Međimurske novine 956

Godina XVIII.

Broj 956.

^akovec, PETAK, 10. sije~nja 2014.

Cijena 7 kuna

DRAGANA DARMOPIL, akov anka rodom VLATKO ŠTAMPAR iz Slavonije, zbog usamljenosti osnovala Facepobjednik natje aja “Moj book grupu “Me imurske mame i trudnice”

str. 16-17

Mursko Središ e ostaje pod kota ima

TEŠKIH TERETNJAKA Pogled unatrag:

Me imurje u 2013. godini

IVANA MR ELA, umjetnica koja o arava svojim radom i pojavom

Vi ste kak holivudska diva iz ‘40-ih.

Kak ste krasna!

IVAN KRALJI punih 36 godina života proveo je me u geoistraživa kim j tornjevima

str. t 18

str. 6-7

HRVATSKE CESTE u planu za 2014. godinu zaobišle najoptere eniju cestu za Sloveniju

Videom osvojio kartu za Bali!

sstr. 36-37

Usre ila je tisu e me imurskih mama

Media 7

život u minuti”

Imao je dobar nos Me imurec koji je diljem svijeta pronalazio rudu: ugljen, boksit, pa ak i uranij.

Sad je u mirovini proslavio 80. ro endan

www.bister.hr

str. 46

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Dr. Ivan Novak zaslužuje spomenik u centru akovca kao veliki me imurski politi ki vizionar N

ije prvi put da neki župan obe ava spomenik povodom me imurskog Spomendana (to je u inio u prvoj godini svojeg mandata i tadašnji župan Josip Posavec, koji je kazao da e to biti u roku od godinu dana), ali od spomenika nije bilo ništa. Me utim, ako misli ozbiljno, župan Matija Posavec ovo bi obe anje ipak trebao ispuniti zaklju no za tri, etiri godine, za vrijeme aktualnog mandata, naravno, uz prikladnu javnu raspravu i natje aj o istome, kako ne bi opet dobili negdje nekog "drvosje u“ - kao jednu od najvažnijih me imurskih povijesnih li nosti. suprotnom ovo obe anje moglo bi ispasti po onoj narodnoj "obe anje ludom radovanje“. Jedino ako ovo samo šest mjeseci nakon lokalnih izbora nije bila najava za još jedan županski mandat – "Matija Posavec - me imurski župan 2017.-2021. godine“.

Ipak, daleko su lokalni izbori 2017. godine, ako emo tada uop e imati još županiju, stoga, Matija, kreni u akciju što prije, da opet ne bi ispao "mr.

Obe anovi “. to se ti e samog spomenika, nadam se da tu nema dileme da spomenik treba podi i u ast dr. Ivanu Novaku. Jer upravo je dr. Novak bio me imurski preporoditelj i osloboditelj. Rije je o politi kom vizionaru kojem bi se trebali diviti i svi aktualni me imurski politi ari. ašto? Pa evo zašto: Me imurje je napokon u materinskom mu krilu, vra eno je Hrvatskoj. Uspostavljena je u njemu hrvatska vlast, a dr. Ivan Novak imenovan kraljevskim povjerenikom za Me imurje. Velika narodna skupština, održana 9. sije nja 1919. na trgu ispred akove ke crkve Sv. Nikole, s macine kim pjeva kim zborom i Vinkom Žgancom uz harmonij, s deset tisu a oduševljenih Me imuraca - koji e donijeti Rezoluciju: Me imurje se odcjepljuje od Ma arske! li, Me imurje je i puno bogalja i siromaha, bolesnih i gladnih... Bez kruha, soli, še era, petroleja... Tu su još ma arski inovnici i u itelji, kao i svi oni što s mržnjom gledaju na nema arsku vlast... Pred Novakom su, dakle, nove bitke, i nacionalne i socijalne. deset sljede ih godina Novak e na svim tim frontovima raditi zdušno, ne štede i svoje snage. skladu s principima demokracije, ve je u prvoj godini organizirao upravu, u škole doveo hrvatske u itelje, umjesto Muraköza, u akovcu pokrenuo list na hrvatskom jeziku 'Me imurske novine'.

U

Š

Z"

A

U U

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

P

remda zaokupljen problematikom oplja kanog i razorenog me imurskog gospodarstva, Novak jednaku pažnju posve uje i kulturnom životu. Osnovavši Prosvjetno društvo za Me imurje, pomaže školovanju aka, studenata i u itelja. Tako pomaže i skladatelju Josipu Štolceru Slavenskom, slikaru Ladislavu Kralju Me imurcu, kiparu Luji Bezeredyu. ovak nije zaboravio na presudnu ulogu Žgan evih Hrvatskih pu kih popijevaka iz Me imurja, ija je zbirka za me imursko hrvatstvo bila corpus delicti. Uvažen ak i od me unarodne vojne komisije, te potvr en Mirovnim ugovorom u Trianonu 4. lipnja 1920., kad su odrekavši se tada s bijesom Me imurja Ma ari bili pobije eni - i od me imurske pjesme“. amo ovi kratko citirani redci iz povijesne biogra ije dr.

Ivana Novaka dovoljno govore, a ima toga još jako, jako puno, da je rije o najve oj li nosti u me imurskoj povijesti, o kojoj je, na žalost, bilo premalo rije i (!?) na sve anosti u etvrtak u Katoli kom domu. ašto? Nadamo se da nije zbog toga jer su glavnu rije na sve anosti imali povjesni ari koji iz raznoraznih razloga u najmanju ruku baš ne vole povezanost izme u dr.

Novaka i rije i: "Me imurske novine“. Jer, upravo je dr. Ivan Novak izme u ostalog bio utemeljitelj prvih hrvatskih novina u slobodnom Me imurju na hrvatskom jeziku, koje je nazvao – "Me imurske novine“, s ciljem poništavanja zatupljuju eg djelovanja ma aronskog lista Murakoz ilitiga po hrvatskom "Me imurje“.

Inspiracija za naziv novina koje upravo sada itate potekla je upravo iz toga vremena i 1995. godine, kada su po ele izlaziti nove "Me imurske novine“. e utim, iako nije župan Posavec nije obe ao spomenik dr. Ivanu Novaku, posve je jasno, ako e se ikada nekakav spomenik graditi povodom ovog Spomendana, da bi on trebao biti njemu u ast.

N

S

Z

M

VIJEST(I) TJEDNA

Reže se broj rukovode ih mjesta u akove koj Bolnici Reorganizacijom e do i do smanjenja broja rukovode ih mjesta i smanjenja broja organizacijskih jedinica. Budu i da taj proces tek slijedi, dr. Miroslav Horvat nije htio iz rukava izvla iti primjere u kojim dijelovima Bolnice e do i do unutarnjih spajanja organizacijskih jedinica. - To je proces koji e trajati nekoliko narednih mjeseci, ali to nije dio Master plana, ve unutarnje reorganizacije koja se provodi u svim bolnicama, kazao nam je sanacijski upravitelj Horvat.

Francuski konzultanti koji su radili Master plan svih hrvatskih bolnica potkraj prošle godine završili su svoj posao, a temeljem tog plana Ministarstvo zdravlja donijelo je i prve odluke o spajanju pojedinih bolnica unutar županija. Konzultantski posao bila je samo analiza stanja u bolnicama, a na politici, Ministarstvu zdravlja, odnosno Vladi, jest donošenje odluka. Više na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Za dvije-tri godine dobivamo visokoškolovane kadrove za turizam Me imursko veleu ilište, koje je ro eno prije pet godina uz velike muke i otpore sa strane, nakon tih poro ajnih muka po elo je grabiti ambicioznije naprijed. U utorak 30. prosinca stigla im je dopusnica za specijalisti ki diplomski studij menadžmenta i turizma. Time je omogu en nastavak školovanja za još dvije studijske godine u akovcu. Na tome ne e stati, rade i na dobivanju dopusnica za specijalisti ki diplomski studij na ra unarstvu.

Studenti koji se odlu e za nastavak tog studija mo i e specijalisti ki diplomski studij izvanredno upisati ve u velja i ove godine. Nakon završetka studija dobiva se diploma stru ni specijalist ekonomist, stru . spec. oec. menadžmenta turizma i sporta. To nije re eno, za dvije-tri godine u akovcu e bit i zaškolovani prvi kadrovi za turizam i sport koji e imati diplomu koja je izjedna ena kad je u pitanju visoka stru na sprema, odnosno bivši VSS, što do sada nije bio slu aj, osim Pedagoške akademije. Ovu lijepu pri u donosimo na str. 5.

U prora unu RH nema projekta zaobilaznice za Mursko Središ e Vlada i Hrvatski sabor prihvatili su plan gra enja i održavanja hrvatskih cesta za 2014. godinu. Prema tom planu, za ovu godinu planirano je izraditi projektnu dokumentaciju za zaobilaznice akovca, Nedeliš a i Preloga.

Projekti o kojima je rije ve stoje kao ideja u Hrvatskim cestama još iz vremena prošle vlasti, no do sada nije zapo ela njihova realizacija.

Me utim, u prora unu za idu u godinu nigdje se ne spominje Mursko Središ e, iako je ulaskom Hrvatske u EU situacija u prometu u tom gradu eskalirala brojnim pove anjem, posebice kamionskog prometa. Gradona elnik Srpak moli sve koji mogu, znaju i trebaju da pomognu Murskom Središ u prije nego se po nu doga ati tragedije, jer opasnosti su izloženi ljudi, vozila i gra evine, da u ine sve što mogu kako bi se izgradila zaobilaznica pokraj Murskog Središ a, te most na rijeci Muri prema Sloveniji.

Cijela tema na str. 6-7.

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

S

pomendan odcjepljenja Me imurja od ma arske države obilježen je 9. sije nja, u etvrtak, sve anom akademijom u akovcu. Na sve anoj akademiji govorili su o tim povijesnim danima mr. sc. Vladimir Kalšan, dr. sc. Stjepan Hranjec, župan Matija Posavec i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

Sve anosti su nazo ili brojni uzvanici, potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec, saborski zastupnici Dragutin Lesar, inicijator Spomendana, Sun ana Glavak, Dragutin Glavina i Mario Mohari , gvardijan i župnik Stanko Belobrajdi , župan Matija Posavec i vodstvo Me imurske županije.

Mr. sc. Vladmir Kalšan iznio je širu sliku doga aja iz 1918. godine, raspada AustroUgarske Monarhije i završetka Prvoga svjetskog rata, s naglaskom na Me imurje. Kraj toga velikog rata Me imurju nije donio ništa dobro, glad, neimaštinu, siromaštvo, bijedu i bolesti. U studenom 1918. godine narod se spontano pokušao obra unati s onima koji su ih tla ili punih pedeset godina, te pokušali odnaroditi, planula je pobuna i niz plja ki.

Ma ari i Ma aroni povukli su se u akovec.

SVE ANOM akademijom obilježen Spom

Župan Ma obe ao ssp Franjeva Franjeva k IZVORNI TEKST O ODCJEPLJENJU OD MA ARSKE: “Hrvati iz cielog Me imurja, pred cielim svietom otvoreno, odlu no, jednodušno i samasviesno izjavljuju: Za uvek se odcjepljujemo ad ma arske države, kojoj smo do sodo pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje“ velikog nasilja, u Me imuje je pokušao u i major Tomaševi s tristo vojnika, no odbijen je i morao se povu i u Varaždin.

Narodno vije e Države SHS zatražilo je potom od Vrhovne komande u Beogradu da intervenira, no to je odbijeno, te odgovoreno da je potpisana

vojna konvencija. Zatim je od savezni kog zapovjedništva u Solunu zatraženo da Me imurje zauzmu savezni ke francuske snage, no svima su bile vezane ruke konvencijom Linden – Henri. Zbog toga je Narodno vije e u Zagrebu odlu ilo da potpukovnik

Ma ari u nekoliko dana pobili 115 ljudi Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. raskinuo sve državnopravene veze s Autro-Ugarskom, no Me imurje nije riješilo svoj status, dok je rijeka Drava bila demarkacijska linija.

Ma ari nisu mirovali, a veliki župan Zaladske županije proglasio je prijeki sud zbog pobune u Me imurju i drugim pograni nim krajevima. Ma ari su tada svojom vojnom silom i žandarima po gotovo svim me imurskim selima pobili ukupno 115 ljudi, te odbili povu i svoju vojsku iz Me imurja usprkos upozorenja iz Zagreba. Zbog

Najve e zasluge za odcjepljenje imao je dr. Ivan Novak Velika narodna skupština na Franjeva kom trgu u akovcu 9. sije nja 1919. godine okupila je preko 10.000 Me imuraca, što je bila impozantna brojka u okolnostima kad nije bilo automobila i drugih prijevoznih sredstava.

Tada nije bilo mikrofona, a govornike, kao i Rezoluciju o odcjepljenju, koju je pro itao o. Kapistran Geci i vjerojatno njezin autor, uli su samo prvi redovi. No, pjevalo se glasno, umjesto omraženih ma arsk ih napjeva, pjevao se “Te deum” da se sve orilo, te U deset sljede ih godina nakon odcjepljenja hrvatska hiNovak e na svim tim frontovima raditi zdušno, mna “Lijepa ne štede i svoje snage. U skladu s principima naša”, koju demokracije, ve je u prvoj godini organizirao je znao zbor upravu, u škole doveo hrvatske u itelje, u iz Macinca. akovcu pokrenuo list na hrvatskom jeziku Najve u “Me imurske novine“… z a slug u z a

odcjepljenje imao je dr. Ivan Novak, istaknuti borac za hrvatsku nacionalnu ideju u Me imurju. Upravo on je bio organizator vojnog pohoda hrvatske vojske za oslobo enje od Ma ara i priklju enje matici zemlji 24. prosinca 1918. godine. Njegovom je zaslugom Me imurje doživjelo svoj povijesni Badnjak 1918. godine, kada je izbavljeno od ma arske vlasti te se vra a matici Hrvatskoj.

Dr. Ivan Novak bio je prvi gra anski povjerenik za Me imurje. Organizirao je cjelokupni javni, gospodarski i politi ki život u Me imurju, te mu dao snažni hrvatski pe at. Jedan od njegovih prvih poteza tako er je bio pokretanje novina na hrvatskom jeziku – koje je nazvao “Me imurske novine”, s ciljem poništavanja zatupljuju eg djelovanja ma aronskog lista (“Murakoz“), po hrvatskom “Me imurje“.

Usprkos višestoljetnoj ma arizaciji, Ma ara u Me imurju nikad nije bilo više od sedam posto.

10. sije nja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

mendan odcjepljenja Me imurja od Ma arske

Matija atija Posavec spomenik pomenik na a kom kom trgu

Jedan od prvih brojeva “Me imurskih novina“, koji je izašao nakon odcjepljenja Me imurja od Ma arske

Župan Matija Posavec: - Zbog važnosti Spomendana za Me imurje podi i emo spomenik na Franjeva kom trgu da podsje a generacije na taj doga aj

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko: - Rezolucija Velike narodne skupštine u akovcu bila je od nacionalnog zna aja

Dragutin Perko u Varaždinu pripravi sve što je potrebno za oslobo enje Me imurja. Vojni plan izra en je uz pomo dr.

Pere Magdi a, varaždinskog gradona elnika, predsjednika Varaždinskoga narodnog vije a Hinka Krizmana i predsjednika Narodnog vije a za Me imurje dr. Ivana Novaka.

Operativni plan oslobo enja Me imurja odobrio je i dopunio generalštabni potpukovnik Slavko Kvaternik, koji je i preuzeo zapovjedništvo i odredio dan vojnog pohoda na sam Badnjak, 24. prosin-

Saborski zastupnici i vodstvo Me imurske županije na sve anosti

- Do kraja desetlje a na Franjeva kom trgu obe avam spomenik kojim e se obilježiti 9. sije nja kao izuzetno važan datum, jer to dugujemo nacionalnoj i me imurskoj povijesti, najavio je ponosno župan u svojem govoru ca 1918. godine. Hrvatska vojska, koja je krenula u dvije fronte prema Me imurju, bila je znatno ja a od ma arske koja se povukla, a hrvatske snage su ve u podne stigle do Letinskog mosta na Muri. No Ma ari se nisu s tim pomirili, intervenirali su kod Mirovne konferencije u Parizu.

Predsjednik Narodnog vije a dr. Ivan Novak, koji je imenovan 2. sije nja i gra anskim povjerenikom za Me imurje, te dr. Stjepan Viduši izdaju na Boži proglas narodu povodom oslobo enja Me imurja, a donesena je i odluka o sazivanju Velike narodne skupštine 9. sije nja 1919. na Franjeva kom trgu u akovcu.

Na Velikoj narodnoj skupštini 9. sije nja okupilo se u akovcu oko 10.000 gra ana iz svih krajeva Me imurja po velikoj hladno i, a narod

se aklamacijom opredijelio za život u domovini, te donio Rezoluciju o odcjepljenju od Ma arske.

Sastavni dio domovine Hrvatske Župan Me imurske županije Matija Posavec obe ao je da e Me imurska županija pomo i da se do kraja desetlje a na Franjeva kom trgu podigne spomenik kojim e se obilježiti 9. sije nja kao izuzetno važan datum, jer to dugujemo nacionalnoj i me imurskoj povijesti.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko je uz estitke rekao da je odluka Velike narodne skupštine bila od nacionalnog zna aja, koja je pomogla da Me imurje kona no bude sastavni dom domovine.

Iz današnje pozicije, Rezolucija je pak zna ajna kao važan dio hrvatske nacionalne po-

Svojim imenom odajemo po ast vremenu pripojenja me imurskih Hrvata matici Domovini N

a sastanku Narodnog vije a za Me imurje 3. sije nja 1919. godine donesena je odluka o izdavanju novog tjednika “Me imurske novine”, kojima je prvi vlasnik bio dr. Ivan Novak, a urednik Kapistran Geci.

Prvi broj izašao je ve 5. sije nja, neposredno prije nego je za 9. sije nja sazvana Velika narodna skupština na akove kom Franjeva kom trgu, koja je okupila oko 10.000 ljudi, što je u ono doba epohalan doga aj za Me imurje. Ve ranije, za Badnjak 1918. godine, Me imurje je vojno oslobo-

eno od Ma ara, no ekala se odluka iz Pariza. Brzina kojom su osnovane i tiskane ondašnje “Me imurske novine” svjedo i o tome da je dr. Ivan Novak znao koliko je važno dobiti podršku naroda i koliko je bila važna ta podrška u tim presudnim danima. anašnje “Me imurske novine” nose ime i naslovnicu starih “Me imurskih novina” iz 1919. godine, time odaju po ast tom vremenu i borbi za narodno jedinstvo. Ma ari su u akovcu tada izdavali i proma arski list “Murakoz”, što je još

D

jedan razlog brzog izdavanja novina. ezolucija o odcjepljenju od Ma arske glasi: U Hrvatskom je narodu u Me imurju od uvijek živjela želja da se politi ki sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika. Imperijalizam ma arske države, koji je nasilnom ma arizacijom htio od raznih naroda bivše države Ugarske stvoriti jedinstveni i jednojezi ni ma arski narod - kao što nije uspio kod ostalih nema arskih naroda - tako nije uspio ni kod me imurskih Hrvata.

Usprkos najve em nasilju i

R “

najžeš oj ma arizaciji, ipak je hrvatski narod u Me imurju uš uvao svoj jezik i živu želju za oslobo enjem ispod tu inskog jarma. Kad je pobiedila ideja velikog predsjednika sjevernoameri kih država Wilsona o samoodre enju naroda, osjetili su i me imurski Hrvati da i oni imaju pravo na slobodu i život. Ma arske su vlasti htjele još jednim posljednjim udarcem u klici uništiti ovu težnju naroda za slobodom, te su mnogi sinovi našega naroda morali tu težnju platiti vlastitom krvlju.

Ipak je nadošao as oslobo-

vijesti te joj pripada istaknuto mjesto, što je potvrdio i Hrvatski sabor proglašavanjem Spomendana.

Dr. Stjepan Hranjec naglasio je ulogu dr. Vinka Žganca, njegove pjesmarice pomogle su da me unarodna vojna komisija, koja je u to doba boravila u Me imurju da bi utvrdila injeni no stanje, utvrdi da tu žive Hrvati, što je kasnije potvr eno Trianonskim sporazumom u Parizu. Žgan eva zbirka bile su tada od nacionalnog zna aja, ali i od umjetni koga velikog zna aja, a knjižica je pobudila veliku senzaciju.

Dr. Stjepan Hranjec posebno se osvrnuo na injenicu da je time kajkavsko narje je postalo i dio hrvatskog jezika koji je štokaviziran Gajevim reformama.

U programu su sudjelovali i muška pjeva ka skupina “Zrin-

ski” iz Nedeliš a te ženska pjeva ka skupina KUD-a “Veseli Me imurci” iz akovca.

Obilježavanje Spomendana zapo elo je ve ujutro polaganjem vijenaca ispred rodne ku e dr. Ivana Novaka u Macincu te na groblju u akovcu, gdje je pokopan, i na grobu dr.

Vunka Žganca u Vratišincu.

Misno slavlje povodom Spomendana odcjepljenja Me imurja od Ma arske održano je u crkvi Sv. Nikole biskupa u akovcu.

Povodom Spomendana Matica hrvatska akovec izdala je pretisak Hrvatskih pu kih popijevaka dr. Vinka Žganca, prve i druge knjige, koja e dobro do i svim kulturno-umjetni kim društvima u našem kraju. Knjiga je tiskana uz pomo Me imurske županije, te podijeljena nakon sve anosti. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Veli anstveni politi ki skup na Franjeva kom trgu u akovcu povodom odcjepljenja od Ma arske, koji je okupio 10.000 ljudi, nikad nije nadmašen u našem gradu

GLOBALNO I LOKALNO enja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika. Zato danas Hrvati iz cijeloga Me imurja - sakupljeni na javnoj op oj skupštini, održanoj 9. sije nja 1919. u glavnom mjestu akovcu - pred cijelim svietom otvoreno, odlu no, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Zauvijek se odcjepljujemo od ma arske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje“. ezolucija je važna zbog njezine uloge u povijesnoj težnji o uvanja jedinstvenosti hrvatskog teritorija, odnosno odcjepljenja od Ma arske. oramo se ipak zapitati što slavimo. Slavimo li odcjepljenje od Ma arske, ili slavimo pripojenje matici zemlji, domovini Hrvatskoj.

Logi ki preciznije bi bilo slaviti pripojenje matici zemlji i hrvatskom narodu.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

R

M

N

o, dosta nam je naknadne pameti u povijesti, neka se za sada slavi kako je zapisano, a mi znamo što to zna i. bog toga je Spomendan Rezolucije o odcjepljenju sam po sebi spomendan.

Z

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. sije nja 2014.

MASTER PLAN donosi dobre pokazatelje za akove ku Bolnicu, dok je najprije na redu reorganizacija

Reže se broj rukovode ih mjesta u akove koj Bolnici PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Reorganizacijom e do i do smanjenja broja rukovode ih mjesta i smanjenja broja organizacijskih jedinica. Budu i da taj proces tek slijedi, dr. Miroslav Horvat nije htio iz rukava izvla iti primjere u kojim dijelovima Bolnice e do i do unutarnjih spajanja organizacijskih jedinica. - To je proces koji e trajati nekoliko narednih mjeseci, ali to nije dio Master plana, ve unutarnje reorganizacije koja se provodi u svim bolnicama, kazao nam je sanacijski upravitelj Horvat. Što se pak ti e Master plana, on je ina e gotov i za našu, akove ku Bolnicu.

Francuski konzultanti koji su radili Master plan svih hrvatskih bolnica potkraj prošle godine završili su svoj posao, a temeljem tog plana Ministarstvo zdravlja donijelo je i prve odluke o spajanju pojedinih bolnica unutar županija. Konzultantski posao bila je samo analiza stanja u bolnicama, a na politici, Ministarstvu zdravlja, odnosno Vladi, jest donošenje odluka.

AKOVEC

Na groblje subotom besplatno Autobusna linija ‘’Groblje’’ tijekom itave 2014. godine bit e jednom tjedna besplatna za sve gra ane, odlu io je akove ki gradona elnik Stjepan Kova . Gradona elnik je, u želji da se pomogne gra anima u ovim kriznim vremenima, predložio da Grad akovec u potpunosti preuzme obvezu pla anja prema ugovoru s Rudi-Expressom d.o.o.

Stoga e jednom tjedno, to nije, subotom, svi gra ani kroz cijelu godinu mo i besplatno putovati prema akove kom groblju. (BMO)

Dobri pokazatelji Kakva e biti odluka za našu Bolnicu, pitali smo dr. Miroslava Horvata, sanacijskog upravitelja Županijske bolnice akovec.

- Vjerujem da bez bolnice ne emo ostati. Konzultanti su se bavili istom analitikom bolnice i pokazatelji su za nas dobri. Zapravo i nisu pokazali ništa drugo od onoga što su sve dosadašnje uprave govorile o velikom postotku zbrinjavanja pacijenta s ovog podru ja u našoj Bolnici. Ono što je sada u proceduri i što e trajati nekoliko narednih mjeseci jest unutarnja reorganizacija Bolnice u skladu s novim pravilnikom. Što se ti e pacijenata, ne bi se trebalo promijeniti ništa od sadržaja, odnosno usluga koje smo i do sada dobivali u našoj Bolnici. Neke usluge ili zahvati koji se ni do sada nisu radili u našoj Bolnici, nego smo na njih odlazili u klinike ili druge bolnice izvan županije, i dalje e se obavljati drugdje. Ali sve ono što op e bolnice našeg ranga rade radit e se i ubudu e, smatra dr. Horvat.

svoju Bolnicu, njezino ukidanje ne mogu ni zamisliti, a posebno bolna to ka za sve nas bila bi ak i promjena u nazivu sjedišta Bolnice.

Ignoriranje injenice da su gra ani ovog podru ja samodoprinosom i vlastitim odricanjem sudjelovali u izgradnji, raznim adaptacijama i opremanju bolnice u više navrata shvatili bi kao politi ku pljusku i omalovažavanje. Nije svejedno ni to kakva e plo a biti na bolnici. Zasigurno mora ostati - Županijska bolnica akovec.

Politika je ta koja donosi odluke, ali u svim reorganizacijama do sada se ipak govorilo da bi svakoj županiji trebala ostati jedna bolnica.

U dosadašnjim spajanjima do povezivanja je dolazilo tamo gdje je djelovalo više bolnica unutar županije.

No, o politi koj dimenziji odluke sanacijski upravitelj nije mogao re i ništa više, osim da vjeruje da e naša Bolnica ostati naša, uz ve spomenute reorganizacijske zahvate koji bi u budu nosti mogli donijeti i bolju i bržu uslugu pacijentima.

PLANOVI za obnovu

I dalje se eka novi CT ure aj

U Bolnici slijedi smanjenje broja rukovode ih mjesta i smanjenja broja organizacijskih jedinica

No promjena e biti u onom dijelu koji manje zanima pacijente, a više zdravstveno osoblje, a to je unutarnja reorganizacija Bolnice.

Nije svejedno kako e se Bolnica zvati Budu i da su Me imurci u više navrata svojim sredstvima gradili i opremali

I ove godine unato krizi postoji plan za obnovu starijeg dijela Bolnice.

Bude li, što se inancija ti e, išlo sve po planu, trebala bi se obaviti adaptacija centralnoga operativnog trakta i odvajanja dnevne bolnice od onkološkog djela. Bolnica i dalje eka novi CT ure aj, zbog poništenja natje aja i tri žalbe. O ito

bi trebalo nešto mijenjati u proceduri postupka javne nabave, jer ovako se nekoliko proizvo a a koji se me u sobom bore za dobavu radiološke opreme sukobljavaju u postupcima javne nabave i proceduralno otežavaju nabavu opreme, na štetu zdravstvenih ustanova i pacijenata.

Politika štednje umnožila je nove siromahe

POGLED ODOZDO

P

olitika štednje kao svojevrsni diktat koji su mo nije lanice EU nametnule nemo nijim državama lanicama Unije kao rezultat je donijela osam milijuna siromašnih u EU više. Sastavni siromašniji dio te zajednice od polovine prošle godine smo i mi. Premda smo im se pridružili kad je slavlje ve završilo. To je kao da ste na nekadašnju svadbu došli kad se na cesti pred slavljeni kom ku om palilo “kuruzinje”. Tako je, naime, pred koje desetlje e završavala svaka me imurska svadba, krijesom kojim se ozna avao kraj slavlja. mi smo, ako gledamo stanje u EU, došli na zgarište. Istina, nismo došli na to slavlje s nekim velikim mirazom, ve kao kakav siroti daljnji ro ak koji je o ekivao da e se malo omastiti s bogataškog stola. Što smo dobili - politiku štednje. To je vrhunac neoliberalne politike koja smatra da je svatko sam odgovoran za svoje uspjehe i da su uspješni - uspješni samo zahvaljuju i svojoj sposobnosti, a oni koja su neuspješni takvi su- zahvaljuju i svojoj nesposobnosti.

Neoliberalna politike ne po-

I

znaje ni solidarnost ni milosr e. Gazi preko truda mnogih koji grabi samo jedan pojedinac. Ne priznaje da za uspjeh jednog ovjeka nisu dovoljne samo njegove zasluge. Suprotstavlja se stvarnosti da ništa što je danas stvoreno ne može biti rezultat rada samo jednog ovjeka. Upravo u neoliberalizmu kao nikad od sada došlo je do društvenog raslojavanja, tako da je ogromno bogatstvo u rukama jako malog broja ljudi. Tako ni EU nije strogo podijeljena na bogati sjever i siromašni jug, ve i na tzv. bogatom sjeveru raste broj besku nika. ove vrste siromaha, koje ne ine više klasi ni marginalci koji su se zbog ovisnosti ili osebujnog stila života odvojili od tekovina civilizacije, ve ljudi koji su do ju er bili dobro obrazovani na dobrim položajima, ali su preko no i nakon što je 2008. godine buknula kriza ostali bez posla, a onda i bez primanja, svojih kartica, rata, dobrog unajmljenog stana ili stana na kredit, te svih onih povlastica u kojima su do ju er uživali kao pripadnici zlatnoga srednjeg sloja. Neoliberalizam

N

je kao ni jedan sustav do sada razvlastio srednji sloj. ao mahnita pohlepna zvijer sveo je društvo na iznimno bogate i jako siromašne.

Ostaci nekadašnjega srednjeg sloja još odolijevaju u državnim službama, zdravstvu, školstvu, javnim poduze ima. Me utim, i tu se standard po eo nagrizati iz dana u dan. itanje je dokle taj sustav može trajati. Gledaju i iz crne perspektive - jako, jako dugo. Jer što je nekoliko desetlje a ili ak stolje a iz perspektive vje nosti. Neoliberalni kapital je gra anstvo pokorio kreditima, a njihovo vra anje zbog mogu ih reprograma ne mora imati ni kraja ni konca. U to su se uvjerili dužnici kredita u francuskim francima. im su duže vra ali, kredit sve im je bila ve a glavnica i rata, unato tome što su kredit uredno mjese no otpla ivati. I sve je to bilo legalno i po zakonu. ržavne inancije nisu u povoljnijoj situaciji kao gra ani, zbog toga mi katkad do e misao da bi nas državne elite, samo da zadrže svoj zlatni standard koji održavaju iz državnih inancija, mogle biti

K

P

D

u stanju prodati bez našeg znanja i preko no i nekim dekretom pretvoriti u besku nike. ao gra anima ne preostaje nam ništa drugo da se po nemo brinuti sami o sebi.

Samo se moramo prisjetiti svih onih vještina i znanja na temelju kojih smo, pogotovo mi u Me imurju, gradili svoje blagostanje prije kredita, kupovina na rate i ovisnosti o trgova kim centrima. Manje smo sjedili hipnotizirani uz ekrane ekaju i da nam kažu kad e biti bolje, a više smo brinu i se o sebi bili neovisni. anke su nas prevele žedne preko vode nude i nam karti nu kupovinu. Sve to nas je zalijenilo, nije nam se više “isplatilo” raditi u ku noj radinosti. Sve nam je bilo ljepše i ukusnije iz obližnjega trgova kog centra. A ono što smo stvarali vlastitim rukama podcjenjivali smo i držali manje vrijednim. Sla e su nam postale mrkve, luk i salata s police samo zato što su tamo složene po veli ini i oprane, nego one koje smo mogli iš upati iz svoje gredice. Trebalo je pro i puno vremena da shvatimo da je ona mrkva ili salata iš upana iz naše gredice, ma kako blatna bila,

K

B

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

kad se opere i stavi na tanjur puno bogatija vitaminima i mineralima od one lijepo naložene s police. Ali komocija je naše prokletstvo, put koji nas je odveo u dužni ko ropstvo. e utim, ako se riješimo te komocije, mogao bi to biti i izlaz iz našega dužni kog ropstva. Samo ako se vrsto budemo držali dva pravila.

Prvog da sve što možemo uraditi sami to i uradimo i drugog da ne uga amo trenutnim hirovima, ve kupujemo samo ono što nam neophodno potrebno.

Te dvije stvari ne samo da nas osloba aju, nego i ruše temelje neoliberalizma, jer on se hrani obescjenjivanjem vrijednosti rada i stvaranjem dužni kog ropstva.

M

10. sije nja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

ME IMURSKO VELEU ILIŠTE Dobili dopusnicu za specijalisti ki diplomski studij menadžmenta turizma i sporta

UPISI KRE U U VELJA I Za dvije-tri godine dobivamo visokoškolovane kadrove za turizam PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Me imursko veleu ilište, koje je ro eno prije pet godina uz velike muke i otpore sa strane, nakon tih poro ajnih muka po elo je grabiti ambicioznije naprijed. U utorak 30. prosinca stigla im je dopusnica za specijalisti ki diplomski studij menadžmenta i turizma. Time je omogu en nastavak školovanja za još dvije studijske godine u akovcu. Na tome ne e stati, rade i na dobivanju dopusnica za specijalisti ki diplomski studij na ra unarstvu. Studenti koji se odlu e za nastavak tog studija mo i e specijalisti ki diplomski studij izvanredno upisati ve u velja i ove godine. Nakon završetka studija dobiva se diploma stru ni specijalist ekonomist, stru . spec. oec. menadžmenta turizma i sporta. To nije re eno, za dvije-tri godine u akovcu e biti zaškolovani prvi kadrovi za turizam i sport koji e imati diplomu koja je izjedna ena kad je u pitanju visoka stru na sprema, odnosno bivši VSS, što do sada nije bio slu aj, osim Pedagoške akademije. Nadamo se samo, kad e prvi kadrovi biti spremni raditi u turizmu, da ne e morati ve inom na burzu rada, kao što je to

sada slu aj s u iteljima iz Pedagoške.

Za tako nešto Me imurje treba strateški zaokret prema turizmu, što još danas, na žalost, nije slu aj.

Finci zainteresirani za program menadžmenta i sporta U prosincu ove godine ina e za Me imursko veleu ilište dogodio se još jedan zna ajni doga aj. Sredinom prosinca bili su pozvani u društvo najboljih u Oxford, na susret visokoškolskih ustanova, gdje su uspostavili brojne kontakte za budu u suradnju i povezivanje s visokoškolskih ustanovama na me unarodnoj razini.

Trogodišnji stru ni studij menadžmenta turizma i sporta na susretu visokoškolskih ustanova u Oxfordu posebno je zainteresirao Fince. Tamošnje veleu ilište “Kemi-Tornio Unisversity of Aplied Sciences” zainteresirano je ne samo za razmjenu studenata i profesora, ve i za stru ni studijski programa menadžmenta i sporta Me imurskog veleu ilišta.

Finska je zemlja u kojoj je bavljenje sportom ne samo omiljeno, ve i masovno, i zbog toga ih je ovaj studij posebno zainteresirao. Zamolili su dr. sc. Nevenku Breslauer, dekanicu Me imurskog veleu ilišta, za su-

radnju i dozvolu da preuzmu njihov studijski program. Dok se s Fincima najdalje došlo u kontaktima, interesa za suradnju ima i iz drugih zemalja, primjerice, Ukrajinci su više zainteresirani za suradnju na tehni kim studijima.

U društvu najboljih u Oxfordu Me imursko veleu ilište bilo je pozvano na susret najboljih visokoškolskih ustanova i instituta u organizaciji Europan Business Assemblyja, koji se održao od 16. do 19. prosinca u Oxfordu.

Europe Business (EBA) iz Oxforda u Velikoj Britanija je nezavisna korporacija za razvijanje gospodarske, društvene i humanitarne suradnje. Kao organizacija civilnog društva, EBA promovira razvijanje gospodarskih, obrazovnih, kulturnih i znanstvenih veza, stvaranje nacionalnih poslovnih elita, stvaranje pozitivnog imidža regija koje se dinami ki razvijaju, kompanija i pojedinaca u europskoj i globalnoj poslovnoj zajednici.

Na susretu je sudjelovalo 35 univerziteta i drugih visokoškolskih ustanova, znanstvenih instituta, uz sudjelovanje više od stotinu rekto-

PREDSTAVLJENI PRO ELNICI upravnih odjela Me imurske županije

Tri stara i dva nova imena Župan Posavec na po etku ove godine oformio je u cijelosti svoju “vladu“ prema osobnom izboru. O ekuju se rezultati…

Prvi radni dan 2014. godine na nove dužnosti stupili su novi pro elnici. Tim povodom održana je konferencija za novinare. Me imurski župan Matija Posavec podsjetio je da se odmah po preuzimanju vlasti krenulo s racionalizacijom poslovanja, me u kojima je i smanjivanje broja upravnih odjela s devet na pet. Županija je preuzeta s 56 zaposlenika, troje ih je u me uvremenu otišlo, tako da s dva nova pro elnika trenutno u Županiji radi 55 osoba. U listopadu prošle godine Me imurska županija raspisala je natje aj za pro elnike upravnih odjela.

Novi pro elnik UO-a za poslove župana MŽ-a je Alen Kajmovi , magistar pedagogije i sociologije iz Šenkovca, koji je do sad bio pro elnik Jedinstvenoga upravnog odjela u Op ini Šenkovec. Društvene djelatnosti vodit e Branko Sušec, profesor tjelesne i zdravstvene kulture iz Orehovice, koji na novo radno mjesto dolazi s pozicije ravnatelja Osnovne škole Orehovica. Pro elnica UO-a za gospodarske djelatnosti je mr. sc. Vesna Haluga, koja je u proteklom razdoblju bila pro elnica UO-a za gospodarstvo, promet i europske integracije, a koji zajedno s bivšim UO-om za poljopri-

vredu i turizam ini novi Upravni odjel.

Novi-stari pro elnik je i Stjepan Baranaši , dipl. ing. gra evine, iz Palovca, koji je pro elnik UO-a za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša. Upravni odjel za poslove Skupštine i op e poslove i dalje e voditi Doris Srnec, dipl. iur., iz akovca. Župan Posavec je naglasio da od novoimenovanih pro elnika o ekuje maksimalni angažman i inicijativu, a najavio je i neke novosti, ponajprije jasniji i to niji rad prema javnosti te redovne konferencije za novinare. Novinarima su se sa svojim vi enjima rada

Studenti koji se odlu e za nastavak tog studija mo i e specijalisti ki diplomski studij izvanredno upisati ve u velja i ove godine, dok se o ekuje da isto bude uskoro mogu e i za studente ra unarstva ra, dekana i znanstvenika koji su ih predstavljali.

U tri dana, koliko je susret trajao, održano je niz prezentacija uspješnih obrazovnih institucija iz cijelog svijeta, predavanja o viziji obrazovanja u budu nosti, kao i diskusija na niz drugih važnih tema vezanih uz suvremeno obrazovanje, održana je izložba na kojoj su se institucij prezentirale svojim dostignu ima i, što je možda najvažniji moment itavog doga anja, sklopljena su mnoga poznanstva s ciljem razvijanja budu e suradnje, a sve u prekrasnom okruženju grada Oxforda, njegovim gra evinama koje datiraju još iz srednjeg vijeka u duhu tradicije i kulture. To je bilo okupljanje akademika, rektora, znanstvenika i investitora iz cijelog svijeta koji su se mogli upoznati i podijeliti svoje ideje za bolje i suvremenije obrazovanje i znanost budu nosti. i planovima predstavili i sami pro elnici, a šestorica su pristupila testiranju.

Natje aj je tijekom studenoga i listopada provelo povjerenstvo u ijem su sastavu bili zamjenik župana Zoran Vidovi kao predsjednik te zamjenica župana Sandra Herman i ur a Varga kao lanovi. Na pet pro elni kih mjesta javilo se ukupno sedam kandidata. Provedeno je pisano testiranje te intervju na koji su mogli pristupiti samo oni koji su na pisanom testiranju riješili barem 50 posto pitanja.

Da podsjetimo, u srpnju prošle godine Upravnom odjelu za poslove župana pripojen je UO za prora un i javnu nabavu. Bivši UO za obrazovanje, kulturi i sport te UO za zdravstvo, socijalnu skrb i nacionalne manjine spojeni su u UO za društvene djelatnosti, dok su bivši UO za gospodarstvo, promet i europske integracije i UO za poljoprivredu i turizam objedinjeni u novi UO za gospodarske djelatnosti.

Prostornom ure enju i gradnji dodana je zaštita okoliša i komunalno gospodarstvo, dok je UO za poslove Skupštine i op e poslove ostao nepromijenjen. Do kraja prošle godine upravne odjele vodili su privremeni pro elnici. (BMO)

DORH pokrenuo istragu protiv bivšeg ravnatelja Graditeljske škole

Sumnja se da je oštetio Ministarstvo za oko 600.000 kn Nakon što je protiv ravnatelja Graditeljske škole akovec Zorana Pazmana (62) policija u rujnu 2013. godine podnijela kaznenu prijavu kojom je osumnji en za pet djela zloporabe položaja i ovlasti u razdoblju od 1. prosinca 2009. godine do 31. prosinca 2012., istragu je zatražilo i Op insko državno odvjetništvo.

Naime, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu 8. sije nja donijelo je rješenje o provo enju istrage protiv hrvatskog državljanina (1950.) zbog osnovanih sumnji u po injenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti iz l. 337. st. 4. u svezi st. 3. i st. 1. Kaznenog zakona i krivotvorenja službene isprave u produljenom trajanju iz l. 312. st. 1. u svezi l. 61. KZ-a, saznajemo iz DORH-a.

Postoji osnovana sumnja da je okrivljenik od prosinca 2009. do studenoga 2010. godine kao ravnatelj jedne škole bez suglasnosti Ministarstva kao osniva a škole; bez odluka školskog odbora i suprotno odredbama zakona te kolektivnog ugovora; po vlastitom naho enju odobravao sebi i zaposlenicima škole mjese ne isplate s osnova prekovremenih sati, dodatka, stimulacije, razlike u koe icijentu, rada na projektu i drugih poslova nastavnika; vanjskim suradnicima iz vlastitih sredstava škole ispla ivao uve ani iznos naknade od onog koji je ugovorio, obra unao i iskazao u listama upu enim Ministarstvu i ispla ivao im troškove prijevoza, a jednog zaposlenika uop e nije iskazao u listi isplate pla e.

Zbog prikrivanja, okrivljenik je u mjese nim obrascima Ministarstvu lažno prikazivao iznose ispla enih sredstava uve anih za poreze i doprinose za rad prijavljen Ministarstvu, upisuju i ve e iznose od onih koji su stvarno ispla eni na ime pojedine vrste rada, oštetivši tako Ministarstvo za više od 620.000 kuna. (az)

Provaljeno, ali ništa nije ukradeno iz Graditeljske škole U srijedu 8. sije nja izme u 15.40 i 15.50 sati u Športskoj ulici u akovcu nepoznati je po initelj provalio u zgradu obrazovne ustanove u vlasništvu Me imurske županije. Zanimljivo je to što je ušao u nekoliko ureda gdje je samo ispremetao stvari, a da pritom nije ništa ukrao. Iz PU me imurske saznajemo kako se radi o Graditeljskoj školi, a po na inu provale ini se kako iza svega stoje djeca ili mladi. Protiv nepoznatog po initelja podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (az)

6

Kroz Međimurje VIJESTI

PRELOG

Potpisan ugovor o podzakupu marine Nakon dužih pregovora i nakon što je Grad Prelog donio detaljan plan ure enja podru ja marine Prelog, 7. sije nja potpisan je ugovor o podzakupu marine. Ugovor su potpisali gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek i direktor Proizvodnog podru ja HE Sjever Miljenko Brezovec.

Rije je o podzakupu dijela nekretnine marina u Prelogu.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je i zamjenik gradona elnika Zdravko Kvakan, te pro elnici upravnih odjela

Grada Preloga Željko Poredoš i Miljenka Radovi .

U podzakupu je dio nekretnine marine u površini od 25.897 m², na kojoj se nalaze objekt i privezište s nauti kim vezovima.

Grad Prelog ovim je ugovorom ostvario pravo na podzakup u trajanju od 20 godina i isto tako pravo na korištenje kompletnog podru ja sportsko-rekreacijske zone “Marina - Prelog”. Ovim ugovorom i donošenjem detaljnoga urbanisti kog plana kona no su mogu i pomaci ure enja kompleksa uz Dravu. (JŠ)

SVETA MARIJA

Za aktualnu izvršnu vlast izdvaja se nešto više nego za prethodnu Veliki broj žitelja op ine putem web stranice Op ine Sveta Marija uputio je pitanje o visini pla a i naknada izvršne vlasti u Op ini. Odgovor je bio promptni. Bivši na elnik Dejan Hunjadi (SDP) za vrijeme svoga etverogodišnjeg mandata dobivao je mjese nu bruto naknadu u iznosu od 3.833,34 kune (2.300 kuna neto), a njegov zamjenik Željko Strbad (HNS) 1.196,67 kuna (1.150 neto). Ukupno je za njihove naknade iz op inskog prora una mjese no

bilo izdvojeno 5.750,01 kuna.

Sadašnja na elnica ur ica Slamek od nedavno svoju funkciju obnaša kao profesionalac, za što mjese no dobiva bruto pla u 6.825 kuna (4.935 neto), a njezin zamjenik iz iste stranke Ivica Ko iš prima naknadu od 1.166,67 kuna, što neto iznosi 700 kuna.

Kad se zbroje ova pla a i naknada, dolazimo do mjese nog iznosa od 7.991,67 kuna, što je više u odnosu na prethodnike za 2.241,66 kuna. (alf)

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PLAN Hrvatskih cesta za 2014. godinu zaobišao najoptere eniji prometni pravac iz Slovenije i u n

V

lada i hr vat sk i Sabor prihvatili su plan gra enja i održavanja hrvatskih cesta za 2014. godinu. Prema tom planu, za ovu godinu planirano je izraditi projektnu dokumentaciju za zaobilaznice akovca, Nedeliš a i Preloga.

Za projekte i zemljište sjeverne zaobilaznice akovca planirano je 1,3 milijuna kuna, a ona bi, koliko je poznato, prolazila izme u akovca i Pribislavca. Za projekte južne zaobilaznice Nedeliš a 1 milijun kuna i za projekt sjeverne zaobilaznice Grada Preloga 700.000 kuna. Projekti o kojima je rije ve stoje kao ideja u Hrvatskim cestama još iz vremena prošle vlasti, no do sada nije zapo ela njihova realizacija.

Planirano je više rotora na zaobilaznicama akovca i Preloga i dva nadvožnjaka kad je rije o zaobilaznici Nedeliš a.

Jedan rotor u akovcu ve je napravljen, kod Galerije “Sjever” izme u akovca i Šenkovca. Tako er je ve napravljen i rotor u Prelogu kod industrijske zone Sjever, na koji bi se trebala spojiti cesta iz pravca Svetog Križa, a ta bi cesta dalje presjecala cestu Prelog - Donji Kraljevec.

Semafori u Prelogu?

Prema istom dokumentu, za održavanje

Projektna doku za zaobilaznice Nedeliš a i Pre ne i Murskog Planirano je više rotora na zaobilaznicama akovca i Preloga te dva nadvožnjaka kad je rije o zaobilaznici Nedeliš a Hrvatske ceste izdvajaju za 2014. godinu za me imurske državne ceste 6,9 milijuna kuna. Tim e se sredstvima mo i sanirati cesta dužine poput prošlogodišnje dio-

Jedan rotor na budu oj zaobilaznici ve je napravljen

GRADONA ELNIK Dražen Srpak ponovno upozorava na kaos u prometu, posebice nakon odlu

Tisu e vozila juri kroz naš grad, DONJA DUBRAVA

Roditeljima uru eno po tisu u kuna za dvanaest beba Prema uhodanoj tradiciji, elništvo Op ine Donja Dubrava na najljepši mogu i na in kraju je privelo minulu kalendarsku godinu. U ponedjeljak 30. prosinca op inski na elnik Dražen Miser i predsjednik Op inskog vije a Zlatko Haramija u Domu kulture "Zalan" uprili ili su prijam za roditelje i njihovu novoro enu djecu. U protekloj godini u tom je mjestu ukupno ro eno 19 djece. Njih 7 jednokratnu nov anu pomo dobilo je u prvom polugodištu, a ostalih 12 na red je došlo na kraju godine. Ako usporedimo s drugom polovinom prošle godine, kada je ro eno petero mališana, ovo je pove anje za više od sto posto, na što su u Op ini i te kako ponosni. Na elnik Miser bio je vidljivo oduševljen što se na jednom mjestu okupilo toliko

beba sa svojim roditeljima. - estitam vam i zahvaljujem što ste došli. Danas vam želimo uru iti jednokratnu nov anu naknadu u visini od tisu u kuna. Znam da nije velika svota, ali je mali znak pažnje od strane Op ine. Prema novoj odluci, od idu e godine iznos naknada bit e dvostruko ve i, rekao je Miser. David Kvakan, Luna Vu enik, Luka Lovasi , Bruna Maltar, Ozren Vidovi , Laura Lisjak, Naomi Horvat, Timon Horvat, Saša Avdovi , Allen Zabavnik, Nikolina ižmešija i Tesa Horvat novoro eni su mališani, a njihovim roditeljima u ovim teškim vremenima ova e potpora i te kako dobro do i. Op ina Donja Dubrava ovu tradiciju darivanja primjenjuje od 2008. godine. Zanimljivo je da tijekom druženja ni jedna beba nije zaplakala. (alf)

Nakon što je vidio kako je hrvatska Vlada odobrila nov ana sredstva za projektiranje zaobilaznica kod akovca, Nedeliš a i Preloga, a nije zaobilaznicu kod Murskog Središ a, središ anski gradona elnik prvo nije vjerovao da je Hrvatska ponovno zaboravila Mursko Središ e, a kada se stvarno uvjerio da ni u kakvim Vladinim planovima nema središ anske zaobilaznice ni mosta na Muri, odlu no je reagirao. Kako ve i ptice na grani znaju

Kroz grad godišnje prolazi 100 tisu a teretnih vozila, 600 autobusa, milijun osobnih vozila te oko 2,5 milijuna putnika, što je pove anje za sto posto nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju da je Grad Mursko Središ e suo en s ogromnim problemima vezanim uz promet teških kamiona i osobnih vozila kroz naselja Mursko Središ e i Štrukovec, a kako je sada o ioto da to državu baš previše ne mu i,

gradona elnik Dražen Srpak više nadležnih institucija upoznao je s prometnim problemima i zatražio pomo . Srpak je u dopisu Hrvatskim cestama, Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj, PU me imurskoj, Me imurskoj županiji i mnogima drugima naglasio kako kroz grad godišnje prolazi 100 tisu a teretnih vozila, 600 autobusa, milijun osobnih automobila te oko 2,5 milijuna putnika, što je pove anje za sto posto.

Djelovati treba preventivno, kako bi se izbjegle tragedije u prometu - Rješenja za ovaj problem jesu novi most, zaobilaznica i brza cesta do akovca i obrnuto, kaže gradona elnik Dražen Srpak

Srpak moli sve koji mogu, znaju i trebaju da pomognu Murskom Središ u prije nego se po nu doga ati tragedije,

jer opasnosti su izloženi ljudi, vozila i gra evine, da u ine sve što mogu kako bi se izgradila zaobilaznica pokraj Murskog Središ a, te most na rijeci Muri prema Sloveniji. Srpak tvrdi kako su samo zaobilaznica i most rješenje za problem koji ozbiljno trese Mursko Središ e

10. sije nja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nju

umentacija e akovca, eloga, ali Središ a

n kod Galerije “Sjever”, izme u akovca i Šenkovca

Grad Prelog ovu e godinu dobiti prve semafore u centru grada, upu eni kažu kod nekadašnje “Vame“ nice Sveti Križ - Prelog.

Prema o ekivanjima i nekim naznakama, u planu je sanacija državne ceste u donjem Me imurju, niže od Preloga.

Prema planov ima Hrvatskih cesta, kao i Županijske uprave za ceste, Grad Prelog bi ove godine trebao dobiti i prve semafore, koji e se nalaziti u samom centru grada, kod nekadašnje “Vame“, no postoji potreba za regulacijom prometa i kod Srednje škole Prelog.

Kako je rije o projektima zaobilaznica, još se dosta toga može promijeniti, pa je prerano govoriti o detaljima. Uo ava se i to da su druge susjedne županije dobile znatno više novca za ceste, što samo po sebi dovoljno govori.

Osim toga, najpotrebnija zaobilaznica u Murskom Središ u uop e se ne spominje, a o ito je da nema dovoljno politi ke snage da se to riješi. (J. Šimunko)

7

VIJESTI PROFESIONALNI pristup turizmu u Svetom Martinu na Muri

Za direktoricu TIC-a izabrana Ivana Živ ec S prvim danom 2014. godine Turisti ka zajednica i Turisti ko informativni centar (TIC) op ine Sveti Martin na Muri imaju svoju direktoricu.

Na osnovu rezultata iz javnog natje aja, Povjerenstvo za izbor i imenovanje za direktoricu je imenovalo Ivanu Živ ec iz Svetog Martina na Muri, koja je do sada obavljala službeni ke i tajni ke poslove u Turisti koj zajednici i Op ini Sveti Martin na Muri. Rije je

o djevojci koja je niz godina sudjelovala u izradi planova i sukreirala programe svetomartinske Turisti ke zajednice.

Na raspisani natje aj prijavila su se etiri kandidata, od kojih su trojica imala potpunu dokumentaciju i zadovoljila uvjete iz natje aja, a presudilo je što Živ ec ima položeni stru ni ispit na državnoj razini za obavljanje stru no-organizacijskih i administrativnih turisti kih poslova. (sm)

SVETI JURAJ NA BREGU

Odašilja seli iz školskog vrta u Zasadbregu, Pleškovec dobiva pedijatra H-tov odašilja , koji se nalazi u vrtu Podru ne škole u Zasadbregu, uskoro e biti premješten na drugu lokaciju. Odašilja oko kojeg je bilo dosta rasprava i polemika, pa ak i postavljanja eksplozivne naprave, vrlo brzo e biti premješten na parcelu pokraj igrališta NK Zasadbrega, da-

kle, izvan naselja, što su i tražili mještani, poglavito roditelji djece koja polaze školu u Zasadbregu.

Promjene e se dogoditi u središtu naselja Pleškovec pokraj sjedišta Op inske uprave, župne crkve i OŠ Ivana Gorana Kova i a. Tamo dolazi do preure enja i adaptacije posto-

je e zgrade ljekarne i zdravstvene ambulante. Ljekarna “Dominko” e u potpunosti preurediti i modernizirati gra evinu, prilaz i njezin okoliš, te najvjerojatnije u sklopu zdravstvene ambulante otvoriti pedijatrijsku ambulantu i sve što je potrebno za njezin rad. (sm)

OP INSKO vije e Gornji Mihaljeve

Skromni prora un prethodi oporavku financija

uke da država ne planira zaobilaznicu Murskog Središ a

a državu za to nije briga i Štrukovec, ali polako i sve sigurnije i ostala prigradska naselja koja su blizu slovenske autoceste koja prolazi pokraj Lendave i me imurskih naselja s druge strane Mure.

Tako er, on u pismima kaže kako obilaznica i most nisu samo potreba Grada Mursko

Središ e, nego i Me imurske županije i Hrvatske.

U Gradu Mursko Središ e za stanje u prometu nije zabrinut samo gradona elnik, nego i žitelji koji stvarno žive u pani nom strahu od mogu ih prometnih nesre a i eksplozija cisterni koje jure

kroz grad natovarene svakojakim zapaljivim sadržajima.

Ovih dana u gradu se govori kako bi trebalo, kao u vrijeme gradona elnika Rudolfa Klennerta, javnim protestom ili blokiranjem prometnica državi ukazati na goru i problem u gradu. (S. Mesari ) Kad se popravi prora un, bit e projekata za još bolji Gornji Mihaljevec

Kamioni zakr avaju i ugrožavaju promet na središ anskim ulicama

Op insko vije e Gornji Mihaljevec donijelo je prora un za 2014. godinu, kao i projekcije prora una za 2015. i 2016. godinu.

Tako se u godini koja je upravo zapo ela planira ostvariti 2,727.000 kuna, u 2015. prora un treba iznositi 2,727.700 kuna, te u 2016.

2,814.400 kuna.

Doneseni su i programi ulaganja u klubove, udruge i društava koji se inanciraju iz prora unskih sredstava.

Vije nici i na elnik prora un ocjenjuju skromnim, ali s obzirom na stanje vrlo realnim, s mogu nostima povišenja u svakom trenutku kada se za to stvore uvjeti.

Premda su pojedini vije nici sumnji avi u korisnost ovako skromnog prora una, op inski na elnik Goran Lovrec pojašnjava kako je ovo težak, ali jedini mogu i realan iskorak prema smanjenju dugovanja i kona nom oporavku inancija. - Kada se oporavimo, imat emo mogu nosti kandidirati odre ene projekte, koje sada ne možemo jer nemamo novac za sudjelovanje u su inanciranju svog dijela ukupnog iznosa.

Vije nik Robert Kos iz Dragoslavec Sela upoznao je Vije e s uspjesima koji su ostvareni u VMO-u Dragoslavec Selo. Rekao je kako su zajedno s Op inom uredili

fasadu na Društvenom domu, za što je potrošeno puno dragovoljnog rada i 11.800 kuna.

Robert Vinko nezadovoljan je što Romi koriste nogometno igralište i prostorije NK Bratstva Preseka. Odgovoreno mu je kako je o korištenju igrališta NK Bratstva potpisan ugovor te da Romi iza sebe ostavljaju urednije prostore nego drugi nogometaši.

Na prijedlog oporbe svi vije nici su se do kraja godine odrekli naknade za prisustvovanje sjednicama Op inskog vije a, a Josi Petkovi , kao njegov predsjednik, do kraja svog mandata. (S. Mesari )

8

Pregled događaja u 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Trodnevno slavlje za ulazak u EU Me imurska je županija tri dana raznim programima i slavljima obilježavala ulazak u EU. Programi su se odvijali od 29. lipnja do 1. srpnja u Murskom Središ u, akovcu, Prelogu, Štrigovi, Dekanovcu, Gori anu, Svetom Martinu na Muri, Kotoribi, Nedeliš u, Šenkovcu i Gornjem Mihaljevcu. U preko šezdeset programa, osim deset me imurskih gradova i op ina, uklju ile su se brojne udruge i pojedinci. Iz državnog pro-

4

ra una nije dodijeljena nikakva financijska podrška programu obilježavanja ula-

ska naše zemlje u Europsku uniju, kao ni drugim regijama u Hrvatskoj.

Legalizacija Nikada u povijesti nije pokrenuto takvo sre ivanje stanja u prostoru kao prošle godine. 30. lipnja 2013. godine bio je zadnji rok za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravno sagra enih objekata.

U Me imurju se uglavnom radi o legalizaciji nezahtjevnih gra evina: garaža spremišta i sli no. U Me imurskoj županiji broj zahtjeva za legalizaciju nadmašio je sve procjene i o ekivanja. Predano je oko 15 tisu a zahtjeva za legalizacijom.

Premda slovimo kao ure eno podru je, po ovim podacima prakti ki svako

drugo doma instvo ima nešto za legalizirati. Me imurska županija karakteristi na je po tome da ima u sastavu svojih doma instava velik broj pomo nih gra evina, kao što su svinjci, staje, šupe, garaže, štaglji i sli no, koje smo sada kao poslušni

5

Od 1. srpnja prošle godine zgrade moraju ima energetski cer kat. Nema prodaje, iznajmljivanja, leasinga, davanja u zakup ili oglašavanja bez energetskog razreda zgrade.

Ulaskom u EU do ekala nas je još jedna promjena na koju do sada nismo navikli niti na nju obra ali pažnju.

Postoji osam energetskih razreda od A+ do G, ovisno

Prošla godina bila je još jedna u nizu godina okorjele gospodarske krize. To no 1. srpnja ušli smo u EU trodnevnom slavljem diljem Me imurja. Za sada smo dobili višestruko ve i kamionski promet iz Slovenije prema Murskom Središ u i obrnuto, uz gubitak radnih mjesta špeditera i carinika. Radna mjesta zadržali su rijetki. Carinici su uglavnom zbrinuti. Najbolje su prošli oni koji su ostali u carinskom sustavu. Dio njih

radi u Intrastatu - sustavu za prikupljanja podataka o robnoj razmjeni zemalja lanica Europske unije u akovcu, drugi su raspore eni po državnim službama, a neki su ipak lagodni carinski posao bili primorani zamijeniti uvanjem najgorih kriminalaca zatvorenih u Lepoglavi.

Doga aj godine uz ulazak u EU bila je legalizacija. Premda Me imurje slovi kao jedan od ure enijih krajeva, ipak iza gotovo svake obiteljske ku e

stoji i niz pomo nih gospodarskih objekta za koje je u Me imurju podneseno do 30. lipnja 2013. ak 15 tisu a zahtjeva za legalizaciju. Me imurci su tako žrtve svojih šupa, škednji, garaža i pomo nih objekata, iju e legalizaciju sada platiti kao i oni koji su nelegalno gradili ku e za odmor i apartmane za iznajmljivanje turistima.

Prošlu godinu pamtit emo i po odluci Skupštine da se Županijska bolnica akovec

1

o godišnjoj potrebi toplinske energije po etvornom metru, a novi papir isho enja energetskog certifikata tako er košta jer ga obavljaju cer cirane ku e.

7 sta zadržala su tri dosadašnja pro elnika: Stjepan Baranaši , Vesna Haluga i Doris Srnec, a izabrana su i dva nova: Alen Kajmovi i Branko Sušec.

Tako er je nakon dugo vremena stigla i promjena na elnim pozicijama me imurskog

TOP 10 Pamtit em ulasku u EU

6

Lokalni izbori, nova vlast i novi predsjednik SDP-a Nakon drugog kruga izbora, u svibnju prošle godine, Matija Posavec postao je novim me imurskim županom, a Sandra Herman i Zoran Vidovi njegovim zamjenicima.

Matija Posavec vlast je preuzeo od svog prethodnika Ivice Perho a, kojemu je bio zamjenik u proteklom mandatu.

I sva tri me imurska grada, akovec, Mursko Središ e i Prelog, dobila su nove gradona elnike. Novi gradona elnik akovca je Stjepan Kova (SDP), Murskog Središ a Dražen Srpak (HDZ) i Preloga Ljubomir Kolarek (HDZ).

Nova županijska vlast smanjila je broj upravnih odjela s devet na pet i odabrala nove pro elnike. Svoja mje-

najvažniji obilježili 2

gra ani dali u postupak legalizacije.

U svakom slu aju, od postupka legalizacije u državnu blagajnu slit e se jako puno novca. Ho e li i ostatak države biti jednako tako uredan u izvršavanju svojih obveza kao Me imurci, ostaje da se vidi.

Energetski certifikati nakon legalizacije

10. sije nja 2014.

SDP-a. Za novog prvog ovjeka izabran je sustavom glasovanja „jedan lan, jedan glas“ Mladen Novak, poduzetnik koji do prošle godine nije bio poznat široj javnosti, a sada je prvi ovjek SDP-a Me imurja i predsjednik Županijske skupštine.

Zauvijek nas napustio Branko Šalamon Deset minuta trebalo je Branku Šalamonu da u velja i izgovori ono što mu je o ito teško palo - da odustaje od kandidature za etvrti mandat za gradona elnika. Kazao je da se na tu izjavu odlu io kako bi se prekinule razli ite kalkulacije i nepotrebne rasprave.

Njegov nasljednik Stjepan Kova vlast je osvojio premo no u prvom krugu, a Branko Šalamon izabran je za predsjednika Gradskog vije a u novom mandatu. Odradio je tek dvije sjednice, kad ga je smrt prekinula u daljnjem radu.

Preminuo je u 66. godini života, u subotu 27. srpnja 2013., na odmoru u svojoj vikendici na otoku Žirju kraj Šibenika.

Ostat e zapam en po politici ravnomjernog razvoja akovca. Volio je rješavati tzv. male probleme gra ana, udruga mjesnih odbora, pa i na uštrb velikih projekata. Zamjeralo mu se gospodarsko zaostajanje akovca za drugim sredinama. Na neki na in i sam je tu politiku gospodarskog razvoja stavljao u drugi plan, kao da to nije njegova zada a. Uglavnom je u prvi plan stavljao neke

druge stvari, infrastrukturni razvoj akovca, stipendiranje studenata, predškolski odgoj, inanciranje udruga, ure enje društvenih domova, donaciju za ure enje bolnice, primjerice, ure enje rodilišta. Ure enje centra akovca - pješa ka zona s fontanom na Franjeva kom trgu - svakako je njegovo djelo. Od školskih objekata u njegov mandat ulazi izgradnja dvorane I. osnovne škole akovec i izgradnja kanalizacije na podru ju akovca i kolektora te toliko puta osporavane rasvjete na SRC-u “Mladost”.

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pregled događaja u 2013.

9

Josip Zor ec smijenjen etiri ih doga aja koji su mjeseca prije isteka mandata 2013. godinu u Me imurju

mo je po i legalizaciji zbog nagomilanih dugova preda Vladi Republike Hrvatske radi sanacije. U me uvremenu su francuski konzultanti izradili za Vladu Master plan bolnica koji e donijeti odre ene promjene i našoj bolnici.

Minula godina bila je i godina lokalnih izbora i smjena.

Promijenila se županijska vlast. Smijenjena su dva ravnatelja škola, Sabrina Blajda, ravnateljica Gospodarske škole, i Zoran Pazman, ravnatelj Graditeljske škole. Smijenjen

je i Josip Zor ec, dugogodišnji direktor Me imurskih voda, a na njegovo mjesto postavljen Vladimir Topoljnjak.

Ne samo s vlasti, ve i na vje ni po inak otišao je Branko Šalamon, najdugovje niji gradona elnik akovca i dugogodišnja ikona SDP-a. I drugi vje ni SDP-ovski dužnosnik Ivica Perho , nakon što je izgubio bitku za župana od svoga prijašnjega zamjenika, HNSovca Matije Posavca, izgubio je i sve funkcije u svojoj stranci.

Nezaposlenost se prošle godine nije smanjila, ali je bilo ponešto investicija. Otvorene su dvije nove tvornice u Prelogu. Perutnina Ptuj Pipo akovec investirala je EU sredstva u poboljšanje svog pogona, kupljeno je zemljište na vojarni za industrijsku praonicu rublja.

Po etkom studenoga otvorena je i Galerija “Sjever” koja je donijela nova radna mjesta i nevi eno zanimanje potroša a.

Vlada prihvatila sanaciju Bolnice Vlada Republike Hrvatske prihvatila je u travnju odluku o sanaciji Županijske bolnice u grupi s još 19 drugih op ih bolnica.

Me imurska županija, kao osniva Županijske bolnice akovec, 30. sije nja 2013. godine na sjednici Skupštine Me imurske županije donijela je odluku kojom je pozvala Vladu Republike Hrvatske na provo enje sanacije, te se odre-

kla svih osniva kih prava tijekom provedbe sanacije i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije. Prema tom Zakonu, osniva ka prava prenose se na Vladu Republike Hrvatske za vrijeme trajanja sanacije i još dvije godine nakon toga, iz ega se može nazrijeti da e cijeli postupak trajati najmanje tri godine, a možda i duže. Za cijelo

to vrijeme cijeli sustav odlu ivanja i upravljanja prenijet e se na Vladu sa svim implikacijama na planove vezane za Županijsku bolnicu akovec. Županijska bolnica akovec na dan 31. prosinca 2012. imala je ukupne obveze 62,172.314 kuna prema dobavlja ima i to je svota koju je Vlada prihvatila te koja je ušla u postupak sanacije.

2 INTRASTAT Hrvatska u akovcu Potkraj travnja 2013. u zgradi bivšeg Metalca u akovcu po ela je s radom Intrastat služba Republike Hrvatske. Intrastat je sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni zemalja lanica Europske

unije (EU), koji je u primjeni od 1993. godine, kada je uspostavljeno jedinstveno tržište i kada su uklonjene izi ke granice izme u zemalja lanica. U toj službi

radi dio službenika Carine koji su zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju ostali bez posla.

Alternativu za izgubljeni posao na carini dobilo je 65 ljudi.

3

Nadzorni odbor Me imurskih voda donio je na sjednici, održanoj 12. lipnja, odluku da se s 15. lipnja 2013. godine imenuje Vladimir Topolnjak, dipl. ing., za direktora Me imurskih voda, a razrješuje mr. Josip Zor ec. Razrješenje Josipa Zor eca bila je zadnja odluka Nadzornog odbora u starom sastavu. Prema Zakonu o sukobu interesa, dužnosnici su morali napustiti Nadzorni odbor.

Prije napuštanja razriješili su Zor eca. Za razrješenje su

glasovali Ivica Perho , bivši župan, pok. Branko Šalamon, kao ve bivši gradona elnik akovca, Mladen Horvat, bivši na elnik op ine Nedeliš e, i Ljubomir Grgec, na elnik Kotoribe - svi lanovi SDP-a. Josip Zor ec lan je HDZ-a, ali je prije ovog doga aja nadživio mnoge promjene vlasti, no gubitkom vlasti u Županiji SDP je o ito odlu io u Me imurskim vodama zadržati svoju sferu utjecaja koju nije imao preko uprave, nego premo no preko Nadzornog odbora.

8

Nevi eno dugi štrajk lije nika Pregovori sindikata i ministra zdravlja Rajka Ostoji a, koji su zapo eli još prošlo ljeto, do danas nisu završili. Umjesto toga, lije nici su se odlu ili na štrajk koji do danas nisu službeno prekinuli. Najprije su me imurski lije nici, odnosno njih više od devedest posto, Upravi Bolnice uru ili opozive, odnosno povukli suglasnost o prekovremenom radu, pridruživši se tako svojim kolegama diljem Hrvatske. Opozivi su stupili na snagu od 1. rujna.

Od tada je lije ni ka služba po ela funkcionira na na in da se lije niku na raspored može staviti samo jedno dežurstvo tjedno, i to u ponedjeljak, utorak, srijedu ili etvrtak.

Sljede i korak, budu i da pregovori nisu uspjeli, bio je štrajk lije nika medicinskih sestara i tehni-

ara koji je otpo eo 18. rujna 2013. u 7 sa . Nakon nekoliko tjedna prekinut je nametanjem radne obveze lije nicima, koje je potkraj godine Ustavni sud poniš o.

U cijeloj toj situaciji pacijen su i više nego strpljivi, premda su liste ekanja sve duže i duže.

Najduže se eka na ugradnje endoproteze kuka i koljena

9

(oko 500 dana), operaciju sive mrene (160 dana), pretrage na radiologiji: mamogra ja (160 dana), UZV dojki (180 dana), UZV abdomena (100 dana).

Bez obzira na navedene liste, svi hitni pacijen odmah se rješavaju, uklju uju i dijagnos ku i zahvate, kazao nam je Miroslav Horvat, dr. med., spec. internist-pulmolog, sanacijski upravitelj ŽB-a akovec.

Deklaracija o Me imurju za spas statusa županije Oko donošenja Deklaracije bile su jedinstvene sve politi ke stranke u Skupštini i svi vije nici. Opstojnost Me imurske županije jest ona to ka oko koje nema prijepora i oko koje su svi politi ki imbenici u Me imurju jedinstveni i složni.

Predloženim nacrtom prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, gradovi iz Me imurske županije ne bi imali status urbanog podru ja, jer nemaju više od 35.000 stanovnika, a nositeljem izrade strategije razvoja urbanog podru ja za gradove Me imurske županije postao bi Grad Varaždin.

Me imurska županija ima nevjerojatnu sudbinu da nakon odre enih razdoblja mora ponovno i iznova dokazivati prvo na svoju samostalnost i opstojnost. Prije manje od sto godina, 1919. godine, Me imurje je moralo dokazivati svoju opstojnost i samostalnost da bi ušlo u sastav matice zemlje, kako ne bi ostalo u ma arskoj državi. U bivšoj državi gurali su

nas u Zajednicu op ina, gdje smo gurnuti na marginu, te morali dokazivati da imamo pravo na vlastiti regionalni razvoj. Upravo zahvaljuju i visokom stupnju regionalne samosvijesti kao bivša jedinstvena op ina akovec, koja je zaokruživala cijelo Me imurje na principu ravnomjernog razvoja, najbrže smo se razvijali u dosadašnjoj povijesti.

Marginaliziranost od strane države kompenzirali smo uvo enjem samodoprinosa kojim smo podizali društveni standard i gradili infrastrukturu, od bolnice, dje jih vrti a, škola, ambulanti do asfaltiranja cesta, uvo enja struje, vode, plina. Potencijalna podjela Hrvatske bazira se na pet do

10

šest regija, pri emu se ne uvažava speci i nost Me imurja, ve nas se pod svaku cijenu želi ugurati u Sjeverozapadnu regiju, a Varaždinu dati status glavnog grada. Uz to, na mala vrata institucije iz Me imurske županije gube status regionalnih centara i pretvaraju se u ispostave i podru ne jedinice nižeg ranga, a sjedište regionalnih centara postaje Varaždin. Nije stoga udno da je u etvrtak 28. studenoga 2013. Skupština Me imurske županije ponovno morala donijeti povijesnu odluku kojom nastoji zaštiti opstojnost Me imurske županije donošenjem Deklaracije o Me imurskoj županiji, na inicijativu MDS-a.

10

Pregled događaja u 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. sije nja 2014.

SAMO P Perutnina Ptuj - Pipo akovec investirala uz pomo EU

U PRELOGU otvorena tvornica ženske modne obu e “Paul Green”

Novih 500 radnih mjesta za Prelog i okolicu U Gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu otvorena je 19. srpnja 2013. tvornica “Paul Green”, u kojoj e se proizvoditi ženska modna obu a.

Na sve ano otvorenje stiglo je oko dvije stotine uzvanika, saborski zastupnici i direktori tvrtki, poslovni partneri te gosti iz cijele regije. Predstavnik tvrtke i jedan od suvlasnika Guido Strebel naglasio je uvodno: - Hrabrost stoji na po etku puta, a sre a na kraju. Imali smo mnogo sre e i dobre suradnike u ostvarenju ovog projekta, u manje od godinu dana niknula je tvornica. Cijeli projekt pratilo je znanje

i iskustvo ljudi u Gradskoj upravi Prelog, zahvaljujem svima na profesionalnoj suradnji.

Direktor proizvodnje u Prelogu Bojan Režonja tada je rekao da e do kraja godine biti zaposleno 150, do kraja idu e 250 radnika, a u roku od dvije godine i 500 radnika.

Tvornicu su rezanjem vrpce zajedni ki otvorili suvlasnik tvrtke Gerhard Feger i Guido Strebel, tehni ki direktor PG-a, te Dragutin Glavina kao bivši gradona elnik i gradona elnik Ljubomir Kolarek.

(J. Š. foto Z. Vrzan)

Otvorena najmodernija sušara u sjevernoj Hrvatskoj Tvrtka “Toni” u Donjem Kraljevcu pustila je krajem rujna u pogon najmoderniju sušaru u ovom dijelu Hrvatske i jednu od najmodernijih u Europi.

Sušara za sušenje žitarica, odnosno kukuruza izuzetno je velikog kapaciteta od 32 tone na sat, uz najmoderniju i kompjutoriziranu tehnologiju. Nakon što se kukuruz kombajnima skine s polja, dolazi do sušare, a nakon toga do skladištenja i konzervacije, i to sve u roku od 24 do 48 sati od žetve.

Izgradnjom sušare velikog kapaciteta stvorena je baza za sušenje i

skladištenje niza poljoprivrednih proizvoda, odnosno žitarica, a u dogovoru s brojnim kooperantima tvrtke, kojih ima nekoliko tisu a. Naime, poljoprivredni sustav Me imurja, ali i sjeverne Hrvatske, time je osposobljen i za proizvodnju visoko kvalitetnog kukuruza za doma e potrebe, ali jednog dana i za izvoz drugih vrsta žitarica ujedna ene kvalitete u velikim koli inama na svjetsko tržište. Drugim rije ima, izgradnjom nove sušare u Donjem Kraljevcu najviše su zapravo dobili poljoprivrednici sjeverne Hrvatske. (J. Š.)

Perutnina Ptuj - Pipo akovec dobro je iskoristila pretpristupne fondove, a sada se pripremaju i za iskorištavanje europskih fondova koji su Hrvatskoj kao lanici na raspolaganju.

U otvorenje suvremenoga tehnološkog centra za obradu mesa investirano je 19 milijuna kuna, odnosno 2,6 milijuna eura. Predrag Šegovi ,

direktor Perutnine Ptuj - Pipo akovec, kazao je da nova investicija treba donijeti bolje uvjete rada i proširiti kapacitete. Dio proizvoda iz proširenih kapaciteta trebao bi završiti u Hrvatskoj, a ve i dio na tre im tržištima, me u ostalim u Kataru, a do kraja godine nadaju se i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji.

OPG “BRANOVI ” iz Kuršanca

Najbolje stado krava u Hrvatskoj U godini koja je za mnoge sto are i mljekare zna ila smrt, OPG “Branovi ” iz Kuršanca u vlasništvu Milana Branovi a napravio je još jedan veliki iskorak u društvo najuspješnijih ne samo u Hrvatskoj, nego i u EU regiji me u sto arima i proizvo a ima mlijeka.

Naime, Hrvatska poljoprivredna agencija je stado simentalske pasmine OPG-a

“Branovi ” proglasila najboljim u državi. I ne samo da ima najljepše i najbolje stado, nego su i simentalke najproduktivnije, jer daju preko 1.000 litara vrhunskog mlijeka dnevno.

OPG “Branovi ” ima i najbolje prvotelke simentalske pasmine u Hrvatskoj, a trenutno posjeduje 37 krava i 45 teladi i mla ih junica, uglavnom simentalske pasmine. (sm, zv)

Galerija “Sjever” donijela moderno šopingiranje i u Me imurje Do sada zapravo u Me imurju nismo imali gotovo ništa od popularnih brendova uli ne mode. Tako se po gotovo svaku odjevnu sitnicu odlazilo do obližnjeg Varaždina ili ak od Zagreba, posebno kada su u pitanju tinejdžeri koji vole pratiti modne trendove i imati svaku sezonu barem koji komad nove odje e ili obu e.

Gra anima Me imurja od 7. studenoga 2013. u Galeriji “Sjever” na raspolaganju je deset novih du ana: Spar - supermarket prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, Muller - drogerija s ponudom parfumerije, igra aka i papirnice, C&A - trgovina odje om, NewYorker - njema ki lanac modne odje e, KIK - trgovina odje om i modnim doda-

cima, Deichmann - trgovina obu om, Takko - trgova ki lanac odje om, ZOO City - trgovina ku nim ljubimcima, hranom i odje om za ku ne ljubimce, te Dominik srebrnarnice. Nakon šopinga, na raspolaganju je kupcima i posjetiteljima i ka i . Na izgradnji trgova kog centra neprekidno je radilo prosje no 100 ljudi dnevno, a indirektno je na poslovima vezanima za realizaciju cjelokupnog projekta sudjelovalo i više od 1.000 ljudi.

Galerija je stvorila uvjete za oko 150 novozaposlenih.

Od po etka otvorenja pa sve do Nove godine Galeriju “Sjever” opsjedali su kupci koji su napokon u Me imurju dobili šoping centar kakvog do sada u njemu nije bilo.

ULJARA “BISTER“ iz Domašinca

Prepoznati me u svjetskom elitom Francuski Strasbourg bio je krajem prošle godine mjesto održavanja najve ega svjetskog sajma i izložbe prehrambenih proizvoda, a me u tisu ama izlaga a svoje mjesto imala je ugledna i renomirana hrvatska i me imurska Uljara “Bister” iz Domašinca. Svojim vrhunskim bu inim uljima

hladnog i toplog na ina prešanja, Uljara “Bister” osvojila je brojne posjetitelje te tako stekla ugled kod najcjenjenijih majstora i gastronomada. Sudjelovanjem na ovom skupu Uljara je širom otvorila vrata tržišta Europske unije te odškrinula vrata drugih svjetskih tržišta. (sm, zv)

Upisi u enika u srednje škole elektronskim putem Po pr vi put u povijesti našeg školstva u enici osmih razreda osnovnih škola prošle godine nisu morali izi ki posjetiti željenu srednju školu da bi se u

nju i upisali. Sve vezano za upis obavili su putem ra unala. Dio poslova oko unosa ocjena i podataka za upis obavili su uz u enike i njihovi razrednici.

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pregled događaja u 2013. 11

POZITIVA Nova vizija akovca arhitekta Bojana Perho a

Obiteljska tvrtka “Bravarija Štampar” d.o.o. iz Preloga otvorila novu halu Obiteljska tvrtka “Bravarija Štampar” d.o.o. otvorila je u petak nove pogone u zapadnoj industrijskoj zoni Preloga, kako bi udovoljila rastu im potrebama proizvodnje za izvoz. Rije je o obiteljskoj tvrtki koja zapošljava 11 radnika, no izgradnjom nove hale broj zaposlenih e rasti.

Metalna tvrtka “Bravarija Štampar” ak 80 posto svojih proizvoda izvozi na zapadno tržište. Gotovo cje-

lokupnu proizvodnju Bravarija izvozi u Englesku, a proširenjem pogona dobiva proizvodne kapacitete za izvoz i u druge zemlje Europe, tako u Njema ku i Austriju.

Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju spalionica za spaljivanje posebnog otpada iz bolnica i životinjskog porijekla, te proizvodi pe i i sve ostalo, dok engleski partner proizvodi plamenik i upravlja ku kutiju.

(J. Š., foto Maja Kralj)

akove ki arhitekt Bojan Perho sa svojom je ekipom izradio koncept ure enja najzanimljivijeg dijela akovca, uz rub Perivoja. Odlu io se na konceptualnu prenamjenu industrijskog kompleksa MT -a.

Propaš u MT -a, nekada simbola tekstilne industrije ne samo Me imurja, ve i Hrvatske, a svojedobno i zna ajnog izvoznika, otvorio se problem što s 26.500 etvornih metara kompleksa u srcu akovca koji se naslanja na Perivoj Zrinskih i središte grada. Tijekom listopada, do 4. studenoga 2013., u zgradi “Scheier” trajala je izložba njegovih ideja “4 vizije akovca u me uprostoru i me u-

vremenu”. Izložena su 4 projekta o prostorima akovca koji su širenjem Grada ostali važni me uprostori najužeg centra i njegovih kvartova – prenamjena bivše tvornice MT -a, mogu a izgradnja na prostoru Tenis kluba “Franjo Pun ec”, prijedlog prenamjene proizvodnog kompleksa akove kih mlinova i projekt novoga studentskog kampusa na prostoru bivše vojarne.

Misle oj, a možda i utjecajnoj javnosti - onoj koja ima mo odlu iti ili investirati pustio je bubu u uho kako bi akovec mogao izgledati u budu nosti te svojom arhitekturom i sadržajima ponovno mogao postati najprivla niji manji grad u državi.

Otvoren novi Dom za starije i nemo ne osobe “Novinš ak” za 178 korisnika Me imurje je bogatije za novi, moderni dom za osobe tre e životne dobi. U akovcu je otvoren Dom za starije i nemo ne osobe “Novinš ak”, koji usluge smještaja visokog standarda nudi za 178 potencijalnih korisnika.

Ovo je prvi ve i dom ovog tipa koji se u akovcu i Me imurskoj županiji izgradio nakon 80-ih godina, kad je izgra ena Depandansa u akovcu.

U 82 sobe, koliko ih ukupno ima novi dom, nudi se smještaj za pokretne i slabije pokretne, u Domu

je osigurana zdravstvena i socijalna skrb, psihosocijalna rehabilitacija.

Dom pruža i usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka.

Dom je rezultat investiranja obitelji Novinš ak, poznatih me imurskih gospodarstvenika, ija tvrtka “Promming” spada me u uspješne izvoznike. Dom je izgra en u roku od dvije godine, u izgradnju i opremanje uloženo je isklju ivo 40 milijuna kuna vlastitih sredstava.

(BMO)

Kamen temeljac Luka Cigler na maturi za tvornicu Nikola Bregovi otkrio sublimacijskog papira zašto se topla voda riješio matematiku smrzne prije hladne bez greške Luka Cigler iz akovca, maturant akove ke Gimnazije Josipa Slavenskog, u enik bivšega etvrtog e razreda, našao se me u 22 veli anstvenih hrvatskih maturanata koji su 100 posto riješili maturalne testove. Oni su svojim rezultatima na maturi zaslužili prijam kod ministra znanosti, obrazovanja i sporta Žaljka Jovanovi a te bili nagra eni za svoj uspjeh na maturi.

Luka Cigler je 100 posto riješio test iz matematike na višoj razini. Osim 100-postot-

nog rezultata iz matematike, izuzetno dobro napisao je i ostale testove na maturi.

Dr. Zdravka Skok doktorirala na frazemima Me imurska županija dobila je još jednu doktoricu znanosti, ovaj put iz podru ja hrvatskog jezika.

Naša radost može biti još ve a jer se dr. sc. Zdravka Skok, profesorica hrvatskog jezika, koja radi u Gimnaziji Josipa Slavenskog akovec, a dopunjuje satnicu u Gospodarskoj školi u akovcu i honorarno radi na U iteljskom fakultetu u akovcu, bavila našim kajkavskim dijalektom i vrlo mladom

granom znanosti - frazeologijom. Doktorsku radnju na temu “Kontrastivna analiza hrvatske frazeologije Me imurja i ma arskog Pomurja” obranila je krajem studenoga prošle godine, a u doktoricu znanosti promovirana je krajem lipnja 2013. godine. U svojoj radnji dr. sc.

Zdravka Skok uspore ivala je frazeme Serdahelja, sela ma arskog Pomurja, i Male Subotice, me imurskog sela.

U petak 20. rujna 2013. položen je u Gospodarskoj zoni “Sjever” u Prelogu kamen temeljac tvornice ‘’Kaspar papir’’. Kamen temeljac zajedni ki su položili direktor tvrtke Davor Beli i gradona elnik Ljubomir Kolarek, uz blagoslov župnika Antuna Hoblaja.

U prvoj fazi nova e tvornica zapošljavati do tridesetak radnika i stru njaka jer je rije o veoma specijaliziranoj proizvodnji. Direktor tvrtke Davor Beli , ina e porijeklom iz Preloga, naglasio je na sve anosti da je planirana izgradnja

još jedne hale za kra e vrijeme.

Tvrtka ‘’Kaspar papir’’ bavi se proizvodnjom sublimacijskog papira.

Rije je o posebnoj vrsti papira koji se koristi za nanošenje boje na tekstil i druge materijale u procesu proizvodnje. Tvrtka ima nekoliko svjetskih patenata, te spada me u pet najve ih u svijetu.

Direktor Davor Beli rekao je da izvoze 99 posto proizvoda, a za Prelog su se odlu ili zbog brzine u isho enju dokumentacije, podrške lokalne vlasti, stru ne radne snage, geografskog položaja i blizine autoceste. (J. Š.)

Nikolu Bregovi a, dvadesetšestogodišnjega znanstvenog novaka na PMF-u, iz Peklenice, Kraljevsko kemijsko udruženje iz Velike Britanije nagradilo je s tisu u funti.

Naime, otkrio tajnu koju nisu mogli otkriti ni najve i umovi: zašto se topla voda ledi prije od hladne!?

Zvu i nevjerojatno i udno, ali toplija voda smrzne se prije nego hladnija.

Zato, primjerice, trebate li hitno napraviti led za pi e ili u drugu svrhu, u škrinju za zamrzavanje stavite posudice s vru om, a ne hladnom vodom. Ovaj jednostavno dokazivi fenomen prvi je opazio i zabilježio navodno još Aristotel, a danas je on u kemiji poznat kao Mpemba efekt, po tanzanijskom znanstveniku Erastu Mpembi, koji je ovo pitanje još kao srednjoškolac ponovo “otvorio” u doba moderne znanosti. Nikola Bregovi , mladi kemi ar iz Peklenice, asistent na Zavodu za izikalnu kemiju Prirodoslovno-matemati kog fakulteta u Zagrebu, ponudio je i odgovor zašto je to tako. Motivacija

za traženje dogovora bio je natje aj britanskoga Kraljevskog kemijskog udruženja (Royal Society of Chemistry) – jedne od najpoznatijih znanstvenih organizacija na svijetu, koja je u cilju popularizacije znanosti u prvoj polovini prošle godine raspisala natje aj za “najkreativnije, znanstveno najsmislenije i najzanimljivije pojašnjenje Mpemba efekta”. Nagrada je iznosila 1.000 funti, a na natje aj se mogao prijaviti bilo tko.

12

Pregled događaja u 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. sije nja 2014.

U Podturnu predstavljen pro ista vrijedan preko tri milijuna eura

Grad Prelog dobiva gradsku plažu i ponovno “seli” na Dravu Otvaranjem javne rasprave na temu ure enja kompleksa uz Dravu kod Preloga, zapo et je proces turisti kog vrjednovanja i komercijalizacije Drave te stvaranje ambijenta za nove razvojne mogu nosti.

DPU sportsko-rekreacijskog kompleksa marine Prelog dijeli cijeli kompleks uz Dravu i jezero u nekoliko zona. U prvoj zoni, koja se prostire desno od sadašnjeg ulaza za automobile preko nasipa, gdje se sada nalaze divlje ku ice, predvi ena je gradska plaža i ugostiteljski sadržaji sezonskog tipa gdje e se mo i održavati i priredbe, sa zanimljivim rješenjem, terasom i iznad vode. Predvi ena je gradska plaža, zatim travnate površina uz obalu jezera, više drvenih molova te izletni ko naselje koje e imati 60 ku ica, sli no kao i do sada, no znatno ure enije. Planirano je da se u prvoj zoni prostori nadziru rampom. U drugoj zoni predvi en je prostor za zmajarski klub “Rode”, koji e

se nalaziti na otprilike istom mjestu kao i sada. U tre oj zoni predvi en je komercijalni turisti ki kamp sa ili bez bungalova, te ugostiteljski i sportsko-rekreativni sadržaji.

U etvrtoj zoni ure enja nalazi se luka Prelog, odnosno prava marina Prelog. U petoj zoni predvi eni su prostori za aktivnost nauti kog kluba “Labud” Prelog, no s bitnim proširenjem djelatnosti. Osim ku ice nauti kog kluba, tu e se nalaziti prostori za servis plovila te više drvenih molova i privezišta za amce, ovisno o potrebi. U šestoj zoni nalaze se prostori za ribolov i rekreaciju i šume uz jezero.

Kako je Gradsko vije e Prelog krajem prošle godine prihvatilo detaljni urbanisti ki plan ure enja, o ekuju se prvi radovi.

Novi sadržaji uz Dravu bitno e poboljšati položaj Grada Preloga, koji e se kona no na i na Dravi. (JŠ, foto ZV)

ODRŽAN VO ARSKI sajam u Donjem Kraljevcu

Po prvi put nije utvr ena cijena jabuke Od petka 30. kolovoza do 1. rujna 2013. u sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu održan je 8. me unarodni vo arski sajam, na kojem je sudjelovalo 47 izlaga a i koji je u tri dana razgledalo oko dvije tisu e posjetitelja.

Premda je organizacijski odbor uložio mnogo truda i ogroman napor, ovo je bio najslabiji od svih vo arskih sajmova u Donjem Kraljevcu.

Sajam je otvorila Davorka Hajdukovi , pomo nica ministra poljoprivrede Tomislava Jakovine, koji nije bio spreman

do i na sajam gdje je trebala biti utvr ena cijena jabuke i gdje su ga ekali vo ari koji su mu htjeli postaviti mnoga pitanja vezana uz vo arstvo i poljoprivredu op enito. Održan je okrugli stol Hrvatske vo arske zajednice, na kojoj je re eno kako vo ari svoju jabuku prve klase ne e dati ispod 2,60 kuna za kilogram.

Na sve anom otvorenju sajma minutom šutnje odana je ast i poštovanje An elku Horvatu, jednom od osniva a donjokraljevskog sajma i bivšem me imurskom dožupanu. (sm)

Uz rijeku Muru kod Podturna izgra en je i potom javnosti predstavljen moderni pro ista otpadnih voda, ukupno vrijedan 3,082.298,65 eura, po emu je to najve a investicija u povijesti op ine Podturen i jedna od najve ih u Me imurskoj županiji u posljednje vrijeme.

Proista ,odnosno ure aj za pro iš avanje otpadnih voda Podturen, kada u potpunosti bude dovršen (slijede priklju enja doma instava i

ustanova), primat e i pro iš avati otpadne vode iz naselja Podturen, Novakovec, Ferketinec, Miklavec, Sivica, Celine, Matekovec, Križovec i Remis. U inanciranju ovoga kapitalnog objekta i sustava sudjelovali su IPA fond, Hrvatske vode, Me imurska županija i Op ina Podturen.

Ure aj koristi SBR (sequencing batc reactor) tehnologiju pro iš avanja, koja je jedna od inovativnijih tehnologija u svijetu. (sm)

OP INA ŠTRIGOVA u raljama klizišta zemlje

Ugrožene obiteljske ku e, imanja i vo njaci

Snijeg i kiša koji su se izmjenjivali dvadesetak dana na podru ju op ine Štrigova po etkom prošle godine stvorili su ogromne probleme mještanima, ali i op ini te službama koje se brinu o sigurnosti gra ana i cestama.

Naime, takvo vrijeme aktiviralo je postoje a i pokrenulo nova klizišta zemlje, koja najviše ugrožavaju obiteljske ku e i gospodarstva u Grabrovniku, Svetom Urbanu, Železnoj Gori i Robadju. Materijalne štete su

velike i procijenjene na preko 11,5 milijuna kuna, a tadašnji me imurski župan Ivica Perho proglasio je stanje elementarne nepogode zbog klizišta i odrona zemljišta na podru ju op ine Štrigova. Tijekom godine pojedina klizišta su sanirana i privremeno zaustavljena, dok je klizište kod obitelji Turk u Grabrovniku bilo aktivno tijekom cijele godine te obitelj ozbiljno tjera na iseljenje s mjesta koje postoji preko stotinu godina. (sm, ZV)

Me imurje se na poziv Me imurskih novina udružilo pomo i Melaniji Horvat Me imurske novine su po etkom rujna 2013. objavile apel za pomo u skupljanju inancijskih sredstava i medijski pokrenule humanitarnu akciju za pomo pri lije enju 24-godišnjoj Melaniji Horvat, kojoj je neophodna operacija kukova kako bi opet mogla normalno hodati. Melanija je nezaposlena profesorica biologije i kemije koja se tijekom studiranja bavila manekenstvom i hostesiranjem. Zbog svoje bolesti obratila se javnosti za pomo . A kada je pomo potrebitima u pitanju, Me imurci su ponovno pokazali

svoje veliko srce. Uslijedio je niz humanitarnih aktivnosti.

Humanitarni broj 060 888 202 aktivirala je Udruga oboljelih od leukemije i limfoma. Održana je humanitarna kros-utrka “10.000 malih koraka za jedan veliki korak” u predivnom krajoliku rijeke Drave kod Preloga, potom humanitarna nogometna utakmica u varaždinskoj Areni, akciji su se pridružili lanovi Fotokluba akovec itd. Brojni anonimni darovatelji pomogli su svojim donacijama da se prikupi više od 30.000 eura potrebnih za lije enje. I uspjeli u tome! (rr)

Humanitarna akcija “Uz nas niste sami”

Donji Kraljevec - prva op ina s potpuno riješenom kanalizacijom U Donjem Kraljevcu pušten je u probni pogon u petak 22. ožujka 2013. ure aj za pro iš avanje otpadnih voda za op inu Donji Kraljevec, a time i cijeli kanalizacijski sustav op ine Donji Kraljevec.

Sam ure aj stajao je oko deset milijuna kuna, a izgradila ga je poslovna udruga od više izvoditelja, predvo ena tvrtkom “ urkin”.

Rad ure aja pojasnio je voditelj projekta Kristijan Vuk te Dario Ban iz Me imurskih voda, dok je o visini cjelokupne investicije kanalizacije izvijestio na elnik op ine Donji kraljevec Zlatko Horvat.

Kanalizacija u op ini Donji Kraljevec stoji preko 70 milijuna kuna, a pro ista 10 milijuna kuna. Op ina Donji Kraljevec su inancirala je cijeli projekt s 12,5 milijuna kuna, te redovno otpla uje kredit. U

prvoj fazi ure aj je projektiran na 4500 ekvivalentnih stanovnika, a u drugoj fazi na 9000 ES. Na ure aj za pro iš avanje spojena su naselja Donji Kraljevec, Hodošan, Donji Hraš an, Palinovec, Sveti Juraj u Trnju i Donji Pustakovec, a u tijeku je spajanje ehovca.

Rije je o mehani ko-biološkom ure aju za pro iš avanje uz zgušnjiva mulja i na kraju strojnom dehidracijom i obra ivanjem mulja, a sa zaokruženim procesom. U sklopu ure aja za pro iš avanje nalazi se i upravna zgrada, radionica, kontrolna soba i laboratorij.

Na ispustu vode iz pro ista a u potok Jales (kako ga narod zove), odnosno Bistrec-Rakovnicu, postavljen je mjerni ure aj za kontrolu kvalitete ispuštene vode. Na pro ista u e raditi dva operatera sustava. (J. Š. foto Z. V.)

Humanitarnim koncertom u studiju HRT-a na Prisavlju u subotu 19. listopada održana je sve ana završnica humanitarnog projekta “Uz nas niste sami“. U sklopu projekta od 14. do 19. listopada 2013. HRT je medijski pratio i podržao akciju “Ne mogu mi(je)njat boju neba” Udruge za sindrom Down Me imurske županije. Tijekom koncerta organiziran je pozivni centar u kojem su se osobe iz javnog života javljale na humanitarni telefon, a ime je u više od 82.000 poziva donirano 415.000 kuna.

Uz to, Me imurska županija kao partner projekta ustupila je zemljište veli ine 2.000 etvornih metara vrijedno oko 600.000 kuna, potvrdio

je u programu me imurski župan Matija Posavec.

Cilj projekta je prikupiti sredstva za osnivanje Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama u Me imurskoj županiji, a koji bi brinuo o potrebama djece iz Me imurske, Varaždinske i Koprivni ko-križeva ke županije. Na humanitarnom koncertu nastupili su Tamburaški orkestar HRT-a, Ladarice, Cinkuši, Komedija, Renata Sabljak, Žiga, Antonija Šola, na harmonici Marian Krajina, ENI, Kazalište sjena i Step by step. Voditelji programa bili su Karmela Vukov Coli , Robert Zuber, Melita Hrengek, Sanja Kocijan i Petri evi , UršulaTolj, Monika Lelas i Frano Ridjan. (rr)

10. sije nja 2014.

Pregled događaja u 2013. 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ljubo Matulin pobjednik kuharskog prvenstva u Rumunjskoj Ljubo Matulin iz Donjeg Vidovca bio je me imurski sudionik prvoga hrvatskog Masterchefa 2011. godine, gdje je sa svojim kulinarskim znanjem i vještinama izborio plasman me u najboljih deset, to nije, šou je napustio kao osmoplasirani. Na poziv Radu Zarnscua, generalnog menadžera ACCEA, 30. i 31. ožujka 2013. godine sudjelovao je na “Moldavian coulinary coup” - internacionalnom kuharskom prvenstvu, koje je održano u 1200 km udaljenom rumunjskom gradu Lasiju. Na tom prestižnom natjecanju sudjelovalo je šezdeset kuhara iz šest zemalja u etiri kategorije: piletina, autohtono, svinjetina i riba te u timskom natjecanju u kategoriji cateringa i slatkog.

Pedeset godina zaštite prirode u Me imurju Kao jedini predstavnik Hrvatske, Ljubo je osvojio zlatnu medalju za jelo od svinjetine, a u kategoriji ribe osvojio je zlato i pehar kao apsolutni pobjednik. Žiri je oduševio svojim jelima – skuhao im je tjesteninu s tri vrste špeka (Pasta with three typs of bacon) i kontinentalni losos (Continental salmon). (A.Fuš)

Zbor Gimnazije ušao u finale zabavne emisije “Do posljednjeg zbora” U inalnoj emisiji glazbenog showa “Do posljednjeg zbora“ ušao je i zbor Gimnazije Josipa Slavenskog uz voditelja Damira Rodigera, ali telefonski glasovi publike na kraju su ipak pobjedu i titulu “najomiljenijeg zbora“ donijeli Djevoja kom zboru srednje škole “Mate Balote” iz Pore a. Od tri zbora koja su ušla u inale, zbor Gimnazije uspio je pro i prvi krug glasovanja u kojem su ispale

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Singrlice, ali u glasovanju za pobjednike ipak je više glasova dobio pore ki zbor.

Ipak, me imurske gimnazijalke i gimnazijalci svojim su redom sjajnim pjevnim i plesnim nastupima uživo tijekom ovoproljetnoga TV serijala “Do posljednjega zbora” dotakli srca milijuna hrvatskih tv gledatelja i na najbolji na in predstavili sebe, svoju Gimnaziju i svoj zavi aj. (rr)

Javna ustanova “Me imurska priroda” i Ekološka udruga “Platana” Nedeliš e u etvrtak 25. travnja 2013. godine bile su doma in konferenciji organiziranoj povodom 50. godišnjice zaštite prirode u Me imurju. Naime, prije pola stolje a, to nije, 4. velja e 1963. godine, stablo platane u Nedeliš u proglašeno je zašti enim i time je postalo prvi zašti eni prirodni objekt u Me imurju. Stoga je i odabir Nedeliš a kao doma ina konferencije bio logi an izbor. Tom je prigodom predstavljena i stru na publikacija “Na po etku bijaše stablo: 50 godina zaštite prirode u Me-

imurju”. Publikacija na dvjestotinjak stranica donosi pregled najzna ajnijih projekata i doga anja vezanih uz zaštitu prirode u posljednjih 50 godina, uz opsežnu povijesnu dokumentaciju. Knjigu su uredili Siniša Golub i Mihaela Mesari . Konferencija je održana u maloj dvorani MESAP-a, gdje je dio autora suradnika publikacije predstavio sukus svojih istraživa kih, znanstvenih i drugih stru nih radova na temu zaštite krajobraza me imurske prirode. Po završetku konferencije svi su sudjelovali u zajedni kom fotogra iranju kod zašti enog spomenika “Platane”. (rr)

30. obljetnica smrti Kalmana Mesari a

da “Klju na razlika“ dodjeljuje se drugu godinu za redom i ima cilj prepoznati, istaknuti i nagraditi poslodavce s pozitivnim praksama u uklju ivanju razli itih skupina u svoj radni kolektiv te poslodavce usmjerene na postizanje raznolikosti ljudskih potencijala. Nagrada, koja se ovu godinu dodjeljuje uz pokroviteljstvo Ministarstva rada i mirovinskog sustava, odnosi se na poticanje i uklju ivanje raznolikosti ljudskih potencijala u razli itim kategorijama. (rr)

O

vo je vrijeme kada podvla imo crtu pod ono što smo u inili, napravili, bili, ostvarili u godini koja je iza nas i kada pravimo planove i programe za godinu koja je pred nama. ažu da je zdravlje najvažnije od svega i kad si zdrav onda si i sretan. U godini koja je iza nas bio sam zdrav, zdraviji nego prije, a ipak nisam bio sretan, premda zdravlje cijenim. ao u životu, tako i u poslu nisu mi cvale samo ruže, nego je i trnje cvjetalo. I to obilato.

Najnesretniji sam bio što sam se posva ao s jednim uglednim i dragim ovjekom, emu smo obojica doprinijeli, no trebao sam poštivati što je ovjek stariji i obrazovaniji od mene.

Ipak, Bogu hvala, kako smo se posva ali, tako smo se pomirili i želim da se ovo više nikada ne dogodi. isam bio ni sretan ulaskom Hrvatske u lanstvo Europske unije, no, kako sam glasovao protiv, nisam se previše razo arao, ali nisam doživio ni ono najmanje što sam o ekivao, a to je prelazak iz države Hrvatske u državu Sloveniju bez policijskog nadzora. Nije mi jasno zbog ega još uvijek policajci tako mrzovoljno pregledavaju naše osobne iskaznice.

To mi je grozno, kao i cijela EU, koja nam nudi i šalje mnoge stvari koje su i nemoralne i nepoštene. ikad nisam želio Hrvatsku u EU i vjerujem kako e se ta Unija što prije raspasti.

Zadovoljan sam rezultatom referenduma od 1. prosinca, zapravo samo time što je moja opcija pobijedila, premda za mene s premalom razlikom.

K K

Književna ve er povodom 30. obljetnice smrti Kalmana Mesari a održana je u srijedu 30. sije nja 2013. sije nja u dvorani preloškoga Pastoralnog centra bl. Alojzija Stepinca. Pisac i kazališni redatelj i teoreti ar Kalman Mesari s pravom se naziva tvorcem hrvatskoga pu kog teatra. Obilježavanje obljetnice organizirali su Grad Prelog, Ogranak Matice hrvatske akovec, Dom kulture Grada Preloga i župa

Sv. Jakoba Prelog. O Kalmanu Mesari u govorio je prof. dr. sc.

Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske, Ogranak akovec, naglasivši zna aj i ulogu Kalmana Mesari a za me imursku i hrvatsku književnost i umjetnost. U programu su nastupali lanovi KU-a “Selja ka sloga” Prelog i lanovi Prilo ke amaterske scene Željka Grabant, Barbara Novak, Mirjana Hrži , Dejan Novak, Benjamin Mihoci i Zlatko Hrži . (jš)

Humana Nova dobitnica nagrade “Klju na razlika” Socijalnoj zadruzi “Humana Nova” ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsi uru io je u srijedu 17. travnja 2013. godine nagradu “Klju na razlika” u kategoriji ravnopravnosti osoba s invaliditetom. Nagrade u ostalim kategorijama osvojili su: Podatkovni centar Križ u kategoriji op e ravnopravnosti, odnosno poticanja raznolikosti zaposlenih, CocaCola HBC Hrvatska d.o.o. u kategoriji ravnopravnosti spolova i Allianz Zagreb d.d. u kategoriji dobne ravnopravnosti. Nagra-

Bio sam zdrav, a ipak ne i sretan

Deset godina rada udruge “Zora” - kreatora promjena Osnaživanje i pomo socijalno isklju enim i marginaliziranim skupinama, suzbijanje obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja dio su aktivnosti kojima se kao snažan edukacijski centar udruga ‘’Zora’’ intenzivno bavi i provodi kampanje proteklih deset godina.

U prostoru zgrade ‘’Scheier’’ u etvrtak 26. rujna 2013. lanovi Udruge sa svojim partnerima, suradnicima i volonterima proslavili su tih deset godina iznimno uspješnog djelovanja.

Marina Kolar, izvršna direktorica Udruge, tom je prigodom iznijela sažetak i pregled najzna ajnijih aktivnosti tijekom proteklih deset godina te je posebice istaknula dio nagra-

da koje su ‘’Zori’’ dodijeljenje.

Tako je 2011. godine ‘’Zorina’’ najvolonterka Dijana Kontrec proglašena najvolonterkom Me imurske županije, 2012. godine ‘’Zori’’ je dodijeljeno priznanje “Medijska zvijezda” od Agencije za mobilnost i programe EU za najbolju vidljivost projekta. Te iste godine Sarah Jaluši proglašena je najvolonterkom Me imurske županije, a Marina Kolar bila je dobitnica priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava u lokalnoj zajednici “Krunoslav Suki ’’. Udruzi je tako er dodijeljena povelja Me imurske županije za deset godina uspješnog rada na promociji ljudskih prava. (rr)

N

N

PIŠE: STJEPAN MESARI

E Z Ž

, a sada što u 2014. godini najviše želim. dravlje, neka bude kako dragi Bog bude htio. elim i dalje, kao godinama do sada, svaku nedjelju u 12.30 sati na Radiju 1 slušati rije i vele asnog Pavla Marka a, župnika u Svetoj Mariji. Kada Pavel govori, cijela moja obitelj je pretvorena u uho, ovaj dio u Hrvatskoj i onaj dio u Austriji.

Bog daj zdravlje vele asnom Pavlu, kako bi nas i mnoge druge hrabrio i tješio cijele godine. elim da Niko Kova na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Brazilu postane uspješniji od legendarnog Miroslava Blaževi a. elim da župan Matija Posavec na me imurske brege i polja vrati radost i život sela. elim da NK Hajduk iz Šrukovca dostojno proslavi 40. obljetnicu od osnutka i toliko godina dobrog rada. Bio sam stvoritelj i prvi predsjednik ovog kluba i želio bih na obilježavanju sresti ljude koji su mi pomagali da ni iz ega stvorimo prvi klub u selu Štrukovec. ve drugo neka bude volja Božja i neka Hrvatska bude mirnija i bogatija. Lijepa je ionako od stolje a sedmog.

Ž Ž Ž

S

14

Poljodjelstvo

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Prodaja slaba, jedino veselo kod pe enjara

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VODOM RAZGOVOR S PO

ZDRAVKO DVANAJŠ AK, predsjednik Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae

Sadimo nove trsove, ali ne proširujemo površine Me imurski vinogradari dobro koriste razdoblje zabrane sadnje novih površina PIŠE: STJEPAN MESARI

“Hrvatice“ su se dobro prodavale te su se sklapale narudžbe i za novu isporuku

Prva radna srijeda na akove kom sajmu ni po emu nije bila osobita i sli ila je na one slabije u prethodnom razdoblju. Donekle je novost što su prodava i u svakom trenutku bili spremni spustiti cijenu, samo da bi nešto prodali i zaradili.

Solidna je bila ponuda izvornih me imurskih kokoši hrvatica, zatim predmeta od šibe, pletenih proizvoda, žitarica, guski, patki, ze eva i ku nih ljubimaca.

Kod pe enjara je, kao i uvijek, bilo veselo, premda ne i prepuno posjetitelja. Drvari su nudili uobi ajene koli i-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kukuruz 1,60 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - tri cale 1,80 kn/kg - zob 1,80 kn/kg - med 40 kn/bo ica - grah 25 kn/kg - endivija 16 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - jabuke 20 kn/vre a - luk 20 kn/vre a

ne drva za ogrjev po starim cijenama, ali kupaca je malo, jer vrijeme je i dalje toplo. (S. Mesari , Z. Vrzan)

ekovo c in V O M E J U J NAJAVL regima b im k s r u im

e um TZ SVETI MARTIN NA MURI

Pješice prema Vencu 19. sije nja Tradicionalno Vincekovo, kada se iskazuje ljubav prema trsu, brajdama i mladom vinu, u Svetom Martinu na Muri održat e se u nedjelju 19. sije nja pohodom u župni vinograd na Vencu. Polazak je u 14 sati iz središta Svetog Martina na Muri, odakle se pješice kre e prema Vencu,

gdje e kod župnog vinograda biti obred krštenja i obrezivanja trsova, te bogat kulturno-zabavni i gastronomski program. HKUU Sveti Martin i TZ pozivaju sve ljude da do u na pohod i uživaju u plemenitosti vina, ovaj put pod zaštitom svetog Vinka. (sm)

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, u Hrvatskoj je zabranjeno zasa ivati nove vinogradarske površine. Tako ove godine hrvatski i me imurski vinogradari vade stare i sade nove trsove, ak i pove avaju njihov broj, ali ne šire površine Vremenske prilike od Boži a pak sve do danas mnogi me imurski vinogradari, poglavito oni okupljeni oko Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae, koriste za radove u svojim vinogradima.

Kako je u Hrvatskoj sadnja novih vinograda od 1. srpnja 2013. zabranjena, pitamo Zdravka Dvanajš aka, predsjednika Hortus Croatiae, što to vinogradari koje ovih dana vidimo u vinogradu rade, ako se saditi novi trsovi ne smiju.

- Od 1. srpnja 2013., kada je Republika Hrvatska postala punopravna lanica Europske unije, mi ne smijemo zasa ivati nove površine vinograda, ali smijemo dosa ivati i zamjenjivati postoje e trsove. Konkretno, ja ako imam u vinogradu trsove koji su dotrajali mogu ih zamijeniti novim trsovima.

Isto tako, ako imam nasade razmaka od preko tri metra od trsa do trsa ili reda od reda, sada mogu izme u posaditi nove trsove i tako pove ati njihov broj i na kraju koli inu vina. Mogu i ako ustvrdim da mi na jednoj plantaži od dva hektara trsovi više nisu dobri na drugoj lokaciji na isto takvoj površini od dva hektara zasaditi nove trsove.

- Dakle, smijem pove ati broj trsova, ali ne smijem pove ati površinu, na primjer s dva na dva i pol hektara i sli no, pojašnjava Dvanajš ak. Vino-

Novim svrdlom brže se buše jame za armaturu

gradari ovih dana postavljaju novu armaturu i žicu ili zamjenjuju staru za novu. Tako smo u vinogradu naišli na Martina Jakopi a, kako vrta (buši) jame za armaturu. - Evo, sam sam izumio i napravio svrdla za bušenje ravnih i kosih rupa i sada možemo dnevno postaviti oko tristo stupova, što je puno više nego smo to mogli ranije, kaže Jakopi .

Ve idu e godine sadnja novih vinograda Zdravko Dvanajš ak najavljuje i mogu nost sadnje novih vinograda i prije 2018., koja je bila nazna ena kao prva kada e se u Hrvatskoj smjeti saditi novi vinogradi, nakon ulaska Hrvatske u lanstvo Europske unije. - Sve je izvjesnije kako e EU ve 2015. godine dozvoliti sadnju novih vinograda, što e za nas biti dobro jer emo ve godinu i pol godinu biti lanovi EU, imat emo odre ena iskustva,

kao i nove kupce i potroša e.

Stoga e nam nove površine vinograda dobro do i, kaže Dvanajš ak, koji je nedavno postao i lanom Odbora za vinarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Od 2015. godine svaki e vinogradar mo i posaditi onoliko trsova koliko e željeti i mo i, pak je stoga za o ekivati u Me imurju barem dvjestotinjak hektara novih vinograda, što e vrijednim i uspješnim me imurskim vinogradarima omogu iti proširenje proizvodnje ili, bolje re eno, stvaranja novih još kvalitetnijih vina.

Ina e, sve ovo što se u EU doga a oko dopuštanja sadnje vinograda zaista je udno, s obzirom na to da je prije nekoliko godina EU pla ao milijarde eura i dolara kako bi se riješio starih vinograda. U zapadnoj Europi, pa ak i Sloveniji i Hrvatskoj, vinogradari su masovno kr ili stare nasade, poglavito šmarnicu, klinton

Bundekov pohod zapo inje u Toplicama Sveti Martin POLICIJSKA udruga “IPA Me imurje”

Od Alojza Tomši a po vinogradima 18. sije nja U subotu 18. sije nja policijska udruga “IPA Me imurje” organizira tradicionalni Vincekov pohod po me imurskom vinogorju. Okuplja-

nje sudionika je u 11 sati kod Vinske ku e Alojza Tomši a u Železnoj Gori, odakle se odlazi u više vinograda i vinskih podruma. (sm)

Planinarsko društ vo "Bundek" iz Murskog Središ a obavilo je sve pripreme za 16. Vincekov pohod po me imurskim bregima. Do pohoda je ostalo još deset dana, a iz društva vas pozivaju da im se priklju ite u rekreaciji i veselom druženju.

- Pohod organiziramo kako bismo obilježili Dan svetog Vinka, zaštitnika vinogradara.

Da biste se pridružili, ne morate imati neko posebno isku-

stvo, ali je potrebno donekle imati barem malo kondicije.

Ipak, puno je stajanki pa onda ovjek stigne odmarati usput.

Pohod je namijenjen svima, ali ipak treba biti oprezan što se ti e vremenskih uvjeta i prigodne odje e i obu e. Zna i, pozvani su svi ljudi koji vole druženje u prirodi, a nadamo se i zimskim uvjetima..., ali s oprezom što se ti e obu e i odje e, rekla nam je Sonja Vrši iz PD-a "Bundek".

Vincekov pohod, 16. po redu, održat e se u nedjelju 19. sije nja.

- Put zapo injemo u Toplicama Sv. Martin i nastavljamo preko vinorodnih brežuljaka Grkaveš aka i Venca do Gradiš aka, Kapelš aka, Koncov aka i Baloga. Nakon nekoliko usputnih stajanki u brjegovitom dijelu (na nekima od njih bit e tradicionalan Vincekov obred), kre emo prema Murskom Središ u, najsjeverni-

- Pove avamo broj trsova, ali ne i površina, napominje Zdravko Dvanajš ak, prvi ovjek Hortus Croatiae

i druge starinske sorte. Kod nas e osim EU o sadnji novih vinograda svoj doprinos trebati dati i hrvatska Vlada, odnosno resorna ministarstva.

Do 2015. godine me imurski vinogradari sigurno e skrojiti dobre planove i programe te osigurati nove površine na kojima e zasaditi tisu e trsova pušipela, graševine, sauvignona, pinota i drugih vrhunskih sorti. jem hrvatskom gradu. Kraj Bundek-brega stajanku priprema DVD M. Središ e. Još neka dva kilometra treba nam do sportske dvorane u kojoj je kraj našeg hodanja, a po etak planinarske veselice uz glazbu, jelo i pi e (grah, hrenovke, kobasice) - javljaju iz PD-a "Bundek", te vas pozivaju da im se pridružite.

Startnina je 15 kn za odrasle, za djecu je nema.

U cijenu je ura unat prijevoz iz Murskog Središ a (za one koji ne dolaze svojim busom), simboli an poklon (iznena enje), kontrolni karton i (potvrdi se na cilju u dvorani) te kruh sa slaninom i žestica na startu.

10. sije nja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT U prosincu su se kitila boži na drvca.

VAJMUTOV BOR – PINUS STROBUS U prosincu su se kitila boži na drvca, a u sije nju se moraju vratiti prirodi.

Ako ste imali oki eno drvce u tegli, onda ga sad što prije iznesite van. U inite to postupno. Prvo ga iznesite u neku garažu ili neki drugi negrijani ali zašti eni prostor, a onda ga stavite na terasu par dana i onda u zemlju.

Vajmutov bor potje e iz sjeveroisto nog dijela Sjeverne Amerike. Najviše ga ima na podru ju Velikih jezera, a rasprostranjen je od Kanade do Georgije na jugu.

U Europu ga je oko 1705. unio lord Weymouth, koji je postavio i prve plantaže, no kao parkovno drvo je u Francusku stigao još u XVI. stolje u. U XIX. stolje u u

Europi se pokušalo s njegovim plantažnim uzgojem, no kako je podložan jednoj vrsti parazitske gljivice – ribizovoj r i – masovniji uzgoj nije uspio. U Americi je pak, jedna od gospodarski najvažnijih vrsta drveta, te ga stoga nazivaju ‘’kralj borova’’. Nažalost gljivica je 1909. unesena i u Sjevernu Ameriku, no zaraza se može sprije iti ako u krugu od 2 km nema grmova ribiza koji su gljivici potrebni za potpuni životni ciklus. U parkovima je

osobito podesan kao svijetla pozadina , koja dobro isti e biljke s tamnijim krošnjama u prvome planu.

Vajmutov bor je brzorastu e vazdazeleno stablo visoko do 40 m, promjer mu može dose i 4m, a starost oko 450 godina. U mladosti ima uskostožastu krošnju koja kasnije postane nepravilna. Grane iz stabla izrastaju vodoravno i naj eš e ine vijence do pet grana. Kora je prvo sivozelena, sjajna i glatka, a kasnije

postane sivosme a, debela i duboko raspucana tako da tvori pravokutne plo ice. U upercima je skupljeno po pet iglica, što nema niti jedna autohtona vrsta bora. Naime, svi naši borovi imaju uvijek po dvije iglice u uperku .

Iglice su duge 6-14 cm, vrlo su tanke, mekane i nježne, modro-do sivozelene. Na stablu ostaju 2-3 godine. Ženski ešeri zore dvije godine i vrlo su prepoznatljiva izduženog oblika. Blago su ukrivljeni i šiljasti, dugi su 8-20 cm, široki 3-4 cm, a plodne ljuske su velike i razmjerno mekane.

U Hrvatskoj ovaj bor nije est ni u šumarstvu ni u hortikulturi, ali smo pri u o njemu rasprostrli tek da ga propagiramo kao mogu nost.

Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Mane vina i njihovo lije enje Zbog vrlo složenog sastava vino je podložno fizi kim i biokemijskim promjenama. Kod pravilnog uvanja i primjerene njege ove promjene imaju povoljan utjecaj na procese sazrijevanja vina.

MANAMA VINA smatraju se promjene koje nisu posljedica djelovanja mikroorganizama ve nepravilnog postupanja sa vinom, nepravilnih fizikalno-kemijskih procesa u moštu ili vinu, djelovanjem enzima, divljih kvasaca i dr stranih sastojaka. Uglavnom se odnose na razne vrste zamu enja uzrokovanih neskladnim odnosima nekih sastojaka vina (proteini, tanini, teški metali....).

Organolepti ke karakteristike (boja, miris, okus, stanje) mogu se promijeniti do te mjere da vino nije primjereno za konzumaciju zbog oksidacije, mutno e, kristalizacije, taloga te stranog mirisa i okusa. Odgovaraju im tehnološkim zahvatima posljedice ovih promjena eliminiramo bez zna ajnog utjecaja na kvalitetu vina.

Miris na sumporovodik Raspoznaje se po karakteristi nom mirisu i okusu po trulim jajima. Ne uklonimo li ga odmah im ga otkrijemo , H2S 8sumporovodik) se veže s alkoholom i stvara spoj merkaptan neugodnog mirisa koji se teško uklanja iz vina. Odstranjuje se otvorenim pretokom preko bakrenog sita u kombinaciji s pravilnim sumporenjem. Ja a pojava odstranjuje se 2% bakrenim sul atom u kombinaciji s bentonitom ili dodatkom kalijeva metabisulfita 10-20g/hl u trajanju od 5 dana. Elementarni

sumpor se taloži na dnu ba ve pa je vino potrebno preto iti kako ne bismo izazvali ponovni proces stvaranja sumporovodika.

Ovaj miris može se pojaviti i kod mladog vina koje duže leži na talogu. Prema nekim stru njacima i kvasci imaju sposobnost redukcije sul ata i sumpornog dioksida u sumporovodik.

Miris po plijesni Uzrok ove mane može biti pljesniva ba va ili grož e zaraženo sivom plijesni. Dolazi do promjene boje i okusa vina na plijesan. Kako bi sprije ili ovu manu vina potrebno je su e održavati istim ;ba va se mora oprati prvo hladnom vodom a zatim vrelom otopinom 3-5% kuhinjske sode.

Ako je plijesan duboko zašla u drvo ba ve ispiremo koncentriranom sumpornom kiselinom i hipermanganom. Nakon ispiranja hladnom vodom ba va se suši i suha se sumpori s 1 sumpornom trakom na volumen od 300 litara.

Podrumske prostorije potrebno je zra iti te relativnu vlagu zraka održavati na 80%, najbolje je ako postoji ventilacija.

Vino lije imo na na in da ga preto imo u istu zasumporenu ba vu te i vino sumporimo s 10-15 g vinobrana uz dodatak aktivnog ugljena (koli inu odre ujemo nakon analize). Nakon 7 dana dodajemo želatinu ili neki drugi enološki proizvod za bistrenje, 3-5g/hl sa 50-100 g Bentonita. (priprema ovih enoloških pripravaka za upotrebu prema uputama na ambalaži).

Nakon 10-14 dana potrebno je vino preto iti u iste ba ve.

Sme i lom Uzrokuju ga enzimi oksidacije i kisik, naime enzimi vežu kisik na razli ite spojeve te dolazi do posme ivanja vina i promjene mirisa. Bijela vina s ovom manom postaju mutna, sme a i mrka, a crna zagasito sme a. Dužim stajanjem u takvim vinima nastaje lagan talog. Okus i miris takvih vina podsje a na oguljenu i na zraku ostavljenu jabuku.

Ovoj su mani sklona vina proizvedena iz pljesnivog i trulog grož a, koja su vrela na tropu. U takvim vinima, s malo kiselina, kisik iz zraka spaja se s poli enolima (tj. tvarima boje, tanina).

Prema tome, proizvodnja zdravog grož a prvi je uvjet da do ove mane ne do e. Ako su jeseni kišovite, a grož e trulo, tada je potrebno u trenutku preradbe provoditi ja e sumporenje (Sumpovin, Vinobran). Bijela vina moramo taložiti, a crna što prije skidati (oto iti) s tropa (nakon 5-7 dana), bez pristupa zraka. Bolesna vina dakle treba bistriti (s taninom i želatinom) i ja e sumporiti.

Miris po oksidaciji Oksidacija dolazi do izražaja kad je vino izloženo zraku i kad apsorbira kisik, a kao mana mani estira se nepoželjnim promjenama boje, mirisa i okusa te ošte enom strukturom, dakle op enito na kakvo i vina.

Pod utjecajem kisika alkohol oksidira u acetaldehid. Za acetaldehid tipi ni su miris na zagriženu i neko vrijeme ostavljenu jabuku.

Otvorene boce pokazuju ponekad takav miris ve nekoliko sati nakon od epljenja. Ta se mana rje e javlja

kod vina koja su bila prikladno njegovana i dozrijevala u dobro održavanim ba vama. Acetaldehid ina e nastaje i u ljudskom organizmu, kao popratni proizvod pri razgradnji alkohola. On je jedna od supstanci koje su odgovorne za mamurnost.

Kod vina postoje i teži oblici oksidativne razgradnje. Vidljivo je kad po inju djelovati octene bakterije koje acetaldehid oksidiraju do octene kiseline. Stolje ima se kao zaštitnik od oksidacije za mošt i za vino koristi pravilno sumporenje te redovito nadolijevanje posuda s vinom. Ako se razvio neugodan miris, boja i okus odstranjujemo ga kazeinom, bentonitom, silicijevom soli, želatinom ili nekim drugim enološkim sredstvom namijenjen za ovu svrhu.

Oksidacija se može dogoditi u svakom trenutku proizvodnje vina, od mošta do dozrijevanja i odležavanja vina u butelji. Kako bi se izbjegla, dok je vino u cisterni ili u ba vi razina zaštitnog sumpora stalno se kontrolira i sumpor se dodaje po potrebi. uva li se boca neprikladno, npr. na svjetlu i, pogotovu, na toplini, pluteni se ep suši i dopušta ulazak zraka u butelju te tako vino postupno degradira.

Oksidirano vino nema vo nosti i svježine, ima ravan ton, djeluje umorno. Bijela vina ja e požute i postaju pomalo sme kasta, a kod laganijih vina vrlo je izražen tzv. sherry-ton. Crna vina zbog ve eg enolnog bogatstva otpornija su na napad , no ako i ona upiju previše kisika postaju umorno naran astosme kasta, gube fine arome, razvijaju miris staje, postaju grubljima i kao da ja e suše jezik i nepce. dr. sc Silvija Zeman, dipl. ing. agr.

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

16

Mozaik

M

aj instvo ženi donosi pregršt veselja i blagoslova, a istodobno i sitna nezadovoljstva, frustracije, novu rutinu, a s njom i novi na in života. Dragani Darmopil, Slavonki koja je iz Požege doselila u akovec i tu postala majka djevoj ice, život u novom gradu, u kojemu još nije uspjela stvoriti prisne veze, i maj instvo donijeli su samo u i rutinu koja ju je gušila.

- Tek sam doselila u novi grad, po ela raditi na novom radnom mjestu i upoznavati ljude, kada sam ostala trudna s Valentinom. Bilo mi je iznimno teško. Nije mi imao tko savjetovati koji je lije nik dobar, koji pedijatar, nisam se imala kome pojadati, podijeliti iskustva i brige koje imaju trudnice i mame, sve sam prolazila sama... Kada se malena rodila, bila sam jako usamljena i ustrajna da promijenim svoju dotašnju životnu rutinu, koja se uglavnom svodila na zadovoljavanje djetetovih potreba, i da promijenim svoj društveni život.

Tražila sam društvo za sebe i svoju djevoj icu na sve mogu e na ine: po igraonicama, igralištima, u parkovima... Na kraju sam pokušala na pomalo neobi an na in - došla sam, naime, na ideju da osnujem grupu na Facebooku u koju sam uklju ila svoje Facebook prijateljice iz Me imurja i potaknula ih da svaka od njih uklju i svoje prijateljice koje su ili mame ili trudnice.

Moja je ideja bila potaknuti ih da razgovaramo o svakodnevnim problemima majki, o životima koji su nam se s roditeljstvom promijenili, pa ak i o muževima, svekrvama…, ma svemu. Željela sam da si postanemo podrška u razdoblju kroz koje prolazimo, nadaju i se pritom da e naša virtualna prijateljstva istinski zaživjeti i na nevirtualan na in. U po etku, kada nas je u grupi bila nekolicina, zaista smo raspravljale vrlo iskreno i otvoreno o svemu, no grupa je rapidno rasla i ti su razgovori postali druga iji, ponešto rezervirani, makar se raspravljalo o svemu.

Danas smo došli do toga da lanice grupe mogu anonimno, preko administratora grupe, postavljati pitanja koja su na neki na in preintimna da bi ih se postavio otvoreno, isti e Dragana Darmopil, za etnica iznimno popularne Faceboook grupe “Me imurske mame i trudnice“, koja danas okuplja etiri tisu a žena, uglavnom iz Me imurja, i ponekog tatu.

U želji da svojoj svakodnevnici i svom životu dade novu kvalitetu, da je oplemeni i obogati, hrabra i inventivna Slavonka pokrenula je i ujedinila Me imurke u nastojanju da u ine to isto.

I tako su najprije virtualna, Facebook prijateljstva postala istinska, nevirtualna prijateljstva, s raznim nado-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. sije nja 2014.

USAMLJENOST JEDNE SLAVONKE U ME IMURJU izrodila me imursku grupu na Facebooku i udrug

“Fajt“ zna biti že žes ali virtualna prija prijat s “Fejsa“ i kavic kavice usre ili stotine m gradnjama, poput kumstava.

Za razvoj tih prijateljstava zaslužna su mnoga druženja uz kavu i dje ju ciku, kakva se i danas organiziraju.

Na tim kavicama ne samo da su se razvijala i gradila prijateljstva, ve i mnoge ideje, što je izrodilo itav niz humanitarnih akcija koje su provele u djelo lanice Faceboook grupe.

Humanitarne akcije dovele do osnutka Udruge Upravo zbog potrebe da te akcije budu transparentno

provedene, osobito po pitanju inancija, u studenom 2012. godine osnovana je i Udruga za poboljšanje života djece i obitelji “Me imurske mame i trudnice“.

- Mi smo novac za humanitarne akcije prikupljale na našim kavama, ak i po privatnim teku im ra unima, što nikako nije bilo zgodno jer uvijek se može netko na i tko e izraziti sumnju u to gdje novac završava i sli no.

Makar imali bismo kontrolore koji su pratili kako se prikuplja novac. Ovako sada sve akcije idu preko Udruge i njena ra una i sve je tran-

sparentno, otkriva Daliborka Fundak, tajnica Udruge i jedna od administratorica Facebook grupe.

Me imurke su izrazito dobrodušne, rado pomažu onima u potrebi i odazivaju se svakom pozivu u pomo .

Dokazano je to i kroz itav niz provedenih humanitarnih akcija. Izrazito su suosje ajne, spremne na odricanje, a svoju sre u nalaze u sre i drugih, bez obzira što e sada mnogi upozoriti na poznati “me imurski jal“.

- Otkako sam pokrenula grupu, u Me imurju sam našla mnoge dobre i odane

- Danas smo došli do toga da lanice grupe mogu anonimno, preko administratora grupe, postavljati pitanja koja su na neki na in preintimna da bi ih se postavilo otvoreno, isti e Dragana Darmopil, za etnica iznimno popularne Faceboook grupe koja danas okuplja etiri tisu a žena prijateljice, srela divne, divne žene. Skoro da su mi kao sestre. Zaista su divne i dobrodušne te Me imurke. Kad god nešto trebam, bilo što, pomažu mi. ak mi i pripaze djecu. Nema jala. Ni govora, nisam to doživjela. Zahvaljuju i svim tim ženama ja ovdje imam kvalitetan život.

Ne idem odavde, uz smiješak e Dragana Darmopil.

Projekti i akcije Udruga za poboljšanje života djece i obitelji “Me imurske mame i trudnice“ ima velike planove. Humanitarne akcije tek su jedna od aktivnosti.

- Naš je cilj pomagati bolesnoj, nemo noj, napuštenoj ili siromašnoj djeci, socijalno ugroženim obiteljima, nezaposlenima, samohranim roditeljima i majkama žrtvama obiteljskog nasilja. Planiramo organizirati edukativne radionice o trudno i, porodu, dojenju, maloljetnim trudno ama, platnenim pelenama i sl. Imamo mnogo ideja, no, Dio grupe na jednom od druženja

10. sije nja 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

gu “Me imurske mame i trudnice“

Mirenje zara enih U grupi “Me imurske

estok, jateljstva ateljstva ce uživo mama na žalost, realizacija nam je spora jer teško se angažirati i dati sve od sebe uz obitelj i njene potrebe. Najve a prepreka nam je prostor koji Udruga nema, a koji nam je potreban za realizaciju mnogih naših ciljeva. I zato sada radimo na onim projektima koje možemo realizirati i bez prostora, pojašnjava tajnica Udruge.

Jedan od projekata je i Sajam rabljene dje je odje e i opreme, koji se održava dvaput godišnje, u prolje e i jesen, a koji Udruga organizira na nagovor lanica kojima se svidjela ideja Inner Wheel kluba akovec koji je organizirao identi an doga aj.

- Naše su nam lanice na grupi stalno predlagale da organiziramo buvljak rabljene odje e i opreme za djecu jer su smatrale da jedan takav godišnje, koji su organi-

Uskoro na www.mmit.hr Dok su u potrazi za prikladnim prostorom, lanice Udruge ne miruju, dapa e. U izradi je Internet stranica za koju je isho ena adresa: www. mmit.hr. Stranica e na jednom mjestu objediniti sve potrebe majki za informacijama vezanim zirale lanice Inner Wheel kluba akovec, nije dovoljan.

Interes za naš buvljak bio je jako dobar., Onaj održan 22. rujna, okupio je 75 izlaga ica i po slobodnoj procjeni oko 2 tisu e posjetitelja. Zahvaljuju i iskazanoj dobroj volji ravnateljice akove ke Gimnazije, Sajam je održan u prostorima te škole. Kako

uz roditeljstvo, a i one same mo i e se uklju iti u njeno kreiranje kroz rubliku “Dnevnik jedne mame“. Udruga je ve dogovorila i neke suradnje sa stru njacima, pa e se, primjerice, mo i postavljati pitanja pedijatru i drugima. nismo imali troškove najma prostora, Udruga je uspjela do i do lijepog prihoda prikupljenog na ra un najma stolova. Izlaga i su pla ali 30 kuna po stolu. Novac emo usmjeriti u provo enje neke od niza planiranih aktivnosti Udruge, pojašnjava tajnica Udruge Daliborka Fundak.

- Zahvaljuju i svim tim ženama, ja ovdje imam kvalitetan život. Ne idem odavde, uz smiješak e Dragana Darmopil, pokreta ica cijele ove ideje u virtualnom, ali i stvarnom, “ženskom svijetu“

Koliko je pra en i popularan rad ove me imurske udruge, govori i injenica da se gotovo samoinicijativno za njihovu nagradnu tombolu održanu u sklopu buvljaka javilo preko 70 sponzora koji su donirali nagrade ukupne vrijednosti gotovo 40 tisu a kuna!

Sre ke tombole rasprodane su u rekordnom roku, tako prikupljeni prihod bit e usmjeren na aktivnosti Udruge, a oni koji su bili sretnih ruku, makar svaka je tombola bila dobitna, mogu se pohvaliti dobitcima kao što su te ajevi stranih jezika i gitare, krevetima, slikama, tortama, kartama za igraonice, ve erama, kavama…

uvanje djece samohranim majkama Zahvaljuju i Dragani Darmopil, koja je zapo ela cijelu ovu pri u, i Me imurkama koje su se zdušno uklju ile iz

Facebook grupa “Me imurske mame i trudnice“ zatvorena je za širu javnost, a u lanjenje ide samo uz preporuku

Ovo je zatvorena grupa, žene postaju njenim dijelom po preporuci, dakle, uklju iti se možete samo ako vas netko od lanova uklju i i zato dopuštamo prili nu slobodu u komentarima

jedne obi ne želje za kvalitetnijim životom, ispunjenjem i sre om, proizašlo je toliko toga, pa ak i ideje za poduzetni ke inicijative. Neke su i realizirane.

Me imurje danas ima trgovinu rabljenom dje jom odje om i dje je igraonice.

U realizaciji nekih svojih planova, doznajemo od tajnice Fundak, Udruga namjerava sura ivati s jednom od me imurskih igraonica.

mame i trudnice“ svako toliko svjedo imo prepirkama potaknutima odre enom temom ili ne ijim komentarom. esto se to izrodi u ozbiljnu ljutnju, ak i napuštanje grupe.

Toliko je živo u grupi.

- Da, to je tako. Ovo je zatvorena grupa, žene postaju njenim dijelom po preporuci, dakle, uklju iti se možete samo ako vas netko od lanova uklju i i zato dopuštamo prili nu slobodu u komentarima. Ipak nas devet administratora i pomno pratimo da ne bi tu bilo kakvih ružnih rije i, nepotrebnih uvreda i sli no. esto se uklju ujemo ne bismo li mirili ‘zara ene’, no svatko ima pravo iznositi svoje mišljenje.

Kada se pojavi tema oko koje smo sigurni da e se mišljenja drasti no razlikovati i da e biti ‘fajta’, unaprijed molimo na blagost i razumijevanje.

To su, primjerice, teme poput dohrane, dojenja, kravljeg mlijeka…

- Želimo prije svega pomo i samohranim majkama koje nemaju kome ostaviti na uvanje dijete, kad ono nije u vrti u, ako poha a vrti , a u situaciji su da moraju nešto obaviti. Mi bismo im tu rado usko ili volontiraju i, no, kako nemamo svoj prostor, u pregovorima smo s jednom igraonicom da to inimo u njihovu prostoru, otkiva na kraju realizaciju još jedne ideje tajnica Udruge.

Pitanja i odgovori putem inboxa i gmaila U grupi “Me imurske mame i trudnice“ žene svojim postovima otvaraju mnoge teme, postavljaju pitanja i redovito dobivaju odgovor. I to ne bilo kakve odgovore, ve životne, iskustvene, ali i stru ne, budu i da su me u lanicama grupe mnoge lije nice, primalje, patronažne sestre, pravnice, socijalne radnice, policajke, prosvjetarke, odgojiteljice, ekonomistice, bankarke, prodava ice, cvje arke...

U grupi “Me imurske mame i trudnice“ prona i ete odgovor na svako pitanje i zato je ova grupa prozvana “me imurski Google“.

- Mi u grupi imamo žene svih zanimanja i svakakvih iskustava. Imamo žene koje su prošle kroz razvod, zlostavljanje, koje su samohrane, imamo mlade cure

koje su ostale trudne pa su ostavljene i potpuno same, dakle, one s maloljetni kim trudno ama, one koje se bore s raznim bolestima, od raka dojke na dalje, imamo žena sa svakakvim pri ama. To su pri e da se smrzneš. One nam naj eš e anonimno postavljaju pitanja u naš inbox ili na mail: medjimurskemame@ gmail.com, traže i pritom potporu, savjet, naj eš e utjehu. esto su, primijetila sam, komentari koje dobivaju zapravo ono što im pomaže da odluku koja je ve prije sazrila u njima provedu u djelo. Kada vam 500 žena potvrdi da ste na dobrom putu, to puno zna i, to je energija koja vam daje krila da u inite ono što ste naumili i što je ispravno za vas, kaže Daliborka Fundak.

18

Kroz Međimurje

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014. Vesna Nemec iz akovca rodila prvu bebu PRVA BEBA u 2014. godini

Na prvu me imursku bebu u 2014. godini dugo se ekalo. Fran Nemec rodio se u ranim poslijepodnevnim satima, u 13.31 sat, 1. sije nja 2014. godine, kao nedonoš e. Ove godine prvu

RUHOM TRBUHOM ZA K no Me imurje od pa povratak u r PIŠE: STJEPAN MESARI Sa svojom obitelji, susjedima, prijateljima i gori kim pajdašima u restoranu “Raj” u Peklenici Ivan Kralji iz Murskog Središ a proslavio je svoj 80. ro endan.

“Svjetski putnik” Reklo bi se ro endan k’o ro endan i k tome još ne velikih brojki. Ali ro endan nije slavio sasvim obi an ovjek, nego svjetski putnik koji je, kao i mnogi Hrvati, 1962. godine krenuo trbuhom za kruhom u zapadnu Europu, s obzirom na to da u maloj Hrvatskoj i još manjem Me imurju nije bilo kruha za sve, poglavito ne za one koji su smatrali kako zaslužuju i mogu više nego to misle oni koji su u to vrijeme vodili državu. Uz vino, jelo i pjesmu razgovarali smo o njegovom zanimljivom životu me u geoistraživa kim tornjevima, ljudima iz razli itih zemalja, kao i povratku u domovinu i druženju s gori kimi pajdaši.

- Kao i mnogi drugi, i ja sam kao mladi muž uvidio da doma nema kruha i 1962. godine otišao sam tražiti posao u Sloveniju i pronašao sam ga u Gorenjoj Vasi. Kako sam se od mladosti zanimao za bušenje, zaposlio sam se na Geološkom zavodu Ljubljana, ali sam morao na teren u Alžir, gdje sam radio teške i složene poslove. Rijetko sam dolazio doma, gdje sam ostavio mladu suprugu, no ipak sam se iz Alžira vratio u Europu te sam radio na geološkim ispitivanjima u Švicarskoj, Njema koj,

bebu, malog muški a, rodila je Vesna Nemec iz akovca. Bebica je pri porodu bila teška 3120 grama i duga ka 50 centimetara. Prvi prigodni darovi stigli su iz Županije. (BMO)

IVAN Kralji iz Murskog Središ a proslavio je 80. ro endan, a punih 36 godina života proveo je me u geoistraživa kim tornjevima

“IMAO JE DOBAR NOS” ovjek koji je diljem svijeta pronalazio rudu: ugljen, boksit, pa ak i uranij Nizozemskoj, Francuskoj i Belgiji.

Radio sam puno i bio vrlo odgovoran na poslu, te sam tako stekao veliki ugled i povjerenje ljudi u poduze u.

Posebno su mojim poslom bili zadovoljni i gotovo oduševljeni Nijemci, koji su me na šest mjeseci ‘posudili’ od Geološkog zavoda Ljubljana da radim u njihovom državnom geoistraživa kom poduze u.

Šest mjeseci na kraju je bilo deset godina - Nitko na poslu nije bio to an i precizan kao što sam ja bio i nitko tako dobro nije posložio ‘jedra’ rude

Narda (21) i Ivan (22) Thes iz Dunjkovca dobili su prvo dijete, k er Nadiju, 21. prosinca 2013. u 16.55.

Nadia je težila 2790 g.

kao što smo to inili moja ekipa i ja.

Naime, ja sam radio na istraživanju ruda, od željezne, preko boksitne i ugljene, do uranijeve.

Isto tako bio sam vrlo snalažljiv u teškim i opasnim trenucima na bušotinama i tornjevima, a volio sam inovacije te sam esto pronalazio nove na ine kod buša kih strojeva, u prijevozu garnitura i sli no. Zbog svega toga, ali i zato što sam uvijek svakog poštivao, nikome nisam rekao ružnu rije , niti koga opsovao, Nijemci su me posebno cijenili i zavoljeli, te se šest mjeseci, na koliko sam bio na ‘posudbi’, produžilo na

deset godina. Kroz to vrijeme dobro sam nau io njema ki jezik i potom mi je bilo lakše i jednostavnije zbog komunikacije s radnicima, kojih je bilo sa svih strana svijeta.

Kako ne bi ispalo da se samo hvalim, re i u da sam i ja imao slabosti, me utim, uvijek sam pazio da ne povrijedim svoje suradnike, svoju obitelj, svoje nadre ene. Imao sam dobre suradnike, posebno želim istaknuti Valenta Sklepi a iz Zebanca i Ivana Dravinca iz Celja. Kod ku e je žena vodila gospodarstvo i odgajala djecu, a ja sam se trudio da što više zaradim i uložim u vlastito

Ivan Kralji krenuo je u inozemstvo 1962. godine. Radio je na geološkim istraživanjima i u mirovinu otišao kao šef (rukovoditelj) geoistraživa ke garniture.

Danas je sretni umirovljenik i lan vikend vinogradara - s gori kim pajdašima gospodarstvo. U svijet sam otišao kao obi ni radnik, a ku i sam se vratio kao šef - voditelj buša ke garniture, što smatram velikim uspjehom, i oni koji su radili na geoistraživa kim poslovima znaju kakav je to posao.

Od 1988. godine sam u zasluženoj i solidnoj mirovini na gruntu koji sam sa suprugom Marijom i djecom Zlatanom, Nadicom i Ivicom podigao i održavao.

Volim gorice i svoje gori ke pajdaše - Umirovljeni ki dani su mi sve samo ne mirovanje i stalno sam u pokretu. Kako posjedujemo obiteljske vinograde u Trnov aku i Plešivici, kao umirovljenik sve više i više vremena po eo sam provoditi me u trsovima i lagvima. Tako sam upoznao mnoge ljude koji su mi s vremenom postali dragi prijatelji, a od prije 25 godina nas desetak družimo se kao gori ki pajdaši. Sastajemo se svaku nedjelju prijepodne u klijeti, podrumu ili vikendici nekog od nas i tako

Sa suprugom Marijom i svojom obitelji

Ivan Kralji proveo je 36 godina na geoistraživa kim poslovima naizmjence, i po suncu i kiši, snijegu i magli. Ne kako bismo samo jeli i pili, nego i izmijenili vinogradarskovinarska iskustva i mogu re i da pomaže. Svi smo dobrog zdravlja, a i vina su nam iz godine u godinu sve bolja. Gori ke pajdaše uz mene ine još Petar Ko ila, Ivan Mezga, Martin Strnad, Ivan Sobo an, Josip Hrženjak, Vinko Bogdan, Josip Bencik, Ivan Trstenjak, Vinko Bogdan, Juraj Hamer i Nenad Varga. Svi mi volimo gorice, vino i naše brege i neka dragi Bog, koji me uvao u teškim i po život opasnim okolnostima, uva sve gori ke pajdaše, moju obitelj i sve drage i dobre ljude, poglavito gastarbajtere, jer njima je uvijek teško. I kada odlaze u svijet i kada se iz njega vra aju. A ja sam tako živio od svoje 28. godine života, punih 36 godina, od Slovenije, preko cijele zapadne Europe, do Alžira i Murskog Središ a, u kojemu danas živim i u kojem želim po ivati.

POLA stolje a zajedni kog života An ele i ure Haramije iz Donje Dubrave

Najve a im je radost devetoro unuka Ima li ljepšeg i sretnijeg trenutka u životu kada uz svoje najdraže do ekate proslavu zlatnog pira? U subotu 4. sije nja 50 godina zajedni kog života proslavili su uro (74) i An ela (73) Haramija iz Donje Dubrave. U pola stolje a zajedni kog braka, bave i se prvenstveno poljoprivredom, podigli su etvero djece: Ivana, Josipa, Mariju i Zlatka.

Danas su im najve a radost njihovi unuci Tea, Filip, Gašpar, Magdalena, Klara, Mirta, Iva, Dominik i Doma-

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

goj. uru mještani poznaju i kao vrsnog glazbenika. On je s trinaest godina po eo svirati klarinet u tadašnjoj limenoj glazbi DVD-a i od tada kontinuirano svira sve do danas. Glazbenu tradiciju obitelji nastavljaju unuci Domagoj, Dominik i Mirta, lanovi Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava, na što je deda i te kako ponosan.

Slavljeni kom paru želimo da još puno godina u zdravlju i sre i provedu uz svoju brojnu obitelj. (alf)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

SVE NAŠE NASLOVNICE U 2013. GODINI

Media u 2012. godini e

a i

“Kultura je razgovor, pod nazivom MEDIA. ti, fotoreportaže i inter- kulturnih doga aja iz uspjesi zasigurno e komunikacija”, jednom Vjerujemo prepoznajete vjue iz prve ruke, te vam protekle sezone. Bilo ih svima pružiti dovoljno je netko rekao. A kako brojne doma e glazbene tako na najbolji mogu i je mnoštvo, pa neka ne prostora za promoviransmo i s kime tijekom snage, imena iz kulturn- na in predstaviti “šlag zamjere svi oni koji su je i isticanje. I u ovoj tek 2012. godine kulturno og života Me imurja i na torti” kulturnih i scen- svojim radom, projekti- zapo etoj godini fokus promišljali i razgovara- Hrvatske. Nastojali smo skih zbivanja našeg ma i dosezima zavrijedi- našega kreativnog tima li, vidljivo je i iz ovoga biti inovativni, dinami ni kraja. U ovom broju li da se i na njih skrene Medije bit e i nadalje našeg kolaža naslovnica i kreativni te “prodirati d o n o s i m o i p r e g l e d pozornost. Novo vri- inovacija, svježina i priloga prepoznatljivog dublje”, donose i vijes- nekoliko upe atljivih jeme, nove prilike i novi kvalitetna informacija.

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. sije nja 2014.

Pregled doga aja iz kultur 45. obljetnica Likovne galerije MM -a Kustosica Likovne galerije Muzeja Me imurja akovec Erika Na Jerkovi autorica je kataloga “Zbirke likovnih umjetnika Me imurja”, koji je tiskan povodom 45. obljetnice Likovne galerije Muzeja Me imurja akovec, koja se obilježavala tijekom cijele prošle godine nizom izložbi me imurskih umjetnika i autora. Uo i završne izložbe, sa zadovoljstvom je istaknula zna aj suradnje me imurskih autora s Galerijom: - Naši me imurski umjetnici odazvali su se proslavi našeg jubileja i darovali nam osamnaest novih radova, na emu im od srca zahvaljujemo. Time su pove ali muzejski fundus i njihova djela e biti uvana za ne-

ke budu e generacije, a samim time e naša Galerija dalje rasti i širiti svoju djelatnost. Osobno sam sretna što sam realizirala sve što je bilo planirano vezano uz proslavu jubileja, a to je izme u ostalog i tisak kataloga ‘Zbirke likovnih umjetnika Me imurja’, koji je podržalo i Ministarstvo kulture RH.

27. susret hrvatskih puha kih orkestara, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, održao se 8. i 9. lipnja 2013. u Novom Vinodolskom. Radi se o najve em nacionalnom festivalu puha a koji je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Županije primorsko-goranske, a koji je okupio više od 750 glazbenika amatera. Nagrada za najbolje izvedenu skladbu hrvatskog skladatelja Hrvatskog društva skladatelja dodijeljena je Limenoj glazbi Belica, iji je dirigent Danijel Požgaj, za izvedbu skladbe Igora Kuljeri a “Predigra renesansnoj komediji”. Limena glazba Belica osvojila je tako er i 2. nagradu u A kategoriji koncertnog programa.

ak dvije nagrade Limenoj glazbi Belica u Novom Vinodolskom!

KUU “Zvon” drugu godinu za redom osvojio Zlatnu plaketu Paje Kolari a!

Tamburaški orkestar KUUa “Zvon” župne zajednice Mala Subotica nastupio je u Vukovaru 12. svibnja 2013. na završnoj ve eri 36. me unarodnog festivala hrvatske tamburaške glazbe.

Stru na komisija u sastavu Siniša Leopold, Davor Bobi , Josip

Hit roman “ rna mati zemla” šarmirao Hrvatsku!

Nakladnik “Algoritam” je po etkom 2013. godine objavio roman “ rna mati zemla” Kristiana Novaka, koji prema pohvalama struke i književnih kriti ara ulazi u krug ponajboljih književnih djela objavljenih u posljednje vrijeme na ovdašnjim prostorima. Za Me imurje taj književni doga aj ima poseban zna aj, jer Kristian Novak je “naše gore list”. Rodom je iz Vrhovljana, a osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stje e u Sv. Martinu na Muri i akovcu.

Me imursko itateljstvo imalo je prigodu u mjesecu travnju biti dio premijernog predstavljanja knjige povodom No i knjige 2013. u Knjižnici “Nikola Zrinski” u akovcu, te u njegovu zavi aju, Svetom Martinu na Muri.

O samoj ideji romana autor nam je u razgovoru kazao:

Prve 3D projekcije u akovcu i Prelogu!

- Ideja je nastala iz nekoliko tematskih sklopova i serija samoubojstava, u vrlo kratkom vremenu. esto me pitaju ima li autobiografskih dijelova. Ima ih toliko koliko se ja kao književnik unosim u proces dijela. Svi su likovi u romanu izmišljeni.

U akovcu “šlag na torti” hrvatskog folklora Hrvatski sabor kulture, koji je 2013. proslavio 65 godina aktivnog rada, i Zajednica HKUU-a Me imurske županije, u suorganizaciji KUD-a “Kaštel” iz Pribislavca i Hrvatskog društva skladatelja – ZAMP, organizirali su 19. i 20. listopada 2013. 20. susret hrvatskih folklornih ansambala. Susret je održan u Centru za kulturu akovec, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH,

Magdi i Dragutin Stivani evi dodijelila je orkestru 93 boda, tj. Zlatnu plaketu “Tambura Paje Kolari a”. Time je orkestar ponovio prošlogodišnji uspjeh te je drugu godinu za redom osvojio zlato. KUU “Zvon” predstavio se vukovarskoj publici programom: I. Poto nik: Še er na kraju, E. Cossetto: Varijacije, S. Leopold: Drmeš i arija i Bogutovac/ Draži : U san mi do u tambure (vokalni solist: Tino Jeleni ).

Me imurske županije i Grada akovca. Susret folklornih ansambala vrhunac je višemjese nog rada i održanih županijskih smotri te predstavlja jedinstvenu priliku da se na jednom mjestu vide najbolji ovogodišnji folkloraši.

U programu je sudjelovalo 12 folklornih skupina/ansambala iz Hrvatske te gosti iz Slovenije i Vojvodine, odnosno više od 590 sudionika.

U Me imurju je 70-ih godina djelovalo dvadesetak kina, 80-ih ih je bilo desetak, a broj posjetitelja je sve više opadao. Zato je bilo krajnje vrijeme da se na lokalnom i nacionalnom nivou digitaliziraju kina. Jer kino je temeljni standard kulture nekog grada ili mjesta. To se dogodilo upravo u godini obi-

lježavanja stolje a ilma u našem kraju. Time je zapo ela nova stranica u kinoprikazivalištu u akovcu. U danima vikenda, 16., 17. i 18. kolovoza 2013., u CZK-u je krenula projekcija ilma u 2D tehnici, a po etkom rujna i prve 3D projekcije.

Prve 3D projekcije krenule su tako er i u Domu kulture u Prelogu.

Izložba i projekt “Stolje e filma u akovcu” Mnogi akov anci i akov anke još se sje aju kako je u prostorima bivše tvrtke “Tapetar” djelovalo kino. Upravo je na tom mjestu 6. travnja 1913. godine zapo ela kontinuirana kinoprikaziva ka djelatnost u našem gradu.

Proslava stote obljetnice zapo ela je postavljanjem spomen-plo e na mjesto gdje se nalazio prvi stalni kinematograf u vlasništvu Maksimilijana Heinricha (u ulici Ru era

Otvoren muzej “Croata insulanus” te suvremena gradska knjižnica u Prelogu Ministrica kulture Andrea Zlatar Violi otvorila je obnovljenu zgradu stare gradske uprave u Prelogu, u kojoj je smješten novi muzej “Croata insulanus” te knjižnica i itaonica. Tadašnji gradona elnik Dragutin Glavina naglasio je da je dugo trebalo da se od ideje do e do realizacije kapitalnog objekta kulture u Gradu Prelogu, koji se prostire na 760 kvadrata.

Ure enje stare zgrade, koja sad ima energetski certi ikat, stajalo je 4,370.000 kuna te još 570.000 kuna za opremu, a sredstva su osigurana kroz Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja te Ministarstvo branitelja,

kao i Grada Preloga. On je zahvalio na pomo i ministrici kulture, te naglasio da je ponosan što je od propadanja sa uvana još jedna zgrada. Osim toga, omogu eno je

da i invalidi mogu pogledati izložbe. Tadašnji župan Me imurske županije Ivica Perho naglasio je da je Prelog u posljednjih desetak godina postao sredina koja se ra-

Boškovi a). Potom je u Centru za kulturu u Izložbenom salonu u etvrtak 7. studenoga 2013. godine otvorena dokumentacijska izložba. Stru ni suradnici projekta “Stolje e ilma” u akovcu (Helga Lajtman, Jasminka Bijeli Ljubi , Borivoj Radoj i , Andreja Talan, Branimir Bunjac i Marina Oskoruš) tom su prigodom predstavili dio otkri a, a Petar Krelja proglasio je izložbu otvorenom.

zvija u svakom pogledu, a novi objekt postat e središte javnog života ovog dijela Me imurja.

Ro eni Cirkovljan anin, profesor na Katoli ko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i kanonik Prvostolnog Kaptola zagreba kog, prof. dr. sc. Matija Berljak, darovao je svoju zbirku umjetnina, knjiga, mapa i dokumenata Gradu Prelogu, a u darovnici se nalazi preko 900 umjetni kih djela, iz ega je zapravo ro en muzej “Croata insulanus”. Donator umjetni ke zbirke dr. Matija Berljak rekao je uz ostalo na otvaranju: - Radostan sam što sam se riješio velikog tereta, ako barem malo pripomognem kulturi u sredini iz koje potje em, bit u zahvalan. Vjerujem da e biti poticaj za mnoge te da e uskoro trebati proširiti zgradu muzeja. (JŠ; foto ZV)

10. sije nja 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

e i scene u 2013. godini Ivana Zanjko prva diplomirana glumica iz Me imurja

Henrik Šimunkovi s “Ljekarnikom” u Americi! akove ki operni pjeva Henrik Šimunkovi u suradnji s Aplauz teatrom gostovao je u Kaliforniji.

Golden Gate Opera California ugostila je po etkom sije nja 2013. godine u San Franciscu mlade hrvatske pjeva e, koji

su se Amerikancima predstavili izvedbom komi ne opere “Der Apotheker” (Ljekarnik) Josepha Haydna. Uz klavirsku pratnju dirigentice Darjane Bla e - Šojat, operu izvode Mia Doma ina, sopran, Nikša Radovanovi , tenor, Mario Bo-

kun, tenor, i akov anin Henrik Šimunkovi , bas bariton, koji je nositelj uloge Sempronija, starijeg ljekarnika, i njome se predstavio ameri koj publici, ali i ameri kim Hrvatima. Opera na hrvatskom oduševila je sve.

Me imurci uživali u operi “Il campanello” Duhovite i zvonke arije nasmijale su i razvedrile akove ku publiku 7. ožujka 2013. godine na tribini “ akovec etvrtkom“, koja je ugostila operu “Il campanello“ Gaetana Donizettija, u koprodukciji Opere b.b. Zagreb i Istarskoga narodnog kazališta iz Pule.

Mnogobrojna publika srda -

no je pozdravila sve uloge, a posebice akov anku Blanku Tkal i , koja je nositeljica glavne ženske uloge, Sera ine.

Pred sam nastup u akovcu Blanka je istaknula posebno zadovoljstvo gostovanja pred svojom publikom: - Ova je opera šesti projekt u kojem sudjelujem u suradnji s Operom b.b.

Vrijedne nagrade “Tarzanu i svinji na posljednjoj ve eri” Predstava “Tarzan i svinja na posljednjoj ve eri”, Kazališne družine “Štolcer” iz akovca, osvojila je nagradu Grada Slavonskog Broda za najbolju predstavu izme u njih jedanaest u izvedbi hrvatskih kazališnih amatera, po mišljenju publike. Ova je predstava bila i najbolja

Piše: Roberta Radovi

Zagreb. Ekipa je sjajna, uvijek je divna i radna atmosfera na probama. Za mene je uloga Sera ine veliki izazov jer je rola zahtjevna. Veselim se nastupu u akovcu. Raduje me što smo ovaj projekt doveli u akovec, jer sam akov anka i rado nastupam pred svojom publikom.

predstava prošlogodišnjeg festivala KAM-a, koji je održan u Prelogu sredinom travnja. Njezina autorica je Kristina Štebih, a režiju potpisuje Dejan Buva . Ta je predstava, osim toga, dobila i nagradu za najbolju režiju i najboljeg glumca. Završnica 53. festivala hrvatskih kazališnih amatera predstavi je donijela iznimna priznanja: nagradu za najbolji dramski tekst dobila je Kristina Štebih, a nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu Željka Grahovec za ulogu Irme.

akov anka Ivana Zanjko sugra anima se premijerno predstavila u kazališnoj izvedbi diplomske predstave “Samo bez emocija” u akove kom Centru za kulturu 6. velja e 2013. godine. Ivana Zanjko prva je diplomirana glumica iz Me imurja i uo i nastupa u rodnom gradu s nama je podijelila svoj dosadašnji profesionalni gluma ki put te nam otkrila kako je nakon završetka školovanja u akovcu i završenoga Ekonomskog fakulteta u Zagrebu odlu ila

krenuti u umjetni ke vode.

Nakon uspješnog školovanja u New Yorku u poznatoj gluma koj školi “Stella Adler Studio of Acting”, Ivana se vra a u Hrvatsku i nastavlja školovanje na Akademiji dramskih umjetnosti. Diplomirala je u klasi kod prof. Vukmirice, prof. Ruždjak, prof. Dolen i i prof. Boban.

Ivan Škvorc - Iva snimio nosa zvuka Udruga “Fijolina” u suradnji s Ivanom Škvorcom, kojeg mnogi prepoznaju pod nadimkom Iva , izdala je nosa zvuka “Pjesme u odijelu i kravati”. Novi je CD namijenjen prije svega kao poklon donatorima humanitarne udruge “Fijolina”. Obuhva a trinaest pjesama starogradskog štiha te pjesme iz me imurskog i zagorskog podneblja. Na promociji CD-a u pansionu “Mamica” Puš ine 21. ožujka 2013. godine, uz nazo nost obitelji Hoblaj i Bogar, koje su udomile više od dvadesetero djece, Iva je predstavio kolaž pjesama s nosa a zvuka. Na

realizaciji projekta sudjelovali su me imurski autori i suradnici. Aranžmane, produkciju, prate i vokal i ton odradio je predsjednik udruge “Fijolina” Nenad Peršak. Snimalo se i miksalo u studiju “Cool” u Prekopi.

Nosa zvuka o Josipu Štolceru Slavenskom Program jubilarnog 40.

Majskoga muzi kog memorijala “Josip Štolcer Slavenski“ donio je dva koncerta u dvoranu “Zrinski”: u srijedu 15. svibnja 2013. koncert Guda koga komornog orkestra Muzi ke akademije u Zagrebu i nastup Varaždinskog kvarteta, te završni koncert koji je održan u etvrtak 16. svibnja u Centru za kulturu

akovec. Na njemu je gostovao Tomislav Mužek (tenor) uz pratnju Sr ana Filipa aldarovi a (klavir) i Irine Milivojevi (klavir). Povodom jubilarnog 40. Majskoga muzi kog memorijala izdan je edukativni CD autora Ladislava Varge, koji je namijenjen školama za edukaciju na dijelu glazbenoga nastavnog programa.

Pobjednica iz Slovenije MEF-u dala europski štih Zvu ala je i izgledala kraljevski, poput svog prezimena, komentirali su mnogi posjetitelji ovogodišnjeg MEF-a po završetku inalne ve eri.

Maribor anka Anita Kralj je skladbom “Ni trnja brez greha” šarmirala žiri i osvojila Grand

Prix 11. Me imurskog festivala zabavne glazbe, koji je održan 24. studenoga 2013. godine u akove kom Centru za kulturu.

Najbolja skladba, prema ocjeni slušatelja i urednika radiopostaja te Interneta, jest pjesma “Kad te poljubim” Globus ban-

da. Dvorana i scena u akove kom Centru za kulturu, prema prvim dojmovima publike, i više su nego opravdali preseljenje Festivala u ovaj prostor, koji je uz izvrsne svjetlosne i video efekte stvorio dojam prave male “Eurovizije”.

Tisu u Amerikanaca uživalo u Pinklecovim predstavama ak sedam puta izvela je kazališna družina “Pinklec” predstavu “A tko si ti?” na Europskom dje jem festivalu u Washington DC-ju. Najzapaženiji nastup družina je imala u The John F. Kennedy Center for the Performing Arts. Nastup se mogao pratiti i uživo preko live streaminga na stranicama Kennedy Centra. U Ameriku su Pinkleci otputovali s ciljem predstavljanja Republike Hr-

vatske na Kids Euro Festivalu, koji se u razdoblju od 16. listopada do 13. studenoga 2013. održavao u Washington DCju. Sve su predstave, pa tako i naša, morale biti odigrane na engleskom jeziku. Svaku predstavu vidjelo je približno 150 djece, a sveukupno oko tisu u djece. Kazališna družina “Pinklec” gostovala je na festivalu od 7. do 16. studenoga 2013. godine.

4

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

ETVRTAK, 23. sije nja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

EUROPSKA PUTOVANJA

Ljubomir Kerekeš kao dimnja ar

LISABON city stay

Predstava “Dimnja ar” nastala je po tekstu Mirka Keleka u režiji i izvedbi Ljubomira Kerekeša, po kojoj je 1994. snimljen i prvi varaždinski igrani ilm “Da bi re rekel”.

Dimnja arske pri e i dogodovštine, ispri ane jednostavnim jezikom jednostavnog ovjeka i gradirane bogatim lokalnim narodnim izri ajem, vrlo lako uspostavljaju komunikaciju s auditorijem. Tako i protagonist ove monodrame neprestance mami iz gledateljstva salve smijeha, ne dopuštaju i mu da se bar na as odmori. A

26.01.5 dana od 2.095 kn RIM zrakoplovom 31.01., 4 dana 2.195 kn ISTANBUL 13.02., 4 dana 2.695 kn

speci i an i simpati an prosta ki humor omogu uje mu i izravan odaziv, jer se doti u eksplicitno i nekih lokalnih frustracija i osoba. Kerekeš dodaje i da: “Postoji prilagodba u interpretaciji s raznim improvizacijama jer svako vrijeme, prije svega gledamo iz vladaju e strukture, za ‘malog’ ovjeka nosi svoj križ. O tom ‘malom’ ovjeku, kakav je uostalom i sam, progovara dimnja ar Štijef. Svi podjednako imamo pravo zaurlati ili uprti prstom, bez obzira vladali ili ne ili bili ‘mali’ ili ‘veliki’”. Ulaznica je 50 kuna.

PRAG 13.02., 4 dana

NOVOGODIŠNJI koncert u Toplicama Sveti Martin

945 kn

Grlice, pozoj, žabice i vrhunska vina oduševili publiku

RIM zrakoplovom 14.02., 4 dana 2.395 kn BUDIMPEŠTA 14.02., 3 dana 645 kn

CHARTER PUTOVANJA KRALJEVSKI GRADOVI MAROKA 07.03., 5 dana, od 4.990 kn

DALEKA PUTOVANJA KUBA 03.02., 10 dana, od 13.490 kn NAJBOLJE OD MAROKA 15.02., 9 dana, od 7.790 kn VIJETNAM & KAMBODŽA 25.02., 13 dana, od 17.290 kn INDIJA – ZLATNI TROKUT 03.03., 9 dana, od 9.450 kn KINESKA TURA 14.03., 10 dana, od 8.190 kn

ODMOR UMAG (H. Sol Umag 4*) 2.1.-13.1., 2 pol, od 584 kn OPATIJA (GH Adriatic 3*/4*) 2.1.-18.4., 2 pol, od 500 kn ZADAR (H. Fun. Borik 4*) 3.1.-19.1., 1 pp, od 480 kn DUBROVNIK (H. Neptun 4*) 2.1.-31.3., 2 nd, od 400 kn

FIRST MINUTE ODMOR RABAC (H. Sanfior 4*) 10.5.-17.5., 3 pol, do 31.1.- 32% od 989 kn MALI LOŠINJ (H. Aurora 4*) 14.6.-28.6., 3 pol, do 31.1.-15% od 1.135 kn MLJET (H. Odisej 3*) 13.6.-11.7., 4 pol, do 31.1. -15% od 1.139 kn

WELLNESS TERME TUHELJ (H. Well 4*) 1.1.-12.1., 2 all incl od 798 kn TERME JEZERČICA (H. Terme Jezerčica 3*) 12.1.-13.1., 2 pol od 640 kn THERMANA LAŠKO (Wellness h. Park Laško 4*sup.)

5.1.-12.1., 2 pol od 973 kn *

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

PUHA I IZ DONJE DUBRAVE I BELICE oduševili posjetitelje na boži nom koncertu

Svirali klasiku, kora nice, boži ne pjesme i rock U školskoj sportskoj dvorani u Donjoj Dubravi održan je na Štefanje, 26. prosinca, tradicionalni boži ni koncert Puha kog orkestra op ine Donja Dubrave. Ovogodišnje izdanje bilo je u znaku petog ro endana orkestra. Voditelji priredbe, Margareta Bali i Zoran Horvat, brojnim su posjetiteljima prezentirali presjek doga anja u minulih pet godina djelovanja. Posebno su istaknuli doprinos idejnih za etnika osnivanja orkestra, Slavena Ujlakija i Zorana Horvata, te tadašnjeg na elnika Marijana Varge.

Koncertu su uz mnoštvo mještana prisustvovali i župan Me imurske županije Matija Posavec, na elnik op ine Donja Dubrava Dražen Miser, predsjednik Op inskog vije a Zlatko Haramija, ravnateljice Osnovne škole i Dje jeg vrti a Mirjana Ribi i Dubravka Horvat te me imurska i dobravska primadona Teta Liza. Gosti koncerta bili su lanovi Limene glazbe Belica, koji su ovu godinu osvojili drugo mjesto na državnoj smotri puha kih orkestara. Oni su koncert otvorili skladbom “Na lijepom plavom Dunavu” Johanna Straussa.

Na dvosatnom koncertu uli smo djela klasika, boži ne pjesme, kora nice, obrade poznatih hitova, me imurske pjesme… Za stare rokere puha i su odsvirali “Smoke on the Water” hit grupe Deep Purple iz 70-ih godina. Bilo je tu za svakoga ponešto. Na kraju koncerta prisutnima se obratio predsjednik Vedran Klari , zahvalivši svima koji su sudjelovali u pet godina rada orkestra, posebno u iteljima Antunu Horvatu i Bojanu Krušecu, kojima je uru io prigodne poklone. (A.Fuš)

Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri i Spa&Sport Resort organizirali su u hotelu “Golfer” u Toplicama Sveti Martin velebni novogodišnji koncert na kojem su se predstavile doma e kulturne i umjetni ke udruge. Brojnim posjetiteljima novogodišnje blagdane pjesmom, glazbom i stilskim izri ajima uljepšali su Ženska vokalna skupina “Grlice”, Tamburaški sastav “Kontrabas” i Svetomartinjske mažoretkinje.

Likovna umjetnica Jelena Valkaj predstavila je novi suvenir Toplica Sveti Martin “Pozoj Marti” i “Vesele žabice”, a Likovna republika je u hotelskom holu postavila likovnu izložbu koja je otvorena do 15. sije nja 2014.

Vino kao umjetnost i kultura

“Grlice” - dobre, lijepe i zabavne

godine. Isto tako u predvorju velike dvorane u kojoj je održan koncert prikazani su tradicijski zanati iz Svetog Martina na Muri, te udruga “Me imurske roke”. Vinske ku e “Kocijan” iz Štrigove i “Haži ” iz Jurov aka predstavile su i na kušanje ponudile svoja najbolja vina. U publici, koja nije krila oduševljenje i zadovoljstvo vi enim, bili su i me imurski župan Matija Posavec te op inski na elnik Franjo Makovec sa svojim družicama i prijateljima. (S. Mesari )

Suvenir “Pozoj Marti” autorice Jelene Valkaj

HUMANITARNI koncert “Naši za naše”

Za oboljelog sumještanina prikupili 12.650 kuna Dom kulture u Gornjem Mihaljevcu bio je premalen da primi sve one koji su željeli sudjelovati na tradicionalnom humanitarnom koncertu “Naši za naše”, koji su vrlo dobro organizirali Op ina Gornji Mihaljevec i VMO Dragoslavec Breg.

Od dragovoljnih priloga prikupljeno je 12.650 kuna, koje su uru ene sumještaninu i nekadašnjem op inskom vije niku Željku Srši, koji je teško obolio i slijedi mu dugotrajno i teško lije enje.

Organizacijski odbor odli no je organizirao priredbu

Strossmayerova 4

Prepuna dvorana Doma kulture uživala je u koncertu

Uru ivanje donacije oboljelom Željku Srši

U kulturno-umjetni kom programu sudjelovali su doma i glazbenici, pjeva i i zabavlja i te njihovi gosti. Simboli no, pred punom dvoranom posjetitelja kuvertu su Srši uru ili predsjednik VMO-a Dragoslavec Breg Goran Miljan i i lan Op inskog vije a Konrad Brezari , dok je novac stvarno upla en putem transakcijskog ra una. (sm, GG)

10. sije nja 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 25. sije nja, 10, 19, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

ETVRTAK, 30. sije nja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Deseti ro endan Dramskog studija “Dada” Stilske vježbe ponovno u akovcu Dramski studio “Dada” Kazališne družine “Pinklec” zapo eo je s radom 28. sije nja 2004. godine predstavom “Nika u raljama društva”.

Dada i pozivaju na zajedni ku proslavu povodom 10. obljetnice rada i ro endana, koja e se održati u subotu 25. sije nja. Pripremili su cjelodnevni program. U Centru za kulturu prvo e se predstaviti rad najmla ih grupa Dramskog studija “Dada” Kazališne družine “Pinklec” (pet grupa pod vodstvom Jelene Dokleja i Brune Kontreca) u vremenu od 10 do 12 sati. Potom e se u 19.30 sati u Izložbenom prostoru Centra otvoriti izložba “10 godina Dade”, a potom e kazališna publika u dvorani Centra mo i pogledati obnovu predstave “Šta?”. Afer party održat e se u Centru za mlade – Prostoru.

Stilske vježbe Raymonda Qieneaua svojevremeno su poslužile kao predložak redatelju Tomislavu Radi u za veoma uspjelu predstavu. Predstava je fenomen u svjetskim razmjerima, jer rije je o najdulje izvo enoj predstavi na svijetu s istom gluma kom postavom.

Pero Kvrgi i Lela Margiti predstavu su svojom virtuoznoš u poveli i u svjetsku kazališnu povijest. U predstavi je rije o obi noj zgodi iz svakodnevnog

života, koja u tuma enju vrsnih glumaca na dvadesetak razli itih na ina postaje vrhunska komedija, burleska koja oduševljava, mami smijeh te oduševljava gluma kom virtuoznoš u. To je predstava koja e jednako oduševiti pasioniranu kazališnu publiku kao i u enike srednjih škola koji se prvi put susre u s kazalištem. Predstava je to za sve generacije koja stvara kazališnu publiku.

Ulaznica je 60 kuna.

IVAN ŠEBESTIJAN - moderni slikar 21. stolje a

Odmjeren, ozbiljan i inteligentan umjetnik Piše: Roberta Radovi

Tko ne bi želio zaviriti u stvarala ki prostor likovnog umjetnika? Ve sama pomisao na kistove, boje, slikarska platna i štafelaje izaziva kod mnogih uzbu enje, radoznalost i znatiželju. Slikarski atelje je mjesto razgovora umjetnika s bojama, svojom dušom i mislima. Stoga je ushit kad se ovjek i stvarno na e u jednom takvom umjetni kom studiju još i ve i. Jer to su mjesta u kojima se stvara nešto nesvakidašnje i posebno, koja su esto i ugodan prostor za “šalicu” intelektualnog razgovora i promišljanja o životu, umjetnosti, idejama i istraživanju ljudskog duha. Upravo takvo ozra je vladalo je u Šenkovcu, u ateljeu Ivana Šebestijana, kojeg smo posjetili krajem prošle godine.

Ve prvi pogled na izložena slikarska platna gosta

imurcima je zelena boja svojstvena. Vidi se to ve i u pjesmi ‘Me imurje malo, kak si lepo, zeleno...’, tako da sam na odre eni na in i ja ‘pozelenio’ žive i i rade i u Me imurju. Tako je i nastao zeleni ciklus, a zelena boja je moja zelena sjena.

Ivan Šebestijan specijalizirao se za ulja na platnu i u svom

Ivan Šebestijan u svom umjetni kom ateljeu u Šenkovcu

upu uje na tematiku vode kao jednu od estih i snažnih preokupacija, koja je i glavna tema brojnih ostvarenih zna ajnih ciklusa ovog umjetnika: Mli-

novi na Muri, Vode Me imurja, Geometrija vode, Me imurski labudovi, Labu i cvjetovi, Lopo i... Razgledavamo slike i doti emo se i porijekla izrazito umjetni ke obitelji Šebestijan: - Rodom sam iz Kotoribe.

Imam dvojicu bra e i obojica su likovni stvaratelji. Stariji brat Miro više se bavi skulpturom, a mla i Vladimir slikarstvom, s naglaskom na impresionizam.

Suživot s rijekom od mladosti nas je na neki na in oblikovao i stoga je esto u mojim slikarskim preokupacijama snažno naglašen motiv vode. Slikanjem se bavim od rane mladosti. Inženjer sam gra evine i zaposlen sam u Hrvatskim vodama u akovcu (smijeh), pa je i to svojevrsna veza s temom vode.

Više od simbolizma

Tema vode kao jedna od estih i snažnih preokupacija slikarskog istraživanja

Jedan od zna ajnijih i vrjednijih ciklusa jesu platna zelenih sjena ujedinjena u neponovljivom ciklusu “Zelene sjene”. Šebestijan je upravo u tom serijalu pokazao i dokazao svoje slikarsko majstorstvo i senzibilitet jer, kako je kazao, zelenu boju

njegovim djelima iš itava se rad u koji je uloženo nekoliko mjeseci i teško je zapravo procjeniti koliku vrijednost i težinu ti radovi nose. Likovni izri aj Šebestijanove duše snažan je komentar vremena kroz kolaže imaginarnih krajolika prožetih fantastikom. I njegova djela nisu tek klasi na vrsta simbolizma, ve su nešto mnogo, mnogo više od toga. Možda jedne od najsnažnijih impresija koje sa sobom nose donosi slika “Pristisak vremena”, gdje tanki stru ci nose ogromno stablo života. ime e nas po astiti ovaj “odmjeren, ozbiljan i inteligentan umjetnik, sa sposobnoš u savršenog prevo enja

Ulje na platnu “Pritisak vremena” donosi mnogo više od klasi nog simbolizma

dosadašnjem radu samostalno je izlagao na pedesetak izložbi i likovnih ve eri u galerijama i muzejima. Od 1995. uvršten je u 1. Enciklopediju hrvatske umjetnosti. Ostvario je niz pojedina nih vrijednih slika, kao što su, primjerice, Me imurka, Že za životom, Perivoj Zrinskih, Mir i nemir mora, Usidrena zima, Krajolik, akovec... U

svoje genijalne mašte u likovno djelo”, kako ga je u jednom predgovoru katalaga opisao prof.

Zdravko Jankovi , pokazat e vrijeme budu nosti.

Klepet naših ruku, naših dlanova, zasigurno ne e izostati. Svijet eka Ivana Šebestijana, modernog slikara 21. stolje a.

Tema iz numerološko-ekološkogmitološkog ciklusa “Labu i cvjetovi”, koji se sastoji od sedam slika ulja na platnu ve eg formata

kroz povijest su mnogi slikari izbjegavali: - Analiziraju i povijest umjetnosti, može se vidjeti kako su i najve i umjetnici esto izbjegavali zelenu boju. Ona je boja života i svježine, ali je ujedno i ‘teška’ boja. Iznimno teško je s njom raditi u smislu tonskog rasteriranja jer ima mali raspon tonova. Ali nama Me-

Perivoj Zrinskih vi en slikarskim potezima i promišljanjem Ivana Šebestijana

6

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

SIJE ANJ, od 16. do 21. sije nja AKOVEC, Centar za kulturu

PETAK, 10. sije nja AKOVEC, Podroom

Ku a velikog ma ioni ara Belgijska animirana obiteljska avantura “Ku a velikog ma ioni ara”, koja uskoro dolazi u Centar za kulturu, donosi pri u o ma ku imena Munja. Traže i uto ište od nevremena, napušteni mladi ma ak Munja ušulja se u tajanstveni dvorac u vlasništvu umirovljenog ma ioni ara. Ma ioni ar ga prihvati i Munja se vrlo brzo prilagodi novoj sredini i novim

uku anima. Me utim, kad ma ioni ar Lawrence nenadano završi u bolnici, njegov ne ak pokuša ga izigrati i prodati ku u. Tada Munja i njegovi novi prijatelji koriste sve trikove kako bi zaštitili ma ioni ara i spasili svoj tajanstveni dvorac od prodaje. Animirani ilm sinkroniziran je na hrvatski jezik. Preporu uje se starijima od 6 godina. Ulaznica je 30 kuna.

ODLI NA FEŠTA popularnih Mejaša i zvijezde ve eri - Jelene Rozge

Jelena Rozga u seksi haljinici zapalila MESAP jednu odli nu feštu koja je trajala do jutarnjih sati. Mejašima ovo nije bio prvi nastup s Rozgom, a u intervjuu saznajte što oni misle o njoj, kako se Jeleni svi a u našem malom Me imurju te što sprema za obožavatelje u 2014. godini.

- Kad sam stigla i po broju automobila vidjela koliko e biti publike, jedva sam ekala da zapo ne koncert. To me jako razveselilo. Put do Nedeliš a je dalek, ali svakako se isplati do i. Publika je predivna, a uvijek mi je gušt pjevati pred ljudima koji me vole, ispri ala nam je Jelena.

Piše: Vanessa Vuckovi

Dvoranu MESAP-a u Nedeliš u u nedjelju 5. sije nja zapalili su dobro

znani tamburaši u starkama, Mejaši. Njima je prošla godina bila posebno uspješna jer su tijekom 2013. “odradili’’ ak 170

nastupa, što im je do sada godišnji rekord. Jelena Rozga, zvijezda ve eri, u naš je kraj došla nakon pet mjeseci i napravila još

pošto sam htjela nakon svih brzih pjesama nešto lagano, neku baladu, razvija se odli no i publika ju je stvarno prihvatila.

Najprije u uzeti kratki odmor i nakon toga odmah selimo u studio raditi na novom albumu. To me

jako veseli i nadam se da e biti uspješan kao i prethodni te da e ga publika zavoljeti.

Pitali smo lana tamburaškog sastava Mejaši Nikolu kakav je osje aj nastupiti sa zvijezdom poput Jelene Rozge, na što nam je odgovorio: - Jako mi je drago što ponovno nastupamo s njom, iza nas ve stoji par zajedni kih nastupa u Sloveniji. Rekao bih da je Jelena jako dobra i jednostavna cura koja svakako zna napraviti dobru atmosferu, a u kombinaciji s nama fešta je zagarantirana.

U 2014. godini novi album - Pjesma ‘Cirkus’ nastala je po mojoj želji,

OP INA OREHOVICA

PRELOG

Boži no-novogodišnji koncert u Podbrestu

Predstavio se najmla i Puha ki orkestar

Prvi put uop e u crkvi, odnosno kapeli Marije Kraljice u Podbrestu održan je 28. prosinca boži no-novogodišnji koncert koji je okupio velik broj mještana i vodstvo op ine Orehovica. Nastupili su veliki crkveni zbor župe Orehovica, kao i mali crkveni zbor te župe, kao i akademski glazbenici iz Me imurja koje je vodio dirigent Mladen Magdaleni . Kao solisti nastupili su mladi pjeva i, u enici Glazbene škole iz Varaždina, Karolina Matjašec iz Podbresta, Tomislav Mesari iz akovca, Ivan Goran Herman iz Novog Sela Rok te Petra Hrelja iz Orehovice. Koncert je bio veliki doga aj za Podbrest, o emu najbolje svjedo i i oduševljenje mještana nakon koncerta. (J.Š. foto VIPRO)

Puha ki orkestar Grada Preloga U Domu kulture Grada Preloga 6. sije nja održan je boži no-novogodišnji koncert zbora “Maleni” i prošle godine osnovanoga Puha kog orkestra Grada Preloga, koji su se predstavili publici. Najmla i su oduševili

svojim izvedbama i predstavljaju budu nost Preloga kad je rije o kulturi i glazbi. Voditelji su bili Jasmina Malek Križanec, zbor “Maleni”, i Igor Hrustek, voditelj Puha kog orkestra Grada Preloga. (J, foto VIPRO)

10. sije nja 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

, od 21 sat m Drink And Music Club

SUBOTA, 11 sije nja, od 22 sata AKOVEC, Arcus, caffe bar

Gostuje Timo G, vrhunski slovenski DJ

Odli na energija i zabava uz Kom3diju U petak sve poklonike akove kog etnobenda Kom3dija o ekuje dobra zabava u Podroomu. Ritmovi i stihovi koje svi dobro poznajemo i ovaj e put biti glavni motiv raspoloženja atmos ere. Bit e to ve er vrhunske glazbe i odli ne energije.

Još jedna odli na no uz veliku dozu zabave dogodit e se u su-

botu. DJ pult preuzet e zvijezda hrvatske house scene Pintha InDaHouse. On ve više od deset godina slovi za brand urbane plesne scene grada Varaždina! Njegov prepoznatljiv glazbeni stil prostire se kroz sve segmente house glazbe, a u subotu e napraviti žurku za pam enje.

Arcus poziva na “Red Bull party” u subotu 11. sije nja uz gostovanje vrhunskog DJ-a iz Slovenije. Timo G poznat je po dobrim partyjima diljem Slovenije, a svakako treba izdvojiti nastup u ljubljanskom klubu “Cirkus”, koji slovi kao najklub u susjednoj nam državi. Za zagrijavanje zadužen je još jedan gost iz okolice - Dj Stanko. De ki vam spremaju vru e plesne ritmove, stoga bez razmišljanja navratite do Arcusa i dobro se zabavite. Za teku a pitanja tu je Red Bull paket po samo 35 kn (3xvotka + Red Bull).

AKOV ANIN VLATKO ŠTAMPAR pobjednik natje aja “Moj život u minuti”

Kreativni videouradak kao karta za Bali!

Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan Na najljepši mogu i na in završila je prošla godina za akov anina Vlatka Štampara.

Naime, 30. prosinca saznao je da je finalni pobjednik kreativnog HTC-ovog natje aja “Moj život u minuti”. Za sudjelovanje u ovom natje aju bilo je potrebno u razdoblju od 25. studenoga do 16. prosinca 2013. godine snimiti videouradak u trajanju od 30 do 90 sekundi, koji predstavlja mozaik stvari ili kolaž sitnica koje definiraju život pojedinca.

Svi finalisti su svojim radovima oduševili HTC stru ni žiri, koji su inili Robert Knjaz, Enis Bešlagi i Hrvoje Šalkovi . U raz-

doblju od tri tjedna primljeno je 110 kreativnih radova pristiglih iz cijele Hrvatske, izme u kojih je, uz pomo brojnih glasa a koji su glasovali za uratke preko društvene mreže, žiri odabrao šestero najboljih. Izme u njih izabrana su i dva poznata imena iz akovca: Vlatko Štampar i Žan Novosel.

Uzbudljivoj završnici pridonio je još jedan posljednji zadatak. Finalisti su na korištenje dobili HTC One i tjedan dana vremena za snimanje novog videa u trajanju od 30 do 90 sekundi na temu “Zašto bih baš ja trebao osvojiti novi HTC One i egzoti no putovanje?”. Žiri je jednoglasno odabrao rad Vlatka Štampara, za kojeg je glasovalo i više od

Vlatko esto nastupa s prijateljem i kolegom Goranom Furjanom iz Varaždina. Prošle su godine razvedrili akov ance u prepunoj dvorani Centru za kulturu izvrsnom stand up komedijom “Ozbiljno?!”

tisu u Facebook anova. Kad je saznao da je pobijedio na natje aju, Vlatko je svojim Facebook prijateljima zahvalio na glasovanju rije ima: - Ljudi, osvojio sam 1. mjesto! Hvala vam svima na podršci. Lakši dio posla je obavljen. Sad treba pitat mamu dal smijem i .

Majke naše svagdašnje Odakle ideja za pobjedni ki video, Vlatko nam je u razgovoru kazao: - Prije svega htio sam odraditi video sa svagdašnjom temom s kojom se može svatko poistovjetiti. Upravo kao što radimo i na našim stand up ve erima. Prva zamisao bila je da snimim pri u s curom, ali se onda rodila ideja i pri a s majkom u glavnoj ulozi. Jer upravo takve scene s majkama svi mi manje-više proživljamo od ranog djetinjstva na dalje. Nakon pet, šest proba snimili smo finalnu verziju s kojom smo bili zadovoljni i to je bilo to.

Pobjednik natje aja imao je mogu nost izabrati destinaciju za putovanje, koje je osigurala agencija “Da, da, da Želim putovati”. Izbor je pao na egzoti nu destinaciju Bali: - Indonezijski otok Bali asocijacija je svima nama na prekrasne pješ ane plaže s tirkiznim morem, palmama..., zato mi se to u inilo kao najbolji odabir uz druge dvije ponu ene destinacije: Peru i Šri Lanku. A kako sam ja i tradicionalan Me imurec pun predrasuda (smijeh), Bali mi se inio i kao najsigurnija destinacija za putovanje. Uskoro, vjerojatno krajem ovog tjedna, s organizatorom natje aja oti i emo u agenciju ‘Da, da, da Želim putovati’ radi dogovora oko termina putovanja, tako da za sada još to no ne znam kad u na put. A i ako me mama pusti... (smijeh) Vlatko je osim putovanja kao nagradu za prvo mjesto osvojio i HTC One, a kao stand up komi ar e u tom dalekom

Vlatko Štampar je, kako kaže, Me imurec pun predrasuda i zato je izabrao putovanje na Bali kao najsigurniju destinaciju i nadasve egzoti nom svijetu zasigurno dobiti mnoštvo ideja za svoje stand up nastupe i nove videouratke. Kad se vrati

s puta, prenijet e nam svoje doživljaje. Drugi naš sugra anin Žan Novosel u kona nici je osvojio 4. mjesto i novi HTC De-

sire 601. Me imurje doista ne mora brinuti za svoju kreativnu i suvremenu video i filmsku budu nost.

8

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 956

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

NAGRADNA KNJIGA

Robert Galbrait “Zov kukavice” Ako mislite da poznajete detektive iz mra nih krimiromana, onda još niste upoznali Strikea i njegovu asistenticu Robin. Upoznajte nezaboravni detektivski tim!

Kad se manekenka problemati na ponašanja baci sa svojega snijegom prekrivena balkona u londonskom May airu, svi e pretpostaviti da je rije o samoubojstvu. Me utim, njezin brat ne dijeli op e mišljenje i unajmljuje privatnog istražitelja Cormorana Strikea da se pozabavi slu ajem. Strike je ratni veteran – ranjen kako fizi ki, tako i psihi ki – i život mu je u rasulu. Raspada mu se ljubavna veza, posao mu baš i ne ide i slu aj istrage smrti poznate manekenke u init e mu se poput pojasa za spašavanje.

No dobar honorar ne e biti lako zaraditi: što dublje bude ulazio u neobi an svijet mlade manekenke, stvari e postajati sve mra nije i Strike e se

Ako vjerujete u vje ni život ili se preispitujete, ako tražite utjehu zbog smrti voljene osobe ili imate potrebu doživjeti novi uvid u za udnu Božju mudrost i Božji plan za vaš život, ovo je pri a za vas. Dje ak Colton Burpo bio je na granici izme u života i smrti, no ipak je preživio zahvaljuju i hitnom kirurškom zahvatu. Njegova obitelj bila je presretna i zahvalna zbog udesnog oporavka. Ali, oni nisu o ekivali pri u koju je Colton po eo spontano otkrivati sljede ih mjeseci – pri u toplu i udesnu, koja potanko opisuje put njihova sin i a do raja i natrag.

Colton je s nepune etiri godine rekao roditeljima kako je tijekom operacije na-

pustio tijelo – a tu je tvrdnju potkrijepio to no opisuju i što su njegovi roditelji radili u drugom dijelu bolnice dok je on ležao na operacijskom stolu. Govorio je o svom posjetu raju te prepri avao

pri e koje su mu ispripovijedali ljudi koje je ondje sreo, ali ih za života nije upoznao, otkrivaju i doga aje koji su se dogodili i prije njegova ro enja. Svoje je roditelje zapanjio i opisima te malo poznatim pojedinostima o raju, koje su se u potpunosti podudarale s Biblijom, iako još nije znao itati.

Dje je nevino i otvoreno Colton govori o susretu s odavno preminulim lanovima obitelji. Opisuje Isusa, an ele te kako je Bog “jako, jako velik” i koliko nas voli.

Coltonova pri a, koju njegov otac pripovijeda dje akovim jednostavnim rije ima, nudi uvid u svijet koji nas eka i u kojemu, kao što Colton kaže: “Nitko nije star i nitko ne nosi nao ale”. Knjiga “Raj za-

BELETRISTIKA Matt Haig: Radleyjevi Louise Penny: Razorna rije Paige Toon: Lucy u oblacima

PUBLICISTIKA Todd Burpo: Raj zaista postoji David Icke: Ljudski rode, ustani Michael J. Sandel: Pravednost: Kako ispravno postupiti?

ista postoji” može zauvijek promijeniti vaš na in razmišljanja o vje nosti, nude i vam mogu nost da vidite, i povjerujete, poput djeteta.

KNJIŽARA “LJEVAK” približiti otkri u šokantne tajne i u i u samo srce opasnosti…Napet, otmjen krimi smješten u ozra je Londona – od mirnih ulica May aira do pabova u pokrajnjim uli icama East Enda i vreve Sohoa – “Zov kukavice” izvanredna je knjiga. Predstavljaju i lik Cormorana Strikea, ovo je hvaljeni prvi krimi J. K. Rowling, napisan pod pseudonimom Rober t Galbraith.

Judith McNaught - “Prije tebe” Sheridan Bromleigh, u iteljica u školi za bogate mlade dame, dobila je zadatak da jednu od svojih u enica, nasljednicu Charise Lancaster, otprati u Englesku na susret s budu im zaru nikom. Kad njezina šti enica pobjegne s neznancem, Sheridan se pita kako e to objasniti Charisinom zaru niku, lordu Burletonu.

Stoje i na pristaništu, Stephen Westmoreland, gro od Lang orda, pretpostavlja da je mlada žena koja dolazi prema njemu Charise Lancaster i priop ava joj svoju ulogu u kobnoj nesre i s lordom Burletonom ve er prije.

I baš kad je Sheridan htjela nešto re i, udari je mreža s teretom!

Sheridan se budi u Westmorelandovoj pala i, s time da se uop e ne sje a tko je. Jedina poveznica s prošlosti ta je da je svi zovu gospo ica Lancaster. Jedino što uistinu zna je da se zaljubljuje u zgodnoga engleskog gro a te i da je život pred njom pun prekrasnih mogu nosti...

Todd Burpo - “Raj zaista postoji”

Daniel Rafaeli “Kinematografija u NDH” Hrvatska filmska povijest relativno je slabo pokrivena brojnim relevantnim izdanjima. Kinematogra sko razdoblje 1941. - 1945. tako er je esto zaobilaženo i preskakano. Po prvi put, na jednom mjestu, knjiga povjesni ara filma Daniela Ra aeli a donosi stru nu, opsežnu i razumljivu povijest kinematografije Nezavisne Države Hrvatske.

Detaljnom analizom svih filmova i filmskih žurnala proizvedenih u NDH, kao i sintezom nekoliko tisu a prona enih i obra enih

arhivskih dokumenata iz Zagreba, Beograda, Berlina i Rima, autor knjige portretira kinematografiju satelitske države iji se propagandni uzusi doslovno preklapaju s onima nacisti ke Njema ke.

Ipak, brojni kinematogra ski disidenti pružali su otpor vladaju em represivnom aparatu te se i o njima prvi put govori. Do sad nevi eni rukopisi, otografije i filmski plakati bit e po prvi put publicirani. Brojni rariteti koji se uvaju u svjetskim filmskim arhivima po prvi e put u knjizi “Kinematografija u

William P. Young - “Koliba” U ovoj nezaboravnoj romanti noj pustolovini autorica uspješnica Judith McNaught vodi itatelje iz divljina Amerike u otmjeni London 1820-ih godina.

Nakon romana “Kraljevstvo snova” i “Whitney, ljubavi moja”, Judith McNaught ispisuje i tre i roman o sudbinama pripadnika dinastije Westmoreland koji e, baš kao i prethodnici, oduševiti sve koji su ve upoznali ovu slavnu autoricu, a zacijelo e privu i i nove koji e poželjeti saznati što se doga alo u životima predaka obitelji Westmoreland.

Najmla a k i Macka Mackenzia Missy oteta je za vrijeme obiteljskog ljetovanja.

Dokaz da je brutalno ubijena prona en je u nekoj napuštenoj kolibi u divljini Oregona. etiri godine kasnije ožaloš eni Mack prima nevjerojatnu poruku, kojom ga se poziva da posjeti onu istu kolibu. Unato svojim dvojbama, Mack jedno zimsko prijepodne odlazi tamo i doživljava najmra niju moru. Ono što e prona i u kolibi zauvijek e promijenit injegov život.

U svijetu u kojem religija postaje sve nevažnija, “Koliba“ se bori s vje nim pitanjem – gdje se nalazi Bog u svijetu ispunjenom neizrecivom boli. Ono što

je Mack doživio zaprepastit e vas i promijeniti možda to no koliko je promijenilo i njega.

NDH” ugledati svjetlo dana.

Zasebni dio knjige ine vrijedni intervjui s nekima od najvažnijih aktera filmskih djelatnosti toga vremena, koje je autor knjige uspio napraviti prije njihove smrti.

Knjiga pisana u ormi znanstvenog rada, na pristupa an na in ocrtava kinematogra sku, ekonomsku, socijalnu i op e kulturalnu potku svih grana kinematografije, postavljaju i po prvi put prava znanstvena pitanja i nude i ne ideološke ili politi ke, ve isklju ivo znanstvene odgovore. Knjiga sadrži 350

kartica teksta, preko dvjestotinjak otografija, desetak reprodukcija filmskih plakata i pedesetak originalnih dokumenata. Sve to po prvi put predstavit e se hrvatskoj i me unarodnoj javnosti kao jedinstvena knjiga kako doma e filmske povijesti, tako i publicistike uop e.

Ajahn Brahm - “Krava koja je plakala” Kao budisti ki redovnik, tijekom tridesetogodišnjeg rada Ajahn Brahm sakupio je mnoge britke, duhovite i mudre pri e. S tradicionalnom budisti kom filozofijom kao polazištem, pri e su pisane kao šaljive parabole kako bi itatelja uputile u dublje preispitivanje tema poput obzirnosti, patnje, opraštanja, nade, mudrosti i bezuvjetne ljubavi.

Dovitljive i duhovite, one otkrivaju važnost suosje anja u životu obi nih ljudi i bezvremenu mudrost Budinih u enja.

10. sije nja 2014.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

VUK S WALL STREETA

SAMO LJUBAVNICI PREŽIVLJAVAJU

biografska kriminalisti ka drama Država: SAD Režija: Martin Scorsese Uloge: Leonardo DiCaprio, Jon Favreau, Spike Jonze

romanti na horor komedija Država: SAD / Njema ka / VB / Francuska Režija: Jim Jarmusch Uloge: Tom Hiddleston, Tilda Swinton, Mia Wasikowska

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 10.1.

18.00 SAMO LJUBAVNICI PREŽIVLJAVAJU romanti na horor komedija

20.00 VUK S WALL STREETA biografska kriminalisti ka drama

subota, 11.1.

16.00 JURAJ I HRABRI VITEZOVI 18.00 SAMO LJUBAVNICI PREŽIVLJAVAJU romanti na horor komedija

Genijalni Mar n Scorsese ponovno oduševljava adaptacijom biogra je intrigantnog burzovnog mešetara.Više, više, više ... nikad nije dovoljno! Temeljen na is nitoj pri i, lm predstavlja život Jordana Belforta, od njegova uspona na burzi, velikih zarada i života na visokoj nozi, do pada povezanog s kriminalom i korupcijom. U lmu

DiCaprio glumi kontroverznog brokera koji je 2003. osu en na e ri godine zatvora zbog pronevjere 200 milijuna dolara. Upravo je za tu ulogu slavni ljepotan dobio nominaciju za Zlatni globus. Ovo je ‘Veliki Gatsby’ u današnjim okvirima Wall Street groznice, hedonis kog života, droge, lažnih vrijednos , seksa, kapitalis ke utrke...

Novi lm kultnog redatelja Jima Jarmuscha koji je režirao remekdjela “No na Zemlji”, “Dead Man” i “Slomljeno cvije e”! Adam je glazbenik koji se ponovno susre e sa svojom životnom ljubavi Evom. Ta ljubavna pri a traje stolje ima (budu i da su dvoje ljubavnika vampiri), a Adam je sad krajnje depresivan i ne vidi kamo svijet vodi. Njihova ljubav je poljuljana i na velikom testu kada se

pojavi divlja i nekontrolirana Evina sestrica. Vampiri nisu nikada bili tako kul, tako kul virani i tako humani kao u ovoj roman noj komediji. So s cirani par družio se s veli inama poput Schuberta, Shellyja i Byrona, a okolo se vozika u vintage au ma, izležava u an knim svilenim kimonima i skuplja rijetke elektri ne gitare. No što kad ljubav postane upitna? Trajanje: 123 minute.

nedjelja, 12.1.

16.00 JURAJ I HRABRI VITEZOVI animirana pustolovina SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

romanti na horor komedija

GLASNICI VJETRA

Za svoj osamnaesti ro endan miroljubivi Goku dobiva misti nu zmajevu kuglu, jednu od sedam kugli koje onome tko ih sakupi ispunjavaju jednu želju. No, zli Lord Piccolo uspio je pobje i iz zatvora i tako er pokušava prikupi svih sedam kugli.

Goku mora potraži pomo svojih prijatelja i nau i kontrolira mo svojih borila kih vještina kako bi pobijedio Piccola prije nego bude prekasno!

biografska kriminalisti ka drama

18.00 SAMO LJUBAVNICI PREŽIVLJAVAJU

DVD, BLUE RAY IZLOG DRAGONBALL EVOLUCIJA

20.00 VUK S WALL STREETA

20.00 VUK S WALL STREETA

Komplicirani, nerazumljivi jezik Navajo Indijanaca Amerikanci koriste kao šifru za enkripciju podataka putem radija. Veteran Drugoga svjetskog rata Joe Enders (Nicolas Cage) vra a se na dužnost nakon varanja na medicinskom pregledu. Usprkos tome što mu je cijela postrojba izginula, Joe se odlu uje vra na bojište. Misija mu je zaš Navajo Indijanca, kako neprijatelj ne bi došao do tajnih kodova koji bi mogli zna iti gubitak rata.

biografska kriminalisti ka drama

ponedjeljak, 13.1.

18.00 SAMO LJUBAVNICI PREŽIVLJAVAJU romanti na horor komedija

20.00 VUK S WALL STREETA biografska kriminalisti ka drama

utorak, 14.1.

ALBUM TJEDNA

Kemal Monteno - “Šta je život” Kemal Monteno jedan je od onih glazbenika koji su uvijek tu negdje, malo na televiziji, malo na Maksimiru, malo u novinama, malo na pokojem koncertu... I kad lažno neki mediji ''prenesu'' vijest da je glazbenik umro, ovjeka nešto mora stegnuti u grlu.

Sre om, bile su to potpuno neto ne vijesti, a ovaj je vitalni Bosanac, ako ta odrednica postoji, u inat zlogukim prorocima kraja izdao još jedan, jedno petstoti album u karijeri.

Stari maher svojom posebnom pop glazbom, smještenom na pola puta izme u Balaševi a i Zdravka oli a, prati živote ljudi na teritoriju, koji esto ozna avamo odrednicom “ovi prostori”, zadnjih 45 godina. I kad piše ogromne hitove za druge izvo a e ("Bacila je sve niz rijeku"), i kad snima ogromne hitove u duetu ("Nekako s prolje a", "Ni u tvom srcu"), i kad sam snima predivne balade ("Vratio sam se živote").

Kad su Sarajevom bombe odjekivale padaju i s onih okolnih brda prije 20-ak godina, Kemal se nije odlu io oti i van iz jednog od dva najbolesnija grada u Europi (drugi je tada ''oslobo-

eni'' grad na Vuci). U to je vrijeme i zaradio sve ove zdravstvene probleme zbog kojih ga danas pokapaju prije vremena.

Ove je godine, nekih 45 ljeta nakon što se po eo probijati svojim šlagerima, kanconama i sevdalinkama, izdao album "Šta je život". Njime je još jednom potvrdio da je me u svojom generacijom daleko najbolje glazbeno ostario. Neki pjeva i njegovih godina, koji su karijeru po injali na istim festivalima kao i on, razvili su svoju glazbu u nepodnošljivu smjesu kojom dominiraju lake note i glasne harmonike.

Album se lako može podijeliti na dva dijela. Prvi, u kojem je Kemo

ostavljen sam na vjetrometini, i drugi, koji je pun dueta. Uvodna, polagana "Jesen" nekako najbolje podsje a na starog Kemala Montena, sli no kao i brža "Ubija me". "Violina" pomalo vu e na Balaševi a i njegove balade, dok je naslovna pjesma zabavna pop posko ica koja ima i uba en "o, sole mio". Dvije pop-rock suradnje, s Crvenom jabukom i Teškom industrijom, nisu uop e neo ekivane. S Crvenom jabukom Kemal Monteno ve je snimio "Nekako s prolje a", dok su Teškaši obra ivali Montena. Pa ipak, "Crveni poljupci" i "Majske kiše" dobro funkcioniraju, nimalo se ne odmi u od stilova tih bendova (kao da se Crvena jabuka bilo kad pomaknula u bilo kom smjeru), te s tim pjesmama i završava bolji dio albuma.

U drugoj polovini albuma mogu se na i neki manje probavljivi dueti, primjerice, s Hankom Paldum ili Nedom Ukraden, dok onaj s Paulom Jusi "Bella biondina" i ne zvu i loše.

"Dalmacijo, moja ku o stara", valjda je još jedan nepotrebni populisti ki pokušaj da se lokalpatriotskim pjesmama primakne im ve em broju publike, a to smo ve vidjeli s pje-

smama Sarajevu, Zagrebu, Dinamu...

Album, iako je primjetno da bi kao cjelina bolje funkcionirao s pokojim duetom manje, još jednom potvr uje Kemala Montena kao jednog od najboljih glazbenika koji su se ikad pojavili s gitarom na ''ovom govornom podru ju''. Ne, nije on samo pjeva naših majki i baka. (Dino Brumec, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1.Jesen 2.Šta je život 3.Ubija me 4.Violina 5.Malo mir, malo rat 6.Crveni poljupci (duet Crvena Jabuka) 7.Majske kiše (duet Teška industrija) 8.Kad ponovo tuga pokuca na vrata 9.Bella biondina (duet Paula Jusi ) 10.Dalmacijo, moja ku o stara 11.Sofra (duet Hanka Paldum) 12.Stavi tiho Aznavoura (duet Ondina Delmestre) 13. Ako smo vrijedni te ljubavi (duet Neda Ukraden)

18.00 SAMO LJUBAVNICI PREŽIVLJAVAJU romanti na horor komedija

20.00 VUK S WALL STREETA biografska kriminalisti ka drama

etvrtak, 16.1.

18.00 KU A VELIKOG MA IONI ARA 3D belgijska animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 11.1., i nedjelja, 12.1.

17.00 JURAJ I HRABRI VITEZOVI 3D 19.00 PARANORMALNO: OBILJEŽENI

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Prehranom protiv tumora Danas se hrana smatra jednim od važnijih oružja protiv raka. Mnoga su istraživanja pokazala da je otprilike tre ina svih oblika raka povezana sa prehranom. Potrebno je mnogo vremena da se rak potpuno razvije. Zanimljivo je da ono što jedete može utjecati na razvoj raka u mnogim fazama. Bezbrojni na ini na koje hrana može utjecati na rak su zaista složeni, nisu u potpunosti shva eni i isprepleteni su s mnogim drugim imbenicima.

Pa ak i ako su genetika i vaš stil života protiv vas, vaša prehrana može još uvijek napraviti ogromnu razliku u izgledima da dobijete rak. Rak i brojne druge zlo udne novotvorine u pravilu nastaju na stanicama epitela. Pokusi su pokazali da obrana tog epitela u velikoj mjeri ovisi o sadržaju karoteinoida. Premda je za beta karoten (nalazi se u ve ini vo a i povr a) dokazano solidno antitumorsko djelovanje, alfa karoten (nalazi se u mrkvi, ekstraktu palmina ulja i u ve ini vo a) je 10 puta u inkovitiji.

Epidemiološka ispitivanja u zemljama visokog i niskog standarda znakovito su potvrdila da je u estalost raka obrnuto proporcionalna dnevnom uzimanju povr a i vo a. Tamo gdje se ovisno o prehrambenim navikama mnogo konzumira, u estalost pojave raka je niska. Kao primjer zdravog modela prehrane koristi se koristi se prehrana u mediteranskim zemljama. Brojne pokuse su obavili izraelski znanstvenici koji su uspjeli dobiti hibridnu, tamnocrvenu raj icu s nekoliko puta ve om koli inom likopena. Iz takve se raj ice likopen ekstrahira i dobiva u koncentriranom obliku.

Za razliku od drugih vrsta koje

DRUGA IJI pristupi sva i

Zašto se muškarci ne znaju sva ati?

Piše: dr. Branko Vr i

ne mogu apsorbirati intaktne karotenoide, ovjek to može pa je, eto, na neki na in povlašten od prirode. Antioksidativno djelovanje karotenoida poja ava se i upotpunjuje ako se uzima paralelno s E-vitaminom pa se od strane znanstvenika ovaj par proglašava najboljim lovcima slobodnih radikala.

Invazija slobodnih radikala u organizmu nastaje za vrijeme jakog stresa, izi kog napora (vrhunski sportaši), kod intenzivnog pušenja ili sun anja te drugog zra enja, leta na velikim visinama (piloti) itd., što zna i da bi se redovno morali brinuti za unos karotenoida u prirodnom ili umjetnom obliku budu i da oni bez ikakve sumnje doprinose boljem zdravlju. Odgovor na pitanje kakav suplement karotenoida koristiti u svakodnevnom životu, jednostavan je – mješoviti, tj. onaj koji osim beta karotena sadrži i druge karotenoidne frakcije(žuti, naran asti ili crveni biljni pigment iz povr a i vo a). Zato gutajte o ima ali i ustima obojeno povr e i vo e.

Glavno vo e i povr e za koje se misli da može pomo i u prevenciji raka: ešnjak, kupus, soja, mrkva, celer, sokovi od agruma, cjelovita pšenica, lan, raj ica, patli an, brokule, cvjeta a, maj ina dušica, bosiljak, vlasac.

Dok su žene “šampioni“ u sva anju, muškarci se radije zatvore u sebe i ekaju da se prašina slegne…

Svi oni koji su bili ili jesu u vezi ili braku vjerojatno znaju da muškarci imaju druga iji pristup sva anju nego žene, odnosno da se druga ije ponašaju i reagiraju, vrlo esto se zatvaraju u sebe, što može biti vrlo frustriraju e. No, ini se da za to postoje zanimljiva objašnjenja, a sve je, naravno, povezano s ljutnjom, frustracijom i drugim nizom raznih emocija koje ne znaju iskazati, nego se jednostavno povuku u sebe.

Ako se i to doga a s vašim dragim, vjerujte, nije jedini. No, injenica je da je sva a s takvom osobom ponekad teška, jer “nisu sve karte na stolu“, nego samo vaše. Zbog toga trebate razumjeti što se doga a u mozgu muškarca, ali i na koji na in pristupiti sva i.

Ne znaju izražavati emocije Prvenstveno, treba imati na umu da muškarci nisu žene, te naj eš e ne vole mnogo raspravljati i sva ati se. Žene su u tom pogledu mnogo “gore”. Tako er, ne znaju verbalno izražavati svoje emocije, a i nisu toliko osje ajni u odre enim situacijama kao što su žene. I zato, kada sve to spojite skupa, dobijete tipi nog muškarca, koji e se povu i u sebe kada sva a postane predramati na ili preduga. Pokušajte

se povu i u sebe. Jedan od na ina na koji možete to izbje i je da ostanete im više smireni i pribrani, te mu dopustite da kaže što misli, saslušajte ga, ali i date mu do znanja da ste uli što je rekao, te mu nakon toga recite svoje mišljenje. Naime, to je mnogo bolji na in nego da se on povu e u sebe u sredini razgovora.

Povrije eni i uvrije eni

re i sve što želite u kratkim crtama i kažite što je najvažnije. To e imati mnogo bolji efekt nego duge iscrpljuju e sva e i prodike, kada ete imati osje aj kao da ste se sva ali sami sa sobom ili sa zidom.

Vrijeme razmišljanja Muškarci jednostavno ne razmišljaju i ne reagiraju na isti na in, što ne zna i da su mentalno zaostali, nego su jednostavno – druga iji. Primjerice, u nekim slu ajevima kada se raspravlja ili pak sva a o nekim važnim stvarima, potrebno im je dati malo “time outa“ da razmisle o tome što se ustvari doga a. Naravno, u žaru rasprave ili sva e to može sa ženske strane biti jako frustriraju e, no ako im zaista date malo vremena oni e mnogo bolje procesuirati stvari koje ste rekli, a vi ete se i malo “ohladiti“, što može rezultirati pozitivnim pomakom i pronalaskom rješenja.

Psihi ki efekt Ve smo spomenuli da su žene “šampioni“ u sva anju!

Muškarci nam nisu ni do koljena. No, ono što je zanimljivo, iako smo mi žene emotivnije, sva a na muškarce ima mnogo ve i psihi ki efekt nego na žene. Njima e vjerojatno prije porasti tlak, no zato e i mnogo brže do i do neke granice kada e se po eti povla iti u sebe. U tim slu ajevima vrlo je važno da prona ete mjeru, a da u njoj nema previše drame, nego da sva a bude jednostavna pravedna “borba“.

Osje aju se krivima Ako se osje aju napadnutima, posebno ako se zaista osje aju krivima, velike su šanse da e se odmah povu i u sebe. Isto vrijedi ako imaju osje aj da njihovi argumenti nisu prihva eni od vaše strane, jednostavno e

Mnogo puta muškarci se zatvore u sebe jer im je povrije en ego ili ne žele biti još više povrije eni. Iako ne pokazuju osje aje kao što ih pokazuju žene, ne zna i da ih nemaju, baš suprotno, neki muškarci su i ve i emotivci od žena. Osim ega, muškarcima je vrlo važno poštovanje. Naime, kada tijekom sva e padnu teške rije i kojim ga vrije ate (a ponekad se jednostavno teško suzdržati), velike su mogu nosti da e povu i u sebe. Pokušajte se sva ati, ali bez direktno upu enih pogrdnih rije i, raznih pogrdnih fraza i usporedbi.

Štite vas Vjerovali ili ne, muškarac e se ponekad povu i u sebe za vrijeme sva e, samo kako bi zaštitio vas. Kao što smo i ve rekli, oni mnogo brže dosegnu neki svoju granicu “izdržljivosti“ u sva i, što može rezultirati eskalacijom sva e u “zabranjene vode“, pa se zbog toga radije povuku u sebe. Naime, to im je na neki na in obrambeni mehanizam tako dugo dok se ne smire.

Ako dovoljno dobro poznate partnera, vrlo lako ete prepoznati znakove kada je došao do granice, te da je vrijeme za “hla enje“.

Nemojte dopuštati da sva e prerastu u nešto što se ne bi smjelo dogoditi. Hladne glave uvijek su pametnije od usijanih. (izvor: portal žena.hr)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Sredina mjeseca sije nja donosi vam fazu krea vnog uspona. Željet ete poboljša svoj poslovni status.

Osmislite plan. Sve se svodi na precizno planiranje i efikasnu primjenu uspješnih formula.

Emotivna inspiracija u vama poti e neobi ne ideje. Zra it ete pozi vnom energijom, pa ete s lako om osvojiti ne iju pažnju. Odaberite novu ljubavnu romansu. Ako ste u vezi, poboljšat e se odnos s partnerom.

Zdravlje je u redu.

VAGA (24.9.-23.10.)

Ovih e vam dana bi važno da pridobijete ne ije povjerenje i naklonost. Poslovni krugovi e prihvatiti vaš na in komunikacije. Iako ete bi skloni es m promjenama u ponašanju i raspoloženju, ipak e svi dogovori bi obilježeni znakom pozi ve. Ako ste u braku ili vezi, priželjkivat ete odre enu dozu slobode. Samci e vreba priliku da ostvare svoje ljubavne maštarije ili namjere, ali doga aji ne e i i u željenom smjeru.

Teško ete uskladi svoj ljubavni ritam s osobom do koje vam je stalo.

Mogu e su manje glavobolje.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ponos e vas sputavati da riješite neke poslovne nedoumice i probleme. Poštujte pravila poslovnog bontona i ispoštujte sve rokove koje ste obe ali. U ljubavi se nemojte zavarava i zanosi velikim iluzijama. Nemojte troši energiju na veze i poznanstva koja vas iskreno ne vesele i ne ine vam dobro. Pretjerano ete mašta o osobi koja vam je nedostupna. Prihva te realne odnose.

Mogu a je grlobolja ili manja prehlada.

U sjajnoj ste formi i imate zanimljive poslovne ideje. Uspješna pravila primijenit ete u poslovno- nancijskoj suradnji. Potreban vam je dobar po caj ili osoba koja e vam da potporu u odlu uju im situacijama. U odnosu s voljenom osobom nedostajat e vam po etni zanos ili dovoljno hrabrosti da izrazite svoje emo vne namjere. U ljubavi vam je dozvoljeno sve što vodi k zajedni koj sre i i zadovoljstvu. Redovito se bavite tjelovježbom.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Vas nikad ne zadovoljavaju prosje ni rezulta . Potporu ete dobi u svojoj okolini.

Suradnici e ima dovoljno povjerenja u vaše znanje i profesionalne sposobnos . Morat ete preuze inicija vu u odre enim projek ma. U ljubavnim odnosima nastojat ete ugoditi partneru te uljepša in mni život. Potrudite se da djelujete zanosno i privla no u svim prigodama. Ljubavni zanos u vama uvijek budi novu energiju i skrivenu snagu. Samci e upozna strastvenu osobu. Ljubavna energija i strast init e vas zdravim.

Ak vno ete djelova na poslovnoj sceni. Imate poslovnu zamisao koju ete uspješno predstavi i na kojoj ete ostvari izniman nov ani prihod. Dinamika poslovnih doga aja umanjit e vam vrijeme za ljubavne odnose.

Ipak nemojte partnera zanemari kako ne bi došlo do udaljavanja.

Ako ste sami, bit ete u fazi emotivnog uzleta ili nove ljubavne inspiracije. Probudit e se želja za strastvenim susre ma. Zra ite pozi vnom energijom. Samce o ekuje susret iznena enja ili ne iji poziv. Zdravi ste.

RAK (22.6.-22.7.)

Ovih ete dana djelovati posebice energi no. Pokušat ete uskladiti razli ite poslovne interese. Prihva te savjete poslovnih kolega. Nemojte previše analizira svoj ljubavni život, a to nemojte dozvoliti ni drugima.

Znate i sami da ne volite kada vam netko ograni ava izbor. Mogu i ljubavni nesklad premostite razgovorom. Ako ste sami, družite se s prijateljima. Uskoro e do i vrijeme novih ljubavi. Suvišne kilograme smanjite sportskim ak vnos ma i zdravom prehranom.

JARAC (22.12.-20.1.)

U nekim poslovnim projektima nalazit ete se korak ispred drugih i to e vas oraspoložiti. U nekim pravnim poslovima zatrebat ete savjet prijatelja. Prihva te ga. Ovih dana nema potrebe da vjerujete u sre u koja dolazi neo ekivano.

Kontrolirajte emotivni zanos i više pozornos pridajte komentarima voljene osobe. Mogu e su este promjene raspoloženja.

Preuveli avat ete svoje emo vne potrebe. Mogu i su manji problemi sa zglobovima. Ako zatreba, posje te lije nika.

LAV (23.7.-23.8.)

Nalazite se u stvarala koj fazi. Zagovarat ete ubrzani poslovni ritam. Zbog vlas h ambicija energi no ete željeti provesti neke svoje ideje i svoju volju. Ipak, imajte pri tome u vidu i mišljenje vaših poslovnih suradnika. U ljubavnom životu pokušat ete se nametnuti kao autoritet pred voljenom osobom. Postoji osoba koja djeluje provokativno i izazovno na vaše emotivno raspoloženje. Reagirat ete vrlo strastveno i ljubavno. Partner e prihva svaki vaš zov. U dobroj ste formi.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U osmišljavanju novih poslovnih projekata pra t e vas stvarala ki impuls i krea vna energija. Vaša inteligencija i sposobnost brzog i efikasnog prilago avanja bit e vaš glavni adut u poslovnim pregovorima. Vjerujte u svoje zavodni ke sposobnos .

Potrebno vam je ne ije prisustvo i emo vna naklonost, kao i dodatni po caj za ljubavnu vezu. Željet ete impresionirati blisku osobu. Uspjet ete. Priuštite si više odmora i više sna. Dane vikenda provedite u druženju s obitelji ili prijateljima.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Angažirani ste na razli itim stranama i budnim okom pratite doga aje na poslovnoj sceni. Postavite listu prioriteta kako biste što racionalnije koris li svoje znanje ili energiju.

Svoje ideje i inova vna rješenja predstavite u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Emotivno se zbližite s partnerom. Ako ste sami, u inite sve što je potrebno da osvojite blisku osobu koja vam se svi a. Uživajte u ljubavnoj igri. Promijenite prehrambene navike.

RIBE (20.2.-20.3.)

Dobro promotrite i proanalizirajte situaciju na poslovnoj sceni. Samo tako ete uo i povoljne prilike i mogu nosti za napredovanja. Definirajte svoje profesionalne vrijednos i obra te pozornost na korisne informacije. Ako vas u ljubavnom životu netko navodi na slobodnije emo vno izražavanje, prihva te taj poticaj. Odgovorite na emotivne signale ili ne iju ljubavnu poruku. Spontanost u izražavanju osje aja svi e cijeni . Slobodno izrazite svoje osje aje. Bit ete dobre volje i dobrog zdravlja.

10. sije nja 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Me unožno guralo do 1860-ih, kada su ga smislili Francuzi kako bi opisali novi dvokota s mehani kim pogonom.

Evo još par zanimljivosti iz svijeta biciklizma. U Kini danas postoji više od pola milijarde bicikala.

Svake godine ih se u svijetu proizvede više od 100 milijuna. Tour de France jedna je od najpoznatijih biciklisti kih utrka u svijetu. Prva utrka održana je davne 1903. godine i smatra se da je najve i test izdržljivosti u sportu uop e. Svaki bicikl, pa i vaš, mogao bi ispripovijedati svoju pri u i pustolovine. Stoga, bicikl u ruke i pod noge k novim stazama i životnim putovima.

Znate li što je me unožno guralo? Mnogi e uz osmijeh isprva odgonetnuti: bicikl. To prijevozno sredstvo ima u nas Me imuraca svoju dugu povijest i tradiciju, stoga se i dan-danas esto vi a na našim prometnicama, pa i na akove koj špici. Sve više dobiva na zna aju i kao rekreativno sredstvo. A znate li gdje i kako je nastao bicikl?

Prete a današnjeg bicikla je “draisine”, odnosno dvokota bez pedala koji se pokretao odugurivanjem nogama od tla. Ovu je novotariju osmislio 1817. godine njema ki barun Karl von Drais. Pojam “bicikl” nije postojao sve

ESPRESSO by

Darivanje nije ograni eno vremenom P

okloni su uvijek u modi.

Izraz su poštovanja, zahvalnosti, prijateljstva ili poslovnog bontona. Kad nešto poklanjamo, uvijek težimo k tome da naši pokloni budu originalni i prepoznatljivi. Jer, ve ina nas stavit e ruku na srce i priznati da su nam upravo takvi pokloni “s dušom” najdraži. U proteklim danima blagdana nije izostalo darivanje. Ali dobro je imati na umu kako darivanje nije ograni eno vremenom.

Dano nam je 365 dana svake godine (osim prijestupne, kad imamo dan više) da budemo maštoviti i originalni. Poklanjati možemo sitnice, predmete ve e vrijednosti, svoje rukom

ra ene originalne radove, svoje vrijeme i pažnju, svoju pomo , prijateljstvo ili ljubav.

Modaliteti darivanja tako er su neograni eni. Ne znam kojem ste se poklonu ovih dana najviše razveselili. Možda je to bio nakit, šal, okolada, ulaznica za koncert, zajedni ko vrijeme provedeno s prijateljima uz aj ili pokoju ašicu pi a i razgovora. Možda vam je poklon bio ozdravljenje poznatog bolesnika, neo ekivana pomo prijatelja ili zdjela puna vo a.

Svaki poklon koji nam je dan od srca veseli nas i trajno nam ostaje u sje anju. votjedna expresso kavica ne e pro i bez spom-

O

ena na jedan tradicionalan poklon koji vjerojatno nikad ne e izi i iz mode. Knjiga. A kad se radi o knjizi-planeru, onda to zavrje uje i pokoji redak više. Naj eš e su planeri oblikovani kao klasi ni rokovnici s kalendarijem i crtovljem. Ovih je dana do mene svojim nedoku ivim životnim putima stigla jedna neobi na knjiga-planer pod strogim i uko enim nazivom “U inkoviti menadžer 2014.”. Hm, tko ne bi poželio biti u inkovit i još k tome menadžer?! Knjiga vas tako pozove da zavirite u nju. I tad slijedi sjajno otkri e. Iza toga strašnoooo ozbiljnog,

gotovo do boli birokratskog naziva stoji bogatstvo korisnih, poticajnih ili tek toplih tekstova, misli, preporuka, ideja, pjesama, pri a. A i kalendarij je nadopunjen podsjetnicima na zna ajne blagdane i svjetske dane te pruža dodatnu funkcionalnost. Ovogodišnje izdanje obiluje raznolikim prilozima i inspirativnim stru nim pri ama. A sve to ure uje vrhunski tim autora. Za izdanje 2014. godine njih ak tridesetak. I zamislite, to djelo ima tradiciju izlaženja ve punih dvadeset godina. a uvena godišnja knjiga-planer ovu je godinu

T

prvi put dospjela u moje ruke.

Preoblikovat u misao iz djela “Poruke redovnika za kojeg sam se udala” autorice Katherine Jenskins koja glasi: “Ako je vrijeme za to, srest emo ljude koje bismo trebali sresti”.

Dakle, moja verzija te misli je sljede a: Ako je vrijeme za to, srest u knjige koje bih trebala sresti. Gotovo mi do e nažao da “razdjevi im” taj planer i u njega upišem pokoju obvezu, podsjetnik, ne iji broj telefona i svojim rukopisom “uprljam” te misli i pri e. Više o tom izdanju može se doznati i preko elektroni kog medija, odnosno portala www.menager.hr, gdje se može prona i

zapis jednog isto t ako oduševljenog itatelja. Citiram doslovno: ... dakle, M.E.P. je zaista pokazao da je institucija. Dvadeset godina je velika stvar, na ovim prostorima jedva da i države traju duže. Ponosan sam što sam imao ast ’svirati s vama’. Sve dosadašnje Managere uvam, veoma esto koristim/ kopiram/ dijelim ... maltretiram bližnje, pogotovo svoju djecu: Vidi što ovdje piše, vidi kako je to lijepo re eno... Što se mene ti e, ne postoji ništa bolje. Svaka ast!“ (S.M.) Pridružujem se tom oduševljenju. I hvala mom darivatelju što me upoznao s gospodinom z vanim “U inkoviti Menadžer”.

“

12

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Tugovanje i depresija

Sre a – nekad i danas

Novi po etak, stare pri e

PITANJE: Imam 38 godina. Nakon smrti sestre pojavili su mi se strah, trnci po rukama i nogama, lupanje srca, nemir, nesanica. Takvo stanje traje ve dva mjeseca. Želim napomenuti da nikada ranije nisam imala takve smetnje. U inila sam sve potrebne pretrage prema napucima obiteljskog lije nika koji su bili uredni, uzimala sam tablete za umirenje i spavanje (Oksazepam, Sanval), ali mi po njima nije bilo bolje. Što mi vi savjetujete?

ODG OVOR : Gubit a k voljene osobe izaziva tugovanje kod zdrave osobe.

Tuga se razlikuje od depresije na više na ina. Osnovni simptomi kod tugovanja jesu plakanje, gubitak na tjelesnoj težini, smanjeni libido, povla enje, nesanica, razdražljivost, smetnje koncentracije i pažnje, rijetke su suicidalne ideje koje su kod depresije este, nema op eg osje aja bezvrijednosti, dok kod depresije osoba misli da je loša ili bezvrijedna, mogu se tako er javiti i tjelesne smetnje koje vi osje ate (trnci, lupanje srca). Me utim, važno je ovdje navesti da osoba koja tuguje odgovara na razuvjeravanje i socijalne kontakte, što kod depresije nije slu aj. Isto tako važno

Ljudima današnjice ini se da je osobna sre a najvažniji životni cilj. Kako do nje sti i pou avaju i akademski i alternativni znalci, a koje ete recepte prihvatiti ovisi o vama, ako uop e trebate recepte. Možda ste poklonik dobre stare škole u kojoj ste nau ili da je svatko sam kova svoje sre e. Razloge za našu opsjednutost dobrim životom i osobnom sre om možemo povezati s porastom životnog standarda i slobodnog vremena, jer živimo u doba kad se više ne moramo baviti pukim preživljavanjem. Ma koliko mi jadikovali zbog gospodarske i društvene krize, ova su vremena ipak puno lagodnija i ugodnija od svih ranijih, samo su naši apetiti porasli i kriteriji se silno povisili. Tko je u devetnaestom ili ranijim stolje ima uop e mislio o ispunjenom životu, osim malobrojnih pripadnika povlaštenih staleža? Danas smatramo da ljudska bi a imaju pravo na kvalitetan i sretan život, iako se vrlo teško možemo složiti o tome što to uop e zna i i od ega se sastoji.

Neki ljudi jednostavno žive i zadovoljni su komadi em zemlje na kojem su podigli svoj dom i djecu, a drugi nisu zadovoljni i žive isprazno unato velikoj imovini, obrazovanju ili društvenom statusu, neki se vesele poklonjenoj ruži a druge ni dijamant ne može zadovoljiti, nema jasnih pravila. Doživljaj sre e osobno je iskustvo i po iva na individualnim razlozima i uvjerenjima.

Konkretne predodžbe o sretnom životu mijenjaju se pod utjecajem društvenih normi i vrijednosti, gospodarske situacije, kulturoloških i politi kih okolnosti.

Svaki je kraj prilika za novi po etak. Kraj još jedne godine, kraj blagdanskog ozra ja koje je mnogima bilo dobar izgovor za pretjerivanje u jelu i pi u, naro ito alkoholnom, prilika je za uvo enje novih navika i novih životnih stilova. Ve ina novogodišnjih odluka sadrži u sebi bar jednu crticu o tome kako e doti ni, ili doti na, u novoj godini voditi ra una o svojem zdravlju, pravilno se i redovito hraniti, svaki dan vježbati, tako skinuti poneki kilogram i do ljeta vratiti staru liniju. U estala prejedanja, u estali mamurluk, razgovori o prometnim i drugim nesre ama koje su nas šokirale, mnogima na žalost budu naj eš e uspomene na još jedan period kojem smo se veselili i za koji smo se pripremali.

U mnogim obiteljima u kojima jedan ili više lanova pretjeruju s alkoholom, blagdansko razdoblje zna biti upravo najteže za ostale njene lanove kojima umjesto ozra ja blagostanja i spokoja, blagdani donesu sva e, neugodne trenutke, nerijetko i nasilje. Izvan svakodnevne kolote ine posla i obiteljskih obaveza, u periodu koji doživljavamo kao razdoblje za zasluženi odmor, druženje i obiteljska okupljanja, još više dolaze do izražaja alkoholom uzrokovani problemi koji u nekim obiteljima postoje.

Uspore uju i atmosferu koja vlada u tzv. normalnim obiteljima u kojima vlada sklad i veselo raspoloženje sa svojim danima prigovaranja, sva e, sukoba i tuge, doga a se da mnogi, upravo u ovom periodu, postanu svjesni problema kojeg su do sada svi zajedno ignorirali.

A kad smo ga napokon uo ili, problem moramo i zapo eti rješavati. Kako?

Za rješavanje bilo kojeg problema izuzetno je važno da ga se najprije prepozna i dobro de inira. Kad su u pitanju alkoholom uzrokovani problemi i njihovo rješavanje, to je jedna od najzna ajnijih faza, jer ne samo onaj koji pretjeruje s pi em, nego su i lanovi obitelji esto skloniji probleme koje imaju pripisivati brojnim društvenim ili drugim razlozima, samo ne alkoholu koji je pravi izvor svih njihovih nevolja.

Pa se svi redovito ljute na krizu i depresiju u društvu, loše poslodavce, slaba primanja, neosjetljive susjede i prijatelje koji ih izbjega-

je znati da antidepresivi za razliku od depresije ovdje ne pomažu. Simptomi se kod tugovanja povla e za 6 mjeseci do godinu dana za razliku od depresije, gdje simptomi mogu trajati i više godina. Komplikacije tijekom žalovanja javljaju se kada imamo smetnje u procesu tugovanja kao što je odsutno ili odgo eno tugovanje, pretjerano tugovanje, produženo tugovanje, ili pove ana osjetljivost na štetne u inke kao što su psihijatrijski poreme aji, anksiozni, depresivni poreme aji.

S obzirom na to da vi nemate komplikacije tijekom žalovanja koje sam gore naveo, smatram da lijekove za umirenje trebate izbjegavati, a i sami ste se uvjerili da vam po njima nije bilo bolje.

Savjetujem vam da se javite psihijatru i on e znati kako i na koji na in da vas što prije izvu e iz tog stanja.

Masovna kultura i medijski nametnute recepture sre e pokušavaju nas uvjetovati i uniformirati. Mnogi ljudi slijepo slijede isforsirane slogane koji nemaju stvarnog smisla u njihovim životima i trebali bi otvoriti o i. Nesretnost u životu svojevrsni je izbor povezan s površnim prihva anjem klišeja o sre i. Ne treba im vjerovati. Nitko nije sretan zato što je pametan ili zgodan ili bogat ili mo an ili...

Sretan može biti i onaj tko nije pametan ili zgodan ili bogat ili mo an ili... De inicija sre e i zadovoljstva u životu prije se može prona i u pjesni kim slikama nego u pozitivnoj psihologiji. Osim toga, kroz itavu se povijest ljudskog roda ilozofske i religijske škole bave ovim pitanjima i nude nam razne odgovore, to je vje na i neiscrpna tema. Važno je znati da postoje rješenja za sve nas, bezbroj kombinacija, speci i nih aroma sre e i zadovoljstva koje je teško opisati rije ima, svatko bi mogao napisati svoju pri u. A ja u za danas završiti mislima koje su i vama vjerojatno ve pale na pamet.

Nekad su ljudima trebale male stvari da budu sretni, jer malo su i imali. Danas puno imamo i puno ho emo, ali po svemu sude i i dalje nam treba malo pa da budemo sretni....

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

vaju, ne žele i pogledati malo dublje i prepoznati da im je alkoholizam potrošio novce,doveo do problema na poslu, u prometu i u društvu, problema sa zdravljem, psihi kim i izi kim. U fazi prepoznavanja problema važna je uloga „zdravih“ lanova obitelji koji su i sami esto iscrpljeni dugogodišnjom borbom sa teškom svakodnevicom i neuspjelim pokušajima da stabiliziraju svoju obitelj, zaštite sebe i djecu od brojnih neugodnih posljedica alkoholizma jednog ili više lanova. Me utim, uhvatiti se u koštac sa situacijom, jedini je ispravni put i jedina ispravna odluka koju im prije treba donijeti. Nakon toga je potrebno u dogovoru sa stru njakom napraviti plan rješavanja problema i de inirati korake koje treba u initi.

Neizostavno je na tom putu motivirati osobu koja prekomjerno pije na suradnju i prestanak pijenja. Pri tome je za osobu koja je razvila ovisnost o alkoholu, jedini mogu i na in za promjenu taj da uspostavi potpunu apstinenciju od alkoholnih pi a. Naime, alkoholi ar koji se želi lije iti, ne smije više nikada popiti niti kap alkohola, za njega više ne postoji umjerena potrošnja.

Ostalima koji su u proteklom periodu pretjerivali u pi u, ali nemaju još razvijenu ovisnost, dobro e do i period jednomjese ne apstinencije od alkohola i iš enja organizma od brojnih, lošom navikom unešenih toksina, a ujedno e im to biti i test radi li se o alkoholizmu ili ne, jer pravi ovisnik teško izdrži i jedan dan bez alkohola.

Potpora stru njaka iz Savjetovališta za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam, kao i osoba koje su prolazile ili prolaze osobno iskustvo u apstiniranju od alkohola, dragocjena je pomo osobi koja uspostavlja apstinenciju, ali i njenim bližnjima koji tako er moraju nau iti kako mogu na pravi na in biti podrška i pomo onom koji prestaje piti.

10. sije nja 2014.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Ayurveda – majka svih medicina

Jedna od naj eš ih novogodišnjih odluka je izgubiti na težini , i to s dobrim razlogom, jer nakon obilne prehrane, kao što su meso, kola i i i pi e, to je uobi ajena odluka. Prekomjerna težina dobitak je povezan s više medicinskih stanja, uklju uju i sr ane bolesti , dijabetes i rak. Višak kilograma tako er može u initi da se osje ate umorno, kako fizi ki tako i psihi ki. Postoji mnogo na ina kako izgubiti težinu , ali metode koje e vam dati trajne rezultate su one koje mijenjaju vaše svakodnevne navike. Jedna od glavnih pomaga a je mjera s ayurvedom.

Ayurveda je jedna od nastarijih medicina, nauka lije enja koji se u Indiji primjenjuje više od 5.000 godina.,ona se koristi u raznim oblicima lje enja, masaži, prehrani, … pa tako i u pijenju aja. Prakti ari Ayurvedske medicine propisuju razli ita stanja tijela, zajedno s disanjem i medicinskim tehnikama.

Kao pripomo služe se ljekovitim biljem, masažnim uljima i prehranom s ciljem da se detoksicira sustav i dovede u ravnotežu. Tjelesne mani estacije bolesti pripisuju se neravnoteži triju temeljnih na ela, zvanih DOSHE. Vata tjera srce da kuca, krv da proti e, te poti e unkcije mozga i živaca. Kapha

je potencijalna energija, odgovorna za tjelesnu snagu i lubrikaciju tkiva.

Pitta se smatra posrednikom izme u vate i kaphe, upravlja metaboli kim procesima organizma, od probave do stani nih operacija.

Kada ova tri na ela prestanu djelovati uskla eno, pojavljuje se bolest.

kovitog bilja mogu biti toksi ne pa je potrebno prije uporabe provjeriti sastav svakog lijeka. Pravi znalci koji se bave Ayurvedskom medicinom pomno biraju biljke s kojima rade ajne mješavine, jer pravilnom prehranom u svakodnevnom životu balansiramo um, duh i tijelo, te živimo život u skladu s prirodom.

Kako bi se riješili bolesti Ayurveda svojom naukom pokušava izbaciti toksine i ne isto e iz našeg tijela zbog nepravilne ishrane, kroni nog stresa i ne isto a iz okoline. Istraživanja su pokazala kako neke Ayurvedske mješavine lje-

Pravilno pripremljeni Ayurvedski ajevi mogu se uzimati tijekom obroka, izme u obroka, ili u bilo koje doba dana.

Da biste mogli uživati u Ayurvedskim ajevima i osje at se zdravo i mršavo, ne trebate na put

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

do Indije, oko aj kao akove ka stanica puta aja nudi vam nekoliko vrsta Ayurvedskih ajeva naziva Antistres, Regeneration, Terra the Tulsi Orange Ginger, Man¨s tea, Women¨s tea, iji su glavni sastojci, zeleni rooibos, cardamom, biljka tulsi, grahova ljuska, naran a,cimet, klin i , umbir i ostalo ljekovito bilje organskog uzgoja.

Stoga uživajte u ajevima i budite i dalje veseli i zdravi, Vaš oko aj.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima u 2013.

Proizvo a 1 Volkswagen 2 Opel 3 Peugeot 4 Hyundai 5 Škoda 6 Renault 7 Citroen 8 Kia 9 Ford 10 Toyota 11 Chevrolet 12 Audi 13 Nissan 14 BMW 15 Dacia 16 Mazda 17 Mercedes 18 Suzuki 19 Seat 20 Honda 21 Fiat 22 Volvo 23 Land Rover 24 Mitsubishi 25 Jeep 26 Mini 27 Alfa Romeo 28 Porsche 29 Smart 30 Subaru 31 ostali UKUPNO

koli ina 4691 2684 2044 1862 1786 1732 1681 1637 1204 1038 1021 1005 758 755 732 670 471 447 421 326 238 164 82 51 50 48 40 39 38 27 60 27802

udio, % 16,87% 9,65% 7,35% 6,70% 6,42% 6,23% 6,05% 5,89% 4,33% 3,73% 3,67% 3,61% 2,73% 2,72% 2,63% 2,41% 1,69% 1,61% 1,51% 1,17% 0,86% 0,59% 0,29% 0,18% 0,18% 0,17% 0,14% 0,14% 0,14% 0,10% 0,22% 100%

ORYX Asistencija – pokriva i BINA Istru Nakon što je u prethodnom razdoblju preuzela brigu o tehni koj pomo i na ces te uklanjanju vozila na svim dionicama Hrvatskih autocesta, autoces Zagreb Macelj, Hrvatskim cestama, te potpisala krovni ugovor za podru je cijele RH sa MUP-om, ORYX Asistencija nastavlja sa širenjem i na samom po etku 2014. godine potpisivanjem ugovora i za dionice autocesta pod nadležnoš u BINA ISTRA-e, za osobna i teretna vozila. Na taj na in, od ukupno 1.250 km autocesta u Hrvatskoj, ORYX Asistencija odgovorna je za njih 1.069, ime je apsolutni lider u Hrvatskoj u pružanju navedenih usluga.

ORYX Asistencija garantira rješavanje problema u prometu u najkra em roku, ne duljem od 35 minuta ak niti u vrijeme najve ih prometnih gužvi u vrhuncu turisti ke sezone, a poglavito u zimskim uvje ma i poteško ama u prometu koje dolaze s prvim ve im snježnim padalinama.

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

10. siječnja 1979. je proizvedena posljednja Volkswagen Buba Cabriolet. Ovaj je automobil poznat po inovaciji sklopivog krova bez uz zadržavanje osnovnih dizajnerskih linija vozila.

Volvo istražuje nove sigurnosne i dizajnerske ideje Volvo Car grupacija (Volvo automobili) uspostavila je partnerstvo sa švedskom kompanijom POC koja razvija zaš tnu opremu za razne sportske ak vnos . Dvije kompanije e razmijeni znanje s ciljem istraživanja novih ideja na podru ju sigurnos i dizajna. Novo partnerstvo istražit e i iskoris t e mogu nos za pove anje sigurnosnog znanja i ponude Volvo automobila, ali i POC opreme. Prvi rezulta bit e predstavljeni u drugoj polovici 2014. godine. Prvobitni razvojni projekt temelji se na komunikaciju izme u automobila i biciklista.

10. sije nja 2014.

Novi Peugeot 308 SW kvalitete nove 308-ice ukomponirane u snažan i prostran karavan Peuge ot d i z ajner i osmislili su velik i dinami an karavan, niskog, snažnog i sportskog izgleda (dužine 4,58 m i visine 1,47 m). Zbog raskošnih dimenzija mo i e udovoljiti klijenteli koja traži osnovne odlike karavana: prostranost, izdašan prostor u unutrašnjosti, modularnost i prakti nost.

Prtljažnik novog Peugeot 308 SW, volumena 610 dm3, je me u najboljima u segmentu. Njegove jednostavne linije tvore prakti an i funkcionalan prostor.

Rukovanje je krajnje jednostavno (stražnja klupa se obara jednim potezom iz prtljažnika), a podnica je savršeno ravna. Završna obrada je na nivou više klase. Peugeot 308 SW je tako er izra en na novoj modularnoj platformi EMP2, ime je lakši i e ikasniji u vožnji. Novi Peugeot 308 SW tako er je 140 kg lakši od svog prethodnika.

Na in na koji se ponaša u vožnji smješta ga u svijet limuzina.

Benzinski i dizelski Euro 6 motori, dostupni od lansiranja, garantiraju izvanredne performanse.

Motor BlueHDi, koji emitira samo 85 g CO2/km, postavlja nove standarde u segmentu.

Samo nekoliko mjeseci od komercijalizacije novog 308 Peugeot širi svoju gamu i predstavlja novu siluetu. Novi karavan Peugeot 308 SW potpuno je nanovo osmišljen i od svog prethodnika preuzeo je samo ime, kao i 308. Peugeot 308 SW imat e svoju svjetsku premijeru na salonu automobila u Ženevi 2014., te e najprije biti komercijaliziran u Francuskoj, pa potom na prolje e u drugim europskim zemljama.

U unutrašnjosti, moderan, ist i inovativan Peugeot i-Cockpit, omogu ava voza u i putnicima jedinstven

doživljaj. Kvaliteta novog Peugeota 308 SW ogleda se u pažnji pridodanoj svakom detalju, s ciljem da vozilo

bude na nivou najboljih i potvrde napredovanja u gami Marke. 308 SW, koji se proizvodi u Sochauxu, pokretat e motori koji e se proizvoditi u francuskim pogonima Trémery i Douvrin. Peugeot 308 SW, koji e prvi put biti predstavljen javnosti na Salonu automobila u Ženevi 2014., bit e komercijaliziran najprije u Francuskoj, pa potom u drugim zemljama Europe, u prolje e idu e godine.

10. sije nja 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Volvo Concept XC Coupé sljede e poglavlje pri e o novom Volvo dizajnu Volvo je predstavljanjem prekrasnog Concept Coupe modela u rujnu prošle godine izazvao brojne pozitivne kritike i osvojio vrijedne nagrade te nam time dao uvid u novi dizajnerski smjer Volva. Istovremeno predstavljena je i svestranost nove SPA arhitekture na kojoj e se temeljiti svi budu i srednje veliki i veliki Volvo modeli.

Concept Coupé prva je od tri predvi ene dizajnerske studije. Sljede e poglavlje ove uspješne pri e o novom dizajnu Volva pokazuje kako se prepoznatljivi skandinavski stil i

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

vrhunska sigurnosti mogu upakirati u modernu ormu, a zove se Volvo Concept XC Coupé. U pitanju je konceptni model koji e osvanuti 13. sije nja na North American International sajmu automobila (NAIAS) u Detroitu.

Concept XC Coupé nastavlja bogatu tradiciju Cross Country i XC modela s kojima je Volvo 1997. godine pokrenuo novi tržišni segment.

Auto Hrvatska rabljena vozila s jamstvom Auto Hrvatska Automobili, lanica Poslovne grupe za program osobnih vozila koja okuplja ovlaštene prodajno-servisne centre u Zagrebu, Karlovcu, Zadru i Puli, nudi široki raspon osobnih i gospodarskih vozila, veliki izbor testnih i salonskih vozila iz bogate ponude marki, a sva su vozila provjerena i s garancijom.

Auto Hrvatska Rabljena Vozila u ponudi ima preko 200 rabljenih vozila – testnih i salonskih. Na rabljena vozila daje se me unarodna garancija u proširenom obujmu, a sva su vozila iz provjerenih izvora te imaju garanciju kilometraže. Auto Hrvatska Rabljena Vozila tako er nude i mogu nost zamjene staro za novo, staro za staro, besplatnu procjenu vozila i otkup vozila, a kod otkupa nema ograni enja u starosti i marki vozila te je isplata u roku 24 sata. Financiranje imaju kroz leasing, kredite i karti arske ku e.

Sve usluge objedinjene su u posebnoj akciji „klju u ruke“ koja olakšava potencijalnim kupcima da do u do svojih željenih vozila kako bi dobili sve na jednom mjestu.

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Novi Mercedes-Benz GLA 45 AMG - Svestrani SUV impresivnih performansi

Mercedes AMG nastavlja sa svojom inicijativom stalnog razvoja novih proizvoda: s novim GLA 45 AMG MercedesBenz šalje dinami nu poruku u rastu em segmentu kompaktnih SUV-a. Kombinacija mo no prepoznatljivog dizajna, AMG imena te superiorne snage motora i voznih osobina je jedinstvena: najmo niji etverocilindri ni motor serijske proizvodnje na svijetu, razvija ak 360 KS i 450 Nm okretnog momenta. Novi GLA 45 AMG high-per ormance SUV isti e se takoder i po niskoj emisiji i

potrošnji goriva. Uz potrošnju goriva od 7,5 litara na 100 kilometara (CO2 175 g/km), te u skladu s EU6 standardima emisije, GLA 45 AMG još jednom pokazuje da kod Mercedes AMG-a maksimalne per ormanse ne dolaze nužno na štetu ekologije. GLA 45 AMG tako er drži vode u poziciju s obzirom na dinamiku vožnje : ubrzava od nule do 100 km/h za 4,8 sekundi i dostiže najve u brzinu od 250 km/h (elektronski ograni ena). Zahvaljuju i kombinaciji AMG 4MATIC pogona na sva etiri

kotaca i AMG Speedshi t DCT 7-stupanjskog sportskog mjenja a, GLA 45 AMG impresionira svojim jednako sportskim kao i u inkovitim konceptom voznje .

Uz A 45 AMG i CLA 45 AMG, GLA 45 AMG je tre i automobil s etiri-cilindarskim turbo motoru kojim Mercedes AMG cilja na mla u ciljnu skupinu. Ovi trend-orijentirani kupci o ekuju stil, dinamiku i neovisnost osobine koje savršeno utjelovljuje ovaj novi high per ormance SUV iz A alterbacha. Imati u vidu

najrazlicitije želje i potrebe kupaca oduvijek je bila jedna od prednosti Mercedes-AMG. GLA 45 AMG sada proširuje svoju SUV liniju za pet modela (GLA 45 AMG , ML 63 AMG ,GL 63 AMG , G 63 AMG i G 65 AMG ). Mercedes - AMG nudi najširi raspon SUV modela me u svim high - per ormance premium brandovima .

Svjetska premijera Mercedes-Benz GLA 45 AMG biti e na Autosalonu u Detroitu, SAD, 13. sije nja 2014. dok se na tržištima o ekuje po etkom srpnja ove godine.

Novi Hyundai i10 osvojio prestižnu nagradu Autobest 2014.

Na 13. godiš njem izboru za najbolji novi automobil na tržištima Srednje i Isto ne Europe, novi i10 nagra en je prestižnim priznanjem Autobest 2014. To je druga Hyundaijeva nagrada u posljednje tri godine, nakon Elantre koja je odnijela pobjedu 2012. godine. U rujnu 2013. prvi primjerci nove generacije i10 sišli su s proizvodne linije u Hyundai tvornici u Turskoj, iji je godiš nji kapacitet proizvodnje 200.000 jedinica. Uklju uju i Hyundai eško postrojenje, godišnji europski proizvodni kapacitet doseže 500.000 vozila.

Od 2014. godine, 90% svih Hyundai modela koji se prodaju u Europi bit e proizvedeno u regiji. Autobest je jedan od najprestiž nijih automobilskih nagrada, a uzima u obzir 13 kriterija, uklju uju i dizajn, cijenu,specifikaciju opreme te servisiranje. Ž iri je sastavljen od uglednih automobilskih novinara iz 15 europskih zemalja.

16

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Naj eš e akumulatorske baterije Nikal-kadmij – Ni-Cd Ni-Cd baterija predstavlja prvu široko prihva enu punjivu bateriju op e namjene i dugo je bila jedina vrsta punjivih baterija malih veli ina. Nisu uvijek mogle zamijeniti klasi ne primarne baterije jer proizvode napon od samo 1,2 V, no taj je napon konstantan pri svim optere enjima i kroz cijeli životni vijek baterije. Uslijed malog unutrašnjeg otpora mogu dati jako velike struje. Upotrebljavaju se u svim trošilima kod kojih manji izlazni napon nije problem, a naro ito u trošilima koja zahtijevaju veliku struju, kao što su alati s baterijskim napajanjem, modeli s baterijskim napajanjem, beži ni ure aji, fotografske bljeskalice, prijenosne radiostanice, medicinska oprema i sli no. Imaju nisku cijenu, no mana im je malen kapacitet u odnosu na druge akumulatorske baterije. Sve se manje koriste i uvelike ih zamjenjuju Ni-Mh aku baterije.

Nikal-metal-hidrid Ni-Mh Sljede a generacija baterija, Ni-Mh (nikal-metal-hidrid), donijela je mnoga poboljšanja, ali i neke probleme.

Osnovni napredak je u tome što je toksi ni kadmij zamije-

njen hidridom (spojem metala i vodika) netoksi nog metala.

Ovaj ekološki znatno prihvatljiviji kemijski sastav donio je i znatno ve u (do 50%) gusto u energije od Ni-Cd baterija.

Ni-Mh baterije se odlikuju i znatno smanjenom kristalizacijom koja smanjuje kapacitet. Osnovni nedostatak im je oko dva puta kra i životni vijek. No NiMH bateriju ete napuniti i isprazniti barem 300-500 puta prije nego primijetite pad kapaciteta. Potencijalni nedostatak im je bio i vrlo izraženo samopražnjenje: ve 24 sata nakon punjenja baterija bi izgubila oko 10% svog kapaciteta, a nakon toga samopražnjenje bi polako padalo i smanjivalo se na 10% mjese no. Napretkom tehnologije, današnje baterije znatno manje gube kapacitet.

Pogodne su za rad u ure ajima koji su esto u upotrebi i koji imaju srednje do veliku potrošnju struje kao što su digitalni foto aparati i foto-

grafske bljeskalice, beži ni telefoni, igra ke, svjetiljke...

Ove baterije su poznate pod nazivima: Enelop, Always Ready, Ready to use... To su baterije tako er izra ene u Ni-Mh kemijskom sastavu ali u druga ijoj tehnologiji. Glavna im je odlika vrlo malo samopražnjenje – unutar prvih šest mjeseci kapacitet im padne oko 10%, a nakon 12 mjeseci 15-20% od ukupnog kapaciteta!

Mogu se upotrebljavati u svim ure ajima kao i standardne Ni-Mh baterije s tom razlikom što više ne ete imati neugodnih situacija da vam foto aparat, svjetiljka i sl. ne bi radili onda kada vam najviše zatrebaju.

kom ure aju. Li-ion baterija predstavlja ve i korak u evoluciji punjivih baterija. Budu i da kao osnovnu aktivnu tvar koristi litij, jedan od najlakših metala, ova vrsta baterije odlikuje se vrlo malom masom.

Jedna od najve ih prednosti joj je vrlo velika gusto a energije, ak dvostruko ve a od tipi ne Ni-Mh baterije, a odlikuje je i tri puta ve i nazivni napon (3.6V u odnosu na 1.2V).

Velika prednost joj je i što ne zahtijeva apsolutno nikakvo održavanje jer ne pati ni od memorijskog ni od kristalizacijskog efekta. Dakle, mogu e ju je puniti bilo kada i nema potrebe za periodi kom pražnjenjem. Li-Ion baterija je, sama po sebi, izuzetno osjetljiva na prepunjavanje i pretjerano pražnjenje, no za to se, umjesto korisnika, brine elektronika koja je ugra ena u svaku komercijalnu Li-Ion bateriju. Iako nije pogodna za pražnjenje jakom strujom, pokazala se kao izvrsno rješenje za mobilne telefone. Njezin životni vijek može biti skra en starenjem bez njene upotrebe.

Litij-ion - Li-ion

Litij-polimer – Li-Poly

Trenutno najpopularnije baterije za prijenosnu elektroniku jer se mogu izra ivati u svim oblicima i veli inama tako da e ikasno mogu popuniti bilo koji prostor u elektroni -

Sljede i korak u razvoju baterija na bazi litija predstavlja Li-Poly (litij-polimer) baterija. Ova vrsta vrlo je sli na Li-ion bateriji, s kojom dijeli i ve inu zna-

Nikal-metal-hidrid Ni-Mh – 2. generacije

ajki. Elektrolit baziran na polimeru omogu uje izradu gotovo potpuno proizvoljnog oblikovanja baterije, ak i u vrlo tanke oblike. Nedostaci u odnosu na stariju sestru su prije svega kra i životni vijek te ve a osjetljivost na niske temperature. Upotrebljavaju se u kamkorderima, foto aparatima, mobitelima i prijenosnim ra unalima. Prednost im je kompaktnost, mala težina, veliki kapacitet - najve i

me u punjivim baterijama.

Mane su im cijena i drasti no smanjenje kapaciteta ako se baterija esto prazni do kraja ili se konstantno grije. Takve uvjete imamo u prijenosnim ra unalima, pa bateriju treba vaditi iz ra unala ako je puna, a ra unalo priklju eno na struju. Ina e zbog zagrijavanja baterija može izgubiti 40% kapaciteta ve kroz nekoliko mjeseci. A/D ELECTRONIC.

TONERI I TINTE Veliki izbor originalnih i zamjenskih i i za sve vrste pisa a i tonera i tinti

popusta Uska 1, akovec, 396-606

Jesu li zakrivljeni ekrani smartfona hit?

Portal za knjigoljupce Pretraživanje prema naslovu, vijesti iz svijeta književnosti, recenzije, pri e, autori, top liste, citati i još mnogo zanimljivih informacija iz svijeta knjiga možete dobiti na portalu: www.najboljeknjige. co,m odnosno portalu za knjigoljupce. Zanimljivost koju ete tako er prona i na ovom portalu je i Book trailers. Uvidjet ete kako traileri nisu rezervirani samo za vaše omiljene

ilmske naslove. Ovaj portal predstavlja book trailere koji e vam kroz kratke videoisje ke prezentirati pojedine književne naslove. Trailere, kao i naslove u katalogu, možete ocjenjivati zvjezdicama. Najboljeknjige.com najpotpuniji je hrvatski portal za knjigoljupce jer donosi novosti o knjigama, piscima i izdavaštvu. Ocjenjujte, preporu ujte i razgovarajte o knjigama.

Nakon TV prijamnika, nedavno su Samsung i LG predstavili smartfone sa zakrivljenim ekranima. LG e proizvoditi ekrane dijagonale 6 in a, zakrivljene od vrha prema dnu, dok e Samsungov biti zaobljen prema bo nim stranicama, doznaje Reuters. Zakrivljeni ekrani u ranoj su fazi razvoja i omogu uju dizajn ure aja koji e omogu iti potpuno nove vrste gadgeta. Njihova proizvodnja još je skupa, a do sad smo ih mogli vidjeti na top modelima OLED televizora.

Dok je zakrivljene ekrane lako zamisliti na satovima ili raznim novim gadgetima, pitanje je kako e se to odraziti na telefone. Godinama smo naviknuti na ure aje ravnih ekrana i ovakva tehnologija omogu it e prili nu slobodu u dizajnu budu ih ure aja.

Sami ekrani nisu leksibilni,

ve su izra eni tako da budu zakrivljeni, kako bi bolje “sjeli” uz oblik našeg lica.

Zbog ega je i za koga uop e napravljen ure aj top klase zakrivljenog ekrana? U praksi je, naime, korist za korisnika

zakrivljenog ekrana gotovo zanemaruju a. Dijagonale smartfona i dalje su dovoljno male da zakrivljenost ne pridonosi kvaliteti percepcije slike, a izi ki osje aj rada s ovakvim telefonom u najmanju je ruku

nekonvencionalan. Telefoni sa zakrivljenim ekranima predstavljeni su, o igledno, kao demonstracija sile, namijenjena otvaranju novih marketinških fronti na zaoštrenom tržištu smartfona.

10. sije nja 2014.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 10.01.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 15:30 16:00 16:10

Videostranice Hrana i vino Vijes dana Poddravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino Boži ni koncert u Prelogu Ju er, danas, sutra Veliko platno Baš na (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA, 11.01.

08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:00 Katoli ka duhovna obnova (r) 13:15 Boži ni koncert u Prelogu (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report

08:00 11:15 12:05 12:45 13:30 15:00

Dje ja TV Baš na (r) Mladi govore Zagrljaj ljepote (r) Sport nedjeljom Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

PONEDJELJAK, 13.01.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Veliko platno (r9 Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

Obzori Veliko platno Ju er, danas, sutra Dom 2 (r) TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a Me imurski obi aji Ju er, danas, sutra Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

PETAK, 10.01.

SUBOTA, 11.01.

NEDJELJA, 12.01.

PONEDJELJAK, 13.01.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Ku onica (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Global 3000 (R) 14:30 Moja Istra 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Popevke i š kleci 21:20 Dokumentarni program 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Pressica 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Zajedno (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Global 3000 (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Manjinski mozaik (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Popevke i š kleci (R) 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra 13:45 TV Ordinacija 14:45 Zajedno (R) 15:20 Dokuteka (R) 16:30 Popevke i š kleci (R) 18:00 Pod pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:35 Mali oglasi 07:45 Manjinski mozaik (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:45 22:20 22:40 23:00 01:15 02:15

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:00 22:20 23:00

NEDJELJA, 12.01.

18:40 19:00 19:10 19:35 19:45 20:00

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica S koncertnih pozornica 22:00 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

20:35 Iz naših središta (R) 21:05 Ve er uz lm: Dar s neba (12) 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

UTORAK, 14.01.

07:58 08:00 09:00 09:30

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15 23:00 02:15 03:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

(r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak Obzori (r) Ju er, danas, sutra Igrani lm Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 14.01.

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Pri e iz svijeta 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Zagorje je jedno (R) 22:00 Zastupni ki klub 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 15.01.

07:58 Danas pogledajte 08:00 Dje ji program

09:00 09:30 10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra akove ki kutak (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Dom 2 Me imurski obi aji Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 15.01.

06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Boži ni koncert u Prelogu 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:30 Pri e iz svijeta 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Kajkavci 21:40 Otvoreno nebo 22:10 Iz fundusa galerije Gerama (R) 22:13 Iz fundusa galerije Gerama (R) 22:15 Putem Eu fondova 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 16.01.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

Videostranice Hrrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 16.01.

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Putem EU fondova 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 14:30 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 20. susre hrvatskih folklornih ansambala, 4. dio, 21:00 VTV Dnevnik 21:25 Vremenska prognoza 21:30 TV aukcija 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. sije nja 2014.

MLADA AKOV ANKA IVANA MR ELA prepoznatljiva je po vintage imidžu, ali sve više i p

“Vi ste kak holivud iz ‘40-ih. Kak ste kkr PIŠE: E: DANIJELA MIHOCI Ivana vana Mr ela, umjetnica, modna dizajnerica, d di j i magistra i t grafike, iznimna Me imurka sa stalnom adresom u Zagrebu, podsje a me upravo na Balaševi evu Ljerku koju on opisuje stihovima: …Bijela haljina u višnjama o, najlepša je, bez razmišljanja crven kaiš, a struki stišnjen…

Upravo je to slika Ivane kada je ugledate bilo na akove koj ili zagreba koj špici i baš kao što Balaševi kaže u pjesmi “korzo se zanjiše, špalir se nadiže“ kad gradom pro e ova lijepa i ugla ena djevojka koja iska e posebnim stilom i imidžem.

Dio njenog stila obavezni je crveni ruž za usne i vintage odje a iz vremena 40-ih, 50-ih godina prošloga stolje a, kada su se pobožno slušali Elvis i Plattersi te se voljelo Deana Martina, a podjednaku pažnju plijenile su vintage pin-up djevojke poput Betty Grable, Ave Gardner, Marie McDonald, Bette Davis, Marilyn Monroe, Jane Russell, Jean Harlow i svakako Bettie Page.

- Zahvaljuju i roditeljima odrastala sam uz zvukove Elvisa, Plattersa, Richieja Valensa…

Gledala sam stare holivudske filmove i divila se ženstvenim glumicama i op enito ženama toga doba, njihovim rizurama, odje i i gestama. To sve utjecalo je na moj današnji stil.

Jako volim razdoblje etrdesetih, pedesetih prošloga stolje a. Sje am se da su u vrijeme kada sam bila školarka na nacionalnoj televiziji vrtjeli cikluse starih holivudskih filmova koje bih ja uvijek, redovito, bez da sam ikoji propustila, gledala prije škole. Gledala sam kak su odjevene te žene, kak imaju lijepe rizure, kak su elegantne, seksi… Sve sam to upijala i maštala, radnja filma mi nije bila

bitna. Ve sam tada imala želju odijevati se poput tih holivudskih diva, no bilo me sram. Kad me prošao i kad š pubertet b k d sam došla u Zagreb i skužila da tu mogu biti svoja i odijevati se kako želim, bez srama, moj se stil krenuo razvijati u sadašnjem smjeru.

Joj, sje am se da sam si, kada sam prvi put stavila crveni ruž na usne, izgledala k’o ciganka. Bilo mi je udno, preveliki kontrast, no malo-pomalo sam se navikla. Po ela sam si ure ivati i rizuru u tom stilu, shvatila sam gdje si mogu nabaviti odje u iz tog razdoblja, ponešto sam si sama sašila, gnjavila mamu da to ini, obilazila sam Hreli i tak sam se iz jedne prili no bezli no odjevene djevojke, bez previše stila, preobrazila u ovo što danas jesam, otvoreno e Ivana Mr ela.

Na Hreli po vintage odje u Kaže da danas prati hrpu blogova raznih djevojaka koje su jednako oduševljene ovim stilom, ne bi li naišla na kakav dobar kroj za haljinu ili koji drugi komad odje e ili kakvu zanimljivu kreaciju koju onda kopira ili možda ak kupi, ukoliko postoji takva mogu nost.

Rockabilly ekipa i pin-up djevojke svake godine u Svetom Martinu na Muri - U Svetom Martinu na Muri održava se nekoliko godina unatrag TRASH & BURN AMERICAN CARS MEETING & ROCK ‘N’ ROLL FESTIVAL, kamo ekipa do e sa svojim ameri kim motorima, automobilima, održavaju se koncerti rock i rockabilly bendova, pin-up

djevojke se otkaju za kalendar i tak. Evo baš je na Nikolinje u akovcu predstavljen kalendar za 2014. s otkama nastalim na ovogodišnjem estivalu. Ja se nisam otkala, niti sam otkala, ve sam radila promo filmi kojim e biti najavljen sljede i estival, otkriva Ivana.

— Puno odje e i modnih dodataka iz razdoblja ‘40-ih, ‘50-ih kupujem na Hreli u, ali i putem e-baya. Osim toga, imam prijatelja koji je staretinar, koji mi nalazi torbice i suncobrane, koje posebno volim. Kupujem i po našim du anima nove stvari koje se mogu uklopiti u tu retro modu. Još je s odje om bilo lako, no osobno u po etku mi je najteže palo napraviti rizuru. Petljala sam, slagala, isprobavala sama, sve dok jednog dana nisam odlu i-

la potražiti tutorial na Internetu o tome kako da si napravim rizuru. Ljudi misle da mi treba jako puno vremena da se ovako uredim, al’ zaista nije.

S rizurom ne petljam puno – operem kosu, stavim špangice, nasprejam i odem tak spavati.

Ujutro malo popravim i to je to. Za svaki dan na lice stavim rumenilo i crveni ruž i nema se tu kaj. Za posebne prigode, primjerice, koncerte, neka druženja i sli no, ipak potro-

šim više vremena. Lijepo se sredim, našminkam, nakitim, zbegecam, pripovijeda mlada umjetnica, koja izvrsno nosi odabrani stil.

Da je Ivana doista poput djevojke iz Balaševi eve pjesme, potvr uju i komentari onih koji je sre u.

— ini se da se ve ini svi a moj stil odijevanja. Nikad nisam dobila nikakav ružan komentar na ra un svog stila.

Naj eš e mi starije dame pri-

laze i govore nešto kao: ‘Isuse, sli ite mi na onu glumicu iz toga i toga filma…’ ili ‘Joj, pa tak se moja baka nekad obla ila!’ ili ‘Vi ste kak holivudska diva iz ‘40-ih. Kak ste krasna!’. ak mi i nude odje u. Jedna rendica mi je ponudila hrpu stvari od tete iz Švicarske i baš sam sad sva u iš ekivanju zbog toga. Jako se veselim. Zadnje sam od jednog renda dobila suncobran od rižina papira iz Floride, original iz ‘40-ih. Stalno ga nosim kada sam ljeti na zagreba kom as altu, gdje sunce nemilosrdno prži. Volim takve stare, unikatne stvari koje imaju pri u, koje je netko davno u svojim mladim danima nosio, a sada sa mnom imaju neki drugi život, kazuje Ivana.

Ivana nije usamljena u svojoj žarkoj ljubavi prema retru.

— U Zagrebu ima dosta ljudi koji njeguju ovaj stil. Nekako mi se ini da popularnost ovog stila i razdoblja ‘40-ih, ‘50-ih raste. Ja imam svoju rockabilly ekipu s kojom se redovito na-

10. sije nja 2014.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

po jedinstvenom umjetni kom radu - autoportretima

udska dska diva krasna!”

U svibnju prvi put u rodnom gradu Doma a, akove ka publika u umjetnosti Ivane Mr ele po prvi put mo i e uživati u svibnju ove godine, za kada najavljuje svoju samostalnu izložbu u Centru za kulturu u povodu Majskoga muzi kog memorijala.

- Jako sam po aš ena što su me zvali da svojom izložbom sudjelujem u Majskom muzi kom memorijalu. Jako volim Josipa Štolcera Slaven-

Utabati mjesto u svijetu umjetnosti

lazim po raznim koncertima i festivalima, srijedom smo u Pepermintu, vikendom u Vintage industrial baru, gdje se redovito održavaju koncerti stranih rockabilly bendova.

Na prolje e se okupljamo u Medulinu, kamo dolaze stranci, poklonici ovog stila, i to je jedno super druženje. Zanimljivo je, a možda manje poznato da se rockabilly ekipa i poklonici ovoga stila okupljaju i u Me imurju i baš mi je drago da je to tako.

Iako je prvotno zamje ujemo po njenu stilu, Ivanu Mr elu mnogi su ve zamijetili i po njenu umjetni kom izri aju, i to ne samo u Hrvatskoj, ve i izvan nje. Osobite kritike i pohvale te priznanje za svoj umjetni ki rad Ivana je primila u Tuzli, gdje je na poziv organizatora izlagala na XV.INTERBIFEP-u, internacionalnom bijenalu crteža i gra ika.

— U Tuzli se svake dvije godine održava internacionalno bijenale crteža i gra ika, gdje sam upala sa svojim gra ikama – napravila sam autoportret, kao i portret svoga de ka u konceptu svakodnevnih aktivnosti, poput pranja ruku, tipkanja po mobitelu, ešljanja - te sam dobila nagradu za mladog umjetnika kojom mi je omogu eno da priredim samostalnu izložbu. Nekako sam stekla dojam da u Tuzli izuzetno cijene umjetnost. Prema nama su se ponašali kao prema nekim zvijezdama, sve smo imali osigurano, organizacija doga aja je bila izvrsna, a posje enost nevjerojatna, kao i medijska pra enost. U Zagrebu umjetnici

skog, njegov opus i baš sam po aš ena što sam pozvana doprinijeti memorijalu. Trenutno sam jako okupirana tom dolaze om izložbom. Znam da moram dati 500 posto od sebe jer manje nije dovoljno.

Doma a publika ipak izaziva odre eno strahopoštovanje, odgovorno e Ivana, koja nije željela otkriti koncept izložbe koju priprema, paralelno rade i na nizu drugih projekata.

pokažem što radim, što sam postigla. Izložila sam svoje autoportrete koje sam obradila na na in da se vidi da sam ja iz Me imurja, iz akovca... Ja uvijek radim sebe. Barem sam do sad. Nekako me prolazi ta faza.

Mislim da u autoportrete na neko vrijeme ostaviti po strani, razmišlja Ivana.

jedva dobe pažnju, dok smo tamo stekli dojam da ljude zaista zanima to što radimo, pripovijeda Ivana.

Mlada akov anka završila je modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a potom i Akademiju likovnih umjetnosti, smjer gra i ki odsjek. Sada kada je zaokružila svoje gotovo desetogodišnje akademsko obrazovanje

Ivana Mr ela ilustrira udžbenike, bavi se dizajnom, izradom raznih videouradaka, scenskih rješenja, snima i sudjeluje u snimanju spotova i TV reklama. Tako je, primjerice, jedna od akterica u spotu

želi se nametnuti kao umjetnica, želi utabati svoje mjesto u svijetu umjetnosti.

Zagreba koj publici nedavno se predstavila kao jedan od izlaga a na godišnjoj izložbi Hrvatskog društva likovnih umjetnika, ija je lanica, ali i kao goš a izlaga ica na nedavnom Modnom ormaru, izložbi mladih umjetnika koju organizira Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu.

— Modni ormar je natjecanje studenata u modnim kolekcijama, koje prate razne izložbe. Mene su ove godine zvali kao bivšu studenticu da postavim samostalnu izložbu. Bila mi osobita ast. To je prilika da kao bivši student

Bojana Jambroši a u pjesmi “Sretan Boži “, ali i u spotu Luke Nižeti a te, primjerice, reklami za Internet. Osim toga, suosniva ica je Kisdihanda, niza nedjeljnih vintage druženja uz tematske kola e i glazbu ‘40-ih, ‘50-ih i ‘60-ih prošloga stolje a u jednom zagreba kom klubu. Povrh svega na e vremena sudjelovati u raznim umjetni kim radionicama i kolonijama, pa njenu životopisu gotovo da i nema kraja.

Ova mlada umjetnica ilustrirala je udžbenik za 3. razred osnovne škole, pa bi dolaze a generacija hrvatski jezik mogla u iti iz itanke s njenim ilustracijama.

Kvalitetno roditeljsko vo enje

- Sura ujem sa Školskom knjigom još od vremena kada sam studirala. Ilustriranje udžbenika je velik i zahtjevan, nadasve odgovoran posao. Sje am se da sam kao dijete obožavala neke ilustracije u itankama i koliko mi je bilo važno da povežem sliku i gradivo. Još se i danas sje am nekih pjesmica na temelju ilustracija iz knjige. Zato kad sam radila na ilustracijama uvijek bih se pokušala staviti u kožu tog nekog klinca koji lista tu itanku. Bilo mi je važno posti i da se djeca kad listaju itanku i gledaju ilustracije zaustave i primijete nešto što sam nacrtala te da zaklju e kako im je to baš fora, isti e Ivana.

I Ivanin otac je ilustrator pa joj je u ovom zahtjevnom poslu bio velika podrška, ali i kriti ar, makar kaže ona nema ve e kriti arke, konstruktivne kriti arke, od njene mame.

— Roditelji su mi velika podrška, ali i kriti ari, osobito mama. Oni su krivi što se danas bavim umjetnoš u jednako kao što su krivi što furam retro. Tata je crta . Od malena sam bila okružena njegovim crtežima i tako se zahvaljuju i njemu razvila ta moja sklonost prema crtanju. Uvijek sam bila okružena hrpom lomastera i bojica. Oko mene su se uvijek okupljali klinci kojima bih crtala, a kad sam krenula u školu nekako su primijetili tu moju sklonost crtanju i talent pa sam završila u likovnoj grupi, po ela

sam primati nagradice za svoje radove. Osnovnu školu završila sam u akovcu na I. OŠ, gdje sam imala odli nu profesoricu likovne kulture Miru Žerjav.

Ona je bila ta koja je skužila da imam to nešto, neki talent, pa mi je pomogla razviti ga, stalno me tjerala da dam više i pokažem koliko mogu. U to vrijeme sje am se nizala sam razne nagrade s natjecanja, a ako sam dobro informirana, na memorandumu škole još je i danas crtež, moja interpretacija školske zgrade.

I kroz srednjoškolsko obrazovanje u Graditeljskoj školi u akovcu, gdje je završila za dizajnera unutarnje arhitekture, Ivana je imala krasno mentorstvo. A njena je mama odgovorna što je završila upravo ovu školu i što se dalje otisnula u umjetni ke vode.

— Rekla mi je ‘ajde, idi, probaj im nešto nacrtati, bar eš vidjeti vrijedi li što to tvoje crtanje’. Nakon takvog obrazovanja bilo je logi no upisati Tekstilnotehnološki fakultet u Zagrebu.

Odabrala sam modni dizajn. Baka je šivala, mama je šivala u našoj ku i i ja sam htjela šivati. No to su mi uvijek ograni avali jer sam morala paziti da se ne prošijem po prstima budu i da sam crtala, pa sam ja onda ru no šila.

Tek kad sam došla na faks po ela sam šivati, ak sam razmišljala o stvaranju kolekcija. Sada opet intenzivno razmišljam o tome, otkriva Ivana.

NAJAVLJUJEMO

PODROOM Drink And Music Club, srijeda, 15. sije nja

Proslava Muzi ke nove godine Prošle godine po prvi put u Podroomu se organizirao do ek Muzi ke nove godine. Svi koji su došli bili su oduševljeni programom, sviralo se, plesalo i družilo do ranih jutarnjih sati.

Ove godine program je još ja i.

Podroom e u srijedu 15. sije nja ugostiti devet doma ih bendova, bend doma in je Sigma, a njihovi gosti su No na smjena, Sanjari, Zibe, Pastiri, Zodiac, Žiga, TS Kumovi i Globus band.

Svake nove godine muzi ari marljivo rade na tome da se mi dobro provedemo i zabavimo, pa ve tradicionalno oni svoju novu godinu do-

ekuju malo kasnije. Cilj je da se okupe kolege muzi ari, da zapjevaju i zasviraju za svoju dušu te da se zajedno sa svojim obiteljima i prijateljima dobro zabave. Posjetitelji i gosti ove manifestacije mo i e do ranih jutarnjih sati uživati u odli noj glazbi, a za dobro vino i jelo pobrinut e se Vinarija “Kojter”, obiteljsko gospodarstvo “Posedi” i mesnica “Mihali ”.

Kao i uvijek, doma in i organizator e se potruditi da se svi dobro provedu i zabave te uživaju cijelu ve er. Do ite i zabavite se uz primamljive zvukove i dobro poznatu atmosferu.

SPEKTAKULARNI KONCERT u Graditeljskoj dvorani, petak, 14. velja e

Tony Cetinski svima koji vole i ljube pjeva u akovcu Tony Cetinski za ovogodišnje Valentinovo, od svih gradova i mjesta za koncert, odabrao je akovec kao grad u kojem e sve zaljubljene odvesti na arobno glazbeno putovanje prepuno ljubavnih vibracija. U petak 14. velja e ove godine, na Valentinovo, akovec se tako pretvara u Grad zaljubljenih.

Najljepšu to ku na i taj dan za sve one koji vole, šire pozitivne emocije i nježnost

podarit e a tko drugi nego glazbenik ije pjesme govore upravo o ljubavi i potrebi da volimo i budemo voljeni.

Tony e zajedno s vrhunskom glazbenom postavom i produkcijom usre iti sve one koji odlu e Valentinovo provesti s najdražima u romanti noj atmosferi dvorane Graditeljske škole akovec, upotpunjenoj ljubavnim pjesmama na samo Valentinovo u petak 14. velja e od 20 sati.

Ulaznice se od srijede 8. sije nja nalaze u prodaji za parter/tribine po 80 kuna, a VIP 150 kuna na sljede im mjestima: akovec - Caffe bar Arcus, Caffe bar Paladin, Caffe

bar Lap, Prelog - Caffe bar Forum, Mursko Središ e - Pizzeria Vuri, Palovec - Domino bar, Varaždin - Bar ly, Caffe bar RockArt, Ludbreg - Caffe bar Jura i Sustav Eventim.

FORMULA 13 1 Instant Crush DAFT PUNK FT. JULIAN CASABLANCAS 2 Say Something A GREAT BIG WORLD FT. CHRISTINA AGUILERA 3 Bullet FRANZ FERDINAND 4 Trumpets JASON DERULO 5 Temple KINGS OF LEON 6 Who You Love JOHN MAYER FT. KATY PERRY 7 Ordinary Love U2 8 Losing Sleep JOHN NEWMAN 9 Afterlife ARCADE FIRE 10 High Hopes BRUCE SPRINGSTEEN 11 I’d Rather Be High DAVID BOWIE 12 Bound 2 KANYE WEST 13 Perfume BRITNEY SPEARS 14 Wake Me Up ALOE BLACC 15 La Flaca SANTANA FT. JUANES

Top Hit List 1 JELENA ROZGA - Cirkus

TOP LISTA DOMA IH

2 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 3 MEJAŠI - 5-6 piva 4 PSIHOMODO POP - Donna 5 NENO BELAN - An ela an ele 6 TONY CETINSKI - Zar malo to je 7 cELEMENTAL - Prokleta ljubav 8 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 9 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 10 PARNI VALJAK - Tanki živci 11 ŽIGA - Prosjak 12 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 13 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 14 SEVERINA - Hurem 15 GORAN KARAN - Ljubav uvaj

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 39

! ! !

O V NO

METSS TRNOVEC

Trnovec 11

RADNO VRIJEME RADNIM DANOM 7-19 NEDJELJOM I PRAZNIKOM 7-11

10. sije nja 2014.

SPORT U ATLETIKA

AK Me imurje ponovno dobar u organizaciji Kros lige “Globetka” i školskih kroseva U 2012. godini, kada je održano šest kola i nastupilo u prosjeku 60 natjecatelja i ukupno je sudjelovalo njih 104, u 2013. godini u održanih osam kola bilježi se prosjek od 74 trka a, a ukupno ih je sudjelovalo 168. Jedan od razloga pove anju broja sudionika u 2013. godini je i uvo enje kra e staze od 3,6 km u posljednja tri kola, koja je dodatno privukla nova imena u organizirano tr anje.

Održavanje lige prema pravilima i propozicijama za održavanje atletskih natjecanja ne bi bilo mogu e bez angažmana lanova AK-a Me imurje, a posebne pohvale zaslužuju voditelj tehni ke službe Dragan Nedelkovski, te predstavnik Zbora atletskih sudaca Krešimir Bari , koji su uspješno odradili svih osam kola, kao i nezaobilazni Mario Do-

bša. Proljetni i jesenski krosevi za u enike osnovnih i srednjih škola Medimurja održavaju se u akove kom parku od 2005. godine, odnosno ve devetu godinu za redom, i postali su prava atletska tradicija koja je svake, pa tako i prošle, godine okupila veliki broj mladih trka a.

Povijesni uspjesi u kupu Hrvatske Atletskog kluba Nedeliš e U 2013. godini lanovi Atletskog kluba Nedeliš e imali su 60 dana natjecanja od akovca i Varaždina do Splita, Rijeke, Pule, Osijeka, Budimpešte i Utrechta.

Za klub je nastupilo više od stotinu natjecatelja u kategorijama lima a, mla ih kadeta, starijih kadeta, mla ih juniora, juniora, mla ih seniora i seniora te u istim kategorijama kod ženskih.

S atleti arima su radili treneri Aleksandar Puklavec, Željko Jagec i Goran Oreški. Tijekom godine sve klupske ekipe plasirale su se me u najbolje u državi.

Najve e ekipne uspjehe postigle su ženske ekipe. Na finalima ekipnih prvenstava peta mjesta u

državi osvojile su kadetkinje, juniorke i seniorke. Kod muških seniori i juniori su bili šesti, a kadeti dvanaesti klub u državi. U kupu Hrvatske postigli smo dva povijesna uspjeha. Seniorke su na finalu kupa Hrvatske po prvi put izborile pehar za tre e mjesto u državi, a tijekom rujna kadetkinje su nadmašile taj veliki uspjeh, izborivši sjajno drugo mjesto u državi. Juniorke su bile tako er odli ne zauzevši peto mjesto u državi. Kod muških seniori su bili šesti, juniori deseti, a kadeti devetnaesti klub u državi. Tu su, naravno, i mnogi pojedina ni uspjesi koje je teško nabrojiti u ovom kratkom pregledu.

BADMINTON

Prvih dvadeset godina BK-a Me imurje Iza BK-a Me imurje jedna je iznimno uspješna godina u organizacijskom i natjecateljskom dijelu. Ispunjeni su planovi rada kluba u svim segmentima, od treninga do nastupa, nabavljanju sportske opreme i rekvizita, organizaciji proslave 20 godina uspješnog rada kluba, organizacije saveznih turnira i PH 2013. za seniore i veterane te 5. me unarodnog turnira za mlade“ COYI 2013.“, organizacije natjecanja u Me imurskoj badmintonskoj ligi, nastupu mladih igra a na me unarodnim kampovima i turnirima itd. Sportski su rezultati više od o ekivanog svih ekipa kluba. Sve ekipe kluba od najmla ih poletaraca do veterana uspješno su nastupale na saveznim turnirima HK-a, PH 2013., EPH 2013. i me unarodnim turnirima. Rezultati su odli ni na PH 2013., sve ekipe

kluba ukupno su osvojile 23 medalje, i to 4 zlata (Borna Vadlja 2 zlata pojedina no i u paru kod poletaraca, Ela Trstenjak u ženskom paru kadetkinja te Danijel Zadravec u paru kod veterana), 3 srebra (Luka Grubi u paru mla ih kadeta, Ela Trstenjak kadetkinje pojedin no i Višnja Matotek veteranke pojedina no) i 16 bron anih medalja. Na ekipnim PH 2013. seniorska muška prva ekipa (Luka Vlahek, Matija Hranilovi i Petar Žini ) osvojila je zlato, druga ekipa bron anu medalju (Danijel Zadravec, Nikola Šoštari i Viktor Ruži ), a seniorska ženska ekipa (Jelena Novak, Lucija Zadravec i Ela Trstenjak) bron anu medalju. Na EPH 2013. kadeta naša ekipa (Filip Bel, Lino Zadravec, Luka Grubi , Ela Trstenjak, Laura Horvat i Barbara Kancijan) osvojila je srebrnu medalju.

TENIS

Sjajan povratak Ive Odli na godina za Mekovec nakon Emu Mikul i šest mjeseci pauze 18-godišnja akov anka Iva Mekovec, koja se nakon šest mjeseci stanke zbog bolesti (preboljela žuticu) vratila u rujnu pro esionalnom tenisu, povratak je obilježila na najbolji mogu i na in. U Budvi je osvojila Futures vrijedan 10.000 ameri kih dolara. To je njezin tre i osvojeni ITF turnir u samo dvije godine pro esionalne seniorske teniske karijere. U finalu turnira, koji je odigran u crnogorskom ljetovalištu, svladala je Katarinu Joki iz BiH, koja je ina e u etvrtfinalu bila u tri seta bolja od druge akove ke igra ice koja igra na ITF nivou turnira, Eme Mikul i . Iva Mekovec (18) osvojila je drugi u nizu turnira tenisa ica koji se igrao na Bra u (tako er nagradni ond od 10.000 dolara), i to nakon pobjede nad Milanom Špremo (Srbija) 67 60 63. Prethodno je

u polufinalu koji je tako er igran isti dan pobijedila prvu nositeljicu, ehinju Barboru Krejcikovu 63 62.

Ivi je ovo bio etvrti ITF naslov u karijeri, drugi prošle godine nakon što je slavila u Budvi.

Ema Mikul i od turnira do turnira bila je sve bolja i potkraj sezone otišla u Australiju. Tamo je na tvrdoj podlozi, koja joj ak možda više odgovara nego zemlja, pokazala da nije pogriješila kada je na kraju sezone odlu ila oti i na “drugi kraj svijeta”, gdje je usprkos rankingu tek oko 600. mjesta na WTA listi uspjela zaigrati na turnirima challenger kategorije i tako do i do uspjeha karijere. Sjajnu ormu iz Australije i hard podloge, Ema Mikul i potvrdila je po povratku u Hrvatsku i ITF utures turniru, koji se igra u teniskom centru Bolu na Bra u. Ema je tako stigla do tre eg finala (nakon Macona 2012. i Prokuplja 2013.) i do prvoga

pro esionalnog naslova u karijeri. 21-godišnja akov anka je u finalu ITF turnira tenisa ica u Bolu bez ve ih problema pobijedila ehinju Gabrijelu Pantuckovu - 6:2, 6:3. Ovaj rezultat omogu io joj je proboj me u 500 najboljih tenisa ica na WTA listi.

RUKOMET Ženski rukometni klub Zrinski akovec iza sebe ima odli nu 2013. godinu. Sezonu 2012./2013. prva ekipa završila je na prvom mjestu, ali, na žalost, zbog financija klub nije krenuo u borbu za viši rang. Nakon polusezone 2013./2014. Zrinskice su prve na tablici s maksimalnim u inkom. ŽRK Zrinski u sezoni 2012./2013. godine osvojio je prvo mjesto i samim time plasman u 1. Hrvatsku rukometnu ligu za žene seniorke, a znamo iz kojih razloga se nije prijavio za natjecanje u tom rangu, što vjerujemo da se ne e ponoviti u sezoni 2013./2014. godine. U prvom dijelu sezone 2013./2014. godine ekipa se opet nalazi na prvom mjestu s maksimalnim brojem bodova, iz devet utakmica osvojeno je 18 bodova. Moramo napomenuti da je Zrinski aktualni državni prvak Hrvatske u kadetskoj kategoriji, igra ice ro ene 1996. godište i mla e, a naslov je osvojen u petom mjesecu na estivalu rukometa na završnom natjecanju u Umagu u konkurenciji 12 najboljih ekipa

Ponovno su odli ne bile i rukometašice Zrinskog

Hrvatske, izme u inih i ve inom prvoligaških ekipa poput Podravke, Lokomotive, Zameta, Dugog Sela, Vranjica, Splita, Zeline. Seniorska kipa koja se natje e u II. Hrvatskoj rukometnoj Sjever sastavljena je od ka-

detkinja i mla ih kadetkinja. Tu je važno spomenuti da je ekipa svake godine sve mla a jer igra ice kada završe srednju školu ve inom se upisuju na akultete van akovca i Me imurja i u klubu ostaju bez njih. U kadru

prve ekipe je 25 igra ica koje se natje u u tri državna ranga.

Osim toga, klub ima i selekcije djevoj ice ro ene 2000./2001., kao i selekcije 2002./2003. i djece 2004./2005. koja se natje u u minirukometu.

Rukometašima Preloga sezona za pam enje Govore i o rukometu, treba spomenuti uspjehe novog prvoligaša Preloga, u akovcu se pokušavaju od najnižeg ranga vratiti na stare pozicije. Rukometni klub Prelog ima iza sebe sezonu za pam enje. Rukometaši su kao prvaci Druge lige izborili plasmana u Prvu ligu u kojoj su na kraju prošle godine završili na visokom tre em mjestu kao novaci u ligi s tek dva boda manje od vode eg KTC-a. Osvojili su i me imurski kup te ih o ekuje ogled s odli nim Premijerligašom Varaždinom. U 2013. godini RK Prelog postao je jedan od bitnih aktora u sportskom životu Grada Preloga, a i šire, što je rezultat višegodišnjega planskog rada u svim kategorijama rukometnog kluba. Sam plasman

Prve lige. Nema ni jednog kluba gdje protivnik može sa sigurnoš u ili pola snage ubilježiti pobje-

u viši rang, odnosno Prvu ligu, zna io je natjecanje s klubovima koji su igra ki i organizacijski na puno višem nivou nego klubovi iz Druge lige. Tako je, prema mišljenju Darka Pandura, predsjednika kluba, najve a razlika izme u Druge i Prve lige u izjedna enosti igra kog kadra ekipa

du. Liga je jako izjedna ena, što se vidjelo tijekom prvog dijela prvenstva.

10. sije nja 2014.

U 2013.

NOGOMET

KARATE

Nogomet i dalje najmasovniji me imurski sport Maša Martinovi Uz sedam hrvatskih tre eligaša, dvije ženske ekipe u prvoj i drugoj ligi, sedamdeset klubova u me imurskim nogometnim ligama, dvadeset i sedam veteranskih i mnogobrojne ekipe mla ih dobnih skupina (u kojima se odli no radi kroz škole nogometa) nogomet je i dalje jedan od najmasovnijih sportova u Me imurju, s više od sedam tisu a igra a i igra ica.

U ovom godišnjem pregledu spomenut emo nogometaše Me imurja koji su prvi dio prvenstva završili planirano, osvojivši naslov jesenjeg prvaka. U petnaest odigranih susreta ostvarili su deset pobjed,a tri su puta remizirali i doživjeli su dva poraza. Osim prvenstvenog uspjeha, nogometaši Me imurja stigli su i do šesnaestine finala hrvatskoga nogometnog kupa, u kojemu su nakon produžetaka izgubili od avoriziranog Osijeka. Ono za im trener Biškup žali jesu olako prosipani bodovi,

pobjednica Svjetske karate lige

doma i poraz Virovitice i susreti protiv Rudara, Grani ara i Podravca, gdje se moglo do punog plijena. No, možda su ti rezultati

samo dokaz da je liga ujedna ena te da e i u nastavku prvenstva nogometaši Me imurja morati biti budni i sto posto spremni u

svakom susretu, kako bi se veselili i na samom kraju natjecanja i u akovec vratili drugoligaški nogomet.

PLIVANJE

Još jedna u nizu odli nih pliva kih godina Prošla godina bila je još jedna u nizu odli nih godina za PK. Ostvareni su odli ni rezultati na natjecateljskom podru ju, pojedina nom i ekipnom. Pove an je ukupan broj lanova, rekreativaca i natjecatelja mla ih dobnih skupina. Prema Listi uspješnosti Hrvatskoga pliva kog saveza, koja bodovno ocjenjuje rad klubova kroz itavu godinu, PK je zauzeo odli no 12. mjesto u

muškoj konkurenciji i 19. mjesto u ženskoj konkurenciji od ukupno 47 klubova. Tu su osvojene medalje na Prvenstvu Hrvatske, zatim na ljetnom Prvenstvu Hrvatske koje su osvojili Kristijan Stunkovi , 3. mjesto u disciplini 400 m mješovito u kategoriji juniora, i Luka Dodlek, 3. mjesto u disciplini 400 m mješovito u kategoriji mla ih juniora.

Tre e mjesto na B Ekipnom Pr-

venstvu Hrvatske još jedan je od velikih uspjeha u 2013. godini.

Ekipno PH je natjecanje seniora.

PK je na natjecanju nastupio s dva seniora, Denijem Juri anom i Lukom Ciglerom, tri juniora, Kristijanom Stunkovi em, Lukom Dodlekom i Jakovom Rojkom.

Treba spomenuti i organizaciju Boži nog mitinga, me unarodno pliva ko natjecanje koje je u službenom kalendaru HPS-a, na

kojem je ove godine bio rekordan broj prijavljenih klubova i pliva a, ak 390 pliva a i pliva ica iz 21 kluba iz Hrvatske, Slovenije, Ma arske i BiH. Osim Boži nog mitinga, PK je organizator Obiteljske šta ete, gdje plivaju pliva i i njihovi roditelji, Pojedina nog prvenstva Me imurja za u enike osnovnih škola, Prvog nastupa natjecanje za pliva e po etnike te Klupskog natjecanja.

ODBOJKA

Centrometal u prvoj ligi “traje” ve dvanaest godina, prošla je bila jedna od najboljih 2013. bila je još jedna uspješna godina za odbojkaški klub “Centrometal” iz re ana. Godinu su završili na etvrtom mjestu u državi, što nikad do sada nisu uspjeli. Tu treba spomenuti da ove godine nitko ne igra u Interligi, svi najbolji klubovi su u jednoj ligi od po etka i biti etvrti me u njima je zaista veliki uspjeh. Prvi veliki uspjeh u protekloj sezoni bio je taj što su odbojkaši Centrometala izborili mjesto me u šest najboljih u Hrvatskoj.

Ostvarili su pobjede protiv klubova s kojima im to ranije nije polazilo za rukom. Uspjeh je i s juniorima prvi put izboreni nastup na državnom prvenstvu, što nije lagano jer ova regija ima ak šest prvoligaša.

Usprkos porazu u 1. kolu posljednjeg turnira Svjetske karate lige, koji je održan u Salzburu (Francuskinja Anne Laurie Florentin pobjedu je odnijela suda kim preglasavanjem 3:2 nakon što je ista završila 0:0), akov anka Maša Martinovi postigla je ono što nije uspjelo do sad ni jednom hrvatskom karatistu – postala je pobjednicom tog natjecanja u prestižnoj teškoj kategoriji. Maša je u kategoriji najboljih svjetskih karatistica u teškoj kategoriji (iznad 68 kg) slavila na ak etiri turnira Svjetske lige: Parizu (Francuska), Laškom (Slovenija), Tumenu (Rusija) i Istanbulu (Turska), a u Frank urtu osvojila je srebrno odli je, što joj je donijelo prestižnu titulu.

Jedina bolna to ka u svim ovim velikim uspjesima je i izostanak poziva izbornik ženske reprezentacije Drage Galine, koji se za prošlogodišnja natjecanja odlu io za Ana-Mariju elan (KK Student Zagreb), koja je zadnjih godina vrlo uspješno nastupala u reprezentaciji i u pojedina noj i u ekipnoj konkurenciji.

No, Maša je kao prava sportašica odbila i svaku pomisao na “razgovor” s izbornikom preko novina i kratko nam rekla: Jednostavno se ne želim preko medija izjašnjavati o ovoj temi.

Pokušat u se izboriti za nastup na Svjetskom prvenstvu ove godine i nadam se da e mi

taj put biti otvoren. Iskreno, moram priznati da je jako razo aravaju e kada te u cijelom svijetu priznaju i poštuju i udom se ude zašto nemam priliku sli ne uspjehe ostvarivati pod državnom zastavom. Nije sada da mogu garantirati, rekla je Maša, da bih i u reprezentaciji to bila samo zlata, kažem boli kada se iz svijeta vratiš s veliki uspjesima, a mati ni savez to jednostavno ignorira. No, kaže Maša, to je sve sport i ja se kao sportašica moram na borilištu izboriti za svoj status. Stoga se želim sada koncentrirati samo na karate, u nadi da e netko to i ‘kod ku e’ prepoznati. U svijetu su to davno prepoznali i ove se godine poklonili svjetskoj karate kraljici.

Ujedinjene me imurske karatistice osvojile naslov državnih prvakinja Potkraj godine šlag na tortu odli nih rezultata me imurskih karatista bilo je u Zagrebu održano ekipno Prvenstvo Hrvatske u karateu za kadete i kadetkinje. Me imurje je predstavljala ženska kadetska ekipa Karate kluba Globus iz akovca, poja ana karatisticama iz KK-a Nedeliš e i KK-a Me imurje. Za ekipu KK-a Globus nastupile su Lucija Ružaj, Laura Rehak, Lucija Lesjak, Ana Ciglari i Mateja Rumplin, a vodili su ih treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

Cure su u etvrtfinalu pobijedile ekipu Brotnja rezultatom 2:0 (pobjede ostvarile Lucija Lesjak i Lucija Ružaj), a nakon toga u polufinalu su lako om svladale ekipu Kaplasta iz Karlovca (pobjede ostvarile sve cure, i to bez i jednoga izgubljenog poena).U finalu su se susrele s ekipom Velike Gorice, gdje su se posebno

istaknule Laure Rehak s pobjedom od 8:0, te Lucija Lesjak koja je pobijedila avoritkinju iz Velike Gorice Ines Grdeni (osvaja icu bronce na svjetskom prvenstvu u Španjolskoj u studenom), postignuvši poen u posljednjoj sekundi borbe i tako donijevši pobjedu i naslov prvakinja Hrvatske ekipi Globusa. Ovim rezultatom Me imurje je opet došlo u sam vrh hrvatskog karatea i pokazalo da se, unato kriznim vremenima, velikim zalaganjem i suradnjom me u klubovima može posti i vrhunski rezultat. Pošto su hrvatske karatistice u seniorskoj konkurenciji aktualne europske prvakinje i svjetske viceprvakinje, nadamo se da e mlade me imurske karatistice kroz nekoliko godina (kad prije u u seniorsku konkurenciju) nastaviti nizati uspjehe i na me unarodnoj sceni.

10. sije nja 2014.

MALI NO

31. ZIMSKO PRVENSTVO ME IMURJA

Pobjednici Liberty Gorjani Je Martin Nedeliš e i Auto Grand Uvjerljivom pobjedom Martina Nedeliš e u pionirskoj konkurenciji, incidentnom završnicom u veteranskom finalu, koje je ipak mirno privedeno kraju i “neozbiljnim“ seniorskim finalom (igra i ekipe Auto Grandy igrali su na drugim turnirima, pa su kasnili na finalnu utakmicu u Nedeliš u), koje je pripalo gostima iz Zagorja, ekipi Liberty Gorjani Jesenje, završilo je 31. po redu Zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu u organizaciji MNS-a, koje je ove godine okupilo 48 ekipa.

Završni dan privukao je veliki broj gledatelja, koji su do kraja ispunili sportsku dvoranu NGC-a Aton u Nedeliš u, gdje je po prvi put odigrana završnica.

REZULTATI ZAVRŠNOG DANA: utakmica za 3. mjesto – pioniri NK MLADOST (Prelog) – MNK SES ( akovec) 0:1 utakmica za 3. mjesto – veterani PALATIN (Varaždin) – AC JESENOVI ( akovec) 4:2 utakmica za 3. mjesto – seniori MIP WEYLAND (Puš ine) – CB EDEN (Prelog) 4:0 finalna utakmica – pioniri PARKETI GOSARI (Prelog) – MARTIN (Nedeliš e) 3:6 finalna utakmica – veterani PRODAJNI CENTAR BAT ( akovec) – AUTO GRANDY (Strelec) 3:4 finalna utakmica – seniori LIBERTY-GORJANI (Jesenje) – AUTO GRANDY (Strelec) 7:2

Skoro i bez seniorskog finala Seniorsko finale zamalo da nije odigrano. Naime, Auto Grandy nije imao dovoljno igra a jer, kako je sezona malog nogometa u punom jeku i igraju se turniri na sve strane, na odigravanje utakmice stigla su samo etiri igra a. S druge strane stajala je ekipa iz Zagorja Liberty Gorjani u kompletnom sastavu. Grandy je zapo eo utakmicu sa samo etiri igra a, ak je i dvaput vodio u okrnjenom sastavu, ali na kraju kad se koliko-toliko kompletirao (igra i su stizali za vrijeme utakmice) u takvom “zbrda-zdola“ pristupu nije bilo ni koncetracije ni snage da se odupre odli noj zagorskoj malonogometnoj družini, koja je po prvi put nastupila u Me imurju i odnijela pobjedu.

Prvo mjesto u seniroskoj konkurenciji pripalo je zagorskoj ekipi Liberty Gorjani iz Jesenja

U pionirskom finalu neizvjesnost je potrajala samo po etni dio utakmice, kada se ekipa Parketi Gosari dobro držala i ak vodila protiv Martina iz Nedeliš a, ali na kraju ipak uvjerljiva pobjeda Martinu od 6:3.

Uzbudljivo, ali s puno scena, koje su neprimjerene sportskom borilištu, bilo je veteransko finale. Igrali su Prodajni centar Bat i Auto Grandy. Utakmica je ušla u neizvjesnu završnicu, u posljednjoj minuti bilo je 3:3. I onda je došlo do ak dva isklju enja igra a Bata. Jedan od dvojice sudaca veteranskog finala Dario Bubek prvo je isklju io na 2 minute igra a Bata Vi-

Najbolji pojedinci turnira NAJSTRIJELCI: Luka Ivanušec (Martin) 14 zgoditaka – pioniri, Santino Debelec (Auto Grandy) 10 zgoditaka – veterani, Matija Majceni (Liberty Gorjani) 19 zgoditaka – seniori NAJIGRA I: Neven urasek (Martin) – pioniri, Gregor Bunc (Auto Grandy) – veterani, Tihomir Šoštari (Liberty Gorjani) - seniori NAJVRATARI: Marko Galoši (Martin) - pioniri, Danijel Mar ec (Auto Grandy) – veterani, Ernest Malari (Liberty Gorjani) – seniori Okrnjeni sastav Auto Grandyja iz Strelca morao se zadovoljiti drugom pozicijom na ovogodišnjem prvenstvu

Najbolja pionirska ekipa bila je Martin iz Nedeliš a

U konkurencij veterana ove su godine slavili nogometaši Auto Grandyja

10. sije nja 2014.

OGOMET NAJAVE malonogometnih turnira

esenje, dy Strelec

Malonogometni turnir u Podturnu u etiri kategorije

Na prvenstvu nije nedostajalo dobrog nogometa, ali ni žeš ih rasprava i uvjeravanja tko je u pravu

Vrijeme je za promjene formata natjecanja!?

U finalu je bio važan duel za svaku loptu (barem na po etku susreta)

bovca, me utim Ivan Štefi ar prigovara sucu Bubeku i on dobiva 2 minute isklju enja, tako da je još jedan igra Bata morao napustiti igru. Bat je tako ostao s dvojicom igra a u polju, što Auto Grandy koristi i preko Gregora Bunca dolazi do pobjede od 4-3. Za

mom ad pobjednika Auto Grandy Strelec nastupili su Mar ec, Vukina, Šte ulj, Cirkven i , Debelec, Gori anec, Bunc i Mavri ek. Vodili su ih Mladen Mati i Ivan Jasni .

Prije finala odigrane su i utakmice za tre e mjesto u sve tri konkurencije.

Predsjednik Me imurskog nogometnog saveza Mato Kljaji po završetku prvenstva nam je kazao kako su u savezu o ekivali osjetno manji broj ekipa i to prije svega zbog teške ekonomske situacije u kojem se cjelokupno društvo nalazi. Manji broj ekipa (ove godine bilo ih je 48, što je tre ina onoga što je bilo prije par godina) je zasigurno i jedan veliki hendikep kada se govori o organizaciji prvenstva i njegovoj tehni koj provedbi. Kljaji tako kaže da su se upravo i i u tom smjeru pripremali, gdje seišlo na varijantu manjih (i je tinijih) dvorana, ime su se smanjili i sami troškovo organizacije , jer se nije htjelo stvarati nepotrebni minus i gubitak.Oni koji su u gubitku su zapravo gledatelji koji su mogli vidjeti

puno manje utakmica. Stoga se u MNS-u razmišlja kazao nam je predsjednik Kljaji da se ve od idu e godine promijeni ormat natjecanja Zimskog prvenstva i da ono bude zapravo Zimsko prvenstvo me imurskoh nogometnih klubova,samim time broj ekipa bio bi garantiran u svakom kolu. Ono što žele u savezu je i da se natjecanje održi bez kotizacija i da prona u dodatna sredstva kao bi se pokrili troškovi dvorana i svega onoga što ide uz takvo prvenstvo. Bila bi to prilika naravno i za mnogobrojne mla e igra e koji tijekom ljetnog travnatog dijela prvenstva nemaju prilike toliko nastupati. Kljaji smatra a je tu ima dosta prstora i da je to zapravo najrealnija ocija za slijede u godinu. (so)

Nogometni klub Podturen organizira malonogometni turnir koji po inje 11. sije nja.

Igrat e se tijekom cijelog sije nja vikendima i završava 2. velja e. Susreti se igraju u školskoj sportskoj dvorani u Podturnu.

Prijave se primaju u etiri kategorije: seniori 400 kn, veterani 300 kn, pioniri 200 kn i mla i pioniri 200 kn. Nagrade: seniori 4000 kn + pehar, 1 500 kn+

pehar, 500 kn + pehar; veterani 1500 kn + pehar, 500 kn + pehar, ve era + pehar; kod pionira prvi dobiva 500 kn, medalje i pehar, dok e svi ostali pioniri i mla i pioniri biti nagra eni peharima i medaljama.

U svim kategorijama još e se nagraditi najbolji igra , strijelac i vratar. Kontakti: Slavko Novak 099 504 1479, Vlado Soka 098 312 140.

Seniori i veterani ve tradicionalno igraju malonogometni turnir u Maloj Subotici U školskoj sportskoj dvorani Osnovne škole Tomaša Gori anca u Maloj Subotici osmu godinu za redom organizira se tradicionalni Novogodišnji malonogometni turnir. Kao i svake godine, turnir pohodi velik broj ekipa i gledatelja, a tako e biti i ove godine od danas (petak, 10. sije nja) kad zapo inje prvi dan turnira. Turnir se održava

u dva vikenda. Za veteranske ekipe vrijedi pravilo da mogu nastupiti stariji od 33 godine i oni koji nisu aktivni nogometaši u seniorskim kategorijama.

Nagradni ond turnira iznosi 8.000 kuna, a za kotizaciju po ekipi potrebno je izdvojiti 500 kuna. Igra se po sistemu 4+1, loptom etvorkom, a po ekipi se prijavljuje 10 igra a.

Ekipa AC Jesenovi nije se pojavila na polufinalu veterana, zamalo i bez seniorskog finala Nedolazak na polufinale neodgovorno je i nesportsko ponašanje veteranske ekipe AC Jesenovi . Daleko od takvog ponašanja nije bila ni seniorska ekipa Auto Grandy, koja uo i finala nije imala dovoljno igra a, jer kako je sezona malog nogometa u punom jeku i igraju se turniri na sve strane, na odigravanje utakmice stigla su samo etiri igra a. O tom nesportskom ponašanju predsjednik Saveza Kljaji je kazao da je tu prije svega u pitanju velika neozbiljnost onih koji vode ekipe jer ne do i na polufinale je zbilja nešto nevjerojatno.

- Mi smo im nudili, nastavlja Kljaji , nekoliko razli itih varijanti, od šireg popisa igra a i drugih stvari, no ne možemo mijenjati termine (iz ekipe AC Jesenovi poziv o zamolbi za odgodu stigao je dva sata prije po etka finala!) i na taj na in prevariti i maltretirati gledatelje i ostale ekipe zbog jedne, koja igra turnire na pet razli itih mjesta.

Na kraju se Mato Kljaji i ovim putem ispri ava ako je bilo utakmica na kojima je su enje bilo slabije od o ekivanog i nekakvog “normalnog”. - Teško je na-

ime nekome tko možda ne razmišlja koretno i realno u danom trenutku objasniti da predsjednik nije kriv zbog toga što je neki sudac imao loš dan u su enju. Moja je želja da sve uvijek pro e u najboljem redu, ali se nisam optere ivao su enjem jer imamo kvalitetne ljude koji se za to brinu u suda koj organizaciji. Greška se može dogoditi svakome i bilo ih je, no moramo shvatiti da to zasigurno nije bilo namjerno i ne treba odmah pljuvati po svemu i svakome. Ako je propusta bilo, potrudit emo se da se oni više ne doga aju, kazao je Kljaji . - Problem je možda i u tome što mi u Me imurju nemamo “specijalizirane” malonogometne suce, pa turnire sude suci koji pravdu dijele i na velikonogometnim terenima i normalno je da tu dolazi do greške, no ja bih još jednom, istaknuo je predsjednik MNS-a, molio za razumijevanje i strpljenje, jer najlakše je vrije ati, pa ak i predsjednika koji se nikada u su enje nije miješao niti pak to želi, osim da sve bude korektno i onako kako bi to u duhu sportske igre trebalo biti. (so)

POTEZ za svaku pohvalu Najbolji igra kod veterana bio je Gregor Bunc

Titulu najboljeg vratara kod veterana ponio je Danijel Mar ec iz Auto Grandyja

Najbolji strijelac u veteranskoj konkurenciji bio je lan pobjedni ke ekipe Auto Grandyja Santino Debelec

Dubrav an s novim trenirkama razveselio dvojicu navija a NK Dubrav an iz Donje Dubrave u zimskoj stanci odlu io se na jedan hvale vrijedan potez i svojim navija ima uljepšati blagdane. Posjetili su svoje vjerne navija e koji zbog svojeg zdravlja ponekad ne mogu do i na utakmicu. lanovi Upravnog odbora Mijo Kolari i Nikola Pongrac posjetili su navija e Franju Belkovi a i Damira Kranjeca.

Zahvalili su im što su uvijek

uz nogometaše Dubrav ana, i kad pobje uju i kad gube te im poklonili nedavno nabavljene nove trenirke koje nose i sami igra i. - Nadamo se da smo ovom sitnicom obradovali naše navija e te im time uljepšali blagdanske dane – rekli su.

Sre i dvojici mladi a nije bilo kraja i ve jedva ekaju prvu priliku da do u na Krbulju i navijaju za svoje idole u novim trenirkama. (NK Dub)

10. sije nja 2014.

RUKOMET

KOŠARKA

Drugi rukometni turnir DG-a Sport DG Sport u suradnji s RK-om Prelog 12. sije nja (nedjelja) organizira II. rukometni turnir u kategoriji dje aka ro enih 2000. i mla e. Potaknuti dobrim iskustvom iz prošle godine, i ove godine pozivu se odazvalo desetak ekipa, što je i više nego optimalan broj za turnir koji se odigrava u samo jednom danu. Turnir po inje od 9 sati ujutro, a finale se planira oko 16 h.

Na turniru e sudjelovati desetak ekipa, i to: RK Zagreb Croatia osiguranje 1, RK Zagreb Croatia osiguranje 2, RK Maksimir Pastela, RK Dubrava, RK Zg Dubrava, RK Ludbreg, MRK akovec, RK San-Sport, RK

Koprivnica i, naravno, RK Prelog.

Organizator ovog turnira DG Sport i suorganizator RK Prelog pozivaju sve zainteresirane ljubitelje rukometa da tijekom nedjelje do u u dvoranu DG SPORT-a u Prelogu te svojim prisustvom i navijanjem podrže ovaj sportski doga aj u gradu Prelogu. Mora se istaknuti da e nastupiti ekipe koje su trenutno u samom vrhu kvalitete svog uzrasta u Hrvatskoj. Posebno se pozivaju dje aci koji vole sport da posjete ovaj turnir, a zainteresirani za treniranje u RK Prelogu mogu se slobodno javiti treneru Vladimiru Beli u u DG Sport.

Rukometaši Preloga nastavljaju s pripremama za drugi dio sezone Pred prelo kim je rukometašima naporan sije anj, a kako bi se što bolje pripremili za susret regionalnog kupa i nastavak prvoligaškog prvenstva, ve 2. sije nja održan je prvi trening u istom sastavu kao i prošle godine, s nekolicinom mladih nadarenih igra a iz vlastite rukometne škole. Pripreme teku svojim tokom, ima nekoliko lakše ozlije enih igra a koje saniramo u toku priprema, kazao je Dubravko Hozjak. Prva trening utakmica predvi ena je za 11. sije nja u subotu, i to me usobno jer nema

zainteresiranih protivnika, 18. sije nja je prijateljska utakmica u Vidovcu, 22. sije nja, u srijedu, u dvorani Osnovne škole u Prelogu u 19.30 u planu je odigravanje prijateljske utakmice sa slovenskim 1.b ligašem Velikom Nedjeljom. 25. sije nja, u subotu, u dvorani DG Sporta s po etkom u 19 sati igra se kup utakmica s pobjednikom susreta RK Vidovca i RK Varaždina, trenutno vode e ekipe Premijer Lige. 1.velja e. Po etak je prvenstva i gostovanje kod drugoplasirane mom adi 1.

HR lige RK Ivani a.

A 2 LIGA SJEVER

Nastavak natjecanja ovaj vikend Završila su blagdanska estitanja i prejedanja, vrijeme je za povratak na parkete i nastavak drugoligaškog loptanja. Ve u prvom kolu nastavka vidjet emo kako se tko pripremio u pauzi, a tko se opu/zapustio. etvrtoplasirano Me imurje gostuje kod

šestoplasirane varaždinske Vindije, koja ima samo poraz više od akove kog drugoligaša, pa bi taj podatak sugerirao da bi utakmica mogla biti rezultatski neizvjesna. Drugi akove ki drugoligaš kod ku e igra protiv Ivan ice, koja kao i akovec ima isti score - tri

pobjede uz osam poraza, pa bi i to mogla biti neizvjesna i zanimljiva utakmica. Jedinu rezultatski izvjesnu utakmicu odigrat e, na žalost, Rudar Cimper u Murskom Središ u protiv jakoga i visokog Bjelovara. Predvi anje ishoda za ovaj dvoboj - ista dvojka! (bh)

17. ME UNARODNI KOŠARKAŠKI TURNIR - NOVA 2014.

Kadeti Me imurja zaustavljeni u finalu Tradicionalni, ve 17. košarkaški turnir mla ih kategorija u akovcu, u organizaciji KK Me imurja, ove je godine okupio 12 mom adi iz tri države u dvije kategorije - mla ekadetskoj za igra e ro ene 2000. i mla e, te kadetskoj za ro ene 1998. i mla e. U mla ekadetskoj konkurenciji doma in Me imurje igrao je u skupini protiv slovenske Radenske Creativ i u ludoj završnici slavilo s 46:45, te uvjerljivo izgubilo od zagreba ke Dubrave s 42:86. Na taj su na in osvojili drugo mjesto u skupini i igrali za tre e mjesto protiv Koprivnice.

Utakmicu su uvjerljivo dobili susjedi rezultatom 66:43, pa je tim porazom Me imurje osvojilo etvrto mjesto na turniru. U ovom rangu najbolju školu košarke je o ekivano pokazala zagreba ka Dubrava koja je u finalu bila uvjerljiva protiv ma arskog ZTE iz Zalaegersega, a “purgeri” imaju i najboljeg igra a - Sedlo Danijel je od trenera proglašen za igra a koji bi jednoga dana mogao igrati i ozbiljniju košarku.

Najbolji strijelac na turniru za 14-godišnjake je Balaško iz Koprivnice. Za mom ad Me imurja su nastupili: oki , Gašpari P.,

Herman, Škoda, Vuk, Toti , aji , Žbulj, Gašpari V., Sartalj, Tkalec i Ladi .

U starijoj kategoriji na turniru su se natjecala dva akove ka kluba, Me imurje je došlo do finala, a nekompletni akovec je bio šesti. Me imurje je finale osiguralo dvjema pobjedama u skupini, obje s knap završnicom - Bistra iz Molvi je svladana sa 63:61, a ZTE 47:44. U finalu su bolji bili mladi košarkaši ABC Zadra, rezultat je bio 60:45 za Gaginu ekipu. Upravo je iz zadarske ekipe i najbolji igra - Romano Stoši Sušak, a najbolji strijelac je iz Me imurja - Matija Vojkovi . Za kadetsku ekipu Me imurja su nastupili: Žini , Beriša, Bedi , Kova i , Blažeka, Bleš , Vojkovi , Bogdani , Kos, oki , Škoda, Herman, Gašpari . Trener Novak Stjepan. (bh)

KOŠARKAŠKI TURNIR ZA VETERANE - VINCEKOVO 2014.

U Štrigovi i Toplicama Sv. Martin utakmice 17. i 18. sije nja Veliki veteranski turnir za košarkaše ro ene prije 45 godina (i više) održat e se u dvije dvorane idu i vikend: od 17. do 19. sije nja devet muških i tri ženske mom adi igrat e svoje utakmice u dvije dvorane - u Toplicama Sv. Martin i dvorani Osnovne škole u Štrigovi. Muški dio turnira igra se u tri skupi-

ne po tri mom adi, a ženski dio igraju mom adi Zagreba, Ljubljane i Bu ke (?!). Veteranski Košarkaški klub Me imurje aktivan je ve 6-7 godina na mnogim turnirima “u regionu”, bilježi ve i odli ne rezultatske dosege (osvojen turnir u LJubljani, druga mjesta na Vincekovu 2013., Rogli 2013. i 2012., tre e

mjesto Cazin 2011.), a na ovogodišnjem izdanju Vincekova 2014. voljom ždrijeba svrstani su u skupinu sa slovenskom mom adi Štajerska, te Otokom Ugljanom. Konkretniju satnicu odigravanja utakmica objavit emo u idu em broju ME IMURSKIH NOVINA. (bh)

VALENTINOVO U PRAGU 3 dana 14. – 16. 02.

899,00 kn KARNEVAL U VENECIJI 2 dana 01. – 02. 03.

590,00 kn SAJAM CVIJEĆA I VRTOVA PORDENONE 08.03.

280,00 kn (djeca do 13 god. 240,00 kn) n) MAKEDONIJA 5 dana 02. – 06.04.

1.960,00 kn GARANTIRANI POLAZAK www.insulatour.com info@insulatour.com

Odli ni Dubrav an!

Na kadetskom turniru u Sloveniji za ro ene 1999. i mla e nastupili su mladi košarkaši Dubrav ana i akovca. Dubrav an je izborio nale gdje je pružio odli ni otpor favoriziranom Mariboru i izgubio tek u neizvjesnoj završnici rezultatom 57:60.

Prije toga su “de ki z Dobrave” tukli Pod etrtek sa 77:45, te Šmarje pri Jelšah sa 63:54. Za Dubrav an su nastupili: Klipi Kr. (najbolji strijelac turnira!), Klipi Ka, Milosavljevi , Valpa , Tišler, Karloci, Kuzmi , MIser, Matotek. Trener Varga Darko.

Kadeti akovca su izgubili od talijanske Azzura Trieste s 52:62, te od Šmarja s 53:74, a pobijedili u borbi za peto mjesto Pod etrtek rezultatom 55:41. Za akovec su nastupili: Antolovi (poja anje iz Rudar Cimpera), Barani , Krnjak, ugalj, Novak, Bogdan, Žužul, Jankovi , Mihol ek, Barlovi . Trener Terek Ma ja. (bh)

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER akovec - Ivan ica, nedjelja 12. sije nja u 17 sa , II OŠ akovec Rudar Cimper - Bjelovar, nedjelja 12.sije nja u 18 sa , M. Središ e

C LIGA Nedeliš e - Me imurje Globetka, subota 11. sije nja u 17 sa , Aton Kotoriba - Gra ar II, subota 11. sije nja u 17 sa , OŠ Kotoriba Donji Kraljevec - Lepoglava, nedjelja 12. sije nja u 18 sa , D. Kraljevec Prelog - Mladost Ivanovec, subota 11. sije nja u 18.15 sa , OŠ Prelog

JUNIORSKA LIGA Prelog - Me imurje, subota 11. sije nja u 16 sa , OŠ Prelog

LIGA MLA IH KADETA akovec I - Me imurje, nedjelja 12. sije nja u 15 sa , IIOŠ akovec Nedeliš e - Dubrav an, subota 11. sije nja u 15 sa , Aton ŽKK Radost - Lepoglava, srijeda 15. sije nja u 18.15 sa , VUŠ akovec Kotoriba - Rudar Cimper, subota 11. sije nja u 15 sa , OŠ Kotoriba Donji Kraljevec - Gra ar, subota 11. sije nja u 11 sa , OŠ D. Kraljevec

ODBOJKA ME IMURSKI KUP

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

POKAL TERM OLIMIA POD ETRTEK

U finalu dvije ekipe Centrometala Po prvi su se put u finale seniorskog Kupa Me imurja u odbojci plasirale dvije mom adi OK Me imurje Centrometala iz re ana.

U polufinalnim susretima te dvije ekipe bile su bolje od ekipa iz Totovca. U susretu prvih mom adi u Nedeliš u re anski klub bio je bolji s 3:0, po setovima 25:21, 25:13 i 25:15. U susretu drugih ekipa, koji je igran u akovcu, opet je bio bolji Centrometasl s 3:0, po setovima 25:21, 25:20 i 25:21.

Ovakav rasplet ne udi s obzirom na to da je seniorska ekipa Centrometala u samom vrhu hrvatske odbojke, a druga ekipa je ove godine sastavljena od igra a koji su još lani igrali u prvoj posta-

vi prvoligaša. Tu su Marijan Palinkaš, Aleksej Makarov i Marin Posavec. Za drugu ekipu od ove sezone nastupa i Siniša Novak, koji tako er ima zna ajnu prvoligašku karijeru, a u finalu e igrati i Aleksandar Kova i . Uz njih tu su još provjereni veterani Josip Treska, Sre ko Horvat, Zdenko i Jadranko Kiri , Marko Ozmec i Branko Juras.

Finale e se igrati u nedjelju 12. sije nja u dvorani Aton u Nedeliš u s po etkom u 19 sati. Bit e zanimljivo vidjeti kakav otpor prvoligašu mogu pružiti doju erašnji suigra i. Ovim plasmanom u finale županijskog kupa druga ekipa Centrometala plasirala se u

Završnica kupa za odbojkašice u Belici Ovu nedjelju 12. sije nja u Belici se igra završnica me imurskog kupa za odbojkašice.

U finalnom se sastaju drugoligaške ekipe Kaštela iz Pribislavca i akovca. Kaštelanke su apsolutne avoritkinje, akov anke nemaju što izgubiti i s nešto više iskustva pokušat e do i do iznena enja. Susret po inje u 17 sati.

Prije njih u 15.30 sati u susretu za 3. mjesto sastat e se KOP akovec i Štrigova.

regijsko kup natjecanje s obzirom na to da prvoligaš temeljem svog plasmana ima automatsko pravo nastupa me u zadnjih 16 ekipa u Kupu Hrvatske.

Zanimljiv e biti i susret za tre e mjesto izme u dviju ekipa iz Totovca. Radi se tu o mom adima približnih kvaliteta, a i o prevlasti u svom mjestu. etvrtfinale : OK Mladost Vularija – OKM Centrometal II 0:3, OK Plavi Peklenica – OK Totovec 1:3, OKM Centrometal – KOP akovec 3:0, OK Totovec II – OK Nedeliš e 3:2 Polufinale : OKM Centrometal – OK Totovec 3:0, OK Totovec II – OKM Centrometal II 0:3

Juniori Centrometala na državnom prvenstvu Osvajanjem drugog mjesta na regionalnom prvenstvu, održanom u prosincu prošle godine, juniori Odbojkaškog kluba Me imurje Centrometal ostvarili su plasman na državno prvenstvo, koje se ovaj tjedan od petka do nedjelje odigrava u Rovinju.

Na prvenstvu e nastupi Rovinj iz Istre, Mladost Marina Kaštela iz Dalmacije, Osijek Mursa iz Slavonije, zagreba ki klubovi Mladost i Croa a, te Me imurje Centrometal sa sjevera Hrvatske. Zanimljivo je da prvih pet klubova iz seniorske 1.A lige ima predstavnike me u ovih šest ekipa, iznimka je samo Croa a.

Igrat e se po jednostrukom bod sustavu, u petak prijepodne i poslijepodne, u subotu prijepodne i poslijepopodne i u nedjelju prijepodne. Sve ekipe e bi smještene u hotelu Park u centru Rovinja, a igrat e se u dvoranama Gimnasium i Valbruna, koje su obje udaljene 800 m od hotela. Pravo nastupa imaju igra i ro eni 1995. i mla i.

Za me imursku ekipu e nastupi Karlo Kocijan, Ivan Novak, Domagoj Košir (1995.), Karlo Novak (1996.), Antonio Juras, Ivan Kocijan, Vanja Marciuš (1997.), Antonio Stankovi (1998.), Vedran David i Luka Kregar (1999.) Ekipu e vodi treneri Aleksandar Kova i i Jadranko Kiri . Nastup ekipe na ovom prvenstvu nancijski su omogu ile tvrtke Centrometal iz Macinca i El ng iz Puš ina.

10. sije nja 2014.

STOLNI TENIS

ATLETIKA

Polarna liga nastavljena šestim kolom Prvi vikend u 2014. godini donio nam je šesto kolo Polarne lige. Iako nam vremenske prilike li e na sredinu listopada, a ne po etak sije nja, to nije omelo ekipu da se skupi u jutarnjim satima i odradi svojih 5 ili 10 kilometara. Više od 60 natjecatelja pretr alo je ovogodišnju Polarnu stazu, a nešto više od 30 trka ica, odnosno trka a odra uje svako kolo. Vrijeme tmurno, s laganim zapadnim vjetrom, nebo važe izme u suhog ili kišnog vremena, povremena kap s neba, ali ipak natjecatelji su uspjeli odraditi svoje rute prije nego se nebo odlu i na malo prskanja. Ovo je bilo posljednje kolo za one koji su odlu ili sad krenuti s Polarnom ligom kako bi im se ra unali bodovi u ligi. U završne rezultate i poredak ulazi pet završenih utrka.

Pojedina no prvenstvo Me imurja u stolnom tenisu U dvorani II. Osnovne škole u akovcu sutra, u subotu 11. sije nja, odigrat e se pojedina na prvenstva Me imurske županije za mla e i seniorske kategorije za sezonu 2013./2014. Najmla e kadetkinje i najmla i kadeti (ro eni 2003. g. i mla i) te kadetkinje i kadeti (1999. i 2000.) s natjecanjem e zapo eti u 10, mla e kadetkinje i mla i kadeti (2001. i 2002.) te juniorke i juniori (1996., 1997. i 1998.) u 11.30, a seniorke i seniori (1995. i stariji) u 14 sati. U svim kategorijama prednatjecanje e se odigravati po skupinama, iz kojih u mla im kategorijama i kategoriji seniorki u završnicu ulaze prvo i drugo plasirani iz svake skupine, a u kategoriji seniora prvo, drugo i tre e plasirani. Završnica se igra po kup sustavu s razigravanjem za tre e mjesto.

Putjane na prvom mjestu nakon prvog dijela prvenstva Igra i Putjana na prvom su mjestu bez poraza završili prvi dio prvenstva II. Hrvatske lige sjever. U devet odigranih kola slavili su isto toliko pobjeda, a na tablici ih s 1 porazom prati prvi sastav Sra inca, a s 2 prva ekipa Ljubeš ice, koji im jedini mogu ugroziti prvo mjesto u drugom dijelu prvenstva, iji je nastavak 18. sije nja idu e godine. Od ostalih me imurskih predstavnika u ligi Kos-Kotoriba, koja je polusezonu odigrala u promjenljivim sastavima, pa i zbog toga doživjela ak 4 poraza, na etvrtom je, a mladi sastav MSTC akovca na šestom mjestu, s istim brojem bodova kao i ekipe Varaždina i Križevaca TOP spina. (stolnitenis.net)

ŠAH KUGLANJE

etvorica kugla a Željezni ara na regionalnom prvenstvu Prvenstvo regije sjever za juniore i juniorke U23 u disciplini 2 nastupa x 120 hitaca održat e se 11. i 12. sije nja 2014. godine u Koprivnici i Varaždinu.

Plasman se odre uje temeljem ve eg broja srušenih unjeva u oba nastupa. Kod jednakog rezultata odlu uje bolje iš enje iz dva nastupa, ako je i to jednako onda manji broj praznih hitaca. Tri prvoplasirana juniora i juniorke nagra uju se peharima. Osam prvoplasiranih juniorki i etiri prvoplasirana juniora stje u pravo nastupa na prvenstvu Hrvatske. Organizacija natjecanja je u nadležnosti Natjecateljske komisije Regije sjever, a suorganizatori su: Kugla ki savez Koprivni ko-križeva ke županije i Varaždinske županije zajedno sa svojim zborovima sudaca. Kod juniora na ovom natjecanju imamo i me imurske predstavnike. To su etvorica igra a iz akove kog Željezni ara: Denis Košak, Luka Štrukelj, Matija Vikert i Nikola Turk.

ODLI AN NASTUP dvojice “željezni ara“

Ninoslav Mikac tre i na državnom prvenstvu Predblagdanski vikend prošle 2103. godine bio je rezerviran za podjelu priznanja najboljim pojedincima, ali, iako je vrijeme darivanja, za odli ja se vrijedilo dobrano potruditi. Regionalno prvenstvo održano je u dva nastupa na kuglanama u Bjelovaru i akovcu, a me imursko kuglanje još je jednom dobilo potvrdu visoke kvalitete. Nakon prvog dana Željezni arov Predrag Turk bio je tre eplasiran sa 609 drva, a suigra mu Ninoslav Mikac je s 573 vrebao svoju priliku sa sedme pozicije. Naslov je ve na polovici prakti no osigurao Dario Duda s fantasti nih 642, dok je prvi pratitelj Darko Kasumovi imao osjetni zaostatak sa

611. Finalni dan u akovcu donio je odre ene pomake, od kojih je svakako nama najzna ajniji iskorak Ninoslava Mikaca. Mikac je vrhunskom igrom i sveukupno drugim rezultatom na Mladosti, od okruglih 600 unjeva, sko io na tre e mjesto s 1173 drva u zbroju. Jedinu prijetnju u borbi za najmanji pehar predstavljao mu je Predrag Turk, no on cijeli dan nikako nije pronalazio igru u iš enju te još k tome promašio predzadnji hitac za prijelaz u pune, ime je Mikacu poklonio prvo regionalno postolje. Za utjehu Turku (1168) ostaje tre i uzastopni plasman na državnu završnicu. Na nacionalnu smotru e još jedan akov anin, petoplasirani

STRELI ARSTVO

Streli arski turnir u akovcu Streli arski klub “Katarina Zrinski“ akovec u nedjelju organizira turnir FITA 2 x 18 m u dvorani Graditeljske škole u akovcu. Prva grupa s natjecanjem po inje u 9.45 sati, a druga u 13.45 sati. Proglašenje pobjednika predvi eno je za 17 sati. Natjecanje je organizirano za sve kategorije od djece do veterana u svim stilovima. Nagrade su medalje za tri prvoplasirane u svakoj kategoriji.

Zvonimir Plevnjak (1141), koji nastupa za KK “Zabok“.

Titulu je odnio Duda (1225) koji je uspješno odolio pritisku Kasumovi a (1216).

Od preostalih predstavnika me imurskih klubova Stjepan Jagi (1120) završio je kao sedmi, sin mu Zoran (1094) na 19. poziciji, Fanjo Gosari iz Zanatlije (1082) kao 22., dok je Nebojša Žnidari (1039) na kraju 25. Titulu državnog viceprvaka ne e imati priliku braniti Bojan Košak, ali je odli na vijest da se nakon propale polusezone u zagreba koj Grmoš ici izgubljeni sin vra a ku i te e ve s prvim danima 2014. godine imati pravo natrag odjenuti Željezni arov dres.

(KK željezni ar)

ZAVŠEN II. memorijalni turnir “Damir Mavrin“

Bogdan Božinovi najbolji u Podturnu Susretima 6. i 7. kola završen je 2. Memorijalni šahovski turnir u Podturnu. Na kraju je sa 6 bodova najbolji bio Bogdan Božinovi iz ŠK Sljeme - Agroproteinka Sesvete. S 5.5 bodova slijede Saša Vidovi iz ŠK-a Stridon iVelimir Slamar iz ŠK-a Sloboda Mihovljan. Po 5 bodova

sakupili su Ivan Novak, ŠK Miklavec, Karlo Turk, ŠK Konaku Novo Virje, Igor Ševo, ŠK Sveta Nedejlja, i Josip Matkun, ŠŠK Mladost Varaždinske Toplice.

Turnir se igrao u organizaciji ŠKa Miklavec od petka do danas i na njemu je sudjelovao 61 šahist iz Hrvatske i Slovenije.

10. sije nja 2014.

SPORTKI RIBOLOV

GODIŠNJA SKUPŠTINA ribi a iz Svete Marije

Klen ponovno nositelj kvalitete u ribolovu za mla e kategorije U subotu 4. Sije nja svoju 37. godišnju skupštinu održali su lanovi ŠRD-a “Klen” iz Svete Marije. Iza njih je još jedna uspješna godina što se rezultata ti e, ali i pove anja broja lanova. Prema rije ima predsjednika Dragutina Petera, u svojim su redovima okupljaju 173 lana, od ega je više od 50 iz redova mla ih kategorija, na što su i te kako ponosni. Tradicionalno svake godine uz ligaška natjecanja organiziraju manifestaciju Ljeto ribe uz Dravu, Kup me imurske pastrve i Veliku nagradu Svete Marije. Spomenuo je i planirane

radove oko ribi kog doma, gdje e zamijeniti unutarnje stolove, izraditi vanjske stolove, obojiti vanjsku fasadu, postaviti stupove za krovište i tlakovce, napraviti vise u kuglanu i mjesto za ljulja ke, kako bi što spremniji do ekali Svjetsko prvenstvo u ribolovu, koje e se ove godine održati u neposrednoj blizini doma, na kanalu HE Dubrava.

O postignutim natjecateljskim rezultatima govorio je predsjednik natjecateljske komisije Igor Mihalac. Naglasio je kako su rezultatima više-manje zadovoljni.

Prva seniorske ekipa ispala je iz

RIBI I donjovidovske Mrene održali godišnju skupštinu

U planu ure enje doma koji je na polovici staze gdje e biti Svjetsko prvenstvo Športsko ribolovno društvo “Mrena” Donji Vidovec u subotu 4. sije nja održalo je godišnju izvještajnu skupštinu. Društvo, koje u svojim redovima okuplja 32 lana, prošle godine realiziralo je sve zacrtane planove. Lovili su ribu, brinuli o zaš okoliša, ali su se i natjecali.

Vladimir Ku an, predsjednik društva, istaknuo je kako su lani održali ak 15 radnih akcija koje su se odnosile na iš enje i o uvanje okoliša. Posebno je izdvojio akcije koje su se organizirale oko ure enja njihovog doma, lociranog na lijevoj obali odvodnog kanala HE Dubrava. Upu o je rije i zahvale i lanovima Moto nau kog kluba “Vidovski zlatari”, koji su im pomagali u akcijama, a nekolicina ribi a su i njihovi lanovi. O natjecateljskim rezulta ma govorio je Josip Šarkanj, predsjednik natjecateljske komisije, koji je rekao kako je društvo bilo organizator društvenog natjecanja uz Dane op ine, da su se lanovi odazivali na natjecanja drugih društava te da su ak vno bili uklju eni u natjecanje II. županijske ribolovne lige, gdje su na kraju natjecanja zauzeli 9.

mjesto. Posebno je istaknuo 4. kolo lige održano u Ivanovcu, gdje su osvojili prvo mjesto. Izdvojio je ime natjecatelja koji su dobili i društvene zahvalnice, a to su: Boris Embreuš, Tomislav Tilošanec, Dražen Cenko, Josip Šarkanj i Slavko Embreuš. U planu rada za ovu godinu je daljnje ure enje doma i njegovog okoliša s obzirom na Svjetsko prvenstvo koje e se održa na kanalu HE Dubrava, a njihov dom nalazi na polovici natjecateljske staze. Skupš ni su se uz lanove odazvali predstavnici nekih mjesnih udruga s kojima usko sura uju, predstavnici srodne udruge “Žuži ka” Kotoriba te op inski na elnik Josip Grivec. Pozdravljaju i skup, op inski na elnik je istaknuo kako je Svjetsko prvenstvo u ribolovu šansa da se oko Donjeg Vidovca revitaliziraju neke zapuštene vode kao i sam okoliš. - Uz malo novca, vašu volju, zajedništvo i vrijedno lanstvo, vi to možete, rekao je. Umjesto Nenada Ujlakija, koji je podnio ostavku, za tajnika društva izabran je Vladimir Lukša, a zaslužnim pojedincima i sponzorima na skupu su uru ene zahvalnice.(A.Fuš)

Središ anski ribi i proslavili Sveta tri kralja uz tamburaše Malo tko je vjerojatno tako posebno i lijepo proslavio blagdan Sveta tri kralja kao što je to u inilo 10 ribolovaca, lanova ŠRD-a “Mura” Mursko Središ e. Oni su se vrlo raspoloženi i razdragani susreli na ribnjaku ŠRC-a “Zaleš e” u Murskom Središ u i po 10. puta obilježili ovaj krš anski blagdan. U pjesmi, plesu, veselju, uz ribi ki grah i kuhane svinjske nogice te desetak sorti vina, obilježili su svoje desetogodišnje druženje.

- To no prije deset godina na blagdan Tri kralja odlu ili smo napravi nekakav skup i druženje, sa željom da to postane tradicija. I evo, svake godine za Tri kralja svih deset nas se okupi bez obzira na vrijeme, pozovemo prijatelje i supruge i tako slavimo jedan lijepi praznik, ali i tradiciju za koju vjerujemo dok smo živi da e opsta , ispri ao nam je Nenad Jurini , jedan od inicijatora ovoga zanimljivog susreta, koji su uljepšali tamburaši iz Šenkovca. (sm)

prve lige nakon što je osvojila 11. mjesto. S druge strane, seniorska ekipa bila je najbolja u tre oj ligi, dok su seniorke bile tre e u prvoligaškom natjecanju. Na završnici Kupa HŠRS-a odli ne rezultate postigle su juniorke i kadetkinje koje su postale državne prvakinje, za što ih je na skupštini društvo prigodno nagradilo. Minula natjecateljska sezona bit e upam ena po tome što je društvo dalo pet hrvatskih reprezentativaca: Darka Kolari a, Mihaela Pongraca, Paulu Pongrac, Marijanu Mutak i Erwina Škodu, dok je Miroslav Škoda bio

kapetan reprezentacije mladeži U14. Postignutim rezultatima ponovno su stekli status nositelja kvalitete u sportskom ribolovu u mla im kategorijama na podru ju Me imurske županije za ovu godinu. elnici društva zahvalili su sponzorima i donatorima na podršci i pomo i koju im pružaju. Na odli nim rezultatima estitala im je i na elnica ur ica Slamek, koja im je poru ila da su oni ponosni nositelji zastave Svete Marije kada su u pitanju pobjede i rezultati na natjecanjima.

(A.Fuš)

10. sije nja 2014.

Rekreacija 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jutarnjim vježbama protiv stresa

3

Vježba broj 1 Postavite se u uspravan položaj, udahnite i na izdah krenite stopala na prste i rukama visoko prema stropu, istegnite se kao da želite izrasti. Na udah se gornjim dijelom tijela spuštate, ali rukama dotaknite stopala. Napravite 10 ponavljanja. Aktivacija le a.

Vježba broj 2 Još uvijek stojite uspravno, samo što ete sada staviti ruke iza le a i spojiti dlanove. Na izdah krenite gornjim dijelom tijela prema podu, zaustavite se kad su vam le a ravna, postavite ih vodoravno i pazite da su ruke stalno stisnute. Napravite 10 ponavljanja. Aktivacija ramenog pojasa i stražnjice.

Evo nas na po etku godine, promjene koje emo sada donijeti mogu utjecati pozitivno ili negativno na nas, no bar emo se potruditi da krenemo u pozitivnom smjeru. Pripremila sam vam jutarnje vježbe i one se zapravo ništa bitno ne razlikuju od ve ernjih, ali izvode se sporije kroz kontrolirano disanje.

Poznato je da ljudi koji vježbaju samo deset minuta ujutro imaju više energije, svježiji kre u u novi radni dan, ubrzavaju metabolizam i mentalno su opušteniji.

Jutarnji rituali su nam vrlo bitni i važno je ostati ustrajan u tome.

K a o što je pranje zuba tako nam v ježbanje i doru ak moraju biti rutina bez koje ne možemo zamisliti dobro jutro.

Stara dobra izreka kaže “doru kuj kao kralj, ru aj kao kraljica, a ve eraj kao siromah”, što zna i da je doru ak najbitniji obrok tijekom dana. Neka vam navika bude da se budite ranije i da prije posla imate trideset minuta za sebe. Potrebna je dobra organizacija i sve ete sti i obaviti tijekom jutra. Moj je organizam toliko osjetljiv da ako ne jedem ujutro imam vrtoglavice, padne mi tlak i osje am se kao zombi.

Kada otvorim o i, krenem u kupaonu, a iz nje u frižider. Namirnice koje biram ujutro nisu teške i masne, ono što je bitno

Vježba broj 3 Zagrlite jedno koljeno i duboko dišite, pokušajte držati balans. Le a su ravna. Držite 30 s na svaku stranu. Istezanje stražnjice i bedara.

Vježba broj 4 Postavite suprotni dlan na suprotno koljeno, ruke otvorite u “T“ poziciju, pogled prema ruci gore. Le a držite ravna. Zadržite ovu poziciju 30 s na svaku stranu. Aktivacija bo nih trbušnih i le a.

Vježba broj 5 Ruke postavite ispred sebe, ramena daleko od ušiju, jednu nogu pružite i na drugu radite u njeve. Malim trzajevima prema podu. Držite balans. Na-

da doru ak uklju uje proteine, žitarice, vo e i povr e. S obzirom na to da posjedujem tibetansku gljivicu, sama kod ku e izra ujem ke ir pa je i on nezaustavni dio jutarnjeg doru ka.

Obavezna je i aša vode s limunom ne samo kroz jutro, nego kroz cijeli dan, no pripazite da ne pretjerate s njim. Ako želite smršaviti, držite se ovih uputa i na zdrav na in bez da šokirate organizam i da ga trujete izgubit ete potkožno masno tkivo i centimetre u struku. Nema ništa goreg od bezbroj kava ujutro na prazan želudac, a na ve er prenatrpani tanjur nakon kojeg kre emo u krevet. Pazite na sebe, volite svoje tijelo jer je ono najvrjednije što imate. Zdravlje je nešto što se ne može kupiti i na vama je ho ete li upotrijebiti arobni štapi koji se nalazi u vašoj glavi ili ne ete.

Vježbe su lagane i savjetujem vam da ih krenete raditi svako jutro. U dobro jutro i dobar dan krenite s osmjehom na licu i bez stresa. Izbacite sve što vas ini nesretnim i uživajte. Vježbanje vam ne smije predstavljati nešto što ne volite nego nešto što e vam i ružan dan pretvoriti u divan.

Za kraj u vam opisati kako je danas po eo moj dan. Da vas malo potaknem! Ustala sam i krenula u ritual kao što sam prethodno opisala, nakon toga sam vježbala oko pola sata, krenula s pisanjem lanka za vas i usput skuhala ru ak. Sve to u hodu s osmjehom na licu jer ja volim život i svoje tijelo. Svima šaljem bezbroj pozdrava i pozitivne energije, vaša trenerica Ivana Posavec!

1a

1b

2a

2b

4

5

6

7

pravite 15 trzaja na svaku nogu.

Aktivacija stražnjice i bedara.

Vježba broj 6 Stanite u široki raskora ni stav, stopala okrenite prema van i spustite se u polu u anj, jednom rukom krenite bo no i nagnite gornji dio tijela za njom.

Druga ruka na natkoljenici. Zadržite ovu poziciju 30 s i napravite to isto na drugu stranu. Istezanje bo nih trbušnih miši a.

Vježba broj 7 Stojite u širokom raskora nom stavu, spustite gornji dio tijela tako da kralježnica bude vodoravno i jednom rukom krenite bo no u stranu, istežite stražnjicu, le a i bo ne trbušne miši e. Zadržite 30 s na svaku stranu.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

48

Pisma čitatelja i obavijesti

Otvoreni stupci

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

OSVRT ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije na tekst “Epidemija donijela smrt kakvu ne bilježi Me imurje“

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

redakcija@mnovine.hr; MEDIA NOVINE (za pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 ako

REAGIRANJE Udruge mladih Mali Mihaljevec

Nije bila ugrožena šira zajednica, Bez obzira na natpise, uredili pa nije trebalo obavijestiti javnost smo ku u bake Julijane U broju 954 vaših cijenjenih novina objavljen je lanak pod naslovom „Epidemija donijela smrt kakvu ne bilježi Me imurje“, u kojem se, izme u ostalog, navodi da se je istina o epidemiji od koje su umrla tri šti enika skrivala punih dvadeset dana. U lanku se proziva Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije kao glavni i odgovoran za prikrivanje istine odnosno, citiram: „U pitanju je najteža epidemija koja se u posljednjih trideset godina desila u našem kraju, ali Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije u javnosti se oglasio, kao i u nekim drugim lakšim slu ajevima, tek kad su mediji dobili dojave o tome da se doga a “nešto strašno“, odnosno kada su ljudi po eli umirati.“ Kao ravnateljica Zavoda time i odgovorna osoba želim Vas upoznati s nekoliko injenica. Posao kojim se bavimo u Zavodu, izme u ostalog, na prvom mjestu ima za cilj brigu i zaštitu zdravlja svih stanovnika Me imurja. Posao se radi maksimalno profesionalno, što zna i u skladu sa strukom i uvažavaju i sve zakonske odredbe, a poštuju i prava bolesnika i zakone koji se odnose na pravo o tajnosti podataka.

I za konkretan slu aj samo mogu potvrditi da je odra en uz isti pristup. Naglašavam da niti u jednom trenutku nije bila ugrožena šira zajednica , a što bi podrazumijevalo primjenu drugih i druga ijih mjera, uklju ivo i obavještavanje javnosti.

Radi se o epidemiji, koja od samog po etka i nije mogla biti shva ena kao takva, jer pojava

sporadi nih slu ajeva umjereno povišene temperature i simptomi od strane dišnog sustava kod nekolicine stanovnika Doma u zimskom periodu godine nisu mogli jednozna no upu ivati na istog uzro nika koji se zapo eo širiti me u šti enicima ustanove i uzrokovati infekciju dišnog sustava. Obavještavanjem naše ustanove o mogu em po etku epidemije zapo elo se je s primjenom svih mjera i postupaka koje nalaže takva pojava, a to su odlazak na teren, obavještavanje svih relevantnih institucija (HZJZ, Ministarstvo zdravlja), suradnih ustanova (ŽB akovec, Zavod za hitnu, Dom zdravlja, Klinike za infektivne bolesti) i odgovornih osoba sa provo enjem potrebnih mjera. Infekcijom su bili zahva eni samo šti enici ustanove (njih etrdesetak) od ukupnog broja 171. Nitko od osoblja ustanove, kao niti od posjetitelja ili rodbine se nije razbolio, odnosno razvio infekciju sa sli nim simptomima te u skladu s tim nije uo eno da prijeti opasnost za proširivanje infekcije na širu zajednicu. Istaknula bih izvanrednu suradnju , koja je ostvarena izme u svih dionika u rješavanju ove ozbiljne situacije. Nažalost, bilježi se i nekoliko smrtnih slu ajeva, koji su posljedica infekcije kod ljudi ve ranije na etim odre enim teškim bolestima, starije životne dobi, kojima sve primijenjene medicinske mjere lije enja i skrbi nisu mogli pomo i u savladavanju bolesti.

Još niti danas nemamo kona nu potvrdu o kojem uzro niku se radi, jer su pravila u dijagnostici takva da zahtijevaju odre-

eni vremenski odmak izme u testiranja dva uzorka, kako bi sa što ve om sigurnoš u mogli zaklju iti o kojem uzro niku je rije . Da su poduzete mjere u rješavanju ove epidemije od strane lije nika Zavoda u suradnji sa svim ostalim stru nim suradnicima bile u inkovite, ukazuje i uspješno okon anje epidemije u relativno kratkom vremenskom periodu (nakon 17.12.2013. nema novooboljelih koji se hospitaliziraju zbog teže klini ke slike bolesti, a niti novooboljelih šti enika u Domu).

Osobito mi je žao što ste se odlu ili na takav na in (senzacionalisti ki) i potpuno neprovjeren kod ovlaštenih osoba, temelje i zaklju ke na osobnim procjenama novinara, a ne traže i to ne i istinite injenice te nakon toga potpuno korektno obavijestiti javnost o tom doga aju. Žao mi je i s obzirom na dosadašnje osobito pozitivno iskustvo s Vašim listom i svim Vašim suradnicima (novinarima, fotogra ima). Dostupnost i spremnost svih naših lije nika na suradnju je i dalje neupitna Po mom mišljenju ovakvi lanci nisu profesionalni te ne doprinose objektivnom i korektnom izvještavanju, ve naprotiv mogu unijeti nemir u zajednicu i posve neopravdano obezvrijediti rad jedne zna ajne službe, koja u svom radu i konkretnom slu aju nije u inila nikakav propust.

Sa željom uspješne i profesionalno korektne suradnje - srda an pozdrav.

Marina Payerl-Pal, dr.med. ravnateljica

Kao udruga proteklih dana doživjeli smo puno neugodnosti. Da pojasnimo, dan prije Badnjaka kontaktirali su nas ljudi iz Udruge za zaštitu životinja, naša lanica udruge i susjeda bake Julijane. Oni su naime došli kod bake Julijane da udome male psi e jer ih je imala petero. Nakon toga naša lanica udruge kontaktira predsjednika naše udruge i prenosi mu informacije koje je tamo ula. Udruga mladih reagira na to i posje uje baku Julijanu na Badnjak te joj donosi namirnice, jelo, sokove, kola e, vo e… Kad smo stigli u šumu baka je bila u svojoj „ku ici“. Ostali smo zaprepašteni te smo se istog trenutka dogovorili da emo pomo i baki Julijani. Na sam Boži obitelj Zeli baki Julijani vozi ru ak te je pronalazi ne u toj ku ici nego u ku i u kojoj stanuje. Sljede e jutro, zna i na Štefanje, na elnik op ine zove predsjednika udruge i isti odlaze na teren ispitati stvarnu situaciju. U ku i nalaze sina od bake i njegovog prijatelja sa ašicama u rukama. Baku nisu susreli jer je sin tvrdio da baka još spava. Na elnik tad objašnjava predsjedniku da smo malo pogriješili i da baka Julijana živi u toj ku i, koja budimo realni nije baš mjesto za stanovanje, ali je bolja od one prikazane. Predsjednik odmah još u prisustvu na elnika zove tajnika udruge neka briše broj objavljenog ra una i da se akcija obustavlja.

(Ve prije bio je dogovoren sastanak na Štefanje

bez straha. Mi smo to i u inili, nikoga nismo prozivali samo smo iznosili zahvale donatorima i majstorima te udrugama koje su nas podržale jer su znali cijelu pri u. itali smo lanke i naslove: „Pomogni sirotu na svoju sramotu“, „Nitko se nije sjetio pitati staricu gdje stanuje“…

Mi nismo nikakva institucija da možemo provjeravati ljude. Naša želja je bila pomo i i sagraditi ku icu u što kra em vremenu što smo na kraju i uspjeli. Ako je sramota i pogrešna namjera da se nekome pomogne onda smo pogriješili.

Na staru godinu ku a je funkcionalna i može se živjeti u njoj što možete i sami provjeriti. Prilikom tih doga aja, po završetku radova, to nije 31.12.2013. predsjednik udruge mladih Mali Mihaljevec podnosi ostavku na mjestu predsjednika udruge.

Odlukom upravnog odbora ostavka se ne prihva a uz obrazloženje: Udruga mladih Mali Mihaljevec nije ništa u inila na štetu društvu ili pojedincu te je u inila dobro djelo bez obzira što smo iznijeli pogrešne informacije, ne znaju i da su pogrešne.

Za kraj možemo re i da nam je drago što smo obradovali baku Julijanu koja je bila jako sretna i koja nas je pozvala da ju više puta posjetimo. Još jednom se zahvaljujemo svim donatorima, udrugama i ljudima koji su nam pomogli što smo uspjeli razveseliti baku Julijanu.

Udruga mladih Mali Mihaljevec

OREHOVICA

SDP PRIBISLAVEC

Darovali potrebite mještane lanovi OO-a SDP-a Pribislavec odlu ili su za boži ne i novogodišnje blagdane darivati osobe slabijega imovinskog statusa s podru ja op ine Pribislavec. Premda su ovi blagdani vrijeme obilja i blagostanja, kada si svatko priušti i malo više nego tijekom godine, teško je onda zamisliti da postoje ljudi koji nemaju i najosnovnije. SDP Pribislavca sjetio se potrebitih i odlu io ih darivati. Koordinatori ove akcije bili su potpredsjednik Saša Raki i predsjednik OO-a SDP-a Pribislavec Matija Ladi . Oni su uz veliku pomo ostalih lanova prije Boži a podijeli 23 poklon paketa (sol, brašno, še er,

u 16:00 sati, a na dnevnom redu je trebalo biti kako pomo i baki Julijani.) Isti dan malo kasnije nego li su na elnik i naš predsjednik otišli s mjesta „doga aja“, predsjednika kontaktira novinar iz Ve ernjeg lista te ga moli da li može i i s njim da mu pokaže gdje baka Julijana živi. Predsjednik kontaktira svog zamjenika, tajnika i predsjednika nadzornog odbora te zajedno odlaze sa novinarem k baki Julijani.

Kad su stigli došao je i vlasnik te ku e u kojoj trenutno žive te ih pitao što mu rade na posjedu. Nakon što su mu objasnili situaciju i nakon male sva ice (vlasnik ku e i sin bake Julijane) rekao nam je da na tom mjestu želi graditi ku u. Na predsjednikovo pitanje: „Želite re i da danassutra moraju iza i iz ku e?“ on je odgovorio: „Bolje danas nego sutra“.

Isti trenutak ne obaziravši se na razne natpise odlu ili smo urediti ku u u šumi. (Valjda i zato samo u Ve ernjem listu nismo bili prozvani jer su bili upoznati sa situacijom, a ostali portali i novine nisu ni bili blizu a pisali su kao da znaju više od nas.) Na sastanku je dogovoreno kako pomo i baki i ve u subotu u jutro 28.12. sa dva traktora i kombijem te svim namještajem i materijalom krenuli u obnovu ku e bake Julijane. Naša želja je bila pomo i baki Julijani koja je i sama rekla ako smo ve odlu ili pomo i da obnovimo ku u koja je u njezinom vlasništvu pa da živi

ocat, ulje, tjestenina) osobama slabijega imovinskog statusa. Jedan ve i paket u vidu prehrambenih namirnica i ostalih potrepština za ku anstvo doniran je obite-

lji koja se našla u posebno nepovoljnoj inancijskoj i zdravstvenoj situaciji. Novac za taj paket izdvojili su lanovi UO-a SDP-a Pribislavec i ostali lanovi stranke.

Ujedno je SDP potpomognuo skromnim daroma u vidu igra aka jednu drugu akciju kojom su darivana djeca s podru ja Pribislavca.

Akcija darivanja provodila se tijekom prosinca, te SDP Pribislavec zahvaljuje svim donatorima i ljudima dobre volje koji su na bilo koji na in pomogli i sudjelovali u ovoj dobrotvornoj akciji. Istaknuo je da su “Prslaf ani“ još jedanput pokazali da imaju veliko srce.

Iz SDP-a poru uju da ne e stati na ovome te da kre u s novom akcijom, kojoj je isto tako cilj pomagati sumještane Pribislavca te im omogu iti bolje i dostojanstvenije sutra.

(BMO)

Paketi za 48 obitelji U prosincu 2013. godine Gradsko društvo Crvenog križa akovec i Op ina Orehovica nisu zaboravili osobe kojima je pomo najpotrebnija. Tako je povodom boži nih i novogodišnjih blagdana organizirana podjela paketa hrane i higijenskih potrepština. Pakete je primilo ukupno 48 obitelji, od ega je Hrvatski Crveni križ osigurao 25,

a Op ina Orehovica iz svog prora una 23 paketa. Ovim putem zahvaljuju svima koji su doprinijeli ovoj akciji. Odluku o popisu osoba kojima je dodijeljena pomo donio je Odbor za društvene djelatnosti i socijalnu skrb Op ine Orehovica, dok su u raznošenju paketa sudjelovali Vesna Kozjak, Erika Baranaši , Vlado Kolar i Marko Novak.

GORI AN

Pomo za 105 mještana Ve tradicionalno, pred boži ne i novogodišnje blagdane, u Gori anu na elnik svojim mještanima koje prema socijalnom statusu odre uje komisija za socijalna pitanja i udruga umirovljenika dodjeljuje boži nice.

U susret minulim boži nim

i novogodišnjim blagdanima mještani Gori ana kojima je to potrebno dobili su boži nicu od 150 kuna.

Za 2012. godinu boži nicu je dobilo 80 mještana, a pred netom minule blagdane za 2013. godinu istu je dobilo 105 mještana.

10. sije nja 2014. a Me imurske novine ovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS urednik@mnovine.hr; br. tel. 040/323-601

INICIJATIVA “Za isti Gori an“ mještanima Gori ana

Laž je da iza inicijative stoji HDZ U ime gra anske inicijative “Za isti Gori an “smatramo da imamo obavezu, naravno i želju, izvještavati Vas o stanju i redoslijedu odvijanja stvari glede Vaših potpisa protiv izgradnje kompostane i prate ih sadržaja isto no od op ine Gori an na poljoprivredno gospodarske zoni, gra evinska estica K-3 u neposrednoj blizini naselja.

Naime, kao što smo Vas obavještavali putem elektroni kih i tiskanih medija Vaša suglasnost, Vaših 833 potpisa nalazi se u Ministarstvu uprave u Zagrebu. O itovanje Ministarstva Uprave o referendumskom pitanju o ekuje se 20. sije nja 2014. Tada op ina Gori an ima obavezu raspisati referendum, i to u roku od 30 dana nakon odluke Ministarstva uprave.

Zakonodavna i izvršna vlast Gori ana ne mari o glasu javnosti, nego ak što više na elnik op ine koristi monopolsko pravo i svojom bahatoš u u „Gori kom listeku“ mještanke i mještane Gori ana poziva na bojkot referenduma. Naravno, pri tome se koristi iznošenjem laži protiv gra anske inicijative „Za isti Gori an“ optužuju i je da je lagala i plašila ljude prilikom prikupljanja potpisa protiv izgradnje komposane i popratnih sadržaja.

Kulminacija tog apsolutizma odigrala se upravo u dane blagdana kada je u op ini podijeljeno stotinjak bonova socijalno najugroženijima ( tako treba raditi ) , ali im se pri tome “priprijetilo” da ne bih slu ajno izašli na referendum, odnosno glasovalo protiv izgradnje kompostane.

Dok drugi na elnici itekako uvažavaju stavove izvršne

vlasti, u Gori anu je to “nemogu a misija”. Isti pri toj i ostalim “svojim” tvrdnjama ne iznosi osnovno demokratsko pravo, što bi i njemu olakšalo situaciju, da mještanke i mještani Gori ana sami odlu e referendumom žele li kompostanu ili ne.

Na elnik nadalje optužuje inicijativu” Za isti Gori an” da “izbija” novac iz op inskog prora una, te novac za novoro en ad i pola godine prehrane za ake osnovne škole Gori an.

Može on “udarati” tamo gdje smo najosjetljiviji, na djeci, ali ne može pobje i od svojih prora unskih 60.000,00 kuna za putne troškove iz op inskog prora una, te onih koje dobiva kao saborski zastupnik. Ne može pobje i od onoga što je navodno upravo “sjelo” na ra un Op ine iz europskih pristupnih fondova za razvoj civilnog društva, jer upravo on ini suprotno tomu.

Ne želimo biti stereotipni i ponavljati ve toliko puta iznesene injenice zašto smo pokrenuli inicijativu “Za isti Gori an”, ali moramo pored temeljnih stvari spomenuti i one koji na elnik iznosi u spomenutom glasilu: - suvišno je raspravljati o kompostani i novcu za referendum - laž je da iza Inicijative stoji HDZ, ljudi iz Inicijative su ve inom nestrana ke osobe - degutantno je spominjati ljude i institucije koje su „protiv“ referenduma, tko zna iz kojih su naselja i iz kojih motiva to izjavljuju (sukob interesa, institucije i interesna poduze a koja se ne bi trebala miješati u ta pitanja)

- neka doti ni gospodin pro ita dosadašnje tekstove i možda može izbje i referendum, ali u toj svojoj “transparentnosti”, bahatosti, ne želi i ne može - mi ne želimo vrije ati na elnika kao što on vrije a ljude sa slike iz Inicijative, ali ako budemo prisiljeni uradit emo to na na in koji pripada kulturnijoj sferi.

- neka mještanke i mještani Gori ana sami odlu e o kompostani, jer upravo su iz Europe stigli novci za razvoj civilnog društva, ili su možda stigli samo za ona civilna društva koja njemu odgovaraju - unato ”prijetnjama” da e se Gori anu uzeti kompostana, ini se da nitko baš u tom dijelu ne ide s rije i na djela. Možda su neka inancijska sredstva ve dana op ini Gori an? Možda druge donjome imurske op ine i grad odlu uju o kompsotani u Gori anu?

Staro pravilo glasi da je mogu e varati sve ljude neko vrijeme ili neke ljude cijelo vrijeme, ali da je nemogu e varati sve ljude cijelo vrijeme. Ne želimo ulaziti u polemiku sa demokratski izabranim vodstvom op ine Gori ana, samo Vama dragi mještani želimo poru iti da Vas ni pod kojim uvjetima ne emo iznevjeriti, te da emo upornoš u i zakonitoš u do i do ostvarenja pravih odluka. Oni koji su birani za cijeli mandat neka znaju da postoji narod-javnost-kao korektiv u obnašanju njnihove funkcije, kao što je to u Gori anu te da postoje i drugi oblici gra anskog neposluha......

Inicijativa “Za isti Gori an”

OP INA Sveti Martin na Muri

Po tisu u kuna rodiljama i djeci Na elnik op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec sa suradnicima uprili io je novogodišnji prijam za rodilje, o eve i djecu ro enu 2013. godi-

nu. Njihovim je roditeljima Op ina isplatila kao pomo po 1.000 kuna za jedno dijete. Hvale vrijedna gesta, koja i te kako puno zna i u ova krizna vre-

mena, dokaz je da Op ina brine o svojim mještanima. Za sve sudionike skupa prire en je domjenak, a djeca su dobila i slatkiše. (sm)

Pisma čitatelja i obavijesti 49 ME IMURSKA ŽUPANIJA poziva zaklju no s 20. sije njom ove godine

Studenti, ne propustite pravo na subvencionirani prijevoz Me imurska županija na svojim internetskim stranicama (www.medjimurska-zupanija.hr) objavila je javni poziv za podnošenje prijava za ostvarivanje prava na subvencionirani prijevoz akademske godine 2013./2014. Pravo na subvencionirani prijevoz ostvaruju redovni studenti koji imaju prebivalište na podru ju Me imurske županije, a ispunjavaju uvjete navedene u javnom pozivu.

Novost u odnosu na prošlu godinu je to da je javnim pozivom obuhva en prijevoznik “Autotrans” Rijeka. Uz ispunjenu prijavnicu, koja se može preuzeti sa županijskih internetskih stranica, studenti moraju dostaviti i potvrdu o redovitom upisu u teku u akademsku godinu, izdanu od strane visokog u ilišta na koje je student upisan, u svrhu ostvarivanja prava na subvencionirani prijevoz, te presliku osobne iskaznice.

Javni poziv otvoren je do 20. sije nja 2014. godine. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za ostvarivanje prava na su inanciranja troškova prijevoza mogu se dobiti na brojevima telefona: 040/374-222 i 040/374-225.

Studenti s prebivalištem na podru ju Me imurske županije, koji studiraju na podru ju Me imurske županije i Varaždinske županije, ostvaruju kroz su inanciranje troškova javnoga linijskog prijevoza putnika u cestovnom ili željezni kom prometu u iznosu od 50 kuna mjese no. Pravo na su inanciranje troškova javnoga linijskog prijevoza u iznosu od 50 kuna

mjese no studenti za teku u akademsku godinu imaju za mjesece od velja e do lipnja 2014. godine te za rujan i listopad 2014. godine.

Studenti s prebivalištem na podru ju Me imurske županije, koji studiraju u Zagrebu, Koprivnici, Križevcima ili Maruševcu, imaju pravo na dodjelu iskaznice koja vrijedi za deset jednosmjernih vožnji željeznicom ili karnet karata koje vrijede za sedam jednosmjernih vožnji autobusima na redovnim linijama iz akovca, i to prijevoznika “Autobusni prijevoz“ d.d., Varaždin, za akademsku godinu 2013./2014., odnosno zaklju no do 31. listopada 2014. godine.

Studenti s prebivalištem na podru ju Me imurske županije, koji studiraju u Rijeci/Opatiji/Lovranu, imaju pravo na dodjelu iskaznice koja vrijedi za: šest jednosmjernih vožnji željeznicom - karnet karata koje vrijede za šest jednosmjernih vožnji autobusima na redovnim linijama iz akovca, i to prijevoznika “Autobusni promet“ d.d., Varaždin, prema navedenim mjestima za akademsku godinu 2013./2014., odnosno zaklju no do 31. listopada 2014. godine; karnet karte koje vrijede za pet jednosmjernih vožnji autobusima na redovnim linijama iz akovca, i to prijevoznika “Autotrans“ d.o.o., Rijeka, prema

navedenim mjestima za akademsku godinu 2013./2014., odnosno zaklju no do 31. listopada 2014. godine.

Studenti s prebivalištem na podru ju Me imurske županije, koji studiraju u Puli, Zadru ili Splitu, imaju pravo na dodjelu iskaznice koja vrijedi za šest jednosmjernih vožnji željeznicom ili karnet karata koje vrijede za etiri jednosmjerne vožnje autobusima na redovnim linijama iz akovca, i to prijevoznika “Autobusni promet“ d.d., Varaždin, prema navedenim mjestima za akademsku godinu 2013./2014., odnosno zaklju no do 31. listopada 2014. godine.

Studenti s prebivalištem na podru ju Me imurske županije, koji studiraju u ostalim mjestima na podru ju Republike Hrvatske, a koja nisu mjesta iz prethodnih to aka, pravo iz ovog lanka ostvaruju kroz dodjelu iskaznice koja vrijedi za šest jednosmjernih vožnji željeznicom za akademsku godinu 2013./2014., odnosno zaklju no do 31. listopada 2014. godine.

Studenti s prebivalištem na podru ju Me imurske županije koji studiraju u inozemstvu pravo iz ovog lanka ostvaraju kroz dodjelu iznosa od 500 kuna u 2014. godini.

Navedeni iznos isplatit e se studentima na njihove žirora une.

(BMO)

PRIJEVOZ SREDNJOŠKOLACA vlakom

Sve je isto kao i lani Ho e li se srednjoškolci i u novom polugodištu mo i voziti vlakom, pitali su roditelji pojedinih u enika, ija su se djeca vozila u školu vlakom. Naime, i prije po etka idu eg polugodišta pokušali su kupiti karte za vlak, ali nije bilo mogu e jer još nije stiglo “zeleno svjetlo” iz Županije za nastavak aranžmana za prijevoz u enika.

Branko Sušec, pro elnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Me imurske županije, potvrdio nam je u etvrtak da e se prijevoz srednjoškolaca odvijati na potpuno isti na in kao i u prošlom polu-

godištu, i vlakovima i autobusima. Tako da razloga za brigu nema. Tijekom ovih praznika rješavala se papirologija za nastavak su inanciranja s dr-

žavom, koja je morala donijeti odluku o nastavku su inanciranja prijevoza srednjoškolaca u prvom polugodištu 2014. godine. (BMO)

50

Informacije

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

1. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškina 24, traži 10 bravara/ bravarice, potrebno radno iskustvo 1 godinu, potrebno znanje itanja nacrta, 3 zavariva a/zavariva ice, potrebno radno iskustvo 1g. i važe i atest na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili email: posao@metal-dekor.hr do 12.01.

2. Mar d.o.o. Sveta Marija, Ind. zona, traži radnik/radnica na plas ciranju i li enju proizvoda na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu javiti se Ivici Dodlek do 10.01.

3. Pro tec teks l, M. Središ e, traži se 10 šiva a/šiva ica na neodre-

eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu: Teks lna 1, M. Središ e ili email: p @novi-net. net do 15.01.

4. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, traživoditelj/voditeljicatehnologije konstrukcije, voditelj/voditeljica tehnolog lakirnice na neodre eno vrijeme, poslati životopis na email: posao@metal-dekor.hr do 30.01.

5. AC instalacije, Pribislavec, Radni ka 21, traži plinoinstalater/ plinoinstalaterka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764 do 15.01.

6. Aluel-pvc d.o.o., Pribislavec, dr.

A. Star evi a bb, traži sastavlja /

sastavlja ica stolarije i montaža, 2g radnog iskustva na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email.hanita@net.hr do 15.01.

10. Hegemon d.o.o. Pretetinec 147, traži kuhar/kuharica na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na mob. 098 241 394 do 15.01.

7. Tesarstvo VUMI, Brezje 149, traži gra evinski limar/limarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 1175 336 do 27.01.

11. Muraplast d.o.o. Kotoriba, Industrijska zona bb, traži 2 strojar/ strojarica ska na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email.posao@muraplast.com do 15.01.

8. Malenovi d.o.o. akovec, traži konobar/konobaricanaodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 1920 800 do 31.01.

9. Compex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži vodoinstalater/vodoinstalaterka, strojarski tehni ar/tehni arka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 210 166 do 17.01.

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Odbor za dodjelu javnih priznanja KLASA: 061-01/13-03/21 URBROJ: 2109/1-02-13-01 akovec, 17.12.2013.

Na temelju lanka 20. Odluke o javnim priznanjima Me imurske županije («Službeni glasnik Me imurske županije» broj 15/12), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupš ne Me imurske županije r a s p i s u j e

POZIVNI NATJE AJ za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade «Zrinski» Me imurske županije za 2013. godinu Nagrada «Zrinski» Me imurske županije dodjeljuje se gra anima Me imurske županije, djelatnim skupinama, trgova kim društvima, ustanovama, udrugama gra ana i drugim pravnim osobama koje žive ili djeluju na podru ju Me imurske županije.

Nagrada „Zrinski“ dodjeljuje se za ostvarene rezultate u prethodnoj godini ili duljem vremenskom razdoblju iz slijede ih djelatnos : • gospodarstva, • znanos i obrazovanja, • kulture, • zdravstva i socijalne skrbi, • zaš te okoliša te drugih javnih djelatnos .

Kriteriji za dodjelu Nagrade „Zrinski“ su slijede i: • u gospodarstvu za naro ito uspješno organiziranje rada i poslovanja te uvo enje suvremenih metoda u ekonomsko-tehnološki postupak, ostvarivanje zna ajnih radnih i poslovnih rezultata od osobitog interesa za unapre enje gospodarstva i ja anje gospodarske osnove te uspješnu primjenu znanos i suvremenih dos gnu a u praksi.

• u znanos i obrazovanju za uspješnu znanstvenu djelatnost u odre enom podru ju, znanstveno otkri e koje predstavlja zna ajan doprinos znanstveno-istraživa kom radu, objavljena vrijedna znanstvena djela, za unaprje enje pedagoške teorije i prakse, za naro ite uspjehe u organiziranju odgojno-obrazovnog rada i zapažene rezultate u izvo enju nastave.

• u podru ju kulture za objavljena i prikazana umjetni ka ostvarenja na podru ju književnos , glazbe, likovnih umjetnos , kazališne i lmske umjetnos , za zna ajne rezultate u promicanju kulturne baš ne, za iznimna ostvarenja u organiziranju amaterskih organizacija i njihovog djelovanja, za naro ita športska dos gnu a na državnim i me unarodnim natjecanjima, za istaknute rezultate u stru nom i pedagoškom djelovanju i odgoju i osposobljavanju sportaša i podizanju športske kulture gra ana te za izuzetne rezultate u organizaciji i razvitku inven vne djelatnos i drugim podru jima tehni kog stvaralaštva.

• u podru ju zdravstva i socijalne skrbi za ostvarene rezultate u organizaciji zdravstvene i socijalne skrbi, za otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja odnosno spre avanja i suzbijanja boles , za osobite rezultate u lije enju te rehabilitaciji oboljelih, za izvanredne rezultate u zaš i radu djece bez potrebne roditeljske skrbi, za zapažene rezultate u provo enju djelatnos socijalne skrbi o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva te uspjehe u provo enju zdravstvenog odgoja i podizanja zdravstvene kulture gra ana.

• u podru ju zaš te okoliša i drugih javnih djelatnos za uspješnu primjenu znanos u praksi koja doprinosi o uvanju i unapre ivanju okoliša, po canje korištenja obnovljivih izvora energije i racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji na in za okoliš, izuzetnu djelatnost u obrazovanju djece i mladeži u razvijanju svijes o potrebi zaš te okoliša kao i promicanje potrebe zaš te okoliša me u gra anima, te za posebne rezultate pos gnute u unaprje enju i promicanju u drugim javnim djelatnos ma.

Prilikom ocjenjivanja vrijednos ostvarenih rezultata predloženih za Nagradu vrednovat e se kon nuitet u ostvarivanju rezultata, da su pos gnu rezulta najbolji na podru ju Županije, da pravna ili zi ka osoba predložena za Nagradu uživa ugled uzornog stru njaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge gra ana ili druge pravne osobe.

12. KTC d.d. Prelog, traži pomo ni kuhar/kuharica na odre eno vrijeme, zamolbu posla na adresu: Nikole Tesle 18, 48260 Križevci do 11.01.

13. Asgard j.d.o.o., D. Kraljevec, traži konobar/konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, osobni dolazak u Thriller u D. Kraljevec, javi se na mob.098 692 540 do 07.02.

14. Auto škola Prilok d.o.o. Prelog, tražiinstruktor/instruktoricaBkat. sa uvje ma za predava a na odre enovrijeme,javi senamob.091 6453 555 do 07.02.

15. Mul -star d.o.o. akovec, traži 3 blagajnika/blagajnice u automat klubu na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu: Koprivnica 48 000,Zrinski trg 7 ili na email mul star.doo@gmail. com do 31.01.

16. Majoko d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traži kuhar/kuharica i konobar/konobaricanaodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 802 273, do 31.01.

17. Ca e bar Amadeus, Pleškovec 166A, traži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 908 1063 ili 099 681 4 52 2 d o 31.01.

mski rad. Prijavu posla e-mailom: ak vinvest.hr@gmail.com, kontakt mobitel: 091 111 6101, do 31.1.2014.

2. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, VARAŽDIN, 18. Ganzer Mjestorada:zemlje elektroinstazapadne Europe, later akotraži VOZA A/ ICU KAMIONA vec, B.J. JelaD VO i a 79, traži S PRIKOLICOM ZA KI TS HRVA VANJE 2 elektroinna neodre eno ZA ZAPOŠLJA 396-819 KOVEC: ISPOSTAVA A OG: 646-740 stalatera/elekvrijeme nakon EL ISPOSTAVA PR . SREDIŠ E: M troinstalaterki probnog rada, A AV ST ISPO 543-200 uvjeti: kvalifina odre eno vrijeme, javi se kacija nije uvjet, na 091 284 6242 d o posjedovanje voza ke dozvole C i 17.01.

E kat., iskustvo na navedenim poslovima min 2g. Molbu sa kratkim Radna mjesta životopisom, kopijom svjedodžbe Varaždin i voza ke dozvole posla na slje1. AKTIV INVEST USLUGE j.d.o.o. de u adresu: Agilitas grupa d.o.o., za nancijsko i inves cijsko savje- Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 Vatovanje, Mjesto rada: VARAŽDIN- raždin ili putem e-maila: agilitas@ SKA ŽUPANIJA, traži 10 PRODAJ- agilitas-grupa.hr do 17.1.

NIHPREDSTAVNIKA/ICA-prodajni 3. ZLATNE GORICE, obrt za ugos predstavnik/ica za program REN- teljstvoiusluge,vl.DraženJambrišT4YOU (vozila) i drugih uslužnih ko,mjestoradaVaraždinBregtraži proizvoda na odre eno vrijeme, KUHARA/ICU u restoranu Zlatne uvje : SSS, VŠS, VSS, komunika- gorice na odre eno uz mogu tivnost i ambicioznost, poželjno nost stalnog zaposlenja. Kuharsta iskustvo u prodaji i terenskom kvali kacija, minimalno dvije goposlu, prezentacijske, organizacij- dine radnog iskustva u restoranu, ske i komunikacijske sposobnos , obavezno iskustvo u pripremi jela informati ka pismenost: word, tradicionalne kon nentalne kuhiexcel, internet, poželjna voza ka nje.Poslodavacosiguravasmještaj dozvola B kategorije (ak vni vo- za osobu iz udaljenog podru ja. za ), motiviranost za usvajanje Životopis i prijavu dostaviti na novih znanja i vješ na, posebno u mail: zlatni-restorani@net.hr do segmentu prodaje, spremnost na 28.02.2014.

ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju

NE ODGA AJTE POZIV

DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

Prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ mogu podnije gra ani i njihove udruge, trgova ka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe. Za trgova ka društva, udruge, ustanove i druge pravne osobe potrebno je uz obrazloženje dostavi rješenje o upisu u sudski registar/registar udruga/registar obrtnika (ne starije od 6 mjeseci), itd.

Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora sadržava : životopis osobe odnosno podatke o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje (uz obaveznu dostavu OIB-a za zi ke i pravne osobe), naziv javnog priznanja i podru je za koje se podnosi, iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja, odgovaraju a dokumentacija (objavljeni radovi, analize, prikazi, stru ne kri ke i ocjene, natjecateljski rezulta , izvadci iz javnih skovina o pos gnu m uspjesima i sli no) kojom se potvr uju navodi iz prijedloga.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade «Zrinski» podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupš ne Me imurske županije, na adresu Ru era Boškovi a 2, akovec, uz naznaku za Nagradu „Zrinski“.

Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» upute Odboru najkasnije do 28. veljaēe 2014. godine.

ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE ME IMURSKE ŽUPANIJE PREDSJEDNIK Ma ja Posavec, mag.ing.

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - PROSINAC 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

10. sije nja 2014.

4. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: TRNOVEC, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 100 ŠIVA A/ ŠIVA ICAzašivanjekožnihnavlaka za automobilska sjedala i kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na odre enovrijeme(pove anopseg posla), uvjet: znanje šivanja ili KV teks lnog ili obu arskog smjera, radno iskustvo 6 mj. Osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu: GOSPODARSKA 12, 42202 TRNOVEC BARTOLOVE KI ili e-mailom: posao@boxmark.com, kontakt telefon: 042 404 692, do 31.1.

5. TRANSPORTI KRAJAN d.o.o. za cestovni prijevoz robe, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži VOZA / VOZA ICA KAMIONA ZA ME UNARODNIPRIJEVOZnaodre eno, obavezna kvali kacija za voza a, Kategorija C i E, iskustvo 1g. Kontakt: 098 284 495, do 31.1.

6. SLATNJAK d.o.o. za trgovinu i ugos teljstvo, Mjesto rada: CARGOVEC, traži KONOBARA/ICU U CAFFE BARU “CALYPTO” na neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, iskustvo poželjno, ali nije uvjet, kontakt: 099 250 7887, do 21.11.

7. DENI PEK d.o.o. VARAŽDINSKE TOPLICE, Duga ulica 48, traži PEKAR/PEKARICA na neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV pekar, obavezno radno iskustvo, no ni rad, postoji mogu nost smještaja.

Najava na tel: 098 246 608 (Josip Balažinec) ili osobni dolazak na adresu do 20.1.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM

IMENDANI I BLAGDAN Temeljem l. 115. Pravilnika o radu i sistema zaciji poslova Doma za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna ku a» akovec; Dom za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna ku a» akovec raspisuje:

NATJE AJ ZA RADNO MJESTO PSIHOLOGA/INJE U DOMU ZA ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA «SIGURNA KU A» PSIHOLOG/INJA prof. psihologije ili diplomirani psiholog- VSS/ VII stupanj (m/ž) – 1 izvršitelj) Uvje : - najmanje 1 godina radnog iskustva u djelatnos socijalne skrbi ili društvenim djelatnos ma, položen stru ni ispit, voza ka dozvola «B» kategorije Uz prijavu na natje aj kandida su obvezni priloži u presliku: - životopis uz mo vacijsko pismo, domovnicu, dokaz o stru noj spremi, diplomu, presliku voza ke dozvole «B» kategorije, presliku isprave o položenom stru nom ispitu, uvjerenje o nekažnjavanju u smislu odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, ne starije od šest mjeseci, dokaz o radnom stažu sukladno l. 2. Pravilnika o elektroni kom zapisu podataka iz podru ja radnih odnosa NN br. 73/13, preslika radne knjižice ili preslika ugovora o radu.

Prijave kandidata koji nemaju potrebno radno iskustvo, kao i kandidata koji nemaju položen stru ni ispit, tako er e se uze u razmatranje. Sklapanje ugovora o radu s kandidatom koji nema položen stru ni ispit bi e mogu u svojstvu pripravnika uz uvjetovano polaganje stru nog ispita, u zakonski predvi enom roku.

Radni odnos zasniva se na neodre eno vrijeme uz probni rok od 6 mjeseci, s punim radnim vremenom.

Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta iz natje aja podnose se neposredno ili preporu eno poštom, u roku od 8 dana od objave natje aja na adresu: Dom za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna ku a», p.p. 160, 40 000 akovec, s naznakom «Natje aj za psihologa/inju).

Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra .

O rezulta ma natje aja kandida e, u pismenoj formi, bi obaviješteni u zakonskom roku.

Dom za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna ku a» akovec

poginulom hrvatskom branitelju

petak, 10. sije nja – Agaton, Dobroslav

ŽELJKU PAVLICU

subota, 11. sije nja – Neven, Nevenka

10.1.1992. - 10.1.2014.

nedjelja, 12. sije nja – KRŠTENJE ISUSOVO

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

ponedjeljak, 13. sije nja – Ceronika, Radovan utorak, 14. sije nja – Feliks, Sre ko srijeda, 15. sije nja – Pavao pustinjak, Pavel

IN MEMORIAM

etvrtak, 16. sije nja – Marcel, Oton, Mislav

poginulom hrvatskom branitelju

DUHOVNI VELIKAN

BOŽIDARU HORVATU

Pavao pustinjak, 15. sije nja

16.1.1995. - 16.1.2014.

Ro en je u Tabudu u Egiptu u krš anskoj obitelji, a poživio je 98 godina, kao pustinjak u pe ini. Bio je izuzetno obrazovan, a kada je imao 15 godina, roditelji su mu umrli. U vrijeme Deciusovih progona pobjegao je u pustinju, gdje je ostao do kraja života. Stalno se molio Isusu za siromašne. U stvarnosti je živio Isusove rije i: “Ne možeš služiti Bogu i bogatstvu”. (sm)

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG Upravni odjel za gospodarstvo i nancije 08.01.2014.g.

NATJE AJ ZA OBAVLJANJE POSLOVA U PROMETNOJ JEDINICI MLADEŽI Grad Prelog u suradnji sa Policijskom upravom me imurskom objavljuje natje aj za obavljanje poslova u prometnoj jedinici mladeži Grada Preloga.

Za sudjelovanje u natje aju potrebno je: • srednja školska sprema (SSS) • posjedovanje važe e voza ke dozvole • osobna iskaznica – dokaz o napunjenih 18 godina • domovnica – dokaz da je kandidat državljanin RH

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

Ponudu s traženom dokumentacijom potrebno je dostavi u Policijsku upravu me imursku (služba policije), Jakova Gotovca 7, akovec, najkasnije do 24.01.2014. godine do 12:00 sa .

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

GRAD PRELOG

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI ZITA IGREC, K I MIRJANE I DRAŽENA; NADIA THES, K I NARDE I IVANA; LEON LIPI , SIN MARIJANE I DEJANA; VANESA HORVAT, K I SILVIJE I GORDANA; DALIA BISTROVI , K I MARTE I ZORANA; MIHAEL MARTINEC, SIN MAJE I NIKOLE; MLADEN ORŠOŠ, SIN NEVENKE I JOSIPA; NIVES SABOL, K I ANE I MIHAELA; EVA LUNA ŽIDOV, K I DANIJELE I IVICE; ASJA NOVAK, K I ANJE I LUKE; VITO ZRNA, SIN IVANE I DAMJANA; LIAM K ATAN I , SIN MARIJE I MARIJA; ANDRIJA URKIN, SIN JELENE I ILIJE; GABRIJELA COFEK, K I MIRJANE I AN ELKA; MIA BI ANI , K I ANAMARIJE I ANTONIA;

MARINA ORŠOŠ, K I IRENE I MARKA ( akovec)

VJEN ANI TEA POSEDI I MARINO CEROVEC, DRAŽENKA GAL I NIKOLA ŠIMUNKOVI , TAJANA HERCEG I NIKOLA TOPLEK, KRISTINA URILA I JOSIP JURINI ( akovec); IVAN PUKLEK I BERNARDA NOVAK (M. Subotica); MIRELA STOJKO I DEJAN FIC, MILENA BOGDAN I TOMISLAV VRHOV AK (M. Središ e), JASMINA LEVANI i SILVIJO HUSEJNOVI (Nedeliš e); ANDREJA PETRIC I DRAŽEN VLAŠI (Prelog); GORDANA WERTHEIM i MARKO TOMAŠI (Štrigova)

UMRLI BRANKO POLGAR R. 1957., KATARINA MUSTA , R. PE-

TEK, RO . 1932., MATIJA TIŠLJARI , RO . 1928., DRAGA NOVAK, R. ŠAFARI , RO .

1941., JOSIP LEVA I , RO .

1931., MIRKO TAKA , RO .

1926., MIHAEL KOREN, RO .

1936., DR AGUTIN GYÖFI, RO . 1958., ANA STRNIŠ AK, R. KUKOVEC, RO . 1930.; SLAVKO ŠVENDA, RO . 1942.; GIZELA TEGLOVI , R. ŠAMOGJI, RO . 1927.; DRAGUTIN REIF, RO . 1964. ( akovec); K ATARINA PONGR AC R .

POLJAK R. 1933. (Kotoriba); PETAR GORI ANEC R. 1939., MIJO KARLOV EC R. 1952.

(M. Središ e); IVAN NOVAK ro . 1940., KATARINA NEIMI r. JURAS ro . 1940. (Prelog); ANTUN CRN EC ro en 1909. (Štrigova)

KUPON broj

956

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA SKUTER PEUGEOT 50cm 2008g, povoljno. info: 091 970 1929 RENAULT SCENIC 1.9 diesel 2002.g., registriran do 10. mj., prodajem. Tel. 360-602.

PRODAJU SE KROVNI NOSA I i jedna felga za auto renault megane model iz ‘98.g, vrlo povoljno i hitno. mob. 099/687-6087

PRODAJEM SADNICE hrasta, javora, jasena, bukve, graba, kestena i agacije za pošumljavanje.

Mob: 099/ 683 - 9984 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494

PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620

DEUTZ 25 KS 1953.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72

PRODA JEM ELI NE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. Do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJU SE ALU FELGE 17 cola za golf, dobro o uvane, povoljno, tel 861-208 PRODAJE SE MOTOR ZA ALFU 146 T-spark i ostali dijelovi, mob 091-1411-721 PRODAJEM GUME M-S 175x65/14 (4kom) i felge 6Jx14 (2kom) pet rupa. info: 855-740 PRODAJEM FIAT TEMPRA 1.9 dizel 1997.g., reg. do 6/2014., sa uvana, 262tkm, lim pocin an, vlasnik 12g., nazva nave er na tel. 853-574 PRODA JEM BMW 324 dizel 1988.g., reg. do 4/2014., mob.

098/190-3753 SKUTER TGB 303R 2008.g., registriran servisiran, atraktivan, info. 098/556-423

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370

TRAŽIM OSOBU s odli nim poznavanjem rada na Internetu i s vrhunskim komunikativnim sposobnostima za rad od ku e na proviziju. Bez SMS-a na mob.

099/515-5064

PRODAJE SE KUKURUZ u klipu i u zrnu. Info na mob 098 494 413

MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281

PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597

POSAO

PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 VILJUŠKAR Litostroj 3.5T, produžene vilice, prodajem. info: 092/254-7256 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., 1977.g., sa uvan, i autom. kuku za mali Ursus. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE 1-osovinka prikolica, okreta sijena i gume 750/16. info: 098/545-961 PRODA JE SE brana sklopiva 3-krilna, 6-valna trebilica sa el. motorom ili na traktorski pogon. tel. 364-463 PRODAJE SE PRIKOLICA za rastepanje stajskog gnoja, tanjura a za T. Vinkovi , kabina za IMT, slama u balama i sijeno, te prednji utovariva za Štore. mob. 091/5175-821

USLUGE LEGALIZACIJA nezakonito izgra enih zgrada, objekata i gra evina. VDprojekt mob.

091 721 3369, www.vdprojekt.hr

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 1030m2 u Zukvama. Upita na tel. 390-315 ili 098/890-307

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

TRAŽIM posao uvanja djece te pomo i u ku i. Dugogodišnje iskustvo. Molim javi se na broj: 099 8592 865

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

TRAŽIM za posao u Njema koj ZAVARIVA E TIG + REL MIG I C JEVARE-BRAVARE, iskusne majstore. Info: 095/907-5607

PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv.

Tel 091-561-57-93.

TRAŽI SE MLA A ŽENSKA OSOBA za pomo u ku i, 1xtjedno po 4 sata peglanje, iš enje, okolica k, nazvati poslije 16 sa na tel. 091/543-6889 TRAŽIM POSAO UVANJA starije osobe, 5g. iskustva, a može i poslovi i privredi i sto arstvu. mob. 099/6579-814 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71

KREDITI

PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 4-SOBNI STAN (etaža), urbana vila, novo, s garažom, ispod Šafrana, Mihovljan, visoki rohbau, kredit, prodajem. Tel: 098/241-559 PRODAJEM STAN u Zagrebu 45 m2 za adaptaciju, nalazi se na izvrsnoj lokaciji u blizini Kvaternikovog trga, do škole i vrti a i u blizini bolnica. Upita na tel 048/622 706 GRADILIŠTE u M. Mihaljevcu površine cca. 1800m2, priklju ak struje i vode. Info na broj; 098/951-8667

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

PRODA JE SE GR ADILIŠTE u Žiškovcu površine 434 hv, uredno vlasništvo, mogu nost rasparceliranja na dva gradilišta, vrlo povoljno, mob.

098/652-292.

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu, zva na mob.

098/535-719

TRAŽIM SURADNIKE ZA HONORARNI POSAO. Info na mob.

097/7821-438 KUHAR (33g) sa 10 g. iskustva, samostalan, spretan, uredan, traži posao, može i ispomo za vikende, svadbe, završnice, privatne fešte i sl. 095/8760-162

PRODA JE SE šuma Breg 2166m2, oranica Veliki Štuk 1274m2 blizina Strahoninca, oranica Veliki Štuk 4758m2kraj Nedeliš a i traži se obiteljska ku a u najam. Tel: 822-362 i 099-5166-780

PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lova kih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa...

NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

PRODAJE SE STARIJA KU A sa svim priklju cima u Nedeliš u, odmah useljiva. tel. 822-338 PRODA JE SE 3-SOBNI STAN od 72m2 u centru k, renoviran, vrlo povoljno. mob.

095/507-2782 PRODA JE SE KU A u centru k stamb. površine 113m2 sa iskoristivim potkrovljem, oku nicom cca 730m2, svi priklju ci, pogodno za stanovanje, ured ili ordinaciju. mob.

098/315-119 AKOVEC - prodajem gradilište kod bolnice, novootvorena ulica. mob. 091/242-143

ME IMURSKE NOVINE TROSOBAN NAMJEŠTEN STAN od 67 m2 za biro ili stanovanje, mjese ni najam 1600 kn + režije. Adresa: Ante Star evi a 16, k. Kontakt: davorin.beck@gmail.com Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 Z A G R E B: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM SRE ENI namješteni 1-sobni stan u Šenkovcu, odvojeni ulaz i sva brojila. info: 099/331-2189 IZNAJMLJUJU SE nenamješteni stanovi i garsonijere (može i za hi obrt), na duže vrijeme, info: 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM 2-SOBNI namješteni stan u ku i s posebnim ulazom, mob. 099/677-4304 IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u akovcu. mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110m2, namješten, odvojen ulaz i sva brojila, poslije 15 sa na mob.

091/933-8468

ŽIVOTINJE

VELIKI PIJETLOVI OV VI živi i očišćeni

IZNAJMLJIVANJE

,

,

IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan u strogom centru akovca (preko puta crkve), kompletno namješten. Sve informacije na 098/163-1649.

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u M. Središ u, mob 091 549 587 IZNAJMLJUJE SE namješten restoran, mob. 091-14-11-721

POKL ANJA SE U DOBRE RUKE Z AMOR AC (paragvajski dugodlaki) star 3,5 godine. Info na mob: 095/806-78-17

10. sije nja 2014.

PRODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o.

Na podru ju Novog Sela Rok dana 31.12.2013. godine ODLUTAO JE BELGIJSKI OV AR sme e-crne boje, odaziva se na ime Ben. Poštenom nalazniku slijedi nagrada. Sve informacije molimo javi na tel. 853-438 ili mobitel 098 186 7150.

PRODAJEM DIVLJE ZE EVE iz kaveznog uzgoja po 800 Kn, kompletne kaveze po 1.500 Kn, te opširnu literaturu o uzgoju za 150 Kn (šaljem poštom), mob; 098-908-4675, ZG POKLANJA SE MA I crno-sivi gras star 2mj., tel. 098/9075-825 ili 858-033 PRODAJE SE SVINJA težine oko 200 kilograma. Upitati na broj mob. 098 496 413.

PRODAJE SE STADO OVACA (ovce 45 kom, janjci razli i h veli ina 25 kom, ovan 1 kom) Cijena po dogovoru.

Lokacija: okolica Karlovca Kontakt 095 9012 857 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRIC E I NIMFE . Tel: 829 -23 0, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna.

Mob. 091/505-2724

PRODAJE SE KLAVIR o uvani malo sviran, Spava a soba i cafe aparat. mob 091/970-1929.

PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski š mer za gitaru. Mob: 099/40-10-142.

PRODAJEM ŽELJEZNA VRATA za 1.000 Kn, konstrukcija je visoka 255 cm, a širina 130 cm, mob; 098-908-4675. ZG PRODAJEM sjede u kutnu garnituru, dimenzija 260x230, u odli nom stanju, cijena 600 kn, tel: 099/4090-916 PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel.

XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/40-10-142 PRODAJE SE KOŽNA GARNITURA za 1.100 kuna, mob. 091/970-1929 PRODAJEM ZRA NU pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob: 099/25-96-444 Prodajem novi stol za dnevni boravak od masivnog drveta, ru ni rad i umjetni ke slike. Cijena po dogovoru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM DIONICE Mesne industrije Vajda. info: 091 970 1929

PRODAJE SE ŠTEDNJAK Elegant 46 na kruta goriva, bijele boje, malo korišten, lijevi, cijena povoljna. tel.

098/9075-825 ili 858-033

POKLANJA SE MA I crno-sivi gras star 2mj., tel. 098/9075-825 ili 858-033

SVATKO MOŽE BITI FILMSKI JUNAK. Zanima nas vaša pri a, budite dio pravoga lma i ostavite trag. Troškovi su naša briga, kontak rajte nas na radi upoznavanja! Kontakt: 098 72 73 70

RAZNO PRODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159 PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123

PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423 PRODAJE SE trosjed na razvla enje u ležaj i dvije fotelje, sve o uvano.

Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazva na 098 92 81 012.

PRODA JU SE radijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom).

Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel.

098/190-4969

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Eno - 7 mjese ni muški ma ak traži dom! Cijepljen, o iš en od nametnika, nau en na ma ke, preumiljat, nau en na pijesa. Potpisuje se ugovor.

PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠTEDNJAK Elegant 46 na kruta goriva, bijele boje, malo korišten, lijevi, cijena povoljna. tel.

098/9075-825 ili 858-033 PRODAJEMO o uvani bijeli štednjak Gorenje 90cm (2str.+4pl.) za 1.400kn; preša za grož e na vijak za 1.400 kn; korišteni kompjutor komplet za 600kn i hrastovu ba vu od 60lit. za 200kn. Info: 390-301 ili 099/6742-919 POVOLJNO PRODAJEM NOVU zra nu pušku vrhunske kvalitete ja eg kalibra s op kom i dokumen ma. tel. 095/55-22-749 PRODAJE SE OŠTRILICA stolarskih noževa i glave za izradu lamperije te razni ru no-elektri ni alat. tel.

390-247

Keena - maca stara oko 10 mjeseci, plaha ali umiljata, nau ena na pijesak, nau ena na pse i mace, sterilizirana, o iš ena od nametnika, cijepljena. Traži ljude koji e je pazi i mazi . Potpisuje se ugovor.

Ginny - maca stara oko 10 mjeseci, umiljata i prava predilica, nau ena na pse, mace i na pijesak, cijepljena, sterilizirana traži dom. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

PRODAJE SE PLINSKI BOJLER Junkers 24KW, bez grija a. tel. 312-231

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

PRODAJE SE pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, i sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494

Prodajem divlje patke i golubove raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

PRODAJEM VELIKE PAPIGE vrste edel, mlade i pitome (1m+1ž), tel.

099/7588-858

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Florence - prekrasna sivo bijela maca, stara oko 8 mjeseci, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika i jako jako umiljata. Traži topli dom. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Zoran je mješanac pekinezera malecki rastom, star oko godinu i pol, idealan za stan uz redovite šetnje. Kontakt: 091-8988-004.

Grace je upavica starosti oko 5 mjeseci. Bit e ve eg rasta pa joj je potrebno ve e dvorište u kojem e se mo i do mile volje istr avati i igrati. Kontakt: 091-8988-004.

Tanjo je štene staro oko 6 mjeseci terijerske krvi, pravi mali veseljak. Kao i svi terijeri obožava istraživati i za njega tražimo ljude koji e imati dovoljno vremena za bavljenje njime i este šetnje.

Oliver je mješanac belgijskog ov ara star oko godinu dana. Vrlo umiljat, super s ljudima, ali zna presko iti nisku ogradu te je za njega potrebna viša ograda i veliko dvorište. Kontakt: 098-241-060.

Umiljata crno bijela upava ženkica traži dom, stara je oko 5 mjeseci. Kontakt: 098 562 603.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

956

54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

Sastojci za kompletno jelo: - svježi svinjski file, kuhani hamburger - ulje, maslac, rustikalni senf - jabuka, poriluk, kelj, svinjski temeljac (demiglas) - suhi estragon, sol, papar, krumpir, bijelo vino

PIŠE: STJEPAN MESARI

ME IMURSKA KUHARICA

Svinjski file obavijen špekom Marinko Novak, kuhar u restoranu “Terbotz” u Železnoj Gori, spremio nam je prvo ovogodišnje jelo i dao recept za naše itatelje.

Rije je o složenom jelu iji puni naziv glasi: svinjski file, obavijen špekom, pire od krumpira s rustikalnim sen om, karamelizirane jabuke i sotirani kelj, koji smo skratili samo u naslovu.

Netko je napisao kako se Talijani vole ženiti u Dubrovniku, a Hrvati u Terbotzu, i to je to no, jer u Terbotzu se zaista sprema dobro jelo i dobro uživa. Za jelo koje je Marinko spremio doslovno se može re i da je bajkovitog okusa, s puno doma ih sastojaka koje majstor Darko prikuplja u prirodi, na obi-

10. sije nja j j 2014.

Priprema Za injeni file na vru em ulju karamelizirati sa svih strana. Izvaditi ga iz tave i omotati s 4, 5 tankih listova hamburgera.

Staviti u tepsiju i pe i 5 - 7 minuta u pe nici na temperaturi do 200 Celzijevih stupnjeva. Meso izvaditi iz pe nice i tepsije te ga ostaviti da se prije rezanja odmori desetak minuta.

teljskom vrtu ili nabavlja na selja kim doma instvima.

Svako jelo je zasebna delicija, a zajedno na tanjuru ine bajkovitu stvarnost koja zadovoljava sve ovjekove ukuse. Dakle, svako zasebno jelo, file, pire, jabuke, poriluk i kelj, posložiti na plitki bijeli tanjur. Kompoziciju ukrasiti kapljicama doma ega koš i nog ulja. Marinko je mladi kuhar i vrlo dobar u enik možda i najboljega hrvatskog kuhara Marka Palfija, ije se umije e osje a i kod ovog jela. Marko je odabrao vino nakon uživanja ove kompozicije odli nih jela. Odlu io se za rajnski rizling.

Odli an izbor. Uspjeh u pripremanju jela i dobar tek iz Terbotza!

Pire od krumpira i rustikalni senf Priprema Krumpir oguliti, narezati na ploške, nekoliko minuta isprati pod teku om vodom sve dok ne istje e bistra voda. U loncu zagrijati vodu na 90 stupnjeva, staviti u nju krumpir i na 72 stupnja kuhati pola sata. Krumpir izvaditi i isprati pod teku om vodom. Takav krumpir kuhati u slanoj vodi sve do raspadanja. Zatim se krumpir pasira dva puta kroz sitno cjedilo uz dodavanje 25 posto maslaca na sadržaj krumpira. Guline od krumpira pet minuta kuhati i staviti na stranu da se sljubi.

Kuha om se guline razgnje e i doda žlica rustikalnog senfa i sve promiješa.

Umak: Tavu u kojoj se peklo meso deglaziramo s bijelim vinom, dodamo svinjski temeljac (demiglas) i pustimo da iz vina ishlapi alkohol te sve procijedimo. Dodamo suhi estragon, kockicu maslaca da umak dobije sjaj. Na temperaturu od 140 Celzijevih stupnjeva zagrijemo ulje i pržimo poriluk te ga izvadimo da se iscijedi ulje.

Jabuke: U tavi na maslacu pržimo kriške svježih jabuka, uz dodatak še era, sve dok se ne karameliziraju.

Kelj: Narezani svježi kelj sotirati na maslacu, izvaditi ga i ostaviti da se vreli maslac iscijedi.

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Krumpir salata s crvenim lukom S Sastojci: - svježi krumpir, crveni luk - jabu ni ocat, tikvino ulje, ssol

Varivo od hajdinske kaše i kiselog kupusa SASTOJCI: 20 dag hajdinske kaše akove kih mlinova 50 dag kiselog kupusa 20 dag suhe mesnate slanine 2 glavice luka 2 ešnja ešnjaka 1 lovorov list mljevena slatka crvena paprika mast, papar, sol

PRIPREMA Na rastopljenoj masti popržite slaninu narezanu na kockice, dodajte nasjeckani luk i zajedno malo popržite. Zatim dodajte mljevenu papriku, kiseli kupus, lovorov list i zalijte vodom da sve bude prekriveno, pa kuhajte na srednjoj vatri.

Za vrijeme kuhanja po potrebi dolijte malo tople vode. Potkraj kuhanja kupusu dodajte opranu hajdinsku kašu i kuhajte sve zajedno još oko 25 minuta. Zgotovljeno varivo dosolite, popaprite, dodajte nasjeckani i zgnje eni ešnjak i sve zajedno još malo prokuhajte.

Priprema P Krumpir dobro oprati te K ga skuhati u vreloj i malo g zzaslanjenoj vodi.

Kada je kuhan, ocijediti ga K i oguliti, te ga ostaviti da se ohladi. o

O istiti dvije glavice crvenog luka, te ga narezati na krugove, osoliti i lagano ga prstima razdvojiti u pojedina ne krugove. Krumpir narezati na kocke i staviti ga u dublju posudu. Dodati luk, jabu ni ocat, malo soli i crno tikvino ulje, te sve lagano promiješati.

Poslužiti uz glavno jelo, premda je odli no i kao samostalni obrok.

VINO TJEDNA

Cmre njakov pinot crni Kvalitetno suho vino odnjegovano u podrumu obitelji Cmre njak u Svetom Urbanu. Vino je berbe 2011. i sadrži 14,4 posto alkohola.

Jaki alkoholi, sortna aroma i vrlo lijepa rubinska boja vino ine vrlo ukusnim, a u aši širokog otvora izgleda sve ano. Pije se rashla eno na temperaturi od 13 do 16 Celzijevih stupnjeva. Odli no se sljubljuje s pe enom ribom, janjetinom, divlja i, mesom s roštilja, pe enom piletinom, odojkom te sirevima. (sm)

10. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

JOŠ NEMA PRAVE ZIME

VREMENSKA SLIKA: U naše se krajeve nastavlja dotok toplog sredozemnog zraka ispred ciklona. Nedjeljno jutro je donijelo brojne temperaturne i oborinske zanimljivosti. Srušeni su brojni datumski rekordi za najvišu minimalnu temperaturu. Na postaji Zagreb Gri , s najdužim nizom mjerenja do ove nedjelje je najviša minimalna temperatura na datum 5. sije nja iznosila 7.5°C. Ove

nedjelje se temperatura nije spuštala ispod 10.6°C. To je za gotovo 13°C više od prosje ne minimalne temperature na taj datum koja za Gri iznosi -2.0°C. Na meteorološkoj postaji Zavižan je tako-

er nedjeljno jutro donijelo rekordno visoku minimalnu temperaturu za datum 5. sije nja od 3.6°C, što je ak za 11°C više od prosjeka. 14 cm snijega se otopilo, tako da nigdje u Hrvatskoj nema snjež-

nog pokriva a. Obilnija kiša je pala i u Gorskom kotaru te na sjeveroistoku Istre i u dijelu rije kog zale a. Olujno jugo je tijekom nedjelje uzrokovalo brojna prometna ograni enja. Hitna pomo imala je 20 posto više intervencija na terenu, a zabilježeno je i 20-tak posto više dolazaka pacijenata u njihovu ambulantu zbog zdravstvenih teško a uzrokovanih južinom i visokim temperaturama, neprimije-

renim za ovo doba godine.

Nemamo za sada to an broj intervencija, no pove an je za oko 20 posto broj intervencija kod kroni nih bolesnika koji se žale na reumatske, kardiovaskularne probleme i sli no, izjavio je Hini dežurni voditelj smjene zagreba ke Hitne dr.

Mladen Hron. Tako er pove an je broj in arkta, a i kod zdravije i mla e populacije zabilježen je porast lije ni kih intervencija. Zdraviji dio populacije žali se na glavobolje i mu nine, a razlog tome je južina, kaže dr. Hron. No, ovo ne zna i da je zima ove godine digla ruke od nas. Prisjetimo se samo dvije godine unatrag kad je sije anj bio vrlo topao, a onda je u velja i došao jak zimski prodor pa su se zaledile rijeke, a Dalmacija je bila zatrpana snijegom! Nema naznaka da e se sli no dogoditi ove godine, ali nikad se ne zna.

VREMENSKA PROGNOZA: Oko petka mogu je porast naoblake, a bit e i više vjetra, zapadnog i jugozapadnog. To e smanjiti mogu nost magle. Možda padne malo kišice tijekom petka, ali ako i bude kiše, radit e se o vrlo malim koli inama, tek par kapi. Jutro e biti malo toplije, a dnevna temperatura mogla bi se popeti na proljetnih 12 Celzijevih stupnjeva.

U subotu bi trebalo biti ve inom suho i ugodno sa sun anim razdobljima. Sli no vrijeme e se nastaviti i u nedjelju. Jutra e biti malo hladnija, ali dnevne temperature i dalje biti iznad prosjeka, iako bi u nedjelju ipak moglo biti malo hladnije i po danu.

Biometeorološka situacija bit e povoljna pa vikend možete iskoristiti i za boravak na otvorenom ili neke radove.

Od ponedjeljka se ipak ini povratak malo nižih temperatura. Ujutro je mogu mraz, a mjestimice i magla, temperatura bi ujutro mogla pasti i malo ispod nule. Danju djelomi no sun ano i suho s temperaturom izme u 6 i 9 Celzijevih stupnjeva.

Od utorka nam se polako približava ciklona s kojom bi sredinom tjedna moglo biti slabih oborina, u po etku kiše, a sa zahla enjem možda i malo susnježice. Ne o ekuje se neki pravi snijeg. Malo e zahladiti pa bi temperatura u etvrtak mogla biti primjerenija sije nju.

Preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel.

0800-1234. (prognoza izra ena 9.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 13. sije nja 1968. god. u Zalesini u Gorskom kotaru izmjereno -35°C 14. sije nja 1985. god. po elo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo sedam dana 16. sije nja 1985. god. u Ruš ici kraj Slavonskog Broda brodovi koji su prevozili na tu ostali su okovani ledom

VICOTEKA

Zakasni Ivica u školu pa ga pita u iteljica: - Ivice, zašto si zakasnio?

Ivica: - Kasno sam krenuo od ku e.

U iteljica: - Zašto nisi krenuo ranije?

Ivica: - Bilo je kasno da krenem ranije!

---------------------------------------------------------Mujo stoji pokraj punice tijekom njenoga lije ni kog pregleda i u jednom trenutku se nagne i šapne doktoru: - Doktore, bilo bi dobro, umjesto da joj stalno govorite ‘udahnite-izdahnite’, da jednostavno stanete na ‘izdahnite’!

---------------------------------------------------------Dolazi Mujica i žali se p elaru: - Jedna od vaših p ela me je ubola!

- Ti mi samo pokaži koja i ja u je odmah kazniti!

---------------------------------------------------------Dolazi pacijent na pregled: - Doktore, imate li nešto protiv kašlja? - Nemam. Samo vi kašljajte!

ZIMSKO PRVENSTVO ME IMURJA U MALOM NOGOMETU

Vrijeme je za promjenu formata natjecanja!?

ODBOJKA

SPORTSKI RIBOLOV

U muškom finalu me imurskog kupa dvije ekipe Centrometala, u ženskom Kaštel i akovec

Sportski ribi i diljem Me imurja održavaju godišnje skupštine

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

In vino veritas!!!

J

avili so mi se oni šteri me itajo nek dopunim novoletno estitko, pak sam ne mogel zdržati kaj jim nej spunil željo.

V nejlepšoj hrvaškoj boži noj pesmi se popevle: Dej nam Božek zdravje, a k tomo i veselje, na to mlado leto vsega obilja.

Dragi Božek se bode pobrigal za zdravi e jerbo doktori si još premišlavlejo kak bodo dugo štrajkali, a dok smo zdravi unda smo i veseli, a za to kaj bodemo meli vsega obilja bode se pobrigala naša vlada. Kak i navek do ve. Jedino sam najgerek da ak se bode i dale tak brigala kaj ne bodemo morali deti zobe na klin! aši dragi politi ari so vse do kraja lanjskoga leta obe uvali da nam bode bole nek predi i to posebno oni šteri so v majušo, oliti junjušo zeli v roke cugle lokalne vlasti i zaseli vu fotelje župani ili pak (grado)na elnikov. To dobro, o em re i, bole je ne ftegnulo lani dojti na svetlo dneva jerbo je leto prev asi minulo.

N

No, im je vura odtukla pol no i naši politi ari so se znova oglasili i po eli ponavlati ono isto lanjsko pri o sam so jo podebljali za cirka tridesti procentov. Kak je pesnik rekel: na istoko stare pri e, a na zapado nikaj novo.

Posebno se reskuražil akoski gradona elnik: Lani se je nikaj ne delalo, ali im je baksuzno 13. leto v tretjemo jezeroletjo odišlo v ropotarnico povjesti, mam se bode vse genulo. I kanalizacija v Novi Seli, i smetliš e v Totovco, Sredja škola v akovco, steze za pecikline, a još nam je obe al celi pušelj dizalici po akovco. Leto dni je ve vse dremalo, nigdi nikaj, a ve najempot bode vse zaštrumfalo? Negdi so se našli penezi ili pak je dobil arobno botico. Bil bi jako vesel ak bi se to pripetilo, ali najte me krivo razmeti, jako sam najgerek jerbo so “kukurika i” još 2011. leta mahali z 21 planom i uda vsega drugoga so obe uvali, a sam so cene plina, struje, benzina, cigaretlinov, pija e, autov odišle gori i pedeve je zrasel, dok so naši teža ki žepi vse bole prazni i nikak nebremo zakrpati

S

V

je bolši. Pred kraj minuloga leta, na samo Štefaje, je pobedil vse svoje protivnike i postal nejbolši pingpongaš v Kotoribi. A vsi znamo gda je ve prešel v sedmo desetletje kaj se živleja dotikavle. Žilavi so te stareši športaši, kaj je Vinko znova dokazal, a i akov anci imaju svoje “matuzaleme” v Putjanaj (Rino Megla, Tomica Koprivec) šteri so još negda, kak supi i, z Vinkijom igrali. Nekaj me, ipak, gvinta, je li je tua “stara garda” pravzaprav tak dobra ili pak jif ovi mlajši pre pomalem dostiguvlejo? e na leta se naši i hrvaški ljubitelji dobre kapljice, o em re i, vina, štricajo okoli toga je li so naša me imorska vina bolša ili pak so to vina od grozdja štero raste na morjo ili pak bliže morjo. I ovi Primorci, a posebno Dalmoši se falijo kak je morsko sunce uda topleše i bolše za grozdje nek naše me imorsko i gda je zato i kapljica v kupicaj posle isto tak bolša. Tak se to pripoveda, ali niti se naši vinari i vinogradati nedajo jerbo dragi Božek je jednako dal sunce

V

Koji su TOP doga aji 2013. godine?

Danko Žnidar, akovec - Doga aj protekle godine je svakako ulazak u Europsku uniju, iako je to na neki na in bilo priželjkivano i o ekivalo se. To e ne samo obilježiti proteklu godinu, ve i ove koje dolaze.

Na osobnom planu isti em normalan život - ‘krv, znoj, suze’. I idemo dalje. Želim biti s što više s prijateljima i ostvariti s njima dobre odnose.

za vse i vsi ga hasnuje, pak unda nebre morsko sunce biti bolše i vredneše. Nebremo re i da Dalmoši nemajo morje, pak smo tak bedasti ne, ali so oni pozabili da so naša vina bolša jerbo mi Me imorci imamo bolšo zemlo, jerbo je Me imorje malo, fala ek zemlje med dvemi vodami, nejbolši na sveto, šteroga je dragi Božek nam Me imorcaj dal i mi ga tak štimamo, a i tak ga hasnujemo i vse kaj prinas raste je nejbolše na sveto. Još sam nekaj štel re i vsima šteri so to pozabili: V Me imorjo je nejbolša zemla, nejbolši zrak, a tu su i nejbolši ljudi, a vsi smo pomalem pozabili da je tu prinas negda završavalo Panonsko morje, pak je još v zrako ostala duha, tak da je i to jeden jezi ec na vagi šteri je na našoj strani i zbogradi toga so naša vina nejbolša v Lepoj Našoj, a i vseposot gde se pijejo. Tak so bar velijo oni šteri se razmijo, a i oni šteri nejve spijejo. Ak je tak, a tak je, unda nebremo kaj jim ne bi veruvali! ospa Željka z Macinca se malo zaigrala, pak je z

z

G

svojom kilažom prešla dvesto kil. Dok se je to pripetilo, zazvonilo joj je zvonce za uzbuno i po ela se je paziti i pomalem kalerati. rez jen cajt je skalerala, o em re i, hitila doli 54 kile, a ve se ravna kaj još tuliko kil potepe i kaj dojde na ono kilažo štera joj se šika. Kaj se kilaže dotikavle niti ja vam tu nejbole ne stojim. im so nekši svetki mam cajnger na vagi kaže prek sto. Morem vam re i da je i meni nejleži hititi doli z sebe prvih 54 kile, a probleme imam z ostalaj kilaj. Najme kaj, žena mi ima 54 kile!

ESTI IZ 2044. LETA: Na vse glavneše hiže i zgrade vu Vukovaro so postavlene table z dvojezi naj natpisaj, o em re i, i na irilici. Na postavljanjo plo i so bili branitelji Vukovara z Domovinskoga rata i lanovi udruge za obranu Vukovara.

Tak je zakopana ratna sekirka i rešen problem, šteri se je pojavil pred tridesti let.

V

Slavica Lukin, Split - Fiskalizacija, de initivno. Bilo je mnogo doga aja, ali ipak uvo enje reda u prometu gotovinom stavljam na prvo mjesto.

Fiskalizacija je doga aj koji je, prema mom mišljenju, obilježio proteklu godinu u Hrvatskoj.

A ovo sve drugo ne bih željela komentirati.

Željko Beli , Prelog - Izme u ostalog za mene je TOP doga aj u prošloj godini prvi srpnja, odnosno ulazak u Uniju. Možda za mene nije to toliko bitno koliko za moju djecu. Ali to je doga aj koji e svakako utjecati na budu nost Hrvatske i život naše djece u njoj.

POD VUROM

Protekla godina bila je prepuna raznolikih doga aja koji e obilježiti ne samo ovu “friško” na etu 2014., ve i niz godina koje slijede. Ulazak u Europsku uniju, štrajk lije nika, referendum o braku, uhi enje gospodarstvenika i politi ara, iskalizacija, gospodarska kriza, rastu i broj nezaposlenih... Koji su to doga aji po kojima emo pamtiti proteklu godinu i koji su je obilježili - bila je tema naše ankete “Pod vurom”. Najve i broj ispitanika kao doga aj 2013. godine ipak izdvaja pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. (rr, zv)

luknje kaj nam ne bode to malo penez kaj imamo curelo na vse spehe. No, to je još ne vse, još se navek redovito punijo Burze dela.

Ve ve je tam nekaj meje od 400 jezer težakov. Vsaki deseti težak je na burzi. A vsi znamo da se z te mele kruh nigdar ne jel. tanorad je prvi na redo od grackih poduze a kaj ga bode akoski gradona elnik v red dotiral. Odnekod tre hapiti. Ve hajdig dugo, v akoskoj grackoj vje nici, oporbenjaki jamrajo protiv Gregorca i Stanorada. Brz as i gradona elnik Štef nebre zbogradi toga spati, pak o e videti je li ga vu tem dimo šteri se zdiguvle okoli Stanorada je i nekšega ogjeka ili pak mortik i celi ogenj gori? Štef bi štel kaj bi se on i Gregorec rezišli v miro Božjemo, o em re i, kaj bi Grga sam odišel tak kaj se ne bi moralo preve zmazanoga veša vum zvla iti. Ili pak bi trelo oporbenjake v Grackomo vje o zašpotati kaj ne bi preve spituvali, pak bi unda bilo vse vredo kak je bilo i do ve? inko Legin z Kotoribe je kak staro vino, kaj je stareši vse

Igor Baksa, akovec - Izdvajam dvije stvari. Ulazak u Europsku uniju i samim time brisanje granica. Na to otvaranje naše države prema svijetu gledam jako pozitivno i isti em kao doga aj protekle godine na tom globalnom planu.

A na lokalnom planu svakako pomladak koji se kona no dogodio u mojoj obitelji, ta smjena generacija... (smijeh)

Stjepan Srnec, Mala Subotica - Izdvajam krizu u gra evinarstvu jer sam obrtnik u kerami arskoj djelatnosti.

Poslovi su smanjeni za pedeset posto, naplate ne idu nikako. A ostalo, sve ovo što se doga a u politici, što se tako er veže i uz moj posao. Tako er velika stvar u prošloj godini je i ulazak u Europu.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine