Godina XVII.
Broj 952.
^akovec, PETAK, 13. prosinca 2013.
Cijena 7 kuna
VELIKO OLAKŠANJE Policija razotkrila bandu koja je hara ila po gornjem Me imurju
U ZATVORU! Dolijao osu ivani provalnik iz Sitnica, vo a drske “ekipe” no nih plja kaša str. 2-3 IJI JI JE OTPAD odložen dl ž na K Ksajpi? j i?
AKOVE KA BOLNICA stenje zbog niskog limita
EKO Me imurje ogra uje se od LISTE EKANJA ekoincidenta •500 dana za kuk •100 dana za ultrazvuk u Šenkovcu
str. 4
str. 2-3
Dr. Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj Županijske bolnice
POVU ENO ODOBRENJE za korištenje puta kroz šumu Škarje
ODABRANI DOBITNICI izbora za najljepše jaslice i boži ne ukrase
str. 48-49
Vlasnici šuma i njiva traže od tvrtke “Pavlic” naknadu štete str. 8 Nagrade u Vratišinec, Mihovljan, Štrukovec, Štefanec i akovec POSEBNI PRILOZI
Kako se grijati ovu zimu Kamo na do ek Nove godine?
POKLON PAKETI www.bister.hr
-20% NA KOMPLETAN
ASORTIMAN
str. 41
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UREDNI KI osvrt
IZ TJEDNA u tjedan
Figa u džepu župana Matije Posavca H
rvatska je upala u krizu uglavnom zbog državne potrošnje iznad realnih mogu nosti. Država je krenula u ''troškarenje“ odmah nakon smirivanja ratnih doga anja. Autoceste, brodogradilišta, raznorazni ''kvazipoticaji“, povlašteni umirovljenici, u posljednjih deset godina nagomilana državna administracija (navodno zbog ulaska u EU), kao i još mnoštvo toga, ime se uglavnom kupovao socijalni mir, tj. o(p)stanak na vlasti, plus hedonizam politi kih struktura svih strana kih boja, koje kao da žive u vlastitom svijetu, potpuno otu ene od gra ana, doveli su do toga da državni prora un tako nešto jednostavno više ne može izdržati. e ina ekonomskih analiti ara slaže se da naši problemi ne leže samo u punjenju prora una, ve u njegovom ''pražnjenju“, koje je postalo jednostavno neizdrživo. Stoga bilo koja mjera koja ne e obuzdati troškarenje bez obzira na novi ''hara “ u vidu ''kriznog poreza“ i pove anja PDV-a – nema šanse. Danas je teško dovesti u red sve one koji su nau eni da imaju više negoli što je to bilo ikad realno i mogu e. ko mislite da se sve ovo ranije odnosi na Me imurje, grdno se varate. Kad je trebalo spasiti jedan od najpoznatijih hrvatskih gra evinskih brendova, bivši GK, država nije poduzela gotovo pa ništa da ga spasi, ve godinama nema nikakve pomo i za restrukturiranje me imurske tekstilne i obu arske industrije, dok su se, primjerice, u susjedni Varteks "ulupale" stotine milijuna kuna državnog novca ili kredita s državnim jamstvom, da ne govorimo o bilo kakvoj potpori i ulaganju u me imurski turizam, subvencijama metalskoj industriji, "ozbiljnim" poticajima razvijanju poljoprivrede itd. aša pak je ''administracija“ u bilo kom smislu ''mila majka“ za ostatak Hrvatske. Kod nas je popunjenost uglavnom na 70-ak i manje posto kapaciteta, a pla e daleko ispod državnog prosjeka. e utim, u ostatku Hrvatske to vam je ljudi "lješkarenje na državnoj kasi". Zaposleno je ne 100 posto, nego 120 posto kapaciteta u državnoj upravi, u lokalnoj samoupravi, npr. malim op inama poput našeg G. Mihaljevca, u
V
A
N
M
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
Dalmaciji ili Lici zaposleno je po dvadesetak ljudi, a državna i lokalna administracija nakrcana je svim mogu im funkcijama, svi oni imaju svoje tajnice, savjetnike, suradnike itd. e imurje može biti sjajan primjer kako naši šefovi državnih službi (državna uprava, inspekcije, socijalna skrb, prosvjeta, policija, carina, obrana itd.) kotiraju odli no u Zagrebu, prvenstveno jer s minimalnim brojem zaposlenih obavljaju posao kvalitetnije od onih koji imaju strašne viškove zaposlenih. Da ne govorimo o famoznim "koe icijentima" koji nisu isti u ZG i K itd. I sada zbog toga jer smo, za razliku od drugih, bili šparni sve to nam Vlada i aktualna vlast želi oduzeti i preseliti u Varaždin. dok su naši šefovi odradili posao prvenstveno kako bi zadržali svoje fotelje, u ostatku Hrvatske uglavnom je obrnuta pri a. Štoviše, ak se administracija pove ala. a onda ispada zapravo da se ovi naši "guzi are u Zagrebu" po sistemu ''evo vidite, mi to možemo“, umjesto da su nakrcali kao svi drugi kancelarije, posebice visokim stru nim kadrovima dok je bilo vrijeme, pa bi ljudi danas barem imali siguran posao i za Me imurje solidnu pla u, bili bi ''državni problem“ i ne bi morali trbuhom za kruhom ili obavljati poslove ispod razine dostojanstva. ramotno je, me utim, to što e Me imurje, koje je oduvijek najskromnije, a pripadnoš u i odanoš u najvjernije Hrvatskoj, bez obzira na izborne rezultate, danas kad treba rezati, biti u istom košu s njezinim ostatkom. nakovita je šutnja sada kada sve odlazi prema Varaždinu i Zagrebu me imurskog župana Matije Posavca, kojemu e o ito organizacija manifestacija poput ''Lijepom našom“ i ''hodo aš enje po priredbama“ uskoro biti jedini posao.
M
I
P
S
Z
13. prosinca 2013.
VIJEST(I) TJEDNA
OTKRIVENA BANDA provalnika koja je sijala strah i trepet puna dva mjese
Kakve promjene o ekuju Županijsku bolnicu akovec?
Šef bande iz Si u istražnom zat
Otkako su upravlja ka prava Županijske bolnice akovec sa Županije prenesena na Vladu Republike Hrvatske radi sanacije ogromnih dugova, ne prestaju rasprave i strahovanja što e biti s našom bolnicom. Francuska konzultantska ku a dovršava tzv. Master plan bolnica, što dodatno podgrijava situaciju što e biti s našom bolnicom i gdje emo obavljati zdravstvene usluge. - Dok se Master plan ne objavi i ne usuglasi, mislim da nisu smislene razli ite špekulacije koje se pojavljuju u našoj, ali i ostalim susjednim županijama o pitanju razli itih promjena u bolnicama. Masterplan hrvatskih bolnica, koji e se vjerojatno objaviti do kraja godine, prema najavi ministra zdravlja, dovest e do organizacijskih i funkcionalnih promjena u svim zdravstvenim ustanovama. Implementacija Master plana zapo et e 2014. i potrajat e nekoliko godina, rekao nam je dr. Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj Županijske bolnice akovec. Detaljnije o temi, kao i o listama ekanja za pacijente, pro itajte na str. 4.
(NE) SVI A NAM SE Ivica Balog dobitnik nagrade za životno djelo Ivica Balog, vodoinstalater iz Strahoninca, ovogodišnji je dobitnik nagrade za životno djelo, koju svojim lanovima obrtnicima dodjeljuje Obrtni ka komora Me imurske županije. Nagrada se dodjeljuje u obliku statue “Obrtnik Me imurja”. Ivica Balog zasluženo je dobio nagradu za životno djelo, jer je itav svoj radni vijek proveo u obrtništvu, preko etrdeset godina. - U obrtu je uvijek bilo teško, pogotovo sada, ovo su teška vremena, kazao je Ivica Balog. - Potrebno je biti sto posto angažiran i nema nekih posebnih recepata za opstanak. Uz ustrajnost i marljivost, dnevno je potrebno pratiti nova znanja i tehnologije. Recept za uspjeh je pra enje novih tehnologija, bez kojih se obrt ne mož e razvijati. Ivica Balog pohvalio se da su u njegovoj obrtni koj radionici mladi kadrovi ti koji su nositelji razvoja. O cijeloj temi i Danu Obrtni ke komore itajte na str. 6.
Tko to smješta elnicima Op ine Sveta Marija? U Op ini Sveta Marija u tijeku je jedan u nizu nadzora kojima su obasuti posljednjih mjeseci. Vrlo je lako mogu e da se radi o tome da jedna te ista osoba prijavljuje Op inu državnim organima koji su dužni reagirati. Javna je tajna o kome je zapravo rije . Dean Hunjadi tvrdi kako su razne prijave po ele još za njegovog mandata te su uvijek stizale od iste osobe koja se uvijek predstavljala pseudonimom. Upravo iz tog razloga može se sumnjati u njihovu dobronamjernost i relevantnost. Sva ta o itovanja koja moramo napraviti oko tih prijava uzimaju nam strašno puno vremena i ko e nas u radu. Umjesto da se bavimo sa stvarima i projektima koji su u interesu mještana, od po etka mandata bavimo se samo prijavama i inspekcijskim nadzorima te potrebnom papirologijom koju moramo dati prilikom nadzora, rekla je aktualna na elnica Slamek. Više na str. 8.
DORH provodi istragu protiv tri od etiri osumnji enika, a pritvoren je 28 se navodno nedavno vratio iz zatvora na slobodu PIŠE: ANTONIJA ZBILJSKI
Po svemu sude i, stanovnici naselja u gornjem Me imurju kona no mogu odahnuti. Policijski službenici Policijske uprave me imurske dovršili su opsežno kriminalisti ko istraživanje nad 28, 22 i 20-godišnjakom i maloljetnikom, za koje je utvr eno da su u razdoblju od 18. listopada do 7. prosinca ove godine po inili ukupno 28 kaznenih djela "teške kra e" i "kra e“, od ega 12 u Murskom Središ u, 4 u Selnici, 4 u Hlapi ini, 2 u Vratišincu, te po 1 u Zebanec Selu, Gornjem Zebancu, Donjem Zebancu, Merhatovcu, Peklenici i Frkanovcu. Privedena je etvorka iz romskog naselja Sitnice kraj Murskog Središ a. Na elu široke policijske akcije, koja je u inišu rezultirala velikom racijom i uhi enjima u romskom naselju Sitnice u ponedjeljak na utorak, bio je
Nakon no ne policijske akcije u Sitnicama, s ponedjeljka na utorak uslijedilo policija posložila “mozaik” od 28 kaznenih
na elnik PP-a Mursko Središ e Miljenko Vrbanec. Pritvor je od privedenih zaradio samo 28-godišnji plja kaš, koji je zajedno sa svojim kompanjonima mnogim gra anima otjerao san s o iju. Kako neslužbeno saznajemo, rije je
o povratniku iz zatvora, koji je o ito organizirao pravu bandu koja je harala naseljima Grada Mursko Središ e, Selnice, Sveti Martina na Muri i Vratišinec. Osumnji enik je uz pomo još dviju osoba sudjelovao u dvomjese nom plja kaškom
IJE SU OTROVNE boje i lakovi zakopani na Ksajpi?
Eko Me imurja: Naš opas zbrinjavaju ovlaštene tvrt Inspekcijskim nadzorom utvr eno je da su nepoznate osobe u tlo odložile, odnosno zakopale otpadne boje PIŠU: SINIŠA OBADI , BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN
Op ina Šenkovec nedavno je protiv nepoznatog po initelja podigla prijavu Inspektoratu zaštite okoliša u akovcu, zbog zaga ivanja okoliša na jednoj parceli u vlasništvu Op ine. Naime, kako nam je potvrdio op inski na elnik Saša Horvat, na adresu Op ine Šenkovec stigla je anonimna prijava (potpisana, kako neslužbeno saznajemo, s “bivši djelatnik Eko Me imurja“). - Ta nas je prijava, kazao je Horvat, obvezala da je provjerimo i obavijestimo nadležne institucije, a sve, naravno, u cilju zaštite zdravlja naših mještana. Inspektorat zaštite okoliša u akovcu reagirao je u vrlo kratkom roku te predmet po hitnom postupku proveo kroz sustav. Tako er, s obzirom na to da su, prema informacijama kojima raspolažemo, istražne radnje u tijeku, tako da u svrhu zaštite samog postupka ne možemo davati nikakve detalje vezane uz slu aj, nadamo se da e institucije odraditi svoj dio posla i prona i po initelje, a mi kao Op ina emo biti na raspolaganju u svakom pogledu. Kako se neslužbeno saznajemo, na podru ju zvanom Ksajpa, na dubini od etiri do pet metara, zakopan
Iz Eko Me imurja demantirali su bilo kakvu povezanost s one iš enjem
O ITOVANJE Eko Me imurja o incidentu koji se
Nemamo nikakva službena Za Me imurske novine od Uprave Eko Me imurja zatražili smo o itovanje o ekoincidentu koji se u Šenkovcu vezuje uz njihovu tvrtku. Pitali smo Upravu Eko Me imurja jesu li boje i lakovi odloženi kao otpadni materijal izašli iz Eko Me imurja, ako jesu, u kojem razdoblju i zašto se dogodilo odlaganje u prirodu u neposrednoj blizini tvornice. Iz Uprave Eko Me imurje dobili smo pisani odgovor u
kojem su nam odgovorili sljede e: - Eko Me imurje d.d. nema nikakva službena saznanja o mogu em one iš enju tla na podru ju op ine Šenkovec te je o istom saznalo temeljem natpisa u Listu Me imurje. Eko Me imurje d.d., kao društveno odgovorna tvrtka koja osje a odgovornost za okolinu i zajednicu u kojoj djeluje, brigu za okoliš ugradilo je u temeljne vrijednosti svog poslovanja i posluje u skladu s normom ISO 14001. Ova norma
13. prosinca 2013. eca u gornjem Me imurju
itnica tvoru 8-godišnjak iz Sitnica, koji
o je privo enje etvorke, nakon ega je djela
pohodu, tijekom kojeg je provaljivao u vikendice i domove u kojima su uku ani spavali te pretraživao prostorije i pritom krao nakit, novac, mobitele i druge vrijedne stvari. Gra ane je tako oštetio za ak 54 tisu e kuna, što je bezna ajno s obzi-
sni otpad tke je opasni otpad ije porijeklo još nije utvr eno. Budu i da je Op ini Šenkovac rješenjem od 25. studenoga nare eno uklanjanje zakopanog otpada putem ovlaštene osobe s rokom izvršenja od 90 dana, ovo je, kako je istaknuo Horvat, velika financijska obveza i udar na ra un Op ine, tako da e ne iji nemar i neodgovornost prema mještanima i njihovom zdravlju zapravo morati snositi sami mještani
Kaznena prijava protiv “nepoznate osobe“ U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode isti u da je inspekcijski nadzor obavljen 22. studenoga, povodom anonimne prijave.
3
rom na to koliko je straha, brige i besanih no i uzrokovao.
ŽELJKO BALOG napao nas zbog “stvaranja nezdrave klime u društvu“, koju smo navodno izazvali napisom o kra ama u prošlom broju Me imurskih novina
Provaljivali u obiteljske ku e
Je li on znao nešto što prije utorka nije znao nitko?
Op insko državno odvjetništvo u akovcu u etvrtak je provelo prvo ispitivanje hrvatskog državljanina (1985.) zbog postojanja osnove sumnje da je po inio produljeno kazneno djelo teške kra e. Postoji ina e osnova sumnje da je osumnji enik u razdoblju od listopada do prosinca 2013. zajedno s još dvije osobe provaljivao u ku e i druge objekte u devet mjesta na podru ju Me imurske županije i iz njih uzimao novac i vrijedne predmete, na koji na in je provalio u ukupno 28 objekata i protupravno se okoristio za najmanje 54.000 kuna. Protiv osumnji enika je sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu odredila pritvor, dok su ostali o ito pušteni da se brane sa slobode. Kaznena djela vršili su na na in da su tijekom no i provaljivali u obiteljske ku e u kojima su uku ani spavali, te pretraživali prostorije i pritom krali nakit, novac, mobitele i druge vrijedne stvari. U 12 slu ajeva kazneno djelo su pokušali, ali ga nisu dovršili, dok su 16 kaznenih djela dovršili i pritom vlasnicima pri inili materijalnu štetu. U kriminalisti ko istraživanje bile su uklju ene sve policijske postaje Policijske uprave me imurske. Napominju da provode sustav upravljanja okolišem uskla en sa zakonima, a sastoji se od to no definiranih postupaka koje nadgledaju i provode stru njaci. Inspekcijskim nadzorom utvr eno je da su nepoznate osobe u tlo odložile, odnosno zakopale otpadne boje. Op inskom državnom odvjetništvu je protiv nepoznatog po initelja podnesena kaznena prijava, a Op ini Šenkovac je iz istog razloga rješenjem od 25. studenoga nare eno uklanjanje zakopanog otpada putem ovlaštene osobe s rokom izvršenja od 90 dana, isti e Ojdana Raji Azinovi iz Ministarstva.
Nema straha od zaga enja vode Me imurske vode ina e su priop ile da nema straha od bilo kakvog zaga enja vode, s obzirom na to da je one iš enje tla na podru ju op ine Šenkovec locirano van vodozaštitnog podru ja i ne utje e na kvalitetu vode na vodocrpilištima Nedeliš e i Prelog.
pripisuje njihovoj tvrtki
a saznanja o one iš enju je najrašireniji me unarodno prihva eni standard za upravljanje okolišem, ime se Eko Me imurje d.d. dobrovoljno obvezalo primjenjivati zahtjeve upravljanja okolišem koji su definirani normom i na taj na in svesti potencijalno negativne utjecaje svojih poslovnih aktivnosti vezanih uz okoliš na najmanju mogu u mjeru. Eko Me imurje d.d. provodi unkcionalni sustav upravljanja okolišem, koji je uskla en sa Zakonom o zaštiti okoliša,
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Zakonom o otpadu, Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i ostalim zakonima iz tog podru ja, a sastoji se od to no definiranih postupaka koje nadgledaju i provode posebno obu eni stru njaci. Zbrinjavanje opasnog otpada za Eko Me imurje d.d. vrše ovlaštene tvrtke sukladno zakonskoj regulativi, a što se može potkrijepiti prate im listovima za svaku vrstu otpada i ostalom dokumentacijom, stoji u njihovom priop enju.
Povodom Me unarodnog dana ljudskih prava, u akove koj “Scheierici” održana je tribina pod nazivom “Ujedinjenje svih Roma u Republici Hrvatskoj”, na kojoj su osim me imurskih sudjelovali i predstavnici Roma iz Slavonskog Broda, Bjelovara, Siska i susjedne Slovenije. Govore i o položaju Roma u Me imurju, Željko Balog, predsjednik Vije a romske nacionalne manjine Me imurske županije, pritom je kazao kako je u Me imurju izuzetno napeta situacija, i to iz razloga što su mediji (?!) doprinijeli jednoj nezdravoj klimi u kojoj se sve negativne stvari pripisuju samo Romima. Kao primjer medijske hajke navodi novinski lanak (u 951. broju Me imurskih novina), u kojemu gradski vije nik u Murskom Središ u Ivan Gori anec spominje mogu nost
Kaznena prijava protiv Željka Baloga zbog govora mržnje
organiziranja gra anskih straža koje bi žitelje trebale zaštititi od no nih pohoda kriminalaca (nigdje pritom ne spominju i da se tu radi o Romima ili sumnja na njih). No, predsjednik Vije a romske nacionalne manjine Me imurske županije Željko Balog u utorak je kazao da se zahvaljuju i Me imurskim novinama, “jer on zna da se, iako se ne spominju izri ito, sigurno mislilo na Rome“, stvara neosnovana
hajka na Rome. Samo nekoliko sati nakon što je Balog ovo izgovorio, policija je priop ila da je uhitila etiri osumnji ena za niz provala u gornjem Me imurju koji su sijali strah i trepet u tom dijelu našeg kraja, a, na žalost, i ovaj put, kao i u nizu drugih situacija kra a i teških kra a u Me imurskoj županiji, u pitanju su ipak nesavjesni pripadnici romske nacionalne manjine. (so)
Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Pribislavec zamjenik na elnice iz redova nacionalnih manjina Željko Balog svoje kolege i op insko elništvo prozvao je ustašama i ašistima, a sve zbog smanjenja koeficijenta za obra un pla e. Tim povodom, odnosno zbog opetovanog govora mržnje, predsjednik Op inskog vije a Pribislavec Elvis Horvat podnio je Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu kaznenu prijavu protiv Željka Baloga, dok pak je op inska na elnica Višnja Iva i o ovom incidentu obavijestila i Ured državne uprave Me imurske županije. Kako neslužbeno saznajemo, po tom pitanju sa Željkom Balogom policija je ve obavila “obavijesni” razgovor.
ODLUKOM Školskog odbora Zoran Pazman više nije ravnatelj Graditeljske škole akovec
Za v.d. ravnatelja postavljen Zvonko Ladi Odlukom Školskog odbora sa sjednice, koja je održana prošli petak, ravnatelj Graditeljske škole Zoran Pazman razriješen je s dužnosti ravnatelja na osnovu rješenja koje je u školu dostavila Prosvjetna inspekcija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Dužnost v.d. ravnatelja obnašat e Zvonko Ladi , dipl. teolog, od ponedjeljka 16. prosinca. - Nisam pristao na razloge mojeg razrješenja ni po jednoj to ki. Iznena en odlukom nisam. Ve mi je osam godina glava na panju i pod stalnim sam nadzorima te sam cijelo vrijeme bio pripravan na to da me se želi maknuti, ispri ao nam je Pazman. Nakon prestanka ravnateljske dužnosti Zoran Pazman planira se prijaviti na natje aj koji je otvoren u Graditeljskoj školi. - Oslobo eno je jedno radno mjesto te se planiram javiti na natje aj za rad u nastavi. Traži se inženjer arhitekture. No, ho u li to uspjeti, upitno je, jer i to mora odobriti Školski odbor, tvrdi Pazman. ®
O ŽUPANU Matiji Posavcu
Ako sam ja šerif, on je revolveraš Bivši ravnatelj žestoko se obrušio i na župana Matiju Posavca, koji je o ito poduzeo sve (promjena lanova Školskog odbora) da Pazmana smijeni s njegove pozicije. Evo što kaže o njemu: - Putem lokalnog lista Matija Posavec me prozvao da se ponašam kao lokalni šeri . Spustit u se na tu primitivnu retoriku. Ako sam ja lokalni šeri , što je onda on. Revolveraš koji skida ljude s položaja ako mu ne odgovaraju? Neka se posveti gospodarskim problemima koje županija ima. Ako sam tako grozan, kako to da sam svojedobno sa svojim
u enicima i školskim kolektivom uspio svrstati Graditeljsku školu me u najuspješnije strukovne škole u RH? Posavec je u Ministarstvu inicirao inspekciju. Inspektorica koja je došla u školu bila je pod pritiskom svoje šefice, kod koje je Posavec dva puta odlazio kako bi ‘’lobirao’’ za moju smjenu. Pazman je završno kazao: - Otkad je po eo napad na mene i krenule optužbe, župan me ni jednom nije pozvao na razgovor. I kad je bio kod nas u školi, uop e nije htio sa mnom razgovarati. Niti ga je zanimalo što smo u školi novo napravili, sanirali, preuredili...
GRIJESI Županije po Pazmanu
U 12 godina oštetila je Graditeljsku školu za oko 2 milijuna kuna Ravnatelj Pazman ukratko nam je pobrojao samo neke “grijehe“ Županije prema Graditeljskoj školi, za koje o ito smatra da su bili “trn u oku“ u odnosu njega i župana. - Smetam im jer tražim da Županija pla a materijal za prakti nu nastavu, što im je dužnost kao osniva u škole. Oni to ne ine ve 12 godina. Mi se sami snalazimo kako znamo i umijemo.
Tražio sam da se ispravi i korigira cijena sportske dvorane, jer zbog smanjene cijene samo tu imamo gubitak od 75 tisu a kuna, a nemamo za platiti struju. Pri donošenju prora una (sada novog) Županija nam je uskratila 250 tisu a kuna planiranih sredstava za energente, drugim je školama uskra eno po 30, 40 tisu a. 2008. godine Županija nam
je uskratila 350 tisu a kuna putnih troškova za dom, koje nam je usmjerila Vlada. Mi smo s domom na granici ekonomi nosti kad su u pitanju obroci, održavanje i smještaj, ali to nikoga nije briga. Ukupno su nas u 12 godina oštetili za 2 milijuna kuna, a ja moram moljakati HEP da nam ne iskop a struju, a na udaru smo jer smo jedina škola u Me imurju koja stva-
ra novac, dok istovremeno služimo Županiji za krpanje prora unskih rupa, kazao nam je Pazman. I to je samo dio pri e “preko tele ona“ i poru uje da postoji još niz toga što ne odgovara županijskom vodstvu kad je u pitanju vo enje Graditeljske škole, Doma i sportske dvorane, kako je do sada bio slu aj, o emu bi se o ito mogao napisati i “roman“.
Aktualno
4
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PROMJENA na elu akove ke Elektre
13. prosinca 2013.
FRANCUSKI KONZULTANTI kroje sudbinu i ak kadrova pacijenti sve teže ostvaruju svoja prava
Šenkovski HNS-ovac Mladen Liste ekanja Hren umjesto Davora Soka a Samo je nešto više od godinu dana Davor Soka bio na direktorskoj poziciji HEP ODS-a d.o.o. – Elektre akovec. Po dolasku na funkciju najavio je velike investicijske planove na našem terenu, u iznosu od ak devet milijuna kuna.
Nije poznato što je sve to no realizirano ili ne, ali Soka je nedavno napustio mjesto direktora akove ke Elektre i otišao na poziciju u HEP Grupi u Zagrebu. Na njegovo upražnjeno mjesto stigao je Mladen Hren,
magistar ekonomije iz Šenkovca, koji otprije radi u HEP-u. Hren je ina e aktivni lan Hrvatske narodne stranke. Obavljao je funkcije u šenkovskom i me imurskom HNS-u, a na posljednjim lokalnim izborima ušao je u Op insko vi-
je e Šenkovec. Na posljednjim strana kim izborima Hren nije dobio neku istaknutiju funkciju u me imurskom HNS-u (vjerojatno s razlogom), ali je zato sjeo u puno primamljiviju fotelju – direktora akove ke Elektre. ®
ŽUPANIJSKI ODBOR Hrvatske stranke umirovljenika održao izbornu skupštinu
Valentin Ko ila i dalje predsjednik Na izbornoj skupštini Hrvatske stranke umirovljenika Me imurske županije, dosadašnji predsjednik Valentin Ko ila ponovno je izabran za predsjednika Županijskog odbora HSU-a. Skupština je održana u restoranu “Kristal” u akovcu, uz nazo nost vod-
stava HSU-a i predstavnika kolicijskih partnera u Županiji. Za zamjenike predsjednika Županijskog odbora HSU-a izabrani su Marjan Marciuš i Marijan Rodiger. Treba spomenuti da je HSU stranka koja je ve drugi mandat u koaliciji sa SDP-om i MDS-om u Skup-
štini Me imurske županije. Valentin Ko ila, predsjednik Županijskog odbora HSU-a, kao i njegovi suradnici, isti e kako je namjera i želja stranke da se ne dozvoli da umirovljenici i stariji gra ani budu gra ani drugog reda, jer to ne zaslužuju. (BMO)
Valentin Ko ila ponovno predsjednik
Zatražiti referendum ako Me imurje ne e dobiti status regije tualnim promjenama uvodi se još jedna razina regionalne samouprave. Prihvate li se ustavne promjene, Hrvatska bi imala dvije razine regionalne samouprave: županije i regije. MDS ne prihva a i ne podržava ove promjene Ustava. Ono što dalje smeta MNS jest to da se u novi prijedlog Ustava ulazi bez javne rasprave kakva nam lokalna i regionalna samouprava treba, bez mišljenja Zajednice županija i svih zainteresiranih tijela. Vladi je bilo bitnije osigurati dovoljno glasova za promjenu Ustava nego kvalitetno riješiti problematiku lokalne i regionalne samouprave.
Formiranjem velikih regija, a prvi koraci su ve napravljeni formiranjem upravnih regija sa sjedištima u Varaždinu, Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, te prijedlogom pet planskih podru ja, za o ekivati je da e Me imurska županija zadržati status županije, kojima e se smanjiti ovlasti i prora un, a izgubiti status regije najviše razine. MDS to ne e prihvatiti, ne pristaje ni na kakav status subregije, odnosno ni na kakav status u kojemu postoji posrednik izme u države i Me imurske županije. Ukoliko ustavne promjene budu prihva ene, a ovom putem MDS je pozvao
Dobivat emo mrvice o kojima e odlu ivati drugi P
odijeli pa vladaj, najstarije je pravilo politike. Kriza je izgrizla standard gra ana do noktiju, vlast ne zna kako da zemlju izvu e iz krize. Tako da je stvaranje podjela u društvu plodno tlo za odvra anje pažnje gra anima od glavnih problema. Od toga ho e li imati što za jesti, mo i se grijati, ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu, jer se liste ekanja nakon štrajka koji je prekinut radnom obvezom lije nicima broje u stotinama dana. Postavlja se pitanja kakvog uop e ima smisla pretraga koja se odgodi za nekoliko mjeseci. Jedino što vas lije nik više ne e mo i u udu pitati: ‘A gdje ste bili prije?’. og pitanja sje aju se samo stariji gra ani iz ranijih vremena, kad se lije niku nije odlazilo tako esto, nego kad bi
T
vrag ve odnio šalu, pa lije niku nije bilo druge nego pacijentu postaviti to uveno pitanje: ‘A gdje ste bili ranije?’. o pitanje danas lije nici zasigurno ne e postavljati, jer znaju da su pacijenti bili naru eni znatno ranije, ali su morali mjesecima ekati. edino rješenje je alternativa, pod uvjetom da za nju imate novac. Naime, alternativa je isto tržišna kategorija, a za zdravstvenu zaštitu u javnom sektoru izdvajamo novcem, dijelom preko dohodaka, a drugim dijelom iz poreznih prihoda iz prora una, pa s pravom o ekujemo da za taj novac nešto i kao pacijenti dobijemo. a gra ani ne bi pitali što je s radnim mjestima, dokle e njihov standard padati, a porezi rasti, važno je podgri-
T J
D
javati atmosferu podjela po raznim osnovama. Sva ati ih novim regionalnim podjelama, koje ne e donijeti ništa novo nego samo bujanje nove administracije, koja e sama sebi postati svrhom. Na kraju e jedina radna djelatnost ostati premetanje i izrada projekata, kojima nitko ne e znati stvarnu svrhu, ali ni tko e zara ivati za njihovo održavanje. Svaki hladni pogon košta i netko za njega treba zara ivati, ali u ovoj zemlji nikako da to sjedne na svoje mjesto. Da jedina i glavna odrednica bude otvaranje radnih mjesta. A kad rješenja nemaš, baviš se traženjem žrtvenih jaraca, od toga tko je obitelj, a tko nije, tko piše ovim ili onim pismom, govori ovim ili onim jezikom, te stvaranjem regija višeg i nižeg reda.
Kriti no je i kod drugih operacija i pregleda, na koje se tako er mora ekati danima i mjesecima, poput operacije mrene (160 dana), pretrage na radiologiji: mamografija (160 dana), UZV dojki (180 dana)… PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN
MDS o novoj regionalnoj podjeli Hrvatske koju hrvatska Vlada uvodi “na mala vrata“
- Smatramo da je Hrvatska presiromašna država da bi imala dvije razine regionalne samouprave, uz dvadeset postoje ih županija još i pet regija. Zalažemo se za podjelu Hrvatske na pet do osam županija – regija, što je mogu e u okviru postoje eg Ustava i zakona, s time da Me imurske županija zadrži status županije - regije, kazali su elnici stranke na elu s predsjednikom Željkom Pavlicom. Predložene promjene Ustava Republike Hrvatske u dijelu koji obuhva a regionalnu samoupravu zapravo pravno i politi ki ustrojavaju novi regionalni ustroj Hrvatske. Ak-
za kuk, a ak pregled ultraz
naše saborske zastupnike da ih ne prihvate i, ukoliko Me imurska županija na zadrži regionalni status najviše razine, MDS e pokrenuti inicijativu prema Vladi za raspisivanje savjetodavnog referenduma o statusu Me imurske županije. Ukoliko referendum ne bude raspisan, MDS e pokrenuti peticiju, prikupljanje potpisa gra ana Me imurske županije, jer smo mišljenja da samo Me imurke i Me imurci mogu donijeti odluku o smanjenju svojih prava na regionalnu samoupravu, poru io je na kraju Željko Pavlic, predsjednik MDS-a. (BMO)
T
ako je politi ki Zagreb, poput kakvoga centralnog komiteta, odredio nove komesare formirane u vidu nadregija stvorene u politi koj trgovini me u raznim stankama. Te nadregije dobile bi u politi ki miraz vladanje subregijama kako bi si gradile svoje nove provincijalne metropole. U toj podjeli onima, koje se na krajnje provincijalan na in proglašava ve ima i zna ajnijima, daje se pravo dijeliti novac i prava manjima. Te nove metropole dobit e u svoje ruke poluge upravne politi ke, društvene i gospodarske mo i i još e se više otu iti od gra ana. U mnogim institucijama u našoj županiji više ne može doživjetiodgovore ni na najobi nija pitanja, jer su upravlja ke strukture izvan županije, pa ovdašnji poslovo e, jer ih se druga ije po ovlastima ne može nazvati, ni za što nisu ovlašteni. ema tomu puno godina kada su s lokalnom zajednicom komunicirale ak i lokalne banke. Danas su one nevidljive, ali neprobojnim zidom odvojene od javnosti. To je ak i razumlji-
N
Otkako su upravlja ka prava Županijske bolnice akovec sa Županije prenesena na Vladu Republike Hrvatske radi sanacije ogromnih dugova nastalih zbog nedostatnih sredstva, koja su bolnici stavljena na raspolaganje za mjese no poslovanje, tzv. limit, ne prestaju rasprave i strahovanja što e biti s našom bolnicom. Uz to, na mala vrata provodi se regionalizacija Hrvatske i u zdravstvu. Francuska konzultantska ku a dovršava tzv. Master plan bolnica, što dodatno podgrijava situaciju što e biti s našom bolnicom. Ho e li se pojedini odjeli ukidati, smanjivati, racionalizirati. Gdje emo obavljati zdravstvene usluge, s obzirom na to da smo navikli najve i dio zdravstvenih usluga obavljati u našoj bolnici. Zbog toga smo odgovore na ta pitanja potražili na mjerodavnom mjestu, od dr. Miroslava Horvata, sanacijskog upravitelja Županijske bolnice akovec.
Nadam se zadržavanju najmanje dosadašnje razine rada bolnice * Što zapravo našoj bolnici donosi Master plan, ima li bojazni za ukidanje odjela? - Dok se Master plan ne objavi i ne usuglasi, mislim da nisu smislene razli ite špekulacije koje se pojavljuju u našoj, ali i ostalim susjednim županijama o pitanju razli itih promjena u bolnicama. ‘Masterplan hrvatskih bolnica’, koji e se vjerojatno objaviti do kraja godine, prema najavi ministra zdravlja, dovest e do organizacijskih i funkcionalnih promjena u svim zdravstvenim ustanovama. * Kada on stupa na snagu? - Implementacija Master plana zapo et e 2014. i potrajat e nekoliko godina. On, prema najavama, podrazumijeva racionalizaciju i mogu u preraspodjelu akutnih leže ih kreveta, daljnji razvoj dnevnih bolnica i osiguravanje kapaciteta za palijativnu skrb. Tako er e i i u smjeru uklanjanja nepotrebnog
POGLED ODOZDO vo, ako nismo znali upravljati svojim kapitalom pa smo ga prepustili strancima. Što njih uop e briga za lokalno stanovništvo ili zajednicu. Njihovo je da zarade koliko god je mogu e više. Na kraju krajeva, sami smo se dali namamiti u njihovu stupicu. Mnogo gore je to što smo gra anskim u eš em gradili infrastrukturu, struju, vodu, telefon, plin, a sada upravlja ke strukture koje odlu uju o nama i onome što smo sami gradili izmi u iz Me imurske županije. Dobivat emo mrvice o kojima e odlu ivati netko drugi. Bit e zanimljivo pratiti kako e o ustavnim promjenama koje se odnose na novu regionalizaciju Hrvatske, u kojima e Me imurska županija izgubiti dio ovlasti na ra un drugih, glasovati naši saborski zastupnici Dragica Zgrebec, Nadica Jelaš, Mario Mohari , Dragutin Glavina, Dragutin Lesar i Sun ana Glavak. Što e svakom pojedina n od
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
njih biti pre e, interes gra ana Me imurske županije ili strana ki interes. Jednako tako postavljam si pitanje što je naša izvršna vlast, župan Matija Posavec, njegovi zamjenici, zatim i predsjednik Skupštine Mladen Novak, poduzela da Deklaracija o Me imurju ne ostane mrtvo slovo na papiru. Je li netko od njih glasovao jednom rukom za, a drugom držao igu u džepu? Ne bi bilo prvi put da se zbog osobne karijere prodaju zajedni ki interesi.
13. prosinca 2013.
kove ke bolnice, u kojoj zbog nedostatka novca i
: 500 dana 100 dana za zvukom ostvarivanja ostalih zacrtanih mjera iz Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. - 2020. godine. Ja vjerujem da smo mi svojim dosadašnjim radom i opsegom usluga koje obavljamo zadovoljili kriterije za zadržavanje dosadašnje razine rada, a svakako ima mjesta i za podizanje u odre enim segmentima. Master plan e, po mom mišljenju, nakon objave zahtijevati usuglašavanje na lokalnom i regionalnom nivou te u tom smislu provjeru njegove provedivosti.
Dr. Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj Županijske bolnice: - Ja vjerujem da smo mi svojim dosadašnjim radom i opsegom usluga koje obavljamo zadovoljili kriterije za zadržavanje dosadašnje razine rada, a svakako ima mjesta i za podizanje u odre enim segmentima
umnožavanja diferentnih dijagnosti kih i složenijih terapijskih (i operacijskih) zahvata u ustanovama na maloj udaljenosti. To zna i da emo usuglašeno raditi na razvoju nekih sadržaja koji su od regionalnog zna aja u jednom centru, primjerice, neurokirurgije, interventne kardiologije, radioterapije, MR dijagnostike... U tom smislu za o ekivati je i stvaranje tzv. regionalnih ili nacionalnih mreža bolni ke skrbi. Masterplan e i i i u smjeru
Liste ekanja za pojedine preglede duže od godinu dana * Kakva je situacija nakon uvo enja radne obveze i smjenskog rada vezano uz liste ekanja? Na koje se pretrage najduže eka i koliko dugo? - Uvo enjem radne obveze lije nika, rad u poliklinici i stacionaru vratio se na razinu kakav je bio pred štrajk. Zaostali slu ajevi vezani uz štrajk postepeno se odra uju ovisno o kadrovskim i organizacijskim mogu nostima pojedinih djelatnosti. Liste ekanja i nadalje su najduže za ugradnje endoproteze kuka i koljena (oko 500 dana), operacija sive mrene (160 dana), pretrage na radiologiji: mamogra ija (160 dana), UZV dojki (180 dana), UZV abdomena (100 dana). Bez obzira na navedene liste, svi hitni pacijenti odmah se rješavaju, uklju uju i dijagnostiku i zahvate, odgovorio je Miroslav Horvat, dr. med., spec. internist-pulmolog, sanacijski upravitelj ŽB-a akovec.
ME IMURSKO VELEU ILIŠTE
Promovirana druga generacija prvostupnika Druga generacija prvostupnika Me imurskog veleu ilišta promovirana je u petak 6. prosinca na sve anosti u Centru za kulturu akovec. Me imursko veleu ilište osnovano je prije pet godina s 56 studenata
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ra unarstva, da bi danas imalo preko 800 studenata. U drugoj generaciji promovirano je 30 prvostupnika stru nog studija ra unarstva i 74 prvostupnika ekonomije menadžmenta turizma i sporta. (BMO)
5
REDEA - ulazi u desetu godinu djelovanja, uz zna ajna dosadašnja postignu a
Iz EU fondova stiglo 15 milijuna eura, TIC iznjedrio desetak visoko tehnoloških tvrtki Agencija je zadužena za široko podru je pružanja stru ne podrške regionalnom razvoju u Me imurskoj županiji, što uklju uje strateško planiranje kao preduvjet usmjerenog razvoja, razvoj gospodarstva, ruralni razvoj te razvoj ljudskih potencijala - Budu i da se rezultati rada potpornih institucija poput REDEA-e vrlo esto promatraju kroz prizmu provedenih projekata, njezina direktorica Sandra Polanec Marinovi istaknula je kako je od osnutka agencije 2004. godine provedeno ili asistirano u pripremi i provedbi ukupno 42 projekta u vrijednosti 15,213.805,97 eura. Tako er je istaknuta važnost projekta Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje, koji je omogu io 72 zaposlena u inkubiranim tvrtkama, s time da su se neke ve uspješno pozicionirale na tržištu te izašle iz TIC-a sa znatno ve im brojem zaposlenih nego kad su u njega ulazile. To su najvažniji naglasci onoga o emu su govorili vode i ljudi REDEA-e i TIC-a na press konferenciji.
Odra eno ili u tijeku niz aktivnosti koje donose rezultate REDEA je razvojna agencija u vlasništvu Županije, a ujedno i regionalni koordinator prema Zakonu o regionalnom razvoju. Ove godine 9. prosinca obilježila je devet godina rada. O rezultatima rada i planovima javnost su na godišnjoj konferenciji za medije izvijestili direktorica Sandra Polanec Marinovi i župan Matija Posavec, dok je o radu REDEA-ine tvrtke k eri, Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje, govorio poslovni direktor Ivan Pla ko. Osvrnuvši se na godinu na izmaku, Polanec Marinovi naglasila je kako je trenutno u provedbi šest projekata inanciranih iz fondova EU, ukupne vrijednosti 1,483.464,16 eura. Me utim, kao regionalni koordinator, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju RH, Agencija je zadužena za široko podru je pružanja stru ne podrške regionalnom razvoju u Me imurskoj županiji, što uklju uje strateško planiranje kao preduvjet usmjerenog razvoja, razvoj gospodarstva, ru-
Ivan Pla ko, poslovni direktor TIC-a, Sandra Polanec Marinovi , direktorica REDEA-e, i Matija Posavec, župan
ralni razvoj te razvoj ljudskih potencijala. REDEA je tako er koordinator strateškog projekta Centra znanja Me imurske županije, za koji je izra ena studija koristi i troškova za tri objekta, za koje je u tijeku isho enje potvrde glavnog projekta te je osigurana tehni ka pomo za pripremu dokumentacije za drugu fazu, koja uklju uje i izgradnju studentskog doma. Ovaj je sveobuhvatni razvojni projekt primio priznanje “European Enterprise Promotion
Awards” kao nacionalni pobjednik u kategoriji “Unaprje enje poslovnog okruženja“. U prilog utjecaju Centra znanja na poslovno okruženje ide i rad REDEA-ine tvrtke k eri, Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje, u kojemu je inkubirano 18 tvrtki s 52 zaposlena.
Novi veliki izazov – strukturni fondovi Prilika je iskorištena i za najavu po etka izrade Razvojne strategije Me i-
ŽUPAN POSAVEC
REDEA mora biti klju na u povla enju sredstava iz strukturnih fondova Matija Posavec, me imurski župan, u ime Me imurske županije kao osniva a istaknuo je kako je vidljiv konstantan napredak REDEA-e, a da e njena važnost u budu nosti biti još ve a kada e se pred nju postaviti velika o ekivanja u smislu povla enja sredstava iz strukturnih fondova. - Od agencije se o ekuje puno, pogotovo nakon otvaranja strukturnih i kohezijskih fondova, rekao je župan Posavec, i dodao da “prora un EU u sljede oj godini iznosi 135 milijardi eura, od ega se ak 90 posto spušta prema zemljama lanicama putem su inanciranja projekata”. - O ekujemo da u
najskorije vrijeme kola koji uzima Me imurska županija bude velik i zna ajan u hrvatskim razmjerima. To je ostvarivo, jer znamo što želimo, imamo stru njake koji to mogu provesti, a spremni su i projekti ili projektne ideje, kazao je župan. Prema tome, REDEA e se morati sve više orijentirati na velike razvojne projekte pa je poseban naglasak u sljede em razdoblju stavljen na ja anje kompetencija javnog sektora, posebno jedinica lokalne samouprave, za u inkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije kroz edukacije i sustav mentorstva.
murske županije do 2020., iji je REDEA koordinator, a koja predstavlja podlogu za usmjereni razvoj lokalne zajednice i preduvjet za korištenje sredstava iz strukturnih fondova. Direktorica REDEA-e Sandra Polanec Marinovi , govore i o ulozi REDEA-e u budu nosti, naglasila je: etiri su osnovna podru ja kojima e se baviti: strateško planiranje, poljoprivreda i ruralni razvoj, ja anje ljudskih potencijala te razvoj gospodarstva. Kao jedan od važnijih ciljeva navela je ja anje administrativnih kapaciteta u javnome sektoru, kako bi svi nau ili svoje ideje preto iti u uspješni projekt. REDEA trenutno zapošljava 12 osoba, provodi 6 projekata u vrijednosti nešto manjoj od milijun i 500 tisu a eura. O projektu Tehnološkoinovacijskog centra Me imurje govorio je poslovni direktor Ivan Pla ko. Projekt je prijavljen na TECRO 2009. godine, ukupna mu je vrijednost bila 23,500.000 kuna, a trenutno je u njemu inkubirano 18 tvrtki s 52 zaposlenika. Po etkom godine bilo je 72 zaposlenih u inkubiranim tvrtkama, ali su se neke ve uspješno pozicionirale na tržištu te izašle iz TIC-a sa znatno ve im brojem zaposlenih nego kad su u TIC ulazile. To je potvrda da projekt ima temelja te da ga i dalje treba razvijati, a prema najnovijem vrjednovanju proglašen je najuspješnijim centrom tog tipa u Hrvatskoj. Ta jezgra visoko tehnoloških tvrtki u TIC-u po ela je privla iti ve e ulaga e za dolazak na ovo podru je, uz kadrove koje stvara Me imursko veleu ilište sve više privla i velike ulaga e visoko tehnoloških tvrtki za dolazak na ovo podru je, gdje ima prostora i za otvaranje poslovnih djelatnosti. (BMO)
Gospodarstvo
6
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NA DANU OBRTNI KE KOMORE Me imurske županije dijelila se priznanja zaslužnima, ali iskazano i ogor enje situacijom
Nakon 20 godina, od 119 tada osnovanih obrta - samo 36 ostalo “živima” Antun Agi i Dragutin Vabec majstori godine
- Tko e uop e od obrtnika i do kada opstati u ovakvoj nezdravoj državi, kojoj više ni penicilin (porezi) ne pomaže, nego joj o ito treba kemoterapija (novo vodstvo), slikovito je zavapio Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO. ZLATKO VRZAN
Ivica Balog, vodoinstalater iz Strahoninca, ovogodišnji je dobitnik nagrade za životno djelo, koju svojim lanovima obrtnicima dodjeljuje Obrtni ka komora Me imurske županije. Nagrada se dodjeljuje u obliku statue “Obrtnik Me imurja”. Ivica Balog zasluženo je dobio nagradu za životno djelo, jer je itav svoj radni vijek proveo u obrtništvu, preko etrdeset godina. Kad je izu io zanat, pje raditi kod oca, od najranijih dana, s osamnaest, devetnaest godina, tako da za drugi na in rada i ne zna, nego za rad u obrtništvu. - U obrtu je uvijek bilo teško, pogotovo sada, ovo su teška vremena, kazao je Ivica Balog. - Obrt je uvijek obiteljski posao, zbog ega je cijela obitelj angažirana da bi obrt mogao opstati i i i dalje. Potrebno je biti sto posto angažiran i nema nekih posebnih recepata za opstanak. Uz ustrajnost i marljivost, dnevno je potrebno pratiti nova znanja i tehnologije, jer se svakim danom pojavljuju nove i treba biti stalno u tijeku. Recept za uspjeh je pra enje novih tehnologija, bez kojih se obrt ne može razvijati. Ivica Balog se pohvalio da su u njegovoj obrtni koj radionici mladi kadrovi ti koji su nositelji razvoja. Istaknuo je da u svojoj ekipi imaju dva mlada inženjera i dva tehni ara koji doprinose uvo enju novih znanja i tehnologija. Nije zbog toga slu ajno da u današnje vrijeme, za razliku od nekada, stanje u kanalizacijskim cijevima dijagnosticiraju uz pomo kamere. Kada problem bude otklonjen, mušterija u prilog uz ra un dobiva isprint i CD sa snimkom stanja. Unato pesimizmu uz stanje u obrtništvu, Ivica Balog ipak nije toliko pesimisti an.
Plaketu majstora godine za dugogodišnji uspješni rad u obrtništvu ove godine dobili su Antun Agi , metalac iz Mihovljana, i Dragutin Vabec, staklar iz Murskog Središ a.
Priznanja za 20 godina rada u obrtništvu Priznanja za 20 godina rada u obrtništvu dobili su Sandra Fajgl - Herman, kerami arka iz Zasadbrega, Mijo Turk, ugostitelj iz Sivice, Snježana Bene, kroja ica iz akovca, Dragutin Baranši , automehani ar iz ehovca, Ksenija Saboli , frizerka iz Šenkovca, Višnja Bergovec, frizerka iz Gori ana, Zvonimir Vlahek, proizvo a iltera za vozila iz Donjeg Hraš ana, Zvonko Zadravec, gra evinar iz Donjeg Mihaljevca, Ljiljana Fabi , trgovkinja iz Donje Dubrave, Ivan Višnji , zidar iz Podbresta, Dražen Novak, soboslikar iz Preloga, Zvonko Pišpek, On smatra da obrtništvo ima budu nost. - Svaka velika stvar sastavljena je od puno malih stvari i jednostavno institucije zbog toga trebaju podržati obrtništvo, pa ne bi smjele dozvoliti da obrtništvo pada, nego bi, dapa e, trebalo rasti. Ivica Balog zasigurno ima razloga za tvrdi realizam, jer je u obrtništvu preko etrdeset godina, a obrt je naslijedio od oca. Obiteljska tradicija e se
autoprijevoznik iz Kotoribe, Vladimir Horvat, gra evinar iz Donje Dubrave, Željko Horvat, stolar iz Pustakovca, Josip Blagus, autoprijevoznik iz Hodošana, Mladen Lovren i , ugostitelj iz akovca, Mirko Jur ec, autoprijevoznik iz akovca, Zdravko Režek, autoprijevoznik iz Cirkovljana, Franjo Kiš, mesar iz Donjeg Kraljevca, Mladen anadi, gra evinar iz akovca, Željko Petrinovi , sitograf iz Savske Vesi, Radovan Novak, stolar iz Slemenica, Zdenko Fu ko, ugostitelj iz akovca, Radovan Škrobar, drvoprera iva iz Vu etinca. najvjerojatnije i nastaviti, ali preko zeta koji je diplomirani inženjer gra evine. Dvije k erke nisu o eve struke pa e zet morati nastaviti posao.
Previše onih koji su morali ili e morati zatvoriti radnju Zanimljivo je spomenuti da je prije 20 godina, 1993. godine, osnovano 119 obrta, a da je proslavu 20. obljetnice djelovanja do ekalo njih 36, iz ega proi-
Diplome Obrtni ke komore
Ivica Balog, vodoinstalater, dobitnik nagrade za životno djelo Obrtni ke komore Me imurske županije
zlazi da veliki broj njih nije izdržao brojne izazove obrtni kog poslovanja. Zbog toga su oni koji su nakon dva desetlje a opstali zaslužili priznanja. Na obilježavanju Dana obrtnika Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije, bio je prili no pesimisti an. - Ovo je 11. put, u pesimisti noj varijanti, možda i posljednji put da obilježavamo dan osnivanja naše Komore. Ovaj pesimizam proizlazi iz injenice da smo u godini punoljetnosti, jer 2013. nam je
- Ovo je 11. put, u pesimisti noj varijanti, možda i posljednji put da obilježavamo dan osnivanja naše Komore, kazao je predsjednik Slavko Faltak
Kako potrošiti pedeset milijardi kuna? D
o kraja ovog desetlje a, do 2020. godine, u Hrvatsku bi preko fondova Europske unije trebalo sti i oko sedam milijardi eura, što je ogroman novac. To je prera unato u kune oko 55 milijardi koje trebamo potrošiti na razne projekte. Projekti i jesu zato tu da ih netko sa strane veri icira, kako bi trošenje bilo što racionalnije. rema prijašnjim iskustvima, majstori smo za trošenje, da nije tako, ne bi toliko bili zaduženi, pa emo valjda i ove silne milijarde
P
potrošiti, nadamo se u dobre svrhe. to može o ekivati naš kraj? Ulazimo u utrku za trošenje europskog novca koliko-toliko solidno pripremljeni, s obzirom na to da su naše razvojne agencije, županijske i gradske, ali i privatne, pri vrhu u inkovitosti u državi te su ve u naš kraj privukle pristojan novac i nekoliko desetaka razvojnih malih ili ve ih projekata. S druge strane, op ine i gradovi u našem kraju nisu baš dobro pripremljeni za
Š
razvojne projekte, osim izuzetaka, pa e tu biti i najviše problema oko usuglašavanja, a još više oko planiranja ve ih razvojnih projekata. Kad je rije o županiji, ona ve ima nekoliko ve ih razvojnih projekata, tako u segmentu navodnjavanja. Nije pitanje je li to dovoljno, ve na koji na in biti razvojno kreativniji od drugih kako bi maksimalno iskoristili potencijale koje imamo, a još više one koje nemamo, a mogu i su. rebaju nam, da tako kažemo, realni istraživa i
T
budu nosti, onaj tko pogodi što e biti najpro itabilnije za dvadeset godina dobit e na dar razvoj kraja. Za po etak, bilo bi mudro barem na razini povremenih savjetovanja objediniti sve naše snage koje mogu pomo i u razvoju. olišavo narodno pitanje koliko emo ipak ukupno izvu i iz europskih fondova u ovom desetlje u dobit e odgovor za šest ili sedam godina. Realno i ostvarivo je da privu emo najmanje milijardu kuna iz europskih fondova, ra unaju i prema
G
bila 18. godina djelovanja, doživjeli najteži udarac u svojem postojanju, a zadao nam ga je naš dragi ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras novim Zakonom o obrtu. I to nije zadao samo obrtnicima, nego i Komori, sada instituciji sa 161-godišnjom tradicijom. Zbog toga se pitam tko e uop e od obrtnika i do kada opstati u ovakvoj nezdravoj državi, kojoj više ni penicilin (porezi) ne pomaže nego joj o ito treba kemoterapija (novo vodstvo), bio je slikovit Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore. - Baš u vrijeme kada smo se ponadali da e u gospodarstvu, a u sklopu njega i obrtništvu, biti bolje, da emo poslovati u boljim i normalnijim uvjetima, u vrijeme kad je Komora od institucije za koju prvih godina nitko nije znao izrasla u punopravnog lana u gospodarskom životu županije, sa svim pravima i obvezama, od podstanara postala vlasnik prostora, od pukog promatra a postala partner mnogim institucijama, izborili smo se za ministra koji je sve ili ve inu toga odlu io uništiti.
Diplome Obrtni ke komore dobili su Stjepan Marodi, proizvo a tjestenine iz akovca, Senka Malnar, urarka iz akovca, Milenko Benjak, proizvo a drvene ambalaže iz Totovca, Branko Žganec, autoprijevoznik iz Murskog Središ a, Ana Žnidari , ugostiteljica iz Puš ina. Možda je neke uspio uvjeriti da su izmjene koje donosi Zakon o obrtu u korist obrtnika, ali oni koji dublje poznaju obrtni ku problematiku svjesni su da velika ve ina tih odredbi nije ak ni kratkoro no, a kamoli dugoro no pozitivna. Ova Vlada je gotovo bez sluha za naše obrtni ke probleme. Na momente mislim da je Vladi i ministru cilj uništiti obrtništvo i Komoru, a to je donekle uspjelo na nekoliko godina do sada samo kumunisti koj vlasti 60-ih godina prošlog stolje a. Pa ako nam je to uzor, žalosno je da smo proteklih desetlje a trošili snagu, a mnogi su i život dali, ogor en je Slavko Faltak. Naglasio je: - Sre a u svemu ovome je to što u županijskoj vlasti imamo razumne ljude kojima je jasno što je u povijesti, ali i što danas obrtništvo zna i za Me imurje, pa su spremni pomo i u ovim najtežim trenucima za obrtništvo unatrag više desetlje a. Na tome im javno zahvaljujem i o ekujem daljnju podršku, kazao je na sve anosti Slavko Faltak, predsjednik Županijske obrtni ke komore.
GLOBALNO I LOKALNO broju stanovnika naše regije u odnosu na Hrvatsku i bruto nacionalni proizvod. o to ne bi bio uspjeh obzirom na razvijenost kraja. Pravi bi uspjeh bio da ukupno na kraju desetlje a za šest godina iz europskih fondova ukupno privu emo najmanje tri milijarde kuna. I to svi zajedno, županije, gradovi i op ine, institucije, udruge i organizacije te privatni partnerski projekti, s naglaskom na znanost. Najve i problem je, dakako, osiguranje dovoljno vlastitih sredstava za po-
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
N
državanje projekta, no to je ve pitanje politike.
13. prosinca 2013.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
7
ULJARA ‘’BISTER’’ iz Domašinca
Pod svjetlima Strasbourga - me u svjetskom elitom Od 29. studenoga do 31. prosinca 2013. godine u Strasbourgu se održava najve i svjetski sajam i izložbe prehrambenih proizvoda, a me u tisu ama izlaga a svoje mjesto imala je ugledna i renomirana me imurska Uljara ‘’Bister’’ iz Domašinca, jedina iz Me imurja i jedna od rijetkih iz Hrvatske. Svojim vrhunskim bu inim uljima hladnog i toplog na ina prešanja osvojili su brojne posjetitelje i stekli ugled kod najve ih majstora i gastronomada, te su tako svojim proizvodima široko otvorili vrata tržišta Europske unije i odškrinuli vrata drugih svjetskih tržišta. - Naše sudjelovanje na ovoj svjetskoj priredbi bio je pun pogodak u svakom pogledu, a najbitnije nam je što smo me u svim velikim izlaga ima bili primije eni, što su mnogi željeli kušati, a potom i kupiti naša ulja, naglašava Ivica Bister, vlasnik Uljare, dodaju i kako e u Strasbourg odlaziti eš e, jer je vidio i shvatio kako i svjetska elita
iskazuje zanimanje za proizvode iz tako malih zemalja kao što je Hrvatska, poglavito
kada su proizvodi iznjedreni istim prirodnim uzgojem i tradicijskom proizvodnjom
ili preradom. - Na izložbi su posjetitelji i poslovni ljudi pokazali zanimanje za kuhano
vino, tradicijske napitke, bu ino ulje, kobasice, okolade, paprenjake, uštipke, licitar-
ska srca i druge proizvode i predmete koji nose CRO ili HR oznaku. Nismo ni svjesni kolike su nam mogu nosti plasmana naših proizvoda na sada otvoreno EU tržište, na kojemu se samo treba pojaviti, a potroša i i trgovci e svoje re i. Dobar, pogotovo tradicijski i autohtoni, proizvod e kupca sigurno na i, kaže Ivica Bister, dodaju i kako je prodao sve koli ine koje je u Strasbourg dopremio i pokupio brojne narudžbe. Nakon ovoga sigurno je da su ulja Uljare ‘’Bister’’ iz Domašinca proizvod koji je našao svoje mjesto na EU tržištu. Sudjelovanje na ovom sajmu pomogli su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Hrvatska turisti ka zajednica, HGK i HOK, te Stalno predstavništvo RH pri vije u Europe. Bisterovo bu ino ulje gradona elniku grada Strasbourga predstavio je Josip Leko, predsjednik hrvatskog Sabora, naglasivši kako je me imursko bu ino ulje bajkovitog okusa i nebeskog mirisa. (S. Mesari )
8
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
13. prosinca 2013.
TKO TO SMJEŠTA elnicima Op ine Sveta Marija
Kontroliraju ih DORH, Inspektorat, Ministarstvo, Upravni sud… U Op ini Sveta Marija u tijeku je jedan u nizu nadzora kojima su obasuti posljednjih mjeseci. S obzirom na to da je rije o tome da se kontroliraju dužnosnici iz politi kih opcija koje nisu ''vezane pup anom vrpcom'' SDP-a i HSS-a, vrlo je mogu e da se radi o tome da jedna te ista osoba prijavljuje Op inu državnim organima koji su dužni reagirati. Javna je tajna o kome je zapravo rije , jer ista je osoba anonimke slala i našoj redakciji. O ito je ''frka“ u državnim službama u našem kraju, kada
vjerojatno jedna te ista osoba, još k tome anonimna, ali o ito vrlo dobro upoznata s poslovanjem Op ine (stoga se sumnja na jednu te istu), može izazvati tako snažnu angažiranost državnih organa. Organi DORH-a, za sad ne i policije, tako er su stigli u ''posjet“ na temelju prijave. Za provo enje nezakonitih radnji prijavljeni su bivši na elnik Dean Hunjadi i aktualna na elnica ur ica Slamek. - Službeno o itovanje nisam dobio. Nisam ni o emu obaviješten. Ne znam u
kojem smjeru ide istraga, ispri ao nam je bivši na elnik Hunjadi, dodaju i kako nije siguran vrši li se istraga samo pro forme ili... Dean Hunjadi tvrdi kako su razne prijave po ele još za njegovog mandata te su uvijek stizale od iste osobe koja se uvijek predstavljala pseudonimom. Upravo iz tog razloga može se sumnjati u njihovu dobronamjernost i relevantnost.
Nezakonite radnje? Neslužbeno saznajemo da su bivši na elnik i aktu-
alna na elnica prijavljeni za niz nezakonitih radnji te se Op ina mora o itovati za vremensko razdoblje od 2010. do 2013. godine. Prije svega to se odnosi na isplatu naknada tvrtkama koje su obavljale radove za potrebe Op ine, isplatu putnih naloga i nezakonito vo enje op inske blagajne, deponiju otpada, sukob interesa... Na elnica ur ica Slamek uop e se ne boji optužbi jer, kako nam je sama rekla: - Ja svoj posao želim maksimalno odra ivati u skladu sa zakonom i tako ga obav-
ljam od prvog dana mandata. Pazim na svaki potez i o svemu dobro promislim kako mi se ne bi dogodio kakav zakonski propust.
Umjesto da se bave projektima, kopiraju dokumente Na op insku adresu stalno stižu prijave. Imali su inspektora zaštite na radu, protupožarnu inspekciju, nadzor Ministarstva regionalnog razvoja, Upravnog suda… - Sva ta o itovanja koja moramo napraviti oko tih
prijava uzimaju nam strašno puno vremena i ko e nas u radu. Do sada smo za DORH kopirali oko etiri kilograma dokumenata i još barem toliko nas još eka. Umjesto da se bavimo sa stvarima i projektima koji su u interesu mještana, od po etka mandata bavimo se samo prijavama i inspekcijskim nadzorima te potrebnom papirologijom koju moramo dati prilikom nadzora. To je veliki problem koji sam, na žalost, naslijedila, smatra Slamek. (az, alf)
ZBOG NEZADOVOLJSTVA vlasnika u šumi Škarje, zatraženo povla enje odobrenja za korištenje poljskog puta tvrtki “Pavlic-asfalt-beton”
Vlasnici šuma i njiva traže od tvrtke “Pavlic” naknadu štete Spor dodatno kompliciraju kra e drva u šumi Škarje, a vlasnici smatraju da e s izgra enom cestom kroz šumu kra e biti još i eš e PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO
Vije nik Dejan Horvat nedavno je na sjednici Op inskog vije a Mala Subotica postavio pitanje o kra ama drva u šumi Škarje, koja se nalazi na granici op ina Mala Subotica i Domašinec, te to povezao s temom proširenja poljskog puta kroz tu šumu i žalbom mještana. Naime, op ine Domašinec i Mala Subotica u prosincu 2012. godine odobrile su tvrtki “Pavlic-asfalt-beton” korištenje nerazvrstane ceste broj k. . 1181., u naravi i poljskog puta kroz šumu Škarje od Tur iš a do Trnave. Razlog odobrenja bio je taj da teški kamioni sa šljunkom ne prolaze kroz sredinu Držimurca, ve uz Trnavu, i izbijaju na cestu Držimurec - Tur iš e izvan naselja, oko stotinu metara od Tur iš a. Poljski put bio je zarastao jer je s obje strane rasla šuma, a kako se nalazi na granici katastarskih op ina Mala Subotica i Tur iš e, suglasnost su dale obje op ine. Suglasnost je tada tvrtki “Pavlic” odobrena uz odre ene uvjete, uz ostalo da se makadamski put uredi u gabaritima katastarskih estica i da mještani imaju nesmetan prolaz do svoje estice, te da od vlasnika zemljišta tvrtka treba ishoditi pojedina na odobrenja i riješiti imovinskopravne odnose.
Rampa preko mosta na Trnavi Od strane mještana Dršimurca i Tur iš a, odnosno vlasnika parcela, traženo je
Devastirani partizanski spomenik u šumi Škarje, koji se nalazi tik kraj poljskog puta, trebalo bi obnoviti jer su spomenici dio kulturnog naslje a
da se most preko Trnave u Držimurcu zatvori rampom. Naime, mještani su procijenili
da postoji opasnost od kra e drva u šumi, jer se planirani most nadovezuje na sam cen-
ZVONKO PAVLIC, vlasnik tvrtke “Pavlic-asfalt-beton”:
Spremni smo nadoknaditi štetu vlasnicima - Uredili smo cestu kroz šumu Škarje na na in kako je to dogovoreno na sastanku na Županiji, dozvolu za ure enje ceste dobili smo od Op ine Mala Subotica, Hrvatskih voda i Županijske uprave za ceste. Radovi na šumskoj cesti izvedeni su prema službenim geodetskim izmjerama na širinu od pet metara, koliko je i ranije cesta bila široka. No, zbog kiša i blatnjavog terena, radovi na cesti kroz šumu nisu završeni, kad vrijeme dozvoli, cestu
emo do kraja urediti i urediti pokose te isplanirati suvišnu zemlju kraj ceste. Ako smo na bilo koji na in oštetili privatno vlasništvo, a sad ujem da ima i onih koji se žale, molimo sve da nam se jave kako bi riješili probleme ili nadoknadili štetu. Tvrtka “Pavlic” koristi šljun aru kod Držimurca, te prijelaz preko mosta na Trnavi, no on je otvoren samo u radno vrijeme, nakon radnog vremena on se zaklju ava.
tar naselja Piškorovec, koji se nalazi odmah s druge strane Trnave. Tvrtka “Pavlic” je potom zbog svojih potreba prolaska teških kamiona sa šljunkom koji vadi i vozi iz svoje grabe blizu Belice uredila poljski put o kojem je rije i proširila ga sa širine od 3,23 metra na najužem dijelu i 4,89 metara na najširem dijelu na širinu od oko 5 metara, a u dužini od oko sedam stotina metara. Poljski put je u potpunosti izravnan, tako da je sad nalik na pravu makadamsku cestu, a sigurno je da je tvrtka “Pavlic” na put dovezla nekoliko tisu a tona šljunka i ostalog materijala, a širina ceste dozvoljava mimoilaženje dva kamiona. No pobunili su se vlasnici parcela i šuma, jer im je sa strane puta ostavljeno dosta zemlje te panjeva, a nisu poštovani ni gabariti katastarskih estica. Zbog spora na temu proširenja poljskog puta, održan je i sastanak kod bivšeg župana Perho a, a vlasnici su se stalno žalili kod na elnika op ine Domašinec te predsjednika VMO-a Tur iš e Ivana Jan eca. On kaže: - Htjeli su me ljudi lin ovati nakon što je put proširen, govorili su: ‘Ve budu se iz šume krala drva na veliko’. Jedan od vlasnika šume Denis Klobu ari iz Tur iš a pokazao nam je dio njegove šume i pojasnio detalj spora. On kaže: - Kupio sam 1200 hv šume u kojoj je tridesetak hrastova, platio sam dosta, naru io mjernika da napravi izmjeru. Onda je tvrtka ‘Pa-
Ivan Jan ec, predsjednik VMO-a Tur iš e: - Ljudi su me htjeli lin ovati kad je put proširen
vlic’ proširila cestu za oko dva metra i sad ne znam gdje mi je me a, morao bih ponovno platiti mjernika da to ustanovim. Most preko Trnave još nije izgra en kod Piškorovca, no vlasnici šuma se žale na sporadi ne kra e drva u šumama, kažu da se srednje debela stabla posijeku na visini od pola metra, te strahuju što e biti ako se izgradi i most, jer e se time omogu iti da do šume preko Trnave do u i vozila.
Povu eno odobrenje S obzirom na zaoštrene odnose s mještanima, Mjesni odbor Tur iš e je 21. studenoga ove godine povukao odobrenje tvrtki “Pavlic” zato jer korisnik nije uredio cestu u
gabaritima katastarske estice, a najviše zbog toga jer nije ishodio potrebna odobrenja od vlasnika estica te nije s VMO-om Tur iš e i op inama Mala Subotica i Domašinec utvrdio to ne uvjete korištenja ceste. Predsjednik VMO-a Tur iš e Ivan Jan ec je zbog toga preko op ine Domašinec zatražio povla enje odobrenja, a isti dopis je upu en 3. prosinca i iz Op ine Domašinec Op ini Mala Subotica. Dopisom se od tvrtke “Pavlic” zbog nepoštivanja privatnog vlasništva traži sanacija ceste i obešte enje vlasnika. Za sada je jasno da se vlasnici žale na kra e drva, te da je poljski put proširen u pravu makadamsku cestu u gabaritima širine oko pet metara, što je povoljno za korisnike i op ine Domašinec i Mala Subotica, kojima se na taj na in smanjuju troškovi. No ini se da je tvrtka “Pavlic” vodila premalu brigu o raspoloženju mještana, te se o ito radi i o nedovoljnoj komunikaciji s mještanima i vlasnicima šumskih parcela, kao i s na elnicima op ina Domašinec i Mala Subotica. Posebna težina spora je u tome što mještani stalno postavljaju pitanja kra e drva u šumi Škarje, kojih je bilo i do sada.
Denis Klobu ari , Tur iš e, na proširenom poljskom putu kroz šumu Škarje: - Platio sam mjernika da izmjeri parcelu koju sam kupio, cesta je proširena i uništene su izmjere, pa ne znam gdje mi je me a
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
Dobro je znati
9
10
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
13. prosinca 2013.
KOLEGIJ središ anskog gradona elnika Dražena Srpaka o ponudama za obavljanje radova
PRORA UN Murskog Središ a za idu u godinu 9,4 milijuna kuna
Bez investicija, ne bude li prodaje zemljišta Prora un Grada Mursko Središ e za idu u godinu iznosi 9,480 milijuna kuna, s planiranim manjkom od 1,382 milijuna kuna, koji gradska vlast želi zatvoriti prodajom gra evinskog zemljišta. Mugu nost za to otvara se na prostoru industrijske zone Brezje, za koju je zemljište otkupljeno od Hrvatskih šuma. No, da bi to podru je dobilo formu pogodnu za industrijsku zonu, prvenstveno je potrebno iskr iti panjeve i zemljište izravnati kako bi postalo privla nije za eventualne investitore. Budu i da se nije ostvario plan da se u kr enje uklju i vojska, putem natje aja odabrat e se izvo a tih radova, a kr enje panjeva trebalo bi otpo eti 20. prosinca. U prora unu
za idu u godinu velikih planova nema, osim nastavka ure enja šetnice, izgradnje pješa ko-biciklisti kih staza po naseljima, ulaganja u dom kulture, sanaciju ulica i nerazvrstanih cesta. Tek prodaja zemljišta, od kojeg je potencijalno mogu e osigurati oko 4 milijuna kuna, otvorila bi prostor za nove investicije. Prora un je izglasovan s 8 glasova vladaju e koalicije (HDZ-HDS-HSS) te partnera HNS-a i HSLS-a, a protiv je bilo 6 vije nika oporbene koalicije (SDP-HSU-MDS), dok se glasovima za usvajanje prora una na veliko žaljenje gradona elnika Srpaka nije pridružio suzdržani Tomislav Korbelj iz Hrvatskih laburista, koji je potpisao postkoalicijski sporazum s vladaju ima. (BMO)
Žgan eva ponuda najpovoljnija od svih prijavljenih Dobio je poslove va enja panjeva i ravnanja zemljišta. Ostali ponu a i bili su skuplji od nekoliko tisu a pa sve do desetak i više tisu a kuna Na Kolegiju gradona elnika Grada Mursko Središ e Dražena Srpaka, razmotrene su pristigle ponude za obavljanje poslova va enja panjeva te izravnavanje zemljišta u Gospodarskoj zoni Jug. Na natje aj su pristigle etiri zamolbe, a kao najpovoljnija izabrana je ponuda tvrtke “Autoprijevoz niskogradnja Žganec Branko” iz Murskog Središ a, koja je ove poslove spremna obaviti za 70 tisu a kuna + PDV. Tvrtka “Blažon usluge gra evinskom mehanizacijom” iz Murskog Središ a ponudila je cijenu od 73.600 kuna + PDV. Prijevoz Varga iz Miklavca istaknuo je cijenu od 85 tisu-
a kuna + PDV, a Primiko iz Murskog Središ a istaknuo je iznos od 78.965 kuna + PDV. akove ka Tegra ponudila je iznos od 95 tisu a kuna + PDV. Tako e vje ni koncesionar za poslove u gradu povaditi panjeve u Gospodarskoj zoni Brezje kod Murskog Središ a za 70 tisu a kuna + PDV. Kolegij je tajnika - pro elnika Miljenka Štefani a zadužio za provjeru i ažuriranje zakonskih mogu nosti za koncesiju za gradski radio, a referenta za informiranje Bojana Bra ka da gra ane obavijesti da si mogu besplatno odvesti panjeve iz GZ-a Brezje.
Gradski referent za informiranje Bojan Bra ko s odli nim je uspjehom položio ispit za zaštitu i obradu arhivskog gradiva
Bra ko položio s odli nim stru ni ispit Na Kolegiju je re eno kako je Bojan Bra ko u Državnom arhivu u Zagrebu s odli nim uspjehom položio stru ni ispit za zaštitu i obradu arhivskog gradiva, za djelatnike u pismohranama. Državne institucije ocijenile su Grad Mursko Središ e najvišom ocjenom kada je u pitanju op a informiranost o aktivnostima u gradu, kao i za otvorenost prema mediju i ostaloj javnosti, za što Bojanu Bra ku pripadaju najve e zasluge.
AN ELKO NAGRAJSALOVI , na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu, kažnjen zbog sukoba interesa
Nije smio istovremeno biti lan uprava i op inski na elnik Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa na elnika op ine Sveti Juraj na Bregu izreklo je da nije smio istovremeno biti u upravama tvrtki “MIPS” i “Gradnet” te obnašati dužnost op inskog na elnika Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa krajem rujna pokrenulo je protiv An elka Nagrajsalovi a, na elnika op ine Sveti Juraj na Bregu, postupak zbog sumnji da je istovremeno obnašao dužnost na elnika op ine Sveti Juraj na Bregu i bio direktor u tvrtkama “Gradnet” d.o.o. Brezje i “MIPS” d.o.o. akovec, a od pred koji dan poznata je i kazna – 4.000 kuna, za koliko e
mu se uskratiti isplata pla a. Prekršio je lanak Zakona o sprje avanju sukoba interesa, koji propisuje da dužnosnici ne mogu biti lanovi upravnih tijela i nadzornih odbora tvrtki, a ne smiju ni na koji drugi na in sudjelovati u upravljanju poslovnim subjektima. Iz Gradneta je u me uvremenu istupio, a naloženo mu je da iza e i iz uprave druge tvrtke, priop ilo je Povjerenstvo.
Sa svojim bratom Duškom Nagrajsalovi em osnovao je tvrtku “Gradnet”
- Nisam u sukobu interesa niti sam u upravi bilo koje tvrtke, kaže An elko Nagrajsalovi , op inski na elnik
Dužnost samo obavljao volonterski te smatra da nije kriv Na elnik se na traženje Povjerenstva o itovao o sumnjama u sukob interesa, naglasivši da nije ostvarivao prihode u tim dvjema tvrtkama od 2009. godine, kad je prvi put izabran za na elnika. Nakon posljednjih lokalnih izbora odlu io se za profesionalno obavljanje dužnosti na elnika. U povjerenstvu navode kako je Nagrajsalovi u izvješ u o imovinskom stanju od 2009. do 2013. godine napisao kako je lan uprave dviju tvrtki, no u rubriku o ispla enim neto primanjima u tim tvrtkama nije napisao iznose, nego je taj dio u izvješ u precrtao. Nagrajsalovi je u izvješ u naveo kako je upravljanje udjelima prenio na povjerenika Danijela Mesari a, ali ugovor o tome povjerenstvu nije dostavio, a jednako tako nije kod
Trgova kog suda izbrisan kao direktor MIPS-a. U Gradnetu pak je ostao upisan kao jedan od osniva a tvrtke zajedno sa svojim bratom Duškom. - Nisam u sukobu interesa jer od 1. srpnja ove godine, od kada sam na elnik profesionalac, više nisam lan uprave ni direktor u tvrtkama ‘MIPS’ i ‘Gradnet’, a jednako tako ove tvrtke nisu imale ni jedan po-
slovni odnos s Op inom Sveti Juraj na Bregu. Isto tako, ni jedna tvrtka nije mi ispla ivala nikakvu dobit ili bilo koju drugu vrstu naknade temeljem suvlasništva ili lanstva u upravama poduze a. U 2011. godini napravljen je Ugovor o prijenosu upravlja kih prava na povjerenika. Kod javnog bilježnika je postupak brisanja mene,
An elka Nagrajsalovi a, kao lana uprave poduze a ‘MIPS’ i ‘Gradnet’, naglasio je na elnik. Tvrtku “Gradnet” ina e je, kako piše na njihovim web stranicama, kupilo više od trideset gradova i op ina, te sedam županija, dok An elko Nagrajsalovi kaže da s prodajom nema veze. (S. Mesari )
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Kroz Međimurje 11
OP INSKO vije e Selnica
Udruga “Pika “ u rasulu, prijedlog da Op ina sazove skupštinu Na svojoj posljednjoj sjednici Op insko vije e raspravljalo je o potrebama u kulturi za 2014. godinu, gdje su udruge “Oaza 98” i “Pika ” one za koje se izdvaja najviše novca. Vije nik An elko Kova i rekao je kako se nitko iz udruge gra ana “Oaza 98” godinama nije odazvao na pozive Op ine da se s njima razgovara i dogovara. Kova i je govorio i o udruzi “Pika “, kazavši da je situacija užasna te da bi trebalo sazvati skupštinu jer se ne zna kamo i komu idu sredstva te da se u udruzi ponašaju neodgovorno. Op inski na elnik
Ervin Vi evi rekao je kako se udruga gra ana “Oaza 98” ponovno aktivirala, i to vrlo snažno, izradivši projekt vrijedan osam milijuna kuna, koji ima potporu Hrvatskih voda za izradu starog mlina na potoku i ure enje šetnice. Dodao je kako se u sklopu projekta planira izgradnja retencije u Prapor anu. Na elnik pak je na temu Pika a kazao da se kontaktiralo predsjednika Pika a Nenada Jambrovi a kako bi se organizirao sastanak, no Jambrovi se na pozive oglušuje. Vije nik Kova i predlaže sazivanje skupštine Pika a od strane Op ine, kako bi se
udruga spasila od raspadanja. Poglavito bi to bilo štetno za masku “pika ”, koja je prepoznatljiva u svijetu. Stoga predsjednik Op inskog vije a Radovan Zadravec predlaže sazivanje skupštine KUD-a “Pika ”, kako bi se izabralo novo vodstvo koje e znati i htjeti voditi udrugu jer je “pika ” turisti ka atrakcija vrlo interesantna za op inu Selnicu, ali i županiju i državu. Pika je ponos svih žitelja op ine Selnica i nikako ne smije pasti u zaborav, jer sve je manje majstora koji znaju izraditi pika a, prepoznatljivu masku, ali i kulturnu vrijednost kraja. (S. Mesari )
20., 21., 23. i 24. prosinca Briljant časti sve koji dođu na bilo koju od njihove dvije lokacije kuhanim vinom
Svakom kupcu poklon
20% popusta za 20 godina Briljanta na sav nao alni program od 15.12.2013. do 15.01.2014.
Pika je atrakcija i kulturna baština op ine Selnica, ali i županije i države
Briljant optika i satovi ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. 040 390 644 Briljant ekspres ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877
12
Kroz Međimurje
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DAN Grada Preloga u znaku optimisti nih poruka
Nakon što je na elnik uvažio sve amandmane, prora un je jednoglasno prihva en
KOTORIBA - Op insko vije e prihvatilo prora un za idu u godinu
Vije nici protiv nove cijene za odvoz otpada Pre-koma PIŠE: ALEN FUŠ Peta sjednica Op inskog vije a Kotoriba, na prijedlog predsjednika Zorana Radmani a, zapo ela je minutom šutnje za Mariju Kedmenec, nedavno preminulu vije nicu u prvom sazivu OV-a, i prvoga hrvatskog predsjednika Franju Tu mana. Na sjednici je bio direktor Prekoma Siniša Radikovi , koji je vije nike upoznao s novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji je na snagu stupio u mjesecu srpnju ove godine. Novina je da e Pre-kom na podru ju donjeg Me imurja odvoziti uz komunalni i biorazgradivi otpad, za što je u planu izgradnja kompostane u Gori anu, nabava sme ih kanti i kamiona. Sve to koštalo bi 4,5 milijuna kuna, od ega 2,7 milijuna daje Fond za zaštitu okoliša, 1,5 milijun zadužio bi se Pre-kom, 450 tisu a je obaveza Op ine Gori an, dok je donjome imurskim op inama, gdje tvrtka obavlja skupljanje i odvoz otpada, ponu ena mogu nost dokapitalizacije tvrtke.
Mogu e poskupljenje bilo bi od 1. rujna idu e godine zbog odvoza biorazgradivog otpada, a nova cijena, prema priloženom cjeniku, za etvero lanu obitelj bila bi 73,13 kuna, umjesto dosadašnjih 59,60 kuna Kotoripski vije nici odlu ili su da prihvate dokapitalizaciju u iznosu od 24.892 kune, ime dobivaju 2 posto udjela, ali uz zaklju ak da se tim op inama osigura jedan zajedni ki lan Nadzornog odbora tvrtke, kako bi i oni imali uvid u inancijsko poslovanje. Najviše rasprave izazvala je mogu nost pove anja cijene odvoza s 1. rujna 2014., pa je ve ina vije nika bila protiv i odlu ila da se pri eka s odlukom o zajedni koj provedbi mjera gospodarenja otpadom, smatraju i da o cijeni još treba razgovarati. Mogu e poskupljenje bilo bi zbog odvoza biorazgradivog otpada, a nova cijena, prema priloženom cjeniku, za etvero lanu obitelj bila bi 73,13 kuna, umjesto dosadašnjih 59,60 kuna. U sklopu ak-
tualnog sata na elnik Ljubomir Grgec spomenuo je završetak radova na ure enju Društvenog doma i asfaltiranju ulica Murska i Dragutina Domjni a. Vije nik Nikola Knez upozorio je kako mjesec prosinac i niske temperature nisu pogodne za asfaltiranje, o emu se raspitao preko struke. Naglasio je da bi asfalt mogao biti brzo uništen. Grgec mu je odgovorio da je nadzorne osobe za radove na to upozorio, a oni su mu napomenuli da rade sve kako treba.
Prora un za idu u godinu u iznosu od 6,33 milijuna kuna Na dnevnom redu našao se prora un za idu u godinu. Planirani prihodi i rashodi iznose 6,33 milijuna kuna. Op inski na elnik Ljubomir Grgec prihvatio je sve amandmane vije nika i uvrstio ih u prora un. Tako je 120 tisu a kuna rezervirano za zamjenu stolarije u vrti u, vije nik Vinko Horvat predložio je 60 tisu a kuna za osnivanje puha kog orkestra, Stanko Vugrin i dao je amandman da se 60 tisu a predvidi za nabavku novoga vatrogasnog kombi vozila, Zoran Radmani predložio 50 tisu a kuna osigura za projektnu dokumentaciju za izgradnju prijelaza preko pruge kod nove škole, dok je Željko Šebeštjan dao prijedlog da se osigura 50 tisu a kuna kao subvencije za kamate. Klub vije nika HDZ-a dao je nekoliko amandmana. Tražili su da se smanji predvi eni iznos naknade za rad izvršnih i predstavni kih tijela s 220 na 150 tisu a kuna i smanjenje prezentacije sa 60 na 40 tisu a kuna. S druge strane, iznos od 90 tisu a raspodijelili su na na in da se za 5 tisu a pove aju sredstva za sportske udruge, a 85 tisu a da se predvidi za izradu projektne dokumentacije za EU fondove. Kako u Op inskom vije u nitko nema ve inu - SDP 5 vije nika, HDZ 5 vije nika, HSS 1 vije nik i 2 nezavisna vije nika - postojala je mogu nost da se prora un ne izglasuje. Me utim, nakon što je na elnik uvažio sve amandmane, prora un je jednoglasno prihva en.
OP INE Gori an, Donji Vidovec i Donja Dubrava u novom EU projektu
Za razvoj gospodarstva, turizma i obnovljivih izvora energije U Gori anu su se sastali op inski na elnici Mario Mohari (Gori an), Josip Grivec (Donji Vidovec) i Stjepan Tišler iz Serdahelja (Ma arska), te je održan radni sastanak vezan uz projekt koji je odobren u okviru Ma arska - Hrvatska IPA prekograni ni kooperacijski program 2007. - 2013. Sredstva su odobrena op inama Donji Vidovec, Donja
Dubrava i Gori an s hrvatske strane te udruzi op ina Muramente s ma arske strane. Ove op ine ve niz godina sura uju i zajedno kandidiraju projekte prema EU. Vrijednost ovog projekta iznosi blizu milijun kuna, a radi se o izradi projektne dokumentacije za gospodarske zone, turisti ki razvoj i obnovljive izvore energije. (alf)
Nezaposlenost smanjena ispod pet posto Dan Grada Preloga 6. prosinca i sve ana sjednica zapo eli su u znaku fanfara, što je oduvijek bio simbol i znak pobjednika. Simbolika je jasna, Grad Prelog se razvija kao pobjedni ki grad usprkos krizi. - Cilj gradske vlasti je zadovoljstvo gra ana i kvaliteta ljudskog života, istaknuo je na sve anoj sjednici Gradskog vije a Prelog u Domu kulture predsjednik Gradskog vije a Goran Gotal. Gradona elnik Ljubomir Kolarek je uz podsje anje na 749. obljetnicu Grada naglasio: - Napravili smo golem iskorak u komunalnoj infrastrukturi na podru ju cijelog Grada Preloga, a posebice veseli novi iskorak u pove anju gospodarske aktivnosti i zapošljavanju, tako da je na podru ju Grada nezaposlenost manja od pet posto. Župan Matija Posavec rekao je izme u ostalog da je Prelog lokomotiva razvoja i perjanica Me imurja.
Dobitnici priznanja Grada Preloga za ovu godinu
Zahvaljuju i pove anoj gospodarskoj aktivnosti i novom zapošljavanju, sve manji je broj onih koji ne rade na podru ju Grada Nagra eni Uz fanfare, nagradu za životno djelo primio je Alojzije Šestan, Grb Grada Preloga Renata Kutnjak - Kiš, Dragu-
Sve anost u dvorani Doma kulture
tin Glavina mla i i dr. Antun Mikec (zbog poslovnih obveza bio je sprije en osobno preuzeti nagradu). Plaketu Grada Preloga primili su: Antun Kalšan, DVD Oporovec, Udruga ‘’Prijatelji sv. Roka’’ Draškovec, JB ‘’Modelarija Blažeka’’ i Branko Martinec. U ime dobitnika zahvalio je Alojzije Šestan u emotivnom govoru, rekavši da je najteže dobiti priznanje kod ku e, a onda je to priznanje ujedno i sredini gdje on djeluje, a ne samo poduzetniku. Prikazan je i 15-minutni ilm o Prelogu u 2013. godini, a sve anost je uveli ana i
glazbenim programom. Tijekom dana uprili eno je otvorenje obnovljenih ulica Dravska i Matije Gupca, otvorena moderna javna led rasvjeta Prelog - Cirkovljan te prostori Doma umirovljenika Prelog. Potpisana je i Povelja o prijateljstvu s op inom Puconci iz Slovenije, na koje su potpise stavili gradona elnik Ljubomir Kolarek i župan Ludvik Novak. Položeni su i vijenci na spomen-plo u prilo kih velikana te je održana sveta misa. Sve anosti u Prelogu bio je prisutan i niz uglednih gostiju. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Danijel Otto za klavirom i Antun Staši na violini. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)
U DONJEM VIDOVCU ve dvadeset godina vode brigu o osobama s potrebnim potrebama
Zajedni ki susreti koji izmame osmijeh na lica Svake godine u mjesecu prosincu u Donjem Vidovcu organizira se susret na koji se pozivaju osobe s posebnim potrebama i njihovi najbliži. Ovogodišnje druženje, koje je održano u nedjelju 8. prosinca, bilo je druga ije i izrazito emotivnije od prethodnih, jer je proslavljena dvadeseta obljetnica. Osmero Donjovidov ana, Ivan Matulin, Dejan Lisjak, Robert Pogorelec, Ljiljana Jezer i , Martin Cenko, Ivan Kumi , Nino Markulija i Dino Nesti , ro eni su s nekom od tjelesnih mana. Bila su to djeca iji su roditelji, a i oni sami, trebali posebnu pomo i skrb. Uvidjela je to prije 20 godina umirovljena medicinska sestra Katarina Matulin, koja ih je u patronaži svakodnevno obilazila, pružaju i im pomo i potporu. Vrlo emotivno prisjetila se
Tradicionalni susret u Donjem Vidovcu
tih dana i izme u ostalog rekla kako je osam hendikepiranih za tako malo sredinu bio zabrinjavaju i broj, no, sre om, poslije 1990. godine u toj sredini nije zabilježen ni jedan takav slu aj. Na zajedni kom susretu bili su op inski na elnik Josip Grivec, njegov zamjenik Blaž Jakupak i
predsjednik OV-a Donji Vidovec Marinko mrlec. Na zajedni ki susret došla je umirovljena medicinska sestra Elizabeta Domini iz Kotoribe, koja je Katarini nerijetko pomagala, a estitke, podršku i potporu došla su im pružiti i Marija Mraz, predsjednica Udruge osoba s invalidite-
tom ‘’Bolje sutra’’ iz Koprivnice, te Suzana Džimurska, koordinatorica me imurske Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom. Na elnik Grivec prisjetio se po etaka. - Zapo eli smo druženje kada ste bili još mali, a danas ste odrasli ljudi. Hvala vam na dolasku i velika hvala vašima najbližima što se brinu o vama, rekao je Grivec. Najsve aniji i najsretniji trenutak za njih uslijedio je kada je zapo elo darivanje. Bile su tu vre ice s pregršt poklona, a za ovaj mali jubilej svaki od osmero životnih junaka dobio je zidni kalendar na kojem su svi oni na zajedni koj slici. U kalendar su utkani i balon i i s imenima i datumima njihovih ro enja, koji su posebno ozna eni i me u svim datumima u godini. Zasluge za nezaboravan susret pripadaju Op ini Donji Vidovec, mjesnim društvima Crvenog križa i Društva ‘’Naša djeca’’, Cvje arnici ‘’Kamelija’’ iz Kotoribe, pekari ‘’Ida’’, Medixu D. Vidovec, kao i Foto-videu ‘’Fran i ’’ iz D. Dubrave. ( A. Fuš)
13. prosinca 2013.
Dobro je znati 13
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
ENERGETSKO UČINKOVIT
DRVENI PROZOR Cilj je što više topline zadržati unutar objekta te smanjiti potrošnju energenata koje koristimo za grijanje. Velika večina te topline gubi se kroz zidove i prozore. Toplinski gubici kroz prozore su između 50 i 60%. Na presjeku zida (Slika 2) se vidi da je prolaz topline U=0,33 W/m²K. Ako tu vrijednost usporedimo sa starim klasničnim prozorima sa jednostrukim staklom čija je U vrijednost 3 - 3,5W/m²K vidimo da je i do 10 puta lošija toplinska učinkovitost prozora u usporedbi sa zidovima. Cilj nam je kako kod novogradnje tako i kod naknadne izolacije postoječih objekata U vrijednost prozora približiti vrijednosti zida. Na taj način
će se gubit najmanje toplinske energije. Zakonski minimum za ukupni koe icijent prolaska topline kroz prozor je U<1,8 W/m²K ,a preporuka U<1,4 W/m²K. Da bi dobili sliku potrošnje energije na godišnjoj bazi po m² izdvojili smo četiri tipa : • Starije kuće godišnje troše 200-280 kWh • Standardno izolirane kuće oko 100 kWh • Suvremene niskoenergetske kuće oko 30 kWh • Pasivne 15 kWh i manje. Na primjeru standardno izoliranu kuće ( kuće koje su se gradile prije 20 godina ) površine 100 m² dobijamo da godišnje na grijanje
li prozori sa U vrijednosti 2,8 W/ m²K. Ako te prozore zamjenimo sa novima koji imaju U vrijednost 1,4 W/m²K imat čemo 50% manje gubitaka. Jednostavnom računicom dobivamo da štedimo 2750 kWh. 10 kWh je ekvivalentno 1l loživog ulja , 1m³ prirodnog plina, 2 Kg drvenih peleta.
Slika1
trošimo 10000 kWh energije za grijanje. Ako uzmemo u obzir da su nam gubitci topline kroz prozor 55% dobijamo da godišnje doslovno bacamo kroz prozor 5500 kWh. U takve kuće su se ugrađiva-
Štedimo : • 275l loživog ulja = 1831,5 Kn • 275 m³ prirodnog plina = 1040,7 Kn • 550 Kg drvenih peleta = 962,5 Kn U posljednje vrijeme sve više se spominju energetsko učinkoviti objekti. Kad govorimo o
Slika 2
Sastav zida: Žbuka 2 cm Blok opeka 19 cm Toplinska Izloacija 10 cm
energetsko učinkoviti pod time podrazumjevamo da objekat troši što je manje moguće tolinske energije po m² životnog prostora stambene jedinice. Struka je tako podjelila objekte u 8 energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s tim da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.
PANA PROZORI U VAŠEM DOMU
Toplo, lijepo, moderno i profinjeno Ug 1,1 Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8 Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5
• različi povi konstrukcije i otvaranja ; od prozora, balkonskih vrata, otklopno-kliznih, podizno-kliznih i harmo s jena , mogu se uklopi u široki spektar arhitektonskih rješenja • mogućnost odabira različi h vrsta drva, boja i oblika prozora omogućava individualni izričaj prilagođen svakom kupcu ili projektu • kombinacijom različi h profila drvenih elemenata debljine 68, 80 ili 90 mm i izola vnih stakala moguće je zadovolji široke zahtjeve za energetskom učinkovitosti kod niskoenergetskih i pasivnih kući i odabrati optimalnu varijantu za vaše potrebe
Ug 1,1 Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8 Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5
PANA PREMIER – DRVO-ALUMINIJ PROZORI • različi povi konstrukcije i otvaranja ; od prozora, balkonskih vrata, otklopno-kliznih, podizno-kliznih i harmo s jena , mogu se uklopi u široki spektar arhitektonskih rješenja • drveni profil prozora obložen je s vanjske strane sa varenim aluminijskim profilom , zračni most između drva i aluminija omogućava odvodnju kondenzata. Vanjska zaš ta predstavlja dodatni bonus ove izvedbe zbog produženog vijeka trajanja i jednostavnog održavanja • mogućnost odabira raznih boja i površinskih obrada te konstrukcija aluminija • u različi m kombinacijama profila i stakala prozor u drvo-aluminij izvedbi pos že energetske vrijednos još bolje od od drvenih prozora. Dodatni bonus ove izvedbe je produženi vijek trajanja uz lako i jednostavno održavanje , s obzirom da je vanjska površina drva zaš ćena varenim aluminijskim profilom .
Pana Stolarija d.o.o. Zagrebačka 42, Čakovec T: 00385 40 492 555, F: 00385 40 492 551 M: 00385 98 231 325, W: www.pana.hr
PANA PREMIER PASIV PLUS
PANA PREMIER ZERO PANA PREMIER PASIV
PANA PREMIER FLAT
PANA PREMIER PLUS
PANA PREMIER TERMIC
IV68 IV 78 IV 92 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 Uw sa aluminijskim distancerom Ψg = 0,08 W/(mK) 1,36 1,4
1,2
Ug 1,1 1,26 Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8 Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5
PANA EXCLUSIVE -DRVENI PROZORI
PANA EXCLUSIVE PASIV PANA PREMIER CLASSIC
STAKLO
PANA EXCLUSIVE TERMIC
TERMIČKA PROVODLJIVOST PROZORA IZ ASORTIMANA PANE Stolarije Čakovec
od arhitektonskih i dizajnerskih do ekoloških i energetski učinkovitih, sastavni dio građevinskih projekta već nekoliko godina. Naši kupci u Hrvatskoj također su prepoznali važnost ovih zahtjeva kod vanjske stolarije koju ugrađuju u privatne ili višestambene objekte, tako da kroz individualni pristup svakom projektu pronalazimo najoptimalnija rješenja vezana uz zahtjeve koji se pred nas postavljaju. Asortiman prozora sa termičkim vrijednostima u raznim kombinacijama, vidljiv je u donjoj tabeli.
PANA EXCLUSIVE CLASSIC
Kroz dugogodišnji sustavni rad na domaćem i inozemnom tržištu , Pana je usvojila najnovije tehnologije, materijale i znanja te je razvila niz proizvoda koji spadaju u kategoriju ekološki i nisko energetski ili pasivan. Naši proizvodi su ispitani i certi icirani od prestižne certi icirajuće kuće IFT Rosenheim iz Njemačke. Na taj način osigurali smo plasman svojih prozora na zahtjevnim tržištima kao što su švicarsko, njemačko, austrijsko te drugim tržištima, gdje su visoki zahtjevi na karakteristike prozora
1,13
0,85 0,82 1 0,96 0,92 0,79 0,78 Uw sa termix distancerom Ψg = 0,041 W/(mK) 1,3
1,03
0,76 0,72 0,9 0,87 0,82 0,69 0,68 Uw sa termix super swiss distancerom Ψg = 0,032 W/(mK) 1,24 1,28
1,01 1,01 0,74
0,7
Također PANA daje mogućnost različitih dizajna aluminija sa modelima PANA PREMIER FLAT i PANA PREMIER ZERO, koji se suvremenim rješenjima dizajna u potpunosti uklapaju u svjetske trendove. Kad se k tome dodaju ulazna vrata od drvenih masivnih i izolacijskih panela te masivni parketi i seoski podovi iz našeg asortimana , možemo reći da smo ponosni na to da je PANA
0,85
0,8
0,67 0,66
zaokružila u cjelosti svoj asortiman sukladno suvremenim tokovima i zahtjevima tržišta. Raduje nas da će odsada, ovi proizvodi biti kroz ovakve mjere poticaja još dostupniji našim kupcima pa ih i ovim putem pozivamo da nas posjete u našom salonu u Zagrebačkoj 42 i dodatno se informiraju.Nadamo se da će na taj način lakše donijeti konačnu odluku i iskoristiti mogućnosti koje im se nude.
14
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
13. prosinca 2013.
ME IMURSKI vo ari prvo se me usobno potužili, a potom zaplesali s jabukama
Stotine tona jabuka ostalo neprodano - Kako jabuke ne bi dali u bescjenje, vo ari su ih zadržali kod sebe, ali ih nisu uspjeli pospremiti na sigurno - u hladnja e PIŠE: STJEPAN MESARI
Me imurski vo ari, lanovi Udruge vo ara op ine Sveti Martin na Muri i Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a, protekli su vikend imali dva skupa, na kojima su govorili o problemima koje imaju kod prodaje jabuka, ali i lijepo se družili. Prvo su u Svetom Martinu na Muri održali sastanak na kojem su otvoreno i ogor eno govorili o stanju u vo arstvu, poglavito o problemima oko prodaje vlastitih jabuka. Re eno je kako su ove godine me imurski vo ari proizveli izme u 25 i 35 tisu a tona jabuka I. i II. klase, što je 30 posto ukupne proizvodnje jabuka u Hrvatskoj. Proizvedeno je i 5 tisu a tona industrijske jabuke. - Proizvedeno i prodano, prije bismo mogli re i pre-
dano, jer svi koji smo jabuke uspjeli predati u hladnja e Regina - PZ akovec, Paško i Fragaria nismo dobili nikakav novac, ve samo potvrdu da smo predali odre enu koli inu. Novac emo navodno dobiti u prolje e, ali ne znamo koliko, jer e onda hladnja ar obra unati svoje troškove te nama odbiti na cijeni kao i druge stvari, tako da ne znamo koliko emo novca dobiti, ili ne daj Bože još trebati doplatiti, naglasio je u uvodu Mladen Dobrani , predsjednik svetomartinskih i tajnik svih me imurskih vo ara.
Vlastita zadruga donosi spas Vo ari su ugovorili cijene od 2,50 do 2,70 kuna za kilogram jabuka sorti gala, zlatni delišes, grensmith i jonagold, a 1,70 do 2 kune po kilogramu za idared i ostale crvene sor-
te jabuka. - Trgovci i vlasnici hladnja a diktiraju cijenu i mi smo tu bespomo ni, mi ne možemo utjecati na cijenu i to nas žalosti. Pojedinci su jabuke uspjeli prodati u Sloveni-
ju i Austriju i novac su dobili isti dan, najkasnije za sedam dana. Slovenci i Austrijci su kilogram crvenih jabuka platili 40 centi, žute sorte po 36 centi, idared po 20 centi,
te industrijsku 8 centi za kilogram. Realnost je kako mi u Me imurju imamo najbolju jabuku u Europi i kako nemamo razra eno tržište, nemamo
Anamarija Mihalic iz Pribislavca najvo arica Vo ari su saslušali predavanje inženjera Prgometa s Agronomskog akulteta, koji im je govorio o mogu nostima i prednostima uzgoja pitomog kestena ili maruna. Desetak vo ara iskazalo je interes za kesten i mogu e je kako e sljede ih godina u Me imurju nekoliko hektara zemljišta biti pod maronima. U subotu su vo ari u restoranu ‘’Zelengaj’’ kod Gori ana imali svoju zabavu, na kojoj su za najvo aricu izabrali Anamariju Mihalic iz Pribislavca. Održan je i ples s jabukom, gdje su pobijedili Martina i Vedran Šari iz akovca.
Najkrupniju jabuku na zabavu je donio Radenko Haži iz Jurov aka, a najsitniju Vesna Horvat iz Donjeg Kraljevca. Vo are je zabavljao glazbeni sastav Mohokos band, a vo ari su se u pjesmi i plesu u Zelengaju zadržali do jutarnjih sati i tako barem na trenutak zaboravili na jabuke koje nisu uspjeli prodati ili pospremiti u hladnja e. Do kraja kalendarske godine vo ari e se sastali kako bi razmotrili mogu nost osnivanja vlastite zadruge i vidjeli ho e li zasa ivati nove površine ili e ih smanjiti i zasaditi novim kulturama, kao što su maroni, aronija,
Najvo arica Anamarija Mihalic malina, kupina, ribiz i drugo bobi asto vo e za koje postoji ogroman interes kod kupaca i prera iva a u Hrvatskoj, ali i u zemljama Euroske unije.
DODIJELJENE DIPLOME sudionicima edukacije o biodinami koj poljoprivredi
Edukaciju uspješno završio 21 sudionik Na tromjese nim edukacijama u sklopu projekta “Društveno uklju ivanje i zapošljavanje Roma kroz biodinami ku poljoprivredu” iz podru ja biodinami ke proizvodnje povr a i vo a te prikupljanja i uzgoja ljekovitog bilja sudjelovali su pripadnici romske nacionalne manjine koji su korisnici pomo i iz sustava socijalne skrbi, ujedno i evidentirani u registru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Edukaciju je uspješno završio 21 sudionik - 9 osoba za biodinami kog vrtlara, 4 oso-
be za biodinami kog vo ara, 8 osoba za sakuplja e i uzgajiva e ljekovitog bilja: Marija Ignac i Marko Oršuš iz Trnovca, Zlatica Horvat, Nadica Oršuš, Radojka Oršuš, Dražen Horvat, Marijan Horvat, Dijana Ignac, Dušan Murši , Senad Murši , Danijel Balog, Zdravko Murši , Robert Ignac, Josip Oršuš, Marko Ignac, Božidar Oršoš iz Kuršanca, Josip Ignac iz Gornjeg Kuršanca te Damir Balog, Mario Kalanjoš, Siniša Mehanovi i Ljerka Tišljar iz romskog naselja Sitnice. Na prolje e e nastaviti edukaciju
Romi educirani za biodinami ki uzgoj vo a, povr a, prikupljanje i uzgoj ljekovitog bilja
kroz stjecanje radnog iskustva na biodinami kim imanjima u Me imurju. Edukacije su provodili Bernarda i Josip Oreho-
vec (udruga ‘’Duga plus’’, akovec) i Edi Škamo (Ekoherba, akovec). Sve anost dodjele diploma uprili ena je krajem
proteklog tjedna u Velikoj vije nici Me imurske županije, a polaznicima su se obratili Teo Petri evi , voditelj projekta, i
- Trgovci i vlasnici hladnja a diktiraju cijene, te jedini spas za vo are ostaje osnivanje vlastite zadruge, kaže Mladen Dobrani , vode i me imurski vo ar
skladišta ni hladnja e. Ovog trenutka sve su hladnja e i sva skladišta u Me imurju popunjena jabukama. Stvarnost je da našu jabuku ne kupuju trgova ki centri, nego oni kupuju i drže jabuke iz drugih zemalja, starih i po nekoliko godina. Složni smo kako je za nas najbolje osnovati vlastitu zadrugu, putem koje emo nabavljati sadnice i repromaterijal te na tržište prodavati, a ne predavati, naše jabuke, naglasio je Dobrani .
Rusalka Majer, projektna asistentica, predstavnici Centra za socijalnu skrb i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje akovec, te Milorad Mihanovi , zamjenik predsjednika Vije a romske nacionalne manjine u Me imurskoj županiji. Projektom se želi provesti (samo)zapošljavanje nezaposlenih Roma/Romkinja iz Me imurske županije kroz osnivanje socijalne zadruge za biodinami ku/organsku poljoprivredu. Projekt je djelomi no financiran iz IPA ondova Europske unije, a provodi se od 1. kolovoza 2013. do 31. srpnja 2014., u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (PU akovec), Centrom za socijalnu skrb akovec i udrugom ‘’Duga plus’’ iz akovca. (rr)
AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM
Lijepo vrijeme razigralo “sajmare” Lijep i sun an dan u srijedu je na akove kom sajmu ljude u inio zaista sretnima. Odli no vrijeme oraspoložilo je i prodava e i kupce, pak se solidno tržilo i uživalo u trgovanju, kao i lijepom vremenu. Najtraženiji su bili predmeti potrebni za ukras boži nih jelki, zatim stara krama, južno vo e, više vrsta južnih
grahorica te oprema za sanjkanje. Na placu su najtraženiji bili suhi cvjetni aranžmani i drugi boži ni ukrasi, zatim trijebljeni orasi, sušeno vo e i mlije ni proizvodi. Kod pe enjara živo i veselo, kako to i prili i danima pred Boži i Novo ljeto. Jelo se, pilo, pjevalo i uživalo. (S. Mesari , Z. Vrzan)
CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - krumpir 2 kn/kg - luk 3 kn/kg - smokve 25 kn/kg - grah 30 kn/kg - orasi 80 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - pšenica 1,89 kn/kg - turoš 10 kn/kg - kiselo zelje 16 kn/kg - pe ena koljenica 30 kn/p
13. prosinca 2013.
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VAŠ VRT U prosincu se kite boži na drvca...
SMREKA – PICEA ABIES Vrijeme ki enja boži nih drvaca je ve po elo. Kod nas se sva ta drvca esto zovu samo bor. To nije sasvim ispravno. Smreka (Picea abies, cmrek po me imurski), naj eš e je boži no drvce u Me imurju. Rod Picea ini etrdesetak vrsta rasprostranjenih u borealnoj zoni crnogori nih šuma i planinama umjerene zone sjeverne Zemljine polukugle. Na jugu dosežu Meksiko, Himalaju i Tajvan, a najve u raznolikost vrsta imaju u Kini i Japanu. Samo ime Picea u klasi nom latinskom imalo je zna enje, ozna avalo je crnogori na stabla bogata smolom. Kasnije je u botani kom imenoslovlju ograni eno na smreku. Abies iz drugoga dijela imena je zapravo ime za jelu, koje ovdje upu uje na sli nost s tom vrstom. Smreka je alpsko-borealna vrsta s podru jem rasprostranjenosti koje se pruža od
Skandinavije do duboko u Rusiju. S Alpa se njezin areal širi i na naše planine, no one su preniske i preblizu moru da bi se mogao formirati pojas smrekovih šuma. Zato su smrekove šume u Hrvatskoj ograni ene na udoline u kojima se skuplja hladan zrak, ponikve, zasjenjene hladne padine, a s druge strane naseljava i strme otvorene stijene na kojima nije konkurentna ni jedna druga drvenasta vrsta. Kako je vrlo prilagodljiva i malih zahtjeva, a uz to i vrlo otporna na one iš eni zrak, vrlo se
esto sadi kao parkovno stablo. Za razliku od nje, jela je znatno osjetljivija na one iš eni zrak, pa se rijetko sadi u gradskim nasadima. Uzgojen je i velik broj kultivara, njih više od 200, a osobito su popularni oblici s vitkim, unjastim ili kuglastim krošnjama, vise im granama, ili oni patuljastog rasta. Uz obi nu smreku u parkovima je zbog svojeg elegantnog, vitkog rasta popularna i Pan i eva omorika ( Picea omorika ), ina e endem kanjona Drine i bodljava smreka ( Picea pungens
) porijeklom sa zapada Sjeverne Amerike od koje je uzgojeno više kultivara koje nazivamo srebrna smreka, npr. Picea pungens ‘Koster ‘ i Picea pungens ‘Glauca ‘. Smreka je s obzirom na rast, razgranatost, gra u iglica i ešera vrlo varijabuilna vrsta. Ona je vazdazeleno stablo visoko do 50 m i s promjerom do 1,6 m, no u ekstremnim okolišnim uvjetima može rasti i kao grm. Može dose i starost i do 600 godina. Kora je crvenkasta, a kod starijih stabala se po inje ljuštiti u crvenkastim ljuskama. Iglice su duž ogranaka poredane zavojito, ne nalaze se u upercima po 2 ili 5 kao iglice kod borova. Duge su 1-2,5 cm, široke do 1 mm i etverobidne. Po tome se razlikuju od jele (Abies alba) koja ima plosnate iglice s dvije bijele pruge na nali ju. Ženski ešeri se razvijaju u gornjem dijelu krošnje i vise i su za razliku od ešera jele koji stoji uspravno. Valjkasti su i sme i , dugi 8-16 cm, široki 3-4 cm. Dozore u listopadu, ali se po inju otvarati tek u velja i, a sa stabla otpadaju ljeti. Pozdravi iz IVE!
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-
ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-
470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC
Tigrasti komarac Aedes albopictus (Skuse, 1894) Tigrasti je komarac izvorno tropska i suptropska vrsta jugoisto ne Azije. Naj eš i na in širenja ove vrste na udaljena podru ja i kontinente proteklih pedesetak godina je pasivno, putem starih guma u koje ženka komarca polaže jaja. Nakon što gume budu prevezene u nova podru ja i ostavljene na otvorenom, u njima se nakuplja kišnica što omogu ava razvoj li inki komaraca iz jaja koja se nalaze u gumi. Odrasle jedinke su vrlo karakteristi na izgleda, prekrivene crnim sjajnim ljuskama i izrazito srebrno bijelim ljuskama na lancima nogu i na pipalima. Na stražnjem dijelu prsa nalaze se karakteristi no položene bijele pruge. Hrane se na ljudima i drugim sisavcima, pticama ali i životinjama iz drugih skupina (vodozem-
cima, zmijama). Vrijeme od izlijeganja do prvog obroka traje 2-3 dana, dok je vremenski interval izme u dva polijeganja jaja oko 5 dana. Tijekom života ženka položi prosje no 300-345 jaja. Na otvorenom je zabilježeno najviše 5 generacija godišnje.
Prvi nalaz Aedesa-a albopictusa u Hrvatskoj evidentiran je krajem listopada 2004. godine u umjetnom leglu u šumi zagreba kog naselja Pre ko.
Idu e godine se provodi istraživanje u Istri u kojem je utvr ene prisutnost vrste na 8 lokacija. Te iste godine zabilježen je i nalaz Aedesa-a albopictusa i na podru ju Splitsko-dalmatinske i Dubrava ko-neretvanske županije, a krajem
rujna te iste godine i na podru ju zadarske županije. Ve idu e godine (2006.) zabilježen je u svim priobalnim županijama osim Primorsko-goranske žu-
panije. Tijekom 2008. i 2009. godine se nastavlja širenje Aedesa-a albopictusa u naseljima na hrvatskom priobalju, s time da je 2008. gdine evidentiran i u Primorsko- goranskoj županiji. U gradu Osijeku u kojem se permanentno provodi monitoring komaraca tigrasti komarac otkriven je na mjernoj postaji u Tenji tek 2013. godine, a u Odjelu za biologiju Sveu ilišta J.J. Štrossmayer isti u kako se ne može sa sigurnoš u utvrditi porijeklo ove jedinke. Najvjerojatnije se, kažu, radi o komarcu (komarcima) prenijetom iz onih podru ja Hrvatske gdje ih ima. Posebne su karakteristike ove vrste komaraca: jako je agresivan, ostavlja na ovjeku ve e plikove te istiskuje obi ne komarce vrste Culex pipiens iz njegovih legla. Slavica Musta , voditeljica DDD službe
AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA
16
Mozaik
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NOVI PORTAL VisitMe imurje
U službi promocije me imurskog turizma
ADVENT U GRADU ZRINSKIH
Zapo eo bla
Javnom predstavljanju novog portala nazo ili su i brojni turisti ki djelatnici
Turisti koji žele posjetiti naš kraj mogu se o Me imurju informirati na novom interaktivnom turisti kom portalu VisitMe imurje. Atrakcije i novosti iz našeg kraja, smještajni kapaciteti, turisti ka ponuda, karte i planer putovanja, doživljaj Me imurja kroz fotogra ije i kulturnoturisti ke destinacije te druge korisne informacije mogu se prona i na Internet adresi www.visitmedimurje.com, koja trenutno sadrži vrlo detaljnu bazu podataka turisti ke ponude Me imurja, a koja e se sustavno nadopunjavati i ažurirati. Portal je predstavljen krajem proteklog tjedna u Tehnološko-inovacijskom centru Me imurje u akovcu. Nositelj projekta je REDEA akovec, a portal je izra en u sklopu projekta “Grow Mobile”, inanci-
ranog iz Programa za poduzetništvo i inovacije, u kojem su osim Hrvatske partneri još i Njema ka i Bugarska. Ukupna vrijednost projekta je 107.807,92 eura. Radni tim u projektu bili su Mihalea Pancer Zadravec, Valentina Haži , Sandra Polanec Marinovi , Nino Hren i Matija Posavec, a u projektu je sudjelovao i suradni ki tim u sastavu Goran Leva i , Rudi Grula, Davorin Mance i Andrijana Kos Kavran. Portal je, kako su nositelji projekta na javnom predstavljanju naglasili, namijenjen prije svega promoviranju Me imurja kao atraktivne lokacije za odmor. VisitMe imurje omogu ava jednostavan i brz pregled uz korištenje jednostavnih izbornika te je prilago en prikazu na mobilnim ure ajima (tableti i pametni telefoni), uz mogu nost pregleda na engleskom i njema kom jeziku. Predstavljanju portala nazo ili su predstavnici Me imurske županije, REDEA-e, Turisti ke zajednice Me imurske županije te predstavnici izvo a a usluge izrade portala. (rr,zv)
TURISTI KA ZAJEDNICA akovec u 2014.
Brojne aktivnosti u znaku broja pedeset Sljede e godine brojni programi u organizaciji Turisti ke zajednice grada akovca bit e u znaku broja pedeset. Idu a godina posebna je jer se obilježava 50. obljetnica osnutka Turisti kog ureda Grada akovca, a ro endan e se obilježiti ve u velja i. Dio je to aktivnosti koje su najavljene na sjednici skupštine Turisti ke zajednice, održanoj 10. prosinca. Donesene su i izmjene i dopune programa rada i inancijskog plana Turisti ke zajednice za 2013. godinu, pa su tako planirani prihodi porasli s planiranih 2,040.000 kuna na 2,160.000 kuna. Turisti ka zajednica grada akovca e u 2014. godinu u i s viškom prihoda iz pri-
jašnjih godina u iznosu od 196.090 kuna, što e u sljede oj godini biti namjenski utrošeno na obilježavanje 50 godina postojanja Turisti ke zajednice te na daljnje poboljšanje programa jubilarnog 50. Me imurskog fašnika i jubilarnog 50. Porcijunkulova, a sve planirane aktivnosti bit e u znaku 50. jubileja. Usvojenim programom rada i inancijskim planom za 2014. godinu, uz zada e propisane zakonom, Turisti ka zajednica e uz tradicionalne manifestacije organizirati i Smjenu straže Zrinske garde te Legendarni vikend, Advent u Gradu Zrinskih, a planirane su i aktivnosti u sklopu ekološko-edukativne akcije “Volim akovec”. (rr)
akov anka Danica Uroš jedna je od brojnih posjetiteljica koja je s užitkom birala sitne blagdanske poklone
Predblagdanski ugo aj polako se “zahuktava” u Gradu Zrinskih. Brojni programi i sun ano vrijeme proteklu su subotu izmamili ve i broj gra ana na šetnju glavnim akove kim ulicama, gdje je na štandovima organizirana prigodna boži na prodaja. Za adventski ugo aj pobrinulo se više od tridesetak doma ih proizvo a a, udruga, zadruga i obrtnika, pa se u obilju ponude mogao prona i i prikodni poklon za predstoje e blagdane. U atriju SoHo bara mnogi su kušali tradicionalnu me imursku gastronomsku ponudu: pretepenu juhu i mlince, koje su spremali Ružica Bogdan i Stanko Trstenjak. A u grad je stigao i sv. Nikola u pratnji svetomartinskih krampusa. akoland, koji je ove godine organiziran u prostoru zgrade “Scheier”, okupio je brojne izvo a e (Gradski puha ki orkestar akovec, akove ke mažoretkinje, Plesni centar Livi, Nexus, Grlice, tamburaše HKUU-a “Sveti Martin”, Svetomartinske mažoretkinje, Dje ji vrti “Ribica” i “Smješko” iz Svetog Martina na Muri), pa su posjetitelji mogli uživati u raznolikim programima. Nova iznena enja i izvo a i sve o ekuju i ovu subotu 14. prosinca. Program u zgradi “Scheier” zapo inje u 10 sati, a nastupit e Dje ji vrti akovec, Društvo “Naša djeca” akovec, vrti “Bambi” akovec, vrti “Loptica” akovec, vrti “Vrap i ”
Šenkovec, Osnovna škola Kuršanec, Centar za odgoj i obrazovanje akovec, Osnovna škola “I. G. Kova i ” Sveti Juraj na bregu i Dje ji vrti “Žibeki” akovec.
Ugo aju pridonose i programi udruga i škola Programi su nadopunjeni i nizom doga anja u organizaciji udruga i škola. Tako e u utorak 17. prosinca u Centru za kulturu nastupiti s boži nim programom u enici Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” kao solisti ili lanovi zbora i harmonikaškog orkestra, kao i u enici osnovne baletne škole, izvode i doma e i inozemne boži ne pjesme. U Knjižnici “Nikola Zrinski” tijekom prosinca može se razgledati izložba radova u enika Centra za odgoj i obrazovanje, a lanovima je omogu ena i posudba jedne knjige više. Subotama se nastavlja paljenje svije a na adventskom vijencu kod crkve Sv. Nikole na Franjeva kom trgu, a mise zornice održavaju se svaki radni dan u 6 sati ujutro. Iz programa se izdvaja i tradicionalni boži ni koncert, koji e se održati u etvrtak 19. prosinca s po etkom u 20 sati. Organizator programa “Advent u Gradu Zrinskih” je Turisti ka zajednica grada akovca, a ovogodišnji partner je Turisti ka zajednica i Op ina Sveti Martin na Muri. Glavni pokrovitelj manifestacije je Grad akovec. (rr)
U Grad Zrinskih stigao je i sv. Nikola u pratnji svetomartinskih krampusa
UDRUGA “KREATIVCI ME IMURJA” organizirala Dan otvorenih vrata
Mali kreativci i na adventskom sajmu u Nedeliš u Nakon niza tematskih radionica, organiziranih tijekom protekla dva mjeseca, lanovi udruge “Kreativci Me imurja” organizirali su proteklu subotu u svom prostoru (barake bivšeg GK) Dan otvorenih vrata. Uz druženje, igre i kreativan rad, djeca i roditelji mogli su se upoznati s osnovnim aktivnostima koje udruga provodi, od raznolikih likovnih radionica, preko pri anja pri a, modeliranja, do kreativne izrade originalnih uporabnih predmeta. Za lanove i goste pripremili su nagradnu tombolu i predstavili svoje najnovije ukrase za boži ne
Anita Horvat, predsjednica udruge, najavljuje gostovanje udruge na Adventu u Nedeliš u
Boži na jelka može se izraditi i od tuljaca od toalet papira
blagdane i originalnu jelku izra enu od papira, odnosno od tuljaca od toalet papira. Kako je najavila predsjednica udruge Anita Horvat, brojne aktivnosti obilježit e rad sve do kraja godine: - Na našim radionicama okuplja se sve više djece. Ovaj smo tjedan radili boži ni vijenac od kokica i snjegovi e od drvenih štapi a za sladoled te zimske kapice od vunice. Djeca se u e stvaralaštvu i izradi ukrasa od raznih predmeta koji se naj eš e bacaju i svi u tome uživaju i kvalitetno provode slobodno vrijeme. Sva prikupljena sredstva investiraju se za ure enje prostora udruge i nabavu materijala za radionice. Mališani e svoje radove predstaviti i na adventstkom sajmu u dvorani MESAP-a u Nedeliš u. (rr)
U itelju, znam kamo odlaziš Z
nao sam da je teško bolestan i stoga me nije iznenadila njegova smrt, ali me je duboko ražalostilo što je napustio svijet u kojem je i kao bolestan bio zvijezda vodilja i nade za sve izgubljene, za sve usamljene, za sve koji su mu se utekli i koji su u njega vjerovali. ovorim i pišem o fra Zvjezdanu Lini u, sve eniku, karizmatiku, velikom ovjeku i u itelju, koji je umro prošle subote u svo-
G
joj 73. godini života. Moja obitelj i ja osobno imali smo sre u da nas je fra Zvjezdan Lini u našoj ku i u Murskom Središ u pohodio 12. svibnja 1996. godine, u vrijeme kad je u Hrvatskoj završio Domovinski rat, a moja se obitelj po ela razilaziti, što poslom, što školom, što sportom po svijetu. Naravno da smo našem dragom gostu, kojeg nam je u ku u doveo ondašnji župnik, vele asni Ivan Novak, ispri ali svoje
nevolje i potužili smo mu se da ne znamo kako dalje, da nas pritiš u nevolje. apitao me fra Zvjezdan koliko nas ima u obitelji. I kad mu rekoh kako nas je petero, fra Zvjezdan se na svoj osobit na in nasmijao i rekao: ‘Vi se nikada ne ete raspasti, vi ste ve sada velika obitelj i, gdje god se netko od vas nalazio, dom e ga uvijek k sebi zvati. Jaki ste vi meni, dragi Stjepane, Bernarda, Marija, Marko i
Z
Jurice, i Bog e vam davati snage, a Duh Sveti vas voditi i krijepiti, da ne zalutate i da se uvijek domu svome vratite. Dobri Bog je s vama, kao što je s vama i vaš župnik Ivan, a i ja vas uklju ujem u svoje molitve. Budite prava krš anska obitelj od sada do vijeke vjekova, budite Hrvati danas, sutra i dok ste živi i dok je svijeta’. e rije i zapisah odmah po odlasku fra Zvjezdana, a supruga i ja onda rekosmo
T
13. prosinca 2013.
Mozaik 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
agdanski štimung! MURSKO Središ e
UDOMLJENE ME IMURCE RAZVESELILI POKLON PAKETI
Sveti Nikola i Uru eno 180 paketa Krampus pohodili središ anske vrti e Nisu izostale ni tradicionalne gastronomske delicije
DJE JI VRTI “VRAP I ” Šenkovec
Boži no-novogodišnje radionice za roditelje Dje ji vrti “Vrap i “ Šenkovec ve tradicionalno u vrijeme po etka adventa organizator je kreativnih radionica za roditelje: izrade adventskih vijenaca i novogodišnjih estitki. Sudionici radionica jesu ve inom roditelji djece polaznika vrti a i odgojitelji. Uz prigodne blagdanske pjesme i dobro raspoloženje prisutnih, nastale su mnoge unikatne krea-
Zbog velike zauzetosti obilascima djece po domovima i ku ama, sveti Nikola i Krampus su nešto kasnije, ali ipak na vrijeme i u dobrom raspoloženju, pohodili djecu u središ anskim dje jim vrti ima. Ovaj dvojac, od kojeg djeca Nikolu više vole, a Krampusa se jednostavno boje, pohodio
je dje je vrti e “Masla ak”, “Dje ja mašta” i “Pahuljica” i tom prilikom djeci uru io prigodne poklone. U vrti e je dvojac došao u ko iji poput prave gospode, što je djecu posebno oduševilo i mnogi su htjeli s Nikolom i Krampusom putovati po gradu, ali tete su rekle kako su još premaleni za ovakve avanture. (sm, DV)
cije adventskih vijenaca i novogodišnjih dje jih estitki. Dio prikupljenih sredstva za adventske vijence i estitke usmjerava se za nabavu didakti kog materijala za djecu vrti a, a dio sredstava se upla uje na ra un UNICEF-a, za humanitarni projekt “Škole za Afriku“, u koji se vrti uklju io ove pedagoške godine. Vrti zahvaljuje roditeljima na suradnji, pomo i i plemenitosti.
Proteklu nedjelju Kongresni centar varaždinske Arene odzvanjao je veselim dje jim glasovima Na svakom koraku bila je vidljiva radost na licu udomljene djece i mladih koja su, zahvaljuju i humanoj noti predstave mjuzikla “Jadnici!“, darovana prigodnim slatkim poklon paketima. CornerStoneArts Hrvatska i Arena Varaždin ponudili su Forumu za kvalitetno udomiteljstvo djece s lokalnim udrugama lanicama Varaždinske i Me imurske županije, Udruge udomitelja djece Me imurja, Udruge udomitelja “Nada“ Ivanec i Udruge udomitelja „Zipka“ Varaždin, da se uklju e u humanitarnu akciju prodajom ulaznica za navedeni mjuzikl. Na taj je na in Forum za kvalitetno udomiteljstvo prikupio 7.712 kn i cjelokupni iznos utrošio za 180 poklon paketa za udomljenu djecu Varaždinske i Me imurske županije. Ia-
ko je postojala mogu nost da se prodajom ulaznica prikupi i više sredstava te daruju sva udomljena djeca s varaždinskog i me imurskog podru ja, bez obzira na to jesu li njihovi udomitelji lanovi jedne od navedenih udruga, na žalost, to se nije ostvarilo jer prikupljeni iznos nije bio dostatan s obzirom na veliki broj udomljene djece. Tako su u ovu podjelu bila uklju ena samo djeca iz nabrojanih udruga, iji su se udomitelji za itavo vrijeme trajanja Špancirfesta i kroz štandove u tri grada angažirali desetak dana oko prodaje ulaznica. Ovom humanitarnom akcijom Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece želi potaknuti udomiteljske obitelji da se uklju e u rad udruga ‘’jer samo tako organizirani možemo u initi više i bolje na zadovoljstvo udomiteljskih obitelji, a prije svega udomljene djece i mladih’’.
DJE JI VRTI “SUN EKO” Selnica
Do ekali svetog Nikolu Polaznici jasli ke i vrti ke skupine Dje jeg vrti a “Sun eko” iz Selnice u tamošnjoj “staroj školi” održali su priredbu za svetog Nikolu, koju je došlo pogledati izuzetno mnogo ljudi. Dolazak svetog Nikole oduševio je djecu, koja su ga pozdravila prigodnim pjesmama, scenskim igrama “Cip-cip-cipele” i “Snjegovi i zec”, dok su se igrokazom
Kreativne radionice za roditelje
“Sveti Nikola u šumi” predstavile mame Nina Grof, Maja Vinko, Željka Ko ila, Lana Kuzma, Ivana Tuksar, Martna Peras, Tanja Perho i Gordana Tomši . Program koji su vrlo lijepim u inile pjesme “Cin, cin, cin” i “Snijeg pada snijeg” osmislile su i ostvarile Krunoslava Sklepi , Ida Topolnjka, Lucija Mutvar Bedi i Jasmina Hoblaj.
ZRINSKA GARDA organizira
General Ante Gotovina danas (petak) u akovcu
ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA kako nas je pohodio svetac i u itelj života, a ne sve enik. Sje am se kako se poigrao i šalio sa sinovima Markom i Juricom, s nama blagovao nedjeljni objed i potom nam poklonio krunici i knjigu ‘U itelju, gdje stanuješ?’, gdje je napisao: ‘S poštovanjem, vaš Zvjezdan Lini ’. njigu smo svi lanovi obitelji pro itali nekoliko puta i ponosno je pokazivali svim dragim ljudima koji k nama dolaze. Kasnije smo se sretali u Mariji Bistrici, Iloku i akovcu i uvijek je
K
to bio radostan susret, gdje bi on uvijek pitao je li obitelj na okupu.Kada mu rekosmo kako nas je sada za tri lana više, podigao je obrve i rekao: ‘Vidite, što sam vam ja govorio, da se ne ete raspasti nego da ete bujati i rasti, jer Bog je s vama. Danas, 18 godina nakon što je pohodio naš skromni, ali asni hrvatski i katoli ki dom u Murskom Središ u, kada više ne hoda zemljom, nego putuje u rajske visine, mogu samo re i: U itelju, znam kako odlaziš! Kao što to zna tisu e i tisu e
PIŠE: STJEPAN MESARI
izgubljenih sinova i k eri koje si skrenuo s puta zla na put nade, vjere, ufanja i ljubavi.
Na poziv Zrinske garde akovec, u petak 13. prosinca u akovcu e boraviti general Ante Gotovina. U sklopu boravka u akovcu održat e se sve anost proglašenja generala Ante Gotovine po asnim lanom Zrinske garde akovec. Program zapo inje u 16 sati do ekom generala i prijavkom Zrinske garde akovec u dvorištu Zrinskog grada u akovcu. U pratnji gardista i rukovodstva Zrinske garde akovec te dužnosnika Grada akovca i Me imurske županije, general Ante Gotovina uputit e se do Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec, gdje e
kod zida sa spomen-plo ama 74 hrvatska poginula i nestala branitelja iz Me imurja položiti vijenac i zapaliti svije e. Zatim e se uputiti do Katoli kog
doma u akovcu, gdje e se od 16.20 sati održati sve anost proglašenja generala Gotovine po asnim lanom Zrinske garde akovec. (J)
Priznanje predsjednika Josipovi a Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi donio je odluku o dodjeli Priznanja Republike Hrvatske Zrinskoj gardi akovec za osobite zasluge u promociji hrvatske povijesti i kulture te o uvanja baštine Zrinskih. Priznanje e se uru iti u prigodi nekog od zna ajnijih nadnevaka za rad Zrinske garde. Zajedno s Hrvatskim vojnim u ilištem
“Petar Zrinski” u Zagrebu, s kojim je Zrinska garda akovec u listopadu prošle godine organizirala me unarodni znanstveni skup na temu “Uloga i zna enje glasovitih žena iz obitelji Zrinski i Frankopan”, u pripremi je izdavanje zbornika radova s ovog skupa. Promocija zbornika radova bit e krajem prosinca u sklopu Dana U ilišta u Zagrebu.
18
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAJVOLONTERI udruge ‘’Zora’’ za 2013.
Bebe 2013.
Ovu godinu ostvareno 1893 volonterskih sati
ili su a Iganc (27) iz Križovca dob Goran Oršuš (26) i Ljubic ijano (6) ul , (8) n Leo su e ca. Kod ku Darijana, ro enog 6. prosin nka mu došla je baka Zvo . i Gordana (3). Po bebu i ma
oribe dobili su sina Ivana, prosinca.
Zlatko i Ivana Markan iz Kot
13. prosinca 2013.
ro enog 6.
Povodom 5. prosinca, Me unarodnog dana volontera, udruga ‘’Zora’’ petu godinu za redom dodjeljuje nagrade za Zorine najvolontere. Nagrade se dodjeljuju za nesebi an volonterski angažman i doprinos ciljevima udruge u tri kategorije. Najvolonterka je Janja Varga iz akovca, najvolonter je Robert Gašparac iz akovca i naj on-line volonterka je Ana Preveden iz Pule. Janja Varga je u udruzi ‘’Zora’’ bila angažirana na uistinu raznim podru jima: u sklopu “Obilježi moj dan” pomagala je Clemence Bell u organizaciji aktivnosti, gdje se istaknula i svojom kreativnoš u, lanica je Izvršnog odbora te je sudjelovala u organizaciji kampanje “Kreatori promjena”, a tako er
Zorini najbolji volonteri i ovu su godinu pokazali iznimnu volontersku marljivost
je bila jedna od provoditeljica Inicijative mladih “Ispeglajmo neravnopravnost”. U 2013. godini ostvarila je 105 volonterskih sati. Robert Gašparac je Zorin volonter koji je bio uklju en u razne edukativne i javne akcije, a angažiran je i kao
on-line volonter u kampanji “Kreatori promjena”. U 2013. godini volontirao je deset sati, no istaknuo se kao vjerni pratitelj Zorinih aktivnosti i time što je uvijek spreman uklju iti se. Iako iz daleke Pule, Ana Preveden vrijedna je lanica
Zorinoga volonterskog tima. Preko Interneta i e-mailova prevodila je materijale, ispunjavala baze, pisala projekte. Istaknula se kompetencijom na raznim podru jima te upornoš u da, unato udaljenosti od akovca, maksimalno doprinese aktivnostima udruge. U 2013. godini Ana je volontirala 81,5 sati. I ove godine u udruzi je ostvaren velik broj volonterskih sati. Tako je ukupno 53 volontera od 1. sije nja do 1. prosinca u udruzi ostvarilo ukupno 1893 volonterskih sati. Tako er, do kraja lipnja u Zori je bila angažirana i francuska volonterka Clemence Bell preko projekta “Obilježi moj dan” Europske volonterske službe.
KRIVO SE MISLI kad osobe s invaliditetom nešto traže da je to samo novac
ovjek može biti siromašan ako je odba en PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI
Muri dobili o an iz Svetog Martina na Nikola (27) i Sanja (23) Sob ca. sin pro su sina Svena, ro enog 4.
SANDRA HERMAN, zamjenica župana, posjetila stambenu zajednicu Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom
Obe ala im bolji status Zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman u petak je posjetila stambenu zajednicu Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom. Naime, povodom Me unarodnog dana osoba s invaliditetom, organizirali su dane otvorenih vra-
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073
ta, a zamjenica im je svojim posjetom dala podršku i poticaj za daljnji rad. Kako je rekla prilikom posjeta, ve dugo nije vidjela takav optimizam i skromnost te je naglasila da e se osobno založiti da im se status na nacionalnoj razini poboljša. (BMO)
Na Me unarodni dan osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom i udruge koje djeluju u njihovu korist okupile su se oko okruglog stola kako bi iznijele probleme s kojima se susre u u zajednici. Marija Ciglar, predsjednica Saveza udruga osoba s invaliditetom u Me imurskoj županiji, kazala je da se naša županija po ela pokretati u zadnjih nekoliko godina, jednostavno se osjeti duh pra enja problematike osoba s invaliditetom, posebno na razini Županije kao institucije. - Bilo bi dobro da nas i lokalne sredine i nacionalna sredina po nu pratiti sustavno, kazala je Marija Ciglar. - Da ne ispadne da mi uvijek nešto tražimo i da ne ispadne da posebice slijepi umjesto bijelog štapa imaju prosja ki štap. Svi samo misle i daju otpor, misle i da mi samo tražimo novac. Nije u novcu sve, jer ovjek može biti siromašan ako je odba en, ako ima osje aj manje vrijednosti, ako ima strahove zbog egzistencije, budu nosti i jednako tako ako ima osje aj krivice zbog toga što je invalid, zašto se to baš njemu doga a. ovjek si postavlja puno pitanja unutar etiri zida. Zbog toga bih željela da obilježavanje Dana osoba s invaliditetom bude korak naprijed za ohrabrivanje osoba s invaliditetom, po-
Marija Ciglar, predsjednica Saveza udruga osoba s invaliditetom u Me imurskoj županiji: - Nije u novcu sve, ovjek si postavlja puno pitanja unutar etiri zida ako je isklju en
sebice u našoj županiji, kazala je Marija Ciglar. Na lokalnoj razini stvari se pokre u vezano uz pra enje osoba s invaliditetom, posebice na razini županije, dok je to na nacionalnoj razini po elo stagnirati. To zna i da, vezano uz nacionalnu strategiju, postoji jedna mjera gdje se govori o uklju ivanju osoba s invaliditetom u javni, društveni i politi ki život. Svjedoci smo da u ovom sazivu Sabora nemamo ni jednu osobu s invaliditetom koja bi zastupala prava osoba s invaliditetom, što zna i da to nije dobro, a strategije su donesene za razdoblje do 2015. godine. Pitali smo Anku Slonjšak, pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom, što je Hrvatska ispregovarala vezano uz prava osoba s invaliditetom prije ulaska u Uniju. Ured pravobraniteljice je odgovorio da je sva zakonska regulativa spuštena na nacionalnu razinu. S druge
strane, Konvencija UN-a je lijep i dobar dokument, ali se ne provodi u dovoljnoj mjeri. Povodom obilježavanja Me unarodnog dana osoba s invaliditetom, Savez udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije organizirao je okrugli stol na temu ‘’Život u zajednici“, u prostorijama gradske vije nice Grada akovca. Sudjelovali su: Udruga tjelesnih invalida Me imurja, Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec, Udruga za sindrom Down Me imurske županije, Društvo distro i ara, invalida, cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec, Udruga invalida rada Me imurske županije, Udruga slijepih Me imurske županije, Udruga za autizam ‘’Pogled“, Društvo multiple skleroze Me imurske županije, Me imurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu, Udruga za pomo osobama
s mentalnom retardacijom Me imurske županije. Osim udruga, okruglom stolu prisustvovali su i predstavnici jedinica lokalne uprave i samouprave, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Centra za socijalnu skrb akovec te Centra za odgoj i obrazovanje. Rezultat ovog susreta je dogovor o sustavnijem povezivanju svih udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u njihovu korist na podru ju cijele Me imurske županije, kako bi iste zajedni kim snagama mogle doprinijeti senzibiliziranju društvene zajednice za poteško e osoba s invaliditetom te ostvarivanju njihovih prava. U vezi s navedenim, Savez udruga osoba s invaliditetom uklju it e i druge udruge koje nisu lanice Saveza u projekt ‘’Imam informaciju, vladam situacijom!’’, inanciran od strane Zaklade “Zamah”, a koji uklju uje prikupljanje i distribuciju informacija o svim udrugama osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u njihovu korist s podru ja Me imurske županije i njihovim uslugama. Povodom Dana osoba s invaliditetom, održan je prijam svih predstavnika udruga osoba s invaliditetom i onih koje djeluju u njihovu korist kod župana Me imurske županije Matije Posavca, na kojem su donesene pozitivne smjernice za djelovanje udruga u 2014. godini.
Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A
Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)
Spektakularan koncert Thompsona u Nedeliš u Publika je s Thompsonom otpjevala sve njegove pjesme, a kako album nosi naziv “Ora et labora”, što u prijevodu zna i “Moli i radi”, može se re i kako nas u Me imurju ništa ne može iznenaditi, pa tako ni molitva ni rad, jer mi Me imurci dobro znamo što zna i i kako treba moliti i raditi, što je pjeva prepoznao i od srca publici zahvalio na posjetu koji je spektakl u inio veli anstvenim. Sa svojim glazbenim sastavom Thompson je dva i pol sata publiku držao u vrhunskom raspoloženju i pokazao svima kakav je pjeva , majstor i gospodin.
IZLOŽBE
U Prelogu “Svjetlo boži nog dana” - izložba koju vrijedi vidjeti U akove koj Knjižnici prodajna izložba polaznika Centra za odgoj i obrazovanje PROMOCIJA
Pin-up kalendara festivala “Trash&Burn” NAJAVLJUJEMO
Neno Belan&Fiumens i klapa Kampanel u Areni Varaždin
2
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Kultura
PETAK - ETVRTAK, 13. - 19. prosinca PRELOG, Dom kulture i crkva Sv. Jakoba
NEDJELJA, 15. prosinca, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu
Propale podvale - nova dje
Boži ni koncert ansambla “Lado”! “Advent u Prelogu” nastavlja se obiljem programa u danima nadolaze eg vikenda, ali i tijekom sljede eg tjedna. Ve eras (petak, 13. prosinca) u Domu kulture s po etkom u 18 sati održat e se koncert zbora udruge umirovljenika “Bijeli Boži ”. Dan kasnije, u subotu 14. prosinca, u istom prostoru s po etkom u 19 sati bit e priredba KU-a “Selja ka sloga” Prelog pod
nazivom “Gradu u ast”. U utorak e priredbu održati mališani Dje jeg vrti a “Fijolica” u 17 sati tako er u Domu kulture. U crkvi Sv. Jakoba e u srijedu 18. prosinca gostovati ansambl “Lado”. Boži ni koncert ansambla narodnih plesova i pjesama “Lado” zapo et e u 18 sati. U Domu kulture Grada Preloga program e u etvrtak izvesti Prilo ka amaterska scena “PAS”.
U predstavi “Propale podvale”, autora Vinka Lisjaka, susre emo Zeku i Medu koji o ekuju dolazak Djeda Mraza, no u tome ih žele sprije iti lukava Lisica i smotani Vuk. Tko je snalažljiviji i tko e uspjeti u svojim namjerama, ostaje neizvjesno do kraja. Na kraju pri e pojavljuje se i Djed Mraz,
OTVORENA IZLOŽBA “Svjetlo boži nog dana” u muzeju “Croata insulanus” u Prelogu
Izložba koju vrijedi vidjeti U muzeju “Croata insulanus” u Prelogu otvorena je u etvrtak izložba pod nazivom “Svjetlo boži nog dana”. Rije je o djelima iz donacijske zbirke dr. Matije Berljaka, koja prije nisu bila izložena. Izložbu svakako valja pogledati, a posebno minijaturu Ladislava Kralja Me imurca, sliku G. Rontanija, Tri kralja Mladena Ivekovi a, slike Lackovi a, Kate Dolenec i druge, a izložena je i jedna slika takozvanoga grubog naivnog slikarstva. Izložbu je otvorio najvjerniji posjetitelj svih doga aja u Prelogu Franjo Novak, uz zahvalu donatoru dr. Matiji Berljaku, župniku Antonu Hoblaju i gradona elniku Ljubomiru Kolareku na ovoj izložbi i nizu prijaš-
“Tri kralja” akademskog kipara Mladena Ivekovi a
njih kulturnih doga aja u Prelogu. Gradona elnik Ljubomir Kolarek naglasio je da je velika donacija dr. Berljaka omogu ila da gra ani i svi gosti koji posjete grad Prelog uživaju u umjetni kim djelima i izložbi posve enoj Boži u. Župnik Antun Hoblaj rekao je uz ostalo da otkri-
13. SMOTRA DJE JEGA FOLKLORNOG STVARALAŠTVA
Najbolji odlaze na smotre diljem Hrvatske Kulturno-umjetni ka udruga “Zvon” župne zajednice Mala Subotica i ovu je godinu bila uspješan organizator i doma in 13. smotre dje jega folklornog stvaralaštva, koja je održana 9. i 10. studenoga u Maloj Subo ci. Dvodnevni program Smotre okupio je dvadeset i jednu skupinu. Prosudbena komisija u sastavu Klaudija Vidovi , prof., Boris Novak, prof., i Dario Gr i izabrali su skupine koje e u idu oj godini predstavlja našu županiju na smotrama diljem Hrvatske. Predložene su skupine na posljednjem
sastanku Odbora za dje je folklorno stvaralaštvo i potvr ene. Tako e KUU “Zasadbreg” gostovati u Vinkovcima na Dje jim Vinkova kim jesenima, KUU “Zvon” ŽZ Mala Subo ca u akovu na Dje jim akove kim vezovima, HKUU “Sv. Martin” Sveti Martin na Muri u Ku ni na Državnoj dje joj smotri, KUD “Donji Vidovec” u Zagrebu na Me unarodnoj smotri djece i mladih, KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e u Svetoj Nedelji na Dje joj smotri i KU “Selja ka sloga” Prelog u Vo incima na Dje jim igrama na Bedenku.
Reljef “Bogorodica s djetetom” kipara Jurja Škarpe
vanje duha kulture i vjere našega hrvatskog naroda zna i otkrivanje onoga najvrjednijeg što jedan mali narod može imati. Dr. sc. Matija Berljak uvodno je rekao da promatranjem umjetni kih djela pro iš ujemo svoj pogled i pripremamo srce za plemenito zalaganje u današnjem svijetu. Umjetnost pripada
13. prosinca 2013.
svima, a umjetnik želi svojim djelom nadahnuti svakog ovjeka bez razlike. Govore i o izložbi, dr. Berljak je napomenuo da su izložena samo djela iz fundusa muzeja “Croata insulanus” s adventskim i boži nim motivima. Izloženo je blizu sedamdeset radova slikara i kipara iz Hrvatske, Francuske, Crne Gore i Italije na temu Boži a,
Minijatura Ladislava Kralja Me imurca
koji zapravo otkriva kako je došao i tko mu je pomogao. Predstavom dominiraju razigranost, pjesma i dobra gluma. Djeca aktivno sudjeluju u predstavi, koja svakako može privu i pozornost najmla ih, ali i starije publike. Glazbu potpisuju Mario Jajeti i i Damir Rodiger. Za kostime je
od akademskih slikara i kipara do naivnih umjetnika. Izložena su djela: Josipa Boterija - Dinija, Kate Dolenec iz Draškovca, Jean - Marie Gouttina, Mladena Ivekovi a (kipar), Slobodana Ivi evi a, Milana Jurani a, Ladislava Kralja Me imurca, Ivana Lackovi a Croate, Ljubice Matulec (slikarica), Pailin Nikolija, An elka Odaka, Ante Orli a, Izidora Žige Popija a, Dimitrija Popovi a (slikar i kipar), Gianfranca Rontanija, Juraja Škarpe (kipar, suradnik Ivana Meštrovi a) i Ivana Ve enaja. Izložba e biti otvorena do 6. sije nja. (JŠ)
Nastup najmla ih lanica novoosnovanoga Puha kog orkestra Grada Preloga
U AKOVE KOJ KNJIŽNICI PRODAJNA IZLOŽBA polaznika Centra za odgoj i obrazovanje
Suveniri i pokloni kao rezultat marljivog rada Piše: Roberta Radovi Uporabna keramika u vidu boži nih ukrasa, kao što su an eli, svije njaci, drža i za salvete i drugi prigodni pokloni, koji su nastali kao plod kreativnosti i marljivog rada polaznika Centra za odgoj i obrazovanje akovec, mogu se razgledati na izložbi koja je od proteklog tjedna postavljena u prostoru Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” akovec. Postav izložbe organiziran je povodom obilježavanja Me unarodnog dana osoba s invaliditetom, a na otvorenju su govorile Dragica Ben ik, ravnateljica COO-a, i Jarmila Naran a, prof. likovne kulture, koja je tom prigodom pojasnila sadržaj izloženih radova: - Ova izložba je prikaz dva kolosijeka rada u našoj školi. Prvo, tu su radovi iz našega redovnog osnovnoškolskog programa, a drugo su radovi našeg odjela i grupe koja je okupljena i sudjeluje u radu naše u eni ke zadruge. Dakle, izložba daje
Izložba ima prodajni karakter, a radovi e se mo i kupiti u Knjižnici sve do 20. prosinca u sljede im terminima: u ponedjeljak 16. prosinca od 15.30 do 17.30 sati, u srijedu 11. i 18. prosinca od 9.30 do 11.30 sati, te u petak 20. prosinca u vremenu od 15.30 do 17.30 sati. Radovi polaznika Centra za odgoj i obrazovanje, osim u prostoru Knjižnice, mogu se prona i i na prigodnom sajmu subotom koji se održava tijekom programa “Advent u Gradu Zrinskih”.
Boži ni ukrasi i sitni uporabni predmeti zgodni su pokloni za predstoje e blagdane
prikaz likovnih radova u enika viših razreda kroz tiskani materijal i fotogra ije, a drugi dio je postav keramike, odnosno radovi u enika naše zadruge, i to starijih lanova. Prikazana kreativnost rezultat je marljivog rada naših polaznika i u njoj svatko može prona i prigodne poklon i e za blagdane koji predstoje. Dragica Ben ik pak je naglasila kako se rad s polaznicima u Zadruzi usmjerava
na na in da se sitni uporabni predmeti ili suveniri izra uju na na in da se usklade s našom lokalnom zajednicom, pa imaju obilježja vizualnih karakteristika grada ili županije. Prigodni predmeti izra uju se, kako je u nastavku kazala, i za Uskrs, Valentinovo i druge blagdane. Te su aktivnosti korak više u radu s polaznicima i njima djeca sa svojim sposobnostima nastoje biti prepoznata u lokalnoj zajednici.
Jarmila Naran a, prof. likovne kulture, isti e marljivost kao klju ni element kreativnog rada polaznika Centra
13. prosinca 2013.
SUBOTA, 14. prosinca, 17 sati PRIBISLAVEC, Društveni dom
e ja predstava zadužena Dragica Jagec, a koreogra iju je osmislila Nikolina Mekovec. Redatelj je Dejan Buva . Igraju Sonja Kolari , Margareta Ana Baksa, Sara Se an, Matea Varga, Kristin Tkal ec, Veronika Mesari , Nera Trstenjak i Ana Zrna. Predstava u trajanju od 30 minuta preporu uje se djeci od 3 godine na dalje.
NEDJELJA, 15. prosinca, 15 sati PODTUREN, Društveni dom
KUD “Kaštel” koncertom slavi petnaest godina
Adventski koncert u Podturnu
Jubilarni koncert povodom obilježavanja petnaeste godišnjice osnutka Kulturno-umjetni kog društva “Kaštel” održat e se u subotu 14. prosinca u prostorijama Društvenog doma u Pribislavcu. Sve ani koncert zapo inje u 17 sati.
Udruga “Turen” organizira adventski koncert koji e pratiti i prodaja rukotvorina udruge. Koncert e se održati u Društvenom domu Podturen u nedjelju 15. prosinca, s po etkom u 15 sati.
NAJAVLJUJEMO Tradicionalni boži ni koncert PZ-a “Josip Vrhovski”
Uz doma ine i gosti: Ivana Husar te Jakša Buljubaši Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” organizira tradicionalni boži ni koncert u Nedeliš u u nedjelju 22. prosinca, s po etkom u 18 sati. Koncert e se održati u dvorani “Aton” u Nedeliš u. Uz doma ina, nastupaju još i gosti Ivana Husar i Jakša Buljubaši , a njih, kao i soliste zbora “Josip Vrhovski”, pratit e simfonijski orkestar. Zborom i orkestrom dirigirat e voditelj zbora, prof. Branimir Magdale-
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ni . Voditelj programa je Adam Kon i . Organizatori su Op ina Nedeliš e, TZ op ine Nedeliš e i Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski”. Prodaja ulaznica po cijeni od 30 kuna omogu ena je na sljede im prodajnim mjestima: ATON, Pekara In Nedeliš e, Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e i Turisti ka zajednica Grada akovca. Pokrovitelj doga aja je Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e.
ETVRTAK, 19. prosinca, 19 sati AKOVEC, Izložbeni prostor CZK-a
Otvorenje izložbe Varaždinke Wande Tudja Strahonja Likovni svijet Wande Tudja Strahonja je blaga, maštovita, za udna i duhovita analiza svijeta. Autorica e se akove koj likovnoj publici predstaviti novim ciklusom pod nazivom “Ispisi novog trajanja”, koji možemo nazvati i novom dionicom u njezinom radu, kaže u recenziji likovni kriti ar Marijan
Špoljar, koji e izložbu i otvoriti, te nastavlja: - Novome na inu rada pristupa neoptere ena tehnološkim predznanjem i lišena fetiš odnosa prema kompjutoru: za svijet koji ona želi prikazati, za vrijednosti koje ona želi a irmirati gotovo je svejedno kroz koji ih postupak de inira.
PJEVA KI ZBOR “JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI”
Sudionik gala koncerta “Zlatni zborovi” Gala koncert “Zlatni zborovi”, održan u velikoj dvorani “Lisinski” u Zagrebu, okupio je najve a imena hrvatskoga zborskog pjevanja. Koncert je održan proteklu nedjelju 8. prosinca, a na njemu je sudjelovao i Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” akovec. Ovaj koncert jedna je od posebnih nagrada s ovogodišnjega drugog natjecanja hrvatske tradicijske vokalne glazbe – Zagreb 2013., koje su dodijelili organizator, Zagreba ki glazbeni podij, i pokrovitelj, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog. Na koncertu su nastupili pobjednici kategorija (mali vokalni sastavi, klape, folklorni ansambli i klasi ni folklorni zborovi) te osvaja i zlatnih plaketa u sve etiri kategorije.
Ovaj sve ani koncert bio je ujedno i posve en Svjetskom danu zborskog pjevanja (World Choral Day), koji se tradicionalno obilježava drugu nedjelju u prosincu, a Zagreba ki glazbeni podij organizira ga ve osamnaestu
godinu. Širom svijeta na ovaj dan organiziraju se brojni koncerti i manifestacije, na kojima tisu e pjeva a promovira ljubav prema zborskoj glazbi. Uz naše zboraše, na ovom Gala koncertu sudjelovala su još i druga velika imena hrvatsko-
ga zborskog pjevanja: Ženski vokalni ansambl “Zwizde” Zagreb, Ženska klapa “Ventula” Split, Folklorni ansambl “Ivan Goran Kova i ” Zagreb i Mješoviti i Ženski akademski zbor Filozofskog fakultete u Zagrebu “Concordia Discors”. (rr)
4
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Scena
ETVRTAK, 19. prosinca, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu
PETAK, 13. prosinca, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Mu
Pjesme blagdanskog ugo aja na boži nom koncertu Boži ni koncert akove kih amatera cijelu se godinu iš ekuje s velikim zanimanjem. Pjesme blagdanskog ugo aja ve niz godina uo i Boži a odjekuju dvoranom Centra u izvedbama gradskoga Puha kog orkestra pod vodstvom Ivana Belovarija. Pjeva ki zbor “Josip Slavenski”, vo en rukom maestre Senke Bašek Šamec, uvijek nas vodi u tople harmonizacije boži nih doma ih i svjetskih hitova. Tamburaši orkestra “Stje-
Keops ponovno
pan Bujan Stipi ” svake godine iznenade ponekom nevjerojatnom obradom pod vodstvom Borisa Novaka, a Big band u s lu swinga i “big bandaškog š ha” dodatno ponese publiku koja uvijek traži, ali i dobije poneki bis od svakog izvo a a. Boži nim koncertom završava ovogodišnja sezona Tribine “ akovec etvrtkom”, a ulaznice se mogu nabavi na blagajni Centra po cijeni od 30 kuna.
PROMOCIJA Pin-up kalendara festivala “Trash&Burn”
Rockabilly duh preplavio Podroom Miting ameri kih automobila i rock’n’roll fes val “Trash&Burn”, koji se održava po etkom ljeta u Sv. Mar nu na Muri, tradicionalno svake godine rezultira tiskanjem i izdanjem pin-up kalendara. Ovogodišnji kalendar, dimenzija 240x340 mm, full color, u limi ranom izdanju od samo 300 kom predstavljen je protekli petak u akove kom Podroomu, a dan kasnije i u Zagrebu u ambijentu Prostora Do. Rockabilly atmosferu u akovcu zagrijali su varaždinski rock’n’rolleri The Evokers i beogradski trio Grandpa Candys. Gostovala je i Pin-up miss kalendara za mjesec listopad, ovaj put u ulozi DJ MISS STRAY CAT. Brojni gosti, atraktivne djevojke i mladi i koji su i sami došli odjeveni u rockabilly stilu uživali su u istinskom duhu i rock’n’roll ugo aju, koji je sve skupa s nostalgijom vra o u neka bolja i sretnija vremena. (rr)
Novo izdanje uvijek zanimljivog Trash&Burn Pin-up kalendara
VELI ANSTVENI GLAZBENI SPOJ ZELENE I PLAVE HRVATSKE
Klape i tambure razgalile kajkavce! Piše: Roberta Radovi Iznimno tople vibracije s dalmatinskog juga i ravne Slavonije donijele su u naš sjeverozapadni kraj klape Cambi (K. Kambelovac), Sv. Juraj - HRM i Rišpet te tamburaše Mejaše, Najbolje hrvatske tamburaše i Bosutske be are. Trosatni koncert, koji je prije tjedan dana održan u Areni Varaždin, oduševio je brojnu publiku, koja je do posljednjeg mjesta ispunila tribine i mjesta na parteru. Raskošna glazbena ve er ujedinila je, kako je na samom po etku voditelj programa Miljenko Ov ar istaknuo, ono najbolje što dolazi iz plave i zelene Hrvatske, najbolje iz glazbene škrinje Dalmacije i Slavonije. Glazbenu ve er za pam enje i sve generacije pratila je bajkovi-
Rockabilly styling uvijek je atraktivan i zanimljiv je ‘’Vranac’’ i ‘’Što ga sokol nije volio’’. Klapa Rišpet izvela je niz hitova, kao što su ‘’ a a’’ i ‘’Kad je pošla a’’ sa svoga upravo objavljenog albuma, i pokazala da e biti miljenica publike. Bosutski be ari iz Vinkovaca otpjevali su s publikom hit “Trebam te no as”, a zajedno s klapom Cambi izveli su mega hit “Sad kad si došla”. Klapa Cambi po astila je publiku nizom velikih hitova kao što su “Ne more mi bit” i “Jedna ri ” te dovela koncert do vrhunca.
DJ MISS STRAY CAT ujedno je i Pin-up miss kalendara za mjesec listopad
NAJAVLJUJEMO Neno Belan&Fiumens i klapa Kampanel - Arena Varaždin, 20. prosinca
Ne propustite najromanti niji boži ni koncert!
Finale uz ast Vinku Coci
Klapa Sv. Juraj - HRM oduševila je svojim izvedbama ‘’Ruže crvene” i ‘’Kraljice mora’’ ta videoscenografija, vrhunska produkcija i dobar razglas. Koncert je zapo eo doma im snagama, tamburaškom senzacijom i popularnim varaždinskim Mejašima. Publiku su zagrijali hitom ‘’Zorica’’, koji ih je proslavio, ali i novim pjesmama kojima su predstavili svoj prvi nosa zvuka ‘’Bolji nego ikad’’,
Publika je posebice emotivno reagirala i na pjesmu ‘’ a a’’ u izvedbi klape Rišpet, koja je osvojila Grand prix na ovogodišnjem Splitskom festivalu
koji se od proteklog tjedna nalazi u prodaji. Publika je s posebnim divljenjem i pljeskom pratila nastup klape Sveti Juraj - HRM, koja je ponajviše oduševila svojom verzijom pjesama ‘’Ruže crvene’’ i ‘’Kraljicom mora’’. Potom je uslijedio nastup Najboljih hrvatskih tamburaša, koji su donijeli dušu Slavonije hitovima kao što
Najemotivniji trenutak ve eri bio je onaj kada su svi izvo a i, predvo eni onim klapskim, u ast nedavno preminulom trogirskom slavuju Vinku Coci u jedan glas izveli njegovu pjesmu ‘’Vilo moja’’. Ta snažna emocija osjetila se u svakom kutku dvorane, publika je plakala, ali i pjevala zajedno sa svojim klapskim i tamburaškim miljenicima. Ovacije publike stigle su i kad su tamburaši uz klapsku pratnju izveli jedinstvenu ‘’Ne dirajte mi ravnicu’’, koja je sa pravom postala zaštitni znak Slavonije. Bila je to veli anstvena ve er vrhunskoga glazbenog druženja svih krajeva Lijepe naše.
Najbolji hrvatski tamburaši u znaku ravni arskih tema, kao što je ‘’Vranac’’
Neno Belan & Fiumens na velikom boži nom koncertu u Varaždinu izvest e svoj unplugged program, koji su publici predstavili ovu godinu za Valentinovo u dva dana rasprodanoj Tvornici. Neno Belan jedan je od najizvo enijih i najpopularnijih doma ih kantautora u proteklih desetak godina. Nastavno na niz prethodnih uspjeha, i prošla godina donijela je rasprodane koncerte i nekoliko hitova. Pjesma ‘’Oceani ljubavi’’ je u 2012. godine bila najemitiranija pjesma, a pjesma ‘’Ulicama grada (Pjesma sre e)’’, proglašena je najizvo enijom pjesmom na 16. Ve erima dalmatinske šansone Šibenik. Neno Belan&Fiumens zasvirat e u baroknom gra-
du Varaždinu, uz svoj bogati glazbeni opus, i brojne od publici omiljenih pjesama: Stojim na kantunu, Ivona, Kavana, Rijeka snova, Dotakni me usnama, Vino no i... Pjesme e predstaviti u pomalo izmijenjenoj, ali još uvijek vrlo plesnoj verziji. Na varaždinskom koncertu pridružit e se i sve popularnija Klapa Kampanel, s kojima je Neno još prije nekoliko godina ostvario zajedni ku suradnju, najpoznatiju po ve spomenutoj pjesmi ‘’Oceani ljubavi’’. Ulaznice za ovaj veliki boži ni koncert u prodaji su na svim prodajnim mjestima sustava “Eventim”. Redovna cijena ulaznica iznosi 80 kn za stajanje i 100 kn za tribinu.
13. prosinca 2013.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PROSINAC AKOVEC, Podroom Drink And Music Club
usic Club
Prosinac uz Podroom Drink And Music Club
o u akove kom Podroomu Rije ki bend Keops gostuje u petak 13. prosinca u Podroomu u akovcu nakon skoro godinu dana od njihovog prošlog nastupa. U me uvremenu je bend, koji je do ekan sjajnim reakcijama publike i kri ke, gostovao u klubovima diljem Hrvatske promoviraju i svoj album. Sjajni mladi glazbenici, osim pi nih ljubavnih tema, svi-
raju i pjesme rock sadržaja, što ih može sasvim opravdano svrstati u “nasljednike” rock velikana poput Prljavog kazališta i Atomskog skloništa. Reakcije na njihov prošli koncert bile su odli ne pa zato nemojte propus koncert na kojem
e bend publiku zabavljati puna dva sata uz doma e i strane hard rock hitove.
Prosinac je mjesec u kojem si možemo uzeti malo oduška, blagdansko raspoloženje je kao stvoreno da vrijeme provedemo s društvom, a to zna i da su dobar tulum, koncert i zabava neophodni. Pa upravo zato je Podroom u prosincu pripremio za svakog ponešto, tako da se
kvalitetno možete zagrija za najlu u no
u godini - do ek Nove godine. Ako niste dali petama vjetra i o šli na skijanje ili u posjet nekoj dalekoj zemlji, slobodno se pridružite veseloj ekipi u Podroomu, kod nas se možete zabavi uz ugodan ambijent i, naravno, atrak vne cijene pi a.
MARKO PERKOVI THOMPSON u Nedeliš u održao spektakularan koncert
“Ora et labora” Me imurcima poklon za Boži PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN Spektakularni koncert održao je prošlu subotu u dvorani MESAP-a u Nedeliš u popularni pjeva Marko Perkovi Thompson, koji je tako publici iz ove regije predstavio svoj novi album “Ora et labora”. Da bi nešto moglo dobiti naziv spektakularno, potrebni su ekstra dobar pjeva te brojna i dobra publika, a svega toga bilo je i više nego dovoljno na koncertu u Nedeliš u. Preko tri i pol tisu e posje telja, uglavnom mla e publike, Thompsonovih fanova i prijatelja domoljubnih i povijesnih pjesama, našlo se u Nedeliš u, a vrlo je zanimljivo bilo vidje i u kako su Me imurci i svi ostali koji su uživali u koncertu s pjeva em otpjevali sve njegove pjesme, od najnovije “Sokolov krik” do najstarije ili prve Thompsonove pjesme “ avoglave”. Koncert je bio besprijekorno organiziran, bez ikakvih ekscesa s bilo ije strane, i na njegovu kraju svi su bili prezadovoljni, od organizatora caffe bara „Millenium“, preko samog pjeva a, do publike. Sa svojim glazbenim sastavom Thompson je dva i pol sata
“Je l’ kupreško polje izoranooooo” – orilo se u jedan glas
publiku držao u vrhunskom raspoloženju i pokazao svima kakav je pjeva , majstor i gospodin.
Znamo mi moliti i raditi Publika je s Thompsonom otpjevala sve njegove pjesme, a kako album nosi naziv 2Ora et labora”, što u prijevodu zna i “Moli i radi”, može se re i kako nas u Me imurju ništa ne može iznenadi , pa tako ni molitva ni rad, jer mi Me imurci dobro znamo što zna i i kako treba moli i radi , što je pjeva prepoznao i od srca publici zahvalio na posjetu koji je spektakl u inio veli anstvenim.
“Ne ete u avoglave, niste ni prije”
Biti i ovjekovje iti spektakl
Preko tri i pol tisu e fanova i prijatelja domoljubnih i povijesnih pjesama našlo se u subotu u dvorani MESAP-a, a Me imurci su zajedno s pjeva em otpjevali sve njegove pjesme, od najnovije “Sokolov krik” do one najstarije ili njegove prve “ avoglave” - Moji dragi Me imurci i Me imurke, ovo je za vas, najbolja moja publiko, ovo je vama za sretan, lijep i blagoslovljen Boži , rekao je Marko Perkovi Thompson, pozdravivši publiku s “Hvaljen Isus i Marija”. Na albumu “Ora et labora” nalazi se deset pjesama, a prva i deseta pjesma “Sokolov krik” i “Put
u raj2 sadrže zborski otpjevane strofe. Druga po redu pjesma “Dobrodošli” je opjevani govor prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu mana iz 1996. godine. Tre a pjesma “Bog i Hrva ” je iz govora oca Domovine dr. Ante Stra evi a iz 1861. godine i najdulja
Mlado i staro na Thompsonovom koncertu
je pjesma, traje gotovo deset minuta. “Maranatha” ili u prijevodu “Naš Gospodin je došao” etvrta je pjesma na ovom Thompsonovom albumu i poslanica je svetog Pavla upu ena Korin anima. Sedma pjesma na novom albumu je “Bosna” i traje osam i pol minuta, a govori o kralju Tomislavu, kraljici Katarini Kotromani i drinskim mu enicama.
Samo je ljubav tajna dvaju svjetova Osma pjesma, a sude i po reakcijama publike u dvorani MESAP-a i najbolja na albumu, nosi naziv “Samo je ljubav tajna dvaju
svjetova”, koju je pjeva posve o svojoj supruzi Tanji. “Ako me voliš, draga, ne postoji granica koja onaj svijet dijeli od onoga. Ako me voliš, draga, nije zadnja stanica, samo je ljubav tajna dvaju svjetova“, refren je ove pjesme koji se orio iz su a grla razdragane i emocijama prožete publike. Vrhunac i ekstazu oduševljenja pjeva i publika iskazali su u posljednjem refrenu: “Ja u na i svoj mir kao cvijet u polju me u bijelim brezama, a kako eš mi , lane moje, na tom svijetu punom vukova“. “ avoglave”, “Moj Ivane”, “Lijepa li si2 i druge starije i poznate pjesme Thompson i publika otpjevali su kao jedan i tako u inili prvu prosina ku subotu u 2013. godini adventskom pri om s kojom ulazimo u susret Boži u, koji je sretnim svima poželio Marko Perkovi Thompson. Ogroman doprinos uspjehu koncerta dali su glazbenici koji su pra li Thompsona. Nakon što su se pjeva i publika rastali i obe ali si novi susret negdje u Me imurju, na pozornicu su stupili Tamburaški sastav Kumovi i DJ Kiki, uz koje su se oni najuporniji i najmla i dobro zabavljali sve do zvonjave zvona s nedeliš anske crkve, koja su vjernike pozivale na misu zornicu.
6
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje
MOZAIK KNJIGA br. 952
Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.
Dobitnica iz broja 951 Me imurskih novina je Sanja Košak iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od 10 dana od objave imena dobitnika.
NAGRADNA KNJIGA
Suzanne Enoch “Grijeh i osje aji” Lady Eleanor žudi za slobodom i avanturom prije nego što završi u društveno prihvatljivom braku, s muškarcem kojeg e joj odabrati njezin neporo ni stariji brat, vojvoda od Melbournea. Hrabro ustaju i u obranu svojih prava, Eleanor sastavlja deklaraciju o neovisnosti koja e je osloboditi njegovog pretjerano zaštitni kog ponašanja. Jedini uvjet je da ne izazove skandal koji e baciti sjenu na do tad besprijekorno ime najuglednije londonske obitelji. Ali, može li naivna i neiskvarena djevojka izbje i zamke koje na svakom koraku postavljaju pohotni i posrnuli lovci na bogatstvo njezine obitelji? Ironi no, upravo e najve i londonski zavodnik sumnjive reputacije, ali cijenjenog imena, ujedno i najbolji prijatelj Eleanorina brata, preuzeti nezamislivu ulogu njezinog viteza zaštitnika. Protiv svoje volje, neodoljivi osvaja i lomitelj ženskih srdaca, markiz od Deverilla, uplest e se u avanturu koja e
Sanja Agi - “Make up s potpisom” Za samopouzdanje svake žene, bez obzira na njezinu dob, veoma je bitan lijep i njegovan izgled. Osim savjeta o šminkanju, u knjizi “Make up s potpisom” svaka e žena na i brojne korisne savjete o uljepšavanju, pravilnoj prehrani, estetskim kirurškim zahvatima, primjeni botoksa i filera, njezi kože, kose i noktiju, o zdravim i lijepim zubima, trajnom make upu, ugradnji umjetnih trepavica, kao i o psihologiji ljepote. Nau ite što sve treba sadržavati vaša kozmeti ka torbica, zašto su kistovi važni i kako ih odabrati, kako u 14 koraka do i do savršenog make upa i još mnogo toga. Sanja Agi , jedna od vode ih hrvatskih make up arti-
BELETRISTIKA Arno Geiger: Pri a o starom kralju koji nije mogao prona i svoj dom Cynthia Hand: Sjena An ela Ivan Golub: Obi an ovjek
PUBLICISTIKA Sanja Agi : Make up s potpisom Brené Brown: Mo nesavršenstva Stevo Karapandža: Kreativna kuhinja svatko od nas može prepustiti mašti i poigrati bojama i kistovima.
KNJIŽARA “LJEVAK”
Peter Carey - “Kemija suza” svim akterima ove uzbudljive i napete pri e iz temelja uzdrmati živote. Suzanne Enoch jedna je od najpopularnijih ameri kih autorica ljubavnih romana. Naši su je itatelji mogli upoznati itaju i romane: Naputci o nedoli nom vladanju namijenjeni mladim gospo icama, Kako ukrotiti razvratnika, Pono ni susret, Skandal na dvoru, a s romanom “Grijeh i osje aji” osvojila je itatelje širom svijeta.
Peter Carey o arava svojim posebnim afinitetom prema beskrajnim borbama oko definicije ljubavi i ekscentri nih opsesija. U ovoj pri i, punoj povijesnih i literarnih aluzija, Catherine, zaposlena u jednom londonskom muzeju, luda je od boli nakon nagle smrti svojega oženjenog ljubavnika. Catherine ne može dijeliti ni s kim svoju tugu i u njoj je po-
sve izgubljena jer nitko nije znao niti smije znati za njezinu vezu s pokojnikom. Catherinein je še ipak znao za njih dvoje i, kako bi je utješio, daje joj novi projekt, nadaju i se kako e joj rad pomo i da se oporavi. Catherine se potpuno predaje itanju bilježnica Henryja Brandlinga, bogatoga devetnaestostoljetnog Engleza koji je pošao u Njema ku kako bi naru io
jedan izum koji bi možda mogao pomo i njegovu bolesnom sinu, ali tamo upoznaje Sumpera, izumitelja koji je možda lopov, možda nasilnik, možda genijalac ili sve to troje. Kako Catherine otkriva dijelove Henryjeve tajnovite pri e, uspijeva rekonstruirati i Sumperovo mehani ko udo… Careyjeva pri a postavlja provokativna pitanja o životu i smrti, o
našim stvarala kim i razornim snagama.
Zan Koethi - “Pravila opreza” Sarah Faber ve deset godina ne izlazi iz svog stana, zbog užasne traume koju je proživjela. Naime, tri je duge godine provela zato ena u podrumu s još tri djevojke. Jedna od njih, njezina najbolja prijateljica, nije se izvukla. Iako je godinama uspješno ignorirala pisma koje joj njezin otmi ar šalje iz zatvora, sada, kada prijeti opasnost da e ovaj biti
Robert Galbraith - “Zov kukavice” “Zov kukavice” je krimi o kojem svi pri aju Roberta Galbraitha. Ako mislite da poznajete detektive iz mra nih krimiromana, onda još niste upoznali Strikea i njegovu asistenticu Robin! Upoznajte nezaboravan detektivski tim! Kad se manekenka problemati na ponašanja baci sa svojega snijegom prekrivena balkona u londonskom May airu, svi e pretpostaviti da je rije o samoubojstvu. Me utim, njezin brat ne dijeli op e mišljenje i unajmljuje privatnog istražitelja Cormorana Strikea da se pozabavi slu ajem. Strike je ratni veteran – ranjen kako fizi ki, tako i psihi ki – i život mu je u rasulu. Raspada mu se ljubavna veza, posao mu baš i ne ide i slu aj istrage smrti poznate manekenke u init e mu se poput pojasa za spašavanje. No dobar honorar ne e biti lako zaraditi: što dublje bude ulazio u neobi an svijet mlade manekenke, stvari e postajati sve mra nije i Strike e se
stica, svoje je desetogodišnje iskustvo preto ila u ovu bogato ilustriranu knjigu u kojoj nam ne otkriva samo tajne svoje pro esije, ve slikovito objašnjava osnove i tehnike šminka-
nja. Svoju strast za ure ivanjem drugih otkrila je još kao djevoj ica, a nakon završene škole za make up kod Borisa avline po ela se i pro esionalno baviti make upom. Ubrzo nakon toga dobila je priliku pokazati svoj talent pa danas potpisuje brojne modne kampanje, naslovnice raznih doma ih i inozemnih modnih asopisa te modne revije i editorijale, a radi i s mnogim glumicama, pjeva icama, voditeljicama, modelima, manekenkama te s prestižnim hrvatskim otografima i dizajnerima. “Make up s potpisom” prva je knjiga ove vrste u nas, a u njoj ete otkriti da je šminkanje prava umjetnost, ali i igra, te da se
uvjetno pušten, shva a kako e na njih morati obratiti pažnju. U njegovim su porukama skriveni tragovi koji bi ga mogli zauvijek spremiti iza rešetaka. Sarah e stoga morati prebroditi svoju obiju od vanjskog svijeta i suo iti se s mržnjom njezinih supatnica u podrumu, koje vjeruju da je ona sura ivala s otmi arom. Otkrit e
kako zvjerstva ne po inju i ne završavaju u podrumu, ali i na i na in da napokon pobijedi prošlost…Izuzetan debitantski roman Koethi Zan, ija su prava prodana u desetak zemalja i prije objavljivanja, zastrašuju i je triler koji u žanr unosi val osvježenja i noviteta. Algoritam vam predstavlja ovaj odli an roman u prijevodu Predraga Mavara.
Brian Greene - “Skrivena stvarnost” približiti otkri u šokantne tajne i u i u samo srce opasnosti. Napet, otmjen krimi smješten u ozra je Londona – od mirnih ulica May aira do pabova u pokrajnjim uli icama East Enda i vreve Sohoa – “Zov kukavice” izvanredna je knjiga. Predstavljaju i lik Cormorana Strikea, ovo je hvaljeni prvi krimi J. K. Rowling, napisan pod pseudonimom Robert Galbraith.
Skrivena stvarnost tre e je veliko popularno-znanstveno djelo Briana Greenea. Kao i “Elegantni svemir” te “Tkivo svemira”, vrsnim pripovjeda kim stilom, prepunim analogija, opisa i meta ora, autor kao da piše kakav napeti roman. Temeljna tema knjige je pretpostavka o postojanju višestruke realnosti, koja se u zadnjih desetak godina nametnula kao posljedica istraživanja temeljnih zakonitosti svemira. Mogu e
je postojanje višestrukoga svemira - multiverzuma - u kojem se doga aji zbivaju u paralelnim svjetovima, gdje svaka jedinka iz univerzuma koji poznajemo može imati svoje dvojnike. Pokazalo se, me utim, da takvo postojanje višestrukih svjetova ne proizlazi samo iz najnovijih kozmoloških istraživanja (koja obuhva aju, primjerice, širenje svemira ili teoriju struna), ve se pojavljuje i kao dodatna mogu nost u
dobro poznatim teorijama, kao što su kvantna fizika, teorija relativnosti, standardni model u teoriji estica te u pristupu ra unalnim simulacijama. Postoje, dakle, paralelni svjetovi o kojima možemo samo naga ati uz pomo složene matematike, a Greene se smiono pita kako je mogu e osigurati napredak undamentalne znanosti ako postoji stvarnost skrivena našim mogu nostima opažanja. (dr. Vjera Lopac, iz recenzije)
13. prosinca 2013.
7
www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601
Film, glazba ... JA I TI
HOBIT: SMAUGOVA PUSTOĹ 3D
obiteljski ilm ReĹžija: Bernardo Bertolucci Uloge: Tea Falco, Jacopo Olmo Antinori, Sonia Bergamasco
pustolovna fantazija ReĹžija: Peter Jackson Uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC petak, 13.12.
16.00 JA I TI obiteljski lm
17.45 HOBIT: SMAUGOVA PUSTOĹ 3D pustolovna fantazija
20.45 ZAGORJELA LJUBAV irska komedija
subota, 14.12.
16.00 JA I TI obiteljski lm
17.45 HOBIT: SMAUGOVA PUSTOĹ 3D pustolovna fantazija
20.45 ZAGORJELA LJUBAV irska komedija
nedjelja, 15.12.
14.00 KD â&#x20AC;&#x153;Pinklecâ&#x20AC;? KAKO JE JEĹ KO POBIJEDIO PREHLADU
16.00 PROPALE PODVALE Novi ilm Bernarda Bertoluccija â&#x20AC;&#x153;Ja i tiâ&#x20AC;? (Io e te), baziran na noveli Niccola Ammanitija, inspiriran je burnim unutarnjim Ĺživotom mladih, ime se i ranije bavio u ilmovima â&#x20AC;&#x153;Sanjariâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Ukradena ljepotaâ&#x20AC;?, pa ak i u ilmovima kao ĹĄto su â&#x20AC;&#x153;Posljednji kineski carâ&#x20AC;? ili â&#x20AC;&#x153;Mali Budaâ&#x20AC;?.
U ilmu â&#x20AC;&#x153;Ja i tiâ&#x20AC;? bavi se usamljenoĹĄ u, unutarnjim borbama i snovima dvoje mladih. Ovo je prvi njegov ilm na talijanskom jeziku nakon trideset godina. Film je snimljen u Italiji s talijanskim glumcima, ĹĄto je redatelj ve dulje vrijeme Ĺželio.
Oscarom nagra eni ilmaĹĄ Peter Jackson predstavlja drugi dio najiĹĄ ekivanije ilmske trilogije svih vremena - ekranizaciju romana â&#x20AC;&#x153;Hobitâ&#x20AC;? J. R. R. Tolkiena. Tri ilma donose pri u koja se odvija 60 godina prije Gospodara prstenova, u kojoj
Bilbo Baggins kre e na svoje epsko putovanje. U posjed e mu do i zlatni prsten koji e zauvijek odrediti sudbinu Me uzemlja. Pustolovna fantazija â&#x20AC;&#x153;Hobit: smaugova pustoĹĄâ&#x20AC;? traje 161 minutu. ReĹžiju potpisuje Peter Jackson.
Dje je gradsko kazaliĹĄte akovec dje ja predstava
17.00 HOBIT: SMAUGOVA PUSTOĹ 3D pustolovna fantazija
20.00 ZAGORJELA LJUBAV irska komedija
ponedjeljak, 16.12.
16.00 JA I TI
DVD, BLUE RAY IZLOG
obiteljski lm
AVANTURE TINTINA
UMJETNIK Radnja ilma odvija se od 1927. do 1931. i pri a po inje u tom razdoblju kada nijemi ilm odlazi u povijest, a nadomjeĹĄta ga zvu ni. Pratimo Georgea Valentina, veliku zvijezdu nijemih ilmova, koji s podsmijehom odbacuje ideju zvu nih ilmova. Ponosna zvijezda uskoro zavrĹĄi na margini, jer kinematogra ija traĹži novu vrstu zvijezde, a nju savrĹĄeno utjelovljuje mlada glumica Peppy Miller, kojoj on pomaĹže na po etku karijere.
Ĺ irom svijeta omiljen novinar Tintin i njegov odani pas Snowy, kultni likovi koje je stvorio Herge, oĹživljavaju u svjetskom hitu pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Avanturama Tintinaâ&#x20AC;?. Nakon otkri a makete broda koja sadrĹži eksplozivnu tajnu, Tintin i njegovi prijatelji postaju mete opakog zlikovca. Od otvorenog mora, preko pijeska sjevernoafri kih pustinja, svaki novi obrat donosi gledateljima sve ve e razine uzbu enja, neizvjesnosti i pustolovine za itavu obitelj.
Opisi svakodnevnog Ĺživota kakav se odvija u hrvatskim gradovima, bez jeftinih politi kih loskula, i tekstovi koji nas upoznaju sa stanjem stvari iznutra kroni no fale na naĹĄoj glazbenoj sceni. Springsteenov New Jersey ili Minnesota Hold Steadya nisu niĹĄta viĹĄe ili manje romanti ne i zanimljive od ulica Splita ili Zagreba, a isto vrijedi i za Ĺživotopisne likove s tamoĹĄnjih plo nika. Razlika je ĹĄto oni imaju pjesnike koji su tu svakodnevnicu sposobni preto iti u poeziju i na taj na in njenu rutinu transformirati u juna ke borbe, a obi ne ljude iz kvarta u initi herojima ija pri a zasluĹžuje ilmsku ekranizaciju. â&#x20AC;&#x153;Sve ĹĄta aku trebaâ&#x20AC;? Spli anina Kida Ra e upravo je takav album. Kid Ra a karijeru je zapo eo u Dje acima, da bi ih kasnije napustio, no pojavio se kao gost na njihovim albumima, a i lan je kolektiva KiĹĄe metaka. Tehni ki savrĹĄen low, a opet lagan poput mediteranskog ljetnog popodneva i tekstovi naj eĹĄ e vezani za prodaju i konzumaciju marihuane bili su njegov trademark. Pri a je sli na i ovdje, no bilo bi nepotpuno re i kako je ljubav prema opijatima glavna i jedina tema ovdje. Oko za detalje precizno poput najiskusnijega druĹĄtvenog kroni ara, kvartovski Ĺživot sagledan iz duhovite, ponekad gotovo i legmati ne perspektive (za razliku od ve ine hip-hopa na ovim prostorima, gdje svi pokuĹĄavaju ispasti ĹĄto opasnijim i agresivnijim kopiraju i ameri ke repere,
tako izgubivĹĄi autenti nost i zanimljivost, a samim time i prijeko potreban osje aj opasnosti i uzbu enja koji su prvotno pokuĹĄali stvoriti), te posljednja pjesma koja otvara jednu skroz novu dimenziju gledanja na stvari ono su ĹĄto ovo djelo izdvaja od ostatka scene. Uz sve to, treba spomenuti joĹĄ jednog lana Dje aka, Zagrep anina Zondu, koji je svojim perfekcionisti kim pristupom tehni kom dijelu albuma stvorio izvrstan audioproizvod. Kada se zna da se radi o besplatnom izdanju, mixtapeu ili da citiramo KiĹĄu metaka, â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;folderuâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, takav pristup radu svakako je joĹĄ impresivniji. Beatovi koji su Zondo i Kid Ra a izabrali najve im su dijelom nastali od bisera pop muzike Jugoslavije â&#x20AC;&#x2DC;60-ih i â&#x20AC;&#x2DC;70-ih godina, koje je ujedno
bilo i zlatno doba muzike bivĹĄe zemlje, a ĹĄto daje albumu poseban ĹĄarm. â&#x20AC;&#x153;Dimâ&#x20AC;? tako koristi sample iz pjesme â&#x20AC;&#x153;Aplauziâ&#x20AC;? Zlatka Golubovi a koji su ve koristili Frenkie i VIP, no ni pribliĹžno ovako e ikasno. â&#x20AC;&#x153;Marijanaâ&#x20AC;? je joĹĄ jedna izjava ljubavi onomu ĹĄto Amerikanci zovu â&#x20AC;&#x153;Mary Janeâ&#x20AC;?, a ne misli se na Ĺžensku osobu. â&#x20AC;&#x153; vrkaâ&#x20AC;? sa sampleom â&#x20AC;&#x153;Balade o magarcuâ&#x20AC;? Dor ea Peruzovi a, â&#x20AC;&#x153; iribimbaâ&#x20AC;? te â&#x20AC;&#x153;Franjeâ&#x20AC;? s izvrsnim verseom Ive Ive iz Dje aka prizivaju u sje anja neka jednostavnija vremena, pri emu bi posljednja trebala posluĹžiti nekom sposobnom doma em ilmaĹĄu da snimi ultimativni hrvatski ilm o odrastanju u vrijeme Tu manove Hrvatske po uzoru na â&#x20AC;&#x153;Stand By Meâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Fjakaâ&#x20AC;? i brutalna â&#x20AC;&#x153;DĹžunglaâ&#x20AC;? sa suborcem KreĹĄom Ben-
pustolovna fantazija
20.45 ZAGORJELA LJUBAV irska komedija
utorak, 17.12.
19.00 BOĹ˝I NA PRODUKCIJA UMJETNI KE Ĺ KOLE â&#x20AC;&#x153;MIROSLAV MAGDALENI â&#x20AC;? U AKOVCU
srijeda, 18.12.
17.00 i 20.00 HOBIT: SMAUGOVA PUSTOĹ 3D etvrtak, 19.12.
19.00 izloĹžbeni prostor â&#x20AC;&#x201C; otvorenje izloĹžbe
ALBUM TJEDNA
Kid Ra a - â&#x20AC;&#x153;Sve ĹĄta aku trebaâ&#x20AC;?
17.45 HOBIT: SMAUGOVA PUSTOĹ 2D
WANDA TUDJA STRAHONJA
galskom jesu splitsko stanje uma 2.0., a â&#x20AC;&#x153;Gamadâ&#x20AC;? zvu i poput narodne rugalice zlo incima. â&#x20AC;&#x153;Kiks 1â&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Kiks 2â&#x20AC;? s izvrsno sampliranim pjesmama Olivera Dragojevi a i Zane posveta su ka i u koji je neka vrsta kvartovskog â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Ka i a uzdravljeâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, gdje svatko zna vaĹĄe ime, uvijek ste dobrodoĹĄli, ali i gdje vas pasivnost Ĺživota i poker aparati mogu odvesti na dno. Posljednja pjesma, koja nosi ime kao i sam album, nije joĹĄ jedna, kako bi na prvi pogled pomislili, aluzija na kriminalne radnje, ve slavljenje ljubavi. Ljubav prema Ĺženi svog Ĺživota pobje uje i kriminalce, nostalgiju, prizore maloljetnika s iglama u venama i ekonomski i moralno raspadanje grada i druĹĄtva u kojem Ra a Ĺživi. Kid Ra a ne samo da je dokazao da moĹže na svojim le ima nositi album, ve je snimio i klasik hrvatskog hip-hopa. (Luka FiĹĄi , preuzeto s portala Muzika.hr)
Popis pjesama 1. Marijana 2. Dim 3. Gamad 4. Agrikultura 5. vrka 6. Diler 7. DĹžungla (f. KreĹĄo Bengalka) 8. Franje (f. Ivo Ivo) 9. iribimba 10. Fjaka 11. Kiks 1 12. Kiks 2 13. Minus 14. Droga Babaroga 15. Sve ĹĄta aku treba
20.00 20 00 Tribina BOŽI NI KONCERT Napomena: Centar za kulturu zadrŞava pravo izmjene programa.
DOM KULTURE PRELOG
petak, 13. 12.
18.00 KONCERT ZBORA Udruge umirovljenika â&#x20AC;&#x153;Bijeli BoĹži â&#x20AC;?
subota, 14. 12.
19.00 priredba KU-a â&#x20AC;&#x153;Selja ka slogaâ&#x20AC;? Prelog â&#x20AC;&#x153;Gradu u astâ&#x20AC;?
utorak, 17. 12.
17.00 priredba - Dje ji vrti â&#x20AC;&#x153;Fijolicaâ&#x20AC;? etvrtak, 19. 12.
19.00 Prilo ka amaterska scena â&#x20AC;&#x153;PASâ&#x20AC;? nedjelja, 15. 12.
17.00 SNJEŽNO KRALJEVSTVO animirana avantura
19.00 CARRIE horor
Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak â&#x20AC;&#x201C; od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak â&#x20AC;&#x201C; od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota â&#x20AC;&#x201C; od 16 do 20 sa , nedjelja â&#x20AC;&#x201C; od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.
8
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
6. prosinca 2013.
Kako se grijati ovu zimu
1
G O L I R P N A B E POS
A N I V O N H I K S R U M ME I Uredila: Nevenka Ĺ ardi
Alternativni izvori Sve se viĹĄe koriste i drugi na ini grijanja, tako pomo u toplinskih pumpi. Tako je grijanje e kasno, no i dosta skupo kad se sve izra una, a prednost mu je dugi vijek trajanja bez posebnih ulaganja. Toplinske pumpe za sada nisu rentabilne za manje objekte, poput obiteljskih ku a, ve samo u ve im objek ma ili grupama objekata. Grijanje na sunce za sada je samo Ĺželja jer je e kasnost dosta mala zbog toga ĹĄto nema dovoljno energije kad je najpotrebnija, a to je zimi. Ukoliko se prona u na ini spremanja energije za zimu, to e bi druga stvar. Prema iskustvima gra ana, grijanje na sunce uz pomo drugog energenta donosi oko 30 do 40 posto uĹĄteda. Prednost je to ĹĄto je energija besplatna, osim visokog troĹĄka po etne inves cije i ĹĄto uz kolektore na krovu ili fotonaponce treba ima joĹĄ jedan izbor energije, bilo na drva ili plin, te dobro odjevenu ku u. Solarno grijanje je e kasnije ako se mon ra podno grijanje, ĹĄto je mogu e u novim objek ma.
Kako proÄ&#x2021;i ĹĄto jeftinije? Kad je rije o usporedbi cijena, onda je grijanje na drva, odnosno na biomasu najmanje skupo. Na drva se u Hrvatskoj grije otprilike oko tre ine gra ana. VaĹžno je zna da nove pe i na drva ĹĄtede i do 50 posto drva. Svi drugi na ini grijanja su skuplji, a mnogi vole zvuk pucketanje drva u loĹžiĹĄtu pe i ili kamina. Oni koji e gradi novu ku u svakako trebaju dobro razmisliti kako e se grija , oni sa starijim ku ama vjerojatno e razmisli ĹĄto im je je inije: nova pe na drva ili pelete, plin ili izolacija ku e i zamjena prozora.
GRIJANJE je svaku godinu jedna od najvaĹžnijih stavki u ku nom budĹžetu
Plin i dalje glavni energent, ali drva i pelete okre u trend Svaku zimu grijanje postane top tema ne samo medija, ve i gra ana, kojima visoke cijene energenata donose sve ve e optere enje ku nog budĹžeta. Zbog nedore enih zakonskih propisa, ku e su gra ene mahom bez izolacije, ĹĄto jako utje e na cijenu grijanja.
NajÄ?eĹĄÄ&#x2021;i oblici grijanja: plin, drva i pelete U naĹĄem kraju gra ani se najviĹĄe griju na plin, koji je i naj iĹĄ i energent, no njegove mane sve viĹĄe postaju skupo a i opasnost od eksplozije ako sustav cijevi negdje propuĹĄta. Plin je preskup i zbog toga jer ku e naj eĹĄ e nisu dovoljno izolirane. Me u m, plin e osta i dalje kao glavni energent. Zadnjih godina polako se okre e trend, pa se sve viĹĄe domova grije na drva, no uz znatno poboljĹĄane pe i. Razvijaju se pe i na pelete, koje se sve viĹĄe koriste kako tehnologija napreduje, koje daju bolji komfor od pe i na drva jer ih treba manje puta loĹži , dok se pe i na pirolizu drva koriste ve inom za ve e objekte. No i dalje je grijanje na drva esto prvi ili zamjenski na in grijanja. Novost su pe i i kamini za centralno grijanje u samoj ku i, pa se toplina gotovo u potpunos iskoriĹĄtava. LoĹž ulje se u danaĹĄnje vrijeme sve rje e koris , prvenstveno zbog visoke cijene.
Poseban prilog
22
DIMNJA AR Radovan Zver iz Strahoninca
Dimnja ar donosi sre u i sigurnost Sigurnost je uvijek i najve a sre a, a sre u u naše domove i ku e donosi Radovan Zver, dimnja arski majstor i gazda iz Strahoninca, kao i njegovi zaposlenici i kolege. Zato, kada sretnete i vidite dimnja ara, uhvatite se za gumb i sre a je tu, pred vama i vašim vratima. A sre a je kad na vrata do e dimnja ar koji e obaviti posao iš enja dimovodnih kanala, ložišta i pe nica onako kako najbolje zna
i može te kako je to zakonom propisano. Dobro o iš eni dimnjaci i dimovodni kanali najve a su sigurnost u svim gra evinama koje se griju na tvrda ili plinovita goriva. Poglavito je važno dimnjake i sve što ima veze s grijanjem o istiti pred i za vrijeme sezone loženja, jer samo tako e grijanje biti kvalitetno, jeftino i sigurno, naglašava dimnja ar Radovan Zver iz Strahoninca, i moli gra ane da pred dimnja arem nikada ne zatvaraju vrata, odno-
Dimnja arov gumb donosi sre u, osobito ženama
sno da ga puste da odradi svoj posao. Ako je pla anje problem, i to se može dogovoriti i riješiti. - Samo dajte dimnja aru da radi svoj posao, jer sami nikada ne možete kvalitetno obaviti iš enje, poglavito ne dimnjak pe i koje troše plin.
Optimalna temperatura Kvalitetna izolacija – dobro provjerite jesu li svi prozori i vrata dobro zatvoreni kako ne bi propuštali hladan zrak unutra. Najidealnija opcija je ugradnja prozora i vrata koji dobro zadržavaju toplinu. U slučaju da si to ne možete priuštiti, iskoristite deke ili neki drugi materijal i stavite ga uz donju plohu vrata i prozora. Isto tako možete izolacijskim samoljepljivim trakama polijepiti okvir prozora te tako zatvoriti i najmanji otvor kroz koji struji hladan zrak.
– najracionalniji način korištenja toplinske energije u stanu ili kući je održavanje optimalne temperature u visini od 20 stupnjeva. Važno je napomenuti kako se u grijanim prostorijama povećanjem svakog stupnja utroši 6 posto više energije, što je i porast računa za grijanje.
Topla odje a, deke, tople arape i ajevi – topla odjeća i deke utjecat će svojom toplinom na vašu cirkulaciju. Brzo će vas ugrijati, pa tijekom noći ne morate imati upaljeno grijanje i tako ćete smanjiti račun.
Savjeti za zimu Kuhanje Sun eve zrake – pustite sunčeve zrake u vaš dom. Zimi je manje sunca, pa zato čim se pojavi rastvorite zastore na prozorima kako bi zrake sunca ušle u vaš dom.
– češćim kuhanjem stvorit ćete i više topline. Osim što ćete imati toplu hranu, i prostorija će biti topla.
Termostat Krvne žile se grče i isušuju, zbog čega nam je hladno. Zato razlika između unutarnje i vanjsek temperature ne smije biti previsoka. Najbolje je termostat držati između 18 i 20 stupnjeva.
Tepisi Proteini – stručnjaci preporučuju da obavezno započenete dan hranom bogatom proteinima, koja brže zagrijava tijelo nego ugljikohidrati i masti. Organizam se mora više truditi kako bi obradio proteine, zbog čega se poboljšava cikrulacija. Idealno bi bilo započeti dan orašastim plodovima, jogurtom ili pak žitaricama.
– ako vas zebe za noge, hladnoća će se širiti i na cijelo tijelo. Opcija je ugradnja podnog grijanja, međutim, ako si to ne možete priuštiti, jedno od rješenja je tepih koji zapravo izolira pod. Tepih će omogućiti da dulje zadržite tjelesnu toplinu nego da hodate po pločicama, parketu ili laminatu.
Poseban prilog
si
33
Plinske infra crvene keramičke grijalice Plinske infra crvene grijalice proizvodi čakovečka Plinotehnika i jedina je u Hrvatskoj koja radi na infra grijanju. Visokotemperaturne grijalice toplinu šire infra crvenim zračenjem koje je slično zrakama sunca. Grijanje infra crvenim zračenjem našlo je široku primjenu npr. od raznih farmi, tvorničkih hala, ugostiteljskih objekata (terasa) pa čak i sauna. Grijalice direktrno zagrijavaju objekt, predmet, prostor ili pak pojedinu zonu koju želite grija . Plinske infra crvene grijalice karakterizira visok postotak iskoris vos . Uz nisku potrošnju plina daju vrlo visoke temperature. Paljenje i kontrola rada vrši se automatski preko termostata poveza-
Zaposlenici Radovana Zvera dnevno o iste 60-ak dimnjaka i kaže kako se u posljednje vrijeme u modu vra a loženje na drva. Izme u 60 i 70 posto gra ana drvo koristi kao energent za loženje u pe ima.
Zver kaže da nema manje opasnih energenata, jednako su opasni i drvo i plina, ako dimnjak nije ispravan, kao što su jednako bezopasni ako su kvalitetno i na vrijeme o iš eni. A dimnja ar, mlad ili star, svakoj pe -
ki zna otkloniti kvar. I ne zaboravite na gumb kod susreta s ‘’rafangera om’’ - dimnja arom. - Sre u i sretan Boži uz toplu pe i o iš ene dimnjake želi Radovan Zver, majstor nad majstorima svog zanata. (Stjepan Mesari )
nog s elektronikom ionizacijskog pa. Potrebno ih je instalira na otvorenim i prozračnim prostorima ili u objektima s prisilnom ventilacijom zbog sagorjevanja jer nema odvoda produkata izgaranja. Treba razlikova infra crvene grijalice TAMNOG ZRAČENJA koje su slabijeg intenziteta, imaju odvodnju dimnih plinova i pogodnije su za proizvodne hale ili radna mjesta gdje čovjek provodi veći dio radnog vremena od infra crvenih grijalica SVJETLOG (CRVENOG) zračenja gdje se treba strogo drža uputa projektanta ili proizvođača. Prednos infra grijanja; proizvoljan raspored temperatura; osjećaj ugode, nema onečišćenja prostora, nema strujanja zraka i
Princip rada infra grijalica
podizanja prašine, nema buke, direktno i ravnomjerno djelovanje topline, mogućnost djelomićnog zagrijavanja površine hale, jednostavna montaža, minimalna potreba za održavanjem, nema energetskih gubitaka izvan faze grijanja.. Plinotehnika ima interni sustav kontrole kvalitete svakog proizvoda i cer fikate koji dokazuju funkcionalnost i pouzdanost. Svaki proizvod ima oznaku broja interne kontrole. Uz svaki uređaj isporučjuju se cer fika , ates i jednogodišnje jamstvo. O zagrijavanju nekog prostora infra grijanjem konzultirajte se s Plinotehnikom. Tel. 040/384-277; web: www.plinotehnika.com e-mail: plinotehnika@plinotehnika.hr
ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju
NE ODGA AJTE POZIV
DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!
Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199
AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - STUDENI 2013. GODINE
0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV
MPC 820 ,00
kn
Tel: 543-306; Mob: 091/1543-002 Kolodvorska 3, Mursko Središće
44
Poseban prilog
SENKO – štednjaci i kamini
Grijanje na drva najstarije i najtoplije grijanje Najstariji i najtopliji način grijanja je grijanje na drva U jednom razdoblju ljudi su bježali od tog načina grijanja jer su ga smatrali pomalo zastarjelim i nedovoljno komotnim. Međutim ništa nije pružalo takvu toplinu i ugođaj kao pucketanje vatre i toplina koju širi peć. Upravo taj čar topline koja stvara grijanje na drva, ali u modernog verziji pružaju štednjaci Senko. SENKO štednjaci svojim vanjskim izgledom ostavljaju utisak šarma tradicionalnog klasičnog kuhinjskog štednjaka, a ujedno fukcionalno zagrijavaju čitav objekt sustavom centralnog grijanja. Ljetni režim, kuhanje, pečenje i grijanje sanitarne vode i zimski režim grijanja koji obuhvaća i grijanje radijatora omogućuju prilagođavanje grijanja svakom godišnjem dobu. Centralno grijanje sa Senko proizvodima na drvenu biomasu i s više toplinskih energenata predstavlja posebno mjesto u ponudi ove međimurske tvrtke. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu bio-
mase,a njezino korištenje dodatno p o t i č e vrhunske ekološke karakteristike. Sustav centralnog grijanja cijelog domaćinstva putem topline kamina temelji se na specijalnim SENKO kaminima. Ugradnjom SENKO štednjaka ili kamina za centralno grijanje u svoj postojeći sustav grijanja na plin/ulje ili solarnu energiju možete jednostavno u svakom trenutku izabrati jeftiniji energent za grijanje i tako štedjeti. Tvrtka SENKO posjeduje vlastiti odjel za razvoj proizvoda, pripreme dijelova laserskim rezanjem i probijanjem, CNC robotskim varenjem kotlova i linijskom montažom do suvremeno opremeljnog laboratorija za kontrolu kvalitete. Svakako treba napomenuti da razvojni odjel ove tvrtke poboljšava postojeće u tehničkom i ekološkom smislu a u suradnji s Institutom u Brnu te Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Daljni razvoj poduzeća SENKO temelji na novim proizvodima, posebno pećima i štednjacima na pelete kao obnovljivog energenta koji je ekonomski i energetski učinkovit sa velikim prednsotima u odnosu na sta-
nardne energente. Odlika i prednsot SENKO štednjaka je maksimalno iskorišt avanje topline i minimaliziranje potrošnje goriva jer se unut rašnjost oblaže šamo t nom opekom. Posebne mogućnosti se nude personaliziranjem kod exclusive linije štednjaka koji se dizajniraju prema željama kupca. Proizvodni i tržiuštni asortiman tvrtke SENKO d.o.o. Podijeljen je u četiri grupe, a to su: štednjaci za centralno grijanje, zatim klasični štednjaci, pa kamini i kaminske peći, te peći na pelete.
Štednjaci - klasični i za centralno grijanje Poštujući tradiciju, SENKO štednjak izvor je jeftinog, ekonomičnog i ekološki čistog grijanja i kuhanja. Vrhunska kvaliteta izrade i dugotrajnost postignute su korištenjem novih tehnologija, a zahvaljujući modernom izgledu i dotjeranim detaljima poželjni su u svakom prostoru. Kako bi SENKO štednjak na tržištu zadržao mjesto izrazito kvalitetnog i funkcionalnog štednjaka, proizvodi se od kvalitetnih sirovina u robusnoj konstrukciji. Najteži zahtjevi i uvjeti korištenja zadovoljavaju se ugradnjom masivnih kotlova (grijača) od kotlovskog lima zbog čega imaju veliku dugotrajnost bez potrebe mijenjanja istih. Kontrolu proizvodnje jamči sustav upravljanja kvalitetom
ISO 9001:2008, a kvalitetu proizvoda i zaštitu potrošača europski CE znak i Izjava o sukladnosti. Norme propisuju i standarde prema kojima proizvod mora zadovoljiti vrlo visoke ekološke i sigurnosne uvjete.
Kamini i kaminske peći SENKO kamini suvremenog su i atraktivnog vanjskog dizajna pri čemu se za većinu modela nudi više mogućnosti vanjskog izgleda prema željama kupca. Ovi kamini u vašem domu stvaraju središnje mjesto okupljanja vaše obitelji. Omogućuju štednju na ukupnim troškovima grijanja. A iznad svega tu je i duh vatre koji izaziva toplinu i nostalngiju za prošlim vremenima.
Peći na pelete Peći na pelete koriste se za grijanje stambenih prostora i/ili centralno grijanje, a istovremeno mogu služiti i kao namještaj u svakom ambijentu. Doziranje peleta u ložište je automatski i programirano, te imaju mogućnost upravljanja daljinskim upravljačem i/ili mobitelom. Vanjske stranice peći izrađene su u različitim bojama. Konstruirane su pomoću najmodernijih softvera i tehnologija u skladu sa svim mjerama sigurnosti koje propisuje norma EN 14785. Senko d.o.o., sa sjedištem u Štefancu, V. Nazora 22, rado će vas povesti svojim izložbenim salonom te vam preporučiti najbolji način grijanja vašeg doma. Tel. 040/337-344, e-mail: info@senko.hr, ili posjetite web stranice www.senko.hr
13. prosinca 2013.
13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Predblagdanski ugo aj zove na šetnju Sun ano subotnje prijepodne dozvalo je brojne šeta e i sugra ane na špicu, koja je bila u znaku “Adventa u Gradu Zrinskih”. Muving u gradu najžeš i je bio u samom središtu grada te u atriju SoHo bara, gdje su postavljeni štandovi s prigodnom boži nom prodajom. U raznovrsnoj ponudi, koja obi-
luje ponajviše dekorativnim predmetima i suvenirima, mogao se prona i i koji zanimljiv uporabni predmet ili odjevni komad nastao kao inspiracija na tradiciji i kulturnoj baštini našeg kraja. Sli an scenarij i predblagdanski ugo aj o ekuje se tijekom svih subota do kraja mjeseca prosinca. Do ite i uživajte!
ESPRESSO by
Cijeli svijet je pozornica J
oš je davno William Shakespeare u jednom od svojih djela zapisao mudro zapažanje: “Cijeli svijet je pozornica, a svi muškarci i žene samo su glumci. Oni izlaze na pozornicu i s pozornice silaze, a za svoga vijeka jedno ljudsko bi e odigra mnogo uloga”. Proteklih dana u žarištu su pozornice i svakodnevne scene bile dvije uloge, više ili manje omiljene, a vezane su uz tradicionalno obilježavanje Nikolinja ili, kako se još u našim krajevima naziva, Mikloševa. bi aj je to koji se spominje još u srednjem vije-
O
ku i proizlazi iz vje ne borbe izme u dobra i zla. Tradicija nalaže da se ve er prije Nikolinja o iste izmice i stave kod prozora ili uz ku ni prag. Roditelji, prate i scenarij gluma ke role, pretvaraju se u dobro initelje u vidu sv. Nikole i daruju djecu slatkišima, jabukama, mandarinama ili ovih dana ponešto suvremenijim poklonima, koji ipak u ve ini slu ajeva zadržavaju simboliku i duh skromnosti. Za svaki slu aj, u pripravnosti je i šiba, koja je namijenjena neposlušnoj dje ici, ali mogu e i svima kao upozorenje
da se uvijek može više, bolje, ja e... rugi lik ili uloga koja se pojavljuje kao suprotnost dobroj duši sv. Nikole je zlo est i izgledom strašan Krampus. Odavnina je upravo nošenje tih zastrašuju ih maski s ružnim Krampusovim likom imalo cilj tjeranja zlih duhova. I zato su dobrodošli. Oni tjeraju sve loše što nas je snašlo ovih dana, tjedana, mjeseci. Gospodarska kriza, nezaposlenost, bolesti, neimaština..., sve to Krampusi tjeraju, vjerovali vi ili ne. S pojavom Krampu-
D
sa sva dobro instva omiljenog i nesebi nog sv. Nikole još više dolazi do izražaja. A Krampusov izražaj lica, buka njegovih lanaca i ogromnih stopala, sve zlo i negativne kontacije koje se vežu uz krampusovski izgled postaju malima, bespomo nima i poraženima. Jer dobro uvijek pobje uje, kako u pri ama, legendama i bajkama, tako i u stvarnom životu. toga ne tjerajte Krampuse iz našeg grada. Naime, prilikom prošlotjednog obilježavanja Nikolinja u akovcu, ule su se zamjerke po-
S
jedinih suvremenih mladih majki kako svetomartinske Krampuse treba ni manje ni više nego potjerati s manifestacije “Advent u Gradu Zrinskih” jer plaše malu djecu (?!). Možda bi prije svega trebali potjerati “krampuse” iz svojih srca i umova? Uloga svih nas je da uz poštivanje i zadržavanje kulturnog naslje a i tradicije usadimo u mla i naraštaj osje aj prema dobrim i lošim stvarima, jer ih život ne e maziti. Nitko ne e živjeti poput mimoze, niti lišen suo avanja s svakodnevnim životnim izazovima i ispitima. Što prije to djeca po nu spoznavati, to e im snalaženje u životima koji (pre) esto postaju prava džungla, biti jednostavnije.
M
nogo uloga na pozornici ili pokraj nje eka još svakog od nas, pa tako i svako dijete. Uz osobni rast, promišljanjem o dobru i zlu i kroz tradicijske obi aje Nikolinja, sa sv. Nikolom i Krampusom, svi možemo svakodnevno u iti za još jednu novu ulogu dobrih, iskrenih i neiskvarenih osoba. Ili je to samo još jedna bajka i naivna želja pisca ovih redaka? er, kako ipak ponekad izgleda, duh pomaganja i darivanja siromašnih, koji bi sv. Nikola trebao prije svega iskazivati, kao da je pod utjecajem konzumerizma pretvoren u potroša ki blagdan koji ima samo jedan cilj i svrhu – kupovanje.
J
14
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
Lijekovi i alkohol PITANJE: Bolujem od duševne bolesti i moram stalno uzimati lijekove. Re eno mi je da ne bih smio piti alkohol dok uzimam lijekove. Zanima me kako alkohol može djelovati na lijekove? ODGOVOR: Prije svega želim re i da onaj tko misli uzimati alkohol a uzima lijekove dobro je da zna da alkohol nestaje iz organizma tek za 3 do 6 dana ukoliko osoba koja puno pije prestane piti. Isto tako je važno znati da alkohol može promijeniti metabolizam lijekovima koji se razgra uju u jetri. Tako dugotrajno uzimanje velikih koli ina alkohola poti e razvoj jetrenih enzima koji primjerice mijenjaju paracetamol (Lekadol, Lupocet), koji se upotrjebljavaju protiv boli ili povišene temperature, u toksi ni metabolit koji može izazvati teško ošte enje jetre. Svaki lijek može imati štetne popratne pojave koje alkohol može poja avati. Dobro je znati da alkohol može umanjiti
djelovanje lijeka, a isto tako da lijek može poja ati djelovanje alkohola. Neki lijekovi usporavaju ili onemogu avaju razgradnju alkohola, što opet može uzrokovati njegovu pove anu toksi nost. Ne znam od koje psihi ke bolesti bolujete i koje lijekove uzimate pa u op enito navesti da ako uzimate anksiolitike, antidepresive, antipsihotike i hipnotike onda alkohol može poja ati depresorni u inak na središnji živ ani sustav. Pivo, pa ak i ono bez alkohola, i vino sadrže tiramin, koji kada se uzimaju neki lijekovi protiv depresije (inhibitori monoaminooksidaze) mogu izazvati hipertenzivnu krizu.
Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00
Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine
Pesimisti no ili optimisti no?
Kad je vrijeme za traženje pomo i?
Jedan od klju nih elemenata koji razlikuje pesimiste od optimista odnosi se na objašnjavanje opsega ili obuhvatnosti dobrih i loših doga aja. Kada se dogodi nešto loše pesimistu se sruši itav svijet. Dogodi se unutarnji lom, prava katastrofa, efekt domino kocki. Jedna loša stvar sruši sve ostalo. Osoba koja se drži uop enih objašnjenja svojih neuspjeha odustaje od svega kada promaši u samo jednom aspektu, ona pretjerano generalizira na na in: «Nastavnici su nepravedni», «U sportu sam totalna šeprtlja», «Nitko me ne voli»,...Kod optimista je posve druga ije. Optimisti koji dožive neuspjeh u stanju su nastaviti sa svojim životom, iako se neki njegov dio srušio. Oni vjeruju u speci i na objašnjenja i ne generaliziraju razloge svojih problema, mogu postati bespomo ni u svakom speci i nom aspektu koji uzrokuje neuspjeh, ali e nepokolebljivo nastaviti život u svim drugim aspektima. Optimisti pronalaze konkretna objašnjenja loših doga aja, npr.: «U iteljica NN nije pravedna», «Ne ide mi košarka», «Ivan me ne voli»,...Pesimisti, dakle, pretjerano generaliziraju, a optimisti speci i no objašnjavaju loše doga aje. Kod tuma enja dobrih doga aja ponašaju se suprotno! Optimisti su skloniji globalnijim tuma enjima svojih uspjeha i u tom pogledu sve je dobro tako dugo dok ne odu u nerealni optimizam i nesamokriti -
Pojam „alkoholi ar“ nerijetko kod ljudi izaziva asocijaciju na osobu neurednog izgleda, crvenog nosa i neugodnog zadaha na alkoholne pare, koja tetura, zapli e jezikom i nesuvislo govori. Takav prikaz esto vidimo u karikaturama, stripovima, ilmovima i serijama koje prikazuju osobe koje puno i previše piju. Takve osobe možemo sresti i u stvarnosti, ali ipak, ne pre esto, osim u populaciji besku nika i drugih socijalno ugroženih kategorija ljudi. Na pitanje kako izgleda tipi an ovisnik o alkoholu i kako ga lako možemo prepoznati, jednostavan je odgovor. Ne postoji tipi an ovisnik, ni o alkoholu, a ni o drugim sredstvima. Postoje sudbine ljudi i njihovih obitelji koji se ulaskom alkohola u njihov život po inju suo avati s na po etku manjim, a onda sve ve im problemima, a svaka ima neku svoju, najve u muku, nešto što ih najviše ugrožava. Jedan problem priziva drugi, drugi priziva tre i te e se nakon niza godina prekomjernog pijenja, stvoriti kaoti na obiteljska situacija prepuna neriješenih pitanja i problema, prepuna krivih na ina za rješavanje problema, kojima pribjegavaju ne samo oni koji piju, nego i ostali lanovi obitelji, suo eni s osje ajem nemo i da promijene ponašanje onoga koji je sve to „zakuhao“. Razgovaraju i s ljudima koji su odlu ili riješiti se svoje ovisnosti, vra aju i se razgovorom u prošlost kako bi se doku io motiv, razlog za nastanak alkoholizma, esto se uju pri e o tome kako je na po etku sve doista izgledalo neupozoravaju e. Ispo etka rje i, pa sve eš i ekscesi s pijenjem, ili zbog pijenja nisu bili previše ozbiljno shva eni. Poneko, doduše i višesatno, kašnjenje doma s posla, poneka pla ena kazna u prometu, zguljen automobil na više mjesta, opomene zbog neizvršavanja obaveza na poslu, nedolazak na djetetovu boži nu priredbu, zaboravljena obljetnica braka ili, ne daj Bože, suprugin ro endan, sve se to doživljavalo sitnicama, malim
nost, koji mogu biti kontraproduktivni. Drugim rije ima, optimisti misle da su uspješni jer su op enito nadareni, popularni ili talentirani i izgleda da im ta tendencija da dobre doga aje objašnjavaju globalnijim uzrocima donosi i više uspjeha u više životnih podru ja. A pesimisti su u situacijama kad su uspješni skloni to objasniti speci i nim uzrocima, oni su oprezniji i ne generaliziraju, pa kažu npr.:»Imam dara za matematiku» ili «Ana me pozvala na tulum jer sam joj drag». Optimist e u istim situacijama pucati od samopouzdanja misle i: «Ja sam talentiran» ili «Ja sam popularan». Eto vidite, i pesimisti su sposobni speci i no i konkretno objašnjavati situaciju, samo je važno preusmjeriti takve kognicije na loše doga aje, a ono njihovo obilato generaliziranje nau iti proizvoditi kad razmišljaju o dobrim doga ajima (ma vidite li kako ja jednostavno pesimiste pretvaram u optimiste, baš sam genijalna). Optimisti, naravno, ništa kod sebe ne trebaju mijenjati, možda tek malo pripaziti da glavom ne udare u oblak!
t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535
„pehovima“ koji su eto, baš nešto u estali u zadnje vrijeme. Istina je i da u to vrijeme obi no po inju oni nezgodni upiti i komentari bliskih osoba o pijenju alkohola, dobronamjerni savjeti o tome kako treba „znati piti“, suprugino sve eš e i ljutitije signaliziranje na druženjima, kao, „prestani natakati u sebe, dosta je“, itd. U ovoj fazi osoba koja želi nastaviti piti, zapo inje s virtuoznim iznalaženjem opravdanja, razloga i prilika za pijenje alkohola. Obi no se, ako se ne potraži pomo , nastavlja piti, sve eš e, sve o itije, sa sve izraženijim teško ama. Faza u kojoj osoba nema još razvijenu ovisnost o alkoholu, ali zloupotrebljava alkohol pre estim i prekomjernim pijenjem, što rezultira brojnim alkoholom uzrokovanim problemima u obitelji, na radnom mjestu, u prometu i sl., esto ostaje neprepoznata kao ona u kojoj je neophodno intervenirati, ako se ne želi do i do razvoja alkoholizma. Opravdanja i odbijanja razgovora o tome, s naglaskom na to kako osoba o kojoj je bila rije još ni približno ne izgleda i ne funkcionira kao onaj s po etka ovog teksta, a koji je mnogima sinonim za alkoholi ara, ne bi trebalo uzimati za ozbiljno. Alkoholom uzrokovani problemi koji se sve eš e pojavljuju, signal su i crveno svjetlo za uzbunu i upozorenje osobi i njenoj obitelji da je nužno nešto poduzeti i mijenjati. Pri tome pomo stru njaka koji razumije u kakvoj se situaciji osoba i njena obitelj našla, može biti dragocjena za motivaciju onoga koji prekomjerno pije da razmisli i odlu i mijenjati svoje ponašanje.
Oftamološka ordinacija
dr. spec. oft. Spomenka Muha
Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)
13. prosinca 2013. PUT AJA
„Anis mirisni“ za božićne kolačiće i zdravu probavu
Boži no vrijeme je kada se u našim domovima isprepli u ugodni mirisi ljetnih i egzoti nih biljaka satkani u fine boži ne kola i e ili aj. Jedan od takvih mirisa je i onaj biljke podrijetlom iz Egipta koju su cijenili anti ki narodi i još tada spoznali njena ljekovita svojstva. Anis, botani kog naziva Pimpinella anisum, koji je u narodu poznat još pod imenima poput aniš i slatki januš, Hipokrat je opisao u svojim djelima kao ljekovitu biljku. Stari Rimljani su anis rabili kao tonik za reguliranje mjese nice, stimuliranje stvaranja mlijeka u dojilja i olakšavanje poroda, ali i kako bi izbjegli tromost crijeva i smetnje probave što mu je priskrbilo epitet „Solamen intestinorum“, u prijevodu “tješitelj crijeva“. U srednjem vijeku anis se proširio cijelim Sredozemljem, a uzgajao se prehrambene i ljekovite svrhe. Ovaj za in danas je najpopularniji u južnoj Europi, Egiptu, Bliskom istoku i jugoisto noj Aziji. Anis je jednogodišnja biljka iz porodice štitarki. Naraste do visine od 60 cm, karakteristi nog je mirisa i slatkastog okusa. Korijen biljke je duga ak i do 60 cm. Ima razgranatu, šuplju, dla icama pokrivenu stabljiku, a listovi su srcoliki i nareckani. Cvjetovi su sitni, razdijeljeni, ima ih više i bijele su boje. Cvatu u prolje e i ine štitac. Plod je sitan jajolik, dlakav s deset svijetlo obojenih rebara, svijetlozelene boje.
15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Sadi se u rano prolje e, kada se vrijeme po inje proljepšavati, a najbolje uspijeva na sun anom mjestu u pomalo suhom, dreniranom, bogatom, ilovastom tlu. Ne zahtijeva puno brige, osim iš enja korova i lagane gnojidbe. Od minerala u anisu se nalaze kalcij, željezo, magnezij, os or, cink, bakar, mangan i selen, a tu su i vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, pantotenska kiselina te vitamin B6. Engleska narodna poslovica kaže: „Anis je tvoj jastuk koji te uva od loših snova.“ U ljekovite svrhe upotrebljava se plod, odnosno zrelo sjeme koje se sabire samo po suhom vremenu. Sadrži eteri na ulja koja poti u iskašljavanje i djeluju blago antimikrobno. Anis se koristi za boljke poput želu anih bolova, kroni ne dijareje, povra anja, mu nine te dje jih želu anocrijevnih problema, uklanja vjetrove te se koristi kod nadimanja i gr eva koji nastaju od plinova skupljenih u crijevima. Isto tako djelotvoran je i kod astme, bronhitisa, nesanice, gripe, prehlade i kašlja. Sve više, u novije vrijeme rabi se u lije enju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre. Preporu ljiv je dojiljama i dojen-
Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec
adi koji imaju koristi od njega jer poti e izlu ivanje mlijeka, a njegovo umiruju e djelovanje tijekom dojenja prelazi i na bebu. aj od anisa snažno se preporu uje dojen adi i maloj djeci, budu i da ja a želudac, blago dezinficira želu anu sluznicu te pomaže protiv gr eva i drugih bolova. Anis je djelotvoran i protiv parazita i nametnika, sjemenke anisa pospješuju istjerivanje glista kod djece, a anisovo ulje ublažava kožne iritacije te uništava uši i si ušne parazite koji uzrokuju šugu. Samo ili u kombinaciji sa sirom ulje je prvorazredan mamac za miševe i za privla enje p ela, kada u blizini nema cvije a. U veterinarskoj struci anis se esto spominje kao mo no terapijsko sredstvo za crijevne tegobe kod konja i pasa. U kuhinji anis se lijepo slaže s korjenastim povr em, bundevom i porilukom, a od vo a s kruškama, šljivama i citrusima. Europljani koriste anis u pripremi hladnih salata s mesom peradi, ribljih i pile ih juha, vo nih salata, kompota, marmelada, kola a i keksa, naro ito boži nih, te slatkog kruha. Anis se koristi u pripremi pašteta, kobasica i jelima sa svinjetinom. Upotrebljava se prilikom kiseljenja povr a kao što su krastavci i cikla. U nekim zemljama Bliskog istoka dodaje se juhama i gulašima. Anis je posebno mjesto našao u lagano za injenoj indijskoj kuhinji, posebno u jelima s le om i piletinom. Anisovo ulje upotrebljava se u pripremi specijalnog likera anissete, pa tako imamo anisovac, aspin, sambuk,
potom rancuski Pernod i Ricard, španjolski Ojen, turski Raki, gr ki Ouzo i arapski Arrak. Anisom se jednostavno zaustavlja štucanje tako da se nekoliko sjemenki lagano gricka, a potom usta isperu ašom vode. Štucanje e prestati, a anis e vam zasladiti dah. Kod štucavice pomaže i anisov aj, ali i kod svih ve spomenutih boljki. Anis se koristi u obliku sjemenki, eteri nog ulja, tinkture, ali svakako najjednostavniji na in uporabe je onaj u obliku aja. Anisov aj se priprema tako da ajnu žli icu sjemenki anisa prelijemo kipu om vodom te nakon 10 minuta aj ocijedimo i serviramo. Napitak od anisa za ublažavanje kašlja pak spremamo tako da ajnu žli icu sjemenki anisa sameljemo i kuhamo u šalici mlijeka 5 do 10 minuta, a napitak zasladimo medom od kadulje. Ovaj napitak uzimamo tri pute dnevno prije jela po jednu šalicu kod problema s bronhitisom i velikim kašljem. Tinkturu od anisa protiv nadutosti i za omekšavanje sluzi napravit emo u omjeru 1:5 tj. 1 dio sjemena anisa i 5 dijelova 90%-tnog alkohola. Sjeme anisa namo imo u alkoholu u tamnoj boci i za epimo. Svaki dan obvezno promu kamo. Bocu držimo na toplom mjestu 10 dana, ne na suncu, nakon ega se tinktura procijedi. Uzima se 1 do 3 grama dnevno, prije jela. Kad se daje djeci, stavlja se 5-10 kapi na šalicu aja, odnosno onoliko kapi koliko dijete ima godina. Napitak za iš enje krvi, želuca, mjehura, bubrega, za izbacivanje sluzi iz bronha, izlu ivanje loših sokova iz tijela, poticanje živaca na rad, za reguliranje neurednog mjese nog ciklusa sprema se tako da se 6 g praha suhog istu enog korijena anisa namo i 12 sati mješavini u 1,5 dl vode, 1,5 dl vina i 2 žlice meda. Prokuha se 5 minuta, poklopi i pusti da odstoji pola sata nakon ega se procijedi. Ovaj napitak pijemo po dvije šalice dnevno, svakih pola sata po jednu žlicu Ne dozvolite da vam blagdanska trpeza ovog Boži a pokvari veselo raspoloženje, za probleme sa želucem, ali i prehladom anis je pravo rješenje stoga vas ekamo u akove koj stanici puta aja, Vaš oko aj.
16
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
13. prosinca 2013.
VOZILI SMO: Dacia Duster F/L
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info
Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1.-30.11.2013.
Proizvo a koli ina udio, % 1 Kia
116
20,10%
2 Volkswagen 87
15,08%
3 Hyundai
64
11,09%
4 Opel
30
5,20%
5 Seat
29
5,03%
6 Renault
28
4,85%
7 Škoda
28
4,85%
8 Honda
23
3,99%
9 Peugeot
23
3,99%
10 Chevrolet
20
3,47%
11 Toyota
17
2,95%
12 Citroen
15
2,60%
13 Dacia
15
2,60%
14 Ford
15
2,60%
15 Mazda
13
2,25%
16 Nissan
12
2,08%
17 Audi
11
1,91%
18 BMW
10
1,73%
19 Fiat
5
0,87%
20 Mercedes
5
0,87%
21 Alfa Romeo 3
0,52%
22 Land Rover 3
0,52%
23 Lada
1
0,17%
24 Mini
1
0,17%
25 Mitsubishi 1
0,17%
26 Suzuki
1
0,17%
27 Volvo
1
0,17%
UKUPNO
577
100%
308 je samo nekoliko dana nakon što je proglašen HR Autom 2014. godine od strane Zbora automobilskih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu, opet slavio, osvojivši i pres žnu nagradu Cro Auto za 2014. godinu. Sve anost dodjele nagrada odvijala se u Muzeju suvremene umjetnos u Zagrebu. Radi se o izboru itatelja Auto kluba i Jutarnjeg lista, koji tradicionalno svake godine biraju svoj omiljeni automobil. Ove godine u konkurenciji je bilo 16 modela iz svih tržišnih segmenata, a izdvojila su se tri: novi Peugeot 308, Škoda Octavia i Mazda 3. Novi Peugeot 308 odnio je pobjedu i zasluženo osvojio naslov Cro Auto za 2014. godinu ve inom glasova itatelja. Od gotovo 20.000 itatelja koji su sudjelovali u izboru najboljeg automobila, njih preko 3.100 dalo je svoj glas novoj 308-ici, ili 17,3%. Drugo plasirana bila je Škoda Octavia, a tre e plasirana Mazda 3. Novi Peugeot 308 - spoj francuskog šarma i dizajnerske nenametljivos s visokim nivoom kvalitete, u kombinaciji s originalnom unutrašnjos , vrhunskim voznim osobinama i novim tehnologijama i motorima, sa svojim prethodnikom dijeli tek - ime. U Hrvatskoj je dostupan s tri paketa opreme, te tri benzinska i dva dizelska motora, po po etnoj cijeni od 116.025 kn s PDV-om.
Izvor: Promocija Plus
Posebne blagdanske ponude u AH Servisima diljem Hrvatske AH Servis, mreža prodajnoservisnih centara Auto Hrvatske koja posluje u preko 40 AH Servisa koji se nalaze na glavnim prometnicama i središtima od Iloka do Dubrovnika korisnicima osigurava dostupnost visokokvalitetnih rezervnih dijelova, guma i opreme, kao i usluge servisa za osobna i laka dostavna vozila. Uo i nadolaze ih blagdana, AH Servis pripremio je i akcijske ponude za kupnju guma te se po povoljnim cijenama mogu na i gume proizvo a a Con nental, General Tire i Barum iz Con nental grupacije, Toyo Tires i drugih uglednih svjetskih proizvo a a poput Goodyeara, Michelina i Pirellija. Kao posebnu sezonsku
ponudu, AH Servis isti e „best buy“ gume u ponudi AH Servisa s najboljim omjerom cijene i kvalitete, a to su Toyo Tires. Osim toga, u lanjenjem u AH Servis klub svakom je korisniku omogu ena kupnja robe po posebnim uvjetima posebno kreiranim samo za lanove kluba. Svaki korisnik AH Servis klub kar ce stje e pravo na 17% popusta pri kupnji guma, 20% popusta pri kupnji rezervnih dijelova, 15% popusta pri kupnji akumulatora i ulja te 10% popusta na sve usluge prilikom svakog posjeta AH Servisima. Jamstvo kvalitete usluge u AH Servisu i ugra enih dijelova potvr uje garancija izdana svakom korisniku u trajanju od 12 mjeseci.
Lagano obnovljen iz drasti no iznutra Dacia je obnovila Duster, svoj najmla i automobil. Izvana je dodatno naglašen terenski karakter,a temeljito je obnovljena unutrašnjost s novom opremom, bogatijim uslugama te novim motorima. Iako je na tržištu tek tri godine (lansiran 2010.), Dacia Duster osvojio je više od 450.000 kupaca u Europi (820.000 u svijetu). Nakon što je obnovila modele Logan, Sandero, Logan MCV i Sandero Stepway, Dacia otkriva novi Duster. Prednji je kraj promijenjen i krase ga nova maska hladnjaka s dvjema kromiranim crtama i novim, niže postavljenim usisnikom zraka te novim prednjim svjetlima s dvostrukom optikom i dnevnim svjetlima. Straga, nova jasno izražena svjetla odraž avaju dizajnerske elemente prednjeg kraja. Ostali dizajnerski zahvati obuhva aju kromiranu ispuš nu cijev, novi natpis „4WD” na izvedbama 4x4 te novi reljefni logotip. Novi Dacia Duster dostupan je i u novoj tamnosivoj boji. Izgled unutrašnjosti novog Dacia Dustera unaprije en je i jasno pripada svijetu automobila s pogonom na sve kota e. Preoblikovana armaturna plo a ima središnju konzolu uokvirenu dvama uspravnim elementima. Tamnije boje unutrašnjosti naglašavaju snažan karakter i provjerene terenske sposobnosti novog Dacia Dustera. Sjedala su preoblikovana, a naslon stražnjih sjedala je
oja an radi ve e udobnosti. Novi Dacia Duster ima etiri nove vrste presvlaka, me u njima i kožne. Novi Dacia Duster s ponosom ponovno izražava svoj SUV izgled, izvana i iznutra. Nova serijska i dodatna oprema te unaprije ena svojstva novog Dustera uklju uju: Media Nav, multimedijski i navigacijski sustav vrlo jednostavan za uporabu s 18-cm dodirnim ekranom. Dacia Plug&Radio, osnovni mul-
je u novi Dacia Duster. Sustav pomo i pri naglom ko enju (EBA) upotpunjuje ABS, sustav protiv blokiranja ko nica, koji su tako er dio serijske opreme. Ispunjavaju i najviše standarde sigurnosti svih putnika, novi je Dacia Duster opremljen prednjim voza evim i suvoza evim zra nim jastukom, kao i bo nim zra nim jastucima. Prtljažnik novog Dustera je pove an na 475 litara. Novim
timedijski sustav, jednostavan je i funkcionalan ure aj koji se sastoji od radija, CD ita a s podrškom za mp3, Bluetootha i ugra enih 3,5-mm i USB uti nica. Novi Dacia Duster ima mnogo nove, korisne opreme, me u kojom su regulator i ograni iva brzine, stražnji senzori za parkiranje (ovisno o verziji), automatsko zaklju avanje u vožnji i prikaz vanjske temperature. Elektroni ki nadzor stabilnosti (ESP) serijski se ugra u-
modelom mož ete prevoziti predmete duge 2,7 m kada je preklopljena stražnja klupa i ima do 3,3 litre dodatnog prostora za spremanje u kabini. Ponudu motora ine dva benzinska motora 1,6 16V snage 105 KS, novi 1,2 TCe snage 125 KS, te dva dizela obujma 1,5 litrei snage 90 i 110 KS. Novi je Duster tako er dostupan i s plinskom instalacijom na motoru 1,6 16V 105 KS (uz doplatu od 5.000 kn).
S pomo u intuitivne komande na središnjoj konzoli voza može prema potrebi prilagoditi mogu nosti automobila stvarnim uvjetima. U na inu rada 4x2 prijenos pogoni dva, prednja kota a. U tom je na inu potrošnja goriva manja i prikladan je za vožnju suhim, kvalitetnim prometnicama. U na inu rada Lock sustav elektroni ki „zaklju a” pogon na sve kota e, 50 % momenta stalno
Nagrade asopisa BBC Top Gear - nova nagrada za Citroën Novi Citroën Grand C4 Picasso izabran je za „Najbolji obiteljski automobil godine“ od asopisa BBC Top Gear, jednog od najprestižnijih naslova u engleskim tiskovinama. Žiri je zaveo novi monovolumen iz sage Picasso, iako izvedba sa 7 sjedala još nije komercijalizirana u Engleskoj. Brojne kvalitete u pogledu stila i udobnosti. Zapravo, novi Citroën Grand C4 Picasso ima brojne prednosti: automobil je jedinstvenog stila, koji se zna ajno razlikuje od izvedbe sa 5 sjedala, novu ravnotežu izme u
unutarnjeg prostora i vanjskih luidnih linija, najbolji spoj na tržištu u pogledu modularnosti, prostornosti i lako e pristupa zahvaljuju i u inkovitosti nove platforme EMP2, rekordno niske emisije CO2 s izvedbom koja ispušta samo 98 g/km i na kraju novi motor, BlueHDi ija tehnologija znatno smanjuje emisiju dušikovih oksida istodobno smanjuju i emisije CO2. Novi Citroën Grand C4 Picasso ima sigurnost na najvišoj razini jer je osvojio 5 zvjezdica na EuroNCAP testu. Ta ocjena
priznanje je uloženom radu, posebno kad je rije o sigurnosti te kvaliteti platforme EMP2, koja je prvi put korištena s novim
C4 Picasso. Od svog lansiranja, Citroën C4 Picasso zabilježio je više od 50.000 prodanih primjeraka u izvedbama s 5 i 7 sjedala.
13. prosinca 2013.
17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
zvana, 97 lakih gospodarskih vozila prodao je Citroën u studenom te time postao najpopularnija Marka u studenom, s ostvarenim udjelom od 19,25% tog tržišta. U prvih 11 mjeseci Citroën je prodao 691 lako gospodarsko vozilo i ostvario 14,8% tržišta. Jumper je najomiljeniji kod hrvatskih poduze a i najprodavaniji model u svom segmentu u 2013. godini. Gama lakih gospodarskih vozila Citroën sastoji se od modela Citroën C3 i C4 Entreprise, Nemo, Berlingo, Jumpy i Jumper koji daju prilago ene odgovore na specifi ne i raznolike potrebe kupaca. Od studenog je u ponudi Citroën Berlingo Mul space PRO, putni ki model prenamijenjen u lako gospodarsko vozilo. Glavna pogodnost njegove nabave je injenica da se registriran kao lako gospodarsko vozilo s mogu noš u odbitka do 100% PDV-a.
Dacia i dalje ostaje službeni partner HGSS-a (Hrvatske gorske službe spašavanja) te e ovi ljudi spremni za pomo u svakom trenutku u svojim plemeni m djelima i dalje koris Dacia vozila. se prenosi na stražnje kota e. Taj se na in preporu uje za neravne ili skliske podloge (snijeg, blato, zemlja, pijesak) na malim brzinama. U automatskom na inu rada okretni moment raspodjeljuje se automatski na prednju i stražnju osovinu na temelju stvarnih uvjeta prianjanja. Kako se prianjanje smanjuje, dio okretnog momenta automatski se prenosi na stražnju osovinu. U ekstremnim uvjetima okretni se moment automatski dijeli izme u prednje i stražnje osovine radi postizanja najve eg prianjanja.
Svi modeli u paleti imaju tvorni ko jamstvo u trajanju od tri godine ili 100.000 kilometara. Jamstvo obuhva a servis kod bilo kojeg koncesionara u mreži i vrhunsku kvalitetu popravaka s originalnim dijelovima. Uz Dacia financiranje jamstvo se produljuje na ak 7 godina ili 100.000 km. Novi je Duster sedmi novi ili obnovljeni model Dacie predstavljen u posljednjih 18 mjeseci, što najviše govori o ekspanziji marke. Duster se proizvodi u 5 tvornica u svijetu, a prodaje u više od 100 država, pod markom Dacia ili Renault. Po etna cijena novog Dustera je 89.900 kn što je na razini prethodnog modela, a ve smo naveli sve prednosti te bogatiju opremu novog modela.
208 T16 Pikes Peak osvojio dvije prestižne nagrade «Reli auto godine» koju mu je dodijelio Autosport i «Trka i auto godine» koju mu je dodijelio Top Gear, 5 mjeseci nakon obaranja rekorda na najspektakularnijoj utrci na svijetu. Rezultat od 8’13’’878, koji je postigao Sébastien Loeb za upravlja em Peugeot 208 T16 Pikes Peak 30. lipnja ove godine, nikoga nije ostavio ravnodušnim. Bolid mase 875 kg te snage 875 KS, s performansama gotovo jednakim bolidu Formule 1 stvoren je u samo 4 mjeseca u prostorima Peugeot Sporta u francuskom Velizy-u.
B kategorija
ve od 5 699,00 kn
SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija
tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5
18
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Tehnologija Zra ni jastuk i za mobilne telefone Novi multimedijalni portal Školska knjiga predstavila je novi mul medijalni Školski portal, inovativno multimedijalno rješenje za podršku u nastavi. Ovaj u potpunos hrvatski proizvod nudi jednostavan i brz pristup suvremenom eduka vnom materijalu koji potpisuju ugledni hrvatski autori, a koji e osigura nastavnicima prijeko potrebnu podršku u pripremi nastavnog sadržaja prilago enog novoj digitalnoj generaciji u enika. Digitalna generacija u enika odrasla je u digitalnom svijetu i
informacije žele primati kratko, sažeto, jasno na prvi pogled, ali i s ve im naglaskom na vizualne elemente i interak vnost. Upravo stoga, vo ena dugogodišnjim iskustvom u nastavi te kontinuiranim ulaganjem u obrazovanje, Školska knjiga je za 2014./2015. godinu pripremila suvremene udžbeni ke serije uz koje e nove generacije sa zanimanjem u i , a nastavnici ih s lako om pou ava . Provjerite na web adresi www. skolskiportal.hr.
Kreativci japanske kompanije “Honda” razvili su zaštitu za ekrane mobilnih telefona. Radi se o konceptu zaštitne maske za smartphone, koji su nazvali “Case N”, koji u sebi skriva šest zra nih jastuka spremnih za napuhavanje netom prije udarca o tvrdu podlogu, navodi Daily Mail. Ovim se zra nim jastucima želi stati na kraj puknutim staklima i izgrebenim ku ištima, te zaštititi smartphone i od pada s visoke zgrade te od pokušaja kra e. U ovom trenutku se radi o glomaznom i neprakti nom rješenju, ali Honda Smartphone Case N e kroz daljnji razvoj sigurno do i do oblika
Velika AKCIJSKA prodaja svjetiljki traje do 31.12.2013. 31.12.20013.
popusti do 50% L d Lenser Led L Klarus Camelion...
koji ne e narušiti korištenje telefona. Zaštitno ku ište radi jednostavno: šest zra nih jastuka aktivira se kad senzor detektira slobodan pad. Za sada još nije najavljena serijska proizvodnja ovog izuma japanskih inženjera.
svjetiljke ve od 10 kn ve
popusta Uska 1, akovec, 396-606
13. prosinca 2013.
19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Regionalni TV program PETAK, 13.12.
08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2
10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice
PETAK, 13.12.
06:58 07:00 07:25 07:30 08:15
Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Global 3000 (R) 14:30 Moja Istra 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Popevke i š kleci 21:20 Koncert zbora Kolo Šibenik i Zbora OGD Varaždin 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice
SUBOTA, 14.12. 08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:00 Privredni.hr (r) 12:30 Dom 2 (r) 13:15 Katoli ka obnova (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report
15:55 16:15 16:50 17:00
NEDJELJA, 15.12.
08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivreddni avjen k (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino
PONEDJELJAK, 16.12.
07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice
Obzori Veliko platno Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Baš na Ju er, danas, sutra Planet Croa a Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice
17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice
SUBOTA, 14.12.
NEDJELJA, 15.12.
PONEDJELJAK, 16.12.
07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Pressica 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 ZAJEDNO (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Global 3000 (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Manjinski mozaik (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Popevke i š kleci (R) 17:40 TV Oblo ec 18:10 VJera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik
08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra 13:45 TV Ordinacija 14:45 Zajedno (R) 15:20 Koncert zbora Kolo Šibenik i zbora OGD Varaždin (R) 16:30 Popevke i š kleci (R) 18:00 Pod pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:35 Iz naših središta (R) 21:05 Ve er uz lm: Paklena no u Amsterdamu (12) 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera, astro show (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice
06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:35 Mali oglasi 07:45 Manjinski mozaik (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV PRODAJA 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice
17:40 19:00 19:30 20:00 20:40 21:50 21:25 22:15 22:25 23:00 01:15 02:15
19:00 19:10 19:35 19:45 20:00
Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica S koncertnih pozornica 22:00 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasI 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice
01:15 02:15
UTORAK, 17.12. 07:58 08:00 09:00 09:30
SRIJEDA, 18.12.
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca
07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45
10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice
15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00
UTORAK, 17.12.
06:43 06:45 07:10 07:15 08:15
Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Koktel (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:45 Manjinski mozaik (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Evan eoske pri e 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Jedno je zagorje (R) 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice
01:15 02:15
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice
SRIJEDA, 18.12.
06:58 07:00 07:25 07:30
Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV VIJESTI 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:05 Koktel (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Evan eoske pri e 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice
ETVRTAK, 19.12.
07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice
ETVRTAK, 19.12.
06:43 Najava programa 06:45 VTV Dnevnik (R) 07:10 Mali oglasi 07:15 Yoga i pilates za svaki dan 07:30 Pressica 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Putem EU fondova 13:00 24 sata vijes 13:30 Pod pove alom (R) 14:30 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Evan eoske pri e 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 U svjetlu vjere 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice
DISCO CLUB “ŠAMPION” Domašinec
Luda završnica godine u Šampionu! 25. prosinca: Veliki boži ni koncert Željka Samardži a 28. prosinca: Koncert Slavonia benda 31. prosinca: Do ek Nove godine s TS-om Mejaši i Kumovima 4. sije nja: koncert Neda Ukraden
Slavonia bend
Disco club “Šampion” u Domašincu za svoje goste i posjetitelje priprema za kraj godine nezaboravne fešte i provode. Luda završnica zapo inje velikim koncertom u srijedu 25. prosinca uz gostovanje Željka Samardži a. Po prvi put u našem kraju gostuje kralj ljubavnih balada. Ovaj popularni lav estrade održat e veliki boži ni koncert s prate im bendom. Bez obzira jeste li zaljubljeni ili ne, ovaj koncert se ne propušta. Samardži e sve zabaviti uz brojne hitove, kao što su: Ljubavnik 900 metara, Stari lav, Stani mi na crtu, Bezobrano su zelene... i mnoge druge. Ulaznice se mogu kupiti po cijeni od 40 kuna, a na dan koncerta e biti 50 kuna. Pravovremeno osigurajte
svoj dolazak na koncert, za koji se traži karta više! Program po inje u 21 sat.
Za do ek Kumovi i Mejaši! U subotu 28. prosinca zabavlja se nastavlja uz Slavoniju bend. Najlu u no u godini nitko ne želi provesti bilo gdje i u bilo kakvom društvu. Stoga disco club “Šampion” servira bez konkurencije najbolju ponudu do eka. Program zapo inje u utorak 31. prosinca u 21 sat i potrajat e sve do jutarnjih sati. Za dobar novogodišnji štimung i najbolju feštu na ovim prostorima pobrinut e se provjereni tim. Tamburaški sastavi Kumovi i Mejaši, popularni tamburaši u starkama. Uz njih e DJ KIKI paliti i žariti sve do jutra. Cijena ulaznice do 15.
prosinca iznosi 140 kuna, u što je uklju eno gratis pi e cijelu no osim žestica i energetskih napitaka, koji e biti sniženi 50 posto. Dodatni popust ima 500 najbržih, za koje cijena karte iznosi 120 kuna. Separe se može rezervirati samo uz kupnju jedne litre žestokog pi a. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na mob. 098 552 918 (Siniša). Požurite i rezervirajte svoje mjesto na vrijeme te do ekajte Novu 2014. godinu s najotka enijom ekipom, uz vrhunsku zabavu.
Neda Ukraden
Dobro raspoloženje nastavlja se i na samom po etku nove godine jer ve 4. sije nja u disco club “Šampion” stiže Neda Ukraden! (rr)
FORMULA 13
Željko Samardži
Mejaši
1 Ordinary Love U2 2 Afterlife ARCADE FIRE 3 High Hopes BRUCE SPRINGSTEEN 4 Temple KINGS OF LEON 5 Somewhere Only We Know LILY ALLEN 6 Bound 2 KANYE WEST 7 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 8 Of The Night BASTILLE 9 Long As I Can See The Light JOHN FOGERTY ft. MY MORNING JACKET 10 Hey Brother AVICII 11 You’re Nobody ‘Til Somebody Loves You JAMES ARTHUR 12 Hard Out Here LILY ALLEN 13 Callin’ Me When I’m Lonely SHERYL CROW 14 Sirens PEARL JAM 15 I See Fire ED SHEERAN
Top Hit List 1 SINOVI i Colonia - LjuTOPRAVNICE LISTA DOMA IH bavnici 2 PSIHOMODO POP - Donna 3 JELENA ROZGA - Cirkus 4 TONY CETINSKI - Zar malo to je 5 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 6 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 7 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 8 SEVERINA - Hurem 9 BU ENJE - Ispod tvog kaputa 10 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 11 CRVENA JABUKA - Ro endan 12 PARNI VALJAK - Tanki živci 13 MARKO TOLJA - Sada kasno je 14 BOJAN JAMBROŠI - Uspomene 15 HLADNO PIVO - Bilo koji broj
Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4
VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr
sport@mnovine.hr
KARATE
TENIS PRIJAM za Ivu Mekovec i Emu Mikul i , ponajbolje me imurske tenisa ice
Ponosni smo ĹĄto ste na ovaj uspjeĹĄni put krenule kao lanice TK-a â&#x20AC;&#x2DC;Franjo Pun ecâ&#x20AC;&#x2122;
Odli an nastup karatista Male Subotice Filipa Novaka i Nikole JankoĹĄa pratio je njihov trener Tomislav Magdaleni
ODLI AN nastup karatista Male Subotice na drĹžavnom prvenstvu
Filip Novak putuje na EP Lisabon, Nikola JankaĹĄ bron ani Na drĹžavnim prvenstvima za kadete i juniore, odrĹžanima u Rijeci 7. prosinca i Pore u 8. prosinca, karatisti Male Subotice postigli su izvanredne rezultate. Oba prijavljena natjecatelja osvojila su medalje koje su ih svrstale u vrh Hrvatskog karate sporta. DrĹžavna prvenstva ove godine bila su kvalifikacijska za Europsko prvenstvo u Lisabonu (Portugal), koje e se odrĹžati u velja i 2014. godine. Prvaci u svojim kategorijama svojim su borbama izborili nastup u Hrvatskoj reprezentaciji. Prvi dan je u Rijeci odrĹžano drĹžavno prvenstvo u kadetima gdje je Filip Novak u kategoriji -57 kilograma osvojio zlato i put u Lisabon. U prvom je me u pobijedio predstavnika Karate kluba Samobor Tonija Vukovi a rezultatom 4:0. Nakon njega doĹĄla je borba s dobrim predstavnikom Bushida iz Zagreba Brunom Drempeti em, koja je zavrĹĄila rezultatom 2:0. U finalnom me u
radio je tako er s predstavnikom Bushida i svojim najve im rivalom zadnjih godina, Lukom Kondi em, koji je unato ozljedi noge izborio finale. U toj borbi s puno obrata, nakon vodstva Filipa 2:0, Luka je uspio izjedna iti na 2:2, ali je u zadnjim sekundama borbe Filip ipak poveo s 3:2 i osvojio naslov prvaka Hrvatske i kvalificirao se za Europsko prvenstvo u Lisabonu 2014. Drugi dan je u Pore u odrĹžano juniorsko prvenst vo Hrvatske, ijim se osvajanjem zlata tako er kvalificira za juniorski dio EP u Lisabonu. Na prvenstvu je nastupio naĹĄ Nikola JankaĹĄ koji se, na Ĺžalost, nije uspio kvalificirati, ali je Karate klubu Mala Subotica donio prvu medalju u uzrastu juniora, i to broncu u kategoriji do 55 kilograma. Natjecatelje je u njihovim uspjesima pratio trener Tomislav Magdaleni , uz budnu potporu Filipovih i Nikolinih roditelja s tribina.
Nakon zavrĹĄetka ovogodiĹĄnjeg dijela teniske sezone, akove ke tenisa ice Iva Mekovec i Ema Mikul i vratile su se ku i. To je bila prigoda za prijam kod me imurskog Ĺžupana Matije Posavca, koji im je estitao na ostvarenim odli nim rezultatima. â&#x20AC;&#x201C;Posti i takve rezultate zahtijeva puno odricanja, ulaganja, energije i volje. Nama je, naravno, ponajviĹĄe drago jer ste obje poniknule iz akove koga teniskog kluba, kazao je Ĺžupan Posavec. Kako za Ivu, tako i za Emu ovo je bila ponajbolja sezona u ITF seniorskoj karijeri. No, sam po etak nije bio previĹĄe obe avaju i, jer su obje tenisa ice zbog bolesti morale podosta skratiti sezonu. Iva Mekovec moĹže se pohvaliti osvojenim turnirima u Budvi i na Bolu naBra u, dok pak je Ema dva puta bila najbolja na Bra u, a k tomu joĹĄ upisala i dva polufinala i etvrtfinale na turneji u Australiji. - Iza nas je jedna dobro odra ena sezona, posebno na posljednja tri turnira u Hrvatskoj, rekla je Iva. U paru se i nismo baĹĄ proslavile,
no nadamo se da emo u idu oj sezoni i taj dio popraviti. Ema Mikul i pak je posebno zadovoljna ve spomenutom australskom turnejom na kojoj se, kako kaĹže, naĹĄla sasvim slu ajno. No, nastup u parovima s Ivom nije bio slu ajan ve je nastao kao plod dogovora najboljih me imurskih tenisa-
ica na njihovom zajedni kom treningu u akovcu. - Zanimljivost vezana uz akove ki tenis je pak ta, kazao je Bojan RuĹži , ĹĄto e TK â&#x20AC;&#x2DC;Franjo Pun ecâ&#x20AC;&#x2122; uskoro imati i Ĺžensku ekipu koja bi zahvalju i Ivi i Emi mogla konkurirati i za sam teniski vrh u drĹžavi. Na kraju Ĺžupan Posavec joĹĄ je jednom estitao mladim
akove kim tenisa icama na uspjeťnoj sezoni, uz poruku da Županija stoji na raspolaganju ako bude potrebna bilo kakva pomo , a u prora unu za 2014. godinu na i e se i jedna stavka kojom e se vrjednovati uspjeťni sportaťi koji su postigli iznadprosje ne rezultate, a Iva i Ema to sigurno jesu. (so)
STOLNI TENIS
lanica STK-a HodoĹĄan Paula Markati igrala na SP-u u Maroku Po etkom prosinca u Maroku je odigrano Svjetsko juniorsko prvenstvo u stolnom tenisu. Po prvi put je na tako velikom natjecanju nastupila i stolnotenisa ica STK-a HodoĹĄan Paula Markati. Igrala je i ekipno, u pojedina nom dijelu turnira i u parovima. Ukupno se natjecalo 40 muĹĄkih i Ĺženskih reprezentacija svijeta. Reprezentacija Hrvatske kvalificirala se tre im mjestom na Europskom prvenstvu u Ostravi, eĹĄka. Iz Europe su tako er nastupile reprezentacija Rumunjske kao europske prvakinje, reprezentacija Njema ke kao viceprvakinje, Hrvatska kao tre a te reprezentacija Srbije s etvrtim mjestom u Europi. Prema o ekivanjima, bez konkurencije bila je reprezentacija Kine, uz jaku Koreju, Japan, Hong Kong te Taipei. Treba spomenuti da ima puno reprezentacija koje u svojim redovima imaju bivĹĄe kineske igra e. U ekipnom dijelu Paula je uz Leju Rakovac, Mateju Jeger i Dorinu Srebrnjak igrala utakmice protiv Kine, gdje je igrala protiv svjetske prvakinje Gu Yuting te o eki-
vano izgubila 3:0, te protiv Indije, gdje je igrala protiv Reeth Tenison. Na kraju su cure u ekipnom dijelu osvojile 10. mjesto. U mjeĹĄovitim parovima igrala je s Talijanom Alessandrom Bacciochijem. Lagano su proĹĄli kvalifikacije pobijedivĹĄi Maroko 3:0, a u glavnom Ĺždrijebu naletjeli su na japanski par S a -
kai/Mori koji su kasnije osvojili tre e mjesto i dijelili ga s naĹĄom Leom Rakovac i Talijanom Muttijem. Taj me su izgubili 3:1, no imali su velike ĹĄanse s obzirom na to da su na 1:1 u setovima imali vodstvo 6:0 i 10:8, a i drugi set su izgubili u fiksu. U pojedina nom dijelu natjecanja Paula je imala teĹĄku skupinu, Nijemicu Kra t koja je osma u Europi i ehinju Tomanovsku koja je trideseta. U drugom me u je propustila dosta toga, vodstvo u prvom setu 10:7, nakon ega je dobila dva seta za redom, da je dobila prvi set bilo bi puno
lakĹĄe, a ovako je promaĹĄila joĹĄ nekoliko sigurnih poena te je izgubila 4:2. Sve u svemu, bila joj je to velika nagrada za dosadaĹĄnji rad i velika odricanja. (dz)
Paula Markati kraj juniorske karijere zavrĹĄila je nastupom na SP-u
Odli na 2013. godina Od bezbroj turnira i puno uspjeha, 2013. godina zasigurno
e joj ostati u posebnom sje anju jer je osvojila drugo mjesto na svjetskom ĹĄkolskom prvenstvu u Cagliariju, izgubivĹĄi od Kine u nalu, osvajanje ekipnog seniorskog naslova Hrvatske, osvajanje ekipnoga juniorskog naslova Hrvatske, pojedina no 3. mjesto na drĹžavnom (iza Leje Rakovac koja
je druga te Mateje Jeger koja je sedma u Europi), tre e mjesto s reprezentacijom Hrvatske na Europskom prvenstvu, nastup za STK HodoĹĄan u Superligi, te za kraj juniorske kategorije nastup na svjetskom prvenstvu. Rezulta svakako koji ohrabruju i kada je u pitanju potpuni prijelaz u seniorski stolni tenis u kojem se ve
tako er natje e.
13. prosinca 2013. KOĹ ARKA
NOGOMET
A 2 LIGA SJEVER
Me imurje â&#x20AC;&#x153;maznuloâ&#x20AC;? Grafi ara! Prije po etka lige mnogi poznavatelji i â&#x20AC;&#x153;poznavateljiâ&#x20AC;? koĹĄarke drugoligaĹĄkog Sjevera predvi ali su ĹĄetnju ludbreĹĄkoga Grafi ara do prvoga mjesta i igranje kvalifikacija za Prvu ligu na prolje e 2014. Kao, pokupovali su sve Ĺživo ĹĄto valja iz okolice, time sebe oja ali, a okolicu oslabili, pa ne e biti problema. No, njihovi su problemi negdje drugdje, ne emo ovim putem elaborirati, no upotrijebit emo jedan od prvih i vrlo zvu nih savjeta mladim trenerima odli nog slovenskog koĹĄarkaĹĄkog stru njaka Zmage Sagadina kolege mladi treneri, zapamtite - ako ne moĹžeĹĄ uhvatiti bika za rogove, nemoj se la ati ovoga posla, nije to za tebe! Prijevod nije potreban! No, vratimo se mi na utakmicu Me imurje - Grafi ar. Vidljivo je bilo da su gosti nekompletni, nekoliko igra a im je na eto ozljedama pa su ili odsjedili na klupi svih 40 minuta, ili su pokuĹĄali igrati, pa nije iĹĄlo. Me imurje je to odli no iskoristilo nabivĹĄi tempo i ritam utakmice koji go-
sti sa smanjenom rotacijom i najboljim igra em, ali u nenajboljim godinama za igranje koĹĄarke (36!) akove kim koĹĄarkaĹĄom Mariom Novakom Medijom(na ovoj utakmici isporu io 30 koĹĄeva), nisu mogli pratiti.Kako je utakmica odmicala bilo je jasno da doma in ima argumente za prirediti iznena enje, a na kraju tako i bi. Ovom pobjedom sebi Me imurje nije mnogo pomoglo glede stanja na tablici, njima je potpuno svejedno ho e li biti na kraju prvenstva drugi, tre i ili sedmi, no pomogli su Podravcu koji ako sve protekne regularno mora u Virju â&#x20AC;&#x153;samo pobijeditiâ&#x20AC;? Grafi ara, ne mora juriti razliku. Vrlo zna ajnu pobjedu ostvarili su i koĹĄarkaĹĄi akovca na uvijek neugodnom gostovanju u Koprivnici koja ove sezone igra vrlo agresivno u obrani, pa je u prvom poluvremenu tom agresijom zbunila bekove akovca. No, u poluvremenu je trener Kova i dao naputke svojim igra ima kako napadati na agresivnu obranu doma ih, ovi su to proveli u
djelo i eto ve tre e pobjede na kontu. Za nastavak lijepoga niza i potvrdu dizanja orme prilika se pruĹža ve danas, u petak na Drugoj osnovnoj ĹĄkoli gdje doma i akovec ugoĹĄ uje najviĹĄu ekipu u ligi vrbove kog Petra Zrinskoga predvo enog 211 cm visokim Ljolji em. Rudar Cimper je kod ku e upravo od vrbove ke ekipe doĹživio joĹĄ jedan gadan poraz od preko 40 poena razlike s jednim poraĹžavaju im ulaskom u utakmicu. Naime, u prvih su 10 minuta doma ini zabili 6, a primili 30 koĹĄeva(!?). U slijede em kolu Rudar Cimper gostuje u Ivancu i sve osim sigurne pobjede doma ina bili bi veliko iznena enje. Me imurje gostuje u Koprivnici i o ekuje se nastavak dobre orme i pobjeda. (bh) Vindija - Bjelovar 74:75 Mladost( ) - Podravac 66:100 Radnik - Ivan ica 54:66
TABLICA 1. Gra ar
9
2. Podravac
9
8 1 17/+248 8 1 17/+162
3. Vindija
9
6 3 15/+69
4. ME IMURJE
9
6 3 15/+61
5. Bjelovar
9
5 4 14/+53
6. Petar Zrinski
8
5 3 13/+63
7. Mladost( )
8
5 3 13/+44
8. Koprivnica
9
3 6 12/-71
9. AKOVEC
9
3 6 12/-75
10. Ivan ica
9
2 7 11/-75
11. Radnik
9
2 7 11/-129
12. RUDAR C.
9
0 9 9/-350
Me imurje - Gra ar 98:94(23:33, 26:20, 26:18, 23:23) ME IMURJE: GaĹĄpari 2, Lepen 8, Novak 20, Kraja i 33, Posavec 2, Jambrovi 19, Pa an 7, Martinovi 7. Trener Novak S.
Koprivnica - akovec 75:89(18:18, 28:19, 10:26, 19:26) AKOVEC: Pusti 12, RanteĹĄ 7, Novak N. 4, Kranj ec 9, Vrus 3, Hrka 10, Drk 19, Kolovrat 25. Trener Kova i B.
Rudar Cimper - Petar Zrinski 66:110(6:30, 15:27, 12:29, 33:24) RUDAR CIMPER: Varga 8, Radikovi 13, Bedi 12, Vinko 15, Dodlek 18. Trener Damjanovi B.
C LIGA KSMŽ KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE
Neo ekivani poraz Preloga Pomalo neo ekivano odjeknula je vijest da je Prelog kod ku e izgubio od loĹĄijeg na tablici - druge ekipe Grafi ara. No, presudilo je vrlo loĹĄe otvaranje i zatvaranje utakmice u Prelogu, sredinom dvoboja je Prelog izgledao â&#x20AC;&#x153; ist ajnâ&#x20AC;?. U ostalim susretima Me imurje Globetka je kod ku e tuklo Lepoglavu, Donji Kraljevec je prepustio bodove NedeliĹĄ u zbopg loĹĄe igre u drugom poluvremenu, a Dubrav an protiv slabaĹĄne Kotoribe tako er nije imao nikakvih problema. (bh)
Me imurje Globetka - Lepoglava 94:72 ME IMURJE GLOBETKA: Vugrinec 9, Dolovski 4, Ostoja 8, Golubi A. 28, Leva i 15, Zaspan 2, Golubi N. 3, VuruĹĄi 20, Ben ik 5.
Prelog - Gra ar II 51:59 PRELOG: Jeleni 5, Novosel 1, Poljak 7, Ĺ ari 6, Ciglar 8, PoredoĹĄ 12.
Donji Kraljevec - NedeliĹĄ e 51:63 DONJI KRALJEVEC: Ĺ te an J. 2, Lepen 3, Baljak 13, Ivanovi D. 15, Balent 1, RuĹži 7, Ĺ venda 10. NEDELIĹ E: Gospo i 15, Golik 11, Petran 12, MarciuĹĄ 2, Ĺ egovi 8, Ganzer 8, Prprovi 7.
Redovna skupĹĄtina
TABLICA 1. Me imurje Globetka 2. Mladost Ivanovec 3. Dubrav an 4. NedeliĹĄ e 5. Prelog 6. Lepoglava 7. Gra ar II 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba
7 7 7 7 8 7 7 7 7
7 6 5 5 3 3 2 1 0
0 1 2 2 5 4 5 6 7
14/+152 13/+61 12/+50 12/+29 11/-29 10/+3 9/-70 8/-56 7/-140
Dubrav an - Kotoriba 89:47 DUBRAV AN: Varga 15, Rai 14, BlaĹžeka 21, Balog 5, Ribi 7, Ĺ tefi 6, Klipi Ka 9, Me imurec 7, LIsjak 6. KOTORIBA: ZvoĹĄec A. 17, HabuĹĄ 6, ZvoĹĄec F. 2, Ujlaki 4, Munka 6, Seli anec 8, Borovi 4.
Sjajna pobjeda u Zagrebu! a u drugoj etvrtini radostaĹĄice preuzimaju vodstvo prvenstveno pametnom igrom u napadu. No, u tre oj etvrtini na djelu su klasi ne â&#x20AC;&#x153;Ĺžute minuteâ&#x20AC;? Radosti, potpomognute zonom doma ih u kojoj se goĹĄ e utapaju. No, u posljednjih 10 minuta goĹĄ e u obrani igraju vrlo agresivno,
LIGA MLA IH KADETA
Donji Kraljevec - NedeliĹĄ e 77:20 DONJI KRALJEVEC: JakĹĄi 2, Vlah 6, Ivanovi N. 11, Jur ec 2, Lepen 12, Me imurec 8, Novak 10, Ivanovi I. 2, Jur ec 2. NEDELIĹ E: JaluĹĄi 2, ud 4, PlatuĹži 11, BlaĹžeka 3
ŽKK RADOST: Balog 22, Baťek 10, Taradi 2, Leva i 18, Živkovi 4, Tkalec 12. Trener Leva i Ž.
ME IMURJE: Podvezanec 8, GaĹĄpari P.23, Herman 4, GaĹĄpari V. 2, oki 22, Ĺ koda 5, Vuk 2
C LIGA KSMĹ˝ Kotoriba - Me imurje Globetka, subota 14. prosinca u 18.30 sa , Kotoriba NedeliĹĄ e- Dubrav an, petak 13. prosinca u 20.45, Aton akovec - Kotoriba, srijeda 18. prosinca u 19.45, IOĹ akovec
LIGA MLA IH KADETA Nedeliť e - Lepoglava, ponedjeljak 16. prosinca u 19.15 sa , Aton Dubrav an - Rudar Cimper, subota 14. prosinca u 11 sa , D. Dubrava ŽKK Radost - akovec II, ponedjeljak 16. prosinca u 18.15 sa , VUŠk Kotoriba - Gra ar, subota 14. prosinca u 16.30 sa , Kotoriba
U 12 TURNIRI akovec, subota 14. prosinca s po etkom u 13.30 sa , IOĹ NedeliĹĄ e, subota 14. prosinca s po etkom u 9.30 sa ,dvorana OĹ Kotoriba, nedjelja 15. prosinca s po etkom u 9 sa , OĹ Kotoriba
TABLICA 1. Me imurje
6
5 1 11/+81
2. akovec
5
5 0 10/+292
Lepoglava - akovec II 64:25
akovec - ŽKK Radost 122:34
3. Prelog
5
5 0 10/+121
AKOVEC II: Bendelja 1, Herman 2, Barbulovi 9, KOva 5, Tretnjak 8
AKOVEC: Sobo an 10, Krnjak 6, Kranj ec 31, Hrustanovi 27, Hamer 4, Kokolek 20, ŽuŞul 4, ugalj 20 ŽKK RADOST: Baťek 18, Štrukelj 2, Škoda 3, Zdolec 6, Ma ar 5
4. Vindija
5
4 1 9/+188
Donji Kraljevec - Me imurje 48:61 DONJI KRALJEVEC: Novak 4, Mikec 22, Me imurec 6, Ivanovi 10, Lepen 6 ME IMURJE: Podvezanec 5, Vuk 2, Herman 17, GaĹĄpari 2, Taradi 2, oki 29, Ĺ koda 4.
Vindija - ŽKK Radost 53:33 ŽKK RADOST: Hrka 2, Baťek 17, Kranj ec 3, Škoda 7, Obadi 4, Ma ar 3.
NedeliĹĄ e - Rudar Cimper 48:31 NEDELIĹ E: VukĹĄi 8, JaluĹĄi 2, Damjanovi 6, BlaĹžeka 2, Ĺ picar 6, POsavec 4, PlatuĹži 20. RUDAR CIMPER: Vinko 2, Peras 18, Novak 11
Prelog - Dubrav an 64:59 PRELOG: Mikec 8, Iveli 24, Zvornik 4, PuĹĄkari 2, KruĹĄelj 26 DUBRAV AN: Milosavljevi 30, Lisjak 2, TiĹĄler 16, Miser 2, Karloci 7, Matotek 2 Grafi ar - Lepoglava 69:57
akovec II - Rudar Cimper 85:36 AKOVEC II: Tretnjak 12, Horvat Lo. 12, Horvat Ti. 16, Pongra i 3, Barbulovi 7, Jankovi 19, Herman 1, Kova 9, Ĺ egovi 4, Piknja 2 RUDAR CIMPER: Bedi 2, Vrbani 17, Peras 13, Bedi Mi. 2
Za predsjednika jednoglasno izabran Vladimir Balent Preko 60 lanova-inicijatora, uglavnom roditelja djece koji igraju u mla im klupskim selekcijama, prisustvovalo je osniva koj skupĹĄtini Nogometne ĹĄkole â&#x20AC;&#x153;Slogaâ&#x20AC;? akovec koja je odrĹžana u subotu u klupskim prostorijama NK Sloga. Na skupĹĄtini je uz manje dopune usvojen Statut, te jednoglasno izglasani duĹžnosnici i lanovi tijela Ĺ kole. Za predsjednika Nogometne ĹĄkole izabran je tako Vladimir Balent, za dopredsjednicu Sanja Vukina, a tajnicu Lea Zaspan. U sastav IO-a Ĺ kole izabrani su joĹĄ: Kristijan Pe arko, Vedran Mikuli , SaĹĄa Ĺ˝erjav, Igor Plevnjak, Jurica Rodiger, Roni Pintari , Danijel alopek, Zvonimir Strahija i Predrag VuruĹĄi . U Nadzorni
odbor udruge izabrani su: Kristijan Mi anovi , Danijel Ĺ ajnovi i Mario Pevec. NĹ Sloga akovec osnovana je, kako je rekao u ime osniva a Tihomir BlaĹžeka (na slici zajedno s vodstvom Ĺ kole), ujedno i jedan od trenera u Ĺ koli, u cilju joĹĄ boljeg i kvalitetnijeg rada u mla im uzrasta kluba koji broje stotinjak igra a u pet selekcija od kojih se sve natje u u ligaĹĄkom natjecanju. Nakon zavrĹĄetka skupĹĄtine odrĹžano je prigodno druĹženje svih okupljenih, koje je proĹĄlo u znaku delicija s raĹžnja za koje se pobrinula ekipa majstora raĹžnja Danijela alopeka i njegovih pomaga a (na slici uz prigodnu zdravicu). (Foto: Josip RuĹži )
A 2 LIGA SJEVER akovec - Petar Zrinski, petak 13. prosinca u 20.30 sa , II OŠakovec A 2 LIGA JUGOZAPAD - ŽENE Radost - Folka Borovje, subota 14. prosinca u 17 sa , IOŠakovec
Me imurje - Vindija 66:54
Ĺ areni rezultati U ligi za 14- godiĹĄnjake rezultati ekipe nisu toliko bitni, vaĹžniji je razvoj mladih igra a kroz kvalitetan trening i minutaĹžu na utakmicama. Rezultat mom adi bitan je samo u smislu motivacije igra a za ve i rad i naporniji trening. Ovoga pravila se svi manje- viĹĄe drĹže, pa su i rezultati ĹĄareni. Bitnije je da svi igraju i da osjete parket od nabijanja razlike. (bh)
adaptiraju se na zonu i poga aju trice(Baťek, Balog), te osvajaju vaŞne bodove. ŽKK Agram - ŽKK Radost 60:68(16:16, 7:14, 24:15, 13:23)
OSNOVANA Nogometna ĹĄkola â&#x20AC;&#x153;Slogaâ&#x20AC;? akovec
KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI
KADETSKA LIGA
A 2 LIGA JUGOZAPAD - ŽENE
Nakon loĹĄe doma e utakmice u proĹĄlom kolu,u ovom je bila na redu dobra utakmica i pobjeda. Na gostovanju kod mlade i potencijalom bogate ekipe Agrama (nekoliko mladih reprezentativki u sastavu) prvih 10 minuta proteklo je u â&#x20AC;&#x153;ispitivanju snagaâ&#x20AC;?, zavrĹĄeno je neodlu eno,
U srijedu 18. prosinca odrĹžat
e se redovna godiĹĄnja SkupĹĄtina KoĹĄarkaĹĄkog saveza Me imurske Ĺžupanije u 18 sa u prostorijama Saveza u akovcu, A. Scultheissa 19.
Radno predsjedniĹĄtvo na osniva koj skupĹĄtini â&#x20AC;&#x201C; desno Vladimir Balent, novi predsjednik
5. Gra ar
5
4 1 9/+188
6. Lepoglava
6
2 4 8/-3
7. Donji Kraljevec
6
2 4 8/-29
8. akovec II
6
2 4 8/-109
9. Ivan ica
4
3 1 7/+58
10. Kotoriba
5
2 3 7/-9
11. NedeliĹĄ e
6
1 5 7/-304
12. ŽKK Radost
4
2 2 6/-92
13. Rudar Cimper
6
0 6 6/-259
14. Dubrav an
5
0 5 5/-123
Ivan ica - Kotoriba 58:43 KOTORIBA: Ignac 1, FuĹĄ 4, Pongrac 8, OrĹĄoĹĄ 2, VlaĹĄi 8, Ujlaki 4, Bogdan 13, Ignac D. 3
Osniva koj skupĹĄtini prisustvovali su brojni igra i mla ih selekcija akove ke Sloge, te njihovi roditelji
MALI NOGOMET
Ĺ N Me imurja u pet finala nogometnog turnira u Ĺ trigovi Ĺ kola nogometa Sveti Martin bila je organizator dvodnevnog turnira mla ih kategorija u pet uzrasta, koji je odigran u subotu i nedjelju u sportskoj dvorani OĹ Ĺ trigova. Memorijalni turnir odigran je u znak sje anja na Patrika urina, 11-godiĹĄnjaka koji je 2012. godine stradao u prometnoj nesre i, a bio je lan pionirskog sastava NK Polet Sveti Martin na Muri. Turnir je odigran ak i u vrti koj kategoriji U-6 u kojoj je nastupilo ĹĄest ekipa, u konkurenciji po etnika U-8 natjecalo se devet ekipa, u U-10 i U-12 igralo je 12 ekipa, a u U-14 11 sastava. Ukupno je nastupio 50
ekipa iz Hrvatske, ali i veliki broj stigao je i iz susjedne Slovenije. Od me imurskih sastava ak pet mom adi Ĺ N Me imurja igralo je finale. Me imursko finale odigrano je u dvije kategorije. U konkurenciji U-8 Me imurje je bilo bolje od Rudara, dok je u pionirskom uzrastu u finalu svladalo Ĺ N Sveti Martin. Rezultati finala: U-6 Ĺ N Varteks Fotex - Ĺ N Me imurje 3:1; U-8 Ĺ N Me imurje - NK Rudar 4:0; U-10 NK Komenda - NK Me imurje 2:0; U-12 NK Komenda - NK Strahoninec 2:0; U-14 NĹ Me imurje - Ĺ N Sveti Martin 4:2. ( oto: bh)
13. prosinca 2013. ATLETIKA PRVENSTVO EUROPE U KROSU
Martin Srša u sastavu Hrvatske kros reprezentacije osvojio 12. mjesto na EP-u Ovogodišnje prvenstvo Europe u krosu održano je u Beogradu, a prostor na kojem se tr alo nalazio se u Parku prijateljstva, neposredno uz uš e Save u Dunav. U odli noj organizaciji Atletskog saveza Srbije nastupio je rekordni broj natjecatelja i država sudionica, s petsto dvadeset trka a iz trideset i sedam država koji su nastupili u šest utrka programa: juniorke su tr ale 4000 m, juniori 6000 m, mla e seniorke 6000 m, mla i seniori 8000 m, seniorke 8000 m i seniori 10000 m. Hrvatska atletska kros reprezentacija imala je na natjecanju devet trka a, a me u njima je svoje
mjesto zasluženo imao i Mar n Srša, lan AK-a Me imurje iz akovca. Mar nu je ovo bio ve tre i nastup na europskim kros prvenstvima, a ovom prilikom je pos gao do sada najbolji rezultat, osvojivši s juniorskom ekipom Hrvatske dvanaesto mjesto u Europi. U konkurenciji 114 najboljih juniora Europe najbolji plasman pojedina no je ostvario Bošnjak, koji je ovojio 20. mjesto, Josipovi je bio 62., Mali 68., a Srša je zauzeo 86. mjesto. Od pojedina nih plasmana mnogo je impresivniji ekipni plasman na 12. mjesto, jer su iza naših juniora ostale reprezentacije Portugala, Švedske,
SPEEDWAY
Jurica Pavlic potpisao za poljski Wroclaw Jurica Pavlic, nakon Lublina, Leszna i Rzeszowa, krajem prošlog tjedna potpisao je novi ugovor za poljski speedway klub “Betard Sparta Wroclaw“. Predstavljanje je održano na službenoj press konferenciji extraligaškog kluba, na kojoj su prisustvovali svi voza i koji e u 2014. voziti za Wroclaw. Betard Sparta o ito sljede e godine juriša na naslov poljskog prvaka jer ekipu sa injavaju: svjetski prvak TaiWof inden, prošlogodišnji juniorski svjetski prvak MaciejJanowski, Australac Troy Batchelor, Poljaci Tomasz Jedrzejewski i ZbigniewSuchecki, te juniori Dolny, Malitowski i Trzensiok. Vozit e pod imenom najve e gra evinske irme u tom
podru ju te generalnog sponzora kluba – Betard Poljska. Trener Piotr Baron ve je prije izrazio želju da se Pavlic pridruži njegovom timu, a s obzirom na toda je njegov klub Marma Rzeszow ispao u prvu ligu, nije bilo druge opcije nego prije i u drugi te ostati u extraligi. - Htio sam ostati s klubom s kojim sam potpisao dvogodišnji ugovor a to je bio Rzeszow. - Na žalost, nismo imali sre e ove sezonea smatram da bi za mene to bio korak unazad voziti u prvoj ligi i potpisao sam ugovor s novim klubom. Ovdje su mladi voza i, odli na smo ekipa i vrlo je važno da se slažemo me usobno kao i vodstvom kluba, rekao je Jurica pri povratku iz Poljske.
GIMNASTIKA
Mario Vukoja izabran u Tehni ki odbor Europske gimnasti ke federacije Još jedno priznanje za hrvatsku i me imursku gimnastiku te me imurski i hrvatski sport stiglo je iz Slovenije. Naime, Mario Vukoja, sportski direktor i trener GU-a “Marijan Zadravec Macan” iz akovca, ujedno i gimnasti ki sudac najviše kategorija Svjetske gimnasti ke federacije, na kongresu Europske gimnasti ke federacije koji je od prošlog petka do nedjelje održan u slovenskom Portorožu izabran je u njezin Tehni ki odbor, najvažnije stru no tijelo. Vukoja je tako postao jedan od
rijetkih sportskih djelatnika iz Me imurja i Hrvatske, kojemu je uspjelo u i u tako visoko tijelo jedne me unarodne sportske asocijacije.
Rumunjske, eške, Ma arske i Danske te sve države bivše Jugoslavije. U ovakvoj konkurenciji sam nastup za Mar na i naše najbolje juniore je veliki uspjeh, a osvojeno dvanaesto mjesto i plasman u sredini tablice najbolje je ostvarenje neke hrvatske kros ekipe na europskim kros prvenstvima do sada. Odli an nastup na ovom prestižnom natjecanju Martinu Srši i njegovom treneru Aleksandru Žbulju bit e po caj da i dalje ustraje u napornom trenažnom režimu, te da u 2014. godini pos gne još bolje rezultate u njegovim najboljim disciplinama, 800 i 1500 m.
BOŽIĆNI POPUST OD 16.-31.12.2013.
10%
20% 30%
13. prosinca 2013. BADMINTON
ODLI AN nastup poletaraca na 1. saveznom turniru HK-a
Luka rep osvojio zlato, Ivan Grubi srebro U nedjelju 8. prosinca u dvorani II. OĹ akovec, u uspjeĹĄnoj organizaciji BK-a â&#x20AC;?Me imurjeâ&#x20AC;? akovec, odrĹžan je 2. Savezni turnir HK-a 2013./2014. za seniore i 1.Savezni turnir za poletarce u-11. Na turniru je nastupilo 18 poletaraca iz 5 klubova Hrvatske i 28 seniora iz 5 klubova Hrvatske, a me u njima ekipa poletaraca pod vodstvom trenera Tomislava Grubi a te seniorska ekipa naĹĄeg Kluba pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca. Voditelji natjecanja bili su Filip Mikolaj i Tomislav Grubi . U konku-
renciji poletaraca pobjedu je ostvario Luka rep (M ) pobijedivĹĄi u finalu klubskog kolegu Ivana Grubi a (M ) s 2:0 (21:8, 21:8). Tre e mjesto osvojio je Vid Matani (MZ) pobijedivĹĄi naĹĄeg Dinu BlaĹži a (M ) s 2:0 ( 21.18, 23:21). Poredak ostalih naĹĄih: 6. Jakov Novak, 7. BlaĹž LukĹĄa i 8. Martin Zadravec (svi M ). U konkrenciji poletarki pobjedu je ostvarila Luna Ĺ aban (MZ) pobijedivĹĄi u finalu Andreu VlaĹĄi (AE) s 2:0. Tre e mjesto osvojila je Sun ica Serti (ZM) pobijedivĹĄi naĹĄu Elenu Novak (M ) s 2:0 (21:15,
JUDO
Zajedni ki dĹžudo trening akovca i Preloga Judo klub Zrinski akovec ugostio je dĹžudaĹĄe preloĹĄkog dĹžudo kluba Joker na treningu odrĹžanom 30. studenoga u dvorani Policijske uprave me imurske u akovcu. Ovo je ve tre e zajedni ko druĹženje u nizu obostranog ugoĹĄ ivanja i odrĹžavanja zajedni kih treninga. Trening je vo en pod vodstvom trenera prof. Milivoja Bujani a i prof. Ksenije ukes, trenera JK-a Zrinski akovec, a trenirali su dĹžudaĹĄi u dobi od 5 do 14 godina, u dvije grupe, mla eg i starijeg uzrasta. OdrĹžavanje zajedni kog treninga korisno je klubovima da izmjene me usobna iskustva u na inu treniranja, u vidu zi ke pripreme,
razvoja motori kih i koordinacijskih sposobnosti, te tehni kog dijela, gdje se izmjenjuju tehnike bacanja u stoje em stavu i tehnike zahvata drĹžanja u parteru. U dĹžudo klubu Zrinski akovec postavljeni su ciljevi daljnjeg kon nuiranog razvijanja kluba u vidu promicanja dĹžuda, jer se trenuta no u Hrvatskoj odvija projekt â&#x20AC;&#x153;Judo u ĹĄkolamaâ&#x20AC;?, kojim se od ove jeseni dĹžudo uvodi u ĹĄkole kao izvannastavna ak vnost. Projekt je pod okriljem Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta, u koji je u cijeloj Hrvatskoj uklju eno oko 100 ĹĄkola, a razvija se u suradnji sa Svjetskom judo federacijom (IJF).
RUKOMET
San-Sport s lako om do dvije nove pobjede RukometaĹĄi RK-a â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;San-Sportâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; doĹĄli su do dvije lagane pobjede u subotu 7. prosinca u dvorani II. Osnovne ĹĄkole u akovcu. Dje aci RK-a â&#x20AC;&#x153;San-Sportâ&#x20AC;&#x153;, ro eni 2000. godine, odigrali su u 5. krugu natjecanja joĹĄ dvije prvenstvene utakmice u kojima su pobijedili vrĹĄnjake iz MRK-a â&#x20AC;&#x153; akovecâ&#x20AC;&#x153; i RK-a â&#x20AC;&#x153;Prelogâ&#x20AC;&#x153;. U prvoj utakmici pro vnike iz akovca pobijedili su rezultatom 27:13, dok je druga utakmica pro v igra a Preloga okon ana visokom gol razlikom
u korist San-Sporta 43:13. U ovoj kalendarskoj godini odigrane su sve prvenstvene utakmice, me utim, pred igra ima San â&#x20AC;&#x201C;Sporta joĹĄ je boĹži ni turnir u organizaciji GRK- VaraĹždin 27. prosinca (2000. godiĹĄte) i 28. prosinca (2002. godiĹĄte). Preostala dva kruga jesenskog dijela prvenstva na rasporedu su 18./19. sije nja, kad
e rukometaĹĄi San â&#x20AC;&#x201C; Sporta snage odmjeri s igra ima RK-a GareĹĄnica i RK-a Lipa, te 1./2. velja e u ogledu s RK-om Bjelovar i RK-om Daruvar.
21:18). Poredak ostalih naĹĄih igra ica: 6. Eva Ĺ lezak, 7. Nika Novak, 8. Iva BratuĹĄa, 9. Melani Anderlin i 10. Ivona Lepen (sve M ).
Dvije medalje i za seniore U konkurenciji seniora pobijedio je Igor imbur (MZ) pobijedivĹĄi u finalu Zvonimira Hoeblinga (MZ) s 2:1. Tre e mjesto osvojio je naĹĄ Luka Vlahek (M ) pobijedivĹĄi klupskog kolegu Matiju Hranilovi a s 2:0 (21:17, 21:18). Poredak ostalih naĹĄih igra a: 7. Danijel Zadravec, 12. Nikola Ĺ oĹĄtari
Ekipa poletaraca akove kog BK-a Me imurje
i 13. Viktor RuĹži (svi M ). U konkurenciji seniorki pobjedu je ostvarila Dorotea Sutara (HBKM) pobijedivĹĄi u finalu
Doru Drvodeli (MZ) s 2:1. Tre e mjesto osvojila je Ivona Kozak (MZ) pobijedivĹĄi naĹĄu Elu Trstenjak s 2:0. Poredak
ostalih naĹĄih igra ica: 8. Jelena Novak, 10. Lucija Zadravec i 12. Barbara Kancijan (sve M ). U konkurenciji mjeĹĄovitih parova seniora pobjedu je ostvario par Andrija Kralji / Dorotea Sutara (HBKM) pobijedivĹĄi u finalu doma i par Matija Hranilovi / Ela Trstenjak ( M ) s 2:0 ( 24:22, 21:19 ). Tre e mjesto osvojio je par Borna i Dora Drvedeli (MZ) pobijedivĹĄi par Luka Vlahek / Jelena Novak (M ) s 2:0. Poredak ostalih me iomurskih parova: 8. Viktor RuĹži / Lucija Zadravec i 10. Nikola Ĺ oĹĄtari / Lucija Vlah (M /MZ).
13. prosinca 2013.
KUGLANJE
PLIVANJE PLIVA I PK-a osvojili šest medalja na HPS GRAND PRIX mitingu u Varaždinu
Kaji Sabol i Tinu Furdiju tri nova zlata Svi sudionici sve ane sjednice
ODRŽANA SVE ANA SKUPŠTINA UDRUGE HRASTINKA DUNJKOVEC - PRETETINEC
Pet uspješnih godina Povodom pete godišnjice rada, u petak 6. prosinca održana je sve ana sjednica skupštine Udruge Hrastinka. Uz okupljenih pedesetak lanova udruge i gostiju, sjednicu su uveli ali dožupan Me imurske županije Zoran Vidovi , dona elnik op ine Nedeliš e Željko Kacun, predsjednik Kuglaškog saveza Me imurja An elko Crn ec, predsjednik VMO-a Dunjkovec An elko Kralji i predsjednik VMO-a Pretetinec Alen Hrustek. Gosti su bili i predstavnici ostalih udruga koje djeluju na podru ju Dunjkovca i Pretetinca – Udruge žena Dunjkovec, Udruge “Me imurska gruda”
An elko Crn ec, predsjednik Kugla kog saveza Me imurja, rekao je: - Kuglaški sport zah jeva puno pažnje, m više što se može odvija u svakom dvorištu. Lijepo bi bilo da vise e kuglane u u u sastav kugla kih sportova. Koris m ovu priliku i pozivam sve prisutne da razmisle o klasi noj kuglani, te naprave svoju ekipu i do u kugla u naš klub. Ono što veže akove ki kugla ki klub Željezni ar i Udrugu Hras nka je is predsjednik - Zlat-
Dunjkovec i Udruge “Grabanice” Nedeliš e, s kojom Hrastinka ima dobru suradnju. Sve anoj skupštini nazo ili su i predstavnici DVD-a Pretetinec i Dunjkovec. U radno predsjedništvo izabrani su predsjednik udruge Zlatko Kova , Željko Treska, dok je zapisnik vodio Željko Ivanuša. Skupštinu je vodio Zoran Jaklin. Nakon što su podnijeti izvještaji predsjednika Zlatka Kova a, blagajnika i nadzornog odbora, prisutnima su se obratili predstavnici Me imurske županije, op ine Nedeliš e i kugla kog saveza Me imurja.
ko Kova , i to je ve dobra prva stepenica zajedni koj suradnji.
Zoran Vidovi pozdravio je skup kao dožupan, ali i kao dogogodišnji lan kugla kog kluba Prosvjetar akovec, iji je i predsjednik, te je rekao: - I doma imam vise u kuglanu, te u se vrlo rado odazva pozivu na tradicionalni turnir koji svake godine održavate. Tijekom mandata želja nam je poboljšati suradnju sa svim udrugama koje djeluju u Me imurju. I na taj na in želimo pridonije pozi vnom kretanju i napretku Me imurja. Da svi lanovi kuglane, osim što kuglaju i vrijedno rade, vidljivo je po svemu što su do sad napravili: dogradili i proširili ku icu za druženje, koja se sada po potrebi može i iznajmljivati, uredili kompletan okoliš, postavili rasvjetu, klupe i dje je igralište, izgradili veliku pe enjaru, uredili pristupni put..., uglavnom uz malo novca i puno truda i zalaganja svih lanova. Nakon službenog dijela uslijedilo je ugodno druženje i razmjena iskustava. (S. Zorkovi )
nirati sve etiri pliva ke tehnike (le no, prsno, leptir i kraul). Natjecatelj ima pravo nastupiti na svim natjecanjima Grand prix, a za ukupan plasman zbrajaju se najbolji plasmani na 6 natjecanja. Na natjecanju je nastupio 241 pliva i pliva ica iz 20 klubova. Natjecanje se održalo u kategoriji kadeta i mla ih kadeta. Najuspješniji pliva i PK-a bili su Kaja Sabol i Tin Furdi, svaki s po tri osvojene medalje.
U subotu na rasporedu 15. boži ni miting Pliva i akove koga pliva kog kluba Kaja Sabol, Antonio Šantek, Niko Novak, Marko Lovrek, Vinko Stunkovi i Tin Furdi s trenerom prof. Goranom Kolari em nastupili su na 3. me unarodnom pliva kom mitingu “Sveti Nikola” u Varaždinu. To je tre e po redu Grand prix natjecanje za kadete i mla e ka-
dete u organizaciji Hrvatskoga pliva kog saveza i klubova, ovaj put je to bio pliva ki klub Barok iz Varaždina. HPS mini Grand prix namijenjen je mla im pliva ima i pomo u njega HPS dodatno želi naglasiti kako u ovoj fazi razvoja pliva i i pliva ice moraju razvijati aerobnu bazu (800 m i 400 m slobodno) i tre-
Me unarodni pliva ki 15.boži ni miting, u organizaciji akove koga pliva kog kluba, na rasporedu je u subotu (sutra) s po etkom u 9 sati. Natjecanje e se održati na Gradskim bazenima “Marija Ruži “ u akovcu. Spomenimo i to da je prošle godine na natjecanju nastupilo 17 klubova iz Hrvatske i Slovenije s ukupno 345 pliva a i pliva ica.
STRELI ARSTVO
Streli arski turnir u Sisku Protekle nedjelje streli arski klub “Sisak” organizirao je dvoranski turnir “Svetog Nikole”, na kojem je nastupilo oko 150 streli ara iz BiH, Slovenije i Hrvatske. Iz SK-a “Katarina Zrinski” na ovom turniru nastupilo je pet natjecatelja i osvojeno je pet medalja.
S olimpijskim lukom u kategoriji kadetkinja zlatnu medalju osvojila je Regina Novak, dok je u veteranskoj konkurenciji Mihael Štebih osvojio srebrnu medalju. Me u seniorima zlatnu medalju opet osvaja Krešimir Štrukelj, dok je i ovaj put izvrsno pu-
cao Mladen Kodba, koji je uspio osvojiti srebrnu medalju. U stilu standardnog luka seniorske kategorije Stjepan Oehler osvojio je zlatnu medalju. Za dva tjedna u Varaždinskoj areni bit e organiziran “Boži ni turnir”, koji je ujedno i zadnji turnir u 2013. godini.
44
Rekreacija
Istezanjem do vretenastih miši a Dragi moji, donosimo vam vježbe istezanja koje možete raditi samostalno ili kao završetak treninga. Pisala sam o tome koliko je istezanje potrebno za naše tijelo i da, ako uz pravilno istezanje nau ite pravilno disati, ima izvrstan u inak na kardiovaskularni, živ ani sustav te miši e i zglobove. Istezanje je poželjno izvoditi prije i obavezno poslije treninga, prije jer služi kao priprema miši nih skupina koje e biti najviše angažirane tijekom vježbanja, a zatim kao prevencija u smanjenju oz-
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ljeda, djeluju i na miši e. Istezanje se koristi tako er i terapeutski, posebice za ublažavanje gr eva. Podmazuju se zglobovi, uravnotežuje živ ani sustav, smanjuje napetost u miši ima, pove ava miši nu i me umiši nu koordinaciju, te smanjuje opasnost od ozljeda miši a, ligamenata i zglobova. Na kraju ete imati lijepo oblikovano i gipko tijelo. Naime, gipkost je sposobnost zglobova da se kre u kroz cijeli raspon pokreta, a istezanje pomaže da imate bolji raspon pokreta i pomaže uravnotežiti grupe miši a ako smo
pretjerali s vježbanjem ili je to jednostavno rezultat lošeg držanja. Kako kod profesionalnih sportaša, tako je i kod rekreativaca vrlo važno dobro istegnuti miši e jer tijekom cijelog treninga miši i rade samo u jednom pravcu - skra uju se, pa ako se ne istegnete na kraju ete primijetiti osje aj ukru enosti nakon treniranja, koji može potrajati i satima nakon treninga. Kako starimo, tako se naša leksibilost skra uje, a da bi što duže izgledali mlado i bili it, predlažemo, ako još niste, da vježbate i istežete se s nama.
3
S obzirom na to da ja osobno volim spavati na trbuhu, esto se probudim uko ena u vratnom dijelu kralježnice, pa mi je istezanje, kao i doru ak najbitniji jutarnji ritual. Tako je bilo i ovoga puta pa sam jednostavno morala podijeliti s vama i predlažem vam da probate i vi prije posla i ostalih svakodnevnih obaveza. Toliko ete biti zadovoljni sami sa sobom, puni energije i elana da ete poželjeti istezanje svaki dan, a to vam i predlažem. Iako bi puno vas reklo da je to najdosadniji dio treninga, ja se s time ne slažem, uživam u istezanju jer rezultati su vidljivi iz treninga u trening i svaki put sam sve bolja i mogu više, a tako prkosim starenju jer kako starimo smanjuje nam se i leksibil-
5
nost, no na moju sre u tijelo mi iz godine u godinu izgleda sve mla e i gipkije. Za kraj vas sve pozivam na istezanje i želim da volite i cijenite svoje tijelo! Vaša trenerica, Ivana Posavec.
VJEŽBA BROJ 1 Stanite u široki raskora ni stav, jednu nogu skvr ite i spus te podlak cu na tu nogu. Drugom rukom prije ite preko glave i zadržite ovu poziciju 30 sekundi. To isto napravite i na drugu stranu. Istezanje bo ne strane cora i ja anje miši a stražnjice i bedara.
VJEŽBA BROJ 2 Jednu nogu postavite daleko iza sebe, gornji dio tijela okrenite bo no, a drugu nogu skvr ite i pazite da koljeno ne prelazi liniju palca na stopalu. Ruke pružite prema stropu. Zadržite ovu poziciju 30 sekundi. To isto napravite i na drugu stranu. Istezanje le a, stražnjice, stražnje noge i ja anje bedara prednje noge.
1
VJEŽBA BROJ 3 Stanite u široki raskora ni stav, stopala gledaju prema naprijed, le a ravna, stražnjica daleko prema iza i ruke pružene prema naprijed kao na slici. Pogled je u strop. Zadržite ovu poziciju 30 sekundi. Istezanje stražnje strane nogu, le a i stražnjice.
2 6
VJEŽBA BROJ 4
7
Stanite u širinu kukova, brada paralelno s podom, ruke prema iza i spojite dlanove. Udahnite i na izdah dižite cijelo tijelo prema stropu, na prste (stopala) i paralelno dlanovima u pod, pa se spuštajte. Napravite vježbu u 15 ponavljanja. Istezanje ramenog obru a i trbušnih miši a.
VJEŽBA BROJ 5 Stanite što šire možete, jednu nogu skvr ite i s te strane postavite jedan dlan na
9
pod, a drugi dlan prema stropu, pogled prema dlanu koji gleda u strop. Napravite isto i na drugu nogu. Zadržite ovu poziciju 30 sekundi. Istezanje le a, noge i stražnjice.
VJEŽBA BROJ 6 Oslonite se na jednu nogu, opus te koljeno i lagano skvr ite nogu. Postavite se u vagu, gledajte u pod, ruke pružene daleko prema naprijed, a druga noga daleko prema iza. Zadržite ovu poziciju 30 sekundi. Napravite i na drugu nogu isto. Vježba radi na balansu.
VJEŽBA BROJ 7 Zamislite da ete sjesti, stražnjicu daleko prema iza, koljena ne prelaze liniju palca na stopalu, podlak ce na natkoljenice i ramena daleko od ušiju, a le a ravna. Držite ovu poziciju 30 sekundi. Istežemo stražnjicu.
VJEŽBA BROJ 8 Jedna noga je duga i ravna, drugom prekrižite i stopalo postavite na pod. Suprotna ruka na suprotno koljeno, a druga iza le a. Zamislite da rastete kroz vrh glave u strop. Držite ovu poziciju 30 sekundi na svaku stranu. Istezanje le nih miši a.
VJEŽBA BROJ 9 Jedno stopalo postavite na unutarnju stranu bedara, dlanove na struk, ramena daleko od ušiju, a brada paralelno s podom. Zadržite poziciju 30 sekundi pa isto napravite i na drugu nogu. Vježba radi na balansu.
Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec
GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU
4
8
Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji
13. prosinca 2013.
Doček Nove godine 45
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DO EK NOVE 2014. GODINE
Svečana završnica
uvijek veselog prosinca Stara godina polako odlazi i na pragu je nova, od koje mi u Hrvatskoj i Me imurju o ekujemo, ako ništa drugo, onda barem da bude malo bolja nego je bila prošla. Mjesec prosinac u godini, i oduvijek d ij k je j bio bi jedan j d odd najveselijih j lijih mjeseca j di i bez obzira što slijedi, a do ek Nove godine velika je završnica mnogobrojnih feš ca jekom prosinca. Tako e bi i ove godine, kada e se Nova slavi na trgovima svih gradova u Me imurju, uz, naravno, do ek 2014. u mnogim me imurskim restoranima i ka ima. Tradicionalno e veselo bi kod ku e, dok e oni željni malo promjene okruženja zasigurno krenu na neko putovanje ili pak izlet na do ek u neku od metropola u susjednim državama, poput Budimpešte, Be a ili Sarajeva.
Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900
NOVOGODIŠNJA PUTOVANJA 31.12.2013. Podnevni doček nove godine u Fužinama 150,00 kn
GDJE I KAKO DO EKATI NOVU GODINU U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI? U ČA ČAKO Č ČAKOVCU AKOVCU A KO OV OVC VC C UZ UZ MAGAZIN AG AG GA AZ ZIN ZI IN I IN ŽIGU & BANDISTE Gra ane akovca e u novogodišnjoj no i zabavlja Splitska grupa Magazin te Žiga i bandis . Za do ek na otvorenom osigurana je i bogata ugos teljska ponuda u grijanom šatoru na Trgu Republike. Program e zapo e ve prije 22 sata, a vrhunac se o ekuje u pono uz es tku gradona elnika Stjepana Kova a, tradicionalni valcer i spektakularni vatromet.
U PRELOGU UZ GRUPU VULKAN Do ek Nove godine u Gradu Prelogu zapo inje na Trgu slobode u 21 sat, nastupom DJ-a. Od 10 sa nastupa bend Vulkan. Grad Prelog organizira veliki vatromet u pono , uz es tke gradona elnika, a cijeli do ek Nove godine bit e prenošen na radiju “Studio M”. Za gra ane je organizirano besplatno kuhano vino, a bit e postavljene i ku ice u kojima e se mo i sjes i donije hranu i pi e od ku e.
28.12.2013.-04.01.2014. Doček nove godine na Siciliji 3.900,00 kn 31.12.2013.-01.01.2014. Doček nove godine u Sarajevu 590,00 kn
U MURSKOM SREDIŠĆU UZ ZLATNE DEČKE
31.12.2013.-01.01.2014. Doček nove godine na splitskoj rivi uz koncert Gibonija a 590,00 kn
Program do eka Nove godine u Murskom Središ u zapo inje u 22.30 sa . U glazbeno-zabavno dijelu nastupaju Zlatni de ki, a predvi en je prvi EU veliki vatromet, uz dobru ponudu kuhanog vina i aja.
www.insulatour.com info@insulatour.com
NOVOGODIŠNJA PUTOVANJA Kralja Tomislava 14, Čakovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444
kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr
OD 16.12. VAŠ KOMPAS ZAGREB D.D. NA NOVOJ LOKACIJI Strossmayerova 4, Čakovec (svega 50 m dalje, iza ugla)...
LISABON LISABON I ANDALUZIJA PORTUGALSKA TURA BARCELONA BARCELONA I MADRID SICILIJA RIM I NAPULJ ISTANBUL BERLIN BOŽIĆ U IZRAELU NOVA GODINA U DUBAI-u NOVA GODINA NA KUBI LOVRAN (Park 4*) PLITVIČKA JEZERA (Jezero 3*)
28.12. 28.12. 28.12. 28.12. 28.12. 29.12. 28.12. 28.12. 29.12. 22.12. 27.12. 28.12. 28.12.-2.1. 29.12.-1.1.
5 dana 5 dana 5 dana 5 dana 5 dana 5 dana 5 dana 5 dana 4 dana 8 dana 7 dana 10 dana 2 pol 2 pol + 1 pp
od 3.495 kn od 4.795 kn od 4.795 kn od 3.490 kn od 4.095 kn od 4.295 kn od 4.395 kn od 3.895 kn od 2.595 kn od 7.790 kn od 5.990 kn od 14.990 kn od 1062 kn od 2260 kn
46
Doček Nove godine
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
LIJEPI NOKTI
na vama je da odaberete koje vam najbolje pristaju. Da biste upotpunili cijeli svoj savršen
to ka savršenog izgleda Evo približava nam se i najglamuroznija no u godini. I opet smo u dilemi što obu i, kako se našminkati ili urediti nokte. Evo tu smo za vas da malo pomognemo s nekoliko savjeta: za novogodišnji look najvažnije je odabrati dobar styling, a naravno to je ono u emu se osje amo udobno i nesputano, koje e istaknuti našu iguru, ili sakriti nedostatke
koje želimo da ostanu prikriveni. Kad ste obavili taj posao i pronašli
out it koji ste tražili, vrijeme je da se pozabavite make upom. Ako još niste nikad probali crveni ruž, ovo je idealna prilika za to. Crveni ruž je detalj s kojim ete podi i razinu
svoje ženstvenosti, a zahtijeva i manje šminke, jer je sam njegov efekt dovoljan i ne treba nam snažan smokey eyes ili sli no. Možete kombinirati sve nijanse jarko crvene do bordo, ovisno što vam najviše odgovara. Tu su i neizostavne trepavice – raznih modela i dužina,
izgled, ne smijemo zaboraviti nokte. Za novogodišnju no dopušteno je apsolutno sve – od noktiju u više boja, ukrašenih šljokicama, cirkonima, nakitom...
Odli an novogodišnji izraz su i metalik lakovi, ako pak izaberete zlatnu ili srebrnu boju, sigurno ne ete pogriješiti. Možete ih ukrasiti pahuljama, snijegom, vatrometom ili bilo im drugim što podsje a na Novu godinu. Naravno, ako ništa od toga ne možete napraviti sami, uvijek možete oti i u kozmeti ki salon, kako bi se drugi pobrinuli da zablistate u najlu oj no i u godini.
KOZMETIČKI SALON “MIRALIS” Kralja Tomislava 2 ČAKOVEC Tel.: 040/310-063, 098/903-52-30 Mirela Kordić
FRIZERSKI SALON “ARTICO” IZ AKOVCA
Modni savjet: zablistajte! U akovcu na adresi Franje Pun eca 2, u prizemlju hotela “Aurora”, preko teniskih igrališta, smjestio se frizerski salon “Artico”, vlasnice Željke Posavec. Uz frizerske usluge, nude se i usluge šminkanja, ure ivanja noktiju, solarija i inske saune. Možete kupiti i proizvode koji poti u tamnjenje u solariju. Željku smo pitali kakvu frizuru i šminku ona predlaže za do ek. Rekla nam je: - Novogodišnja no jedna je od posebnih prigoda kad želimo izgledati savršeno. Duga kosa dozvoljava brojne eksperimente i varijacije, pa
Frizerski salon ARTICO F. Punčeca 2 (Hotel “Aurora”) Čakovec tel.: 040/328-229 Radno vrijeme: Ponedjeljak i utorak: 8 - 15 sati Srijeda, četvrtak i petak: 12 - 19 sati Subota: 8 - 13 sati
DAMJAN
naša Dina, predlažemo da napravite lažni bob, koji e idealno pristajati kad poželite jednostavnu i elegantnu frizuru. Za glamuroznu frizuru nije vam uvijek potrebna duga kosa. Kristinina trendi
je iz tog razloga omiljena u ženskom svijetu. Za Maju smo odlu ili napraviti velnastu retro frizuru, te dio kose podvezati posebnim koncem koji drži kosu bolje od bilo koje ukosnice. U kosu možete umetnuti cvije e ili mnoge ukrase koji su ja-
ko popularni ove modne sezone. Popularni bob osvojio je mnoge poznate dame, koje su svoju dugu kosu ošišale kako bi dobile onu ‘mast have’ frizuru. Ako vas ovaj tip frizure privla i, ali se ne želite odre i svoje duge kose u novogodišnjoj no i, kao
ŠMINKA U najlu oj no i dopušteno je poigrati se bojama. Možete slobodno malo i pretjerati sa šminkom, tako da baš sve bude glamurozno. I, naravno, ne zaboravite crveni ruž! Mnogi e od nas htjeti izgledati ekstra glamurozno, a jedan od na ina za to su i umjetne trepavice, te puno šljokica. Zablistajte!
Frizure su izradile Željka Posavec i Ivana Škvorc. Majstorica šminke bila je Željka. A želite li i vi biti prekrasni i glamurozni na do eku, bilo da izlazite u restoran, na gradski trg ili imate goste, budite posebni... Do ite u frizerski salon “Artico” i prepustite se Željki i Ivani. (S. Zorkovi )
frizura i vatrena boja same po sebi su odvažne i dobrodošle u novogodišnjoj no i. Da ne zaboravimo i muški spol. Damjanova frizura je hit sezone. Na njoj smo se samo poigrali voskom i rezultat je tu.
DINA
MAJA
KRISTINA
13. prosinca 2013.
Doček Nove godine 47
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
RESTORAN “KRISTAL” u akovcu - ljepota i bajkovitost blagdanskog stola
Najljepši blagdan uz Adamove recepte na vašem stolu PIŠE: STJEPAN MESARI
Dvanaest je dana do Boži a, najljepšeg i najradosnijeg krš anskog blagdana, blagdana koji na jedno mjesto, u vlastiti dom, stan i ku u, poziva i okuplja cijelu obitelj. Do sretne i vesele Nove godine još je sedamnaest dana. Obitelj na okup poziva odanost i vjernost svojem domu, odanost i vjernost krš anskoj vjeri, ljubav prema novoro en etu iz betlehemske štalice, ali i otajstvo blagdanskog stola. Nije sve u jelu i pilu, ali je jelo i pilo ono po emu se pamti sve ani blagdanski stol, ono što je na Boži i Novu godinu na blagdanskom stolu slika je doma ice i majke i na kraju krajeva jelo i pilo daje nam snage i volje da unato teškom vremenu budemo radosni, krepki i dobro raspoloženi prema svima koji nas u to vrijeme godišta okružuju.
Kod nas Hrvata i Me imuraca postoji tradicija, postoji tradicijski blagdanski stol koji je bogat izvornim delicijama, vrhunskim vinima i arobnim slasticama iz bakine ili mamine kuhinje. Kako bi vaš i naš stol bio nešto posebno, bajkovito, užitno i lijepo i što bi se na njemu trebalo nalaziti, predlaže nam vrsni majstor kulinarstva Adam Puškari , kuhar u akove kom restoranu “Kristal”, najboljem me imurskom restoranu u Gastropatroli Me imurskih novina, Hrvatske turisti ke zajednice i Turisti ke zajednice Me imurske županije u 2013. godini.
Tele a rolana pe enka - pe enka naših mamica Za blagdanski stol Adam predlaže slijed: - Koktel od pršuta, kao hladno predjelo. Juha od povr a s pile im
tijestom je sljede a u slijedu, koji zapo inje doma om rakijom kao aperitivom. Za toplo predjelo Adam predlaže tagliate s dimljenim lososom. Kao glavno jelo na blagdanski stol Adam donosi i preporu uje tele u pe enku, pe enku naših mamica, tako ukusnu i slasnu kao da se pekla u starinskoj pe nici, malo pregorjeloj, kroz koju meso upija ugodni miris dima bukovih cjepanica na ognju. Uz pe enku ide krem krumpir s ešnjakom i salata složena od crvenog radi a, cikle, kukuruza i kristalke, za injene doma im tikvinim koš i nim uljem. Me imurska gibanica kao desert dolazi na kraju bajkovitog objeda. Izme u zalogaja, kao i na kraju objeda, ali i kod druženja obitelji, odli no paše vino izborne berbe sivog pinota ili moslavca.
Tele a rolana pe enka Sastojci: tele a rebra, sol, papar, bijelo ulje, krumpir, ešnjak, vrhnje, kristalka, radi , kisela cikla, crno bu ino ulje, kukuruz i konac za vezanje Priprema: Iz rebara izvaditi kosti i meso potu i kuharskim batom. Za initi paprom i solju. Meso zarolati i zavezati koncem. Premazati ga uljem i staviti pe i. Kad je meso pe eno, izvaditi ga iz pe nice i narezati na željene komade. Krumpir kratko prokuhati i narezati na ploške. Na ulje staviti ešnjak i krumpir te zalijati vodom i vrhnjem i na kratko prodinstati.
Juha od povr a s pile im mesom Sastojci: bijelo pile e meso, ulje, paprika, luk, mrkva, brokula, grašak, celer, cvjeta a, listovi peršina, sušeno povr e, sol, papar Priprema: Na ulju na kratko prodinstati sve korijenasto povr e i meso. Zaliti vodom, dodati sol, sušeno povr e, papar, grašak, a pred kraj kuhanja brokulu, cvjeta u i peršin.
Koktel od pršuta Sastojci: pršut, tvrdi paški sir, maslinovo ulje, jabu ni ocat, papar, svježa crvena i zelena paprika, crveni luk, punjene masline, dinja, orasi Priprema: Sve sastojke narezati na sitne kocke i za initi maslinovim uljem, octom i krupno mljevenim paprom. Dinje narezati na kriške i sve skupa posložiti uz listove pršuta na plitki tanjur.
Blagdanski stol u Kristalu
Za doček 2014. raskošni buffet u restoranu “Kristal” Restoran “Kristal” organizira sve ani do ek Nove 2014. godine po cijeni od 300 kuna po osobi. Gostima e bi pripremljen bu et (švedski stol), na kojem e bi 40 vrsta delicija, od Islanda do Rodosa. A vina e bi koliko se može popi .
Tagliatele s dimljenim lososom Sastojci: zelene tagliatele, voda, sol, ulje, maslac, luk, vrhnje za kuhanje, dimljeni losos Priprema: Tagliatele skuhati al dente. Na maslacu prodinstati luk. Jedan dio lososa dodati luku i još na kratko prodinstati. Zalijati vrhnjem za kuhanje. Pripremljeni umak prelijati preko tjestenine, ukrasiti preostalim filetom lososa i peršinom.
Me imurska gibanica Sastojci za tijesto:- 1 kg oštrog brašna, 2 jaja, 10 dag soli, 2 dcl ulja, mlaka voda Priprema: - Od ovih sastojaka zamijesiti tijesto i ostaviti ga krpom pokritog oko jedno uru da otpo ine. Kad je otpo inulo razvu emo ga i narežemo na veli ine tepsije ili pleha u kojem e se pe i. Nadjev: orasi: - 20 dag mljevenih oraha, 10 dag še era, 1 dcl ruma; sir: - 50 dag kravljeg svježeg sira, 3 jaja, 10 dag še era, ½ žlice vanilijinog še era, prstohvat soli, naribana korica limuna; mak: - 20 dag mljevenog maka, 2 dcl ,lijeka, 5 dag še era, 2 žlice meda; jabuka: - 70 dag naribanih doma ih jabuka, 10 dag še era, ½ paketi a cimeta, prstohvat soli, ½ žlice vanilijinog še era. Priprema: Dno tepsije ili pleha premažemo maslacem ili doma im putrom, te na to položimo dva lista premazana maslacem ili margarinom. Nanesemo nadjev od oraha, te opet stavimo dva lista tijesta i premažemo ih maslacem ili margarinom. Na listove nanesemo nadjev sira i zatim sve tako naizmjence listovi tijesta i slijede i nadjev. Završimo s dva lista tijesta koje nožem lagano izbodemo na više mjesta i zatim ih zalijemo kiselim vrhnjem. Tako složenu gibanicu stavimo u pe nicu zagrijanu na 150 C stupnjeva i pe emo oko uru vremena. Izvadimo iz pe nice, posipamo mljevenim še erom i poslužimo.
48
Nagradni natječaj
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
POZNATI DOBITNICI nagradnog natje aja Me imurskih novina - “Biramo najljepše boži ne ukrase“
Vrijedne nagrade u Štrukovec, Štefan NAGRADE PO IZBORU ŽIRIJA
1 TANJA TANJ TA NJA JA CIM C CI CIMBOLA MBOL MB OLA OL LA IZ VRATIŠINCA
2
DAVID HRŽENJAK IZ ŠTRUKOVCA
MAJA M MA JA HIŽMAN N IZ MIHOVLJANA M HOVLJANA
Budimpešta 3 dana za 2 osobe nagrada agencije KOMP AS
NAGRADA PO IZBORU ITATELJA Poklon bon 1000 kn nagrada Trgova kog centra JANA
3
Bratislava i Be e 2 dana za 2 osob LL JAKOPI TRAVE nagrada agencije
Be - jednodnevni izlet za 2 osobe nagrada agencije AMAZON PUTOVANJ A
NAGRADE REDAKCIJE MEDIMURSKIH NOVINA 1. SVIM OSTALIM SUDIONICIMA NAGRADNOG NATJEČAJA TROMJESEČNA PRETPLATA NA MEĐIMURSKE NOVINE
3. NAGRADA GLASAČIMA JELENA NOVINŠČAK IZ HLAPIČINE nagrada Mozaik knjige
2 NAGRADA ZA 2. NAJKREATIVNIJI DETALJ KATICA LJUBEK IZ ČAKOVCA nagrada Mozaik knjige
13. prosinca 2013.
Nagradni natječaj 49
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vratišinec, Mihovljan, ec i akovec Izabrali smo dobitnike nagradnog natje aja ‘’Biramo najljepše adventske i boži ne ukrase’’. Odlukom našeg žirija u sastavu Karmen Matotek iz Kompasa, Mirjana Biber Hren iz Udruge ‘’Me imurske roke’’ i Dijana Deban iz Me imurskih novina izabrana su tri dobitnika putovanja. Prvu nagradu žirija i trodnevno putovanje u Budimpeštu za dvije osobe osvojila je Tanja Cimbola iz Vra šinca za izradu adventske ku e. Nagradu daje putni ka agencija ‘’Kompas’’. Drugu nagradu, dvodnevno putovanje u Be i Bra slavu za dvije osobe, osvojila je Maja Hižman iz Mihovljana za svoje ru no ra ene es tke i an ele za jelku i adventske stolove. Nagradu dodjeljuje Jakopi travel. Tre u nagradu žirija i jednodnevni izlet na boži ni sajam u Be za dvije osobe osvojio je David Hrženjak iz Štrukovca za izradu
boži nih jaslica. Nagradu dodjeljuje putni ka agencija ‘’Amazon putovanja’’. Nagradu itatelja koji su birali svoje favorite lajkanjem, komentarima i slanjem kupona osvojila je Nada Petkovi iz Štefanca, koja je dobila najviše glasova za izradu boži nih likova za jaslice iz komušine. Osvojila je poklon bon Trgova kog centra ‘’Jana’’ u vlasništvu tvrtke ‘’KB Sra inec’’ u vrijednos od 1.000 kn. Nagradu Mozaik knjige ‘’Sve iz ku ne radinos ’’ osvojila je Ka ca Ljubek iz akovca. Nagradu je osvojila po izboru redakcije za najkrea vniji boži ni ukras i uru it e joj redakcija. Budu i da je vrijeme darivanja, svi ostali sudionici nagradnog natje aja koji su vrijedno radili svoje radove bit e nagra eni tromjese nom pretplatom na Me imurske novine, po evši s brojem koji izlazi 20. prosinca.
Svi nagra eni bit e telefonski obaviješteni kada se trebaju javi agencijama radi odlaska na nagradni put, odnosno o na inu podizanja nagrada u Jani, kao i u našoj redakciji. Nagradili smo tako er i vaše glasovanje. Knjigu Davida Gemmela “Troja - gromovi š t” u izdanju Mozaik knjige osvojila je Jelena Novinš ak iz Hlapi ine 1. Može je podi i od petka 13. prosinca u prostorijama Me imurskih novina, Kralja Tomislava 2, akovec (iznad SOHO bara). Budite krea vni i dalje, njegujte izradu ru nih radova. Znamo da se u mnogim domovima kriju prava blaga izra ena vašom rukom, od preure enog namještaja do ukrasa za dom i blagdane. Budite vrijedni jer pripremamo nove akcije. (BMO)
Advent u Beču 22.12. cijena 220,00 kn Hokej Arena Zagreb: 27.12. -Medveščak - Dinamo Moskva, 120,00 kn s uključenom ulaznicom 29.12. - Medveščak - Vitjaz, 120,00 kn s uključenom ulaznicom
Jednodnevna adventska putovanja Advent u Beču 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana : 220,00 kn
Advent u Budimpešti 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 200,00 kn
Advent u Grazu i predbožićni shopping 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 120,00 kn
Advent u Pečuhu 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 160,00 kn
Advent u Salzburgu 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 260,00 kn
Jednodnevni dočeci Nove godine Doček Nove godine u Budimpešti 31.12.2013. Cijena aranžmana: 230,00 kn
Doček Nove godine u Veneciji
Kralja Tomislava 14, Čakovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444
Poslovnica Prelog Glavna 5 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900 www.insulatour.com info@insulatour.com
kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr
U S K O R O...!!!! VAŠ KOMPAS ZAGREB D.D. NA NOVOJ LOKACIJI Strossmayerova 4, Čakovec (svega 50 m dalje, iza ugla)...
ADVENTI... NAJAVLJUJEMO POLASKE IZ ČAKOVCA!! BUDIMPEŠTA..............................................................13.12.2013. AUSTRIJSKA JEZERA ................................................13.12.2013. BEČ ........................................................................13., 20.12.2013. NURNBERG & MUNCHEN ...................................... 20.12.2013. VERONA, MILANO, PADOVA ............................20.12.2013.
Doživite drugačije blagdane! ...toplina, smijeh i zadovoljstvo uz Jakopić travel! Advent u Bratislavi i Beču 2 dana, 21.-22.12.2013. 470,00 kn po osobi Advent u Beču 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi Advent u Grazu 14. i 21.12.2013. 100,00 kn po osobi Advent u Budimpešti 14. i 21.12.2013. 170,00 kn po osobi Advent u Klagenfurtu 15.12.2013. 100,00 kn po osobi Advent u Bratislavi 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi
Božićna priča obitelji Salaj (kraj Čazme) 15., 22., 26., 29.12.2013. i 04.01.2014. 100,00 kn po osobi Arena Ice Fever 27., i 29.12.2013.; 23.01., 25.01. i 27.01.2014. 120,00 kn po osobi Doček nove godine Jajce - Travnik - Sarajevo 30.12.2013. - 01.01.2014. 795,00 kn po osobi Doček nove godine u Budimpešti - 1 dan 200,00 kn po osobi Shopping u Grazu 04.01., 11.01., 18.01. i 25.01.2014. 80,00 kn po osobi
31.12.2013. Cijena aranžmana: 320,00 kn
Popusti za grupe (od 6 i više osoba) prema dogovoru u poslovnici
Polasci iz Čakovca i Varaždina
Amazon putovanja Ma ce hrvatske 6, 40000 Čakovec tel.: ++385 40 385 030 fax.:++385 40 385 077 web: www.amazonputovanja.hr mail: info@amazonputovanja.hr
Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, mob.: 099 876 0719 info@jakopic-travel.hr, www.jakopic-travel.hr
50
Informacije
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
13. prosinca 2013.
OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ Ž
1. Nešto lijepo j.d.o.o. Varaždin, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica;samostalnilimar/samostalna limarica i konobar/konobarica na odre eno vrijeme, potrebno je radno iskustvo, javi se na mob.091 2502 144, do 15.12. 2. Bar y akovec , Zrinsko-Frankopanska 2a, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 197 0025 do 15.12.2013 3. Mamica d.o.o. akovec, traži konobar/konobaricanaodre eno vrijeme, mjesto rada u Soho baru, akovec, javi se na mob. 091 548 6670 do 15.12.2013. posla životopis na email: mamica@mamica.com.hr 4. Mack No.1. j.d.o.o. Novo Selo Rok, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 850 2721 i posla zamolbu na email: zodijak007@ gmail.com do 15.12.2013 5. Caffe bar Marti, akove ka 105, Prelog, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9643 111, do 31.12. 6. Op mus lab d.o.o. - Lab d.o.o. akovec, traži embedded software developer m/ž na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 3640 644, do 24.12. više inf. Na www.hzz.hr 7. Pilka j.d.o.o. akovec, J. Kozarca 15, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob
091 364 3635, do 15.12. 8. Arion d.o.o. akovec, traži 7 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, rad u inozemstvu, poznavanje njem. jezika, javi se na email: darko. perenc@arion-it.hr do 02.01. 9. Zec d.o.o. Belica, traži kerami ar/kerami arka na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 777 002, do 20.12. 10. Pan d.o.o. akovec, traži gra evinski tehni ar/inženjer m/ž na neodre eno vrijeme, mog. zaposlenja osoba s invalid., potrebno je radno iskustvo 10g., javi se na mob. 098 698 369, do 20.01. 11. Servis vozila MM d.o.o. Nedeliš e, traži automehani ar/ automehani arka na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 807 843 do 16.12. 12. Miva strojobravarski obrt, Pribislavec, Industrijska bb, traži bravar/bravarica; zavariva / zavariva ica mig/mag postupkom na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 3101 735, do 30.12. 13. B Mislav j.do.o. Puš ine, akove ka 32, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 402 1188, do 15.12. 14. Elektro Ladi , re an 52, traži 1 elektroinstalater/elektroinstalaterka na odre eno vrijeme i 2 osobe na neodre eno vrijeme,
rad na podru ju EU, poznavanje njem. jezika, posla životopis na email: elektroladic@net.hr do 15.12. 15. Alu -art d.o.o. Pribislavec, N.Tesle bb, traži 3 bravara/bravarice na izradi i montaži aluminijske stolarije i montaži pvc stolarije na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.12.
jeme, posla životopis na email: renata.brkic@agramlife.hr do 30.12.2013. 20. Betaplast d.o.o. D. Kraljevec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Kavana Stari krov, javiti se na mob. 091 655 6006, do 31.12.2013.
16. Metal dekor d.o.o. , Ivanovec,P.Miškina 24, traži cnc logisti ar/logisti arka na odre eno vrijeme, javi se email: posao@metal-dekor. hr do 18.12.2013. 17. Frumento d.o.o. Mursko Središ e, traži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 1884 222 do 16.12.2013. 18. Vina-Brki d.o.o., traži 2 kuhara/kuharice, pomo ni kuhar - na odre eno vrijeme, potrebno 3 g. radnog iskustva, mjesto radaRestoran"Me imurska hiža" Zagreb, traži se poznavanje tradicionalne me . kuhinje, javiti se na mob. 099 222 1338 ili email.brkic.damir@ yahoo.com do 31.12.2013. 19. Agram d.d. akovec, traži voditelj/vooditeljica u prodaji osiguranja na neodre eno vri-
osobno na adresu od 8-9 ili 1315 do 16.12.2013. 23. Maravi -inženjering i konstrukcije d.o.o. Nedeliš e, Livadarska 53, traži samostalni knjigovo a/samostalna knjigovotkinja (potrebno radno iskustvo 5g.); ista ica;dipl.inž.strojarstva m/ž - na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu do 07.01.2014. 24. B.Tex d.o.o., Belica, B. Radi a 48, traži mesar-prodava /mesarica-prodava ica na odre eno vrijeme, mjesto rada je trg. centar B.TEX (jug), posla pismenu zamolbu na adresu ili posao@btex.hrilitel.040 370 201, do 31.12.2013.
VOD HRVATSKI ZA JE VAN ZA ZAPOŠLJA 396-819 AKOVEC: ISPOSTAVA LOG: 646-740 RE ISPOSTAVA P 43-200 . SREDIŠ E: 5 M A V TA S O P IS
21. Ema teks d.o.o. Mursko Središ e , traži 2 šiva a/šiva ice na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob. 098 9595 930, do 20.12.2013 22. Autopraonica i vulkanizacija vl. Z. Kra un, Nedeliš e, Varaždinska 65, traži 2 automehani ara/automehani arke na neodre eno vrijeme, potrebno je radno iskustvo 1g., javiti se
25. Vincek-trgoteks d.o.o. akovec,tražitekstilni radnik/tekstilna radnica u proizvodnji kupa ih kostima na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 384 285 do 30.12.2013. i od 02.01.2013. do 08.01.2014.
Radna mjesta Varaždin 1. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: TRNOVEC, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 100 ŠIVA /ŠIVA ICA - šivanje kožnih navlaka za automobilska sjedala i kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na odre eno
(pove an opseg posla), uvjeti: znanje šivanja ili KV tekstilnog ili obu arskog smjera, radno iskustvo 6 mj., osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu: GOSPODARSKA 12, 42202 TRNOVEC BARTOLOVE KI ili e-mailom: posao@boxmark. com, kontakt telefon: 042 404 692, do 31.12. 2. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Traži se više osoba (50) za podru je Varaždina, Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine, traži 5 ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA - obavljanje telekomunikacijskihusluga-prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, poželjno iskustvo u prodaji, komunika vne osobe. Životopis poslati e-mailom na e-mail: bona.concilio@gmail. com ili osobni dolazak na adresu BRA E RADI A 20, VARAŽDIN radnim danom od 9-16 sa . Kontakt mobitel: 095 790 6381 do 31.12. 3. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada:VARAŽDIN,VARAŽDINSKA ŽUPANIJA,traži2VODITELJ/VODITELJICA TIMA za po etak se sklapa Ugovor o djelu, kasnije sklapanje Ugovor o radu, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje za vo enje ma koji obavlja tele-
13. prosinca 2013.
Informacije 51
www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601
IZ MATI NOG UREDA
ŽUPANIJI
komunikacijske usluge - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 g., B kategorija, mogu nost koriťtenja vlas tog vozila. osobni dolazak: BRA E RADI A 20, VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: bona.consilio@gmail.com, kontakt mobitel: 095 790 6381 do 31.12. 4. H.E.V. j.d.o.o. za trgovinu, ugos teljstvo i posredovanje, Mjesto rada: VARAŽDIN, traŞi 2 MENADŽER/ MENADŽERICA PRODAJEMEDICINSKIHPOMAGALA - prodaja medicinskih pomagala, vo enje ma, edukacija, mo vacija na neodre eno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, VSS trgovina, zdravstvo, marke ng, komunikativnost i vjeťtine prodajnog razgovora, B kategorija uz posjedovanje vlas tog vozila, iskustvo 3g., engleski jezik. Prijavu posla e-mailom: h.e.v.osijek@gmail. com, kontakt mobitel: 099 3373 700, do 18.12. 5. PROMEDIA - agencija za marketing vl. DraŞen Kreť, Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traŞi 1 VODITELJ/ VODITELJICA MAR-
IMENDANI I BLAGDANI petak, 13. prosinca - Lucija, Jasna subota, 14. prosinca - Ivan od KriĹža nedjelja, 15. prosinca - 3. NEDJELJA DOĹ AĹ A ponedjeljak, 16. prosinca Adela, Zorka utorak, 17. prosinca - Lazar, Izak, Jolanda srijeda, 18. prosinca - DraĹžen, Bosiljko etvrtak, 19. prosinca Tea, Vladimir DUHOVNI VELIKAN
Sveta Lucija, 13. prosinca KrĹĄ anska je mu enica iz 303. godine, a mu eniĹĄtvo je podnijela zbog svoje krĹĄ anske vjere. Prema legendi, mu itelji su Luciji izvadili o i, a potom su je proboli ma em. ZaĹĄtitnica je slijepih, la ara, kroja a, staklara, tkalaca, kova a i vratara. Smatraju je zaĹĄtitnicom vida. Obi aj je da se na dan Svete Lucije, 13. prosinca, sije boĹži na pĹĄenica, koja e do BoĹži a poprili no narasti i biti lijep ukras na blagdanskom stolu ili pokraj boĹži nog drvca. U Me imurju se ĹĄtuje i slavi u Murskom SrediĹĄ u, gdje je taj dan Ĺžupno kle anje i velika adventska ispovijed. (sm)
KETINGA ZA VARAŽDINSKU I ME IMURSKU ŽUPANIJU na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS, poŞeljno informati ar/ka ili komercijalist/ica, poŞeljna informa ka znanja: photoshop, flash, izrada animacija, izuzetne komunikacijskesposobnos ,ambicioznost, Kategorija B, vlas automobil - poŞeljno. Osobni dolazak na adresu MALI GORENEC 26 B, MALI GORENEC ili prijavu poslati e-mailom: promedia. marketing@gmail.com, kontakt mobitel: 099 4222 000, do 15.12. 6. FIMA BIS d.o.o. za posredovanje u osiguranju, Mjesto rada: TRNOVEC, traŞi 1 POSREDNIK/ POSREDNICA U OSIGURANJU na neodre eno vrijeme, uvje : VSS, poznavanje rada na ra unalu, potrebno min. 1g., radnog iskustva na poslovima osiguranja, komunikativnost, sklonost timskom radu i stalnom usavrťavanju, u obzir dolaze i kandida iz VaraŞdinske, Me imurske i Koprivni ko-kriŞeva ke Şupanije, prednost kandida ma kojiimajupoloŞenispitkodHANFA-e za posrednika u osiguranju, Kategorija B. Prijavu i Şivotopis posla nae-mail:srunjak@ ma. com do 16.12. 7. ELVING PROJEKTIRANJE d.o.o. za projektiranje i konzalting, Mjesto rada: NOVI MAROF, traŞi 1 VODITELJ/ VODITELJICA ELEKTROTEHNI KIH RADOVA na neodre eno vrijeme, uvje : VSS, potrebno je iskustvo u vo enju radova 5g.), organizacijske sposobnos , znanje u struci i samostalnost u donoťenju odluka, kategorija B, poloŞen stru ni ispit, poznavanje informatike (autocad), engleski, njema ki jezik; i 1 VODITELJ/ VODITELJICA ELEKTROTEHNI KIH PROJEKATA, NADZOR I PROJEKTIRANJE na neodre eno vrijeme, uvje : VSS, potrebno je iskustvo u izra-
di i vo enju elektrotehni kih projekata (5g), iskustvo u struci, organizacijske sposobnos , samostalnost u donoťenju odluka. Prednost je znanje njema kog jezika, poŞeljno i engleski, poloŞen stru ni ispit; OVLAŠTENI INŽENJER ELEKTROTEHNIKE. Prijavu posla e-mailom: natjecaji@elving.hr do 16.12. 8. Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. Hanjes d.o.o. je usluŞno poduze e na podru ju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro laodaluminija,oplemenjenog elika i elika. Njihovi klijen su poduze a iz podru ja proizvodnje tra nih vozila, farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijentirana, 99% proizvoda izvoze u EU. Viťe informacija na www.hanjes.com. Mjesto rada: TRNOVEC. TraŞimo 1 KALKULANT/ KALKULANTICA - uvje : SSS, VŠS TEHNI KE STRUKE, min. iskustvo 1g., obavezno poznavanje njem. jezika, B kateg., znanje izra una kalkulacija, itanje nacrta; i 1 REFERENT/ REFERENTICA NABAVE - SSS, VŠS obavezno TEHNI KE STRUKE za nabavu limova, min. iskustvo 1g., obavezno poznavanje njem. jezika, B kat. Radna mjesta su na odre eno uz mog. stalnog radnog odnosa. Molbe sla isklju ivo na adresu poťtom GOSPODARSKA 10, TRNOVEC BARTOLOVE KI ili mailom na: n.marjancic@hanjes.com do 31.12. 9. INN d.o.o. G. Makojiť e 76a; traŞi 2 KONOBARA/ICE na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, KV, SSS bilo koje struke; nema smjeťtaja. Najava na mob: 091 555 5201 (Goran Gai ) ili osobni dolazak u ugost. obj. Grazia N. Marof, VaraŞdinska 2, do 31.12.
Petak, dan za...
IN MEMORIAM
RO ENI
na hrvatskog branitelja
EMA BOŽEK, K I VALENTINE I TOMISLAVA; ELI DOBRI , SIN LIDIJE I DRAGANA; ROBERTA ORŠUŠ, K I LJUBICE I ROBERTA; ELA DRAGOJEVI , K I KRISTINE I ALEKSANDRA; IVAN HORVAT, SIN VIOLETE I IVANA; LENI HORVAT, SIN NINE I TIHOMIRA; KARLA BRANILOVI , K I PAULE I BOŽE; MAŠA ŽIVKOVI , K I ŽELJK E I MIR A NA; STJEPAN URKIN, SIN TAMARE I STJEPANA; KAJA KOLAR, K I DINKE I DEANA; KORINA ZEMLJI , K I ANDREJE I IVANA; LANA DRK, K I GORDANE I IVANA; LUKA GORI ANEC, SIN DIJANE I TOMICE; EMIL BLAGUS, SIN MIHAELE I DAMIRA; ERIK KOLAR, SIN MIHAELE I DEJANA; MARTIN VRAN I , SIN IVANE I MARKA ( akovec)
DRAGUTINA POLJAKA
VJEN ANI MATIJA CULJAK I IVANA VARGA (M. Subotica); MARIO KOCEN I KATICA BOGAN (Nedeliť e) UMRLI JELENA NOVAK, RO . KOVA I , RO . 1928.; VID REP, RO . 1944.; JELA SETNIK, R. LEGIŠA, RO . 1928.; ANTUN MATOŠA, RO . 1937.; ANTUN KELNARI , r. 1944.; ŠTEFANIJA ŽGANEC, R. JASEN, RO . 1932.; JOSIP ANDRAŠEC, RO . 1931.; DRAGICA JAKŠI , R. RKMAN, RO . 1937.; KATARINA PUKLEK, R. BLAŽEKA, RO . 1925.; DRAGUTIN SALOPEK R. 1937.; NIKOLA TOMAŠEK R. 1932. ( akovec); ANTUN HORVAT r. 1941. (Dekanovec); MARIJA KRIŽAI r. Kolari 1923. (M. Subotica); STANISLAV BOGDAN r. 1940., DRAGUTIN VINKO r. 1936. (M. Srediť e); JELENA PONGRAC r. CVETKO ro . 1944., PETAR KOLARI r. 1933., AGNEZA VUKOVI r. REŠETAR ro . 1928. (Prelog); LJUBICA ŠPILAK r. GREGUREC r. 1952., DRAGICA UJLAKI r. MATOŠr. 1929. (Kotoriba)
15.12.1991. - 15.12.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije
REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠE GRADSKO VIJE E Klasa: 021-05/13-01/1298 Ur.broj: 2109/11-1-01/1-13-1 Mursko Srediť e, 09.12.2013.
Javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Grada Mursko SrediĹĄ e. Gradsko vije e Mursko SrediĹĄ e na svojoj 4. sjednici odrĹžanoj dana 03.12.2013. godine usvaja zaklju ak o objavljivanju
JAVNOG POZIVA za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Grada Mursko SrediĹĄ e Sukladno lanku 7. Statuta Grada Mursko SrediĹĄ e Gradsko vije e dodjeljuje javna priznanja â&#x20AC;&#x17E;za iznimna dos gnu a i doprinose od osobitog zna enja za razvitak i ugled Grada Mursko SrediĹĄ e, a poglavito za naro ite uspjehe u unaprje ivanju gospodarstva, znanos , kulture, zaĹĄ te i unapre ivanja ovjekovog okoliĹĄa, ĹĄporta, tehni ke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnos , te za po canje ak vnos koje su tome usmjereneâ&#x20AC;&#x153;. Javna priznanja Grada Mursko SrediĹĄ e su: 1. Po asni gra anin Grada Mursko SrediĹĄ e 2. Nagrada Grada Mursko SrediĹĄ e za Ĺživotno djelo 3. Nagrada Grada Mursko SrediĹĄ e 4. Zahvalnica Grada Mursko SrediĹĄ e Kriteriji za dodjelu Priznanja Grada Mursko SrediĹĄ e su slijede i: â&#x20AC;˘ -vrhunski rezulta pos gnu na teorijskom i prak nom radu na pojedinom podru ju, â&#x20AC;˘ -uĹživanje ugleda uzornog stru njaka i djelatnika, odnosno uzornog poduze a, ustanove, udruge gra ana i druge pravne osobe. Inicija va za dodjelu javnih priznanja podnosi se gradona elniku. Inicija va mora bi obrazloĹžena pisano i mora sadrĹžava : â&#x20AC;˘ podatke o podnositelju po caja, â&#x20AC;˘ Ĺživotopis osobe, odnosno podatke o pravnoj osobi koja se predlaĹže za priznanje, â&#x20AC;˘ obrazloĹženje zasluga zbog kojih se predlaĹže dodjela priznanja, â&#x20AC;˘ odgovaraju a dokumentacija. Prijedlog odabira gradona elnik podnosi Povjerenstvu za dodjelu priznanja, a ono Gradskom vije u. Prijedlozi se upu uju u pisanom obliku na adresu GRAD MURSKO SREDIĹ E, GRADSKO VIJE E-Odbor za dodjelu javnih priznanja, Trg bana Jela i a 10, najkasnije do 10.02.2014. godine. Odluku o dodjeli javnih priznanja donijet e Gradsko vije e na svojoj sjednici, a priznanja e bi uru ena na sve anoj sjednici Gradskog vije a u povodu Dana Grada Mursko SrediĹĄ e. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJE A: mr.sci. Miljenko Cmre ak, dr.med.vet.
KUPON broj
952
Ivana MaĹžuraniÄ&#x2021;a 2/II.kat, Ä&#x152;akovec
Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom
kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.
* Akcija traje do kraja 2012. godine.
popust
SIGURNA KUÄ&#x2020;A, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja Ä&#x152;akovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Ä&#x152;akovec
52
Oglasnik
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 600
VAŽNA OBAVIJEST
POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄiva e da ubudu e u rubrikama â&#x20AC;&#x153;Uslugeâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Iznajmljivanje apartmanaâ&#x20AC;? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.
Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane
djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.
Naru itelj oglasa zato je duĹžan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili
ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo
naĹĄe itatelje i oglaĹĄiva e za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.
Obavijest oglaĹĄiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine! MOTORNA VOZILA SKUTER PEUGEOT 50cm 2008.g, povoljno. Mob. 091 970 1929 VOLVO C70 2.0 1998.g., plin sa atestom, full oprema, sa uvan, registr. do 11/2014., prodajem ili mijenjam za je inije vozilo. Cijena 3.800 eur. Mob: 091/371-6837 PRODAJEM OPEL CORSU reg.do 5./2014., u odli nom stanju, redovito sevisiran, cijena 1.100 eur, upita : 040/337-046 ili 095/883-9865 PEUGEOT 306 1.6 cabrio, el. otvar.zatvar. krova, 1997.god., 149tkm, servo, centralno, ABS, zra ni jastuci, alu, dobro o uvan, 1.800 EUR, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 ROVER 416 SI benzin 1997.god., 190 tkm, reg. do 7./2014. god., novi akumulator, ko ione cijevi, promijenjen alternator, novi zadnji dio ispuĹĄne cijevi, promijenjen katalizator, nove etkice i piksa na anlaseru, nove zadnje i prednje ko nice, alu felge, gume skoro nove, auto pali na prvi okret klju a, mob 098/972-3313 PRODAJE SE FORD ESCORT za 4.500 kuna. mob. 098/195-7448 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14â&#x20AC;? za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. do 7.mj 2014., NedeliĹĄ e. Tel: 091/111-62-77
PRODAJE SE VW PASSAT 1.6 TDI 2010.g., kao nov, s full opremom. Cijena odli na. Tel: 091/655-44-61 PRODAJU SE ALU FELGE 17 cola za golf, dobro o uvane, povoljno, tel 861-208 PRODA JEM RENAULT TWINGO 2011.g., servo, abs, klima, el. paket, 32tkm, bijele boje, cijena 6.900 eur do registracije, nema prijenosa. mob. 091/408-5017 HITNO I POVOLJNO se prodaje fiat bravo 1.4 benz 1997., reg. do 9/2014., mob. 099/671-4758 BMW 324 dizel 1988.g., reg. do 4/2014., sa uvan, te prodajem old mer. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE RENAULT TWINGO, potpuno ispravan ali neregistriran, 120tkm. mob. 095/913-7728 PRODAJE SE VW POLO CLASSIC 1.4 benz 44KW 1998.g., zelene boje, 147tkm, 1.vl., dobro o uvan, cijena po dogovoru. info: 391-048
POLJOPRIVREDA PRODA JEM TRAKTOR IMT 542 1987. god., s kabinom, dvobrazni plug 10 cola za 100 eura. Informacije na 040 682 180 i 098 170 5311. PRODAJEM JE AM I TRITIKAL, 2 tone po cijeni od 1.30kn/kg, mob. 091 539 2870 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM DRVO ORAHA u rastu za ruĹĄi , doma i i zdravi, ĹĄir. 65cm, visina do prve grane 170cm, ruĹĄenje i prijevoz u reĹžiji kupca, cijena 500 kn. mob. 099 7969 541 PRODAJEM SADNICE hrasta, javora, jasena, bukve, graba, kestena i agacije za poĹĄumljavanje. Mob: 099/683-9984 Matije Antuna ReljkoviÄ&#x2021;a 12 42000 VARAĹ˝DIN Mob: 098/267-062 auto.mak@vz.t-com.hr
â&#x20AC;˘ RANGE ROVER 3,0TD LM,â&#x20AC;&#x2122;02/03.reg.do 10/2014-13.900â&#x201A;Ź â&#x20AC;˘ PEUGEOT 307 1,6 16V HDi, â&#x20AC;&#x2DC;06.god.reg.do 06/2014â&#x20AC;&#x201C;6.400â&#x201A;Ź â&#x20AC;˘ PEUGEOT 407 1,6HDI, â&#x20AC;&#x2DC;06. reg.do 23.11.â&#x20AC;&#x2122;14.-6.500â&#x201A;Ź â&#x20AC;˘ MB DAIMLER LP809 s dizalicom 16m, 1982 god.â&#x20AC;&#x201C;5.900â&#x201A;Ź â&#x20AC;˘ DAF FA45.150 C11 s teleskopskom dizalicom 14m, 1999 god.â&#x20AC;&#x201C;14.800â&#x201A;Ź â&#x20AC;˘ TRAKTOR BELARUS 952, 2003.god. 95ks, dupla vuÄ?a, 8.500â&#x201A;Ź â&#x20AC;˘ SHUANGHUAN CEO 2.4i, 2008.god. full oprema, 20.000km, 8.900â&#x201A;Ź â&#x20AC;˘ Prodaje se gradiliĹĄte u VaraĹždinu sa starom kuÄ&#x2021;om 789m2, ĹĄ:18,5m d:43m â&#x20AC;˘ Prodaje se: poslovni prostor u Ä&#x152;akovcu, Katarine Zrinski 2 (Novi Passage) od 138m2 (1m2/1.050EUR)
PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 DEUTZ 25 KS 53.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE SLAMA, 5kn bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 KUPUJEM JEDNOBRAZDNI PLUG 12 ili 14 cola, mob. 098/463-505 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 406 s kabinom, 1.vl., 1977.g., sa uvan, te autom. kuku za mali Ursus, gveĹždra Mio Standard za 300kn, bure od 200lit. i kada od 150lit., sve od agacije, kao novo. mob. 098/190-3753 KUPUJEM MOTOR za motokul vator Honda F620 ili F 600, moĹže novi ili reparirani. Tel: 098 355 207 PRODAJEM sjetvosprema Rau ĹĄir. 2m (3.500 kn); treblja icu za kukuruz (1.000kn); dvorednu mehani ku sadilicu za krumpir sa svim dodacima (3.500kn) i prikolicu dvoosovinku (2.500 kn). Tel: 098 355 207
KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduĹženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. OvlaĹĄtena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr
NEKRETNINE â&#x20AC;&#x201C; PRODAJA
USLUGE ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. â&#x20AC;&#x153;Tinoâ&#x20AC;?, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
POSAO TRAŽI SE ISKUSNA ŽENA SREDNJIH GODINA ZA UVANJE DVOJE DJECE (4 i 7 godina) u Švicarskoj, na period od 3 mjeseca sa mogu noť u produŞenja. Ako imate iskustvo sa djecom ili ste radili u pedagoťkoj struci. Za viťe informacija javite se na broj 099 264 3031 T R A ŽIM P OSAO davanja in strukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580 T R A Ž I M P O S AO d a v a n j a i n strukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju ťkolu. Mob: 098 546 069
GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o. Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje kroviĹĄta - izrada nadstreĹĄnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava oploÄ?nika, postava rubnika - svi zemljani radovi
KREDITI
Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715
akovec, Uska bb (trĹžnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr
PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namjeĹĄten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.
PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Ludbregu, SajmiĹĄna ulica (kod ambulante), 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mjeĹĄovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili 098/980-5511 PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 28m2 u centru k, 1. kat, balkon. info: 099/815-6503 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Ĺ˝iĹĄkovcu povrĹĄine 1600 m2, uredno vlasniĹĄtvo, vrlo povoljno, mob. 098/652-292. NedeliĹĄ e - prodaje se ku a od 100m2, dvojna visokoprizemnica, svi priklju ci, centralno grijanje, velika oku nica, vrt, useljiva, mirna i lijepa lokacija, cijena 60.000 eur, samo ozbiljne ponude na 099 7969 541 PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, nalazi se pored gl. ceste, povrĹĄine 2.3h, sve jedna parcela. Mogu e ga je podijeli u viĹĄe gra . parcela. Hitno!!! mob 099 752 8800 PRODAJEMO VIKENDICU s vinogradom i neĹĄto vo njaka te velikom oku nicom, ukupne povrĹĄine 3500m2 u Vukanovcu, legalizirano, cijena po dogovoru. mob: 095 900 6539. PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u SajmiĹĄnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288. PRODAJE SE TROSOBNI dvoetaĹžni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488 PRODAJEM 4-SOBNI STAN (etaĹža), urbana vila, novo, s garaĹžom, Mihovljan ispod Ĺ afrana, visoki rohbau, kredit, mob. 098/241-559 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvoriĹĄtem od 700 m2 u Strahonincu. MoĹže i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradiliĹĄte u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIĹ U s parkiraliĹĄtem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA â&#x20AC;&#x153;posavski pâ&#x20AC;?, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaĹža i spremiĹĄte 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, oku nica 1000m2, 6 0 . 0 0 0 EU R (d o g o v o r). Te l: 099-77-11-723.
ME IMURSKE NOVINE PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 PRODAJE SE NOVIJA KU A od 300 m2, sa oku nicom od 1509 m2, u Peklenici za 68.000 eur-a, odmah useljivo. Mogu nost dogovora za cijenu! NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trĹžnice), tel 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 KUPUJEM GRADILIĹ TE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazvati na 098/331-535 ili 390-770. KUPUJEMO VE U VIKENDICU ILI MANJU KU U od 80-100m2 s oku nicom oko 1ha: dvoriĹĄte, livada, oranica, stari vo njak u Gornjem Me imurju. PoloĹžaj na sun anom brijegu. GSM: 098 241 848 PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEĹ TENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJEM NOVI namjeĹĄteni FRIZERSKI SALON u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), mob. 098/241-559 KUPUJEM MANJU VIKENDICU na moru ili 2-sobni apartman, mogu a zamjena za ku u u centru k, tel. 390-315 ili 098/890-307 AKOVEC - prodajem gradiliĹĄte kraj bolnice, novootvorena ulica, mob. 091/2424-143 PRODAJEM KU U u Lopatincu od 100m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaĹža, ĹĄupa, ogra eni vrt i vo njak, vel. 1306 hv, legalizirano. mob. 098/908-2302 PRODAJEM DVIJE ORANICE u Ivanovcu na Prelogama veli ine 1700 i 1400 hv-a. Cijena 4,5 eura/ hv. Tel 098 355 207 VIKENDICU U VUGRIĹ INCU, 50 kvadrata sa zemljiĹĄtem 700 hv-a i ĹĄumom, mijenjam za stan u akovcu uz moju doplatu. Vrijednost vikendice oko 24.000 eura. Tel: 098 355 207 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Ludbregu, SajmiĹĄna ulica (kod ambulante), 1326 m2, mogu nost izgradnje objekta mjeĹĄovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili 098/980-5511 PRODAJU SE GRA EVINSKA ZEMLJIĹ TA u Dragoslavcu od 1300 hv, te jedno od 400 hv, pogodno za gradnju. info: 098/185-2534
13. prosinca 2013.
IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namjeĹĄteni stan u centru akovca (ulica P. Preradovi a). Brojila i ulaz odvojeni. Useljivo 01.02.2014. Tel. 095/808 60 50. IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TEN RESTORAN, mob. 091-14-11-721 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim Ĺženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + reĹžijski troĹĄkovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + reĹžijski troĹĄkovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄten stan uz uporabu sobe, kuhinje, ĹĄpajza, balkona, kupaonice i wc, centr. grijanje, VaraĹždin (kod Varteksa). info: 098/370-610 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI STAN u akovcu, mob. 098/195-7448 AKOVEC, strogi centar: iznajmljujem 1-sobni i 2-sobni namjeĹĄteni stan. Info: 091/2424-143 IZNAJMLJUJE SE GORNJI dio ku e u akovcu, mob. 098/879-472 IZNAJMLJUJE SE nenamjeĹĄten 2-sobni, 1.5-sobni, 1-sobni i garsonijera u akovcu, na duĹže vrijeme + ugovor. info: 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u strogom centru akovca (preko puta crkve), kompletno namjeĹĄten. Sve informacije na 098/163-1649. IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI namjeĹĄteni stan od 110m2, centar k, odvojen ulaz i sva brojila, zva poslije 15 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE KU A u PleĹĄkovcu, mob. 091/100-2213
ŽIVOTINJE
VELIKI PIJETLOVI OV VI Ĺživi i oÄ?iĹĄÄ&#x2021;eni ,
,
PRODAJU SE BOŽI NI ZAGORSKI PURANI, mlade kokoťi i vino cijep. Kontakt: 343-557 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJU SE doma e patke i ze evi, Şivi ili o iť eni. Tel: 099/269-2090 PRODAJEM ŽENKU njem. ov ara staru 1.5g. s rodovnicom, odli an uvar. mob. 099/246-5011
Oglasnik 53
www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 600
PRODAJE SE SVINJA za klanje oko 120kg i alu felge 15cola original za opel. tel. 333-030
RAZNO PRODAJEM novu pedalu za elektri nu gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski ť mer za gitaru. Mob: 099/40-10-142. PRIMAMO NA DEPONIJU u VaraŞdinu lom ciglu i crijep, te stari crijep i ciglu. mob: 091/541-8810 ili 095/801-3853 RODAJEM HITNO trake transportere, platformu i sito. Javiti se na mob. 091/541-8810 ili 095/801-3853 PRODAJEM dionice mesne industrije Vajda; koŞnu garnituru za 1.100 kuna; KLAVIR o uvani malo sviran; spava u sobu i ca e aparat. mob 091 970 1929. PRODAJEM muťku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century muťku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muťke LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34 . Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444 PRODAJE SE dvosjed i fotelja, HITNO - cijena samo 250,00 kn. Mob: 098/849-030 PRODAJEM pl. bojler Junkers 24 kw za centralno, s manjom greťkom, povoljno. Tel. 098/632-494 PRODAJEM SEF VISOKE SIGURNOSTI, ťifra klju , cijena po dogovoru. Tel. 098/632-494 PRODAJE SE plinska boca 35 KG (300kn), ace len boca puna Ates rana (800kn), dva svrdla za mag. buťilicu (26) i plo ice oťtar pas (30kn). info: 097 771 3353 PRODAJE SE POVOLJNO originalni so wer Autocad LT 2004, kompjutori za djecu sa igricama (Pentium I i PC 486) te Commodore 64, nekoriťten, te muťki ru ni sat Rollex. Kontakt: 099/67-14-888 PRODAJEM OPREMU ugos teljske kuhinje rabljene, drvene stolove 80x80 cm (16 kom), salamoreznicu, maťinu za mljevenje mesa i vagu. mob. 098 9211 929 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za loŞ ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423 PRODAJE SE trosjed na razvla enje u leŞaj i dvije fotelje, sve o uvano. Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazvati na 098 92 81 012.
PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJE SE rezervoar za loĹž ulje od 3000lit., metalni uljni plamenik Thisen, ispravno, te viĹĄe parcela u jednom komadu 2500 hv, pogodno za gradiliĹĄta. tel. 855-192 PRODAJEM dj. skijaĹĄke hla e E rel vel. 12. mob. 098/980-1231 PRODAJEM MOBITEL Nokia N73, crna, sva oprema, odli na, cijena 300 kn, mob. 095/848-9753 KUPUJEM GRAMOFONSKE PLO E i originalne CD-e, cijele kolekcije poprock muzike, doma e i strane, mob. 098-486-285, Robert PRODAJU SE O IĹ ENI ORASI, cijena po dogovoru. mob. 095/9400-723 PRODAJEMO o uvani bijeli ĹĄtednjak 90cm (2struja + 4plin) za 1.500kn; preĹĄa za groĹž e na vijak za 1.400 kn; kompjutor komplet sa starijim programom za samo 600kn i hrastovu ba vu od 60lit. za 250kn. Info: 390-301 ili 099/6742-919 PRODAJE SE KU A u Pustakovcu, Slave RaĹĄkaj 4, prodaje se ĹĄuma od 700 hv i zemlja od 700 hv, poklanjaju se tri bora i prodaje se pe za centralno 17 kal. Info: 363-582
Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.
Udruga â&#x20AC;&#x153;SkloniĹĄte dobroteâ&#x20AC;? Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ĺ˝iro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lily - maca stara oko 4,5 mjeseci, cijepljena, o iĹĄ ena od nametnika, prekrasne mekane dlake, nau ena na pijesak i druge ma ke, izrazito umiljata. TraĹži dom!
SkloniĹĄte za Ĺživotinje â&#x20AC;&#x153;Prijateljiâ&#x20AC;? Ä&#x152;akovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ&#x2018;er prema dogovoru Ĺ˝iro raÄ?un skloniĹĄta za uplatu donacija: 2340009-1116025375
U PuĹĄ inama je prona en predivan Garfield ma ak. Star je nekoliko mjeseci i eka svoj novi topli dom. Kontakt: 097-7727-785
Dodge Mimi - maca stara oko 2,5 mjeseci, cijepljena, o iĹĄ ena od nametnika, nau ena na pijesak, izrazito zaigrana, zna Ĺželjna i mazna. TraĹži dom!
je predivan malecki upavac izuzetno dobre naravi, idealan za obitelj s djecom. Udomite ga i utoplite prije zime. Kontakt: 098-241-060.
Kyo Ginny - maca stara oko 8,5 mjeseci, cijepljena, o iĹĄ ena, umiljata, zaigrana, nau ena na pijesak, traĹži dom!
je ĹĄtene staro oko 5 mjeseci, izuzetno umiljat, slaĹže se s drugim psima i macama. Udomljuje se isklju ivo u ku u s pristupom unutra i dvoriĹĄtem za igru. Kontakt: 098-241-060.
Roki Nela - ma e od 2,5 mjeseci, izrazito umiljato, zaigrano, nau ena na pijesak, predilica i mazilica traĹži dom!
je veliki rastom, ali velikog srca. Idealan za velik prostor i ljude koji bi imali vremena za ĹĄetnje s njim. Kontakt: 091-8988-004.
Eno - ma ak od 6,5 mjeseci, izrazito umiljat, druĹĄtven, zaigran, svima daje puse, nau en na pijesak i jako pri ljiv. Cijepljen i o iĹĄ en od nametnika. TraĹži dom!
OBAVIJEST ITATELJIMA
Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa, Mursko SrediĹĄ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec
952
54
Kuharica
Kuharica
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN
ME IMURSKA KUHARICA Sastojci za 4 obroka: - 60 dag svinjskih plu a - 50 dag krumpira - 20 dag suhog špeka - 20 dag luka - 2 stroke ešnjaka - povr e za juhu - sol, vegeta, papar, lovorov list - pire od paradajza, mljevena paprika
Plu eca na kiselo Nekada jedno od najtraženijih jela na ovim prostorima, plu eca na kiselo, pripremila nam je Ankica Mustak, kuharica u akove kom Domu za starije osobe. Uživali smo u ovom kultnom jelom naših djedova, a našim dragim itateljima donosimo recept kako ga spremiti. Jelo je zaista ukusno, kvalitetno, jednostavno se sprema, a na namirnice, odnosno sastojke ne treba potrošiti puno novca. Kod spremanja ovog jela važno je strpljenje, poglavito kod obrade sirovih svinjskih plu a, jer vrlo je važno da ona budu sitno narezana, kao i suhi špek ili hamburger. Plu eca na kiselo hrana su koja se jede svježe pripremljena i vru a, nije za pretapljanje i u ove dane kolinja sastojci su na dlanu. Odli no se sljubljuje s rajnskim rizlingom i graševinom, kao i obi nim gemištom.
Priprema Svježa plu a skuhati u slanoj vodi zajedno s povr em. Kuhana plu a narezati na kockice. Špek isto tako narezati na kockice, malo ga popržiti, tako da se oslobodi miris. Dodati sitno narezani luk i pržiti dok ne porumeni. Dodati mljevenu papriku i ešnjak, promiješati i dodati ostale za ine te sve skupa podlijati s vodom. Dodati na kocke narezani krumpir i kuhati dok ne omekša, te kuhana na kocke narezana plu a. Malo zgusnuti, za initi po želji i ukusu i dodati malo octa.
RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova
Zape eni slani krumpir Sastojci: krumpir, mast, sol, papar, ulje, mrkva, luk, svježa paprika, hajdinska kaša Priprema Krumpir oprati i narezati na krugove i pe i ga na vru em ulju u fritezi. U tavi na masti popržiti sitno nasjeckani luk
te s obje strane zape i na krugove narezani krumpir. Kada je krumpir pe en, posložiti ga na tanjur, posipati paprom te dodati kuhanu hajdinsku kašu i na listove narezanu svježu mrkvu. Ukrasiti svježim peršinom i rezancima svježe paprike.
VINO TJEDNA
Krašuljci SASTOJCI: 3 šalice glatkog brašna akove kih mlinova /mjera šalice od 2 dcl/ 1 šalica še era 1 prašak za pecivo 1 margarin 2 jaja /malo izmutiti sa še erom / 15 dag sjeckane okolade za kuhanje 1 vanilin še er korica limuna
PRIPREMA Sve sastojke zajedno umijesite i ostavite tijesto da malo odstoji. Izradite kuglice koje posložite u lim na papir za pe enje te svaku kuglicu lagano stisnite. Pecite na 180 °C oko 10 minuta ili dok blago ne porumene.
Štamparov pušipel classic Kvalitetno bijelo vino s geografskim podrijetlom obitelji Štampar iz Svetog Urbana nosi oznaku me imurske kvalitete. Vino je berbe 2011. i sadrži 12,7 posto alkohola. Odlikuje se svježinom, ugodnim sortnim mirisom i lijepom žu kasto-zelenom bojom. Pije se ohla en na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva u ašama iji je gornji dio u obliku tulipana. Odli no se sljubljuje s pe enim mesom, umacima, mesom z tiblice, bogra om, turošom te rije nim ribama i plodovima mora.
13. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vremenska prognoza i razbibriga 55
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA
HLADNO I SUHO
VREMENSKA SLIKA: Iako je klimatološka zima po ela s prvim danom prosinca, nismo baš imali zimske uvjete u prvom tjednu prosinca. Bilo je suho i prohladno uz gotovo svakodnevni jutarnji mraz. Danju smo imali ugodno i zdravo vrijeme s dosta sunca. Ovakvo stabilno vrijeme uzrokovala je stabilna i prostrana anticiklona, polje visokog tlaka zraka, koje je ve em dijelu jugoisto ne Europe donosila suho vrijeme. Isto-
vremeno se sjeverozapadni i sjeverni dio kontinenta borio s olujnom ciklonom Xaver koja je odnijela nekoliko ljud-
skih života. Prošli tjedan je najljepši bio na Jadranu gdje je bilo najviše sunca, a na dubrova kom podru ju tempe-
ratura zraka se popela ak do 19 Celzijevih stupnjeva. Po etak prosinca ipak je donio hladnije, ali suho vrijeme.
I sljede ih sedam dana bit e u znaku ranozimskih temperatura, ali ve inom suhog vremena. Treba ra unati na jutarnje mrazeve, osobito od etvrtka pa prema vikendu. Snijega nema na vidiku narednih 7 dana. VREMENSKA PROGNOZA: Utjecaj stabilne anticiklone nastavit e se i tijekom petka. Polako e opet rasti mogu nost za maglu i nisku naoblaku. Kako tjedan odmi e tako e sunca vjerojatno biti sve manje. Jutra ostaju hladna s mrazom, a dnevna temperatura ovisit e o trajanju magle i koli ini sunca. U slu aju cjelodnevne magle ili niskih oblaka mogu e je da ne emo ni vidjeti sunce, a time ne emo imati ni temperaturu u plusu. Sli no vrijeme ostaje i u danima vikenda, a vrlo vjerojatno i na po etku sljede eg tjedna. Suho, mirno, stabilno i prohladno. Ra unajte na jutarnje minuse, a dnevna temperatura e se uglavnom držati oko nula Celzijevih stupnjeva. Najbolji savjet bi bio da vikend provedete na Jadranu ili u planinskom podru ju. U ovakvim situacijama je na moru i u planinama ve inom vedro i toplo. Primjerice, na Jadranu e temperatura zraka sredinom dana biti oko 15 Celzijevih stupnjeva uz puno sunca i skoro ništa vjetra. Dodajmo kao zanimljivost i temperature mora koje su u Dalmaciji još uvijek 17-18 Celzijevih stupnjeva.
Prva polovica sljede eg tjedna vrijeme ostaje stabilno i prohladno. No, nije na vidiku ni neka kiša ni snijeg. Suho i zimsko. Biometeorološka situacija e biti povoljna pa meteoropati ne e imati poteško a sa zdravljem i raspoloženjem. Prve naznake nekih slabih oborina postoje tek možda oko sljede eg petka ili subote, 21. prosinca. A to je tako daleko da je još teško odrediti detalje pa zasad ne možemo najaviti bijeli Boži . Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 12.12.)
METEOROLOŠKI KALENDAR 15. prosinca 1789. god. K. Mazarovi je prvi put uzletio balonom iznad Zagreba i pritom mjerio tlak zraka 16. prosinca 1631. god. velika erupcija Vezuva 18. prosinca 1788. god. velika hladno a i snijeg u Europi – u Baselu u Švicarskoj izmjereno -30°C, a u Parizu -18°C
VICOTEKA
Za vrijeme jednopartijske demokracije pita u iteljica Ivicu: - Ivice, tko je najve i ratnik za kojeg si ikada uo? Ivica odgovori: - Josip Broz Tito. Na to ga u iteljica pohvali i kaže: - Sjedni, petica. Ivica sjedne, skrive ki izvu e ispod klupe jednu sliku, pogleda je i šapne: - Izvini, Rambo, ali karijera je karijera. ---------------------------------------------------------Poslovni ovjek šalje ženi poruku u Ameriku: - Draga, ju er sam pio s Rusima, umalo nisam umro. Sutradan: - Draga, ju er sam pio sa Zagorcima, da sam bar prekju er umro... ---------------------------------------------------------Ide mali Ivica ulicom i sretne jednu gospo u, pa je upita: - Oprostite, gospo o, gdje je ovdje javna ku a? Gospo a mu opali šamar inu i ode. Ide tako on dalje, sretne policajca: - Oprostite, gospodine, gdje je ovdje javna ku a? Policajac mu tako er opali šamar inu i ode. Crvenih obraza Ivica se vrati ku i i s vrata govori: - Stari, pun mi je kufer tebe i tvojega kišobrana, drugi put si idi sam po njega. ---------------------------------------------------------Dolaze doktoru mlada zgodna djevojka i s njom jedna sva naborana starica. - Skinite se, re e doktor mladoj ženi. - Oprostite, re e starica, mi smo došle zbog mene. - Pa dobro. Onda, gospo o, isplazite jezik.
TENIS
KARATE
PLIVANJE
Prijam za Ivu Mekovec i Emu Mikul i , najbolje me imurske tenisa ice
Filip Novak iz KK-a Mala Subotica izborio plasman na EP u Portugalu
Pliva i PK-a osvojili šest medalja na Grand prix mitingu u Varaždinu
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
V
ovomo minulomo tjedno, šteri je ve skorom za nami, je svoj den mela korupcija, a na svoje so došla i ljucka prava. Najme kaj, nejpredi smo, v pondelek, 9. decembra obilježili Me unarodni den borbe protiv korupcije i to tak kaj smo se vsi složili vu jednomo da se borimo za takšo državo i takše društvo vu šteromo mito i korupcija ne bi meli svoje mesto, o em re i, vsi smo za to kaj bi se vse delalo onak kak nam to dragi Božek zapoveda, a ne onak kak bi mi ljudi šteli. A dok mi ljudi nekaj o emo, unda nejve pot ne pitamo kak do toga dojti i kuliko to košta. Vsako leto znova se mi na tej den toga zmislimo i obe amo jeden drugomo da ve tak ne bomo delali, ali nas navek nekši vrag odvle e z pravoga pota. Verjem, brz as, da bode od ovoga leta istam nekak druga . am posle pondelka, v tork, desetoga decembra smo se zmislili na ljucka prava i dali smo jim pravo glasa. I to celi den. Nejmeje so
M
Što je akov ancima fkral Boži a??!! se bunili oni šteri imajo nejmeje prava, a nejglasneši so navek oni šterima nekaj malo ali. Pak smo znova rekli da so vsi ljudi jednaki, ali pred Božekom, jerbo gda smo mi ljudi v pitanjo unda vredijo nekša istam druga pravila. A dok mi ljudi pišemo pravila unda nikak nebremo biti vsi jednaki. reme je Adventa (to tak evropski zvu i), o em re i, Došaš a i ekanja Boži a i ro endana maloga Isuseka. akoski turisti ki težaki so nam za ovoletni Advent preprajli kajkaj toga za našo deco, a za nas stareše so tu meše zornice v obedvemaj akoskaj cirkvaj, vužiganja sve i na advenckom venco, koncertlini vsaki tjeden, a tu je i advencka spoved. akoski advent je brz as jedini šteri se hapil prvoga decembra, a traje do Staroga leta i jedini Advent na sveto šteri nema Boži a. Vse je deto na program i Sveti Šte ek je tu i Sveti Ivek, a
V
POD VUROM
Kakvu regionalizaciju Me imurci (ne) žele? Najave mogu e regionalizacije samouprave Hrvatske, pa tako i Me imurske županije, na na in da Varaždin postane središte budu e regije, pokazuje se kao osjetljivo pitanje za zna aj teritorijalnog preustroja našeg kraja. Naime, me imurski gradovi, s obzirom na to da nemaju više od 35.000 stanovnika, ne bi mogli više imati status urbanog podru ja. Ve ina ispitanika naše ankete smatra kako preseljenje regionalnih sjedišta državnih institucija iz akovca u Varaždin nije poželjno, ali bi ipak državni aparat trebalo možda nekim drugim modelima racionalizirati. (rr, zv)
Josip Horvat, akovec - Regionalizacija je šira stvar nego kaj mi kao Me imurci možemo misliti o tome. Državna uprava mora se posložiti jer je državni apart velik i trom. Ako bi to vodilo nekakvoj lakšoj ure enosti, gdje bi bili efikasniji, brži i sposobniji i u tom smislu je tiniji, onda bi to sigurno bilo dobro. Ako bi to pak zna ilo da mi gubimo neka prava ili suverinitet, onda bi se o tome trebalo razmišljati i druga ije. Nemam ništa protiv reginalizacije ukoliko e nam to donijeti nešto dobro.
Boži a nigdi. Nebrem veruvati da je akov ancima neš i fkral Boži a, a isto tak se toplo nadjam da je to nej napravil neš i z stranjke na vlasti. Kak bilo da bilo akov anci bodo ovo leto brez Boži a i zato ga hodajo iskat v Be , Graz ili pak Pešto. e tak zdavnja sam pisal o temo kak je droga, pija a i pušenje ve došlo i do dece v pu koj školi. Najme kaj, kriza je još navek v Lepoj Našoj, a i vu našemo malomo Me imorjo, pak ga vse meje penez vu de jim žepima, a ono kaj nemajo nebrejo niti potrošiti. A znate ka je to: vsi ra unajo na de je žepe, o em re i, de je peneze. Jendako se veselijo i oni v trafikaj šteri cigaretline prodavlejo, oni v štacunaj šteri pija o prodavlejo i švercajo, a isto tak i oni kaj drogo dilajo. Dok so ovi dileri zazvedili kak ga dostik penez pre deci v pu koj školi, došli so nutri i rez tua vrata. Ne sam
N
gda so došli nek so i ostali nutri, a mi se ve trebamo muo iti kak ji bodemo nazaj vum natirali. A znate kak se jedna tak velika nevola kak je droga more vum natirati? Nikak!!??! No, to je još ne vse, pred nami i našom decom je još jedna nevola, a to so kockarnice i kockanje, o em re i, kla enje. Dok se jempot dojde v kockarnico, a stopram dok se jempot dobijo penezi, unda je deco nikak nej muo i vum stirati. A prosim vas lepo, re ite mi što se je da obogatil od kockanja? Znate što? Gazda od kockarnice! Ali to naši deci nej muo i dopovedati. Ili pak moramo probati to naprajti vsi skupa. Ali, poglednite kuliko je to nevoli pred našom decom: pušenje, pija a, droga, kokanje i kla enje, a mi smo vseposot sami. Ali ak bodemo sam mirno stali i gledali unda jim namo nikaj pomogli, tre flju nuti v roke i na posel!
www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr
aši Serjan ari so kak samoposluživanje, k njim dohajajo tati, zemejo si kaj jim paše i odidejo. Najgerek sam je li je to bilo i predi ili pak je to po elo posle od kak smo došli v Evropo. Ak je po elo posle unda znamo otkod tua nevola dohaja, ali ak je to bilo i predi unda bodemo te tate malo teži našli. Rekli smo da so veliki tati oni šteri z kombijima i kamijon ekima kradejo po našim poljima, a ovi so još hujši šteri preme ejo hiže i iš ejo sam peneze. Znuom gda tre nekaj naprajti kaj se tua nesnaga s onda, ali ne bi znal kaj? Brz as moramo vsi deti glave skupa, ak o emo kaj ne bodo te tati urt krali, i to predi nek nekomo po i film, a te neš i je lovec. ejvekši i nejjakši županijski ve nik, gospon Zdravko Holcinger z conom zvani Giga je dobro rekel: kaj se mi bojimo regionalizacije, ona bode predi ili pak potlik došla, ak so naši
N
G
Z
Romana Kojter, Sv. Urban - Najavljena regionalizacija u smislu da nam Varaždin bude centar nije dobra za nas Me imurce zbog troškova oko prijevoza i vremena koje emo morati trošiti. Živim u Urbanu i, kad e trebati za sve i i u Varaždin, to e biti komplicirano, a pogotovo u današnjim uvjetima života, kad svi imamo sve manje vremena.
Anto Kožul, akovec - S me imurskog stajališta to nije u redu. Me utim, s globalnoga hrvatskog gledišta ipak bi se trebala provesti neka vrsta racionalizacije državnog aparata. Najavljenom regionalizacijom troškovi bi se vjerojatno smanjili, samo što mi žitelji Me imurja time dolazimo u nepovoljnu situaciju, s obzirom na to da emo za svaku sitnicu morati i i u Varaždin.
Vladimir Vidovi , Savska Ves - istokrvni sam Me imurec i zato velim da ne damo nikaj svoje, jer bu to naše Me imurje ostalo bez svega. Se nek ostane tu pri nas. A troškove i se ostalo, to mora politika rešiti.
mi prodiremo dublje Međimurje
N
“Kukurika i” tak obe ali v Briselo, ali bodo i županije ostale ovak kak so i denes je. Spremenilo se bode sam to kaj bodo se ovlasti i penezi delili nekak druga . Vidim da me istam dobro razmite: Kak mi imamo dobre i jake politi are med “Kukurika aj” v Zagrebo, pak bodemo brz as ostali na repo dok se bodo penezi delili, o em re i, pak bodemo odišli po riti k meši. rad akovec,oliti jegovo Gracko ve e je usvojilo Prora una za Novo leto. Malo je skr eni, veli koalicija na vlasti, a da je preve napuhani, to so rekli ovi v opoziciji. Tak je to navek gda vsaki gledi z svoje strane. Gradona elnik, Šte Kova , je pojasnil da urt špara na Grackoj upravi, a tak bode i drugo leto. Zašparati kani i na ženskim težakima jerbo se nešterne žene ravnajo na porodiljni. Tak vam je to dok mladi prevzemejo vlast! ADJA VEST: Jožek, nejmlajši sin jednoga poznatoga me imorskoga politi ara, je diplomeral na akulteto na šteri se zapisal pred tridesti let. Dok so ga pitali zakaj je tak dugo študeral, otpovedal je: Pak japa mi je navek govoril da se vsaki ovek vu i dok je živ, a japo tre posluhnuti!
Miroslav ižmešija, akovec - Ne slažem se i ne podržavam mogu u regionalizaciju. Nek doma sve ostane, kak se to kaže. Pitanje je kolko bi se time ušparalo i ko bu kaj s tim dobil, a ko izgubil.