Međimurske novine 960

Godina XVIII.

Broj 960.

^akovec, PETAK, 7. velja~e 2014.

Cijena 7 kuna

BIVŠI SVE ENIK DANIJEL HORVAT, rodom iz Selnice, u Zagrebu osumnji en za teško ubojstvo Vesne Hajdarovi iz akovca

str. 2-3

Slu en ubio fanati nu sljedbenicu DORH POKRENUO ISTRAGU protiv 27-godišnjaka iz Pribislavca

lomova ruku i nogu zbog leda

str. 3

AKOVE KI KIRURZI nikad nisu imali toliko posla kao protekli vikend, kada je cijelo Me imurje bilo zale eno

Trostruki pokušaj ubojstva autom kraj dvorane MESAP-a

str. 4 POSEBAN PRILOG

Lju ubaavv se ne trži niti ne kupuje POSEBAN PRILOG

ME IMURSKIH NOVINA POVODOM VALENTINOVA

Mjese ev sjetveni kalendar za 2014. godinu

VATROGASNE SKUPŠTINE

DVD Dunjkovec, Sv. Martin na Muri, Donji Pustakovec te Podbrest

str. 8-9

str. 14

BERNARDA OREHOVEC VEC predstavlja

www.bister.hr

ISTINITA LJUBAVNA PRI A

Sljepo a ih je spojila

RAZGOVOR S POVODOM

O ljubavi i ljubavnim odnosima

Otilija i Zlatko Sobo an danas su sretni par KORAK PO KORAK

govori Ljubica Uvodi - Vrani

Svadbena zvona Željke i Marka

Ljubavna pri a Željke Grahovec i Marka Kova a, pjeva a akove kog zbora “Josip Štolcer Slavenski“ i glumaca kazališne družine “Štolcer“, zapo eta prije devet godina, nakon spektakulatne prosidbe na rivi u Novigradu, pred kolegama iz zbora, bit e okrunjena brakom. Kako ekskluzivno doznajemo, svadbena zvona zvonit e u crkvi u Ma kovcu, gdje e mladenci 15. studenoga razmijeniti bra ne zavjete. Jesensko vjen anje Željkin je odabir i ne e štiha, otkrio nam je zaljubljeni par tijekom snimanja za naslovnicu ovog priloga Me imurskih biti tradicionalnog novina.

foto: Zlatko Vrzan

str. 18 Media

Kako ispe i fti ekove kola i e Otkrivamo obiteljski recept Marije Crn ec

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

rna mati zemlja. “K

ovanica ‘ rna mati zemla’ najcrnja je kletva koja lebdi nad životima naoko pitomih, dobrih i mekih kajkavaca iz sela smještenih uz mra nu, tamnu i virovitu rijeku Muru. Novak otkriva tamnu stranu me imurskog raja s turisti kih letaka, ali i tamnu stranu društvenog i obiteljskog odgoja, on poput lucidnog psihologa prodire u najdublje dubine ljudske (napose dje je) duše te itatelja uvla i u brojne moralne dileme, ostavljaju i na kraju pri e više upitnika nego uskli nika.“ vaj kriti ki osvrt na sjajnu hit knjigu “ rna mati zemla“ Kristiana Novaka, rodom iz Svetog Martina na Muri, odli an je predložak za ono o emu se možemo svi zapitati u Me imurju nakon teškog zlo ina koji se dogodio u srijedu u Zagrebu, a u kojem su glavni akteri Me imurci: ubojica i ubijena. Roman, koji otvoreno progovara o tome koji su to sve okida i koji pretvaraju mirne i samozatajne Me imurce u “životinje“, govori upravo o onome što se, na žalost, doga a u našem kraju ili izvan njega, sre om eš e ipak samo u ekscesnom smislu, bez puno pri e u javnosti, ali ponekad i vrlo brutalno, kao što je to slu aj ove zagreba ke tragedije. ašto je to tako, zasigurno bi trebalo puno dublje istražiti i u i u tamni svijet trauma kojima smo podložni godinama unatrag, od gastarbajterstva, suživota s nacionalnom manjinom, vršnja kog nasilja i provincijske malogra anštine, a koje e biti sveobuhvatno i ne e se libiti društveno-socijalne analiti nosti i kriti nosti svih prije nabrojenih o itih problema kojima je izloženo naše društvo. Upravo je to slu aj knjige Kristiana Novaka, koji je u njoj s vremenske distance i nakon odmaka odlaska iz naše okoline sjajno u knjizi o “ rnoj mati zemli“ opisao upravo taj karakter me imurskog pojedinca i društva, koje vrlo esto u cilju da bude bolje od drugih, a kad ne uspije u svojem cilju i naumu ili pak se promijene životne okolnosti, esto se ne

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

zna nositi s tim teretom, doživljava vlastitu dezintegraciju i ide u drugu krajnost koja može biti najcrnja mogu a, više nego što i sami sebi želimo esto priznati. nogi od nas žele bolje, više, kvalitetnije, a kad to ne mogu posti i esto frustracije izbijaju na vidjelo. To sve više i nije udno kad vidimo oko sebe one koji “parazitiraju“ na dobro pla enim pozicijama, postaju nezamjenjivi, mogu “pisati knjige“, kao što to može Novakov Matija koji je zaposlenik državne agencije, dok neki drugi koji imaju dobru ideju i znaju što žele, ali nikad ne mogu dobiti pravu priliku, moraju ak oti i iz našeg kraja, jer prednost uvijek imaju dobro umreženi. Svi oni ne injenjem zapravo iskazuju prijezir prema onome što rade, pa ak i društvu u kojem žive, ali ih to ne sprje ava da bez grižnje savjesti, “debele kože“ uživaju u povlasticama kojih se ne žele ni pod koju cijenu odre i. pravo zbog takvog karaktera naših politi ara, koji nas predstavljaju u Zagrebu, danas rijetko tko želi pružiti pravi i jedinstveni otpor u nametnutoj nakaradnoj regionalizaciji u kojoj se ne zna tko pije, a tko pla a, jer politi ki “paraziti“ ne gube samo tako dobro pla ene pozicije, dok u isto vrijeme sve više mladih i onih nešto starijih, koji još krvavo moraju raditi da bi do ekali penziju, proživljava traumu svakodnevne neizvjesnosti života u me imurskom kraju i ne daj Bože nekakve iracionalne reakcije mora rješavati prvenstveno novim gastarbajterstvom, kao što je to bio slu aj prije tridesetak godina.

VIJEST(I) TJEDNA Nekoliko tisu a “no nih ptica” okupiralo me imurske muzeje! No muzeja bila je iznimno posje ena u Me imurju, i to na više lokacija. Što se ti e Muzeja Me imurja akovec, partner je ove godine bila Op ina Belica. Sve ani program predstavljanja života Belice i Gardinovca održan je u Izložbenom salonu Muzeja, koji su ispunili brojni posjetitelji, a za uspomenu se ku i mogao ponijeti suvenir - beli ki krumpir i prigodna knjižica s kulinarskim receptima na temu krumpira. U programu je sudjelovao i Državni arhiv Štrigova, koji je ustupio stare testamente. Muzejskim postavima prošlo je te no i više od 2.500 posjetitelja. Gotovo spektakularno bilo je i u Prelogu, gdje je u postavljenom šatoru prire en kratki igrokaz s temom potpisivanja povelje u kojoj se prvi put spominje grad Prelog 1264. godine, a posjetitelja je bilo gotovo tisu u. Cijeli pregled ovogodišnje No i muzeju donosimo na str. 16-17.

(NE) SVI A NAM SE

Zlatne plakete najboljim poduzetnicima za 2012. godinu U petak 31. sije nja u dvorani “Scheier” u akovcu održana je sve ana sjednica Gospodarskog vije a Županijske gospodarske komore, na kojoj su uru ene nagrade komore “Zlatna plaketa” najuspješnijim tvrtkama Me imurske županije za poslovnu 2012. godinu. U kategoriji malih tvrtki dobitnik nagrade je “JB-Modelarija Blažeka” d.o.o. ehovec. U kategoriji srednjih tvrtki “TE-PRO” d.o.o. iz Vrhovljana, a u kategoriji velikih tvrtki “EKO Me imurje” d.d. Šenkovec. Na sjednici je uru eno i posebno priznanje akove kim mlinovima d.d. akovec za 120 godina postojanja i kontinuiranog rada. Detaljnije o dobitnicima i kriterijima itajte na str. 6-7.

Poledica napunila akove ku kirurgiju Zima nije pokazala svoje zube sve do kraja sije nja, a tada je to u inila u svom najgorem izdanju. Upravo je led ovih dana bio poguban za mnoge, a lije nici su imali pune ruke posla. U razgovoru s dr. Robertom Grudi em, šefom kirurgije u ŽB-u akovec, saznali smo da je tijekom vikenda 100 pacijenata završilo u kirurškoj ambulanti, a od toga je bilo 80 traumatoloških, koji se odnose na povrede i padove i sli no vezano uz padove na ledu. Napravljeno je 12 operacija. Dr. Grubi je istaknuo da u svojih 18 godina službe nije doživio toliko intenzivan vikend što se ti e broja padova na ledu. Cijeli razgovor pro itajte na str. 4.

7. velja e 2014.

BIVŠI SVE ENIK osumnji en za teško ubojstvo svoje

Bilo kome u teško je povj da je Danijel PIŠU: STJEPAN MESARI , DEJAN ZRNA

- Teško nam je u ovoj situaciji i najbolje je ništa ne re i. Sigurno je ta žena, Vesna, inila probleme našem sinu. No, isto tako ne možemo vjerovati kako bi naš Danijel po inio ubojstvo. Ne, to ne može biti. On je dobro odgojen ovjek i, premda nas je razo arao što je ostavio sve eni ku službu, on je naš sin, a mi njegovi roditelji, i to tako ostaje. im bude mogu e, oti i emo u Zagreb kako bi od njega uli što se zapravo dogodilo. Nikako ne vjerujemo da je on nekoga ubio iz bilo kojih pobuda, rekli su nam u srijedu Stjepan i Dragica Horvat, roditelji Danijela Horvata, bivšeg sve enika, rodom iz Selnice, kojeg je u srijedu prijepodne privela zagreba ka policija zbog sumnje u ubojstvo akov anke Vesne Hajdarovi na zagreba koj Trešnjevci. I svi Danijelovi prijatelji, rodbina i znanci tako er ne žele vjerovati u ovaj scenarij, da je Danijel zaista ubojica, zato što je bio dobar ovjek. Uglavnom, nitko s kime smo razgovarali o Danijelu nije izustio ni jednu lošu rije , a kamoli re enicu. Svi oni s kojima smo razgovarali iz Selnice i okolice jako su ga cijenili i poštovali, jer je svojim ponašanjem uvijek bio sve enik. Kako pišu nacionalni mediji, vijest o Klementu kao mogu em ubojici šokirala je i njegove bivše “kolege”, misionare Krvi Kristove. - Ne mogu vjerovati da je Danijel kadar ikoga ubiti. Ma ne vjerujem u to. Pomagao je uvijek svima i nov ano i duhovno. Bio je tu uvijek za druge. Upoznao sam ga 2006. Omiljen je bio me u župljanima. Vedar i veseo. A onda, kad je u prosincu 2012. odlu io okrenuti novu stranicu života, vjernici su se šokirali i rastužili, pri aju nam misionari Krvi Kristove, koje su posjetili novinari Jutarnjeg lista par sati nakon Danijelova policijskog privo enja. Me utim, Danijel o ito nije bio vrst u odluci da riješi enigmu koja se nadvila u njegov život i dogodio se najgori mogu i scenarij.

Osumnji en za teško ubojstvo koje je bio isplanirao Na površinu isplivava sve više detalja o zlo inu u Zagrebu,

- Nikako ne vjerujemo da je on nekoga ubio iz bilo kojih pobuda, rekli su nam u srijedu Danijelovi roditelji, kao i brojni njegovi poznanici iz selni kog kraja. Isto govore i njegovi bivši “kolege“ misionari u Zagrebu

Danijel Horvat osumnji en je da je 5. velja e izme u 8.30 i 9.55 sati u garaži na Trešnjevci, II. Barilovi ka, nakon verbalnog sukoba uporabom tjelesne snage i podesnim predmetom usmrtio 53-godišnjakinju

koji je prestravio Me imurje, a zbog kojeg je priveden Danijel Horvat. Žrtva teškog ubojstva tako er je iz me imurskog kraja i, kako neslužbeno saznajemo, rije je o 53-godišnjoj Vesni Hajdarovi , rodom iz akovca. PU zagreba ka u etvrtak nave er izdala je nešto opširnije priop enje o cijelom slu aju, u kojem se Danijel Horvat i službeno sumnji i za teško ubojstvo, iako, kao što je to obi aj, ne navodi ime ni prezime ni osumnji enoga ni žrtve. - Policijski službenici Službe op eg kriminaliteta dovršili su kriminalisti ko istraživanje nad 37-godišnjakom zbog osnova sumnje da je po inio kazneno djelo teškog ubojstva na štetu 53-godišnjakinje. Tijekom kriminalisti kog istraživanja utvr eno je da se osumnji eni 5. velja e, u jutarnjim satima, po prethodnom dogovoru sastao s ošte enom u Ozaljskoj ulici, nakon ega su se pješice uputili na adresu II. Barilovi ka ulica te su zajedno ušli u podzemnu garažu.

Sumnja se da je 37-godišnjak potom zatvorio i zaklju ao vrata garaže te tjelesnom snagom i kuhinjskim predmetom usmrtio 53-godišnjakinju. Nakon dojave gra anina, na mjesto doga aja izašli su policijski službenici koji su zatekli osumnji enog i doveli ga u službene prostorije. Po dovršenom kriminalisti kom istraživanju osumnji eni je predan pritvor-

Utvr eno je da se osumnji eni 5. velja e u jutarnjim satima, po prethodnom dogovoru, sastao s ošte enom u Ozaljskoj ulici, nakon ega su se pješice uputili na adresu II. Barilovi ka ulica, te su zajedno ušli u podzemnu garažu. Sumnja se da je 37-godišnjak potom zatvorio i zaklju ao vrata garaže te tjelesnom snagom i kuhinjskim predmetom usmrtio 53godišnjakinju, priop ila je PU zagreba ka

7. velja e 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

e fanati ne sljedbenice Vesne Hajdarovi iz akovca

Selnici jerovati l ubojica skom nadzorniku, a kaznena prijava protiv njega podnesena je Županijskom državnom odvjetništvu, priop ila je zagreba ka policija. Me imurski kraj tako se opet našao u epicentru zbivanja zbog nekog doga aja iz crne kronike. Žrtva, 53-godišnja Vesna Hajdarovi , kako saznajemo, opsjedala je Danijela mjesecima unatrag u Zagrebu, jer je po nekima u njega bila životno zaljubljena, a po drugima jer mu nije mogla oprostiti što je odustao od sve eništva. Što se sve doga alo u njihovom odnosu, za sad se može samo kalkulirati. Prema prvim saznanjima, rije je o okrutnom ubojstvu, jer je žrtva, izgleda, ubijena batom za meso.

Otkako ga je pronašla, Vesna ga je slijedila u stopu O tome tko bi zapravo mogla biti žrtva ovog zlo ina, potvrdili su i Danijelovi roditelji medijima, kazavši ''da ga je jedna Me imurka koja se zove Vesna esto tražila i kod ku e u Selnici i pitala gdje ga može na i“. - I nama je rekao da ga opsjeda Vesna, da je ak tražio policijsku zaštitu. Onda je i nas po ela nazivati i ispitivati znamo li gdje je Danijel i zašto joj se ne želi javiti. S vremenom je postala i agresivnija. Tražila je od nas njegovu adresu jer ga želi posjetiti jer je smrtno bolestan. Vidjeli smo je i kako nam se mota oko ku e, kazali su nam njegovi roditelji. Vesna ga je naposljetku uspjela prona i u Zagrebu. O svim razlozima njezinog ''uho enja“ još se to no ne zna, jer navodno žrtva nije vi ena u stambenoj zgradi, ali jeste u Zagrebu, gdje se privremeno nastanila i navodno za njega ak dala služiti misu. Roditelji koji žive u Selnici šokirani su, naravno, cijelim doga ajem. S Danijelom nisu bili u posljednje vrijeme previše u kontaktu, rijetko su komunicirali, uglavnom SMSom, a posljednji put krajem sije nja. Prije nešto više od godinu dana oženio se Katarinom, a zbog ljubavi napustio je redovni ku službu. Za to ak roditelji nisu ni znali, ve

su slu ajno saznali od jednoga njegovog prijatelja. Iako su mu se željeli približiti, došavši u Zagreb nije ih htio upoznati s novom suprugom.

Duhovni vo a Ono što smo tako er saznali jest to da su se mnogi vjernici zbog njegovog odlaska iz reda Družbe misionara Krvi Kristove u najmanju ruku iznenadili, dok se o njegovom napuštanju službe, kao što je obi aj u ovakvim ili nekim drugim slu ajevima, u Me imurju i selni kom kraju nije previše pri alo ni znalo, ve samo naga alo. Naime, i kod nas, kao i u Zagrebu, pa i šire, kako su nam ispri ali oni koji su ga poznavali, jako su cijenili Danijela kao duhovnog vo u i ak tražili da ih upravo on ispovijeda. Je li tako bio slu aj i sa žrtvom Vesnom, za sad nije poznato. Nakon što ga je našla, ''nije mu dala disati“, zbog ega ju je navodno prijavio i zagreba koj policiji, da bi sve završilo tragi no - okrutnim zlo inom. Kakav e biti kona ni epilog cijeloga tragi nog doga aja, ostaje za vidjeti kada se oglasi DORH, podigne optužnica i po ne su enje.

MLADU misu služio je na Bijelu nedjelju

2008. godine to je bio najve i doga aj u župi Selnica Drugu uskrsnu nedjelju, na Bijelu nedjelju, u ožujku 2008. godine u župi Svetog Marka evan elista u Selnici svoju mladu misu služio je Danijel Horvat iz Selnice, koji je za redovni ko ime uzeo ime Klement. Sve ana mlada misa služena je na otvorenom pokraj župne crkve (pod kestenima), a mladomisnika je u služenje svete mise uveo doma i župnik vele asni Josip Horvat. Mladoj misi nazo io je veliki broj vjernika iz selni ke i susjednih župa, te dvjestotinjak vjernika iz Zagreba - Mlinovi, gdje je mladomisnik boravio u samostanu Družbe misio-

IZ NAŠE ARHIVE

nara Krvi Kristove u Hrvatskoj. Mladomisnik je zahvalio dragom Bogu, roditeljima Stjepanu i Dragici i sestrama Lidiji i Helgi. Za ovaj najve i doga aj u 2008. godini u selni koj župi održana je trodnevnica koju je predvodio p. Antun Jesenovi , župnik župe

ŽUPA SELNICA I OBITELJ HOR VAT U VELIKIM PRIPREMAMA ZA NAJVE I OVOGODIŠNJI ŽUPNI DOGA A J

ODLUKA DORH-a nakon puna tri mjeseca od nemilog doga aja kraj dvorane MESAP u Nedeliš u

Protiv 27-godišnjaka iz Pribislavca istraga zbog tri pokušaja ubojstva automobilom Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu donijelo je rješenje o provo enju istrage protiv hrvatskog državljanina iz Pribislavca (1987.) zbog po injenja tri kaznena djela pokušaja ubojstva. DORH je priop io da postoji osnovana sumnja da se okrivljenik oko 2.10 sati 1. studenoga 2013. u Nedeliš u, nakon fizi kog sukoba izme u dvije skupine mladi a, svojim automobilom velikom brzinom zaletio prema dvojici sudionika sukoba, jednog od njih udario i bacio ga na vjetrobransko staklo te ga lakše ozlijedio, a drugi je uspio izmaknuti. Potom se ponovno velikom brzinom zaletio svojim automobilom prema tre em sudioniku sukoba i udario ga te mu nanio teške ozljede u vidu prijeloma drugog i tre eg vratnog kralješka s posljedi nom djelomi nom oduzetoš u.

Alkoholizirani voza iz Zasadbrega udario u autobus pun djece

etiri godine predanoga sve eni kog poziva, zbog ljubavi prema Katarini napustio službu Danijel Horvat iz Selnice ro en je 1977. godine. Nakon osnovne škole, koju je završio u Selnici, poha ao je i završio elektrotehni ku školu u TIOŠ-u akovec. Neko vrijeme je radio kod susjeda preko puta, elektri arskog majstora Josipa Hozjana. Nije bio zadovoljan poslom, te je roditeljima rekao kako e upisati neki akultet, na što su mu oni rekli, više u šali nego zbilji: upiši se za sve enika. Nakon izvjesnog vremena rekao je kako su u pravu jer je osjetio jaki duhovni poziv za sve eni ko zvanje. Kao student odlu io se za služenje u Družbi Krvi Kristove u Zgrebu - Mlinovi, gdje je i službovao nakon što je zare en u ožujku 2008. godine te odslužio u Selnici mladu misu. Kao lan Družbe misionara do-

Svetog Antuna Padovanskog u akovcu. Danijel Horvat se za sve eni ku (redovni ku) službu odlu io po okon anju gra anske srednje škole, a službu je nastavio u Zagrebu u sjedištu Družbe kojoj je pripadao.

dao si je ime Klement. Vratio se u Zagreb u družbu, gdje je napredovao i neko vrijeme bio i upravitelj samostana. Na op e iznena enje svojih kolega službu je napustio pred Boži 2012. godine, odselivši iz samostana. Oni koji su ga poznavali primijetili su po ponašanju da ima odre enih problema, da bi kasnije saznali kako se zaljubio u jednu udanu vjernicu po imenu Katarina, koja je dolazila na mise koje je on služio. Kada se Katarina razvela od supruga s kojim je imala sina, Danijel se doselio k njoj i s njome živio te bio dobar suprug i o uh dje aku. Roditelji bi ga vi ali otprilike etiri puta godišnje, kad bi navra ao u rodnu ku u u Selnicu. U

Zagrebu ga nikad nisu posjetili, jer im je stalno govorio kako još nije vrijeme.

I Vesna je tako er bila zaljubljena u Danijela? Ali u život dvoje zaljubljenih u me uvremenu se uplela žena po imenu Vesna iz akovca, koja se u Danijela navodno tako er zaljubila kada je još bio mladi sve enik, no on je odbijao vezu s njome. Kako neslužbeno saznajemo, Vesna, žrtva ovog zlo ina, je iz akovca. A prema pri anju onih koji su je poznavali, ranije je živjela hedonisti kim životom, posebice dok je bila mla a, te kad je bila udana, a nije bila zaposlena.

U utorak 4. velja e oko 12.40 sati na kolniku županijske ceste izme u naselja Slemenice i Zasadbreg dogodila se prometna nesre a u kojoj su sudjelovali autobus i osobni automobil. Voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, 41-godišnjak iz Zasadbrega, voze i pod utjecajem alkohola u koli ini od 0,74 g/kg, vozilo nije držao što bliže desnom rubu kolnika, zbog ega je izlaskom iz desnog i ulaskom u lijevi zavoj vozilom djelomi no prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera. Zbog toga je udario u autobus akove kih registracijskih oznaka, kojim je upravljao 35godišnjak iz Ma kovca. U autobusu se u trenutku prometne nesre e nalazilo deset u enika, ali nitko nije ozlije en. Voza u osobnog automobila zbog po injenog prekršaja izdat e se samo prekršajni nalog, jer u nesre i nitko nije stradao.

Me utim, prije desetak godina se rastavila i ‘’nestala“ iz vidokruga ljudi koji su je poznavali. Tu po inje pri a o njezinom ‘’preobra enju“ iz žene sklone hedonizmu u ženu koja je postala anati na vjernica, ali sada sklona sve enicima. Iako puno starija od njega, bila je uporna i slijedila ga sve dok nije saznala za njegov stan, te se nastanila u njegovom kvartu, po ela dolaziti na misu, a u posljednje vrijeme navodno u isto vrijeme kada i Danijelova supruga Katarina (ve u rano jutro na misu zornicu). On ju je navodno kumio i molio da ih ostavi na miru, što ona nije željela. Roditeljima se posljednjih mjeseci Danijel uglavnom javljao SMS porukama, kao i sestrama, kojima je dugo tajio da je napustio sve eni ku službu. Vjerojatno zbog osje aja krivice i poštovanja prema obitelji i široj zajednici.

Pijana baka neoprezno prelazila cestu i stradala u naletu automobila U ponedjeljak 3. velja e oko 18.15 sati u Hodošanu, na kolniku Ulice bra e Radi , dogodila se prometna nesre a u kojoj je pješakinja, 70-godišnjakinja iz Hodošana, pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,09 g/kg, neoprezno prelazila kolnik izvan obilježenoga pješa kog prijelaza. Zbog toga je u nju udario osobni automobil akove kih registracijskih oznaka, kojim je upravljao 33-godišnjak iz Tur iš a. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu ozlije ena pješakinja prevezena je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije ena te je zadržana na lije enju. Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu o prometnoj nesre i podnijet e se posebno izvješ e.

Aktualno

ULAGANJA u me imursko zdravstvo

Optimisti nih 20 milijuna kuna U ovoj godini za ulaganja u zdravstvene ustanove predvi eno je 20 milijuna kuna, što je najviše u zadnjih nekoliko godina, najavio je župan Matija Posavec na konferenciji za novinare. - Od toga 17,3 milijuna bit e uloženo u Bolnicu, od ega e za 4,8 milijuna kuna biti rekonstruirane 3 operacijske sale, nabavit emo 3 EKG aparata za internu, kirurgiju i neurologiju, UZV za pedijatriju, anesteziološki aparat i henodinaminske monitore za JIL, 4 elektri na kreveta za koronarnu jedinicu, UZV sonde za kardiologiju, CTG ure aj za rodilište, klimatizaciju za rodilište i kirurgiju te još niz manje potrebne opreme. Odobreno je dodatnih 700.000 kuna, što emo izdvojiti za odvajanje dnevne bolnice od dijela za kemoterapiju jer godišnje 12.000 ljudi pro e kroz dnevnu bolnicu a 2.500 je obavljenih kemoterapija. Nabavit emo i još jedno vozilo za HMP, reanimobil sa svom opremom. Zatim sanitetsko vozila za Dom zdravlja i dva sanitetska vozila za ZZJZ. Nakon poništenja postupka javne nabave za nabavku CT ure aja za Bolnicu, Ministarstvo zdravlja priprema provedbu otvorenog postupka javne nabave CT ure aja, što bi trebalo kona no završiti dobivanjem CT ure aja. Poslovanje prora una Me i mu r s k e ž up a n i j e najviše optere uje obaveza našeg udjela u dva kredita za nabavu opreme i izgradnju paviljona unutar ŽBC-a. Razgovori su s Vladom u završnoj fazi i župan o ekuje rješenje ove situacije koja e smanjiti ukupni dug Županije od 6 milijuna kuna. (BMO)

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZBOG LEDENE KIŠE i poledice, za protekli vikend kroz kiruršku ambulantu prošlo sto pacijenata - tri puta više nego za s

akove ka kirurgija puna paci Kao posljedica poledice, za vikend je bilo 80 lomova zbog padova na ledu, od toga je 12 pacijenata hitno operirano, a jedna je operacija odgo ena zbog tehni kih poteško a PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Zima nije pokazala svoje zube sve do kraja sije nja, a tada je to u inila u svom najgorem izdanju. Nakon snijega pala je ledena kiša i zaledila tlo. Upravo led ovih je dana bio poguban za mnoge. Lije nici su imali pune ruke posla. Dr. Robert Grudi , šef kirurgije u ŽB-u akovec, ispri ao nam je kako je to izgledalo ovih dana u bolnici. - Intenzivnije su ljudi zbog lomova u bolnici po eli završavati kad je po ela padati ledena kiša, ali najve i intenzitet je bio u petak, subotu i nedjelju. Ti dani su bili udarni što se ti e prijema, broja operacija i gipsanja slomljenih ruku i nogu. Zna i tih dana je bilo ukupno pregledano tijekom vikenda 100 pacijenata u kirurškoj ambulanti. Od toga je bilo 80 traumatoloških, koji se odnose na povrede i padove i sli no vezano uz padove na ledu. S time da smo napravili 12 operacija vezano uz te padove na ledu. Ostala je za odraditi još

jedna operacija, zbog tehni kih problema operacija trebala je biti obavljena u etvrtak, mi smo s doktorom razgovarali u srijedu. Time bi lije enje svih pacijenata koji su stradali za vikend bilo završeno. Devedeset posto slu ajeva završilo je u hitnoj službi, me utim, zbog tehni kih stvari morali smo tu jednu operaciju odgoditi. Naravno, i nakon vikenda nastavili su padovi i dolasci u ambulantu i tijekom tjedna, ali nešto manjim intenzitetom. Op enito mogu re i da je bilo do tri puta više pacijenata nego je to standardno što se ti e padova u zimskom razdoblju.

Ne pamti ni jedan vikend više posla nego je to bio protekli • Pamtite li neku sli nu godinu po tome? - Ve sam tu 18 godina, ali iskreno re eno ne sje am se da je ijedan vikend bio toliko intenzivan po broju padova na ledu. • Imate li dovoljno kreveta za sve te pacijente?

- Po prvi put se dogodilo nakon dugo vremena da su apsolutno sve tri kirurgije pune pacijenata. Tako da smo neke pacijente otpuštali ranije nego ina e. Ali hvala ljudima na razumijevanju i sve smo uspjeli riješiti i situacija je apsolutno pod kontrolom. • Koji su lomovi bili naj eš i? - Naj eš i su bili lomovi ruku i nogu, prijelomi rebara, ozljede glave prilikom pada, potres mozga, traume po cijelom tijelu, ali najviše je bilo lomova ruku i nogu. • Što savjetujete kako se kretati da padova bude manje? - Najbitniji su oprez i kriti nost. • Što to zna i? - To zna i da stariji ljudi koji se teže kre u, koji hodaju sa štakama, neka se ipak u ovoj situaciji zadrže u ku i. Po ovakvom ledu izlazite samo ako je potrebno. Naime, nakon ozljede potrebno je minimalno tri mjeseci, a naj eš e šest mjeseci, poštede ili bilo kakvoga drugog na ina lije enja, odnosno kretanja na štakama.

Dr. Robert Grudi , šef kirurgije: Ve sam tu 18 godina, ali iskreno re eno ne sje am se da je ijedan vikend bio toliko intenzivan po broju padova na ledu

• Kakva je bila dobna struktura ozlije enih? - U principu bilo je ozlije enih svih dobnih struktura. Stradavali su mla i koji su aktivniji i sigurniji u sebe, koji su stradavali hodaju i po skliskom terenu po dvorištu ili gradu. Stariji ljudi stradavali su hodaju i u crkvu, radno aktivno su stradavali ili na poslu ili prilikom dolaska na posao. Ima ih svih dobi, od onih od devedeset godina do mladih ljudi od osamnaest, devetnaest godina. Dr. Robert Grudi odveo nas je do dva pacijenta ko-

ji leže na traumatologiji, k gospodinu uri Po u i, kod kojeg se dogodio kompliciraniji prijelom rebara s nakupljanjem teku ine i zraka, i k gospo i Anki Šardi, kod koje je prilikom pada došlo do loma ru nog zgloba na više mjesta, zbog ega je bila potrebna operacija i namještanje kosti na svoje mjesto. U akove koj bolnici rekli su nam kako su pacijenti protekli vikend gipsaonom prolazili kao na traci te dnevno saniraju od 10 do 15 lomova. Dražen Bari , pro elnik gradskoga Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo u akovcu, tvrdi kako su zimske službe iste i najprometnije pješa ke staze provele više od 500 sati, no kako se jednostavno ne stigne i ne može sve posoliti i o istiti, posebice jer su bile takve temperature koje nisu dopuštale kvalitetno djelovanje soli. Me utim, gra ani su bili ogor eni što nije organizirano kvalitetnije iš enje pješa kih zona, jer bi zasigurno tada bilo i manje leda na plo niku. Sre om, krajem ovog tjedna slijedi zatopljenje, tako da e snijeg i led vjerojatno okopniti i nestati opasnost za nove lomove, koja je prijetila proteklih dana.

Iznosio kantu za sme e i slomio etiri rebra

Ne bih bila pala da sam išla ku

uro Po u a u bolnici leži od ponedjeljka, jer je zbog pada na ledu slomio etiri rebra. - Leda je ovih dana bilo na sve strane, zbog ega sam posipao dio površine do ceste, ali kroz no je padala ledena kiša i opet se sve zamrzlo. Kad se pad dogodio, išao sam odvesti kantu za sme e. I kad sam išao na cestu, bilo je u redu, ali kad sam se vra ao prema ku i, nespretno sam

Anka Šardi u bolnici je završila u nedjelju popodne. Zbog pada na ledu slomila je ruku. Sad se ve puno bolje osje a, ne boli je, kaže, sve je dobro prošlo zahvaljuju i dobrim stru njacima. Ispri ala nam je kako joj se pad dogodio - Jako lehko vam ispri am kako sam pala na ledu. Kak

stao na led, pao i slomio etiri rebra. Još i sad ga užasno boli. * Kako ste ustali i dozvali pomo , jeste li jako vikali? Nisam vikao, jer sam ra unao da se sam mogu di i, jer sam se i ranije kad bih pao sam sam se dizao. Tako sam se i sada sam uspio di i, ali me jako boljelo. Onda je moja unuka Jana organizirala pomo . Išao sam najprije k svojoj doktorici, koja

me odmah pregledala i uputila u bolnicu na hitni bolni ki prijem. Odmah su rekli da trebam na odjel.

stari ljudi, kaj bum vam drugo rekla. Da sam išla unut kud je bilo bole isto, ne bih bila pala. Ali bila sam bolje sigurna, za prijateljicu sam se držala i ja sigurno idem. Ali ja se pustim od nje prema ku i i evo ga. Trenutak, nesmotrenost i nepažnja i došlo je kaj je došlo. Bilo je šklisko, nebreš drugoga kriviti, nego samoga sebe.

POGLED ODOZDO

Kao pas na cesti u potrazi za novim gospodarom M

alo je lijepo. Ali je to teško prihvatljivo u vremenu globalizacije koja kao neman usisava u crnu rupu sve što je malo, razli ito kao neisplativo i suvišno. Zato što se malo po svojoj biti ne uklapa u prevladavaju u jednoobraznost koja je jeftina i zbog toga isplativa. Nema svoju osobnost pa se zbog toga može punuditi mnogima. Bit globalizacije je jednoobraznost, od mrkvi i paprika jednake veli ine i oblika do stvaranja ljudi i regija bez razvijenog osje aja osobnosti. Takvi se bilo gdje na svijetu ponašaju jednoobrazno i predvidivo. Tu matricu koju su smislile multinacionalke sada pokušavaju kopirati države. Po modelu

globalizacije usisavaju manje regije u ve e, razaraju osobnosti i mentalitete i sile ljude na jednoobraznost u na inu života i ponašanja. djednom više nije normalno živjeti u rodnom kraju u vlastitoj ku i i o ekivati radno mjesto u svojoj okolini. Ve je normalno i poželjno biti kao pas na cesti u potrazi za novim gospodarom koga eš vjerno služiti i koji e te hraniti. Države su postale poslušnici krupnog kapitala i za njihov ra un kroje i tržište rada. lobalizaciju koja je nastala u sferi kapitala, a cilj joj je kako sa što manje troškova ostvariti što više pro ita, kao model preuzele su i države i kopiraju je u sustav politike. Iz tog laboratorija ve izlazi

nakaradno stvorenje regionalizacije na hrvatski na in, u kojoj iz dana u dan postaje sve jasnije da u njezinom središtu nije podjednaka dostupnost blagodati civilizacije i društvenih dobara za sve gra ane, ma gdje se oni nalazili. srži te regionalizacije nekome se potkrao pokvareni crv koji sve gra ene ne smatra dovoljno važnim. Unaprijed ih otpisuje. Taj mehanizam skrojen je tako da su važni oni u centru, a onima na periferiji šalje se poruka: pomirite se da niste dovoljni važni. Prihvatite to ili se približite središtu. edna obi na ledena kiša iznijela je na vidjelo sudbinu ljudi te jednoobrazne politike u elektri ikaciji. Vodovi kroz

šumu, a ne kroz zemlju osudili su ih na mjesec dana dostupnosti bez struje. Zato što neki ljudi u nekim krajevima nisu isplativi da bi imali sigurnu dostupnost struje. Dopustivo je, štoviše, da u tih mjesec dana, koliko su bez struje, na njima zara uju trgova ki centri na agregatima za struju koji su enormno poskupili kako bi barem sa uvali rezerve hrane iz zamrziva a. eoma je važno svakoj maloj regiji dati pravo da odredi što su njezine potrebe i dati pravo da uredi život na svom podru ju. Nitko od nas ne zna bolje koje ceste, škole i zdravstvene i socijalne usluge su nama važne, što su naši prioriteti. Tako moramo po eti razmišljati. Kad svatko zna što

mu treba i ima odgovornost i obvezu odlu ivati o svojoj sudbini, to osnažuje cijelu državu. Kad država iz jednog ili po direktivi nekoliko centara odlu uje o sudbinama ljudi ili kraja iji život ne poznaje, doga aju se grube greške, nepotrebni troškovi i ne dobije se u kona nici onaj efekt koji smo zapravo željeli. zmimo za primjer nepovezanost školstva s potrebama gospodarstva. Naši metalci o igledno su prije nekoliko godina postali lideri gospodarstva. Bilo bi logi no da oni sada u velja i, kada osmaši prijavljuju svoje želje za upis u škole, znaju koliko e od te djece trebati za rad u svojim pogonima za tri, odnosno etiri godine, kad ta generacija

bude izlazila iz srednjoškolskih klupa. Najlakše je vikati da škole školuju pogrešne kadrove. Ako se, primjerice, metalcima sada dogodio veliki posao, za taj njihov veliki posao sadašnji traženi radnik trebao je za njihove potrebe tu vrstu škole upisati prije tri ili etiri godine. akle, moramo imati nekakvu viziju, plan za unaprijed. Od toga što emo stvoriti, koliko e to koštati, koliko emo zaraditi i što emo s tom zaradom u initi, kako na osobnoj, tako i na društvenoj razini. manjenje administrativnog aparata koji košta po elo se raditi naopako, tako da se kažnjavaju gra ani. Sustezanjem administracije na periferiji i

D S

7. velja e 2014. standardnih zima

Matija Posavec napokon udario šakom po stolu

Ku ni tepisi pogubni za starije

ud je bilo isto

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

gomilanjem u središtu. Dakle, ne smanjuju se troškovi, samo se administracija premješta iz više centara u jedan. A kod ljudi se stvara dojam da onoga što vam nije pred o ima toga nema, a ako toga izi ki nema u blizini da je nestao i trošak. A nije. Samo je gra anima oduzeta dostupnost i udaljena je od njih u neko udaljenije središte.

REFORMOM PREDVI ENO ukidanje Op inskog i Prekršajnog suda u akovcu na štetu gra ana Me imurja

ijenata Doktor Robert Grudi upozorio je i na pogubnost ku nih tepiha za starije ljude. Upravo su tepisi esto uzrok padova i lomova kostiju kod starijih ljudi. Na žalost, sve je više prijeloma koji se doga aju zbog tepiha, tako da ispada da su ku ni tepisi najopasnija stvar u ku i. Stariji ljudi upravo se o njih vrlo esto spotaknu. Iza tepiha za starije ljude opasni su i povišeni pragovi. Zadnjih nekoliko godina statistika je pokazala da se više padova dogodilo u ku i nego izvan ku e. Ima puno starijih ljudi koji malo izlaze van, ali je dovoljan tepih, povišeni prag ili stepenica u ku i da se stariji ljudi spotaknu i padnu i do e do prijeloma kuka, što je onda potrebno lije iti ugradnjom proteze. Micanjem tepiha relativno lako ljudi bi izbjegli takve padove samo da maknu tepihe o koje se spoti u. Unazad etiri do pet godina broj takvih padova se udvostru io.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Iako se naš župan “razletio po Zagrebu” po pitanju pravosudnih institucija, nakaradna reforma državnih službi nastavlja se bez pitanja lokalne razine. Premijer Milanovi osobno je ovaj tjedan najavio i ukidanje ve ine ureda državne uprave po županijama, osim u njih pet, od kojih se opet spominje Državni ured sjeverozapadne Hrvatske, koji bi tako er trebao biti u Varaždinu. - Scenarij prijedloga reforme pravosudnog sustava neprihvatljiv je za Me imurje kako iz povijesnih i tradicijskih razloga, tako i iz prakti nih, pa stoga isti em protivljenje tako predvi enom teritorijalnom preustroju te u se vrsto zalagati da pravosudna tijela na podru ju naše županije nastave djelovati na na in i u obliku kakav je on danas, usprotivio se Matija Posavec, me imurski župan. Promijenio je plo u nakon što je prije nekoliko tjedna kolebljivo mislio da gubitak sudova ne e imati posljedice na razinu usluge gra anima Me imurske županije. Na redovnoj konferenciji za novinare kazao je da se gubitku sudova usprotivio sad kad je dobio nacrt prijedloga u ruke i pomno prou io njegove posljedice za Me imurje. Zatražio je podršku svih, od medija do saborskih zastupnika svih politi kih opcija u o uvanju Op inskog i Prekršajnog suda. To je interes Me imurja, iznad svih politi kih opcija. Župan se odmah poslije te presice cijeli ovaj tjedan dao na obilazak svih relevantnih osoba u Zagrebu, od ministra pravosu a Orsata Miljeni a i mnogih drugih, kako bi ih osobno upozorio na sve nelogi nosti ove reforme. Me utim, ona se, po svemu sude i, nastavlja bez pitanja lokalne razine, jer je ovaj tjedan premijer Milanovi osobno najavio i ukidanje ve ine ureda državne uprave u svim županijama, kao što smo maloprije spomenuli. Šef Ureda državne uprave u Me imurskoj županiji je ina e županov prezimenjak Branimir Posavec.

Nelogi ne podjele na štetu Me imurja Župan je ina e detaljno obrazložio svu štetnost ukidanja Županijskog i op inskih sudova u Me imurju:

- Smatram da bi ukidanje prvostupanjskih sudova, a jednako tako i ODO-a, na podru ju Me imurja bilo veliki gubitak za naše stanovništvo usprkos ohrabruju im najavama iz Ministarstva pravosu a. Navest u jedan primjer. Ministar Miljeni je ju er u intervjuu u Novom listu objasnio da e do i do redukcije u kaznenom djelu sudovanja na na in da e kaznene postupke i postupke protiv maloljetnika voditi sudovi u sjedištima, dok e ispostave raditi gra anske predmete, s time da e se neki aspekti gra anskog prava, npr. radno pravo procesuirati u sjedištima. Ukoliko se sagleda samo jedan primjer, postaje jasno da e Me imurcima biti lošija dostupnost sudova, a osim toga takvo bi rješenje zna ilo bitno pove anje troškova postupka za sve sudionike u postupku. ini mi se da bi samo provo enje postupka u praksi bilo znatno otežano jer bi bilo teže osigurati prisutnost svjedoka na ro ištima koji bi umjesto u akovec morali putovati u udaljeniji Varaždin, što bi osim pove anih troškova zna ilo i pove ani gubitak vremena. U tom bi slu aju i pojedini suci s našeg podru ja bili premješteni na rad u Varaždin, ime bi se pove ali njihovi putni troškovi i sl., a što bi posljedi no zna ilo

i ve e optere enje za državni prora un, a ne smanjenje troškova, kako se to najavljuje. Ono što u navesti kao primjer to je pripajanje Op inskog suda i ODO-a iz akovca u Varaždin. To ne smijemo dozvoliti zbog injenice da je Op inski sud i ODO u akovcu jedno od zasigurno najpreoptere enijih institucija u zemlji. Statisti ki podaci govore da je u 2012. godini na ODO akovec pristiglo 7.315 predmeta, što je odra ivalo 5 zamjenika. U isto vrijeme Varaždin je imao 6.586 predmeta (729 manje), koje je odra ivalo 7 zamjenika (2 više), a Koprivnica 5.753 predmeta (1.562 manje), koje je tako er odra ivalo 7 zamjenika. Iz toga proizlazi da je po zamjeniku ODO-a prosje no u akovcu rješavano 1.463 predmeta, u Varaždinu 941 predmet (522 manje po osobi), u Koprivnici 822 predmeta (641 manje po osobi). Ako uzmemo u obzir da su gradovi Varaždin i Koprivnica ve i od akovca, a županije Varaždinska i Koprivni ko-križeva ka 1,5 puta ve i od Me imurske, o ito stvari nisu dobro posložene. Tako er, regionalizacijom op inskih sudova i ODO-a u Hrvatskoj naša regija obuhva a ingerenciju suda na 371.282 stanovnika. Usporedbe radi, u

Dalmaciji sudovi obuhva aju: Dubrovnik 129.140, Šibenik 109.375, Zadar 192.336, Karlovac 155.401, Sisak 172.439. Drugim rije ima, osim Zagreba i Splita, mreža sudova obuhva a od 109.000 do 305.000 stanovnika, a Varaždin 371.282 stanovnika. Pa ak i Zagreb u kojem živi tre ina Hrvatske i u kojem su koncentrirane sve institucije, ustanove, veleposlanstva, poduzetništvo, politika, sva infrastruktura je podijeljena na na in da sud ne obuhva a više od 478.000 stanovnika. Dakle, ovdje je rije o o itom nepoznavanju prilika u Me imurju. Ovdje je rije o injenici da postoji razlog zašto je toliki broj predmeta obuhva en tretmanom ODO-a i Op inskog suda, a budite sigurni da mnogi gra ani ne prijavljuju štetu koja nastaje narušavanjem javnog reda, mira i sigurnosti.

Prekid pravosudne tradicije - I ovdje nije presudna rije , iako je važna, o tome da bi ukidanje tih institucija zna ilo prekid dugogodišnje neprekinute pravosudne tradicije u akovcu koja datira još iz 19. stolje a, u kojoj bi Me imurje po prvi put ostalo bez sjedišta pravosudnih institucija i time bilo potisnuto na marginu, a

Nelogi ni kriteriji zbog kojih Me imurje gubi * Svjedoci bi na ro išta umjesto u akovec morali putovati u udaljeniji Varaždin, što bi osim pove anih troškova zna ilo i pove ani gubitak vremena, što zna i i oteženo provo enje postupaka. * Gubitak formalne institucije Op inskog suda i ODO-a sa sjedištem u akovcu narušit e sigurnost naših gra ana, što e biti dodatna motivacija prekršiteljima. * Prekid dugogodišnje neprekinute pravosudne tradicije u akovcu koja datira još iz 19. stolje a. * Nelogi ni kriteriji: akovec i Koprivnica se pripajaju Varaždinu koji e obuhva ati

371.282 stanovnika, a ostaju sudovi u Šibeniku s 109.375 stanovnika. * Županijski sud u Varaždinu postao bi tre i u Hrvatskoj po prosjeku priliva predmeta, iza Zagreba i Splita, i to najviše zbog Me imurja. * Prosje no je u akovcu rješavano najviše, i to 1.463 predmeta, u Varaždinu 941 predmet (522 manje po osobi), u Koprivnici 822 predmeta (641 manje po osobi), akovcu se svejedno oduzimaju Op inski i Prekršajni sud. * Osim Zagreba i Splita, mreža sudova obuhva a od 109.000 do 305.000 stanovnika, a Varaždin 371.282 stanovnika.

Zašto je Varaždinu napuhana veli ina - Reformom županijskih sudova, danas je Županijski sud u Varaždinu 3. u Hrvatskoj po prosjeku priliva predmeta, iza Zagreba i Splita. I to najviše zbog Me imurja. Jer Županijski sud kao drugostupanjski sud nadležan je za odlu ivanje o žalbama protiv svih odluka op inskog suda, a najve i broj predmeta dolazi s Op inskog suda u akovcu, tada je stvar potpuno jasna, objasnio je župan Posavec. - Reorganizacija pravosu a za nas u Me imurju zapo ela je ukidanjem Op inskog suda u Prelogu, a potom nastavljena 2010. godine ukidanjem Županijskog suda u akovcu. Naš sud nastavio je s radom kao stalna služba Županijskog suda u Varaždinu. S obzirom na to da Županijski sud u najve em broju predmeta rješava kao drugostupanjski sud bez izi ke prisutnosti stranaka, jasno je da u praksi ta reorganizacija za gra ane nije bila toliko vidljiva i nije imala posljedice kakve bi mogla imati sada najavljena nova reorganizacija.

što bi osim na pravosu e u najužem smislu imalo utjecaj i na ostale sfere društvenog života, pošto bi gra ani ipak morali biti orijentirani na Varaždin kao pravosudni i administrativni centar ovog dijela Hrvatske. Ovdje je rije da e se, ukoliko ne emo imati formalnu instituciju Op inskog suda i ODO-a sa sjedištem u akovcu, u velikoj mjeri narušiti sigurnost naših gra ana, da su naši gra ani u opasnosti nee ikasnosti rješavanja predmeta, što e biti dodatna motivacija onima koji namjeravaju kršiti zakonske propise ove zemlje. Tako er, novom reformom varaždinski Op inski sud i ODO postaju po obuhvatu broja stanovnika postaje 3. od 16 regionalnih mreža, a ukoliko bi akovec imao svoj sud Varaždin bi postao 7. od 16 sudova, što je u skladu s veli inom podru ja koje obuhva a u odnosu na RH. Dakle, govorim o konkretnim brojkama, nakon dublje analize mreže, i baratam službenim podacima Ministarstva pravosu a. Re i u i to da su pravosudne institucije u Me imurju oduvijek u itavoj državi bile prepoznate kao izuzetno kvalitetne po stru nom kadru i po e ikasnosti, pa tako danas Op inski sud u akovcu pored velikog broja predmeta za koje je mjesno nadležan rješava i niz predmeta drugih sudova koji su mu delegirani. Pravosudne institucije raspolažu svim prostornim i materijalnim uvjetima, odnosno imaju ure enu infrastrukturu za nastavak kvalitetnog rada kao Op inski sud, Prekršajni sud i ODO, a ne ispostave nekoga drugog mati nog suda.

Umjesto jednog - pet manjih Zagreba - Drugo, mi danas imamo izuzetno centraliziranu državu. Ali nije rješenje regionalizacije da regije budu centralizirane. Jer ovo što se sada radi to je da se iz jednog Zagreba stvara 5 manjih Zagreba. Svaka regija ima svoje osobitosti, svoje prednosti. I ako je država odlu ila racionalizacijom spojiti npr. 20 institucija, tada ne smiju svih 20 biti u jednom gradu nego se to mora podijeliti u nekoliko gradova po županijama. I isti em i dalje da mi je važnije da ljudi ovdje dobiju sve usluge, ali je kona no potrebno vrjednovati dosadašnji u inak institucija. A Op inski sud, Prekršajni sud i ODO to svakako jesu, kazao je Matija Posavec.

Aktualno

SANDRA HERMAN, zamjenica župana

PODIJELJENE zlatne plakete Županijske gospodarske komore najboljim p

Više od 1,3 milijuna kuna ulažemo u turizam - Za razvoj turizma u našoj županiji ove godine je predvi eno 1,370 milijuna kuna, što za rad i projekte Turisti ke zajednice, tako i za projekte u sklopu Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam. U pripremi je natje aj za potporu turisti kim projektima. Taj natje aj ve je bio realiziran i krajem prošle godine, a ove je godine ta potpora još i pove ana, kazala je presici Sandra Herman, zamjenica župana. U sklopu navedenih financijskih sredstava za turizam Me imurska županija pružit e potporu mani estacijama kao što su Me imurski suvenir, Me imurska vinska cesta i Me imurska cesta tradicije. - Ono što smo predstavili krajem prošle godine, dodaje zamjenica Herman, i po emu je Me imurje u ovom trenutku ak bolje od Istre (koja je donedavno to jedina imala), jest portal Visit Me imurje, koji je noviji pa time i puno efikasniji i kvalitetniji. Portal prelazi na održavanje Turisti koj zajednici, ali putem poziva na upravljanje jednoj receptivnoj turisti koj agenciji, što do sada nije bio slu aj i što nam je do sada bio veliki nedostatak. Ovih dana potpisan je i ugovor s Institutom za turizam o izradi marketinške strategije, a još uvijek se prikupljaju prijedlozi za izradu masterplana razvoja turizma u Me imurju. Isto tako, dodaje Herman, puno toga je zacrtano za promociju i brendiranje Me imurja kao poželjne i atraktivne turisti ke destinacije, s vrlo konkretnim programima i projektima i s u ovoj godini puno ve im financijskim sredstvima. - Nadam se da emo sve to uspjeti realizirati i na kra-

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sandra Herman: - Sve radimo s ciljem promocije i brendiranja Me imurja kao poželjne i atraktivne turisti ke destinacije

ju godine podvu i crtu, gdje emo vidjeti da je broj no enja u Me imurju znatno pove an, kazala je Sandra Herman, zamjenica župana. Me imurska županija tako er i ove godine ima ambiciozne projek te u obrazovanju i kulturi, koje želi realizirati, o emu je na redovnoj mjese noj kon erenciji za novinare govorila Sandra Herman.. - Do 31. prosinca prošle godine poslane su prijave za izgradnju školskih sportskih dvorana u Gori anu, Svetoj Mariji, Svetom Martinu na Muri i Strahonincu, te za izgradnju osnovne škole u Pribislavcu, nadogradnju škole u Macincu i izgradnju dvorane. Sve su to projekti za koje se eka da budu u drugoj polovini ove godine valorizirani i da se otvore europski ondovi iz kojih e se financirati. U pripremi je i predstudija izvodljivosti za OŠ Nedeliš e, a kre e se i u raspisivanje natje aja za idejno rješenje sportske dvorane u Vratišincu i Domašincu. Isto tako nastavlja se s do-

brom praksom besplatnog prijevoza srednjoškolaca, a raspisan je i natje aj za sufinanciranje prijevoza studenata. Riješene su i stipendije za djecu branitelja, dok pak je u pripremi raspisivanje natje aja za studentske kredite. U 2014. nastavlja se i s projektima produženog boravka u školama za djecu romske nacionalne manjine, kao i s projektom asistenata u nastavi. U pripremi su i prijedlozi projekata za kapitalna ulaganja za ovu godinu za osnovne i srednje škole u iznosu od 4.140 kuna. Za potrebe u kulturi objavit e se natje aji, a pripremaju se i u govori za potpisivanje suradnje i sufinanciranja udruga osoba s invaliditetom, prema njihovim programima rada. U tom smislu nastavljamo financirati Udrugu djece s Downovim sindromom Me imurske županije, kao i veliki vrlo zna ajan projekt, skupinu ‘Iskrice’ u Dje jem vrti u ‘Fijolica’, za djecu s autizmom. (BMO)

Vrjednova zapošljav pla e i in PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

U petak 31. sije nja u dvorani “Scheier” u akovcu održana je sve ana sjednica Gospodarskog vije a Županijske gospodarske komore, na kojoj su uru ene nagrade komore “Zlatna plaketa” najuspješnijim tvrtkama Me imurske županije za poslovnu 2012. godinu. U kategoriji malih tvrtki dobitnik nagrade je “JB - Modelarija Blažeka” d.o.o. ehovec. U kategoriji srednjih tvrtki “TE-PRO” d.o.o. iz Vrhovljana, a u kategoriji velikih tvrtki “EKO Me imurje” d.d. Šenkovec. Na sjednici je uru eno i posebno priznanje akove kim mlinovima d.d. akovec za 120 godina postojanja i kontinuiranog rada. - Kriteriji za dodjelu nagrada bili su isto ekonomski: uvjeti poslovanja kojima se pridružuju odre-

eni koeficijenti, pri emu najve u snagu imaju novo zapošljavanje, visina pla e, izvoz i investicije, kazao je uo i podjele nagrada Rajko Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore akovec. Tom prigodom osvrnuo se na stanje u me imurskom gospodarstvu u protekloj godini. Ocijenio ga je manje negativnim nego na državnoj razini i dodao je da je to ve konstanta me imurskog gospodarstva. Vanjskotrgovinska bilanca me imurskog gospodarstva i dalje raste, bilježi se porast zapošljavanja, manji pad nezaposlenosti i pove anje investicija. Uspješnim me imurskim firmama nazvao je sve one tvrtke koje posluju pozitivno. Pojasnio je da je naše gospodarstvo još uvijek pretežno radno intenzivno, proizvodimo proizvode manje dodane vrijednosti, ali su se i s njima naše tvrtke

Stjepan Varga

uspjele probiti na zahtjevno EU tržište.

REDEA POKRENULA program

Jamstva za poduzetnike i obrtnike u prera iva koj industriji Objavom javnog poziva za iskaz interesa za dodjelu jamstva na poduzetni ke kredite, Regionalna razvojna agencija Me imurja REDEA pokrenula je provedbu programa jamstvenog onda za prera iva ku industriju i inovacije u prera iva koj industriji na podru ju Me imurske županije. Rije je o programu koji omogu uje izdavanje jamstava na poduzetni ke kredite za poduzetnike klasificirane u to no odre enim odjeljcima prera iva ke industrije prema odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007., a koji ulažu na podru ju Me imurske županije. Jamstvo pokriva najviše 75% iznosa neotpla ene glavnice kredita, odnosno

maksimalno 250.000 kuna po jednom poduzetniku, bez obzira radi li se o ve postoje em poduzetniku ili poduzetniku po etniku. Cilj ovog programa je pridonijeti ja anju konkurentnosti hrvatske prera iva ke industrije, rastu proizvodnje, porastu zapošljavanja i izvoza. Iz državnog prora una za 2013. godinu odobrena su sredstva u iznosu od 585.000 kuna, koja ine po etna sredstva Jamstvenog onda, ali budu i da su u državnom prora unu za 2014. godinu predvi ena dodatna sredstva za provo enje programa, REDEA o ekuje da e se Jamstveni ond višestruko pove ati ve u teku oj godini.

Svi uvjeti koje je potrebno ispuniti za podnošenje zahtjeva za izdavanjem jamstva, kao i postupak te procedura potrebna za donošenje odluke o izdavanju jamstva, propisani su Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i na inu izdavanja jamstava za dobivanje gospodarskih kredita i na inu korištenja kredita temeljem programa Jamstvenog onda za prera iva ku industriju i inovacije u prera iva koj industriji za 2013. godinu za Me imursku županiju. Navedeni Pravilnik i pripadaju a dokumentacija objavljeni su uz javni poziv na internetskim stranicama REDEA-e. (BMO)

Josip Kikelj primio je Zlatnu plaketu za EKO Me imurje

7. velja e 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

poduzetnicima za 2012. godinu

ali se: izvoz, vanje, visina nvestiranje Posebno priznanje akove kim mlinovima za 120 godina djelovanja

primio je posebno priznanje za akove ke mlinove

Na pitanje što poduzetnici, posebno izvoznici, o ekuju za ovu poslovnu godinu, Rajko Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore, kazao je da za sada izvozno orijentirane tvrtke još uvijek ekaju kamo e krenuti razvojni ciklusi u EU, odnosno izvoznim tržištima s kojima posluju naši uspješni poduzetnici. Kad se to stabilizira, krenulo bi se u nove investicije, proširenja proizvodnih kapaciteta i novo zapošljavanje. I ovo dosadašnje razdoblje iskorišteno je za investicije, ali sada više investiramo u tehnologiju i neke procese koje si u punoj zaposlenosti ne možemo priuštiti, kazao je Šari uo i podjele zlatnih plaketa za poslovne rezultate u 2012. godini. Iznimno je ta sve anost održana nešto kasnije, krajem sije nja, umjesto potkraj prošle godine zbog ve poznatih doga aja koji su potresli HGK na državnoj razini zbog izvla enja novca iz te renomirane poslovne

udruge. No ti doga aji ne umanjuju zna aj Komore, njenu dugu tradiciju i napore poduzetnika da doprinesu gospodarskoj stabilnosti našeg kraja.

akove ki mlinovi dobili su posebno priznanje za 120 godina postojanja i kontinuiranog rada, jer djeluju kontinuirano od 1893. godine. akove ki mlinovi danas su pojam mlinarstva u Hrvatskoj: najzna ajnija djelatnost je meljava pšenice, gdje s oko 50.000 tona prera ene pšenice godišnje zauzimaju prvo mjesto u Hrvatskoj. Po ostvarenim prihodima na 430. su mjestu u Hrvatskoj. Trenutno je u akove kim mlinovima zaposleno 218 radnika , a ukupno ih u grupi “ akove ki mlinovi” na kraju prošle godine bilo 1.963 zaposlenika. Financijsku 2013. godinu završili su s konsolidiranim ukupnim prihodom od preko milijardu kuna i dobiti nakon oporezivanja od oko 30 milijuna kuna. akove ki mlinovi danas 2/3 potreba pokrivaju s me imurskih oranica. Stjepan Varga, direktor akove kih mlinova, na do-

djeli posebnog priznanja kazao je: - Lijepo je imati 120 godina, lijepo je biti zdrav i vitalan, još je ljepše imati uspješne firme k eri, a još je ljepše imati planove za budu nost. Direktora Stjepana Vargu pitali smo kako se nose s konkurencijom nakon ulaska Hrvatske u EU. - Mi smo se nekoliko godina pripremali za dolazak stranaca na hrvatsko tržište. Poduzeli smo sve što je u našoj mo i i s kvalitetom proizvoda i s cijenama i troškovima da bi se pozicionirali na našem tržištu, ali smo zakora ili i na njihovo tržište. Po eli smo zauzimati tržište Slovenije, Ma arske, tako da koliko e oni uzeti kola a u Me imurju, odnosno našem poslovnom tržištu, mislim da bi mi još više trebali uzeti na njihovom. Kvaliteta naših proizvoda to nam omogu ava.

Mario Rajh primio je Zlatnu plaketu za TE-PRO iz Vrhovljana

TE-PRO nagra en u kategoriji srednjih U kategoriji srednjih tvrtki nagradu je osvojila tvrtka “TE-PRO” iz Vrhovljana u stopostotnom austrijskom vlasništvu. Tvrtka je utemeljena 2005. godine. Bavi se metaloprera iva kom djelatnoš u: proizvodnjom svih vrsta metalnih konstrukcija i njihovih dijelova, okretnih postolja za tra ni ka vozila te drugih industrijskih proizvoda i prototipova, vrše i obradu valjanjem, glodanjem, bušenjem i drugim postupcima na obradnim centrima. Tvrtka je u stalnom razvoju i danas zapošljava oko 160 djelatnika, ima 30-ak novih CNC strojeva, na 5.000 metara etvornih poslovnog prostora. Na po etku, 2005. godine, imali su 600 etvornim metara prostora, 5 alatnih strojeva i 12 radnika. Gotovo svu proizvodnju izvoze. Ukupni prihod u 2012. godini bio je u visini od 126,12 milijuna kuna. U prvoj godini poslovanja 2005 godine ostvarili su ukupne prihode od 1,3 milijuna eura. EKO Me imurje najbolja velika tvrtka U kategoriji velikih tvrtki Zlatnu plaketu dobila je tvrtka “EKO Me imurje” iz Šenkovca. Tvrtka ima stoljetnu tradiciju proizvodnje opeke, a danas posluje u dvije proizvodne djelatnosti: proizvodnji opeke i strojogradnji. Ima 570 zaposlenih, od kojih više od 80 posto

radi na proizvodnji opreme za opekarsku industriju i drugih proizvoda iz metaloprera iva ke branše, iji proizvodni program obuhva a metalne konstrukcije, me u kojima naro ito kabine za radne strojeve te rezervoare, ure aje za prehrambenu industriju, distribuciju plina i drugo. Proizvodnja se odvija na preko 10.000 metara etvornih suvremeno opremljenoga proizvodnog prostora. Tvrtka je izrazito izvozno orijentirana, a u 2012. godini imala je ukupni prihod u vrijednosti od 268,96 milijuna kuna. Proizvodni proces u potpunosti je uskla en s europskim standardima i zahtjevima norme ISO 90001:2008 te sa sustavom upravljanja okolišem po standardu ISO 14000. U 2012. godini u nove tehnologije investirano je 25 milijuna kuna te je uz postoje ih 20.000 etvornih metara suvremeno opremljenoga proizvodnog prostora u pogon puštena i nova lakirnica na 1.700 metara etvornih na dvije linije za lakiranje i s komorom za odmaš ivanje. Posebna pažnja posve uje se razvoju i ulaganju u vlastiti brend opekarskih proizvoda “Ekotherm”, koja je u potpunosti izra ena od prirodne gline i nema nikakvih umjetnih dodataka, pa je to isti ekološki proizvod.

JB - Modelarija Blažeka u kategoriji malih tvrtki

Josip Blažeka primio je Zlatnu plaketu za JB - Modelariju Blažeka iz ehovca

U kategoriji malih tvrtki Zlatnu plaketu dobila je JB - Modelarija Blažeka iz ehovca. Tvrtka posluje preko dvadeset godina. Glavna djelatnost je izrada svih vrta modela i alata za lijevanje, dok je sporedna pružanje usluga strojne obrade. Proizvodni asortiman poduze a ine: armature, ku išta za elektromotore, ventili, metalni alati, turbine, pumpe, stiroporne ingote...

Proizvodi se izra uju prema narudžbama kupaca i namijenjeni su za izvoz ili doma e tržište. U 2012. godini tvrtka je ostvarila ukupni prihod od 5,42 milijuna kuna. U proizvodnji koriste suvremenu tehnologiju i najkvalitetnije materijale te su u mogu nosti izraditi i najkompleksnije modele direktno iz 3D geometrijskog modela.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. velja e 2014.

VATROGASNE SKUPŠTINE

DVD PODBREST

DVD DUNJKOVEC

Kontinuirani rad s mladima donosi rezultate U prostorijama vatrogasnog doma u Dunjkovcu 1. velja e održana je skupština DVD-a Dunjkovec. Kao gosti prisustvovali su dopredsjednik VZMŽ-a Aleksandar Karlov ec, dopredsjednik VZO-a Nedeliš e Josip Sen ar, za-

mjenik na elnika op ine Nedeliš e Željko Kacun te ostali predstavnici DVD-a iz sastava VZON-a, kao i predstavnici udruga s našeg podru ja. Nakon otvaranja skupštine od strane predsjednika DVD-a Franje Soldata, pro-

itano je izvješ e o radu DVD-a predsjednika ispred Upravnog odbora, zatim izvješ e zapovjednika Siniše Novaka o aktivnostima lanova i operativne postrojbe, te blagajni ki izvještaj Emila Mesari a i izvještaj predsjed-

nika Nadzornog odbora Dine Novaka. Iz izvještaja je vidljiv kontinuiran rad s mladima ve duži niz godina, kao i suradnja s Podru nom školom Dunjkovec. S obzirom na to da u društvu aktivno djeluju etiri natjecateljske ekipe (dvije ekipe djece, ekipa mladeži i A ekipa) uvijek se iznova kao problem postavlja pitanje nedovoljnog financiranja jer društvu još uvijek nedostaje adekvatna oprema da bi kvalitetno i po zakonu djelovalo. Istaknuta je dobra suradnja s Op inom Nedeliš e koja prati rad društava i prema mogu nostima im izlazi u susret. Nakon usvajanja izvješ a od strane skupštine, za rije su se javili gosti te pohvalili rad društva kako bi se poboljšao sam njegov rad. Na kraju po starom dobrom vatrogasnom obi aju druženje se nastavilo uz prigodni domjenak. (sn)

U 2013. briljirala ženska A ekipa U subotu 1. velja e održana je 89. redovna godišnja skupština DVD-a Podbrest. Napravljen je osvrt na proteklu 2013. godinu, te napravljen plan za teku u. Protekle godine društvo je imalo pet intervencija, te pored preventivne djelatnosti i obu avanja lanstva aktivno je bilo i na natjecateljskom polju. Posebice ženska A ekipa koja je na županijskom kup natjecanju osvojila 3. mjesto. Spomenice za višegodišnji rad u vatrogasnoj organizaciji dobili su: Filip Jovanovi i Damjan Novak za 10 godina, Tatjana Novak i Danijel Maruši za 20 godina, Dragutin Mustak za 40 te Josip Ma ek za 50 godina. Društvo je podjelilo zahvalnice obitelji Domini i Delišimunovi te sponzoru Ivanu Cirkven i u. Isto tako, cijela ženska A ekipa (Lidija

Bukal, Maja Martinec, Mateja Domini , Tanja Krištofi , Martina Miši , Tatjana Novak, Andreja Klobu ari - Ciglar, Jelena Marodi - Horvat i Tamara Klobu ari ) s mentorom Dejanom Miši em dobila je priznanja. Podijeljena su i uvjerenja o završenoj obuci za zvanje vatrogasac 1. klase sedmorici lanova DVD-a. Skupštinu su uveli ali gosti iz bratskih vatrogasnih društava te drugih udruga u mjestu. Okupljenima su se obratili i estitali na postignutim rezultatima na elnik op ine Orehovica Franjo Bukal, predsjednik VMO-a Podbrest Franjo Gajnik, tajnik VZMŽ-a Dragutin Trupkovi , predsjednik VZPO-a Belica-Mala SuboticaOrehovica Zlatko Orsag i zapovjednik JVP-a akovec Mladen Kanižaj.

ŽIŠKOVEC

VZG akovec i nadalje obu ava svoje lanove U Žiškovcu je održana trodnevna obuka za sva dobrovoljna vatrogasna društva koja spadaju u VZG akovec. Mladi vatrogasci

trebali su položiti ispit iz "sprava i opreme", koje je predavao Mladen Kanižaj, dipl. ing., te iz "vatrogasne vježbe", koje su bile pod di-

rigentskom palicom Željka Besedi a, dipl. ing. U nedjelju 2. velja e pod ledenim nebom u Društvenom domu Žiškovec održani su ispiti.

Vrlo zadovoljni mogu biti predava i i kandidati, jer je njih 19 prošlo spomenute predmete te steklo zvanje vatrogasac I. klase. Ispred

VZMŽ-a prisutne je pozdravio tajnik VZMŽ-a Dragutin Trupkovi , a nazo an je bio i pod predsjednik VZG-a akovec Sre ko Mrazovi .

MALA SUBOTICA

Održana Prošlu subotu 1. velja e u Domu kulture Mala Subotica održana je smotra postrojbe Civilne zaštite op e namjene op ine Mala Subotica. Cilj

7. velja e 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZBOG LEGALIZACIJE obim posla pove an 500 posto u županijskom Upravnom odjelu za prostorno ure enje DVD DONJI PUSTAKOVEC

Skoro svaka ku a ima vatrogasca

DVD SVETI MARTIN

Zadovoljni s prošlom godinom Prošlu nedjelju 2. velja e DVD Sveti Martin na Muri održao je redovnu 82. godišnju skupštinu. U svoje prostorije koje imaju lijepo i uredno ure ene primili su prijateljska društva, kao i mnoge simpatizere. Godina za njima bila je vrlo uspješna i zadovoljavaju a. Nazo ne su izme u ostalih

pozdravili na elnik op ine Sv. Martin na Muri Franjo Makovec i zapovjednik VZMŽ-a Ivan Krištofi . Pred kraj skupštine podijeljena su brojna priznanja i odlikovanja zaslužnim lanovima, a na zakuski se mogao vidjeti i “vatrogasni bend” DVD-a Sveti Martin na Muri.

U subotu je održana redovna godišnja skupština DVD-a Donji Pustakovec, uz nazo nost na elnika op ine Miljenka Horvata, predsjednika VMO-a Donji Pustakovec Igora Ivkovi a i vatrogasnih elnika. - U Donjem Pustakovcu skoro svaka ku a ima vatrogasca natjecatelja, a neke i dvojicu-trojicu njih, pa smo tako ve dvije godine za redom sudjelovali s etiri ekipe na op inskom natjecanju, a ove 2013. godine s ak pet ekipa. Diplome za zvanje vatrogasac primili su Sanela Bari , Lana Strahija, Daniel onka, Darja Bari , Iva Ivkovi i Dajana Švenda, a diplomu za zvanje vatrogasni do asnik primio je Dejan onka. DVD Donji Pustakovec zahvaljuje svima koji su pomagali u radu društva pa su tako dodijeljene i zahvalnice zaslužnima, a to su: DVD ehovec, DVD Donji Kraljevec, DVD Hodošan, MO Donji Pustakovec, a diplome su primili i Franjo Jan ec, Dragutin Jan ec, Mladen Blažeka, Mladen onka, Vjeran Štampar, Kristian Kramar, Dražen Kramar, Željko Borovi , Blaženko Slavi ek i Ninoslav Kos. Dobrovoljno vatrogasno društvo Donji Pustakovec zadovoljno je postignutim rezultatima u 2013. godini, a najmla i lanovi društva na županijskim i op inskim natjecanjima postigli su rezultate na koje su seniori iznimno ponosni. (J)

Službenici posao nose i ku i!

Nitko ni u najboljim prognozama nije o ekivao da e u županijski Ured za prostorno ure enje sti i ak 16.080 zahtjeva za legalizaciju. Zbog toga je prakti ki kao što se kaže “preko no i” obim poslova pove an za ak 500 posto. U županijskom Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša uz taj izvanredni posao, a legalizacija to jest jer se radi o jedinstvnom poslu koji se obavlja možda jednom u povijesti, moraju odraditi i 3.500 redovnih predmeta. Od zaprimljenih 16.080 predmeta riješena su 1.563 predmeta ili 10% i trenutno smo peta županija u RH po broju riješenih predmeta. Upravo zbog naših aktivnosti, novih standarda, predanosti poslu, Me imurska županija odabrana je kao prva županija u kojoj kre e projekt e-gra evinskih dozvola. Jer ako se nešto može kvalitetno provoditi u Me imurju onda se sigurno može i u ostatku Hrvatske. Tako er, EU e sufinancirati izmjenu prostornih plano-

va zainteresiranih op ina. Premda je broj slu ajeva legalizacije iznad svih o ekivanja, ministrica graditeljstva i prosotrnog ure enja od po etka legalizacije inzistira na hitnom rješavanju slu ajeva, zbog ega je udarila udarni ki tempo u odra ivanju poslova legalizacije. - Tako županijski Upravni odjel za prostorno ure enje i graditeljst vo Me imurske županije mora svaki mjesec odratiti 300 predmeta s podru ja legalizacije, uz redovni posao. Sve to u redovnom radnom vremenu, unato dodatnim ljudima koji su zaposleni na poslovima legalizacije, nije to sve mogu e odraditi, pa službenici posao nose i ku i, kazao nam je Stjepan Baranaši , pro elnik Upravnog odjela za prostorno ure enje i graditeljstvo. Tako se pojavilo i pitanje kako naplatiti taj dodatni rad. Pro elnik Baranši kazao je da se iznalazi rješenje za odre enu nadoknadu, najvjerojatnije e dodatni rad pla ati po odra enom predmetu.

Pojavilo se pitanje kako naplatiti taj dodatni rad. Pro elnik Baranaši kazao nam je da se iznalazi rješenje za odre enu nadoknadu, najvjerojatnije e dodatni rad pla ati po odra enom predmetu

Županijskim, odnosno gradskim uredima za prostorno ure enje koji rade na legalizaciji ostavljeno je 20 posto naknade od prihoda iz poslova legalizacije, me utim, za obim posla s obzirom na broj predmeta i rok koji name e Ministarstvo to nije dovoljno. Na poslovima legalizacije u Uredu za prostorno ure enje u Me imurskoj županiji zaposleno je 13 dodatnih ljudi temeljem stru nog osposobljavanja. Više nije išlo, jer i država ima ograni ena sredstva za pla anje stru nog usavršavanja. A svako dodatno zapošljavanje, ako je rije o ugovoru o djelu, košta i mora ga odobriti župan, ukoliko za to ima sredstava, budu i da takav vid ugovaranja posla nije je tin. (BMO)

SUDIONICI PROJEKTA “Budi aktivan!“

Dobili korisna pomagala za svakodnevni život

a smotra Civilne zaštite smotre ispunjen je u potpunosti, odnosno izvršena je popuna postrojbe Civilne zaštite op e namjene s pripadnicima, ažurirani su njihovi osobni podaci,

te su pripadnici upoznati s namjenom postrojbe i sustavom mobilizacije, kao i njihovim zakonskim pravima i obvezama. Tako er su svim pripadnicima

postrojbe, kao i lanovima stožera, podijeljeni sigurnosni prsluci s obilježjem Civilne zaštite i op ine Mala Subotica, iji su pripadnici. (z)

U Udruzi slijepih Me imurske županije podijeljena su prilago ena pomagala za 30 lanova Udruge koji su sudjelovali u projektu Ministarstva socijalne politike i mladih “Budi aktivan!“. Pomagala e slijepim osobama olakšati obavljanje svakodnevnih aktivnosti i time poboljšati kvalitetu života, a radi se o govornom kuhinjskom toplomjeru, uvaru mlijeka, biperu i stolnom satu, dok su za potrebe svih lanova Udruge kupljeni još i Foxy Reader - govorni ita naljepnica, privjesaka i igra ih karata, MP3 svira i snima i Tomboy - karti ni reproduktor i snima . Kupnju pomagala financiralo je Ministarstvo socijalne politike i

mladih RH u okviru projekta “Budi aktivan!“, koji se u Udruzi provodio od 1. kolovoza do 31. prosinca 2013. Op i cilj projekta bio je doprinijeti socijalnom uklju ivanju slijepih odraslih osoba, a kojemu su

aktivnosti in ormiranja lanova o novim tehnologijama i njihovoj upotrebi dale zna ajan doprinos, osobito kroz osnaživanje samostalnosti slijepih osoba i poticanje razvoja njihovih potencijala. (BMO)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. velja e 2014.

ZDRAVLJE je najve e bogatstvo

U Donjoj Dubravi zapo elo provo enje projekta “Program zdravog života” Predsjednik Udruge antifašisti kih boraca Me imurske županije Zvonko Golub ita izvješ e o radu Udruge

UDRUGA antifašisti kih boraca Me imurske županije

U subotu 25. sije nja u prostorima OŠ Donja Dubrava, u nazo nosti na elnika Dražena Misera, lije nika obiteljske medicine Ivana Dolenca i mještana, zapo eo je višemjese ni projekt pod nazivom "Program zdravog života". Nositelj programa je Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, a provoditelji su stru njaci iz tog Zavoda, ali i iz drugih zdravstvenih i javnih ustanova iz Me imurja, ali i op ine Donja Dubrava: lije nici razli itih specijalnosti, medicinske sestre, profesori, kineziolozi, nutricionisti, stru ni u itelji kuhanja i drugi. Program uklju uje predavanja, radionice, demonstraciju pripreme zdravih obroka, demonstraciju razli itih oblika tjelesne aktivnosti, mjerenje rizi nih faktora za kroni ne bolesti, zajedni ko druženje na otvorenom i druge zanimljive aktivnosti. O provedbi projekta koji se održava svaki utorak u 17 sati govorile su voditeljice Renata Kutnjak Kiš, dr. med., i Dijana

Uvodi - uri , dr. med. Predavanja i radionice vodit e medicinski stru njaci koji e govoriti o prehrani, moždanom i sr anom udaru te drugim zdravstvenim problemima. Važnost brige za vlastito zdravlje prepoznalo je tridesetak mještana koji su se uklju ili u ovaj program. Nakon uvodnog anketiranja svi polaznici dobili su uvid u svoje zdravstveno i izi ko stanje. Izmjereni su im tlak, masa, razina še era, kolesterola te triglicirida. Lije nice su razgovarale sa svakim osobno, objasnile im njihovo zdravstveno stanje te dale korisne savjete i preporuke. Ovom prilikom pozivaju se svi zainteresirani mještani da se priklju e ovom hvalevrijednom programu (program je besplatan) jer imaju priliku saznati puno korisnih savjeta vezanih za zdravlje i o tome razgovarati s kompetentnim stru njacima. Uzmite zdravlje u svoje ruke i uklju ite se! Jer zdravlje je najve e bogatstvo. (alf)

Pove ati svijest kod mladih o zna aju NOB-a i antifašizma U srijedu je u akovcu održana skupština Udruge antifašisti kih boraca Me imurske županije, na kojoj je prihva eno izvješ e o radu, koje je podnio predsjednik Zvonko Golub, te donesen plan za ovu godinu. Skup su pozdravili predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak i gradona elnik akovca Stjepan Kova , kao i direktor Muzeja Me imurja Vladimir Kalšan, koji su obe ali pomo i u radu Udruge i prezentaciji doga aja. Prisutni su bili i predstavnici umirovljeni kih udruga.

Nezadovoljstvo jer se o antifašizmu ne govori u javnosti objektivno Zvonko Golub u izvješ u je uz ostalo istaknuo: - Sredinom travnja 2005. godine Hrvatski sabor usvojio je Deklaraciju o antifašizmu, kojom su pozvana državna tijela da zakonskim sredstvima i djelatnoš u uvaju i unaprje uju antifašisti ke ste evine. Me utim, iako je prošlo dosta vremena, sadržaj te Deklaracije se ne provodi, u državi je vidljiva eskalacija neofašisti kih ispada pojedinih skupina, pa ak i kriminaliziranje NOB-a, prisutna je ofenziva revizionizma. Naš je cilj pove anje svijesti kod mladih o zna aju

antifašizma, te stoga želimo u budu nosti zbog mladih generacija postupno transformiranje naše udruge u Savez antifašista Hrvatske. Antifašisti ki borci o ekivali su da e novoizabrana vlast osigurati da se o antifašizmu govori objektivno, no o ekivanja se nisu ostvarila. Udruga antifašista ostvarila je svoj plan i program, obilježen je 6. travnja, 68. obljetnica oslobo enja Me imurja, a središnja sve anost održana je na spomen-groblju ‘Me imurski partizani’ u Svetom Jurju u Trnju, kao i uz Dan antifašisti ke borbe. Pedeset lanova naše Udruge bilo je i u posjetu Jasenovcu, zatim na obilježavanju ukidanja ustaškog logora u Lepoglavi, a obilježen je i dan smrti Josipa Broza Tita komemorativnom sve anoš u. Zatim, delegacija Udruge bila je na sve anosti o obilježavanju osnutka brigade Bra e Radi u Lubreškom Ivancu, obilježila je 70. obljetnicu oslobo enja Ludbrega i Šemove ke bitke, kao i na obilježavanju osnutka 2. Zagorskoga partizanskog odreda u Poznanovcu. Raduje nas što je osnovna škola u Kotoribi dobila ime po Joži Horvatu, koji je hrabro i odlu no svjedo io antifašizam do kraja života. Udruga je intenzivno sura ivala s Op inom Štrigova

radi postavljanja spomenplo e u Ban iju, gdje je od 1941. do 1945. godine radila partizanska štamparija za potrebe partizanskog pokreta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obnovljen je i spomenik borcima u Prelogu, rad kipara Bezeredija. Tako er je bilo dogovoreno da se pristupi izradi spomenika svim Cirkovljan anima u sva tri rata u dvadesetom stolje u, što je i ostvareno.

Kvazipovjesni ari i nadripovjesni ari napadaju istinu Govore i o napadima na tekovine antifašizma, Zvonko Golub je rekao: - Pojavljuju se tekstovi u kojima se pokušavaju veli ati ustaški zlo inci i suradnici okupatora, te se omalovažava doprinos Me imuraca antifašisti koj borbi ili se neistinito interpretiraju podaci iz pora a u Me imurju. Antifašisti ki borci ne odobravaju smrt ni jednog ovjeka koji je ubijen bez suda, te osu uju svaki zlo in, a samo struka može utvrditi tko je ubijen i u kakvim okolnostima. U našoj sredini ima pojedinaca koji ne žele znati pravu istinu o Drugom svjetskom ratu i za nevine žrtve proglašavaju posmrtne ostatke osoba za koje se ne zna jesu li civili ili postrojbe

njema ke, ma arske, sovjetske, bugarske ili neke druge vojske. Neki nevinim žrtvama proglašavaju i osobe koje su presudama osu ene na smrt zbog špijunaže u korist okupatorske njema ke ili ma arske vojske, te odavanja podataka o simpatizerima NOB-a. Pojedini kvazipovjesni ari objavljuju tekstove u kojima tvrde da su svi oni koje su vojni sudovi osudili 1945. godine zbog ratnih zlo ina žrtve partizana i komunista, ne navode i dokaze. Povijesni revizionisti tvrde da je Jasenovac bio partizanski logor za istrjebljenje ustaša, autor zapravo tvrdi da u Jasenovcu nisu ubijali Srbe, Židove, Rome, Hrvate i pripadnike drugih naroda. Ima i nadripovjesni ara koji izmišljaju podatke o mjestu i broju žrtava, okrivljuju i za to antifašisti ke borce. Neke politi ke strane pružile su podršku pojedinim povijesnim revizionistima. Za sve žrtve se okrivljuje antifašiste, no o žrtvama treba govoriti na vjerodostojan na in. Bilo bi potrebno istražiti tko su stradali pojedinci i zašto su se u ratu našli na krivoj strani. O svemu treba progovarati na vjerodostojan na in, a ne da nam notorni ultradesni ari diktiraju svoje tobožnje ‘istine’. (J. Šimunko)

ZBOG MJEŠTANA u Donjem Kraljevcu

Kako urediti centar mjesta? Zborovi gra ana u op ini Donji Kraljevec održani su u Palinovcu, Donjem Hraš anu i Donjem Kraljevcu, a još bi se trebali održati u Hodošanu, Svetom Jurju u Trnju i Pustakovcu. Zbor gra ana održan je u nedjelju u Donjem Kraljevcu, a odazvalo se sedamdesetak gra ana. Nazo ne je pozdravio predsjednik MO-a Mladen Blažeka. Najviše je bilo pitanja za na elnika Miljenka Horvata. Donji Kraljevec za sada nema mogu nost izgradnje novih stanova ili prodaje gradilišta

jer ne postoje, no u tijeku je zamjena zemljišta za parcele u novoj ulici iza nogometnog igrališta, to e biti prva gradilišta nakon dužeg vremena u Donjem Kraljevcu, a mnogi smatraju da su zakasnila s obzirom na to da neke obitelji sele u Prelog. Više gra ana smatra da je Donji Kraljevec zapušten, te da bi trebalo urediti centar mjesta, a poseban problem su stare ku e i uska dvorišta. U ovom trenutku Op ina nema sredstva za otkup starih gra-

dilišta, no planira se u narednim godinama po eti rješavati to pitanje, odgovorio je na elnik Miljenko Horvat. - Dio problema je i to što je sadašnji centar mjesta kod pruge relativno uzak, tako da nema mjesta za trg ili sli no, a otkup zemljišta za sada nije mogu zbog nedostatka sredstava u op inskoj blagajni. Dio pitanja odnosio se na priklju ivanje na kanalizaciju kad je rije o dijelu novca koji se pla ao Op ini. Neki su platili prije, a sad novi ne moraju jer

je promijenjen zakon, na elnik Miljenko Horvat odgovorio je da e se prona i najbolje rješenje. Više gra ana nezadovoljno je dosadašnjim ure enjem pješa kih staza u mjestu, svima su dosadili “hupseri”, odnosno snižavanja staza u visini kolnih ulaza, kako pješacima, tako i biciklistima. No tu u skoro vrijeme ne e biti pomaka jer su staze napravljene prema ondašnjim nacrtima, za druga ija rješenja potreban je i novac kojeg nema i projekti.

Jedan dio pitanja odnosio se na razvoj industrijske zone Sjever u Donjem Kraljevcu. Naime, nekoliko gradilišta je još uvijek prazno i na njima raste kukuruz, a prodana su pod povoljnim uvjetima od strane Op ine. Traži se na in da se ta gradilišta stave u funkciju, a na elnik Miljenko Horvat kaže da e od sadašnjih vlasnika zahtijevati da se ta zapuštena gradilišta prodaju natrag Op ini Donji Kraljevec po cijeni po kojoj su ih kupili. (J.Šimunko)

Na elnik op ine Miljenko Horvat: - Na nekim gradilištima u poduzetni koj zoni raste kukuruz, zahtijevat u da se ona prodaju Op ini po povoljnoj cijeni po kojoj su i kupljena

7. velja e 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKO vije e Gornji Mihaljevec

Je li Brezari pretjerao ili je kutija samo izgovor za loše odnose u Vije u? Rasprava o kutiji postavljenoj na groblju za prikupljanje dobrovoljnih priloga otvorila je i temu loših odnosa u Op inskom vije u, poglavito izme u na elnika Gorana Lovreca i pojedinih vije nika iz stare garde Na šestoj sjednici Op inskog vije a Gornji Mihaljevec došlo je do konfrontacije izme u Konrada Brezari a, predsjednika uprave groblja (grobljanskog odbora) u Gornjem Mihaljevcu, te predsjednika Op inskog vije a Josipa Petkovi a i op inskog na elnika Gorana Lovreca. Razlog sukoba bilo je postavljanje kutije na groblju u Gornjem Mihaljevcu za prikupljanje novca za potrebe obnove kapelice u Preseki. Konrad Brezarti je ustvrdio kako je na mjesno groblje bila na ekanje za kremiranje dopremljena mrtva ženska osoba. - Baš na tom sprovodu mještani su postavili nekakvu kutiju za dobrovoljne priloge koju mi kao grobljanski odbor nismo odobrili, a Vi ste im, gospodine Petkovi u, to odobrili. Navodno su se prilozi trebali prikupljati za obnovu kapelice u Preseki. Naglašavam kako sam ja izri ito zabranio postavljanje kutije, me utim, ona je svejedno postavljena,

Konrad Brezari , predsjednik uprave groblja i op inski vije nik - radi li samo prigodne scene ili želi srušiti na elnika?

- Ako želite igrati po svome, onda zaigrajmo, rekao je Josip Petkovi , predsjednik Op inskog vije a, na elniku Lovrecu

- Vi dogovarate montirane sjednice, poru io je Brezari u i Petkovi u na elnik Goran Lovrec

nakon ega sam od grobara zatražio da kutiju makne. Jeste li Vi, gospodine Petkovi u, tome kumovali, pitao je Brezari Josipa Petkovi a, predsjednika Op inskog vije a. - Ivan Komar iz Badli ana zvao me u vezi s dobrovoljnim prilozima za obnovu kapelice jer je želja pokojne i njezine obitelji bila da se prikupe dobrovoljni prilozi za obnovu kapelice umjesto da se novac baca na cvije e koje uvene. Vi, gospodine Brezari u, radite scene i Komar mi je rekao kako pravite probleme oko toga. Smatram da se nas ne ti e u kojem se smislu daruje obitelj pokojnog, jesu li to vijenci, svije e ili novac. Mene su pitali imam li nešto protiv toga, na što sam ja odgovorio da me se to ne ti e, ali i da nemam ništa protiv. Za postavljenu kutiju nisam znao. Molim Vas, gospodine Brezari u, da takve stvari ubudu e riješite sa mnom, a ne da vije nike zamarate s takvim

glupostima i mene optužujete, oprao je Petkovi Brezari a, na što je Brezari replicirao kako nije Petkovi a optužio nego samo pitao je li imao što s kutijom.

skim obvezama, rekao je na elnik Lovrec. To je razljutilo Petkovi a, koji je rekao: - Ako mislite tako igrati, u redu, igrat emo tako, mogli ste mi re i prije sjednice ili ranije, a ne me optuživati na sjednici. - Ako je tako, onda ni Vaše montirane sjednice nisu u redu. To što se Vi s Brezari em prije sjednice dogovarate tko e što pitati, a mene ne obavijestite, nije fer, odgovorio je Lovrec. Je li kutija na groblju zaista problem ili je ona otvorila istinu o ne baš dobrim odnosima na relaciji na elnik i pojedini vije nici, moglo bi se uskoro saznati. Naime, nova op inska vlast ima dosta problema s inancijama, s oporbom, ali i sama sa sobom. Novi kažu kako im je bivša vlast ostavila dugove, a bivši pak tvrde kako ovi novi nisu sposobni ništa napraviti, osim okrivljavati svoje prethodnike. (S. Mesari )

Vaše montirane sjednice nisu u redu Petkovi je ponovio kako nije odobrio nikakvu kutiju ni bilo što, nego se složio da odobrava priloge za obnovu kapelice u bilo kojem obliku. Na elnik Goran Lovrec uklju io se u raspravu rekavši kako ga je nazvao grobar Vlado i rekao mu da je na groblju postavljena kutija i kako on ne zna tko ju je i kada postavio. - Ni me zanima tko ju je postavio ni kada, a ni tko ju je maknuo, samo želim re i kako groblje nije mjesto za prikupljanje bilo kakvih dobrovoljnih priloga. Na idu oj sjednici Vije a bude govora o toj temi i mojem izvješ u o radu i op in-

VMO KRIŽOVEC

Ništa od kafi a u Društvenom domu Na svojoj 26. sjednici Vije e Mjesnog odbora Križovec izviješteno je kako investitor koji je iskazao namjeru u Društvenom domu otvoriti ka i odustaje od investiranja. Razlozi su tehni -

ke prirode, dotrajalost objekta i potreba velikog ulaganja u ure enje, što iziskuje više novca nego je investitor planirao. VMO je odlu io Društveni dom osigurati kod jedne od osigura-

vateljskih ku a. Odbornici su odlu ili da se kod igrališta NK Torpeda sruše visoka stabla topole, koja zakrivaju objekte i igralište, a prijeti i padanje suhih grana na gledatelje i prola-

znike. Mjesni odbor e stabla srušenih topola prodavati po cijeni od 100 kuna za prostorni metar. Novac od prodaje drva bit e podijeljen mjesnim udrugama. (sm)

GLOBALNO I LOKALNO

Slava zaborava Z

ašti ena nematerijalna kulturna dobra Me imurja i ovog dijela Hrvatske, prema popisu Ministarstva kulture, jesu: me imurska popevka, slikanje uljanim bojama na staklu u maniri hlebinske naive, svetomarska mikrotoponimija, tradicijsko lon arstvo, umije e izrade i sviranja cimbale u Podravini, Me imurju i Hrvatskom zagorju, umije e izrade tradicijske pokladne maske pika u Selnici, umije e izrade tradicijskih boži nih jaslica, umije e izrade tradicijskih dje jih igra aka, umije e izrade tradicijskoga boži nog nakita - kin , umije e izrade tradicijskog nakita - boži nog lustera, umije e sokolarenja, umije e sviranja na tamburama farkašicama i zlatarenje u Me imurju. ek nedavno zašti ena je me imurska popevka, dok je ukrašavanje uskrsnih jaja zašti eno u Podravini, a ne u našem kraju. Za pojedina zašti ena nematerijalna kulturna dobra zaslužna su pojedina na istraživanja i inicijative pojedinaca. eke e možda za uditi to što je zašti ena svetomarska toponimija, no rije je o nazivima poput rna Pešta. ravo se pitanje ne odnosi na ono što je zašti eno, nego na ono što nije zašti eno. Kategorija zaštite pokazuje da je neka baština vrijedna. rugim rije ima, što je to nevrijedno u našem kraju? Može se nabrojiti niz dobara nematerijalne kulture koja nisu zašti ena. ako su, na primjer, zašti eni pokladni obi aji maškara iz više krajeva Hrvatske, od ljelja iz Gorjana do zvon ara iz Kastva, ali ne i me imur-

N P

D T

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ski tradicijski pokladni ophod maškara, a ni više vrsta maski, lampe, lafre, muga i, skupine maski poput aplji i druge. Zašti eni su samo pika i, dakako, s dobrim razlogom, a kako se to umije e ne bi zaboravilo. atim, zašti ena je me imurska popevka, što je široki naziv za me imurske pjesme, što je dobar po etak. No ne i me imurski narodni plesovi i narodna kola. Tako, na primjer, kola iz Kotoribe, koja imaju i obredna obilježja. isu zašti eni ni obi aji Me imurja, kojih je podosta, a ni narodni kajkavski govori pojedinih sela i podru ja. Na kraju, usprkos zaklinjanju mnogih ugostitelja i uvara digniteta me imurskih jela našega kraja, ni jedno me imursko jelo nije zašti eno, a niti pak obrti i pojedina ni stari zanati. itanje je što e biti s onim nematerijalnim dobrima koja nisu zašti ena? Neke spoznaje ve postoje. Tradicijske maškare sve je teže na i s godinama, a još teže majstore za izrade maski. Tako ve ima povorka maškara u pojedinim mjestima našeg kraja u kojima nema ni jedne tradicijske maske, a sve u slavu zaborava.

OP INA NEDELIŠ E

Iznos za stipendije novim studentima gotovo 200.000 kuna U op inskoj vije nici u Nedeliš u uprili eno je u petak 31. sije nja potpisivanje ugovora za 41 novog stipendista koji e primati stipendije od Op ine Nedeliš e. Uz op inskog na elnika Darka Daniju, potpisivanju ugovora bili su nazo ni i njegova zamjenica Ivanka Novak te potpredsjednica Op inskog vije a Darinka Pergar. Pozdravljaju i okupljene studente i njihove roditelje, na elnik Dania istaknuo je kako Op ina Nedeliš e izdvajanjem sredstava za stipendije nastavlja s ulaganjem u obrazovanje jer je to ulaganje u budu nost. Naglasio je kako je u

odnosu na prošlu godinu broj op inskih studenata pove an za njih deset. Svim novim stipendistima zaželio je uspješan studij, a po završetku brzi pronalazak posla u struci.

Pozvao ih je da pokušaju na i posao na podru ju op ine Nedeliš e, gdje posluju mnogi, i to svjetski poznati, gospodarski subjekti. Podsjetio je kako su u op ini trenu-

ta no de icitarna zanimanja elektrotehnika, strojarstvo, farmacija, rehabilitacija i logopedija. Op ina Nedeliš e do akademske godine 2013./2014.

ima aktivne ugovorne obaveze za 37 stipendista. Kada se tome pribroji 41 novi stipendist, Op ina Nedeliš e stipendira ukupno 78 studenata. Od novih studenata 32 ih je

u preddiplomskom ostvarilo pravo na stipendiju prema uspjehu, sedmero u diplomskom prema uspjehu, a dvoje studenata ostvarila su pravo na osnovu socijalno-imovinskog statusa. Iz op inskog prora una za nove e se stipendiste ove godine izdvojiti 193.000 kuna, a za postoje e studente 171.000 kuna, odnosno ukupno 364.000 kuna. Mjese ni iznos stipendija za studij u akovcu i Varaždinu iznosi 300 kuna, za studij u Zagrebu i ostalim gradovima u Hrvatskoj 500 kuna, a za studij u inozemstvu 600 kuna.

Kroz Međimurje ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Zadovoljan jer je Sammir napokon otišao iz Dinama i što sam se zbližio s braniteljem Majsenom Stvarno sam vjerovao kako e župan Matija Posavec po etkom nove godine, poput mnogih župana i gradona elnika, pa i op inskih na elnika, obaviti prijam za me imurske župnike, sve enike i franjevce. Naime, prvi me imurski župan Marijan Ramuš ak prvu je godinu svog mandata po etkom ili sredinom sije nja, uglavnom u boži no-novogodišnje dane, održavao prijame najprije za sve sve enike i franjevce, a potom samo za dekane i gvardijana. Bio je to lijep obi aj i županovo poštivanje ljudi koji istinski brinu o duhovnim i drugim potrebama ljudi, jer u Me imurju se preko 90 posto ljudi izjasnilo krš anima, a preko 80 posto katolicima, i logi no je porazgovarati s njihovim duhovnim pastirima. Kasniji župani Branko Leva i (dva mandata), Josip Posavec i Ivica Perho nisu nastavili Ramuš akovu praksu, no od njih to nisam ni o ekivao. Od Matije jesam, ali to nije u inio i malo sam tužan. Kao što sam i tužan da me imurski i podravski agronomi, nakon što su to inili deset godina, ove godine nisu izabrali kraljicu vinograda. Premda je to bila više zabava nego natjecanje, redovito na Vincekovo u Terbotzu je izabrana kraljica vinograda, uz sudjelovanje Me imurskih novina. Lijepa tradicija nije nastavljena, navodno zbog nesporazuma me u agronomima koji su se našli kod drugog vinogradara. No gospodin Haramija, predsjednik svih izbornih komisija, vjeruje kako e se izbor nastaviti 2015. godine. Ja pak vidim prigodu da župan Posavec za Urbanovo 2014. organizira izbor vinske

7. velja e 2014.

RAJKO MAJSEN, hrvatski branitelj, nositelj Spomenice Domovinskog rata i pripadnik Zbora narodne garde, u Hlapi ini umire u nesnosnim bolovima od metastaziranog tumora

Nisam oblijetao institucije, a sad je kasno. Umirem... PIŠE: STJEPAN MESARI

PIŠE: STJEPAN MESARI kraljice, po uzoru na susjedne Slovence i Austrijance, gdje je izbor vinske kraljice nacionalna sve anost. A upravo vinska kraljica nedostaje ina e lijepom i ugodnom Urbanovom. Ako treba, svojim iskustvom oko izbora “naše kraljice” mogu pomo i. Ovo su dvije stvari za kojima žalim što nisu održane, no ima stvari zbog kojih sam zadovoljan. Prva je što je Sammir napokon otišao iz NK Dinama Zagreb, a druga što sam se ponovno zbližio s Rajkom Majsenom, ovog trenutka teško bolesnim hrvatskim braniteljem. Gledaju i ga u kakvom je stanju i kako hrabro podnosi boli i nepravde, posramio sam se što se esto bunim zbog nekih stvari koje na kraju krajeva uop e nisu ili ne e biti važne. Bože, hvala Ti što si mi dao prigodu upoznati “trpe eg Isusa” u liku Rajka Majsena, jer sam tek sada shvatio kako su zdravlje i vjera najvažnije stvari u životu. Hvala i kolegici Antoniji koja me poticala na promišljanje o Majsenu, ali i o životu. Sada znam što u dobro initi u nadolaze oj korizmi.

ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža“

Za pet pomo i 10.443 kn Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža“ održala je 9. prosinca 2013. godine i 29. sije nja 2014. godine dvije sjednice. Na zadnjoj sjednici, održanoj u 2013. godini, dodijeljeno je pet pomo i u ukupnom iznosu od 10.443 kune. Podnositeljima zahtjeva, djeci iz akovca i Šenkovca, dodijeljena je pomo za provo enje rehabilitacije - defektoloških tretmana, svakome po 2.400 kuna. Podnositeljici zahtjeva iz Gori ana odobrena je pomo od 1.775 kuna, a podnositelju zahtjeva iz akovca 220 kuna za kupnju lijekova. Podnositeljici zahtjeva iz Donjeg Mihaljevca odobrena je pomo od 3.648 kuna za nadoplatu invalidskih kolica specijalne izrade po mjeri. Na prvoj sjednici održanoj u 2014. godini dodijeljeno je jedanaest pomo i u ukupnom iznosu od 33.250 kuna. Podnositeljima zahtjeva iz Puš ina, Belice, Donjeg Vidovca i Okruglog Vrha

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dodijeljeno je svakome po 2.400 kuna za provo enje rehabilitacije - terapijsko jahanje. Dvoje djece iz Savske Vesi i dvoje djece iz akovca i Miklavca dobilo je po 2.400 kuna za provo enje rehabilitacije - defektološkog tretmana. Podnositeljici zahtjeva iz Puš ina dodijeljena je pomo od 9.220 kuna, a podnositeljici zahtjeva iz akovca u iznosu od 330 kuna za kupnju lijekova. Podnositelju zahtjeva, djetetu iz Šandorovca, dodijeljena je pomo od 4.500 kuna za troškove lije enja u Klini kom bolni kom centru Zagreb. Zaklada je u 2013. godini dodijelila 56 pomo i za 45 podnositelja zahtjeva u ukupnom iznosu od 164.914 kuna. Zahvaljujemo svim donatorima i lanovima podupirateljima koji pomažu rad Zaklade te vas molimo da i 2014. godine uplatom donacije ili lanarine pomognete našim sugra anima u njihovom lije enju. (BMO)

Nije se još slegla zemlja na grobu hrvatskog viteza i branitelja Damira Palneca, a smrt ve kuca na vrata još jednom hrvatskom branitelju u Murskom Središ u. Naime, u vlastitoj ku i u Hlapi ini u krevetu leži teško bolestan 52-godišnji Rajko Majsen i, kako sada stvari stoje, teško je vjerovati da e dobiti bitku protiv metastaziranog tumora na vratu. Koliko god želimo da Majsen dobije borbu, kao što je mnoge dobivao protiv neprijatelja na bojišnicama u vrijeme agresije i uništavanja Hrvatske od strane srpskih pobunjenika i JNA, izgledi su mali i kako re e jedna Hlapi anka, samo dragi Bog može mu pomo i. No, pitanje je i koliko Majsen uop e želi živjeti nakon svega što je proživio u ratu, ali i kasnije, kada su ga mnogi sumještani izbjegavali kao što su izbjegavali Damira Palneca, pripadnika HOS-a. Da Majsenu nije lako živjeti od nekoliko stotina kuna koje je dobivao rade i kod raznih privatnika i obitelji, prvi je autoru ovog lanka u jesen 2008. godine rekao njegov susjed i ratni kolega Branimir Novak, po nadimku Brc, koji mu je pomagao koliko je mogao. Pred Bo ži 2008. godine Mladež HDZ-a Grada Mursko Središ e, predvo ena predsjednikom Josipom Šajnovi em, sinom Josipa Šajnovi a, poginulim u Domovinskom ratu, prikupila je nov ana i materijalna sredstva te predala Majsenu, koji je tada živio u Istarskom naselju u Murskom Središ u. Mladež HDZ-a je potom još jednom nova no pomogla Majsenu, a Grad je u vrijeme gradona elnika Josipa Dobrani a poravnao manja Majsenova dugovanja za struju i druge energente. Na žalost, nitko drugi mu nije pomogao, a najmanje država koja mu nije dala ni kunu. No kako danas sam priznaje, nije se dovoljno uporno borio za sebe i svoja prava, kad je tome bilo vrijeme. Preponosan da prosi državu, o ekivao je da e institucije same prepoznati njegove zasluge. No hrvatska birokracija previše se brine o samoj sebi, da bi prepoznala pravo stanje stvari.

Lakše na bojišnici nego u svom gradu Kao dan je jasno da je ovdje država zatajila, kao i u slu aju

Rajko sa susjedom Marijom koja mu je skrbnica 24 sata dnevno, vida mu rane i sprema hranu

- Nisam riješio braniteljski status. U rat sam otišao samo da imamo slobodnu državu i ništa nikada nisam tražio, nego sam se nadao kako e netko prepoznati moje zasluge. Vjerojatno sam si sam kriv i neka tako ostane. Oni koji su me prevarili i sebe obogatili ne e kao ni ja ništa sa sobom odnijeti na drugi svijet, kazao je u utorak Majsen, kojeg sam pohodio u njegovoj ku i u Hlapi ini Damira Palneca, koji je umro “kak pes pri lesi“ i jednako tako i pokopan, gotovo samo uz po asni zbor za ukop pokojnika. Ovog trenutka država se kolikotoliko može iskupiti i Majsena smjestiti u bolnicu, gdje bi u boljim uvjetima od sadašnjih lakše podnosio bolove, pa ako dragi Bog tako odlu i da i umre kao ovjek. Barem je to zaslužio, sada kad mu je teško, usu ujem se re i ne i najteže, jer proživljavao je on grozne trenutke minulih godina. Isto tako nitko nema pravo kriviti njegove sugra ane da mu nisu pomogli. Mnogi jesu, mnogi ni nisu znali koliko mu je teško. Jer puno njih ga pamti kako na biciklu s ribi kim štapom i u odje i iz rata odlazi na ribi iju i isto tako se vra a u svoj stan, gdje je vidao svoje ratne rane. Naj eš e sam samcat ili s Brcom i drugim braniteljima. Kako je tiho otišao u obranu Domovine, tako se tiho iz rata vratio i kako je tiho živio, vjerojatno e tiho i oti i s ovog svijeta, nikoga previše ne krive i za svoje nevolje. esto puta je znao re i kako je u rat otišao dragovoljno i da mu nije ni ega žao, premda ga neke nepravde prema istinskim braniteljima smetaju. Govorio je

elnici Grada donijeli pomo U srijedu su Rajka Majsena u njegovoj ku i u Hlapi ini pohodili elni ljudi Grada Mursko Središ e, predvo eni gradona elnikom Draženom Srpakom. Uru ili su mu 800 kuna i prigodne poklone, te poželjeli da lakše podnosi bolove te da ozdravi. Majsen je zahvalio na poklonima i rekao kako mu više vrijedi to što ga ljudi pohode nego pokloni, ali i dodao da e mu dobro do i, jer e mu susjeda sada mo i spremiti i bolju - snažniju hranu. (sm)

kako mu je bilo lakše na bojišnici nego u vlastitom gradu, gdje je esto puta slušao kako ljudi govore da su u rat otišli oni koji nisu ništa radili ili bili “lebudi kaj”. Znao je re i kako je mnogo puta na bojišnici i u rovu gledao smrti u o i, ali uvijek je pobje ivao i veselio se hrvatskom barjaku. Možda dobije i ovu borbu s opakom boleš u, ako mu se pomogne, kako mu barjak ne bi prerano pokrio lijes. I kako bi barem ponekad slušao pjev valova Mure uz koju je provodio mnoge dane. Naravno, pitanje je tko bi mu trebao pomo i. Ima onih koji primaju pla u da bi brinuli o ljudima koji su stvarali ovu državu.

nije bila ni ustrojena. Tri godine i nekoliko mjeseci proveo sam na ratištima, kako se onda govorilo na isto nom bojištu, kod Županje u Posavini i svugdje gdje je trebalo. U ratu nisam mislio kako e biti kad do em doma, a kada sam došao smatrao sam da nije u redu dok je država još pod okupacijom da pitam za svoja prava. Vjerovao sam da državne službe i braniteljske udruge vode brigu i o meni. Kada sam pak pokušao ostvariti neka svoja prava, re eno mi je da o meni ne postoje dokumenti, da se ZNG ne vodi kao vojna jedinica i to me povrijedilo i više nisam imao volje hodati od vrata do vrata, pogotovo nakon mi je jedna službenica, ne želim je spominjati da joj ne odnemognem ili da na sebe ne navu em još ve i bijes, rekla da mogu spavati pod murskim mostom, ali nikakvu mirovinu ili pomo ne u dobiti. Možda sam trebao biti uporniji u traženju svojih prava, ali nisam se ni nadao da e me tako teška bolest sti i.

Nepravda do nepravde U utorak smo pohodili Rajka Majsena u njegovoj ku i u Hlapi ini, gdje je stalno uz njega Marija koju je, kada je izba ena iz svoje ku e, Rajko prihvatio i ona mu sada uzvra a na na in da brine u njemu. - Danas sam bio u akovcu u bolnici jer sam želio da mi daju infuziju kako bi mi se poboljšao apetit za jelo. Me utim, lije nik me nije ni pogledao, samo je ispisao papire i rekao: Možete doma. Doživio sam tisu e nepravdi, ali ovo me strašno zaboljelo. Zar je državi preskupa boca infuzije da me osnaži? Ali dobro, ako tako mora biti, neka im bude, tužnog pogleda govorio je Rajko, a potom opisao svoj braniteljski dio života. - Vrlo rano sam se dragovoljno prijavio u Zbor narodne garde (ZNG), još Hrvatska vojska

Ovako izgleda shrvan i bolestan hrvatski branitelj Rajko Majsen, koji je tri godine ratovao za slobodu Domovine

Siguran sam da su mi po injene mnoge nepravde, ali sada je kasno. Kad bi mi se zdravlje popravilo, brinuo bih ja o sebi, a ovako zavisim od pomo i moje drage susjede, rekao je Majsen, zagrlivši Mariju koja je uz njega 24 sata. Isto bez nov ane naknade od države.

7. velja e 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BLAŽEVO - humanitarna akcija Kluba laringektomiranih Županijske lige protiv raka akovec

Pušite? Promukli ste duže vrijeme? Potražite savjet lije nika! PIŠE: ROBERTA RADOVI Klub laringektomiranih Županijske lige protiv raka akovec tre u je godinu za redom u Me imurskoj županiji organizirao obilježavanje “Blaževoga”. Sveti Blaž, biskup, svetac i mu enik, zaštitnik je oboljelih od bolesti grla. Akcija koja se provodi u cilju informiranja stanovništva o rizi nim imbenicima raka grla održana je proteklu subotu na Trgu Republike u akovcu. Unato hladnom vremenu i zale enim prilazima, do promotivnog štanda Kluba brojni gra ani došli su dati potporu akciji kupnjom jabuke u prigodnim ekološkim platnenim vre icama. Prikupljena nov ana sredstva namijenjena su radu Kluba te za pomo uspješnoj rehabilitaciji i resocijalizaciji oboljelih. Dio e se sredstava utrošiti i za inanciranje odlaska lanova

Hladno a i led nisu sprije ili hvale vrijednu akciju Kluba laringektomiranih Županijske lige protiv raka akovec

zivne seminare nadomjesnog govora. Tako e ove godine i naši lanovi Kluba sudjelovati na simpoziju u Zagrebu od 7. do 9. velja e, koji je posve en kvaliteti života osoba nakon laringektomije.

Predsjednik Kluba Franjo Blaži isti e potrebu zajedni kog djelovanja i me usobne pomo i oboljelih uz stru nu pomo zdravstvenih djelatnika

Kluba na simpozij u Zagreb i Crikvenicu. Na žalost, stru na govorna rehabilitacija nije jednako dostupna bolesnicima u cijeloj Hrvatskoj. Dostupna je samo u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Zato Hrvatska zajednica laringektomiranih osoba ve dugi niz godina dva puta godišnje organizira simpozije, me unarodne susrete laringektomiranih osoba i inten-

Sveti Blaž, biskup, svetac i mu enik, zaštitnik je oboljelih od bolesti grla

Laringektomirani su osobe koje su operacijom, naj eš e zbog raka grla, izgubile prirodan na in govora. Ve ina se može sporazumijevati nadomjesnim govorom klost i promjena ja ine i boje glasa, otežano i bolno gutanje, osje aj stranog tijela u grlu, otežano disanje, nadraženi kašalj, a u kasnijem stadiju mogu se pojaviti i limfni vorovi u vratu, neugodan zadah iz usta, ispljuvak koji je obojan krvlju i dr. Ako netko nema prehladu, a duže vrijeme ima promuklost, onda obavezno treba potražiti savjet otorinolaringologa kako bi se napravile pretrage. Treba reagirati što prije. Rizi ni imbenici jesu pušenje i konzumacija alkoholnih pi a. To ne mora biti ekscesivno pijenje alkohola. Zatim je to

Zna ajno više obolijevaju muškarci Rak grla je u Me imurskoj županiji deveto sijelo raka u muškaraca. 2011. godine od tog je sijela raka u Me imurju oboljelo 7 muškaraca i 1 žena, a 2012. godine je 5 muškaraca umrlo. Godišnje u Me imurju, dakle, imamo oko osam oboljelih, a izme u dvoje i petero, na žalost, umre. Zna ajno više obolijevaju muškarci i preko 90% su puša i. Renata Kutnjak Kiš, dr. med. spec. epidemiolog, poziva sve oboljele da se prikulju e radu Kluba kako bi se nakon lije enja lakše socijalizirali u društvu:

Na znakove bolesti reagirajte što prije, 90 posto su puša i! Stru na suradnica Kluba laringektomiranih Me imurske županije, Renata Kutnjak Kiš, dr. med. spec. epidemiolog, podsjetila je na zna aj pravodobnog prepoznavanja znakova bolesti te rizi ne imbenike bolesti: - I za rak grla važno je otkrivanje bolesti u što ranijem stadiju jer su tada mogu nosti izlje enja najve e. Naj eš i simptomi bolesti jesu promu-

Kupnjom jabuke u prigodnoj ekovre ici brojni su gra ani dali potporu akciji

Udruženi smo ja i i glasniji! Klub laringektomiranih akovec osnovan je još 1998. godine i okuplja osobe koje su operirale rak grla i kojima je odstranjen grkljan, odnosno larinks (odakle i naziv Klub laringektomiranih). Te osobe susre u se s problemom gubitka glasnog govora. Govor se može vratiti usvajanjem odgovaraju ih vještina (ezofagealni govor), pomo u naprave (korištenjem elektrolarinksa), odnosno ugradnjom govorne

i nepravilna prehrana, premala kozumacija vo a i povr a, izloženost štetnim kemikalijama i tvarima ili genetska predispozicija. Oboljeli imaju eš e probleme s infekcijama respiratornog trakta, probleme s hranjenjem, s gutanjem i sl.

proteze. Predsjednik Kluba Franjo Blaži pozvao je sve osobe operirane zbog raka grla i lanove njihove obitelji da se ne srame i da do u u Klub: - Do sada je kroz naš Klub prošlo više od stotinjak osoba. Trenutno imamo 21 u lanjenih, ali broj se mijenja. Sastanci se održavaju svaku prvu srijedu u mjesecu u Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije, u vremenu od 10 do 11 sati. Sastanke redovito posje uje

oko petnaest laringektomiranih osoba i njihovih partnera. Dobro rehabilitirani lanovi kluba i zdravstveni djelatnici pružaju podršku novopridošlim lanovima, kako bi se što prije i lakše vratili u svoju obiteljsku i radnu sredinu te zajednicu. Jer udruženi smo ja i i glasniji. I nemojmo mi oboljeli zaboraviti kako nismo invalidi. Sposobni smo za normalan život i rad, samo se moramo prilagoditi novom na inu življenja.

- Kod nas u Me imurju nije tako veliki broj oboljelih, ali su potrebe jako velike kad se bolest pojavi. Govor je nešto što nas kao ljude odre uje i kad se to dogodi to je jako veliki šok za oboljelog. Stoga je izuzetno zna ajno uti iskustva osoba koje su prošle cjelokupni taj proces rehabilitacije i resocijalizacije. Zato bi željeli da se više oboljelih uklju i u rad Kluba.

Rizi ni imbenici jesu pušenje, konzumacija alkoholnih pi a, nepravilna prehrana, premala konzumacija vo a i povr a, izloženost štetnim kemikalijama ili genetska predispozicija

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC – savjeti i preporuke

Koje sve vrste socijalnih usluga mogu zatražiti i dobiti gra ani i obitelj Centar za socijalnu skrb javna je ustanova u sustavu socijalne skrbi koja korisnicima pruža zakonski ure ena socijalna prava i usluge. Centar za socijalnu skrb pruža razli ite vrste pomo i gra anima koji zbog nepovoljnih socijalnoekonomskih prilika, nesre enih obiteljskih odnosa ili drugih osobnih poteško a nisu u mogu nosti sami, ni uz pomo lanova obitelji zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe, posti i skladne odnose s lanovima obitelji ili drugim osobama iz vlastite okoline, kao i uspješno izvršavati vlastite obveze prema osobama o kojima su dužni skrbiti. Posebno podru je rada Centra za socijalnu skrb je zaštita prava i interesa ranjivih skupina, kao što su: maloljetna djeca bez roditelja i maloljetna djeca bez adekvatne roditeljske skrbi, osobe lišene poslovne sposobnosti, osobe s posebnim potrebama, jedno-roditeljske obitelji, žrtve obiteljskog nasilja, djeca i mladež s poreme ajima u ponašanju, obitelji pod rizikom i dr. Centar za socijalnu skrb ima ovlasti intervenirati u obitelji u cilju pružanja podrške i pomo i ili zaštite djece i drugih osoba u potrebi. Obitelj, kao i najranjiviji lanovi obitelji, djeca i mladi, imaju posebnu zaštitu u RH. U Hrvatskoj se obitelj shva a kao “op e i zajedni ko dobro“, a ve ina njezinih gra ana smatra da je obitelj veoma važna u njihovom životu. Zato je vrlo važno znati koje su sve mogu nosti zaštite toga op eg dobra. Za uspješnu zaštitu djece i obitelji osobito je važno pravovremeno prepoznavanje nepovoljnih okolnosti u obitelji, kao i ciljano poduzimanje mjera za njihovo otklanjanje. Smisao intervencija socijalne službe je sprije iti teže, trajne posljedice za obitelj i djecu te osnažiti roditelje za uspješnu samostalnu skrb o djeci. U životu svake obitelji doga aju se krizna razdoblja koja narušavaju kvalitetu življenja. Naše ponašanje i odluke koje donosima u takvim životnim okolnostima utje u na nas i na dobrobit naše djece, koja o nama ovise. O intervencijama Centra za socijalnu skrb naj eš e saznajemo u pri ama iz crnih kronika, dok se o uspješnim intervencijama premalo zna. Postoji itav niz socijalnih usluga koje se pružaju u svrhu zaštite obitelji djece i mladih. Neke od njih isklju ivo su u nadležnosti Centra za socijalnu skrb, a neke su usluge osigurane kroz suradnju i partnerstvo Centra s udrugama. Na taj na in pove ava se dostupnost, opseg i kvaliteta socijalnih usluga. Svaka osoba koja se obrati Centru za socijalnu skrb može o ekivati informacije o pravima iz socijalne skrbi, mogu nostima rješavanja vlastitog problema, te stru nu pomo i podršku u zadovoljavanju svojih potreba. Važno je znati da traženje pomo i nije “slabost“ nego odgovorno ponašanje i pravo svake osobe koje je

PIŠE: Antonija Canjuga, ravnateljica ujedno utvr eno i zakonom. Svi se možemo na i u životnoj situaciji kada nam je potrebna materijalna ili nematerijalna pomo , kako bi se osnažili i poboljšali kvalitetu življenja. Ukoliko se odgovorno zalažete za rješavanje problema u obitelji, pobijedite razne predrasude i osobne otpore i potražite pomo stru njaka u Centru za socijalnu skrb. Uvjerite se da e te biti primljeni kao odgovorna osoba koja se zalaže za bolje uvjete i odnose u vlastitom životu ili životu svog djeteta. Možete o ekivati da ete biti primljeni s poštovanjem i uvažavanjem vaše osobnosti te e vam biti osigurana povjerljivost podataka o vama i vašoj obitelji. Bit ete poticani da samostalno donosite odluke i preuzmete osobnu odgovornost u procesu planiranja promjene i u istome biti osnaženi stru nom pomo i. U Centru za socijalnu skrb zaposleno je najviše socijalnih radnika, ali i drugih stru njaka (psihologa, socijalnih pedagoga i pravnika). Stru ni poslovi u pravilu se obavljaju timski. Nakon izvršene po etne procjene potreba korisnika provodi se ispitni postupak i donosi odluka o pravima iz socijalne skrbi. Utvr uje se na in ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i vrši izbor drugih pružatelja socijalnih usluga. Centar je dužan pratiti izvršenje svojih odluka neovisno o tome pružaju li se socijalne usluge korisniku u Centru ili u drugim ustanovama socijalne skrbi, udrugama ili organizacijama u lokalnoj zajednici. Organizacija rada Centra za socijalnu skrb uvjetovana je djelokrugom rada i brojnim razli itim potrebama korisnika. Poslovi Centra obavljaju se u okviru pet stru nih cjelina ustrojenim prema speci i nim podru jima zaštite korisnika: Prijemni ured, Odjel za nov ane pomo i, Odjel za djecu, mladež i obitelj, Odjel za odrasle osobe i Odjel (Tim) za udomiteljstvo. U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti Centar za socijalnu skrb postupa u skladu s pozitivnim zakonskim propisima RH. Svakodnevna praksa provodi se u skladu s profesionalnim vrijednostima i eti kim kodeksom struke. Temeljna na ela socijalnog rada jesu na ela ljudskih prava i socijalne pravde. Sve su usluge Centra besplatne i za njih nije potrebna nikakva uputnica.

Poljodjelstvo

NAKON IPARD-a zamjenik župana Zoran Vidovi poziva poljoprivrednike na korištenje sredstava za ruralni razvoj

Poziv na korištenje pomo i Županije i njezinih agencija Poljoprivredni sektor u Me imurskoj županiji polako u i i navikava se za korištenje sredstava iz europskih izvora. Dio njih ve ima iskustva s korištenjem sredstava iz IPARD-a. Zoran Vidovi , zamjenik župana, na konferenciji za novinare na kojoj su elnici Županije iznosili aktualnosti iskoristio je priliku da najavi mjere u poljoprivredi, koje se po inju primjenjivati u razdoblju od 2014. do 2020. godine, a gdje me imurski poljoprivrednici imaju priliku iskoristiti veliku šansu. - Poznavaju i radišnost i upornost me imurskog seljaka, ali i rezultate iz prijašnjih natje aja (poput IPARD-a), smatram da imamo izvrsnu priliku povu i zna ajnija sredstva, kazao je Vidovi . Poljoprivrednicima je na raspolaganju pet mjera: ulaganja u izi ku imovinu, u dva segmenta: ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda. Druga mjera za korištenje je razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja – ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u, kao i u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podru jima. Zatim su tu temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podru jima u tri segmenta: sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj op ina i naselja, ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture i ulaganja u uspostavu, poboljšanje i širenje lokalnih temeljnih usluga. LEADER program usmjeren na lokalne akcijske grupe, a tehni ka pomo - za edukaciju, promociju, evaluaciju programa… Korištenje sredstava iz ovog programa razvoja prema najavama kre e polovicom godine, ali prije toga kre u dva natje aja još po IPARD programu, gdje e biti ograni eni maksimalni iznosi potpora na 5 mil. eura za sektor vo arstva, povr arstva, sto arstva i peradarstva, te 3 mil. eura za sve ostale sektore. Zamjenik župana Zoran Vidovi pozvao je naše poljoprivredni-

ke da krenu s pripremama i koriste resurse Me imurske županije te županijskih agencija kako bi lakše ostvarili zacrtane ciljeve. Kao što smo ve naveli, naši poljoprivrednici ve imaju iskustva s korištenjem IPARD-a. Od 22 korisnika s podru ja naše županije, koji su ugovorili korištenje IPARD sredstava, u visini od 27,5 milijuna kuna, njih 18 ispunilo je sve uvjete, te su njima i ispla ena sredstva u visini od 20-ak milijuna kuna. U povla enju bespovratnih sredstva iz IPARD-a najuspješniji su bili proizvo a i iz Belice, njih osam. Sredstva koja su odobrena prvenstveno su namijenjena za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda EU te za ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda. Ispla ena sredstva pretežno se odnose na specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vo a i povr a, ulaganje u sustav za zaštitu od tu e na gospodarstvu, ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju objekata za skladištenje vo a i povr a, ulaganje u izgradnju i u rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj, ulaganje u opremanje vinarija (oprema za iltriranje, stabilizaciju, linije za punjenje, automatsko etiketiranje i pakiranje) i dr. Odobrena sredstva sigurno e zna ajno utjecati na modernizaciju i unaprje enje poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, pa e naši poljoprivrednici biti konkurentniji na tržištu, a sigurno e i pridonijeti intenziviranju i ja anju poljoprivrednih i ostalih gospodarskih aktivnosti, novom zapošljavanju te op enito održivom razvoju. (BMO)

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDA OREHOVEC predstavila Mjese ev kalendar za 2014. godinu

Savjeti za vrtlare, p elare i poljoprivrednike Kako je poznato, biodinamika koristi mjese eve sile i sile zvijezda i svemira te njihove mjene za što bolji uzgoj biljaka, a ne samo sunce. Rije je, dakako, o proizvodnji zdrave hrane bez pesticida i kemijskih sredstava, na na in da se koriste samo prirodni preparati, s ciljem ja anja zemlje i biljke, korištenjem tog Kalendara Biodinami arska i nositeljica znaka Demeter Bernarda Orehovec predstavila je ovih dana javnosti za naš kraj mjese ev Sjetveni kalendar za 2014., godinu Marie Thun i Kristine Schmidt - Rud, koji neprekidno izlazi 52 godine. Rije je o svojevrsnom kalendaru za biodinami ke poljoprivrednike, vrtlare i p elare, a koji izdaje udruga “Ajda” iz Zagreba, prema kojemu se ravnaju brojni biodinami ari i mali poljoprivrednici. Kako je poznato, biodinamika koristi mjese eve sile i sile zvijezda i svemira te njihove mijene za što bolji uzgoj biljaka, a ne samo sunce. Rije je, dakako, o proizvodnji zdrave hrane bez pesticida i kemijskih sredstava, na na in da se koriste samo prirodni preparati, s ciljem ja anja zemlje i biljke, korištenjem tog kalendara. Naš se planet i Sunce, Mjesec te planeti Sun eva sustava kre u kroz pojaseve dvanaest sazvjež a Zodiaka. Dok prolaze ispred kojeg znaka Zodiaka, poti u snagu koja je karakteristi na za zodijakalnu sliku ispred koje se kre u, a na Zemlji primje ujemo ja e ili slabije djelovanje tih sila, iji impulsi traju dva do etiri dana. U nekon vremenu razvijaju se brže korijenasti plodovi, te dane zovemo danima korijena, lisnate biljke razvijaju se brže u dane lista, cvjetnice u dane cvijeta, medonosne biljke u dane ploda, a postoje i nepovoljni dani. Smiju se upotrjebljavati samo biodinami ki preparati od 500 do 508, rije je o preparatima gnoja i roga, kremena iz roga, stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore, masla ka, valerijane, preslice i kravlje balege. Biodinami ari cijelog svijeta godinama se ravnaju prema Sjetvenom priru niku, naj eš e nazvanim i Mjese ev sjetveni kalendar za biodinami are i postižu dobre rezultate.

velja e do 21 sat cijeli dan i 22. velja e od 2 sata do 7 sati. Od 8 sati 22. velja e pa sve do 24. velja e do dvanaest sati vrijeme je za sijanje biljaka od kojih želimo list. Od 13 sati 24. velja e sijemo biljke za plod, pa sve do 26. velja e do 4 sata te od 9 do 13 sati, a korijen od 14 sati taj dan. Za korijen se zatim sadi ili sije 27. velja e do 9 sati, a zatim je zabrana. Tek 28. velja e od 11 sati ponovno se sije ili sadi za cvijet.

Paradajz e biti najbolji dok je Sunce pod vodenjakom

Bernarda i Josip Orehovec pokazuju vrste graha uzgojene za vlastitom vrtu, koji pripremaju za sadnju. Uz ostalo, uzgajaju i dvadesetak vrsta graha iz našeg kraja

Presadnja biljaka od 9. velja e Kako je po etak velja e, donosimo neke od naputaka iz Sjetvenog kalendara. Vrijeme za presadnju je od 9. velja e od 18 sati pa sve do 24. velja e u jedan sat poslije pono i. Za danas 7. velja e je ugodan impuls za biljku za korijen pa sve do 9. velja e. Presadnja po inje 9. velja e u 18 sati, a sijemo celer, luk, rotkvicu. Od 10 do 12. velja e prirodne sile podržavaju cvijet,

Bernarda Orehovec s raznim sortama ljekovitog graha

pa tada sijemo brokulu, astre i cinije te obrezujemo vo ke i vinovu lozu, a može se raditi i s p elama. Kozmi ke sile i konstelacija planeta i Sun eva sustava te Mjeseca 13. i 14. velja e do devet sati ujutro podržavaju list, pa tada sijemo lisnate biljke. Od 10 sati 14. velja e kozmi ke sile podržavaju plod, pa tada sijemo biljke koje trebaju donijeti lijepi plod, kao i 15. velja e, ali samo do 23 sata.

Važna sredina mjeseca velja e Od pono i u subotu 15. velja e do 15 sati 16. velja e sijemo biljke za korijen, a od 15 sati ponovno biljke za plod. Biljke za plod zatim sijemo sve do sedam sati 16. velja e, a od osam sati tog dana biljke za korijen. Biljke za korijen sijemo od jutra 16. velja e pa do etvrtka 20. velja e do 22 sata. To nije, 15. velja e vrijeme je za sijanje biljaka s plodovima: papriku, raj icu, grah, bob i drugo. To no 17. prosinca prskamo u poslijepodnevnim satima preparatom od poljske preslice staklenik za rano sijanje. Preparatom 500 prska se zemlja, odnosno polje 20. velja e. Od 23 sata 20. velja e sijemo biljke za cvijet, i to 21.

Osim ovih savjeta, iz kalendara za velja u kad je rije o presadnji i vremenu sadnje biljaka daju se i drugi savjeti. Tako se kaže da e celer biti najbolji ako ga sijemo u dane korijena od 7. do 9. velja e, a paradajz najbolji ako ga sijemo dok je Sunce pod zvijež em vodenjaka, odnosno 14. velja e do 11. ožujka. U velja i po inju radovi u vo njaku, grane se režu od 6. velja e, odnosno od 15. velja e do 11. ožujka. U to vrijeme prska se vo njak i zimskom sumporno-bakrenom juhom te obavlja premaz vo aka, a zemlja se prska preparatom 500. P elarima se protiv bolesti varoe preporu uje u Sjetvenom kalendaru da se ta bolest suzbija upepeljavanjem, na na in da se varoa skupi i zapali te se taj pepeo miješa neprekidno jedan sat, odnosno dinamizira. Taj dinamizirani pepeo zatim se prosipa soljenkom u pregrade izme u sa a. Tvrdi se da e p ele nakon toga biti zdrave uz zimsku prihranu p ela, a za koju se preporu uje dodavanje ajeva od ljekovitog bilja. (Josip Šimunko, foto: Z. Vrzan)

Vrijeme za presadnju je od 9. velja e od 18 sati pa sve do 24. velja e u jedan sat poslije pono i

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Zbog slabe rodnosti, cijena graha bit e viša Prva srijeda u velja i na akove kom placu i sajmu ni po emu se nije razlikovala od prethodne sije anjske, emu je doprinio zamrznuti snijeg na prilazima i plo nicima te zima koja je niti jaka niti slaba. Takvo je bilo i raspoloženje malog broja prodava a i kupaca koji su kupovali najosnovnije stvari, pitali za cijene i komentirali politi ka zbivanja. I na placu i sajmu najviše se

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - grah - orasi - mandarine - jabuke - turoš - poriluk - mrkva - kelj - kukuruz - pšenica

25 kn/kg 80 kn/kg 12 kn/kg 6 kn/kg 10 kn/kom 15 kn/kg 8 kn/kg 10 kn/kg 1,60 kn/kg 1,80 kn/kg

kupovao grah, a prodava ice su rekle kako je graha sve manje te da e biti sve skuplji, jer lani jednostavno nije najbolje rodio. Kupovale su

se jabuke, mandarine, jaja, mlije ni proizvodi te stara krama i drva. Kod pe enjara veselo, ali s puno manje ljudi nego obi no.

7. velja e 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Zašto sadimo drve e?!

RAZLOZI ZA SADNJU DRVE A Ljudi uzgajaju drve e iz više razloga. Šumari uzgajaju drvo na veliko za proizvodnju drvne gra e a poljoprivrednici-vo ari ih uzgajaju radi plodova. Mnogo drve a se uzgaja za ukras, da bi oživjelo gradove ili dodalo strukturu vrtovima. Prije mnogo,mnogo godina, a kad se ovjek ve mogao zvati pravim ovjekom, svijetom u kojem je on živio dominiralo je drve e. Prekrivalo je više od dvije tre ine suhog kopna. Ljudi su drve e koristili za zaklon, kao izvor hrane, goriva i svih potrebnih oru a za život. Tada su to radili iz drve a koje je samo izraslo u šumi. Nisu ga uzgajali. S vremenom su ustanovili da im je jednostavnije uzgojiti više primjeraka poželjne vrste na jednom mjestu nego tražiti primjereno drvo u prirodi. Stari su Egip ani sadili šume

santalovine, Grci i Rimljani masline i hrast plutnjak. Vo njaci jabuke i kruške sa eni su u ve em dijelu Evrope u ranom srednjem vijeku. U Britaniji su u 16 stolje u sadili šume hrasta za gradnju brodova. Veliki ratni brod mogao je potrošiti oko 3000 stabala. U industrijskoj revoluciji drve e rastu oj industriji daje i mnoge druge sirovine, a ne samo drvenu gra u. Za potrebe proizvodnje gume, plantaže lažnog gumijevca podignute su na više od milijun hektara isto ne Azije dok je ovo drvo porijeklom iz

Amazonskih prašuma. Drve e se iskorištava i za proizvodnju lijekova, boja, kozmeti kih preparata. Aspirin se, npr., izvorno proizvodio iz kore bijele vrbe. Na in uzgajanja drve a koji nam je najpoznatiji je uzgoj drve a u šumama koje je ovjek podigao za iskorištavanje drva. Oko 1,2 milijardi hektara umjerenog svijeta prekriveno je komercijalnim plantažama za drvo. Više od 80% tih plantaža sadi i proizvodi drve e mekog drva – brzorastu e etinja e. One se sijeku u starosti 20-60 godina

za upotrebu u graditeljstvu ili za izradu papira. Nakon sje e šuma se ponovo zasa uje i ciklus kre e dalje. Ako uzmemo u obzir da se nakon sije e te šume ponovo sade, iako ovaj na in pribavljanja drveta ima zna ajne prednosti pred masovnom destrukcijom prirodnih šuma, npr. u tropskim podru jima gdje to zna i i rušenje kompletne ekoravnoteže. Da bi se izbjegle negativne posljedice i jednog i drugog na ina iskorištavanja šuma, diljem svijeta sad se provodi takozvano održivo šumarstvo koje bi trebalo o uvati ekološke prednosti prirodnih šuma i visoku produkciju sirovina za rastu e potrebe. To vam je ono: ‘Vuk sit i koza cijela’. I uzgajanje boži nih drvaca je danas veliki posao, s tisu ama jutara osu enih na njihov uzgoj. To su ‘kulture kratkog plodoreda’ koje se obi no sijeku nakon manje od deset godina od sadnje. Svako drvo koje zasadite broji vam se u dobra djela!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Senzorsko ispitivanje hrane Razvojem prehrambene industrije te usvajanjem novih znanja u podru ju sigurnosti hrane potroša može sa sigurnoš u posegnuti za bilo kojim proizvodom na policama trgovina. Kako bi se potroša vratio i ponovno posegnuo za istim proizvodom, on mora biti senzorski prihvatljiviji od istovrsnih proizvoda. esto su male razlike u prihvatljivosti proizvoda jedini razlog zašto potroša bira taj proizvod uz napomenu da se radi o istom cjenovnom razredu. Da bi se taj subjektivan izbor kvantificirao tj. objektivno izmjerio razvijena je hedonisti ka skala u 9 to aka kojom se detektiraju male razlike u sli noj hrani te grupne razlike u provjeri sklonosti prema hrani. JAR (Just About Right) skala se naj eš e koristi u istraživanju nekog svojstva proizvoda te utvr ivanju da li je to svojstvo prejako, preslabo izraženo ili u pravoj mjeri. Kombinacija tih dviju senzorskih ispitivanja je mjerilo usporedivosti, prihvatljivosti odre enog proizvoda me u sli nima.

Kako to izgleda u praksi? Proizvo a ima cjenovni razred svog proizvoda i „gotov“ proizvod. Prije nego plasira proizvod na tržište želi se usporediti sa konkurencijom i objektivno ocijeniti svoj proizvod. Tu nastupa senzorski laboratorij koji u istom cjenovnom razredu bira nekoliko konkurentskih proizvoda sam ili u suradnji sa proizvo a em. Educirani analiti ar o ormljuje tim od 12 osoba/ocjenitelja (potencijalnih kupaca) prema normativima. Vrlo je važno da su ocjenitelji needucirane osobe u pogledu poznavanja hrane i predstavljaju prosje nu populaciju odre ene sredine (ciljanog tržišta). Zna i senzorsko ocjenjivanje provedeno u Hrvatskoj ne e biti mjerodavno u Skandinaviji. Svaki od ocjenitelja ima mišljenje o proizvodu i svojim o ekivanjima o toj vrsti hrane. Voditelj ispitivanja putem upitnika o pojedinim svojstvima u izoliranom prostoru (senzorski laboratorij) radi ispitivanje istaknutih svojstava hrane. Statisti kom obradom

dobivenih ispunjenih upitnika ormira se mišljenje o pojedinom proizvodu. Mišljenje je tipa svojstvo A se/ne svi a (pa je tu 9 stupnjeva) tom broju ocjenitelja, odnosno ima previše ili premalo izraženo neko svojstvo. In ormacija koju dobiva naru itelj je koliko se njegov proizvod, u odnosu na konkurenciju svi a te koja svojstva su pozitivna, a koja negativna kupcima. Povratna in ormacija koju proizvo a ima je kako je rangiran kod potroša a njegov proizvod i koje svojstvo se treba mijenjati da bi proizvod bio prihva eniji. esto proizvo a i u svojem nastojanju da se istaknu nekom osobinom proizvoda pretjeraju. Može se dogoditi da poja aju udio nekog za ina/arome koji ima za posljedicu promjenu boje pa proizvod izgleda manje privla an. est je slu aj dodavanje crvene paprike u mesne proizvode. Proizvod postaje crveniji, ali masno tkivo u proizvodu dobiva naran astu boju što je kupcu neprivla no. U manjim

pogonima tradicijskih pekarni se esto peciva premazuju jajem prije pe enja te izgledaju crvenije sa istaknutom koricom no kao negativna posljedica je gorak okus površine korice. U pivu se pove a sastav hmelja, ali kako je on gorak pivo postane okusom privla no samo malom djelu kupaca. Ima i nekih nelogi nih rezultata ispitivanja. Sok pripremljen od umjetnih aroma je i izgledom i okusom bolji (prihva eniji) od proizvoda dobivenog od vo a. Kako to da je svježe pripremljen sok dobiven cije enjem vo a manje privla an? To je rezultat pritiska potroša a na proizvo a e te oni poja avaju sastav/svojstva koja se gube kod prerade dodacima i proizvod ima ja e izražena svojstva nego vo e od kojeg potje e. Dakle može se zaklju iti, ali ne i generalizirati, da popularni proizvodi ne moraju biti najkvalitetniji ali su najprihvatljivijih svojstava ve ini. Mario Posedi, prof. iz.i kem.

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

Ljudi i događaji

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. velja e 2014.

NO MUZEJA U ME IMURJU

Nekoliko tisu a “no nih ptica” okupiralo me imurske muzeje! MUZEJ Me imurja akovec

U Pala i Zrinskih hit beli ka gastronomija i krumpir! Partner ovogodišnje No i muzeja u Muzeju Me imurja bila je Op ina Belica. Sve ani program predstavljanja života Belice i Gardinovca održan je u Izložbenom salonu Muzeja, koji su ispunili brojni posjetitelji. Uvod u program obilježili su pozdravni govori. U ime doma ina manifestacije dobrodošlicu posjetiteljima poželio je ravnatelj Muzeja, mr. sc. Vladimira Kalšan, te u ime suorganizatora programa Zvonimir Tarandek, na elnik op ine Belica. No muzeja 2014. u Muzeju Me imurja akovec otvorenom je proglasio župan Matija Posavec. Potom je uslijedilo predstavljanje kulturnih, tradicijskih, zanatskih i drugih vrijednosti Belice i Gardinovca, uz nastup kulturno-umjetni kih društava, OŠ Belica i Limene glazbe Belica. Videozidom i izložbom starih fotogra ija prikazani su detalji negdašnjeg i aktualnog života Beli anaca i Gardinov ana.

Posjetitelji su ku i odnijeli suvenir - beli ki krumpir

Državni arhiv Štrigova donio stare testamente Prvi posjetitelji posebice su bili oduševljeni raskošnim s t olov ima ispunjenima

slanim i slatkim delicijama, koje su pripremile marljive žene beli kog kraja, a koji su ubrzo bili uz druženje i veselo raspoloženje ispražnjeni. Za uspomenu se ku i mogao ponijeti suvenir - beli ki

krumpir i prigodna knjižica s kulinarskim receptima na temu krumpira. U programu je sudjelovao i Državni arhiv Štrigova, koji je ustupio stare testamente, koje je uz dojmljivu interpretaciju pro itao Marijan Bel i . Prema zabilješkama volontera, muzejskim postavima na prvom i drugom katu prošlo je te no i više od 2.500 posjetitelja, koji su uživali u razgledu eksponata i druženju s poviješ u uz kuhano vino i aj. Posjetiteljima koji u Muzej stižu u kasnijim satima trebalo bi ponuditi još pokoji dodatni atraktivni program, kako bi cjelokupna No bila još kvalitetnija i bolja. Nemojmo zaboraviti ni memorijalnu zbirku Ladislava Kralja Me imurca, koja bi tako er u No i muzeja mogla otvoriti svoja vrata. (tekst i foto: Roberta Radovi )

Partner muzejske no i u akovcu bila je Belica, koja je raskošno po astila muzejske hodo asnike

Žene Belice i Gardinovca predstavile su narodne obi aje i rukotvorine

U program su uklju eni i volonteri koji su dijelili kuhano vino. Helena Jakupak imala je zadatak pratiti statistiku posjeta

Sve ani program protekao je uz beli ku pjesmu i glazbu

Jurica Cesar, ravnatelj Državnog arhiva Me imurske županije, pokazuje stari testament

Zabilježeno je više od 2.500 posjetitelja. Ve u prvih sat vremena stiglo ih je 500

Novi suvenir - majice s likom Nikole VII. Zrinskog U No i muzeja predstavljen je i novi suvenir Muzeja u obliku majice. Pamu na majca s književnim djelom i likom Nikole VII. Zrinskog. Dizajn majica potpisuje Erika Na Jerkovi , a gra i ku pripremu Maja Žvorc. Majice se mogu kupiti u muzejskom du anu “Me imursko blago”. Lik i djelo Nikole VII. Zrinskog

odabrano je, kako nam je kazala autorica dizajna majice, s razlogom: - Mu z e j Me i mu r j a a kovec ove e godine obilježiti nekoliko doga aja i obljetnica. Uz proslavu 60. obljetnice Muzeja, u Izložbenom salonu e u studenome biti postavljena izložba posve ena 350. obljetnici pogibije Nikole

VII. Zrinskog (1620. - 1664.). On je bio istaknuti hrvatski ban, ratnik i pjesnik, a ro en je u akovcu, u kojem je proveo najve i dio svog života. Mjesto u hrvatskoj i europskoj povijesti zaslužio je izuzetnim ratnim postignu ima u borbama protiv Osmanlija, ali i svojom književnom djelatnoš u. ‘Jadranskoga mo-

ra sirena’ (Adriani tengernek Syrenai, Be , 1651.) njegova je najpoznatija zbirka pjesama u koju je uklopljen ep o padu Sigeta i pogibiji Nikole Šubi a pod nazivom ‘Opsida Sigetska’ (Szigeti Veszdelem). Poginuo je pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra te je jedna od najzna ajnijih li nosti u povijesti Me imurja.

Dizajn novog suvenira potpisuje Erika Na Jerkovi , viša kustosica Likovne galerije

7. velja e 2014.

MUZEJ “Croata insulanus” Prelog

No ni spektakl za više od tisu u posjetitelja!

Dio izložbe starih oklopa i kaciga

Gotovo spektakularno bilo je u Prelogu, gdje je sve anost No i muzeja otvorio gradona elnik Ljubomir Kolarek. U postavljenom šatoru prire en je kratki igrokaz s temom potpisivanja povelje u kojoj se prvi put spominje grad Prelog 1264. godine, u izvo enju amaterskih glumaca iz Preloga. Za tu priliku povelja je donesena iz Zagreba. Posjetitelji, njih gotovo tisu u, zatim su mogli razgledati više izložbi, najprije stalni postav muzeja, izložbu “Naivna umjetnost – hrvatski ponos” iz donacijske zbirke

Potpisivanje povijesne Povelje iz 1264. godine

Berljak, te izložbu hrvatske naive suvremenih slikara tog pravca iz Likovnog kruga Sesvete, odnosno kolekcionara Stjepana Pohižeka. Ta je izložba nedavno otvorena u multimedijalnoj dvorani na drugom katu muzeja. U suradnji s Državnim arhivom Me imurja u Štrigovi prire ena je izložba arhivskih knjiga protokola Grada Preloga s kraja sedamnaestog i osamnaestog stolje a. O izložbi su govorili Jurica Cesar, ravnatelj Arhiva, koji je naglasio da su uz protokole izložene i knjige ro enih, vjen anih i i umrlih Grada Preloga, te povjesni ar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Hrvoje Petri , koji je posebno napomenuo da su preloški protokoli izuzetni po svemu, po svojoj o uvanosti i zna aju za hrvatsku povijest. Osim Preloga, u Hrvatskoj sli ne imaju samo Kotoriba i Donja Dubrava. Kajkavski glumac Adam Kon i pro itao je jednu zanimljivu oporuku staru dvije stotine godina pisanu u Prelogu, koja je prona ena u Protokolima grada Preloga.

Gužva u muzeju rijetko se vi a

Gradona elnik Ljubomir Kolarek: - Ovo je prva No muzeja u Gradu Prelogu, do ekali smo i to

- U narednim godinama e se na temelju njih rekonstruirati prava povijest manjih sredina, koja e uvelike promijeniti i obogatiti nacionalnu povijest Hrvatske, koja je do sada najviše pisana na temelju saborskih dokumenata, napomenuo je dr. sc. Hrvoje Petri , koji je ujedno pojasnio na in prenošenja informacija u to doba. Naime, velika ve ina bila je nepismena, a pisati su znali samo neki. - Oporuke su se pisale na na in da je kaziva oporuke govorio u pero pisaru, a onda bi naj eš e nakon mise u nedjelju ta oporuka bila pro itana te je pitano esto

Prelogu. Pun je entuzijazma i mnogobrojnih ideja, koje jedva ekaju da isplivaju na površinu, jedan gospodin, ovjek iz sjene svake manifestacije, a koji je zapravo na neki na in bio “katica za sve“ i ovog projekta. To je Prilo ancima, a i znatno

nepismenog kaziva a oporuke slaže li se s time. Ako je ovaj imao nadopune, te su nadopune uvedene u tekst oporuke, pa je oporuka ponovno itana pred ‘javnoš u’, sve dok se kaziva oporuke nije složio da je to to no ono što je htio. Je li baš svaka oporuka sastavljana na ovaj na in, teško je re i, no to je bio princip, ono što je zapisano u Protokolima tamo je i ostalo, pa su bili izuzetno važni u prošlim stolje ima. Posebno je zanimljivo bilo uti stari kajkavski jezik koji je ve gotovo standardiziran do 1948. godine, kad je po ela Gajeva reforma. Naime, od kraja sedamnaestog stolje a pa do Ljudevita Gaja kajkavski se u starim zapisima gotovo nije promijenio, o emu svjedo e i preloški Protokoli. Uz pomo preloškog gospodarstvenika Alojzija Šestana izložena je mala zbirka oklopa iz petnaestog stolje a, te kaciga iz ratova dvadesetog stolje a, posebno Prvog i Drugog svjetskog rata, pa do najsuvremenijh kaciga i zaštitnih sredstava koja se danas proizvode. Srednja škola Prelog i u enici kulinarskog smjera pripremili su bogati stol delicija, dok je vina nudila Vinska ku a Dvanajš ak - Kozol, a sve uz glazbeni program Koncertnog ureda Varaždin i pamtomimi are. Zanimljivo je da su posjetitelji u muzej u Prelogu dolazili i iz udaljenih sredina, pa i iz Podravine, a ne samo iz našeg kraja. (Josip Šimunko, foto Zlatko Vrzan)

MUZEJ OLDTIMERA “Šardi” Selnica

Od starih gramofona, pisa ih mašina do oldtimera Muzej oldtimer vozila “Šardi” u Selnici drugu se godinu za redom uklju io u program obilježavanja No i muzeja. Jedinstvena na ovim prostorima, zbirka u stalnom postavu prvoga hrvatskog muzeja starodobnih vozila rezultat je više desetlje a posve enosti, znanja i ulaganja selni ke obitelji Šardi. Zbirka ima najviše starih motocikala i automobila Oldtimer kluba “Me imurje”. Ali svaki posjetitelj i ove riznice kulturne baštine uo ava i poku stvo koje je s osobitom pozornoš u rezbareno i ukrašeno ornamentikom. Na starom stilskom namještaju dominiraju cvjetni motivi. Mla em uzrastu zanimljivo je vidjeti primjerke stare mehani ke mašine za pisanje, negdašnjega revolu-

cionarnog izuma telefona, gramofona i starog radioprijemnika, koji su prete a današnjih ra unala, CD playera i mobitela. Etnoku om vlada sklad boja poku stva, fotelja, tepiha, tkanica. Tu su i stari zidni sat, ru nici izvezeni narodnim vezom, raspelo... Ulaskom u ovu ku u i razgledom postava svatko od muzejskih posjetitelja može osjetiti dušu jednostavnog, mirnog i sigurnog života koji je vladao u domovima naših starih. Ove se godine uz staro pokuk stvo i oldtimere družilo više od stotinjak posjetitelja koji su se razgledavaju i ovu zbirku još jednom uvjerili u njezinu posebnost i koja ima zna aj za tehni ku kulturu ne samo na nacionalnoj razini, ve i šire. (rr, tn)

U DONJOVIDOVSKOJ KURIJI

Posjetitelji kušali kuhano vino po recepturi obitelji Zrinski Detalj s No i muzeja

Otvaranje No i muzeja

Ivan Grade ak na elu tima koji je odradio veliki posao No muzeja 2014. u Prelogu organizirali su Grad Prelog, Turisti ka zajednica i Muzej “Croata insulanus”, no netko je trebao imati ideju kako brojnim uzvanicima uprili iti ovaj doga aj na najbolji mogu i na in, koji se po prvi put održao i u

Ljudi i događaji 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

šire, dobro poznati Ivan Grade ak, zvani Joc, šef TZ-a Prelog. Dakako, bez timske suradnje sa sukreatorom programa Željkom Soka em te nizom ostalih suradnika na projektu preloška muzejska no ne bi zasvijetlila u vi enom sjaju.

Me u stotinjak hrvatskih mjesta u kojima je u petak 31. sije nja održana No muzeja, po prvi put našao se i Donji Vidovec. U organizaciji župe i Op ine Donji Vidovec No muzeja uprili ena je u prekrasnoj baroknoj kuriji (župni dvor). Veliki broj posjetitelja iz Donjeg Vidovca i okolnih mjesta imao je priliku uživati u razgledavanju vrijednih eksponata, a organizator je priredio i kola e po starim receptima te aj i kuhano vino. Za vino su doma ini kazali da je kuhano po starom i viteškom receptu obitelji Zrinski, koje se pilo u njihovu ljetnikovcu, koji se nalazio sjeverozapadno od Donjeg Vidovca u šumi Kletnice. Prostor župnog dvora ure en je kao etnozbirka u kojoj ima više od 300-tinjak eksponata. Uz predmete koji su se minulih stolje a svakod-

nevno koristili za rad u ku i, polju ili staji, muzej se može podi iti i bogatom knjižnicom u kojoj ima preko dvije tisu e knjiga. Svakako najzanimljivija je najstarija knjiga koja potje e iz daleke 1506. godine. Posjetiteljima je ovo bila prilika da se prisjete kako je izgledao život u prošlosti. Organizatori su zadovoljni odazivom te najavljuj No muzeja i idu e godine. (Alen Fuš)

Ljudi i događaji

U SUBOTU TZ grada akovca slavi 50 godina rada

FAŠNIK u Nedeliš u

U subotu 1. ožujka, prijave do 21. velja e Turisti ka zajednica Nedeliš e priprema sve za najveseliju fašni ku povorku u svom mjestu. Fašni ko veselje održat e se u subotu 1. ožujka. Povorka se ve tradicionalno formira na Trgu Republike kod Osnovne škole u Nedeliš u u 15 sati i kre e put MESAP-a, prolaze i najfrekventnijim ulicama kako bi svi zainteresirani prolaznici mogli uživati u šarenilu Fašnika u Nedeliš u. Nakon itanja optužnice, osude i spaljivanja Fašnika, zabava pod maskama za sve sudionike nastavit e se u sajamskoj dvorani. Dobrodošle su sve maskirane grupe, od onih najmla ih maškora pa do pravih karnevalskih grupa i tradicijskih maski. Želite li sudjelovati, prijavite se najkasnije do 21. velja e 2014. godine. Prijavu možete izvršiti putem prijavnice na web stranici tz-nedelisce.hr. Sve dodatne informacije možete dobiti u Turisti kom uredu op ine Nedeliš e (Nedeliš e, Maršala Tita 60 – bivši NM) svakim radnim danom od 8 do 12 sati ili na niže navedene kontakte. Prijave i informacije: tel. 040 822 671; mob. 099 3 821 107; faks 040 822 671; email tz@tz-nedelisce.hr.

FAŠNIK u Murskom Središ u

U nedjelju 23. velja e, prijave do 17. velja e Premda je do ovogodišnjeg Fašnika još skoro mjesec dana, Turisti ka zajednica Grada Mursko Središ e zapo ela je pripreme za održavanje tradicionalnoga Serjonskog fašnika, koji e se održati u nedjelju 23. velja e 2014. Žele u Murskom Središ u da ovogodišnji prvi Serjonski fašnik u EU Hrvatskoj bude po svemu najbolji, najbrojniji i najljepši. Stoga ve sada udrugama, klubovima, pojedincima i maškarama iz domovine i susjedstva upu uju poziv da se prijave za ovu zabavnu i kulturnu priredbu koja je nekada u Murskom Središ u znala biti vrlo sve ana i zabavna. Svi koji žele sudjelovati na Serjonskom fašniku mogu se prijaviti u TIC-u Mursko Središ e, na email:turistickazgms@gmail. com ili na faks: 040/370-772. Prijaviti se treba do 17. velja e, kako bi organizatori mogli na vrijeme i kvalitetno obaviti sve potrebne radnje. (sm)

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ro eni ste 8. velja e? Javite se u Turisti ki ured do ovog petka Prije 50 godina osnovana je jedna od najstarijih turisti kih zajednica u Hrvatskoj - Turisti ka zajednica grada akovca. Gradom su prvi put organizirano prošli me imurski maškori, a TZ akovec je prvi put osmišljeno sudjelovala i u višestoljetnom nizu proštenja “Porcijunkulovo“. Otvorena scena za sva javna zbivanja u gradu od tada postaje glavna akove ka uli-

ca. Najvrjedniji mentalni suvenir koji punih 50 godina posjetitelji akovca odnose u svoje domove je ugodno sje anje na duh, vrevu, dinamiku i sadržaj živog života koji te e centralnom akove kom ulicom. Turisti ka je zajednica grada akovca svjetlo dana po prvi put ugledala 8. velja e 1964. godine, kada je osnovano Turisti ko druš-

tvo tadašnje op ine akovec, s namjerom organizacije Me imurskog fašnika, kojim bi se o uvale tradicijske maske i tradicija maskiranja u akovcu i u Me imurju. Jubilarni ro endan TZ-a akovec proslavit e u subotu 8. velja e 2014. godine u prijepodnevnim satima, uz prigodni program, te poziva sve posjetitelje da im se pridruže ispred prostora Turisti kog ureda

od 10 do 12 sati. Ove godine TZ akovec posebno nagra uje sretne slavljenike ro ene isti dan 8. velja e, uz uvjet da se do petka prijave u Turisti ki ured. Sve informacije mogu se dobiti u Turisti kom uredu, na Internet stranici Turisti ke zajednice grada akovca (www. tourism-cakovec.com) i na facebook stranici www.facebook.com/ TZGradaCakovca.

FESTIVAL SRCA u akovcu od 7. do 14. velja e

Kola i, igraonice, koncert, film i kazališna predstava! Svjetsko obilježavanje Tjedna priro enih sr anih grešaka i sr anih bolesti u djece obilježit e se u akovcu nizom programa od 7. do 14. velja e. Tako e se u petak 7. velja e od 16 sati organizirati humanitarna prodaja torti i kola i a uz potporu poznatih Me imuraca: Filipa Udea sa suprugom Anom, Nikole Lesara, Nenada Šimunka, Igora Bakse (Komedija), Bojana Jambroši a i Kumova. Promotivni štand nalazit e se na lokaciji Mercatora centra akovec (Zagreba ka ulica). Na katu istog centra organizirat e se igraonica za djecu na kojoj e gostovati spisateljica Petrana Sabolek, maskota Prugi, a interaktivnu radionicu za djecu organizirat e i Muzej Me imurja akovec, pa e se tako u igraonici pojaviti i vitezovi, dame, pozoj, arobnjak i zmaj. U subotu 8. velja e u 18 sati u Srednjoj školi akovec (Baptisti ka gimnazija) u ulici Jakova Gotovca 1 održat e se priredba pod nazivom “Rasplesana srca Me imurja”, na kojoj e nastupiti zbor Gimnazije “Josip Slavenski“ akovec, studio “Vivona“, studio suvremenog plesa “Teuta“, cheerleaders “Livi“, akove ke mažoretkinje, mažoretkinje Nedeliš e, Mursko Središ e i Donji Kraljevec, Nexus akovec - Grlice i Kontra nas, KUD OŠ Puš ine, KUD op ine Donji

Kraljevec, mla a folklorna skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec i zbor

Baptisti ke crkve Ma kovec. Voditeljica programa bit e Mateja Goš iej.

Program se nastavlja u srijedu 12. velja e u Centru za kulturu. U 10 i 12 sati bit e organizirana projekcija ilma u 3D rezoluciji “Šetnja s dinosaurima” za sve OŠ Me imurske županije. U etvrtak 13. velja e u Dje jem vrti u “Cvr ak“ akovec (Lavoslava Ruži ke) u 17 sati bit e prigodni program i druženje djece, roditelja, odgajatelja i lanova udruge VSMS-a. Završni program održati e se u ponedjeljak 17. velja e u Katoli kom domu akovec. U 10 sati bit e organizirana predstava “Kako je Ješko pobijedio prehladu“ u izvedbi Dramskog studija “Dada“ Kazališne družine “Pinklec“ za sve vrti e Me imurske županije.

CENTAR ZA KULTURU akovec, 12. velja e, 19.30 sati

Srcem za udrugu invalida rada MŽ-a Udruga invalida rada Me imurske županije poziva sve zainteresirane na dobrotvorni koncert koji e se održati u srijedu 12. velja e u 19.30 sati u dvorani akove kog Centra za kulturu. Dobrotvorni koncert organiziran je za Udrugu invalida rada Me imurske županije, a nastupat e 16

izvo a a, me u kojima su Zdravko Škender, TS Mejaši, Bojan Jambroši , Muška vokalna skupina “Zrinski“, Ivan Mezga, Kavaliri, Globus bend i mnogi drugi. Ulaznice po cijeni od 30 kuna mogu se nabaviti na sljede im mjestima: Kavana Kra un, Atlantik, Pizzerija Šut, Martin (Nedeliš e), Buldog bar (Slemenice), Gostionica

na vuglu kod ureka (Vugrišinec), Unipot d.o.o (Šenkovec), Kiss (Knezovec), Pizzerija Rosa (Prelog), Cafe bar Eny, Cafe bar Pcadily, Stara Vaga ( akovec), Udruga invalida rada Me imurske županije. Koncert je ujedno i dio programa proslave 45. ro endana Udruge, koja je osnovana 1969. godine.

ZLATNI PIR u Donjoj Dubravi

Pola stolje a zajedni kog života Mije i Julijane Pun ikar U subotu 25. sije nja Mijo i Julijana Pun ikar iz Donje Dubrave proslavili su pola stolje a zajedni kog života. Sudbonosna DA jedno drugome izrekli su 20. sije nja daleke 1964. godine. Ljubav, razumijevanje i sloga u braku bili su ispred svega.

U svom zajedni kom životu podigli su sinove Miljenka i Miroslava, a uz djecu, rodbinu i prijatelje na zajedni koj proslavi zatnog pira bili su i njihovi unuci Petra, Mate i Tamara, koji su najve a radost njihovih umirovljeni kih dana. (alf)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

U AKOVCU NAJROMANTI NIJI KONCERT! Svoju bra nu sre u Tony Cetinski podijelit e sa svojom publikom na najromanti nijem danu u godini, na Valentinovo, 14. velja e, koncertom u akovcu. Ve tradicionalno Tony “kumuje” svakoj prošnji na svojim koncertima, tako da vjerujemo da e se to dogoditi i na ovom akove kom, uz neki od njegovih mnogobrojnih ljubavnih hitova.

PJESNIKINJA I SLIKARICA

Julija Kati Stapi : Tajna veza Zagvozda i Svetog Križa NOVA KNJIGA

dr. sc. Branimira Bunjca Iz pepela akove ke singagoge Životopis Eve Schwartz OŠ SVETI MARTIN NA MURI

Trideset uradaka ide na županijsku smotru PREDSMOTRA

30. Smotre me imurske popevke u Donjem Kraljevcu NOVI VIDEOSPOT

akove kog benda Clone Age

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

SUBOTA, 8. velja e, 18 sati AKOVEC, Srednja škola akovec

Rasplesana srca Me imurja Kao dio raznih progama koji e se organizirati u akovcu povodom Svjetskog obilježavanja Tjedna priro enih sr anih grešaka i sr anih bolesti u djece, u dvorani Srednje škole akovec (ulica Jakova Gotovca 1) okupit e se skupine i udruge plesne orijentacije. Program “Rasplesana srca Me imurja” održat e se u subotu 8. velja e s po etkom u 18 sati, u kojem e nastupiti zbor Gimnazije “Josip Sla-

venski” akovec, studio Vivona, studio suvremenog plesa Teuta, cheerleaders Livi, akove ke mažoretkinje, mažoretkinje Nedeliš e, Mursko Središ e i Donji Kraljevec, Nexus akovec, Grlice i Kontra nas, KUD OŠ Puš ine, KUD op ine Donji Kraljevec, mla a olklorna skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec i zbor Baptisti ke crkve Ma kovec. Voditeljica programa bit e Mateja Goš iej.

SRIJEDA, 12. velja e, 18 sati AKOVEC, zgrada Zrinski/Scheier

ETVRTAK, 13. velja e, 19 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Tiskano izdanje novoga Izložba “Od postanka Hrvatskog pravopisa Akademska slikarica i grafi arka KrešimiInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavit e tiskano izdanje Hrvatskog pravopisa u Scheierovoj zgradi u akovcu 12. velja e s po etkom u 18 sati. Na predstavljanju e govoriti dr. sc. Željko Jozi , glavni urednik i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, sa svojim stru nim suradnicima i suautoricama: dr. sc. Milicom Mihaljevi i dr. sc. Lanom Hude ek.

ra Gojanovi ro ena je Osje anka. Godine 1993. diplomirala je na grafi kom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, klasa pro . Ante Kuduza. Magistrirala je 2010. na ALUO Ljubljana – smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, pri mentoru pro . Milanu Eri u, te obranila magistarsku radnju s naslovom “Medijska kultura: tradicionalna umjetnost u klasi nim i suvremenim medijima”. akove koj likovnoj publici pred-

U PROLAZU: pjesnikinja i slikarica Julija Kati Stapi

Tajna veza Zagvozda i Svetog Križa Me imurska internetska neprofitna udruga za promicanje umjetnosti i kulture “Pelud Net” ovih je dana objavila zbirku pjesama Julije Kati Stapi , koja je nedavno promovirana u sjedištu javne ustanove “Me imurska priroda” u Križovcu, gdje je zbirka lijepo primljena. Knjiga nosi naslov “Moje svetosti” i tre a je knjiga Julije Kati Stapi . Autorica je ro ena u Zagvozdu, a prvu je zbirku objavila na nagovor splitskog glumca Josipa Gende 2003. godine. Zbirka nosi naslov “Montenense moj”, što je staro ime za Zagvozd, koji je on nosio preko 533 godine. Druga zbirka “Stina” objavljena je 2007. godine i imala je velik odjek u javnosti. Stalno joj je vrelo inspiracije djetinjstvo u Zagvozdu, no ona je svestrana umjetnica. Slika ulja na platnu, bavi se izradom malih kamenih ku ica i maketa srednjovjekovnih crkvi, sura uje s nizom likovnih udruga, me u ostalim i s našom udrugom “Likovna republika”, a ujedno je lanica udruge “Pelud Net” iz Svetog Križa, piše za asopise i zbornike

Julija Kati Stapi : - Ljubav prema baštini nešto je što me nadahnjuje. Prije tri godine preživjela sam klini ku smrt, nakon toga pišem i slikam no u

te je sudionica mnogih likovnih kolonija, posebno likovne kolonije HVIDRA-e. Veliki dio svojeg rada posvetila je braniteljima, nezbrinutoj djeci i djeci oboljeloj od malignih bolesti, dobitnica je niza priznanja za humanitarni rad. Majka je troje djece, koja su ve odrasla. Pukovnik Mate Buljubaši o njoj piše: - Juliju su nato ili ljubavlju prema domovini ve od ro enja, što je znakovito za cijelu Imotsku krajinu. Tako se njen domoljubni ponos iš itava u mnogim njenim pjesmama, kao što su: Hrvatica, Poput zvona s najve eg zvonika,

Svojim glasom nebesa doziva, Od nje nau ih kako nosit križa i drugima... Lirski stihovi pjesnikinje govore o prijateljstvu i osje ajima duše te oplemenjuju itatelja. Zadnjih desetak godina i kao kiparica izra uje male kamene makete srednjovjekovnih crkvi iz Imotske krajine i Zagvozda, zbog skretanja pozornosti na o uvanje kulturno-povijesne baštine, ali i kao uspomenu na djeda koji je bio graditelj kamenih zdanja i crkava. Autorica je i u knjizi zahvalila na pomo i Splitsko-dalmatinskoj županiji te op inama

Zagvozd, Tu epi, Podstrana, Šestanovac, H SP-u Split i drugima te posebno izdava u, udruzi “Pelud Net”, odnosno Siniši Filipu Novaku iz Svetog Križa. Veza s Me imurjem ve je dugogodišnja, a ove zime zatekli smo je kao goš u obitelji Novak u Svetom Križu, gdje je i slikala. • Kakva je razlika u mentalitetu ljudi u Zagvozdu, odnosno Splitu, gdje živite, i u Me imurju? — To je prvo što sam zapazila kad sam došla u posjet vašem kraju prije nekoliko godina. Ljudi su ovdje jako mirni i sve primaju druga ije nego mi, druga iji, a opet isti. To me ascinira. Kad do em ovamo, lijepo se odmorim. Kad nas u Zagvozdu se druga ije živjelo, puno teže. Mentalitet je druga iji. Sama rije Montenense u prijevodu zna i ‘teška gora’, s južne strane Biokova je golet, i poslije crna šuma kojoj ne vidiš kraj. Groblje nam se nalazi baš na ulazu u sadašnji tunel kroz Biokovo. Kod nas se gotovo svi zaseoci nazivaju po prezimenima, a imanja ne prodaju, ve se prenose s koljena na koljeno. Ovdje nije tako. • Bili ste u posjetu moliškim Hrvatima u Italiji, a sad i Hrvatima uz Muru i preko Mure. Kakvi su dojmovi?

— Na mene su moliški Hrvati ostavili posebno jak dojam. I nakon nekoliko stolje a izvan domovine oni je nisu zaboravili. Moram re i da oni znaju uvati svoje tajne, nemate pojma kolika povijesno-kulturna blaga uvaju, pa ak i od talijanske Vlade, a da se to ni ne zna. To je neistraženo podru je za naše znanstvenike. Tako er mi je postalo jasno da Zagvozd i Mundimitar, mjesto moliških Hrvata u Italiji, imaju dosta sli nosti, pa sam predložila suradnju. Ovdje

- Prije tri godine doživjela sam klini ku smrt i od tada iskorištavam svaki trenutak života maksimalno, koliko znam i mogu. Pišem i slikam samo no u, to je moje vrijeme me mnogo toga ascinira, a jednom u o tome progovoriti na svoj na in. • esto pišete poeziju na pu kom jeziku svojeg kraja, tako u pjesmama ‘Umrlo je selo moje malo’ i drugima? — Na materinjem jeziku Zagvozda pišem svoje pjesme da se ne bi zaboravile stare rije i te da bih ponovno podsjetila na

njih. Meni je to jako važno, a vjerujem da je to važno i ovdje, treba uvati materinji jezik, mi u Zagvozdu svoj, a vi ovdje svoj kajkavski. Napravila sam jedno malo istraživanje kako bih na jeziku Zagvozda napisala pjesmu ‘Dota’, u kojoj sam pobrojila što sve mladenka nosi iz svoje ku e, mnogi izrazi ve su bili zaboravljeni, a ta je pjesma izazvala mnogo interesa u našem kraju. • Zaposleni se i majka troje djece, kako stignete pisati, slikati, raditi kamene ku ice i drugo? — Prije tri godine doživjela sam klini ku smrt i od tada iskorištavam svaki trenutak života maksimalno, koliko znam i mogu. Ne mogu bez pisanja i slikanja, a radim i pišem no u, danju ne stignem jer su tu obveze. Kažem si ‘mjesec izlazi, izlazim i ja’. Tako sam nedavno u jednom dahu napisala monodramu putuju i od Splita do Zagreba, a po no i i slikam. Putujem kad god mogu, no uvijek s razlogom, a ovaj lijepi vaš kraj zapo ela sam zamišljati u svojim slikama. (J. Šimunko)

OSNOVNA ŠKOLA Sveti Martin na Muri

Trideset uradaka ide na županijsku smotru Osnovna škola Sveti Martin na Muri bila je doma in me uop inske smotre “LiDraNo 2014.”, na kojoj su se ekipe i pojedinci natjecali u znanju iz literarnog, novinarskog, dramskog stvaralaštva te u izradi lutaka. Nastupe su pratila Povjerenstv za dramsko-scenske nastupe, Povjerenstvo za novinarske uratke te Povjerenstvo za literarne radove, koje je odabralo 30 najboljih uradaka iz svih kategorija te ih predložilo za županijsku smotru. Održan je i okrugli stol na kojemu su lanovi povjerenstava u enicima i mentorima dali odre ene savjete i naputke kako bi ubudu e bili još kvalitetniji i raznovrsniji u radu na svojim podru jima zanimanja.

Smotru je otvorio Branko Sušec, pro elnik Ureda za društvene djelatnosti Me imurske županije, a sve sudionike su pozdravili, zaželjeli ugodan boravak i estitali na do sada ostvarenim uspjesima školski ravnatelj Tomislav Paljak i na elnik op ine Franjo Makovec. Kroz program su vodile u enice Klara Per i i Veronika Vrši , dok je glavna koordinatorica cijelog programa bila An elka Klemen i . Na županijsku smotru “LiDraNo 2014.”, koja e se u akovu održati 6. velja e 2014., plasirali su se sa smotri u Sv. Martinu na Muri i Domašincu u kategoriji Dramsko-scenska igra OŠ. I. G. Kova i a Sv. Juraj na Bregu (Priredba), OŠ Štrigova

(Lisica i Roda), III. OŠ akovec (Pri o/bajka o prijateljstvu), I. OŠ akovec (Jedna sasvim šumska pri a), OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec (Zaljubljena jedinica), OŠ Nedeliš e ( Tko je ukrao zimu) i OŠ Donja Dubrava (Šuma Striborova). U kategoriji kazivanja poezije dalje idu OŠ Donji Kraljevec (Soj gospodi v truc) OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica (Crn bel, Popevka za kaj i Sosedovo dete), OŠ Orehovica (Zaljubljena u itav svijet i Kak dete) te OŠ Podturen (Re i rie ). OŠ I. G. Kova i a Sv. Juraj na Bregu (Niti smrdi niti diši) najbolja je u lutkarskoj predstavi. OŠ Mursko Središ e ide dalje u kategoriji recitala (Veseli cajti na gmajni). (S. Mesari )

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 13. velja e, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

a do vje nosti”

stavit e se izložbom pod nazivom “Od postanka do vje nosti”. Na 30-ak akrilika na platnu umjetnica iz slike u sliku razvija magijsku okosnicu izložbe, koja napušta spoznajno i zadire u onostrano. Drevni rituali, arobnjaci i vile, vještice i proro ice, totemi i idoli, duhovi i an eli galerija su obreda i likova koji tvore umjetni in svijet s onu stranu stvarnosti. Sve anost otvorenja izložbe bit e u etvrtak 13. velja e u Izložbenom salonu Centra za kulturu, s po etkom u 19 sati.

Jeste li i vi dio plemena? Teatar Exit&Kazalište Planet art e na pozornici i tribini “ akovec etvrtkom” izvesti predstavu “Plemena”; koja donosi sliku današnjeg svijeta, govore i o potrebi za pripadnosti i o svemu što ona nosi: od pojedina nih hijerarhija, interesa i pravila, po evši od same obitelji na dalje. Kroz katarzi nu pri u o ljubavi i izdaji ova višestruko nagra ivana drama pokazuje nam da o toj (ne)pripadnosti i dalje ovisi sre a pojedinca. Štoviše, umjesto da nam

ponavlja kako smo svi jednaki, Plemena nam nude spoznaju i ukazuju na injenicu koliko smo razli iti. Plemena su postala nezaobilazan naslov najvažnijih svjetskih kazališnih pozornica. Igraju: Marko Torjanac, Slavica Kneževi /Jasna Pali Picukari , Lana Gojak/Vanda Winter, Matija Ka an/Janko Popovi Volari , Slaven Španovi , Petra Kurtela. Cijena ulaznice je 60 kn, a za u enike, studente, umirovljenike i organizirani posjet 40 kuna.

NOVA KNJIGA dr. sc. Branimira Bunjca - autenti no svjedo enje sudionice holokausta

Iz pepela akove ke sinagoge -

Životopis Eve Schwarz Piše: Roberta Radovi

Nova kniga dr. sc. Branimira Bunjca “Iz pepela akove ke sinagoge - Životopis Eve Schwarz” emotivna je ispovijest jedne hrabre žene koja je udom preživjela strahote Auschwitza. Knjiga je predstavljena protekli tjedan u dvorani “Scheier” u akovcu, povodom obilježavanja 27. sije nja, Dana sje anja na holokaust. Autor je knjigu, koja je tiskana u formi intervjua, pripremao sedam godina, uz brojne kontakte s Evom Schwarz: - Nekoliko sam puta putovao k Evi u Budimpeštu, nekoliko puta je ona dolazila u akovec, dopisivali smo se, telefonirali, zvali svjedoke, posje ivali ih u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj i Ma arskoj, ak i u Izraelu. Tražili smo originalne dokumente, fotogra ije, sje anja, pregledavali literaturu i evo na kraju je nastala ova knjiga koja

je, vjerujem, vrlo temeljita. Eva, na žalost, nije uspjela do ekati njezino izdanje. Preminula je u prosincu 2012. godine. Ali smo ipak uspjeli njezinu ispovijest i njezin život otrgnuti zaboravu i sa uvati je kao vrijedno sje anje za budu e generacije. Bunjac tako er pojašnjava zašto je životopis Eve Schwarz zna ajan povijesni dokument: E v a Schwarz bila je akove ka djevojka koja je u dobi od 16 godina odvedena iz akovca. Odvedena je na silu, prekinuta je njena mladost i djetinjstvo, sve njene uspomene. Upu ena je u lo-

gor Auschwitz, gdje je i ve ina njezine obitelji stradala. Eva je nekom Božjom miloš u uspjela preživjeti ratne strahote. Njezina pri a je vrijedna i zbog toga što ni jedna biogra ija Židova iz Me imurja koji je preživio holokaust nije objavljena. Njezin djed Jakob bio je više od pola stolje a rabin za Me imurje i slovensko Prekmurje. Otac joj Ljudevit pak je bio 25 godina predsjednik Židovske op ine, sve do onoga trenutka dok ta zajednica nije bila nasilno deportirana. A kako je Eva stanovala u samoj zgradi Židovske op ine i njezin prozor je gledao to no na Sinagogu, ona je poznavala ve inu lanova Op i-

U knjizi se može osjetiti Evin vedar duh, pa ak i u trenucima kada je bila u logoru. Da nije bila takva, vjerojatno ne bi preživjela Bila je hrabra, jaka i vedra žena

Autor knjige dr. sc. Branimir Bunjac s Evom je razgovarao kao s prijateljicom. U njoj nije bilo, kako kaže, nimalo mržnje prema po initeljima zlo ina

ne i samim time je mogla iz prve ruke, iz samog srca, svjedo iti o životu, obi ajima i aktivnostima te zajednice.

GLAVNI RABIN ŽIDOVSKE OP INE ZAGREB Luciano Moše Prelevi

Da smo nau ili lekciju holokausta, možda ni Domovinski rat ne bi bio tako grozan Predstavljanju knjige nazo io je i glavni rabin Židovske op ine Zagreb, Luciano Moše Prelevi . Zamjenica Židovske op ine akovec Benko publici je ukratko predstavila dio bogate gospodarske i obrtni ke djelatnos Židova na podru ju akovca i djelovanje židovske zajednice koja je ostavila duboki trag u povijes Me imurja, o emu javnost vrlo malo zna ili se zaboravlja. Primjerice, Židovi su osniva i mesne industrije “Vajda”. Maks Neumann osnovao je Agrariju još davne 1877. godine, koju je kasnije naslijedilo Agrome imurje. Osniva i su i teks lne tvornice “Trikotaža bra e Graner”, koja kasnije postaje poznata “Me imurska trikotaža”. Samuel Neumann i nasljednici 1874. godine osnivaju tvrtku za bojenje tkanina, iju tradiciju nastavlja ateks. akove ki mlinovi, skara “Zrinski” i brojne druge tvrke nasljednice su

“Tko ubije jedan život, kao da je ubio itav svijet“ izreka je koju glavni rabin Židovske op ine Zagreb, Luciano Moše Prelevi , esto isti e

upravo gospodarstvenih projekata koje su pokrenule židovske obitelji. Rabin Prelevi istaknuo je upravo tu vrijednost židovskih zajednica ovog podru ja nekada, ali i danas:

- Brojne tvrke Židovi su pokrenuli ili donirali jer jedna od zna ajnih stvari u židovstvu je ‘popravak svijeta’. Židovi imaju odgovornost, pa ak i kad nisu vjernici osje aju tu odgovornost prema svijetu, zajednici i zajedni kom životu. Dakle, davanje zajednici, a ne uzimanje od zajednice. Posebno je to vrijedilo za negdašnje židovske zajednice bez obzira gdje su bile i živjele. Danas su ljudi previše sebi ni i egois ni pa zaborave na tu potrebu davanja zajednici. Od Židova se o ekuje da bude moralna ver kala te da svojim primjerom i doprinosom bude svjetlost u društvu. itavo židovstvo je jedan svjetonazor života koji stremi stvaranju pravednog društva. Danas u akovcu živi njih 25, ali oni mogu bi nukleus koji može pokrenu akovec u dobrom smjeru. Mada vidim da je akovec ve sada uis nu jedno dobro i pozi vno mjesto za življenje.

Rabin Prelevi isti e zna aj knjige dr. sc. Branimira Bunjca kroz potrebu stalnog sje anja na doga aje koji se nikada ne smiju ponovi : - Is em uvijek jednu izreku: Tko ubije jedan život, kao da je ubio itav svijet. Ovih 600 lanova zajednice koji su za vrijeme Drugoga svjetskog rata nestali iz Me imurja, to je zapravo 600 svjetova koji su nestali. Zgrade ili druge materijalne stvari ne mogu vra ljude. Nestao je jedan itav svijet akove ke židovske zajednice i zato ovakve stvari, kao što je ova knjiga, donose mali uvid u to kako se živjelo i kako se stradavalo. To je lekcija za sve nas. Da smo nau ili lekciju holokausta u smislu prepoznavanja nasilja koje bi moglo krenu m putem, možda ni Domovinski rat ne bi bio tako grozan. Možda se tako grozne stvari ne bi dešavale, nego bi svijet na vrijeme reagirao.

Eva Schawarz je po oslobo enju iz nacisti kog logora imala jedva trideset i jedan kilogram, a jedina imovina joj je bila posuda za hranu. Me utim, Bunjac je upoznao Evu kao veselu osobu, bez imalo mržnje prema ikome: - Prilikom naših susreta sve više smo se upoznavali. Razgovarali smo kao prijatelji. Jedan od najemotivnijih trenutaka u razgovoru bilo je njezino prisje anje kad je Eva saznala da je njezin otac Ljudevit me u prvima otišao ‘ulijevo’, što je zna ilo samo jedno – odlazak u plinsku komoru. Njezin susret sa zloglasnim doktorom Mengeleom bio je susret sa smr u. Bila je na milimetar, na sekundu od toga da ode u smrt. O tome što se dogo-

Najavljena nova istraživanja stradanja me imurskih Židova Knjiga je ostvarena u suradnji Židovske op ine akovec i Matice hrvatske, Ogranak akovec, a uz potporu Me imruske županije, Grada akovca i tiskare “Zrinski”. Židovska op ina akovec kani nastaviti istraživati sudbine naših sugra ana sli ne životnom putu Eve Schwarz i objavljivati njihove rezultate. U tu svrhu otvoren je poseban žirora un na koji oni koji to žele mogu uplatiti i iznos ve i od 50 kuna, koliko stoji ova knjiga, ija e sveukupna prodajna vrijednost biti u toj funkciji. Prilozi se mogu uplatiti na ra un: ŽIDOVSKA OP INA AKOVEC, Travnik 28, 40 000 akovec IBAN RA UNA: HR62 2340 0091 5106 3259 0 SWIFT CODE: PBZGHR2X

dilo mo i ete pro itati u knjizi. Unato svemu tome što je doživjela i preživjela, Eva je bila jaka, vedra i duhovita žena. U knjizi se može osjetiti taj njezin vedar duh, pa ak i u trenucima kada je bila u logoru. Da nije bila takva, vjerojatno ne bi preživjela. Eva se nikada nije vratila živjeti u akovec. Rušenje akove ke sinagoge bila je trauma s kojom se nije nikada pomirila i zbog toga je odlu ila ostati živjeti u Budimpešti. Sinagogu je željela sa uvati kao trajnu uspomenu na lijepe dane djetinjstva, barem u svojim mislima.

Prije petnaest godina u redakciji Me imurskih novina Urednik knjige Ivan Pranji , prof., naglasio je vrijednost djela koje nije tek puki dokument, ve ispovijest: - Ovo je prvo autenti no svjedo enje me imurskih sudionika holokausta objavljeno u tiskanom izdanju. Rijetka su takva svjedo enja, jer ljudi koji su prošli tu kalvariju teško se odlu uju na taj korak. Ovo je prva knjiga te vrste u Me imurju, a ima naznaka da e ih biti još. Knjiga demantira stereotip kako je Me imurje bilo pošte eno ratnih strahota. Naime, tijekom Drugoga svjetskog rata iz Me imurja je sveukupno odvedeno tisu u Židova, a bilo je tu i brojnih drugih civilnih i ratnih žrtva drugih stanovnika. Ova knjiga je poziv i nama današnjima da se založimo za mrvicu

pravde koju kao civilizirani Europljani želimo sebi i svojima najbližima. Pranji je prije petnaest godina, rade i u našim novinama kao lektor, svjedo io tako er jednom emotivnom doga aju. Prenosimo citat iz knjige: “ … ušla je jedna starija gospo a i uzbu enim glasom pitala: Molim Vas, smijem li malo pogledati, ovo je moja ku a, tu sam ro ena. Brišu i suze išla je od prostorije do prostorije, zagledavala unutra i doslovce teturala od emocija. Kasnije sam saznao da je rije o Evi Nahir (djevoja ki Kelemen), akove koj Židovki koja je nakon ratne kalvarije otišla u Izrael, a stan joj do dana današnjeg nije vra en.”

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

NEDJELJA, 9. velja e, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu

PETAK, 7. velja e, od 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Blues koncert gru

arolija svemira u izvedbi plesa a Vivone

Grupa The Whisper novo je ime na zagreba koj i hrvatskoj blues sceni. Spoj je mladena ke energije i zanosa s velikim i dugogodišnjim iskustvom na zagreba koj rock i blues sceni. Ova je ekipa, predvo ena genijalnim vokalom, sve što vam je potrebno za dobru zabavu i gušt. Više od toga vam ne emo otkriti, ali ako ste unato gore navedenom još uvijek skepti ni onda je jedino što vam je za initi: zaputiti

akove ki plesni studio “Vivona” pripremio je još jednu plesnu pri u. Ovaj se put radi o plesnoj predstavi “ arolija svemira”, koja e se održati u nedjelju 9. velja e u Centru za kulturu u akovcu, s po etkom u 16 sati. U aroliji svemira nastupit e 130 plesa a suvremenog plesa i break dancea. Cijena ulaznice je 25 kuna.

subotu je u školskoj dvorani OŠ Donji Kraljevec održana predsmotra 30. Smotre me imurskih popevki Nedeliš e 2014. Pozdravne rije i uputio je na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, a kulturni doga aj je otvorio Dejan Buva , predsjednik Zajednice HKUU-a Me imurske županije. U organizaciji KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e Smotra me imurske popevke bit e održana 8. lipnja 2014. u dvorani “Aton” u Nedeliš u. Na predsmotri u Donjem Kraljevcu sudjelovalo je ukupno 210 sudionika, 6 skupina i 13 solista, koji su izveli 30 starih me imurskih pjesama. Nastupili su: Pjeva ka skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec, Nada Patafta, Strahoninec, Ivan Ma ari , KUD Šandorovec, Dragica Cvetko, KUD op ine Donji Kraljevec, Pjeva ka skupina KUD-a Ivan Musta - Kantor, Dragica ižmešija, KUD Selja ka sloga Donja Dubrava, Orsolya Kuzma, Budimpešta, Republika Ma arska, K UD Mura Novakovec, Dajana Škvorc, KUU Zvon

Cecilija Merka - Hudopisk ak sedamnaesti put na Smotri me imurske popevke

PREDSMOTRA 30. Smotre me imurske popevke u Donjem Kraljevcu

Stasali mla i pjeva i me imurske popevke

Dragica ižmešija i Saša Štefi Nastup ženske pjeva ke skupine iz Gori ana

Mala Subotica, Josip Mezga, KUD Domašinec, Pjeva ka skupina zbora Strahoninec, Cecilija Merka - Hudopisk, Saša Šte i , KUD Selja ka sloga Donja Dubrava, Vokalna grupa Zrinski, Zbor Josip Vrbovski Nedeliš e, Mirjana Hrži , KU Selja ka sloga Prelog, Ivan Lisjak, Novakovec, duet Dragica ižmešija i Saša Ste i , KUD Selja ka sloga Donja Dubrava, Andreja Horvat Šafari , Puš ine, Alojz Nesti , KUD Donji Vidovec, te Ženska pjeva ka skupina HKUD-a Gori an. Pjeva e su pratili tamburaški sastavi TS HKUDa Gori an,TS KUD-a Donja Dubrava,TS KU-a Selja ka sloga Prelog, TS Nedeli-

š e, TS KUD-a Domašinec, TS KUU-a Zvon Mala Subotica,TS KUD-a Šan-

dorovec te Limena glazba KUD-a op ine Danji Kraljevec.

Program je pratilo stru no povjerenstvo u sastavu dr. sc. Stjepan Hranjec, te glazbeni stru njaci: profesori Branimir Magdaleni ,

Ženska pjeva ka skupina zbora Strahoninec

Dragica Karolina Šimunkovi i Miroslav Novak, a najbolje popevke bit e izvedene u Nedeliš u. Izvrstan organizator bio je KUD Donji Kraljevec zajedno s HKUU-om Me imurske županije. Za sudionike su osigurani dobri uvjeti usprkos zimskim uvjetima, te druženje nakon priredbe u restoranu “Stari krov”. Ostale dvije predsmotre održat e se 8. velja e u Štrigovi i 22. velja e u Murakeresturu. Prema rije ima glazbenog stru njaka Branimira Magdaleni a, veliki je dobitak ovogodišnje predsmotre u Donjem Kraljevcu to što su stasali i sazreli mladi i mla i glasovi i solisti, tako da Me imurje ima ve i broj odli nih pjeva a me imurske popevke. (J. Šimunko)

ŠTRIGOVA KOLEGIJ gradona elnika Murskog Središ a

U subotu predsmotra Najglas sjeverne Hrvatske u Murskom Središ u Me imurske popevke Kulturno-umjetni ka udruga “Sveti Jeronim” Štrigova u subotu 8. velja e 2014. doma in je druge po redu ovogodišnje predsmotre Me imurske popevke - Nedeliš e 2014. Predsmotra se održava u sportskoj dvorani OŠ Štrigova,

po etak je u 18 sati, a ulaz se ne pla a. U programu e nastupiti desetak solista i skupina, koji e izvesti dvadesetak me imurskih popevki, a najbolji e ste i pravo sudjelovanja na završnoj smotri u Nedeliš u 8. lipnja. (sm)

Grad Mursko Središ e bit e doma im održavanja amaterskoga pjeva kog natjecanja “Najglas sjeverne Hrvatske”, koje e se održati u središ anskoj sportskoj dvorani. Grad e organizatoru, Hrvatskoj

glazbenoj udruzi “Lira”, na korištenje besplatno dati dvoranu, što u novcu iznosi 5.000 kuna, odlu io je Kolegij gradona elnika Dražena Srpaka. Termin održavanja još nije poznat, odnosno treba ga uskladiti

sa slobodnim terminima dvorane, koja ima puno korisnika tijekom cijelih dana i vikenda, no u Gradu i Liri vjeruju kako e termin uskoro biti dogovoren. Kolegij je odlu io da se obavi rekonstrukcija WC-a

u Gradskoj upravi i poslove povjerava poduze u “Termoinst MT” iz Murskog Središ a, koji e poslove obaviti za 14.567 kuna, odri u i se 5 posto iznosa u korist Grada (popust). (sm)

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

pe The Whisper se u petak 7. velja e u Podroom i uvjeriti se sami. Repertoar benda bazira se na urbanom bluesu (M. Waters, B. B. King, Buddy Guy…), soul glazbi kakva se izvodila krajem 60-ih (Etta James, A. Franklin, T. Turner, Koko Tyler...), legendarnim blues instrumentalima (F. King, L. Mack, J. Beck...) i rock antologiji tipa J. Joplin, Traf ic, E. Clapton, Presley i drugi.

NEDJELJA, 9. velja e, od 18 sati do 23 sata AKOVEC, Paladin

UTORAK, 11. velja e, 19.30 sati AKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier

Humanitarni rock koncert za Lovru Pergara

Sr an Depolo i koncertna Ve er šansone

U nedjelju 9. velja e u ca e baru “Paladin” u akovcu održat e se Human rock fest za pomo Lovri Pergaru. Na humanitarnom koncertu nastupit e bendovi Naked Viniyls, Clone Age, Kom3edija, Larva i Muzi ari Koji Piju. Lovro iz Mihovljana u enik je I. OŠ akovec. Slabovidan je od ro enja. Nakon, na žalost, neuspješne operacije oka u Hrvatskoj, Lovrina obitelj se nada da e lije nici u Belgiji pomo i njihovom sinu da mu se vra djelomi an povratak vida. Ulaz na koncert je donacija u iznosu u 10 ili 20 kuna ili ve prema mogu nos ma, kako bi se Lovri omogu io put na lije enje i operaciju u inozemstvu.

Pjeva , skladatelj i književnik iz Rijeke Sr an Depolo pojavio se na hrvatskoj autorskoj sceni u drugoj polovini devedese h, nakon dugogodišnjeg bavljenja glazbom, sa svojim prepjevima pjesama L. Cohena, S. Lame, S. Endriga, F. de Andrea, G. Brassensa, uglavnom namijenjenih kolegama prethodne generacije. Medijsku pozornost privukao je CD-om “Glas prijatelja rijetkih (in memoriam Jacques Brel)”, iz 1999. Autorskim CD-om “Vatre udnih boja” predstavlja se kao

autor s hova, glazbe i orkestracije. U novije vrijeme koncertne Ve eri šansone Sr ana Depola oboga ene su i obnovljene svjetskom glazbenom baš nom tog žanra: izvedbama Charlesa Treneta, Sergea Reggianija, Gilberta Becauda, Sergea Lame te Yvesa Montanda, koje izvodi u francuskom originalu, a priprema novi autorski CD koji sadrži njegove stihove, glazbu i orkestraciju. Sve to vas o ekuje u utorak 11. velja e u dvorani Zrinski/Scheier u 19.30 sa .

PETAK, 21. velja e, Mala scena, 19 sati

“Pri aj mi o Gorkome” u CZK-u U petak 21. velja e Planet Art dovodi u akovec predstavu u koprodukciji s varaždinskim HNK-om “Pri aj mi o Gorkome”, nastaloj prema knjizi Mani Gotovac “Fališ mi”. Predstava e se održati na maloj sceni CZK-a akovec u 19 sati. Predstava “Pri aj mi o Gorkome” nastala je prema dvama autobiografskim romanima Mani Gotovac “Fališ mi“, a na scenu je iznjedrila autori inu ljubavnu pri u s ovjekom njenog života. To je ljubavna pri a o dvoje ljudi

koji su trideset godina živjeli jedan za drugoga, a samo tri godine proveli zajedno. Kroz osobnu pri u pratimo intimni rast i sazrijevanje lica, njihovih odnosa i povezanosti kroz vremenski period koji daje širu društvenu sliku vremena kroz koje se radnja predstave odvija. Lela Margiti , Hana Hegeduši i Robert Plemi sjajnim gluma kim kreacijama nude pregršt emocija, dok Mani Gotovac poru uje: - Pri ati o ljubavi, kao i voljeti, trebamo uvijek! (foto: HNKVŽ)

ALTERNATIVNI ROCK BEND Clone Age iz akovca

Najturbulentnije razdoblje benda rezultiralo novim spotom Piše: Antonija Zbiljski Foto: Lucija Trupkovi Naš doma i, ali underground sceni široko poznati alternativni rock bend Clone Age iz akovca može se pohvaliti novim spotom koji su snimili za svoju pjesmu “Secret”. Tim povodom razgovarali smo s bendom koji je akove ka publika zadnji put ula po etkom godine prilikom zajedni ke svirke s bendom Gretta u Podroomu, kada su sve prisutne oduševili. • Što ima kod vas? — Pa eto, kod nas je trenutno aktualna novost naš novi, drugi po redu videospot za pjesmu ‘Secret’, koji smo snimili krajem prošle godine. Studijska audiosnimka i videospot napravljeni su u suradnji s mladim autorima, budu im profesionalcima koji su ove audio i videosnimke ujedno koristili kao svoje stru ne i diplomske radove na akademiji i studiju. Audiosnimku je radio Marin (Mack) a videospot Stella i Ervin. • Mijenjali ste postavu benda. Što, kako, zašto? — Mislim da je u posljednjih godinu dana ovaj bend prošao kroz svoje najturbulentnije faze ikad. Clone Age je od po etka 2012. godine funkcionirao kao trio (Bruno - vokal i gitara, Robi - Bass i back vokal te Marko - bubnjevi). 2013. bendu se ponovno priklju io naš prvi gitarist, Neno - Scher. Bend je u posljednja tri mjeseca prošao kroz svoju do sada najve u i najzahtjevniju promjenu u smislu postave lanova benda. Naš dosadašnji pjeva i gitarist (Bruno), kao jedan od suosniva a Clone Age benda, odlu io je napustiti bend, što je, naravno,

TONY CETINSKI u akovcu, Graditeljska dvorana, petak, 14. velja e

Za vaše jedinstveno i najljepše Valentinovo! za nas u prvom trenu bio veliki šok i iznena enje. • Odmah se postavljalo pitanje: što i kako dalje? — Znali smo da u našoj okolici nema baš puno pjeva a koji su skloni pjevati i funkcionirati u bendu ovakvog tipa, pa se taj tren kao jedino privremeno i logi no rješenje pokazalo regrutiranje našeg basista kao novog pjeva a benda, budu i da je jedini od nas imao iskustva u pjevanju, ali do tada samo kao prate i vokal. S obzirom na to da se ve ina naših autorskih pjesama bazira na dvije gitare, odlu ili smo u bend uzeti i drugog gitarista (Adi - gitara i back vokal), koji je preuzeo ulogu druge gitare i prate eg vokala. Nismo htjeli gubiti puno vremena pa smo ve nakon nekoliko dana zapo eli s probama u novoj postavi, isto da vidimo kako bi takva postava mogla funkcionirati. Ve nakon nekoliko proba došli smo do zaklju ka da bend u novoj postavi vokalno i gitaristi ki funkcionira i bolje nego što smo o ekivali i zato smo odlu ili da je

to to. Prvi nastup nove postave održali smo ve 2. sije nja 2014. u Podroomu s našim dragim prijateljima iz benda Gretta i reakcije publike su bile i više nego odli ne, što nam je bila upravo ona motivacijska injekcija koja nam je trebala u tom trenu više nego ikad prije. U me uvremenu smo imali još pet novih nastupa, od kojih je jedan od zna ajnijih bio i nastup na HR demo festivalu u organizaciji Hrvatskog radija, gdje smo pokupili jako dobre kritike od eminentnih glazbenih kriti ara i organizatora festivala. • Mijenjate li zvuk novom postavom? — Kada se mijenjaju lanovi autorskog benda, bez obzira bio to vokal, gitarist ili bubnjar, neminovno je da e time do i i do odre ene glazbeno-stilske promjene u bendu. Nije nam cilj da se naš sound i stil znatno mijenjaju, ali to e se svakako desiti barem djelomi no, jer svaki lan benda utje e na stil i sound svojim speci i nim idejama i na inom sviranja i pjevanja.

Nekakva baza našeg stila glazbe zasigurno se ostati i onaj stari Clone Age sound, budu i da su autori dobrog dijela naših pjesama (gitarist i basist) i dalje u bendu. Na eventualne promjene zvuka i stila u svakom slu aju gledamo pozitivno jer bend je živi organizam i promjene su nekad i nužne kako bismo ostali zanimljivi i sebi i drugima koji nas slušaju. • Radite li trenutno na novom materijalu ili pak se više okre ete svirkama? — Upravo sada radimo na novim pjesmama, a sound nove postave (osim na live nastupima) mo i ete uti kroz par mjeseci, dok snimimo novi EP. Svirke nekako idu usput pa na to svakako možete ra unati. Za sada imamo dogovoren jedan nastup 1. ožujka u Varaždinu i trenutno smo u pregovorima za još nekoliko nastupa u sljede ih mjesec dana, ali o tome više kada stignu konkretni datumi. U me uvremenu na Facebook stranici benda pogledajte novi spot.

Iako svake godine obilježi radno Valentinovo, upravo ovo Valentinovo Tony Cetinski obilježit e na poseban na in. Naime, otkako je uplovio u bra nu luku, Tony ne skida osmijeh s lica, a tu sre u podijelit e i sa svojom publikom na najroman nijem danu u godini, na Valen novo, 14. velja e, koncertom u akovcu. I dok e mu iz publike podršku da i novope ena supruga, podršku e i te kako da nekoliko su a posje telja koji su najavili svoj dolazak i koji Tonyjeve koncerte nikako ne žele propus . Ve tradicionalno Tony “kumuje” svakoj prošnji na svojim koncer ma, tako da vjerujemo da e se to dogodi i na ovom koncertu, uz neki od njegovih mnogobrojnih ljubavnih hitova. Godinama je me u najtraženijim pjeva ima u na-

šoj regiji, a njegove pjesme ne silaze s vrhova top lista najslušanijih radiopostaja. Oni koji su bili na koncertu u akovcu prije e ri godine u ispunjenoj dvorani Graditeljske škole znaju što zna i jedinstveni šou i energi an nastup Tonyja te njegova iznimna mo komunikacije s publikom. Spontanost, prirodnost i gomila pozi vno nabrijane energije kad je Tony na bini ono je što nam se vjerojatno i najviše svi a kod njegovih nastupa. Ulaznice su u prodaji za parter/tribine po 80 kuna, a VIP 150 kuna na sljede im mjestima: akovec - caffe bar Arcus, ca e bar Paladin, ca e bar Lap, Prelog - ca e bar Forum, Mursko Središ e - Pizzeria Vuri, Palovec - Domino bar, Varaždin Barfly, caffe bar RockArt, Ludbreg - caffe bar Jura i Sustav Even m.

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 960

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnik iz broja 959 Me imurskih novina je Miroslav Gaki iz Strahoninca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Pavao Pavli i “Krvna veza” Kniževni lik netipi nog istražitelja, ustvari novinara, Ive Remetina prvi se put pojavio u Pavli i evu romanu “Press” 1980. godine, a nakon toga i u napetim krimi ima: Pjesma za rastanak, Rakova djeca, Mrtva voda, Pasijans, Žive igra ke, Stara ljubav, Zmijska serenada, Cvije e vjetru, Krvnik u ku i i Tužni bogataš. Na taj je na in Remetin postao nekom vrstom hrvatskoga Herculea Poirota, a ime Pavla Pavli i a, izme u ostaloga, sinonimom za dobar kriminalisti ki roman koji secira našu zbilju i svakodnevnicu. Prema romanu “Tužni bogataš” snimljena je i istoimena televizijska serije u režiji Davora Žmega a, a lik Ive Remetina utjelovio je zagreba ki glumac Damir Lon ar. Roman “Krvna veza”, u izdanju Mozaika knjiga, donosi još jednu napetu avanturu urednika crne kronike Ive Remetina i njegova prijatelja Vlade Šoštara, inspektora u zagreba koj policiji. Sve po inje jedne rujanske subote kad na prepunoj zagreba koj špici bude ubijen poznati kamatar. Ubojstvo je izvedeno na neobi an na in, a istraga se u prvi mah nema na što osloniti, pa se zato na prvom koraku usredoto uje na žrtvu. Tako ulazimo u svijet lihve i njezinih zakoni-

tosti, pa doznajemo štošta o pro esionalnim vjerovnicima, a osobito o dužnicima i razlozima zbog kojih su oni upali u dugove. Glavni junak Ivo Remetin dolazi u priliku izbliza upoznati pripadnike podzemlja, pa ak i s njima sura ivati, te uspostaviti neku vrstu prijateljstva zasnovanog na me usobnom poštovanju. Pojavljuju se tu još i lanovi kamatarskih obitelji, pa glumci, bivši policijski doušnici, ljubitelji pasa i razni drugi živopisni likovi. No ovaj put pri a nije posve bezazlena, iako nije policajac i nije službeni istražitelj, Remetin e se i sam na i na meti preciznog snajpera.

Krešimir Mišak - “De ki, odjebite u skokovima” “De ki, odjebite u skokovima” nastavak je Mišakove knjige “Sve piše u novinama... a ponešto i ne” i predstavlja nastavak naše šetnje kroz vijesti koje su ispred naših o iju, a opet, skriveno, programiranjem i zavo enjem uma i pažnje i same sudjeluju u gradnji orvelovske totalitaristi ke države. Cilj je centralizirana kontrola planeta

Annette Curtis Klause: Krv i okolada Marko Tomaš: Bulevar narodne revolucije Nenad Perkovi : Zapisi iz udne šume

PUBLICISTIKA Krešimir Mišak: De ki, odjebite u skokovima Daniel Coyle: Tajne talenta Junichiro Tanizaki: U pohvalu sjene/Klju

KNJIŽARA “LJEVAK”

Clarice Lispector - “Zvjezdani trenutak” U romanu “Zvjezdani trenutak” pripovijeda se o Macabéi, prostodušnoj djevojci iz gradi a Maceióa na sjeveroistoku Brazila (istoga onog u koji je 1922. iz Ukrajine stigla obitelj Lispector), koja u potrazi za boljim životom seli u Rio de Janeiro. Ime je dobila jer joj se majka zavjetovala Našoj Gospi od Dobre Smrti da e joj dati to ime ako preživi nakon poroda i ono je bez sumnje aluzija na Makabejce. Ne prihvativši poganske bogove Olimpa, Makabejci su odbili uklopiti se u novu civilizaciju koja im se nametala. U svojoj prosto-

dušnosti Macabéa se tako er odbijala uklopiti u moderno kapitalisti ko društvo (jer je bila “nesposobna za život“), dok je beskrupulozni i ambiciozni Olímpico de Jesus njegov savršeni predstavnik. Uz pri u o Macabéi, u romanu se isprepli u još dvije linije, jedna narativna, u kojoj pripovjeda Rodrigo S. M. pripovijeda o samom sebi, postaju i i sam likom i gotovo se nadme u i u važnosti s Macabéom, i jedna metanarativna, u kojoj se isti taj pripovjeda neprestano osvr e na proces pisanja, problematiziraju i mogu -

nost objektivnog prikazivanja stvarnosti. (...) Ali Macabéa je bila toliko nesvjesna same sebe da i nije znala da ima sudbinu. Za razliku od nekih drugih Clariceinih protagonistica, nije se propitivala, jer “tko se propituje, nepotpun je“, 2nije imala svijest o samoj sebi i nije se ni na što žalila, ak je mislila da je sretna“. Macabéa tako utjelovljuje svojevrsnu Clariceinu utopiju mogu nosti istog postojanja utemeljenog na osjetima i neukaljanog razumom, u njoj je ostalo sa uvano nešto prirodno i iskonsko, nešto što prethodi

civilizaciji. (...) No, umjesto sre e u ljubavi i raskošnog života, “sudbina je za nju odabrala mra nu uli icu i slivnik“.

Kami Garcia i Margaret Stohl - “Divni kaos” Ethan Wate povjerovao je da se po inje privikavati na udne i gotovo nevjerojatne stvari koje se doga aju u njegovom južnja kom gradi u Gatlinu. No nakon njegova i Lenina povratka s Velike granice “ udno“ i “nevjerojatno“ poprimili su posve nove dimenzije. Najezda skakavaca, rekordne vru ine i suše te katastro alne oluje poharaju Gatlin, a Ethan i Lena pokušavaju procijeniti u kolikoj su

Eloisa James “Poljubac u pono ” Gospo ica Kate Daltry ne vjeruje u bajke ili sretne završetke. Nakon što je ma eha prisili da prisustvuje balu, Kate upoznaje princa. Slijedi igra nadmudrivanja i žudnje, sraz razuma i želja, premda oboje znaju da njihova me usobna neodoljiva privla nost ne vodi nikamo. Jer Gabriel je obe an drugoj ženi - princezi iji bi miraz ispunio njegove nemilosrdne ambicije. Gabrielu se njegova zaru nica i budu a supruga svi a, ali je ne voli, i zna da bi se trebao udvarati njoj, a ne oštroumnoj, no siromašnoj ljepotici koja mu se odbija pokoriti. Usprkos kumama i staklenim cipelicama, ovo je bajka u ko-

pomo u strukture svjetske vlade, svjetske vojske, svjetske valute i mikro ipiranog stanovništva spojenog na svjetski kompjutorski sustav i svjetsku mrežu satelitske navigacije, tj. globalnog pozicioniranja. To se sve zbiva u ovom trenutku i do detalja je dokumentirano - ako si dopustimo uo avanje i povezivanje detalja u smislenu cjelinu.

BELETRISTIKA

mjeri ti doga aji posljedica Lenina prisvajanja. Nova situacija poga a ak i Leninu obitelj mo nih nadnaravnika - njihove mo i po inju opasno zakazivati. S vremenom na površinu sve jasnije izlazi jedno pitanje: Što e - ili tko e - morati biti žrtvovan da bi Gatlin bio spašen? Za Ethana je ovaj kaos zastrašuju i, ali na neki na in i dobrodošao, jer mu odvra a pažnju od ne ega što ga stra-

ši još i više – on ponovno sanja snove u kojima ga netko proganja, no ovaj put to nije Lena, a osim toga tajanstveni progonitelj slijedi ga ne samo u snovima nego i u stvarnom životu. Da stvar bude još gora, Ethan postupno gubi dijelove sebe – zaboravlja imena, brojeve tele ona, pa ak gubi i neka sje anja. Nije mu jasno zašto se to doga a i boji se pitati jer strahuje od odgovora.

Sergej Dovlatov - “Kov eg”

joj se sudbina urotila da e uništiti ikakvu priliku da Kate i Gabriel sretno završe zajedno - osim ako jedan poljubac u pono ne promijeni sve.

Finske arape, kožnate voza ke rukavice, odijelo s dvostrukim proredom, jakna od umjetnog krzna, kožni oficirski opasa , to su bile stvari koje je Sergej Dovlatov u kov egu ponio u emigraciju. Mnogo godina poslije taj je kov eg otkrio piš ev sin i tako je gotovo slu ajno postao tema i sadržaj ove knjige, a usput i neka ironi na verzija žanra pri a za laku no . Dovlatov opisuje kako su te prakti ki bezvrijedne stvari bile zapra-

vo sve što je stekao za trideset šest godina života u domovini, no svejedno baš ti, smiješni i odavno nepotrebni predmeti, izazivaju u njemu val gotovo prustovskih uspomena, koje su, kako sam autor veli, vjerojatno bile skrivene u naboru tih ubogih krpa i tako postale otponac za pri e. U Kov egu Sergej Dovlatov vodi nas u sovjetsku Rusiju šezdesetih godina 20. stolje a, i u svakom poglavlju prepri ava jedan sasvim poseban

dio svog života. A ovaj se pisac zaista naživio razli itih života u SSSR-u: od novinara i vojnika do umjetnika, reketara, pa ak i KGB-ovca... Dovlatov nije ogor en i ljutit poput drugih emigrantskih pisaca, barem ne na tipi an na in: on je pisac profinjenog crnog humora i dovitljivih minimalisti kih opservacija; njegova je nostalgija pomalo komi na, kao što je i njegova ironija prožeta ljudskoš u. Dovlatov je poštovao i volio Tolstoja, Dostojevskog,

Puškina i Gogolja, no njegov jedini pravi uzor bio je ehov.

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D

NIMFOMANKA 1

animirani akcijski obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik Režija: Neil Nightingale, Barry Cook

drama Država: Danska, Njema ka, Francuska, Belgija, UK Režija: Lars von Trier

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 7.2.

18.00 ROBOCOP 3D SF akcijski krimifilm

20.00 PROJEKCIJE hrvatski film

subota, 8.2.

16.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D animirani akcijski obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.00 i 20.00 ROBOCOP 3D SF akcijski krimifilm

nedjelja, 9.2. Po prvi put u povijes lma publika e uis nu osje kako je bilo kad su dinosauri vladali Zemljom. Šetnja s dinosaurima 3D ul ma vno je kinoiskustvo. Najnovija otkri a i najmodernija tehnologija predstavit e vam dinosaure stvarnije nego ikad

prije, unutar prave prethistorijske pustolovine! Mali dinosaur Patchi dokazat e da preživljavanje nije rezervirano samo za najve e i najja e. Ovaj obiteljski film u trajanju od 87 minuta preporu uje se starijima od 6 godina.

Kako obi na vre ica okoladnih bombona može posta simbolom seksualne pobjede? To je nagrada koju e osvoji djevojka koja zavede više muškaraca na putovanju vlakom. Ljubav je samo pohota umiješana s ljubomorom. Joe, naslovna junakinja, mijenja ljubavnike kao

arape. Ona je nimfomanka. Uostalom, ne možeš napravi omlet bez da razbiješ koje jaje. Igraju Charlotte Gainsbourg, Stellan Skarsgård, Stacy Martin. Drama “Nimfomanka 1“ u trajanju od 118 minuta preporu uje se starijima od 16 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG Kao pogonsko gorivo u njihovoj tvornici koris se dje ji pla . Naime, u tvornici rade raznorazna udovišta iji je zadatak iskaka iz ormara, plaši djecu i sakuplja njihov pla . Me u m, kako ne bi došlo do emocionalnog vezivanja zaposlenika i djece, odavno je proširena informacija da su djeca otrovna i da nitko ne smije s njima do i u dodir. Jednoga dana, zaboravivši zatvori vrata jedne dje je sobe, jedna djevoj ica ušulja se u ovaj nepozna svijet...

SF akcijski krimifilm

Carl Brashear ro en je 1931. godine u siromašnoj obitelji zemljoradnika. Još od malena Carl želi posta vojnik, prvi crnopu ronioc u povijes ameri ke vojske. Pra ga nevjerovatna odlu nost i predanost, koju mu je usadio otac, povezana s tvrdoglavoš u zbog koje e ispašta . Od prvog dana u mornarici Carlov je nadre eni Billy Sunday (Robert DeNiro), ljubomorno vojno lice i vrstan ronilac opsjednut predrasudama, tvrdoglav gotovo kao Brashear. Iako ga u po etku nitko nije ozbiljno shva ao...

Jamie Cullum - “Momentum”

20.00 PROJEKCIJE hrvatski film

utorak, 11.2.

18.00 ROBOCOP 3D SF akcijski krimifilm

20.00 PROJEKCIJE hrvatski film

srijeda, 12.2. dao truda te zvu i mladena ki nadobudno žele i da bude netko drugi (poletna “When I Get Famous”), a razo aranja stižu kroz sporije brojeve, na primjer, kroz prvi singl, ponovnu obradu klasika “Love For $ale”, koji e evocirati izgubljene iluzije Slya Stonea na albumu “There’s Riot Goin’ On”, a miks nadanja i vrlo vjerojatnog razo aranja donosi zaklju na “You’re Not The Only One” kao gorko upozorenje svim mladim nadobudnim talentima koji sanjaju o pet minuta slave i/ili karijeri u šou biznisu i koji se probijaju kroz emisije tipa “Supertalent” ili “Hrvatska traži zvijezdu”. “Momentum” je vrlo zanimljiv album kojeg ete se sje ati svakako više od jednog momenta. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama

slio brojna zanimljiva muzi ka rješenja. U jednom intervjuu spomenuo je da mu je namjera ovog albuma pri-

20.00 ROBOCOP 3D

18.00 ROBOCOP 2D

ALBUM TJEDNA

Engleski kantautor Jamie Cullum jedan je od pop-pjeva a koji balansiraju izme u jazza, retropopa i (na vrhu noža) kabareta te swinga. Album “Momentum” nalazi ga u azi kada s glazbene strane šiša recentna izdanja Robbiea Williamsa i sli ne pop-projekte po pitanju visceralnosti, glazbene inventivnosti i zaigranosti. Kao i Williams, Cullum voli slušati Eltona Johna, no njegovo slije enje glazbene pop-tradicije je mnogo manje predvidljivo. Vrijedi spomenuti par rije i o njegovom glasu koji ima nešto od uli ne autenti nosti rajera kao što su Liam Gallagher i Alex Turner. Bilo da je rije o originalima ili o obradama kao što je “Love For $ale” s atipi nom, ali e ektnom rap dionicom, Cullum zvu i svježe, kao da pri a kroz izuzetno pristupa ne i komercijalne melodije. “Momentum” je na injen pomalo rajerski, uz pomo ku ne tehnologije, nešto antiknih synthova, pametnih mobitela, aplikacija te širem puku dostupnih in o- i a-mi a. Za plo u koja je tako sastavljena, Cullum je smi-

animirani akcijski obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

ponedjeljak, 10.2.

ASNI LJUDI

UDOVIŠTA IZ ORMARA

16.00 VIVONA 18.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D

kazati ovjeka u raskoraku izme u mladena kih antazija i zahtjeva odrastanja. Ovo prvo dominira u življim pjesmama, gdje si je ovjek

1. The Same Things 2. Edge o Something 3. Everything You Didn’t Do 4. When I Get Famous 5. Love For $ale 6. Pure Imagination 7. Anyway 8. Sad Sad World 9. Take Me Out 10. Save Your Soul 11. Get A Hold O Yoursel 12. You’re Not The Only One

10.00 i 12.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D ORGANIZIRANI POSJET – ŠKOLE

19.30 HUMANITARNI KONCERT UDRUGA INVALIDA RADA

etvrtak, 13.2.

19.00 Izložbeni salon Krešimira Gojanovi , otvorenje izložbe “Od postanka do vje nosti” Tribina

20.00 Teatar Exit&Kazalište Planet art Plemena

Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle LJUBAV I SEKS

Lutein Lutein je antioksidant iz skupine karotenoida, žutog pigmenta. Iako se ne ubraja u vitamine, lutein je u prehrani od esencijalne važnosti za normalan vid. O i su izložene djelovanju svjetla i ultraljubi astog zra enja sunca koji mogu izazvati razli ita ošte enja. Lutein koji se nalazi u razli itim strukturama oka štiti ih upravo od takvih ošte enja. Lutein je prvenstveno antioksidans koji filtrira dio svjetlosnog spektra te se nalazi u najve oj koncentraciji u oku (žuta pjega) i koži. Sam organizam ne može ga sintetizirati pa ga moramo uzimati hranom ili suplementima. Topljiv je u mastima pa, ukoliko je ošte en metabolizam masti, nastaje nedostatak luteina. Izvor - nalazi se u žumanjku jajeta, u brojnom povr u i biljkama, uklju uju i crvenu papriku, gorušicu, špinat, le u, karfiol. Lutein daje boju povr u i vo u. Lutein može smanjiti stara ku slabovidnost koja postupno dovodi do gubitka centralnog vida. Stara ka slabovidnost ili stara ka degeneracija žute pjege uzrokovana je nepopravljivim ošte enjem mrežnice. Lutein vjerojatno sprje ava oksidativno ošte-

Piše: dr. Branko Vr i

enje stanica mrežnice. Lutein je koncentriran u središnjem dijelu mrežnice koji se naziva žuta pjega. U njoj se nalaze žuti pigmenti sastavljeni od luteina i zeaksantina koji štite mrežnicu od štetnog otooksidativnog u inka plavog svjetla. Isto tako, lutein smanjuje rizik obolijevanja arterija. Studije pokazuju da pove ani unos luteina smanjuje zadebljanje stijenke krvnih žila te redukcijom oksidacije LDL kolesterola smanjuje rizik za epljenja arterija. Pod utjecajem sun evih zraka unutar kože stvaraju se slobodni radikali koji mogu oštetiti DNK stanice. Lutein može štititi od štetnog utjecaja UV-B zra enja i time smanjuje rizik od karcinoma kože i opeklina suncem. Prosje no ga uzimamo 2,5 mg. Studije su pokazale da bi koli ina od 6 mg luteina preventirala ošte enja mrežnice.

Kako privu i muškarca koji vam se svi a?

malo samo e nam ponekad svima dobro do e. Ako mu ponekad budete nedostupni, željet e vas još više jer svi mi želimo ono što ne možemo imati.

Sve smo mi u potrazi za onim pravim, zar ne? Neke su ga ve pronašle, dok druge još uvijek tragaju. Bez obzira na to vjerujete li u postojanje srodnih duša ili ne, morate priznati da je u dvoje uglavnom ljepše i zabavnije. Postoje odre eni trikovi i u inkoviti na ini kako da privu ete muškarca i natjerate ga da vas želi još više. Iako nam se ponekad ini da im je važan samo fizi ki izgled, to uistinu nije tako. Pokažite mu svoju pravu osobnost i vrline i on e se vas zavoljeti zbog vas i onoga tko jeste, a ne zbog toga kako izgledate. Slijedite naše male savjete koji e vam pomo i da privu ete i zadržite gospodina Pravog.

Samouvjerenost je seksi. Rije je o vrlo kvalitetnoj i atraktivnoj osobini, a muškarci izrazito vole samouvjerene žene. Poradite na vlastitom samopouzdanju ako vam ono nedostaje, jer nitko ne voli plašljive i nesigurne djevojke koje se boje ak i same sebe.

1. Izgledajte prirodno Muškarci vole žene koje izgledaju prirodno i koje na sebi nemaju hrpu šminke. Budite umjereni i nemojte nanositi previše make upa. Pokažite mu svoj prirodni izgled jer e vas na taj na in vidjeti u pravom svjetlu i zavoljeti još više.

2. Ponašajte se spontano Muškarci su jednostavna bi a i vole i i sporo kad je rije o vezama. Nemojte odmah na po etku veze previše zahtijevati i raditi velike planove jer ga to može uplašiti. Oni vole opuštene i pomalo sramežljive djevojke koje se ponašaju spontano. Odbijaju ih ohole djevojke koje stalno samo prigovaraju.

3. Nemojte imati prestroge kriterije Muškarci e ubrzo odustati od vas kad shvate da se mora-

le djevojke koje poštuju njihove prijatelje, obitelj i ljude do kojih im je stalo. To im pokazuje da imate ugra ene odre ene moralne vrijednosti. Ipak, nemojte dozvoliti da se ljudi prema vama ponašaju nepristojno. U tom bi slu aju morao reagirati i vaš muškarac. Ako to ne u ini, nije vas vrijedan.

6. Nemojte djelovati previše ljubomorno

ju odijevati na odre eni na in ili imati pove u svotu novca u nov aniku da bi zadovoljili vaše visoke kriterije. Nemojte imati prezahtjevne kriterije ako želite privu i muškarca svojih snova.

4. Dopustite mu da on napravi prvi korak Jedan od najboljih na ina da vas još više poželi je da mu prepustite da on napravi prvi korak. Dozvolite mu da vas primi za ruku, da vas poljubi ili otvori vam vrata. Dajte mu do znanja da želite da se ponaša poput džentlmena. Nakon prvog spoja pri ekajte da on vas prvo nazove ili vam pošalje poruku, nemojte dopustiti da pomisli da ga o ajni ki želite. Ako vas ne nazove nakon odre enog vremena, onda vrlo vjerojatno nije ni vrijedan vašeg truda.

5. Budite ljubazni prema njegovim prijateljima Bez obzira volite li ih ili ne, ponašajte se ljubazno prema njegovim prijateljima. De ki vo-

Ponekad je uistinu teško ne biti sumnji av, osobito ako ste ve ranije bili s muškarcem koji vas je prevario. Ipak, prevelika ljubomora i nepovjerenje mogu izazvati brojne probleme u vezi. Muškarci ne vole ljubomorne cure, pokažite mu povjerenje. Ako pak postoje razlozi za sumnju, uvijek, prije nego što napravite paniku, prvo provjerite injenice i nemojte ga okrivljavati sve dok se ne dokaže da je doista kriv.

9. Ponašajte se samouvjereno

10. U inite ga ljubomornim Spomenuli smo da pretjerana ljubomora može uništiti vezu, no u malim koli inama ne može naštetiti. Ponekad ga morate malo zaintrigirati i probuditi njegovu ljubomoru. Ispri ajte mu o tome kako kolege na poslu koketiraju s vama ili nešto sli no. Dajte mu do znanja da on nije jedina osoba koja je zainteresirana za vas i to e ga još više privu i.

11. Budite misteriozni

Muškarci vole žene koje ih mogu nasmijati, baš kao i mi. Duhovitost je još jedna u nizu poželjnih osobina, ali neka bude prirodna. Ako možete nasmijati muškarca, on e se zainteresirati za vas i željet e što više vremena provoditi u vašem društvu, što je sasvim logi no.

Kad upoznate muškarca svojih snova, nemojte mu odmah otkriti baš sve o sebi. To se odnosi na vaše tijelo, ali i na osobnost. Oni vole tajanstvene i samozatajne žene. Nije im zabavno ako im odmah ponudite sve na tanjuru i to e ih vrlo vjerojatno odbiti, osim ako ne žele samo jedno. Muškarci se ponekad žele malo boriti za ženu koja im se svi a, dopustite im to.

8. Napravite planove bez njega

12. Preuzmite kontrolu

Želite li ga natjerati da vas želi još više, nemojte uvijek biti dostupni. Dajte mu do znanja da imate bogat društveni život i da on nije jedina osoba u vašem životu, osobito ako je rije o po etku veze. Iako volite zajedni ke trenutke,

Nemojte pristati na sve što kaže. Bilo da je rije o ponašanju u spava oj sobi ili o ne em op enitom, ponekad žena mora preuzeti kontrolu. Recite mu kamo i kad želite i i i nemojte ekati da samo on donosi odluke i planove.

7. Nasmijavajte ga

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Po etak drugog mjeseca donijet e vam poslovne teško e. Neke nepredvi ene okolnosti mogle bi vam prouzro i ozbiljnije nancijske probleme. Zamarat e vas uobi ajene poslovne situacije u kojma ne ete mo i biti kreativni. Bit ete pomalo naivni i žuditi za pažnjom, što e vas u ini lakim plijenom. Nemojte se upušta u vezu sa zauzetom osobom. Više vremena provedite u druženju s obitelji, igri na svježem zraku i šetnjama. VAGA (24.9.-23.10.)

Ne ete imati vremena ni za kratak predah. Nemojte prihva a nove zadatke prije nego što dovršite ve zapo ete. Budete li previše uslužni, drugi e vas po e iskorištava . Vrijeme je da svoje potrebe stavite na prvo mjesto. Partner e vas živcira stalnim prigovaranjem pa ete vrijeme radije provoditi s društvom. Samci e uživati u o ijukanju, no ne e bi zainteresirani za ulazak u ozbiljnu vezu. Dobro ete se osje a .

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Sve što poželite bit e mogu e ostvari . O ekuje vas ve i nancijski priljev, a mogu i su i dobici od igara na sre u. Mudro inves rajte sav ste eni novac. Ako ste sami, velja a e vam donijeti niz prilika za upoznavanje osoba koje e vas zainteresira . Možda se dogodi i kakva snažnija romansa. Ako ste u vezi ili braku, dobri odnosi e se nastavi . Vitalni ste i dobro se osje ate.

Ovih e vam dana odgovarati samostalan rad. U osami ete se posve rješavanju zaostataka i s nestrpljenjem odbrojava minute do kraja radnog vremena. Privla it e vas pomalo nesre ene osobe. Pokušat ete im pomo i svojim savje ma i potporom, no pripazite da iz svega ne iza ete slomljena srca. Pripadnici ovog znaka koji imaju partnera mogu o ekiva više sretnih doga aja. Bit e okruženi pažnjom, nesebi nim davanjem i razumijevanjem. Zdravi ste.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U tjednu koji dolazi marljivo prionite poslu i dovršit ete davno zapo ete projekte. Posebno e inspirirani bi svi škorpioni iji posao zah jeva krea vnost i maštu.Nadolaze i dani bit e ispunjeni nježnoš u i roman kom. Stoga nema potrebe ni razloga za ljubomoru. Samci e bi toliko privla ni da e se više udvara a boriti za njihovu naklonost. Zahvaljuju i brzom metabolizmu, mo i ete uživa u hrani i pi u bez straha od suvišnih kilograma.

Najbolje ete se snalazi u poslovima koji iziskuju komunika vnost i izražene mentalne sposobnosti. Sve planirane projekte pomno razradite i vremenski tempirajte. Nemojte dozvoliti kašnjenje. Provjeravajte redovito e-mail jer ete primi važnu obavijest. Pozi vne promjene najviše e razveseliti samce. Razgovor s atraktivnom osobom prote i e u ugodnoj atmosferi, a druženje e potraja do dugo u no . Bit ete dobrog raspoloženja.

RAK (22.6.-22.7.)

Iako niste zadovoljni s trenutnom poslovnom situacijom, nije vrijeme za radikalne poteze. Izbjegavajte sukobe s autoritetima, barem dok vam se ne otvori neka druga opcija. Družit ete se isklju ivo s popularnim i zabavnim osobama. Samci e se trudi svim silama osvoji ne iju pažnju i to e im uspjeti na iznena uju e jednostavan na in. Ukoliko ste u vezi, prona ite više vremena za partnera. Više kretanja pokazat e se u inkovi jim. JARAC (22.12.-20.1.)

Budite oprezni prilikom nov anih ulaganja. Turisti ki djelatnici susrest e se s odre enim zastojima ili odgodama koje e im ugrozi poslovanje. Pripazite na mogu e pravne probleme. Nape odnosi sa starijim lanovima obitelji navest e vas da što više vremena provedete u samo i. Ne ete ima volje za rasprave pa e vam najviše odgovarati izolacija. U dnevni ritam dodajte rekrea vnu šetnju ili ak vnos koje e vas opus .

LAV (23.7.-23.8.)

Odli no ete se snalazi u intelektualnim poslovima. Ukoliko kontak rate i sura ujete s inozemstvom, poslovne partnere zadivit ete elokvencijom i uslužnoš u. Razveselit e vas poziv drage osobe koju odavno niste uli. Razgovor e prote i u ugodnom tonu, a nije isklju eno ni da e se ponovno probuditi uspavane stras . Mnogi pripadnici ovog znaka više e se druži s prijateljima. Višak energije potrošite bave i se sportom u kojem uživate. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Bistar um i komunika vnost bit e vaši glavni adu . Na svakom poslovnom sastanku vodit ete glavnu rije i na taj na in ste i poštovanje okoline. Najve i užitak predstavljat e vam vrijeme provedeno s društvom. Zajedni ki izlazak prote i e u sjajnom tonu, a na posebno sretne okolnosti mogu ra unati svi koji traže avanturu. Izbjegavajte opasne tjelesne ak vnos koje bi mogle prouzro i nezgodan pad ili ozljedu. Prona ite vrijeme za odmor.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U želji da steknete financijsku sigurnost, informirat ete se o najpogodnijim uvjetima za štednju. Izbjegavajte ve e troškove dok vam se nov ana situacija malo ne stabilizira. Partner e bi vrlo zahtjevan i pokušat e utjeca na vaše odluke. Ipak, ne ete mu dopus da upravlja vašim životom, ak ni pod cijenu sva e. U ljubavi ete bi nemirni i željni novih izazova. Osigurajte svom organizmu dovoljno odmora i sna. RIBE (20.2.-20.3.)

Motivirani ste i puni energije, stoga prionite na dovršavanje zadataka koje ste ocijenili zahtjevnima. Potpora ostalih suradnika pri tome e se tako er pokaza od pomo i. Vedri ste i druželjubivi pa e vam sklapanje novih poznanstava predstavlja izniman užitak. Ve ernji izlazak mnogima e pruži priliku da ostvare svoje roman ne težnje. Samci e se upušta u nove ljubavne kombinacije i bit e skloni raznim zakulisnim igrama. Više spavajte.

Ljubav se ne trži niti ne kupuje G O L I R P N A B E POS INA

ME IMURSKIH NOV A V O IN T N E L A V M O D O POV

ISTINITA LJUBAVNA PRI A

Sljepo a ih je spojila

RAZGOVOR S POVODOM

Otilija i Zlatko Sobo an danas su sretni par

O ljubavi i ljubavnim odnosima

KORAK PO KORAK

govori Ljubica Uvodi - Vrani

Svadbena zvona Željke i Marka

foto: Zlatko Vrzan

Ljubavna pri a Željke Grahovec i Marka Kova a, pjeva a akove kog zbora “Josip Štolcer Slavenski“ i glumaca kazališne družine “Štolcer“, zapo eta prije devet godina, nakon spektakulatne prosidbe na rivi u Novigradu, pred kolegama iz zbora, bit e okrunjena brakom. Kako ekskluzivno doznajemo, svadbena zvona zvonit e u crkvi u Ma kovcu, gdje e mladenci 15. studenoga razmijeniti bra ne zavjete. Jesensko vjen anje Željkin je odabir i ne e biti tradicionalnog štiha, otkrio nam je zaljubljeni par tijekom snimanja za naslovnicu ovog priloga Me imurskih novina.

Kako ispe i fti ekove kola i e Otkrivamo obiteljski recept Marije Crn ec

Poseban prilog

LJUBICA UVODI - VRANI , LJUBAV NE POZNAJE PREPREKE: sljepo a spojila Zlatka i Otiliju Sobo an, odlu ne da žive uobi ajenim životom bra nog para

Nismo se tražili, samo smo se našli Piše: Danijela Mihoci Nismo se tražili, samo smo se našli. Tim rije ima, baš kao iz neke dobro znane pjesme, Zlatko Sobo an, kojeg me imurska javnost zna još iz vremena kada je bio predsjednik Udruge slijepih Me imurske županije, pri a o ljubavi koja mu se dogodila u njegovoj 40. godini života i koja mu donosi obilje sre e i veselja. Za svjetlo u njegovu životu zaslužni su prekrasna Pakra anka Otilija i njihov 18-mjese ni sin Josip. - Otilija i ja sreli smo se sasvim slu ajno 2009. godine u Zagrebu na in ormati kom te aju koji smo polazili kako bismo se specijalizirali za pomo ne tehnologije za slijepe i slabovidne. Naša komunikacija po ela je na predavanjima tako što smo si me usobno pomagali oko rješavanja zadataka. Otilija je bila jedna od najboljih, ako ne i najuspješnija polaznica te aja, što potvr uje injenica da je postala instruktoricom za pomo ne tehnologije, ponosan je Zlatko na svoju ljubav.

ovjek od djela Ta njihova komunikacija s kolegijalne razine prešla je na privatnu i s vremenom se dogodila ljubav. - Zlatko je bio jako tajanstven. A ja volim tihe, povu ene, samozatajne tipove koji se ne hvale, ve njihova djela govore više od rije i. Vidjela sam da je Zlatko ovjek od djela, da se trudi živjeti normalnim životom, kao da nije slijep. Kada sam ga prvi put posjetila u akovcu, prije no što sam ušla u njegov stan, mislila sam da e mi sigurno trebati krpa i metla, no priznajem da sam bila potpuno u krivu. Zlatko je jako pedantan i organiziran, prakti an, konkretan, uredan, a stan mu je kao kutija šibica – sve je na svom mjestu. Iz toga sam zaklju ila da je on ovjek koji brine o sebi i koji e znati brinuti o obitelji, otkriva Otilija, koja je za razliku od Zlatka vrlo otvorena i ne libi se pri ati o osje ajima. Nakon dvije godine poznanstva Zlatko je skupio hrabrost i odlu io zaprositi Otiliju, koja je u to vrijeme bila pred završetkom studija filozofije i sociologije na Filozo skom akultetu u Zagrebu. - Sje am se da se nekoliko dana prije prosidbe Zlatko negdje ‘izgubio’. Svako popodne bi kasnio na naša druženja putem skaypa. Bio je jako tajanstven, ali svaki put je imao neku dobru ispriku za to. Kada sam mu nakon tih udnih dana došla u posjet, iznenadio me prstenom i prosidbom. Tada smo bili u vezi ve dvije godine. Naravno, pristala sam, prisje a se Otilija.

Ljubav je i racionalna Pristanak na prosidbu za Otiliju je zna io pristanak na promjenu ži-

Sjajan osje aj za mjeru - Za razliku od ljudi u mom Pakracu, pa i Zagrebu, imate sjajno razvijen osje aj i mjeru kad ovjeku treba pomo . Rijetko kad se dogodi da mi ovjek do e i pita me treba li mi pomo , kad mi to nije potrebno. Ponekad kad se previše pomaže zapravo se može odmo i, poru uje O lija, dodaju i kako joj je u akovcu zaista lijepo, da je to grad po mjeri ovjeka. votne sredine, pristanak na odlazak od prijatelja i njene velike ljubavi - veslanja, u kojemu je postizala vrhunske rezultate, o emu svjedo e brojne medalje. - U svom rodnom Pakracu, iz kojega sam otišla još kao dijete, nakon osnovne škole, izgubila sam bliske veze s prijateljima, a s time na neki na in i emotivnu vezu s tim gradom. Kako sam privodila kraju svoje akademsko obrazovanje te sam se našla pred odlukom ostati u Zagrebu ili oti i doma u Pakrac, odluka da preselim u akovec, koja se nametnula zarukama, zapravo mi i nije teško pala. Iako bih, priznajem, najradije bila ostala u Zagrebu, jer tu sam stekla prijatelje, trenirala sam veslanje… Ipak razmišljala sam racionalno i prihvatila prijedlog da doselim u akovec. Zlatko tu ima stan i posao, što ja u Zagrebu nisam imala. Bilo bi totalno neracionalno da sam inzistirala na Zagrebu. Odvagneš

što je bitno, prije eš preko nekih svojih želja. Valjda je to ljubav, sa smiješkom e Otilija.

Tro lana obitelj teži broj anom pove anju Zlatko i Otilija vjen ali su se u akovcu 2011., u najtoplije doba godine, u kolovozu. - Naš je cilj zapravo bio izbje i vru inu, no potrefilo se da smo odabrali dan kada je u Me imurju pržilo. Godinu dana kasnije u istom tom kolovozu za jednake vru ine rodila se ljubav naših života, sin Josip. Bio sam prisutan na porodu. Josip je bio mala, mala pahuljica. Kada sam ga prvi put držao u naru ju, iako je težio nešto preko 3 kile, bilo mi je baš udno. Bio sam sam ponosan na svoju dragu Otiliju koja je imala težak porod i na sina, sretno e Zlatko. Kako Zlatko nije slijep od ro enja, niti je njegova sljepo a genetski uvjetovana, za razliku od Otilijine, mladi par se nije bojao da e se njihovo dijete roditi slijepo, o tome zapravo nisu puno ni razmišljali, niti su poduzimali ikakve testove. - Za roditeljstvo se nismo posebno pripremali, kao i svi drugi, nabavili smo si kinderbet i opremu, išli smo na te aj…, ništa posebno. Josip je potpuno zdrav de ko. Jasno da smo ga vodili okulistu i sve je u najboljem redu, veselo e Otilija, otkrivaju i da je ni težak porod ni njihova dijagnoza ne e odvratiti od želje da stvore obitelj koja ne e biti tek tro lana.

Teško je kad Josipu ne mogu objasniti vizualne stvari Biti roditelj zahtjevna je uloga s nebrojeno puno izazova i za one koji su blagoslovljeni zdravljem, a kamoli za nekoga tko ne vidi. - Ma nije to tako strašno. U po etku su moji malo eš e zvali i bili prisutni. Prva dva tjedna kako se Josip rodio pomagala nam je Otilijina sestra, pa smo dva tjedna bili sami, a onda smo preko projekta javnih radova dobili jednu prekrasnu gospo u koja nam je pomagala neko vrijeme, mislim da tri mjeseca, a sada smo opet sami kao i svi drugi roditelji, pripovijeda Zlatko. Koji je najve i izazov za roditelja koji ne vidi, pitali smo Otiliju. - Najviše me rastuži kad Josipu ne mogu objasniti što je što. On, primjerice, uzme slikovnicu i donese mi da mu je itam ili mi pokaže neku sliku, a ja mu ne mogu re i što je to. Tad mi je jako teško. Sre om, Josip ide u jaslice i tako kompenzira ono što od nas ne može dobiti, a tu je i obitelj koja pomaže. Teško je i kad idemo van. On bi se rastr ao, penjao, kao i sva djeca, a ja ga moram držati vrsto za ruku jer ga ne mogu pustiti kako se ne bi doveo u opasnost budu i da ga ne mogu pratiti. Objasniti mu vizualne stvari, to mi je najteže, otkriva Otilija. Josip kao da shva a da mu roditelji nisu poput njega, da ne vide, te im pomaže. - Kada se igramo, ako ja ne mogu na i neku igra ku, primjerice, loptu koju mi dobaci, on me odvede do nje i pokaže gdje je. Vodi me. To naše dijete kao da zna da mu mama i tata ne vide i prema nama se druga ije ponaša negoli prema ljudima koji vide. Kuži da smo razli iti od drugih, ponosno e Zlatko.

Krenuli u poduzetništvo Preseljenje u novu sredinu, novi životni ritam i maj instvo Otiliju nisu sprije ili da se razvija i bavi onime što voli, da iskoristi svoje talente i znanje, pa je tako zajedno s mužem osnovala tvrtku koja se bavi prodajom pomagala za slijepe, prilagodbom udžbenika i in ormati kim obukama slijepih. - Priznajem, poduzetna sam, ne volim sjediti skrštenih ruku i ekati da netko nešto u ini za ili umjesto mene. Zlatko radi u Me imurje graditeljstvu, a sudbina gra evinskih tvrtki u današnje vrijeme nije bajna pa sam htjela da imamo još nekakav izvor prihoda. Udružili smo znanja i pokrenuli svoj posao, otkriva Otilija. Zahvaljuju i ovom paru i Udruzi slijepih Me imurske županije, Grad akovec može se pohvaliti da ima navigaciju, odnosno GPS kartu za kretanje uz pomo mobitela za slijepe, što su u inili i za Zagreb te Karlovac, pa sada slijepe i slabovidne osobe u tim gradovima suvereno kro e ulicama. Osim toga, uspjeli su uvjeriti nadležno Ministarstvo da je vrijeme da se one debele knjige na brajici koje zastarijevaju zamijene e-knjigama na brajici. Do sad su tako radili na prilagodbi udžbenika i radne bilježnice za njema ki jezik, koji su ve u drugom izdanju.

Ljub Piše: Danijela Mihoci

• ini se da je ljubav po etak i kraj svega, klju naše sre e, a da su, kao što to i sama isti ete, ljubavni odnosi najvažniji odnosi naših života. Jesu li zaista? Kako ih usmjeriti, njegovati? — Jesu, da, ljubavni su odnosi najvažniji. Oni nam daju smisao života, volju za rad, ine nas kreativnima i ponekad sretnima. Nadahnuti ljubavlju pjevamo i slušamo pjesme. Komponiramo ili pišemo, slikamo, šijemo, pletemo, kopamo i sadimo…. ‘Da nije jubavi, ne bi svita bilo…’ (dalmatinska narodna) I griješimo kad mislimo da postoji samo jedna ljubav, i to ona u kojoj jedna osoba osje a žudnju prema drugoj osobi. Ljubav je široki pojam: mi ljubimo djecu, rodbinu, posao, pogotovo poziv, hobi, rodni grad ili mjesto u kojem živimo, domovinu, društvenu zajednicu, ku ne ljubimce itd. Sve što osje amo moramo osvijestiti i njegovati. Što zna i njegovati? Pa najkra e re eno: investirati pozitivne emocije rije ima, djelima, obe anjima, nadanjima… • Ljubav i zaljubljenost – u emu je razlika? — Zaljubimo li se, drhtimo i tresemo se, nestrpljivi smo i uzbu eni povodom neke osobe kojoj ne samo da ne znamo sve mane, nego toj osobi ne znamo ni vrline. Imamo tako malo podataka, a tako puno zamišljenih slika. Zaljubljeni smo, rekla bih tako u Ljubav, a toj smo svojoj Ljubavi dali neko konkretno ime, lik, predodžbu, ponekad ak samo sliku na filmskom platnu ili ekranu. Kad po nemo upoznavati osobu u koju smo se zaljubili, onda postepeno vidimo da to nije kao što su nekad zamišljali – prekrasni princ na konju, a danas - nao iti gospodin u mercedesu. Umjesto toga se uspostavi da kao što s jedne strane nije ni prekrasna Pepeljuga u zlatnoj ko iji nego samo djevojka u trapericama na biciklu, tako ni s druge strane nije nikakva

Najljepše knjige Paula Coelha

Najbržem čitatelju darujemo knjigu Paula Coelha “Ljubav” V.B.Z. knjižara - bookshop Ulica K Kralja 3, Č Čakovec Uli lj TTomislava il 3 k e-mail: knjizara-cakovec@vbz.hr

Valentinovo slavlje ljubavi ili dobra tržišna niša? - Ako nekoga veseli da jedan dan provede na roman niji na in, zašto ne? Ali ako se netko mu i da kupi neki poklon za koji nema novac, ako se radi o kupovanju – onda me ne zanima. Trebaju li naši dragi nešto, uvijek im to možemo kupi , ali izmišlja neke skupe poklone da bi pokazali nešto ega nema za novac koje nemamo - to mi se ini nepotrebnim. Naše auten no iskreno ponašanje je bitno, a ne ponašanje na koje su nas nagovorili marke nški stru njaci.

Poseban prilog

, jedna od najproduktivnijih hrvatskih autorica psiholoških priru nika, govori o ljubavi i ljubavnim odnosima

bav nema cijenu! Ljubav nije roba. Ljubav je ljudski odnos. Ono što se trži, tj. prodaje ima svoju cijenu – ljubav nema cijenu! Ljubica Uvodi - Vrani jedna je od najproduktivnijih hrvatskih autorica psiholoških priru nika (na promociji jedne od svojih knjiga)

Kakve partnere birati? Biraju i druge biramo sebe. Naši izbori od nas traže da se prilago avamo, da razmišljamo i emocionalno ulažemo. Važno je, naravno, izabra , ako možemo bira , ali mnogi ljudi ne biraju nego od onoga što im se nudi skrpaju kakvo- takvo druženje, tek toliko da nisu sami. Partnerski su odnosi najkompliciraniji odnosi na svijetu! spektakularna osoba. U ljubavi se polako upoznajemo pa se razo aramo i naši osje aji blijede i nestaju ili po nemo graditi dublju emociju: uvi amo i vrline i vježbamo se u toleriranju mana, postajemo me usobno poznati i bliski. • ‘Ljubav je kao šah, svatko zna povu i prvi potez, ali dalje treba znati’, tvrdite u knjizi ‘Avantura osobne promjene 2’. Što je to klju no što trebamo nau iti o ljubavi? — Mnogi mladi ljudi danas se kolebaju i oko toga prvog poteza, a pogotovo oko onih koji slijede. Ljubav moramo njegovati, tako da uga amo i tražimo da nam se uga a. Dajemo i pitamo, predlažemo, pregovaramo, radimo ustupke i izmišljamo kako obradovati, kako postaviti granice, kako nadahnuti…

• De inirali ste da postoji ljubav na prvi pogled, na drugi pogled, zrela ljubav. Kakva je koja? — Ljubav na prvi pogled je oduševljenje bez pokri a. Ljubav na drugi pogled (taj pojam je upotrijebljen i prije moje knjige) ho e više od oduševljenja, ho e poznanstvo, prijateljstvo, zbližavanje, bliskost. Uklju uje se osim nadahnutoga emocionalnog oduševljenja i razmišljanje, pa se vide i nedostaci. Ponekad nakon prvog pogleda osoba zatvara o i i ne želi ništa znati pa se prije razo aranja okre e prema novoj ljubavi na prvi pogled. Neki nakon zaljubljivanja pogledaju još jednom pa pobjegnu kad vide ono što im se ne svi a. Neki se po inju upoznavati i graditi odnos koji je kompliciraniji i vrjedniji od ljubavi na prvi pogled pa nakon drugog pogleda razvijaju reciprocitetne bogatije odnose. Zrela ljubav zna uvidjeti, zna pregovarati, zna oprostiti, zna se posva ati i pomiriti pa uvijek nastoje sa uvati i zapamtiti ‘samo dobre dane’. • A što je s ljubavi prema samome sebi? — Ako ne volimo sebe, nismo dovoljno vrsti, stabilni i jaki pa nismo ni onima oko nas nikakva podrška ni oslonac. Voljeti sebe zna i imati samopouzdanje i osje aj svoje vrijednosti. Voljeti sebe zna i uvati sebe za sebe i za druge. Ponašati se odgovorno zna i

voljeti sebe. Ako sebe ne volimo i na sebe ne pazimo, dat emo vjerojatno ljudima oko sebe dodatnog posla da se još uz sve svoje poslove i za nas brinu. Svaki ovjek ima neke dobre strane. Treba ih fokusirati, osvijetliti i pogledati. Za svakoga bi bilo dobro da ima neke zadatke koje još nije obavio i koji ga gone naprijed. • Me imurska popevka kaže: Ljubav se ne trži niti ne kupuje…, me utim, danas svjedo imo da se ljubav trži i da ljubav prodaju.

— Ono što se trži je roba. Ljubav nije roba. Ljubav je ljudski odnos. Ono što se trži, tj. prodaje ima svoju cijenu – ljubav nema cijenu. Mi samo ponekad nazivamo s tom velikom rije i ljubav – neku našu malu trgovinu. Kad ovjek kupuje neke usluge, da to tako nazovemo, on nije kupio ljubav. Ne možete prodati ovjeka ni bilo koji njegov dio. Kao što se ne može prodati ni sunce. Možemo se samo ugrijati na suncu. Sunce nije na prodaju. • Ruku pod ruku s ljubavnim odnosima ide ljubomora? Kako se manifestira, kako se s njome nositi te kako se odražava na partnerski odnos? — Ljubomora je kombinacija straha, ljutnje i mržnje. Ona je jedna negativna emocija. Bojimo se da e nas netko prevariti ili ostaviti? Ako to netko napravi zato što je površan – izgubili smo površnu osobu. Ako to napravi netko zato što je našao nešto što mu bolje odgovara – odakle nama pravo da se na tu osobu ljutimo i da mrzimo osobu koja predstavlja rješenje njegovog i njezinog problema. Ljubav nije kupovina. Mi nismo kupili tu osobu. Niti je smijemo na silu zadržati u našem ljubavnom kavezu. Ljubavni kavez je drveno željezo. Onaj koji nas ljubi – osje a se sretno i slobodno i od toga ne treba praviti obavezu. • Što još uništava veze? Sva a? Kako se dobro posva ati? — Ako se želimo dobro posva ati, moramo to nau iti. Nije to baš tako jednostavno kako se ini onima koji ne znaju pa stalno ponavljaju stare sva e i nikada ih ne razriješe do kraja. • Kako postaviti granice u vezi?

Priru nik o ljubavi dar za Valentinovo Ljubica Uvodi - Vrani i izdava ka ku a “Pro l Mozaik” najbržem itatelju koji u redakciju Me imurskih novina na adresi Kralja Tomislava 2 do e s primjerkom Me imurskih novina od 7. velja e poklanjaju povodom Valen nova vrijedan priru nik o ljubavi i ljubavnim odnosima “Avantura osobne promjene 2“. Ovo je tek jedan u nizu priru nika popularne psihologije, koji je na vrlo pitak na in napisala Ljubica Uvodi - Vrani , a izdala izdava ka ku a “Pro l Mozai”. Preporu ujemo i ostale knjige iz serije “Avantura osobne promjene”, kao i priru nik pod nazivom “Kako se dobro posva a “ te onaj naslova “Prijatelju, kako si?“.

RAZGOVOR S POVODOM

Kakve muškarce treba izbjegavati? • Sad ga vidiš, sad ga ne vidiš • Zaljubljen u bivšu • Duh iz prošlosti • Previše ugla en i pun “preskupe opreme“ • Lik koji ne može maknuti ruke s vas • Ljubomoran • Ovisan • Nerazriješenih relacija s majkom, ocem… • Šarmantni Don Juan • Ne zna što ho e ni s vama, ni u životu, ali vam to uspješno taji

Kakve žene treba izbjegavati? • Sponzoruše • One koje vam vise oko vrata • Zaljubljene u bivšeg • Pedantne ku anice koje e svako zrnce prašine i njegovo otresanje staviti ispred druženja s vama • One koje žele provoditi vrijeme isklju ivo s vama – ljubomorne, posesivne • One koje žele provoditi vrijeme pretežno s nekim drugim ljudima, bez vas: s prijateljicama, roditeljima, rodbinom, djecom, poslom… • One koje ne poštujete • One s kojima nemate zajedni ke teme ni interese • One s kojima ne možete biti u bliskom dodiru • One s kojima ne možete ostvariti partnerski odnos jer osje ate da su ispod ili iznad vas — U skladu sa svojim vrijednostima moramo mi znati, a onda to treba i drugome re i, što je nama važno i što mi dozvoljavamo, a što ne. Ima stvari oko kojih možemo pregovarati i pogrešaka koje unaprijed treba najaviti kao one preko kojih ne emo prije i. Ako prije emo i sko imo sami sebi u usta, možemo o ekivati da e se te pogreške ponoviti i da e onaj drugi re i: Ma to ona samo tako pri a, a zapravo se ponaša puno druga ije. • Ljubav i spolnost - kakav je me usobni utjecaj i važnost? — Netko je rekao da ako se ljudi slažu u svojim spolnim odnosima da je to 10% njihovog odnosa. Ako se ljudi ne slažu u svojim spolnim odnosima, to je 90% njihovog odnosa. O svemu treba pri ati, pa tako i o spolnosti, na miran i poticajan na in. Ima stru njaka koji nam mogu i u tome pomo i ako smo se mi voljni angažirati.

Poseban prilog

44 DAN KADA SE “FTI EKI ŽENIJU“ - PRAZNIK ZA DJECU

Idemo po kolačiće i crvene čižmice! U sjeverozapadnim krajevima Hrvatske 14. velja e pamti se i obilježava kao dan kada se “fti eki ženiju“. Ve er uo i toga dana peku se posebni kola i i u obliku pti ica, koje u rano zimsko jutro odrasli sakriju po dvorištu, a djeca ih veselo traže, ponegdje bosa, pa tako zarade “crvene izmice“ na nogama. Taj ritual igre odraslih i djece u Me imurju je bio osobito izražen, doduše, ne svugdje, ve nekako više u gornjome imurskom kraju. Doljanci za fti ekove kola i e uglavnom nisu uli jer to nije bila njihova navada, ali su i te kako dobro upoznati s “crvenim izmicama“, po koje su bosi gazili upravo na Valentinovo.

Fti i su leteli, negde bi mogli biti kola i i… Marija Crn ec iz akovca, rodom iz brežnog dijela Me imurja, prisje a se da je obi aj “fti eki se ženiju“ bio duboko ukorijenjen u njenoj primarnoj obitelji. - Sje am se svoje mame da je ve er uo i 14. velja e, nakon što bi nas dje icu pospremila u krevet, potajno u toploj kuhinji mijesila tijesto, frkala i pekla fti eke. Bio je to za nas djecu, koja smo rijetko imala priliku jesti kola e, naj iniji kola na svijetu i znam da smo s velikim iš ekivanjem ekali taj dan u godini kada se ‘fti eki ženiju’. Bio je to pravi praznik. U rano jutro, prije no što smo se probudili, naš je japa natovario ‘slavija e’, to su bile pletene posude, s kola i ima u obliku fti eka te ih je ostavio svugdje po dvorištu, na stabla, u grmlje, drvarnicu, škedenj, gdje li se ve sjetio. Mi djeca, moja dva brata i sestra, jedva smo do ekali jutro i brže-bolje smo pojurili do jape ekaju i da nam kaže: ‘Vidio sam da su fti i leteli po dvorištu, sigurno je bila svadba i mislim da bi mogli negdje biti kola eki’. Ta je re enica bila gotovo ritualna, uvijek ista i bila je znak da krenemo u potragu. Naravno da smo pojurili, a tko je bio brži i spretniji našao je više kola i a, pa je onda, jer smo na kraju morali podijeliti svakome jednako, bilo oštrih sva a me u nama djecom. Sje am se, zime moga djetinstva bile su oštre, s puno snijega, pa je skupljanje

I nakon 60 godina braka još jedemo iz jednog tanjura kao kad smo bili mladi, siromašni bra ni par

RECEPT

Otkrivamo obiteljski recept Marije Crn ec za “fti ekove kola i e“ Sastojci: ½ kg brašna (uzmite ono za dizano tijesto) 5 žlica še era 3 dag kvasca 1 jaje 2 žli ice soli 6 žlica margarina 3 dcl mlijeka Postupak Kvasac umutite u 1,5 dcl mlijeka i s malo še era i pustite da se digne. Dodajte ga u brašno i ostale navedene sastojke pa umijesite glatko tijesto. Pustite ga da se diže na toplom dok kola i a bio zahtjevan zadatak, ali ipak nas je toliko veselio, prisje a se Marija.

…i crvene izmice U Marijinu sje anju nema crvenih izmica, no neke druge bake sje aju se da su po kola i e koje su im o evi ostavljali na ve uobi ajenim mjestima, podno stabala, u vrtu, u grmlju i drugdje, odlazili bosi, uz obrazloženje da po kola i e ne mogu u cipelama jer ni pti ice ne nose cipele. Ako bi se išlo u cipelama, kola i i bi netragom nestali.

Muškat žu

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

U želji da mladim gazdaricama približimo pojam “ i ekovih kola i a“, zamolili smo Mariju Crn ec da nam otkrije obiteljski recept te demonstrira pripremu ovih posebnih kola i a uz koje se vezuje toliko lijepih emocija i sje anja. Da bi kola i i uspjeli, zah jevaju mirnu dušu, strpljenje i jako toplu kuhinju.

se ne udvostru i, a potom ga kratko i lagano umijesite, razvaljajte i režite u trake koje onda valjajte u centimetar promjera. Od njih oblikujte fti eke. Valjak odrežite na desetak cm dužine i zamotajte dvaput oko dva prsta ruke, pa svežite tijesto kao vezicu, na jednom kraju oblikujte kljun, tako što ete tijesto potisnuti nožem, ili rukom, a na drugom rep, tako što ete tijesto utisnuti vilicom. Sa strane fti ekove glave utisnite crni papar ili koštice od jabuke. Poslažite na tepsiju, premažite jajem i pustite da se tijesto još neko vrijeme diže. Pecite na oko 200 stupnjeva Celzijevih dok ne zarumene. Temperatura ovisi o pe nici.

Tada nitko nije mario za ozeble noge. Kola i i su bili poslastica i pošto-poto ih se trebalo do epati.

Me imurski svati i fti eki “Fti ekovi kola i i“ vezuju se i uz me imurske svatovske obi aje, dakle, ponovno uz ljubav. - Sje am se da smo mi djeca u Lopatincu, bila je jedna zgrada nedaleko od župne crkve gdje su se mladi vjen avali, ekali kao kakvi prosjaci da podsnehalja na nas promatra e svadbene

Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi

povorke baci ‘fti ekove kola i e’. Nikoga nije bilo sram baciti se i s prašnjave ceste uzeti fti eka i pojesti ga. Joj kakvo je to bilo veselje i u neku ruku natjecanje, jer opet smo se natjecali tko e skupiti i pojesti najviše ‘fti eka’. Bili su to kola i i poput onih koje su radile moja mama i baka i prabaka, samo nešto sitniji. Ti kola i i su nam bili toliko važni da smo pratili svadbenu povorku na vjen anje i s vjen anja vrebaju i na ‘fti eke’. Kasnije kad sam stasala i sama sam sudjelovala u pripremama za vjen anja, pa sam izradila nebrojeno fti eka koje nam glavna kuharica nije dala jesti, a ne…, prisje a se Marija.

Korak po korak do “fti ekovih kola i a”

Tijesto razvaljajte, narežite na trakice i oblikujte u valjak.

bude dužine deOdrežite valjak, nek omotajte dvaput setak centimetara, ka i prstenjaka. nja oko kažiprsta,sred

Podvucite izme u namota ja, kao kad vežete vor.

ravite kljun.

Vilicom oblikujte rep, pop

Obi aj koji i danas njeguju u gornjome imurskom kraju i okolici akovca, a i kod nekih obitelji koje imaju gornjome imursko podrijetlo, a žive drugdje u Me imurju ili izvan njega, Marija Crn ec prenijela je na obitelj svoga sina Miljenka. Nije stoga udo što se danas njeni praunuci jednako kao i ona nekada vesele danu kada se “fti eki ženiju“.

Život je kratak, prebrzo pro e, živite u miru Fti eki su nekad, kaže Marija, bili ono što su danas bombonijere, parfemi, cvije e ili drugi darovi koje si na Valentinovo poklanjaju oni koji se vole. Marija je sa svojim fti ekom Stjepanom u braku dugih 60 godina. Kaže kako je za dugovje nost odnosa bitno ljubiti, da treba imati strpljenje, biti tolerantan, a ne za svako eksploditati i sva ati se, kao što to danas ine parovi. - Život je kratak, prebrzo pro e i zato treba živjeti u miru. Nema razloga za sva u i kri . Moj Pišta i ja još i danas, kao što smo to inili prije toliko godina dok smo se tek uzeli i dok nismo imali, jedemo iz jednog tanjura. ak i kada je me u nama tiha meša, otkriva Marija, koju me imurska javnost zna kao poslovotkinju nekad iznimno popularne akove ke Devetke, a sada kao blagajnicu akove ke Udruge “Zlatne ruke”.

Stavite o i od papra i gotovo

im Fti eke premažite razmu en pecite. pa u, diž se da jajem i pustite

Evo ih!

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zlatna pirueta na akove kim ulicama! Led je obilježio ne samo prošlosubotnju akove ku špicu, ve i narednih tjedan dana. Netko je s uzdahom zabrinutosti rekao: - Još smo dosta dobro prošli s obzirom na ledene nevolje mještana Gorskog kotara. Me utim, ni kod nas nisu nedostajali virtuozni kliza ki pokreti iz zlatnog

doba kliza kog sporta i Zlatne piruete. Rapsodija na ledu, uz dvostruki aksl te ostale kliza ke inese, na žalost, za više desetaka naših sugra ana završila je u gipsaoni. Opreza nikad dosta. uvajte se i nadalje poledice, dok ne zapušu neki topliji vjetrovi s naznakom proljetnih dana.

ESPRESSO by

Iskoristite snagu ptice koja leti ispred vas! S

lijede i tjedan u našem gradu mo i e se pogledati predstava “Plemena”. Bez obzira volite li i i u kazalište ili ne, možda vas je ve sama ova rije “plemena” potakla na kojekakva promišljanja. Primjerice, možda o pripadnosti nekom plemenu. Jeste li i vi pripadnik nekog plemena? Naime, ljudska bi a po svom ustroju, jesu takva kakva jesu. Oduvijek jednostavno moraju nekome ili ne emu pripadati. Upravo je taj moment pripadnosti skupini, grupi, zajednici, stranci, udruženju, društvu, udruzi, zadruzi, odre enoj ideologiji itd...jedan od naj-

snažnijih poluga preživljavanja u svim vremenima, bez obzira bila ona krizna, ratna, mirnodobna. Ve sama injenica da pripadamo odre enoj grupi koja ima sli na razmišljanja i stavove poput nas daje nam osje aj važnosti. Od kad je ovjeka i svijeta oduvijek su ga privla ile karizmati ne osobe, vo e, poglavice ili lideri. Kako god imenovali elne ljude i predvodnike nekog jata, oni su uvijek poput magneta privla ili svekoliki puk. Tko može odoljeti tom zovu i crti pustolovnosti ne eg novog, originalnog i druga ijeg? Snaga je u timskom

radu, to znamo. To smo nau ili odavno ve i promatraju i prirodu. Rad u grupi, plemenu ili zajednici osnažuje naš duh i tijelo. jerojatno su mnogi od vas itatelja ovih expressnih redaka i svakotjednog ispijanja kavice sa nama u trenucima kada su šetali prirodom promatrali neobi no i za u uju e pravilne formacije ptica. Pri tome se neki od nas prisjete jedne pri e pod nazivom “Guš ja pamet” koju je J.M. Templeton prepri ao na svoj na in. Prepri at emo vam je i mi, jer vrijedi uo iti snagu tog guš jeg jata iliti

životinjskog plemena. Tako ete zasigurno slijede i put kad ugledate jato gusaka kako u pravilnom obliku slova “v” leti prema jugu odnosno do mjesta gdje e prezimiti pomisliti na zajedništvo i njegovu snagu. Postoje i mnoga stru na i znanstvena otkri a i istraživanja u vezi s uzrocima upravo takvog rasporeda u letu. Naime, kad ptica zamahuje krilima, ona stvara uzgon ptici koja je neposredno iza nje. Lete i u obliku slova “v”, itavo jato za njamanje sedamdesetak posto uve ava domet leta u odnosu na mogu nost koje

bi svaka ptica imala kad bi letjela sama. Stru njaci su to zasigurno dobro izra unali i nema potrebe nimalo sumnjati u predo eni podatak. A što je s ljudima? judi koji se kre u u istom smjeru i raspolažu osje ajem zajedništva mnogo brže e i znatno lakše do i do cilja jer putuju na na in da si me usobno pomažu. Što se doga a kad neka guska ispadne iz formacije? Ona jednostavno osje a potrebu povla enja i u njoj se ra a otpor u nastojanju da put prije e sama. Želi se vratiti jatu. Guska se zatim brzo vra a u

sastav jata kako bi iskoristila snagu koju joj daje ptica koja leti ispred nje. li na je pri a i s pingvinima. Ako ste do sada propustili pogledati dokumentarni ilm “Carstvo pingvina” pogledajte ga. Pou an je. Carski pingvini svojim se tijelima u pravilnim kružnim formacijama griju i opstaju u zale enim prostranstvima Antarkti kog kontinenta i time osiguravaju produženje vrste. A ovjek? Opstaje li u svojim plemenskim savezima i udruženjima? Možda dio odgovora leži i u predstavi “Plemena”. Pogledajmo je!

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Jesam li postala ovisnica? PITANJE: Imam 26 godina. Ve tri godine uzimam lijek Lorsilan. U po etku sam uzimala 3 puta jednu tabletu od 1mg, potom sam na svoju ruku prešla na 3 puta jednu od 2,5mg. Pokušala sam prestati uzimati ga pomo u razli itih zamjena. Me utim, u tome nisam uspjela. Zna i li to da sam postala ovisnica? ODGOVOR: Lorsilan (Lorazepam) je lijek koji se uglavnom daje za odre ene poteško e i mora se uzimati pod lije ni kom kontrolom. Nažalost za ovaj lijek nema zamjene. Poznato je da ovaj lijek vrlo brzo razvija ovisnost pa je i iz tih razloga važna stroga lije ni ka kontrola kod njegovog uzimanja. Kada je nastupila navika odnosno ovisnost onda postoji potreba za što ve im koli inama uzimanja ovoga lijeka da bi se dobio potreban njegov u inak.

Nakon tri godine uzimanja Lorsilana kod vas se o ito razvila ovisnost pa se prilikom pokušaja prestanka uzimanja toga lijeka javljaju apstinencijski simptomi kao primjerice znojenje, nemir, strah, razdražljivost, tjeskoba i dr. Obzirom na gore navedeno preporu am javiti se lije niku i u dogovoru s njim kroz kontinuirani terapijski tretman zapo eti sa postupnim odvikavanjem, smanjivanjem doze lijeka, ali ni u kojem slu aju naglo nego onako kako ete dobivati naputke kroz redovitu lije ni ku kontrolu.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Na ite si vremena... Razni oblici neprihvatljivog ponašanja djeteta esto su posljedica nekvalitetnog odnosa sa roditeljima ili okolinom. Dijete reagira u skladu s onim što osje a. Ne zavaravajmo se da djeca ne znaju ispravno percipirati razne nijanse u svijetu koji ih okružuje, mnogo toga ona itekako dobro detektiraju. Kad smo spremni otvoriti o i, mi odrasli emo uo iti da nepoželjno ponašanje djeteta u nizu situacija direktno ovisi o našem odnosu prema njemu. U svojem se poslu puno puta zapitam vide li roditelji svoje pogreške, jesu li ih spremni priznati bez suvišne racionalizacije. I kao mama nastojim izbje i zamke u kojima bih umanjivala svoje propuste nastale u raskoraku svega onoga što moram, ho u i mogu, ali lakše je biti stru njak nego mama u istom poslu, odgoju vlastite djece. Ono što esto primje ujem i kod sebe i kod drugih roditelja je nedostatak vremena za bavljenje djecom i dosta grubo poslana poruka koja govori da je dijete više teret nego zadovoljstvo. Roditeljske se racionalizacije tj. psihološke obrane uglavnom argumentiraju prezaposlenoš u, ritmom života i obaveza koje nas melju protiv naše volje. «Za samog sebe uop e nemam vremena», kaže dosta roditelja kao dodatno opravdanje za injenicu da za djecu nemaju (dovoljno) vremena. Kao da to može bilo što objasniti ili promijeniti, njima samima i njihovoj djeci. Do emo li u fazu da nam život tako izgleda, na nama je da

se trgnemo i preuzmemo odgovornost za reorganizaciju vlastitog života. Da nas vrijeme ne pregazi, mi njega moramo znati obuzdati. Možda to i ne smatrate važnim za sebe, ali ste dužni svojoj djeci pokazati da znate rasporediti svoje vrijeme i organizirati svoje obaveze i ostale aktivnosti. Od koga e oni to nau iti ako ne od vas?. Uostalom, kako to možete tražiti od njih, ako ne tražite sami od sebe?! No dobro, ne vi em to ja na vas, nego na sebe, jer nastojim prona i recepte za e ikasnije obavljanje obaveza, a vi vidite što ete sa sobom... A kad su djeca u pitanju, jedno od pravila koje pokušavam držati na umu kaže da neka ne radim umjesto njih ono što ne trebam, a onda se ljutim kad oni to zloupotrebljavaju i uzimaju mi dragocjeno vrijeme, koje onda ne stignem uložiti u ono što trebam. Nau iti «razlikovati moranja od nemoranja» traži promišljanje i disciplinu, po imo zato mi odrasli od sebe i pretresimo svoje loše navike pa ih samokriti ki stavimo pod kontrolu i nadajmo se da emo svojim primjerom biti putokaz djeci kako da se organiziraju, ne gube vrijeme i postanu odgovornija. Mi smo uzori i primjeri, ili nismo?

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Tko je kriv što mladi puno (sve više) piju? Rizi no ponašanje mladih povezano s konzumiranjem cigareta, alkohola i drugih psihoaktivnih sredstava javlja se kao sve izraženiji javnozdravstveni i sociološki problem kako u cijeloj Hrvatskoj, tako i u našoj županiji, jer zadire u zdravlje dijela populacije na koju smo najosjetljiviji, a to su naša djeca i mladi. Nerijetko smo svjedoci negativnih komentara ili ak i lanaka u novinama, koji prozivaju stru ne službe koje se bave radom s djecom i mladima zbog te, sve raširenije pojave. I doista, gledano okom nepristranog svjedoka, ne možemo ostati ravnodušni nad injenicom da mladi piju sve u estalije, u ve im koli inama, s više incidenata i sa sve jasnije izraženom potrebom opijanja. U našoj županiji u nekoliko navrata smo proveli istraživanja ove pojave, kako bismo jasnije doku ili razloge takvog ponašanja u našoj sredini, a ujedno onda i lakše došli do mogu ih kvalitetnih rješenja. Što nam se iz rezultata istraživanja nametnulo kao najalarmantnije? Naša djeca i mladi veoma rano zapo inju s ve ernjim izlascima (prosje na dob prvih ve ernjih izlazaka je 13,6 god.), a mnogi me u njima navode da nemaju ograni ene izlaske. Naime, manji dio u enika 7. i 8. razreda osnovne škole ostaje vani duže od pono i, a još je poraznije da neki uop e nemaju ograni ene izlaske! Premda svaki izlazak ne zna i i rizi no ponašanje, ipak se ve ina rizi nih ponašanja veže uz ve ernje izlaske mladih, a ovakvi primjeri zna ajno otežavaju odluke roditeljima koji vode brigu o svojoj djeci i ne slažu se s takvim na inom odgoja. Mladi su jako povodljivi, u traženju ve ih sloboda, spremno navode primjere onih koji nemaju ograni enja kod izlazaka. Slušaju i ih, može se ste i dojam da „Svi smiju ostati vani koliko žele, samo oni ne smiju“, me utim, dobro je znati da se radi o manje od 10 posto dje aka i manje od pet posto djevoj ica ije obitelji tako funkcioniraju. U objašnjavanju svojih razloga, roditelju se dobro pozvati i na odredbe Obiteljskog zakona koji ograni ava izlaske mla ih od 16 godina do najduže 23 sata. Potrebno je mnogo strpljenja, razumijevanja, ali i odlu nosti

i sigurnosti u pravilnost svoje odluke, kad je roditelj u raspravi s teenagerom koji misli da e svijet propasti ako se tu ve er ne pojavi na „najlu em provodu“, da e ga prijatelji ismijavati i zaboraviti, a ljubav njegovog života na i nekoga drugoga. I sve to zato, jer samo on ima „tako nerazumne roditelje“. Roditelji esto navode da se osje aju nemo ni i usamljeni i bez dovoljno znanja i utjecaja na ponašanje svoje djece, bez prave podrške ostatka društva za neugodne odluke (zabrane) koje moraju provoditi. Važno je objasniti svoje stajalište, saslušati djetetove razloge i ostati dosljedan u svojoj odluci. Sli no je i s pijenjem alkohola i korištenjem drugih sredstava ovisnosti koje se naj eš e veže uz ve ernje izlaske. Pijenje alkohola u sve ranijoj dobi, s namjerom da se napije, najizraženiji je na in korištenja sredstava ovisnosti u naše djece i mladih, a uz njega se vežu i brojna druga rizi na ponašanja. Mladi navode da su im lako dostupna alkoholna pi a i cigarete, a i za ilegalna sredstva, pogotovo marihuanu, navode da ih uglavnom mogu lako nabaviti. Doista, nije lako odrastati u današnjem vremenu. I nije lako biti roditelj u sadašnjem vremenu. Svi stru njaci koji rade s mladima, pozvani su i rado e vam, svaki u svom segmentu znanja i kompetencija pomo i. Svi zajedno moramo odašiljati jasnu poruku da , iako živimo u društvu u kojem je pijenje alkohola društveno prihvatljivo ponašanje, a sve brže i agresivnije primamo i utjecaje „modernog, zapadnog svijeta“, pijenje alkohola, kao ni pušenje marihuane kod mladih, ne smijemo doživljavati kao normalan i obavezan sastavni dio njihovog odrastanja, jer se radi o obliku rizi nog ponašanja koje može voditi u ozbiljan poreme aj u ponašanju i ozbiljnije ovisni ko ponašanje.

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Listići žutog čaja poput krpe obrišu svaku “smet“ našeg organizma

PUT AJA

Jednom davno bila jedna predivna djevojka koja je bila ludo zaljubljena u mladog u enjaka, a i on u nju. No kao i u svakoj pri i i u ovu veliku ljubav umiješala se tre a osoba. Naime lokalni zemljoposjednik vidio je djevojku kada je brala aj i prisilio njene roditelje da je udaju za njega. Ve er prije vjen anja mlada djevojka potajno je istražila ku u zemljoposjednika kako bi se uvjerila da je on ubio njenu ljubav, mladog u enjaka. Potom je otišla je na grob svoje ljubavi i plakala tako dugo dok nije postala kiša, a tijelo mladog u enjaka drvo aja. Tako govori lokalna kineska legenda o nastanku aja Huo Shan Huang Ya, u prijevodu „žuti izdanci Planine Huo“, podvrsti žutog aja izvornog kineskog autohtonog porijekla. Žuti aj se smatra vrlo rijetkim ajem, dobiva se naravno od iste biljke Camellia sinensis od kojeg dobivamo i zeleni, crni i bijeli aj, a svaku od ovih boja razlikuje vrijeme branja i postupak prerade, u biti on je neobra eni

bijeli aj. Listovi žutog aja beru se još u najmla oj azi pupoljaka, suše se i ermentiraju dulje od zelenog aja ime se u njima o uvaju svi antioksidansi. Kineska kultura i tradicija ispijanja žutog aja seže još u vrijeme vladavine dinastija Ming i Qing što je razlog zašto se ovaj aj smatra imperijalnim ajem. Kroz povijest žuti aj je bio stolje ima zapostavljen, a ponovno uskrsnu e doživio je

1970. godine od kada dobiva i najprestižnije nagrade u izborima najfinijih ajeva svijeta. Zdravstvene blagodati žutog aja su višestruke. Antioksisansi u žutom aju ubrajaju se u pet naju inkovitijih biljnih spojeva koji se upotrebljavaju u borbi protiv kancerogenih oboljenja. Nadalje osim što štiti od raka, žuti aj blagotvorno djeluje na aterosklerozu, ima protuupal-

PEDIJATAR SAVJETUJE

mogu dovesti do teških komplikacija, pa ak i do smrtnih ishoda. Tipi na klini ka slika akutnog proljeva je nagli po etak u estalih vodenastih stolica s mu ninom, povra anjem, bolovima u trbuhu, gr evitim bolovima u trbuhu uz nagon na de ekaciju. esto je prisutna i povišena tjelesna temperatura. Kod takve klini ke slike najvažnije je procjeniti je li se kod djeteta javila dehidracija ili manjak teku ine. Ako se javila, onda koliko je ona teška te kakvo lije enje zahtijeva. Bitan podatak za roditelja, a posebno za lije nika kojem su se zabrinuti roditelji javili, jest podatak o prijašnjoj tjelesnoj masi te sadašnjoj masi, broj stolica, njihova konzistencija, podaci o povra anju i mokrenju (promjena pelena?), djetetova aktivnost, že i koli ina popijene teku ine i temperatura.

no djelovanje, štiti zdravlje usne šupljine jer spre ava krvarenje desni i ispadanje zuba. Sadrži i manju koli inu teina od zelenog aja pa ne treba strahovati od tzv. „preskakanja“ srca ukoliko se popije ve a koli ina aja. U ograni enim koli inama žuti aj pozitivno djeluje na srce i krvne žile, normalizira tlak, djeluje na krvotok i cirkulaciju, pa samim time utje e na izmjenu u stanicama i poboljšava dotok kisika i hranjivih tvari, zahvaljuju i kojima koža izgleda mla e i ljepše. aj regulira i izlu ivanje štetnih tvari pa ga se preporu a i u azama iš enja organizma, kao i svakodnevnu konzumaciju šalice dnevno kako bi održali redovitu opskrbu EGCG-om tj. antioksidansom s terapeutskim svojstvom. Znanstveno je dokazano da u kombinaciji s umjerenom prehranom i laganom tjelovježbom pijenje litre žutog aja dnevno može smanjiti tjelesnu težinu za pet do sedam kilograma. Kako u životu treba biti umjeren u svemu tako je i u aju, zato držite se zakona Majke Prirode i za svoje zdravlje popijte jednu šalicu do maksimalno jedne litre žutog aja dnevno, iznad toga ne treba pretjerivati jer prekomjerna koli ina ne e otopiti masne naslage preko no i, a može prouzro iti neke druge nuspojave. Zato osigurajte svoju zalihu žutog aja, razmišljajte o svom zdravlju i mla ahnom tenu, u oko aju Yinzen žuti aj vas eka.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Budi Zdravka 20-godišnja studentica iz Varaždina pita: Ovih dana u gradu su prodavali mimoze. O igledno se radi o nekoj akciji. ula sam da se radi o nekom raku u žena. Odgovorite mi doktore što zna i “Budi Zdravka“. Zdravka ili “Budi Zdravka“ je gra anska udruga osnovana od Hrvatske lige protiv raka. Ona provodi javnozdravstvenu kampanju „Dani mimoze“, koja se provodi svake godine diljem Europe u zadnjem tjednu sije nja. Ova akcija se bavi borbom protiv raka grli a maternice. U Hrvatskoj godišnje oboli odo 400 žena od raka grli a maternice,a od tog broja umire do 150 žena. To su prili no porazni rezultati, jer napr. U Finskoj oboli svega 45 žena. Što u Finskoj rade bolje nego Hrvatice? Vjerojatno idu redovito na ginekološke preglede. Ona žena koja ne ide redovito na preglede živi opasno, a pogotovo ako živi promiskuitetno. 150 umrlih žena godišnje je rezultat takve „kulture“ javnozdrav-

stvenog neodgovornog ponašanja. I samo jedna umrla žena od raka grli a maternice je previše, jer ne bi trebala umrijeti niti jedna. Rak grli a maternice je spolno prenosiva bolest koju uzrokuje virus HPV. Prema tome potrebno je: 1. ginekološki pregled s Papa testom svake godine 2. ako se pojavi bilo kakva sumnja da Papa test nije u redu potrebno je odmah u initi HPV DNA test, To je potrebno jer Papa test nije uvijek 100% siguran. 3. ako je HPV pozitivan potrebno je odmah provesti lije enje. To se mora i može uvijek uspješno provesti. HPV ne ostaje trajno u tijelu kao što neki krivo misle. 4. ako je žena pozitivna potrebno je u initi bris na HPV i kod muškog partnera. Ako je muški pozitivan mora se isto lije iti do izlje enja 5. ponašajte se odgovorno seksualno,stupajte kasnije u spolne odnose,izbjegavajte ljubavne trokute 6. roditelji cijepite svoju djecu protiv HPV-a.

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

Akutni proljev u dje joj dobi Akutni proljev jedna je od naj eš ih dje jih bolesti. U razvijenim zemljama djeca u dobi od 2 do 3 godine prebole oko 1 do 2 akutna proljeva, a djeca koja idu u jaslice i vrti i do 4 proljeva godišnje. Proljev je gubitak tjelesne teku ine stolicom, tj. promjena u broju, koli ini i konzistenciji (gusto i) stolice u odnosu na prethodno stanje. Akutni proljev traje oko 7 dana, najdulje do 14 dana. Ako traje dulje od 14 dana i bude pra en nenapredovanjem djeteta, onda se zove perzistentni, a proljev dulji od 30 dana je kroni ni proljev. Ovdje emo se zadržati na akutnom proljevu, dakle onom koji traje do 7, odnosno do 14 dana. Naj eš i uzrok akutnog proljeva jesu crijevne in ekcije. One zajedno s poreme ajem prehrane (malnutricijom)

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

Naj eš i uzrok proljeva jesu in ekcije. Ovdje bih napomenuo jedan vrlo bitan uzrok proljeva a koji se esto zaboravlja. To je pretjerano uzimanje zasla enih napitaka kod djece, hrane bogate nerazgra uju im ugljikohidratima te uzimanje antibiotika koji mogu uzrokovati prolazni poreme aj bakterijske crijevne flore. Kod 40% svih proljeva uzrok se ne može na i. Naj eš i virusi koji uzrokuju proljev su rotavirusi, norovirusi i adenovirusi. Od bakterija to su kampilobakter i salmonela. Mogu i su uzrok i paraziti (gliste, Trichuris). Cilj lije enja kod akutnog proljeva je sprije iti ili izlije iti dehidraciju, ubrzati oporavak i porast tejelesne mase nakon rehidracije te smanjiti trajanje i težinu proljeva. Ve ina djece s akutnim proljevom može biti lije ena oralnom rehidracijskom otopinom (ORS). ORS je

najve e postignu e medicine u drugoj polovici 20. stolje a. Rehidracija ili nadoknada izgubljene teku ine provodi se tijekom tri- etiri sata. Što je s prehranom tijekom proljeva? Ako je dijete na prsima, ono se nastavlja hraniti maj inim mlijekom. Ako je dijete na umjetnoj prehrani prvi obrok se ne smije odga ati dulje od 4 h. Dojen e (dijete do 365 dana života) treba nastaviti hraniti istim namirnicama kao i prije po etka proljeva. Nema potrebe za razrje ivanjem mlijeka ili pripravaka bez laktoze. Dijete starije od godine dana treba hraniti hranom primjerenom

za dob – žitarice, krumpir, vo e, povr e, nemasno meso, mlijeko i mlije ne prera evine. Ako davanje mlije nih pripravaka dovede do pogoršanja proljeva, treba zamijeniti mlijeko bezlaktoznim dijetetskim pripravkom. Na tržištu postoji niz pripravaka koji djeluju na zaustavljanje proljeva tako što smanjuju pokrete crijeva. Njihova u inkovitost je upitna, a može biti i opasna te se ne preporu uje. Rano u po etku bolesti treba primijeniti probiotike (LGG, S. Boulardi) te tada oni skra uju trajanje bolesti. Kako možete pomo i Vašem djetetu? Trebate sprije iti

Ako trebate savjet pedijatra, javite nam se! Od ovog broja uvodimo još jednu rubriku savjeta u kojem e na aktualne probleme u vezi sa zdravljem djeteta, kao i na Vaša pitanja i savjet koji zatražite

putem našeg e-maila: urednik@ mnovine.hr , odgovara i savjetovati Igor Šegovi , dr. med., spec. pedijatrije, s Odjela pedijatrije ŽB-a akovec.

dehidraciju. Dajte djetetu da pije puno teku ine – vodu ili još bolje ORS. Dajte je u malim gutljajima, ina e e brzo povra ati. Provjeravajte djetetovu temperaturu te je po potrebi snižavajte. esto perite ruke, posebno kad rukujete hranom, mijenjate pelene ili istite kahlicu. Lije niku se javite ako dijete ima manje od godinu dana i povra a ili ima proljev, ako postane dehidrirano, ako se stanje ne popravlja, ako u stolici ima vidljivih tragova krvi te ako ima stalne bolove u trbuhu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. velja e 2014.

Svjetska premijera novog Pola www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u Hrvatskoj u sije nju Proizvo a 1 Volkswagen 2 Peugeot 3 Škoda 4 Opel 5 Hyundai 6 Citroen 7 Kia 8 Renault 9 Toyota 10 Mazda 11 Ford 12 Audi 13 Fiat 14 Dacia 15 Nissan 16 BMW 17 Chevrolet 18 Suzuki 19 Mercedes 20 Honda 21 Seat 22 Volvo 23 Mini 24 Jeep 25 Mitsubishi 26 Alfa Romeo 27 Lada 28 Subaru 29 Smart 30 Lancia 31 ostali UKUPNO

koli ina 288 183 183 154 143 119 119 114 103 101 73 62 61 58 55 52 48 39 26 25 16 13 10 9 9 5 4 3 2 1 2 2080

udio, % 13,85% 8,80% 8,80% 7,40% 6,88% 5,72% 5,72% 5,48% 4,95% 4,86% 3,51% 2,98% 2,93% 2,79% 2,64% 2,50% 2,31% 1,88% 1,25% 1,20% 0,77% 0,63% 0,48% 0,43% 0,43% 0,24% 0,19% 0,14% 0,10% 0,05% 0,10% 100%

Izvor: Promocija Plus

Citroën zauzeo prvo mjesto na tržištu lakih gospodarskih vozila u sije nju Citroën je u sije nju zasjeo na prvo mjesto na tržištu lakih gospodarskih vozila s 99 prodanih primjeraka ime je ostvario visokih 19,41% udjela na tom tržištu. Najprodavaniji model je dostavni Citroën Berlingo s 48 prodanih vozila, slijede dostavni Citroën Jumper s 35 i dostavni Citroën Nemo s 13 prodanih vozila. Ponuda dostavnih vozila je iznimno bogata, a sastavljena je od Citroëna Nemo, Berlingo, Jumpy, Jumper te putni kih modela prenamijenjenih u lako gospodarsko vozilo, Berlingo Multispace PRO, Citroën C3 i C4 Entreprise. Glavna pogodnost njihove nabave je injenica da se registriraju kao lako gospodarsko vozilo s mogu noš u odbitka do 100% PDV-a.

VREMEPLOV

Ford Fiesta ponovo broj 1 u Europi

12 . veljače 1953. tvrtka Willys-Overland Company proslavila je 50. godišnjicu postojanja. Najpoznatiji proizvod je legendarni Jeepu Willys. Do 1945. ih je proizvedeno 600.000 primjeraka.

Prošle je godine Ford Fiesta opet bila najprodavaniji automobil u Europi. Ford je u 2013. godini u Europi prodao 293.663 Fiesti ime je ona postala najprodavaniji mali automobil u Europi drugu godinu zaredom. Pet zanimljivih injenica o Fies : dostupno je više od 11.400 razli i h verzija Fieste; najpopularnije su boje ledeno bijela, pantera crna i Mjese eva prašina srebrna; svaka Fiesta ima oko 1 km elektri nih kabela; Fiesta se prodaje u 62 zemlje diljem svijeta; zbog velike potražnje Fordova tvornica u Kölnu u Njema koj sljede i mjesec uvodi dodatne smjene i pove ava proizvodnju Fieste za 110 automobila dnevno.

Nova nagrada za Peugeot 308 i njegov i-Cockpit Na 29. Me unarodnom festivalu automobila u Parizu, Xavier Peugeot, direktor game proizvoda i Gilles Vidal, direktor za dizajn marke Peugeot, primili su nagradu za novi Peugeot 308, i to za najljepši interijer. Svake godi-

ne na Me unarodnom festivalu automobila nagra uju se najbolja ostvarenja u automobilskoj industriji. Nagrade dodjeljuje žiri sastavljen od stru njaka iz podru ja automobila, ali i arhitekture, mode, dizajna, kulture i medija.

U Wolfsburgu na svjetskoj premijeri višestruko usavršenog Pola, nakon proizvedenih gotovo 14 milijuna primjeraka, predstavljena je najnovija generacija ovog uspješnog kompaktnog vozila. Njegove glavne odlike su: novi motori, nova tehnika i novi izgled. Nov i Polo pro itira zahvaljuju i jedinstvenom spektru komfornih i sigurnosnih tehnologija: kao jedan od prvih modela u svojoj klasi, Polo e opcijski sadržavati markanta LED glavna svjetla. Elektromehani ki servoupravlja poboljšat e vozna svojstva, dok e serijska mul-

tikolizijska ko nica nakon sudara automatski aktivirati ko enje. Povrh toga, dodaci kao što su sustav prepoznavanja umora, sustav nadzora okoline Front Assist sa City sustavom ko enja u nuždi i automatska regulacija razmaka ACC odražavaju najnovije stanje tehnike. Novi koncept u Polu primijenjen je i kod radija i radio -navigacijskih sustava: pritom svojim softverom i hardverom slijede infotainment sustav Golfa. Ovisno o verziji sustav nudi funkcije kao što su bluetooth audio streaming, senzore približavanja za infotainment sustav osjetljiv na

dodir, zumiranje karti u navigacijskom modusu te povezivanje mobilnog telefona s vanjskom antenom vozila preko induktivnog su elja. Volkswagen je povrh toga za Polo kompletno obnovio program u inkovitih benzinskih i dizelskih motora. Tako svi motori ispunjavaju EU-6 normu o ispušnim plinovima; povrh toga su raspoložive sve verzije sa start-stop sustavom i modusom rekuperacije. Novi je Polo vizualno prepoznatljiv po svom atraktivnom dizajnu prednjeg i straž njeg dijela. Osvjež ene boje, nove

tkanine interijera i mnogobrojni ostali detalji opreme stvaraju savršenu sliku Volkswagena. Najnovija generacija Pola na tržiš tu e se na i tijekom prolje a i to najprije u Njema koj. Sli no kao i kod premijere up!-a i Beetlea, Volkswagen e uz uvo enje na europsko tržište lansirati i ekskluzivno opremljeni launch model: Polo „Fresh“. Ovaj vrhunski specijalni model mo i e se nabaviti u pet boja, s ekskluzivnim dodacima opreme i dvobojnim interijerom. Nova generacija Pola na hrvatsko tržište stiže krajem prolje a ove godine.

Stiže novi Opel Vivaro S že novi Opel Vivaro – s novim dizajnom, novim motorima i novim tehnologijama u unutrašnjosti i izvana. Od po etka ljeta ovaj e polivalentni model donije dašak svježine u segment lakih komercijalnih vozila. Potpuno nova generacija Vivara donosi još bolje i ekonomi nije motore poboljšanih performansi. Osim novih motora, s novim Vivarom u segment LCV-

Stiže novi Renault Trafic Nova ina ica Renaulta Tra ic, modela s više od 1,6 milijuna prodanih primjeraka tijekom živahne karijere duge više od 34 godine, bit e lansirana ovog ljeta. Fotogra ija koju je objavio francuski proizvo a daje naslutiti nekoliko bitnih obilježja budu eg automobila. Tre om se generacijom Tra ica Renault više nego ikad prije usredoto io na potrebe poslovnih kupaca u okviru kampanje „Inovacija za bolji život”. Privla nost furgona koji proizvodi vode i europski proizvo a lakih gospodarskih vozila od 1998. poja ana je dotjeranim izgledom, novim tehnologijama i ponudom novih motora u kojima je korišteno Renaultovo znanje iz svijeta Formule 1.

ova s žu i najmodernije tehnologije te oprema dosad svojstvena isklju ivo osobnim automobilima. Novi Opel Vivaro is e se modernijim izgledom s više detalja, koji odlikuju velika i upadljiva maska te prepoznatljivi elemen dizajna u obliku krila koji tako u Vivaro integriraju pi an Opelov dizajnerski potpis poznat iz ponude osobnih automobila.

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

7. velja e 2014.

Nissan predstavio revolucionarni benzinski motor Nissanov ZEOD RC bit e prvo vozilo u Le Mansu koje e Circuit de la Sarthe u lipnju odvesti samo na elektri ni pogon. Jedan krug svakog stinta (gorivni "stint" traje otprilike jedan sat) bit e odvožen samo na elektri ni pogon, a poslije toga e posao preuzeti nov Nissanov 1,5-litreni trocilindarski turbomotor DIG-T R. Motor izvanredno malih dimenzija ima masu od samo 40 kilograma, ali stvara nevjerojatnih 400 konjskih snaga. Osnovni motor visok je samo 500 mm, dug 400 i širok 200 mm. Okre u i se do 7.500 o/min, Nissan DIG-T R proizvodi moment od 380 Nm. S omjerom od 10 konjskih sna-

ga po kilogramu, novi motor zapravo ima bolji omjer snage i težine od novih motora koji e se ove godine upotrebljavati na utrkama svjetskog prvenstva Formule 1.

Peugeot RCZ R u Muzeju automobila Ferdinand Budicki Povodom No i muzeja, koji se održao u Muzeju automobila Ferdinand Budicki Peugeot predstavlja najsnažniji model iz svoje game – RCZ R. Svi posje telji koji su navra li u Muzej automobila kako bi razgledali old mere razli i h godišta i marki automobila, mogli su uživa u pogledu i na atraktivni sportski coupé

sa znakom lava, snage 270 KS, pokraj legendarnog Peugeot 404. Peugeot RCZ R proizašao je iz radionice Peugeot Sporta, sportskog odjela Marke s dugogodišnjom tradicijom razvoja trka ih modela, s kojima je Peugeot godinama nizao pobjede, a uskoro se o ekuje i na našim cestama.

No Muzeja u Muzeju Automobila Ferdinand Budicki Kao i svi muzeji diljem Hrvatske povodom No i Muzeja i Muzej automobila F. Budicki otvorio se u 18 h. Ve u 18:40 prostor je bio popunjen. Punih 5 sati kolona ljudi nije gubila na kompaktnosti, dok se u nekim momentima protegla i preko 130 metara. Tri tisu e kvadrata inilo se premalenim za sve što se doga alo od Art deco ugo aja u tramvaju zvanom ceznja pa do La dolce vita vintage ve eri koja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

je trajala do jutarnih sati. Prema navodima organizatora u No i Muzeja je kroz Muzej automobila F. Budicki prošlo više od 15.000 ljudi. Stalni je postav 80 povijesnih automobila, motora i bicikala od kojih su neki jedinstveni primjerci u Hrvatskoj. Kao atrakciju izdvajamo kamion Praga iz 1916. godine (najstarije vozilo u Hrvatskoj) i Ford T iz 1922. godine.

Rekordni tržišni udio za Mazdu u sije nju 2014. Dok hrvatsko tržište osobnih vozila u sije nju 2014. pokazuje tek blage znakove oporavka u odnosu na sije anj 2013. (+14,7%), Mazda bilježi zna ajan rast uz više nego dvostruko ve i broj registracija nego u istom razdoblju prošle godine (101 prema 48) i gotovo dva puta ve i tržišni udio (4,86% prema 2,65%). Ovaj udio od gotovo 5 posto najviši je Mazdin mjese ni udio u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina i jedan od najviših u svijetu uop e. Iako su mjese ni rezultati u broju registriranih vozila u 2008. prije krize bili znatno ve i, Mazda

na hrvatskom tržištu nije do sada bilježila ovako visoke udjele, a rezultat je tim vredniji ako se uzme u obzir da je Mazdin pro-

sje ni tržišni udio u Europi tek nešto viši od 1 posto. Velik uspjeh je i plasman me u 10 najprodavanih marki

u Hrvatskoj – društvu u kojem se Mazda do sada nalazila samo iznimno. O ekivano, za Mazdin rekordni tržišni udio najzaslužnija je nova Mazda3, koja je sa 45 registracija u sije nju najprodavaniji Mazdin model i nastavlja zamah s kraja prošle godine. Nakon dugo vremena i jedan se Mazdin model našao me u 20 najprodavanijih u Hrvatskoj – naravno, opet Mazda3 – koja je sije anj 2014. zaklju ila kao 12. najprodavaniji model u Hrvatskoj, a dobro kotira i u najzastupljenijem C-segmentu u kojem trenutno drži 7. poziciju.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija Idemo u Zoološki vrt! Zoološki vrt grada Zagreba nalazi se u preko dvjesto godina starom parku Maksimiru, gotovo u središtu grada. Zbog toga je omiljeno mjesto za opuštanje i razonodu. U njemu posjetitelji mogu vidjeti brojne vrste životinja - sisavce, ptice, gmazove, vodozemce, ribe i beskralješnjake s gotovo svih kontinenata. Tako er, Zoološki vrt sudjeluje u mnogim programima zaštite ugroženih vrsta, nudi posjetiteljima ra-

Povratak prirodi u obliku šumskog nebodera! Talijanski arhitekti su nedavno ugodno iznenadili sve ljubitelje prirode, zelenila i svježeg zraka sa svojim projektom zelenih nebodera. Radi se o vertikalnim neboderima u centru Milana. Zeleni neboder koji je niknuo ima dva tornja visine 119 i 87 metara. Ure uju se fasade te se intenzivno radi se na ‘’ozelenjivanju’’. Planira se posaditi oko 900 drve a, 11 tisu a niskog raslinja i pet tisu a grmova.Cijela ideja je zamišljena kako bi se u urbane sredine povratila priroda; obnovio okoliš i potaknula bioraznolikost. Projekt je zapo eo u 2007., a u njega se investiralo 65 milijuna eura. Planirani dovršetak gradnje i useljavanje je na prolje e ove godine.

Kako zbog suvremenog na ina življenja ljudi sve manje imaju vremena za odlazak u prirodu ovi e im zeleni neboderi zna ajno uljepšati život, barem tako predvi aju stru njaci. Zeleni neboderi su posebni i zbog toga što optimiziraju, obnavljaju i proizvode energiju, a tako er pridonose mikroklimi i iltriranju štetnih estica u zraku. Raznolike biljne vrste omogu avaju stvaranje vlage, apsorbiranje uglji nog dioksida, stvaranje kisika i šti enje od radijacije. Sve to rezultira zdravijem životu i uštedom energije. Za etnici ove ideje, talijanski arhitekti iz „Boeri studia’’ smatraju da je ovakva gradnja budu nost europskih gradova.

zli ite obrazovne programe, organizira doga anja i pruža svima brojne informacije o životinjama i samoj prirodi. Inofrmacije, zanimljivosti, novosti i doga aji, životinje i biljke te niz drugih tema iz životinjskog svijeta o kojima ste esto promišljali kao djeca, ali i kao odrasli ljudi, prona i ete na Internet adresi zgazoo.com i uvjeriti se kako je još uvijek mnogo nepoznanica u tom udesnom svijetu životinja.

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 07.02.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:30 23:00

Videostranice Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino Od Mure do Drave Veliko platno Ju er, danas, sutra Aukcija slika Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 07.02.

06:38 06:40 06:50 07:15 07:30 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Glazbeni program 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Manjinski mozaik (R) 14:00 Pod pove alom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:10 Dokumentarni program 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 08.02.

NEDJELJA, 09.02.

08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:05 Katoli ka duhovna obnova (r) 13:05 Veliko platno (r) 13:30 Dom 2 (r) 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:55 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na 20:40 Planet Croa a 21:10 Ju er, danas, sutra 21:30 Aukcija slika 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 08.02.

NEDJELJA, 09.02.

PONEDJELJAK, 10.02.

07:58 Najava programa 08:00 TV prodaja 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra (R) 14:00 TV Ordinacija 15:00 U svjetlu vjere (R) 16:00 Popevke i š kleci (R) 17:00 Pod pove alom (R) 18:00 Hrvatsko srce (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 TV prodaja 07:45 Zajedno (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Dokumentarni program 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

07:28 07:30 07:55 07:45 08:00 08:30 08:45 09:30 09:52 10:00 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 14:42 14:45 15:15 15:30 16:15 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:55

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Pri e iz svijeta TV prodaja Moja Istra (R) Dokumentarni program Mali oglasi Okrutna ljubav Putem EU fondova Me imurski narodni obi aji (R) 24 sata vijes TV prodaja Kratki rezovi (R) Putem EU fondova Tajne uspjeha Iz fundusa galerije Ge ra ma (R) Glazbeni in (R) TV prodaja Ku onica (R) Popevke i š kleci (R) Shi

TV Oblo ec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Hrvatsko srce Iz fundusa galerije Ge ra ma (R) 21:00 S koncertnih pozornica 22:00 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

20:35 Dokumentarni program 21:05 Ve er uz lm 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 10.02.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:15 11:15 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Od Mure do Drave (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 11.02.

07:58 08:00 09:00 09:30

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:40 22:25 23:00 02:15 03:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

(r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Me imurski obi aji Lifestyle Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 11.02. 06:28 06:30 06:55 07:00 07:15 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 11:45 12:10 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:00 16:00 16:05 16:45 17:00 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 02:00 02:01

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja Koktel (R) Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlostI Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Okrutna ljubav (R) Glazbeni in (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV prodaja Zajedno (R) TV prodaja Sportski zoom (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja Okrutna ljubav Shi

Zastupni ki klub VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) VTV Vijes TV Ordinacija Kratki rezovi Dali B. Show Zastupni ki klub (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Arka (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 12.02.

07:58 Danas pogledajte 08:00 Dje ji program

09:00 09:30 10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 12.02. 06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala 12:30 Dokumentarni program

13:00 13:15 13:30 14:25 15:00 16:00 16:05 16:45 17:00 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45

24 sata vijes TV prodaja TV Ordinacija (R) Zastupni ki klub (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja Okrutna ljubav TV prodaja Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 13.02.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

Videostranice Hrrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 13.02.

06:43 Najava programa 06:45 VTV Dnevnik (R) 07:10 Mali oglasi 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Glazbeni program 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:10 TV prodaja 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos (R) 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 21:00 Pod pove alom 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ARENA VARAŽDIN, SUBOTA 8. VELJA E

Neno Belan unplugged i Klapa Kampanel otvaraju ovogodišnju koncertnu godinu Neno Belan jedan je od najizvo enijih i najpopularnijih doma ih kantautora u proteklih desetak godina, a u subotu 8. velja e zajedno sa svojim Fiumensima i Klapom Kampanel stiže u Varaždin. Nastavno na niz prethodnih uspjeha, i prošla godina donijela je rasprodane koncerte i nekoliko hitova. Pjesma 'Oceani ljubavi' je u 2012. godine bila najemitiranija pjesma, a pjesma 'Ulicama grada (Pjesma sre e)', proglašena je najizvo enijom pjesmom na 16. Ve erima dalmatin-

ske šansone Šibenik. Neno Belan & Fiumens e u baroknom gradu, Varaždinu, uz svoj bogati glazbeni opus, zasvirati i brojne od publici omiljenih pjesama: Stojim

na kantunu, Ivona, Kavana, Rijeka snova, Dotakni me usnama, Vino no i... Pjesme e predstaviti u pomalo izmjenjenoj, ali još uvijek vrlo plesnoj verziji.

Na varaždinskom koncertu, pridružit e se i sve popularnija Klapa Kampanel, s kojima je Neno još prije nekoliko godina ostvario zajedni ku suradnju najpoznatiju po ve spomenutoj pjesmi 'Oceani ljubavi'. Klapa Kampanel djeluje od 2006. godine, a neke od njihovih esto izvo enih pjesama su Poljubi me, a e mi Copacabana i Samo ljubav ostaje. Veliki interes za rasprodane valentinovske koncerte Belana u Zagrebu, garantiraju dobar provod u predvalentinovsku ovu subotu u susjednom Varaždinu.

Legendarni Simple Minds s "Greatest Hits“ dolaze u Zagreb 4. ožujka Jedna od najpoznatijih britanskih rock grupa iz 80-ih, škotski sastav Simple Minds nakon etiri godine nastupit e ponovno ove godine pred hrvatskim fanovima. Naime, u zagreba ki Dom sportova stižu 4. ožujka! Na aktualnoj "Greatest Hits" turneji Simple Mindsi izvode sve svoje najve e hitove, koji uklju uju ultrapoznate stvari poput: "Don't You (Forget About

Me)", "Alive And Kicking", "Belfast Child", "Let There Be Love" i mnoge druge iz karijere duge 36 godina. Turneja uklju uje ak 38 koncerata, što potvr uje ogroman interes i zvjezdani status koji Simple Minds i dalje uživaju me u publikom. U Zagreb stižu u postavi koja uklju uje dva originalna lana – frontmena Jima Kerra i gitarista Charliea Burchilla – te bubnjara Mela Gaynora, klavi-

jaturista Andyja Gillespiea i basista Geda Grimesa. U Zagrebu su zadnji put nastupili 2006. godine. Poznati kao sjajan live bend odli nog zvuka i lighta, što su više puta pokazali i u Hrvatskoj, a posebice na jednodnevnom festivalu "Rock on Rock“ na Krku 2002., kada su odsvirali svoj najbolji hrvatski koncert od kojeg nam još dan-danas pro u trnci.

Od 1. sije nja cijena ulaznica iznosi 200 kuna i mogu se nabaviti u sustavu Eventime.hr. Ukoliko ostane ulaznica, na dan koncerta cijena e im iznositi 230 kuna. (dz)

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija "Fio show", od 20 sati do 23 sata Glazbeni gost prošlonedjeljne zabavno-glazbene emisije "Fio show" bila je grupa Mix iz Krivaja kod Kutine. Mladi sastav s odli nom pje-

va icom, koji zajedno sviraju tek godinu i pol. Može ih se uti i vidjeti na raznim glazbenim prigodama u okolici Kutine i šire.

FORMULA 13 1 Say Something A GREAT BIG WORLD FT. CHRISTINA AGUILERA 2 Losing Sleep JOHN NEWMAN 3 Adore You MILEY CYRUS 4 Bullet FRANZ FERDINAND 5 Beautiful War KINGS OF LEON 6 Can’t Remember To Forget You SHAKIRA FT. RIHANNA 7 She Used To Love Me A Lot JOHNNY CASH 8 Temple KINGS OF LEON 9 The Man ALOE BLACC 10 Face To Face GARY BARLOW FT. ELTON JOHN 11 I’D Rather Be High DAVID BOWIE 12 Goodness Gracious ELLIE GOULDING 13 Won’t Be Broken KEANE 14 Team LORDE 15 XO BEYONCE

Top Hit List 1 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina TOP LISTA DOMA IH htjela 2 cPAVEL - uvaj me 3 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 4 MEJAŠI - 5-6 piva 5 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto 6 PSIHOMODO POP - Donna 7 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 8 LETE I ODRED - Volim te još 9 OP A OPASNOST - Tragovi 10 JELENA ROZGA - Cirkus 11 NENO BELAN - An ela an ele 12 AERODROM - Teška vibra 13 NOLA - Nikad 14 LANA Ft Connect - No bez granica 15 FRANKA - Ljubav je

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

7. velja e 2014.

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

NAREZAK KOKETA 150g

RAMA CLASSICC 500g

LIMUN 1kg

5,99

KUPUS KISELI GLAVA NTL

5,99 NAPOLITANKE K LJEŠNJAK 450g

9,99

13,99 TIDE ALPINE 2 kg

24,99

SVJEŽI SIR POLUMASNI 250 G

6,49

HRANA ZA PSE 1250g

7,99

LAK ZA KOSU MODESTA 500 ml 13,99 ARF TEPIHEL 750 ml

6,99

KISELO 2,99 VRHNJE 200 G 12 %

DUKAT TRAJN MLIJEKO 1 L O 1,8% MM

4,99

13,99

VANISH 450 ml

9,99

sport@mnovine.hr

IZBOR najboljih sportaša i sportskih ekipa Me imurja za 2013.

Tijana i Filip, rukometašice Zrinskog i odbojkaši Centrometala PIŠE: Siniša Obadi

U etvrtak (ju er) u akove kom Hotelu “Park” u organizaciji županijske Zajednice sportova održana je sve anost proglašenja najboljih sportaša i ekipa Me imurja za 2013., na kojoj su dodijeljene godišnje i nagrade za životno djelo “Franjo Pun ec”, te su uru ena priznanja perspektivnim sportašima Me imurja. Na samom po etku svima nazo nima obratio se predsjednik županijske Zajednice sportova Mato Kljaji , govore i o uspjesima me imurskih sportaša u prošloj godini, ali isto tako i problemima, prije svega onima financijskima. No, žilavi su oni, svih devetnaest tisu a, koliko je, prema Kljaji evim rije ima, u Me imurju j ljudi vezanih uz sport, kao natjecatelji ili treneri i stru ne osobe, sportski radnici koji svoje dobre rezultate postižu uz velika odricanja i vlastiti entuzijazam i bez njih zapravo svega, pa i ovakvih rezultata, zasigurno ne bi bilo. Odluku o onima koji e dobiti priznanja za prošlogodišnje uspjehe i ovaj su put donijeli lanovi Sekcije sportskih novina Me imurja i predstavnici lokalnih, tiskanih i elektronskih medija.

ao da e trenirati tako dugo dok još ne osvoji te tri medalje.

Rukometašice Zrinskog i odbojkaši Centrometala perjanice ekipnog sporta Ženski rukometni klub “Zrinski” iz akovca najbolja je ekipa, koja je prošle godine ponovno osvojila naslov prvakinja II. HRL Sjever žene i plasman u I. HRL, isto tako državne su prvakinje u kategoriji kadetkinja. Odbojkaški klub “Me imurje Centrometal” iz re ana najbolja je mom ad 2013. godine. Odbojkaši Centrometala jedina

pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, svestrani sportaš koji je u prošloj godini postigao odli ne uspjehe u stolnom tenisu: 1. mjesto na PH u Koprivnici i 2. mjesto na me unarodnom hendi ping natjecanju u Zagrebu. Bio je lan ekipe koja je osvojila 1. mjesto na 52. dekatlonu u Puli.

Priznanja za životno djelo, ali i one darovite koji tek dolaze Hana Laptoš, rukomet - kadetska reprezentativka, lanica ŽRK-a “Zrinski”, osvaja ica. An-

mjesto preskok pojedina no PH; 2. mjesto tlo pojedina no PH, Filip Novak, karate - 1. mjesto na PH do 57 kg; 2. mjesto u Konyi (Turska), Bruno Makovec, šah - državni prvak 1. kadetske lige ekipno, kapetan ekipe, Leon Marciuš, karate - 2. mjesto na PH, 2. mjesto Budapest Open.

Nagrada “Franjo Pun ec” za životno djelo pripala Marijanu Vugrin i u Marijan Vugrin i bio je trener juda i plivanja te bo anja i stolnog tenisa za osobe s invaliditetom, voditelj je sportsko-rekreativnih aktiv-

Filip Ude i Tijana Tkal ec, najbolji sportaši Me imurja, u društvu Tomislava Trupkovi a, dobitnika priznanja za najboljeg sportaša osoba s invaliditetom Me imurske županije

I u 2013. najbolji su bili gimnasti ari Za najbolju sportašicu Me imurja u prošloj godini tako je ponovno izabrana gimnasti arka GK-a “Marijan Zadravec - Macan” Tijana Tkal ec, koja je osvojila 8. mjesto u preskoku na europskom prvenstvu, ostvarila - 3 finala na svjetskim kupovima. - Stalna je reprezentativka u svim kategorijama i vrhunska sportašica I. kategorije.

Dobitnici priznanja i nagrade “Franjo Pun ec” jesu Zoran Pfeifer, Marijan Vugrin i (za životno djelo), Dragutin Novak i Željko Jakopec

O ovogodišnjoj nagradi i planovima Tijana je rekla: - Želja mi je u ovoj sezoni nastupiti na svjetskim kupovima koji se nalaze na gimnasti kom kalendaru. Drago mi je što sam i ove godine primila ovu nagradu, jer ona je zapravo veliko priznanje koliko meni, toliko i mojim trenerima i roditeljima za sav trud i rad u prošloj godini, i mislim da su i oni jednako veseli kada primim ovu nagradu kao i ja. Ono što je zaparavo najvažnije je to da me zaobi u ozljede. Tijanin klupski kolega i jedan od najboljih hrvatskih gimnasti ara Filip Ude izabran je za najboljeg sportaša. Ude je tako er bio osmi na EP-u i osvojio je 3. mjesto na Svjetskom kupu Osijeku te 3. mjesto na Grand Prixu u Brnu. Njegova je želja tako er prije svega dobro zdravlje i sezona bez ozljeda. Kao i prije tjedan dana na dodjeli nagrada najboljim sportašima akovca, Filip je ponovio kako mu je želja u vremenu do Olimpijskih igara osvojiti još europsku i svjetsku medalju i, naravno, još jednu olimpijsku, jer je sam sebi obe-

Naslov najbolje ženske ekipe u 2013. godini ponijele su rukometašice ŽRK-a “Zrinski” iz akovca

su me imurska mom ad koja nastupa u najvišem rangu natjecanja. Prošle godine osvojili su 6. mjesto u 1.A Hrvatskoj odbojkaškoj ligi od 16 mom adi. Ostvarili su nastup u Top ligi najboljih šest mom adi u sezonii 2013./2014., a u polusezoni 2013./2014. osvojili 4. mjesto. Tu je i etvrtfinale Kupa Hrvatske te 1. mjesto u Kupu Me imurja.

Najbolji sportaš osoba s invaliditetom Me imurske županije je Tomislav Trupkovi Tomislav Trupkovi lan je kluba “Mura” iz Udruge za

Odbojkaši Centrometala iz re ana izabrani su za najbolju mušku ekipu Me imurja u 2013.

tonija Ruži , karate - 1. mjesto PH do 32 kg, Paula Markati, stolni tenis - 1. mjesto PH ekipno; 1. mjesto PH pojedina no za juniorke, Ela Trstenjak, badminton 1. mjesto PH, ženski parovi U15; 2. mjesto PH pojedina no kadeti, Gabrijel Stojanovi , atletika - 2. mjesto na pojedina nom natjecanju za mla e juniore na 400 m i na 800 m, Matija Vikert, kuglanje - državni prvak za 2013. godinu, Denis Košak, kuglanje - državni prvak za 2013. godinu, Luka Grubi , bagminton - 2. mjesto PH 2013., mla i kadeti; 2. mjesto u ukupnom poretku HK-a 2012./2013. mla i kadeti, Antonio Vuk, gimnastika - 1.

nosti, op i smjer, i aerobike. U sportsko-rekreativnom radu je preko 40 godina. Od 1991. godine kao tajnik Me imurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve” intenzivno radi na ormiranju udruga sportske rekreacije “Sport za sve|” u svim sredinama gdje postoje uvjeti u Me imurskoj županiji, tako da danas ima 37 udruženih lanica sa svojim sekcijama. To je samo dio bogate sportske biografije ovogodišnjeg laureata nagrade “Franjo Pun ec” za životno djelo. Godišnja priznanja primili su Željko Jakopec, Dragutin Novak i Zoran P ei er.

Priznanja je primilo i dvanaestero mladih talentiranih me imurskih sportaša

7. velja e 2014. RUKOMET

KOŠARKA

I. HRL SJEVER

A 2 LIGA SJEVER

Rukometaši Preloga poraženi kod Ivani a

Ovaj vikend odluka o prvaku!

U nastavku prvenstva Prve hrvatske rukometne lige Prelog je u derbi susretu poražen kod Ivani a 37:27. Iako rezultat ukazuje na visoki poraz, Prelog je desetak minuta prije kraja susreta gubio dva gola razlike. U 47. minuti bila su dva gola razlike, pet minuta prije kraja bilo je 31:27, kada se krenulo na sve ili ništa. Doma in je to iskoristio za šest uzastopnih golova i uvjerljivu pobjedu. Prelog je ponovno nastupio nekompletan, a pri kraju susreta priliku su do-

bili i igra i koji manje igraju. Ekipa je odigrala borbeno, a u završnici susreta bilo je nedostatka fizi ke snage uz kombinaciju s nedovoljno zalije enim igra ima i Prelo anci se nisu uspjeli oduprijeti doma inu. Slijedi gostuju i susret s Biogradom u kojemu se nadaju da e biti kompletni, a pobjedom ostaju u samom vrhu I. HRL. Cilj i dalje ostaje da Prelog bude izme u 4. i 7. pozicije te da mladi igra i dobiju što više prigode kao zalog za naredne uspješne rukometne godine u Prelogu.

TABLICA 1. IVANI

12 8 0 4 58 16

2. KTC

12 8 0 4 24 16

3. SPLIT

12 7 1 4 25 15

4. ŽUPANJA

12 7 1 4 9

5. PRELOG

12 7 0 5 24 14

6. KOZALA

12 7 0 5 20 14

7. CRIKVENICA

12 7 0 5 -2 14

8. OSIJEK

12 6 0 6 5

9. H. DRAGOVOLJAC 12 5 1 6 -8 11 10. MATULJI

12 3 3 6 -19 9

11. DUGO SELO

12 4 0 8 -23 8

12. ZADAR

12 3 1 8 -42 7

13. BIOGRAD

12 2 1 9 -71 5

II. HRL Sjever žene

Pred rukometašicama Zrinskog novi krug kadetskog prvenstva Nakon povratka iz Bosne i Hercegovine s uspješnog nastupa na seniorskom rukometnom turniru, rukometašice Zrinskog ve u nedjelju eka tre i krug kadetskog prvenstva za igra ice ro ene 1996. godište i mla e. Protivnice Zrinskicama jesu ekipe Podravke Koprivnica (utakmica je u 11 sati), a

drugi protivnik je ekipa Zeline (utakmica je u 14 sati). Na tablici se Zrinski nalazi na prvom mjestu i gotovo je ve osigurao plasman na završno prvenstvo 12 najboljih kadetskih ekipa u Hrvatskoj, a Zrinskice su aktualne prvakinje Hrvatske u kadetskom uzrastu. Aktivnosti su, naravno, usmjerene i

prema prvom kolu proljetnog dijela prvenstva II. lige sjever, gdje se Zrinski nalazi na prvom mjestu, a 15. velja e gostuje kod drugoplasirane ekipe Bjelovara. Želja igra ica i rukovodstva kluba je da se ostane i na kraju prvenstva na prvom mjestu i ponovno ostvari plasman u I. HRL za žene.

Odigrano je i 15.kolo najsjevernije druge lige u Hrvata, a mrtva utrka Grafi ara i Podravca prekinut e se ovoga vikenda u Virju gdje je Podravac doma in ludbreškim košarkašima. Da podsje mo, oba kluba su na vrhu tablice s istovjetnim u inkom - 14 pobjeda i jedan poraz. Podravac ima jasnu ra unicu - treba samo pobijedi i osvojit e prvo mjesto i mogu nost igranja kvali kacija za Prvu ligu. Makar, preostaje još 7 kola za odigra , ali je zaista nerealno o ekiva da bi se do kraja prvenstva košarkaši iz Virja negdje “okliznuli”. Protekloga su vikenda košarkaši akovca zbog ozljeda i boles otputovali u ur evac kod Mlados sa samo pet igra a, a me u njima je bio i 13-godišnji Mislav Kranj ec, brat Stjepanov koji je kapetan akovca. Kako je akovcu s ozljedama i pehovima krenulo, do kraja prvenstva mogao bi zaigra i Franjo, brat Stjepanov i Mislavov, ro en 2006! Rudar Cimper je tako er odigrao sa samo pet igra a “derbi” u akovcu kod Me imurja. Bilo je prepucavanja

MLADOST IVANOVEC: Terek M. 29, Šupljika 3, Borkovi 11, Terek D. 31. Trener Vehtersbah M. KOTORIBA: Zvošec 23, Habuš 14, Fuš 12, Ujlaki N. 2, Ujlaki R. 1, Munka 16. Trener Ujlaki R.

Minule subote 1. velja e igra i San-Sporta gostovali su u Varaždinu, gdje su u posljednjem kolu jesenskog dijela natjecanja I. Hrvatske rukometne lige za dje ake A odigrali dvije utakmice protiv respektabilnih protivnika, sve boljeg RK Bjelovara i još uvijek aktualnog prvaka 1. HRLD regije sjever - RK Daruvara, te lakše od o ekivanog s obje osvojili nova etiri boda. Zanimljivost ovih utakmica leži u injenici

da su i igra i Daruvara i igra i Bjelovara pretrpjeli poraz od akove kih rukometaša potpuno identi nim rezultatom 30:20. Trener ovih izvrsnih mladih rukometaša Goran Vuk, koji je s ekipom po eo raditi u mjesecu svibnju prošle godine, izjavio je da je iznimno zadovoljan pokazanim znanjem i zalaganjem svojih igra a, te da su svi opravdali ukazano im povjerenje na ove dvije odigrane utakmice u Va-

raždinu, ime se dokazuje da mukotrpan trud i rad na treninzima daje rezultate i kapitalizira se visokom pozicijom na prvenstvenoj tablici. Možda najvažnija utakmica itavog prvenstva i svojevrstan derbi mladim Sansima predstoji ve za tjedan dana, kada e u dvorani OŠ Mala Subotica u prvoj utakmici proljetnog dijela prvenstva ugostiti ekipu GRK Varaždin koja je trenutno vode a na prvenstvenoj tablici sa samo jednim bodom prednosti pred mom adi San-Sporta. Me usobni ogled ove dvije ekipe u jesenskom dijelu prvenstva završio je neriješenim ishodom, a obje ekipe imaju izuzetno jaku želju za pobjedom jer ona nosi prvo mjesto na prvenstvenoj tablici I. HRLD.

Vindija - Radnik 85:58 Mladost - akovec 84:75 (23:16, 17:16, 21:19, 23:34) AKOVEC:Kranj ecM.5,Kranj ecS.23,Vrus 26, Novak 8, Kolovrat 13. Trener Kova i B.

Me imurje - Rudar Cimper 99:41 (27:12, 22:10, 22:9, 28:10) ME IMURJE: Gašpari 12, Svaty 10, Novak 3, Lepen 10, Kraja i 12, Guld 2, Jambrovi 27, Pa an 6, Mom ilovi 3, Peti 2, ibari 6, Martinovi 6. Trener Novak S. RUDAR CIMPER: Vinko Novak 11, Dodlek 17, Sobo an 3, Brodar 10. Trener Damjanovi B.

preko medija oko te utakmice, te ovi žele odgodu, te ovi nedaju, ali bi dali, ali.... uglavnom, tko je kriv, a tko prav ovisi o tome iju pri u slušaš ili itaš! injenice su da je akovec odigrao odli nu utakmicu u ur evcu i izgubio

TABLICA 1. Me imurje (G)

13 13 0

26/+308

2. Lepoglava

13 7

20/+36

3. Nedeliš e

12 7

19/+60

4. Mladost (I)

12 7

19/+32

5. Prelog

13 6

19/-40

6. Dubrav an

11 7

18/+33

7. Gra ar II

12 5

17/-50

8. Donji Kraljevec

12 3

15/-137

9. Kotoriba

12 0

12 12/-242

Me imurje Globetka - Donji Kraljevec 99:59

NEDELIŠ E: Gospo i 13, Golik 15, Marciuš 2, Šegovi I. 8, Ganzer 14, Posedi 2, Petran 6. Trener Hajdinjak M.

ME IMURJE GLOBETKA: Golubi A. 19, Leva i 20, Zaspan 14, Vuruši 12, Ben ik 7, Radek 6, Ostoja 11, Franji 9. Trener Škoda D. DONJI KRALJEVEC: Švenda T. 2, Baljak 2, Ivanovi J. 9, Ivanovi D. 9, Ruži 12, Švenda D. 19, Šte an 3, Branilovi 3. Trener Mesari M.

Prelog - Dubrav an 62:76 (8:18, 14:24, 17:24, 23:10)

Nedeliš e - Kotoriba 90:44(20:4, 23:15, 13:16, 34:9)

PRELOG: Ciglar M. 8, Novosel 8, Poljak 9, Zrna 9, Poredoš 18, Šari 5, Filipi 2, Vargek 3. Trener Poredoš M. DUBRAV AN: Varga 16, Rai 8, Horvat 4, Blažeka 20, Ribi 6, Štefi 6, Me imurec 16, Lukša 4. Trener Me imurec B.

NEDELIŠ E: Gospo i 21, Golik 15, Marciuš 9, Šegovi I. 19, Ganzer 6, Posdi 2, Petran 8, Bašek 4, Šegovi J. 5. Trener Hajdinjak M. KOTORIBA: Borovi 10, Zvošec 8, Ujlaki N. 6, Ujlaki R. 5, Pla ko 5, Fuš 10. Trener Ujlaki R.

Lepoglava - Nedeliš e 62:60(16:19, 14:15, 15:15, 17:11)

SAN-SPORT u Varaždinu bolji od Bjelovara i Daruvara

Koprivnica - Petar Zrinski 77:99

Slavlje Dubrav ana u Prelogu!

Mladost Ivanovec - Kotoriba 75:68(16:17, 12:18, 27:9, 20:24)

I. HRL za dje ake

Podravac - Bjelovar 113:93

C LIGA

U 14. kolu najniže lige igrao se derbi u Prelogu gdje je gost iz “dobrave” ve u prvom poluvremenu riješio pitanje pobjednika, u tre oj etvr ni još malo “podebljao” prednost, pa onda u zadnjih 10 minuta uživao u plodovima svoga rada u prethodnih 30 minuta! U još jednoj knap utakmici Nedeliš e je u Lepoglavi ostalo kratko za jednu loptu! Šteta! (bh)

OŠ Ivanovec plasirala se na državno prvenstvo u Pore u Košarkaška ekipa djevoj ica Osnovne škole Ivanovec osvojila je prvo mjesto na regionalnom prvenstvu Školskih sportskih društava u skupini „Sjever“. Bile su najbolje od ekipa iz e ri županije sjeverozapadne Hrvatske: Me imurske, Varaždinske, Koprivni ko-križeva ke i Virovi ko-podravske. Svojom odli nom igrom pod vodstvom trenera Brune Kova i a plasirale su se na državno prvenstvo u Pore u. Iako su trenirale u posu enom prostoru i neadekvatnim uvjetima (škola nema sportsku dvoranu), djevojke su dale sve od sebe i zahvaljuju i svom talentu, trudu i volji ostvarile fantas an rezultat. Nakon polu nalnih utakmica rela vno lako su nale izborile djevoj ice

TABLICA

Gra ar - Ivan ica 96:58

iz Ivanovca i Virja. U vrlo uzbudljivoj i napetoj utakmici nakon prve etvr ne u enice iz Virja vodile su sa 6 razlike, no nakon toga OŠ Ivanovec ubacuje u višu brzinu i do kraja susreta preuzimaju, a za m i sigurno uvaju svoje vodstvo ime su se plasirale na Završnicu dr avnoh prvenstva u Pore u! Rezulta : Podravac - IBM 78:16, Zmaj - Ludbreg 43:23, za 3. mjesto Ludbreg IBM 46:23, nale Zmaj - Podravac 47:39. OŠ Ivanovec ŠSD Zmaj: Laura Bašek, Tessa Žvorc, Julija Jan ec, Leona Jeleni , Ana-Marija Dove er, Ivana Obadi , Petra Kranj ec, Iva Bulovi , Amalija Kranj ec, Ivana Posavec, Simona Zdolec, Helena Jeleni , voditelj ekipe prof. Bruno Kova i .

1. Gra ar

15 14 1

29/+469

2. Podravac

15 14 1

29/+322

3. ME IMURJE

15 10 5

25/+179

4. Bjelovar

15 10 5

25/+128

5. Vindija

15 10 5

25/+123

6. Petar Zrinski

15 9

24/+146

7. Mladost( )

15 8

23/-2

8. Ivan ica

15 4

11 19/-135

9. Radnik

15 4

11 19/-218

10.Koprivnica

15 3

12 18/-208

11. AKOVEC

15 3

12 18/-217

12. RUDAR CIMPER 15 1

14 14/-587

sa samo 9 koševa razlike, a u lokalnom srazu je Me imurje nadja alo rudare sa 58 koševa razlike. Na tablici Me imurje dijeli tre e mjesto s još dva kluba, na dnu su pretposljednji akovec i posljednji Rudar Cimper. U idu em kolu akovec igra doma pro v Bjelovara, Rudar Cimper do ekuje varaždinsku Vindiju, a Me imurje gostuje kod Petra Zrinskoga u Vrbovcu. (bh)

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Ve ina odmarala Protekli vikend iskorišten je za odigravanje dvije zaostale utakmice. U Lepoglavi se Kotoriba odli no držala prvih 20 minuta, no nije izdržala do kraja. U Donjoj Dubravi je gostovao ŽKK Radost bez Laure Bašek, pa doma in nije imao nikakvih problema do i do svoje pete pobjede. (bh) Lepoglava - Kotoriba 57:42 (14:4, 17:20, 21:6, 5:12) KOTORIBA: Latin 2, Ignac 4, Fuš 8, Pongrac 11, Vlaši 11, Bogdan 6. Trener Munka

Dubrav an - ŽKK Radost 56:42(11:14, 21:10, 10:13, 14:5) DUBRAV AN: Miser S.4, Lisjak 6, Tišler 13, Miser I. 2, Karloci 12, MIslosavljevi 19. Trener Varga D. ŽKK RADOST: Hrka M. 2, Štrukelj Vi. 5, Škoda 4, Zdolec 4, Ma ar 4, Kranj ec 2, Trener Balog D.

TABLICA 1. akovec 2. Vindija 3. Me imurje 4. Lepoglava 5. Prelog 6. ŽKK Radost 7. Kotoriba 8. Dubrav an 9. Ivan ica 10. Gra ar 11. Donji Kraljevec 12. akovec II 13. Nedeliš e 14. Rudar Cimper

11 11 10 11 10 11 11 11 9 11 11 11 11 11

11 9 8 7 7 6 5 5 6 4 3 3 1 0

0 2 2 4 3 5 6 6 3 7 8 8 10 11

22/+644 20/+365 18/+179 18/+88 17/+83 17/-107 16/-60 16/-65 15/+90 15/+84 14/-115 14/-173 12/-552 11 /-461

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER akovec - Bjelovar, nedjelja 9. velja e u 17.30, IIOŠ akovec Rudar Cimper - Vindija, subota 8. velja e u 19 sa C LIGA KSMŽ Nedeliš e - Mladost Ivanovec, subota 8. velja e u 17, Aton Kotoriba - Prelog, subota 8. velja e u 19.30 sa Dubrav an - Donji Kraljevec, subota 8. velja e u 17 sa JUNIORSKA LIGA Donji Kraljevec - Rudar Cimper, subota 8. velja e u 13 sa akovec - Prelog, etvrtak 13. velja e u 20.45, IOŠ akovec KADETSKA LIGA Kotoriba - Gra ar, petak 7. velja e u 20.30 sa LIGA MLA IH KADETA Nedeliš e - ŽKK Radost, subota 8. velja e u 15, Aton Kotoriba - Dubrav an, subota 8. velja e u 17 sa Donji Kraljevec - Rudar Cimper, subota 8. velja e u 11 sa Me imurje - akovec II, subota 8. velja e u 15 sa , IOŠ akovec akovec I - Prelog, nedjelja 9. velja e u 15.30, II OŠ akovec

7. velja e 2014. OBOJKA

I.HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

II. HOL

Nova tri doma a boda Centrometala

Totovcu drugoligaška pobjeda

Odbojkaši Centrometala osvojili su nova tri boda protiv najslabije mom adi kvalitetnije lige. Nakon dvije sjajne odbojkaške predstave u Nedeliš u prošlog tjedna, ovaj put centrometalovci nisu bili inspirirani, no ipak su bili dovoljno dobri da ostvare pobjedu od 3:0. Krenulo je izjedna eno, na prvom odmoru doma i vode 8:7. Gosti iz Siska tad koriste greške Centrometala i vode 13:10. Ubrzo je poravnato, pa se igra poen za poen. Neriješeno je kod 17:17. No do kraja seta Siš ani dobivaju samo bod, na

servise Gotala i Kurteša doma i su ubojiti te lagano uzimaju set s 25:18. Drugi set sli no. Poveo je Sisak 5:1, doma i se približili na poen zaostatka. Zadnji put Sisak vodi 11:10. Potom opet sve ide na ruku Centrometala i set završava 25:17. Pred kraj seta ulaze u igru Vabec i Pu a. Tre i set opet po pravilu bolje otvara Sisak i vodi 6:4 i 7:6. No Centrometal to lako preokre e i vodi 20:13. Pomalo i neozbiljnom igrom dopuštaju gostima da se približe na poen zaostat-

Nastavljena je druga liga za odbojkašice i odbojkaše. Od etiri me imurska predstavnika u II. muškoj i ženskoj ligi bodove je osvojio samo Totovec, koji je je pobijedio Petrinju 3:2 (22:25, 25:19, 23:25, 25:21, 15:13), a Nedeliš e je poraženo od tre eplasirane Gorice 0:3 (21:25, 16:25, 18:25). U konkurenciji deset ekipa Totovec je 9. sa 7 bodova, a posljednjeplasirana ekipa je Nedeliš e sa 6 bodova. U 11. kolu Totovec gostuje u Karlovcu kod 4 rijeke, a Nedeli-

š e ima teško gostovanje kod lidera azme. Odbojkašice Kaštela poražene su kod ku e od lidera Velike Gorice 2:3 (25:19, 22:25, 25:17, 14:25, 12:15), a akovec je izgubio u Varaždinu 3:0 (25:14, 25:13, 25:7). Kaštelanke su 4. s 15 bodova, a akovec je na za elju bez boda. U 11. kolu odbojkašice iz Pribislavca gostuju kod tre eg Bjelovara koji ima bod više u subotu od 16 sati, dok akovec u nedjelju u 15.45 do ekuje Azenu iz Velike Gorice.

Djevojke iz Gimnazije “Josip Slavenski” najbolje

Završnica malonogometnog kupa Grada Preloga

OKM CENTROMETAL – OK SISAK 3:0 (18, 17, 24) Dvorana Aton Nedeliš e, gledatelja 100 Suci : Vuruši , Žužul (oba Varaždin) Centrometal : Kova , i kovi , Pu a, Gotal, Vincek, Petran, Marciuš, Posavec, Kurteš, Novak, Vabec (trener Kiri ) Sisak : Hrn evi , Ibradži , Pavli , Vaku ac, Bakonji, Ali , Tepavac, Durakovi , Alihodži , Išek (trener Pavi i )

ka. Imao je Centrometal kasnije 24:21, no nije iskoristio tri me lopte zaredom. Ipak gosti više od toga nisu uspjeli posti i, set završava 26:24 za doma e.

Kod doma ina najbolji Kurteš i Vabec, kod gostiju Tepavac. Ovom pobjedom Centrometal je pove ao prednost pred osje kom Mursom, koja je u ovom kolu pobijedila zagreba ku Mladost sa 3:2. Sada Centrometal ima 20, a Mursa 17 bodova. Ovim kolom je odigrano tri od etiri kruga prvog dijela prvenstva. Svim klubovima preostaje još jedan krug igranja svaki sa svakim. U narednom kolu Centrometal gostuje u Rovinju, a tjedan dana kasnije do ekuje Mursu.

NOGOMET

“ME IMURSKE LEPE PUCE”

Okupljanje djevoj ica zainteresiranih za nogomet Sve one djevoj ice ro ene 2003. do 1999. godine pozivaju se na upis u nogometnu školu. Okupljanje e bi u subotu u 10 sa na stadionu SRC-a “Mladost” u akovcu. Ukoliko ima roditelja ije su djevoj ice ro ene 2004. godine i mla e, a tako er su zainteresirane da pristupe školi

nogometa Me imurje, njihovoj djeci bit e omogu en rad s mla im uzrastima dje aka sve do godine u kojoj navršavaju 10 godina, tada e biti priklju ene ekipi “me imurskih lepih puca”. Prijave traju do srijede 26.velja e 2014. na broj 099/819-6494 (Hrvoje Gori anec, voditelj škole).

U akovcu je održano županijsko natjecanje u malom nogometu za djevojke srednjih škola. Ovo je po prvi put da se organizira natjecanje u konkurenciji djevojaka, a prema prikazanom nogometu bilo je vrlo kvalitetno i zanimljivo. Pobjednice natjecanja postale su djevojke iz Gimnazije “Josip Slavenski” akovec, koje e biti predstavnice Me imursku županiju na polufinalnom natjecanju skupine “Sjever”, koje e se održati 4. ožujka 2013. godine u akovcu. Pobjedom na tom natjecanju osigurali bi plasirati se na državno prvenstvo koje e se održati u Pore u od 30. travnja do 2. svibnja. Pobjedni ku ekipu vodio je pro . Robert Siladi, a za Slavenski su igrale Karla Duji , Noemy Kati , Ana Stan-

ko, Sara Petak, Klara Vinkovi , Ana Jakši , Tea Tompoš, Lorena Herman, Josipa Šupljika i Edita Ružman. Na turniru su još uz pobjedni ku ekipu gimnazijalaca sudjelovale i ekipe Ekonomist (Ekonomska i trgova ka škola),

Svjetlost (Srednja škola akovec) i Vizija (Gospodarska škola akovec). Rezultati: Ekonomist - Vizija 3:1, Gimnazijalac - Svjetlost 7:0. Susret za 3. mjesto Svjetlost - Vizija 4:3. Finale Gimnazijalac - Ekonomist 1:0.

NK DUBRAV AN na prolje e o ekuje bolje rezultate

Na elnik Miser poru io da im nova vlast nije okrenula le a

NOGOMETNI SAVEZ ME IMURJA

Po inje te aj za nove nogometne suce U ponedjeljak 17. velja e 2014. s po etkom u 17 sati u prostorijama Gradskih bazena “Marija Ruži ” u akovcu zapo inje te aj za nove nogometne suce. Pozivaju se svi oni koji su se

prijavili, kao i oni koji to još nisu u inili, da do u na po etak te aja. Uvjet je da nisu mla i od 15 godina, a ni stariji od 40 godina, te da su zdravstveno sposobni za nogometnog suca.

U nedjelju 2. velja e u klupskim prostorima održana je izvještajna skupština NK Dubrav an iz Donje Dubrave. Predsjednik Zoran Štefi osvrnuo se rad kluba u protekloj godini. Sportski rezultati nisi bili na razini planiranog jer uz brojne ozljede sre a je skroz okrenula le a donjodubravskim nogometašima, pa se boljem rezultatu nadaju u proljetnom dijelu prvenstva. No, istaknuto je prvo mjesto juniora, a

najavljen je i po etak rada s lima ima. Osim natjecateljskog dijela, radilo se i na ure enju prostorija. Obnovljena je stolarija s južne strane i postavljena su nova ulazna vrata. Kupljena je nova kosilica i perilica rublja. Uz lanove kluba na skupu su bili Dražen Miser, na elnik op ine Donja Dubrava, Zlatko Haramija, predsjednik Op inskog vije a, predstavnici NK Grani ar iz Kotoribe i ostalih op inskih udruga. Na elnik Miser je

istaknuo da su bili neosnovani strahovi da e novoizabrana vlast okrenuti le a klubu, te je poru io vodstvu da klub ima podršku op inske vlasti, što je vidljivo i kroz pove anje op inske dotacije klubu. Skupština je promijenila nekoliko lanaka Statuta kluba. Najvažnije izmjene su da je klub registriran za ugostiteljsku djelatnost te da se broj lanova Upravnog odbora pove ava s 11 na 13. (A.Fuš)

Odigrano je i drugo kolo ovogodišnjeg izdanja Kupa Grada Preloga u malom nogometu, koji se igra u sportskoj dvorani Osnovne škole u Prelogu u organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Preloga. Ovaj turnir ve tradicionalno deseti put po redu okuplja nogometne klubove s podru ja Grada Preloga: Mladost, ukovec 77, Naprijed, Draškovec, Otok i SK te kao gosti nogometaši Trnave iz Gori ana. Rezultata drugog kola: NK DRAŠKOVEC - NK SK 2 – 5, NK OTOK - NK GALEB 1 – 4, NK NAPRIJED - NK UKOVEC 77 6 – 5, NK TRNAVA - NK MLADOST 1 - 3. Nakon dva kola u skupini B sve etiri ekipe ( ukovec 77, Naprijed, Draškovec i SK-a) imaju pobjedu i poraz, a u skupini A vode a je Mladost sa šest bodova, Trnava i Galeb imaju tri boda, a bez bodova je Otok. Turnir se nastavlja u petak (danas), 7. velja e, utakmicama tre eg kola po skupinama. 3. KOLO - PETAK, 07.02.2014.: 18.00 NK MLADOST - NK OTOK, 18 .40 NK UKOV EC 77 - NK DR AŠKOVEC, 19.20 NK GALEB - NK TRNAVA, 20.00 NK SK - NK NAPRIJED Dvije prvoplasirane ekipe iz svake skupine ulaze u polufinale, a tre e i etvrtoplasirani u borbu za poredak od petog do osmog mjesta. Završnica e se igrati u subotu (sutra) i nedjelju, 8. i 9. velja e. Ulaz je slobodan svaki dan, osim posljednji, kada e ulaznica biti simboli nih deset kuna. Sav skupljeni prihod organizator e tradicionalno pokloniti u humanitarne svrhe.

7. velja e 2014. ATLETIKA Nakon održanih 10 kola, u nedjelju je u Prelogu završila Polarna liga, koju ve tre u godinu za redom organizira Biciklisti ki klub Prelog. Unato tome što vremenski uvjeti uglavnom nisu odgovarali nazivu lige, dobre volje, entuzijazma i natjecateljskog duha nije nedostajalo. U ovoj sezoni sudjelovao je najve i broj natjecatelja, ukupno njih šezdesetak. Završno druženje održano je u DG-u SPORT. Svim sudionicima koji su otr ali minimalno pet kola podijeljene su majice, a najboljima u sve etiri kate-

gorije medalje te poklon bonovi sponzora DG SPORT-a. Na 10 km u ženskoj kategoriji najbolje su bile: Mirjana Mlinari , Mirjana Furdite Ana Pav ec - Kregar. U muškoj kategoriji Igor Gori anec, Dejan Kržina iTihomir Bogomolec. Na 5 km u ženskoj kategoriji najbolje su bile Danijela Krobot, Ivanka Horvat te Andreja Hoblaj. U muškoj kategoriji Mario Horvat, Goran Slavi ek i Leon Furdi. Organizatori zahvaljuju natjecateljima te svima koji su na bilo koji na in podržali ovaj sportski doga aj. (th)

KICKBOXING

BOKSA KA gala ve er 22. velja e u Prelogu

Ne propustite najbolje borce regije Svi ljubitelji borila kih sportova uskoro e i u Me imurju do i na svoje. Kickboxing klub „300“ iz akovca 22. velja e u Prelogu organizira boksa ku gala ve er, na kojoj e u osam MMA i kickboxing me eva snagu odmjeriti 16 ponajboljih boraca iz regije – Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Organizatori potvr uju dolazak aktualnog profesionalnog MMA prvaka Europe Zorana o a, dok e za doma ina nastupiti dva

mlada i perspektivna borca: Vilson Kuqi iz Strahoninca, amaterski svjetski prvak u K1, te Luka Vrbanec iz Nedeliš a, amaterski prvak Europe u istoj disciplini. Boksa ki spektakl po prvi e se put održati u Prelogu, u sportskoj dvorani OŠ Prelog, pod pokroviteljstvom Grada Preloga i Me imurske županije. Vrata dvorane otvaraju se u 18 sati, dok borbe po inju u 19 sati. Cijena ulaznice je simboli nih 20 kuna. Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

VALENTINOVO U SARAJEVU U 2 dana 15. – 16. 02. 520,00 kn KARNEVAL U VENECIJI 1 dan 01. 03. 250,00 kn BRIJUNI – PULA 1 dan 30.03. 260,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04. 15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) www.insulatour.com info@insulatour.com

Završila 3. Polarna liga

7. velja e 2014. BADMINTON

GIMNASTIKA

Luka Grubi i Sebastijan Krznari u muškoj te Laura Horvat i Katja Siro i u ženskoj konkureciji pobjednici na 1. turniru parova kadeta MBL-a 2013./2014. Protekli tjedan u dvorani II. OŠ akovec održan je 1. turnir MBL-a 2013./2014. za muške i ženske parove kadeta U-15. U konkurenciji parova kadeta prvu pobjedu ostvario je par Luka Grubi / Sebastan Krznari pobijedivši u finalu par Lino Zadravec / Tin Balent s 21:17. Tre e mjesto osvojio je par Jan Nikola Dvanajš ak/ Nikša Jalšovec pobijedivši par Luka rep / Ivan Grubi s 21:7.

osljednji dan mjeseca sije nja na Gradskim bazenima “Marija Ruži “ nastavio se projekt GK-a “Marijan Zadravec - Macan” pod zajedni kim nazivom “Obiteljska družionica“, kojim se tijekom godine organiziraju razne sportske aktivnosti za djecu i roditelje koji polaze programe gimnasti kog kluba. Jedna od takvih aktivnosti bilo je Obiteljsko plivanje, kojim smo okupili polaznike programa “Univerzalne sportske igraonice i škole“ te njihove roditelje koji su zajedno odradili trening plivanja po grupama. Ovime su roditelji iz prve ruke mogli vidjeti koje vježbe djeca rade na treninzima, na in rada, šta su sve nau ili, koja je kvaliteta njihova pliva kog znanja. Sudjelovalo je 70-ak djece i roditelja koji su nakon aktivnosti zadovoljni i s ponosom na licima otišli svojim ku ama. -Raduje nas pozitivna povratna in ormacija od roditelja i djece te želja da se uklju e u još takvih ili sli nih aktivnosti, poru uju iz GK-a “Marijan Zadravec - Macan”.

Peto mjesto osvojio je par Noa Jalšovec / Bruno Ban pobijedivši par Filip Novak / Dino Blaži s 21:14. U konkurenciji parova kadetkinja prvu pobjedu ostvarile su Laura Horvat/ Katja Siro i pobijedivši u finalu par Ana Toplek / Kaja Petrinovi s 21:16. Tre e mjesto osvojile su Mihaela Lesjak / Ivana Ujlaki pobijedivši par Nina Laptoš / Kaja Fileš s 23:21.

Održano prvenstvo mješovitih parova, Filip Bel i Ela Trstenjak najbolji U dvorani ETŠ-a u akovcu održan je prvi turnir mješovitih parova juniora MBL-a 2013./2014. Pobjednici prvog turnira jesu Filip Bel / Ela Trstenjak pobijedivši u finalu par Viktor Ruži / Jelena Novak s 2:1 (22:20, 18:21, 21:17). Tre e mjesto osvojio je par Lino i Lucija Zadravec pobije-

divši par Luka Grubi / Katja Siro i s 21:14. Peto mjesto osvojio je par Luka Lesjak / Paula Horvat pobijedivši par Sebastian Krznari / Laura Horvat s 21:14, dok je sedmo mjesto osvojio par Erik Bira / Barbara Kancijan. Ovaj tjedan na rasporedu je 1. turnir parova juniora. (tg)

ŠAH

Sutra po inje šahovski kup Me imurja Ovu subotu po inje šahovski kup Me imurja u kojemu e sudjelovati ak 21 ekipa. Prvi tri mom adi koje su nositelji jesu ŠK Sloboda Mihovljan, ŠK Strahoninec i ŠK Me imurje. Pojedina no pr-

ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju

NE ODGA AJTE POZIV

DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

Obiteljska družionica na bazenima

va trojica nositelja jesu Mario Vidovi , ŠK Strahonnec, Ivan Novak, ŠK Miklavec, i Miroslav Nagrajsalovi , ŠK Strahoninec. 1. kolo 8. velja e u 14.30 sati: ŠK Sloboda Mihovljan - ŠK Dinamo Palovec, ŠK Stridon

III Štrigova - ŠK Strahoninec, ŠD Me imurje akovec - ŠK Sloboda III Mihovljan, ŠK Nedeliš e - ŠK Stridon II Štrigova, ŠK Miklavec - ŠK Nikola Zrinski Gornji Kuršanec, ŠK Strahoninec II - ŠK Mursko

Središ e, ŠK Goran Lopatinec - ŠK Gornji Mihaljevec II, ŠK Gardinovec - ŠK Gornji Mihaljevec, ŠK Pretetinec - ŠK Miklavec II, ŠK Gornji Mihaljevec III - ŠK Sloboda II Mihovljan, ŠK Stridon IV Štrigova.

7. velja e 2014.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vježbe za zdjelicu i miši e smještene oko nje Dragi vježba i, pripremila sam vam odli ne vježbe koje e u ove hladne dane štititi organe koji su smješteni unutar trbušne šupljine, a kojima je zadatak da prenose težinu glave, trupa i gornjih ekstremiteta na donje ekstremitete. Ove vježbe posebno preporu ujem ženama baš zbog toga što emo tako uvati naše organe od raznih oboljenja, povreda i sl. Isto kao što to ine rebra, tako i zdjelica za zadatak ima uvati organe koji su smješteni unutar nje. Zdjelica, lat. pelvis, koštani je obru koji ine dvije zdjeli ne kosti: krsta na kost, lat. os sacrum, i trti na kost, lat. os coccygis. Prenosi težinu tijela na donji dio i služi kao zaštita organa smještenih u tom prostoru, a posebno ženski spolni sustav.

Zdjelica sadr ži maternicu, jajovode, jajnike, vagin u , mo-

udahnete na nos i iz-

kra mjehur i završni dio debelog crijeva, i najniži je dio trupa. U ovom podru ju žene esto osje aju bol. No, da to ne bi bilo tako, predlažem da vježbate zajedno s nama. Ove vježbe izvode se sporo i kroz kontrolirano disanje, svojem pokretu uskladite disanje, prostoriju za vježbanje nemojte previše zagrijavati, neka bude oko petnaest stupnjeva, prigušeno svjetlo i lagana opuštaju a glazba. Kada

dahnete kroz usta, neka se vaš udah i izdah uju i kada udahnete širite prsni koš u stranu i prsa prema stropu, a na izdah krenite „lijepiti“ pupak prema kralježnici vrsto stiš u i trbušnu muskulaturu. Ovo su važne informacije i ako ste odlu ili

da želite vježbati i da želite svojem tijelu dati više i zahvaliti mu na svemu, onda ete i disanje shvatiti ozbiljno. Bez kvalitetnog udisaja i izdisaja tijelo je pod stresom i ono pati, a miši i vam se prebrzo umore i ve nakon desetak minuta vježba i nemaju snage za dalje i za još, da to toga ne bi došlo slušajte svoje tijelo, radite onako 7 kako vam ono dozvoljava i dišite „punim plu ima“. Želim svima divan trening i za kraj vas sve lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije kao i svaki put do sada! Vaša trenerica, Ivana Posavec!

Vježba br. 1 Sjednite na potkoljenice i stražnjicu dignite od stopala. Zadržite taj položaj stražnjice. Udahom krenite prsima i glavom prema stropu, a stražnjicom prema iza (bez da je spuštate na stopala), izdahom se vra ate u po etni položaj. Napravite 10 ponavljanja. Ak vacija bedara i miši a unutar zdjelice.

Vježba br. 2 Sve isto kao i kod prošle vježbe, samo što mekano kralježnicom i zdjelicom radite krugove. Radite što ve e krugove možete. Napravite 10 kruženja u jednu i drugu stranu. Ak vacija bedara, stražnjice i miši a oko zdjelice.

Vježba br. 3 Sjedite na stražnjici i ruke pružite daleko ispred sebe, izdahom dižete gornji dio jela i natkoljenice, a laktove gurate daleko iza sebe. Kao da sedlate. Napravite 20 ponavljanja. Aktivacija bedara, stražnjice i miši a zdjelice.

Vježba br. 4 Lezite na le a, nog skvr ite i pete postavite blizu stražnjice, a ruke uz jelo. Dižete zdjelicu prema stropu i spuštate u po etni položaj. Napravite 20 ponavljanja. Ak vacija le a, stražnjice i miši a zdjelice.

Vježba br. 5 Postavite se u poziciju ma ke i na izdah krenite kralježnicom u veliko slovo „C“, a glavom prema podu. Svaki put pogledajte prema pupku. Udahom se vra ate u po etnu poziciju. Napravite 15 ponavljanja. Ak vacija le a i zdjelice.

Vježba br. 6 Sjednite u „turski sijed“ i dlanove postavite na koljena. Izdahom napravite veliko slovo „C“ kralježnicom i povucite se prema iza i bradu prema prsima, a udahom bradu gurajte prema stropu i izravnajte kralježnicu. Napravite 10 ponavljanja. Aktivacija le nih i zdjeli nih miši a.

Vježba br. 7

Za kraj bonus vježba istezanja. Raskora ite prema naprijed i naslonite gornji dio jela na prednju nogu. Zadržite se u poziciji 30 sekundi pa nakon toga ponovite vježbu na drugu nogu kojom ete isto raskora i prema naprijed. Smisao vježbe je da istegnete noge koje smo u svakoj vježbi koris li kao oslonac.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. velja e 2014.

XXX LESNINA AKOVEC

Nova kuhinja – zašto ne? • Koje su Vaše prednosti s obzirom na druge ? — Prednosti naših kuhinja leže u tome što je svaka kuhinja prilago ena to no po željama kupca, svaki projekt napravljen je od strane visokokvalificiranih stru nih zaposlenika, koji svojim savjetom pomažu kupcu da dobije visokokvalitetnu kuhinju, po evši od dizajna, kvalitete i unkcionalnosti. Kod nas kupac ne dobiva samo kuhinju iz snova, ve mnogo više; dajemo pažnju od prvog dolaska do same montaže, pa i kasnije. Uz to nudimo kupcima najpovoljnije cijene na tržištu, odgode pla anja ak do 24 rata bez kamata, dostavu i montažu na podru ju cijele Republike Hrvatske a vrlo važno je spomenuti i garanciju najniže cijene što konkretno zna i da ukoliko kupac neki od proizvoda prona e negdje je tinije, odobravamo dodatnih 5 posto popusta. • Po emu su Vaše kuhinje jedinstvene i

pokazivati svojim gostima. To je i glavna razlika izme u nas i malih proizvo a a koji u radionicama sklapaju kuhinje, jer ni jedan element koji se radi ru no ili pomo u nekih obi nih alata ne može konkurirati preciznosti strojeva i postrojenja kojima naši dobavlja i raspolažu. • Što bi savjetovali budu im kupcima kuhinja ? — Kupcima koji u budu nosti imaju namjeru osvježiti ili promijeniti svoj interijer i oplemeniti svoj prostor s novom kuhinjom, svakako bih savjetovala da posjete naš centar i da se sami uvjere zašto imamo toliko zadovoljnih kupaca. Marina Kolari i Viktorija Markanovi savjetnice za kuhinje u Lesnini akovec

po emu se razlikuju od konkurencije ? — Materijali koje koriste naši proizvo a i su visokokvalitetni i izuzetnih karakteristika što dobavlja i garantiraju certifikatima. Po evši od samog po etka,

od sirovog materijala do završne obrade, svaki dio se posebno analizira i testira. Ve ina naših proizvo a a dolazi iz zapadnih zemalja Europe, gdje svaki od njih posve uje puno pažnje samoj kvaliteti proizvoda.

Stoga se svaka ladica testira na nekoliko desetaka kilograma, svaka vrata na nekoliko tisu a otvaranja. To je dovoljno snažan razlog da vjerujete da e Vaša kuhinja biti tu i nakon 20 godina, te da ete je i tada ponosno

Svojim stru nim savjetima pružamo im najbolju uslugu ( jer ipak; kupac je kralj ) i nudimo kuhinje koje e svojim dimenzijama odgovarati njihovom prostoru ili one koje emo mi projektirati. • Mali savjet za kraj ? — Kuhinja je stvar ukusa, ali svakome od nas je najvažnije da bude unkcionalna i da se u njoj ugodno osje amo. Izaberite sastav kuhinje tako da ete uvijek biti zadovoljni donijetom odlukom i da iz dana u dan ponovno uživate u svojoj kuhinji. U inite kuhanje zabavom . . .vaša kuhinja je klju , a mi emo vam u tome pomo i. (S. Zorkovi )

Kad ure ujete svoj dom iz snova, nikako nemojte zaobi i XXX Lesninu akovec. Upravo pripremaju tjedan kuhinja i to po popularnim cijenama. Ljubazno osoblje izradit e vam 3D prikaz, te svojim savjetima pomo i pri odabiru lijepog i funkcionalnog sastava kuhinje, podre enog mjerama prostora i ostalog namještaja koji se uklapa u ambijent vašeg prostora. Neke odgovore potražili smo kod savjetnika za kuhinje u Lesnini akovec - Marine Kolari i Viktorije Markanovi .

7. velja e 2014.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

NAJVEÄ&#x2020;I IZBOR KUHINJA NA JEDNOM MJESTU

PO GARANTIRANO NAJNIĹ˝IM CIJENAMA jeri Izrada po m

-30%

MADE IN GERMANY. VRHUNSKA KVALITETA!

NI PROMOTIV POPUST

XXXL SUPER POPUST

-50% Vrijedi za gotovinsko plaÄ&#x2021;anje

POPUSTA NA SVE KUHINJSKE ELEMENTE IZ PROGRAMA

SAMO . od 10. do 15 VELJAÄ&#x152;E. 2014.

XXXL SUPER POPUST

-15% NO

M INI

POPUSTA NA SVE KUHINJE PO MJERI

jeri Izrada po m

MADE IN GERMANY. VRHUNSKA KVALITETA!

-40% NI PROMOTIV POPUST

XXXL SUPER KREDIT

EKS

RATE BEZ KAMATA I TROĹ KOVA Vrijedi na dio asortimana

IZRADA KUHINJA U 3D TEHNICI Svaka kuhinja se projektira u 3D tehnici kako bi se maksimalno prilagodila vaĹĄem prostoru i potrebama. Pazi se na sve detalje, od dimenzija, prozora, prikljuÄ?aka za vodu pa sve do mjesta za utiÄ?nice. VaĹĄa kuhinja mora biti savrĹĄena.

IZRADA KUHINJA PO MJERI Kuhinje Mondo â&#x20AC;&#x201C; kuhinje iz snovaâ&#x20AC;Ś VaĹĄ san â&#x20AC;Ś o kuhinji koja vam savrĹĄeno odgovara u svim pogledima i to do najsitnijeg detalja. Mi vjerujemo da to ne bi trebao ostati samo san! Mondo kuhinje ostvaruju sve

APARATI

MADE IN GERMANY. VRHUNSKA KVALITETA!

S NAPOM

XXXL IZBOR BOJA

MOGUÄ&#x152;NOST NARUDĹ˝BE PO MJERI

1) Na sve drvene dijelove kuhinje

PRILAGOÄ?AVA SE VAĹ EM PROSTORU

APARATI

ukljuÄ?eni u cijenu kuhinje

Âť STAKLOKERAMIÄ&#x152;KA PLOÄ&#x152;A ZA KUHANJE Âť INOX PEÄ&#x2020;NICA Âť NAPA Âť SUDOPER

Âť Âť Âť Âť Âť

VISOKI SJAJ

GARANCIJE

SA SUDOPEROM

S PLOÄ&#x152;OM ZA KUHANJE

S PEÄ&#x2020;NICOM

17.77500 POPUST viĹĄe od

NAJBOLJI OMJER CIJENE I KVALITETE

S PEÄ&#x2020;NICOM

S HLADNJAKOM

10.56544 Kuhinja s aparatima Kuhinja $ ('' 8 A ;,*?,''5'=-?B'5B,/B,?B,*B(,>

XXXL IZBOR BOJA

S NAPOM

PLOÄ&#x152;A ZA KUHANJE INOX PEÄ&#x2020;NICA NAPA SUDOPER HLADNJAK GODINA

SA STAKLOKERAMIÄ&#x152;KOM PLOÄ&#x152;OM ZA KUHANJE SA SUDOPEROM

VaĹĄu kuhinju iz snova izradit Ä&#x2021;emo prema vaĹĄim dimenzijama i potrebama te ju u potpunosti prilagoditi vaĹĄem prostoru. Kuhinje izraÄ&#x2018;ujemo individualno - u milimetar.

5.49900 45% kn

Kuhinja s aparatima

POPUST viĹĄe od

11.999 30% kn

Kuhinja $ 5/'7,*' 8 9 : ;'/5*''<*='/> Cijena drvenog dijela ,, 5*? -' ;'/5*''<*=',>

# $ % $ &$'' % ('$'' $ *$'' % ('$'' + ,- '( (,'/

xx w. w w

xle

. na

Mozaik

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAR ŠIMUNI , predsjednik Planinarskog društva Prelog

RAZGOVOR S POVODOM

Pri e s planina -

Deset godina rada preloški su planinari okrunili fotomonografijom “Pri e s planina”

fotomonografija za deseti ro endan! Piše: Roberta Radovi

Planinarsko društvo Prelog svoj je deseti ro endan okrunilo raskošnom fotomonogra ijom pod nazivom “Pri e s planina”. Knjiga je predstavljena protekli petak u multimedijalnoj dvorani Grada Preloga brojnim planinarima, ljubiteljima prirode i sportskog na ina življenja te gostima koji su svojim dolaskom uveli ali obilježavanje 10. godišnjice rada društva. Fotomonogra iju je pripremio autorski tim Josip Naran a, anino Kutnjak i Aleksej Milinovi , uz gra i ko oblikovanje Zef designa. Devedesetak živopisnih stranica donosi fotozapise i pregled aktivnosti preloških planinara od prvog izleta na Ravnu goru 2003. godine pa sve do planinarskih pohoda ostvarenih 2013. godine. Svaka fotogra ija zasebna je pri a. U njima se ogleda iskrena ljubav i odgovoran odnos prema prirodi, prijateljima i zajednici. Rije i potpore i estitke društvu izrekli su Ljubomir Kolarek, gradona elnik Preloga, Darko Berljak, tajnik Hr-

Petar Šimuni aktualni je predsjednik PD-a Prelog

vatskoga planinarskog saveza, Sonja Vrši , predsjednica PD-a “Bundek”, i An elko Borkovi u ime HPD-a “Me imurje”. Okupljenima se obratio osniva i idejni za etnik društva Žarko Bermanec. Povodom ro endanske obljetnice za uspješnu suradnju i doprinos razvoju planinarstva PD Prelog dodijelilo je dvadesetak zahvalnica planinarskim društvima, tvrtkama, institucijama, obiteljima i zaslužnim pojedincima. Planinarsko druženje i ve er završili su prigodnim domjenkom te

Planinarske pri e zainteresirale su brojne posjetitelje

vremenom uz starije i iskusnije planinare u ili i stjecali nova iskustva. Iza nas su bezbrojna nezaboravna druženja s prirodom i prijateljima planinarima. Organizirali smo i stru nu planinarsku školu kako bismo mlade educirali za odgovorno i sigurno kretanje u planini. U prosincu prošle godine trojica naših lanova završila su i školu planinarskih vodi a i stekla status vodi a HPS-a A standarda, odnosno vodi a planinarskih izleta, ime smo dobili na još ve oj kvaliteti rada našeg društva.

razmjenom planinarskih pri a i iskustava.

Od edukacije, preko druženja, do zdravog na ina življenja Aktualni predsjednik društva Petar Šimuni tijekom sve anog programa predstavio je niz provedenih aktivnosti društva u proteklih deset godina, kroz koje se okupljalo lanstvo svih društvenih skupina i raznih zanimanja u dobi od dvanaest do šezdeset godina. Društvo je uspješno sura ivalo s planinarima iz akovca, Murskog Središ a, Varaždina i Lendave te s preloškim klubom “Labud”. Kako je u razgovoru s nama Petar Šimuni kazao, teško je izdvojiti najzna ajnije momente unutar tih deset godina: - Društvo je osnovano 29. svibnja 2003. godine. Tijekom tih deset godina bilo je svakakvih iskustava i po etni kih grešaka: planinarenja bez pra enja markacija, precjenjivanja mogu nosti i sl. Svi smo s

kao što su triatlon, tr anje i biciklizam. Gotovo da nema vrhova u okruženju na koje se naši lanovi nisu uputili: od Hrvatske, preko Slovenije, do Bugarke, Gr ke, Makedonije, Crne gore, Austrije i Francuske..., isti e Šimuni .

je i zanimljivije destinacije u Austriji, Italiji, Dolomitima... Ipak smo u ovogodišnji plan uklju ili izlete na jadranske otoke, Velebit, Kamniške i Julijske alpe u Sloveniji, odlazak na ture u Austriju te planine u Njema koj. Imamo i tradicionalno sudjelovanje naših lanova na pohode kao što su Vincekovo, No ni pohod na Kalnik, Kestenijada, Martinje itd. Tko želi, slobodno nam se može pridružiti. S detaljima plana svatko se može upoznati na našoj Facebook stranici, osobno na sastancima našeg Društva, na upit preko e-maila.

Što donosi sljede a desetljetka i aktualna godina?

Pozivnica mla oj generaciji: krenite u planine!

- Svaki izlet je sam po sebi zanimljiv i zabavan, a i stje u se nova iskustva i vještine na svakom pohodu. Do sada smo ostvarili mnogo, a ‘prekapacitiral bum se ak’ bum mislil kaj bu za sljede ih deset godina. (smijeh) Plan za ovu godinu

Društvo trenutno broji sedamdesetak lanova, s trendom pove anja broja lanova, u nastavku razgovora istaknuo je Šimuni , te iskazao dobrodošlicu mladima: - Pozivam mla e generacije da se uklju e u naše

Svaka fotografija zasebna je pri a. U njima se ogleda iskrena ljubav i odgovoran odnos prema prirodi, prijateljima i zajednici

Za siguran boravak u prirodi bitna je dobra oprema

Zna ajna potpora lokalne zajednice i pojedinaca U nastavku razgovora Šimuni je naglasio kako je u mnogim projektima bila zna ajna pomo i razumijevanje zajednice, na kojoj Društvo posebice zahvaljuje: - Realizirali smo vikend objekt koji smo stavili u funkciju planinarskog doma, koji nas je kroz radne akcije koje su bile neminovne oja ao i pretvorio u zdravu zajednicu. Grad Prelog tako er nam izlazi u susret, daju i nam prema potrebama na korištenje multimedijalnu dvoranu u kojoj smo eto i ve eras. Povremeno smo organizirali i prezentacije planinarskih izleta, a tu posebice izdvajam potporu našeg vl . Antuna Hoblaja, koji nam je osigurao reprezentativni prostor u Pastoralnom centru.

Me u uzvanicima bio je i Darko Berljak, tajnik Hrvatskoga planinarskog saveza

sastavljen je prema željama lanova Društva i prema izi kim, ali i inancijskim mogu nostima. Aktualna kriza, naime, utje e i na naša planinarska druženja. Pojedinci, pa tako i samo društvo, sve manje novca mogu izdvojiti za dvodnevne izlete, a još teže za neke zahtjevni-

Društvo. Planinarenje je kao oblik sporta i rekreacije zanimljivo iskustvo koje ini dobro tijelu i duhu. Planinarenje je stil i na in života. Zajedno se družimo, odlazimo na izlete i uživamo u prirodi. Sve to doprinosi osobnom, ali i društvenom razvoju.

Iznimno aktivni i u drugim sportovima

Autorski tim zaslužan za osmišljavanje i pripremu fotomonografije

- Uklju ujemo se u manifestacije kao što su Dani kruha, Europski dan kretanja i Svjetski dan pješa enja, Prvomajska biciklijada i dr. lanovi Društva aktivni su i u drugim sportovima,

Žarko Bermanec - osniva i idejni za etnik preloškoga Planinarskog društva

7. velja e 2014.

Mozaik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svih 150 sudionika na “milenijskom“ fotografiranju kod Žuži ke

HODNJA UZ MURU NA SVJETSKI DAN MO VARA u Kotoribi uz 150 hoda a

Novi vid ekoturizma u donjem Me imurju! PIŠE: ROBERTA RADOVI

Nakon izvora u Nacionalnom parku “Hohe Tauern” u Austriji, rijeka Mura prolazi put duga ak oko 400 kilometara, da bi nakon brojnih umjetnih prepreka u Austriji i nakon mirnijeg toka u Sloveniji ušla u Me imurje. Društvo “TABRIH” iz Slovenije od 2000. godine organizira ekološku akciju “Hodnja uz Muru“, uz izmjenu zemalja doma ina kroz koje proti e Mura, s ciljem njezina o uvanja. Akcija se organizira svake godine povodom 2. velja e, Svjetskog dana mo vara. Prije tri godine doma in je bio Križovec, a ove Kotoriba.

Zašto su mo varna staništa uz Muru zna ajna? Mura u Me imurju ima osobine nizinske rijeke: široko korito, zavojito te enje ili meandriranje, taloženje materijala u sprudovima, erozija na dnu i na obalama. Muru na našem podru ju još uvijek odlikuju brojni živi rukavci i odvojci, ali i mrtvice, odnosno potkovasta jezera – što Muru ini živom rijekom i u ekološkom smislu. Jer, osim života u samoj vodi, brojne biljne i životinjske vrste našle su svoje stanište upravo pokraj rijeke, u gustim i gotovo neprohodnim šumama, te na poplavnim livadama gdje se voda razlijeva sezonski. Ova staništa izvor su biološke raznolikosti. Me utim, nestaju isušivanjem, zatrpavanjem ili kanaliziranjem rijeka, što zna i da se uništava meandriraju i tok, mrtvice i rukavci, poplavne šume i livade, a s njima i pripadaju i životinjski i biljni svijet. Upravo je zbog toga važno sa uvati našu Muru u prirodnom stanju kojem se divi cijela Europa. Ovu su godinu

Ledena kiša i zale eni putovi nisu obeshrabrili rekreativce i ljubitelje prirode

Hodalo se u prirodi, za prirodu!

Ujedinjeni narodi proglasili Me unarodnom godinom obiteljske poljoprivrede. Kako se uz Muru nalaze mo varna staništa koja su blisko povezana s poljoprivredom, idealno podru je za ovogodišnju Hodnju bila je Op ina Kotoriba. U pripremu se uklju ila i udruga ljubitelja prirode “Žuži ka“ a logisti ku potporu akciji dala je Javna ustanova “Me imurska priroda“.

Stigli hoda i iz tri zemlje Unato ledenoj kiši i zale enim putovima, oko 150

Zamjenik na elnika op ine Kotoriba Roberto Ujlaki isti e zna aj ekoturizma

I najmla i su uljepšali program Hodnje svojim kreativnim rukotvorinama

Javna ustanova postavila je nove table u Regionalnom parku Mura-Drava

hoda a dobre volje stiglo je u Kotoribu doživjeti posebnost i prirodne vrijednosti tog kraja. Pristigli su zaštitari i ljubitelji prirode, ekolozi, planinari i rekreativci iz Austrije, Slovenije, Me imurja te okolnih regija. Akcija je zapo ela u jutarnjim satima u nedjelju 2. velja e u kotoripskom Društvenom domu pozdravnim govorima Me unarodnog odbora za o uvanje Mure. U ime doma ina okupljenim se hoda ima obratio Roberto Ujlaki, zamjenik na elnika op ine Kotoriba: - Ovo je zna ajna promocija Kotoribe. Imamo izuzetan kraj uz Muru koja je zašti eni krajolik te se nadamo da emo privu i ljubitelje prirode da i ubudu e dolaze k nama. Na taj se na in kod nas razvija i ekoturizam kojim se privla e gosti iz me unarodnog okruženja. Iz Austrije je trebalo sti i stotinjak gostiju,

Muru u Me imurju još uvijek odlikuju brojni živi rukavci, odvojci i mrtvice, što je ini živom rijekom u ekološkom smislu

me utim, zbog snijega i leda, austrijski autobusi nisu mogli ni krenuti. Vjerujemo da e ipak njih desetak koji su uspjeli doprijeti do nas svima pronijeti glas o ljepoti našeg kraja. Osim naših prirodnih ljepota, gostima smo predstavili doma e kola e, u eni ke rukotvorine, bu ino ulje, prirodne sokove, naše poznate proizvode od šibe i licitarske suvenire. Potom su uslijedili govori predstavnika sudionika akcije. Ravnatelj Me imurske prirode Siniša Golub sve je podsjetio kako je Kotoriba rodno mjesto najve eg promicatelja Mure u literaturi - Jože Horvata. Predsjednik društva

Markus Ehrenpaar, zaštitar prirode iz Austrije, osluškuje šum Mure...

Sudionik Hodnje i 76-godišnji Jožek Siladi! Voljeti prirodu može se u svim godišnjim, ali i generacijskim dobima. Planinarsko društvo “Bundek“ stiglo je u Kotoribu iz Murskog Središ a organiziranim prijevozom, a s njima i Jožek Siladi iz akovca. Rodom je iz Kotoribe. Nije mu bio problem propješa iti po ledu i snijegu svih deset kilometara Hodnje, a pri tome se prisjetio i djetinjstva provedenog uz Muru: - Ro en sam 1938. godine. Tu sam krenul u prvi razred ma arske škole 1944. godine, jer sam išel sa šest let vu školu. Roditelji su bili poljoprivrednici, tak da sam sve to, taj teren kojim sad hodamo, jako dobro poznaval. Te zemlje, te mrtvice i bare...

- Mi smo murski ljudi. Išli smo i na Dravu, ali Drava je bila okrutnija, brža i opasnija za kupanje. Mi smo se išli kupati na Muru Sve je bilo još više natur tak dugo dok se nije nasip napravil. Mura je uvek poplavila v jesen i onda smo mi deca bila jako vesela jer smo se igrali po tom poplavljenom mestu. U zimi je bilo leda i snijega, pa smo se mogli sanjkati. Sanjke smo kojekakve složili sami. Sje am se i Jože Horvata. On je bil stariji i potjecal je od pekarske obitelji. Ti Horvatovi su otišli u Zagreb i postali Zagrep ani, ali se Joža Horvat

“TABRIH” Franc Žižek, Stanka Dešnik iz Javnega zavoda Krajinski park Gori ko i Markus Ehrenpaar, zaštitar prirode iz Austrije, dali su svoj glas za o uvanje Mure, pripadaju ih staništa, životinjskih i biljnih vrsta. Njihov apel javnosti u ime svih zaštitara prirode glasi: - Želimo da Mura bude bez hidroelektrana jer je dio UNSECO-ovoga prekograni -

Jožek Siladi rodom je iz Kotoribe. Hodaju i poznatim krajem, prisjetio se lijepog djetinjstva provedenog uz Muru

uvijek rado vra al u Kotoribu. I škola je sad dobila njegovo ime. Mi smo murski ljudi. Išli smo i na Dravu, ali Drava je bila okrutnija, brža i opasnija za kupanje. Mi smo se išli kupati na Muru. Jemput se jen prijatel skoro ftopil. Stariji mangupi su se razbežali, al’ ja sam bil pri svijesti, pa sam sko il vu vodu. On se meni oko vrata prijel, pa smo se nekak zvlekli van... I tak, kaj da vam velim. Kotorip ani su oduvijek bili zanatlije, košara i..., a bili su skloni poljoprivredi i sto arstvu. Kotoriba je 1978. godine prva napravila komasaciju. Bil je proveden referendum i 70 posto ljudi se izjasnilo da o e komasaciju. Vidite, tu su sva polja sre ena, tak kak se šika.

nog rezervata biosfere MuraDrava-Dunav. Nakon toga krenula je Hodnja uz Muru u dužini od 10 kilometara, prigodom koje su sudionici dodirnuli o ima, duhom i mislima krajolik i prirodne vrijednosti ovog kraja, koje trebamo sa uvati u prirodnom obliku ne samo za nas ve i sve budu e generacije.

PD “Bundek” iz Murskog Središ a uvijek se pridružuje ekološkim akcijama

Informacije

Projekt “Prognoziranje potrebnih vještina na tržištu rada – uskla ivanje ponude i potražnje” Dana 04. velja e 2014. održano je predstavljanje projekta „Prognoziranje potrebnih vješ na na tržištu rada – uskla ivanje ponude i potražnje“ u okviru Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS u Tehnološko inovacijskom centru Me imurje. To je ujedno bila prilika da se projektni partneri i ostali relevantni dionici na tržištu rada od kojih se o ekuje suradnja u provedbi projekta, upoznaju s projektnim ak vnos ma, s osobi m naglaskom na provedbu potrebnih istraživanja i prikupljanja podataka. Krajnji cilj odnosno rezultat projekta je uspostava Sustava za prognoziranje vješ na potrebnih za tržište rada, što e pridonije uskla ivanju izme u ponude i potražnje na tržištu rada, a donositeljima odluka pruži kvalitetne i vjerodostojne informacije vezane uz razvoj Me imurske županije i kreiranje novih radnih mjesta. Program PROGRESS je program zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost, a osnovan je kako bi podržao ciljeve EU na podru ju zapošljavanja, socijalne uklju enos i jednakih mogu nos u skladu s Socijalnom agendom. Usmjeren je na ak vnos koje imaju snažnu europsku dimenziju, a zamišljene su kao oblik informiranja i analiziranja poli ka razvoja. Prora un za sedmogodišnje razdoblje trajanja je 743,25 milijuna eura. Nositelj projekta je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podru ni ured akovec, a projektni partneri su: Regionalna razvojna agencija Me imurja – REDEA, Ins tut sinergije, znanos i društva, Znanstvenoraziskovalno središ e Bistra Ptuj i L&R social research iz Be a. Trajanje projekta: 12 mjeseci (16.12.2013. – 15.12.2014.). Vrijednost projekta: 115.443,61 eur od ega se 80,0% nancira iz sredstava programa PROGRESS, a 20,0% iz sredstava HZZ-a i projektnih partnera. Op i cilj projekta je doprinije boljoj uskla enos ponude i potražnje na tržištu rada s ciljem kreiranja novih mogu nos za zapošljavanje. Ciljna skupina: - Dionici tržišta rada na nacionalnoj i lokalnoj razini, - Poslodavci na lokalnoj razini. Projektne ak vnos : 1. Provedba istraživanja s ciljem dobivanja usporednih podataka o obrazovnim ishodima, zaposlenos i nezaposlenost prema stupnju obrazovanja i profesiji. 2. Uzajamno u enje s ciljem razmjene informacija i dobrih praksi u podru ju prognoziranja potreba na tržištu rada kroz suradnju sa partnerima iz Slovenije i Austrije. 3. Uspostava sustava za prognoziranje potreba na tržištu rada u Me imurskoj županiji temeljem provedenog istraživanja. O ekivani rezulta : Uspostava sustava za prognoziranje vješ na potrebnih na tržištu rada u Me imurskoj županiji, koji e pomo i u po canju rasta zaposlenos . Rezulta istraživanja bi e objedinjeni u brošuri rezultata koja e pomo i dionicima na tržištu rada i kreatorima lokalnih poli ka u donošenju odluka vezanih uz poli ke zapošljavanja i razvojne poli ke Županije. Ovo priop enje za javnost nancira se iz Europskog programa zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (2007-2013). Provodi ga Europska komisija. Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS uspostavljen je za razdoblje od 2007. do 2013. godine u svrhu pružanja potpore ostvarivanju ciljeva EU na podru ju zapošljavanja, socijalne uklju enos i jednakih mogu nos , te pridonosi ostvarenju ciljeva Europske strategije 2020 u m podru jima. Sedmogodišnji program je usmjeren na sve dionike koji mogu doprinije kreiranju u inkovi h zakona i poli ka zapošljavanja i socijalne uklju enos u zemljama EU-28, EFTA-EEA i zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama. Za više informacija pogledajte: h p://ec.europa.eu/progress. "Sadržaj ovog priop enja isklju iva je odgovornost nositelja projekta i ni na koji na in ne odražava gledišta Europske unije." This project is supported by the European Union Programme for Employment and Social Solidarity – PROGRESS (2007-2013)

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U 1. Asgard j.d.o.o., D. Kraljevec, traži konobar/konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, osobni dolazak u Thriller u D. Kraljevec, javi se na mob.098 692 540 do 07.02. 2. Auto škola Prilok d.o.o. Prelog, traži instruktor/instruktorica B kat. sa uvje ma zapredava anaodre enovrijeme,javi se na mob. 091 6453 555 do 07.02. 3. Dje ji vr Kotoriba,Ignaca Svetomar nskog 1, traži odgojitelj/odgojiteljica predškolske dobi za stru no ospos. bez zasnivanja radnog odnosa, javi se na tel. 040 682 038, do 13.02.2014 4. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traži gra . limar/limarica i soboslikar/ soboslikarica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5g, javi se na mob: 091 5370 317, do 10.02.2014. 5. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži zavariva /zavariva ica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu do 09.02.2014. 6. Ema teks, Mursko Središ e, Poljska 43, traži šiva /šiva ica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili zva na mob: 098 9595 930 ili 099 2120 553, do 15.02.2014 7. Dje ji vr Grlica, Šenkovec, M. Tita 34, traži kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu do 15.02.2014. 8. Ljekarna Kova , akovec, traži magistar/magistra farmacije na neodre eno vrijeme, javi se na e-mail: ljekarna.kovac@gmail.com do 25.2.2014. 9. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5g., zvati na mob. 091 5370 317 do 10.02.2014.

20. Autocentar-Bratuša d.o.o., Preloška 38, akovec, traži automehani ar/ automehani ar na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: servis-ck@acbratusa.hr do 01.02. 21. Kerami arski obrt Kramar, D. Pustakovec, traži kerami ar/kerami arka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 600 139, do 22.02. 22. Aluplas k Josip Pintar, Mala Subo ca, traži tehnolog/tehnologinja pvc stolarije za stru no ospos. bez zasnivanja radnogodnosa,javi sena email: aluplas k.pintar@gmail.com do 20.02. 23. Zdravstvena ustanova “Ljekarna Po u a” akovec, I.G. Kova i a 20, traži magistar/magistra farmacije za radno mjesto Belica na neodre eno vrijeme, potrebna licenca za samostalni rad, javi se na tel. 310 682, 311 000, 091 333 7130 na email: info.ljepo@gmail.com do 20.02. 24. DG SPORT d.o.o. M. Gupca 102, Prelog, traži konobar/konobarica za stru no osp. za rad; kuhar/kuharica za stru no osp. za rad; konobar/konobarica na odre eno vrijeme za radno mjesto konobara potrebno znanje engl. i njem. jezika. Pismena zamolba na adresu “Za natje aj” i za koje radno mjesto do 10.02. 25.Pavlic-asfalt-beton, akovec,Školska bb,tražiautomehani ar/automehani ar na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na tel. 040 655 525 do 10.02. 26. Muraplast d.o.o. Industrijska zona bb, Kotoriba, traži komercijalist/komercijalis canaodre enovrijeme,pismena zamolba na adresu ili na email: posao@ muraplast.com do 22.02. više inf.na hzz.hr

10. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 528 570 ili na adresu do 16.02.2014

27. Smartflex d.o.o. Zagreb, ul. Grada Vukovara, traži 5 terenskih prodajnih predstavnika/predstavnica na odre eno vrijeme, javi se na email: prijava@ smartlex.hr do 10.02.

11. Dijamant Keramika d.o.o. akovec, traži 4 kerami ara/kerami arki na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javiti se na mob. 091 5706984 do 22.02.2014

28. Milenijum-zdravlje j.d.o.o. akovec, traži telefonist/telefonistica u cool centru na odre eno vrijeme, javiti se na mob.095 197 6644 ili na email:vresklaci@gmail.com do 07.02.

12. Mariteks j.d.o.o. Mihovljan, traži šiva /šiva ica rukavica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 260 087 ili poslati na email: nadj@ck.t-com.hr do 07.02.2014

29. U.O.Arka, Sv. Martin na Muri, Trg sv. Martina 8, traži kuhar/kuharica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 181 2074 do 15.02.

13. Imprimis d.o.o. akove ka 128, Strahoninec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob:095 186 9425, do 20.02.2014. 14. AC Instalacije, Pribislavec, traži instalater/instalaterka grijanja i plinoinstalater/instalaterka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764 do 20.02.2014. 15. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži kozme ar/kozme arka na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 333 256 ili na email: marijana.knezic@gmail.com do 20.02.2014. 16. Protega tekstil d.o.o., V. Nazora 37, Prelog, traži 3 šiva a/šiva ice na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 2328053 ili osobni dolazak do 20.02.2014. 17. Junior d.o.o. akovec, traži pekar/pekarica na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob.098 396 933 18. Servis vozila MM d.o.o. Nedeliš e, V. Nazora 17, traži autolimar/autolimarica na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g., javi se osobno na adresu ili na mob. 098 807 843, do 10.02. 19. Atlas tours d.o.o. Varaždin, traži djelatnik/djelatnica u turis koj agenciji na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email: goran@atlas-tours.hr do 23.02.

30. Kvantum d.o.o. akovec, traži 5 soboslikara/soboslikarki na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 391 805 ili poslati email: alan.kolar@kvantumgradnja.hr do 08.02. 31. Udruga ACT akovec, traži kuhar/ kuharica na neodre eno vrijeme za rad u restoranu catering Doma e jelo. posla pismenu zamolbu na email: info@ actnow.hr do 12.02. 32. Kozar IN d.o.o. akovec, I. Mažurani a 28/a, traži 2 zidara/zidarice; 2 tesara/ tesarice i gra . tehni ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 493 150 do 26.02. 33. Ugos telj Gordana Žvorc Ivanovec, traži 3 konobara/konobarice na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ivanovec/ Sv.Križ. Osobni dolazak na adresu V. Nazora 9, Ivanovec, javi se na mob. 098 180 3492 ili se javi email: ca eas@net. hr do 15.02. 34. Stolarski obrt vl. Z. Belovi , Jalšovec, traži stolar/stolarica na odre eno vrijeme, javi se mob. 098 546 172 ili tel. 040 851311 do 10.02. 35. Structura d.o.o. akovec, traži 2 monter/monterka metalnih konstrukcijaibravar/bravaricanaodre enovrijeme, javi se osobno na adresu:Športska 2, akovec ili email: info@structura.hr do 14.02.2014. 36. Printex d.o.o. akovec, traži gra ar pripreme/gra arkapripreme; gra ar/

ME IMURSKOJ I VARAŽ VOD HRVATSKI ZA

ANJE ZA ZAPOŠLJAV 396-819 gra arka u OFSET 46. Ugostiteljski obrt - Caffe KOVEC: ISPOSTAVA A 646-740 G: ELO tisku; grafi ar/ bar “MK” Gori an, traži konoISPOSTAVA PR SREDIŠ E: ISPOSTAVA M. grafi arka u doradi bar/konobarica na odre eno 543-200 i radnik/radnica u vrijeme, javi se na mob. 095 sitotisku na neodre5333 891, do 28.02.2014. eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, 47. Mar d.o.o. Prelog, traži voditelj/voposla zamolbunaemail:sasa@printex. diteljica projekta tehnolog na odre eno hr do 07.02.2014. vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., 37. Arion d.o.o. akovec, traži 10 mon- posla životopisnaemail:o ce@mar . tera/monterki dizala na odre eno vrije- hr do 28.02.2014. me, radno iskustvo 1 g., posla zamolbu Radna mjesta Varaždin na email: darko.perenc@arion-it.hr do 28.02.2014. 1.ZLATNEGORICE,obrtzaugos teljstvo 38. Peradarstvo uzgoj,klanje i prodaja i usluge, vl. Dražen Jambriško, mjesto raBlagus Dalibor, D. Pustakovec, traži rad- da Varaždin Breg traži 1 KUHARA/ICU u nik/radnica u klaonici peradi na odre e- restoranu Zlatne gorice na odre eno uz no vrijeme, javi se na mob. 098 282 147 mogu nost stalnog zaposlenja. Kuharsta kvali kacija, minimalno dvije godine do 14.02.2014. radnog iskustva u restoranu, obavezno 39. Kuzma-Tisaj d.o.o. Gori an, traži iskustvo u pripremi jela tradicionalne 2 krovni limar/limarica-ravni krovovi; kon nentalne kuhinje. Poslodavac osira unovo a/ra unovotkinja (potreb- gurava smještaj za osobu iz udaljenog no 5g. radnog iskustva) - na odre eno podru ja. Životopis i prijavu dostavi na vrijeme, javi se na mob. 095 566 1925, mail: zlatni-restorani@net.hr do do 13.02.2014 28.02.2014. 40. Ustanova za zdrastvenu njegu Stra2.SOKOLMARI idr.komanditnodrušhija, Hodošan, traži viša medicinska tvo za usluge zaš te osoba i imovine, sestra/tehni ar i 2 medicinske sestre/ Mjesto rada na podru jima Me imurtehni ara, položen stru ni ispit, javi se ske i Varaždinske županije, traži 6 VAna mob. 098 242 319 do 10.02. TROGASNI TEHNI AR / VATROGASNA 41. Elcop d.o.o. akovec, Športska TEHNI ARKA na neodre eno vrijeme 6a, traži pediker/pediker; fiziotera- -isklju ivokandida (-kinje)zvanjavatropeut/fizioterapeutkinja; kozmeti ar/ gasni tehni ar / vatrogasna tehni arka, kozmeti arka - na odre eno vrijeme, iskustvo: nije važno. Posla prijavu sa žiposla pismenu zamolbu na adresu ili votopisom na adresu Varaždin, Trg bana na email: nevena.buvac@elcop.hr do Jela i a 4 ili e-mailom: nikola.sestak@ sokol-maric.hr ili do i osobno na adresu 12.02.2014. podružnice u Varaždinu, Trg bana Jela i42. Vitanova j.d.o.o. akovec, traži fri a 4 (kod varaždinske tržnice) ili nazva zer/frizerkanaodre enovrijeme,radno na tel 042 301278 ili 098 474 670, konmjesto Studio ljepote Lara, Zagreba ka takt osoba Nikola Šestak, do 19.2. 87,(MercatorI.kat),javi senamob.099 3. NOLA j.d.o.o. za uslužne djelatnos , 242 4415 do 18.04.2014. VARAŽDIN, traži 3 DJELATNIK/ DJELAT43. Katruža d.o.o. akovec, traži kozNICA U CALL CENTRU na odre eno meti ar/kozmeti arka na odre eno vrijeme, uvje : pozivanje potencijalnih vrijeme, javi se na mob. 099 242 4415 kupaca u Njema koj prema bazi postodo 18.02.2014. je ih klijenata, završena srednja škola 43. Autoprijevoznik Miši Zlatko, Pod- bezobziranazvanje,obaveznopoznavabrest, traži knjigovo a/knjigovotkinja nje njema kog jezika, komunika vnost, na odre eno vrijeme, potrebno radno osnove informa ke. kontakt na mob: iskustvo 10 g., javiti se na tel. 040 620 091 556 2128, do 20.2. 383, do 10.02. 4. BRZI MEDIJI, obrt za marketing i 44. Midi d.o.o. akovec,Kalni ki odvo- usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži jak 7, traži 10 zavariva /zavariva ica KOMERCIJALIST/ KOMERCIJALISTIna odre eno vrijeme, osobni dolazak CA - NOVINARSTVO, MARKETING na adresu ili email: midi@midi.hr do na odre eno vrijeme, uvjeti: visoko ili više obrazovanje marketinškoga 15.02.2014. ili ekonomskog pro la, 5g. iskustva u 45. Rustica d.o.o. akovec, traži ko- struci, poznavanje engleskog jezika u nobar/konobarica u restoranu na govoru i pismu te još jednog stranog neodre eno vrijeme, poželjno radno jezika (talijanski, francuski, njema ki), iskustvo, najava na tel. 040 311 207, do poznavanje rada na ra unalu, voza ka 28.02.2014.

Pozivamo Vas da se prijavite na seminare za poduzetnike koje u velja i, ožujku i travnju organizira Regionalna razvojna agencija Me imurje REDEA d.o.o. uz djelomi no su nanciranje Ministarstva poduzetništva i obrta, u okviru Programa po canja poduzetništva i obrta 'Poduzetni ki impuls 2013.'. Seminari e se održa prema sljede em rasporedu: Datum

Naziv seminara

Ko zacija

Rok za prijavu

12. i 13. 2. 2014.

Izrada poslovnog plana

280 kn + PDV

10. 2. 2014.

3., 5., 7., 10. i 12. 3. 2014.

Informa ka znanja 2

240 kn + PDV

28. 2. 2014.

14. 3. 2014.

Analiza nancijskih izvješ a

160 kn + PDV

12. 3. 2014.

20. i 21. 3. 2014.

Pripremanje ponuda za pregovara ke i lokalne postupke prema pravilima PRAG-a i Zakonu o javnoj nabavi

280 kn + PDV

18. 3. 2014.

8. 4. 2014.

Korištenje društvenih mreža u poduzetništvu

160 kn + PDV

4. 4. 2014.

15., 16. i 17. 4. 2014.

Priprema projekata za EU natje aje

360 kn + PDV

11. 4. 2014.

Regionalna razvojna agencija Me imurje REDEA d.o.o. Bana Josipa Jela i a 22, HR - 40 000 akovec T. +385 40 395 580 F. +385 40 395 142 www.redea.hr www.facebook.com/RegionalnaRazvojnaAgencijaMedjimurje

7. velja e 2014. ŽDINSKOJ ŽUPANIJI dozvolaBkat.,samostalnostuzosobnu iposlovnuinicija vu,mogu nostobavljanja sveobuhvatnog agencijskog poslanaterenu,predanostraduusvakom vremenu uz mogu nost napredovanja uz realizaciju dogovorenog poslovnog plana. Nudimo: s mula van prihod uz potpis Managerskog ugovora ovisno o stupnju obrazovanja i opsegu poslovnih obaveza, povremeno izbivanje

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

od ku e i obitelji ovisno o poslovnom putu. Poželjno osobe iz Varaždina ili okolice. U prilogu: Kratak životopis na hrvatskom i engleskom jeziku, preslika razine završenog obrazovanja, fotografija lica. Kandidati koji zadovolje kriterije bit e pismeno kontak rani. Ponude u pismenom obliku poslati mailom na adresu: brzimediji@gmail. com do 28.2.

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA Klasa: UP/I-361-03/13-01/113 Ur.broj: 2109/1-09/2-14-07 akovec, 5. velja e 2014. Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša Me imurske županije, na temelju odredbe lanka 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (“Narodne novine”, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.), te lanka 173. stavka 1. Zakona o gradnji (“Narodne novine”, br. 153/13.)

POZIVA na uvid u idejni projekt radi izjašnjenja

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. Središ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured Nedeliš e, Mati ni ured Štrigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Pet 07.02.2014. 13:00-20:30 Sub 08.02.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Gabor

Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 259 Radnim danom ordinacija radi: adi: ponedjeljak, srijeda i petak - UJUTRO utorak, etvrtak - POPODNE..

KUPON broj

960

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava nekretnina koje neposredno grani e s nekretninom na kojoj se planira gradi hangar za smještaj motornih jedrilica i sportskih aviona u Pribislavcu, Zrinskih 2, na kat. est.br. 2540/1 k.o. Pribislavec, za koju se po zahtjevu inves tora: AEROKLUBA ME IMURJE, Schulteissova 2, akovec, vodi upravni postupak izdavanja rješenja o uvje ma gra enja, za gra enje hangara za smještaj motornih jedrilica i sportskih aviona u Pribislavcu, na kat. est.br. 2540/1 k.o. Pribislavec. Uvid u idejni projekt mogu izvrši : - osobe s dokazom da su stranke u postupku - izvadak iz zemljišne knjige i preris katastarskog plana, kojima se dokazuje svojstvo stranke, te osobnu iskaznicu kojom se utvr uje iden tet stranke - opunomo enik s dokazom da zastupa stranku dana, 17. velja e 2014. godine, u vremenu od 08 do 10 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša Me imurske županije, akovec, Ul. R. Boškovi a br. 2, soba br. 9. Rješenje o uvje ma gra enja može se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu ovom pozivu.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 7. velja e Rikard, Maksim subota, 8. velja e Jerko, Mladen nedjelja, 9. velja e Sun ica, Sabina ponedjeljak, 10. velja e STEPIN EVO utorak, 11. velja e Gospa Lurdska, Mirjana srijeda, 12. velja e Zvonimir, Damjan etvrtak, 13. velja e Katarina Rici, Kristina

DUHOVNI VELIKAN

Alojzije Stepinac, 10. velja e Na današnji dan, 10. velja e, 1960. godine kao zato enik komunisti kih vlasti u župnom dvoru u Kraši u preminuo je kardinal Alojzije Stepinac, zagreba ki nadbiskup. Alojzija Stepinca, tada zagreba kog nadbiskupa, 1946. godine u montiranom politi kom procesu osudile su komunisti ke vlasti na dugogodišnju zatvorsku kaznu s oduzimanjem gra anskih prava. Dio kazne Stepinac je odrobijao u lepoglavskom zatvoru, a ostatak je morao provesti u ku nom pritvoru u Kraši u, pod budnim okom policije i agenata. Peminuo je od posljedica robijanja u 62. godini života. Papa Ivan Pavao II. proglasio je u hrvatskom nacionalnom svetištu Marija Bistrica 1998. godine kardinala Alojzija Stepinca blaženim. (sm)

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI JAKOV JAKOPEC, SIN PETRE I TOMICE; EMIL PURI , SIN TINE I JURICE; BORNA FEGEŠ, SIN EMINE I MIHAELA; PETAR PLEH, SIN BRANKE I MARIA; SILVIO CENER, SIN UR ICE I DRAGANA; NOEL LUKA I , SIN SILVIJE I SAMUELA; LARA CIGLAR, K I ANDREJE I TOMISLAVA; DAVID BOGOMOLEC, SIN SILVIJE I FRANJE; LOVRO PUŠI , SIN MATEJE I PERE; BRUNO MOHARI , SIN MARTINE I MARIJANA; MARTIN SOLDAT, SIN MAJE I NIKOLE; MATEJA ORŠUŠ, K I JAGODE I MARIA; ANTONIO KRAŠ, SIN MARTINE I TOMICE; LEON TRUPKOVI , SIN KSENIJE I MARKA; EMA IGNAC, K I DRAGANE I SLA ANA; LEONA BALI , K I BERNARDE I DEJANA; LENA DOMINI , K I LIDIJE I DAMIRA ( akovec)

VJEN ANI ELVIRA FELI I SRE KO SRNEC (M. Središ e)

UMRLI DRAGICA ŠPREIC, R. HORVAT, RO . 1937.; JOSIP LASTAVEC, RO . 1942.; DRAGICA HOHNJEC, R. ŠINCEK, RO . 1934.; ROZALIJA MA EK, R. KOLMANI , RO . 1927.; MLADEN SANJKOVI , RO . 1954.; BARBARA DARINKA BAKŠAJ, R. KR AR, RO . 1938.; FRANCISKA KLOBU ARI , R. BUKOVEC, RO . 1926.; ŠTEFANIJA MAJCEN, RO , 1948.; MARIJA ŠAFARI , R. KACUN, RO . 1942.; STJEPAN BAN, RO . 1935.; TANJA HAJDAROVI , RO . 1947.; BRANKO HORVAT, RO . 1959. ( akovec); K ATAR INA M A R K ULIN R . BRODARI R. 1936.; MATILDA VRTARI R. SALAJ R. 1921. (M. Središ e); ROZALIJA KORENT R. ŠALAMON R. 1929., KATARINA POŽGAJ R. BAKSA R. 1922. (M. Subotica); KATARINA RN EC, R. 1930. (Nedeliš e); MARICA GRUDI R. BUNETA RO . 1946.; UR ICA KUZMI R. RUSAK RO . 1930.; FRANJO JELA I RO . 1938. (Prelog)

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, temeljem Odluke Gradskog vije a Grada akovca od dana 21. velja e 2013., objavljuje

PRODAJU NEKRETNINE U AKOVCU (BIVŠA ZGRADA CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB) USMENOM JAVNOM DRAŽBOM 1. Dana 14.02.2014. godine, petak, s po etkom u 12,00 sa održat e se usmena javna dražba za prodaju nekretnine na licu mjesta u akovcu, V. Nazora 16, (bivša zgrada Centra za socijalnu skrb), upisane u: zk.ul.br.1804, k.o. akovec, - est.br.228/1/2/A/1/533/1, ku a dvor, zgrada od 406 hv, - est.br.228/1/2/A/1/533/2, vo njak od 126, što u naravi ini poslovnu, pomo nu gra evinu i gra evinsko zemljište bivšeg Centra za socijalnu skrb, po po etnoj cijeni od 276.048,57-€, (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan održavanja javne dražbe), jam evina iznosi 20 %. Osim kupoprodajne cijene, kupac snosi troškove procjene vrijednos nekretnine i objave natje aja u lokalnom tjedniku. Rok pla anja ukupne kupovnine je 30 dana od održane javne dražbe. U slu aju obro ne otplate ukupna kupovnina mora bi ispla ena najkasnije do 31.12.2014., kamatna stopa za razdoblje otplate iznosi 7 % godišnje i nije promjenjiva, a obra unava se dekurzivnom metodom. U ovom slu aju Grad akovec e kupcu izda tabularnu ispravu radi uknjižbe njegova prava vlasništva u zemljišnu knjigu tek nakon isplate posljednjeg obroka kupoprodajne cijene. 2. Na nekretnini je upisana zabilježba spora izme u Zajednice sportskih udruga i Saveza Me imurske županije akovec, V. Nazora 16, kao tužitelja i Centra za socijalnu skrb akovec, kao tuženika, pod brojem Z-4674/05 od 29.07.2005. 3. Nekretnina se nalazi u prostornom podru ju javne i društvene namjene “D2” a korištenje je prema važe oj prostornoplanskoj dokumentaciji. Gra evina ima energetski cer kat razred “E”. 4. Ostali uvje javne prodaje nekretnine -Javnoj dražbi mogu pristupi i kao kupci u njoj mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu u iznosu od 55.209,71-€, (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan pla anja) u korist prora una Grada akovca broj HR1423400091806000006, model 68, poziv na broj 7757-OIB, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju nekretnine i originalni dokaz o pla anju predali voditelju dražbe. Uplata jam evine mora bi vidljiva na ra unu Grada akovca na dan održavanja javne dražbe, do 11 sa . Drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvažava , ni e se mo i pristupi javnoj dražbi. Postupak e se proves i u slu aju prijave samo jednog ponu a a, a prihvatljiva je ponuda s cijenom ve om od po etne, -Kupoprodaja nekretnine se vrši prema zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju na dan održavanja javne dražbe, -U cijeni je sadržana ukupna vrijednost nekretnine s komunalnom infrastrukturom, koja se kupuje u zate enom stanju, po na elu „vi eno – kupljeno“, što isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine, a uplata jam evine i pristupanje javnoj dražbi smatra se prihvat svih javno objavljenih uvjeta te pristanak da nekretnina nema nedostataka. Sve daljnje troškove u vezi kupljene nekretnine snose kupci, -Kupac koji uspije na javnoj dražbi dužan je ukupnu kupoprodajnu cijenu i troškove postupka u cijelos pla na na in i u rokovima odre enim odredbom to ke 1., u pro vnom gubi jam evinu i pravo na kupnju. Jam evina se kupcu ura unava u kupovninu, a onome koji potpiše Zapisnik s Zaklju kom o prodaji nekretnine, a kasnije odustane od kupnje, jam evina se ne vra a, a Grad akovec ima pravo na naknadu štete i troškova postupka. Ako kupac u roku ne pla ukupnu kupovninu Grad akovec e utvrdi gubitak prava kupnje, prodaju oglasi nevaže om i odredi novu prodaju, a iz položene jam evine namirit e se šteta i svi troškovi; ponu a ima ija ponuda nije prihva ena, koji nisu uspjeli na dražbovanju, koji su odustali od dražbe, koji nisu dražbovali, ili se natje aj poniš , vra t e se jam evina bez kamata u roku od 15 dana nakon održane i zaklju ene javne dražbe, -Pravila javnog nadmetanja i pla anja, kao i posljedice neurednog pla anja te druge odredbe sadržava e Zapisnik o provo enju javnog nadmetanja s Zaklju kom o prodaji nekretnine, -Grad akovec ima pravo izabra onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natje aja; tako er nije obvezan prihva nijednu ponudu, i ima pravo poniš natje aj pri emu nije dužan dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu a ima, - Nekretnina se može razgleda uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924. Svi zainteresirani, osobito prije uplate jam evine, dužni su ostale uvjete natje aja i raspoloživu dokumentaciju preuze te traži druge informacije o nekretnini i kupoprodaji u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sa , jer se nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili pritužbe ne e uvažava , - Ovaj natje aj je objavljen i na službenim internetskim stranicama Grada akovca. Gradona elnik Grada akovca

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

7. velja e 2014.

OBAVIJEST OGLAŠIVA IMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cer kat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze , dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cer kat. Molimo naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom oglas ne emo bi u mogu nos objavi .

MOTORNA VOZILA RENAULT CLIO 1.2 16v prodaje se ili mijenja za vozila mla eg godišta uz moju nadoplatu, reg. do 3/14., 113.700 km, garažirano i uš uvano, nije uvoz, cijena po dogovoru. Inf. 091 580 6500. SKUTER PEUGEOT 50cm 2008.g., o uvan i registriran. info 091 970 1929. MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upitati na tel. 098/600-281 PRODA JEM AUDI A4 S 4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 PRODA JE SE VRLO PO VOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14”s 4 rupe za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 P R O D A J E M R E N AU LT TWINGO 2005.g., prvi vlasnik, nije registriran. mob. 095/913-7728 PRODAJEM BMW 318 dizel 2005., reg. do 7/2014., siva metalik, sa uvan, povoljno, mob. 091/8801-255 PRO DA J EM zb o g b o l e s ti FIAT PUNTO 9 0 EL X 1.6benz, crni, 3 vrata, abs, reg. do 28.2.2014., info: 098/723-463 P R O D A J E M F I AT T E M PRU 1 . 9 d ize l 1 9 97. g ., reg. do 6/2014.g., pocin ani lim, sa uvan, mob. 098/190-3753 PRODA JEM ROVER 4 0 0 19 9 9. g., reg. do 8 .mj., dosta opreme, info: 099/598-3497 PRODA JE SE FIAT PUN T O 1 9 9 7. g . , i D a e w o o Nexia 1996.g., mob. 098/764-623 POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORSKE PRIKLJU KE može i neispravne, info: 091 739 6965 PRODAJEM JE AM oko 2 tone po cijeni od 1.4 kn/kg Tel: 091 539 2870

PRODAJEM dvije metalne konstrukcije za plastenik, za gredice, pogodno za zimsku salatu. Dimenzije su 1x3m ili 2x4m. Mob. 091 502 1276.

KREDITI

PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 DEUTZ 25 KS 1953.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODA JE SE SL AMA c i j e n a 5 k n / b a l a . Te l : 098/9666-037 PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivosti 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJE SE mješaona sa eki arom 750lit., auto prikolica s ceradom nosivost 420kg, sijeno u balama i kukuruz u zrnu, može i dostava (dogovor). info: 098/507-252 PRODAJE SE traktor Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., sve original, sa uvan, te automatsku kuku za mali Ursus. mob. 098/190-3753

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 0 91/925 -56 01, 099/244-5775, www.arges.hr POZNANSTVA SAMA SI, a bliži se dan zaljubljenih. Ako želiš da ga zajedno provedemo javi se. Samo ozbiljne cure na 095/8974-533 NEKRETNINE – PRODAJA

PRODAJEM 2-rednu sija icu za kukuruz, rasipa gnojiva, KŽK šprica 340lit., tanjura e 20 diska, slama u balama i tritikal. info: 099/598-3497 USLUGE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODA JE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upitati na 098/1828-670 ili 098/980-5511

T R A Ž IM BILO K A K AV POSAO,u struci sam geodet završen u Italiji, aktivno govorim i pišem talijanski. mob; 092 146 9344

VIKENDICA “Posavski tip k u e ” 1 31 /1 0 3/ 8 4 m 2 , oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sattv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723

TRAŽIM POSAO instrukcije iz ra unovodst va i knjigovodstva za srednje škole i fakultete, kontakt: 099/3858-074

PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lova kih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559

POSAO

IZNA JML JUJE SE DVO ŽIVOTINJE SOBNI STAN od 50m2 u strogom centru akovca, potpuno namješten, 1.50 0 kn + režije. Tel. 098/242-990 PRODAJEM GRA . ZEMLJIJEDNODNEVNI ŠTE od 4500m2 u akov- IZNAJMLJUJE SE VIKENDI- BIJELI I cu, zona Sjever Zverinjak CA u Prekopi vel. 55m2, GRAHORASTI ORASTI ORASTI k . o. a ko v e c , b u d u e namještena, ure ena ku- PILIĆI DOSTAVA stambeno naselje, vrlo hinja, WC, tuš i dvije so, , povoljno. tel. 390-315 ili be, pogodna je za samca 098/890-307 ili par. Cijena 750,00 kn + PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, tigrice, PRODAJU SE NOVOIZGRA- režije. Tel: 098 355 207

ENI STANOVI od 55m2 u IZNAJMLJUJEM STAN isklju- rozekolise), može i sa kacentru, te od 70 i 96m2 u ivo studenticama. mob. vezom, fazane (platinaste, zlatne i srebrne) i ukrasne Martanama K, ul. T. Uje- 091/970-1929. patke (mandarinke i karovi a, energ. certifikat B, ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE linke). info 040/641-187 ili cijena 1.100 eur/m2. info: 2.5-sobni namješteni stan 098/9123-938 098/163-4992 isklju ivo studenticama ili PRODAJEM GRADILIŠTE u zaposlenim ženama. tel. PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma Strahonincu, šumu u Za- 099/683-6831 ke. Trgovina PRIMA akovec, sadi 7 (Brežni kotar), info: tel. 363-445 Z AG R EB: I Z N A J M L J U J E 098/9548-676 SE 2,5-SOBNI STAN stu- PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE. denticama, sve namje - Tel: 829-230, 098/944-3339 IZNAJMLJIVANJE šteno, novogradnja, info: PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU091/5549-323 a stari 2mj., cijena vrlo poIZNAJMLJUJE SE dvosoban IZNAJMLJUJEM namješte- voljna. Mob. 091/505-2724 namješteni stan u Mur- ni jednosobni stan u Preskom Središ u. mob 091 logu (Jug, stambena zgra- PRODAJEM DIVLJE PATKE da) zaposlenom samcu ili I GOLUBOVE raznih vrsta. 5495 873 mla em paru. Info na tel: tel: 821-362, mob: 098 1849 AKOVEC: IZNAJMLJUJEM 728 091-561-57-93. STAN od 45m2 dvojici studenata ili bra nom paru IZNAJMLJUJEM u strogom NA DAN NOVE GODINE ODbez djece, kraj Pedagoške centru k ure enu garsoni- LUTAO JE PAS NJEMA KI OVi blizine Me . veleu ilišta. jeru ili dvosobni stan. info: AR ženka stara 8-9 godina u smjeru od Pribislavca do 091/242-143 mob: 098/186 21 92 po etka akovca. Odaziva se IZNAJMLJUJEM POSLOV- I Z N A J M L J U J E S E na ime Lara. Vjerojatno je ve NI PROSTOR od 57m2 u M A N J I S T A N . I n f o : pregladnjela i mršava. Za sve centru akovca, ul. J.J. 098/195-7448 informacije molim javiti na Strossmayera br. 6, info: IZNA JML JUJEM 1-sobni mob. 091/913-5408 040/313-858, svaki dan namješteni stan u Šen- PRODAJE SE VIŠE KOMADA IZNAJMLJUJE SE KU A za kovcu, poseban ulaz, od- ODOJAKA. tel. 584-166 stanovanje u Ivanovcu vel. vojena brojila, parkirno 75 m2, 2 sobe, kuhinja sa mjesto, internet, mob. RAZNO blagovaonom, spremište, 099/331-2189 namještena i opremljena IZNAJMLJUJU SE nenaPRODAJEM KNJIGU “Rak svim ku anskim aparatimješteni stanovi, 1-sobod dijagnoze do izljema, grijanje plin i drva, ni i 1.5-sobni i garsoni enja”. Cijena 300kn. (mog. najma i gosp. zgrade jera na duže vrijeme, Šaljem pouze em. Mos vrtom). Cijena je 1.300,00 lim bez SMS-a na tel. t e l . 0 9 8 / 5 4 5 5 2 6 i l i kn/mj + režije. Tel: 098 355 092/313-1123 384-515 207. AKOVEC - prodajem gradilišta u novootvorenoj ulici kod bolnice i industrijska kod zaobilaznice u Putjanama. info: 091/242-143

7. velja e 2014.

S P R A VA Z A V J E Ž B A N JE En e r ge ti c s Mul ti gym 780, malo korištena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Centur y mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODAJE SE DVOSJED I FOTELJA, hitno i vrlo povoljno za 250,00 kn. Mob 098/849-030 PRODA JEM VENECIJANSKE MA SKE: Dan i No , Anas tazija i Da ma Her tz (ovan). Info 099/681-11-33 PRODAJEM klavir o uvan malo sviran; kožnu garnituru (1.100 kn); spava u sobu; caffe aparat i dionice Vajde. info: 091 970 1929

PRODA JE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o.

PRODA JEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723

PRODA JE SE 3-fazni cirkular za 1.500 kn PRODAJEMO pe za cen- i s t a r i g r a m o f o n z a tr. grijanje Centrometal 500kn, ispravan. info: 35KW (ulje/plin) + 2 re- 098/935-1414 zervoara na lož ulje; no- PRODA JEM 12 fotelji, vi bide; rostfrei kantu s malo rabljenih, pogodpoklopcem od 20lit.; 2 no za restorane i kafi e. radijatora 200x90; kabel mob. 092/254-7256 Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite PRODAJEM frižider s dudužine); novi crni kanc. bokom ledenicom Korstol; protupožarna vra- ting, dim. 180x65x65, ta razl. dimenz.; o iš eni info: 098/723-463 orasi 20kg po 40kn/kg. P R O D A J E S E Š T E D Tel. 858-424 NJAK na kruta goriva PRODAJEM HARMONIKU P l a m e n , b i j e l e b o j e, Royal Standard Monta- m a l o ko r i š t e n , m o b . na 120 basova, 11+4 re- 098/502-463 gistra, s koferom, o uva- PRODAJE SE doma i suna, Tel: 098/944-3339 hi grah i kvalitetno vino PRODAJEM BEBI NOSILJ- cijep, te zagorski puran KU (200 kn) i dj. kolica (crni) za rasplod. Konduboka, sivo-crne boje, takt: 343-557 kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692

PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektr. štimer za gitaPRODAJE SE plinske pe i ru. Mob: 099/64-111-90 Maja 8 (rabljena) i LamPRODAJEM novi stol za pard (nova), pl. proto dnevni boravak od mani bojler Unical 28KW sivnog drveta, ru ni rad te dr vena kola (kole i umjetni ke slike. Cije- slin) - sve povoljno. tel. na po dogovoru. Mob: 098/190-4969 099/40-10-142 PRODAJEM CRNE MARTE PRODAJEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015

PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske 30 -35 metaka. Mob : stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 099/25-96-444 098/390-692 PRODAJEM LOVA KI KARABIN 30-06 Springfild PRO DA J E M O o u v a n i C . Z. s optikom i staru bijeli štednjak Gorenje ispravnu sa maricu 16 cal. 90cm (2str.+4pl.) zemni (kokota a). Upitati može- ili na bocu (1.4 0 0 kn); te na mob: 098 842 038. prešu za grož e na vijak (1.400kn); korišteni PRODAJE SE vino bijelo kompjutor Wind program kvalitetno, rajnski rizling, (700kn-komplet) i hrastomuškat žuti, vrlo povoljvu ba vu za vino oko 60lit. no; sef visoke sigurno(250kn). Info: 390-301 ili sti, šifra klju , cijena po 099/674-2919 dogovoru i plinski bojler Junkers 24 kw za cen- PRO DA J EM ve u ko l i tralno (s manjom greš- inu o r aha i n ove r o kom), povoljno, info: Tel. le br. 31 za 50kn. info: 098/9548-676 098/632-494

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Kala, Kika i Kira traže domove! O iš ene od nametnika, sterilizirane, umiljate, prave predilice. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Nikolas - crno bijeli ma i od 3,5 mjeseca traži dom! O iš en od nametnika, nau en na pijesak, druge ma ke i pse, izrazito umiljat i traži puno pažnje i maženja. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Keena - maca stara oko godinu dana, plaha ali umiljata, kad se opusti zaigrana i zna željna, nezahtjevna, nau ena na pijesak, nau ena na pse i mace, sterilizirana, o iš ena od nametnika, cijepljena. Traži ljude koji e je pazi i mazi . Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Bobby je predivno malo štene staro oko dva mjeseca koje silno treba topli i siguran dom izvan azila. U obzir dolazi i privremeni dom do udomljenja na maksimalno mjesec ili dva. Kontakt: 098-241-060.

Sunny je ogromni slatka star oko 3 mjeseca koji je usred najve e zime prona en kako sam samcat luta ulicama. Sad je na sigurnom, ali svaku ve er sanja novu obitelj i topli krevetac. Kontakt: 098-241-060.

Bleki je mješanac labradora, izuzetno drag i umiljat pas, idealan za obitelj koja ne želi preaktivnog psa nego prijatelja s kojim e dijeliti dobro i zlo, šetnje, livade, šume... Bleki je cijepljen, ipiran i kastriran. Kontakt: 091-8988-004.

Brankica Ginny - maca stara oko godinu dana, sestra od Keene, plaha ali umiljata, nježna, nau ena na pijesak, nau ena na pse i mace, sterilizirana, o iš ena od nametnika, cijepljena. Traži ljude koji e je pazi i mazi . Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je malo predivno toplo stvorenje starosti oko dvije godine koja se veseli svakom tko je u skloništu pomazi i pogleda. Ali sklonište nije onaj dom kojeg ona želi... zato, ima li itko tko bi Brankici pružio ljubavi, topline i zaštitu? Cijepljena je, ipirana i sterilizirana. Kontakt: 098-241-060.

Afrodita - maca stara oko 6 mjeseci, izrazito umiljata, nau ena na pijesak, nije previše zahtjevna, o iš ena je od nametnika. Potpisuje se ugovor.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

960

Kuharica

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: - svježi pile i odresci - svježi kravlji sir - sol, papar, pile i temeljac, griz - ulje, maslac, gustin

ME IMURSKA KUHARICA

Pile i odrezak punjen svježim kravljim sirom Toni Podgorelec iz Lova kih dvora naš je i vaš stari poznanik, iskusan majstor u spremanju svih vrsta jela, ali svaki put iznova kreativan, pa jelo koje vam se ini da ga dobro poznajete kada ga naru ujete - ono pred vas do e oplemenjeno nekim novostima. Naravno, još ukusnije i ljepše na tanjuru. Ovaj put Toni je pripremio pile e odreske punjene svježim kravljim sirom, koji su toliko ukusni da kod konzumiranja za-

Priprema Odreske lagano potu i kuharskim batom. U posebnoj posudi svježi kravlji sir promiješati sa solju i grizom. Takav sir posložiti na odreske te umotati (zarolati) u jastu i e. U tavi na vrelom ulju dobro ih zape i sa svih strana, uz dodavanje soli, papra, vegete te podlijevanje pile im temeljcom. Odreske izvaditi, a na masti na kojoj su se pržili uz dodatak gustina složiti umak. Doma e kuhane krpice popržiti na vreloj masti ili maslacu. Na bijeli tanjur posložiti odreske, do njih staviti krpice i sve skupa prelijati umakom. Ukrasiti rezancima svježe mrkve, koluti ima svježe rotkvice te listom svježeg peršina.

stanete i pitate se zar je mogu e da sir koji se pržio skupa s odreskom zadržava svjež kiselkasti ukus doma ega kravljeg sira. H r sk a vo me s o, svježi sir i bajkoviti umak ine bogatu cjelinu u kojoj uživaju sva osjetila. Uz ovo jelo prilog su doma e krpice koje se oprže na ulju ili maslacu, a salata miješana ili od svježega bijelog zelja. Konobarica Silvija i Toni uz ovo jelo preporu uju graševinu ili rajnski rizling.

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Panakota s preljevom od šumskog vo a Sastojci: - slatko vrhnje - kristal še er - vanilijin še er

Priprema Sastojke promiješati i prokuhati. Smjesu staviti u posudice željenog oblika

u kojima se oni hlade i oblikuju. Lagano ih istresti na tanjur i prelijati mješavinom šumskog vo a.

VINO TJEDNA

Kokosovi uštipci SASTOJCI: 60 dag oštrog brašna akove kih mlinova 20 dag kokosa 35 dag še era 10 dag grož ica 1 margarin 1 prašak za pecivo mlijeko po potrebi

PRIPREMA Sve sastojke zamijesite i rukom oblikujte male uštipke. Uštipke posložite na podmazani lim i pecite 20 minuta na 180 C (da Vam uštipci poprime svijetložutu boju). Gotove kola i e posipajte mljevenim še erom.

Borisova graševina Kvalitetno suho vino iz podruma Danice i Borisa Novaka u Banfiju. Graševina je berbe 2011. i sadrži 11,80 posto alkohola. Ugodnog je sortnog okusa i lijepe žu kastozelenkaste boje. Poslužuje se ohla eno na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva u ašama proširene šalice na visokom stalku. Odli no se sljubljuje s raznim pe enjima, mesom z tiblice, sirom turošom, ribljim specijalitetima, pršutom, te me imurskom gibanicom i štruklima.

7. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

POSTUPNO TOPLIJE

U petak e naglo zajužiti. Mogu e je vrlo malo kiše, uglavnom u Lici i Gorskom kotaru. U ve ini nizinskih predjela se o ekuje suho uz sun ana razdoblja, tako i na našem podru ju. I jutarnja i dnevna temperatura e biti u porastu pa emo opet osjetiti toplije vrijeme. Puhat e umjeren i poja an jugozapadni vjetar koji bi mogao temperaturu podi i do ak 12 Celzijevih stupnjeva. Hladna ronta dolazi u no i na subotu pa e biti nešto kiše, a na kraju oborina, kad zapuše hladniji sjeveroisto ni vjetar, mogu je u gorju i mokar snijeg u malim koli inama. Više snijega može biti u gorju iznad 900 metara nadmorske visine. Tijekom subote prestanak oborina i smirivanje vremena, možda ak i djelomi no razvedravanje sa zapada. Temperatura e se kretati uglavnom izme u 4 i 9°C, u gorju malo niža. Dakle, ne radi se o nekoj velikoj promjeni.

je da još ima laganih jutarnjih mrazeva kako vegetacija ne bi prerano krenula sa životom. Preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 6.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR U nedjelju u po etku suho i mirno, ali do kraja dana ide još jedna hladna ronta s kišom koja bi u ponedjeljak ponegdje mogla prije i u susnježicu ili mokar snijeg,

vjerojatno opet u manjim koli inama, i uglavnom u gorju. Nedjeljni jugozapadni vjetar ne e pogodovati meteoropatima i kroni nim bolesnicima. Bit e relativno toplo uz tem-

peraturu višu od prosjeka za velja u. Po etak novog tjedna mogao bi nam donijeti malo ljepše vrijeme, a temperatura zraka i dalje e biti iznadprosje no visoka za prvu polovicu velja e. U ponedjeljak ujutro o ekuje se mraz, a mogu a je i magla. No, danju djelomi no sun ano i ve inom suho uz ranoproljetnu temperaturu

oko 10 Celzijevih stupnjeva. U utorak i srijedu opet obla nije. Povremeno e biti kiše. Zbog nove promjene vremena jutra e biti malo toplija, a dani opet malo hladniji. No, ne radi se o zimskoj promjeni vremena pa ne e biti snijega ni leda. U etvrtak bi dan opet mogao biti ljepši uz više sunca, ali i jutarnji mraz. Dobro

6. velja e 1933. god. u sjevernom Tihom oceanu opažen val visok 34 metra 7. velja e 1973. god. izmjeren najniži tlak zraka u Zagrebu od samo 957 hPa 10. velja e 1956. god. bura kraj Senja potopila brod i usmrtila 10 osoba 12. velja e 1929. po elo je desetodnevno zale enje Save u Zagrebu zbog ekstremne hladno e

VICOTEKA

Tko pjeva, zlo ne misli. A tko misli, njemu se sigurno ne pjeva. ---------------------------------------------------------Odlu io Mujo oti i na privremeni rad u Njema ku, pa pita Hasu za savjet: - Kako da nau im njema ki? - Ma, ti samo govori polako i svi e te razumjeti. Ode Mujo u Njema ku i jednog dana ode u bar i kaže konobaru: - Daaaj mi jeeednuuu pivu! Konobar: - Eeevooo tiii jednaaa pivaaa! Mujo: - Aaa ooodaaakleee siii? Konobar: - Iz Saaaraaajeevaaa! A Mujo ga zaprepašteno pita: - A zašto onda govorimo njema ki? ---------------------------------------------------------Došao otac u posjet sinu studentu rano ujutro. Pozvoni na vrata i otvori mu gazdarica. - Stanuje li ovdje Perica? - Stanuje! Unesite ga unutra i stavite na krevet u prvu sobu desno. ---------------------------------------------------------Pitaju roditelji svoje malo dijete: - A kako ide pas? - Vau-vau! - A maca? - Mijau, mijau! - A miš? - Klik, klik!

IZBOR SPORTAŠA ME IMURJA ZA 2013.

Tko su najbolji za prošlu godinu

ODBOJKA I. HOL

RUKOMET I. HRL SJEVER

Novi doma i bodovi Centrometala

Rukometaši Preloga poraženi u Ivani -Gradu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

enes, v petek, sedmoga februara je zapo ela zimska Olimpijada v Rusiji, o em re i, vu varoši So i na rnomo Morjo. Vsi znamo da bodo se tam skijali za kolajne naš Ivek Kosteli ov i jegovi pajdaši, a naši zemljaki, ali sam vam ne štel o tomo govoriti. Najme kaj, štel sam vam re i kak so naši me imorski meštri delali nejlepše i nejvredneše hiže vu šteraj bodo na kvartelju ruski precednik Putin i premijer Medvedev. To so mlajši politi ari, ali so uli od svojih japekov kak so me imorsku graditelji i zidari od negda na dobromo glaso. Nesmo niti mi još pozabili kak je pred tridesti let ( nejmeje) akoski i me imorski GeKa po el delati v Rusiji, a kuliko vidimo dobri glasi o našaj meštraj so još ostali. Pravzaprav sam vam, štel re i kak je niš i ne car vu svojemo dvoriš o i zato morejo naši meštri delati po celomo sveto, ali dok tre zidati dvorano v Svetomo ur o na Brego ili pak školo v Revici unda to naši meštri ne znajo i mora dojti Feniks z Slavonskoga Broda kaj nam pokaže kak se fuša na takšaj poslaj.

Kak dugo bode Lejpa Naša “kukurikala”? P

olicaji falijo na vse strane, a tam gde jiv nejmeje tre navek se pojavijo. Tam gde se krade, pije, drogera tua ne ftegnejo dojti,a dok se z pajdašima pelam dimo z goric unda se navek zmorejo negdi za grmom ili pak za voglom gde jiv se nikak ne nadjamo. Najgerek sam, o em re i, jako sam najgerek kak bode to ve zgledalo dok bodo naši policaji delali po ovomo novomo pilot projekto? Najme kaj, te novi projektlin iš e od naših policajov kaj bodo uda vej delali, kaj bi rekli kaj bodo e ikasneši. Najte me krivo razmeti, ali nebre nikak jeden policaj biti, v isto vreme, na dve mesti. Nekaj vam drugo mene gvinta: Brz as bode pak te pilot projektlin sam prinas v Me imorjo. Prosim vas lejpo, najdite mi jednoga Dalmoša - policaja šteri bode delal v kancelariji vjutro od sedem (ak dojde), pak do tri vure i unda bode išel na teren. Bode išel, ali do prve konobe ( itaj: kr me). Zakaj sam vsi trenerajo strogo o na Me imorcaj? Furt neš i gospodari i zapoveda z nami. Još smo 1919. leta rekli da nam je dosta ljuckih ha-

e je bila skradja vura, o em re i, zadji cajt kaj i naš župan, Matek Posavec, vudri z šakom po stolu i re e ovima vu vladi da se nebrejo zbr kavati z Me imorjom kak oni mislijo. Par sto let smo se mi Me imorci borili i svadili sve do 1919. leta gda smo zanavek rekli zbogom sosedaj Ma araj i vrnuli se v Hrvaško, a ve nam pak ovi z Hrvaške pak o ejo krojiti kapo, a da se nas nikaj ne pita. Zmislijo nekšo regionalizacijo po šteroj bode vse:sodi, poreznjaki, cariniki, doktori i bolnica, policaji, pošta i poštarice, inšpektori, kataster, gruntovnica, sve bode vu Varaždino, a mi bodemo vu Lepoj našoj kak trinajsto prase. Pak smo se ne za to borili. Ak smo se borili (a jesmo) i izborili kaj bodemo sami z sobom gospodarili (a jesmo) unda o emo kaj to i tak bode. Nebre, neš i nas sam tak prodati našim sosedima prek Drave. Vsi znajo gda smo si mi žnjimi navek bili zdobra, pak to o emo i dale biti, ali vsaki nek hercuje na svojemo hataro. Ak smo se znali boriti i izboriti za to kaj bodemo sami svoji unda bodemo znali

Samanta Nemec, Sveti Urban - Doma se uvijek pe eju kola i, oni fti eki. Onda su se znale okoladice nastaviti. Sve je to bilo nekak puno romantike i iskrene topline. Danas je možda sve to previše usmjereno na konzumeriziam i potrošnju. Sr eka, parfemi..., svi letci su puni toga.

POD VUROM

Valentinovo je nekad bilo vrijeme ljubavnosti. A danas? Simbolika Valentinova veže se uz vrijeme izjava ljubavi, prosidbe, planiranja budu ega zajedni kog života s partnerom svog života, romanti ne izjave kroz poruke, osmijehe i poglede. Najvrjednije u svemu tome jesu iskrene ljubavne emocije. Nekad su bile sramežljive, u današnje doba znatno hrabrije i javne. Kakvo je vijeme ljubavnosti bilo nekad i danas, upitali smo sudionike naše ankete “Pod vurom”. (rr, nš)

mov i odišli smo na svoje, ali i dale nas furt neš i zapreguvle i iš e od nas kaj bodemo delali vej nek moremo zdržati. Re ite mi kak bodo prilo ki policaji naprajli vse kaj tre, ak tam dojde jeden policaj na jezero Me imorcov? Nej znati je li jim bodo peciklini dosti ili bodo nucali motore i koturaljke? Velijo da bi trebal dojti jeden policaj na cirka, okoli dvjesto ljudi, ali Me imorci vse morejo, a to bode i pilot projektlin pokazal. Najgerek sam kaj bode z tem pilot - projektlinom dok bode plaval prek Drave? Brz as ga bode nekši vir pospravil v ropotarnico povjesti, kak i vse reforme štere so do ve hapili “kukurika i”. Kak je dauko od ideje do realizacije, o em re i, kak je dalki pot od obe uvanja do dela. To i meni soseda Barika navek baja. Veli: Jožek, kak je to lejpo zgledalo dok si me nagovarjal, a ja sam se nadjala, ve pak ništ od tebe, kak da si v zemlo prepal otkak mi je, pred dve leti, volja došla. Ima ona praf, nejsam jo trebal pehati, o em re i, obe uvati ak sam ne kanil nikaj naprajti.

Fanika Culjak, Ma kovec - Za Valentinovo su mama kola ece pekli i to smo vam nametali po snegu. Negda pak su mama išli na najže, pa su ih znali hitati dol, vun nad oblo ek. Lepo je bilo. A mi deca smo to pobirali. Znali su stariji i melu natepsti kaj je bila po nakli. Denes nema više tih obi aja. Šteta. Sve vam je to bilo nekak bole veselo.

i gospodariti. Minister za peneze, Slavek Lini ov, uda penez pobere prinas po Me imorjo, pak bi ga lejpo prosil nek nam to da i nazaj, a ne kaj bodo penezi putuvali Zagreba v Me imorje i presedali vu Varaždino. Mi sam o emo kaj si bode vsaki trošil svoje peneze, o em re i, one kaj so nazoba ili v Me imorjo nek jiv i nazaj vrnejo k nam. uli ste kak je to zišlo z vodom. Naša vlada je zdigla ceno vode i to sam zato kaj bodo i ona nejmenša sela v Lepoj našoj, rez par let, dobila vodovoda. Tak ovi v Evropi velijo i zbogradi toga vsi mi morami dati kunu ili dve kaj pomoremo onima šteri nemajo vodo v hiži. Vidite, to vam mene vužge: mi v Me imorjo smo na leta davali peneze kaj bodo vsi Me imorci meli spelanoga vodovoda i to smo si sami naprajli i z svojimi penezi, a ve pak moramo davati peneze i za druge v Lepoj našoj šteri so si to ne šteli naprajti. Kuliko vidimo, mi smo navek nejmeje deset let napre, ali nas pak to košta. Najme kaj, nejpredi delamo sami sebi, a unda vsi onima šteri so si ne šteli naprajti. Tak smo

zišli i z bolnicom: zadje štiri bolnice smo si mi Me imorci naprjli z samodoprinosom dok so nam se drugi z Hrvaške norca delali, a ve vidimo da so meli praf, jerbo drugima je vse država naprajla i unda jim je istam nekak normalno kaj jim to i država zeme. Država je naprajla, država je zela kaj se za to i pobriga, a prinas smo mi naprajli i ve nam je država zela kaj z tem gospodari. Navek dojde na ono isto, avel šteri štr i nejpredi dobi po glavi! ejso niti vsi ministri vu Milanovi ovoj vladi jednaki. Nešterni nikaj ne delajo i uda vredijo, a nešterni uda delajo i nikaj ne vredijo. Med ovimi zadnjimi je i minister za peneze Slavek Lini ov. Kuliko sam mel za uti, Slavek je ve dugo ne v Zokijovoj cukor piksi i vse je bliže potnim vratima. Najme kaj, Slavek se svadi z svima vu Lepoj našoj jerbo nam je pojemal vej penez nek smo meli, a premijero Zokijo nigdar dosti. Na vse zadje mo je Zoki natiral i zamjenika Šegona, šteri mo je bil leva roka. Kuliko sam mel za videti i me imorski poreznjaki delajo protiv Slaveka, neš i mo potkopavle Porezno upravo, tak da vse to ide krajo: i porezna uprava, i Slavek i Zoki, a i cela vlada. Furt negdi nekaj škriple, negdi je nekaj betežno, pak je nejbole betežen dr Babi završil v Remetinco, a ne v bolnici. Pitam se pitam: kak dugo bode Lejpa Naša mogla te se nevole magaditi? A mi Me imorci? I kaj bode z Marinom Lovri Merzel, sisa kom županicom?

Josipa Lukman, Šenkovec - Za Valentinovo su se fti eki ženili i kola i su se pekli. Kola e pe emo i danas, sr eka velika i mala. Bombone nastavljamo danas i tak. Kad sam ja bila mala, uvijek sam si mislila kak je mama znala gdje su bomboni kad je rekla: ‘Pa još ste ne sve pobrali’. Današnji obi aji su druga iji, ali mi održavamo tradiciju koja nas veseli.

Elena Kocijan, Železna Gora - Mama uvijek spe e zdigane kola e, fti eke koji se pe eju za Valentinovo. To se kaže da se fti eki ženiju. Valentinovo je dan ljubavi. De ka još treba najti, tak da emo se za Valentinovo mi cure zajedno družiti i veseliti.

mi prodiremo dublje

Ivan Babi , akovec - Za Valentinovo idemo na koncert Tonyja Cetinskog. Žene ga obožavaju i to e biti najljepši valentinovski poklon. To e biti najromanti niji doga aj te ve eri u našem gradu i super je što se to organiziralo baš na taj dan i baš u našem gradu.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine