Godina XVIII.
Broj 965.
^akovec, PETAK, 14. o`ujka 2014.
Cijena 7 kuna
SUKOB HDZ-a i SDP SDP-ovog P-ovog gradona elnika gradon na elnika o dugogodišnjem dugog g m mrtvilu mrtvilu u akovcu u
str. 2-3
Stjepan Kova : HDZ: Gdje je završila Kako vas nije milijarda i pol u desetak sram govoriti u trenutku kad je HDZ godina SDP-ovog osu en za kriminal! vladanja Gradom? NOVI IZAZOV u proizvodnji Uljare “Tkalec” iz Šenkovca
str. 2-3
ZAMJENICA ME IMURSKOG ŽUPANA otvoreno podržala izba ene varaždinske HNS-ovce
HNS pred raskolom? Sandra Herman traži da vodstvo HNS-a preispita odluku u
Dubravko Cvetko
str. 12
DVD PRELOG dobio prvoga profesionalnog vatrogasca
25-godišnji apsolvent sigurnosti
Pri a o zlatnom str. 7 Tomši evom sauvignonu
Ho e li “gnojš ica” završiti u bunarima?
str. 9
PROBLEM M KANALIZACIJE, koja se na podru ju op ine Selnice ne e graditi, na vidjelo iznio velike teško e
Prvo me imursko ulje od konoplje str. 6
www.bister.hr
str. 14 media
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UREDNI KI osvrt
IZ TJEDNA u tjedan
Prijatelji životinja traže (ne)mogu e? D
olaskom prolje a probudili su se i "prijatelji životinja“ koji su nam u samo dva dana dojavili raznorazne slu ajeve zanemarivanja ili zlostavljanja životinja. Kako smo društveno odgovoran medij koji uvijek pokušava javnosti predstaviti probleme koji su važni za život cijele zajednice, prenosimo jedan od slu ajeva o kojemu zaista treba pisati. e utim, ini nam se da "prijatelji životinja“ u nekim slu ajevima zaista pretjeruju i traže brigu o životinjama na na in da ona u aktualnoj situaciji, kad esto lokalna samouprava nema novac ni za ljude, bude ak na višoj razini. Posebice u op inama u kojima nebrigom manjinskog stanovništva postoji veliki problem zbrinjavanja takvih životinja, koji su ina e uglavnom prepušteni sami sebi. Ne može se zbog toga tražiti od lokalne samouprave da rješava i takve stvari, ve bi udruge trebale izvršiti pritisak prema civilnim udrugama na državnom nivou, kao i onima u inozemstvu da se, ako žele zaštititi te životinje, prona u donatori, dobri ljudi da zajedno s njima udome te životinje. ražiti to od op ine u ovom trenutku, dok ljudi jedva preživljavaju i spajaju kraj s krajem, kada porezni obveznici upla uju sredstva u lokalne prora une iz kojih se pokušavaju na što kvalitetniji na in zadovoljiti potrebe ljudi u najmanju ruku, a to sve teže ide, do e mi da se zapitam: jesmo li zaista svjesni težine trenutka i vremena u kojem živimo ili pak kao da neki ljudi žive u paralelnom svijetu u kojem uop e nema problema, osim problema zbrinjavanja napuštenih pasa i ma aka. obro je poznato kakva je situacija po tom pitanju vani. Tamo postoje zaklade i sli no bogatih ljudi koji daju ogromne donacije kako bi se pomoglo životinjama. ažalost, naši bogataši ne vole se previše
M
T
D
N
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
reklamirati u javnosti i zauzeti za zajednicu, jer uglavnom vole biti anonimni iz raznoraznih razloga. Stoga, od njih zajednica nema gotovo pa nikakvu korist, osim što pokušavaju iz godine u godinu što više novca strpati u vlastiti džep. drugim zemljama, koje su duboko ugazile u kapitalizam, uvijek se prona e neki mecena kojem nije teško godišnje izdvojiti milijun ili dva eura ili dolara u humanitarne svrhe. I ne samo to. Upravo takvi jedino što imaju je uglavnom novac, pa teže k tome da budu i društveno odgovorni, da budu priznati i po tom humanitarnom ili nekom sli nom djelovanju u okolini u kojoj žive. Kod nas takvih nema, jer se boje da e netko uprti prstom u njih: Otkud tebi milijuni!? toga i "prijatelji životinja“ moraju malo pri ekati, moraju biti malo strpljiviji kad je u pitanju zbrinjavanje, odnosno briga za pse i ma ke, a ne skakati grlom u jagode. Kad se zaista dogode okrutne stvari, onda trebaju reagirati. I mi smo spremni uvijek podržati njihova nastojanja da se sankcioniraju oni koji zaista mu e ili pakoste životinjama. e utim, istovremeno ne bi trebali optuživati i tražiti nemogu e od lokalne zajednice, ve bi se trebali više posvetiti sakupljanju donacija na na in kako se to radi u Njema koj ili Nizozemskoj, pokušati senzibilizirati one koji imaju da im pomognu u vlastitom humanitarnom radu.
U
S
M
VIJEST(I) TJEDNA Bunari, umjesto za zdravu vodu, sve eš e i upojne jame - Ljudi naše zdence izme u ostalog pretvaraju u septi ke jame, što je grozno. Predlažem da se napravi popis zdenaca na podru ju op ine te da se vodi evidencija o njima. Zdenci mogu uvelike popraviti stanje kad voda nestane na nekoliko dana, a moglo bi se nešto u initi i preko LAG-a, Lokalne akcijske grupe, kazao je vije nik Bogdan na posljednjoj sjednici OV-a Selnica, koji je ukazao izravno na problem koji je njemu poznat kod jedne osobe za koju smatra da radi zlo in protiv prirode, okoliša, zdrave vode i na kraju krajeva protiv jedne tradicije, tradicije gra enja i posjedovanja vlastitog bunara u dvorištu. Me utim, o emu je ovdje zapravo rije . Problem je puno širi. Op ina Selnica nije ušla u program izgradnje kanalizacije sve do 2020. godine, tako da problem odvodnje otpadnih voda postaje sve ve i i ve i. Cijela pri a na str. 9.
(NE) SVI A NAM SE
Tomši evom sauvignonu zlatna diploma Protekli tjedan u Splitu je održan 19. me unarodni sajam “GAST 2014.”, u sklopu kojeg i Dionizijana, me unarodni sajam vina. Na ocjenjivanje je svoja vina poslalo šest me imurskih vinara, ija su vina dobila zlatna, srebrna i bron ana odli ja te priznanja, što je potvrda snage me imurskih vinogradara i vinara, koji su sve zna ajniji segment me imurskog gospodarstva. Vinogradarst vo i podrumarstvo Tomši iz Železne Gore poslalo je uzorak vina sauv ig non berb e 2013., koje je od strane me unarodne komisije dobilo zlatnu diplomu. Posjetili smo ovu uglednu vinsku ku u i porazgovarali s vlasnikom Alojzem Tomši em, koji ne krije zadovoljstvo što je upravo njegovo vino bilo me u najboljima na GAST-u i dobilo zlatnu diplomu. Fotoreportaža na str. 7.
Grozna smrt psa u šumi kraj Vratišinca U redakciju nam se javila itateljica zgrožena okrutnoš u koju je zatekla u šumi izme u Vratišinca i Štrukovca. Tamo je, naime, jedan pas zavezan za drvo i ostavljen da ugine u mukama. Ina e, u našu redakciju stiglo je nekoliko “sli nih“ tekstova i fotogra ija, što sugerira da su se o ito prijatelji životinja i udruge koje se bave ovom tematikom o ito probudili i krenuli u akciju prijavljivanja, od kojih se neki primjeri tako er i predimenzionirani. Kao što je poznato, problem pasa lutalica kod nas je dosta povezan i s romskim naseljima u kojima živi puno previše pasa bez nadzora i pojedine op ine zbog toga imaju velike probleme. Npr. Op ina Pribislavec bi za rješavanje tog pitanja trebala najmanje stotinu tisu a kuna, ako ne i više, pa iz te op ine, kako kaže tamošnja op inska na elnica, pozivaju udruge da i one prona u donatore koji bi pomogli rješenju, a ne samo da prozivaju. Tema na str. 8.
14. ožujka 2014.
ZAMJENICA ME IMURSKOG ŽUPANA otvoreno podržala izba ene va
JE LI NA VIDIKU RA Sandra Herman dala po PIŠU: DEJAN ZRNA, JOSIP ŠIMUNKO
Sandra Herman, zamjenica župana Me imurske županije, samim prisustvom na pressici, ali i izjavom da je ‘’isklju enje lanova zbog iskazivanja vlastitog stava zapravo povreda demokracije i liberalizma, te kako bi vodstvo stranke trebalo preispitati svoje odluke jer vode do destabilizacije stranke” dala je zapravo otvorenu podršku izba enim lanovima HNS-a Nataliji Martin evi i Zlatku Kora evi u, koju su oni u srijedu održali u Varaždinu. Ho e li njezino svrstavanje imati posljedice za njezin status u stranci, odnosno prijeti li i njoj izbacivanje, ostaje za vidjeti, ali o ito je da se zamjenica me imurskog župana usprkos nominalnom poštivanju odluka
Predsjedništva i drugih organa HNS-a ne miri s time što se doga a u stranci koja ima najve u podršku na sjeveru Hrvatske, dok se sve važne odluke donose u Zagrebu, gdje je podrška istoj ispod potrebnog minimuma za ulazak u Sabor. To nije ni udno s obzirom na njen bliski odnos s Radimirom a i em.
Rat oko nove stranke Izbacivanje lojalnih kadrova Radimiru a i u iz HNS-a o ito je u ovom trenutku glavna strana ka preokupacija te stranke, kao i “sabotiranje“ mogu nosti da nakon povratka iz zatvora a i sa svojim pristašama osnuje “novi HNS“. Po tom pitanju poduzete su ve odre ene radnje, jer je dvoje najužih suradnika Vesne Pusi pokrenulo osnivanje
dvije nove stranke: HNS bez dodatka - liberalni demokrati i Hrvatski narodnja ki savez. O ito je po tom pitanju po eo novi rat “iza zavjese“ izme u Vesne Pusi i Radimira a i a, sada oko imena stranke koju bi on mogao osnovati nakon izlaska iz zatvora, a koji bi se trebao dogoditi u lipnju. Zapitali smo Sandru Herman zbog ega je dala podršku izba enima iz HNS-a. Ona je odgovorila: - Dala sam podršku zbog toga jer smatram da je samovoljno izbacivanje iz stranke onih koji druga ije misle povreda demokracije i slobode mišljenja. Smatram da bi vodstvo stranke HNS-a u Zagrebu trebalo preispitati svoje odluke, jer to vodi destabilizaciji stranke. Provokativno smo je zapitali ne o ekuje li i ona izbacivanje
SUKOB HDZ-a i gradona elnika akovca SDP-a oko (ne)uspješnosti vlada
HDZ-ovci NAPALI akove ku v U što je SDP-ova vlast u akovc milijardu i pol kuna u desetak g Tomislav Novinš ak, predsjednik akove ke organizacije HDZ-a, izrazio je zadovoljstvo što je gradska vlast prihvatila njihove ideje, poput besplatnog WIFI-ja, rekonstrukcije tržnice, sjeverne zaobilaznice, projekta gradnje vanjskih bazena i nekih drugih, ak i njegovu ideju o skra ivanju poslijepodnevnog parkinga PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI
- Jesu li gra ani akovca svjesni toga da je SDP-ova vlast u Gradu akovcu potrošila u desetak godina vladanja milijardu i pol kuna, pa neka se svaki akov anec okrene i identi icira jedan ili nekoliko projekata koji su napravljeni za dobrobit grada, a is inancirani su s tih milijardu i pol milijuna kuna, poru io je s konferencije za novinare Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a. Kazao je da su konferenciju za novinare sazvali nakon sjednice Gradskog vije a akovec, koja je obilovala maratonskim dnevnim redom u kojoj su bile vješto zakamu lirane to ke koje su za akovec bitne, kroz koje se prošlo nezamjetno i koje otkrivaju rane gradske vlasti koje vlast godinu i pol dana pokušava sakriti. - Prezentacija dvojice mladih lidera koji danas vode Grad i Županiju u svjetlu ljudi koji štede, ljudi koji su osviješteni politi ari i koji svoj PR rade grad-
skim, odnosno županijskim novcem. To su stvari koje se stavljaju pod tepih, a da pri tom ni jedan gradski, odnosno županijski projekt nisu pokrenuli u proteklih godinu i pol dana. Zatekli su gradsku, odnosno županijsku blagajnu u velikim dugovima i to im je opravdanje za ono što danas ne rade. Tomislav Novinš ak, predsjednik akove ke organizacije HDZ-a, izrazio je zadovoljstvo što je gradska vlasti prihvatila njihove ideje, poput besplatnog WIFI-ja, rekonstrukcije tržnice, sjeverne zaobilaznice, projekta gradnje vanjskih bazena i nekih drugih, ak i njegovu ideju o skra ivanju poslijepodnevnog parkinga. - Jako nam je žao što ne koriste naše ideje te da to zajedno napravimo kako smo zamislili, kazao je Novinš ak.
U Gradu se samo “troškari(lo)” - Žao mi je što se ne konzultiraju kod tih projekata, a isto tako o ekujem više aktivnosti oko poduzetni kih pro-
Udruženi elni ljudi me imurskog i ako prošlosti i sadašnjosti SD
jekata koje smo predložili, od kojih tako er ne odustajemo, poput smanjenja komunalnih naknada, poticanja zapošljavanja, aktiviranja maksimalnih tržišnih uvjeta, kao što je to Ivanec napravio. O ekujemo da ‘dopelaju’ te puste obe ane milijune i da obe ane investicije napokon po nu stizati. Zaostajemo i to se ne smije zaboraviti. Godine 2008. izvršni prora un iznosio je 98,7 milijuna kuna, da bi 2013. godine iznosio 92,9 milijuna kuna. To ne može biti razvojni prora un, nije dovršena ni razvojna strategija. A to nije nova vlast, to je kontinuitet jedne te iste vlasti koja traje 15 godina. Gradskoj vlasti osporava da
14. ožujka 2014.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3
araždinske HNS-ovce
ASKOL I U ME IMURSKOM HNS-u? odršku Nataliji Martin evi i Zlatku Kora evi u
Sandra Herman kaže da je i dalje lanica HNS-a, ali otvoreno podržava izba ene lanove Martin evi i Kora evi a, što je pokazala dolaskom na konferenciju za novinare u Varaždin
iz stranke HNS-a, na što je odgovorila da vjeruje da vodstvo stranke ne e i i tako daleko, jer bi to onda zna ilo sumrak unutarstrana ke demokracije i slobode mišljenja. Ho ete li ipak u kona nici u i u novu stranku i pridru-
anja Gradom
vlast SDP-a cu utrošila godina?
ove kog HDZ-a žestoko su udarili prema DP-ove akove ke vlasti
je ona smanjila gradski dug, a to su zapravo vratili gra ani. Pove ani su nam porezi i komunalni doprinosi u protekle dvije godine za to no 15 posto ili u kunama 7 milijuna kuna. Dakle, iz našeg džepa. U 2013. godini prodano je gradske imovine za 6,5 milijuna kuna, što zemljišta, što stanova. Prodano je obiteljsko srebro - dokle? Prije nekoliko dana prodan je za 2,1 milijun kuna ponovno gradski objekt, a 20. ožujka ponovno e se prodati parcele na Martanama. Moja dužnost je da gra ane akovca, a napose prstena sela oko akovca, upozorim da je dosta rasprodaje imovine kako bi se pokrpale prora unske rupe i elitisti ke pla e, kazao je
žiti se Nataliji Martin evi i Zlatku Kora evi u, pitali smo je. - Stranka se prvo mora osnovati da bi joj se moglo pristupiti, kazala je kratko i zagonetno na kraju Sandra Herman.
Tomislav Novinš ak, predsjednik akove ke organizacije HDZ-a.
Pusta obe anja selu - Obe avaju se dvorana, kanalizacije, biciklisti ke staze, razli iti društveni domovi. Tako je lani obe ano skoro 7 milijuna, a izvršeno 2,5 milijuna, odnosno 40 posto. Dakle, selima obe avaju, a ništa ne naprave, i opet nikome ništa. Ponašaju se eleitisti ki, izgubili su kontakt sa socijalom, narodom koji ih je zaboravio, osim onih par prijateljskih, rodbinskih kumovskih sretnika. Oni su sretni i svi nezaposleni gra ani im zavide. Drago nam je što su zapo eli neke HDZ-ove projekte i pozivamo ih da nas pitaju kako da ih to no završe. Prora un nije razvojni i ve se godinama krpa, zato zaostajemo.
Gradona elnikova pla a je oko 25.000 kuna bruto! Osvrnuo se i na gradona elnikove izjave da su u akove koj Upravi pla e me u najnižima te da bi mogli imati još i ve e. Tomislav Novinš ak je zapitao: - Gospodo, o emu on pri a? Koe icijent gradona elnika je 4,2, koe icijent gradona elnika puta 5.570 kuna je osnovica za izra un pla a dužnosnika plus staž, pri emu je Novinš ak došao do ra unice da gradona elnik ima bruto pla u oko 25.180 kuna. - Nije najniže ni narodno socijalno osjetljiva. To je otprilike bruto pla a predstojnika Ureda predsjednika Republike Hrvatske, pa prosudite, usporedio je Novinš ak, predsjednik akove kog HDZ-a.
Šutnja me imurskog HNS-a Me imurski HNS ina e šuti (Matija Posavec uglavnom se u posljednje vrijeme bavi “humanitarnim radom“), tako da tek treba vidjeti kako e
se karte promiješati u narednim tjednima, odnosno ho e li ostati vjeran Vesni Pusi , odnosno kome e se prikloniti me imurski HNS, ako i kada Radimir a i sa svojim istomišljenicima zaista osnuje novu stranku.
Kao što je poznato, u Varaždinu je u srijedu održana konferencija za medije povodom izbacivanja Natalije Martin evi i Zlatka Kora evi a iz HNS-a. Uz njih dvoje, na konferenciji su govorili i Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana, i gradona elnik Novog Marofa Darko Hreni , prenosi eVarazdin.hr. Natalija Martin evi je uz ostalo rekla: - Izbacivanje je nastavak politi kog progona koji je Vesna Pusi zapo ela još u rujnu kad je rekla da je Radimir a i završena pri a. Ve tada je bilo jasno da se ide protiv volje bira a. Izbjegnuta je sva demokratska procedura pa se ak ni u mati noj podružnici u Varaždinu o tome nije raspravljalo. Mi smo izba eni zbog svog stava i istine koju smo govorili i
STJEPAN KOVA , gradona elnik akovca, uzvratio na kritike HDZ-a
Pljuju i po svemu, nastoje prikriti svoju nesposobnost - Nisam planirao ovu konferenciju za novinare, jer u zgusnutom rasporedu moj tim i ja ipak radije vrijeme iskoristimo za konkretne poslove, no kolege iz HDZ-a zamolili su nas da progovorimo o radu Gradske uprave, tako da, htjeli-ne htjeli, opet moramo odraditi dio PR-a, kako je to lijepo rekao g. Horvat, kazao je Stjepan Kova , gradona elnik akovca, koji je novinarima podijelio svoje priop enje. - Zanimljivo je da upravo oni, u jeku donošenja presude za najve u aferu i kra u, ne samo u Hrvatskoj nego na ovim prostorima, prozivaju i govore o poštenju, državnom novcu i investicijama, kad je upravo zbog njihove stranke i kra e doju erašnjih kolega i šefova, kojih se sad odjednom svi odri u, ova zemlja zadužena milijardama kuna koje e još generacije i generacije otpla ivati. No, mi se nemamo vremena baviti zbrajanjem štete nego je moramo sanirati, a to i radimo, kaže Kova .
Investicije koje e se odraditi - Napomenuo bih samo neke ve e investicije koje e se realizirati u narednom razdoblju: Aglomeracija akovec (37 mil. eura), EBRD program – kanalizacija dravski bazen (8 mil. eura), Sjeverna obilaznica grada akovca (200 mil. kn), Pješa ko-biciklisti ka staza Slemenice - Šenkovec (4,8 mil. kn); CWS Bocco (oko 100 novozaposlenih gra ana), izgradnja sportske dvorane OŠ Ivanovec (12 mil. kn). Brojne investicije prijavljene prema raznim ministarstvima i fondovima EU...
Stjepan Kova , gradona elnik akovca, koji je naslijedio dugogodišnju vladavinu tako er SDP-ovca Branka Šalamona, odgovorio je na HDZ-ove napade
Rasprodaja imovine i elitisti ke pla e? Ne, nova radna mjesta i najniži trošak u državi za zaposlene - Ako spomenuta gospoda iz HDZ-a misle na prodaju bivše zgrade Centra za socijalnu skrb, tu bih samo želio napomenuti da e akovec napokon dobiti hotel kakav zaslužuje. Umjesto da se pozdrave nove investicije u gradu koje e doprinijeti turizmu i prosperitetu ovoga kraja, mi i tu na emo razlog za pljuvanje. Ali to je o ito dio folklora onih manje sposobnih, koji pljuju i po svemu i umanjuju i vrijednost svega nastoje prikriti svoju nesposobnost. To se i odražava na njihovom mišljenju da je prodaja zemljišta prodaja gradskog srebra, a ne prilika za razvoj, te pokretanje novoga investicijskog i razvojnog ciklusa na podru ju grada, a isto tako i mogu nost otvaranja novih radnih mjesta. U akovcu je stvorena pozitivna klima za investitore i ulaga e, a to potkrjepljujemo
velikim interesom za prodaju zemljišta u nedavno završenoj radnoj zoni Martane. akovec je tre i grad u Hrvatskoj od 127 gradova u kojima na jednog ovjeka koji prima pla u od države, Grada ili državne irme ili je u mirovini dolazi više od jednog ovjeka koji državni i lokalni prora un puni radom u privatnom sektoru. Prema Zakonu o pla ama, dozvoljena masa pla a svih zaposlenika (zajedno s dužnosnicima) ne smije iznositi više od 20% u odnosu na propisanu osnovicu (vlastiti prihodi prora una). Masa pla a Grada akovca ispla ena u 2013. godini iznosi 10,16% te osnovice. Ukupni trošak bruto pla e Grada akovca u 2013. godini ini 8,30% u odnosu na ukupno ostvarene prihode i primitke u 2013. ili 9,04% u odnosu na realizirane rashode i izdatke. To je jedan od najnižih troškova u državi, i vrlo lako provjerljiv podatak. Samo što je gospodi iz HDZ-a lakše baratati paušalnim, neprovjerenim, a populisti ki vrlo primamljivim informacijama.
jasno je da su sitni interesi i sitno politikanstvo iznad interesa stranke. Tako er isklju eni Kora evi pak je naveo kako je isklju iti ovjeka koji se ne može braniti ispod svakog dostojanstva. Natalija Martin evi je na kraju rekla da e se nakon povratka a i a gra anima ponuditi opcija koja e se baviti konkretnim projektima, a to zapravo zna i novu stranku. Na kraju pressice napomenuto je kako je više od 160 lanova vratilo iskaznice HNS-a, kako kažu, prvenstveno zbog injenice da se stranka vodi iz Zagreba, no Zlatko Kora evi u kasnijim izjavama spominje brojku od jedne do ak šest tisu a HNS-ovaca koji e iza i iz te stranke, imaju i na umu i me imurske HNS-ovce.
Socijalna komponenta ne postoji u akovcu? Socijalno smo itekako osjetljivi! - Mi prora unskim novcem su inanciramo javnu kuhinju, jednokratnim pomo ima pomažemo siromašnim gra anima usprkos tome što nam to nije obveza, pla amo za svako novoro eno dijete, inanciramo brojne udruge koje se skrbe o potrebitima te o gra anima slabijega imovinskog stanja, a inancijski konkretno pomažemo i Centar za socijalnu skrb. Ponavljam, postoje institucije u našoj zemlji kojima je u opisu posla ‘socijala’, a me u njima nisu jedinice lokalne samouprave. No, usprkos tome, ve više izbornih ciklusa Grad akovec sve to ini, te je i po tome prepoznatljiv u širim okvirima. Nisam imao namjeru najavljivati svaki socijalni projekt, ali kad ste ve tu, a gospoda iz HDZ-a su odjednom postala tako socijalno osjetljiva, što pozdravljam, samo u najaviti da emo idu i tjedan stanovnicima Loke, to su ljudi koji žive na socijalnom minimumu, dati na korištenje zemlju uz njihove ku e, pomo i im urediti vrtove i darovati im sjeme i sadnice kako bismo im omogu ili da sami proizvode hranu i tako im pomogli da prehrane svoje obitelji. I na kraju. Gospodarski razvoj grada previše je važna tema da bi bio predmet politi kih prepucavanja. Ovom prilikom pozivam sve stranke u Gradskom vije u na suradnju. Na konkretnim potezima i u injenom gra ani e na izborima ocjenjivati nas, a oporbu na konkretnim prijedlozima. Nove perspektive naših sugra ana su, vjerujem, razlog zašto se svi mi, neki više, a neki manje, uspješno bavimo politikom, stoji u priop enju koje je potpisao gradona elnik Stjepan Kova . (BMO)
Aktualno
4
GRADSKO VIJE E Mursko Središ e
Zašto je posjet rumunjskog veleposlanika uzbunio središ anske duhove? PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI
Gradsko vije e Mursko Središ e prihvatilo je rebalans prora un za ovu godinu. Prora un e iznositi 9,827.916,85 kuna, što je pove anje za 347.916,85 kuna. Rebalans se zatvara smanjenjem planiranog manja s 1,382.500 na 1,114.088,96 kuna, što iznosi 268.411,04 kune poreza na dohodak i prodaju gra evinskog zemljišta. Najvažniji razlog zbog kojega se prišlo rebalansu prora una je pranje i priprema postoje ega kanalizacijskog sustava za potrebe snimanja da bi se dobio uvid u stanje na starom kanalizacijskom sustavu i pripremio za daleko širi projekt aglomeracije kanalizacijskog sustava Mursko Središ e. Taj novi sustav ne e obuhvatiti sva naselja na podru ju Grada, Štrukovec e po svemu sude i ispasti iz sustava i u i u drugi sustav, kao i Križovec, koji e se vezati na Podturen. Aglomeracija Mursko Središ e trebala bi biti realizirana tek 2020. godine.
Tema suživota s Romima izazvala strastvenu raspravu Jurica Mesari , vije nik HD-a, na ovotjednoj sjednici Gradskog vije a postavio je pitanje što je bio stvarni cilj posjeta rumunjskog veleposlanika romskom naselju Sitnice, je li to bila izvidnica da se sada komunalno ure eno Sitnice popuni romskim doseljenicima iz drugih zemalja. Gradona elnik Srpak mu je odgovorio kako je razlog posjeta bila inicijativa uvo enja fakultativne nastave u osnovne škole u enja romskog jezika. - S obzirom na to da naši me imurski Romi ne govore romano ip izvorni romski jezik, niti ga razumiju, oni su izrazili želju da u e svoj jezik koji govore. I to je bila svrha posjeta rumunjskog veleposlanika, a ja za drugu svrhu posjeta ne znam. Ni naselje se ne može širiti, jer je prostornim planom ure enja zatvoreno, niti ima slobodnih parcela za naseljenje, niti bi tome odgovarala izgra ena infrastruktura, jer i sada izvo a mora promijeniti vodovodnu cijev do Sitnica jer ne odgovara pro ilu za sadašnji broj stanovnika, zaklju no je kazao. Pripadnik romske nacionalne manjine Milorad Mihanovi želio se uklju iti u raspravu, ali mu Miljenko Cmre ak (HD), predsjed-
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
nik Gradskog vije a, nije dopustio da se uklju i jer nije gradski vije nik, na što je Mihanovi uvrije eno napustio sjednicu. No, tu pitanjima o romskoj problematici u Murskom Središ u nije bio kraj. Na dnevnom redu bila je i promjena odluke o komunalnom doprinosu kojom se Romima u Sitnicama komunalni doprinos smanjuje s 14 na 10 kuna po metru kubi nom izgra enog prostora. Do tog smanjenja došlo je zbog ujedna avanja odluka za sva romska naselja u Me imurju. Naime, razlike su bile od mjesta do mjesta od 14 kuna u Murskom Središ u do 1 kune u Pribislavcu. Na Kolegiju na elnika dogovoreno je da se odluka ujedna i na 10 kuna, zbog ega je Grad Mursko Središ e prišao promjeni odluke. Miljenko Cmre ak uzeo je prilikom te to ke rije , kazavši da mora nešto re i o odnosu Roma prema ve inskoj zajednici, a vezano uz posjet rumunjskog veleposlanika i pritužbe Roma da ih segregiramo, da ne mogu do posla, ve da moraju mijenjati prezimena u hrvatska. Kazao je da je ve inski hrvatski narod suo en sa šikaniranjem najve im od po etka devedesetih. Ve inski hrvatski narod ne smije se nazivati ni fašistima ni rasistima.Ja niti sam fašist, niti sam ustaša, niti sam komunist, kazao je Cmre ak. - Ne sprje avam ih da govore svojim jezikom, ne raseljavam ih, ne trpam ih u logore, ne mijenjam im prezimena, ne sprje avam ih da se školuju, ne oduzimam im radna mjesta. Može se takmi iti bilo tko s obzirom na stru nu spremu. Ne
Vije nici su bili jednoglani da su Murskom Središ u hitno potrebni novi most i zaobilaznica grada, jer zbog pove anoga teretnog prometa po državnoj cesti pucaju ku e i ugrožena je sigurnost gra ana u prometu osporava im se zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, dje ji doplatak, slobodno se kre u, slobodno igraju nogomet na školskom igralištu i zato me ovo jako i duboko vrije a kao Serjon ara, ovjeka i humanista. Izjavljuju da im ne damo posao, pa ako se ve osje aju Rumunjima neka doista idu pogledati kako se živi u Rumunjskoj i onda donesu odluku gdje e živjeti. Danas su granice EU de initivno otvorene, kao i našim mladim ljudima koji su prisiljeni tražiti život negdje drugdje, ne vidim razlog zašto ne bi i romska nacionalna manjina tražila život ukoliko je nezadovoljna s Hrvatima, gra anima ove zemlje, svojim statusom, da napravi što i drugi u Hrvatskoj. Pune su novine mladih ljudi koji žele oti i iz svoje domovine, što je prestrašno. I mi sad moramo donijeti odluku o smanjenju komunalnog doprinosa kojim se segregira ve insko stanovništvo. Sada bih morao biti ironi an i pozvati naše gra ane da si promijene prezime kako bi si jeftinije mogli graditi ku e, kazao je Cmre ak.
Pozivam romsku populaciju da se ispri aju javno za objede. - Ovaj Grad puno ulaže u romsku nacionalnu manjinu, pokušava ih unijeti u svoju zajednicu, omogu iti im da žive bolje. Moramo poštovati sve ono što inimo jedni za druge, ako to ne poštujemo, mi emo imati veliki problem. Gradona elnik Srpak je kazao da je bilo tih objeda samo od jedne osobe, ali da rumunjski veleposlanik tome nije nasjeo. Kazao je da se on jako dobro zna braniti te da je objasnio i oko toga da Grad pla a odvoz sme a iz romskog naselja Sitnice i stanja oko legalizacije i puno stvari koje je Grad napravio za njih, kao i to da je puno naših mladih bez posla pa nemaju “kriva” prezimena. Cmre ak je ipak dodao da im smanjenjem komunalnog doprinosa opet pogodujemo. Roberta Barat (SDP) uklju ila se u raspravu kazavši da bi se s koje im što je Cmre ak izgovorio složila, me utim, upozorila je na re enicu: - Ako su nezadovoljni, ako se osje aju Rumunjima, da tra-
že drugdje mjesto pod suncem i da to nije korektan govor. Svi mi koji smo nezadovoljni nije nam dužnost oti i nego stvarati onakav život kakav želimo. Njihova rasprava na kraju je završila u strastvenijem tonu i prepirkama što je tko mislio kada je rekao ovo ili ono.
Opet i o prometu teretnih vozila Teretni promet kroz Mursko Središ e stalno optere uje život u tom gradu, posebno u naselju Štrukovec i samom središtu Murskog Središ a, tako je ta problematika bila druga to ka dnevnog reda Gradskog vije a. Vije nici su se dogovorili o donošenju zaklju aka koje e Gradsko vije e poslati na sve relevantne adrese u cilju rastere enja prometnice od poja anoga kamionskog prometa koji ugrožava sigurnost ljudi, uništava statiku ku a i samu prometnicu. Do ulaska u EU velik problem je bio zastoj kamiona u središtu grada zbog granice, a nakon ulaska Hrvatske u
Uz Dan Grada dodijelit e se brojna priznanja Gradsko vije e jednoglasno je prihvatilo kandidate, ovogodišnje dobitnike zahvalnica i nagrada Grada te nagrada za životno djelo. Priznanja su brojna, ali gradona elnik Dražen Srpak kaže da se barem na taj na in Grad odužuje zaslužnim pojedincima, udrugama i irmama koje daju doprinos razvoju Grada. Obje nagrade za životno djelo dodjeljuju se posthumno: Ivi Šubi u, pokojnom glumcu rodom iz Murskog Središ a, zbog dugogodišnjega kvalitetnog rada za podru ju glume i kulture, i dr. Jakovu Kostovi u, tako er
posthumno, za rad na crkvenom podru ju te podru jima književnosti i kulture, koji je živio u Murskom Središ u. Nagrade grada dodijeljene su irmi ‘’Sobo an Interijeri’’ zbog dugogodišnjega kvalitetnog gospodarskog rada, ulaganja i doprinosa razvoju grada, MursEkomu za gospodarski doprinos gradu, irmi ‘’Allvar’’ Peklenica za gospodarski doprinos, Kreši Leva i u za doprinos gradu na sportskom podru ju, DVD-u Križovec za 80. godišnjicu osnivanja i zasluge u vatrogastvu, Anici Varga za doprinos sportu i radu
u USR-u ‘’Sport za sve’’, Zlatku Bahun za kvalitetni rad u PD-u ‘’Bundek’’, Sonji Vrši za kvalitetni rad u PD-u ‘’Bundek’’ i kuturi rada u OŠ Mursko Središ e, Smiljanu Liklinu za zasluge u sportskom radu u NK-u ‘’Rudar’’. Zahvalnice Grada dodjeljuju se sljede im zaslužnim gra anima i udrugama: Tomislavu Antekolovi u, župniku, za humanitarni rad i doprinos župi, Stanislavu Stojku za humanitarni rad, Franji Bogdanu za zasluge za rad u MO-u Hlapi ina, Ivanu Vrši u za doprinos za rad u MO-u Štrukovec, Ivanu Šalariju za rad u
kulturi i slikarstvu, Miljenku Palnecu za rad u vatrogastvu, Danici Sabo za vo enje crkvenog zbora i u angažiranosti u župi, Zlatku Beku za rad u Turisti koj zajednici, Ivanu Posavcu za doprinos za ulaganje u grad - Centar za vozila i ure enje okoliša, NK Rudaru za sportski doprinos gradu, NK Hajduku Štrukovec za 40 godina djelovanja, Klari Glavina za doprinos u radu Društva žena Mursko Središ e, Barbari Novak za dugogodišnji kvalitetni rad i doprinos u Knjižnici i MO-u Peklenica, Martini Bezek za dugogodišnji kvalitetni sportski rad.
EU proto nost vozila se pove ala i nije toliko problem. Sada se javio drugi, još teži, problem zna ajnog pove anja prometa teretnih kamiona državnom cestom prema grani nom prijelazu Mursko Središ a, zbog ega trpi ne samo prometnica kroz naselje Štrukovec i Mursko Središ e, ve su zbog optere enja popucale pojedine ku e. No Mursko Središe zbog svojega grani nog položaja izuzetno e teško riješiti ovaj problem upravo zbog svoga grani nog položaja. Tim problemom bavile su se ve i dvije prethodne garniture vlasti, me utim, najbolje rješenje bila bi izgradnja zaobilaznice Murskog Središ a do spoja na sjevernu zaobilaznicu akovca. Me utim, da bi ta zaobilaznica imala smisla, potrebno je izgraditi novi most na rijeci Muri nizvodno od postoje eg, a to je mogu e samo u suradnji sa susjednom Slovenijom. Dakle, Mursko Središ e se stalno vrti u krugu - Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo prometa - Hrvatske ceste. Naime, da bi ova zaobilaznica bila riješena, sva ti faktora moraju se uklju iti u rješavanje tog problema. Gradona elnik Dražen Srpak kazao je da su svi nadležni upoznati s problematikom, hodo astilo se po Zagrebu, i po povratku ministrice vanjskih poslova i prve potpredsjednice zajedno sa županom oti i e k njoj na razgovor kako bi problem maknuli s mrtve to ke. Da ironija bude ve a, gradona elnik je kazao da u Hrvatskim cestama imaju razumijevanje za taj problem, bilo bi još novca, ali bez mosta zaobilaznica ne bi nikud vodila i nema smisla. Dotle Grad na raspolaganju ima gra anski neposluh - satima prelaženja preko zebre kako bi zaustavili kamionski promet, ili donošenje mjera kojima e se usporiti i pokušati preusmjeriti kamionski promet s pravca prema Murskom Središ u. Gradsko vije e jednoglasno je odlu ilo da se na sve relevantne adrese pošalje zaklju ak Gradskog vije a Mursko Središ e da se traži projektiranje zaobilaznice i mosta na Muri, smanjenje brzine na državnoj cesti, pokrene projektiranja pješa ke staze radi pove anja sigurnosti duž te prometnice i ugradnja treptaju e signalizacije radi usporavanja prometa ve e sigurnosti sudionika u prometu i zbog narušavanja statike zgrada. Izgradnja mosta preko Mure dijelom je i u rukama Slovenije, koja je pak za njegovu izgradnju bila zagrijana prilikom uvo enja Schengena, kad Hrvatska nije prepoznala taj trenutak. A samo u prošlom mjesecu teretni promet po državnoj cesti prema granici u Murskom Središ u bio je ve i 111 posto ve i nego u velja i prošle godine.
POGLED ODOZDO
Ubijanje lokalne demokracije J
e li državna vlast nakratko ustuknula u provo enju puzaju e decentralizacije u kojoj pojedinim regijama kao Me imurskoj županiji oduzima mic po mic ovlasti. Najprije su krenuli s onima koje su u ovlasti države, a djeluju u županijama, pa im se kao tu ništa ne može prigovoriti: sudovi, carine, porezne uprave i sli no. No pitanje koje se kao rana otvorilo u Murskom Središ u upravo i te kako nalaže opstojnost regionalne i lokalne uprave. Neosporno je da je ulazak u EU bio nacionalni interes, prije svega sigurnosni, Hrvatska je ušla u jednu veliku ure enu zajednicu u kojoj postoje odre ena pravila i standardi i kao dio te zajednice može baštiniti ta prava.
M
e ut im, nema t a ko pozitivne st vari koja sa sobom ne bi nosila i neke negativne popratne pojave. Negativna popratna pojava je preusmjeravanje teškoga kamionskog prometa na državnu cestu od akovca do grani nog prijelaza Mursko Središ e, gdje je ta prometnica ulaskom u EU postala preko sto posto više optere ena nego prije ulaska Hrvatske u EU. Taj poja ani promet odvija se kroz niz naselja od akovca do Murskog Središ a s vidljivim posljedicama. U godinu dana poja anog prometa narušena je statika mnogih ku a, popucali su zidovi, pa ak i jedan most na toj dionici. O možebitnim neželje-
nim posljedicama po sigurnost gra ana na toj cesti bez pješa ko-biciklisti ke staze u punom opsegu ne emo ni govoriti. Zlu ne trebalo! ma li ve eg problema za koji gra ani o ekuju da ga riješi regionalna i lokalna vlast, Grad i Županija? Državna vlast može žmiriti na problem. Iz Zagreba se može initi minornim što je tamo nekoj obitelji popucala ku a zbor prekomjernoga teretnog prometa. Iz perspektive nacionalnih interesa to je minorni problem. Sa stajališta obitelji kojoj je ošte ena jedina imovina to je životni problem. I sada se problem teško rješava, prebacuje s Hrvatskih cesta na Ministarstvo prometa, s Ministarstva prometa na Mini-
I
starstvo vanjskih poslova i tako u krug. ek je na relaciji Grad Mursko Središ e - Županija postignuta suglasnost da to jest problem i da ga treba riješiti. A zamislite tek situaciju da se regionalizacijom Hrvatske uprava i za naše podru je preseli, kako se to potiho namjerava, u novo sjedište u Varaždinu, gdje bi se rješavali problemi za nekoliko županija? Tko bi iz te višeregionalne uprave imao sluha za popucale ku e u Štrukovcu? Takva višeregionalna uprava opet bi se bavila višim ciljevima i problemima, a potezom pera novostvorena periferija grcala bi u problemima. Obi ni ljudski problemi postali bi puno udalje-
T
niji od novih upravlja a nego su bili u posljednjih 60 godina. Prisjetimo se, ak smo i u bivšoj državi imali ve u decentralizaciju nego što nam pokušava puzaju im putem nametnuti ova vlast. Zbog ega se toliko boje uprava koje su blizu gra ana? Zbog ega ih žele udaljiti od gra ana, samo zato da ubiju neposrednu demokraciju. im duže, to su smješnije argumentacije o štednji. Naime, gra anima e i te kako poskupjeti dostupnost od tih novih uprava koje e, brinu i o svima, brinuti zapravo ni o kome. Znate onu argumentaciju: sada nas je manje, ne možemo sti i na sve strane. Pa tu je i pitanje prioriteta. A uvijek e biti na redu oni prioriteti koji su bliže središtu uprave. Decentralizacija kako je krenula potpuno je promašena. Dragica Zgrebec, potpredsjed-
nica Sabora, koja je zasigurno dobro obaviještena, kaže da nema govora o teritorijalnom prekrajanju Hrvatske, osim po želji gra ana. Je li to vlast ipak na kraju shvatila da je put u pakao, pa makar pri tome bila plemenita namjera štednja, poplo en dobrim namjerama. dnos potrošnje država - regionalna samouprava nije ni 80:20, na štetu regionalne i lokalne samouprave. Pa kako to da e državu spasiti uštede inancijskih siromaha, a ne kod “debele” države? Možda politika nema snage zahvatiti na svojem podru ju, zatvaraju i o i koliko je na tom podru ju bilo politi kih uhljebljenja s jedne i druge strane, samo kroz agencije kojima broj ni svrhu ne znamo. proteklih dvadesetak godina stvarali smo i tesali demokraciju upravo na lokalnoj
O
U
14. ožujka 2014.
POSJET rumunjskog veleposlanika Me imurskoj županiji
Zbog ega se me imurskim Romima negira materinji jezik? Nitko nema pravo u ime bilo koga nametati populaciji Roma koji govore materinji bajaško-rumunjski jezik drugi jezik kao materinji. Kao i svaki drugi narod, Romi imaju pravo na svoj materinji jezik ili jezike, u njihovu slu aju. No isto tako kao državljani Republike Hrvatske imaju pravo i obvezu govoriti hrvatski Nedavno je u službeni posjet Me imurskoj županiji došao veleposlanik Rumunjske Cosmin-Georg Dinescu, a na sastanku sa županom raspravljalo se o potencijalima suradnje Me imurja i Rumunjske kako na gospodarskom, tako i kulturnom planu. Veleposlanik Dinescu tom se prigodom nadovezao i na problematiku romske populacije na podru ju Me imurske županije. Re eno je da se tu može puno napraviti i kroz rumunjsko veleposlanstvo te zajedni ke akcije i projekte, ali i kroz UNDP, iji je predstavnik Vitalie Vremis bio prisutan na sastanku. - Iskustvo povla enja sredstava iz EU ondova Rumunjske je veliko te i tu možemo ukazati na probleme s kojima smo se mi suo ili te pomo i vama i vašim aktivnostima u privla enju im više sredstava u Hrvatsku, rekao je veleposlanik. Župan Matija Posavec tada je istaknuo kako je gospodarska suradnja uvijek prioritet, a Rumunjska je i izazovno tržište s 22 milijuna stanovnika. - Gospodarska suradnja je svake godine bolja, no još uvijek Hrvatska dvostruko više uvozi iz Rumunjske nego u nju izvozi, rekao je župan Posavec, uz napomenu da mu je drago da se veleposlanik Rumunjske došao osobno uvjeriti kakvo je stvarno stanje na terenu i da su Me imurci narod koji poštuje razli itosti, uz me usobno uvažavanje. Ne slu ajno, sastanku su nazo ili predstavnici Vladina ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te zamjenik stalne predstavnice UNDP-a za Hrvatsku koji su financirali projekt ‘’Manje oružja - manje tragedija“. To je jedna strana pri e, koja ima i nastavak. Prema raspoloženju vodstva romske nacionalne manjine u Me imurskoj županiji, smatralo da se je ovo povijesni posjet
delegacije rumunjskog veleposlanstva, UNDP-a i predstavnika Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Me imurskoj županiji. Velika o ekivanja bila su usmjerena prema ve em priznanju bajaško-rumunjskog jezika, kojim govore me imurski Romi. Naime, najvažniji problem Roma u Hrvatskoj zapravo je identifikacijske prirode unutar korpusa Roma. Prema stavu Vije a romske nacionalne manjine za Me imursku županiju, manjina romske populacije u Hrvatskoj nastoji progurati kao materinji jezik Roma Romani chib, a on to nije, ve Romi u Hrvatskoj imaju najmanje dva materinja jezika. Me imurski Romi i velika ve ina Roma u Hrvatskoj govore materinjim starorumunjskim jezikom, u Me imurju nazvanim bajaško-rumunjskim jezikom, kao materinjim jezikom. Prema tvrdnji VRNM-a za Me imurku županiju, ak 90 posto Roma u Hrvatskoj govori bajaško-rumunjski jezik kao materinji jezik, što bi trebalo provjeriti. Smatra se da u Hrvatskoj traje asimilacija unutar romske populacije zbog nametanja Romani chib romskog jezika, koji, prema navodima Vije a romske nacionalne manjine za Me imursku županiju, govori samo oko 5 posto populacije Roma u Hrvatskoj. Usprkos tome, taj se jezik name e kao mjerodavan u osnovne škole i srednje škole, gdje ima Roma. Zanimljivo je da me u studentima Romima na Filozo skom akultetu u Zagrebu od dvadeset studenata samo jedan student govori Romani chib. Drugim rije ima, bajaškorumunjski jezik zanemaren je od strane politike, a ne bi trebalo biti tako. Ovaj interni unutarromski sukob nije jednostavan, no nitko nema pravo nametati populaciji Roma koji govore materinji bajaško-rumunjski jezik drugi jezik kao materinji, jer kao i svaki drugi narod Romi imaju pravo na svoj materinji jezik, kako se god zvao, ili na jezike kojima govore. Svojevremeno je bilo rije i o po etnici na bajaškom romskom jeziku, no nije jasno gdje je to zapelo. (J. Šimunko)
DRUŠTVO SOCIJALNIH radnika Me imurja
U utorak obilježavaju svoj dan
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
razini. Sada bi je teritorijalnim preustrojem mogli i ubiti i tako stvoriti 200 politi kih obitelji u pet regionalnih centara u ime tzv. štednje. Što emo dobiti: nove poslušnike koje e regrutirati dvije ili tri stranke koje e se izmjenjivati na vlasti?
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Svjetski dan socijalnog rada je dan kada socijalni radnici skre u pozornost društva na ranjive skupine stanovništva, njihove teško e, naro ito u situacijama ekonomske i socijalne krize, te socijalne neosjetljivosti društva na skupine kojima je potrebna posebna pažnja društva. Centar za socijalnu skrb akovec obilježit e dan socijalnih radnika u utorak 18. ožujka u 13 sati u velikoj dvorani Centra za socijalnu skrb akovec. Radi unaprje enja suradnje socijalnih radnika i korisnika usluga socijalnog rada odlu ili su ovaj dan obilježiti kra im druženjem. (BMO)
5
DRAGICA ZGREBEC, potpredsjednica Sabora, o regionalizaciji u akovcu - ponudila “utjehu” da se županije i op ine, dok je SDP na vlasti, ne e ukidati
Varaždin postaje “samo” sjedište državne uprave Sjeverne regije PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI
U društvu Tonina Picule bila je i Dragica Zgrebec, iju smo nazo nost iskoristili za pitanje o regionalizaciji, i to u kontekstu Piculine kvalifikacije da se sredine dijele na uspješne i neuspješne, a ne male i velike, ovisno o broju stanovnika. Upravo suprotno: prijedlog regionalizacije ide prema tom konceptu broja stanovnika, pri emu bi mi izgubili svoj identitet, na in života, svoj specifi an na in rješavanja problema, jer mi smo ipak jedna druga ija sredina i zbog povijesnih, geogra skih i drugih razloga. A Varaždin bi trebao biti glavni grad upravo iz tih razloga, broja stanovnika. - Uop e se ne radi o regionalizaciji, niti e se u ovom mandatu raspravljati o teritorijalnom ustroju. Ni o op inama ni grado-
vima ni županijama. Radi se samo o druga ijoj organizaciji državne uprave, koja e sada biti na razini pet regija, odnosno na pet mjesta e se odvijati odre eni poslovi koji su vezani uz državnu upravu. Sudovi, to je sudska vlast, carina, to je državna uprava, uredi za državnu upravu - dakle, poslovi državnih ureda su poslovi koji ništa ne zadiru u regionalnu i lokalnu samoupravu. Regionalna (županije) i lokalna samouprava (op ine i gradovi) ostaju u ovakvom obliku, odnosno u onakvom obliku kakav e u naredne
dvije godine željeti njezini gra ani. Vidjeli ste da smo imali ak i u ovom mandatu izdvajanje pojedinih naselja iz jedne op ine i pripajanja u drugu op inu. Nije se to odnosilo samo na situaciju na podru ju Me imurja, još u nekim županijama upravo u ovom mandatu izdvajala su se pojedina naselja iz jedne op ine u drugu. Bilo je to u Varaždinskoj županiji, Koprivni ko-križeva koj. Samo ono što je volja gra ana - takve inicijative e se razmatrati, kazala je Dragica Zgrebec, potpredsjednica Sabora.
- Zaista nema ni inicijativa ni govora da bi došlo do teritorijalnog ustroja koji bi predlagali Vlada ili Sabor. Što se ti e lokalne ili regionalne samouprave, tu nema nikakvih promjena niti se o tome razgovara. To je osjetljiva tema i o njoj treba otvoriti široku i što dužu javnu raspravu. Svi govore o tome da treba provesti re ormu lokalne samouprave, me utim, kad po nete zadirati u teritorijalni ustroj, kada biste rekli da neke op ine ne bi mogle postojati, gra ani bi rekli da nisu za to. Dakle, kad e se o tome voditi ra una, trebat e se gledati ekonomska snaga u smislu da ta op ina bude održiva, jer više se ne može o ekivati, bez obzira na razinu državnog prora una, ne e se više lokalna samouprava financirati na na in da se iz državnog prora una financiraju poslovi koji se ne mogu osigurati prihodima lokalne samouprave. Ali o tome, barem što se ti e ovoga mandata, ne e biti rasprave, kazala je Zgrebec.
TONINO PICULA, europarlamentarac, u akovcu
Glupo i nedopustivo je dijeliti sredine na male i velike po broju stanovnika
Stjepan Kova , akove ki gradona elnik, jedini je gradona elnik iz Hrvatske koji je dobilo poziv Europske unije na samit Roma u Bruxellesu, pa je i to bio dobar razlog da se u razgovoru s europarlamentarcom Toninom Piculom, koji je posjetio akovec, in ormira kako da što bolje nastupi na samitu, stekne korisne kontakte u projektima radi što bolje integracije Roma. Na skupu e se razgovarati o projektima za bolju integraciju Roma od 2014. do 2020. godine. Gradona elnik Kova kazao je da je akovec jedini grad koji Romima pla a odvoz sme a, osigurali su im i kante za sme e, a za nedavnog posjeta saborskog zastupnika Kajtazija dogovoreno je da se saniraju divlje deponije, jednako tako dogovoreno je i šljun anje cesta o trošku Grada na
svom podru ju. - Što se ti e troškova legalizacije, saborski zastupnik Kajtazi kazao je da e vjerojatno država preuzeti taj trošak na sebe. Podatak za koji smatram da se u Hrvatskoj mora više znati, ali i izvan Hrvatske, jest da je ovo sredina koja je po glavi stanovnika povukla najviše sredstava iz razli itih europskih ondova. To govori o vrijednom radu politi ke uprave i razvojnih agencija. akovec ima podlogu da zahtijeva još. Boravak Picule u akovcu iskorišten je i za razgovore i programe koje akovec želi realizirati te su tom sastanku bile nazo ne i direktorice REDEA-e i akre. Naglasio je da u Europskoj uniji identitete nemaju samo države lanice, njih 28, ali identitete imaju regije, gradovi. Taj identitet stje e se radom. Možda se ini da
su stvari u EU i preregulirane, ta vrsta preregulacije je potrebna, jer aplikacija sredstava koja je potrebna lokalnim zajednicama jednostavno je preozbiljna stvar da bi se prepustila improvizaciji. - Drago mi je da je ovaj grad prepoznat i da ima identitet u EU razmjerima. Glupo bi bilo i nije dopustivo dijeliti sredine na male i velike, gradove na deset i dvadeset tisu a stanovnika i pola milijuna stanovnika. Ne, danas gradove, ako koristimo upravo ovaj kriterij, dijelimo na uspješne i neuspješne. Na one sredine koje znaju na koji na in pomo i svojim sugra anima koriste i ono što je na raspolaganju kao zemlji lanici Unije i druge koje to ne znaju i koje iz bilo kojega drugog razloga nisu uspješne. O pove anju komunalnog standarda gra-
ana znam razgovarati, jer sam i sam bio gradona elnik, kazao je Picula. - Ono što u EU može biti zaštitni znak ove sredine je odnos prema nacionalnoj zajednici Roma, to je socijalno-kulturološki, pa i politi ki osjetljivo pitanje, ne samo ovdje, ve i u drugim europskim sredinama. Razli ite europske sredine se prema tom pitanju ne odnose jednako kvalitetno. Tonino Picula osjetio je i romski centar i dje ji vrti u Kuršancu, kazao je da najmla ima treba dati propuštenu šansu od po etka da nau e jezik i da po nu sa zdravom integracijom u društvo. Gradona elnik vidim dobro komunicira s tim ljudima i ja u ta iskustva koja sam danas stekao prenijeti dalje u Europu i sve što budem mogao pomo i stojim na raspolaganju.
6
Gospodarstvo
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ULJARA “Tkalec” iz Šenkovca zapo inje preradu sjemenki konoplje
NOVI IZAZOV: proizvodnja ulja od konoplje Ulje od konoplje dobiva se hladnim prešanjem visokokvalitetnih sjemenki konoplje uzgojene u Hrvatskoj PIŠE: STJEPAN MESARI
Poznata i jedna od ponajboljih uljara u Hrvatskoj, Uljara “Tkalec” iz Šenkovca, u utorak je ušla u preradu sjemenki konoplje, novi izazov koji bi kroz odre eno vrijeme vlasnicima trebao donositi zaradu, a potroša ima opskrbu vrhunskim proizvodom. Uljara “Tkalec” najpoznatija je po visoko kvalitetnom bu inom ulju, a nedavno je po ela s proizvodnjom ulja od sjemenki grož a, te oraha i lješnjaka.
Darko Tkalec u obiteljskoj je tvrtki zadužen upravo za nove proizvode, odnosno nove vrste ulja koja se koriste u gastronomiji, zdravstvu i kozmetici. - Prerada koštica bu a i proizvodnja bu inog ulja ne traje cijelu godinu, a da nam Uljara stalno bude u pogonu, pronalazimo nove sjemenke i koštice koje prera ujemo u ulje. Proizvodnja ulja od konoplje veliki nam je izazov, premda ga do sada nikada nismo proizvodili. Raspitali smo se o potrebama i mogu nostima
Svakog trenutka ulje se kuša kako bi kvaliteta bila neupitna
plasmana i ustvrdili smo da e i ovo ulje imati kupce i potroša e, što zna i da je u pitanju proizvodnja koja nije rizi na, a to je jako važno, govori Darko Tkalec, koji zbog zdravstvenih razloga ne radi izi ke poslove, nego daje savjete kako raditi i tu i tamo pogleda kako te e proizvodnja, to nije, kako ulje te e iz preše. O konoplji se, nažalost, u Hrvatskoj, ali i pojedinim zemljama, razmišlja i govori kao drogi, me utim, ova je biljka ljekovita i stoga je njezin uzgoj u Hrvatskoj dozvoljen. Sjemenke su Tkalecovi kupili od hrvatskog uzgojitelja koji ima sve potrebne papire, a jednako ih tako Uljara “Tkalec” slobodno prera uje u ulje. Uzgoj konoplje u novoj Hrvatskoj dopušten je od 2012. godine, a smiju se sijati sorte konoplje s EU liste.
Ljekovita svojstva i gastronomska delicija
Vrlo kvalitetne sjemenke konoplje uzgojene u Hrvatskoj
Ulje od konoplje nema intenzivan miris poput bu inog, ugodne je žu kaste boje i poprili no neodre enog, to nije, neusporedivog okusa. Tkalecovi e ga prodavati pod svojom etiketom i u bo icama od 2,5 decilitara, a za ulje su zainteresirane ljekarne, kozmeti ari i ugostitelji. Dosadašnja iskustva govore kako je ulje od konoplje vrlo ljekovito u izlje enju karcinoma, Parkinsonove bolesti, šizofrenije, PTSP-a, reume, AIDS-a, multiple skleroze, dijabetesa, astme, alergije, psorijaze, Kro-
Prešanjem sjemenki hladnim postupkom dobiva se vrlo kvalitetno ulje
nove bolesti, kroni nog umora i gubitka apetita, a i odli an je antibiotik. Uljara “Tkalec” za ulje od konoplje ima zainteresirane ugostitelje, koji ga smatraju gastronomskom i kulinarskom delicijom. S nekoliko kapljica može se poškropiti pe eni svinjski kotlet, riba prilikom pe enja na roštilju ili kod spremanja umaka. Može se dodati u salate uz ostale za ine i druga ulja (bu ino, suncokretovo…), te ih tako oplemeniti. Tkalecovi žele me imurske ratare potaknuti na uzgoj konoplje kako bi imali proizvod
koji e lako prona i kupce i prera iva e, a pridonijet e raznolikosti poljoprivrednih kultura u našoj županiji. Cijenu ulja od konoplje utvrdit e nakon zbrajanja svih troškova i ona ne e biti niska, no, kako kažu u Uljari, bit e pristupa na i realna zbog izuzetno kvalitetnog proizvoda. Ulje od konoplje Uljara dobiva hladnim prešanjem visokokvalitetnih sjemenki i uskoro e biti u prodaji. Na tržištu ulje od konoplje drugih proizvo a a kre e se od 120 do 140 kuna u bo ici od 500 mililitara.
ME IMURSKI OBRTNICI na sajmu u Osijeku
PRE-KOM e graditi novu sortirnicu za korisni otpad
Keramici Fajgl Plaketa za njegovanje tradicije
Prelog dobiva so
Na 21. osje kom proljetnom sajmu, koji se protekli vikend održavao na sajamskom prostoru “Pampas” u Osijeku, predstavilo se dvanaest izlaga a iz Me imurske županije. Uz proizvo a e poljoprivredne mehanizacije i priklju nih strojeva te proizvo a e koš i nog (bu inog) ulja, koji se ve tradicionalno predstavljaju na samostalnim prostorima, u organizaciji Obrtni ke komore Me imurja i uz inancijsku podršku Me imurske županije obrtnici su izlagali i na zajedni kom prostoru. Kvalitetu proizvoda me imurskih obrtnika prepoznali su i organiza-
tori manifestacije: Osje ki sajam i Obrtni ka komora Osje ko-baranjske županije, dodijelivši obrtu “Keramika Fajgl” iz Zebanca Plaketu za njegovanje tradicije. Od 7. do 9. ožujka u Osijeku su se predstavili Strojobravarski obrt “Lamela”
iz Gornje Dubrave, Kroja ki obrt i postavljanje kamina “Kop” iz Murskog Središ a i Keramika Fajgl iz Zasadbrega. Na zajedni kom prostoru posjetitelji su mogli vidjeti lamele i disk plo ice, kamine i zaštitnu odje u te me imurske suvenire. (BMO)
Plastika e se sortirati u sedam frakcija, a papir u dvije. Prera iva i sirovina iz otpada traže da ne isto e ne budu ve e od jedan posto S elnim ljudima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost ovih se dana dogovaraju zadnji elementi za izgradnju nove sortirnice za korisni otpad tvrtke “Pre-kom”. Naime, sadašnja minisortirnica, gdje se nalazi reciklažno dvorište, na lokaciji industrijske poslovne zone Sjever, premala je za suvremene potrebe donjeg dijela Me imurja, pa je potrebno ve e postrojenje. No ve i tom malom sortirnicom ostvareni su dobri rezultati u zbrinjavanju pojedinih vrsta otpada, koji na taj na in postaje sirovina, no sad je nužno pove anje kapaciteta.
O ekuje se da e Fond podržati projekt nove sortirnice, u ovom se trenutku radi na projektnoj dokumentaciji. U naravi, rije je o zatvorenoj hali dužine dvadesetak metara i isto toliko i širine, u kojoj bi se strojevima sortirao korisni otpad. Direktor Pre-koma Siniša Radikovi kaže da je izgradnja nove sortirnice nužna kako zbog pove anja kapaciteta, tako i zbog toga što tvornice koje prera uju korisni otpad traže da u materijalu bude samo jedan posto ne isto a. Konkretno, plastika se mora sortirati na na in da se izdvaja sedam vrsta frakcija, a u svakoj frakciji ne smije biti više od
jedan posto ne isto a, a papir na dvije frakcije. Ako se ostvare planovi Pre-koma, nova sortirnica za korisni otpad trebala bi biti izgra ena ve ove godine, što zna i i odre eno pove anje radnih mjesta.
Kompostana po postoje im nacrtima U Zagrebu je ovih dana dogovoren tako er nastavak izgradnje kompostane za donji dio Me imurja. Kako je poznato, kompostana e se graditi na lokaciji Gorice kraj Preloga na ve osiguranoj parceli, nakon što nije prošla u Gori anu.
14. ožujka 2014.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
7
VINOGRADARSTVO i podrumarstvo Tomši iz Železne Gore vrlo uspješno na GAST-u u Splitu
Tomši evom sauvignonu dodijeljena zlatna diploma Sauvignon berbe 2013. jedno je od najkvalitetnijih vina iz podruma obitelji Alojza Tomši a PIŠE: STJEPAN MESARI
Protekli tjedan u Splitu je održan 19. me unarodni sajam “GAST 2014.”, u sklopu kojeg i Dionizijana, me unarodni sajam vina. Na ocjenjivanje je svoja vina poslalo šest me imurskih vinara ija su vina dobila zlatna, srebrna i bron ana odli ja te priznanja, što je potvrda snage me imurskih vinogradara i vinara, koji su sve zna ajniji segment me imurskog gospodarstva. Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomši iz Železne
Gore poslao je uzorak vina sauvignon berbe 2013., koje je od strane me unarodne komisije dobilo zlatnu diplomu. Posjetili smo ovu uglednu vinsku ku u i porazgovarali s vlasnikom Alojzem Tomši em, koji ne krije zadovoljstvo što je upravo njegovo vino bilo me u najboljima na GAST-u i dobilo zlatnu diplomu. - Jako sam zadovoljan, sretan i ponosan što smo osvojili zlatnu diplomu, s obzirom na to da smo poslali samo ovaj jedan uzorak vina i taj jedan je zlatni. Ovo odli je potvrda je rije i stru njaka i
nas vinogradara kako je Me imurje najbolje podneblje za sauvignon i pravilno opredjeljenje naše ku e za uzgoj ove sorte grož a i vina. Mi smo 2010. godine proizveli vrhunska vina i drugih sorti, me utim, sauvignon je, da tako kažem, odsko io od svih te su berbe 2011. i 2013. donijele fantasti an rod i kasnije vina od kojih je evo ovaj dobio zlatno odli je, a vjerujem kako e i na sljede im ocjenjivanjima biti jednako uspješno, zadovoljno govori Tomši , ponudivši nam “zlatni” na kušanje.
Zlatna diploma iz Splita u rukama Alojza Tomši a
Pregršt medalja i za druga me imurska vina Osim Alojza Tomši a, u Splitu su medalje za svoja vina dobili i Rajka Dvanajš ak (zlatna za DK Grofovo Cuvee i srebrne za DK sauvignon i DK pinot crni), Danica i Boris Novak (srebrne muškat žuti 2x i chardonay), Vina Kun i (srebrna muškat žuti, graševina i rizling rajnski i bron ana za pušipel), Branimir Jakopi (bron ana pušipel prestiž i priznanje za rizling rajnski) i Stjepan Posedi (srebrna za kupinovo vino). Ovdje su po eci Tomši eva bavljenja vinarstvom
ortirnicu i kompostanu Nova sortirnica planirana je na ovom prostoru u reciklažnom dvorištu JKP-a “Pre-kom”
U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost dogovoreno je krajem velja e da se nastavi na realizaciji projekta kompostane, a na sastanku je uz gradona elnika Preloga Ljubomira Kolareka bio i na elnik op ine Gori an Mario Mohari . Fond inancira projekte u stopostotnom iznosu te pla a 80 posto ci-
jene izgradnje kompostane, što zapravo zna i da e Grad Prelog dobiti preko dva milijuna bespovratnih sredstava. O ekuje se da kompostana bude spremna za rad ove godine, što zna i da bi gra ani na jesen dobili takozvane sme e kante. U tijeku je projektiranje na zadanu lokaciju Gorice, na
parcelu koja ima oznaku K-3, a zanimljivo je da e se koristiti ve postoje i nacrti za kompostanu kakva je trebala biti u Gori anu.
Bioplinsko postrojenje snage 1,5 megavata Na prostoru lokaliteta Gorice zapadno od grada,
kraj budu e kompostane, gradit e se i bioplinsko postrojenje snage 1,5 megavata za zelenu masu. Rije je o bioplinskom postrojenju manje snage koje za svoj rad treba, prema nekim parametrima, oko 1.500 tona zelene mase godišnje. Moderna bioplinska postrojenja postaju tek zadnjih godina uobi ajena kod nas. Izvedba im je ponešto složenija, a najvažnije je da imaju dovoljno materijala za pretvorbu u bioplin. Bioplinsko postrojenje nema veze s JKP-om “Prekom” i tek treba dobiti zeleno svjetlo promjenom urbanisti kog plana, što je tako er u tijeku. (J. Šimunko)
Elegantni miris, fini okus i blaga kiselina Pitamo Tomši a kako je proizveo ovo vino i što ga krasi i ini tako dobrim da mu je me unarodna komisija dodijelila ovako visoko odli je. - Ovaj sauvignon ima osobit i elegantan sortni miris, izbalansiranu aromu, ini okus i blagu kiselinu, što mu daje vrijednost. Vo ni miris, ne previše intenzivan, krasna boja i aroma sigurno su osvojili osjetila ocjenjiva a i onih koji su ga do sada kušali i zlatna diploma nas jednostavno nije mogla zaobi i. Grož e je raslo u Železnoj Gori u našem vlastitom vinogradu, dozrijevalo je u optimalnim uvjetima, vrhunski je prera eno u mošt i vino i odnjegovano u našem podrumu. Ovo odli je je pla a za uloženi trud, znanje i pravilno opredjeljenje za proizvodnju vrhunskih vina, govori Tomši , isti u i kako
su njegova, ali i mnoga druga me imurska vina me u najboljima u državi i regiji. Smatra kako bi dobro bilo da Me imurska županija na primjeru Istarske županije pomogne u promociji me imurskih vina na višoj razini. Zadovoljan je kako je država vinogradarima pomagala, a poglavito 2008. godine, kada je u inila ogroman posao u unaprje enju vinogradarstva. Obitelj Tomši vinogradarstvom se ozbiljnije po inje baviti 1980. godine, kada ure uje prve moderne nasade. Danas posjeduju 7 hektara vlastitih vinograda i u zakupu ima 2 hektra. Od manjih vinogradara otkupljuju grož e te proizvodnju zaokružuju na 100 tisu a litara vina, na koli inama koje su dovoljne za obitelj i stalni razvoj. Prije vinogradarstva i vinarstva Alojz Tomši bavio se sto arstvom i autoprijevozništvom.
DRAŠKOVEC
Novi poslovni prostor tvrtke “Varga Elektronik” U subotu 1. ožujka u Draškovcu je otvoren novi poslovni prostor tvrtke “Varga Eelektonik”. Uz direktora tvrtke Zvonka Vargu i njegove zaposlenike, otvorenju je prisustvovao gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek sa svojim zamjenikom Zdravkom Kvakanom i pro elnikom Upravnog odjela za gospodarstvo i inancije Željkom Poredošom. Obiteljska tvrtka “Varga Elektronik” d.o.o. iz Draš-
kovca osnovana je 2006. godine. Svojim dosadašnjim radom i iskustvom neprekidno upotpunjuje svoju ponudu novim proizvodima i inovacijama, a više od 90 posto svoje proizvodnje tvrtka plasira na strana tržišta. Istovremeno je i zastupnik jedanaest tvrtki iz Švicarske i Njema ke. Asortiman proizvoda tvrtke dostupan je i u izložbeno-poslovnom prostoru u akovcu, u robnoj ku i “Me imurka”. (j)
8
Crna kronika
PRIJATELJI ŽIVOTINJA u “akciji” prijavljivanja nesretnih sudbina pasa i ma aka
Policija traga za po initeljem U redakciju nam se javila itateljica zgrožena okrutnoš u koju je zatekla u šumi izme u Vratišinca i Štrukovca. Tamo je, naime, jedan pas zavezan za drvo i ostavljen da ugine u mukama. itateljica nam je poslala i fotogra ije koje su priložene uz tekst. Ina e, u našu redakciju stiglo je nekoliko “sli nih“ tekstova i fotogra ija, što sugerira da su se o ito prijatelji životinja i udruge koje se bave ovom tematikom probudili i krenuli u akciju prijavljivanja, od kojih su neki primjeri, nažalost, tako er i predimenzionirani. Kao što je poznato, problem pasa lutalica kod nas je dosta povezan i s romskim naseljima u kojima živi puno previše pasa bez nadzora i pojedine op ine zbog toga imaju velike probleme. Npr. Op ina Pribislavec bi za rješavanje tog pitanja trebala najmanje stotinu tisu a kuna, ako ne i više, pa iz te op ine kako kaže tamošnja op inska na elnica poziva udruge da i one prona u donatore koji bi pomogli rješenju, a ne samo da prozivaju. Me utim, doga aju se zaista i ljudske radnje prema životinjama koje su zaista grozne. Ina e, kao što je poznato, kazne za okrutnost prema životinjama uistinu su velike. Kazna za izi ke osobe koje ubijaju životinje ili im nanose bol i patnju ili pak ih izlažu strahu kre e se u rasponu od 10.000 do 15.000 kn. Za napuštanje ku nog ljubimca predvi ena kazna kre e se u rasponu od 5.000 do 15.000 kn, piše Sklonište za životinje “Mekesapice”. Tako er u razgovoru s volonterima Skloništa za životinje - Prijatelji, saznajemo što trebate u initi primijetite li slu aj kakav je prijavila naša itateljica.
- Bilo kakav slu aj okrutnosti, zanemarivanja ili zlostavljanja životinja možete direktno prijaviti policiji ili pak veterinarskom inspektoru. Sve su dojave anonimne te zbilja nema razloga zašto se suzdržavati ili oklijevati oko prijavljivanja slu ajeva okrutnosti prema životinjama, kažu iz Skloništa za životinje - Prijatelji. akove ku veterinarsku inspekciju o okrutnosti prema životinjama možete obavijestiti na broj (040) 370-800, dok je broj policije za prijave 192. Kakva je bila sudbina psa i kakve e biti posljedica za po initelje koji su životinju zavezali u šumi i ostavili ga da u mukama ugine, itateljica koja nam je poslala fotogra ije odgovorila je da je telefonski kontaktirala više nadležnih službi. Veterinarska inspekcija ju je uputila na Bioinstitut kada su uli da se radi o uginuloj životinji, a oni su ju uputili na Op inu Vratišinec, pošto Bioinstitut na teren izlazi na poziv Op ine. - Radi se o tome je li Op ina spremna podmiriti troškove. U Op ini su me uputili na komunalnog redara, odgovorila nam je itateljica. Komunalni redar e biti odveden na mjesto gdje se nalazi uginula životinja, a koje je duboko u šumi izme u Vratišinca i Štrukovca. itateljica je tako er mailom obavijestila policiju o cijelom slu aju. Iz PU me imurske saznajemo kako su prijavu itateljice zaprimili, rade na utvr ivanju svih okolnosti slu aja. Kako neslužbeno doznajemo, rije je o tome da se pas lutalica o ito upecao u jednu od zamki krivolovaca u koje se ovaj put nije “upecala“ šumska životinja, nego upravo pas. (az)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
14. ožujka 2014.
PLJA KA ZLATARNE u centru grada po drugi put u desetak dana, ovaj put u pitanju je bila provala
Za malo više od minute vremena, plja kaš duboko u no i “ispraznio” zlatarnu Kra a koja se dogodila u vrlo ranim jutarnjim satima 7. ožujka ve je druga u samo 16 dana u kojoj su lopovi oplja kali jednu te istu zlatarsku radnju u akovcu - Mi smo u totalnom šoku, ovo je katastrofa i potpuni raritet da vam se dogode razbojništvo i kra a u tako kratkom periodu. Još smo uvijek pod dojmom i zbilja smo potreseni razvojem doga aja, ispri ao nam je Valter Jurjevi , koji je zajedno sa svojim sinom Markom vlasnik zlatarske radnje “Solid Gold” u centru akovca.
Poja avamo osiguranje i idemo dalje
Razbili ak i željezna vrata - Današnji lopovi ušli su sa stražnje strane. Razbili su dvorišnja vrata te provalili kroz još troja koja štite radnju. Jedna od tih vrata su željezna. Provalnike je uplašio i otjerao alarm koji se upalio, rekao nam je Jurjevi . Plja ka se navodno dogodila vrlo brzo jer je Alzas osiguranje, koje štiti zlatarnu, na mjestu doga aja bilo u roku od tri minute nakon što im je alarmom stiglo upozorenje. Polici-
Zlatarna “Solid Gold” po drugi je put oplja kana uz znatnu materijalnu štetu
ja je na mjestu kra e bila za 6 minuta od dojave. Što zna i da su lopovi plja ku izveli u roku manjem od dvije minute. Tako er doznajemo kako su plja kaši vanjsku sirenu alarma za epili pur pjenom, no o ito ih je iznenadila ona
koja se nalazila u unutrašnjosti zlatarne, na koju nisu ra unali. Ta ih je uplašila i otjerala. Ipak, ini se da su svoj plja kaški plan djelomi no ostvarili jer su odnijeli nakit u vrijednosti od nekoliko desetaka tisu a kuna.
S nadom da ne e biti još ve i raritet nego što jesu, Jurjevi evi su osiguranje svoje zlatarske radnje pove ali do maksimuma. Podsje amo, prva se kra a, odnosno razbojništvo, dogodilo 19. velja e, kada je nepoznati po initelj ušao u zlatarnu te zaposlenicu rukama i nogama odgurao u stražnji prostor, nakon ega joj je vezao i ruke i noge te je zatvorio u prostorije WC-a. Tom je prilikom iz prodajnog prostora i sefova ukrao zlatni i srebrni nakit. Materijalna šteta koja je nastala u toj plja ki bila je procijenjena na više stotina tisu a kuna. Prilikom kra e u istoj zlatarni koja se dogodila izme u 4 i 4.23 sati nastala je materijalna šteta od više desetaka tisu a kuna.(az)
NOVA PLJA KA du ana METSS-a
Ponovno dvojac pod prijetnjom noža oplja kao utržak Plja ka koja se dogodila 10. ožujka oko 18.42 sati u jednoj od poslovnica akove kog METSS-a bila je više od toga. Naime, radilo se o razbojništvu tijekom kojeg su dvojica za sada nepoznatih po initelja prodava ici prijetili nožem te od nje tražili novac, javila je dan kasnije PU me imurska. Kao što je poznato, samo nekoliko dana ranije na isti na in razbojništvo je u METSS-ovom du anu izvršeno na akove kom Jugu. O ito su po initelji dobili dodatno samopouzdanje, jer dvojac koji je prijetio nožem prodava ici
Ovaj put na udaru razbojnika bio je du an METSS-a u Ulici Bartola Kaši a u akovcu
na Jugu pušten je da se brani sa slobode!? Ina e, u Ulici Bartola Kaši a u akovcu dvojica nepoznatih maskiranih po initelja
ušla su u prodavaonicu mješovitom robom, vlasništvo poduze a iz akovca, i uz prijetnju nožem od prodava ice zatražili novac.
Nakon što im je ona predala novac, pješice su se udaljili u nepoznatom smjeru. Po initelji bi bili mla e životne dobi, visine oko 165 cm, obu eni u tamne donje dijelove trenirke i majice s kapulja ama preba enima preko glave, a preko lica su imali bijele poveze i sun ane nao ale. Materijalna šteta cijeni se na više stotina kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu. Po initelji za sad nisu otkriveni, odnosno policija nije priop ila je li razriješila ovo kazneno djelo.
UPOZORENJE GRA ANIMA
Pažljivo sa spaljivanjem biljnog otpada
Pas je zaista na okrutan na in uginuo u šumi izme u Vratišinca i Štrukovca
Dolaskom toplijih dana velik broj gra ana po inje s radovima na poljoprivrednim zemljištima, koji uklju uju i spaljivanje biljnoga otpada. esto se to radi na neodgovoran na in, o emu svjedo i i velik broj informacija o požarima izazvanima upravo ovakvim ponašanjem, o kojima vas redovno obavještavamo kako putem našeg on-line medija portala, tako i ovim putem. Neoprezno spaljivanje biljnog
otpada i loženje vatre naj eš i su uzrok velikih požara otvorenoga prostora u Hrvatskoj. Hrvatska vatrogasna zajednica stoga javnosti šalje savjete vatrogasaca o odgovornom ponašanju, koju prenosimo u cijelosti: Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje ve kompostira. Ukoliko se odlu ite za spaljivanje, pridržavajte se uputa: vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja,
u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko sumljivih površina. Biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima; prostor oko mjesta predvi enog za spaljivanje o istite od zapaljivog raslinja kako biste sprije ili širenje požara; pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ukoliko nemate aparate za po etno gašenje požara, poslužit e i pijesak, lopate i sl.; ne
spaljujte istovremeno velike koli ine raslinja; osobe koje su koristile ložišta na otvorenome dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi; sve pravne ili izi ke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (županijske vatrogasne zajednice, javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva).
14. ožujka 2014.
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
9
PROBLEM KANALIZACIJE, koja se na podru ju op ine Selnice ne e graditi u narednim godinama, na vidjelo iznio velike teško e odvodnje
Je li došlo do toga da se “gnojš ica” po ela puštati i u bunare? Ne tako davno svako doma instvo u selu imalo je svoj zdenac, ili su tri- etiri doma instva koristila jedan zdenac. Tako je u najmanjem selu bilo dvadesetak zdenaca, a u ve ima i stotinjak, iz kojih su se ljudi koristili vodom za pi e, kuhanje i pranje rublja. Dan-danas je to, sre om, slu aj još uvijek u Merhatovcu, u kojem ljudi za potrebe doma instva koriste “zden nu“ vodu PIŠE: STJEPAN MESARI
Josip Bogdan, lan Op inskog vije a Selnica, na posljednjoj sjednici Vije a postavio je samo na oko jednostavno pitanje, a zapravo je ukazao na problem ne samo na podru ju op ine Selnica, nego i na cijelo Me imurje. - Rekao bih nešto o našim zdencima - bunarima.
Ljudi zapravo naše zdence izme u ostalog pretvaraju u septi ke jame, što je grozno. Predlažem da se napravi popis zdenaca na podru ju op ine te da se vodi evidencija o njima. Zdenci mogu uvelike popraviti stanje kad voda nestane na nekoliko dana, a moglo bi se nešto u initi i preko LAG-a, Lokalne akcijske grupe, kazao
Svi okre u glavu od ovog problema - Ovo je zaista veliki problem, od kojeg svi okre u glavu. Komunalni redari trebali bi kažnjavati svakoga tko vozi septi ku i ispušta na javne i privatne površine. Dovozi se svagdje gdje se vidi prilika za to. Komunalni redar nekada i nekoga zatekne, ali u najviše slu ajeva ne. Ima mještana koji su platili kazne jer su vi eni kako ispuštaju sadržaj septi kih jama u zdence ili samo prepumpavaju malo dalje od svoje ku e. Odvoz na pro ista u akovec ljudima je preskup i stanje je takvo kavvo je, nikako za pohvaliti se. Na sljede oj sjednici Op in-
skog vije a na ovu temu emo otvoriti raspravu i donijeti odgovaraju e zaklju ke, jer injenica je da neki gra ani redovito odvoze septi ke, a neki gotovo nikada. Komunalnog redara kanimo obvezati na vo enje evidencije tko i koliko puta prazni septi ku jamu u godini. Nisu i sve septi ke jame napravljene po propisu i to no je da su nekima zdenci poslužili kao septi ke jame. Mogu e je da e Op ina provesti ispitivanje zdenaca kako bi vidjeli postoje li uop e još ispravni, rekao nam je Ervin Vi evi , na elnik op ine Selnica.
netko trebao bdjeti nad zdencima kako ih se ne bi zaga ivalo, jer oni su potreba, povijest i baština ljudi koji su ih iskopali prije mnogo godina. Nekada su postojali “op inski zdenci” koje su koristili mještani koji nisu imali vlastite zdence, iz njih se uzimala voda prilikom gašenja požara te za potrebe kod izvo enja gra evinskih radova. Ti su zdenci danas zapušteni i zaga eni, a mnogi i zatrpani. Dva takva su zatrpana u samom Merhatovcu, a jedan je navodno pretvoren u privatnu septi ku jamu.
Zaštita bunara - Za sada je voda zdrava, ali strepimo od mogu eg zaga enja, kaže Branko Puri iz Merhatovca
je Bogdan, koji je ukazao izravno na problem koji je njemu poznat kod jedne osobe za koju smatra da radi zlo in protiv prirode, okoliša, zdrave vode i na kraju krajeva protiv jedne tradicije, tradicije gra enja i posjedovanja vlastitog bunara u dvorištu. Predsjednik Op inskog vije a Radovan Zadravec nakon Bogdanovih rije i predložio je izradu projekta zaštite zdenaca. Me utim, o emu je ovdje zapravo rije . Problem je puno širi. Op ina Selnica nije ušla u program izgradnje kanalizacije sve do 2020. godine, tako da problem odvodnje otpadnih voda postaje sve ve i i ve i. Naime, prema zakonskim odredbama, “gnojš ica“ se više ne smije voziti u vlastitoj režiji u “berek“ ili na zemlju, ve za svaku op inu postoji koncesionar. Ako se isto ne poštuje, stanovnici mogu zaraditi kazne od komunalnog redara. S obzirom na to da je u pitanju nemali nov ani izdatak za doma instvo, ljudi se snalaze “svakako“, a jedan od najgorih mogu ih scenarija je da se fekalne vode i sli no odvode u bunare, koji su još donedavno bili glavni izvor pitke vode, a kod nekih su još to isto i dan-danas u gornjem kraju Me imurja.
ih koriste još uvijek kao vodu za potrebe doma instva. - Ja osobno koristim zden nu vodu za spremanje jela, kao i za pijenje, dok za druge potrebe koristim vodu iz javnog vodovoda. Za sada je voda zdrava i ukusna i vjerujem da e tako i ostati s obzirom na to da nema blizu susjeda koji bi na bilo koji na in mogli zagaditi vodu. Me utim, u selu ima puno zdenaca koji su zapušteni i u koje nesavjesni ljudi bacaju otpad, ak hladnjake, stolice, lonce, rajngle, granje i drugo sme e. Grozim se nad time, no ne mogu pomo i. Smatram kako bi zakonom trebalo zaštiti sve zdence, odnosno na neki ih na in pokriti i zaklju ati kako ljudi ne bi u njih bacali predmete ili ispuštali fekalije, rekao nam je Franjo Cofek iz Merhatovca.
Branko Puri iz Merhatovca tako er koristi vodu iz stoljetnog zdenca, koji je dubok dvadesetak metara i za sada je zadovoljan kvalitetom vode. - Vodu iz zdenca koristimo za sve što nam treba jer nismo priklju eni na javni vodovod. Voda je zdrava i ukusna, svježa i ista. Ali bojim se kako to dugo ne e potrajati, jer kao podzemne vode mogu do i fekalije iz doma instava koja nas okružuju. Nisam siguran da svi imaju kvalitetno ure ene septi ke jame i postoji mogu nost da jednom i u naš zdenac do e zaga ena voda. Osim toga, mnogo ljudi ne samo iz našeg sela, nego i od drugdje, dovoze cisternama sadržaje septi kih jama i ispuštaju u blizini izvora vode i naselja, što je sigurno opasno i za vodu u zdencima, kazao nam je Branko Puri , dodaju i kako bi
Nakon što je na portalu Me imurskih novina pro itao kra i napis o zaga enim zdencima, nazvao nas je Siniša Novak, koji je ak imao izložbu na temu me imurskih zdenaca, i potvrdio kako u Me imurju ima preko 25 tisu a zdenaca, od kojih je velik broj zapušten i zaga en, te predlaže javnu raspravu ili okrugli stol na ovu temu. Danas gotovo nitko ne kopa nove zdence jer ve ina ljudi koristi vodu iz javnog vodovoda, no to ne bi smjelo za rezultat imati pretvaranje zdenaca u septi ke jame i odlagališta svakojakog otpada, me u kojim ima kemikalija, kao i ambalaže raznih otrova. Istina je i kako je veliki problem što u naseljima op ine Selnica nema izgra ene kanalizacijske mreže i, kako se ini, uskoro je ne e ni biti. Do tada e se ljudi na razne na ine rješavati sanitarnog i ljudskog otpada.
Voda iz zdenca u Merhatovcu koristi se za potrebe doma instva
Franjo Cofek upozorava kako je potrebna zaštita zdenaca i zbog njihove povijesne baštine
I dok Op ina Selnica ne riješi na kvalitetan na in pitanje odvodnje, mi smo pošli u Merhatovec i porazgovarali s nekoliko vlasnika zdenaca te njihovim susjedima koji
Zapušten zdenac u Plešivici, a takvih je mnogo u našoj županiji
AKOVEC
Obnavljaju se pro elja zgrada u glavnoj ulici U srijedu su zapo eli radovi na obnovi pro elja na zgradama u glavnoj akove koj ulici,
Kralja Tomislava. Obnavljaju se fasade, ukrasi i potkrovna ornamentika, koja ima umjet-
ni ku vrijednost. Radovi trebaju biti okon ani do po etka turisti ke sezone, od koje u gradu
akovcu puno o ekuju, a da bi se želje ostvarile, treba imati i lijepo ure ena pro elja. Sanaci-
ja je, obnova i stavljanje fasade na zgrade koje ih nemaju i zakonska odredba. (sm, ZV)
10
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
14. ožujka 2014.
DRŽAVNA CESTA AKOVEC - MURSKO SREDIŠ E: Velika ošte enja zbog sve ve eg broja teških kamiona DOBRA vijest
Osobni dokumenti izdavat e se i u Murskom Središ u Nakon dugih priprema u Murskom Središ u s radom zapo inje Odjel upravnih poslova Policijske uprave me imurske. Odjel gdje e gra ani mo i obaviti poslove izdavanja osobnih iskaznica, putovnica, prijave prebivališta i izdavanje uvjerenja o prebivalištu s radom zapo inje u petak 21. ožujka 2014. godine, dok e dan ranije, 20. ožujka, u 14 sati biti sve anost otvaranja. Radno vrijeme odjela sa strankama je utorkom od 9 do 17 sati i etvrtkom od 7 do 15 sati. U narednom razdoblju mo i e se obaviti i poslovi isho enja prometnih i voza kih dozvola, te oružanih listova. Odjel upravnih poslova PU me imurske u Murskom Središ u nalaze se na adresi Frankopanska 8, u dvorištu Vatrogasnog doma i pokraj zgrade Policijske postaje. Prostorije na korištenje daje Grad Mursko Središ e, a opremu i djelatnike MUP, iji je nekadašnji ministar Tomislav Karamarko i odobrio poslove na ure enju i uspostavi odjela u Murskom Središ u. Na otvorenje se ekalo više od dvije godine zbog nedostatka stru nog osoblja, kojeg i dalje nema dovoljno, pak e stoga i Odjel raditi samo dva dana u tjednu. (sm)
Urušeni most opasno zaprijetio sigurnosti prometa Izme u Žiškovca i Štrukovca ošte en je most i urušen kolnik, u Murskom Središ u stradali su metalni poklopci na šahtovima, a cijelom dužinom ceste ispucan je asfalt PIŠE: STJEPAN MESARI
Prolazak sve ve eg broja teških kamiona kroz naselja Štrukovec i Mursko Središ e tema je svih razgovora u Gradu Mursko Središ e, kako me u ljudima, tako i me u politi arima. Broj teških kamiona koji pojedina no prevoze i preko etrdeset tona raznih materijala pove ava se iz dana u dan i gotovo ih više nitko ne broji, ve se ljudi zgražaju. U Štrukovcu, na primjer, ne usude se prije i susjed k susjedu preko ceste, boje i se za vlastiti život. Stradavaju i kolnici, metalni poklopci na šahtovima, rubnici, a sada je stradao i jedan most. Na dijelu državne ceste izme u naselja Štrukovec i Žiškovec, na podru ju “no nog dola”, prenatovareni teglja (teški šleper) oštetio je most izgra en u vrijeme vladanja Austro-Ugarske Monarhije na ovim prostorima. Došlo je do propadanja asfalta i šljunka koji prekrivaju most. Ivan Vrši , predsjednik VMO-a Štrukovec, kaže kako je pod silinom tereta popustio preko sto godina stari (boltani) most koji bi da nije ovakvog pove anja prometa izdržao još tri puta toliko godina. As latirani kolnik urušio se zajedno s mostom i nastala je jama promjera pola metra, s tendencijom širenja. Vrši je o problemu izvijestio gradona elnika Dražena Srpaka, kao i podru ni Ured Hrvatskih cesta u Varaždinu, iji su djelatnici postavili upozoravaju e prometne znakove te ogradili mjesto ošte enja kolnika. Stvarna opasnost za sudionike prometa postojala je nekoliko dana, da bi u utorak radnici Poduze a za ceste
Sanacija urušenog mosta i kolnika kod Štrukovca
iz Varaždina sanirali ošte enja. Radnici koji su obavili sanaciju kažu kako je ovo samo privremeno rješenje, te da e biti potrebna opsežnija sanacija itavog mosta ove zaista opasne i “crne to ke” na Državnoj cesti koja se kod Murskog Središ a navezuje na slovensku državnu cestu i vodi dalje prema sjeveru Europe.
Zabraniti promet teških kamiona - Pojednostavljeno re eno, stanje u prometu kroz Štrukovec i Mursko Središ e je alarmantno i hitno treba poduzeti
UDRUGA “Pika ” iz Selnice
mjere koje e smanjiti gusto u prometovanja prenatovarenih stranih kamiona, kaže Vrši , i dodaje kako izgradnja zaobilaznice Murskog Središ a nije najsretnije rješenje. - Nova cesta i most na Muri mogu biti u najboljem slu aju izgra eni za dvije-tri godine, a do tada e cesta oti i kvragu, a s njome i mnoge druge stvari. Evo kod kapele u Štrukovcu kolnik je u tako groznom stanju i u vrlo kratkom vremenu može do i i do otvaranja velikog dijela kolnika i stvaranja klizišta. Jedino i brzo rješenje je uvo enje zabrane kretanja kamiona koji su u prolazu kroz naša
naselja na putu u druge države. Kod Svetog Križa i Lendave jednostavno treba staviti znakove zabrane za kamione težine preko 7,5 tona nosivosti i onda e voza i biti primorani koristiti druge ceste, odnosno autoceste. Voza i, kao i njihovi gazde, voze i se po državnim i županijskim cestama uštede dosta eura, a nama ošte uju kolnike, mostove, šahtove i bankine. Ako nismo spremni ili sposobni napla ivati njihove prolaze kroz Štrukovec i Mursko Središ e, onda im jednostavno zabranimo prometovanje. Ja sam godinama bio voza kamiona i dobro znam kako su
to radili Ma ari, esi, Slovaci, Slovenci i Austrijanci, štite i ceste naplatom cestarine i preusmjeravanjem kamiona na autoceste, razmišlja Vrši . Ovo je cijena naše pripadnosti Europskoj uniji, smatraju mnogi gra ani i politi are ozna avaju odgovornima što se za ovakve probleme nisu dobro pripremili. A sada kada naši gra ani, kolnici i mostovi sve to pla aju velikom cijenom za neke je stvari prekasno. Da se zaobilaznica i most preko Mure po inju graditi danas, ve je kasno, a kamoli tek o tome razmišljati, što se trenuta no ini u Gradu, Županiji i ministarstvima.
UDRUGA žena Stanetinec
Brojno lanstvo jam i uspješan rad Proslavljeno pet godina djelovanja Kulturno-umjetni ka udruga “Pika ” iz Selnice održala je svoju skupštinu na kojoj je bilo 40-ak lanova te gosti: op inski na elnik Ervin Vi evi i predsjednik Op inskog vije a Radovan Zadravec. Na skupštini je donesen novi Statut u kojem je najvažnije promjena naziva. Od sada se udruga zove Udruga “Pika ” Selnica (prijašnji naziv je bio Kulturno-umjetni ka udruga “Pika ” op ine Selnica). Nije promijenjen predsjednik, pak e tu funkciju i dalje obnašati Nenad Jambrovi , koji je bio na elu ranijeg KUU-a “Pika ” op ine Selnica. Na skupštini je re eno kako je broj lanova ve i ne-
go prethodnih petnaest godina, što daje snagu za nove aktivnosti koje su nazna ene novim i zna ajnijim nego do sada. Svi sudionici žele da se ranija prepucavanja, pogo-
tovo s op inskim vodstvom, što prije zaborave i da Udruga bude bolja, kvalitetnija i prepoznatljiva svugdje gdje e predstaviti i njezini lanovi nastupiti. (sm, zv)
Dvorana Vatrogasnog doma u Stanetincu bila je premala da primi sve one koji su došli na proslavu 5. obljetnice rada i postojanja Udruge žena Stanetinec. Za ovu prigodu i na radost brojne publike žene su izvele predstavu “Topla voda”, kojom su do suza nasmijale publiku koja nije štedjela dlanove da pljeskom nagradili doma e glumice. U zabavnom dijelu programa nastupili su gosti iz susjednoga slovenskog naselja Kog
August Dvanajš ak, me imurska pjeva ka zvijezda, zapjevao je s doma im curama
- skupina “Vrtnica”, KUD “Sveti Jeronim” iz Štrigove, VIS “Štrigov anci”, August
Dvanajš ak i Music&Bridge band, te djeca Podru ne škole Stanetinec. (sm)
14. ožujka 2014.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAKON što je osnovano trgova ko društvo Grada Preloga, koje e brinuti o turisti kom razvoju, krenule prve konkretne aktivnosti
Zapo eli radovi na ure enju marine, ali kamp još uvijek na ekanju!? Projekt ure enja marine i plaže kandidiran je kod Ministarstva turizma, uz postupak promjene DPU-a, koji je u tijeku. Cijena veza u lu ici marine Prelog iznosit e 200 kuna godišnje
To je tek po etak Gradona elnik Ljubomir Kolarek o tim prvim koracima ure enja marine kaže: Kako vidite, zapo eli smo s ure enjem okoliša marine, no to je tek po etak. Pokrenuli smo promjenu postoje eg Detaljnoga urbanisti kog plana, te se prijavili na natje aj Ministarstva turizma, na osnovu novog DPU-a kandidirat emo projekt ure enja
Prvi radovi u marini: šljun anje parkirališta i puti a u kampiralištu
marine i ostalih sadržaja. Jedan od ciljeva je da svi budu zadovoljni, kako udruge nositelji aktivnosti na marini, tako i gra ani. Ukoliko projekt pro e, ve ove godine zapo eli bi intenzivniji radovi, a tome se nadamo. Vrlo br-
zo imat emo i prezentaciju projekta.
Vezovi uli ici 200 kuna godišnje Direktor Marine Prelog Neven Hercigonja pojasnio nam je i kako e ovo ljeto unk-
cionirati marina u Prelogu. U marini je stotinjak vezova za brodice. lanovi kluba “Labud” imaju tridesetak svojih vezova koji se ne e napla ivati preko gradske tvrtke Marine Prelog. Cijena veza za brodicu za gra ane i goste je pak 200 kuna
Kamp tek za dvije godine Zapitali smo Stjepana Baranaši a, pro elnika Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša Me imurske županije, u kojoj je azi donošenje Detaljnoga urbanisti kog plana za podru je uz Dravu u Prelogu, odnosno marinu Prelog. On je odgovorio: - Detaljni urbanisti ki plan uz Dravu i jezero u Prelogu je prošao i Grad Prelog može legalno postupati, a
prema donesenom planu. Na pitanje je li u usvojenom DPU-u i kamp, Stjepan Baranaši pojasnio je da kamp nije u sadašnjem DPU-u u Prelogu, te rekao: - Kampa nema zbog toga jer ga nema u Prostornom planu Me imurske županije, jer se po zakonu ne može dogoditi da se kamp uvrsti u DPU u Prelogu, a da ga se prije nije predvidjelo na razini Županije. O ekujem da emo ove godine u Županiji
usvojiti izvješ e o prostoru u županiji, što nije jednostavna zada a. Na temelju tog izvješ a pokrenut emo nakon toga izmjene i dopune županijskog plana, gdje e se onda na i i kamp jer je predložen. Realno je o ekivati da se izmjene i dopune Urbanisti kog plana Me imurske županije donesu idu e godine, prije toga to nije mogu e jer treba ispuniti sve uvjete.
godišnje, s tim da je u marini sedamdeset vezova za gra ane. amci i brodice vezane izvan marine Prelog privezuju se na vlastitu odgovornost vlasnika i ne e se napla ivati. Grad Prelog, odnosno Marina Prelog zapo ela je s pripremama za naplatu mjesta u sadašnjem kampiralištu kod Marine Prelog. O ekuju se i odre eni prihodi i s te strane. Prema iskustvima drugih u Hrvatskoj, o ekuje se da godišnja zakupnina jednog mjesta u kampiralištu iznosi nekoliko tisu a kuna. U ovom se trenutku razra uje više ideja s temom organizacije druženja i ljetnih zabavnih aktivnosti i priredbi na marini Prelog. Mnogo toga ovisi o tome ho e li projekt kod Ministarstva turizam dobiti zeleno svjetlo, što bi znatno ubrzalo radove ve ove godine. (J. Šimunko)
NASTAVLJA se provedba izgradnje kapitalnih projekata
Kandidiranje škole i sportske dvorane za Europski fond regionalnog razvoja Na 6. sjednici Op inskog vije a Pribislavec na elnica Višnja Iva i podnijela je izvještaj o svojem radu od prošlogodišnjih lokalnih izbora do sada, u kojem je prije svega istaknula kako su se odmah nakon izbora pripremali razvojno-investicijski programi. Tako se iz podru ja gradnje objekata i ure aja komunalne in rastrukture u op ini nastavila rekonstrukcija županijske prometnice 20023. Ugovorne obveze u financiranju prometnice je preuzeo ŽUC, a Op ina je sudjelovala u sufinanciranju dionice biciklisti ke staze. Paralelno s izvedbom rekonstrukcije prometnice, Op ina je financirala i uredila prema projektnoj dokumentaciji prilazni
Nogometni klubovi ostali bez op inske dotacije NK “Dinamo” iz Domašinca i NK “Borac” iz Tur iš a nisu dobili ni kunu. Oni nisu jedini, a razlog je taj što je zahtjev za sredstva trebalo podnijeti na vrijeme, u rujnu prošle godine, kad je raspisan javni poziv
PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Nakon kiša, zapo eli su prvi radovi na marini Prelog nakon dugog niza godina. Direktor novoosnivane gradske tvrtke ‘’Marina Prelog’’ Neven Hercigonja naglasio je da su prvi radovi vezani za ure enje parkirališta, koje je do sada za vrijeme kiša bilo napola u blatu. Šljunak je ve navožen, a slijedi poravnavanje i valjanje. Šljunak je navožen i na stazice u kampu gdje borave strani turisti te e i ti puti i biti ure eni. Porezano je i odstranjeno suvišno drve e. Ti se radovi vide, a ono što se ne vidi je ure enje instalacija u sadašnjem kafi u kako bi on zadovoljavao sve potrebne uvjete, stare instalacije bile su dotrajale.
OP INSKO vije e Domašinec u znaku sufinanciranja udruga, a neke od njih oglušile su se na zahtjev Op ine i ostale bez sredstava
dio nerazvrstane prometnice Matije Gupca i uredila oborinsku odvodnju. Ukupni iznos sanacije nerazvrstane prometnice iznosio je 51.910 kuna. Od prikupljenih sredstva legalizacije za prošlu godinu, ta je investicija sufinancirana s 18.723,52 kune, a preostala sredstva bila su predvi ena u prora unu. Nastavljeni su radovi na izvedbi završne aze ekalne i oborinske kanalizacije, SLIV 2 I 6. Prema Sporazumu o financiranju Hrvatskih voda, Me imurskih voda i Op ine, Hrvatske vode preuzele su obavezu finaciranja 90%, a Op ina 10% od ukupne realizacije. Ukupna investicija je u iznosu 5,930.190 kn. Do sada su ispostavljene situacije u iznosu 479.979,50. Realizirana je
nisko naponska mreža u Ulici Nikole Tesle, isfinacirana od HEP-a.
Najvažniji projekt i dalje je izgradnja osnovne škole U suradnji sa Županijom i ravnateljem Osnovne škole “Vladimir Nazor” napravljena je Studija izvodljivosti za projekt izgradnje osnovne škole i sportske dvorane, koji je zacrtan kao najvažniji investicijski projekt op ine. Tako er su izvedene i izmjene i dopune projektne dokumentacije i Me imurska županija je kandidirala projekt na javni poziv za dostavu projektnih prijedloga. Ministarstvo prosvjete priprema zalihe in rastrukturnih projekata za Europski ond za
regionalni razvoj. Realiziran je DPU 1, podru je bivšega Vojnog poligona. Op ina e tražiti prijenos vlasništva za dionice in rastrukture i prijenos na Op inu zemljišta isto no od zaobilaznice grada akovca do trans ormatora kod objekta NK “Polet”. Ve duže vrijeme, re eno je na sjednici, pokušava se riješiti provedba Sporazuma izgradnje kanalizacije Op ine, Me imurske županije i Me imurskih voda iz razdoblja 2007. i 2008., gdje su ostale obveze u iznosu 1,265.927 kuna. U prethodne etiri godine po razli itim aplikacijama i kandidiranju programa Op ina Pribislavec je realizirala 800.000 kuna. U narednom razdoblju u investicijskom programu
i u pripremi projekata, strategijskom programu Op ine aktivno e se uklju iti u pripremu aplikacija prema EU ondovima. Postoji velika potreba o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu JUO- a za zaposlenjem re erenta koji e pokrivati to podru je uz obveznu potrebu in ormiranja. Obveza je Op ine da stvori kapital iz svojih unutarnjih resursa i da paralelno može konkurirati EU ondovima. Na elnica je stoga ormirala tijelo Kolegija u kojem se nalaze predstavnici mještana Pribislavca, predstavnici civilnih udruga i predsjednika OV-a, koje u radnim sastancima priprema Strategijski plan op ine i razmatra investicijske projekte. (so)
Op inko vije e Domašinec za ovu je godinu za kulturu izdvojilo pedesetak tisu a kuna za financiranje udruga kulture u op ini. To su KUD Domašinec, KUU “Kvitrovec - maškori” Domašinec, Kulturno-umjetni ka udruga “La ra” Tur iš e, Udruga mažoretkinja Domašinec, Udruga žena “Poto nica” Domašinec, Limena glazba Domašinec te Udruga umirovljenika (Sekcija unutar Udruge). Tako er e se financirati predstave za djecu. Od mani estacija, obilježit e se proštenje u ast Sv. Florijana, tradicijsko proštenje na dan nedjelje prije Svih svetih u Tur iš u, Dan op ine Domašinec i Fašnik. KUD Domašinec dobit e 10.000 kuna, Kvitrovec - maškori 2.000 kuna, Puha ki orkestar Domašinec 10.000 kuna, umirovljenici 2.000 kuna, ostale udruge 15.000 kuna, dok je za kazališne predstave za djecu izdvojeno 12.000 kuna. Za sportske udruge izdvojit e se 21.000 kuna, za ŠRD “Bjelka” 2.000 kuna, za ostale udruge 15.000 kuna po zahtjevu, a za ra ting na Muri 2.000 kuna. Za gradnju komunalne in rastrukture izdvaja se ukupno 616.000 kuna, od ega za ure enje javnih površina 130.000 kuna, za nerazvrstane ceste 160.000 kuna, za stambeno-poslovnu zonu Tur iš e 20.000, za stambenu poslovnu zonu Domašinec 30.000 za projekte, za gradnju i ure enje groblja 176.000 kuna i za javnu rasvjetu 100.000 kuna. Zanimljivo je da dva nogometna kluba, “Dinamo” iz Domašinca i “Borac” iz Tur iš a, nisu dobila ni kunu. Oni nisu jedini, a razlog je taj što je zahtjev za sredstva trebalo podnijeti na vrijeme u rujnu prošle godine, kad je raspisan javni poziv. Kako to nisu u inili na vrijeme, sredstva nisu dobili, pa im preostaje da se tijekom godine snalaze. (J. Šimunko)
12
Kroz Međimurje
UDRUGA roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
Roditelji razo arani stavom vlasti U petak 28. velja e u akovcu je održana redovna izborna skupština Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije. U radu skupštine sudjelovalo je trideset lanova Udruge. Na skupštini je usvojeno izvješ e o radu i inancijsko izvješ e za prošlu godinu, kao i program rada i inancijski plan za ovu godinu. Jednoglasno su izabrana tijela Udruge: Izvršni odbor, Nadzorni odbor i Sud
asti Udruge. Za naredno mandatno razdoblje funkciju predsjednika Udruge obnašat e Ana Golubi iz Vratišinca, dopredsjednica je Milka Božek iz ehovca, a tajni ke poslove obavljat e Ana Višnji iz Ivanovca. Roditelji poginulih hrvatskih branitelja razo arani su odnosom aktualne državne vlasti prema hrvatskim braniteljima i Domovinskom ratu, priop ava predsjednica Udruge Ana Golubi . (J)
Tajnik Krešo Lepen i predsjednik ogranka UDVDR-a Donji Kraljevec Stanko Balent
UDVDR Donji Kraljevec
Predsjednik ponovno Stanko Balent U vije nici Op ine Donji Kraljevec održan je u subotu izborni sabor ogranka UDVDR-a op ine Donji Kraljevec. Izvješ e o radu podnio je predsjednik Stanko Balent. Veterani i dragovoljci lanovi Udruge prošle su godine sudjelovali na natjecanjima na županijskoj razini, a najviše uspjeha imali su u stolnom tenisu. Veterani su sudjelovali na obilježavanju državnih blagdana, sudjelovali na ribi kom natjecanju te provodili aktivnosti prema svom programu rada. Ostvareno je i nekoliko radnih akcija, dom za ljetne aktivnosti u Hodošanu je zatvoren i sad e se pri i unutarnjem ure enju i ure enju okoliša. Iz razli itih razloga sve je manje interesa za rad u veteranskoj organizaciji, pa je jedna od zada a omasovljenje lanstva. Veteranima i dra-
govoljcima upu en je poziv da se u lane u Udrugu jer e tako aktivnost biti bolja. Za predsjednika ogranka ponovno je izabran Stanko Balent, a za tajnika Krešo Lepen. Za lanove Središnjeg odbora izabrani su i Josip Kuhanec, Željko Lesak i Andrija Pongrac, a u Nadzorni odbor Dobriša Habuš, uro Hranjec i Josip Glad te u Sud asti Antun Vlahek, Slavko Duki i Vlado Glavak. O aktualnom trenutku županijske organizacije veterana govorio je predsjednik Stjepan Horvat, dok je tajnik županijske organizacije Dražen Tkalec upoznao nazo ne s najnovijim propisima vezanima uz veterane, a skup je pozdravio i predsjednik UDVDR-a Grada Preloga Slavko Marka . (J. Šimunko)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
U DVD-u Prelog zaposlen prvi profesionalni vatrogasac
Najljepši poklon uz ro endan Društva Prvi zaposleni profesionalni vatrogasac u Prelogu je Dubravko Cvetko, kvalificirani voza i vatrogasac, ujedno apsolvent Visoke škole za sigurnost u Zagrebu, koji je ovih dana proslavio dvadeset i peti ro endan U DVD-u Prelog je od 1. ožujka zaposlen prvi profesionalni vatrogasac, što je po etak stvaranja profesionalne vatrogasne jezgre Grada Preloga, koji je nedavno odbio inancirati Javnu vatrogasnu postrojbu Grada akovca. Naime, novcem kojim se su inancirao JVP akovec bilo je mogu e zaposliti profesionalnog vatrogasca u Prelogu. Grad Prelog je ve imao profesionalne vatrogasce prije petnaestak godina, no to je ukinuto nakon formiranja JVP-a akovec. Sad se proširenjem grada javlja potreba za stvaranjem profesionalne vatrogasne jezgre u Gradu Prelogu. Prvi zaposleni profesionalni vatrogasac u Prelogu je Dubravko Cvetko, kvali icirani voza i vatrogasac, ujedno apsolvent Visoke škole za sigurnost u Zagrebu, koji je ovih dana proslavio dvadeset i peti ro endan. Danas nije šala zaposliti se, pa mu je ovo zaposlenje došlo kao najljepši poklon. Po profesiji je i voza s položenom “C” kategorijom za kamione, kao što su vatrogasne cisterne, te ima položen državni stru ni ispit za osobe s posebnim ovlastima i odgovornostima. Zatekli smo ga u Vatrogasnom domu u Prelogu kako odgovara na pozive gra ana te ga zapitali što mu je osnovna zada a. On kaže: - Moje je radno mjesto ovdje u Vatrogasnom domu Prelog. Naj eš e sam uz telefon, odgovaram na pitanja gra ana, ili pak sam
Dubravko Cvetko: - Sretan sam što sam dobio posao koji volim
SKUPŠTINA DVD-a Prelog
Vatrogasci dobili amac i zimske jakne lanovi Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Prelog održali su protekli viked svoju godišnju skupštinu. DVD Prelog trenutno broji 51 lana starijeg od 18 godina i 20-ak lanova mla eg uzrasta. Prema vrstama lanstva, 23 su operativna lana, 26 je izvršnih lanova i dva su po asna lana. Zapovjednik Božidar Golomboš nabrojio je sve aktivnosti koje je postrojba imala prošle godine. Tijekom 2013. godine nabavljena je i nova oprema - potopna pumpa i motorna pumpa, a veliki iskorak u budu im intervencijama bit e i amac
koji su dobili na poklon od Siniše Radikovi a iz Preloga, dok je Nenad Igrec donirao 25 komada zimskih jakni, a Croatia osiguranje 20 pari cipela. Tijekom prošle godine vatrogasna postrojba DVD-a Prelog zabilježila je 41 intervenciju, što predstavlja neznatno pove anje u odnosu na godinu prije. Od te 41 intervencije, 7 se odnosilo na gašenje požara, 18 je bilo tehni kih intervencija, te 16 ostalih intervencija. Prema mjestu intervencija, 34 su bile u Prelogu ili u njegovoj neposrednoj okolici, a 7 izvan Preloga.
Podijeljena su i priznanja. Spomenicu za 10 godina rada u DVD-u dobili su Darko Golomboš i Dubravko Cvetko, za 20 godina rada u DVD-u Stjepan Sinkovi , za 30 godina rada u DVD-u Zlatko Beli i Josip Posavec, a za 40 godina rada u DVD-u Drago Sinkovi , Stjepan Šimuni i Antun Ružman. Status po asnog lana DVD-a Prelog dodijeljen je župniku Antunu Hoblaju. Najaktivnijim vatrogascima dodijeljene su nagrade, a dobili su ih Slavko Štefan, Bernard Lesi i Dubravko Cvetko, te Matija Mlinarec. (J)
za ra unalom jer ima i dosta izvješ a. Osnovna zada a mi je održavanje vozila da budu spremna za intervenciju u svakom trenutku. Imamo tri vozila, suvremeno navalno vozilo koje je nabavio Grad Prelog i koje je stajalo 1,5 milijuna kuna, a koje je sposobno za sve vrste intervencija, kako
za požarne, tako i tehni ke intervencije, te ima i svoj vlastiti agregat za proizvodnju elektri ne energije. Tu su cisterna te kombi vozilo. Sustav dojave požara imamo preko PVJ-a akovec. Ukoliko se nešto dogodi, isti moment se putem SMS-ova obavještavaju svi vatrogasci
koji imaju svjedodžbe da mogu na intervencije. Konkretno, isti moment bit e obavješteno dvadeset vatrogasaca u Prelogu, a dalje se postupak zna. Prošle godine DVD Prelog je imao 41 intervenciju, tu je jaka industrija, tako da vatrogasci moraju biti uvijek spremni. (J. Šimunko)
ODRŽANA nova radionica pripremanja i prezentacije bezglutenske hrane
Pala inke od rižinog brašna - primamljive i ukusne! Udruga osoba oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske nastavlja s organiziranjem radionica za pripremu bezglutenske hrane, a sve u cilju da se prije svega oboljelima od celijakije i lanovima njihovih obitelji, ali i ostalima zainteresiranima, prakti no prikaže i približi na in pripreme bezglutenske hrane, odnosno složeni proces pripremanja razli itih recepata. - Ovo je najbolji i na in da se šira javnost upozna s celijakijom te problemima s kojim se susre u oboljeli od ove bolesti i predstave aktivnosti koje provodi Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne
Hrvatske, kazala je predsjednica udruge Jadranka Habuš. Na radionici su se i ovaj put pripremale i gibanice, makovnja e, orehnja e, ali i pala inke, za koje Habuš kaže da se one s brašnom pripremaju dosta teško, ali kao i u svakoj tako i ovoj bezglutenskoj kuhinji postoje male tajne, sada ve velikih majstora pripreme ovakve hrane. Stoga, kada je rije o pala inkama, odli ne su i one s rižinim brašnom, jer je pala inka vrš a i lakše se okrene, a u samu smjesu treba dodati dvostruko više jaja nego u klasi nu, no rezultat je na kraju isti: odli ne pala inke bez glutena.
14. ožujka 2014.
Kontaminacija bezglutenske hrane i u najmanjim je koli inama štetna Ono što je važno u prehrani oboljelih od celijakije, kazala je Habuš, jest i to da se pazi na kontaminaciju. Naime, ljudi misle da je dovoljno upotrjebljavati bezglutensko brašno, no pri upotrebi pribora koji koriste ostali uku ani zna do i do kontaminacije, zato treba biti jako pažljiv i ono ime se koriste oboljeli od celijakije ne smiju se drugi. Na primjer, ve ako se samo istim nožem reže bezglutenski i onaj pšeni ni kruh zna
do i do velikih problema. Radionicu je posjetila i prim. mr. sc. dr. Marija Hegeduš - Jungvirth, koja je istaknula kako prehrana osoba oboljelih od celijakije ovisi o stadiju u kojem se bolest
nalaz. - Naime, ako se radi o novootkrivenoj celijakiji kod djeteta s teškom celijaki nom krizom, tu de initivno prehrana mora biti prilago ena stanju crijevne sluznice, kazala je dr.
Hegeduš - Jungvirth, što opet zna i da se mora i i na specijalne proizvode u prehrani. Me utim, ono što je najvažnije kod bezglutenske prehrane je to da ne smije biti glutena ni u minimalnim koli inama. Dakle, rije o prehrani bez žitarica koje u sebi sadrže gluten, kao što su pšenica, je am, raž i zob. Zbog svega toga vrlo je važna edukacija. Hrvatsko društvo celijakije ija je dr. Hegeduš - Jugvirth lanica Izvršnog odbora provodi brojne edukacije, no ono što je posebno važno je djelovati i na lokalnom nivou. Zato i Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske planira jedno druženje sa sli nim udrugama iz susjedne Slovenije, a isto tako i predavanje o intoleranciji glutena i op enito alergijama vezanima uz gluten. (so)
14. ožujka 2014.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VATROGASNA zajednica Me imurske županije
DVD Mala Subotica s najviše osvojenih bodova U kategoriji “Ostala društva” najbolji je DVD Mala Subotica s osvojenih 3.250 bodova, u kategoriji “Središnja društva” s 2.898 bodova prvo mjesto osvojio je DVD Sveta Marija, kod DVD-a u gospodarstvu najviše, 1.112 bodova, osvojio je DVD “ akove ki mlinovi”, dok je najbolje rezultate na dislokacijama ostvario DVD akovec, osvojivši 431 bod etvrtu po redu skupnu sjednicu u Vatrogasnom domu u Štrigovi održali su Predsjedništvo i Nadzorni odbor Vatrogasne zajednice Me imurske županije. Na sjednici su predstavljeni rezultati bodovanja DVD-a za 2013. godinu, gdje je u kategoriji “Središnja društva” prvo mjesto osvojio DVD Sveta Marija, ispred Donjeg Kraljevca i Donje Dubrave. U kategoriji “Ostala društva” najbolji je DVD Mala Subotica, drugo je Nedeliš e, a tre e Mursko
Središ e. Najbolji DVD u kategoriji gospodarstva jesu akove ki mlinovi, ispred ateksa i EKO Me imurja, dok je na dislokacijama najviše bodova osvojio DVD akovec, drugi je Kuršanec, a tre i Pustakovec-Buzovec-Putjane. Izvješ e o radu Vatrogasne zajednice podnio je predsjednik Mario Medved, koji je zna ajnim ocijenio kako je u 2013. godini bilo 915 intervencija, što je za 83 intervencije manje nego prethodne godine. Vrlo važno je što je u 2013. godini
zabilježeno 208 požara, što je puno manje nego u 2012., kada ih je bilo 524, što je smanjenje za nevjerojatnih 252 posto. U protekloj godini u Me imurju su evidentirana 6.392 vatrogasca, gdje je 3.717 muških lanova, 747 ženskih te 1.928 mladeži. Na sjednici je donesen financijski plan za 2014. godinu, koji predvi a ukupne prihode i rashode u iznosu od 1,057.000 kuna, a novac e se prikupiti iz prora una Me imurske županije, gradova i op ina te drugih izvora. Julija
Jauka iz Kotoribe me imurski gasitelji predlažu za Plaketu ure Deželi a, najviše vatrogasno odli je u državi, dok su Ivana Kolari a iz DVD-a Hodošan, Stjepana Živ eca iz Palovca i Josipa Petkovi a predložili za dodjelu zvanja po asnoga vatrogasnog asnika. Predsjednik Mario Medved i tajnik Dragutin Trupkovi najavili su održavanje državnog natjecanja vatrogasne mladeži, koje e se u akovcu održati 28. lipnja ove godine. (S. Mesari )
Juliju Jauku najve e vatrogasno priznanje Plaketa ure Deželi a Na sjednici je donesena odluka da se za Plaketu ure Deželi a predloži 79godišnji vatrogasni veteran Julije Jauk iz Kotoribe. VZMŽ ove godine ima mogu nost isticanja kandidata za do-
djelu Plakete ure Deželi a, oca hrvatskog vatrogastva. Radi se o najve em vatrogasnom priznanju u državi. Julije Jauk je lan DVD-a Kotoribe i udovoljava svim kriterijima za Plaketu, a to
je minimalna starost od 60 godina te da je dobitnik najviših vatrogasnih odlikovanja HVZ-a za posebne zasluge. Plaketa e mu biti uru ena na sve anoj skupštini
Julije Jauk, DVD Kotoriba Plaketa ide u prave ruke
Hrvatske vatrogasne zajednice, koja e najvjerojatnije biti održana u svibnju. (al )
SKUPŠTINA DVD-a Gornji Kraljevec
DVD Donji Mihaljevec
Mladi donijeli optimizam i snagu
Priznanja, medalje i plakete za najistaknutije lanove
U prostorijama Vatrogasnog doma u Gornjem Kraljevcu održana je redovna godišnja skupština DVD-a Gornji Kraljevec, koji je lani obilježio i sve ano proslavio 80 godina od osnutka i jednako toliko godina aktivnog i dobrog rada. Skupština je održana u znaku dvadesetak mladih lanova koji su u rad društva unijeli optimizam i snagu duha koji su potrebni kod ovakvih društava, ali su i jamstvo opstanka DVD-a u ovim zaista teškim vremenima. Stoga su skupštinari mladima uru ili pohvalnice kako bi ih potaknuli na još snažnije bivanje, vježbanje i rad u
društvu. S takvom mladoš u i ostali lanovi postali su revniji, pak su i planovi za ovu godinu ve i. Kani se nabaviti novo kombi vozilo, sprovesti stru no osposobljavanje lanstva, završiti ure enje spremišta te sudjelovati na natjecanjima. Podršku i pomo društvu te zahvalnost za do sada ostvareno u ime op inskog na elnika Zdravka Mlinari a izrazila je njegova zamjenica Milena Granatir. Na kraju su upu ene zahvale sponzorima, donatorima i prijateljima društva, za koje je prire eno druženje i domjenak, te upu en poziv na daljnju suradnju. (S.Mesari )
Mladi su budu nost DVD-a Gornji Kraljevec
88. redovnu skupštinu održali su lanovi DVD-a Donji Mihaljevec, na kojoj su uz lanove društva bili i predstavnici 14 okolnih društava i gosti iz DVD-a Kozarac. Uz redovne izvještaje o radu u minuloj godini, na skupu koji je održan u Domu kulture dodijeljena su i priznanja. Za 10 godina rada u DVD-u ista su dobili Filip Bartoli , Luka Bartoli , Tihomir Igrec i Antonio Pongrac, za 30 godina rada priznanja su primili Josip Strbad i Mijo Bartoli , dok je priznanjem za 60 godina rada u društvu nagra en Ivan Igrec. Tako er su dodijeljena priznanja za najaktivnije lanove u protekloj godini. U kategoriji djece medalje su dobili Filip Vlah, Franjo Pongrac, Barbara Ban i Sara Jankovi , kod mladeži diplome su uru ene Sari Pongrac, Marti Balent i Ivani Soka , dok je u kategoriji operativnih lanova plaketom nagra en Robert Karloci. Nadalje, za dugogodišnji rad s djecom posebne zahvale dobili su predsjednik Zdravko Kranjec i Božidar Vlah i za dugogodišnji rad s mladeži tajnik VZP-a Koto-
riba-Donja Dubrava-Donji Vidovec-Sveta Marija-Donji Mihaljevec i blagajnik DVD-a Donji Mihaljevec Dejan Ko iš. Zahvalnice za pomo u radu društva primili su Željko Ivaci, Miljenko Ivaci, Društvo žena Donji Mihaljevec i “AVM” d.o.o. - Draškovec. Dobar rad vatrogasaca iz Donjeg Mihaljevca pohvalili su na elnica ur ica Slamek, predsjednica Mjesnog odbora Anamarija Bartoli i predstavnik VZMŽ-a i zapovjednik VZP-a Stanko Vugrin i . U izvješ ima je istaknuto kako je DVD prošle godine ostvario sve zacrtane ciljeve te se ove godine okre e nabavi nove opreme (cijevi, radna odijela) i po etku sanacije stare ru ne šprice. Zapo eli su radovi na sanaciji vlage zidova Vatrogasnog doma koje financira Mjesni odbor Donji Mihaljevec, a nakon toga slijedi ure enje unutrašnjosti, zamjena stolarije i asada te je to sve u planu dovršiti do kraja 2015. godine, shodno financijskim sredstvima. Poslije službenog dijela uslijedila je zabava s maškarama uz grupu “Zabranjena zona” i tradicionalni grah. (al )
ŠTEFOV KUTAK
Naša sela u gornjem kraju zaista odumiru L
ijepe asade, još ljepše ure ena dvorišta i prilazi ku ama te dobri auti pred ku ama stvarna su slika u mnogim gornjome imurskim naseljima od Bukovca i Prapor ana, preko Zebanca i Zaveš aka, do Selnice i Prekope. Me utim, to je samo prividna stvarnost, jer te i takve ku e, dvorišta i automobile imaju uglavnom, pak skoro i jedino, naši ljudi koji kruh zara uju u susjednoj Sloveniji i Austriji. Vidi se to najbolje po registarskim plo icama na vozilima. G, Lb, Gu, St, W, K, V, Wz, Po, Go, Lj, MB oznake su na autima i jasno pokazuju gdje ovi ljudi rade te da zara uju više nego u Hrvatskoj, to nije, u Me imurju. ve ostalo je krpanje kraja bez kraja, životarenje, propadanje i umiranje me imurskog sela. Prošao sam ovih dana dosta naselja i razgovarao s ljudima. Razboriti i mlad donedavno uspješan sto ar pokazuje mi kako mu gospodarstvo propada. Sve poskupljuje, sto na hrana i mineralna gnojiva hrvatskih proizvo a a u Sloveniji su dvaput je tinija nego kod nas. A njega je samog sebi sramota i i po robu u Sloveniju. Pokazuje mi druga gazdinstva koja propadaju, mladih nigdje nema. Svi koji mogu odlaze u Austriju, Njema ku, Italiju i Sloveniju. Na nogometne utakmice dolaze ljudi koji rade vani i mladež koja još nema obiteljskih problema, jer drugi nemaju novac. U klubovima koji nekada nisu znali kamo sa svojim igra ima danas igraju stranci iz drugih sredina. - Stjepane moj, tuga i žalost, nestat emo prije nego netko misli. Pašnjaci su zapušteni jer nema krava, a krava nema jer se ne isplati i ne može držati zbog skupe obrade. ijepe su ove ure ene ku e i dvorišta
S
L
PIŠE: STJEPAN MESARI
naših gastarbajtera, ali ožive samo vikendom, i to sama za sebe, tipi no zapadnja ki. Mrtvi smo i tu nema pomo i, ako država ne u ini nešto kolosalno. Ili joj je svejedno ho e li Me imurje opstati, potužio mi se imenjak iz Plešivice. azgovarao sam i na temu zapuštenih zdenaca i odlaganja sadržaja septi kih jama na zelene površine i postao svjestan onoga što mnogi dugo govore. - Voda e zlata vrijediti, govore oni koji znaju kako je to u svijetu. Ma vode ga gdje ho eš i koliko ho eš, bio je moj odgovor takvima do sada. Od sada on glasi: - U pravu ste. Možda vode i bude, samo zaga ene i zatrovane, kada se ekalije i otrovi pod zemljom preliju u naše zdence, naša dvorišta, izvore i rijeke. Svi koji to mogu, a prvenstveno su to politi ari, trebaju u initi sve da sela ne postanu mrtvaci. Prvo, ljudima treba dati posao, dati poticaj da se bave poljoprivredom i zanatima. Oni mnogo toga znaju. ao što re e vinar Tomši , imamo volju, želju, znanje, viziju, ali trebamo i pomo županije i države. Lijepo zvu e svi ti projekti koji se izra uju i kandidiraju prema raznim ondovima. o oni urode ne im drugim. Ne i boljitkom za me imursko selo i seljake. Velik broj naših gastarbajtera u zapadnim zemljama radi upravo na poljoprivrednim imanjima.
R
K
N
14
Poljodjelstvo
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ME IMURSKI vo ari sudjelovali u radu znanstveno-stru nog savjetovanja u Splitu
Me imurskim vo arima obe ana pomo u osnivanju zadruge AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM
Mljekarima prodaja ide, krumpirašima malo manje Ugodno je bilo drugu srijedu u ožujku na akove kom placu i sajmu, jer lijepo vrijeme utjecalo je na ljude, pa su krenuli na obje destinacije u gradu na kojima se prodaje i kupuje gotovo sve što je potrebno za kuhinji, grunt i poljodjelstvo. Na sajmištu je bio znatno ve i broj ljudi, ponuda roba bila je dobra i raznolika, a cijene uglavnom iste kao i prije etiri godine. Nove više samo su za nove proizvode u ponudi, a to su lijepe i ukusne smokve, matovilec, mladi krumpir i poneki alat. Na placu se najviše nude ma uhice, pojavili su se prvi flanci povrtnih kultura, te razno rezano cvije e. Imamo osje aj kako mljekari bez ikakvi problema prodaju sve što
CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - anci - grah - matovilec - zelje - je am - pšenica - kukuruz - ma uhice - trajnice - turoš
2 kn/kom 25 kn/kg 6 kn/kup i 5 kn/kg 1,80 kn/kg 1,60 kn/kg 1,60 kn/kg 5 kn/kom 15 kn/kg 8 kn/kom
god ponude. Bogu hvala da je tako, jer krumpiraši se ne mogu pohvaliti dobrom prodajom, kao ni vo ari ni ratari. Dobro, ali stvarno dobro ide pe enjarima, poglavito Mitrici, koji proda i zadnju kobasicu. Svaka ast! (S. Mesari , Z. Vrzan)
Splitski hotel “Art” bio je protekli tjedan mjesto održavanja 9. znanstveno-stru nog savjetovanja hrvatskih vo ara s me unarodnim sudjelovanjem, koje je organizirala Hrvatska vo arska zajednica. Na ovom najve em i najzna ajnijem skupu hrvatskih vo ara sudjelovali su i me i-
Me imurski vo ari prilikom boravka u Splitu posjetili su i tamošnje vo njake
UDRUGA vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri
Mladen Dobrani i dalje prvi ovjek Udruge Izbornu godišnju skupštinu održala je Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri, na kojoj je jednoglasno za predsjednika izabran Mladen Dobrani , koji je Udrugu osnovao i njezin je predsjednik dvanaest godina. Za tajnika je izabran Martin Srša, a za blagajnicu Sanja Hadela. Njih troje ujedno su lanovi Upravnog odbora, u koji su još izabrani Krunoslav Colar, An elko Tomši , Mladen Oleti i Zdravko Ša ari . Izabran je novi Nadzorni odbor u sastavu: Petar Vukovi , Stjepan Matja i i Nikola Kutnjak. Izvješ e o radu Udruge podnio je predsjednik Dobrani , naglasivši kako je kroz Udrugu
murski vo ari Tomislav Horvat, Mladen Dobrani , An elko Tomši , Tomislav Tomši , Zoran Lovrek, Irena Kipke, Ivan Žižek, Franjo Novak i Zlatko Ha ek. Mr. sc. Tomislav Tomši imenovan je zamjenikom predsjednika, a Mladen Dobrani lanom Vije a Hrvatske vo arske zajednice. Sudjeluju i u radu skupa, Mladen Dobrani i Ivan Žižek ukazali su na najve i njihov problem, a to je prodaja jabuka, kao i obra un troškova jabuka predanih hladnja ama i u skladišta. Dobrani i Žižek napomenuli
su kako me imurski vo ari proizvode tre inu ukupnih koli ina jabuka u Hrvatskoj te kako su njihove jabuke kvalitetom prepoznatljive, ali da to sve teško ili nikako ne naplate. Isto tako predložili su osnivanje vlastite vo arske zadruge, putem koje bi plasirali svoje jabuke te nabavljali sadnice i repromaterijal. Svi sudionici u raspravi podržali su me imurske vo are u njihovim nastojanjima da imaju svoju zadrugu te obe ali i odre enu stru nu pomo pri tome. Me imurski vo ari posebno pozorno pratili su predavanja na teme, stanja i perspektive uzgoja jabuka u svijetu i regiji, te o integriranoj proizvodnji vo a u Hrvatskoj, usporedbi razli itih na ina sušenja ploda jabuke, zdravstvenom stanju mati nih nasada jezgri avih i košti avih vo aka i zna aj sinonima u vo arstvu. (S. Mesari )
Mladen Dobrani prošlo više od 150 vo ara koji su vo arstvo u ovom dijelu Me imurske županije podigli na visoku razinu, a vinogradarstvo znatno unaprijedili. - Naši lanovi imaju više od 60 hektara plantažnih nasada vo aka, od ega je 25 hektara nadmreženo, a sve je više onih koji imaju navodnjavanje sistemom kap po kap. Udruga redovito sudjeluje na najzna ajnijim priredbama u op ini, na vo arskim izložbama i sajmovima, organizira stru na putovanja i prezentacije, a u javnosti smo prepoznati po organiziranju Dana polja koji okupe više stotina sudionika, izme u ostalog je rekao Dobrani , koji je predstavio program rada za ovu godinu. lanovima tijekom godine predstoji niz stru nih predavanja, putovanja po Hrvatskoj i inozemstvu, kao i sudjelovanje na op inskim Danima turizma, Vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu, sajmovima u akovcu i ur evcu. Dobrani je spomenuo dobru suradnju i razumijevanje s op inskim elnicima, te udrugama, društvima i klubovima. Posebno je zahvalio Miloradu Šubi u iz Savjetodavne poljoprivredne službe koji stalno pomaže ovdašnjim poljoprivrednim proizvo a ima. (sm)
SJETVENI KALENDAR
OŽUJAK 2014. Lijevi rub od 7.30, desni rub 17 sati Vrijeme za presadnju od 10.3. u 5 do 23.3. u 6 sati
16. ne 17. po 18. ut 19. sr 20. e 21. pe 22. su
plod do 13, od 14 korijen Puni mjesec u 18 sati korijen korijen -----, od 12 korijen cvijet od 8 do 12 cvijet, od 13 list list
“Podaci su uzeti s dozvolom autora iz Sjetvenog priru nika Marie Thun 2014. koji u Hrvatskoj izdaje Ajda Zagreb d.o.o., Podolec. Broj telefona: 0912955-112 e-mail: ajda.zagreb@hotmail. com”
14. ožujka 2014.
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.
MAGNOLIJE
Definitivno ne možemo biti sigurni da smo ovu ljepotu kojom nas obasiplje maj ica Zemlja zaslužili bilo ime. Ja želim vjerovati da su svi oko mene toliko dobri da su prizvali ovakvo divno prolje e. Kalendarske nas brojke udno gledaju, vrijeme nam se ruga, ali se mi ne damo zbuniti. Ho emo zeleno i zeleno i cvjetno i kvit. Pri at u Vam pri u o cvijetu. Ne znam o emu bi drugom, kad je toliko cvjetnih pupova u niskom startu pred otvaranje. Me u njima su najve i oni magnolijini. Znate li da su magnolije filogenetski jako interesantna skupina biljaka? Nije da je njihov cvijet samo lijep, nego je i prou avanje njegove gra e puno pomoglo u znanstvenom otkrivanju razvoja cvjetnica i op enito sjemenja a u prošlosti. Što je tu tako interasantno u zavojitom rasporedu cvjetnih
elemenata magnolije? Ili zašto bi ešerasta organizacija plodnih tvorevina bila nešto posebno? Nije naše da tjeramo nauku, zato su drugi pla eni. Mi emo samo re i da se klanjamo njenom veli anstvu magnoliji, po kojoj je cijeli odjeljak biljaka kritosjemenja a dobio ime: Magnoliophitina. Toliko o borbi za vlast na prijestolju naj-cvjetne biljke. Rododendroni i ruže se skroz oko toga upaju a magnolija im se prikrala iza le a i … cap. Kad se dvoje sva aju, tre i pobje uje. Takav je život. Možda i
nije. Uz magnoliju vam uvijek stoji i primjedba da je primitivna, što opet neki drugi osporavaju, a neki tre i smatraju prednoš u. Davno, davno, prije mnogo, mnogo (100 milijuna?) godina na našoj su Zemljici ve živjele prve magnolije. To vam je bilo negdje u drugoj polovici mezozoika. Sad su magnolije prirodno rasprostranjene na sjevernoj polutki i to na dva odvojena areala: isto na Azija i Sjeverna Amerika. Magnolije koje dolaze iz Amerike su, kako znakovito, snažnog rasta i narastu u veliko drve e. Tko e se kladiti da je malena i spora M.stelata iz Japana? Prije zadnjeg ledenog doba (kažu oni koji su tu bili i sudjelovali na olimpijskim igrama u srednjeevropskim šu-
mama) magnolije su rasle i u Evropi. Kako je bilo, nek je bilo, sad rod magnolija obuhva a oko 80 vrsta listopadnih i zimzelenih grmova i drve a. Ve ina ih je, pogotovo zbog krupnih, dekorativnih cvjetova primjerena za razne hortikulturne egzibicije. Svakako je rano, prije listanja, procvalo drvo ili grm magnolije nešto što e razveseliti i najmrgodnije oko. S tim ra una svaki vrtlar. Poseban je exemplar zimzelena M. grandiflora i njeni veliki krem-bijeli cvjetovi i veliki sjajno tamnozeleni listovi. Ova vam posljednja magnolija baš ne voli naše zimaste zime pa je možete saditi samo na zašti enim mjestima gdje skrivate i ostale zimogrozne biljke. Budu i da ovog prolje a još niste napravili nikakvu štetu beru i proljetnice u prirodi, ja vas opet dosadno uporno podsje am da te ludo hrabre biljke cvatu tako rano s nekim drugim poslanjem, a ne da završe u vašoj vazi. Cvjetni pozdravi od smrznute IVE!
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-
ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-
470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC
Kontaminanti koji nastaju prilikom toplinske obrade hrane Prilikom pripreme hrane potrebno je imati na umu da je osim postizanja optimalnih senzorskih svojstava hrane potrebno pažljivo odabrati na in i uvjete pripreme hrane kako bi se smanjio udio potencijalno štetnih tvari, a time i rizik od njihovog štetnog djelovanja na zdravlje. etiri aktora koja zna ajno utje u na nastajanje kontaminanata termi kom obradom hrane su: vrsta hrane, na in priprave (obrade) hrane, temperatura i vrijeme. Iako ne postoje posebne smjernice oko unosa kontaminanata koji nastaju termi kom obradom hrane, izloženost njima može se smanjiti ako se obrati pažnja na sljede e: 1. izbjegavati direktan kontakt mesa sa otvorenim plamenom ili predugo termi ko tretiranje na visokim temperaturama 2. mariniranje mesa razli itim tvarima koje su pokazale zna ajan utjecaj na smanjenje koncentracije HAA 3. eventualna predobrada u mikrovalnoj pe nici,
ime se smanjuje vrijeme koje je meso izloženo visokoj temperaturi 4. esto okretanje mesa, ime se postiže smanjenje temperature površine mesa 5. uklanjanje eventualno zagorijelih dijelova s površine pe enog mesa Toplinskom obradom hrane, bilo da se radi o kuhanju ili nekom drugom na inu obrade, pri visokim temperaturama dolazi do nastajanja odre enih vrsta genotoksi nih supstanci. Izloženost navedenim supstancama ovisi o prehrambenim navikama kao i razli itim na elima priprave hrane. Tijekom 60tih i 70-tih godina prošlog stolje a kao kontaminanti koji nastaju obradom hrane identificirani su: policikli ki aromatski ugljikovodici (PAH) i N-nitrozo spojevi. Navedeni spojevi su na eni u hrani kao rezultat sušenja, dimljenja, pe enja, prženja i ostalih postupaka prerade odre enih vrsta hrane
i ermentacije. Krajem 70tih godina prošlog stolje a japanski znanstvenici su u ribi i mesu s roštilja dokazali prisustvo heterocikli kih aromatskih amina (HAA), spojeva s izraženim mutagenim svojstvima, a koji nastaju u mesu i ribi prilikom prženja, pe enja, pe enja u velikoj koli ini ulja ili masti i dimljenja.
Naj eš e na eni kontaminant koji nastaje obradom hrane pri visokim temperaturama je akrilamid. Zabrinutost vezana uz prisutnost akrilamida u hrani naglo je porasla nakon što su u travnju 2002. godine švedske institucije za kontrolu hrane (Swedish National Food Agency i Stockholm University) odredile neo e-
kivano visoke koncentracije akrilamida u širokom spektru pržene i pe ene hrane bogate ugljikohidratima, ime su privkli veliku pozornost javnosti jer je akrilamid od strane International Agency or Research on Cancer (IRAC) svrstan u spojeve koji su potencijalni karcinogeni za ljude (grupa 2A). Klorpropanoli tako er spadaju u neželjene spojeve koji nastaju obradom hrane. Najvažnij spojevi iz grupe klorpropanola su 3-monoklorpropandiol (3-MCPD) i 1,3-diklor-2-propanol (1,3-DCP). Prisutnost klorpropanola prvi put je dokazana kod kisele hidrolize biljnog proteina. Me utim, 3-MCPD je na en i u obra enoj hrani bez kisele hidrolize , kao što je prženi sir ili pržene žitarice, a zna ajne koli ine su na ene u je mu u vrijeme proizvodnje slada, kao i tostiranog kruha. 3-MCPD se može na i i u drugim vrstama hrane kao što su: umaci od soje, biskvit, kuhana usoljena riba ili meso. Nenad Martinec, dipl. ing.
U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje
Dođite i razgledajte te
16
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
14. ožujka 2014.
ZEO “NOBILIS” zaokružio dvadeset uspješnih godina
Borci za zeleni zavi aj i isto Me imurje PIŠE: Roberta Radovi
njeg rada skupine mladih zaštitara i ekologa na podru ju Županije me imurske. Iz brojnih aktivnosti udruge isti e se finalizacija 50 projekata, 20 kampanja (od toga dvije me unarodne), 30 raznih publikacija, suradnja s lokalnom i regionalnom upravom, udrugama, školama, vrti ima i gra anima. Primili su i obradili 4.718 prijava na Zelenom tele onu te sustavno radili na edukaciji i programima poticanja sudjelovanja javnosti, programima
Pod ro endanskim sloganom “Zaokružili smo dvadesetku” sve anim programom u zgradi “Scheier” u akovcu Zaštitarsko-ekološka organizacija “Nobilis” proslavila je u petak 28. velja e iznimno uspješnih dvadeset godina djelovanja organizacije. ZEO “Nobilis” je neprofitna, nepoliti ka, nevladina, nezavisna udruga gra ana, osnovana 1994. godine kao rezultat predanog i volonterskog višegodiš-
Ana Bajsi , aktualna predsjednica Nobilisa, i Siniša Golub, jedan od osniva a i prvi predsjednik udruge
za zaštitu okoliša i prirode, održivom razvoju i kulturnoj baštini. Udruga je nositelj brojnih vrijednih nagrada, kao što su Priznanje DUZPO-a u klasi odgoja i obrazovanja, 5. lipnja 1996., Charta Rabuziana, 22. travnja 1996., i EKO-OSKAR za op i doprinos zaštiti okoliša RH, 5. lipnja 2003., a na ro endanskoj proslavi župan Matija Posavec najavio je potporu kanidaturi Nobilisa za nagradu “Zrinski” 2014. Pregled i sažetak svih tih aktivnosti brojnim okupljenim uzvanicima dali su jedan od osni-
Me imurje oduvijek prednja i u ekološkoj svijesti akov anin Saša Šopar bio je lan Nobilisa prije petnaest godina i prisjetio se dijela aktivnosti: - Prednost Nobilisa u ono doba kad sam ja bio lan, a tada smo obilježavali peti ro endan, bila je ta što je ono bilo društvo. Dakle, današnja organizacija izrasla je iz društva, a kako smo ja ali, javile su se ideje i da se sve to skupa pro esionalizira. I super je kaj je to tak ispalo. Neki su ostali aktivni, a
ve ina nas iz onoga doba je putem negdje posustala, ali, eto, lijepo je biti danas tu. Sje am se jedne od brojnih aktivnosti kada smo prije petnaestak godina obilježavali Dan planeta Zemlje. Radili smo to s u enicima neke osnovne škole, kolona je hodala po gradu, nosili smo transparente i ljudi su sve to skupa jako dobro prihvatili. Me u uzvanicima ro endanske proslave bio je
i Mladen Ili kovi , urednik televizijske emisije “Ekozona”, koja se emitira na HTV-u i u kojoj se tako er prikazuju prilozi s temama iz Me imurja. Raduje se što “zeleno” promišljanje u Me imurju ne posustaje: - Me imurje prednja i po mnogo emu, a i vi ste sami toga svjesni, da ste uzor u razdvajanju otpada. Javna ustanova ‘Me imurska priroda’ odli no radi, ima i brojnih
udruga s ekoopredjeljenjem koji idu stazom Nobilisa i svi su se izborili za svoj prostor kvalitetnog djelovanja. Ta cijela srednjoeuropska atmos era i mentalitet ovdje se sigurno osje aju, bez da uvrijedimo neke druge dijelove Hrvatske, ali imajte na što biti ponosni. Mislim da je divno kad se ljudi uklju uju u rad udruga i kad žele volontirati te biti uklju eni u društveni angažman. Divno je da postoje ne-
vladine organizacije koje su partneri i lokalnoj samoupravi i državi, kojoj i trebaju biti partneri, a ne neprijatelji, kako se esto prije gledalo na to. Samim time postoji i odre ena kontrola vlasti.
Zelena budu nost Hrvatskoj donosi samo dobrobit Na budu nost zelene opcije u Me imurju, ali I Hrvatskoj, Ili kovi gleda blagonaklono:
- Zelena opcija u Hrvatskoj ima odli nu budu nost zato što e ljudi jednog dana shvatiti da nije bitno iji je otac bio u kojem rovu, nego je bitno imaju li kruha i je li taj kruh proizveden od zdrave pšenice ili od GMO-a nekog uvoznika ili je to lokalno proizvedeno i nešto od ega svi imamo koristi. Nadam se da je to jedan dio novih snaga gra anskih opcija koje e svima donijeti dobrobit.
PLAN ZELENOG DJELOVANJA u op ini Nedeliš e
Dvanaest prihva enih projekata vrijednih više Prora unom Op ine Nedeliš e za 2014. godinu planirana su sredstva za realizaciju projekta iz programa Plana zelenog djelovanja, odnosno Zelene agende na podru ju op ine Nedeliš e. Ukupni iznos za realizaciju primljenih projekata je 402.750,90 kuna, od toga je od Op ine zatraženo 185.380,90 kuna. No, za ovu godinu iz op inskog prora una za provedbu Plana zelenog djelovanja predvi eno je 130.000 kuna, koje e se raspodijeliti na dvanaest prihva enih projekata, odnosno za realizaciju je odobreno ukupno
95.600 kuna. Tako se za projekt pošumljavanja i iš enja bolesnog drve a te dopunu posa enog i osušenog drve a predlagatelju, LD-u “Fazan” iz Nedeliš a, odobrava iznos od 10.000 kuna. VMO re an e za ure enje prostora za igru i druženje dobiti 4.612,90 kuna. Udruzi uzgajiva a malih životinja odobrava se iznos od 5.000 kuna za sanaciju krovišta veterinarskog punkta na kraju ulice Vladimira Nazora. VMO Puš ine e za hortikulturalno ure enje Sportsko- rekreacijskog parka “Ciglenice” dobiti 10.300 kuna.
Projekti Zelene agende Projektu “Opstanak p ela u ‘gladnim mjesecima’”, predlagatelja Udruge p elara Me imurske županije “Agacija”, odobrava se iznos od 5.000 kuna, i to za kupnju i sadnju sadnica u suradnji i po smjernicama VMO-a pojedinih naselja i Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo Op ine Nedeliš e, na zemljištu u vlasništvu Op ine, uz napomenu da se ne smije saditi drve e koje izaziva alergije. Za nastavak zelenog ure enja okoliša teniskih tere-
14. ožujka 2014.
Mladen Ili kovi , novinar Hrvatske radiotelevizije, urednik emisije “Ekozona”
va a i prvi predsjednik Nobilisa Siniša Golub i aktualna predsjednica Ana Bajsi . U glazbenom dijelu progama sudjelovali su KUD Žiškovec (ženska i muška vokalna skupina), Hrvatsko kulturno-umjetni ka udruga “Sveti Martin”, tamburaška sekcija i Tamburaški sastav Kontra nas. Moderator ve eri bio je Marijan Bel i . U galerijskom prostoru zgrade “Scheier” goste je do ekala instalacija “Drva želja” na kojoj su svi mogli ovjesiti svoje ro endanske
Mozaik 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
želje slavljeniku ispisane olovkom, koju su na poklon dobili ve pri samom ulasku u zgradu “Scheier”. Nobilis je uzvanike po astio i vrijednom poklon knjigom “Teta Liza - život protkan pjesmom”. Proslavi su nazo ili i dr. sc. Darko Znaor, stru njak za održivu poljoprivredu, te stru njakinja za poljoprivredno-okolišne programe i ruralni razvitak dipl. ing. agr. Sonja Karoglan Todorovi , koji su sa ZEO Nobilisom sura ivali od samih po etaka.
U sklopu akcije “10 stabala za 10 godina rada udruge ‘Zora’”, lanovi udruge “Zora” nastavili su s akcijom sadnje stabala koja se provodi unutar kampanje “Kreatori promjena”. Nakon što su u studenome 2013. godine posa ene dvije lipe u dvorištu Op ine Orehovica i OŠ Orehovica te dvije jabuke u dvorištu Podru ne škole Novo Selo Rok, ovih se dana nastavilo sa sadnjom kako bi se ostvario cilj - 10 stabala u spomen proteklih 10 godina uspješnog rada Zore. Ove godine sadnja je zapo eta u srijedu 5. ožujka kod U eni kog doma Graditeljske škole i same škole. Posa ene su dvije jabuke s u enicima i predstavnicima U eni kog doma. Tom su prigodom lanice Zore održale u enicima i kratku edukaciju o sadnji, nakon ega su se i sami okušali u toj aktivnosti. U etvrtak 7. ožujka posa ene su jabuke na još tri mjesta.
Sadnice jabuka u Nedeliš u, Sv. Jurju na Bregu i Šenkovcu Jedno stablo jabuke zasa eno je na Vodocrpilištu u
NASTAVAK KAMPANJE “Kreatori promjena”
Zorice posadile još pet stabala jabuka
Sadnica jabuke posa ena je i u šenkove kom Ekocentru “Nerka”
Nedeliš u, gdje se ve nalazi više posa enih stabala prija-
Dvije jabuke posa ene su s u enicima U eni kog doma Graditeljske škole
teljstva, i inozemnih i doma ih suradnika. Drugo je posa eno na dje jem igralištu Op ine Sveti Juraj na Bregu, uz pomo na elnika An elka Nagrajsalovi a, djece OŠ “Ivan Goran Kova i ” (polaznika Novinarske grupe) i još nekoliko prisutnih. Tre e stablo jabuke posa eno je u šenkove kom Ekocentru “Nerka”, zajedno sa Zaštitarsko-ekološkom organizacijom “Nobilis” i Me imurskom prirodom, Javnom ustanovom za zaštitu prirode, koji su i sami sadili stablo lipe i stablo vrbe. Sadnje su završene kratkim prigodnim druženjem. Zadnje
preostalo stablo jabuke posadit e se prije godišnje skupštine udruge “Zora” 24. ožujka u prisutnosti lanova, volontera, prijatelja udruge “Zora”. Sve su posa ene sorte autohtone i stare sorte, a prilikom sadnje korišteno je biološko gnojivo. Ovim izborom sadnica udruga “Zora” želi da ova stabla imaju još dugi utjecaj na budu e generacije u našoj lokalnoj zajednici. Udruga zahvaljuje donatorima stabala: Rasadniku “Iva” iz Štefanca na lipama i Agrome imurju d.d. iz akovca na sadnicama jabuka. (rr)
U lipnju prijave za nagradu “Kreatori promjena”
akov anin Saša Šopar bio je aktivan lan Nobilisa prije petnaest godina
e od 100.000 kn na i zone sporta i rekreacije Op ine II. faza, predlagatelja TK-a Nedeliš e, izdvojit e se 10.000 kuna. Projektu “Zaštita žaba od stradavanja na prometnicama”, Ekološke udruge “Platana” iz Nedeliš a, namijenjeno je 4.000 kuna, dok pak e za projekt “Macinske trate dišu” predlagatelja Društva žena Macinec biti ispla eno 10.486 kuna. VMO Gornji Kuršanec i udruga ljubitelja prirode “Labud” za svoj projekt “Ure enje i održavanje rekreacijskog dijela akumulacijskog jezera HE akovec i sadnja lipa i tulipanovca” dobit e 12.000 kuna.
ZA nastavak ure enja novog dje jeg igrališta i okoliša zelene zone, II. faze,VMO-u Dunjkovec odobren je traženi iznos od 7.800 kuna. Najve i pak je iznos od 30.000 kuna odobren predlagatelju Me imurskoj prirodi - Javnoj ustanovi za zaštitu prirode - za projekt “ uvar prirode - komunalni redar za op inu Nedeliš e”. Ovaj se projekt prihvatio u smanjenom iznosu uz preporuku op inskom na elniku da se on više ne vodi pod Zelenu agendu, odnosno da se od sljede e godine više ne provodi na podru ju op ine Nedeliš e.
Kampanju “Kreatori promjena” pokrenula je udruga “Zora” povodom deset godina uspješnog rada udruge u našoj lokalnoj zajednici. lanovi Zore njome žele javnosti približiti rezultate i postignu a udruge, ali im dati i mogu nost za direktno uklju ivanje u kreiranje pozitivnih promjena u svojoj zajednici. Jedna od niza aktivnosti koje se provode unutar kampanje je i izložba koja je u utorak 25. velja e otvorena u Knjižnici “Nikola Zrinski” u akovcu. Izvršna direktorica udruge “Zora” Marina Kolar predstavila je sadržaj, namjeru i cilj izložbe: - Ovom izložbom predstavljamo rad udruge ‘Zora’, njezinih deset i pol godina. Izložbom se želimo prisjetiti i svih osoba koje su sudjelovale u našim aktivnostima, a imena osoba koje su volontirale od 2003. do 2013. godine mogu se vidjeti i na ovom ‘stablu’ naših volontera. Želimo javnost informirati kako kampanja napreduje, koliko sredstava smo prikupili, a najavljujemo i nagradu ‘Kreatori promjena’, koju emo dodijeliti povodom
Marina Kolar kraj “stabla” s imenima osoba koje su volontirale u udruzi tijekom proteklih deset godina
11. ro endana udruge ‘Zora’ u rujnu ove godine. Nagrada e se dodijeliti najistaknutijem
pojedincu za kreiranje pozitivnih promjena ili zna ajnih doprinosa na podru ju ljud-
skih prava i demokratizacije u Me imurskoj županiji. Nagrada e biti vrijedna, ali ona ne bi trebala biti poticaj za odre eni angažman pojedinca. Mo i e se kandidirati osobe starije od 16 godina s podru ja Me imurske županije, detaljni uvjeti prijave bit e objavljeni u mjesecu lipnju, a prijave e se primati do mjeseca rujna 2014. godine. Kandidati se mogu prijaviti sami ili ih može netko drugi prijaviti. Angažman ne mora biti nužno vezan samo za rad u udruzi ‘Zora’, ve to može biti aktivnost u nekoj instituciji, školi i sli nim ustanovama naše županije. (rr)
Potporu ideji pozitivnih kretanja u društvu dali su svi koji su svojim dolaskom uveli ali sve anost otvorenja izložbe
18
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
14. ožujka 2014.
DAN žena u Me imurju ove godine proslavljen “kao nekad”
SDP Me imurske županije HNS darivao cvije e ženama diljem Me imurja po astio Me imurke kazališnom predstavom
- Sve podijeljeno cvije e samo je znak pažnje koji svaka žena zaslužuje dobiti, kazao je Matija Posavec Kao i svake godine, i ove je godine ŽO HNS-a Me imurja zajedno sa svojim podružnicama i Ženskom inicijativom obilježio Me unarodni dan žena, darivaju i žene diljem Me imurja. Gotovo sve podružnice, zajedno s nekolicinom ogranaka, organizirale su se, kupile cvije e te isto darivale ženama, izmamljuju i uvijek iznova novi osmijeh na njihova lica. Prelog, Nedeliš e i akovec na elu sa Sonjom Ivoš, Vitomirom Kiri em i Željkom Kacunom te Nenadom Hranilovi em i Štefanijom Damjanovi pokazali su da je Dan žena prvenstveno
podsjetnik na ekonomska, politi ka i društvena dostignu a pripadnica ljepšeg spola. Cilj nije samo obilježiti ovaj zna ajni datum, ve prvenstveno prenositi pozitivnu i osnažuju u poruku svim ženama, te promicati imidž žena i njihovih uloga i doprinosa društvu, napomenula je predsjednica podružnice HNS-a Grada Preloga Sonja Ivoš.
Svaka žena zaslužuje i ravnopravan status u društvu - Svim ženama, a posebice našim dragim Me imurkama, estitam 8. ožujka, Me unarodni dan žena. HNS je stranka
koja ženama daje povjerenje, ne deklarativno, ve realno na svim razinama, istaknuo je predsjednik ŽO-a HNS-a Me imurja i župan Me imurske županije Matija Posavec. - Sve danas podijeljeno cvije e u akovcu, Prelogu, Nedeliš u, Selnici i ostalim op inama i gradovima samo je jedan mali znak pažnje koji svaka žena zaslužuje dobiti svaki dan bez obzira na priliku ili prigodu. - Osim pažnje, svaka žena zaslužuje i ravnopravan status u društvu, jednake prilike i mogu nosti. I danas u 21. stolje u znamo da tomu nije tako, ali upravo je na nama da mijenjamo tu percepciju i damo svim ženama status koji zaslužuju, napomenuo je predsjednik podružnice HNS-a Grada akovca Nenad Hranilovi . - Želim poru iti svim ženama u trenutku kada im je teško i kada misle da ne mogu dalje da žene uvijek mogu i i naprijed, mi možemo sve. I to pokazujemo svakim novim danom, posebno je istaknula dugogodišnja predsjednica ženske inicijative HNS-a Me imurja Štefanija Damjanovi .
KOTORIBA
Nakon skupštine - druženje i ples U subotu 8. ožujka lanice Društva žena Kotoriba održale su godišnju skupštinu. - Budite ponosne, bilo što da radite, bilo što da mislite. Nosite u sebi onu pravu žensku crtu. Sretan vam Dan žena!, poru ila je Edita Farkaš Niki otvaraju i skupštinu koja je održana u Gostionici “Mlin”. Pozvala je prisutne da minutom šutnje odaju po ast nedavno preminuloj njihovoj lanici Mariji Kedmenec - Teti Marici. Izvješ e o radu u protekloj godini podnijela je dugogodišnja predsjednica Evica Grgec. Naglasila je da su uo i skupštine posjetile bolesne lanice, a onima koje više nisu s nama na mjesnom groblju odale su po ast paljenjem svije e i polaganjem cvije a na njihove grobove. Lani su žene sudjelovale u fašni koj povorci, na Danima šibe i ribe i Danima Kotoribe, kada su za mještane i goste otvorile
Etnomuzej u starom farofu. Kao i svake godine, uklju ile su se u humanitarnu akciju Dana narcisa. lanice su ispekle kola e koje su prodavale na tržnici, a prikupljeni iznos od 2.600 kuna darovale su Udruzi oboljelih od raka dojke. U prosincu su krenule na zajedni ki izlet na kojem su imale priliku uživati u svim arima adventa u Grazu. Grgec je pozvale žene, posebice mlade, da im se priklju e, rekavši da svaki ponedjeljak mogu do i na radionice gdje se
štrika, veze i hekla. Kroz zimsko razdoblje radionice se održavaju u vremenu od 18 do 20 sati, a preko ljeta od 19 do 21 sat. Isto tako ponudila je mogu nost sportske rekreacije u sportskoj dvorani u vremenu od 18 do 19 sati. lanice su na skupštini odlu ile da godišnja lanarina po novome, umjesto dosadašnjih 20 kuna, bude 30 kuna. Prisutnim na skupštini uru eni su crveni karan ili, uslijedila je sve ana ve era i, dakako, druženje uz Duo Romantik. (A.Fuš)
Svoj dan proslavile i umirovljenice U nedjelju 9. ožujka prema uhodanoj tradiciji lanice Udruge umirovljenika Kotoribe, njih 60, u svojim su prostorijama prigodno obilježile Me unarodni dan žena. Predsjednica Irena Maltar druženje je zapo ela minutom šutnje za nedavno preminulu lanicu Mariju Kedmenec, a po ast je odana i svim preminulim lanicama koje su s njima dijelile umirovljeni ke dane. Maltar je kazala kako su se okupile da bi proslavile 157 godina od kada se slavi Dan žena. Druženje je održano u opuštenoj atmosferi uz raz-
govor, ali i dogovor o daljnjim aktivnostima udruge. Tajnica udruge Slavica Maltar smatra da su ovakvi susreti u današnje vrijeme itekako potrebni kako bi se zaboravilo na sva-
kodnevne brige i probleme. Zahvalila je lanicama koje su za tu prigodu ispekle kola e, koji su bili odli an desert nakon jela. (A.Fuš)
Povodom Me unarodnog dana žena SDP Me imurske županije organizirao je druženje u Centru za kulturu akovec uz prigodan domjenak te darivao sve posjetitelje rukotvorinom “srce”, odnosno suvenirom koje su izradili u enici Centra za odgoj i obrazovanje akovec. Obilježavanje Dana žena održano je u petak 7. ožujka, a me imurski SDP po astio je sve uzvanike slobodnim ulazom na sjajnu kazalištnu predstavu “Dimnja ar” u režiji i glumi Ljubomira Kerekeša, kojemu je ovo bila tisu u sto i etrdeseta izvedba ove predstave.
Za ravnopravnost žena na radnom mjestu i u obitelji Prije dimnja arkih pri a i dogodovština, publiku koja je do posljednjeg mjesta ispunila Centar za kulturu i koju su inile ve inom pripadnice ženskog
lanovi me imurskog SDP-a uo i predstave družili su se s posjetiteljima spola, estitke ženama za njihov dan uputili su Mario Medved, predsjednik akove kog SDP-a, koji je naglasio kako se SDP Me imurske županije izme u ostalog posebice zalaže za ravnopravnost žena na radnom mjestu, ali i u obitelji. Predsjednik me imurskog SDP-a Mladen Novak podsjetio je na doga aje u New Yorku, kada se 8. ožujka 1908. godine dogodio prosvjed tekstilnih
radnica sa zahtjevima kra ega radnog vremena, boljih pla a, prava glasa, rodnu ravnopravnost i zabranu rada djece, i na spomen kojih se upravo u svijetu i obilježava Me unarodni dan žena. Ve er je završila u duhovitim promišljanja dimnja ara Štijefeka koji, iako progovara jezikom ovjeka iz naroda, vrlo spretno i mudro prati aktualnu situaciju, ljude i svijet oko sebe. (rr)
ŽENE UVARICE TRADICIJE - tradicionalna izložba udruge “Zlatne ruke”
Me ugeneracijska i me unarodna suradnja žena Piše: Roberta Radovi Tradicionalna izložba Udruge žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke” povodom Dana žena predstavljena je pod nazivom “Žene uvarice tradicije” 7. i 8. ožujka u Domu sindikata u akovcu. Izloženi su ru ni radovi, ali i alati i pomagala koja su po etkom prošlog stolje a bili dio svakog ku anstva. lanice udruge posjetitelje su po astile i ukusnim tradicionalnim me imurskim kola ima. Osim me imurskih rukotvorina, izloženi su i radovi lanica Društva upokojencev iz Lendave (Krožek za ro no delo), pa je tako itav doga aj dobio ne samo zna aj me ugeneracijske, ve i me unarodne suradnje kojom se odaje priznanje ženama svih zanimanja, kako je istaknula u pozdravnom govoru predsjednica udruge “Zlatne ruke” Ana Vrbanec. Marija Feher je u ime goš a iz Slovenije naglasila kako je upravo ru ni rad jedna od aktivnosti koje starijoj dobnoj generaciji i umirovljenicima daje osje aj korisnosti, trenutaka zajedni kog
Predsjednica udruge “Zlatne ruke” Ana Vrbanec estitala je ženama njihov dan druženja i lijepih prijateljstava. Sve anost otvaranja izložbe uveli ali su i u enici Gimnazije “Josip Slavenski” akovec i OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica.
“Gospodski sladoled” kuharice Micike Zamjenica župana Sandra Herman, koja je na otvaranju izložbe predstavljala Me imursku županiju, naglasila je da je uloga žene danas u društvu druga ija nego prije, no da su do današnjih, ne u potpunosti ravnopravnih odnosa, došle vlastitim radom i
borbom. - Udruge poput Zlatnih ruku uvaju našu baštinu, nastoje poboljšati položaj žena u društvu, ali i promi u aktivnost i kreativnost svojih lanica tre e životne dobi, što je izuzetno važno, rekla je zamjenica Herman. Posjetitelji su ku i mogli ponijeti i recepte za tradicionalne me imurske kola e, kao što su kuruzna zlevanka s pekmezom ili zdigana kuruzna zlevanjka s orehima ili makom, ali i originalni recept za “gospodski sladoled” gospo e Micike, koja je bila kuharica kod obitelji Graner na po etku 20. stolje a.
akov anka Jelica Hranilovi bilježi 85 ljeta, ali još uvijek hekla! Jedna od najvremešnijih, ali zato nimalo manje vitalnih i vrijednih lanica udruge “Zlatne ruke” je i 85-godišnja Jelica Hranilovi iz akovca. Kako nam je kazala, ru ni rad je veseli i opušta: - lanica sam udruge od po etka. Kol’ko možem delam, da si popunim vrijeme, kad mi je ve dosadno gledati televiziju ili itati, pa onda radim ru ni rad. Ali sada neke stvari ve sve teže, jer osamdeset i peta godina je tu. Sve radim. Heklam, vezem,
štrikam, ali u posljednje vrijeme najviše heklam. Mama me nau ila tome. Nisam porijeklom iz Me imurja, ve iz Žumberka. Rano smo u obitelji to po eli delati. Ima jedan ru ni stari žumbera ki vez, koji ja ustvari ne znam. Jer kad sam imala petnaest godina, tada je bio rat, pa nije bilo ni materijala na kojem bi se moglo delati. A onda sam otišla od ku e. U djetinjstvu sam više štrikala arape i veste. Heklanje i vez je došao na red u mirovini kad sam imala više
Jelica Hranilovic ru nim radom po ela se baviti još u djetinjstvu
slobodnog vremena. Lijepo mi je to raditi. Uživaš kad nešto napraviš i kad vidiš kako to lijepo izgleda.
14. ožujka 2014.
Mozaik 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
RECI NE ANTIBIOTICIMA - javna kampanja Zavoda za javno zdravstvo MŽ-a
Ne trošite antibiotike na svoju ruku PIŠE: Roberta Radovi FOTO: Zlatko Vrzan Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije uz potporu sedmero studenata Medicinskog fakulteta Sveu ilišta u Rijeci proveo je jednu od proteklih subota na akove kom Trgu Republike javnu kampanju o razumnoj upotrebi antibiotika, jedne iznimno zna ajne skupine lijekova. Upravo je Rije ki fakultet prije etiri godine pokrenuo tu kampanju, a akovec je jedan od rijetkih manjih gradova koji su uklju eni u tu akciju. Kampanji se pridružila i maskota Ješko, koja je djeci darovala edukativnu slikovnicu “Kako je Ješko pobijedio prehladu“, koju je osmislio i uredio akov anin Sven Pal. Mališani i roditelji tako er su kao poklone kampanje dobivali jabuke, med, sapun i e i promotivne letke akcije. Osnovna poruka kampanje je “Reci NE antibioticima“ i njome se naglašava potreba smanjenja nerazumne uporabe antibiotika , a posebice korištenje “na svoju ruku”. Svaka uporaba antibiotika pridonosi razvoju otpornih bakterija, zato ih treba uzimati
Kraj jedne velike ideje V
Gripa i prehlada ne lije e se antibioticima
Antibiotike nikada ne treba koristiti po svom odabiru, nego isklju ivo uz konzultaciju sa svojim lije nikom
peratura, koja je tako er jedan od simptoma viroze, prehlade i gripe, pokušava se ve inom odmah riješiti antibioticima i to je naj eš i razlog nerazumnog korištenja antibiotika.
Antibiotici ne lije e prehladu ili gripu - Antibiotici su skupina koja se ne smije i ne može uzimati na vlastitu inicijativu i nije u slobodnoj prodaji, što zna i da se isklju ivo može dobiti putem recepta propisanog od lije nika. Zloupotreba ili korištenje antibiotika bez recepta danas je u našoj zemlji rijetka. Prije nekoliko godina antibiotik se mogao kupiti bez recepta, što danas
Potporu kampanji u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo MŽ-a dali su i studenti Medicinskog fakulteta u Rijeci
Otvoreni stupci
e se dugo govori o kraju neoliberalizma i samim tim o dosezima globalizacije kako u svijetu, tako i kod nas. Malo po malo ono što zovemo neoliberalizam polako dobiva novi smisao, a naposlijetku da nema potpune slobode tržišta i da se polako ali sigurno pojavljuje misao da je državna intervencija nužna da bi pokrenula gospodarstvo i smanjila krizu. rotivnici i zagovornici neoliberalizma sukobljavali su se kroz cijelo dvadeseto stolje e, a a sukobi traju i danas. Prisjetimo se samo Adama Smitha i mnogo kasnije austrijske škole koja je ravnotežu nalazila u slobodnom tržištu govore i da novac nije neutralan, isti u i individualnost. Potom, preko ikaške ekonomske škole i nobelovca M. Friedmana, zagovornika privatizacije i deregulacije, a prema ijem su modelu u dvadesetom stolje u stvarane krize u Argentini i drugdje u svijetu. Engleska u vrijeme M. Thatcher jahala na krilima neoliberalizma kao svjetskoj doktrini. anas se pak sve više s podsmjehom govori o ikaškoj ekonomskoj školi i ikaškim dje acima, kako su tada od milja zvali plejade ekonomista iz te škole razasute po svijetu, kojih ima podosta i kod nas. Zapravo, ideja neoliberalizma ne e tako skoro nestati, no potiskuju je bolje ideje. Zanimljivo je pratiti povijest dodjele Nobelove nagrade za ekonomsku misao, Paul Krugman i Joseph Stiglitz dobili su prije nekoliko godina Nobelovu nagradu za suprotan smjer ekonomske misli od starijeg nobelovca Friedmana, smatraju i da izlaz iz krize leži u ja anju državne potrošnje. ajnovija svjetska kriza samo je ubrzala propadanje neoliberalsti ke ideje, europska pomo Gr koj najbolji je dokaz za to. Bogata Europa je ocijenila da e cijela propasti ako ne pomogne zabludjelim ekonomskim ovcama, me u koje polako ulazimo i mi. a razini zapadne civilizacije to e zna iti da e se za koju godinu tražiti
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
P
isklju ivo samo onda kada su neophodni. U protivnom, prijeti nam opasnost da jednom budemo zaraženi bakterijom koja je otporna na antibiotike.
Marina Payerl - Pal, dr. med., specijalistica medicinske mikrobiologije i parazitologije, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo MŽ-a, tom je prigodom istaknula zašto je i u kojim slu ajevima potrebno re i “NE” antibioticima: - Cilj kampanje je osvještavanje svih, po evši od javnosti, laika, ali i lije ni kih struka koliko su antibiotici zna ajni za razvoj medicine. Kampanja se provodi u ovo zimsko vrijeme, kada su aktualne prehlade ili gripe, a koje se esto nastoje riješiti antibioticima. Gripa se ove godine kod nas pojavila u vrlo blagom opsegu. Do današnjeg dana u Me imurju je prijavljeno 106 osoba koje imaju gripu i sve su to slu ajevi koji nisu teže forme. Antibiotike nikada ne treba koristiti po svom odabiru i na svoju ruku, nego isklju ivo uz konzultaciju sa svojim lije nikom. Povišena tem-
GLOBALNO I LOKALNO
Antibiotici su skupina koja se ne smije i ne može uzimati na vlastitu inicijativu i nije u slobodnoj prodaji, što zna i da se isklju ivo može dobiti putem recepta propisanog od lije nika nije slu aj, pojasnila je nadalje Marina Payerl - Pal, dr. med., te istaknula zašto je ispravna uporaba antibiotika odgovornost svakog pojedinca: - Najviše je problem u tome što se povišena temperatura nastoji riješiti antibioticima i to je zabluda koja se mora riješiti u javnosti. Nemojmo biti nestrpljivi! Danas se druga ije živi. Svi žele brzo ozdravljenje, posebice roditelji kad su u pitanju djeca, kako bi ona što brže krenula u vrti ili školu, a roditelji na posao. Ako se radi o virozi, prehladi ili gripi, bitno je kod povišene temperature ostati kod ku e par dana, mirovati, uzimati dosta teku ine, aj i sniziti temperaturu, ali nikako ne antibioticima. S djecom danas mogu na bolovanju ostati i o evi, što se tako er nikako ne smije zanemariti.
D
N
N
putevi na koji na in smanjiti razlike u bogatstvu država, što e ponovo identi icirati staru ideju o takozvanom svjetskom porezu od nekoliko promila na kapital, koji je nekad predlagan, a upravo ovih dana polako zadobiva zagovornike. To nas sigurno ne e odvesti u neki socijalizam, ve bi se samo potaknuli oni koji su previše siromašni da mogu kupovati. vih dana dogodila se pak zadnja povijesna prekretnica na štetu neoliberalizma koju svakako valja zabilježiti. Svjetski žandar, kako zovu MMF, objavio je studiju u kojoj se kaže da preraspodjela svjetskog bogatstva ne nanosi nikakvu štetu, dok prevelike razlike u primanjima mogu zako iti privredni rast. lavni ekonomisti MMF napokon su shvatili ono što narod ve odavno zna, samo to ne zna stru no izre i: da zemlje u kojima je razlika u primanjima manja, imaju ve i privredni rast jer su ljudi zadovoljniji. Drugim rije ima, vodstvo MMF-a ovih dana pokušava shvatiti da je zadovoljan narod važno mjerilo za ekonomiju, a cinici bi rekli da je ponešto nau ilo od Švedske ili Finske. akva teza pak zna i kraj restrikcijama i rezanju pla a te poboljšanje standarda jer treba pove ati potrošnju. ini se da je napokon i našoj Vladi svanulo na tu temu nakon dužeg lutanja. U zadnje vrijeme sve se više spominje sintagma o boljem životu, a ne više samo rezanje svega u ime jedne propale ekonomske ideje.
O
G
T
REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA
FESTIVAL SRCA - u sedam dana prikupljeno 24.000 kuna Svjetski tjedan priro enih sr anih grešaka (7.02.-14.02.), u Hrvatskoj nazvan Festival srca, po tre i put obilježio se i u Me imurju nizom zabavnih, edukativnih i kultoroloških doga aja u koji su bile uklju ene sve skupine, od vrti ke djece, školske djece, i svih sugra ana koji su sudjelovali. Posebno možemo biti zadovoljni s injenicom kako su nas ljudi prihvatili, kako brzo smo uspjeli doprijeti do njihovih “velikih srca”, da tako kažem, jer tome svjedo i samo jedan dan u nizu, subota,
8. velja e na kojoj je sudjelovalo preko 250 izvo a a, preko 350 gledatelja, što je nama dokaz da smo odabrali dobar na i da se približimo našim žiteljima. Dokaz za to su i roditelji koji su upravo preko tih doga aja saznali za nas pa sa svakom takvom akcijom dobijemo barem dva do tri nova roditelja, koji se zapravo godinama negdje prikrivaju i sami mukom mu e boritit se sa svim problemima koje zapravo nose naši mali sr ani pacjenti a kojih je osim zdravlja jako puno.
I naši poznati mladi me imurci od sportaša, kuhara, muzi ara, pjesnika, kazališnih glumaca, bez razmišljanja su se pridružili našim nastojanjima edukacije stanovništva kroz razne akcije, i eto tom prilikom uspostavili dobre kontakte i za naše daljnje akcije. Važnost senzibilizacije pokazale su i osnovne škole koje su djecu uz suglasnosti roditelja potakle na ilmsku projekciju u humanitarne svrhe, kojom prilikom je 644 djece pogledalo ilm Šetnja s Dinosaurima, gdje bih svakako
istaknula II. OŠ koja je poslala 344 djece, što meni i osobno puno zna i kao podrška škole iz koje je moje dijete izašlo. Kratko ali plodno upoznavanje naše udruge s vrti kom djecom, njihovim roditeljima i odgajateljima potvrdilo je ono o emu ve dugo i sami razmišljamo, da je potrebno obi i sve vrti e na podru ju me imurske županije s obzirom na podatak broja oboljelih sr anih u vrti koj dobi. Sami odgajatelji se esto susre u s malim sr anim borcima, a ne znaju puno
o toj problematici tako da nam je sljede i zadatak obi i sve vrti e. Dakle mogu re i da je tre i Festival srca u Me imurju u potpunosti ispunio naša o ekivanja i zadatak koji smo si postavili, a to je prije svega edukacija, pustili smo glas svoga srca,dobili nove roditelje, pokrenuli mnoge institucije i na kraju ono najljepše, inancijski! U sedam dana Festivala prikupljeno je 24.000 kuna, što samo dokazuje koliko su ljudi informirani i koliko su spremni pomo i!
Ja bih željela još jednom zahvaliti svima koji su na bilo koji na in bili dio ove plemenite akcije, od izvo a a, gledatelja, donatora koji su ak izvršili i privatne uplate, svih sudionika, donatora torti, Me imurskoj županiji, Gradu akovcu, dakako, i svim medijima bez kojih naš glas nebi stigao tako daleko... i svim ljudima velikog srca. Hvala Vam što su vaša velika srca bila dio naših malih! Voditeljica podružnice me imurske, Gordana Prebeg
20
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Bebe 2014.
NASTAVLJA SE humanitarna akcija koju je pokrenula I. OŠ akovec za pomo svom u eniku
Udruga mladih Mihovljan prikuplja sredstva za daljnje lije enje Lovre Pergara
Nikola (32) i Elena (22) Sabati iz Nede liš a dobili su Enu, ro enu 6. ožujka.
Josip (36) i Ivana (30) Lukša iz Donjeg Vidovca dobili su Gabrijela, ro enog 8. ožujka. Imaju i Saru (9) i Karla (5).
DEŽURNI PEDIJATAR Pet 14.03.2014. 13:00 do 20:30 Sub 15.03.2014. 08:00 do 15:30
dr. Dušanka Sačer-Starčević - dežurni pedijatar Ulica Ljudevita Gaja 7, Čakovec, tel. 310 215 Radnim danom ordinacija radi: utorak, četvrtak i petak - UJUTRO ponedjeljak i srijeda - POPODNE
U Maloj vije nici Me imurske županije u utorak je održan organizacijski odbor humanitarne akcije za pomo osmogodišnjem Lovri Pergaru iz Mihovljana, slabovidnom djetetu kojem su potrebne najmanje tri operacije da bi o uvao vid na desnom oku. To je ustvari nastavak humanitarne akcije koju je zapo ela I. OŠ akovec, koja je rezultirala prikupljenim sredstvima za prvu operaciju oka dje aka, koja je ve obavljana u belgijskm Antwerpenu, dok se sada akcija nastavlja jer su potrebne još najmanje dvije operacije koje stoje oko 15.000 eura. Na sastanku, kojem su prisustvovali savjetnik predsjednika RH za sport i humanitarne akcije Branko Tušek te njegov zamjenik Miroslav Bi ani , Slaven Kneževi - Grof kao predstavnik Humanitarnih zvijezda Hrvatske, gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , predstavnici sponzora Germania kladionica te jedni od nositelja aktivnosti uz Me imursku županiju, Kristina Bajs iz Udruge mladih Mihovljan i Damir Leden an te predstavnici ŽNK-a "Katarina Zrinski" iz Mihovljana, na inicijativu župana Matije Posavca dogovarali su se svi potrebni detalji da se od svega napravi izuzetan doga aj, a s ciljem pomo i malome Lovri. - Danas smo se okupili da usuglasimo sve detalje koji su potrebni da nam akcija i uspije. Operacije su skupe i znamo da inancijska situacija u obitelji Pergar nije najbolja te da je svaka pomo po tom pitanju dobrodošla. Zato moramo sve složiti da uspijemo i Lovri osiguramo da svijet vidi u punom sjaju, istaknuo je župan na po etku samog sastanka, zahvalivši svim sudionicima na trudu, Humanitarnim zvijezdama koje su danas ve postale institucija u svom djelovanju i aktivnostima diljem Hrvatske, a posebice Damiru Leden anu, susjedu obitelji, koji je i inicirao humanitarnu
I. OŠ obavijestila javnost o uspješnom završetku prvog dijela akcije
akciju zajedno s Udrugom mladih Mihovljan. Humanitarna akcija temeljit e se na sportskim doga ajima, tj. nogometnim susretima u kojima e sudjelovati ženski nogometni klubovi iz Me imurja, nogometne škole Sloge i Me imurja, ali i revijalne utakmice novinara i politi ara te kao vrhunac ve eri utakmica Humanitarnih zvijezda i sportskih zvijezda s podru ja Me imurja i okolice. - Kada se ovoliko ljudi okupi s dobrim namjerama, uspjeh je zajam en i siguran sam da emo u potpunosti realizirati zacrtane ciljeve, napomenuo je Bi ani , napomenuvši i da su Humanitarne zvijezde konstantno aktivne te tijekom godine imaju do 20-ak takvih utakmica. - Pokrenuli smo cijelu akciju prije nekoliko mjeseci i vjerovao sam u uspjeh, ali sve ovo je premašilo moja o ekivanja. Drago mi je da je Me imurje pokazalo još jedanput svoje veliko srce, ali i da su poznate li nosti iz sporta i kulture pokazale interes i odlu ile nam se pridružiti, rekao je Damir Leden an, te još jedanput zahvalio županu na otvorenosti i pomo i koju je osigurao. Javnost e u skoro vrijeme biti upoznata sa svim detaljima humanitarne akcije koja e se održati 26. ožujka 2014. godine u dvorani Graditeljske škole u akovcu, a do tada se nadamo da e sve skupa polu iti jednakim uspjehom kao i uspjela akcija I. OŠ iz akovca, kojom su se prikupila sredstva za prvu operaciju koja je nedavno uspješno obavljena u Belgiji.
AKCIJA Dan narcisa
Cvijetom narcisa protiv raka dojke u subotu 22. ožujka Mjesec ožujak posve en je prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. Karcinom dojke prva je bolest na ljestvici smrtnosti od zlo udnih tumora kod žena. Nažalost, male su mogu nosti prevencije, no bolest se može na vrijeme otkriti i lije iti. U mjesecu ožujku lanice Kluba "NOVA NADA" ve niz godina provode humanitarnu
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073
14. ožujka 2014.
akciju "Dan narcisa". Udruga želi potaknuti sve žene Me imurja da vode brigu o sebi te da redovito odlaze na mamografske preglede koji jam e rano otkrivanje bolesti i pravodobno lije enje. U gradu akovcu e se akcija i ove godine održati na tri lokacije: na Trgu Republike, Franjeva kom trgu i na jugu kod Betexa 22. ožujka, i to od 9
do 12 sati, a akciji e se pridružiti i ostala dva grada te brojna druga mjesta u Me imurju. U Kotoribi e se tradicionalno prodavati kola i, u Prelogu e se prodavati narcise na tržnici, u Maloj Subotici kod Op ine, u Palovcu, Štefancu, u Belici kod robne ku e, u Pribislavcu kod opskrbnog centra "METSS" i kod Konzuma, u Nedeliš u kod op ine, u Brezju,
u Murskom Središ u kod robne ku e, te u Gardinovcu kod Društvenog doma i u Domašincu. Novac prikupljen prodajom cvije a i ostalih predmeta koristit e se za rehabilitaciju oboljelih žena i ostalih lanova klubova koji djeluju unutar Lige pod stru nim vodstvom, kako bi povratak u normalan život uz bolest bio što uspješniji, a kvaliteta života sa uvana.
Tajnica I. OŠ akovec Emilija Žižek dala je ve ranije obavijest o uspješnom završetku prvog dijela humanitarne akcije pomo i njihovom u eniku Lovri Pergaru: - Lovro Pergar u enik je I. osnovne škole akovec, koji zbog gubitka vida na desno oko mora na operaciju u Belgiju - Antwerpen (operacija je u me uvremenu i obavljena). Škola je pokrenula humanitarnu akciju kako bi pomogla i omogu ila operaciju - cijena samo operacije je 4.500 eura plus trošak prijevoza, smještaja i prevoditelja. Škola je akciju prijavila Uredu državne uprave u Me imurskoj županiji, ista je trajala od 7. sije nja do 15. velja e, a zamišljena je bila na na in da je Škola slala pisane zamolbe pravnim osobama s kojima sura uje i objavom na web stranici Škole. Na kraju akcije Škola je objavila zahvalu donatorima na web stranici Škole. Od strane Katruže, koja se tako er uklju ila u akciju, obaviještena sam da je ‘netko’ tražio besplatno dvoranu GOC-a za organiziranje utakmice i koncerta. Škola s ovime više nema nikakve veze jer je naša akcija službeno završila 15. velja e i ako netko želi organizirati nešto humanitarno mora to prijaviti Uredu državne uprave, stoji završno u priop enju iz Škole. Prenosimo na kraju i zahvalu koju je I. OŠ akovec stavila u ime Lovrinih roditelja na svoje web stranice: - Naš sin Lovro u enik je drugog razreda i slabovidan je od ro enja. Na kontroli u studenom ustanovljeno je da ne vidi na desno oko. U prosincu je operiran, ali, nažalost, operacija nije uspjela. Jedina mogu nost za djelomi nim povratkom vida - do 10% je ponovna operacija. Nakon pregleda, koji je u subotu 25. sije nja 2013. u klinici ‘Svjetlost’ obavio dr. Carl Claes iz Antwerpena, preporu eno je da
se operacija obavi u Belgiji. Operacija je zakazana za 3. ožujka, a cijena same operacije je 4.500 eura. Na inicijativu I. osnovne škole pokrenuta je akcija koja je naišla na veliki odaziv kako pojedinaca, tako i mnogobrojnih pravnih osoba. Zahvaljuju i njihovoj velikodušnosti, skupljena su sredstva koja Lovri omogu uju odlazak u Antwerpen na operaciju. Akcija prikupljanja sredstava po ela je 7. sije nja, a završava 15. velja e, u kojem periodu je prikupljeno 40.320 kuna. Od srca zahvaljujemo svima koji su u ovim teškim vremenima prepoznali istinsku potrebu za pomo drugima u nevolji i odazvali se akciji. U nemogu nosti da pobrojimo sve ljude velikog srca, izdvojit emo samo donatore koji su donirali ve e iznose, a iskreno zahvaljujemo na svakoj doniranoj kuni. Zahvaljujemo: I. osnovnoj školi akovec, Me imurskoj zakladi solidarnosti ‘KATRUŽA’, Gradu akovcu, Me imurje plinu, Croatia osiguranju – ilijala Varaždin, Franjeva kom samostanu, gospo i Nataliji Jambre i , Poliklinici Perca , akovec, Paladinu, Inter Mediji d.o.o., akove kim mlinovima d.d., Bridu d.o.o. akovec, gospodinu Zoranu Brici, Kroja ko-trgova kom obrtu ES&DE, Medicpro d.o.o. akovec, TS-PROM-u, Optimapharmu Zagreb, Hilding Anders d.o.o. Prelog, Gradskom društvu crvenog križa akovec, gospodinu Dini Kresingeru, Me imurki BS d.o.o., Tvornici sto ne hrane d.d. akovec, TGT Fošnjar d.o.o. Varaždin, Bioinstitutu d.o.o., gospodinu Filipu Vadlji, GP Stanoradu akovec, Majdak d.o.o. Varaždin, gospodinu Predragu Mekovcu, ING-ATEST-u d.o.o., Udruzi branitelja lije enih od PTSP-a Me imurske županije. Od srca svima hvala, Spomenka i Goran Pergar.
PRELOG
U ponedjeljak tribina o ranom otkrivanju raka debelog crijeva Iz Grada Preloga pozivaju sve na javnu tribinu pod nazivom “Važnost prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva“ u Prelogu, 17. ožujka (ponedjeljak), Multimedijalna dvorana Grada Preloga. Program je sljede i: od 18 do 19 h razgledavanje modela debelog crijeva, prakti na pitanja, i od 19 do 20 h izlaganja. Predava i su Renata Kutnjak Kiš i Marija Prekupec iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije. Sudjelovanje u Programu ranog otkrivanja
raka debelog crijeva može Vam spasiti život! Kako i zašto? Informirajte se na tribini u Prelogu. Na velikom modelu debelog crijeva, koji e biti izložen tijekom tribine, mo i ete vidjeti promjene koje lije nik može opaziti prilikom kolonoskopije. O svojim iskustvima i uspješnom povratku u svakodnevni život svjedo it e osobe oboljele od raka debelog crijeva koje se okupljaju u ILCO društvu Županijske lige protiv raka akovec.
Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A
Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)
NAJAVLJUJEMO
JOŽA POŽGAJ stota obljetnica ro enja OBNOVA STAROGA GRADA
Pala a Zrinskih kao dio karte najljepših dvoraca Europe NAJGLAS SJEVERNE HRVATSKE
Pjeva ki talenti zapo eli utrku za finalni nastup
“ANA KARENJINA” U MALOM MIHALJEVCU! “Kalinka”, udruga ruskoga govornog podru ja u Me imurju, Me imurska županija i restoran “Kneja” Mali Mihaljevec protekli su tjedanu zajedni ki organizirali hrvatsko-rusku ve er. Posjetitelje su do ekale lanice Kalinke uz rusku narodnu nošnju, pjesme, jela i pi a. Progam je oboga en impresivnom modnom revijom pod nazivom “Ana Karenjina”, modne dizajnerice Alenke Mikulan iz Varaždina, koja je sve oduševila predstavljenim kreacijama.
MAŽORETKINJE NEDELIŠ A
Tradicionalna 14. godišnja revija KLAPE U VARAŽDINU
Sjevernjaci i južnjaci jako se vole i razumiju
2
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Kultura
PETAK, 14. ožujka, 18 sati AKOVEC, Muzej Me imurja
SUBOTA I NEDJELJA, 15. ožujka, 1 AKOVEC, Centar za kulturu
Izložba “Joža Horvat - Život pod jedrima”
Animirani filmovi bajkama Ivane B
Muzej Me imurja akovec poziva sve zainteresirane na otvorenje izložbe Povijesnog odjela pod nazivom “Joža Horvat - Život pod jedrima”. Sve anost otvaranja izložbe održat e se u petak 14. ožujka s po etkom u 18 sati. U prostoru izložbenog salona MM a predstavit e se rije i život istaknutoga me imurskog intelektualca Jože Horvata. Bit e izložene vrijednosti koje su darovane Muzeju u travnju prošle godine. Tako se, uz nekoliko stotina predmeta muzejske gra e,
u Muzeju nalazi ak 1.147 jedinica knjižne gra e koje je posjedovao ovaj ovjek bogatog i ispunjenog života. Izloženi e biti predmeti iz svih podru ja životnog puta Jože Horvata, od predmeta povezanih s njegovim književnim radom, preko raznih osobnih predmeta, pa sve do predmeta povezanih s njegovim putovanjima oko svijeta. U prostorijama stalnog postava MM -a predvi en je prostor u kojem e lik i djelo Jože Horvata biti izloženi javnosti.
U ožujku u Centru za kulturu po inje program animiranih filmova inspiriranih bajkama Ivane Brli - Mažurani pod nazivom “Pri e iz davnine”. Rije je o kolekciji od 6 animiranih filmova urednice i redateljice Helene Bulaja te grupe me unarodnih redatelja, u ukupnom trajanju od 106 minuta.
DVORANA ZRINSKI/SCHEIER, utorak, 18. ožujka, 11 sati
Sto godina od ro enja glazbenika, pedagoga i skladatelja Jože Požgaja U znak sje anja na istaknutog glazbenika, pedagoga i skladatelja Jožu Požgaja, u dvorani “Scheier” e Matica hrvatska, Knjižnica “Nikola Zrinski”, U iteljski akultet - Odsjek u akovcu i Centar za kulturu ugostiti Višnju Požgaj i Pavela Rojka. Oni e se u svojim predavanjima osvrnuti na život i djelo istaknutog akov anca ro enog 16. ožujka 1914. godine. U programu e sudjelovati još i Vladimir Kranj evi , Branimir Magdaleni , Ljiljana Križan i Vladimir Kapun Ime Jože Požgaja poznato je u širokim glazbenim krugovima. Muzi ko obrazovanje mnogih pro esionalaca i amatera ima svoje temelje u principima koje je upravo on razradio na suvremenim pedagoškim, didakti kim i metodi kim principima. Odrastao je u obitelji i sredini koje su svojim muziciranjem budile u njemu smisao i želju za glazbom i uvele ga u njen aroban svijet. U izvanrednoj atmos eri U iteljske škole, koju je održavao pro . Janko Slogar, koji je znao ne samo otkriti nego i razviti glazbene talente, Joža je ubrzo svladao osnovnu tehniku mnogih instrumenata i pokazao sve-
NAJAVLJUJEMO stranost i dubinu svojih sposobnosti. Uskoro je postao dirigentom školskog zbora i orkestra. Školovanje je nastavio na Muzi koj akademiji u Zagrebu u klasi pro . Franje i edomila Dugana te Franje Lu i a.
Muzi ki pedagog mora prije svega biti po srcu muzi ar No, predavanja pro . Zlatka Grgoševi a definitivno su ga opredijelila za pedagoški rad. Nakon diplomiranja 1939. godine, po eo je raditi kao pro esor na U iteljskoj školi u akovcu. Pored nastavni kih dužnosti osnovao je i vodio u gradu pjeva ko društvo s mješovitim zborom (oko 80 pjeva a) i dje jom zbornom školom, a radio je i na varaždinskoj Muzi koj školi. Djelovanje mu je nakon nekoliko godina prekinula bolest - dugo je ležao u sanatoriju, a zatim ga je onemogu ila okupacija Me imurja. Tada je na prijedlog pro . Grgoševi a preuzeo njegovu katedru metodike na konzervatoriju u Zagrebu.
Nakon oslobo enja vratio se u Me imurje, gdje radi u osnovnoj školi u Lopatincu, a kasnije (od 1946.) u akove koj gimnaziji. Ve 1950., zbog
zdravstvenih razloga, seli u Rijeku, gdje je direktor Glazbene škole. Od 1961. prosvjetni je savjetnik u Zavodu za unaprje ivanje osnovnog obrazo-
vanja u Zagrebu. Na Muzi ku akademiju u Zagrebu vra a se 1967., gdje radi kao docent do 1978. godine. Nakon zapažene diplomske radnje “Suvremene metode muzi kog odgoja” pa do odlaska u mirovinu intenzivno se bavio tim problemom. Objavio je preko pedesetak knjiga, rasprava, lanaka i sudjelovao na mnogim predavanjima i izlaganjima. U nizu udžbenika i priru nika treba istaknuti Metodiku muzi ke nastave i Metodiku glazbenog odgoja u muzi koj školi, za koju je Milo Cipra izjavio da “s ponosom može zauzeti mjesto u društvu srodnih publikacija u svijetu, a bit e od velikog zna aja u našim naporima oko napretka naše glazbene kulture i pedagogije “. Godine 1962. izabran je za predsjednika Saveza udruženja muzi kih pedagoga Jugoslavije. Kao priznanje za svoj rad stekao je naslov “pedagoškog savjetnika”, a dobitnik je i nagrade “Ivo Filipovi ” za unaprje ivanje pedagoške teorije i prakse. Me imurju je ostao vjeran svih sedam desetlje a svog života, a životni moto bio mu je da “muzi ki pedagog mora prije svega biti po srcu muzi ar!”.
NAJAVLJUJEMO Festival kazališnih amatera Me imurja
PRILO KA amaterska scena
Prelog e u travnju ugostiti 23 amaterske predstave
Predsjednik Božidar Glavina
Ovogodišnji Festival KAM 2014. održat e se u periodu od 11. do 13. travnja u Domu kulture Grada Preloga. Ove godine prijavljene su 23 predstave iz 21 kulturno-umjetni kog društva. Županijski žiri i ove godine bit e u sastavu Barbara Rocco, glumica i redateljica, i državni selektor i redatelj Robert Raponja. Kao i dosadašnjih godina, njih dvoje odabrat e najbolje u kategorijama: najbolja muška uloga, najbolja ženska uloga, najbolji dramski amaterski tekst, najbolja režija i najbolja predstava u cjelini, a koja e
predstavljati Me imurje na Državnom estivalu hrvatskih kazališnih amatera. Državni estival i ove godine održava
se u dva grada: i to u Vodicama od 23. do 25. svibnja i u Slavonskom Brodu od 30. svibnja do 1. lipnja. ( oto: Vipro)
Prilo ka amaterska scena održala je 28. velja e godišnju izbornu skupštinu. Prema izvješ u o radu, lanovi su udruge u 2013. godini imali 21 nastup, od toga pet u gradu Prelogu, a 16 izvan Preloga. Izvan Preloga nastupalo se u mjestima Donji Vidovec, Luka Ludbreška, Sra inec, ehovec, akovec, Ivanec, Cestica, re an, Lepoglava, elekovec, Križevci, Oporovec, Maruševac, Hemuševec i Ludbreg. Izvo ene su predstave: “Mi smo vam obi ni ljudi“, “Skriva kanje“, “Pred Novo leto“, “Kaj je denes sigurno“, te kra i ske evi: “Svetki“, “Korak preko rampe“ i “Gospodsko dete“. Osim toga, udruga
je nakon osam godina uzastopnog djelovanja dobila svoju prostoriju od Grada Preloga na adresi Trg Slobode 1, te inventar od Srednje škole Prelog. Na prošlogodišnjem Festivalu kazališnih amatera Me imurja KAM 2013. glumica Barbara Novak dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu u predstavi “Pred Novo leto“ za ulogu “Ona“. Za predsjednika je ponovno izabran Božidar Glavina, a za tajnicu Lidija Luka i , uz poticaje za rad od strane gradona elnika Grada Preloga Ljubomira Kolareka, te predsjednice KU-a “Selja ka sloga” Prelog Mirjane Hrži . (J)
ODRŽANA godišnja skupština HKD-a “Pomurje” iz Lendave
Izgradili most suradnje me u susjednim zemljama Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje” iz Lendave održalo je svoju 9. godišnju skupštinu, na kojoj je izvješ e o radu i aktivnostima podnio anino Kutnjak, predsjednik društva, koji je na po etku posebno naglasio kako je društvo izgradilo most suradnje izme u susjednih država Slovenije i Hrvatske, na što su svi ponosni. Potvrda dobrog rada društva jesu i primljene nagrade u 2013. godini, me u kojima su najzna ajnije: Povelja “Zrinski” Me imurske županije, Priznanje “Zveze kulturnih društev” ob ine Lendava, te dobivanje Posebnog statusa ministarstava kulture Hrvatske i Slovenije. Društvo dosljedno provodi ono za što je i osnovano, a to je o uvanje hrvatskog jezika, kulture i tradicije, rekao je Kutnjak. Donesen je i plan rada za 2014. godinu, u kojoj društvo želi biti uspješno kao i minulih godina te urediti podrumske prostorije za mlade, ime bi Hrvatski dom u Lendavi dobio status Hrvatskoga kulturnog centra. Sve ano e obilježiti 10 godina postojanja društva te sudjelovati na mnogim kulturnim priredbama u Sloveniji, Hrvatskoj i drugim državama. Skupštini su nazo ili i predstavnici prijateljskih društava iz Zasadbrega, Žiškovca i Mihovljana.
- Izgradili smo most suradnje izme u susjednih država i na to smo ponosni, kaže anino Kutnjak, predsjednik HKD-a “Pomurje” iz Lendave
14. ožujka 2014.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
6 sati, i 16. ožujka, 18 sati
SUBOTA, 15. ožujka, 15 sati DUNJKOVEC, velika dvorana Vatrogasnog doma
inspirirani rli - Mažurani
Izložba Nade Patafta, lanice Likovne udruge donjeg Me imurja
Ovi su ilmovi prikazani i nagra ivani na više od 50 me unarodnih festivala i sajmova. Program u subotu 15. ožujka zapo inje u 16 sati, a u nedjelju 16. ožujka u 18 sati. Na programu su sljede i ilmovi: JAGOR, 24 min, POTJEH, 14 min, STRIBOR, 16 min, PALUNKO, 17 min, REGO , 24 min, i EVA, 11 min.
U velikoj dvorani vatrogasnog doma u Dunjkovcu 15. i 16. ožujka udruga “Me imurska gruda” Dunjkovec organizira izložbu slika autorice Nade Patafta iz Strahoninca. Autorica izložbe ro ena je 16. velja e 1951. u Dunjkovcu. Slika od 2006. godine - pejzaže, mrtvu prirodu, portrete... Omiljena tehnika joj je akvarel. Svoju prvu samostalnu izložbu imala je 2007. godine. Do sada je imala pet samostalnih i desetak zajedni kih izložbi diljem Hrvatske. Nada Patafta
SUBOTA, 15. ožujka, 19 sati PRIBISLAVEC, Društveni dom
redovna je lanica Likovne udruge donjeg Me imurja. Osim slikarice, na izložbi e svoje radove prezentirati i lanovi udruge “Creative” iz Strahoninca. Sve ano otvorenje izložbe bit e 15. ožujka u 15 sati. Na otvorenju e nastupiti Pjeva ki zbor Strahoninec i “Zrinski”, muška vokalna skupina zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a. O autorici e više kazati novinar Josip Šimunko. Oba dana posjetitelji e mo i razgledati radove u vremenu od 10 do 18 sati.
Komedija “To je to” Franje Oreškog Dramska Diletantska Družina "ALkap" KUD-a Kaštel Pribislavec poziva na izvedbu komedije "To je to" autora i režije Franje Oreškog. Predstava e se izvesti u subotu 15. ožujka u Društvenom domu Pribislavec s po etkom u 19 sati.
HRVATSKO-RUSKA ve er u restoranu “Kneja” u Malom Mihaljevcu
Modna revija “Ana Karenjina” zasjenila jelo i pilo Kalinka, udruga ruskoga govornog podru ja u Me imurju, Me imurska županija i restoran “Kneja” Mali Mihaljevec prošli su petak u ovom vrhunskom ugostiteljskom objektu zajedni ki organizirali hrvatsko-rusku ve er. U ambijentu kakav mogu prirediti samo lanice Kalinka, u ruskoj narodnoj nošnji i s ruskim pjesmama, ve era je protekla vrlo lijepo i zabavno, konzumirala su se hrvatska i ruska jela te doma a vina, ruska votka i još pokoje pi e. Vrsni kuhari Kne-
Djevojke su nosile kreacije Alenke Mikulan
je pripremili su tradicionalna ruska jela koja su potom poslužena gostima za stolovima. Kulebyaka s mljevenim mesom, pojarski pile i ile, neizbježni borsc, struganoff govedina, vatruški kola , sarlotka, raženi kruh samo su dio bogatih specijaliteta koji su posluživani uz taktove ruske glazbe.
Odli na revija Alenke Mikulan Bogatstvo i raskoš ruske narodne nošnje
Jelo i pilo, naravno, u pozitivnom smislu, zasjenila je
modna revija pod nazivom “Ana Karenjina”, modne dizajnerice Alenke Mikulan iz Varaždina. Takvu kvalitetu izvedbe, odli ne kreacije i vrhunsku interpretaciju manekenki Me imurje još nije vidjelo. Bio je ovo spektakl i doživljaj za dugo pam enje, kojem je nazo io lijepi broj posjetitelja, me u kojima je bio i me imurski župan Matija Posavec, koji je srda no pozdravio skup i estitao na ovako lijepoj priredbi koja spaja srca i ljude. Goste je zabavljao tamburaški sastav Svirci. Treba naglasiti kako je osoblje restorana “Kneja” briljantno odradilo svoj posao, poglavito u dijelu pripremanja i serviranja ruskih specijaliteta, te posluživanja i preporu ivanja vina koja su išla uz odre eno jelo. Oduševljene svime što im se dogodilo u Kneji, hrvatske Ruskinje rekle su kako e ovdje uskoro prirediti novo gala druženje. (Stjepan Mesari )
OBNOVA STAROGA GRADA u vrijednosti od 10 milijuna eura kre e u svibnju
Pala a Zrinskih postat e 2018. godine dio karte najljepših dvoraca Europe! Stari grad u Perivoju Zrinskih osvanut e za etiri godine u potpuno novom ruhu. U okviru projekta “Regija digitalnih muzeja” sredstvima strukturnih fondova EU potpuno e se sanirati i urediti Stari grad. Uredit e se pala a, forti ikacija, zidine, bastioni, ponovno izgraditi srušene zgrade iz 18. stolje a, urediti dvorište, maknuti sadašnja zemljana rampa i izgraditi drveni most s pokretnim dijelom kod glavnoga ulaznog bastina. U pala i e se urediti stalni muzejski postavi. Realizacija ovoga kompleksnog projekta u vrijednosti od 10 milijuna eura zapo inje u svibnju ove godine, a svi radovi trebaju biti završeni 2018. godine. Nositelj projekta je Muzej Me imurja akovec, a lokalni partneri projekta jesu REDEA, Me imurska županija, Turisti ka zajednica MŽ-a i Turisti ka zajednica Grada akovca. Participacija Me imurske županije je 15%, a projekt vodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Vladimir Kalšan i Maša Hrustek - Sobo an inicirali su i aplicirali do sada najve i projekt koji se odnosi na jedan spomenik kulture na prostoru Me imurja
Phisculture povezuje kulturne i edukativne institucije Muzej Me imurja akovec je tako er sudjeluju i u natje ajima IPA projekta prekograni ne suradnje (2009. i 2013.) dobio i tri projekta koje e realizirati u suradnji s partnerima iz Ma arske i Slovenije, a bit e završeni do 17. travnja 2015. godine. Tijek realizacije svih
aktualnih projekata protekli su tjedan predstavili na konferenciji za medije ravnatelj Muzeja, mr. sc. Vladimir Kalšan, i kustosica Maša Hrustek - Sobo an. Prvi projekt jesu Tematske staze Zrinskih. Ukupna vrijednost projekta je 449.015 eura, a na Muzej Me imurja otpada 204.095 eura. Suradnik na ovom projektu s hrvatske strane je Turisti ka zajednica Me imurske županije. U drugom
projektu, pod nazivom “Jezi ne veze Me imurja i Baranje”, Muzej Me imurja je vode i partner, a partner je Udruga kulturna i zelena zona Szigetvár. Ukupna vrijednost projekta je 120.423 eura, a na Muzej Me imurja otpada 63.133 eura. Društvena integracija (Phisculture) tre i je projekt u provedbi i njime se povezuju kulturne i edukativne institucije. Cilj projekta je rekonstrukcija povijesno-stilskog perioda s kraja 19. do po etka 20. stolje a. Vode i partner je Muzej Me imurja u suradnji s Gospodarskom školom akovec i Srednjom školom Prelog, a partner je Pomurski muzej Murska Sobota. Ukupna vrijednost projekta je 122.094,99 eura, a na Muzej Me imurja i suradnike otpada 42.026 eura. Projekt e završiti velikom završnom izložbom i cjelove ernjim doga anjima, uz modnu reviju i degustaciju kulinarskih delicija iz tog perioda u izvedbi srednjoškolaca. (Roberta Radovi )
“Ana Karenjina” prošetala je Knejom i bio je to najljepši dio ve eri
EDUKATIVNA ETNORADIONICA za djecu od 7 do 10 godina
Kaj se v hiži skriva? Muzej Me imurja akovec organizira etnoradionice za djecu u dobi od sedam do deset godina. Polaznici radionica mo i e se upoznati s prošloš u svojeg zavi aja. Uz multimedijalni prikaz, razgovor, igrom i razli itim muzejskim pomagalima djeca e se mo i upoznati s nekadašnjim stilom gra enja ku e u Me imurju, rasporedom u njoj, ulogama koje je tko u obitelji imao, dok e se na kraju upoznati s razli itim predmetima koji su bili korišteni u ku anstvu. Uz funkciju predmeta, sudionici e upoznati i lokalno nazivlje i uvidjeti razlike i bogatstva razli itih dijelova Me imurja. Kako su predmeti sastavni
dijelovi muzejskih zbirki, sudionici e imati izravan doticaj s predmetima te e se kroz te predmete i odre ene zadatke upoznavati s radom kustosa i zada om Muzeja, vrijednoš u starih predmeta te uo iti da su se tijekom povijesti mijenjali alati i stil života. Svaki sudionik na kraju izra uje svoju ku icu koju e izložiti u svojim u ionicama. Cijena radionice je 5 kuna po sudioniku (ukupno 30 sudionika po radionici). Radionice e se održati 15. i 29. ožujka od 10 do 11.30 sati. Kontakt osoba je voditeljica radionice Jelena Tisaj, kustosica Etnografskog odjela (091 518 23 19, jelica.tisaj@ gmail.com).
4
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Scena
NEDJELJA, 16. ožujka, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu
Plesne minijature Studija suvremenog plesa “Teuta” Studio suvremenog plesa “Teuta” predstavit e kolaž od 13 novih koreografija u programu nazvanom “Plesne minijature”, koji e se održati u nedjelju 16. ožujka s po etkom u 16 sati u akove kom Centru za kulturu. Nastupit e svi plesa i studija od
5 do 20 godina starosti. Koreografkinja i voditeljica studija je Nikolina Mekovec. Ulaznice po cijeni od 25 kuna u prodaji su kod Studija suvremenog plesa “Teuta”, a preostale na dan programa na blagajni Centra za kulturu akovec.
NEDJELJA, 16. ožujka, 21 sat MURSKO SREDIŠ E, klub “Cult”
Irci s Kvarnera u klubu “Cult” Iako nije hrvatski blagdan ve godinama, Dan sv. Patrika slavimo kao da je naš. Klub “Cult” odlu io vas je po astiti besplatnim koncertom Bel ast Fooda. Proslavimo St. Patrick’s day onako kako spada - s jedinim hrvatskim bendom koji živi irskim plu ima! Sredina ožujka ve je tradicionalno zelene boje, vrijeme kada se slavi irski zaštitnik sv. Patrick uz nezaobilazne zvukove “Iraca s Kvarnera” - Bel ast Fooda. Mursko
Središ e uživat e u dobro poznatim hitovima kao što su “Šporki stari grad”, “Mate i Matilda”, “Van iz grada” i “Usne od meda”, ali i novim pjesmama kojima grupa najavljuje skoro izdavanja novog albuma! Središ anska publika ni ovaj put ne e ostati uskra ena za pravu irsku zabavu, uz Fendere, znoj i pivu, kako i prili i koncertima Bel ast Fooda. Koncert e se održati ovu nedjelju 16. ožujka s po etkom od 21 sat. Ulaz je slobodan.
NAJGLAS SJEVERNE HRVATSKE – prvi krug održan u Prelogu
Pjeva ki talenti zapo eli utrku za finalni nastup “Najglas sjeverne Hrvatske” ime je glazbenog serijala koji okuplja pjeva e amatere, pune entuzijazma i ljubavi prema glazbi. U potragu za najve im pjeva kim talentima ovog dijela Lijepe Naše krenulo se u nedjelju 9. ožujka iz Doma kulture u Prelogu, gdje se prijavilo 20-ak pjeva a. Natjecatelji su raspodijeljeni u dvije kategorije. Oni najmla i (izme u 9 i 15 godina) spadaju u juniore, dok se svi stariji natje u kao seniori. Glasovanje je zamišljeno tako da o najboljima odlu uje isklju ivo publika, daju i glas svom avo-
Kona ni pobjednik natjecanja, koji e se proglasiti u velikom finalu, osvojit e snimanje pjesme i glazbenog spota
U Šampionu natjecanje 23. ožujka, audicija u Štrigovi 18. ožujka Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se prijave na neku od sljede ih audicija. Ona je ve u utorak održana u Domašincu, gdje se natjecanje nastavlja 23. ožujka. Nakon toga slijedi Štrigova, za koju je audicija u utorak 18. ožujka. Želja je da se estival održi u desetak jedinica lokalne samouprave triju županija: Me imurske, Varaždinske i
Koprivni ko-križeva ke, a ve su potvr eni nastupi u Maloj Subotici, Nedeliš u i Ludbregu. Kona ni pobjednici svih serijala dobit e priliku nastupiti u velikom finalu, koje e se održati sredinom svibnja. Kona ni pobjednik natjecanja, koji e se proglasiti u velikom finalu, osvojit e snimanje pjesme i glazbenog spota.
ritu putem listi a koji se nalazi na pole ini ulaznice. Petero pjeva a s najviše glasova (iz svake kategorije) ulazi u drugi krug, gdje kona ne pobjednike biraju gledatelji VTV-a. Podrška se kandidatima može dati pozivom na broj tele ona koji se svakodnevno vrti u programu, ili na njihovoj web-stranici nakon prvog kruga koji je održan u Prelogu. Prvih petoro “juniora“ za koje se glasuje jesu: Julija Zvonar, Adrijana Komorski, Nives Košak, Milena Pata ta i Rea Ro ak, a što se ti e seniora to su: Ivana Novak, Ivan Miji , Ema Muminovi , Jerko Fabi i Barbara Zadravec. Ovo je prvi ve i projekt novoosnovane Hrvatske glazbe-
TRADICIONALNA 14. GODIŠNJA REVIJA
Mažoretkinje Nedeliš a s gostima u Atonu Mažoretkinje Nedeliš a organiziraju tradicionalnu 14. godišnju reviju pod nazivom “Mažoretkinje Nedeliš a i gosti“. Najavljen program ujedno je i 14. ro endan mažoretkinja, koji e se obilježiti i proslaviti u
nedjelju 16. ožujka s po etkom u 17 sati u dvorani NGC-a “Aton” u Nedeliš u. Nedeliš anke e ugostiti prijateljske mažoret timove iz Kotoribe, Murskog Središ a, Svetog Martina na Muri, Varaždina, Ludbrega i Gori ana,
a predstavit e svoj rad sa svih pet sastava. Publika e mo i uživati u koreografijama mažoret vrti a, dje jeg sastava, mla ih kadetkinja, starijih kadetkinja i najatraktivnijih i nikad brojnijih seniorki, koje e javnosti pred-
staviti nove odore. Osim tradicionalnih koreografija sa štapom, cure e zaplesati i s pomponima, a kao še er na kraju seniorke e uz pomo kadetkinja izvesti koreografiju iznena enja koja nikoga ne e ostaviti ravnodušnim.
ne udruge “Lira“, iji su planovi dosta ambiciozni s obzirom na to da, uz ovaj estival, uskoro namjeravaju organizirati i natjecanje bendova, uz suradnju s udrugama iz inozemstva, kako bi mladima omogu ili što bolju afirmaciju na široj glazbenoj sceni. Upravo je ta mogu nost mladima da se predstave i “osjete” nastup pred publikom najve i dobitak sudionicima ovog natjecanja. “Ku ni bend“ natjecanja je bend No na smjena, koja je li-
ve pratila svakog natjecatelja, dok su cijelu priredbu za inili pjeva i muške vokalne grupe Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski” iz akovca, koji su tim putem, s dvije skladbe (Ti si mi u krvi, Me imurski cvetnjak), svim prisutnim damama zaželjeli sretan Dan žena. Cijeli program vodio je donedavno poznati glas iz etera Otvorenog radija, akove ki student FPZ-a - Vanja Ov ar. (vo, oto: iv)
14. ožujka 2014.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SRIJEDA, 19. ožujka, 20 sati AKOVEC, Mala scena “Vinko Lisjak”
Jazz srijedom ugoš uje bend Hologram Band Hologram ine Goran Dela (bass gitara), Elvis Penava (gitara) i Marko Lazari (bubnjevi). Zašto Hologram?! “Iako se hologramom esto naziva reproduciranje 3D fotogra ija, bolja analogija je snimanje zvuka, gdje je zvuk kodiran na takav na in da se kasnije može reproducirati.” Marko Lazari 2008. godine odlu uje okupiti bend koji bi svirao jazz fusion, što je zapraDa se sjevernjaci i južnjaci silno vole, pokazao je to subotnji koncert u varaždinskoj Areni, gdje je održan nastup dalmatinskih klapa i gosta ve eri Gorana Karana. Gledatelji su u potpunosti ispunili veliku dvoranu, u kojoj su nastupile klape Šu it iz Splita, Maslina iz Šibenika i Tomislav Brali i Intrade iz Zadra. Ambijent je bio izuzetan, klape se nisu štedjele, a nisu se štedjeli ni dlanovi publike, koja je ve inu pjesama otpjevala zajedno s izvo a ima. Klape Maslina i Intrade stari su znanci publike u varaždinskoj Areni, no Šu it je bila klapa koja je prvi put gostovala u ovom kraju i ugodno iznenadila. Vrhunac ve eri bio je kada su Tomislav Brali i Intrade zapjevali “Suze za zagorske brege”, a nekoliko tisu a posjetitelja se priklju ilo pjevanjem, pljeskanjem i svijetljenjem mobitelima. Zajedno su publika i Šu it pjevali: “Ne diraj moju ljubav, ne diraj moju bol, previše je suza bilo u životu mom...”. Klapa Malina je toliko doma a, pa je izme u njih i publike uspostavljena komunikacija starih prijatelja. “Maslina je neobrana”, “O i boje lavande” i
vo mješavina elemenata jazza s fokusom na improvizaciju uz ritmove funka, rocka i R&B-a, te s nešto glasnije ozvu enim elektri nim instrumentima. Budu i da su on i Goran Dela završili Los Angeles Music Academy, a L.A. je poznat po jazz fusion glazbi, bilo je za o ekivati da e u tom smjeru i nastaviti po povratku u Hrvatsku. Elvis Penava, koji je završio studij jazz gitare na
glazbenoj akademiji u Grazu, savršeno se uklopio u ideju zvanu - Hologram. Krajem 2009. godine bend se po eo baviti autorskim radom, a istoimeni album izašao je krajem 2011. Album je nominiran u dvije kategorije za Porin, za najbolju jazz skladbu “Laika” i za najbolju jazz izvedbu “Sand Dance”, a dobitnik je Porina za najbolju jazz skladbu “Laika”.
KONCERT klapa u varaždinskoj Areni oduševio publiku i izvo a e
Sjevernjaci i južnjaci jako se vole i razumiju
Tomislav Brali i Intrade stari su poznanici publike sa sjevera Hrvatske
Klape Intrade, Maslina, Šufit, Tomislav Brali i Goran Karan raspametili su publiku u Areni te javno pokazali da se južnjaci i sjevernjaci vole i poštuju
Klapa Šufit - ugodno iznena enje za sve posjetitelje
drugi hitovi Masline odzvanjali su Arenom uz snažan pljesak i zvukove stopala kojima je publika udarala u pod da se dvorana tresla. Sa starim znacima, klapom Intrade, zadovoljna i razdragana publika pjevala je: “Da te mogu pismom zvati, ja bi
piva život cili, da se barem opet vrati vrime kad smo sretni bili..., a s puno naboja i emocija: “Kroacijo, iz duše te ljubim, ja te volim ka i mati dite...”. Koliko god su Šu it i Maslina ushitili publiku, dvorana se doslovce tresla kada su na binu izašli
“O i boje lavande” klapa Maslina otpjevala je s puno emocija
Tomislav Brali i Intrade. Svaku pjesmu publika, Tomislav Brali i Intrade otpjevali su zajedno, a najduže i po nekoliko puta refren: “Nije meni nikad dosta, tvoji ruku, tvoga tila, opet e nas zagrljene, na i skupa zora bila...”. Goran Karan otpjevao je etiri pjesme ne štede i grlo i publika je to prepoznala i nagradila ga srda nim pljeskom. Sve u svemu, koncert je pokazao kako sjevernjaci vole južnjake i obrnuto i to jako iskreno. Ogroman doprinos
uspjehu i živosti koncerta dao je voditelj Miljenko Ov ar, koji je i klape i publiku poticao na bodrenje i povezanost tijekom trosatnog programa. I Šu it, Maslina i Intrade obe ali su ponovno do i u Varaždin, na veliko zadovoljstvo publike svih uzrasta i dobi. Bilo je djece, mladeži i starije gospode i svi su tri sata koliko je koncert trajao istinski uživali i zadovoljni napustili Arenu, koja je postala varaždinski hram pjesme, zabave i kulture. (Stjepan Mesari )
U CIRKOVLJANU kolaž pjesme, plesa i zabave
Publika oduševljena raznolikim koncertnim programom Protekli vikend u Domu kulture Cirkovljan održan je koncert Dje jeg zbora “Maleni” Prelog, Puha kog orkestra Grada Preloga te gostiju: Prilo ke amaterske scene i Plesne skupine iz Cirkovljana. Brojni posjetitelji Doma kulture uživali su u nedjelju 9. ožujka u ovom ugodnom i opuštaju em doga aju, prepunom pjesme, plesa i raznovrsne zabave. Dje ji pjeva ki zbor “Maleni” Prelog od 2007. godine okuplja male pjeva e u uzrastu od tri do etrnaest godina s podru ja Grada Preloga i donjeg Me imurja. “Maleni” rade u dvije skupine: mla oj i starijoj, a ukupno broji 55 lanova. Uvježbavaju dje je pjesmice,
a posebnu pažnju posve uju ljepoti zvuka i formiranju dje jih glasova. Na 56. glazbenim sve anostima Hrvatske mladeži 2013. godine osvojili su srebr-
nu plaketu. Voditeljica zbora je Jasmina Malek Križanec, prof. Puha ki orkestar Grada Preloga je mlada udruga, osnovana u studenome 2013. godine. Grad
Prelog zaslužan je za nabavku kompletnog instrumentarija. Orkestar vježba osam mjeseci i ve su odradili manje koncerte u Prelogu i akovcu. Broji 32 lana, djece osnovnoškolskog uzrasta. U pripremi za ulazak u orkestar, desetak lanova vježba individualno. Voditelj orkestra je Igor Hrustek, prof. Prilo ka amaterska scena kulturna je udruga osnovana 2005. godine. Njezin osniva , voditelj i autor tekstova je Božidar Glavina. Nastupaju u Prelogu te njegovoj bližoj i široj okolici. Redovno nastupaju i na Festivalu kazališnih amatera Me imurja. Od listopada 2013. godine djevojke i žene iz Cirkovljana, ali i okolnih mjesta, redovito se okupljaju
zbog zumbe. Zumba je, najjednostvnije re eno, vježbanje uz ples. Skupina broji tridesetak lanica od 10 do 60 godina, a pozvani su i svi zainteresirani da se priklju e ovoj zabavnoj
aktivnosti, bez obzira na dob. Uz vodstvo instruktorice Paule Kocijan, neke od lanica izvele su dvije plesne koreogra ije uz pjesme: “Mi ritmo” i “Juntos los dos”.
6
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje
MOZAIK KNJIGA br. 965
Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.
Dobitnica iz broja 964 Me imurskih novina je Željka Malovi iz Gori ana. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.
NAGRADNA KNJIGA
Miro Gavran “Igrokazi za djecu” Knjiga sadrži 12 igrokaza za najmla e gledatelje, koje je Miro Gavran napisao u proteklih 25 godina: Mor i , Dje ja snovi enja Ivane Brli , Pri a o dje aku koji je spasio more, Tata na dar, Stare cipele, Izgubljena vjeverica, Za arani violinist, Zlo esto dijete, Bjelobradi nosi darove, Dado i Goga, Pinokio i Zeko traži mamu.
Stonewood Heights savršeno je mjesto za podizanje djece. Na i e se tamo poslovi nih dobrih škola, stabilnih društvenih vrijednosti te zdravo tržište nekretninama. To je tipi no ameri ko predgra e gdje se roditelji aktivno uklju uju u odgoj svoje djece, a ni jedna se prilika za oplemenjivanje ne propušta. Ruth Ramsey u lokalnoj srednjoj školi predaje seksualni odgoj. vrsto vjeruje da je užitak dobar, sram loš, a znanje da je mo . Tim Mason je nogometni trener, bivši ovisnik koji se nakon potpunog sloma uspio spasiti. Tim je uz to i lan evangelisti ke crkve
kojoj se baš i ne svi a to što Ruth predaje, a ni na in na koji ona to ini, te daje sve od sebe kako bi se ona našla u središtu jedne poprili no negativne javne kampanje. A Ruth pak ne odobrava da crkva svoja u enja širi i van
granica svoje zajednice. Ljuti protivnici u kulturalnom ratu u malome gradu, Tim i Ruth instinktivno prežu jedno od drugoga, no kad ih kontroverzan doga aj na nogometnom igralištu primora da doista po nu razgovarati, na i e se u situaciji u kojoj e biti prisiljeni preispitati ispravnost možda prebrzo ste enih prvih dojmova. Poduka iz apstinencije Toma Perrotte otkriva snažne osje aje koji se skupljaju ispod idealne površine suvremene ameri ke kulture, te istražuje složene duhovne i seksualne živote naoko obi nih ljudi. Po prvi put na hrvatskom
BELETRISTIKA Tom Perotta: Poduka iz apstinencije Christopher Isherwood: Zbogom Berlinu Suzanne Enoch: Grijeh i osje aji
PUBLICISTIKA Goldie Hawn, Wendy Holden: 10 minuta pozornosti Dr. Frank Lipman: Potrošeni Vinko Breši : Iz prve ruke
ovaj hvaljeni suvremeni ameri ki pisac Algoritmovim itateljima predstavljen je u prijevodu Hrvoja Miroševi a.
KNJIŽARA “LJEVAK”
Veronica Roth - “Razli ita”
M. Scott Peck “Korak dalje putem kojim rje e se ide” Možda se sje ate da je Put kojim rje e se ide po eo re enicom: “Život je težak”. Toj u velikoj istini sada dodati još jednu:“Život je zamršen”. Svatko od nas mora si prokr iti vlastiti put kroz život. Nema priru nika s uputama za samopomo , nema ormula, nema jednostavnih odgovora. Put koji je pravi za jednu osobu za neku je drugu potpuno pogrešan. Nigdje u ovoj knjizi ne u vam re i: “Idite ovim putem”, ili “Tu skrenite lijevo”. Životni put nije as altiran, nije dobro osvijetljen i nema putokaza. Životni je put kamenita staza kroz divljinu. U ovoj u knjizi pokušati zapisati neke od stvari koje sam nau io u proteklih desetak godina, a koje su mi olakšale put dok sam tumarao kroz spomenutu divljinu. Ali ako vam kažem da sam, kad god bih se izgubio, ponovno pronašao put slijede i mahovinu što raste na sjevernoj strani stabla, svakako vas moram i upozoriti da u šumama sekvoje mahovina na mnogim stablima raste na sve etiri strane svijeta. Tako er vas upozoravam da ono “korak dalje” u naslovu – ili bilo što drugo u ovoj knjizi – ne shva ate kao tvrdnju da je put linearan i da se po njemu kre emo
Tom Perotta - “Poduka iz apstinencije”
Šesnaestogodišnja se Tris nalazi pred strašnim izborom jer se ne uklapa u podijeljeno društvo kojemu se svi moraju pokoriti. Stoga Tris kre e u pustolovinu kako bi doznala kamo doista pripada. Zaprepaštena surovoš u života, ona ne može vjerovati nikome. Pa ipak, upoznat e privla nog mladi a koji se istovremeno doima i prijete i i zaštitni ki. Najteži je izbor tek iš ekuje.
Nastupni roman Veronice Roth “Razli ita” kompleksna je pri a o šesnaestogodišnjakinji koja je prisiljena izabrati izme u tipi ne i sebi ne obitelji te avanturisti ke i neizvjesne budu nosti. Beatrice “Tris“ Prior živi u Chicagu koji se raspada, grad je podijeljen na pet rakcija, u skladu s uvjerenjima i strastima. No, Tris se suo ava sa svojim najdubljim strahovi-
ma kad otkrije da je Razli ita i da je stoga meta opasnih lidera. Paralelno se upušta u romanti nu i nasilnu vezu s instruktorom, a roman se pretvara u nepredvidljivu i neizbježnu avanturu. Razli ita je distopijski triler nabijen napetim odlukama, melodramatskim izdajstvima, neo ekivanim posljedicama i neobi nom ljubavnom pri om.
Niall Ferguson - “Uspon novca”
pravocrtno i korak za korakom. Put nije takav. Više je nalik na niz koncentri nih krugova koji se šire prema van, a ništa u vezi s tim putem nije ni jednostavno ni pravocrtno. Ali ne moramo putovati sami. Možemo zatražiti pomo od sile koju prepoznajemo kao nešto ve e od sebe. Nadam se da ete odustati od želje za pojednostavljenjem svega, od potrage za ormulama i brzim rješenjima, cijeniti misterije i paradokse života i ne dati da vas obeshrabre mnogi uzroci i posljedice, koji su sastavni dijelovi svakoga iskustva – to jest da ete cijeniti injenicu da je život zamršen. (iz Uvoda M. Scott Peck)
Vrsni povjesni ar Niall Ferguson slijedi trag novca i donosi nam pri u u pozadini razvoja novca i financijskih sustava, od samog nastanka u drevnoj Mezopotamiji do najnovijih poreme aja i kriza na, kako ga on naziva, Planetu novca. Pokazuje da je novac zapravo temelj ovjekova napretka. Štoviše, otkriva i financijsku povijest kao klju nu sporednu pri u
cjelokupne povijesti. Kroz Fergusonov stru ni objektiv, velike povijesne doga aje, osobe i pojave ugledat emo u novom i jasnijem svjetlu. Ferguson objašnjava nastanak klju nih financijskih institucija i pojmova. Što je novac? ime se bave banke? Koja je razlika izme u dionice i obveznice? Za što uplatiti osiguranje, a zašto kupiti nekretninu? Što to no rade
Ljudmila Petruševska - “Vrijeme no ” Roman “Vrijeme no ” Ljudmile Petruševske predstavlja svakako njezino najsloženije djelo, kako po strukturi, tako i po snazi re enica, razradi ideja i postavljanju pitanja od krajnje važnosti. Svakodnevnica našega postojanja kroz jednostavno i izravno autori ino pripovijedanje postaje predmet
neuobi ajene i veli anstvene literature. Vrijeme no prati borbu Ane Andrianovne koja kao glava obitelji nastoji na okupu održati emotivno nestabilnu i financijski upropaštenu obitelj u ranim azama postsovjetske Moskve. Pišu i u prvom licu, Petruševska roman predstav-
lja kao rukopis koji su lanovi Anine obitelji pronašli nakon njezine smrti, a u koji je ona preto ila rustracije i “razgoli enu“ (ne)mo roditeljske uloge. Ana se sve vrijeme bori i mu i ne bi li pomirila snažnu ljubav prema obitelji i parazitski na in života njezinih lanova.
zatvoreni investicijski ondovi? U knjizi “Uspon novca” autor propituje i ishodišta aktualne krize izazvane prekomjernim odobravanjem drugorazrednih hipotekarnih kredita. U svakom slu aju, bilo da jedva spajate kraj s krajem ili ste financijski sre eni, ovo je idealan trenutak da shvatite pojavu i uspon novca.
14. ožujka 2014.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Film, glazba ... DOBRI DILERI IZ DALLASA
AVANTURE GOSPODINA PEABODYJA I SHERMANA
biogra ska povijesna drama Režija: Jean-Marc Vallée
animirana pustolovna komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Režija: Rob Minko
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
petak, 14.3. 18.00 AVANTURE GOSPODINA PEABODYJA I SHERMANA animirana pustolovna komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik
20.00 MAJSTORI hrvatska romanti na komedija
subota, 15.3.
16.00 PRI E IZ DAVNINE program animiranih filmova prema bajkama I. B. Mažurani
18.00 AVANTURE GOSPODINA PEABODYJA I SHERMANA animirana pustolovna komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik
20.00 MAJSTORI hrvatska romanti na komedija
nedjelja, 16.3.
16.00 PLESNE MINIJATURE Studio suvremenog plesa TEUTA akovec
Dallas 1985. Elektri ar i povremeni jaha bikova Ron Woodroof voli težak život: previše puši, pije, uzima kokain i, naravno, uživa u seksu, a sklon je rasis koj i homofobnoj ideologiji. Kad se na poslu ozlijedi i završi u bolnici, doznaje da ima HIV
te da e umrije u roku 30 dana. Ljut je i gnjevan, no ubrzo doznaje da mu tretman pod nazivom AZT može produlji život. No AZT terapija je u SAD-u tek u povojima... Trajanje: 117 minuta. Preporu uje se starijima od 13 godina.
Gospodin Peabody je poslovnjak, izumitelj, znanstvenik, dobitnik Nobelove nagrade, gurman, dvostruki osvaja olimpijske medalje, jednom rije ju genijalac..., koji je slu ajno i pas. Koriste i svoje ori-
ginalne izume, gospodin Peabody i njegov prijatelj Sherman putuju kroz vrijeme kako bi iskusili najve e doga aje u svjetskoj povijes . Trajanje: 92 minute. Preporu uje se starijima od 6 godina.
Dr. Ryan Stone (Bullock) briljantna je medicinska inženjerka kojoj je ovo prva misija, uz nju je iskusni astronaut Ma Kowalski (Clooney), no naizgled ru nska misija završava katastrofom. Letjelica je uništena, a Stone i Kowalski ostaju sami u tami svemira, gdje imaju samo jedan drugoga. Zaglušuju i muk ukazuje na to da su izgubili svaku vezu sa Zemljom... i svaku šansu za spas. Strah se pretvara u paniku, a svaki jecaj troši ono malo kisika što im je ostalo. Jedini put ku i možda je krenu još dublje u tamu svemira.
Vlatko Stefanovski - “Seir”
anovski ne kaže baš ništa što nismo uli prije, nadahnutije i dojmljivije. Pjesme idu, zvu e kao da su napisane pod prisilom, ali zato nježne fluidne note odsvirane na gitari samo vrludaju poput proljetnih leptira. Vokali na žeš im pjesmama manje su uvjerljivi, kao da su snimljeni “tehni ki” te ostavljeni nedora enima.
biogra ska povijesna drama
animirana pustolovna komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik
20.00 MAJSTORI hrvatska romanti na komedija
utorak, 18.3.
11.00 Dvorana Zrinski/ Scheier JOŽA POŽGAJ – stota obljetnica ro enja
18.00 AVANTURE GOSPODINA PEABODYJA I SHERMANA animirana pustolovna komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik
ALBUM TJEDNA
Za nekog tko je tako dugo i tako stalno na muzi koj sceni zvu i pomalo iznena uju e da je ovogodišnja kolekcija deset pjesama “Seir” prvi album autorskog materijala Ste anovskog u posljednjih desetak godina, ali tako je! Vlatko Ste anovski je ovjek posve en muzici, ovjek koji se izražava gitarom, dakle, ako ga netko želi pitati kako se osje a u odre enom trenutku, vjerojatno e se bolje izraziti nekom gitaristi kom solo dionicom nego re enicom. Tako zvu i i “Seir” - album konstantnoga antasti nog gitarskog rada i pjesama svakakve kvalitete, od prelijepe “Deca na sonceto”, preko više nego solidnih “Fokusiram i zumiram” te “Hotela Blues”, do izrazito kilavog otvaranja albuma, pjesme “Superheroi”, kojoj ne pomaže ni recital velikog Rade Šerbedžije. Osim “Superheroia” (koja zvu i poput pjesme napisane na ormulu), neuralgi ne to ke “Seira” jesu “Guitar Tzar” i “Love For All”, koje su jednostavno loše pjesme s lijepim gitaristi kim dionicama u kojima Ste-
20.00 DOBRI DILERI IZ DALLASA
18.00 AVANTURE GOSPODINA PEABODYJA I SHERMANA
GRAVITACIJA
Nakon katastrofalne oluje hranom u prvom lmu, Flint i njegovi prijatelji prisiljeni su napus svoj grad. Flint prihva a poziv svog idola Chestera V da se pridruži kompaniji “The Live Crop”, koja je dobila zadatak iš enja otoka i u kojoj najbolji izumitelji na svijetu kreiraju tehnologiju za boljitak ovje anstva. Kada Flint otkrije da njegova mašina i dalje radi i sada kreira mutantske hrano-zvijeri, poput živih kiselih krastavaca, gladnih tacodila, škampopanza i jabu as h pitona...
program animiranih filmova prema bajkama I. B. Mažurani
ponedjeljak, 17.3.
DVD, BLUE RAY IZLOG OBLA NO S UFTAMA 2
18.00 PRI E IZ DAVNINE
“Seir” je prvenstveno staromodan album, koji pokazuje njegovog autora s nagnu ima prema Steely Danu, Weather Reportu i albumu “Kao kakao” mati ne mu grupe Leb i sol. Album koristi karakteristi ne jazz-rock i hard rock akcente koji u nekim slu ajevima ispadnu grdi klišeji (gore spomenuti trio slabih
Popis pjesama 1. Superheroi 2. Seir 3. Guitar Tzar 4. Love For All 5. Fos orna Mese ina 6. Fokusiram i zumiram 7. Ljubovna inija 8. To na adresa 9. Hotel Blues 10. Deca na sonceto
pjesama), a u boljim slu ajevima vrlo lijepi komadi muzike. Od gore navedenog recepta najviše odstupa zaklju na “Deca na sonceto” koja podcrtana guda ima, usnom harmonikom, briljantnim gitaristi kim radom (nije suvišno spomenuti) te primjereno mekim i toplim vokalom daje pjesmu koja navla i osmijeh na lice. Kod Ste anovskog pravi povratak u punu autorsku ormu tek predstoji. “Seir” nije najbolja plo a u bogatoj zbirci Vlatka Ste anovskog, ali nije baš ni podba aj – dojam je da je pauza u autorskom radu ipak malo ulijenila Ste anovskog kao stvaratelja pjesama. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)
20.00 20 00 DOBRI DILERI IZ DALLASA biogra ska povijesna drama
srijeda, 19.3.
20.00 jazz srijeda - Mala scena “Vinko Lisjak” HOLOGRAM
etvrtak, 19.3. Tribina “ akovec etvrtkom”
20.00 VIŠNJIK drama HNK u Varaždin Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.
DOM KULTURE PRELOG
subota, 15.3.
17.00 ŠEGRT HLAPI dje ji, obiteljski film
19.00 12 GODINA ROPSTVA biogra ski/drama/povijesni
Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488
8
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Lifestyle Visoki tlak i debljina Visoki tlak danas imaju milijuni ljudi i jedan je od naj eš ih faktora rizika za boles krvožilja te ranu smrtnost. Dijagnoza visokog tlaka postavlja se pri vrijednos ma dijastoli kog tlaka ve im od 90 mmHg te sistoli kog ve im od 160 mmHg. Mnogi ljudi koji imaju tu bolest i ne znaju da je imaju. Kada otkrijete da imate visoki tlak, možete poduze potrebne korake na dva na ina, a to su promjena na ina života i uzimanje lijekova. Tjelesna težina i visoki tlak esto su jesno povezani. S pove anjem tjelesne težine esto se pove ava i tlak. Kako smo i ina e sve deblji, kontrola tjelesne težine postaje glavni izazov u prevenciji i kontroli visokog tlaka. Ako imate prekomjernu težinu, opasnost od nastanka visokog tlaka ve a je dva do šest puta u odnosu na normalnu težinu. Baš kao što tlak raste zbog debljanja, obi no se snizuje zbog mršavljenja. Gubitak samo nekoliko kilograma može rezultirati poboljšanjem tlaka. Najefikasniji na in mršavljenja jest promjena prehrane, pove anje tjelesne ak vnos te postupno skidanje kilograma kroz dulje vrijeme. Ako smršavite nekoliko kilograma, smanjit ete koncentraciju kolesterola te smanji rizik sr anog udara, moždanog udara, dijabetesa i artri sa. Ne morate izgubi puno kilograma da bi se tlak snizio. Gubitak od samo 5 kilograma može vam snizi tlak. Kad izgubite samo 10% tjelesne težine, tlak e ve bi bliže zdravim vrijednos ma. Godine 1998. provedeno je istraživanje u kojem je otkriveno da su žene koje se jekom odrasle dobi udebljaju 5-10 kg izložene 70% ve em riziku nastanka visokog tlaka u usporedbi sa ženama koje se ne udebljaju nakon 18. godine života. U žena koje su se udebljale više od 10 kg
Piše: dr. Branko Vr i
opasnost je još ve a. Iako u ovoj studiji nisu sudjelovali muškarci, pokazalo se da se sli ne vrijednos odnose i na njih. Prevencija visokog tlaka postiže se ve od dje njstva, kad roditelji moraju pazi da se djeca ne debljaju, jer e se nastavi deblja i kad odrastu, a ve smo rekli da je debljina jedan od bitnih faktora pojave visokog tlaka. U jednom istraživanju tlak se nije snizio u ispitanika dodavanjem prehrani kalija, kalcija, magnezija i ribljeg ulja, ali se snizio u ispitanika promatranih kroz 18 mjeseci kojima su reducirani tjelesna težina i unos soli. Zato ve ina autora smatra da odgovaraju a dijeta i smanjenje unosa soli u hrani osobama s visokim tlakom, osobito onima s umjereno povišenim tlakom, može regulira krvni tlak bez lijekova. Brojna istraživanja pokazuju da je hrana prepuna tvari koje povisuju i snizuju krvni tlak. Odabir prehrane kojom ete snizi visoki krvni tlak u sve je ve oj mjeri prvi izbor prak ki svih stru njaka, umjesto ili uz uzimanje lijekova. Moj vam je savjet prvo pokušajte s prehranom. Vrsta hrane koja može snizi tlak: celer, ešnjak, plava riba, maslinovo ulje, hrana bogata kalcijem, hrana bogata kalijem, vo e i povr e. Izbjegavajte hranu bogatu natrijem i konzervansima, masnu hranu te kavu.
“PINKI SUBOTA DAY” U MIMARI
Me imurski vinari na ruži asto-zelenom festivalu Agilne i poduzetne žene iz udruge “WOW” u inile su sve da se svi u zagreba koj Mimari u subotu 8. ožujka osje aju “pinki”, gledaju i piju “pinki”. Samo se jelo zeleno. Zalogajilo se u natura boji jer je drugom PINK DAYU pridodan festival ma-
slinovih ulja, a predstavila su se ve inski najbolja istarska ulja. Uo ena je izuzetna posjeta drugom izdanju festivala, izlaga i pomno odabrani, radionice zanimljive i korisne. Odsko ila je ona o vinu u medijima, iskrenim gardom vode ih urednika
asopisa, portala i blogera iz domene eno-gastro scene u zemlji. Za izlaga kim stolovima me imurske roze zastave razvile su vinarija Cmre njak, Agrome imurje i daleko najbolje i najposje enije Dvanajš ak-Kozol. Tako je glasovala publika! Publika se dobro osje ala pred i me u najboljim rozeima i pjenušcima iz svih regija Hrvatske, Austrije i Slovenije. Mladost je dominantna sastavnica publike, a taj se trend uo ava i na Urbanovu, u Esplanadi, na Vinistri i u Makarskoj. Dobar trend koji dobrom vinu i uspješnim vinarima osigurava ruži astu perspektivu. (tekst i foto: Ivan Gori anec)
HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)
Na sve mogu e na ina željet ete sa uva dobar poslovni imidž. Nemojte dozvoli da vam netko drugi dik ra uvjete poslovanja. Pripazite, pojavljuje se osoba koja e otežava vašu poslovnu i statusnu poziciju. U ljubavnom životu imat ete velika o ekivanja i potrebe. Partner ne e mo i ispuni sve vaše želje i to e vas oneraspoloži . Ako ste sami, imat ete dovoljno energije za novu ljubavnu avanturu. Mogu e su manje glavobolje i nervoza. VAGA (24.9.-23.10.)
Iako ste napravili pogrešnu poslovnu procjenu, ne e do i do ve ih komplikacija ni nancijskih gubitaka. Pripazite pri potpisivanju odre enih poslovnih dokumenata. Dobro razmislite prije negoli u ete u odre ene poslovne projekte, kako biste sa uvali na odgovaraju i na in svoje poslovne interese. Voljena osoba treba više vaše pažnje i nježnosti, više zajedni kog vremena. Iskoris te vikend za zbližavanje i iskazivanje emocija. Mogu a je prehlada ili grlobolja.
BIK (21.4.-20.5.)
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
Nepotrebno ete se optere ivati odre enim poslovno- nancijskim dogovorima. U poslovnoj komunikaciji nemojte bi nestrpljivi i nervozni. Neka vas manji nov ani gubitak ne obeshrabri. Dugoro ni projek nancijski su plodonosni. I u ljubavnom odnosu djelovat ete napeto i imat ete osje aj da se partner udaljava od vas. Provjerite svoje emo vne sumnje i preuzmite inicija vu. Pojave li se problemi s probavom, potražite savjet i pomo lije nika.
Prilikom mogu ih financijskih investicija budite pri oprezu i dobro procijenite poslovne okolnosti. Upravo e vaš budu i poslovni uspjeh ima temelj na dobroj procjeni i detaljnom planiranju. Emo vni odnosi e se zakomplicira . Previše ete se baviti analizom odnosa s voljenom osobom s namjerom da razriješite razli ite nedoumice. Nemojte dozvoliti da se netko tre i umiješa u vaš odnos s partnerom. Slobodno vrijeme koris te za tjelovježbu.
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
STRIJELAC (23.11.-21.12.)
Prema poslovnom okruženju djelovat ete zadovoljno. U svim poslovnim obvezama davat ete svoj maksimum, ali e vam odre eni doga aji izma i kontroli. U odre enim projek ma ne ete mo i m kvalitetno organizira . Ako ste sami, na vidiku je novo poznanstvo koje e vas zainteresira i više nego što možete zamisli . Škorpioni koji su u vezi ili u braku uživat e u skladnim odnosima. Poja ajte sve oblike tjelesne ak vnos . Godit e vam vježbanje u društvu.
Poslovne obveze bit e vam izgovor za izbjegavanje rješavanja problema u obitelji. Pokušajte se kvalitetno fokusira na obje strane. Nemojte zanemari poslovne zadatke jer vas o ekuju brojni novi zadaci, a tako er vas i vaši lanovi obitelji trebaju. Ako ste sami i želite ostvariti novu ljubavnu vezu, mjesec ožujak donijet e niz prilika i zanimljivih poznanstava. Uskladite svoj razum i osje aje. Bavite se slobodnim ak vnos ma koje vas opuštaju i smanjit ete stres.
RAK (22.6.-22.7.)
Sve poslovne obveze završit ete pravovremeno, samo uz dobru organizaciju zadataka i potrebnog vremena. Mogu je nov ani dobitak iz inozemstva. Svoje poslovne kreativne ideje predstavite pred osobom koja e ih zna s pozornoš u sasluša . U emo vnim odnosima bit ete iskreni i odlu ni u svim svojim namjerama. U društvu ete biti omiljeni i zabavni. Ako ste sami, dane vikenda iskoris te za izlazak s prijateljima. Nova ljubav na vidiku. Dobro se osje ate. JARAC (22.12.-20.1.)
Mogla bi se pojaviti mogu nost za dodatnom zaradom, a ako ste nezaposleni, na vidiku je mogu nost zapošljavanja. Svi pripadnici ovog znaka e do kraja mjeseca ožujka ima niz prilika za nove profesionalne mogu nos . U ljubavnim odnosima svojom ete pojavom ili s lom življenja šarmantno djelova na društvo oko sebe. Upoznat ete osobu koja e poticati vašu erotsku maštu. Bogat društveni život utjecat e blagotvorno na vaše zdravlje.
LAV (23.7.-23.8.)
Ovih e se dana pojaviti nekoliko zna ajnih prilika za ostvarenjem poslovno- nancijskog uspjeha. Zanimljive poslovne ponude nagovjestit e dugoro niji uspjeh. Netko e primijetiti vaše profesionalne sposobnosti i nagraditi vas za uspješno provedene zadatke. Raspoloženi ste za novu ljubavnu romansu i avanturu. Svoja emo vna o ekivanja ne ete skriva i željet ete ostvari svoje tajne snove. Dovoljno spavajte i više boravite na svježem zraku. VODENJAK (21.1.-19.2.)
U poslovnom okruženju djelovat ete ambiciozno i profesionalno. Suradnici e bi zainteresirani za sve vaše predložene projekte. Mogu je nov ani dobitak iz inozemstva. Ako ste u vezi, uživat ete s voljenom osobom u zajedni kim trenucima. Samci neka dane vikenda provedu u izlascima s prijateljima. Pri tome neka pripaze na konzumaciju hrane i pi a. Svi pripadnici ovog znaka mogli bi imati problema s nesanicom. Pove ajte kretanje na svježem zraku.
DJEVICA (24.8.-23.9.)
U poslovnom okruženju o ekuju vas brojne pohvale. Mogu e je poslovno putovanje u inozemstvo koje e vam donije dugoro nu korist. Zbog neo ekivano brojnih poslovnih obveza propus t ete odre ene doga aje u privatnom ili ljubavnom životu. Partner e zbog toga bi nezadovoljan i neraspoložen. Morat ete se potrudi za novo emotivno zbližavanje. Ako ste sami, mogu a su poznanstva koja e vas veseli . Dobrog ste zdravlja. RIBE (20.2.-20.3.)
Iako e na poslovnoj sceni bi niz problema nih situacija, vi ete ih sve s lako om rješava . Vaše zalaganje i marljivost primije t e i nadre ene osobe i nagradit e vas dodatnim honorarom. U kreativnoj ste fazi i imat ete mogu nos zna ajno proširi poslove koji e vam donijeti zaradu. U ljubavnim odnosima preuzimat ete inicija vu i bit ete rado vi eni u brojnim društvima. Vaš šarm ne e ostati nezapažen. Razveselit e vas jedan poziv. Zdravi ste.
14. ožujka 2014.
9
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Prolje e donosi promjenu... Kraj mjeseca ožujka i kalendarski nam donosi potvrdu kako je prolje e uistinu stiglo. Uz to godišnje doba eto nam i raznobojnog cvije a koje je tako er simbol prolje a otkad je svijeta. Modni špiceri tako er e uskoro u ovaj topliji i sun aniji dio godine zakora iti modnim dodacima kojima ne e nedostajati upravo veselih cvjetnih uzoraka i motiva. Moderni su.
Iako svjetski dizajneri preporu uju za ovu sezonu pastelne, vodnjikave, pa ak bi rekli i bezbojne, neodre ene nijanse, nimalo ne ete pogriješiti nabacite li pokoji razigrani koloristi ki “rascvjetani” modni detalj. Neka bude razigranosti što više. Kako u prirodi, tako i na našim ulicama kojima e prolje e donijeti oku ugodnu promjenu.
ESPRESSO by
Ovaj vikend nosi se zeleno raspoloženje! Z
abavna psihologija donosi odrednice koje nas definiraju prema sklonosti odre enim bojama. Volite li žutu, dobri ste u komunikaciji. Posežete li za crvenom, volite rizik i strastveni ste. Osobe koje pre eriraju plavu boju realne su, cijene unutrašnji mir i kreativne su. Zlatna boja veže se uz zrelost, mudrost i ljubaznost. Zelena boja donosi mir i opuštenost. Najbolja injekcija nakon stresnog i užurbanog dana upravo je doza zelenila. Regenerativna boja prirode, šuma i livada upravo ovih dana samo što nije propupala i zazelenila nam krajobraz, ta-
ko da nam ne e nedostajati ta zelena vitaminska bomba. alo više re enica posvetit emo upravo toj zelenoj boji jer e nadolaze i dani vikenda biti razigrani upravo u tom koloritu. Zašto? Svetkovina proslave Svetog Patrika zalijepila se u našim krajevima kao da je to nešto naše doma e i izvorno. I neka je tako. Prihvatili smo svetog Patrika, tog zaštitnika Irske koji se slavi 17. ožujka kao svog. A što emo, ljudi smo. an svetog Patrika nas Hrvate odmah asocira na eštu, pivo i irsku glazbu. A gdje je takva dobra volja,
M
D
tu smo i mi. Irci tim danom populariziraju svoju kulturu i gastronomiju, muziku, a najve a proslava je, dakako, u Dublinu. Svetkovinu su s godinama prihvatili brojni narodi diljem svijeta i svake godine proslave postaju sve masovnije, maštovitije i veselije. rva proslava zabilježena je u ameri kom gradu Bostonu 1737. godine, a u Dublinu je svetkovina prerasla u estival koji ove godine traje od 14. do 17. ožujka. Najve a parada na svijetu organizira se u New Yorku jer diljem Sjedinjenih Ameri kih Država živi više od 34 milijuna ljudi irskog podri-
P
jetla. I u Me imurju e ovog vikenda biti nekoliko veselica u ca e-barovima i klubovima, a prije negoli što krenete u svetkovinu “zelene sre e” i u to ime popijete pokoje pivo, koje je nezaobilazan detalj proslave, podsjetimo se tko je zapravo bio taj svetac oko kojeg se diže toliko prašine. ovijest kaže da je ro en oko 385. godine u Škotskoj. Sudba je htjela da se sveti Patrik nakon bijega iz zato eništva vratio u Irsku i propovijedao krš anstvo. Prema legendama, narodu je Sveto Trojstvo objasnio pomo u djeteline, kojoj su Irci
P
kasnije dodali etvrti list za sre u. Sveti Patrik umro je 17. ožujka 461. godine, a djetelina je postala simbol svetkovine. Iako se zelena boja povezuje s proslavom, ruho svetog Patrika bilo je plavo. Zelena boja, koja je poveznica sa sre om, a kao simbol Irske po ela se koristiti u 19. stolje u. veti Patrik je, osim Irske, Nigerije i inženjera, zaštitnik svih onih koji se boje zmija, zato što je prema legendama potjerao zmije i ostale otrovne životinje iz Irske. Na Dan svetog Patrika muškarci na kragnama nose djetelinu, žene u kosi nose zelene vrpce,
S
a djeca naran aste, bijele ili zelene bedževe. Irci Dan svetog Patrika smatraju religioznom svetkovinom koju slave u crkvi, a popodne sa svojim obiteljima. Tek se 1995. godine Dan svetog Patrika po eo zna ajnije koristiti u turisti ke svrhe te kao promocija Irske. ko vas netko uštipne, a 17. ožujka je, a vi nemate ništa zeleno na sebi, ne brinite, to je Dan svetog Patrika. Ako niste u zelenom, slobodno vas se uštipne. Prepustite se stoga ovaj vikend svim arima zelenila, odjenite nešto zeleno i dobro se zabavite. I slobodno štipkajte sve koji nemaju bar pokoji modni detalj u zelenom tonu. Dan svetog Patrika je tu!
A
10
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
esto se znoji i lupa joj srce PITANJE: Imam 58 godina. Ve nešto više od dvije godine kada sam u društvu osje am se napetom, kada razgovaram s drugim osobama, ako stojim u redu u banci ili ekam na blagajni u trgovini da platim ra un. Tada mi srce jako lupa, znojim se, bojim se da ne izgubim svijest. U inila sam sve pretrage koje su pokazale uredne nalaze. Prije par tjedna osje am bolove u prsima, imam crvenilo kože i drhtim. Preko dana esto se osje am umornom. Što mi je initi? ODGOVOR: Poteško e koje navodite su veoma neugodne jer su uvijek prisutne u vama. Vi se ih pokušavate osloboditi, ali u tome ne uspijevate. Probajte
vašim tegobama i i u susret i ne boriti se s njima. A to zna i promatrate i “propustite” kroz sebe, a potom usredoto ite pozornost na najneugodniju smetnju (lupanje srca). To ne e i i odmah dobro, ali s praksom i upornoš u e do i do uspjeha. Uz to mogli bi pokušati s metodom relaksacije - autogenim treningom, ili bi mogli uzeti i lijek.
Piše dr. med. Damir Mamuzi
Cista jajnika K.C. 37 godišnja pacijen ca pita: Zadnjih godina imam neredovite menstruacije, esto izostaju i po dva tjedna, a kada do e onda je obilna, izgubim puno krvi tako da se osje am loše ,ponekad mi se vr u glavi. Nedavno sam bila na pregledu kod mojeg ginekologa koji mi je rekao da imam cistu na jajniku. Nije mi dao nikakvo lije enje, navodno e cista sama nesta . ODGOVOR: Odmah na po etku treba re i da ima dvije vrste cista jajnika. Jedne su pravi tumori a ti mogu bi dobro udni ali i zlo udni. Ako postoji samo sumnja na takvi pravi, cis ni tumor jajnika potrebna je operacija kako bi se razjasnilo dali se radi o dobro udnom ili zlo udnom tumoru-raku jajnika. Vi najvjerojatnije nemate takav tumor-cistu, nego imate tzv. vodenu cistu jajnika. One nastaju kao posljedica nedogo ene-neizvršene ovulacije. Znamo da u jajnicima postoje mali mjehuri ifolikuli u kojima sazrijevaju jajne stanice. Tijekom jednog ciklusa sazrije jedna jajna stanica 14.dan.
Taj folikul koji sazrijeva raste i može do i do promjera od 3 cm kada najkasnije mora puknu -dogodi se ovulacija. Jajna stanica odlazi u jajovod gdje može bi oplo ena a iz puknutog folikula nastaje žuto jelo koje ima važnu ulogu u ciklusu ali i u ranoj trudno i. Ukoliko folikul ne pukne, ako se zbog raznih razloga ne dogodi ovulacija, on perzis ra i raste i pretvara se u cistu koja je obi no veli ine od 3-5 cm. Sve to ima nepovoljan utjecaj na ciklus,obi no menstruacija izostane,a kad do e onda je jaka i duga. Ponekad je potrebna ak kiretaža da bi se krvarenje zaustavilo. Mogu e je da nakon nekoliko mjeseci takva cista sama nestane ili pukne,no neka perzis ra i duže vrijeme,pa može zbog pri ska ošte ostalo zdravo tkivo jajnika. Mislim da je bolje ne ekati nego odmah uves terapiju koja može biti konzervativna i operativna. Konzervativna terapija se sastoji od uzimanja antibaby pilula kroz nekoliko mjeseci. Ako najkasnije nakon 6 mjeseci nema uspjeha, cistu je potrebno odstrani laparoskopijom.
Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Volite li filozofirati? Živimo u doba znanstvenog imperijalizma, nakon tisu lje a teološkog imperijalizma, a ini se da još uvijek nismo nimalo mudriji, zdraviji, sretniji i pametniji od naših prethistorijskih predaka. Biološki smo, kažu geneti ari, isti od pretpovijesnog doba, evolucijski smo najviši organizmi, a tek neznatno razli iti od ostalih primata... Oduvijek se ini da bi svakog trenutka, brojni su razlozi i mogu nosti, moglo do i do pada naše civilizacije, a iz povijesnih izvora znamo da su se ve doga ali takvi veliki slomovi. Naše vrijeme uz svu tehnologiju i znanstvena otkri a ne nudi recepte za spas. Mi danas nismo ništa manje zbunjeni i nesigurni pred životom i svijetom nego ljudi prošlih vremena. Ba eni smo u život i ne možemo re i: ekaj malo, nisam spreman. Živimo i putem se opremamo za sve što nam slijedi. Kao da nismo dovoljno «programirani» da bi odmah znali smisao i cilj, metode i sredstva, a ipak putem života idemo, na neki udan, u osnovi prili no iracionalan na in. Bespomo ni se ra amo i dugo ovisimo o drugim ljudima, pa i u sasvim odrasloj dobi nemamo samostalnost i sigurnost kakvu vidimo kod ve ine životinja. Nihovi programski paketi sadrže puno prakti nije upute za život od naših ljudskih. Mi oklijevamo, lutamo, nesigurni smo ne samo oko toga kako posti i ono što želimo, ve sum-
njamo što uop e želimo. Možda samo želimo biti sretni, ali kako da to budemo ako ne znamo što nam je potrebno za sre u? Od po etka ljudskog umovanja ili filozofiranja traže se odgovori na neka temeljna pitanja o ovjeku, životu i svijetu. Uz dužno poštovanje velikim autoritetima filozofije kao majke svih znanosti, mi laici svih epoha umije e življenja izu avamo iskustveno i uzimamo iz teorije onoliko koliko nam praksa življenja omogu ava. Ve ina ljudi vrlo malo promišlja i koristi gotove klišeje okoline u kojoj raste, no na e se tu i tamo neki ljubitelj mudrosti koji traga za njom ude i se i u danjašnje vrijeme istim stvarima koje su udile anti ke filozo e. Sve te e i sve je uvijek isto, zar ne? Sokrat je rekao da je zlo neznanja u tome što je onaj tko nije ni dobar ni mudar zadovoljan sa sobom, pa tragom te misli ostaje nama nezadovoljnima dalje promišljati i popravljati sebe i ovaj svijet....
I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00
Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari
Alkoholizam i anksioznost (tjeskoba) Alkoholizam i anksioznost esto se pojavljuju zajedno. U nekim slu ajevima anksioznost e bi imbenik koji dovodi do pijenja alkohola, a s druge strane, mogu e je i da prekomjerno pijenje dovede do razvoja anksioznos . No za po etak bi bilo dobro pojasni što je anksioznost. To je emocionalni problem, kojeg možemo opisa kao osje aj nejasnog ali jakog straha i tjeskobe, intenzivno stanje nelagode. Radi se o pretjeranoj zabrinutos u svezi stvari koji bi mogle po i po zlu. Ili pretjeranoj zabrinutosti glede svakodnevnih doga aja. Simptomi anksioznos uklju uju uznemirenost, osje aj napetos , razdražljivost, teško e koncentriranja pažnje, nega vne misli, glavobolje, mu nine, osje aj umora, smetnje spavanja, poja ano znojenje, i sli no. Mogu e je, u intenzivnijim anksioznim stanjima, razvi i pani ne poreme aje. To su iznenadni napadi jakog straha, koji onemogu uju osobi da funkcionira jer ima osje aj da je izgubila kontrolu. Normalno je da ljudi povremeno osjete i dožive tjeskobu (tj. anksioznost), ali kod nekih je toliko snažna da izaziva poreme aje jekom života i ometa normalno funkcioniranje. Kako anksiozni poreme aj može dovesti do prekomjernog trošenja alkohola? Anksioznost onemogu uje pojedincu da uživa u životu. Tada on lako podlegne iskušenju da se okrene alkoholu kao sredstvu koje barem privremeno može ublaži simptome anksioznos . No neki postaju toliko op injeni na inom na koji alkohol olakšava njihovu tjeskobu da ga po inju konzumira redovito. Ali alkohol je najgore rješenje za reduciranje anksioznos jer redovito konzumiranje alkohola uzrokuje nove, pridodane probleme u životu osobe. Ako više pije, problemi e se pogorša pojavom zdravstvenih, psihi kih i društvenih nevolja, što nadalje može uzrokova da se pojedinac više zabrine, i ona po etna anksioznost se zapravo poja a. Nju osoba ponovo „rješava“ alkoholom. Tako se na e u za aranom krugu pijenja kako bi izlije ila anksioznost, a zapravo si otvara niz novih situacija koje po u anksioznost i ja aju je. Na kraju postaje zi ki i psihi ki ovisna o alkoholu. Dakle, kad je osoba anksiozna i na to još nadoda alkohol, zbog nega vnih posljedica prekomjernog pijenja anksi-
oznost se poja ava. Postoji niz primjerenih na ina lije enja anksioznos . Veliku pomo pruža psihoterapija ili savjetovanje. Postoje i djelotvorni lijekovi. Ishod samolije enja anksioznos alkoholom je potpuno nepovoljan. Možemo opisati i obrnutu situaciju, gdje pijenje alkohola uzrokuje tjeskobu. Oni koji nisu nikada pa li od bilo kojeg simptoma anksioznos , mogu razvi te probleme kao posljedicu prekomjernog konzumiranja alkohola. Alkohol stvara u jelu takve reakcije, ometaju i pravilno tjelesno i mentalno funkcioniranje, koje lako mogu prouzro i anksiozna stanja: kada jelo doživljava fizi ki stres uzrokovan alkoholom, tako er posljedi no doživi psihi ki stres. Alkohol dehidrira jelo, a dehidracija može doves do tjelesnih senzacija koje izazivaju tjeskobu - može izazva doživljaj vrtoglavice, ubrzan rad srca, lupanje srca, maglovitost i glavobolje, i druge simptome koji se mogu protuma i kao tjeskoba ili strah. Obzirom alkohol pove ava otkucaje srca, automatski postavlja živ ani sustav u stanje ja e ak vnos , što se lako protuma i na nega van na in i izazove napad anksioznosti pa i panike. Tada osoba nastoje i “smiri živce” posegne za alkoholom, no zapravo samo pogoršava svoje stanje i pove a rizik za budu e napade straha (ili ak panike). Kad ljudi zlorabe alkohol, lako je vjerojatno da e alkohol posta okida em tjeskobe. Oni koji pate od anksioznos izazvane alkoholom sigurno e zaklju i kako simptomi anksioznos nestaju nakon što prekinu pijenje. Za arani krug pijenja alkohola i pojave anksioznos može se prekinu traženjem stru ne pomo i, a tu u susret izlazi Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam, kojem jedan od ciljeva jest pružanje pomo i osobama koje su se našle u poziciji prekomjernog pijenja zbog nesnalaženja u svakodnevnim problemima.
t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535
14. ožujka 2014.
11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UROLOGIJA
GINEKOLOGIJA
- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE
- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.) - KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)
KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca
INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)
Bubrežni kamenci - prevencija i lije enje Može li se sprije iti stvaranje bubrežnih kamenaca? Urin je prirodno prezasi ena otopina, pa je stvaranje tzv. matriksa, jezgre budu eg kamenca, vrlo lako. Dakle, prvo u prevenciji kamenaca je unos ve ih koli ina teku ine od potrebe, da bi se smanjila koncentracija otopljenih tvari u urinu i time smanjila mogu nost kristalizacije, formiranja kamenca. Ovo vrijedi pogotovo kod gubitka tjelesne teku ine iz bilo kojih razloga (znojenje, povišena tjelesna temperatura, iz. napor, osobito u ljetnom periodu itd...). Drugo, i jednako važno je uklanjanje uzroka stavarnju
kamenaca. Tako kod povišene mokr. kiseline u krvi od koje nastaju uratni kamenci, treba sniziti njezin nivo dijetom sa što manje purina, lijekovima (Alopurinol) te zaluživanjem urina (Uralyt, soda bikarbona...). Ukoliko postoje smetnje u otjecanju urina (suženja mokr. puteva od bubrega do mokr. cijevi, pritisak na mokra ovod ili mokr. cijev izvana, kao kod bolesti u zdjelici ili kod rasta prostate) treba ih odkloniti što prije nakon uklanjanja ve stvorenog kamenca ili istovremeno, ako je mogu e. Sprije avanje ponavljaju ih upala, pogotovo gornjih mokr. puteva, tako er smanjuje šansu za stvaranje kamenca.
Kako lije iti bubrežne kamence? Lije enje kamenaca ovisi o uzroku nastajanja, vrsti, veli ini te mjestu na kojem se kamenac nalazi. Kamenac se ne može otopiti, osim vrlo sitnih uratnih kamenaca, a i to traži dugotrajan tretman. Oko 90 % kamenaca danas se rješava izvantjelesnim razbijanjem udarnim valovima (ESWL), do 5 % endoskopskim zahvatima (ureterorenoskopija, perkutani zahvati), a svega 1% klasi nom operacijom. Razbijati se mogu kamenci u bubregu do veli ine oko 2 cm, a u mokra ovodu do 1 cm, ostali se moraju riješiti endoskospski, a odljevni kamenci operativno, pogotovo ako treba riješiti i suženje mokr. puteva.
Poliklinika ima aparaturu za razbijanje kamenaca najnovije generacije. Udarni valovi stvaraju se piezoelektri ki, a navode se kombinirano ultrazvukom i rentgenom po potrebi. Kako se isti uratni kamenci ne vide na rentgenu, razbiti se mogu samo aparatima koji imaju ultrazvu nu „glavu“. Razbijanje se vrši ambulantno, gotovo je bezbolno i rijetko zahtijeva analgeziju. Nakon razbijanja treba partikle izmokriti spontano, stoga je bitan vrlo velik unos teku ine. Teško e mogu nastati kod izmokravanja ve ih partikla, pogotovo ako se radi o ve em kamencu, ali su sre om rijetke i rijetko traže intervenciju, uglavnom endoskopsku.
Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati
Mirko Perkovi , dr. med., specijalist urolog. Od 1980. godine radi na Kirurgiji Bolnice akovec , a od 1984. kao specijalist. Nakon osnivanja Urologije 1988. voditelj je, i to do umirovljenja prošle godine. Želja za nastavkom rada bila je velika, ali zbog situacije u zdravstvu i u Županijskoj bolnici otišao je u redovnu mirovinu. Osje aj, želja, duge godine rada i iskustvo rezultirali su da je prihvatio poziv osniva a Poliklinike Sv. Nikola kako bi svoje znanje i iskustvo, pogotovo operativno, još ostavio u funkciji. Izvantjelesno razbijanje kamenaca ne smije se vršiti u trudno i, kod poreme aja zgrušavanja krvi, kod posto-
je e upale mokr. puteva, aneurizme aorte, teške sr ane dekompezacije i još nekih rje ih stanja.
PUT AJA PEDIJATAR SAVJETUJE
Korijander, od parfema preko ložnice do zdravlja tijela i uma Cijenjen ve tisu lje ima me u civilizacijama na Mediteranu, korak po korak osvojio je cijeli svijet, a kao za in udoma io se najviše u isto nja koj i arapskoj kuhinji. Podrijetlom s podru ja Mediterana korijander se zahvaljuju i starim Rimljanima proširio i na kon nentalni dio Europe. Svoje ime duguje gr koj rije i „koris“ koja ozna ava stjenicu, a sve zbog neugodnog mirisa svježih listova koji mirišu po stjenicama. Unato toj injenici bez svježih zelenih listova ne prolazi gotovo ni jedno jelo arapske, kineske i indijske kuhinje dok ga zapadnjaci više koriste u obliku ploda – sjemenki. Korijander su kao lijek i za in koris li ve u starom Egiptu, Gr koj i Rimu. U srednjem vijeku bio je sastavni dio afrodizija kih ljubavnih napitaka, a njegovi osušeni plodovi aroma nog mirisa u prošlos su se kandirali sa še erom i bacali kao konfe prilikom vjen anja. Danas je korijander u zapadnoj civilizaciji, posebno sjevernijim krajevima rela vna nepoznanica koja iz boga h povijesnih zapisa sve više otvara vrata i osvaja modernog ovjeka koji pridaje pažnju zdravom životu u skladu s prirodom. Osim što se primjenjuje kao za in kroz povijest, a posebno najnovijim znanstvenim istraživanjima, dokazano je da korijander, botani kog naziva coriandrum sa vum, ima jako puno pozi vnih u inaka na ljudsko zdaravlje. Sjemenke korijandera kao za ina dostupne su u boljim prodavaonicama, a želite li se okuša u recepturama za umake, priloge i salate egzo nih zemalja u kojima je potreban
svježi list, tada je najbolje kupljeno sjeme posija i uzgoji u vlas tom vrtu. Svježi listovi korijandera da e posebnu notu jelima s cous cousom, currijem, umacima od raj ica, falafama i svim ostalim egzo nim nazivima koja su tradicija u arapskim i indijskim civilizacijama. Svježe mljeveno sjeme korijandera izvrstan su dodatak pecivima, juhama, jelima od povr a, mahunarkama, jelima s ribom, ali i mesom, dok svježe liš e korijandera možete doda u juhu, salatu ili jela od povr a. Osim što e jelu da posebnu notu i svježinu okusa, korijander e ga u ini i zdravijim. Uzgojen u vrtu korijander naraste od 30 do 90 cen metara, listovi su speci nog mirisa, a kako bi urodili plodom potreban je i odre eni razmak izme u redova gdje se biljka sije. Sjetva na otvorenom po inje u travnju. Sjeme se sadi 1 cm duboko, razmak izme u redova iznosi oko 30 cm. Želite li kon nuirano ima zalihu svježeg liš a korijandera, dosijavajte ga svaka tri tjedna. Za uzgoj sjemena biljke treba prorijedi na razmak od 15 cm unutar reda. U po etku održavajte ravnomjernu vlažnost tla. Poslije je dovoljno povremeno okopa tlo oko biljaka.
Korijander je bogat eteri nim uljima, proteinima, vitaminom C i organskim kiselina, a njegovo ulje sadrži oko 70 posto linalola, kao i pineol, borneol, limonen i geraniol. Osim do sada spomenute primjene kao za ina, korijander se koris i u industriji parfema, a u kuhinji je manje poznat kao vrlo zdravi ajni napitak. Mnoge su zdravstvene blagodati korijandera. Prvenstveno ova biljka is organizam od toksina i teških metala koje izbacuje iz organizma, prirodni je lijek za anemiju jer sadrži željezo koje se lako apsorbira u krv, ublažava artri s i reumu jer sadrži cineol i linolnu kiselinu koji smanjuju otekline što su rezultat navedenih boles , smanjuje razinu kolesterola i še era u krvi, u inkovit je kod oteklina nastalih radi lošeg rada bubrega ili anemije jer uklanja suvišnu teku inu iz organizma. Isto tako korijander je blagotvoran za normaliziranje probave jer zahvaljuju i eteri nim uljima koje sadrži pomaže u pravilnom izlu ivanju enzima i probavnih sokova te s mulira probavu. Kod žena korijander je s mulans koji po e lu enje endokrinih žlijezda pa tako ublažava menstrualne tegobe. Za one koji imaju problema s usnim irevima preporu ljivo je korištenje korijandera jer je djelotvoran lijek koji spre ava rane i ireve u us ma te osvježava dah. Tu blagodat korijandera ne staje jer on uva i zdravlje o iju s obzirom da je bogat an oksidansima, vitaminom A i C, mineralima i eteri nim uljima koji usporavaju starenje oka, pomaže i kod kožnih boles jer ima dezinfekcijska, detoksikacijska, an sep ka, an -gljivi na
Pneumokokne bolesti Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec i an oksidacijska svojstva koja uspješno lije e ekceme, hrapavu kožu i gljivi na oboljenja kože i gljivice ispod noktiju, djelotvoran je i kao uvar jetre te kod raznih parazita i nametnika u crijevima kao i kod uboda insekata, škorpiona i ugriza otrovnih zmija. Prema nekim najnovijim znanstvenim istraživanjima smatra se da korijander ima i an kancerogena svojstva, a ve se kroz povijest dokazao i kao prirodni afrodizijak. Smatra se da sjemenke smrvljene u prah i pomiješane s medom poja avaju seksualnu želju i potenciju kod muškaraca. Korijander nije preporu ljivo uzima osobama s komplikacijama žu i i žu nih kamenaca, osobama s akutnim irom na želucu i dvanaestercu kao i osobama s boles ma jetre i slabog želuca. Kod osjetljivih osoba može do i do kontaktne alergije u dodiru s biljkom. U ve im koli inama korijander može izazva narko ni efekt. U svježem obliku kao list korijander možemo koris za pripremanje ukusnog pesta tako da 1 ešanj ešnjaka, 1/2 aše badema ili indijskih oraš i a, 1 aša liš a svježeg korijandera, 2 žlice limunovog soka, 6 žlica maslinovog ulja i malo morske soli sameljemo u blenderu u ni namaz. aj od korijandera sprema se tako da se jedna ajna žli ica plodova prelije se sa 2 dcl vode, ostavi da odstoji pola sata, procijedi i uzima nekoliko puta na dan, poslije jela. aj za iskašljavanje pak spremamo tako da ajnu žlicu korijandera pomješamo sa sitno isjeckanim lukom. Ovu mješavinu treba preli sa dva decilitra vru e vode, ostavi da odstoji deset minuta, a zatim procijediti kroz gazu i zasladi medom. Ovako pripremljen aj treba pi ujutro i nave er prije spavanja. Želite li korijanderu otvori vrata svoje kuhinje ne ustru avajte se posje nas u oko aju jer ova biljka su lje ima cijenjena u kulturama Mediterana i Istoka sigurno e oboga okuse sadržane u vašem loncu ili šalici, a sve u svrhu zdravlja cijele obitelji.
Streptococcus pneumoniae – pneumokok je najzna ajniji uzro nik bakterijskih boles u djece. esto kolonizira sluznicu nosnog dijela ždrijela, pogotovo jekom zimskih mjeseci. Prenosi se s ovjeka na ovjeka kaplji nim putem pa je zato broj pneumokoknih infekcija najve i kod male djece koja jekom zimskih mjeseci borave unutar zatvorenih prostora (jaslice, vr i). Postoji puno pova pneumokoka, rela vno mali broj izaziva oko 90% infekcija u ovjeka. Me u pneumokoknim boles ma eš e su tzv. neinvazivne boles i to naj eš e upala srednjeg uha (akutni o s), pneumonija (upala plu a), a u starije djece i sinusi s. Tijekom prve tri godine života više od 60% djece preboli barem jednu epizodu upale srednjeg uha. Pneumokok izaziva najteže upale srednjeg uha, a kod djece mla e od 5 godina je naj eš i uzro nik bakterijske upale plu a, a kod starije djece upale sinusa. Pneumokok može izazvati puno teže boles od upala dišnih sustava. To su tzk. invazivne boles . Invazija zna i da pneumokok prodire sa sluznice dišnog sustava u krvni optok. Naj eš e se to javlja kod djece mla e od 2 godine. Takva bolest se o ituje povišenom tjelesnom temperaturom, zimicom i tresavicom te postojanjem simptoma infekcije dišnog sustava. Daljnim razvojem boles može se javi bakterijska upala moždanih ovojnica (akutni bakterijski meningi s), zglobova (artri s), potrbušnice (peritoni s). Pneumokoknim bolestima, osobito teškim klini kim slikama, naro ito su skloni bolesnici koji pripadaju tzv. rizi nim skupinama. Me u djecom to su bolesnici s priro enim sr anim greškama, kroni nim boles ma plu a, bubrega
PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec i jetre, djeca u kojih je ugra ena umjetna pužnica te djeca s priro enim i ste enim imunode cijencijama (poreme aj imunološkog sustava). U današnje vrijeme raste otpornost pneumokoka prema an bio cima što otežava lije enje pneumokoknih bolesti. U Hrvatskoj je 3% pneumokoka otporno na penicilin što nije puno, ali je ve i broj sojeva pneumokoka koji zah jevaju više doze uobi ajenih an bio ka. 25% ih je rezistentno prema grupi lijekova, u koju spadaju azitromicin i klaritromicin. Lije enje pneumokoknih boles je za sada rela vno uspješno. Problem predstavlja lije enje akutnog bakterijskog meningi sa koji završava smrtno u 10% slu ajeva, a kod 20% preživjelih ima neurološke posljedice, od kojih je naj eš a nagluhost i gluho a. Otkri e cjepiva (konjugirano pneumokokno cjepivo) omogu ilo je u inkovitu prevenciju pneumokokne bolesti, naro ito najtežih oblika boles . Cjepivo je sastavni dio nacionalnih imunizacijskih programa u mnogim zemljama svijeta, dok se u Hrvatskog cijepe djeca koja pripadaju rizi nim skupinama.
12
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
14. ožujka 2014.
VOZILI SMO: Citroën C4 Picasso Seduction e-HDi
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info
Prodaja novih automobila u me imurskoj županiji 1.1.-28.2.2014. Proizvo a
koli ina udio, %
1
Kia
17
17,71%
2
Volkswagen
13
13,54%
3
Hyundai
11
11,46%
4
Škoda
9
9,38%
5
Honda
5
5,21%
6
Opel
5
5,21%
7
Peugeot
5
5,21%
8
Dacia
4
4,17%
9
Ford
4
4,17%
10 Mazda
4
4,17%
11 Toyota
4
4,17%
12 Chevrolet
3
3,13%
13 BMW
2
2,08%
14 Nissan
2
2,08%
15 Renault
2
2,08%
16 Audi
1
1,04%
17 Citroen
1
1,04%
18 Jeep
1
1,04%
19 Mercedes
1
1,04%
20 Seat
1
1,04%
21 Suzuki
1
1,04%
UKUPNO
96
100%
Izvor: Promocija Plus
VREMEPLOV
15. ožujka 1911. bilježi se u autmobilskoj povijesti kao dan nastanka BMW-a. Toga su se dana udružile t v r tk e F l u g m a schinenfabrik München (osnovao ju je Gustave Otto, sin izumitelja motora s unutranjim sagorijevanjem Nikolausa Otta) te tvrtka Karla Rappa i nastao je Bayerische Motoren-Werke.
Besplatna Auto Krešo mobilna aplikacija Nakon što je Auto Krešo u 2014. godinu ušao s potpuno novim internetskim stranicama, sada je tu i mobilna aplikacija za Android i iPhone smartphone ure aje. U potpunosti besplatnu Auto Krešo mobilnu aplikaciju možete preuze u App store ili Play store trgovinama na svojim smartphone ure ajima ili na www.autokreso. hr. Mobilna aplikacija napravljena je za sve maloprodajne kupce, a koji nakon prijave imaju mogu nost ostvari mnogobrojne pogodnos . Nakon što skinete aplikaciju bitno je registrira se s vlas m podacima. Nakon toga ete u aplikaciji ima svoju 'digitalnu karticu', s imenom i prezimenom te serijskim brojem, a koja služi kao iden kacija na svim prodajnim mjes ma Auto Kreše. Ve nakon prijave u aplikaciju ostvarujete 10% popusta na sve auto i moto dijelove. Tako er tu je i 7% popusta pri kupnji auto guma za gotovinu, 2% za pla anje kreditnim karticama, a u oba slu aja dodatna pogodnost je besplatna montaža i balansiranje. Trebate li pak gume za svoj motocikl ili skuter, možete ih nabavi uz 15% popusta. U mobilnoj aplikaciji možete pregledava najnovije aktualnos , prona i sebi najbližu poslovnicu, kao i o ekiva informacije o akcijama napravljenim samo za vas. Prilikom popunjavanja informacija u izborniku 'Pro l' svi korisnici imaju mogu nost upisivanja i podataka o svom vozilu jer u Auto Kreši esto imamo akcije vezane upravo uz pojedini model automobila, skutera ili motocikla. Stoga popunjavanjem i h podataka korisnici ne e propušta takve informacije i akcije.
Posebna ponuda za Novi Peugeot 308
Peugeot Hrvatska predstavlja posebnu ponudu za Novi Peugeot 308. On nosi titulu HR Auto 2014. godine, dodijeljenu od strane Zbora automobilskih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu, osvojio je i prestižnu nagradu Cro Auto za 2014. godinu, te je proglašen i Europskim automobilom 2014. godine od strane renomiranih novinara iz 22 europske zemlje. Ovaj novi model trenutno
Dizajn i prostrano prostranos koja nadilaze segm
se nudi uz 4 godine jamstva ili do 80.000 km, bez obzira na na in pla anja, a kupac na poklon dobiva i besplatno kasko osiguranje za prvu godinu. Prilikom kupnje vozila na kredit, dodatna pogodnost je iksna kamatna stopa od 5,99%, a kod kupnje na leasing nudi se mogu nost pla anja pola kupoprodajne vrijednosti vozila odmah a pola nakon godinu dana i to sve uz 0% kamate.
Citroën C4 Picasso je izra en novoj modularnoj platformi grupe PSA Peugeot Citroën EMP2 (Ef icient Modular Platform 2). Dolazi s novim kompaktnim dimenzijama – duga ak je 4,43 m, širok 1,83 m i visok 1,61 m. Prevjesi su mu skra eni (za 70 mm prednji), blok motora i pod su spušteni (motor od 40 mm do 50 mm te pod 20 mm), a tragovi kota a prošireni (82 mm prednji i 31 mm stražnji). Obujam prtljažnika je 537 litara, a masa mu je smanjena za ak 140 kg u odnosu na prethodnu generaciju. Sve to u kombinaciji s unaprije enom aerodinamikom i paletom motora dora enih da budu
još u inkovitiji te su postignute rekordno niske emisije CO2. Dizajn dolazi iz budu nosti i tako prezentira ovaj automoibl. Jasne i iste linije teku od
tog bo nog dijela prema naglašenim prednjim i stražnjim blatobranima. Tanka dnevna svjetla s LED diodama vješto izdužuju masku, a tik ispod njih smjestila su se glavna prednja svjetla. Stražnji je dio dinami niji i ostavlja dojam vrlo prostranog automobila. Ugo aj pr os t r a nos t i prenesen je i u unutrašnjost novog modela C4 s velikim panoramskim vjetrobranom. Novi Citroën C4 Picasso nudi posve digitalno upravlja ko su elje. Armaturnom plo om dominiraju dva ekrana smještena u središnjem dijelu: jedan dimenzija 7'' i ve i od 12''. Manji ekran osjetljiv na dodir
je povezan sa sedam tipki koji omogu uje upravljanje svim funkcijama vozila: dvozonskim klimatizacijskim ure ajem, navigacijom, glazbenim susta-
Citroënova akcija “Reciklirajte i profitirajte” produžena do kraja ožujka Zbog velikog interesa kupaca, Citroën je odlu io produži proCit dajnu akciju “Reciklirajte i pro da rajte“ raj do kraja ožujka. U prodajnoj akciji ak su novi Citroën C-Elysée, C3, C3 Picasso i C4. Kupac jednog od navedenih modela marke Citroën, tro može tvrtki Citroën ustupi na recikliranje i uništavanje svoje staro vozilo za koje e mu Citroën odobri popust na novom vozilu u iznosu do 15.000 kn, ovisno o kojem se modelu radi. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C-Elysée iznosi 15.000 kn, a u akciji je Citroën C-Elysée dostupan ve od 79.900 kn. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C3 Picasso iznosi 10.000 kn, a u akciji je Citroën C3 Picasso dostupan ve od 99.900 kn. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C3 iznosi do 6.000 kn, a u akciji je Citroën C3 dostupan ve od 69.900 kn. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C4 iznosi do 5.000 kn, a u
akciji je Citroën C4 dostupan ve od 94.900 kn. Cilj prodajne akcije Citroën „Reciklirajte i pro rajte“ je ukloni sa hrvatskih cesta odre en broj starih vozila koja e bi zamijenjena novima. Otkupljuju se dotrajala vozila svih marki (bez obzira na to o kojem se starom vozilu radi), njegovoj realnoj vrijednos i stanju, bilo da su registrirana ili ne, za koja kupac novog vozila može dokaza (prometnom dozvolom) da je u njegovom vlasništvu najmanje 3 mjeseca. Vozila se „otkupljuju“ kod svih ovlaštenih distributera novih vozila Citroën u Hrvatskoj. Budu i da stari i neispravan vozni park predstavlja dodatnu opasnost za sve sudionike u prometu, ovom akcijom Citroën Hrvatska utjecat e na pomla ivanje voznog parka u Hrvatskoj, na sigurnost u prometu i pozitivno djelovati na o uvanje okoliša, obzirom na injenicu da nova vozila Citroën imaju iznimno nisku emisiju CO2.
14. ožujka 2014.
ost gment ment vom, tele onom, sustavima za pomo u vožnji, internetskim uslugama itd. Sve komande nalaze se nadohvat ruke. Spektakularni panoramski 12'' ekran velike razlu ivosti prikazuje osnovne podatke o vožnji, a voza u svakom trenutku može prilagoditi njegov prikaz. Novi Citroën C4 Picasso nudi razli ite pretince, raspore ene cijelom kabinom. U osvijetljenom pretincu u središnjem dijelu se nalaze USB i 3,5-mm uti nice te uti nica od 220 V. Testni je model pokretao najmoderniji i odli an e-HDi dieselski motor, naravno sa Stop&Start sustavom koji razvija 115 KS. U ovoj kombinaciji s ru nim mjenja em (šest stupnjeva prijenosa) ispušta tek 105 g/km CO2, što ga svrstava u povoljan energetski razred. Prosje na potrošnja se tijekom naše vožnje u kombiniranim uvjetima kretala ispod 6 litara što je dosita rezultat hvale vrijedan obzirom na veli inu i masu vozila.
B kategorija
ve od 5 699,00 kn
SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija
TEHNI KI PODACI : Citroën C4 Picasso Seduc on e-HDi obujam snaga moment masa prosje na potrošnja CO2 najve a brzina ubrzanje 0-100 km/h gume cijena
1.560 ccm 115 KS pri 3.600 o/min 285 Nm od 1.750 do 2.500 o/min 1.290 kg 4,0 l/100 km g/km 189 km/h 11,8 s 205/60 R16 173.004 kn
Osnovna cijena modela Citroën C4 Picasso Seduction e-HDi 115 BVM6 je 159.335 kn. Od dodatne opreme testni je model imao metalik boju 3.300 kn, rezervni kota smanjenih dimenzija 700 kn, naplatke od lagane legure 16" 2.500 kn, paket djeca 1.500 kn, paket kromirani look 1.500 kn te paket City 3.000 kn.Cijena testiranog automobila s PDVom, opcijama, te s obra unatim davanjima i važe im popustom je 173.004 kn.
Renaultovi “Energy” motori uz dodatne pogodnosti Tvrtka Renault Nissan Hrvatska u ožujku je pokrenula veliku komercijalnu akciju u kojoj privatnim kupcima svih Energy motora na osobnim vozilima daje dodatne pogodnosti i mogu nost probnih vožnji. Takvom ponudom Renault želi hrvatskom tržištu ponuditi ekološki prihvatljive motore zahvaljuju i kojima je 2013. godinu završio kao prva marka u Europi po koli ini emisije CO2 te omogu iti svim kupcima da uživaju u nekim naprednim tehnološkim rješenjima preuzetima iz motora Formule 1.
13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Tako se zahvaljuju i dodatnim popustima u ovoj akciji bogato opremljen benzinski Clio može kupiti ve za 83.900 kn, Captur s benzinskim Energy motorom za 104.900 kn, dok cijena dizelskog Megana Generationa od 95 KS iznosi 108.900 kn. Akcija traje do 30. travnja, a za kupce koji svoje vozilo žele financirati putem Renault financiranja RCI, Renault besplatno daje 5 godina produženog jamstva koje obuhva a 2 godine tvorni kog jamstva i produženo jamstvo za 3., 4. i 5. godinu ili 100.000 km.
tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5
14
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Tehnologija
Portal za nove lidere Izazovi vodstva u svakodnevnom životu i radu u mnogome nadilaze standardizirane metode i tehnike u uporabi. Kompleksnost svijeta od lidera današnjice zahtijeva aktiviranje skrivenih ljudskih potencijala u njima samima i u ljudima koji ih okružuju. Vo enje se u svojoj suštini bavi: “… sposobnoš u zajednice ljudi da aktivno oblikuje vlastitu sudbinu… stvaranjem nove stvarnosti u skladu s najdu-
bljim aspiracijama te zajednice”. (P. Senge) Lideri današnjice pozvani su osloboditi najviši potencijal organizacija i zajednica u kojima djeluju. Da bi postigli zahtijevanu razinu transformacije u trenutnoj organizacijskoj i društvenoj okolini, potreban im je novi na in u enja i vo enja, pristup koji napušta ponavljanje neu inkovitih obrazaca iz prošlosti i okre e se beskona nim Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900
ROVINJ – RED BULL AIR RACE FINALE 13. 04. 2014. 200,00 kn PROLJETNI ODMOR S PRIJEVOZOM – HOTEL VARAŽDIN SELCE 08. – 11. 05. 2014. 880,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04. 15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 16. 04. 2014. 290,00 kn
mogu nostima budu nosti. Quantum21.net, Internet portal, donosi novu znanost i umjetnost vo enja, sa željom unaprje enja života i rada u hrvatskim kompanijama i institucijama, a ponajviše na ina na koji se istima vodi i upravlja. Namijenjen je svima onima koji prepoznaju odre ene organizacijske ili društvene probleme te žele pokrenuti inicijative za njihovo rješavanje.
14. ožujka 2014.
14. ožujka 2014.
15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Regionalni TV program PETAK, 14.03. 08:00 08:15 09:15 09:45
Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2
10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:25 21:35 22:00 22:15 23:00
Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak (r) Me imurski obi aji Poluge razvoja Ju er, danas, sutra Veliko platno Vijes dana G.E.T.Report (r) Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice
PETAK, 14.03.
06:53 06:55 07:05 07:30 08:15
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Glazbeni in (R) 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 U središtu (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Dali B. Show 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci
21:00 21:30 22:00 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10
Dokuteka Zajedno Eurobox VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) ARKA (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
SUBOTA, 15.03.
08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 TV prodaja 12:30 Veliko platno 13:00 Me imurski obi aji (r) 13:30 Poluge razvoja (r) 14:00 akove ki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 16:50 Obzori 16:25 Dom 2 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Pove alo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Coa a 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice
SUBOTA, 15.03.
07:28 07:30 07:55 08:00 08:30 08:45 09:25 09:52 10:00 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:15 16:25
Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Eurobox (R) TV prodaja Moja ISTRA Zajedno (R) Mali oglasi Okrutna ljubav TV prodaja Hrana i vino 24 sata vijes TV prodaja Kratki rezovi (R) TV prodaja Kajkavci (R) Tajne uspjeha TV prodaja Ku onica (R) Mali oglasi Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe
18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00
VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Iz fundusa galerije GE RA MA 20:05 Dali B. Show (R) 20:40 Iz fundusa galerije GE RA MA 20:45 Shi 21:00 S koncertnih pozornica 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 MALI OGLASI 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
NEDJELJA, 16.03.
08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino
17:10 Tjedna kronika 17:40 Predsmotra M.popevke (Štrigova 3) 18:25 Obzori (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice
PONEDJELJAK, 17.03.
08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra akove ki kutak (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice
NEDJELJA, 16.03.
PONEDJELJAK, 17.03.
06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Iz prošlos 07:30 TV prodaja 07:45 Hrana i vino 08:45 TV prodaja 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:30 Zlatna dolina 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 TV prodaja 12:40 TV Ordinacija (R) 13:40 TV prodaja 13:55 Mali oglasi 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Druga strana (R) 15:40 S koncertnih pozornica 17:00 Popevke i š kleci (R) 17:55 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 18:00 U središtu (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 20:05 Poluge razvoja (R) 20:30 Pri e iz svijeta 21:00 Ve er uz lm: Krivci (12) 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 TV prodaja 07:45 Zajedno (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vino 12:15 TV prodaja 12:30 Zajedno (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Dali B Show (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasI 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
UTORAK, 18.03. 08:00 08:15 09:15 09:45
10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:25 23:00 02:15 03:15
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca (r)
TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Pjesmarica naših mamica (KUD Ivanovec) Vijes dana Obzori (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice
UTORAK, 18.03.
06:28 06:30 06:55 07:00
Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije GE RA MA 07:02 Iz fundusa galerije GE RA MA 07:05 TV prodaja 07:20 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vin0 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 DOM 2 (R) 14:00 Shi 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 IZ prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
SRIJEDA, 19.03. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program
09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00
Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice
SRIJEDA, 19.03.
06:48 06:50 07:15 07:30
Najava programa VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrtA (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vino 12:15 Dali B. Show 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Kratki rezovi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlost 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
ETVRTAK, 20.03.
08:00 08:15 09:15 09:45
Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report
10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00
TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice
ETVRTAK, 20.03.
06:38 06:40 06:50 07:15 07:30 08:15
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Moja Istra Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vino 12:15 TV prodaja 12:30 Global 3000 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Paleta portreta (R) 14:30 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 Glazbeni izazov 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
HALID BEŠLI ovu subotu u dvorani GOC-a u akovcu
Posebna goš a na koncertu Sementa Rajhard Nakon što je prije nekoliko dana izjavio kako se posebno veseli koncertu u akovcu, poznati regionalni izvo a Halid Bešli za koncert 15. ožujka, u dvorani GOC-a, najavljuje još jedno iznena enje. Prije nekoliko dana na akove ki koncert pozvao je kao goš u mladu i iznimno talentiranu izvo a icu Sementu Rajhard. Halid i Sementa ve su ostvarili zajedni ku suradnju na pjesmi “ arolija”, a da je i sam Halid zadovoljan mladom
pjeva kom nadom, pokazuje i injenica da ju je osim na akove kom koncertu pozvao da mu se pridruži i na velikom koncertu 21. ožujka u Areni Zagreb.
Za koncert u akovcu još je ostalo malo ulaznica... Halid e koncert u akovcu održati u Sportskoj dvorani Graditeljske škole, a po svemu sude i prostor e biti jedva dovoljan da primi sve njegove obožavatelje. O tome koliko je omiljen u srcu Me imurja, svjedo i i sam pjeva : - Nakon trideset godina karijere teško me ne ime iznenaditi. Dugo se nisam ovako veselio nekom koncertu. Svakodnevno primam poruke ljudi svih generacija koji jedva ekaju da do em u akovec. Iznenadila me koli ina i intenzitet tih poruka. Zato i ja jedva ekam da do em i da zajedno provedemo no u kojem e biti bitna samo muzika. Po rezultatima prodaje ini se kako e ovaj koncert biti odli na uvertira u spektakl koji nas o ekuje u Zagreb. Koncert Halida Bešli a praznik je za sve nježne duše i velika srca,
idealan poklon voljenoj osobi i izlazak za koji ne ete požaliti izdvojiti novac. Ulaznice se nalaze u prodaji na sljede im prodajnim mjestima: akovec (cafe-bar Arcus, cafe-bar Paladin,
cafe-bar Lap); Prelog (cafe-bar Forum), Mursko Središ e (Pizzeria Vuri), Palovec (Domino bar), Varaždin (Bar ly, cafe-bar RockArt), Ludbreg (cafe-bar Jura) i Sustav Eventim.
FORMULA 13 1 Just Like Fire Would BRUCE SPRINGSTEEN
SRCE TV
Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata Proteklu nedjelju gosti u zabavno-glazbenoj emisiji “Fio show” bili su grupa Four-K iz Stubice i okolice (Hrvatsko zagorje). Bend se predstavio u raznolikom izdanju, a u izvanrednom glazbenom izdanju mogli su uživati gledatelji diljem Hrvatske a isto tako i u cijelom svijetu preko Interneta. U programu je bilo puno poziva naših
gledatelja, koji su se vrlo pohvalno izrazili o nastupu odli ne grupe Four-K. Gledatelji su mogli vidjeti i zdravstveni kutak, a isto tako i nastup Sandre Kulijer u pratnji svog harmonikaša. I sljede u nedjelju uklju ite SRCE TV, jer u 20 sati u goste dolazi jedan od najboljih bendova Hrvatske OAZA bend iz Zagreba. Gledaju svi, gledajte i vi!
2 Invisible U2 3 Riptide VANCE JOY 4 Out Of My Head JOHN NEWMAN 5 Addicted To You AVICII 6 Give Life Back To Music DAFT PUNK 7 Arabella ARCTIC MONKEYS 8 Coming Of Age FOSTER THE PEOPLE 9 Scream (Funk My Life Up) PAOLO NUTINI 10 Getaway PEARL JAM 11 My God BOY GEORGE 12 Midnight Memories ONE DIRECTION 13 Not A Bad Thing JUSTIN TIMBERLAKE 14 Adore You MILEY CYRUS 15 Moldy Bread DON’T ft. S.A.R.S.
Top Hit List 1 PAVEL - uvaj me DOMA IH TOP LISTA 2 BOSUTSKI BE ARI - Tamo gdje si ti 3 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 4 KLAPA RIŠPET & Jelena Rozga - Prsti zapleteni 5 OP A OPASNOST - Tragovi 6 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 7 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina htjela 8 DANIJELA - Iluzija 9 ZEBRA DOTSS - Pokvareni telefon 10 ŽELJKO BEBEK - Najve a budala ovog grada 11 OLIVER - Do kraja vrimena 12 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 13 ANTONIJA ŠOLA i ŽERA - Svaki dan je put 14 LETE I ODRED - Volim te još 15 MEJAŠI - 5-6 piva
Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4
VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
Dobro je znati 37
sport@mnovine.hr
GIMNASTIKA
ODBOJKA
SK COTTBUS
I. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA - zatvoren regularni dio sezone
Filip Ude nastupa na dvije sprave
OK Me imurje Centrometal kre e u doigravanje za prvaka
Ju er i danas najbolji hrvatski gimnasti ar Filip Ude nastupa u kvali ikacijama Svjetskog kupa u njema kom Cottbusu, koji je jedan od najja ih u ovom ciklusu gimnasti kih turnira. Ude nastupa na dvije sprave. Ovaj put to su konj s
hvataljkama, njegova najbolja sprava, i kao malo iznena enje jedna od najatraktivnijih sprava – pre a. Ju er je nastupio u konju i nadamo se izborio inale, dok e se danas (petak) okušati na pre i. Finala su u subotu i nedjelju.
TENIS ITF GONESSE
Mekovec izbacila drugu nositeljicu
Utakmica u sklopu posljednjeg kola regularnog dijela sezone prije doigravanja za prvaka, protiv OK Sisak, za odbojkaše Me imurje Centrometala nije imala neki natjecateljski karakter jer su plasmani mom adi na samom vrhu hrvatske odbojke odlu eni tri kola prije kraja. No ipak ostaje žal što je doma in u kona nici uzeo sva tri boda, uz neke dvojbene odluke sudaca, što ne udi jer su i oni bili iz Siska. No ekipa iz re ana, rezultatski neoptere ena i u mislima ve u susretima doigravanja za prvaka, snosi krivicu za gubitak sva tri boda kod najslabije ekipe prve jakosne skupine I. HOL.
Povijesnim plasmanom me imurske odbojke u doigravanje Nakon odigranih 20 regularnih kola Prve lige, me imurska mom ad sezonu je završila na etvrtom mjestu, što je najbolji plasman u povijesti kluba. Sada slijedi doigravanje koje se igra samo za prvaka, ali ne i za poredak ostalih ekipa.
Iva Mekovec sezonu na zemljanim terenima otvorila je nastupom u francuskom Gonesse, sjeveroisto nom dijelu Pariza, gdje se igra dvoranski ITF turnir vrijedan 10.000 $. Nakon što je u prvom kolu savladala 2. nositeljicu turnira Lenu Marie Hofmann, 323. igra icu svijeta i bolje plasiranu na WTA listi više od 250 mjesta (Iva drži 589. poziciju), u dva seta, u drugom kolu imala je znatno lakši posao. Bez ve ih problema pobijedila je Nizozemku Mandy Wagemaker rezultatom 6:3 6:1. U prvom kolu protiv Hofmann Mekovec je odli no
zapo ela me i dobila prvi set 6:2. U drugom je bilo puno više borbe, ali akove ka igra ica nije dopustila preokret. Nakon što je izborila tie-break, dobila ga je uvjerljivo 7:3 u poenima za jednu od najzna ajnijih pobjeda u dosadašnjoj karijeri. U etvrt inalu e petak (danas) Iva igrati protiv jedne od Francuskinja, 8. nositeljice Benamar ili Rame. Zbog ozljede, druga me imurska predstavnica Ema Mikul i morala je, nažalost, odustati od nastupa na ovom turniru. (dz)
Najbolji rezultat u povijesti natjecanja I. HOL postigao je Centrometal u ovoj sezoni
To zna i da e OK Me imurje Centrometal gotovo sigurno sezonu završiti na etvrtom mjestu. No cilj u doigravanju je pro i prvu prepreku Mursu iz Osijeka i u i u polu inale. Igra se na dvije dobivene utakmice. Prva je na rasporedu u subotu 15. ožujka u dvorani Atona u Nedeliš u s po etkom u 19 sati, dok je uzvrat u srijedu 19. ožujka u Osijeku, a eventualni tre i susret u subotu 22. ožujka ponovno u Nedeliš u. (mg)
Favoriti protiv Murse u dvije utakmice Odra enim regularnim dijelom sezone prvenstvo ne završava, ve e šest ekipa iz prve jakosne skupne I. HOL te dvije prvoplasirane iz druge grupe odigrati doigravanje za prvaka. Isto kre e etvrt inalnim utakmicama ovaj vikend. Zahvaljuju i dobrom plasmanu, Me imurci su za protivnika dobili slabije rangiranu Mursu iz Osijeka. Doigravanje se igra na dvije dobivene utakmice, a prva je na rasporedu u Nedeliš u.
Iako su od iste u prvom proljetnom kolu izgubili 3:0, prije mjesec dana kada se odlu ivalo o 4. poziciji centrometalovci su slavili istim rezultatom. - Ono što je najbolje, mi u doigravanju teško možemo popraviti ili pokvariti svoj plasman, pošto se igra samo za prvaka. Objektivno nije realno da budemo prvaci, jer u polu inalu moramo i i na Kaštelu. Ali cilj je da probamo u i u tih top 4, što nam nikada još nije
uspjelo. Puno puta smo igrali etvrt inale, no uvijek smo bili potpuni autsajderi, kazao nam je trener me imurskog prvoligaša Jadranko Kiri uo i doigravanja. Ekipa iz re ana ima realne šanse da pro e osje ku Mursu, te je sprema za lov na polu inale. No opreza nikad dovoljno, radi se o kvalitetnoj ekipi koja je uzela 7 od 12 bodova u me usobnim susretima ove sezone.
NOGOMET NOGOMETNA ŠKOLA ME IMURJE uspješna na Me ugorje Cupu 2014.
Mladi nogometaši osvojili dva 4. mjesta Tri ekipe Nogometne škole Me imurje akovec, s generacijama nogometaša ro enih 1999., 2000. i najmla ih 2003. godište, sudjelovale su na tradicionalnom me unarodnom turniru za mla e uzraste Me ugorje Cupu, pod vodstvom trenera Damira Lepena, Danijela Štefulja, Marija Šari a, te izioterapeuta Božidara Jura i a. Zapaženije rezultate postigli su 13-godišnjaci i mla i, dok je oslabljena ekipa 1999. godišta ostavila tek solidan dojam me u ponajboljim ekipama iz Hrvatske, Makedonije i BiH.
NK Adriatic bolju u borbi za broncu Najmla i predstavnici NŠ Me imurje akovec, godište 2003., u sastavu: Lovro Blagus, Daniel Turk, Emanuel Ma ari , Saša Stojko, Niko Domjani , Antonio Martinjaš, Marko Žuli , Ivan Domini , Viktor Kanižaj, Dominik Arambaši , Filip Bacinger, Fran Bistrovi , David Partli i Zrna Roko, u kona nici su bili 4. U skupini pobijedili su NK Šibenik 3:1, ŠN Andri evi & Mari 4:0 i izgubili od NK Marsonije 3:0, no ve nakon prve dvije pobjede
osigurali su si vode u poziciju u grupi koja ih je vodila u etvrt inale. Me u najboljih osam ekipa u posljednjim minutama utakmice protiv ugranog FC Novi Grad Sarajevo upisali su pogodak za 1:0 i plasman u polu inale, gdje ih je do ekao HNK Hajduk. S minimalnim rezultatom Spli ani su prošli u inale, dok NŠ Me imurje akovec u borbu za 3. mjesto. Tre i puta zaredom me imurski nogometaši susret odigravaju rezultatom 1:0, a iako su bili za nijansu bolji od svog protivnika, NK Adriatic uzeo je broncu.
Osijek ekipu došao medalje Ni ekipa 2000. godišta i mla ih u sastavu: Nikola oki , David Bašek, Jakov Blagus, Stiven Sabol, Nikola Ov ar, Mar-
tin Dodlek, Denis Bušnja, Jozef Kuqi, Jakov Pintari , Matej Vuk, Leonard Bistrovi , Karlo Zrna, Roberto Dež ek, Jakov Mesari i Borna Koleni nije mogla dalje od 4. mjesta i osvajanja drvene medalje. Prvo su u skupini odigrali bez pogodaka protiv NK Osijek, da bi u nastavku svladali Šiben ane rezultatom 1:0, te drugog dana natjecanja u potpunosti deklasirali NK Ljuti Dolac za kona nih 3:0. Drugo mjesto u skupini dovelo ih je do polu inala protiv nogometaša Zadra, koji u svojim redovima imaju 4 reprezentativca. Unato tome, Me imurci su im u potpunosti parirali, susret je završen 1:1, pa se krenulo na izvo enje jedanaesteraca, u kojima su za nijansu bolji bili Zadrani i pobijedili 4:3. Prvu i posljednju utakmicu tur-
nira lanovi akove ke škole odigrali su protiv Osje ana, a nakon što su na startu bili evidentno bolji na kraju natjecanja odradili su jednu od najslabijih utakmica izgubili 1:0 i uzeli 4. poziciju.
Najstariji ispali u skupini Iako su odigrali solidno, mom ad u kategoriji 1999. godišta i mla ih u sastavu: Matej Trstenjak, Ivan Glavina, Dominik Filipovi , Martin Paji , Ivan Blaži, Izidor Kolari , Dino Horvat, Niko Havelka, Luka Mar ec, Marko Horvat, Lovro Rebrek, David Jurak, Silvio Radikovi i Jurica Obadi s tri poraza zaklju ila je turnir u skupini. Bolji od njih bili su nogometaši Osijeka 1:0, Zadra 2:0 i Neretve 2:0.
14. ožujka 2014. III. HNL - Sjever - 17. kolo donijelo lijepu vijest za najboljega me imurskog predstavnika u ligi
TABLICA
Me imurje preuzelo vrh s ak dva boda prednosti Novi trener NK Me imurja Mario Kova evi proslavio je s igra ima prvu pobjedu u drugom dijelu sezone, svoju premijernu nakon dolaska na me imursku klupu, te povratak kluba na prvo mjesto tre eligaškog društva. Slavljem nad Mladosti iz Preloga 4:1 igra i akove kog kluba iskupili su se za poraz u Varaždinu na otvaranju nogometnog prolje a prije tjedan dana. Ovog puta, na travnjaku SRC Mladost nisu imali prevelikih problema, prvenstveno zahvaljuju i odli no odigranom drugom poluvremenu. U prvom su gosti dobro parirali, posebice nakon uvodnih desetak minuta “impresioniranosti”. Mrežu gostiju na eo je Skoliber u 10. minuti, utakmicu u egal vratio Ivan i samo 10 minuta kasnije. U nastavku ipak zaslužena pobjeda doma ina na krilima izvrsnog Meksikanca u doma im redovima. Hernandez i još jednom Skoliber ipak su tek u nastasvku potvrdili nadmo doma e mom adi. Iako Me imurje kuburi probleme iz prošlosti poput toga da im je ak oduzet jedan bod jer nisu na vrijeme isplatili jednog igra a koji nikad nije ostavio nikakvu ulogu u bivšem prvoligašu, nakon ovog kola imaju lijepi pogled na tablicu, jer su sami na vrhu I to sa ak dva boda prednosti. NK ME IMURJE – NK MLADOST (P) 4:1 Stijelci: 1:0 Skoliber (10.min), 1:1 Ivan i (20.min), 2:1 Hernandez (46.min), 3:1 Skoliber (61.min), 4:1 Puclin (85.min) akovec: SRC Mladost. Gledatelja: 100. NK Me imurje akovec: Šafari , Dodlek, Kuzmi , Vabec, Petak, Puclin, Skoliber, Novko, Kokot (83. S. Korenika), Hernandez, Golik. Trener: M. Kova evi NK Mladost Prelog: Piljak, Habuš, Sraka, Ivan i , Hali , Balent, Vlah, Vuk (78. Kavran), Sabol, Mihoci (81. Erdelji), Jambrovi (65. Miši ). Trener: S. Sudec Nedeliš e je svoja nova tri boda uzelo na gostovanju kod Poleta u Sv. Martinu na Muri, a za jedini gol u me imurskom derbiju zaslužan je igra – trener Nedeliš a Me umurac u 7. minuti. Isti je zabio i u 16. kolu protiv Koprivnice, te je s 9 pogodaka najbolji strijelac NK Nedeliš a ove sezone. Isti je igra tokom utakmice imao još prigoda za zgoditak, koje nije iskoristio, a unato nakon ra-
nog gola sve boljoj igri doma ih, ni oni nisu realizirali svoje prilike. Nedeliš e ipak bolje sve do 72. minute, kada ostaju s igra em manje nakon što je zbog drugog žutog kartona isklju en Bujani . Inicijativa Poleta potrajala je do kraja utamice, no bez izjedna enja. NK POLET – NK NEDELIŠ E 0:1 Stijelac: Me umurac (7.min) Sv. Martin na Muri: igralište NK Polet. Gledatelja: 300. NK Polet Sv. Martin na Muri: urkin, Karlov ec, Begovi , Horvat (46. Gori anec), Škvorc, Sobo an, Cvetkovi (88. Zadravec), urin, Barat, Radikovi , Turk. Trener: D. Škvorc. NK Nedeliš e: Košir, Saka , Vojnovi , N. Pintari , Batarilo, T. Pintari (51. Mihalic), Bujani , Mar ec (62. Posavec), Novak (76. Topolnjak), Cindri , Me imurac. Trener: G. Me umurac Nakon što su u subotu odigrana dva me imurska derbija koja su pripala Nedeliš u i Me imurju, nedjelja je donijela dvoboj Grani ara i Rudara u Kotoribi. Boljima se pokazala gostuju a ekipa iz Murskog Središ a, minimalnim rezultatom 1:0. Jedini pogodak na utakmici postigao je Stojko u 75. minuti za petu pobjedu svoje ekipe u sezoni. Bila je to prava muška utakmica, dosta vrsta, o emu svjedo i informacija kako je dodijeljeno 13 žutih kartona, od ega dva crvena gostima D. Šolti u i Zadravcu. Na kraju ipak zasluženo slavlje Rudara, koji je iskoristio trenutak nepažnje doma e obrane za tri velika gostuju a boda.
dao im je doma in u Koprivnici, a ve je na poluvremenu bilo 5:0. akov ani su susret odigrali s 11 igra a na terenu, te jednom rezervom, što je jedini pozitivan pomak naspram proteklog kola kada je dvoboj prekinut zbog premalog broja akove kih nogometaša. Nakon tog poraza klub je u svoje redove doveo najavljene nove igra e koji e na teren ve u subotu u me imurskom derbiju protiv Poleta iz Svetog Martina na Muri. U klub su stigli - David Džimbeg, Josip Jagnji , Ivan Hercigonja, Adriano Andreis, Denis Vico, Karlo Juki , Ljubo Karamati , Matej Bošnjak i Ivan Juki . Vidjet emo koliko e isti pomo i klubu u sakupljanju bodova do kraja sezone,
Iako su najavili bolje dane, u NK akovcu na svom kontu od nedjelje imaju 15 poraza. Nesretnih 13 golova
NK KOPRIVNICA – NK AKOVEC 13:0 Strijelci: 1:0 Tucakovi (4.min 11m), 2:0 Hara i (12.min), 3:0 Hara i (27.min), 4:0 Jambruši (29.min), 5:0 Hara i (32.min), 6:0 Herent (53. min), 7:0 Horvatinovi (60.min), 8:0 Skrivanich (65.min), 9:0 Tucakovi (67.min), 10:0 Herent (69.min), 11:0 Horvatinovi (74.min), 12:0 Horvatinovi (75.min), 13:0 Skrivanich (78.min) Koprivnica: gradski stadion. Gledatelja: 100. NK akovec: Trivanovi , Bilješko, Gal, Rogoši , Koren, Boži kovi , Puši , Jakši , Bedi , Bubnjar, Klju evi (53. Dubravac). Trener: J. Zbiljski
17 11 3
3 +35 36
2. KOPRIVNICA
17 10 4
3 +38 34
3. PODRAVINA
17 10 4
3 +30 34
4. BJELOVAR
17 9
1 +29 34
5. CROATIA
17 10 4
3 +23 34
6. MLADOST Ždralovi
17 8
6
3 +32 30
7. PODRAVAC Virje
17 8
1
8
-4
25
8. VIROVITICA
17 7
4
6
-4
25
9. VARAŽDIN (-1)
17 7
4 19 +6
24
10. POLET - SMnM
17 5
6
6
-4
21
11. RUDAR - M. Središ e
17 5
5
7
-7
20
12. NEDELIŠ E
17 5
2 10 -20 17
13. SLATINA
17 5
1 11 -12 16
14. GRANI AR Kotoriba
17 4
3 10 -13 15
15. MLADOST Prelog (-1) 17 3
2 47 -28 10
16. AKOVEC
2 15 -101 2
Treneri se brzo mijenjaju, klub je taj koji ostaje s veseljem je nakon punih 5 godina ponovo preuzeo kormilo me imurske ekipe. - Me imurje je klub koji ima ambicije, nisam puno razmišljao kada su me zvali. Ja sam mlad trener i želim raditi. Kada sam posljednji puta bio ovdje igrali smo 2. ligu, te godine ušli i u 1.HNL, borili se za ostanak. Sad smo trenutno tre eligaši, no ambicije su tu. Prvi smo na tablici i želim da se vratimo u rang više – rekao je Varaždinac.
Prvu pobjedu poklonili Biškupu PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ Novi - stari trener NK Me imurje Mario Kova evi , nakon što je 7. ožujka 2009. godine napustio trenersku poziciju tadašnjeg drugoligaša, 5. ožujka 2014. vratio se na istu poziciju, a do ekao ga je hrvatski tre eligaš. Iako se vratio u rang niže natjecanje, u potpuno izmijenjen sastav i uhodanu mom ad, te je svjestan da se u radu uprave puno nije promijenilo,
Sada ve bivši trener Damir Biškup u klubu je proveo 2 i pol godine, iza sebe ostavio jednu uigranu ekipu te se zadržao na vrhu 3. HNL – sjever, što zasad i je cilj NK Me imurja. Samim time Kova evi priznaje da je ostao iznena en što je došlo do njegove smjene. - Ja sam mu estitao na radu, jer je ostavio nešto pozitivno iza sebe. Sad kad smo odigrali utakmicu drugog proljetnog kola, ja sam rekao de kima da na moju inicijativu tu pobjedu poklonimo upravo njemu. Nije
mu sigurno bilo lako oti i, znam kako je bilo, ispadalo se iz liga, a on je uspio napraviti lijep rezultat. Ne znam šta se dogodilo da je tako trebalo biti, al znam da je on živio za ovu ekipu. Nogometaši Me imurja trenutnim prvim mjestom u 3. HNL – sjever dokazali su da mogu biti me u najboljima u ligi, što treba potvrditi do kraja sezone. Novi trener žali samo što nije stigao ranije da popuni mom ad s nekim klju nim igra ima. - Ekipa ima sve, jedino što možda nedostaje je ta širina, par igra a - jedan dobar stoper, inzistirao bi i na jednom iskusnijem napada u, dok dobar veznjak uvijek dobro do e Pred Kova evi om i njegovom mom adi je za odigrati još 13 prvenstvenih kola, a s najavama je trener oprezan, te naglašava kako idu utakmicu po utakmicu, uz postavljeni cilj ulaska u kvali ikacije. Prvi teži ispit, po njima, o ekuje ih ve u subotu, kada gostuju kod vrste ekipe Rudara u Murskom Središ u.
Trnava bolja u me imurskom derbiju u ligama, odigrale su u sklopu top 16 ekipa Hrvatskog nogometnog kupa, jedina dva me-
17 0
Parovi 18. kola: Virovi ca – Podravina, Mladost (Ž) – Grani ar (K), Rudar – Me imurje, Mladost (P) – Croa a, Varaždin – Koprivnica, akovec – Polet (SMNM), Nedeliš e – Podravac, Sla na - Bjelovar
1/8 FINALA Hrvatskoga nogometnog kupa - žene
Prvu službenu utakmicu godine, tjedan dana prije nastavka prvenstvenih sezona
7
NOVI TRENER NK Me imurje Mario Kova evi sretan zbog povratka u klub:
NK GRANI AR (K) - NK RUDAR (MS) 0:1 Strijelac: Stojko (75.min) Kotoriba: sportski park NK Grani ar. Gledatelja: 150. NK Grani ar Kotoriba: Jambres, Gorupi (79. Mikulan), Latin, Cecelja, Lon ar, Stojkov, Paveli, Kos, Ku an (84. Mlakar), Hertelendi, Na . Trener: L. Furijan NK Rudar Mursko Središ e: Rajf, Jezernik (46. Stojko), Šprajc, Vuri (68. Županec), Vuruši , D. Šolti , Da. Novak, Zadravec, N. Šolti , Di. Novak, M. Šolti .
jer mom ad sa za elja trenutno ima tek dva na svom kontu.
1. ME IMURJE
imurska ženska nogometna kluba. ŽNK Katarina Zrinski akovec na terenu u Mihovljanu do ekao je ŽNK Trnavu iz Gori ana u regionalnom kup natjecanju, a boljima su se pokazale goš e rezultatom 2:0. Prvoligašice su zbog svog statusa, ali i dobrih rezultata u posljednje dvije sezone i prije susreta imale ulogu favorita, no to je trebalo potvrditi protiv uigranih jesenskih prvakinja 2. HNL za žene. Proteklih sezona ta su se dva sastava esto susretala u prvenstvenim dvobojima, kada su igra ice Trnave igrale drugoligaški rang, a upravo su akov anke i tada eš e
ŽNK KATARINA ZRINSKI akovec – ŽNK TRNAVA Gori an 0:2 Strijelci: Požgaj (68. min 11m), Korpar (78) Mihovljan: igralište NK Sloboda. Gledatelja: 100. Sutkinja: Kris na Velja i ( urilovec) ŽNK Katarina Zrinski akovec: Šol (84. Horvat), Mar njak, Posedi, Ružman, Brezni, Lajtman, Vugrinec (72. Miri), Per i , Antolin (88. Pleš), Baka , Marks. Trener: M. Ku ek ŽNK Trnava Gori an: Domjan, Klari , Lon arek, Horvat (24. Vugrinec), Videc, Korpar, Vran i , Grabar, Trstenjak, Njari, Požgaj. Trenerica: T. Mesari
izvukle deblji kraj, uz poneki remi. Prošle sezone u regionalnom kupu Gori anke su slavile 6:1, a ove sezone s tek dva gola razlike. Mogle su im doma e poremetiti planove oko prolaska dalje, jer Trnava nije pokazala svoju najbolju igru dok je Katarina Zrinski ekala priliku za vodstvo. No nije je do ekala, prvoligašice prvo su u 68. minuti realizirale kazneni udarac, precizna je Požgaj, da bi samo 10 minuta kasnije Korpar postavila kona an rezultat za ipak zasluženu pobjedu ekipe koja pretendira za vrh 1. HNL za žene. (mg)
Kre e proljetni dio sezone I. HNL Nogometašice e dva tjedna nakon nogometaša nastaviti sa svojim prvenstvom, pa tako 1. HNL kre e 12. kolom ove subote. Tom e prigodom Trnava u Gori anu biti doma in ekipi Splita, drugoplasiranoj u prvenstvu. Valja spomenuti kako su Spli anke favoriti u utakmici, no kako je ekipa iz Gori ana tokom priprema poja ana te u drugi dio ulazi spremna za poziciju u gornjem domu, mogu e je iznena enje. U Splitu je doma in slavio s 3:1. Dvoboj u Gori anu igra se u subotu od 15.30 sati.
17. kolo I. ŽNL MNS BSK - DINAMO (D) 0-2 (0-1) BELICA. Igralište: Mostiš e. Suci: Bojan Juras, Toni Fažon, Vjeran Tuksar. Delegat: Tomislav Šolti Strijelci: 0-1 Krznar (42), 0-2 Krznar (68) BSK: Sternad, Makar D, Antolaši , Hajdarovi (72. Taradi), Baksa, Šari , Paler, Makar I, Trstenjak (72. Ha ek), Mlinari , Mesari DINAMO: Mlinarec, Domini , Obadi , Tomašek (85. Baranaši ), Krznar, Lovrek, Debelec, Bunc, Jakši (46. Silaj), Trstenjak, Bihar, trener: Ivan Domini Žuti kartoni: Trstenjak, Mesari (BSK)
UKOVEC 77 - DINAMO (P) 2-0 (1-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Matija Horvat, Tihomir Kralji , Tomislav urila. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Belovi (28), 2-0 Vukina (56) UKOVEC: Lehki, Mesari , Kento, Kaniški, Ga a, Fran i , Belovi , Mavri ek (70. Anderlin), Vukina (73. Juki ), Kranjec, Bradari DINAMO: Vibovec, Kocijan (71. Jur ec), Jan ec, Mihalec (78. Pintari ), Na L, Klekar, Novak (35. Kralji ), Vutek, Križai , Na D. (28. Hali ), Šegovi , trener: Zoran Kralji Žuti kartoni: Kaniški, Ga a, Vukina, Belovi , Fran i ( ukovec); Šegovi (Dinamo)
OMLADINAC - MLADOST (P) 1-3 (1-1) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Branko Bacinger, Damir Fodor, Jadran Kukovec. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Škrilac (18), 1-1 Talan (28), 1-2 Mlinarec (74), 1-3 Hali (89) OMLADINAC: Križai , Filipovi , Reich, Mlinari (82. Drk), Toplek, Jambroši , Lesjak (77. Jurinec), Krišto i , Škrilac, Varga, Krpan, trener: Miljenko Dove er MLADOST: Mar ec, Jaluši , Tkalec (65. Fileš), Kova i , Križai , Cirkven i , Možek, Pasler, Mlinarec, Vadlja (89. Valenti ), Talan (65. Hali ), trener: Josip Šegovi Žuti kartoni: Reich, Lesjak, Škrilac (Omladinac); Pasler (Mladost)
PUŠ INE - ŠENKOVEC 1-0 (1-0) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Željko Turk, Ivica Felker, Saša Mihali . Delegat: Stjepan Perko Strijelac: 1-0 Ribi (12) PUŠ INE: Kolar, Lesar, Martan (86. Pintari ), Celinger, Fekonja, Namjesnik, Mikulec (77. Trojak), Ribi , Levani (88. Balog), Terzi , Fegeš (69. Štefulj), trener: Dejan Car ŠENKOVEC: Pokriva , Fu ko, Polak (64. Gyo i), Erdelja, Cmre njak, Ban, Koren, Kukovec, Kova evi , Buhanec, Leskovec (83. Radikovi ), trener: Ivan Zobec Žuti kartoni: Ribi , Martan (Puš ine); Polak, Buhanec, Gyo i (Šenkovec)
14. ožujka 2014. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA
ukov ani sigurni i protiv palovskog Dinama I druga za redom doma a pobjeda ukovca 77. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu ku i su u Palovec ispratili igra e Dinama. Nakon skoro pola sata igre u 28.minuti Mihael Belovi doveo je doma e u vodstvo. I doma i centarfor se u 56.minuti „probudio“ te svojim zgoditkom postavio kona nih 2-0. Imao je ukovec 77 još dosta prigoda da i to svoje vodstvo pove a, ali je izostala realizacija. Kod doma ih je svoj prvi nastup upisao Sato Kenta poja anje iz japanskog Tokija. ak su petoricu opomenutih igra a imali doma i, a gosti samo jednog.
Derbi kola - Ivanovcu Mladosti pobjeda u Novom Selu Rok. Doma i Omladinac je dobro krenuo u utakmicu i u 18.minuti zgoditkom Nenada Škrilca poveo 1-0. Deset minuta kasnije gosti iz Palinovca zgoditkom Nikole Talana poravnavaju rezultat na 1-1. U prvom dijelu su bile izre ene sve etiri opomene. Jednu su dobili gosti, a tri doma i. Zanimljivo doma i, Nenad Škrilac, su jednu zaradili po završetku poluvremena po ulasku u svla ionice zbog prigovora na su enje Branka Bacingera. U drugom dijelu i ina e Mladost je imala više od igre i prigode. Dvije su u 74.minuti i minutu prije kraja utakmice realizirali za pobjedu od 3-1. Strijelac drugog gostuju eg zgoditka bio je Tomica Mlinarec, a tre eg Denis Hali .
Palinov ani bolji od Slakov ana Teška doma a pobjeda Mladosti. Gosti iz Slakovca poveli su u 13.minuti zgoditkom Borisa Vrbanca. Minutu kasnije pomo ni sudac Dragan Hrustek podizanjem zastavice za signaliziranje zale a Slobodu spre ava u izglednoj prigodi da pove a svoje gostuju e vodstvo. Naravno da je negodovala cijela klupa i u još nekoliko navrata su bruno reagirali, ali po delegatu Poredošu neopravdano osim ve spomenute 14.minute. Doma i su na kraju do izjedna enja došli u 22.minuti zgoditkom Marka Miki a. Sedam minuta prije kraja prvog poluvremena doma ine je u vodstvo doveo za kona nih 2-1 Dean Gugi . Na kraju kad se sve zbroji doma i su prema igri i prigodama zasluženo došli do pobjede. Samo jedan opomenuti igra i to doma i.
Slogi pobjeda u Cirkovljanu SPARTAK - PODTUREN 7-0 (4-0) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Denis Fic. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Šegovi S (4), 2-0 Lackovi E (20-11m), 3-0 Lovren i (30), 4-0 Šegovi S (36), 5-0 Fažon (73), 6-0 Šegovi S (74), 7-0 Lackovi E (81) SPARTAK: Tizaj, Jan ec (46. Sušec), Lackovi S., Lovren i , Šegovi E., Šegovi S., Fažon, Lackovi E., Škvorc, Zadravec (60. Cirkovi ), Živkovi PODTUREN: Kolar D., Kolar A., Škvorc, Horvat, Balenovi , Mravljek, Sermek, Kolari (55. Sklepi ), Telebuh (64. Radovan), Škvorc, Kati , trener: Vladimi Pavlekovi Žuti kartoni: Lackovi E (Spartak); Kolar D., Škvorc (Podturen)
MLADOST - SLOBODA (S) 2-1 (2-1) IVANOVEC. Igralište: Park Mladosti. Suci: Dario Srnec, Mario Buhin, Dragan Hrustek. Delegat: Matija Poredoš Strijelci: 0-1 Vrbanec 813), 1-1 Miki (22), 2-1 Gugi (38) MLADOST: Novak, Bujan, Žvorc, Kamenar, Horvat, Murkovi , Miki , Novak (76. Leva i ), Gugi (90. Talan), Fu ko, Fran i (88. Krišto i ) SLOBODA: Ladi , Fegeš (82. Krnjak), Petek, Novak, Podvez, Katanec, Hergoti , Vrbanec (87. Heda), Pintari , Petek, trener; Stjepan Petek Žuti kartoni: Gugi (Mladost)
SOKOL - CENTROMETAL 0-2 (0-0) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Davor Šupljika. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Duman i (51), 0-2 Duman i (63) SOKOL: Šimuni , Kropar, Simon (83. Farkaš), Puh, Vincek (89. Govedi ), Boži (79. Tarandek), Hertari (46. Leško), Mikolaj, Mun ar, Ruklja , Horvat (88. Bistrovi ), trener: Leonardo Novak CENTROMETAL: Petrovi , Novak, Gunc, Bratkovi , Borko, Pani , Rodrigue (75. Jurman), Duman i (89. Strahija), Ba an, Zavrtnik, Vinceti (88. Logožar), trener: Dragutin Naran a Žuti kartoni: Vinceti (Centrometal)
NAPRIJED - SLOGA 0-1 (0-0) CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Nino Škrobar, Dražen Sukanec, Josip Kedmenec. Delegat: Željko Štefanac Strijelac: 0-1 Vugrinec (59) NAPRIJED: onkaš, Hižman (46. Trstenjak), Režek, Bermanec, Novak, Šimunkovi , Kemec, Martinec, Furundžija, Glavina, Režek, trener: Zlatko Vugrinec SLOGA: Mihalkovi , Dokleja, Batusta, Se an, Kosalec, Henrique, Bažuli (81. Novak), Glad, Zoka (90. Ban), Jambroši , Vugrinec, trener: Dino Vrbanec Žuti kartoni: Bermanec, Novak, Martinec (Naprijed); Se an, Glad, Zoka, Henrique (Sloga)
Pobjeda Sloge u Cirkovljanu. Ivica Vugrinec je svojim zgoditkom iz slobodnog udarca u 59.minuti gostima iz akovca donio tri boda. U prvom dijelu dobra utakmica uz dosta bespotrebne nervoze i oštrine u igri što je sudac utakmice Škrobar opomenama smirivao. I me u gledateljima je bilo lošeg ponašanja koje ne prili i sportskim natjecanjima. Imali su gosti jednu izglednu prigodu u prvom dijelu preko Frana Bažuli a, ali je doma i vratar Davor onkaš pokazao svoju kvalitetu. Naprijed je dosta loše odigrao i drugo poluvrijeme pa ga je to koštalo poraza. Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a. Doma i poraz BSK-a. Sa dva zgoditka Stjepana Krznara tri boda su otišla u Domašinec. U svakom je poluvremenu postigao po jedan. Postigao je Dinamo još jedan zgoditak u 63.minuti, ali je zbog zale a opravdano i poništen. Gosti su bili bolji i zasluženo pobje uju. Doma i su novim porazom ostali prikovani za dno ljestvice. Dvojica opomenutih igra a i to oba doma a.
Centrometal dominantan u Vratišincu Pobjeda Centrometala u Vratišincu. Sokol gotovo bez prave prigode. Gosti iz Macinca su ih imali dvije
OPOMENUTI IGRA I SPARTAK – Edi Lackovi (290) CENTROMETAL – Bojan Vince (4768) PUŠ INE – Kris jan Ribi (10146), Dario Martan (400) NAPRIJED – Marino Bermanec (4645), Nenad Novak (530), Željko Mar nec (2200) BSK – Domagoj Trstenjak (4630), Emil Mesari (5091) ŠENKOVEC – Hrvoje Buhanec (71), Ivan Gyo (385), Bruno Polak (6177) SLOGA ( ) – Mario Se an (2166), Deni Glad (1242), Sandro Zoka (9518), Fereiera Carlos Henrique (10023) PODTUREN – Dino Kolar (2438), David Škvorc (5504) OMLADINAC (NSR) – David Reich (2397), Mišel Lesjak (339), Nenad Škrilac (8811) UKOVEC 77 – Nikola Kaniški (9745), Tomislav Ga a (10135), Dražen Vukina (1785), Mihael Belovi (369), Krunoslav Fran i (368) DINAMO (P) – Nikola Šegovi (2801) MLADOST (Pal.) – Zoran Pasler (2077) MLADOST (I) – Dean Gugi (9552)
DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: ŠENKOVEC – Ivan Gyo (385) UKOVEC 77 – Mihael Belovi (369), Krunoslav Fran i (368) BSK – Domagoj Trstenjak (4630) MLADOST (Pal.) – Zoran Pasler (2077) SPARTAK – Edi Lackovi (290) MLADOST (I) – Dean Gugi (9552)
TABLICA 1. UKOVEC 77
17 13
1
3
35 – 15 40
2. MLADOST (Pal.)
17 11
5
1
37 – 15 38
3. MLADOST (I)
17 12
1
4
35 – 24 37
4. SLOGA ( )
17
9
5
3
34 – 19 32
5. SLOBODA (S)
17
9
2
6
39 – 23 29
6. DINAMO (D)
17
9
2
6
32 – 25 29
NAJAVA 18. KOLA
7. NAPRIJED
17
8
4
5
23 – 16 28
Derbi kola u Palinovcu, gdje gostuje, zahuktalo Puš ine
8. CENTROMETAL
17
7
6
4
34 – 24 27
9. DINAMO (P)
17
7
2
8
29 – 28 23
10. SPARTAK
17
6
3
8
31 – 27 21
11. ŠENKOVEC
17
5
3
9
27 – 39 18
12. SOKOL
17
4
3
10 22 – 34 15
13. OMLADINAC (NSR)
17
4
3
10 21 – 43 15
14. PUŠ INE
17
4
2
11 27 – 50 14
15. PODTUREN
17
3
1
13 15 – 38 10
16. BSK
17
2
3
12 18 – 39 9
Prema dosad prikazanim igrama ukovec 77 na gostovanju u Podturnu ne bi trebao imati ve ih problema da do e do nova tri boda. U Palinovec dolaze Puš ine koje imaju dvije proljetne pobjede kao i doma ini pa e biti zanimljivo vidjeti tko ne e od nedjelje imati stopostotni u inak. Mladost iz Ivanovca ide na uvijek teško gostovanje u Palovec. U akovcu prijepodne Sloga do ekuje razbu eni Spartak. Da li je u nedjelju to bio samo dobar dan za strijelce pokazat e gosti protiv Sloge. Sa dva gostuju a poraza u Slakovcu doma ini do ekuju Omladinca. Gosti se ne e olako predati, ali doma inu gori pod nogama jer nekoga treba i pobijediti ovog prolje a. U Domašinec dolazi Sokol koji e se nadigravati sa doma im Dinamo pa što bude na kraju bude. Naprijed u subotu putuje u Macinec koji ima sa novim trenerom Naran om svih šest mogu ih bodova. Poznavaju i doma ine ne vjerujemo da uspješan niz ne žele nastaviti. U Šenkovcu e netko osvojiti prvi bod ili bodove, jer niti doma ini, a niti gosti mom ad BSK-a nisu dosad u proljetnom dijelu ništa upisali na svoj konto. u prvom poluvremenu, ali je doma i vratar Robert Šimuni uspio o uvati svoju mrežu netaknutom. No, u drugom dijelu gosti preko Marijana Duman i a sa dva zgoditka u 51. i 63.minuti dolaze do pobjede od 2-0. U fer i korektnoj igri samo jedan opomenuti igra i to gostuju i zbog neopravdanog prigovora na jednu odluku suca utakmice Igora Križari a.
Podturen potopljen u Maloj Subotici Spartak se raspucao. Ceh je platio Podturen sa sedam primljenih zgoditaka u svojoj mreži. Ve nakon prvih 45 minuta igre kad je bilo 4-0 vidjelo se da e gosti iz Podturna loše pro i. Uz to je Spartak odnosno Edi Lackovi u 36.minuti propustio realizirati kazneni udarac kojeg mu je gostuju i vratar obranio. U 20.minuti je bio uspješniji kada je tako er s bijele to ke pogodio. U drugom dijelu još su tri lopte završile u mreži vratara gostiju Dine Kolara. Puca ki najraspoloženiji kod doma ina bio je Sre ko Šegovi sa tri postignuta zgoditka, zatim Edi Lackovi sa dva i Dejan Lovren i i Josip Fažon sa po jednim. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.
Puš ine ponovno uspješne Nova pobjeda Puš ina. Nakon Domašinca i kod ku e su bili uspješni. Kristijan Ribi postigao je u
18. kolo: Macinec: CENTROMETAL – NAPRIJED (subota u 15 sa , sudac Božidar Kolari , pomo nici Damir Fodor i Dragu n Novak, delegat Marijan Sabol); Slakovec: SLOBODA – OMLADINAC (NSR) (subota u 15 sa , sudac Marin Horvat, pomo nici Davor Šupljika i Ivica Horvat, delegat; Dragu n Vuk); SLOGA – SPARTAK (nedjelja u 10 sa , sudac Zdravko Toplišnjak, pomo nici Ivica Felker i Ivan Žganec, delegat Franjo Fais), Palovec: DINAMO – MLADOST (I) (nedjelja u 15 sa , sudac Bojan Juras, pomo nici Branko Bacinger i Robert Radek, delegat Dragu n Koruni ); Palinovec: MLADOST – PUŠ INE (nedjelja u 15 sa , sudac Ivica Križai , pomo nici Željko Novak i Tihomir Kralji , delegat Darko Jambrovi ); Šenkovec: ŠENKOVEC – BSK (nedjelja u 15 sati, sudac Matija Horvat, pomo nici Saša Fegeš i Zoran Novak, delegat Željko Podgorelec), Domašinec: DINAMO – SOKOL (nedjelja u 15 sa , sudac Dario Bubek, pomo nici Bruno Brljak i Josip Kedmenec, delegat Dragu n Borko); Macinec: PODTUREN – UKOVEC 77 (nedjelja u 15 sa , sudac Igor Križari , pomo nici Borut Križari i Jadran Kukovec, delegat Antun Mesari ).
LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S), Damjan Novak (Dinamo P) 11 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I), Saša Fu ko (Šenkovec) 10 zgoditaka - Stjepan Krznar (Dinamo D), Edi Lackovi (Spartak) 9 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D), Tomica Mlinarec, Nikola Talan (Mladost Pal.), Boris Vrbanec (Sloboda S), Marijan Duman i (Centrometal) 8 zgoditaka – Ivan Fu ko (Mladost I), Dario Vadlja (Mladost Pal.), Mario Kranjec ( ukovec 77), 7 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal), Dejan Korent (Šenkovec), Karlo Levani (Puš ine), Dražen Vukina ( ukovec 77), Denis Hali (Mladost Pal.) 6 zgoditaka – Željko Mar nec (Naprijed), Filip Murkovi (Mladost I), Mario Se an (Sloga ), Antun Ružman, Josip Fažon (Spartak), Leon Novak (Centrometal), Nenad Škrilac (Omladinac NSR)
12.minuti jedan zgoditak tri velika boda vrijedan u o uvanju statusa me imurskog prvoligaša, a gostima iz Šenkovca nanio i drugi za redom proljetni poraz. U pravoj prvenstvenoj utakmici doma inu je pripalo prvo poluvrijeme, a gostima drugo. No, gosti nisu imali raspoloženog strijelca pa je doma a mreža na kraju ostala netaknuta. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.
NK ME IMUREC Dunjkovec - Pretetinec
Navija i i sponzori darovali novi vrijedni komplet opreme Dobra atmosfera u klubu i odli ni rezulta jekom sezone - osvajanje naslova jesenskog prvaka me u drugoligašima te ulazak u etvrtfinale kupa Me imurskog nogometnog saveza - nagra eni su u NK Me imurec Dunjkovec-Prete nec. Tamošnju mom ad novim kompletom opreme Givova obradovali su vjerni navija i i sponzori kluba (Franjo Cimerman, Goran Pertlik, Zvonko Ko ila, Ivan Ganzer,
Tomislav Cimerman, Zlatko Le ek, Mišel Ganzer i Zlatko Kova ). Kako bi ekipi zahvalili na ostvarenom zacrtanom cilju – prvom mjestu na kraju jeseni II. me imurske nogometne lige – zapad te im pomogli na putu do realnog plasmana u I. ligu, uloženo je 19.000 kuna za što je nabavljen 21 komplet opreme. Posebne dresove pripremio je i Euroherc, na kojima klub zahvaljuje Denisu Mesari u.
14. ožujka 2014.
17. kolo II. ŽL MNS - istok BORAC PMP - POLET 4-3 (1-1) TUR IŠ E. Igralište: Sportski park. Suci: Saša Fegeš, Dario Vel i, Josip Jurinec. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 0-1 Pal (6), 1-1 Gavez (2), 1-2 Lisjak (74), 2-2 Hu nec (86), 2-3 Lebar (88), 3-3 Baksa (89), 4-3 Baksa (90) BORAC: Jalšovec, Puri , Križai , Sršan, Jan ec, Zrna, Gavez, Brumen (84. Hu nec), Baksa, Tišljari (46. Ko evar), Rušanec POLET: Vaš, Krišto M, Bašek, Vibovec, Posavec, Magdaleni , Lebar, Lisjak, Gajnik (72. Halabarec), Pal , Vukovi (55. Krišto N), trener: Franjo Mihalkovi Žu kartoni: Puri , Križai , Gavez, Zrna, Baksa (Borac); Vibovec, Vaš (Polet) Crveni karton: Krišto (Borac)
CROATIA - SK 1-0 (0-0) OREHOVICA. Igralište: NK Croa a. Suci: Željko Novak, Branko Martan, Marko ur ek. Delegat: Dino Jambrovi Strijelac: 1-0 Šafari (59) CROATIA: Patar ec, urila, Sinkovi , Bali, Varga, Kolar, Hanžekovi , Puškadija, Kr mar, Ruži , Šafari (90. Domini ), trener: Dejan Posavec SK: Grabant, Božek, Lancos, Bašnec, Horvat, Lon ari J (60. Višnji ), Lon ari D., Grabant (46. Smrk), Lisjak (67. Mihaljac), Svelecz (70. Proszenyak), Višnji , trener: Mario Cvetko Žu kartoni: Varga, Sinkovi , Kr mar (Croa a) Crveni karton: Božek ( SK)
GRANI AR - BUDU NOST (P) 2-0 (0-0) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Franjo Hergo , Nenad Štrek, Valen no Kantoci. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 1-0 Lovrek (53), 2-0 Lovrek (63) GRANI AR: Magdaleni , Krznar, Buhin, Blažon, Mun ar (88. Furdi), Novak, Drvoderi D (81. Petak), Drvoderi A., Lovrek, Boži , Orehov (46. Šopar), trener: Tomica Blažon BUDU NOST: Pancer, Novak, Pala i (56. Ma ek), Višnji , Lastavec, Hali , Mihalec, Mar nec, Dodlek, Bukal, Hali (66. Gajnik), trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Mun ar (Grani ar); Hali , Višnji , Novak (Budu nost) Crveni karton: Mihalec (Budu nost)
VIDOV AN - HODOŠAN 2-3 (1-2) D.VIDOVEC. Igralište: Sportski park Kalanica. Suci: Patrik Kolari , Antun Kukovec, Dino Vel i. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Strahija (6), 1-1 Ujlaki (9), 1-2 Naran a (41), 1-3 Strahija (56), 2-3 Nemet Danijel (70) VIDOV AN: Kranjec, Lukša (66. Herman Ma ja), Horvat (77. Petri ), Friš i , Pišpek, Varga, Ujlaki, Matulin, Nemet Dino (58. Nemet Danijel), Hujs, Herman Mihael, trener: Damir Ujlaki HODOŠAN: Krznar, Habuš (46. Blagus), Šavora (61. Vadlja), Naran a, Kova , Sinkovi (81. Kranj ec D), Vlah, Strahija G., Puri , Kova , Strahija Z., trener: Goran Strahija Žuti kartoni: Varga, Friš i , Herman Matija (Vidov an); Kova , Naran a, Vlah, Strahija Z., Puri (Hodošan)
MLADOST - TRNAVA 1-0 (0-0) SVETA MARIJA. Igralište: NK Mladost. Suci: Dario Bubek, Danijel Ko ila, Renato Vuk. Delegat: Antun Mesari Strijelac: 1-0 Matulin (73) MLADOST: Kranjec, Hošnjak (75. Fran i ), Igrec, Šulj, Posavec, mrlec, Blažin i (89. Hobor), Matulin, Patak (83. Štrok), Markovi (85. Kvakan), Orehovec (82. Pavlic), trener: Božidar Kedmenec TRNAVA: Dolenec, Jakši , Repalust, Pintar (84. Jakši V), Špoljar (85. Blažek), Farkaš, Baksa (83. Jakši A), Jakši S., Magdaleni , Markuši , Markan, trener: Petar Medvar Žu kartoni: mrlec, Markovi , Hošnjak, Šulj (Mladost); Pintar, Farkaš (Trnava) Crveni karton: Simon (Trnava)
DUBRAV AN - KRALJEV AN 38 0-2 (0-1) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Goran Žganec, Mladen Puklavec, Nina Marks. Delegat: Borko Dragu n Strijelci: 0-1 Baksa (18), 0-2 Pišpek (75) DUBRAV AN:Fabi ,Me imurec(75.Šte ),Jakupak,Šte ,JadanDamjan,Matotek,JadanDominik, Nes (58. Švenda), Brki , Brljak, Pahek, trener: Tihomir Nes KRALJEV AN: Majurec, ekunec (65. Pišpek), Vlah, Štefok, Cvek, Špoljar (78. Kekenj), Tisaj, Marka , Baksa, Graguri (65. Lipi ), trener: Stjepan Makar Žu kartoni: Jadan Dominik, Jakupak, Švenda (Dubrav an); Marka , Štefok (Kraljev an)
DRAVA - OMLADINAC (DS) 1-1 (0-0) D.MIHALJEVEC. Igralište: NK Drava. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Filip Aldi . Delegat: Antun Vlahek. Strijelci: 1-0 Igrec J (69-11m), 1-1 Ruži (76) DRAVA: Cve ni , Igrec Z., Igrec F., Mihalac, Pongrac, Štrok, Ke keš, Herc (89. Bartoli Marko), Kos (68. Bartoli Mar n), Gorupi , Igrec J., trener: Tomislav Lipi OMLADINAC: Apostolovski, Kova i , Ruži , Cirkven i D (49. Posavec), Cirkven i B., Taradi, Vlaši , Debelec, Pata a, Domjani , Tizak (62. Jankovi ) Žu kartoni: Igrec (Drava); Jankovi (Omladinac)
II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK
OPOMENUTI IGRA I
Lider pove ao bodovnu prednost Kraljev an 38 pobjedom u Donjoj Dubravi pove ao bodovnu prednost pred pra teljima. Gostuju im porazima Trnave i Poleta de ki iz Donjeg Kraljevca polako odmi u. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu svladali su Dubrav an sa 2-0. U prvom dijelu strijelac za goste u 18.minu bio je Siniša Baksa, a u drugom dijelu u 75.minu Krešimir Greguri . Tri su doma a igra a „požutjela“, a dva gostuju a. U Svetoj Mariji doma ini bolji od Trnave. Zgoditak odluke iz slobodnog udarca kojeg je izveo Marko Matulin sa dobrih tridesetak metara pos gnut je u 73.minu . U 80.minu gos iz Gori ana od suca utakmice Bubeka traže kazneni udarac. Jedan od obrambenih igra a doma e Mlados pada u svom kaznenom prostoru na loptu i igra rukom po njoj, ali sudac procjenjuje da to nije za kazneni udarac i pušta igru dalje. Igra Trnave Simon Jakši u toj situaciji prigovora sucu i zara uje opomenu, a minutu kasnije u 81. i drugu opomenu zbog preoštrog starta, pa gos ostaju sa igra em manje. Do kraja se više nije ništa rezultatski mijenjalo. e ri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Polet tri puta imao prednost u Tur iš u i na kraju poražen. Oko 100 gledatelja vidjelo je ak sedam zgoditaka i dva kaznena udarca od kojih jedan nije bio realiziran. Gos iz Pribislavca brzo su u 6.minu zgoditkom Miše Pal ja poveli. Doma i su do izjedna enja došli iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Rajko Gavez. Na odmor se o šlo s m rezultatom. Prava golijada i uzbu enje po elo je od 74.minute pa do kraja utakmice. Zgodici su padali kao na teku oj traci. Miroslav Lisjak po drugi puta dovodi Polet u vodstvo u ve spomenutoj 74.minu . Od 77.minute zbog druge opomene Poletu je isklju en Marko Krišto . U 86.minu na 2-2 je poravnao Marko Hu nec. U 88.minu vodstvo Poleta od 3-2 strijelac Mihael Lebar. U 89.minu Marko Baksa poravnava na 3-3, a u suda koj nadoknadi Borac njegovim drugim zgoditkom dolazi do pobjede od 4-3. Pet doma ih opomenu h igra a, a dvojica iz redova gostuju e mom adi. Minimalna doma a pobjeda Croa je. Trenutak odluke na utakmici dogodio se u 25.minu kada je SK ostao bez Marka Božeka. Gos iz ehovca smatraju da je prije toga doma i napada bio u
TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.
KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) CROATIA HODOŠAN OMLADINAC (DS) GRANI AR (N) BUDU NOST (P) DUBRAVA DUBRAV AN GALEB SK DRAVA (DM) BORAC PMP VIDOV AN
17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17
13 11 10 9 9 8 7 7 6 6 5 5 4 3 4 3
1 3 3 5 3 1 3 2 4 2 4 3 5 6 3 4
3 3 4 3 5 8 7 8 7 9 8 9 8 8 10 10
56 – 24 34 – 17 44 – 30 33 – 26 29 – 23 45 – 40 47 – 41 33 – 29 28 – 31 31 – 44 26 – 37 30 – 41 22 – 30 27 – 38 29 – 42 24 – 45
40 36 33 32 30 25 24 23 22 20 19 18 17 15 15 13
zale u, a nakon toga je njihov igra morao doma eg igra a sruši u izglednoj prigodi za pos i zgoditak i tako zaradi opravdano isklju enje. Zgoditak odluke doma i su pos gli u 59.minu , a pos gao ga je Miroslav Šafari . Uz e ri opomenuta igra a, tri doma a, a jedan gostuju i, po dosta borbenoj igri trebalo ih je bi i više. Hodošan slavio u Donjem Vidovcu. Ve nakon prvog poluvremena i gostuju eg vodstva od 2-1 loše se pisalo Vidov anu. Goran Strahija doveo je goste u vodstvo u 6.minu . Tri minute kasnije doma i su preko Vinka Ujlakija poravnali na 1-1. e ri minute prije kraja prvog dijela novo vodstvo Hodošana, a strijelac je bio Dejan Naran a iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Po etkom drugog poluvremena u 56.minu kapetan gos ju i trenutno najbolji strijelac ove lige Zoran Strahija povisuje vodstvo na 3-1. Doma i trener Damir Ujlaki u 58.minu u igru uvodi Danijela Nemeta koji u 70.minu uspijeva smanji gostuju e vodstvo na 3-2, ali nažalost po doma e navija e „Vidovske voke“ ništa više. ak osmorica opomenu h igra a i to svi po delegatu Topleku opravdano. Kod doma ih trojica, a kod gos ju petorica. U Donjem Mihaljevcu bez pobjednika. Ve nakon prvog poluvremena i rezultata 0-0 naslu lo se da e zgoditka teško bi na ovoj utakmici. Ipak u 69.minu doma a Drava ima kazneni udarac na kojeg gos iz Držimurec-Strelca imaju primjedbu, igranje njihovog igra a rukom po lop u svom kaznenom prostoru nije bilo namjerno, ali tako nije mislio sudac utakmice Posedi. Josip Igrec je namjes o loptu na bijelu to ku i pogodio za 1-0. Sedam minuta kasnije Petar Ruži je poravnao na 1-1 i tako Omladincu osigurao gostuju i bod. Mada su gos u 51. i 64.minu imali prigode koje nisu uspjeli realizira za vodstvo. Kakav je bio rezultat takav je bio i odnos u opomenama. Grani ar do doma e pobjede u drugom poluvremenu. Gos iz Podbresta dobro su odradili prvo poluvrijeme jer nisu primili zgoditak, ali su u 44.minu ostali bez Petra Mihaleca koji je isklju en zbog druge opomene. Broja ano ja i doma i to u drugom poluvremenu koriste i dolaze do pobjede. Gos imaju primjedbu na prvi doma i zgoditak kojeg je u 53.minu pos gao Danijel Lovrek da je pos gnut iz zale a, ali su ipak morali krenu s centra. Deset minuta kasnije pobjednik je odlu en drugim zgoditkom na utakmici Danijela Lovreka za pobjedu od 2-0. Šest minuta prije kraja Grani ar ima kazneni udarac, ali ga ne realizira. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a. Glatka doma a pobjeda Galeba pro v Dubrave. Za po etnih 15 minuta igre doma i su zgodicima Tomislava Grana ra iz kaznenog udarca, nakon što je doma i napada srušen u gostuju em kaznenom prostoru i Miroslava Pigaca iz igre poveli sa 2-0. Po etkom drugog dijela u 56.minu i drugi zgoditak Miroslava Pigaca za na kraju kona nih 3-0. Pred kraj utakmice u 83.minu dvojica doma ih i jedinih na utakmici su zaradili opomene. Jedan za prigovor, a drugi za nesportsko ponašanje prema gledateljima iz Sivice.
GALEB - DUBRAVA 3-0 (2-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Zoran Hajdinjak, Dino Horvat, Lana Vidovi . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Grana r (11-11m), 2-0 Pigac (14), 3-0 Pigac (56) GALEB: Pantaler, Balent, Turk, Soka , Hertelendi, Pigac (86. Beli ), Horvat, Vuk (68. Gotal), Balent D., Grana r T (72. Grana r D), Balent R., trener: Damir Pigac DUBRAVA: uranec, Gori anec, Tkalec, Mu i (60. Bobi anec Mihael), Bobi anec Ma ja, Murkovi (35. Varga), Horvat, Bobi anec S., Sabol, Drk, Bari , trener: Vladimir Sabol Žu kartoni: Balent, Turk (Galeb)
17. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD BRATSTVO - JEDINSTVO (NSND) 1-1 (0-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Rudolf ižmešija, Ivan Vlahek, Vlado Blaži . Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Novak (68), 1-1 or evi (84) BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Hanžekovi , Novak (71. Ri ko), Kocijan, Vlahov, Horvat N (86. Horvat F), Vuruši (89. Vugrin), Cerovec (74. Vidovi S), Vidovi M. JEDINSTVO: Hrani , Lešnjak (88. Rešetar), Gavranovi , Tkal ec (74. Cerov ec), Jambroši , Štajerec, Škvorc (65. or evi ), Piska , Kapeš, Popovi , Fras, trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Vlahov (Bratstvo); Tkal ec, Fras (Jedinstvo)
SLOBODA - NAPREDAK 3-0 (2-0) MIHOVLJAN. Igralište: Ciglena. Suci: Bruno Brljak, Darijan Zadravec, Dominik Filipaši . Delegat: Stjepan Križari Strijelci: Mu i (15), 2-0 Culjak (45-11m), 3-0 Culjak (71-11m) SLOBODA: Horvat, Belše, Želežnjak (46. Bubek), Novak (83. Hajdinjak), Srnec (73. Tisaj), Sovar, Tremski (78. Novak), Lukman, Posavec, Culjak, Mu i (88. Cerovec) NAPREDAK: Žagar, Matoša, Horvat, Jambroši , Žganec, Tkal ec, Kova i , Ma ari , Bistrovi , Vrtari , Žganec, trener: Ivan Šardi Žu kartoni: Žagar, Vrtari (Napredak) Crveni karton: Žganec (Napredak)
M.MIHALJEVEC - STRAHONINEC 2-0 (0-0) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Darko Filip i , Milivoj Bali , Mario Pintari . Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Mesari P (71), 2-0 Kova i (78) MM: Magdaleni , anadi, Pušar (87. Babi ), Hamer, Šol , Trupkovi , Perho (59. Posavec), Mesari P., Mesari B., Kova i (83. Mesari D), Pušar, trener: Marko Tadi STRAHONINEC: Božak, Mar ec, Fu ko (46. Žnidari ), Kolar, Jaluši , Višnjari , Kopjar, Brez (57. Drabi ), Vuroši , Zlatarek, Kova i , trener: Jurica Jaluši Žu kartoni: Šol (MM); Fu ko, Brez (Strahoninec)
DRAVA - HAJDUK-VINDIJA 0-2 (0-0) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Damir Aldi , Antun Koruni , Damir Mesari . Delegat: Dejan Kova Strijelci: 0-1 Kova i (47), 0-2 Kova i (90) DRAVA: Mar n evi , Zanjko Marin (77. Zanjko Mihael), Šol, Zanjko D., Bajkovec, Horvat, Bezek, Carevi , Škvorc, Medved, Jaluši HAJDUK: Jurovi D., Žganec, Kova i , Ma ari , Hrženjak, Debelec M., Vrbanec, Debelec G (90. Hoblaj), Jambroši (54. Hrženjak), Rob (51. Periši ), Ma ari , trener: Darko Rob Žu kartoni: Carevi (Drava)
ME IMUREC - PLAVI 2-0 (2-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Dominik Mihoci, Ivan Žganec, Filip Hrustek. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 1-0 Treska D (20), 2-0 Kregar (30) ME IMUREC: Prekupec, Hrušoci, Bes jani , Kozina, Zanjko, Fu ek (46. Horvat), Bali , Bajzek, Kregar (46. Ivanuša D), Treska S., Treska D., trener: Željko Novak PLAVI: Kuzma, Škvorc S., Trupkovi , Škvorc J., Žganec, Drk, Nerer (76. Novak), Zadravec, Ratajec, Cilar (32. Cerovec), Trstenjak, trener: Antun Srša Žu kartoni: Fu ek, Ivanuša, Bali (Me imurec); Škvorc J, Ratajec, Škvorc S. (Plavi) Crveni karton: Zadravec (Plavi)
ZEBANEC - MURA 0-0 ZEBANEC. Igralište: NK Zebanec. Suci: Damir Klari , Zoran Novak, Elvir Bašek. Delegat: Slavko Novak ZEBANEC: Kocijan, Kodba, Sabol, Grabar, Pani , Puri , Žuni , Vran i (84. Mlinari ), Graf, Rudni ki, Kojter, trener: Danijel Kojter MURA: Tkalec, Stojko, Braniša, Novak, Jurovi , Krnjak (60. urin), Bašnec, Stojko, Breznik (88. Šardi), Vrši , Telebuh, trener: Dražen Novak Žu kartoni: Sabol, Vran i , Rudni ki (Zebanec); Jurovi , Stojko (Mura) Crveni karton: Bašnec (Mura)
TRNOVEC - BRATSTVO (J) 2-0 (0-1) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Zdravko Toplišnjak, Ante Begovi , Matej Mesari . Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Na (36), 1-1 Bacinger (70), 1-2 Leva i (81), 2-2 Vincek (90) TRNOVEC: Košak, Novak, Periši , Kova i (46. Vincek), Tomaši (56. Kos), Bacinger, Petri (83. eh), Jurman, Pintari , Govedi , Mesari (23. Planinc), trener: Kris jan Kiri BRATSTVO: Per i , Leva i , Petermanec, Antoli , Baumgartner, Koraj, Jambrovi M, Leva i , Gori anec (66. Saka ), Jambrovi L., Na (90. Kova i ), trener: Boris or evi Žu kartoni: Tomaši , Novak, Jurman, Periši (Trnovec); Antoli , Jambrovi (Bratstvo) Crveni karton: Jambrovi (Bratstvo)
OPOMENUTI IGRA I MALI MIHALJEVEC – Nikola Šol (2291) DRAVA (K) – Bojan Carevi (2647) STRAHONINEC – S ven Fu ko (1161), Dario Brez (1448) MURA – Denis Stojko (3470), Marko Jurovi (3452) JEDINSTVO (NSD) – Robert Tkal ec (9685), Zoran Fras (1335) BRATSTVO (SV) – Nikola Vlahov (1314) TRNOVEC – Tomislav Tomaši (3321), Zlatko Novak (9153), Ma ja Jurman (2586), David Periši (5860) ZEBANEC – Denis Sabol (4145), Miljenko Vran i (4052), Dino Rudni ki (4147) NAPREDAK – Davor Žagar (2294), Goran Vrtari (3920) ME IMUREC – Saša Fu ek (2479), Dejan Ivanuša (51), Nenad Bali (2156) PLAVI – Patrik Ratajec (4592), Jurica Škvorc (758), Siniša Škvorc (1469) BRATSTVO (J) – Darijan Antoli (1240), Luka Jambrovi (3811)
DISCIPLINSKI KUTAK DRAVA (DM) – Zvonko Igrec (2936) KRALJEV AN 38 – Dino Marka (515), Stanko Štefok (38) HODOŠAN – Dejan Naran a (3111), Zoran Strahija (3104) BORAC PMP – Marko Baksa (882) GALEB – David Turk (3161) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA TRNAVA – Simon Jakši (3232) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica BUDU NOST (P) – Petar Mihalec (2454) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica SK – Marko Božek (4530) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica POLET (P) – Marko Krišto (665) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica
LISTA STRIJELACA 20 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 18 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS) 17 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P) 16 zgoditaka – Siniša Baksa (Kraljev an 38) 15 zgoditaka – Simon Jakši (Trnava) 13 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb) 12 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Danijel Lovrek (Grani ar N) 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N), Benjamin Brljak (Dubrav an), 10 zgoditaka – Krešo Kova (Hodošan), Tomislav Debelec (Omladinac DS), Filip Pišpek (Kraljev an 38) 8 zgoditaka – Alen Vidovi (Dubrava), Bruno Dodlek (Budu nost P), Dario Lon ari (Borac PMP), Denis Poljanec (Croa a), Goran Strahija (Hodošan), Tomislav Grana r (Galeb) 7 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (Polet P), Bruno Gori anec (Dubrava), Nikola Pata a (Omladinac DS)
18. kolo: Hodošan: HODOŠAN – MLADOST (SM) (subota u 15 sa , sudac Nino Škrobar, pomo nici Branko Martan i Damir Mesari , delegat Davor Drvenkar), Držimurec-Strelec: OMLADINAC – GRANI AR (N) (nedjelja u 15 sa , sudac Goran Žganec, pomo nici Dominik Mihoci i Dražen Horvat, delegat Alojz Kopasi ); Podbrest: BUDU NOST – DUBRAV AN (nedjelja u 15 sati, sudac Franjo Hergoti , pomo nici Siniša Luka i i Robert Kolari , delegat Mijo Horvat); Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – VIDOV AN (nedjelja u 15 sa , sudac Božidar Jura i , pomo nici Dragan Hrustek i Danijel Ko ila, delegat Dragu n Hozjak); Gori an: TRNAVA – BORAC PMP (nedjelja u 15 sa , sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Stjepan Novak, delegat Slavko Novak); Pribislavec: POLET – CROATIA (nedjelja u 15 sa , sudac Darko Filip i , pomo nici Antun Koruni i Lana Vidovi , delegat Stjepan Perko); ehovec: SK – GALEB (nedjelja u 15 sa , sudac Marijan Duman i , pomo nici Patrik Kolari i Ma ja Filipi , delegate Željko Štefanac), Sivica: DUBRAVA – DRAVA (DM) (nedjelja u 15,30 sa , sudac Damir Aldi , pomo nici Josip Jurinec i Marko Smer , delegat Ma ja Poredoš).
LISTA STRIJELACA
Me imurec u vrstio vrh tablice Me imurcu nova pobjeda. U prvom poluvremenu kada su doma i pos gli dva zgoditka dobra i dinami na utakmica. U drugom dijelu nešto sasvim suprotno. Rastrgana igra sa dosta prekršaja i bez pravih prigoda za pos i zgoditak. Darijan Treska prvi strijelac lige dovodi doma ine u 20.minu u vodstvo. Deset minuta kasnije kona nih 2-0 postavlja svojim zgoditkom Bojan Kregar. Plavi osam minuta prije kraja utakmice ostaju bez Ivana Zadravca koji je isklju en zbog psovanja suca utakmice Mihocija koji se po delegatu Vuku nije baš proslavio jer je sudio sa greškama, ali one sre om nisu utjecale na rezultat jer je doma i Me imurec bio jekom cijele utakmice bolja mom ad. Po trojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta. Sloboda sa tri zgoditka do tri doma a boda. Utakmica je obilovala sa doga anjima. Od 14.minute gos iz Gornjeg Kraljevca ostali su bez Marinka Žganca koji je u inio prekršaj nad doma im napada em u izglednoj prigodi za pos i zgoditak. Minutu kasnije Sloboda je zgoditkom Davora Mu i a povela. U 24.minu doma i imaju kazneni udarac, ali ga vratar Napretka Davor Žagar brani. U 30.minu sudac utakmice Brljak umjesto da dosudi prekršaj vratara izvan kaznenog prostora za doma e dosu uje prekršaj na gostuju em vrataru. U 45.minu doma i imaju dvojbeni kazneni udarac kojeg ovaj puta za vodstvo od 2-0 realizira Kris jan Culjak. I tre i kazneni udarac imala je Sloboda u 71.minu , ovaj puta opravdano dosu en i realiziran po drugi puta od Kris jan Culjaka za kona nih 3-0. Uz isklju enog igra a gos su imali i dvojicu opomenu h igra a, a doma in nije imao kartoniranih igra a. Doma i poraz Venere PMP. Tri su boda o šla u Gornji Mihaljevec mom adi Jedinstva. Zgoditak odluke u 20.minu za goste je pos gao Mihael Ladi . U vrlo dobroj i borbenoj igri opomenu h igra a nije bilo. Bez pobjednika u Savskoj Vesi. Nakon prvih 45 minuta gledatelji zgoditak nisu vidjeli pa je ve tada mirisalo na iks. Ina e je to bio susret Bratstva i Jedinstva. Doma i su ipak u 68.minu zgoditkom Daniela Novaka poveli sa 1-0. Šest minuta prije kraja utakmice gosti iz Novog Sela na Dravi uspijevaju zgoditkom Slavka or evi a poravna rezultat na kona nih 1-1. U korektnoj igri sa trojicom opomenu h igra a, kod doma ih jednim i
DRAVA (DM) – Zvonko Igrec (2936) DUBRAV AN – Dominik Jadan (1817), Alen Jakupak (1834), Dejan Švenda (1816) GRANI AR (N) – Ivica Mun ar (9438) TRNAVA – Renato Pintar (5071), David Farkaš (3210) BORAC PMP – Antonio Puri (6493), Sven Križai (2760), Rajko Gavez (4943), Ivan Zrna (1928), Marko Baksa (882) CROATIA – Dino Varga (3400), Nino Sinkovi (1626), Marijan Kr mar (6338) HODOŠAN – Dejan Naran a (3111), Dario Kova (789), Nikola Vlah (816), Zoran Strahija (3104), Tomica Puri (523) SK – Nikola Višnji (3086) GALEB – Nikola Balent (1015), David Turk (3161) OMLADINAC (DS) – Elvis Jankovi (5155) KRALJEV AN 38 – Dino Marka (515), Stanko Štefok (38) MLADOST (SM) – Darko mrlec (539), Vedran Markovi (1291), Josip Hošnjak (1273), Silvio Šulj (1286) VIDOV AN – Dalibor Varga (2250), Ivan Friš i (2244), Ma ja Herman (6619) BUDU NOST (P) – Gianluca Hali (5089), Denis Višnji (1620), Danijel Novak (3580) POLET (P) – Dragan Vibovec (358), Tomislav Vaš (3383)
dvojicom iz redova gos ju, tek pri kraju utakmice se nešto malo zaoštrilo, ali ništa strašno. Mali Mihaljevec bolji od Strahoninca. U obostrano otvorenoj igri doma ini su do pobjede došli u završnici utakmice. U 71.minu strijelac je za doma e bio Patrik Mesari , a sedam minuta kasnije Vedran Kova i . Strahoninec je pokušavao nešto, ali nije išlo. Jedan doma i, a dvojica gostuju ih opomenu h igra a. Hajduk ku i iz Kuršanca sa tri boda. Pred oko 100 gledatelja ve u prvom poluvremenu gos iz Štrukovca ne uspijevaju e ri izgledne prigode pretvori u zgoditak. Jednom su uspjeli uzdrma gredu doma eg vratara Damira Mar n evi a. Imala je i Drava svoje dvije prigode, ali ništa od zgoditka. Otvorilo se gos ma odmah na po etku drugog poluvremena u 47.minu kada su poveli zgoditkom Alena Kova i a. Is je igra u 90.minu pos gao svoj i Hajdukov drugi zgoditak za pobjedu od 2-0. Hajduk je i drugom poluvremenu bio bolji. Samo jedan opomenu igra i to iz redova doma ina. U Zebancu ništa-ništa. Mura je bodom zadovoljnija jer je od 64.minute igrala sa igra em manje. Isklju en im je zbog druge opomene zara ene u samo dvije minute Ivica Bašnec. Obje je dobio zbog prigovora, a kad mu je sudac utakmice Klari pokazao crveni karton is je jelom nasrnuo na suca tako da
VENERA PMP - JEDINSTVO (GM) 0-1 (0-1) SV. JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera. Suci: Robert Radek, Marinko Hrušoci, Stjepan Novak. Delegat: Franjo Fais Strijelac: 0-1 Ladi (20) VENERA: Lacko, Gori anec (75. Rob), Zanjko, Škvorc, Pozder, Celinger, Ciglari , Peras, Dove er, Miljan i (60. Golubi ), Mesari (67. Ov ar), trener: Vladimir Bartoli JEDINSTVO: Ter, Krumpi S, Vuk, Plantak, Kocen, Horvat, Golub, Ladi , Trtinjak, Borko (75. Krumpi M., Fujs, trener: Roman Tr njak
TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
ME IMUREC SLOBODA (M) PLAVI (Pek.) JEDINSTVO (GM) JEDINSTVO (NSD) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC HAJDUK (Š) M. MIHALJEVEC MURA BRATSTVO (J) DRAVA (K) TRNOVEC NAPREDAK ZEBANEC VENERA PMP
17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17
15 12 10 11 10 6 7 7 6 7 5 5 4 3 3 3
1 2 3 0 2 7 3 2 4 1 4 3 5 3 2 2
1 3 4 6 5 4 7 8 7 9 8 9 8 11 12 12
60 – 17 44 – 25 39 – 28 32 – 25 55 – 30 33 – 28 29 – 29 25 – 31 29 – 29 27 – 29 30 – 28 29 – 38 23 – 42 15 – 42 12 – 36 16 – 41
46 38 33 33 32 25 24 23 22 22 19 18 17 12 11 11
20 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 14 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Denis Vuruši (Strahoninec), Davor Mu i (Sloboda M), Bojan Kregar (Me imurec) 12 zgoditaka – Dejan Na (Bratstvo J) 11 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV) 10 zgoditaka – Samuel Novak, Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD) 8 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer, Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Saša Treska (Me imurec), Nikola Gori anec (Drava K) 7 zgoditaka – Ivica Telebuh (Mura), Nikola Petri (Trnovec), Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Jurica Bajzek (Me imurec), Slobodan Horvat (Bratstvo SV) 6 zgoditaka – Mario Vidovi (Bratstvo SV), Tomislav Dombaj (Drava K), Mario Žganec (Plavi Pek.), Siniša Dove er (Venera PMP), Kris jan Culajk (Sloboda M), Mihael Ladi (Jedinstvo GM)
DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TRNOVEC – David Periši (5860) MURA – Marko Jurovi (3452) ME IMUREC – Saša Fu ek (2479) DRAVA (K) – Bojan Carevi (2647) NAPREDAK – Davor Žagar (2294) BRATSTVO (SV) – Nikola Vlahov (1314) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA BRATSTVO (J) – Luka Jambrovi (3811) po l. 53/b DP HNS-a 2 (dvije) utakmice MURA – Ivica Bašnec (3451) po l. 50. i 59 DP HNS-a 6 (šest) mjeseci – do 08.09.2014 PLAVI – Ivan Zadravec (741) po l. 53/b DP HNS-a 2 (dvije) utakmice NAPREDAK – Marinko Žganec (3922) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica
je sudac pao na travu, ali bez nekih posljedica. U borbenoj igri trojica doma ih igra a opomenuta, a kod gos ju dvojica. Bez pobjednika u Trnovcu. Gos iz Jurovca dva su puta imali vodstvo, ali je doma in u etvrtoj minu suda ke nadoknade na kraju utakmice s gao do boda. Bratstvo je povelo u 36.minu zgoditkom Dejana Na a. Doma i su uspjeli poravna u 70.minu zgoditkom Bojana Bacingera. U novo vodstvo gos dolaze u 81.minu zgoditkom Danijela Leva i a. Kada se ve inio da tri boda odlaze u Jurovec u suda koj nadoknadi Trnovec je zgoditkom Darija Vinceka koji je u igru ušao odmah u po etku drugog poluvremena s gao do boda. Po ulasku u svla ionice nakon završetka utakmice igra Bratstva Luka Jambrovi je vrije ao i psovao suca utakmice Toplišnjaka. Ništa se ljepše nisu ponašali ni navija i Bratstva koji su tako er vrije ali suce. e ri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. 18. kolo: Gornji Kraljevec: NAPREDAK – ZEBANEC (subota u 15 sa , sudac Petar Ruži , pomo nici Filip Aldi i Željko Hajdarovi , delegat Vlado Soka ); Štrukovec: HAJDUK – BRATSTVO (SV) (subota u 15 sa , sudac Marko ur ek, pomo nici Mario Buhin i Mladen eke, delegat Nikola Toplek) Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – MALI MIHALJEVEC (nedjelja u 15 sa , sudac Jasmin Lozi , pomo nici Vjeran Tuksar i Dario Vel i, delegat Antun Horvat); Strahoninec: STRAHONINEC – TRNOVEC (nedjelja u 15 sa , sudac Rudolf ižmešija, pomo nici Ivan Vlahek i Morano Vlah, delegat; Ivan Mezga); Jurovec: BRATSTVO – VENERA PMP (nedjelja u 15 sa , sudac Darijan Zadravec, pomo nici Toni Fažon i Vlado Blaži , delegat Slavko Vodopija); Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – ME IMUREC (nedjelja u 15 sa , sudac Zoran Hajdinjak, pomo nici Dražen Sukanec i Edvin Zobec, delegat Petar Krha ), Peklenica: PLAVI – SLOBODA (M) (nedjelja u 15 sa , sudac Damir Klari , pomo nici Saša Mihali i Valen no Kantoci, delegat Stjepan Fic); Hlapi ina: MURA – DRAVA (K) (nedjelja u 15 sa , sudac Dino Horvat, pomo nici Boris Jakovljev i Casimir Rodrigue, delegat Tomislav Šol ).
14. ožujka 2014. RUKOMET
III. HRL – Sjever muški
PRVA HRL – muški
Nedeliš e - poraženo Nakon stanke Preložani spremni za Osijek U sklopu 17. kola III. HRL - Sjever odigrana je rukometna utakmica izme u RK-a Nedeliš e i RK-a Ludbreg MB u dvorani Graditeljske škole u akovcu, u kojoj su se boljima pokazali gosti slavivši s tri gola prednosti. Utakmica je zapo ela dobro za doma ine, me utim, prvih i zadnjih pet minuta dobre igre nije bilo dovoljno da se pobijedi iskusne rukometaše iz Ludbrega. Previše je bilo individualnih pokušaja, a premalo raspoloženih igra a. Kona an
rezultat utakmice je 28:31 za Ludbreg. Trener M.Kralji u ovoj utakmici koristio je sljede e igra e: V. Špiranec, J. Trstoglavec, E. Radikovi 4, F. Gori anec 7, F. Jakši 6, J. Prekupec, N. Vukovi 5, F. Topli enec, M. Vikert, M. Radovi 1, F. Farkaš 1, S. Jarni, L. Sklepi 2, T. Tkal ec 1, M. Gori anec 1, J. Zebec. Priliku za popravak rukometaši Nedeliš a imaju ve ovaj vikend, kada su gosti u Novom Marofu, tamošnjoj istoimenoj ekipi. (mg)
igra a, a samim time i njihovim izbivanjem na mnogim utakmicama, pokazali da su s razlogom izborili drugi rang hrvatskog rukometa. U 19. kolu krenut e na put u Osijek tamošnjoj istoimenoj ekipi koja je protekli vikend remizirala kod Županje rezultatom 22:22, a ako se zna da je upravo Županja Preložanima susjed na tablici, Osje ani e na svom terenu
TABLICA 1. IVANI
17 12 1 4
86 25
2. SPLIT
16 10 2 4
47 22
3. KTC
17 11 0 6
41 22
4. PRELOG
16 9
0 7
20 18
5. ŽUPANJA
16 8
2 6
1
6. CRIKVENICA
17 8
2 7 -15 18
18
7. KOZALA
16 8
0 8
3
16
8. OSIJEK
17 7
2 8
0
16
9. HRV. DRAGOVOLJAC 16 7
1 8 -13 15
10. MATULJI
17 5
3 9 -22 13
11. DUGO SELO
17
6
0 11 -19 12
12. ZADAR
17
5
1 11 -44 11
13. BIOGRAD
17
4
2 11 -85 10
II. HRL – Sjever (Ž)
I. HRL za dje ake A
S dvije lagane pobjede San-Sport zadržao elnu poziciju U 10. krugu natjecanja I. hrvatske rukometne lige za dje ake A, igra i akove kog San-Sporta upisali su dvije nove pobjede, ime su zadržali vode e mjesto na prvenstvenoj tablici. Protekli vikend gostovali su u Vidovcu kod tamošnjeg MRK-a Vidovec, koji su svojom prepoznatljivom igrom pobijedili rezultatom 29:14, dok su u drugoj utakmici svladali i igra e RK Ivan ica iz Ivanca još boljim rezultatom 34:15. Ovim pobjedama San-Sport je zadržao vode e mjesto na prvenstvenoj tablici regije sjever ispred GRK-a Varaždin s istim brojem bodova, dok su gol razliku dobrano pove ali u ove dvije odigrane utakmice sa +34 pogotka. Pod vodstvom trenera G. Vuka u nedjelju je u obje uta-
Protekli vikend rukometaši Preloga bili su slobodni u sklopu 18. prvoligaškog kola zbog neparnog broja ekipa, te su imali dva tjedna vremena za minipripreme i sakupljanje mom adi kojoj je cilj ostanak me u najboljim sastavima prvenstva. S 9 pobjeda i 7 poraza trenutno su na visokoj 4. poziciji te su unato poslovnim i školskim obavezama ve ine
kmice San-Sport igrao u sastavu: Koprivec, Nini , Murk 2, Vargek 5, Hozjan 4, Petri evi 11, L. Mihalic 3, Lukman 5, Horvat 4, Bobi anec 9, M. Mihalic 5, Škvorc 3, Blaži , Kranjec 12 i Baranaši .
U Varaždinu odlu uju i susreti Ve ovaj vikend u Varaždinu e se u sklopu 11. kruga prvenstvenog natjecanja sastati s igra ima RK Slatine i RK Virovitice. Veoma važna utakmica za nastavak prvenstva bit e ona s RK Viroviticom koja je trenutno na tre em mjestu sa samo jednim bodom zaostatka iza San-Sporta. Stoga e pobjednik utakmice preuzeti ili zadržati prvu poziciju na tablici. (mg)
Dvije pobjede za ostanak akov anki na vrhu Iza rukometašica akove kog kluba “Zrinski” je napornih sedam dana. Odigrale su dva prvenstvena dvoboja, upisale dvije pobjede, te krajem tjedna krenule na državnu završnicu. U subotnjoj utakmici 13. kola gostovale su kod ŽRK-a Tvin Trgocentar u Virovitici te bez problema upisale novu pobjedu rezultatom 34:22. Doju erašnje prvoligašice nisu mogle parirati ekipi iz akovca koja ne zna za poraz još od prošle sezone. Svoj besprijekoran niz nastavile su o ekivano i u Virovitici, a da e biti tako bilo je jasno ve u prvom poluvremenu, koje je završeno s 18:11 u njihovu korist. Svoju su nadmo do kraja samo potvrdile za uvjerljivih +12 te ujedno 12. pobjedu u sezoni.
biti sigurno tvrd orah. Iako se radi o 8. mom adi lige, na svom kontu imaju 16 bodova, tek dva manje od etiri pozicije bolje plasirane me imurske ekipe, što samo zna i da u izjedna enoj sezoni svatko svakoga može dobiti. RK Prelog na put ipak kre e s optimizmom u osvajanje oba boda kako bi zadržali priklju ak tik do 2. Splita i 3. KTC-a. (mg) zale svoju najbolju igru sezone i deklasirale protivnice rezultatom 36:19. Iako su lanice kluba Zrinski bile favoritkinje i prije samog dvoboja, pa rezultat ne udi, ur ev anke se nisu mogle pripremiti na ovakav susret, u kojem su ve na poluvremenu imale minus od 15 golova, 22:7. Odli an rezultat akov anke su samo zadržavale do kraja utakmice, goš e se tek malo uspjele približiti kod 30:11, no puno više nisu mogle, pa je rezultat uvjerljivo na strani doma ih, + 17 golova.
Kadetkinje u TOP 12
Dvije pobjede “Zrinskice” su u vrstile na vrhu tablice
Slomljen ur evac u akovcu Za 13. slavlje Zrinskice nisu morale dugo ekati, jer su u sklopu 14. kola 2. lige Sjevera u utorak unaprijed
odigrale svoju utakmicu i do ekale rukometašice ur evca. Nakon 60 minuta igre boljima su se pokazale doma e, koje su kontrolu preuzele od prvog napada, odradile sve zacrtano, poka-
Utakmica u akove koj dvorani unaprijed je odigrana zbog odlaska mla ih kadetkinja - igra ica ro enih 1998. godine i mla ih u Pore na završnicu 12 najboljih ekipa u Hrvatskoj koja se igra od etvrtka do nedjelje. Kako akove ki klub odli no radi s pomlatkom, te s razlogom imamo ak etiri državne reprezentativke u mla im dobnim kategorijama, i u Istri se o ekuju nove medalje. (mg)
ATLETIKA EKIPNO PRVENSTVO Hrvatske u krosu
Seniorke AK-a Me imurje tre e u državi Atletski klub “Rudolf Perešin” iz Gornje Stubice bio je organizator ovogodišnjeg Ekipnog prvenstva Hrvatske na kojem se okupilo preko 450 natjecatelja iz 26 hrvatskih atletskih klubova. Održano je na prostoru stadiona u Gornjoj Stubici, a izuzetno dobro obilježena staza nalazila se u prelijepom ambijentu okruženom pitomim zagorskim brežuljcima. Me imurski predstavnici nisu izostali ni ovom prilikom pa su na ovom masovnom natjecanju bili zastupljeni s preko 50 natjecatelja iz atletskih klubova Me imurje, Nedeliš e i Mursko Središ e. U utrkama koje su se održale u pet starosnih kategorija najuspješnija je bila ženska seniorska ekipa Atletskog kluba Me imurje, koja je utrci duljine 8 km zauzela tre e mjesto. Trka ice AK Me imurja u
Atleti arke Me imurja u sastavu Ivana Antolkovi , Božica Horvat, Ana Pav ec - Kregar i Tina Tkalec primile su pehar za tre e mjesto
sastavu Ivana Antolkovi , Božica Horvat, Ana Pav ec - Kregar i Tina Tkalec tako su zasluženo primile pehar za tre e mjesto i bile na postolju s našom olimpijkom Lisom Kristinom Stubli , koja je primila pehar za ekipu Svetica, najbolju u ovoj kategoriji.
Uspjesi mladih atleti ara Me imurja i Nedeliš a Vrijedan plasman ostvarili su i kadeti Me imurja u utrci na 1,5 km u sastavu Filip Turk, David Verli, Florijan Horvat i Petar Železnjak, koji su bili etvrti, a etvrto mjesto osvojili su i juniori Me-
imurja na 8 km Filip Peras, Emanuel Varga i Petar Novak, te juniorke Lucija Žbulj, Maja Brestak, Lucija Vuk koje su tr ale 4 km. Na šesto mjesto plasirala se mla a juniorska ekipa AK-a Nedeliš e u sastavu Gabrijel Stojanovi , Luka Živko, Karlo i Luka Marciuš, šeste su bile kadetkinje AK-a Me imurje Nina Dobša, Magdalena Doležaj i Teuta Blaži , a na sedma mjesta plasirali su se seniori AK-a Me imurje u utrci na 12 km: Marijan Huzjak, Mario Horvat, Dejan Kržina i Damir Šimuni te Martin Srša, Ivan Januši i Aleksandar Žbulj u utrci na 4 km.
AK Me imurje 7., a NK Nedeliš e 14. klub u državi Od pojedina nih plasmana treba istaknuti pobjedu Nine Dobša, lanice AK-a Me imurje, u utrci kadetkinja
Nastavak naporne sezone Na k on do s a d a š nje g uspješnog dijela sezone, idu e subote je na rasporedu Zimsko prvenstvo Hrvatske na otvorenom u Splitu, a isti dan održat e se i dvoransko natjecanje za mla e kategorije u Murskom Središ u. Nakon
na 1 km, tre e mjesto Martina Srše (Me imurje) u utrci seniora na 4 km, i etvrto mjesto Filipa Turka (Me imurje) u utrci kadeta na 1,5 km, a me u deset najboljih još su se plasirali Petra Mesari (Me imurje) 8. u utrci mla ih kadetkinja na 800 m, Tajana Židov (Me imurje) 10. u utrci ml. juniorki na 2 km te Ivana Antolkovi (Me imurje) 10. u utrci seniorki na 8 km. U zbroju svih kategorija Me imurje je 7. klub u Hrvatskoj, Nedeliš e je zauzelo 14., a
toga slijede krosevi za reprezentacije osnovnih škola Me imurja u Podturnu 25. ožujka, regionalni kros za atletske klubove u Karlovcu 29. ožujka te tradicionalni Proljetni kros u akove kom parku u subotu 5. travnja.
Mursko Središ e 25. mjesto. Sveukupni pobjednik krosa je AK Agram Zagreb, drugi su trka i AK Svetice Zagreb, a tre i AK Moslavina iz Kutine. Dokaz je to da se u Me imurju odli no radi na svim poljima atletskog sporta, jer su nakon uspješne dvoranske sezone te berbe medalja u Splitu na baca kom zimskom prvenstvu i trka i na krosu u Gornjoj Stubici bili ravnopravni s odli no pripremljenim atleti arima iz cijele Hrvatske. (md)
14. ožujka 2014. KOŠARKA LIGA MLA IH KADETA
A 2 LIGA SJEVER
Krenulo doigravanje
Pusti torpedirao Koprivnicu!
Nakon odigravanja 13 kola regularnog dijela natjecanja za 14-godišnjake napravljeni su kvalitativni razredi, pa e svaka ekipa još odigrati nekoliko utakmica sa sebi ravnima. Ve je i prvo kolo pokazalo da više nema utakmica na 100 koševa razlike, nekoliko ih je bilo vrlo neizvjesnih. (bh) Prelog - akovec 54:99 PRELOG: Iveli T. 2, Kukovec 2, Iveli B. 15, Zvornik 5, Puškari 22, Krušelj 8. Trener Mikec F. AKOVEC: Kranj ec 46, POngrac 18, Hrustanovi 11, Juras 8, in 16. Trener BOšnjak M
Dubrav an - Lepoglava 40:47 DUBRAV AN: Lisjak 7, Tišler 15, MIlosavljevi 14, MIser 2, Matotek 2. Trener Varga D
Gra ar - Kotoriba 47:59 KOTORIBA: La n 10, Ignac 18, Fuš 5, Pongrac 10, Oršuš 5, Andrlon 4, Vlaši 5, Bogdan 2
akovec 2 - Nedeliš e 29:59 AKOVEC 2: Jankovi 10, Horvat T. 8, Horvat L. 2, Horvat J. 2, Mi i 4, Zaspan 2, Herman 1 NEDELIŠ E: Jaluši 10, Špicar 8, Vukši 8, Marcijuš 1, Špicar V. 2, Posavec 4, ud 4, Blažeka 6, Platuži 16. Trener Jaluši M.
Rudar Cimper - Donji Kraljevec 45:61 RUDAR CIMPER: Bedi Mat. 21, Bedi Mih. 4, Peras 5, Vrbani 4, Nerer 4, Roši 5. Trener Repalust DONJI KRALJEVEC: Vlah 4, Novak 4, Mikec 4, Me imurec 22, Ivanovi 8, Lepen 4, Šupljika 15. Trener Ruži M.
TABLICA 1-4 1. akovec 2. Me imurje 3. Vindija 4. Prelog
4 3 3 4
4 2 1 0
0 1 2 4
8/+162 5/+28 4/-18 4/-172
TABLICA 5-9 5. Lepoglava 6. Kotoriba 7. Ivan ica/-1 8. Gra a 9. Dubrav an
5 5 4 5 5
4 3 3 1 1
1 2 1 4 4
9/+37 8/-4 6/+30 6/-10 6/-53
TABLICA 10-14 10. akovec 2 11. ŽKK Radost 12. D. Kraljevec 13. Nedeliš e 14. Rudar/-1
5 4 5 5 5
3 4 2 2 1
2 0 3 3 4
8/+55 8/+36 7/+41 7/-47 5/-85
U 20. kolu najsjevernije Druge lige košarkaši akovca su do ekali Koprivnicu, mom ad koja je na tablici ispod njih, pa ih je bilo potrebno dodatno prikovati ne na samo dno, ono je rezervirano za Rudar Cimper, nego na predzadnje mjesto. U tome su u potpunosti uspjeli urioznim po etkom samoga dvoboja kada su vrlo brzo poveli desetak koševa razlike i uspješno sa uvali pobjedu do samoga kraja. Ton vrlo agresivnoj i rastr anoj igri doma eg sastava davao je Lino Pusti koji je brzo uvidio da sve što opali prema košu i u e, pa su ga suigra i naravno filali loptama, a Lino se odužio s 38 postignutih koševa, svojim osobnim rekordom u drugoligaškoj konkurenciji. Priklju ili su se solidnim rolama i ostali koji su ulazili u igru, a Koprivnica je svoje koševe zabijala uglavnom
preko svoja dva “tornja” za koje doma i košarkaši nisu imali adekvatnu obranu. akovec je ovom pobjedom pobjegao iz opasne zone, preostaje im još dva kola u kojima bi mogli još malo poboljšati ukupni dojam sezone. Me imurje je gostovalo kod ludbreškog Grafi ara, prvaka lige i ono što bode o i je krajnji rezultat, poraz od 20 koševa razlike. No, ako napišemo da je Me imurje još 5 minuta prije kraja utakmice imalo egal rezultat, samo tri i pol minute prije kraja je bilo 6, onda se postavlja pitanje što je Me imurje radilo u tom kratkom vremenu do kraja susreta. Dakle, na 6 razlike je Mareku Novaku dosu ena nesportska pogreška, prema rije ima njegova brata, trenera Stjepana Novaka apsolutno nezaslužena. Onda ga je brat izvadio iz igre da ne dobije i tehni ku
Podravac - Mladost 77:69 Ivan ica - Radnik 74:63 Petar Zrinski - Rudar Cimper 20:0 akovec - Koprivnica 94:80 (29:14, 22:29, 19:22, 24:15) AKOVEC: Goleš 14, Pus 38, Keresteš 10, Kranj ec 15, Hrka 9, Drk 6, Novak 2. Trener Kova i B.
Gra ar - Me imurje 94:74 (23:23, 24:19, 19:20, 28:12) ME IMURJE: Gašpari 11, Novak 14, Lepen 2, Kraja i 10, Jambrovi 20, Pa an 9, Mar novi 8. Trener Novak S.
pogrešku(koja se, naravno pla a!), pa je izvadio i Kraja i a, pa ubacio kadete i eto ti 20 razlike! Uostalom, rezultat posljednje etvrtine je 28:12 za doma ina. Na tablici je Me imurje trenutno peto, no u neposrednoj su blizini
20 18 2
39/+579 38/+393
3. Bjelovar
20 13 7
33/+130
4. Petar Zrinski
19 13 6
32/+221
5. ME IMURJE
20 12 8
32/+170
6. Vindija
19 12 7
31/+131
7. Mladost( )
20 10 10 30/-4
8. Radnik
20 7
13 27/-200
9. Ivan ica
20 6
14 26/-117
10. AKOVEC
20 5
15 25/-216
11. Koprivnica
20 3
17 23/-400
12. RUDAR CIMPER
20 1
19 16/-687
Petar Zrinski i Vindija koji su odigrali utakmicu manje. Idu e kolo nudi vrlo izvjesnu utakmicu izme u Me imurja i Koprivnice u dvorani Prve osnovne škole u akovcu, a nadamo se da gostovanje akovca u Vrbovcu nudi barem malo nade u povoljan rezultat. Rudar ne mora igrati doma protiv Ivan ice, utakmicu su gosti dobili 20:0 bez podbacivanja. (bh)
Nedeliš e odli no u doigravanju! Po elo je doigravanje za prvaka najniže lige. Nedeliš e je odmah istaknulo kandidaturu za osvajanje drugoga mjesta, jer prvo je rezervirano za Me imurje Globetku. Pobjeda od 20 koševa razlike nad Dubrav anom je vrijedna upravo visokoga drugoga mjesta na kojem e Nedeliš e vrlo vjerojatno i ostati. Me imurje Globetka je u prošlom kolu imalo lagan posao protiv Preloga.
U ligi od 5.-8. mjesta Kotoriba je uspjela na gostovanju u Lepoglavi “pozabijati” ukupno 32 koša, u prvoj etvrtini 4, a u tre oj 6(?!). (bh) Lepoglava - Kotoriba 54:32 (13:4, 8:10, 17:6, 16:12)
KOTORIBA: Borovi 5, Habuš 1, Fuš 6, Andrlon M. 2, Ujlaki N. 4, Munka 2, Seli anec 10, Ujlaki R. 2.
TABLICA 1-4
TABLICA 5-8
1. Me imurje (Glo)
7
7
0 14/+121
5. Lepoglava
7
6
1 13/+96
2. Nedeliš e
7
4
3 11/-9
6. Gra ar II
6
4
2 10/+42
3. Dubrav an
7
2
5 9/-29
7. Donji Kraljevec
6
3
3 9/-16
4. Prelog
7
1
6 8/-83
8. Kotoriba
7
0
7 7/-122
odli nih rezultata i osobnih rekorda, no u prvom su redu ipak bili rekreacija i druženje.
Najbolji triatlonci i atleti ari me imurskih klubova Na duljoj distanci od 7,8 km pobijedio je Igor Gori anec, lan TK-a Me imurje iz Preloga, dok je kod žena najbrža bila Ivana Antolkovi iz AK-a Me imurje akovec. Na stazi dužine 3,6 km prvi su ciljem prošli Krešimir Horvat iz AK-a Me imurje u muškoj i njegova klupska kolegica Nina Dobša u ženskoj kankurenciji.
Osvajanje vrijednih bodova za plasman U sklopu 8. posljednjeg kola lige u studenom obavit e se proglašenje najuspješnijih pojedinaca koji e biti rangi-
U proteklih desetak dana kadeti Rudara su odigrali ak tri zaostale utakmice, na gostovanjima u akovcu i Ivancu su izgubili, ali su kod ku e tukli ludbreškog Grafi ara. Ludbreške je kadete na gostovanju pobijedila i Kotoriba. (bh) akovec - Rudar Cimper 92:44 AKOVEC: Barani 8, Mihol ek 13, Kranj ec 20, Hrustanovi 18, Bistrovi 10, Barlovi 5, Bogdan 16, Jurinec 2. Trener Terek M. RUDAR CIMPER: Novak 4, Nerer 6, Peras 6, Rihtarec 8, Vrbani 1, Sobo an 18. Trener Repalust S.
Ivan ica - Rudar Cimper 77:26 RUDAR: Sobo an 13, Rihtarec 4, Klujber 4, Nerer 1, Peras 4. Trener Damjanovi B
Rudar Cimper - Gra ar 59:56 RUDAR: Sobo an 13, Rihtarec 8, Grubi 18, Nerer 13, Roši 5, Bedi 4
Gra ar - Kotoriba 88:92 KOTORIBA: Fuš 14, Zvošec 23, Žini 2, Andrlon N. 24, Andrlon M. 29. Trener Balog R
KOŠARKAŠKI VIKEND VODI
rani prema broju sakupljenih bodova u šest kola s najboljim plasmanom. Oni koji e otr ati sedam ili svih osam kola osvojit e i bonus bodove, što
C LIGA KSMŽ Dubrav an-Me imurje Globetka, petak 14. ožujka u 19.30 sa Prelog - Nedeliš e, subota 15. ožujka u 18.30 sa D. Kraljevec - Lepoglava, nedjelja 16. ožujka u 18 sa Kotoriba - Gra ar II, subota 15. ožujka u 19 sa
JUNIORSKA REGIJA
Nedeliš e - Dubrav an 69:48 (18:19, 20:8, 17:12, 14:9)
Me imurje - Podravac, nedjelja 16. ožujka u 18 sa , IOŠ akovec
ME IMURJEGLOBETKA:Markovi 11, Vugrinec 4, Leva i 8, Vuruši 6, Ben ik 6,Golubi N.4,Dolovski2,Ostoja4,Golubi A. 24, Zaspan 14. Trener Škoda PRELOG: Ciglar M. 8, Novosel 13, Poljak 16, Zrna 8, Poredoš 9, Jankovi 3. Trener Poredoš M.
NEDELIŠ E: Gospo i 9, Golik 8, Marciuš 7, Šegovi 13, Ganzer 12, Posedi 1, Petran 19. Trener Hajdinjak M. DUBRAV AN: Varga 17, Rai 8, Blažeka 7, Ribi 4, Me imurec 7, Lukša 1, Šte 4. Trener Me imurec B.
Prelog - Me imurje, nedjelja 16. ožujka u 10 sa Dubrav an - Kotoriba, petak 14. ožujka u 17.45 sa Nedeliš e-D. Kraljevec, subota 15. ožujka u 15.30 sa , OŠ Nedeliš e akovec II - ŽKK Radost, nedjelja 16. ožujka u 16.30 sa , II OŠ akovec
Poziv trka ima i rekreativcima AK Me imurje akovec tako i u 2014. godini nastavlja s organizacijom Kros lige, koja e imati ukupno osam kola, od ega pet u prvom dijelu sezone, te tri kola u drugom dijelu. Trka i mogu sudjelovati na dvije trase za tr anje, prema svojim fizi kim sposobnostima. Startnina od 50 kn za svih osam kola upla uje se prilikom prvog nastupa. Atletski klub Me imurje poziva sve zain-
Me imurje - KOprivnica, subota 15. ožujka u 17.30 sa , IOŠ akovec
Me imurje Globetka - Prelog 83:57(27:18, 16:11, 27:15, 13:13)
U 2. kolu lige slavili Igor Gori anec i Ivana Antolkovi
U ovom kolu na startu se našlo dosta novih lica, a zanimljiv je podatak da se trka ima po prvi put priklju io i me imurski župan Matija Posavec koji je pokazao dobru ormu i s lako om pretr ao 7,8 km u Globetki.
20 19 1
2. Podravac
Odigrane zaostale utakmice
A 2 LIGA SJEVER
KROS LIGA Globetka – okupljen rekordan broj trka a - 117
I župan isprobao stazu Globetke
1. Gra ar
C LIGA KSMŽ
ATLETIKA
Nakon što je 25. sije nja održano otvorenje nove sezone 3. po redu Kros lige Globetka, tr anja u akove kom parku Globeta, 2. kolo lige održano je u utorak 11. ožujka, te je okupilo rekordan broj sudionika, 117 trka a, atleti ara i rekreativaca. Idealni uvjeti za tr anje i isto tako dobra podloga omogu ili su za mnoge trka e postizanje
TABLICA
Bjelovar - Vindija 77:73
KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A
teresirane sadašnje i budu e trka e da se uklju e u ligu i uživaju u tr anju akove kim parkom Globetka. Za one koji ne prakticiraju redovitu pripremu i sportsku aktivnost mogu se priklju iti lanovima kluba u tr anju svaki utorak, a nakon toga prema vlastitim mogu nostima, u Kros ligu Globetke. Prva prilika za to je 3. kolo, koje je najavljeno za utorak 15. travnja od 18 sati.
e možda biti i presudno kod podjela nagrada za najuspješnije. (md, mg, oto: Dejan Preininger)
LIGA MLA IH KADETA
14. ožujka 2014. STOLNI TENIS
KARATE DRŽAVNO PRVENSTVO za u enike i mla e kadete
PRVA Hrvatska liga istok (M) – 10. kolo
PRVA Hrvatska liga istok (Ž) – 10. kolo
Igea Željezni aru derbi kola
Mihovljan i Šenkovec Me imurski karatisti lako protiv fenjeraša opravdali uloge favorita
Rezultati: Grani ar – Igea Željezni ar 0:4, Obrtni ka škola-Brod – STARR 4:0, Šenkovec – Vukovar ‘91 4:0 (Jurinec – Buljubaši 3:1, Podkrajac – Horvat 3:1, Šimon – Kosanovi 3:0, Jurinec/ Podkrajac – Buljubaši /Horvat 3:1- sudac:Sanja Lopari , Lopatinec), Mladost – MSTC akovec 4:2 (Anuši – Magdaleni 1:3, Ramuš ak – Tkalec 1:3, Kneževi – Pani 3:0, Anuši /Kneževi – Magdaleni /Tkalec 3:1, Anuši – Tkalec 3:0, Kneževi – Magdaleni 3:1), Obrtni ka škola-Brod – Igea Željezni ar 3:4, Grani ar – STARR 3:4, Mihovljan – Vukovar ‘91 1:4 (Bujan – Horvat 3:0, Lovrek – Buljubaši 0:3, N. Mikac – Babi 1:3, Bujan/N. Mikac – Buljubaši / Horvat 0:3, Bujan – Buljubaši 1:3 – sudac: Bojana Kolari , akovec), Mladost – Podravka 2 4:0.
TABLICA 1. Obrtni ka škola
15 13 2
58:25
28
2. Igea Željezni ar
15 13 2
56:23
28
3. Vukovar '91
14 9
5
45:32
23
4. STARR
15 8
7
38:37
23
5. MSTC akovec
15 7
8
38:45
22
6. Mihovljan
15 6
9
39:44
21
7. Grani ar
15 5
10 36:46
20
8. Šenkovec
15 5
10 30:47
20
9. Mladost
14 5
9
28:44
19
10. Podravka 2
15 3
12 28:53
18
Parovi 11. kola, subota 22. ožujka – u 11 sati: Vukovar ‘91 – Obrtni ka škola-Brod, Šenkovec – Mladost Petrinja, STARR – MSTC akovec, Igea Željezni ar – Podravka 2; u 17 sati: Vukovar ‘91 – Grani ar, Mihovljan – Mladost Petrinja, Igea Željezni ar – MSTC akovec, STARR – Podravka 2.
Rezultati: Lokomotiva – MGK Drava 4:2, Požega – Kloprivnica 1:4, Mihovljan – Moš enica 4:3 (Mikac – Matal 3:0, M. Cividini – Tipura 0:3, D. Cividini – Radeni 2:3, Kolari / Mikac – Radeni /Tipura 2:3, D.Cividini – Matal 3:0, Kolari – Radeni 3:1 – sudac: Milovan Tomaši , Šenkovec), Lokomotiva – Bjelovar 2 4:0, Šenkovec – Moš enica 4:2 (Ratajec – Matal 1:3, Stipan – Tipura 3:1, Novak – Radeni 3:2, Ratajec/Stipan – Matal/Radeni 2:3, Ratajec – Tipura 3:0, Novak – Matal 3:0 – sudac: Milovan Tomaši , Šenkovec).
TABLICA 1. MGK Drava
12 11 1
46:16
23
2. Mihovljan
12 9
3
44:24
21
4. Lokomo va
11 9
2
40:13
20
3. Šenkovec
12 8
4
34:24
20
6. Koprivnica
11 4
7
22:34
15
5. Bjelovar 2
12 3
9
21:40
15
7. Moš enica
11 2
9
21:39
8. Požega
11 0
11 6:44
13 11
Parovi 11. kola, subota 22. ožujka - u 11 sati: Mihovljan – Lokomotiva, Moš enica – Požega; u 17 sati: Šenkovec – Lokomotiva; nedjelja u 11 sati: Koprivnica – MGK Drava; u 17 sati: Koprivnica – Bjelovar 2.
37. Memorijal “Lovro Ratkovi ”
Ivan Lovrek najuspješniji me imurski predstavnik 29 igra a i 24 igra ice u Zagrebu je sudjelovalo na 37. Memorijalu “Lovro Ratkovi ”, koji tradicionalno okuplja najbolje hrvatske juniore. Me u nešto manjem broju prijavljenih stolnoteni-
sa a nego ina e, zbog odigravanja prvenstvenih dvoboja Superliga i prvoligaških utakmica, najbolji rezultat od me imurskih predstavnika ostvario je Ivan Lovrek, lan MSTC-a akovec Mihovljan,
ulaskom me u 16 najboljih na turniru. Osvajanjem drugog mjesta u kvalifikacijama izborio je glavni turnir, no ve u 1. kolu ispao od igra a Velike Gorice Martina Petrovi a. Benjamin Podkra-
jac iz kluba Igea Željezni ar Šenkovec bez ijedne pobjede bio je etvrti u svojoj kvalifikacijskoj skupini, a tre e su u skupinama bile juniorke Mihovljana Dora i Marta Cividini.
Me imurske stolnoteniske lige Rezultati 1. LIGA, 15. kolo: Šenkovec 2 - HE-DRA 1 8:2 (Jurinec 3, Bali 2, K. Lipi 2, Jurinec/K. Lipi 1 - B. Lipi 1, T. Repalust 1), MSTC Štikma akovec Katex 4:6 (M. Lovrek 2, S. Ku evi 1, Pani 1 - Rapai 3, K. Kova i 2, K. Kova i /Rapai 1), akovec 1 - Putjane Brid 2:8 (D. Lajtman 2 - eh 3, Koprivec 2, Megla 2, Koprivec/Megla 1), Kos-Kotoriba 2 - Hodošan 1 9:1 (Legin 3, Vidovi 3, D. Radmani 1, F. Radmani 1, D. Radmani /Vidovi 1 - F. Zrna 1), MSTC Damtex - Šenkovec 3 odgo eno.
TABLICA
šan 3 - Putjane 3 5:5 (Bergovec 3, Domini 1, Pandur 1 - R. Novak 2, Šari Šari 2, Novak/Šari 1), Lopa nec 2 - Mihovljan 5 Prima biro 10:0 (Da. Ivanuša 3, De. Ivanuša 3, Ml. Trbuhovi 3, Da. ivanuša/De. Ivanuša 1), Draškovec - Šenkovec 4 7:3 (Tota 3, Nedeljka Hegeduš Mun ar 2, Slavi ek 2 Šprajc 1, Tatjana Toplek 1, Šprajc/T. Toplek 1), Gori an 1 - Nedeliš e 2 4:6 (D. Gudlin 2, akmazovi 1, uran 1 - Mar ec 3, Tamara Koprivec 2, Hergo /Mar ec 1).
TABLICA 1. ak
15 12 3 0
107:43 27 103:47 27
1. Šenkovec 2
15 12 2 1
118:32 26
2. Mala Subo ca 2 15 12 3 0
2. MSTC Damtex
14 11 1 2
103:37 23
3. Putjane 5
15 9
3 3
87:63 21
3. Šenkovec 3
14 10 2 2
81:59 22
4. Putjane 8
15 8
1 6
76:74 17
4. Putjane Brid
14 8
3 3
85:55 19
5. Kos-Kotoriba 5
15 7
1 7
79:71 15
5. Katex
15 7
4 4
85:65 18
6. Rozika biro
15 6
2 7
73:77 14
15 4
3 8
69:81 11
6. Kos-Kotoriba 2
15 6
2 7
86:64 14
7. Mihovljan 6
7. Hodošan 1
14 3
4 7
46:94 10
8. USTA Belica 1
15 2
3 10 53:97
7
8. HE-DRA 1
15 2
2 11 48:102 6
9. Zasadbreg
15 3
1 11 51:99
7
9. MSTC Š kma K 15 3
0 12 42:108 6
10. Gori an 2
15 1
2 12 52:98
4
10. akovec 1
0 14 36:114 2
15 1
Rezultati 2. LIGA, 15. kolo: DG-Sport 1 - Putjane 2 7:3 (Hozjak 3, Mar nec 2, Novak 1, Hozjak/Novak 1 - Kaja Popovi 2, Filipaši 1), Kos-Kotoriba 3 - Šenkovec 5 3:7 (Dolenec 1, Jakupak 1, A. Radmani 1 - Krnjoul 3, Lehkec 3, D. Korent/Krnjoul 1), Nedeliš e 1 - Lopa nec 1 5:5 (K. Tkal ec 2, S. Mesari 1, D. Tkal ec 1, D. Tkal ec/K. Tkal ec 1 - Bel 2, Damir Ivanuša 2, Šol 1), Mihovljan 3 - Hodošan 2 10:0 (Bojana Kolari 3, I. Mikac 3, Labazan 2, M. Vidovi 1, I. Mikac/Vidovi 1), Mala Subo ca 1 - MSTC- akovec 7:3 (Pongra i 3, M. Peras 2, L. Škvorc 1, Pongra i / Škvorc 1 - J. Godina 2, M. Lovrek 1); odg. utakmica 14. kola: Kos-Kotoriba 3 - Nedeliš e 1 3:7 (Jakupak 2, Dolenec/Jakupak 1 - Veseli 3, S. Mesari 2, K. Tkal ec 2).
TABLICA 1. Mihovljan 3
Rezultati 4. LIGA Šandorovec - Donji Kraljevec 1 4:6 (Novoselec 2, Kocijan 1, Sklepi 1 - M. Belovari 3, Pintari 2, M. Belovari/Pintari 1), Damtex 2 - HE-DRA 2 3:7 (Döring 1, Peras 1, Ze n 1 - T. Kova 3, J. Repalust 3, T. Kova / Dan. Matja i 1), Lopa nec 3 - Donji Kraljevec 2 2:8 (Horvat 1, Šte ar 1 - Ruži 3, Glavak 2, Miketek 2, Miketek/Ruži 1), Orehovica - Putjane 4 4:6 (Zadravec 2, Hunjadi 1, K. Ivanuši 1 - Puškadija 3, S. Babi 2, S. Babi /Puškadija 1), Kos-Kotoriba 4 - DG-Sport 2 4:6 (Krušelj 2, Špicar 1, Vu enik 1 - Štefok 3, Rob 2, Rob/Štefok 1); odg. utakmica 14. kola: Donji Kraljevec 1 - DG-Sport 2 6:4 (Pintari 3, M. Belovari 1, Pigac 1, M. Belovari/ Pintari 1 - Rob 2, Igrec 1, Novinš ak 1).
TABLICA 1. Donji Kraljevec 1 15 13 1 1
104:46 27
2. Donji Kraljevec 2 15 10 2 3
93:57 77:73 75:75 71:79 71:79 69:81 65:85 66:84 59:91
15 11 2 2
106:44 24
3. HE-DRA 2
15 7
4 4
2. Mala Subo ca 1 15 11 2 2
103:47 24
4. Kos-Kotoriba 4
15 5
6 4
3. Nedeliš e 1
15 10 1 4
96:54 21
5. Lopa nec 3
15 6
3 6
4. Šenkovec 5
15 9
1 5
84:66 19
6. DG-Sport 2
15 5
2 8
5. Putjane 2
15 9
0 6
89:61 18
6. Lopa nec 1
15 6
3 6
7. DG-Sport 1
15 4
8. Kos-Kotoriba 3 9. MSTC- STK 10. Hodošan 2
7. Šandorovec
15 4
3 8
8. Putjane 4
15 4
3 8
73:77 15
9. Orehovica
15 2
5 8
3 8
61:89 11
10. Damtex 2
15 3
3 9
15 4
2 9
64:86 10
15 1
2 12 42:108 4
15 2
0 13 32:118 4
Rezultati 3. LIGA, 15. kolo: MSTC Štikma Žiškovec - akovec 4 1:9 (Trojko 1 - ižmešija 3, Petra Babi 3, D. Šimon 2, D. Damjan/Kova evi 1), Hodo-
22 18 16 15 12 11 11 9 9
Rezultati 5. LIGA Gori an 2 - Rozika biro 7:3 (J. Bašnec 3, Markuši 2, Vugrinec 1, J. Bašnec/Markuši 1 - Sirc 2, B. Lovrek 1), USTA Belica 1 - KosKotoriba 5 2:8 (Braniša 1, Merdanovi 1 - S. Škoda 3, D. ukulic 2, Sovi 2, D. Škoda/Sovi 1), Putjane 8 - Zasadbreg 6:4 (Gužvinec 2, E. Šestak 2, V. Šestak 1, Gužvinec/E. Šestak 1 - To.
KK Me imurje Karate klub Me imurje u svoju kolekciju uvrs o je još jednu medalju srebrnog sjaja, a osvojila ju je 2. dan Luna Hamer, u kategoriji mla ih kadetkinja do 36 kg. Luna je redom pobje ivala predstavnicu karate kluba S jena iz Zagreba (3:2), Nexe iz Našica (4:0) te u polu nalu nakon odli ne reakcije njenog trenera Kris jana Lesjaka, kojem je priznata uložena žalba na nedopušten bod, predstavnicu iz Rijeke (2:1). U nalu je jesno izgubila od lanice karate kluba TAD Rijeka (3:1). Osim Lune, na istom natjecanju iz kluba Me imurje predstavili su se i Petra Nedeljko, Ma ja Bujani i Denis Topolko. Oni su na turniru izašli prvog dana natjecanja u kategoriji u enika. Nažalost, nisu imali dovoljno sportske sre e. Ma ja i Denis su poraženi u prvim kolima, Matija od predstavnika karate kluba Velika Gorica, a Denis od lana kluba iz Samobora. Petra je u prvom kolu suda kom odlukom bila bolja od kara s ce iz Bregane, ali je u drugom izgubila od kara s ce iz Vrap a. Njihovi pro vnici se nisu plasirali u nale, te tako nisu dobili priliku bori se za bron anu medalju.
KK Mala Subotica
Radek 2, Pergar 1, S. Radek 1), Putjane 5 - ak 5:5 (Železnjak 2, V. Mikul i 1, Željka Podgorelec-Sirc 1, Mikul i /Železnjak 1 - I. Fileš 3, V. Grgi 1, Zvonar 1), Mala Subo ca 2 - Mihovljan 6 5:5 (Bašek 2, Kr mar 2, Pintari 1 - Bubek 3, Vesna Wrana 1, Bubek/ ur a Zver 1).
TABLICA 1. Lopa nec 2
15 15 0 0
123:27 30
2. akovec 4
15 13 0 2
99:51 26
3. Nedeliš e 2
15 10 1 4
87:63 21
4. Draškovec
15 8
2 5
82:68 18
5. Putjane 3
15 7
3 5
77:73 17
6. Šenkovec 4
15 4
3 8
70:80 11
7. Hodošan 3
15 4
2 9
54:96 10
8. Mihovljan 5 PB
15 2
3 10 57:93
7
9. Gori an 1
14 1
3 10 51:89
5
10. MSTC Š kma Žiš. 14 1
Nacionalni gimnas ki centar Aton u Nedeliš u ugos o je ponajbolje kara ste i kara s ce na Državnom prvenstvu za u enike i mla e kadete. Prvenstvo se održavalo 2 dana, a na njemu je nastupilo ukupno 500 natjecatelja.
ne 9 7:3 (J. Filipaši 3, Horvat 2, V. Vlah 1, Filipaši /V. Vlah 1 - Subo 2, Bajuk 1), KosKotoriba 6 - Gori an 4 8:2 (M. Lukša 2, Kedmenec 2, Sabina Horvat 1, Igrec 1, Tilošanec 1, Igrec/Kedmenec 1 - M. Blažek 2), Sveta Marija 2 - Mala Subo ca 3 3:7 (A. Musta 2, Fran i /A. Musta 1 - Mikuli 3, B. Vadlja 2, T. Vadlja 2), Sveta Marija 1 slobodna; 18. kolo: Mala subo ca 3 - Kos-Kotoriba 6 6:4 (B. Vadlja 3, Mikuli 2, Mikuli /B. Vadlja 1 - Sabina Horvat 1, Igrec 1, Kedmenec 1, Tilošanec 1), Gori an 4 - Donji Kraljevec 3 2:8 (M. Blažek 1, Jakši 1 - Filipaši 3, Horvat 3, Vadas 1, Filipaši /V. Vlah 1), Putjane 9 - Gori an 3 6:4 (Subo 3, Bajuk 1, Doboši 1, Bajuk/Doboši 1 - Kranjec 2, P. Bašnec 1, Gudlin 1), Prelog - Sveta Marija 1 6:4 (Horvat 3, Fran i 2, Fran i /Horvat 1 D. Šte 2, D. Musta 1, I. Musta 1), Sveta Marija 2 slobodna.
1 12 40:100 3
Rezultati 6. A LIGA, 17. kolo:
TABLICA 1. Prelog
USTA Belica 3 - Dragoslavec Breg 3:7 (G. Habijan 1, Kolari 1, Ruži 1 - Jambrovi 3, Heric 2, Kos 1, Jambrovi /Kos 1), Putjane 7 - Nedeliš e 3 6:4 (Hižman 3, Vizinger 2, ižmešija 1 - Dokleja 2, Tkal ec 1, Dokleja/Tkal ec 1), Mihovljan 7 - USTA Belica 2 5:5 (Vresk 3, Baša 1, K. Murkovi 1 - S. Tratnjak 2, A. Dodlek 1, D. Godina 1, Dodlek/Habjan 1), akovec 2 - Putjane 6 4:6 (Cerovec 2, T. Mikul i 1, Cerovec/Mikul i 1 - Knezi 2, Z. Novak 2, Filo 1, Palašek 1), Šenkovec 6 slobodan; 18. kolo: Putjane 6 - Mihovljan 7 7:3 (Filo 2, Z. Novak 2, Mikec 1, Palašek 1, Novak/Palašek 1 - Vresk 2), USTA Belica 2 - Putjane 7 4:6 (S. Tratnjak 2, D. Godina 1, M. Se an 1 - ižmešija 2, Vrbanec 2, Vizinger 1, ižmešija/Vizinger 1), Nedeliš e 3 USTA Belica 3 7:3 (Posavec 3, Musi 2, Dokleja 1, Dokleja/Posavec 1 - K. Dodlek 2, Kolari 1), Dragoslavec Breg - Šenkovec 6 6:4 (Jambrovi 2, Kos 2, Heric 1, Jambrovi /Kos 1 - Vinkovi 3, Toplek 1), akovec 2 slobodan.
TABLICA 1. Putjane 6
16 13 3 0
113:47 29
2. Nedeliš e 3
16 10 4 2
97:63 24
3. Putjane 7
16 11 2 3
100:60 24
4. Dragoslavec Br.
16 9
2 5
90:70 20
5. akovec 2
16 7
4 5
90:70 18
6. USTA Belica 2
16 5
2 9
77:83 12
7. Mihovljan 7
16 4
1 11 70:90
8. Šenkovec 6
16 3
0 13 44:116 6
9. USTA Belica 3
16 1
0 15 39:121 2
9
Rezultati 6. B LIGA, 17. kolo: Gori an 3 - Prelog 3:7 (A. Gudlin 2, P. Bašnec 1 - Fran i 3, B. Horvat 2, Filipi 1, Filipi /Horvat 1), Donji Kraljevec 3 - Putja-
16 14 1 1
117:43 29
2. Donji Kraljevec 3 16 14 0 2
115:45 28
3. Sveta Marija 1
16 8
5 3
90:70 21
4. Mala Subo ca 3 16 7
2 7
82:78 16
5. Gori an 3
16 7
1 8
83:77 15
6. Kos-Kotoriba 6
16 7
1 8
73:87 15
7. Putjane 9
16 5
0 11 57:103 10
8. Sveta Marija 2
16 4
1 11 64:96
9. Gori an 4
16 0
1 15 39:121 1
9
U kategoriji u enica do 32 kilograma klub iz Male Subo ce predstavljali
su: Antonia Ruži (4 pobjede i zlatna medalja), Sara Novak (3 pobjede, 1 poraz i bron ana medalja), te Nika žerjav (1 pobjeda i 1 poraz). Dominik Murkovi je u kategoriji u enika do 30 kilograma slavio u 5 borbi i uzeo zlatnu medalju. Mihael Sirc je u u enicima do 46 kilograma tri puta pobijedio te je jednom poražen, što mu je donijelo broncu. Ovim medaljama ponovo su me u najboljim Hrvatskim klubovima u kategoriji u enika (prošle godine bili su 3.), a za to no rangiranje ove sezone treba pri ekati izlazak službenog biltena. Drugi dan natjecanja, najve i rezultat kluba u kategoriji mla ih kadetkinja do 50kg, ostvarila je Maria Murkovi , koja je u etiri odra ene borbe stigla do zlatne medalje. Na natjecanju je sudjelovao i Hugo Jur ec u kategoriji do 45 kilograma mla ih kadeta, a natjecatelje su vodili trener Tomislav Magdaleni i pomo ni trener Filip Novak.
KK Globus Najve i uspjeh akove kog kluba na prvenstvu u Nedeliš u ostvarila je Elena Ke keš u borbama u kategoriji mla ih kadetkinja do 45 kg. Elena je nakon pobjede protiv predstavnice Euro-Tere iz Zagreba nesretno izgubila u etvr inalu od predstavnice Kaplasta iz Karlovca minimalnim rezultatom 1:0. Nakon toga je u repasažu pobijedila konkuren ce iz Pore a i Varaždina te zasluženo osvojila bron anu medalju, pod vodstvom trenera Dejana Sluki a i Mladena Vizingera.
KUGLANJE II. HRVATSKA KUGLA KA liga – 18. kolo
Poraz Željezni ara za pad na 3. mjesto Veliko iznane enje priredili su kugla i Sirele svom gostu Kugla kom klubu Željezni ar iz akovca u Bjelovaru. Kao ekipa iz donjeg dijela tablice dobili su rezultatom 5:3 mom ad koja pretendira za naslov prvaka na kraju drugoligaške sezone. No nade za prvo mjesto sada polagano padaju u vodu, jer su porazom u ovoj maloj utakmici upisali svoj prvi ovogodišnji poraz koji ih može do i kona nog rezultata, i to unato slavlju u derbijima pro v Lepoglave i Novske, trenutno prve i druge ekipe lige. Mom ad iz Bjelovara, iako nema rezultatske ambicije za vrh, na doma em je terenu uvijek neugodna, pa su samim me i prije susreta slovili kao neugodan pro vnik, što su dokazali pobjedom 5:3, u setovima 14:10 i u unjevima 3347:3311. Kod akove ke
ekipe dobru igru pokazali su Zoran Jagi i Predrag Turk.
O ekivan poraz Dubrav ana kod lidera KK Dubrav an kao ekipa sa za elja nije imao šanse kod trenutno vode e ekipe drugoligaškog prvenstva Lepoglave. Doma a je mom ad sigurno odradila jednu ru nsku utakmicu za potvrdu prvog mjesta i zadržavanje vodstva pred drugom Novskom i tre im Željezni arom. Kona an rezultat bio je 7:1, u setovima 8.5:5.5 i u unjevima 3467:3227. Raspoloženi u redovima Dubrav ana u novom porazu bili su tek Dražen Cenko i Josip ižmešija. U 19. kolu Željezni ar je u akovcu doma in MIV-u, a Dubrav an Sireli.
14. ožujka 2014. PLIVANJE
ŠAH ME IMURSKI KUP - 5. kolo
Derbi pripao vode em Mihovljanu
Nadmo naših pliva a na regionalnom natjecanju u Sisku Pliva i akove og pliva kog kluba nastupili su na Regionalnom Prvenstvu Hrvatske za Regiju IV u Sisku. Me u ukupno prijavljenih 384 pliva a i pliva ica iz 12 klubova, PK se predstavio s 41 sportašem, te pod vodstvom trenera Gordane Nomo Nemi, Darka Zvera i Gorana Kolari a zabilježio 200 starteva. Natjecanje je održano u etiri dijela u dva dana, u kategorijama seniora, mla ih seniora, juniora, mla ih juniora, kadeta, mla ih kadeta i po etnika. akove ki pliva i u kona nici su uzeli ukupno 51 medalju, ime su pokazali svoju nadmo . Zlata su pripala Hanni Ereiz, Kaji Sabol, Nelly Lisjak, Luki Dodleku i Kristijanu Stunkovi u, u nekoliko kategorija i disciplina, a odli ja su osvajali još: Vinko Stunkovi , Lea Marciuš, Karlo Štampar, Fran Kova ic i Petra Marciuš.
Osam državnih normi Plasman na Prvenstvo Hrvatske koje e se održati u Splitu od 27. - 30. ožujka, izborili pak
su svojim odli nim rezultatima i ostvarenim normama Nelly Lisjak, Lea Marciuš, Andreja Štampar, Kaja Sabol, Kristijan Stunkovi , Jakov Rojko, Luka Dodlek i Lovro Tkal ec. Ivan Modri i Filip Turk iz GPK Me imurje na PH. Norme za nastup u zimskom dijelu pliva ke sezone osigurali su junior Ivan Modri i mla i junior Filip Turk koji je i na natjecanju u Sisku potvrdio sjajnu formu, posebice u disciplini 100m slobodnim stilom gdje je u seniorskoj konkurenciji zauzeo ukupno drugo mjesto, dok je u juniorskom i mla ejuniorskom uzrastu uvjerljivo pobijedio. Mla i juniori u sastavu Filip Turk, Karlo Tomaši , Lovro Pepelko i Marko Zidari osvojili su dvije bronce u štafetama 4x100m slobodno i 4x100m mješovito. Ekipa GPK Me imurje nastupila je u sastavu Filip Turk, Marko Zidari , Karlo Tomaši , Lovro Pepelko, Nikolina Šolti , Maja Suvajac, Damjan uran, David Kova evi i Jakša Vidovi uz stru no vodstvo trenerice Marine Cimerman. (mg)
Najbolje me imurske šahovske ekipe, njih 21, nastavljaju s odigravanjem me eva u sklopu županijskog kupa. U 5. kolu natjecanja tako je ora en derbi gornjeg doma, u kojem se snage odmjerili trenutni lider Sloboda iz Mihovljana i Stridon 2 iz Štrigove. Kako su šahisti i Mihovljana i prije susreta slovili kao favori , pobjeda nije s gla kao iznena enje, te
su rezultatom 2,5:1,5 samo u vrs li svoju elnu poziciju u kupu. Jedina ekipa koja im može pomrsi lanove je Me imurje, koje se popelo na drugo mjesto tablice, sigurnom pobjedom nad Gardinovcom. Rezulta 5. kola: ŠK Sloboda Mihovljan - ŠK Stridon II Štrigova 2,5 : 1,5, ŠD Me imurje akovec - ŠK Gardinovec 3,5 : 0,5, ŠK Mursko Središ e - ŠK Gornji Mihaljevec 2 : 2, ŠK Prete-
nec - ŠK Strahoninec 1 : 3, ŠK Nikola Zrinski Gornji Kuršanec - ŠK Stridon III Štrigova 1,5 : 2,5, ŠK Strahoninec II - ŠK Miklavec 0 : 4, ŠK Gornji Mihaljevec II - ŠK Sloboda II Mihovljan 2 : 2, ŠK Sloboda III Mihovljan - ŠK Goran Lopa nec 2 : 2, ŠK Miklavec II - ŠK Gornji Mihaljevec III 2 : 2, ŠK Stridon IV Štrigova - ŠK Nedeliš e 3,5 : 0,5 i ŠK Dinamo Palovec – Slobodan.
Raspored 6. kolo: (subota,15. ožujak - 14:30 sa , restoran “KTC” akovec): ŠD Me imurje akovec - ŠK Sloboda Mihovljan, ŠK Strahoninec - ŠK Stridon II Štrigova, ŠK Stridon III Štrigova - ŠK Mursko Središ e, ŠK Gornji Mihaljevec - ŠK Miklavec, ŠK Gardinovec - ŠK Prete nec, ŠK Sloboda II Mihovljan - ŠK Stridon IV Štrigova, ŠK Goran Lopa nec - ŠK Nikola Zrinski Gornji Kuršanec, ŠK Gornji Mihaljevec II - ŠK Sloboda III Mihovljan, ŠK Gornji Mihaljevec III - ŠK Dinamo Palovec, ŠK Nedeliš e - ŠK Miklavec II i ŠK Strahoninec II – Slobodan.
BADMINTON
BK Me imurje uzeo 5 medalja na državnom kupu U zagreba koj dvorani Su nska vrela održan je 3. krug Hrvatskog kupa seniora te 4. krug Hrvatskog kupa za pomladak u konkurencijama U-11, U-13 te U-17. Na turniru je nastupila i brojna ekipa Badmintonskog kluba Me imurje pod vodstvom trenera Danijela Zadravca i Tomislava Grubi a. Prvog dana turnira nastupili su seniori i mla i kade (U13). akove ka seniorska ekipa osvojila je tri medalje (zlato i srebro u mješovi m parovima te srebro u muškom paru). U konkurenciji mla ih kadeta klub je uzeo dva odli ja i to srebro kod kadetkinja, te broncu u mješovi m parovima.
Zlatni par Hranilovi i Trstenjak Kod seniora do zlata u mješovitim parovima došli su akov ani Ma ja Hranilovi /Ela Trstenjak koji su u finalu pobijedili našu drugu
kombinaciju Danijel Zadravec/Lucija Zadravec. Oba para do finala su došli pobjedama u polufinalu protiv zagreba kih ekipa. Naš najbolji muški par Luka Vlahek/Ma ja Hranilovi nakon odli nog me a u polu nalu i pobjede pro v vrlo jake kombinacije Rihtar (VG)/Jardas (Ri) u nalu su izgubili od para Doko(MZ)/ Drvodeli (MZ). Drugi me imurski par Zadravec/Ruži osvojio je 5. mjesto. U pojedina noj konkurenciji seniora najbolji plasman ostvarila je Ela Trstenjak koja je došla do polu nala te nakon toga izgubila u borbi za tre e mjesto od Nikoline Dimi (Pur). Jelena Novak osvojila je 7. mjesto, dok su kod muškaraca pojedina no Luka Vlahek i Ma ja Hranilovi izgubili u 1/8 nala.
Laura Horvat ukupna pobjednica kupa Kod mla ih kadeta najuspješnija je bila Laura Horvat
koja je osvojila dvije medalje i to pojedina no srebro izgubivši u nalu od Inge Sadai (MZ) dok je u mješovi m parovima s našim Bornom Vadljom osvojila broncu. Od ostalih rezultata, Borna Vadlja je pojedina no osvojio etvrto mjesto, Jan Nikola Dvanajš ak 8. mjesto, a Nikša Jalšovec 11. mjesto. Kod djevoj ica pojedina no Ina Derk zauzela je 13.-16. mjesto. Naš mix Dvanajš ak/Derk osvojio je 7. mjesto a Tin Balent/ Mihaela Lesjak bili su 8. Na kraju ovog zadnjeg kruga Hrvatskog kupa osvajanjem drugog mjesta kod mla ih kadetkinja (U13) Laura Horvat postala je ukupna pobjednica Hrvatskog kupa za sezonu 2013/14. Ela Tstenjak i Matija Hranilovi tako er su ukupni pobjednici HK-a za mješovite parove baš kao i naš najbolji muški par Vlahek/Hranilovi kod senoira.
Medalje za dobar rad s mladima Drugog dana natjecanja igrale su se konkurencije poletaraca (U11) i mla ih juniora (U17). Najuspješniji od naših igra a bio je Luka rep koji je u toj konkurenciji osvojio drugo mjesto izgubivši u nalu od Ivana Gotesmana (ZGM). Dino Blaži osvojio je 4. mjesto jesno izgubivši u borbi za medalju dok je Ivan Grubi bio 7. Naša poletarka Melani Anderlin osvojila je 8. mjesto dok je Elena Novak bila 10. Kod mla ih kadeta (U17) najbolji rezultat imala je Ela Trstenjak osvojivši broncu pojedina no, dok je Paula Horvat zauzela 8. mjesto. Kod mla ih juniora Filip Bel je zauzeo 5. mjesto, Luka Grbi 10., a Lino Zadravec 16 (bb). U konkurenciji mješovi h parova U17 naš par Zadravec/Trstenjak osvojio je 5. mjesto dok su Bel/Horvat bili 7.
ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu
SVAKAKO OBAVIJESTITE
DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova
Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199
AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - VELJAČA 2014. GODINE
0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV
46
Rekreacija
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vježbe za muškarce i žene – funkcionalni fitness Dragi vježba i, sezona vježbanja je po ela, prolje e nam stiže pa nam se tako nude razne opcije. Netko e iz ormara izvaditi role, netko bicikl, a netko vježbati uz nas. Mi vam svakako preporu ujemo da kombinirate i jedno i drugo. Pripremili smo vam vježbe za cijelo tijelo, kojima je za cilj ubiti potkožno masno tkivo, dobiti na eksplozivnosti, mobilnosti, agilnosti, brzini i snazi. Ako se tome dodaju i minimalni odmori izme u vježbi, dobivamo vrlo mo no oru e za sagorijevanje masti i izgradnju miši a. Svi koji imate bilo kakvih problema s kostima i zglobovima, molimo da presko ite ove vježbe.
Kao što sam ve u jednom broju napisala, to je trening budu nosti. Kod funkcionalnog treninga koristimo pokrete koji su srodni pokretima koje koristimo u svakodnevnom životu ili, ako se radi o sportu, koristimo pokrete kojima imitiramo pokrete iz samog sporta. To je trening visokog intenziteta koji zahtijeva me umiši nu koordinaciju i veliku koli inu energije i snage u miši ima pa se ne preporu uje samim po etnicima. Rekviziti koji se naj eš e koriste jesu girje (ruska zvona), medicinske lopte, vija e, lanci, stari konopi, gume od velikih strojeva, štapovi i go-
tovo sve što se može iskoristiti iz prirode. Funkcionalni trening potpuna je suprotnost treningu u teretani, kao što i sam naziv govori, radi se o funkcionalnom i korisnom treningu za samo tijelo. Kao što se i u svijetu mode trendovi mijenjaju i vra aju stari, tako je i u svijetu itnessa, vra aju se old school treninzi, a upravo je i to jedan od njih. U današnje vrijeme vrlo cijenjen i popularan itnes program koji izvode ve inom muškarci i pokoja hrabra žena. Napravljen je tako da se odredi samo par vježbi u jednoj seriji s puno ponavljanja i malim pauzama pa na taj na in dobiva-
te jedan vrlo naporan i u inkovit trening. Trening koji sam vam pripremila je izrazito naporan i moj je savjet da tijekom treninga pokraj sebe imate bocu s vodom (i da pijete tu vodu), mali ru nik i da si brojite ono važno da ne varate jer ete tako prevariti samo sebe. Preporu ujem vam da ove vježbe napravite u pet serija po trideset ponavljanja. Pauze vam ne smiju trajati dulje od dvije minute i pritom na stojte na mjestu ve lagano šetajte ili tr ite. Pauzu možete uzeti tek kada napravite jednu cijelu seriju, ne samo jednu vježbu jer je bitna brzina i eksplozivnost.
Z a kraj vas
lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije koja e vam sigurno trebati. A sad vi na svoj trening jer ja sam ve krenula! (Ivana Posavec) Vježba br. 1 Postavite se na dlanove i na stopala, a jelo neka vam je u jednoj dijagonali. Napravite 20 sklekova, a ako nemate dovoljno snage, spus te koljena na pod. Ak vacija cora, ruku i prsa.
Vježba br. 2
1
2
Dlanovi su na podu, jedna noga paralelno s dlanovima i naizmjence mijenjajte jednu pa drugu nogu. Stražnjica gleda prema stropu/nebu. Napravite 50 ponavljanja (25 na svaku nogu). Ak vacija bedrenih miši a.
Vježba br. 3 Još uvijek ste oslonjeni na dlanove, stražnjica u strop/nebo i oba stopala paralelno s dlanovima. Udahom krenite nogama iza sebe, a izdahom se vra ate. Napravite 30 brzih ponavljanja. Ak vacija bedrenih miši a.
Vježba br. 4
3.a
5
4
8
7
Naizmjence krenite jednom pa drugom nogom prema prsima. Napravite 50 ponavljanja. Ak vacija bedara i stražnjice.
Vježba br. 5 Dlanove postavite iza le a, stražnjicu držite iznad poda, noge skvr ene i kroz izdah pokušajte spoji suprotnu nogu i suprotnu ruku. Napravite 50 ponavljanja (25 na svaku nogu). Ak vacija ruke, noge i bo nih trbušnih miši a.
Vježba br. 6 Postavite se u polu u anj, kroz izdah krenite u mali skok i udahom se vra ate u po etni položaj. Budite brzi. Napravite 30 ponavljanja. Ak vacija bedara.
Vježba br. 7
3.b
Postavite se bo no oslanjaju i se samo na jednu ruku, drugu okrenite visoko prema gore i gornja noga ispred donje. Radite male kikeve (trzaje) trupom prema stropu/nebu. Napravite 20 ponavljanja na svaku stranu. Ak vacija bo nih trbušnih miši a.
Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec
Vježba br. 8 Ostanite u poziciji od vježbe prije, gornju ruku postavite na struk i gornjom nogom krenite raditi kikeve (trzajeve) cijelom dužinom noge prema stropu/ nebu. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija bo nih trbušnih miši a, cora i noge.
GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU
Vježba br. 9
Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji
9.a
9.b
Stanite uspravno i ruke držite uz jelo, a noge spojene. Krenite skokom raširi noge i ruke iznad glave. Napravite brzih 50 ponavljanja. Ak vacija nogu i ruku.
14. ožujka 2014.
Nagradni natječaj 47
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PREDSTAVLJAMO I NAGRA UJEMO Vaše vlastite rukotvorine NAŠ NATJEho bAisJte za kreativce-
BARBARA ZADRAVEC iz Brezja
Što zamisli, to i napravi Barbara Zadravec, umirovljenica iz Brezja, u mirovini je ve dvadeset godina. Godinama je radila kao tkalja u ateksu, a kasnije i u konfekciji. Dok je radila kao tkalja, tkala je i leakril. Kao zaposlenici mogli su ga kupiti na kile, pa je po ela našivavati, najprije križi e, i tako je sve po elo. Ispri ala nam je: - Družile smo se, mijenjale uzorke... U ile raditi na leakrilu. Dok sam to usavršila, jako su moderni bili Wilerovi gobleni. Naru ivala sam iz Njema ke. Ustvari, jednu shemu bih naru ila, ali sam onda znala napraviti i po dva-tri ista goblena, pa ih pokloniti. S njima je jako puno posla, neke sam radila mjesecima, ali nije mi bilo žao pokloniti ih nekome. Ustvari, uvijek me veselilo kad sam mogla pokloniti svoj rad. Puno sam i heklala, i to sam poklanjala, neke posebno drage sam ostavila i sebi, ali puno sam toga dala svojim najmilijima, ro acima, prija-
pomažem suprugu u šumi. Na jesen sve te plodove treba i pospremiti, jer znate kakvi su Me imurci - sve je šteta hititi, pa spremam zimnicu, kuham džemove... Ali nikad nisam tako umorna da nave er bar malo ne radim, kasno idem spavati, nekad radim i po tri sata. Imam puno ideja, puno uzoraka koje mijenjam s prijateljicama, puno asopisa, neke još od nekad. Za decoupage s prijateljicama mijenjam teljima, susjedima. Muž mi je godinama radio na terenu, pa sam imala i malo više vremena za svoje hobije, pogotovo kad su djeca ve bila ve a. A time sam si i prikratila vrijeme dok ga nije bilo. A znalo je biti da ga nema i mjesecima, kao kad je radio u Rusiji.
- Ovo mi je najdraži rad, rekla nam je Barbara Zadravec iz Brezja
Oslikala mnoge stare predmete - Sad je moderna tehnika decoupagea. Oslikala sam mnoge stare predmete koje sam imala, još od moje bake drvenu kuha u, dasku za meso, sito za sijati brašno... U Brezju smo imale radionicu koju je organizirala naša udruga žena. U ile su nas lanice udruge ‘Zlatne roke’ iz akovca. Tijekom dana obi no nemam vremena za ru ne radove. Delam veliki vrt, imam zaj eke, pure, kokoši, gorice,
salvete i uvijek neka ima nešto novo. Zadnje sam naheklala Mariju, jednu takvu sam ve poklonila, ali ova mi je posebno draga. I odlu ila sam da ova ostaje meni, kaže Barbara. - Radim tako er i ogrlice, narukvice. Na jako tanki konac
navodim tanke perlice, pa tako navo ene lan i e heklanjem oblikujem u ogrlice. Neke imaju malo zadebljanje u sredini, nekima stavim privjesak, uvijek mi do e neka nova ideja. Nešto ponekad i uspijem prodati.
Ukrasi za Uskrs - Perlice više ne mogu kupiti u akovcu, ve po njih moram u Zagreb. A pošto mi k i živi u Zagrebu, to nikad nije problem. Djeca su moje veselje,
imam dva unuka i malu praunuku, staru šest mjeseci. Zove se Tia i ona je novo veselje u našoj obitelji. Evo ve je prolje e, narcise su po ele cvasti. Zato sam i ja po ela raditi ukrase za Uskrs. I ve sam si uredila jedan kutak u ku i. Sad po injem raditi tableti e za košare s jajima. Ustvari, treba samo malo promisliti, prolistati kakav asopis, upotrijebiti maštu i ideje su uvijek tu, zaklju ila je Barbara. (S. Zorkovi )
10% POPUSTA UZ KUPON MEĐIMU MEĐIMURSKIH URSK UR SKIH HN NOVINA OVIN OV INA
na hoby program: sllikarska platna, slikarske boje, drvenariju.....
IZRADA PREDMETA OD KERAMIKE “VRBANEC” Bana Josipa Jelačića 54, Mačkovec tel: 040 341 302; mob: 098 92 090 97 e-mail: keramikavrbanec@gmail.com web: vrbaneceramics.eu
• sve za kreativce • • kreativne radionice •
DOMINA M Čakovec RK Međimurka, Trg Republike 1............................................... Tel: 040/314-366, 314-367 Mursko Središće.............................................................................................. Tel: 040/543-956 Nedelišće, Čakovečka 9.................................................................................Tel: 040/500-522
HOBBY HIŽICA, A.Starčevića 6, Čakovec tel: 040-390-073, www.hobbyhizica.com
• unikatni pokloni iz naše radionice •
48
Nagradni natječaj
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
14. ožujka 2014.
PREDSTAVLJAMO I NAGRA UJ NAGRA UJE SLAVICA (VJEKOSLAVA) VASER iz akovca
Ni prikovanost za krevet ne može joj o Slavicu Vaser iz akovca prisilna nepokretnost i dugotrajna vezanost uz krevet nije obeshrabrila u traženju novoga životnog smisla, ve upravo suprotno - potaknula da se po ne baviti ru nim radom. Odabrala je našivavanje, i to ne ono jednostavno - ve ono složenije, kada se muštra u potpunosti ispuni koncem, tako da oblici na platnu izgledaju reljefno. Slavica je oduvijek voljela cvije e. Ranije kad se mogla kretati njezin vrt je odisao mirisima ruža. Imala je u svom vrtu preko osamdeset grmova ruža, ali i drugo cvije e. Ali otkad se teško kre e zbog lomova uslijed osteoporoze, svoje cvije e preselila je na stolnjake, tableti e, pa ak i na presvlake za stolice. Zatekli smo je prilikom izrade velikog stolnjaka od šifona, na kojemu e bogatim vezom izvesti ruže. ak i konci kojima veze imaju nazive cvije a: runolist i ljubica. Kazala nam je da je s koncem ljubicom ljepše raditi. Pitali smo je tko ju je nau io tako lijepo vesti. Za udila se pitanju i odgovorila - nitko. - Po ela sam sama raditi. Vidjela sam takve radove nekada kad sam bila mala curica kod jedne šnajderice. Ali ja do toga nikad nisam mogla dojti. ujte, to košta. Sad si ja to malo od penzije prištedim. Prije sam
si sama kupovala platno, sad mi sin ide po platno ili konac kad ne mogu hodati. Slavica nam je opisala kako nastaju njezini ru ni radovi. Najprije je potrebno odabrati mustru. Ovu koju trenutno radi na velikom stolnjaku od šifona sin Stjepan nabavio joj je predložak u Austriji. Zatim se taj predložak prekopira na prozirni papir. Potom se mustra s prozirnog papira pomo u plavog indigo papira kopira na platno. Tako se dobiju obrisi željenih šara na stolnjaku ili tableti u. Onda po inje vezenje tankom, malom iglom. Tisu u i tisu u puta potrebno je ubosti konac u boji u platno da bi se do-
ali onda su mi žene rekle: Dajte, Slavica, punite. Kako u puniti kad ne znam. Obe ale su mi da e mi pokazati, ali na kraju sam sama po ela puniti. Otprilike tri godine je otkako Slavica našivava, ali je puno toga izradila. Sin Stjepan pokazao nam je veliki broj ukrasnih podmeta a koje je izradila njegova majka. Samo je za njegovu obitelj izradila petnaest komada navlaka za stolice koje je ukrasila našivenim muštrama, ali i mnoge druge stvari.
Ljubav, strpljenje i ustrajnost Teška pokretljivost ne sprje ava Slavicu Vaser da radi prekrasni puni vez
Kad se mogla kretati, Slavica je imala jako puno ruža i drugog cvije a u vrtu, a sada kada se ne može baviti cvije em u vrtu prenijela ga je iglom i koncem na svoje rukotvorine
bila željena šara. Igla mora biti tanka, ne može biti preduga ka da se ne ubode prst. - Radim protiv dosade, kaže Slavica. - Ležala sam godinu i pol nepokretna u krevetu, jedva sam ekala da mogu bar s rukama, jer sam zbog osteoporoze imala obje slomljene. Polako sam po ela raditi. Boljele su ruke od po etka, ali sad je ve dobro. Sad su ruke dobro, ali noge ne, ispri ala nam je, i pokazala kako teškom mukom uz pridržavanje stane nekoliko koraka. - Zimi ne znate kaj, pa sam mislila idem nešto pikati. U po etku je to bilo nešto jednostavno našivavanje bez punjenja,
Za to je potrebno vrijeme, ljubav, strpljenje i ustrajnost
da bi nakon nekoliko tjedna ili mjeseci nastao prekrasno ru no ra eni stolnjak ili koji drugi predmet. A sve to Slavica ima. Nekada je teško radila, s 13 godina kopala vinograd s krvavim žuljevima na rukama. Bila je kroja ica, puno je šila i vi na je igli i koncu. Kad je zbog otežanog kretanja više vezana za krevet, odlu ila je vesti, jer besmisleno joj je bilo ležati i ništa ne raditi. Vezenje joj je postalo i terapija i zabava i smisao života. No, kad je našivavanje na platnu gotovo, ru ni rad još nije završen. Da bi stolnak ili tableti dobio završnu lijepu
Cvjetne motive Slavica je izvezla i na presvlake za stolice
MARTINA SABOL iz akovca
Larisa je moja inspiracija
MEĐIMURSKE NOVINE u suradnji s MOZAIK KNJIGOM nagrađuju najkreativnije
Velika knjiga pletenja
Velika knjiga kukičanja Superkrojenje 100 pletenih i kukičanih cvjetova
Na natje aj nam se prijavila Martina Sabol iz akovca, na nagovor svojih kolega iz Domine M u Nedeliš u, gdje radi. Kazala nam je ukratko ime se sve bavi i tko joj je zapravo najve a inspiracija: - Od nekad mi je bilo lijepo napraviti nešto svojim rukama, ali od kada sam se zaposlila u Domini boje su me oduševile. Puno sam nau ila od sestri ne i muža, koji su me uveli u carstvo decoupagea. Najviše pak volim raditi sa svojom ne akinjom Larisom, k erkom moje sestre blizanke. Larisa bude 1. travnja imala etvrti ro endan, i obožava pomagati teti. I tako, što sama, što s njom zajedno, oslikavamo stolice, komode, kutije za namirnice, radimo buketi e
bi završili u sme u, ali i njih sam oslikala i tako ih sa uvala za uspomenu. Pošto mi je tata staklar, odreže mi podloške, tacne, okvire od stakla. Okvir je bio ideja moje sestre. Stakla je uvijek bilo, pa je odlu ila svojim svatovima pokloniti nešto novo i druga ije. Dijelila je pozivnice za svadbu u staklenom okviru, a na vjen anju fotogra iju koja taman paše u okvir. Kako je ostalo nešto gotovih okvira, i meni je proradila mašte, pa sam ih oslikala i tako napravila simpati ne i unikatne okvire za slike. od jaja, oslikale smo i akvarij… Nedavno sam oslikala i njezin bicikl. Bio je obi an, bijeli, pa sam stavila puno leptira i sad je
baš jako simpati an i poseban. I Larisi se dopada. Isto tako od dede i bake su ostali štokrlini, vjerojatno
Torte od kartona - Obožavam raditi torte od kartona. Da bi moja ne aka što ljepše proslavila ro endan u vrti u, željela sam da ima tortu. Problem je taj što doma ra ene torte više ne smijete donijeti u vrti . I tako sam po ela izra ivati torte od kartona. Ideje sam našla na Internetu, i tako je moja ne akinja dobila tortu... Može se puhnuti svije a, a svako dijete dobije svoj komadi torte, koji kad ga otvori uvijek krije nešto novorazli ite slatkiše za prijatelje. Tako sam na poseban na in
14. ožujka 2014.
Nagradni natječaj 49
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UJEMO JEMO Vaše vlastite rukotvorine ŽELJKO MESARI iz Slakovca
oduzeti našivavanje Crtež je za mene izazov
Tajna dobrog peglanja je u težini pegle, Slavica još koristi svoju prvu peglu
ormu, potrebno ga je oprati i ispeglati. Ali kako? Kad je našivavanje gotovo, onda se napravi blagi lug - u mlakoj vodi otopi se prašak za pranje u posudi za pranje. U taj lug potopi se našiveni predmet oko sat, sat i pol vremena da se ispere indigo s vezene tkanine kojim je iscrtan uzorak. Poslije toga se našiveni predmet ispere i samo malo osuši, jer se mora jako vlažan ispeglati i to s krive (lijeve) strane veza. Nikako s (desne) prave strane veza. Ili da bude jasnije, uvijek se tako vezeni stolnjaci gla aju s nali ja, a ne lica. Kad bi se gla alo s
riješila problem s tortom u vrti u, a da vidite tek dje ja lica kad otvaraju komadi e torte i
lica, uništio bi se vezeni cvijet, ne bi ostao tako lijepo ispup en kao kad je našiven. Kad se pogla a s nali ja, izvezeni cvijet izgleda kao da je nalijepljen na tkaninu. Zanimljivo da gospo a Slavica najradije koristi jednu staru tešku peglu koja u sebi ima šamot. Tajna dobrog peglanja je upravo u težini pegle. - To je moja prva pegla koju sam si kupila kad sam došla u akovec. Eto dobre stvari traju, tako e i radovi gospo e Slavice trajati jako dugo i svojim trajanjem samo dobivati na vrijednosti. (BMO)
Bogati cvjetni motiv na stolnjaku iziskuje tisu e uboda tankom iglom i koncem
vade poklone! Likovi na torti su po želji, obi no neki iz aktualnih crti a.
Torte radim i prijateljima, ro acima, to je uvijek lijepi poklon. Radila sam jednu tortu dje aku iji roditelji imaju traktore i krave, i koji to jednostavno obožava. Pa su ti motivi bili i na torti - da ste samo vidjeli smiješak. Zato me i djeca obožavaju. Uvijek ih volim iznenaditi. I to mi ini veliko zadovoljstvo. Jer dok sam loše volje ili sam tužna uvijek nešto napravim, a najljepša nagrada je iskreni dje ji osmijeh i to mi daje dodatni poticaj. Od starih tutica napravim kutije za olovke, sad su u modi sove, pa ih tako er preslikam na vaze, podloške, okvire… Ne radim samo obi ni, ve i 3D decoupage - suspezo, posebno mi je lijepo u toj tehnici raditi leptire, koji se vrlo esti motiv koji koristim. Želim još nau iti raditi s ljuskicama, štambilji ima…, ima još jako puno toga za nau iti. I dok nešto novo dobijemo u du anu moram to odmah isprobati. (S. Zorkovi )
Željko Mesari sad živi u Slakovcu, rodom je iz Pribislavca. Kaže ku u u Slakovcu su napravili jer ih je o arala priroda, naime, ku a se nalazi tik do šume i daje vje nu inspiraciju i pozitivnu energiju. Željko je po zanimanju strojarski tehni ar i radi u Eko Me imurju. Ima dvoje djece, k i i sina, i kad pozavršava sve obveze koje ima svaki slobodni trenutak koristi za crtanje. Jer tako se opušta, i to je ono što voli. Tehnika kojom crta je tehnika grafita. Grafit je mekaniji od olovke pa nudi ve u mogu nost postizanja raznovrsnih tonova. A i kod ve ih površina s olovkom bilo bi puno teže posti i tamnije tonove, ispune. A motivi su oko njega: mrtva priroda, pejzaži, aktovi…, kaže najmiliji su mu oni koji nude velik izazov za crtanje. Njegove slike su realisti ke, za neke bi se moglo re i ak i hiperrealisti ke, gotovo otogra ske. Crtanjem se bavi od najranijeg djetinjstva, kaže olovka mu je uvijek bila izazov. Sa 16 godina, prema jednoj slici, nacrtao je svoju prvu, po njemu pravu sliku - ameri ki dolar, na selotejpom zalijepljena dva lista istrgnuta iz bilježnice. Bez pomagala, bez mjerila, onako kako je vidio. Trebalo mu je mjesec dana da ga nacrta. I to mu je bila odli na
Željko Mesari i njegov prvi crtež - dolar
vježba. I danas taj crtež ima svoje posebno mjesto na zidu.
Poticaj dobio od Franje Horvata Željko pri a: - Kasnije mi je poticaj dao Franjo Horvat, susjed i odli an slikar. Bili smo dobri prijatelji i puno razgovarali o slikama te mojem mjestu me u školovanim umjetnicima. Ljudima se dopadaju moji crteži. Makar se obi no misli da je slikanje vrjednije od crtanja, crtanje je puno zahtjevnije, jer jednim alatom postižeš boju i živost objekta koji crtaš. Svaki ton moraš osjetiti, jer samo tako on ima
Najdraži mu je rad crtež kukuruza, koji je poklonio slikaru Franji Horvatu za ro endan. Veli da se Franjo oduševio jer mu nikad nitko nije poklonio sliku
Pred pet, šest godina Siniša Golub donio mu je otografiju najpoznatije kolibe na svijetu i zamolio da je nacrta. Kolibe u kojoj je Aldo Leopold napisao tzv. bibliju ekologije. Danas se ona nalazi na ulazu u nacionalni park “Aldo Leopold” u državi Wisconsin. - Moj crtež nosili su predstavnici Me imurske županije u taj ameri ki nacionalni park kao donaciju i ona danas visi u ulaznom holu u nacionalni park. Mislim da je to moj najve i uspjeh.
svoju meko u ili boju na papiru. Mogu i slikati, ali crtež je za mene izazov. Za jednu sliku mi treba 5 do 6 dana, ako je ormat ve i, dan-dva ako je manji, ali sve ovisi o motivu koji odaberem i njegovoj zahtjevnosti. Za grafit treba puno više poteza, stalno se odmicati od slike, gledati tonove, a za to treba puno pažnje i osje aja da se dobije manje ili više crno. Kad crtam, razmišljam o pravim majstorima, kako bi to oni napravili. Danas su slike prešle u romantiku, a onih koji je vole je sve manje. U svakom poslu trebate ideju, i kad na ete pravu, crtež nastane sam od sebe. I na svakom se vidi potpis moje osobnosti. Svaki potez je velika kontrola samoga sebe, pa se i karakter o ituje kroz crtež. Supruga je uvijek uz mene, jer kako nemam atelje treba mi mjesta, ali ona uvijek ima razumijevanja. Jako mi je važno mišljenje ljudi kad vide crteže. Imam i prijatelje, pro esore likovne umjetnosti, koji me špotaju zašto se time ne bavim. Ali prvo moram obaviti stvari važne za unkcioniranje obitelji, a mislim da crtanje ne bi bio siguran izvor zarade. (S. Zorkovi )
Jedan od crteža otišao u “bibliju ekologije” u SAD
50
Informacije
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOĹ LJ
JAVNI POZIV kojim tvrtka RUBIN d.o.o. za trgovinu, J.J. Strossmayera 101, Osijek, OIB: 61107916527, MBS:030079285 registrirana u Trgova kom sudu u Osijeku Prodaje svoj poslovni udio u tvrtki BANA d.o.o. za turizam , D. TADIJANOVI A 39, Ĺ VAJCARNICA, OIB: 15186382659, MBS: 4167899 registrirana u trgova kom sudu u Osijeku Ponude posla na adresu Rubin d.o.o., J.J. Strossmayera 101, 31000 Osijek. Rok za podnoĹĄenje ponuda je 5 dana od objave poziva.
REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA OP INA SELNICA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL U Selnici, 10. oĹžujka 2014. Na temelju lanka 45. Statuta op ine Selnica („SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanije“, broj 10/09, 11/10 i 5/13) te Odluke o prodaji gra evinskih zemljiĹĄta u naselju ZaveĹĄ ak („SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanije“, broj 20/13), Op inski na elnik Op ine Selnica objavljuje
JAVNO NADMETANJE za prodaju nekretnine k. . 2432/5, 2432/6, 2432/10 i 2432/19 VI. BREŽNI KOTAR u naselju Zaveť ak Op ina Selnica prodaje u vlasniťtvo nekretnine k. . 2432/5, 2432/6, 2432/10 i 2432/19 VI BreŞni kotar u naselju Zaveť ak, povrťine za k. . 2432/5 od 40 hv (143 m2), za k. . 2432/6 od 349 hv (1.254 m2), za k. . 2432/10 od 400 hv (1.438 m2) te za k. . 2432/19 od 139 hv (501 m2). Po etna cijena za navedena gra evinska zemljiťta iznosi 7,50 kn/ m2. Navedena gra evinska zemljiťta nisu dovoljne ťirine za gradnju, a nalaze se u gra evinskom pojasu ispred obiteljskih ku a te su u stvari prilazi obiteljskim ku ama. Javno nadmetanje odrŞat e se 07.04.2014. godine (ponedjeljak) u prostorijama Op ine Selnica, s po etkom u 11,00 sa . Za sudjelovanje u javnom nadmetanju sudionici su duŞni prije po etka nadmetanja upla jam evinu u iznosu od 250,00 kn na Şiro ra un Op ine Selnica br. HR54 2340 0091 8385 0000 9, poziv na broj 68 7706OIB sa svrhom doznake – jam evina za kupnju nekretnine. Sudionik koji uspije na javnom nadmetanju duŞan je cijenu nekretnine pla u cijelos u roku od petnaest dana od dana odrŞavanja nadmetanja. U suprotnom, smatrat e se da je odustao od kupnje i gubi pravo na povrat jam evine. Sudioniku koji uspije u javnom nadmetanju jam evina se ura unava u cijenu nekretnine, onima pak koji ne uspiju ista se vra a u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja.
14. oĹžujka 2014.
1. Vitanova j.d.o.o. akovec, traĹži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, radno mjesto Studio ljepoteLara,Zagreba ka87,(MercatorI.kat),javi se na mob. 099 242 4415 do 18.04.2014.
17. AC Instalacije, Pribislavec, traĹži instalater/instalaterka grijanja i plinoinstalater/ instalaterka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764, do 30.03.2014.
2. Mura-metal d.o.o. Kotoriba, traĹži 4 bravar/ bravarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 303 789 ili na email: mura-metal@ ck.t-com.hr do 14.03.2014.
18. Majoko d.o.o. Dunjkovec, traĹži konobara/ icu na odre eno vrijeme, mjesto rada u Ca e bar: Piccadilli, javi se na mob. 098 802 273, do 31.03.2014.
3. Bar ay akovec, Zrinsko-Frankopanska 2a, traĹži 2 konobara/konobarice na odre eno vrijeme, mjesto rada u Orehovici i u akovcu, javi se na adresu ili na mob. 095 197 0025 do 31.03.2014.
19.RestoranLipa,NedeliĹĄ e,traĹžikonobara/icu i kuhara/icu, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 098 802 273, do 31.03.2014.
4. U.O. Leut, Vanta i i, traĹži pizza pekar/pekarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 535 1004 do 20.03.2014. 5. Protectum j.do.o. Pribislavec, traĹži veterinarski/poljoprivredni tehni ar na farmi kuni a na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 097 713 6119 ili na email: protectumck@gmail.com do 18.03.2014. 6. Prometal d.o.o. Savska Ves, traĹži cnc gloda / gloda ica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 676 2864, do 17.03.2014. 7. Molnar mont d.o.o. Ĺ enkovec, traĹži 2 monter/ monterka centralnog grijanja-plinoinstalaterka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 556 8030, do 20.03.2014. 8. Zobi invest d.o.o. Turanj, traĹži kuhar/kuharica ribljih specijaliteta na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 412 8419, do 31.03.2014 9. Liming plus d.o.o. NedeliĹĄ e, akove ka 76, traĹži zavariva /zavariva ica tig postupkomnaodre enovrijeme, posla zamolbu na email: liming@liming.hr ili osobno na adresu do 20.03.2014.
20. Poljoprivredno gospodarstvo Domini , M. Subo ca,traĹžiradnik/radnicazaĹĄurenjepataka za povremeni sezonski posao u poljoprivredi, javi na mob. 098 242 571 ili tel. 040 631 143, do 18.03.2014. 21. Autocentar BratuĹĄa d.o.o. akovec, PreloĹĄka 36, traĹži automehani ar/mehani arka na odre eno vrijeme, osobno do i na adresu sa zamolbom i Ĺživotopisom do 18.03.2014. 22. Olea d.o.o. Umag, traĹži kuhar/kuharica na odre enovrijeme,javi senamob.098254718 ili tel. 052 772 499, do 15.03.2014 23. Pokretna ugost. radnja Kampi, Koprivnica, akovec, traĹži pom. radnika/icu u ugostitelj. na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 835 655, do 31.03.2014
VOD HRVATSKI ZA VANJE ZA ZAPOĹ LJA 396-819 C: VE KO ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL ISPOSTAVA PR . SREDIĹ E: ISPOSTAVA M 543-200
10. Keramika FriĹĄ i d.o.o. D. Vidovec, traĹži 3 samostalna zidara/zidarice; 2 samostalna tesara/tesarice; 2 polaga a/polaga ice kerami kih plo ica i pom. radnika za polaganje plo ica - na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 562 694 do 17.03.2014. 11. UO Bistro Novi svijet, HodoĹĄan, B. Radi a 72, traĹžikonobara/icunaodre enovrijeme,osobni dolazak na adresu do 26.03.2014 12. Herman Josip d.o.o. Gori an, grani ni prijelaz, traĹži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, mjestoradaRestoranHerman,grani niprijelaz, javi se na mob. 098 461 196, do 26.03.2014. 13.Betaplastd.o.o.D.Kraljevec,traĹžikonobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 655 6006 do 15.03.2014
TroĹĄkove oko sklapanja ugovora, kao i troĹĄkove prijenosa snosi kupac.
14.U.O.SAN,Sivica,traĹžikuhara/icuikonobara/ icu, poĹželjno radno iskustvo, javi se na mob. 098 823 732, do 14.03.2014.
Detaljnije informacije mogu se dobi u Op ini Selnica, tel. 040/861344.
15. Pizza Hit j.d.o.o. Ma kovec, traĹži kuhar-pizza-majstor na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 202 3991, do 14.03.2014.
OP INSKI NA ELNIK OP INE SELNICA Ervin Vi evi , v.r.
16. Rudi express d.o.o. Mihovljan, I. Gunduli a 1, traĹži 3 voza a/voza ica autobusa na odre eno vrijeme, javi se na osobno na adresu do 17.03.2014.
24. Panoex d.o.o. akovec, dr. I. Novaka 46, traĹži telefonist/ telefonis canaodre enovrijeme 20 sa tjedno, posla zamolbu na adresu ili email: m.borak@panomed.com. hr do 17.03.2014.
25. Inter-vili ar d.o.o. M. SrediĹĄ e, traĹži dipl. ekonomist/ekonomistica na odre eno vrijeme, potrebno 5g. radnog iskustva, posla zamolbu na: direktor@intervilicari.hr do 19.03.2014. 26.Rus cad.o.o. akovec,traĹžikonobara/icuza radurestoranunaneodre enovrijeme,javi se na tel. 040 311 207, do 31.03.2014 27. Ca e bar EKA, Vularija, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 3099 000, do 31.03.2014. 28. Arion d.o.o. akovec, traĹži 10 montera/ monterki dizala na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., rad u inozemstvu, javi se na email: darko.perenc@arion-it.hr do 10.04.2014. 29. Ginstal d.o.o., Belica, N.Ĺ . Zrinskog 17, traĹži 5 plinoinstalater/plinoinstalaterka; 3 kerami ar/ kerami arki i 5 instalatera/instalterki grijanja i klima zacije na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: posao@ ginstal.hr do 28.03.2014. 30. Pozvek d.o.o. Dunjkovec, traĹži 2 stolara/ stolarki na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 829 232, do 20.03.2014. 31. AmbruĹĄ-metai d.o.o., PleĹĄkovec 138a, traĹži kovinotokar/kovinotokarica na neodre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili mob. 091 505 6673 do 31.03.2014. 32. Reinox d.o.o. Brezje 81a, traĹži ista / ista ica na neodre eno vrijeme 20 sa tjedno; inĹže-
Temeljem zaklju ka Gradskog Vije a Grada Preloga o prodaji gra evinskog zemljiĹĄta na podru ju dijela naselja Jug u Prelogu (KLASA: 406-01/09-01/26, URBROJ: 2109/14-01-09-1 od 13.07.2009. godine) Gradona elnik Grada Preloga raspisuje
NATJE AJ o prodaji parcela za stambenu izgradnju u Prelogu I Dana 18. 03. 2014. godine s po etkom u 12,00 sa provest e se javno nadmetanje za prodaju u vlasniťtvo 4 parcele za stambenu izgradnju na podru ju dijela naselja Jug u Prelogu (podru je Izmjena i dopuna DPU dijela naselja Jug u Prelogu) i to: kat. est.br. 8105/81 paťnjak od 617 m2 kat. est.br. 8105/80 paťnjak od 617 m2 kat. est.br. 8105/91 paťnjak od 644 m2 kat. est.br. 8105/92 paťnjak od 640 m2 II Po etna visina cijene zemljiťta je 125,00 kn/m2. Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju mogu cijenu zemljiťta ispla u cijelos u roku od 15 dana od dana odrŞavanja javnog nadmetanja ili na odgodu u trajanju od najviťe do godinu dana od dana provedenog javnog nadmetanja, uz uvjet pla anja 50% vrijednos zemljiťta u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja. U slu aju obro nog pla anja cijene zemljiťta kupac je duŞan pla kamatu u visini 3,9% na ostatak duga. U slu aju da u navedenim rokovima ne bude pla ena cijena zemljiťta kupac gubi pravo na kupnju i kaparu. III Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su duŞni uplatiti jam evinu u iznosu od 10.000,00 kuna isklju ivo na Şiro ra un Grada Preloga, HR0523400091835500002, model 68, s pozivom na broj 7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate jam evina po natje aju-Prelog Jug, najkasnije jedan dan prije odrŞavanja javnog nadmetanja. Sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju, jam evina se ura unava u cijenu zemljiťta, a onima koji ne uspiju ista se vra a odmah. U slu aju da odabrani ponu a odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jam evine. IV Jedini na vrijednost komunalnog doprinosa je 48 kn/m3 gra evine. Komunalni doprinos obuhva a gra enje objekata i ure aja komunalne infrastrukture za javne povrťine, nerazvrstane ceste, groblja i javnu rasvjetu. V Inves tor je po izvrťnos gra evinske dozvole duŞan pla komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima. Komunalni doprinos pla a se odjedanput u roku od 15 dana ili obro no, a najduŞe na period od 36 mjeseci. VI Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju duŞan je sklopi ugovore o uvje ma priklju enja na vodovodnu, niskonaponsku, plinsku i kanalizacijsku mreŞu s nadleŞnim distributerima. Sklopljenim ugovorima odredi e se uvje pla anja. Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju duŞan je snositi naknadu za promjenu namjene zemljiťta. VII Kupoprodajni ugovor e se sklopi tek nakon isplate cjelokupne cijene zemljiťta. VIII Parcele koje se ne e proda na ovom javnom nadmetanju, prodavat e se svaki prvi utorak u mjesecu i to s po etkom u 12,00 sa , s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35. IX Detaljne informacije mogu se dobi u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35 ili na tel. 040/638-686. GRAD PRELOG
14. oĹžujka 2014.
Informacije 51
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
JAVANJE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI njer/inŞenjerka strojarstva i voditelj/voditeljica proizvodnje.osobnidolazaknaadresuuznajavu na tel. 040 855 845 ili email: reinox@ck.t-com. hr do 21.03.2014. 33. Es dekor d.o.o. Vugriťinec 51a, traŞi soboslikar/soboslikarica na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na mob. 095 5920 495, do 20.03.2014. 34. Elekro3B, akovec, traŞi 3 mehani ara/ mehani arki za odrŞavanje tokarskih strojeva i hidraulike na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 7382 700 ili na email adresu: info@ elektro3b.hr do 20.03.2014 35. Terakota kerami arski obrt, Cirkovljan, traŞi 2 kerami ara/kerami arki na odre eno vrijeme , javi se na mob. 099 888 5867 do 18.03.2014.
36. Econ d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traĹži zavariva /zavariva ica rel i mag postupkom i strojarski inĹženjer/inĹženjerka na odre eno vrijeme, osobno se javi na adresu uz najavu na tel. 040 646 050 do 14.03.2014 37. Naran a transport d.o.o. HodoĹĄan, traĹži voza /voza ica kamiona u me un.prijevozu c i e kat. na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 679 548 ili mob. 098 235 128, do 21.03.2014. 38. Kvantum d.o.o. Prelog, traĹži 4 soboslikara/ soboslikarica; 5 zidara/zidarica; 5 montera suhe gradnje/monterki na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 391 805 ili na email: alan.kolar@ kvantum-gradnja.hr do 21.03.2014. 39. Mas-media d.o.o. akovec, traĹži serviser/ serviserka-prodava na odre eno vrijeme, poslati email: info@mas-media.hr do 20.03.2014. 40. Mohari commerce d.o.o. - Poljoprivredna apoteka Vu e nec, traĹži agronom/agronomka
IN MEMORIAM
za stru no osposoblj. bez zasnivanja radnog odnosa,posla Ĺživotopisna:marko.tarandek@ gmail.com do 17.03.2014.
49. Kedin mont j.d.o.o. DomaĹĄinec, M. Kova a 11, traĹžikerami ar/kerami arkanaodre enovrijeme, javi se na mob. 099 879 5418 do 31.03.2014.
41. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traĹži tesar/tesarica i krovopokriva m/Ĺž na neodre enovrijeme,potrebnoradnoiskustvo5g.,javi se na mob. 098 974 5950 do 31.03.2014.
50. Kris d.o.o. akovec, Istarska 15, traĹži 2 kerami ara/kerami arki, pismenu zamolbu posla na adresu dr.I. Novaka 38, akovec ili se javi na mob. 092 1388 124 do 15.03.2014
42. Vina-Brki d.o.o. Malinska, traĹži m/Ĺž osobu za booking na odre eno (sezona), javi se na mob. 099 222 1338 ili na email: brkic.damir@ yahoo.com do 30.06.2014.
51.HermanJosipd.o.o.-RestoranHerman,traĹži pomo ni kuhar/kuharica i kuhar/kuharica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 461 196 do 10.04.2014.
43. SM-gradnja d.o.o. - Restoran Katarza,VaraĹždin, traĹži m/Ĺž ĹĄankista; m/Ĺž pom. pizza pekara - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9126 708 ili 040 330 777 do 15.04.2014.
52. Ivica Sa ar d.o.o. akovec, traĹži voza a c i e kat. - me unarodni trans. na odre eno vrijeme. Posla zamolbuna:ivica.sacar@gmail.comilise javi na mob. 098 242 041 do 11.04.2014.
44. Georg skarski obrt akovec, traĹži novinar/ novinarka i komercijalist/komercijalis ca na 20 sa tjedno,potrebnoradnoiskustvo3g.,posla email: georg@georg.biz.hr do 30.03.2014. 45. Junior d.o.o. akovec, traĹži pekar/pekarica kruha i peciva na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933 do 24.03.2014 46. Prijevozni ki obrt Lenko Celent, Ugljan, traĹži 2 kuhara/kuharice i 3 konobara/konobarice na odre eno vrijeme (sezona), javi se na tel. 023 7887 957 ili mob. 098 272 216 ili email: mulinecelent@hotmail.com do 31.03.2014. 47. Ca e bar Amaro, PuĹĄ ine, traĹži 2 konobara/ konobarice na odre eno vrijeme, osobni dolazak PuĹĄ ine, akove ka 32 ili mob. 095 402 1188, do 31.03.2014. 48. Sjaj gradnja d.o.o. akovec, traĹži 2 soboslikara/soboslikarki i 2 fasadera/fasaderki za rad na terenu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 749 769 do 15.04.2014.
Grad Prelog, Glavna 35, Prelog objavljuje
3. DOPUNU NATJE AJA o prodaji zemljiťta u k.o. Prelog (Gospodarska zona u Prelogu – Sjever) koji je objavljen u lokalnim tjednicima dana 13. prosinca 2011. godine na na in da se u to ki IV. st. 1. navedenog natje aja, na kraju dodaje nova re enica koja glasi: Odre uje se novi termin javnog nadmetanja za prodaju u vlasniťtvo parcela iz to . I ovog natje aja, i to dana 18. oŞujka 2014. godine s po etkom u 12,00 sa na licu mjesta s obvezom prijave u Upravu Grada Preloga najkasnije dan prije javnog nadmetanja. GRAD PRELOG
Tvrtka Oprema-strojevi d.d. biljeĹži snaĹžan rast proizvodnje sa naglaskom na proizvodnju za inozemne kupce. Iz tog razloga se stvorila potreba za oformljavanje kvalitetnog ma suradnika kako bi se zadovoljila potreba za kvalitetom i rokovima isporuke.
Natje aj Tvrtka Oprema-strojevi raspisuje natje aj za popunu slijede ih radnih mjesta: 1. CNC-TOKAR i TOKAR (kovinotokar) - radnici sa iskustvom, odli no poznavanje strojarskih nacrta, samostalnost u radu 2. CNC-GLODA (kovinogloda ) - iskustvo u radu na CNC glodalicama, odli no poznavanje strojarskih nacrta, samostalnost u radu 3. Programer CNC strojeva-tokarilica i glodalica - odli no poznavanje strojarskih nacrta, samostalnost u radu, iskustvo u vanjskom programiranju (na PC-u), prednost: poznavanje SolidWorks-a i Esprit-a 4. BRAVAR-ZAVARIVA - iskustvo u sastavljanju sklopova prema strojarskim nacr ma, odli no poznavanje strojarskih nacrta, samostalnost u radu 5. ZAVARIVA - traĹže se isklju ivo iskusni zavariva i, poznavanje postupaka zavarivanja MIG i TIG, zavarivanje INOX-a i konstrukcijskih elika, samostalnost u radu 6. KONTROLOR - radnik na kontroli strojarskih pozicija, obavezno izvrsno poznavanje strojarskih pozicija, obavezno izvrsno poznavanje mjerila, poĹželjno iskustvo na poslovima strojne obrade pozicija tokarenjem i/ili glodanjem 7. ALATNI BRUSA - radnik za rad na planskom bruĹĄenju, kruĹžnom bruĹĄenju i bruĹĄenju na alatnoj brusilici, nuĹžno je ima iskustvo na navedenim poslovima, obavezno izvrsno poznavanje strojarskih pozicija, obavezno izvrsno poznavanje mjerila 8. TEHNOLOG STROJNE OBRADE - izrada kalkulacija za nove pozicije, izrada tehnologije za proizvodnju, odli no poznavanje proizvodnje tokarenjem, glodanjem, zavarivanjem, besprijekorno poznavanje strojarskih nacrta, poznavanje rada na ra unalu Rad se zasniva na odre eno u probnom roku, nakon ega se sklapa ugovor na neodre eno. Molbe koje ne zadovoljavaju navedene uvjete se ne e razmatra . Molbe na natje aj moraju sadrĹžava osobne podatke, opis usvojenih znanja i ste ene prakse. Sve molbe dostavi : osobno, poĹĄtom ili e-mailom sa napomenom: adresa: Oprema -strojevi d.d. “Za natje ajâ€? Koprivni ka 23, 42230 Ludbreg, E-mail: natjecaj@oprema-strojevi.hr
Radna mjesta VaraĹždin 1.FONTANA,obrtzaugos teljstvo,mjestorada Tur in (mogu smjeĹĄtaj), traĹži m/Ĺž DJELATNIKA ZA RAD NA Ĺ ANKU na odre eno vrijeme, zavrĹĄena srednja ĹĄkola bez obzira na zvanje i iskustvo. osobni dolazak na adresu: ZAGREBA KA 94, TUR IN, najava na tel: 042 488 192 ili mob: 091 5311 492, do 26.3. 2. NEĹ TO LIJEPO j.d.o.o. za ugos teljstvo i usluge, Mjesto rada: dnevno-no ni lokal ‘Morgans’, Gornji KurĹĄanec, akove ka 73 (objekt kod mosta),traĹžiKONOBARA/ICUnaodre enovrijeme, uvje :osobasrednjestru nespremebezobzira na zvanje i iskustvo ili zavrĹĄene osnovne ĹĄkole, alisaiskustvomuugos teljstvu. Kontakt osoba, ur a Tomi , mob: 091 2502 144, do 26.3. 3. TRANSPORTI KRAJAN d.o.o. za cestovni prijevoz robe, Mjesto rada: VARAĹ˝DIN, traĹži VOZA / VOZA ICA KAMIONA ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na odre eno vrijeme, uvje : obavezna kvalifikacija za voza a C i E kat., iskustvo 1g., Kontakt: 098 284 495, do 28.3. 4.Pokretnaugos teljskaradnja“KAMPIâ€?,traĹžim/Ĺž POMO NOG RADNIKA U UGOSTITELJSTVU, OĹ ,
iskustvo nije vaĹžno. Radi se ponedjeljkom, srijedom i etvrtkom u Koprivnici, akovcu i VaraĹždinu (poslodavac obavlja prijevoz) te dva dana u tjednu napripremi.Uobzirdolazeosobeizsvihnavedenih mjestailiizusputnihmjesta(radiorganizacijeprijevoza). Kontakt: 098 835 655, do 31.3.
Franjo DĂśring 11. 3. 1986. - 11. 3. 2014.
5. BENC-TRANS, obrt za javni i me unarodni prijevoz, vozi se u zemljama EU (Slovenija, Ma arska, Austrija, Slova ka, eťka i Hrvatska) traŞi VOZA A TERETNOG MOTORNOG VOZILA U ME UNARODNOM PRIJEVOZU (M/Ž) na odre eno vrijeme, uvje : KV, iskustvo 5 g, Kategorija B, C, E, poznavanje informa ke, engleski i njema ki jezik. Uz Şivotopis je potrebno priloŞi dokaz o stru noj spremi, voza ku dozvolu i potvrdu o nekaŞnjavanju (mogu bi u preslikama). Dostavi osobno na adresu Kalni ka Kapela 24, Ljubeť ica, kontakt 042 623 118 ili 098 972 5387, do 30.3. 6. BONA CONSILIO j.d.o.o. VARAŽDIN; traŞi 3 FINANCIJSKASAVJETNIKA/ICEnaodre enouzmog. stalnog zaposlenja, uvje : SSS ekon. usmjerenja sa min. 3g. radnog iskustva na poslovima nancija (ra unovodstvo,banke,potroťa kokredi ranje)ili VŠS ekon. usmjerenja smjer nancije bez obzira na radno iskustvo. Za osobe koje su u radnom odnosu postoji mogu nost honorarnog zaposlenja. Zainteresirani kandida prijavljuju se na mob. 095 790 6381ilimail: bona.consilio@gmail.comzadogovor oko termina razgovora. Prijave do 31.3. 7. Autoprijevoznik Mladen Mrvelj, VaraŞdin, V. Me erala 4a; traŞi VOZA /VOZA ICA KAMIONA U ME UNARODNOM PRIJEVOZU KV voza /voza ica, voza ki C kateg., obavezno radno iskustvo (min 2 god.) u me unar. prijevozu. najava na mob. 091 330 9133, molba na e-mail: mrvelj.mladen@gmail.com do 4.4. 8.AGRINAINGdruťtvozatrgovinunavelikoimalo i usluge d.o.o., Radi se na podru ju Koprivnice, Bjelovara,VaraŞdina.TraŞiVOZA AKAMIONAZA PRIJEVOZTRUPACA-BEZDIZALICE(M/Ž)naodre eno , uvje : KV, iskustvo: Nije vaŞno, kategorija B i C. Životopis posla na e-mail: agrina.ing@gmail. com, mob: 099 7377 000, prijave do 30.3.
Jelena DĂśring 15. 3. 2013. - 15. 3. 2014. Obitelj Doring
IMENDANI petak, 14. oŞujka – Matilda, Milijana subota, 15. oŞujka – Veljko, Vjekoslava nedjelja, 16. oŞujka – Herbert, Pa ista ponedjeljak, 17. oŞujka – Domagoj, Patrik utorak, 18. oŞujka – iril Jeruzalemski etvrtak, 19. oŞujka – Josip, Josipa
DUHOVNI VELIKAN
Sveti Josip, 19. oĹžujka Bio je muĹž BlaĹžene Djevice Marije, poo im i hranitelj Isusa Krista. Potje e iz loze kralja Davida, dobar je graditelj i tesar, pravednik i dobar ovjek. Nakon vjen anja s Marijom, koja je za ela po Duhu Svetom, preselio je
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne sluŞbe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 DeŞurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapoťljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 KnjiŞnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. faťizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. faťizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska Şupanija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Poťta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Kerťovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Kerťovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Srediť e,
tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490
Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. SrediĹĄ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured NedeliĹĄ e, Mati ni ured Ĺ trigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,
tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017
Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobioloťki laboratorij,
tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336
u Nazaret, a potom u Betlehem na popis stanovniĹĄtva, gdje je Marija rodila Sina BoĹžjega. Nakon povratka iz Egipta, Josip je Isusa odgajao u obiteljskom duhu i u io ga tesarskom zanatu. Umro je u 45. godini Ĺživota. (sm)
IZ MATI NOG UREDA
RO ENI: MAKS ZIDAR BELOVARI, SIN NIKOLINE I MARKA, BORNA ZADRAVEC, SIN LIDIJE I KRISTIJANA, MIA DOLAR, K I LIDIJE I DAMIRA, NIKO LACKOVI , SIN PETRE I IVANA, LEA BALOG, K I SILVIJE I SR ANA, NEO HERGOTI , SIN DANIJELE I NEVENA, MARA STRNAD, K I DANKE I IVANA, ERIN DEBELEC, K I IVANE I DINA, NIKA PER I , K I DIJANE I GORANA, LEA KOSTANJEVAC, K I BARBARE I MARIA, ZOLA TRESKA, K I JOSIPE I HRVOJA, EMA KOĹ IR, K I DUBRAVKE I RENATA, VIGO GOMZI, SIN MARTINE I KRISTIJANA, PATRIK KOLAR-FODOR, SIN SILVIJE I BORISA, FRANKA PETRAN, K I MARINE I DEJANA ( akovec)
VJEN ANI IVA BUJANI I DAVOR VABEC, LEA MURAKEZI I SAĹ A SEN AR, MARJETA KRIĹ TOFI I ANTUN GRBAVEC ( akovec); ANITA KOPASI I DANIJEL
GOLOMBOĹ (Kotoriba); BERT LEBAR I LIDIJA PUFEK (NedeliĹĄ e)
UMRLI: PETAR HLAP I , RO . 1939., KATARINA LON ARI , R. MARKA , RO . 1931., JOSIP KRIŽARI , RO . 1944., MARIA OBADI , R. HORVAT, RO . 1921., TEREZIJA NATALIJA KIPKE, R. BUDAY, RO . 1930., BISERKA ŠANTEK, R. HANC, RO . 1959., IVAN VUKOVI , RO . 1946., STJEPAN SERMEK, RO . 1950., KATARINA KOVA , R. BRANILOVI , RO . 1931., VIKTORIJA BAKSA R. HORVAT R. 1928. ( akovec); IVAN KOLAR R. 1947. (Dekanovec); RUDI DEBELEC R 1952., JURAJ BABI R. 1925. (M. Srediť e); LJERKA TRETINJAK R. ŠTEFANOVI R. 1943. (Kotoriba); JURE ARBANAS r. 1944. (Nedeliť e); ANDRIJA ONKAŠRO . 1933., ANDRIJA MESARI RO . 1930., MARIJA KOVA R. SOKA , RO . 1928., ANTUN KOLAR RO . 1945. (Prelog)
KUPON broj
965
Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec
Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom
kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.
* Akcija traje do kraja 2012. godine.
popust
SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec
52
Oglasnik
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
14. ožujka 2014.
OBAVIJEST OGLAŠIVA IMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cer kat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze , dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cer kat. Molimo naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom oglas ne emo bi u mogu nos objavi .
MOTORNA VOZILA FIAT-PUNTO 1.1 (2xairbag, centr. zaklju avanje, el.stakla, krovni otvor, reg. do 09/2014.) Cijena 8.800 kn. Info: 098 241 375, Auto-projekt d.o.o. FIAT UNO 45S 1.vl., reg. do 17.05.2014, 150tkm, 1991.god, u dobrom stanju prodajem hitno i povoljno, 2.300 kn, mob 098/242 283 SEAT IBIZA 1.4 1995.god., 5 vrata crna, klima, reg. do 15.01.2015., 190tkm, servo, dalj. centralno, el.podiza i stakla, airbag, radio-CDmp3, 1.100 EUR, mob 098/242 283 SKUTER PEUGEOT 50cm 2008.g., o uvan i registriran. info: 091 970 1929. HITNO prodajem PEUGEOT 206 XR 2001.g. 150 tkm, reg. do 10/2014, cijena 17.500 kuna. Info na tel 098 597 603 PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD 2004., full oprema, reg. do 08/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, karavan, 4.200 eur, mob. 098/551-267 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14”s 4 rupe za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODA JEM OPEL COMB O 1.7D 1997.g., registr. do 3/2015., mob. 098/9549-775 FIAT PUNTO 1.2 2004. god., reg. 3/2015., odli no stanje, 1. vl., 2.500 eur. tel: 091/8815-823 OPEL CORSA 1.2 1996.g., ispravan i registriran. info: 845-961 PRODAJEM POVOLJNO BMW 318 dizel 2005.g., reg. do 7/2014., 1.vl., siva metalik, alu felge i nove ljetne gume gra s. mob. 091/8801-255
POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM JE AM I TRITIKAL po cijeni od 1.4kn/kg, a KUPUJEM pneumatsku sija icu Olt 4-rednu do 10.000 kn, može i neispravna. Tel: 091 539 2870 PRODAJEM DRVO ORAHA u rastu za ruši , doma i, zdravi, šir. 65cm, visina do prve grane 170cm. Rušenje i prijevoz u režiji kupca. mob. 099 7969 541 KUPUJEM KOCENJE. Ivanovec, tel: 098 355 207 PRODAJEM SADNICE agacije, bukve, graba, hrasta, kestena, jasena, javora. Mob: 099/683-9984 PRODAJEM DVA PLASTENIKA za gredice, za vrt, dim. metalnih konstrukcija: 1x3m ili 2x4 m, visina 80 cm. Mob. 091 502 1276. PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za lož ulje zapremnine 2000 Lit., o uvan, garažiran, u Selnici. mob. 091/516-4595 PRODAJU SE ORANICE: 1274m2 iza Strahoninca, 4758m2 blizu Nedeliš a, ku a visoka prizemnica od 200m2 u Nedeliš u, odmah useljiva, prodaju se i debla oraha u rastu i pijetlovi za rasplod-mješanci Brame. Tel: 822-362, 099-5166-780
PRODAJEM mal er talijanski MMF 220cm, 1-osovinka prikolica 5T (3x2m), s pogonom, stranice s nastavkom, vu eni tarup 1,25m, motocikl Jawa 350 cm3 1979.g. original. mob. 091/563-2125
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323
PRODAJEM ZUBNI STROJ, može i za dijelove (3.000 kn), sterilizator (800kn), helio lampu (800kn), demimix mješalicu (800kn) i kompresor (500kn). tel. 091/7310-807
POSAO
TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom 1977.g., 1.vl., te automat. kuku za mali Ursus i fiat stilo JTD dizel 74KW 1900cm3, 2005.g., reg. do 2/2015., 150tkm. mob. 098/190-3753 PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuka, prešu za grož e od 250lit., vino sovignon 200lit., ba vu od 400 lit. i ovalnu ba vu na stalku od 320lit. info: 098/1868-111 KUPUJEM HAUBU za traktor T. Vinkovi i 4 ljetne gume 195/65/15, manje korištene, mob. 091/763-2790 PRODAJEM PRIKOLICU za traktor gumenjak, tanjura u 20 diska, rasipa umjetnog gnojiva i le nu motornu prskalicu. tel. 099/829-7625 PRODA JEM MOTORNU PILU Alpina 510, neispravnu, povoljno. info: 098/925-6441
USLUGE
PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivos 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODA JEM VO NJAK JABUK A 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob. 098/954-9775 PRODAJEM VILJUŠKAR Litrostroj 3.5T produžene vilice, tel. 092/254-7256
TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 RIJE ANIN (49 g.) SSS, poznavanje rada na PC-u, B-kat, ak vno znanje talijanskog jezika, dugogodišnje radno iskustvo u Hrvatskoj i inozemstvu na raznim poslovima. Hitno traži posao na podru ju cijele Hrvatske, može i OPG-kozarstvo i seoskoturis ko gospodarstvo. Spreman na preseljenje ako to zah jeva posao. Ostalo po dogovoru. Na zahtjev šaljem CV. Kontakt na mail: cercolavoro@net.hr TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069
SAMA SI, A ŽELIŠ IMATI NEKOG PORED SEBE da te voli onakvu kakva jesi? Javi se - samo slobodne, ostali stop. Molim Zvijezdanu da mi se javi ako želi! mob. 095/8974-533
GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.
akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535 www.nekretnine-maras.hr
PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ulica M. Gupca, vel. 20x30 m (165 hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410
izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570
akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
KOMPLETNA PONUDA U UREDU
d.o.o.
Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama
POZNANSTVA
KREDITI
PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72
NEKRETNINE – PRODAJA
PRODAJE SE POLOVICA GRADILIŠTA, 250 m2, sa komunalijama u Šenkovcu preko puta ciglane. Mob: 091 362 4485
KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr
NEDELIŠ E: prodaje se manja ku a od 98m2, dvojna visoka prizemnica, sve zasebno, svi priklju c, centralno na plin, oku nica 750m2, vrt, mirna i atrak vna lokacija, useljiva, energ. certifikat C, cijena 59.000 eur. Mogu dogovor oko cijene za ozbiljnog kupca. Samo ozbiljne ponude na tel: 099 7969 541 PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 sa vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru, ujedno vinograd dajemo u najam. mob 098 967 9904.
VO NJAK U VUKANOVCU (G. Mihaljevec) cca 3200 m2, oko 80 vo aka, vikendica 35 m2 sa ostavom, ure ena, ali bez struje i vode. Povoljno! Upita na mob 098 939 1941. PRODAJEM GRA EVINSKU PARCELU za izgradnju ku e kod bolnice-novootvorena ulica i industrijsku parcelu u Putjanama uz zaobilaznicu. tel: 091 2424 143 VIKENDIC A “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski cer kat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE KU A od 157m2 u akovcu-Martane, katnica, dvorište, mog. ure enja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. cer kat F. info: 098/908-6376 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775 PRELOG - prodaje se novi stan 2-etažni vel. 116m2, energetski cer kat B. Info: 091/620-3331 PRODA JE SE GRA . ZEML JIŠTE u Puš inama, blizina gl. ceste. tel. 042/232-681 PRODAJEMO ORANICE od 721 hv Dožice i 235 hv Podverice k.o. Strahoninec. tel. 395-760 ili 098/845-373 PRODAJEM GRADILIŠTE u N. Selu Rok od 3093m2 (50m širine uz cestu, 70m dužine), nacrt i komunalije pla ene za 400m2 ku e, cijena po dogovoru. mob. 095/815-2345 PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE ZEMLJA od 700 hv u Zasadbregu, prodaje se grunt od 1600 hv sa svim priklju cima, Zasadbreg br. 137 (preko crkve), i prodajem pe za centralno 17kl. Info: 040/363-582 PRODAJEM KU U u Lopatincu od 110m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra eni vo njak i vrt, vel. 1306 hv, energ. cert. F. info: 098/908-2302
Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi
Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715
Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi
Muškat žu
VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023
14. oĹžujka 2014.
IZNAJMLJIVANJE POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24m2, novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 650 kn (mog. prodaje ili zamjene za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄteni stan od 45m2 s posebnim ulazom, iza PedagoĹĄke u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 2192 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s koriĹĄtenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150m od Me . veleu iliĹĄta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu, mog. koriĹĄtenja interneta, veĹĄmaĹĄine, kabelske, parkinga... Povoljno za 650 Kn/po sobi. Tel. 095 8080 116. IZNAJMLJUJE SE KAFI /RESTORAN u Savskoj Vesi, info: 091-1411-721 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim Ĺženama. tel. 099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namjeĹĄ teno, novogr adnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN (50m2) u strogom centru akovca, potpuno namjeĹĄten, 1.500 kn + reĹžije. Tel. 098/242-990 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI STAN u Ĺ enkovcu, potpuno renoviran, poseban ulaz, odvojena brojila, parkirno mjesto, internet. info: 099/3312-189 IZNAJMLJUJU SE nenamjeĹĄteni stanovi 1.5-sobni i 2-sobni, garsonijera i namjeĹĄtena garsonijera od 20m2, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJU SE JEDNOSOBNI STAN u akovcu, tel. 390-247 IZNAJMLJUJEM 2-SOBNI namjeĹĄteni stan studenticama, studentima ili zaposlenim osobama, poseban ulaz. mob. 099/677-4304 IZNA JML JUJE SE OPREML JENA STOLARSKA radionica i djelomi no namjeĹĄtena ku a u PleĹĄkovcu, info. 091/100-2213 IZNAJMLJUJE SE 2-SOBNI NAMJEĹ TENI STAN u centru grada, na duĹže vrijeme, tel. 095/198-7313
ŽIVOTINJE
JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIĆI DOSTAVA ,
,
PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, grice, rozekolise) moĹže i sa kavezom, fazane (pla naste, zlatne i srebrne), dijamantne golubi e, divlje golubove grivnjaĹĄe i ukrasne patke mandarinke. tel. 040/641-187 ili 098/9123-938 PRODAJU SE Ĺ TENCI PEKINEZERA, oba roditelja prisutna, o iĹĄ eni od parazita. Tel: 098/944-3339
Oglasnik 53
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE.Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJU SE VIJETNAMSKI PRAĹ I I po cijeni 200kn/kom, mogu a zamjena za Ĺžitarice ili perad, te se prodaju dvije jarice za klanje ili rasplod. info: 098/180-3117
RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enjaâ€?. Cijena 300kn. Ĺ aljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJE SE sme a garnitura za dnevnu sobu: trosjed/leĹžaj, dvosjed s ladicom i fotelja za 1.300 kn. Tel. 098/948-9907 PERILICA RUBLJA Gorenje generalno ure ena, potpuno ispravna, prodajem vrlo povoljno, cijena 400kn, mob 098/242 283 PRODAJEM nove muĹĄke Levis traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34, novu pedalu za el. gitaru Boss Metal Zone MT2 i elektr. ĹĄtimer za gitaru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM ZRA NU PUĹ KU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM novi stol za dnevni boravak i umjetni ke slike, cijena po dogovoru. Mob: 099/ 40-10-142 PRODA JE SE kau , 2 fotelje, tabure i stoli , cijena 400 kn. tel. 040/390-639, akovec PRODAJE SE BICIKL muĹĄki Rog - slovenski, crni oldtajmer, ispravan i u voznom stanju, cijena 200kn, mob. 099 7969 541 PRODAJE SE klavir o uvan malo svirani, koĹžna garnitura (1.100 kn), spava a soba, ca e aparat i dionice Vajde. mob. 091 970 1929 PRODAJEM RADNI STOL za kompjutor i u enje, rabljeni, drveni, za 200 kn, mob. 095/848-9753 PRODAJEM DJE JU STOLICU-HRANILICU marke Brevi sa podesivim stoli em, u beĹž boji , o uvano, za 400 kn i DJE JI VRTI , o uvan i koriĹĄten samo mjesec dana, za 350 kn. Kontakt 098 299 330. PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju od eko koĹže, staro 5 god., za 1.000 kuna. mob 098/551-267 PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnosti, ĹĄifra klju , cijena po dogovoru i plinski bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greĹĄkom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na loĹž ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake ĹĄir. 30cm (razli ite duĹžine); novi crni kanc. stol; protupoĹžarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424
PRODA JEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo noťene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODA JEMO koriťteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), preťu za groŞ e na vijak (1.400kn) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energetics Mul gym 780, malo koriťtena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODA JEM rabljene uť uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17� Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. PRODAJE SE KAU -LEŽAJ klik-klak, star godinu dana, kao nov, 190x120, tamno-sme i, mogu a gra s dostava do 10km. Cijena 350 kuna. info: 098/600-026
Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.
Udruga “SkloniĹĄte dobroteâ€? Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ĺ˝iro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lemmy - odrasli muĹĄki ogroman ma ak, prekrasne crne sjajne dlake sa bijelom mrljicom ispod vrata. Nau en na pijesak, umiljat, ali pomalo tvrdoglav, kastriran, o iĹĄ en od nametnika.
Mirko - odrasli mladi ma ak prekrasnog karaktera! Dobar, umiljat i njeĹžan s djecom. Nau en na pijesak i na druge mace! O iĹĄ en od nametnika, kastriran i uskoro e bi cijepljen pro v zaraznih boles .
SkloniĹĄte za Ĺživotinje “Prijateljiâ€? ÄŒakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru Ĺ˝iro raÄ?un skloniĹĄta za uplatu donacija: 2340009-1116025375
Popi je predivan stariji pas koji je donedavno imao svoje ljude, a sad je napuĹĄten i sam. Dane provodi u azilskom dvoriĹĄtu sa drugim psima nadaju i se nekoj dragoj obitelji koja e utopliti njegove stare dane. Popi je cijepljen i ipiran, niĹži rastom. Kontakt: 098-241-060.
Juni je preslatki mjeĹĄanac, visok jedva nekih tridesetak centimetara, predivne guste dlake, veseljak po naravi i izuzetno dobro udan. Idealan za obitelj s djecom ili starije ljude. Ne traĹži mnogo, tek topli kreveti . Kontakt: 091-8988-004.
Minny
Arya - mrvica od 5 mjeseci, no zaostala u rastu s obzirom da je izba ena na ulicu s tri dana staros , othranjena na dudicu, nau ena na pijesak, izgleda kao malo ma e od 2 mjeseca i nikada ne e dose i veli inu odrasle ma ke. Umiljata i jako jako zaigrana. O iĹĄ ena od nametnika, uskoro e bi cijepljena.
je ime dobila jer je jako malecka. Visoka je jedva 29 cm i izuzetno je drage i dobre naravi. Udomite ju i zavu i e vam se u srce sigurno. SlaĹže se s drugim psima i bila bi idealno druĹĄtvo nekome tko ve ima psa pa da se zajedno druĹže i igraju. Kontakt: 091-8988-004.
Prela je mjeĹĄanka terijera koja je svoj Ĺživot dosad provodila na lancu. Tuga u njezinim o ima govori sve, a opet ona je izuzetno draga i umiljata kujica koja voli ljude i koja se nada domu s velikim dvoriĹĄtem gdje e biti slobodna da se igra i istraĹžuje i druĹži sa samo svojim ljudima. Kontakt: 098-241-060.
Dorina - mlada maca, nau ena na pijesak, o iĹĄ ena od nametnka, prekrasne crne boje sa bijelim prugama i bijelom mrljom ispod vrata (na nogici nema dlake od infuzije), jako umiljata!
OBAVIJEST ITATELJIMA
Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa, Mursko SrediĹĄ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec
965
54
Kuharica
Kuharica
PRIPREMILI: STJEPAN MESARI , NEVENKA ŠARDI, ZLATKO VRZAN
Sastojci: - svježa piletina - ulje, mljevena paprika, mrkvica, svježi peršun - ešnjak, ajvar, pire od paradajza - sol, vegeta, ružmarin
ME IMURSKA KUHARICA
Doma i pile i paprikaš Velemajstor za pripremanje izvornih doma ih “sagdašnjih” jela Dražen Polak iz Šenkovca, šef kuhinje u akove kom Domu umirovljenika, pripremio je za nas i naše itatelje jelo i recept kakav se samo poželjeti može. Doma i pile i paprikaš zaista je tako jednostavno i ukusno jelo, bogato svim sastojcima, od vitamina do minerala, te ovjeka ini sretnim i zadovoljnim kada ga se najede. Nas je oduševila prisutnost ružmarina u umaku, vas e možda svježi peršin. Kvalitetni doma i sastojci,
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
dobro odabrani za ini i strpljivost kod pripremanja jelo ine bajkovitim, jer oni koji znaju što je pile i paprikaš u sebi probude osje aje za ovo jelo koje se nekada esto nalazilo na našim stolovima, a oni koji ga prvi put kušaju požele da to u ine drugi i više puta, i to što prije. Dražen za prilog predlaže dinstanu rižu, premda je dobra i tjestenina, te miješanu sezonsku salatu. Tomši ev rajnski rizling zaokružuje gastronomski užitak, koji preporu ujemo i želimo dobar tek!
Priprema Luk i mrkvicu narezati na komadi e te lagano pirjati na ulju, a potom dodamo usitnjeni ešnjak, crvenu papriku, paradajz pire i zalijemo vodom te pustimo da lagano provrije. U takvu smjesu - umak stavimo dijelove piletine te dodamo mljevenu crvenu papriku, vegetu, sol, ajvar, usitnjeni peršin i ružmarin te ajvar i sve dinstamo oko pola sata. Zagustimo brašnom i vodom te poslužimo zajedno s dinstanom rižom. Riža se pripremi tako da na ulju prodinstamo usitnjeni luk. Rižu glaziramo na prije zdinstanom ulju i luku, zalijemo vrelom vodom, te sve skupa dinstamo još 15-ak minuta.
RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova
Fritaja sa šparogama - 50 dag šparoga - 1 luk - malo soli i papra - 6 jaja - ulje i vegeta Priprema Oprane šparoge izlomite na kra e komade kako bi odvojili k
Kola i i od integralnog brašna SASTOJCI: 250 g maslaca 250 g še era 2 jaja 500 g integralnog brašna akove kih mlinova 1 ajna žli ica cimeta u prahu 100 g mljevenih badema naribana korica 1/2 limuna 1 bjelanjak 60 g bademovih listi a 4-5 žlica mlijeka ili vrhnja
PRIPREMA Maslac pjenasto izmiješajte elektri nom miješalicom. Dodajte še er i jaja te miješajte dok ne nastane svijetla krema. U kremu dodajte brašno izmiješano s cimetom, bademima i limunovom koricom. Po potrebi dodajte mlijeko ili vrhnje i sve zajedno zamijesite. Tijesto pokrijte folijom i ostavite najmanje 2 sata u hladnjaku. Razvaljajte tijesto na 3-4 mm te izrežite kola i e u omiljenim motivima. Bjelanjak izmutite i njime premažite kola i e, te ih posipajte listi ima badema.
mekani dio stabljike. Na ulju kratko popecite nasjeckani luk. Kad luk požuti, dodajte šparoge i pirjajte dok ne postanu meke. Zatim prelijte razmu enim jajima koje ste posolili i popaprili te dodali žli icu vegete. Ako želite, na vru u fritaju možete naribati malo sira.
VINO TJEDNA
Tomši ev sauvignon
Vrhunsko poluslatko vino kontroliranog podrijetla, stvoreno u podrumu obitelji Alojza Tomši a u Železnoj Gori. Berbe je 2010. godine i sadrži 12,1 posto alkohola. Krasi ga vo na aroma, ugodan okus i lijepa boja, a sve to daje vinu fantasti nu cjelinu koja ostavlja radost pijenja. Pije se rashla en na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva u elegantnim ašama na visokom stalkom i s proširenom ašicom. Odli no se sljubljuje s doma im me imurskim specijalitetima, morskim ribama, pršutom, kulenom te vrhunskim polutvrdim sirevima. Može se popiti i kao aperitiv te uz deserte. (sm)
14. ožujka 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vremenska prognoza i razbibriga 55
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA
TOPLIJE OD PROSJEKA
VREMENSKA SLIKA: Nakon duge mokre zime koja baš i nije pokazala zimska obilježja, svi smo se zaželjeli sun anijeg i toplijeg vremena. Ovaj tjedan malo nam puni baterije. Nakon dugog niza tmurnih i vlažnih dana, krajem prošlog tjedna napokon je oja ala anticiklona pa je za vikend vrijeme u cijeloj zemlji bilo ljepše i sun anije. I napokon bez kiše! Izme u jake kontinentalne anticiklone i ciklone nad jugoistokom Europe, nad našim podru jem je danima dominiralo sjeveroisto no visinsko strujanje pa je i u unutrašnjosti zemlje i na Jadranu povremeno bilo ja ih udara sjevernog vjetra, odnosno bure. Jutra su bila prohladna sa slabim mrazom. Temperature more bile su od 11°C na sjevernom Jadranu do 15°C na srednjodalmatinskim otocima. Jedna manja promjena dogodit e se potkraj subote, ali e to biti kratkotrajna ronta koja e brzo preletjeti preko ovog dijela Europe i ne e trajno pokvariti vrijeme. Opširnije u nastavku.
V R EMENSK A PRO GNOZA: U petak ujutro i dalje možemo o ekivati pojavu slabog jutarnjeg mraza. Ništa strašno, ali bi temperatura mogla pasti i malo ispod nule. Ako imate osjetljive biljke pripazite ili ih adekvatno zaštitite. Danju ve inom sun ano i ugodno toplo. Naime, krenut e u petak i lagana južina s kojom e temperatura zraka rasti pa bi u petak poslijepodne temperatura mogla biti i do 16, možda i 17 Celzijevih stupnjeva. I to u hladu! U subotu e poja ati jugozapadni i zapadni vjetar.
To zna i još malo toplije vrijeme. Ujutro više ne bi trebalo biti mraza. I dalje e biti suho i djelomi no sun ano, poslijepodne uz više oblaka. Nave er ili u no i na nedjelju o ekuje se brzi prolazak jedne hladne ronte pa bi moglo pasti malo kiše. Temperatura bi mogla porasti ak do 19 ili 20 Celzijevih stupnjeva. Tijekom
subote malo e se pokvariti biometeorološka situacija pa kod meteoropata može biti manjih poteško a zbog južine i pada tlaka zraka. U no i na nedjelju vjetar e okrenuti s jugozapadnog na sjeverni i sjeveroisto ni pa e se i temperatura zraka sniziti. U nedjelju jutro malo toplije, a danju malo hladnije,
ali ve inom suho ili uz sasvim malo kiše u jutarnjim satima. Mogu a su i sun ana razdoblja. U no i i ujutro sjeveroisto ni vjetar, ali samo kratkotrajno jer ve poslijepodne opet dolazi lagana južina. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 7°C, a najviša dnevna oko 13-14 Celzijevih stupnjeva. U ponedjeljak i utorak djelomi no ili pretežno sun ano i toplo. Opet emo biti izloženi južini. Relativno e topla biti i jutra pa vjerojatno po etkom tjedna više ne e biti jutarnjih mrazeva. Dnevna temperatura bi u ponedjeljak mogla dogurati do 20 Celzijevih stupnjeva, a u utorak stupanj ili dva manje. U srijedu postupan porast naoblake, a ponegdje mogu a i kiša. Radilo bi se opet o jednoj ronti koja e vjerojatno samo nakratko pokvariti vrijeme. Malo e i zahladiti, ali ništa strašno. Druga polovica tjedna još nije sigurna. Po nekim izra unima bit e promjenjivo i svježije, ali neki ra unalni modeli upu uju na
druk iji razvoj doga aja – da bi ostalo proljetno toplo. Još je prerano da bismo mogli sa sigurnoš u re i koji scenarij e prevladati. Preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 13.3.)
METEOROLOŠKI KALENDAR 15. ožujka – prosje ni datum po etka vegetacijskog razdoblja u nizinama 16. ožujka 1962. god. bura i hladno a na otoku Rabu usmrtili oko 500 ovaca 17. ožujka – prosje ni nadnevak najkasnijeg nastanka leda na Dravi kod Osijeka
VICOTEKA
Pri aju dvojica prijatelja: - Jesi li uo da postoji život izvan Interneta? - Ozbiljno? Daj link! ---------------------------------------------------------Prije operacije pacijent je sav nervozan. Kirurg ga pita što mu je, a on mu odgovara: - Doktore, ovo mi je prva operacija... - Nevjerojatno, koja slu ajnost, i meni! ---------------------------------------------------------Kaže svekrva snahi na vjen anju: - K eri, nije ti baš nešto lijepa ta vjen anica. A snaha e na to: - Sljede i put e biti ljepša. ---------------------------------------------------------Mujo završio na sudu zbog provale i sudac ga pita: - Mujo, kad si ve uzeo zlatni nakit, zašto nisi uzeo i onih 2.000 eura iz druge ladice? A Mujo odgovara: - Pa nemojte još i vi, su e! Ve me cijelo selo zbog toga zeza! ---------------------------------------------------------Pijanac pita prolaznika: - Gdje je druga strana ulice? - Preko puta. - Kvragu! Tamo su mi rekli da je ovdje!
IVA MEKOVEC USPJEŠNA NA ITF TURNIRU
PRVA HRVTSKA ODBOJKAŠKA LIGA – PLAY OFF
PROMJENA NA VRHU TABLICE III. HNL - SJEVER
U francuskom Gonessu ušla u etvrtfinale
Centrometal u borbi za naslov prvaka
Me imurje preuzelo vode u poziciju
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Vuk sit i birke na brojo N
ebrete veruvati, ali niš i ne e županovoga BMW-a. Vsi sam spituvlejo, a niš i kaj bi porinul roko v žep i kaj bi ga kupil. Nekak sam se v sebi nadjal da se bode javil negdašji župan, Jožek Posavcov, pak je to ipak jegovo dete, on ga je k hiži dopelal na cesto i v kolono spravil Ali kak zgledi ve je ljubav minula ili kak bi teca Jalžica rekla: dauko od o i i prsti, dauko od srca. Makar je beemwe još navek na dobromo glaso i v kondiciji. Kak god, ipak so to nekša udna vremena ili pak smo mi Me imorci nekši udni ljudi, onak malo na svojo roko. Napriliko, Ameri so davali uda vej od dvajsti jezer dolarov za roba o Monike Levinski vu šteroj se parila z negdašjim precednikom Klintonom, a mi ne emo dati dvajsti jezera oerov za uš uvani i kak curica lepi beemwe. I to županov. elati v akoskoj grackoj upravi je siguren i jako dobro (pre)pla eni posel i zato se vsi držijo za te posel kak pijanec za potno leso i ne ftegnejo nikaj drugo delati, o em re i,
D
ne vupajo se pustiti kaj jim ne bi neš i zavzel to mesto. Dok jempot dojdeš do tak lepoga mesta malo vej kak nika se ne dela, boš se staroga vraga dal od teh jasli, štere punijo akoski porezni obvezniki. Pripoveda se da nešterni, štere je na posel donesla politi ka kalna ili pak koaliciska voda, sam hodajo na posel jerbo ne znajo kaj bi delali. Istina je jedna, pla a je velika i na vreme, o em re i, vsaki mesec, pak je niš i ne bedasti kaj bode se dal krej od toga kruha brez motike. Dok sam to zazvedil, nebrem ve par no i spati i furt si gruntam kak bi se, itak, i ja zrival delat vu tu fabriko? Što zna, kapo ne nosim, pak bode mi mortik nekaj spametnoga palo na pamet. idla žaba kak kojo me ejo potkove, pak je i ona zdigla nogo. Tak so bar akoski gracki ve niki rekli, i to oni oporbenjaki šterima je nigdar nikaj ne praf, da je Štef Kova ov, akoski gradona elnik del na dnevni red osnivanje Zaklade za pomo nadarenaj akaj, študentaj, študenticaj i mladim ljudima. Najme kaj, gospon Štef je ne štel biti hujši od naše županije i župana, šteri imajo svojo zaklado "Katruža" prek štere pomažejo betežnim Me imurcima kaj dojdo
V
ga bodo poslali z moljbom nek ide šte it pred gradona elnikova vrata, o em re i, Zaklado. Jako sam najgerek kak bode Štef došel na kraj z vsim tim spametnim i nadarenim akov ankama i akov ancima, šteri od ovoga tjedna morejo ra unati na gracke peneze, šteri jiv akajo v Ivekovoj zakladi. A nesam vam rekel da gradona elnik sam drži cugle vlasti vu zakladi i sedi na kasi jerbo je on upravitelj, a i sam zbira Upravni odbor. Nekak si gruntam da bodo ve v pondelek donesli moljbe za peneze nadareni akoski labodoritaši. Kaj re i? Štef si je sam zakuhal, o em re i, skuhal to kašo, oliti, zaklado, pak jo bode sam i na "švecki stol"donesel. e znati kaj bodemo mi stvorili z našom decom. Bil sam vam v soboto na akoskomo pijaco i došel je pajdaš ( akoski gracki ve nik na vlasti) z vnukom. Za jedno roko je držal vnuka, a v drugoj je mel cekera i ceduljico, štero mo je jegovo bolša polovica, a vnukova baka, v roko fteknula. Furt se spominal z vnukom i najempot ga je zapital: Štefek, što nam davle mleko? Štefek je, kak iz topa, otpovedal: Deda, kaj ne vidiš, pak mlekomat. Kak so tua
N
Nada Hoblaj, Mursko Središ e - Mi Me imurci se još uvijek broj ano u velikom broju odazivamo na sve humanitarne akcije, a posebno na koncerte. Evo i Katruža ima ovaj tjedan humanitarni program, a esto se na njihovim koncertima traži karta više. Rado sudjelujem i odazivam se apelima pomo i uvijek kada ima za to opravdanja i razloga.
POD VUROM Sudjelujemo li u humanitarnim akcijama?
Pot rebit ih osoba svakim danom sve je više. Djeca, bolesni, invalidi... Brojne udruge i zaklade iz dana u dan obasipaju nas apelima pomo i putem masovnih medija. Koliko smo spremni pomo i i odazvati se humanitarnim akcijama i koliko esto pomažemo? Doniramo li novac, materijalne stvari ili pomažemo volontiranjem? Jesmo li možda i sami bili dio neke humanitarne akcije? Jesu li možda zbog brojnosti humanitarnih akcija ljudi izgubili povjerenje u vjerodostojnost humanitarnih doga anja? Dio odgovora dobili smo u anketi “Pod vurom”. (rr, zv)
do preve dragoga, a potrebnoga, za zdravi e i dugo živleje, lekeca. A znate kak je to na grackomo ve o gde gradona elnik, o em re i, esdepe i jegova družina, imajo dosti roki kaj morejo vse zglasti kaj jim padne na pamet. I ja sam za to kaj se pomore spametnoj akoskoj deci kaj pokažejo kaj znajo, ali tak kak je zafremana tua Zaklada dr Iveka Novaka teško kaj bi mogla onak delati kak je to spalnerano. Najme kaj, Zaklada bode pomagala vsim mladima, šteri so ne stareši od 35 let, a spametneši so od obi nih smrtnikov, o em re i, nadareni so ili kak bi sosed Pišta rekel, imajo nekaj malo vej soli v glavi nek drugi. Ak sam vam ja to dobro razmel nadareni morejo biti zidari, pigeri, tesari, kerami ari, struja i, voda i, limari, aki, študenti, športaši, ogjogasci, bandisti, tamburaši, partijci, peva i, tanceri, vinogradari, vo ari, ribi i, lovci, kompjuteraši i kaj nam dale nabrajal i vsi se morejo javiti gradona elniko ak bodo morali iti nekam kaj vsima drugima pokažejo vse kaj znajo. Mortik i akoski klošari med sobom imajo nešternoga šteri je nadareni za svoj posel od šteroga ve na leta živi, a kakši so oni ve je, brz as,
Željko Herceg, akovec - Dobro je da ima dosta humanitarnih akcija. Treba pomagati jer teška su vremena i ima sve više potrebitih. Možda bi kod organizacije nekih doga aja trebalo malo modernizirati formu i na in pomo i. Osobno se ukulju ujem kad god mogu, od donacija odje e za Crveni križ pa do uplate donacija preko uplatnica za odre ene udruge ili potrebite pojedince.
mala deca spametna i nadarena, vse znajo! ak zgledi, posle prvoga itanja presude Iveko Sanaderovomo za lov v mutnomo u slu ajo Fimi Media, Ivek ve ne bode dugo sam v rešto jerbo so jegovi negdašji strana ki pajdaši, šteri so zoba ili peneze i nosili jiv Iveko (tak so bar rekli na sodo) so na pravomo poto kaj i oni dojdo k njemo i tak mo prekratijo duge remetine ke dneve. aša akov anka, Tamara Laptoš, štera je ve par let gastarbajterica v Uskoko, je na pravomo poto kaj postane še ica, o em re i, ravnateljica (to se bole štacunjski uje) Uskoka. Vsi se još, kak da je bilo denes, zmislimo kak je , pred tri leti bila zebrana za nejbolšo tužibabo na celomo sveto. Neje to makar kaj, malo je takših na sveto, a sam ona v Lepoj našoj, Tamara zna vse, ak ne još vej , kak je znal jeni dof erašnji šef Dinko Cvitan, a moremo re i, i to z rokom na srco, da je uda lepša od svojega šefa. Nekak je uda lepše, bar nam moškima, da nas naganja lepa žena nek bilo kak spameten i nadareni moški. Držim ige za Tamaro, red je da i neš i z Me i-
K
N
morja jempot ispliva na nejvišešo štengo. stali bodemo brez Porezne uprave. Ne sam kaj bodo z našaj poreznikaj gospodarili oni vu Varaždino nek bodo zaprli i Porezno upravo v Priloko. Vse sam kaj se tobož nekaj zašpara. A mi v Me imorjo imamo nejmeje poreznjakov na državnomo platnomo spisko od vsih vu Lepoj našoj. Prilo ka porezna uprav se pakera v ropotarnico povjesti, a Prilok je po gospodarstvenikaj jakši od akovca To nesmem na glas re i jerbo nam bodo i akosko zaprli. Pajdaš i prilo anec Pišta je rekel: Bilo je lepo kaj smo ne morali za vse v akovec hodati, dok je trajalo. I strosil je fraklec žganice vu ve priv eni, ali navek ženi požerak. A vse ono drugo kaj je posle rekel je ne za of tenki novinski paper. Ne bi zdržal. ADNJA VEST: Predi nek sam završil z premišlavanjem zazvedil sam da je, ipak, stigla prva ponuda za BMW. Došla je z Siska od Marine Lovri Merzel. Nekak jo istam razmem, ak so joj Sis ani ne dali kaj si kupi novoga Audija unda je malo stareši i uda faleši i to županov) BMW kaj si ona popuni svojo štalo. Mela bode pravoga auta, a ne bode preve potrošila. Na vse zadje još vu zadnjemo redo z malaj slovaj je napisano nek se ra un pošle na Hrvaške šume, a to pak županico unda ne bode nikaj koštalo. Vuk sit i birke na brojo!
O
Z
Vesna Srpak, akovec - Darujem odje u ljudima za koje znam da im treba, zatim u dje jem vrti u svake godine pakiramo humanitarne poklone za potrebitu djecu, skupljali smo pomo i za jednog kolegu s posla koji je imao bolesnu sestru i sl. Mislim da humanitarnih akcija nema previše jer ljudima treba pomagati koliko god i gdje god možemo. Gabrijela Zadravec, akovec - Ne odlazim osobno na humanitarne koncerte, ali rado pomažem na drugi na in. Mnogo je akcija koje se organiziraju preko javne televizije, pa esto telefonskim pozivima doniram pomo potrebitima. Prije sam dosta slala novac i putem uplatnica koje nam do u doma na ku nu adresu. Pomagati treba koliko god možemo, jer nikad ne znamo gdje i kad e nama samima pomo zatrebati.
mi prodiremo dublje
Božana Kos, akovec - Me imurci su oduvijek bili i jesu velikog srca. Spremni su pomo i potrebitim osobama i rado se odazivaju na apele pomo i. Osobno se tako er uklju ujem kad god mogu odlaskom na humanitarne doga aje i donacijama. Humanitarno djelovanje je ono što ovjeka ini ovjekom i uvijek emo pomagati jedni drugima.
ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE
www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI
Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr
facebook.com/MedimurskeNovine