim igurica od komušine i svije a, bavim se i drugim hobijima, heklam, šivam, napravila sam ak osamnaest goblena i drugo. Sad sam dobila želju da po nem izra ivati predmete od morskih školjaka, koje skupljam kad smo na moru na otoku Viru. (J.Š. foto Z: Vrzan)

Isus i Marija od komušine

Kralja Tomislava 14, Čakovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444

kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr

U S K O R O...!!!! VAŠ KOMPAS ZAGREB D.D. NA NOVOJ LOKACIJI Strossmayerova 4, Čakovec (svega 50 m dalje, iza ugla)...

ADVENTI... NAJAVLJUJEMO POLASKE IZ ČAKOVCA!! BUDIMPEŠTA..............................................................13.12.2013. AUSTRIJSKA JEZERA ................................................13.12.2013. BEČ ........................................................................13., 20.12.2013. NURNBERG & MUNCHEN ...................................... 20.12.2013. VERONA, MILANO, PADOVA ............................20.12.2013.

Informacije

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ Ž REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA DEKANOVEC OP INSKI NA ELNIK Temeljem odredbe lanka 86 Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN RH br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) i lanka 43. Statuta Op ine Dekanovec («Službeni glasnik Me imurske županije» br. 6/13.), Na elnik Op ine Dekanovec

OBJAVLJUJE ODRŽAVANJE JAVNE RASPRAVE O PRIJEDLOGU DETALJNOG PLANA URE ENJA DIJELA STAMBENOG PODRU JA - ZAPADNI DIO DEKANOVCA Javni uvid u prijedlog predmetnog detaljnog plana ure enja, u trajanju 30 dana, zapo e e 8 dana od dana objave javne rasprave u lokalnim novinama tj. zapo inje 16.12.2013. i traje do 15.01.2014. godine a može se u navedenom terminu izvrši u prostorijama Op ine Dekanovec, F. Andrašeca 41 svaki radni dan u vremenu trajanja javne rasprave od 07,00 do 15,00 sa . Javno izlaganje radi obrazloženja planskih rješenja, smjernica i mjera u okviru navedenog DPU-a, održa e se 08.01.2014. godine s po etkom u 12,00 sa , u prostorijama Op ine Dekanovec, F. Andrašeca 41. Na in sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi: 1. Nadležna javno pravna tijela mogu svoja pisana o itovanja o prijedlogu predmetnog detaljnog plana dostavi zaklju no do 15.01.2014. godine, a ako ih u tom roku ne dostave, smatra se da nemaju primjedbi: 2. Gra ani i udruge mogu sudjelova u javnoj raspravi na slijede e na ine: • imaju pristup i mogu nost uvida u prijedlog detaljnog plana ure enja tokom trajanja javnog uvida u prostorijama Op ine. • mogu upisa prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se nalazi uz prijedlog detaljnog plana ure enja. • mogu postavlja pitanja za vrijeme javnog izlaganja. • mogu nositelju postupka upu pisane prijedloge i primjedbe najkasnije do 15.01.2014. godine na adresu: Op ina Dekanovec, F. Andrašeca 41, s naznakom «prilog javnoj raspravi» ( prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu itko napisani te potpisani imenom i prezimenom uz adresu podnositelja ne e se uze u obzir). NA ELNIK OP INE DEKANOVEC Ivan Hajdarovi

REPUBLIKA HRVATSKA OP INA DONJI KRALJEVEC JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA:021-05/02-02/22 UR.BROJ:2109-06-13-03 Donji Kraljevec;05.12.2013. Temeljem lanka 86. Zakona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) te Zaklju ka o otvaranju javne rasprave Op inskog na elnika (Klasa: 021-05/02-02/22, Urbroj: 2109-06-1302) od 05.12.2013., Jedinstveni upravni odjel Op ine Donji Kraljevec

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave na prijedlog Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu (Sl. gl. Me .žup.br. 5/02) • Upu uje se na javnu raspravu prijedlog izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu (Sl. gl. Me .žup.br. 5/02) (u daljnjem tekstu ID DPU). • Prijedlog ID DPU izra en je od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. • Javna rasprava o prijedlogu ID DPU po et e 16.12.2013. i završi 30.12.2013. godine. • Javni uvid u prijedlog ID DPU mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Op ine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, 40350 Donji Kraljevec, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa . • Javno izlaganje o prijedlogu izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu održat e se dana 17.12.2013., s po etkom u 11.00 sa , u prostorijama Op ine Donji Kraljevec. • Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog ID DPU podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u op inskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu Op ina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, 40350 Donji Kraljevec , s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O ID DPU dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu (Sl. gl. Me .žup.br. 5/02)“

1. Nešto lijepo j.d.o.o. Varaždin, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica; samostalni limar/samostalna limarica i konobar/ konobarica na odre eno vrijeme, potrebno je radno iskustvo, javiti se na mob.091 2502 144, do 15.12. 2. Pikl -Francki j.d.o.o. akovec, traži 2 konobara/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Caffe bar San Marco, info: 097 788 9981 3. Udruga za boljitak Roma, Gori an, traži suradnik/suradnica na izradi projekata za romsku nacionalnu manjinu - pojedina ni javni rad, javitisenamob. 098 504 559, do 10.12. 4. Kraljevske slastice d.o.o. D. Kraljevec, traži samostalni knjigovo a/ knjigovotkinja i slasti ar/slasti arkapomo ni radnik u proiz. kola a na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 456 0008, do 07.12. 5. Mi-ni d.o.o. Cirkovljan, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 916 2910, do 11.12. 6. Bar ly akovec , Zrinsko-Frankopanska 2a, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 197 0025 do 15.12.2013 7. Soboslikarskopodopolaga ki obrt Ladi , Strahoninec, traži 4 soboslikara/soboslikarica na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 241 7290 do 11.12.2013. 8. Autoku a Gašpari akovec, T. Bratkovi a 1, traži automehani ar/automehani arka za rad u servisu vili ara i teretnih vozila mehatroni ar/mehatroni arka neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu. više inf. Na www.hzz.hr do 09.12. 9. Mamica d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Soho baru, akovec, javiti se na mob. 091 548 6670 do 15.12.2013. poslati životopis na email: mamica@ mamica.com.hr 10. Mimi Mikolaj j.d.o.o. Kolodvorska 28, M. Središ e, traži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 493 080 do 9.12. 11. Eko Me imurje d.d. Šenkovec, traži 3 zavariva a/zavariva ice - pripravnik; 5 zavariva a/zavariva ice; 4 strojobravara/strojobravarice - pripravnik; 6 strojobravara/strojobravarice; 1 cnc tokar/tokarica - pripravnik; 1 cnc gloda /gloda ica - pripravnik; 2 autokalirer/autolakirerka - pripravnik i radnik/ radnica na završnoj montaži - pripravnik. Natje aj je otvoren do 07.12.2013. Javiti se pismenom zamolbom na adresu

ili email adresu: posao@eko.hr33. ili tel.040 343 540 12. Mack No.1. j.d.o.o. Novo Selo Rok, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 850 2721 i poslati zamolbu na email: zodijak007@ gmail.com do 15.12.2013 13. Slasti arstvo Cvek d.o.o. Puš ine, traži 3 radnika/radnice na izradi ajnog peciva na neodre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 895 525, do 09.12. 14. Kroja ki obrt " urkin", Palovec, Glavna 18, traži 5 šiva a/šiva ica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 321 9081, do 11.12. 15. Caffe bar Marti, akove ka 105, Prelog, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 9643 111, do 31.12. 16. Optimus lab d.o.o. - Lab d.o.o. akovec, traži embedded software developer m/ž na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 3640 644, do 24.12. više inf. Na www.hzz.hr 17. Pilka j.d.o.o. akovec, J. Kozarca 15, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob 091 364 3635, do 15.12. 18. Arion d.o.o. akovec, traži 7 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, rad u inozemstvu, poznavanje njem. jezika, javiti se na email: darko. perenc@arion-it.hr do 02.01. 19. Zec d.o.o. Belica, traži kerami ar/kerami arka na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 777 002, do 20.12. 20. Pan d.o.o. akovec, traži gra evinski tehni ar/inženjer m/ž na neodre eno vrijeme, mog. zaposlenja osoba s invalid., potrebno je radno iskustvo 10g., javiti se na mob. 098 698 369, do 20.01. 21. Servis vozila MM d.o.o. Nedeliš e, traži automehani ar/automehani arka na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 807 843 do 16.12. 22. Miva strojobravarski obrt, Pribislavec, Industrijska bb, traži bravar/ bravarica; zavariva /zavariva ica mig/ mag postupkom na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 3101 735, do 30.12. 23. B Mislav j.do.o. Puš ine, akove ka 32, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 402 1188, do 15.12. 24. Elektro Ladi , re an 52, traži 1 elektroinstalater/elektroinstalaterka na odre eno vrijeme i 2 osobe na neodre eno vrijeme, rad na podru ju EU, poznavanje njem. jezika, poslati životopis na email: elektroladic@net.hr do 15.12. 25. Alu -art d.o.o. Pribislavec, N.Tesle bb, traži 3 bravara/bravarice na izradi i

Ste ajni upravitelj društva TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Sivica, akove ka 1, Podturen temeljem l. 165.. Ste ajnoga zakona i odluke vjerovnika vjerovnika objavljuje:

ŠESTU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STE AJNOG DUŽNIKA R.br.

Predmet prodaje

OSNOVNA SREDSTVA- pojedina no navedena u Speci kaciji osnovnih sredstava Predmet prodaje je svako pojedino osnovno sredstvo

SITNI INVENTAR- kako je navedeno u Speci kaciji sitnog inventara Predmet prodaje je pojedina stavka sitnog inventara iz speci kacije, u ukupnoj koli ini.

Usmena javna dražba održat e se dana 19. prosinca 2013. godine u 12:00 sa u prostorijama društva, Zagreba ka 99, akovec - Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i zi ke osobe koje najkasnije do po etka održavanja javne dražbe uplate jam evinu u visini 10% po etne cijene na žiro-ra un TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Podturen broj: HR3623400091190020413, te dokaz o upla enoj jam evini predo e prije održavanja javne dražbe ste ajnom upravitelju. - Pokretnine se na dražbi ne mogu proda ispod po etne cijene. - Po etna cijena iskazana je bez PDV-a, fco prodavatelj, neutovareno te je kupac obvezan o svom trošku demon ra , utovari i otpremi kupljene pokretnine.. - Prodaja se obavlja prema na elu “vi eno-kupljeno”. Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isklju uje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odri e bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje. - Kupac nema pravo na povrat jam evine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne upla kupoprodajnu cijenu u predvi enom roku. Kupcu se upla ena jam evina ura unava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vra a u roku od 8 dana nakon zaklju enja javne dražbe. - Rok pla anja kupoprodajne cijene iznosi 15 dana od održavanja javne dražbe. - Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac. - Speci kacija pokretnina dostupna je na web stranici h p://www.sudacka-mreza.hr i u prostorijama društva. Uvid u speci kaciju kao i razgledavanje imovine mogu e je uz prethodni dogovor sa ste ajnim upraviteljem na broj 098/407-337

znanja: photoshop, lash, izrada animacija, izuzetne komunikacijske sposobnosti, ambicioznost, Kategorija B, vlastiti automobil - poželjno. Osobni dolazak na adresu MALI GORENEC 26 B, MALI GORENEC Radna mjesta ili prijavu poslati e-mailom: promedia. Varaždin marketing@gmail.com, kontakt mobitel: 099 4222 000, do 15.12. 1. BOXMARK LEATHER d.o.o. za 6. FIMA BIS d.o.o. za posredovanje proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: u osiguranju, Mjesto rada: TRNOVEC, TRNOVEC, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 1 POSREDNIK/ POSREDNICA U traži 100 ŠIVA /ŠIVA ICA - šivanje kožOSIGURANJU na neodre eno vrijeme, nih navlaka za automobilska sjedala i uvjeti: VSS, poznavanje rada na ra unalu, kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na potrebno min. 1g., radnog iskustva na odre eno (pove an opseg posla), uvjeti: poslovima osiguranja, komunikativnost, znanje šivanja ili KV tekstilnog ili obu arsklonost timskom radu i stalnom usaskog smjera, radno iskustvo 6 mj., osobni vršavanju, u obzir dolaze i kandidati iz dolazak ili pismena zamolba na adresu: Varaždinske, Me imurske i Koprivni koGOSPODARSKA 12, 42202 TRNOVEC križeva ke županije, prednost kandidatiBARTOLOVE KI ili e-mailom: posao@ ma koji imaju položen ispit kod HANFA-e boxmark.com, kontakt telefon: 042 404 za posrednika u osiguranju, Kategorija 692, do 31.12. B. Prijavu i životopis poslati na e-mail: 2. Bona Consilio j.d.o.o. za telekosrunjak@ ima.com do 16.12. munikacije i usluge, Traži se više osoba 7. ELVING PROJEKTIRANJE (50) za podru je Varaždina, Ivand.o.o. za projektiranje i konzalting, ca, Ludbrega, akovca, Mjesto rada: NOVI MAROF, traži 1 Koprivnice, Krapine, VODITELJ/ VODITELJICA ELEKtraži 5 ZASTUPNIK/ TROTEHNI KIH RADOVA na neZASTUPNICA U PRODAodre eno vrijeme, uvjeti: VSS, JI TELEKOMUNIKACIJpotrebno je iskustvo u vo enju SKIH USLUGA - obavljaradova 5g.), organizacijske sponje telekomunikacijskih OD HRVATSKI ZAV sobnosti, znanje u struci i samoNJE usluga - prodaja usluga ZA ZAPOŠLJAVA 396-819 OVEC: stalnost u donošenju odluka, internet, telefon, TV - H1 ISPOSTAVA AK OG: 646-740 ISPOSTAVA PREL SREDIŠ E: kategorija B, položen stru ni TELEKOM na odre eno ISPOSTAVA M. 543-200 ispit, poznavanje informatike vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, (autocad), engleski, njema ki SSS bez obzira na zvanje, jezik; i 1 VODITELJ/ VODITELJICA ELEKpoželjno iskustvo u prodaji, TROTEHNI KIH PROJEKATA, NADZOR I komunikativne osobe. Životopis poslaPROJEKTIRANJE na neodre eno vrijeme, ti e-mailom na e-mail: bona.concilio@ uvjeti: VSS, potrebno je iskustvo u izradi gmail.com ili osobni dolazak na adresu i vo enju elektrotehni kih projekata BRA E RADI A 20, VARAŽDIN radnim (5g), iskustvo u struci, organizacijske danom od 9-16 sati. Kontakt mobitel: 095 sposobnosti, samostalnost u donošenju 790 6381 do 31.12. odluka. Prednost je znanje njema kog 3. Bona Consilio j.d.o.o. za tejezika, poželjno i engleski, položen stru lekomunikacije i usluge, Mjesto rada: ni ispit; OVLAŠTENI INŽENJER ELEKVARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, TROTEHNIKE. Prijavu poslati e-mailom: traži 2 VODITELJ/ VODITELJICA TIMA za natjecaji@elving.hr do 16.12. po etak se sklapa Ugovor o djelu, kasnije 8. WACHEM d.o.o. za proizvodnju sklapanje Ugovor o radu, uvjeti: OŠ, KV, kemijskih proizvoda i trgovinu, Mjesto SSS bez obzira na zvanje za vo enje tima rada: VARAŽDIN, traži 1 MIKROBIOLOG/ koji obavlja telekomunikacijske usluge MIKROBIOLOGINJA - Mikrobiološke anaprodaja usluga internet, telefon, TV - H1 lize kozmeti kih proizvoda prema propiTELEKOM, iskustvo 3 g., B kategorija, sanim standardima i normama, uvjeti: mogu nost korištenja vlastitog vozila. VSS, farmaceutsko-biokemijski fakultet osobni dolazak: BRA E RADI A 20, VAili medicinski fakultet ili prehrambenoRAŽDIN ili prijavu poslati e-mailom: bobiotehnološki fakultet, dodatna znanja: na.consilio@gmail.com, kontakt mobitel: testiranje dezin icijensa prema razli im 095 790 6381 do 31.12. metodama; 1 VOZA /VOZA ICA - otpre4. H.E.V. j.d.o.o. za trgovinu, ugomanje i razvoženje robe za potrebe irme, stiteljstvo i posredovanje, Mjesto rada: uvjeti: KV, SSS, kategorija B i C, iskustvo VARAŽDIN, traži 2 MENADŽER/ MEgodinu dana; 1 TAJNIK/TAJNICA - voNADŽERICA PRODAJE MEDICINSKIH enje administracije, vo enje poslovne POMAGALA - prodaja medicinskih pomakorespondencije sa partnerima, orgagala, vo enje tima, edukacija, motivacija niziranje sastanaka i drugih doga aja, na neodre eno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, priprema, ažuriranje i kontrola ugovora i VSS trgovina, zdravstvo, marketing, kougovornih obveza, vo enje elektronskog munikativnost i vještine prodajnog razarhiva ugovora i drugih dokumenata, nagovora, B kategorija uz posjedovanje vlabava uredskog materijala i sl., obavljanje stitog vozila, iskustvo 3g., engleski jezik. jednostavnih ra unovodstvenih poslova, Prijavu poslati e-mailom: h.e.v.osijek@ uvjeti: najmanje SSS, potrebno osnovno gmail.com, kontakt mobitel: 099 3373 poznavanje rada na ra unalu (MS Excel, 700, do 18.12. Word), poželjno radno iskustvo na poslo5. PROMEDIA - agencija za markevima tajnice najmanje 2g., odli ne komuting vl. Dražen Kreš, Mjesto rada: VARAŽnikacijske i organizatorske sposobnosti, DIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 1 odgovornost, pouzdanost, leksibilnost, VODITELJ/ VODITELJICA MARKETINGA iskustvo u vo enju ureda ili obavljanja ZA VARAŽDINSKU I ME IMURSKU ŽUadministrativnih poslova, strani jezici: PANIJU na odre eno vrijeme, uvjeti: SSS, engl. i njem.; 1 DIPL.INŽ. ARHITEKTURE VŠS, VSS, poželjno informati ar/ka ili kom/ž, uvjeti: VSS, arhitektonski ili gra . mercijalist/ica, poželjna informati ka montaži aluminijske stolarije i montaži pvc stolarije na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.12.

Temeljem „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnjeg ureda, KLASA:932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. godine, Županijska uprava za ceste Me imurske županije kao pravna osoba koja upravlja županijskim i lokalnim cestama na podru ju Me imurske županije objavljuje

JAVNI POZIV Kojim Županijska uprava za ceste Me imurske županije kao pravna osoba koja upravlja županijskom cestom ŽC2003 „Donji Hraš an “ u Donjem Hraš anu, na k br. 1586 i 1587 u k.o. Donji Hraš an, obavještava nositelje prava na nekretninama, koje neposredno grani e s zemljištem na kojem je izvedena cesta o po etku postupka eviden ranja javne ceste u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izra uje snimka izvedenog stanja županijske ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestom odnosno Županijska uprava za ceste Me imurske županije zapo e e s obilježavanjem granica zemljišta dana 16.12.2013. godine, na kojem je izgra ena cesta uz stru nu pomo ovlaštenih inženjera geodezije Lidija Gori anec (Geo 659) i Josip Gori anec (Geo 1048), predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Šenkovec, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji prava na zemljištu koje grani i sa zemljištem na kojem je izvedena cesta mogu obavi uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatraži eventualna dodatna pojašnjenja u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Ma ka 43, Šenkovec, radnim danom od 08:00-16:00 sa u vremenu od 16.12.2013. do 21.12.2013. godine. RAVNATELJICA: Ljerka Cividini mag.ing.tra .

6. prosinca 2013. Ĺ˝UPANIJI fakultet, odli no poznavanje programa AUTO-CAD te nekog od 3D-programa i poĹželjno poznavanje nekog od programa za animacije. Sva radna mjesta su na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja. Pismena zamolba: Branimirova 24-26, 42202 Trnovec Bartolove ki ili e-mailom: info@wachem.com, do 13.12. 9. Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. Hanjes d.o.o. je usluĹžno poduze e na podru ju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro ila od aluminija, oplemenjenog elika i elika. Njihovi klijenti su poduze a iz podru ja proizvodnje tra nih vozila, farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijentirana, 99% proizvoda izvoze u EU. ViĹĄe informacija na www.hanjes.com. Mjesto rada: TRNOVEC. TraĹžimo 1 KALKULANT/ KALKULANTICA - uvjeti: SSS, VĹ S TEHNI KE STRUKE, min. iskustvo 1g., obavezno poznavanje njem. jezika, B kateg., znanje izra una kalkulacija, itanje nacrta; i 1 REFERENT/ REFERENTICA NABAVE - SSS, VĹ S obavezno TEHNI KE STRUKE za nabavu limova, min. iskustvo 1g., obavezno poznavanje njem. jezika, B kat. Radna mjesta su na odre eno uz mog. stalnog radnog odnosa. Molbe slati isklju ivo na adresu poĹĄtom GOSPODARSKA 10, TRNOVEC BARTOLOVE KI ili mailom na: n.marjancic@hanjes.com do 31.12.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI GRETA ZAMUDA, K I Ĺ˝ELJKE I MARIA; MARINA GRANATIR, K I VESNE I ZDRAVKA; KAROLINA I KARLO HORVAT, DJECA Ĺ TEFICE I DRAĹ˝ENA; FRANJO ORĹ OĹ , SIN MARIJANKE I BOJANA; SEBASTIJAN MACESKI, SIN NIKOLINE I IGORA; EDO NOVAK, SIN MARINE I DOMAGOJA; FRAN DVANAJĹ AK, SIN MONIKE I RAJKA; HELENA TAKA , K I PETRE I MIROSLAVA; ISABEL MARKULIN, K I GORDANE I MARKA; KAIN BLAĹ˝EK, SIN MARTE I PETR A; INNA MERLAK, K I VLATKICE I TOMICE; MEGAN LACKO, K I ALISIJE I STIVENA; JAN RADIKOVI , SIN MAGDALENE I DINA; NIKOLA PETENER, SIN JASMINE I PORINA; MILA LON ARI , K I IVANE I TOMISLAVA; LANA I MAJA BALOG, K ERI SNJEĹ˝ANE I ROBERTA; KLARA Ĺ KVORC, K I IVANE I IGORA; DINKO HORVAT, SIN KLAUDIJE I DEJANA; DARIA Ĺ KVORC, K I NATAĹ E I BOJANA; JAKOV BUKOV AK, SIN FATIME I JOSIPA; PARIS JEĹ AREVI , SIN DANIJELE I SLA ANA; KARLO PIKNJA , SIN JELENE I TOMICE ( akovec)

VJEN ANI JELENA SALAJ I KREĹ IMIR Ĺ IMUNKOVI , MIHAELA GAL I MIĹ EL NOVOSEL, LUKRECIJA BLAĹ KOVI I JOSIP ZELI ( akovec); MARINA IĹ˝MEĹ IJA I ANDRIJA HERTL (Kotoriba); KRISTINA BRODAR I DENIS PETERMANEC (M. SrediĹĄ e), IVANA HORVAT I MIROSLAV POZDEREC, MARINA TOMI I MARKO BISTROVI (Ĺ trigova)

UMRLI VESNA PA ANDI, R. HAR A, RO . 1958., ANTUN ANDRAĹ EC, RO . 1937., MARIJA TISAJ, R. VADLJA, RO . 1943., LADISLAV MEDLOBI, RO . 1947., IVANA BENC, RO . 1929., BRANKO GRUDI , RO . 1925., MAGDALENA SAKA , R. JAN EC, RO . 1925., FRANJO MIHALKOVI , RO .1931., ANA PEHEK, R. NARAN A, RO . 1946., MARIJA RAJF, R. PERHO , RO . 1932., MATILDA KUKEC, R. VIDOVI , RO . 1934., DRAGUTIN MIHALEC, RO . 1959. ( akovec); BRANIMIR KONC, RO . 1955., (M. SrediĹĄ e), HANS-ERWIN STEINER, RO . 1944. (NedeliĹĄ e), IVAN BEDENICKY, RO . 1915., FRANJO Ĺ TEFAN, RO . 1935., ANDRIJA RIBI , RO . 1927. (Prelog), MARIJA OREĹ KI, R. JALUĹ I , RO . 1942. (Ĺ trigova)

Informacije 51

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

IN MEMORIAM

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, Temeljem Odluke Gradskog vije a Grada akovca od 18.studenog 2010. i 05.svibnja 2011. objavljuje

na hrvatskog branitelja

JAVNI NATJE AJ PRIKUPLJANJEM PISANIH PONUDA

RADOVANA FRANKOVI A

za prodaju zemljiĹĄta na podru ju DPU Martane Istok (SluĹžbeni glasnik Grada akovca 6/2000 i 4/2012)

11.12.1994. - 11.12.2013. I. Predmet prodaje je zemljiĹĄte u vlasniĹĄtvu Grada, upisano u: zk.ul.br.6385, k.o. akovec - est.br.1135/12/1/1/1/1/1/3, paĹĄnjak, povrĹĄine 1 j 629 hv, (ident. s k br.4011/1, k.o. iste povrĹĄine 8.018 m2), namjena â&#x20AC;&#x153;K 2â&#x20AC;?, po po etnoj cijeni od 65,-â&#x201A;Ź/m2, i zk.ul.br.7291, k.o. akovec - est.br.536/1/1, paĹĄnjak, povrĹĄine 2928 m2, (ident. s k br.4150/1, k.o. iste) zk.ul.br.6224, k.o. akovec, - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, paĹĄnjak povrĹĄine 2832 m2, (ident. s k br.4128/23, k.o. iste), - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/2, paĹĄnjak povrĹĄine 3923 m2 (ident. s k br.4128/15, k.o. iste ), - est.br.1135/4/1/16/1/1/3, paĹĄnjak povrĹĄine 4120 m2 (ident. s k br.4128/16, k.o. iste), - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/4, paĹĄnjak povrĹĄine 4310 m2 (ident. s k br.4128/17, k.o. iste), - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, paĹĄnjak povrĹĄine 2745 m2 (ident. s k br. 4128/22, k.o. iste), zk.ul.br.7211, k.o. akovec, - est.br.58/C/4/2/1, paĹĄnjak povrĹĄine 47 m2 (ident. s k br.4128/22, k.o. iste), prodaje se istovremeno i zajedno sa est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, ident. s k br.4128/22, k.o. akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrĹĄi naknadno o svom troĹĄku), - est.br.58/C/4/2/2, paĹĄnjak povrĹĄine 29 m2 (ident. s k br.4128/23, k.o. iste), prodaje se istovremeno i zajedno sa est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, ident. s k br.4128/23, k.o. akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrĹĄi naknadno o svom troĹĄku), sve namjena â&#x20AC;&#x153;I2â&#x20AC;?, po po etnoj cijeni od 35,-â&#x201A;Ź/m2. II. Ukupna kupoprodajna cijena predstavlja kunsku protuvrijednost eura prema srednjem te aju Hrvatske narodne banke na dan uplate i kupac je pla a odjednom, u roku od 15 (petnaest) dana od primitka obavijes o kona nos Zaklju ka o izboru najpovoljnijeg ponu a a. Na temelju istog te aja obra unavaju se i sva ostala pla anja. Osim kupoprodajne cijene, troĹĄkova procjene vrijednos zemljiĹĄta i troĹĄkova objave ovog natje aja u lokalnom tjedniku kupac je duĹžan pla i porez na promet nekretnina i sve druge obveze vezane za sklapanje i provedbu kupoprodajnog ugovora. III. Pravo sudjelovanja u natje aju imaju sve zi ke i pravne osobe koje prema propisima Republike Hrvatske mogu bi stjecatelji nekretnina. IV. ZemljiĹĄte se prodaje, kupuje i preuzima u zate enom stanju, prema zemljiĹĄnoknjiĹžnom, katastarskom kao i stvarnom stanju na dan objave javnog natje aja. U cijeni je sadrĹžana samo vrijednost zemljiĹĄta koje se kupuje po na elu â&#x20AC;&#x17E;vi eno â&#x20AC;&#x201C; kupljenoâ&#x20AC;&#x153;, ĹĄto isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke. V. Sudionici Natje aja duĹžni su upla jam evinu u iznosu od 10 % po etne vrijednos cijene zemljiĹĄta, a upla uje se u korist prora un Grada akovca broj HR1423400091806000006, model 68, poziv na broj 7757-OIB, sa svrhom doznake â&#x20AC;&#x201C; jam evina za kupnju zemljiĹĄta i originalni dokaz o pla anju priloĹži ponudi. VI. Pisane ponude podnose se na adresu: Grad akovec, Ulica Kralja Tomislava 15, 40000 akovec, bez obzira na na in dostave zaklju no s danom 16.prosinac 2013., do 9,00 sa osobno ili preporu eno, u zatvorenim omotnicama s naznakom: â&#x20AC;&#x17E;Javni natje aj za prodaju zemljiĹĄta â&#x20AC;&#x201C; ne otvarajâ&#x20AC;&#x153;. Nepotpune i nepravodobne ponude ne e se uzima

u obzir. Otvaranje ponuda bit e javno dana 16.prosinac 2013., godine u 12,00 sa i obavit e se u prostorijama u Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, a mogu pristupi ponu a i ili opunomo enici uz predo enje ovjerene punomo i. Rok valjanos ponude: najmanje 60 dana od dana proteka roka za podnoĹĄenje ponuda. VII. Ponuda mora sadrĹžava : oznaku zemljiĹĄta za koji se podnosi ponuda ponu eni iznos kupoprodajne cijene izraĹženu u eurima dokaz o upla enoj jam evini ovjerenu presliku osobne iskaznice ili putovnice za zi ke osobe, a za pravne osobe izvornik ili ovjerenu presliku rjeĹĄenja o upisu u sudski ili drugi odgovaraju i registar za pravne osobe presliku kar ce teku eg ra una ili broja Ĺžiro-ra una na koji se moĹže vra jam evina potvrde nadleĹžnih Upravnih odjela Grada akovca da ponu a niĹĄta ne duguje Gradu akovcu po osnovu najamnine, zakupnine, komunalne naknade, koriĹĄtenja drugih gradskih nekretnina odnosno po bilo kojoj drugoj osnovi podatke o ponuditelju, (OIB, prebivaliĹĄte, broj telefona i dr.) VIII. Najpovoljnija ponuda je ponuda s najviĹĄom ponu enom cijenom iznad po etne, a slu aju dvije iste provest e se otvoreno nadmetanje izme u ponu a a. Natje aj se provodi i u slu aju samo jedne ponude. Povjerenstvo koje provodi natje aj moĹže bez navo enja razloga predloĹži da Gradona elnik ne prihva ni jednu ponudu. IX. Zaklju ak Gradona elnika o najpovoljnijem ponu a u dostavlja se svim ponu a ima s uputom da mogu uloĹži prigovor u roku od 3 dana od dana primitka Zaklju ka. X. Izabranom ponu a u upla ena jam evina se ura unava u kona ni iznos cijene iz kupoprodajnog ugovora, dok se ostalim sudionicima Natje aja jam evina vra a u roku od 8 dana od dana kona nos Zaklju ka o izboru najpovoljnijeg ponu a a, u nominalnom iznosu bez kamata. XI. Ako ponu a ija je ponuda najpovoljnija odustane od natje aja ili sklapanja kupoprodajnog ugovora, gubi pravo na povrat jam evine, a zemljiĹĄte se moĹže proda sljede em najpovoljnijem ponu a u. XII. Ugovor o kupoprodaji zemljiĹĄta sklapa se u roku od 15 dana od kona nos Zaklju ka o izboru najpovoljnijeg ponu a a, uz prethodno pla anje ukupne kupoprodajne cijene prema to ki II. Iznimno, u slu aju da se Ugovor sklopi i bez pla anja ukupne cijene u roku odre enom javnim natje ajem, a ona ne bude pla ena ni u roku odre enom Ugovorom, Ugovor o kupoprodaji zemljiĹĄta se automatski raskida, a upla ena jam evina se ne vra a. XIII. Primopredaja zemljiĹĄta se vrĹĄi nakon isplate ukupne kupoprodajne cijene, uz eventualni izuzeta prema prethodnoj to ki XII. XIV. Prodavatelj pridrĹžava pravo bez navo enja razloga ne prihva ni jednu ponudu, odbi sve pris gle ponude odnosno poniĹĄ natje aj. XV. Javni natje aj e bit objavljen i na sluĹžbenim internetskim stranicama Grada akovca. ZemljiĹĄta se mogu razgleda prema dogovoru uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924. Svi zainteresirani, osobito prije uplate jam evine, duĹžni su dodatne obavijes i raspoloĹživu dokumentaciju preuze u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sa , jer se nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili prituĹžbe ne e uvaĹžava . Gradona elnik Grada akovca

Udruga roditelja hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BRANKU KRALJI U 7.12.1998. - 7.12.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

ISPRAVAK TEKSTA s naglaskom na izmjenu datuma odrĹžavanja draĹžbe Javni biljeĹžnik Jasenka Crn ec, iz akovca, I. G. Kova i a 6, temeljem lanka 316. i 317. OvrĹĄnog zakona prema nalogu predlagatelja osiguranja TVORNICA STO NE HRANE d.d., sa sjediĹĄtem u akovcu, dr. Ivana Novaka 11,

OBJAVLJUJE prvu usmenu javnu draĹžbu 1. Predmet prve usmene javne draĹžbe su nekretnine upisane u zk.ul.br. 1000, k.o. REKA, est. br.1242 stambena zgrada kbr. 27B od 175 mÂ˛, gospodarska zgrada od 27 mÂ˛ i dvoriĹĄte od 3201 mÂ˛ u Ulici Frana Galovi a, ukupne povrĹĄine od 3403 mÂ˛ u 34/35 dijela. Navedene nekretnine nalaze se na adresi: Reka, Frana Galovi a 27B. 2. DraĹžba e se odrĹža dana 08. sije nja 2014. godine u 11,00 sa , u uredu javnog biljeĹžnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova i a 6. 3. U posjedu opisanih nekretnina nalazi se pro vnik osiguranja. 4. Vrijednost nekretnina utvr ena je po ovlaĹĄtenom sudskom procjenitelju u iznosu od 394.716,00 kuna. 5. Kao kupci mogu sudjelova osobe (pravne ili zi ke) koje su najkasnije dan prije odrĹžavanja draĹžbe dale osiguranje u visini od 10 % od utvr ene vrijednos nekretnina. Iznos jam evine se upla uje na Ĺžiro ra un javnog biljeĹžnika Jasenke Crn ec za druge osobe, broj ra una HR4424840081300005003 kod Rai eisenbank d.d., a kupac je potvrdu o prethodnoj upla osiguranja obvezan predo i javnom biljeĹžniku, prije nego javni biljeĹžnik pristupi prodaji. Ponuditeljima ija ponuda nije prihva ena, vra t e se osiguranje nakon zaklju enja javne draĹžbe. 6. Kupcem e se smatra osoba koja na draĹžbi ponudi najviĹĄu cijenu i koju kao kupca proglasi javni biljeĹžnik. Nekretnine se ne mogu proda ispod dvije tre ine utvr ene vrijednos . 7. Kupac je duĹžan poloĹži kupovninu u roku od 8 dana po zaklju enju draĹžbe. Ako kupac ne poloĹži kupovninu nekretnine e se proda kupcu koji je ponudio prvu niĹžu cijenu. 8. TroĹĄkove sastava Ugovora o kupoprodaji odnosno potvrda potrebnih za gruntovnu provedbu, duĹžnih pristojbi, troĹĄkove upisa prava vlasniĹĄtva u zemljiĹĄne knjige i porez na promet nekretnina snosi kupac. 9. Za sve informacije obra te se na tel. 040/311-208 ili 040/311-507 ili osobno u ured javnog biljeĹžnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova i a 6. JAVNI BILJEĹ˝NIK JASENKA CRN EC

KUPON broj

951

Ivana MaĹžuraniÄ&#x2021;a 2/II.kat, Ä&#x152;akovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUÄ&#x2020;A, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja Ä&#x152;akovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Ä&#x152;akovec

Oglasnik

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 600

VAĹ˝NA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄiva e da ubudu e u rubrikama â&#x20AC;&#x153;Uslugeâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Iznajmljivanje apartmanaâ&#x20AC;? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je duĹžan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naĹĄe itatelje i oglaĹĄiva e za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglaĹĄiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine! MOTORNA VOZILA PRODAJE SE VW PASSAT karavan 1,8t, 1998.g., reg 4/2014, 196 KS, 3.500 EUR-a - HITNO, mob. 098 9400 452 PRODAJE SE RENAULT MEGANE 1.6e 1996.g., reg. do 03/14., tel. 091 512 3571 SKUTER Peugeot 50cm 2008.g, povoljno. mob. 091 970 1929 RENAULT SCENIC 1.9 dCi, 75 kw, 2002 g., reg. do 10./2014., u dobrom stanju, 177tkm, potroĹĄnja 5 lit./100km., prodajem za 3.900 EUR. tel. 360-602. AR166 2.4 jtd 1999.god, reg. IV/2014, koĹža, klima, nove zimske gume, uredno servisiran, nedavno napravljen redovni i veliki servis, cijena 19.000 kn (mogu kredit ili zamjena), mob 098/242 283 PRODAJE SE VW PASSAT 1.6 TDI 2010.g. Kao nov, s full opremom. Cijena odli na. Tel: 091/655-44-61 ROVER 416 SI 1997.god., benzin, 190tkm, novi akumulator, ko ione cijevi, promijenjen alternator, novi zadnji dio ispuĹĄne cijevi, promijenjen katalizator, nove

etkice i piksa na anlaseru, nove zadnje i prednje ko nice, alu felge, gume prednje skoro nove, info 098/972-3313 GOLF II 1986., reg. do 08/14, motor vrhunski, mob 091 565 9205 PRODAJU SE krovni nosa i i jedna felga za auto renault megane model iz 1998.g, vrlo povoljno i hitno. mob. 099/687-6087 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 MA ZDA XEDOS 6 160 0 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uĹĄ uvan, povoljno. mob. 091/505-2724 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14â&#x20AC;? za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. Do 7.mj 2014., NedeliĹĄ e. Tel: 091/111-62-77 FIAT UNO 1.0 33KW 1997.g., 5vr., garaĹžiran, servisiran, registr. godinu dana, mob. 098/136-1712 F O R D E S C O R T r e g i s t r. d o 30.10.2014., mob. 098/935-6187 PEUGEOT 2.2HDI 120KS 2008.g., dupla kabina + sanduk 3,30m, potrebna B kateg., 1.vl., registriran, 158tkm, kao nov. tel. 099/4499-190

VW POLO CLASSIC 1.4 benz 44KW 1998.g., zelen boje, 147tkm, 1.vl., dobro o uvan, cijena za dogovor, info na tel. 391-048 PRODA JE SE PUTNI KI KOMBI VW T4 24D 55KW 1997.g., 8+1, bijeli, servisiran i spreman za tehni ki, cijena 2.600 eur. Info: 099/407-3845 BMW 324 dizel kockica 1988.g., reg. do 4/2014., vlasnik 10g., mob. 098/190-3753 PRODA JEM EKI AR. tel. 098/935-6187

POLJOPRIVREDA VINO kvalitetno sorte rizling i savinjon po cijeni od 10 kn/lit, te krumpir merkal lni, mob. 098 745 484. KUPUJEM traktorske priklju ke, cisternu, plugove, rotodrlja e, paukove za sijeno - moĹže neispravno 091 739 69 65 PRODAJEM drvo oraha u rastu za ruĹĄenje - ĹĄir. 70cm, vis. do prve grane 70cm, orah je zdrav doma i, ruĹĄenje i prijevoz u reĹžiji kupca, cijena 600kn. mob. 099 7969 541 DEUTZ 25 KS 53.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM kiper prikolice 2-osovinske, roto-freza-hovard 2.4 ĹĄirine s valjkom, vrlo povoljno, Info: 682 180 ili 098 170 5311. PRODAJE SE SLAMA, 5kn bala. Tel: 098/9666-037PRODAJU SE oranice Velik Ĺ tuk 1274m2-Strahoninec, Veliki Ĺ tuk 2418m2-NedeliĹĄ e, ĹĄuma Breg 2166m2-Slakovec, Tel: 822-362 i 099-5166-780 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJEM SADNICE hrasta, javora, jasena, bukve, graba, kestena i agacije za poĹĄumljavanje. Mob: 099/683-9984 KUPUJEM LUĹ INE-KOMUĹ INJE za pletenje cekara, bijelo doma a kuruza ili zlatko. mob. 091/731-2103 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 406 s kabinom, 1.vl., 1977.g., sa uvan, te donju autom. kuku za mali ursus. mob. 098/190-3753

POSAO T R A Ĺ˝IM P OSAO davanja in strukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580 TRAĹ˝IM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju ĹĄkolu. Mob: 098 546 069 TRAĹ˝IM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAĹ˝I SE POSAO uvanje djeteta bilo koje dobi u akovcu. info: 091/5962-707

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduĹženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. OvlaĹĄtena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

BANKOVNI KREDITI U 48h dovoljno 6 mjeseci radnog staĹža, moguÄ&#x2021;nost obustave do 70% primanja. N.G. d.o.o. 092/149-1642 POZNANSTVA MLADI traĹži slobodnu i iskrenu curu od 30-40g. Samo iskrene na mob. 095/8974-533

NEKRETNINE â&#x20AC;&#x201C; PRODAJA

USLUGE ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. â&#x20AC;&#x153;Tinoâ&#x20AC;?, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o. VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje kroviĹĄta - izrada nadstreĹĄnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava oploÄ?nika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Gradimo Grad Gr adimo po po europskim eu urro op psskkim im standardima sta tand ndar arrdi dm ma a

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (trĹžnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namjeĹĄten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93. PRODAJE SE APARTMAN na Krku, iĹži i, 60m2, 2 s+db, namjeĹĄten, pogled na more, isto vlasniĹĄtvo, svi papiri ili se mijenja za je iniju nekretninu u K ili ZG, mob. 098 63 11 66 PRODAJE SE KU A GRUNT u G. HraĹĄ anu. info. 098 297 210 PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, pored gl. ceste, povrĹĄ. 2.3h sve jedna parcela, mogu e ga je podijeli u viĹĄe gra . parcela. Hitno!!! mob 099 752 8800 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Ĺ˝iĹĄkovcu povrĹĄine 1600 m2, uredno vlasniĹĄtvo, vrlo povoljno, mob. 098/652-292. POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24 m2 - novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 650 kn (mogu nost prodaje - zamjena za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283 PRODAJEM NOVI namjeĹĄteni FRIZERSKI SALON u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), mob. 098/241-559 NEDELIĹ E -prodajem ku u visoka prizemnica - dvojnu od 100m2, sa svima priklju cima, centr. grijanje, velika oku nica, vrt, mirna i lijepa lokacija useljiva, 60.000 eur. mob: 099 7969 541 PRODAJEMO VIKENDICU sa vinogradom, vo njakom i velikom oku nicom 3500m2 u Vukanovcu, uklju en sav inventar. Cijena po dogovoru. mob: 095 900 6539 . PRODAJEM 4-SOBNI STAN (etaĹža), urbana vila, novo, s garaĹžom, Mihovljan ispod Ĺ afrana, visoki rohbau, kredit, mob. 098/241-559 GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE, Mali Mihaljevec, kraj glavne ceste, povrĹĄine 1780m2, ucrtana ku a, priklju ak struje i vode. mob 098/ 951-8667 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u SajmiĹĄnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288. PRODAJE SE TROSOBNI dvoetaĹžni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488

PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvoriĹĄtem od 700 m2 u Strahonincu. MoĹže i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradiliĹĄte u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIĹ U s parkiraliĹĄtem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA â&#x20AC;&#x153;posavski pâ&#x20AC;?, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaĹža i spremiĹĄte 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723. PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 PRODAJEM ZEMLJIĹ TE od 1706m2 u gra . zoni u NedeliĹĄ u-Glava ĹĄ e. mob. 091/561-2052 KUPUJEM GRADILIĹ TE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazvati na 098/331-535 ili 390-770. KUPUJEMO VE U VIKENDICU ILI MANJU KU U od 80-100m2 s oku nicom oko 1ha: dvoriĹĄte, livada, oranica, stari vo njak u Gornjem Me imurju. PoloĹžaj na sun anom brijegu. GSM: 098 241 848 PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEĹ TENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJE SE 2-etaĹžni dvosobni stan od 65m2 s balkonom i spremiĹĄtem, 2.kat, akovec-Jug. mob. 099/7540-147 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u centru grada od 58m2, prizemlje. info: 099/6560-710 PRODAJE SE KU A u centru k, gornja etaĹža 113m2 sa cijelim potkrovljem, pripadaju im dvoriĹĄtem 720m2, svim priklju cima, posebnim prilazom i ulazom, pogodno za stanovanje, ordinaciju, ured. info: 098/315-119 PRODA JE SE STARIJA KU A sa svim priklju cima u NedeliĹĄ u. tel. 822-338 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u PuĹĄ inama na odli noj lokaciji, tel. 042/232-681 PRODAJEMO DVOETAĹ˝NU KU U u akovcu od 157m2, mog. ure enja tavana, veliko dvoriĹĄte, pogodno za posl. potrebe. info: 098/908-6376

ME IMURSKE NOVINE

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄten restoran, mob. 091-14-11-721 IZNA JML JUJE SE TROSOBNI, namjeĹĄteni stan u centru akovca (ulica P. Preradovi a), brojila i ulaz odvojeni, useljivo 01.02.2014. Tel. 095/808 60 50. IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namjeĹĄteni stan u Murskom SrediĹĄ u, mob. 091 5495 873 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namjeĹĄteni stan u donjem dijelu ku e s posebnim ulazom, u akovcu, info na 098/938-7532 Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim Ĺženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/ mj. + reĹžijski troĹĄkovi ili pola prostora 30 m2 za 50 0 eur/ mj. + reĹžijski troĹĄkovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu, Istarsko naselje br.12, 50m2, prvi kat, polunamjeĹĄten, na duĹže razdoblje. Kontakt: 099 8000 645 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA od 25m2, zaposlenim samcima. Kontakt: 098/504-428 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, odvojen ulaz i sva brojila, zva poslije 15 sa na tel. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM STAN U AKOVCU. info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN novorenoviran i namjeĹĄten, zaposlenim samcima ili paru, na duĹže vrijeme, akovec. info: 098/553-270 IZNAJMLJUJE SE nenamjeĹĄten 2-sobni, 1.5-sobni, 1-sobni i garsonijera u akovcu, na duĹže vrijeme + ugovor. info: 384-515 ili 098/545-526 IZNA JML JUJE SE LOK AL-PO SLOVNI PROSTOR, prizemlje, stari pasaĹž, akovec, mob. 098/9640-768

6. prosinca 2013.

ŽIVOTINJE

VELIKI PIJETLOVI OV VI živi i očišćeni ,

PRODAJU SE PAZINSKE PURICE žive 35kn/kg, o iš ene 38kn /kg, tel 098 199 2171 PRODAJEM DIVLJE ZE EVE iz kaveznog uzgoja po 300 Kn, kompletne kaveze po 1.500 Kn, te opširnu literaturu o uzgoju za 150 Kn (šaljem poštom), mob; 098-908-4675 PRODAJU SE PIJETLOVI križanci velike Brame od 7mj. i kupuje se stajski konjski gnoj. Tel: 822-362 i 099-5166-780 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJU SE doma e patke i ze evi, živi ili o iš eni. Tel: 099/269-2090 PRODAJEM GOLUBOVE engleski gušan u svim bojama, te kanarince i bastarde. info: 040/310-519 PRODA JEM ŽENKU NJEM. OV ARA staru 1.5g., tetovirana i s rodovnicom, dobar uvar. info: 099/246-5011 PRODAJEM OBRA ENE SVINJSKE polovice, o iš ene odojke (polovice). Primamo narudžbe za blagdane! mob. 099/4144-883

RAZNO PRIMAMO NA DEPONIJU u Varaždinu lom ciglu i crijep, te stari crijep i ciglu. mob: 091/541-8810 ili 095/801-3853 PRODAJE SE kau , 2 fotelje, tabure i ku ja za posteljinu. Vrlo povoljno. info. 040/390-639, akovec PRODAJEM zra nu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, malo pucano, Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM NOVI STOL za dnevni boravak od masivnog drveta , ru ni rad. Mob: 099/64-111-90 KUPUJEM GRAMOFONSKE PLO E i originalne CD-e, cijele kolekcije pop-rock muzike, doma e i strane, mob. 098-486-285, Robert PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/40-10-142 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810, 095/801-3853

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159 PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i el. štimer za gitaru. Mob: 099/40-10-142. PRODAJE SE RABLJENA motorna pila STIHL AV051 elektronic vodilica 50 cm, snaga 4,3 kw, 89 cm3, izvrsno stanje, cijena 2.500 kn. tel 098/590-933 PRODAJEM dionice Mesne industrije Vajda; klavir o uvani malo sviran, spava a soba, cafe aparat, kožna garnitura za 1.100 kn, mob 091/970-1929 PRODAJEM ultragraph Digital DEQ 1024, 31- parametrijski ekvalizator, dinami ki procesor i neutralizator mikrofonije, 24/48-bit DSP procesor sa 24-bit/96 kHz A/D i D/A konverterima za vrhunsku rezoluciju zvuka, novo, nekorišteno, mob 098/972-3313 PRODAJEM DE-10, dual channel effects processor, nekorišteno; Denoiser SNR 2000, professional noise reduction system, nekorišteno, mob 098/972-3313 PRODA JEM pl. bojler Junkers 24 kw za centralno sa manjom greškom, povoljno, te sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJEM ŽELJEZNA VRATA za 1.000 Kn, konstrukcija je visoka 255 cm, a širina 130 cm, mob; 098-908-4675 PRODAJEM RA UNALO s instaliranim programom za fiskalnu blagajnu; Pentium 4, 2,4 ghz, 1gb ram, 80 gb HDD, Windows xp, cijena povoljna. Info na mob. 097/7821-438 PRODAJE SE sjede a kutna garnitura dvosjed i trosjed sa kutom i jednom foteljom, vrlo povoljno i hitno, tapecirano platnom. mob. 099/687-6087 PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423

PRODA JE SE trosjed na razvla enje u ležaj i dvije fotelje, sve o uvano. Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazvati na 098 92 81 012. PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODA JEM GROBNO MJESTO na starom dijelu akove kog groblja, cijena 1.700 kn. Zvati na broj 099 479 6848 PRODAJEM LEDENICU Quadro od 80lit. sa 3 ladice, malo korištena (500kn), i TV 55cm Quadro (100kn), tel. 333-046 PRODAJEMO korišteni ali o uvani bijeli štednjak 90cm (2str + 4pl.) za 1.500kn; manju prešu za grož e na vijak za 1.400kn i hrastovu ba vu za vino od 60lit. za 250kn. Info: 390-301 ili 099/674-2919 PRODAJEM PE za centralno grijanje Centrometal, alum. rebraste radijatore i pumpu Grunfos. mob. 099/4144-883 PRODA JEM PE za centralno pl. grijanje na plin, komplet sa rezervoarom za vodu, te dvije pumpe za centr, malo korišteno, cijena povoljna. tel. 395-478 PRODA JE SE novi kau , ma nja sobna garnitura, stolovi 80x80 i bunda od nutrije. info: 042/260-739

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Moiro - muški ma or, odrasli ali prekrasan, divan, umiljat i predobar, cijepljen, o iš en od nametnika i kastriran. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Lily - prekrasna maca stara oko 4 mjeseca, divne je mekane dlake, umiljata, zaigrana, nau ena na druge mace, prilagodljiva, ide na pijesak. Cijepljena i o iš ena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Predivan Garfield ma ak, star nekoliko mjeseci prona en je na cesti u Puš inama i traži novi dom. Kontakt: 098-241-060.

Mlada bra a terijerci, veseli, umiljati i zaigrani traže svoju novu obitelj. Kontakt: 095-9027-005

Zoran je mješanac pekinezera, malecki rastom, idealan za stan uz redovite šetnje. Za njega zovite na 091-8988-004.

Gea - prekrasna malecka grica od koja 2,5 mjeseca, cijepljena, o iš ena od nametnika, nježna, divna, zaigrana, umiljata. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Melli je štene labradora, stara je oko 3,5 mjeseca, bit e velika rastom i nadamo se da e dobiti veliku obitelj za puno druženja, ljubavi i šetnji. Kontakt: 098-241-060.

Mimi - nau ena na pijesak, druge mace, umiljata, stara oko 2,5 mjeseci, cijepljena pro v zaraznih boles , o iš ena od nametnika, eka topli dom. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

951

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

6. prosinca 2013.

PRIPREMIO: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA Sastojci: - june i file ili biftek - senf, papar, caprilo sir - šampinjoni, gove i temeljac - luk, ulje, sol

Gratinirani june i file s caprilo sirom Vrsni kuhar i zasigurno najve a nada i zvijezda me imurskog kulinarstva Nikola Vuruši , prvi kuhar u akove koj Pilki, ovo predboži no vrijeme u inio nam je ljepšim pripremivši vrhunsku deliciju koju je nazvao ‘’gratinirani june i file s caprilo sirom’’, a našim dragim itateljima daje recept za pripremu ovog jela, koje se odli no može staviti na sve ani boži ni ili novogodišnji stol. Jelo je iznimnog okusa, bogatstva mirodija i priloga, koji ine okruglice od krumpira s punjenim šampinjonima. File je tek toliko pe en da se osjeti miris pe enja, a kod konzumiranja do izražaja dolazi so nost mesa sljubljena s prilozima koji jelo ine bajkovitim, gotovo ne-

Priprema Od svježega june eg filea ili bifteka odrežemo tri manja medaljona, koje posolimo, popaprimo i lagano premažemo senfom. U tavi zagrijemo ulje i medaljone zape emo s obje strane po tri minute. Meso maknemo iz tave i posložimo u drugu posudu, slažu i ga naizmjence sa sirom, jedno na drugo, i završimo sa sirom. Stavimo u pe nicu zagrijanu na 230 Celzijevih stupnjeva i gratiniramo tek toliko da se sir otopi. Iz punjenih šampinjona izvadimo srednji dio, nasjeckamo na komadi e i pirjamo uz dodavanje sitno nasjeckanog luka. Dobivenom smjesom napunimo šampinjone, iz kojih smo ranije izvadili srednji dio, odnosno klobuke šampinjona. Umak pripremimo tako da masno i u kojoj se peklo meso dodamo gove i temeljac i potom reduciramo umak do željene gusto e. Ovim ukusnim umakom prelijemo file i poslužimo na stol, zajedno s prilogom (okruglice od krumpira) i salatom.

opisivim, u emu se osje a majstorstvo kuhara Nikole, koji pokazuje izrazitu kreativnost i strpljivost u pripremanju svakog jela, a poglavito ovakvog, koje spada u sam vrh kulinarstva. Salata od svježega bijelog zelja i endivije, za injena me imurskim koš i nim tikvinim uljem i jabu nim octom, te doma i kruh samo su biser na sjajnoj gastronomskoj kruni posloženoj na bijelom porculanskom tanjuru. U slast i puno uspjeha u pripremanju ovog jela, kao i lijepe, ugodne i gastronomskim delicijama ispunjene boži no-novogodišnje blagdane želi Nikola i kompletna ekipa Pilke iz akovca! Uz ovo jelo Nikola i ekipa predlažu popiti mladi traminac.

Dinstano kiselo zelje sa slaninom Sastojci: - 50 dag kiselog zelja - ribanog - 10 dag špeka - 1 velika glavica luka - 2-3 ešnja ešnjaka - 1 dl bijelog vina - 1 žlica Vegete - papar po želji - 2 žlice ulja - lovorov list Priprema Narežite na sitnije luk i špek,

pa dinstajte na malo ulja i podlijte s malo vode. Nakon 10-ak minuta umiješajte kiselo zelje i opet dolijte vode. ešnjak nasjeckajte, pa ga zajedno s Vegetom, lovorovim listom i paprom dodajte kiselom zelju i izmiješajte. Pokrijte i dinstajte tako nekih 30-ak minuta dok zelje ne omekša. Povremeno podlijevajte vodom i pri kraju ulijte malo bijelog vina.

VINO TJEDNA

Traminac iz Agrome imurja Suho bijelo vino iz akove kog Agrome imurja – Podrum Štrigova, traminac berbe 2011. godine. Vino sadrži 12,8 posto alkohola, blage je zlatno-zelenkaste boje, svježeg okusa i ugodne arome. Pije se rashla eno na 12 do 14 Celzijevih stupnjeva, a odli no se sljubljuje s gratiniranim june im i svinjskim medaljonima, slatkovodnim ribama, sušenom vratinom i pršutom. Može se poslužiti uz deserte, te kao aperitiv.

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

HLADNO I SUHO

VREMENSKA SLIKA: U meteorologiji se godišnja doba ra unaju malo druk ije. Naime, kalendarski po etak zime je 21. prosinca. Me utim, meteorološka zima po ela je 1. prosinca. U meteorologiji godišnja doba po inju prvog dana u mjesecu. Jesen je po ela prvog rujna pa smo tri jesenska mjeseca odradili. Jesen je bila toplija od prosjeka, pogotovo mjesec studeni koji nikako nije opravdao svoje ime. Primjerice, u jedanae-

stom mjesecu nismo imali nijedan dan s negativnom temperaturom zraka sve do zadnjeg tjedna. Ipak, njegov zadnji tjedan donio je zahla-

enje i snijeg, a prosinac e ipak opravdati titulu prvog pravog zimskog mjeseca. Krajem studenog u Hrvatsku nam je stigao i prvi snijeg, a

jedino je na sjeverozapadu prošlo bez snježnog pokriva a. Možemo još spomenuti i to da je studeni prošao kišnije i malo toplije od prosjeka. Po-

etak prosinca ipak je donio hladnije, ali suho vrijeme. I sljede ih sedam dana bit e u znaku zimskih temperatura, ali suhog vremena. Treba ra unati na jutarnje mrazeve. VREMENSKA PROGNOZA: Tijekom petka postoji mogu nost za oborine, ali malo i slabo i to uglavnom na istoku Hrvatske. Izgleda da bi temperatura zraka trebala biti dovoljno niska da u slu aju oborina to bude slaba susnježica ili slab snijeg. Najve a vjerojatnost za kratkotrajni nalet oborina je u petak popodne i krajem dana. Ovdje kod nas bi trebalo ostati suho i djelomi no sun ano. Zapuhat e povremeno umjeren sjeverozapadni vjetar, a dnevna temperatura e zbog vjetra vjerojatno malo porasti u odnosu na etvrtak. Za vikend nas eka suho i stabilno vrijeme. Šansa za maglu je mala jer e još povremeno biti vjetra. Jutra hladna s mrazom i temperaturom od -5 do -2°C, a najviša dnevna bit e oko 5 pozitivnih Celzijevih stupnjeva. Utjecaj stabilne anticiklone nastavit e se i po etkom sljede eg tjedna. Polako e opet rasti mogu nost za maglu i nisku naoblaku. Kako tjedan odmi e tako e sunca vjerojatno biti sve manje. Jutra ostaju hladna s mrazom, a dnevna temperatura ovisit e o trajanju magle i koli ini sunca. I tijekom srijede i etvrtka e vrijeme biti suho i stabilno. Pitanje je koliko e u takvim okolnostima biti sunca. Naime, to su uvjeti kad obi no

imamo puno magle ili niskih oblaka. Tada je u gorju i na Jadranu vedro i ugodno toplo, a mi u nizinama unutrašnjosti uglavnom boravimo u sivilu i hladno i. Sun ana razdoblja najvjerojatnija su sredinom dana kad je temperatura najviša, a sunce najja e. Jutra e biti hladna s jakim mrazom, a dnevna temperatura e ovisiti o koli ini sunca i bit e izme u 0 i 4 Celzijevih stupnjeva. Biometeorološka situacija e biti povoljna pa meteoropati ne e imati poteško a sa zdravljem i raspoloženjem. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 5.12.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 7. prosinca 1726. god. na podru ju Pakraca po eo snijeg koji je neprestano padao sljede ih 11 dana 6. – 9. prosinca 1952. god. zbog smoga u Londonu 4000 mrtvih 12. prosinca 1967. god. orkanska bura na Jadranu

VICOTEKA

Kaže Mujo Hasi: - Joj, ponovno mi se ide u Australiju! - A kad si ti to bio u Australiji? - Ma nisam, nego mi se i ju er išlo! ---------------------------------------------------------Mujo i Haso došli vaditi osobnu iskaznicu u policiju. Kako su oba bila nepismena, rekli su im da se potpišu kažiprstom. Mujo se potpiše kažiprstom, a Haso dade palac. - Bolan, to nije kažiprst, kažu mu u policiji. - Ali ja se zovem razli ito od Hase!, odgovori Mujo. ---------------------------------------------------------Razgovaraju dvije bakterije: - Izgledaš mi malo blijedo. Jesi li dobro? - Ma, izgleda da me je ulovio nekakav antibiotik! ---------------------------------------------------------Razgovaraju Mujo i Haso: - Kupio sam onoj mojoj rastrošnoj Fati knjigu ‘Umjetnost štednje’. - I? Ima li kakvih rezultata? - Da. Više ne pijem i ne pušim.

ODBOJKA

KOŠARKA

NOGOMET

Marina Kaštel previsoka prepreka za Centrometal u kupu

akovec proigrao u me imurskom derbiju

NŠ Prelog okupio na turniru pedesetak ekipa

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Vse je teži teži denes biti politi ar V

e sam vam minuli tjeden, preštimani itateli, pisal o temo kak je dov erašji prvi partijac Me imorja, Ivek Perho ov, ostal brez vsih funkcija, tak da se more znova faliti kak je ve istam sloboden ovek. Dok se je to pripetilo Ivek je zgledal istam zadovolen, zbajal je svojim partijskim pajdašima kaj mo je bilo na srco i odišel je dimo. No, to je sam tak zgledal na videc, jerbo duh mo je bil istam vredo, ali je telo ne zdržalo, tak daje i on, posle gradona elnika Štefa, završil v bolnici i to na operaciji slepoga reva. Kak zgledi slepo revo je bila Ivekova nejslabeša karika i istam je vredo kaj se toga rešil. Isto nevoljo je mel i mladi doktor Tomica Novinš ak, hadezeov kandidat za akoskoga gradona elnika. Znate kak se veli: vse ono kaj te ne vništi te zja a, tak da bodo se ve Ivek i Tomica mogli oja ani znova baviti z

politikom i to brez nejslabeše karike. Kaj se dotikavle betežnikov, esdepe protiv hadezea vodi 2:1, kaj zna i da je ipak leži biti v opoziciji. županiskaj partiskaj izboraj je ne zadovolen niti akoski gradona elnik Štef Kova ov, šteri se je isto kandideral i za županiskoga precednika partije. Na izborno sesijo so došli precednik stranke, Zoki Milanovi , tajnik Igor Dragovan i minister Siniša Hajdaš Don i . Kuliko sam mel za uti, to so vse Štefovi pajdaši, a posebno minister, ali dok so se brojili glasi Štef je dobil meje (Štefovi pajdaši so ne zdigli roke) i Mladen Novak je postal precednik. Kak vidimo ne vredi ve niti ona starinska: Što ima kuma, vujca i strica do precednika se dosmica. Dobro veli soseda Franca da so ve nekša istam druga eša vremena, štera niti ona ne razme makar ima ve 86 let. minulo nedelo smo mogli zbirati je li smo za ili protiv. I zebrali smo. Jedni so bili za, a drugi protiv. Glasi so prebrojeni i ve jif je bilo za. A

rek je li, na vse zadje, nebodemo meli i VŽ tablice na našaj me imorskaj autaj? Pred našaj novozebranaj politi araj je velika i teška zada a. Županijski ve niki so svoje rekli, ali to je ne dosti, treba se za to boriti i izboriti, jerbo ak bodemo kak mla na voda brz as bodemo odišli po riti k meši. I mi i naša županija. ako sam najgerek kak, itak, kanijo posložiti te regije vu Lepoj Našoj? Kuliko sam mel za uti, trelo bi biti šest vekših regiji. Dok so to uli naši pajdaši z Istre oni so mam zafremali svojo županijo kak posebno regijo. im je to došlo na stol našemo saborniko i laburisti, Drageco Lesaro, on je nej dal kaj bodemo mi hujši od Istrijanov, pak je zapisal naše Me imorje kak osmo regijo. Tri dni posle so se javili Baranjci da i oni o ejo svojo regijo. To vam je ve deveta. Ne moram vam govoriti da je gradona elnik Bandi prijavil svojega grada Zagreba kak deseto i nejvekšo regijo. Naši južni sosedi Dalmoši malo duže to štoderajo, a prvi so se javili Dubrov ani, jerbo so oni još negda bili repu-

Jeste li o istili izmice? Sveti Nikola je stigao!

Tatjana Januši , Belica - Kao što smo se u djetinjstvu veselili tradicionalnom obi aju sv. Nikole, tako se i danas tome radujemo, makar smo odrasli i znamo kako darovi stižu u te izmice. Potrudit u se da i za ovo Nikolinje izmica bude spremna i zasigurno e nešto biti u njoj. Tradiciju treba njegovati i uvati.

Nebojša Žnidari , akovec - Sigurno bude u izmi nekaj. Kad smo bili djeca, mi smo si morali zaslužiti da u izmama nekaj najdemo. Danas je to možda više navika i sva djeca ve inom nešto dobiju u izmice. Pa i odrasli na u nekakav prigodan poklon. Tradiciju Nikolinja treba uvati.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

blika, tak da jim sikak morajo dati regijo. I ve smo došli do dvanaest. No, verjem da je to još ne vse. I zato sam najgerek kaj bode, itak, zišlo z te naše regionalizacije? Što se vse još ne bode našel, tak gda bodemo, na vse zadje, pak završili na dvajsti. amilija Fabi z Kotoribe, japa Ivek i mama Mirjana imajo devet dece. To je za vsako pohvalo i jif, brz as, ne moramo pitati kak so glasali v nedelo na referendumo. I to je još ne vse: hitili so televizijo vum z hiže jerbo kvari i deco i mlade, a i ljude. I zato najbrž i imajo devet dece kaj so ne gubili vreme pred televizorom nek so deco delali. Vsaka ast, tak se to dela. Malo je tak spametnih i tak kuražnih. Familiji Fabi skidam kapo do poda! o el je Advent, vreme akanja Boži a. V obedvemaj akoskaj cirkvaj so vsako jutro v šesti vuri rane meše, zornice, a vsako soboto ili pak nedelo se vužiže po jedna sve a na adventskomo venco. akoski turisti ki težaki so nam i za ove dneve preprajli dostik vsega toga. Of tjeden

bode v akovec došel Deda Mraz i to z ko ijom. Denes, v petek, nave er bode pred cirkvom po akal svetoga Mikloša dok of dojde od ve ernje meše i celo no ga bode vozil kaj mo pomore podeliti dare za dobro deco i šibe za nas hmajuga e. Deda Mraz bode hercuval vse dok se ne vužge štrta sve a na venco, a unda bo mo došel v pomo Ded Boži njak, tak da bodo oni skupa na ko iji do akali maloga Isuseka. Jako sam najgerek kak bode to vse završilo i jeli ne bode prevelika stiska vu toj našoj akoskoj varoši? e imorska burza dela bode of petek, za Mikloševo, delila darove vsim svojim težakima, po spisko. Vekše šibe bodo dobili oni šteri duže štemplajo.

M Z

ADNJA VEST: Zbogradi vsakodnevnoga šinfanja i delanja norca žnje, irilica si nekaj grunta gda bode ostajla Lejpo Našo i odišla dimo. Brz as smo pak pretirali!

Zoran Hrženjak, akovec Kad smo bili djeca, u izmama smo za Sv. Nikolu dobili kola e, jabuke i bombone. A sad... evo kak nam je Vlada napunila izmice. Prepune su nezaposlenih, zdravstvo i prosvjeta su na koljenima, mladi ljudi odlaze raditi u inozemstvo. Vlada bi prije svega za Sv. Nikolu trebala dobiti šibu. S obzirom na takvu situaciju u zemlji, mislim da e izmice ove godine s darovima biti skromne.

Marija Perko, akovec - Sje am se Nikolinja iz doba djetinjstva. Nama je mama u izmice stavljala kola i e i bombon i e. A danas mi bake malo više stavljamo u te izmice, jer je druga ije doba. Ali, sve je to simboli no u vidu slatkiša, mandarina i sli no.

POD VUROM

Kao i svake godine, i ove je stigao blagdan Sv. Nikole. Djeca, ali i odrasli, spremili su i “zglancali” svoje izmice i cipelice te ih stavili na prozore da im sveti Nikola donese dar. Dakako, ako su bili dobri i marljivi te su taj dar i zavrijedili. A možda je stigla i šiba?! Kako je to bilo danas ili možda u danima djetinjstva, prisjetili su se sudionici naše ankete “Pod vurom” u središtu akovca. Tradicionalno, za izmice se ve inom spremaju slatkiši, naran e, mandarine i drugo vo e. (rr, zv)

zakaj? Za to kaj se ženidba preseli iz Zakona v Ustav. Tak bi to trebalo biti. Ali mi Me imorci smo ostali vsaki na svojoj strani. Oni ZA so si skopali kanala i naprajli šanca na desnoj strani Trnave, a oni PROTIV na levoj. I ve se spominamo prek nišana. Jedni se drugih sramijo, a oni drugi ove prve zovejo pederima. I jedno i drugo je grdo i nikak nebrem razmeti zakaj je to tak. Jako sam najgerek gda nas bode Trnava znova spajala, a ne razdvajala. Otkak smo se 1919. leta otrgli od Ma arov nigdar smo se ne tak posvadili kak ovo nedelo! aj bode z Lejpe Naše? Jedni prepovedajo da se bodo županije vgasnule, drugi velijo gda bodo ostale, ali bodo zrivane v pet ili pak šest regiji. Naši županijski ve niki nedajo našo županijo, ali kaj nam to vredi da se pomalem vse seli prek Drave vu Varaždin. Odišla nam je carina, sod, porezna uprava, pošta, a nekaj se šepetuji da bodemo ostali i brez policajov, cestarov, bolnice, a i brez vode. Vse to bodemo mi meli sam bodo znami gospodarili Zagorci. Jako sam najge-

Jasminka Ramuš ak, akovec - Zglancane izmice ekaju Nikolinje. Uvijek smo s radoš u ekali sv. Nikolu, koji je donio neki poklon. Obi no su to bile mandarine i okoladice. Skromno, ali smo se tome uvijek veselili. Takva tradicija se održava i danas s djecom. Ostali smo na slatkišima, ali na e se tu i šiba, za svaki slu aj!