Međimurske novine 955

Godina XVII.

Broj 955.

^akovec, PETAK, 3. sije~nja 2014.

Cijena 7 kuna

Gradona elnik akovca Stjepan Kova :

skih i dviju muških odgovornih osoba

Na meti vode i ljudi iz tvrtke bivšeg sustava

str. 3

“SLU AJ STANORAD” – podnesena optužnica Op inskom sudu u akovcu protiv direktora ISTRAGA DORH-a protiv dviju žen-

Najbolje MT -a bi bilo da Voda iz Gregorec bunara je sam ponudi ostavku zatrovana str. 2-3

ZVONO ZA NOVU UZBUNU na Ksajpi u Šenkovcu

Zahvaljuju i dobrim ljudima, ku a ponovno pod krovom

ŽELJKA KOŠIR iz Macinca ca prolazi životnu živ avanturu mršavljenja do idealne težine

str. 46-47 46

str. 8-9

IZGORJELA KU A obitelji Višnji iz ehovca dobila novi krov, a stigla i stolarija

Doma e meso i bukova drva za dimljenje

str. 14

FRANJO ŠELA, Š starinski mesar iz Murskog Središ a, radi ponajbolju tiblicu u Me imurju

POKLON PAKETI www.bister.hr

Skinula 54 kg, krajnji cilj joj je izgubiti ak 120 str. 47

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Župan može zaposliti svoje pro elnike, ali s njim trebaju i oti i! -

Natje aj i testiranje provodilo je povjerenstvo koje mi je dostavilo prijedloge. O ekivao sam više prijava, kaže župan Matija Posavec, kad je u pitanju najnovije zapošljavanje dva nova županijska pro elnika, svoga osobnog " ate" Alena Kajmovi a i vjernoga strana kog suradnika Branka Sušeca. Blagoglagoljiva retorika kojoj je naš mladi župan sklon vidljiva je i u ovom primjeru, iako je i vrapcima na grani jasno da je ovdje rije o istom politi kom kadroviranju. Kao što je poznato, obojica novih pro elnika provjereni su HNS-ovci. no što bode u o i jest to da se opet vra a politi ko kadroviranje otvorenog garda na Županiji, koje je zapo elo prije desetak godina. Dok su ranije župani uglavnom preuzimali županijske službenike, pa tako i pro elnike, po etkom 2000-ih pojavila se zamjerka da zate eni županijski pro elnici nisu proaktivni, imaju premalo vlastite inicijative za rješavanje problematike za koju su zaduženi, zapravo da više rade kao " inovnici“, a ne kao dužnosnici. Sli an scenarij doga a se i danas. Me utim, umjesto da nas demokratsko iskustvo nešto u i, ispada da se vra amo korak unatrag. raksa koja se može tretirati kao politi ko kadroviranje koje završava uhljebljivanjem u županijskim službama zapo ela je dolaskom Josipa Posavca koji "nije vjerovao u sposobnost zate enoga osoblja“, pa je angažirao gotovo cijeli "novi kabinet“. Službeni ki ugovori na neodre eno vrijeme svima onima koji su se tada zaposlili na Županiji vrijede i dan-danas, iako Josip Posavec ve dugo nije župan. Nisu na istim pozicijama, ali im potpisani ugovori i na nižim službeni kim pozicijama garantiraju pla e koje imaju prema stru noj spremi. Prethodni župan Perho taj je trend pokušao preokrenuti pro esionalizacijom pro elni kih pozicija, što su mu ak i zamjerali u njegovom SDP-u. Me utim, njegovo kadroviranje proglašeno je tako er " inovni kim“. Prema prvim izjavama, aktualni župan Matija Posavec pro elnicima koje je zatekao najviše zamjera upravo to - " inovništvo“. - Od pro elnika tražim maksimalni angažman i više samoinicijative, tako isti e u svojoj izjavi za Ve ernji list. ništa ne bi bilo sporno kad ljudi koji dolaze zajedno sa županom s njim i oti u u slu aju nekoga drugog izabranog na sljede im izborima, me utim, tako nešto se ne doga a

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

osim odlazaka "po vlastitom izboru“. Štoviše, doga a se upravo suprotno. S obzirom na ugovor o radu na neodre eno vrijeme koji sklapaju, u Županiji su proteklih godina zapošljavani prvenstveno politi ki podobni koji su popunili radna mjesta za koja su trebali biti raspisani javni natje aji. koliko e i novi pro elnici potpisati službeni ke ugovore na neodre eno vrijeme, onda se opet vratilo ne samo politi ko kadroviranje, ve i politi ko uhljebljivanje. Jer, oba HNS-ovca dolaze na pla u iji je iznos dvostruko, pa i malo viši od prosje ne me imurske neto pla e koja im je zagarantirana do kraja radnog vijeka. Tko to ne bi poželio u ovo nesigurno vrijeme, kada se teško zapošljava, a lako gubi posao. a desetak godina, ako se ovako nastavi i ako e Županija uop e postojati sa sadašnjim radnim mjestima, na istima e raditi uglavnom samo oni koji su politi ki uhljebljeni. Za niži službeni ki kadar, koji bi trebao biti odabran putem javnog natje aja, jednostavno nema mjesta, s obzirom na to da su ga popunili – podobni, oni koji su gubitkom vlasti pojedinog župana dužnosni ke pozicije zamijenili službeni kima. mjesto da se javnosti mažu o i i pokušava opravdati ovakvo kadroviranje, svaki župan trebao bi postaviti svoj "kabinet“ od pet, šest ljudi koji e kreirati i provoditi politiku zbog koje je dobio izbore, ali u slu aju da izgubi povjerenje bira a, s njim bi trebali oti i i najbliži suradnici. vako je Županija postala mjesto za politi ko uhljebljivanje, umjesto da pedeset službenih radnih mjesta bude spoj iskusnih i novih mla ih, ali stru nih i sposobnih, bez strana kih boja. o je poruka koju bismo htjeli uti od najmla ega hrvatskog župana, jer onda mu politi ko kadroviranje nitko ne bi mogao zamjeriti.

O T

VIJEST(I) TJEDNA Novi županijski pro elnici Alen Kajmovi i Branko Sušec Me imurska županija u novu godinu ulazi sa smanjenim brojem upravnih odjela i s dva nova pro elnika. Kao što je župan Matija Posavec najavio na po etku mandata, broj upravnih odjela u Me imurskoj županiji smanjen je s devet na pet me usobnim spajanjem pojedinih upravnih odjela. Župan je tako spojio Upravni odjel za poslove župana s Upravnim odjelom za financije i prora un i na to mjesto postavio svog ovjeka od povjerenja Alena Kajmovi a, dosadašnjeg pro elnika Jedinstvenoga upravnog odjela op ine Šenkovec i glasnogovornika HNS-a. Drugi veliki Upravni odjel za društvene djelatnosti tako er e voditi dugogodišnji HNS-ovac Branko Sušec. U tom novom upravnom odjelu objedinjeni su zdravstvo, socijala, školstvo, sport i kultura. Tre i objedinjeni Upravni odjel je gospodarski, u koji su sada uklju eni: poljoprivreda, gospodarstvo, turizam, promet i europske integracije, a povjeren je Vesni Halugi, dosadašnjoj pro elnici Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije. Tematski obra ujemo na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Prozori za ku u Višnji evih stigli ak iz Zagreba Obitelj Višnji iz ehovca ostala je bez krova nad glavom krajem studenoga prošle godine, kada se vjerojatno i zbog jakog vjetra koji je u našem kraju puhao nekoliko dana zapalio dimnjak. Zbog visokih temperatura zapalilo se i krovište ku e, a kako je ku a imala drven strop, ubrzo je požar progutao cjelokupni inventar ku e. Tragedija je bila tim ve a što je obitelj Višnji obnovila krovište prije pet godina, no slu aj je htio da taj krov ne ostane dugo na ku i. Odmah nakon požara prisko ili su u pomo mještani ehovca i prijatelji obitelji te zapo eli s raš iš avanjem zgarišta, a pokrenuta je i akcija pomo i obitelji, koja se ovih dana pretvara u pravu boži nonovogodišnju pri u sa sretnim završetkom, ako se to tako može re i kad je rije o nezgodi i požaru. Cijela pri a na str. 9.

Krivolovci ne posustaju, život izgubile još dvije srne ini se kako me imurski krivolovci ne posustaju u svom naumu nezakonitog ubijanja divlja i. Zabilježen je novi slu aj krivolova, u kojem su život izgubila dva laneta. Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je u razdoblju od 19. do 29. prosinca u podru ju zvanom “Gecijova meka” u blizini mjesta Domašinec, te u razdoblju od 30. studenoga do 30. prosinca u podru ju zvanom “Hrenovec“, u blizini mjesta Domašinec, nepoznati po initelj postavio ži ane zamke u koje su se ulovila dva laneta koja su uginula. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Više na crnoj kronici na str. 8.

3. sije nja 2014.

OP INA ŠENKOVEC organizirala analizu vode iz bunara i kanala

POLICIJA POKRENULA ISTRAŽN

Voda u bunarima i kan Ksajpi opasna za zdra U slu aj odlaganja opasnog otpada u Šenkovcu na Ksajpi uklju ila se i koja je pokrenula istražne radnje za sada prema još uvijek nepoznatom PIŠE: SINIŠA OBADI FOTO: ZLATKO VRZAN U Šenkovcu, na podru ju zvanom Ksajpa, na dubini od etiri do pet metara zakopan je opasni otpad ije se porijeklo službeno još ne zna, pa je Op ina, kako doznajemo od na elnika Saše Horvata, podigla kaznenu prijavu protiv nepoznatog po initelja. S tog su podru ja nedavno uzeti uzorci vode i poslani na biokemijsku analizu. Rezultati analize stigli su u Op inu i, kako je na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Op inskog vije a kazao na elnik Horvat, postoji puno razloga za zabrinutost. Jedina dobra stvar u svemu je to što je od etiri mjesta, na kojima su uzeti uzorci, samo na jednom voda one iš ena i zaga ena, i to upravo na lokaciji gdje je prona en opasan otpad - na Ksajpi.

etrdeset posto ve a koncentracija BTX-a od dopuštenoga Op ina je organizirala da se izvade uzorci vode iz ku nih bunara, odnosno pumpi, te uzorak iz tamošnjeg kanala. Na nalazu vode, koji je uzet u ku anstvu, stigli su rezultati analize koji sugeriraju da je u pitanju zaga enje bunara. U pitanju su bunari koje doma instva uglavnom koriste za navodnjavanje povrtnjaka, vrta i sli no, ali neki i za pi e, jer doma instva nisu još spojena na javni vodoopskrbni sustav. Kod gra ana koji koriste hidro ore tako er su prona eni potpuno isti štetni elementi koji su prona eni na mjestu gdje se nalazi i opasni otpad na Ksajpi. Jedna od najalarmantnijih stvari jesu hlapljivi aromatski ugljikovodici, takozvani BTX-i. Maksimalna dozvoljena koncentracija je 1,00, a analizom vode iz Šenkovca utvr eno je da su oni 1,4, što zna i da je zasi enje etrdeset posto ve e od dozvoljenoga, i to nusproizvodima koji se javljaju prilikom hlapljenja boja i razrje iva a te ostalih tvari koje se koriste prilikom bojanja. Uzorak pak koji je uzet iz kanala, gdje je puno ve i i brži protok vode i gdje je za o ekivati da su te tvari možda ve isprane, tek je neznatno bolji od onoga iz pumpi na doma instvima, ali se javljaju potpuno iste opasne tvari.

U istragu se uklju ila i policija Veliki je problem i u tomu, smatraju u Op ini, što su ti uzorci prikupljeni s dubine od nekih šest do sedam metara, a ne s površine, i to kod onih

najudaljenijih ku a od ilegalnog deponija, pa se strahuje da bi analiza vode kod doma instava koja su bliže odlagalištu mogla biti još gora. Naime, ako se i zanemari da su to boje, odnosno opasni otpad u zemlji koji e se dati reciklirati i vratiti svježa zemlja, problem je s vodom koja se još jako dugo nakon sanacije ne e mo i koristiti za zalijevanje vrtova, a kamoli

za konzumiranje. Problem je u Šenkovcu o ito puno ve i nego se to moglo na po etku i zamisliti, tako da je situacija izrazito ozbiljna. Prema posljednjim neslužbenim in ormacija, u slu aj odlaganja opasnog otpada u Šenkovcu na Ksajpi uklju ila se i kriminalisti ka policija, koja je pokrenula istražne radnje za sada još uvijek prema nepoznatom po initelju.

BTX spojevi mogu izazvati ozbiljne zdravstvene poteško e Hlapljivi organski spojevi (eng. Volatile organic compounds) plinovi su koji se emitiraju s odre enih krutih ili teku ih tvari. Pojam VOC uklju uje razne kemijske spojeve koji mogu imate kratkoro ne ili dugoro ne e ekte na ljudsko zdravlje. Koncentracije mnogih VOC-a ve e su u zatvorenom prostoru nego u prirodi. VOC-ovi su emitirani iz desetak razli itih produkata, kao što su, na primjer, boje i lakovi, sredstva za iš enja, pesticidi, materijal za graditeljstvo, otokopirni ure aji, printeri, trajni markeri te razna ljepila. Zdravstvene posljedice visoke koncentracije hlapljivih organskih spojeva mogu biti: glavobolja, mu nina, ošte enja na jetri, bubrezima, centralnom živ anom sustavu, ošte enja dišnog sustava, alergijske reakcije na koži itd. Za neke organske spojeve ustanovljeno je da mogu izazvati tumore kod životinja, a za neke se sumnja da mogu utjecati na nastanak tumora u ljudskom tijelu. BTX je oznaka za tri razli ita kemijska spoja (eng. Benzene, Toluene and Xylene), koja su prisutna u okolišu (naj eš e u atmos eri). Benzen je sastavni dio sirove na te (1-5% volumena), te se stvara u velikim koli inama tijekom petrokemijskih procesa. Tako er, emisija benzena u atmos eru uzrokovana je zbog industrijskih procesa

i prometa motornih vozila. U zatvorenom prostoru emisija benzena nastaje tijekom pušenja cigareta. Izlaganje visokim koncentracijama benzena pove ava vjerojatnost za hematoloških zdravstvenih problema. Tako er, pove ane koncentracije benzena imaju kancerogeni u inak i genotoksi ni utjecaj na ljudsko tijelo. Toluen je vjerojatno naj eš i ugljikovodik u atmos eri. Njegova disperzija ovisi o meteorološkim uvjetima i atmos erskoj reaktivnosti. Visoke koncentracije toluena mogu uzrokovati akutne i kroni ne zdravstvene probleme centralnoga živ anog sustava. Tako er, trudnice mogu imati zdravstvene probleme etusa (slab ili pogrešan razvoj udova, kognitivni problemi). Trenutno, ne postoje indikacije da toluen ima kancerogen u inak. Xylene je kemijska smjesa tri aromatska ugljikovodika, te se pri sobnoj temperaturi pojavljuje u obliku teku ine. Xylen nije topljiv u vodi, a koristi se kao otapalo u razli itim industrijama procesima (guma, koža, tisak). Tako er se koristi kao sredstvo za iš enje elika, te kao po etni kemijski spoj za stvaranje drugih kemijskih spojeva. Visoke koncentracije uzrokuju razne neurološke probleme (npr. glavobolja, smanjena miši na koordinacija).

3. sije nja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DORH pokrenuo provo enje istrage o gospodarskom kriminalu – neslužbeno protiv odgovornih osoba koje su vodile više tvrtki, me u njima i one iz bivšeg sustava MT -a

NE RADNJE Istraga protiv dviju ženskih i dviju muških osoba

nalu na avlje!

i kriminalisti ka policija, m po initelju

Kako sanirati divlje odlagalište opasnog otpada? Za sanaciju ilegalnog odlagališta opasnog otpada na podru ju Ksajpe u prora unu Op ine za ovu godinu predvi eno je 500.000 kuna, iako se zapravo još ne zna koliki e biti troškovi u naravi. Posljednja ponuda koja je stigla vezana za sanaciju i odvoz otpada je 1,700.100 kuna. S obzirom na to da prema prvima analizama postoji mogu nost da se zemlja sa Ksajpe odveze na deponij u Totovcu, to e zasigurno smanjiti troškove sanacije, a isto tako postoji mogu nost da Fond za zaštitu okoliša pokrije troškove u iznosu od osamdeset posto cijene sanacije. Isto tako, kazao je na elnik Horvat, u Me imurju tako er postoji jedno poduze e koje se bavi takvim poslovima sanacije, što bi, nadaju se, znatno moglo smanjiti troškove. Kada je rije o samom postupku, potrebno je odvesti s mjesta odlagališta kompletnu zemlju, zatim je propustiti kroz strojno sito, gdje se bojom kontaminirana zemlja odvaja. Zatim se ta prosijana zemlja ponovno šalje na analizu i, ukoliko zadovoljava potrebne parametre, može se vratiti na Ksajpu, jer je rupu širine dvanaest, dužine petnaest i dubine pet metara potrebno zatrpati, ako pak ne, bit e novih problema, odnosno novih troškova za kupnju materijala (zemlje) kojim e se to morati zatrpati. Tako er se u suradnji sa županom Matijom Posavcom pokušava što prije ugovoriti sastanak s direktorom Agencije za zaštitu okoliša Svenom Mullerom, kako bi ga zamolili da Agencija u što ve em iznosu inancira sanaciju odlagališta, koje se sada pokazalo kao veliki problem. Naime, i ako Op ina uspije sanirati “svojih” 300 kvadratnih metara, to je tek kap u moru na ostalu one iš enu kvadraturu.

Sumnja se da su tvrtke ostvarile protupravnu imovinsku korist ve u od 21 milijun kuna Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu donijelo je rješenje o provo enju istrage protiv etvero hrvatskih državljana (1950., 1958, 1969. i 1955.) i dva trgova ka društva zbog po injenja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz l. 246. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona. (27. 12. 2013.). U priop enje DORH-a ne navodi se o kojim je osobama i tvrtkama rije , ali, kako neslužbeno saznajemo, rije je o elnim ljudima koje su vodile više tvrtki, a me u njima i one iz bivšega velikog holdinga MT -a. Iz policije nismo mogli tako er dobiti potvrdu o kojoj je dovršenoj kriminalisti koj obradi rije , budu i da se tek otvorila istraga, ali, s obzirom na višemilijunsku štetu, vjero-

jatno je rije o sumnji u kaznena djela vezana uz tvrtke iz bivšeg sustava MT -a. Postoji osnovana sumnja da su prvookrivljenica i drugookrivljenica te tre eokrivljenik od 2002. do 2007. godine u akovcu, kao odgovorne osobe više trgova kih društava, dogovorili poduzimanje niza radnji koje su dovele do toga da društvo u vlasništvu prvih dviju okrivljenica protupravno, bez stvarnog pla anja, stekne ve inski paket dionica jednoga dioni kog društva u vrijednosti ve oj od 9,800.000 kuna kupnjom dionica od trgova kog društva-fonda, a dionice su ustvari pla ene sredstvima dvaju društava. Osnovano se sumnja da je etvero okrivljenih izi -

Kako neslužbeno saznajemo, rije je o elnim ljudima koji su vodili više tvrtki, a me u njima i one iz bivšega velikog holdinga MT -a

kih osoba od travnja 2007. do ožujka 2009. godine novac od kredita, koji je odobren prvom društvu, upla ivali trgova kom društvu u kojem su direktori, prvookrivljenica i tre eokrivljenik, prikazivali ove uplate kao pozajmice, ali novac u iznosu ve em od 5,300.000 kuna nije nikada vra en prvom društvu. Okrivljene (1950., 1969. i 1955.) se osnovano sumnji i

da su od 2005. do 2011. godine dogovorili da društvo, u kojem su direktori prvookrivljenica i tre eokrivljenik, ispostavlja fakture prvom društvu za obavljene intelektualne usluge i odobrili pla anje tih faktura u iznosu od ukupno 5,000.000 kuna, iako njihovo društvo nije uop e obavilo nikakve intelektualne usluge. etvero okrivljenih izi kih osoba osnovano se sumnji i da su od studeno-

ANDREJA GREGORCA, direktora Stanorada, unato optužnici koja je prije nekoliko dana i javno obznanjena, nije lako ni jeftino maknuti jer je zašti en dobrim menadžerskim ugovorom

Gradona elnik Kova najradije bi da se Gregorec sam makne PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Županijsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv Andreja Gregorca, direktora Gradskoga komunalnog poduze a “Stanorad”, vezano uz poslovanje ove tvrtke. Još u fazi predistražnih radnji javnost, a još više pojedini gradski vije nici, javno je pritiskala gradona elnika Stjepana Kova a da smijeni Andreja Gregorca, direktora Stanorada. Vije nici Laburista pri tome su bili najradikalniji u zahtjevu za njegovo micanje. Stjepan Kova , gradona elnik akovca, u izjavama za javnost vezanim uz Andreja Gregorca ostaje suzdržano oprezan, dok mu nije izre ena krivnja. - Kazao

je da ne e ništa poduzimati prije nego se utvrdi njegova krivnja ili nedužnost, odnosno dok pravosudni organi ne odrade svoj posao. Naime, Stjepan Kova , koji je na dužnosti gradona elnika pola godine, na neki na in ima vezane ruke do okon anja postupka što se ti e direktorske pozicije Andreja Gregorca.

Dobro osiguran menadžerskim ugovorom Kako saznajemo, Gregorec je dobro osiguran menadžerskim ugovorom zahvaljuju i ste enim pravima iz prethodnih razdoblja gradske vlasti, pa bi svaki jednostrani raskid ugovora Andreju Gregorcu mogao skupo koštati

Grad, izme u ostalog i zbog obveze da više mjeseci bude na pla i i nakon odlaska s dužnosti. Ne dokaže li mu se krivnja, a dobije otkaz, te podnese tužbu protiv Grada akovca, obveze za Grad prema Gregorcu bile bi još ve e. Otuda o ito izvire i oprez gradona elnika Stjepana Kova a glede izjava o sudbini Andreja Gregorca na mjestu direktora Stanorada. Me utim, budu i da je podizanje optužnice ve sada zasjenilo Gregorca, kao i Stanorad, Stjepan Kova kazao nam je da bi sporazumni razlaz možda bio najbolje rješenje i za Gregorca, a ne samo za Grad akovec kao osniva i Stanorad kao gradsko poduze e. - Sjest emo i razgovarati i možda bi bilo najpovoljnije i

Stjepan Kova , aktualni gradona elnik, priželjkuje sporazumni razlaz s direktorom Stanorada za Gregorca da se sam makne, kazao nam je gradona elnik Kova . Što se pak ti e poslovanja Stanorada, kazao nam je da je to gradsko poduze e trenuta no u postupku predste ajne nagodbe, tijekom koje bi uz reprogram dugova trebalo do i do sanacije poslovanja ovog poduze a. Gradu je interesu da se te stvari raš iste, te da Sta-

norad po ne stabilno poslovati, kazao je gradona elnik Kova . - Ako konkuretsko poduze e u privatnom vlasništvu s manjim brojem stanova kojima upravlja posluje pozitivno, nema razloga da gradsko poduze e koje se bavi uslužnom djelatnoš u ne posluje pozitivno. To se u budu nosti mora dogoditi, poru io je na kraju gradona elnik akovca.

Andrej Gregorec dobro je zašti en u slu aju micanja s fotelje, zaslugom prijašnje vlasti

Podnesena optužnica Op inskom sudu u akovcu gradona elnik. Okrivljenika se tereti da je tijekom 2011. i 2012. godine kao direktor trgova kog društva upravitelja stambenih zgrada koristio pravo na odbitak pretporeza tom trgova kom društvu po ra unima raznih dobavlja a za investicijske radove na zgradama, iako se ra uni ne odnose na poslovanje trgova kog društva, nego isklju ivo na radove na stambenim zgradama kojima to društvo upravlja. No, stambene zgrade kao samostalni poslovni subjekti nisu bili u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Navedeni ra uni trebali su biti evidentirani u odvojenom knjigovodstvu stambenih zgrada, ali je takve ra une evidentirao u poslovnim knjigama trgova kog

društva i tako neosnovano iskoristio pretporez, ime je umanjio obvezu pla anja poreza na dodanu vrijednost u iznosu ve em od 180.000 kuna. Okrivljenika se tako er tereti i da nije obra unao, prijavio niti platio porez na dodanu vrijednost u iznosu od gotovo 80.000 kuna na prijenos prava vlasništva za stan i garažu koje je trgova ko društvo prenijelo u vlasništvo Gradu akovcu. Nadalje ga se tereti da od 2009. do 2012. godine nije vodio poslovne knjige trgova kog društva sukladno zakonu, pa iz njih nije mogu e provjeriti poslovne doga aje, inancijski položaj i uspješnost poslovanja društva. Optužnica je podignuta zbog istih kaznenih djela i protiv Stanorada. (vh)

“AFERA FARMAL”

Ima li i me imurskih lije nika me u 335 optuženih? ak jedna etvrtina od svih hrvatskih lije nika op e prakse nalazi se u USKOK-ovoj optužnici u aferi ludbreškog Farmala. USKOK je pred Županijskim su-

dom u Zagrebu podignuo optužnicu protiv ukupno 364 ljudi u akciji "Hipokrat", a me u njima se navodi ak 335 lije nika obiteljske medicine. Za sad javnosti nisu po-

znata imena optuženih lije nika, pa tako nije poznato ima li možda me u njima i me imurskih lije nika obiteljske medicine. Radi se o najve oj optužnici koju je USKOK

Nema straha za stanarsku pri uvu!?

Stanorad je ina e krajem travnja ove godine uputio FINA-i prijedlog za otvaranje predste ajne nagodbe. Ukupan dug Stanorada tom prilikom iznosio je nešto manje od pola milijuna kuna. Gregorec je u izjavi medijima rekao da je u pitanju dug prema državi s osnova poreza te je od tog duga gotovo 300 tisu a zapravo kamata na dug. Stanorad je predložio da država otpiše kamate, a ostatak da se reprogramira. I dok za ovaj dug ODORH podiže kaznenu prijavu, Gregorec smatra da je u pitanju zapravo sporno dugovanje koje bi zapravo država trebala otpisati. Ono što najviše mu i gra ane u ovom slu aju zapravo je stanarska pri uva. Mnogi se pitaju postoji li ona uop e i, ako je to tako, je li ona zašti ena. Gregorec je ustvrdio prije nekoliko mjeseci da svaka zgrada ima svoj zašti eni ra un, pa ak i u slu aju ste aja, u ste aj bi išao tvrtkin ra un, a zgrade bi ostale izvan toga. Po tome bi stanarska pri uva trebala biti sigurna, ali uvijek postoji strah je li to zaista tako. (vh)

“SLU AJ STANORAD” akove ko Op insko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv direktora Gradskog poduze a “Stanorad” Andreja Gregorca (61) iz akovca zbog sumnje u utaju poreza i carina, te povrede obveza vo enja trgova kih i poslovnih knjiga. Andreja Gregorca esto se na sjednicama Gradskog vije a akovec prozivalo za nezakonitosti u poslovanju, no uvijek je sve ostalo na izvješ ima revizije i odgovorima na vije ni ka pitanja, prvenstveno oporbe. No, Gregorec je imao svojevrsnu zaštitu. Bivšeg i preminulog gradona elnika Branka Šalamona esto se prozivalo za nepotizam, jer mu je Gregorec bio šogor. Optužbe protiv Gregorca odnose se na razdoblje kada je Šalamon bio

ga 2006. do kraja 2011. godine dogovorili da društvo, u kojem su direktori prvookrivljenica i tre eokrivljenik, ispostavlja fakture drugom društvu za obavljene usluge poslovnog savjetovanja i odobrili pla anje tih faktura u iznosu ve em od 1,375.000 kuna, iako njihovo društvo nije obavilo nikakve usluge poslovnog savjetovanja. Rješenjem o provo enju istrage tereti se i dva trgova ka društva iz akovca za ista kaznena djela po injena od strane njihovih odgovornih osoba, kojima su ta društva ostvarila protupravnu imovinsku korist ve u od 21 milijun kuna. Prema neslužbenim informacijama, PU me imurska ovu obradu odradila je ve ranije, ali tek sada je, po svemu sude i, DORH otvorio istragu. ®

do sad podignuo. Prvookrivljeni u aferi je Dražen Dedi, predsjednik Uprave Farmala, a me u optuženima su i inancijska direktorica Jasna Majhen i regionalni šefovi

Siniša Vujaklija i Dragutin aleta. Iako je prvo istraga bila otvorena protiv 76 ljudi, proširena je na ak 364 ljudi i jedne pravne osobe. elnicima tvrtke "Farmal" na teret se stavlja da su preko trgova kih putnika nudili i pla ali mito lije nicima da oni pacijentima prepisuju njihove lijekove.

Aktualno

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRO ELNICI najzna ajnijih upravnih odjela ljudi od županova povjerenja

AKOVEC STIPENDIRA najviše studenata u Me imurju

ak 86 posto studenata nakon završetka fakulteta radi u svojoj struci U posljednjih deset godina akovec je izdvojio 18,5 milijuna kuna za stipendiranje studenata s podru ja Grada. Radi se o klasi nom stipendiranju, bez kamatnog optere enja kakvo sadrži studentsko kreditiranje. Uz to, akovec stipendira sve one koji zadovoljavaju uvjete iz natje aja. Odbijene su 23 zamolbe zbog nedostatnog prosjeka ocjena, nepotpune dokumentacije, ostvarivanja stipendije iz drugih izvora, prebivališta ili drugih razloga. Od 2009. godine Grad akovec je po eo s prikupljanjem podataka o studentima koji su završili studij, a bili su korisnici stipendije Grada akovca. Prema rezultatima ankete provedene u travnju 2013. godine, više od polovine studenata koji su dostavili anketne listi e, njih 67 posto, zasnovalo je radni odnos. Od ukupnog broja zaposlenih, njih 86 posto radi u svojoj struci. U Me imurskoj županiji posao je pronašlo 62,75 posto ispitanika. Ve ina korisnika stipendija živi na podru ju Me imurske županije, najviše u samom akovcu, njih 62 posto, izvan Grada, na podru ju Me imurske županije, 16 posto, a izvan Hrvatske samo 6 posto.

Postignuti uspjeh i socijalni status najvažniji kriteriji ak 119 novih studenata s podru ja Grada akovca ostvarilo je pravo na dodjelu stipendije ove akademske godine. Od toga 10 na temelju socijalnog statusa i 109 prema postignutom uspjehu. Studentima koji imaju potpisane ugovore o korištenju stipendije za preddiplomski studij, ako

zadovoljavaju uvjete, dana je mogu nost potpisivanja aneksa ugovora o korištenju stipendije na diplomskim studijima. Od ukupno 57 studenata koji su imali mogu nost potpisivanja aneksa, 29 studenata je to pravo ostvarilo dostavljanjem potrebne dokumentacije na vrijeme. Uz te potpisnike aneksa ugovora, ukupan broj novih potpisnika stipendija za akademsku godinu 2013./2014 iznosi 148 novih stipendija. Uz stare stipendije Grad akovec e u ovoj akademskoj godini ukupno ispla ivati 384 stipendije.

119 novih studenata potpisalo ugovore Od 2000. godine, od kada akovec dodjeljuje stipendije, dodijeljeno je ukupno 1.410 stipendija, od ega 1.107 na temelju uspjeha, a 138 na temelju socijalno-imovinskog statusa te 165 stipendija za diplomske studije. Ina e, tako er prema anketi, primanjem i iznosom stipendije bilo je zadovoljno preko 80 posto ispitanika, a preko 90 posto ispitanika dalo je pozitivno mišljenje o potpisanim ugovorima i suradnjom sa službom za stipendije, zbog jednostavnog prikupljanja dokumentacije, razumljivog ugovora i dobre suradnjom sa službama. Ve ina ispitanika (75 posto) smatra kako je bolje dodjeljivati ve i broj stipendija uz manje mjese ne naknade, dok su preostali suprotnog mišljenja. U razdoblju do 2003. do 2013. godine iz prora una Grada izdvojeno je 18,450 milijuna kuna za stipendije. (BMO)

Novi pro elnici Alen Kajmovi i Branko Sušec provjereni HNS-ovci PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Me imurska županija u novu godinu ulazi sa smanjenim brojem upravnih odjela i dva nova pro elnika. Kao što je župan Matija Posavec najavio na po etku mandata, broj upravnih odjela u Me imurskoj županiji smanjen je s devet na pet me usobnim spajanjem pojedinih upravnih odjela. Župan je tako spojio Upravni odjel za poslove župana s Upravnim odjelom za inancije i prora un i na to mjesto postavio svog ovjeka od povjerenja Alena Kajmovi a, dosadašnjeg pro elnika Jedinstvenoga upravnog odjela op ine Šenkovec i glasnogovornika HNS-a. Drugi veliki Upravni odjel za društvene djelatnosti tako er e voditi dugogodišnji HNS-ovac Branko Sušec. U tom novom upravnom odjelu po novom objedinjeni su zdravstvo, socijala, školstvo, sport i kultura. Tre i objedinjeni Upravni odjel je gospodarski, u koji su sada uklju eni: poljoprivreda, gospodarstvo, turizam, promet i europske integracije, a povjeren je Vesni Halugi, dosadašnjoj pro elnici Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije. Po etkom mandata sadašnje županijske vlasti, dva su pro elnika iji su se

Alen Kajmovi , dosadašnji glasnogovornik HNSa, novi je pro elnik Upravnog odjela za poslove župana, kojemu su pridodani financije i prora un

upravni odjeli spojili s drugima, a njihova pro elni ka mjesta ukinuta, te su se samovoljno maknuli i otišli na druga radna mjesta izvan Županije. Svojevoljno je Županiju napustio Matija Novak, pro elnik tadašnjega Upravnog odjela za prora un i javnu nabavu, i Lidija Bijeli , tadašnja pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine. Ni jedan od ta dva upravna odjela više ne djeluje samostalno. Upravni odjel za inancije i prora un integriran je po novom u Upravni odjel za poslove župana. Prijašnji Upravni odjel za poslove župana sa znatno manjim ingerencijama nego do sada vodio je David Vugrinec, sada bivši pro elnik. Novi prošireni Upravni odjel za poslove župana u koji e biti uklju ene inancije i prora un vodit e Alen Kajmovi , koji na taj po-

Kako smo do ekali sretnu Novu Z

apakirali smo 2013. godinu i otpakirali 2014. godinu, s onim istim blagdanskim stolnjakom koji iz ormara vadimo za velike blagdane. Tako smo i za ovu izvadili taj “svetešnji” stolnjak i “escajg”, i u društvu rodbine ili prijatelja do ekali najnoviju, novu godinu. ekali smo je razglabaju i o krizi, nadglasuju i se s djecom iz susjedne sobe. Na meniju je bila država koja pod milim bogom ništa ne valja. “Roštiljali” smo politi are koji su politi ari korumpirani i zbog kojih smo u banani. A izme u tih verbalnih zalogaja vilicom smo pikali drugi komad zarolane puretine ili odojka s pladnja. Stol je stenjao pod teretom nekoliko formi kremastih kola a, jer svaka žena za stolom imala je potrebu ispe i

barem etiri recesijske forme kola a. Prije je to bilo i ohoho više, ali sada u hrvanju s mnogobrojnim obvezama i više nam se ne da toliko pe i. A i nekako bi bilo i nepristojno, ta kriza je! Ta jedva smo u skladu s recesijom, kojoj više i ne brojimo godine koliko dugo traje, ispekli svinjsku pe enku, odojka, pohance, narezali pršut, sir iz trgova kog centra i, naravno, uz sve to poslužili francusku salatu i dva puta podgrijanu sarmu. azgovaralo se tako za stolom izme u dva zalogaja o teškim vremenima, o tome kome je i zašto izostala boži nica, kako je teško ljudima u pu koj kuhinji, o klimatskim promjenama i ho e li spasiti Schumachera. O tome kako smo prisiljeni na štednju, a ne da nam se dignuti od stola i ugasiti dva od tri upaljena televizora koji gore u drugim so-

bama. A i ovaj koji kao svjetlosno-zvu na kulisa bruji iza nas upaljen je samo zato da obvezni novogodišnji program slušamo s pola uha i gledamo kraji kom oka. To je dio novogodišnjeg ugo aja, koji mora biti, samo zato da bi prvih dana nove godine mogli kritizirati televizije kako novogodišnji program pod milim bogom ništa ne valja, a da ga zapravo nismo ni gledali, niti nas zanima. Jedino uzbu enje toga ustaljenog do eka slijedi u pola no i, kada se vadio jeftini šampanjac, kojeg se više prosulo po podu nego usulo u aše. Ionako služi samo da se njima nazdravi, estita i kad vas nitko ne gleda da njime zalijete sobno bilje. Nakon toga slijedi obla enje kaputa kako bi se izvan ku e gledao vatromet iz susjednih dvorišta, obližnjih lokala, trgova i bacila pokoja petarda.

ko ste od onih koji pola prvog dana Nove godine prespavaju, a drugi dio dana primaju ili odlaze u goste kako bi ponovno sjeli za iste stolove od ju er, dokraj uju i hranu koja je ostala od do eka, tada znajte da pripadate normalnoj gra anskoj ve ini i da još niste ugroženi. U tom slu aju ne trebate potpisivati peticiju za uvanje tradicionalnog na ina do eka Nove godine kako bi se zaštitio ustavom. re a da su praznici iza nas jer e nas brzo napustiti ludilo blagdanskog optimizma koje nas obuzima kad u emo u prvi trgova ki centar i kada s kolicima u rukama zaboravimo da je recesija i da sve što god se nalazi na policama, ma po kako god povoljnim akcijskim cijenama bilo, za nas je nedostupno. Za naše mentalno zdravlje bilo bi najbolje da u du ane ni ne zala-

Branko Sušec, dosadašnji ravnatelj OŠ Orehovica, novi je pro elnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, koji objedinjuje školstvo, zdravstvo, nacionalne manjine, socijalu, sport i kulturu

sao dolazi iz Op ine Šenkovec, iz tamošnjega Jedinstvenog upravnog odjela. Medijskim djelatnicima poznatiji je kao glasnogovornik Županijskog HNS-a, ije stranke je i lan. Nekadašnji Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine izgubio je samostalnost i spajao se s Upravnim odjelom za obrazovanje, kulturu i sport u novi Upravni odjel za društvene djelatnosti. Na njegovo elo dolazi Branko Sušec, dosadašnji ravnatelj OŠ Orehovica, prije ega je bio i glasnogovornik Policijske uprave me imurske. Budu i da e voditi dva prijašnja objedinjena upravna odjela, bez mjesta pro elnice ostaje Sonja Toši - Grla . Nova županijska vlast spojila je i Upravni odjel za poljoprivredu i turizam, zbog ega je bez pro elni kog mjesta opet ostala Danica Pošta. Taj

se Upravni odjel spaja s Upravnim odjelom za gospodarstvo, promet i europske intregracije u novi veliki Upravni odjel gospodarske djelatnosti, a pro elni ko mjesto preuzima Vesna Haluga, dosadašnja pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije. Upravni odjel za poslove Skupštine i nadalje vodi Doris Srnec. Na mjestu pro elnika Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju ostaje Stjepan Baranaši , jednako tako Sandra Golubi ostaje pro elnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo. Tri dosadašnja pro elnika koji nisu prošli na javnom natje aju, Danica Pošta, David Vugrinec i Sonja Toši - Grla , ili e ostati zaposlenici Županije ili e tražiti nastavak karijere negdje drugdje.

POGLED ODOZDO zimo. Jer, realno, izbor nam se u izvanblagdansko vrijeme svodi ili na to da emo platiti režije ili da emo jesti. ežije moramo platiti, jer e bi u protivnom zbog dugova i ovrhe mogli ostati bez krova nad glavom, a želudac bi još na neki na in mogli priviknuti da malo i gladuje. Ove godine kao nikad do sada raznorazni proroci, vidovnjaci, astrolozi i ostali vidioci u budu nost proricali su kakva e biti godina koja dolazi. Svatko tko nije u djetinjoj dobi zna ono što su i oni prorekli: da e biti teško, da e biti poplava, orkanskih vjetrova, odrona zemlje, sukoba i nasilja. Korupcijskih skandala, politi kih smjena. I onda su sve to za inili s malo nade koje uvijek ima u životu, jer nema tako tužnih godina da ti se ne dogodi i nešto lijepo i radosno. Ajde, molim vas, sje ate li se koje godine kada svega nabrojenoga nije bilo?

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

ad slavlja pro u i za emo u kolote inu, bacakamo se u njoj kako najbolje znamo i, gle uda, niti se ne sna emo, a ve se na emo na izmaku godine koju smo s toliko nade iš ekivali. I ma kako teška bila, kad je iza nas, od nje se opraštamo s nostalgijom, jer uvijek nam je draže poznato, pa makar bilo i zlo, nego nešto novo što tek moramo otkriti i savladati.

3. sije nja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVOGODIŠNJI OBILAZAK I gradona elnik sa zamjenicima obišao dežurne

Obilazak župana i zamjenika

U novogodišnjoj no i, nakon prigodne novogodišnje estitke gradona elnika na Trgu Republike, Stjepan Kova sa svojim zamjenicima Mariom Medvedom i Romanom Bogdanom odmah zatim krenuo je u obilazak službi koje Novu godinu do ekuju na radnom mjestu. Tako su Novu godinu esti-

tali vatrogascima u Javnoj vatrogasnoj postrojbi akovec, djelatnicima Policijske uprave me imurske, Hitnoj službi i rodilištu Županijske bolnice akovec. Tako er je isto u inio i gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek, koji je obišao jedinicu Hitne i PP Prelog. (BMO)

Župan sa zamjenicima u posjetu službama koje uvijek rade U srijedu prijepodne župan Me imurske županije Matija Posavec, zamjenica župana MŽ-a Sandra Herman i zamjenik župana MŽ-a Zoran Vidovi obišli su Policijsku upravu me imursku, Centar 112 i rodilište Županijske bolnice akovec, kako bi estitati novu godinu djelatnicima koji su u “najlu oj no i” bili na svom radnom mjestu.

Kako su istaknuli u Policijskoj upravi me imurskoj, osim pove anog kršenja javnog reda i mira, što je i o ekivano u novogodišnjoj no i, nije bilo ve ih potreba za intervencijama. Sli no je bilo i u Centru 112, gdje je zabilježen dnevni prosjek poziva. Do 11 sati prijepodne u akove koj Županijskoj bolnici nije ro eno ni jedno dijete. (BMO)

Gradona elnik akovca sa svojim zamjenicima u obilasku

PRVO NOVORO EN E u Me imurju u 2014. godini ro eno tek 1. sije nja poslijepodne – mali Fran Nemec

Vesna Nemec iz akovca rodila prvu bebu Na prvu me imursku bebu u 2014. godini dugo se ekalo. Fran Nemec rodio se u ranim poslijepodnevnim satima u 13,31 sat 1. sije nja 2014. godine, kao nedonoš e, zbog ega još nije spreman za fotogra iranje za novine. Ove godine prvu bebu, malog muški a, rodila je Vesna Nemec iz akovca. Bebica je pri porodu bila teška 3120 grama i duga ka 50 centimetara. Prvi prigodni darovi stigli su iz Županije. (BMO)

ODGOVOR Hrvatskih željeznica - Putni ki prijevoz na upit gra ana zašto nema kasnove ernjeg i ranojutarnjeg vlaka Kotoriba - Zagreb

Kroz no , kad nema željezni kog osoblja u Kotoribi, devastiraju se vagoni Prema informacijama iz HŽ Putni kog prijevoza, u novom voznom redu, koji je stupio na snagu 15. prosinca 2013., Kotoriba je povezana sa Zagrebom s pet direktnih vlakova: vlakom broj 3007 (iz Kotoribe polazi u 5.39 sati), vlakom broj 3013 (polazi u 11.09), vlakom broj 995 (polazi u 17.04), vlakom broj 3019 (polazi u 18.17) te vlakom broj 997 (polazi u 19.12). Zagreb je s Kotoribom povezan tako er s pet direktnih vlakova: vlakom broj 990 (iz Zagreb GK polazi u 7.17 sati), vlakom broj 3006 (polazi u 11.08), vlakom broj 992 (polazi u 14.10), vlakom broj 790 (polazi u 15.12) i vlakom broj 3010 (polazi u 15.24). Dakle, na relaciji Kotoriba - Zagreb GK - Kotoriba u novom voznom redu vozi deset direktnih vlakova – piše u odgovoru na žalbu našeg itatelja voditeljica Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture d.o.o. Martina Elizabeta Lovri . Donosimo odgovor HŽ-a u koji glasi: - Što se ti e vlaka na koji se žali Vaš cijenjeni itatelj, radi se o zadnjem ve ernjem vlaku prema Kotoribi, te prvom jutarnjem vlaku iz Kotoribe. Naime, u prošlom voznom redu taj vlak je bio direktan te je vozila klasi na garnitura (lokomotiva i vagoni), koja je nakon dolaska u kolodvor Kotoriba (u 23.04 sati) tamo ostajala do jutra (do 4.32 sati). Zbog kontinuiranog uništavanja vagona, odnosno kra e raznih dijelova, HŽ Putni ki prijevoz odlu io je da u novom voznom redu u Kotoribi no i dizel-motorni vlak koji je pod nadzorom jedne osobe (strojovo a). Naime, tijekom no i je kolodvor Kotoriba nezaposjednut (nema prometnog osoblja). Dakle, zadnji ve ernji vlak broj 3016 koji vozi prema Kotoribi polazi iz Zagreba, s Glavnog kolodvora, u 19.23 sati, u kolodvor Varaždin dolazi u 22.10 sati, potom putnici presjedaju na vlak 3308 (dizel-motorni vlak), koji iz Varaždina polazi u 22.18, a u kolodvor Kotoriba dolazi u 23.07 sati.

Taj isti dizel-motorni vlak ostaje u kolodvoru Kotoriba te vozi kao prvi jutarnji vlak broj 3301, koji iz Kotoribe polazi u 4.31 sati, u kolodvor Varaždin dolazi u 5.18 sati, potom putnici presjedaju na vlak broj 991, koji iz Varaždina polazi u 5.27 sati, a u Zagreb, na Glavni kolodvor, stiže u 7.52 sati. Što se ti e kašnjenja vlaka 3301 s polaskom iz Kotoribe u 4.31 sati 16. prosinca ove godine, na koje se žalio Vaš itatelj, prvo bismo se cijenjenom putniku željeli ispri ati. Naime, zbog uvo enja novoga voznog reda od 15. prosinca, došlo je do skra ivanja vremena koje prometnik u kolodvoru Kotoriba ima na raspolaganju za sve poslove koje mora obaviti prije pokretanja prvog vlaka (a koji su vezani uz sigurnost prometa). Prvi radni dan novoga voznog reda, dakle, u ponedjeljak 16. prosinca, uo eno je da je predvi eno vrijeme za sve te poslove prekratko (zbog ega je vlak 3301 krenuo sa zakašnjenjem) te je šef kolodvora odmah reagirao i pomaknuo radno vrijeme prometnika. Prema tome vlak 3301 mora biti spreman za ulazak putnika ve u 4.00 sata. Tako er u to vrijeme prometnik mora otvoriti i ekaonicu. Na žalost, centralno grijanje u ekaonici još nije u funkciji, no službe

U 2014. godini zapo inje projekt rekonstrukcije i elektrifikacije pruge Zapreši - Zabok, no ni rije i o Me imurju. Ho e li to i koliko ubrzati promet prema Zagrebu?

Podnevni putnici i u enici na željezni kom kolodvoru u akovcu još e dugo ekati brze vlakove u Me imurju

intenzivno rade na tome da se grijanje stavi u funkciju što prije. U potpunosti razumijemo nezadovoljstvo putnika zbog kašnjenja vlakova na pruzi Kotoriba - Zagreb, što je prije svega povezano sa zakonitostima odvijanja željezni kog prometa na jednokolosije nim prugama.

Vlakovi spori i zbog jednokolosije nih pruga - Dakle, na jednokolosije nim prugama vlakovi se moraju me usobno ekati da bi se križali u kolodvorima koji su predvi eni za to. Stoga i najmanje odstupanje od voznog reda bilo kojeg vlaka iz bilo kojeg razloga lan ano se re lektira na druge vlakove i utje e na njihovu redovitost, što je upravo bio slu aj navedeni dan. Što se ti e relativno dugog vremena putovanja na relaciji Kotoriba - Zagreb, moramo imati na umu da se radi o relaciji koja ima 30-ak zaustavljanja za ulazak/izlazak putnika, a osim toga na pojedinim dionicama te pruge propisano je smanjenje brzine zbog nezadovoljavaju eg stanja pruge.

Upravo zbog toga HŽ Infrastruktura planira za su inanciranje sredstvima iz EU-ovih fondova aplicirati i projekt rekonstrukcije i elektri ikacije pruge Zapreši - Zabok. Tim projektom navedena pružna dionica želi se rekonstru-

irati i uskladiti sa zahtjevima za željezni ke pruge od zna aja za regionalni promet. Elektri ikacijom i postizanjem nazivne projektirane brzine od 120 km/h omogu it e se njeno uklju ivanje u sustav prigradskoga željezni kog prometa na širem podru ju Grada Zagreba, a oja anjem za promet vlakova mase od 22,5 t/o ukinuti današnja ograni enja u teretnom prometu. Radovi bi trebali zapo eti krajem 2014. S obzirom na nedovoljna ulaganja u željezni ku infrastrukturu proteklih 20 godina, HŽ Infrastruktura od 2012. izvodi intenzivne radove u cilju obnove željezni ke infrastrukture diljem Republike Hrvatske, kako bi se pove ala brzina prometovanja vlakova, a samim time i smanjilo trajanje putovanja. Radovi su se odvijali tijekom cijele 2013., a nastavit e se i sljede ih nekoliko godina. Ove je godine u željezni ku infrastrukturu uloženo 1,8 milijardi kuna, a u 2014. HŽ Infrastruktura planira uložiti oko 4 milijarde kuna u obnovu željezni ke infrastrukture, kaže u priop enju voditeljica Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture d.o.o. Martina Elizabeta Lovri .

Prosje na brzina putovanja od 25 km/h Kako se vidi iz odgovora, ni ovaj put nema naznake da e se u Me imurju nešto promijeni na bolje kad je rije o željeznici. Elektri kacija pruge do Zaboka zna ajna je, no pitanje je kad e s i do Varaždina, a kad do akovca i Kotoribe. Najvažnije je pitanje ho e li i koliko to ubrza promet iz Me imurja, no bojimo se da e sve osta isto, uz neznatna poboljšanja. Sad se do Zagreba iz Kotoribe stiže za oko e ri sata, što zna i da se putuje oko 25 kilometara na sat. To je naprosto

presporo u današnje vrijeme, pogotovo kad se zna da su brzine modernih vlakova u svijetu ve više sto na kilometara i da bi Me imurje da je povezano brzim linijama prema Zagrebu bez ikakvih problema moglo bi sjeverno predgra e Zagreba, u koje bi se moglo s i za pola sata. No to su za sada samo lijepe želje, a mogu nos su nešto drugo. Vlakom se putuje tako sporo da bi se moglo organizira natjecanje izme u konja i vlaka, a da se ne zna tko bi pobijedio. (jš)

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. sije nja 2014.

SUSRET središ anskih poduzetnika i onih koji žele investirati u Murskom Središ u

Slovenski poduzetnik Uroš Šumer najavio zapošljavanje do stotinu radnika PIŠE: STJEPAN MESARI

Gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak organizirao je zadnji petak u prošloj godini, u Pansionu “Ilonka” u Murskom Središ u, susret središ anskih poduzetnika, kao i onih iz drugih sredina. Na dobro organizirani skup došlo je pedesetak poduzetnika, obrtnika i gospodarstvenika, kojima je detaljno prezentirana Gospodarska zona Brezje, za koju su ve do sada poduzetnici pokazali interes. Gradona elnik Dražen Srpak i tajnik Grada Miljenko Štefani rekli su kako se zona nalazi na jugoisto nom dijelu Murskog Središ a, zapadno i isto no od željezni ke pruge akovec - Lendava, te naglasili kako bi upravo željezni ka pruga i budu a zaobilaznica te most na rijeci Muri trebali biti od velikog zna aja za razvoj zone. U Gospodarskoj zoni Brezje dobro ide prodaja gra evinskih parcela. Od trinaest gradilišta prodano ih je sedam, a za preostalih pet iskazan je konkretan interes poduzetnika i poslovnih ljudi.

Josef Hera, voditelj Karpatske regije, želi u Mursko Središ e dovesti investitore iz drugih država

REKLI SU...

Središ anski poduzetnici iskazali su interes za susret s gradona elnikom i kolegama

Prvi konkretni investitor u Gospodarskoj zoni Brezje najavio je otvaranje pogona za proizvodnju metalne galanterije. U njegovom proizvodnom pogonu naredne bi se godine zaposlilo izme u pedeset i sto radnika Prva koja e u Gospodarskoj zoni Brezje po eti graditi proizvodne hale je tvrtka “Šumer”, vlasništvo Uroša Šumera iz Slovenije. Slovenski poduzetnik posjeduje poduze e u Sloveniji i Srbiji i bavi se proizvodnjom metalne galanterije, a u Murskom Središ u e zaposliti izme u pedeset i sto radnika.

Cijena samo pet eura za kvadratni metar Gospodarska zona Brezje prostire se na 12 hektara gra evinskog zemljišta, a parcele su površine izme u 5,300 i 11,250 kvadratnih metara, povezane na županijsku cestu, a mogu a je izgradnja industrijskoga željezni kog kolosijeka. Cijena kvadratnog metra gradilišta je samo pet eura, jer je potpuno o iš eno od raslinja i panjeva, te odmah spremno za izgradnju objekata. Posebne pogodnosti za investitore jesu izmjene o komunalnom doprinosu, te se za investicije od 500 tisu a do milijun kuna investitor osloba a 25 posto utvr enoga komunalnog doprinosa.

SLOVENSKI INVESTITOR

ekamo još samo struju Uroš Šumer, tvrtka “Šumer”: - Uspostavljen je dobar odnos s doma im ljudima. Imamo potrebu izgraditi proizvodni objekt za izradu metalne galanterije. Parcela je u redu i, ako kroz devedesetak dana Elektra dopremi struju, možemo krenuti u posao. Moje obiteljsko poduze e bavi se proizvodnjom metalne galanterije, kao što su opruge, dijelovi za automobile i poljoprivrednu mehanizaciju. Osim što emo prvi zapo eti izgradnju u zoni Brezje, želim da budemo i na prvom mjestu kao dobra tvrtka.

Za investicije od milijun do dva milijuna kuna pla a se 50 posto komunalnog doprinosa, dok se za investicije od dva do tri milijuna kuna investitor osloba a 75 posto utvr enoga komunalnog doprinosa. Investitor koji ulaže preko tri milijuna kuna u stopostotnom iznosu se osloba a komunalnog doprinosa. U vrijednost investicije ulaze ulaganja u proizvodni objekt (troškovi izgradnje i priklju enja na komunalnu infrastrukturu, elektri na energija, plin, voda, kanalizacija) te ulaganja u opremu i strojeve.

Podrška ulaganjima Sastanku poduzetnika s gradona elnikom Srpakom prisustvovali su i gosti: me imurski župan Matija Posavec, Josef Hera, voditelj Karpatske regije iz Ma arske, predsjednik

Od trinaest gradilišta, prodano ih je sedam, a za preostalih pet iskazan je konkretan interes investitora GSV-a Stjepan Cirkovi , predsjednik MOK-a Slavko Faltak i drugi. Svi oni podržavaju plan, program i razvoj Gospodarske zone Brezje kod Murskog Središ a, kao i potrebu izgradnje gradske zaobilaznice te novog mosta na rijeci Muri, koji e osim redovnog prometa primati vozila i kamione koji e dolaziti i odlaziti iz Gospodarske zone Brezje. Pojedinci su kupili parcele, ali još uvijek nisu u mogu nosti graditi, pa e proizvodnju obavljati na postoje im lokacijama, a s vremenom preseliti u zonu. Jedinstvena je ocjena svih nazo nih kako bi država, odnosno resorna ministarstva trebala barem u po etku uložiti zna ajnija sredstva kako bi se zona što bolje opremila i privukla nove investitore.

Mladen Hoblaj, Ahores: - Dobro je što se održao ovaj skup jer više nas je pametnije od jednoga samog, no nisam siguran da e Grad mo i sam pokrenuti zonu, država treba pomo i, barem toliko koliko i drugima. Osobno za sada ne planiram investirati u izgradnju objekta u zoni Brezje, jer još uvijek imam slobodne kapacitete u Ahoresu (bivšem Modeksu). Ovog trenutka u bivšem Modeksu radi 300-tinjak radnika, a uskoro e ih biti preko 50, jer interes za zakup prostora pokazuju Švicarci i Austrijanci, koji e proizvoditi kozmetiku i metalnu galanteriju. Franjo Sobo an, Sobo an Interijeri: - Kupili smo parcelu u Gospodarskoj zoni Brezje, no za sada ne mislimo graditi objekte jer i u postoje im imamo mjesta za proširenje, ali u budu nosti sigurno idemo i tamo. Mi smo u godini koja je iza nas pove ali broj zaposlenika sa 69 na 84, investirali smo u tehnologiju i opremu tri milijuna kuna, te izradili više programa koji ekaj odluku strukturalnih fondova. U 2014. godini planiramo zaposliti 15 novih radnika, te emo pove ati i proširiti proizvodnju. Vjerujem da emo biti zadovoljni kao i prošlu godinu, a želim svima koji su se odlu ili investirati u izgradnju u Brezju da budu uspješni. Matija Posavec, župan: - Prvo želim pohvaliti gradona elnika Srpaka što je okupio ovako velik broj gospodarstvenika te pokazao kako je gospodarstvo najvažnije u razvoju Murskog Središ a, grada kakav želimo imati. Sve službe Me imurske županije zalagat e se da sve dozvole budu izdane na vrijeme. Moramo biti u inkoviti, moramo biti servis poduzetnicima. Zona je Murskom Središ u potrebna i kada ona jednom krene sve e biti puno bolje i lakše. Granice su otvorene i to treba iskoristiti, novac iz EU dolazi, ali strogo e se nadzirati njegovo korištenje, no sve je to ve u EU vi eno i mi kao županija vrijednih ljudi nemamo se ega bojati, nego primiti se posla i krenuti raditi. Evo za nekoliko dana k nama dolazi INA, koja e raspisati natje aj za obavljanje potrebnih radova na bušotinama i tu je isto šansa za naše poduzetnike. Dražen Srpak, gradona elnik: - Prvo zahvaljujem županu Matiji Posavcu što nam je dao sto tisu a kuna koje emo iskoristiti za pripremne radove u zoni. Interes poduzetnika za Gospodarsku zonu Brezje postoji, zanimaju se ljudi iz Hrvatske, ali i regije. Želimo što prije u zonu dopremiti energente i urediti prometnice, tako da investitori mogu zapo eti izgradnju. U svim smo segmentima spremni pomo i onima koji e investirati, a usporedo emo se boriti za izgradnju zaobilaznice i mosta na rijeci Muri, za što imamo potporu susjedne Slovenije. Spremamo i druge povlastice za ulaga e, a sve s ciljem da zona što prije profunkcionira, da po ne zapošljavanje ljude i da, kako sam rekao, u izbornoj kampanji vidim zadovoljne sugra ane.

Snježana Doni ar Zadravec, DV “Sun eko - Pahuljica”: - Kod privatnog najmodavca smješten je moj Dje ji vrti ‘Pahuljica’ i zadovoljni smo svime, jedino ne prostorom, koji nam je premalen. Razgovarat u s najmodavcom da se proširimo u postoje em objektu u kojemu bi bilo mjesta, no treba se dogovoriti. Ako to ne bi išlo, razmišljam o drugoj lokaciji, jer moramo se širiti. Postoji veliki interes roditelja za upis njihove djece k nama i imali smo problema što sve koji su željeli nismo upravo zbog nedostatka prostora jesenas mogli upisati. Sigurno je da ne emo u Gospodarsku zonu, ali želim uti kako i što promišljaju gospodarstvenici.

3. sije nja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MENADŽER GODINE “Crome” - DAVOR GE I iz LPT-a Prelog

RAZGOVOR

Rastemo svaku godinu S POVODOM najmanje dvadeset posto PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Udruga menadžera i poduzetnika “CROMA” proglasila je Davora Ge i a menadžerom godine za 2013. godinu u kategoriji srednjih poduze a, što je još jedno priznanje tvrtki “LPT” iz Preloga. Ve duži niz godina Davor Ge i je direktor, odnosno menadžer tvrtke “LPTehnologije” d.o.o. sa sjedištem u Prelogu, koja je sastavni dio multinacionalne korporacije “Leggett&Platt”, koja ima sjedište u gradu Carthage u Missouriju, SAD. Treba re i da ovo nije prva nagrada ovoj tvrtki i njezinu vodstvu. Tvrtka je svojevremeno nagra ena Zlatnom kunom Županijske komore HGK-a za ostvareni poslovni rezultat u 2006. godini, te je nositelj nacionalne nominacije HGK-a za Zlatnu kunu za srednja poduze a za 2007. godinu te dobitnica nagrade “Zlatni klju ” Društva hrvatskih izvoznika, a kao najve i izvoznik u Brazil u 2008. godini i najve i izvoznik u Francusku u 2009. godini. Korporacija “Leggett & Platt” je vode i svjetski proizvo a ži anih jezgri i ostalih komponenti za proizvodnju madraca i namještaja, koji danas zapošljava više od 19.000 djelatnika u više od 140 tvornica u 18 zemalja širom svijeta. Dionice kompanije “Leggett & Platt” (Leg) kotiraju na NYSE, a zna ajan je i podatak da je dionica kompanije uvrštena i u burzovni indeks S&P 500.

prilikom preseljenja tvrtke u novu poslovnu zonu na sjeveru Preloga. Naše je tržište izvoz, sad u 2013. godini oko 90 posto proizvodnje ostvareno je za izvoz, a samo 10 posto za doma e tržište. Prije trinaest godina udio doma eg tržišta iznosio je od 30 do 40 posto. Hrvatsko tržište je ostalo isto, no podigli smo izvoz toliko da je udio hrvatskog tržišta pao ispod deset posto. S rastom koji planiramo u 2014. godini udio na hrvatskom tržištu e i dalje padati jer, na žalost, na doma em tržištu nema rasta. Radimo za doma e tržište ono što želimo raditi, postoji jedan dio

O ekujem nove investicije u Prelogu te samim time i novo zapošljavanje. U 2013. godini zaposlili smo osamdeset radnika hrvatskog tržišta za koje ne želimo raditi zbog nesigurnosti pla anja. Naš cjelokupni rast je u izvozu. Proizvod koji mi radimo spada u kategoriju ‘business to business’, u najve em dijelu našeg poslovanja smo dobavlja i komponenti prvenstveno europskim proizvo a ima, ali i i po cijelom svijetu. Ži ane jezgre jedna su od bitnih komponenti u proizvodnji madraca, neki koriste malo više te komponente, a

Devedeset posto proizvodnje za izvoz • Tvrtka ‘LPT’ se izuzetno brzo razvija i raste, od ak dvadeset posto na godinu. Što je razlog? — Investirali smo jako puno, pripremili infrastrukturu za taj rast i imali smo od po etka to u vidu, pogotovo

neki koriste malo više druge komponente. No ja mogu govoriti o tome što mi radimo. Kad je rije o kvaliteti, de initivno spadamo u europski vrh i de initivno smo najbolji u regiji. Imamo širok proizvodni asortiman i pratimo najnovije trendove, ali isto tako i pokušavamo kreirati neke nove trendove. Investiramo dosta u razvoj procesa i u razvoj proizvoda, te u razvoj opreme za proizvodnju komponenti. • Koliko je važno zaštititi patent, danas se kontinuirano stvaraju stalno novi proizvodi? — Zaštititi patent je jednako važno kao u vrijeme industrijskog doba, a s druge strane i puno važnije. Tržišta se otvaraju, a dostupnost informacija svih tipova pove ava se svakim danom. Prije su tržišta bila zatvorenija, pa su se neke stvari mogle ‘sakriti’ od konkurencije. Danas je to jako, jako teško, svi putuju svagdje, informacije su dostupne na Internetu. S tog aspekta potreba za zaštitom proizvoda je ve a, kako zaštita tehnoloških rješenja i robnih marki, tako i svih oblika intelektualnog vlasništva. • Koliko za tvrtku zna i poskupljenje elektri ne energije? — Ne bih mogao re i da to bitno utje e na našu proizvodnju. Mi smo preseljenjem na novu lokaciju instalirali novu proizvodnju koja je zna ajno

Više od tristo zaposlenih • Koliki je broj zaposlenih u LPT-u i namjeravate li se širiti? — Krajem ove godine bilo nas je 314, u zadnjih šest do osam mjeseci zaposlili smo oko 80 novih radnika.

Kako rastemo oko 20 posto na godinu, postoje planovi za nove investicije i proširenja, a samim time i zapošljavanje. No to ne e biti preko no i, ve prema potrebama razvoja i tržišta.

ga bilo kakav tehni ki ssmjer, strojarski i sli no. na • U koje zemlje najviše proizvo plasirate svoje proizvode? — U programu ži ži anih jezgri LPT danas ima sstatus najve eg hrvatskog, al ali i regionalnog proizvo a a razli itih tipova ži anih jezgri za madrace i namještaj. Osim prodaje u Hrvatskoj, izvozi se u skoro sve zemlje Europske unije, Australiju, Novi Zeland, SAD, Rusiju, Litvu, Estoniju, Cipar, zemlje Bliskog istoka i druge.

Svako tržište ima svoje zahtjeve

Davor Ge i : - Postoje planovi za nove investicije i proširenja, a samim time i zapošljavanje. No to ne e biti preko no i, ve prema potrebama razvoja i tržišta

pove ala našu potrebu za elektri nom energijom. Ono što je bila sre a je to što smo krenuli u investiciju u novoj zoni te sudjelovali u kreiranju te zone i potrebe za energentima zajedno s Gradom Prelogom. Da smo bili na nekoj staroj lokaciji, a to je bilo sagledavano kao opcija kad smo odlu ivali o izgradnji nove tvornice, bilo bi jako skupo osigurati takvu investiciju. Cijena energenata za one koji su na kupovnoj strani nikad ne može biti dovoljno niska, a ni dovoljno visoka za one koji su na prodajnoj strani. Imamo status povlaštenog korisnika elektri ne energije zbog velike potrošnje, a pa nam to olakšava. No te prednosti smo morali platiti, morali smo investirati.

Hrvatska bolnica za lutke U

Portugalu ve dulje vrijeme postoji prava bolnica za lutke. Lutke svih vrsta donose se u bolnicu za lutke, gdje ih popravljaju, zamjenjuju im udove, elektroniku, krpaju i na kraju vra aju vlasnicima. Donose se lutke stare i preko stotinu godina, drveni konji i, kao i moderne lutke. Vlasnica ove bolnice za lutke kaže da ima posla preko glave, kao i to da svaku lutku iz bilo kojeg razdoblja može popraviti. to radimo u Hrvatskoj sa starim lutkama ili konji i-

ma? Ako nisu negdje na tavanu ili u podrumu, ili ako su potrgani, ve su vjerojatno u nekoj velikoj gomili sme a, a još više njih je ve uništeno. a stranu lutke, bez njih se uostalom može živjeti, pa zbog ega bi one odjednom bile tako važne? U Portugalu su shvatili: lutke doista nisu posebno važne za nacionalnu ekonomiju, no uspomene na njih i te kako su važne. azlog zbog ega su lutke važne pripada jednoj višoj instanci važnoj za život svakog

N R

ovjeka, a to su uspomene i sje anja na stara bolja vremena. tare lutke zapravo su djeli i uspomena koje nas podsje aju da nam je i nekad bilo lijepo, bez obzira na sve novotarije koje danas dolaze u ogromnom koli inama. One nas podsje aju na to da je obitelj najvažnija te da je jako važno kako se uvaju uspomene. spomene pak daju nadu da e jednog dana biti bolje, kao što je to nekad bilo, pa makar samo u uspomenama, a ne stvarno, donose onu vrstu

nade koja je danas potrebna društvu. ko je hrvatsko društvo izgubilo nadu, onda je ono bolesno, no tako ne mora doista i biti zauvijek. Jer, destrukcija društva ima svoje po etak i kraj, ne mogu se beskona no bogatiti samo neki, drugi samo siromašiti, a mladi i besplatno školovani ljudi ostajati bez posla. o danas uvi aju ak i hrvatski intelektualci koji nisu ispunili povijesnu zada u. Nisu se oštro pobunili protiv

• Imate li poteško e s kvalitetom kadrova? — Zapravo i ne, kako bi se o ekivalo s obzirom na specijaliziranu proizvodnju. Ve pri izboru lokacije za novu tvornicu uzeli smo u obzir kvali iciranost potencijalnih zaposlenika na ovom podru ju, to je jedan od razloga zašto smo gradili tvornicu u Prelogu. Naši zaposlenici dolaze iz bazena sjeverne Hrvatske, ponajviše u krugu do dvadesetak kilometara od tvornice, možda nas ima petnaestak koji putujemo malo dalje. No ne postoji posebna škola za našu struku, pa sami dodatno obrazujemo svoje kadrove. Imamo program internog obrazovanja i na taj na in sebi osiguravamo kadrove. U svakom slu aju, dobra je podlo-

• Danas se na tržištu nudi mnogo razli itih tipova madraca iz razli itih materijala, tu su lateks i spužva, no ži ane jezgre dominiraju. Ima li razlike me u kupcima u osje aju i preferencijama tvrdo e madraca u razli itim dijelovima Europe? — Razlike su velike od zemlje do zemlje, ne biste vjerovali kolike su. U Europi pokrivamo široko podru je od Skandinavije do Engleske, moram re i da su razlike ogromne, posebno u percepciji što je to dobro i što je to kvalitetno. Re i u ovako: ako je neko mjerilo tvrdo e madraca, odnosno podloge za spavanje faktor 100, ono što se smatra poželjnim za spavanje u Belgiji je na razini nekih 60, a u Francuskoj, ili još bolje u Španjolskoj, taj je faktor 120 ili ak 140 u odnosu na 100. Zapravo, tvrdo i meko se relativno lako dade izmjeriti, no ono što je tu dobro i što meni paše, tu su razlike apsolutne jako velike. Kina je tu ekstrem. Percepcija dobrog kreveta u Kini je cigla, da bude što tvr e. Ne znam što je razlog takvom poimanju, možda taj što se misli da e tvr i krevet duže trajati, no to je pogrešno, svaki madrac ima svoj vijek trajanja. Može se voziti i stari automobil od dvadesetak godina, no najbolji je do svoje pete ili šeste godine, a sli no je i s madracom.

GLOBALNO I LOKALNO takvog modela koji društvo vodi u propast, ve je svaki gledao svoje interese, svi su tražili recepte za boga enje i akumulaciju kapitala jer su kona no sloboda i demokracija došle na vrata. Sad su se otrijeznili, no dosta prekasno. emokracija sama po sebi nije donijela nadu, ve nihilizam, jer je korištena na destruktivan na in i bez dovoljno pameti. Zbog toga nam je bolnica za lutke, koje zapravo u Hrvatskoj nema, no ima je negdje je u našim uspomenama, toliko dragocjena, uspomene su nada u nevremenu vremena.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Kroz Međimurje

KU A obitelji Višnji iz ehovca dobila novi krov

CRNA KRONIKA

Prozori za

SRETNI EPILOG neobi noga prometnog doga aja uz HE akovec

“Tami em” završio u nabujalom kanalu i uspio se spasiti Branko Bukal iz Podbresta u ponedjeljak poslijepodne preživio je zasigurno najtežu epizodu u svojem životu. Nakon što je s malim teretnim vozilom, popularnim “tami em“, završio u kanalu HE akovec, uspio je nakon borbe za preživljavanje stotinjak metara dalje isplivati na njegovu obalu. Nesretni slu aj dogodio se na poznatoj “brzoj cesti“ uz kanal, na kojoj je Bukal popravljao gumu na “tami u“ i u pokušaju da se makne s ceste kako ne bi ugrožavao promet dogodio se nesretni slu aj i zajedno s teretnim vozilom završio je u nabujalom kanalu hidroelektrane. Bukal o cijelom slu aju ne želi ništa previše govoriti, staloženo je reagirao kako u teškoj situaciji, tako i sada kada je ona po njegov život sretno završila.

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Obitelj Višnji zahvaljuje svima, posebice brojnim mještanima ehovca, koji su prisko ili u pomo kad je trebalo, te rodbini i kumovima

Nesretni voza (sasvim desno) dan kasnije pratio je akciju va enja “tami a“

Obitelj Višnji iz ehovca ostala je bez krova nad glavom krajem studenoga prošle godine, kada se vjerojatno i zbog jakog vjetra koji je u našem kraju puhao nekoliko dana zapalio dimnjak. Zbog visokih temperatura zapalilo se i krovište ku e, a kako je ku a imala drven strop, ubrzo je požar progutao cjelokupni inventar ku e. Tragedija je bila tim ve a što je obitelj Višnji obnovila krovište prije pet godina, no slu aj je htio da taj krov ne ostane dugo na ku i. Odmah nakon požara prisko ili su u pomo mještani ehovca i prijatelji obitelji te zapo eli s raš iš avanjem zgarišta, a pokrenuta je i akcija pomo i obitelji, koja se ovih dana pretvara u pravu boži no-novogodišnju pri u sa sretnim završetkom, ako

se to tako može re i kad je rije o nezgodi i požaru.

Pomo i stigla i lajkanjem preko Interneta Posjetili smo obitelj Višnji ovih dana uo i novogodišnjih blagdana i zatekli radnike i prijatelje kako užurbano završavaju radove na ku i. Izgorjela ku a obitelji Višnji , koja ima zidove debele etrdeset centimetara, u me uvremenu je uz pomo Grada Preloga dobila standardni strop i novo krovište koje je pokriveno ovih dana, površine 177 kvadratnih metara. Na gradilištu smo zatekli sina Nikolu i oca Željka, koji je upravo pristigao iz jutarnje nabavke. Sin Nikola nam je rekao: - Upravo završavamo osnovne unutarnje radove.

“Tami “ je prona en tek nakon intervencije ronila ke ekipe

TEŠKA PROMETNA nesre a u akovcu

Zabio se u banderu, sre om bez fatalnih posljedica Nova godina po ela je teškom prometnom nesre om koja se dogo-

KRIVOLOVCI i dalje aktivni

Život izgubile dvije srne ini se kako me imurski krivolovci ne posustaju u svom naumu neza konitog ubijanja divlja i. Zabilježen je novi slu aj krivolova u kojem su život izgubila dva laneta. Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je u razdoblju od 19. do 29. prosinca u podru ju zvanom "Gecijova meka" u blizini mjesta Domašinec, te u razdoblju od 30. studenoga do 30. prosinca u podru ju zvanom "Hrenovec“, u blizini mjesta Domašinec, nepoznati po initelj postavio ži ane zamke u koje su se ulovila dva laneta koja su uginula. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

dila u akovcu. Osobno vozlo sletjelo je s ceste, pri emu je udarilo u stup

javne rasvjete (banderu). Voza osobnog vozila zadobio je teške tjele-

sne ozljede i zbrinut je u Županijskoj bolnici akovec. Otac Željko Višnji i donator prozora

KRADLJIVCI nisu mirovali

Kra e i za blagdanske dane U polju Globetka kod akovca nepoznata je osoba provalila u vikendicu iz koje je ukrala motornu kosilicutrimer, ime je vlasnik iz akovca ošte en za nekoliko tisu a kuna. Do provale i kra e došlo je u periodu od 31. prosinca 2013. do 1. sije nja 2014. godine, a protiv nepoznatog po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, javlja PU me imurska. Do provale je došlo i u utorak, 31. prosinca 2013. godine, u vremenu od 10 do 20 sati u Ulici Vladimira Nazora u Štefancu. Nepoznati je po initelj provalio u obiteljsku ku u gdje je ispremetao stvari i ukrao novac, ru ni sat i pirotehni ka sredstva. Materijalna šteta cijeni se na više tisu a kuna, a protiv nepoznatog po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnim odvjetniku u akovcu. A da lopovi vrebaju na svaki naš trenutak nepažnje, potvrdila je kra a na samu novogodišnju no . Do nje je došlo u srijedu, 1. sije nja 2014. godine, u vremenu od 5

do 5.30 sati u ugostiteljskom objektu u akovcu, u Ulici dr. Ivana Novaka. Nepoznati je po initelj iskoristio nepažnju vlasnika iz Novog Sela Rok i ukrao mu mobilni telefon, te ga time oštetio za nekoliko tisu a kuna. Tijekom no i s 29. na 30. prosinca u Donjem Pustakovcu nepoznati po initelj originalnim ili sli nim klju em otklju ao je vrata doma kulture, odakle je ukrao audio i video ure aje, te informati ku opremu. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, javlja PU me imurska. U razdoblju od 24. do 29. prosinca u Svetoj Mariji, u Ulici Vladimira Nazora, nepoznati po initelj provalio je u obiteljsku ku u i ukrao smrznuto meso i razne profesionalne alate. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. U ponedjeljak 30. prosinca u vremenu od

18.20 do 18.25 sati u akovcu, u Ulici Ru era Boškovi a, nepoznati po initelj provalio je u županijsku zgradu, gdje je ukrao doma i novac, osobne dokumente i bankomat kartice, vlasništvo zaposlenika. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Isto tako u ponedjeljak 30. prosinca Policijska uprava me imurska zaprimila je obavijest ženske osobe iz Podturna da joj je ukraden mobitel. Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je dana 27. prosinca u vremenu od 4 do 5 sati u akovcu, u Dr. Ivana Novaka, u no nom baru nepoznati po initelj iskoristio gužvu i nepažnju te sa stola ukrao mobitel dojaviteljice i mobitel i novac iz nov anika muškarca iz Podturna koji je bio s njom u društvu. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

STARICA Julijana uranec zapravo ne živi u šum

Živi kod k er Blagdanski srceparaju i video o sirotoj 84-godišnjoj bakici Julijani uranec, objavljen na Boži na našoj web stranici: www. mnovine.hr, kao i tekst u tiskanom izdanju, podigli su pove u prašinu u tom kraju. Video je u medije poslala Udruga mladih Mali Mihaljevec, koja je sama snimila video u kojem prigodom boži nih blagdana daruju staricu koja živi sama u trošnoj ku ici u šumi, bez vode i struje. Gledatelji, ganuti videom i brižnoš u Udruge mladih, još nisu stigli obri-

sati suze, a ve je na video reagirao na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu An elko Nagrasajlovi , tvrde i kako video iskrivljuje injenice te da starica živi u ku i s vodom i strujom, samo 300 metara udaljenoj od snimljene stra are. U medije se nakon toga krenulo i s pri om kako starici prijeti izbacivanje iz doma u kojem trenutno živi, a angažirana je Udruga mladih nastavila svoju akciju pomo i starici te je pokrenula niz radova obnove njene ku e. Nakon detaljnog razgovora s obje

3. sije nja 2014.

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

v, a stigla i stolarija

a ku u stigli ak iz Zagreba Najviše nam pomaže rodbina i ljudi iz ehovca te kumovi, a zahvaljuju i Gradu Prelogu ku a ima novi krov. Jako smo zahvalni Gradu Prelogu. Ljudi iz jedne tvrtke iz Zagreba, kad vidjeli što nas je snašlo, lajkanjem su preko Interneta obe ali prozore, odnosno stolariju. Rije je o tvrtki ‘Prozorko’, zaposlenici su ve bili tu i izmjerili prozore.

Pomažu i rodbina i kumovi

Sin Nikola Višnji ispred ku e, koja je ve pokrivena, u o ekivanju stolarije: - Pomažu nam mnogi, a najviše mještani ehovca, rodbina i prijatelji

AKCIJA UDRUGE “MMT” i tvrtke “Prozorko.hr”

- Jako puno pomažu rodbina, kumovi i mještani ehovca, trebalo je jako puno raditi na zgarištu. Svima koji su nam pomogli ili pomažu zahvaljujemo svim srcem, kaže Nikola. Sre a je u nesre i i to što temperature nisu preniske

lanovi HNS-a, podružnice Prelog, donirali obitelj Višnji lanovi Hrvatske narodne stranke, podružnice Prelog, posjetili su povodom nadolaze eg Boži a obitelj Višnji iz ehovca. Tom prilikom uru ena im je donacija koju su lanovi HNS-a s podru ja cijele podružnice prikupili kako bi pomogli stradaloj obitelji. HNS Grada Preloga je do sada pa je mogu e izvesti radove, a Višnji i se nadaju da e u prvim danima sije nja preduhitriti niske temperature i zagrijati ovaj put dijelom obnov-

u predblagdansko vrijeme svojim aktivnostima iskazivao društ venu odgovornost i socijalnu osjetljivost posje uju i najstarije sugra ane, prikupljaju i igra ke za udruge i ustanove, a ove su godine odlu ili pomo i stradaloj obitelji i na taj im na in uljepšati blagdansko vrijeme. ljenu ku u, u kojoj još mnogo toga nedostaje, pa je pomo i dalje potrebna. No najvažnije da je ku a ve ponovno topla, a drva ima. (J. Šimunko)

Prozori stigli pred sam kraj godine Prozori tvrtke “Prozorko.hr” stigli su baš pred kraj godine, te su montirani. Akcija nabavke išla je uz pomo dobrih ljudi na ovaj na in: tvrtka “Prozorko. hr” objavila je na Facebooku nagradnu igru u kojoj se moglo predložiti obitelj u potrebi, tj. onoga za koga se misli da je pomo u obliku PVC prozora najpotrebnija. Arabela Novak - ura predložila je obitelj Višnji te je za pomo oko prikupljanja lajkova zamolila lanice udruge “MMT” (Me imur-

ske mame i trudnice), koje su odmah prihvatile njezin prijedlog, te su vrlo rado pristale da se natje aj objavi u grupi “MMT” na Facebooku, kako bi se sakupilo što više lajkova. Kako je uz pomo svih koji su glasovali nagradu upravo osvojila obitelj Višnji , gospodin Mrkonji kontaktirao je Arabelu da dogovori susret u ehovcu. 19. prosinca 2013. Arabela Novak - ura i Anita Horvat, lanica udruge “MMT”, posjetile su obitelj Višnji u

ehovcu. Došao je i Antonijo Mrkonji , vlasnik Prozorka.hr. Dogovoreno je da sve dimenzije prozora budu dostavljene od strane Željka Višnji a u Prozorko.hr i, ako bude sve po planu, ve u roku od deset dana prozori bi trebali biti kod njih. Radiseopunoprozoraidonacija je stvarno vrlo vrijedna. Višnji i su ih toplo primili i jako su im zahvalni na akciji. 30. prosinca 2013. stigli su prozori i dvojica radnika koji su te prozore montirali na ku u.

Obitelj Višnji i sudionici akcije preko Interneta

mi, a iskrivljena pri a koja se pojavila u medijima razljutila je op inskog na elnika Nagrajsalovi a

ri, ali mladi ipak sanirali ku icu u šumi istina da joj prijeti izbacivanje iz te ku e. Kada bi tome i bilo tako, gospo u uranec eka sigurno mjesto u domu, to su mi potvrdili u Centru za socijalnu skrb. Dakle, ako nju danas izbace iz ku e, isti dan ima osigurano mjesto u domu, ispri ao nam je na elnik Nagrasajlovi .

strane saznali smo kako se cijela pri a zakuhala.

Nitko se nije sjetio pitati bakicu gdje živi Naime, starica s po etka pri e u doti noj je stra ari držala koze i pet psi a te su se u cijelu pri u upetljali aktivisti Azila za životinje, koji su Udruzi mladih Mali Mihaljevec ispri ali kako jadna gospo a živi u stra ari. lanovi Udruge su iz plemenitih pobuda i otvorenog srca starici pritekli u pomo , a doti na im nikad tijekom snimanja videa nije spomenula kako u ku ici zapravo ne stanuje, ve tamo dolazi zbog pasa i koze. A sami se toga, ini se, nisu sjetili... - Komunalni redar više je puta dolazio kod starice zbog spomenutih životinja, a morali smo slati i sanitarnu inspekciju jer su starici krepale dvije koze. Tako je pri a došla do Udruge. Oni nisu provjerili stvarno stanje i ishitreno su s pri om izašli u medije. Danas me zvala k i pokojne sestre u ijoj ku i zapravo stanuje Julijana uranec. Isto tako nije

Nije joj lako, no zbrinuta je

Radovi na ku ici u šumi, bez obzira na sve što se doga alo proteklih dana, trajali su sve do kraja godine

Na elnik nam je otkrio i da spomenuta starica prima mirovinu od 1.900 kuna, te još dodatnih 500 kuna socijalne pomo i. Njezin 42-godišnji sin, s kojim starica stanuje, tako er prima 380 kuna invalidske mirovine. - Sasvim je druga stvar što je njen sin problemati na osoba. Ipak, starica u odnosu na mnoge druge umirovljenike iz op ine ima sasvim solidna primanja. Ima onih koji su u puno lošijoj situaciji. Žao mi je što se o slu aju lanovi Udruge nisu raspitali kod nas, prije nego što su ishitreno s lažnom pri om izašli u javnost, rekao je na elnik.

O karakteru sina starice Julijane ispri ali su nam i iz Udruge mladih Mali Mihaljevec, koji su itavu subotu 28. prosinca i danas, 30. prosinca, radili na saniranju ku ice Julijane uranec, tvrde i kako im doti ni uop e ništa nije želio pomo i. - Nisam ja nikoga zvao!, odgovorio im je na pitanje bi li se pridružio i malo pomogao.

Bez obzira na sve, prionuli pomo i Iz spomenute Udruge, unato tome što su se njihove pojedine t v rdnje pokazale neistinitima ili upitnima, nisu odustali od nauma da starici pomognu u saniranju ku e. Uz pomo udruga mladih Šenkovca i Mihovljana, te raznih majstora, zazidana je rupa u zidu ku e, postavljena su vrata, saniran je i postavljen pod, a trenutku kad smo razgovarali s predsjednikom udruge Vedranom Kova i em ekala se pe koja je sada ve vjerojatno i postavljena u stra aru s po etka pri e. Djevojke iz

ranije spomenutih udruga tako er za staricu skupljaju posteljinu i odje u te druge sitnice koje su joj potrebne za život. - Možda i jesmo ispali pomalo kao guske u magli, ali mi smo zaista starici samo htjeli pomo i. Možda smo ispali malo naivni, ali smo svoju ideju proveli do kraja. Moramo istaknuti da velik dio toga ne bi bio mogu bez donacije iz same Op ine, s ime je financiran velik dio materijala, a i sam na elnik Nagrajsalovi nam je puno pomogao, rekao nam je Kova i . Na elnik Nagrasajlovi tako er je napomenuo kako znaju za svakoga u op ini tko živi u teškoj financijskoj situaciji i da se maksimalno trude svakome pomo i. U tu se svrhu godišnje izdvoji 50 do 60 tisu a kuna op inskog novca te dodatnih 30, 35 tisu a koje u tu svrhu donira Županija. Ipak, naglasio je: - Ovo nije bio takav slu aj, cijela je situacija javnosti iskrivljeno prikazana. (az)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. sije nja 2014.

KOLEGIJ gradona elnika Murskog Središ a

OP INSKO VIJE E SELNICA

Rudolf Mesari postao gradski skelar

INA je “nešto” kopala, ali problem rupa, koje donose smrt, i dalje ostaje otvoren

Gradona elnik Dražen Srpak na svom je stru nom kolegiju obznanio radosnu vijest kako je Rudol Mesari iz Peklenice položio ispit za voditelja skele, te e po etkom vozne sezone na Muri u 2014. godini biti ukrcan kao voza skele u Fuseku i Križovcu. Mesari u je dana ovlast da skroji red vožnje, modalitete prometovanja i radno vrijeme. Kako bi uživanje u prirodi nakon vožnje skelom bilo što ljepše, ŠRD “Mura” e popraviti mostove koji vode do ribnjaka “Napolitanke” i “Balaton”, što e Grad pomo i s 3.200 kuna. Kolegij je obznanio i da e tvrtka “Stolarija Koruni ” iz

Bukovca na šetnici uz Gradsku lu icu postaviti devetnaest drvenih sjedišta, te kod izvora Curek dva sjedišta, za što e mu Grad platiti 15.600 kuna + PDV. Komunalni redar Dragutin Belše zadužen je za daljnje pra enje zaga ivanja kod glavnog kolektora kanalizacije od strane za sada nepoznatog po initelja, uz nalog da o možebitnim zaga ivanjima odmah izvijesti nadležnu inspekcijsku službu. Kolegij je odobrio nekoliko nov anih pomo i i uputio savjete pojedincima zainteresiranima za zakup poljoprivrednog zemljišta i produženje vodovodne mreže. (sm)

OP INSKO vije e Sveti Juraj na Bregu

Zašto se ulaže u privatni vrti u Brezju? - Ministarstvo regionalnog razvoja uložilo je u adaptaciju vrti a u Brezju 435 tisu a kuna. Od zakupa se ubire novac, koji Op ini puni prora un, kazao je na elnik An elko Nagrajsalovi Samo je par pitanja na elniku op ine An elku Nagrajsalovi u postavljeno na aktualnom satu etvrte sjednice Op inskog vije a. Najve i interes pobudilo je pitanje zbog ega Op ina sufinancira i pomaže dogradnju i modernizaciju privatnog Dje jeg vrti a “Ribice” u Brezju. Na elnik je pojasnio da je to zbog toga što je vrti potreban, što pokazuje razvojne programe, stalno raste i modernizira se i što trenutno u njemu boravi osamdesetak djece. Drugi važan razlog je što se vrti nalazi u prostorijama koje su vlasništvo Op ine Sveti Juraj na Bregu i Op ini je u interesu da se gra evina održava, a novac je uglavnom iz državnog ili županijskog prora una, a najmanje op inskog. Na kraju Op ina ubire ne malu zakupninu za prostor. Isto tako, istina, u manjem obliku, Op ina pomaže i vrti “Ringišpil” i to e initi sukladno programima i zahtjevima. Postavljeno je i pitanje u vezi s izgradnjom sportske dvorane, a na elnik je odgovorio kako trenutno traje postupak žalbe tvrtki “ urkin” iz akovca i “TIM” iz Zagreba na izbor TEAM-a iz Murskog Središ a kao izvo a a. Na elnik je odgovorio kako se nada da e do kraja ožujka 2014. stvari biti puno jasnije te da mu je žao što je sve ispalo naopa ke. Vije e je potom prihvatilo op inski prora un za 2014. godinu u iznosu od 11,203.500 kuna, projekciju prora una za 2015. godinu u iznosu od 8,000.000 kuna i projekciju za 2016. godinu u iznosu od 8,900.000 kuna.

iš enje snijega OPG-u “Horvat” iz M. Mihaljevca Za poslove obavljanja zimske službe na podru ju cijele op ine Vije e je zadužilo OPG i usluge gra evinskom mehanizacijom “Horvat”, u vlasništvu Marija Horvata iz Malog Mihaljevca. Vije e je obavilo izmjene i dopune op inskog prora una za 2013. godinu. Rebalansom je planirani iznos prora una od 9,852.500 kuna smanjen za 3,818.200 kuna i utvr en na kona nih 6,034.300 kuna. Na smanjenje prora una utjecao je izostanak kapitalnih potpora od države i Županije. Op ina Sveti Juraj na Bregu je odlukom svoga Op inskog vije a pristupila Udruzi op ina u Republici Hrvatskoj, neprofitnoj, nevladinoj i nestrana koj udruzi, utemeljenoj na na elu dragovoljnog udruživanja. Udrugu op ina organizirale su hrvatske op ine s ciljem promocije i zaštite svojih interesa. Obveza Op ine Sveti Juraj na Bregu je redovito pla ati godišnju lanarinu koja u skladu sa Statutom Udruge i odlukom o kriterijima i na inu pla anja iznosi 1,30 posto od stavke 61. prora una Op ine Sveti Juraj na Bregu, odnosno minimalno 2.000 kuna, a maksimalno 10.000 kuna. U Udrugu je u lanjeno 275 op ina iz svih 20 hrvatskih županija, a trenutni predsjednik je uro Bukvi iz Luka a. Iz Me imurske županije lanice su op ine Sveti Martin na Muri, Sveti Juraj na Bregu, Belica, Dekanovec, Domašinec, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Šenkovec, Strahoninec i Vratišinec. Na sve anoj sjednici Op inskog vije a izvješ e o radu op ine u 2013. godini podnio je op inski na elnik An elko Nagrajsalovi , koji je godinu ocijenio relativno dobrom.

O onome najvažnijem, sigurnosnom pitanju jama, i dalje se uglavnom šuti, kao da se to pitanje “stavlja pod tepih” O mnogo emu se govorilo na aktualnom satu pete sjednice Op inskog vije a Selnica, a jedno pitanje izazvalo je posebnu raspravu me u vije nicima. Vije nik Mijo Kocijan zanimao se je li se što pronašlo kod iskopa bušotina i tko e sanirati štetu koja je napravljena. Na elnik Vi evi odgovorio je da su predstavnici INA-e pregledali rupe i nisu ništa našli (a što su tražili, zar nije u pitanju bilo rješavanje sigurnosti jama, od kojih je jedna uzela prošle godine mladi život, op. a.). INA predlaže da se do daljnjega ništa ne poduzima po tom pitanju, rupe koje su iskopali odmah su i zatrpali, a vlasnici su bili upozoreni na isto. Kocijan se nije složio s odgovorom, kazavši kako su ošte ene njive na kojima rastu pšenica i uljana repica. Vi evi je kazao kako je šteta napravljena, ali ne tolika da mi se morala nov ano namiriti, te dodao kako su se ovi radovi morali obaviti zbog pokreta-

nja radova u Gospodarskoj zoni. Me utim, na elnik nije obrazložio ono što najviše zanima sve: jesu li stru njaci stigli na polje kako bi možda provjerili rupe koje donose opasnost te kako bi zemljište koje krije rupe koje su nastale ranijim iskapanjima kona no bilo sanirano. Po tom pitanju nema napretka, valjda se ne eka neka nova tragedija.

U Šardijevom muzeju nalaze se vrijedne starodobne stvari i vozila

Zašto se pomaže privatnom muzeju? Vije nik Ivan Bestijani pitao je op inskog na elnika i predsjednika Vije a kako i zašto se Udruga oldtimer vozila našla me u kulturnjacima u prijedlogu izmjena i dopuna programa javnih potreba u kulturi za 2013. godinu, jer ta udruga ne postoji, a i zna se iji je to muzej (sugeriralo se da je on privatan). - I ja sam htio postaviti isto pitanje. Op ina je prije pomogla nekim sredstvima navedenoj udruzi, me utim, ona nije registrirana u registru udru-

ga, koliko znam. Evo, djelatnica op ine Emilija Kos e to provjeriti te emo vas o tome obavijestiti na sljede oj sjednici Op inskog vije a, rekao je Radovan Zadravec, predsjednik Op inskog vije a. Aktualni na elnik Ervin Vi evi samo je mudro šutio, pak je vije nicima ostalo samo da me usobno o tome tiho govore. Ina e, kao što je poznato, u drugim bi zemljama sli an muzej naišao na podršku lokalne samoupra-

ve, posebice u cilju turisti kog razvoja i sli no, ali kod nas se uglavnom sve svodi na “usko politikanstvo“ i ne razmišlja se previše široko o tome što bi takav muzej, kao i drugi, mogao donijeti cijelom kraju. Na popisu udruga kulture i ostalih udruga u op ini Selnica nalaze se HKUU “Pika ”, Udruga “OAZA 98”, Udruga umirovljenika, podružnica Selnica, i Udruga oldtimer vozila Selnica. Op ina Selnica planira udruge sufinancirati s 8.000 kuna. (sm)

OP INSKO vije e Štrigova

Na podru ju op ine živi velik broj neprijavljenih osoba Takvih osoba i obitelji je puno. Na primjer, žena živi sa suprugom, a prijavljena je kod majke, samo da ne mijenja iskaznicu ili sli no. Op ina je uputila dopis PU me imurskoj da se o ituje, postupa i eventualno otkrije takve osobe Najzanimljiviji dio tre e sjednice Op inskog vije a Štrigova bio je aktualni sat, na kojem je op inskom na elniku Stanislavu Reberniku postavljeno puno pitanja, a najviše rasprave bilo je u vezi s “divljim stanovnicima”, kojih je sve više i unose nered u obavljanju raznih udruga. Pitanje o ljudima koji borave na podru ju op ine ili pojedinog naselja, a nisu prijavljeni, odnosno adresa stanovanja im je izvan op ine

Ivan Frlin, predsjednik Op inskog vije a, traži o itovanje policije u vezi s neprijavljenim gra anima

kako na podru ju op ine Štrigova živi mnogo takvih osoba i obitelji. (S. Mesari )

U Jalšovcu tvornica biodizela

Na podru ju op ine Štrigova neprijavljeno živi jako puno osoba i obitelji

Štrigova, a žive, na primjer, u Robadju. U najve em broju radi se o ljudima koji stara ke dane provode u vikendicama, te o mladim bra nim parovima koji žive kod roditelja, a nisu kod njih prijavljeni. Stoga dolazi i do problema kada je u pitanju sufinanciranje dje jih vrti a. Vije nik Antun Antonije primijetio je kako se u ovakvim primjerima krši odluka o sufinanciranju ci-

jene dje jeg vrti a od strane Op ine. - Da bi Op ina sufinancirala vrti , roditelji i djeca moraju živjeti na istoj adresi, a mi imamo primjere da to tako nije u stvarnosti, nego na papiru. Pridružio se tom pitanju i vije nik Stjepan Pozderec, koji od na elnika traži intervenciju PU me imurske koja bi sankcionirala one koji žive na podru ju Štrigove, a nisu prijavljeni. Pozder je siguran

Na elnik op ine vije nike je izvijestio da je u naselju Jalšovec kod Štrigove ovih dana registrirana tvrtka “EUROBIO”, u talijanskom vlasništvu, koja ovog trenutka pribavlja dozvole za postavljanje postrojenja. Kada proradi, a to e najvjerojatnije biti proljetos, tvrtka e se baviti preradom biomase, od trave, preko granja, kukuruzovine, do slame i drugoga, kako bi u kona nici proizvela biodizel. Po etak prerade o ekuje se krajem ožujka, a u prvoj azi posao e dobiti devetnaest osoba raznih zanimanja.

3. sije nja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADSKO vije e Prelog o ure enju podru ja marine i ribnjaka Drežnjak Dravu, a koji se o ekuje idu ih godina. U me uvremenu su potpisani i svi ugovori s HEPom, cijelo podru je daje se na upravljanje Gradu Prelogu na najmanje dvadeset godina. Vije e je usvojilo i odluku o izmjeni i dopuni detaljnog plana ure enja podru ja lje ilišno-turisti kog kompleksa Draškovec. Razlog pokretanja izmjene plana je gradnja geotermalnog postrojenja, pa dio parkirališta dobiva novu namjenu. Izradu i dopunu plana inanciraju investitori.

Gradona elnik Ljubomir Kolarek podijelio je na kraju godine darove vije nicima, uz ostalo i bivšem gradona elniku Dragutinu Glavini

Stvoreni svi uvjeti za turisti ki razvoj Preloga uz Dravu Potpisani su svi ugovori s HEP-om, a cijelo podru je daje se na upravljanje Gradu na najmanje dvadeset godina Svoju zadnju sjednicu ove godine Gradsko vije e Prelog održalo je u petak 27. prosinca, a na dnevnom redu bile su neke od najvažnijih tema, tako donošenje detaljnog plana ure enja Sportsko-rekreacijske zone Prelog, koji je usvojen, a kojim se ure uje podru je marine Prelog i ribnjaka Drežnjak. Površina obuhvata je 66 hektara. U postupku prije prihva anja dokumenta provedene su dvije javne rasprave i dva javna izlaganja, uz velik broj primjedbi, te je nakon toga izra en kona ni prijedlog detaljnog plana Sportsko-rekreacijske zone Prelog. Usvajanjem detaljnog plana ure enja mogu je legalan turisti ki razvoj cijelog podru ja uz

PROMIJENJEN omjer sufinanciranja Dje jeg vrti a “Fijolica”

Troškovi za roditelje manji i za dvjesto kuna Gradsko vije e Prelog dalo je suglasnost na mjerila upisa i inanciranje vrti a i boravka djece predškolske dobi. Najvažnije je da je promijenjen omjer su inanciranja u ekonomskoj cijeni predškolskog programa u visini od 60 posto u vrti kom i jasli kom programu koji snosi Grad Prelog, dok e roditelji pla ati samo 40 posto ekonomske cijene. Do sada je taj omjer iznosio pola - pola. To istovremeno zna i da je ekonomska cijena boravka djeteta porasla s 1.298 kuna na 1.350 kuna. No za roditelje je nova cijena niža. Za 10 sati boravka u vrti u roditelji su prije pla ali 649 kuna, a sad e pla ati 550 kuna mjese no. Jaslice su roditelji do sada pla ali 969 kuna, a sad e pla ati 775 kuna mjese no, što je smanjenje za oko 200 kuna.

Nove industrijske grane u Gospodarskoj zoni - Sjever Prihva ena je i izmjena i etvrta dopuna detaljnog plana ure enja Gospodarske zone u Prelogu - Sjever. Razlog izmjene je proširenje sadržaja estica u zoni, na na in da e se u toj zoni omogu iti djelatnost proizvodnje, odnosno konfekcioniranja kože, proizvodnja stakla i prostori za uzgoj bilja u staklenicima. Na elnik Ljubomir Kolarek naglasio je da postoje zainteresirani te su ve poslali pisma namjere za ulaganje u Gospodarsku zonu - Sjever. Malu zabunu donijela je rije “proizvodnja kože”, no razjašnjeno je da tako stoji u hrvatskoj terminologiji djelatnosti, a u biti se ne radi o proizvodnji kože, ve o konfekcioniranju. Prihva ene su i tre e izmjene i dopune prora una za 2013. godinu. Prora un Grada Preloga smanjen je za 1,25 milijuna kuna te sad iznosi 18,2 milijuna kuna. Na elnik Ljubomir Kolarek pojasnio je da se ra unalo na sredstva iz više ministarstava koja nisu stigla, a dio njih sti i e po ekom 2014. godine. Ina e, prodana su svega etiri gradilišta. No, pove ani su porezni prihodi Grada za 1,2 milijuna kuna. U prora unu nisu mijenjani prihodi za sport i kulturu te socijalu.

OREHOVICA

Izostala sredstva iz županijskog i državnog prora una Uz donošenje odluke o izmjenama i dopunama prora una za 2013. godinu, na elnik Franjo Bukal istaknuo je da su prihodi prora una za 2013. godinu iznosili 6,771.592 kune. Iz-

mjenama i dopunama planirano je smanjenje za 1,918.988,58 kuna, pa je izmijenjeni prora un iznosio 4,852.603,42 kune. Iz predloženog rebalansa vidi se da su izostala planirana sred-

stva iz županijskog i državnog prora una. Franjo Bukal rekao je kako nije zadovoljan odgovorima na aplicirane projekte. Najve a neostvarena stavka u prora unu 2013. je sanacija

deponije u romskom naselju, visine 1,405.400 kuna. Prora un je ostvaren sa 71 posto, što je poprili no veliki postotak s obzirom na stanje u državi, re eno je. (j)

MALA SUBOTICA

Op ina dobiva interaktivnu web stranicu Na dnevnom redu zadnje sjednice Op inskog vije a Mala Subotica, koja je održana prošli petak, našlo se svega nekoliko to ki dnevnog reda, uz ostalo prijedlog plana razvoja op ine od 2014. do 2016. godine, koji je obrazložio na elnik Vladmir Domjani . Uz ostalo, planirano je urediti središte naselja Mala Subotica, za što e se utrošiti oko tri milijuna kuna, kad je rije o ve im investicijama. No najve a investicija koja se predvi a je izgradnja razdijelnog sustava kanalizacije u op ini Mala Subotica, procijenjena vrijednost je oko 40 milijuna kuna, te izgradnja pro ista a otpadnih voda u katastarskoj op ini Držimurec, ija vrijednost iznosi oko 15 milijuna kuna. Planirana je i izgradnja Doma za starije i nemo ne osobe, koji e stajati oko 15 milijuna kuna, dok e oko 6 milijuna kuna stajati sanacija odlagališta “Molvine”. Ukupno

bi se u dvogodišnjem razdoblju trebalo investirati oko 84 milijuna kuna. Investiciju kanalizacije i pro ista a vodi tvrtka “Me imurske vode”, uz kandidiranje za EU fondove. Uz prihva anje plana razvojnih program op ine, najviše je bilo rije i o informiranju u op ini Mala Subotica, pojedini vije nici (Horvat) nisu se slagali s napisanim u Novom listeku op ine Mala Subotica, a bilo je rije i i o novoj web stranici op ine o kojoj je govorio dona elnik Dragutin Branilovi , a koja e biti prezentna ovih dana. Nova web stranica op ine omogu it e interakciju s gra anima op ine, a gra ani e i sami mo i objavljivati slike i tekstove s doga aja u op ini, s time da je naglašeno da e pristup biti pojednostavljen. No, ostalo je otvoreno pitanje tko e biti novinar, odnosno urednik web stranica i brinuti o kvaliteti. (J. Šimunko)

BELICA

Udrugama kulture 84.000 kuna Op insko vije e Belica je na svojoj predboži noj sjednici usvojilo prijedlog prora una za 2014. godinu, koji iznosi 5,6 milijuna kuna, uz projekcije za 2015. godinu od 4,9 milijuna kuna i za 2016. godinu od 4,7 milijuna kuna. Za održavanje komunalne infrastrukture izdvojit e se ukupno 589.000 kuna, od ega 356.000 za Belicu, a ostatak za Gardinovec. Program gradnje objekata komunalne infrastrukture težak je ukupno 2,2 milijuna kuna, od ega bi Op ina dala 670.000 kuna, a ostatak dva ministarstva i Fond za zaštitu okoliša. Planirana je i gradnja biciklisti ke staze u Belici i Gardinovcu, ulaganje u Gospodarsku zonu Jug u Belici, ulaganje u kanalizaciju i ure enje parkirališta na groblju Belica i drugo. Usvojen je i program javnih potreba u kulturi za 2014. godinu, koji ukupno iznosi 84.000 kuna. KUD Belica dobit e od Op ine 15.000 kuna, Limena glazba Belica 20.000

kuna, Udruga umirovljenika 18.000 kuna, informati ari 1.000 kuna, veterani Domovinskog rata 8.000 kuna, udruga HOS-a 1.000 kuna, udruga gra ana “Gardruža” 3.000 kuna, Udruga žena 3.000 kuna, Klub mladih Belica 2.000 kuna, Klub mladih Gardinovec 2.000 kuna, te ostale udruge i udruge proizvo a a krumpira 11.000 kuna. Pravo na korištenje sredstava imaju udruge koje su izvješ em opravdale svoje djelovanje u prošloj godini. Op ina Belica e u ovoj godini su inancirati fašnik, festival me imurskog krumpira, dane kruha i plodove jeseni, boži ni sajam i druge manifestacije. Za sportske udruge Op insko vije e je za ovu godinu izdvojilo ukupno 89.700 kuna, najviše za NK BSK Belica 37.500 i NK Radni ki iz Gardinovca 33.200 kuna. Op insko vije e Belica donijelo je odluku o prijenosu imovine sportske dvorane Osnovnoj školi Belica. Naime, Op ina Belica je su inancirala izgradnju dvorane s 1,758 milijuna kuna. (J.Š.)

Koliko penez gospodinu za križec dati T

ema razgovora na gotovo svim skupovima, doga anjima i putovanjima na kojima sam bio je pitanje koliko penez dati gospodinu (vele asnomu) dok dojde z križecom na blagoslov ku e. I nije to nikakva tema, o tome se uvijek razgovaralo, još dok sam de ec bio znam kaj su mamica i japica prebirali po železnim dinarima za miništrante i kantora i po papernatim rlenkama za gospodina i zvonara. Dalo se koliko se moglo i imalo i uvijek je sve bilo u redu. Nekad su japica misli da su

mamica dali preve , negda su vele asni smatrali kaj su malo dobili, ali na kraju sve je ostalo me u nama, me u njima. Sve do novih dana, novog vremena, kada o tome ljudi druga ije govore. Sje amo se lanjskog skandala sa župnikom u Svetom Jurju na Bregu, koji je bio ružan s bilo koje strane se gledao ili u bilo kojoj ulozi da se netko nalazio. Nepotrebno i loše i sa strane sve enika, ako je tako rekao kako su govorili oni koji su se osje ali poniženima, ali i sa strane vjernika, koji su stvar trebali riješiti

sa župnikom, a ne preko medija. Grdi glas je daleko došao, ak do biskupa, koji je mudroš u kakva se od njega i o ekuje stvar primirio. E, kako e sada izgledati susret župnika s onima koji su ga “olajavali”, vidjet e se. Najbolje bi bilo da se izljube i sve pozabe. stvarno ljudi, koliko budete dali gospodinu - sve eniku kada do e u vaš dom, stan ili ku u? Svi kažu i oni koji imaju i oni koji nemaju da je kriza pak budu i gospodinu manje dali. A i sve enici znaju da je puk ve-

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA inom bez novca, pak si budu zamagadili manji dar, što ne e zna iti da ga ljudi manje vole ili poštuju, ili da ne žele pomagati Crkvi. Možda su svi do sada pretjerivali i natjecali se kod darivanja župnika. Papa Franjo poziva na svekoliku skromnost, pak neka onda tako bude kod nagra ivanja sve enika kod njegovog obilaska i blagoslova doma. Ako e jednog dana biti bolje, sigurno je da budemo i gospodinu i više dali, ako pak bude teže,

pak bude manje išlo za njega. Bitno je sa uvati mir, prisebnost, mjeru i vjeru i sve enika primiti kao dragog gosta koji nas vidi samo u crkvi, a sada je došao u naš dom. Popri ajmo s njime, potužimo mu se ili pohvalimo sebe i njega, a sve u cilju da sa uvamo našu katoli ku vjeru i tradiciju. Ako su moji japica i mamica sa železnim dinarima i zrabljenom rlenkom to mogli, zašto ne bismo mogli mi ipak s papernatim kunama, ma koliko na

PIŠE: STJEPAN MESARI

njima nula bilo. Sretno vam novo ljeto kli em i sega dobroga želim! a to mlado leto sega obilja, tri poli a vina, jedan rakije.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. sije nja 2014.

SVETA MARIJA

ODRŽANA promocija dopunjenog izdanje monografije “Op ina i župa Donja Dubrava”

Oporba nema (ne želi?) kandidata za potpredsjednika Op inskog vije a

Jedna od najboljih monografija malih mjesta u Hrvatskoj

Op insko vije e Sveta Marija održalo je posljednju sjednicu u 2013. godini, na kojoj je glavna to ka dnevnog reda bio drugi rebalans prora una. Na dnevnom redu našao se tako er i izbor potpredsjednika Op inskog vije a. To mjesto ostavljeno je vije nicima iz redova oporbe, me utim, prijedlog nisu imali i kažu kako se nitko ne želi primiti te funkcije. U najvažnijem op inskom dokumentu vidljivo je da su prihodi umanjeni za nešto više od milijun kuna. Pro elnica JUO-a Ivanka Herc Kaser pojasnila je da se to najviše odnosi na izostanak planiranih pomo i iz državnog i županijskog prora una. Ono što je dobro je pove anje prihoda od hidrorente za 85 tisu a kuna. Op ina je godinu završila u plusu s 450 tisu a kuna, pa

je vije nika Željka Strbada zanimalo zašto se nisu isplatili poticaji društvima za rad s mladima, za što je bilo planirano 10 tisu a kuna. - Zašto nismo ispoštovali stavke prora una i isplatili taj novac jer smo godinu završili u plusu?, upitao je Strbad. Na elnica ur ica Slamek odgovorila je da gotovo sve udruge rade s djecom te da su odlu ili da se posebno ti poticaji ne ispla uju. Naglasila je da je trebalo ostaviti novac jer Op inu idu e godine o ekuje izrada geodetskog elaborata te izmjene i dopune prostornog plana. Rebalans je na kraju prihva en sa 6 glasova od 11 prisutnih vije nika. lanovi Odbora za turizam Vlado Kova i Jasminka Igrec podnijeli su ostavke, a novim lanovima imenovani su Suzana Kvakan i Željka Pani . (alf)

DONJI VIDOVEC

Najavljena izgradnja pješa ko-biciklisti ke staze D. Vidovec - D. Dubrava Održana je etvrta sjednica Op inskog vije a Donji Vidovec, posljednja ove godine. Za svega 45 minuta odra eno je 18 to aka dnevnog reda. U sklopu aktualnog sata na elnik Josip Grivec (HSLS) vije nicima je najavio kako e se idu e godine napraviti rekonstrukcija državne ceste D-20 izme u Donjeg Vidovca i Donje Dubrave, s izgradnjom pješa ko-biciklisti ke staze. Dodao je kako je za 2015. ili najkasnije 2016. godine trebala zapo eti izgradnja mjesne kanalizacijske mreže, a idu e godine i rad bioelektrane. - Zahvaljujem svim vije nicima prošlog i sadašnjeg mandata na predanom radu i potpori koju su pružili izvršnoj vlasti u realizaciji ne malih planskih zada a i obveza.

Vi ste dizali ruke za mnoge važne odluke i kao takvi preuzeli dio odgovornosti za ono što radimo, a radimo mnogo. Raduje me što smo u donošenju tih odluka uvijek bili jednoglasni, poru io je Grivec lanovima Op inskog vije a. Iz dnevnog reda izdvajamo to ku koja se odnosila na drugi ovogodišnji rebalans op inskog prora una. On je nakon prvog rebalansa u visini od 4,885.000 smanjen za 985.000 kuna, pa u kona nici iznosi 3,900.000 kuna. Kao takav, od vije nika je jednoglasno prihva en. Na kraju sjednice je predsjednik OV-a Marinko mrlec (HNS) svim vije nicima, djelatnicima Op ine i predstavnicima medija podijelio prigodne boži no-novogodišnje poklone. (alf)

Oni mještani i udruge koji su poslali nepotpune podatke ili se uop e nisu javili propustili su priliku pomo i da drugo izdanje bude potpunije i što bolje, ali to zna i da za drugo izdanje ne mogu imati bilo kakve primjedbe PIŠE: ALEN FUŠ

Sedam godina nakon prvog izdanja obimne monogra ije “Op ina i župa Donja Dubrava”, u sklopu sve ane sjednice Op inskog vije a Donja Dubrava, koja je u Domu kulture “Zalan” održana 23. prosinca, uprili ena je promocija drugog, dopunjenog izdanja op inske monogra ije. Radi se o bitno izmijenjenom i dopunjenom izdanju ove knjige, koju je stru na kritika ocijenila kao jednu od najboljih monogra ija malih mjesta u Hrvatskoj. Što je novo u drugom izdanju? Ispravljene su tiskarske i neke faktografske pogreške, a uvršteno je i 50-ak novih ilustracija. U geografskom dijelu dopunjeni su podaci o stanovništvu temeljeni na rezultatima popisa iz 2011. godine. Najve e izmjene doživio je tekst o povijesnom razvoju Donje Dubrave od po etka do kraja Drugoga svjetskog rata. Hrvoje Petri i Dragutin Feletar napisali su posve novi tekst, koji je pisan jasnije i laganijim stilom, a donosi i mnoga nova saznanja do kojih su autori došli svojim istraživanjima u arhivima, muzejima i privatnim zbirkama. To se pogotovo odnosi na razvoj cehova i obrta, ljojsarstva, te popise stanovništva i socijalne odno-

Dopunjeno izdanje monografije “Op ina i župa Donja Dubrava”

se u 17. i 18. stolje u. Znatno je nadopunjen i tekst Vladimira Horvata o povijesti i razvoju dobravske župe Sv. Margarete, a navedeni su i podaci o životu

Možemo biti ponosni što smo dobili i drugo izdanje monografije mjesta, koja pripada me u najbolja takva izdanja u sjevernoj Hrvatskoj, rekao je jedan od autora monografije, Dragutin Feletar

Djedice zlatari s puno darova doplovili u dravskim amcima donjovidovskog mosta nad odvodnim kanalom HE Dubrava. Kako se vesela družina s darovima približavala, me u djecom i njihovom pratnjom raslo je i uzbu enje i znatiželja. Nakon što su "usidrili" amce, djedice su podijelili poklone najmla ima, a oni su uglas obe ali da e i sljede e godine biti dobri. Uslijedilo je druženje i nezaobilazno fotogra ira-

ni su podaci o djelovanju dobravskih udruga i za razdoblje do 2006., a temeljito su dodani podaci o radu od tada do danas (uz brojne nove ilustracije). ak oko 40-ak novih naslova uvršteno je u popis literature, što zna i da se u zadnjih sedam godina doista mnogo pisalo o tom mjestu. Valja naglasiti da su sva dobravska ku anstva i udruge dobili pisanu zamolbu da pošalju primjedbe i dopune za drugo izdanje monogra ije.

Posve novi tekst

VIDOVSKI zlatari priredili iznena enje za najmla e

lanovi Moto nauti kog kluba "Vidovski zlatari" iz Donjeg Vidovca ni ove godine nisu zaboravili najmla e. U subotu 28. prosinca organizirali su dolazak "djedica zlatara". Klinci i klinceze bili su oduševljeni kada su ugledali da šest djedica stiže u dravskim amcima i sa sobom dovoze stotinjak darova. Te sun ane subote s dalekog su Sjevernog pola doplovili do

Promocija u Donjoj Dubravi

nje s omiljenim veseljacima. Boži ni duh me u svima okupljenima širili su vrijedni lanovi udruge. Osim što su pozvali djedice, pobrinuli su se i za glazbu, a nudili su i besplatnu okrjepu: kuhano vino, aj te doma i specijalitet – krvavice. Iznadprosje no toplo vrijeme za ovo doba godine na obalu uz kanal HE Dubrava izmamilo je tristotinjak ljudi. (alf)

župe od 2006. godine do danas. To isto vrijedi i za dio knjige o povijesti dobravskoga školstva i dje jeg vrti a. Vrlo velike izmjene i dopune doživjelo je poglavlje o dobravskim skicama i portretima (u prvom izdanju to je poglavlje napisao Zvonimir Bartoli , a sada ga je nadopunio Dragutin Feletar). Ispravljene su neke pogreške iz prvog izdanja, objavljeni životopisi nadopunjeni su novim podacima, a uvršteno je 20-ak novih životopisa, pogotovo mladih Dobrav ana koji su diplomirali u prošlih sedam godina. Bitno je nadopunjeno i poglavlje o društvenom i sportskom životu Donje Dubrave. Nadopunje-

Sve primjedbe i dopune bile su dobrodošle Mnogi su to i u inili, a sve što su željeli ušlo je u novo izdanje. Oni mještani i udruge koji su poslali nepotpune podatke ili se uop e nisu javili propustili su priliku pomo i da drugo izdanje bude potpunije i što bolje – ali to zna i da drugom izdanju ne mogu imati bilo kakve primjedbe. Možemo biti ponosni što smo dobili i drugo izdanje monogra ije mjesta, koja pripada me u najbolja takva izdanja u sjevernoj Hrvatskoj, rekao je jedan od autora monogra ije, Dragutin Feletar. Op inski na elnik Dražen Miser tom se prigodom osvrnuo na rad u proteklih šest mjeseci te najavio planove za idu u godinu.

3. sije nja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRADICIONALNO kolinje u Gori anu organizirala udruga “Prijatelji”

subotu je u Gori anu Sportsko-rekreacijska udruga “Prijatelji” organizirala tradicionalno kolinje, drugi put za redom. Predsjednik udruge Mladen Lepoglavec kaže: - Svim udrugama iz Gori ana poslali smo pozive da se odazovu na kolinje, došlo je pol sela. Rije je o svojevrsnom oproštaju lanova udruga od stare godine, kojemu su se pridružili i lanovi Limene glazbe Gori an i KUD-a Gori an te lanovi drugih udruga u mjestu. U organizaciji tradicionalnog kolinja sudjelovalo je pedesetak lanova udruge “Prijatelji”, a “stradala“ je svinja od 180 kilograma. Mladen Lepoglavec navodi: - Svaki je od lanova udruge imao neko zaduženje, kako bi se sve što bolje pripremilo na najbolji na in. Tako su An elko Hranjec i Stjepan Ignac bili zaduženi za pripremu jetreca, a glavni kuhar kolina bio je Stjepan Kolenko. urke su pripremale Ružica Kolenko i Nada Malek, a varke Darko Marka i Mijo Strahija. Glavni mesar bio je Krešo Ribi , a pomo nik Franjo Bašnec, dok su mesari bili Nikola Horvat i Josip Pongrac. Za

Na kolinje došlo pol sela

zvode batate, tikve, graha, a Mijo Smolec rakiju s ljekovitim travama, kaže od ak 28 vrsta trava, te više vrsta rakije, medicu, šljivovicu, rakiju od dreneka i krušaka. OPG Domini izložio je pak proizvode od aronije. Bojan Domini rekao nam je da je ovogodišnju prvu proizvodnju ve svu prodao, a izloženi su bili sok od aronije i jabuke, aronija u prahu, te aj i liker od aronije. Tradicionalno kolinje uz blagdane pomogla je O ina Gori an. (J. Šimunko)

Cvirki su bili najtraženiji

Glavne za urke - sestre Ružica i Nadica

Meštri od dinstanih jetrica - Sigo, Stevo i eli Priprema za izradu kobasica, malo podalje peku se varci

pi e su bili zaduženi Vlado Biber i Mišel Sinkovi . Ne treba ni napomenuti da je kolinje završilo veselo i uz dobro raspoloženje. Izložbu ekoloških poljoprivrednih proizvoda i kolinje posjetio

Kotleti su pripremani na dva kotla i ekaju da ih se pojede

je i na elnik Mario Mohari . Ove godine je u baraci udruge “Prijatelji” na šoderici u Gori anu po prvi put prire ena izložba poljoprivrednih proizvoda pro-

izvo a a iz op ine Gori an. Obitelj Franje Šavora je kao vode i proizvo a i jabuka izložila više vrsta jabuka, ali i sok i rakiju. OPG Hranjec izložio je ekološki proizvedene poljoprivredne proi-

Nogometni stru njak Miškec sudi ovaj put ocvirkima

Organizator Lepi sa suprugom i njihovim cijenjenim koš i nim uljem

Specijalisti za cvirke - Darko, Frenki i Rajko

U POSJETU najstarijim mještanima Kotoribe

Mijo Golubi ušao u 101., a Anastazija Ludaš 95. godinu života Blagdani su uvijek dani kada sitnica i pažnja puno zna i za svakog ovjeka. Prema uhodanoj tradiciji, uo i Boži a najstarije mještane Kotoribe posje uje op insko izaslanstvo. Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec, njegov zamjenik Roberto Ujlaki i predsjednik op inskoga Zdravstveno-socijalnog vije a Josip Forauer od 2006. godine za blagdane razvesele Miju Golubi a, koji je ušao u 101.

godinu života. Posjetili su i najstariju Kotorip anku Anastaziju Ludaš, ro . Trstenjak, koja je zakora ila u 95. godinu. Oboje su pokretni, dobro se osje aju, a velika su im pomo u svakodnevnom životu njihova djeca. - Moramo živeti, samo nek je zdravlja i dobro je. Fala vam kaj se zmislite na nas, rekli su. Op insko izaslanstvo nije došlo praznih ruku, ve su najstarije mještane razveselili prigodnim poklonima. (alf)

Oboje su pokretni, dobro se osje aju, a velika su im pomo u svakodnevnom životu njihova djeca

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. sije nja 2014.

FRANJO ŠELA, starinski mesar iz Murskog Središ a, priprema ponajbolje meso za tiblicu

Obavezno doma e meso i bukova drva za dimljenje Sada je vrijeme pripremanja mesa za tiblicu, oduvijek specijaliteta koji je poznat diljem svijeta, posvuda gdje žive Me imurci. Uvjerili smo se tijekom godina pra enja mnogih mesara, ali i doma ica i majstora kulinarstva, kako postoje razli iti na ini pripreme, ali se i uvjerili kako se zbog “mode” napušta tradicijski na in pripremanja i stvaranja mesa za tiblicu. Dulje vrijeme znamo kako je Franjo Šela, mesar iz Murskog Središ a, majstor zanata i da mu nema ravnoga, no da je vrhunski majstor za pripremu, obradu i dimljenje mesa za tiblicu, uvjerili smo se ovih dana. Meso za tiblicu Šela priprema samo za sebe i ne postoji nikakva šansa da to napravi za druge, jer ne želi u sukob s onima koji zakonom onemogu uju da svoje majstorije pokaže i drugdje.

- Za meso z tiblice, kako se tradicionalno pripremalo u Me imurju, poglavito u njegovom gornjem dijelu, obavezno treba imati meso od doma e svinje, te bukova drva za dimljenje. Za ini moraju biti samo iz doma eg vrta, nikakvi kemijski pripravci, kazao nam je iskusni mesarski majstor - Pedesetak godina sam u mesariji i mnogo sam toga nau io, ali nikada se nisam odrekao tradicijskog na ina obrade mesa, pa tako i za ono koje se stavlja u tiblicu. Žalostan sam kada vidim i kušam

Franjo Šela pravi je majstor stvaranja mesa za tiblicu

meso z tiblice, koje ima malo toga zajedni ko s izvornim tradicijskim na inom stvaranja i okusom.

Dva tjedna pacanja u drvenom koritu - Proces zapo inje uzgojem svinje, koja mora biti hranjena doma om hranom, kukuruzom, travom, napojem, krumpirom i drugim namirnicama, ali nikako sto nom hranom. Poželjno je da svinja bude ženka - krma a i težine do dvjesto kilograma, koja se kolje krajem studenoga ili po etkom prosinca. Meso koje e se staviti na sušenje i kasnije u dim treba dobro odabrati i potom ga najmanje dva tjedna pacati u drvenom koritu.

Meso se dobro natrlja solju, posloži u koritu i prelije hladnom vodom. Tako treba odstajati desetak dana, uz povremeno dolijevanje hladne vode. Nakon deset dana meso izvaditi iz korita i ocijediti s njega vodu, te utrljati naribani ešnjak, posložiti ga ponovno u korito, dodati nekoliko lovorovih listova i papar u zrnu. Rasul ili pac mora biti bistar i bez stranih mirisa. Nakon dva tjedna meso izvaditi i objesiti da se voda ocijedi i otpadnu za ini (papar, lovorov list...).

Malo dima, više temperature

AKOVE KI PLAC I SAJAM utorkom

Tihi oproštaj sa starom godinom Više je gužve bilo na Staru godinu na akove kom placu negoli na sajmu, i to najviše zbog toga što su se ljudi ve ranije opskrbili stvarima sa sajma, a sada su na placu pokupovali što im treba za Novu godinu. A najtraženiji je bio crveni radi , zatim bukovnja e, šampinjoni, bijelo i crveno zelje, mandarine i banane, te zelena salata i paprika. Na sajmu se više razgledavalo nego kupovalo, prodano je tek nekoliko kilograma kukuruza, krumpira i jabuka u vre ama, a nešto više odje e i obu e. Za drva nitko nije ni pitao, ni za saonice i skije, kao da je zima još

- Nakon što se iz mesa voda iscijedi, zapo inju pripreme za njegovo sušenje. Komade mesa objesimo u suheraj (komoru za sušenje), u kojem smo prije zapalili suha, isklju ivo bukova drva, koja su se pretvorila u vrele žeravice. Na kratko vrijeme suheraj zatvorimo kako bi meso poprimilo miris dima. Nakon pola sata suheraj provjetrimo, da nestane dima i ostaju samo vrele žeravice. U tako vru em suheraju meso ostavimo kroz dan i potom otklonimo žeravicu, otvorimo prozor suheraja i ostavimo meso da se provjetri i ohladi. Meso mora biti crveno i suho, nikako crno od dima, i to je onda delikatesa. Suho meso operemo ili prebrišemo vlažnom krpom, te ga stavimo u pleh ili tepsiju i stavimo pe i u zagrijanoj pe nici. Kada meso dobije lijepo zape enu koricu, izvadimo ga iz pe nice i ostavimo da se rashladi. Kada je ohla eno, stavljamo ga u drvenu, ne metalnu tiblicu. Na dno sloj slanina (mljeveni ili kosani špek) i potom red mesa, pa opet slanine i tako dok ima mesa, a na vrh dolaze slanine. Šakom dobro obraditi slanine u tiblici, staviti znak križa i dobro zatvoriti da ne ulazi zrak. Dobro je da se tiblica ne otvara barem dva mjeseca, a idealno barem etiri do šest mjeseci. Kada se lagano otvori, makne se sloj slanina i izvadi meso koje mora mirisati po bukovini i laganom dimu. To je istinski i jedini ispravan na in postupka stvaranja mesa z tiblice. Dodavanje gran ica pelina, ružmarina, še era, mljevenog ešnjaka, luka i svega drugog samo oslabljuje kvalitetu mesa. Isto tako svinja hranjena sto nom hranom i drugim smjesama ne može dati dovoljno kvalitetno meso za specijalitet nad specijalitetima - meso z tiblice.

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - crveni radi - endivija - kristalka - banane - mandarine - kukuruz - pšenica - krumpir - grah - hren

20 kn/kg 17 kn/kg 15 kn/kg 12 kn/kg 10 kn/kg 1,60 kn/kg 1,70 kn/kg 2 kn/kg 25 kn/kg 15 kn/kg

uvijek negdje oko Grenlanda. Usprkos nevelikoj gužvi, kod pe enjara je bilo veselo i živo, nazdravljalo se novoj godini i opraštalo sa starom uz gemište i kuhano vino. (S. Mesari , Z. Vrzan)

ISPLATA IPARD sredstava

Grupi “Me imurski doli i bregi” 8.567 kuna Agencija za pla anje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je isplatu odobrenih sredstava

iz IPARD programa za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 “Priprema i provedba lokalnih strategija ru-

ralnog razvoja”. Me u onima koji su dobili novac je i Lokacijska akcijska grupa (LAG) “Me imurski doli i bregi”,

kojima je ispa eno 8.567,49 kuna. Do sada je lagovima u Hrvatskoj ispla eno 27 milijuna kuna. (sm)

3. sije nja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT U prosincu su se kitila boži na drvca.

OBI NI ILI BIJELI BOR – PINUS SYLVESTRIS Iako pridjev sylvestris doslovno zna i šumski, u botani kome kontekstu valja ga razumjeti i u prenesenome zna enju – divlji, onaj koji nije kultiviran. Time se željela naglasiti razlika od pinije (Pinus pinea ) koju se kultivira još od vremena staroga Rima. Od svih borova, bijeli bor ima najve e podru je rasprostranjenosti koje se proteže cijelom Euroazijom, od Škotske i Pirineja do Mandžurije i Ohotskoga mora. Unato tome ogromnome arealu najrje a je vrsta bora u Hrvatskoj. Jedina sigurna autohtona populacija nalazi se na padinama Male

Kapele, u širemu podru ju Vrhovina na Samaru. Mogu e je kako je i populacija na izvoru Kupe autohtona. U kontinentalnim se podru jima esto koristi za pošumljavanje, tako da ga ima znatno više no što bi ga prirodno bilo. Bijeli bor je jedna od gospodarski najvažnijih vrsta u Europi. Njegovo drvo ima mnogobrojnu primjenu, od izrade namještaja do gra evinar-

stva. Iz smole se dobiva terpentin i kolofonij, a eteri no ulje dobiveno destilacijom iz iglica koristi se u kozmetici i kao ljekovito sredstvo, npr. Za inhalacije kod problema s dišnim putevima. Kao parkovno stablo osobito je dekorativan u starosti kad u donjem dijelu ima duboko izbrazdanu tamnosme u koru, a u gornjem ri u.

Obi ni ili bijeli bor je vazdazeleno stablo koje doseže visinu od 20-35- m i promjer od1 (1,5)m. Krošnja je u mladosti unjasta s pršljenasto raspore enim granama, kod odraslih jedinki može biti vrlo razli itih oblika, šiljasta i unjasta ili široka i kišobranasta. Kora je u gornjem dijelu debla i na debljim granama karakteristi no žu kastocrvene boje i ljušti se u tankim listi ima. Starija debla imaju debelu i duboku raspucanu koru. Ženski ešeri zore dvije godine, zreli su duguljasto jajasti, sivosme i, dugi 3-7 cm i široki 2-3,5 cm. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

ZAŠTO SU PREVENTIVNI PREGLEDI ZUBALA VAŽNI ZA PSE I MA KE? Ima li vaš ku ni ljubimac neugodan zadah? Slabije jede, slini, izbjegava tvr u hranu? Ima žu kaste naslage na zubima, a zubi su klimavi i ispadaju? Ako ste primijetili neke od ovih simptoma vrijeme je da sa svojim ku nim ljubimcem posjetite veterinarsku ambulantu, jer bolesti zuba mogu biti ozbiljan zdravstveni problem kako kod ljudi, tako i kod životinja. Komadi i zaostale hrane, slina, bakterije što se nakupljaju na površini zuba formiraju prljavo bijelu ljepljivu naslagu koju nazivamo plak. Zbog taloženja mineralnih soli iz sline s vremenom zaostali plak na zubima kalci icira te nastaje kamenac (tartar) koji je tvr e konzistencije i hrapave površine koja poguduje nakupljanju novog plaka. Za razliku od plaka kojeg možemo ukloniti sa zuba ve laganim struganjem, kamenac se uklanja isklju ivo brušenjem i to naj eš e ultrazvu nim ure ajem za skidanje kamenca. Kod malih pasmina pasa i starijih ma aka eš e se javljaju obilne naslage kamenca. Mnogi vlasnici pasa i ma aka misle da je plak i kamenac na zubima njihove životinje „kozmeti ki“ problem, odnosno da je narušena samo estetika. Nažalost naslage na zubima pomažu daljnjem razmnožavanju štetnih bakterija u ustima što dovodi do infekcije i razvoja razli itog stupnja i ja ine bolesti zuba i njegovog okolnog tkiva. Tako u po etku plak može uzrokovati

gingivitis, upalu zubnog mesa (desni) koja se o ituje crvenilom i ote enjem zubnog mesa koje na dodir može krvariti, a kasnije se povla i od svog normalnog položaja uz bazu krune. U kona nici gore navedeno može biti preduvjet za parodontitis. Parodontitis je kroni na upala potpornog aparata zuba. Njemu pripadaju gingiva, alveolarna kost, cement i periodontalni ligament. To je progresivni ireverzibilni proces koji dovodi do razaranja potpornih struktura zuba pa i ošte enja same kosti što rezultira klimanjem i ispadanjem zuba. Važno je napomenuti da stvaranje plaka i kamenca zajedno sa gingivitisom i parodontitisom ovisi o oralnoj higijeni ali i o drugim imbenicima kao što su nasljedni faktor, pasmina, starost, držanje životinje te ishrana. Neke životinje sa obilnom koli inom plaka i kamenca dugo ne razviju ošte enje potpornog aparata zuba dok neke, ve i sa relativno malom koli inom plaka i kamenca jako brzo razviju upalu najtežeg stupnja. Razlog tome je prejaka imunološka reakcija organizma. Od ostalih stomatoloških problema sa kojima se susre emo tu su prijelomi (frakture) zuba, te prejako trošenje (ošte enje abrazijom) zuba. Kod takvih zuba treba vidjeti je li došlo do izloženosti središnjeg dijela zuba u kojem se nalaze živci i krvne žile (pulpe) ili ne. Ako je pulpa ruži aste boje zna i da je živa, te takav zub treba lije iti jer je bolan,

ili ga izvaditi. Otvorena, vidljiva zubna pulpa ulazno je mjesto za bakterije koje iz usta ulaze u cirkulaciju. Zaostali mlije ni zubi tako er uzrokuju probleme. Stalni zubi bi trebali istisnuti mlije ne iz gingive. Dogodi se da mlije ni zub, naj eš e o njak iz nekog razloga ne ispadne na vrijeme te ometa rast stalnom zubu koji se može zbog toga deformirati i dislocirati. Takav mlije ni zub treba izvaditi da se omogu i nesmetan razvoj stalnog zuba. Nepravilan položaj zuba i njegov deformitet može biti i posljedica traume ili tumora te je potreban kirurški zahvat da se ispravi nastala deformacija. esti je slu aj uro enih mana kao što su nedostatak pojedinih zubi ili pak prekobrojan broj zubi. Ako su to izložbeni psi smanjena im je kinološka ocjena. Karijes je propadanje zuba i rijetka je pojava u pasa i ma aka. Mikroorganizmi u ustima, naslage plaka i kamenca, ostaci hrane na zubima (še eri) samo su neki od imbenika nastanka karijesa. Ako je ošte enje površinsko, u opremljenijim ambulantama radi se plombiranje zuba. Kod uznapredovalih ošte enja zub se treba izvaditi. Kako mi sami možemo pomo i svom psu da zadrži zdravo zubalo? U svrhu smanjenja plaka i kamenca u usnoj šupljini pasa potrebna je redovita ku na njega zubala. To postižemo redovitim iš enjem, etkanjem zubi. Pse treba postupno upoznati sa

postupkom pranja zubi, idealno bi bilo kad bi zapo eli što ranije ve sa štencem i to što eš e, po mogu nosti svakodnevno. Na po etku bi u svrhu privikavanja zube etkali prstom ili gazom, a nakon nekog vremena obi nom etkicom za zube. Zube bi trebalo etkati istom tehnikom kao i kod ljudi, s time da nikada ne smijemo koristiti zubnu pastu namijenjenu ljudima, ve koristimo samo vodu ili posebne paste namijenjene psima. Ispitivanja su pokazala da se redovitim iš enjem zubi može ukloniti više od 50 % bakterija u ustima. Opisani postupak ne preporu ujemo kod agresivnih pasa te onih koji su skloni ugrizu. U kontroli plaka i kamenca korisna je i prehrana specijalnom dentalnom hranom i dentalnim grickalicama koje u sebi imaju sastojke koji reduciraju plak. Korisne su i specijalne paste na bazi klorhexidina koje onemogu avaju razmnožavanje bakterija. Da bi prevenirali prijelom ili prejako trošenje zuba trebali bi sprje avati životinju da grize predmete koji su tvr i od samih zuba (kamenje, ži ane ograde, drvo....). Prevencija karijesa postiže se izbjegavanjem slatkiša u prehrani. I na kraju Vaš ljubimac bi trebao imati redovite preventivne preglede zubi kako bi se sprije ile ozbiljne infekcije usne šupljine, bol i gubitak zuba. Mr. Tomislav Dolar dr. vet. med. Veterinarska ambulanta Bioinstituta d.o.o akovec

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O D O V O P S R O V O G Z A R PIŠE: ROBERTA RADOVI

Udruga p elara Me imurske županije “Agacija” i “Me imurska priroda” osmislile su i zajedno organizirale jedinstvenu tematsku sezonsku izložbu koja je obilježila 2013. godinu u prostoru Centra za posjetitelje u Križovcu. “Skrivene usluge koje nam pruža priroda” bile su predstavljene kroz pri u o zna aju p ela u prirodi i me imurskom kraju. Izložbu su od ožujka do prosinca razgledale brojne školske i turisti ke grupe pristigle iz Hrvatske, ali i inozemstva, ukupno više od 1.500 posjetitelja. Iako je izložba sve anim programom zatvorena sredinom prosinca, ona nastavlja aktivno živjeti. Nositeljica tog projekta je akov anka Tatjana Šardi, koja je na izložbi sudjelovala i ve inom autorskih fotogra ija. Tatjana je lanica Udruge p elara Me imurske županije “Agacija” i aktivno se bavi p elarenjem proteklih etiri, pet godina, iako je uz p ele vezana od djetinjstva: - P elarstvom se moja familija bavi ve stotinjak godina. Ve sam prije s bratom Vitomirom Mlinarcom radila zajedno u sklopu p elarstva Kanaan. Rodom sam iz Preloga, odakle mi je bio i djed Josip Mlinarec, koji se po eo baviti p elarstvom za vlastite potrebe. U ovim kriznim vremenima uvidjela sam da je u p elarenju moja budu nost. Strukom sam dizajnerica tekstila i mogla sam svoja dosadašnja profesionalna, pa i životna iskustva objediniti u novi projekt. Kupili smo stari grunt u re anu s ku om i gospodarskim zgradama koje broje više od 100 ljeta i po eli s njegovom revitalizacijom. Brat je temo preselio našu tradicijsku herbiju, odnosno p ele koje su u tom zemaljskom raju po ele ubirati med vrhunske kvalitete sa zlatnim odli jima. Dotadašnje moje dizajnersko iskustvo primijenila sam kod kreiranja

3. sije nja 2014.

JEDINSTVENA P ELARSKA IZLOŽBA iz Križovca seli u re an

Dizajnerica tekstila Tatjana Šardi danas uspješna p elarka To ne e biti samo klasi na degustacija meda, ve emo organizirati i edukaciju mla e populacije, od vrti ara do školaraca, koji e tamo mo i imati školu u prirodi. Izložba tako dobiva novi smisao, kako bih ja to rekla: Lesi se vra a ku i. Djeca e u prirodnom okruženju mo i saznati sve o p elinjem vosku ili izradi svije a, mo i e u mini vrcaoni osjetiti šum meda prilikom vrcanja. Približit emo djeci, ali i svim zainteresiranim samu tehnologiju dobivanja meda, a nadam se i vjerujem da e se sve to uspjeti posložiti do lipnja ove godine.

- Djeca e u prirodnom okruženju mo i saznati sve o p elinjem vosku ili izradi svije a, mo i e u vrcaoni upoznati tehnologiju dobivanja meda ambalaže i pakiranja meda te na taj na in pokušavam stvoriti odre enu prepoznatljivost naših proizvoda. Sve mi je to bio putokaz da se time po nem i profesionalno baviti, uz veliku potporu supruga i etvero djece.

UDRUGA “AGACIJA” pr

Branko

Kušaonica meda i edukacija u prirodi Za obnovu starog grunta u re anu dobivena su i odre ena nepovratna sredstva od Ministarstva turizma RH, ali i Me imurske županije, koja je prepoznala njegovu vrijednost u smislu brendiranja me imurskog meda, kazala je u nastavku razgovora Tatjana, te najavila pokretanje kušaonice meda i edukacije djece u prirodi:

akov anka Tatjana Šardi obiteljsku tradicijsku herbiju pretvara u uspješan posao

Svi eksponati izložbe nastavljaju svoj život u re anu

- Naši projekti naglašavaju namjeru proširenja p elarstva po uzoru na Sloveniju i Austriju, koje imaju jako razvijen p elarski turizam, te želimo pokrenuti promociju p elarstva na gruntu u sklopu stare ku e s postavom i osmišljavanjem kušaonice meda. Ova izložba u Križovcu, koja je nama, ali i svim drugim me imurskim p elarima na neki na in dala dodatni vjetar u le a, seli u re an. Sva ova izložena tradicijska ostavština, koja je velikim dijelom bila u ovim izložbenim prostorima, njezine fotogra ije, košnice i alati, sve nastavlja svoj život u re anu u sklopu kušaonice.

Predsjednik Udruge p elara Me imurske županije “Agacija” je Branko Lipi iz Murskog Sediš a. Bavi se p elarstvom preko 50 godina, kako kaže, hobi je p elar i trenutno raspolaže negdje s oko 50 košnica. Vrijednost izložbe u Križovcu sagledao je kroz problematiku potrošnje meda, koja je premala, pa je svaka edukacija i promocija u tom smislu dobrodošla: - Troši se previše še era koji nije zdrav ni za djecu ni za odrasle. Nekad se med koristio samo u vrijeme prehlada i grlobolja. Danas znamo kako med ima visoku hranjivu vrijednost, posebice za djecu. Med je energija. Cilj i zadatak naše Udruge je promovirati med i p elinje proizvode, jer bijeli še er stvara brojne zdravstvene probleme. Na in života se mijenja. Previše ima sjedenja, previše hrane s bijelim še erom. Me utim, med je taj koji regulira puno stvari u organizmu, donosi boljem zdravlju i zadovoljava potrebu za energijom. Zbog svoje višestruke dobrobiti i koristi za zdravlje

3. sije nja 2014.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVOOTVORENA POLIKLINIKA “SVETI NIKOLA”

Individualni pristup svakom pacijentu Poliklinika “Sveti Nikola”, zdravstvena ustanova specijalizirana za internu medicinu, urologiju, ginekologiju, oftalmologiju, anesteziologiju te opću kirurgiju s dnevnom bolnicom, otvorena jer pred sam kraj prošle godine u Kukuljevićevoj ulici u Varaždinu, u strogom centru grada. Osnovala ju je obiteli Vučaj u suradnji s poznatim specijalistom urologije, doktorom Damirom Štajcarom, koji će kao vodeći liječnik obavljati i funkciju ravnatelja ustanove. Prema uzoru na moderne zdravstvene trendove, Poliklinika će pružati cjelovitu zdravstvenu uslugu, od prevencije i dijagnostike do liječenja. Brza i kvalitetna usluga te individualan pristup svakom klijentu vodeće su smjernice na kojima Poliklinika temelji svoje buduće poslovanje. Po-

je i ginekologije, a od veljače 2014. godine laparoskopije i artroskopije. Uz kvalitetnu endoskopsku opremu dolazi i Mega Puls laser, koji omogućava razbijanje kamenaca putem leksibilnog ureterorenoskopa, popularno nazvanog ‘Cobra’. Slijedeći trend njemačke kvalitete, Poliklinika “Sveti Nikola” ostvaruje i suradnju sa tvrtkom “ERBE“, čija će se teh-

liklinika će ujedno djelovati i kao ustanova s mogućnošću pružanja usluga operativnih zahvata; prvenstveno u urologiji, ginekologiji te u općoj, vaskularnoj i estetskoj kirurgiji. Posebna pažnja posvećena je visoko kvalitetnim uslugama postoperativnog oporavka. U moderniziranoj dnevnoj bolnici, koja je opremljena prema uzoru na europske i svjetske

standarde, uz jednokrevetne sobe koje pružaju privatnost pacijentu osiguran je i hotelski smještaj za pratnju pacijentu na principu hotelskih soba s četiri zvjezdice. Kako je rekao dr. Štajcar: - S ponosom ističemo da od samog početka djelujemo kao referentni centar za litotripsiju (razbijanje kamenaca), renomirane i svjetski poznate njemačke tvrtke ‘Richard Wolf’ za jugoistočni dio Europe. Bazirajući se na stoljetnoj tradiciji, tvrtka ‘Richard Wolf’ jedna je od vodećih proizvođača kvalitetnih proizvoda za endoskopsku dijagnostiku i terapiju. Njihova so isticirana tehnologija leksibilnih i krutih endoskopa omogućava poliklinici izvođenje svih endoskopskih operacija u području urologi-

U Poliklinici “Sveti Nikola” zdravstvene usluge pružat će se kroz sljedeće ekspertne djelatnosti: • ambulanta za urologiju • ambulanta za ginekologiju • ambulanta za internu medicinu i kardiologiju • ambulanta za kirurgiju • ESWL • gotovo bezbolan vantjelesni udarni val za razbijanje bubrežnih kamenaca • endoskopija • cistoskopija, biopsija, mali kirurški zahva • ambulanta za urodinamiku - standardna pretraga utvrđivanja funkcije donjeg uro trakta - kompletna urodinamska obrada - liječenje inkon nencije kod muškaraca i žena • ambulanta za kardiološku dijagnos ku - ergometrija, holter tlaka, holter EKG-a, uzv srca • dnevna bolnica • postopera vna skrb i provođenje terapije • opera vni blok • mogućnost opera vnog liječenja u općoj i regionalnoj anesteziji • preven vni program • široka paleta preven vnih sistematskih pregleda • laboratorijske pretrage

nologija vodenog noža koristiti za operaciju mjehura i prostate, s očuvanjem ejakulacije. Kako bi usluge Poliklinike bile što dostupnije većem broju pacijenata, ostvarena je suradnja s velikim brojem osiguravajućih kuća, osmišljena velika leksibilnost cijena te razne mogućnosti obročne otplate. Kontinuiranom izobrazbom, stjecanjem novih vještina i kompetencija te znanstvenim radovima medicinskog osoblja Poliklinike “Sveti Nikola”, cilj je pacijentima osigurati najkvalitetniju zdravstvenu uslugu. S povjerenjem se obratite stručno educiranom zdravstvenom timu na telefon: 042/660-304 ili pak ih posjetite na adresi Ivana Kukuljevića 6 u Varaždinu, mail: info@ poliklinika-svetinikola.hr.

romovira blagodati p elinjih proizvoda

Lipi upozorava na premalu potrošnju meda P ele su pravi indikator okoline, zdravlja i prirode. Gdje p ele umiru, tu je priroda djelomi no ili potpuno uništena cjelokupne populacije, svi zajedno moramo raditi na pove anju potrošnje meda.

Izumiru li p ele u Me imurju? Brojni napisi u svjetskim medijima upozoravaju na zabrinjavaju e smanjenje broja p ela. Kakva je situacija s time na našem podru ju i s kojim problemima se na terenu najviše p elari susre u, Lipi isti e: - Me imurski su p elari dosta dobro udruženi. Nas ima oko 200 lanova u udruzi ‘Agacija’ i ima oko 30 lanova u udruzi ‘ mela’ u Svetoj Mariji, a sad se i formira još jedna tre a udruga u Prelogu. P elari imaju najviše problema s pojedinim poljoprivrednicima, vo arima i proizvo a ima odre enog bilja, odnosno sa zaštitom tih kultura. Oni se još uvijek ne ponašaju odgovorno prema zaštitnim sredstvima i esto ih koriste neodgovorno. Kak’ se to prema nekim mojim saznanjima veli: Da denem malo više, pa bu to sigurno. Upitno je vrijeme kada se biljke, kulture i vo njaci tretiraju, jer se prema zakonu to no zna kad se

zlatom, 13 srebrom i 11 broncom.

Branko Lipi iz Murskog Sediš a vjeruje kako e i Europa uskoro prepoznati vrijednost me imurskog meda

nešto smije tretirati, a kada ne, da se ne bi ugrožavale p ele. Ipak, za sad još uvijek možemo re i kako je okolina u Me imurju zdrava. Nemamo monokulture, pa se

p ele nalaze u ‘poludivljini’, što je za njih najpovoljnije. P ele ne opstaju u podru jima monokultura. Upravo su p ele pravi indikator okoline, zdravlja i prirode.

Me imurski med treba brendirati Upravo je visoka kakvo a me imurskog meda koja sve više postaje prepoznatljiva u Hrvatskoj jedan od razloga zašto naš med treba usmjeravati k dodatnom brendiranju. Na sve anosti zatvaranja izložbe upravo je taj moment p elarenja naglasio i župan Matija Posavec, a Branko Lipi nadodaje:

Gdje p ele umiru, tu je priroda djelomi no ili potpuno uništena. Kod nas to još nije slu aj. Me imurski med je izuzetno kvalitetan, što su pokazale analize i ocjenjiva-

nje našeg meda na 7. ocjenjivanju meda provedenom na Agronomskom fakultetu u Zagrebu protekle godine, gdje je od ukupno 35 naših uzoraka njih 11 ocijenjeno

- Ulaskom u Europsku uniju i svi su zakoni postali stroži, pa se i naše p elarstvo više štiti. Imamo potencijale i priliku da zaštitimo naš me imurski med. Prije svega zato jer je naša priroda još uvijek ista. Nemamo tešku industriju, a novim zakonima unutar EU još više e se poboljšati i zaštita prirode, što nam sve u kona nici daje jamstvo vrhunske kvalitete našeg meda, onoga koji imamo sada i onoga u budu nosti.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. sije nja 2014.

PRELOG

Više od etrdeset mladih nagra eno za marljivo u enje i studiranje DJECA PRIBISLAVSKIH vatrogasaca i kudovaca

Zajedno okitili bor U op inskoj maloj dvorani u Pribislavcu održana je u subotu 21. prosinca kreativna boži na radionica na inicijativu Elene Gudlin, u kojoj su se djeca KUDa “Kaštel” Pribislavec te djeca DVD-a Pribislavec primila posla i osmislila te izradila ukrase za ki enje op inskog bora. Svojom marljivoš u i kreativnim idejama kroz smijeh i radost sama su osmislila ukrase. Rukovodstvo DVD-a Pribislavec za završetak radionice pripremilo je za marljivu dje icu grickalice i sokove. Pod

budnim okom voditelja Elene Gudlin, Gorana Pomor, Aleksandre Oreški i Alenke Oreški, djeca su svoje ideje preto ila u prekrasne boži ne ukrase. Potom su se u ponedjeljak 23. prosinca ponovno sastala djeca KUD-a “Kaštel” Pribislavec i DVD-a Pribislavec te su zajedni kim snagama prionula na posao i okitila bor ispred Op ine izra enim ukrasima na kreativnoj radionici. U tome su im u pomo prisko ili na elnica Višnja Iva i te župnik Tomislav Kos.

DRUŠTVO ŽENA Peklenica

Osigurale 180 poklona za djecu

Društvo žena Peklenica niz godina trudi se osigurati poklon pakete sa slatkišima za svu djecu iz mjesta predškolske dobi i nižih razreda školske dobi. Tako su i ove godine osigurale 180 poklona koji su podijeljeni djeci na prigodnoj priredbi u nedjelju 22. prosinca u društvenom domu u Peklenici. itave godine lanice Društva žena Peklenice sudjeluju na niz manifestacija na kojima peku langoše ili na drugim aktivnostima prikupljaju novac kojim na kraju godine kupuju poklon paketi e za djecu.

Interes za priredbu s podjelom poklona, na kojoj su u programu nastupila djeca iz Podru ne škole Peklenica i oni najmanji iz vrti a “Masla ak”, nevi en je. Dvorana društvenog doma nije bila dovoljno velika da bi primila sve male i velike koji su željeli vidjeti priredbu te koji su doveli djecu na podjelu darova. Tako da je dio odraslih, da bi smanjio gužvu u dvorani, ekao pokraj ogromnoga oki enog bora ispred društvenog doma u Peklenici, u ijem su postavljanju pomagali i mjesni vatrogasci. (BMO)

MALA SUBOTICA

Darovi za djecu branitelja Na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani osigurao je darove za djecu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

iz op ine Mala Subotica, koji su u subotu podijeljeni djeci u prostorima Puha kog orkestra Mala Subotica. Darove je primilo 35 djece branitelja.

Da se trud isplati, svojim je srednjoškolcima i studentima odlu io pokazati i dokazati Grad Prelog. Temeljem odluke Stru nog kolegija gradona elnika Grada Preloga, nov anim je iznosima od 200 do 1.250 kn nagra eno 19 studenata i 22 u enika za postizanje iznimnih rezultata. Cjelokupan iznos od 6.550 kn bit e raspore en na srednjoškolce i tako da e njih devet dobiti po 200 kn, njih e sedam dobiti po 250 kn, a najve im e iznosom od 500 kn biti nagra eno njih šestero. Fond nagrada za studente zbrojio je 12.350 kn, od ega je najve i dodijeljen iznos 1.250 kn, slijede ga 3 puta po 1.000 kn, 2 puta po 800 kn, 4 puta po 700 kn, 3 puta po 500 kn, 4 puta po 400 kn te 2 puta po 300 kn.

Uspjesi preloških srednjoškolaca U enici srednjih škola s podru ja Preloga, koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na županijskim natjecanjima ili su se na državnim natjecanjima plasirali me u prvih pet, nagra eni su iznosima od 200 do 500 kuna. Srednju školu Prelog na državnoj je smotri iz biologije predstavljala ekipa u sastavu: Stela Krušelj, Luka Šestan, Dora Rašan i Daria Vuk, na Globe smotri su se predstavili: David Mikec, Kristina Vrbanec i Iva Šoštarec, a za ta e ih postignu a razveseliti iznosi od 200 kn. Ista je svota dodijeljena i u enicima Srednje škole Prelog: Miranu Jankovi u za osvojeno 3. mjesto

na županijskom natjecanju iz matematike te Ivanu Židovu za 3. mjesto županijskog Infokupa, koji se može podi iti i nagradom od 250 kn za 2. mjesto na županijskom iz matematike. Iznosima od 250 kn nagra eni su u enici Srednje škole Prelog za postignu e 2. mjesta na županijskim natjecanjima: iz njema kog Nikola Trstenjak, engleskog Ivana Petkovi , biologije Tihana Balent, povijesti Elena Bermanec i Jakov Glavina za uspjeh na Infokupu. Istim je iznosom nagra ena i u enica Gimnazije akovec Irena Vuk za 2. mjesto na županijskom iz njema kog. Prvo je mjesto na županijskom natjecanju iz biologije pripalo gimnazijalcu Damjanu Mikecu, a istim se uspjehom mogu podi iti i u enici Srednje škole Prelog Miran Jankovi iz izike, Sandra Ružman iz geogra ije, Bruno Ro ak iz kemije i Tihana Balent iz povijest, za što su nagra eni iznosom od 500 kn. Dunju Višnji , u enicu Ekonomske i trgova ke škole, obradovat e isti iznos za postignuto 3.

mjesto na državnom natjecanju "Lijepa naša“.

Ni studenti nisu ništa lošiji Dok su srednjoškolci primali nagrade za rezultate postignute na županijskim i državnim natjecanjima, izvrsnost se studenata odre ivala prosjekom ocjena koji su postigli, i to ovisno u kojoj grani znanosti za koju godinu studija. Najve a je nagrada od 1.250 kn razveselila studenticu Medicinskog fakulteta u Zagrebu Ivanu Vuk (IV. god. s 4,75). Nagradom u iznosu 1.000 kn nagra eni su sljede i studenti: Monika Glavina (IV. god. s 5,00) koja u Zagrebu studira na Pravnom fakultetu, Maja Marka (V. god. s 5,00) koja poha a Filozofski fakultet u Osijeku i studentica Mateja Vuk (V. god. s 5,00) s Indiana State Universityja. Po 800 kn e razveseliti studenticu medicine Maju Židov (VI. god. s 4,67) i studenta geogra ije Mateja Kavrana (IV. god. s 4,42). Samo 100 kn manje dodijeljeno je: budu oj

ekonomistici Veroniki Šupljiki (IV. god. s 4,70), studentu elektrotehnike i ra unarstva Simonu Najmanu (II. god. sa 4,80), studenticu medicine u Mariboru Ines Novak (V. god. s 8,36) te Tomislava Martineca, studenta strojarstva i brodogradnje (II. god. s 4,73). Student Fakulteta politi kih znanosti Branimir uki (III. god. s 4,80) dobit e 500 kn, a istom e se svotom nagraditi i Monika Persko (II. god. s 4,75) s Agronomskog fakulteta i Lea Krušelj (II. god. s 4,36) s Akademije likovnih umjetnosti. Po 400 kn obradovat e Nevena Martin evi a s Veleu ilišta u Varaždinu (I. god. s 4,69), Mariju Repalust s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (III. god. s 4,62), Benjamina Bauera s Fakulteta politi kih znanosti (III. god. s 4,58) i studenticu Filozofskog fakulteta Palniru Krleža (III. god. s 4,60). Filip Hozjak s Umjetni ke akademije (II. god s 4,30) i Ivana Blažin i s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (I. god. s 4,39) dobit e nagradu u iznosu 300 kn. (e)

UDRUGA ŽENA Štefanec

Po astile se izletom u Be Udruga žena Štefanec svoje druženje nastavila je i izvan kreativnih radionica. Naime, lanice su se izvele izlet u Be , odakle su donijele nezaboravne dojmove iz prelijepe metropole. Tijekom boravka u Be u obišle su kompleks dvorca Schönbrunn, parlament, Burgtheater, nezaobilazni boži ni sajam i ostale znamenitosti grada. U no nim satima doživjele su blještavilo i sjaj grada. - Stoga adventski Be preporu ujemo svima koji ga nisu imali priliku vidjeti za

vrijeme adventa, neka to u ine idu ih godina, poru ile su žene

iz Štefanca, uz zahvalu voza u Saši iz Agencije Jakopi i vodi-

u Aleksandru na ugodnoj vožnji i upoznavanju grada.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

BOŽI NI KONCERTI

U Štrigovi, Žiškovcu i Lendavi PREDSTAVLJAMO KREATIVCE

Vlado Habuš iz Palinovca Ivanka Vrbanec iz Ma kovca MEGAFEŠTE I KONCERTI

Proslava 20 godina Radija 105 Megaplesnjak Radija 1

GLAZBA, VATROMET I DOBRA VOLJA ZA ULAZAK U NOVU! Sve ani do ek Nove godine na akove kom Trgu Republike završnica je i kulminacija manifestacije “Advent u Gradu Zrinskih”. Ve ina se publike oko bine okupila tek pola sata prije pono i. U to je vrijeme nastupala grupa Magazin, koja je osigurala izvrsnu atmosferu. Pjeva ica Andreja Šušnjara vodila je odbrojavanje, nakon ega je uslijedio spektakularni vatromet. Novogodišnjom estitkom gra anima se obratio i gradona elnik Stjepan Kova . Pola sata nakon pono i velik je broj gra ana napustio Trg te slavlje nastavio negdje drugdje. (foto: Zlatko Vrzan)

Kultura

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. sije nja 2014. SUBOTA, 11. sije nja VARAŽDIN, Podrumska scena “Z

UTORAK - SUBOTA, 7. - 11. sije nja AKOVEC, Dom amatera

Besplatne plesne radionice za djecu i mlade

Strah od nep

Za vrijeme zimskih školskih praznika Studio suvremenog plesa “Teuta“ akovec od 7. do 11. sije nja u Domu amatera organizira besplatne plesne radionice za djecu i mlade od 7 do 18 godina. Plesaonicu e voditi i tematski osmisliti voditeljica i kore-

Ina Sladi , mlada hrvatska autorica, koreografkinja i suvremena plesa ica, izvest e premijerno svoju autorsku predstavu “Navigating Darkness” na daskama kazališne Podrumske scene “Rogoz” u subotu 11. sije nja. Predstava je bazirana na dje jem strahu od mraka. “Strah nas sprje ava

ografkinja Studija Nikolina Mekovec. Radionice e se održavati u Domu amatera u akovcu, i to prema sljede oj satnici: u vremenu od 10 do 11 sati djeca od 7 do 9 godina; od 11 do 12 sati djeca od 10 do 12 godina; potom od 12 do 13 sati u radionicu mogu

do i zainteresirani plesa i od 13 do 14 sati, dok je vrijeme od 13 do 14 sati rezervirano za mlade od 15 do 18 godina. Pokrovitelj programa je Grad akovec, a prijaviti se može na e-mail adresu nikolina. mekovec@gmail.com ili tel 098 776 238.

BOŽI NO-NOVOGODIŠNJI koncert u Lendavi

Zbor djece oduševio crna kim duhovnim pjesmama BOŽI NI KONCERT u Štrigovi

Dika budi na višini Tradic ijsk a bož i na popijevka “Dika budi na višini” inspirirala je KUD “Sveti Jeronim” da boži no-novogodišnjem koncertu, održanom u župnoj crkvi Svete Marije Magdalene, daju takav naziv. Pod ravnanjem Nore Nemec, u programu su sudjelovali mješoviti zbor, mali i veliki zbor Osnovne škole Štrigo-

va te Vokalna skupina “Stridonne”. Prigodnim stihovima o ro enju malog Isusa i Boži a program je obogatila Šte anija Horvat uz pratnju na orguljama Mateja Š avni ara. Svima na koncertu i “svim na zemlji” izvo a i su ovim koncertom uputili najljepšu estitku i dobre želje za Boži i novu 2014. godinu. (sm)

Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje” iz Lendave organiziralo je tradicionalni boži ni koncert koji je održan u župnoj crkvi Svete Katarine u Lendavi. Program je zapo eo pozdravnim govorom doma eg župnika, vele asnog Martina Dolami a, a nastavljen je svetom misom na hrvatskom jeziku koju je predslavio vele asni Marko Zadravec, voditelj Hrvatske katoli ke misije u Mariboru. Misno slavlje sve anijim i ljepšim svojim je nastupom u inio mješoviti zbor KUD-a “Sveti Jeronim” iz Štrigove, koji je na orguljama pratio Matej Š avni ar. Nakon svete mise, kojoj je nazo io veliki broj vjernika Hrvata, ali i Slovenaca i Ma ara, održan je koncert mješovitog zbora KUD-a “Sveti Jeronim” i

Mješoviti pjeva ki zbor KUD-a “Sv. Jeronim” uljepšao je misno slavlje

Stridonna, pod ravnanjem Nore Nemec, bila je Šte anija Horvat. Na završetku priredbe publiku, izvo a e i na elnika op ine Štrigova Stanislava Rebernika srda no je pozdravio anino Kutnjak, predsjednik HKD-a “Pomurje”, rekavši kako je ovaj koncert hrvatskoj zajednici u Pomurju boži nonovogodišnje blagdane u inio jako lijepim i ugodnim. Vokalna skupina “Stridonne” plijenila je ljepotom glasovnih mogu nosti

KUD ŽIŠKOVEC

Štefanjski koncert Uz blagdan Šte anje KUD Žiškovec je u Domu kulture u Žiškovcu organizirao prigodni koncert na kojem su nastupili KUD “Veseli Me imurci” iz akovca, HKD “Pomurje” iz Lendave i doma i KUD Žiškovec. Uprili en je bogati olklorno-dramski prikaz raznih obi-

aja, a na kraju programa svi skupa zapjevali su “Narodil nam se Kralj nebeski”. Predsjednica KUD-a Žiškovec Jagoda Sraša svih je sudionicima podijelila zahvalnice i priredila domjenak na kojem je dogovorena suradnja u narednom razdoblju. (sm)

U publici su bili Hrvati, Ma ari i Slovenci - mlado i staro

zbora djece Osnovne škole Štrigova. Upravo je zbor djece najviše oduševio brojnu publiku izvo enjem crna kih duhovnih i boži nih pjesama na engleskom jeziku. Doprinos ljepoti Boži a u lendavskoj crkvi svojim an eoskim glasovnim mogu nostima dala je i ženska Vokalna skupina “Stridonne” iz Štrigove. Moderatorica programa, koji je završio pjesmama “Ve ernji zvon” i “O najsvjetlija” u izvedbi

- Najugodnije iznena enje, simpati nu i krasnu izvedbu boži nih i crna kih duhovnih pjesama na engleskom jeziku, priredio je zbor djece Osnovne škole Štrigova

Lendavski župnik Martin Dolami izvo a e i predstavnike HKD-a “Pomurje” zadržao je na ve eri i druženju u župnom dvoru, gdje je dogovoreno kako ovo može biti tek po etak lijepog prijateljstva koje e potrajati dok bude snage, volje i potrebe za ovakvim druženjima. (S. Mesari )

Zbor djece OŠ Štrigova pokupio je najve e simpatije publike u župnoj crkvi Svete Katarine

3. sije nja 2014.

SIJE ANJ, VELJA A AKOVEC, Centar za kulturu

Zvonimir Rogoz”

“Dimnja ar” i “Plemena” na Tribini

poznatog u poznatome da funkcioniramo u svakodnevnom životu, a u ovom slu aju ak je mogu e voditi dvostruki život. Onaj dnevni, u kojem funkcioniramo kao i ljudi oko nas, te onaj no ni, u kojemu živimo puni straha od nepoznatog u poznatome”, opisuje u najavi predstave Ina Sladi . Ulaznice po cijeni od 20 kuna dostupne

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nova sezona Tribine “ akovec etvrtkom” u Centru za kulturu donosi ve na samom po etku dvije zanimljive predstave. Monokomedija “Dimnja ar” Ljubomira Kerekeša bit e na programu 23. sije nja. Zanimljivo je što ova predstava varira

su u pretprodaji na blagajni varaždinskog kazališta, dok e polaznici radionice “The Happy Virus” imati besplatan ulaz. Radionica i predstava su tek prvi u nizu programa plesnog sadržaja koje je CIU Varaždin, varaždinski Centar za izvedbene umjetnosti, pripremio za ljubitelje plesa tijekom cijele 2014. godine.

u dužini – ovisno o raspoloženju publike i osobnoj procjeni glumca. Najkra a izvedba trajala je dvije minute, a najduža sat i trideset i pet minuta. Potom 13. velja e gostuje kazalište Planet Art s dramom “Plemena”. Predstava donosi sliku današnjeg svijeta,

govore i o potrebi za pripadnoš u i o svemu što ona nosi: od pojedina nih hijerarhija, interesa i pravila, po evši od same obitelji na dalje. Gdje se ipak nalazi taj prostor u kojem plemena mogu na i suživot, upravo o tome govori ova predstava.

SOBOSLIKAR I SLIKAR Vlado Habuš iz Palinovca

U traganju za mjestom gdje se priroda ne uništava Samozatajnog soboslikara i slikara Vladu Habuša iz Palinovca 193 veoma je teško prona i na nekom od uobi ajenih druženja slikara i kipara Me imurja, ne zbog toga što on to ne bi htio, ve zbog na ina života i rada. S više od trideset godina radnog staža, ro en je 1953. godine, zna ajan dio proveo je na terenu kao radnik bivšeg GK-a “Me imurje”. Zadnjih godina radi u privatnoj metalnoj tvrtki “Ferokotao” u Donjem Kraljevcu, u industrijskoj lakirnici. Zbog obimnog posla radi u smjenama, nerijetko popodnevnoj i no noj smjeni, pa je iz tih razloga opet teško do njega. lan je Likovne udruge donjeg Me imurja, no rijetko se pojavljuje. • Koliko se dugo bavite slikanjem? — Slikam preko dvadeset godina, a zapo eo sam u ranoj mladosti, no to su bili prvi pokušaji. Slikanje mi je zapravo hobi i odmor od svakodnevnog posla. Naj eš e koristim ulje na platnu, a rijetko akrilne boje, jer se za moj na in rada prebrzo suše.

Vlado Habuš: - Slikam kad imam vremena, to me odmara

• Za razliku od drugih slikara, ne koristite štafelaj, ve slikate na okomitom zidu. Zbog ega? — Tako sam navikao rade i kao soboslikar. Slikam

na okomitim podlogama, odnosno na platnu, koriste i se pri tome štapom zbog smirivanja ruke i kista. • Što Vas najviše zanima?

PRVA LIKOVNA IZLOŽBA stvaratelja iz op ine Donji Kraljevec

Izlaže trinaest autora Boži no-novogodišnjom izložbom slika i radova, koja je otvorena u prostorima Op ine Donji Kraljevec, likovni stvaratelji iz op ine pridružili su se estitkama. Ovo je nakon dužeg vremena prva izložba koju prire uje Op ina Donji Kraljevec te samim time dragocjena. Svoje radove izložilo je trinaest autora iz op ine Donji Kraljevec, najviše slikara, ali i kipara i drvorezbara te jedan akademski slikar. Izložba e biti otvorena do sredine sije nja i može se pogledati svaki dan u radno vrijeme Op ine.

Susret gospodarstvenika u Donjem Kraljevcu održan je uz izložbu

— Volim raditi velike formate, freske na zidovima. Ove godine naslikao sam jednu takvu sliku za lovce u Lova kom domu u Hodošanu, a nedavno i gotovo etiri metra dugu i dva metra visoku sliku na zidu jedne ku e u Palinovcu. Kako se obitelj bavi poljoprivredom, u dogovoru s lanovima obitelji slikao sam kravicu i drugo. Sam rad je dugo trajao, jer nije jednostavno naslikati tako veliki format. Posebno volim raditi motive prirode, pejzaže, šume i vode, a zanima me i kako su stari majstori vidjeli prirodu i perspektivu. * Na slici koju ste nazvali ‘Rajski vrt’ naslikali ste u maniri naive Vaš doživljaj prirode, životinja i ljudi u nekom drugom edenskom svijetu? - Želio sam da svi skupa živimo na druga iji i ljepši na in, u kojemu su ljudi, biljke i životinje potrebni jedni drugima, to je mjesto gdje nema uništavanja prirode. (J. Šimunko)

Izlažu: drvorezbar Josip Andrei , slikari An ela Domini , Slavko Duki , Marina Duki , svi iz Donjeg Kraljevca, Vlado Habuš iz Palinovca, Boris Je ud iz Donjeg Kraljevca, živi u akovcu, Miljenko Kranj ec, kipar i slikar iz Hodošana, Ljubica Krznar iz Donjeg Hraš ana, Vladimir Megli , ak. slikar iz Donjeg Pustakovca, živi u Zagrebu, Dragutin Mikec iz Donjeg Hraš ana, živi u Zagrebu, te slikari Anna Pan i , Radovan ev Panteli , Mladen Špoljari i Vladimir Vidovi iz Donjeg Kraljevca. Organizator izložbe je Op ina Donji Kraljevec, pokrovitelj na elnik Miljenko Horvat, a postavu izložbe potpisuju Mladen Špoljari i Slavko Duki . (J. Šimunko)

NOVA WEB STRANICA s ciljem promocije me imurskog folklora

Naša folklorna baština na jednom mjestu Dugogodišnji aktivni lan KUD-a Ma kovec Ivan Grahovec iz akovca, u suradnji s Deanom Buva em, predsjednikom Zajednice HKUU-a MŽ-a, pokrenuo je i inicirao pokretanje nove web stranice u cilju promocije me imurskog folklora. Namjera je stvoriti jedinstvenu bazu podataka i informacija o radu brojnih kulturno-umjetni kih društava koja djeluju na podru ju Me imurske županije. Jer, upravo su naša brojna društva i KUD-ovi koji imaju dugogodišnju tradiciju djelovanja nastupali na mnogim smotrama te time veoma aktivno radili na o uvanju me imurske baštine, esto je predstavljaju i na brojnim me unarodnim gostovanjima i susretima. Tako er se tom novom web stranicom nastoji na jednom mjestu pokazati i objediniti sve ono što je kulturni amaterizam od sedamdesetih godina prošlog stolje a kroz razne aktive i smotre do danas stvarao i postigao, ne samo u okviru Hrvatske, ve i u me unarodnom okruženju. Kako nam je kazao Ivan Grahovec, stranica e biti redovito ažurirana i sa svim aktualnim podacima i najavama održavanja smotri, folklornih priredbi ili

akov anin Ivan Grahovec, dugogodišnji lan KUD-a Ma kovec

drugih sli nih doga aja. Pozvani su svi zainteresirani uklju iti se u aktivnu promociju o uvanja me imurske baštine kroz suvremene tehnologije. Kako je naglasio Grahovec, stranica se ure uje isklju ivo na volonterskoj bazi. Web stranica može se prona i na adresi http:// www.medjimurskifolklor.com.hr/ i na njoj se ve nalaze prve rubike namijenjene KUD-ovima, tamburaškim sastavima i orkestrima, puha kim orkestrima i limenoj glazbi, pjeva kim zborovima i vokalnim sastavima te rubrika “Me imurska narodna nošnja”, uz kalendar najava doga aja i aktivnosti. (Roberta Radovi )

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. sije nja 2014.

IVANKA VRBANEC IZ MA KOVCA glini udahnjuje život, stvaraju

Zamjenica župana Sandra Herman isti e kako su ovakve izložbe svojevrsna promocija naših kulturno-povijesno-turisti kih potencijala

Srce me boli ka nude hrvatski s

U SARAJEVU predstavljena me imurska povijesna gra a

PIŠE: DANIJELA MIHOCI

Ove godine izložba dolazi u Štrigovu

Zašto sam vam ja interesantna? Po emu? - pitala me samozatajna Ivanka Vrbanec, ro enjem Varaždinka, udajom Me imurka iz Ma kovca, “cepljena Me imurka“, kaže, zapravo kozmopolit, jer njezin je dom tamo gdje su dobri ljudi, smatraju i to što glini udahnjuje život, stvaraju i nadaleko prepoznatljiva dekorativna ili funkcionalna djela, stvaraju i pritom umjetnost, normalnim, uobi ajenim, nespektakularnim. Smatraju i to igrom u blatu. Pa ipak njezine kerami ke jabuke, zdjele, an ele, ženske igurine u narodnim nošnjama, kolarine i drugo znalci ocjenjuju upravo spektakularnim. I zbog toga Ivanka Vrbanec svoju primijenjenu umjetnost izlaže u 60-ak galerija diljem zemlje, a njeni originalni suveniri, u kojima je u spoju tradicionalnog i modernog prezentirana hrvatska nematerijalna kulturna baština, krase mnoge domove diljem svijeta.

Kao rezultat suradnje državnih arhiva iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine, protekle je godine nastala izložba pod nazivom “Gradovi i trgovišta na štajersko-hrvatskoj granici”, koja ve neko vrijeme obilazi hrvatske i slovenske gradove. U Sarajevu je na otvaranju izložbe sudjelovala i me imurska delegacija. Nakon nekoliko izložbi u Hrvatskoj i Sloveniji, u etvrtak 12. prosinca otvorena je i u Sarajevu. Autor fotogra ija na izložbi je akove ki fotograf Damir Klai - Klju , dok je jedan od suorganizatora i pokreta cijelog projekta Državni arhiv Me imurja i njegov ravnatelj Jurica Cesar. Naime, službe koje se bave uvanjem pisane gra e zbog prirode svog posla naslonjene su jedne na druge, a suradnja esto ide i preko granice. U njima se uvaju stari i povijesno zna ajni dokumenti, ne samo za sredinu iju povijesnu memoriju služba uva, ve i za nacionalnu i regionalnu povijest. Izložba je rezultat upravo takve suradnje, a putem vizualne prezentacije povijesno zna ajne arhivske gra e predstavljen je razvoj gradskih sredina na podru ju sjeverozapadne Hrvatske i isto ne Slovenije. Otvaranje izložbe u Muzeju Grada Sarajeva u samom središtu glavnoga

bosansko-hercegova kog grada okupilo se velik broj novinara, dužnosnika i posjetitelja. Svi oni naglasili su važnost kulturnog povezivanja naših sredina. Osim predstavnika lokalnih vlasti, na otvaranju su bili i zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman i veleposlanik Republike Slovenije u BiH, nj. e. Izstok Grmek. Zamjenica Herman izrazila je zadovoljstvo što se i djeli Me imurja predstavlja u Sarajevu. - Mi imamo bogatu povijest, rekla je, te su ovakve izložbe i svojevrsna promocija naših potencijala. Zahvaljuju i na gostoprimstvu, zamjenica Herman pozvala je sve nazo ne da izložbu razgledaju i u Štrigovi, gdje e biti postavljena idu e godine. Izložbu je otvorio Ivica Šari , ministar prosvjete i kulture Kantona Sarajevo. Vrijedno je spomenuti kako je uo i same izložbe potpisan Sporazum o suradnji Državnog arhiva za Me imurje i Historijskog arhiva u Sarajevu. Ugovor su potpisali direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimovi i ravnatelj hrvatskoga Državnog arhiva za Me imurje Jurica Cesar. Isti e omogu iti realizaciju zajedni kih projekata, razmjenu informacija te organizaciju nekih budu ih izložbi.

Originalni hrvatski suveniri Ljetos je u glasovitoj galeriji “Sebastijan” u Dubrovniku izložila svoje igurine i kerami ke kolarine, kojima je osobito oduševila doma u publiku koja vrlo drži do svoag tradicionalnog nakita kolarina, iligranskih bobica, koji se prenosi s koljena na koljeno, iz generacije u generaciju. Oduševila je ne samo idejom, ve i tehnikom. - Izložbe nisu mjerilo ni ega, esto puta one su iz interesa. Treba stvarati,

- Do sad smo napravili sedam razli itih figurina: u me imurskoj, zagorskoj, istarskoj, paškoj, šestinskoj, dubrova koj i šibenskoj nošnji. Njima smo željeli približiti i pokazati stranoj, pa i doma oj, publici Hrvatsku i njenu tradiciju osviješteno e Ivanka, ipak prihva aju i komplimente na ra un svojih igurina i kolarina. Kaže kako joj je teško gledati da se turistima nude hrvatski suveniri Made in China pored tolikih kreativaca i tolikih mogu nosti koje imamo. To je ljuti jednako kao i nedovoljno poticanje i pomaganje doma ih snaga da ponude originalni hrvatski suvenir. - To je bio i poticaj da pokrenemo projekt igurina u narodnim nošnjama. Radi se o damama u narodnoj nošnji. Do sad smo napravili sedam razli itih igurina u me imurskoj, zagorskoj, istarskoj, paškoj, šestinskoj, dubrova koj i šibenskoj nošnji. Njima smo željeli približiti i pokazati stranoj, pa i doma oj publici Hrvatsku i njenu tradiciju. Nastojala sam i kroz držanje igurina, njihov stav, ne samo kroz nošnju, kazati ponešto o kraju koji prezentiraju. Htjela sam pokazati bit, srž toga kraja. A da bih to mogla, morala sam dobro upoznati taj odre eni kraj, biti tamo, doživjeti ga i zato me u igurinama još nema Slavonke, Podravke i nekih drugih. Na izložbi u Dubrovniku posjetitelje se posebno dojmio stav igurina, osobito Me imurke, o emu su puno komentirali, te su me pitali kako to da

Boži na drvca ukrašena Ivankinim kolarinima Neposredno prije otvaranja izložbe potpisan je Sporazum o suradnji Državnog arhiva za Me imurje i Historijskog arhiva u Sarajevu

Radove Ivanke Vrbanec prepoznaju i cijene ne samo pojedinci i institucije, ve i zvu ni hotelski lanci. Tako e, primjerice, ovogodišnje boži ne jelke u opatijskom hotelu “Milennium” krasiti

kuglice Ivankinih kolarina, a u njihovoj suvenirnici gostima e nuditi isklju ivo njene jabuke, dame, ruže, igurine u narodnim nošnjama, kolarine, zdjele i druge rukotvorine.

su sve druge igurine elegantne, a ona je robusna. Ja sam odgovarala da je ona vrsta, snažna, mo na, žilava. Me imurka je morala delati, trdo delati, nema tu mjesta eleganciji. Ona je podbo ena, sa stavom ‘Probaj ak’ vupaš!’. Tako su kroz taj stav doznali o tome tko je i kakva je Me imurka. A kolarini? - Oni su prisutni ne samo u Dubrovniku, ve i na Pagu i u Šibeniku, ali pod drugim imenom, daju se, još uvijek, u naslje e najstarijoj k eri. Ta iligranska loptica u inila mi se vrlo zanimljivom, jer ima

pri u koja pri a o tome tko smo, a osim toga je visoke estetske vrijednosti. Ja sam svoje kolarine pokušala napraviti u obliku posudice i obliku zdjele, aludiraju i na polovicu kolarina, kako bih im dala neku uporabnu vrijednost. Napravljeni su u tehnici rakua. To je jedinstvena tehnika, vrhunac znanja u pe enju i obradi keramike, utkana je u tradicionalne ceremonijalne svjetske kulture, poput japanskoga ru no oblikovanog posu a za aj. Ta je tehnika spektakl, teško ju je opisati. Vi zagrijani predmet stavljate na piljevinu i on onda gori itetako dobivate specijalni efekt, pojednostavljuje Ivanka Vrbanec.

ipka kao inspiracija O tehnici je, kaže, u ila prije dvadesetak godina na radionicama koje je tada prire ivala Blaženka Šori Štebih, a na koje su ih dolazili podu avati vrsni profesori i kerami ari iz Njema ke, mnoge novine usvajala je usput, a mnogo je nau ila i od supruga Dražena, kreativca koji je inovator, pa joj svojim tehni kim rješenjima omogu uje realizaciju mnogih njenih zamisli. - Mom mužu je sve što sam napravila bilo predivno, uvijek mi je bio podrška. A ja sam si mislila: ‘Ok, tebi je lijepo, djeci je lijepo, ali ja mogu još bolje! Možeš ti to još bolje’, to je ona pedagoška koja mi je ostala još iz vremena kada sam radila u školi i podu avala i koju sam si stalno ponavljala, koja me vukla i zahvaljuju i emu sam maksimalno iskoristila svoj talent i zahvaljuju i emu danas radim ono u emu uživam. Ja sam u ovom našem obiteljskom poslu zadužena za ideju i umjetni ku stranu, a on za tehniku. Zna se dogoditi da nešto napravim, primjerice, neku zdjelu pa mi kaže: ‘Iijajj sad opet moram napraviti ve u pe ’. On je izumitelj, ima neke zašti ene patente… i predivan je u tome kako me podržava, otkriva Ivanka. Inspiraciju, kaže, nalazi svugdje oko sebe. U drve u, cvije u, pticama… U novije vrijeme uglavnom u ipki. Hrvatskoj ipki. - Nju apliciram na gotovo sve svoje radove - evo je na zvonima, na našim damama, zdjelama… Iako je poznata lepoglavska, svetomarska, paška ipka, svaki kraj Hrvatske u koji do em ima svoju ipku ili neke svoje posebnosti, biser je za sebe. To se i te kako vidi u narodnim nošnjama. Gdje god mogu, stavljam ipku. Zanimljivo je kako promatra i gledaju te moje radove i trude se prepoznati koju sam ipku otisnula, primjerice, u zdjelu. Utiskivanje ve napravljene ipke jedna je tehnika kojom se

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

u i prepoznatljiva dekorativna i funkcionalna djela

ad se stranim turistima uveniri Made in China! Ivanka Vrbanec jednu od najupe atljivijih izložbi održala je u Dubrovniku služim, a esto i sama rukom preslikavam uzorak s ipke. Neki put mi je žao ipku aplicirati na glinu pa onda radije preslikavam. Povremeno, kad je se uspije nagovoriti i kad se to poklopi s viškom vremena, ova cijenjena kerami arka održava radionice u vlastitoj radionici. To su druženja koja ne robuju formi, uz kavu i kola e, s glinom u ruci. Prava terapija za dušu, a istodobno u enje uz onu pedagošku “Možeš ti to bolje“. - Kad me ljudi nagovore, održavam radionice. To je rijetko,ali… Razli iti su razlozi zašto ljudi dolaze na moje radionice i oni koji imaju više i oni koji imaju manje talenta - od ‘sigurno bum dobil otkaz’, ‘dosta mi je’, do ‘mogu bolje’, ‘želim promjenu’… Kad do u, prvo pitaju ‘kaj ak nisam talentiran?’. Svatko ima mrvu talenta, samo im netko to treba pokazati, kazuje Ivanka, koja je ujedno i predsjednica Udruge “Art reaktor“, udruge umjetnika kerami ara i dizajnera, osnovane prije godinu dana.

Pozitiva Cilj udruge je okupiti umjetnike, pomo i im, usmjeriti ih, povezati, budu i da Obrtni ka komora to baš i ne ini na na in na koji bi željeli.

- Obrtnici po meni baš i nemaju njenu podršku. Osobno bih voljela da Obrtni ka komora poveže nas obrtnike na na in da ne moram rukama punim gline brljati po tastaturi i googlati traže i obrtnika koji, primjerice, radi ambalažu u koju bi mogla zapakirati svoje jabuke, kolarine ili nešto tre e. Taj je obrtnik možda tu u mom susjedstvu, a da ni ne znam, a možda ga ne u ni na i na Internetu jer taj isto kao ni ja nema vremena informirati o sebi, dobronamjerno e Ivanka. Izme u ostalog radionice održava s namjerom da isprazni i napuni jedan od dva svoja nov anika. - Uvijek velim ovjek treba imati dvije bukse, dva nov anika, u jednom treba imati nov i e koji tu do u radom i kojima ovjek pla a režije i životne troškove. Druga buksa bi trebala biti ona u koju e stizati dobro, ne nužno iskazano u materiji, i iz koje e isto takvo izlaziti. Takvu buksu uvijek imam sa sobom. U nju se uvijek nešto slijeva i iz nje uvijek nešto odlazi. To je ona buksa kad mi netko kaže: ‘Kak vam je lijepa ova jabuka…’, a ja upravo nju odlu im pokloniti. U moju se buksu slilo priznanje, a iz nje moja jabuka. Nisam ništa zaradila, a zaradila sam

- Razli iti su razlozi zašto ljudi dolaze na moje radionice i oni koji imaju više i oni koji imaju manje talenta - od ‘sigurno bum dobil otkaz’, ‘dosta mi je’, do ‘mogu bolje’, ‘želim promjenu’

jako puno. Dobro se dobrim vra a, a da ne o ekuješ to. Ja ne o ekujem, priznaje Ivanka. Ivanka Vrbanec odiše pozitivom, poletnoš u, la-

lazim pozitivu, smatram da je i ta realnost super. Zašto? Zato što otvara nova vrata, nove mogu nosti. Samo trebamo biti spremni prihvatiti tu novu mogu nost. To je razlog da budem bolja, da se dam više. Ako ovjek ostane bez posla, to je prilika da nau i nešto novo o sebi, da se pokrene u novom smjeru za koji ni nije znao da može i i. Naravno, treba u današnje vrijeme osvijestiti gubitak posla kao mogu u realnost i razmisliti o tome što još znam i mogu. Ne o ajavati, naglašava.

Biti svoj gazda zna i 12 sati rada Ova kerami arka iz Ma kovca kaže da su se ona i muž u ovaj umjetni ki obrt

Jabuke iz djetinjstva Rad Ivanke Vrbanec ne samo u Hrvatskoj, ve i šire prepoznat je upravo po njenim kerami kim jabukama. Slovensko Ministarstvo prosvjete daruje ih svojim u iteljima i profesorima pri odlasku u mirovinu. A 2009. godine dobile su nagradu hrvatskog Ministarstva gospodarstva u kategoriji najboljega tradicijskog proizvoda. - Jabuke su jedan od prvih mojih radova. Iz mog djetinstva mi je ostala uspomena na jabuke i tu sam

ko om i upravo to u svom radu prenosi na glinu i takav trag ostavlja u keramici koju stvara. - Zamislite, nešto sli no su mi rekli neki ljudi iz Amerike u pismu koje su nam poslali. Kažu da su kupili moje jabuke i da imaju dojam da pozitivna energija izvire iz njih, da su pozitivnom energijom ispunile cijelu prostoriju. Ja jesam jako pozitivna. Realna sam, ali pozitivna, pa se onda to valjda doista i osje a u mom radu. Kad me netko pita kako je u poslu, kakva je situacija, ja kažem da je katastrofa, a na pitanje kako e biti - odgovaram da bu još gore. Ali to je i za o ekivati, to je realno. No u toj realnosti na-

uspomenu preto ila u glinu. Kad nismo imali što si darivati, darivali smo si jabuke. Meni je moja baka uvijek davala jabuku. Obavezno ju je uglancala u suknju. I to je za mene bilo najvrjednije na svijetu. Jabuke imaju i druga zna enja, njima su se mladi zaru ivali, obe avali jedno drugome. S jabukama se odlazilo u posjetu bolesnicima, sa željom da bolesnik ozdravi i da bude zdrav kao jabuka, a jabuka je i simbol mudrosti i inteligencije.

upustili jer su željeli biti sami svoji gazde, htjeli su sami gospodariti svojim vremenom. - Da, to smo htjeli, a sada radimo 12 sati dnevno, jer mi tak ho emo. Ne znamo stati. To je biti svoj gazda. K ad s mo tek kretali, nismo znali da e nas posao toli-

ko zaokupiti. Ipak, takvim na inom rada, stvaranjem rukotvorina školovali smo troje djece - dva sina u Sloveniji i k er u Puli i od toga živimo. Istina, mercedes nemamo, ali tome nismo ni težili. Težili smo da možemo oti i na more, priuštiti si neke društvene igre i tak neke male stvari. Keramika zapravo nije moj posao, to je moj život. I kad imam slobodno vrijeme u kojemu ne bih trebala misliti o glini, ja ipak mislim i igram se u

blatu, kak’ mi kaže moja mama. U po etku je bilo teško, a danas imamo toliko narudžbi da ljudi ekaju da im isporu im naru eno. Svaku damu, svaku jabuku, sve sama radim i za to treba vremena. Umjetni ki obrt, poput ovoga našeg, teško može na i zaposlenike, jer kako prona i osobu koja e napraviti jabuku ili Me imurku baš poput mene s mojim potpisom? Na žalost ili na sre u smo toliko razli iti, kazuje Ivanka.

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 3. sije nja, od 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

SUBOTA, 4. sije nja DOMAŠINEC, disco club “Šampion”

Zagreba ka Gretta i akove ki Clone Age Prvog petka u novoj godini u akove kom Podroomu sprema se pravo koncertno ludilo uz koncert zagreba kog benda Gretta i doma ih snaga, benda Clone Age iz akovca. De ki iz Grette su bili radišni pa su krajem ove

godine ponosno predstavili etvrti, ujedno i posljednji videospot sa svoga hvaljenog albuma “Kreteni”. Rije je o trinaestom videospotu u njihovoj dosadašnjoj karijeri i ini se da je 13 bendu sretan broj s obzirom na to da je svi-

Zabava za z p

ma koji su spot do sada vidjeli to uvjerljivo najbolji spot koji su ikada snimili. Drugi izvo a je još jedan energi an i kreativan bend - akove ki alternativni rock bend Clone Age, tako da je dobra zabava zajam ena. Ulaz je besplatan.

VELIKIM KONCERTOM proslavljeno dvadeset godina postojanja Radija 105

Bez slušatelja ne bismo opstali. Hvala im! Piše: Vanessa Vuckovi Foto: Zlatko Vrzan

biteljsko poduze e “Media-Mix-Radio 105” d.o.o. Selnica ovu je godinu, 26. prosinca, proslavilo dvadeset godina svog rada i postojanja. Na proslavu godišnjice, koja je bila održana u Graditeljskoj dvorani u akovcu, odazvalo se puno vjernih slušatelja Radija 105, suradnika i pozna h lica s hrvatske estrade, pa i šire. Za odli nu feštu cijelu ve er zaslužni su Duško Lokin, Darko Domijan, Džo Mara i Maki, Seid Memi Vajta, Davor Borno, Leo, Nano

Prša, Zdravko Škender, Vlado Kalember, Kumovi, Krunoslav Ki o Slabinac, Lidija Ba i i veliki broj me imurskih izvo a a, uz pratnju grupe Potepuhi. Kako je Radio 105 funkcionirao na samim po ecima i tko je sve sudjelovao u osnivanju, prisje o nas je direktor Ivan Mezga, vra vši se u mislima u trnovitu, ali njemu jako dragu prošlost. - Krenuli smo prvenstveno moja obitelj i ljudi koje sam okupio oko sebe, a koji su imali puno povjerenja u mene. U to vrijeme bili smo me u prvim radiopostajama u Republici Hrvatskoj. Ispred nas je bio jako trnovit put u kojem smo morali i na koncu

Ivan Mezga, direktor Radija 105, uz potporu obitelji ve dvadeset godina brine za djelovanje najsjevernije hrvatske radiopostaje

svega uspjeli izgradi jednu jako kvalitetnu i profesionalnu radijsku postaju, ispri ao nam je Mezga. • Kako radio funkcionira danas? — Imamo divne slušatelje, divnu publiku, profesionalnu ekipu koja se zbilja trudi odra iva svoje poslove najbolje što može. Radio 105 je najsjevernija postaja u Hrvatskoj, a slušatelji nas mogu u na frekvenciji 104 Mhz u Me imurskoj, Varaždinskoj i Koprivni ko-križeva koj županiji.

• Za Radio 105 tako er se zna i u Republici Sloveniji, pa ak i Ma arskoj… — Za slušanje na podru ju susjedne nam Republike Slovenije imamo odobrenje resornog Ministarstva. Ljudi su nas uis nu odli no prihva li kao svoj radio i želimo tu publiku zadrža i dalje. • Kako ste zadovoljni ve erašnjim odazivom publike? — Jako sam zadovoljan, dvorana je prepuna, što nam i govori da smo postali pravi brend, imamo svoje slušatelje i obožavatelje bez kojih ne bi mogli ni opsta . Zahvaljujem svoj publici koja je ve eras ovdje, vjernim slušateljima, medijima koji sura ujete s nama sve ove godine i to je rezultat svega toga. Vjerujem da emo i u budu e od sveg srca donije puno dobre glazbe i energije.

fera odli na, ljudi su raspoloženi, jako je puno publike i to ga jako veseli.

— Moje divne uspomene su baš u Me imurju, kada do em na ovo podru je, osje am se kao da sam s obitelji. Puno hvala gospodinu Ivanu Mezgi što me pozvao i uvijek u se rado odazva za ovakvu divnu publiku. Žao mi je što ne mogu izves više pjesama, ali nadam se da emo se svejedno svi odli no zabavi , rekao nam je Seid Memi Vajta. — Uvijek rado dolazim u akovec, volim ovu publiku, to su divni ljudi koji su željni zabave, vole plesa , pjeva i to mi se jako svi a, komentirala je Lidija Ba i . — Jako esto smo u Me imurju i publika odli no prihva a naše pjesme, ispri ao je Dario Mijatovi iz grupe Kumovi.

Me imurska jedna od najboljih županija za feštu! Tako er smo popri ali s par izvo a a koji su oduševljeni me imurskom publikom te kažu da je Me imurska županija svakako jedna od najboljih županija za izlazak i feštu. Leo nam je ispri ao kako je atmos-

I Bojan Jambroši uveli ao je proslavu dvadesetog ro endana Radija 105

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 5. sije nja NEDELIŠ E, dvorana MESAP-a

va za pam enje uz Nedu Ukraden! Novogodišnje veselice još se ne e stišati, a ve stiže nova. U subotu 4. sije nja u disco clubu “Šampion” gostuje Neda Ukraden. U njezinim pjesmama ve godinama uživaju sve generacije, a ni ovaj put ne e izostati hitovi kao što su ‘’Viljamovka’’, ‘’Najbolji klub u gradu’’, ‘’Na Balkanu’’, ‘’Na pola puta’’, kao i stariji

Glazbeni spektakl uz Jelenu Rozgu i Mejaše Caffe bar “Millenium” i disco club “Šampion” na samom po etku nove godine ponovo organiziraju veliki glazbeni spektakl. U dvorani MESAP-a gostovat e Jelena Rozga. Novi glazbeni spektakl održat e se u nedjelju 5. sije nja 2014. godine u dvorani MESAP-a u Nedeliš u. Osim Rozge, kako je popularno nazivaju “majka-žena-

hitovi ‘’Zora je’’... Sve posjetitelje o ekuje koncert pun pozitivne energije, odli ne zabave i još boljih pjesama. ‘’Došlo doba da se rastanemo’’ hit je koji e zasigurno zaoriti Šampionom, ali se publika zasigurno ne e razi i ku ama sve do ranih jutarnjih sati. Zabava za pam enje je zajam ena.

kraljica”, na koncertu e gostovati i TS “Mejaši”, mega popularni tamburaši u starkama. Za podizanje atmosfere pobrinut e se i DeeJay Kiki. Uz glazbeni spektakl organizator se pobrinuo i za izvrsnu teku u i gastro ponudu. Ne propustite još jedan veliki spektakl i ve er nezaboravnog druženja zabavne i tamburaške glazbe.

Enver Muminovi : - Megaplesnjak se organizira s ciljem o uvanja tradicije plesanja u dvoje

Dvorana je vrvjela poput mravinjaka od razdraganih plesa a i pjeva a

Piše: Roberta Radovi

oput mravinjaka vrvjela je dvorana Graditeljske škole prigodom ovogodišnjeg Megaplesnjaka u organizaciji Radija 1. Jasmin Stavros, Gusta i, Mejaši, Globus band, Charlie i Tequila band, grupa Prim, Žiga i bandisti... zabavljali su brojne posjetitelje sve do ranih jutarnjih sati. Glazba, igra i ljubav kao triptih koji ini ples povezali su publiku i izvo a e u jednu veliku plesnu euforiju. Atmosferu je ponajviše uzdigao “ku ni bend” plesnjaka Globus u suradnji s Jasminom Stavrosom, dižu i raspoloženje neke vrste kolektivnog orgazma zabave, ali publika nije ostajala ravnodušna ni na pjesme kao što su “Zorica” koju izvode popularni Mejaši, starije hitove Gustafa te popularne zabavne pjesme u izvedbi doma ih glazbenih snaga. A Žiga je, dakako, donio neizostavni me imurski glazbeni izri aj i raspoloženje. Ve er lude fešte, koja je održana proteklu subotu, vodio je urednik programa Radija 1 Miljenko Ov ar, a kako je cijeli doga aj pratila i zamamna ugostiteljska ponuda, svi su ku i otišli i više nego dobre volje.

Euforija i kolektivni orgazam zabave!

Jedinstveni projekt u Hrvatskoj Direktor Radija 1 Enver Muminovi tom je prigodom zahvalio svim posjetiteljima plesnjaka na vjernosti svih ovih osam godina, koliko se Megaplesnjak unato kriznim vremenima s uspjehom organizira: - Protekla godina je za Radio 1 bila zadovoljavaju e dobra. Nije bila savršena. Znamo kakva je situacija, da je recesija i kriza. Mnogo irmi je u problemima, neki su, na žalost, morali zatvoriti tvrkte i obrte, neki preživljavaju i naravno da i mi kao medijska ku a u marketingu imamo problem jer živimo od njega. Plesnjak je

Plešite, jer ples je dijete glazbe, igre i ljubavi

GOSTI PLESNJAKA popularna imena hrvatske estrade

MEGAFEŠTA na Megaplesnjaku Radija 1

Charlie i Tequila band sjajnu atmosferu plesnjaka iskoristili su i za snimanje videospota projekt koji uspješno organiziramo i vrtimo kroz godinu, pokušavaju i privu i što više mladih ljudi koji dolaze zabaviti se. Jako sam zadovoljan što se ti e tog projekta. Uspjeli smo napraviti nešto što, vjerujem, nije u Hrvatskoj nitko napravio. A to je da nam dolaze 16, 18 ili 20-godišnjaci koji plešu ‘dva-jedan’, onaj starinski na in plesa. Sje am se svoje mladosti i kako u to vrijeme moji vršnjaci

nisu znali plesati. Evo, ovdje se na Megaplesnjaku pleše valcer, ‘dva-jedan’... Krasno je to za vidjeti. I dalje pozivam sve da nas prate i zahvaljujem svima na vjernosti svih ovih osam godina postojanja Megaplesnjaka.

Slijedi redizajnirano izdanje Megaplesnjaka Enver Muminovi otkriva kako nova godina donosi nove

dodatne vrijednosti doga anja vezanih uz plesnjak: - Pripremamo redizajnirano izdanje Megaplesnjaka na na in da emo vani uz prostor u kojem se odvija plesnjak, recimo na MESAP-u, na vanjskom prostoru uz dvorani postaviti dvije šatorske kupole. U tom e se dijelu vrtjeti glazba neovisna o zbivanju na samom plesnjaku, tako da e tu biti gostovanja DJ-a i vrsta glazbe poput rock’n’rolla i dr. Time želimo zadovoljiti ukuse i a initete šire publike. Osim toga, razgovaramo i pripremamo suradnju s jednom plesnom školom iz Varaždina. Pokrenut emo osmišljavanje jedne pjesme koju e izvesti me imurski izvo a i, a pjesma e biti vezana uz plesnjak. Plesa i plesne škole napravit e koreogra iju za tu pjesmu, a oni e onda na plesnjacima animirati posjetitelje da nau e tu koreogra iju te da je u kona nici svi zajedno otplešu.

Uspješna suradnja Jasmina Stavrosa i Globus banda Jasmin Stavros: - Vidim da publika s radoš u iš ekuje i pozdravlja svakog izvo a a. Dio sam ovog programa i velike proslave Radija 1. Nisam došao sa svojim bendom. Moji se malo odmaraju jer smo puno radili ove godine. Prvi put nastupam s me imurskim bendom Globus. Pripremili smo par pjesama uz koje e se publika sigurno dobro zabaviti.

Stari Gustafi ili Veterinari Edi Maružin, vo a istarskog benda Gusta i: - Me imurje nam je nekako drugi dom. Ovdje nas jako lijepo primaju i s užitkom dolazimo u akovec. Ova put dolazimo s potpuno druga ijom postavom. Ovo nisu pravi Gusta i, to su tzv. Veterinari Gusta i. To je jedna posebna vrsta ljubitelja životinja koji su svi redom veterinari. Naravno, svi su ti ljudi i muzi ari. To je ekipa koja je nekad bila prva postava Gustafa i svi su oni pravi rasni primjerci benda. Svirat emo najviše stari repertoar, jednako veselo i dobro.

Mejaši su u Me imurju uvijek dobrodošli TS Mejaši: - Još uvijek smo pod dojmom koncerta u varaždinskoj Areni ‘Klape i tambure’. Bio je vrlo emotivan za nas jer je upravo tih dana izašao i naš album prvijenac ‘Bolji nego ikad’. Svi nas svrstavaju u sam vrh tamburaške glazbe u Hrvatskoj, tako da nas to ini ponosnim. Prodaja albuma je jako dobra s obzirom na to da je album vrlo

kratko vrijeme na tržištu, negdje smo na 18. mjestu po prodaji. Uvijek se veselimo nastupima u Me imurju, jer je upravo tu zapo ela i naša glazbena karijera turnejom održanom prije neke dvije, tri godine. Tu nas ljudi jako vole. Svi su naši nastupi jako puni, pa emo dobrom svirkom i na ovom plesnjaku svima zahvaliti na vjernosti.

Mejaši su bili traženi i za fotografiranje s obožavateljima

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige MOZAIK KNJIGA

Judith McNaught “Prije tebe” Sheridan Bromleigh, u iteljica u školi za bogate mlade dame, dobila je zadatak da jednu od svojih u enica, nasljednicu Charise Lancaster, otprati u Englesku da se susretne s budu im zaru nikom. Kad njezina šti enica pobjegne s neznancem, Sheridan se pita kako e to objasniti Charisinom zaru niku, lordu Burletonu. Stoje i na pristaništu, Stephen Westmoreland, gro od Lang orda, pretpostavlja da je mlada žena koja dolazi prema njemu Charise Lancaster i priop ava joj svoju ulogu u kobnoj nesre i s lordom Burletonom ve er prije. I baš kad je Sheridan htjela nešto re i, udari je mreža s teretom! Sheridan se budi u Westmorelandovoj pala i, s time da se uop e ne sje a tko je. Jedina poveznica s prošlosti ta je da je svi zovu gospo ica Lancaster. Jedino što uistinu zna je da se zaljubljuje u zgodnoga engleskog gro a, te da je život pred njom pun prekrasnih mogu nosti.

U ovoj nezaboravnoj romanti noj pustolovini autorica uspješnica Judith McNaught vodi itatelje iz divljina Amerike u otmjeni London 1820-ih godina. Nakon romana “Kraljevstvo snova” i “Whitney, ljubavi moja”, Judith McNaught ispisuje i tre i roman o sudbinama pripadnika dinastije Westmoreland koji e, baš kao i prethodnici, oduševiti sve koji su ve upoznali ovu slavnu autoricu, a zacijelo e privu i i nove koji e poželjeti saznati što se doga alo u životima predaka obitelji Westmoreland.

Umberto Eco “Konstruiranje neprijatelja” Pravi naslov ove zbirke trebao je biti njezin podnaslov, odnosno “prigodni tekstovi“. Na kona ni odabir ponukala je samo opravdana zabrinutost izdava a da jedan tako pompozno skroman naslov ne e privu i pozornost itatelja, dok e onaj prvoga eseja pobuditi znatiželju. Vrlina prigodnog teksta leži u injenici da se autor naj eš e uop e nije mislio pozabaviti nekom odre enom temom, ali ga je na to nagnao poziv na niz tematskih rasprava ili eseja, što ga je potaknulo da razmisli o ne emu što bi u protivnom zanemario. Zato ovdje imamo niz tekstova, od kojih su neki angažirani, a neki drugi zabavno izlaganje na teme kao što su apsolutno, vatra, zašto pla emo nad sudbinom Ane Karenjine, imaginarne astronomije, blaga katedrala, izgubljeni otoci, Victor Hugo i njegove neumjerenosti, cenzura, meha-

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

Peter Glickman - “Smršavite, napunite se energijom i postanite sretniji u 10 dana” Duži post tijekom kojeg sudopušteni tek ajevi, limunada i minerali u SAD-u je postao popularan 1970-ih. Peter Glickman osuvremenio je metode i predstavio ih u knjizi “Smršavite, napunite se energijom i postanite sretniji u 10 dana”, objavljenoj i u Hrvatskoj. Na ela Master Cleansea pridržavaju se Demi Moore i Ashton Kutcher, Angelina Jolie, Gwyneth Paltrow, Jared Leto i Beyoncé Knowles. Zašto? Vjeruju u obe anje da e zadržati mladolikost, vitku liniju i isto u organizma. Beyoncé Knowles je tako za ulogu u filmu “Dreamgirls” u deset dana izgubila više od devet kilograma. Jared Leto je uz veliko i-

š enje izgubio 28 kilograma, dok je jedna ameri ka voditeljica smršavjela 33 kilograma. No što je veliko iš enje, The Master Cleanse? Veliko

iš enje organizma pomaže nam prirodnim putem izbaciti štetne toksine iz našeg tijela koji utje u na naš izgled, raspoloženje te stvaraju bolesti. Nakon Master Cleansa tijelo je obnovljeno i može bolje procesuirati hranu te iz nje crpiti hranjive tvari, a rezultati su mladolik izgled, više energije i osje aj sre e. “Tisu ama godina znamo da ve ina bolesti nastaje u debelom crijevu, ali malo tko se sje a da su nekad lije nici debelog crijeva bili neizostavan dio op e medicine u SAD-u. U smislu preventivne medicine, održavanje isto e i zdravlja debelog crijeva je klju no. Ovo je jedan od razloga zašto je

BELETRISTIKA Conrad Anker i David Roberts: Izgubljeni istraživa Matt Haig: Radleyjevi Louise Penny: Razorna rije

PUBLICISTIKA Peter Glickman: Smršavite, napunite se energijom i postanite sretniji u 10 dana Gaj Julije Cezar: Moji ratovi Zoran Milivojevi : Uloviti ljubav

veliko iš enje organizma izvrsno rješenje za one koji žele izbje i bolesti. Poštujem Petera ne samo zato što je antasti no objasnio što treba initi, nego i zato što s vama dijeli svoja iskustva i podršku. Dobro zdravlje ne mora biti skupo”, kaže dr. Carlos M.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Jorge Amado - “Gabriela, klin i i cimet” Humoristi ko-satiri ni roman “Gabriela, klin i i cimet” duhovit je i zabavan panoramski prikaz života u malom brazilskom gradi u po etkom 20. stolje a, a Jean Paul Sartre hvalio ga je proglasivši ga “pu kim romanom u najboljem smislu te rije i”. Amado nas vodi u vrijeme kad su u brazilskoj provinciji Bahiji sredinom 1920-ih vladali kraljevi kakaa, kad su se razmirice rješavale pištoljima, a od prevarenog muža o ekivalo se da okaljanu ast obrani ubojstvom preljubnice i njezina lju-

bavnika. Radnja se odvija u dva paralelna rukavca koji se povremeno isprepli u: jedan opisuje bitku izme u tradicionalista koji žele gradi Ilhéus zadržati onakvim kakav je oduvijek bio - pospan i nazadan - i ljudi koji žele da se njihov gradi prilagodi modernom životu. Drugi rukavac radnje prati pri u arapskog kr mara Nasiba Saada, koji u potrazi za kuharicom susre e siromašnu mladu mulatkinju Gabrielu. Nakon što spere prljavštinu i prašinu te prnje zamijeni privla nim haljinama, Gabriela se otkriva u punokrvnoj, raskoš-

noj ljepoti te svim muškarcima u gradi u zavrti glavom. Da bi je sa uvao samo za sebe, Nasib ju je spreman oženiti, no ona je poput egzoti noga divljeg cvijeta: ako ga ubereš i staviš u vazu, brzo e uvenuti. Gabriela voli biti Nasibova kuharica i ljubavnica, no ne želi mu biti supruga. Nije joj do toga da postane uvažena dama - ona jednostavno želi biti Gabriela. Svaka stranica, prožeta zamamnim mirisima, zvukovima i bojama brazilskog podneblja, slavi životnu radost i neobuzdanu senzualnost protagonista ovoga velikog romana.

Dan Brown - “Inferno” Dok su mu te rije i odjekivale u glavi, istaknuti harvardski simbolog Robert Langdon probudio se u bolni kom krevetu ne sje aju i se gdje je ili kako je onamo dospio. Usto, ne može objasniti podrijetlo zlokobnog predmeta prona enog me u njegovim stvarima. Prijetnja njegovom životu potjerat e njega i mladu lije nicu Siennu Brooks u vratolomni bijeg Firenzom. Samo ih Langdonovo

nizam agnicije u romanu u nastavcima, Joyceova sre a ili nesre a u ašisti ko doba i tako dalje. Me utim, to da je naslov cjeline preuzet iz prvog teksta nije slu ajno, jer se konstruiranju neprijatelja autor posvetio u svom romanu “Praško groblje”. Ovaj se perverzni mehanizam nije prestao koristiti jer, kako bi se narodi držali na uzdi, neprijatelje uvijek valja izmisliti i opisati na na in koji e izazvati strah i odbojnost.

poznavanje tajnih prolaza i drevnih tajni što leže ispod povijesne asade može spasiti da ne padnu u ruke nepoznatim progoniteljima. Pomažu i se, kao vodi em, stihovima Danteova mra nog i epskog remekdjela Pakla, moraju deši rirati niz kodova duboko zakopanih u nutrinama nekih od najslavnijih umjetni kih djela renesanse – kipova, slika, zgrada – i

prona i odgovore na zagonetku koja e im, mogu e, pomo i spasiti svijet od strahotne prijetnje... Smješten u nesvakidašnji okoliš i nadahnut jednim od najmra nijih klasi nih djela u povijesti, In erno je Brownov do sad najsnažniji i najizazovniji roman, bezglavi triler utrke s vremenom, koji e vas zgrabiti prvom stranicom i ne e puštati sve dok ne zatvorite knjigu.

DVOSTRUKA DUGA

Knjiga “Indija - sveta geografija” Želite li upoznati Indiju, njihovu kulturu, filozofiju, obi aje i religiju ili se spremate na putovanje u ovu ascinantnu zemlju punu proturje ja? Onda smo pronašli nezaobilaznu knjigu u izdanju nakladni ke ku e “Dvostruka Duga”, ije hrvatsko izdanje potpisuje urednica Aleksandra Hampamer. Rije je o knjizi “Indija - sveta geografija“, ameri ke autorice Diane L. Eck, pro esorice komparativne

religije i indologije na sveu ilištu “Harvard”. Autorica je napisala iscrpni putopis na 584 stranice, koji živopisno i zanimljivo prenosi vlastito iskustvo Indije, zahva aju i i znanje temeljeno na Vedskim spisima, što ovoj knjizi daje naro itu vrijednost. Knjiga je istovremeno i svojevrstan duhovni vodi za one koji su odlu ili krenuti u potragu za samospoznajom uz pomo isto ne

filozofije, kao i nezaobilazan podsjetnik za one koji su ve zaronili u njihovu duhovnost i možda ve posjetili Indiju. No, ovo je istovremeno i turisti ki vodi za sve one koje privla e egzoti ne duhovne destinacije. Zaista je mnogo toga autorica uspjela obuhvatiti ovim djelom, istovremeno je prožimaju i mitološkim pri ama, vedskim himnama i povijesnim injenicama vezanima uz konkretne geogra ske destinacije.

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D

METALLICA 3D

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 3.1.

18.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D animirani obiteljski lm sinkroniziran na hrvatski

20.00 METALLICA 3D glazbeni 3D spektakl

subota, 4.1.

16.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D animirani obiteljski lm sinkroniziran na hrvatski

18.00 METALLICA 3D glazbeni 3D spektakl

Po prvi put u povijes lma publika e uis nu osje kako je bilo kad su dinosauri vladali Zemljom. Šetnja s dinosaurima 3D ul ma vno je kino iskustvo. Najnovija otkri a i najmodernija tehnologija predstavit e vam

dinosaure stvarnije nego ikad prije, unutar prave prethistorijske pustolovine! Mali dinosaur Patchi dokazat e da preživljavanje nije rezervirano samo za najve e i najja e. Trajanje: 87 minuta

Jedan od najpopularnijih i najutjecajnijih rock bendova u povijes donosi nam potpuno novo kino iskustvo, prepuno spektakularnih izvedbi uživo. U ovom lmu glazba nas vodi kroz seriju 3D doga aja koji obiluju ikonogra jom Metalli-

ce. Pri a o nepoznatom mladi u i koncertu u rasprodanoj areni oduševit e nas iznimnim glazbenim izvedbama, pirotehni kim efek ma i nevjerojatnim prizorima koji su nastali istovremenom upotrebom 24 kamere.

20.00 OTMICA Kapringen / A Hijacking danski triler, drama

DVD, BLUE RAY IZLOG ELYSIUM

LJUBAV NA FRANCUSKI NA IN Alice je 38-godišnja modna urednica asopisa “Pebelle magazin”, a po na inu rada je perfekcionistica. Iznimno je zahtjevna i igra na sigurno pa stoga njezin šef nije siguran je li Alice najbolji izbor za glavnu urednicu, posebno u konkureciji s njezinom zabavnom i ležernom kolegicom Lisom, koja u životopis može ubaci i bavljenje strip zom. Sve se mijenja kad Alice zabunom dobije status ždera ice muškaraca, i to zbog dvadeset godina mla eg studenta, što joj pove ava šanse da dobije posao urednice...

Godina je 2159. ovje anstvo je podjeljeno na dvije strukture: elita, bogataši koji žive u viskoj rezoluciji na svemirskoj stanici zvanoj “Elysium” uživaju u luksuzu i sigurnos , te ostali koji žive na prenapu enoj, zaga enoj Zemlji i jedva preživljavaju. Max je jedan od nesretnika na tlu, no spletom okolnos zapo et e borbu za dolazak na Elysium te me možda spasi i ostatak ovje anstva.

nedjelja, 5.1.

16.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D animirani obiteljski lm sinkroniziran na hrvatski

18.00 METALLICA 3D glazbeni 3D spektakl

20.00 OTMICA danski triler, drama

ALBUM TJEDNA

Parov Stelar - “The Art Of Sampling” Prvotna reakcija na novi “best o ” album Parov Stelara zvan "The Art O Sampling" bila je – pa dobro, emu još jedan takav album nakon što je cijeli drugi CD albuma "The Princess" bio ispunjen ve objavljenim songovima, iliti na lijepom našem engleskom “wt ”. No, uvid u popis pjesama na njemu, plus razvoj njegove karijere u zadnje vrijeme, posebno vidljiv u nedavno objavljenom dokumentarnom tour filmu "All Night", dao je smjernice za slijed misli kojima se Stelar vodio u kompiliranju navedenoga novog albuma. Do uspješne ameri ke i engleske turneje i objave "Keep on Dancing" svoju je glazbu plasirao na tržište kroz vlastitu izdava ku ku u “Etage Noir”, u kojoj drži gotovo sve konce u rukama. Ali kako pojedinac ne može sve, tako ni njihove promotivne mogu nosti nisu bile dovoljno razvijene, na koncerte koji su bili dupkom puni dolazilo se više po uvenju. Obrada Marvin Gayevog unky-disco hita "Got To Give It Up" donijela mu je suradnju s Universal Musicom i potrebu da širem tržištu pokaže ono što, vjerojatno, sam smatra najvrjednijim opusom.

Na popisu se ponavljaju "All Night" kao provodni motiv vožnji od grada do grada na turnejama i partijanja na nastupima, "The Phantom" i "Jimmy's Gang" kao reprezentne pjesme novije aze sampliranja kojima je otvorio mjesto za live suigru sakso onistu Maxu The Saxu i truba u Jerryju Di Monzi. Electro swing izbor dopunjen je pjesmama starijeg nastanka "Catgroove", "Libella Swing" i "The Mojo Radio Gang", na koje njegovi vjerni anovi reagiraju s najviše emocija na koncertima. "Faith" i "Shine" su Stelarovi downtempo klasici, a "Matilda" i "Love

Remix" vrhunac Stelarove umjetnosti sempliranja s unky melodijskim i ritmi kim nadopunjavanjima oduzimanjima i obratima. Uz ve spomenutu Gayevu obradu, koja je bila najavni singl albuma, na njemu se nalaze još tri nove pjesme. U "Josephine" je umiksao instrumentalnu kombinaciju jazza i unka s ritam i blues vokalom Anduzea, stvorivši prštavu kombinaciju, u "Heaven's Radio" je na klavirsku podlogu pra enu trubom nalijepio soul vokal njema ke glazbenice Y'akoto, a glazbeno je nastavak stila posljednjeg albuma. "She Ain't Got No Money" kombinacija je electro swing instrumentacije te hip hop/pop vokala Lukasa Grahama. Pjesma koja jednostavno plijeni vedrinom. Kada bih sama radila “best o ”, na ovom bi se popisu našlo još nekoliko pjesama, kojih nema ni na drugom CDu de luxe editiona koji ni nismo dobili za recenziju. Izbor svakako nije loš, ni što se ti e posve glazbenih ili umjetni kih pjesama, ni onih pjesama koje imaju prije svega plesno-partijanersku ulogu na njegovim koncertima. A ove druge nose dodatni nivo u kojem Stelarovo DJ-evsko umije e mora promi-

šljati i mjesto live glazbenika na koncertnim nastupima, a kako to uspješno radi, osvjedo io se svatko tko je imao priliku biti na njihovom live nastupu. "The Art O Sampling" je dobar izbor za pridobivanje novih anova kojim je napravljen presjek kroz dugogodišnje glazbeno stvaranje Parov Stelara. Onima koji ga redovito prate ima tek in ormativno zna enje. (Draženka Stan i , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Keep On Dancing (Feat. Marvin Gaye) 2. Josephine (Feat. Anduze) 3. Heaven’s Radio (Feat. Y´akoto) 4. She Ain’t Got No Money (Feat. Lukas Graham) 5. All Night 6. Catgroove 7. The Phantom (1930 Swing Version) 8. Libella Swing 9. The Mojo Radio Gang (Radio Version) 10. Love Remix 11. Faith (Feat. Odette Di Maio) 12. Matilda (Radio Edit) 13. Shine (Feat. Lilja Bloom) 14. Jimmy’s Gang (Radio Edit)

ponedjeljak, dj lj k 6.1.

18.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 2D animirani obiteljski lm sinkroniziran na hrvatski

20.00 OTMICA danski triler, drama

utorak, 7.1.

18.00 i 20.00 OTMICA danski triler, drama

srijeda, 8.1. - nema lmskog programa

Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Blagdani i iš enje tijela Blagdani predstavljaju veliku kušnju ak i za najdiscipliniranije od nas kad je u pitanju hrana. Osim viška kilograma, blagdansko prejedanje esto dovodi do probavnih simptoma. Blagdani su uvijek povezani s ku om prepunom ine hrane i kola a, estim obrocima, ve im koli inama alkohola, odnosno op enito s jedenjem ve ih koli ina hrane. Prejedanje stvara optere enje u probavnom sustavu, zbog ega se mijenjaju procesi obrade i apsorpcije hrane te nakupljanje otpadnih tvari u organizmu. Svi ovi procesi dovode do mogu eg nakupljanja štetnih tvari, koje ako traju duže vrijeme mogu biti temelj cijelog niza simptoma. Kao što vi trebate odmor, predah od dnevne aktivnosti, tako i vaše tijelo tako er treba odmor. Pojam detoksikacije podrazumijeva uklanjanje štetnih tvari. U našem se organizmu odvija svakodnevno kroz funkciju plu a, bubrega, kože i jetre. Ukoliko je funkcija bilo kojeg od tih organa onemogu ena, detoksikacija je onemogu ena i toksini se nakupljaju. Na "duge staze" postupak izlu ivanja toksina može dovesti do slabljenja jetrene funkcije i trošenja vitalnih nutrienata, te ak i najmanji porast unosa toksina može rezultirati nizom simptoma, kao što su umor, glavobolja, alergije, slabljenje imuniteta, mentalni zamor, bolovi u miši ima i zglobovima, debljanje, PMS,

Piše: dr. Branko Vr i

promjene raspoloženja, depresija, probavne tegobe, nesanica, visoke masno e u krvi itd. U jetri kao vitalnom organu detoksikacija se odvija u dvije faze, nazvane faza 1 i faza 2. Brojni nutrienti neophodni su za normalno odvijanje svake faze, primjerice, vitamini i minerali, hrana bogata sumpornim spojevima, povr e iz reda kupusnja a, mahunarke, svježe vo e, sikavica, arti oka itd. Preporu uje se bar jednom godišnje postupno izvesti detoksikacijski progam koji traje jedan do dva tjedna. Treba naglasiti da tijekom programa nema izgladnjivanja, ve naprotiv, radi se o individualno krojenoj prehrani, koriste i se posebnim nutrientima, koji poja avaju e ikasnost programa, u kojem mnogi i uživaju. Ne uzmajte višak hrane samo zato što je takav obi aj. Mnogi obi aji su se promijenili, pa je vrijeme da se promijeni i taj. Kineska poslovica: “Tko god da je otac bolesti, loša prehrana je njena majka“.

ZDRAVA HRANA

Grož ice vra aju energiju, a slasticama daju posebnu aromu Grož ice, osušene bobice grož a, dehidrirani su plodovi u kojima ostaje najviše 23 posto vode. Nastaju sušenjem grož a na suncu ili mehani kim procesom sušenja u sušionama, dok im boja varira od tamnosme e s primjesom zagasito ljubi aste do svijetlih, zlatnih nijansi. Isti u se bogatstvom kalija, magnezija, cinka, bakra, kalcija i željeza, te vitaminima A i B kompleksa, dok se C vitamin sušenjem uglavnom gubi. Zdrave su i trebalo bi ih jesti što eš e, jer imaju relativno nizak glikemijski indeks, sadrže vlakna i antioksidanse, odnosno imbenike koji pridonose kontroli še era u krvi. Izuzetno je važno snižavati vrijed-

nosti še era u krvi i održavati normalne razine hemoglobina kako bi se prevenirala eventualna dugoro na ošte enja srca i krvnih žila. Grož ice imaju visoku energetsku vrijednost, pa su idealne kao me uobrok. Prednost im je i to što su jednostavne za primjenu jer se ne trebaju ljuštiti, istiti i gotovo se nikada ne kvare. Kao dodatak žitaricama i mlijeku ili jogurtu mogu biti odli an doru ak, koji se može kombinirati i s drugim vrstama vo a. No, treba re i da sadrže dosta kalorija, uglavnom zbog ve e koncentracije fruktoze. Odli na grickalica za hladnije dane Grož ice su idealna visokoenergetska grickalica za hladnije dane, koja u t r enu t k u na-

dokna uje izgubljenu energiju. Pomo u njih bez problema možete zavarati glad jer su izrazito bogate vlaknima, što ih ini zasitnijima od mnogih drugih namirnica. Njihova visoka energetska vrijednost ini ih izvrsnim me uobrokom za svakoga tko se bavi sportom. Osim što njima možete zapo eti dan u kombinaciji s orašastim vo em, jogurtom, medom ili rižom na mlijeku, odli ne su kao prilog s rižom, kus-kusom i povr em uz svaki komad mesa, a možete ih ubaciti I u bilo koju lisnatu salatu. Zbog svoga slatkastog okusa i strukture idealne su za punjenje mesa peradi. O slatkim stvarima da ne govorimo, savršeno idu u sve kola e, kruh, peciva, kompote, pudinge i kreme. Nezaobilazan su dodatak slasticama, primjerice, savija ama, kola ima, dodaju se i u sladoled ili se jednostavno nalaze u kombinaciji s drugim sušenim vo em ili orašastim plodovima kao zamjena za slatkiše. Zimi se dodaju u kuhano vino zajedno s nekoliko klin i a, ime se dobije topli aromatizirani napitak koji stimulira cirkulaciju. U nekim je zemljama to omiljeno predboži no pi e. Ljekovita svojstva grož ica Osim što su dobar izvor željeza, kalija,

selenija, tako er sadrže vitamin A i nešto vitamina B. Bogate su vlaknima i blagotvorno djeluju na povišeni krvni tlak, zadržavanje teku ine u organizmu i anemiju. Fitokemikalije prisutne u grož icama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa. Tako er, ako vas mu i povišen krvni tlak – pravo je vrijeme da razmislite o svakodnevnoj konzumaciji grož ica. Rezultati najnovijeg istraživanja pokazali su kako ti si ušni plodovi mogu znatno sniziti krvni tlak, konzumiraju li se minimalno tri puta tjedno. Grož ice su, poput banana, bogate kalijem, a sadrže ga više od tisu u mg, što predstavlja tre inu dnevnih potreba. Grož ice imaju nisku razinu natrija, oko šezdeset mg po obroku. Suhe grož ice uzimaju se za pripremu tzv. prsnog aja. U pu koj medicini grož ice se preporu uju kod punokrvnosti, pa se u tu svrhu jedu jedan sat prije ru ka ili ve ere puna žlica grož ica. Ova kura djeluje na otvaranje i pomaže kod izlu ivanja suvišnih sokova iz tijela. Za ublažavanje kašlja pije se u gutljajima mlako vino u kojemu su kuhane sitne grož ice ili rozine. Ve e grož ice djeluju na omekšavanje tvrdog trbuha. (preuzeto s portala: žena.hr)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Poslovna ponuda koja e vam s i po etkom nove godine djelovat e i više nego primamljivo. Ipak, obra te pozornost na mogu e zamke. Možda obe ava samo trenutni uspjeh. U ljubavnom životu djelovat ete zadovoljno. Sije anj vam donosi poznanstvo s osobom koja e brinu o vašim emo vnim željama i potrebama. Ako ste u vezi, odnosi e bi skladni. Njegujte komunikaciju i poštujte partnera. Zra it ete pozi vnom energijom. VAGA (24.9.-23.10.)

Ve u prvim danim nove godine ulagat ete veliki napor s ciljem pos zanja pozi vnih rezultata u poslovnom okruženju. Mogu i su manji problemi i zastoji, ali ne brinite, u kona nici e sve imati i više nego povoljan ishod. Rastere te se nepotrebnih obveza. Bit ete skloni promjenama emo vnog raspoloženja, posebice u situacijama kada e partner djelova odsutno ili nezainteresirano za vaše ideje. Željet ete uspostavi bolju kontrolu nad svim doga ajima u ljubavnim odnosima. Više se kre ite i boravite na svježem zraku.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Po etak godine donijet e vam kreativne ideje koje e i suradnici prepoznati. Mogu i su i iznimni financijski rezultati koje e one donijeti. Bitno je da pri svim zna ajnim odlukama kraj sebe imate osobu od povjerenja. U ljubavnom životu nemojte pokušava promijeni partnerovo ponašanje. Ako ste sami, nema nikakvog razloga da u drugi plan stavljate svoje osje aje prema jednoj osobi. Recite joj sve. Više spavajte i odmarajte se. Godit e vam.

Prvi dani nove godine u poslovnom e okruženju biti pomalo mirni i bez akcije. Iskoris te to vrijeme za pripremu projekata koji e se mo i realizira u velja i. Uspješnom komunikacijom uspjet ete pridobiti nove poslovne klijente. U ljubavnim odnosima na i ete se u raznolikim situacijama. Ve mali poticaj bit e vam dovoljan da osje te veliki zanos ili inspiraciju u blizini voljene osobe. Ako ste slobodni, odgovorite na ne iju poruku ili udvaranje. Novo društvo bit e vam veliko i pozi vno otkri e. Zdravi ste.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U kontaktima s poslovnim suradnicima djelovat ete energi no. U novoj godini želite unaprijediti svoje profesionalno iskustvo i zajedni ki uspjeh. Ne ete dozvoliti mogu nost iznenadnih promjena u poslovnim pregovorima. Mogu i su ljubavni problemi. Shva te to kao prolaznu fazu koja e zapravo bi veza za emo vno zbližavanje s partnerom. U svim danima sije nja pra t e vas zavodni ki šarm. Iskoris te ga. Mogu a je glavobolja ili problemi s dišnim putovima.

U svim bitnim doga ajima na poslovnoj sceni djelovat ete samouvjereno i ambiciozno. Suradnici e htje uti vaše mišljenje. Potrudite se da o uvate dobar odnos i povjerenje sa svim poslovnim partnerima. Sve do polovine mjeseca sije nja vašu e pažnju posebice privla i sve što ima ljubavni predznak. Vašu strastvenost zapazit e i partner koji e vam sve osje aje uzvratiti na najljepši mogu i na in. Samci e upozna novog partnera. Vitalni ste.

RAK (22.6.-22.7.)

Sije anj e biti vrijeme vašega kreativnog uspona. Željet ete unaprijedi svoj poslovni položaj i to e vam uspjeti. Mogu je i dodatan nov ani priljev koji ete pos i honorarnim radom. Ako ste nezaposleni, otvarat e vam se prilike za zapošljavanje. U emo vnim odnosima vaša sre a i zadovoljstvo proizlazit e iz skladnog odnosa s vama bliskom osobom. Osmislite strategiju kako ete ostavi što bolji u sak na voljenu osobu ili kako ete osvoji ne iju emo vnu naklonost. Prona ite vrijeme za sebe i slobodne ak vnos koje vas vesele. JARAC (22.12.-20.1.)

Zbog poslovnih informacija koje ste primili po etkom godine, bit ete zabrinu i dodatno psihi ki optere eni. Primije t ete kako e se ve za par dana sve promijeni u vašu korist. Nov ana ulaganja su povoljna. Bitno je da stremite prema dugoro nim ciljevima na poslovnoj ljestvici. Nedostajat e vam nježnos i razumijevanja u ljubavnoj vezi. Iskreno porazgovarajte s partnerom. Samci, obra te pozornost na osobu koja vam šalje roman ne signale. uvajte se ozeblina.

LAV (23.7.-23.8.)

Ponekad novi uvjeti u poslovnom svijetu djeluju kao dodatna mo vacija u poslu kojim se bavite. Bitno je da se pravilno organizirate i poštujete sve zadane rokove. Sije anj je idealno vrijeme da kontak rate sve potencijalne suradnike kako biste pravovremeno zapo eli s realizacijom novih projekata. U ljubavnom odnosu sve je mogu e, samo ako želite. Ako ste sami, možete prona i partnera, a ako ste u vezi, možete poboljša odnos. U ne ijoj blizini dobit ete novu energiju i samopouzdanje. Sve e se to odrazi na vaš izgled i s l ponašanja. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Vaš svakodnevni radni ritam remetit e mnogo malih iznenadnih problema. Prona ite zaobilazna rješenja kako biste ipak bili što e kasniji. Dane vikenda iskoris te kako biste doveli u red svoje emocije. Kao da ste u nekom procijepu i ne znate kako i kuda dalje. Partner je strpljiv, ali sve ima svoje granice. Nemojte to zaboravi . Samci e bi zadovoljni svojim trenuta nim statusom i ne e ima posebna o ekivanja u ljubavnom životu. Ako ste u danima blagdana dobili koji kilogram viška, zapo nite s oštrijom tjelovježbom.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Prije negoli zapo nete s novim poslovnim zadacima u ovoj godini, sagledaje kompletnu situaciju na poslovnoj sceni. Inspira vno ete djelova na svoju okolinu. Timskom suradnjom pos zat ete najbolje rezultate. U ljubavnom životu priželjkivat ete nove i radosnije doga aje. Ako ste sami, mogu e je poznanstvo sa zanimljivom osobom iz susjednog mjesta. Osobe koje su u dužoj vezi ili braku neka njeguju strastvene odnose. Nemojte se udaljava od partnera. Zdravlje je dobro. RIBE (20.2.-20.3.)

Poslovni partneri imat e velika o ekivanja od vas ve na po etku nove godine. Stoga nemojte drijema . Preuzmite kormilo u svoje ruke. Imate dovoljno energije za sve, ali ipak razmislite o priorite ma. Osmislite poslovnu strategiju koja e vam donije najviše koris . U društvu voljene osobe osje ate snažan emo vni zanos i ne ete skriva svoje oduševljenje. Emotivna inspiracija bit e neiscrpna. Takvi osje aji usmjeravat e vas na plemenite misli i postupke. Samci e u ini sve da na u novog partnera. Osje ate se dobro i zdravi ste.

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O evi i k eri S prošlotjedne i posljednje špice u protekloj godini izdvajamo fotozapise i kadrove zajedni ke šetnje o eva i k eri. Fotoobjektiv našeg fotografa zabilježio je ve i broj o eva i k eri u ugodnom druženju i šetnji gradom. Prema brojnim shva anjima i po samoj prirodi odnosa u mnogim obiteljima, o evi imaju više zajedni kih interesa sa sinovima, a majke sa k erima. Me utim, u mnogim slu ajevima upravo je odnos o eva i k eri poseban, vrijedan i obilježen obostranim

poštivanjem i razumijevanjem. Posebno zbližavanje o eva i k eri može do i u dobi adolescencije, kada se odnos majki i k eri esto pogoršava. Upravo u tom najkriti nijem dobu odrastanja mladih uloga o eva posebice dolazi do izražaja. Tada otac može mnogo pomo i svojim stavovima i sugestijama. Stoga, o evi, družite se što više sa svojim k erima, ali i sinovima. Jer svako vrijeme provedeno u druženju s djecom nikad nije uzalud potrošeno vrijeme.

ESPRESSO by

etrnaest palmi u godini sre e R

adujmo se putovanju kroz tek na etu godinu koja je pred nama. U znaku je etrnaestice, koja u brojnim i raznim kulturama ima zna enje i predstavlja broj koji štiti od nesre a. Stare knjige kažu da je i obe avaju a te da donosi spas od nevolje. Stari narodi su u brojci etrnaest tako er vidjeli pobjedu pozitive. Prema starobabilonskoj mitologiji, bog Nergal (kako god da je izgledao i svetost nosio) upravo je uz pomo etrnaestoro ostalih bogova pobijedio demone podzemlja. Egip ani pak imaju svoju legendu. Štovali su Ozirisa, koji

je bio bog plodnosti, vegetacije, a kasnije i podzemnog svijeta, utjelovljenje pravde i prava. Ali, kako to obi no u mitovima i legendama biva, uvijek se pojavi i neki negativac, strašni zlikovac. U ovom slu aju je to zli Set, Ozirisov brat, koji je Ozirisa iz ljubomore i ežnje za vlaš u rastrgao na etrnaest komada i potom ih jezovito porazbacao na sve strane svijeta. Me utim, svaki je Ozirisov komad tijela zemlji na koju je pao donio sre u, blagoslov i plodnost. Dakle, vjerujemo li mitološkim nagovještajima, broj 14 e nas i u ovom sto-

lje u zaštititi od svih loših zbivanja i neda a. kad raš lanimo etrnaesticu na jedan i etiri, dobivamo zanimljiva numerološka zna enja. Boj jedan pršti od energije i ambicioznosti. Simbol je novih ideja, akcije i novog ro enja. Brojka etiri pak rješava prakti ne zadatke lako om, pokazuje veliku odlu nost u dovršenju svog posla i pravi je graditelj. Stara pak numerologija u broju 14 iš itava duple sedmice koje su znak za sre u i snagu. Sanjate li pak broj etrnaest, i to može imati svoje posebno zna enje. etrnaestica u

tom slu aju ozna ava nešto neo ekivano. Upu uje vas na vašu potrebu da se prilagodite nekim novim okolnostima koje niste mogli nikako naslutiti. Tako er biste trebali pokazati više suzdržanosti i s ve om koncentracijom i pozornoš u usredoto iti se na svoje ciljeve. jerovali ili ne u numerološka i mitološka zna enja brojeva, nova godina e vam zasigurno pružiti brojne prilike da razumijete sebe, svoje osobine i okolinu u kojoj živite. Na po etku svake godine priželjkujemo mnogo toga, sebi i drugima. Ponekad

pri tome zaboravimo da ne možemo imati uvijek i odmah sve što želimo. Dobro se podsjetiti kako je zapravo mnogo važnije da imamo ono što nam je potrebno, da nam naše bitne potrebe budu zadovoljene. Kad sebi damo odgovor na ovo pitanje, što nam je zapravo potrebno i de iniramo te svoje stvarne potrebe, samim time do i e nam i ta sre a koju smo kao želju ovih dana toliko puta u svekolikim estitkama izrekli i napisali. A za sre u je, kad sve skupa zbrojimo i oduzmemo, potrebno zapravo jako malo. zato na kraju prvog ispijanja ovogodišnje expresso kavice prisjetimo se svi skupa još jedne glazbene teme obilježene brojkom

etrnaest. Daleka obala i Marijan Ban mnogo puta su nas ugrijali i razveselili stihovima i vedrinom pjesme “ etrnaet palmi na otoku sre e”: ‘ etrnaest palmi na otoku sre e, žalo po kojem se valja val i moja draga obasuta cvije em leži kraj mene, sretan sam ja. etrnaest palmi sad više ne rastu, žalom se više ne valja val, moja draga obasuta cvije em, nije kraj mene, tužan sam ja. Al’ nema veze što palme ne rastu, i što se više ne valja val i nema veze što nema moje drage, sa drugom sutra sretan bit u ja’. Kako god bilo, zasadimo etrnest palmi u našim srcima, mislima, dušama i o ima. I sretno svima u etrnaestici s tim vrtlarenjem!

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Ljubomoran suprug Udata sam. U braku smo ve 4 godine. Imamo jedno dijete. Priroda mog posla je takva da sam esto na putu. Zadnjih nekoliko mjeseci moj suprug postao je jako ljubomoran. Kontrolira me svugdje. Pregledava mi mobitel, moje stvari, u slobodno vrijeme ako idem nekamo van on mora i i sa mnom i sl. Pošto ga jako volim htjela bih mu pomo i, ali ne znam kako? Ljubomora je kompleksna i neugodna emocionalna reakcija koju smo svi ponekad u životu osjetili. Me utim, ako se uzmu injenice da je kod vašeg supruga ljubomora nastala naglo, da je ona patološka (bolesna) ljubomora, onda bi mogla biti simptom mnogih psihi kih stanja. U osnovi ljubomore nalazi se strah od napuštanja, strah od gubitka ljubavi, strah od gubitka asti, strah od sramo enja, neriješeni strahovi i bolna iskustva iz prošlosti, strah da nismo dovoljni lijepi, bogati i pametni.

Svi ti strahovi, jednako kao i ljubomora, ne moraju biti realni da bi izazvali bolnu reakciju. Zbog njegovog naglo promijenjenog ponašanja povjerite mu se iskreno. Ukoliko ne do e do nekakvih me usobno boljih razumijevanja, preporu am vam da se s njim dogovorite i da odete skupa kod psihijatra na razgovor, koji e na temelju zajedni kog razgovora preporu iti kako razriješiti problem.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Budite sretni u Novoj! Ljude ine sretnima one stvari, iskustva ili aktivnosti u kojima su potvrdili sebe, uspjeli biti u skladu s onim dobrim i vrijednim što ih ispunjava. Sre a je jako, jako unutarnja stvar i jako osobna stvar, jedni se drugima u nju ne bismo trebali uplitati. Po etkom sije nja još nas drži novogodišnja euforija, ali ona se kod mnogih brzo ispuše i pretvori u neki oblik praznine i zabrinutosti. U namjeri da preduhitrimo tu pojavu pokušajmo zajedno slijediti upute koje su istraživa i iz podru ja pozitivne psihologije prepoznali kao na ine da budemo sretniji i zadovoljniji u životu. Znanstvenici su pošli od zapažanja da postoje sretni i zadovoljni ljudi, i da svatko može biti sretan barem povremeno ili privremeno, na kra e ili dulje staze, pa su sistematizirali što nam je to potrebno za postizanje dobrog osje aja u životu. Prva je preporuka da provodite vrijeme s ljudima koje volite. S tim je ljudima lakše biti sretan i zato im treba posvetiti vrijeme i pažnju, oni su prava dragocjenost. Neki ljudi mogu biti sretni kad puno rade, oni uživaju u radu. Zato je potrebno imati smislen i poticajan posao, biti produktivan. Važno je raditi i ostvarivati nešto svojim djelovanjem. U vremenima velike nezaposlenosti vrlo je teško davati psihološke savjete, svima nama su potrebni prihodi, ali o njima samo djelomi no ovisi naša sre a. Da bi bili sretni ljudima je potrebno da što više iskoriste i pokažu svoje sposobnosti, da rade ono što smatraju vrijednim, da imaju vremena za stvari koje vole. Preporuka je i baviti se izi kim aktivnostima jer one pridonose subjektivnom osje aju zadovoljstva. Sretniji su ljudi koji znaju pozitivno misliti, koji se znaju ohrabrivati. Zašto ne biste o ekivali da se dogodi nešto dobro?! Planirajte stvari za sebe, birajte nova iskustva i prilike, budite organizirani i leksibilni. Znaju i

da svatko ima svoje uspone i padove, pokušajte mudro održavati ravnotežu. Problem je što mi ljudi današnjice nismo ni najmanje skromni i mislimo da bi nama uvijek trebalo biti dobro, da imamo pravo na to. Nije nas briga što nikad nije bilo jednostavno živjeti na ovoj planeti, svejedno nam je što istraživanja pokazuju da su sretni i nesretni ljudi podjednako zastupljeni u svim društvenim, imovinskim, obrazovnim, itd. skupinama. Sre a je jako osobna stvar, rekla sam na po etku pri e, svatko bi samo htio ostvariti osobno blagostanje. ak nismo ni sigurni što bi to to no bilo... Mudrost je prihva ati situacije koje ne možemo promijeniti, jer su mnoge životne nevolje takve da sami na njih ne možemo utjecati druga ije nego da ih prihvatimo kao izazov koji nas baca u borbu. U toj borbi vjerojatno nas negdje eka neka vrsta pobjede. Da bi stigli do osje aja ispunjenosti i zadovoljstva trebamo uporno i predano slijediti svoje ciljeve. I na kraju, još jedna preporuka: pomažite drugima. ak i ako ste ro eni pod nesretnom zvijezdom pomažu i drugim ljudima mo i ete bolje misliti o sebi, vlastite e nevolje izgledati manje, osobni stres e biti manji, a samopouzdanje ve e. Važno je znati da ak i ako meni nije dobro, mogu pomo i nekom drugom da mu bude bolje. Vidjeti u inke u tu oj dobrobiti zbog naše pomo i samo je po sebi djelo koje usre uje i oplemenjuje. Dragi moji itatelji, budite sretni!

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Prehrana kod alkoholi ara Mnoge bolesti i poreme aji zdravlja imaju svoj uzrok u lošoj prehrani, dok uzimanjem zdrave i uravnotežene prehrane sami možemo pridonijeti dobrom stanju i kondiciji našeg organizma. Neki ljudi ne vode ra una o zdravoj prehrani, a tu se esto na u oni koji pretjerano konzumiraju alkohol. Preobilno i pre esto pijenje alkohola uvelike utje e na sposobnost pojedinca da zadovolji svoje prehrambene potrebe. Hranom ina e unosimo sve one zdrave elemente koji su potrebni organizmu da obavlja sve životne zada e. Obzirom alkoholi ari esto jedu loše i manjkavi su u pogledu unošenja važnih hranjivih tvari i vitalnih nutrijenata, oni neravnomjerno i nekvalitetno unose energiju; to može dovesti do trajnog ošte enja zdravlja osobe. Pa tako prehrana siromašna hranjivim tvarima može dodatno pogoršati niz ošte enja zdravlja koje ina e povezujemo s prekomjernim pijenjem: alkoholna bolest jetre, ir želuca, pove ani rizik od raka i bolesti srca, dijabetes, itd. Alkohol tako er djeluje i na na in da ometa probavu, pa i tim putem pijenje alkohola spre ava ispravno iskorištavanje hrane. Alkoholi ari esto piju umjesto da jedu, odnosno zamjenjuju hranu s alkoholom, a to zna i da propuštaju važne hranjive tvari. A kad jedu, jedu vrlo malo. I ono malo što pojedu, zbog alkoholom ošte ene sposobnosti rada probavnog trakta, hranjive tvari iz hrane se loše apsorbiraju. ak i kada je unos hrane dovoljan, i ako pojedinac uredno konzumira hranjive tvari, ne može ih u potpunosti iskoristiti jer je alkohol poremetio mehanizme probave. Dakle, organizam alkoholi ara pokazuje oslabljenu iskoristivost nutrijenata. Stoga su mnogi alkoholi ari pothranjeni. Kroni ni alkoholizam je, zbog smanjenog uzimanja hrane, a i zbog ošte enog metabolizma, povezan s nedostatkom brojnih vitamina u tijelu osobe. Alkohol nema vitamina, nema ni minerala ni proteina. Kod alkoholi ara su esti nedostaci minerala kao što su kalcij, magnezij, željezo i cink, a nedostatak minerala može uzrokovati niz ozbiljnih zdravstvenih problema. Nedostatak proteina, koji su zna ajni za o uvanje svih tkiva i štite od infekcija, podloga je za razvoj niza bolesti. Op enito, nutritivni nedostaci mogu

imati teške i trajne posljedice i na funkcioniranje mozga, poput ošte enja sposobnosti pam enja. Previše alkohola može dovesti do još jedne zdravstvene smetnje vezane uz prehranu - do pretilosti. Alkohol sadrži puno “praznih kalorija”. Kroni ni alkoholi ari pola svojih kalorija koje unose svaki dan, dobiju od alkohola umjesto hrane. A kalorije u alkoholu nisu hranjive. To zna i da prekomjerno pijenje može dovesti do pove anja tjelesne težine, bez pružanja bilo kakve hranjive vrijednosti. Ono što dodatno komplicira stanje alkoholi ara jest injenica da ih esta inancijska ograni enja primoraju da moraju birati izme u hrane i alkohola. Alkohol obi no “pobijedi”. Kako alkoholizam napreduje, tako alkoholi ar sve više gubi sposobnost napraviti dobar izbor, pa zdrava hrana sve više gubi prioritet. Tijelo ne zahtijeva alkohol. Kako bi tijelo pravilno funkcioniralo i imalo energije, potrebne su mu odre ene hranjive tvari i dobra prehrana. Ovisnici o alkoholu imaju o ite prehrambene nedostatke. Kada je prehana manjkava u odgovaraju im hranjivim tvarima, mozak i organizam loše rade i izvan su ravnoteže. Rezultat su niz psiho izi kih disfunkcija, kao što su anksioznost, umor, razdražljivost, depresija, nesanica, kognitivni problemi npr. s pam enjem, sr ane i krvnožilne bolesti i druge tjelesne tegobe ve ranije spomenute, glavobolje, poreme aji spavanja.... Kako izbje i prehrambene probleme uzrokovane alkoholom? Do odgovora zaista nije teško do i - rješenje jest suzdržavanje od alkohola! No iako su toga svjesni mnogi ovisnici, taj korak nije lako u initi. No u tome treba se osloniti na pomo i podršku najbližih, a uvijek mogu pomo i i stru njaci u Savjetovalištu za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pri Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije, kojima se možete obratiti na broj telefona 099 222 1 888.

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Snaga bronce u majčinom čudu s

afričkog juga - rooibos Moreplovci koji su traže i novi morski put prema Indiji prvi oplovili oštri, vjetrovima i valovima istkan afri ki južni rog nisu ni slutili da e jednog dana biljka koja je održavala zdravima crna ko domoroda ko stanovništvo u svijetu sloviti kao maj ino udo s afri kog juga za velike i male. Ve više od 300 godina rooibos aj s visoravni Dobre nade poznat je pod razli itim nazivima kao što su maj ino udo, planinski aj ili afri ki crveni aj. Slavu na Zapadu sve više stje e posljednjih godina jer ovaj endemski grm blagotvnorno djeluje na itav ljudski organizam. Rooibos aj je napitak od igli astih listi a koji rastu na crvenom grmu speci i nom po tome što može rasti samo u Južnoj Africi, jer zahtijeva temperature izme u 40 i 45 stupnjeva danju i 20 stupnjeva no u, isti zrak bez prašine i industrijskih otpadaka što ga svrstava u rang biološko uzgojenih ajeva. Korijen biljke je do dva metra u zemlji, dok stabljika doseže visinu od 1 do 1,5 metra. Listi i su satkani od malih iglica od kojih se spravlja aj. Roiboos je bogat željezom, kalijem, natrijem, kalcijem, bakrom, cinkom, magnezijem, luorom i manganom. Snaga bronce u šalici napitka uva zdravlje ljudskog organizma, a ne zadrži tein pa je pogodan kako za starije tako i za dojen ad i djecu. Prepun lavonoidima, mo nim antioksidansima koji odstranjuju slobodne radikale, regulira probavu i tlak, stabilizira poreme a-

je spavanja, sprje ava rak, lije i depresiju i odli an je kao tretman za akne. Rooibos lije i i peludnu groznicu, op enito poboljšava imunološki sustav, smanjuje glavobolju, razdražljivost, živ anu napetost, direktnim nanošenjem na kožu usporava proces starenja, djeluje i protiv gr eva u želucu i crijevima, a velika je pomo kod kolika u dojen adi. Najnovija istraživanja pokazala su da štiti od kardiovaskularnih bolesti

oibosa smanjuje svrbež kod bolesnika s dermatitisom. Rooibos aj tako er pomaže protiv alergija, proljeva, loše probave, i žgaravice. Osim protiv akni na povoljno djeluje na ekceme, sun ane opekline i kod upala zubnog mesa. Kako je bogat vitaminom C, dvije šalice rooibos aja sadrže potrebnu dnevnu dozu organizma za tim vitaminom. Tako er je dobar protiv gripe i prehlade. Na tamnom i suhom mjestu, može se uvati i do godinu dana.

i sprje ava sr ana oboljenja, kao prevencija dobar je i kod nastanka raka. Rooibos poti e i proizvodnju antitijela pa je dobra zaštita od oboljenja jetre i debelog crijeva. Japanska istraživanja pokazala su da aj od ro-

Mogu e ga je piti i hladnog, mješati s naran inim sokom, a posebnu notu daje i nekim vrstama koktela. Ne sadrži kalorije pa je pogodan i za reduciranje tjelesne težine. Rooibos može biti koristan i u sprje avanju starenja

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

mozga i promjena u mozgu povezanih sa starenjem. Savršeno se slaže s razli itim okusima, može se poslužiti kao vru i ili hladni ajni napitak, a nerijetko se koristi i u jelima poput umaka, vo nih pi a, pa ak i mesnim jelima suvremene kuhinje. S obzirom na svoja ljekovita svojstva esto ga se može na i i kao sastojak u kremama za ruke i losionima za tijelo. U akove koj stanici puta aja, oko aju prona i ete razli ite okuse sa svih strana svijeta u kojima je glavni ajni sastojak aj sa snagom bronce, rooibos, pa tako su

tu biseri nila, meksi ka vatra, rooibos s cimetom i šljivom ali i isti bron ani listi i rooibos aja. Najzdravija priprema aja najlakša je kada jednu ajnu žli icu prelijemo sa 3 dl vru e vode, oko 100 celzijusa, te ostavimo da odstoji 5 minuta, potom procijedimo i uživamo u zdravom napitku. Bilo ljeto ili zima rooibosa u oko aju uvijek ima, zato neka bude uvar vašeg i zdravlja cijele obitelji.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobilau RH po regijama 1.1.-30.11.2013.

Proizvo a koli ina udio, % 1 Zagreb

8509

32,63%

2 Primorsko- 2443 goranska

9,37%

3 Splitsko2231 dalma nska

8,55%

4 Požeškoslavonska

1951

7,48%

5 Osje kobaranjska

1456

5,58%

6 Bjelovarsko- 1451 bilogorska

5,56%

7 Istarska

1335

5,12%

8 Zadarska

854

3,27%

9 Varaždinska 743

2,85%

10 Dubrova ko- 741 neretvanska

2,84%

11 Šibenskokninska

587

2,25%

12 Me imurska 577

2,21%

13 Virovi ko- 540 podravska

2,07%

14 Vukovarsko- 518 srijemska

1,99%

15 Karlova ka 476

1,83%

16 Brodskoposavska

416

1,60%

17 Sisa ko386 moslava ka

1,48%

18 Koprivn.križeva ka

380

1,46%

19 Krapinskozagorska

354

1,36%

20 Li kosenjska

132

0,51%

UKUPNO

26080 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

7. siječnja 1989.

predstavjen je Dodge Viper na North American International Automobile Showu. Prvi je Viper isporu en tek 1992. Serijski model je imao V10 motor snage 450 KS i postizao je 305 km/h.

Webasto vas grije ove zime Webasto je svjetski poznati i vode i partner automobilske industrije. Proizvodi Webasto osiguravaju udobnost, komfor i sigurnost u vozilima, a Thermo Top grija dostupan je i u AH Servisu. Webasto Thermo Top grija štedi vrijeme jer više ne morate strugati led, ne optere uje motor i okolinu jer ispušni plinovi prethodno zagrijanog motora nisu toliko štetni, a trošenje motora je manje. Uz Webasto grija štedite na gorivu jer prije zagrijan motor troši manje goriva, a osim toga, pove avate svoju sigurnost jer ovaj grija isti stakla i daje vam jasan pogled na cestu. Svakom Thermo Top grija u potreban je element za upravljanje, a sami odlu ite koji vam najbolje odgovara: daljinski upravlja , uklju ivanje telefonom ili koristite programski sat koji omogu ava programiranje tri startna vremena, i to 24 sata unaprijed. Ure aji za daljinsko upravljanje imaju domet do 1.000 metara te za vas izra unavaju i provjeravaju vrijeme uklju ivanja ure aja za grijanje i to s obzirom na trenutnu temperaturu okoline. Za upravljanje možete koristiti i svoj pametni telefon te aktivirati sustav preko Thermo Poziva ili uz pomo aplikacije za iOS, Android ili Windows. Jamstvo kvalitete usluge u AH Servisu i ugra enih dijelova potvr uje garancija izdana svakom korisniku u trajanju od 12 mjeseci, a stru ni prodajno-servisni tim ugradit e Webasto u vaše vozilo.

Volvo S80 osvojio 2014. Top Safety Pick+nagradu Limuzinski Volvo S80 nagra en je prestižnom nagradom 2014. Top Safety Pick+ od Ameri kog osiguravaju eg instituta za cestovnu sigurnost (IIHS). Ovo vrijedno sigurnosno priznanje ve su ranije osvojili i Volvo modeli S60, XC60 i XC90 i to nakon odli nih rezultata na novom testu udarca s malim preklapanjem, uvedenom 2012. godine. Top Safety Pick+ nagrada Volva S80 rezultat je dobrih postignu a u novom testu frontalnog udarca s malim preklapanjem, testa koji si-

mulira situaciju u kojoj se prednjim lijevim dijelom automobila udara u drugo vozilo ili stati ni objekt (npr. stup), a što se u stvarnosti pokazalo kao vrlo ozbiljna situacija. U IIHS-ovom testu tek 25 posto prednjeg dijela vozila s voza eve strane udara u iksnu prepreku pri brzini od 64 km/h.

3. sije nja 2014.

Novi Nissan Qashq crossover iznova j Nissan je 2007. lansirao model koji je postao pionir crossovera, prodan je u dva milijuna primjeraka i potaknuo je bezbroj kopija. Danas je Qashqai ponovno izumljen. S poznatom Nissanovom inovativnoš u i uzbudljivoš u u temelju, novi je Qashqai otkriven tijekom o aravaju e 3D predstave digitalnog mapiranja uz pomo društvenih mreža u Londonu, koja je ozna ila po etak druge generacije crossovera. Više od pet tisu a ljudi, malen ali relevantan uzorak Qashqaijevih voza a iz cijelog svijeta, poslalo je slike koje prikazuju najbolje tehni ke inovacije. Sve one danas su se stopile u oblik posve novog Qashqaija, prvi put otkrivši svijetu njegov izgled. Nissan Qashqai ve dugo predvodi tržište crossovera, od 2007. proizvedeno ih je više od dva milijuna. Privla i kupce u segmentu C koji traže više stila, tehnologije i uzbu enja,

kao i one koje zanima smanjenje obujma, tj. ve a u inkovitost. Posve novi Qashqai trebao bi u vrstiti Nissanov vode i položaj u razredu crossovera nakon što krene u prodaju na svjetskim tržištima. Vrhunska tehnologija, dizajn druge generacije crossovera i unaprije ena dinami nost zajedno tvore okosnicu novog Nissan Qashqaija. Dojmljivi je Qashqai 49 mm dulji od sadašnjeg modela i neznatno niži i širi. Stoga ima otmjeno i postojano držanje, a istodobno je zadržao crossoverski stil, kompaktne dimenzije i povišen položaj vožnje. Je-

dinstvena obilježja - me u njima i školjkasti poklopac motora - izgledaju vrhunski i zadržali su snažne Qashqaijeve vizualne gene. Poput svakog novog Nissana, Qashqai je prepun

inovativne tehnologije. Voza ima nudi cjelovit paket naprednih tehni kih obilježja koja unapre uju svaki aspekt vožnje. Nissanov Safety Shield sada obuhva a sustave za autonomno ko enje u nuždi, održavanje voza eve pozornosti i prepoznavanje prometnih znakova te još nekoliko bitnih pomo nih sustava, a sustav inteligentne pomo i pri parkiranju gradske manevre lišava stresa. Novim Qashqaijem vrhunsku se tehnologiju želi u initi pristupa nijom nego ikad prije. Inovacije se nastavljaju nikad bogatijom i u inkovitijom ponudom pogonskih sklopova. U svaki je motor ugra en turbopunja radi smanjenja obujma, emisija i potrošnje goriva, ali i o uvanja izvrsnih performansa uz najmanje ispuštanje CO2

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

qai - originalni je izumljen

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

u klasi - od samo 99 g/km. U inkovitost je dodatno pove ana opsežnim programom smanjenja mase, što je rezultiralo gubitkom 40 kg kod nekih modela unato mnogobrojnoj novoj opremi. Premda e na ve ini tržišta ina ice s prednjim pogonom biti najprodava-

ostala temeljno obilježje; Nissanovi su konstruktori smislili inovativne na ine da Qashqai uklope u voza evu svakidašnjicu. S više putni kog prostora i ve im obujmom prtljažnika, pove anim sustavom pomi ne podnice, novi Qashqai ak nudi prostor za spremanje police prtljažnika kada nije

u uporabi. Novi e Qashqai biti prvi model u prodaji gra en na novoj platformi Alijanse Renault-Nissan - CMF (Common Module Family), koja kupcu donosi iznimno djelotvorna inženjerska rješenja. Oblikovan je i konstruiran u Europi za

europske kupce. Novi su Qashqai, naime, oblikovali Nissanovi stru njaci u Nissan Designu Europe (London, UK) i Nissanovu europskom tehni kom centru (Cran ield, UK i Barcelona), a proizvodit e se u Sunderlandu. Velik su doprinos dali i Nissanovi dizajneri i inženjeri iz japanske Atsuge. nije, ina ice s pogonom na sve kota e ALL-MODE 4x4-i tako er e biti dostupne u paru sa šesterostupanjskim ru nim mjenja em ili posve novim Xtronicom. Primamljivost unutrašnjosti Qashqaijeve palete uvelike je pove ana dramati nim pove anjem kvalitete materijala i oblikovanja. Svestranost je tako er

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Peugeot 208 T16 Pikes Peak osvojio dvije prestižne nagrade 5 mjeseci nakon obaranja rekorda na najspektakularnijoj utrci na svijetu, 208 T16 Pikes Peak opet je u centru pozornosti osvajanjem dvije me unarodne nagrade: «Reli auto godine» koju mu je dodijelio Autosport i «Trka i auto godine» koju mu je dodijelio Top Gear. Rezultat od 8’13’’878, koji je postigao Sébastien Loeb za upravlja em Peugeot 208 T16 Pikes Peak 30. lipnja ove godine, nikoga nije ostavio ravnodušnim. «Zvjerske» proporcije, 875 kg/875 KS, performanse gotovo jednake ili ak i bolje

nego bolida Formule 1… sve je to složeno u samo 4 mjeseca u

prostorima Peugeot Sporta u francuskom Velizy-u.

Akcija ‘3,2,1... Kreni po novi Hyundai’ Hyundai je svojim kupcima u sije nju pripremio posebnu akcijsku ponudu za vozila sa zalihe. Akcija pod nazivom ‘3,2,1... Kreni po novi Hyundai’ odnosi se na sve Hyundai modele raspoložive sa zalihe , a iz ponude izdvajamo slijede e: i20 - dopadljiv gradski model dostupan je po cijeni ve od 69.990 kuna. i30 - kompaktni model dostupan po cijeni ve od 91.990 kuna. i30 Edicija - posebna ponuda bogato opremljenog modela i30 dostupna po cijeni ve od 105.990 kuna.

Elantra - udobna obiteljska limuzina dostupna po cijeni ve od 109.990 kuna. ix35 - jedan od najprodavanijih SUV modela na hrvatskom

tržištu dostupan po cijeni ve od 144.990 kuna. A kcijsk a ponuda je ograni ena i aktualna do isteka zaliha.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Renault Twingo - dvadeset mu je godina tek!

Twingo – „automobil koji nije postojao” slavi dvadeseti ro endan. Kad je predstavljen, Twingo je oduševio svijet odvažnim dizajnom, inovativnim konceptom i zaigranom pojavom pa je naposljetku prodan u više od dva milijuna primjeraka. Renault je 1989. naložio direktoru projekta Yvesu Dubreilu da osmisli malen automobil koji e biti prakti an, štedljiv i udoban – ali ne e konkurirati starijem bratu, Cliju. Twingov je koncept bio vo en na elom „pristupa nog dizajna” – zada a dizajnera bila je predložiti kompaktan automobil inovativna, privla na dizajna po prihvatljivoj cijeni. Kako bi se to postiglo, jedino je rješenje bilo primijeniti posve druk iji pristup s ciljem olakšavanja svakidašnjice... izbaciti sve suvišno i zamijeniti jedinstvenim inovacijama poput kliznoga stražnjeg sjedala.

Za razliku od raznolikih linija konkurentskih modela, Twingo je bio jedinstven po tome š to je imao jednu ina icu, sa samo jednim 1,2-litrenim motorom od 55 KS i jednim paketom opreme koji je sadržavao elektri ne podiza e prozora i zelene komande. Twingo je pri predstavljanju ponu en u etiri boje: plavoj, crvenoj, žutoj i zelenoj. Na popisu dodatne opreme bile su samo dvije stvari: sklopivi platneni krov i klima-ure aj.

Twingo je imao jednovolumensku gra u koja je omogu avala bolju raspodjelu prostora izme u motornog prostora i putni ke kabine. Kota i, samo jedne veli ine, pomaknuti su u same kutove karoserije, a u ponudi je bio samo jedan motor. To je omogu ilo da se prostor odli no prilagodi. Kad je predstavljen, Twingo je u klasi malih gradskih automobila nadmašio sve konkurente ponudom prostora za u podru ju glave,

3. sije nja 2014.

Najvažniji datumi Ožujak 1993.: Twingo izlazi na tržište, nekoliko mjeseci nakon predstavljanja na Pariškom salonu automobila. 1994.: Jedan je Francuz u Twingu prešao 240.000 km po australskoj divljini i time dokazao da je Twingo sposoban automobil i izvan gradskih ulica. Na kraju putovanja automobil je oslikao aboridžinski slikar. 1994.: Predstavljen Twingo Easy opremljen ru nim mjenja em bez papu ice spojke. 1996.: Predstavljena ograni ena serija Twinga „Benetton” i ina ica Twingo'Matic, opremljena trostupanjskim automatskim mjenja em. Motor je usto dobio dodatnih 5 KS i sada je imao 60 KS 1998.: Prvi veliki redizajn Twinga s poboljšanjima šasije, sjedala, instrumentne plo e, svjetala i prednjeg odbojnika. Uvedena ograni ena serija ina ice „Elite”. 1999.: Predstavljena vrhunska ina ica „Initiale Paris”. 2000.: Predstavljen motor sa šesnaest ventila i 75 KS te sekvencijalni mjenja Quickshift. 2005.: Predstavljena ograni ena serija „Kiss Cool”. 28. lipnja 2007.: Proizveden posljednji Twingo 1 u Europi. Nakon 2.075.300 prodanih primjeraka u etrnaest godina - cijele vje nosti u okvirima automobilske industrije. 2012.: Proizvodnja Twinga nastavljena je u Kolumbiji sve do 2012. Izme u 1995. i 2012. Twingo je postigao izniman uspjeh na kolumbijskom tržištu gdje je prodan u više od 100.000 primjeraka. Twingo Tatoo bila je posljednja ograni ena serija Twinga 1.

ramena i koljena – ponajviše zahvaljuju i inovativnom kliznom stražnjem sjedalu. Sva su se etiri sjedala mogla preklopiti do kraja i nastao bi prakti an krevet za dvoje – bila je to jedinstvena ponuda u klasi koja je naglasila Twingov pametan dizajn i prilagodljivost. „Na vama je da izmislite životni stil koji ide uz Twingo!” Tim je reklamnim sloganom bilo popra eno Twingovo predstavljanje, koji su neki nazvali „žabom iz Billancourta”. Naziv Twingo – složenica od rije i „twist”, „swing” i „tango” do aravala je neobi an, dinami an i oku ugodan dizajn automobila koji je odisao optimizmom i životnom radoš u. Renault je Twingom zauzeo posve novo

stajalište prema automobilima. Kao ista suprotnost automobilu kao statusnom simbolu, pokrenuo je novi potroša ki trend: ljudi su ga kupovali su za sebe, a ne da zadive druge. Kupovali su ga jer im se svi ao i pritom su izmislili novi životni stil koji je išao uz njega. Twingo nije bio smanjena ina ica Renaulta Espace. Imao je jedinstvenu osobnost, valovit, zaobljen dizajna izražavao je snagu i ljepotu s gotovo ljudskim licem. Dizajn instrumentne plo e jam io je savršenu vidljivost i spojio jednostavnost i funkcionalnost središnje konzole s daškom humora koji je unio prekida za paljenje svih žmigavaca u obliku klaunova nosa.

Nova SPA platforma primi e Volvo budu nosti u kojoj ne bi trebalo biti prometnih nesre a Nove elegantne dizajnerske linije najvidljivije su prednosti nove podesive Volvo SPA platforme (Scalable Product Architecture). No njezina inovativno genijalna arhitektura omogu ava švedskoj kompaniji da dodatno u vrsti svoje vodstvo na polju sigurnosti te ubrza put prema cilju koji nalaže da do 2020. godine nitko u Volvo automobilu ne bi trebao smrtno stradati ili biti teško ozlije en. Nedavno objavljeni rezultati švedske nezavisne organizacije za prikupljanje podataka o prometnim nesre ama (STRADA), pokazuju da moderna Volvo vozila imaju gotovo 60 posto manji postotak ozljeda nego prosje ni automobil u Švedskoj. Volvo je okarakteriziran kao jedan od automobila s najmanjim postotkom ozlje ivanja u slu aju nezgode. Nova SPA arhitektura omogu ava zna ajna poboljšanja na podru ju ponude zaštite u slu aju najgoreg scenarija, ali i na polju stvaranja inovativnih elemenata opreme koji pomažu voza u izbje i samu nezgodu.

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ford predstavlja novi Mustang za Europu Ford Motor Company predstavio je novi Ford Mustang - Prvi Mustang u povijes koji e i i u prodaju u Europi nakon skoro 50 godina od po etka proizvodnje. Novi Ford Mustang fastback i kabriolet modeli obe avaju razinu svjetske klase performansi i pro njenos , istovremeno obuhva aju i Mustangovih 50 godina baštine i statusa globalne ikone. Više od 9 milijuna Mustanga je prodano od prvog predstavljanja 1964. U svijetu najviše 'lajkano' vozilo na Facebooku, Mustang je imao su e nastupa na lmu, televiziji, glazbi i video igrama te je jedno od 25 novih vozila koja e Ford lansirati u Europi u idu ih pet godina. Novi Mustang je razvijen imaju i na umu vrhunske performanse, vozne dinamike i upotrebljivost, a uklju uje i zna ajnu koli inu

naprednih prak nih rješenja za voza a te tehnologije koje mu služe kao pomo . Dizajn is h linija i Mustangovog fastbacka i kabrioleta evocira važan karakter automobila, zadržavaju i klju ne elemente dizajna klasi nog Mustanga koji su obožavateljima širom Europe oduvijek prepoznatljivi, uklju uju i dugu oblikovanu haubu i kratak stražnji dio, a sve uz suvremenu izradu. Nekoliko klju nih zna ajki dizajna de niraju novi Ford Mustang, uklju uju i: nisku visinu krova i širok stav, elegantan profil omogu en ja e nagnu m vjetrobranskim i stražnjim staklom, trodimenzionalna stražnja svjetla u tri reda, suvremeno izra en kultni dio automobila – prednji dio koji podsje a na nos morskog psa. Voza i Mustangovog kabrioleta znat e cijeniti standardni višeslojno izolirani gornji sloj od tkanine koji automobilu daje luksuzniji izgled i tiši

putni ki prostor. Krov ima prikladan pro l kad je preklopljen u trenucima vožnje. Veliki, jasni instrumenti stavljaju podatke o vozilu to no ispred voza a u prostranoj kabini s kokpitom inspiriranim

avijacijom, uz ergonomske prekida e i ru ice što osigurava kontrolu. Širina vozila i novi stražnji ovjes pridonose unapre enom prostoru za ramena i bokove putnika te korisno oblikovan prtljažni prostor u kojeg se mogu stavi dvije torbe za golf. Fordovom hvaljenom 5,0-litreni V8 motoru - koji daje više od 426 KS i 529 Nm okretnog momenta - pridružuje se i potpuno novi 2.3-litreni EcoBoost motor koji Mustangu donosi state-of-the-art tehnologiju; isporu uju i turbo izvedbu uz uštedu goriva, a usto emisije

CO2 koje zah jevaju europski korisnici automobila. Mustangov 2,3-litreni EcoBoost motor koristi izravno ubrizgavanje, promjenjivi takt rada ventila i turbo punjenje kako bi se isporu ila željena performansa. Jedinstveno ku ište usisnog razvodnika i turbopunja a omogu uje motoru da pruža ono što Mustangovi voza i od automobila i o ekuju, uz izlaznu snagu koja je projicirana na više od 309 KS i 407 Nm okretnog momenta. Automatski mjenja ima mogu nost upravljanja pomo u ru ica smještenih na kolu upravlja a za voza e koji žele bira izme u udobnos i kontrole. Novi Ford Mustang ima potpuno novi prednji i stražnji sustav ovjesa. Na prednjoj strani, novi opseg podokvira pomaže ukru prednju strukturu, uz smanjenje mase, pružaju i snažan temelj za predvidljiviju kontrolu kola upravlja a vozila što pogoduje rukovanju, upravljanju i vožnji. Novi prednji MacPhersonov sustav ovjesa tako er omogu uje uporabu širokih, snažnih ko nica. I 2.3-litreni EcoBoost i V8 GT Mustang model e ima te ko ni ke pakete uz standardne 19-in ne kota e u Europi. Na stražnjim kota ima nalazi se u potpuno-

s novi neovisni stražnji ovjes. Geometrija, opruge, amor zeri i izolatori su posebno modi cirani i podešeni za ovako visoke performanse te su vrlo prilago ene za europske ceste i obi aj vožnje automobila pri visokim brzinama. Novi aluminijski stražnji zglobovi pomo i e smanji neovješenu masu za stabilniju vožnju i rukovanje.

Novi Mustang ima zna ajan broj inova vnih tehnologija koje voza ima pružaju poboljšane informacije, kontrolu i povezivost kada oni to žele. Na zavoji m cestama ili neravnim neasfal ranim putevima, voza pomo u prekida a na upravlja koj konzoli vrlo brzo može ak vira pomagala kojima prilago ava otpor kola upravlja a, odziv motora, kao i prijenos snage i podešenja elektroni ke stabilnos vozi-

la, a sve koriste i dostupne moduse vožnje koji Mustanga ine savršenim u svako doba. Napredne zna ajke za pomo voza u uklju uju standardni Ford SYNC s glasovnom kontrolom i zaslonom osjetljivim na dodir, koji dopušta voza u da kontrolira svoju zabavu.

Tako er, za europske voza e Mustanga bit e dostupan navigacijski sustav koji koris 8-in ni središnji zaslon u boji u suradnji s vrhunskim zvu nim sustavom koji se sastoji od 12 zvu nika.. 17. travnja 2014., obilježava se 50. obljetnica uvo enja izvornog Forda Mustanga. Mustang e i dalje bi proizvo en u Americi u tvornici Flat Rock.

Kirobo robot astronaut Nakon dva mjeseca provedenih u svemiru na Me unarodnoj svemirskoj postaji (MSS) Kirobo je uspješno došao do najvažnijeg dijela svoje misije. Kirobu se u svemiru pridružio japanski zapovjednik MSS, Koichi Wakata, što zna i da e nakon svih ovih mjeseci astronaut i robot mo i obaviti prvu konverzaciju u povijesti - izme u robota i ovjeka u svemiru. Tako je maleni Robonaut od rujna ak dva puta ''ušao u povijest'', ranije ove godine postao je prvi robot koji je govorio u svemiru. Izvrstan rezultat za mališana visokog samo 34 centimetra! Kirobo je dio 'Kibo Robot' projekta, jedan je od dva humanoidna robota sposobna za verbalnu komunikaciju. Kompanija Toyota je u ovaj jedinstven i uzbudljiv eksperiment uložila mnogo svoga znanja te uspjela u ovog malog robota ugraditi sustav prepoznavanja glasa. Zbog tehnologije za prepoznavanje glasa, dizajnirane u Toyoti, njegovo ponašanje je vrlo sli no ovjeku. Kirobo može komunicirati na tri na ina; kao prvo, on je izuzetno dobar sugovornik, sposoban odgovarati na pitanja i voditi razgovor s ljudima. Zatim, izvrstan je slušatelj. Pažljivo sluša što govorite, procesuira te informacije i odgovara promišljeno i ljubazno. A ono zaista impresivno je njegova sposobnost prepoznavanja ljudi. Svakako veoma srda an prijem za astronauta Wakata kojega Kirobo u Kibo modulu na MSS, oslovljava imenom.

Allianz nudi šira pokri a te niz pogodnosti za same voza e Allianz je predstavio novi proizvod obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti koji se bazira na individualnom pristupu u izra unu premije i nudi prilago ene cijene obzirom na stvarni rizik. Ova polica na hrvatsko tržište uvodi i novitete u vidu proširenih pokri a sadržanih u samom proizvodu te nizu dodatnih pogodnosti za voza e. Novi je Allianz proizvod prilago en individualnim karakteristikama voza a, pa se tako izra un premije odre uje prema stvarnom riziku, odnosno prema starosti voza a, snazi vozila, registarskim oznakama i vremenskom razdoblju bez nezgode. Individualnim pristupom korisnicima se nudi pravedniji cjenik na maksimalnu korist sigurnih voza a, a najve u uštedu ostvaruju oprezni voza i stariji od 30 godina s osobnim vozilom snage motora iznad 44 kilovata.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. sije nja 2014.

Tehnologija BUDU NOST KOJA JE VE TU

Stambene zgrade same e telefonirati U budu nosti e “Internet stvari” biti toliko aktivne koliko i živi ljudi, tvrdi nova Gartnerova studija. Digitalno poslovanje preoblikuje svijet i iz temelja mijenja poslovne procese. O ekuje nas budu nost u kojoj e se sve više izravno komunicirati sa strojevima. Primjerice, ovjek e izravno razgovarati, stambena zgrada e sama nazvati službe održavanja u slu aju kvara na instalacijama ili drugih mogu ih problema kod tehni kog održavanja zgrade. U digitalnom svijetu odluke e umjesto nas

donositi ra unala. Ljudska sposobnost rasu ivanja i donošenja odluka za odre ene poslovne modele je jednostavano prespora i upravo zato e ra unala dobiti prednost. Takav tehnološki napredak donijet e i novu vrstu zanimanja, npr. voditelj odjela digitalizacije. Tvrtke e sve više digitalizirati poslovne procese, pa e polako nastajati i posve nova industrija. U brojnim tvrtkama takva budu nost ve je uvelike ne samo “pokucala na vrata”, ve i ušla u sva podru ja proizvodnje i življenja.

Muzej krapinskih Kako vam suvremena tehnologija prži mozak neandertalaca Raditi previše stvari odjednom naporno je za mozak - napravite stanku, proše ite i gledajte u prirodu kako biste ga odmorili. Multitasking je sve zastupljenija pojava, najviše zahvaljuju i širokom spektru digitalnih izvora ometanja. Nažalost, naš mozak nije stvoren za takvu vrstu mu enja. Zbog toga što previše stvari radimo istovremeno i što nas previše toga ometa, dekoncentrira i odvla i pozornost, naša siva masa unkcionira slabije i manje produktivno. Oni koji podliježu multitaskingu misle da to što slušaju

glazbu dok pišu poruku suradniku uop e nije teško, ali njihov mozak u stvarnosti ne može podnijeti sli nu vrstu istovremenih procesa, tvrdi Nass. Dok pokušavamo obaviti jednu stvar, prelazimo na drugu, a mozak se na taj na in stalno prebacuje s prve na drugu pa s druge na prvu stvar i nijednu ne obavi kako treba. Nadalje, za razliku od ostalih vještina, multitasking se s vremenom ne poboljšava. Problem je i taj što je multitasking neodoljiv. Joanne Cantor, autorica knjige koja se bavi multitaskingom, tvrdi da mozak stalno traži nešto novo, a ra u-

nala i mobilne elektroni ke naprave mu daju upravo to. Zato svaki put kad se nešto pojavi na ekranu ra unala ujemo zvuk poruke, dobijemo email i sli no ne možemo odoljeti a da ne vidimo o emu je rije . To je puno kognitivnog rada i vrlo umaraju e za mozak. Na taj na in Internet i ra unala postaju prokletstvo, iako su njihove prednosti neosporne. Cantor savjetuje da se s vremena na vrijeme udaljite od ra unala i mobitela, koliko god to teško bilo. Proše ite da vam do e svježe krvi u mozak i po astite se smiruju im pogledom na prirodu. (izvor: metro-portal.hr)

Od otvorenja 27. velja e 2010. Muzej krapinskih neandertalaca pobu uje veliku pažnju posjetitelja. Ne samo zbog intrigantnog pojma “neandertalci”, ve zasigurno i zbog specifi nog na ina prezentacije teme. Autori projekta i realizacije Muzeja, paleontolog Jakov Radov i i arhitekt Željko Kova i , nastojali su približiti krapinske kamenodobne stanovnike koji su

prije 125 tisu a godina živjeli ovdje. Postav je napravljen kao vremeplov kroz povijest Svemira, Zemlje, ovjeka sve do današnjih dana, s posebnim naglaskom na vrijeme neandertalaca. Prosur ajte moderno oblikovanom Internet stranicom Muzeja, a kako nam Krapina nije daleko, možda vas i ova preporuka ponuka da, ako još niste, posjetite ovaj suvremeni Muzej.

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 03.01.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Poluge razvoja 20:30 Od Mure do Drave 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm (r) 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 03.01.

06:38 06:40 06:50 07:15 07:30 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV PRODAJA 12:00 Moja Istra 12:40 Putem EU fondova 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 U svjetlu vjere 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:20 Zajedno 21:50 Dokumentarni program 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 04.01. 08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:00 Dom 2 (r) 12:30 akove ki kutak (r) 13:15 Poluge razvoja (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:35 22:15 22:25 23:00 01:15 02:15

Obzori Veliko platno Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Folklorni ansambli Hrvatske Ju er, danas, sutra Planet Croa a Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA, 04.01.

07:58 08:00 08:25 08:30 08:45 09:30 09:45 09:52 10:00 12:20 12:30 13:00 13:30 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:15 17:25 17:40 18:10

18:40 19:00 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:20 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:11

NEDJELJA, 05.01.

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivreddni savjen k (r) 12:05 Mladi govore 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Advent u gradu Zinskih 21:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 06.01.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00

01:15 02:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Videostranice Hrana i vino Advent u gradu Zrinskih (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

NEDJELJA, 05.01.

PONEDJELJAK, 06.01.

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja Druga strana (R) TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Okrutna ljubav Mali oglasi Glazbeni in (R) 24 sata vijes Kratki rezovi (R) TV prodaja Tajne uspjeha Glazbeni in (R) TV prodaja Ku onica (R) Popevke i š kleci (R) Shi TV Oblo ec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:25 Kajkavci (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 TV Oblo ec (R) 13:15 TV prodaja 13:30 TV ORDINACIJA (R) 14:30 Druga strana (R) 15:15 Dokumentarni program 16:15 Popevke i š kleci (R)

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Zagorje je jedno S koncertnih pozornica Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

17:30 Zagorje je jedno (R) 18:00 S koncertnih pozornica 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi 21:00 Ve er uz lm 22:45 VTV Tjednik (R) 23:05 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:33 Najava programa 06:35 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:05 TV prodaja 07:20 Popevke i š kleci (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

UTORAK, 07.01. 07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

SRIJEDA, 08.01.

07:58 Danas pogledajte 08:00 Dje ji program

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Pregled poli kih i društvenih doga anja u 2013. 18:00 24 sata 18:35 Iz op ine Nedeliš e 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Glazbena prskalica, zabavna emisija (darivanje, nagradne igre, glazba) 01:00 Igrani lm 02:30 Videostranice

09:00 Hrana i vino 09:30 G.E.T.Report (r) 10:30 Pregled poli kih i društvenih doga anja u 2013. 14:00 Hrana i vino 14:45 akove ki kutak 15:15 Iz op ine Nedeliš e 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 Vijes dana 19:30 Hrana i vino 20:00 Koncert 21:30 Vijes dana 21:45 Igrani lm 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Videostranice

UTORAK, 07.01.

SRIJEDA, 08.01.

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Koktel (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:30 Pri e iz svijeta 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi (R) 18:00 Dokumentarni program 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Dokuteka 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:58 07:00 07:25 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:08 Dokuteka (R) 13:00 24 Sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Dokumentarni program 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 09.01. 07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:50

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report Videostranice Hrana i vino Dom 2 Ju er, danas, sutra

16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30

Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Igrani lm Videostranice

21:00 22:00 22:25 22:15 00:00

ETVRTAK, 09.01.

06:43 Najava programa 06:45 VTV Dnevnik (R) 07:10 Mali oglasi 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Shi 13:00 24 sata vijes 13:30 Pod pove alom (R) 14:25 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Glazbeni izazov 21:45 Putem EU fondova 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

LO ZA ŠTEFANJE SE GUŠTA UZ KLAPU CAMBI

Uskoro nova pjesma, videospot i album

Klapa Cambi na samo Štefanje, 26. prosinca, oduševila je goste no nog bara “Paladin” svojim romanti nim repertoarom. lanovi klape su dugogodišnji prijatelji, a sama klapa postoji

još od 1986. godine. U ovoj 2013. godini iza njih su 92 uspješna koncerta. S klapom smo tako er popri ali prije samog koncerta i upitali jednog od lanova, Hrvoja Lozan i a, kako to da su

na praznik baš ovdje u akovcu, na što nam je on odgovorio: - Posebno nam je interesantno to što mi nikada ne radimo za blagdane, Uskrs, Boži , i pošto

je ovo iznimka o ekujemo prije svega da na nama dragi blagdan, kako mi kažemo Sv. Stipan, zabavimo ljude - što su i ostvarili. Na pitanje je li na vidjelu novi album, Hrvoje nam je rekao: - Dosta radimo unaprijed, singl ‘Oprosti mi jube’ puno se ve vrti na radiju i pokazao se dobro prihva enim od strane naše publike, a u prvom mjesecu izlazimo s novom pjesmom i videospotom, tako er po prvi put sve odjednom. Tako da se nadamo da e do kraja 2014. biti i albuma. Jedna od najnagra ivanijih i najpopularnijih dalmatinskih klapa, koja je ime dobila po prezimenu splitske plemi ke obitelji koja je u 15. stolje u izgradila pala u u Splitu, pored zapadnoga zida Dioklecijanove pala e, napravila je veliku feštu koja e mnogima dugo ostati u sje anju te ih grijati kroz (hladne) zimske mjesece. (vv, zv)

FORMULA 13 1 Get Lucky DAFT PUNK ft. PHARRELL 2 Sirens PEARL JAM 3 Whispers In The Dark MUMFORD & SONS 4 #Beautiful MARIAH CAREY ft. MIGUEL 5 Wait For Me KINGS OF LEON 6 Not Running Anymore BON JOVI 7 Here With Me THE KILLERS 8 Reflektor ARCADE FIRE 9 Roar KATY PERRY 10 Love Me Again JOHN NEWMAN 11 Il Libro Dell’ Amore 2CELLOS ft. ZUCCHERO 12 Valentine’s Day DAVID BOWIE 13 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 14 Do I Wanna Know ARCTIC MONKEYS 15 Afterlife ARCADE FIRE

Top Hit List 1 JELENA ROZGA - Cirkus

TOP LISTA DOMA IH

2 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 3 MAJAŠI - 5-6 piva 4 PSIHOMODO POP - Donna 5 NENO BELAN - An ela an ele 6 TONY CETINSKI - Zar malo to je 7 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 8 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 9 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 10 PARNI VALJAK - Tanki živci 11 ŽIGA - Prosjak 12 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 13 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 14 SEVERINA - Hurem 15 GORAN KARAN - Ljubav uvaj

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 39

sport@mnovine.hr

ODBOJKA KUP Me imurja

U finalu obje ekipe Centrometala Po prvi su se put u inale seniorskog Kupa Me imurja u odbojci plasirale dvije mom adi OK Me imurje Centrometala iz re ana. U polu inalnim susretima te dvije ekipe bile su bolje od ekipa iz Totovca. U susretu prvih mom adi u Nedeliš u re anski klub bio je bolji s 3:0, po setovima 25:21, 25:13 i 25:15. U susretu drugih ekipa, koji je igran u akovcu, opet je bio bolji Centrometal s 3:0, po setovima 25:21, 25:20 i 25:21. Ovakav rasplet ne udi s obzirom na to da je seniorska ekipa Centrometala u samom vrhu hrvatske odbojke, a druga ekipa je ove godine sastavljena od igra a koji su još lani igrali u prvoj postavi prvoligaša. Tu su Marijan Palinkaš, Aleksej Makarov i Marin Posavec. Za drugu ekipu od ove sezone nastupa i Siniša Novak, koji tako er ima zna ajnu prvoligašku

karijeru, a u inalu e igrati i Aleksandar Kova i . Uz njih, tu su još provjereni veterani Josip Treska, Sre ko Horvat, Zdenko i Jadranko Kiri , Marko Ozmec i Branko Juras. Finale e se igrati u nedjelju 12. sije nja u dvorani “Aton” u Nedeliš u s po etkom u 19 sati. Bit e zanimljivo vidjeti kakav otpor prvoligašu mogu pružiti doju erašnji suigra i. Ovim plasmanom u inale županijskog kupa druga ekipa Centrometala plasirala se u regijsko kup natjecanje s obzirom na to da prvoligaš temeljem svog plasmana ima automatsko pravo nastupa me u zadnjih 16 ekipa u Kupu Hrvatske. Zanimljiv e biti i susret za tre e mjesto izme u dviju ekipa iz Totovca. Radi se o mom adima približnih kvaliteta, a i o prevlasti u svom mjestu. Polu inale: OKM Centrometal – OK Totovec 3:0, OK Totovec II – OKM Centrometal II 0:3.

KUGLANJE

Doma ini najbolji na boži nom turniru Kugla ki klub “Dubrav an” iz Donje Dubrave na kuglani kavane “Opera” bio je organizator tradicionalnoga boži nog turnira u kuglanju, na kojem je nastupilo etrdesetak igra a i igra ica. Za razliku od proteklih godina, ove je ve ina medalja ostala kod ku e. U kategoriji registriranih igra a pobijedio je lan kluba doma ina Davor Fabi , srušivši 258 unjeva. Na drugo, odnosno tre e mjesto plasi-

rali su se klupski kolege Josip ižmešija (255) i Željko Šimuni (249). Kod neregistriranih igra a slavio je Mihajlo Žini (249) iz Donje Dubrave, ispred Borisa Ivaniša(243) iz Koprivnice i Marijana Miri a (237) iz Donje Dubrave. Me u ženama najbolja je bila Nikolina Hreš (218), ispred Marine Dolenec(208) i Zlate Žvorc (202). Najbolji su u svakoj kategoriji nagra eni medaljama. (af)

ZAJEDNICA sportskih saveza i udruga Me imurske županije

Me imurska županija za sport u 2014. daje najviše u Hrvatskoj da je Zajednica sportova servis Me imurske županije i tako da nisu niti mogu biti neprijatelji niti pak imati suprotstavljene strane. Županija je otvorena za sve prijedloge i sugestije, a ono što on predlaže djelatnicima Zajednice je da se javljaju na programe i projekte tvrtki kako bi se iskoristila sredstva koja su na raspolaganju.

Svjetsko prvenstvo u ribolovu veliki je spektakl kojeg nismo ni svjesni U akove kom hotelu “Park” održana je sve ana sjednica Izvršnog odbora Zajednice sportskih saveza i udruga Me imurske županije. Tom je prigodom predsjednik Mato Kljaji istaknuo kako je prošla godina bila inancijski teška, no uporni i žilavi sportaši izborili su dobre rezultate. Premalo sredstava je, po ocjeni predsjednika Zajednice, uloženo u sport, no unato tomu sportaši su postigli odli ne rezultate. Treba naravno re i da su klubovi i udruge zahvaljuju i prije svega entuzijazmu sportskih djelatnika uspjeli preživjeti još jednu zbilja tešku godinu. Isto tako Kljaji smatra da bi nova godina trebala biti puno bolja i kvalitetnija i iz razloga što je sa Županijom i županom Posavcom postignut dogovor da se za sport izdvoji više inancijskih sredstava. - No, ne emo sjediti prekriženih ruku i samo ekati, ve emo probati i na neke dru-

ge na ine prona i dodatna sredstva da sportašima bude lakše. U nešto više od godinu i pol, koliko je Kljaji predsjednik Zajednice, napravljena su državna i županijska revizija i u Zajednici je bila sportska inspekcija. Radi se otvoreno, svaka kuna je javna i ništa se nema razloga skrivati. Prvo se daje udrugama i savezima koji rade s djecom jer djeca su ono u što treba ulagati. Svugdje gdje se moglo štedjelo se, radilo se racionalno i ekonomi no.

Me imurska županija jedina u Hrvatskoj pove ala izdvajanja za sport Na sve anoj sjednici bio je i me imurski župan Matija Posavec, koji pak je kazao da je Me imurska županija jedina županija koja je stavku za sport pove ala u odnosu na 2013. godinu. Tako je Posavec naveo i iznose pojedinih župa-

nija koje imaju ve e prora une od Me imurske, ali daju puno manje novca Zajednici sportova. Primjerice, Varaždinska županija ima 40% ve i prora un, a za Zajednicu sportova izdvaja 150.000 kuna. Koprivni ko-križeva ka županija ima 50% ve i prora un, a za sport izdvaja 480.000 kuna. Župan Posavec iznio je i konkretne brojke koliko novca ide za sport u Me imurju. Za Zajednicu sportova predvi eno je 1,200.000 kuna, za su inanciranje dvorana 300.000, za sportske manifestacije 200.000 te za školski sportski savez 300.000 kuna, što je ukupno 2,100.000 kuna. - Tako er nas u u 2014. o ekuje niz sportskih manifestacija, dodao je Posavec, koje e Županija tako er podržati i su inancirati kroz institut javnih poduze a ili nekakvih drugih sponzorskih sredstava. Na kraju je župan istaknuo i to

Dopredsjedniku Saveza Zoranu Pfeiferu Kljaji je estitao što je imenovan direktorom svih ribolovnih reprezentacija Hrvatske. Pfeifer je zahvalio i još jednom podsjetio da je Me imurje ove godine doma in Svjetskog prvenstva u ribolovu. - Svi jednostavno moramo biti optimisti, pa tako i na tragu rije i predsjednika Kljai a i župana Posavca, dokaz smo mi u Ribolovnom savezu koji emo organizirati Svjetsko prvenstvo s izuzetno malo novca, a s druge strane napunit emo tijekom tjedna održavanja sve hotele u Me imurju i okolici, tako da e se taj tijek novca vratiti natrag sportašima i Zajednici. eka nas veliki spektakl kojeg nismo ni svjesni. Stoga godina koja je pred nama mora biti puna optimizma, jer imamo u Me imurju najve i sportski doga aj ikada organiziran, tako da za taj doga aj mora živjeti kako cijela sportska zajednica, tako i cijela županija. (so)

KARATE

Župan primio kadetske prvakinje Hrvatske Karate je me u najtrofejnijim sportovima u Me imurju, koji ve dugi niz godina okuplja mnoštvo djece i mladih. Na posljednjem ekipnom Prvenstvu Hrvatske, koje je u Zagrebu održano 15. prosinca, sudjelovala je ženska kadetska ekipa Karate kluba Globus uz akovca, oja ana karatisticama iz KK-a Nedeliš e i KK-a Me imurje. Tamo su osvojile prvo mjesto, a ovaj petak primio ih je župan Me imurske županije Matija Posavec. Na natjecanju u Zagrebu bile su Lucija Ružaj, Laura Rehak, Lucija Lesjak, Ana Ciglari i Mateja Rumplin, a vodili su ih treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki . One su pra ene roditeljima i trenerima u pe-

tak došle u Me imursku županiju te je to bila prilika da im se još jednom estita na ovome sportskom uspjehu. Kako je rekao župan Me imurske županije Matija Posavec, ovaj

uspjeh karatistica dokaz je da se unato kriznim može studiozno raditi s mladima te postizati uspjehe, ju er na regionalnoj, danas na nacionalnoj, a sutra na me unarodnoj

razini. Me imurska županija i dalje e nastaviti ulagati u sport, jer, osim u inaka na zdravlje i odgoj, on pridonosi i promociji Me imurja, rekao je župan Posavec. (dv)

3. sije nja 2014. ATLETIKA

Kros liga “Globetka 2014.” Posljednje, osmo kolo prošlogodišnje Kros lige “Globetka” održano je baš onako kako su to i priželjkivali vrijedni organizatori lige, lanovi AK-a Me imurje akovec. Naime, po prohladnom, ali sun anom vremenu nastupilo je devedeset i etvero trka ica i trka a koji su tr ali na dionicama od 7,8 i 3,6 km. Tako je na najbolji mogu i na in završila 2. po redu kros liga u akove kom parku “Globetka”, koja je u osam kola ponudila sudionicima tr anje u svim vremenskim uvjetima te razli ito pripremljenoj podlozi za tr anje. Zadnje kolo obilježila

je pobjeda na 7,8 km Martina Srše kod muškaraca te Valentine Župani kod žena,

dok su drugo i tre e mjesto osvojili Bruno Babi i Hrvoje Bari kod muškaraca te Ivana Antolkovi i Ena Babi kod žena. U utrci na 3,6 km u muškoj konkurenciji pobijedio je Filip Turk ispred Mihaela Mavrina i Gorana Mihinja a, dok je u ženskoj najbolja bila Nina Dobša ispred Karle Duji i Danijele Krobot.

Uskoro kre e prvo kolo 3. po redu kros lige “Globetka 2014.” Tr anje u prirodi, kao i drugi oblici sportske aktivnosti i rekreacije, jednostavan je i vrlo efikasan na in za održavanje

kondicije, reguliranje tjelesne težine i smanjenja posljedica stresa. Drugim rije ima, za održavanje dobrog zdravlja korisno je baviti se sportom, a jedan od bitnih preduvjeta za to je redovitost i bavljenje tjelesnom aktivnoš u tijekom cijele godine. Organizirano tr anje u Globetki upravo to i omogu uje, jer su termini lige ravnomjerno raspore eni osam puta kroz cijelu godinu, i obuhva aju sva godišnja doba i tr anje u razli itim vremenskim uvjetima. Budu i da se za svako kolo treba i pripremati, sudjelovanjem u ligi te redovitim tr anjem dva do tri puta tjedno u svim mjesecima dugoro no se vodi briga o vlastitom zdravlju. U 2014. godini kada e se po tre i put održati organizirano tr anje u akove kom parku “Globetka”, trka i e se okupiti ponovno u osam kola, a prvo e se održati ve krajem sije nja ili po etkom velja e. Novost je i to što e u 2014. godini kra a staza od 3,6 km imati ista “pravila igre” kao i dionica od 7,8 km, odnosno proglasit e se najbolji u ukupnom poretku i poretku po kategorijama i za tu dionicu.

Pono na utrka u Varaždinu Kao toliko puta do sada, okupila je velik broj trka ica i trka a koji su novu godinu zapo eli onako kako najviše vole - tr anjem! Na startu se pojavilo više od 200 trka ica i trka a koji su to no u pono krenuli na prvi obilazak grada u novoj godini. Muškarci su tr ali 6.400 m, a žene dvostruko kra u stazu. Vremenski su uvjeti išli na ruku trka ima, ali vjerojatno bi svima bila draža Nova godina s nešto snijega. Ove su godine u muškoj konkurenciji najbrži bili prošlogodišnji pobjednik, Slovenac Vid Zevnik te gosti iz Italije, Diego Avon i Luca Solone. U ženskoj konkurenciji uvjerljivo, s novim rekordom staze, pobijedila je naša Matea Matoševi , a drugim i tre im mjestom morale su se zadovoljiti Ma arica Tunde Szabo i Talijanka Giuliana Caiti. Utrku je uspješno završio i najstariji

natjecatelj, Josip un ek, ro en 1924. godine. Ove su godine (napokon) izjedna ene nov ane nagrade u muškoj i ženskoj konkurenciji, a na rezultatima su organizatori iz AK-a Sloboda Varaždin objavili i “pravu” dužinu staze od 6.400 m. Me u natjecateljima našli su se i brojni me imurski atleti ari, tako

je na 28. poziciji završio Dragan MILENKOVI Triatlon klub Me imurje akovec, 52. je bio Božo SRPAKAK Me imurje akovec, 52. Dražen JANŽEK 1OK Me imurje Selnica, 53.Tomislav IVAN EVI Triatlon klub Me imurje akovec, 54. Siniša CAR Triatlon klub Me imurje akovec, 57. Nikola POLJAK Ind_ a-

kovec, 58. Dražen PODVEZ PK Extrem akovec, 67. Tomislav DRVODERI Ind_ akovec, 72. Marko BREZNIK Ind_Sveti Martin na Muri Hrvatska, 79. AK Me imurje akovec, 87. Davor BORKOVI PK Extrem akovec, 89. Kristijan ŠOLTI Ind_ akovec Hrvatska, 94. Jasminko KONTREC. Ind_Mursko Središ e Hrvatska, 97. Danijel ŠTEFI AR AK Me imurje akovec, 98. Ivica ŠTEFI AR AK Me imurje akovec, 108. Stjepan BERNAT AK Me imurje akovec, 115. Damir ŠIMUNI Ind_Mursko Središ e Hrvatska, 122. Igor ŠTEFI AR AK Me imurje akovec, 136. Dragutin JESENOVI Ind_ akovec Hrvatska. Novogodišnja utrka u Varaždinu otr ana u “revijalnom tonu” za ve inu natjecateljica i natjecatelja samo je uvod u trka ku sezonu.

Polarna liga Preloga U zimskim danima bicikli e na zasluženi odmor, a da bi popunili prazninu koja je nastala, Biciklisti ki klub Prelog organizira Polarnu Kros Ligu 2013./2014. Rije je o tr anju uz akumulacijsko jezero HE Dubrava. Natjecanje je idealna prilika za podizanje kondicije za predstoje u biciklisti ku sezonu. U nastavku teksta donosimo raspis natjecanja. Start i cilj su u Prelogu kod mosti a na nasipu akumulacijskog jezera HE Dubrava, preko puta DG sportskog centra. Dužine staza su 5 ili 10 km, a kategorije u kojima se natje e: gra anke (apsolutna dobna kategorija) 5 km, gra ani (apsolutna dobna kategorija) 5 km, gra anke (apsolutna dobna kategorija) 10 km, gra ani (apsolutna dobna kategorija) 10 km.

Ukupni poredak odre uje se zbrajanjem bodova pet (5) najboljih plasmana te dodavanjem nagradnih bodova za upornost, i to po jedan bod za svaki dodatni nastup. U slu aju istog broja bodova dvoje natjecatelja, redoslijed se odre uje po boljem prosje nom vremenu od svih nastupa. Startnina je 30 kuna za cijelu ligu. Ve je održano i peto kolo, naime, uz vremenske prilike primjerenije listopadu nego kraju prosincu, broj ukupnih natjecatelja na ovogodišnjoj ligi popeo se na okruglih 60, uz ve sada standardnih 35+ sudionika po kolu. Preostaje još pet kola, i to: 6. kolo – 05.01.2014. u 10 h, 7. kolo – 12.01.2014. u 10 h, 8. kolo – 19.01.2014. u 10 h, 9. kolo – 26.01.2014.i 10. kolo – 02.02.2014 u 10 sati.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

VALENTINOVO U PRAGU 3 dana 14. – 16. 02. 899,00 kn

BICIKLIZAM KARNEVAL U VENECIJI 2 dana 01. – 02. 03. 590,00 kn

CIKLOKROS

Doma i biciklisti PULS-a najuspješniji na obje utrke Na ciklokros utrci u Miklavcu u obje utrke ukupnu pobjedu odnijeli su voza i BK-a PULS. U prvoj utrci na kojoj su nastupala djeca, rekreativci i žene prvi je ciljem prošao Tin Pavlic, dok je u drugoj utrci muškaraca pobijedio Bruno Radoti . Po za ovo doba godine odli nim vremenskim uvjetima na utrci je startalo ukupno 38 voza a, koji su bili podijeljeni u dvije utrke te razvrstani u pet kategorija.

Ovom utrkom završena je vrlo uspješna prva natjecateljska biciklisti ka sezona za pulsovce. Idu a ciklokros utrka o ekuje ih 5. sije nja u Svetoj Nedelji, dok se biciklisti na stazu u Miklavcu opet vra aju 19. sije nja i 2. ožujka, kada e se održati dva kola Zimske ciklokros lige. Utrka 2. ožujka ujedno je i finalna utrka ove lige pa e nakon natjecanja biti organiziran prigodan domjenak uz podjelu nagrada najbolji-

SAJAM CVIJEĆA I VRTOVA PORDENONE 08.03. 280,00 kn (djeca do 13 god. 240,00 kn) n) MAKEDONIJA 5 dana 02. – 06.04. 1.960,00 kn GARANTIRANI POLAZAK

ma po kategorijama. Vrhunac natjecateljske ciklokros sezone za bicikliste BK-a PULS bit e 12.

sije nja, kada se održava prvenstvo Hrvatske u ciklokrosu na stazi u Svetoj Nedelji.

www.insulatour.com info@insulatour.com

3. sije nja 2014. NOGOMET

Redovna godišnja skupština NK Trnave iz Gori ana U Domu kulture u Gori anu održana je redovita godišnja skupština Nogometnog kluba “Trnava” iz Gori ana. Godišnju skupštinu je vodio Robert Katanec s radnim predsjedništvom. Sukladno predvi enom dnevnom redu, na po etku je predsjednik kluba Ivan Blažek prisutnima predstavio izvješ e o radu za 2013. godinu. Godina e ostati zapam ena jer osim sportskih uspjeha klub je zahvaljuju i Op ini Gori an i na elniku Mariju Mohari u potpuno renovirao objekt NK Trnave. Ukupno je uloženo 580.000 kuna, a radove su financirali Op ina Gori an s 20% i Ministarstvo regionalnog razvoja i EU ondova s 80%. Predsjednik je zahvalio svim sponzorima, donatorima te svim navija ima kluba. Za dugogodišnji rad i doprinos u radu kluba zahvalnice kluba uru ene su Zlatku Jakši u iMiroslavu Žvorcu.

Predsjednik kluba na kraju je sa zadovoljstvom obavijestio sve lanove da je u rad puštena web stranica Nogometnog kluba Gori an, koju su napravili lanovi klubaIvan Kati i David Markan. Nakon predsjednika financijsko izvješ e prezentirao je blagajnik Miroslav Žvorc. Klub je uspio unato teškim vremenima uspješno podmiriti sve obveze i završiti godinu u pozitivi. Treba još spomenuti da od prošle godine NK Trnava i škola nogometa, koja je sastavni dio kluba, imaju odvojeno financijsko poslovanje u cilju što ve e transparentnosti. Predsjednik Nadzornog odbora Ivan Horvat izvijestio je lanove o kontroli blagajne i naveo da se ona vodi na propisani na in i transparentno te dao pozitivno mišljenje za 2013. godinu. Nakon financija došli smo do izvješ a Andreja Blagusa, voditelja škole nogometa svih mla ih kategorija. Klub na-

stupa u kategorijama: lima i, mla i pioniri, pioniri i juniori. U rad s mladima uz Roberta Katanca priklju eni su Simon Jakši i Petar Baksa. Istaknut je rezultat juniora koji su nakon jedanaesteraca nesretno ispali u polufinalu juniorskog kupa. Završno izvješ e dao je i trener seniorske mom adi Petar Medvar. Jesenski dio sezone završen je na drugom mjestu. Izrazio je zadovoljstvo s ekipom koja je pokazala veliko zajedništvo na terenu i van njega. Trener i ekipa na kraju su dobili dug pljesak 150 prisutnih lanova i simpatizera, koji su nakon dugo godina u potpunosti napunili dvoranu. Tako er je važno spomenuti da su sva izvješ a prihva ena jednoglasno. Predsjedavaju i se zahvalio svima, zaželio još puno uspjeha u nadolaze oj nam sezoni i pozvao sve prisutne na prigodni domjenak, a završio rije ima: “Danas je lijepo biti lan Nogometnog kluba Trnava.

NK Vidov an u jesenskom dijelu promijenio ak tri trenera

U prolje e na klupu sjeda Damir Ujlaki U klupskim prostorijama protekle subote, 21. prosinca, održana je redovna izvještajna godišnja skupština NK Vidov an Donji Vidovec. Dugogodišnji predsjednik kluba Blaž Jakupak u izvješ u o radu za 2013. godinu istaknuo je kako godinu ne e pamtiti po posebnim rezultatima ni u jednoj kategoriji. Najviše se o ekivalo od seniorskog sastava koji se natje e u II.ŽNL-istok u kojoj su u proljetnom dijelu jedva izbjegli ispadanje, a ni nakon jesenskog dijela natjecanja situacija nije nimalo bolja. Unato tome, rekao je kako ostanak u ligi ne bi smio biti upitan. Spomenuo je investicijska ulaganja koje su stvorile uvjete u klupskim prostorima na kojima bi im mnogi mogli zavidjeti, a u to su klupskog prora una i pomo Op ine utrošili 250.000 kuna. – Mi igra ima stvaramo uvjete, a oni nama ni im ne vra amo - zaklju io je svoje izvješ e Jakupak. Seniorski sastav je kroz jesenski

dio promijenio ak tri trenera. S njima je po eo raditi Sre ko Gabaj koji ih je napustio nakon etvrtog kola. Nakon toga ih je preuzeo Ivan Vidovi koji je ostavio mom ad etiri kola prije kraja. - Bilo je to poslije utakmice s Dravom Donji Mihaljevec u kojoj je mom ad nije ništa pokazala. etvrt stolje a sam uz ovaj klub, ali tako sramotnu igru nisam nikada vidio. Smatram da je osnovni razlog slabih rezultata neredovito treniranje, izuzev Varge, Matulina i Lukše, te je upozorio kako je situacija u mom adi kriti na i ozbiljna. Poslije njega mom ad je privremeno vodio igra -trener Danijel Nemet. Ivica Gabaj, trener mla ih uzrasnih kategorija je pohvalio rad pionira, no s juniorima je nezadovoljan i oni su preslika seniora pa ne vidi svijetlu budu nost iz ovih redova za popunjavanje seniorskog sastava. Ivan Vidovi je govorio o igrama veterana kazavši kako su oni kroz go-

dinu imali dva perioda, relativno loš u proljetnom dijelu, zbog izostanka klju nih igra a s utakmica, i sjajnu jesen gdje su u Veteranskoj ligi MNS-istok prvaci. Predsjednik Jakupak pozvao je na sveop u mobilnost igra kog kadra kojem su neophodna neka poja anja te je obznanio kako e u proljetnom dijelu natjecanja mom ad voditi Damir Ujlaki iz Kotoribe. Na skupštini je podijeljeno desetak zahvalnicama tvrtkama i pojedincima koji su posebno pomogli klupski rad. Op inski na elnik Josip Grivec je rekao kako bi volio da prvenstvenu ljestvicu seniorskog sastava gleda obrnuto okrenutu te je dodao kako se Op ina maksimalno zalaže kako bi mladima pružila sve potrebne uvjete. Na skupštini su bili klupski lanovi, simpatizeri, predstavnici drugih mjesnih udruga i gosti, a mahom su izostali oni o kojima se je najviše govorilo-igra i. (A.Fuš)

MALI NOGOMET

Humanitarni malonogometni turniri za Melaniju Horvat Udruga oboljelih od leukemije i lim ova UOLL i Mali Slogaši iz akovca organiziraju humanitarni me unarodni malonogometni turnir koji e se održati u nedjelju 19. sije nja 2014. u dvorani Graditeljske škole u akovcu. Cjelokupni prihod i i e za lije enje Melanije Horvat iz Križovca. Turnir e se odigrati u kategorijama U-8 i U-10. Tjedan dana kasnije, 26. sije nja, turnir se nastavlja u kategorijama U-12 i U-14 u dvorani ATON u Nedeliš u.

Na Novu godinu krenuo eliminacijski dio malonogometnog turnira “Pan Kup Varaždin” Prvoga dana 2014. godine odigralo se šest utakmica 1/16 finala seniorskog turnira i dva susreta osmine finala kod veterana, slijede ve er kasnije ( etvrtak) dvije utakmice 1/16 finala seniora i dvije osmine završnice kod veterana, u petak se igraju utakmice osmine finala u obje konkurencije. Vikend je predvi en za preostale utakmice osmine finala glavnog turnira i za etvrtfinale veteranskog turnira, dok e se u ponedjeljak, na blagdan Sveta tri kralja, odigrati sve etiri utakmice etvrtzavršnice glavnog, seniorskog turnira.

Šest dana uzastopnog druženja u Areni Varaždin, šest najiintenzivnijih i najdramati nijih dana turnira, nakon ega slijedi tek polufinala (petak, 10. sije nja) i Dan velikog finala (subota, 11. sije nja).

U konkurenciji još uvijek i tri me imurske ekipe Tri me imurske ekipe ostale su u natjecanju. Danas u 20.00

sati u susretu šesnaestine finala kod seniora MIP Weyland iz Puš ina igra protiv ekipe Club MM Zagreb /Sesvete. U petak kod veterana u 19.20 sati Prodajni centar BAT igra sa sastavom Varaždinski zug Moja putovanja. Ako MIP Weyland pro e dalje, igrat e nakon njih u 20.00 sati s Avtom Grosuplje iz Slovenije. U etvrtfinalu seniora Svježa jaja Vuk igraju u nedjelju u 17.30 sati s MNK rešnjevo EL ili CB A rika .

Po inje završnica malonogometnog prvenstva Me imurja U dvorani Aton u Nedeliš u ju er je po ela završnica 31. zimskog malonogometnog prvenstva Me imurja. U konkurenciji seniora odigrat e se etiri utakmice osmine finala. Susreti osmine finala 02.01.2014. ( etvrtak): OPG

SRPAK (Palinovec) – SVJEŽA JAJA VUK ( ehovec) – seniori, BUKAL ELEKTRONIKA ( akovec) – MIP WEYLAND (Puš ine) – seniori CB MARTIN (Nedeliš e) – CB EDEN (Prelog) – seniori, KOSPORT (Strahoninec) – AUTO GRANDY (Strelec) – seniori.

3. sije nja 2014. SPEEDWAY POZNATI datumi utrka u novoj sezoni

Prva utrka u Hrvatskoj na rasporedu 9. svibnja Zimsko zatišje u borbama na spidvej stazama iskorišteno je za dogovore o aktivnostima u idu oj sezoni. Tako je u Žarnovici (Slova ka) održan sastanak predstavnika regionalne koordinacije Austrije, eške, Ma arske, Slova ke, Slovenije i Hrvatske i utvr eni termini zajedni kih prvenstava 2014. godine. Sezona u Hrvatskoj e po eti 9. svibnja utrkom prvenstva parova, dok e se 19. srpnja održati utrka pojedina nog prvenstva. Speedway klub “Unia” bit e i doma in i natjecanja u službenim me unarodnim prvenstvima, 21. lipnja na Stadionu “Milenium” održat e se polufinalne borbe kvalifikacija za Grand Prix 2015. godine. Za kraj sezone planira se još jedna velika me unarodna utrka, možda ponovo jedno od natjecanja za Europsko prvenstvo, o emu se

još pregovara, ili pozivna utrka za Veliku nagrada Hrvatske.

Jurica Pavlic promijenio klub u Poljskoj Podsjetimo i na to da je Jurica Pavlic, nakon Lublina, Leszna i Rzeszowa, nedavno potpisao

novi ugovor za poljski speedway klub Betard Sparta Wroclaw. Predstavljanje je održano na službenoj press kon erenciji extraligaškog kluba na kojoj su prisustvovali svi voza i koji e u 2014. voziti za kluba iz jednog od najljepših poljskih gradova - Wroclaw. Betard Sparta o i-

KOŠARKA to sljede e godine juriša na naslov poljskog prvaka jer ekipu sa injavaju: svjetski prvak TaiWo finden, prošlogodišnji juniorski svjetski prvak MaciejJanowski, Australac Troy Batchelor, Poljaci Tomasz Jedrzejewski i ZbigniewSuchecki, te juniori Dolny, Malitowski i Trzensiok. Vozit e pod imenom najve e gra evinske firme u tom podru ju te generalnog sponzora kluba – Betard Poljska. Trener Piotr Baron ve je ranije izrazio želju da se Pavlic pridruži njegovom teamu, a s obzirom da je njegov klub Marma Rzeszow ispao u prvu ligu, nije bilo druge opcije nego prije i u drugi te ostati u extraligi. - Htio sam ostati s klubom s kojim sam potpisao dvogodišnji ugovor a to je bio Rzeszow. Nažalost nismo imali sre e ove sezonea smatram da bi za mene to bio korak unazad voziti u prvoj ligi i potpisao sam ugovor s novim klubom. Ovdje su mladi voza i, odli na smo ekipa i vrlo je važno da se slažemo me usobno kao i vodstvom kluba rekao je Jurica pri povratku iz Poljske.

PLANINARENJE

16. Vincekov pohod po me imurskim bregima U organizaciji PD Bundek mnogobrojni planinari krenut e 19. sije nja na Vincekov pohod po vinorodnim brežuljcima Me imurja, od kojih ni jedan nije viši od 300 m. Organizato i doma in i ovog pohoda PD Bundek je spreman. S organizacijom zapo injemo ve u 9. mjesecu, kazala je Sonja Vrši predsjednica društva, a onako intenzivnije sredinom 11. mjeseca. Ekipa je uigrana, svatko zna svoj dio posla tako da s naše strane nema nekih problema. Dogovorili smo ugostitelja u Sportskoj dvorani, vidjet emo što e biti sa usputnim stajankama, a kona no vidjet emo i kakvo e nas vrijeme zadesiti. Nadamo se najboljem. Imamo ve dosta najavljenih društava, prijavila su se i tri društva iz Pule koja e do i na dva dana i preno iti u Me imurju. Ostali e vjerojatno do i samo na jedan dan. Petnaestak kilometara za etiri do pet sati, kraj mnogih stajanki i odmorišta.Rekreativci skra uju hodanje nakon gorica u kojima se vrši simboli ni obred rezidbe trsa.Po etak pohoda je izme u 8 i 9 sati na parkiralištu u Toplicama Sv. Martin.Startnina je 15 kn za odrasle koja uklju uje simboli ni poklon, karton i pohoda te kruh sa slaninom i žesticom na startu. Kre e se preko vinorodnih brežuljaka Grkaveš aka i Venca do Gradiš aka, Kapelš aka, Koncov aka i Baloga. Na jednoj od stajanki bit e obavljen obred te rekreativci kre u busom, a ostali pješa e do sportske dvorane u

M. Središ u gdje je kraj pohoda a po etak planinarske veselice uz glazbu, jelo i pi e(grah, hrenovke, kobasice) po vrlo pristupa nim cijenama.

2013. uspješna godina za planinare Bundeka Kada pak je rije o samom PD Bundek, treba istaknuti da je i ova je godina za njih bila uspješna. Kako je kazala Vrši , s obzirom na recesijsku situaciju prošla je vrlo dobro. Ostvarili smo ve inu planiranih izleta, a bilo ih je pove i broj. Pamtit emo je po novoosnovanoj Vodi koj sekciji. Ove smo godine na te aj poslali 6 vodi a i svi su uspješno položili ispite pa tako u Društvu imamo 12 vodi a A standarda i ne mislimo stati na tom broju. Uz tradicionalan i jubilarni 15. Vincekov pohod , organizirali smo i No ni pohod na Ivanš icu te 1. put Planinarsko Martinje stazama okolice Štrigove.

Ovu smo godinu završili kao doma ini tradicionalnog Pohoda prijateljstva. Svake je godine doma in drugo društvo - jednom slovensko iz Lendave, pa ma arsko iz Lentija pa opet mi... I tako je na tom zaklju nom pohodu 27.12. - ovaj put uz Muru-sudjelovalo je 80-ak planinara. Sudjelujemo na svim pohodima susjednih društava jer je to na in da svoju suradnju još više obogatimo i dalje gradimo na vrstim temeljima. Zajedno s PD Prelog organizirali smo višednevni pohod stazama Lastova za prvomajske praznike, to je ve tre a godina za redom da s njima kampiramo i planinarimo po oto kim stazama. Mnoge smo pohode ostvarili u zajedni koj organizaciji s planinarima iz Lendave jer nam se ini da imamo najviše zajedni kih interesa, a ujedno nam oni pripomažu u vo enju izleta za koje nam trebaju vodi i D ili B standarda koje

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Dominantno Me imurje! Odigrana su dva zaostala susreta u kojima je Me imurje laganom šetnjicom razvalilo Ivan icu u Ivancu sa 70 i kusur razlike, te time potvrdilo dominantnu poziciju u ovoj ligi. Prvim mjestom izborili su igranje u regionalnoj juniorskoj ligi gdje e im se priklju iti Križevci koji su ipak, bojimo se prevelika prepreka za igranje na državnom Polufinalu. No, košarka je do sada nebrojeno puta pokazala da zna biti potpuno “out o control”. (bh)

10 9 9 9 9 9 9 9

10 7 7 4 4 4 1 0

0 2 2 5 5 5 8 9

20/+683 16/+144 16/+155 13/-59 13/-83 13/-163 10/-306 9/-373

Ivan ica - Gra ar 61:70 Ivan ica - Me imurje 40:114 ME IMURJE: Gašpari 19, Svaty 26, Posavec 5, ibari 10, Pa an 29, Jambrovi 25

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Kotoriba ima sjajnu generaciju! Na prili no iznena uju i na in završila je i kadetska polusezona liderskom pozicijom Kotoribe, no samo za one koji ne prate dovoljno generaciju košarkaša ro ene 1998. Ve smo pisali da sjajan posao koji radi trener Rudi Balog dolazi na naplatu, te e kade Kotoribe razigrava s podravskim ekipama za jedno mjesto koje vodi na državni Polu nalni turnir. (bh)

TABLICA mi, nažalost, još uvijek nemamo. I kad organiziramo neku turu po hrvatskim ili slovenskim stazama gdje još nismo bili, pripomažu nam lanovi tamošnjih planinarskih društava i tako razmjenjujemo iskustva, pohodi su nam kvalitetniji i oboga eni autohtonim pri ama. Uglavnom, ove smo godine bili na 33 organizirana pohoda. Iako su nam planinarski izleti glavna aktivnost, svake godine organiziramo jedan ra ting - ove je godine bio na rijeci Uni. Organizirali smo i biciklijadu, htjeli smo najprije od izvora do uš a Mure, ali smo zbog istovremenog poklapanja s austrijskom tradicionalnom utrkom uz Muru zamijenili turom oko Balatona. Tu su se uklju ila 4 planinara i ljubitelja bicikliranja koji su krenuli iz akovca, odnosno Palinovca i prošli oko 250 km. Svake godine organiziramo prezentacije i predavanja o planinama i planinarenju, a stalni nam je vrlo kvalitetan i zahvalan predava naš lan An elko Hrženjak. Imali smo još jedno zanimljivo predavanjeD. Šinceka o flori Ivanš ice. Svoj plan napravili smo ve sredinom 11. mjeseca i objavili ga na web stranicama Društva - tiskaju se mali džepni kalendari s popisom pohoda tako da e svaki lan prilikom u lanjenja dobiti i tiskani plan aktivnosti. Plan smo uskla ivali s PD Prelog i PD Lendava kako bi zajedni ki organizirali i planirali pohode. Hvala njihovom vodstvu na timskom radu i suradnji. Veselim se što emo u sljede oj godini imati priliku još više sura ivati.

TABLICA 1. Me imurje 2. Gra ar 3. akovec 4. Dubrav an 5. Ivan ica 6. Donji Kraljevec 7. Rudar Cimper 8. Prelog

1. Kotoriba 2. Vindija 3. Me imurje 4. Lepoglava 5. Ivan ica 6. Gra ar 7. Donji Kraljevec 8. akovec 9. Rudar Cimper

6 6 6 6 6 6 6 7 7

6 5 4 4 3 2 2 1 1

0 1 2 2 3 4 4 6 6

12/+209 11/+337 10/+98 10/+62 9/+7 8/-97 8/-150 8/-225 8/-241

Gra ar - Lepoglava 45:71 akovec - Kotoriba 58:90 AKOVEC: Barani 4, Mihol ek 11, Kranjec 10, Krnjak 3, Hrustanovi 28, Herman 2 KOTORIBA: Zvošec 20, Žini 2, Andrlon N. 15, Fuš 32, Vlaši 2, Andrlon M. 20

Ivan ica - Me imurje 54:61 ME IMURJE: Žini 13, Bogdani 5, Beriša 9, Vojkovi 23, Blažeka 7, Bedi 4

Vindija - Rudar Cimper 126:26 RUDAR CIMPER: Antolovi 15, Nerer 7, Peras 2, Rihtarec 2

Me imurje - Gra ar 68:73 ME IMURJE: Herman 2, Škoda 4, Žini 21, Bogdani 7, Beriša 10, Kova i 2, Vojkovi 4, Blažeka 9, Bedi 7, Bleš 2

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

akovec lider bez poraza Sa 7 sjajnih pobjeda iz 7 nastupa mla i kade akovca ro eni 2000. i mla i predvode kolonu od 14 klubova koliko ove godine broji liga “skoro najmla ih” (igra se i Liga dje aka za ro ene 2002. i mla e). Kakve e im bi šanse na višoj razini gdje se priklju uju i podravske mom adi ostaje za vidje - ipak su to djeca, pa je rela vno teško predvidje neke rezultatske dosege. No, da je ova generacija akovca talen rana - to stoji! Dobre izglede za prolaz dalje ima i mom ad Preloga. (bh)

TABLICA 1. akovec 2. Ivan ica 3. Lepoglava 4. Me imurje 5. ŽKK Radost 6. Vindija 7. Prelog 8. Kotoriba 9. Gra ar 10. akovec II 11. Donji Kraljevec 12. Nedeliš e 13. Dubrav an 14. Rudar Cimper

7 8 9 7 8 7 6 8 7 9 8 9 7 8

7 6 5 6 5 5 6 4 4 2 2 1 1 0

0 2 4 1 3 2 0 4 3 7 6 8 6 8

14/+424 14/+119 14/+66 13/+111 13/-87 12/+161 12/+132 12/-81 11/+182 11/-152 10/-46 10/-405 8/-122 8/-302

Rudar Cimper - ŽKK Radost 52:56 RUDAR CIMPER: Žganec 5, Peras 12, Vrbani 15, Bedi 2, Nerer 18 ŽKKRADOST:Hrka M.2,Bašek29,Kranj ec 2, Štrukelj 4, Škoda 5, Zdolec 6, Ma ar 8

Lepoglava - Dubrav an 51:42 DUBRAV AN: Lisjak 5, Tišler 12, Milosavljevi J. 20, Matotek 5

Ivan ica - Nedeliš e 71:21 NEDELIŠ E: Jaluši 3, Vukši 4, POsavec 6, ur 5, Varga 1, Mihol ek 2

Ivan ica - Donji Kraljevec 50:44 DONJI KRALJEVEC: Mikec 9, Ivanovi 11, Lepen 5, Vlah 1, Me imurec 18

Prelog - Donji Kraljevec 51:40 PRELOG: Mikec 5, Iveli 2, Zvornik 7, Puškari 10, Ga eša 10, Iveli T. 2, Krušelj 15 DONJI KRALJEVEC: Ivanovi 8, Lepen 8, Me imurec 11, Šupljika 13

akovec II - Kotoriba 44:62 AKOVECII:Tretnjak5,HorvatL.1,Pongra i 2,Jankovi 20, Kova 2, Piknja 8, Zaspan 4, Kranj ec 2 KOTORIBA: Ignac 2, Fuš 9, Pongrac 9, Oršoš 4, Andrlon 6, Vlaši 6, Bogdan 14

ŽKK Radost - akovec II 55:40 ŽKK RADOST: Hrka M. 11, Rodek 2, Bašek 2, Štrukelj 8, Škoda 7, Zdolec 12, Ma ar L. 13 AKOVEC II: Piknja 2, Kova 8, Horvat T. 3, Horvat L. 5, Tretnjak 16, Herman 6

17. ME UNARODNI TURNIR NOVA 2014. U dvorani Prve osnovne škole u akovcu e se u organizaciji KK Me imurja odigrati ve 17. po redu košarkaški turnir mla ih kategorija. U starijoj, kadetskoj konkurenciji igrat e košarkaši ro eni 1998. i mla i, sudjelovat e 6 ekipa podijeljenih u dvije skupine. U skupini A igrat e ZTE Zalaegerseg iz Ma arske, Bistra (Molve) i doma in Me imurje. U drugoj skupini e igra

ABC Zadar, Dubrava iz Zagreba, te akovec. U dvije godine mla oj konkurenciji e igra u skupini A Me imurje, zagreba ka Dubrava i Radenska Crea v iz Murske Sobote. U skupini B sudjeluju ZTE, KOprivnica i ABC Zadar. Utakmice e se igra u subotu 4. sije nja od 10 do otprilike 20 sa , dan kasnije od 8-20 sa , a u ponedjeljak na državni blagdan od 9-14 sa . (bh)

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI Liga mla ih kadeta ŽKK Radost - Prelog, srijeda 8. sije nja u 18.15 sa , VUŠ akovec NOVA 2014. Prva osnovna škola akovec, subota od 10, nedjelja od 8, te ponedjeljak od 9 sa

3. sije nja 2014. STOLNI TENIS

SENIORSKO KLUPSKO PRVENSTVO STK-a “Kos” Kotoriba

U 61. godini Vinko Legin postao najbolji stonotenisa kluba Pri kraju svake kalendarske godine STK “Kos” Kotoriba održava tradicionalno klupsko natjecanje za seniore. Ovogodišnje je održano 26. prosinca, na blagdan Štefanja, u dvorani Društvenog doma i okupilo je do sada najve i broj natjecatelja, njih dvadeset. U takvoj konkurenciji najbolji je bio veteran Vinko Legin (61), koji je u inalu s 3:0 u setovima svladao Željka Dolenca (58), dok je tre e mjesto pripalo mladom Filipu Radmani u (19). Najbolja trojka nagra ena je peharima koje im je uru io klupski predsjednik Ivan Špicar. Prošlogodišnji pobjednik ovog natjecanja Stjepan Vidovi ove je godine zauzeo šesto mjesto. (A.Fuš)

PLIVANJE BESPLATAN PROGRAM plivanja za osnovnoškolce u akovcu

U etvrtak zapo eli programi za sadržajnije zimske praznike Uz pomo profesora tjelesnog i zdravstvenog odgoja te Pliva kog kluba akovec osmišljen je besplatan program plivanja za osnovnoškolce s podru ja akovca na Gradskim bazenima “Marija Ruži “. Osmišljeni program održavat e se šest dana tijekomkom sije nja 2014. godine (2.,3.,7.,8.,9., i 10.01.2014. godine), od 9 do 13 sati. Dva sata pod nadzorom voditelja programa osnovnoškolci e u iti osnovne elemente pliva kih vještina i primijenjenog plivanja, a preostala dva sata bit e iskorištena za slobodno kupanje no tako er pod nadzorom voditelja. Grad akovec prepoznao je potrebu organiziranja aktivnosti za djecu tijekom praznika te je stoga u suradnji s akove kim pliva kim klubom osmislio program korištenja bazena kako bi se u enicima omogu ilo aktivnije provo enje zimskih praznika, kazao je gradona elnik Stjepan Kova . Direktor

EKOM-a Miodrag Novosel objasnio je kako je ovaj projekt osmišljen i kao zamjena za klizalište koje predstavlja veliki izdatak, a protekla je godina pokazala kako interes gra ana nije velik. Stoga se krenulo u osmišljavanje drugih, novih i jeftinijh projekata jer postoji želja da se gra anima ponude pristupa ni i raznovrsni programi. Za vrijeme zimskih praznika Studio suvremenog plesa „Teuta“ akovec od 7. do 11. sije nja u Domu amatera organizira besplatne plesne radionice za djecu od 7 do 18 godina. Plesaonicu e voditi i tematski osmisliti voditelj i koreograf Studija Nikolina Mekovec. Tako er, organiziraju se i Zimske informati ke radionice: Radionica SCRATCH, Radionica MOJ PRVI PROGRAMSKI KOD i Radionica BLENDER u I. osnovnoj školi akovec i to 2., 3. i 8. 01. Informacije o radionicama zatražite mailom na ivana.ruzic@skole.hr, a na istu mail adresu primaju se i prijave. (BMO)

Pojedina no prvenstvo Putjana 2013. Stolnotenisa i Putjana od 2013. godine oprostili su se s pojedina nim klupskim prvenstvom. Natjecalo se trideset igra a i i etiri igra ice, a titulu prvaka osvojio je Boris Preksavec, svladavši u inalu Sinišu Ajdarpaši a. Preksavec je u polu inallu bio bolji od Michella eha, a Ajdarpaši je pobijedio Renata Novaka, tako da su eh i Novak podijelili tre e mjesto. Me u najboljih 8 plasirali su se još Kaja Popovi , Rino Megla, Tomislav Babi i Dražen Šolti . Prije podjele medalja, koje je polu inalistima uru io predsjednik kluba Marko Puškadija, sudionici su minutom šutnje odali po ast i prisjetili se svojih preminulih suigra a Radovana Novaka, Branka Babi a i Ivice Klobu ari a.

ŠAH

Memorijalni turnir “Damir Mavrin” U Podturnu e se od danas (petak) 3. do 6. sije nja odigrati Drugi memorijalni turnir “Damir Mavrin“. Damir Mavrin (1971.-2012.) bio je osniva i dugogodišnji predsjednik Šahovskog kluba “Miklavec“, istinski zaljubljenik u šah i hrvatski branitelj. Organizator turnira je Šahovski klub “Miklavec“, a mjesto igranja e biti kavana “Cobra” Podturen. Pravo sudjelovanja imaju sve registrirane igra ice i igra i iz Hrvatske i inozemstva. Sustav natjecanja je švicarski sustav, 7 kola FIDE-varijanta, zajedni ki turnir za igra ice i igra e. Tempo igre 90 minuta po igra u, uz dodatak od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Turnir e se registrirati kod FIDA-e i u HŠS-u.

Raspored igre I. kolo - petak, 03.01., od 17.00 sati II. kolo - subota, 04.01., od 10.00 sati III. kolo - subota, 04.01., od 16.30 sati IV. kolo - nedjelja, 05.01., od 10.00 sati V. kolo - nedjelja, 05.01., od 16.30 sati VI. kolo - ponedjeljak, 06.01., od 10.00 sati VII. kolo - ponedjeljak, 06.01., od 16.30 sati

Nagradni fond je 8500 kuna, i to za 1. mjesto 2000, 2. mjesto 1600 i 3. mjesto 1200 kuna. Igra i ELO ili NAT rejtinga do 2200 1. mjesto 700 kn, 2. mjesto 500 kn i 3. mjesto 400 kn. Igra i ELO ili NAT rejtinga 2000 1. mjesto 500 kn, 2. mjesto 400 kn i 3. mjesto 300 kn. Igra i ELO ili NAT rejtinga 1800 1. mjesto 400 kn, 2. mjesto 300 kn i 3. mjesto 200 kn. Tri prvoplasirana igra a dobivaju pehare u trajno vlasništvo. Najbolje plasirana žena, junior i kadet tako er dobivaju pehare. Upisnina je u predprijavi do 31. prosinca 150 kn po igra u, nakon toga roka kao i na dan turnira 200 kn po igra u.Velemajstori i igra i s rejtingom

ve im od 2400, kao i igra ice preko 2200 bodova, ne pla aju upisninu. Prijave se primaju do 3. sije nja 2014. godine do 16.00 sati. Sve ano otvaranje e bi-

ti u petak 3. sije nja u 16.30 sati. Sve ano zatvaranje i podjela nagrada predvi eni su za 6. sije nja 2014. godine nakon 7. kola.

3.. ssije nja 3 ij nja 2 2014. 014.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Cardio workout Dragi moji, dobro nam je poznato da se za blagdane, kao što su ovi protekli, debljamo. Debljamo se iz razloga što se po dobroj staroj tradiciji u to vrijeme na stolu nalaze razni specijaliteti i fine neodoljive slastice. Svi smo podlegli, pa tako i ja. Uz sve to još smo sve svoje slobodno vrijeme proveli na omiljenom nam naslonja u pred

televizorom pa imamo uko en vrat, manjak energije, sami sebi smo debeli i napuhnuti. Ja imam rješenje za vas, a to je cardio (kardio) workout. To je program koji djeluje na poja ano topljenje potkožnog masnog tkiva, poti e znojenje, radi na izdržljivosti, kondiciji, vježbe su visokog intenziteta koje ulaze u kardio vaskularne vježbe, a daju snagu, miši nu izdržljivost i fleksibilnost.

Vježba broj 1 Da bi ak virali bo ne i križne trbušne miši e krenite suprotnim laktom u suprotno koljeno naizmjenice jednom pa drugom stranom. Sve to radite u skoku.

Vježba broj 2

Gornji dio jela nagnite prema naprijed, le a držite ravna i zamislite da želite udari stražnjicu svojim stopalom, kao da tr ite, ali dižete noge visoko.

Vježba broj 3 Cijelom dužinom noge radite izba aje naizmjenice jedom pa drugom nogom, ruke su sa strane i kre u se suprotna ruka/suprotna noga. Radite u skoku.

To je skupina vježbi u kojima veliki miši i kao što su noge, le a i ruke rade dulje od 20 minuta pri naporu koji tjera vaše srce da lupa na 60 do 80 % maksimalne brzine. Takve vježbe idealne su za one koji žele smršaviti. Uz glavne prednosti, ja anje kondicije i pomo pri mršavljenju, cardio workout vam pomaže da se napunite endorfinom, hormonom sre e. To je aerobni trening dobar za srce i plu a

koji stimulira dišne puteve i probavu. Imat ete više energije, biti izdržljiviji, smanjit e vam se koli ina masnih naslaga, a smanjit e se i vaša reakcija na stresne situacije, biti ete mirniji. Mislim da ete se složiti sa mnom, to vam sada i treba! Iako je zimsko godišnje doba, vani je bilo sun ano i toplo, pa sam iskoristila lijepo vrijeme i napravila trening. Tmurne zidove zamijenila sam svojim dvorištem i prirodom. Vjerujte mi, nije mi bilo zima, naprotiv, kad krenete s vježbanjem kardio vježbi ubrzo vam postane vru e jer se tijelo zagrije pa mi je vani bilo izdržljivije i ugodnije.

Ako vam je vrijeme ružno, kišovito i tmurno vi svakako napravite svoj trening u ku i. Prije nego krenete s vježbama, dobro se zagrijte tako da tr ite na mjestu oko jedne minute, držite lagani tempo. Nakon toga napravite sve ove vježbe barem u dvije serije, a ako možete idealno bi bilo pet serija po 20 ponavljanja za svaku vježbu. Tijekom izvo enja vježbi duboko dišite. Nadam se da ete uživati u treningu baš kao što sam i ja jer vjerujte mi, jedva sam ga do ekala. Za kraj sve vas lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije. Vaša trenerica Ivana!

Vježba broj 4

Vježba broj 7

Za bo ne trbušne miši e i vanjski dio bedara krenite naizmjenice jednom pa dugom nogom bo no u izba aj u skoku.

Dlanove spus te na pod i držite cijelo jelo u dijagonali. Naizmjenice i dinami no krenite jednom pa drugom nogom u prsa. Kao da planinarite.

Vježba broj 5

Vježba broj 8

Napravite polu u anj i kroz izdah eksplozivno angažiraju i sve miši e, sko ite najviše što možete visoko prema nebu pa se spus te natrag u po etni položaj.

Noge su spojene, skvr ene, stražnjica daleko prema iza, le a ravna i dlanovi na koljenima. Udahnite i na izdah krenite gore, sko ite, raširite noge i ruke u slovo „T“.

Vježba broj 6

Vježba broj 9

Stražnjicu gurnite daleko prema iza, napravite duboki u anj, dlanovima dotaknite pod, ramena daleko od ušiju i le a držite ravna. Duboko udahnite i na izdah energi no sko ite gore u uspravni položaj, spojite noge i ruke položite uz jelo.

Jedna noga neka vam bude skvr ena, a gornji dio jela spus te na tu nogu, pritom suprotnim dlanom dotaknite pod. Naizmjenice radite na jednu pa drugu nogu. Svaki puta kroz skok gore pa se spus te do poda. Pazite da vam je kralježnica ravna jekom spuštanja.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

Ljudi i događaji

PIŠE: DANIJELA MIHOCI

e pomogneš li sama sebi, nitko ti ne e pomo i, bio je odrješit lije nik Željke Košir iz Macinca kada je prije godinu i pol dana stala na vagu u njegovoj ordinaciji. Kazaljke su pokazivale alarmantna 203 kilograma i upu ivale na gomilu zdravstvenih problema koji su vezani uz pretilost. Ovo nije bilo prvo vaganje 27-godišnjakinje kod njenog lije nika. Željka je to godinama inila, ak je zbog pretilosti ostajala na bolovanju ne bi li mogla slijediti razne programe dijeta i skinuti kile. Uz veliko odricanje skinula bi pokoji kilogram, ali bi ih netom po završetku dijete ponovno vratila, štoviše, nakupila bi i višak.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. sije nja 2014.

ŽELJKA KOŠIR IZ MACINCA, pritisnuta s 203 kilograma i nizom zdravstvenih poteško a, prihvatila novi na in prehrane

U godinu i pol da 54 kg, krajnji ci

Zbog pretilosti završila u bolnici Njeni problemi po eli su još u djetinstvu. Ve su u maloj školi utvrdili su da je pretila, a u dobi od trinaest, etrnaest godina javili su se ozbiljni problemi sa štitnja om, zbog kojih je u više navrata bila hospitalizirana. Problemi sa štitnja om Željki su donijeli još novih neželjenih kilograma te niz zdravstvenih poteško a, pa i gubitak menstruacije. To je u njen život donijelo još lijekova koji su, kako kaže, tako er doprinijeli njenu gomilanju kilograma. Srednjoškolsko razdoblje za Željku je bilo iznimno teško iz više razloga, veliki dio vremena provodila je u bolnici zbog pretilosti, a debljina joj je utjecala i na psihu. - Bilo je svega, ljudi su mi se rugali i to me boljelo. No bilo je i onih koji su me prihva ali takvu kakva jesam. U želi da budem mršava, da budem kao drugi, slijedila sam razne dijete, od tzv. bolni ke pa sve do UN dijete, bila sam na svakoj dijeti za koju sam

znala. ak sam svojedobno uzimala i neke tablete za mršavljenje. Slijede i dijete, hrane i se druga ije nego ina e, smršavila bih 10 do 15 kilograma, ali im sam prestala slijediti dijetu vratila bih kile i nakupila nove. Jednom sam uspjela izgubiti 25 kilograma, ali sam 40 dobila nakon što sam prestala biti na dijeti, jada se Željka Košir, koja je

na koncu zbog jo-jo efekta dijeta gotovo digla ruke od sebe. Bilo joj je dosta svega i prehrane kakvu ne voli i troškova koje takav režim podrazumijeva te kona no loših rezultata.

Sudbonosni susret No jednoga ranog poslijepodneva lani u svibnju Željki se dogodio susret s Damirom Vukom, instruktorom borila kih vještina i wellness savjetnikom, koji joj je prišao nude i joj pomo u njenoj borbi s kilogramima. - Nešto sam obavljala u gradu i baš sam krenula do svog automobila kada sam zamijetila jedno vozilo kako mi prilazi. Za nekoliko sekundi to je vozilo zaparkiralo moje. Neki ljubazni gospodin mi je prišao i rekao da bi mi htio pomo i ukoliko želim smršavjeti, da zna pouzdanu metodu. Bio je to sudbonosni susret. Nisam bila sumnji ava jer mi je došao tako na ulici, ostavio mi je dojam nekoga

Željkin prvotni cilj bio je smršavjeti stotinu kilograma. Bio je to velik i dugoro ni cilj na kojemu još uvijek radi. No sada kaže kako bi u kona nici voljela imati 85 kilograma. Smatra da može posti i tu brojku u sljede e dvije godine tko zaista vidi da sam u problemu zbog pretilosti i tko bez loših namjera želi pomo i. Ipak etiri sam sata razmišljala o tom susretu i predloženoj pomo i. Nakon toga odlu ila sam vidjeti što mi ovjek ima re i i kako bi to on meni pomogao. Nazvala sam ga, dogovorila susret i tu je sve krenulo. Na temelju analize sastava mog tijela i mojih prehrambenih navika Damir mi je na inio plan prehrane. Po prvi sam put na dijeti jela hranu koju volim, imala sam pet izbalansiranih obroka, uz to sam pila šejkove putem kojih sam dobila potrebne vita-

mine, minerale, proteine… i odmah sam se osje ala nekako poletno, tako da sam se nakon nekog vremena poželjela kretati. Puno sam šetala, vozila bicikl. U samom po etku riješila sam se nekih zdravstvenih problema, poput žgaravice koja me mu ila i zbog koje sam pila tablete. Možda je i to bio presudan razlog zbog ega sam ustrajala u programu. Da se doga a nešto sa mnom, primijetile su i kolegice s posla jer bih dolazila vedra i nasmijana, više nisam bila mrgud i nisam zijevala. Objasnila sam im razlog promjene raspoloženja i one su mi

dale veliku podršku u mom nastojanju da pratim program. Prvi si put nisam uzela bolovanje da bih se suo ila s pretiloš u, pripovijeda Željka. I vrijedilo je. Nakon svega 5 mjeseci novog na ina prehrane, uz silnu moralnu podršku Damira i njegove supruge, koji su joj postali istinski prijatelji, Željka je smršavila 35 kilograma. Struk joj se stanjio za 23 centimetra, trbuh za 20, a bokovi za 15 centimetara. Bio je to veliki uspjeh. Prvi put u osam godina dijeta Željka je trajno izgubila zna ajan višak kilograma, a njezini nalazi od štitnja e do krvne slike bili su izvrsni. - Jela sam nutritivno vrijedne obroke, za iju je pripremu bila zadužena moja mama. Nije tu bilo nikakvih specijalnih vaganja namirnica, ak ni namirnica koje ina e ne koristimo u prehrani. Izbacila sam jedino kalorijski bogatu, a nutritivno bezvr-

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ljudi i događaji 47

ana trajno izgubila lj izgubiti 120 kg I roditelji u boljoj kondiciji Kada su njeni roditelji vidjeli ime je rezultirao novi režim Željkine prehrane, odlu ili su i sami slijediti preporuke Damira Vuka. U godinu dana Željkina majka smršavjela je 35 kilograma, a otac oko 25, no važnije je da su se tako er riješili zdravstvenih problema. - Otac mi ima še ernu bolest i 4 puta dnevno je uzimao inzulin 50 jedi-

ijednu hranu. Jela sam ja i hamburger, ali onaj doma spremljen. I gubila sam kile, kazuje Željka.

Kilogrami odlaze, a nema jo-jo efekta U godinu i pet mjeseci programa Željka je izgubila ukupno 54 kilograma i sada teži 149 kilograma na svojih 180 centimetara visine. - Jako me veseli taj gubitak kilograma jer utje e na moje zdravlje, moj izgled i samopouzdanje. Taj gubitak kilograma bez jo-jo efekta promijenio me na bolje. Skužila sam da otkako sam odabrala novi na in prehrane nisam bila ozbiljno prehla ena, za razliku od prije, kada sam redovito bila na antibioticima. Nisam imala gnojnu anginu, kao obi no, nestao je i bronhitis, nemam nate ene noge, imam redovite menstruacije. Sada sam puno bolje, veselo e Željka. Željkin prvotni cilj bio je smršavjeti stotinu kila. Bio je to velik i dugoro ni cilj na kojemu još uvijek radi. No sada kaže kako bi u kona nici voljela imati 85 kilograma. Smatra da može posti i tu brojku u sljede e dvije godine. Njoj se ne žuri. Uostalom, kilograme je godinama naku-

nica, danas je smanjio na 16 jedinica dnevno. Osim toga, riješio se i kolesterola. Mama više ne pije tablete za tlak, a kako je završila u bolnici zbog crvenog vjetra, uz program prehrane regulirala je i to. Bakterija joj je na granici normale, ponosno e Željka o svojim roditeljima, koji su joj tako er velika podrška u njenu nastojanju da se riješi pretilosti.

pljala, pa je svjesna da e trebati vremena za njihovo postepeno otpuštanje. Novi na in prehrane, a i života ve je usvojila i to ne bi trebao biti problem, tim više što uživa podršku prijatelja i obitelji. Kaže kako sa svojom pri om izlazi u javnost jer se zarekla da e ako joj ovaj na in prehrane donese rezultate to podijeliti s drugima ne bi li pomogla nekome tko je u sli nom problemu. - Moja želja je pomo i onima koji se vrte u za aranom krugu dijeta, želim povezati osobe istih problema da budu podrška jedni drugima, jer sam uvidjela da je tako lakše ustrajati. Ja imam jednu takvu skupinu. Zajedno se rekreiramo i bodrimo kad do emo u razdoblje dok tijelo ne otpušta kilograme, ve ini nešto drugo važno, pa se kazaljka na vagi ne pomi e. Ovaj na in za mene se pokazao uspješnijim od mršavljenja u bolnici i kad su mi pomagali lije nici. Znam da sada mršavim polako, postepeno, da nisam gladna, da ne u imati problema s viškom kože, zaklju uje Željka, ostavljaju i svoj broj 091/412-20-666 onima koje je nadahnula njena pri a, a trebaju podršku.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3. sije nja 2014. KREATIVNA PROMOCIJA

David je ponosan na sauvignon berbe 2013.

Novi brend crvenog vina punit e se u butelje tek krajem 2014. godine

Gdje 20 0 pod m

DAVID ŠTAMPAR predstavio nam je vino koje e biti jedno od “najuzbudljivijih“ prošlogodišnjeg uroda berbe 2013.

Sauvignon koji je dosegnuo sjajnu aromu bran je dvaput - Prvom berbom postigli smo puno ja e arome u bobicama koje se kasnije manifestiraju u vinu, a drugom berbom postigli smo nešto viši alkohol, što je bitno da nadoknadimo manjak alkohola u prvoj te da dobijemo na tijelu vina, rekao nam je mladi inženjer agronomije Vinarije Štampar David Štampar, mladi vinar koji nastavlja put oca Bojana, koji je izgradio jedan od najreprezentativnijih privatnih me imurskih vinarskih brendova posljednjih godina, ugostio nas je u svojem sjajnom starinskom podrumu da nam predstavi jedno od naj-

Obiteljska vinarska tradicija traje punih 45 godina - Prvi vinogradi posa eni su još od vremena mog pradjeda, tako da je vinarska tradicija u našoj obitelji jako duga. Na pušipel (šipon moslavac) smo posebno ponosni i njega ima najviše. To nije slu ajno, jer je ve moj pradjed posadio 1968. godine upravo pušipel od kojeg još danas proizvodimo vino. 1984. godine pak je djed dosadio vinograde, pa su imali ve jedan hektar, govori o povijesti vinove loze u obitelji David. - Otac Bojan Štampar vinograde je po eo širiti 1987. godine sa sadnjom pušipela i muškata i to je bio njegov prvi vinograd. Od 1990. do 2000. godine posa eni su vinogradi svih drugih sorti, kao što su: rajnski rizling, graševina, sauvignon, pinot sivi i chardonnay. Sve je zaokruženo 2004. godine kada su posa eni nasadi crvenog vina: cabernet sauvignon i gamay, završno je ispri ao o svim sortama vinove loze koje trenuta no ima Vinarija Štampar.

uzbudljivijih vina ovogodišnje berbe 2013. – sauvignon. David je nova generacija me imurskih vinara koji su akultetski obrazovani, što u ambicioznim planovima pozicioniranja na tržištu kvalitetnih, vrhunskih i predikatnih me imurskih vina zasigurno igra sve važniju ulogu. Inženjer magistar agronomije, završio je Agronomski akultet u Zagrebu 2011. godine. U posljednje dvije godine u potpunosti se posvetio poslu u Vinariji Štampar.

Tipi no vino za me imursko podneblje * Zašto je sauvignon 2013. nešto posebno što se trenuta no krije u ba vama bajkovitog podruma Štamparevih? - Najprije bih za sauvignon kazao da mu odli no odgovara

klima hladnijih no i u našem kraju, posebice za aromu kakvu smo željeli posti i u ovoj

berbi. Zbog toga je grož e za sauvignon ovogodišnje 2013. berbe ubrano namjerno u dva

Kupaža berbe 2012. za novi brend crvenog vina, koje e na tržište tek 2015. godine Dvije sorte, sabernet sauvignon i gamay, koje su ubrane u tre oj dekadi listopada 2012. godine, iznjedrile su kupažu crvenog vina koje ve sada, iako proces punog sazrijevanja tek predstoji, nagovještava iznimnu kvalitetu, koja e zasigurno donijeti još jedan novi vinski brend Vinarije Štampar. - Maceracija na tropu trajala je 15 dana, a usporedno je išla i ermentacija i na kraju prešanje. Nakon prešanja vino je išlo na odležavanje 12 mjeseci u veli-

ku drvenu ba vu od 3500 l etiri barique ba vice i 700 litara u inox posudi. Tako smo u inoxu o uvali svježinu, a u drvenim ba vama postižemo ja u zrelost vina, komplekstnost i ja u strukturu. Nakon 12 mjeseci odležavanja u ba vama, preto eno je u veliki inox tank, gdje e odležati do sljede eg ljeta i onda punjenje u bocu i na tržište kao zrelo crveno vino pred kraj 2014., kazao nam je David, kojemu je proizvodnja vrhunskoga crvenog vina novi izazov.

Provjera u kakvom je stanju kupaža crvenog vina, koje tek sazrijeva

navrata. Prva berba bila je u prvoj dekadi 9. mjeseca s nešto nižim še erima, a cilj je bio posti i što ve u aromu. Druga berba obavila se 10-ak dana iza gdje smo postigli malo više še ere, što je bio i cilj. Vinifikacija (ili ermentacija) je išla u zasebnim tankovima i nakon prvog pretoka vino smo preto ili u jedan zajedni ki tank. Tako smo prvom berbom postigli ve u aromu, jer kod niže zrelosti postižemo puno ja e arome u bobicama, koje se kasnije mani estiraju u vinu, a drugom berbom postigli smo nešto viši alkohol, što je bitno da nadoknadimo manjak alkohola u prvoj i da dobijemo na tijelu vina, objašnjava David. * Manjak alkohola na neki na in je obilježje ovogodišnje berbe? - Neki kažu da je berba 2013. specifi na, ali ja bih se usudio re i tipi na za me imursko vinogorje, s nešto nižim alkoholima. Me utim, smatram da to ne mora biti loše, dapa e, smatram da je ak dobro, pošto sve više težimo laganijim i svježijim vinima. Upravo takav je sauvignon 2013. Vinarije Štampar. - Ovaj sauvignon je tipi ni odraz me imurskog terroira, tj. našega geogra skog i klimatskog podneblja. Nakon što smo ga stavili u jedan tank, ubrzo je išla prva i druga filtracija, tako da je ve po etkom prosinca bio spreman za konzumaciju, a u sije nju 2014. slijedi buteljiranje i put na tržište, poru io je na kraju mladi vinar iz Svetog Urbana.

Premijerna pu PIŠE: ROBERTA RADOVI

- Naš prijatelj Jules Verne, koji nam se nešto ne javlja u zadnje vrijeme, ne znamo zašto (smijeh), nadahnuo nas je za ovo djelo nazvano ‘20 000 litara pod morem’. Dovoljno da napravimo pustolovnu ekspediciju i kreiramo novi promo film vinskog brenda ‘POL - POL’ Vinarije Štampar, najavio je na kon eransi ve eri Ivan Gori anec, koja je održana na Ivanje (petak, 27. prosinca) u zgradi “Scheier” u akovcu. Brojna premijerna publika po aš ena je fino doziranom mješavinom

Mario Špicar (kamera i montaža): - Nije bilo morske bolesti, pa smo imali dovoljno vremena za posvetiti se kadrovima... (smijeh)

3. sije nja 2014.

A me imurskog vina

je na eno 000 litara morem?

ponajprije prikazali prvi promo video Vinarije Štampar “POL - POL kad si žedan prstima naru i ti” te ilmski zapis Dana otvorenih vrata 2013. “Urbanovo”. Završnicu ve eri svi su napeto iš ekivali uz kupicu vina s etiketom “Štampar” i tradicionalne me imurske slane delicije. I napokon se na velikom platnu, koje je osigurala tvrtka “Multimedia” Davora Fileša, ukazao najavljeni videouradak “20 000 litara pod morem”. Uz skipera Josipa Bibera, posadu jedrilice, ujedno i gluma ki postav ilma, inili su David i Benjamin Štampar, Boris Dobrani , Mislav Marši i aslav Matijevi , kojeg je publika prepoznala kao inalista kulinarskog TV showa “Masterchef”. Za kameru su bili zaduženi Zoran Fras, Denis Per i i Mario Špicar, koji je odradio i montažu. Film je sniman tijekom pet dana krajem mjeseca listopada prošle godine na lokacijama Biograd na moru, Zaton, Trogir, Kornati, Kaprije i Uvala žut. Ve ini posade je to bilo prvo jedrili arsko iskustvo, ali su svi vješto ujedinili kormilo, kamere i vinske kupice, kazao je skiper broda.

ublika na sva je usta (i kupice) hvalila vi eni video

mora, vina i ilma, koju je organizirala ekipa ilmskog studija “Reci Da Cinema”, uz snažnu potporu obiteljske

Mozaik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vinarije Štampar. Tijekom te ve eri zahvale i druženja s prijateljima i poslovnim partnerima doma ini su

Zoran Fras (kamera): - Na put sam krenuo poslovno, a sve je na kraju završilo lijepim druženjem i novim prijateljstvima

David Štampar: - Prostor na brodu je mali, zato je bitna uigranost posade. Ekipa je bila izvrsna!

Me imurska e vina isplivati na površinu Prikazano djelo suvremen je i kreativan pristup promociji me imurskih vina, što potvr uje i David Štampar: - Puno radimo na promociji. Ove smo godine dobili nacionalno tržište, tako da moramo i ubudu e sve više raditi na kvalitetnoj promidžbi. Ako radi jedan vinar, to je dobro, ali trebalo bi nas biti sve više, jer zajedno smo ja i i prodorniji. Tako da pozivam sve vinare da po nu još više marketinški promišljati. Jer, me imurska bi vina trebala snažno isplivati na površinu sljede ih godina u Hrvatskoj. Ugodnoj družbi i atmosferi ve eri pridonio je i nastup akove kog stand up komi ara Vlatka Štampara, kojeg s obitelji Štampar povezuje tek istovjetno prezime, a me u prvima nam je dao impresiju vi enog videa: - Super mi je napravljen. Dok uješ vinarija, obi no o ekuješ starce, stare ljude, kr mu ili nešto takvo, a ovdje je spojeno jedrenje, mladi ljudi i super muzika. I, dakako, kvalitetna vina. Tak’ da ak’ nisi alkoholi ar video te nabrije da probaš to vino te da ga u umjerenim koli inama piješ gotovo svaki dan. Video mi je predobar, sve je to skupa lijepo složeno i ostavilo mi je upe atljiv dojam.

RAZGOVOR S POVOD

ASLAV MATIJEVI iz Kastva, finalist Masterchefa

Na Urbanovom su eksplodirale moje emocije - Vinara Štampara prepoznao sam po iskrenosti. Vina su mu iskrena, što izuzetno cijenim Promociju v idea nije propustio ni aslav Matijevi iz Kastva, ije kulinarske majstorije mnogi pamte iz TV showa “Masterchef”. U naš kraj dolazi sve eš e, a ljubav prema Me imurju nastala je gotovo na prvi pogled: - Prije sudjelovanja na Masterchefu vaš sam kraj slabo poznavao. Tijekom snimanja showa upoznao sam mnogo dragih ljudi iz Me imurja i kad god me pozovete s radoš u dolazim. A poznanstvo s Vinarijom Štampar zapo elo je još mnogo prije. U svijetu vina prisutan sam bar jedno 30-ak godina i pratim cijelu vinsku scenu u Hrvatskoj. Imali smo jedan festival vina u Rijeci, pa sam ga zajedno s k erkom, koja je sommelierka, pohodio. Zapazili smo tamo dvoje simpati nih ljudi koji su nam ponudili pušipel. Nismo znali što je to, pa smo pomislili: ajmo vidit. To je bilo jedno novo vino u našem životu. U inilo nam se interesantnim, posebno zato što dolazi iz kraja koji ne poznajemo. Od tada su prošle godine, pa sam potom na kulinarskom TV serijalu upoznao i Marka Pal ija koji me jednom pozvao u Vinariju Štampar. I tu sam zapravo prepoznao te simpati ne ljude koji su nam u Rijeci ponudili pušipel. Tada se rodilo iskeno prijateljstvo. Ja sam tog vinara prepoznao po iskrenosti. Vina su mu iskrena, što izuzetno cijenim.‘

Svima preporu ujem: probajte ta vina! Dok god ljudi njeguju iskreno vino od grož a i bez dodatnih kemikalija i “štelanja”, to e uvijek biti dobro vino, kazao nam je u nastavku aslav, te potvrdio svoje uvjerenje kako u Me imurju ima sve više takvih dobrih vinara: - Gostovao sam i na Urbanovom, tek su tamo eksplodirale moje emocije. Ne samo moje oduševljenje sa Štamparovim vinom, nego i s ostalim vinarima. I kad god mogu kažem lijepu rije o me imurskim vini-

aslav Matijevi istinski je promotor me imurskih vina

ma i preporu ujem: probajte ta vina! Danas Me imurje više nije anonimna regija, ve postaje respektabilno vinsko podru je. Prije pet, a da ne govorimo o deset godina, to su bila totalno anonimna lokalna vina o kojima nitko ništa nije znao. Sad sve ide prema naprijed, jednim lijepim tokom.

Bu ino ulje treba brendirati Razgovarati s ovim vinskim znalcem, a ne dotaknuti “kuha u”, odnosno njegov zov prema kuhinji, bio bi grijeh. aslav i u toj domeni isti e kako sve polazi od iskrenosti i srca: - Padele i lonci, to me je uvijek privla ilo. S tim se zovom ovjek jednostavno rodi. A nakon Masterchefa nastupila je totalna transformacija mog života. U kuhinji tako er najviše volim iskrenost, samo ono isto što nam daje priroda. Dakle, kuhati bez koncentrata, prahova, kocki... Volim tradiciju. Bitno je poznavati nove tehnologije i temperature kuhanja koje hrani daju jedan potpuno novi okus. Namirnice treba vrlo malo obraditi da bi ono što je u hrani dobro takvo i ostalo. Oduševljen

sam bu inim uljem iz vašeg kraja. Na tom ulju treba još samo malo poraditi. Svi smo mi zaraženi maslinovim uljem. Ali, postoji i bu ino. Zašto ona ne bi bila ‘al pari’? To su naša dva brenda koja zaslužuju da se ‘proguraju’ i da cijeli svijet zna za njih. Kako je još uvijek vrijeme blagdana, za kraj razgovora zapitali smo aslava što voli pripremati za te dane: - Bakalar, iako Hrvatska i bakalar nemaju dodirnih to aka. Pravi bakalar je skup, a kod nas se, na žalost, esto uvozi da tako kažem ‘sme e’. Imam sre u što mi k i živi u Norveškoj pa imam tu divnu ribu na raspolaganju. Ali isto tako volim pripremati i bilo koju kvalitetnu ribu iz Jadrana, lignje, sipu, brancin. Rije ka tržnica ima vrlo dobru ponudu, a imam i privilegiju poznavati ribare koji mi dostave prvoklasnu robu. To je onda divota u kuhinji! Kad god do em u bilo koji grad, obavezno pro em tržnicom. Bio sam i u akovcu, Varaždinu... Ali Dolac u Zagrebu je nešto emu se treba u Hrvatskoj nakloniti jer je on ‘al pari’ tržnicama svijeta. To je naša kraljica!

Informacije

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Ariond.o.o. akovec, traži 7 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme,raduinozemstvu,poznavanje njem.jezika,javi senaemail:darko. perenc@arion-it.hr do 02.01. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, P.Miškina 24, traži 10 bravara/ice na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo 1g., potrebno znanje itanja nacrta i 3 zavariva a/ice na odre eno vrijeme, uvjeti: radno iskustvo 1g., važe i test, javiti se email: posao@metal-dekor.hr do 12.1.2014

Maravi -inženjering i konstrukcije d.o.o. Nedeliš e, Livadarska 53, traži samostalni knjigovo a/ samostalna knjigovotkinja (potrebno radno iskustvo 5g.); ista ica i dipl.inž. strojarstva m/ž - na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu do 07.01.2014. Vincek-trgoteksd.o.o. akovec,traži teks lni radnik/teks lna radnica u proizvodnji kupa ih kos ma na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 384 285 do 08.01.2014.

Metal dekor d.o.o. P.Miškine 24,Ivanovec,40000 akovec proizvodnja transformatorskih kotlova i metalnih konstrukcija raspisuje natje aj za radno mjesto:

VODITELJ TEHNOLOGIJE-KONSTRUKCIJE - Potrebna znanja i vješ ne: VSS/VŠS strojarskog usmjerenja Poznavanje i razrada tehni ke dokumentacije

VODITELJ – TEHNOLOG LAKIRNICE - Potrebna znanja i vješ ne: VSS/VŠS/SSS kemijskog/sli nog usmjerenja Poznavanje tehnologije bojanja Za oba radna mjesta potrebno je radno iskustvo Mjesto rada: Ivanovec , akovec Pismene molbe sla na posao@metal-dekor.hr, do popunjenja

KNJIŽNICA “NIKOLA ZRINSKI” AKOVEC UPRAVNO VIJE E 40000 AKOVEC, TRG REPUBLIKE 4 Urbroj: 175-1/13 RASPISUJE

NATJE AJ za prijem u radni odnos na odre eno vrijeme jednog (1) djelatnika/ce Manipulant – pomo ni knjižni ar (vježbenik-pripravnik) UVJETI: - završena etverogodišnja srednja škola - gimnazija - informa ka pismenost - znanje jednog stranog jezika (engleski ili njema ki) Prijave sa životopisom, preslikom diplome o ste enoj stru noj spremi, domovnicom i rodnim listom dostavi na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ akovec , Trg Republike 4 ; 40 000 akovec Natje aj je otvoren 8 dana od dana objave.

5. Mar d.o.o. Sveta Marija, Ind. zona, traži radnik/radnica na plas ciranju i li enju proizvoda na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu javiti se Ivici Dodlek do 10.01.2014.

T4YOU (vozila) i drugih uslužnih proizvoda naodre enovrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS, komunikativnost i ambicioznost, poželjno iskustvo u prodajiiterenskom poslu, prezentacijske, organizacijske i komunikacijske sposobnosti, VOD HRVATSKI ZA JE informa ka piN VA Keramika FriZA ZAPOŠLJA 396-819 C: smenost: word, VE KO A 0 ISPOSTAVA š i , D.Vidovec, ELOG: 646-74 excel, internet, POSTAVA PR IS 3traži kerami ar/ . SREDIŠ E: 54 ISPOSTAVA M 0 poželjna vo20 kerami arka na za ka dozvola odre eno vrijeB kategorije (aktivni me, javiti se na voza ), mo viranost za usvajanje mob. 098 562 694, do 02.01.2014. novih znanja i vješ na, posebno u .7.Pro tec teks l, M. Središ e, traži 10 šiva a/šiva ica na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu Tekstilna 1, M. Središ e ili email: p @novi-net.net do 15.01.2014.

segmentu prodaje, spremnost na mski rad. Prijavu posla e-mailom: ak vinvest.hr@gmail.com, kontakt mobitel: 091 111 6101, do 31.1.2014. 2. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, VARAŽDIN, Mjesto rada: zemlje zapadne Europe, traži VOZA A/ICU KAMIONA S PRIKOLICOM na neodre eno vrijeme nakon probnog rada, uvje : kvali kacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kat., iskustvo na navedenim poslovima min 2g. Molbu sa kratkim životopisom, kopijom svjedodžbe i voza ke dozvole posla na sljede u adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja k. Zvoni-

mira 2/I, 42000 Varaždin ili putem e-maila: agilitas@agilitas-grupa. hr do 17.1. 3. ZLATNE GORICE, obrt za ugos teljstvoiusluge,vl.DraženJambriško, mjesto rada Varaždin Breg traži KUHARA / KUHARICU u restoranu Zlatne gorice na odre eno uz mogu noststalnogzaposlenja.Kuharsta kvali kacija, minimalno dvije godine radnog iskustva u restoranu, obavezno iskustvo u pripremi jela tradicionalne kon nentalne kuhinje. Poslodavac osigurava smještaj za osobu iz udaljenog podru ja. Životopis i prijavu dostavi na mail: zlatni-restorani@net.hr do 28.02.2014.

ME IMURJE PLIN INFO

Protega teks l d.o.o. Prelog, V. Nazora 37, traži 5 šiva a/šiva ica na odre enovrijeme.Natje ajjeotvoren do 07.01.2014. Zainteresirani kandida neka do u 02.01.2014. u Prelog, V. Nazora 37 Metal dekor d.o.o. Ivanovec traži voditelja/icu tehnologije konstrukcije i voditelja/icu tehnolog lakirnice na neodre eno vrijeme. Životopis posla na email: posao@metaldekor.hr do 30.01.2014. AC INSTALACIJE Pribislavec, Radni ka 21 traži plinoinstalatera m/ž na neodre eno vrijeme. Javi se na mob: 098/303-764. Natje aj otvoren do 15.01.2014. ALUEL – PVC d.o.o. Ibislavec, dr. A. Star evi a bb traži sastavlja a m/ž stolarije i montaže s dvije godine radnog iskustva, na odre eno vrijeme. Posla pismenu zamolbu na adresu ili email: hanita@net.hrdo 15. 01.2014.

Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

TesarstvoVUMIBrezje149tražigra evinskog limara m/ž na odre eno vrijeme.Javi senamob:091/1175336 do 27.01.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. AKTIV INVEST USLUGE j.d.o.o. za nancijsko i inves cijsko savjetovanje,Mjesto rada: VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 10 PRODAJNIH PREDSTAVNIKA/ICA - prodajni predstavnik/ica za program REN-

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - PROSINAC 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

3. sije nja 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

BLAGDANSKE ESTITKE Me imurskim novinama

TUŽNO SJE ANJE

Povodom boži nih i novogodišnjih blagdana estitali su nam: Pre-kom d.o.o. Prelog, SMS nekretnine, Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata akovec, Sobo an interijeri, Grad Mursko Središ e, Tatjana Drvoderi s obitelji iz Sivice, akove ki mlinovi, Gimnazija Josipa Slavenskog akovec, Op ina Sveti Juraj na Bregu, Op ina Strahoninec, Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Prelog, Sveu ilište u Zagrebu U iteljski fakultet akovec, Udruga Zora, Knjižnica "Nikola Zrinski" akovec, Turisti ka zajednica grada akovca, Op ina Šenkovec, Centar za kulturu akovec, Meiso d.d. Gori an, Me imurske vode d.o.o., Ambijenti d.o.o., Tehni ka škola akovec, Grad akovec, Zrinski d.d., urkin d.o.o., Muzej Me imurja, Oldtimeri Me imurja, Tegra d.d., Novi list Rijeka, Hrvat-

ska gospodarska komora, Tisak Zagreb, Apriori komunikacije Zagreb, Sun ana Vura, Sigurna ku a akovec, Tenisit STRIDONA d.o.o., Srednja škola Prelog, M-INVESTA d.o.o., KAJA CONSULTING, MEANDARMEDIA d.o.o. Zagreb, Sandra Perca , Pjeva ki zbor umirovljenika akovec, Me imurska gruda Dunjkovec, ZEO

Nobilis, GP Ekom d.o.o., GP STANORAD, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zoran Zorko - Komunalni redar Op ine Gori an, Op ina Orehovica, Ru er Boškovi Institute Zagreb, Zlatne ruke akovec, Tegra d.d., Me imurski nogometni savez, Seniko studio d.o.o., Zagreb, KS PROPRINT d.o.o.,

IMENDANI I BLAGDANI petak, 3. sije nja Genoveva, Cvijeta subota, 4. sije nja An ela, Borislav nedjelja, 5. sije nja Eduard, Emilijan ponedjeljak, 6. sije nja SVETA TRI KRALJA utorak, 7. sije nja - Lucijan, Zoran, Zorka srijeda, 8. sije nja - Gospa od brze pomo i etvrtak, 9. sije nja Julijan, Miodrag

DUHOVNI VELIKAN

Sveta Genoveva, 3. sije nja Živjela je u vrijeme haranja divljih Huna na elu s Atilom. Narod Pariza, koji se našao na Atilinom udaru, pani no je pokušavao pobje i u Orleans, smatraju i da u tom gradu imaju ve e izglede za opstanak. Na nagovor djevice Genoveve mještani su ostali u Parizu i bijahu pošte eni napada, a Orleans bude sravnjen sa zemljom pod Atilinim naletom. Tvrdila je da joj je Bog objavio kako Pariz ne e pasti i tako je i bilo. Umrla je 512. godine u Parizu, koji je štuje kao svoju zaštitnicu. (sm)

Auto Prikratki, Domina-M, Hrvatska glazbena unija Zagreb, FOTO KINO KLUB IVANOVEC, Bratovština Petra Zrinskog - asni stol akovec, Nezavisni hrvatski sindikati, RECI DA, Auto Zubak Varaždin, TRASH&BURN miting ameri kih automobila - Neven Fai , Vatrogasna zajednica Me imurske županije, NK Me imurje akovec, Udruga ZOR A, K U L T Radio Varaždin, Zajednica sportova, Sanja i Velimir Pleša, Gradska sportska dvorana Varaždin, Akcija za bolju Hrvatsku, Otvorena medijska grupacija, Centar za kulturu akovec, Turisti ka zajednica Grada akovca, Jelena Klin evi psiholog, Me imurska županija Upravni odjel za gospodarske djelatnosti - Marko Puškadija, Redea d.o.o.,

Mažoretkinje Nedeliš e, PU Me imurska, Autoklub akovec, Studio VIPRO, Renata Kutnjak Kiš - Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, Željko Jan ec - Agent za motorna vozila Allianz, Hrvatski sabor Zagreb, Op ina Podturen, Sun ana Glavak, Oldtimer klub Me imurje, OK Me imurske županije, Autostop d.o.o., Maja Hižman - dobitnica 2. nagrade našeg natje aja za Najljepše boži ne ukrase iz ku ne radinosti, Ivan ica K. - Yves Rocher Hrvatska, HGSPOT, Power Computers d.o.o., uro Bel, Laura Filia d.o.o., AK Nedeliš e, Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmre njak, Rok i Manuela Pav ec iz D. Mihaljevca, KUD Kaštel Pribislavec, Franjo Oreški sa obitelji, Vinarija Kocijan, Prijatelji Životinja, Etno butik Mara Zagreb, Zdravko Rupnik - predsjednik Košarkaškog saveza Koprivni ko-križeva ke županije, ELSAT ... zahvaljujemo i uzvra amo estitke ...

ZLATKO FILIPI 1.1.2005. - 1.1.2014. ... i ne u pasti kad padne suza, i ne u živjet' u tminama sivim, ti mirno snivaj a ja u ponijet cijeli tvoj život dok god živim... Uvijek u mislima s tobom tvoji: mama, tata, seka i Miro s Mirjanom

ZAHVALA Povodom smrti naše majke, bake i prabake

Rozalije Vrbanec ro . Radek iz Ma kovca preminule u 86-toj godini. Zahvaljujemo provincijalu fra. Željku Želežnjaku na predvo enju ukopnih obreda i Sv. Mise zadušnice, te župniku vl . Josipu Blažonu na lijepim rije ima oproštaja od pokojnice. Zahvaljujemo i ostalim sve enicima, bra i franjevcima i asnim sestrama, na molitvama i sudjelovanju u ispra aju. Zahvaljujemo pjeva ima Crkvenog zbora župe Ma kovec, rodbini, kumovima, prijateljima, susjedama, kolegama i mještanima Ma kovca na molitvama, svije ama i cvije u. Zahvaljujemo dr. Doroteji Lebar i dr. Ljubici Pav ec koje su tijekom bolesti pomagale našoj majci. Zahvaljujemo svima koji su joj bili podrška tijekom bolesti. Po ivala u miru Božjem. K i Vlasta s obitelji; sinovi: Vjenceslav, An elko, Mladen, Miroslav, Tomislav i Krešimir s obiteljima; snaha Ljiljana s obitelji.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI: Filip Dolar, sin Sanje i Tomislava; Fabijan Nini , sin Marine i Vlade; Miodrag Oršuš, sin Jasmine i Zorana; Kim Pavlic, k i Ive i Jurice; Ivanka Poljak, k i Oksane i Stjepana; Daša Posavec, k i Rahele i Roberta; Teo Bistrovi , sin Ines i Nikole; David Se an, sin Valentine i Nina; Mateo Strojko, sin Melani i Nikole. ( akovec)

UMRLI: Ana Kanižaj, r. Šilek, ro . 1923.; Branko Hren, ro . 1958.; Emilija Herman, r. Mlinari , ro . 1943.; Amalija Plasaj, ro . Filipi , ro . 1925.; Zlata Furdi, ro . Büchler, ro . 1935.; Franca Januši , ro . Borkovi , ro . 1933.; Antun Heric, ro . 1949. ( akovec) Stjepan Zadravec r. 1937.(Dekanovec); Štefanija Kon ec r. Frnti 1922.;

Dragutin Miši r. 1945. (Mala Subotica), Franjo Padari r. 1940.; Emilija Sabol ec ro . Mar elan r. 1940.; Jelena Novak ro . Varši r. 1925. (Mursko Središ e) Stjepan Vidovi ro . 1952.; Valent Branilovi ro . 1937.; Elizabeta Mikulan ro .Fabi , r. 1932.; Dragica Horvat ro .Zbiljski, r. 1926.; Stjepan Vojkovi ro . 1942. (Prelog)

ZAHVALA Povodom smrti naše majke, bake, sestre, šogorice

EMILIJE HERMAN r. MLINARI iz Donjeg Pustakovca

KUPON broj

955

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale

preminule u 71.-voj godini, nakon kratke i teške bolesti. Zahvaljujemo sve enicima, pjeva ima Crkvenog zbora župe Sveti Juraj u Trnju, rodbini, kumovima, prijateljima, susjedama na molitvama i dostojanstvenom ispra aju naše pokojnice. Posebna zahvala djelatnicima intenzivne njege Županijske bolnice akovec.

do 20 rije i sa slikom

Onaj tko bez pozdrava ode, živi vje no za one koji ga vole.

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

Po ivala u miru Božjem. Tvoji najmiliji.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine! MOTORNA VOZILA MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upitati na tel. 098/600-281 P R O D A J E M AU D I A 4 S 4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJE SE TRAKTOR – IMT – 542 s kabinom i kompresorom 87.g. 3.300 eura, prikolica ITAS dvoosovinska Kier 12 t, roto ler “Howard” širine 2,4m. Tel: 098/170-53-11 PRODA JE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494

PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597

PRODAJEM traktor Torpedo Deutz 4006 s kabinom, prvi vlasnik. Tel: 098/190-3753

PRODAJEM ELI NE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230

USLUGE

HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. Do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJE SE VW PASSAT 1.6 TDI 2010.g., kao nov, full oprema. Cijena odli na. Tel: 091/655-44-61 PRODAJU SE ALU FELGE 17 cola za golf, dobro o uvane, povoljno, tel 861-208 PODAJEM NISSAN Qashqai 2008.g. Disel, us uvan. Tel. 098/632-300 PRODAJEM BMW 324 diesel, reg do 4/2014, vlasnik 10 godina, sa uvan. Tel: 098/190-37-53

NEKRETNINE – PRODAJA

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

POSAO TRAŽIM OSOBU s odli nim poznavanjem rada na Internetu i s vrhunskim komunikativnim sposobnos ma za rad od ku e na proviziju. Bez SMS-a na mob. 099/515-5064

POLJOPRIVREDA

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580

PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71

DEUTZ 25 KS 1953.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72

KREDITI

PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/bala. Tel: 098/9666-037

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Z a zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386 -970, 0 9 1 / 9 2 5 - 5 6 0 1 , 099/244-5775, www.arges. hr

Ovlaštena kreditna agencija Kralja Tomislava 2, akovec

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. Tel. 868-086 KUPUJEM priklju ke za bavljenje poljoprivredom može i u lošijem stanju. Tel. 091 7396965

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajner ski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

PRODA JE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODA JE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

VIKENDICA “posavski tip”, p o g l e d a ko v e c (6 k m), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODA JEM gra evinsko zemljište u akovcu, Mihovljanska ulica kod Tegre, oko 3000 m2, vel. 40 x 80 m za poslovnu zgradu vezanu uz sport. (dvorane uz hotel, kafi , trgovine...) Tel: 098/426-021

PRODA JE SE DVOS OBNI S TAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656

PRODA JEM ORANICE oko Štefanca. Štefan ica 1194 hv, Grabanice 631 hv, pri Sratka, Tor ec 1200 hv. Tel: 098/935-8937

KUPUJEM GR ADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITEL JSKE KU E, nazvati na 098/331-535 ili 390-770. KUPUJEMO VE U VIKENDICU ILI MANJU KU U od 80-100m2 s oku nicom oko 1ha: dvorište, livada, oranica, stari vo njak u Gornjem Me imurju. Položaj na sun anom brijegu. GSM: 098 241 848 PRO DA J EM J ED N O S O B NI NAM JE Š T ENI S TAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJEMO KU U u akovcu od 157m2, dvoetažnu, mog. ure enja tavanskog stana, veliko dvorište, pogodno za poslovne potrebe. mob. 098/908-6376 UMAG: 2-sobni stan od 44m2 prizemno, u zgradi bez tereta, sa svim potrebnim papirima, namješten i odmah useljiv, plus dvorište 34m2 koje pripada stanu, stan se nalazi 200m od mora i 300 m od centra. mob. 098 194 6733 PRODA JE SE atraktivno gradilište (18 m x 28 m) u S av skoj Vesi (1, 3 km od centra akovca), idealno za obiteljsku ku u. Cijena 19.000 eura. Tel. : 098/9986138

Prodaje se gradiliš te u Mihovljanu, Ulic a M.Gupca. Vel. 20x30 metara (165 hv). Povoljno! Tel.098/198-9410 PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namještni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lova kih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559 PRODAJEM ve e imanje u gornjem dijelu Me imurja. Imanje se nalazi pored glavne ceste, površine 2.3ha sve jedna parcela. Mogu e ga je podijeliti u više gra evinskih parcela.Hitno!!! Tel.0997528800 PRODAJE SE ku a u centru akovca 113 m2, pogodna za stanovanje, ured, ordinaciju, oku nice 730m2, svi priklju ci. Tel: 098/315-119 PRODA JE SE KU A U Gornjem Hraš anu. Tel: .098297210

IZNAJMLJIVANJE ZAGREB, IZNAJML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5 -SOBNI S TAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

ME IMURSKE NOVINE

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + režijski troškovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN NAMJEŠTENI STAN u Murskom Središ u. mob 091 5495 873 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI stan/donji dio ku e s posebnim ulazom, u akovcu, za info nazvati 098/938-7532 IZNAJMLJUJEM 2-sobni stan studenticama ili zaposlenim osobama. Stan se nalazi u ku i u akovcu, s posebnim ulazom. Tel: 099/677-4304 IZNA JML JUJE SE potpuno renovirani namješteni jednosobni stan u Šen kovcu odvojenog ulaza i svih brojila. Povoljno. Tel: 099/33-121-89 IZNAJMLJUJU SE nenamješteni stanovi i garsonjere (može i tihi obrt) na duže vrijeme. Info: 384-515; 098/546-526 IZNAJMLJUJU SE dvije sobe ( dvosobni stan u prizemlju ) s korištenjem zajedni ke kuhinje i kupaone,150 m od Me imurskog veleu ilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu. Mogu nost korištenja interneta, zajedni ke perilice za rublje, kabelske televizije... Povoljno. Tel. 095 8080 116 IZNAJMLJUJE SE namješten restoran. Tel:091-14-11-721 IZNA JML JUJ SE gornji dio ku e u akovcu. Tel: 098/879-472

3. sije nja 2014.

IZNA JML JUJE SE djelomi no namještena ku a u Pleškovcu. Info: 091/100-22-13

ŽIVOTINJE

VELIKI PIJETLOVI OV VI živi i očišćeni ,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODA JU SE ŠTENCI SHIT Z U - a s t a r i 2 m j ., c i j e na v r lo p ovo ljna. Mo b. 091/505-2724 PRODAJEM papige (nimfe, rozele, penante, tigrice, rozekolise) može i sa kavezom, fazane platinaste, zlatne i srebrne. 040/641-187 ; 098/9123938 POKLANJAM belgijskog ov ara starog godinu dana. Tel: 098/190-37-53

RAZNO PRODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o. PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123

PRO DA J EM M A Š I N U z a mljevenje jabuka, prešu za grož e, 8 0 0 kom cri jepova stari model po 1, 5 0 k n / k o m; s o v i g n o n vino 200lit. po 12kn/lit. ostalo po dogovoru. info: 098/1868-111 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRO DA JU S E r a dijato ri dim. 90x20 0cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (p l i n/u lj e), k ab e l 42m (5x 6 m m2) i r e ze r v o a r od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRO DA J EM dj e j i b i j e li kinderbet s madracem (650 kn), kao nov, i be bi nosiljku (20 0kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423 PRODAJE SE trosjed na razvla enje u ležaj i dvije fotelje, sve o uvano. Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazvati na 098 92 81 012. PRODA JE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODA JEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015

Prodaje se bojler Junker s 24 k w, plinski, za centralno sa manjom greškom, povoljno, Tel. 098/632-494 Prodaje se sef visoke sigurnosti, šifra klju , cij e n a p o d o gov o r u, Te l . 098/632-494 POZIVA JU SE bolesnici s parkinsonovovim sindromom da se jave radi druženja na tel: 040/390-315 ili 098/890-307 PRODAJEMO o uvani bijli štednjak Gorenje (90cm 2 struja + 4 plin)za 1.400 kuna, pršu za grož e na vijak za 1.400 kn, korišteni kompjutor za samo 600kn i hrastovu ba vu od 60l za 200 kn.Tel: 040/390-301, 099/674-2919 PRODAJEM VILJUŠKAR Litostroj, 3,5t, produžene vilic. Tel; 092/254-7256

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Boška - malena maca od kojih 5 mjeseci, traži dobar dom, sterilizirana, o iš ena od nametnika i cijepljena, izrazito umiljata, nau ena na pijesak i život u stanu/ku i. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Keena - maca stara oko 10 mjeseci, plaha ali umiljata, nau ena na pijesak, nau ena na pse i mace, sterilizirana, o iš ena od nametnika, cijepljena. Traži ljude koji e je pazi i mazi . Potpisuje se ugovor.

PRODA JEM zra nu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob : 099/25-96-444 PRODAJEM mušku jaknu addidas krem boje vel. XL i novu century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. X XL , nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34 . Mobitel : 099 / 40-10-142

je malecka mješanka jazav ara stara oko 3 mjeseca, idealna za život u stanu ili ku i s pristupom unutra. Vrlo je draga i umiljata i kao i svako malo štene traži drage ljude i topli novi dom. Kontakt: 098-241-060.

je mali terijerac star oko 5 mjeseci prona en na ulici, a izuzetno dobre naravi, veseo i vedar psi . Traži obitelj s dovoljno vremena za brigu o njemu jer je on pas koji voli igru, istraživanje. Kontakt: 091-8988-004.

je prona en ostavljen kod pruge gdje ga je gotovo udario auto. Paly je mali rastom, star oko godine dana i izuzetno je umiljat no nije za ku u u kojoj ima manjih pasa. Voli se uvati, puno spava i idealan je za stan uz redovite šetnje. Kontakt: 091-8988-004. Ginny - maca stara oko 10 mjeseci, umiljata i prava predilica, nau ena na pse, mace i na pijesak, cijepljena, sterilizirana traži dom. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

PRODAJU SE O IŠ ENI ORASI - 10 kg/40 kn kg. info: 098 590 933

PRODA JEM novi s tol za dnevni boravak od masivnog dr veta , ru ni rad i umjetni ke slike . Cijena po dogovoru. Mobitel : 099 / 64-111-90

Gemma

Paly

Cijena po dogovoru. Tel 095/8670188.

PRODAJU SE DRVA kratko piljena industrijska 1 tona, 1000 kn, info: 091 565 9205

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Tanjo

PRODAJE SE video kamera Panasonic RX 10; wide lens x14 zoom sa torbom i punja em.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Myro je veseli upavac vedre naravi, slaže se s drugim psima, voli šetnje, maženje i bio bi sretan s velikom obitelji i ku om s dvorištem u kojem bi jurcao i igrao se te spavao unutra na toplom. Kontakt: 091-8988-004.

Florence - prekrasna sivo bijela maca, stara oko 8 mjeseci, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika i jako jako umiljata. Traži topli dom. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

955

Kuharica

Svinjski odrezak u vinu

PRIPREMIO: STJEPAN MESARI

SASTOJCI za 1 obrok: - 20 dag svježeg odreska - dcl bijelog vina - dcl slatkog vrhnja - luk, maslac, sol, papar

ME IMURSKA KUHARICA

Svinjski odrezak u vinu i punjene lignje Jožica Jambrovi iz Gornje Dubrave niz je godina glavna kuharica u restoranu “Auto stop Posavec” u akovcu i prva je kuharica koja u pripremi jela obilato koristi vino, ovog trenutka najbolji me imurski poljoprivredni proizvod. Za prvi novogodišnji recept Jožica predlaže svinjski odrezak u vinu, jelo koje vrlo dobro prija sada nakon novogodišnjih umaranja u jelu, ali i u svako doba godine, jer upravo mu vino daje svježinu i bajkovit okus. Meso je kompaktno zahvaljuju i vinu, ali nije žilavo ili tvrdo, nego upravo onoliko sljubljeno s za inima da daje cjelovitost zalogaju. Relativno malo za ina mesu daje prirodan okus, zadovoljava potrebu za jelom i že i za dobrom kapljicom

3. sije nja j j 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIPREMA Odrezak batom natu emo, posolimo i popaprimo. Na vru em ulju popržimo sitno nasjeckani luk, te na njega stavimo odrezak i zape emo s obje strane. Ostavimo da se meso neko vrijeme dinsta i onda malo odmaknemo s vatre. Potom dodamo ašu crnog vina i brašna te pe emo dok meso ne omekša. Dodamo kiselo vrhnje i worcester umak te još malo popirjamo. Skinemo s vatre i serviramo uz prilog i zelenu salatu.

vina. Uz ovo jelo Jožica preporu uje krumpir pire ili pomfri te ponajbolje vino iz me imurskih gorica: Cmre njakov cabernet sauvignon, dodaju i da može i Urbanski biser. U slast!, poru uje Jožica. Onima koji više vole specijalitete iz morskih dubina Jožica preporu uje punjene lignje. Ove lignje boljima i ukusnijima ini vino kojim se lignje podlijevaju dok se peku. Priprema je dosta jednostavna, ali je predpriprema nešto mukotrpnija, jer lignje treba o istiti, a krakove sitno narezati. No, kada su spremljene, sav se trud zaboravi, i konzumiranje je pravi užitak. Uz ovo jelo savršeno prija Lovrecov sauvignon ili njegovo viteško vino.

Punjene lignje SASTOJCI za 1 osobu: - 20 dag lignji, luk, ešnjak - crno vino, ke ap, sol - krušne mrvice PRIPREMA O iš ene se lignje nadjenu (napune) smjesom, napravljenom od sitno narezanih krakova lignji, te na luku i ešnjaku prodinstanim krušnim mrvicama. Rubovi lignje zatvore se a kalicom ili stiskom prstiju te se stave dinstati na ulju i podlijati crnim vinom. Na kraju doliti ke ap i još malo popržiti. Za prilog paše hajdinska kaša ili kroketi.

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Juha od luka S Sastojci: - jedna i pol glavica luka - malo maslaca - 2 žlice brašna - temeljac od gove e juhe Na zagrijani maslac staviti N malo krupnije narezani luk m kako bi se pirjao, a može se k

okoladni štapi i SASTOJCI: 300 g glatkog brašna akove kih mlinova 200 g maslaca 100 g še era 60 g tamne okolade 1 žli ica praška za pecivo 1 žumanjak 50 g mljevenih badema 1 žlica kakaa 1 žlica ruma kakao i okolada za dekoraciju

PRIPREMA okoladu otopite na pari. Maslac neka bude na sobnoj temperaturi. Umijesite sve sastojke. Od tijesta napravite štapi e debljine 1 cm, dužine 5-6 cm. Stavite ih da se peku na 180°C, desetak minuta. Kada se ohlade, dekorirajte ih rastopljenom okoladom i kakaom.

dodati i malo vode. Nakon što je luk dao svoju aromu, dodajte temeljac od gove e juhe. Kratko još kuhajte te na kraju pomiješajte dvije žlice brašna razmu enog s malo vode, kako bi juha dobila gusto u. Za inite sa solju i paprom.

VINO TJEDNA

Cabernet sauvignon

Vino je intenzivnog mirisa, tanini su prisutni i zajedno s respektabilnim tijelom upu uju na dugovje nost. Cvjetne e arome na kraju dugog završetka impresionirati kuša a i ostaviti dojam vrhunskog vina. Kao suho, vino je najbolje kada sadrži visoke alkohole, oko ili iznad 13 posto. Poslužuje se na temperaturi od 16 do 18 stupnjeva, uz crveno meso, divlja , ribu sa žara i sli no. (sm)

3. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

JOŠ NEMA PRAVE ZIME VREMENSKA SLIKA: Cijeli mjesec prosinac nije baš bio pra en odgovaraju im zimskim vremenom. Ni sam Boži nije bio bijeli. Temperatura je porasla na ak 14 Celzijevih stupnjeva. Zanimljivo je spomenuti da smo i lani imali istu temperaturu na Boži . I razdoblje do kraja godine ostalo je toplije od prosjeka. ak je otkazana i skijaška utrka na Sljemenu. VREMENSKA PROGNOZA: Sli no vrijeme e se nastaviti i tijekom etvrtka. Više oblaka nego sunca, ali relativno blago za prve dane najhladnijeg mjeseca u godini. Krajem dana, dosta kasno, prema pono i, možda padne par kapi kiše. Južina e malo pokvariti biometeorološku situaciju pa kod meteoropata može biti manjih tegoba. Malo slabih oborina može biti u no i na petak i tijekom petka u jutarnjim satima. S obzirom na temperaturu radit e se o slaboj kiši. Tijekom dana se o ekuju i sun ana razdoblja, a temperatura bi mogla porasti i do 13 Celzijevih stupnjeva zbog južine. Puhat e slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar. U subotu podosta oblaka, ali ve inom suho i relativno toplo uz kra a sun ana razdoblja. Mogu a je slaba kiša i dalje uz toplo vrijeme. Puhat e slab do umjeren jugozapadni vjetar. Temperatura zraka ujutro oko 5°C, a najviša dnevna temperatura oko 10 Celzijevih stupnjeva. Sli no vrijeme e se zadržati i tijekom nedjelje. Dosta oblaka, možda malo sunca, ali možda i malo kiše. Pravo proljetno i toplo. Temperatura zraka sli na prošlim danima. Po etak sljede eg tjedna donosi nam još toplije vrijeme. Izmjenjivat e se sunce i oblaci, uglavnom e pro i bez kiše. Južina e biti još izraženija pa e

nas vrijeme podsje ati na travanj, a ne na sije anj koji je najhladniji mjesec u godini. Malo e se rashladiti tek prema sredini tjedna, ali i dalje ostaje natprosje no toplo. Nije na vidiku neki veliki snijeg i prava hladno a vjerojatno ni do sredine sije nja. Preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 08001234. (prognoza izra ena 2.1.)

NAU ITE NEŠTO O LAVINAMA! Zadnjih nekoliko dana u švicarskim i rancuskim Alpama poginulo je pet osoba, a ozlije ene su bar dvije. Iako su u Hrvatskoj ove pojave rijetkost bilo je situacija kada su lavine odnosile živote. ak je 2005. godine na sjevernoj strani Biokova zabilježena lavina koja je nastala topljenjem snijega, na sre u nije bilo ljudskih žrtava. Kako nastaje lavina i kako smanjiti rizik da vas zahvati pro itajte u nastavku. Lavinu ini snijeg koji se giba (klizi) niz padinu (naravno, pod uvjetom da je njen nagib dovoljno velik da se lavina

pokrene). Najviše se lavina doga a ako je kut nagiba padine izme u 30 i 45°, ali se pod pravim uvjetima lavine mogu dogoditi na bilo kojem nagibu. Jako vlažan snijeg klizi i pod kutovima od 10 do 25°. Tijekom zime snijeg pada u navratima i time u snježnom pokriva u nastaju slojevi s razli itim fizikalnim svojstvima (gusto a, vrsto a i vrsta ledenih kristala od kojih je sastavljen). Svaki sloj može nastati pod druga ijim vremenskim uvjetima i vezati se razli ito od prethodnog i sljede eg. Zbog promjena u temperaturi i vremenskim prilikama mogu se doga ati promjene u stanju snježnog pokriva a ne samo tijekom sezone nego i tijekom jednog dana. Vrlo je važno i na kakvu je podlogu pao prvi snijeg jer to utje e na vrsto u spoja tla i snježnog pokriva a. Po ne li padati kiša koja se pretvori u snijeg, veza tla i snježnog pokriva a vrlo je jaka i nije sklona kretanju. Snijeg koji padne na suho liš e nema dobru vezu s podlogom i lako ga je pokrenu-

ti. vrš e veze izme u slojeva snijega nastaju zbog otapanja i ponovnog smrzavanja te slijeganja snijega, ime se on sabija i stabilizira. Ovo se doga a kada dnevne temperature porastu iznad 0°C, a no ne padnu ispod ništice. Temperaturne promjene koje traju dulje, kao npr. premještanje tople ronte, mogu uzrokovati topljenje snijega. To može oslabiti gornje slojeve i pove ati vjerojatnost nastanka lavine. Kad temperature ostanu ispod to ke ledišta, snježni pokrov može ostati relativno nestabilan. Izme u 2 padanja snijega, temperatura može narasti i dolazi do topljenja gornjeg sloja snijega, koji kad se ponovno smrzne stvara gla u i manje stabilnu površinu za sljede e snježne oborine. Kiša koja padne na snježni pokriva tako er stvara gla u površinu pa se sljede i sloj snijega ne e dobro povezati s onim prethodnim. No lavine mogu nastati iako se površinski sloj snijega ini stabilan jer duboko u snježnom pokriva u mogu postojati slabi slojevi. Uzrok lavina može biti i sloj u snijegu sa injen od zrnatih kristala, inja, koji se zbog svojih ravnih stranica loše veže i stvara slabe slojeve. Takvi kristali nastaju rano u sezoni pa su ti slabi slojevi pri dnu snježnog pokriva a, zbog ega se pove ava njegova nestabilnost. Dok hodamo ili skijamo po snijegu, vidimo samo površinski sloj ili nekoliko gornjih slojeva snijega i zbog toga ne možemo dobro procijeniti njegovo stanje i mogu nost nastanka lavina. Za nastanak lavina mogu biti odgovorne i snježne oluje jer novi sloj snijega optere uje postoje i, osobito ako se dobro ne veže na njega. Ve sama težina novog snijega može uzrokovati odlamanje snježnih plo a i njihov pad niz padinu. U planinama može odjednom pasti i preko 30 cm snijega, što je esto dovoljno za nastanak lavine. Koli ine snijega od 15 do 30 cm predstavljaju prijetnju osobama koji samim svojim prelaskom preko nestabilnog snježnog pokriva a mogu uzrokovati lavinu, dok manje koli ine snijega rijetko proizvedu lavine. Zbog težine novog snijega, lavine nastaju i za vrijeme oluje ili neposredno iza nje, uglavnom unutar 24 sata. Lavine mogu nastati i zbog vjetra. Kad vjetar puše u blizini planinskih vrhunaca, on nosi površinski snijeg sa navjetrine u zavjetrinu planine. Dolazi do nejednakog gomilanja snijega u zavjetrini, ime se i nejednoliko optere uje ve postoje i snježni pokriva te pove ava mogu nost nastanka lavina. Koli ine snijega prenesene vjetrom mogu biti znatne. Takva se situacija može prepoznati po vijencu od snijega koji visi preko ruba planine ili grebena. Težina vijenca koji pada pokre e lavinu. Vijenac se može i razlomiti u komade, koji se ne gibaju baš pravocrtno kako bi o ekivali, nego se pri padu raspršuju. Pri nastanku lavina važna je i orijentacija padine, tj.

izloženost padine Sun evim zrakama. Naime, na padinama koje su ja e izložene Sun evim zrakama, prolaskom zraka preko snijega danju i njegovim hla enjem no u dolazi do stabilizacije snježnog pokriva a. Na padinama koje su okrenute prema sjeveru, sjeveroistoku ili istoku situacija bitno druga ija. Sun eve zrake na njih padaju pod manjim kutom pa snježni pokriva ostaje hladniji i dublji tj. ne dolazi do njegove stabilizacije pomo u topljenja i vezanja. Zbog toga se na padinama okrenutima prema sjeveru, sjeveroistoku ili istoku lavine eš e doga aju. Kako se u srednjim geogra skim širinama oluje obi no gibaju sa zapada prema istoku, tako su i sjeveroisto ne, isto ne i jugoisto ne padine obi no zavjetrinske pa osim što su uglavnom u sjeni dodatno ih optere uje snijeg kojeg vjetar nosi preko planinskih vrhunaca i time se opasnost od lavina još pove ava. U sljede ih par koraka vidjet ete kako jednostavno smanjiti rizik da vas zahvati lavina. Slušajte prognozu par dana prije nego krenete u avanturu, kako bi mogli predvidjeti vrijeme. To e vam dati dovoljno in ormacija o snijegu, iako snijeg na jednoj padini može biti bitno druga iji od snijega na drugoj padini. Jaki vjetrovi mogu stvoriti lavinu, situacija koja je najpogubnija za ski planinare. Ne smije se zaboraviti da novom napadanom snijegu treba i par dana da bi bio pogodan za korištenje. Uza sebe uvijek morate imati lopatu, probe (rasklopivi štap) te avalanche transceiver (mali odašilja koji odre uje vašu to nu lokaciju). Ako se te stvari pravilno koriste, žrtva se može prona i za desetak minuta. Bez pravilne upotrebe transceiver ne zna i ništa pa budite sigurni da znate više od teorije o njima. Pokušajte izvidjeti situaciju i odabrati najbolji put niz padinu, izbjegavaju i snježne nanose na rubovima. Uvijek imajte na umu da najviše lavina nastaje na padinama s nagibom od 30-50%. Krenete li u planinu pokrivenu snijegom razmišljajte malo o ovim detaljima i prilagodite odluke uvjetima. Lavine su nepredvidive i esto iznenade i najiskusnije. Idete li u snježnu planinu, ne idite sami! Stara izreka gorštaka kaže: “Tri dana nakon snježnih oborina ne odlazi se u planinu”. Na sjevernim stranama, za hladna vremena i tri tjedna. (Miro Lelas, crometeo.hr)

VICOTEKA

Do e Mujo pijan ku i i odjednom se uje – bum! Pita Fata: - Mujo, što je to palo? - Kaput, odgovori Mujo. - Kako se kaput toliko uje, bolan? - Bio ja u njemu. ---------------------------------------------------------Pitaju Muju kakvu bi ženu htio imati, a on e: - Paranormalnu. - Zašto paranormalnu? Mujo: - Da ima para i da je normalna. ---------------------------------------------------------Na Jadranu se davi engleski turist i zapomaže: - Help! Help! Na obali sjedi Dalmatinac i dovikne mu: - Eto ti, bolje da si u io plivati nego što si u io engleski! ---------------------------------------------------------Ulaze mali Ivica, policajac, plavuša, Mujo i Haso u kafi i sjedaju za stol. Prilazi im konobar i kaže: - Što je ovo, neki vic, je l’?

ZAJEDNICA SPORTSKIH SAVEZA I UDRUGA

Me imurska županija za sport u 2014. izdvaja najviše u Hrvatskoj

MALI NOGOMET

ODBOJKA

Po ela završnica malonogometnog prvenstva Me imurja

U finalu me imurskog kupa obje ekipe Centrometala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

ovo leto je tu z nami, ve pajdašimo žnjim. Došlo je pred dva dni, a ve smo si žnjim tak zdobra kak da se odnavek znamo. Kaj vam to govori? Kaj? Da se je ne nikaj spremenilo, da je vse po staromo samo smo na datumo jedno brojko spremenili. A Tak uda se obe uvalo. A obe uvali so vsi, kak moški, tak i žene, kaj je vekši politi ar vej je obe uval. Lepo je to dok se bar obe uvale. Pak so nam nej „kukurika i“ isto tak obe uvali pred dve leti, predi nek smo hodili glase davat? Još dendenes jif za rukave navla imo kaj ve jempot (a minule so dve leti) genejo z re i na posel. No, nesmemo mam prve dneve vse tak rno gledati, još se ftegne hajdig toga spremeniti. Nejlepše je, ipak, dok se ovek ne emo nadja. Tak vam i meni soseda Barika ve na leta obe uvle da bodem mogel svojo mrkvo saditi vu jenomo vr ako, pak se mortik bode to pripetilo ovo leto?

Dej Božek kaj i kleto bodemo na sveto skup živeli… M

inulo 2013. leto je poznato po tomo kaj je Lejpa naša dišla v Evropo i znova postala evropska zemla makar je to bila od navek. Isto tak smo, i to na prtuletje, hodali znova glase davat i zbirali (grado)na elnike i župana šteri bodo hercuvali z nami štiri leti. Zazvedili smo da je Lepi Cane ( itaj: Nadan Vidoševi ) gospodaril z našom Gospodarskom komorom i to tak kaj je vse do ega je došel pozoba il vu svojo pelnico ili pak garažo. Jega smo spravili v Remetinec kaj si tam pajdaši z Ivekom Sanaderom, a Uskoki još navek delajo inventuro. Na vse zadje smo zbavili i referenduma: jedni so bili za , a drugi protiv kaj bi puca i de ko, dok postanejo mož i žena ušli v Ustav Lejpe naše. To je ne bilo teško pitanje, ali smo se zato

na šekret.Što nam je kriv kaj smo jim to dopustili: žene se borijo za ravnopravnost, a mi nebremo do re i dojti i vse je kak one o ejo. One si navek zberejo onoga što bode žnjimi gospodaril, a dok mi to zazvedimo najve pot odide baba z kola i. Celo leto me ve to gvinta i nikak sam ne mogel zmuo i kuraža kaj bi to pital: Zakaj se vsi tak grdo spominajo o politiki, o em re i, zakaj vsi velijo da je politika kurva? To je jedno kaj me gvinta, a isto tak nebrem razmeti, ak je to istina zakaj se vse vej i vej ženi rivle v politiko. Mortik je to po onoj negdašnjoj (to so mi još pokojni japica govorili) da dok moški nebrejo nekaj rešiti unda žene pošlejo. Brz as je i v politiki tak! teli mi to priznati ili ne, ipak je broj trinajst pehljivi broj,

Krunoslav Murkovi , Varaždin - Tradicionalno Novu godinu do ekujem kod ku e, u toplini doma, s familijom i prijateljima. Malo smo pratili i televizijski prijenos do eka s Trga u akovcu. Jako je bilo lijepo, dobro raspoloženje. Tako neka bude i cijele godine, uz mnogo zdravlja.

POD VUROM

Gdje i kako smo do ekali Novu? Novogodišnja no bila je relativno topla za ovo doba godine, pa je i to bio jedan od razloga da mnogi do ekaju Novu na otvorenom. U akovcu su brojni gra ani pohrlili na organizirani do ek na Trgu. Brojni Me imurci bili su i aktivni sudionici Novogodišnje trke u Varaždinu, a neki su i planinarili. Mla a populacija okupirala je ugostiteljske objekte, a osim na javnim okupljanjima Nova se tradicionalno do ekala u domu uz obitelj i prijatelje. Sve veselice protekle su u ugodnom raspoloženju i druženju. (rr, zv)

i mi Me imorci (isto kak i ovi v Hrvaškoj) vsi poprek posvadili. Najme kaj, mi smo rez referendum rešavali probleme pederov i lezbijki, a ve nas je to malo pustilo, pak smo ostajli jim nek si to oni sami rešijo. Još je niš i ne priznal da je jedno ili pak drugo nek se i dale skrive ki parijo. pak smo, rez dve leti, uspeli zazvediti da v Lepoj Našoj živi ve ženi nek moških, tak da so na minulaj izboraj žene odlu ivale koga bodo zebrale. Prinas v Me imorjo so zebrale nejmlajšega ( i nejlepšega) župana v celoj državi, a akov anke so zebrale nejlepšega gradona elnika. Žene so štele promjene i tak so svoje glase davale. One so ne kak mi moški, ak negdi zahuzamo one nam to ne oprostijo i vse jempot dojde na svoje, o em re i, vsaka rit dojde

Ivana Posavec, akovec - Za do ek smo bili na akove kom Trgu. Bilo je super. Jako puno ljudi i odli na atmosfera. Bio je i jako dobar vatromet. Kako smo veselo ušli u Novu godinu, tako neka svima nama bude i u svim danima nove godine uz puno, puno zdravlja i sre e.

www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

je on ve je, na to nebo trelo dugo akati. ak zgledi Serjan arima bode ovo novo leto sre neše nek je bilo staro. Najme kaj, zazvedilo se da jiv Grad leži na plino, kaj zna i da bodo zbogradi tega hasnuvali nekše peneze. Nej znati otkod se je te plin dotepel k nam v Me imorje, najbrž z Dežele, ali je ve tu i naš je i mi ga bodemo prodavali, a im se nekaj prodavle bode se i nekaj kaseralo. si znamo da se Den ženi obslužavle osmi tretjega a jako malo ljudi zna, to je ve v modi, da se den pederov obslužavle drugi prvoga. Ne bi se niti toga zmislil da je ne bilo svaji okoli referenduma, ali vam moram re i da je dragi Božek stvoril Adama i Evu, a ne Adama i Stevu, tak da znamo štere svetke mi obslužavlemo, a štere oni drugi. Vsaki svoje. a to mlado leto vam želim uda zdravja, tak da nebodemo nucali doktore i kaj bodo mogli i dale štrajkati, posla vsima onima šteri ga nemajo, pla e onima šteri delajo, velike penzije onima šteri so jiv zaslužili, a vsima uda veselja, mira i Božjega blagoslova. I nek nam Božek da kaj bodemo i kleto skup na sveto živeli.

An elko Borkovi , akovec - Otišli smo na Pohorje i planinarili do hotela ‘Bellevue’ te na otvorenom do ekali Novu godinu. Atmosfera je tamo uvijek jako dobra jer Maribor ani i svi planinari vole do ek na otvorenom. Glazba, DJ i oko hiljadu ljudi, a bilo je i malo snijega. Spustili smo se po skijaškoj stazi ‘Lisica’.

Katarina Varga, akovec Novu godinu do ekali smo uz familiju, s djetetom. Pošto nam dijete ima tri godine, sve anost do eka smo organizirali doma. A baka i deda su ovaj put imali ‘slobodno’. Do ek s obitelji uvijek je ugodan i proti e u veselom raspoloženju.

mi prodiremo dublje Međimurje

tak da smo vsi sre ni kaj smo se ga rešili. Neje on sam po sebi tak hudi, ali ak dojde v petek unda se more kajkaj toga pripetiti. Poglednite, napriliko, kaj se je pripetilo precedniko naše županiske skupštine Mladeno Novako na meji z Bosnom. ovek se je pelal prek meje, kak i navek, i najempot so ga cariniki, z istoga mira zastajli, pretepli mo auta i zeli so mo peneze štere si je pre pajdašima v Bosni posodil. Siguren sam da mo se to ne bi pripetilo da je ne bil petek i trinajsti. Znam, rekli bodete da gospon Mladen ne verje v coprnice, ali se je pravica, o em re i, prasica skazala. Brz as tej broj 13 ima nekšega vraga v sebi! si još navek jaf emo kak je kriza, kak nebremo nikod nikam, kak jedva na jedvite jade vežemo kraj z krajom, a pred ove svetke, šteri so za nami, ga ne bilo mesta na parkingplacima pred štacunima. Nebodete me nagovorili kaj vam povem gde ga bilo nejve autov, ali niti pred novim štacunom ga ne bilo mesta. Otkod našim ljudima tulikši penezi? Pak najte mi re i da se naši ljudi hodajo sam gret v štacune? Jako sam najgerek kaj se bode pripetilo dok minister Slavek zazvedi kuliko penez mi Me imorci još navek v strožokima skrivlemo, pak nam f ehne nove poreze ili pak nam pošle uskoke kaj jif pretepejo. Kakši

Sara Magdaleni , Pribislavec - S društvom i prijateljima Novu smo godinu do ekali u restoranu u Varaždinu. Jako smo se dobro zabavili i proveselili i do ek e nam svima ostati u lijepom sje anju. U novoj godini sebi i prijateljima želim prije svega dobre ocjene u školi.