Međimurske novine 957

Godina XVIII.

Broj 957.

^akovec, PETAK, 17. sije~nja 2014.

Cijena 7 kuna

EKSPLOATACIJA PLINA u Me imurju zapo inje idu e godine

ME IMURSKI HNS OPLAKUJE A I A, ali poštuje odluku Predsjedništva o njegovom isklju enju iz stranke

str. 6-7

INA e Županiji i op inama pla ati milijunsku naknadu

str. 2-3 3

NEPREŽALJENI RADIMIR A I

CARINA preseljena s GP-a Gori an

Carinjenje vra eno u akovec

ime ih je toliko zadužio!?

str. 4

Me imurski HNS-ovci na konferenciju za novinare došli su odjeveni u crno

UVO ENJEM TARIFNIH modela HERA poskupila plin potroša ima u Me imurju

Curici zatvor od dvije i pol godine

ME IMURSKE SPORTSKE HEROINE

Hajka oko velike sje e drva u akovcu

str. 42-43

str. 10

ZAVNOH-a, Gunduli eva i Travni ka ulica ostaju bez drvoreda

str. 8

str. 5

Plin za ku anstva skuplji za 5 do 6 posto

NEPRAVOMO NA PRESUDA Županijskog suda u Varaždinu

Daria Mia Radoti Pletikapa

www.bister.hr

Maša Martinovi

str. 47

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Državne firme iz Me imurja samo uzimaju, a malo mu vra aju I

ran, Sirija, Saudijska Arabija, SAD i mnoge druge zemlje koje imaju prirodne resurse svojim gra anima ne omogu uju uvijek kao i svugdje drugdje idealan životni standard, me utim, svojim gra anima omogu avaju iznimno niske cijene korištenja tih prirodnih resursa. rimjerice, litra nafte u prije nabrojenim zemljama, koje su najve i proizvo a i toga rudnog bogatstva na svijetu, stoji par kuna, tako da je vožnja automobilom gotovo pa zabadava. e imurje, naravno, nije država, ali je regija Hrvatske u kojoj državne irme iskorištavaju ili e to initi naše prirodne i rudne resurse, ali najmanje koristi od toga imaju gra ani Me imurske županije. ako je u Me imurju uništena prirodna ljepota rijeke Drave, kako bi se proizvodila struja u HE akovec i HE Donja Dubrava, HEP Me imurju proteklih godina rijetko što je dao badava, a posebice kad je obi an ovjek u pitanju. truju moramo pla ati kao i svi drugi gra ani u državi, iako HEP zahvaljuju i prirodnim resursima koje koristi u Me imurju ubire milijune kuna, a proteklih godina zasigurno se iznos može mjeriti i u milijardama. Renta koju pla aju lokalnoj samoupravi tako er je zanemariva. sto vrijedi i za donacije i sponzorstva u lokalnoj sredini od strane te državne irme koja daje milijune kuna hrvatskom sportu i mnogima drugima, ali u Me imurje pod tim naslovom nikad nije stiglo gotovo pa ništa. e imurje je me u prvima u Hrvatskoj gotovo u potpunosti plino icirano, naravno, opet uz pomo ponajviše me imurskih ku anstava i lokalne samouprave. Ve od ranije smo saznali da imamo plin koji godišnje zadovoljava više od jedne tre ine Hrvatske, i to godinama, ali ni prije ni danas još uvijek ne znamo kakve e koristi od toga imati obi an ovjek, lokalna samouprava, udruge gra ana.

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

e imurje plin kupuje plin na tržištu, tako da injenica što e ga INA vaditi u Me imurju i zatim prodavati gdje ho e tom našem distributeru ništa ne zna i. Ne zna i ni obi nom ovjeku, jer plin koji e vaditi u Me imurju Me imurci ne e dobivati po nižim cijenama, nego e pla ati i dalje tamo neki uvozni iz Rusije ili Azerbedžajna po cijenama koje su ak skuplje od dijelova zemlje u kojima nema nikakvih rudnih bogatstava, a kamoli plina. ek treba vidjeti kakva e biti visina rente iz me imurskih plinskih bušotina i ho e li se neke op ine ili grad zahvaljuju i tome ''obogatiti“, odnosno omogu iti, ako ve nemaju plin badava koji se izvla i iz bušotina na njihovom podru ju, da barem zahvaljuju i tome djeca imaju besplatnu užinu u školi, poha aju besplatno vrti , studenti dobivaju iznadprosje ne stipendije i nešto sli no, što bi mogao biti neki vid kompenzacije kad više ne mogu dobiti besplatan plin koji im se vadi u ''susjedstvu“. glavnom, državne irme ve su puno ranije nego je to slu aj države i nekih drugih koji to rade potiho ili bu no, kako kada ovih dana, tjedana i mjeseci, centralizirali sve što se dade iskoristiti u Me imurju i to pretvorili u ''zlato“ u Zagrebu. a kraju Me imurju i Me imurcima iz Zagreba se uglavnom vra aju mrvice, a naši politi ari smatraju da bi se tome morali diviti i pljeskati, kao da su oni zaslužni za tako nešto. alo morgen!

VIJEST(I) TJEDNA Od sije nja plin poskupljuje za 5 do 6 posto U kratkom periodu prije po etka ove godine donesen je itav niz akata, a javnosti je svakako najinteresantnije 12 tarifnih razreda prema kojima e sada pla ati plin. S ra unima za potrošnju plina za sije anj ve ina potroša a u velja i e dobiti ve e ra une za plin. Ra uni e biti uve ani od pet do šest posto, što potroša ima zasigurno ne e biti drago. Glavni novitet je u tome što se potroša i dijele na tarifne modele prema vrstama potrošnje i prema prošlogodišnjoj potrošnji. Me imurska ku anstva spadaju uglavnom u modele jedan i dva, odnosno ve ina ne prelazi godišnju potrošnju do 2700 kubika. Prema odluci HERA-e, koja odre uje cijenu plina za ku anstva, nema bitne razlike izme u prvog i drugog tarifnog modela za ku anstva, tako da e obje kategorije ku anstva osjetiti pove anje cijene plina. Detaljnije o cijeloj temi pro itajte na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

Carinjenje iz Gori ana preseljeno u akovec U etvrtak je preseljena služba za RGP Gori an s grani nog prijelaza Gori an u akovec na lokaciju Carinski odvojak 4, akovec, na kojoj je Carina vršila carinjenje robe prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Grad akovec je u dogovoru s gospodarstvenicima Grada i Županije pokrenuo inicijativu za preseljenje carinarnice, kako gospodarstvenici poslove carinjenja ne bi morali odlaziti obavljati u Varaždin. - Preseljenje carinjenja u akovec rezultat je dobre suradnje s upravom Carine, kazao je Stjepan Kova , gradona elnik akovca. - U budu nosti imamo još nekoliko projekata. Razmatramo i da otvorimo i privremeno carinjenje u Kotoribi, najavio je ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar. Više na str. 4.

Ruše se stoljetna stabla u ulici ZAVNOH-a?! Najavljeno rušenje stabala u ulici ZAVNOH-a izazvalo je velike polemike me u gra anima, a posebno na Facebook grupi “ akov anke i akov anci”, gdje su se stanari ZAVNOH-a ak otvoreno verbalno sukobili oko toga treba li ili ne rušiti stabla. Oni koji su protiv rušenja odmah su napali Gradsku upravu, jer smatraju da je anketa “namještena“, tj. ne vjeruju da je tako velika ve ina stanara protiv rušenja, ve da je situacija obrnuta. Bilo kako bilo, brojni europski gradovi uglavnom ne ruše stoljetna stabla, ve ih održavaju što duže na životu, dok je o ito trend u akovcu potpuno druga iji. Stoga bi kao zaklju ak ovog slu aja mogao poslužiti komentar jedne itateljice koja poru uje: - Ovakve odluke ne doga aju se nigdje na svijetu. Svi gradovi (pogotovo oni manji) u ve ini europskih država (poglavito Italija, Francuska i Velika Britanija), koji teže izgradnji svoga vlastitog identiteta i žele biti prepoznatljivi po ne emu ne samo lokalno, ve i globalno, koriste drvorede kao jedan od glavnih aduta! O cijeloj temi na str. 10.

PIŠU: BOŽENA MALEKOCI OLETI , DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN

sklju enje Radimira a i a iz HNS-a ovu srijedu došlo je ekspresno, ali odluka o tome dugo se kr kala, jer je nekadašnji predsjednik odavno bio uteg svojoj stranci, još i u vrijeme kad je bio u vlasti s titulom prvog potpredsjednika, koja nikad ranije do njegova dolaska na tu dužnost nije korištena. No i to govori u prilog njegovoj bahatosti kojom je iritirao javnost i rušio rejting stranke. Nesre a u Ma arskoj, su enje, odlazak u zatvor, sve je to za stranku bilo mu no. Dugo vremena predsjednica stranke Vesna Pusi o njegovoj daljnjoj sudbini nakon izlaska iz zatvora nije htjela govoriti, dok u estali susreti Radimira a i a sa strana kim kolegama, za koje me imurski HNS-ovci tvrde da nisu bili strana ki obojeni, a uz to i navodni politi ki kontakti a i a s Bandi em, navodno ak i premijerom Milanovi em, te esti medijski napisi o njegovom djelovanju nisu prelili ašu. Vesna Pusi a i a se najprije odrekla preko intervjua u Globusu, a ubrzo nakon toga, u srijedu 15. sije nja, jednoglasnom odlukom Predsjedništva HNS-a Radimir a i postao je bivši lan HNS-a. Lavina se zakotrljala nakon što mu je po etkom tjedna me imurski HNS pružio ‘’jednoglasnu podršku“ nakon napada Pusi , na prvoj sjednici novog Predsjedništva me imurske organizacije stranke. Isto je prenio HRT od Sandre Herman, a zatim i Ve ernji list, te kasnije svi drugi mediji, dok lokalni mediji nisu bili ni o emu obaviješteni. Isto može sugerirati da je opet na djelu bila a i eva zagreba ka ‘’PR služba“ koja ima utjecaj kod odre enih novinara-urednika i koja ga je stalno prezentirala u medijima, iako se naizgled ništa nije doga alo. Medijske igre ‘’iza kulisa“ jedan su od najvažnijih argumenata u obrazloženju a i evog izbacivanja iz stranke. Za udo kako su mu najve u podršku i obranu, premda uzalud, pružili upravo me imurski HNS-ovci, koji u tome nisu uspjeli, a ne varaždinski, gdje je a i eva baza. To pak, na žalost, najbolje govori o njihovu zna aju i utjecaju unutar HNS-a, bez obzira što ta stranka najbolje rezultate ima upravo u našem i varaždinskom kraju. Kvantitativna snaga HNS-a na sjeveru o ito nije preto enu u kvalitativnu snagu na vrhu HNS-a. Dan nakon a i eva isklju enja, u etvrtak 16. sije nja, me imurski HNS održao je konferenciju za novinare na kojoj su govorili Sandra Herman, Matija Posavec i Dragutin Glavina, a bio je prisutan i Nenad Hranilovi .

Me imurski HNS nije preko no i promijenio stav o a i u Potpredsjednica županijske organizacije HNS-a prva je uzela rije na konferenciji za

ME IMURSKI HNS oplakuje a

ime ih j da je nep - Ni u jednom trenutku, otkako je zamrznuo svoje funkcije, a i nije sazvao ni jedno strana ko druženje ili inicirao bilo kakve razgovore, dogovore oko strana kih tema. I nikada ni im nije vršio pritisak bilo na županijsko vodstvo ili naše lanstvo. To su stavovi me imurskog Predsjedništva prije, ali i nakon odluke o isklju enju a i a iz stanke, poru ila je i u etvrtak Sandra Herman

Foto: Cropix

Potpredsjednica me imurske organizacije stranke i bliska a i eva prijateljica Sandra Herman stala je u njegovu obranu, da bi nakon toga slijedilo njegovo ekspresno isklju enje iz stranke

novinare. Dan ranije uo i a i eva isklju enja ona je najgorljivije i s puno emocija branila a i a, iznose i stavove županijskog predsjedništva HNS-a. Njezine izjave u njegovu obranu vrtjele su se po svim televizijskim kanalima. Na konferenciji za novinare nakon njegova isklju enja iz stranke kazala je: - Kao potpredsjednica me imurske organizacije HNS-a iznosila sam stavove Predsjedništva županijske organizacije, ono što je 22 lanova prisutnih na Predsjedništvu jednoglasno potvrdilo, kada smo raspravljali o najavi odluke mogu eg isklju enja Radimira a i a iz stranke. Takva je odluka ju er (srijeda) i donesena u Zagrebu. Stavove koje smo zauzeli prije toga, na njima i ostajemo. Stavovi se ništa nisu promijenili, ali to su i stavovi koje je Predsjedništvo prenijelo i s terena i velikog dijela našeg lanstva. Mi smo jednoglasno stali iza toga da smatramo da ne postoje elementi za isklju enje gospodina a i a iz stranke upravo zbog toga što je on zamrznuo sve svoje strana ke funkcije odlaskom na odsluženje kazne. Nije politi ki djelovao i samim time nije mogao politi ki naštetiti radu stranke ili povrijediti poslovnik stranke. Moram u ime Predsjedništva i, kao što sam ve prije rekla, temeljem razmišljanja velikog broja naših lanova re i i sljede e: to što se tvrdi da je gos-

podin a i sazivao strana ke sastanke, ovdje govorim za podru je naše Me imurske županije - de initivno ne stoji. Ni u jednom trenutku otkako je zamrznuo svoje funkcije a i nije sazvao ni jedno strana ko druženje ili inicirao bilo kakve razgovore, dogovore oko strana kih tema. I nikada ni im nije vršio pritisak bilo na županijsko vodstvo ili naše lanstvo. To su stavovi Predsjedništva prije, ali i nakon odluke o isklju enju a i a iz stanke. Na žalost, na odluku nismo mogli utjecati, niti je možemo opozvati, ali naši stavovi su takvi kakvi su bili i prije donošenja odluke.

Željeli utjecati, nisu uspjeli, pa se pokorili Matija Posavec, predsjednik županijskog HNS-a, ali i me imurski župan, koji je vjerojatno najviše u ‘’nebranom grož u“, povodom ove situacije kazao je sljede e: - Ove izjave koje je iznijela potpredsjednica Sandra Herman bili su stavovi županijske organizacije s kojom smo željeli utjecati na odluku Predsjedništva na nacionalnoj razini. U tome nismo uspjeli, jer je Predsjedništvo na nacionalnoj razini donijelo jednoglasnu odluku o isklju enju a i a iz HNS-a. Meni je osobno jako žao što se cijela situacija odvijala kako se odvijala i što je gospodin a i isklju en iz stranke. Nau io sam, kao i svi mi zajedno, pu-

17. sije nja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i a, ali poštuje odluku Predsjedništva o njegovom isklju enju iz stranke

je toliko zadužio prežaljen!? Slu ajno ili namjerno, svi me imurski HNS-ovci u etvrtak su bili u crnom, bez naran astih detalja. Zbog žalosti za a i em?

no od njega. Proveli smo mnoge trenutke s njim. Ali ovaj trenutak u kojem smo sada, koji podrazumijeva odgovornost, i ja u se kao odgovorna osoba, kao predsjednik županijske organizacije i kao župan Me imurske županije odgovorno ponašati. Svaki lan bilo kojeg sustava, politi ke stranke, pa tako i svaki lan HNS-a, ima svoja prava i obveze. Pravo je da možemo javno iznijeti svoj stav i svoje mišljenje, a obveza je da poštujemo hijerarhiju i odluke viših strana kih tijela, u ovom slu aju to je Predsjedništvo HNS-a na nacionalnoj razini. Osobno sa svojim suradnicima i svim dužnosnicima

unutar HNS-a koji obavljaju dužnost izabrani smo na platformi borbe za Me imurje i na toj platformi emo ostati i od nje ne emo odustati. To zna i da su nam interesi županije, razvoj županije i projekti najvažniji te da emo u initi sve da budemo uspješna županijska vlast. Zbog toga je nepotrebno dalje trošiti energiju na bilo kakva strana ka previranja, jer su interesi Me imurja prije svega. Otkako sam predsjednik HNS-a na županijskoj razini, stranka je jaka, vrsta, stabilna i jedinstvena i takva e i ostati, kazao je Matija Posavec.

Sve ostaje po starom, ho e li se s time složiti i Pusi ? Matiju Posavca pitali smo za Me imurske novine: * Rekli ste ‘jedno su stavovi, a drugo je odgovornost za županiju’, pa u tom kontekstu postavljam i pitanje kako e se središnjica HNS-a odnositi prema me imurskom lanstvu koje je isko ilo sa svojim stavovima u obranu a i a, u odnosu na druge regije, te kakav e biti odnos prema projektima i prema Me imurju? - U osnovi politike HNS-a i sustavu liberalizma javno iznošenje stavova i mišljenja

je u osnovi svake demokracije. Mi smo javno iznosili stav koji ne e ni na koji na in utjecati na odnos sa središnjicom, HNS-ovim ministrima, odnos s Vladom, i to je prije svega moja odgovornost, najviše od svih lanova HNS-a. Ako e se bilo kakvo reme enje i dogoditi, sam u biti kriv za to i snositi posljedice za to. U ovom trenutku držim da emo i dalje sura ivati s Vladom i ministrima te da emo završiti sve one projekte koje smo zapo eli. * Isticali ste jedinstvo u stranci, ali u šali i pri dolasku glasnogovornika Alena Kajmovi a i, ponavljam sada, s obzirom na to koliko ste ju er branili a i a, ho-

- Željeli smo otvorenom podrškom a i u utjecati na odluku Predsjedništva na nacionalnoj razini. U tome nismo uspjeli, jer je Predsjedništvo na nacionalnoj razini donijelo jednoglasnu odluku o isklju enju, potvrdio je Matija Posavec ete li mu ponuditi ‘politi ki azil’, odnosno ho e li mu ovdje biti baza za politi ko okupljanje, jer sumnjam da e on odustati od daljnjega politi kog djelovanja? - Dakle, mi smo ju er iznijeli stav i mišljenje i ništa se nije promijenilo, ni ujutro ni nave er, osim odluke koju je donijelo Predsjedništvo HNS-a. Dakle, ako mi ne poštujemo odluke tijela stranke, onda svi moramo iza i iz stranke ili voditi neki paralelni sustav, što ne emo initi, jer smo mi dio HNS-a. Što e svaki pojedina ni lan u initi, mi na to ne možemo utjecati, ali ne vjerujem da e do i do nekih potresa, o emu je sada dosta zanimljivo razgovarati. A o tome što e gospodin a i u initi kad se vrati, odluka je na njemu. Gospodin a i još ima nešto vremena da odsluži kaznu i mislim da ga do tog vremena treba ostaviti na miru, a što e biti kad iza e iz zatvora, to emo tek vidjeti. Ja za sada nemam informaciju o bilo kakvim politi kim aktivnostima s njegove strane. Matija Posavec rekao je da u Me imurju ne e do i do raskola unutar stranke. Na pitanje novinarke HTV-a je li se uo s Vesnom Pusi i Radimirom a i em, odgovorio je da se uo i s jednim i drugim. - Predsjednica stranke, ali i Predsjedništvo, razumije sve naše stavove, mišljenja i naše postupke i poštuju ih kao odluku, kazao je Matija Posavec. - Što se ti e a i a, on je ovu odluku o e-

a i a vole, a Vesni se kunu K

ad su me nakon HNS-ove konferencije za novinare pitali što su odlu ili naši me imurski narodnjaci, nisam to mogla kra e sažeti nego u stih: a i u, mi te volimo, a Vesni - mi ti se kunemo da s tvoga puta ne skrenemo! itat ete: kakav je to stav? Politi ki. Ova pomla ena vrhuška me imurskog HNS-a a i a je doživljavala kao autoritarnoga politi kog oca. Ali opet ova nova politi ka zlatna mladež ne drži do njega toliko da bi sada za njega poginula. Ipak nisu spremni izgubiti svoje politi ke pozicije i pasti u politi ki zaborav. Lijepo, kako to samo Matija Posavec zna, jer elokvencija mu je ja a strana, zamotao je medijima pri u o spojivosti razli itih stavova unutar stranke i odgovornosti prema Me imurju. edino njihovoj politi koj (ne)odraslosti moglo bi se pripisati njihovo nepotrebno iskakanje pred rudo u obranu a i a, zato što je on prije svega bio lider Varaždinske

županije i zaštitnik tamošnjih interesa, a kao politi aru koji je imao daleko ve e ambicije u vladi RH dakako da su mu trebali i glasovi susjeda koje je, prikazuju i se kao dobar susjed, tu i dobivao. no što je Matija Posavec od a i a dobro nau io je dobra izborna kombinatorika, kako relativno malu podršku bira a HNS-u uz dobro strana ko koaliranje pretvoriti u izbornu pobjedu, te uz samo 12 svojih mandata osigurati podršku drugih stranaka u Skupštini i osigurati si ve inu od ukupno 42 mandata. Zbog toga što sada s toliko malo vlastitih mandata mora i dalje osiguravati si ve inu Skupštini, nadalje e morati i te kako pažljivo manevrirati, pogotovo ako znamo da predstoje parlamentarni izbori u prolje e idu e godine, za koje e se opet krojiti izborne koalicije koje e utjecati na lokalnu politiku. ko Matija Posavec, kao predsjednik županijskog

HNS-a, s etiri godine staža kao zamjenik župana i sada kao župan, gaji ambicije za odlazak u Vladu, tada e se uskoro sam uvjeriti koliko mu je koristilo ovo istr avanje u davanju podrške a i u. ez obzira na pravo na druga ije mišljenje, koje je legitimno i trebalo bi biti sastavni dio svake, pa i unutarstrana ke demokracije, osnov funkcioniranja za napredovanje u stankama je lojalnost. Je li Matija Posavec stavio kocku na pravo mjesto, vidjet e sam. to se ti e Sandre Herman, koja je na sebe preuzela teret iznošenja stavova me imurskog predsejdništva HNS-a i time postala glasnik “loših” vijesti iz Me imurja prema središnjici, njezina obrana a i a bila je suviše emotivno angažirana. U politici tome nema mjesta, jer pripadnici izvršne vlasti moraju razmišljati ne samo o strana kim simpatijama, nego i o tome kako e se nji-

hov javni istup i angažman odraziti na sudbinu gra ana koji su joj vlast povjerili na upravljanje. Na kraju krajeva, gledano sa strane, bila je pomalo neobi na takva gr evita obrana a i a iz Me imurja, iji on nije bio župan. ovjek bi više otpora isklju enju o ekivao od njegovih doju erašnjih kolega iz Varaždinske županije. Ovako ispada da smo opet položili glavu na panj više za tu e nego za svoje interese. bi ne gra ane u demokraciji, gdje na raspolaganju imaju više politi kih stranaka, to pretjerano i ne bi trebalo zabrinjavati, jer ako im se ne svi aju jedni mogu na izborima birati druge. Osim što se trenuta no poklopilo to da se previranja doga aju u stranci koja je u Županiji na vlasti, pa bi mogli barem nakratko biti taoci izme u vlasti u Zagrebu i nepotrebnog istr avanja me imurskog HNS-a. o e li tu krizu u stranci iskoristiti njihovi opo-

kivao i razumije naše stavove i odluku koju smo donijeli, rekao je Posavec. Dragutin Glavina u Sabor je ušao na mjesto Radimira a i a i dalje e s obzirom na proceduru ostati saborski zastupnik, do kraja mandata, kao zastupnik HNS-a, jer je kazao da je legalist i zbog toga mora priznati odluku Predsjedništva. No, nije propustio re i da je nesretan zbog donošenja ovakve odluke Predsjedništva o a i u. Vesna Pusi je kao predsjednica stranke, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova osjetila potrebu da raš isti ovu situaciju, a ostaje za vidjeti u kojem e se smjeru ona odvijati, jer osim a i a, barem za sad, nitko nije snosio nikakve posljedice. U najnezavidnijoj situaciji je posebice Matija Posavec koji mora sura ivati sa središnjicom stranke, ali i središnjicom vlasti u kojoj se nalazi Vesna Pusi , jer u suprotnom teško da e dobiti podršku za projekte. Istovremeno ne može ignorirati politi ku podršku koje me u lanstvom HNS-a ima ovjek koji je mnoge od njih ‘’stvorio“, ali o ito i zadužio - Radimiru a i u. Me utim, u ovom trenutku lojalnost me imurske organizacije prema predsjednici stranke Pusi , s obzirom na re eno u etvrtak, odnosno ranije, vrlo je upitna, što zasigurno može donijeti i neke nove zaplete i nastavak ove politi ke sapunice.

POGLED ODOZDO

nenti, kao što je HNS lani iskoristio krizu u me imurskom HNS-u, ovisi o politi koj dovitljivosti njihovih politi kih suparnika i partnera. to se pak samog a i a ti e, slabo mu je koristila podrška sa sjevera, gdje je imao najviše simpatizera i lanova stranke. Središnjica do baze na sjeveru drži k’o do crnoga ispod nokta. Na sjeveru je rezervoar glasa a, a mo je u centrali u Zagrebu, koja je odlu ila riješiti se a i a. eško da e se on pomiriti s prinudnim politi kim umirovljenjem, jer je on ovjek koji iznad svega uživa u vlasti i mo i i to je njegova jedina i iskrena ljubav. Na kraju do ekala ga je sudbinu kakvu je i sam krojio svojim oponentima u vlastitoj stranici. o što može pokušati. Može pokušati iznova, ali mora biti svjestan da je trenutno potpuno bez politi kog imuniteta koji je ina e, kao i svaki imunitet, mo na zaštita.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

riza je razgolitila mnoge uspješne poduzetnike u druga ijem svjetlu, lako se to može dogoditi i a i u. Nakon što su duže od dva desetlje a Vesna i Ratko bili stupovi HNS-a, ak se i izmjenjuju i na elu stranke, budite uvjereni da su sada rušenjem Radimira a i a mnogima porasle ambicije u stranci i da nije nemogu e da Vesna Pusi doživi sudbinu Jadranke Kosor. Napokon, naše muško društvo najviše voli kad žene po iste, a oni zasjednu u fotelju na isto.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZBORNA SKUPŠTINA Hrvatske selja ke stranke

17. sije nja 2014.

POVRATAK carinske službe u središte Me imurske županije

Carinjenje iz Gori ana preseljeno u akovec Okupljeni HSS-ovci na skupštini u Strahonincu

Zoranu Vidovi u novi mandat predsjednika me imurskog HSS-a Zoran Vidovi , dosadašnji predsjednik HSS-a Me imurja, aktualni zamjenik me imurskog župana, dobio je povjerenje za još jedan mandat na elu te stranke u Me imurskoj županiji. Izborna skupština županijske organizacije HSS-a Me imurske županije održana je minuli vikend u Strahonincu, uz prisustvo elnih ljudi stranke, poput predsjedinka HSS-a Branka Hrga i predsjednika regionalne organizacije "Sjeverozapadna Hrvatska" Zvonimira Sabatija, te gostiju. Izabrana su i etiri potpredsjednika HSS-a Me imurja: Zdravko Kvakan, Franjo Lehkec, ur ica Slamek i Miljenko Horvat. Za tajnika je imenovan Zvonimir Siladi, a blagajnica je Gordana Hunjadi. Strana ki odbor ine još: Dino Lepen, Ignac Beli , Marija Zeleni , Pavao Ku andi, Vera Vidovi , Tomislav Braniša, Kristijan Horvat, Ksenija Blagus, Mladen onka i Štefanija Mikec.

Vidljivi rezultati boljega politi kog rada u Me imurju, ali traže se rezultati na državnom nivou Ina e, me imurski je HSS u prošlim izborima dobro prošao zahvaljuju i prepoznatljivosti svojih ljudi na terenu, ali i koaliranju, odnosno dogovara-

Novi-stari predsjednik HSS-a Me imurja Zoran Vidovi

nju saveza ''prema potrebi“. Negdje je to bilo sa SDP-om, negdje s HNS-om, odnosno HDZ-om, s kojim se ina e povezuje kad su u pitanju koalicije na državnoj razini. Takva politika donijela im je povratak na vlast u nekoliko me imurskih op ina i gradova, te poziciju u izvršnoj vlasti Me imurske županije. Upravo to je naglasio u svom obra anju predsjednik me imurskog HSS-a Zoran Vidovi , koji je kazao kako je stranka zajedništvom ostvarila zacrtane ciljeve te polu ila dobre izborne rezultate, dobivši na proteklim lokalnim izborima tri op inska na elnika (Strahoninec, Sveta Marija, Donji Kraljevec) te zamjenika gradona elnika Preloga. Me utim, s obzirom na ono što je izrekao predsjednik Hrg u Strahonincu, gdje je snažno kritizirao državnu vlast na elu sa SDP-om, pita-

nje je može li takva politika biti dugoro no isplativa, odnosno može li takva politika donijeti rezultate na državnoj razini kad je u pitanju rejting stranke. - Naša stranka treba imati narodne zastupnike. Radimo na novim temeljima. Politi ke elite bježe od ljudi, a upravo to emo mi mijenjati. Sadašnja Vlada nema hrabrosti priznati neznanje. Spas je u okupljanju parlamentarnih stranaka kako bi dogovorili barem pet strateških to aka. Ako aktualni ministri nisu sposobni napraviti boljitak razvoja države, neka daju ostavke. Premijer Milanovi trebao bi imati hrabrosti okupiti stru ni tim - neovisan strana ki, poru io je Branko Hrg, predsjednik HSS-a i saborski zastupnik, što baš i nije najbolje sjelo prisutnima na skupu iz SDP-a i HNS-a. (alf)

U etvrtak je preseljena služba za RGP Gori an s grani nog prijelaza Gori an u akovec na lokaciju Carinski odvojak 4, akovec, na kojoj je Carina vršila carinjenje robe prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Grad akovec je u dogovoru s gospodarstvenicima Grada i Županije pokrenuo inicijativu za preseljenje carinarnice, kako gospodarstvenici poslove carinjenja ne bi morali odlaziti obavljati u Varaždin. Tim povodom je na lokaciji u akovcu, gdje je bila i ranije, sve do ulaska Hrvatske u EU, održana i konferencija za novinare, kojoj je prisustvovao ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar, te gradona elnik akovca Stjepan Kova i zamjenik gradona elnika Mario Medved.

Prihva ena inicijativa gospodarstvenika - Preseljenje carinjenja u akovec rezultat je dobre suradnje s upravom Carine, kazao je Stjepan Kova , gradona elnik akovca. - Zahtjev za preseljenje inicirani su gospodarstvenici akovca i Me imurja zbog lakšeg poslovanja,

da ne moraju voziti robu na dislociranu lokaciju grani nog prijelaza Gori an, iznašli smo na in da im iza emo u susret i uspostavili suradnju s Carinskom upravom. Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave, podsjetio je da je u akovcu otvorena još jedna organizacijska jedinica Intrastat. Budu i da je 1. srpnja Hrvatska ušla u EU, Carinska uprava doživjela je odre ene organizacijske promjene. - Izgubili smo dio vanjskih granica i trebali smo osim zadataka koje name e EU prilagoditi i carinsku službu, budu i da je velik dio službenika radio na grani nim prijelazima. Taj posao je u ovom dijelu odre en vrlo kvalitetno, jer ni jedan ovjek s ovog dijela nije ostao bez posla, dapa e, vrlo kvalitetno zaposleni su u Intrasatu, ali je ostavljena i jedna organizacijska jedinica na pomo gospodarstvu ovog kraja da bude konkurentnije, kazao je Grabar.

Razmatra se i povratak Carine u Kotoribu - Carinska uprava je nakon 1. srpnja organizirana

Nakon preseljenja carinske službe u akovec, 2. sije nja ove godine, do i e i do promjene imena zbog sjedišta, da ne bi bilo zabune zbog samog imena

Jesmo li bogati, a N da to ni ne znamo?

GLOBALNO I LOKALNO

tru njaci govore da u Jadranu ima rezervi nafte od oko tri milijarde barela, što još treba potvrditi. Kako Hrvatska troši samo tridesetak milijuna barela nafte godišnje, to bi bilo dovoljno nafte za nekoliko stotina godina, a dakako i plina. Da u tome ima istine, ne treba daleko tražiti, Italija ve ima dvadesetak platformi na svom dijelu Jadrana.

ve godine Vlada bi mogla raspisati koncesije za naftu i plin na Jadranu, a to zna i da bi prve naftne kompanije mogle po eti iskorištavanje podmorja Jadrana za godinu ili dvije. No nije samo Jadran u pitanju, nafte ima i ispod Dinarida. Stru njaci govore da bi Hrvatska ubrzo mogla postati izvoznik plina. esmo li bogati kao Norveška, a da to ne znamo, to e

se ubrzo utvrditi. No jesmo li pametni kao Norveška? Najvažnije je utvrditi model iskorištavanja podzemnih bogatstava, a tu je Norveška izuzetan i možda najbolji primjer na svijetu. Model nudi dvije mogu nosti: koncesije ili podjelu prona ene nafte ili plina, no to je samo po etak. orvežani su donijeli pravila kojih se svi moraju pridržavati, poznatih kao de-

na na in da svojim organizacijskim jedinicama, svojom leksibilnoš u, seli tamo gdje je najpotrebnije, kazao je Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave. - Na inicijativu lokalne zajednice, u ovom slu aju akovca, mi smo se odlu ili i ocijenili da je to vrlo pro itabilno za carinsku službu i privredu da do emo ovamo i da ovdje radimo. U budu nosti imamo još nekoliko projekata. Razmatramo da otvorimo i privremeno carinjenje u Kotoribi, najavio je Grabar. - Nakon ulaska u EU na našem podru ju radi 90-ak carinika dio u ovoj organizacijskoj jedinici, a dio u Intrastatu, kazao je Grabar. Nakon preseljenja carinske službe u akovec, 2. sije nja ove godine, do i e i do promjene imena zbog sjedišta, da ne bi bilo zabune zbog samog imena. Službenici u akovcu ovlašteni su za sve carinske poslove: od uvoza robe iz zemalja koje nisu lanice EU do završetaka postupaka unutarnje proizvodnje koji su zapo eti dok još nismo bili lanica EU itd. (BMO)

set naftnih pravila. Osnovni je cilj što potpunija zaštita vlastitih interesa i što ve a korist za državu i gra ane te što duža polagana eksploatacija. Danas svaki Norvežanin ima oko 60.000 eura u svojem mirovinskom fondu samo što je ro en, a sve zahvaljuju i nafti i plinu. akako, nema ta sredstva na svojemu ra unu, ve su ona disperzirana na oko šest tisu a ili više adresa di-

ljem svijeta putem dionica na burzama. Tek ako se sruše sve burze, Norveška e izgubiti dio svog fonda. orveškim pravilima propisano je da eksploataciju kontrolira norveška Vlada, doma oj naftnoj kompaniji dodijeljena su najbolja polja, a strane naftne kompanije morale su zaposliti doma u radnu snagu i obvezati se da e koristiti usluge doma ih brodogradilišta. No najvažnije je to što je pove ana stopa poreza na eksploataciju nafte i plina s 50 do 90 posto, što je bio šok za naftne kompanije, no one su i dalje tu jer o ito od koncesija imaju koristi. ko se pokaže da je naš Jadran bogat naftom i plinom, onda najprije treba za-

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

hvaliti svim dosadašnjim vladama što nisu dirale ta bogatstva, ali i moliti se za sadašnju i budu e vlade da donesu pametne odluke poput Norveške, a koje ne e i i na štetu gra ana.

17. sije nja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UVO ENJEM TARIFNIH modela HERA poskupila plin potroša ima u Me imurju

Od sije nja plin poskupljuje za 5 do 6 posto PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

U kratkom periodu prije po etka ove godine donesen je itav niz akata, devet razli itih dokumenta, debelih kao pola telefonskog imenika, koji reguliraju plinsko tržište. No javnosti je svakako najinteresantnije 12 tarifnih razreda prema kojima e sada pla ati plin. S ra unima za potrošnju plina za sije anj ve ina potroša a u velja i e dobiti ve e ra une za plin. Ra uni e biti uve ani od pet do šest posto, što potroša ima zasigurno ne e biti drago, s obzirom na to da se cijena plina pove ava u vrijeme kad je potrošnja plina pove ana zbog sezone grijanja. Sre om nas je zima do sad mazila. HERA je donijela novi metodologiju koja vrijedi do 31. ožujka ove godine za obra un cijene plina i koja odre uje cijenu plina za ku anstva. Glavni novitet je u tome što se potroša i dijele na tarifne modele prema vrstama potrošnje i prema prošlogodišnjoj potrošnji. - Prvi tarifni model je tarifni model potrošnje do 5000 kWh, odnosno 540 kubika plina godišnje. Tarifni model dva je potrošnja od 5000 do 25000 kwh, a to je od 540 do 2700 kubika prera unato. Tre i model od 25 000 do 500 000 kWh, odnosno prera unato od 2700 do 5400 kubika. Takvih razreda ima ukupno 12, a ova tri su najinteresantnija jer obuhva aju ve inu me imurskih potroša a, pojasnio nam je Nenad Hranilovi , direktor Me imurje plina.

Trošimo premalo plina, pa ga moramo više pla ati!? Me imurska ku anstva spadaju uglavnom u modele jedan i dva, odnosno ve ina ne prelazi godišnju potrošnju do 2700 kubika. Zanemariv broj prelazi u ve u kategoriju potrošnje i njima e po etna cijena neznatno padati po kubiku potrošnje plina. Kategorija poduzetništva je ve na tržištu i ona formira posebnu cijenu, s obzirom na to da se distributivna naknada odnosi i na njih te je došlo do odre enih promjena za tarifnu distribuciju. U pravilu se nešto pove ala za podru je Me imurske županije i rezultat pove anja je poskupljenje ukupne cijene plina za 5 do 6 posto, što e

Nenad Hranilovi , direktor Me imurje plina

Gra ani plin troše sve racionalnije Potrošnja plina zadnjih godina pada. Nema baš potroša a koji se direktno žele isklju iti s potrošnje plina, ve je sve više onih koji kombiniraju potrošnju plina s drugim vrstama goriva, naj eš e u kombinaciji s drvima. Plin troše ljeti na toplu vodu za tuširanja, a griju ili dogrijavaju ku u s pe ima na drva. Unatrag tri, etiri godine na godišnjoj razini potrošnja plina smanjuje se za oko deset posto, odnosno kumulativno za tridesetak posto. Prema podacima koje

su obradili, pad potrošnje za prošlu godinu u odnosu na 2012. je na razini od 4 posto. Je li to smanjenje da je dosegnuta donja granica odlaska s plina na drugu vrstu potrošnje ili je to vremenski utjecaj, to je za analizu. No ljudi su po eli racionalnije trošiti plin. Kad je plin bio po kunu, grijalo se i uz otvaranje prozora, ega sada nema jer je plin preskup za razbacivanje. Osim toga, više se pažnje posve uje izoliranju ku a radi manjeg gubitka energije.

vrijediti do 31. ožujka, dokle vrijedi ova metodologija. Prema odluci HERA-e, koja odre uje cijenu plina za ku anstva, nema bitne razlike izme u prvog i drugog tarifnog modela za ku anstva, tako da e obje kategorije ku anstva osjetiti pove anje plina. No u nekim drugim krajevima nije tako, jer HERA ima pravo razli ito odrediti cijene. Malo olakšanje za male potroša e je to što je smanjena tarifna stavka u cijeni plina, sa 16,50 kuna na 10 kuna.

Malim potroša ima to može amortizirati pove anje cijene. No po novom uvedena je naknada za ispitivanja mjernog i nemjernog dijela instalacija u iznosu od 3 kune. To zna i da se kod pregleda instalacija, koje se doga a svakih osam godina, više ne e pla ati jednokratna naknada, nego je sada cijena tog pregleda razbijena po tri kune mjese no u razdoblju od osam godina. Ocijenjeno je da je to lakše za potroša e da po tri kune pla aju svaki mjesec,

Petsto potroša a izvan Me imurja Me imurje plin bio je pionir u izlasku na tržište u potrazi za novim potroša ima, tako da plin prodaje na još 500 razli itih mjesta, raznim institucijama i ustanovama. Me u prvima je koji uz dirigiranog dobavlja a plina za ku anstva ima i tri tržišna dobavlja a plina za industriju i poslovne subjekte, gdje je tržište plina

deregulirano. Interesantno da su potroša i plina izvan Me imurja uredniji platiše nego doma i potroša i iz dva razloga, jer su im tako postavljene kondicije, a i doma ima je nekako teže zavrnuti plin u slu aju neurednog pla anja, doznali smo od Nenada Hranilovi a, direktora Me imurje plina.

U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI blagi pad nezaposlenosti

207 nezaposlenih manje nego lani u prosincu

nego jednokratno kod preventivnih pregleda instalacija. Prema ovoj ra unici e se se u osam godini izdvojiti 240 kuna, što je znatno manje od 450 kuna, koliko se za pregled pla alo jednokratno. To pak svakako ne e obradovati one koji su nedavno jednokratno platili preventivni pregled, a zbog este promjene zakonske regulative vlada neizvjesnost što e se opet dogoditi kad za nekoliko godina do ete na red za obvezni preventivni pregled instalacija. Poskupljenje plina koje e zadesiti potroša e Me imurje ne važi za druge regije. Naime, HERA ima autonomno pravo odre ivati cijenu. Zanimalo nas je prema kojim kriterijima.

U sredini cjenovnog razreda u Hrvatskoj Nenad Hranilovi kazao je da oni kriterije za cijenu na pojedinom podru ju gledaju prema rezultatima poslovanja distributera, temeljem ostvarenih prihoda i troškova. Imaju metodologiju temeljem koje to utvr uju. Tako su cijene za naše podru je prijašnjih godina bile me u najnižima u Hrvatskoj, a sada smo se pomaknuli prema sredini cjenovnog razreda. Što je to što nas je s cjenovnog dana pomaknulo prema sredini ljestvice. - Vjerojatno su nam priznali troškove koje mi redovito kao distributer imamo, troškove održavanja sustava i investicija, a koje drugi u tom obimu nemaju. Ovi cjenovni razredi ra eni su prvenstveno zbog stambenih objekata u drugim krajevima koji su priklju eni na kotlovnice, gdje je velika potrošnja. Mi u Me imurju nemamo kotlovnice, ve ista ku anstva.

Razmišljaju i o prodaji struje Me imurje plin u novim tržišnim uvjetima u o ekivanju dereguliranje tržišta plina i za ku anstva mora razmišljati o novim iskoracima u poslovanju. Tako razmišljaju ne samo o isporuci plina, ve i struje potroša ima. Može se desiti da ubudu e od Me imurje plina ne emo kupovati samo plin, ve i struju.

Krajem prosinca u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirane su 7.833 nezaposlene osobe, što je za 10 osoba manje nego prethodni mjesec te 207 osoba manje nego u prosincu 2012.godine.

Struktura nezaposlenih osoba U prosincu je iz evidencije nezaposlenih izašlo 639 osoba, od ega zbog zaposlenja 403 osobe, što je porast zapošljavanja u odnosu na prosinac prošle godine 70,8%. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 327 osoba, dok je 76 osoba zaposleno na temelju stru nog osposobljavanja, za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranja trgova kog društva ili obrta, ugovora o djelu, zapošljavanja prema posebnim propisima itd. Najviše se zapošljavalo u prera iva koj industriji, njih 107, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, 34 osobe, u ugostiteljstvu 30 osoba, gra evinarstvu 26, uslužnim djelatnostima 25, obrazovanju 24 i trgovini 24 osobe. Osim zbog zaposlenja, 236 osoba brisano je iz evidencije iz drugih razloga: zbog nejavljanja u dva uzastopna mjeseca bez opravdanog razloga (121), nepoštivanja zakonskih odredbi (43), umirovljenja (21), ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbni ku poštedu (19) i odjave s evidencije (18). U prosincu je u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno 629 osoba, što je za 19,5 posto manje u odnosu na studeni i 5,4 posto manje u odnosu na prosinac 2012. godine. Najviše novoprijavljenih na Zavod za zapošljavanje došlo je direktno iz radnog odnosa, njih 458. Najviše ih je na burzu stiglo iz gra evinarstva, 114, prera iva ke djelatnosti, njih 94, javne uprave i obrane, njih 41, trgovine 37, ugostiteljstva 36, poljoprivrede 31, zdravstvene djelatnosti i socijalne skrbi 31 osoba. U ukupnom broju nezaposlenih osoba žene ine 51,1% (4.003) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 48,9% ili 3.830 nezaposlenih osoba. S obzirom na dob, do 24 godine me u nezaposlenima su 1.772 osobe.

Starijih od 50 godina je 2.014 me u nezaposlenima, a ostatak nezaposlenih ine osobe srednje dobi. Imaju i u vidu razinu obrazovanja nezaposlenih osoba, i dalje prevladavaju osobe sa srednjim stru nim obrazovanjem - 4.399 osoba. Što se ti e dužine ekanja na zaposlenje, udio dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje na zaposlenje ekaju duže od 1 godine je 43,5% (3.406 osoba), što je pove anje udjela u odnosu na prosinac 2012. godine za 7 posto. U odnosu na prosinac prošle godine zabilježen je pad nezaposlenosti u svim ispostavama: u Ispostavi Mursko Središ e (5,1%), Ispostavi akovec (2,6%) i Ispostavi Prelog (0,5%).

Manje korisnika nov ane naknade Nov anu naknadu u prosincu 2013. godine koristila je 1.941 nezaposlena osoba od ukupnog broja nezaposlenih. U odnosu na prosinac 2012. godine broj korisnika smanjen je za 21,5%. Korisnicima je na ime nov ane naknade bilo ispla eno 2,969.773,72 kune. U okviru aktivne politike zapošljavanja tijekom 2013. godine, prema potpisanim ugovorima o su inanciranju, kroz zapošljavanje i obrazovne aktivnosti u razne mjere uklju eno je 1.575 osoba. Najviše osoba uklju eno je u javne radove - 637 osoba, a zatim slijede: stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (404), potpore za zapošljavanje (327), potpore za samozapošljavanje (175), obrazovanje (20) i potpore za o uvanje radnih mjesta (12). Putem EU projekata u obrazovanje je uklju eno 20 osoba. Prema Nacionalnom programu za Rome, tijekom 2013. godine do prosinca uklju eno je 127 pripadnika romske nacionalne manjine, od ega 107 u javne radove, 15 Roma uklju eno je u obrazovanje, dok su 3 osobe zaposlene na 24 mjeseca uz su inanciranje, 1 osoba se samozaposlila, a 1 osoba uklju ena je u stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. (BMO)

Aktualno

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U AKOVCU POTPISAN ugovor o radovima na projektu “Me imurje”, vrijednom 240 milijuna kuna - izgradnja zapo ela kod Sitnica, polje Zebanec, a slijede polja Vu kovec i Vukanovec PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

akovcu je u utorak potpisan ugovor izme u INA-e i etiri konzorcija hrvatskih kompanija, predvo ena tvrtkom “STSI”, lanicom INA grupe, te dva predvo ena tvrtkama “Kon ar - inženjering za energetiku i transport” te “ uro akovi Holding”. Ugovor vrijedan 240 milijuna kuna vezan je uz projekt privo enja proizvodnji tri plinska polja: Vu kovec, Zebanec i Vukanovec. Po etak eksploatacije ukupno oko milijardu prostornih metara ugljikovodika planira se u prvoj polovini 2015. godine. Izgradit e se i otpremni plinovod kojim e se plin iz Me imurja tran-

INA e Županiji i op inama pla ati milijunsku naknadu za eksploataciju sportirati do CPS-a Molve na daljnju preradu, a potom e biti pušten u hrvatski distributivni sustav.

REKLI SU...

Koristi za me imurski kraj e biti, ali još se ne zna ništa konkretno Na potpisivanju ugovora re eno je kako je projekt “Me imurje” jedan od najzna ajnijih investicijskih projekata INA-e, koji e kada bude dovršen osigurati tre inu ukupnih godišnjih koli ina potrebnih MATIJA Posavec, me imurski župan: - Ovo je veliki i povijesni dan za Me imurje, jer u vrijeme kada se posvuda govori o investicijama onda je današnje potpisivanje ugovora vrijednog gotovo 48 milijuna eura prava stvar u tom smjeru. Me imurje skriva mnoga bogatstva i drago mi je što su neka ve otkrivena i uskoro e u eksploataciju. Ovime se pokazuje kako je Me imurje vrlo interesantna regija za Hrvatsku. Pozivam tvrtke koje su dobile poslove da iskoriste me imurske potencijale, poglavito gra evinarce na ovim radovima.

ERVIN Vi evi , na elnik op ine Selnica: - Nadam se da je došlo vrijeme da kona no naplatimo sve one ‘jame’ i da op ina od svih tih istraživanja dobije neki novac. Koliko e to biti, ne znam jer sve ovisi o obra unu i koli inama koje e se eksploatirati. No, koliko god to novca bilo, dobro e nam do i, samo neka po ne što prije i što dulje traje.

STANISLAV Rebernik, na elnik op ine Štrigova: - Ovo su dobre vijesti i vjerujem kako e INA i država ispuniti ono što je zakonom propisano te da e naša op ina od eksploatacije plina iz bušotine Vu kovec imati nov ane koristi. Do sada su gradili putove, mi smo im u svemu pomagali i dolazi vrijeme da od toga imamo konkretnu korist.

IVAN Vrdoljak, ministar gospodarstva: - Nikada se više ne smije tako dugo ekati od otkrivanja nalazišta do eksploatacije. Na ovom projektu zaradit e gra evinarci, jedinice lokalne samouprave i mnogi drugi. Hrvatske tvrtke e imati poslove, imat emo svoja nalazišta i više ne emo toliko o drugima ovisiti o plinu. Radostan sam što kod ovog projekta nitko nije ko io - svi su pomagali.

ZDRAVKO Mlinari , na elnik op ine Vratišinec: Osobno vjerujem kako e op ina Vratišinec imati koristi od va enja plina na bušotini Zebanec, koja se nalazi i na našem podru ju. Ne znam koliko e to novca biti, ali siguran sam da e pomo i u punjenju našeg prora una i pomo i nam u daljnjem razvoju, poglavito kod ure enja poslovne zone.

GORAN Lovrec, na elnik op ine Gornji Mihaljevec: Puno o ekujem od naknade za koncesiju za eksploataciju na bušotini Vukanovec, koja se nalazi na podru ju naše op ine. Želim vjerovati kako e INA i država poštovati zakone i uredbe i op inama platiti ono što treba. Koliko novca e op ina dobiti, ne znam, ali znam da e nam dobro do i za punjenje prora una. Isto tako sam siguran kako e se ovim projektom urediti okolica nalazišta, kao i prilazni putovi.

Eksploatacija ugljikovodika (plina) zapo inje sredinom 2015. godine, a u narednom razdoblju planira se iscrpiti oko milijardu prostornih metara plina, koji e se plinovodom transportirati na preradu u CPS “Molve”

KAKO se dijeli naftna ili plinska renta u Hrvatskoj

Traži se pove anje na posto, koliko iznosi u Prema lanku 10. Uredbe, varijabilni dio naknade za pridobivenu koli inu ugljikovodika na eksploatacijskim poljima energetskih mineralnih sirovina, koja su odobrena do 31. prosinca 2009. godine, iznosi 5 posto od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika, a nakon 31. prosinca 2009. godine 10 posto od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika. Rije je o varijabilnom dijelu rente. Fiksni dio znatno je manji i iznosi od 4000 za naftno i plinsko polje do dvadeset kvadratnih kilometara, odnosno do 6000 kuna po naftnom, odnosno plinskom polju, koje je ve e. Konkretno, u priop enju INA-e kaže se da od 5 posto vrijednosti izva enog ugljikovodika 2,5 posto ide op ini, 1 posto županiji i 1,5 posto državi. No stvari nisu tako jednostavne kako se ine na prvi pogled.

Vlada odlu uje o visini rente Naime, Vlada Republike Hrvatske donijela je 25.

ožujka 2011. godine Uredbu o nov anoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, prema kojoj se naknada za energetske mineralne sirovine sastoji od sljede ih elemenata: iksnog dijela – nov ane naknade za površinu eksploatacijskog polja, varijabilnog dijela – nov ane naknade za otkopanu koli inu mineralne sirovine, zatim iksnog dijela – nov ane naknade za površinu bušotinskih radnih prostora na eksploatacijskim poljima ugljikovodika, te mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe i varijabilnog dijela – nov ane naknade za pridobivenu koli inu mineralne sirovine. Ukupne naknade se zbrajaju. Varijabilni dio od 5 posto tržišne vrijednosti plina prije 2010. godine dijeli se na na in da op inama ide 2,5 posto, županiji 1 posto, a državi 1,5 posto.

Od 1. sije nja 2010. godine naknada, odnosno renta iznosi 10 posto od vrijednosti koli ine plina te se dijeli na na in: op inama 5 posto, županiji 2 posto i u državni prora un 3 posto od tih 10 posto. Pridobivena koli ina ugljikovodika na eksploatacijskim poljima energetskih mineralnih sirovina iz epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske prihod je državnog prora una Republike Hrvatske. Imatelj

17. sije nja 2014.

hrvatskim potroša ima. Cijeli projekt vrijedan je oko 360

milijuna kuna, a kada bude završen Hrvatskoj e jam iti

a najmanje 12 Ma arskoj koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina dužan je dostaviti nadležnom tijelu za rudarstvo podatke za otkopanu/pridobivenu koli inu mineralnih sirovina i tržišnu vrijednost otkopane/ pridobivene mineralne sirovine u prethodnom kvartalu, najkasnije osmi dan narednog kvartala. Varijabilni dio naknade za otkopanu/pridobivenu koli inu mineralnih sirovina obra unava se najmanje kvartalno i dospi-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

jeva petnaesti dan narednog kvartala.

Renta bi trebala biti “europska“ Prošle godine u sjedištu Koprivni ko-križeva ke županije okupili su se elnici petnaest op ina i gradova iz Koprivni ko-križeva ke, Bjelovarsko-bilogorske i Viroviti ko-podravske županije, kako bi razgovarali o problematici isplate rente od eksploatacije nafte i plina.

Još se ne zna koliko e to no novca dobiti lokalna samouprava od bušotina, poput one koja je nazvana - Zebanec, kraj romskog naselja Sitnice

odre enu sigurnost u opskrbi plinom, a jedinicama lokalne Tada je istaknuto kako se sve više od strane države name e trend ograni avanja ili smanjivanja prihoda lokalne i regionalne samouprave, a s druge strane nametanje sve više novih funkcija. Sudionici sastanka složili su se kako bi bilo optimalno da renta iznosi 12 posto kao u Ma arskoj, gdje je sjedište MOL-a, ve inskog vlasnika INA-e, te pozvali da se sve županije gdje ima plina i nafte ujedine po tom pitanju. Re eno je da se ugljikovodici na hrvatskom tržištu prodaju po europskim cijenama, pa bi stoga i renta trebala biti europska. Ukratko, traži se pravedniji na in isplate rente za op ine i županije koje na tome temelje svoj razvoj i prora une. Sli no je ovih dana zatražila i Op ina Selnica, traže i od Vlade da joj isplati maksimalnu rentu. ini se ipak da je mogu i najve i problem i sporni kamen u tome što Vlada može svojim uredbama regulirati dotok novca od rente op inama svake godine, naime, jednostavno donese novu uredbu, što može poremetiti op inske prora une i planove, uz injenicu da op ine traže europsku naftnu, odnosno plinsku rentu. (JŠ)

Stjepan Dragi evi (Kon ar), Vladimir Kova evi ( . akovi ), Zoltan Aldott (INA) i Ivan Novakovi (STSI) potpisuju ugovor vrijedan 240 milijuna kuna

samouprave odre enu zaradu od koncesije. Najve u korist na kraju bi trebali bi imati gra ani, sigurnijom i jeftinijom opskrbom plinom. Odre enu korist o ekuju me imurske op ine, poglavito Gornji Mihaljevec, Selnica, Štrigova i Vratišinec. Naime, INA pla a takozvanu rudnu rentu, odnosno naknadu za eksploataciju, što je propisano zakonom o rudarstvu i Uredbom o nov anoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Na pres-konferenciji nije bilo rije i o to noj izravnoj koristi ove investicije za me imurski kraj. Kako su nam pojasnili iz INA-e, za sad nije poznato koji e biti kapacitet ovih polja, odnosno kazali su da bi “on mogao biti oko 1 milijardu kubika izva enog plina za komercijalnu upotrebu u narednih nekoliko godina“. Tako er nije mogu e u ovom trenutku izra unati ni približno koliko e novca pripasti Žu-

paniji i op inama sve dok ne po inje eksploatacija. Me utim, iznos bi se zasigurno mogao mjeriti godišnje najmanje u nekoliko desetaka milijuna kuna, s obzirom na prihode koje ostvaruje lokalna samouprava u susjednoj Koprivni ko-križeva koj županiji, a tamo je renta koju dijele op ine, Županija i država samo 5 posto, dok bi u Me imurju ona trebala biti 10 posto. Primjerice, op ina Molve mjese no dobiva od 1,2 milijuna kuna za rentu od bušotina koje se nalaze na podru ju doti ne op ine. S obzirom na to da se sa svih bušotina na podru ju Koprivni ko-križeva ke županije izvadi oko milijardu kubika plina, a rentu dobiva više op ina, godišnje u tu županiju stiže nekoliko desetaka milijuna kuna, ali s tim iznosom u tom kraju nisu zadovoljni, pa se ak sprema tematska sjednica županijske skupštine o tome da se napravi pritisak da se ti iznosi po-

ve aju. Tako er nije poznato ho e li tvrtke koje su dobile posao na tome da stave bušotine u funkciju za kooperante na tim poslovima uzeti neke me imurske tvrtke, odnosno ho e li biti zapošljavanja naših radnika s obzirom na najavljenu investiciju.

Ugovor potpisale najpoznatije hrvatske tvrtke Ugovor su ina e u akovcu potpisali Zoltan Aldott, predsjednik Uprave INA-e, Ivan Novakovi , predsjednik STSI-a, Vladimir Kova evi , predsjednik Uprave “ uro akovi ”, i Stjepan Dragi evi , lan Uprave Kon ar - inženjeringa za energetiku i transport. Potpisivanju ugovora nazo io je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, kao i me imurski župan Matija Posavec sa suradnicima, te Mladen Pejnovi , predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

Crna kronika

NEPRAVOMO NA presuda Županijskog suda u Varaždinu za Ivana Kolareka iz Preloga

Curici dvije i pol godine zatvora Sudsko vije e Županijskog suda u Varaždinu, kojim je predsjedala sutkinja Božica Mišak, odlu ilo je da 55-godišnji Preložanin Ivan Kolarek Curica zbog pronevjere mora u zatvor na dvije i pol godine. Rije je, naravno, o nepravomo noj presudi na koju Curica ima pravo žalbe Vrhovnom sudu, koji e donijeti kona nu odluku.

Oštetio braniteljsku zadrugu za više od 200.000 kuna Nekadašnji upravitelj braniteljske zadruge ‘’Agro Drava’’, sa sjedištem u Hrženici, Ivan Kolarek zvan Curica, nepravomo no je osu en na dvije i pol godine zatvora zbog toga što je zloporabom položaja i ovlasti protupravno stekao 207.000 kuna na štetu braniteljske zadruge. Kako stoji u presudi, Curica je nepolaganjem itavog utrška ostvarenog poslovanjem zadruge na žirora une otvorene u dvije banke, podizanjem sredstava sa žirora una te pla anjem s istog bez vjerodostojne dokumentacije uzeo i zadržao za sebe spomenuti iznos za koji se nepripadno okoristio, a na štetu braniteljske zadruge. Podsje amo kako je zapo eo cijeli proces. - Ne smatram se krivim, asni sude, a

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kako stoji u presudi, Curica je nepolaganjem itavog utrška ostvarenog poslovanjem zadruge na žirora une otvorene u dvije banke, podizanjem sredstava sa žirora una te pla anjem s istog bez vjerodostojne dokumentacije uzeo i zadržao za sebe spomenuti iznos za koji se nepripadno okoristio, a na štetu braniteljske zadruge

Honorarni suradnik HRT-a i HNS-a!

Tko je Curica? Ivan Kolarek Curica iz Preloga u posljednje vrijeme bavio se uglavnom nekakvim ‘’posredni kim“ poslovima poput nabavke ulaznica za EP i SP, a u tim poslovima naj eš e su njegove ‘’mušterije“ uglavnom Preložani i poznanici. Sve uvijek nije išlo baš glatko, pa je ponekad ostao ljudima i dužan, iako su nakon toga uvijek pokušao iskupiti nekim drugim ‘’dealom“. Curica voli biti danas uz ljude koji imaju novac, po-

svoju obranu potkrijepit u dokazima, rekao je Ivan Kolarek zvani Curica, ali o ito se nije uspio obraniti. Ina e, Županijsko državno odvjetništvo optužilo je Kolareka da je tijekom 2007. i 2008., dok je bio upravitelj braniteljske zadruge ‘’AGRO DRAVA’’ neovlašteno podizao novac s dva ra una zadruge te uzimao dnevne utrške iz ugostiteljskog objekta koji je zadruga unajmila u Šenkovcu, ime je protupravno stekao ukupno nešto više od 400 tisu a kuna. Usto, kako bi prikrio ove radnje, dao je nalog knji-

sebice u politi kim, ali i nogometnim vodama, pa tako na lokalnom nivou esto sjedi i na klupama me imurskih nogometnih klubova kao ‘’trener ili fizioterapeut“. Me utim, ono što ga je izbacilo u ‘’medijsku orbitu“ je ono što se doga alo ranije, bio je politi ki angažiran u HDZ-u prije desetak i više godina, a posebice ‘’poslovi“ koje je on ozna io ‘’tajnima“, koji su se doga ali uglavnom za vrijeme Domovinskog

govodstvenom servisu da iznose koje je zadržao bez odgovaraju ih odluka prikaže kao pozajmice, iako za to nije napravljen nikakav ugovor. Kolarek se branio putem nekih medija kojima se obratio, ali su tada reagirali i lanovi braniteljske zadruge iz Hrženice. Predsjednik NO-a zadruge Vlado anaki opširno je reagirao na tekst objavljen u jednom lokalnom tjedniku, preko kojeg je tako er poru io: - Ova je zadruga osnovana kako bi se zaposlili branitelji, a sada, nakon ove

Kolarek je, kako je službeno zapisano u sudskom spisu, predstavljen kao ovjek koji se bavi honorarnim radom na HRT-u i Hrvatskom nogometnom savezu i prosje no zara uje tim putem oko 5.000 kuna mjese no. Bez imovine je, ve je osu ivan. Vojsku je služio 1979./1980. u Sremskoj Mitrovici, sudionik Domovinskog rata u vremenu od 15. lipnja 1990. do kraja rata, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i dr. Ima in pukovnika Hrvatske vojske i bojnika HVO-a.

rata. Ono što je intrigantno jest da je za vrijeme rata, kao i poslije njega, Curica živio vrlo solidno, za razliku od sadašnjega životnog trenutka koji mu više nije tako bajan. Kaže da in pukovnika zaista ima i da ga je dobio ukazom predsjednika Tu mana. Zašto ga je dobio, ne želi govoriti, jer kaže da je rije o ‘’državnoj tajni“. Što pak se ti e nadimka Curica, za njega kaže da ga je naslijedio od oca.

velike prijevare, nas petorica branitelja ostali smo ne samo bez zaposlenja, nego nam nad glavama vise i ovrhe vjerovnika. Sve nam je to priuštio Ivan Kolarek i ne znam kako ima obraza toliko lagati u medijima. Slu aj zloupotrebe novca naše zadruge prijavili smo prije otprilike dvije i pol godine, a sada se pravosu e po elo baviti time i protiv Kolareka je podignuta optužnica. Prijavu smo podnijeli nakon upozorenja koja smo primali od naših vjerovnika koji su tražili da im platimo dugove o kojima mi nismo imali

Nekadašnji upravitelj braniteljske zadruge ‘’Agro Drava’’ sa sjedištem u Hrženici, Ivan Kolarek zvan Curica, nepravomo no je osu en na dvije i pol godine zatvora zbog toga što je zloporabom položaja i ovlasti protupravno stekao 207.000 kuna na štetu braniteljske zadruge

pojma. Tad smo posumnjali i krenuli u istragu, koja je rezultirala prijavom, te kasnije i službenom optužnicom koju smo citirali.

Umjesto u zatvor, Curica se sprema na put u Brazil Osim što bi morao u slu aju pravomo nosti presude u zatvor, pod prijetnjom ovrhe Kolarek mora protupravno ste eni novac uplatiti u roku od 15 dana od izvršnosti presude u korist državnog prora una. Curica e zasigurno na presudu uložiti žalbu, jer u zatvor mu se baš i ne ide. Zapravo, upravo je zapo eo raditi na ‘’projektu Brazil“, jer se sprema s hrvatskom nogometnom reprezentacijom na SP u Brazil, i to kao – novinar.

UKRATKO Ostali bez ze eva i kokoši DONJI VIDOVEC - Obitelj iz Donjeg Vidovca ostala je bez kokoši i ze eva. Tamo je tijekom no i s 14. na 15. sije nja, u Ulici bra e Radi a, nepoznati po initelj u dvorištu obiteljske ku e provalio u kokošinjac, odakle je ukrao doma e životinje. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, javlja PU me imurska.

Dijete po inilo kra u DRŽIMUREC - Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je dijete s podru ja Me imurske županije po inilo kazneno djelo ‘’kra a“ u utorak 14. sije nja oko 11 sati izme u naselja Držimurec i Piškorovec, gdje je iskoristilo nepažnju zaposlenika poduze a iz akovca te mu ukralo motornu pilu koju je odložio uz cestu. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a prema djetetu podnijet e se posebno izvješ e nadležnom op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Kra a drva SIVICA - Da se nastavlja sezona kra e drva za ogrjev, dokazuje i priop enje PU me imurske u kojem stoji kako je u vremenskom razdoblju od 22. prosinca 2013. do 13. sije nja ove godine u šumskom predjelu zvanom “Sivi ka Dubrava”, u blizini naselja Sivica, nepoznati po initelj porušio i ukrao više stabala drva, vlasništvo muškarca iz Belice. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom

odvjetniku u akovcu. Do kra e je došlo i u vremenskom razdoblju od 15. prosinca 2013. do 13. sije nja ove godine, u šumskom predjelu zvanom “Štehauberica”, u blizini naselja Križovec, nepoznati po initelj porušio je i ukrao nekoliko desetaka stabala drva, vlasništvo muškarca iz Miklavca. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Ukradene umjetni ke slike, televizor… AKOVEC - Do provale i kra e u obiteljsku ku u došlo je i u akovcu. Naime, u razdoblju od 7. do 13. sije nja u akovcu, u Ulici Stjepana Bencea, nepoznati po initelj provalio je u obiteljsku ku u, gdje je ispremetao stvari te ukrao zvu nike, televizor, bušilicu i umjetni ke slike. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

17. sije nja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAPO ELE GODIŠNJE A SKUPŠTINE VATROGASAC

DVD KRIŠTANOVEC

Mladi postaju oslonac rada

Damir Mrazovi podnio je izvješ e o radu i planovima društva

lili predsjednika društva Sre ka Mrazovi a i rad

vatrogasaca, poglavito mladih.

Upravo puno mladih na skupštini pokazuje kako mladež zauzima sve zna ajnije mjesto u DVD-ima. Stariji polako odlaze, ostavljaju i iza sebe mlade i osposobljene gasitelje koji e brinuti o sigurnosti koja im je povjerena, ali i nastaviti preko sto godina dugu tradiciju postojanja društava u mnogim našim selima. Kroz rad i druženje okupljat e ljude u mnogim prigodama, bilo da su one zabavnog, natjecateljskog ili prigodni arskog obilježja. (Stjepan Mesari )

KOTORIPSKA cisterna umirovljena u Selnici

Staro vozilo kotoripskih jogenjbranaca krasi Oldtimer muzej “Šardi” Još davne 1951. godine Dobrovoljno vatrogasno društvo Kotoriba nabavilo je autocisternu kapaciteta tri tisu e litara vode, koja je u to vrijeme spadala u red najsuvremenijih u gašenju požara i uvelike je pomogla vatrogascima u njihovim zada ama. No, zub vremena je u inio svoje pa je s vremenom cisterna zbog svoje dotrajalosti izgubila svoja namjenu i uskladištena je u zasebnom prostoru. lanovi DVD-a Kotoriba i na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec došli su na zanimljivu

Cisterna DVD-a Kotoriba u Oldtimer muzeju u Selnici

ideju kako vozilo sa uvati od zaborava. Umjesto da ga od-

bace kao staro željezo, odlu ili su ga pokloniti Oldtimer

VATROGASNA ZAJEDNICA op ina isto nog Me imurja

Odredili datume godišnjih skupština i planove za ovu godinu

Na skupštini je bilo puno vatrogasne mladeži

Svoju redovitu godišnju skupštinu održao je DVD Krištanovec. Izvješ e Upravnog odbora i zapovjednika podnio je Damir Mrazovi , lan društva, koji je naglasio kako je društvo najaktivnija i najbolja udruga u mjestu, koja broji 38 stru no osposobljenih vatrogasaca te 120 podupiraju ih lanova. Mrazovi je rekao da je društvo u potpunosti ispunilo plan i program za 2013. godinu te je predstavio planove i programe za 2014. godinu. Društvo u ovoj godini planira uprihoditi i shodno tome potrošiti 69.390 kuna. Najviše e se ulagati u nabavku vatrogasne opreme, za osposobljavanje lanstva te sudjelovanje na raznim vježbama i natjecanjima. Gosti skupštine pored mnogih doma ih društava bili su gasitelji iz Kladara, Topolovca i Hrženice te akove ki gradona elnik Stjepan Kova i njegov zamjenik Mario Medved, koji su svi od reda pohva-

muzeju "Šardi" u Selnici, ali pod odre enim uvjetima. S vlasnikom Ignacom Šardijem dogovoreno je da isto obnove, da gore budu istaknuta kotoripska obilježja – kotoripski jogenjbranci te da se za velike mani estacije i proslave cisterna izloži u Kotoribi. Šardi je pristao na takve uvjete te je sve ana primopredaja održana u ponedjeljak 13. sije nja. Autocisternu su novom vlasniku uru ili na elnik Grgec te predsjednik i zapovjednik DVD-a Kotoriba Gabrijel Friš i i Stanko Vugrin i . (al )

Na po etku svake kalendarske godine definiraju se aktivnosti Vatrogasne zajednice podru ja op ina Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija. Na sastanku, koji je održan u petak 10. sije nja u prostorijama DVD-a Donji Mihaljevec, dogovoreno je da se godišnje bodovanje rada DVD-a održi u nedjelju 26. sije nja. Po etak e biti u Donjoj Dubravi, a završetak u Donjem Vidovcu. Definirani su termini održavanja godišnjih skupština DVD-a iz spomenute zajednice. Prvi e svoj skup imati 8. velja e vatrogasci Svete Marije, tjedan dana poslije takav skup e biti u Kotoribi, a 22. velja e u Donjem Vidovcu. Vatrogasci Donjeg Mihaljevca sastat e se u subotu 1. ožujka, dok e vatrogasci Donje Dubrave svoj skup imati u nedjelju 16. ožujka. I u ovoj e se godini pri i školovanju vatrogasnih kadrova za zvanja vatrogasac i vatrogasac I. klase. Za to usavršavanje interes je pokazalo njih 50, koji e nova vatrogasna znanja tijekom ožujka stjecati u Vatrogasnom domu u Svetoj Mariji, ije e društvo biti doma in edukacije. Na sastanku koji je vodio predsjednik spomenute Zajednice Andreas Lisjak bilo je razgovora kako unutar zajednice raspodijeliti sredstva iz premije osiguranja s kojima raspolaže VZ Me imurske

Sastanak je vodio predsjednik Andreas Lisjak, a izme u ostalog vodio se razgovor i kako unutar Zajednice raspodijeliti sredstva iz premije osiguranja

županije. S ovog podru ja za ta sredstva kandidirana su dva programa. DVD Kotoriba je zainteresiran za dio nov anih sredstava potrebnih za kupnju novog kombi vozila, a DVD Sveta Marija za odore i izme. U godišnjem programu donjome imurski vatrogasci zacrtali su tradicionalno obilježavanje Dana vatrogasaca tradicionalnim mimohodom vatrogasnih vozila. Organizirat e se vatrogasna natjecanja u kategoriji mladeži i seniora te pokazne vježbe. Novina e biti i ta što e na razini Zajednice biti organiziran susret djece te vatrogasnih veterana. (al )

VZO Sveti Juraj na Bregu

Najviše bodova skupio DVD Zasadbreg U Zasadbregu je nedavno održana sjednica predsjedništva i zapovjedništva VZO-a Sveti Juraj na Bregu, u koje spadaju Dobrovoljna vatrogasna društva Brezje, Lopatinec, Mali Mihaljevec, Vu etinec i Zasadbreg. Na istoj su izme u ostalog dogovoreni datumi održavanja godišnjih skupština, DVD Vu etinec kao doma in za obuku vatrogasca itd. Isti je dan izvršeno i bodovanje od strane predsjednika VZO-a Miljenka Živka i tajnika VZMŽ-a Dragutina Trupkovi a. Najviše bodova skupilo je društvo DVD-a Zasadbreg (2.116) i zatim redom: DVD Mali Mihaljevec, DVD Lopatinec, DVD Vu etinec i DVD Brezje. Ova je specifi na op ina i razlika u bodovima je

vrlo mala, mogli bismo re i svi su tu negdje, a zajedno su skupili 7.299 bodova. Kako je ve prije re eno da su specifi ni, tako bi trebalo spomenuti da su jedni od rijetkih kojima Op ina podmiruje sva potraživanja, a ponekad i više od toga. Na elnik op ine Sv. Juraj na Bregu za opremu civilne zaštite stavio je na raspolaganje 19.600 kuna, što je raspore eno u ovih pet DVD-a koji najviše brinu za sigurnost i preventivu mještana. Tako je kupljena razna potrebna oprema, od ljestva, potopnih pumpi, cijevi, do obi nih lopata i dr. Valja napomenuti da je ovo dodatak na prošlogodišnji iznos koji je tako er potrošen na vrlo bitnu opremu vatrogasaca. (vm)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HAJKA oko velike sje e drva, koja se na akove kim ulicama nastavlja ovo prolje e

Stoljetna stabla! Božanski dar koji više ne želimo u akovcu!? akove ku ulicu ZAVNOH-a ovo prolje e o ekuju velike promjene. Zbog dotrajale infrastrukture, nužna je rekonstrukcija vodovodne i plinske mreže. Ona pak se ne može provesti bez uklanjanja stabala platana, tvrde odgovorni u Gradu akovcu, koji kao dodatni argument novih sje a drva navode zahtjeve stanara da se sruše stabla u još dvije ulice osim ZAVNOH-a: Travni koj i Gunduli evoj PIŠE: ANTONIJA ZBILJSKI FOTO: ZLATKO VRZAN

Stari Grci ovo su drvo smatrali božanskim darom i sadili su ga na trgovima u selima i gradovima te su se u njegovoj hladovini skupljali tijekom ljetnih vru ina. I dok je dijelu akov anaca ulica ZAVNOH-a upravo zbog prekrasnih platana idealno odredište za laganu šetnju, tijekom koje bistre misli od svakodnevnih briga, njeni stanari ipak nisu toliko sentimentalni. Pokazala je to upravo njihova inicijativa za uklanjanje platana koje im stvaraju velike probleme. Jer dok je ovo veliko listopadno drvo, poznato po dugovje nosti i širokoj krošnji zbog koje stvara prozra nu hladovinu, idealno kao stanovnik gradskih parkova i perivoja, smješteno blizu ku a ini više štete nego koristi. Platana, kolika je njena visina iznad zemlje, toliko prodire i pod zemlju. Snažno korijenje tog drve a u ulici ZAVNOH-a ve je na nekoliko mjesta uništilo plo nik, ali na tome se nije zaustavilo. Ljudima ulazi u temelje i podrume i time ini realnu štetu i problem, ali dovodi i do pada vrijednosti nekretnina. - Me u stanovnicima ulice proveli smo anketu. Od 90 ispitanih 84 se izjasnilo pozitivno za uklanjanje stabala, dok je samo 6 bilo protiv, ispri ao nam je pro elnik gradskog Odjela za komunalno gospodarstvo Dražen Bari .

Rušenje stabala izazvalo verbalne sukobe me u akov ancima i stanarima Najavljeno rušenje stabala u nedostatku kvalitetne javne rasprave, izazvalo je velike polemike na Facebook grupi " akov anke i akov anci", gdje su se stanari ZAVNOH-a ak otvoreno verbalno sukobili oko toga treba li ili ne rušiti stabla. Oni koji su protiv rušenja odmah su napali Gradsku upravu, jer smatraju da je anketa "namještena“, tj. ne vjeruju da je tako velika ve ina stanara protiv rušenja, ve da je situacija obrnuta. "Ne vjerujem u taj postotak. Ispada da je samo nekoliko stanara protiv rušenja“; "Baš užas. Kad god dojdem doma, najlepše mi se prošetati po ZAVNOH-a zbog drvoreda“; "Strašno, najljepša ulica u gradu, kolko godina bude moralo pro i dok se s novo posa enim drve em ponovo dovede u takvo stanje?", samo su oni objavljivi komentari onih koji su protiv rušenja. Oni koji su za rušenje obrazlažu rušenje sljede im argumentima: - Trebaju popraviti cijevi. Tako da e najljepša ulica u gradu dobiti i kvalitetnu infrastrukturu. A nadam se i lijepom drve u, novom plo niku po kojem ne eš morati hodati pognute glave iz razloga da se ne popikneš i padneš, nasmijanim susjedima koji se ne e srditi jer im je korijenje nadiglo ogradu i popucali im zidovi

Što je drvored stariji, postaje sve važnija znamenitost grada, ali stanari upravo takvih akove kih ulica, kao što je ona ZAVNOH-a, barem prema rezultatima ankete, ne žele drve e kraj svojih ku a

ku a koje su teškom mukom gradili godinama. Kaj se niste bunili i komentirali kad su po centru sve rušili bez sadnje novog. Ipak bi vam bilo ljepše sedeti u prirodnom hladu nego pod umjetnim ceradama, piše jedna stanarka u toj ulici. Uklju ili su se i brojni drugi koji iznose zašto bi trebalo rušiti (trulež drve a, padanje grana itd.) i oni koji su protiv (nije potrebno rušiti platane za obnovu infrastrukture koja leži ispod plo nika…). Otvorilo se i pitanje što je zapravo pravi razlog sje e: "drve e je prevelik trošak za Grad“. Za sanaciju u ulici ZAVNOH-a u gradskom je prora unu ina e predvi eno 640.000 kuna. Radovi na sanaciji krenut e u prolje e, im vremenske prilike to budu dopuštale. No, ulica ZAVNOH-a nije jedina u akovcu koja muku mu i sa stablima u drvoredu.

Stanari Travni ke i Gunduli eve tako er traže sje u drve a? Stanari Travni ke ulice tako er se žale na lipe, koje im ljeti stvaraju hladovinu, ali ije

I breze odlaze u prošlost Svako stablo koje se ukloni mora se nadomjestiti, tvrde u spomenutom gradskom Odjelu. Prošle je godine tako na podru ju grada akovca uklonjeno 84 stabla, dok ih je ak 156 novozasa enih. Me u tim novim stablima naj eš e se sadio glog, jasen, kriptomerija, davidiim grane esto smetaju jer im udaraju o prozore, penju se na krov... ini se kako nam vjerovanje starih Slavena, prema kojima je lipa sveto drvo koje štiti od zla, više ništa ne zna i. Onaj tko je barem jednom parkirao automobil ispod lipe sigurno ne vjeruje u nju kao u amajliju protiv uroka. - Prema planu, orezivanje lipa u Travni koj moramo redovno obavljati svake tre e godine. No, zbog pritužbi stanara, zaklju eno je kako to nije dovoljno, te smo u orezivanje krenuli ak svake druge godine, kada to inimo tijekom

ja... Plan je u akovcu postupno se rješavati i breza, i to iz dva razloga. Prvi je taj što je akove ke breze napala bolest koja uzrokuje sušenje gornjeg dijela stabla. Drugi pak je taj što se otkrilo kako upravo one uzrokuju brojne zdravstvene probleme našim sugra anima alergi arima. ožujka ili studenoga. Samo prošle godine u Travni koj ulici na akove kom jugu orezano je 166 stabala lipe, izvršen je odvoz i zbrinjavanje 120 m3 biootpada na gradsku deponiju u Totovcu, a trošak je iznosio cca 190.000 kn, kazao nam je Vedran Biševac, viši stru ni suradnik za komunalno gospodarstvo i javnu nabavu. Za tu se ulicu tako er traži rješenje o zamjeni drve a u drvoredu. S razgranatim krošnjama lipa muku mu e i stanari Ulice Ivana Gunduli a. Tamo je problem još ve i jer su lipe puno

17. sije nja 2014. bliže gra evinama, tj. ku ama. Lipe e iz te ulice tako er uskoro nestati, a, kako saznajemo, u toj ulici drve a više ne e ni biti. - Zbog toga što tamo jednostavno nema mjesta, umjesto lipa e se saditi samo grmolike biljke, poru uju na kraju iz gradskog Odjela za komunalno gospodarstvo. Bilo kako bilo, brojni europski gradovi uglavnom ne ruše stoljetna stabla, ve ih održavaju što duže na životu, dok je o ito trend u akovcu potpuno druga iji. Stoga bi kao zaklju ak ovog slu aja mogao poslužiti komentar jedne itateljice koja poru uje: - Stvarno mi je žao što ljudi širih obzora ne vode ovaj grad. Ovakve odluke ne doga aju se nigdje na svijetu. Svi gradovi (pogotovo oni manji) u ve ini europskih država (poglavito Italija, Francuska i Velika Britanija), koji teže izgradnji svoga vlastitog identiteta i žele biti prepoznatljivi po ne emu ne samo lokalno, ve i globalno, koriste drvorede kao jedan od glavnih aduta! Što je drvored stariji, postaje sve važnija znamenitost grada. Hajka na drve e u akovcu provodi se ve duže vrijeme, i tu prevladavaju konfekcijski mentaliteti - saditi i rušiti - sanitarne sje e sadnica, koje su kona no nakon 30 godina stasale u drvo, i uklopile se u autohtoni 'me imurski vrt'. Rezultat toga mukotrpnog puta održavanja života sadnica bez održavanja nalazi se opet u odlukama o rušenju postoje ih stabala i podizanju novih nasada po mogu nosti pomodnih egzota, kojih se isto tako nitko ne e sjetiti održavati, dok ih opet jednog dana netko ne zamijeni novima, pa tako u nedogled. Zagreba ke platane na Zrinjevcu žive svoj život ve drugo stolje e (!), nemojte misliti da nisu imale još gorih problema od ovih akove kih, ali su izdržale i daju doprinos identitetu grada. Platane na poznatoj terasi hotela 'Park' na Ba vicama u Splitu datiraju još iz doba Austro-Ugarske (!) – i postale su spomenik kulturne vrtne baštine (!) itd. Ljudi, dajte se osvijestite! Kako bi što lakše donosili odluku o tome koje e drve e u budu nosti akov ancima stvarati hladovinu i ijim e se krošnjama diviti, gradski Odjel za komunalno gospodarstvo odlu io je pokrenuti i jedan ''botani ki eksperiment''. Naime, odre en je prostor izme u Preloške ulice i Buzove ke ulice kao svojevrsni arboretum. Tamo e se vršiti sadnja raznolikog drve a da bi se vidjelo kako e se koje ponašati u našoj zemljici i pod našim suncem.

Radovi u Ulici ZAVNOH-a po inju u prolje e Grad je u prora unu osigurao sredstva za sadnju novog drvoreda. To no što e se saditi za sada nije poznato. Iz spomenutoga Odjela tvrde kako je sigurno da e se raditi o autohtonom drve u, a u odluci e sudjelovati i hortikulturalni stru njaci kako

se za 20, 30 godina ne bi pojavio identi an ili sli an problem. Jedan od komentara kad je u pitanju novo drve e, jer o ito je odluka o tome da se platane – ruše ve donesena, jest da e se “vjerojatno saditi japanske trešnje, kao autohtono drve e“.

Stanari Travni ke i Gunduli eve ulice tako er se žale na lipe, koje im ljeti stvaraju hladovinu, ali ije im grane esto smetaju jer im udaraju o prozore, penju se na krov...

17. sije nja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA ELNIK op ine Belica Zvonimir Taradi govori o tome kako je ulaganje u podizanje društvenog standarda urodilo plodom

Obje dvorane u Belici stalno su zauzete Društveni standard Belice bitno se poboljšao izgradnjom sportske dvorane te ure enjem dvorane u Društvenom domu Op ina Belica u zadnjih je nekoliko godina bitno poboljšala društveni standard izgradnjom sportske školske dvorane i ure enjem Društvenog doma u Belici, odnosno dvorane Društvenog doma, jasno, uz pomo Ministarstva. Ta dva kapitalna objekta za život mjesta sad su u punoj funkciji, pa smo zapitali na elnika op ine Belica Zvonimira Taradija do kakvih je društvenih promjena došlo u samom mjestu. * Op ina Belica uspjela je u zadnjih nekoliko godina izgraditi školsku sportsku dvoranu i urediti Društveni dom u kojem sad postoji prostor za aktivnosti. Koliko su obje dvorane zauzete? - Sad se tek vidi koliko su dvorane bile neophodno potrebne. Obje dvorane doslovno su stalno zauzete, kako dvorana u Društvenom domu, tako i školska sportska dvorana. Bio je pravi pogodak urediti dvoranu Društvenog doma s ravnim podom, tako da se sad u njemu mogu odvijati mnogobrojne aktivnosti, ak i stolnotenisa i. Kad je rije o sportskoj dvorani u OŠ Belica, nju smo dugo i predugo ekali i napokon do ekali i danas je ona okosnica zimskih sportskih doga anja u Belici. Iskorištena je maksimalno, kako od strane OŠ Belica, tako i od strane brojnih gra ana amaterskih sportaša i rekreativaca. * Koliko gra ana mjesta Belica u prosjeku koristi dvorane kad je rije o vježbanju i ostalim aktivnostima, a koje nisu priredbe, druženja, predavanja ili sastanci? - Dvorane se dosta koriste za sastanke, priredbe, koncerte i predavanja tijekom cijele godine, a pogotovo dvorana Društvenog doma Belica. No, osim toga, dvoranu za svoje aktivnosti koriste udruge gra ana u Belici, ali i neformalne skupine koje se javljaju. Obje dvorane kori-

sti stalno ukupno nekoliko stotina gra ana, brojka je prili no velika, i u njima se odvija gotovo cijeli zimski društveni život u Belici. Europska razina za udruge gra ana i rekreativce * Kakve socijalne promjene uo avate? - Došlo je do korjenitih promjena u na inu društvenog života u Belici. Broj gra ana koji se bave nekom aktivnoš u pove ao se ukupno na nekoliko stotina. Prije su udruge gra ana imale teške uvjete za rad, sad je to ve gotovo europska razina. Javlja se sve više sportaša amatera i rekreativaca. I u zimskim danima se vježba, prije je to bilo teško izvedivo. Ako bi zbrojili sve gra ane koji se bave nekom od društvenih aktivnosti u Belici, to bi zbilja bila velika brojka. * Kakve troškove snose gra ani, odnosno skupine gra ana? - Kad je rije o korištenju Društvenog doma u Belici, dogovoreno je da ni jedna udruga ne pla a ništa, a Op ina snosi troškove grijanja i održavanja. Nema nikakvog smisla da mi udrugama dajemo novac za pla anje grijanja u dvorani pa da nam onda one vra aju taj isti novac natrag. Korištenje školske sportske dvorane napla uje se prema cjeniku koji je donijela Me imurska županija za svaku dvoranu posebno, a kako bi se pokrili troškovi grijanja. Dvorana nije prevelika pa ni troškovi nisu preveliki. Prema toj odluci, sat u dvorani stoji 60 kuna za sportaše amatere i 160 kuna za rekreativce. Školska sportska dvorana u potpunosti je popunjena, a koristi je, ne ra unaju i u enike škole, tjedno oko 300 rekreativaca i rekreativki, od nogometaša do rukometaša, košarkaša i odbojkašica. Konkretno, iskorištena je od završetka nastave nakon 18 sati pa sve do 22 sata svaki

roteklih dana razgovarao sam s puno ljudi na temu Vincekova, ne toliko blagdana, koliko obi aja koji uzvisuje pohode u vinograde, prvo obrezivanja trsova te po etak poslova u goricama. reme se je spremenilo, veli jedna me imurska popevka, pak tako u stvarnosti vinogradi na Vincekovo ne e zapo eti radove, nego su to u inili ve krajem prosinca i po etkom sije nja, ali neka bude kako kažu i žele organizatori Vincekovih sve anosti. Mnogi kažu kako nije u redu što su Vincekovo po eli obilježavati pohodima u Štrigovi i Svetom Martinu na Muri, jer kao Vincekov pohod bi trebao ostati isklju ivo i jedino pravo Planinarskog društva “Bundek” iz Murskog

Središ a. Lako i teško se s takvima složiti. Lako ako se zna da su Bundeki zapo eli pohode na Vincekovo, a teško jer ipak su svetomartinski i štrigovski pohodi druga iji, ne teže masovnosti, više su vezani za vinograde i klijeti, a manje usmjereni prema cilju. Nisu vremenski ograni eni i kra eg su puta. Vjerujem kako e svi organizatori i sudionici biti zadovoljni, a to je najvažnije za Vincekovo. Razgovarao sam proteklih dana i s rodbinom hrvatskog pjesnika Vinka Kosa, ro enog u Vu etincu, ija e se stota obljetnica ro enja ove godine slaviti u op ini Sveti Juraj na Bregu u danima kada op ina slavi svoj dan, a župa odslužava jurjevsko proštenje.

TZ op ine Nedeliš e i Me imurski vinski klub pozivaju vas u subotu 18. sije nja na Vincekov pohod. Okupljanje je u 11 sati kod Društvenog doma u Macincu, a sudionike za što više snage o ekuje gratis kuhano vino, slanina i kruh. Vincekov pohod dug 9 kilometara završava kod Vinske ku e Kerman na Stanetinec bregu, gdje u 14 sati zapo inje blagoslov vinograda uz prigodan program.

U subotu 18. sije nja policijska udruga "IPA Me imurje" organizira tradicionalni Vincekov pohod po me imurskom vinogorju. Okupljanje sudionika je u 11 sati kod Vinske ku e Alojza Tomši a u Železnoj Gori, odakle se odlazi u više vinograda i vinskih podruma. U nedjelju prema Vencu u dva navrata Zvonimir Taradi: - Planiramo razvoj op ine po etapama da se ne zadužimo, bolje je i i polako i sustavno nego ulaziti u velike investicije bez dovoljno sredstava

dan. OŠ Belica raspisuje svake godine natje aj za korištenje dvorane. * Kad e biti dovršen Društveni dom u Gardinovcu? - Društveni dom u Gardinovcu ure ujemo ve dvije godine, a ove godine o ekujemo završetak ure enja. Prijavili smo se na natje aje koje raspisuje Ministarstvo, ako dobijemo dio sredstava, bit e mogu e urediti Društveni dom u Gardinovcu ove godine. * Svake godine planirate 300 metara pješa ko-biciklisti kih staza. Što je razlog takvom planiranju? - Osnovni razlog planiranju po etapama je taj što ne želimo Op inu Belica opteretiti dugovima. Zbog toga ve više godina planiramo po etapama, a tako i ovu. Konkretno, kao primjer navodim da ovu godinu u Gardinovcu planiramo oko 300 metara pješa ko-biciklisti kih staza. Idu e godine emo nastaviti, a to zna i da bi staze u Gardinovcu idu e godine mogle biti dovršene uz glavnu cestu. (J. Šimunko)

aže rodbina književnika, kojeg je negdašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske akovec, prof. dr. Zvonimir Bartoli , nazvao pjesnikom slomljenih krila, zbog toga što mu je život prekinut u koloni hrvatskih patnika i mu enika prema Bleiburgu i što je godinama, sve do osamostaljenja Hrvatske, bio prešu ivan, da nije presretna gdje i u koje vrijeme se sve anost sprema. roslava nije na Vinkov imendan 22. sije nja, nije na njegov ro endan 10. srpnja niti pak u Vu etincu gdje je ugledao svijet. Isto tako rodbina kaže kako se o Vinku Kosu po elo govoriti tek nakon Bartoli evog otvaranja Kosove prošlosti i njegovog djela, a mnogi su bili u prigodi to

TZ Nedeliš a vas poziva u subotu na 9 km dugi pohod

IPA Me imurje organizira u subotu, okupljanje kod Tomši a

Vincekovo Vinka Kosa P

VINCEKOVO u me imurskim bregima

PROJEKT “Europa za gra ane“ u Gori anu, vrijedan 72.000 eura

Cilj je unaprje enje kvalitete života gra ana U sklopu programa “Europa za gra ane” u Gori anu je 14. sije nja održan prvi sastanak u sklopu tog projekta. Sastanak je održan u multimedijalnoj dvorani Op ine Gori an. Projekt “Europa za gra ane” prvi je EU projekt koji Op ina Gori an ostvaruje direktno preko Bruxellesa, a ne iz programa prekograni ne suradnje. Na sastanku u Gori anu potpisan je sporazum izme u partnera u rasporedu aktivnosti i inancijskoj raspodjeli 72.000 eura, koliko iznosi prora un ovog projekta. Potpise i štambilje na sporazum stavili su, uz na elnika op ine Gori an,

za partnera iz Srbije, za grad Rumu, predstavnica gradona elnika Bojana Batalo, iz Slovenije, za grad Lendavu, zamjenik župana Stanislav Gjerkeš, iz Ma arske, za mjesto Sumarton, na elnik Martin Capari te za LAG Mura-Drava predsjednik Mario Mohari . Projekt je inanciran u stopostotnom iznosu od Europske unije i traje dvije godine, do 30. prosinca 2015. godine. Op i cilj projekta je podupirati sudjelovanje civilnog sektora na lokalnoj i EU razini u aktivnostima organizacija civilnog društva, s fokusom na unaprje ivanje kvalitete života. (J)

Sudionici projekta “Europa bez granica”

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

initi ranije. Rodbina kaže i da najavljeni govornici nisu previše zaslužili da govore o njihovom ujaku i ro aku. Sje aju se koliko su neugodnosti u školi imali samo zato što su bili Kosovi ro aci i esto im je bilo re eno kako su rodbina ustaše Kosa. ona no, kažu ili se pitaju ro aci kako to da ti razni profesori nisu Osnovnoj školi u Pleškovcu dali naziv po Vinku Kosu, nego su tražili Ivana Gorana Kova i a koji niti je odavde i ni po emu, osim što je otišao u partizane, nije poznat u ovom kraju. Nitko nikada u jurovskoj župnoj crkvi do današnjih dana nije spomenuo Vinka Kosa, a mogli su se prisjetiti ga nekada, ali nisu, samo zato jer je bio nepopularan,

Tradicionalno Vincekovo, kada se iskazuje ljubav prema trsu, brajdama i mladom vinu, u Svetom Martinu na Muri održat e se u nedjelju 19. sije nja ak dva puta. Prijepodne organizira Bundek, a start je izme u 8 i 9 sati u Toplicama Sv. Martin, na parkiralištu Toplica. Iz Murskog Središ a e ujutro od 7.30 do 8.45 sati voziti besplatni autobusi u toplice. Nakon nekoliko usputnih stajanki u bregovitom dijelu (na nekima od njih bit e tradicionalan Vincekov obred), kre e se prema Murskom Središ u, gdje se za kraj hodanja organizirana planinarska veselica uz glazbu, jelo i pi e (grah, hrenovke, kobasice). Poslijepodne je pak pohod u župni vinograd na Vencu, u organizaciji HKUD-a Sveti Martin. Polazak je u 14 sati iz središta Svetog Martina na Muri, odakle se pješice kre e prema Vencu, gdje e kod župnog vinograda biti obred krštenja i obrezivanja trsova.

jer se govorilo da je ustaša, a bio je dobro initelj koji je zajendo sa ženom Marijom spašavao i Srbe i Židove i Rome od progona, možda i sigurne smrti, kažu njegovi ro aci. U novoj Hrvatskoj nitko se nije sjetio da neku od ulica u Lopatincu, Brezju ili drugom nekom naselju nazove po Vinku Kosu, nego se one i dalje zovu imenima onih koji su bili na strani Kosovih progonitelja. - Nismo mi mrzitelji ni progonitelji, jer to nije bio ni naš ro ak Vinko Kos, kojeg su progonili i prognali, te na kraju ostavili da umre negdje na blajburškom križnom putu, da mu se za grob ne zna, nego želimo da se govori samo istina, a ona je druga ija nego je mnogi žele prokazati.

PIŠE: STJEPAN MESARI

pa, de ki, idemo mi obilježiti Vincekovo u Vu etinec na imendan Vinka Kosa, po prvi put i barem na zna ajan datum, predložih Kosovim ro acima. Može, rekoše oni. Možda nam se pridruže i Vinkove k eri Lada i Vera. Moglo bi biti lijepo i dostojanstveno!

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. sije nja 2014.

DRAGUTIN Kocijan iz Pleškovca utemeljitelj je Oldtimer kluba “Me imurje” i veliki zaljubljenik u stara vozila i violinu

Takvog entuzijasta Slovenci bi platili suhim zlatom - Svi ga poznaju i žele imati za prijatelja i savjetnika, kaže o Kocijanu Franjo Belovi , aktualni predsjednik Oldtimer kluba “Me imurje” PIŠE: STJEPAN MESARI

Kao i mnoge Hrvate i Me imurce, život nije mazio ni Dragutina Kocijana iz Pleškovca, koji je kao mladi otišao u svijet potražiti posao i zaradu. Iz Pleškovca, iz svoje ordave (dio naselja Pleškovec), otišao je u Austriju, gdje zapo inje i njegovo bavljenje restauriranjem starih vozila, odnosno automobila i motocikala. Kad se vratio u Hrvatsku, oko sebe je okupio zaljubljenike u stara vozila, te je s njima utemeljio Oldtimer klub “Me imurje”, koji i danas, petnaest godina kasnije, u njegovoj ku i ima svoje sjedište. Premda više nije predsjednik kluba, vrlo je cijenjen i poštovan me u zaljubljenicima u stara vozila u ovom dijelu Europe. - Kocijan je utemeljio Oldtimer klub ‘Me imurje’,

Osvojila me mala violina Osim što je zaljubljenik u stara vozila, Dragutin Kocijan je i zaljubljenik u violinu, koju svira od svoje osme godine. - Premda sam prvo svirao tamburicu u društvu ureka Mesari a i Željka Medveda i bio dobar, nisam mogao odoljeti milozvu nosti violine i ona je uz mene pedesetak godina. Po eo sam vježbati i svirati s ondašnjim vrsnim glazbenicima Franjom Buhancom i Antunom Horvatom emerika om, a tajne ali je potaknuo i osnivanje sli nih klubova u Mariboru, Murskoj Soboti i Ljutomeru. Slovenci bi ga suhim zlatom platili samo da ga imaju za sebe. Svi ga znaju i poštuju, žele za prijatelja i

i tehniku violine otkrio mi je profesor uro Horvat iz Peklenice. Sviram preko petsto pjesma, najdraži mi je Brahms, uživam u duhovnim pjesmama, a najdraža pjesma mi je ‘Sno kaj sam se šetal’. Osim što sviram violinu, bavim se i restauriranjem starih violina, za što sam u Austriji položio majstorski ispit, govori o svojoj ljubavi prema violini Dragutin Kocijan, umjetnik u duši, koji uz glazbu voli i likovnu umjetnost. (sm) savjetnika. Ako je uz njega, a to je gotovo uvijek, njegova violina, onda su ljudi oko njega kao p ele oko meda, o Dragutinu Kocijanu kaže Franjo Belovi , aktualni predsjednik me imurskih

CARITASOV dom u akovcu

ljubitelja starih motornih vozila i motocikala.

Nije mijenjanje nego stvaranje dijelova vozila O sebi Kocijan, koji je obnovio na desetke starih vozila,

govori skromno i ne naglašava svoje nemjerljive zasluge u razvijanju oldtimer kulture, a u novije vrijeme i oldtimer turizma u ovom dijelu Europe. - Kao dje ak zanimao sam se za motocikle i automobile, a

ozbiljno sam se restauriranjem starih automobila po eo baviti 1973. godine, dok sam radio u Austriji. Tamo sam vidio s koliko ljubavi mnogi ljudi restauriraju svoje stare automobile i motocikle. Shvatio sam i nau io kako restauriranje vozila nije zamjenjivanje dijelova, nego je stvaranje dijela po dijela vozila iz ega bi nastalo vozilo u potpunosti sli no originalu. Teško, ali takvu svijest usadio sam me u ovdašnje vlasnike starih vozila koji su ih željeli obnoviti. Kada sam se vratio u Hrvatsku i svoj Pleškovec, s prijateljima Franjom Belovi em, Dragutinom Jambroši em, Vladimirom Cipotom, Nenadom Rebernikom, Josipom Jambroši em i Stjepanom Cipotom utemeljio sam Oldtimer klub ‘Me imurje’, koji je danas vrlo cijenjen i okuplja velik broj prijatelja i zaljubljenika u stara vozila, ukratko je svoju bogatu oldtimer karijeru opisao Dragutin Kocijan, kojeg smo zatekli u obnavljanju talijanskog kamioneta, koji pod njegovim rukama postaje ljepotan koji e plijeniti pozornost svih oldtimerista, kao i svih onih koji Drageca cijene kao osniva a kluba i dragog ovjeka.

DONJI VIDOVEC – posjet zamjenice župana

Ministranti iz Svete Marije Upoznali je s projektima i darovali dvije tisu e kuna rukotvorinama Marije Cenko Zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman došla je u radni posjet Op ini Donji Vidovec. Doma in susreta, na elnik Josip Grivec, tom je prilikom zamjenici župana prezentirao planove, projekte i potrebe op ine, za što je zamolio potporu i podršku od strane Me imurske županije. - Op ina Donji Vidovec ima realne planove i projekte te potpora s naše strane ne e izostati, obe ala je Herman. U kra em razgovoru zadržala se s mladim ljudima koji su Korisnici doma, župnik Marka , ministranti i ravnateljica Hoblaj nakon svete mise

Vele asni Pavao Marka , župnik u Svetoj Mariji, i njegovi ministranti Borna anaki, David Herman i Gabriel Kvakan pohodili su Caritasov Dnevni boravak “Dr. Antun Bogdan” u akovcu, gdje su ravnateljici Katarini Hoblaj uru ili dvije tisu e kuna. To je novac koji su darovali svi ministranti koji su sa svojim župnikom vele asnim Marka om hodali na blagoslov domova i obitelji, gdje su

bili nagra ivani. Ovo je dugoljetna plemenita tradicija župnika Marka a i njegovih ministranata da upravo ovoj ustanovi podare novac koji su odvojili od onog koji su im ljudi davali prilikom obilaska njihovih domova. Ravnateljica Hoblaj, zahvalivši na donaciji, rekla je kako e ovaj novac biti iskorišten za nabavku vozila potrebnog za prijevoz korisnika doma. Ovom prigodom vele-

asni Marka u domu je služio svetu misu, nakon koje je održano druženje korisnika, zaposlenika, ministranata i sve enika. Kroz razgovor došlo se do prijedloga da se i ostale me imurske župnike potakne na sli an dolazak sa svojim ministrantima ili mladeži u Caritasov dom, gdje e osjetiti jedno novo ozra je ispunjeno povezanoš u potrebitih i onih koji im pružaju pomo i daruju ljubav. (sm)

na stru nom osposobljavanju u Op ini. Kako je poznato da je ona veliki zaljubljenik u me imursku kulturnu baštinu i izradu rukotvorina, boravak u Donjem Vidovcu nastavljen je posjetom obitelji Marije Cenko, koja je cijeli svoj život aktivna u društvenom životu mjesta. Marija je goš i prezentirala svoje rukotvorine za koje je tijekom petnaestak godina izra ivanja utkala nekoliko tisu a kilometara konca. Herman je bila zadivljena njezinim ru nim vezenim

radovima, a Marija je njoj, županu Matiji Posavcu i Me imurskoj županiji poklonila svojih ruku djelo. No, to nije bilo sve. Po uhodanom starom donjovidovskom obi aju za prvi posjet domu obitelji Cenko zamjenica je na dar dobila i jaje od kokoši. Nakon posjeta Donjem Vidovcu, dožupanica se uputila u Donju Dubravu, gdje je bila goš a me imurske primadone, Tete Lize. Uz razmjenu dobrih želja u njezinom toplom domu, na kraju je pala i me imurska pjesma. (alf)

17. sije nja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vlasnici nagra enih životinja

U NEDELIŠ U održana Me unarodna izložba malih životinja, koju je u tri dana održavanja došlo vidjeti oko 3.500 posjetitelja

Najbolju me imursku kokoš ima Julijo Toplak iz Puš ina, a pijetla Michael Schaubeck iz Hemuševca Posjetitelji su vidjeli 1.529 najljepših primjeraka malih životinja Na prostorima MESAP-a u Nedeliš u od petka do nedjelje održana je 39. Me unarodna izložba malih životinja Nedeliš e 2014., u sklopu koje je održana specijalna izložba svih pasmina gušana i specijalna izložba me imurske kokoši. U tri dana, prema rije ima organizatora i predsjednika Udruge uzgajiva a malih životinja Nedeliš e Ivice Šolti a, priredbu je razgledalo oko 3.500 posjetitelja. Posljednji

dan izložbe proglašeni su šampioni u svim kategorijama, te podijeljeni pehari i priznanja. U kategoriji me imurske kokoši pobijedio je Julijo Toplak iz Puš ina, najljepšeg i najboljeg pijetla u ovoj kategoriji imao je Michaell Schaubeck iz Hemuševca, a šampionku pasmine Alojzije Zvonar iz Donje Dubrave. Premda peradi nije bilo najviše, posjetitelji su se ipak najviše zadržavali

upravo kod kaveza s peradi, a i u nedjelju su na otvorenoj prodaji kokoši i pijetlovi bili najprodavaniji.

Sto dvadeset i dvoje izlaga a Najljepšu i najbolju kokoš u kategoriji kokoši hrvatica imao je Ivan Bakari iz Ivanca. Kod ostalih životinja isto tako proglašeni su šampinoni, a najviše je bilo golubova. Svoje najljepše životinje na izlož-

bi je pokazalo 122 izlaga a iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, Njema ke i Ma arske. Životinje su ocjenjivali najbolji suci iz Austrije, Njema ke i Hrvatske, koji su imali puno posla i dvojbi, jer sve životinje bile su lijepog izgleda, vrlo zdrave i u dobroj kondiciji. Posebice se to odnosi na pijetlove koji su ne samo izgledom, nego i gromovitim kukurikanjem privla ili pozornost posjetitelja. Najve i

teret i zasluge za uspjeh priredbe podnijeli su Ivica Šolti , Željko Posavec, Slavko Zadravec, Sre ko Mesari , Miran Culjak, Dragan Hrustek, Zlatko Mavrek, Stjepan Mavrin, Saša Jaluši , uro Zadravec, Michael Schaubeck, Vladimir Ov ar, dr. Nenad Murši i Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e. Pokrovitelji izložbe bili su Me imurska županija, Op ina Nedeliš e, Radio 1, Toroid Ne-

deliš e i Pizzerija “Šut” Nedeliš e. Priredbu je otvorio Zoran Vidovi , zamjenik me imurskog župana, a govorio je i op inski na elnik Darko Dania. U zabavnom dijelu nastupile su Mažoretkinje Nedeliš a. Organizacija izložbe bila je na najvišoj razini, što e nedeliš anskoj Udruzi pomo i da uskoro bude i organizator izložbe malih životinja na državnoj razini. (Stjepan Mesari )

REKLI SU...

MICHAEL Schaubeck, vlasnik pijetla šampiona: - Naravno da sam vrlo sretan i zadovoljan što je moj pijetao proglašen šampionom me u tolikim ljepotanima. Pijetao je star devet mjeseci, u fantasti noj je kondiciji i težak je oko šest kilograma. Volim me imurske kokoši, posebno pijetlove, i sudionik sam mnogih izložbi u Hrvatskoj i Europi te redoviti dobitnik najviših ocjena

ALOJZ Zvonar, vlasnik kokoši šampionske pasmine: - Ponosan sam i sretan što je moja kokoš dobila šampionsku titulu u kategoriji me imurske kokoši, što je samo nastavak uspješnosti koja traje niz godina. Kokoš je jarebi aste boje perja, izuzetno lijepe gra e i dobrog stasa, što su ocjenjiva i prepoznali. Pohvaljujem organizaciju cijele priredbe koja je, po mojem mišljenju, najbolja od svih na kojima sam sudjelovao.

IVAN Bakari , vlasnik najljepše kokoši hrvatice: - Možda ispada neskromno, me utim, nisam iznena en što je moja kokoš proglašena šampinkom u kategoriji hrvatica. Pobijedila je na mnogim izložbama, a ovdje u Nedeliš u je šampionka me u svim hrvaticama. Zadovoljava sve kriterije, poglavito me u crvenim kokošima, i siguran sam kako e odnijeti još mnogo priznanja s izložbi koje su pred nama. Zadovoljan sam što su mnogi posjetitelji pokazali interes za uzgoj hrvatice u svojim dvorištima.

IVICA Šolti , predsjednik Udruge uzgajiva a malih životinja: - Izložba je uspjela u svim segmentima i bila je najbolja do sada. Vrlo sam zahvalan izlaga ima koji su pokazali svoje najljepše i najbolje životinje te puno pomogli u dvorani tijekom priredbe. Izloženo je bilo 1.529 životinja, i to 1.149 golubova, 81 kuni , 90 ptica i 209 peradi. Na specijalnoj izložbi svih gušana izloženo je bilo 817 golubova, a na specijalnoj izložbi me imurske kokoši 51 perad. Mnogi uglednici i stru njaci izložbu su ocijenili najvišim ocjenama i tako nam širom otvorili vrata za organizaciju izložbe na državno

Kuni i su najzanimljiviji bili mladima

JULIJO Toplak, vlasnik najljepše i najbolje me imurske kokoši: - Na izložbu sam došao, a tako i radim, da bih promovirao me imursku kokoš. Moja je apsolutno zaslužila naslov najbolje i najljepše, jer je zaista takva. Perje joj je pšeni ne boje, teška je oko tri i pol kilograma i godišnje snese dvjestotinjak jaja. Krase je noge žute boje, po emu je me imurska kokoš prepoznatljiva od svih, te uzdignuti rep i crvena jednoredna krijesta. Pohvaljujem organizatore ove izložbe i ku i odlazim ponosan i zadovoljan.

Poljodjelstvo

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Lijepo vrijeme nije oduševilo ni prodava e ni kupce

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. sije nja 2014.

NEUOBI AJENO toplo vrijeme poremetilo procese u poljodjelstvu i p elarstvu

Pšenica i uljana repica se suše, a p ele izlaze iz košnica!? Poljoprivrednim kulturama spas bi donio snježni pokriva , dok bi mraz prouzro io velike štete i probleme PIŠE: STJEPAN MESARI

Sun ano i toplo vrijeme u srijedu nije oduševilo nikoga od prodava a na akove kom placu i sajmu, jer prostori su bili poluprazni. Oni koji su pak došli slabo su tržili, a više su odgovarali na pitanje o vremenu koje utje e na poljoprivredu te zdravlje ljudi i životinja. Ponuda je bila dosta slaba, tako da je teško i nabrojiti deset artikala koje bismo istaknuli. Ponešto upita i prodanih kilograma bilo je za mrkvu, zatim ukiseljenu ciklu, pšenicu, je am i kukuruz. Peradari su primali narudžbe za pili e koje e dohraniti, a po prvi put nakon duljeg vre-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - jabuke 6 kn/kg - mandarine 10 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - kelj 8 kn/kg - kisela cikla 16 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - krumpir 2 kn/kg - turoš 10 kn/kom - med 40 kn/bo ica

mena pe enjari nisu imali prevelike gužve. Srijeda e ostati zapam ena po izuzetno toplom vremenu za ovo godišnje doba i slabom prometu. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Ni najstariji žitelji Me imurja ne pamte da bi u sije nju živa u termometrima dostigla 16 Celzijevih stupnjeva iznad ništice, kao što je to bilo u utorak. Neuobi ajeno toplo vrijeme traje desetak dana, a posljedica toga je bujanje žitarica i uljane repice, pupanje vo nih cvjetova te izlazak p ela iz košnica. Potraje li ovakvo vrijeme još nekoliko dana, negativne posljedice u poljodjelstvu i p elarstvu mogle bi postati vrlo štetne. O stanju u poljodjelstvu i p elarstvu, kao i mogu im posljedicama, govore Miljenko Zobi , jedan od vode ih me imurskih ratara, i Dragutin Lipi , predsjednik Upravnog odbora Udruge p elara Me imurske županije “Agacija”. - Na pšenici kao najzna ajnijoj žitarici ovog trenutka je dosta složeno stanje, poglavito na pšenicama koje nisu pravilno tretirane i koje su niknule iz merkantilnog sjemenja. Pomanjkanje vlage u tlu prouzro ilo je sušenje prvih listova na stabljici pšenice, ali i uljane repice. Svi ratari koji su poštivali agrotehni ke standarde ne moraju se bojati posljedica, no oni koji su jesenas zasijali vlastitu, a ne sjemensku pšenicu mogli bi imati velike štete. Svi znamo koliko je sjetva kasnila i ve inom je obavljena krajem listopada i tijekom studenoga te bi joj nakon nicanja dobro došla vlaga. Ako naglo zahladi, tlo se smrzne i nastupi mraz, biljke e do i u fazu nestanka. Spas od velikih šteta može donijeti snijeg koji bi žitarice zaštitio od smrzavanja i navlaživao tlo. Snijeg bi spas donio i uljanoj repici koja je po ela cvasti i mraz bi joj mogao silno naštetiti, poglavito iz razloga što je ovako toplo vrijeme izazvalo pojavu gusjenica koja se uvla i u stabljiku i slabi je. Ovog trenutka pšenica i uljana repica ne smiju se dohranjivati jer bi to prouzro ilo nove poreme-

Lipi kaže kako je ovog trenutka važno p elama osigurati mir i dodati hranu

Zbog toplog vremena p ele su vrlo aktivne i troše puno hrane

aje u fazi rasta biljke. Snijeg i samo snijeg može donijeti spas, kaže Miljenko Zobi iz Murskog Središ a, koji ima 32 hektara tla pod pšenicom i 15 hektara pod uljanom repicom.

Jake zajednice prebrodit e poreme aje Kao ratari, tako i p elari, poglavito amateri, imaju pro-

Zbog suše listovi se pšenice žute i suše

bleme i nevolje u košnicama, jer gotovo proljetno vrijeme izmamilo je p ele da iza u iz košnica i po inju prikupljati pelud s upravo procvale lijeske i drugih cvjetova. Nije problem p elarima samo to što p ele izlaze iz košnica, nego i to što ne miruju u košnicama i što prebrzo troše zalihe meda. - Jake p elinje zajednice i dovoljno hrane p elama i p elarima u ovo uistinu neu-

obi ajeno toplo vrijeme ne e stvoriti probleme i štete. Ali onim p elarima koji ljetos u košnicama nisu ostavili dovoljno meda za zimsko prehranjivanje p ela imat e problema. P ele iz košnica na kratke izlete izlaze na temperaturi zraka od 12 Celzijevih stupnjeva i dobro educirani p elari to trebaju znati. One se pri tome umore i da bi preživjele troše više hrane nego kada su stalno u košnicama i, ako nemaju dovoljno hrane, one izi ki slabe i mogu izginuti ili toliko oslabiti da se idu e ljeto ne e oporaviti. Ako svojim p elama ve nisu ostavili dovoljno hrane, p elari ih mogu dohranjivati dodavanjem še erne poga e koja se stavlja na klupko iznad p ela. Pravi spas p elama donijelo bi hladnije vrijeme koje ih ne bi mamilo na polje i ne bi ih iscrpljivalo. Ako ovakvo vrijeme potraje, p elar stalno treba bdjeti nad svojim p elama, ali ih ne uznemiravati stalnim otvaranjem košnica. Premda ne pamtim ovako toplo vrijeme u sije nju, ja nisam uznemiren jer sam p ele snabdio s dovoljno meda, no onima koji tako nisu u inili savjetujem da iz ovoga izvuku pouku za ubudu e i da u ljetu uvijek p elama ostave dovoljno hrane i ako je one ne potroše šteta ne e biti. U protivnome, u ovakvim situacijama uvijek e imati probleme. Sada je p elama najvažnije osigurati mir i ako baš treba oprezno im dodati hranu u košnice, preporu uje Branko Lipi , predsjednik udruge “Agacija”, koji posebno napominje kako p elar p ele ne smije samo imati nego ih treba znati i htjeti voditi, pripremati za pašu i razvoj, te ih propisno držati, štititi ih protiv varole i dobro prihraniti. Toplo vrijeme izazvalo je bubrenje pupova kod vo aka i na trsovima, a kod životinja isto su tako primije ene promjene u ponašanju. Poljoprivrednici su jedinstveni: - Snijeg i malo hladnije vrijeme ovog trenutka, najkasnije barem za tjedan dana, svemu i svima bi dobro došli.

Ovako treba izgledati kvalitetno tretirana pšenica

17. sije nja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Kad nema snijega i zimi se može saditi drve e!

DIVLJI KESTEN – AESCULUS HIPPOCASTANUM Ime Aesculus je drevno i u antici je ozna avalo nekoliko vrsta jupiteru posve enih hrastova jestivih žirova. Kako su svi hrastovi kasnije združeni u rod Quercus, ovo ime je preneseno na divlji kesten. Pridjev hippocastanum na gr kome doslovno zna i konjski kesten, a odnosi se na sjemenke koje su nalik na pitomo kestenje, a u srednjovjekovnoj Turskoj, otkud dolaze prve vijesti o ovoj vrsti u srednju Europu, korištene su kao hrana za konje. Iako je divlji kesten kod nas isklju ivo sa ena vrsta, njezino prirodno podru je rasprostranjenosti nam je u “susjedstvu”. Divlji kesten je naime južnobalkanska vrsta s arealom koji se proteže od Makedonije do Bugarske, Albanije i gr kih pokrajina Epira i Tesalije. On je i vrsta koja je preživjela ledena doba na zašti enim staništima u kanjonima rijeka i klisurama. itav rod obuhva a 13 vrsta rasprostranjenih u Sjevernoj Americi, Indiji, isto noj Aziji i jugoisto noj Europi. Iako

je divlji kesten balkanska vrsta, u parkove je ušao preko Be a. Kako poznata pri a! Po eo se uzgajati još u Bizantu, a nakon pada Carigrada Turci su ga objeru ke prihvatili kao ukrasnu biljku, ali i kao biljku ije su sjemenke dobra hrana za konje i koze. U Turskoj je ovo drvo uo io i Ogier Ghiselin de Busbecq, veleposlanik cara Ferdinanda I. na dvoru Sulejmana Veli anstvenog. Zanimljiva je i injenica da je u So iju unesen 1907. godine iz parkova srednje Europe, iako je u Bugarskoj autohtona vrsta. U posljednjih petnaestak godina iz Makedonije se proširila jedna vrsta maloga no nog leptira

– moljca ije gusjenice žive u listovima. Hrane se zelenim lisnatim tkivom tako da buše tunele u listu izme u gornje i donje epiderme. Pritom znatno ošte uju liš e, ono postaje sme e i sa stabla pada ve ljeti, što iscrpljuje stabla i smanjuje im vitalnost. Divlji kesten je uo ljivo, lako prepoznatljivo stablo visine 2530 m, koje može dosegnuti starost od 200 pa i do 350 godina. Kora je crvenkastosiva, ino ispucala i ljušti se u tankim ljuskama. Listovi su nasuprotni, na dugim peteljkama, dlanasto sastavljeni od 3-7, katkada i 9 rebrastih,po rubu pilastih listaka. Cvjetovi su združeni u velike, prepoznatljive, uspravne, piramidalne,

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

metli aste cvatove. Bijeli su cvjetovi, sraslih latica, pomalo dvousnati, sa žutim i crvenim pjegama u ždrijelu. Plod je okrugao, ježast tobolac, obrastao mekim bodljama. Puca u tri dijela pri emu iz njega ispadnu 1-3 sjajne, sme e sjemenke nalik pitomim kestenima. S obzirom na to da nisu jestive, kesten se naziva divljim. Ekstrakt sjemenki kestena sastojak je mnogih preparata za olakšavanje tegoba s proširenim venama, oteklim nogama, hemoroidima i ostalim problemima s perifernom cirkulacijom. Dijetne tvari iz sjemenki smanjuju propusnost stijenki kapilara i time olakšavaju navedene tegobe. U parkovima se rje e sadi i crveni divlji kesten ( Ae. X carnea ), križanac izme u vrsta Aesculus hippocastanum i Aesculus pavia uzgojen u Francuskoj oko 1800 godine koji se odlikuje tamnoruži astim do crvenim cvjetovima, tobolcima koji gotovo uop e nemaju bodlje i op enito manjim rastom. Nakon što su obi ni divlji kesten napali opisani moljci, crveni divlji kesten se sadi sve više, jer je donekle otporan na zarazu. Pozdravi iz IVE!

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

KOREKCIJA ZUBALA KOD KONJA Konji imaju u gornjoj i donjoj eljusti po 22 stalna zuba. Šest sjekuti a, osam pretkutnjaka, šest kutnjaka i dva kaninusa. Kaninuse imaju uglavnom muške životinje, dok se u ženskih javlja u otprilike 20 % populacije. Nalaze se ispred prvog predkutnjaka u gornjoj eljusti i zovu se vu ji zubi. Trošenje grizne površine zuba konja kompleksna je pojava i ovisi o raznim imbenicima; hrana s visokim udjelom silikata, zat im t rajanje mljevenja hrane (u ljetno doba 13 sati, a u zimsko 16 sati na dan, prilikom hranjenja sijenom konj žva e 55- 66 puta u minuti, a prilkom hranjenja travom 100 do 105 puta u minuti), direktna sila i smjer mljevenja hrane, veli ina i oblik antagonisti kih zubiju, razli ita oboljenja usne sluznice i dr.

PREGLED USNE ŠUPLJINE Pri svakom klini kom pregledu uzimamo kratku

anamnezu iz koje saznajemo o prehrani konja i mogu im prijašnjim bolestima. Kod ždrijebadi uz kobilu (0 do 18 mjeseci) važno je usredoto iti se na mogu e kongenitalne bolesti, simetriju glave i pravilnost erupcije pretkutnjaka koje kontroliramo svakih šest mjeseci. U mladih konja

(18 do 52 mjeseca) usna šupljina sa zubima izuzetno je aktivna. Erupcijske ciste u desnima ispod i iznad mjesta izrastanja stalnih zuba mogu biti uzrok pojavljivanja bolesti usne šupljine. Takve životinje imaju poteško e s uzimanjem hrane i probleme u treningu. Nesimetri no

ispadanje mlije nih zubiju vodi promjeni nivoa griznih ploha, a koje tako er ima za posljedicu nepravilno trošenje zubiju i gutanje nedovoljno sažvakane hrane. Ulceracije na bukalnoj sluznici i jeziku, koje se pojavljuju kao posljedica oštrih završetaka na

pretkutnjacima, kutnjacima i vu jim zubima, uzrokuju životinji teško e pri žvakanju i lateralnom pomicanju donje eljusti. Kaninusi u pravilu izrastaju u muških životinja u dobi do 4,5 do 5 godina starosti i tako er mogu uzrokovati erupcijske ciste, te se

preporu a njihovo va enje. U toj životnoj dobi konja potrebno je pregledavati usnu šupljinu svakih šest mjeseci. Obratimo pažnju na ispadanje drugog mlije nog pretkutnjaka jer je grizna površina trajnih zubiju ve u fazi formiranja i u razdoblju od tri do šest mjeseci možemo o ekivati pojavu oštrih zubnih rubova kojima je potrebna korekcija. U dobi od etiri do deset godina denticija je završena, te je potrebna korekcija zubala zbog nepravilnog ili neujedna enog trošenja grizne površine. U tom životnom razdoblju konja najmanje se problema javlja vezano uz bolesti usne šupljine, zato je redoviti pregled jednom godišnje dovoljan. U konja starije dobi, deset do dvadeset godina, problemi su ve inom vezani uz nepravilnosti griznih površina, koji završavaju sa frakturom krune i paradontalnim bolestima. mr.spec. Branimir Novak, dr.vet.med.

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

Mozaik

Otvoreni stupci REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA NAŠA U ITELJICA na me unarodnoj konferenciji o ljudskim pravima UN-a i Vije a EU u Irskoj

U iteljica Veronika Kapelari Horvat predstavila dobru praksu iz PŠ Krištanovec Ujedinjeni narodi, Vije e Europe i Europska unija u suradnji s Irskom komisijom za ljudska prava organizirali su me unarodnu konferenciju za ljudska prava i trening za civilna i gra anska društva, koja je održana u Dublinu po etkom prosinca prošle godine. Jedina Hrvatica i jedina u iteljica, a još k tome i Me imurka, koja je aktivno sudjelovala na toj konferenciji bila je Veronika Kapelari Horvat, u iteljica razredne nastave l. OŠ akovec, PŠ Krištanovec. Ona je tamo ostalim sudionicima skupa predstavila na in na koji ona u svojoj školi svakodnevno radi na podizanju ljudskih prava kroz razli ite radionice s djecom. S kolegicom iz Bruxellesa Ruth Friedman, priznatom stru njakinjom s podru ja psihologije, zaštite ljudskih prava i manjina, koja upravlja Programom obuke za vjersku raznolikost i eliminaciju diskriminacije, radila je na priru niku za integraciju manjina, ne samo Roma, ve bilo koje marginalizirane skupine, primjerice, kao što su djeca s poteško ama u razvoju. Zajedno su predstavile dio priru nika,

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ruth Friedman s teoretske strane, a Veronika Kapelari Horvat s prakti ne strane, te kako su radionice prihva ene kod djece. Kolege iz radne grupe iz Bahraina, Argentine, Danske, Irske, Južnoafri ke Republike, Filipina, Koree i Kolumbije bili su vrlo zainteresirani za prezentaciju ove dobre prakse jer neke stvari svi primamo “zdravo za gotovo“, tako dugo dok ne shvatimo da smo ugroženi mi ili neka naša prava. Ovo je bila prilika da se pokaže da se, iako se u hrvatsku edukaciju ne ulaže mnogo, uz više osobnog angažmana i kreativnosti može uti za male ljude iz male Hrvatske, iz malog Me imurja koji svakodnevno ine velike stvari. Konferenciji u Irskoj iz cijelog svijeta prisustvovalo je devedeset sudionika, od kojih su neki bili predstavnici nacionalnih organizacija za ljudska prava, predstavnici civilne i gra anske vlasti, ravnatelji zatvora, treneri policijskih službenika, menadžeri, predstavnici vlada razli itih država, diplomatski službenici, kardiokirurzi i edukacijsko osoblje. (BMO)

redakcija@mnovine.hr; MEDIA NOVINE (za Me imurske novine pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS urednik@mnovine.hr; br. tel. 040/323-601

PISMO ZAHVALE RODITELJA Filipa Bacingera, bivšeg u enika OŠ Nedeliš e, sada Gimnazije Josipa Slavenskog akovec

Mladi Nedeliš anac sudjelovao na Me unarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih u Indiji Filip Bacinger iz Nedeliš a našao se u elitnoj ekipi me u u enicima iz Hrvatske koji su zahvaljuju i postignutim visokim rezultatima na državnim natjecanjima imali priliku sudjelovati na Me unarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih koja se krajem 2013. održala u Indiji. Njegovo putovanje, zbog manjka sredstava, ne bi bilo mogu e bez donacija OŠ Nedeliš e, Gimnazije Josipa Slavenskog, Op ine Nedeliš e i Me imurske županije. Stoga su njegovi roditelji odlu ili upravo putem naših medija objaviti pismo zahvale svima koji su njihovom sinu omogu ili sudjelovanje na tom prestižnom me unarodnom natjecanju. Pismo prenosimo u cijelosti: - Tijekom deset dana, od 3. do 12. prosinca 2013., u gradu Pune u Indiji održana je 10. Me unarodna prirodoslovna olimpijada mladih (IJSO). To je natjecanje u enika do 15 godina u znanju iz prirodoslovnih predmeta ( izika, kemija i biologija). U natjecanju je sudjelovala i ekipa iz Hrvatske. Ekipu je organiziralo i vodilo Hrvatsko izikalno društvo na elu s mentorima Planinka Pe ina i Krešo Zadro.Ekipa je bila sastavljena od u enika koji su 2013 godine postigli visoke rezultate na državnim natjecanjima iz spomenutih podru ja te postigli najbolje rezultate na dodatnim testiranjima na Prirodoslovnom matemati kom fakultetu u Zagrebu: 1. Filip Bacinger, OŠ Nedeliš e, (sada Gimnazija Josi-

U AKOVCU ovu subotu na Trgu Republike Dan mimoza

Filip Bacinger s lanovima šestero lane hrvatske ekipe u Indiji pa Slavenskog, akovec), 2. Rino ala, OŠ Skalice, Split (sada III. gimnazija, Split), 3. Bruno Iljazovi , OŠ Tituša Brezova kog, Zagreb (sada XV. gimnazija, Zagreb), 4. Josip Kelava,VI. osnovna škola, Varaždin (sada Prva gimnazija, Varaždin), 5. Lucija Reli , OŠ I. B.Mažurani , Virovitica (sada Gimnazija P. Preradovi a, Virovitica) i 6. Timon Spiegl, OŠ Ljudevit Gaj, Krapina (sada Srednja škola Krapina)

Natjecali se u enici iz 39 zemalja - Na ovogodišnjoj olimpijadi sudjelovalo je 220 u enika iz 39 zemlja širom svijeta. Samo natjecanje odvijalo se tijekom tri dana s po danom odmora izme u. U enici su prvo rješavali test s trideset zadataka s višestrukim izborom, drugi dan pet teorijskih zadataka i na kraju tre i dan tri eksperimentalna zadataka. Valja

napomenuti da su se u zadacima isprepletala sva tri spomenuta podru ja, te je za rješavanje problema bilo potrebno napredno znanje iz sva tri predmeta. Zbog „nezgodnog“ termina natjecanja (po etak školske godine, a svi su postali srednjoškolci) te zbog toga što se do posljednjeg asa nije znalo ho e li se skupiti potrebna sredstva za put u Indiju, u enici nisu imali kvalitetne i dovoljne pripreme. Unato tome, u enici iz šestero lane ekipe pokazali vrlo dobro znanje iz izike, kemije i biologije, a Bruno Iljazovi i Timon Spiegl osvojili su bron ane medalje. Izbor hrvatske ekipe i njihovo sudjelovanje na olimpijadi organiziralo je Hrvatsko izikalno društvo uz inancijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Me utim, Ministarstvo je osiguralo samo dio sredstava, a

za ostatak su se pobrinuli ostali sponzori. Zahvaljujemo Osnovnoj školi Nedeliš e, Op ini Nedeliš e te Županiji me imurskoj što su svojim donacijama Hrvatskom izikalnom društvu omogu ili odlazak ekipe na natjecanje. Posebno zahvaljujemo ravnatelju OŠ Nedeliš e, gospodinu Ivici Pai u, na osobnom angažmanu, te na elniku Op ine, gospodinu Darku Daniji. Velika hvala i Gimnaziji Josipa Slavenskog akovec na podršci i naknadi za putne troškove za Filipa. Posebno hvala gospo i ravnateljici Tei Dragi Runjak i gospo i Štefaniji Požgaj, Filipovoj razrednici, na angažmanu, te svim profesorima koji su mu na bilo koji na in pomogli u pripremama. Tako er zahvaljujemo gospodinu Milanu uri u, profesoru izike u OŠ Nedeliš e, koji je bio mentor Filipu prošle godine, kad je Filip postigao odli an rezultat (bronca) na državnom natjecanju iz izike. Još jednom hvala svima koji su na bilo koji na in pripomogli da se ostvari taj put na natjecanje ili pripomogli na pripremama i bili podrška, te mentorima koji su naše mlade znanstvenike vodili na natjecanju. Lijepo je znati i vidjeti da se, bez obzira na sve, u našem društvu ipak cijeni i ulaže u znanje. Zahvalni roditelji, Silvije i Anamarija Bacinger

UDRUGA “ZORA” istražuje rodnu ravnopravnost

Gran ica mimoze za potporu Zašto muškarci ine 20%, a žene 80% volonterske populacije? protiv raka maternice U organizaciji Županijske lige protiv raka akovec i Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, u akovcu e se na Trgu Republike 18. sije nja 2014. godine od 10 do 12 sati obilježiti 7. hrvatski Dan mimoza, koji je Hrvatski sabor proglasio i Nacionalnim danom borbe protiv raka vrata maternice. Kao i svake godine, i ove e se godine u akciju uklju iti zdravstveni djelatnici iz Županijske bolnice akovec, Doma zdravlja akovec i privatnih ginekoloških ordinacija. Dan mimoza u Hrvatskoj obilježava se u sklopu Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice (20. - 26. sije nja), a u organizaciji udruge “Zdravka” i Hrvatske lige protiv raka. Obilježavanjem Dana mi-

moza i Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice, simbolikom nježnog cvijeta nastoji se senzibilizirati javnost o važnosti edukacije, cijepljenja i ranog otkrivanja raka vrata maternice. I ove e se godine, osim u

akovcu, organizirati Dan mimoza u mnogobrojnim gradovima Hrvatske, gdje e se prodavati gran ice mimoza, dijeliti edukativni materijali i davati savjeti o sprje avanju i ranom otkrivanju raka vrata maternice.

Udruga “Zora” je zajedno s još etiri udruge iz Hrvatske zapo ela prvog sije nja ove godine s provedbu projekta pod nazivom “Rodno ravnopravan utjecaj u lokalnim zajednicama”. Provodi ga pet udruga iz pet županija koje obuhva aju krajnje geografske to ke Hrvatske i bave se razli itim društvenim aspektima: udruga “Zora” – ljudska prava i rodna ravnopravnost (Me imurska), K-zona – rodna i medijska kultura (Grad Zagreb), Udruga “Lori” – LGBT prava i osnaživanje LGBT zajednice (Primorsko-goranska), Pobjede – zaštita i promicanje prava životinja (Osje ko-baranjska) i Udruga “Bonsai” – razvoj volonterskih praksi (Dubrova koneretvanska). Udruga nositeljica projekta vrijednog 324.953 kn je udruga “K-zona”, koja od 2007. svake jeseni organizira Vox Feminae festival u Zagrebu. Projekt traje od 1. sije nja do 31. prosinca 2014., a uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Prva aktivnost bit e istraživanje me u organizacijama civilnog društva na podru ju uklju enih pet županija, u sklopu

kojeg e se provjeriti premise o marginalizaciji utjecaja i vidljivosti rada mladih žena te pokušati do i do odgovora zašto muškarci ine 20%, a žene 80% volonterske populacije u Hrvatskoj. Tako er,

bit e objavljene i preporuke sukladno rezultatima istraživanja. Projekt e završiti produkcijom priru nika za pomo mladima u pokretanju društveno korisnih inicijativa.

17. sije nja 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARIJA TOPOLNJAK iz Dunjkovca proslavila 103 godine života

Deca, posel i Bog pomogli su mi da doživim tolike godine Najstarija osoba na podru ju op ine Nedeliš e je Marija Toponjak iz Dunjkovca, koja je u srijedu 15. sije nja, na blagdan Svetog Pavla pustinjaka, proslavila 103 godine života i ušla u 104. godinu. Marija živi u ku i sa sinom i odli nog je zdravlja i držanja za respektabilan broj godina, a posebno je dobrog pam enja i sje a se mnogih trenutaka i doga aja u svojem ipak ne lagodnom životu. - Valjda sam i zato zdrava i vesela i tak dugo na svetu kaj sam se v životu puno namu ila, rekla nam je Marija nakon što smo je pozdravili, estitali joj ro endan i pohvalili njezino dobro držanje. - Ro ena sam tu na gruntu gdje sam i sad, samo malo dalje u dvorištu gdje je bila ku a mojih roditelja. Bilo je to teško vrijeme i kao djevoj ica osjetila sam posljedice Prvog, a potom i Drugoga svjetskog rata. Udala sam se za Antuna, mladi a iz Pretetinca, s kojim sam othranila i na noge podigla etvero djece, tri k eri i sina. Prije etrdeset godina postala sam udovica i, premda mi je bez muža bilo teško, djeca su mi puno pomogla da ne klonem. Danas sam ponosna majka etvero djece, baka sedamnaest unuka,

Marija je i za Boži okitila boži no drvce

ga posebnog recepta za dugi život, to je Bogu v rokaj, a mi sami moramo znati kaj je dobro, a kaj neje. Celi život sam hodala k meši i po proš eju, sve do pred par let, a ve mešu gledim na televiziji ili poslušam po radiju. Ali zanimaju me i sve druge vijesti, no najrajši gledim i poslušam crkvene. V zadnje vreme malo teži hodam, nucam štake, ali svejedno idem v selo pogledati druge ljude kak živijo i kaj delajo i vesela sam kaj se morem pospominati i malo potožiti na zdavje, ali ne preve , jer

fala Bogu još sem dobro tolikša leta, radosno nam je izme u ostalog rekla Maj ica, kojoj su na slavlje došli i estitali ro endan te poželjeli susret do godine na elnik op ine Nedeliš e Darko Dania i njegov zamjenik Željko Kacun. Na odlasku svi smo poželjeli susresti se idu e godine na istom mjestu. Na stolu nije bilo torte, ali bilo je starinskih kola a, onakvih kakve je Marija voljela kao dijete, djevojka i žena, i koje danas voli kad je praprabaka. (Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)

- Veliko veselje i zadovoljstvo ini mi mojih 17 unuka, 16 praunuka i 1 prapraunuk. Podrška su mi djeca, koji su ve odrasli ljudi, no oni su meni uvijek moja djeca, kaže još uvijek vitalna 103-godišnjakinja prabaka šesnaest praunuka i praprabaka jednog prapraunuka, vrlo brzo, precizno i jasno pobrojala nam je Marija, koju u selu i obitelji od milja zovu Maj ica.

Sve me zanima, posebno crkvene vijesti Marija kaže kako je u životu puno radila, malo od-

marala i umjereno jela i pila. - Delala sam sve poslove, od košnje trave, preko rezanja gorica, do šivanja. Moja deca, posel i dragi Bog pomogli su mi da doživim tolike godine. Nigdar nismo živeli v obilju, svega smo imali pomalo i ni u emu nismo pretjerivali. Živela sam i živim po starinskim - doma im, na doma oj hrani i hižnom redu. Ne vam

Slavljenica s op inskim elnicima Daniom i Kacunom

TOMA I GABRIJELA Horvat iz Peklenice proslavili šesto desetlje e bra nog života

Rijetka sre a - šezdeset godina zajedno u ljubavi i slozi Zaista je rijetka sre a do ekati 60 godina zajedni kog života. Do ekali su je Toma i Gabrijela Horvat iz Peklenice. U ast te

visoke obljetnice braka, 4. sije nja 2013. godine u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa u Vratišincu, gdje su se prije 60 godina i vjen ali,

Toma i Gabrijela Horvat na proslavi 60. godišnjice braka

obnovili su bra ne zavjete. Nakon toga slavlje su nastavili u restoranu ‘’Royal’’ u Vratišincu. Uz slavljenike Gabrijelu i Tomu bili su njihova k erka jedinica Mira sa suprugom Mladenom, unuk Mihael sa suprugom Martinom, unuk Mirjan s djevojkom Ivanom te ostala rodbina i prijatelji. No najviše veselja u njihove živote unose najmla i lanovi obitelji - praunuci: šestogodišnja Elena i etverogodišnji Toma, koje su im podarili unuk Mihael sa suprugom Martinom. (BMO)

Toma i Gabrijela sa slavljencima

Kroz Međimurje

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POVIJEST kao hobi - Josip Ruži iz Donjeg Kraljevca

Vrijedni ita novina i skuplja tekstova o Donjem Kraljevcu koji su izašli u lokalnim medijima - Kupujem novine, pogotovo one koje izlaze u Me imurju, kupujem, kako mi to doma i kažemo, i ‘crveno’ i ‘plavo’ Me imurje, odnosno Me imurske novine i Me imurje. Ako zapazim neki tekst ili temu koja mi je interesantna, a ti e se užeg zavi aja, izrezujem iz novina i stavljam u arhivu Ve etrnaest godina Josip Ruži , koji s obitelji živi u ulici Gornji kraj 30 u Donjem Kraljevcu, sakuplja stare otografije i bilježi povijest mjesta Donji Kraljevec kroz najvažnije doga aje. Povijest mu je hobi, ali i veliko veselje, pogotovo kad nai e na nepoznat podatak ili kakvu dobru otografiju. On i supruga boravili su 35 godina u Austriji na privremenom radu koji je potrajao godinama. Radio je u tvornici za izradu kosa, a u io ga je, kaže, Mihalj Kisch, Ma ar. Kad je došla mirovina, zapo eo je skupljati stare stvari i otografije, a posebno je osam godina bio angažiran u DVD-u Donji Kraljevec kao spremištar. Nije nam to rekao, no teško mu palo kad je dobio pismo od DVD-a Donji Kraljevec u kojemu je stajalo da treba vratiti klju eve spremišta, odnosno da zbog starosti i bolesti, ima 74 godine, više ne može biti spremištar. * Kako dolazite do informacija koje Vas zanimaju? - Stalno pratim sve što se objavljuje o temama koje me zanimaju, na prvom mjestu teme o vatrogascima te o povijesti Donjeg Kraljevca i šire okolice. Kupujem novine, pogotovo one koje izlaze u Me imurju, kupujem, kako mi to doma i kažemo, i ‘crveno’ i ‘plavo’ Me imurje, odnosno Me imurske novi-

Regruti iz Donjeg Kraljevca iz 1939. godine

ne i Me imurje. Ako zapazim neki tekst ili temu koja je mi je interesantna, a ti e se užeg zavi aja, izrezujem iz novina i stavljam u arhivu. Posebno me zaintrigirao tekst o izgubljenom selu ur ijancu tu kod Donjeg Kraljevca, mislim da je to važan dio naše stare povijesti i dao sam ga uokviriti kao sliku. Stare novine naj eš e se bace ili spreme, a ono što je važno ostaje u albumu ili na zidu.

* Na koji na in dolazite do starih fotogra ija? - U po etku sam nalazio stare otografije moje obitelji, neke sam našao i tavanu. No najviše se raspitujem kod prijatelja i poznanika imaju li koju staru otografiju Donjeg Kraljevca ili susjednih mjesta ili obiteljsku otografiju s narodnom nošnjom. Zanimaju me i otografije s društvenim doga ajima, od svadbi do sprovoda, ali i otografije na kojima se vide životinje, kra-

Vršidba žita nekad, fotografija iz šezdesetih godina prošlog stolje a

Stare ku e u Donjem Kraljevcu kojih više nema

ve, konji, poljoprivredni radovi i drugo. * Daju li Vam mještani rado stare fotogra ije? - Daju mi oni koje poznajem, no žele sa uvati. Zbog toga ih zamolim da mi posude otografiju dok ne napravim kopiju. Naj eš e se dogodi da i sami žele kopiju otografije jer to želi netko iz obitelji koji je nema. Jako puno otografija dobivam razmjenom. Imam sre u što i u Donjem Kraljevcu živi Vilko Šercer, koji se bavi poviješ u Donjeg Kraljevca ve dugi niz godina, a ro en je iste godine kad i ja, 1940. Redovito se nalazimo na nogometnim utakmicama i tu uvijek pitamo jedan drugoga imamo li što novo, neku novu otografiju i sli no. Ako se pokaže da netko od nas ima nešto novo, onda naj eš e mijenjamo, on da nešto meni, a ja

njemu, te na taj na in stvaramo arhive. Moram re i da mi je nestalo desetak otografija koje sam posudio akademskim povjesni arima, a nisu mi ih vratili, pa stoga više nikome ne posu ujem otografije iz svoje arhive. * Što Vas najviše zanima? - Najviše me zanima povijest Donjeg Kraljevca, pamtim i pomalo bilježim doga aje, a sakupljam i stare stvari, tako, na primjer, kolovrate i sli no. Našao sam i molitvenik s po etka dvadesetog stolje a, a u obitelji uvamo i kupoprodajni ugovor iz 1803. godine. Posebna ljubav mi je vatrogastvo. U zadnjih desetak godina svake godine napravim jednu knjigu punu novinskih zapisa o vatrogascima iz našeg kraja. Novinske tekstove iz novina na kraju izrezujem, umetnem i otografije ako ih imam, na kraju to dam uvesti i ispadne lijepa knjiga. Sve što sakupljam ostat e uspomena unu adi. Sakupljam i stare knjige ako ih na em, a imam i dosta slika starih ku a koje su srušene. * U svojoj arhivi imate i dosta fotogra ija poljoprivrednih radova? - Nekad je u Donjem Kraljevcu bilo mnogo konja i ljudi koji su se bavili uzgojem i trgovinom me imurskog konja. Imam otografiju na kojoj se

Uokvireni tekst iz Me imurskih novina o sudbini nestalog sela ur ijenac, koje se nalazilo izme u Hodošana, Donjeg Kraljevca i Gori ana

vide konji koji su nakon prodaje spremni za put u Švicarsku. Fotografije same za sebe dosta govore, svaka od njih donosi jednu pri u. Na jednoj jako rijetkoj otografiju koju sam teškom mukom dobio od jedne obitelji vidi se dvadesetak kopa a na polju, svaki okapa jedan red. Tako se nekad kopalo, danas toga više gotovo i nema. Slikali su se i odlasci u vojsku, to je nekad bio važan doga aj, otografija je bila rijetkost, a ne kao danas. Žao mi je da stare stvari propadaju, mislim da su one važne. (J. Šimunko)

Jedan od albuma sa starim fotografijama

DRUŠTVO žena “Amalija Kranjec” u Svetoj Mariji organiziralo priredbu “Mali pjeva i, plesa i i manekeni“

Birali se najbolji pjeva i, najbolja frizura, plesa ica i manekenka

Održano je i manekensko natjecanje

Agilne lanice Društva žena "Amalija Kranjec" iz Svete Marije kroz zimske praznike organiziraju zabavne sadržaje i druže se s djecom. Rezultat njihovog rada bio je vidljiv u

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

ponedjeljak 6. sije nja, kada su u Domu kulture organizirale sada ve tradicionalnu priredbu pod nazivom "Mali pjeva i, plesa i i manekeni“. Kao i svake godine, birala se

Puno gledalište na priredbi u Svetoj Mariji

najbolja rizura, manekenka, plesa ica te najbolji izvo a i pjesama. Ove godine najbolja u pjevanju bila je Adriana Komorski, drugo mjesto osvojila je Petra Posavec, a tre e Ana

- Maria Gašpari . Najbolju rizuru imala je Mišel Musta , najbolja manekenka bila je Leonarda Gašpari , a najbolja plesa ica Eva - Gracia Jakupek. O dobitnicima nagrada je

Predstavljanje malih pjeva kih nada

odlu io žiri u sastavu Valentina Poljak, Tamara Pongrac, Dominik Kanižaj i Dominik Šulj. Voditeljice priredbe bile su Paula Kedmenec i Manuela Gašpari . Djecu su za vrijeme

zimskih školskih praznika uvježbavale Gabrijela Jakupek i Vedranka Bari , a prigodne nagrade najboljima je uru ila predsjednica Društva žena ur ica Slamek.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, ax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

NAJAVLJUJEMO STILSKE VJEŽBE

Za najbržeg itatelja dvije ulaznice! KLJU NA KOST

Zašto je bitna identifikacija identiteta? ME IMURSKA POPEVKA

ŽIVOTNA PRILIKA AKOV ANKE VIRNE HOŠNJAK! Sa slovenskom plesnom ekipom profesionalna jazz dance plesa ica i koreografkinja Virna Hošnjak boravit e tri mjeseca u Kini na plesnoj turneji. Nastupat e na showovima i doga ajima u ekskluzivnim mjestima Hong Konga, Pekinga, Shangaja, Hangzhoua... Kako nam je istaknula u razgovoru, ova je kineska turneja njezin najve i izazov u dosadašnjoj karijeri. (foto: Zlatko Vrzan)

KUD-u “Mura” oduzeto doma instvo predsmotre PUHA KI ORKESTAR GORI AN

Apel Op ini da malo poja a financijsku potporu MUZI KA NOVA GODINA

Nikad dosta do eka nove godine!

Kultura

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 17. sije nja, 18 sati PRELOG, Muzej “Croata insulanus”

Izložba Likovnog kruga “Pohižek” U Muzeju “Croata insulanus” u Prelogu e u petak 17. sije nja u 18 sati biti otvorena izložba slika Likovnog kruga “Pohižek” iz Sesveta kraj Zagreba. Rije je o izložbi naivnog slikarstva koja obuhva a suvremene slikare naive iz cijele Hrvatske, odnosno suvremenu produkciju slika

SUBOTA, 18. sije nja, 19 sati AKOVEC, caffe bar “Littera”

Kako prevoziti biciklom tisu u i više kkilo

naivnog kruga. Izlagat e dvadesetak slikara koje okuplja Stjepan Pohižek, možda naš najve i sakuplja slika naive u posljednje vrijeme. Ova je izložba u gotovo istom sastavu nedavno bila održana u Kova ici u Srbiji, centru srpske naive. (JŠ)

Što je to ultrabiciklizam? To je vožnja na ekstremno dugim udaljenostima od 200 do 1600 km u svim vremenskim uvjetima, danju i no u. Upravo tom biciklisti kom disciplinom krenuli su Tanja Kav i iz Solkana i Andrej Zaman iz Dobravlja, slovenske Primorske, oboje biciklisti ki entuzijasti.

CENTAR ZA KULTURU, etvrtak, 30. sije nja, 20 sati

Na predavanju u subotu 18. sije nja u 19 sati u caffe baru “Littera” u akovcu njih dvoje prikazat e isje ke svojih ultrabiciklisti kih putovanja po Sloveniji, Francuskoj, Italiji, Engleskoj i Španjolskoj. Sve preko 1000 km, na granici mogu eg, a ništa nemogu eg i nedostižnog. Prošlo su ljeto tako bicikli-

ma ak tri puta prešli arobnu granicu od tisu u kilometara. Nakon njihovog predavanja predstavnici hrvatske ultrabiciklisti ke udruge “Randonneurs Croatie” i lanovi “Me imurskoga biciklisti kog kluba Mura“ održat e predstavljanje kalendara ovogodišnjih vožnji. Ulaz je slobodan.

NAJAVLJUJEMO

U akovcu ponovno kultne Stilske vježbe! Stilske vježbe fenomen su svjetskih razmjera. One su najdulje izvo ena predstava na svijetu s istom gluma kom postavom, zbog ega su uvrštene i u Guinnessovu knjigu kulturnih rekorda. Roman “Stilske vježbe” Raymonda Qieneaua svojevremeno je poslužio kao predložak redatelju Tomislavu Radi u za predstavu koju su Pero Kvrgi i Lela Margiti svojom virtuoznoš u poveli u svjetsku kazališnu povijest. Radi se o jednoj obi noj zgodi iz svakodnevnog života koja u tuma enju izvrsnih Pere Kvrgi a i Lele Margiti na dvadesetak razli itih na ina postaje vrhunska komedija, burleska koja oduševljava, mami salve i salve smijeha te

re Kvrgi a, interes publike za ovom predstavom ne jenjava, te ona dugi niz godina s lako om puni dvorane. U Stilskim vježbama uživa publika svih generacija, a oni koji je još uvijek nisu vidjeli mo i e se uvjeriti u kvalitetu ovoga sjaj-

oduševljava gluma kom virtuoznoš u. Mogli bismo re i da su Stilske vježbe upravo ono što se naziva arolijom kazališta!

Stilske vježbe jednako e oduševiti pasioniranu kazališnu publiku kao i u enike srednjih škola koji se prvi put susre u s kazalištem.

Za najbržeg itatelja dvije ulaznice! Redakcija Me imurskih novina daje vam priliku osvojiti dvije besplatne ulaznice. Prvi itatelj koji do e ovaj petak 17. sije nja u redakciju (marketing odjel) s najnovijim izadnjem Me imurskih novina (broj 957.) dobit e besplatno dvije ulaznice.

nog djela i otkriti zbog ega je ova predstava stekla kultni status, te se za nju uvijek traži karta više. Izvedba u akovcu bit e u Centru za kulturu u etvrtak 30. sije nja s po etkom u 20 sati, uz cijenu ulaznice od 60 kuna.

Predstava je to za sve generacije, predstava koja stvara kazališnu publiku. Zahvaljuju i majstorskim gluma kim kreacijama Lele Margiti i Pe-

ORGANIZACIJSKI odbor Me imurske popevke - Nedeliš e 2014.

KUD-u “Mura” oduzeto doma instvo predsmotre Organizacijski odbor Me imurske popevke - Nedeliš e 2014. oduzeo je KUD-u “Mura” Mursko Središ e doma instvo predsmotre Me imurske popevke, koja se trebala u središ anskoj sportskoj dvorani održati u subotu 8. velja e ove godine. Razlog uskra ivanja organizacije i doma instva predsmotre je injenica kako na prethodnim smotrama nikada nije bilo više od pedesetak doma ih gledatelja, što je priredbi nanosilo štetu, a organizatoru sramotu pred kolegama iz drugih sredina. Gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak ustvr uje kako samo mali broj publike može biti razlog oduzimanja doma instva, te da je Grad uvijek svoje obveze u potpunosti ispunio. Istina je kako je KUD “Mura” od samog po etka imao problema s publikom, premda

pnika, povjerenstva, nekoliko djece i par prijatelja, ostalo su bili posjetitelji sa strane koji su odgledali nastup svog KUD-a ili soliste i potom otišli iz dvorane. Na domjenku za stotinjak ljudi na kraju ih je bilo dvadesetak.

Umjesto u Murskom Središ u, prva predsmotra Me imurske popevke 2014. održat e se 8. velja e u Štrigovi, a druga e biti 15. velja e u Donjem Kraljevcu, gdje publike nikada ne nedostaje. (S. Mesari )

UDRUGA “Prijatelji svetog Roka”

Poziv pjeva ima Doma a vokalna skupina “Grlice” ne uspijeva privu i publiku u svom gradu, a žari i pali gdje god se pojavi

je sve poduzeo da priredba uspije. - Sve smo napravili i ne znam što više u initi da privu emo naše sugra ane na predsmotru, svojevremeno je rekao Nikola Kontrec, ondašnji

predsjednik KUD-a “Mura”, a sli no je lani ustvrdila i Vesna Mijulkov, aktualna predsjednica KUD-a, iji najbolji “proizvod”, vokalna skupina “Grlice”, spada me u najbolje me imur-

ske pjeva ke skupine, a u svome gradu ne uspijeva privu i publiku. Na predsmotrama je svake godine bio sve manji broj ljudi, te se sve svodilo na nazo nost gradona elnika, žu-

Vesna Mijulkov, aktualna predsjednica KUD-a “Mura”, unato naporima nije uspjela Središ ance zainteresirati za predsmotru

Mješoviti zbor udruge “Prijatelji svetog Roka” prima nove lanice i lanove. Pozivaju se svi zainteresiran kojima su pjesma i druženje u srcu da se pridruže i jave u prostorije udruge “Prijatelji svetog Roka” u Domu kulture u Draškovcu dana 18. sije nja (subota) 2014. godine, u vremenu od 17 do 18 sati. (J)

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 21. sije nja, 18.30 sati KRIŽOVEC, Centar za posjetitelje

e kilometara?

Promocija zbirke pjesama “Moje svetosti” Pelud.Net nakladnik je još jedne zanimljive zbirke pjesama pod nazivom “Moje svetosti”. Autorica je Julija Stapi - Kati , ro ena 1964. u Zagvozdu, mjestu smještenom u podnožju planine Biokovo. Ljubav prema umjetnosti rodila se još u djetinjstvu prilikom klesa-

nja ljudskih likova u kamenu. Prvu pjesmu, Montenense moj, napisala je s 15 godina na slavonskim ravnicama, u nostalgi nim trenutcima za rodnim krajem. Na nagovor prijatelja i splitskog glumca Josipa Gende, 2003. godine objavljuje prvijenac zbirke pjesama “Montenense moj”.

Drugu zbirku pjesama “Stina” objavljuje 2007.godine, dok je tre a zbirka pjesama osvanula pod nazivom “Moje svetosti”, koja je iz tiska izašla sredinom sije nja 2014. godine. Promocija u Me imurju bit e u u utorak 21. sije nja u prostoru Centra za posjetitelje u Križovcu.

IVAN GORI ANEC, dizajner, fotograf, kreativac

Zašto je bitna identifikacija identiteta?

RAZGOVOR

S POVODOM

Piše: Roberta Radovi Ako se ne gradi kako treba, zgrada e se urušiti. Istovjetna (ne)zgoda može se preslikati i na produkt ili gra i ki dizajn, kreiranje identiteta tvrtki, institucija, regija. Zašto je bitno identi iciranje identiteta? Koji je identitet Me imurju danas potrebniji? Vizualni, gospodarski, kulturni, zbirni ili nikakav? Pitanja su to koja su dodaknuta na predavanju i doga aju kojim je zatvorena višetjedna arhitektonska izložba Bojana Perho a, u ijem je fokusu posredno bio i novi vizualni identitet grada akovca. Temu je po etkom studenoga zainteresiranoj javnosti predstavio Ivan Gori anec, dugogodišnji dizajner i frontmen Stvaraonice “Krug”, danas lan kreativnog tima “Reci Da” iz akovca. Problematika identi ikacije, razvoja i unaprje enja identiteta ne zastarijeva, štoviše, danas je u svekolikom udruživanju u razne unije i saveze bitno biti prepoznatljiv, uz zaštitu svoje jedinstvenosti i autohtonosti. Najnoviji primjer je slu aj istarskog pršuta, jer bi njegova prodaja pod tim nazivom mogla biti ne samo upitna, ve i zabranjena u zemljama Europske unije. Slovenci su, naime, brinu i za svoj identitet

podnijeli zahtjev za registraciju i zaštitu istarskog pršuta. Hrvatska ponovno kasni. Stoga o identitetu treba jasno, glasno i eš e progovarati. O toj temi razgovarali smo s Ivanom Gori ancom, koji se problematikom identiteta profesionalno bavi dvadeset godina, odnosno od kada je u velja i 1994. godine pokrenuo Stvaraonicu “Krug”. • Znamo li kako nam izgleda županijski grb?

Koliko krakova ima zvijezda na županijskom grbu? Znamo li?

— Me imurje ima svoj grb, ima svoju zastavu, ima puno doga aja koji odre uju Me imurje i kreiraju identitet Me imurja. Me utim, jedno je ono što mi mislimo o sebi, drugo je kakvu percepciju oni drugi ljudi preko Mure i Drave imaju o nama, o Me imurju. Takav proces, takve se stvari moraju osmišljati odgovorno, studiozno, dosljedno. Naše Me imurje danas dobro izgleda, ali može biti puno bolje, naglasio je Gori anec i tijekom predavanja kroz koje se promišljalo o identitetu, o vizualnom identitetu i imidžu Me imurja, s pozivom i apelom da se na razini županije stvori ekipa koja e o svemu tome sustavno brinuti i donositi prave odluke. - Bez toga ostat emo gdje jesmo, zaklju uje Gori anec, te nastavlja:

— Identitet je stvar koja nije prirodne naravi. To je nematerijalna tvorevina koja se percipira. Bezbroj zbivanja u Me imurju, sportskih, kulturnih, gospodarskih, politi kih, gastronomskih ili nekih drugih, sve to zajedno kreira identitet Me imurja. Primjerice, Porcijunkulovo, Urbanovo, MESAP, Me imurska popevka, Smotra folklora, Assitej, Majski muzi ki memorijal, Vincekovo, Speedway... Svi ti doga aji mogu biti dobro organizirani. Me utim, moraju se i dobro oblikovati i dobro isprezentirati, dobro poslati u svijet. Na in na koji e oni biti predstavljeni svijetu jest na in na koji e nas svijet uvažavati i percipirati. Budemo li imali dobar identitet i zna li svijet za to, na drugi na in e nas svijet uvažavati i primati, lakše emo

KLJU NA KOST - kreativa, književnost, kompilacije, slikarske i glazbene kompozicije, kakofonija, kamera, kantata, kulturne i znanstvene karijere, katedra, kinematogra ija, kinodvorana, klasi na glazba, klavijatura, komplementarne boje, koncept, kontrast, kontura, kopiranje, koordinate, kreda, kritika, kultura življenja ... komunicirati, lakše emo postizati ciljeve. Zbog toga je važna identi ikacija identiteta. Nije rijetko slu aj da se prosje an gra anin naše županije zbuni i ne zna to no kako nam izgleda grb, zastava županije i/ili grada ili neka druga bitna obilježja naših lokalnih institucija. • Identitet naše regije je pozitivan ili? O identitetu brine prije svega struka, tu su arhitekti, dizajneri... Koliko sam pojedinac može pridonijeti izgradnji identiteta svog kraja svojim profesionalnim ponašanjem, stavovima ili edukacijom? — Hrabro možemo re i da ve dugi niz godina Me imurje ima jako dobar status u našoj zemlji. Mislim da je i to tako i van naših granica. Me utim, s u vrš enjem i utemeljenjem našeg identiteta nikad radovi ne prestaju. To je proces koji se neprestano razvija. Što smo mo niji ili što nam je identitet jasnije i ja e izražen, ja e obli-

kovan i predstavljen, to lakše postižemo ciljeve. Pojedinac uvijek može bljesnuti i u odre enom prostoru može uvijek dati jako dobra rješenja i ideje. Ali, pojedinac je samo pojedinac. Kad se govori o zbirnom doga aju ili zbirnim kvali ikacijama županije ili države, onda je to stvar odluke na višoj razini. Struka mora pripremiti, ali oni na višoj razni, najvažniji, moraju odlu iti. • Koliko je struka proteklih godina pridonijela razvoju identiteta, njenom razvoju, stagnaciji ili napretku? — U Me imurju su to bile sporadi ne akcije. inovi pojedinih autora, kolega, govorim prije svega o našim kolegama na dizajnerskoj sceni. U državi je bilo pokušaja da se na državnoj razini stvari odrade i pripreme, ali bile su segmentne naravi, kratkog vijeka ili sporadi nih vremenskih intervala. Sustavnog rada ni u Hrvatskoj nije bilo.

Novi kostimi vinskih etiketa “Lovrec” Primjer suvremnog promišljanja o identitetu jesu i ovih dana na tržište lansirane nove etikete kvalitetnih vina Vinarije “Lovrec”. Etiketu ini stilizirana kontura brda imanja Lovrec u Svetom Urbanu, dvije tristo godina stare platane na vrhu brda, ije su gra i ki stilizirane krošnje ispunjene notama (prof. Franjo Lovrec je cijeli život vinar i glazbe-

nik, a više je glazbenika i u široj obitelji), logotip Vinarije “Lovrec” položen jasno i isto ispod tjemena brda, fontografski ispis naziva vina na dnu etikete i decentno prigušen fontografski ispis pojma “Natale Solum” u gornjem desnom kutu lica etikete. Sve ostalo sadržano je na bo nom segmentu etikete. Etikete su oblikovane u studiju “Reci Da”.

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 17. sije nja, od 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

SUBOTA, 18. sije nja, od 21 sat AKOVEC, Stari hrast

“U redu je” - ro endanski koncert Elementala Come Together No. 2 za one u najboljim godinama Elemental dolazi u akovec predstaviti novi materijal, me u kojim se nalaze ve izdani singlovi ‘’Neustrašivi’’, ‘’Po mojoj mjeri’’ i ‘’Prokleta ljubav’’. Koncert e biti jedan u nizu održanih diljem Hrvatske kojim Elemental promovira novi album “U redu je”, a istovremeno slavi svoj 15. ro endan. Koncert e se održati ovaj petak 17. sije nja u

Podroomu. Osim vrhunske svirke i sjajne atmos ere, koju koncerti Elementala uvijek donose, ovaj e put publiku do ekati posve novi šou. Ideja koja stoji iza koncerata je “prošetati” kroz 15 godina djelovanja benda, ali s naglaskom na posljednji album “U redu je”, koji je do sada naišao na sjajne reakcije publike diljem regije.

Udruga za promicanje kulturne i ekološke svijesti mladih “3FF” akovec drugu godinu za redom organizira Come Together, svirku i druženje onih u “najboljim godinama”, koje se želi pretvoriti u tradicionalno. Prošle je godine ideja doživjela uspjeh i puno pozitivnih komentara. Skupilo se više od dvjesto ljudi i organizator

vjeruje i iskreno se nada da e i ove godine biti tako. Come Together No. 2. održat e se u subotu 18. sije nja u Starom hrastu ( akovec), a program po inje ve u 21 sat. Na koncertu e nastupiti akove ki bendovi FKK (Rock), KRUG (EKV Cover Band), MUZI ARI KOJI PIJU (Riblja orba Cover Band) i SANJARI (CCR Cover Band).

ODRŽANA redovna skupština Puha kog orkestra Gori an

Apel Op ini da malo poja a financijsku potporu U subotu 11. sije nja u Domu kulture Gori an održana je redovna godišnja skupština Puha kog orkestra Gori an. Puha ki orkestar osnovan je 1997. godine na inicijativu nekoliko mještana, a na temelju tradicije stare 110 godina, po kojoj je Gori an poznat po limenoj glazbi. Skupštinu je otvorio i vodio predsjednik Puha kog orkestra Ivan Dominik, koji je na po etku pozdravio sve prisutne, a potom iznio izvješ e o radu Puha kog orkestra Gori an. Tijekom 2013. godine orkestar je imao mnogo nastupa, a najzna ajniji su: Županijska predsmotra puha kih orkestara u Belici, Državna smotra puha kih orkestara u Novom Vinodolskom, Županijska smotra puha kih orkestara Me imurja u Domašincu, nastupi u Lendavi, Draškovcu, boži ni koncert u Gori anu i sva op inska doga anja u Gori anu. Predsjednik zahvaljuje Op ini Gori an i na elniku na finan-

cijskoj potpori, no iznio je da je svaka potpora dobrodošla i zamolio Op inu da je malo i poja a, jer tih 15.000 kuna koje dobiju nisu dosta za sve aktivnosti orkestra. Puha ki orkestar je snimio svoj CD, te je on predstavljen za Dane op ine Gori an. U planu za 2014. godinu glavna preokupacija je nabava novih instrumenata za pomladak, a to je novih petnaest puha a za koje trebaju instrumenti. Tako er moraju urediti prostoriju koju su dobili od Op ine, a u planu su im i nastupi u inozemstvu i po Hrvatskoj. Orkestar zahvaljuje svojim sponzorima: Tehnixu iz D. Kraljevca i Pekari Šercer, te svim mještanima Gori ana koji svojim dobrovoljnim nov anim prilozima podupiru orkestar. Voditelj orkestra, maestro Luka Dominik, podnio je svoje izvješ e u kojem je naglasio da se orkestar odli no predstavio na Državnoj smotri u Novom Vinodolskom, te da orkestar

Nastup mladih glazbenika iz Gori ana na godišnjoj skupštini

spada po rangiranju u B kategoriju orkestara. Od studenoga 2013. radi se s 15 novih puha a, djece iz Osnovne škole Gori an, od 1. do 5. razreda. U 2013. godini orkestar je ima 70 proba i oko 30 nastupa. Puha ki orkestar Gori an ukupno broji blizu 40 svira a svih uzrasta.

Financijsko izvješ e podnijela je blagajnica Ana Dominik, te naglasila da su uz prihode i rashode nešto i “zašparali“, nisu sve potrošili. Prisutan na skupštini bio je i na elnik op ine Gori an Mario Mohari , koji je pohvalio rukovodstvo orkestra i sve lanove na izuzetnom

radu i promociji op ine Gori an. Što se ti e ve e financijske potpore orkestru, naglasio je dok bude više novca u prora unu op ine da e se i onda pove ati financijska pomo . Ispred DVD-a Gori an prisutne je pozdravio Christijan Plakalovi , koji je za-

hvalio na suradnji koja se mani estira prigodom raznih sve anosti DVD-a Gori an, te ih zamolio za daljnju suradnju. U ime mažoretkinja Gori an prisutne je pozdravila Senka Vraneši te zahvalila na suradnji. Skupštini su bili prisutni roditelji lanova orkestra, mještani Gori ana, predstavnici udruga iz Gori ana, gosti iz Puha kog orkestra Dekanovec, lanovi Limene glazbe Gori an, sponzori i ravnatelj Osnovne škole Gori an Stjepan Vadlja. Za sve prisutne prire en je domjenak, a u ulozi glavnog kuhara bio je poznati “gor ki“ kuhar Zlatko Mati - Laki, koji je i sam glazbenik, a svira i u Limenoj glazbi Gori an. Organizaciju oko ure enja dvorane i posluživanja gostiju uspješno je odradio Ivica Špoljari . Druženje se nastavilo uz glazbu lanova orkestra do ranih jutarnjih sati. (tekst i slike: Tomislav Gudlin, J)

SUVREMENI PLES Radionica “The Happy Virus” i predstava “Navigating Darkness”

Varaždinci nahrlili na plesne radionice i predstave! Suvremena plesa ica i autorica Ina Sladi izvela je predstavu “Navigating Darkness” protekli vikend u prepunoj dvorani Podrumske scene “Rogoz” varaždinskog kazališta. Nakon 30-minutne predstave, autorica i dramaturginja HNK-a Varaždin Vesna Kosec - Torjanac predstavile su se publici te je Ina ispri ala publici detalje oko nastanka djela te planove Centra za izvedbene umjetnosti Varaždin za predstoje u godinu. Sladi je unazad etiri dana održala i radionicu “The Happy Virus”, na kojoj je polaznike pou ila modernim plesnim tehnikama i improvizaciji: - Došla sam u Varaždin s malim o ekivanjima. Bojala sam se da možda sije anj nije idealno vrijeme za održati ovakva doga anja. Tako er, Varaždin je relativno mali grad pa sam sukladno tome o ekivala i manji broj zainteresiranih za suvremeni ples, priznaje Ina, te kaže da je ipak više nego oduševljena brojem

Radionicom oduševljeni glumci Judita Frankovi i Petar Atanasoski Na radionici su sudjelovali i poznati hrvatski glumci Judita Frankovi i Petar Atanasoski, koji trenutno pripremaju predstavu u varaždinskom HNK-u. Pogledali su i Ininu predstavu te izrazili iznena enje brojem ljubitelja suvremenog plesa u Varaždinu te Ininom metodom rada na radionici. Radionica “The

Happy Virus” i predstava “Navigating Darkness” prva su doga anja na pove oj listi projekata, produkcija i gostovanja koje CIU Varaždin namjerava realizirati ove godine. Neupitno je da je start bio i više nego uspješan, što nam govori da Varaždinci žele konzumirati kulturne sadržaje iz polja suvremene umjetnosti, zaklju ila je Sanja Tropp Frühwald, osniva ica i umjetni ka voditeljica Centra za izvedbene umjetnosti Varaždin.

Detalj iz predstave “Navigating Darkness”

The Happy Virus radionica bila je popunjena do posljednjeg mjesta

polaznika radionice i publike. Pristiglo je puno prijava na radionicu i u kazališnoj dvorani za probe nam je bila gužva, ali smo ipak u dobroj atmos eri sve uspjeli odraditi. U Rogozu je publika na predstavi dupkom popunila dvoranu, a svi su se zadržali i nakon, kako bi pogledali projekciju otografija Petra Borovca i zabavili se s nama na partyju. Zbilja sam presretna.

Glumci Judita Frankovi i Petar Atanasoski bili su iznena eni brojem ljubitelja suvremenog plesa

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 23. sije nja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Uživajte u dimnja arskim dogodovštinama! Predstava “Dimnja ar” nastala je po tekstu Mirka Keleka u režiji i izvedbi Ljubomira Kerekeša, po kojoj je 1994. snimljen i prvi varaždinski igrani film “Da bi re rekel”.Dimnja arske pri e i dogodovštine, ispri ane jednostavnim jezikom jednostavnog ovjeka i gradirane bogatim lokalnim narodnim izri ajem, vrlo lako uspostavljaju

komunikaciju s auditorijem. Tako i protagonist ove monodrame neprestance mami iz gledateljstva salve smijeha, ne dopuštaju i mu da se bar na as odmori. A specifi an i simpati an prosta ki humor omogu uje mu i izravan odaziv, jer se doti u eksplicitno i nekih lokalnih rustracija i osoba. Kerekeš dodaje i da: “Postoji prilagodba u

interpretaciji s raznim improvizacijama jer svako vrijeme, prije svega gledamo iz vladaju e strukture, za 'malog' ovjeka nosi svoj križ. O tom 'malom' ovjeku, kakav je uostalom i sam, progovara dimnja ar Štije . Svi podjednako imamo pravo zaurlati ili uprti prstom, bez obzira vladali ili ne ili bili 'mali' ili 'veliki'”. Ulaznica je 50 kuna.

I brojni posjetitelji uživali su sve do jutarnjih sati u sjajnoj atmosferi i zabavi

MUZI KA NOVA GODINA - tradicionalna fešta glazbenika u Podroomu

Nikad dosta do eka nove godine!

Dok se ve ina svijeta u novogodišnjoj no i zabavlja i veseli, muzi ari rade i praše sve u šesnaest kako bi zabavili i stvorili pravu novogodišnju atmos eru za druge. Kako bi i oni imali svoj do ek nove godine, tradicionalno se i za njih organizira veselica kad su dani blagdana na neki na in ve minuli. Prošlu je godinu po prvi put u Podroomu organiziran do ek Muzi ke nove godine, s kojim su svi bili i više nego oduševljeni. Stoga se sli an ugo aj i doga aj ponovio i ovu godinu, u srijedu 15. sije nja, u Podroom Drink And Music Clubu u akovcu. Bend doma in bio je Sigma, a nastupili su i njihovi

gosti No na smjena, Sanjari, Zibe, Pastiri, Zodiac, Žiga, TS Kumovi i Globus band. Kolege muzi ari me usobno su se zabavili, zasvirali za svoju dušu i goste, plesali i družili se zajedno s brojnim posjetiteljima Muzi ke nove godine, pa se veselica i razigrana atmos era produžila do ranih jutarnjih sati. Odli nu glazbu i doma u atmos eru doma in je popratio domjenkom koji je osiguralo obiteljsko gospodarstvo “Posedi” i mesnica “Mihali ”, a ljubitelji vinske kapljice uživali su u ponudi Vinarije “Kojter”. Sjajna ešta i zabava pokazatelji su kako nikome nikad nije dosta do eka nove godine. (rr, oto: Zlatko Vrzan)

lanovi Kom3edije prije tjedan dana održali su sjajnu svirku u istom prostoru, a sad su došli i sami proslaviti Muzi ku novu godinu

Zibe je napravio sjajnu atmosferu - kao da je u Podroomu gostovalo pravo Bijelo dugme

lanove benda Krug možete uti ovu subotu na koncertu “Come Together No. 2” u Starom hrastu

Globus band proteklu je godinu okrunio nagradom na MEF-u za pjesmu “Kad te poljubim” po izboru slušatelja, urednika radiopostaja i Interneta

Žiga je za sam do ek prave Nove godine žario i palio akove kim Trgom Republike, ali ne propušta ni muzi ku proslavu

Bez tambure nema prave veselice, a TS Kumovi prate i ve inu Podrumarenja etvrtkom

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. sije nja 2014.

Scena AKOV ANKA VIRNA HOŠNJAK, profesionalna jazz dance plesa ica i koreografkinja

Otišla na veliku plesnu turn kao najve i izazov u dosa PIŠE: ROBERTA RADOVI Svjetski priznat plesa Di Moon Zhang, pobjednik drugoga najpoznatijeg plesnog showa u Americi “America’s Best Dance”, danas vodi plesnu agenciju koja je izme u ostalog organizator i ovogodišnje tromjese ne plesne turneje u Kini, na koju je protekli vikend otputovala Virna Hošnjak kao jedina plesa ica iz Hrvatske zajedno s još tri Slovenke. Upravo je Di Moon Zhang plesni idol mnogim plesa ima i do prije nekoliko tjedana mogu a suradnja s njimi za Virnu je izgledala kao daleki san. Me utim, san se pretvorio u zbilju i životnu priliku. A kako je do nje danas 26-godišnjaVirna stigla, razgovarali smo uo i njezina odlaska na kinesku turneju. - Ve s etiri godine roditelji su me upisali u Plesni studio ‘Vivona’ koju je vodila Karmen Kova evi . Imali smo treninge u Macanovom domu i ti prvi koraci dali su mi potrebnu fleksibilnost koja mi je danas i te kako potrebna. Kasnije sam deset godina sve do završetka srednje škole provela u Plesnom studiju ‘Teuta’ pod vodstvom Nikoline Mekovec. Tamo sam plesala suvremeni ples i to su bili moji ozbiljniji plesni koraci. Ro ena sam akov anka i poha ala sam I. osnovnu školu, a potom srednju matemati ku gimnaziju. Nakon toga sam upisala upravno pravo na Veleu ilištu u Zagrebu i to je u procesu završetka. Malo se zbog plesa odužilo (smijeh), ali ide kraju. I u Zagrebu sam nastavila s plesom. Najprije sam plesala u hip hop klubu ‘Megablast’ i sudjelovala na natjecanjima Showdance saveza. Nakon toga sam postala lanica Plesnog studija ‘Escape’ pod vodstvom Lidije Ivekovi , gdje sam nastavila edukaciju plesa kroz satove baleta, jazz dancea, hip hopa, suvremene plesne edukacije. Godinu dana sam u tom studiju zaposlena i kao plesa ica i kao

pedagoginja, trenerica plesa. Vodim šest grupa i treniram stotinjak lanova. Moji treneri Lidija Ivekovi , osniva ica i umjetni ka voditeljica studija, i Dinko Zec mnogo su me nau ili po pitanju plesne tehnike, jer u Hrvatskoj plesa mora biti svestran i poznavati razne plesne elemente. U Americi je to jednostavnije, tamo se može specijalizirati samo npr. za hip-hop. Samo za taj ples je tamo gotovo svakotjedno nekakva audicija. Da bi se prolazilo na audicijama u Hrvatskoj, treba biti svestran i poznavati razne elemente, jer smo malo tržište, a i u koreografijama se isprepli u elementi više vrsta plesa.

Virnja Hošnjak uživa u svom poslu: - Moj hobi postao mi je profesija i u svakom trenu to me ini sretnom

Prvi zna ajniji nastup na turneji Tonyja Cetinskog - Imala sam 19 godina kad sam prošla na audiciji za turneju Tonyja Cetinskog ‘Furia tour 2008. - 2010.’. Koreografije je radila Ivona Brneli , koja je bila plesa ica Tine Turner i ona me

- Suradnja sa Severinom bila je posebna. Ona je velika profesionalka koja dolazi na probu deset minuta ranije, koja se zajedno s nama zagrijava, a kad je pred svima nama sjela u ‘špagu’... vau! bacila u ‘vatru’. Plesali smo 8 do 10 sati dnevno. Tada sam nau ila kaj je to pro esionalizam, prisje a se Virna po etaka suradnje s hrvatskom estradom, te nastavlja: - Radila sam kao plesa ica za brojna poznata imena, kao što su grupa ET, Danijela Martinovi , Nina Badri , Martina Vrbos, Lana Jur evi , Severina... Suradnja sa Severinom je posebna. Ona je velika pro esionalka koja dolazi foto: Zlatko Vrzan

Virna pleše i potpisuje koreografiju novog videospota Lane Jur evi feat. Connect

na probu deset minuta ranije, koja se zajedno s nama zagrijava, a kad je pred svima nama sjela u ‘špagu’... vau! Jako je ugodna za raditi jer je prizemna i zna što ho e. Najdraže mi je bilo raditi s grupom Colonia, iako oni mnogo rade u inozemstvu pa je teško ponekad bilo uskladiti termine. Jako su nam izlazili u susret. Cijela te ekipa drži k’o kap vode na dlanu. Na koncerte smo putovali svi zajedno s kombijem. Sje am se scene kad smo spavali u kombiju, a

Indira se odjednom u no i po ela smijati onim svojim karakteristi nim smijehom. Ako itko misli da ona s tim smijehom pretjeruje, to nije tako. Ona je stvarno takva! Godinu dana sam radila s njima i izvrsni su. Pokupe te dome ispred ku e i dovedu doma. Predivni su i pravi pro esionalci. U suradnji s Coloniom prvi sam se put susrela s ugovorom gdje piše koliko kila smijem imati, gdje su me vagali i sli no, ali i takve stvari moraš pregrmjeti.

Cure, idete na Eurosong! Virna je sura ivala i na brojnim televizijskim projektima, kao što su Evergreen, Hrvatska traži zvijezdu, Supertalent, Ples sa zvijezdama, Novogodišnji show HRT-a..., a nastup na Dori 2010. s grupom Feminnem i ples za pjesmu “Lako je sve” s koreografkinjom i plesa icom Lidijom Ivekovi odveo ju je na Eurosong u Oslo:

- Još ni dan-danas ne mogu do kraja opisati taj osje aj. Presvla ila sam se zajedno s Lidijom za nastup s Cetinskim koji je bio gost te godine na Dori i u jednom trenu jedna druga plesa ica uletjela je kod nas i samo rekla: ‘Cure, idete na Eurosong!’. Pomislila sam, Isuse Bože, to je nemogu e. I tada sam doslovno u suzama radosnicama izašla na scenu i nisam se usudila o tome razmišljati jer rezultati još nisu bili službeno objavljeni. I tako

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

A K I L I R P A N T ŽIVO e k e v o k a e sjajn plesa ice

neju u Kinu, adašnjoj karijeri smo otišli u Oslo na dva tjedna. To je bilo profesionalno iskustvo u svakom pogledu. Publika, dvorana, izgubiš se u toj masi... Stojim iza scene i na velikoj plazmi vidim natpis Croatia... Nevjerojatan osje aj ponosa. Suradnja s pjeva icom Lanom Jur evi zapo ela je još 2008. godine na velikom Laninom koncertu u zagreba koj Areni. Najnoviji projekt kao nastavak te uspješne suradnje je novi videospot Lane Jur evi feat. Connect “No bez granica”, gdje osim plesa Virna potpisuje i izvrsnu koreogra iju plesa a. Ponosi se time jer je to prva ve a stvar koju je odradila kao koreogra kinja. Virna je kao plesa ica esto angažirana u plesnim projektima komercijalnog ili umjetni kog karaktera. Sura ivala je s Cibonetama, bila dio Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. i Euro Futsaala 2012. U suradnji s Plesnim centrom “Tala” otputovala je na otvorenje azijskih igara na pijesku u Omanu 2010. Posljednje tri godine radila je i ljetnu predstavu “Escape dance show” u Umagu za Istra Turist. Isti e i projekt kad je radila kao plesa ica na TV showu “Hrvatska traži zvijezdu”, upravo u godini kad je pobijedio i naš sugra anin Bojan Jambroši : - Poznajem Bojana još od kada smo bili klinci, tako da mi je to bilo isto jedno prekrasno

- Fleksibilnost je u plesu jako bitna, a temelje sam stekla plešu i u Vivoni i Teuti u akovcu, isti e Virna

Edukacije nikad dosta

Crveni tepih na Eurosongu u Oslu i nezaboravna suradnja s grupom Feminnem iskustvo jer smo imali priliku zajedno raditi.

Trening i edukacija su svetinja Za plesa e nema odmora. Trenira se svakodnevno, a za predstoje i put u Kinu radilo se po pet, šest sati dnevno. Radni ritam po inje u popodnevnim satima: - Moj radni dan obi no po inje u 16 sati, kad imam sat i pol baleta, pa sat i pol jazz plesa ili neki drugi ples, a potom radim s

grupama kao trenerica. Ponekad imam slobodnu nedjelju. Ako se itko želi baviti plesom profesionalno, mora biti svjestan da mora mnogo i neprekidno raditi na sebi. Od plesa se u Hrvatskoj može živjeti ako si trener, odnosno ako si zaposlen, primjerice, u kazalištu. Ina e si u stalnoj potrazi za komercijalnim projektima i poslom. Uz plesne obveze malo vremena ipak se prona e i za druge interese i povremeni dolazak vikendom iz Zagreba u akovec:

CHINA DANCE TOUR 2014.

Kaj bum uop e u Sloveniji na audiciji? Sa slovenskom plesnom ekipom Virna e boraviti tri mjeseca u Kini. Nastupat e na showovima i eventima u eksluzivnim mjestima Hong Konga, Pekinga, Shangaja, Hangzhoua... A sve je po elo sa sumnjom: - Slovenci su vrhunski plesa i, oni nas ‘pojedu za doru ak! Mi smo svi u Hrvatskoj njima fascinirani. Njih preko ljeta nema doma. Oni su svi u New Yorku ili Los Angelesu na edukaciji. Kad mi je prijateljica poslala poruku o audiciji, pomislila sam: Kaj bum uop e u Sloveniji na audiciji? Me utim, svaka audicija je uvijek dobro iskustvo i preporu ujem svima odlaziti na njih. Nikad ne znaš iz kojeg razloga nisi prošao. Možda ne zbog toga jer nisi dobar, ve jer se traži npr. plavuša, kratka kosa ili neki drugi pro il plesa a. Svaka audicija je besplatan sat na kojem se rasplešeš i nau iš nešto novo.

I tako sam s prijateljicom i plesnom partnericom Karlom Ileš krenula u Ljubljanu, iako kad sam vidjela da se radi o turneji od tri mjeseca odmah prekrižila stvar, jer sam zaposlena i znam da nema šanse oti i u srcu plesne sezone i treninga. Otišle smo i ostavile jako dobar dojam. Organizatorica audicije Andreja Vakselj javila mi je uskoro da sam prošla! U roku od dva dana morala sam dati odgovor. Smatrala sam da ako pristanem ne u biti korektna prema svom mati nom Plesnom studiju ‘Escape’ i odbila sam. Me utim, Andreja mi se ponovno javlja da e biti nova turneja u Aziji koju organizira druga agencija, agencija jednoga od mog plesnog uzora Di Moon Zhanga, koja e krenuti sredinom sije nja 2014. godine. Sre a ili što ve bila je na mojoj strani i drugi put, jer sam ponovno na audiciji izabrana za turneju. Ovaj put sam razgo-

varala sa svojm poslodavcem i trenericom, Lidijom Ivekovi , koja se pokazala mentoricom, trenericom i prijateljicom. I ona je bila plesa ica i zna kad ti se pruži prilika koja se malo kome pruža da je to životna prilika koja se ne propušta. Uspjela sam se dogovoriti s njom i dobila priliku oti i u Kinu te raditi sa svjetski poznatim plesa kim imenima i nastupati u velikim kineskim gradovima na ekskluzivnim mjestima koja su na visokoj razini. Tek kad sam vidjela da sli nu turneju radi i slovenska poznata plesa ica Nika Kljun, koja je radila u L.A.-u, tek sam onda skužila kuda zapravo idem. Važno je to unaprijed znati gdje se i s kime nastupa. Da ta mjesta i eventi imaju kredibilitet. Jer i roditelji su se zabrinuli: kud ideš, kaj radiš, da se ne pleše u kojekakvim klubovima... Potpisala sam ugovor do 15. svibnja i nadam se da e sve biti u redu.

Od plesa se u Hrvatskoj može živjeti ako si trener, odnosno ako si zaposlen, primjerice, u kazalištu. Ina e si u stalnoj potrazi za komercijalnim projektima i poslom - Volim oti i u kino, naj eš e nakon treninga. Nemam problem s tim da budem sama jer sam stalno okružena ljudima. Najviše mi paše kad do em doma i kad itam neku knjigu. Opušta me i vožnja autom. Imam sre u što mi je moj hobi postao profesija i u svakom trenu to me ini sretnom.

Jazz dance je energi an plesni stil koji prezentira individualnost i originalnost plesa a. Prepoznaje se po jedinstvenosti pokreta, skokovima, brzim okretima i gracioznoš u u pokretu. Plesa i se trebaju neprestano educirati. Jazz je danas postao najpopularniji plesni stil zbog svoje podržanosti u televizijskim emisijama, ilmovima, glazbenim spotovima i reklamama. A plesa i se trebaju neprekidno usavršavati. Virna je do sada svoj ples nadogra ivala edukacijom i suradnjom s brojnim pedagozima i seminarima, a prema najavi ne e izostati ni u enje u Kini: - Na turneji emo svaki mjesec imati drugi progam. I druge koreogra ije. Najavljeno je da e i krajem ožujka do i osobno i Di Moon Zhang i to e nam biti velika nagrada. U slobodno vrijeme želim upisati jogu da se malo opustim, ali i tako er upisati satove plesa. Svi mi govore da je to

najve a stvar na toj turneji. Oduvijek mi je bila želja oti i u Ameriku i ostati tamo na edukaciji pet, šest mjeseci. Ali to je puno novca. A sad mi se pružila prilika oti i na totalno drugi kraj svijeta i u iti. Ujedno inancijski ne gubim ve dobivam, a osim toga mogu i u iti plesati. Dobivam posao i priliku za edukacijom. Ovo je valjda mojih pet minuta. Samo da preživim let avionom, koji me baš ne veseli... (smijeh) Virni smo na kraju razgovora poželjeli sretan put i kreativan boravak u Kini, odakle nam se obe ala javiti. A taj njezin put kao da je ve odabrala i njezina baka izborom njezina imena koje nije esto i uobi ajeno u našim krajevima. Pa je tako naša me imurska jazz dance uzdanica dobila ime po talijanskoj glumici Virni Lizi. A ples i gluma idu “ruka pod ruku”, potvrdit e to i predstoje a Virnina plesna edukacija te iskustvo plesnih nastupa u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta.

Trenerica je šest grupa u zagreba kom Plesnom studiju “Escape”, s kojima postiže i zavidne uspjehe na natjecanjima

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 957

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnik iz broja 956 Me imurskih novina je Željko Draš i iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Prya Basil “Neshvatljiva logika srca” Neshvatljiva logija srca je pri a o Romeu i Juliji 21. stolje a. U punom londonskom ka i u Anil, koji je sada poznati arhitekt, sjedi i eka Linu. Prošlo je mnogo godina otkako je posljednji put vidio ljubav svojega života. Lina tr i na podzemnu – to nost joj nikada nije bila ja a strana. Nakon toliko vremena ne može zakasniti na sastanak s Anilom. Zajedno se prisje aju osobnih i politi kih tragedija, velikih i malih izdaja. Njihova prošlost odigravala se na tri razli ita kontinenta koji su bili dom njihovih razli itih svjetova; svijet sikha i muslimana,

svijet bogatstva i skormnosti, liberalnosti i zadrtosti, korupcije i morala… Lina je otkrila nešto što želi podijeliti s Anilom. Ho e li ih to zauvijek spojiti ili je ipak prekasno za to?

José Eduardo Agualusa - “Kreolska nacija” José Eduardo Agualusa itateljima donosi roman o trgovini robljem kojoj se protivi jedan pjesnik. Kreolska nacija brod je koji jedri Atlantikom, posljednji brod koji je prevezao crno roblje iz Angole u Brazil, a na kojem plovi i Fradique Mendes, Portugalac koji se protivi takvoj trgovini. Pri a se odvija na trome i Angola - Brazil - Portugal, a roman se doti e pitanja portugalskog kolonijalizma u Angoli, ropstva u Brazilu i trgovine

PUBLICISTIKA Oscar Breni ier, Jacques Després: Knjiga velikih filozo skih suprotnosti J. R. Porter: Izgubljena biblija Zoran Š eki , Zvonimir Šiki : Matematika i muzika

KNJIŽARA “LJEVAK”

Mihail Bulgakov “Kako se kalio Majstor” Mihail Bulgakov je hrvatskom itateljstvu poznat ponajprije kao autor Majstora i Margarite – romana koji se kalio dvanaest godina (1928. - 1940.) i koji je nedavno proglašen jednim od naj itanijih ruskih romana svih vremena. Iako se spomenuti roman s pravom smatra vrhuncem piš eva opusa, treba istaknuti i to da je on tek logi an nastavak autorovih književnih veduta iz 1920-ih godina. Budu i da je Bulgakov obogatio rusku književnost brojnim proznim i dramskim ostvarenjima (u moskovskim je krugovima po etkom 1920-ih godina bio poznat kao ponaj-

bolji moskovski feljtonist-humorist, a sebe je smatrao prije svega dramskim piscem), bilo bi uistinu nepravedno da njegova rana proza ostane u sjeni kultnoga romana. Kako se kalio Majstor je prva hrvatska antologija Bulgakovljeve rane proze (1919. - 1929.), u kojoj e se na i i relativno nepoznati Bulgakovljevi feljtonski po eci s Kavkaza. Dobar dio rane Bulgakovljeve proze zastupljene u ovoj antologiji posve en je postoktobarskim ratnim prilikama, tj. duhovnim, eti kim i izi kim aspektima Gra anskoga rata. Taj e ratni ciklus upotpuniti i Bulgakov-

ljeve autobiografsko-lije ni ke pri e iz hvaljene zbirke “Zapisi mladoga lije nika”, vrhuncem koje se smatra poluautobiografska pripovijetka o borbi s ovisnoš u “Mor ij”. Iako ro eni Kijevljanin, Bulgakov je bio izrazito moskvocentri an autor, što e se pokazati i u satiri nome remekdjelu “Pse e srce”, kao i u živopisnim moskovskim feljtonima i kratkim pri ama iz prvih godina NEP-a. Upravo e se spomenutim djelima odraziti geniusloci nove sovjetske prijestolnice – Moskve, tj. njezin kameleonski karakter i oksimoronska priroda Leninova vremena (u kojemu se ra a i nova ljudska

vrsta – homo sovieticus). U posljednjoj proznoj cjelini antologije Bulgakovljeve rane proze, naslovljenoj “Crni mag” (što je zapravo naslov najranije verzije velikoga romana “Majstor I Margarita”), do izražaja e do i Bulgakovljev zajedljivogroteskni humor kojim opisuje i sjaj i apsurd sovjetskoga modusa vivendi.

Rujana Jeger - “Bez dlake na jeziku” Svi ve znamo kako se kaže: Psi su veliko veselje, ili: Vjeran kao pas, a tu je i popularan, ali ne manje to an marketinški slogan: Psi su zakon. Prema nekim novijim teorijama, psi su s nama otprilike 30-000 godina. Mogli bismo re i da je to ne samo najduža kooperacija, partnerstvo i simbioza, nego i uzajamni emotivni odnos

David i Stella Gemmell - “TROJA – pad kraljeva” Nakon uzbudljivoga prvog dijela Gemmellove trilogije, u kojem su se prožimali najdublji ljudski osje aji poput ljubavi i mržnje, te nastavka, u kojem se najavljivao neizbježan rat, u posljednjem dijelu objavljen je rat, a u krvožednim bitkama sudjeluju junaci, vje no živi u pri ama koje odjekuju mnogim stolje ima. U gradu eka trojanski kralj koji, bolestan i ogor en, nadu polaže u dva junaka: svoga najmilijeg sina Hektora i zastrašuju ega

crnim robljem preko Atlantika. Glavni lik romana, Carlos Fradique Mendes, zapravo je autor pjesama skupljenih pod nazivom “Lapidárias”. Isti se lik zatim pojavljuje u noveli “Tajna ceste za Sintru”, koju potpisuju Ramalho Ortigao i Eça de Queroz, a 1900. godine njegova pisma skupio je i objavio Eça de Queiroz, da bi naposljetku taj najzastupljeniji lik u portugalskoj književnosti postao protagonist i u ovom romanu.

BELETRISTIKA José Eduardo Agualusa: Kreolska nacija Wallace Stroby: Ravno u srce Jean Michel Guenassia: Klub nepopravljivih optimista

izme u dviju vrsta visokointeligentnih sisavaca na ovome planetu. Knjiga “Bez dlake na jeziku” je vrlo osobno i autobiografsko vi enje tog odnosa, to jest – pri a o Rujani Jeger i njezinim psima, koja e tako er možda biti korisna, a svakako zanimljiva i zabavna ne samo drugim vlasnicima, prijateljima i ljubiteljima,

nego i onima koji psa nemaju ili (tek ili još) razmišljaju o tome da ga nabave. Autorica unaprijed upozorava da se ne radi o sterilnoj knjizi lingvisti ko-politi ki korektnih i šturih savjeta o postupanju sa psom, nego ima i te kako so nih tema o kojima vlasnici pasa ne “ akulaju“ u parkovima bez rumenjenja.

Ece Temelkuran - “Planina boli”

Helikaona, koji se Mikenjanima kani ljuto osvetiti za smrt svoje žene.

Knjiga “Planina boli” osobno je i politi ko putovanje u samo središte tursko-armenskoga sukoba iz pera Ece Temelkuran, jedne od najpoznatijih turskih novinarki i politi kih aktivistica. Od posje ivanja pripadnika armenske zajednice u kalifornijskom Venice Beachu i Parizu do razgovora sa stanovnicima Turske i Armenije, autorica u ovome djelu pro injeno i nijansirano istražuje aktualnu povijest i nastavak poricanja genocida

nad Armencima 1915. godine. U susretima s piscima, misliocima i aktivistima s obiju strana, Ece Temelkuran plete dojmljivu pri u o ulozi nacionalnih mitova i pri a te o na inu na koji se kroz vrijeme održavaju i iskrivljuju, i u Turskoj i u Armeniji, kao i me u pripadnicima brojne armenske dijaspore u Francuskoj i Americi. Naslije e povijesti i historiogra ije genocida nad Armencima mu no je i optere eno broj-

nim problemima. Djelo “Planina boli”, u kojem Temelkuran istražuje tu kontroverznu temu suvremene povijesti, izazvalo je istodobno i velike pohvale i kriti ke osvrte s raznih strana. Temu knjige možda najbolje najavljuje sama autorica u uvodu: “Ova je knjiga dugo pismo upu eno svima koji su bili prisiljeni napustiti Anadoliju. Kako ljudi pamte, kako zaboravljaju, kako se mire, kako opraštaju? O tim u pitanjima govoriti. Ovo je pri-

a o putu zaborava i sje anja, namijenjena svim ljudima na svijetu”.

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

JACK RYAN: POZIV IZ SJENE

ŠUTI

akcija, drama, triler Režija: Kenneth Branagh Uloge: Chris Pine, Keira Knightley, Kevin Costner

drama Režija: Lukas Nola Uloge: Tihana Lazovi , Živko Ano i , Lana Bari

petak, 17.1.

18.00 KU A VELIKOG MA IONI ARA 3D belgijska animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 JACK RYAN: POZIV IZ SJENE akcija, drama, triler

subota, 18.1.

16.00 KU A VELIKOG MA IONI ARA 3D belgijska animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 JACK RYAN: POZIV IZ SJENE akcija, drama, triler

Jack Ryan je špijun nastao iz pera Toma Clancyja, proslavljenog pisca nape h poli kih krimi a. Najnoviji lm koji pra lik i djelo ovog junaka akcijski je triler pod nazivom “Poziv iz sjene”. Ovaj put radnja je usredoto ena na njego-

ve prve korake u svijetu špijunaže. Mladoga državnog inovnika Chrisa Pinea Kevin Costner pretvorit e u vladinog opera vca, a na i e se tu i šarmantna Keira Knightley. Trajanje: 105 minuta; preporu uje se starijima od 13 godina.

Može li se prekinuti nit zle sre e, nasilja i patnje duboko protkane kroz generacije jedne obitelji? Bebina majka slaba je karaktera i slaba zdravlja. Bebin je otac mrk i nasilan. Bebin je brat posesivan i problema an.

Bebin je de ko iz popravnog doma. Ima li Bebina k i šanse prekinu ovaj turobni niz, ima li šanse posta voljenom, veselom osobom? Filmsku dramu “Šu ” pogledajte u trajanju od 86 minuta.

nedjelja, 19.1.

16.00 KU A VELIKOG MA IONI ARA 3D

18.00 JACK RYAN: POZIV IZ SJENE

BIJES TITANA

Bond ovaj put na svoju odgovornost provodi istragu i osve uje ameri kog prijatelja Felixa Leitera. Leiter je na dan svog vjen anja uhi o opasnog narkodilera Franza Sancheza, koji je podmi vši agenta Kilifera uspio pobje i. Sanchez nare uje svojim ljudima da osakate Felixa i ubiju njegovu ženu. Bond je prisiljen da otkaz, jer se odbija vra u Britaniju i prekinu istragu...

drama

belgijska animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

DVD, BLUE RAY IZLOG DOZVOLA ZA UBOJSTVO

20.00 ŠUTI

akcija, drama, triler

Puno desetlje e nakon što je porazio udovišnog Krakena, Perzej se pokušava povu i u miran život kao ribar i jedini roditelj svom mladom sinu. Me u m, zapo inje veliki rat izme u bogova, oslabljenih zbog nedostatka ljudske odanos te zbog zato enih Titana koje sada predvodi bijesni Kronos. Izdan od strane Hada, Zeus je zato en i doveden u Podzemlje pa Perzej još jednom mora posta junak kako bi pronašao Zeusa...

20.00 ŠUTI drama

ponedjeljak, 20.1.

18.00 KU A VELIKOG MA IONI ARA 2D belgijska animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 ŠUTI drama

ALBUM TJEDNA

Božje ov ice - “Beeeeeee!!!” Božje ov ice ili ‘’bubamare’’ nisu ono što im ime kaže... Stvarno nam je ‘’dosadna’’ scena kad svaki kraj Hrvatske izbacuje nove bendove kao na traci, a svatko ima svoje ‘’ja’’ koje se razlikuje od drugih bendova. Božje ov ice su žestoke i mo ne, a opet vrlo religiozne, pa bi mogle spojiti alternativne i konzervativce na jednu stranu, i to onu glazbenu, kad politi ki nikad nismo bili polarniji. Ukratko, Božje ov ice kombiniraju punk, hardcore i metal elemente u jedan tsunami koji razvaljuje sve pred sobom. Jezik je ponovno ‘’strani’’, a ipak je doma i; pjevaju na kajkavštini, što vjerojatno ne e imati pro u u krajevima južnije i isto nije od Zagreba, iako je to grijeh, veliki grijeh... Ono što se može iš itati iz samih naslova pjesama, a još bolje je potkrijepljeno u tekstovima, Božje ov ice su stvarno ‘’Božje’’ jer teme o kojima pjevaju (možda je bolje re i deru se) jesu vjerske. Iskreno, vjerujem da naši vjerske vo e ne bi dali ruku za ovakvu glazbu, ali bi im bilo drago da postoje mladi okrenuti religiji. Od uvodne do završne skladbe vidi se jasna vizija benda da razvali sve pred sobom, posebno predrasude ko-

“Beeeeeee!!!” je album koji treba preslušati jer je malo bendova koji uspijevaju toliko opre ne stvari staviti na jedno mjesto, a da one pritom ne zvu e loše i besmisleno. Igra rije i, po evši od samog imena benda do tekstova, uz energi nu svirku i urlanje ono je zbog ega smatram da su Božje ov ice jedan od naših najzanimljivijih novih bendova, pa se nadam da ih kajkavština i ‘’sveti tekstovi’’ ne e odmaknuti od zasluženog mjesta debitanata s najdojmljivijim albumom prvijencom u 2013. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama

jima smo svakodnevno okruženi. Uz malo volje, jezi na barijera ne e biti barijera jer vokalno ne zaostaju ništa

za svjetskim prvacima hardcorea, a atmos era pjesama vas ponese da i vi glavom zamahujete.

1. Ve Od Sega Sveta 2. Zdravo, Zdravo 3. 0.42 4. K Tebi V Nebi 5. Vura Je 6. Mati, Mati 7. Tak Te Imam Rad 8. Pan 9. Deus Et Dominus Meus 10. Ži Je 11. Eloi, Eloi 12. Deo Gratias

utorak, 21.1. utorak 21 1

18.00 i 20.00 ŠUTI drama

srijeda, 22.1. Nema filmskog programa.

etvrtak, 23.1.

20.00 HNK U VARAŽDINU DIMNJA AR Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 18.1., i nedjelja, 19.1.

17.00 Ku a velikog ma ioni ara 3D animirani film

19.00 Adria Blues drama

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Likopen iz raj ice - hrana i lijek Likopen je jedan od karotenoida te pigment topiv u masti koji tijelo ne može sintetizirati. Normalno ga nalazimo u raznom povr u, 85% dolazi iz raj ice i proizvoda raj ice. Likopen je snažan antioksidans koji može prevenireti nastajanje karcinoma, sr anih oboljenja te bolesti koje se povezuju s antioksidativnom aktivnoš u. Likopen može smanjiti rizik kod kroni nih bolesti koje nastaju zbog poja ane aktivnosti slobodnih radikala na tkivima, s time da ima oko etiri puta ve i antioksidacijski potencijal od beta-karotena. Karcinomi su bolest koja je odre ena mnogim aktorima, a prehrana je zasigurno jedan od važnijih aktora u nastanku karcinoma. Antioksidativni e ekt likopena je vrlo jak te se smatra najja im od karotenoida u zaštiti oksidativne štete nastale utjecajem slobodnih radikala na stanici te

Piše: dr. Branko Vr i

mogu eg razvoja karcinoma, a istovremeno smanjuje oksidativnu štetu kolesterola te prevenciju nastanka ateroskleroze. Hrana bogata likopenom je siromašna zasi enim mastima i kolesterolom, a bogata prehrambenim vlaknima, što umanjuje mogu nost razvoja sr anih bolesti. Znanstvenici su analizirali tipove hrane, metode kulinarske obrade i druge relacije važne za procjenu u inkovitosti likopena, pa su došli do zanimljivih otkri a. Za njegovo otapanje potrebna je masna komponenta pa ga je najbolje uzimati s "dobrim mastima" jer tada je apsorpcija likopena maksimalna. Osim raj ice, likopen sadrže i lubenica, ruži asti grejp i guava. Likopen najviše nalazimo u jetri, plu ima, prostati, debelom crijevu, tkivna koncentracija mu je ve a nego ostalim karotenoidima. Posebno je snažan u prevenciji karcinoma prostate.

MODA - boja sezone je Pantone Radiant Orchid 18-3224

Boja godine je šarmantna ljubi asta boja orhideje Ve više od desetlje a Institut za boje “Pantone Color” utje e na odabir boje sezone, uklju uju i trendove u svijetu mode, ure enju interijera, industrijskog dizajna, pakiranja proizvoda i smjernice za likovno oblikovanje i grafi ki dizajn. Tako e 2014. godina biti u znaku boje PANTONE 18-3224 Radiant Orchid, koja je inspirirana bojom cvijeta orhideje. Odabrana je nijansa ljubi aste boje koja ulijeva povjerenje, ali koja istodobno daje i arobnu toplinu koja privla i pozornost te poti e sanjarenje i maštu. Preporu ena nijansa je izražajna, kreativna i donosi skladnu harmoniju rastera od boje uksije prema prigušenim tonovima ruži aste boje. Simbolizira radost, ljubav i zdravlje. Radiant Orchid je zabavna i šarmantna boja. Rado ete je nositi ili detaljima te boje urediti svoj dom.

U primjeni make upa ova e boja oživjeti ten i osobi dati osje aj zdravlja i energije. Odabrana

boja godine mo i e se izvrsno kombinirati sa sestrinskim nijansama lavande, ljubi aste i ruži aste boje kod rumenila, ruževa, sjenila i maskara za o i. Tako er e biti sjajan dodatak na noktima. Odlu ite li unijeti promjene u svoje unutarnje prostore, ova prilagodljiva boja omogu it e vam sjajne kombinacije. Dobro e se slagati s maslinasto zelenom, tirkiznom, svijetložutom bojom. Prostori koji odišu sivom ili bež bojom ve samo jednim komadom namještaja u Pantone Radiant Orchid nijansi unijet e u vaš dom ili poslovni prostor nevjerojatnu svježinu i dinamiku. (rr)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Druga polovina sije nja mogla bi biti prepuna stresa, stoga neke odluke ostavite za velja u. Imat ete dojam da ste napravili male korake, ali oni su temelj za poslovni uspjeh koji e do i. ežnja za intenzivnim odnosom, potreba za bliskoš u i želja da što više budete s voljenom osobom bit e posebice izražene u danima vikenda. Samci neka više izlaze s prijateljima, mogu a su nova poznanstva. Svakodnevno lagano vježbajte. VAGA (24.9.-23.10.)

Svim poslovnim putovima koji e vam se do kraja sije nja nameta kro it ete uzdignute glave i prepuni samopouzdanja. Sve to pomo i e vam da pos gnete veliki uspjeh koji e donije i znatnu nancijsku dobit. U ljubavi se prepus te snovima. Ako ste u vezi ili braku, odnose e krasiti sklad, razumijevanje i strast. Ukoliko ste pak sami, to ne e dugo osta tako. Spremni ste za nove avanture i izazove. Tjelovježbu prak cirajte kad god ete za to bi u prilici.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ovih biste dana mogli zablistati u poslovnom svijetu. Bit ete otvoreni za komunikaciju, šale i ugodne razgovore. Družit ete se s ljudima koji pršte samopouzdanjem. Ako vam se okolina u ini dosadnom, malo se odmaknite u osamu, ali nemojte se sukobljavati. Partneru pokažite da možete bi ozbiljni. Ne pridajte važnost glupostima. Ako ste u vezi, sve vaše sumnje pretvorite u povjerenje. Pijte više teku ine i više se kre ite.

Prona ite vrijeme za mir i opuštanje. Nemojte se brinu kakav e bi rezultat poslovnog mjeseca, jer ste sve odradili i više nego korektno. Neke teme ostavite za kraj sljede eg tjedna. Tada e koncentracija bi bolja. Dolazi do poboljšanja u vašim osobnim odnosima. Oja at e vaša spremnost za strastvenu vezu. Igrajte na kartu ljubaznos . Veselite se danima vikenda jer e bi prilika za brojna druženja. Godit e vam tjelesna ak vnost, primjerice, tr anje ili šetnja.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Iskoris te dobre prilike koje vam se nude na poslovnom planu. Uložite u njih maksimalno svoju koncentraciju i znanje. Sve to e vam donije iznimno pozi vne poslovne rezultate i nov anu dobit. Dobitak mudro inves rajte. Svojoj boljoj polovici priuš te vikend iznena enja. Oboje ete bi u prilici zaboravi na stres i svakodnevne probleme. Samci e s ežnjom promatrati osobu koja im se svi a. U inite prvi korak. Mogu e su manje glavobolje.

Razdoblje koje slijedi donijet e vam manje poslovne probleme. Sve nedoumice pokušajte riješiti uz pomo kolega ili se savjetujte s profesinalnim stru njacima. Ne brinite, na kraju e sve bi riješeno u pozitivnom svjetlu. U ljubavi vlada stagnacija. Ne e bi nekih posebnih doga aja ni oscilacija u emocijama. Kao da tražite predah. Pripazite da takvo stanje ne potraje previše dugo. Priuš te si dovoljno sna, svježeg vo a i povr a. Uzimajte više toplih napitaka.

RAK (22.6.-22.7.)

Poslovnim izazovima predat ete se i suviše strasno pa ete se optere suvišnom koli inom posla. Duševni teret koji ete pri tome osjetiti mogao bi prouzro iti napetost i nepotreban stres. U ljubavnim odnosima bit ete krea vni i komunikativni. Ipak nemojte vjerova svemu što ujete. Usmjerite pogled k realnos . Ostanite vrsto staja na zemlji. Veselit e vas sportovi kao što su plivanje ili tr anje, ime ete dodatno oja a imunitet. JARAC (22.12.-20.1.)

Ako ste nezaposleni, do kraja mjeseca sije nja možete o ekivati nekoliko prilika da riješite ovu svoju brigu. Pa ak ako samo i razmišljate o promjeni radnog mjesta i to e se mo i ostvari . U ljubavi e bi svega po malo. Od roman nih ve era s postoje im partnerom do poznanstava s novim zanimljivim osobama. Pripazite da nekoga ne povrijedite. Dobro ete se osje a .

LAV (23.7.-23.8.)

Druga polovina sije nja donosi vam dobre poslovne izglede i bit ete poletni, ali i skloni nervozi i pogreškama koje ete u initi zbog brzopletosti. Stoga poja ajte pažnju pri obavljanju važnih zadataka. U ljubavi nema odustajanja od svega što ste zapo eli. Bit ete nagra eni za svu ustrajnost. Ako ste sami, u društvu prijatelja provedite dane vikenda. Mogu e je i poznanstvo s osobom koja e vam se svidje . Rastere te le a. Priuš te si masažu. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Nevjerojatno zvu i, ali ega god ete se prihva u ovom razdoblju pretvorit e se u “zlato”. Stoga se dohva te što više stvari. Pri tome nemojte zanemari ni ljubavni život. I tu vam cvatu ruže. Isplanirajte roman an vikend koji ete proves u druženju s partnerom. Ako ste sami, ovih dana mogli biste upozna osobu koja bi vam mogla posta bra ni ili životni partner. Nemojte dozvoli da vam sve te planove pokvari obi na, ali naporna prehlada.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U poslu kao da e sve i i samo od sebe, pa ete ima razlog za zadovoljstvo. Mogu i su i neo ekivani nov ani prihodi. S druge pak strane, ljubav bi vam mogla prouzro i puno glavobolje. Zato manje razmišljajte, a više slijedite svoje osje aje. Uljepšajte se za svog partnera i uživajte u ritualima me usobne njege. Samci neka više izlaze. Mogu je susret s bivšom ljubavi ili simpatijom. Prepus te se arima obostranog zavo enja. Zdravi ste. RIBE (20.2.-20.3.)

Imate li poslovnih zaostataka, sada je vrijeme da prionete na posao i završite sve zaostatke. Jer nove su poslovne prilike na vidiku i morate stvori dovoljno vremena za njihovu realizaciju. U emotivnim odnosima ne e sve biti kako biste željeli. Nemojte krivnju prebaciva samo na partnera. Analizirajte i svoje postupke i ponašanje. Dobro e vam do i odlazak u teretanu, plivanje ili tr anje, kako biste tjelesnom ak vnoš u umanjili stres.

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zima bez zimskog sna Neubi ajeno je toplo u cijeloj Hrvatskoj. A prema meteorološkim najavama, tako e biti i sljede ih dana. Gotovo u isto vrijeme prošle smo zime hvatali lopate i istili snijeg na svim stranama. A sad nam je prolje e ve u sije nju zakucalo na sva vrata. Takvo vrijeme pogoduje i nametnicima koji tako er u normalnim prirodnim okolnostima “zadrijemaju” zimi. Kako još do sada nije bilo nižih

temperatura, ni krpelji, buhe i ostali nametnici nisu imali priliku utonuti u pravi zimski san. Stoga e ove godine i oni ranije “krenuti u akciju”. Stoga ve sada pripazite pri izlascima u prirodu, a od krpelja zaštitite i ku ne ljubimce. Na akove ku špicu slobodno krenite i uživajte u šetnji, susretima s dragim osobama i prijateljima. Nemojte doma spavati. Zima bez zimskog sna eka na vas.

ESPRESSO by

ak i orlove treba pogurnuti L

judi smo. I kao ljudska bi a esto puta se bojimo nepoznatog. Pa smo najviše i naj eš e privrženi poznatim stvarima, situacijama i okruženjima. Pridržavamo se svojih uobi ajenih navika, svog naslonja a u kojem nave er itamo ili gledamo omiljenu TV seriju ili film, svog sjedala na akultetskim predavanjma, svoje strane postelje, svog... A sve to u nekom nastojanju da sebi pružimo osje aj nadzora i sigurnosti. Strah od nepoznatog jedan je od najve ih ljudskih strahova. Nismo mali broj puta pro iotali ili

uli preporuku kako treba samo u initi ono ega se bojimo i strah e nestati. Možda ste se i vi ve uplašili pri iš itavanju i sricanju naslova ovotjednog ispijanja expresso kavice? He, he... e znamo što nas o ekuje u budu nosti jer sve juri neslu enom brzinom. Komunikacija se hiljadama godina razvija polako kroz pismo, govor, pjesmu..., danas neslu enu brzinu komunikacije donosi tehnološki razvoj. Nije tako davno kad smo ponajviše poštanskom uslugom slali poslovne ponude. Nakon toga stigao je

tele aks, pa ra unala, e-pošta, newsletter, web, portali, društvene mreže, pametni tele oni, odjevna ra unala..., disketa, zip, hard disk, stick... Ve u ovom trenutku dok se ispisuju ova slova tamo negdje u Silicijskoj dolini velik broj visokoobrazovanih inženjera, inovatora i ulaga a u razvoj novih proizvoda osmišljavaju nove patente i proizvode koji e nas odvesti do novih razina komuniciranja i “tkozna egajošsvene”. mi sami, kad na emo vrijeme samo za sebe i sretnemo se sa svojim mislima, postajemo nezasitni

ždera i vlastitih bojazni zbog nesigurne budu nosti. Gotovo dolazimo u situaciju da se prejedamo vlastitih nedoumica, strahova i neizvjesnosti koju nam donosi svakodnevni život. A možda je samo potrebno da nas netko malo pogura..., kao što je to napisao David McNally u prekrasnoj knjizi “ ak i orlove treba pogurnuti”. Upoznajte se i vi s glavnim akterima te pri e. ajka orlica nježno mami svoje mlade prema rubu gnijezda, kako bi uistinu postali orlovi. Poznato je da orlovi grade

“M

gnijezda visoko na golim vrletima. Znaju i da ispod nema ni ega, osim zraka, što bi moglo podržati krila njenje djece, majka orlica drhtala je u o ekivanju da svako od njih nau i letjeti. Zašto radost leta mora zapo eti strahom od pada? pitala se. Ali znala je da, ne otkriju li i razviju svoja krila, za njezinu djecu život ne e imati svrhe. Ne nau e li se vinuti u visine, ne e razumjeti kakva je to sre a biti orao. I zato ih je pogurnula. I poletjeli su.” toga ponovno kad vas po ne obuzimati strah od nepoznatog, strah od budu nosti, prisjetite se ovih mladih orli a. Ponekad nas mora netko poput majke orlice izgurati iz sigurnosti gnijezda.

Ponekad možemo samo do i do zaklju ka i odluke da je potrebno napraviti taj “bungee jumping” skok u život i pokrenuti se. Odlu iti se za promjenu radnog mjesta, pokrenuti vlastitu poduzetni ku ideju, iza i iz loše veze ili braka, života, okruniti dugogodišnju vezu bra nim savezom, odlu iti se na “dijetu” života... Kad to u inimo, gotovo svi emo imati priliku osjetiti vjetar pod svojim krilima. Takav “prisilan let” ostavit e trajan utisak, za razliku od sanjarenja i snova koji s vremenom na javi blijede i gube svoju žestinu i smisao. Let orlova trajan je kao otisak ruke u betonu. Poletite!

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Misli da je tata živ

Svi želimo biti sretni...

Sami s ovisnoš u

PITANJE: Prije godinu dana moj muž poginuo je u avionskoj nesre i. Moj sin, koji ima devet godina, još uvijek misli da je tata živ. On se s tom injenicom ne želi pomiriti. Ukoliko s njim pokušam o tome razgovarati, postane nervozan i srdit. Ne znam što mi je initi... ODGOVOR: Smrt jednog ili oba roditelja za dijete je veliki gubitak i ono se na neki na in od te spoznaje, da više roditelja nema, brani. Negacija smrti je jedan od na ina obrane pa se dijete, odnosno vaš sin ponaša kao da je otac još živ. Na taj na in je djetetu odnosno vašem sinu onemogu en proces žalovanja, što u svakom slu aju nije dobro. Moj savjet je da i dalje s djetetom o tome razgovarate unato tome što se on ljuti. Vi jednostavno morate na tome inzistirati, jer dijete se ne e pomiriti s injenicom da ga je njegov otac “napustio”. Radite na tome da ga vra ate na sje anja na oca što e mu pomo i da se njegova bol postupno uma-

Jedno od temeljnih pitanja koja se provla e kroz povijest ljudskog roda je kako bi sretan, što nas ini zadovoljnima i daje nam osje aj smisla i ispunjenosti, kako postižemo unutarnji mir i spokoj. Svatko od nas želi bi sretan i ima neke na ine da to pos gne. Roditeljima je najvažnije da im djeca budu sretna i ine sve što sami znaju i mogu da bi ih usre ili. Ljudi koje volimo usre uju nas i želimo da oni budu sretni. U vremenu u kojem živimo postoji svojevrsna opsjednutost pravom na sretan i ispunjen život. A ipak nitko ne može to no odredi što je to sre a i koji su njeni «nužni sastojci». Pitanje sre e kao uostalom i sva druga suš nska pitanja tradicionalno su se prou avala u svim lozofskim i religijskim sustavima, da bi krajem dvadesetog stolje a to postalo temeljnim pitanjem na koje pokušava odgovori jedna nova psihologijska škola poznata pod nazivom «pozi vna psihologija». Taj novi smjer vu e korijene iz humanis ke psihologije i bavi se znanstvenim istraživanjem op malnog ljudskog funkcioniranja. Pozi vna psihologija nema veze sa poplavom psihologiziranja kojoj smo danas izloženi sa svih strana, uglavnom od strane nepsihologa. Svima onima koji ne vole «self help» literaturu i sli ne trendove koji nas preplavljuju moram odmah skrenuti pažnju da mi akademski psiholozi ponajmanje pišemo takve priru nike za sre u i samoostvarenje kojih su danas pune police knjižara, samoposluživanja ili kioska. Osobno imam neku dozu averzije prema ve ini te literature koju su sro ile (ameri ke) ku anice koje su sebe pronašle nakon poha anja nekih duhovnih vježbi, teške boles ili razvoda braka, a ne fasciniraju me ni recep

Razli iti su razlozi pijenja alkoholnih pi a. Neki piju jer im alkohol poboljšava raspoloženje, drugi ga koriste kao bijeg iz odre ene nepovoljne životne situacije s kojom se ne znaju druga ije nositi. Usamljena osoba misli da e uz alkohol biti manje usamljena. Ovisnici piju zbog razvijene ovisnosti. Mnogima je pijenje stil života. I navike pijenja se razlikuju od osobe do osobe. Neki konzumenti alkohola vole popiti u društvu, dok drugi biraju pijenje u samo i, iza zatvorenih vrata. Ima nešto zajedni ko kod onih pilaca koji se ne umiju uklopiti u društvo, kod onih koji su sramežljivi, i onih koji pate zbog nedostatka prijatelja. Alkohol konzumiraju s namjerom da budu slobodni u ponašanju kako bi se približili drugima. Alkohol im daje polet. Postaju otvoreni i razgovorljivi pa se više ne osje aju otu eno. A estim konzumiranjem alkohola u te svrhe - boljeg uklapanja me u druge - razviju ovisnost. U vrijeme kad to shvate, ve su u problemu. Ali, vrlo se esto dešava obrnuto: upravo zbog alkohola osoba postaje usamljena i izolirana od drugih ljudi. Ovisnost o alkoholu zapravo jest put u samo u. Alkohol i društvenu osobu pretvara u samotnjaka. Alkohol mu je oduzeo sve važno u životu, sve vrijednosti: od samopoštovanja i dostojanstva, do druženja s drugima koji ga izbjegavaju zbog njegovog neprimjerenog ponašanja. A i s m ovisnik tada bira samo u. Zbog svojih alkoholnih problema osje a se druga ijim, neprilago enim. Odabire druga iji stil življenja i druga ije navike. Dodatno, uvi aju i svoje probleme, ne usudi se drugima pogledati u o i. Osje aj srama i nelagode zbog toga što je alkoholi ar, poti u ga da se sklanja od ostatka svijeta. Obitelj, prijatelje i druge bliske osobe gura dalje od sebe, pa mu je u kona nici jedini prijatelj: cuga. I tako alkoholi ar po inje bolnu samo u. Ima niz negativnih emocija, doživljaj odsje enosti od drugih, tugu zbog samo e, osje aj tmurnosti i isklju enosti. Obzirom teško trpi samo u, utjehu traži u aši. Alkohol se pojavljuje kao lako dostupno sredstvo (iako naravno najštetnije) kojem se može obratiti da smanji svoju emocionalnu bol. Stanje opijenosti može pridonijeti lažnom osje aju pripadanja nekom društvu,

njuje. To mogu biti osim uobi ajenih razgovora u svezi s time i sje anja na zajedni ke trenutke koji su bili lijepi, zajedni ke slike, eventualne snimke, na razne uspomene, što e mu omogu iti da osjeti bliskost prema ocu i istovremeno stekne snagu da izdrži odvajanje i da po ne žalovati. U samom procesu žalovanja pomalo e prihva ati injenicu da oca više nema ali da e mu uspomena i ljubav prema ocu ostati za cijeli život. Ukoliko na ovaj na in ne uspijete, onda bi bilo najbolje da potražite pomo stru ne osobe.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

koje nude uspješni treneri kojekakvih cer ciranih proizvoda za mentalno zdravlje. Zato bih vam preporu ila da kod kupovanja takve literature ne nasjedate na bombas ne naslove koji vrište sa polica da ih kupite i obavezno potražite podatak o autoru koji bi po struci trebao bi psiholog ili psihijatar, ostalima previše ne vjerujte ak ni kad su završili ne znam kakve edukacije. Nakon ovog (o ajni kog) pokušaja da malo zaštitim svoju profesiju, valja re i da ima, naravno da ima dobre literature, samo se držite gornje upute. Ako vam se knjiga koju uzmete u ini dosadna, slobodno je odbacite, niste vi krivi što je autor prestru an i pretežak, traže i dalje na i ete i me u psiholozima i psihijatrima one koji pišu zanimljivo i razumljivo. Nikoga ne želim reklamira , vama prepuštam izazov pretraživanja i pronalaženja, pa e i itala ko zadovoljstvo, da ne kažem sre a, bi m ve a. Sre u ine male stvari, jedna je od mudros koju ste ve spoznali, i ni im je ne možemo kupi . Stara poslovica kaže da je svatko sam kova svoje sre e. Mi koji se stvarno bavimo duševnim zdravljem ne prodajemo recepte za sre u, ali smo vaši diskretni savjetnici na putu da je ostvarite...

i više se ne osje a usamljeno. S vremenom, ovisnik traži “društvo” i razbibrigu u osje aju opijenosti. Otkriva da je alkohol krasno rješenje za podnošenje boli izolacije. Pa tako alkohol postaje suputnik. Situacija eventualnog otrežnjenja pak donosi još ja i udarac i bol: susret s realitetom. Otklanjanje boli putem opijanja se ini jednostavnim. Ovisnik i dalje pije jer je, kao trijezan, i dalje usamljen i nesretan. Neizbježno, po inje razvijati odnos s alkoholom. Alkohol postaje neka vrsta prijatelja - olakšava napetost, pomaže mu nositi se s neugodnostima ili lošim situacijama. Kad se ovisnik usamljuje, niz je nepovoljnih imbenika: - Dubina ovisnosti može pro i neopaženo od drugih ljudi, što zna i da ne e biti nikoga da ga potakne na lije enje, da prestane piti. - Ovisnik ostaje pri poricanju problema jer nema nikoga da mu se suprotstavi. - Ina e je jedan od o itih znakova ovisnosti raspad me uljudskih odnosa. Usamljeni alkoholi ar ne e primjetiti ovaj dokaz problema ovisnosti, jer ionako se nema s kim sukobljavati. - Stanje opijenosti pove ava šanse za nesre e: osoba može biti ozlije ena (pad ili sl.), a kako nema kontakte s vanjskim svijetom jer je izolirana, teže joj se pruži pomo . - Pri odvikavanju od alkohola ovisnik je sam, što može biti prevelik teret. Nije nemogu e s m krenuti u oporavak, ali to je teži put. Korisno je imati oslonac najbližih u trenucima kriza. Korisno je udružiti se s onima koji su tako er u procesu oporavka, što pruža priliku za udruživanjem informacija, za u enje postizanja uspjeha i nošenja s neuspjesima. Glavna prednost zajedni kog i suradnog lije enja uz podršku jest što daje pojedincu priliku da razvije nove vještine suo avanja sa svakodnevnim izazovima života. A kad se stvari po nu mijenjati, ovisnik više nije usamljen. Mogu e je opet pripadati svijetu. Mnogi i jesu.

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Legendarni listići za titanski organizam

– zeleni čaj Onaj pravi, to je on, kralj svih ajeva i uvaraka, njegovo veli anstvo zeleni aj. Pri a o aju zapo ela je legendom o aju i kineskom caru Shen Nangu o emu smo ve pisali. Ovaj put uvodimo vas u pri u o pravoj vrsti aja nastalom od biljke Camellie sinensis od koje se spravlja raznobojni aj, onaj zeleni, bijeli i crni, a razlikuje ih na in branja i obrade o kojoj ovise i brojni faktori na sadržaj magi nog listi a aja. Zeleni aj se za razliku od bijelog ili crnog koji se prepuštaju fermentaciji, a o emu emo još pri ati u nekoj drugoj pri i, prema kineskoj tradiciji prži u tavi ime se spre avaju oksidativne promjene u liš u. Nakon termi ke obrade listovi zelenog aja se prešaju i umotavaju u karakteristi ne oblike odre enih veli ina koje ga tako er odre uju kao svojstvenu vrstu. U zelenom aju sadržano je preko tri stotine poznatih spojeva od kojih je najpoznatiji kofein, a tu su još lavonoidi, vitamini B skupine, askorbinska kiselina, eteri no ulje, proteini, kloro il, organske kiseline, teanin kao jedna od najzna ajnijih aminokiselina, vitamin C, krom, magnezij, cink i selen. Zeleni aj najbolji je prirodni antioksidans, a tu mo pruža mu oko 50 – 100 mg kofeina i 300-400 mg polifenola sadržanih u jednoj šalici aja. Antioksidativni u inak povoljno djeluje na zdravlje pa tako utje e na pove anje

aktivnosti enzima i detoksikacijske procese u tankom crijevu, jetri i plu ima, spre ava djelovanje enzima urokinaze koji hrani kancerogene stanice u organizmu te je time u inkovita prevencija u pojavi kancerogenih stanica, pomaže zaustavljanje nastanka nitrozamina, posebno ako se konzumira uz jelo. Znanstvenim istraživanjima

aj zbog aminokiseline L-teanina pove ava sposobnost u enja, poboljšava koncentraciju, smiruje živce, snižava krvni tlak, ublažava simptome PMS-a, a ak je dokazano da zeleni aj za razliku od kave ima stimulativni u inak duljeg vijeka trajanja. Osim toga zeleni aj pove ava sagorijevanje masti, regulira metabolizam

došlo se do zaklju ka da zeleni aj pomaže u prevenciji karcinoma plu a, gastrointestinalnog trakta te onih koji ovise o estrogenima, kao što su karcinomi dojke. Isto tako zeleni aj povoljno djeluje na aterosklerozu, visoki kolesterol, pomaže kod Crohnove bolesti, visokih triglicerida te ja a imunitet cjelog organizma. Novija znanstvena istraživanja pokazuju da zeleni

i tako pomaže kod mršavljenja, pomaže pri snižavanju kolesterola i kod dijabetesa, smanjuje stres, štiti zube i tijelo od štetnih UV zraka i virusnih infekcija. Zeleni aj najviše se pije u Kini i Japanu, gdje je i stopa kancerogenih oboljenja najniža, a životni vijek najdulji, Indiji, nekim dijelovima Afrike, dok se u ostatku svijeta biljka Camellia sinensis naj eš e pije kao crni aj. Ja-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

panska istraživanja pokazala su da osobe koje redovito konzumiraju ve e koli ine zelenog aja žive 4,5 godina dulje. Kao sa svime i sa zelenim ajem valja biti umjeren jer pod negativne u inke zelenog aja znanstvenici pripisuju jedino preveliku koli inu kofeina koja ima prejako djelovanje na živ ani sustav te stoga može pobuditi anksioznost i nesanicu, naro ito ako se dnevno konzumira više od dvije šalice aja, što je potrebno kako bi aj imao svoj u inak. Osobama koje uzimaju koagulante, pate od nesanice, visokog tlaka, astme i sr anih problema prije konzumacije ve ih koli ina, više od dvije šalice dnevno, preporu ljivo je savjetovati se s lije nikom. Evolucija gastronomije zeleni aj je osim kvalitetnog zdravog napitka titanske mo i uklju ila i u razne specijalitete poput keksa i kola a. Najviše u inka zeleni aj ima pripremljen na ispravan na in, tako da jednu ajnu žli icu aja prelijemo sa dva decilitra zakuhane vode, ohla ene na 70 stupnjeva celzijevih, ostavitmo da odstoji izme u dvije i pet minuta, procijedimo i pijemo nezasla en jer u suprotnom nema toliku ljekovitu mo . Zeleni aj stanovnik je i brojnih ajnih mješavina sa svih strana svijeta koje možete na i u svom oko aju, od onih iz srca Afrike, preko Indije i Japana pa sve do zemlje njegova ro enja, Kine. Zato ne ustru avajte se pobrinuti za svoju dnevnu dozu titanskog napitka koji uva zdravlje organizma od svih zala.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Nepravilna krvarenja Kao u ve ini slu ajeva potreban je kompletan ginekološki pregled da bi se ustanovila prava dijagnoza i dala prava terapija. Kod vas se radi vjerojatno o nepravilnom radu jajnika. Rad jajnika kontroliraju odre eni centri u mozgu, a na njih utje u mnogi vanjski faktori, a naj eš e stres a i razna emocionalna stanja. Jajnici su i endokrine žlijezde jer lu e svoje hormone, koji pak kontroliraju menstruacijski ciklus. Druge endokrine žlijezde utje u isto na rad jajnika a posebno štitna žlijezda. Kod vas u nepravilnim ciklusima vjerojatno je bilo problema s ovulacijom,tj. ili je nije u tom ciklusu bilo,ili je došla preslabo ili prekasno. Posljedica toga je potpuni nedostatak žutog tijela ili slabost žutog tijela. Znamo da žuto tijelo lu i hormon progesteron koji ima važnu zada u u drugoj fazi menstruacijskog ciklusa, nakon ovulacije. Sluznica maternice koja je pod utjecajem hormona jajnika-estrogena zadebljana,ostaje zadebljana i tvrda, jer nedostaje progeste-

ron koji ju nešto snizi i smekša i tako priprema za trudno u ili za normalnu menstruaciju. Takva tvrda i zadebljana ne može se pravovremeno odbaciti kao normalna menstruacija, pa menstruacija izostane. Nakon dužeg ili kra eg vremena ipak se odbacuje jer po inje odumirati,nekrotizirati, no to nije više normalna menstruacija nego patološko krvarenje. Takva krvarenja mogu biti vrlo neugodna i duga, ponekad je potrebno u initi kiretažu„ iš enje“ da bi se krvarenje zaustavilo. Mogu a je i hormonska terapija tzv.hormonska kiretaža. Sve te opisane smetnje mogu se ponavljati pa je potrebno uvesti preventivnu, hormonsku terapiju. Oblik i dužina takvih terapija ovisi o želji i potrebi svake pacijentice, pa je prema tome razli ita. Potreban je i iscrpan razgovor s pacijenticom, kako bi razumjela što joj se doga a i kako bi pravilno uzimala propisanu terapiju. Ukoliko se nepravilna krvarenja ne lije e može do i do teške anemije-slabokrvnosti.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u me imurskoj županiji u 2013. proizvo a 1 Kia 2 Volkswagen 3 Hyundai 4 Škoda 5 Opel 6 Renault 7 Seat 8 Honda 9 Peugeot 10 Chevrolet 11 Toyota 12 Dacia 13 Ford 14 Citroen 15 Mazda 16 Nissan 17 BMW 18 Audi 19 Mercedes 20 Fiat 21 Alfa Romeo 22 Land Rover 23 Lada 24 Mini 25 Mitsubishi 26 Suzuki 27 Volvo UKUPNO

koli ina 125 90 66 32 30 29 29 24 24 20 17 16 16 15 13 13 12 11 7 5 3 3 1 1 1 1 1 605

udio, % 20,66% 14,88% 10,91% 5,29% 4,96% 4,79% 4,79% 3,97% 3,97% 3,31% 2,81% 2,64% 2,64% 2,48% 2,15% 2,15% 1,98% 1,82% 1,16% 0,83% 0,50% 0,50% 0,17% 0,17% 0,17% 0,17% 0,17% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

18. siječnja 1919. je Londonu utemeljen Bentley Motors. 1931. Bentley postaje vlasništvo Rolls Roycea te od tada nastaje sli nst ovih automobila.

Peugeot 2008 uz etverogodišnje jamstvo, besplatni kasko i posebni uvjeti financiranja Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara pripremili su posebno atraktivnu ponudu za crossover 2008, u sklopu koje kupcima poklanjaju besplatno jednogodišnje kasko osiguranje i ukupno jamstvo u trajanju od 4 godine ili do 80.000 km. Besplatno kasko osiguranje i etverogodišnje jamstvo kupci ostvaruju bez obzira na na in pla anja. Prilikom kupnje vozila na kredit, dodatna pogodnost je fiksna kamatna stopa od 5,99%, a kod kupnje na leasing nudi se mogu nost pla anja pola kupoprodajne vrijednosti vozila odmah a pola nakon godinu dana i to sve uz 0% kamate. Iste pogodnosti kupci mogu ostvariti i za nabavku drugih Peugeot modela: novi 308, Partner Tepee i 508, kod kojeg ukupno jamstvo traje 4 godine ili do 100.000 km. Akcija traje do 31. sije nja 2014. godine.

Citroën prodajna akc “Reciklirajte i profitir Kupac jednog od navedenih modela marke Citroën, može tvrtki Citroën ustupiti na recikliranje i uništavanje svoje staro vozilo za koje e mu Citroën odobriti popust na novom vozilu u iznosu do 15.000 kn, ovisno o kojem se modelu radi. Dotrajala vozila e se reciklirati u suradnji s tvrtkom C.I.O.S., specijaliziranoj za zbrinjavanje otpada. Citroën e dio novca od otkupa starih vozila uložiti u pove anje sigurnosti na hrvatskim prometnicama, tako što e donirati odre eni broj reflektiraju ih svjetala (ma je o i) prvaši ima. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C-Elysée iznosi 15.000 kn, a u akciji je Citroën C-Elysée dostupan ve od 79.900 kn. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C3 Picasso iznosi 10.000 kn, a u akciji je Citroën C3 Picasso dostupan ve od 99.900 kn. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C3 iznosi do 6.000 kn, a u akciji je Citroën C3 dostupan ve od 69.900 kn. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C4 iznosi do 5.000 kn, a u akciji je Citroën C4 dostupan ve od 94.900 kn. Cilj prodajne akcije Citroën „Reciklirajte i

Rekordna prodaja hibrida podigla tržišni udio Toyote u Europi Toyota Motor Europe (TME) je objavila rezultate prodaje u 2013. godini, koji iznose 847.540 Toyota i Lexus vozila, što je porast za 9.569 vozila u odnosu na 2012. godinu. Hibridni modeli obje marke nastavili su izvanrednu prodaju, s porastom od 43% u odnosu na 2012. godinu, podižu i tržišni udio Toyote na 4,7% u 2013. (+0,2% vs 2012.) Prodaja Toyota vozila pove ana je na 804.259 vozila, dok je prodaja Lexus vozila tijekom godine dosegla 43.281 vozila. Toyota je lider u proizvodnji i prodaji hibridnih vozila u Europi. Prodaja Toyota i Lexus hibridnih vozila u Europi u 2013. godini dostigla je rekord svih

Citroën organizira veliku akciju otkupa dotrajalih vozila svih marki. Ta vozila ne e biti vra ena u prodaju, ve e biti reciklirana. Time e se utjecati na pomla ivanje voznog parka u Hrvatskoj, na sigurnost u prometu i pozitivno djelovati na o uvanje okoliša, s obzirom na injenicu da nova vozila Citroën imaju iznimno nisku emisiju CO2. U prodajnoj akciji su novi Citroën C-Elysée, C3, C3 Picasso i C4. Akcija traje od 13. sije nja do 15. ožujka 2014. godine Profitirajte“ je ukloniti sa hrvatskih cesta odre en broj starih vozila koja e biti zamijenje-

bridni modeli. Proizvodnja hibridnih vozila za Toyotu u Europi udvostru ila se do rekordnih 116.383 vozila proizvedenih u pogonima u Francuskoj (Yaris Hybrid) i Velikoj Britaniji (Auris Hybrid i Auris Hybrid Touring Sports).

na novima. Otkupljuju se dotrajala vozila svih marki (bez obzira na to o kojem se starom vozi-

lu radi), njegovoj realnoj vrijednosti i stanju, bilo da su registrirana ili ne, za koja kupac novog vo-

Mazda pokrenula proizvodn proizvodnju u novoj tvornici u Meksiku Mazda Motor Corporation objavila je da je u utorak, 7. sije nja 2014. zapo ela s proizvodnjom u novoj tvornici u Meksiku. Tvornica, nazvana Mazda de Mexico Vehicle Ope-

vremena, u ukupnom iznosu od 156.863 vozila, što je 43% više u odnosu na prethodnu godinu. Hibridni modeli sada ine blizu petine ukupne prodaje Toyote u Europi. U zapadnoj Europi ( 1 ) 0,28% svih Toyota i Lexus prodanih vozila su hi-

17. sije nja 2014.

ra on (MMVO), izgra ena je u Salamanci u saveznoj državi Guanajuato, a prvi model koji sišao s proizvodne trake je Mazda3 sedan namijenjena tržištu SADa. Otkako je ušla na meksi ko

tržište 2005. godine, Mazda je ovdje prodala približno 180.000 vozila. Marka je vrlo cijenjena i u 2013. je zabilježila rekordnu pro-

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

cija rajte” B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU zila može dokazati (prometnom dozvolom) da je u njegovom vlasništvu najmanje 3 mjeseca. Vozila se „otkupljuju“ kod svih ovlaštenih distributera novih vozila Citroën u Hrvatskoj. Budu i da stari i neispravan vozni park predstavlja dodatnu opasnost za sve sudionike u prometu, ovom akcijom Citroën Hrvatska poti e

sigurnost u prometu, jer je novo i ispravno vozilo klju an imbenik sigurnosti svih sudionika u prometu; kako voza a, tako i pješaka, a prije svega djece. Partneri prodajne Citroën akcije „Reciklirajte i profitirajte“ su: C.I.O.S., Energetski institut Hrvoje Požar, Fakultet Prometnih znanosti te Hrvatski Autoklub (HAK).

AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Mazda3 uspješnija od o ekivanja Najnovija generacija Mazde3, najuspješnijeg Mazdinog modela posljednjih 10-ak godina, ini se da je ukuse i ape te hrvatskih kupaca pogodila 'u sridu'. Od kada je krajem listopada 2013. po ela prodaja, nova Mazda3 pronašla je više od 170 kupaca, s m da e mnogi od njih svoje automobile mora pri eka sve do svibnja. Visok interes i broj novih ugovora potakli su Mazda Motor Croa a da potraži dodatne koli ine nove Mazde3, no s obzirom na vrlo dobru prodaju u cijeloj Europi, mogu e je da e se rokovi isporuke i produži . Dobra prodaja Mazde3, uz i dalje vrlo dobar interes za Mazdom6 i Mazdom CX-5, koje u svojim segmen ma

dnju nju u

daju od 33.000 jedinica. Osim za tržište SAD, MMVO e proizvodi Mazde3 za ostala tržišta Sjeverne i Južne Amerike, kao i za

Europu. Nadalje, Mazda namjerava oja a proizvodni sustav u Meksiku te proširi proizvodnju i na model Mazda2.

tako er drže visoku 4., odnosno 5. poziciju, pomogle su Mazdi kao marki da u prosincu 2013. ostvari 79 registracija (uz 4,4% tržišnog udjela), što je gotovo e ri puta više nego u prosincu 2012., kada je u Hrvatskoj registrirana tek 21

Mazda. Zahvaljuju i pove anju prodaje u posljednjem kvartalu 2013., Mazda se uvrstila me u rijetke marke koje su u odnosu na 2012. pove ale i broj registriranih vozila (sa 622 na 670) i tržišni udio (sa 2,0 na 2,4%).

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. sije nja 2014.

U prodaji obnovljena Hyundai Elantra Hyundai Elantra stigla je ovih dana na hrvatsko trž iš te u svom obnovljenom, facelift izdanju. Osim atraktivnijeg dizajna, ova popularna obiteljska limuzina donosi i ostala poboljšanja. Nova Elantra je dimenzijama 20 mm duža od prethodnog modela te ukupna dužina sada iznosi 4.550 mm, dok je me uosovinski razmak ostao isti. Za 5 mm i 15 mm pove ani su prednji i stražnji odbojnik za stabilniji, uravnotežen izgled. Novodizajnirani prednji i stražnji odbojnik, prednja maska, svjetla za maglu i nova LED svjetla Elantri daju dinami an, hi-tech izgled, zadrž avaju i još uvijek elegantan, pro injen dizajn karakteristi an za ovaj model. Putni ka kabina redizajnirane Elantre i dalje nudi iznimnu prostranost i udobnost, uz bolje i kvalitetnije materijale. Slijedivši povratne informacije kupaca prethodne generacije, elementi i dizajn interijera izmijenjeni su

Nova “Cloud” rješenja iz Volva za potpunu povezivost Lansiranjem sustava Sensus Connect Volvo Car grupacija (Volvo automobili) predstavlja unaprije eni sistem zabave i navigacije. Volvo sada svojim kupcima nudi istinski umreženo iskustvo vožnje. Servisi temeljeni na „cloud“ rješenjima omogu avaju voza u da prona e i plati parking, otkrije nove restorane, uživa u omiljenoj glazbi i još mnogo toga. Desetine tisu a radijskih postaja mogu se slušati

u prethodno ugrijanom ili ohla enom automobilu, što omogu ava aktivacija preko mobilnog telefona. Navigacijski sustav nudi ne samo upute do odredišta, nego i uzbudljive Wikipedia informacije o podru ju kroz koje se prolazi, kao i informacije o raspoloživom parkirnom prostoru. Park&Pay je prva na svijetu integrirana tehnologija za pronalaženje i pla anje parkinga iz samog automobila. Aplikacija se te-

s ciljem poboljšane iskoristivosti, tako su primjerice podignuti središnji otvor za ventilaciju i naslon za ruku izme u voza evog i suvoza evog sjedala. Elantra facelift dostupna je s tri paketa opreme, iStart, iLike i iThink, a po etni paket nudi ABS, ESP, BAS, prednje zra ne jastuke, klima ure aj, radio CD MP3 sa šest zvu nika i komandama na upravlja u, putno ra unalo, središ nje zaklju avanje, središnji naslon za ruke, elektri no podešavanje prednjih i stražnjih stakala, elektri no podesive i grijane vanjske retrovizore i drugo. Obnovljena Elantra na naše tržište dolazi s benzinskim 1.6 MPi motorom snage 132 KS i okretnog momenta 158 Nm , a po etna cijena je 119.990 kn. Hy undai Elant ra globalno je osvojila niz nagrada , uklju uju i prestižni North American Car of the Year 2012, Južnoafri ki Car of the Year 2012 i Autobest 2012.

melji na car2infrastructure komunikaciji i pokazuje nove mogu nosti komunikacije automobila s okruženjem. Volvo je jedan od malobrojnih automobilskih proizvo a a koji strateški investiraju i sudjeluju u razvoju „cloud“ tehnologija. Sve u svemu, Sensus Connect je tu da voza u ponudi sve što mu treba i kada treba, odnosno da voza ima olakša život i ponudi maksimalno ugodnu vožnju bez kompromisa po pitanju sigurnosti i udobnosti. Osvježeni Sensus Connect sustav bit e dostupan u svim novim Volvo modelima od svibnja 2014. godine. Vlasnici koji u svojim automobilima ve posjeduju Sensus Connect mo i e osvježiti svoj sustav.

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Toyota predstavlja FT-1 Toyota je u Detroitu predstavila prvu studiju coupe modela koji nagovještava smjer dizajniranja budu ih sportskih automobila iz Toyote. FT-1 je sportski coupe dizajniran kao studija, koja predstavlja što se sve može ostvariti ukoliko bi dizajn sportskih automobile pratio želje kupaca željnih iznimnog uzbu enja. Dizajniran je u timu Calty Design Research, Inc. što je Toyotin dizajnerski centar u SAD. Calty team je kanalizirao svoju strast za sportskim automobilima u vozilo s Toyotinim naslje em u sportskog 2000GT, predstavljenog 1967.godine. FT-1 veliki je uspjeh Calty teama, u dizajniranju ultimativnog

upravljanje, te iskusi uzbu enje vožnje. Nizak položaj sjedenja i upravlja preuzet iz formule, naglašavaju užitak te povezuju voza a sa sportskim FT-1. Kako bi se osigurala dobra vidljivost u zavojima, stupovi su smje-

šteni daleko, a tako er je olakšano upravljanje i pregled instrumenata i monitora pozicioniranih iza upravlja a, minimiziraju i pokrete i poglede voza a prilikom vožnje.

težine, uz stražnji pogon te optimalnu aerodinami nost. U FT-1 ostvaren je klasi an sportski ‘styling’ kroz liniju komandne plo e. Prednja i bo na stakla direktno su precrtana sa dizajna originalne 2000GT. Interijer FT-1 kreiran je tako da se voza fokusira na sportskog vozila, a team je prošle godine proslavio svoj 40. ro endan. Izvana FT-1 odiše snagom trka eg vozila, naglašene zaobljene linije dodatno privla e pozornost i nagovještavaju iznimne performanse ostvarene idealnom distribucijom

PSA Peugeot Citroën prodao 50.000 hibridnih dizelskih vozila u Europi PSA Peugeot Citroën danas je europski broj 2 po prodaji hibridnih automobila u Europi, s više od 50.000 hibridnih dizelskih vozila prodanih od njihovog lansiranja. Hibridna dizelska tehnologija „HYbrid4“, po prvi put predstavljena po etkom 2012. godine, ugra uje se u Peugeot 3008, 508 RXH i Citroën DS5 HYbrid4. U Europi, jedan od tri Citroëna DS5 i jedan od pet Peugeot 3008 danas se prodaju s hibridnim dizelskim pogonom. Tehnologija HYbrid4 kombinira dizelski 2.0 HDi motor od 163 KS sprijeda i elektri ni

motor od 37 KS straga. Zahvaljuju i tom originalnom spoju, ovi hibridi nude dinami ne performanse (200 KS, pogon na sva e ri kota a, gradsku vožnju u potpuno elektri nom na inu rada i funkciju boost prilikom ubrzanja). HYbrid4 tako er omogu ava i vrlo nisku razinu emisije štetnih plinova i potrošnju za 35% nižu od potrošnje dizelskog motora iste snage. Tehnologija HYbrid4 grupacije PSA Peugeot Citroën zna i i: 300 predanih patenata, 1.500 tehni ara i inženjera koji su radili na njenom razvoju te inves ciju od 500 milijuna eura.

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

3D pisa i – kreatori naše mašte, izvori zdravlja... Ono što ste oduvijek željeli sada možete i ostvariti - kreirati i ispisati vlastite 3D proizvode! 3D ili trodimenzionalno printanje na in je brze izrade izi kih predmeta u prostoru i sa sobom donosi još neslu ene mogu nosti. Trodimenzionalni ispis, a naro ito ispis u boji daje inženjerima razvoja i dizajnerima mogu nost jasnog uvida u tok postupka dizajniranja, mogu nost isticanja raznih parametara, mogu nost lakog i ranog uo avanja mogu ih grešaka i njihovog brzog i e ikasnog ispravljanja. Koriste i se ovim mogu nostima 3D-printera, znatno se skra uje vrijeme izrade i pove ava razina kvaliteta modela i prototipa. Danas gotovo da nema podru ja primjene 3Dprintera: arhitektura, dizajn, informatika, edukacija, autoindustrija, aeronautika, metalurgija, modelarstvo, medicina, bio-modeliranje, prehrambena ind., turizam (suveniri) i dr. Isprintati se, naime, može gotovo sve - od dijelova za automobil ili bicikla, igra ki, slatkiša do umjetnih ljudskih organa, zubnih proteza i zglobova. Sve to mogu e je u initi ve danas, iako složeni biološki procesi još moraju do ekati završetak medicinskih ispitivanja koja primjenu biopisa a u praksi zasad odga aju na neodre eno razdoblje u budu nosti. Gotovo sve ostalo mogu e je ve danas. Naravno, svako podru je koristi poseban pisa . Veliki modeli

Ono što ste oduvijek željeli sada možete i ostvariti - kreirati i ispisati vlastite 3D proizvode! Izradite makete, uzorke i druge vlastite kreacije najjeftinijim 3D printerom u svojoj klasi!

traže velike pisa e strojeve, a njihova cijena ih još ini ozbiljnom poslovnom investicijom. Na in rada. 3D-pisa i su sistemi s numeri kim upravljanjem u tri osi: x, y i z. Prvo, naravno, treba imati ra unalo na kojemu je program za detaljno trodimenzionalno projektiranje. Sistemski softver najprije pretvara 3D CAD nacrt u popre ne presjeke, odnosno tanke slojeve debljine 0,01–0,5 mm, što se bira ovisno o preciznosti koja se želi posti i. Nakon toga se predmet (model) izra uje na taj na in da se u radnom prostoru u programiranim tankim slojevima nanosi specijalni prah, mikronski sitni materijal - plastike ili metalne prašine i u vrš uje vezivnim sredstvom koje se nanosi (ispisuje) na prah (sli no kao ink-jet pisa ). Kada je posao gotov, u spremniku umjesto papira s tekstom eka vas novo posu e, nova igra ka za dijete i sl. Takav ispis može biti monokromatski ili u boji. Odabirom vrste praha i punjenjem modela razli itim komponentama (u vr-

š iva ima) korisnici mogu kreirati predmete razli itih svojstava ovisno o tehni kim zahtjevima koje model treba zadovoljiti ( vrsto a, elasti nost, temperaturna izdržljivost i sl.) Postoje pisa i koji slojeve ispisuju kapljicama rastopljene plastike, a proces je nazvan termoplasti no ekstrudiranje. Rastaljene kapljice plastike dobivenu neposrednim taljenjem u ekstruderu, formiraju sloj po sloj objekta koji se ispisuje stvrdnjavaju i se pomo u usmjerenog ventilatora. U prehrambenoj industriji pisa i imaju spremnik npr. s teku om okoladom ili tijestom koje polako istiskuju van. S vremenom e 3D pisa i postati sve brži, precizniji i jeftiniji, a time i pristupa niji za široke mase. To je podru je koje e se tek tehni ki razviti i u pitanju je koja godina kada emo si u ku i mo i isprintati predmete koji e nam u tom trenutku biti neophodni – od a kalice, torte pa do “štozdenfera“ za automobil. A/D ELECTRONIC.

5.497,00 kn za predra unsko i gotovinsko pla anje

5.975,00 kn za karti no i odgo eno pla anje

DIMENZIJE: Širina

50 cm

Dubina

42 cm

Visina

62 cm

Težina

9 kg

S ovim 3D pisa em koji je lak za korištenje svatko može izraziti svoju kreativnost i pretvoriti ideje u stvarnost (npr. igra ke, šalice, makete, probni uzorci, uzorci za kalupe...). Ovim 3D pisa em mogu e je izraditi objekte veli ine 20 x 20 x 20 cm za što se koristi 3 mm plasti na ABS ili PLA nit. Kompatibilan sa svim slobodnim RepRap softver-om i firmware-om te je brz i precizan. K8200 isporu uje se u KIT izvedbi (za sastavljanje), a izra en je od aluminijskih profila te ga je lako sastaviti. Prednost alu. strukture je u jednostavnosti sastavljanja i raznolikim mogu nostima proširenja. Isporuka sa grijanim postoljem. Tehni ki podaci i osobine: Linearni kugli ni ležaj: 8 i 10mm Tehnologija: FFF (Fused Filament Fabrication) za PLA (Polylactic Acid) i ABS (Acrylonitrile Butadiene Styrene) Opskrba energijom: 12 V / 3 A max. FTDI USB 2.0 serijski Dimenzije ispisnog objekta: 20 x 20 x 20 cm Prosje na brzina ispisa: 120 mm/s Maksimalna brzina ispisa: 150 do 300 mm/s ( Ovisi o predmetu kojeg želite ispisati) Izlazna mlaznica: 0.5 mm Termi ki senzor : NTC 100K

Ekstrudirani aluminijski profili: 27.5mm širine Pokret: 4 NEMA 17 kora ni motori Nom. mehani ka rezolucija: X i Y: 0.015 mm (najmanji pokret u X i Y smjeru) Z: 0.781 m ( najmanji pokret u Z-smjeru) Nominalna rezolucija ispisa: Zid (X,Y): 0.5 mm Sloj (Z) : 0.20 - 0.25 mm Software: Repetier Version 0.84 i više www.repetier.com Isporuka sa: PLA – uzorkom, crna, 5m www.k8200.eu

Dostupno u više boja: 1 kolut =1 kg (114-120 m)

Crna ABS

Bijela ABS

Crna PLA

Bijela PLA

Crvena PLA Naran a PLA Plava PLA Transp. PLA Rozna PLA Zelena PLA

Plasti ne niti - kolut: ABS = 206,10 kn - avans / 229,00 kn - odgoda;

Žuta PLA

PLA = 224,10 kn - avans / 249,00 kn - odgoda

Sve cijene su s uklju enim porezom. 3D pisa je KIT verzija (za sastavljanje). Besplatna dostava za Hrvatsku. ___________________________________________________________________________________________________

d.o.o., Uska 1, 40000 akovec, tel: 040 396 606, fax: 040 396 607, prodaja@ad-electronic.hr, www.k8200.eu

TRENDOVI U SVIJETU IGRA AKA

Retro, techno i mini igra ke Spremni za Olimpijske igre u So iju? Bliži se 7. velja e, dan kada e zapo eti 22. Zimska olimpijada 2014. Doma in, So i u Rusiji, ugostit e više od 2.800 natjecatelja iz više od 80 zemalja, te oko 12 tisu a predstavnika medija. Tijekom Igara na programu e biti sedam zimskih sportova iz petnaest sportskih grana. Sve što vas zanima o biatlonu, curlingu, hokeju na ledu, sanjkanju, klizanju, skijanju... mo i ete pratiti i na

portalu www.sochi.com, gdje možete pratiti aktualne vijesti, upoznati se s maskotama (polarni medvjed, zec i snježni leopard), prosurfati o zanimljivostima s Olimpijade... Prema nekim predvi anjima, organizacija Zimskih igara u So iju mogla bi nadmašiti i Kineze u organizaciji Olimpijskih igara koje su održane u Pekingu. Bijeli cirkus potrajat e sve do 23. velja e.

Sajam igra aka Spielwarenmesse je vode i svjetski sajam industrije igra aka. Ove e se godine održati od 29. sije nja do 3. velja e u njema kom Nürnbergu.Ve uo i ovogodišnjeg sajma javnosti su predstavljena opsežna istraživanja i opis igra aka koje e uskoro preplaviti tržišta i pojaviti se u našim domovima. Prije svega se isti e povratak igra aka našeg djetinjstva.Te se igra ke povezuju s dobrim osje ajima i pozitivnom nostalgijom.Tijekom 2014. godine, upravo e igra ke našeg djetinjstva doživjet svoj veliki povratak i procvat bilo u svom orginalnom obliku ili modernizirane, ali u retro dizajnu.

Tako e se na policama na i hula-hop, koturaljke, krede, užad za skakanje i auti i na navijanje. Potom slijede TechToys ili tehno igra ke. Digitalni svijet donijet e uzbudljive kombinacije igra aka koje esto nisu samo za djecu. Sajam igra aka spreman je i za igra ke koje djecu spemaju za život. U ovu vrstu igra aka spadaju setovi za vrtlarstvo, šivanje, razne umjetnosti, upoznavanje sa zanimanjima i sli no. Trendovi preporu uju i grupe igra aka koje e biti predstavljene u svojim minijaturnim izdanjima. Koju god vrstu igra aka roditelji izaberu, ne e pogriješiti. I neka zajedno s djecom uživaju u igranju.

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 17.01.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:25 22:40 23:00 01:15 02:15

Videostranice Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino Boži ni koncert u Draškovcu Ju er, danas, sutra Veliko pltno Baš na (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

PETAK, 17.01.

06:38 06:40 06:50 07:15 07:30 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Moja Istra 12:40 Putem EU fondova 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 U svjetlu vjere 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:20 Zajedno 21:50 Dokumentarni program 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 18.01.

NEDJELJA, 19.01.

08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:00 Katoli ka duhovna obnova (r) 13:15 Boži ni koncert u Draškovcu (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report

08:00 Dje ja TV 11:15 Me imurski obi aji (r) 12:05 Baš na (r) 12:45 Zagrljaj ljepote (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r)

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:00 22:20 23:00

Obzori Veliko platno Ju er, danas, sutra Dom 2 (r) Baš na (r) VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a Me imurski obi aji Ju er, danas, sutra Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SUBOTA, 18.01.

16:00 Hrana i vino 17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 20.01.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

NEDJELJA, 19.01.

PONEDJELJAK, 20.01.

07:58 08:00 08:25 08:30 08:45

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja 20. susre hrvatskih folklornih ansambala, 4. dio (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Popevke i š kleci (R) 17:25 Shi 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:25 Kajkavci (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 TV Oblo ec (R) 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:30 20. susre hrvatskih folklornih ansambala, 4. dio (R) 15:15 Dokumentarni program 16:15 Popevke i š kleci (R)

19:00 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Zagorje je jedno 20:30 S koncertnih pozornica 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:30 Zagorje je jedno (R) 18:00 S koncertnih pozornica 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi 21:00 Ve er uz lm 22:45 VTV Tjednik (R) 23:05 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

06:33 Najava programa 06:35 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:05 TV prodaja 07:20 Popevke i š kleci (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 21.01. 07:58 08:00 09:00 09:30

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 23:00

02:15 03:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

(r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Igrani lm Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 21.01. 06:28 06:30 06:55 07:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije Gerama 07:02 Iz fundusa galerije Gerama 07:05 TV prodaja 07:20 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV PRODAJA 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (r) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dom 2 (R) 14:00 Putem EU fondova 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Zagorje je jedno (R) 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 22.01.

07:58 Danas pogledajte 08:00 Dje ji program

09:00 09:30 10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:25 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Dom 2 G.E.T.Report (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 22.01. 06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Me imurski narodni obi aji (R) 12:15 Boži ni koncert u Podbrestu (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Global 3000 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokuteka 21:00 Manjinski mozaik 21:40 Otvoreno nebo 22:10 Iz fundusa galerije Gerama (R) 22:13 Iz fundusa galerije Gerama (R) 22:15 Putem EU fondova (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 23.01.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

Videostranice Hrrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 23.01.

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Tv prodaja 12:00 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala 13:00 24 sata vijestI 13:15 TV prodaja 13:30 Fenomen Bruno Groning, 3. dio 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Glazbeni izazov 21:00 VTV Dnevnik 21:25 Vremenska prognoza 21:26 Mali oglasi 21:30 TV Aukcija 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

KONCERT ZA VALENTINOVO, U PETAK 14. VELJA E, GRADITELJSKA DVORANA, 20 SATI

akovec e se pretvoriti u Grad zaljubljenih

Na Dan zaljubljenih, 14. velja e, akovec se pretvara u Grad zaljubljenih, a najljepšu to ku na i taj dan za sve one koji vole, šire pozitivne emocije i nježnost podarit e a tko drugi nego glazbenik ije pjesme govore upravo o ljubavi i potrebi da volimo i budemo voljeni. Naravno, ri-

je je o Tonyju Cetinskom, koji je za ovogodišnje Valentinovo od svih mjesta odabrao upravo akovec kao grad u kojem e sve zaljubljene odvesti na arobno glazbeno putovanje prepuno ljubavnih vibracija. Tony e zajedno s vrhunskom glazbenom postavom i produkcijom usre iti sve

one koji odlu e Valentinovo provesti s najdražima u romanti noj atmosferi dvorane Graditeljske škole akovec, upotpunjenoj ljubavnim pjesmama na samo Valentinovo, u petak 14. velja e, od 20 sati. Ulaznice se od srijede 8. sije nja nalaze u prodaji za parter/tribine po 80 kuna,

a VIP 150 kuna na sljede im prodajnim mjestima: akovec (Caffe bar Arcus, Caffe bar Paladin, Caffe bar Lap), Prelog (Caffe bar Forum), Mursko Središ e (Pizzeria Vuri), Palovec (Domino bar), Varaždin (Bar ly, Caffe bar RockArt), Ludbreg (Caffe bar Jura) i Sustav Eventim.

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 do 23 sata

Nedjeljom nave er eka se Fio show! U me imurske obitelji nedjeljom nave er dolazi u goste vedra i nasmijana ekipa Fio showa. Kao i uvijek, i proteklu nedjelju u emisiji je bilo ludo i nezaboravno uz nastup velikogori ke grupe “Viking”, koja djeluje više od dvadeset godina i u svom ne-

izmijenjenom sastavu nastupa diljem Hrvatske, ali i rado gostuje u inozemstvu. Gledateljstvo je moglo uživati u zanimljivim džinglovima, najavama, spotovima i humoristi nim ske evima uz provjerenu voditeljsku ekipu: Petru, Ivana i Martina.

FORMULA 13 1 Say Something A GREAT BIG WORLD FT. CHRISTINA AGUILERA 2 Losing Sleep JOHN NEWMAN 3 I’d Rather Be High DAVID BOWIE 4 Team LORDE 5 Temple KINGS OF LEON 6 Bullet FRANZ FERDINAND 7 Afterlife ARCADE FIRE 8 Instant Crush DAFT PUNK FT. JULIAN CASABLANCAS 9 Ordinary Love U2 10 Perfume BRITNEY SPEARS 11 Beautiful War KINGS OF LEON 12 High Hopes BRUCE SPRINGSTEEN 13 I Know TOM ODELL 14 Who You Love JOHN MAYER FT. KATY PERRY 15 I Hope REBECCA FERGUSON

Top Hit List 1 NENO BELAN - An ela an ele

TOP LISTA DOMA IH

2 MEJAŠI - 5-6 piva 3 JELENA ROZGA - Cirkus 4 TONY CETINSKI - Zar malo to je 5 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 6 PSIHOMODO POP - Donna 7 PARNI VALJAK - Tanki živci 8 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 9 SEVERINA - Hurem 10 NOLA - Nikad 11 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto 12 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 13 LETE I ODRED - Volim te još 14 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 15 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

17. sije nja 2014.

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

PU KA KOBASICA kg

FRESKA

JAG.-BRE SK VOCE-BR ./ŠUM. USNICA

4X125 G

6,99 OMEKŠIVA RUBLJA ORNEL 2l 19,99

SKY ORANGE 2L

HARMONY sp

PIR

ZUBNA PASTA KALODONT 75 ml

9,99

PURE I PARIZER 500G

6,99

TOALETNI PA

10/1 3-sl

29,99

NARAN A 1 kg

4,99

ecial

8,99

DETERGENT ZA PRANJE R U ARIEL 2 kg BLJA

29,99

8,99 9 OKOLADA 5,9 DORINA FULL COLL 80 G

sport@mnovine.hr

ŠAH

KARATE

U AKOVE KOJ gradskoj vije nici prijam za državne prvake iz Mihovljana

Šahovski savez Me imurja napokon dobiva svoje prostore Gradona elnik Stjepan Kova ju er je ( etvrtak) u akove koj gradskoj vije nici priredio prijam za trenera i kadete šahovskog kluba “Sloboda” iz Mihovljana, koji su osvojili prvo mjesto u inalu kadetske lige Hrvatske za 2013. godinu u muškoj konkurenciji, te juniora Juricu Srbiša koji je novi prvak države do 19 godina. - Ovaj uspjeh, istaknuo je Kova , de initivno je zavrijedio da ih se primi i nagradi, ali da im se isto tako da podrška u njihovom daljnjem radu. To je zapravo ono što smo uvijek naglašavali, da emo pratiti mlade uspješne sportaše, one koji ostvaruju ovakve zavidne rezultate i iza toga e Grad stajati u svakom pogledu. Nedavno sam usporedio, nastavlja Kova , nogomet upravo sa šahom, pa mogu slobodno sada re i i otkriti to da emo uskoro predati Šahovskom savezu Me-

PRVENSTVO sjeverozapadne Hrvatske

Karatistima Globusa 21 medalja na prvenstvu regije

imurja adekvatne prostorije koje oni sasvim sigurno zaslužuju i koje e oni dijeliti sa šahovskim klubom akovec. Rije je o dosadašnjim prostorijama Škole nogometa Me imurje akovec, koja seli na stadion ‘Mladost’. Kada pak je rije o velikom uspjehu mladih mihovljanskih šahista, dugogodišnji predsjednik kluba Franjo Jan iki kaže da su jednostavno znali s obzirom na svoju kvalitetu da e

ove godine osvojiti pehar, tajno i priželjkivali prvo mjesto, ali se jednostavno nisu to naglas usudili re i , da ne bi , kako se to u Me imurju kaže, “pocoprali”. - Bilo je dobro i to što naše de ke na samom natjecanju nitko nije doživljavao kao prijetnju, do po etka natjecanja. No, kad je prvenstvo krenulo, a s njime i naše pobjede iz kola u kolo i pobjeda protiv favoriziranog Zagreba, bilo je jasno da emo

Šahovski kup Me imurja Šahovski savez Me imurske županije organizira i provodi kup natjecanje za 2014. godinu. Kup natjecanje Me imurske županije za 2014. godinu igrat e se tijekom mjeseca velja e i ožujka prema sljede em rasporedu:

1. kolo 8. velja e, 2. kolo 15. velja e, 3. kolo 22. velja e, 4. kolo, 01. ožujka, 5. kolo, 8. ožujka 6. kolo,15. ožujka. Natjecanje e se održati u prostorima restorana trgova kog centra “KTC” u akovcu. Me evi pojedinih kola

igrat e se subotom s po etkom u 14.30 sati. Osnovni sastav predaje se povjereniku natjecanja na utvr enom obrascu. Krajnji rok predaje osnovnih sastava je do srijede, 29. sije nja 2014. godine, i to poštom ili putem ema-

ostvariti vrhunski rezultat. Ovaj uspjeh je nešto veliko za jedan mali Mihovljan me u velikim klubovima, koji kao pomo koriste velemajstore i vrhunsku tehnologiju. Moramo naravno spomenuti i to da su ovaj veliki uspjeh ostvarili na prvoj plo i Bruno Makovec, na drugoj plo i Juraj Toplak, na tre oj Matija Jan iki i na etvrtoj David Škrobar. (so, foto: aj) ila, uz obavezni dokaz o uplati kotizacije. Sudionici natjecanja Me imurske županije za 2014. godinu moraju prilikom prijave ekipa uplatiti upisninu u iznosu od 300 kn po ekipi. Klub koji prijavljuje drugu ekipu pla a kotizaciju u iznosu od 200 kuna za tu ekipu, a u slu aju da klub nastupa s tri ekipe, tre a ekipa ne pla a kotizaciju.

U nedjelju 12. sije nja u Ivancu je održano Prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske u karateu. Na prvenstvu regije nastupilo je 16 klubova s 234 natjecatelja iz Me imurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivni ko-križeva ke, Bjelovarsko-bilogorske i Viroviti ko-podravske županije. Na turniru su nastupili i mladi karatisti Globusa iz akovca te Karate centra Nedeliš e i u pojedina noj i ekipnoj konkurenciji ukupno osvojili 21 medalju. 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Tea-Lena Špoljari – ml. u enice borbe -28 kg, Teo Ke keš – u enici borbe -42 kg, Sluki Josip – u enici borbe -38 kg, Kate ekipno Globus (Noa Jambrovi , Josip Sluki , Nikola Topli anec) –ml. u enici kate ekipno, Kate ekipno Globus 1 (Filip Balent, Teo Ke keš, Kristian Topli anec) – u enici kate ekipno, borbe ekipno Globus 1 (Filip Balent, Teo Ke keš, Kristian Topli anec) – u enici borbe ekipno. 2. mjesto i srebrnu medalju osvojili su: Tea-Lena Špoljari – ml. u enice kate, Filip Balent – u enici borbe -30 kg, Kate ekipno Globus 2 (Nino urin, Adrian Fajfar, Ro-

ko Štoki ) – u enici kate ekipno, Borbe ekipno Globus (Ana Ciglari , Mateja Rumplin, Izabela Špoljari , Elena Ke keš) – kadetkinje borbe ekipno. 3. mjesto i bron anu medalju osvojili su: Sabina Petkovi – u enice kate i u enice borbe -40 kg, Noa Jambrovi – ml. u enici kate, Nikola Topli anec – ml. u enici borbe -26 kg, Kristian Topli anec – u enici kate i u enici borbe -34 kg, Filip Balent – u enici kate, Lovro Farkaš – ml. u enici borbe -34 kg, Lovro Balent – u enici borbe +46 kg, Elena Ke keš – ml. kadetkinje borbe -45 kg, Borbe ekipno Globus 2 (Lovro Balent, Nino urin, Josip Sluki , Lovro Farkaš) – u enici borbe ekipno. Posebno treba istaknuti ekipne kategorije u kojima su u borbama ekipe u enika osvojile zlatnu i bron anu medalju, te kadetkinje koje su osvojile srebrnu medalju. Velik uspjeh mladi karatisti napravili su i u kategoriji ekipnih kata, gdje su osvojili zlatnu medalju kod mla ih u enika te zlatnu i srebrnu medalju u kategoriji u enika.Natjecatelje su vodili treneri Dejan Sluki i Mladen Vizinger.

KUGLANJE POJEDINA NO prvenstvo regije

akov anin Matija Vikert srebrni U Koprivnici i Varaždinu održano je pojedina no prvenstvo regije sjever u kuglanju za juniore U23. Naš najbolji predstavnik Matija Vikert iz Željezni ara akovec bio je drugi i tim se rezultatom plasirao na Državno prvenstvo. On je prvi dan srušio 505 unje-

va, a drugi589, što je bio i najbolji varaždinski rezultat. S 1094 unjeva zaostao je tek dva unja za pobjednikom Dinkom Kasumovi em iz Novske. Osim plasmana na Državno prvenstvo, junior Matija e idu i tjedan nastupati i na Državnom prvenstvu mla-

ih juniora u Zapreši u zajedno s još trojicom klupskih suigra a. Denis Košak bio je 8. s 1073 unja, a Luka Štrukelj 15. s 1035 unjeva. Nikola Turk je prvi dan srušio 430 unjeva, a drugi dan u Varaždinu nije nastupio zbog ozljede koljena.

TENIS DVORANSKI ZAGI KUP DO 12 GODINA

Antonia Ruži pobjednica U Zagrebu je u dvorani na Zagreba kom velesajmu u organizaciji TK-a “Zagi” održan dvoranski turnir za dje ake i djevoj ice do 12 godina, na kojem je nastupila nekolicina igra a TK-a “Franjo Pun ec”. Odli an rezultat ostvarile su dvije ponajbolje igra ice kluba, plasiravši se u inale turnira. Antonia Ruži bila je postavljena za prvu nositeljicu na turniru. Po-

bjedama protiv Mihaele Ban (TK Victoria) 75 61, Daniele Hun ak (TK Kastav) 61 62 i Elene Gunja a (TK Ponikve) 60 62 plasirala se u inale turnira, gdje je bila bolja od klupske suigra ice Nike Šari 75 61. Nika je do inala turnira stigla pobjedama protiv Lorene Pintar (TK Ponikve) 63 62, Matee Boderištanac (TK Brod) 62 62 i u polu inalu protiv Ite Habekovi (TK Chromos) 63 46 62.

Deset medalja za desetoro karatista Male Subotice Na prvenstvu SZ Hrvatske nastupilo je desetoro natjecatelja Karate kluba Mala Subotica i svi su ku i donijeli vrijedne medalje. Zlata su u svojim kategorijama osvojili: Filip Novak u kategoriji do 57 kilograma kadeta (vrijedan rezultat u sklopu priprema za Europsko prvenstvo u Lisabonu), Nika Žerjav pomela je protivnice u kategoriji mla ih u enica do 32 kilograma, Sara Novak je isto u inila u kategoriji u enica do 32 kilograma, Dominik Murkovi je slavio u u enicima do 30 kilograma i Mihael Sirc u u enicima do 46 kilograma. Srebra su osvojili: Maria

Murkovi u kategoriji mla ih kadetkinja do 50 kilograma, Nikola Jankaš u juniorima do 55 kilograma i Hugo Jur ec u u enicima do 46 kilograma. Bronce su osvojili: Nino Blagus u kategoriji u enika do 30 kilograma i Matija Megli u u enicima do 42 kilograma. Ovo natjecanje, kažu u klubu, bila je vrlo važna priprema u sklopu priprema za državno prvenstvo za u enike i mla e kadete, koje e se održati 8. i 9. ožujka u Nedeliš u. Natjecatelje su pratili Darko Novak, Filip Novak i Nikola Jankaš na tatamiju, a s tribina su ih podržavali njihovi roditelji.

17. sije nja 2014. ODBOJKA

KOŠARKA

FINALE kupa Me imurja u odbojci

TABLICA

A 2 LIGA SJEVER

Slavila ekipa Centrometala Poraz do poraza! Nakon dugog niza godina kona no je odigrano zanimljivo finale Kupa Me imurja u odbojci za seniore. Po prvi put su se sastale dvije ekipe Centrometala. Prva ekipa koja je trenutno etvrta u Hrvatskoj, te druga mom ad s puno bivših igra a re anskog prvoligaša željnih dokazati da još uvijek vrijede. Prva mom ad krenula je u standardnoj postavi, s time da je tehni ar bio David umjesto Gotala, ijim angažmanom u pripremnom periodu trener nije bio zadovoljan, a i Gotal se žalio na ozljedu. Na drugoj strani Palinkaš, Makarov, Marin Posavec, Novak, Kova i , Zdenko Kiri i Treska, ekipa koja bi još uvijek mogla igrati zna ajnu ulogu u hrvatskoj odbojci. Odmah se vidjelo da druga mom ad ulazi u susret s puno više žara. Odli no su se držali i bilo je poravnato do 11:11. Potom prva ekipa radi par uzastopnih poena. Nakon toga prednost raste do kona nih 25:18. U drugom setu u prvu ekipu ulazi Novak umjesto Kova a, druga ekipa igra u najja oj kombinaciji. Na prvom odmoru vodi prva ekipa, ali kao da o ekuju da se sve odradi samo od sebe.

To koristi druga ekipa i s puno žara u igri preuzima vodstvo koje pomalo raste. Prvotimci jako puno griješe i pred kraj seta druga mom ad ima ve veliku prednost. Nervoza kod prvotimaca kulminira kod 21:15 kad trener Kiri vadi iz igre prenervoznog Kurteša koji je imao velikih primjedbi na suca. Na kraju druga ekipa lagano poravnava s 25:19. U tre i set prva mom ad ulazi s maksimalno mladom postavom u kojoj je od starijih igra a bio samo kapetan Tomica Posavec. U igri su još juniori Novak i Kocijan, pa Vincek, i kovi , Petran i David. No oni ubrzo uspostavljaju kontrolu nad rezultatom i lagano osvajaju set s 25:18. U etvrtom setu ulaze Vabec i Kopa evi . Tu je starija

OKM CENTROMETAL – OKM CENTROMETAL II 3:1 (18, -19, 18,16) Dvorana NGC Aton, gledatelja 100 Suci : Vjeran Kiri ( re an), Dejan Bali (Nedeliš e) Centrometal : Ivan Kova , Antonio i kovi , Danijel Kopa evi , Marko David, Kristijan Gotal, Dražen Vincek, Mišo Petran, Ivan Novak, Karlo Kocijan, Tomica Posavec, Ivan Kurteš, Miroslav Vabec (trener Jadranko Kiri ) Centrometal II : Branko Juras, Siniša Novak, Sre ko Horvat, Zdenko Kiri , Josip Treska, Marko Ozmec, Aleksej Makarov, Marijan Palinkaš, Marin Posavec, Aleksandar Kova i

mom ad ve dosta potrošena, te set još lakše ide na stranu avorita s 25:16. Nakon susreta predsjednik Odbojkaškog saveza Me imurske županije Dragutin Novak podijelio je pehare mom adima. Valja napomenuti da je ovo jedanaesti uzastopni trijum Centrometala u Kupu Me imurja.

U ženskom finalu slavile Kaštelanke U Belici pak je odigrano finale me imurskog kupa za odbojkašice. U susretu dva naša drugoligaška kluba Kaštelanke iz Pribislavca bile su bolje od akovca 3:0. U susretu za 3. mjesto KOP akovec je bio bolji od Štrigove 3:2.

Krenuo je drugi dio natjecanja drugoligaškog sjevera, za naše klubove je krenuo vrlo loše. Izgleda da su tijekom blagdanske pauze igra i naša tri predstavnika u ligi radili samo na ja anju “prednjeg stabilizatora trupa” - popularno nazvanog “škemba”! Me imurje je gostovalo u Varaždinu kod Vindije i gubilo u sve 4 etvr ne sitnom razlikom, no na kraju 9 koševa viška za doma ina. Trio Me imurja Novak, Kraja i i Jambrovi što se realizacije e je na ovoj utakmici bio pomalo rezerviran (ili onemogu en dobrom obranom varaždinskih košarkaša). akovec je kod ku e još jednom neugodno iznenadio svoje navija e, izgubio je od direktnog suparnika pri dnu tablice - Ivan ice iz Ivanca. Još su solidno doma i košarkaši izgledali u prve tri etvr ne, no u posljednjoj dionici “kada se novci broje” - totalno su se

Radnik - Gra ar 62:96 Mladost ( ) - Koprivnica 106:72 Vindija - Me imurje 74:65 (22:18, 13:12, 17:16, 22:19) ME IMURJE: Novak 20, Lepen 4, Jambrovi 13, Pa an 7, Kraja i 17, Martinovi 4

akovec - Ivan ica 64:72 (20:17, 18:19, 16:15, 10:21) AKOVEC: Novak 2, Pusti 5, Ranteš 10, Valkaj 4, Kranj ec 15, Drk 5, Vehtersbah 6, Kolovrat 17

Rudar Cimper - Bjelovar 50: 97(11:19, 14:22, 14:25, 11:31) RUDAR CIMPER: Antolovi 4, Brodar 4, Per i 3, Radikovi 6, Bedi 13, Vinko 4, Dodlek 12, Mikolaj 4

nisu došle ak tri ekipe. To nije dobro za odbojku. Istina da smo mi ovime ostvarili peto mjesto, što je naš najbolji plasman do sada na juniorskim državnim prvenstvima, ali ne na na in kako smo željeli. Žao nam je jer smo sigurno mogli svladati ekipe koje su nedostajale. A ekipe s kojima smo igrali su objektivno starije, više i bolje te nisu slu ajno prvaci svojih regija. Sve te mom adi imaju po nekog igra a ekstra klase. Mi smo pružili dobru igru u svim segmentima osim u prijemu. Šteta da nismo osvojili barem poneki set jer smo imali prilike. Sam nastup na prvenstvu smatram vrlo korisnim jer je ovo jedinstvena prilika za skupljanje iskustva za budu nost. A i nagrada igra ima na dosadašnjem radu. Za Centrometal su nastupili Karlo Kocijan, Karlo Novak, Ivan Novak, Domagoj Košir, Antonio Juras, Antonio Stankovi , Vedran David, Vanja Marciuš, Ivan Kocijan i Luka Kregar. Poredak: 1. Mladost Marina Kaštela, 2. Mursa Osijek, 3. Mladost Zagreb, 4. Rovinj, 5. Centrometal.

1 1 4 4 4 4 6 8 9 9 10 12

23/+344 23/+242 0/+141 20/+141 20/+109 20/+77 18/-11 16/-72 15/-137 15/-168 14/-201 12/-465

pogubili. Na kraju su pogubili i bodove, pa im preostaje gr evita borba s križeva kim Radnikom, Koprivnicom i našim Rudarom i Cimperom za izbjegavanje krajnjeg dna tablice. Rudari su kod ku e pro v Bjelovara slabo kopali i izgubili su sa skoro 50 koševa razlike. Bojimo se samo kako e izgleda u idu em kolu na gostovanju kod najozbiljnijeg pretendenta na kvali kacije za Prvu ligu - Gra ara. Me imurje ima priliku u idu em kolu za popravak bodovnog salda kod ku e pro v ur eve ke Mlados , a akovec gostuje u Varaždinu. (bh)

Dobar otpor Nedeliš a

Utakmice u dvije dvorane

Derbi 10. kola najniže lige igrao se u Nedeliš u gdje je doma in pružio favoriziranoj Me imurje Globetki žestok otpor ne dozvoljavaju i pro vniku da se odlijepi na nedos žnu razliku. Cijelim jekom susreta puhali su favoritu za vrat, no nisu

Nedeliš e - Me imurje Globetka 58:68 (14:15, 14:16, 15:19, 15:18) NEDELIŠ E: Gospo i 18, Golik 13, Šegovi 12, Ganzer 2, Jaluši 7, POsedi 2, Petran 4 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 6, Vugrinec 14, Ostoja 14, Golubi A. 8, Leva i 3, Zaspan 13, Vuruši 8, Radek 2

Prelog - Mladost Ivanovec 72:66 (17:21, 13:19, 17:12, 25:14) PRELOG: Ciglar M. 3, Blažona 3, Kanižaj 10, Novosel 2, Poljak 1, Ciglar D. 16, Zrna 10, Poredoš 23, Šari 4 MLADOST IVANOVEC: Terek M. 7, Drk 17, Vehtersbah 17, Terek D. 21, Bjelobrak 4

Kotoriba - Gra ar II 69:78 (19:22, 10:15, 13:24, 27:17)

uspjeli napravi “break” i napravi iznena enje u vidu neo ekivane pobjede. Zanimljivo je bilo i u Donjem Kraljevcu gdje je doma a ekipa (Ivanovi zabio 35!) svladala Lepoglavu, te u Prelogu gdje je poraz doživjela Mladost Ivanovec. (bh)

TABLICA 1. Me imurje (G) 2. Mladost (I) 3. Dubrav an 4. Nedeliš e 5. Prelog 6. Lepoglava 7. Gra ar II 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

10 10 9 9 10 10 10 9 9

10 6 6 6 5 4 4 2 0

0 4 3 3 5 6 6 7 9

20/+204 16/+40 15/+43 15/+34 15/-19 14/+1 14/-32 11/-91 9/-180

Donji Kraljevec - Lepoglava 74:72 (19:19, 19:20, 16:19, 20:14) DONJI KRALJEVEC: Ivanovi J. 2, Ivanovi D. 35, Ruži 11, Švenda 16, Šte an 8

Gra ar II - Dubrav an 71:79 (17:23, 17:13, 19:21, 18:22) DUBRAV AN: Varga 29, Rai 17, Blažeka 14, Ribi 11, Štefi 8

KOŠARKAŠI Kotoribe organizirali turnir u beli

mora, a potom Rovinj opet servisima radi razliku za kona nih 25:17. Na isti na in završio je i tre i set 25:17. U drugom susretu u subotu ujutro protivnik je bio zagreba ka Mladost. Prvi set bilo je izjedna eno cijelo vrijeme. U završnici Mladost vodi 21:20, na kraju završava 25:21. U drugom setu opet raspad na prijemu i Mladost dobiva set sa 25:8. No nisu se Centrometalovci predali. U tre em setu su imali prednost od 19:14, Mladost je poravnala te u neizvjesnoj završnici dobila set sa 29:27. U tre em susretu u subotu popodne protivnik je bila Mladost Marina iz Kaštela. Prvi set Dalmatinci su bili bolji i dobili set 25:19. Drugi set sli no za 25:18. Puno bolje Centrometal je ušao u tre i set i vodio 15:7. Mladost je brzo poravnala, da bi Centrometal opet poveo tri razlike 19:16. No ipak se ušlo u neizvjesnu završnicu gdje Me imurci nisu iskoristili set loptu, te su poraženi 28:26. U zadnjem susretu u nedjelju ujutro bolja je bila osje ka Mursa. Po setovima je bilo 25:19, 25:20 i 25:14. Trener Aleksandar Kova i : - Definitivno nije dobro što

11 11 8 8 8 8 6 4 3 3 2 0

VINCEKOVO 2014.

Juniori Centrometala nastupili na državnom prvenstvu u odbojci, Bra a Adrian i Franjo Zvošec najbolje kartali koje se održalo u Rovinju Pravo nastupa juniori Centrometala stekli su osvajanjem drugog mjesta na regionalnom natjecanju. Bilo je pomalo to i iznena uju i plasman s obzirom na regija centar ima ak šest prvoligaša, a juniorska ekipa Centrometala u svom sastavu me u deset igra a ima etiri kadeta i dva mla a kadeta. Na državnom prvenstvu trebalo je nastupiti osam ekipa, iz svake regije po dvije. No nastup su otkazale ak tri mom adi, radi se o doprvacima svojih regija Slavonskom Brodu, Zadru i Rijeci. Tako je na završnom turniru nastupilo pet ekipa, etiri prvaka regija i Centrometal. Igralo se svaki sa svakim, a Centrometal je sva etiri susreta poražen 3:0. Prvo su u petak ujutro igrali s doma inom Rovinjom. Prvi set rezultat je bio izjedna en do 14:14. Igrali su me imurski mladi i odli no, no tada je potpuno zakazao prijem i doma in s 11 uzastopnih poena dobiva prvi set 25:14. Isto se nastavlja i drugi set kad Rovinj vodi 7:0. No pribrali su se Centrometalovci i uspjeli izjedna iti na 9:9. Bilo je egal do drugog tehni kog od-

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

C LIGA KSMŽ

KOTORIBA: Borovi 5, Zvošec A. 12, Zvošec F. 13, Ujlaki 5, Munka 13, Seli anec 11, Habuš 10

PETI NA DRŽAVNOM

Petar Zrinski - Podravac 89:91

1. Gra ar 2. Podravac 3. Bjelovar 4. Petar Zrinski 5. ME IMURJE 6. Vindija 7. Mladost( ) 8. Ivan ica 9. AKOVEC 10. Koprivnica 11. Radnik 12. RUDAR CIMPER

Košarkaški klub Kotoriba u subotu 4. sije nja organizirao je otvoreni turnir u igranju bele. Turniru se odazvalo 28 parova, a igralo se u prostorijama starog vr a. Najbolji igra i bele bili su lanovi KK-a Kotoriba, bra a Adrian i Franjo Zvošec. Drugo mjesto osvojili su Renato Markan i Dragu n Knez, tre i su bili Damir Horvat i Roberto Ujlaki,

dok su etvrto mjesto osvojili Nikola Balog i Marinko Horvat. Ve ovaj vikend košarkaši se vra aju na parket, u subotu od 17 sa igraju prvenstvenu utakmicu pro v Gra ara iz Ludbrega. Ovim putem pozivaju ljubitelje sporta da ih do u podržati u nastojanju da ostvare prvu pobjedu u 2014. godini. (A.Fuš)

Danas i sutra (petak, 17., i subota, 18. sije nja) igraju se utakmice veteranskog košarkaškog turnira Vincekovo 2014. za košarkaše starije od 45 godina. Nastup je potvrdilo osam muških i tri ženske ekipe, a igrat e se u dvije dvorane - u Štrigovi i dvorani Toplica Sv. Mar n. Utakmice se igraju od 14 sa u petak u Štrigovi, a od 15 u Toplicama. U subotu u obje dvorane se igra od 10 sa ujutro. Veterani Me imurja smješteni su u skupinu sa Zagrebom, Štajerskom i Ugljanom. (bh)

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Me imurje - Mladost( ), subota 18. sije nja u 17.30 sa , IOŠ akovec

C LIGA KSMŽ Nedeliš e - Kotoriba, petak 17. sije nja u 20.45 sa , Aton Me . Globetka - Prelog, subota 18. sije nja u 15.30 sa , IOŠ akovec Mladost Ivanovec-D. Kraljevec, nedjelja 19. sije nja u 16.30, IIOŠ akovec

JUNIORSKA LIGA D. Kraljevec - akovec, nedjelja 19. sije nja u 12.30, OŠ D. Kraljevec

KADETSKA LIGA Me imurje - Vindija, subota 18. sije nja u 13.30, IOŠ akovec Kotoriba - Gra ar, subota 18. sije nja u 17, OŠ Kotoriba D. Kraljevec - akovec, subota 18. sije nja u 12.30, OŠ D. Kraljevec

LIGA MLA IH KADETA D. Kraljevec - akovec I, subota 18. sije nja u 10.30, OŠ D. Kraljevec

TURNIR U-12 Donji Kraljevec s po etkom od 9 sa , sudjeluju Dubrav an, Kotoriba i Donji Kraljevec

ATLETIKA 3. AKOVE KA kros liga “Globetka 2014.”

Po etak nove sezone u subotu 25. sije nja Kros liga Globetka, koja e se u 2014. godini održati tre u sezonu za redom, zapo inje u subotu 25. sije nja u 14 sati, kada je na rasporedu prvo od ukupno osam kola. Liga e kao i u 2013. imati isti broj kola i bit e raspore ena u sli nim razmacima kroz cijelu godinu. Osim prvog i zadnjeg kola, koja e se održati subotom, od 2. do 7. kola tr at e se utorkom u popodnevnim satima.

Ovu godinu natjecanje na dvije duljine staze Za razliku od 2013. godine, natjecatelji e se mo i natjecati

na dvije duljine staze: na stazi od 7,8 km te na kra oj od 3,6 km. Pove an je i broj kategorija za podjelu nagrada pa e se poredak, osim postoje ih, bodovati i za juniorsku kategoriju, dok e seniorska biti podijeljena u dva dijela: za one starosti 20 - 29 godina te starije 30 - 39 godina. Startnina za sudjelovanje u ligi ostaje 50 kn, bez obzira na broj sudjelovanja, a upla uje se prilikom prvog nastupa. Svi sudionici po završetku lige dobivaju na poklon majicu, a najboljima e biti podijeljene medalje po kategorijama te pokali za ukupan poredak. Organizator lige Atletski klub

Me imurje u suradnji s pokroviteljem Gradom akovcom poziva sve zainteresirane gra ane, sportaše i rekreativce da se uklju e u ligu koja e im omogu iti kontinuirano tr anje u prirodi, na izmjerenoj i obilježenoj stazi, s preciznim mjerenjem vremena i vo enjem poretka za svako kolo. AK Me imurje stoji na raspolaganju svima koji se dodatno žele in ormirati o samoj stazi, a oni koji se za ligu žele pripremati kontinuirano prema posebnom trka kom programu, mogu se javiti na službenu email adresu kluba: akm@ck.t-com.hr ili br. mobitela 098/921-1479.

17. sije nja 2014.

ME IMURSKE SP NEVJEROJATNE TRI PRI E koliko su Me imurke talentirane za sport

Sportašice koje su prolile “krv, znoj i suze”, ali ne odustaju od svojih snova PIŠU: DEJAN ZRNA, SINIŠA OBADI Me imurski sport, osim gimnasti kog projekta GK “Marijan Zadravec Macan”, OK “Centrometal” i rezultata akove kih tenisa ica, uglavnom se posljednjih par godina sveo na “rekreaciju“, odnosno “rad i uspjeh mladih“. Iako je potrebno puno manje novca nego prije desetak godina za igranje u I. HNL ili Premier rukometnoj ligi, više nema jakih “igra a“ entuzijasta ni sponzora koji bi ponovno pokrenuli vrhunski sport, iako su klupski

budžeti za ta najviša natjecanja prepolovljeni. Zajednica sportskih udruga Me imurja, kao i lokalna samouprava, izdvajaju za sport, kako politi ari kažu, “u okviru svojih mogu nosti“, što je nedovoljno za neki ozbiljniji sportski projekt u Me imurju. Uostalom, kad bi i lokalna samouprava ulagala i koji milijun više, bez ozbiljnih ulaga a i sponzora takvi projekti ni ne mogu biti na dužu stazu, niti se može podržati trošenje novca poreznih obveznika na esto sumnjive “profesionalne“ sportaše. Jedino razumno ulaganje od strane lokalne samouprave u sport s obzirom

na iskustva iz prošlosti, koje se može podržati u ovo krizno vrijeme, jest ono koje se ulaže u klupske sportske škole, trenere, osnovne troškove natjecanja, održavanje sportskih objekata i sli no. Stoga uspjesi me imurskog sporta na državnom nivou uglavnom dolaze samo iz “malih sportova“, u kojima je ipak nešto manja konkurencija i lakše se uspijeva. Me utim, nakon osvajanja naslova državnih prvaka u mla im kategorijama, mnogi talentirani sportaši iz raznoraznih razloga i u tim sportovima ne nastavljaju uop e ili više nemaju uspješnu seni-

orsku karijeru. Ipak, usprkos svim ograni avaju im faktorima, koji su dodatno poja ani ekonomskom krizom posljednjih nekoliko godina ili pak možda upravo zbog toga, kao odgovor da kriza može donijeti novi izazov, ak tri me imurske sportašice koje su upisom na fakultet ili pak selidbom u “veliki grad“ nakon završetka srednje škole u rodnom kraju, odlaskom iz Me imurja, postale vrhunske sportašice i sanjaju svoj sportski san o najve im svjetskim sportskim izazovima. Donosimo pri u za svaku od naše tri sportske heroine, s nadom da e

svaka imati sretan kraj, to nije, da e im se ostvariti barem dio onoga što su zacrtale u svojoj sportskoj karijeri, koja bi mogla biti još uspješnija da imaju malo više podrške od svih onih koji su kod nas esto važniji, bolje i sigurnije pla eni od samih aktera na sportskim borilištima, na kojima tako ponosno predstavljaju Hrvatsku, ali i svoj kraj odakle dolaze – Me imurje. Na tom putu, sve tri: Maša Martinovi (karate), Daria Pletikapa (triatlon) i Mia Radoti (biciklizam) suo ene su s brojnim preprekama, ali ipak ne odustaju. Svaka im ast!

DARIA PLETIKAPA (triatlon)

akove ka studentica DIF-a danas je najsvestranija hrvatska sportašica Daria Pletikapa, 25-godišnja akov anka, jedna je od najperspektivnijih svjetskih triatlonki, u iji uspjeh, naravno, jer nije rije o nogometu, u Hrvatskoj malo tko ulaže i podupire. - Ro ena sam 27. velja e 1988. godine u akovcu. Završila sam Gimnaziju u akovcu te 2006. upisala Kineziološki fakultet u Zagrebu. U triatlonu sam aktivno od rujna 2007. te sam do danas osvojila ukupno 17 naslova državne prvakinje. Tri sam godine za redom (2010., 2011., 2012.) proglašena za najbolju studenticu - sportašicu na Kineziološkom fakultetu. Od 2012. sezone, osim za moj klub ‘Zrinski Novatec’, natje em se i u francuskom teamu ‘Lagardere Paris Racing’ u prvoj diviziji, koji je ukupno zauzeo 3. mjesto, kaže Daria. - U novoj, 2014. godini natjecat u se tako er u francuskoj prvoj diviziji za tim - Autun triathlon. Životni pak mi je cilj završiti fakultet, te se kvali icirati na Olimpijske igre u Rio de Janeiru 2016., govori Daria, ija obitelj živi u akovcu i uvijek kad može do e posjetiti svoje najbliže, kao i brojne prijatelje. Trenira za zagreba ki klub “Zrinski Novotec” i, zahvaljuju i velikom zalaganju njezinog trenera Ivana Ivezica, vrlo je izvjesna naša prva sudionica Olimpijskih igara 2016. godine u Rio De Janeiru u Brazilu u triatlonu. Triatlon je na programu olimpijskih igara od 2000. godine. Ova iznimno zahtjevna kombinacija plivanja, tr anja i vožnje

bicikla uživa ekstreman rast i veliku popularnost u svijetu. U Hrvatskoj je na marginama, ali Daria Pletikapa pokušava ga izdignuti iz anonimnosti. Posljednje tri godine ima sjajne rezultate na najvišoj svjetskoj razini i s pravom se nada Riju 2016. Kako izgleda uobi ajena utrka? Utrka obuhva a 1,5 km plivanja u bazenu, 40 km bicikla i 10 km tr anja. Bicikl, bazen, traka za tr anje. Milijuni vježbi - i smiješak na kraju svakog dana. 25-godišnja akov anka je me u 100 najboljih triatlonki svijeta.

Mora u i me u 55 najboljih svjetskih triatlonki za OI - Da bi se kvali icirali na OI, morate na kraju kvali ikacija biti me u prvih 55 na svijetu. U olimpijskom triatlonu se pliva 1.500 metara, 40 kilometara se vozi bicikl i 10 kilometara se tr i, kaže Pletikapin trener Ivan Ivezi . A Daria te dionice pliva 19 minuta, vozi bicikl za 60 minuta i otr i za 38 minuta. Bicikl je na treningu natjerala do 76 kilometara na sat. Dnevno trenira 6 sati, a druga postaja je naj eš e bazen. - Dnevno preplivam od etiri do sedam kilometara, kaže Daria, kojoj je plivanje bazni sport: - Krenula sam s plivanjem kad sam imala 12 godina. Za svoje bavljenje triatlonom i po etak treniranja htjela bih zahvaliti prof. Siniši Trajbaru iz Nedeliš a, ‘hrvatskom Ironmanu’ koji me uveo u triatlonske vode, te prof. Ivanu Ivezi u koji se bri-

ne o mojoj sportskoj karijeri od 2007., kada sam postala lanica TK-a ‘Zrinski Novatec’ iz Zagreba. Isto tako, velika hvala Dorijanu Pavliši, glavnom tajniku HTS-a, na pruženoj pomo i od po etka moje karijere. Hvala roditeljima, prijateljima i svima koji su uz mene na putu do postizanja vrhunskih sportskih rezultata. Broj nastupa, na žalost, ovisi o - novcu. - Na svakoj trci idem preko svojih granica, isprobavam svoje mogu nosti. I to je ono što triatlon ini posebnim. Ispitujete svoje granice jer nikad ne znate što i koliko možete, isti e Pletikapa, koja je po etkom godine krenula s pripremama, i to na Kanarima. Za nju inozemni stru njaci kažu da granice ne postoje i stoga je danas više prepoznaju sponzori i potencijalni ulaga i vani nego kod nas. - Kona na lista od 55 triatlonaca i triatlonki koji su se kvali icirali bit e objavljena 1. lipnja 2016. Trenutno sam 98. na svjetskoj ljestvici, ali smatram da imam realne šanse da u em me u 55 onih koje e nastupiti na OI u Riju, isti e u svakom razgovoru Daria, koja slovi kao jedna od najperspektivnijih svjetskih triatlonki, pa je stoga ve bilo ponuda da promijeni državljanstvo i uzme npr. – tursko. Me utim, Daria se još uvijek nada da e “netko“ prepoznati njezin veliki trud i sportski cilj te da e i ubudu e nastupati pod hrvatskom zastavom, pa tako i na OI-u u Rio de Janeiru.

17. sije nja 2014.

ORTSKE HEROINE MAŠA MARTINOVI (karate)

Ne daju joj da postane svjetska ili europska prvakinja, ali zato je najbolja karatistica svijeta Maša Martinovi postigla je ono što nije uspjelo do sad ni jednom hrvatskom karatistu – postala je pobjednicom tog natjecanja u prestižnoj teškoj kategoriji za 2013. godinu. Maša je u kategoriji najboljih svjetskih karatistica u teškoj kategoriji (iznad 68 kg) slavila na ak etiri turnira Svjetske lige: u Parizu (Francuska), Laškom (Slovenija), Tumenu (Rusija) i Istanbulu (Turska), a u Frankfurtu osvojila je srebrno odli je, što joj je donijelo prestižnu titulu. Nije to njezin prvi tako veliki uspjeh. Iza sebe ima brojne medalje s EP-a i SP-a za reprezentaciju Hrvatske. Sve je osvojila uglavnom kao lanica ženskog karate tima, jer do sada nije imala priliku da nastupa pojedina no na EP-u i SP-u. Apsurdno da najbolja karatistica svijeta (za teškaše obi no kažu da su najbolji u svijetu, ali isto dokazuje i turnir osvojen u St. Peterburghu) ne može braniti boje Hrvatske na pojedina nom EP-u i SP-u. Tako je bilo prošle godine, ali, na žalost, isto je najavljeno i za ovu 2014. godinu, kada je na programu SP u Bremenu. Maša Martinovi je hrvatska karatistica koja je ro ena 1989. godine u akovcu, bivša je lanica KK-a Globusa i Nedeliš a, a sada KK-a Hercegovina Zagreb. Studira u Zagrebu farmaciju i biokemiju, a svaki slobodni trenutak koristi da se vrati u rodni kraj, roditeljima i prijateljima. Nedavno je bila i na prijamu kod akove kog gradona elnika, povodom velikog uspjeha,

iako više ne nastupa za naše klubove, ali i dalje pronosi ime me imurskog sporta. Ove godine osvojila je naslov pobjednice i na borila kim igrama u Sankt Petersburghu, gdje je osvojila zlatnu medalju u kategoriji do 68 kilograma. - Velika ast je da sam se uop e plasirala tamo, a kamoli u inalu pobijediti svjetsku prvakinju, osvojiti zlato i biti najbolja me u svim kontinentalnim prvakinjama, kazala je prilikom prijama u akovcu krajem prošle godine.

Predsjednikova k erka uvijek ima prednost Zbog toga jer karate nije olimpijski sport, nije realno nadati se da e Maša nastupiti na nekoj od predstoje ih olimpijada, ali još ve e probleme stvara joj nepotizam u hrvatskom karateu, jer prednost nastupa u pojedina noj konkurenciji uvijek do sad je imala Ana Marija elan, k erka predsjednika Saveza. Zbog toga prošle godine, nakon godina i godina šutnje, Maša nije željela nastupiti samo kao lanica tima koji je ina e osvojio EP 2013. godine, što je donijelo hrvatskim karatisticama naslov najbolje ženske ekipe Hrvatske. - Kao da nitko ne cijeni moje pojedina ne pobjede na brojnim turnirima najviše kategorije. Na SP-u u ekipnom dijelu nisam izgubila ni jedan me , na EP-u sam izvukla par ekipnih me eva i oni mi ne daju jed-

nu jedinu pojedina nu priliku. I ovaj put nastupit e Ana Marija na ra un starih zasluga, na osnovi medalje osvojene prije dvije godine. Zašto ne pošalju nekoga tko ima bolje aktualne rezultate i realne izglede za medalju? Smeta me da mi se daju mrvice, a da na EP ide kolegica koja se zbog nedavnog zahvata na koljenu možda ne e ni sti i dobro spremiti, obrazložila je svoju odluku prije odlaska na EP za Ve ernji list. Mašu smeta to što njoj, potpunoj zdravoj i u životnoj formi, ne daju priliku. - Bila sam godinama korektna i šutjela jer takva su bila pravila. Nisam se bunila ni lani, kada sam od elan izgubila interni kvali ikacijski me , no mislim da sam sada ja bolja. elan je dvaput na svjetskim prvenstvima ispala u 1. kolu, a na posljednjem Europskom prvenstvu ostala je bez medalje. Uostalom, na WKF-ovoj ljestvici teškašica ja sam trenutno peta, a elan deseta, ona je za razliku od mene nastupala na svim velikim natjecanjima i pojedina no, što donosi puno bodova. Mislim da nije korektno da mi se pet minuta prije prvenstva države kaže da ni ovaj put ne u nastupati pojedina no, pozivaju i se na neki pravilnik koji klubovima nije dostavljen. Svi znamo za koga je izmišljeno to pravilo, za Danila Domdjonija, Jelenu Kova evi ili mene sigurno nije. Htjela bih da ti kriteriji budu transparentniji i da se više cijeni aktualna forma, poru ila je u Ve ernjem. Nakon što su saznali za njene probleme i nemogu nost da se na velikim natjecanjima bori i pojedina no, jer prednost ima Ana Marija elan, za hrvatsku karatašku teškašicu Mašu Martinovi zainteresirali su se nacionalni karate savezi Slovenije i Crne Gore. Ode li Maša pod drugu zastavu, za novu reprezentaciju mogla bi nastupiti ve sljede e godine na Svjetskom prvenstvu, ali nadamo se da se tako nešto ne e dogoditi.

MIA RADOTI (biciklizam) Mia Radoti iz Ivanovca prošle je godine proglašena za najbolju hrvatsku biciklisticu. Apsolventica je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, a svoj je prvi bicikl, kao i stariji brat Bruno, tako er višestruki prvak Hrvatske, dobila s deset godina. No, barem nju htjeli su “maknuti s ceste“ i od biciklizma. - Roditelji su mi tada kao opcije ponudili i druge sportove, pa sam trenirala tenis, rukomet i košarku po ak nekoliko godina, dok sam se u nekim sportovima okušala tek nakratko, kazala nam je Mia. - Ali krv nije voda, pa je i mene ulovila ta ‘ludost’ za biciklizmom. Kada je rije o natjecateljskim sezonama, Mia kaže da je ona 2011. bila tek ona prva prava sezona s vrhunskim rezultatima. Na Memorijalu “Zambelli” po prvi put u Hrvatskoj startala je samostalna cestovna utrka za žene i u konkurenciji najboljih voza ica iz cijele Hrvatske, Slovenije i Srbije bila je prva, a kulminacija sezone pak je bilo državno prvenstvo s dvostrukom krunom prvakinje Hrvatske. Mia je nastupila i na svjetskom prvenstvu u Danskoj, za koje kaže da je ostao jedan gorak okus jer nije ispunila prije svega svoja o ekivanja, ali ni o ekivanja drugih, no bit e prilike za popravak. Zadovoljna pak je prošlogodišnjom sezonom, kada je nastup na Svjetskom prvenstvu u Toscani završila na sjajnom 8. mjestu, sa zaostatkom manjim od deset posto za pobjednicom.

Diploma na fakultetu i plasman na OI najve e su želje najbolje hrvatske biciklistice Postala lanicom profesionalnoga ženskog tima iz Ljubljane Mia je u 2013. bila lanica varaždinske Sloge, no s prvim danima nove godine potpisala je vjernost profesionalnoj slovenskoj ekipi BTC City Ljubljana, što zna i za razliku od prošle godine puno više ja ih i kvalitetnijih utrka. Klupski cilj je skupljanje bodova za nastup na svjetskom prvenstvu, posebno za ženski dio utrke “Giro di Italia” i skupljanje bodova kao bi se bilo me u dvadeset najboljih klubova koje voze kronometar na svjetskom prvenstvu. Kao i svi sportaši, želi nastup na OI u Brazilu. Da bi u tome uspjela, potrebno joj se plasirati do po etka Igara me u prvih sto biciklistica svijeta

(trenutno se nalazi na 160. mjestu). Me utim, rezultati iz prošle godine pokazuju da vrijedi puno više. Na put koji vodi na olimpijadu Mia kre e uskoro. Do 15.ožujka slijede naporne pripreme i prva utrka u Padovi, a nakon toga svaki vikend ženski biciklisti ki “cirkus” svaka e dva tjedna biti u drugom europskom gradu. - No onaj najvažniji cilj ipak mi nije vezan uz biciklizam, poru uje na kraju najbolja hrvatska biciklistica, ve je to želja da što prije diplomiram. Na kraju moramo spomenuti da, s obzirom na to da je biciklizam obiteljski sport Radoti evih, tako su i Mijini glavni treneri, savjetnici i mehani ari otac Zvonimir i brat Bruno, a svima njima pak je najve a podrška u tome ime se uspješno bave mama ur ica.

17. sije nja 2014. STRELI ARSTVO

NOGOMET III. HNL

NK Me imurje krenulo s pripremama, Fernandez i Varga prva poja anja Kada je u pitanju igra ki kadar, trener akove kih nogometaša Damir Biškup potvrdio je da igra ki kadar ostaje isti, odnosno da je klub napustio tek Karlo Baksa,dok zbog oporavka nakon operacije koljena ne mogu ra una-

TRADICIONALNI turnir u akovcu

Streli ari “Katarine Zrinski” osvojili sedamnaest medalja U nedjelju je streli arski klub “Katarina Zrinski“ akovec bio organizator tradicionalnoga dvoranskog me unarodnog turnira na kojem je nastupilo 127 streli ara iz Ma arske, BiH, Slovenije i Hrvatske. Turnir je bio organiziran u kategoriji FITA STAR, što je organizacijski najviši nivo. Iz doma eg kluba nastupilo je 28 natjecatelja i osvojili su 17 medalja. U s t ilu STA NDA R DNI luk kategorije dje aka do 12 godina Krešo Vuruši osvojio je zlatnu medalju, a David Novak osvaja srebrnu medalju. Lucija Lesjak osvojila je zlatnu medalju u kategoriji djevoj ica do 12 godina. U kategoriji juniorki Martina Tkalec osvaja zlatnu medalju, dok me u seniorima Tihomir Miljan opet osvaja zlatnu medalju, Stijepan Oehler zauzima etvrto, a Nikola Bašek peto mjesto. U stilu DUGI luk Nikola Geršak osvaja zlatnu medalju u kategoriji juniora, dok me u seniorima Valentino Novak zauzima deseto mjesto. U stilu GOLI luk me u dje acima do 12 godina Jan Miljan osvaja bron anu medalju, dok Fran Kova i zauzima etvrto mjesto. Isti uspjeh su napravile djevoj ice do 12 godina, gdje je Melita San-

drin osvojila bron anu medalju, a Eva Kolac zauzela je etvrto mjesto. Me u juniorkama Mija Mance osvojila je srebrnu medalju, dok je u kategoriji seniorki Vanda Kipke dobro pucala i na kraju zauzela etvrto mjesto. U stilu OLIMPIJSKI luk me u dje acima do 12 godina i ovaj put izvrsno je pucao sve bolji Ivo Ma ek, kojemu je državni rekord izmaknuo za 3 kruga te je na kraju osvojio zlatnu medalju. Me u dje acima do 14 godina Antonio Vuk osvojio je bron anu medalju, dok je me u djevoj icama Janja Petrovi osvojila zlatnu medalju. U kategoriji juniorki zlatnu medalju osvojila je Regina Novak, dok je Marija Rojko osvojila bron anu medalju. U seniorskoj konkurenciji i ovaj puta najbolji je bio Krešimir Štrukelj osvojivši zlatnu medalju, tako er je dobro pucao Mladen Kodba koji se sad ve nekoliko turnira za redom uspio okititi medaljom, ovaj put osvojio je broncu. Dobro je pucao i Karlo Cilar te osvojio peto mjesto, Božidar Vuruši zauzeo je osmo mjesto, Boris Ferlin zauzima deveto, Igor Markovi 11. a Lovro Gradišer 13. mjesto. Me u veteranima Mihael Štebih osvojio je srebrnu medalju. Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

VALENTINOVO U PRAGU 3 dana 14. – 16. 02. 899,00 kn KARNEVAL U VENECIJI 2 dana 01. – 02. 03. 590,00 kn SAJAM CVIJEĆA I VRTOVA PORDENONE 08.03. 280,00 kn (djeca do 13 god. 240,00 kn) n) MAKEDONIJA 5 dana 02. – 06.04. 1.960,00 kn GARANTIRANI POLAZAK www.insulatour.com info@insulatour.com

ti na Juricu Vru inu. Pripreme su zapo ele 15. sije nja, a na njima su se kao nova lica pojavili Meksikanac Mauricio Fernandez, dosadašnji igra akove ke Sloge, i Bruno Varga iz Omladinca iz Novog Sela Rok. Ovom prilikom svakako tre-

Šest pripremnih tjedana odradit e se u akovcu Trener Biškup ra una i na to da e njegovu mom ad tijekom priprema poslužiti i dalje tako dobro vrijeme. Prva tri dana priprema trebala bi biti malo laganija, a onda se kre e punom parom punih šest tjedana. Nakon odra enog prvog treninga Biškup je u potpunosti zadovoljan

izi kim stanjem svojih igra a koji se o ito nimalo nisu zapustili tijekom zimske stanke. Tijekom priprema mom ad e naravno odigrati i nekoliko pripremnih susreta. Tako e 27. sije nja, ve nakon desetak dana treninga odigrati u Zagrebu na terenu s umjetnom travom utakmicu

ba pohvaliti i Nogometnu školu Me imurja koja je ve iznjedrila nekoliko igra a za prvu mom ad Me imurja, odnosno ak etiri juniora na koje se može ozbiljno ra unati i koji su priklju eni radu s prvom mom adi.

protiv HAŠK-a, slijedi susret protiv Trnja, pa protiv prvoligaša Hrvatskog Dragovoljca. U planu su i susreti protiv tri drugoligaša, Zagreba , Zeline i Sesveta. Unato teškim susretima u kojima ne smiju kiksati, trener akov ana smatra da uz malo bolje uvjete za rad i malo ve u navija ku podršku uspjeh ne bi smio izotati, jer njegovi nogometaši imaju volje, snage, a prije svega znanja kako do i do zacrtanog cilja, prvog mjesta. (so)

Nogometaši Grani ara iz Kotoribe u petak zapo inju s pripremama Prema najavama sportskog direktora NK Grani ar Kotoriba Roberta ižmešija, pripreme seniorskog sastava zapo et e u petak 17. sije nja u 17 sati, a na prvoj ovogodišnjoj prozivci koju e obaviti trener Ladislav Furjan o ekuje se 21 igra .U prvoj

fazi do kraja sije nja planirane su izi ke pripreme, nakon ega slijedi tehni ko – takti ki treninzi i uigravanje. Kroz velja u u planu je sedam pripremnih utakmica, a u ovom trenutku poznati protivnici su Mladost iz Molva, Kraljev an 38 iz Donjeg

Kraljevca, Plitvica iz Gojanca, Zelengaj iz Ku ana Donjeg i NK Šenkovec.Sportski direktor kaže kako su u tijeku pregovori s nekoliko igra a, a njihova imena obznanit e naknadno. Planirano poja anje odnosi se na igra a sredine terena i napada u. (af)

Polet Sveti Martin na Muri prvi po eo s pripremama U subotu 11. sije nja seniorska ekipa NK Polet Sveti Martin na Muri krenula je sa zimskim pripremama za proljetni dio prvenstvene sezone 2013./2014. Klub se trenutno nalazi na 10. mjestu u 3.HNL-Sjever sa osvojenih 18 bodova. Prvo proljetno kolo je na rasporedu 1. ožujka pa je Polet s pripremama zapo eo 7 tjedana prije po etka prvenstva.Prvo okupljanje s kratkim sastankom su predvodili predsjednik kluba Tomislav Kralj i trener Dražen Škvorc. Nakon uvodnog sastanka sljedilo je i službeno vaganje, a prvi “pravi” trening po pravom “proljetnom” vremenu odra en je u nedjelju. Na pripreme je klub krenuo s 25 igra a.Uz postoje i kadar prvoj mom adi su priklju eni i perspektivni juniori. Za sada nitko od igra a nije napustio naš klub, a do kraja prijelaznog roka mogu a su još neka nova imena. Dio treninga de ki e odraditi u dvorani Toplica Sveti Martin, a ostatak na vanjskim terenima. Do po etka prve prvenstvene utakmice klub e odigravati prijateljske utakmice što s me imurskim predstavnicima kako i sa klubovima iz inozemstva. (port. Polet)

MALI NOGOMET

Turnir nogometne škole Belica 2014. Nogometna škola Belica organizira u subotu 18. sije nja i nedjelju 19. sije nja prvi nogometni turnir mla ih kategorija Belica 2014. i to u kategorijama: - 1997. godina i mla i, - 2001. godina i mla i, 2003. godina i mla i. Maksimalni broj igra a koliko može prijaviti ekipa je 10 plus trener, igra se etiri plus jedan s

loptom futsal 4. Kotizacija je 250 kuna i što je uklju eno jelo i pi e. Nagrade: 1. mjesto pehar + medalje, 2. mjesto pehar + medalje i 3. mjesto pehar + medalje. Tako er e biti nagra en i najbolji strijelac, vratar i igra u svakoj kategoriji s peharima. Prijave se primaju do srijede 15. sije nja do 18 sati.

Humanitarni malonogometni turnir u akovcu U nedjelju 19. sije nja održat e se humanitarni malonogometni turnir za dje ake u kategorijama U-7, U-8 i U-10. Za prva tri mjesta osigurane su medalje i pehari, a za najboljeg vratara, igra a

i strijelca posebne nagrade. Tu su još i nagrade za vjerne navija e svojih malih nogometaša i druge posjetitelje. Turnir e se odigrati u dvorani Graditeljske škole u akovcu s po etkom u 8 sati.

GODIŠNJA SKUPŠTINA MNK – Kluba 75

Malonogometaši iz Kotoribe žale što se više ne igra Me imurska malonogometna liga U subotu 11. sije nja u prostorijama starog vrti a redovnu izvještajnu godišnju skupštinu održali su lanovi Malonogometnog Kluba 75 iz Kotoribe. Klub je u svojim redovima na kraju prošle godine imao 71 lana, a lani su bili aktivni kako na sportskom planu tako i na brojnim op inskim manifestacijama. O sportskim rezultatima govorio je tajnik Marko Horvat. Na kraju prvenstva u Me imurskoj malonogometnoj ligi osvojili su odli no tre e mjesto, dok je Filip Pišpek bio najbolji strijelac lige. – Žalosno je što Nogometni savez Me imurja nije uspio zadržati puno klubova u spomenutoj ligi koji su zbog sve ve ih troškova odustali od daljnjeg natjecanja. Iz tih je razloga liga ukinuta i nije poznata njezina daljnja sudbina – rekao je Horvat. Nadaju se da e se izna i neko rješenje kako bi se ponovno igrao mali nogomet jer su uspjeli taj sport popularizirati i privu i veliki broj navi-

ja a u dvorane. Svake su godine organizatori malonogometnog turnira uz Dan državnosti i Dana op ine Kotoriba. Njihove ekipe sudjelovale su na turnirima u Zebancu, Prelogu gdje su izborili polu inale, Maloj Subotici, Varaždinu i Zimskom malonogometnom prvenstvu Me imurja. Predsjednik Siniša Seli anec naglasio je kako klub sudjeluje u svim op inskim manifestacijama kao što su fašenk, Dani šibe i ribe i Dani Kotoribe zahvalivši svim sponzorima na pomo i u

radu. U ovogodišnjem planu imaju izgradnju nadstrešnice na igralištu kod starog vrti a za što o ekuju inancijsku pomo od strane Op ine. Predsjednik Nadzornog odbora Robert ižmešija predložio je da se uvedu mjese na izvješ a o prodaji pi a, da se do 31. ožujka konsolidira inancijsko poslovanje, uvede red u iznajmljivanje prostorija i odredi rok za pla anje godišnje lanarine. Skupština je odlu ila da rok za pla anje lanarine u iznosu od 50 kuna bude do kraja

ožujka, a cijena za iznajmljivanje klupskih prostorija bit e 100 kuna za lanove i 300 kuna za vanjske korisnike. lanovima je tom prigodom predstavljen novi domar Ignac Vidovi . Uz predstavnike kotoripskih udruga, na skupu je bio i na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec. – Vi ostvarujete dobre rezultate na sportskim terenima, ali najve i rezultat je taj što u svojim redovima okupljate mlade ljude. Suradnja izme u kluba i Op ine uvijek je bila jako dobra. Sretni smo jer u našem mjestu imamo 18 udruga i sve su aktivne. Tome u prilog idu i odli ni uvjeti za rad i bavljenje sportom s kojima se može pohvaliti rijetko koja sredina. Pozivam elništvo kluba da do u na razgovor i prezentiraju nam svoje želje i planove, a mi emo rado iza i ususret, rekao je Grgec. Nakon službenog dijela, druženje je nastavljeno uz svirku novoformiranog tamburaškog sastava Fuliri. (A.Fuš)

17. sije nja 2014. RUKOMET

Dva turnira i dva odli na plasmana San – Sporta Tijekom zimske stanke od odigravanja prvenstvenih utakmica, igra i RK SanSporta ro . 2000. godine i mla i sudjelovali su na dva jaka turnira na kojima su osvojili odli no etvrto i drugo mjesto. Na izuzetno jakom me unarodnom turniru, koji je u organizaciji GRK „Varaždin“ odigran 27. prosinca, gdje je sudjelovalo 16 ekipa, mladi „Sansi“ osvojili su odli no etvrto mjesto. Sa sve tri pobjede zauzeli su prvo mjesto u svojoj grupi, gdje su savladali MRK Vidovec 10:0 (nedolazak), RK Tenja 13:5 i RK Daruvar 15:13. Nadalje u etvrtfinalu lako su svladali

stare rivale RK Viroviticu 11:6 da bi se u polufinalu ogledali s igra ima RŠK Karlovac. Na

poluvremenu tog susreta rezultat je bio 3:3, da bi na kraju regularnog djela utakmice na sema oru stajalo 8:8. Prišlo se izvo enju kaznenih udaraca za ulazak u finale turnira gdje su igra i Karlovca imali više sre e odnijevši pobjedu ukupnim rezultatom 12:11. Nakon tako stresne utakmice igra i San-Sporta nisu odigrali utakmicu za tre e mjesto na zadovoljavaju em nivou te su izgubili u ogledu s ekipom MRK Ivani 15:7. Iako ostaje žal što se nije osvojila medalja, ovo je svejedno odli an rezultat akove kih igra a jer su za nijansu izgubili od RŠK Karlovac koji je na kraju zauzeo 1.

mjesto na turniru, a plasirali su se najbolje od svih klubova koji u prvenstvenom djelu natjecanja igraju u njihovoj regiji. I na drugom turniru, koji je u organizaciji RK „Prelog“ odigran 12. sije nja, igra i San – Sporta pokazali su odli ne partije gdje su u svojoj grupi zauzeli prvo mjesto pobijedivši redom ekipe RK Ludbreg 13:7, RK Maksimir Pastela 17:15 te RK Croatia Osiguranje 2 rezultatom 23:17. U polufinalu su svladali ekipu RK Koprivnica 20:15, dok su se u finalu susreli s igra ima RK Croatia Osiguranje 1 te u borbi za prvo mjesto pretrpjeli poraz od 16:7, što zna i da su osvojili odli no drugo mjesto i srebrna odli ja te opet bili plasirani bolje od svih klubova iz regije sjever. Ova dva jaka turnira bili su odli an test snaga i mogu nosti pred nastavak prvenstvenog dijela natjecanja, te pokazatelj da se u klubu kvalitetno i predano radi. Ve slijede eg vikenda igra i San-Sporta nastavljaju s prvenstvenim dijelom natjecanja gostovanjem u Garešnici, te se nadaju ostanku u vrhu prvenstvene tablice. Za ekipu San-Sporta na ovim turnirima su nastupili: A. Bobi anec, F. Murk, N. Koprivec, N. Škvorc, M. Vargek, M. Hozjan, K. Petri evi , L. Lukman, K. Kranjec, L. Križai , A. Blaži , B. Nini , F. Baranaši , L. Mihalic, E. Horvat, M. Mihalic, K. Rodi i trener Goran Vuk.

Detalj s utakmice u Virovitici (foto: Siniša Ben ik)

Rukometašice Zrinskog aktivne u svim kategorijama akove ke rukometašice zapo ele su s odigravanjem službenih utakmica. Tako su kadetkinje igra ice ro ene 1996. godište i mla e u Virovitici odigrale prvi krug natjecanja. Odigrane su dvije utakmice i ostvarene dvije pobjede, i to protiv ekipe ŽRK Bjelovar 32:17 i protiv ŽRK TVIN Virovitica 34:19. U nedjelju 19. sije nja ih u Varažadinu o ekuje drugi krug, gdje e im protivnice biti ekipe ŽRK Osijek i

ŽRK Brod iz Slavonskog Broda. Treba napomenuti da je ŽRK Zrinski aktualni prvak Hrvatske u kadetskom uzrastu. Prva ekipa Zrinskog pak potkraj mjeseca odlazi na turnir u Banju Luku, gdje e biti u grupi s dva prvoligaška kluba. U petak 31. sije nja u 16.30 sati protivnik e im biti bosanski prvoligaš Borac Banja Luka, a u subotu u 11.30 sati je protivnik srpski prvoligaš Crvena Zvezda iz Beograda.

Croatia osiguranje Zagreb najbolje u Prelogu Protekle nedjelje održan je 2. rukometni turnir DG Sporta u suradnji s RK Prelog. Organizatori zahvaljuju svim lanovima RK Prelog te posebno roditeljima koji su pomogli u organizaciji turnira. Na turniru je sudjelovalo osam ekipa. U finalu je CO Zagreb 1 pobijedio San

Sport 16:7, a u susretu za tre e mjesto Koprivnica je bila bolja od Maksimira Pastele 16:15. Doma in Prelog bio je peti. Kona ni poredak: 1. RK CO Zagreb 1, 2. RK San Sport, 3. RK Maksimir Pastela, 4. RK Koprivnica, 5. RK Prelog, 6. RK Ludbreg, 7. RK Dubrava, 8. RK CO Zagreb 2.

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte

dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - PROSINAC 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

17. sije nja 2014. GIMNASTIKA

STOLNI TENIS SUPERLIGA, 10. kolo

Pobjeda stolnotenisa ica Hodošana protiv TIS-a u Zagrebu AKOVE KI gimnasti ari krenuli punom parom s pripremama za novu sezonu

Filip Ude, osim na konju s hvataljkama, odli an i u pripremi kola a Srebrni olimpijac Filip Ude u proteklim je blagdanskim danima gimnas ke sprave nakratko zamijenio onima u kuhinji i prionuo pe enju kola a. Naime, 21. prosinca na Trgu Republike u akovcu najbolji slas ari amateri ujedinili su se u humanitarnoj akciji “PECI i POMOZI!“. Na druženju uz svježe kola e, torte i slas ce, a u zamjenu za dobrovoljni prilog, moglo se iskuša razne delicije ili njima razveseli drage osobe. Prikupljena sredstva proslijedit e se udrugama “Prijatelji životinja“ i “Sklonište dobrote“. Filip Ude jedan je od kumova projekta, a budu i da mu je supruga Ana jedna od inicijatorica akcije, pomogao je i u pe enju kola a. No, nema straha da e Filip zapo e s kuharskom karijerom jer pred njim je vjerujemo još nekoliko blistavih gimnasti kih godina u kojima e, kako je i sam prije svega izrazio želju, još jednom pokušati obrani olimpijsko srebro iz Pekinga, i to na OI u Riju 2016. godine. No ono što zasigurno želi zaboraviti u prošloj godini je nastup na univerijadi u Kazanu, gdje su svi nalis konja s hvataljkama u kvali kacijama napravili gotovo savršene vježbe, nale je donijelo pravi potop. Na žalost, ni Filip Ude s vrlo teškom vježbom na

Mario Vukoja toj spravi nije uspio odvježba bez greške. Sa slabom ocjenom 14.275 završio je na kraju na 6. mjestu. Za naslov pobjednika bilo je dovoljno osvojiti 15.050 bodova, koliko je dobio reprezenta vac Rusije Nikolai Kuksenkov, koji je ranije vježbao za Ukrajinu. Još slabije bilo je na Svjetskom prvenstvustvu u Antwerpenu, gdje je nakon pada na kraju vježbe skupio 13,766 bodova, dovoljno tek za 51. mjesto. - Razo aran sam. Imao sam snage završi vježbu, ali ruka mi je klecnula na saskoku. Ništa, idemo dalje, kazao je nakon neuspješnog pokušaja u Belgiji na SP-u. U 2013. bilo je naravno i izvrsnih rezultata. Ude je tako osvojio tre e mjesto na Svjetskom kupu u Osijeku, tre e mjesto na Grand Prixu u Brnu te osmo mjesto na Europskom prvenstvu i plasman u nale na svim natjecanjima na kojima je nastupio osim u Antwerpenu.

U Atonu krenule pripreme za novu sezonu Kako pak saznajemo od Marija Vukoje, sportskog direktora u klu-

bu, Filip Ude i Tijana Tkal ec, kao i cijela vojska mladih talentiranih gimnas ara, ve od nove godine punom parom rade na pripremama u SGC-u Aton. Kada pak je rije o samome Vukoji, na njega su u klubu kao i u gimnas kom savezu posebno ponosni jer je krajem prošle godine dobio još jedno priznanje za svoju stru nost. Na kongresu Europske gimnas ke federacije, koji je održan u slovenskom Portorožu, izabran je u njezin Tehni ki odbor, najvažnije stru no tijelo, i tako postao jedan od rijetkih sportskih funkcionara iz Me imurja i Hrvatske kojem je uspjelo u i u tako visoko jelo jedne me unarodne sportske asocijacije.

Odli ni rezultati me imurskih gimnasti ara na Prvenstvu Hrvatske u Ogulinu U prošloj se godini ne smije zaboravi ni uspjeh mladih “Macanovih” gimnas ara. Ogulinski “Sokol“ bio je doma in 22. Pojedina nog prvenstva Hrvatske te 13. Završnice kupa Hrvatske u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici. U odsutnosti Filipa Udea, koji je imao nastup u Modeni u Italiji, glavnu ulogu u muškoj sportskoj gimnas ci uspješno su preuzeli kade , mla i juniori i juniori gimnas kog kluba „Marijan Zadravec – Macan“ iz akovca. Vrijeme je da se “glave deneju skupa”. Kod žena, u odsutnos ozlje enih Tijane Tkal ec (sudila natjecanje) i Sabine Hegeduš, Stella Petran, koja je tako er nastupila s ozljedom sko nog zgloba, te e zbog te ozljede presko i dva reprezentativna nastupa do kraja godine, nije uspjela obraniti naslov državne prvakinje u višeboju. Osvojila je drugo mjesto isto kao i na tlu te preskoku, dok je na gredi bila tre a. Naslov prvakinje države Stella je osvojila u vježbi na dvovisinskim ru ama. Ukupno je osvojila 5 medalja. Nastupili su još mla a kadetkinja Ruži Lea, kojoj je medalja izmaknula za dlaku, te Hajdarovi Patrik, Janja Debelec i Pokriva Lucija u kategoriji kadeta, kadetkinja. Iako je financijska situacija teška, gimnas ari se nadaju da e isplate donacija iz prora una ove godine bi redovite, kako bi što kvalitetnije mogli planira i na kraju realizira svoje planove i programe. Ukoliko želimo da se Filip plasira na svoje tre e Olimpijske igre i da Me imurje prvi put u povijes ima žensku predstavnicu na Olimpijskim igrama, potrebno je puno više od lijepih želja. Potrebno je puno, jako puno sa teških i napornih treninga, puno natjecanja, vitaminizacija, zdravstvena skrb, pla e trenera, sustavni rad sa selekcijama, da nijedan program ne trpi, a to sve ima svoju cijenu.

Nastavak natjecanja u prvenstvu Superlige stolnotenisa ice Hodošana otvorile su pobjedom. Naime, u 10. kolu u Zagrebu u susretu protiv TIS-a slavile su s 4:2 i tako uzvratile Zagrep ankama za doma i poraz u 1. kolu. Ovom pobjedom stolnotenisa ice Hodošana pomaknule su se prema sredini, a uspjeh u Zagrebu e im zasigurno biti poticaj za dobre igre i u nastavku prvenstva, kada slijede i utakmice s izravnim konkurenticama za spas od ispadanja. Porazi Mladosti iz Petrinje i Pule u 10. kolu idu im u prilog, jer su za 1 pobjedu pobjegle Puljankama, a s Petrinjkama se bodovno izjedna ile na tablici. Ali ne i uspjeh Vodovoda u gostima kod ve otpisane Crikvenice, kojim su Osje anke zadržale priklju ak s ekipama iz sredine tablice, me u kojima su i Hodošan anke.

Paula Markati

TABLICA 1. HASTK Mladost 2. Dr asl 3. Varaždin 4. TIS 5. Bjelovar 6. Hodošan 7. Mladost Petrinja 8. Vodovod 9. Pula 10. Crikvenica

Ve je uobi ajeno da To So ostvaruje po 2 pobjede za Hodošan pa je tako bilo i u subotu u Zagrebu. No, ovaj put odli no je odigrala i Paula Markati i, možemo re i, svojom dvicom osigurala pobjedu. Rezultat je možda mogao biti i uvjerljiviji da nije poražen par Markati/To So, a poraz Ane Švarc protiv Stelji

ionako je bio o ekivan. (stolnitenis-net) Rezulat i 10. kolo: TIS - Hodošan 2:4 (Rami - Markati 0:3 /11:13, 8:11, 8:11/, Magli i - To So 0:3 /7:11, 9:11, 12:14/, Stelji - Švarc 3:0 /11:2, 14:12, 11:7/, Magli i /Stelji - Markati/To So 3:2 /10:12, 11:9, 8:11, 11:2, 11:9/, Ra-

POJEDINA NO prvenstvo MŽ-a za mla e i seniorske kategorije

Matija Bari i Sara Mikac novi seniorski prvaci Me imurja U subotu je odigrano pojedina no prvenstvo Me imurske županije za mla e i seniorske kategorije. Pred dobrano popunjenim gledalištem akove ke II. osnovne škole u 9 kategorija natjecalo se 146 igra ica i igra a iz me imurskih klubova, odli an doma in bio je Stolnoteniski klub Putjane, koji je zajedno s Me imurskim stolnoteniskim savezom bio organizator prvenstva.

REZULTATI ZAVRŠNICE: Seniori 1/8 finala: Preksavec – Fileš 3:0, Damjan – eh 3:0, Rapai – I. Lovrek 3:1, K. Lipi – Ajdarpaši 3:1, N. Mikac – Jambor 3:0, K. Kova i – Lehkec 3:1, E. Šimon – N. Magdaleni 3:1, Bari – T. Repalust 3:0; 1/4 finale: Preksavec – Damjan 3:0, K. Lipi – Rapai 3:0, N. Mikac – K. Kova i 3:2, Bari – E. Šimon 3:0; 1/2 nale: Preksavec – K. Lipi 3:1, Bari – N. Mikac 3:0; za 3. mjesto: N. Mikac – K. Lipi 3:2; nale: Bari – Preksavec 3:2

Seniorke 1/4 nale: Dina Ratajec (Šen) – Dora Cividini (Mih) 3:1, Kaja Popovi (Put) – Anja Novak (Šen) 3:1; 1/2 nale: Toplek – Ratajec 3:1, Mikac – Popovi 3:1; za 3. mjesto: Ratajec – Popovi 3:0 bb; nale: Mikac – Toplek 3:2

Juniori 1/4 finale: Karlo Jambor (MSTC) – M. Lovrek (MSTC) 3:1, Ivan Mikac (Mih) – Ivan Lovrek (MSTC) 3:1, Filip Pani (MSTC) – Bali (Šen) 3:0, Kris an Lipi (Šen) – Filip Godina (MSTC) 3:2; 1/2 nale: Mikac – Jambor 3:2, Lipi – Pani 3:2; za 3. mjesto: Jambor – Pani 3:0; nale: Mikac – Lipi 3:2

Juniorke (grupno razigravanje) 1. Ema Toplek (Übelbach, Austrija) 4/0, 2. Marta Cividini (Mih) 2/2, 3. Dora Cividini (Mih) 2/2, 4. Dina Ratajec (Šen) 2/2, 5. Sabina Horvat (Kos-K) 0/4

Kade 1/4 finale: Benjamin Podkrajac (Igea) – David ukulic (Kos-K) 3:0, Filip

Godina (MSTC) – Bali (Šen) 3:0, Škoda (Kos-K) – Antonio Gudlin (Gor) 3:0, Marko Lovrek (MSTC) – Baka (Šen) 3:0; 1/2 finale: Podkrajac – Godina 3:0, Lovrek – Škoda 3:2; za 3. mjesto: Škoda – Godina 3:0; nale: Podkrajac – Lovrek 3:2

Kadetkinje 1/2 nale: Hana Zadravec (Šen) – Ema Polanec (Mih) 3:0, Sabina Horvat (Kos-K) – Nika Lukša (Kos-K) 3:0; za 3. mjesto: Lukša – Polanec 3:2; nale: Zadravec – Horvat 3:0

Mla i kade 1/4 finale: Stjepan Škoda (KosK) – Dominik Toplek (Mih) 3:0, Niko Vidovi (Mih) – Petar Saboli (Šen) 3:1, Filip Vinkovi (šen) – Lovro Varga (Mih) 3:2, Noa Vresk (Mih) – Martin Baka (Šen) 3:0; 1/2 nale: Škoda – Vidovi 3:0, Vresk – Vinkovi 3:0; za 3. mjesto: Vinkovi – Vidovi 3:1; nale: Škoda – Vresk 3:0

Mla e kadetkinje 1/2 finale: Hana Zadravec (Šen) – Mirna vibovec (Mih) 3:0, Nika Lukša (Kos-K) – Ema Polanec (Mih) 3:0; za 3. mjesto: Vibovec – Polanec 3:1; nale: Zadravec – Lukša 3:0

Najmla i kade 1/4 nale: Pavlo Dornik (Kos-K) – Marsel Špiranac (Kos-K) 3:0, Lovro Vidovi (Šen) – Nikola Musta (Sv. Marija) 3:0; 1/2 finale: Noa Vresk (Mih) – Dornik 3:0, Vidovi – Petar Saboli (šen) 3:0; za 3. mjesto: Saboli – Dornik 3:1; nale: Vresk – Vidovi 3:0.

mi - To So 2:3 /6:11, 13:11, 6:11, 11:5, 6:11/, Stelji - Markati 2:3 /11:8, 9:11, 11:4, 7:11, 10:12/). Ostali: Mladost (Petrinja) - HASTK Mladost (Zagreb) 0:4, Varaždin - Pula 4:1, Crikvenica - Vodovod (Osijek) 3:4, Dr. asl (Zagreb) - Bjelovar igra se 16. ožujka. Parovi 11. kola, subota, 18. ožujka: Varaždin - TIS, Pula - Crikvenica, Vodovod - Mladost, Bjelovar - Hodošan; petak 24. sije nja: HASTK Mladost - Dr. asl.

U subotu kre e 1. Prvenstvo veterana 1. Prvenstvo e se igrati u subotu 18. sije nja 2014. godine s po etkom u 14 sati u dvorani II. osnovne škole u akovcu (Jug) u sljede im kategorijama: - veterani r. 1975. - 1981. godine “2. Memorijal Nenad Vuruši ” - veterani r. 1965. - 1974. godine (40 - 49 godina), - veterani r. 1955. - 1964. godine (50 - 59 godina), veterani ro eni 1954. godine i stariji (+ 60 godina) - veteranke ro ene 1979. godine i starije. Pravo nastupa imaju registrirani i neregistrirani igra i/igra ice s prebivalištem na podru ju Me imurske županije. Minimalan broj igra a za svaku kategoriju, osim veteranki, je šest. Ako se prijavi manji broj, ždrijebat e se u neposredno mla u kategoriju, za koju se svojevoljno mogu i sami prijaviti. Godinu ro enja i mjesto prebivališta na zahtjev organizatora dokazuju predo enjem osobne iskaznice. Sustav natjecanja: prednatjecanje u skupinama i razigravanje prvo i drugo plasiranih na ispadanje do kraja. Prijavnina po igra u/ igra ici je 40 kn i upla uje se organizatoru u dvorani pred po etak natjecanja.

DONJI VIDOVEC bogatiji za još jednu udrugu

S radom zapo eo Stolnoteniski klub Društveni i sportski život Donjeg Vidovca bogatiji je za novu udrugu. U petak 10. sije nja u prostorijama Doma kulture u Donjem Vidovcu održana je osniva ka skupština Stolnoteniskog kluba Donji Vidovec, na kojoj je za predsjednika izabran Nikola Friš i . Na skupu je bio Ivan Špicar, predsjednik STK-a “Kos” Kotoriba, koji je susjednom klubu ponudio pomo i suradnju u budu em radu. - Donji Vidovec je

bogatiji za još jednu udrugu. Rekreacija i sportske aktivnosti nam svima trebaju, a naša dvorana u Domu kulture bit e još više korištena. Rije je o odli noj ideji i jako me veseli što e naši mještani imati priliku za nešto novo, rekao je na elnik Josip Grivec. U narednom razdoblju prioritet im je riješiti papirologiju oko registracije i nabava potrebnih rekvizita. (A.Fuš)

20 17 17 15 14 14 14 13 13 10

17. sije nja 2014. CIKLOKROS DRŽAVNO prvenstvo, 2. kolo

Pulsovci pokorili Svetu Nedjelju, tri prvaka iz obitelji Radoti U nedjelju 12. sije nja u Svetoj Nedjelji, u organizaciji tamošnjega biciklisti kog kluba, održano je državno prvenstvo u disciplini ciklokrosa. Staza na kojoj je održana utrka je za sve kategorije bila ista, razlika je jedino bila u trajanju utrke. U ciklokrosu se, naime, kako nam je kazao pobjednik u muškoj elite kategoriji Bruno Radoti , utrka ne vozi na broj krugova ve na vrijeme, odnosno minutažu. Najmla e kategorije su tako vozile utrku od dvadeset minuta, dok su najja a kategorija seniori ELITE M vozili utrku 60 minuta. Staza je bila dužine 2380 m, potpuno zatvorena i obilježena. Na stazi su se izmjenjivale razli ite podloge, od asfalta, šljun anog puta, zemlje-livada, savski nasip (zemlja-trava) do umjetne prepreke (“daske”, prije kojih se moralo si i s bicikla te ih presko iti nose i bicikl i zatim opet im brže “zajašiti” bicikl i nastaviti

dalje). Na utrci je nastupilo devedeset voza a iz cijele Hrvatske u svim disciplinama, a najuspješniji su bili lanovi BK-a “Puls” iz akovca. U najja oj Elite M kategoriji tako je slavio pulsovac Bruno Radoti , ina e i bivši profesionalni biciklist u cestovnom biciklizmu i jedan od osniva a BK-a “Puls”. Drugo mjesto osvojio je “veteran” Pavao Roset, koji je najstariji Elite voza u Hrvatskoj, a koliko znamo i u svijetu, te tako najavio da je unato godinama i dalje u vrhunskoj formi te da e ovo biti još jedna uspješna sezona za njega.

Naslovi pobjednika i u ostalim kategorijama pripali Radoti ima, Vidovi i Pavlic srebrni Da i u ženskoj elite kategoriji sve ostane u obitelji, pobrinula se Brunina sestra Mia Radoti ,

najbolja hrvatska biciklistica, te s odli nim rezultatom i zavidnom formom najavila po etak uzbudljive sezone koju e voziti za novoosnovanu UCI cestovnu mom ad BTC City Ljubljana. Spomenimo i to da je Mia do pobijede došla unato probušenoj gumi na kojoj se vozila više od pola kruga dok nije uspjela do i

do tehni ke zone u kojoj joj je bilo dopušteno promijeniti bicikl. S nešto više od minute zaostatka kao drugoplasirana u cilj stigla je Alessandra Musa, dok je tre e mjesto osvojila Gloria Musa malo više od 2 minute zaostatka. U Veteranima C pokazalo se da krv nije voda jer je pobjedu u toj kategoriji ostvario otac Elite prvaka Zvonimir Radoti , koji je dominantno slavio ispred drugoplasiranog Richarda Podsednika s pet minuta prednosti, dok je s više od šest minuta zaostatka ciljem kao tre i prošao Zoran Milas. Odli ni su bili i ostali pulsovci, tako je Robertinjo Vidovi osvojio drugo mjesto u kategoriji veterana B, dok je Tin Pavlic bio srebrni u kategoriji kadeta. (bmag, so)

17. sije nja 2014. BICIKLIZAM

ODLI AN po etak sezone za mlade bicikliste BK-a â&#x20AC;&#x153;Mura Avanturaâ&#x20AC;? iz Svetog Martina na Muri

Timotej Kocen osvojio naslov drĹžavnog prvaka u konkurenciji do 14 godina Najmla i biciklisti Mure Avanture nastavili su ostvarivati odli ne rezultate i na po etku 2014. godine. Naime, u nedjelju 12. sije nja 2014. godine u Svetoj Nedjelji, u organizaciji tamoĹĄnjega biciklisti kog kluba, odrĹžano je drĹžavno prvenstvo u disciplini ciklokros. Radi se o specifi nom biciklisti kom natjecanju koje je kombinacija cestovnog i brdskog biciklizma, a vozi se na modificiranim cestovnim, odnosno ciklokros biciklima. Timotej Kocen, nakon ĹĄto je lani postao drĹžavni prvak u disciplini XCO me u dje acima do 13 godina, ponovno je postao drĹžavni prvak, ali ovaj put u disciplini ciklo-

kros u kategoriji dje aka do 14 godina. Odmah iz njega u istoj kategoriji na cilj je stigao njegov klupski kolega Stjepan Hunjak, te tako osvojio srebrnu medalju.

Lovro Posel odli an drugi u svojoj prvoj sluĹžbenoj utrci Na svojoj prvoj sluĹžbenoj biciklisti koj utrci Lovro Posel iz BK-a Mure Avanture osvojio je drugo mjesto te se tako popeo na postolje u kategoriji dje aka do 13 godina. U toj kategoriji Matija Trstenjak osvojio je 4. mjesto. Tako er, svoj premijerni nastup na sluĹžbenim biciklisti kim utrkama imali su Eric Taradi i Nikola Vinko, koji su

Osvaja i medalja na drĹžavnom prvenstvu BK-a Mure Avanture s trenerom

osvojili 6., odnosno 7. mjesto u kategoriji dje aka do 15 godina. Od ostalih lanova BK-a Mure Avanture na ciklokros drĹžavnom

prvenstvu sudjelovali su joĹĄ Monika LudaĹĄ, koja je u kategoriji Elite-Ĺžene zauzela 6. mjesto, te Ilija Fabi koji je u kategoriji U-23

muĹĄkarci tako er okon ao na 6. mjestu. Treba istaknuti da su ove medalje osvojene u netipi noj disciplini za bicikliste iz

BK â&#x20AC;&#x153;Pulsâ&#x20AC;? akovec u Miklavcu organizator 3. kola ciklokros lige 19. sije nja Biciklisti ki klub â&#x20AC;&#x153;Pulsâ&#x20AC;? akovec u Miklavcu organizira 3. kolo ciklokros lige na nivou Hrvatske. Ciklokros je biciklisti ka disciplina u kojoj se vozi biciklom po razli itim podlogama (as alt, makadam, trava pijesak i ĹĄljunak te se nadopunjava dodatnim preprekama: stepenice, trupci i sl). Staza je kruĹžna i duĹžine 2,5 km. U Hrvatskoj e se odrĹžati na tri lokacije pripremljene ciklokros staze. Miklavec i BK â&#x20AC;&#x153;Pulsâ&#x20AC;? doma in su tre eg kola ovu nedjelju 19. sije nja i zadnjeg kola

po etkom oĹžujka, kada slijedi i proglaĹĄenje ukupnog pobjednika dodjela pehara i medalja. Iz kluba pozivaju djecu me imurskih osnovnih ĹĄkola na rekreacijsku trku koja se vozi izme u trka da se prijave u dvije kategorije: 3., 4. i 5. razredi, te 6., 7. i 8. razredi. Oni voze skra enu stazu u dva kruga. Uz prisustvo i potpis roditelja, obavezno je noĹĄenje zaĹĄtitne kacige. Prijave za tu utrku primaju se do ovog petka 17. sije nja do 20 sati organizatoru Ivici Dodleku, BK â&#x20AC;&#x153;Pulsâ&#x20AC;? akovec, mob.: 098-632-332.

Biciklisti Mure Avanture odmah su postigli zapaĹžene rezultate

JoĹĄ jedan veliki uspjeh Timoteja Kocena, odmah na po etku nove sezone

Mure Avanture, s obzirom na to da tijekom cijele godine treniraju za MTB - XCO disciplinu. Ovaj uspjeh samo je pokazatelj kvalitete stru nog i sustavnog rada Ĺ kole biciklizma pod vodstvom trenera, pro esora Branimira Ĺ timeca.

Odli na najava nove sezone Odli na je to najava nove biciklisti ke sezone za bicikliste Mure Avanture iz Svetog Martina na Muri nakon proĹĄlogodiĹĄnjih uspjeha, poput osvajanja naslova drĹžavnog prvaka u disciplini XCO, apsolutne dominacije u Kupu Hrvatske u kategoriji do 13 godina i zauzimanja ukupno tre eg mjesta u poretku svih klubova u Republici Hrvatskoj. Nova 2014. godina zapo ela je na najbolji mogu i na in, a pripreme za glavnu natjecateljsku sezonu u najviĹĄem su intenzitetu. Trenira se do pet puta tjedno, i to u dvorani i bazenu, te na otvorenom s obzirom na toplo vrijeme. Stoga moĹžemo o ekivati joĹĄ jednu uzbudljivu i uspjeĹĄnu biciklisti ku godinu s pregrĹĄt medalja kako na doma em, tako i na europskom planu.

17. sije nja 2014.

Rekreacija R ek 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vježbe i savjeti za razbijanje celulita Drage moje dame, ponavljam temu, ali nikad dosta iste. Pisala sam ve o tome koliko nama ženama celulit zagor ava život. Mu imo se zimi s raznim preparatima i aparatima kako bi ljeti naše noge izgledale što ljepše i zategnutije, ali ponekad ni to nije dovoljno jer se godinama skuplja i teško je odjednom zauvijek raskrstiti s njim. Bezobrazno i bez pitanja je zauzeo svoje mjesto, a mi neka se mu imo. E pa nije sve tako crno, ima lijeka. Vježbanje i prehrana su klju uspjeha i vjerujte da nije teško, samo treba biti uporan i imat ete noge poput modela koji še u pistom sa zategnutim i lijepo oblikovanim tijelom. Najbitnije je da ubrzate metabolizam i da napravite detoksikaciju, odnosno iš enje organizma štetnih tvari. Nije da ne vjerujem

u udotvorne kremice i moderne aparate, ali pitam vas koliko e to potrajati jer poznato je da se ta užasna naran ina kora, kako je popularno zovemo, vra a i vra a i nikako da zauvijek ode. Puno nam je i genetika kriva jer ono što smo naslijedili teško je prkositi. Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomo i. Promijenite prehranu i smanjite unos soli, što manje jedite hranu koja sadrži konzervanse jer upravo oni sprje avaju lu enje teku ina iz organizma, smanjite unos ugljikohidrata, suhomesnatih proizvoda i alkohola. Potrudite se oko nabavke zdravih namirnica i uživajte u njima. Umjesto ipsa, uzmite zdrave grickalice kao što su lješnjak, bademi, suhe šljive, orasi i još puno toga što nam je na dohvat ruke. Ne zaboravite na vodu tijekom dana,

pijte puno teku ine, a pogotovo kada vježbate. Detoksikaciju ete lako napraviti odete li u saunu, a isto tako oznojiti se možete i dok tr ite ili vježbate aerobne programe. Napravila sam vježbe kojima ete ja ati miši e i otopiti potkožno masno tkivo oko bedara i stražnjice. Za aerobni dio dajem vam zadatak da trideset minuta tr ite na mjestu neposredno prije izvo enja ovih vježbi. Napravila sam trening vani i zaista mi nije bilo hladno, pa se nadam da ete slijediti moj primjer i odvježbati barem jedan dan vani u prirodi ili u dvorištu svoje ku e. Vježbe su jednostavne i savjetujem vam da ih napravite u barem tri serije. Na kraju se dobro istegnite. Ono što vam još savjetujem je da jednom tjedno tijekom tuširanja

napravite piling i trlja icom trljajte po zahva enom podru ju. Piling ete lako napraviti i doma, sve što vam treba je mrvica maslinovog ulja, žlica mljevene crne kave i žlica še era, sve to dobro pomiješajte i upotrijebite umjesto gela za tuširanje. Koža e vam biti mekana i zahvalna na tome. Za kraj vas sve lije-

p o pozdravljam i želim puno uspjeha u rješavanju naran ine kore. Vaša trenerica, Ivana Posavec!

Vježba broj 1 Vježba se izvodi u stoju, jednom nogom krenite malim kikevima prema nebu/stropu. Dlanovi su na struku i ramena daleko od ušiju. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak viramo vanjski dio bedara.

Vježba broj 2

Pružite jednu nogu, skvr enu prema iza i malim kikevima krenite u nebo/ strop. Dižite je visoko gore, ali pazite da se u gornjem dijelu jela ne mi ete i ne ljuljate. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak virate stražnjicu i stražnju stranu noge.

Vježba broj 7

Vježba broj 4

Vježba broj 8

Obje ruke pružite ispred sebe, jedna noga je u podu, a druga pružena iznad tla. Krenite izdahom u u anj s jednom nogom najdublje što možete. Ramena držite daleko od ušiju, a bradu paralelno s podom. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak viramo stražnjicu i nogu.

Dlanove postavite na struk, ramena daleko od ušiju i krenite naizmjenice u iskorak tako da križate noge. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku stranu. Smisao vježbe je da ak viramo miši e stražnjice i bedara.

Stanite u široki raskora ni stav, ruke pružite u nebo/strop i napravite široki polu u anj,a stopala na prste. Stražnjica

Vježba broj 6 Spus te se na pod, ramena iznad dlanova i jelo postavite u jednu dijagonalu. Krenite naizmjenice suprotnim koljenom u suprotni lakat. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe ja da ak viramo miši e cora.

Pružite jednu nogu bo no prema drugoj nozi i pazite da ju ne skvr ite. Krenite cijelom dužinom noge, malim kikevima u nebo/strop. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak viramo unutarnju stranu bedara.

Vježba broj 5

je daleko prema iza, koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Udahom se dižemo gore i ruke postavimo u slovo “T“ (slika 5b), a izdahom se spuštamo u po etni položaj. Napravite vježbu u 20 ponavljanja. Smisao vježbe je da ak viramo stražnjicu i noge.

Ostanite u poziciji push upa, jednom nogom krenite u nebo/strop i jelom napravite piramidu, a na izdah se jelom spus te, samo noga ostane iznad poda (slika 7b). Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak viramo stražnjicu, noge, ruke i core.

Vježba broj 3

Vježba broj 9 Postavite se u ma ku i koljena držite iznad tla. Radite male kikeve stražnjicu guraju i prema nebu/stropu i u pod. Napravite 30 malim kikeva. Smisao vježbe je da ak viramo noge i stražnjicu.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

Informacije OTVORENI NATJE AJI ZA

1. Tesarstvo VUMI, Brezje 149, traži gra evinski limar/limarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 1175 336 do 27.01. 2. Malenovi d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 1920 800 do 31.01. 3. Compex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži vodoinstalater/vodoinstalaterka, strojarski tehni ar/tehni arka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 210 166 do 17.01. 4. Asgard j.d.o.o., D. Kraljevec, traži konobar/konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, osobni dolazak u Thriller u D. Kraljevec, javi se na mob.098 692 540 do 07.02. 5. Auto škola Prilok d.o.o. Prelog, traži instruktor/instruktorica B kat. sa

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

uvjetima za predava a na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 6453 555 do 07.02.

ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

VOD HRVATSKI ZA JE N VA JA ŠL ZA ZAPO 819 KOVEC: 396 A A AV ST 0 ISPO 74 664 : G ELO ISPOSTAVA PR EDIŠ E: 543SR . M A ISPOSTAV 200

6. Multi-star d.o.o. akovec, traži 3 blagajnika/blagajnice u automat klubu na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu:Koprivnica48000,Zrinskitrg 7 ili na email: mul star.doo@gmail. com do 31.01.

7. Majoko d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traži kuhar/kuharica i konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 802 273, do 31.01. 8. Caffe bar Amadeus, Pleškovec 166A, traži konobar/konobarica na

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK

neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 908 1063 ili099681 4522 do 31.01.

9. Ganzer elektroinstalater akovec, B.J. Jela i a 79, traži 2 elektroinstalatera/elektroinstalaterki na odre eno vrijeme, javi se na 091 284 6242 do 17.01. 10. Petcom d.o.o., Prhovec, traži 3 kerami ara/kerami arki na odre enovrijeme,potrebnoradnoiskustvo 1g., javi se na mob. 098 241 360, do 17.01.2014. 11.Kr ma“NaVoglu”Trnovec7,traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 858 501, do 31.01.2014.

12. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traži konobar/konobarica za rad u Ca e baru Zavrtje, na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 242 485 do 23.01.2014. 13. Agrome imurje d.d. akovec, R. Boškovi a 10, traži mehani ar/mehani arka polj. strojeva i mehanizacije na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: marijan.skvorc@agromedjimurje.hr do 31.01.2014. 14. UO Ca e bar Stari Marof, Žiškovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob .099 773 6026 ili 040 853 940 15. Stolarija Radionica Serec, Nedeliš e, Dravska 4a, traži pkv stolar/stolarica ili stolar/stolarica na odre eno vrijeme, javi senatel.040822426ili mob. 098 241 494 do 25.01.2014. 16. Ca e bar Dragon, Mursko Središ e,tražikonobar/konobaricanane-

odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 207 6245 do 31.01.2014. 17. Bar y obrt, Orehovica, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme,javi senamob.0951970025, do 31.01.2014. 18. Dje ji vrti Kotoriba, Ignaca Svetomar nskog 1, traži odgojitelj/ odgojiteljica predškolske dobi za stru no ospos. bez zasnivanja radnog odnosa, javi se na tel. 040 682 038, do 13.02.2014 19. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Pretetinec, traži gra . limar/limarica i soboslikar/soboslikarica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5g, javi se na mob: 091 5370 317, do 10.02.2014. 20. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži zavariva /zavariva ica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu do 09.02.2014.

21. Ca e bar “Mar ”, Prelog, akove ka105,tražikonobar/konobarica na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu ili zvati na mob: 098 964 3111, do 31.01.2014. 22. Ema teks, Mursko Središ e, Poljska 43, traži šiva /šiva ica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili zva na mob: 098 9595 930 ili 099 2120 553, do 15.02.2014 23. Dje ji vr Grlica, Šenkovec, M. Tita 34, traži kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu do 15.02.2014. 24. Vrbi & Dora akovec, traži 2 kuhara/kuharice i konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 160 1509 do 31.01.2014. 25. Me imurjeplet d.o.o. akovec, Zagreba ka 42, traži voza /voza ica teretnog motornog vozila na odre eno vrijeme, radno iskustvo 5g.,

Ivan Marodi A K O V E C, Ma ce hrvatske 14 U akovcu 14. sije nja 2014. godine

Broj: OU-371/11

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u akovcu, Ma ce hrvatske 14, na temelju lanka 277. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00) objavljuje drugu

USMENU JAVNU DRAŽBU za prodaju nekretnina 1. Predmet prodaje na drugoj usmenoj javnoj dražbi su nekretnine upisane kod Op inskog suda u akovcu:---------------------------------------------– upis. u z.k.ul.br. 5521, k.o. akovec, est. broj 409/3 ku a i dvor od 228 hv. 2. Nekretnine se nalaze u posjedu pro vnika osiguranja, odnosno ovršenika i nisu slobodne od stvari i osoba.----------------------------------------3. Utvr ena vrijednost nekretnina prema Elaboratu o procijenjenoj vrijednosti nekretnina od ožujka 2002. godine iznosi 125.949,00 EUR u protuvrijednos kuna.----------------------------------------------------4. Budu i da se radi o drugoj dražbi, nekretnine se mogu proda ispod tri etvr ne utvr ene vrijednos , ali ne ispod polovine te vrijednos .-----Sve pristojbe, porez na promet nekretnina te ostale eventualne troškove u svezi sa prodajom pla a kupac.--------------------------------------------5. Nekretnine e se prodava na usmenoj javnoj dražbi koja e se održa dana 27. 02. 2014. godine u 10,00 sati u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14.-------------------------------------Prodaja nekretnina vrši se po na elu “vi eno-kupljeno” te se isklju uju sve naknadne reklamacije.-------------------------------------------------6. Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava sve zi ke i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine sve dok javni bilježnik ne zaklju i javnu dražbu.-------------------------------------------------Na javnoj dražbi mogu sudjelova ponuditelji koji najkasnije na dan 25. 02. 2014. godine, uplate jam evinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvr ene vrijednos nekretnine u kunskoj protuvrijednos prema srednjem te aju Privredne banke Zagreb d.d., na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: HR8523400091566014035 otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.----------------------------------------------------------------------Dokaz o upla (uplatnicu) molimo dostavi na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne dražbe.----------------------------------------------Jam evina za ozbiljnost ponude e se kupcu ura una u cijenu, a ostalim ponuditeljima is dan vra .-------------------------------------------Osiguranje nije dužan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odre ena prodaja.---------------------------------------------------------7. Kupac ne može bi ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može ste i nekretninu koja je predmet ovrhe.-----------------------------------8. Kupac je dužan upla kupovninu u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: HR8523400091566014035 otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d. Ako kupac u navedenom roku ne upla cijenu javni bilježnik e prodaju proglasi nevaže om i odredi novu usmenu javnu dražbu radi prodaje is h nekretnina, a jam evina ne e bi vra ena ponu a u. Poziv na sklapanje ugovora uslijedit e najkasnije u roku od 30 dana od dana održane javne dražbe.-------------------------------------------------------------------9. Ako se nekretnine ne prodaju ni na drugom ro ištu postupit e se sukladno odredbi l. 103. Ovršnog zakona.---------------------------------10. Informacije se mogu dobi na tel: 040 390-477 ili u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14.--------------------11. Tekst oglasa dostavljen je listu «Me imurske novine» radi objave.-----12. Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit e se vjerovniku i pro vnicima osiguranja. JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK

NA ELNIK OP INE KLASA: 351-01/14-01/01 UR.BROJ:2109/12-01-14-1 Nedeliš e,10.01.2014.

JASENKA CRN EC A K O V E C, I. G. Kova i a 6 Posl.broj:OU-294/13-12.

Op ina Nedeliš e raspisuje

NATJE AJ ZA DODJELU SREDSTAVA IZ PRORA UNA OP INE NEDELIŠ E U SKLOPU PROJEKTA “ZELENA AGENDA/ ZELENI PLAN DJELOVANJA” 1. Prora unom Op ine Nedeliš e za 2014. godinu planirana su sredstva za realizaciju projekata iz programa Plana zelenog djelovanja (Zelena agenda) na podru ju Op ine Nedeliš e. 2. Na natje aj se mogu prijavi : - udruge s podru ja Republike Hrvatske - Vije a mjesnih odbora u sastavu Op ine Nedeliš e - turis ke zajednice/vr i/škole/ s podru ja Me imurske županije - fakulte /ins tu /u ilišta/obrazovne ins tucije s podru ja Republike Hrvatske, - Javne ustanove s podru ja Republike Hrvatske 3. Osnovni KRITERIJ za uklju ivanje prijedloga projekta u razmatranje jesu: - da je projekt napisan sukladno Uputama za izradu prijedloga projekta, a koje se mogu dobi u Op ini Nedeliš e - da je projekt u skladu s ciljevima navedenim u Uputama - da se projekt u potpunos (100%) provodi na podru ju Op ine Nedeliš e - da trajanje projekta nije kra e od 6 (šest), a duže od 10 (deset) mjeseci od datuma po etka do datuma okon anja projektnih ak vnos . 4. Zahtjev - prijedlog projekta mora se napisa na propisanim obrascima, a sve stavke u obrascima moraju se obavezno popuni i uz to je potrebno priloži i: - popis projekata koje je predlagatelj dosad obradio - novinske i druge lanke kojima se dokazuje ak vnost - odluku o imenovanju voditelja projekta. Tekst natje aja, propisani obrasci i upute za izradu prijedloga projekta mogu se dobi u Op ini Nedeliš e ili na web stranicama Op ine Nedeliš e, www nedelisce. hr. 5. Natje aj je otvoren do 31. sije nja 2014. godine. Prijedlozi projekata dostavljaju se u zatvorenoj omotnici na adresu: Op ina Nedeliš e, M. Tita 1, 40305 Nedeliš e, s naznakom “ZELENA AGENDA”. OP INA NEDELIŠ E

Javni bilježnik Jasenka Crn ec, iz akovca, I. G. Kova i a 6, temeljem lanka 316. i 317. Ovršnog zakona prema nalogu predlagatelja osiguranja TVORNICA STO NE HRANE d.d., sa sjedištem u akovcu, dr. Ivana Novaka 11,

OBJAVLJUJE drugu usmenu javnu dražbu 1. Predmet druge usmene javne dražbe su nekretnine upisane u zk.ul. br. 1000, k.o. REKA, est. br.1242 stambena zgrada kbr. 27B od 175 m², gospodarska zgrada od 27 m² i dvorište od 3201 m² u Ulici Frana Galovi a, ukupne površine od 3403 m² u 34/35 dijela. Navedene nekretnine nalaze se na adresi: Reka, Frana Galovi a 27B. 2. Dražba e se održa dana 13. velja e 2014. godine u 13,00 sa , u uredu javnog bilježnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova i a 6. 3. U posjedu opisanih nekretnina nalazi se pro vnik osiguranja. 4. Vrijednost nekretnina utvr ena je po ovlaštenom sudskom procjenitelju u iznosu od 394.716,00 kuna. 5. Kao kupci mogu sudjelova osobe ( pravne ili zi ke ) koje najkasnije dan prije održavanja dražbe dale osiguranje u visini od 10 % od utvr ene vrijednos nekretnina. Iznos jam evine se upla uje na žiro ra un javnog bilježnika Jasenke Crn ec za druge osobe, broj ra una HR4424840081300005003 kod Rai eisenbank d.d., a kupac je potvrdu o prethodnoj upla osiguranja obvezan predo i javnom bilježniku, prije nego javni bilježnik pristupi prodaji. Ponuditeljima ija ponuda nije prihva ena, vra t e se osiguranje nakon zaklju enja javne dražbe. 6. Kupcem e se smatra osoba koja na dražbi ponudi najvišu cijenu i koju kao kupca proglasi javni bilježnik. Nekretnine se ne mogu proda ispod polovine utvr ene vrijednos . 7. Kupac je dužan položi kupovninu u roku od 8 dana po zaklju enju dražbe. Ako kupac ne položi kupovninu nekretnine e se proda kupcu koji je ponudio prvu nižu cijenu. 8. Troškove sastava Ugovora o kupoprodaji odnosno potvrda potrebnih za gruntovnu provedbu, dužnih pristojbi, troškove upisa prava vlasništva u zemljišne knjige i porez na promet nekretnina snosi kupac. 9. Za sve informacije obra te se na tel. 040/311-208 ili 040/311-507 ili osobno u ured javnog bilježnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova i a 6. JAVNI BILJEŽNIK JASENKA CRN EC

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

17. sije nja 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJE ANJE C kategorija, pismena zamolba na adresu ili e mail: info@mplet.hr do 22.01.2014. 26. Kroja ki obrt “Zanos”, Šenkovec , traži šiva /šiva ica teks la na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., javiti se na mob. 091 894 6688 do 31.01.2014. 27. Ljekarna Kova , akovec, traži magistar/magistra farmacije na neodre eno vrijeme, javiti se na e-mail: ljekarna.kovac@gmail.com do 5.2.2014. 28. Eko - terra d.o.o. Puš ine, traži 2 m/ž inž. strojarstva, elektrotehnike, poljoprivrede za stru no ospos. bez zasnivanja radnog odnosa na odre eno vrijeme, javiti se na e-mail: d.novak@eko-terra.hr do 23.01.2014. 29. Ca e bar “Mi-ni” akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 916 2910 do 31.01.2014.

30. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5g., zva na mob. 091 5370 317 do 10.02.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. AKTIV INVEST USLUGE j.d.o.o. za financijsko i investicijsko savjetovanje, Mjesto rada: VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 10 PRODAJNIH PREDSTAVNIKA/ICA - prodajni predstavnik/ica za program RENT4YOU (vozila) i drugih uslužnih proizvoda na odre eno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, komunika vnost i ambicioznost, poželjno iskustvo u prodaji i terenskom poslu, prezentacijske, organizacijske i komunikacijske sposobnos , informa ka pismenost: word, excel, internet, poželjna voza ka dozvola B kategorije (ak vni voza ), motiviranost za usvajanje novih znanja i vještina, posebno u segmentu prodaje, spremnost na

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. Središ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured Nedeliš e, Mati ni ured Štrigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Dežurni pedijatar Pet 17.01.2014. 13:00 do 20:30 Sub 18.01.2014. 08:00 do 15:30 dr. Jasna Robini -Ivanek Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 258 Radnim danom ordinacija radi: Utorak, etvrtak i Petak UJUTRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE

timski rad. Prijavu poslati e-mailom: aktivinvest.hr@gmail.com, kontakt mobitel: 091 111 6101, do 31.1.2014. 2.ZLATNEGORICE,obrtzaugos teljstvo i usluge, vl. Dražen Jambriško, mjesto rada Varaždin Breg traži KUHARA/ICU u restoranu Zlatne gorice na odre eno uz mogu nost stalnog zaposlenja. Kuharsta kvalifikacija, minimalno dvije godine radnog iskustva u restoranu, obavezno iskustvo u pripremi jela tradicionalne kon nentalne kuhinje. Poslodavac osigurava smještaj za osobu iz udaljenog podru ja.Životopisiprijavudostavi na mail: zlatni-restorani@net.hr do 28.02.2014. 3. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: TRNOVEC, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 100 ŠIVA A/ŠIVA ICA za šivanje kožnih navlaka za automobilska sjedala i kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na odre eno vrijeme (pove an opseg posla), uvjet: znanje šivanja ili KV teks lnog ili obu arskog smjera, radno iskustvo6mj.Osobnidolazakilipismena zamolbanaadresu:GOSPODARSKA 12, 42202 TRNOVEC BARTOLOVE KI ili e-mailom: posao@boxmark. com, kontakt telefon: 042 404 692, do 31.1. 4.TRANSPORTIKRAJANd.o.o.zacestovni prijevoz robe, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži VOZA /VOZA ICA KAMIONA ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na odre eno, obavezna kvalifikacija za voza a, Kategorija C i E, iskustvo 1g. Kontakt: 098 284 495, do 31.1. 5. SLATNJAK d.o.o. za trgovinu i ugos teljstvo,Mjestorada:CARGOVEC, traži KONOBARA/ICU U CAFFE BARU “CALYPTO” na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, iskustvo poželjno, ali nije uvjet, kontakt: 099 250 7887, do 21.11. 6. DENI PEK d.o.o. VARAŽDINSKE TOPLICE,Dugaulica48,tražiPEKAR/ PEKARICA na neodre eno vrijeme, uvje :OŠ,KVpekar,obaveznoradno iskustvo, no ni rad, postoji mogu nost smještaja. Najava na tel: 098 246 608 (Josip Balažinec) ili osobni dolazak na adresu do 20.1. 7. FONTANA, obrt za ugos teljstvo, vl. Mirjana Horži , mjesto rada Tur in (mogu smještaj), traži se DJELATNICA/DJELATNIK ZA RAD NA ŠANKUnaodre enovrijeme,uvje : završena srednja škola bez obzira na zvanje i iskustvo. Osobni dolazak na adresu: ZAGREBA KA 94, TUR IN, najava na telefon: 042 488 192 ili mobitel: 091 5311 492, do 8.2. 8. AUTOŠKOLA ZEBRA-d.o.o. - voza ka škola, Mjesto rada: LUDBREG, traži se INSTRUKTOR /INSTRUKTORICA VOŽNJE A i B KATEGORIJE na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS,posjedovanjekartonaoprovjeri stru neosposobljenos ,radnoiskustvo poželjno, ali nije uvjet, položen stru ni ispit; ISPIT ZA INSTRUKTORA VOŽNJE A I B KATEGORIJE. Kontakt: mob: 098 865 400, do 25.1.

na voljenu majku, baku i prabaku

DRAGICU NOVAK ro . TOPLI ANEC iz Šenkovca 20.1.1998. - 20.1.2014. TVOJI NAJMILIJI: k er Marija, zet Mirko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

IZ MATI NOG UREDA

IMENDANI I BLAGDANI petak, 17. sije nja – Antun, Ton ek subota, 18. sije nja – Izabela, Priska nedjelja, 19. sije nja – Ljiljana, Mario ponedjeljak, 20. sije nja – Fabijan, Sebastijan utorak, 21. sije nja – Agneza, Neža, Janja srijeda, 22. sije nja – Vinko, Vincek, Vinka etvrtak, 23. sije nja – Vjera, Milka, Milivoj DUHOVNI VELIKAN

Agneza, 21. sije nja Sveta Agneza je rimska mu enica i svetica, koja je živjela oko 304. godine. Kao vrlo mlada odbila se udati za rimskog prefekta, te je zbog toga trebala biti silovana i pogubljena, što su na koncu silnici i u inili. Odrubljena joj je glava te je spaljena. Sahranjena je u Rimu. Zaštitnica je djevoja ke nevinosti i vrtlara, a na slikama se prikazuje kako u naru ju drži janje, simbol nevinosti i ljepote. (sm)

RO ENI

UMRLI

NONO VAROŠANEC, SIN K ATARINE I MLADENA; GAŠPAR PLEH, SIN MANUELE I MARTINA; FILIP IGNAC, SIN BILJANE I DRAŽENA; LUCIJA LAJTMAN, K I MONIKE I LEOPOLDA; LENA JAMBROŠI , K I KRISTINE I BORISA; IVAN GOLUB, SIN MATEJE I NENADA; KLARA MARKATI, K I JANJE I KARLA; ERIK ŽIDOV, SIN SANDRE I TIHOMIRA; RENE HORVAT, SIN SLA ANE I RADOVANA; JAN VIŠNJI , SIN LANE I MARIA; MANIRELA ORŠUŠ, K I RADMILE I SAFETA; ELA JAKOPI , K I KRISTINE I MIROSLAVA; NIKO GORI ANEC, SIN MATEJE I GORANA; LEONARDO BOGDAN, SIN ZVJEZDANE I DANIJELA; GITA BAUMHAK, K I JOSIPE I KARLA; BORNA ORŠUŠ, SIN SONJE I ROBERTA; TEODOR HREN, SIN SANELE I BENJAMINA; MATIJA VINKOVI , SIN KRISTINE I MIROSLAVA ( akovec);

STJEPAN ZORKOVI , RO . 1920., CECILIJA HORVAT, R. MATOTEK, RO . 1924., TOMO BEDI , RO . 1934., K ATARINA VARGEC, R . JURKEK, RO . 1928., AGATA BRANILOVI , R. SUDEC, RO . 1928., ANA NOVAK, R. NOVAK, RO . 1929., STANKO MURŠI , RO . 1924., IVAN VUK, RO . 1940., JOSIP MARODI, RO . 1943., ZLATKO MUCAFIR, RO . 1956., SLAVKO NOVOSEL, RO . 1948., MARIJA PINTAR, R. HRANJEC, RO . 1928., ANA VABEC, R. HORVAT, RO . 1939., ANA LATIN, R. DOBOŠI , RO . 1924., MARIJA LUKŠA, R. MARKULIJA, RO . 1925., IVAN GORI ANEC, RO . 1934. ( akovec); FRANJO BAN R. 1940. (Kotoriba); STJEPAN LJUBI R. 1953., VIKTOR GROZDEK R. 1933. (M. Subotica); JULIJANA KUTNJAK R. MAUKO R. 1921. (M. Središ e); JELENA RAJŠ AK r. PERCA RO . 1934., CILA BELI r. HRŽI

ro . 1928., JELA PURI r. RODI RO . 1930. (Prelog); JOSIP KRZNAR, RO . 1928., MILAN BOHANEC, RO . 1958., MARIJA NOVAK R. TKALEC, RO . 1931., ELIZABETA KAU I R. KARLOV EC, RO . 1933., MARIJA DOVE AR R, HERIC, RO . 1932., JOSIP KNEZI , RO . 1928. (Štrigova)

VJEN ANI EMINA MLINARI I MARKO MLINARI , VIOLETA ORŠUŠ I MLADEN ORŠOŠ (M. Subotica); NIKOLA SABATI I ELENA MIHALOVI (Nedeliš e); MAJA ŠPIRK I KREŠO KOVA , MAJA GLAVINA I DINO KOVA (Prelog); MARTINA ŠKORJANEC I TOMICA KRAŠ (Štrigova)

KUPON broj

957

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine! MOTORNA VOZILA PRODAJEM SKUTER Peugeot 50cm 2008g, povoljno. mob. 091 970 1929 PEUGEOT 306 1.6 cabrio, el. otvar.zatvar. krova, 1997.god., 149tkm, servo, centralno, ABS, zra ni jastuci, alu, dobro o uvan, 1.800 EUR, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 PRODAJE SE TERETNA PRIKOLICA za osobno vozilo. tel. 098/558-817 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJU SE ALU FELGE 17 cola za golf, dobro o uvane, povoljno, tel 861-208 SKUTER TGB 303R 2008.g., registriran, servisiran, atrak van, info. 098/556-423 PRODAJU SE krovni nosa i i jedna felga za auto renault megane model iz 1998.g, vrlo povoljno i hitno. mob. 099/687-6087 PRODAJEM DIJELOVE LIMARIJE i mehanike za golf II 1.6D, at ducato 2.5TD, volvo 360GL, hondu civic 1.5 i hondu crx 1.6. info: 099/4144-883 PRODA JEM BUBU 1971.g., reg. do 6/2014., u odli nom stanju, cijena 13.0 0 kn. tel. 856 -208, 091/510-1417 PRODAJEM fiat tempru 1.9 dizel 1997.g., reg. do 6/2014., sa uvana, lim pocin an, vlasnik 12g., te bmw 324 dizel kockica 1988.g., reg. do 4/2014., vlasnik 11g., mob. 098/190-3753

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370

PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 DEUTZ 25 KS 1953.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJEM JE AM I TRITIKAL po cijeni od 1.30 kn/kg. tel: 091 539 2870 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM DRVO ORAHA U RASTU za 600 kn, rušenje i prijevoz u režiji kupca. mob. 099/796-9541 PRODAJU SE ORANICE Veliki Štuk 1274m2 kraj Strahoninca, Veliki Štuk 4758m2 blizu Nedeliš a i pijetlovi stari 8mj. mješanci brame. Tel: 822-362, 099-5166-780 VIL JUŠKAR Litostroj 3.5T produžene vilice, prodajem. mob. 092/254-7256 PRODAJEM DRVENU BA VU za vino od 230lit. za 230 kn. Puš ine, akove k a 120, mob. 098/935-6187 PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuka, prešu za jabuke i grož e, novu ba vu od 250lit. i jednu ovalnu od 350lit., mob. 098/1868-111 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom 1977.g., 1.vlasnik, sa uvan, i autom. kuku za mali Ursus, mob. 098/190-3753 MIJENJAM LUKOVICE GLADIOLA za neko drugo cvije e ili raslinje. Info na broj 098 9711 310 PRODA JEM PRIKOL ICE kip er, 2-osovinke, nosivosti 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311

POSAO TRAŽIM OSOBU s odli nim poznavanjem rada na Internetu i s vrhunskim komunika vnim sposobnostima za rad od ku e na proviziju. Bez SMS-a na mob. 099/515-5064 TR A ŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580 TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA za osnovnu i srednju školu iz zike i matema ke. tel. 098/163-2272 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz engleskog jezika, za pripremu mature, te u enike srednjih i osnovnih škola. 091 252 1420 TRAŽIM SURADNIKE ZA HONORARNI POSAO. Info na mob. 097/7821-438 TRAŽIM POSAO iš enja, uvanje djece, pomo starijim osobama, bilo kakva pomo oko ku anstva, mob. 097/729-1132 TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA iz njema kog jezika i nudim pomo pri u enju za osnovnu školu, nazva na tel. 098/938-5042 TRAŽIM POSAO IŠ ENJA i peglanja, dugogodišnje iskustvo. tel. 343-370, 098/9500-406

KREDITI

DE KO TRAŽI CURU za vezu, molim samo ozbiljne cure na mob. 095/8974-533 MUŠK ARAC TRAŽI ŽENU do 45g. za prijateljstvo i vezu. mob. 099/506-7863 DRUŽENJE I PRIJATELJSTVO ženske osobe od 50-60g., traži rastavljeni muškarac od 63.g., mob. 091/897-2754

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Tel 091-561-57-93.

Prodaje se novi trosobni stan u blizini akovca. Stan je odmah useljiv, kompletno namješten namještajem ra enim po mjeri sa kuhinjom i ugradbenim apara ma. Nalazi se u prizemlju manje ubrane vile sa zasebnim ulazom. Sastoji se od hodnika, kupaonice, kuhinje sa blagovaonom i dnevnim boravkom te dvije spava e sobe i terase. Stanu pripada i parkirno mjesto ispred zgrade.Priklju ci: struja, voda, plin (centralno grijanje + podno grijanje u prostorijama sa keramikom), klima Postoji mogu nost prodaje i bez namještaja i mogu nost dogovora oko cijene!! Energetski cer kat C.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ulica M.Gupca, vel. 20x30 m (165 hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE CAFFE BAR “PICTURA” I KANCELARIJE u akovcu - Metropol. Info: 098/944-5482 TRAŽI SE U NAJAM OBITELJSKA KU A za stanovanje. Tel: 822-362, 099-5166-780 POSLOVNI PROSTOR U CENTRU grada(24 kvadrata) - novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 650 kn (mogu nost prodaje - zamjena za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI DVOSOBAN STAN u Murskom Središ u, mob. 091-549-5873 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN 3-SOBNI STAN u akovcu kod Plodina, posebna brojila, ulaz, dvorište. tel: 091/5977 119 ili 386-024. TROSOBAN NAMJEŠTEN STAN od 67 m2 za biro ili stanovanje, 1.600 kn/ mj. + režije, u k, A. Star evi a 16. Kontakt: davorin.beck@gmail.com IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u strogom centru akovca (preko puta crkve), kompletno namješten. Sve informacije na 098/163-1649. ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Stanje nekretnina Prodaje se novoizgra ena ku a na prekrasnoj lokaciji u gornjem dijelu Me imurja. Ku a se sastoji od podruma - dvije prostorije i sanitarnog vora, prizemlja - hodnik, kupaonica, dnevni boravak + blagovaona sa izlazom na terasu od 50 m2 te potkrovlja sa tri sobe (sa izlazom na balkon od 22 m2) te kupaonice. Priklju ci: struja, voda, plin (centralno grijanje). Ku a se nalazi na odli noj poziciji sa prekrasnim pogledom! Kupnjom ku e po cijeni od 129.000,00 Eur-a dobivate GRATIS apartman u Rogoznici udaljen od mora 150 m komplet sa namještajem. Energetski cer kat razreda B.

PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 STAN u akovcu od 29m2 prodajem za 26.000 eura fiksno, info: 095/844-8932 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 434 hv, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, vrlo povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJEMO VIKENDICU s vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju en sav inventar! mob: 095 900 6539 PRODAJEMO JEDNOSOBNI KOMFORAN STAN od 42m2 kod hotela u akovcu. info: 091 3444 753 ili 091 504 7566 PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lova kih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559 KUPUJE SE STAN u k od 38-55m2 ili se mijenja za zemljište u Strahonincu uz doplatu, ukupna površina zemljišta 740m2 za stri stamb. jedinice. info: 098/749-131 GRA EVINSKO ZEML JIŠTE - teniska igrališta, za gradnju povezano sa sportom, kao razne dvorane, hotel, restoran, trgovine u k kod Tegre, prodajem. info: 098/426-021 PRODA JEM BUDU E GRA . ZEMLJIŠTE od 4500m2 u k-Sjever, hitno i povoljno. info: 390-315 ili 098/890-307 PRODAJE SE KU A u Varaždinu s oku nicom 751m2 u mirnom dijelu grada, energetski cer kat G. info: 098/166-2696

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

USLUGE O D Š TO PAVA N J E O DVO D N I H CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POZNANSTVA

ME IMURSKE NOVINE

Zbog velikog broja pitanja vezanih o novoj zakonskoj odredbi o energetskoj u inkovitosti nekretnina, željeli bismo Vas uputiti i in ormirati o energetskom certificiranju nekretnina. Od 01.01.2014. stupio je zakon na snagu o energetskim certifikatima za sve nekretnine koje se prodaju a koje su ve e površinski od 50m2. Mi kao agencija dužni smo obavijestiti sve naše klijente da izrade certifikat jer e tako olakšati prodaju

te iste nekretnine a i izbje i pla anja pripisanih kazni. Energetski certifikat daje uvid u kvalitetu nekretnine vezano uz potrošnju energije odnosno svrstava nekretninu u jedan od osam energetskih razreda (od A+ do G). Energetski razred A+ je energetski najbolji razred, a G je najlošiji.

Energetski certifikat važi 10 godina od njegovog izdavanja. Nekretnine se i dalje mogu prodati bez certifikata ali inspekcija ima pravo provjeravati nekretnine koje su prodane i naknadno dati kaznu koja nije mala. Kazne se kre u od minimalno od 5.000,00 kuna pa do maksimalno 30.000,00 kuna. Kažnjen može biti vlasnik nekretnine i agencija koja oglašava tu istu nekretninu. Pa stoga apeliramo na vlasnike nekretnina koji su odlu ili prodati svoju nekretninu da izrade takav certifikat jer

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

e tako olakšati i sebi i nama kao agenciji da lakše prodamo tj. da lakše na emo kupca. Nekretnine koje e imati energetski certifikat biti e punolakše prodane i posti i e ve u tržišnu cijenu.

17. sije nja 2014.

IZNAJMLJUJEM namješteni jednosobni stan u Prelogu (Jug, stambena zgrada) zaposlenom samcu ili mla em paru. Info na tel: 091-561-57-93. IZNAJMLJUJE SE MALI STAN. info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI 1-sobni stan u Šenkovcu, potpuno renoviran, odvojena brojila i ulaz. info: 099/331-2189 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI 2-sobni stan studenticama ili zaposlenim osobama, poseban ulaz. mob. 099/677-4304 IZNAJMLJUJU SE nenamješteni stanovi i garsonijere (može i za hi obrt), na duže vrijeme, info: 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE namješten 3-sobni stan od 110m2, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 14 sati na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM GARAŽU u centru grada, info: 099/690-3439 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u ku i na jugu, paru bez djece a pogodan je i za studente. Cijena je po dogovoru. Upit na broj: 099 659 1769.

ŽIVOTINJE

VELIKI PIJETLOVI OV VI živi i očišćeni ,

POKLANJA SE U DOBRE RUKE ZAMORAC (paragvajski dugodlaki) star 3,5 godine. Info na mob: 095/806-78-17 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 NA DAN NOVE GODINE ODLUTAO JE PAS U TIPU NJEMA KOG OV ARA ženka stara 8-9 godina u smjeru od Pribislavca do po etka akovca. Odaziva se na ime Lara. Vjerojatno je ve pregladnjela i mršava. Za sve informacije molim javi na mob. 091/913-5408 PRODAJEM O IŠ ENE ODOJKE (polovice), svinjske polovice, doma a eko ishrana. Dostava! Mogu a zamjena za kukuruz ili orahe. mob. 099/4144-883 PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, grice, rozekolise) može i s kavezom, fazane pla naste, zlatne i srebrne. 040/641-187 ili 098/912-3938

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

RAZNO PRODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o. PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM PSIHU s velikim pomi nim ogledalom, o uvano, malo korišteno, kao novo, cijena 500kn, mob. 099/796-9541 PRODAJEM NOVI STOL za dnevni boravak od masivnog drveta , ru ni rad i umjetni ke slike. Cijena po dogovoru. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM ZRA NU pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Info: 099/25-96-444 PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektr. š mer za gitaru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, i sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE espresso ca e aparat DeLonhi (za samo 1.600 kn - novi je 4.000kn), odli an za urede ili doma instva, te kožna garnitura za 1.100 kn, o uvani klavir (malo sviran), te spava u sobu. info: 091 970 1929. PRODAJEM GROBNO MJESTO na starom dijelu akove kog groblja, cijena 1.700 kn. Zva na broj 099 479 6848 PRODAJEM DIONICE Mesne industrije Vajda. mob. 091 970 1929 PRODAJEM original “NIKE “žensku dugu zimsku jaknu s kapulja om, vel. XL, crne boje, kupljena u Intersportu, nošena samo 3-4puta, o uvana, kao nova, u pola cijene, za 490 kn, te mušku zimsku jaknu vel. L, sive boje, sa 2 strane, o uvana, malo nošena, za 150kn, mob. 099/796-9541. PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM TERMOAUKUMULACIONU PE i vino zeleni silvanac, tel. 091/526-7103

PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423 PRODAJE SE trosjed na razvla enje u ležaj i dvije fotelje, sve o uvano. Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazva na 098 92 81 012. PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠTEDNJAK Elegant 46 na kruta goriva, bijele boje, malo korišten, lijevi, cijena povoljna. tel. 098/9075-825 ili 858-033 PRODAJEM PERILICU SU A vrlo povoljno. mob. 097/729-1132 PRODAJEM sjede u tuš kadu, umivaonik, 6 bijelih vratnih unutarnjih krila, trosjed i fotelju, i 3-djelnu hrastovu komodu za 2.000 kn. mob. 098/9200-938 PRODAJE SE PLINSKI BOJLER Junkers 24KW bez grija a. tel. 312-231 PRODA JE SE PLINSKI ŠTEDNJAK (3pl+1str), proto ni el. bojler Tiki i TV Quadro 50cm + receiver. tel. 337-046 POKLANJAJU SE TRI BORA U RASTRU i prodaje se pe za centralno grijanje, tel. 363-582 PRODAJEMO o uvani bijeli štednjak Gorenje 90cm (2str.+4pl. zemni ili boca) za 1.400kn; preša za grož e na vijak za 1.400 kn; korišteni kompjutor komplet za 600kn i hrastovu ba vu od 60lit. za 200kn. Info: 390-301 ili 099/6742-919

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Kate - dugodlaka crno bijela ženkica, stara oko 6 mjeseci, o iš ena od svihnametnika, izrazito umiljata. Slaže se s drugim macama, nau ena na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Eno - kratkodlaki gras ma i od 6 mjeseci, cijepljen, o iš en od nametnika, kastriran. Slaže se s drugim macama i psima, jako privržen ljudima, zahvalan. Nau en na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Jonny - mlad ma ak od godinu dana, prekrasnog karaktera, umiljat, kastriran, o iš en od nametnika. Nau en na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Kala, Kika i Kira traže domove! O iš ene od nametnika, sterilizirane, umiljate, prave predilice. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Sora je predivna mlada kujica stara oko 4 mjeseca, mješanka labradora, nižeg rasta. Traži ku u s velikim dvorištem i pristupom unutra. Kontakt: 099-8071-134

Tobias ima dvije godine i ve je u svojem mladom životu preživio svašta. Predivne sjajne sme e dlake i toplih o iju nada se velikoj obitelji koja e mu pružiti sve, a ponajviše ljubav. Kontakt: 098-241-060.

Sunny je malecki štenac star oko 3 mjeseca, na en na jugu akovca. Vrlo teško podnosi dane u skloništu i stalno pla e. Kontakt: 098-241-060.

Willy je mješanac kolija i škotskog ov ara, umiljat pas, malo duže dlake, slaže se s drugim psima i eka svoj dom. Kontakt: 091-8988-004.

Nikolas - crno bijeli ma i od 3,5 mjeseca traži dom! O iš en od nametnika, nau en na pijesak, druge ma ke i pse, izrazito umiljat i traži puno pažnje i maženja. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

957

Kuharica

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠU: STJEPAN MESARI , NEVENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA

Pe enice s dinstanom hajdinskom kašom Dražen Polak, kuhar u akove kom Domu umirovljenika, pripada onoj vrsti kuhara koji njeguju i pripremaju starinska jela, koriste i pri tome doma e sastojke i recepte naši starih, uz dodavanje vlastitih iskustava i saznanja. Takvu hranu vole stari i mladi, jer pruža užitak svim osjetilima, uz me imursku bajkovitost i zadovoljstvo okusa. Za naše itatelje i nas novinare pripremio je pe enice s hajdinskom kašom, izvrsno jelo koje je prili no jednostavno za pripremanje, još jednostavnije za blagovanje i najjednostavnije za poželjeti ga pripremiti. Naime,

ve ina ljudi pe enice priprema s kiselim zeljem i pireom od krumpira, a malo tko ili nitko s hajdinskom kašom, vjekovnom hranom me imurskog ovjeka, u ovom primjeru izuzetnog okusa, koji je Kolak postigao uz primjenu tradicionalnih doma ih za ina i origana kao dodatka koji oplemenjuje ionako odli an okus, ine i nepce zadovoljnim. Dodatno zadovoljstvo daje zelena salata kristalka za injena me imurskim koš i nim tikvinim uljem i jabu nim octom. aša zelenog silvanca dolazi kao profinjeni šlag na sve anu tortu. Puno uspjeha u pripremanju i mnogo užitka pri konzumiranju ovog jela!

Sastojci: - 50 dag hajdinske kaše - 4 svježe tanke pe enice - 2 glavice luka, 2 strokice ešnjaka - svinjska mast, žlica ajvara, žlica mljevena paprike - žlica paradajz pirea, 2 lovorova lista, 1oštri e eron - malo origana, sol, vegeta, peršin

Priprema Na svinjskoj masti popržiti sitno nasjeckani luk te dodati sjeckani ešnjak i ostale sastojke. Sve zalijati vodom i prokuhati, uz dodavanje soli, vegete i sjeckanog peršina, kako bi nastala ukusna smjesa. Hajdinsku kašu dobro oprati te staviti u smjesu koju smo pripremili i ostaviti na laganoj vatri da se dinsta oko 20 minuta. Skinuti s vatre. U tavi na masti (može i ulje) pažljivo, da ne im ne ispuca kožica, pe i pe enice sve dok ne dobiju zlatno-sme kastu boju i hrskavu kožicu. Na plitki tanjur staviti vru u hajdinsku kašu i vru e pe enice te po želji prelijati s malo umaka koji su kod pe enja pustile pe enice.

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Poga ice s kupusom

Topli sendvi i Sastojci: - kruh ‘’ rancuz” - 20 dag šunke za pizzu - 3 mala kisela krastavca - 15 dag trapista - 3 jaja - kiselo vrhnje - malo soli i papra - žlica vegete, origano - mlijeko

Šunku narežite na sitne kocke i dodajte naribani sir te kisele krastavce. Sve pomiješajte s vrhnjem i jajima kako biste dobili jednoli nu smjesu. Za inite po želji, prijedlozi: sol, papar, origano, vegeta. Kruh narežite na ploške i umo ite jednu stranu u mlijeko. Tu stranu kruha premažite smjesom i zapecite u pe nici 15ak minuta na 180 stupnjeva.

VINO TJEDNA

Jakopi ev rizling rajnski

Sastojci 50 dkg sitno narezanog kupusa 5 dkg masti 10 dkg margarina 30 dkg glatkog brašna akove kih mlinova 2 dcl vrhnja 1 jaje za premaz

Priprema Sitno nasjeckani kupus pirjajte na masti. Kada se ohladi, umijesite s margarinom, brašnom i vrhnjem. Oblikujte poga ice po želji. Premažite ih razmu enim jajetom i stavite pe i na 180 C .

Kvalitetno vino stvoreno u podrumu obitelji Jakopi u Železnoj Gori. Vino je berbe 2012. godine i sadrži 14,5 posto še era. Krasi ga sortna aroma, ugodan miris i lijepa zlatno-žu kasta boja. Pije se rashla en na 11 Celzijevih stupnjeva u aši na visokom stalku sa suženom šalicom na vrhu. Rizling rajnski iz Jakopi evog podruma odli no se sljubljuje uz jela od bijelog mesa, dimljenu ribu, sushi te rakove i slatkovodne ribe. (sm)

17. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

NEMA ZIME Iza nas je prva polovica središnjeg mjeseca klimatološke zime, a zimskih vijesti i dalje nema. Umjesto toga i dalje pišemo o neuobi ajenoj toplini koja je, prema prvim analizama u prvoj dekadi sije nja bila i rekordna. Nakon brojnih meteoroloških rekorda u 2013. godini, i 2014. godina je na Zavižanu po ela s rekordima. Srednja temperatura u prvih deset dana sije nja je na Zavižanu je iznosila 1.5°C, što je ak za 5.7°C više od srednje temperature za sije anj. Dosad je najtoplija bila

prva dekada sije nja 1988. godine sa srednjom temperaturom od 1.2°C. Kao zanimljivost navedimo da je najhladnija bila prva dekada sije nja 1985. godine s prosje nom temperaturom od -16°C. U odnosu na srednje mje-

se ne temperature za sije anj, u cijeloj Hrvatskoj, ali u susjednim zemljama su srednje temperature u prvoj dekadi sije nja znatno više od prosjeka. U Ogulinu je srednja temperatura od 9°C ak za 9.5°C viša od prosjeka. U Splitu

(Marjan) je srednja temperatura u prvoj dekadi sije nja iznosila 12.4°C, što je tako er rekordna vrijednost u povijesti mjerenja. Srednja temperatura od 12.4° to no u decimalu odgovara drugoj dekadi studenog. Najniža temperatura u prvih deset dana sije nja u Splitu je mjerena 10. sije nja i iznosila je 8.6°C, što je tako er rekordno visoka vrijednost za prvu dekadu sije nja. U Gospi u je sa srednjom temperaturom od 6.5°C prva dekada sije nja bila najtoplija u zadnjih

95 godina. U znanoj povijesti samo je dva puta po etak godine u Gospi u bio topliji. Najtoplije je po ela 1877. godina sa srednjom temperaturom u prvoj dekadi sije nja od 7.2°C, a 1919. godine je ona iznosila 7.1 °C. Na postaji Zagreb Gri (sa najdužim nizom mjerenja temperatura) ovogodišnji je po etak godine sa srednjom temperaturom od 8.2°C tre i najtopliji. Davne 1877. godine je ona iznosila ak 9.9°C, a 1988. godine 8.5°C. No, ovo ne zna i da je zima ove godine digla ruke od nas. Prisjetimo se samo dvije godine unatrag kad je sije anj bio vrlo topao, a onda je u velja i došao jak zimski prodor pa su se zaledile rijeke, a Dalmacija je bila zatrpana snijegom! Nema naznaka da e se sli no dogoditi ove godine, ali nikad se ne zna. U petak i subotu o ekuje nas ponovno sve toplije vrijeme sa izraženom južinom. Jutro e u petak ve biti vjetrovito i osjetno toplije od normale. Tijekom dana sun ana razdoblja, suho i toplo zbog južine. Prema ve eri nije isklju ena pojava vrlo slabe kiše. U subotu djelomi no sun ano, toplo, vjetrovito i ve inom suho. Temperatura zraka e uz umjeren jugozapadni vjetar u petak i subotu biti izme u 13 i 16 Celzijevih stupnjeva. ini se da e u nedjelju biti ve inom obla no, povremeno sa slabom kišom, osobito poslijepodne i nave er. I dalje bi to vrijeme više nalikovalo prolje u nego zimi. Dakle, ostaje natprosje no toplo. U ponedjeljak i dalje toplo, izmjena sunca i oblaka uz novu

južinu. Zna i, zasad ništa od zime. Opet malo više kiše može pasti u utorak, ali ni to ne e biti velike koli ine. Malo bi zahladilo, ali ništa posebno. Zapuhat e sjeverni vjetar pa e temperatura zraka cijeli dan biti izme u 5 i 8 Celzijevih stupnjeva. U srijedu ve inom suho sa sun anim razdobljima. Jutro malo hladnije, a danju ugodno. Preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 15.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 20. i 21. sije nja 1998. god. u mnogim predjelima Hrvatske polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog mokrog snijega, kiše koja se ledi i jakog vjetra 23. sije nja 1857. god. u Voloskom je ro en veliki hrvatski geo izi ar Andrija Mohorovi i 24. sije nja 1942. god. u Zagrebu na Gri u izmjereno -22,2°C

VICOTEKA

Englez: - Moja žena je kao lavica! Francuz: - A moja je kao leptiri ... Mujo: - Bogme ni moja ne li i na ovjeka! ---------------------------------------------------------Mujo: - Fato, daj mi one golf arape! Fata: - Koje su ti to? Mujo: - One s devet rupa! ---------------------------------------------------------Zašto je Štef odlu io prestati piti? Zato jer su ga, kad se prije par dana vratio ku i pijan, do ekale dvije punice. ---------------------------------------------------------Dolazi Perica ku i s utakmice i sav veseo urla: - Jupiii, tata, dao sam dva gola!!! - Bravo, sine! A koji je bio kona ni rezultat? - 1:1. ---------------------------------------------------------Zet ispra a svoju punicu na aerodrom. Kad avion poleti, kaže zet: - Bože, uzmi je, sad ti je najbliže!

STOLNOTENISKA ŽENSKA SUPERLIGA

KRENULE PRIPREME ZA NOVU NOGOMETNU SEZONU

LOŠ VIKEND ME IMURSKIH KOŠARKAŠKIH KLUBOVA

Hodošan pobjedom na šestom mjestu

Prvi startali NK Me imurje i Polet

Poraz do poraza svih naših klubova

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

ua kriza oliti kak jo politi ari zovejo recesija, nikak da mine. Žilava ja kak vrag. Kaj se mi bole borimo protiv je ona je vse jakša i jakša. Verjem da ste itali one par meterne liste poreznikov na šteraj so oni gospodarstveniki i obrtniki šteri so zahuzali i neso vse platili Slaveko Lini o i jegovaj šekutoraj. Protiv te listi se borimo i mi obi ni smrtniki šteri pla amo režije i vse drugo kaj nas bije po glavi stanovnika, kak onih vu grado tak i nas na seli. Neje denes lefko inkasator biti, a neje lefko niti hižna vrata otprti dok ti inkasator pred vratima stoji, a v žepo nemaš niti za kruh i mleko. Takše nevole vam je mela i moja soseda Sandrica, štera se je dotepla v naš kraj negdi posle zadjega rata. Kupili so štrto hižo od nas i vse je vredo bilo dok je jeni Ivek ne ostal brez posla. Sandrica je ne nigdar delala, ali od unda je hodala gospaj v akovec pomagat veša peglat i ono vse kaj ide z tem poslom kcoj, dok je Ivel vsaki den hodal od poceka do poceka vsake orme abriki ne bi li znova po-

Mi Me imorci smo si i predi 1919. leta bili zdobra z Hrvatima el delati, pak tak i kruheka služiti za sebe i svojo družino. Ne bi vam znal re i kak so sosedi, Ivek i Sandrica, pla ali režije, ali znuom da so se vsi inkasatori svadili šteri bode išel k Sandrici. Po alil mi se ra angera da jo je našel vjutro v šla rogo i platila mo je tak kaj si je šla ruga slekla. I drugi so se alili: struja , voda , plina , a nejglasneši je bil penzioner Franc, šteri za televizijo pobira. Ne bi se štel mešati, ali jegova žena se sam smeje dok se on ali kak mo Sandrica pla a za televizijo: Pak doma nebre zeti niti rtalj kuliko mo jo nudim, a ve je v drugi vulici pravi dasa. Znate kak je to, doma moraš, a pre sosedi o eš. Velijo da so te muški luleki kak i pesi: gazdarici nikaj ne inijo, a sosedo bi restrgali. Vse je to lepo i dobro, ak druga nejde. No, nekaj si gruntam kak te žene štere namiruvlejo te inkasatore to vse zdržijo? Ali to je još ne vse: A kak te inkasatori to vse zdržijo? Brz as jim i negda dojde kaj tri-štiri gazdarice nudijo sebe mesto penez!? Kaj unda dojdo drugi den ak nebrejo tej den zeti ono kaj jim se nudi. Još nekaj si gruntam: Kak

zaprav Hrvaška pripojila Me imorjo, a ne Me imorje Hrvaškoj jerbo smo mi dohajali s zapada (do era Austro-Ugarska, o em re i, mi Me imorci smo podrivavali Ugarski alat carstva), a ovi prek Drave so se spominali i zrivali na Balkan. Kak bilo da bilo, zgubleni sin ( itaj: Me imorje) se je zanavek vrnul dimo k mami i to je bil razlog za veslje, kak 1919. leta tak i denes. se te ešte obilježavanja Spomendana za pripojenje Me imorja maj ici Domovini uda bole i lepše zgledijo otkak so se z Šajerice preselile v Katoli ki dom. Negda so vsi šteri so došli ne mogli niti Šajerico napuniti, a ve je i koncertna dvorana Katoli koga doma ne bila dosti velika za vse šteri so došli. Najbrž so za to krivi i ratri. Znate da je 1919. leta ondašnji gvardjan pater Kapistran Geci uspel dotirati na mešo, a posle i na Kongres otceplenja-pripojenja okoli cirka deset jezer ljudi, a denešji gvardjan, pater Stanko, je ne uspel napuniti cirkvo za mešo, ali je zato bila puna dvorana za Sve ano akademijo. Znate kak je to,

Kako spojiti kraj s krajem u sije nju?

Snježana Mar ec, Palovec Kaj da velim? Evo sad idem sa Zavoda za zapošljavanje. S prvim sije njem sam ostala bez posla, a poslodavac nam nije isplatio dvije zadnje pla e. Katastro a. I ovak je loše, a sad još i bez posla bit e još i gore.

oni verniki šteri verjejo da Božek ne postoji ne vupajo v cirkvo. I mi Me imorci smo po eli poštuvati svojo povjest. ovjesni ari i spametni ljudi so rekli kaj so meli, pro esor Kalšan nam je sve lepo spripovedal kak se to pripetilo pre krajo 1918.i na po etko 1919. leta i na alil je našega Iveka Novaka, šteri je bil nejvekši “krivec” za to otcepljenje Me imorja od Hungarije. A pro esor Hranjec je govoril o Vinkijo Žganco, šteri je skupljal našo me imorsko kulturo i tak dokazal da smo mi istam nekaj drugo od onoga kaj so Ma ari šteli od nas naprajti. Niš i je ne nikaj govoril o našoj me imorskoj figi v žepo, a nit pak o me imorskomo jalo. Brz as se je to posle doteplo vu naše kraje ili pak je došlo vum dok smo malo k sebi došli. Dok je župan zel mikro ona v roke, kak se to lepo veli, mogla se uti muha štera je mortik letela po dvorani, jerbo smo vsi bili najgerek kaj bode, itak, rekel. I morem vam re i da je jako lepo govoril (kak i navek) i rekel je da Me imorje naše malo mora ZANAVEK ostati takše kakše je je, kakšo god bode

Evropa regionalizacijo iskala. I to je još ne vse: obe al je da bode na Fratarskomo trgo dal naprajti spomenika Iveko Novako jerbo si je on to zaslužil. Da ga ne jega bilo što zna gde bi mi bili. Mortik bi bilo pošteneše da napravi spomenika i patro Kapistarno skupa z Ivekom jerbo so Ivek i pater Kapistran bili dve karike jenoga lanca šteri je pretiral Ma are i scukal Me imorje z ropstva. e ki z Nedeliš a, velijo da so oni vokalna (ne lokalna) družba “Zrinski”, spopevali so nam pesmo domašin ara Forjana Andrašeca: Mura, Mura globoka si voda ti, ne miluješ ti loveka topiti. Pripovedali so oni nejstareši, šterima so to spripovedali jivi još stareši da je te ovek bežal pravzaprav z Me imorja prek v Hungarijo i unda se je tua nevola pripetila, a posle so to pesmo naši pjesniki predelali tak kak nam je pasalo. Što zna, kajkaj toga se pripovedalo, a ve nebremo nikoga najti što bi išel iskat je li je tam de je bil dim bil i kakši ogej?

Branimir Jakopi , Železna Gora - I u ugostiteljstvu se osje a posljedica krize. Osje a se da nacija diše na škrge. Tako er ima mnogo više promjena koje su nastupile s prvim sije njom i koje tjeraju ljude da troše s oprezom. Ljudi racionalnije promišljaju oko svake kune i trude se da ih ne razbacuju.

Rozalija Vukovi , akovec Jako teško. Probamo još te kartice ak’ je kaj na njima ostalo. Umirovljenica sam i dobili smo poslije prvog mirovinu, pa je ipak nekako onda lakše nakon blagdana. Doista se mora gledati na svaku kunu gdje e se potrošiti, a gdje možemo nešto uštedjeti.

POD VUROM

Sve ve i broj Hrvata, neka statisti ka istraživanja kažu njih ak tre ina, muku mu i kako “skrpati” po etak i kraj mjeseca. A u sije nju to još više dolazi do izražaja, nakon blagdanskih troškova u prosincu. Posljedice krize osje aju se sve više i u Me imurju. Cijene rastu, a pla e su sve manje i potrebno je sve više umješnosti spajanja kraja s krajem. Gdje i kako uštedjeti te kako preživjeti sije anj, prokomentirali su i naši ispitanici ovotjedne ankete “Pod vurom”. (rr, zv)

žene pla ajo duga od sto kuni, a kak onoga od tristo? Je li ga tu je kakše razlike? Sam pital jenoga inkasatora kak on to dela? Imaš vsega, od ru noga rada, prek spomenka vu štiri oke, a najve pot podlegnemo kaj zememo vse kaj nam se nudi dok se ganj na vrata zaprejo, a hižna otprejo. Ve vidite kaj je kriza naprajla od nas, šteri to vse nesmemo znati, kaj od naših ženi štere, ve ve , držijo vse štiri vogle v hiži, a kaj od naših inkasatorov? evetoga januara smo znova preslavili Spomenden pripojenja našega maloga Me imorja domovini Hrvaškoj. Mi Me imorci smo si odnavek bili zdobra z ovima vu Hrvaškoj tak da je to ostalo do dneva denešnjega. Moram vam re i gda se urt pripovedalo kak smo se mi Me imorci pred 95. let (1919.) otcepili od Ma arov, a ne da smo se pripojili Hrvaškoj. Kuliko se vam ja razmem v živleje, pak nam je gostuvanje, o em re i, ženidba navek bila glavneša i važneša od rastave!!!? Stareši i spametneši ljudi od mene so pripovedali, i to malo poskrive ki, kak se je prav-

Sonja Trojnar, Puš ine - Nemamo posebnih problema u sije nju jer se tijekom godine svi u obitelji ponašamo racionalno. Nismo rastrošni i kroz sve mjesece u godini planiramo troškove, tako da nas sije anj ne iznenadi. U današnja vremena treba biti racionalan i razumno rasporediti svaku kunu.

uma Omer i , Novakovec Kriza je i nisu dobra vremena. Šparamo na sve strane, pa ak i tamo gdje ne bismo trebali na djeci. Kupuje se samo ono osnovno i pri tome se pazi na svaku kunu. Blagdanski pokloni tako er su bili primjereni vremenu i mogu nostima. Troškovi života su sve ve i, a primanja sve manja.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine