Međimurske novine 966

Godina XVIII.

Broj 966.

^akovec, PETAK, 21. o`ujka 2014.

Cijena 7 kuna

MATURANTI U ŠOKU - osim stresa zbog mature, nepredvi eno dobili još jedan: trebali nositi majice Perutnine Ptuj - Pipo akovec

str. 2-3

HODAJU E REKLAME ?! Požalili su se - zbog sponzora ih iz šarenih kreativaca pretvaraju u reklamne panoe

AKOV ANKA ANA SIMON dobitnica je poslovne nagrade za najbolji u inak edukacije

str. 7

Ostala je bez posla, pa uspješno pokrenula vlastiti biznis

ŽUPANIJSKA BOLNICA akovec nakon objave Master plana

Opet smo primjer drugima, a bojimo se ukidanja str. 2-3 MINISTAR VRDOLJAK od Haixa dobio pohvalu za me imursku administraciju

U Me imurju se papiri za otvaranje tvornice rješavaju brže nego u Njema koj str. 5

POSEBAN PRILOG:

ZADNJA VURA

PRILOG POSEBAN IH NOVINA ME IMURSK

Što u initi kad netko u obitelji premine VCA MA KOV DUŠAN ROSI IZ MA KO POZIVU GROBARA PRVI PROGOVARA O

Svaku tugu i bol proživljavam zajedno s obitelji pokojnika

PROVJERILI SMO

Kako postupiti, kome se obratiti u slu aju smrti u ku i, bolnici, domu za stare i nemo ne? VIJEST O KAKO DJECI PRIOP ITI TUGOVANJE SMRTI I VODITI IH KROZ

Recite istinu, bez odga anja

TROŠKOVI SPROVODA

Za sprovod minimalno

4 tisu e kuna NJE OSTAVINSKOG TANJE KRETA KRUCIJALNO ZA POKRE

uredila: Danijela Mihoci

www.bister.hr

str. 18 media

POSTUPKA

e Mati nom uredu prijavit smrt i pribavite smrtni list

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Tko je najljepši i najpotentniji politi ar u našem selu I

ako se zbog loše vidljivosti projekata koji se rade ili kandidiraju u Me imurskoj županiji stje e dojam da naše agencije poput REDEA-e ili AKRA-e "ništa ne rade“, kao i mnogobrojni drugi koji se bave ovim poslom, to uglavnom nije slu aj. Istini za volju, pomalo je udno što politika nikako da preuzme vodstvo kad je u pitanju daljnja razvojna strategija Me imurja, kao i projekti koje treba kandidirati za EU fondove, odnosno napravi malo bolji nadzor nad radom agencija, kako se ne bi doga alo da ljudi koji su zaposleni u tim i drugim institucijama ili irmama lokalne samouprave istovremeno bez problema, primjerice, predaju i nekoliko predmeta na Veleu ilištu ili pak fušaju esto i za vrijeme radnog vremena nešto drugo za vlastiti džep. I to nije problem samo kad su ljudi u razvojnim agencijama u pitanju, isti je slu aj, primjerice, i novog-starog ravnatelja Muzeja Vladimira Kalšana i nekih drugih lokalnih dužnosnika, direktora ili službenika koji u vrijeme kad ima brdo nezaposlenih drugima "kradu“ mogu nost zaposlenja. Naravno da tada "nemaju vremena“ raditi za ono što su masno pla eni. ako er se vrlo esto u EU projektima zaobilaze mediji kao partneri, te se od nas o ekuje da "zabadava“ pratimo sve što doti ni rade, kao da mi nemamo drugog posla, odnosno nemamo drugih puno zanimljivijih tema za napuniti novine. Stoga nije udno da se stje e pogrešan dojam o EU projektima, kojih o ito ima, ali ih svi ljubomorno drže za sebe, vjerojatno kako bi im ostalo što više novca za "vlastitu raspodjelu“. a tako nešto najprije treba volja i podrška politike, a zatim angažman ljudi koji bi se trebali baviti strateški i operativno razvojem našeg kraja. ažalost, takvih entuzijasti nih dužnosnika i službenika gotovo pa nema. Oni koji to i rade na papiru sakrili su se u neku mišju rupu, da ih netko slu ajno previše ne pita što zaista rade, a primaju 7.000-8.000 kn pla e. ako er je veliki problem što se kod promjena politi kih garnitura ne vjeruje onima koje se zatekne u službeni kom aparatu. ktualno je to slu aj s gradona elnikom Stjepanom Kova em. Eliminacija pozicije direktora TZ-a Grada akovca, koja se najavljuje nakon prisilnog odlaska dosadašnje direktorice, zasigurno je jedan u nizu loših poteza akove kog gradona elnika koji se o ito teško suzdržava

N T

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

VIJEST(I) TJEDNA Mladi lavovi HNS-a i SDP-a “potukli” se oko novca za ceste - Nema potrebe da osam ljudi sjedi u ŽUC-u i raspore uje novac, svaka jedinica lokalne samouprave može to i sama, kazao je, kako se kasnije pokazalo, “fatalnu” re enicu Stjepan Kova , gradona elnik akovca, vezano uz raspodjelu sredstava za održavanje cesta na podru ju Grada. Grad akovec nezadovoljan je raspodjelom sredstava za održavanje cesta na svom podru ju. Uslijedio je žestoki odgovor župana Posavca, pa su se gradona elnik Kova i župan Posavec otvoreno sukobili, nakon što je dugo ‘’tinjala vatra“ kad je u pitanju njihov odnos kao ‘’dva ovna na brvnu“. O cijelom slu aju pišemo na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE od otvorenih sukoba "ako nije po njegovome“. ko gradona elnik smatra da je organizacija koncerata i sli nog posao direktora TZ-a i Turisti kog ureda, a to ubudu e može raditi i i Veinovi ( itaj: Kova ), onda u najmanju ruku ne zna što je zapravo zadatak direktora i Ureda TZ-a. Nažalost, TZ Grada najviše se i bavio organizacijom koncerata i manifestacija, umjesto da stvori pretpostavke za organizirano dovo enje turista, npr. hitni izmještaj Muzeja Me imurja iz Dvorca Zrinskih u neki drugi prikladniji prostor i sli no, te ga pretvoriti u Zrinskiland ili nešto sli no te ste i druge uvjete ( itaj: su inancirati projekte koji mogu postati samoodrživi i dovesti turiste) za razvoj ove gospodarske grane. To bi, primjerice, mogla biti organizacija festivala koji bi mogao privu i desetke tisu a mladih iz cijele Europe (evo pada mi na pamet da akovec kupi licencu od šibenskog Terranea). glavnom, bit e veliki grijeh ako na vrijeme ne shvatimo da od silnih milijardi o kojima se govori ne e biti ništa i da e Hrvatska više upla ivati u Bruxelless nego što smo mi sposobni uzeti. Upravo su turisti ki projekti velika prilika da ovo politi ko vodstvo Županije i Grada akovca koju predvode mladi ljudi napravi ''nešto“. Me utim, za to treba oko sebe okupiti stru ne i sposobne, a ne podobne i klimavce, dati im povjerenje i inancijsku podršku, kako bi od Me imurja i akovca postao turisti ki brend koji e biti prepoznatljiv ne samo u Hrvatskoj, nego puno šire. Za tako nešto trebaju nam puno ve i i širi horizonti nego je to trenuta no slu aj kod onih koji drže vlast i pozicije. aravno, prije toga Matija i Stjepan trebaju smanjiti vlastiti ego i prestati se nadmetati oko toga ''tko je najljepši i najpotentniji politi ar u našem selu“, ve sjesti za stol i bez ige u žepu kona no po eti zajedni ki raditi na dobrobiti akovca i Me imurja.

Ostala bez posla, pa uspješno pokrenula vlastiti biznis Konferencija “Women in Business” organizirana je u sklopu EBRD-ovog Business Advisory Services (BAS) programa za promicanje ravnopravnosti spolova kao važnog dijela procesa tranzicije. U sklopu tog programa EBRD je u Hrvatskoj inancijski podržao 49 tvrtki, oko 130 žena prošlo je edukaciju od osnovnih poslovnih vještina do naprednih marketinških alata, a njih 12 sudjelovalo je i u mentorskom programu “Cherie Blair Fondacije”. Najuspješnijima me u njima dodijeljene su i nagrade. U tom se društvu našla i naša akov anka Ana Simon, s kojom smo razgovarali o pokretanju vlastitog posla, preprekama na koje nailazi te o tome što joj zna i dobivena nagrada. - Edukacije koje sam prošla puno su mi pomogle u samom radu i pokretanju posla. Smatram da je ispred mene još puno rada i truda kako bih ovu nagradu i opravdala. Još uvijek se ne smatram poduzetnicom u pravom smislu te rije i, ispri ala nam je Ana. Fotoreportažu o njezinom poslovnom poduhvatu donosimo na str. 7.

21. ožujka 2014.

ŽUPANIJSKA BOLNICA akovec nakon objave Master plana

Bojimo se da nam je ne ukin smo primjer drugima u Hrva U našoj bolnici sve ve i broj lije enja u dnevnoj bolnici ve je uhodana p laže i u drugim hrvatskim bolnicama, u kojima je to uglavnom do sad bi ve inom radila klasi na hospitalizacija PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Što zna i funkcionalno spajanje županijskih bolnica akovec i Varaždin, pitali smo Miroslava Horvata, sanacijskog upravitelja naše Bolnice. - Županijska bolnica akovec i dalje e se zvati Županijska bolnica akovec, ona svoj identitet ne e izgubiti, kazao je Miroslav Horvat. - Upravo je donesen novi statut koji je 12. ožujka prihva en i na Trgova kom sudu. U statusu Bolnice ništa se ne mijenja, ona i dalje ostaje zasebni poslovni subjekt. Dr. Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj, objasnio je da se razlikuje organsko od funkcionalnog spajanja bolnica. U organskom spajanju dvije ili više bolnica postaju jedna

Dnevna bolnica u akovcu dobila je puni zamah s otvaranjem novoga bolni ko uvjete za uvo enje dnevne bolnice

poslovna cjelina, a kod funkcionalnog spajanja bolnice se dogovaraju gdje se koje stvari mogu raditi bolje. Nikada o organskom spajanju bolnica u Varaždinu i akovcu nije bilo govora, to nije u interesu ni njima ni nama, jer bi spajanjem nastao preveliki konglomerat kojim bi bilo teš-

ko upravljati, osim toga to je i moj stav i tako u se postaviti, kazao je dr. Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj Županijske bolnice akovec. Master plan bolnica donio je pove anje kreveta u dnevnoj bolnici i kreveta za dugotrajno lije enje i viškova kreveta na pojedinim odjelima u našoj

MATURANTI akove kih srednjih škola, osim stresa zbog mature, nepredvi eno

Zar nam zbog sendvi a PIŠE: ANTONIJA ZBILJSKI FOTO: ZLATKO VRZAN

Stres oko državne mature i novi korak u životu kao da nije maturantima dovoljan, pa su im stariji odlu ili prirediti još jedan koji se ti e njihove tradicionalne najve e fešte koje e se sje ati cijeli život – tradicionalne Norijade. Ve mjesecima se u srednjim školama raspravlja oko razrednih kostima koji su odavno osmišljeni i pla eni, a neki ve i napola gotovi. Stoga ne udi da je mail naše redakcije bio pretrpan negativnim komentarima maturanata pojedinih srednjih škola kada im je prije nekoliko dana re eno kako e za vrijeme tradicionalnog mimohoda morati nositi svi jednake majice sponzora (Perutnina Ptuj-Pipo akovec), koji sudjeluje u organizaciji mimohoda i sponzorira program Norijade.

Nitko ih nije ni pitao žele li sudjelovati u obaranju Guinnessovog rekorda Naime, ovogodišnji e mimohod maturanata biti druga iji nego onaj prethodnih generacija. Maturanti e za vrijeme mimohoda bubnjati i pjevati na pjesmu koja se odabere. Cilj je obaranje svjetskog rekorda i ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda, pojasnili su nam sami maturanti s kojima smo razgovarali. To jest originalan i kreativan koncept organizacije

mimohoda, ali ono što mu i maturante jest to da ih nitko nikada nije ni pitao žele li u takvom programu sudjelovati. Smatraju da im se oduzima tradicionalni mimohod kakav su imale prethodne generacije. - Mislim da su svi svjesni toga da se Pipo samo reklamira, da iskorištavaju priliku dok je masa na okupu. Nas se nije pitalo želimo li sudjelovati u obaranju rekorda, nije nas se

Quadrilla Savjet mladih Grada akovca, kako saznajemo, javio se sa svojim prijedlogom organiziranja Norijade: - Jedna od ideja, koja ulazi u podru je preventivnog djelovanja, jest po uzoru na druge gradove gdje maturanti unazad nekoliko godina održavaju plesanje francuskoga dvorskog plesa - quadrille. U tom smislu krajem velja e poslali smo dopis na adresu Gimnazije Josipa Slavenskog akovec i Ekonomske i trgova ke škole te istaknuli kako smatramo da je dobro da ovakav ples postane tradicija i u našem gradu. Ponu eno je da Savjet inicira donošenje odluke o odobrenju prostora kod Trga Republike koji bi se na odre eno vrijeme ustupio maturantima te svu ostalu pomo u organizaciji. No, odgovor za sada još nismo dobili. Zbog ega im nitko nije odgovorio na prijedlog, ne znamo. No, ono što smo saznali od pro elnika Sušeca jest da je njihov prijedlog stigao prekasno, tj. kad se ve odlu ilo i krenulo u realizaciju projekta o kolektivnom bubnjanju i obaranju rekorda.

pitalo želimo li nositi njihove majice i tako ih sponzorirati. Cilj našeg mimohoda je bio da se svaki razred predstavi sa svojim originalnim kostimom ili svojim majicama, da budemo kao razred, a ne da obaramo rekord i budemo optere eni time bubnjamo li dobro ili ne. Na naš zadnji dan srednje škole moramo biti brojani, ozna eni i izvoditi cirkus. Možda bi nam to trebala biti privilegija, ali zašto se nas ništa ne pita? Zašto nismo dobili anketu ili upitnik, a ne da netko odlu uje o tome tko ionako samo vidi pro it od svega toga, a nama se ujedno uništava uspomena koju ve ina pamti cijeli život? - komentar je jednog maturanta koji je tražio da ne objavljujemo njegov identitet.

Zajedni ka akcija Županije i Grada? Kako saznajemo, u dijelu akove kih srednjih škola maturantima je informacija oko programa mimohoda prenesena na djelomi no neto an na in. - Maturanti tijekom mimohoda ne e biti obavezni nositi majice sponzora. Mo i e, ali ne e morati. To je stvar koju može dogovoriti svaki razred, tj. svaka škola zasebno. ak svaki u enik za sebe može odlu iti želi li to ili ne. Tako er, maturanti se mogu javiti sa svojim prijedlozima pjesama na koje žele bubnjati. Cilj ove promjene mimohoda maturanata je zabaviti ih na na in da misle na bubnjanje, a ne na glupiranje i opijanje, ispri ao nam je Branko Sušec,

21. ožujka 2014.

nu, a opet atskoj! praksa, koja se sada predio nepoznati pojam, jer se

og paviljona, koji je omogu io i prostorne

Bolnici bit e prenamijenjeni u te krevete. No operativni planovi pri Ministarstvu još nisu gotovi. - Otvaranje javne rasprave nakon donošenja Master plana ne shva am kao završenu formu, kazao je dr. Miroslav Horvat u izjavi za Me imurske novine.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dnevna bolnica je kod nas odavno uhodana Nakon što je javnost upoznata s rezultatima ovog ‘’istraživanja“ o stanju bolnica u Hrvatskoj, puno se govori o skra ivanju boravka u bolnicama i pove anju kreveta i lije enju u dnevnoj bolnici. U Županijskoj bolnici akovec sve ve i broj lije enja u dnevnoj bolnici je ve uhodana praksa koja je puni zamah dobila s otvaranjem novoga bolni kog paviljona, koji je omogu io i prostorne uvjete za uvo enje dnevne bolnice. Prema godišnjem izvješ u, koje je podneseno županijskoj Skupštini, Županijska bolnica akovec je 2012. godine kroz bolni ko lije enje zbrinula 16.077 bolesnika. Popunjenost ugovorenih kreveta iznosila je 77 posto, a bolesnici su u prosjeku u bolnici ležali 6 dana. Istodobno 2012. godine je kroz dnevnu bolnicu zbrinuto 11.679 bolesnika. U dnevnoj bolnici je bilo ugovoreno 28 kreveta, a popunjenost je iznosila 114 posto, što je ve tada upu ivalo na nedostatak ugovorenih bolni kih kreveta i potrebu za njihovim pove anjem. Dnevna bolnica je tijekom 2012. godine aplicirala 2013 kemoterapija i 644 doza pripravaka krvi i krvnih derivata.

MDS POKRENUO peticiju za o uvanje Me imurske županije

Zaustavite preseljenje institucija iz akovca u Varaždin MDS pokre e prikupljanje potpisa za peticiju za o uvanje ravnopravnosti i jedinstvenosti Me imurske županije, koju e uputiti Vladi Republike Hrvatske. Aktivisti MDS-a kre u na teren i po inju prikupljati potpise, a organizirat e se i štandovi za prikupljanje potpisa. MDS poziva stanovnike Me imurja da svojim potpisom daju novu snagu Deklaraciji o Me imurju, jer e svaki potpis biti dodatni argument za ostvarivanje zahtjeva. Me imurje je povijesna regija i kao takva mora ostati u bilo kojoj reorganizaciji regionalne samouprave. Skupština posebno zahtijeva hitno zaustavljanje procesa preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz akovca u Varaždin i povratak preseljenih institucija natrag u Me imurje, poru ili su iz MDS-a, iji je predsjednik Željko Pavlic u ime stranke u županijskoj Skupštini i inicirao usvajanje Deklaracije o Me imurju, koju su u Skupštini Me imurske županije

jednoglasno prihvatile sve stranke. Naime, peticija se može potpisivati ve od sutra. Štandovi za prikupljanje pot-

Iako je trenuta no pitanje regija, kao i drugih ustavnih promjena skinuto s dnevnog reda Sabora, ipak se tijekom rasprava o drugim temama opet pokrene to pitanje. O ito je HDSSB duboko involviran u podršku tim promjenama koje njima kao regionalnoj stranci koja obuhva a Slavoniju i Baranju itekako odgovaraju, jer upravo je njihov zastupnik Josip Salapi prilikom rasprave o regionalizaciji, a zapravo ‘’centralizaciji“, Ureda državne uprave spomenuo situaciju u kojoj bi zapravo trebalo do i do toga da bi nove regije, njih pet, trebale postati zapravo nove hrvatske županije. - Ovo smanjenje broja ureda državne uprave s 20 na 5 treba provesti, ali treba im dati to no nazive

i majice žele oduzeti Norijadu?

Ako se sve odra uje zbog sponzora, onda bismo radije proslavu odradili druga ije - Moje mišljenje ne razlikuje se od mišljenja ve ine maturanata, a to je da ne razumijem zbog ega se takav mimohod mora održati. Op enito nas nitko nije pitao za mišljenje i još uvijek nemamo to ne informacije o tome kako i na koji na in trebamo sudjelovati. Vije e u enika moje škole uvijek obavijesti u enike o bilo kakvim promjenama ili tome sli no, ali ovaj put mislim da nas je ve ina saznala to preko razrednika. Tako er, ne znamo kakve veze Pipo akovec može imati s obrazovnim institucijama. Bilo je govora da oni inanciraju Norijadu, ali, ako je to jedini razlog, onda bismo radije

završnu proslavu odradili na neki druga iji na in. Mislim da nitko direktno nema nešto protiv tvrtke ‘Pipo akovec’, ve se tu radi o tradiciji mimohoda i o tome da kroz taj mimohod možemo pokazati svoje uniforme, za koje smo ipak izdvojili odre eni iznos. Sigurna sam da sudjelovanje u obaranju rekorda (ma kako god se on ve zvao) zvu i primamljivo, ali nakon etiri godine provedene u odre enoj školi i pripremanja završnih uniformi, slogana i ostalog nitko nije zainteresiran stupati u žutoj majici po gradu i bubnjati jer to nema apsolutno nikakve veze s maturantima i školama.

pisa bit e u subotu 22. ožujka u akovcu “pod vurom”, od 9 do 12 h, i u srijedu 26. ožujka na sajmištu u akovcu. Tako-

er, planiraju svoje štandove imati i u svim ve im mjestima u Me imurju, npr. u Prelogu 29. ožujka na tržnici. (BMO)

Salapi najavio županije kao regije?

dobili još jedan - zato jer bi u mimohodu trebali nositi majice Perutnine Ptuj-Pipo akovec

- Mislim da nije mala stvar što je sponzor predvidio obrok za maturante tog dana. Jer, koliko god to htjeli, alkohol za vrijeme mimohoda i Norijade teško možemo iskorijeniti, ali barem e djeca nešto i pojesti, naglasio je pro elnik Sušec. Maturantski dani su dani koje svaki maturant jedva eka. U to je uklju en i mimohod gdje svaki razred želi pokazati svoje kreacije koje su smišljali mjesecima, a uostalom to je i tradicija. Jako je lijepo svoje razloge protiv ovakvog mimohoda i Norijade pojasnila maturantica koja je tako er željela ostati anonimna:

pro elnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Me imurske županije. - Svjedoci smo da upravo tih dana Norijade velik broj u enika boravi na podru ju grada/parka, uz kolektivna opijanja, uništavanja parkovne opreme, galamu i sl., te smatramo dobrom praksom pokušaj da ih se animira barem na kojih sat vremena, smatra Matija Kikelj, predsjednik Savjeta mladih Grada akovca. S jedne strane, ideja o kolektivnom bubnjanju i obaranju rekorda sama je po sebi zanimljiva. To je nešto što drugi gradovi nemaju te je sigurno pozitivna za promociju našeg kraja i naših maturanata. Ipak, velik broj nezadovoljnih u enika ukazuje na to da bi bilo dobro da ih se uklju ilo u sam proces osmišljavanja programa mimohoda i Norijade, jer to su posljednji dani koje e provesti kao cjelina. I to su ipak njihovi dani! Dani koje imaju priliku proživjeti samo jednom u životu. - Vjerujemo da e maturanti biti ponosni i sretni što sudjeluju u ovako posebnom programu. Naravno, svjesni smo i toga da je sve ukuse i želje teško pomiriti, te da e bez obzira na to kakav se program osmisli uvijek postojati odre en postotak nezadovoljnika, smatra pro elnik Sušec. Za sigurnost maturanata i ove e se godine, kao i prethodnih, pobrinuti PU me imurska, kao i zaštitari. Sponzor razglasa, majica i sendvi a je Perutnina Ptuj-Pipo akovec.

jer po nama ovo je samo po etak onoga što emo se morati svi kadtad priznati, a to je da teritorijalni ustroj RH kakav je bio prije 20 godina više ne može opstati i da trebamo uvesti regije iliti županije nazvati regijama, kazao je izme u ostalog Salapi . Replicirala mu je saborska zastupnica HDZ-a Sun ana Glavak, dok su svi me imurski zastupnici vladaju e koalicije SDP - HNS šutjeli! - Dajte mi, molim Vas, jedan parametar koji e nas uvjeriti u ovo da e to zna iti uštede i da e biti doista racionalizacija, da e predloženi ustroj zapravo donijeti smanjenje pla a, imat emo pet novih dužnosnika, ako sam ja to dobro razumjela, imat emo dužnosnike

s novim ovlastima i zapravo time ja amo ulogu središnje države. Samo u Vas podsjetiti, ve imamo na djelu spajanje sjedišta sudova, policijskih uprava itd. i nismo imali nijedan valjani argument za ovakve procese niti se pri tome uvažavala speci i nost županija. Iz Vašeg govora meni je sasvim razvidno da e moja Me imurska županija biti ukinuta i po Vama je to jako dobro, za mene je to jako loše i nemojte mi predbacivati politi ke kriterije jer u mojoj županiji, nažalost, za sada HDZ nije na vlasti. Prema tome, taj argument Vam nikako ne stoji, i ja ovdje pozivam sve zastupnike da ne pristanu na ovakav na in centralizacije države i ne dozvole dokidanje Me imurske županije, poru ila je Glavak.

PERUTNINA PTUJ-PIPO

Našim majicama želimo da maturanti samo na trenutak postanu “veliki jedinstveni razred” Nakon objave teksta na našem on-line mediju portalu Me imurskih novina: www. mnovine.hr pod nazivom: Ho e li maturantima prisjesti ovogodišnji mimohod? na naš upit je odgovorila i tvrtka ‘’Perutnina Ptuj-Pipo akovec’’ priop enjem koje prenosimo u cijelosti: - Uklju uju i se kao sponzor u Coolijadu 2014., ni u jednom trenutku nam nije bila namjera maturantima ‘oduzeti tradicionalni mimohod’, dapa e, osmišljavanjem dodatnog sadržaja u suradnji sa srednjim školama, Gradom akovcom i Županijom, projektu ‘Coolijada 2014.’ htjeli smo dati dimenziju više, a maturantima pružiti uspomenu za cijeli život, kao i priliku da maturanti me usobno provedu više vremena zajedno u zadnjim mjesecima svoga srednjoškolskog života stvaraju i jednu dobru i pozitivnu pri u koja ne e biti samo odli na promocija maturanata i njihovih srednjih škola, ve i promocija grada akovca, odnosno Me imurske županije. Perutnina Ptuj-Pipo inancijski e podržati brojne stavke projekta Coolijade 2014. i tako pomo i Gradu akovcu, Me imurskoj županiji i srednjim školama u još boljoj organizaciji i realizaciji projekta Coolijade 2014. Neke od njih jesu: DJ za tulum na stadionu, tisak plakata, medijska promocija projekta, sendvi i… Tu su i žute majice kojima nije cilj ‘ugušiti’ tradiciju kreativnih kostima maturanata. Dapa e, i ove e godine maturanti pro i kroz grad u svojim kostimima i pokazati svoju jedinstvenost i kreativ-

nost… Majice su namijenjene prvenstveno za glavni gradski trg na kojem e maturanti na par minuta postati jedan ‘veliki jedinstveni razred maturanata’ koji e za sve prisutne gra ane prolaznike bubnjati ritam i stihove Coolijade 2014. Zamišljeno je da žute majice s prednje strane imaju poruku koju osmišljava svaki razred zasebno, a na stražnjoj je predvi en naziv škole i razreda. Dakle, i kroz poruke na majicama maturanti e mo i izraziti svoju kreativnost i šarm. Projekt Coolijade 2014. ima vrste temelje postavljene kroz bivše generacije maturanata, a maturanti 2013./2014., ukoliko žele, mogu svojoj završnoj proslavi dati novi zamah za koji se nadamo da e postati tradicionalan i proširiti se i u druge dijelove Hrvatske. Podrška projektu ‘Coolijada 20014.’ zamišljena je kao velika završnica projekta ‘Ludi za Poli, ludi za znanjem’ koji Perutnina Ptuj-Pipo akovec kontinuirano provodi tijekom cijele školske godine 2013./2014. kao dio svog programa društveno odgovornog poslovanja, žele i u enicima pomo i u svladavanju školskog gradiva. Partner u projektu je profesor matematike Toni Milun, koji je zbog svog rada i pomo i djeci ve dobio nagradu ‘Ponos Hrvatske’. Bitno je napomenuti da ni maturanti ni njihovi roditelji ne e snositi bilo kakve troškove, ve e sve potrebne materijale i instrumente osigurati Perutnina Ptuj-Pipo kao sponzor, priop ila je Perutnina Ptuj-Pipo.

Aktualno

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADITELJSKA ŠKOLA AKOVEC

JEDNA NESMOTRENA izjava uvukla je gradona elnika Stjepana Kova a i župana Matiju Posavca

Srebrenka Pongrac rezultatom 4:3 predložena za novu ravnateljicu Graditeljske škole

Mladi lavovi HNS-a i SDP“potukli” se oko novca za

Srebrenka Pongrac, dipl. ing. gra evine i dosadašnja profesorica stru nih predmeta u Graditeljskoj školi akovec, odlukom ve ine lanova Školskog odbora te srednje škole predložena je ministru Željku Jovanovi u na potvrdu za novu ravnateljicu Graditeljske škole akovca. Kako neslužbeno saznajemo, Školski odbor tu je odluku donio na svojoj posljednjoj sjednici ve inom glasova predstavnika djelatnika škole i glasom predstavnika roditelja, koji su se na prethodnom sastanku ovaj put odlu ili podržati Pongrac. Rezultat je tako u glasovanju bio 4:3 u korist Srebrenke Pongrac. Županijski predstavnici na elu s predsjednicom Odbora Doris Srnec glasovali su za "svojeg“ kandidata: Sonju Toši - Grla , ina e bivšu pro elnicu Upravnog odjela za društvene djelatnosti Me imurske županije, koja je nakon nedavnog imenovanja novog pro elnika Branka Sušeca postala njegova pomo nica i voditeljica jednog od odsjeka u tom županijskom uredu. Predstavnik roditelja Damir Klai najavio je nakon svega vjerojatno svoju ostavku u Školskom odboru. U prethodnom glasovanju prije nešto više od mjesec dana roditelji su podržali Krunoslava Bedija, tako er djelatnika GŠ-a, tako da je rezultat izme u Toši i Pongrac tom prilikom bio neriješen 3:3, dok je Bedi dobio 1 glas, tako da novi ravnatelj nije izabran. Sada je ipak nova ravnateljica izglasovana, a ostaje za vidjeti ho e li ministar Željko Jovanovi službeno potvrditi to imenovanje. Dugogodišnji ravnatelj Zoran Pazman smijenjen je odlukom Školskog odbora nakon što su promijenjeni

njegovi lanovi i postavljeni novi iz Županije koji su sada imali svojeg favorita za novu osobu na elu škole, ali ovaj put nisu uspjeli skupiti ve inski broj glasova kao prilikom Pazmanove smjene. Podsjetimo da je ista uslijedila nakon što je Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu 8. sije nja ove godine donijelo rješenje o provo enju istrage Zorana Pazmana zbog po injenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti i krivotvorenja službene isprave u produljenom trajanju. - Postoji osnovana sumnja da je okrivljenik od prosinca 2009. do studenog 2010. godine kao ravnatelj jedne škole bez suglasnosti Ministarstva kao osniva a škole, bez odluka Školskog odbora i suprotno odredbama zakona te kolektivnog ugovora, po vlastitom naho enju, odobravao sebi i zaposlenicima škole mjese ne isplate s osnova prekovremenih sati, dodatka, stimulacije, razlike u koe icijentu, rada na projektu i drugih poslova nastavnika, vanjskim suradnicima iz vlastitih sredstava škole ispla ivao uve ani iznos naknade od onog koji je ugovorio, obra unao i iskazao u listama upu enima Ministarstvu i ispla ivao im troškove prijevoza, a jednog zaposlenika uop e nije iskazao u listi isplate pla e. Zbog prikrivanja, okrivljenik je u mjese nim obrascima Ministarstvu lažno prikazivao iznose ispla enih sredstava uve anih za poreze i doprinose za rad prijavljen Ministarstvu, upisuju i ve e iznose od onih koji su stvarno ispla eni na ime pojedine vrste rada, oštetivši tako Ministarstvo za više od 620.000 kuna, priop io je tada DORH. Pazman je sve optužbe odbacio. ®

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Nema potrebe da osam ljudi sjedi u ŽUC-u i raspore uje novac, svaka jedinica lokalne samouprave može to i sama, kazao je, kako se kasnije pokazalo, “fatalnu” re enicu Stjepan Kova , gradona elnik akovca, vezano uz raspodjelu sredstava za održavanje cesta na podru ju Grada. Grad akovec nezadovoljan je raspodjelom sredstava za održavanje cesta na svom podru ju. Naime, zakonom je prije dvije godine 65 kilometara cesta otpalo na Grad akovec, kao i dio sredstava za njegovo održavanje. akovec je od po etka bio nezadovoljan koli inom dobivenih sredstava, smatraju i da je u toj podjeli zakinut, tim više što je u naslije e dobio i nadvožnjak kojemu je potrebna hitna sanacija. U Gradu otpo et-

na ljutnju zbog nepravedno razra enih kriterija za raspodjelu sredstava. Zbog toga nije udno što je me imurski župan, pod ijom je ingerencijom Županijska uprava za ceste, reagirao na izjave gradona elnika akovca.

Župan od gradona elnika tražio odgovornost za izre enu rije Na akovec kao sjedište županije u raspodjeli prometnica sa ŽUC-om otpalo je 12,4 posto dotadašnjih županijskih cesta, odnosno 65 kilometara ka, još iz prošlog mandata vlasti, smatraju da bi raspodjela bila pravednija kada bi se uz kriterij o broju kilometara dodali i drugi kriteriji za raspodjelu sredstva, uklju ivo i broj motornih vozila, pri emu bi akovec trebao dobiti 33 posto raspoloživih sredstava za ure enje prometnica na podru ju županije, što je daleko više

od sadašnjih 3,8 milijuna kuna. Me utim, u politi ki osjetljivom trenutku, kad se državna vlast s regionalnim razinama igra toplohladno oko teritorijalnog preustroja Hrvatske, svako zazivanje ukidanja neke javne ustanove ili poduze a na regionalnoj razini zvu i kao zabijanje autogola i politi ki kratkovidno, unato pravu

Ljerka Cividini, ravnateljica ŽUC-a:

Pravilnik Ministarstva odre uje raspodjelu sredstava Zakonska je odredba da veliki gradovi s 35 i više tisu a stanovnika i sjedišta županija trebaju preuzeti lokalne ceste. Na Grad akovec kao sjedište županije je tom raspodjelom prometnica otpalo 12, 4 posto dotadašnjih županijskih cesta. To je 65 kilometara. Pravilnik o raspodjeli sredstva nalaže da ŽUC svaki mjesec do 15. u mjesecu rasporedi tih 12,4 posto sredstva Gradu akovcu. Na godišnjoj razini to iznosi 3,8 milijuna kuna, kazala je Ljerka Cividini, ravnateljica ŽUC-a. Ako Županijska uprava za ceste ima na raspolaganju za redovno održavanje godišnje 13 milijuna kuna, a Grad akovec za svojih 65 kilometara 3,8 milijuna kuna, tada nešto trebaju poboljšati u svojoj

organizaciji, ako im to nije dovoljno, poru ila je Cividini. Uzgred re eno, kazala nam je da je u ŽUC-u zaposleno devet djelatnika. - Mene je u gradona elnikovoj izjavi pogodilo to kao da ŽUC ne radi ništa drugo nego samo prerapore uje sredstva. Uprava radi i niz drugih poslova: izradu projektne dokumentacije, mjerenja optere enja cesta motornim vozilima i analizu stanja na cestama, izdavanja posebnih mjera, mišljenja, rješenja za izvanredan prijevoz, suglasnost za priklju ke, povrate cestarina na svom podru ju... Županijska uprava za ceste ima na raspolaganju za dodatna sredstva samo Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa, kazala je Ljerka Cividini, a Grad

- Pravilnik o raspodjeli sredstva nalaže da ŽUC svaki mjesec do 15. u mjesecu rasporedi tih 12,4 posto sredstva Gradu akovcu, kaže Cividini

akovec i druge izvore i fondove. Što se ti e nadvožnjaka, kazala je da je Gradu predala projektnu dokumentaciju za sanaciju nadvožnjaka. Prema toj dokumentaciji vrijednost sanacije radova bila je 9 milijuna kuna, a sanaciju je mogu e izvesti i po fazama, kazala je Ljerka Cividini.

Kada pak je u pitanju funkcija, odnosno svrha postojanja, ne samo Županijske uprave za ceste Me imurske županije, ve svih županija u cijeloj zemlji, akove ki gradona elnik Stjepan Kova kazao je da je u razgovorima s resornim Ministarstvom bilo re eno da se ide u ukidanje županijskih uprava za ceste, što podržava i Grad akovec. - Realno gledaju i, dodao je Kova , te institucije ne služe ni em drugom osim što raspore uju dobivena decentralizirana sredstva. Zna i, sredstva koja dobiju od svih nas oni samo raspodjeljuju, što je po meni nepotrebno i taj jedan korak se jednostavno može presko iti, smatra akove ki gradona elnik. - Prvenstveno, izjave gradona elnika akovca izre ene tom prilikom su u najmanju ruku skandalozne i, iskreno, teško mi je bilo za vjerovati da su uistinu kao takve re ene, rekao je župan Matija Posavec. - Me utim, kako je prošlo nekoliko dana, a demantija nije bilo ni u jednom obliku, držim da je napis istinit. Smatram da je ovo loš trenutak u kojem elnici Grada akovca daju takve izjave jer se svi zajedno borimo za decentralizaciju, za ostanak institucija u Me imurju, za što više mogu nosti odlu ivanja i raspore ivanja sredstva na lokalnim razinama. Kad govorimo u ukidanju ŽUC-eva, to zna i da e se odluke o potrebama me imurskih op ina i gradova ili najmanjih mjesta odlu ivati u Zagrebu, a ne u Me imurju, što bi bilo vrlo opasno i štetno. Tko bolje u Zagrebu zna i razumije da treba asfaltirati

POGLED ODOZDO

Ja tebi, ti meni P J a tebi, ti meni, znali smo to i prije nego su te rije i prešle na županijskoj Skupštini preko županovih usta. Naime, to je alfa i omega politi kih odnosa u i me u strankama. Koalicijske vlasti druga ije ne funkcioniraju, nego interesno. No nekada se ta politi ka trgovina sroza na takvu razinu da na trenutke postane bljutava, kao što je to bilo kod dodjele županijskih nagrada, kada je jedno takvo natezanje omalovažilo cijeli smisao dodjele te nagrade i na neki na in devalvira dobitnike. Samim time što su prežvakavani u neugodnoj raspravi na Skupštini, što je na dodjelu ba ena

sjena oko kriterija kojim su se vodili oni koji su predlagali ili koji su odlu ivali o dodjeli. agrada zbog recesijskih okolnosti ima bezna ajnu nov anu vrijednost i ne radi se o tome da bi se njome netko materijalno okoristio. Najviša županijska nagrada u sebi bi trebala sadržavati notu prestižnosti za ne iji iznimni rezultat, trud i uspjeh. Trebala bi nositi društvenu i moralnu poruku da se trud u interesu zajednice cijeni i vrednuje. islim tako er da bi nagra eni morali biti prihva eni konsenzusom, a ne tako da se i u glasovanju stje e dojam da je strana ki princip

prisutan u vidu suzdržanosti oko vaših i naših kandidata. To je gnjilo i loše razmišljanje. agradi treba dati dignitet i zbog toga bolje da se dodjeljuje i samo jedna nagrada godišnje, nego da se dogodi ovakva blamaža kakva se dogodila prilikom ovogodišnjeg odlu ivanja u Skupštini, gdje se razvila rasprava oko kandidatkinje Roberte Barat. Pri tome na kraju nije do kraja raš iš eno koje je od dva pravna tuma enja kriterija za dodjelu nagrada ispravno, nego je odluka donesena preglasavanjem u Skupštini. o nije dobro, ni za one koje je netko kandidirao, jer se

ne e osje ati dobro što su se našli u središtu takve rasprave i što se razli ite kandidate ni krive ni dužne sukobljava u jednoj takvoj raspravi. oliti ka suglasnost nije postojala ni oko imenovanja ravnatelja Muzeja Me imurja. Kandidat jedne politi ke opcije (SDP-a), kako se to na uvijen na in dalo do znanja na Skupštini, prošao je za ljubav i mir unutar interesne koalicije. HNS nije sa SDP-om sklopio savez u predizborno vrijeme, ali bez njega ne može donijeti ni jednu politi ku odluku jer bez njega nema potrebnu ve inu u Skupštini. bog toga župan Matija Posavec nije krio da nije zadovoljan kadrovskim rješenjem za Muzej i da e djelovanje dosadašnjeg i budu eg ravnatelja Muzeja Vladimira Kalšana druga ije pratiti, ak dotle da e mu

osobno u Upravno vije e staviti ljude od svog povjerenja. Naime, Muzej je sada zanimljiviji jer su pred njim veliki projekti revitalizacije, vrijedni oko 70 milijuna kuna. U javnosti nezadovoljstvo dosadašnjim sadržajima koje Muzej nudi nisu novi, i prethodni župan koji je bio iz redova SDP-a nije krio nezadovoljstvo aktivnostima koje je pružao Muzej, ali kao da se nije radilo o Kalšanu osobno, nego kao da je SDP branio liniju obrane svojih kadrova. I nije htio popustiti, pokazuju i na imenovanju Kalšana da HNS bez SDP-a u Skupštini ne može ništa. I tako je Kalšan postao kolateralni dobitnik, ali samo uvjetno, jer mu u ostatku mandata zasigurno ne e biti ugodno, budu i da je izvršitelj prora una ipak župan, a ne netko iz SDP-a, koga nema u izvršnoj vlasti.

ako da se politi ke igre nastavljaju. Naime, župan Matija Posavec požalio se da mu SDP-ovi ministri i ne dolaze u službeni posjet. U Me imurje dolaze, ali, kako je kazao, na strana ke doga aje - svojima. Istina, po formiranju Kukuriku koalicije, u vrijeme kad je župan bio Ivica Perho , izredali su se u Me imurju gotovo svi SDP-ovi ministri u prvim mjesecima tada nove državne vlasti, ali otkako je Matija Posavec postao županom, dolaze mu samo HNSovi ministri. Uredno je izbrojio: prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusi došla je tri puta, zatim je županiju posjetila Anka Mrak Taritaš, ministrica prostornog ure enja i graditeljstva, te Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva. Nije da Matija nije pozivao i druge iz Vlade, pozivao je, ali eto svoji do oše svojima.

21. ožujka 2014. a u žu nu raspravu

-a a ceste cestu u Palinovcu ili Koncov aku, sanirati klizišta u Svetom Urbanu nego mi koji ovdje živimo? Stoga doista želim vjerovati da su izjave gradona elnika oko ukidanja županija i Županijske uprave za ceste rezultat nepoznavanja politi kog djelovanja, nepoznavanja funkcije gradona elnika i rezultat neznanja, jer, ukoliko su one smišljene i namjerno plasirane u medije, tada su vrlo štetne i protiv interesa Me imurja i svih njegovih stanovnika. Želim vjerovati da to nije službeni stav me imurskog SDP-a jer bi se time znatno otežali napori svih onih stranaka i pojedinaca koji koriste sve raspoložive mehanizme za uvjeravanje službenog Zagreba u zadržavanje institucija u Me imurju, u emu smo, za sada, uspješni... (vra anje Carine, ostanak HRT-a, otvaranje odjela upravnih poslova Policije u Murskom Središ u, zadržavanje Ureda državne uprave, gospodarske inspekcije, prijedlog reorganizacije mreže pravosudnih institucija...). Posao gradona elnika akovca i gradske vlasti je rješavati probleme gra ana Grada akovca i prigradskih naselja te razvijati grad koji je središte županije, a ne baviti se lobiranjem po ministarstvima za ukidanjem županijskih službi i Županijske uprave za ceste. U cilju daljnje suradnje svih op ina i gradova, o uvanje Me imurja kao regije i zadržavanje institucija u našem kraju, želim vjerovati kako do ovakvih i sli nih izjava ubudu e više ne e dolaziti, poru io je župan Matija Posavec.

Problemi akovca jesu i problemi Županije, odgovara Kova Gradona elnik Stjepan Kova na to je imao potrebu pojasniti što je mislio kad je govorio o ŽUC-u, reagiraju i priop enjem za medije. - Iako mi nije obi aj komentirati ne ije reakcije na moje izjave, ovaj put to inim zbog neto nosti u županovom priop enju, a za koje vjerujem da su nastale greškom u

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

to nije dobro za gra ane. Vlasti su birane da bi služile gra anima, jer ih oni pla aju, oni su im poslodavci. I upravo zbog toga vlast ne bi smjela ni pomišljati na podjele o svojima i tu ima i na centar i periferiju. Trebala bi izvla iti maksimum od svih za sve, radi napretka cijele države.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobroj vjeri, te da im je isklju iva namjera bila interes Me imurske županije. - Nigdje i nikad, pa tako ni na posljednjoj Sjednici Gradskog vije a Grada akovca, nisam rekao da sam za ukidanje ‘svih županija u cijeloj zemlji’. Govorio sam samo i isklju ivo o županijskim upravama za ceste, ponukan injenicom da zbog dotrajalosti i godina neulaganja nadvožnjak prema Strahonincu hitno treba temeljito obnoviti. Tako er, nisam ni tvrdio da je njihovo ukidanje jedino rješenje, ve sam ukazao na injenicu da je trenutni na in raspodjele sredstava ŽUC-eva na štetu jedinica lokalne samouprave koje su preuzele prometnice na svom podru ju. To nije samo problem akovca, ve i ostalih županijskih središta. Nadovezao sam se na pitanje vije nika Josipa Varge o tome zašto u prora unu Hrvatskih cesta nije planirana sanacija tog nadvožnjaka, te njegov prijedlog da Grad inicira izmjenu Pravilnika o raspodjeli sredstava koja se prikupljaju prilikom registracije osobnih vozila, tako da bi jedan od kriterija bio i broj registriranih vozila na nekom podru ju. Josip Varga, kao i župan Posavec, lan je HNS-a, što je manje važno. Važno je da se on kao akove ki vije nik brine za sigurnost ne samo stanovnika Grada akovca, ve i svih putnika koji prolaze ovom cestom, a koja je nakon prometnice akovec - Nedeliš e - Varaždin najprometnija u Me imurju. Smiješna je uop e izjava da lobiram za ukidanje Me imurske županije. Nikad nisam i ne u lobirati za nešto takvo jer to bi ujedno zna ilo i smanjenje njezinih ovlasti, kao i preseljenje pojedinih službi izvan akovca. Kao gradona elniku županijskog sjedišta u interesu mi je ostanak službi, jer osim statusa upravnog središta one akovcu zna e i radna mjesta. Obaveza i dužnost mi je pratiti raspodjelu novca te smatram važnim razgovarati o kriterijima raspodjele sredstava namijenjenih za sanaciju prometnica u županijama i gradovima, odnosno statusu i funkciji Županijske uprave za ceste, jer nismo samo mi u akovcu nezadovoljni. Zbog druga ijih kriterija koristi bi imale i druge jedinice lokalne samouprave u Me imurju. Od kada sam aktivan u gradskoj politici, zalažem se za na elo ‘supsidijarnosti’ koje podrazumijeva da se o lokalnim problemima odlu uje lokalno, jer svi mi najbolje znamo što nam je važno i potrebno. Prelo anci znaju zašto im treba sjeverna zaobilaznica, u Murskom Središ u nastoje izgraditi novi most i zaobilaznicu i u tome ih iskreno podržavam. Isto tako i mi u akovcu znamo što su nam prioriteti, te je na tragu toga bila i moja rasprava na aktualnom satu. Tvrdnje o ‘nepoznavanju funkcije gradona elnika’, ‘neznanju’, ‘smišljenom i namjernom plasiranju u medije’ ne spadaju u korektnu politi ku raspravu, i taj na in komunikacije suvišno je uop e komentirati, pa se ne u ni spuštati na tu razinu. Problemi akovca ujedno su i problemi Županije, dok u obrnutom slu aju to uvijek nije tako. Ne možemo ignorirati injenicu da je nadvožnjak zajedni ki problem, te ovim putem pozivam župana da iskoristi svoj utjecaj kako bi se on sanirao za dobrobit svih Me imuraca, te da to bude po etak istinske suradnje izme u Županije i Grada. Župana i njegove zamjenike pozivam na radni sastanak, kao što je to bila praksa na po etku mandata, te da u normalnoj konstruktivnoj atmosferi zajedno doprinesemo poboljšanju života gra ana, za što smo uostalom i dobili mandat. Ovime polemiku preko medija smatram završenom, poru io je gradona elnik Stjepan Kova .

SKUPŠTINA ME IMURSKE županije

Prekid sjednice zbog nagrade Roberti Barat i uvjetno potvr eni mandat Vladimiru Kalšanu Kad je u pitanju novi-stari ravnatelj Muzeja, župan Posavec kazao je da e osobno promijeniti Upravno vije e i u njega staviti ljude od povjerenja te, ako ne e biti pomaka i konkretnih rezultata u smjeru da svake godine imamo zna ajni napredak, onda e neizglasavaju i godišnje izvješ e koje prolazi i županijsku Skupštinu inicirati promjenu i prije isteka mandata PIŠE : BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Dobar obi aj je ina e da nakon što Povjerenstvo za dodjelu nagrada predloži dobitnike, Skupština o tome ne raspravlja, ve samo glasuje o prijedlozima, da se ne umanjuje dignitet najviše županijske nagrade. Ali, eto, svako toliko isko i se iz toga dobrog obi aja. Naime, presedan je ve u injen prilikom dodjele nagrade Željku Kavranu prije nekoliko godina, kad su mu pojedini vije nici osporavali dodjelu nagrade, ali mu je Skupštinska ve ina ipak izglasovala dodjelu. Ovaj put dodjela nagrade osporavana je Roberti Barat. Marija Hertenlendi, vije nica (HSP-a), podnijela je Skupštini amandman na prijedlog odluke o dodjeli nagrade ‘’Zrinski’’ Me imurske županije za 2013. godinu. Predložila je da se nagrada ‘’Zrinski’’ iz podru ja zdravstva i socijalne skrbi dodijeli Klubu ratnih veterana 54. samostalne pješa ke bojne Gori an. U obrazloženju amandmana navela je da se prema odluci o javnim priznanjima Me imurske županije, pozivaju i se na lanak 3., javna priznanja ne dodjeljuju dužnosnicima za vrijeme trajanja njihova mandata, lanovima Skupštine Me imurske županije, upravama trgova kih društava i ravnateljima ustanova u vlasništvu Me imurske županije te zaposlenicima Me imurske županije. Roberta Barat bila je vije nica u proteklom mandatu i predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova te joj je dužnost bila da aktivno sudjeluje u radu sukladno sa svojim etverogodišnjim mandatom. - Smatram da prema gore navedenim kriterijima ne može dobiti nagradu ‘Zrinski’ za 2013. godinu, navela je Marija Hertelendi. Stoga je predložila da se umjesto Roberti Barat nagrada dodijeli Klubu ratnih veterana 54. samostalne bojne Gori an, na odboru predloženi kao šesti prijedlog, kao udruzi koja zadovoljava kriterije natje aja. Ina e na natje aj 54. samostalnu bojnu za natje aj je predložio Mario Mohari (SDP) kao na elnik op ine Gori an, ali kako prijedlog na Odboru nije prošao, nego je u rangiranju u glasovanju bio šesti, Marija Hertelendi je dodjelu te nagrade pokušala ishoditi podnošenjem

vije ni kog amandmana. Klub veterana 54. samostalne bojne pohvalila je kao vrlo aktivnu, samozatajnu, kao politi ki neobojenu, ali i jedinu udrugu koja obuhva a mati nu postrojbu Me imuraca (54. samostalna bojna). - Dodjelom priznanja toj udruzi priznanje bi dodijelili svim hrvatskim braniteljima iz Me imurja te bi im na taj na in iskazali priznanje za sve patnje i stradanja koja su dali za domovinu, obrazložila je Marija Hentelendi. Me utim, njezino obrazloženje nije prihva eno zbog tuma enja koje je dala Doris Srnec, pro elnica za upravne poslove. Naime, Roberta Barat nije više vije nica, to je bila u proteklom mandatu. Petra Kova i (HL), zamjenica predsjednika županijske Skupštine, i sama pravnica, dala je drugo tuma enje da je u razdoblju za koje se dodjeljuje nagrada (2013. godinu) Roberta Barat bila vije nica - predsjednica županijskog odbora. Zbog dva razli ita tuma enja, uzeta je pauza i nakon nje se odlu ivalo o dodjeli nagrada ‘’Zrinski’’. No prije odlu ivanja u raspravu se uklju io i župan Matija Posavec, koji je kazao da mu je žao da se o najvišoj županijskoj nagradi raspravlja na ovakav na in i što je najviša

županijska nagrada svedena na razinu politi kog prepucavanja i predlaganje ‘’ti podrži mojega, da ja podržim tvojega“. - Nagrada se mora pretvoriti u priznanje za iznimne rezultate, zato sam predlagao starije ljude koji iza sebe imaju dugi kontinuitet rada. Ovaj amandman nam je opomena, jer nije ugodno na ovaj na in razgovarati o imenima i prezimenima ni za one koji raspravljaju ni za one koji su predloženi. Pozivaju i se na dva razli ita pravna tuma enja, kazao je: - Ne znam tko je u pravu. Vjerujem stru nim službama da je prijedlog u redu. U pojedina nom glasovanju ipak svi predloženi kandidati koje je županijskoj Skupštini predložio nadležni Odbor prihva eni su ve inom glasova, jedino je KUU Donji Vidovec dobio jednoglasnu podršku.

Vladimiru Kalšanu uvjetna podrška župana i HNS-a Zanimljiva rasprava vodila se i oko potvr ivanja Vladimira Kalšana za ravnatelja Muzeja Me imurja na još jedan mandat. Na pristigli javni natje aj stigla je samo jedna, i to Kalšanova ponuda, koji je i dosadašnji ravnatelj Muzeja. A lek sa nda r Ma kovec (HDZ) je u raspravi kazao: - Za

Vladimir Kalšan (lijevo) novi-stari je ravnatelj Muzeja Me imurja, ali je župan Posavec najavio strožu kontrolu njegovog rada, ali i svih zaposlenika

Tko su dobitnici ovogodišnje nagrade “Zrinski’’ Skupština Me imurske županije donijela je odluku o ovogodišnjim dobitnicima najviše županijske nagrade ‘’Zrinski’’, koja se dodjeljuje povodom Dana županije. Ove godine na javni poziv stiglo je 23 prijedloga, a za nagradu odabrano pet dobitnika. Dobitnici su nagrade: Franjo Preložnjak za doprinos u promicanju svijesti o važnosti zavi ajnoga kulturnog blaga, Roberta Barat za promicanje ljudskih prava,

skrbi o socijalno ugroženima i uspjesima u odgojno-obrazovnom radu, Ivan Pranji za izuzetan stvarala ki rad i ostvarenje u podru ju znanosti i obrazovanja, Zaštitarsko-ekološka organizacija ‘’Nobilis’’ za izuzetno zalaganje i postignute rezultate u podru ju zaštite okoliša, KUD Donji Vidovec za o uvanje i vrlo uspješnu prezentaciju me imurske kulture i tradicije u Me imurskoj županiji i inozemstvu.

Roberta Barat dobitnica je nagrade “Zrinski” za 2013. godinu, ali zbog rasprave o njoj morala je biti prekinuta sjednica ovo imenovanje došao je samo jedan prijedlog pa se ovjek pita da niste i sliku objavili uz natje aj. Dugo pratim taj Muzej i sve što se u njemu zbiva, Kalšan je njegov direktor dugo godina, ali Muzej je stalno takav kakav je, on nije onakav kakav bih ja želio da bude. Zbog toga bih želio vidjeti jedno novo lice. Zvonimir Siladi (HSS) kazao je da je u predvi enom roku stigla samo jedna kandidatura. - Upravo zbog toga mi emo podržati prijedlog ovog rješenja o imenovanju ravnatelja i nadam se da dosadašnji i budu i ravnatelj Muzeja Vladimir Kalšan nije gluh na ove konstruktivne kritike izre ene s ove govornice. Ne vjerujem da su sve bile zlonamjerne, upu ene zbog toga što je predložen kao politi ki ovjek jedne politi ke opcije. Vjerujem da pove anim angažmanom može dati više inventivnosti i doprinos onome u o emu smo danas dugo, dugo govorili - regiji Me imurje. Me imurski župan Matija Posavec kazao je da mu je osobno žao što je na temelju raspisanoga javnog natje aja došla samo jedna ponuda, jer kad nemate nešto s ne im usporediti onda to nije dobro. - Upravo zbog želje i injenice da e suradnja s Muzejom Me imurje u smislu revitalizacije Staroga grada biti klju na odrednica ove politi ke vlasti do kraja mandata, s naro itom emo pozornoš u pratiti sve aktivnosti ne samo ravnatelja, nego i svih zaposlenika (14) Muzeja Me imurja. Kazao je da e osobno promijeniti Upravno vije e i u njega staviti ljude od povjerenja te, ako ne e biti pomaka i konkretnih rezultata u smjeru da svake godine imamo zna ajni napredak, onda e neizglasavaju i godišnje izvješ e koje prolazi i županijsku Skupštinu inicirati promjenu i prije isteka mandata. - S obzirom na to da je pristigla samo jedna prijava za ravnatelja i da je ve ina u Skupštini osigurana, dat emo podršku ne za mandat, nego podršku u adekvatnom tempu rada i razvijanja Muzeja i Staroga grada.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. ožujka 2014.

POMO I PRA ENJE nakon po etnih investicija (Postinvestment care) u ovom trenutku nudi samo Me imurje

U Me imurju postoji pozitivna klima za dolazak investitora Postinvestment care je nešto što u ovom trenutku nudi samo Me imurje, odnosno pomo i pra enje nakon po etnih investicija, a s ciljem da investitori ostanu i nastave ulagati. Zadovoljstvo investitora, posebice onih stranih, jest najbolja preporuka i pozivnica svima koji žele imati kvalitetnu radnu sredinu i kvalitetne radnike. A Me imurje ima upravo to, istaknuo je župan Matija Posavec, što se i potvrdilo prilikom posjeta velikim pogonima u Ferro-preisu te Haixu u društvu ministra Ivana Vrdoljaka. Naime, upravo sredstvima Ministarstva gospodarstva, kao i sustavnom pomo i Me imurske županije, Ferro-preis je krenuo u zamjenu pogona te unaprje enje su-

stava proizvodnje, a s ciljem smanjenja utjecaja na okoliš te širenja neugodnih mirisa na koje su se žalili gra ani akovca. Nažalost, ovih dana gra ani se i dalje žale, tako da Ferro-preis o ito mora poduzeti dodatne napore da ne bi ostao “na zubu“ gra ana Strahoninca, Savske Vesi i akovca koji žive u njegovoj blizini i žele što iš i okoliš. Što hitnije treba prona i rješenje koje e biti na zadovoljstvo svih, jer ta tvrtka ima sve više narudžbi, te otvara nova radna mjesta.

Brže dobili dokumentaciju u Me imurju nego u Njema koj Istim putem i s istim ciljem krenuo je i HAIX, koji je u ko-

OSNIVA se me uregionalni klaster “Rudolf Steiner”

Prijavilo se šesnaest OPG-a i tvrtki Op ina Donji Kraljevec raspisala je 11. ožujka javni poziv za iskazivanje interesa za suvlasništvo u me uregionalnom klasteru “Rudolf Steiner”. Posebno se pozivaju zainteresirana obiteljska gospodarstva i poduze a s podru ja op ine Donji Kraljevec da se jave. Zadnji dan za prijave je ponedjeljak 17. ožujka. Prema zadnjim informacijama, javilo se 16 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i tvrtki koje se žele uklju iti u osnivanje klastera. Prema rije ima Miljenka Horvata, na elnika op ine Donji Kraljevec, rije je o ja anju brenda Rudolfa Steinera kroz zajedni ki klaster zainteresiranih ulaga a. Jedan od razloga je taj što se do sada premalo u inilo na ja anju brenda kad je rije o gospodarstvu i mogu nostima koje proizlaze iz toga, od zdrave hrane do drugih potencijala. Osnivanje klastera mora prihvatiti i Op insko vije e Donji Kraljevec, i to ovih dana, sjednica bi trebala biti održana danas (petak). Nakon osnutka klastera trebalo bi osmisliti program djelovanja i rada. Rije je o inicijativi koja može pomo i da brend Rudolfa Steinera u nas postane prepoznatljiviji te da sve ne ostane samo na prezentacijskoj ravni, no

ne samo to. S obzirom na to da ve postoji niz proizvoda sa znakom Demeter kad je rije u Europi, to e biti svojevrsna priprema proizvo a a da sudjeluju u proizvodnji, ali i drugim vrstama djelatnosti. Prostora ima jako puno, kako u proizvodnji zdrave hrane, tako i u proizvodnji ostalih proizvoda, od kozmetike do igra aka za djecu. Za po etak, proizvo a i poljoprivrednici u klasteru trebali bi se prebaciti na ekološku proizvodnju, a tek potom na zahtjevniju biološko-dinami ku, no vidjet e se kako e to funkcionirati. Kad je rije o samoj organizaciji klastera, o tome je poslovno savjetovanje održao direktor tvrtke “Tetida” iz Koprivnice Simon Ferljuc. Naime, zna ajne su mogu nosti da se putem klastera dobiju sredstva iz europskih fondova. Op ina Donji Kraljevec i Centar Rudolfa Steinera uklju it e se i u projekt rezonacije, u ve prisutne programe gornjeg i donjeg Podravlja u Sloveniji, kako je pojasnio Miha Poga nik, violinist svjetskog glasa, koji je ovih dana pojasnio projekt pod nazivom “Terra Perzival”. Naime, Rudolf Steiner za etnik je ideje o rezonanciji života na bliskim podru jima. (J. Šimunko)

na nici napravio i korak dalje te e izgraditi potpuno nove hale u Maloj Subotici i zaposliti novih 250 radnika. Dodijeljena sredstva Ministarstva zajedno s adekvatnom podrškom na terenu dokazala su da su u Me imurju investitori uvijek dobrodošli. - Svu potrebnu dokumentaciju dobili smo za tri tjedna. A to je rekord ak i za njema ke standarde, izjavio je Markus Lins, prokurist HAIX-a Croatia u Maloj Subotici. Svime vi enim posebno je bio zadovoljan ministar Ivan Vrdoljak, koji je još jedanput dobio potvrdu izrazite me imurske poslovi nosti. - Me imurska županija ve je prije krenula s projektima koji su se ticali energetske u inkovitosti i certi iciranja objekata i tu su

- Kada vam jedan njema ki investitor, poput gospodina Linsa iz HAIX-a, kaže da su pojedini standardi u Me imurju iznad onih u Njema koj, onda je to potvrda izvrsnog rada i koordiniranosti svih službi. Samo takav pristup može pokrenuti naše gospodarstvo, kazao je nakon završetka posjeta HAIX-u ministar Vrdoljak

korak ispred svih. Segment energetske u inkovitosti jedan je dio ukupne pri e koju u tom sektoru prijavljujemo i kandidiramo prema EU, rekao je Vrdoljak, nadovezuju i se i na gospodarstvo i poduzetni ku klimu u Me imurju. Kada vam jedan njema ki investitor, poput gospodina Linsa iz HAIX-a, kaže da su pojedini standardi u Me imurju iznad onih u Njema koj, onda je to potvrda izvrsnog rada i koordiniranosti svih službi. Kako je i sam župan rekao, to je najbolja preporuka i samo takav pristup radu i poslovanju može pokrenuti naše gospodarstvo, zaklju io je zadovoljan najavama i planovima koji su mu prezentirani od strane županijskih vlasti, ali i gospodarstvenika. (BMO)

VINSKA KU A Dvanajš ak - Kozol nastavlja uspješnost nastupa na GAST-u u Splitu

Zlatna diploma za DK Grofovo cuvee 2013. DK Grofovo cuvee je vino ku e, mješavina je sorti chardonay, pinot, graševina i pušipel. Mješavina nastaje selekcijom u vinogradu starom etrdeset godina, koji se nalazi na položaju Grofovog brega PIŠE: STJEPAN MESARI

Na nedavno održanom Me u n a r od nom s ajmu “GAST” u Splitu, u sklopu kojeg je održana i Dionizijana, me unarodno ocjenjivanje vina, Vinska ku a Dvanajš ak - Kozol iz Dragoslavca osvojila je Zlatnu diplomu za vino DK Grofovo cuvee berbe 2013., te je tako nastavila uspješnost sudjelovanja na ovom prestižnom sajmu, gdje je njihov traminac 2012. bio proglašen šampionom sajma u rangu suhih bijelih vina. O kakvom je vinu rije , govori nam Rajka Dvanajš ak, u ku i zadužena za grož e i stvaranje vina. - DK Grofovo cuvee veliko je vino našeg podruma, koje otvara sva vrata i osvaja sve generacije. Vino je svježe i mlado, berbe 2013., i mješavina je sorti grož a chardonay, pinot, graševina i pušipel. Grož e je raslo i dozrijevalo na Grofovom bregu, u vinogradu starom 40 godina, i vrlo je važno re i kako je mješavina nastala upravo u vinogradu. Dakle, u tom vinogradu rastu spomenute sorte grož a, koje se beru u isto vrijeme i prešanjem

Rajka i Zdravko Dvanajš ak izuzetno su ponosni na osvojenu Zlatnu diplomu za vino ku e

nastaje cuvee, što je izraz za mješavinu sorti vina, za razliku od drugih cuveea koji se stvaraju u podrumu miješanjem vina. Posebnost i kakvo u ovom vinu daje upravo prirodna kupaža, jer ovdje nastaje bajkovitost okusa i mirisa, gdje pinot i chardonay dozriju ranije i ekaju dozrijevanje kasnijih sorti graševine i pušipela. Nadopunjavanjem svojih karakteristika grož a, odnosno mošta, kasnije i vino zaokružuju lijepu pri u koja se zove DK Grofovo cuvee, vino koje je oduševilo komisiju i sve one koji su ovo vino ku-

šali, kaže Rajka Dvanajš ak, dodaju i kako je Grofov breg oaza prirodnog rasta i dozrijevanja grož a iz kojih nastaje ovo, kako ga oni nazivaju - veliko vino.

Novost na staklenki je preporuka za gurmane - Male su razlike u bodovima izme u ocijenjenih vina koja su dobila zlatnu ili srebrnu diplomu, pa je tako bilo i sada. Komisiju, a i publiku, zaintrigirala je naša boca na kojoj su ispisane preporuke uz koja jela se konzumira ili pije DK Grofovo cuvee, što je

velika novost, ali radost i zadovoljstvo potroša a. Ovo vino odli no se sljubljuje s pe enim svinjskim mesom, sušenim delicijama kao što su me imursko sušeno meso, pršut, kulen te vrhunskim polutvrdim i tvrdim sirevima. Isklju ivo se pije isto, bez mineralne vode. Vino je nearomati no i stoga prihvatljivo za sve ljubitelje vina, a krase ga svježina, raznolikost okusa i mirisa te grandiozna zlatno-žu kastosivo-zelenkasta boja. Vino emo na tržište plasirati pred najve i krš anski blagdan Uskrs, kako bi svi oni koji vrhunsko vino žele imati na sve anom uskrsnom stolu to mogli imati, veli i preporu uje Zdravko Dvanajš ak, uvjeren kako je rije o zaista izvrsnom vinu, što potvr uje Zlatna diploma s GAST-a, ali i rije i mnogih vinara koji su ga kušali, kao i publike u Splitu. Zdravko i Rajka kažu kako je sve teže i teže dobiti zlatna odli ja za vina jer je konkurencija sve bolja i kvalitetnija, a kriteriji ocjenjivanja sve viši. Na ovogodišnjem GAST-u Dvanajš akovi su dobili i dvije srebrne diplome, za DK sauvignon i DK pinot crni.

21. ožujka 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOV ANKA ANA SIMON primjer je da i “mali ljudi“ mogu pokrenuti biznis preko HBOR-a

Ostala bez posla, pa uspješno pokrenula vlastiti biznis Vlasnica start-up tvrtke za animaciju djece “Simva”, u sklopu koje djeluje igraonica za djecu “Prugi i prijatelji”, akov anka Ana Simon, dobitnica je nagrade za najbolji u inak edukacije, jer je nakon nakon start-up edukacije uspješno pokrenula posao uz pomo zajma HBOR-a PIŠE: ANTONIJA ZBILJSKI FOTO: ZLATKO VRZAN

U Hrvatskoj se 50-ak tisu a žena odlu ilo za poduzetništvo i u njihovom je vlasništvu 25 posto trgova kih društava te 33 posto obrta, no prepreke za probitak žena u poslovni svijet još uvijek postoje, kao i u svim ostalim sferama društva i treba što intenzivnije raditi na uklanjanju tih barijera, istaknuo je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras otvaraju i konferenciju EBRD-ovog (Europske banke za obnovu i razvoj) projekta "Women in Business". U cilju a irmacije žena u biznisu i omogu avanju da u poduzetništvu ostvare i više od muškaraca, Ministarstvo poduzetništva i obrta dovršava strategiju ženskog poduzetništva do 2020. godine, istaknuo je Maras. Konferencija "Women in Business" organizirana je u sklopu EBRD-ovog Business Advisory Services (BAS) programa za promicanje ravnopravnosti spolova kao važnog dijela procesa tranzicije. U sklopu tog programa EBRD je u Hrvatskoj inancijski podržao 49 tvrtki, oko 130 žena prošlo je edukaciju od osnovnih poslovnih vještina do naprednih marketinških alata, a njih 12 sudjelovalo je i u mentorskom

programu "Cherie Blair Fondacije". Najuspješnijima me u njima dodijeljene su i nagrade. U tom se društvu našla i naša sugra anka Ana Simon, s kojom smo razgovarali o pokretanju vlastitog posla, preprekama na koje nailazi te o tome što joj zna i dobivena nagrada. - Edukacije koje sam prošla puno su mi pomogle u samom radu i pokretanju posla. Smatram da je ispred mene još puno rada i truda kako bih ovu nagradu i opravdala. Još uvijek se ne smatram poduzetnicom u pravom smislu te rije i, ispri ala nam je Ana.

Vlastiti prostor novi cilj

Majka i poduzetnica U pokretanje igraonice krenula je nakon što je nakon porodiljnog ostala bez posla. - Dijete je bio veliki razlog tome što sam se odlu ila na pokretanje igraonice. Nakon što sam ostala bez posla, imala sam izbor: ili se zaposliti negdje gdje bih radila u jutarnjim i popodnevnim smjenama ili se upustiti u ovaj projekt koji mi omogu uje da cijeli dan provedem s djetetom, tvrdi Ana. Da njen put nije bio lak, svjedo i i injenica da je od gotovog projekta do samog otvaranja igraonice ''Prugi i prijatelji'' proteklo godinu dana. U tom vremenu Ana je svu svoju energiju usmjeravala na

Prugi i prijatelji Za itatelje koji još nisu upoznati s popularnom akove kom igraonicom ‘’Prugi i prijatelji’’ donosimo nekoliko osnovnih informacija. U igraonici samostalno mogu boraviti djeca starija od 3 godine, i to maksimalno 2 sata. Mla a djeca tako er se mogu do i igrati, ali u pratnji roditelja ili baka i djedova. Cijena igranja za 2 sata je 20 kuna. Igraonica je otvorena u vremenu od 9 sati do 21 sat. ‘’Prugi i prijatelji’’ je vrlo veselo mjesto

Izvoz jabuka u arapske zemlje D

va vo ara iz Brodskog Drenovca kod Pleternice ovih su dana izvezla 40 tona jabuka u Ujedinjene Arapske Emirate, što je po etak izvoza jabuka iz Hrvatske u arapske zemlje. Zanimljivo je da su se oni povezali s jednom turisti kom agencijom i s njom uspjeli na i zajedni ki jezik. Predsjednik udruge “Požeški šljivar” Robert Krn evi kaže da se za po etka izvoze sorte idered, katarina, granny smith i gala royal, a planirano je izvesti oko pet tisu a tona. va vijest posebno je zanimljiva me imurskim

vo arima, ponajprije zato što su opet ostali na repu doga aja. Kako je vidljivo, vo ari u Požeštini iskoristili su sinergijski u inak turisti ke agencije da bi plasirali svoje jabuke i vrlo vjerojatno intelektualni kapital kroz poznanstva i zajedni ke veze. omalo je tragi no to što se u gotovo svakom kutku svijeta može na i pokoja me imurska obitelj, pa tako i u arapskom svijetu, da ne govorimo da ve duže vrijeme postoji suradnja me u poduzetnicima, a da za to nitko ne mari. Uz sve to, nekoliko se naših poduzetnika

otvaranje igraonice, a živjela bez prihoda. - Biti majka i poduzetnica nije lako. Ipak, tu su obje bake i djedovi, kao i moj nevjen ani suprug, koji mi u svemu pomažu i pružaju mi maksimalnu potporu, otkrila nam je Simon, dodaju i kako je bez te potpore obitelji ženama u poduzetništvu vrlo teško. Rad u igraonici, iako je cjelodnevan, Anin je posao iz snova. Kaže kako je predivno biti okružen pozitivnom energijom djece, promatrati ih u igri..., jedino inancijski aspekt svega pomalo kvari taj dojam "savršenog posla".

hvali da poznaje arapske emire. A sve to nije bilo dovoljno da se nekome upali sinergijska žaruljica. To kao da se nikoga ne ti e, a mali vo ari i dalje grcaju u svojoj nevolji kao da su u Me imurju pretpla eni na nju. edan prijatelj tvrdio je odgovorno da se jabuke iz našeg kraja mogu bez ve ih problema plasirati ni manje ni više nego u Brazil, i to stoga što bi tamo dobile dobru cijenu, jer nema takvih jabuka. ako ve igramo nogometnu utakmicu s Brazilom, koju e gledati cijeli

u kojem se djeca mogu slobodno igrati. To im je prilika za razvijanje socijalnih vještina i upoznavanje prijatelja van vrti a ili obiteljskog kruga. Osobito se korisnom pokazala za dje icu koja ne poha aju vrti , kojoj vrijeme provedeno u igraonici omogu uje lakšu prilagodbu kada krenu u vrti . U sklopu igraonice mogu se organizirati i ro endanske zabave za mališane, a održavaju se i razne radionice za djecu.

Ana, kao i sve žene u poduzetništvu, ima jasan plan i cijelu viziju širenja svog posla. Njena vizija ponajprije uklju uje zamjenu unajmljenog prostora za vlastiti prostor s velikim dvorištem, tako da se djeca mogu igrati i na otvorenome. - Do toga je još dug put. Trenutno nam je prioritet vratiti kredit dobiven od HBOR-a, o širenju posla razmišljat emo nakon toga, otkrila nam je Ana, u ijoj igraonici, osim nje, radi još jedna zaposlenica koja je primljena na neodre eno. Ministar Maras, koji je prisustvovao dodjeli nagrada i predstavljanju rezultata EBRD-ovog Business Advisory Services (BAS) programa za promicanje ravnopravnosti spolova kao važnog dijela procesa tranzicije, pozvao je prisutne poduzetnice da se još intenzivnije javljaju na natje aje njegovog Ministarstva za potpore poduzetništvu, istaknuvši da je i ranijih godina na tim natje ajima bilo pozitivne diskriminacije, odnosno dodatnih bodova za projekte iji su nositelji žene. Tako je gotovo 40 posto potpora u 2013. godini ispla eno tvrtkama i obrtima u vlasništvu žena.

GLOBALNO I LOKALNO svijet, naši bi nogometaši mogli pokloniti brazilskim dje acima i djevoj icama na po etku utakmice po jednu hrvatsku jabuku, a naš bi nogometni savez, zlu ne trebalo, mogao postati barem savjetnik u poslu s jabukama sa svojim vezama. No takve sinergije nema i ne e je po svoj prilici ni biti, poznavaju i naš mentalitet nerazgovora i nesuradnje. Kao da smo zaboravili što je nekad zna ilo biti iz istog mjesta ili istog kraja, više se ni susjedi ne poznaju, a kamoli šire okružje mjesta i sposobnosti pojedinaca. Za-

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

pravo, tko e organizirati druženja, mladi bi rekli tulume?

STRATEGIJOM NA STRATEGIJU

Strategija pametne specijalizacije i korištenja EU fondova U Virovitici je na inicijativu Hrvatske zajednice županija održan sastanak na temu izrade Strategije pametne specijalizacije i korištenja fondova Europske unije u programskom razdoblju 2014. 2020. U ime Me imurske županije na sastanku je bio zamjenik župana Zoran Vidovi . Strategija je preduvjet za korištenje europskih fondova namijenjenih za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije u aktualnom inancijskom razdoblju, te dati smjernice koje su naše komparativne prednosti, tržišne niše u kojima bi naše tvrtke mogle uspješno poslovati na svjetskom tržištu. Hr vat sk a ima na raspolaganju u narednih sedam godina za ovu namjenu 8 milijardi eura, koje se mogu iskoristiti samo temeljitim planiranjem. Potrebno je dubinski analizirati naše gospodarstvo, dosadašnja ulaganja u izgradnju gospodarske infrastrukture, poput poslovnih zona, te pove anje konkurentnosti. Zamjenik župana Zoran Vidovi naglasio je da naša županija status “investor friendly” regije nije stekla preko no i, ve dugogodišnjim radom i planiranjem. - Posebno su važni stru nost, u inkovitost i brzina javne administracije, jer i na tome naši i strani gospodarstvenici temelje svoje odluke o ulaganjima, rekao je Vidovi , te dodao da i regionalna samouprava odre ivanjem strateških gospodarskih grana može pomo i u usmjeravanju, olakšavanju i poticanju ulaganja. Nedavno smanjenje broja statisti kih regija u Hrvatskoj na dvije, našu panonsku dovela je u lošiji položaj. Zbog velikog udjela zagreba kog BDP-a, promijenio se omjer su inanciranja, i to na štetu lokalne i regionalne samouprave. To e direktno rezultirati manjim brojem velikih projekata koji e se realizirati sredstvima fondova Europske unije. (BMO)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. ožujka 2014.

MLADE ŽENE I DJEVOJ ICE naj eš e žrtve trgovaca ljudima

Me imurke, ne nasjedajte obe anjima o bajno pla enim poslovima Ni Hrvatska nije izuzeta iz najpodlije trgovine - trgovine ljudima. Unatrag 12 godina, kada se prati trgovanje ljudima kao transnacionalni kriminalitet, Hrvatska bilježi 147 slu ajeva te vrste kriminala, bilo da su zlo ini po injeni u Hrvatskoj ili su naši gra ani žrtve trgovine u inozemstvu. Na podru ju Me imurja su službeno u tih 12 godina zabilježena dva kaznena djela trgovine ljudima, me utim, to ne zna i da ih se nije dogodilo više. U prvom slu aju radilo se o žrtvi iz inozemstva koja je iskorištavana za seksualnu eksploataciju i zlostavljanje u Me imurskoj županiji. U drugom slu aju, žrtva trgovanja ljudima bila je iz Me imurja, ali je bila eksploatirana u Italiji. Naj eš e žrtve trgovine ljudima u svijetu i kod nas jesu mlade djevojke i žene. Naj eš i profil žrtve je da je osoba završila srednju školu, u potrazi je za poslom, živi u lošijim imovinskim uvjetima, neimaštini. Takve osobe sklone su povjerovati superoglasima za poslom bez provjeravanja uvjeta zaposlenja, bez provjeravanja tko e biti budu i še ili vlasnik, kakve e poslove obavljati i sli no. Takve osobe zbog neiskustva, neznanja i neprovjeravanja in ormacija lakše postaju i žrtve trgovanja ljudima. U posljednje vrijeme žrtve trgovine ljudima postaju i muškarci u radnom ropstvu.

U slu aju privla ne ponude za posao treba provjeriti tko je vlasnik, ugovor o radu i ne dozvoliti da vam netko drugi radi dokumente ako se radi o poslu za inozemstvo. Ve sama injenica da vam netko drugi izra uje radnu vizu i dokumente za posao policijskim službenicima je mogu a sumnja da tu nešto ne štima. Trgovanje ljudima odvija se u tri aze. Prva aza je vrbovanje, u kojoj nije isklju eno da žrtvu ne proda trgovcima ljudima i netko blizak žrtvi. Može se raditi i o nekakvoj prisili - otmici, me utim, može se raditi i o prijevari. Prijevara može biti djelomi na i potpuna. Djelomi na zna i da osoba pristane na nekakav posao u inozemstvu ili zemlji, me utim, onda se dogodi da to nisu oni uvjeti koji su obe avani i na koje je osoba pristala. Nego se radi o prijevari, nakon koje se osobu koja je žrtva trgovine ljudima sustavno zlostavlja fizi ki

i psihi ki i prisiljava na razli ite vrste poslova na koje ona nije pristala. Druga aza je transport osoba žrtvi trgovine ljudima do odredišta gdje e se zasnovati takozvani radni odnos, a tre a aza je samo iskorištavanje žrtve. Mladi ljudi, odnosno rizi ne skupine koje su žrtve trgovine ljudima, obi no u tom paklu završe zbog traganja za boljom budu noš u, boljim životom. Ne želimo ih plašiti, me utim, potrebna je odre ena doza opreza, potrebno je provjeriti ponu ene poslove koji nude odli ne uvjete. Doza opreza svakako je potrebna kod primanja takvih ponuda i pristajanja, upozorila je Marina Matulic Horvat, policijska službenica za prevenciju Policijske uprave me imurske, povodom tribine koja je u Me imurskoj županiji održana upravo radi prevencije trgovine ljudima.

Na podru ju Me imurja službeno su u posljednjih dvanaest godina zabilježena, sre om, samo dva kaznena djela trgovine ljudima, me utim, to ne zna i da ih se nije dogodilo više

Marina Matulic Horvat, policijska službenica za prevenciju Policijske uprave me imurske, i Višnja Ljubi i , prvobraniteljica za ravnopravnost spolova, upozorile su na svu perfidnost trgovine ljudima, kojima su naj eš e žrtve mlade žene i djevoj ice

Legalizacija prostitucije dovodi do pove anja trgovine djecom - Hrvatska je još uvijek naj eš e zemlja tranzicije trgovine ljudima koji dolaze iz isto nog bloka: Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore itd., kazala je Višnja Ljubi i , prvobraniteljica za ravnopravnost spolova. Njezina insitucija uklju ila se u nacionalnu kampanju protiv trgovanja ženama, posebice djevoj icama, koja ide na nacionalnoj razini. - Smatramo da je problem izuzetno povezan s prostitucijom, posebice s inicijativama koje se u posljednje vrijeme mogu uti za legalizaciju prostitucije. Institucija za ravnopravnost spolova zajedno sa

ženskom mrežom i ženskim organizacijama civilnog društva u nekoliko je navrata naglašavala da pitanje legalizacije prostitucije dovodi i do pove anog broja trgovanja ljudima, posebice sve više djecom - djevoj icama, pa ak i dje acima. Trgovanje ljudima, uz trgovanje oružjem i drogom, najunosniji je te profitabilni i organizirani biznis u svijetu. Sive brojke trgovanja ljudima u odnosu na statisti ke pokazatelje ve e su tri ili etiri puta. Da bi se podigla svijest o tome na koji na in se vrbuju i otimaju žrtve trgovine ljudima, kampanja ide i u škole. Danas mladi ljudi koji se imaju priliku upoznati preko interneta s drugim osobama koje ljetuju na Jadranu ili bilo gdje u svijetu vrlo esto na-

ivno mogu povjerovati raznim druženjima, prijateljima, ak i ro acima. Upravo bliske osobe jesu one koje su spremne za novac za profit prodati najmilije i najdraže. Žrtve, kad i ako iza u iz pakla trgovine ljudima, a tih je jako malo, imaju PTSP sindrom, esto su ovisne o drogama, opijatima. Takve osobe duboko su traumatizirane, proživjele su nasilje. Ono što kao društvo trebamo napraviti jest omogu iti im resocijalizaciju da im pomognemo da se oporave za daljnji normalni život. Turbulentna situacija na tržištu rada pove ava rizik od prostitucije i od trgovanja ljudima. Žene i djevoj ice puno eš e znaju biti predmet lakovjernih ponuda, gdje se puno lakše regrutiraju u organizirani kriminal koji je vrlo sofisticiran, tako da i odrasle osobe nisu dovoljno educirane za razgranate mehanizme na koji se na in osobe mogu regrutirati u takav vid ropstva, kazala je Višnja Ljubi i , prvobraniteljica za ravnopravnost spolova. Na tribini je bila predstavljena kampanja protiv trgovanja ženama i djevoj icama “Dvije djevojke”, Udruge “CESI” iz Zagreba. Tako er, predstavljeno je i istraživanje koje u sklopu regionalnog projekta “Balkans” ACT provodi udruga “Zora” iz akovca, a koje se bavi identifikacijom i kompenzacijom žrtava trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj. (BMO)

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC – savjeti i preporuke

Doplatak za pomo i njegu Doplatak za pomo i njegu je nov ano davanje namijenjeno osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama te joj je stoga prijeko potrebna pomo i njega druge osobe u svakodnevnim aktivnostima, kao što su organiziranje prehrane, priprema i uzimanje obroka, nabavka namirnica, iš enje i pospremanje stana, obla enje, svla enje, održavanje osobne higijene te obavljanje drugih osnovnih životnih potreba, kako bi se njezin položaj izjedna io s osobama bez tih poteško a. Namjena ovog prava je da se ostvarenim sredstvima omogu i pla anje navedenih usluga, a nikako nije zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kupnjom živežnih namirnica, odje e i obu e i drugih potrepština, što se esto u praksi pretpostavlja od strane osoba koje se pojavljuju kao podnositelji zahtjeva. Pravo na doplatak za pomo i njegu ne može se priznati osobi koja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili do-

smrtnom uzdržavanju. Kod ovih ugovora važno je napomenuti da je potrebno utvrditi podrazumijeva li ugovor cjelokupnu skrb o osobi kojoj se osigurava uzdržavanja. Naime, cjelovita skrb podrazumijeva i pružanje pomo i i njege, ali, ako se uvidom u ugovor utvrdi da su preuzete samo odre ene obveze uzdržavanja, koje ne uklju uju pružanje pomo i i njege, mogu e je podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava. Nadalje, pravo na doplatak za pomo i njegu nema osoba koja ima u vlasništvu stan ili ku u, osim stana ili ku e koju koristi za stanovanje, a koji može otu iti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomo i njegu, niti osoba koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti. To pravo ne može ostvariti samac iji prosje ni mjese ni prihod prelazi 250% osnovice na temelju koje se izra unava iznos prava u sustavu socijalne skrbi, a koja iznosi 500 kuna, dakle, ako prelazi iznos od 1.250 kuna.

Ako prosje ni mjese ni prihod lanova ku anstva prelazi iznos od 200% osnovice, odnosno iznos od 1.000 kuna, pravo se ne može ostvariti, s time da se u oba slu aja uzima u obzir iznos ostvaren u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti. Osoba koja doplatak za pomo i njegu može ostvariti po drugoj osnovi, dijete, kao i osoba kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi, odnosno koja je korisnik organiziranog stanovanja, kao i korisnik osobne invalidnine kao posebnog prava u sustavu socijalne skrbi, ne može ostvariti to pravo. Doplatak za dijete kojeg roditelj ostvaruje u sustavu mirovinskog osiguranja ne isklju uje mogu nost da to dijete ostvari pravo na doplatak za pomo i njegu ako ispunjava druge propisane uvjete,

a ostvareni doplatak za dijete se ne ura unava kao prihod. Pravo se može priznati u punom iznosu od 500 kuna ili u smanjenom iznosu od 350 kuna. Vrstu, stupanj ili težinu tjelesnog ili mentalnog ošte enja, vrste i težine psihi ke bolesti, potpune nesposobnosti za rad, trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju, prijeke potrebe stalne pomo i i njege druge osobe i njezin opseg utvr uje prvostupanjskog tijela vješta enja koje ine lije nici, psiholozi, de ektolozi i drugi stru njaci. Neovisno o prihodima i imovinskom cenzusu, korisnik ima pravo na doplatak za pomo i njegu u punom iznosu ako je osoba s težim invaliditetom, osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad. Slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad i osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti imaju

pravo na doplatak za pomo i njegu u smanjenom iznosu, tako er neovisno o prihodovnom i imovinskom cenzusu. Tijekom razdoblja kada se korisnik nalazi u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi dulje od 15 dana, doplatak za pomo i njegu se ne ispla uje, ve to pravo miruje. Pravo na doplatak za pomo i njegu nema dijete iji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do tre e godine života djeteta. Dijete iji je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena ili rad s polovicom punoga radnog vremena zbog poja ane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, može ostvariti pravo na doplatak za pomo i njegu u smanjenom opsegu. Korisnik socijalne skrbi dužan je službenoj osobi dati istinite osobne podatke, podatke o svom prihodu i imovini, kao i drugim okolnostima o kojima ovisi priznavanje prava i pisanom izjavom omogu iti njihovu dostupnost u

Piše: Ivana Markovi , pravnica u Centru za socijalnu skrb akovec

postupku, a za to nost podataka odgovara materijalno i kazneno. Ukoliko je korisnik na temelju neistinitih ili neto nih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti, odnosno neto ni ostvario pravo na doplatak za pomo i njegu, pokrenut e se postupak naknade štete uz obvezu povrata neosnovan primljenih iznosa. Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za pomo i njegu kod Centra za socijalnu skrb akovec podnosi se pisano ili usmeno na zapisnik, uz prilaganje potrebne dokumentacije. Popis koje dostupan je u Prijemnom uredu Centra za socijalnu skrb akovec i na službenoj web stranici: www.czss. ck.hr.

21. ožujka 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U MURSKOM SREDIŠ U otvoren Odjel upravnih poslova PU me imurske

Osobne dokumente gra ani mogu rješavati utorkom i etvrtkom Prijava i odjava prebivališta i boravišta, odre ivanje mati nih brojeva te izdavanje osobnih iskaznica i putovnica, za sve to se više ne mora i i u akovec Ines Kraj ak, pomo nica ministra unutarnjih poslova, u utorak je u Murskom Središ u na korištenje predala Odjel upravnih poslova Policijske uprave me imurske, u kojem od danas gra ani mogu obaviti sve poslove vezane uz izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prijava prebivališta i izdavanja uvjerenja o prebivalištu. Zamjenica ministra rekla je kako je Grad Mursko Središ e besplatno na neodre eno vrijeme Ministarstvu ustupio prostorije, a Ministarstvo je utrošilo oko 138 tisu a kuna u ure enje i opremanje prostorija. Najavila je kako e uskoro gra ani u ovom Odjelu mo i obaviti poslove vezane uz izdavanje putovnica te voza kih i prometnih dozvola. Odjel e sa strankama raditi utorkom od 9 do 17 sati te etvrtkom od 7 do 15 sati, a trenutno u njemu rade An elka Kolari i Anita Marcijuš.

Iz 13 jedinica lokalne samouprave gra ani mogu odraditi poslove u PP-u Mursko Središ e Poslove u ovom Odjelu mnogu obaviti svi gra ani koji imaju prebivalište na podru ju Grada Mursko Središ e te op ina Sveti Martin na Muri, Vratišinec, Podturen i Selnica, ali i oni koji prebivaju na podru ju drugih gradova i op ina koji te poslove obavljaju u sjedištu PU me imurske u akovcu. Dakle, ako im je lakše, jednostavnije, brže ili usput, sve te poslove mogu obaviti i žitelji s podru ja op ina

Zora Mohari iz Vratišinca prva je obavila poslove u novom Odjelu

Mališani iz Dje je mašte plesom i pjesmom pozdravili su otvorenje novog Odjela u Murskom Središ u

REKLI SU...

vec, koje e taj posao obaviti po cijeni od 500 kuna + PDV po jednom satu, a u cijenu je ura unato i zbrinjavanje taloga. Grad Mursko Središ e zapo inje i zaprimanje zahtjeva za osloba anje pla anja komunalne naknade za 2014. godinu. Zahtjevi se podnose i predaju u Gradskoj upravi svaki radni dan i zaprimaju se u roku od 15 dana od zaprimanja uplatnica i rješenja o pla anju komunalne naknade, a koja e na ku ne adrese stizati krajem ovog mjeseca. (sm)

- Evo u par minuta sam riješila poslove za isho enje osobne iskaznice, kaže Klaudija Diener iz Murskog Središ a

Zora Mohari iz Vratišinca: - Jedva sam do ekala otvorenje Odjela, jer sada ne moram putovati u akovec. Nama starijima posebno je ovo dobro, jer možemo do i biciklom. Osoblje je dobro i brzo sam sve obavila.

Krunoslav Gosari , na elnik PU me imurske: - Važno je re i kako sada gra ani sve poslove mogu obaviti na jednom šalteru i više ne e morati hodati od jednog do drugog šaltera kako bi ishodili odre eni dokument ili ispravu. Zahvaljujem svima koji su pomogli u realizaciji ovog projekta.

Miljenko Cmre ak, predsjednik Gradskog vije a Mursko Središ e: - Za nekoga je ovo mala stvar, ali za nas je velika i zato hvala svima koji su pomogli u realizaciji ovog projekta, odnosno Odjela koji smo svi ekali.

Zapo eli radovi za op e dobro i osloba anje od komunalne naknade

Simboli nim presijecanjem trobojne vrpce Ines Kraj ak na korištenje je predala Odjel upravnih poslova PU me imurske

Matija Posavec, me imurski župan: - Male stvari svijet ine sretnijim, pa tako i otvorenje ovog Odjela ini sretne sve nas i naše gra ane. ekalo se predugo, ali kada smo se svi ujedinili oko ovog pitanja brzo smo sve riješili. Ovo je najbolji primjer decentralizacije.

Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a: - Ovo je projekt koji je zapo ela jedna, a dovršila druga vlast u državi. Za Grad Mursko Središ e otvorenje ovog objekta je korak od sedam milja. Cijenim i zahvaljujem Me imurskoj županiji i državi što nam pomažu. Osje am nove, pozitivne vjetrove koji dolaze u naš grad.

MURSKO SREDIŠ E

Grad Mursko Središ e zapo eo je u suradnji s Centrom za socijalnu skrb provedbu programa provo enja društveno korisnog rada za korisnike zajam ene minimalne naknade. Rije je o radno sposobnim nezaposlenim osobama s obvezom rada za op e dobro. U program ili rad uklju eno je 19 osoba koje obavljaju poslove održavanja javnih površina i iš enja ulica. Kada je rije o iš enju, Grad je pranje kanalizacije u Murskom Središ u povjerio Me imurskim vodama ako-

Štrigova, Gornji Mihaljevec, Nedeliš e, Strahoninec, Orehovica, Mala Subotica, Belica, Domašinec i Dekanovec. Putne isprave mogu ishoditi sve državljani Republike Hrvatske neovisno o mjestu prebivališta. Otvorenju su nazo ili te prigodne rije i izgovorili gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak, predsjednik Gradskog vije a Miljenko Cmre ak, lanovi Gradskog vije a, me imurski župan Matija Posavec, na elnik PU me imurske Krunoslav Gosari i drugi. U kulturno-umjetni kom programu nastupila su djeca iz Dje jeg vrti a “Dje ja mašta”, a prostorije je blagoslovio Tomislav Antekolovi , doma i župnik. Ukupno je ure enje i opremanje prostorija stajalo oko 500 tisu a kuna. (S. Mesari , foto: Z. Vrzan)

Klaudija Diener, Mursko Središ e: - Fantasti na stvar, evo isho ujem novu osobnu iskaznicu, a službenica mi je sve rekla, dala papire i to je ‘svemir’ prema onome kada si morao u akovec, pak pla ati na pošti, pak ovo, pak ono. I ovo pokazuje kako smo grad u pravom smislu

AKOM UPOZORAVA - od 1. travnja novo pravilo

Za parkiranje SMS-om po novom 6-znamenkasti broj Od prvog travnja, i to nije šala, na snagu stupa nova regulacija vezana za numeraciju m-Parkinga. Sukladno novoj regulaciji, za usluge mobilnog pla anja m-Parkinga propisano je korištenje 6-znamenkastih SMS brojeva, s napomenom da prve dvije znamenke moraju biti 70xxxx. Što to zna i za korisnike koji parkiranje pla aju putem mobitela, odnosno koriste uslugu m-Parkinga? To za korisnike zna i da e ispred sadašnjeg 4-znamenkastog (skra enog) broja, npr. 8401, morati upisati broj 70, odnosno parkiranje e platiti na 6-znamenkasti

broj (duži), npr. 708401. Sam upis registarske oznake u poruci ostat e nepromijenjen, npr. CK123HR. Trenutno traje razdoblje prijelaza, koje završava 1. travnja 2014. godine. Korisnici u prijelaznom razdoblju mogu slati SMS poruke

prilikom pla anja parkiranja na skra eni broj, npr. 8401, ili duži broj, npr. 708401. Nakon 1. travnja 2014. godine 4-znamenkasti (skra eni) broj prestat e važiti, a zapo et e se koristiti 6-znamenkasti (duži) broj. Uputstva i broj za ko-

rištenje m-Parkinga, pla anje parkiranja putem mobitela bit e istaknuti na parkirnim automatima, a iznad svakoga parkirnog automata, kao i do sada, nalazit e se dopunska tabla s brojem za korištenje m-Parkinga. (BMO)

Kroz Međimurje

OPORBA protiv prodaje bivše Trgocentrove zgrade u Donjoj Dubravi

Zoran Horvat: Grehota je i sramota prodati je za te peneze Prvu ovogodišnju sjednicu, ukupno petu u ovom mandatu, u ponedjeljak 17. ožujka održali su lanovi Op inskog vije a Donja Dubrava. Prije prelaska na dnevni red obznanjena je ostavka Stjepana Misera (HSS) na dužnost lana Op inskog vije a. Umjesto njega, novi lan OV-a je Damir Vidovi (HSLS), koji je bio sljede i na koalicijskoj listi. Predsjednik Op inskog vije a Zlatko Haramija (HDZ) otvorio je aktualni sat. Me utim, nitko se od prisutnih vije nika nije se javio. Takav slu aj u Donjoj Dubravi nije se dogodio ve dugo vremena. Me utim, nije bio nezanimljiv ostatak sjednice. Na dnevnom redu tako se našla odluka o prodaji poslovne zgrade (bivše Trgocentrove) koja se nalazi u samom centru mjesta. Upravo ta je to ka izazvala najve u raspravu. Prema elaboratu o procijenjenoj vrijednosti, poštena tržišna vrijednost nekretnine bila bi 27.018,21 eura ili 206.148,95 kuna. Da su protiv prodaje ove stoljetne zgrade, odmah su do znanja dali oporbeni vije nici iz redova HNS-a i SDP-a. HNSvac Zoran Horvat pozvao je vije nike da se odustane od prodaje. Smatra kako se ta povijesna zgrada može urediti uz pomo EU fondova i biti na usluzi mještanima. - Trudili smo se otkupiti je. Zgrada je u derutnom stanju, ali danas-sutra može biti reprezentativna. Grehota je i sramota prodati je za te peneze, rekao je Horvat. Mihaela Martin i (SDP) mišljenja je da je procijenjena vrijednost izrazito niska uzme li se u obzir da je kvadratura zgrade 444 kvadratnih

metara i dvorišta površine 336 kvadrata. - Meni je cilj da Op ina napreduje i prosperira. A ovom prodajom se ne e dobiti ni ono što se uložilo u otkup zgrade. Predlažem da se nekome ponudi dugotrajna koncesija jer jednom prodana zgrada je zauvijek prodana, bila je mišljenja Martin i . Op inski na elnik Dražen Miser (HDZ) ne slaže se s takvim komentarima. Rekao je kako u centru mjesta ima više takvih zgrada o kojima Op ina mora voditi brigu. Imamo puno imovine koje e i dalje propadati. Zato se moramo usredoto iti na ure enje jedne zgrade kako bi Op ina imala što manje zgrada na brizi i održavanju. Ne znam što se radilo svih ovih godina dok su drugi ure ivali domove kulture, izvla ili novac iz predpristupnih fondova, mi jednostavno nismo završili ni ono što smo zapo eli. Tu se prije svega odnosi na Zalonovu zgradu, a tu je i zgrada stare škole. Za najam Trgocentrove zgrade, sada op inske, nitko nije zainteresiran. Ja i dalje tvrdim i snosim odgovornost, ako se pojavi investitor koji je spreman ispuniti uvjete iz natje aja, zgrada e za dvije do tri godine biti u funkciji. Sjetite se samo, da kinosala nije prodana, danas ne bi radilo sto ljudi tamo. Što se cijene ti e, mi ne živimo u Zagrebu, nego u Donjoj Dubravi, i procjenu je napravila stru na tvrtka koja je radila procjenu za sudski spor. Ako zgrada za dvije-tri godine ne bude gotova, onda me ‘razapnite’, rekao je Miser. Na kraju je ve inom glasova odlu eno da se ide u prodaju spomenute gra evine. (alf)

DEKANOVEC

Smanjen minus za gotovo milijun kuna Op insko vije e Dekanovec prihvatilo je na svojoj sjednici odluku o izvršenju prora una za proteklu godinu. Prihodi i primici orora una op ine Dekanovec za proteklu godinu realizirani su u visini od 3,217.146 kuna, dok su rashodi i izdaci realizirani u visini od 2,228.068 kuna. To zna i da je višak prihoda iznosio 989.078 kuna. No preneseni manjak iz prethodne prora unske godine iznosio je 1,094.803 kune, pa rezultat poslovanja za prošlu godinu iznosi

minus od samo 105.731,18 kuna. To zapravo zna i da je op ina Dekanovec smanjila prijašnji minus od gotovo milijun kuna, te da je sada, kako se to kaže, na nuli, odnosno gotovo bez ve ih dugova. Za izgradnju komunalne infrastrukture u prošloj je godini utrošeno 934.029 kuna, najviše za sanaciju ceste prema Muri, te za ure enje groblja i javne dijela javne rasvjete, dok je za održavanje komunalne infrastrukture utrošeno 101.463 kune. (jš)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. ožujka 2014.

OP INSKO VIJE E KOTORIBA u znaku rasprave o zapošljavanju op inskih dužnosnika i njihovim pla ama

SDP-ovi na elnik i njegov zamjenik podnijeli zahtjev za svoju profesionalizaciju Predsjednik Op inskog vije a Kotoriba Zoran Radmani (HDZ) za utorak 18. ožujka sazvao je sedmu sjednicu Op inskog vije a Kotoriba, prvu ovogodišnju. Vije nici su raspravljali o izvršenju op inskog prora una za prošlu godinu, polugodišnjem izvješ u na elnika, o mjerama i planu gospodarenja otpadom te smjernicama za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja za ovu godinu. Svakako najzanimljivija to ka dnevnog reda bila je odluka o pla i i drugim pravima op inskog na elnika i njegovog zamjenika kada dužnost obnašaju profesionalno. Zašto se ta to ka našla na dnevnom redu, pojasnio je na elnik Ljubomir Grgec (SDP). - Prema zakonu, neposredno izabrani na elnici i njihovi zamjenici mogu se izjasniti na koji e na in obnašati svoju dužnost. Mi smo podnijeli zahtjev za profesional-

- Donijeti odluku, iako je ona zakonska, u ovim vremenima nije prihvatljivo. Prora un je sve tanji. Što drugo re i nego da je ovaj prijedlog odluke politi ki nekorektan u trenutku kada nema novih investicija. Za nas iz HDZ-a to je neprihvatljivo, rekao je vije nik Ivan Kos no obavljanje dužnosti, pa se prema zakonu treba donijeti takva odluka. Ona se ne donosi samo za nas, ve i za one koji e u Op inu do i poslije našeg mandata. Odluka se prema zakonu mora donijeti, a naša je stvar ho emo li je i kada aktivirati, pojasnio je Grgec. Ovom odlukom odre uje se osnovica i koe icijent za obra un pla e. Pla u dužnosnika ini umnožak koe icijenta i osnovice za obra un pla e, uve an za 0,5

Zgrada stare škole procijenjena na 660 tisu a kuna i ide u prodaju Ravnateljica OŠ Jože Horvata Snježana Matoš informirala je vije nike o statusu zgrade bivše osnovne škole. U enici su u novu školu preselili prije prije godina i škola je ostala prazna. Bilo je više pokušaja da se zgrada stavi u funkciju, no nije se došlo do rješenja. - Zgrada je devastirana i svakim danom propada. Ovih je dana s elnici-

ma Me imurske županije dogovoreno da se odlukom Školskog odbora zgrada bez ikakve naknade prenese na Me imursku županiju jer postoji potencijalni kupac, a zgrada starog vrti a na Op inu Kotoriba za potrebe udruga. Napravljena je procjena prema kojoj zgrada škole vrijedi 660 tisu a kuna, rekla je Matoš.

posto za svaku navršenu godinu radnog staža - ukupno najviše 20 posto. Grgec je predložio da osnovica za obra un pla e iznosi 3 tisu e kuna, a da koe icijent za na elnika bude 3, za zamjenika 2, rekavši da se nisu bahatili i da je prijedlog korektan. Uz to, pripadaju im i druga prava iz radnog odnosa u skladu s op im propisima o radu, te propisima Op ine, odnosno kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na službenike i namještenike u Jedinstvenom upravnom odijelu Op ine.

Pro elnikova e se pla a smanjiti za više od 1.000 kn? Na takvu odluku ispred HDZ-a reagirao je Vije nik Ivan Kos. Zanimalo ga je koliko e to mjese no bruto koštati Op inu. Zamjenik na elnika Roberto Ujlaki (SDP) rekao je da se radi o iznosu cca 20 tisu a kuna. - Vaše naknade do sada su iznosile mjese no 12.500 kuna, što smo predvidjeli u prora unu za ovu godinu. Donijeti odluku s takvim koe icijentima, iako je ona zakonska, u ovim vremenima nije prihvatljivo. Prora un je sve tanji. Što drugo re i nego da je ovaj prijedlog odluke politi ki nekorektan u trenutku kada nema novih investicija. Za nas iz HDZ-a to je neprihvatljivo. Treba napomenuti da e nakon prestanka mandata na elnik i

Mario Friš i v. d. ravnatelj Knjižnice i itaonice Kotoriba Na kraju sjednice Op insko vije e donijelo je rješenje o imenovanju v. d. ravnatelja Knjižnice i itaonice Kotoriba. Nakon odlaska dosadašnje ravnateljice te ustanove Bernarde Habuš u mirovinu, do završetka postupka izbora i imenovanja ravnatelja putem javnog natje aja za vršitelja dužnosti imenuje se Mario Friš i iz Kotoribe. zamjenik biti još 6 mjeseci na op inskoj pla i, komentirao je Kos, te preložio amandman da se smanje koe icijenti. Za na elnika da on iznosi 2 (neto pla a 5.138 kuna), a za zamjenika 1,1 (neto pla a 2.877 kuna). Upravo takav prijedlog dobio je ve inu glasova (HDZ, nezavisni) i prihva en je u sklopu odluke. Me utim, zbog takve odluke, to nije, predloženog amandmana, mogle bi stradati pla e zaposlenicima JUO-a, prije svega pro elniku jer u zakonu jasno stoji da pro elnik ne može imati ve u pla u od na elnika. Prema sadašnjoj ra unici, neto pla a pro elnika je 5.912 kuna, pa e se njegova pla a morati umanjiti za znatan iznos. (alf)

OP INSKO vije e Mala Subotica

Uskoro se pokre u ovrhe za nepla enu komunalnu naknadu Dugovanja op ine Mala Subotica iznose zbog kredita i dugovanja Hrvatskim i Me imurskim vodama 1,15 milijuna kuna, a ukupna potraživanja ak 3,2 milijuna kuna, od toga zna ajni dio otpada na dugovanja gra ana za komunalnu naknadu, koja se više ne mogu tolerirati U utorak je održana sjednica Op inskog vije a Mala Subotica s obimnim dnevnim redom. Na po etku sjednice prihva eno je izvješ e o izvršenju prora una op ine Mala Subotica za prošlu godinu. Zahvaljuju i ranijim rebalansima, izvršenje prora una iznosilo je 6,144 milijuna kuna, planirano je bilo 6,2 milijuna kuna. Vladaju i nisu za odluku imali dovoljan broj ruku, no pomogla je oporba pa je izvješ e prihva eno. U diskusiji je vije nik Mladen Križai naglasio da je u odnosu na stari plan bila velika razlika izme u planiranog i ostvarenog, pa je prora un u tom smislu bio nedovoljno planiran. Na elnik op ine Vladimir Domjani odgovorio je da se moralo tako planirati,

Vije nici na zasjedanju u Maloj Subotici

kako bi se u slu aju dobivanja sredstava od države planovi mogli i realizirati. No kako država kreše sve što može, “bilo je jasno je da ne e biti novca”, rekao je na elnik Domjani . Zanimljiva je i razlika izme u dugovanja i potraživanja op ine. Dugovanja op ine

Mala Subotica iznose što zbog kredita, što zbog dugovanja Hrvatskim i Me imurskim vodama i drugima 1,15 milijuna kuna, a ukupna su potraživanja 3,2 milijuna kuna. Rije je izme u ostalog o tome da su gra ani dužni za komunalnu naknadu, pa je na elnik rekao

da e uskoro iza i s ovrhama, a bilo je rije i i o tome da Porezna uprava slabo napla uje ono što je dogovoreno. Prihva en je i prijedlog zaklju ka o završnom ra unu Dje jeg vrti a “Poto nica“ Mala Subotica, koji je ostvario nešto ve e troškove zbog pove anog broja djece i rashoda za energiju. Uz ostalo, prihva ena su izvješ a za 2013. godinu o ostvarivanju javnih potreba u sportu i kulturi, kao i prijedlozi programa za ovu godinu. Više je vije nika napomenulo da im je žao što se nogometni klub “Romska vatra” prestao natjecati, kako kažu, bila je to dobra i mlada nogometna ekipa koja je unijela živost u nogometna natjecanja. (JŠ)

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kroz Međimurje 11

AKTUALNI sat Op inskog vije a Nedeliš e bio je, kao i uvijek, vrlo živ i zanimljiv

I mještani Nedeliš a traže izmještanje repetitora mobilnih operatera Op inski na elnik Darko Dania uvodno je izvijestio na posljednjoj sjednici vije nike kako su Hrvatske ceste potkraj prošle godine raspisale natje aj, a po etkom ove potpisale ugovor s izvo a em tehni ke dokumentacije budu e brze ceste akovec - Varaždin. Nakon izrade dokumentacije i isho enja lokacijske dozvole, u 2015. obavit e se otkup zemljišta i urediti imovinsko-pravni odnosi da bi mogli zapo eli radovi na izgradnji ceste koja e uvelike rasteretiti promet kroz naselje Nedeliš e i Puš ine.

Radovi na brzoj cesti akovec - Varaždin trebali bi zapo eti ve sljede e 2015. godine Potpredsjednica Vije a Dijana Posavec skrenula je pozornost na pismo skupine mještana naselja Nedeliš e iz ulica Nove, Bra e Radi , Vinka Karlovi a i akove ke, podijeljeno vije nicima zajedno s prepiskom od strane op inskog na elnika nadležnim institucijama, u kojima traže preseljenje GSM repetitora s tornja Vatrogasnog doma u Nedeliš u, te upozoravaju na ponovno oživljavanje ugostiteljske djelatnosti u ovom domu, zbog ega su godinama imali odre ene probleme. Upitala je ima li kakvih novih saznanja vezano uz navedenu problematiku. Predsjednik Op inskog vije a Mladen Posavec odgovorio je kako Op ina još nije dobila tražene odgovore na predstavke upu ene nadležnim tijelima vezano uz nezadovoljstvo skupine mještana iz užeg dijela Nedeliš a, te e po njihovom primitku o tome izvijestiti i mještane i Op insko vije e. Potpredsjednica Vije a Darinka Pergar upozorila je na neprimjereni smještaj tržnice iza samoposluge u središtu Nedeliš a, dok se istodobno pojavljuju štandovi s robom uzduž Ulice maršala Tita, gdje ima više zainteresiranih kupaca. S tim u vezi predložila je premještanje tržnice kod Doma umirovljenika u Nedeliš u, gdje ima dovoljno prostora koji bi odgovarao prodavateljima i kupcima. Iznijela je i primjedbe gra ana koji upozoravaju kako su u bira kim odborima prilikom održavanja izbora uglavnom isti ljudi koje odre uju stranke te dodala da to utje e na slabiju izlaznost na izbore. Vije nik Franjo Debelec podsjetio je kako je u Macincu održan zbor mještana, vezan uz dogradnju zgrade tamošnje Osnovne škole, na kojoj je donesen zaklju ak kako ne treba dogradnja škole ve izgradnja podru ne škole u Paragu, ime bi se oslobodio prostor za potrebe škole u Macincu, smanjili troškovi putovanja i omogu io pristupa niji odgojno-obrazovni pristup u enicima romske i druge populacije. Upitao je na elnika ima li prema ovom prijedlogu kakvih saznanja. Vi-

je nik Ivan Marciuš je, upozorivši na stanje nezaposlenosti u Me imurju i u op ini Nedeliš e, pitao što se poduzima vezano uz proširenje gospodarskih zona, pronalaženje i privla enje investitora kroz odre ene povlastice. Pitao je i ho e li vije nici dobiti na uvid završne ra une o poslovanju poduze a u kojima Op ina Nedeliš e ima udjele.

Odgovori na elnika Na elnik Darko Dania odgovorio je kako ni op insko rukovodstvo nije zadovoljno sadašnjim smještajem tržnice u Nedeliš u te da se ve razmišljalo o njezinom premještanju, a da e se sada utvrditi mogu nost preseljenja na predloženu lokaciju. Što se ti e bira kih odbora, napomenuo je da su bira ki odbori kod ve ine izbora imenovani od politi kih stranaka, a kad ih imenuje izborno povjerenstvo, pazi se da budu zastupljene nezaposlene osobe i studenti. Vezano uz dogradnju škole u Macincu, rekao je kako je u srpnju prošle godine održan spomenuti zbor mještana, nakon kojeg su Vije e Mjesnog odbora Macinec i Vije e Mjesnog odbora Parag uputila zajedni ki dopis Op ini Nedeliš e s navedenim zaklju kom, te da je on isti, uz dodatno obrazloženje kako u Paragu nema nikakvoga javnog prostora, uputio Me imurskoj županiji, kao osniva u škole, ali još nije zaprimljen nikakav odgovor. U me uvremenu je škola u Macincu dobila lokacijsku dozvolu za dogradnju i izgradnju dvorane i sada se eka što e biti dalje. Što se ti e problematike nezaposlenosti, odgovorio je kako Op ina nema što dijeliti poduzetnicima jer nema vlastito zemljište, ve ga najprije mora otkupiti i urediti, a onda prodavati po cijenama stvarnih troškova. Na postoje oj zoni u Nedeliš u ima poduzetnika koji su kupili zemljište i izgradili hale, ali bi ih sada prodali jer nemaju sredstva za daljnja ulaganja. Rekao je kako, s obzirom na novi zakon, Op ini nije dodijeljeno zemljište izme u Nedeliš a i Puš ina. Postoje pisma namjere dva zainteresirana poduzetnika koji traže ve e površine za proizvodne objekte i imaju osiguranu proizvodnju za idu ih desetak godina. Najavio je odlazak u resorna ministarstva kako bi ih upoznao s ovim zainteresiranim ulaga ima i pokušao riješiti problematiku dobivanja zatraženog zemljišta. U sklopu aktualnog sata voditeljica udruge Lokalne akcijske grupe “Me imurski doli i bregi” Vedrana Horvat predstavila je tako er ustroj, zna enje i aktivnosti Udruge, kojoj je cilj promicanje održivog ruralnog razvoja, koji povezuje javni, gospodarski i civilni sektor, a u ijem je sastavu me u osam op ina zapadnog dijela Me imurske županije i Op ina Nedeliš e.

Mi smo svjetski vodeći proizvođač visokokvalitetnih funkcionalnih cipela na području vatrogastva, policije, vojske i radne obuće. Kao potporu našoj tehničkoj modelarni tražimo

MODELARA/MODELARKU CIPELA Vaš zadatak Razrada modela cipele od skice do serijske proizvodnje, uzimajući pritom u obzir proizvodno-tehničke mogućnosti , gospodarsku isplativost, vrijeme izrade i aktualne trendove, primjenom najmodernijih tehnologija i materijala.

Vaši preduvjeti > Praktična znanja sa područja modeliranja cipela > Odgovarajuće poznavanje materijala (koža, tekstil, umjetni materijali itd.) > Poželjno poznavanje CAD-a (ProCam) > Sposobnost rada u timu i samostalnost > Dobro poznavanje njemačkog i/ili engleskog jezika u govoru i pismu Nudimo Dugoročnu perspektivu u vrlo angažiranom timu i radnom okruženju u čijem stvaranju možete aktivno sudjelovati vlastitom odgovornošću. Zainteresirani? Onda vas molimo da Vaš životopis sa molbom i mogućim datumom početka rada kao i željenom plaćom dostavite na adresu elektronske pošte: s.mlinaric@haix.de

HAIX® Gospodarska 1, HR - 40 321 Mala Subotica, MB: 01849263, OIB: 73612039529 T: +385 / 40 / 384 - 950, info@haix.com

www.haix.com

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. ožujka 2014.

OP INSKO vije e Gornji Mihaljevec

Gra ani upozoravaju na potrebu ure enja javnih površina Mnogi su željeli biti Šimun Cirenac i pomo i Isusu nositi teški križ

ŽUPA Sveti Martin na Muri: križnim putem Uskrsu ususret

Prigovaranja i jadikovke zna e odbijanje križa - Nalazimo se u korizmi, stoga moramo prihvatiti svakodnevne poteško e otvorena srca, prikazuju i ih Gospodinu s duhom zadovoljštine, bez prigovaranja i jadikovki, jer to esto zna i odbijanje križa, kaže vele asni Ivan Herceg, župnik koji je propješa io cijelu dionicu križnog puta Pobožnost križnog puta na otvorenom po svim svojim naseljima, od Svetog Martina na Muri, preko Vrhovljana, Žabnika, Marofa, Hlapi ine, Gradiš aka, Kapleš aka, Gornjeg Koncoov aka, Grkaveš aka, Jurov aka, estijanca, Lapšine, Jurovca i Brezovca, do župne crkve Svetog Martina, u nedjelju je organizirala župa Sveti Martin na Muri, i to po dvanaesti put. Više od 700, a u pojedinim dijelovima i oko tisu u, vjernika pobožno, skrušeno i ponizno kora alo je od postaje do postaje, propješa ivši preko 22 kilometra za oko 8 sati. Sa župljanima i vjernicima iz drugih župa cijeli križni put propješa io je i doma i župnik, vele asni Ivan Herceg, koji nam je rekao kako su lijepo vrijeme i otvorenost prema Božjoj milosti križni put uljepšali iskrena molitva, pjesma i spremnost na žrtvu svih sudionika. - Nalazimo se u korizmi, stoga moramo prihvatiti svakodnevne poteško e otvorena srca, prikazuju i ih Gospodinu s duhom zadovoljštine, bez prigovaranja i jadikovki, jer to esto zna i

odbijanje križa. Ako ih prihvatimo kako treba, neo ekivane poteško e mogu nam pomo i rasti u duhu pokore koji nam je toliko potreban i unaprijediti vrline strpljivosti, ljubavi, razumijevanja: jednom rije ju: posve ivati se. Prihvatimo li ih na loš na in, mogli bi nam biti povod za buntovnost, nestrpljivost i obeshrabrenost, naglašava župnik Herceg. Likove sa stvarnoga križnog puta iz Isusovog vremena predstavljali su lanovi KUDa Sveti Martin i mladi župljani: Dejan Kraja i – Isus, Tomislav Šajnovi – Pilat, Ines Baumgartner – Veronika, Ana Marija Šajnovi – Marija, Katarina Šajnovi – Marija Magdalena, Leon Rešetar – Šimun Cirenac, Martin Per i – satnik, te Josip Stiwens i Nikola Tkal i – vojnici. Održavanju i organizaciji križnog puta svoj veliki doprinos dali su DVD Lapšina i DVD Sveti Martin na Muri, kao i lanovi Crkvenog odbora. Ovo je bio posebno lijep, sve an i strpljiv put prema slavnom Uskrsu, koji emo proslaviti u nedjelju 20. travnja. (Stjepan Mesari )

Molitva kod desete postaje u estijancu

Isus prima na sebe teški križ na kojemu e biti razapet

“Uljepšajmo svoje mjesto” naslov je pisma koje je Antun Mohari iz Gornjeg Mihaljevca uputio Op inskom vije u, koje je u utorak održalo svoju 8. sjednicu. Mohari upozorava i moli elništvo Op ine da je potrebno ure ivati javne, poglavito zelene površine, prvenstveno u samom Gornjem Mihaljevcu, a potom i drugim naseljima. Potrebno je to zbog samih mještana, zbog sve ve eg broja turista koji prolaze ili dolaze u ovo lijepo mjesto. Na potrebu ure enja javnih površina ukazuju, primjerice, i supružnici Radovan i Spomenka Bacinger iz Vukanovca, koji traže ure enje podru ja zvanog Kelemen, koje zanima turiste i izletnike. Na elnik op ine Goran Lovrec slaže se kako je potrebno ure ivati javne površine, što je i zakonska obveza, i kaže kako Op ina ini onoliko koliko može i gdje je obavezna. Kaže i kako su gra ani dužni ure ivati svoje površine, kao i površine pred svojim ku ama uz prometnice. Mjesni odbori tako er su pozvani da u okviru svojih mogu nosti urede svoja na-

Mohari traži i moli da se ure uje op insko središte

selja i okoliš, kao što to ine u Dragoslavec Selu. Vije e je donijelo niz odluka vezanih uz op inski prora un u 2013. godini, pozabavilo se poduzetni kom zonom i ustvrdilo kako unato brojnim problemima op ina ide naprijed. Svi žele da Poduzetni ka zona Kr dobije “stanare” koji bi izgradili proizvodne hale i radionice u kojima bi se našao posao za ljude s ovog podru ja, od ega bi i op ina imala koristi.

va za inanciranje politi kih stranaka. Za svakog vije nika u Op inskom vije u politi ka stranka dobiva 1.500 kuna, ili ukupno stranke e iz prora una za 2014. godinu

Za politi ke stranke nešto manje od 17.000 kn Donesena je odluka i o visini i raspore ivanju sredsta-

Dragoslavec Selo primjer je ure enosti javnih površina i gra evina

SELNICA

Muzej nafte ide dalje Povijest i ogromne mogu nosti ima op ina Selnica za osnivanje Muzeja nafte u Selnici, za koji se ovog trenutka obavljaju pripreme, a svoju pomo nudi i Grad Mursko Središ e, koji za lanove imenuje Josipa Murkovi a i Boženu Malekoci - Oleti iz Peklenice, naselja u kojem se isto tako radi na osnivanju naftnog muzeja. U emu je bogatstvo op ine Selnica kada je u pitanju osnivanje Muzeja nafte. Na prvom mjestu to je povijest koja govori kako je još oko 1850. godine u Selnici nastalo ili prona eno naftno polje iz kojeg se redovno obavljala eksploatacija sve do 1952. godine. Postoje još “živi” izvori sirove nafte, kao, na primjer, Singerevo polje na Kamenici, ali i ljudi koji pamte dane kada se nafta vadila i kada je mnogo

dobiti ukupno 16.950 kuna. Najviše, 6.150 kuna, dobiva HDZ, koji ima 4 vije nika, Nezavisna lista za 3 vije nika dobiva 3.000 kuna, HSLS za dva vije nika dobiva 3.000 kuna, dok SDP za jednog vije nika dobiva 1.650 kuna, a HSS za jednog vije nika 1.500 kuna. Vije e je prihvatilo i godišnji obra un prora una za 2013. godinu. Na prihodovnoj strani ostvareno je 1,687.384 kune, što je 95,3 posto od planiranog prora una, koji je u izvornom planu iznosio 1,766.340 kuna. Rashodi su ostvareni u iznosu od 1,431.870 kuna ili s 95,26 posto. (S. Mesari )

O naftaštvu u Selnici govori i sa uvana jihalica ili kašaljka, koja se nalazi na mjestu nekadašnje “fabrike”

ljudi radilo “na fabriki” koja se nalazila na mjestu današnje škole i pošte. Zna se kako su naftnim poljem u Selnici i okolici upravljali stranci, a doma i ljudi radili su samo ili uglavnom teža ke i jednostavne poslove.

Povezanost Selnice i želje za osnivanjem Muzeja nafte u Selnici s Murskim Središ em je prvenstveno u tome što je nafta iz Selnice u cisternama s konjskom zapregom, a kasnije Worrthington pumpom transportirana do željezni kog

kolodvora u Mursko Središ e, a nakon pripojenja “naftnog” naselja Peklenice Gradu Mursko Središ e. Op ina Selnica je prije nekoliko godina u svoj turisti ko-povijesni program naftu stavila na prvo mjesto, me utim, nikada nije bilo dovoljno novca. Sada su druga vremena, jer se projekti mogu kandidirati prema doma im i EU fondovima i upravo u tome Op ina Selnica vidi velike šanse da Muzej nafte zaživi i po inje privla iti turiste, studente i povjesni are. (S. Mesari )

Selni ko naftno polje jedno je od najstarijih naftnih polja u svijetu i to je veliki izazov i velika šansa za osnivanje Muzeja nafte u Selnici, gdje još uvijek postoje “živi izvori” sirove nafte, ali i ljudi koji znaju povijest naftaštva u Selnici i nakon Drugoga svjetskog rata

21. ožujka 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠTEFOV KUTAK

Kamo su nestala gospoda i ugledni majstori

DOM za starije i nemo ne osobe “Novinš ak” u akovcu

Otvorena i blagoslovljena kapelica Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak posvetio je i blagoslovio u Domu za starije i nemo ne osobe “Novinš ak” u akovcu novu kapelicu koja se nalazi u sklopu Doma. Biskup Mrzljak blagoslovio je i novi oltar za kojim je

zajedno s akove kim gvardijanom, paterom Stanko Belobrajdi em, služio svetu misu. U propovijedi biskup je na primjerima Isusa i svetaca ohrabrio korisnike Doma koji svoju tre u dob provode daleko od svojih obitelji, ali okruženi brižljivim oso-

bljem, a od sada i mogu noš u za molitvu u prikladnoj i blagoslovljenoj kapelici. Slavlje je uljepšao ženski zbor župe Svetog Nikole biskupa akovec. Biskupu je rije i dobrodošlice uputila Kristina Klobu ari , ravnateljica Doma. (sm, ZV)

ŠTRIGOVA

Komemoracija za žrtve u Repovoj šumi Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava i Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, ogranak Štrigova, danas, u petak 21. ožujka 2014., organiziraju komemoraciju i misu zadušnicu za žrtve ratnog i poratnog

stradanja II. svjetskog rata. Komemoracija e se održati u Repovoj šumi povrh naselja Štrigova. Program zapo inje u 16 sati u Repovoj šumi na mjestu gdje se nalazi spomen-obilježje, a o ekuje se dolazak i govor Predraga Mati a, mini-

stra hrvatskih branitelja. U 17 sati u štrigovskoj župnoj crkvi Marije Magdalene bit e služena misa zadušnica za žrtve iz Repove šume, te stradale i poginule u ratovima i progonima totalitarnih režima dvadesetog stolje a. (sm)

roteklih dana razmišljao sam o ljudima Murskog Središ a, o onima koji su nekada u njemu živjeli i onima koji žive sada. Nije nostalgija, ali nedostaje mi ono Mursko Središ e iz ranog djetinjstva koje je za mene, ali i za mnoge ljude koji su u rijetkim prigodama u njega dolazili, bio grad. Radostan sam bio kad sam mogao s nekim i i u grad, u kojem sam kasnije izu io zanat, radio, nastavio školovanje i kona no odlu io u njemu živjeti. Nije Mursko Središ e bio toliko grad zbog gra evina i ustanova koje je kao zna ajno središte tada imalo, nego je to bilo zbog ljudi, koji su u ve ini primjera bili gra ani, bili su gospoda. Bilo je gospode, bilo je uglednih majstora, obrtnika i drugih uglednika koje se oslovljavalo s gospon ili gospo a, pred nekima se duboko prignulo i kapa skinula. je am se kako i s koliko poštovanja su se ljudi odnosili i zvali ih gospodom prema Ivanu Hoblaju, mesarskom majstoru, Ivanu Palnecu i Antunu Kontrecu, majstorima kroja ima, Slavku Vuriju i Mirku Mesari u, autoprijevoznicima, ureku Baratu, majstoru

bravaru, Zlatku Rodeku, lije niku, i onima za koje nisam siguran u ime, ali su ih ljudi poštovali i zvali gospodom i posebno cijenili, gospon Feher, gospon Guld (fotograf ), gospon Rob, gospon Premuš, gospon Razleg, gospo a Zadravec (vlasnica zgrade u kojoj je bila kroja ka zadruga Partizanka), gospo a Marija (medicinska sestra), gospo a Trezika Turk, gospo a Žižek, majstor Fran i (šoštar), gospon Deži Žilavec, majstor Leva i (soboslikar i li ilac), Rajf (elektri ar), Buco (slasti ar) i mogao bih nabrajati. Bilo je asnih drugova i drugarica, Radikovi , Horvati , Oreški, Škvorc, Cizar, Mezga, Majsen, Cesar, Turk, or evi , Novak i mnogi drugi. Zbog tih i takvih ljudi Mursko Središ e je bio grad. Bio je i zbog Kina Rudar, slasti arnice Buco, Radni kog doma, Partizanke ili Modeksa, mlina i pekare, rudnika ili Murala, željezni kog kolodvora, kr mi Bence i Vuri i još mnogo toga što je Mursko Središ e inilo gradom. Sje am se s koliko poštovanja su se ljudi obra ali mjesnom doktoru Zlatku Rodeku, dah im je zastajao pri susretu s njima.

PIŠE: STJEPAN MESARI

anas su u Murskom Središ u neke druge vrednote, neki drugi i druga iji ljudi, koji rijetko pozdravljaju ili odzdravljaju starijima, obrazovanijima i bogobojaznima, na svakom vuglu pak su kladionice, pekarnice i ka i i. nema ni serjonskog govora i obi aja. Jednostavno nema gospode i gospo a, majstora i majstorica, gospona doktora i gospo e doktorice, druga ili gospona u itelja i drugarice ili gospo e u iteljice i svih onih koji su jednostavno bili druga iji i bolji od drugih i zbog toga cjenjeniji. Zaista se pitam kamo su nestala gospodstva, majstori, obrtnici, upravitelji, drugovi i drugarice koji su središ ansku svakodnevnicu inili kvalitetnijom i “bolšom“, a ne “hepi“, kako se sada u Murskom Središ u oslovljavaju neki doga aji.

Poljodjelstvo

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZLOŽBA bu inog ulja sjeverozapadne Hrvatske

ZAPO ELA sadnja krumpira na me imurskim poljima

Najbolji uljari predstavljaju se u Varaždinu

Za pedesetak dana imat emo doma i rani krumpir

Najbolja bu ina ili tikvina ulja sjeverozapadne Hrvatske uskoro e na ocjenjivanje javnosti koja e odlu ivati o njihovoj kvaliteti, ambalaži i drugim stvarima vezanima uz jedan od najboljih proizvoda ovog dijela Hrvatske. Naime, u Varaždinu e se 28. ožujka 2014. godine održati 4. izložba bu inog ulja sjeverozapadne Hrvatske, na kojoj e se predstaviti proizvo a i “ rnoga zlata” iz Me imurske, Varaždinske, Zagreba ke i Krapinsko-zagorske županije. Organizatori stoga ve sada pozivaju sve zainteresirane uljare da sudjelovanje prijave najkasnije do kraja velja e na adresu: Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu okoliša, Franjeva ki trg 7, 42000 Varaždin, ili na e-mail:jasna. vresk@vzz.hr, odnosno na telefon/faks: 042/390553. Uzorci e se prikupljati

4. ožujka od 8 do 12 sati u prostorijama spomenutoga Upravnog odbora. Na ocjenjivanje se dostavlja 2x250 ml ulja u tamnim i neobilježenim staklenkama, te 1x250 ml ulja u boci s etiketom proizvo a a za potrebe izlaganja i degustacije tijekom izložbe. Osim izložbenoga, izložba ima i natjecateljski karakter jer e prijavljena ulja ocjenjivati stru na komisija. Svojim kontinuiranim održavanjem izložba bu inog ulja postala je regionalno prepoznatljiva te doprinosi poboljšanju i promociji bu inog ulja, kao i o uvanju tradicije njegove proizvodnje. Izložbe ulja do sada su održane u akovcu, Varaždinu i Krapini i na njima je redovito sudjelovalo dvadesetak najboljih uljara, a do nedavno i oni s podru ja Sisa ko-moslava ke i Koprivni ko-križeva ke županije. (S. Mesari )

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

“Jožefov sejem” pokvarila kiša Ovu srijedu je bilo Josipovo, katoli ki blagdan i dan kao stvoren za odlazak na plac ili sajam ili na jedno i drugo najprometnije mjesto srijedom u akovcu. Me utim, jutarnja kiša pokvarila je dojam “Jožefovog sejma”, pak je stoga i malo ljudi došlo vidjeti i kupiti odre ene proizvode. Ni kasnije sunce nije pove alo broj prodava a, no bilo je više onih koji su došli na klobase i pe enke. Na sajmu se koliko-toliko prodavao krumpir, žitarice i vo ne sadnice, a na placu cvije e, salata, jabuke i južno vo e. Za drva nitko ne pita, a ve mjesec dana mlije ni proizvodi rasprodaju se “za pol

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - krumpir - pšenica - kukuruz - je am - jabuke - svježi sir - turoš - ma uhice - puterica - pe eni buncek

2 kn/kg 1,50 kn/kg 1,50 kn/kg 1,60 kn/kg 8 kn/kg 30 kn/kom 10 kn/kg 6 kn/kom 20 kn/kg 25 kn/porc.

vure”, što ipak nešto govori. Govori kako je sve manje proizvo a a mlijeka i mlije nih proizvoda te kako se ljudi vra aju mlijeku, izvoru zdravlja i života.

Sade se rane i srednje rane sorte krumpira, kao što su adora, jaerla, cleoptara, mona lisa, maravel i bela rosa. Zbog nedostatka novca za kupnju novoga sjemenskog krumpira, puno ratara e zasaditi vlastiti, lanjski krumpir, što e zna iti manji urod i mogu e teže održavanje na njivama PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Nikada ranije kao u ovo prolje e, ve u prvoj polovini ožujka, u Me imurju je zapo ela sadnja krumpira. U polju nedaleko od Ivanovca u sadnji krumpira naišli smo na obitelj Gradiš aj. Ratari sade rane sorte kao što su adora, jaerla, cleopatra, mona lisa, marabel i bela rosa. Rije je o sortama kojima od sadnje do branja treba 45 do 55 dana. To zna i, ako e vremenske prilike biti povoljne, bez puno kiše, ali i suhog razdoblja, po etkom svibnja imat emo doma i me imurski mladi krumpir, svemu unato puno ukusniji i kvalitetniji negoli onaj koji na naše tržište ve sada stiže iz drugih zemalja i po dosta visokim cijenama. Kvalitetan sjemenski krumpir može se kupiti u specijaliziranim poljoprivrednim trgovinama te u susjednim državama. Kod nas kilogram sjemenskog krumpira stoji 10 kuna, dok u Lendavi i Razkrižju 1 euro. U Hrvatskoj se proizvodi oko 1.500 tona sjemenskog krumpira, a potrebe su znatno ve e, te se lani u Hrvatsku uvezlo oko 15 tisu a tona sjemenskog krumpira, i vrlo kvalitetnog i manje kvalitetnog. Manji ratari “doma i sjemenski krumpir” prodaju po 8,5 kuna za kilogram. Prema podacima koje smo uspjeli prikupiti od me imurskih “krumpiraša”, na me imurskim poljima bit e zasa eno manje krumpira nego prošle godine, iz osnovnog razloga što je teško prodati sve proizvedene koli ine, kojima treba pridodati i sve ve i uvoz, kako sada sjemenskog, tako od prolje a do kasne jeseni merkantilnog krumpira.

Ovu je godinu krumpir u Me imurju zasa en ve u prvoj polovini ožujka

dobro sje amo kako su me imurski “krumpiraši” viškove odvozili na deponije, gdje je gnjilio i propadao. Tu je i starenje doma instava koja su se bavila krumpirom, poglavito onih srednjih i malih. Stoga bi se moglo dogoditi da krumpir kao tre a najzastupljenija kultura u Me imurju doživi sudbinu še erne repe koja se nekada uzgajala na preko dvije tisu e hektara, a sada se sije i uzgaja jedva na petsto-

tinjak hektara. Me imurski ratari po koli inama proizvedenog krumpira po hektaru u samom su hrvatskom vrhu, s proizvodnjom od 40-ak tona krumpira. Nažalost, u posljednje vrijeme ne prednja e u kvaliteti gomolja, a premalo rade na upoznavanju potroša a s nutricionisti kim vrijednostima, te ga oni kupuju kao crveni i bijeli krumpir. A krumpir kao i meso i povr e treba kupovati ovisno kako i

na koji na in ga se želi pripremiti. Jer su tako ili prema tome selekcionirane sorte gomolja i boja crvena ili bijela ne zna i samo “želju ili simpatiziranje” nego zna i puno više, zna i nutricionisti ku vrijednost. Do sada je me imurski krumpir, i bijeli i crveni, bio vrlo kvalitetan, ali o ito je da e od sada biti mjeren i drugim mjerilima i kriterijima, kako bi izdržao sve ve u konkurenciju iz uvoza.

Krumpiru sudbina še erne repe, smanjenje proizvodnje Prema površinama zasa enima krumpirom, Me imurje je vode e u Hrvatskoj, s oko 18 posto ukupnih površina, što je blizu 2 posto manje nego godinu-dvije ranije, a puno manje nego prije desetak godina. Razlozi tome je sve ve a i nelojalna konkurencija uvoznog krumpira iz drugih država, zatim pojava velikih trgova kih lanaca koji uglavnom ne kupuju me imurski i hrvatski krumpir te bolesti zemlje zbog neodržavanja plodoreda, kao i neadekvatnog tretiranja krumpira i krumpirišta. Ukratko, može se re i da nema sigurnosti da e se sav ili barem ve ina proizvedenog krumpira mo i prodati. Još se

SJETVENI KALENDAR

OŽUJAK 2014. Lijevi rub od 7.30, desni rub 17 sati Vrijeme za presadnju od 10.3. u 5 do 23.3. u 6 sati “Podaci su uzeti s

23. ne list do 18, od 19 plod dozvolom autora iz Sjetvenog priru nika Kraj presadnje u 6 sati Marie Thun 2014. koji u 24. po plod Hrvatskoj izdaje Ajda 25. ut plod Zagreb d.o.o., Podolec. 26. sr cvijet Broj telefona: 09127. e ----2955-112 e-mail: ajda.zagreb@hotmail. 28. pe -----, od 8 cvijet com” 29. su cvijet do 12, od 13 korijen

21. ožujka 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

CRVENOLISNE ŠLJIVE Pa ukrasne trešnje, pa ukrasne višnje, pa ukrasne šljive... to esto jednostavno kažete da je japansko. Možda je bolje re i da je cvjetno. Sve sad cvate. Nadam se da Vas veseli. Mene jako veseli. Pun mjesec no u i puno cvje a danju... ima li ljepše kombinacije? Prunusi su rod listopadnoga, rje e vazdazelenog drve a i grmlja iz porodice ružovki. Obuhva a dvjestotinjak vrsta umjerenog podru ja. Listovi su im spiralni, po obodu nazubljeni (rje e cijeli), na peteljci koja esto nosi žljezdice. Cvjetovi su im peterodijelni, potpuni, pojedina ni ili u cvastima, prašnika je više a tu ak od jedne karpele. Plod im je jednosjemena koštunica, okruglasta ili nešto plosnata, sa so nim ili manje-više suhim mezokarpom. U ovaj vam rod spada i puno vrlo ukusnih vo aka. Prunusi su trešnje, višnje, šlji-

ve, breskve, marelice, bademi, sremza i trnina. Te emo vrste za zabavu ostavit vo arima, nije da ih mi ne volimo, ali ako se o njima raspri amo ne ostaje nam mjesta za naše crvenolisne šljive koje su nam baš uljepšale ovo prolje e. Crvenolisna , ukrasna šljiva stru no se zove Prunus cerasifera ‘Nigra’. Cvate vrlo rano, u ožujku ili po etkom travnja, odmah nakon našeg doma eg drijenka. Uz cvatnju razvijaju se i listovi koji imaju u po etku svjetlo-crvenu a kasni-

je tamnocrvenu boju u toku itave godine. Tamnocrvene su joj i mlade grane. Ovaj kultivar ‘Nigra’ ima vrlo malo ili ništa plodova koji su bili negativna karakteristika jednog starijeg kultivara koji se zvao pisardi. Ti su plodovi bili zreli sredinom ljeta, a kako ih obi no nitko nije skupljao raspadali su se podno stabala i skupljali kukce. Tih problema s ovim kultivarom Nigra ima puno manje ili ih uop e nema. Crvenolisna šljiva jest manje stablo koje e Vam narasti do 6 ili 8 metara, ovalne do okru-

gle krošnje. Pogodna za sadnju u parkovima, uskim ulicama i manjim vrtovima. Nije posebno izbirljiva u pogledu uvjeta uzgoja. Može poslužiti kao crveni dio palete boja u vrtu umjesto, puno osjetljivijeg crvenog javora. Ima i komparativnu prednost u usporedni s njim, to je njena izdašna cvatnja. Re i ete da javor ima ljepši list. To može i ne mora biti to no. Ova kasnija tamnocrvena boja u šljive je u najve im ljetnim žegama možda postojanija od javorove crvene boje. Javor u takvim uvjetima zna poprimiti onako nekako sme e-crvenu boju, dok šljiva ostaje vjerna opisu tamnocrvene boje. Ovako su ju lijepu osmislili i selekcionirali u sjevernoj Americi prije 10 godinica, negdje oko 1916. esto kad preporu am vrtlarima crvenu šljivu pitaju za plodove. Eto, taj je problem uglavnom riješen. Plodovi Vas ne e gnjaviti. Ali ho u ja svojim pri ama. Ve idu i utorak Vam pri am o crvenolisnoj ukrasnoj (‘japanskoj’) trešnji. Lijepi ,cvjetni pozdravi iz Vrtnog centra IVA!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

PRETILOST U PASA I MA AKA Suživot ku nih ljubimaca i ljudi traje ve tisu e godina i oni postaju sve ovisniji o svojim vlasnicima. Danas se psi i ma ke ne moraju posebno truditi, boriti za hranu kao prije, ve im je ona lako dostupna. Vlasnike životinja veseli vidjeti kada njihov ljubimac hlapljivo i puno jede i ne oskudijeva u hrani, ako ga mole ivo gleda dobit e i nešto dodatno sa stola za vrijeme ru ka ili pak poslije kakvu slasticu. Vlasnici misle da tim svojim postupcima samo ja aju odnos sa ljubimcem i ne smeta im ako je „pesek ili ma kica“ malo popunjena i sli na „medeku“, ve im je to potvrda da se dobro brinu o njemu i da je ljubimac zdrav i veseo. Hrana je energija i kada životinja jede više nego što treba, organizam višak energije ne potroši ve dolazi do prekomjernog nakupljanja masno a u organizmu što dovodi do pretilosti (debljine). Velik je broj uzroka koji dovodi do pretilosti i oni su obi no višeslojni. Stalna dostupnost hrane u zdjelici, dosada, smanjena tjelesna aktivnost, seksualni status (sterilizirane i kastrirane ži-

votinje trebaju manje hrane zbog sporijeg metabolizma), genetska predispozicija, neke hormonalne bolesti i neki lijekovi kao što su glukokortikoidi naj eš i su uzroci unosa viška hrane. Pretilost u pasa i ma aka u stalnom je porastu (zadnje istraživanje 45% u razvijenim zemljama) i ozbiljno je treba razmatrati kao kroni nu bolest. Masno tkivo nije samo pasivno odlagalište viška energije ve je složen organ koji proizvodi razne tvari koje imaju utjecaj na metabolizam, upalne procese, krvni tlak, srce, tumorozne procese i dr., odnosno može biti predispozicija za mnoge ozbiljne bolesti. Prevelika težina nadalje optere uje lokomotorni sustav (zglobove, kosti, tetive) pa se takve životinje u pravilu i manje kre u što još više stvara predispoziciju za debljanje. Anestezija i operativni zahvat tako er su puno rizi niji. Reproduktivna sposobnost je uvelike smanjena a i eš i je otežan porod. Budu i da se mast deponira ispod kože eš i su i dermatološki problemi. Vru ina i sparina posebna je opasnost za takve životinje.

Pretili psi i ma ke dva puta eš e ugibaju u srednjoj dobi u usporedbi s ne pretilim i ne dožive duboku starost. Gdje je razlika izme u normalne težine i pretilosti? Prekomjerna težina od 10% može se ozna iti kao po etna pretilost, a od 20% i više kao vidljiva. Prekomjernu težinu od 35% vrlo je teško vratiti na normalu jer je u takvom tijelu ve došlo do metaboli kih i hormonalnih promjena pa životinja i sa malim unosom hrane ne mršavi. Ujedno debeli potkožni sloj masnog tkiva djeluje kao izolator te je za održavanje normalnih funkcija u organizmu potrebna puno manja energija koju unosimo hranom. Me utim ovdje dolazimo do pitanja što je idealna težina za pojedinog ljubimca budu i da normalne težine i unutar jedne pasmine variraju ovisno o gra i, spolu, dobi. Subjektivni kriterij kojim se u praksi služimo je procjena potkožne koli ine masti iznad lukova rebara i slabinske kralježnice. Gledaju i sa strane i odozgo kod pretilih životinja gubi se granica izme u prsnog koša i abdomena. Gledaju i prednje i stražnje noge vi-

dimo nerasmjer u debljini izme u šapa i došaplja te gornjih dijelova nogu i trupa u pretilih životinja. Postoje i tablice težina za razli ite pasmine životinja. Objektivno potkožno masno tkivo može se mjeriti i ultrazvukom te rentgenom. Kod lije enja pretilosti postoje razni programi hranjenja kod kojih se neki baziraju na smanjenju koli ine hrane, a time i energije, drugi na smanjenju kalorijske vrijednosti u hrani ili pak tre i na potpunom oduzimanju hrane uz dodatak vode i minerala što je dosta nehumano. U praksi naj eš e primjenjujemo redukcijsku dijetu koja traje nekoliko mjeseci, a koja sadrži 60% potrebne koli ine za održavanje one težine koju želimo posti i. Postoje i lijekovi, odnosno dodaci prehrani koji djeluju na manjak apetita ili pak ubrzavaju metabolizam. I na kraju hrana za ku ne ljubimce trebala bi biti kvalitetna i zdrava te osiguravati potrebnu energiju kako bi se životinja održala zdravom i u kondiciji, u skladu s njenim na inom života i dobi. mr. Tomislav Dolar dr. vet. med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

Mozaik

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEHNI KA ŠKOLA AKOVEC doma in Županijskog natjecanja i Smotre radova mladih tehni ara Me imurske županije

Sve više djevojaka pokazuje interes za tehniku Piše: Roberta Radovi U organizaciji Društva pedagoga tehni ke kulture Me imurske županije i Županijskoga stru nog vije a u itelja tehni ke kulture, u Tehni koj školi akovec je 7. ožujka održano Županijsko natjecanje i smotra radova mladih tehni ara Me imurske županije. Na natjecanje je bilo pozvano 180 u enika, koji su se natjecali u dvanaest podru ja natjecanja i smotri u eni kih radova. U ime Tehni ke škole, koja je ve etvrtu godinu zaredom doma in ovog natjecanja, ravnatelj škole Dražen Blažeka, dipl. ing., istaknuo je vrijednost ovakvih natjecanja u smislu razvoja sklonosti k tehni kim zanimanjima: - U enici su pripremili jako vrijedne radove. Entuzijazam u itelja koji s njima rade je izuzetan i sretni smo što svake godine jedan dan u školskoj godini namijenimo tehnici i mladima osnovnih škola. Njihovi rezultati koje e posti i su važni, ali još važniji je taj njihov interes za tehniku, ta njihova želja da u tehnici rade nešto konkretno, a mi im u našoj školi za to nastojimo pružiti najbolje uvjete.

Namjera nam je da cilj ovakvih natjecanja bude ja anje interesa za tehni ka zanimanja koja nude ve u vjerojatnost zapošljavanja. Iz kandidatura natjecatelja dosta je u enika i u podru ju graditeljstva, robotici, elektrotehnici i fototehnici. Uvi amo da djeca u osnovnoj školi vole raditi i makete, pa se nadamo da e se i u graditeljstvu poja ati interes. Dražen Blažeka tako er je naglasio kako se posljednjih godina zapaža pri upisu novih generacija u Tehni ku školu i sve ve i interes djevojaka za tehni ka zanimanja: - Dobro je što sve više djevojaka pokazuje interes za tehniku. Od fototehnike do robotike, jer su de initivno tzv. ženska zanimanja popunjena i djevoj ice e se sve više morati upisivati i u elektrotehniku i strojarstvo, a u ra unarstvu ih ve sad ima dovoljno. Zato smo izme u ostalog i mi uveli tehni ku gimnaziju koja e biti i sljede e školske godine u našim prostorima. Prilikom prošlogodišnjeg upisa u tehni ku gimnaziju prednja ili su upravo u enici koji su bili

Djevoj ice e se sve više upisivati u elektrotehniku i strojarstvo sudionici prethodnih natjecanja mladih tehni ara.

Državno natjecanje po etkom travnja u Primoštenu 56. Državno natjecanje mladih tehni ara i Smotra u eni kih radova – mladih poduzetnika održat e se u vremenu od 2. do 4. travnja u Primoštenu. Predsjednik povjerenstva za natjecanje Željko Medved, mag., istaknuo je da je veliki doprinos objektivnosti u vrednovanju ovogodišnjih rezultata natjecanja dalo desetak profesora Tehni ke škole koji su vrednovali prakti na postignu a u enika iz podru ja “Strojarske konstrukcije“, “Obrada materijala“, “Elektrotehnika“,“Elektronika“, “Fototehnika“ i “Orijentacija i komunikacije“.

Rad “Quadrocopter” Tomislava Belovi a, 7. r., iz II. OŠ akovec

Oni idu na Državno natjecanje Kako se uz pomo tehnike Za 56. Državno natjecanje r. OŠ Prelog (5. - 8. r. Robotika); orijentirati u prirodi? mladih tehni ara i 2. Smotru Stjepan Petkovi , 6. r. OŠ Ivamladih poduzetnika, koje e se održati u Primoštenu od 2. do 4. travnja 2014., odlukom Državnog povjerenstva iz Me imurske županiju plasirali su se: Lidija Jankovi , OŠ Sveta Marija (5. r. Maketarstvo i modelarstvo); Bruno Horvat, OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu (6. r. Graditeljstvo); Patrik Blažekovi , OŠ Prelog (7. r. Strojarske konstrukcije); Mihael Kolari , OŠ Hodošan (7. r. Obrada materijala); Luka Meštri , OŠ Strahoninec (8. r. Elektrotehnika); Miho Hren, OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu (8. r. Elektrotehnika); Fabian Benc, OŠ Mursko Središ e (8. r. Elektronika); David Grabant,7.

novec, Foto-kino klub Ivanovec (5. - 8. r. Fototehnika); Noa Jalšovec, 7. r. II. osnovna škola – akovec (5. - 8. r. Robotsko spašavanje žrtve); Viktorija Stanko, 8.r. OŠ Gori an (5. - 8. r. Modelarstvo uporabnih tehni kih tvorevina); Aleksandar Žužul, 7. r. OŠ Ivanovec (5. - 8. r. Modelarstvo uporabnih tehni kih tvorevina); Mirna Rodi , 8. r. OŠ Štrigova, Radioklub Me imurje (5. - 8. r. Orijentacija i komunikacija); Ena Šardi, 6. r. OŠ Mursko Središ e, Radio klub Me imurje (5. - 8. r. Orijentacija i komunikacija)i Tomislav Belovi , 7. r. II. osnovna škola – akovec, Aero klub Me imurje (5. - 8. r. Smotra radova mladih poduzetnika).

Dio natjecanja provodio se i iz podru ja radioamaterizma. Na in natjecanja pojasnio je Vladimir Vinko, lan Radiokluba “Me imurje”: - Mi smo radiamateri. Radimo amatersku radiogoniometriju. Lemimo konektore i imamo orijentaciju u prirodi, kretanje po kompasu. Goniometrija se izvodi sa zatvorenim o ima, zna i stavlja se pokrivka na o i i u enici traže tri odašilja a. Zadatak je u što kra em roku na i odašilja e, s time da svatko ima slušalice i jedan prijemnik. U enici koji su sudjelovali u ovom natjecanju jesu iz Donje Dubrave, Mur-

Vladimir Vinko, lan Radiokluba “Me imurje”

skog Središ a, Štrigove i Ivanovca, ukupno 19 u enika.

ŽUPANIJSKO NATJECANJE OSNOVNIH ŠKOLA IZ ENGLESKOG JEZIKA

U enice III. OŠ akovec najuspješnije U III. osnovnoj školi akovec održano je Županijsko natjecanje iz engleskog jezika. Sudjelovalo je 20 u enika koji su nakon školske razine natjecanja ostvarili najbolje rezultate u Me imurskoj županiji. Županijsko natjecanje otvoreno je plesnom to kom s porukama na engleskom jeziku, koju su izveli u enici

Natjecanje je otvoreno plesnom to kom s porukama na engleskom jeziku

U enici koji su ostvarili najbolje rezultate na Županijskom natjecanju

Prema podru jima natjecanja u H - programu, po programu redovne nastave tehni ke kulture, najbolji u našoj županiji jesu: u enici 5. razreda – Maketarstvo i modelarstvo, prvo mjesto osvojila je Lidija Jankovi iz OŠ Sveta Marija, mentorica Nevenka Reif, a slijede je Nikolina Novak iz OŠ Štrigova (Kristijan Ov ari ) i Lorena Martinjak iz OŠ Strahoninec (Katica Mikulaj Ov ari ). Šesti razred natjecao se u Graditeljstvu. Najbolji je Bruno Horvat iz OŠ Ivana Gorana Kova i a, Sveti Juraj na Bregu (Renata Kerovec), dok su drugo i tre e mjesto osvojile Veronika Škvorc iz OŠ Štrigova (Kristijan Ov ari ) i Andrea Novak iz OŠ Jože Horvata Kotoriba (Karmen Somi). U enici sedmih razreda natjecali su se u podru ju Strojarske konstrukcije i u Obradi materijala. Najbolji konstruktor je Patrik Blažekovi iz OŠ Prelog (Milan Zvonar), a slijede ga Filip Vrši iz OŠ Mursko Središ e (Sanjin Tomši ) i Tomislav Farkaš iz OŠ Orehovica (Zvonko Ljubi ). Osmaši su se natjecali u podru jima Elektrotehnike i Elektronike. Najbolji elektrotehni ari su Luka Meštri iz OŠ Strahoninec (Katica Mikulaj Ov ari ), Miho Hren iz OŠ Ivana Gorana Kova i a, Sveti Juraj na Bregu, (Renata Kerovec) i Luka Petek iz OŠ Nedeliš e (Sandro Balaškovi ), a elektroni ari: Fabian Benc, OŠ Mursko Središ e (Sanjin Tomši ), Domagoj Smoli , OŠ Ivana Gorana Kova i a, Sveti Juraj na Bregu (Renata Kerovec) i Lucija Andrašec iz OŠ Podturen (Ružica Murk). U vrlo zahtjevnom podru ju Robotike prema pravilima natjecanja mogu se natjecati u enici od 5. do 8. razreda. Najbolji je David Grabant iz OŠ Prelog (Milan Zvonar), a slijede ga Mislav Kova iz I. osnovne škole akovec (Branko Vujnovi ) i Viktor Vlahek iz OŠ Prelog (Milan Zvonar).

III. osnovne škole akovec, a pripremila ih je u iteljica Petra Kova . Ravnateljica Mirjana Friganovi poželjela je svim natjecateljima dobrodošlicu i puno uspjeha, a prigodnim govorom obratila im se i predsjednica Županijskog povjerenstva Branka Lamza. lanovi povjerenstva bili su Lidija Branilovi , Denis Kiri i Klaudina Mumi . U enici koji su na Župa nijskom nat jec a nju ostvarili najbolje rezultate,

Izvannastavne i izvanškolske tehni ke aktivnosti U natjecanju po P - programu, u enici od 5. do 8. razreda pokazali su vještine i znanja koja su stekli rade i u izvannastavnim i izvanškolskim tehni kim aktivnostima. Najbolji mladi fotoamater je Stjepan Petkovi , 6. r., iz OŠ Ivanovec, lan Foto-kino kluba Ivanovec, mentori Željko Medved i Radovan Petkovi , a slijede ga Jakov Kocijan,7. r., iz OŠ Strahoninec (Katica Mikulaj Ov ari i Davor Žerjav), i Josip Novak, 8. r., OŠ Prelog (Milan Zvonar i Silvio Ben ). U najzahtjevnijem dijelu natjecanja - Robotsko spašavanje žrtve - najbolji su u enici iz II. osnovne škole, akovec: Noa Jalšovec, 7. r., Luka Jalšovec, 7. r. i Melita Sandrin, 6. r., mentora Gordana Bartoli a. U Modelarskoj izradi tehni ke tvorevine najbolja je bila Viktorija Stanko, 8. r., iz OŠ Gori an (Katica Mikulaj Ov ari ), drugi je Aleksandar Žužul, 7. r., iz OŠ Ivanovec (Željko Medved) a tre i Karlo Ma ek, 8. r., iz OŠ Ivana Gorana Kova i a, Sveti Juraj na Bregu (Renata Kerovec). Najbolje u podru ju Orijentacije i komunikacije jesu: Mirna Rodi , 8. r., iz OŠ Štrigova (Jelena Tuksar i Vladimir Vinko iz Radiokluba „Me imurje“), Ena Šardi, 6.r. i Rea Tomši , 6. r., iz OŠ Mursko Središ e (Sanjin Tomši i Jelena Tuksar iz Radiokluba “Me imurje”). Me u jedanaest pozvanih radova mladih tehni ara poduzetnika na temu “Igra ka“ povjerenstvo je najboljim proglasilo rad “Quadrocopter” Tomislava Belovi a, 7. r., iz II. osnovne škole akovec, mentor Gordan Bartoli , drugi je rad “Skakavac“ Valentine Mikuli , 6. r., iz I. osnovne škole, akovec (Branko Vujnovi ), a tre i “Tipkalica”, Borne Bira a, 5. r., iz II. osnovne škole akovec.

odnosno prva tri mjesta: 1. Vida Ruži , III. osnovna škola akovec, mentor Davor Frani , 80 bodova 1. Jana Peni , III. osnovna škola akovec, mentor Davor Frani , 80 bodova 2. Klara Novak, OŠ Ivanovec, mentorica Anica Kolmani , 78 bodova 2. Hana Tisaj, I. OŠ akovec, mentorica Vlasta Žnidari , 78 bodova 3. Mirna Došen, II. osnovna škola akovec, mentorica Branka Lamza, 77 bodova

21. ožujka 2014. POZNATI u enici me imurskih osnovnih i srednjih škola koji putuju na Državno prvenstvo

Šest u enika putuje u Šibenik po etkom travnja Poznati su u enici koji su na osnovu rezultata na Županijskom natjecanju ostvarili plasman na 55. Državno natjecanje iz matematike, koje e se održati u Šibeniku od 2. do 4. travnja 2014. godine. U kategoriji 6. razreda to je Martin Josip Kocijan (OŠ "Petar Zrinski" Šenkovec, mentorica Jasmina Trupkovi ) i u 7. razredu Filip Vinkovi (OŠ Sveti Martin na Muri, mentorica Anica Karlov ec). Što se ti e srednjih škola, u složenijoj A varijanti naši predstavnici iz Gimnazije Josipa Slavenskog akovec bit e Lukas Novak u 1. razredu (mentorica Štefanija Požgaj), Stjepan Požgaj u 2. razredu (mentorica Nina Mikolaj Varga) i u 4. razredu Andrija Drk (mentorica Tamara Srnec). U B varijanti me imurska predstavnica u natjecanju 4. razreda bit e Ines Horvat (mentor Miljenko Blažeka).

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NATJECANJE ekipa OŠ i mladeži Crvenog križa u Hodošanu

Pobjednici OŠ Hodošan i ETŠ akovec U OŠ Hodošan je u subotu održano jubilarno deseto natjecanje mladih Crvenog križa za osnovne i srednje škole Me imurske županije. Na po etku natjecanja preko tri stotine sudionika pozdravili su u ime doma ina ravnatelj škole Ivan Bari , predsjednik Gradskoga Crvenog križa akovec Mladen Valkaj i na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, uz prigodni program u enika OŠ Hodošan, a skupu se odazvao i Zoran Vidovi , dožupan Me imurske županije, uz aktivisticu Crvenog križa Katarinu Majnari i druge. U organizaciji sudjeluje i više

lije nika, tako kirurg Drago Star evi i Gabriele Turk, stomatologinja, i drugi koji su vodili povjerenstva. Na natjecanju je sudjelovalo 16 ekipa iz osnovnih i srednjih škola, odnosno 11 ekipa iz osnovnih i 5 ekipa iz srednjih škola. Natjecatelji su rješavali usmeni dio zada e, kao i vježbe na manekenima, koje su “glumili” u enici OŠ Hodošan. U kategoriji pomlatka, odnosno u enika osnovnih škola, prvo mjesto pripalo je ekipi OŠ Hodošan, mentorica Monika Kanižaj, drugo mjesto ekipi OŠ Tomaša Gori an-

Pobjedni ka ekipa OŠ Hodošan s vodstvom natjecanja

ca Mala Subotica, mentorica Monika Kova , i tre e ekipi OŠ Donji Kraljevec, mentorica Dunja Novak. U kategoriji mladeži, odnosno ekipi srednjih škola, prvo mjesto pripalo je ekipi

Pobjedni ka ekipa Ekonomske i trgova ke škole akovec u kategoriji mladeži

Ekonomske i trgova ke škole akovec, mentor Saša Kralji , drugo mjesto ekipi Gimnazije akovec, mentor Krešimir Trojko, a tre e ekipi Srednje škole Prelog, mentor Marko Škvorc. (JŠ)

Natjecanje u enika osnovnih škola u Hodošanu

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. ožujka 2014.

KONCERT “Prijatelji za Katružu” na ponos i za pam enje

Prikupljeno 18 tisu a kuna za pomo bolesnima naše županije PIŠE: SINIŠA OBADI FOTO: ZLATKO VRZAN Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža“ godišnjim koncertom “Prijatelji za Katružu” obilježila je etrnaestu godinu svoga rada. Da Katruža iz godine u godinu ima sve više prijatelja, dokaz je bila do posljednjeg mjesta ispunjena dvorana Centra za kulturu, na ijoj su se pozornici predstavila ve poznata imena s me imurske glazbene scene, poput Marije Jambroši , uke ai a, Željka Grahovca, Gordane Lach, Meri Šeparovi , popularnog Josipa Sanjkovi a Mitrice, Ivana Mezge, ali i glazbenih osvježenja poput Karoline Matjašec, ŽVG KUUa “Veseli Me imurci” i posebno vokalne skupine “Chorus BLAS” iz Ivanovca, koje su svojim a capella izvedbama me imurskih narodnih pjesama ostavile bez daha sve

nazo ne. Publici su svoj bogati repertoar prezentirali i “puha i” Limene glazbe Belica te KUD Ma kovec i KUD Belica sa Ksenijom Kramar. Na kraju svoj su show vrhunski odradili i frontmen Baruna Danijel Bani i legendarni Krunoslav Ki o Slabinac, koji je još jednom dokazao zašto je jedan od najomiljenijih izvo a a svim generacijama, sve to, naravno, pod odli nom voditeljskom palicom Miljenka Ov ara.

Za Katružine programe uvijek se traži mjesto više

niti cilj i isti transparentni sustav ljudi to prepoznaju, što se moglo posvjedo iti u punoj dvorani. - U Katružinih etrnaest godina nije se pojavila ni jedna mrlja u radu, a gotovo sav prihod kroz godinu odlazi u plemenite svrhe. Ljudima su spašeni životi, iako to možda sada zvu i malo dramati no, no to je zapravo tako, jer kada ljudima omogu ite da do u do lijeka koji si ne mogu sami priuštiti, to je stvarno velika stvar. Potrebe su, nažalost, sve ve e i ve e i, iako postoji razra eni sustav suradnje zaklade s ljekarnama, op inama i gradovima, Katruži trebaju prihodi, pa je prije etiri godine osmišljen i ovaj projekt - koncert ‘Prijatelji za Katružu’, koji bi zapravo trebao služiti kao zahvala svim dobrim ljudima koji se uklju uju u rad Zaklade kroz teku u godinu. I ove godine

U SUBOTU 22. ožujka u sportskoj dvorani Toplica Sveti Martin

U SRIJEDU 26. ožujka u dvorani GOC-a

Malonogometni humanitarni turnir u korist Udruge za sindrom Down

Bivši reprezentativci Hrvatske za Lovru Pergara

Na konferenciji za novinare najavljen je Malonogometni humanitarni turnir koji e se održati u subotu 22. ožujka s po etkom u 16 sati u sportskoj dvorani Spa & Sport Resorta Sveti Martin. Konferenciji su prisustvovali Tamara Peras, autorica humanitarnog projekta i organizatorica turnira, Višnja Horvat iz Udruge za sindrom Down MŽ, Ivica Pucar, kazališni i televizijski glumac, koji je sve prisutne pozdravio ispred gluma ke ekipe koja e na turniru i zaigrati, te dr. Milan Miloševi , predsjednik Doktorskoga nogometnog kluba DNK Zagreb. Malonogometni turnir organizira se s ciljem prikupljanja sredstava za izgradnju regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama koji e djelovati za potrebe triju najsjevernijih hrvatskih županija. Svoju podršku projektu do sada su izrazili mnogi, od kojih valja izdvojiti

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Ni jedna mrlja u radu Zaklade, uz iju su pomo spašeni brojni životi O samom koncertu i etrnaestogodišnjem djelovanju Katruže govorio je i upravitelj ove humanitarne zaklade, me imurski župan Matija Posavec, pritom istaknuvši da kada postoji jedan pleme-

zagreba kog gradona elnika Milana Bandi a, Me imursku županiju, Varaždinsku županiju, Grad akovec, Grad Varaždin te Grad Ludbreg. Igrat e šest ekipa koje ine poznate medijske li nosti, hrvatski glumci, lanovi Doktorskoga nogometnog kluba, lanovi Me unarodne policijske organizacije (IPA) i jedna ekipa ispred Grada akovca. Tamara Peras je naglasila kako je ovo samo jedan u nizu humanitarnih projekata koji se organiziraju s ciljem prikupljanja sredstava za izgradnju centra, te je ujedno i najavila veliki humanitarni koncert koji e se održati u rujnu. Na turniru e se ujedno i obilježiti Svjetski dan osoba s Downovim sindromom, koji pada u petak 21. ožujka. Ulaz je besplatan, a sve donacije koje se prikupe idu za izgradnju centra koji e pomo i stotinama djece s posebnim potrebama.

U programu su sudjelovali i puha i Limene glazbe Belica

Predstavljena je me imurska tradicionalna baština

program je trajao tri sata, ali je sve prošlo u trenu i nije bilo nezadovoljnih, ni u publici ni kod izvo a a, koji su svi odreda nastupili besplatno, a najam dvorane i organizacijske troškove pokrili su sponzori kojima organizator posebice zahvaljuje, tako da se ni jedna lipa od prodanih ulaznica nije odvojila za organizaciju, ve sve ide na ra un

Zaklade. Me imurski župan naglasio je kako je velika odlika Me imuraca da vole pomo i potrebitima i ljudima u nevolji. Samo prodajom ulaznica prikupljeno je 18.040 kuna. Prodana je 451 ulaznica po cijeni od 40 kuna i cjelokupni iznos iskoristit e se za pomo bolesnim osobama s podru ja naše županije.

Matija Posavec hvali me imursku javnost, koja je uvijek spremna pomo i

U srijedu 26. ožujka odigrati e se humanitarna utakmica u kojoj e se skupljati nov ana sredstva potrebna za još najmanje dvije ili tri operacije u enika I. OŠ Lovre Pergara iz Mihovljana, kako bi sa uvao vid na desnom oku. Organizator utakmice je Udruga mladih Mihovljan, pod pokroviteljstvom Me imurske županije, u dvorani GOC-a akovec. Glavna humanitarna utakmica odigrat e se izme u Humanih zvijezda Hrvatske (bivši nogometni reprezentativci Hrvatske, poput Silvia Mari a, Tomislava Rukavine, Gorana Vlaovi a, Borisa Živkovi a, Branka Strupara i drugih), te ekipe sastavljene od poznatih nogometaša iz Me imurske i Varaždinske županije. Odigrat e se tako er još nekoliko drugih revijalnih utakmica. Ulaznica je 10 kn, a cijeli program zapo inje u 18 sati.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

IZLOŽBE

Nada Patafta u Dunjkovcu Tatjana Mijatovi u Svetom Martinu Borut Batagelj u Štrigovi Stipe Nobilo u akovcu

SUPTILNO “TEUTINO” PLESNO PROLJE E Program “Plesne minijature” u izvedbi Studija suvremenog plesa “Tetuta” predstavio je trinaest nadasve profinjenih koreografija plesa ica i plesa a u dobi od 5 do 20 godina. Sve koreografije potpisuje Nikolina Mekovec, koreografkinja i voditeljica Studija, koja je ponosno pohvalila sve sudionike programa i plesa e Teute, koji su marljivo uvježbavali plesne to ke od mjeseca rujna prošle godine, te, pokazuju i rukom na svoje u enike, kazala: - Ovo sam ja. (foto: Zlatko Vrzan)

MUZEJ ME IMURJA

Joža Horvat - Život pod jedrima STOTA OBLJETNICA FOTO-KINO KLUB IVANOVEC

U pripre pripremi internacionalna cionalna filmska radionica u suradnji s Ma arima

ro enja Jože Požgaja KONCERT U “KEREMPUHU”

Zagrljaj Me imurja i Makedonije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. ožujka 2014.

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

ETVRTAK, 27. ožujka, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

“Njuške” - nova predstava Teatra Exit

BRAZIL – nogomet BRAZIL - HRVATSKA Direktni let Zagreb- Sao Paulo 10-14.06.2014. od 22.990 kn + 3.490 kn takse

STIGLI KATALOZI ODMOR LJETO I PROLJE E! NOVO... NOVO ... NOVO!!! AUTOBUSNI POLASCI IZ ČAKOVCA I VARAŽDINA!

16.04.2014 BISERI ŠVICARSKE 6 dana = 3.795 kn (FM popust 100 kn) ČAROBNI JUG FRANCUSKE I LOURDES 6 dana 3.495 (FM popust 200 kn) PROVANSA 6 dana 3390 kn (FM popust 100 KN)

18.04.2014 PARIZ 6 dana 2.690 kn (FM popust 100 kn) DVORCI BAVARSKE 4 dana 1.495 (FM popust 150 kn) AZURNA OBALA 4 dana 1995 kn (FM popust 100 kn) GRADOVI SJEVERNE ITALIJE 4 dana 1595 kn (FM popust 200 kn) PRAG 4 dana 1295 kn (FM popust 100 kn) KRAKOW 4 dana 1745 (FM popust 100 kn)

Jeste li se ikada zapitali o emu vaš pas razmišlja? I jeste li ikada svoj život usporedili sa pse im? Pse i živo jednako su boga i složeni kao i naši. Kao i mi, i oni komuniciraju o ljubavi, seksu, prijateljstvu, osve , nasilju... U predstavi se pojavljuje petnaest pse ih likova koji kroz monologe publici prenose svoje životne pri e. Me u razli i m prikazanim pasminama nalaze se i sljede i likovi: rotvajler s problemima u susjedstvu, stari mješanac koji otkriva ljubav u kasnijoj životnoj dobi, afganistanski hrt od kojeg se previše o ekuje, iznimno ugla en i pomodan, koji je vrlo ponosan na svoje

sposobnos , policijski pas koji se bori pro v kriminala, hrvatski goni kojem su glavne okupacije problemi sto arskog života i kako održa stado na broju, ostarjeli, slijepi pas koji se morao suo i sa smr u svog gazde te carinski bigl sa stavom. Svi likovi odražavaju glavne preokupacije ljudskog bi a. Njuške su jedinstvena mješavina humora, tragedije, oštrine, nježnos i roman ke. Igraju Enes Vejzovi , Filip Križan i Janko Rakoš. Premijer ove predstave bila je u Zagrebu po etkom listopada prošle godine, a u akovcu se može vidje na Tribini “ akovec etvrtkom” 27. ožujka s po etkom u 20 sa .

IZLOŽBA Nade Patafta u Dunjkovcu

Veliki interes mještana za izložbu i radove U dvorani vatrogasnog doma u Dunjkovcu udruga “Me imurska gruda” Dunjkovec organizirala je u subotu i nedjelju izložbu slika autorice Nade Patafta iz Strahoninca. Autorica izložbe ro ena je 1951. u Dunjkovcu, a slika od 2006. godine - pejzaže, mrtvu prirodu, portrete... Omiljena tehnika joj je akvarel. Svoju prvu samostalnu izložbu imala je 2007. godine, a do sada je imala pet samostalnih i desetak zajedni kih izložbi diljem Hrvatske. Nada Patafta lanica je Likovne udruge donjeg Me imurja. Osim slikarice, na izložbi su svoje radove prezentirali i lanovi udruge “Creative” iz Strahoninca. Udruga “Creative” jedna je od novih udruga u Strahonincu, što se baš i ne bi moglo re i po radovima koje su na izložbi pokazali. Bilo je tu od decoupagea, umjetni ke keramike, nakita, ru no oslikanih marama i svile, ru nih radova...

Franjo Soldat predao je Nadi Patafta dar - repliku smoligarskog grunta

Na sve anom otvorenju nastupio je Pjeva ki zbor Strahoninec, s pjesmama “Šetala se lepa Mara” i “Išla puca v kr micu”, te muška vokalna skupina “Zrinski” zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a. “Zrinski” su izveli su autorsku obradu pjesme

19.04.2014 VERONA MILANO PADOVA 3 dana 1.045 kn (FM popust 100 kn) VENECIJA 3 dana 995 kn (FM popust 100 kn) JEZERA SJEVERNE ITALIJE 3 dana 1.145 kn (FM popust 100 kn) AUSTRIJSKA JEZERA 3 DANA 1.145 (FM popust 150 kn) ISKORISTITE FIRST MINUTE PONUDU I UŠTEDITE DO 20 % TAKO DA NA VRIJEME REZERVIRATE SVOJE MJESTO POD SUNCEM!! ODABERITE NEŠTO IZ BOGATE PONUDE ODMORA NA JADRANU 2014! UKOLIKO NEMATE VREMENA ZA PUTOVANJA AUTOBUSOM, KOMPAS VAM NUDI OBILJE PAKET ARANŽMANA ZRAKOPLOVOM, NE SAMO U EVROPI VEĆ I ŠIRE... ISTANBUL, SENEGAL, JORDAN I IZRAEL, VIJETNAM I KAMBODŽA, DUBAI, TAJLAND, ETIOPIJA, KINESKA TURA, INDIJA I NEPAL, JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA & ZAMBIJA & BOCVANA, KENIJA, KALIFORNIJA I HAWAII, BRAZIL, RUSIJU, KINU I TIBET, MEKSIKO I KUBU....

DOĐITE, ODABERITE, PUTUJTE I UŽIVAJTE... MOGUĆNOST OBROČNE OTPLATE DO 12 RATA BEZ KAMATA I NAKNADA.

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Strossmayerova 4

Nada Patafta s u enicima

U subotu je u galeriji “Sveti Martin” otvorena izložba slika Tatjane Mijatovi , predsjednice Likovnog društva Gornje Radgone, lanice Likovne republike. Izlagala je na niz samostalnih i skupnih izložbi u Sloveniji, kao i u inozemstvu. Prvi put izlaže u Svetom Martinu na Muri. U programu otvaranja nastupila je tamburaška grupa KONTRA-SAN iz Sv. Martina na Muri. Predsjednica Likovne republike Milena Petkovi predstavila je umjetnicu i njezin rad, a na elnik Franjo Makovec otvorio izložbu. Prema rije ima Milene Petkovi , Tatjanino umjetni ko stvaranje neprekidno je samopropitkivanje, marljivo istraživanje raznih likovnih mogu nosti. Ona ne žuri, ve promišljeno uranja u sliku nanose i boju kistom, grade i je ve im ili manjim to kama, trakama boja, obrubljuju i potpuno koncentrirano segment po segment slike te tako nastaju neobi ne apstrakcije koje pomalo li e na mozaik. U svojoj kreativnosti poseže i za pijeskom, ugra uje ga u sliku pa se prirodno i umjetno stvoreno sjedinjuju u kompaktnu

“Ljubav se ne trži”, koju potpisuje Goran Šafari , voditelj vokalne skupine i zbora Strahoninec, te njegovu autorsku pjesmu “Žganica”. Prisutne je pozdravio Franjo Soldat, predsjednik udruge “Me imurska gruda”. O autorici i njenom djelu posjetiteljima je govorio i novinar i likovni kriti ar Josip Šimunko. Ivanka Novak, zamjenica na elnika i zamjenica predsjednika Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e, pozdravila je trud koji je udruga “Me imurska gruda” uložila u organizaciju izložbe, tim više što se radilo o prvijencu ove udruge. ast da otvori izložbu pripala je najstarijoj lanici udruge “Me imurska gruda”, Štefaniji Pertlik, koja godinama radi na o uvanju tradicionalnog pletenja cekera te

U GALERIJI “Sveti Martin”

“Dodiri” Tatjane Mijatovi iz Gornje Radgone

prezentaciji tog umije a diljem Lijepe Naše, ali i izvan nje. Sudionica je mnogobrojnih sajmova, TV emisija i promotivnih ilmova, a mnogi su usporedili da umije e pletenja cekera Štefanije Pertlik esto grani i i sa svojevrsnom umjetnoš u. Kao spomen na izložbu, Franjo Soldat u ime udruge “Me imurska gruda” predao je Nadi Patafta glinenu repliku smoligarskog grunta. Slikarica Patafta za ovu je prigodu napisala pjesmu “Smoliga ”, koju je pro itala na izložbi ur a Patafta, te udruzi “Me imurska gruda” poklonila sliku smoligara kakvog ga je ona još kao dijete zapamtila. Izložba je bila izuzetno dobro posje ena, u petak, dan prije službenog otvorenja, izložbu su razgledala djeca tri razreda Podru ne škole Dunjkovec sa svojim razrednicima: Višnjom Špicar, Melanijom Šalamon i Mladenom Trstoglavcom. Na druženju s autoricom Nadom Patafta u enici su postavljali mnoga pitanja i razgovarali sa slikaricom. Razred kojem je razrednica Gordana Crn ec - Filipi razgledao je izložbu po otvorenju u subotu. Izložbi su nazo ili i mnogobrojni predstavnici raznih udruga s podru ja op ine Nedeliš e. Druženje je nastavljeno uz kola e, koju su za ovu prigodu ispekle žene iz Udruge žena Dunjkovec, dok su se DVD Dunjkovec i Vino “Kerman” pobrinuli za inu vinsku kapljicu. (S. Zorkovi )

DRŽAVNI ARHIV u Štrigovi

Otvorena izlo - od straha k U prostorijama Državnog arhiva za Me imurje u Štrigovi u petak je sve ano otvorena izložba pod nazivom “Zima - od straha k veselju”, autora Boruta Batagelja, koji zimu prikazuje u kontroverznim oblicima.

S otvorenja izložbe u galeriji u Svetom Martinu

reljefnu cjelinu. Svaka njena slika govori pri u o prekrasnim krajolicima, ljudima, doga ajima. Njene apstrakcije kao da leže na asimetri noj matrici/mreži, razapete, raskora ene u raznim oblicima. Okupane su emocijama od enormne radosti do tuge. Nisu stati ne,

ve imamo doživljaj kako izi kog, tako i psihi kog kretanja. Sam naziv izložbe “Dodiri” asocira nas na nešto prekrasno, na meko u puti, senzualnost i eroti nost žene, koja je u današnjoj pri i postavljena kao centar svijeta, kao vrelo života, ljubavi, ali i patnje. (J)

Otvorenje izložbe “Zima - od straha k veselju”

21. ožujka 2014.

SRIJEDA, 26. ožujka, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

TRAVANJ, od 22. do 27. travnja VARAŽDIN, kino “Galerija”

ŠTA? - povodom Svjetskog dana kazališta Svjetski dan kazališta obilježava se 27. ožujka. Povodom toga Dramski studio “Dada” Kazališne družine “Pinklec” izvest e u srijedu 26. ožujka, s po etkom u 20 sa , u Centru za kulturu akovec predstavu pod nazivom “Šta?”. Redatelj predstave je Davor Dokleja i preporu uje se za dob 12+

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

(viši razredi osnovne škole i srednjoškolci). Dramski tekst “Šta?” govori o sudbonosnim trenucima jedne malo poznate civilizacije koju je, u iš ekivanju najve e rados , zadesila najgnusnija katastrofa. Pripadnici te civilizacije izlaz iz katastrofe vide u svojoj boginji Angelini Jolie koju ekaju da

do e, uzme i spasi njihovu djecu. Drama Ivana Turkovi a Krnjaka, mladoga zagreba kog dramaturga, govori i ukazuje na puno dublje društvene probleme. Dramski studio “Dada” u toj je drami pronašao polazišnu to ku progovaranja o problemima gladi, siromaštva, nasilja, konzumerizma te o borbi pro v “baba roge” koju poli ari vole naziva kapitalizmom ili ak neoliberalnim kapitalizmom, dok je u predstavi ona vrlo jednostavno nazvana - Sto avo.

Rekordan broj animiranih filmova na petom VAFI-ju VAFI 5 u Varaždin dovodi nam 194 crtana lma, 194 neobi ne ideje pristigle sa svih dijelova zemljine kugle koje ne ete vidje na televizijskim ekranima. Peto izdanje Internacionalnog fes vala animiranog filma djece i mladih Varaždin

– VAFI, koji e se održati od 22. do 27. travnja, u službenu konkurenciju privuklo je rekordan broj lmova iz 47 zemalja svijeta. Uz velik broj lmova iz hrvatskih studija, poput varaždinske VANIMA-e, akove kog ŠAF-a, Foto-kino-video kluba

Zapreši , Škole crtanog lma Dubrava, osje kog CTK-a te studija iz susjednih zemalja, u konkurenciju su po prvi put ušli i animirani lmovi iz Moldavije, Australije, Estonije i Brazila, Hong Konga. Kao i mla i kolege, i stariji su animatori svoje filmove slali sa svih strana svijeta pa e se gleda i lmovi iz SAD-a, Kolumbije, Irana i Meksika. Partner ovogodišnjeg izdanja je Francuska.

U MUZEJU ME IMURJA izložba vrijedne ostavštine Jože Horvata

Jožin “Život pod jedrima” doplovio u akove ku muzejsku luku Piše: Roberta Radovi Stipe Nobilo u krajoliku njegove rodne Lumbarde pronalazi izvorište slikarskog nadahnu a

IZLOŽBA mediteranskog ozra ja

Stipe Nobilo donio kolorite Kor ule u akovec - Stipe Nobilo je slikar izrazito koloristi kog nadahnu a. Krajolik njegove rodne Lumbarde i otoka Kor ule temeljna je i stalna zna ajka njegova stvaralaštva, koje uvijek iznova oduševljava novim varijacijama. Zavi ajni krajolik Lumbarde je Nobilov otvoreni atelijer i upravo je to

mediteransko ozra je ishodište i poticaj Nobilovu slikarstvu u dosadašnjem radu, a bit e zasigurno i u budu im djelima. Teme kao što su brnistra, masline, vinogradi, empresi, polja i vale, plavetnilo mora i neba naj eš i su i, ini se, trajni motivi u Nobilovu slikarstvu, istaknuo je likovni kriti ar Milan Bešli na sve anosti otvorenja izložbe Stipe Nobila u Izložbenom salonu Centra za kulturu u akovcu, koja je održana protekli tjedan, u etvrtak 13. ožujka. Moderatorica ve eri bila je Marina Oskoruš, voditeljica kulturnih djelatnosti za ilm i izložbe u CZK-u, a uz autora poziv okupljenim ljubiteljima likovne umjetnosti za razgled postava uputio je Milan Bešli , koji je izložbu i proglasio otvorenom. Izložba e biti otvorena za razgled do 31. ožujka 2014. godine. (rr)

ožba “Zima k veselju” Autor je solidnom broju posjetitelja svojim radovima predstavio, odnosno ukazao na strukturne promjene u shva anju i doživljavanju zime koje se doga aju na prijelazu u 20. stolje e. Na slikama autor je prika-

Autoru izložbe dobrodošlicu je poželio Jurica Cesar, ravnatelj Arhiva u Štrigovi zuje od toga da je bila znana kao prijetnja do toga da je postala prepoznata i kao prijateljica u svoj svojoj ljepoti, strastima, radostima, ali i korisnosti. U sklopu izložbe održano je multimedijsko prikazivanje fotogra ija iz obiteljskih zbirki akove kih zaljubljenika u skijanje. Prikazan i ilm o Zimskim olimpijskim igrama održanima prije 30 godina u Sarajevu, u dijelu gra evina koje je izgradio ondašnji ponos gra evinarstva i institucija europskih razmjera - GK Me imurje akovec. (sm, MŠ)

“Joža Horvat - Život pod jedrima” izložba je predmeta koji su donirani Muzeju Me imurja akovec, a otvorena je prošli tjedan, u petak 14. ožujka, u Izložbenom salonu Muzeja. O postavu izložbe mr. sc. Vladimir Kalšan na sve anosti otvorenja je kazao: - Radi se o donaciji našega najve eg moreplovca i istaknutoga hrvatskog književnika, svjetskog putnika, revolucionara, dakle, ovjeka izuzetnih životnih interesa. Sretni smo što smo dobili ovu donaciju jer ona e bitno obogatiti fundus Muzeja Me imurja i na i e svoje mjesto u stalnoj muzejskoj postavi u dijelu muzejskog postava koji govori o me imurskim velikanima. Donacija je bila želja Jože Horvata koji je izuzetno bio vezan uz svoj kraj i uvijek ga je nosio u svom srcu. Dio ostavštine dobila je i knjižnica u Kotoribi, u mjestu u kojem je Joža Horvat ro en, ali najve i dio njegove donacije, njegove radne sobe, njegovih sje anja i uspomena, ovdje je danas izložen na izložbi.

Više od tisu u nadasve vrijednih knjiga Unutar 191 izloženog eksponata nalaze se predmeti koji obuhva aju sva najvažnija podru ja Jožina života. Najviše je predmeta povezanih s njegovom plovidbom jedrilicom “Besa” i “Modra lasta”, a donacija sadrži i mnogo osobnih predmeta, primjerice, kompletnu radnu sobu Jože Horvata, ali i dio salona u kojem je obitelj Horvat primala goste, zatim vrijedne umjetnine i slike, predmete povezane s lovom, brojna odlikovanja i

Joža Horvat na jedrenjaku “Besa”, dužine 15 metara, 1965. godine otisnuo se na put oko svijeta

Glavni kompas “Bese”

Autor izložbe je Mihael Lebar, kustos pripravnik Muzeja Me imurja akovec

priznanja, a vrlo vrijedan je i dio donacije polica s knjigama - s ak 1.147 knjiga vrlo velike vrijednosti. Izloženi su i brojni predmeti koje je Joža Horvat donio sa svjetskih putovanja, kao što su tapiserija s Martiniquea, trinidadska pokladna maska “Sunce”, slika ratnika s Tahitija, tekstilna slika Kuna indijanaca i dr. Jedan od najstarijih izložaka je amfora iz anti kog doba.

Brazda Bese zauvijek je ostala na morima oko svijeta Dr. sc. Blaženka Novak osvrnula se na književni opus Jože Horvata, koji je napisao brojne pripovijetke, romane, drame, ilmske scenarije, novinske lanke, radiodrame, a djela su mu prevedena na brojne svjetske jezike. Interes za prevo enjem njegovih djela ni dan-danas se ne umanjuje, posebice za Jožinu dje ju književnost i djelo “Waitapu”. Novak je istaknula kako je Joža ponajviše volio dvije pjesme: V Kotoribi cug mašina fu nula i Moje plavo more, a njegov život kao da se odvijao upravo izme u tih dviju tema, uz, dakako, veliku potporu njegove supruge Renate Horvat, posebice u danima tragedija, kada su zbog gubitka obojice sinova trebali uzajamno prona i novo jedro u nastavku svog življenja. Jure Kaštelan, kako je

Jožina radna soba s vrijednom donacijom od 1.147 knjiga

kazala Novak, kroz dvije re enice sažeo je nesumljiv zna aj Jožinog života, koji je uvijek ostao vjeran svom zavi aju, ma gdje bio i plovio, uvijek vjeran svojim uvjerenjima: - Brazda Bese zauvijek je ostala na morima oko svijeta. Ostao je svijetao trag književne pri e. Autor izložbe je Mihael Lebar, kustos pripravnik Muzeja Me imurja akovec. Izložbu je otvorenom proglasio župan Me imurske županije Matija Posavec, kazavši kako ovaj Jožin život pod jedrima nadahnjuje i sve nas u današnjim životnim morima, koja su ponekad mirna, a nekad valovita i burna. Izložba se može razgledati do 11. travnja ove godine.

Me imurski nauti ari o vrijednosti izložbe Uz brojne štovatelje književnosti, me imurske kulturne i povijesne baštine, otvorenju izložbe nazo ili su i me imurski jedrili ari. Me u njima i prvi ovjek, predsjednik Nauti kog kluba “Me imurje”, Zlatko Premuš iz akovca, koji je istaknuo vrijednost jedrili arske pustolovine: - Me imurski re eno, prije i oceane s takvom jedrilicom kao što je bila ‘Besa’, to je bila prava stvar, ne samo onda kad je to u inio Joža Horvat, nego bi to bilo i danas. S obzirom na ondašnje znanje, tehniku i tehni ke mogu nosti, takvo putovanje bilo je prava pustolovina. Joža

Trinidadska pokladna maska “Sunce”

Horvat je prije svega pisac, ali i svjetski moreplovac, i bilo bi šteta to ne iskoristiti s obzirom na to da mi živimo ovdje na sjeveru Hrvatske, pa nam je more, nama Me imurcima, daleko. A on je bil prvi Me imurec koji je to napravil, taj put oko svijeta i evo svi ga slavimo. Ove godine e u njegovu slavu i ast biti organizirana i deseta, jubilarna ‘Me imurska regata Jože i Renate Horvat’, kojom se tako er slavi njihovo ime i zna aj u razmjerima jedrili arskih putovanja, koja e biti organizirana na još jednom višem nivou. I drugi posjetitelji otvorenja izložbe s posebnim ponosom prokomentirali su predstavljeni izložbeni postav i vrijednost lika i djela Jože Horvata. Nives Sklepi iz akovca kazala je kako je Joža zadužio cijelu Hrvatsku, a ne samo Me imurje, a slikar Krešimir Novak isti e kako je i ova izložba pokazatelj da malo Me imurje daje velike ljude.

Me imurski nauti ari i umjetnici, Zlatko Premuš, Nives Sklepi i Krešimir Novak, složni su u tome da je Joža zadužio cijelu Hrvatsku, a ne samo Me imurje

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 21. ožujka, 19.30 sati AKOVEC, Centar za kulturu

NEDJELJA, 23. ožujka, 19 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Ludilo komedija “Food Eliminator”

Tito, Miloševi i

Od kada je legendarni glumac Milan Pavlovi (Dino Mehmeda Mujki ) nestao iz popularne TV serije ‘’Lud, zbunjen, normalan“, nekoliko su a njegovih fanova skupilo se na internetskim mrežama bune i se što u novim epizodama nema lika kojeg su mnogi smatrali najvažnijim i najduhovi jim likom serije. Ne udi stoga što je ova ‘’ludilo“ predstava pobudila veliki interes kod hrvatske publike i ve možemo re i da

Urnebesna komedija “Kod Tita u raju (ili Tko je kriv za raspad Jugoslavije?)” ovaj vikend stiže u naš kraj. U subotu 22. ožujka ona se izvodi prvo u Maloj dvorani Arene Varaždin s po etkom u 19 sa , a dan kasnije, u nedjelju 23. ožujka, u Centru za kulturu akovec, tako er s po etkom u 19 sati. U predstavi igraju ex indexovci: Branislav Petruševi Petru i i Ranko Goranovi ,

e bi najprodavaniji hit bosanske komedije u 2014. godini. Predstava prati sudbinu simpati no glupavog ‘’Food Eliminatora“ (Milan Pavlovi ) i njegove obitelji, a komi ne situacije u koje upada samo su dio njegovih nevjerojatnih životnih putova od gubitnika do ispunjenja životnog sna da oženi Severinu, što mu na kraju i polazi za rukom. Upoznajemo u predstavi njegove roditelje, majku

koju glumi Haris Gigo Aljevi , oca Mehmeda kojeg utjelovljuje Slaven Vidak i sestru Dinu (Staša Duki ) koja sanja da e posta Severina. Milan je otputovao u Brazil gdje je dobio posao iz snova, ‘’uništava“ svu hranu koju zaplijene brazilski carinici, a koju turis naših krajeva pokušavaju ‘’prošverca “ u Brazil. Predstavu pogledajte u akove kom Centru za kulturu s po etkom u 19.30 sa . Cijena ulaznice je 60 kuna.

STOTA OBLJETNICA ro enja Jože Požgaja (1914. - 1984.)

Strastveni za etnik glazbene pedagogije u Hrvatskoj Piše: iše: Roberta Radovi

- Joža Požgaj, moj tata, bio je veliki glazbeni pedagog i metodi ar, ro en je u akovcu. Imao je zanimljiv život koji je bio pun kojekakvih lijepih, ali i stresnih doga aja. Cijeli je svoj život posvetio glazbenoj pedagogiji i metodici, pisao je stru ne knjige o tome, odgajao studente i u enike, radio na Muzi koj akademiji i prvenstveno se posvetio razvoju glazbenog odgoja u osnovnim školama. Ostao je zapam en kao prvi metodi ar, jer je napisao kod nas prve knjige o metodici po kojima su u ili brojni aci i studenti. Pisao je i pjesmice za djecu, držao seminare po cijeloj Hrvatskoj i cijeloj bivšoj državi. Sve je to uistinu vrijedno da se u ovoj stotoj obljetnici njegova ro enja i tridesetoj obljetnici smrti svi skupa podsjetimo što je

Višnja Požgaj isti e kako je otac na nju i bra u prenio strast prema glazbi

- Zna ajnije osobe iz tog kruga, iz vremena kad je on djelovao, nije bilo, kaže glazbeni pedagog Pavel Rojko

on sve u inio, kako je živio i kakve je tragove za sobom ostavio, kazala nam je Višnja Požgaj uo i po etka sve anog programa organiziranog u znak sje anja na vrijednost životnog djela Jože Požgaja, koji je održan u utorak 18. ožujka u dvorani “Scheier” u suradnji i organizaciji Centra za kulturu, U iteljskog akulteta - Odsjek akovec, Matice hrvatske, ogranak akovec, i Knjižnice “Nikola Zrinski”.

ne samo muzi ari, nego muzikanti u pozitivnom smislu te rije i. Da vole glazbu i to prenose dalje svojim acima, naglasila je Višnja Požgaj osnovnu ideju vodilju rada njezina oca, koji je i svoju djecu u io voljeti glazbu. - Bio je krasn otac. On nas je odgajao u glazbi, tako da smo svi troje, moja dva brata i ja, završili Muzi ku akademiju i posvetili se glazbi u raznim vidovima. Moja bra a su bili orkestralni muzi ari, a ja sam isto jedno vrijeme radila kao pedagoginja na školi, potom sam radila na Hrvatskom radiju razne emisije za djecu, a potom i druge emisije. Dakle, svi smo, osim što smo svirali, bavili se i pedagogijom. Jedno vrijeme smo ak i svirali kao

Odgajao u enike, ali i nastavnike, da budu muzikanti

Na prigodnoj izložbi predstavljen je i dio notnih zapisa

- Glazba je za njega bila sve. On je bio prvoklasni muzi ar i nastojao je da odgaja svoje studente, ali i sve nastavnike glazbe da budu prvenstveno

Požgaj jedan brat oboist, oboist Trio Požgaj, drugi violon elist i ja za klavirom, tako da smo ak nastupali i u akovcu, zatim u Rijeci i drugdje. Nakon Višnje Požgaj, brojnoj publici o liku i djelu Jože Požgaja govorio je Pavel Rojko, koji je danas redovni pro esor na Muzi koj akademiji u Zagrebu i bavi se glazbenom pedagogijom: - Ja sam Jožu Požgaja jako dobro poznavao i zapravo je

probija afirmira se i uvijek probija, mislim da je on tu odigrao vrlo važnu ulogu. Zna ajnije osobe iz tog kruga, iz tog vremena kad je on djelovao, nije bilo. Bilo je imena, ali nitko nije ostavio tako zna ajan pisani trag kao on.

U školi se treba pjevati i stvarati vedra atmosfera O ovom istaknutom glazbeniku, pedagogu i skladate-

Joža Požgaj autor je vrijednih knjiga na temu glazbene metodike

on za etnik glazbene pedagogije u Hrvatskoj. Ono što se kasnije dogodilo može se sve ‘nasloniti’ na njega, jer je on napisao tri vrlo važne knjige, izdvajam posebno djela ‘Metodika muzi ke nastave’ i ‘Metodika glazbenog odgoja u osnovnim školama’. Glazbena se pedagogija još

lju govorili su još i maestro Vladimir Kranj evi , koji je kazao kako je Joža Požgaj bio sjajan govornik s pjesmom u prozi, potom glazbeni pedagog i dirigent Branimir Magdaleni koji je podsjetio na Požgajevu inicijativu osnivanja Hrvatskoga pjeva kog društva “Zrinski“, povjesni-

Joža Požgaj ro en je 16. ožujka 1914. godine

ar Vladimir Kapun i Ljiljana Križan, ravnateljica akove ke Knjižnice. Svi su istakli Požgajevo zalaganje da se u osnovnoj školi treba pjevati i stvarati vedra atmos era. Program obljetnice podsjetio je uzvanike i na nekadašnje školske pjesme, kao što su “Zašto volim domovinu” ili “Crvena marama”, koju je izvela Vinka Siladi uz pratnju Ladislava Varge na klaviru. Istaknut je i životni moto Jože Požgaja da “muzi ki pedagog mora prije svega biti po srcu muzi ar”. A kako je u završnom dijelu svog izlaganja kazao pro . Vladimir Kapun, Joža Požgaj zavrijedio je barem malu spomen-plo u na rodnoj ku i u akovcu. Zavi ajna zbirka “Insulana” akove ke Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” sadrži desetak vrijednih mapa ostavštine Jože Požgaja, iji je sažetak predstavila Ljiljana Križan. Ostavštine ove zbirke još e se zasigurno u budu nosti nadopunjavati, a dio dokumenata, notnih zapisa i knjiga mogao se razgledati i na prigodnoj izložbi koja je pratila program obljetnice.

FOTO-KINO KLUB IVANOVEC održao godišnju skupštinu

U pripremi internacionalna filmska radionica u suradnji s Ma arima Održana je godišnja skupština Foto-kino kluba Ivanovec, jedne od mnogih ivanove kih udruga koja postiže zna ajne rezultate. - Foto-kino klub sudjeluje na mnogim državnim revijama i smotrama filmskog stvaralaštva, organizira radionice iz otografije i filma, prati rad ostalih udruga, lanovi se usavršavaju na medijskim školama, pa ni rezultati ne izostaju, kazao je na godišnjoj skupštini agilni predsjednik Radovan Petkovi . Najve i prošlogodišnji

uspjeh filma je osvojeno tre e mjesto za reportažu “Prek tri

bregi” na 51. reviji filmskog i videostvaralaštva djece u Ku-

tini. I ove godine pred Klubom su veliki izazovi. Uz redovito sudjelovanje na filmskim revijama i otonatje ajima, Klub priprema internacionalnu filmsku radionicu u Ivanovcu za izradu dokumentarnog filma, uz zajedni ku suradnju ma arske op ine Petriba, kako bi se ostvarila suradnja naših iseljenih Me imuraca s rodnim zavi ajem. U projekt se uklju ila i OŠ Ivanovec, ije prostorije Klub i dalje koristi, budu i da su njegovi lanovi ujedno i lanovi filmske druži-

ne škole. Stoga je želja Kluba da napokon dobije svoje prostore,

koje svojim radom i rezultatima i zaslužuje. (nk)

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 21. ožujka, 22 sata AKOVEC, cafe-bar “Paladin”

Tu man stižu u akovec! uz mladog glumca Ljubu Stankovi a. Njihovi likovi su Tito, Miloševi i Tu man - svi oni se nalaze u raju i tada nastaje urnebesna komedija. Predstava e, kako njezini autori kažu, re i mnogo o današnjoj situaciji i bivšim pogreškama, ali doznat emo i koji su krivci za to u njihovom s lu britke poli ke sa re , kroz izvrsne imitacije pozna h likova koje e publiku nasmija do suza.

Slavonske lole - virtuozi na tamburicama Ljubitelji slavonskih tamburica ovaj e petak do i “na svoje”. Cafe-bar “Paladin” ugoš uje virtuoze na tradicionalnim hrvatskim instrumentima - Slavonske lole. Duša be arska, Sve je ona meni, Ej

Kato, Moje zlato, Lagani be arac, Vesela špkadija, Moj bagreme i niz drugih pjesama predstavit e ovaj tamburaški sastav koji dolazi i akova. Koncert zapo inje u 22 sata, uz ulaz od 20 kuna.

PLESNE MINIJATURE Studija suvremenog plesa “Teuta”

Nježne, profinjene i originalno osmišljene plesne pri e Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan Pina Bausch bila je njema ka plesa ica suvremenog plesa, koreografkinja i u iteljica plesa. “Plešimo, plešimo... ina e smo izgubljeni” njezina je krilatica pod kojom su plesa i Studija suvremenog plesa “Teuta” proteklu nedjelju, 16. ožujka, donijeli suptilno prolje e u akovec. Program “Plesne minijature” predstavio je trinaest nadasve profinjenih koreografija plesa ica i plesa a u dobi od 5 do 20 godina. Sve koreografije potpisuje Nikolina Mekovec, ko-

Detalj dinami ne plesne minijature “U rukavu”

I za fotografiranje su spremne originalne poze

reografkinja i voditeljica Studija, koja je s ponosom pohvalila sve sudionike programa i plesa e Tetute koji su marljivo uvježbavali plesne to ke od mjeseca rujna prošle godine te, pokazuju i rukom na svoje u enike, kazala: - Ovo sam ja. Publika, koja je do posljednjeg mjesta ispunila dvoranu Centra za kulturu, uživala je u pokretima plesa a koji su plesnim kolažima ispri ali pri e, osje aje i doživljaje u originalnim koreografijama: Lako a posto-

Najmla e plesa ice uvijek izmame najve i pljesak janja, Še erni lunapark, Nošena vjetrom, U rukavu, Dozivala me zima, Sje anja na dlanu, Zaprljani doru ak, Njezina kosa, Otisak srca, Sre a se prosula, Gnijezda olovnog neba, Ne budi me ...snivam... i Kon uzija boli. Lako a modernih pokreta, originalna i profinjena koreografija, pra ena suvremenim izborom glazbe, najsnažniji su dojmovi svih prikazanih plesnih pri a koje u e djecu i mladež osmišljeno i znala ki voljeti suvremeni ples i plesnu kulturu.

Suptilna plesna minijatura “Nošena vjetrom”

Publika je uživala u lako i svih plesnih pokreta

ZAGRLJAJ ME IMURJA I MAKEDONIJE u zagreba kom kazalištu “Kerempuh”

Žiga i Kostadinka publiku dovodili u trans raspoloženje! Piše: Ivan Gori anec Foto: Ognjen Karabegovi Preispunjen parket i balkon zagreba kog kazališta “Kerempuh” prije nekoliko dana puna su dva sata, kao nikada do tada, živo grlili i natapali ritmovi i tonovi Makedonije i Me imurja. Iako je Žigu Me imurskog, neprikosnovenog barda me imurske glazbene etnobaštine, zagreba ka publika do sad “preslušala” u više navrata, a glumicu Kostadinku Velkovsku uglavnom ne, koncert je bio rasprodan danima prije. Ta je injenica stvorila dovoljno ugodne napetosti i poja ane znatiželje publike u sekundama pred sam po etak koncerta usmjerene na naga anje “A kako e sve to po eti!?”. Po elo je neponovljivim, sigurnim, sugestivnim i kristalno istim Žiginim zapjevom prvog

Kostadinka Velkovska i Mirko Švenda - Žiga rasprodali su koncert u Zagrebu stiha legendarne me imurske pjesme “V Kotoribi cug mašina u nula”. Kostadinka je preuzela prvim stihom iz makedonske teme “Kaleš bre An o”, izmijenili se nekoliko puta i ležerno došetali iz kazališne tame pred auditorij.

Ve er je krenula i pretvorila se u bogato tkanje glazbene baštine Me imurja i Makedonije, duhovitosti, glume i glazbe. Žiga je kralj komunikacije s bendom i publikom, Kostadinka je kazališna zvijezda, glazbenici opušteni i veliki

znalci tajni svojih instrumenata. Nepravedno bi bilo isticati bilo koju pojedinost velike ve eri, ali se ne e pretjerati ako se prizna da su publiku akteri sa scene svako malo dovodili do trans raspoloženja. Žigi je to svakako pošlo za rukom s “Mamicom i štruklima”, “Me imurskim lepim de kima”, “Klin ekom pod oblokom”, a ponajviše veli anstvenom izvedbom teme “Daj mi, Bože, o i sokolove”. Kostadinka se i pojavom i izborom brzo urezala “globoko” po sredini srca svima u Kerempuhu, ponajviše “Elenom”, “Bitolom”, “Makedonskim devoj etom”, “Lihnidom”, krajnje ganutljivo “Parahodotom”, a osobito ekstra emocionalnom izvedbom “Zajdi, zajdi”... Upoznali smo Žigu u mnogim atributima ve davno, ali kazališno mu se umije e mora pridodati, a Kosta, kako se Vel-

Žigi se uz pjeva ke atribute mora pridodati i onaj kazališni kovskoj esto od milja obra ao, to ve odavno ima, ali smo je po prvi put doživjeli u pjesmi. Doista dubok, dojmljiv i pamtljiv zagrljaj Me imurja i Makedonije ne bi bio ostvaren da na sceni nije bilo i tre eg elementa. Njega su inili Alen Toni Eterovi na klavijaturama, Filip Krznar na bubnjevima, vanserijski Go-

ran Ma uži na harmonici, Nino Erdeli na gitari, osobiti Krešo Oreški na tapanu i veliki, veliki Nikola Bari evi na cimbulama. Zbirni se dojam doga aja doista smije ispisati u re enici koju su izgovorili snimatelji jedne televizijske ku e na rastanku: - Gledali smo i slušali veliki zagrljaj Kostadinke tapan i Žige cimbula!

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 966

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnik iz broja 965 Me imurskih novina je Dušan Novak iz Ma kovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Ivana Brli - Mažurani “ udnovate zgode šegrta Hlapi a” Iako napisan prije sto godina, roman Ivane Brli - Mažurani “ udnovate zgode šegrta Hlapi a” i danas je jedna od najomiljenijih i naj itanijih dje jih knjiga. Zabavna, duhovita, napeta i pou na, cijelo je stolje e uveseljavala mlade itatelje ekaju i svoju ilmsku ekranizaciju. Sada, kada je ilm u režiji Silvija Petranovi a pred nama, objavljujemo i ovo posebno izdanje koje je ilustrirano fotogra ijama iz ilma. U ilmu glavne uloge tuma e Mile Biljanovi , Ena Luli , Goran Navojec i Kristina Popovi , a iz-

me u korica knjige i dalje su skrivene arobne rije i velike književnice Ivane Brli - Mažurani , rije i koje su svima uljepšale djetinjstvo.

Zadovoljite vaše nepce vrhunskim i jednostavnim jelima! Mozaik knjiga je u suradnji s renomiranom tvrtkom “Barilla Academia” izdala na hrvatskom tržištu šest minikuharica. Svaka kuharica sadrži 40 talijanskih recepata koji su pomno odabrani paze i na omjer tradicije, maštovitosti i inovativnosti. To su recepti najbolje od svake regije i njima e se zadovoljiti i istinski gurmani te najve i sladokusci. Predstavljamo prve dvije kuharice. MESO - u ovoj ete knjižici na i najpoznatije talijanske recepte za glavna jela, maštovite ina ice klasi nih jela, kao i recepte za ukusna nova jela od kojih e vam rasti zazubice. Mnoga od njih vrlo su jednostavna i mogu se pripremiti za manje od sata, poput janje ih rebara na roštilju, tele ih medaljona alla pizzaiola (teletina u ljutome umaku od raj ica), saltimbocce alla romana ili okruglica od

Vedrana Rudan - “Amaruši” ni promatra koji samo opisuje stanje stvari) da tuli i vrišti i taj njen o aj udara itatelja ravno u želudac. Iz romana se može iš itati jedan nimalo “feministi ki”, nimalo “buntovni ki”, usudila bih se re i nimalo “rudanovski” spisateljski glas. Glavna junakinja je ranjena žena koja svoju ranjenost uop e ne skriva. Usprkos svim njezinim lamentiranjima o “muškim svinjama” koje nas žene ne vole nego samo “bacaju pod jaja”, nonina strana mnogo je nježnija i dublja. Iza bijesa i ljutnje krije se ista bol pred kojom sve pri e o “pokvarenim jeba ima” postaju nevažne jer se ispod sveg

O Vedrani Rudan je na ovim prostorima ve mnogo toga re eno i napisano, kao i u svijetu gdje se njene knjige redovito prevode. Amaruši je još jedan od njenih romana u kojoj se junakinje bore za život na život i smrt. Junakinje? Nema junaka? Ili ipak ima jedan? Brak, preljub, odlazak, povratak, djeca, nezaposlenost, Afganistan… pa ak i ljubav, a sve to kroz o i djevoj ice Amaruši. Rudan u svome tekstu itatelju ne da da zauzme posebno blagonaklon i emotivan stav prema glavnoj junakinji, jednostavno je puštena (kao nekakav neutral-

BELETRISTIKA Vedrana Rudan: Amaruši Lorna Martin: Žena na rubu živ anog sloma Sylvia Day: Sedam godina ežnje

PUBLICISTIKA Snježana Banovi : Država i njezino kazalište Michael Burleigh: Tre i Reich Grupa autora: Kuharica za alergi are tog teoretiziranja o nevjernim muškarcima krije esencija tuge napuštene žene. (Ana oki )

KNJIŽARA “LJEVAK”

Eloisa James - “Poljubac u pono ” Gospo ica Kate Daltry ne vjeruje u bajke ili pak sretne završetke. Nakon što je ma eha prisili da prisustvuje balu, Kate upoznaje princa. Slijedi igra nadmudrivanja i žudnje, sraz razuma i želja, premda oboje znaju da njihova me usobna neodoljiva

privla nost ne vodi nikuda. Jer Gabriel je obe an drugoj ženi – princezi iji bi miraz ispunio njegove nemilosrdne ambicije. Gabrielu se njegova zaru nica i budu a supruga svi a, ali je ne voli, i zna da bi se trebao udvarati njoj, a ne oštroumnoj, no siro-

mašnoj ljepotici koja mu se odbija pokoriti. Usprkos kumama i staklenim cipelicama, ovo je bajka u kojoj se sudbina urotila da e uništiti ikakvu priliku da Kate i Gabriel sretno završe zajedno – osim ako jedan poljubac u pono ne promijeni sve.

Reha Çamuro lu - “Kratkotrajna odgoda” Povijesni roman “Kratkotrajna odgoda” cijenjenoga turskog pisca Rehe Çamuro lua temelji se na neuspjelom pokušaju atentata 1905. godine i rasvjetljava posljednje dane Crvenog Sultana i Osmanskog Carstva, kao i zakulisne politi ke igre i njihove posljedice. Monsieur Charles sa suprugom

Annom po etkom 20. stolje a iz Belgije bježi u Istanbul, ne bi li ondje krenuo ispo etka. Kao stru njaku za eksploziv, ponu eno mu je da izvede atentat na Abdulhamida II., turskog Crvenog Sultana. Charles obe ava supruzi da e mu to biti posljednja misija te je na koncu uspije uvjeriti u to da e od

zarade mo i živjeti mirno i bezbrižno. Dok monsieur Charles priprema atentat, tajna služba doznaje da je Sultanov život ugrožen pa mu predlažu da se rje e pojavljuje u javnosti. Doga aji izmi u kontroli… Roman je pisan klasi nim stilom i predstavlja najljepše napisane stranice suvremene turske literature.

Miljenko Jergovi - “Psi na jezeru” krumpira i teletine. Uživajte u so nim i zasitnim glavnim mesnim jelima pripremljenima s vrhunskim proizvodima talijanske tradicije, od izvrsnih vina do modenskoga balzami nog octa, od gljiva i tartufa do sireva i sušenoga i dimljenog mesa. DESERTI koji su s godinama prerasli u poslastice cijeloga talijanskog naroda – poput cannola, remekdjela sicilijanskoga umije a izrade slatkoga tijesta; izvorne pastiere (uskršnje pite), jednoga od napuljskih simbola sre e; rustikalne sbrisolone (mrvi astoga kola a od badema), neprikosnovenoga ponosa Mantove; i krepkoga pijemontskoga boneta, vrstoga pudinga od amaretta. Osim tradicionalnih recepata, uživajte i u novijim poslasticama kao što su tiramisù ili razne granite, kreme ili torte.

U jednom beogradskom hotelu gost iz Kanade doživio je moždani udar. Dok ga iznose van, recepcionar u internetski pretraživa upisuje njegovo ime i prezime. Tako zapo inje pri a koja se odvija u dva narativna toka. U prvome licu itatelj prati što se zbiva u glavi ovjeka koji je u dubokoj komi. U tre em licu prati mladi a koji

se, nakon oskudnih saznanja o nepoznatom gostu, opsesionira i vezuje uz njega. Dvije pri e povremeno se dodirnu, sretnu se isti mirisi, iz jedne u drugu prelaze isti epizodisti, protagonisti nekih prošlih života. Pojedini likovi u romanu nose imena stvarnih osoba i preuzimaju dijelove njihovih biogra ija, ali i dalje ostaju samo književni

likovi. Kao u zrcalima koja se me usobno gledaju, razvijaju se izmišljene pri e, koje junaci knjige pripovijedaju jedni drugima, a u tim pri ama, opet, njihovi junaci pri aju svoje pri e, u kojima, tako er, postoji netko tko e nekome drugom ispri ati svoju pri u. I na kraju, sve biva to no i lako, i svaki bi se život mogao svesti na jednu

re enicu. Psi na jezeru jednostavna je pri a, bajka o samo i, identitetu i egzilu.

Stipe Boži - “K2 - trijumf i tragedija” Nova knjiga poznatoga hrvatskog alpinista Stipe Boži a, koji je svoja iskustva preto io u brojne knjige, ilmove te televizijske emisije. Zbog velikog broja žrtava, planinu K2

alpinisti zovu “Divljom planinom” i smatraju je najopasnijom od svih osamtisu njaka, puno težom za uspon od samog Everesta. Knjiga “K2 – trijumf i tragedija” potresna

je i dramati na pri a o usponu na tu “Divlju planinu”, sportskom trijumfu koji se prilikom silaska s vrha pretvorio u tragediju i gr evitu borbu za preživljavanje.

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

JEDINI PREŽIVJELI

TARZAN 3D

akcijski biografski triler Redatelj: Peter Berg Uloge: Mark Wahlberg, Taylor Kitsch, Emile Hirsch

animirana akcijska avantura Režija: Reinhard Klooss

petak, 21.3.

19.30 FOOD ELIMINATOR ALT TEATAR SARAJEVO predstava

subota, 22.3.

16.00 TARZAN 3D animirana akcijska avantura

18.00 NEED FOR SPEED 3D akcijska krimidrama

20.00 JEDINI PREŽIVJELI akcijski biografski triler

nedjelja, 23.3.

19.00 KOD TITA U RAJU predstava

Temeljen na bestselleru The New York Timesa, u is nitoj pri i o hrabros , junaštvu i borbi za opstanak, lm pripovijeda nevjerojatnu pri u o e ri pripadnika Navy Sealsa koji u tajnoj misiji imaju zadatak “neutralizirati” najviše opera-

vne asnike Al-Qaede. Suo eni s nezamislivim moralnim odlukama, ova mala grupa izolirana je od bilo kakve pomo i i okružena s mnogo ja ih talibanskih snaga spremnih za rat. Trajanje: 121 minutu. Preporu uje se starijima od 13 godina.

Legendarni kralj džungle vra a se na velike ekrane u izvrsnoj animaciji i spektakularnom 3D-u. Ova vizualno zapanjuju a animirana akcijska avantura donosi malo druga iju verziju klasika Edgara Ricea

Burroughsa. Tarzan i njegov svijet suo it e se s prijetnjom predsjednika velike kompanije koji je tu istu kompaniju preuzeo od Tarzanovh roditelja nakon njihove pogibije u avionskoj nesre i...

DVD, BLUE RAY IZLOG U ovom napetom znanstveno-fantas nom trileru grupa mladih Amerikanaca u posjetu Moskvi vodi o ajni ku bitku za preživljavanje u sjeni apokalip ne invazije vanzemaljaca. Sastavljeni od iste energije, nevidljivi vanzemaljci ne pokazuju milost dok svojim dodirom u pepeo pretvaraju nemo ne ljude. Mala grupica preživjelih, naoružana samo svojom hrabroš u i genijalnoš u, udružuje snage s ekscentri nim ruskim znanstvenikom koji možda zna na in kako zaustavi vanzemaljce u njihovom pohodu.

18.00 TARZAN 3D animirana akcijska avantura

20.00 NEDD FOR SPEED 3D akcijska krimidrama

POTPUNO SJE ANJE

CRNI SATI

ponedjeljak, 24.3.

utorak, 25.3.

18.00 TARZAN 3D

Dobrodošli u Rekall, kompaniju koja vaše snove može pretvori u stvarna sje anja. Za radnika u tvornici, Douglasa Quaida (Farrell), iako ima prelijepu suprugu koju voli (Beckinsale), putovanje umom zvu i kao savršeni odmor u njegovom životu prepunom frustracija – stvarna sje anja života u kojem je bio superšpijun možda su baš ono što mu treba. Kada procedura krene po zlu, Quaid postane traženi ovjek. U bijegu od policije – pod kotrolom kancelara Cohaagena (Cranston) – Quaid ne može vjerova nikome...

animirana akcijska avantura

20.00 JEDINI PREŽIVJELI akcijski biografski triler

srijeda, 26.3.

20.00 Dramski studio “Dada” KD-a “Pinklec” ŠTA? POVODOM SVJETSKOG DANA KAZALIŠTA

ALBUM TJEDNA

etvrtak, 27.3.

Soul Basement - “Yesterday Today Tomorrow” Željku Veverec znamo iz Mangroovea, a Fabio Puglisi aka Soul Basement je talijanski glazbenik/ producent s trenutnom zagreba kom adresom. “Yesterday Today Tomorrow” je njihova suradnja. “Yesterday Today Tomorrow” je jedan opuštaju i album u kojem dominiraju lagane jazzirane klavirske melodije, gdje najviše do izražaja dolaze Željkine vokalne interpretacije. Njezin glas idealno se uklopio u klavirsku igru, a sve zajedno ipak nema konkretniji odmak jer tek par pjesama odmi e od zacrtanih skica. Po tome se ponajprije isti e sjetna “Away” koju smatram vrhuncem albuma, dok ostalo previše kliže u stilizirani popjazz kojeg posljednjih godina na svjetskoj sceni imamo na pretek. Tako uvodna “Goodbye My Love” zvu i kao neki šlager, dok bi “Something That Has Never Been Said Before” mogla postati i komercijalniji hit. Sve u svemu, ljudi sve više vole glazbu koja ih podsje a

Popis pjesama 1. Goodbye My Love 2. Away 3. It’s Not You 4. Sing With Me 5. Something That Has Never Been Said Before 6. Confusion 7. Still One 8. On The Corner

20.00 20 00 Tribina NJUŠKE Teatar EXIT Zagreb - nema ilmskog programa u dvorani CZK-a Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 22.3., i nedjelja, 23.3. Dom kulture

17.00 TARZAAN 3D animirana akcijska avantura

na druga i druk ija vremena, a upravo u tome leži i glavna nit albuma “Yesterday Today Tomorrow”. Ve sam ranije upo-

trijebio rije šlager, a upravo pjesme s ovog albuma zvu e kao neki moderni šlageri, šlageri 21. stolje a.

Vidi se da je Fabio majstor zanata, da zna što radi jer Željkin vokal odli no sjeda na njegove podloge, sve lijepo klizi, pa me uop e ne bi za udilo da album uspije vani jer je u stvarnosti to pravi europski album (talijansko-hrvatska kombinacija na njema koj etiketi). Simpati no, pitko, dobro, ali ipak i teško da može biti i nešto više od tog jer kombinacija bossanove, jazza i popa ima na pretek, a “Yesterday Today Tomorrow” ipak nije toliko unikatan proizvod. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

subota, 22.3., i nedjelja, 23.3.

19.00 HERCULES 3D biografski/drama/povijesni

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Probavne tegobe Usporedi li se ljudsko tijelo sa strojem iji svaki djeli mora svakodnevno besprijekorno funkcionirati, name e se zaklju ak da mu je prije svega potrebno osigurati “gorivo”: ugljikohidrate, masti i bjelan evine. Namirnice koje uzimamo, doduše, sadrže raznolike, složene oblike tih tvari, ali se one procesom probave moraju razgraditi na jednostavnije jedinice. To se postiže razgradnjom u probavnom sustavu, odakle se sve hranjive tvari, voda, elektroliti, vitamini i minerali daje apsorbiraju i sudjeluju u svim metaboli kim i izgradnim procesima u organizmu. Pored uloge u probavi i apsorpciji unijetih sastojaka, probavni organi aktivno sudjeluju i u održavanju ravnoteže vode, elektrolita i acido-bazne ravnoteže u organizmu. Štoviše, probavni sustav ima veliku ulogu i u stvaranju imunološkog odgovora. Proces probave zapo inje ve u ustima lu enjem sline i žvakanjem. Žvakanje tako er poti e želudac da i on po ne lu enje probavnih sokova te da spremno do eka hranu. Ako je ona dobro prožvakana i usitnjena, daljnja probava u jednjaku, želucu i tankom crijevu bit e olakšana, a vitalne tvari i energija osigurane svim tjelesnim stanicama. Neprobavljeni se sastojci hrane izlu uju iz debelog crijeva stolicom. Op e loše osje anje, bezvoljnost, manjak energije, slabost koncentracije i poreme aje spavanja teško emo povezati s probavom. Ipak, ti udaljeni signali mogu ukazivati na poreme aje u probavnom sustavu. Objašnjenje treba tražiti u me usobnoj poveza-

Piše: dr. Branko Vr i

nosti probave i svih tjelesnih funkcija. U današnje vrijeme, unato raznolikoj i bogatoj ponudi namirnica, nije lako održati uravnoteženi, ispravan dnevni unos svih potrebnih sastojaka hrane. To se prije svega odnosi na zaposlene ljude koji rade pod pritiskom i u stalnoj su stisci s vremenom. esto jedu s nogu, nedovoljno žva u, a obroci obiluju ra iniranim, industrijski obra enim namirnicama. Svježa, sirova hrana biljnog porijekla (vo e i povr e) naj eš e nije uobi ajeni sastojak dnevnih obroka. Tako jednoli na i prekalori na hrana, uz ostale nedostatke suvremene prehrane i nedovoljno kretanje, postaje uzrokom niza probavnih tegoba. Poreme ajima probave posebno su podložne osobe starije životne dobi. Njihov probavni sustav ne radi kao nekad, oni otežano žva u, u njih je manje želu anih sokova, a hranjivi se sastojci slabije iskorištavaju i apsorbiraju. Želudac je posebno osjetljiv i prvi signali e vjerojatno sti i iz njega. est osje aj težine u želucu, mu nina, nadutost, podrigivanje dobar su razlog da se zapitamo što se doga a s našom probavom.

ZANIMLJIVOSTI IZ REGIJE u Varaždinu “Sinki – festival sinkronizacije”

Kreativni ste? Osmislite maskotu za Sinki festival U Hrvatskoj postoji niz festivala i nagrada, ali još nikad nikome nije dodijeljena nagrada za sinkronizaciju. Ova e nepravda biti ispravljena ovog lipnja u Varaždinu. Sinki – festival sinkronizacije održat e se od 12. do 15. lipnja, a nagrade najboljim sinkronizatorima dodijelit e se za dugometražni animirani ilm. O svemu e brinuti i najmiliji profesor – Baltazar, najavili su protekog tjedna u varaždinskom Kinu Galerija organizatori Sinki festivala.

Djeca žiri i stru an žiri Na festivalu u Varaždinu u tri dana bit e prikazani dugometražni animirani ilmovi sinkronizirani u

vije dugometražne animirane ilmove ije e projekcije biti u Kinu Galerija i na Starom gradu, a na nekoliko atraktivnih lokacija u centru održavat e se popratni program i radionice. To e biti i svojevrstan poklon svim klincima za kraj nastavne godine, najavila je producentica festivala Sandra Malenica.

Natje aj za maskotu

Sinki tim - Ivana Vlkov Wagner, Maja Biluši , Sandra Malenica, prof. Baltazar, Robert Ugrina, Vjeran Radeli i Hrvoje Selec

Hrvatskoj u Kinu Galerija i na otvorenom pored Starog grada. O tri lika koja su najbolje sinkronizirana odlu ivat e publika, i to samo oni

mla i do 15 godina, pa e se i na taj na in potaknuti da razmišljaju o sinkronizaciji. Sedam stru nih nagrada dodijelit e pak tro lani stru ni žiri na elu kojeg je redateljica sinkronizacije Ivana Vlkov Wagner.

Za kraj nastavne godine

Prof. Baltazar e u varaždinskom Kinu Galerija nadzirati Sinki – festival sinkronizacije

Sinki je nekako našao svoj put do Varaždina i do Filmsko-kreativnog studija VANIMA koji se uhvatio produkcije festivala. - Našli smo zajedni ki jezik s Robertom i nastavljamo put stvaranja dje jeg centra animiranog ilma upravo u Varaždinu. Sinki e u svom programu obuhvatiti najno-

Na festivalu se o ekuju mnoge poznate face iz animiranih ilmova koje e šetati Varaždinom, a uz Baltazara o ekujemo i Sinkija. Maskota Sinki se još nije stvorila, a za njen izgled raspisan je natje aj. - Pozivamo sve dizajnere i ostale kreativce da daju svoju viziju kako bi Sinki trebao izgledati. Uz natje aj za maskotu raspisat emo i natje aj za idejno rješenje vizualnog identiteta Sinki festivala. Autor najboljeg rješenja za maskotu dobit e prvu nov anu nagradu: 2.500 kuna, a isto toliko iznosi nagrada koju e osvojiti autor vizualnog identiteta. Nagrade e dodijeliti Organizacijski odbor. Prijave mogu poslati svi na adresu promocija@sinki.hr – sve je pozvala koordinatorica projekta Maja Biluši .

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Krajem mjeseca ožujka slijede dobre poslovne okolnosti. Riješit ete poslovne probleme iz prošlog perioda. Dobrih promjena bit e i na nancijskom planu. Poslovni kontak bit e dinami ni i urodit e neo ekivanom zaradom. U ljubavnim odnosima slijedi tjedan promjena. Sa simpa jama ili postoje im partnerima ete okon a odnos. Ako ste sami, mogu a su nova ljubavna poznanstva. Sve promjene odrazit e se povoljno i na vaše zdravstveno stanje. VAGA (24.9.-23.10.)

U posljednje vrijeme poslovni suradnici vam ne e bi odviše naklonjeni. Angažirajte se maksimalno kako bi osigurali dostatan dotok novca. Dobici su mogu i preko utjecajnih ljudi. U emo vnim odnosima vra aju se sje anja na staru ljubav. Ako ste bili u tajnoj vezi, mogu je raskid. Ako se usamljeni, dane vikenda iskoris te za druženja s prijateljima. Mogu a su nova strastvena poznanstva koja e vam vratiti dobro raspoloženje, vitalnost i energiju.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Interes za odre ene poslovne zadakte poja at e vašu ambiciju za zaradom. Dobitak je mogu preko putovanja i kontakata sa strancima. Do sredine sljede eg tjedna mogu e su promjene na ljubavnom planu. Priželjkujete nešto novo i originalno. Svaka osoba koja je po ne emu osobita i druga ija u vama e pokrenu želju za osvajanjem. Ako ste u vezi ili braku, poželjet ete nešto dinami nije odnose i više stras u vezi. Višak energije potrošite kroz tjelovježbu.

Toplije proljetno vrijeme u vama e probudi novu energiju. Neka unutrašnja snaga pokrenut e vas u nova djela. Novi po etak probudit e u vama osje aj zadovoljstva i sre e. U emo vnim odnosima pokušat ete obnovi stare veze. Ako ste usamljeni, slijedi tjedan koji e vas inspirira na nova poznanstva. Mladolika osoba iz susjednog grada mogla bi donije pozi vnu promjenu u vašem životu. Mogu a je i ljubav na prvi pogled. Sa zdravljem je sve u redu.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Pojavit e se želja za promjenom radnog mjesta. Prije nego što krenete u akciju, razmislite svi a li vam se novi posao doista. Ideja o pokretanju novog posla donijet e vam novu poduzetni ku energiju i impuls. Emotivne veze koje su pokrenute preko poslovnih ak vnos do kraja mjeseca ožujka doživjet e procvat. U ovom periodu svi pripadnici ovog znaka bit e lako zaljubljivi i mogu e su nove strastvene veze. Pratit e vas promjenjivo raspoloženje. Mogu je manji pad koncentracije.

Po etkom sljede eg tjedna mogli biste bi vrlo neodlu ni što se ti e trošenja novca. Nemojte strahova , novac kon nuirano s že, bilo od rada ili vama bliskih osoba, pa sve do manjih kreditnih pozajmica. Vrijeme je u svakom slu aju povoljno za dobitke po razli i m osnovama. Ako ste u roman noj vezi, pripazite na dane vikenda. Skladan odnos mogao bi do i u manju krizu, koja e sre om ubrzo pro i. Tražite li srodnu dušu, ljubav se može dogoditi kroz zanimljivo poznanstvo s osobom iz inozemstva. Više se kre ite.

RAK (22.6.-22.7.)

Dolazi razdoblje posebne kreativne energije. Do kraja sljede eg tjedna mogli biste riješi sve probleme koji su vam “zagor avali” život. Ako ste spremni na velike promjene, ak virajte se. Kraj mjeseca ožujka povoljan je za ostvarenje velikih djela. Tjedan donosi i nov ane dobitke. Ako ste okon ali lošu vezu ili brak, slijedi ostvarenje nove veze koja e bi pravo osvježenje. Imat ete dovoljno energije da ostvarite sve što ste planirali. Osje ate jaku pozi vnu energiju. JARAC (22.12.-20.1.)

Dani koji dolaze povoljni su za posao i ne bi trebali imati materijalnih problema. Novac pristiže, ali ne u mjeri u kojoj ste o ekivali. Imate ušte evine i to vam daje osje aj sigurnos . Ukoliko ste na putovanju upoznali novu osobu, do i e do ljubavi. Ne ulazite u vezu s tajnama jer bi partnera mogli razo ara . Budite iskreni. Ako ste u vezi, ovo je tako er povoljan period za vaš emo van život. Boravak u prirodi e vas veseli i iskoris te dane vikenda za izlet.

LAV (23.7.-23.8.)

Ako ste nezaposleni, uslijedit e poziv na razgovor, a mogu e je i zapošljavanje ili prelazak na kvalitetnije radno mjesto, odnosno unapre enje. Sve to e vam osigura bolju budu nost. Jedna bliska osoba nesebi no e vam pomagati u svemu. Preko posla kojim se trenutno bavite bit e i nekih dodatnih honorara. Vama draga osoba, koja je prisutna u vašoj blizini, možda je zauzeta, ali e ipak otvoreno krenu prema vama. Dajte vezi priliku. Manji problemi s cirkulacijom. VODENJAK (21.1.-19.2.)

U razmaku od nekoliko dana o ekuju vas dva nov ana dobitka. Jedan može bi u vidu poklona. Mudro razmislite kamo ete inves ra neo ekivani nov ani priljev. Ukoliko imate tajnu ljubav na radnom mjestu, ona bi mogla bi razlog odustajanja od prelaska na drugo radno mjesto ili tvrtku. Nemojte dozvoli da vaši privatni odnosi previše utje u na radne obveze. Zbog svih h okolnos mogu i su manji zdravstveni problemi, ponajviše stres koji možete ublaži joga vježbama i laganim šetnjama.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Poslovno okruženje e biti takvo da e vam se vra odlu nost i volja. Takvi povoljni utjecaji omogu it e vam da ostvarite sve ono što želite u svom životu promijeni na bolje. Sve poslovne ak vnos koje ste rješavali u posljednjih mjesec dana donijet e vam zna ajan nov ani dobitak. Ako ste nezaposleni, do posla ete do i preko prijatelja iz dje njstva. U ljubavi e vlada skladni odnosi. Okrenite se zdravom životu i zdravijoj ishrani. RIBE (20.2.-20.3.)

Novac je vaša glavna preokupacija. Ukoliko imate neke stare obaveze, od sljede eg tjedna stvorit e se uvje na njihovo kona no rješavanje. Po etkom tjedna u poslovnom okruženju o ekuju vas dinami ni kontakti. U ljubavnim odnosima mogu e su mnoge pozitivne promjene. Samce o ekuje poznanstvo s osobom koja bi mogla posta ljubav života. Pripadnici znaka koji su u vezi uživat e u strastvenim odnosima. Puni ste pozi vne energije.

ZADNJA VURA

G O L I R P N A B E S O P INA ME IMURSKIH NOV

DUŠAN ROSI IZ MA KOVCA PRVI PROGOVARA O POZIVU GROBARA PROVJERILI SMO

Kako postupiti, kome se obratiti u slu aju smrti u ku i, bolnici, domu za stare i nemo ne? KAKO DJECI PRIOP ITI VIJEST O SMRTI I VODITI IH KROZ TUGOVANJE

Recite istinu, bez odga anja uredila: Danijela Mihoci

Svaku tugu i bol proživljavam zajedno s obitelji pokojnika TROŠKOVI SPROVODA

Za sprovod minimalno

4 tisu e kuna KRUCIJALNO ZA POKRETANJE KRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA

Mati nom uredu prijavite smrt i pribavite smrtni list

Poseban prilog

KAKO DJECI PRIOP ITI VIJEST O SMRTI I VODITI IH KROZ TUGOVANJE

Recite istinu, bez odga anja Bez odga anja. Bez okolišanja. Direktno. Konkretno. Tako valja priop iti vijest o smrti. Bilo da se radi o djetetu, adolescentu ili odrasloj osobi. Najvažnije je bez odga anja re i istinu. Ako se radi o djeci, valja koristiti rje nik i pojmove koje dijete razumije. - Budite direktni, primjerice, recite: ‘Moram ti re i nešto jako tužno. Ju er se dogodila nesre a i … je poginuo’ ili: ‘Baka je bila jako bolesna. Dugo se lije ila, ali bila je jako, jako bolesna i nisu joj pomogli lijekovi’. Moram ti re i nešto tužno – umrla je’. Nikako ne upotrebljavajte eufemizme tipa: ‘Usnuo je vje ni san, Bog ga voli, pa ga je uzeo k sebi’. Potonja izjava je jako zbunjuju a. Osoba bi mogla zaklju iti: ‘Bog voli sve. Zna i voli i mene i moju mamu. Zna i sutra budem umrla ja ili moja mama, jer danas mi je umro tata, kojeg je Bog volio, pa ga je uzeo k sebi’, savjetuje psihologinja Irena Šestak.

Konkretno, prilago eno djetetovu razumijevanju smrti Sasvim mala djeca, ona u dobi do 3. godine života, ne mogu razumjeti pojam smrti s obzirom na to da im kognitivne i emotivne sposobnosti još uvijek nisu dovoljno razvijene. Ne razumiju trajnost gubitka pa nerijetko pitaju kada e se umrla osoba vratiti. Starija djeca, u dobi od 3. do 7. godine života, svjesna su gubitka, ali ne i njegove trajnosti, nepovratnosti. Važno im je dati odgovore na sva pitanja koja postavljaju u vezi sa smr u. Tako ete djetetu dati osje aj sigurnosti i podrške. I važno je da vide vaše emocije. Nemojte ih skrivati misle i da tako štitite djecu. Pokažite im što osje ate, tu tugu i bol, jer e tada i djeca pokazati svoje osje aje. Kada jednom djeca u u u školsku dob, dakle, nakon sedme godine života, shvate da je smrt trajna i nepovratna i neizbježna te da emo svi jednom umrijeti. Obi no na smrt takva djeca reagiraju tugom, ljutnjom, tjeskobom, mogu se povu i u sebe, biti zabrinuta ili imati tjelesne reakcije poput glavobolje, trbuhobolje, vrtoglavice... Adolescenti, dakako, u potpunosti razumiju smrt. Njihove reakcije na gubitak mogu biti šarolike, od neizmjerne žalosti i tuge do agresije.

Predbacivanje, krivnja, nepokazivanje emocija Adolescenti su posebna dobna skupina koja se svojim speci i nim ra-

Me imurske psihologinje Irena Šestak, Kristina Horvat, Martina Kova i , Marta Vugrinec i Lucija Mateši Kova i održale su predavanje na temu "I suze su potrebne - kako pomo i tuguju em djetetu", namijenjeno me imurskim prosvjetnim djelatnicima zvojnim karakteristikama razlikuje od djece mla e dobi. - Od mla e djece razlikuje ih težnja da se ponašaju kao odrasle osobe, što nemalo puta u njihovoj interpretaciji odraslosti podrazumijeva i nepokazivanje emocija. Nerijetko je da adolescent za smrt voljene osobe na neki na in okrivi i sebe. Tako si možda predbacuje zbog neke re enice koju je izgovorio pokojnom, stvari koju je pomislio tijekom sva e ili neke svoje impulzivne reakcije. Takvi osje aji krivnje i grižnje savjesti mogu rezultirati povla enjem adolescenta, nekim oblikom kažnjavanja samoga sebe ili pak nenadanim agresivnim ispadima, isti e psihologinja Martina Kova i .

Tko da bude glasnik? Vijest o smrti djetetu ili adolescentu neka priop i bliska osoba. Najbolje da je to netko iz obitelji ili, ukoliko nije u stanju, neka to u ini razrednik koji najbolje poznaje dijete ili stru ni suradnik – psiholog, pedagog. Oni e znati kako pristupiti djetetu. Tako e se sprije iti da o smrti bliske osobe dijete dozna na neprimjeren na in, od njemu stranih osoba, te e zadržati povjerenje u ljude koji su mu najbliži. - Nikako se ne smije dogoditi da, kao što je bio slu aj u jednoj me imurskoj školi, roditelj o smrti drugog roditelja obavijesti u enika koji se slu ajno zatekao u školskom hodniku, šalju i ga da to javi školskom znancu, bez da je o tome prethodno informirao ravnatelja škole

ili stru ne suradnike. To nije umjesno ni primjereno, istaknula je psihologinja Kristina Horvat.

Kako tugovati? Na vijest o smrti djeca mogu razli ito reagirati, baš kao i odrasli. Raspon reakcija ide od neizmjerne tuge, boli i o aja do neprihva anja vijesti o smrti. - Pazite na reakcije tuguju eg. Ponekad se prije tuge može javiti ljutnja. Potrebno je dozvoliti svakakve reakcije. Ne treba koriti osobu ako o pokojniku ne govori sve najbolje – to iz njega progovara ljutnja uzrokovana gubitkom, naglašava psihologinja Irena Šestak. Ve ina djevoj ica svoje emocije zna i želi izraziti rije ima, kod dje aka je to puno teže. Oni svoju tugu ne verbaliziraju u istoj mjeri kao djevoj ice. Istraživanja pokazuju da dje aci naj eš e nemaju potporu u smislu prijatelja kojemu se mogu povjeriti. Manje od 50 posto dje aka ima prijatelja kojemu može govoriti o svojim osje ajima. - Dobro je da dijete pri a o svojim osje ajima, da ih ne zadržava u sebi. No, ako dijete ne pri a o tome ili ne pla e, to ne zna i da ono ne osje a, naglašava psihologinja Kristina Horvat.

Nau iti živjeti s gubitkom Trebamo pro i sve faze tugovanja da bi se osje ali bolje. Gubitak je nenadoknadiv, ali možemo nau iti živjeti s tim. Kako? Kroz podršku okoline. - Odrasli moraju sebi dozvoliti da pro u kroz faze tugovanja, isto tako i

KRZNAR TRADE d.o.o. • pogrebna oprema • prijevoz pokojnika • organizacija ukopa • izrada vijenaca i buketa te dostava • održavanje zelenih površina i grobova • upis u posmrtnu pripomoć

Po povoljnim cijenama organiziramo domaći i međunarodni prijevoz preminulih osoba. Vratišinec Dr. Vinka Žganca 31 tel: 040/866-546

Selnica Trg sv. Marka 2 Tel: 040/500-800

djeca. Ne smiju ih ubrzavati. Ukoliko to ine, emocije vezane uz gubitak ponovno se vra aju. Djetetu koje tuguje treba dati podršku, pokazati razumijevanje. Ono se esto veže na odraslu osobu, ponekad su to i u itelji, ljudi koji brinu o njemu. Treba ga razumjeti da prolazi kroz teško razdoblje u životu, no njegov oporavak ne treba ubrzavati, naglašava psihologinja Horvat. Tugovanje je individualni proces, a pritom prolazimo kroz nekoliko faza. Prva je kad potpuno negiramo doga aj, to može potrajati i do nekoliko tjedana, nakon toga slijedi zaokupljenost sje anjima, što traje oko 6 mjeseci. To je vrijeme kada se intenzivno prisje amo osobe koje više nema me u nama, pregledavamo fotogra ije, dodirujemo njene stvari…, sve su to normalne reakcije, osobito kod djece. Djeci se to nikako ne smije braniti, ne smije se prestati govoriti o osobi koja je umrla ili izbjegavati razgovor o tome, naprotiv. Nakon ove faze zaokupljenosti osobom koju smo

izgubili slijedi prihva anje. To zna i da smo nau ili živjeti s gubitkom, da nam je jasno i da prihva amo da osobu ne možemo vratiti.

U tuzi je sve normalno Jedno od naj eš ih pitanja koja si postavljamo vezano uz tugovanje jest koliko dugo bi tugovanje trebalo trajati te koje reakcije su u tugovanju normalne, a koje nisu. - Najbolji odgovor koji možemo dati na prvo pitanje, a koji se mnogima možda ne e svidjeti, je da tugovanje traje duže nego što bismo željeli, ali kra e nego mislimo da e trajati. Glede normalnih i nenormalnih reakcija, bitno je istaknuti da tek približno pet posto populacije zbog svojega otežanog tugovanja treba stru nu pomo . Prema tome, sve reakcije tuguju ih su normalne i individualne, a naš zadatak je da to prihvatimo i uvažavamo, umjesto da tuguju em ostavljamo dojam da je ‘nenormalan’, da ‘pretjeruje’ i sli no, zaklju uje psihologinja Martina Kova i .

PRIMJER IZ PRAKSE: Elizabeta Ha ek, psihologinja u III. OŠ akovec

Pokažite razumijevanje, dajte podršku, prije svega osluškujte - Stru ni suradnici moraju se uklju i u takve situacije. ovjek nikad nije za njih dovoljno spreman. Potrebno je u njima pokazati toplinu i razumijevanje, dati podršku. Treba razgovarati s djetetom, osluškiva ga. Neka djeca vole pri a i to je dobro, neka ne vole, odbijaju razgovor, no u svakom slu aju treba osluškiva djetetove potrebe i reagira . U svojoj karijeri susrela sam se i sa slu ajevima da su djeci umrli roditelji, bra a…, bilo je grdih situacija, u kojima se boriš s emocijama, a moraš bi podrška onome koga je zadesila tragedija. U takvim situacijama nisam se libila pokaza svoje osje aje, nije loše u tom trenutku pokaza da je i tebi teško i podijeli to. Bila sam i u situaciji da sam tragi nu vijest o smr morala re i u eniku i to je bilo daleko najteže iskustvo u karijeri. Radilo se o djetetu u nižim razredima kojemu sam morala priop i tu strašnu vijest. Radilo se o nesretnom slu aju, roditelji nisu bili spremni priop i djetetu tu vijest, a

ono ju je moralo sazna prije nego se vra ku i. Najprije sam dijete za to pripremila, najbolje što sam mogla, a onda sam mu bez okolišanja, direktno i na njemu prihvatljiv na in objasnila što se dogodilo. S m djetetom i danas imam posebnu vezu. To je nešto što ostaje.

Poseban prilog

PROVJERILI SMO KAKO POSTUPITI I KOME SE OBRATITI U SLU AJU SMRTI SMRTNI SLU AJ U KU I…

Pokojnika najprije prepustite mrtvozornicima Na podru ju Me imurske županije djeluje pet mrtvozornika koji redovito mrtvozore. Njih je na prijedlog op ina i gradova imenovala Skupština Me imurske županije te imaju suglasnost Ministarstva zdravlja za obavljanje ovoga posla. Mahom su to zdrastveni djelatnici: Tomislav Milly (098 31 57 03), lije nik Ivan Dolenec (098 241 827), Sla ana Dolenec (091 890 5023), Marija Jankovi i Aleksandar Masten (098 9464 884). Njima se valja obra u slu aju kada se smrtni slu aj dogodi u ku i ili stanu, a na poziv policije oni izlaze na teren u slu aju da se smrt dogodila u prometu, u slu aju samoubojstva i ostalih smr .

Potvrda o smrti i dozvola za ukop pokojnika Mrtvozornici su ti koji na temelju pregleda pokojnika, uvida u povijest boles i medicinsku doku-

mentaciju, katkad i nakon razgovora s pokojnikovim osobnim lije nikom, izdaju potvrdu o smr , kao i dozvolu za ukop pokojnika. Prva je važna jer se predaje nadležnom Ma nom uredu koji izdaje smrtni list, a druga je bitna za organizaciju sprovoda. Upravo je to razlog zbog kojeg esto pogrebnici preuzimaju obvezu kontakta s mrtvozornikom. Naime, praksa pokazuje da se obitelj pokojnika, ukoliko se smrt dogodi u ku i, najprije obra a pogrebnicima koji onda kontak raju mrtvozornike, no nije neuobi ajeno da mrtvozornika nazove pokojnikova obitelj. Valja zna da od poziva mrtvozorniku do njegova dolaska u ku u može pro i najmanje dva ili više sa . Uobi ajeno je da se mrtvozorstvo obavi u roku od 4 sata od smr , iako zakon propisuje da to može bi i unutar 12 sa . Razlog ovom vremenskom odmaku je u tome što treba prepus vremenu da se razviju prvi

znaci smr – mrtva ke pjege, ma je oko… Važno je zna da nije poželjno do dva sata nakon smr , odnosno do dolaska mrtvozornika, dirati pokojnika. Upravo zbog pregleda koji mora obavi mrtvozornik kako bi utvrdio injenice vezane uz smrt. Tek kad mrtvozornik obavi pregled, obitelj može uredi i obu i pokojnika u posmrtno ruho. Ili to može prepus pogrebniku. Nema potrebe za žurbom – pokojnika ete jednako uredi trenutak nakon smr ili sa ma poslije, ništa se ne e dogodi .

Provjerite je li preminuli lan posmrtne pripomo i ili pogrebnog poduze a Kada mrtvozornik izda potvrdu o smr te dozvolu za ukop i prijevoz pokojnika, mudro je provjeri je li preminula osoba bila lan posmrtne pripomo i ili pogrebnog poduze a, kako bi se ostvarila sva

SMRT U DOMU ZA STARIJE I NEMO NE

Mrtvozornika se ne pla a Mrtvozornik se ne pla a. To osobito naglašava Mladen Mezga, mag. polit., predsjednik Povjerenstva za nadzor nad radom mrtvozornika na podru ju Me imurske županije. Naknade mrtvozornicima za njihov rad i dolazak do obitelji pokojnika pla a Županija iz svog prora una. Za naknade mrtvozornicima za pregled i prijevoz lani je ispla eno 380.613,07 kuna. Na podru ju Me imurske županije, a temeljem pregleda o evidnika, u 2013. godini obavljeno je, od stane mrtvozornika, ukupno 687 pregleda osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, od toga 379 žena i 308 muškaraca. U Županijskoj bolnici akovec jekom 2013. godine umrlo je 458 osoba.

ste ena prava u vezi s prijevozom, opremanjem i nabavom grobnog mjesta te organizacijom pogreba. Tijelo bi tada ovlašteni prijevoznik trebao preves u mrtva nicu ili na obdukciju, a prema procjeni mrtvozornika.

SMRT U BOLNICI

Svi detalji unaprijed se dogovaraju

Javite se na odjel gdje je pokojnik lije en

U slu aju smr u domu za starije i nemo ne uprava doma kontak ra mrtvozornika koji, nakon što konstatira injenice, izdaje potvrdu o smr i dozvolu za ukop, nakon ega se obavještava pogrebno poduze e s kojim ustanova ima sklopljen ugovor o prijevozu pokojnika, ako je to slu aj, ili obitelj sama angažira pogrebnika. U akove kom Domu za starije i nemo ne Novinš ak, doznajemo od direktorice Kris ne Klobu ari ,

U slu aju da osoba premine u bolnici, obitelj se vezano uz preuzimanje pokojnika najprije mora javi na odjel gdje je lije en. Tu e preuze pokojnikove stvari, otpusnicu i drugu dokumentaciju, nakon ega se može javi na odjel patologije. Bolnica e, dakle, izda potrebnu dokumentaciju za pogreb, na odjelu patologije e preuzeti odje u u kojoj e pokojnik bi sahranjen, a tu se dogovara i kada e pogrebno poduze e mo i preuze pokojnika. Vremenski to ovisi o tome

prilikom sklapanja ugovora s obitelji se utana uju i detalji u slu aju smr korisnika. Tako se dogovori koga i kada treba zva od obitelji u slu aju smr , dogovara se, s obzirom na vjeroispovijest, želi li korisnik primi posljednju pomast i u što e ga se odjenu kada umre. Kada se dogodi smrt, svi znaju što im je ini . U slu aju da š enik doma nema obitelj, nadležni socijalni radnik igra ulogu obitelji i brine da bude dostojanstveno sahranjen.

TROŠKOVI SPROVODA

Za sprovod minimalno

4 tisu e kuna Kona ni troškovi pogreba definitivno ovise o tome imate li grobno mjesto ili ne, pa oni mogu biti uve ani za najmanje 1.200, a najviše 40 tisu a kuna. Glavni trošak pogreba odnosi se na lijes i opremu. Raspon cijena je jednak. Najje tiniji lijes, tzv. socijalni, možete nabaviti ve za 2.200 kuna, i takav rijetko koja obitelj bira, naj eš e se u takav lijes pokapaju pokojnici u slu aju da država pla a troškove pokopa. Me imurci za svoje pokojnike naj eš e biraju lijesove srednje kvalitete i isto takve cijene. Naj eš e su to lijesovi od mekog dr-

va, cijene koja se kre e oko 2.800 kuna. Makar pogrebnici nude šarolik raspon kvalitete i cijene. Najskuplji lijes koji trenutno možete kupiti u Me imurju košta nešto preko 11 tisu a kuna. Obitelji je, kažu pogrebnici, bitno u kakav lijes polažu svoje pokojnike i to nije stavka na kojoj štede. Sljede i trošak jesu usluge ukopa, koje dosežu iznos od oko 2.200 kuna, pla ate još i prijevoz, vijence, sve enika, pa kad sve zbrojite za pogreb morate imati minimalno 4 tisu e kuna. Kako doznajemo, prosje an sprovod Me imurci pla aju oko 6 tisu a kuna.

provodili se obdukcija ili ne. Njeno provo enje stvar je procjene nadležnog lije nika, ali i zakonska obaveza u zakonom predvi enim situacijama, primjerice, u slu aju sumnje na nasilnu smrt ili, primjerice, ukoliko uzrok smr nije jasan. Obitelj ima pravo da suglasnost na obdukciju ili ne. U odre enim, zakonski predvi enim situacijama, poput prethodno spomenu h, to pravo se ne uvažava. Troškovi lije enja pokojnog pacijenta, ukoliko se moraju namiri , rješavaju se s upravom bolnice.

KRUCIJALNO ZA POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA

Mati nom uredu prijavite smrt i pribavite smrtni list Obitelj umrloga dužna je nadležnom ma nom uredu u roku od tri dana od dana smr prijavi tu injenicu. injenicu smr za osobu koja je umrla u zdravstvenoj ustanovi ili drugoj ustanovi dužna je prijavi nadležna ustanova. Za prijavu smr nadležan je onaj ma ni ured na ijem podru ju djelovanja je osoba umrla. U Me imurju djeluje ukupno 8 mati nih ureda: u Štrigovi, akovcu, Murskom Središ u, Dekanovcu, Nedeliš u, Kotoribi, Prelogu i Maloj Subo ci.

Ponesite potvrdu o smrti Prigodom prijavljivanja injenice smr u nadležni ma ni ured mora se podnije potvrda o smr koju izdaje mrtvozornik, odnosno zdravstvena ustanova, ako je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi. Mati ar kojemu je prijavljena injenica smr sastavit e smrtovnicu s potrebnim podacima o umrlom, njegovoj imovini i nasljednicima, temeljem izjave koju daju oni koji su smrt došli prijaviti. Pritom nisu potrebni dokumen kojima bi se izjavljeno dokazalo. Dokumente ete morati pribaviti tek kada dobijete poziv javnog bilježnika vezan uz ostavinski postupak. Javni bilježnik e vas upu što treba donije . Ma ni ured e smrtovnicu dostavi nadležnom sudu, prema mjestu prebivališta pokojnika, radi pokretanja ostavinskog postupka. Ako je osoba umrla izvan mjesta prebivališta, mati ar

ME IMURCI NISU SKLONI KREMIRANJU POKOJNIKA

Svega 10 kremiranja godišnje Kremiranje u katoli ki orijentiranoj Hrvatskoj nije prošireno pa ne udi što u itavoj zemlji postoji tek jedan krematorij, i to onaj na zagreba kom Mirogoju. Ukoliko se pokojnik za života odlu io za kremiranje ili ukoliko tako odlu i obitelj, kremiranje se može obaviti u Zagrebu. Kako doznajemo, troškovi kremiranja uklju uju i opremu i prijevoz pokojnika do spalionice na Mirogoju i natrag dosežu iznos od oko 4.000 kuna. Sama kremacija i urna trošak su od oko 1.600 kuna, a poseban lijes u kojemu e pokojnik biti položen i spaljen napla uje se oko 900 kuna. Na akove kom groblju možete zakupiti i posebno grobno mjesto u koje možete položiti 4 urne, što je trošak od 3 tisu e kuna. Takvih mogu nosti drugdje u Me imurju nema pa se

urne uglavnom polažu u grob, što je est slu aj i na akove kom groblju. Na kremiranje se ne eka, iako je bilo i takvih situacija, kažu nam u AKOM-u. To je u slu aju da se i ispra aj pokojnika želi obaviti na Mirogoju. Ukoliko je ispra aj planiran u Me imurju, sve je mogu e obaviti u jednom danu budu i da sam proces kremiranja traje 8 sati. U donjome i-

murskom kraju kremiranje pokojnika gotovo da i ne bilježe. Prema rije ima direktora Pre-koma Siniše Radikovi a, u posljednje tri godine imali su tek jedan upit za kremiranje, no obitelj pokojnika je od toga odustala. Na akove kom groblju, doznajemo u AKOMu, ima tek 10 kremiranja na 300 pokopa u grob, što je neznatna brojka.

Kremiranje nije grijeh ini se da razloge za mali interes za kremiranje pokojnika u me imurskom kraju prvenstveno treba traži u vjeri. Sve do 60-ih godina 20. stolje a Crkva je branila kremiranje katolicima, a spaljivanje pokojnika još i danas zabranjuju tradicionalne vjerske zajednice židova, pravoslavaca i muslimana.

Danas u promijenjenom kulturnom ozra ju Crkva preporu uje pokapanje u grob, no ne zabranjuje kremiranja: “Crkva usrdno preporu uje da se uva pobožni obi aj pokapanja tijela preminulih; ipak ne zabranjuje spaljivanje, osim ako je izabrano zbog razloga protivnih krš anskom nauku” (ZKP, kan. 1176, par. 3).

dostavlja ostavinskom sudu samo izvadak iz ma ce umrlih i podatke kojima raspolaže, a koji mogu poslužiti za sastavljanje smrtovnice.

Prijava smrti se ne pla a, ali smrtni list da U mati nom uredu izdat e vam i smrtni list ili ukoliko tako zatražite izvadak iz matice umrlih. To su dokumenti koje morate, ili jedan ili drugi, odnije na policiju, mirovinsko i zdravstveno kako bi odjavili pokojnika. Doduše mati ni ured paralelno, automatizmom, spomenute obavještava o smr , baš kao što istu obavijest šalje za ma cu ro enih i vjen anih. - Smrtni list izdajemo u ve ini slu ajeva, tek iznimno izvadak iz ma ce umrlih. Izvadak izdajemo samo na isklju ivi zahtjev stranke, za pokretanje ostavinske rasprave ili rješavanje odre enih imovinskih pitanja. Izvadak se napla uje u iznosu od 25 kuna, a cijena smrtnog lista iznosi 24 kune. Smrtni list je skra eniji dio izvatka iz ma ce umrlih. Stranka si po potrebi broj potrebnih dokumenata fotokopira ili može dobi potrebi broj primjeraka javne isprave, pojašnjava Ksenija Posavec, voditeljica Odjela za osobna stanja gra ana Ureda državne uprave u Me imurskoj županiji. Dakle, prijava smrti, odnosno sastav smrtovnice se ne napla uje, no za smrtni list ili izvadak iz ma ce morat ete pla navedene iznose.

Krštena osoba ima pravo na katoli ki sprovod Kada nam u obitelji netko umre, po inje se razmišlja o sprovodu i ho e li na sprovodu bi sve enik. Poznato je kako obitelji ili samci koji su prak ni vjernici i redovito podmiruju obveze prema svojoj župi i Crkvi ne pomišljaju da sprovod ne bi vodio sve enik i tu nema problema. No, postoje oni koji baš nisu za života išli na svete mise i nisu podmirivali obveze te njihove obitelji kod sprovoda sa sve enikom nailaze na mogu e nesporazume. Zna se dogodi da do e i do neželjenih posljedica i ružnih rije i. Poglavito kada izostane volja za dogovorom. Tko ima pravo na sve enika, odnosno na katoli ki crkveni sprovod i koliko to stoji, doznajemo od sve enika jedne me imurske župe, koji kaže kako problema ne bi smjelo bi , ako onaj koji traži sve enika za svojeg pokojnika nije bahat, bezobrazan i unaprijed odlu an da je sve enik kriv za nevolje koje su ga snašle. - Svaka osoba koja je krštena u Katoli koj Crkvi ima pravo na katoli ki crkveni obred sprovoda. Me utim,

postoji mogu nost da se osoba odrekla katoli ke vjere, onda jasno nema pravo na sprovod ili tako er može u oporuci napisa da ne želi sve enika na sprovodu, ili je jekom života jasno dala do znanja da joj sve enik i Crkva ne trebaju, onda nema potrebe da sve enik ide na takve sprovode. Treba jasno re i da Crkva u svojoj molitvi i misi uvijek spominje sve pokojne i moli se za njih bez obzira je li bio sve enik na sprovodu ili nije bio. Ljudi koji su po inili samoubojstvo na bilo koji na in, a kršteni su, imaju pravo na crkveni sprovod. Taksa za sprovod je odre ena od biskupije i iznosi 300 kuna i taj novac ide u župnu blagajnu, a onda još od toga 50 kuna ide biskupiji, a ne sve eniku osobno, kako neki misle i govore. Misa, odnosno nagrada ili misni s pendij iznosi 50 kuna za reci ranu (obi nu) misu, a 130 kuna za pjevanu misu, rekao nam je jedan me imurski župnik, dodaju i kako je tako u svim župama Varaždinske biskupije. (S. Mesari )

Poseban prilog

DUŠAN ROSI IZ MA KOVCA PRVI PUT PROGOVARA O SVOM POZIVU GROBARA I BREMENITOM KRUHU POGREBNIKA

Svaku tugu i bol proživljavam zajedno s obitelji pokojnika Iako ostavlja dojam snažnog, a istodobno nepristupa nog, zatvorenog ovjeka koji je oko sebe podignuo barijere, koji osje aje ostavlja po strani i naizgled im ne dopušta da ga dotaknu i prožmu, pogrebnik Dušan Rosi je upravo suprotnost. On je jedan veliki emotivac koji proživljava svaku tugu i bol zajedno s obitelji pokojnika. I tako punih 26 godina, otkako se bavi nedovoljno cijenjenim poslom pogrebnika. Odale su ga suzne o i i tupi pogled kada je pokušao pri ati o svom poslu, rekla bih prije pozivu. Iza tog pogleda i orošenih o iju vrtio se film. Navirala su sje anja. Na smrti. Na poznate i nepoznate koje je pokopao. Na prijatelje, znance. Na njihovu tragi no preminulu djecu. Na iznenadne i tragi ne smrti. Stotine i stotine prošle su kroz njegove ruke. Prema svakome se odnosio s jednakim pijetetom, duboko poštuju i osobu koja je otišla i obitelj koja je ostala.

Ljubav je na licima Dušan Rosi kaže kako to no zna koliko je obitelj voljela i cijenila pokojnika. Vidi im na licima, uje u glasu. Paleta osje aja je nevjerojatno šarolika. - Smrt je put bez povratka, strašan gubitak… Koliki, vidim ljudima na licima. Ne može ovjek na to oguglati, nikako. Nekako je lakše kada to nije tragi na, iznenadna smrt, kada umre osoba koja je u visokim godinama, kada je kraj životnog puta nekako o ekivan i normalan, a onda i lakše prihvatljiv. Iako ne ostavljam takav dojam, jako sam emotivan i zato ne volim pri ati o ovome što radim. Ja jednostavno moram sakriti emociju, ne smijem plakati, to je luksuz koji si ne smijem dopustiti, pro esionalnosti radi. Tijekom godina našao sam na in da se suzdržim od pokazivanja emocija, makar esto puta kad stranke odu puknem. Koliko god se trudio ostati izvan svega, u intimnom razgovoru s obitelji pokojnika, kada mi tek do u, dok osjetim njihovu emociju, nerijetko budem naveden da pla em zajedno s njima, ali nikad dok obavljam dužnost, to je nedopustivo, otkri-

morao dovesti tragi no preminulog sina i kada se našao u situaciji da mora po svoga najboljeg prijatelja koji je tragi no stradao. - U takvim situacijama pokušavam ne razmišljati o tome. Ono što moram napraviti odra ujem mehani ki. Kao da iza em iz svoga tijela. Kao u kakvom filmu…, govori naš sugovornik.

Odlazio na ratište po poginule, odaju i im poštovanje

va me imurski pogrebnik s najdužim stažem, kojemu je upravo pro esionalnost imperativ.

Posao bez prava na grešku Dušan Rosi je po zanimanju prodava koji je igrom slu aja svoj prvi posao dobio u tadašnjem Komunalu, prethodniku današnjeg AKOM-a. Nije ni sanjao da e mu to odrediti životni put i da e jednoga dana biti grobar. - Osamdesetih godina radio sam u Komunalu. Prodavao sam plin i katkad uskakao kolegi koji je radio na prodaji pogrebne opreme. Tih godina donijet je zakon po kojemu su se mogla osnivati privatna poduze a pa sam mlad i nadobudan odlu io ugrabiti priliku te sam otvorio pogrebno poduze e. Bio sam prvi u Me imurju koji je prodavao pogrebnu opremu te se bavio prijevozom pokojnika, zapravo organizacijom sprovoda. Da sam znao koliko posao u koji sam se upustio iscrpljuje emotivno i fizi ki, koliko troši ovjeka, koliko je odgovoran i zahtjevan, sigurno bih bolje promislio. U ovom poslu nemamo pravo na grešku, jer je neispravljiva. No bio sam mlad, a onda me inat tjerao da ne puštam zapo eto. Znate ja sam takav, kad jednom nešto odlu im moram to izvesti do kraja, ma kako teško bilo. To je i stvar ponosa i odgovornosti, naglašava naš sugovornik.

Neke pokojnike nikad ne u zaboraviti Upravo je odgovornost i pijetet to što Dušana Rosi a prije i da nam podrobno ispri a o slu ajevima koji su ga tijekom njegova radnog vijeka najviše uzdrmali i potresli. Tek se pogleda uprtog u daljinu prisje a i naglas progovara o utopljenicima koje je vadio iz rijeke, o izgorjelom djetetu, o ovjeku koji je tjednima mrtav ležao u svojoj vikendici, kao i onom koji se bombom raznio. Kaže kako neke pokojnike nikad ne e zaboraviti. I iako su to situacije koje prosje an ovjek ne može ni zamisliti i koje izazivaju neo ekivane reakcije, pogrebnik Rosi pokušava nas uvjeriti kako na njemu nisu ostavile osobiti trag. Vraga nisu. - Sje am se svega, svakog detalja, ak i mirisa… Uglavnom ne dam da me to dotakne, da me obuzme, no ponekad reagiram. Kada su djeca u pitanju ili kakva tragedija…, poludim na otoreportere koji do u slikati te nesre e. Jednom sam grubo reagirao, toliko grubo da su me policajci, koji su, naravno, bili na mjestu nesre e, morali upozoriti da se priberem. To lešinarstvo, makar imam poznanike i prijatelje novinare, jednostavno ne mogu razumjeti, niti ga podnosim, kazuje Rosi . Najteže u karijeri bilo mu je kada je svom školskom prijatelju

Dušan Rosi se ratnih godina, dok se nitko drugi nije htio izlagati opasnosti, nije libio oti i na ratište ne bi li pokojnike dovezao gubitkom shrvanim obiteljima. - Ondašnji na elnik sadašnje PU me imurske zamolio me te ratne 1991. godine, jer nitko drugi nije htio, da odem po jednog poginulog me imurskog policajca koji je stradao na ratištu u Vukovaru. Bilo je to neposredno prije pada Vukovara. Sa mnom su u pratnji išla dva policajca. Pojma nismo imali kako je zapravo teška situacija u Vukovaru i da bi to mogao biti put bez povratka. Kada smo se probili u Vukovar, voze i se po polju, blatnjavom cestom, no u, bez svjetala, po jakoj kiši, uvidjeli smo da je tamo sve samo ne normalno. Vukovar je bio pakao u koji smo mi ušli kroz jednu rupu, kako bih rekao, kroz ušicu igle. Išli smo ravno u policiju, gdje su nam onda na karti i pokazali kuda smo ušli u Vukovar i da je grad sa svih strana opkoljen. Kad sam to vidio, rekao sam policajcima koji su bili u pratnji da im svane uzimam pokojnika i idem za Me imurje. Oni su mi govorili neka ostanemo dan-dva da vidimo razvoj situacije, no na kraju su prihvatili moje odlu no inzistiranje. I tako smo se mi zajedno s pokojnikom probili iz Vukovara, možda me u posljednjima. Kada smo došli u Vinkovce i stali u jednom kafi u da se malo odmorimo od naporne vožnje, tu su stajali autobusi akove kih i varaždinskih registracija s našim braniteljima koji su išli u smjenu koja nikad nije obavljena jer Vukovar je pao. Kada su uli tu vijest, moji pratitelji su me stali grliti i zahvaljivati što sam bio odlu an te nas sve skupa zahvaljuju i nekom predosje aju izbavio iz toga okupiranog grada. Kada smo se vratili doma, na elnik policije zvao me na ra un. Nema tih novaca kojima bi ti platio to što sam u inio i proživio, rekao sam mu i tada sam odlu io da u uvijek kada me pozovu i i po poginule branitelje i to obaviti bez ikakve naknade, jer je to najmanje što mogu u initi za njih, njihove obitelji i ovu zemlju. To je bio moj doprinos. Ako je taj ovjek mogao dati svoj život, onda ja mogu u initi sve da bude dostojanstveno i s pijetetom pokopan, prisje a se svojih misli i doživljaja Dušan Rosi .

Preseljenje pokojnika u Domašinec najve a ludost Ovog pogrebnika dopao je i jedan od najnezahvalnijih i najmu nijih poslova koje je jedno

pogrebni ko poduze e obavilo u Me imurju. Rije je o ekshumaciji - preseljenju pokojnika iz grobova s groblja u Dekanovcu na novo groblje u Domašincu, što je bio bizarni vrhunac netrpeljivosti i sva e izme u dva susjedna sela. - Po meni je to bila velika ludost. Javio sam se na natje aj tek reda radi, stavljaju i visoku cijenu za taj posao, misle i da u biti odbijen, no konkurencija je bila mudrija pa je dala još višu cijenu i tako nas je dopao taj posao. Preselili smo možda nekih 60-ak grobova u kojima su uglavnom bili posmrtni ostaci više pokojnika. Ljudi su imali svakakve fiks ideje, od toga da im preselimo pokojnika u nedjelju kako bi netko iz obitelji vidio posmrtne ostatke jer nije mogao do i na sprovod. Naravno da to nisam dopustio. Moja je dužnost zaštititi ljude koji možda i nisu svjesni da ne žele vidjeti ono što je ostalo od njima drage osobe. To su vrlo delikatne stvari. Sje am se da smo prilikom ekshumacije u grobovima nalazili mnoge zanimljivosti. Ljudi onoga kraja svoje pokojnike zakapali su s medaljama, tro ejima, puškama, otkriva Rosi .

djelatnosti prijevoz pokojnika stavio uz bok odvozu sme a, a komunalnim tvrtkama omogu ilo da pored ukopa i sprovoda mogu obavljati i prijevoz pokojnika. - Od te 2004. godine osje am se kao skretni ar koji obitelji preminulih upu uje na komunalna poduze a i tako im donosi kruh jer na tržištu vlada monopol koji je omogu io zakon, a meni onemogu io prijevoz pokojnika. Unatrag 10 godina ja mogu obaviti sve samo ne prijevoz pokojnika do grobne ku e na groblju na kojemu nemam koncesiju. No to je razlog zbog kojeg obitelji odustaju od toga da im ja pružim uslugu po koju su najprije došli k meni. Ja ih razumijem u potpunosti jer u stanju tuge i boli vi želite da se netko umjesto vas od po etka do kraja pobrine za ono što treba, kompletnu organizaciju sprovoda. Tako ja koji sam nekada mogao raditi normalno po cijelom Me imurju danas sam zbog monopola koji je omogu ila država onemogu en baš kao i drugi pogrebnici, a ima nas, mislim, 15-ak u Me imurju, u obavljanju posla. Moja tvrtka ima koncesiju u Vratišincu i Podturnu, no to nije ekskluzivno jer sam molio da i drugima koji su se javili na natje aj omogu e rad, što je normalno. Na groblje u akovec, grad kojemu pla am poreze, ne smijem. Kada to u inim, bivam kažnjen sa 7 tisu a kuna kazne. Boli me što me onemogu avaju u radu, a najgore mi je što ljude koji mi do u moram odbijati. Radije bih da mi nisu došli nego da im moram kazati da ne mogu obaviti posao. To mi je prestrašno. Re i da ne mogu. Odbiti

Šminka pokojnike, vozi ih u Mercedesu Dušan Rosi uvijek je prednja io u svom poslu. Zato jer je perfekcionist. Davnih dana dok je takvo što još bilo udo nevi eno ovaj je pogrebnik nabavio rashladne ure aje, sve kako bi što dulje sa uvao pokojnike od neminovnih procesa, ne bi li oni obitelji ostali u najboljem sje anju. Kada je svojedobno prevozio pokojnike koji su dolazili u Hrvatsku iz Amerike, uvidio je da su oni perfektno ure eni, to nije, našminkani, te je tada i on obiteljima ponudio taj novitet. On zapravo nikad u Me imurju nije osobito prihva en, jer, kaže, navikli smo da pokojnik tako i izgleda, blijedo i beživotno, za razliku od Amerikanaca iji pokojnici, osobito žene, izgledaju kao da su žive. Dušan kaže kako se, kada je prvi

Mislite da zara ujem na smrti, do ite raditi k meni Dušan jako drži do svoga posla i prili no ga poga a kada se o grobarima govori kao o pijanicama, ništkoristima, nitkovima koji iskorištavaju smrt i na njoj zara uju. - Ako je to tako unosan posao, zašto se onda ti njime ne baviš, odgovaram na provokacije i nudim takvima da do u k meni odraditi probni rok. Nitko ne do e, isti e Rosi .

Kao skretni ar Istina je da je kruh pogrebnika bremenit. Osobito unatrag desetak godina, otkako se izmjenama Zakona o komunalnoj

put otvorio raku s tako ure enom pokojnicom, na smrt prepao jer je izgledala kao da je puna života. S balzamiranjem se Rosi prvi put susreo u Rusiji, kamo je išao po u nesre i na gradilištu tragi no preminule radnike iz Me imurja. Bilo mu je neobi no što ga tamošnji pogrebnik pita koliko mu treba do odredišta. Kasnije mu je postalo jasno. On je pokojnika uredio tako da može izdrža bez ikakvih promjena tako dugi put. I danas se pogrebnik Rosi potpuno posve uje poslu i sve mora bi savršeno. Svoje pokojnike vozi u specijalnom vozilu marke Mercedes, kakvo nadaleko nema ni jedan pogrebnik. I to je dio pijeteta koji tako ukazuje pokojnicima i profesionalnos prije svega. ih. I zato onda katkad obavim prijevoz pokojnika, makar znam da u za to dobiti kaznu. Optimisti an sam i nadam se da e još ovog ožujka zakon iz 2004. biti izmijenjen malim pogrebnicima u korist, jer u suprotnom nema nam opstanka. Osobno mi je nepojmljivo da tvrtka koja se bavi zbrinjavanjem otpada paralelno radi jedan odgovoran i ozbiljan posao kakav je nas pogrebnika. Nije udno što se pokojnike prevozi u rabljenim vatrogasnim kombijima koji se onda koriste i u neke druge svrhe. To po meni ukazuje na manjak pijeteta i odgovornosti, odlu no, ali bez puno gor ine pripovijeda Rosi o poslovnim problemima, naglašavaju i tek da ga poga a što ga se onemogu ava u radu.

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mobitel kao modni dodatak Moda na akove koj špici sve je opuštenija, a s ovim sun anim i toplijim danima prolje a, koji su obojali protekli tjedan, bila je još i lepršavija. Nerijetko su vi eni prvi kratki rukavi, pa ak i bermude. Nije tipi no za kalendarski po etak prolje a, ali “koga briga” na suncu kad e se službeno proglasiti prolje e. U rukama šeta a zapaža se još jedan nezaobilazni modni dodatak suvremenog doba - mobitel. Gotovo da se name e pitanje je li mobitel kao modni

dodatak istisnuo damsku torbu kao najdraži modni dodatak? Svaku sezonu dolaze novi modeli mobitela, koji se posebno dizajniraju za žensku populaciju u odre enim bojama i oblicima. Nabacite li pogled oko sebe, vidjet ete mnoštvo prolaznika kojima je u ruci upravo ta magneti na naprava. Svi komuniciraju i razgovaraju. Koliko pri tome ujemo i razumijemo jedni druge i koliko su ti razgovori kvalitetni i sadržajni, procijenite sami.

ESPRESSO by

Put k zlatu jednostavno se nastavlja... P

rema legendi i predajama naših starih, u rijeci Dravi živi vodenjak koji ima arobne mo i. A dravski vodenjak ima i prijatelja: vodeno božanstvo Dravus, pa današnje ime rijeke Drave potje e još iz daleke prošlosti i anti kog doba, kad se susre emo s nazivljem rijeke u obliku Dravos, Drabos ili Draus. Živi li i dan-danas dravski vodenjak? Gdje se skriva? Možda na samom izvoru rijeke? Istraživa ki i pustolovni duh koji se krije u svima nama odlu io je da se izvor rijeke Drave otkriti mora. ko je nositelj toga pustolovnog duha? Jedna

vesela družina prijatelja prirode iz Slavonije, Podravine i Me imurja koja je prije etiri godine krenula udruženim snagama i kombi vozilom u smjeru južnog Tirola u Italiju. Jer, ako niste znali ili ste možda zaboravili, izvor Drave nalazi se u Italiji na 1192 metara nadmorske visine, što je bitna razlika u odnosu na njezin sliv u Dunav koji mjeri svega 972 metra nadmorske visine. Drava i njezin tok mijenjaju se, od izvora pa sve do uš a u Dunav, što zbog djelovanja prirode, što zbog ljudske aktivnosti. Bitno je zamijetiti i raznolikost u gra i

stijena u njezinom gornjem toku i šljun anih oblutaka koji se esto, nažalost, nekotrolirano koriste u donjem toku. edna od lanica ekipe pri dolasku na sam izvor zapisala je u dnevnik putovanja: - Eto nas! Iz visokih stijena i malenog izvora sjurio se poto i k drvenom koritu i žlijebu koji ozna avaju službeni izvor rijeke Drave. Drvena klupica, informativno-edukativne table..., sve je ure eno za prihvat mnogobrojnih turista, rekreativaca i sportaša koji svakodnevno koriste trim i biciklisti ke staze uz Dravu. Naša ekipa priznaje: o ekivali

smo divljinu, pustolovinu, a ne ovako uredno pripremljenu turisti ku destinaciju. rava je kako danas, tako i u prošlosti imala velik zna aj za stanovništvo koje je živjelo uz njezin tok. Njome se prevozila roba i ljudi. Danas se iskorištava na jedan sasvim druga iji na in - na njoj se grade elektrane, pa je bitno izmijenjen njezin stari tok i izgled. Rijeka Drava ima velik potencijal i za razvoj turizma, i to posebice turizma koji e voditi ra una o zaštiti okoliša i odgovornom korištenju prirodnih resursa. Me imurci, Podravci i Slavonci

Dravu prepoznaju kao nizinsku rijeku, pa je njezin izvor svima bio pravo otkri e zbog alpskog okruženja i sasvim druga ijih prirodnih vizura. kipa se poput poto i a koji se pune bujicama ispunila žarom radosti otkri a izvora Drave. Svaki lan te male ekspedicije na svoj je na in doživio i otkrio svoga dravskog vodenjaka. I dok Drava hitro te e i dan-danas i izvire na istom mjestu kao što je to bilo prije etiri godine, i žubori istim stilom ve stotinama ljeta, sve više smo sigurni u injenicu kako je zajedni ki interes svih nas o uvati taj

njezin kulturni i prirodni krajolik, uz odgovornost korištenja ekonomskih nužnosti i potreba. A dravski vodenjak i zlato koje dravom plovi? Naša dravska pri a nikada ne treba stati i prestati ploviti..., jer put k dravskom zlatu i njegovom istraživanju i otkrivanju jednostavno se nastavlja. vjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka. Stoga je i ova esejisti ka crtica posve ena upravo tom danu, koji nas Me imurce mora “dotaknuti” jer živimo izme u dviju rijeka, a jedna od njih je i Drava. Ona je, uz Muru, naše blago koje moramo o uvati i odgovorno se brinuti o njemu. Sada i zauvijek.

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Boji se da ne poludi

Konflikti na poslu

Alkoholizam i agresivnost

PITANJE: Imam 23 godine. Od prošle godine osje am stalni strah i tjeskobu. Zbog toga se osje am izgubljenim. esto idem po gradu i ne znam uop e zbog ega. Bojim se da ne poludim. Bio sam na pregledu kod psihijatra, ali nisam h o uzima lijekove koje mi je preporu io i ne želim i i na kontrolu. Što da radim? ODGOVOR: Vi imate poteško e u prihva anju sebe da ste bolesni. Vi uo avate promjene u sebi, osje ate da se mijenjate u ponašanju, da se s vama nešto doga a i da nije nešto u redu. To u vama izaziva napetost i tjeskobu. Shva ate da vam treba pomo , pa ak ste je i zatražili i kada ste je dobili bježite od nje, traže i nekakve izgovore koji zapravo nemaju u sebi objek vno opravdanje. Me u m, ovdje se radi o tome da vi ne ete prihva injenicu da ste psihi ki bolesnik, da vam je stru na

Na svakom je radnom mjestu mogu e nai i na konfliktne situacije, nezamisliv je posao koji bi osiguravao miran tijek radnog procesa bez rustracija iznutra i izvana. Recimo, ima situacija kad razli iti ljudi u organizaciji traže od zaposlenog razli ite stvari. Kad še traži od voditelja tima ve u kontrolu i disciplinu nad lanovima tima, a oni žele više slobode u svom radu nemogu e je udovoljiti objema stranama. Najgore je biti «u sendvi u», na takvim radnim mjestima na kojima se ne može pomiriti zahtjeve neposredno nadre enih i podre enih . Isto je tako teško na i se u situciji gdje se zahtjevi posla kose s našim osobnim vrijednostima. Što e u initi pravnik kojem pretpostavljeni naloži da zbog dobrobiti organizacije «malo zaobi e propise»? Ho e li menadžer koji mora otpustiti nekoliko zaposlenika imati osobnih problema zbog toga što je na popisu samohrana majka? O individualnim karakteristikama ovisi koliko e ljudi u tim situacijama držati do svojih osobnih vrijednosti i osje aja, ali svatko bi morao biti svjestan unutarnje cijene koju e zbog takvih teških odluka možda platiti... Nije naodmet napomenuti da postoji mogu nost da nam s vremenom koža postane deblja, tko zna. Poseban je problem što naša pro esionalna uloga može biti u koliziji s nekim našim bitnim privatnim ulogama. Ah, to je vje na ženska tema: biti posve ena domu ili karijeri, biti i dobra mama i uspješna poduzetnica... No dobro, to je i muški problem, i o evima je važna i roditeljska i pro esionalna uloga, samo što njih nitko previše ne osu uje zbog toga što su posve eniji poslu nego obitelji (možda vlastite žene i

Alkoholizam i alkoholom uzrokovani problemi bolest su i poreme aj s puno lica o emu je ve puno puta bilo govora. Ne postoje dva identi na alkoholi ara, svaki svom na inu pijenja i ponašanja dodaje ono nešto njegovo, osobno, što samo njega opisuje. Ipak, svi imaju brojne sli nosti koje ih povezuju u grupu ljudi koji su razvili problem s alkoholom. Pa tako poznajemo ljude koji kad previše popiju postaju pomirljivi, popustljivi, povla e se i „ne prave nikome probleme“, ali poznajemo i one koji kad popiju postaju posebno neugodni, svadljivi i nasrtljivi, vrije aju sve oko sebe, a nerijetko su skloni i fizi kim nasrtajima i obra unima. Nerijetko je to povezano s potpunim zaboravom neugodnog doga aja idu i dan i u enja samom sebi, nevjerovanja u navode okoline, ak i kad je u pri u bila uklju ena policija i doga aj dobio sudski „happy end“. U trijeznom stanju se može raditi o osobama koje nisu agresivne i koje ne ispoljavaju nikakvo nasilni ko ponašanje. Agresija je jedna vrsta emocionalne reakcije koja ima za cilj nekome nanijeti štetu, fizi ki ga, ili psihi ki povrijediti. Radi se o skupu prvenstveno me uljudskih aktivnosti usmjerenih ka nanošenju ošte enja nekoj osobi ili predmetu i uvijek je to ponašanje koje bude zamije eno i koje okolina ne tolerira, zbog ega esto upravo takva ponašanja u kona nici potaknu obitelj alkoholi ara da potraži stru nu pomo . Za razliku od agresivnih alkoholi ara, oni koji su skloni povla enju, vide u tome opravdanje odbijanja lije enja i ne žele ništa poduzeti ni mijenjati, jer oni „nikome ne smetaju i nisu nikome naudili“. Agresija me utim može biti aktivna i pasivna. Aktivna je ona agresija koja se mani estira fizi kim (udarci, grizenje, pljuvanje) ili verbalnim napadima (vrije anje, prijetnje). Agresivno ponašanje ne mora nužno biti usmjereno ka osobi koja nas najviše rustrira. Ponekad se agresija usmjeri prema osobama koje „nisu ništa krive“, ali se na u u okolini, slabije su i pogodne da postanu žrtve. U obiteljima alkoholi ara to naj eš e budu žene i djeca koja na sebe primaju udarce nami-

pomo neophodna, i to je zapravo ono što zovemo prvi korak u lije enju. Kada ete prihva navedenu injenicu, onda bi bilo poželjno uspostavi pozi van odnos s lije nikom koji e vas lije i . Njemu se trebate u potpunos povjeri i re i sve ono kako se osje ate i što vas mu i. Nakon toga e lije nik-psihijatar odredi vrstu terapije i lijek. Najvažnije je da se prihva te onakvim kakvim jeste.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Dojena ke kolike ili gr evi Dojena ke kolike jesu na in ponašanja djeteta u prvih nekoliko mjeseci djetetova života, a uklju uju duga razdoblja neutješnog pla a. Po de niciji su to razdoblja nezadovoljstva, razdražljivos ili pla a koji traju dulje od 3 sata dnevno i doga aju se jekom barem 3 dana u tjednu. Naj eš e se javljaju u dobi od 6 tjedana. Kolike zapo inju i prestaju bez jasnog razloga i obi no se doga aju u drugom dijelu dana. Roditelji se zabrinu zbog produljenog pla a djeteta, blažeg pove anja trbuha djeteta, crvenjenja u licu, nožica koje dijete primi e k trbuhu. Dijete obi no uredno napreduje i razvija se. Kada odvedu dijete na pregled lije niku, uglavnom se ne na e odstupanja u klini kom nalazu. Lije nik treba prona i mogu i uzrok neutješnoga dojena kog pla a. To nije uvijek lako jer postoji široka lepeza mogu ih uzroka, od bezazlenih pa do najtežih i hitnih stanja. Poreme aj bilo kojeg organa može uzrokova pla djeteta. Ipak, organska bolest na e se u samo 5 od 100 slu ajeva. Naj eš i uzrok koji se obradom prona e je infekcija mokra nog sustava (uroinfekcija) te e vam zbog toga lije nik preporu i da u ini nalaz urina kod vašeg djeteta. Prema potrebi bit e potrebno u ini i ultrazvu ne pretrage trbuha i mozga. Ponekad se djeca ogrebu po o ima te pla u zbog boli koja je me izazvana. Tada e bi potreban pregled oftalmologa zbog erozije rožnice. Ponekad e biti potrebno u initi i digitorektalni pregled radi isklju enja ili dokazivanja invaginacije crijeva (bolest do koje dolazi kad se dio tankog crijeva uvu e u crijevo, poput prsta rukavice koji je okrenut naopa ke. Presavijeno crijevo otekne i to uzrokuje zapreku prolasku crijevnog sadržaja), kod koje se uz pla javlja i povra anje, bljedo a, klonulost, palpira se tvorba u trbuhu, a kasnije i krvave stolice. Mogu i je uzrok dojena kih kolika nezrelost crijeva, što rezul ra nedovoljno pro-

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec bavljenim mlijekom, pojavom plinova i gr eva, za m pove ana koli ina zraka (aerofagija) - prilikom prirodne prehrane na prsima, a naro ito kod hranjena na bo icu, dijete proguta ve e koli ine zraka te to uzrokuje napetost i bolove. Ovo je naro ito izraženo kod dojen adi koja “pohlepno” sišu. Sljede i mogu i uzrok je preosjetljivost na kravlje mlijeko ili odre enu vrstu hrane koju je konzumirala majka (dojilja). Može se javiti i kod djece koje su isklju ivo dojena. Tada je potrebna obrada u radi sumnje na alergiju na proteine kravljeg mlijeka i uvo enje posebne vrste prehrane. Treba pokuša sprije i da beba “proguta” previše zraka prilikom hranjenja, treba dobro prihva dojku i podrignu da izbaci suvišan zrak. Držanje djeteta u uspravno položaju omogu ava mu da se podrigne prije stavljanja u kreveti . Lagana masaža trbuha oko pupka u smjeru kazaljke na satu. Dijete s dojena kim kolikama potrebno je umiri . To tako er nije lako. Metode smirivanja djeteta jesu ritmi ko njihanje i s mulacija dodirom u mirnom okruženju. Kolike su prolazne tegobe koje ne ostavljaju trajne posljedice na dijete, ali mogu izazva ogromnu koli inu stresa kod roditelja i drugih lanova obitelji.

djeca kojima nedostaje o eva prisutnost i pokazana privrženost, ali tko ih pita?). A što sa situacijom kad dobijemo puno bolji posao, a treba raditi u drugom mjestu, gradu, ili u inozemstvu? Pro esionalna uloga opet može do i u sukob s obiteljskom. Nerijetko se dogodi da pro esionalni izbori ugroze osobne odnose , što u kona nici može dovesti do prekida ljubavnih ili bra nih veza, problema u odgoju i ponašanju djece ili do zdravstvenih problema. Ne mora biti tako, ali tko može biti siguran da baš njega vrijeme i okolnosti, kao i vlastiti izbori i odluke u životu ne e pregaziti? Sve više mi dolaze ljudi koje su srušile neke ovakve konfliktne situacije i izbori koji su se pokazali lošima. Kad ve govorimo o konfliktima na poslu ne smijemo zaboraviti kategoriju osobnih konflikata, koji nastaju me u ljudima zato što se takvi kakvi su ne mogu slagati ni zajedno raditi. Neki si ljudi jednostavno ne pašu i ne podnose se me usobno. Ovakvi konflikti mogu biti grozni jer uklju uju vrlo jake emocije, a do njih dolazi zbog neslaganja u temperamentu i crtama li nosti ili zbog nesporazuma u komunikaciji i razlika u percepciji. Problemi mogu i i tako daleko da je bolje promijeniti posao, to je lakše ak i u doba gospodarske recesije, nego li promijeniti neke ljude...

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

jenjene nekome tko doista uzrokuje rustraciju samom alkoholi aru, a esto je to osoba koja mu je nadre ena na poslu, u društvu, itd. Pasivna agresija ne mani estira se direktnim napadima na svoju okolinu, ali okolina itekako osje a ljutnju pasivno agresivne osobe kroz njeno stalno prebacivanje krivnje na nekoga drugoga, nezadovoljstvo svojom situacijom i postignu em, odbacivanjem preuzimanja odgovornosti, izbjegavanjem izvršavanja zadataka, stalnim žalbama na nekoga ili sve oko sebe, itd. Pasivna agresija esto može biti jednako opasna kao i aktivna, ako ne i opasnija, jer se teže prepoznaje. Mani estira se i zaboravljanjem važnih datuma i neizvršavanjem brojnih obaveza za što se uvijek na e opravdanje i krivca, a takve osobe nisu u stanju izraziti svoje misli i osje aje, boje se prave bliskosti s drugim osobama, a u osnovi se osje aju jako loše. Zato esto posežu za alkoholom. To je razlog zbog kojeg u osobi alkoholi ara i njegovom ponašanju prepoznajemo brojne karakteristike ponašanja i pasivno i aktivno agresivne osobe. Osobe koje su u neposrednoj okolini alkoholi ara ponekad prolaze kroz dugi period prihva anja i razumijevanja takvog ponašanja sebi bliske osobe, sve dok ne postanu svjesne da to nije normalno unkcioniranje, da ono ne nosi mir i sre u u njihove odnose te ga je stoga, potrebno mijenjati. S druge strane, osoba koja je razvila ovisnost o alkoholu, a koja nije bila u stanju sama potražiti pomo , osjetit e olakšanje kad uz ne iju potporu u ini prvi korak i zapo ne rješavati svoj problem. Stoga je to poziv svima koji osje aju da je alkoholizam unio nemir i razdor u njihovu obitelj, poremetio normalno unkcioniranje da se jave i zapo nu aktivno rješavati svoj problem uz pomo i podršku stru njaka koji im u tome mogu biti korisni.

21. ožujka 2014.

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.) - KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

Histeroskopija je endoskopska metoda kojom se u danima neposredno poslije mjese nice pomo u male kamere na teleskopu promjera 3,8 mm ulazi u šupljinu maternice, koja se u tom razdoblju najbolje vizualizira. U to je vrijeme kanal maternice dovoljno otvoren te nema potrebe za njegovim mehani kim širenjem, i za tu je svrhu dovoljan mlaz ziološke otopine na vrhu teleskopa. Histeroskopija je prvenstveno dijagnos ka metoda, ali u slu aju odre ene indikacije može se pretvori i u terapijsku (operacijsku) metodu. Kroz teleskop se tada uvode instrumen kao što su hvataliceškarice i elektri na igla veli ine 1,7 mm, pomo u kojih se mogu odstrani dobro udne kao i zlo udne unutarmaterni ne promjene. Iako postoje i druge metode za pregled unutrašnjos maternice, histeroskopija se smatra naju inkovi jom, jer omogu uje uo avanje sve nepravilnosti. U odnosu na ultrazvuk, koji se danas smatra

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Histeroskopija - dijagnoza i izlje enje u jednom dolasku

ONE STOP CLINIC zlatnim dijagnos kim standardom, histeroskopija ima znatne prednos . Budu i da je maternica šuplji organ ije su s jenke priljubljene jedna uz drugu, ultrazvukom nije mogu e otkri baš sve eventualne nepravilnos unutrašnjos materišta, dok je histeroskopijom to mogu e. Tijekom cijelog zahvata histeroskopije u šupljinu maternice se kon nuirano uvodi ziološka otopina koja razdvaja priljubljene s jenke maternice, a malena kamera prikazuje na ekranu šupljinu materišta, kako bi se uo ile eventualne abnormalnos . Uzimanjem uzorka tkiva u nejasnim slu ajevima, što pri vizualizaciji ultrazvukom nije mogu e, ovom metodom možemo do i do precizne dijagnoze, a esto možemo

i odstrani promjenu u cijelos i na taj na in bezbolno u samo jednom navratu otkri , ali i izlije i bolest.

Postoje dvije vrste histeroskopije: dijagnosti ka i terapijska DIJAGNOSTI KA HISTEROSKOPIJA je metoda koja je indicirana kod pacijen ca koje imaju nerazjašnjene simptome od strane spolnih organa (kao npr. bolove u donjem dijelu trbuha, nepravilna/neredovita krvarenja, neplodnost, sumnju na zlo udnu bolest itd). Tom se metodom na bezbolan, jednostavan na in za koji nije potrebna op a anestezija pregledava materište u cilju dobivanja dijagnoze.

Ukoliko se uo i abnormalnost, ona se tom prigodom odmah može i riješi , i toHISTEROSKOPIJOM KAO OPERACIJSKOM METODOM kojom se na jednostavan i nekompliciran na in uo ene abnormalnos rješavaju, ime se u jednom navratu provode dijagnos ka i terapija. HISTEROSKOPIJA SEC GALLINAT je metoda koju u našoj klinici rabimo u slu aju velikih unutarmaterni nih promjena (polipi, miomi i sl. ve i od l cm) s instrumentom za koji je potrebno mehani ki proširi kanal maternice na 9 mm, pa se stoga ovaj p histerokopije obavlja u lokalnoj, a u pojedinim slu ajevima i op oj anesteziji. To ne predstavlja problem, jer se zahvat provodi u suvremeno opremljenoj operacijskoj sali (Endo LPSC stupa, Laser itd.) uz prisutnost anesteziologa. Histeroskopija je istodobno i dijagnos ka i terapijska metoda, jednostavna za pacijen ce jer ih pošte uje mnoštva drugih dijagnos kih metoda koje nisu potpune, a predstavljaju vremenski i nancijski trošak. Naposlijetku za de ni vno rješenje opet osta-

PUT AJA

“Trava bogova“ za kraljevsko zdravlje – bosiljak Opjevali su ga u pjesmama, tepaju mu da je „trava bogova“, ima ga u ljubi astoj, ali ipak prevladava u zelenoj boji, a ljudski rod poznaje ga su lje ima, rije je o kralju me u ljekovi m pa i za inskim biljem, mo nom i aroma nom bosiljku. Iako je neko vrijeme malo, kod ve ine, amio u zaboravu danas se ponovo vra a u modu bilo kao jednogodišnji grmi koji u vrtu naraste do 60-tak cen metara i poznat je po tome da svojim mirisom tjera muhe, bilo u posudici na kuhinjskoj prozorskoj dasci, a i sve je popularniji asor man u supermarke ma. Botanika poznaje oko šezdesetak razli i h vrsta bosiljka u izgledu i okusu. Prvi pisani tragovi o bosiljku zadiru e ri su lje a unatrag u drevni Egipat. Prvotno kul viran u Indiji proširio se i na stare europske civilizacije poput Grka kojima duguje ime od rije i „basilikon“, a zna i kraljevski . Rimljani su bosiljak poistovje ivali s ljubavlju i odanoš u, a vjerovali su da e muškarac zauvijek volje ženu od koje primi gran icu bosiljka. Nekad se bosiljak uzgajao u vladarskim vrtovima an ke Gr ke i srednjovjekovnog Bizanta kao vrlo cijenjena za inska biljka dok se danas najviše uzgaja u Nizozemskoj.

Važan je u kulinarici, savršeno se slaže s tjesteninom i u sendvi u kao pesto, u umacima ili svjež s raj icom i mozzarelom, ali i ribom, mesom, varivima, na salatu, jednostavno bezbroj je kombinacija, a posebno ga cijene talijanska i francuska kuhinja. Bosiljak je poznat po jakim an oksida vnim svojstvima. An oksidansi koje pronalazimo u bosiljku š te jelo od ošte enja uzrokovanih slobodnim radikalima, spre avaju starenje stanica i nastanak nekolikih vrsta raka. Jedan od an oksidansa iz bosiljka je beta-karoten koji se u jelu pretvara u vitamin A, spre ava oksidaciju ko-

lesterola u krvotoku i na takav na in š srce i krvne žile. Beta-karoten iz bosiljka odli an je na in prevencije astme, osteoartri sa i reumatnog artri sa. Osim toga bosiljak je dobar izvor vitamina B6 i magnezija koji promi e zdravlje kardiovaskularnog sustava pomažu i opuštanju miši a i krvnih žila te na taj na in pospješuje protok krvi i smanjuje rizik od nepravilnog sr anog ritma, osnažuje sr ani miši i djeluje preven vno pro v infarkta. Bosiljak lije i bolesnu jetru, vodenu bolest i uloge - giht. Kod bosiljka koris mo svježe ili sušene listove te sjemenke. Znanstvena istraživanja dokazalu su da u sušenom bosiljku postoji ak 61.000 antioksida vnih jedinica. Listove bosiljka koris mo kao sredstvo pro v nadimanja, za ja anje želuca i po canje teka, kod neuroze, psihi kih nemira i nesanice. Ova trava bogova može se s uspjehom uzima kod katara želuca, upale crijeva, kod pojave trovanja u želucu i crijevima, kod želu anih gr eva, povra anja, kod nadutos i za epljenja, odnosno lijenos crijeva. Bosiljak se pokazao korisnim i kod plu nih boles , a posebno kod po etnih stanja tuberkuloze plu a. Tako er se uspješno

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec primjenjuje u lije enju mnogih boles mokra nih organa, kod upale bubrega, katara mokra nog mjehura ili bolnog mokrenja. aj od bosiljka, tako er, pove ava mlije nost kod dojilja. Kod tzv. bijelog cvijeta, odnosno prekomjernog izlu ivanja iscjetka iz rodnice, uslijedit e brzo ozdravljenje ako se primijeni terapija bosiljkom. Sok iscije en iz svježeg liš a bosiljka, nakapan u uho, lije i upalu uha, a svježe liš e, stavljeno u nos, uklanja hunjavicu. Sjemenke bosiljka, samljevene u prah, koriste se kod boles mokra nih organa, posebno kod upale mokra nog mjehura. Dovoljno je uze na vrhu noža prah samljevenih sjemenki bosiljka i popi s decilitrom mlake vode, dva do tri puta dnevno. Osim sjemenki i listova sprema se i ulje od bosiljka koje pak prema istraživanjima povoljno djeluje na imunološki sustav. Svježi listovi i ulje bosiljka imaju an bakterijska i an sep ka svojstva te mogu se koris u lije enju infekcija. Bosiljak se može koris i lokalno tako da se listovi bosiljka stavljeni na rane spre avaju bakterijske infekcije. Posa en u vrtu u simbiozi s raj icom bosiljak e sa uva istu od gljivi nih boles . ajem od bosiljka snizit emo temperaturu, a uve er si osigurati miran i vrst san. aj od bosiljka pripremamo tako da s dva i pol decilitra uzavrele vode prelijemo jednu do dvije ajne žli ice usitnjenih suhih listova bosiljka, ostavimo poklopljeno 15 minuta da odstoji, a potom procijedimo. Ovaj

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

je samo histeroskopija, jer je kiretaža (D&C), kao zastarjeli postupak koji se radi „na slijepo“, danas potpuno odba ena u zemljama Zapadne Europe. Indikacije: ispi vanje i lije enje abnormalnosti genitalnih organa; ispi vanje neplodnos ; priprema za IVF; miomi; polipi; uklanjanje spirale; neredovita krvarenja; dijagnoza i lije enje sindroma Asherman (slijepljene s jenke maternice); dijagnoza i lije enje unutarmaterni ne zlo udne boles ; dijagnoza i lije enje; u slu aju drugih nerazjašnjenih simptoma u ginekologiji. Prednos : kratak oporavak (ve istog dana nakon dijagnos ke histeroskopije može se nastavi s uobi ajenim ak vnos ma); nakon histeroskopije nije potrebno uzimati mnoštvo analge ka kao kod drugih metoda; u jednom navratu postavljanje dijagnoze i rješavanje problema; nepotrebno podvrgavanje mnoštvu drugih pregleda koji predstavljaju vremenski i nancijski trošak za pacijen cu. Komplikacije: infekcije; krvarenje; ozljede grli a maternice i maternice.

Danas se smatra da je histeroskopija metoda koju je potrebno u ini prije bilo kojeg zahvata unutar materišta. Budu i da je bezbolna, pacijentice je odli no podnose. Predstavlja kratkotrajnu izvrsnu dijagnos ku, a po potrebi i terapijsku metodu.

aj se pije, u gutljajima, nezasla en od 2 – 3 puta dnevno, po jednu šalicu. Samo kod plu nih boles i kod kašlja aj od bosiljka možemo zasladi medom. Kod visoke temperature uzima se, svaki sat, po jedna velika žlica hladnog aja od bosiljka. To osvježava bolesnika i smanjuje mu visoku temperaturu. Za one koji imaju problema sa snom, za miran i vrst san preporu ljivo je popi aj od bosiljka koji spremamo tako da veliku žlicu svježih listova bosiljka kuhamo desetak minuta u 2,5 decilitara vode, ostavimo da odstoji

desetak minuta i pijemo u gutljajima nezasla eno prije spavanja. Sezona svježeg bosiljka samo što nije krenula, a ako ste prepoznali da vam je potrebna barem neka od onih spomenutih 61.000 jedinica u suhim listovima bosiljka samo slobodno otvorite vrata vašeg oko aja i oplemenite svoju kuhinju okusom i mirisom bosiljka. Po nete li koristiti bosiljak zasigurno uz sve prije navedeno u vašoj ku i više ne e bi mjesta ni nervoznoj napetos , migreni, a otjerat ete mentalni umor i poboljša svoje pam enje.

Prof. dr. sc. Miroslav Kopjar, prim. dr. med. • spec. ginekolog, subspec. gin. onkologije i uroginekologije • predsjednik Hrvatskog društva za ginekološku endoskopiju HLZ-a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. ožujka 2014.

PREDSTAVLJAMO: Seat Leon ST

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-28.2.2014. Model

koli ina udio, %

Volkswagen Golf

231

5,42%

Škoda Octavia

184

4,31%

Volkswagen Polo

175

4,10%

Kia Cee'd

111

2,60%

Toyota Yaris

107

2,51%

Opel Corsa

107

2,51%

Mazda 3

105

2,46%

Volkswagen Passat

2,27%

Citroen C4

2,23%

10 Peugeot 308 11 Hyundai i30

2,20%

12 Škoda Rapid

2,13%

13 Opel Astra

2,09%

14 Citroën C3

2,06%

15 Hyundai i20

2,06%

16 Peugeot 208

2,02%

17 Renault Clio

1,92%

18 Peugeot Partner

1,83%

19 Renault Megane

1,74%

20 Dacia Sandero

1,64%

21 ostali

2118

49,66%

UKUPNO

4265

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

21. ožujka 1960. je u Sao Paolu ro en Ayrton Senna. Jedan od voza a Formule 1 koji je obilježio povijest tog sporta pobijedio je u 41 Gran Prix utrci. Poginuo je 1994. godine u Imoli.

Proljetni pregled u AutoZubaku za 1 kn Kako biste bezbrižno putovali, AutoZubak je pripremio proljetnu servisnu akciju. Osigurajte vašem ljubimcu proljetni pregled i kontrolu. Pregled obuhva a provjeru signalizacije, ure aja za pranje stakla, metlice brisa a, sistemske teku ine, razinu ulja, stanje guma, ko nice, provjera vjetrobranskog stakla, obvezne i dodatne opreme, tra nog remena, podvozja, akumulatora, stanja ispušnog sustava, pregled vanjskih i unutrašnjih ošte enja i kontrolu ispitnim ure ajem. Akcija traje u svim AutoZubak servisima do 30. lipnja 2014.

Nova Opel Meriva, Milina inspiracija Nov a O p e l Mer i v a upravo je stigla u prodajne salone Opelovih partnera. Tom prilikom njena brand ambasadorica Mila Elegovi snimila je editorial s novom Merivom iz kojeg e biti odabrana i naslovna otografija njenog prvog glazbenog albuma. Poznata glumica, i pjeva ica, s Merivom se druži ve tri godine, i posebno ju oduševljava njena prakti nost i prostranost u kompaktnim dimenzijama koje Merivu ine idealnom suputnicom na njenim putovanjima i svakodnevnim gradskim obavezama. Izlazak Milinog prvog albuma u suradnji s Opel Merivom o ekuje se po etkom travnja.

Naglašen dizajn i pr Dizajn Seata postaje ve poznat detalj ove marke koja se upravo time izdvaja od konkurencije, a još je naglašeniji za model ST. Dodatnih 27 centimetara na stražnjem kraju daju naslutiti o velikodušnom prtljažnom prostoru karavana koji se krije u unutrašnjosti, dok nakošeno stražnje vjetrobransko staklo i miši av rameni pojas naglašavaju dinami ni karakter vozila. Zbog još izražajnijeg dizajna sprijeda i straga, FR varijanta Leona ST daje potpuno novo zna enje pojmu sportskog karavana. Kapacitet prtljažnika je 587 litara u standardnoj konfiguraciji, a mogu e je pove ati ga na ak 1.470 litara s preklopljenim naslonom stražnjeg sjedala. K tome odre ene varijante opreme omogu uju smještanje iznimno dugih predmeta preklapanjem naslon sjedala suvoza a, što omogu uje maksimalnu dužinu predmeta od 2,67 metara. ST nudi i mnoštvo drugih detalja unkcionalne opreme koja zna ajno poboljšava prakti nost svakodnevne upotrebe. Nasloni stražnjeg sjedala se primjerice vrlo lako preklapaju iz prtljažnika... Naglašena dinamika vanjskog dizajna bez prekida se nastavlja i u unutrašnjosti novog Seat Leona ST. Prostor za voza a i suvoza a je jasno i ravnomjerno raspodijeljen. Svi prekida i, tipke i ru ice nalaze se baš tamo gdje ih intuitivno i o ekujete. Široka središnja konzola vrlo se isti e svojom jasnom orijentacijom prema voza u. Instrumentna plo a je vrlo elegantna te zbog svog dvobojnog dizajna ostavlja dojam da lebdi u zraku. Iznimno dobre brojke potrošnje goriva plod su sistematskog dizajna lake konstrukcije. U osnovnoj verziji Leon ST teži samo 1.233 kilograma, što ga ini najlakšim karavanom u svojoj klasi. Kako bi nudila optimalnu sigurnost i najve u mogu u udobnost, karoserija mora biti vrsta. Inteligentna struktura osigurava da vozilo ostane lako i u inkovito. Sveukupno Leon ST teži samo 45 kilograma više od usporedivog modela s petora vrata. Leon ST dolazi uz opsežnu paletu motora. SEAT svoj novi sportski karavan u borbu šalje

sa snažnim i ekonomi nim TDI i TSI snažnim jedinicama raspona od 1,2 do 2,0 litara obujma. Svi motori imaju direktno ubrizgavanje s turbo punjenjem te su optimizirani za malo unutrašnje trenje i brzo zagrijavanje. Ponuda benzinskih motora je iznimno velika. 1.2 TSI dolazi u dvije verzije s 86 KS i 105 KS. U obje varijante je potrošnja goriva prema novom europskom ciklu-

su vožnje 5,2 litara na 100 km, iz ega proizlazi 119 grama CO2 po km. Uz start/stop sustav i rekuperaciju energije, 77 kW motor troši samo 4,9 litara na 100 km (CO2: 114g/ km). 1.4 TSI sa 122 KS najmodernija je jedinica koja razvija 200 Nm zakretnog momenta. Motor standardno dolazi uz start/stop sustav i rekuperaciju energije i troši samo 5,3 litara super bezolovnog ben-

zina na 100 kilometara. Sijede i je 1.4 TSI 140 KS i prosje nom potrošnjom goriva od 5,3 litara na 100 kilometara. Vrhunac ponude benzinskih motora je FR sa 1.8 TSI motorom koji razvija 180 KS i 250 Nm zakretnog momenta. U kombinaciji s brzim DSG mjenja em, potrošnja goriva mu je samo 5,8 litara na 100 km. Paleta turbo dizelskih motora koji se nude u Seat Leonu ST pokriva širok spektar od 90 do 184 KS. Po etni motor je 1.6 TDI sa Zaš tno lice marke Seat u Hrvatskoj je Jelena Rozga, koja je nazo ila predstavljanju ovog modela u Kristalnoj dvorani zagreba kog hotela Wes n.

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Peugeot modeli u filmu “3 dana za ubojstvo”

rostranost Novi Leon ST primjer je da uzbudljiv sportski karakter i izrazita svakodnevna prakti nost ne moraju biti me usobno isklju ivi. Tre i lan obitelji Leon kombinira mladena ki, dinami an dizajn i preciznost rukovanja srodnih modela s iznimnom prakti noš u. Kao i svaki Leon, ST se isti e impresivnom razinom izrade i premijskim materijalima. Prtljažni prostor od 587 litara nudi izvrsnu raznolikost i funkcionalnost. 90 KS. On troši 4,1 litru na 100 km, a ima emisije od 108 grama CO2 po km. U verziji sa 105 KS, 1.6 TDI ima okretni moment od 250 Nm. Uz start/stop sustav i rekuperaciju energije on troši samo 3,8 litara dizelskog goriva na 100 kilometara. 2.0 TDI sa 150 KS i 320 Nm okretnog momenta troši samo 4,1 litru goriva na 100 km. Sportske zna ajke krase 2.0 TDI sa 184 KS i 380 Nm okretnog momenta, koji su dostupni ekskluzivno za FR verziju, a troši samo 4,3 litre goriva na 100 km. Seat inženjeri su složili impresivan paket najnovijih sustava pomo i za voza a za

novi Leon ST. Oni uklju uju ACC s Front Assist, prepoznavanje umora i dva sustava koja se temelje na kamerama, asistent dugog svjetla i asistent za zadržavanje voznog traka. Još jedan važan sustav sigurnosti koji u novom Seat Leonu ST dolazi kao dio standardne opreme je multikolizijska ko nica, koja pomaže pri izbjegavanju sekundarnih sudara u slu aju nezgode. Inovativna potpuna LED prednja svjetla u kombinaciji s LED stražnjim svjetlima izborno su dostupna za novi Seat Leon ST. Uz njihov izražajan dizajn, LED prednja svjetla imaju mno-

Proizveden 10.000-iti primjerak modela 208 GTi u manje od godinu dana od lansiranja

U manje od godinu dana od lansiranja, 10.000-i Peugeot 208 GTi sišao je s proizvodne trake u francuskom pogonu Poissy. Proizvodnja 10.000-itog primjerka ovog modela najbolja je potvrda njegovog uspjeha, u godini kad marka slavi 30-u godišnjicu svog legendarnog modela 205 GTi. 208 GTi prvi put je predstavljen javnos na Salonu automobila u Parizu 2012. godine. Proizvodi se isklju ivo u tvornici Poissy za ci-

jeli svijet. U Europi je premašio svoje prodajne ciljeve, a najve i uspjeh ostvario je u Francuskoj, Njema koj i Engleskoj. Od me unarodnih tržišta, zna ajne rezultate ostvario je u Japanu, Argentini i Meksiku. Peugeot 208 GTi pokre e 1.6 THP motor od 200 ks. Opremljen je ru nim mjenja em sa 6 stupnjeva prijenosa, a ubrzanje od 0-100 km/h pos že u manje od 7 sekundi, uz emisiju CO2 od samo 139 g/km.

ge druge prednosti – primjerice, osvjetljavaju cestu temperaturom boje 5300 K. Kako je to vrlo sli no dnevnoj svjetlosti vrlo malo napreže o i. Po pitanju ekonomi nosti LED-diode troše vrlo malo energije; kratko

svjetlo primjerice troši samo 20 W po jedinici. Novi Seat Leon ST u ponudi je u tri paketa opreme: Re erence, Style i FR. U Hrvatskoj je po etna cijena Leona ST 121.727 kn.

Peugeot RCZ i 208 GTi, kao i jedan personalizirani Peugeot bicikl LC11, posebno prilago en za potrebe produkcije, pojavljuju se u filmu „3 dana za ubojstvo“, koji se trenutno prikazuje u hrvatskim kinima. Radi se o novom filmu ameri kog režisera McG-a (Charlie’s angel, Terminator salvation), a originalnu ideju za film dao je Luc Besson. U glavnoj ulozi ovog akcijskog trilera je Kevin Costner, koji glumi tajnog agenta.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. ožujka 2014.

Tehnologija SVE za NJU – udruga za pomo ženama oboljelima od raka dojke

Revolucionarna digitalna majica za tr anje D-Shirt Francuska tvrtka “Cityzen Sciences” uložila je oko 20 milijuna eura u razvoj digitalne majice za tr anje D-Shirt koja je napravljena od tkanine s mikrosenzorima koji odašilju i preusmjeravaju podatke do pametnog telefona. Majica ima sve što treba ima elektronski ure aj za pra enje, ali se može pra i pegla kao i svaka druga majica. D-Shirt je napravljen od posebne vrste tkanine pod nazivom “Smart Sensing”, u koju su integrirani mikrosenzori, a koji potom odašilju podatke malom

primopredajniku na zadnjem dijelu majice, odakle bivaju preusmjereni do pametnog telefona pomo u bluetootha. Podaci se jednostavno mogu i o itati po povratku ku i s treninga. Aplikacija pri kraju svakog treninga daje sažetak rute koja je otr ana, vrijeme, broj otkucaja srca u minu i potrošene kalorije. Tako er ima i brzinomjer i visinomjer, a s vremenom e se razvi i senzori koji e bilježi promjene topline, disanja i znojenja ili razine kisika te še era u krvi. Ova vrsta tkanine ne e bi skuPoslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

ROVINJ – RED BULL AIR RACE FINALE 13. 04. 2014. 200,00 kn PROLJETNI ODMOR S PRIJEVOZOM – HOTEL VARAŽDIN SELCE 08. – 11. 05. 2014. 880,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04. 15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 16. 04. 2014. 290,00 kn

plja više od 30 do 40 posto od klasi nih materijala. Osim u sportu, ova vrsta majice mogla bi primjenu na i i u hitnim službama i vojsci. Prodaja je najavljena u Francuskoj tijekom rujna ove godine.

Udruga žena oboljelih i lije enih od raka dojke, njihovih obitelji i prijatelja “SVE za NJU“ osnovana je 21. ožujka 2008. godine kao dobrovoljna, humanitarna, nevladina i nepro tna organizacija, s ciljem pružanja infomacijske, psihološke i logis ke pomo i ženama oboljelima od raka dojke, kao i njihovim obiteljima. Osnovale su je tri pacijen ce: Vesna Andrijevi -Matovac, Bojana Benovi i Almenka Balenovi . Sve o udruzi može se saznati na Internet adresi udruge www.svezanju.hr, gdje e se prona i sve o akcijama udruge, mogu nostima donacije, dosada

prikupljenim sredstvima, edukaciji, preven vi i informacije o boles raka dojke i dr. U vrlo kratkom razdoblju od osnutka do danas udruga je svojim kontinuiranim radom ostvarila zapažene rezultate. U razdoblju od

7. listopada do 7. studenoga 2008. godine sudjelovala je u velikoj humanitarnoj akciji koja je nosila i naše ime “SVE za NJU!“ pod sloganom “Prekriži rak dojke i rak vrata maternice“, a završni sve ani koncert Lane Jur evi prenosila je uživo i HRT. Tom akcijom u suradnji s DM-om i Glaxom prikupljeno je 1,100.000 kuna, te zajedni kim dogovorom Grada i Vlade RH dobiveno je rješenje o pravu na korištenje prostora u Kneza Mislava 10 Zagreb (170 m2). Cilj same akcije bio je otvorenje Centra za psihološku pomo ženama oboljelim od raka, koji je otvoren 21. svibnja 2010. godine. U njemu sve žene oboljele od (bilo koje vrste) raka i njihove obitelji mogu potraži prijeko potrebnu psihološku pomo .

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 21.03. 08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2

10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:25 21:35 22:00 22:15 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino Od Mure do Drave Me imurski obi aji Poluge razvoja Ju er, danas, sutra Veliko platno Vijes dana G.E.T.Report (r) Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice

PETAK, 21.03.

06:38 06:40 06:50 07:15 07:30 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 11:45 11:50 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 15:00 16:00 16:05 16:45 17:00 17:50 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Okrutna ljubav (R) Mali oglasi Hrana i vino TV prodaja Pri e iz svijeta 24 sata vijes TV prodaja Manjinski mozaik (R) U svjetlu vjere (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica TV prodaja Okrutna ljubav Mali oglasi Dali B. Show VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) VTV Vijes Popevke i š kleci

21:10 Dokumentarni program 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 22.03.

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 TV prodaja 12:30 Veliko platno 13:00 Me imurski obi aji (r) 13:30 Poluge razvoja (r) 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 16:50 Obzori 16:25 Dom 2 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Pove alo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Coa a 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice

SUBOTA, 22.03.

07:28 07:30 07:55 08:00 08:30 08:45 09:25 09:52 10:00 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:15 16:25 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Eurobox (R) TV prodaja MOJA Istra Zajedno (R) Mali oglasi Okrutna ljubav TV prodaja Hrana i vino 24 sata vijes TV prodaja KRatki rezovi (R) TV prodaja Manjinski mozaik (R) Tajne uspjeha TV prodaja Ku onica (R) Mali oglasi Popevke i š kleci (R) TV prodaja TV OBLO EC Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 20:05 S koncertn ih pozornica 22:25 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

NEDJELJA, 23.03.

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Koncert u Prelogu (r) 18:25 Obzori (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 24.03.

08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Poluge razvoja (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

NEDJELJA, 23.03.

PONEDJELJAK, 24.03.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Iz prošlos 07:30 TV prodaja 07:45 Hrana i vino 08:45 TV prodaja 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:30 Zlatna dolina 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 TV prodaja 12:40 TV Ordinacija (R) 13:40 TV prodaja 13:55 Mali oglasi 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Glazbeni in (R) 15:55 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 16:00 Glazbeni izazov (R) 16:55 Mali oglasi 17:00 Popevke i š kleci (R) 18:00 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 18:05 Pod pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:30 Global 3000 21:00 Ve er uz lm 22:40 VTV Tjednik 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 TV prodaja 07:45 Shi (R) 08:00 TV prodaja 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Sjednica gv grada Varaždina 10:00 VTV VIJESTI 10:05 Sjednica gv grada Varaždina 14:45 TV prodaja 15:00 Okrutna ljubav (R) 15:45 TV prodaja 16:00 VTV Vijes 16:05 TV prodaja 16:20 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 16:55 Mali oglasi 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 25.03. 08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:25 23:00 02:15 03:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca (r)

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Koncert u Prelogu (2) Vijes dana Obzori (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 25.03.

06:38 06:40 06:50 07:15 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Koktel (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vin0 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Mužikaši i pajdaši (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 VEKERICA (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 IZ prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 26.03. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 26.03.

06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vino 12:15 Dali B. Show 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Kratki rezovi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 27.03.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 27.03.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:00 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Dom 2 (R) TV PRODAJA Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vino 12:15 TV prodaja 12:30 Pri e iz svijeta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Kajkavci (R) 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 21:00 Pod pove alom 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

MEGAKONCERT MIŠE KOVA A 20. travnja u akovcu

Specijalna goš a koncerta - Ivana Kova Nakon spektakularna dva koncerta koja je prošli mjesec održao u Lisinskom, najave za nastup u splitskoj Spaladium Areni, Mate Mišo Kova ponovo žari i pali hrvatskom estradnom scenom i pokazuje da mu nema ravnog, da je još uvijek u izvrsnoj formi te da je poveznica izme u njega i publike još uvijek vjerna i iskrena. Nakon toliko godina karijere, s kojima se malo koji današnji hrvatski izvo a može pohvaliti, ova pjeva ka legenda još uvijek potpuno odgovorno i puna srca nastupa pred svojom publikom. Dva koncerta u Lisinskom stvorila su pozitivnu i eufori nu atmosferu, a karte su se prodavale u rekordnom roku. Najava splitskog koncerta napravila je isto, ve je prvi dan prodano nekoliko tisu a ulaznica za taj glazbeni megaspektakl! Došlo je vrijeme da dodatno razveselimo Mišine obožavatelje i najavimo njegov veliki

koncert koji e se održati 20. travnja u akovcu, dvorana GOC-a.

Mišine pjesme pjevaju se uglas, a publika je na nogama! Posebna draž ovih koncerata donosi i goš a, a to je njegova k i Ivana Kova , koja je objavom svog albuma prvijenca “Crno vino, crne o i” postavila ljestvi-

cu visoko. Naime, odmah po izlasku njezinog albuma, on je postao najprodavaniji album izvo a a zabavne glazbe, što je veliko priznanje, pogotovo kada se radi o prvom albumu. Na koncertu u akovcu Mišo e izvesti svoje najve e hitove, poput “Ako me ostaviš”, “Ti si pjesma moje duše”, “Jedan dan života”, “Najljepše

su o i moje majke” i druge... Jer dok Mišo pjeva nitko ne sjedi, publika je na nogama i uživa u izvedbi legende. Nakon najave koncerta, ve prvi dan reakcije publike su odli ne, svoj dolaza potvrdili su gosti i iz Zagreba, Rijeke, Ljubljane, Maribora i ostalih gradova! Ulaznice su u prodaji od srijede 19. ožujka.

FORMULA 13 1 Just Like Fire Would BRUCE SPRINGSTEEN 2 Invisible U2

SRCE TV

Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata Gosti ve eri u prošlotjednoj zabavno-glazbenoj emisiji “Fio show” bili su Vinski brati, show bend iz okolice Zagreba. Ovaj put s dolaskom prolje a i standardni voditeljski trio, Fio, Petra i Martin, stigao je biciklima te na taj na in promovirao zdra-

vi život. Emitirano je i nekoliko posebno zanimljivih priloga s izleta Fio showa s gledateljima u Opatiji i prvi dio priloga iz Salamijade - kod obitelji Ciban u Jaski. Gledaju svi, gledajte i Vi, jer život nema reprizu!

3 Riptide VANCE JOY 4 Out Of My Head JOHN NEWMAN 5 Addicted To You AVICII 6 Give Life Back To Music DAFT PUNK 7 Arabella ARCTIC MONKEYS 8 Coming Of Age FOSTER THE PEOPLE 9 Scream (Funk My Life Up) PAOLO NUTINI 10 Getaway PEARL JAM 11 My God BOY GEORGE 12 Midnight Memories ONE DIRECTION 13 Not A Bad Thing JUSTIN TIMBERLAKE 14 Adore You MILEY CYRUS 15 Moldy Bread DON’T ft. S.A.R.S.

Top Hit List 1 PAVEL - uvaj me DOMA IH TOP LISTA 2 BOSUTSKI BE ARI - Tamo gdje si ti 3 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 4 KLAPA RIŠPET & Jelena Rozga - Prsti zapleteni 5 OP A OPASNOST - Tragovi 6 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 7 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina htjela 8 DANIJELA - Iluzija 9 ZEBRA DOTSS - Pokvareni telefon 10 ŽELJKO BEBEK - Najve a budala ovog grada 11 OLIVER - Do kraja vrimena 12 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 13 ANTONIJA ŠOLA i ŽERA - Svaki dan je put 14 LETE I ODRED - Volim te još 15 MEJAŠI - 5-6 piva

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 39

sport@mnovine.hr

TENIS

GIMNASTIKA

ITF GONESSE

SK COTTBUS

Mekovec zaustavljena u etvrtfinalu

Udeu ponestalo snage za saskok i medalju

Iva Mekovec sezonu na zemljanim terenima otvorila je nastupom u rancuskom Gonesse, sjeveroisto nom dijelu Pariza, gdje se igra dvoranski ITF turnir vrijedan 10.000 $. Nakon što je u prvom kolu savladala 2. nositeljicu turnira Lenu Marie Ho mann, 323. igra icu svijeta i bolje plasiranu na WTA listi više od 250 mjesta (Iva drži 589. poziciju) u dva seta, u drugom kolu imala je znatno lakši posao. Bez ve ih problema pobijedila je Nizozemku Mandy Wagemaker rezultatom 6:3 6:1. U prvom kolu protiv Ho mann, Mekovec je odli no zapo ela me i dobila prvi set 6:2. U drugom je bilo puno više borbe, ali akove ka igra ica nije dopustila preokret. Nakon što je izborila tie-break, dobila ga je uvjerljivo 7:3 u poenima za jednu od najzna ajnijih pobjeda u dosadašnjoj karijeri. U etvrtfinalu nije uspjela savladati Rame.

Srebrni olimpijac Filip Ude nastupio je u subotu u dva finala, ali nije uspio uzeti medalju. Filip je imao problema s le ima, pa na ovom natjecanju nije bio pravi, ali kako se približava EP nije želio propustiti priliku da vidi kakva je situacija s vježbama na pojedinim spravama. Nakon što je sigurno odvježbao kvalifikacije, u finalu nije bio pravi. Na parteru zauzeo sedmo mjesto s 13,275 bodova, a ubrzo zatim bio šesti na konju s hvataljkama (14,250). - Nije bilo dobro. Imao sam problema s le ima pa nisam ni planirao natjecati ovdje parter, ali kako je Andrej Korosteljev zbog ozljede otkazao nastup, odlu io sam ipak isprobati novu vježbu. Nove dijagonale sam dobro napravio, ali, kako još nisam spreman za tu vježbu, u kona nici nije moglo ni biti bolje. Ždrijeb me nije baš poštedio, nastupao sam sedmi na parteru, a onda drugi na konju. Možda se nisam dovoljno odmorio, ne znam. Ali znam da na kraju vježbe na konju nisam imao snage za saskok. Do tog dijela je bilo dobro, ali ruke nisu izdržale kraj. Me utim, nije

tri turnira Svjetskog kupa – Doha (26.-28. ožujka), Ljubljana (18.-20. travnja) i Osijek (24.-27. travnja). Seligman e nastupiti ve u Dohi za 10 dana, dok e se Ude u travnju, prije Ljubljane i Osijeka, natjecati u Francuskoj ligi. - Nakon više od dvije godine ponovno u raditi višeboj. To e biti prvi korak prema kvalifikacijama za OI u Riu, poru io je Ude.

Seligman uzeo broncu ovo nikakva panika, EP je za dva mjeseca, ne bi bilo dobro da sam sada u top ormi, komentirao je Filip Ude. - Bilo je to prvo natjecanje sezone, pa nije bio neki plan u rezultatskom smislu. Iako smo planirali odraditi dvije sprave, eto uletio je i parter, koji nam je malo poremetio planove, ali za start godine i više smo nego zadovoljni. Tri sprave vježbati nije jednostavno, druga iji je raspored nego na EP-u, jer je prvo vježbao konja i parter, pa tek drugi dan pre u, pa je dosta

to razbilo koncept treninga, ali dobro se prilagodio, dodao je Mario Vukoja. - Nisam zadovoljan s onim što je Filip odradio na pre i, mogao je odraditi to bolje, no s parterom itekako jesam jer je probao dvije nove veze koje pove avaju vrijednost vježbe na 6.5, što mu može donijeti finale na svakom velikom natjecanju, rekao je Igor Krijaimskii, trener hrvatskih reprezentativaca i akove kog kluba. Do Europskog prvenstva (19.-25. svibnja) ostala su još

Hrvatski gimnasti ar Robert Seligman osvojio je bron anu medalju na konju s hvataljkama na prvom ovosezonskom turniru Svjetskog kupa. Osje anin je u Cottbusu stao na postolje iza aktualnog olimpijskog pobjednika Ma ara Krisztiana Berkija (15,500 bodova) i svjetskog prvaka iz 2013. godine Japanca Koheija Kameyame (14,900). Nakon odra enog starta od 6.2, Robert je do bronce došao s 14,875 bodova. - ast je biti na postolju iza olimpijskog i svjetskog pobjednika. Pokušao sam napraviti što smo planirali. Trebao sam imati

Rezultati finala Parter 1. Denis Abljazin (Rus) 15,525 2. Claudio Capelli (Švi) 15,250 3. Diego Hypolito (Bra) 15,225 4. Kieran Behan (Irs) 14,750 5. Pablo Bragger (Švi) 14,700 6. Chris an Bazan (Špa) 14,325 7. FILIP UDE (HRV) 13,275 8. Eduard Šaulov (Uzb) 12,450

Konj s hvataljkama 1. Krisztian Berki (Ma ) 2. Kohei Kameyama (Jap) 3. ROBERT SELIGMAN(HRV) 4. Daniel Keatings (VB) 5. Oleg Verniaiev (Ukr 6. FILIP UDE (HRV) 7. Nikolaj Kuksenkov (Rus) 8. Abdulla Azimov (Uzb)

15,550 14,900 14,875 14,525 14,450 14,250 14,100 13,850

start 6.4, ali pogriješio sam na flopu na jednoj hvataljci što me stajalo srebra. Ipak, izdržao sam do kraja. - Svaka ast Robertu, konstantan je s rezultatima, no je li to dovoljno za vrhunski rezultat na svjetskim i europskim natjecanjima, mislim da ne, no za svjetske kupove njegova vježba zadovoljava, zaslužio je medalju, osvrnuo se na Seligmanov nastup Igor Krijaimskii.

ODBOJKA PLAY-OFF za hrvatskog prvaka

Odbojkaši Me imurje Centrometala zaustavljeni u etvrtfinalu doigravanja za prvaka Iako su me imurski odbojkaši kao pravi sportaši u Osijek putovali s nadom kako mogu nadoknaditi minus iz Nedeliš a, o ito je duga sezona, ali i naporan susret na njima ostavio trag, jer su ih igra i Murse u potpunosti nadirali s brzih 3:0. Tek nešto više od sat vremena bilo im je potrebno da potvrde gostuju e slavlje u prvoj utakmici i nakon uspješnog uzvrata izbore odigravanje polufinala doigravanja za prvaka protiv Mladosti iz Kaštele. No bolje su u utakmicu krenuli gosti, koji su preuzeli rano vodstvo od poen-dva, koje su zadržali, ali i pove ali do drugog time outa na plus 5 kod 16:11. Nekoliko pogrešaka, ali i doma a koncentriranost u obrani i na mreži nisu im ipak dozvolili više od toga, Mursa radi seriju od sedam poena za 18:16 na njihovom kontu, baca Me imurce u drugi plan i poen po poen sigurno privodi set kraju 25:22. Centrometalovci su na startu mogli iskoristiti nešto bolju igru za osvajanje seta, no oni su umjesto toga pali u igri pa se i u nastavak ulazi s minusom na sema oru. Priklju ak drže do 12:11, nakon toga dopuštaju doma inu seriju od šest poena, na-

kon ega je i taj set riješen, 25:18. Ve na po etku tre eg vidjelo se kako e to biti posljednji set ve eri, dvadesetak minuta bilo je Mursi potrebno da upiše 25:15, te proslavi veliku pobjedu, apsolutno najve u u sezoni. Time je Me imurje Centrometal ispao u etvrtfinalu doigravanja za državnog odbojkaškog prvaka nakon dva poraza od Osje ana, te time zaklju io ipak povijesnu sezonu, dok Mursa nastavlja natjecanje me u top etiri hrvatske mom adi.

Mursa preokrenula nevjerojatno - Teško je nakon ovakve utakmice nešto pametno re i. Imali smo ogromnu prednost,

no Mursa je drasti no popravila svoju igru. Mislim da smo odigrali dobru utakmicu. No u zadnja tri seta nismo dobili niti jedan lagani poen i to je presudilo, uz suda ku pogrešku, kazao je nakon slobodno se može re i tragi nog raspleta prve utakmice odbojkaškog play-o a za ulazak me u etiri najbolja hrvatska sastava koja e se boriti za naslov prvaka u kojoj je Centrometal izgubio 2:3 od osje ke Murse. Taj poen kod 12:11 u odlu uju em petom setu za goste koji im je donio poravnanje 12:12 umjesto 13. poena za doma e donio bi vjerojatno pobjedu Centrometalu, dok je ovako nakon ruleta petog seta na kraju završio u korist gostiju

17:19 i pobjedu koja im je donijela 1:0 i veliku priliku da u Osijeku u etvrtak izbace me imurskog prvoligaša iz daljnjeg natjecanja. Me utim, to je bio samo rasplet nevjerojatne utakmice u kojoj su doma i imali sve, inilo se da e lako pobijediti s 3:0, a na kraju nakon velikog preokreta gostiju izgubili prvi susret doigravanja. Od samog po etka doma in je bio dominantan i poveo 14:6. U svim segmentima igre Me imurci su bili bolji i uvjerljivo vodili. Gotal je odli no upošljavao sve svoje napada e, prednja io je Vincek i ubrzo set završava 25:15. Ništa bitno se ne mijenja ni drugi set. Na drugom odmoru je 16:9. Serijom od etiri poena smanjili su Osje ani, no tad Luka Vranješ radi bepotrebnu grešku na mreži i opet sve ide u korist Centrometala. Set završava 25:16. Uslijedio je nevjerojatan pad u igri doma ina. Tre i set vodi Centrometal 5:4, da bi tada uslijedio potpuni preokret. No gosti odli nim servisima i lošim prijemom doma ina preuzimaju vodstvo 12:8. Tu prednost zadržavaju do kraja seta koji osvajaju sa 25:20. Od tad nadalje prijem gostiju je gotovo savršen, te on

omogu ava Osje anima lakšu igru u napadu. etvrti set je izjedna eno do 15:16. Nakon toga gosti odlaze na tri poena prednosti i tu je set rjiešen. Završava 19:25. Odluka je pala u petom setu. On je bio skroz izjedna en i nitko nije uspjevao stvoriti dva poena prednosti. Nakon 10:9 za Mursu Centrometal radi seriju od tri poena za 12:10. Tad Tomica Posavec ne koristi kontru za tri poena prednosti. No kod 12:11 isti igra prolazi blok autom. To ne vrijedi za zagreba ki

suda ki par. Iako su blok aut vidjeli svi u dvorani, uklju uju i oba linijska suca, suci daju poen gostima za 12:12. Prvi do me lopte dolazi Centrometal kod 14:13, kasnije i kod 15:14. Kasnije inicijativu preuzima Mursa i na kraju blokom rješava set s 19:17. Veliko slavlje gostiju i ljutnja doma ina na suce koji nisu dosudili poen koji bi im vjerojatno donio pobjedu, ali zasigurno nakon visokog vodstva, veliki dio krivice ide i na njihovu dušu, jer je velika amplituda u igri od izvrsnog do jakog lošeg gostima pomogla da se vrate u susret i na kraju izbore priliku za pobjedu koju su i iskoristili. Centrometal je imao i sjajnu bu nu podršku svojih navija a od prvog do posljednjeg poena, ali ni “sedmi“ igra doma ih ovaj put nije pomogao. (mg)

21. ožujka 2014. III. HNL – sjever – 18. kolo

PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ

Me imurje pred punim gledalištem u M. Središ u stiglo do vrijedne pobjede Bio je to pravi praznih nogometa u Murskom Središ u. Me imurje je po prvi put kao jedan klub iz akovca u ovako visokom stupnju natjecanja hrvatskog nogometa gostovao u tom gradu. Gosti su potvrdili bez ve ih teško a epitet favorita, a znatno im je olakšan posao jer doma in nije mogao ra unati na nekoliko važnih igra kih karika. Vode a mom ad lige povela je pred mnogobrojnom publikom u 28. minuti nakon realiziranog jedanaesterca Golika. Kapetan je svojim drugim golom postavio kona an rezultat od 3:0 u 57. minuti, dok se u strijelce upisao i Dodlek pri isteku prvog poluvremena. U svakom slu aju uvjerljiva i zaslužena pobjeda gostuju e ekipe koja drži vrh tablice III. HNL - sjever. NK RUDAR – NK ME IMURJE 0:3 Mursko Središ e: igralište NK Rudar. Gledatelja: 200. Strijelci: 0:1 Golik (27. min 11m), 0:2 Dodlek (42.min), 0:3 Golik (57.min). NK Rudar M. Središ e: Rajf, S. Vuruši , Jezernik, B. Vuruši , Županec, Kneževi (46. alopa), M. Šolti , F. Novak (80. Podgorelec), Stojko (78. Radikovi ), N. Šolti , D. Novak. Trener: J. Filipan. NK Me imurje akovec: Šafari , Dodlek, Kuzmi , Petak, Puclin, Vukovi , Skoliber, Vuk (89. A. Korenika), Golik (81. Vabec), Hernandez (83. S. Korenika), Novko. Trener: M. Kova evi .

NK AKOVEC – NK POLET 0:14 akovec: SRC Mladost. Gledatelja: 100. Strijelci: 0:1 Gori anec (4.min), 0:2 Begovi (7.min), 0:3 Cvetkovi (11.min), 0:4 urin (12.min), 0:5 Barat (15.min), 0:6 Turk (23.min), 0:7 urin (30.min), 0:8 Barat (36.min), 0:9 urin (37.min), 0:10 urin (39.min), 0:11 urin (42. min), 0:12 Begovi (52.min), 0:13 Novak (53.min), 0:14 Barat (79.min) NK akovec: Bubnjar, Raši , Boži kovi , K. Juki , Puši (53. Žimbreg), Bilješko, Vico, Karamati , I. Juki , Dodi, Jazvi . Trener: J. Zbiljski NK Polet sv. Martin na Muri: urkin, Sobo na, Karlov ec, Begovi , Hren, Turk (46. Vrši ), Gori anec, Škvorc (46. Novak), urin, Barat, Cvetkovi (46. Zadravec). Trener: D. Škvorc

Pravi debakl ponovno je doživio akovec na stadionu Mladosti. Ni ovaj put nisu zabili, ali su pritom dobili ak 14 golova od Poleta iz Sv. Martina na Muri. Iako su registrirali prošli tjedan ak 9 novih igra a, susret su akov ani zapo eli samo s njih 8, jer nisu imali mlade igra e na popisu, a upravo je i toliko minuta (8) kasnila utakmica, jer su doma ini imali problema s dokumentacijom. Prvo poluvrijeme završeno je s 11:0 u korist Poletovaca, a u nastavku su zabili “samo” tri pogotka, nakon što je akovec ušao kompletan s 11 igra a. Pet puta u listu strijelaca se upisao urin za veliku i o e-

NOGOMETNA ŠKOLA ME IMURJE - AKOVEC

Djevoj ice krenule s treninzima, u nedjelju i prva utakmica Nogometna škola “Me imurje - akovec“ u redovan proces treninga uklju ila je djevoj ice ro ene 2003. do 1999. godine. Tako su djevoj ice sredinom ožujka odradile prvi trening na SRC-u Mladost u akovcu od 19.30 sati pod re lektorima. Djevoj ice su ukratko upoznate s nogometnom igrom, pravilima i osnovnim zna ajkama procesa treninga. Prvi trening prošao je u veseloj i zabavnoj atmosferi te su djevoj ice ve nau ile osnovne elemente iz nogometne tehnike. Neke cure su ve na zavidnoj nogometnoj razini, dok su se neke prvi put susrele s nogometnom loptom. U svakom slu aju, pred vodstvom Nogometne škole su naporni treninzi kojima e nogometne sposobnosti i znanja budu ih nogometašica u našim seniorskim klubovima di i na visoki nivo. Prvom treningu su prisustvovale: Melani Kolari , Kijara Mezga, Laura Lovren i , Ivana Višnji , Laura Fodor, Dora Gori anec, Sara

Mislovi , Stela Fran i i Margareta Šari . Djevoj ice e ove nedjelje u 11 sati na SRC-u Mladost u akovcu odigrati i prvu utakmicu s ekipom dje aka uzrasta U-10 Nogometne škole Me imurje akovec.

Poziv svim djevoj icama na nogomet Pozivaju se sve zainteresirane djevoj ice da se bez ikakvog ustru avanja uklju e zajedno s ostalim curama redovitim treninzima u akovcu. Treninzi su tri puta tjedno, u ponedjeljak, srijedu i petak u ve ernjem terminu. Sve informacije o projektu mogu se dobiti kod voditelja nogometne škole Hrvoja Gori anca: 099/8196 494 - hrvojegoricanec79@gmail.com.

kivanu pobjedu svoje mom adi. Zašto se akovec i dalje mu i, zapravo blamira i dalje ostaje otvoreno pitanje. NK NEDELIŠ E – NK PODRAVAC 1:2

Nedeliš e – stadion Trate.Gledatelja: 150. Strijelci: 1:0 Me umurac (9.min), 1:1 Grgi (21.min), 1:2 A. Hrženjak (48. min). NK Nedeliš e: Košir, Saka , Vojkovi , N. Pintari , Leva i , Batarilo, T. Pintari (51. osi ), Mar ec (46. Hanc), Novak (58. Vizinger), Cindri , Me umurac. Trener: G. Me umurac.

Nedeliš e je na Tratama izgubilo od Podravca, iako su poveli preko Me umurca u 9. minuti, u egal je vratio igra ekipe iz Virja Grgi , a 2:1 postavio Hrženjak na samom po etku drugog poluvremena nakon doma ih pogrešaka u obrani. Mogao je susret završiti podjelom bodova, u 84. minuti za Nedeliš e je dosu en jedanaesterac, no Hanc ga nije realizirao, pogodivši stativu. Preloška Mladost nije mogla protiv Croatije, koja je unato tome što je od 19. minute igrala s igra em manje dala etiri gola. Nakon što je poluvrijeme završilo 1:0, hat-trick je u drugom poluvremenu zabio Pavlovi za vrijednu ali i o ekivanu gostuju u pobjedu.

NK MLADOST – NK CROATIA 0:4 Draškovec – igralište NK Draškovec. Gledatelja: 150. Strijelci: 0:1 Begovi (8.min), 0:2 Pavlovi (51.min), 0:3 Pavlovi (60.min), 0:4 Pavlovi (90. min) NK Mladost Prelog: Piljak, Habuš, Sraka, Ivan i , Hali , Balent, Vuk (20. Jambrovi ), Hladnik, Sabol ( 14. Gelo), Mihoci (46. Vlah), Miši . Trener: S. Sudec

Mladost je u Ždralovima bila nadmo na te joj gosti iz Kotoribe nisu mogli parirati, a nije im u korist išla ni injenica kako su nastupali osjetno oslabljeni bez nekoliko standardnih igra a (Latin, Kos, Beliga, D. Na ). Prvi gol pao je u 33. minuti, drugi u 66. iz kaznenog udarca, dok je kona nih 3:0 postavljeno samo etiri minute kasnije. NK MLADOST – NK GRANI AR 3:0 Ždralovi: igralište Brdo. Gledatelja: 150. Strijelci: 1:0 Star evi (33.min), 2:0 Su i (66.min 11m), 3:0 Su i (70.min) NK Grani ar Kotoriba: Jambres, Gorupi , Mikulan, Cecelja, Lon ar, Stojkov, Paveli, Matotek (77. Rebrek), Hertelendi, Na , Mlakar. Trener: L. Furjan.

Ostali rezultati 18. kola: Virovitica – Podravina 1:1, Varaždin – Koprivnica 0:2, Slatina – Bjelovar 1:1.

I. HNL - žene

Pobjeda Trnave na otvaranju nogometnog prolje a Najbolje hrvatske nogometašice dva tjedna nakon nogometaša nastavile su svoju sezonu u I. HNL. Tom je prigodom ŽNK Trnava u Gori anu bio doma in ekipi Splita, drugoplasiranoj u prvenstvu, te je dobio s minimalnih ali u potpunosti dovoljnih i zasluženih 1:0. Spli anke su bile apsolutni favoriti u utakmici, no kako je ekipa iz Gori ana tijekom priprema poja ana te u drugi dio ušla spremna za poziciju u gornjem domu lige, iznena enje je bilo i o ekivano. Iako su dobro odigrale tokom itavog dvoboja, pobjedu i bolju igru okrunile su na samom po etku, u 4. minuti, kada

je precizna kapetanica Leona Požgaj. Samim time imale su nešto težu zada u u o uvanju te prednosti do kraja utakmice, u emu su uspjele, no Spli anke su u nekoliko navrata zaprijetile, a posebice u 73. minuti kada nisu realizirale kazneni udarac, nakon sjajne obrane vratarke Trnave Marine Damjan. Nakon što je u prvom dijelu prvenstva u Splitu doma in slavio s 3:1, Gori anke su im za to uzvratile na najbolji mogu i na in - oduzimanjem sva tri boda. A nakon što su svladale jednu ekipu iz Splita, sigurno mogu i drugu, jer ekipa Trnave ovaj vikend putuje ŽNK-u Marijan.

II. HNL – sjever/zapad (Ž)

Jesenske prvakinje poražene Pravo iznena enje akove koj ekipi, koja je prezimila na prvom mjestu druge lige, pripredio je gostuju i sastav iz Cestice. Iako je i kona an rezultat uvjerljiv na strani goš i, on je lako mogao biti još i ve i, jer su napadale tijekom svih 90 minuta, dok su doma e lošom

igrom pokazale svoje neprepoznatljivo izdanje. Kako se Katarina Zrinski bori za potvrdu vode e pozicije, te cilja ulasku u I. HNL, sigurno je ovo bilo samo nešto lošije otvaranje, dok e u nastavku sezone dokazati svoju nadmo u prvenstvu.

TABLICA 1. ME IMURJE

18 12 3

3 54 – 16 39

2. KOPRIVNICA

18 11 4

3 59 – 19 37

3. CROATIA

18 11 4

3 50 – 23 37

4. PODRAVINA

18 10 5

3 47 – 17 35

5. BJELOVAR

18 9

1 47 – 18 35

6. MLADOST (Ž)

18 9

3 48 – 13 33

7. PODRAVAC

18 9

8 30 – 33 28

8. VIROVITICA

18 7

6 24 – 28 26

9. POLET (SMNM)

18 6

6 37 – 27 24

10. VARAŽDIN -1

18 7

7 25 – 21 24

11. RUDAR

18 5

8 21 – 31 20

12. SLATINA

18 5

2 11 22 – 34 17

13. NEDELIŠ E

18 5

2 11 19 – 40 17

14. GRANI AR (K)

18 4

3 11 23 – 39 15

15. MLADOST (Pr.) -1

18 3

2 13 19 – 51 10

16. AKOVEC

18 0

2 16 9 – 124

Parovi 19. kola: Bjelovar – Nedeliš e, Podravac – akovec, Polet – Varaždin, Koprivnica – Mladost (P), Croa a – Rudar, Me imurje – Mladost (Ž), Grani ar – Podravina, Sla na - Virovi ca

ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ

Klubovi ne moraju platiti kotizaciju za proljetni dio sezone Izvršni odbor jednoglasnom je odlukom podržao kandidaturu Davora Šukera za novi etverogodišnji mandat predsjednika HNS-a, a izvještajna skupština je u etvrtak 27. ožujka U ponedjeljak je u prostorijama Gradskih bazena “Marija Ruži ” u akovcu održana 17. sjednica Izvršnog odbora MNS-a. Od 12 lanova nazo no ih je bilo 8. Prihva eno je jednoglasno inancijsko izvješ e o poslovanju MNS-a u 2013. Ukupni prihodi iznosili su 695.256,62 kune, a rashodi 530.814,09 kuna. Višak prihoda nad rashodima iznosio je 164.442,53 kune. Na prijedlog predsjednika MNS-a Mate Kljaji a, kotizacije za proljetni dio natjecanja, što iznosi 67.000 kuna, svi klubovi u me imurskim liga bit e oslobo eni. Dogovoren je datum održavanja izvještajne skupštine MNS-a, koja e se održati dana 27. ožujka 2014. u prostorijama Hotela Park u akovcu. Na dnevnom redu bit e inancijsko izvješ e, prijedlog kandidata za IO-a HNS-a, kao i dvojice zastupnika u skupštini HNS-a. Izvršni odbor je jednoglasnom odlukom podržao kandidaturu Davora Šukera za novi etverogodišnji mandat predsjednika HNS-a. Prihva eno je inancijsko izvješ e o 31. malonogometnom prvenstvu koje je ove godine bilo, za razliku od prošle, pozitivno. Robert ižmešija kao predsjednik komisije nogometnih trenera iznio je izvješ e o radu komisije koja od prošle godine djeluje i kao udruga samostalno.

21. ožujka 2014.

18. kolo I. ŽNL MNS CENTROMETAL - NAPRIJED 2-0 (0-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Božidar Kolari , Damir Fodor, Dragu n Novak. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Pani (75), 2-0 Bratkovi (90) CENTROMETAL: Petkovi , VInce (84. Jurman), Borko, Pani , Rodrigue, Duman i , Vibovec, Novak, Bratkovi , Ba an, Zavrtnik, trener: Dragu n Narana a NAPRIJED: onkaš, Horvat, Režek, Šimunkovi , Novak, Kemec, Žvorc (80. Židov), Mar nec (41. Hižman), Trstenjak, Glavina, Furun ija, trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Duman i , Bratkovi (Centrometal); Novak, Šimunkovi , Horvat, Hižman, Režek (Naprijed) Crveni kartoni: Vibovec (Centrometal); onkaš (Naprijed)

SLOBODA (S) - OMLADINAC (NSR) 5-1 (2-0) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Marin Horvat, Davor Šupljika, Ivica Horvat. Delegat: Dragu n Novak Strijelci: 1-0 Stri evi (16-ag), 2-0 Hergo (37-11m), 3-0 Vrbanec (53), 3-1 Jurinec (62), 4-1 Vrbanec (67), 5-1 Vrbanec (77) SLOBODA:Ladi ,Podvez(65.Fu ko),Petek(75.Fegeš),Novak,Cvetkovi ,Katanec,Srnec, Hergo , Vrbanec (85. Krnjak), Goricaj, Petek (69. Pintari ), trener: Stjepan Petek OMLADINAC: Križai (77. Žvorc), Filipovi (69. Vugrinec V), Reich, Stri evi , Toplek, Krišto (63. Lesjak), Krpan, Jurinec (87. Vugrinec L), Škrilac (77. Vugrinec V), Varga, Mlinari , trener: Miljenko Dove er Žu kartoni: Podvez, Ladi (Sloboda); Toplek, Reich (Omladinac) Crveni kartoni: Stri evi (Omladinac)

MLADOST - PUŠ INE 0-1 (0-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Ivica Križai , Željko Novak, Tihomir Kralji . Delegat: Darko Jambrovi Strijelac: 0-1 Mikulec (80) MLADOST:Mar ec,Fileš,Jaluši ,Kova i ,Križai ,Cirkven i ,MožekM.,Hali (72.Baksa), Mlinarec, Vadlja, Talan, trener: Josip Šegovi PUŠ INE: Kolar, Lesar (74. Štefulj), Martan, Terzi , Celinger, Fekonja, Namjesnik, Mikulec, Levani , Ribi , Fegeš (60. Balog), trener: Dejan Car Žu kartoni: Levani (Puš ine)

PODTUREN - UKOVEC 77 2-8 (2-2) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Jadran Kukovec. Delegat: Antun Mesari . Strijelci: 0-1 Kranjec (6), 1-1 Kolari (17), 2-1 Ka (24), 2-2 Kranjec (33), 2-3 Mavri ek (47), 2-4 Kranjec (60), 2-5 Shun (67), 2-6 Vukina (75), 2-7 Periši (79), 2-8 La evi (87) PODTUREN:Kova i ,Kolar(46.Telebuh),ŠkvorcD(72.Golubi ),Horvat(70.Turk),Balenovi , Mravljek, Sermek, Kolari , Škvorc V., Mu i , Ka , trener: Vladimir Pavlekovi UKOVEC: Lehki, Mesari , Vukovi , Kaniški, Kenta (60. La evi ), Hadži (75. Anderlin), Shun, Mavri ek, Vukina (87. Poljak), Kranjec (75. Bradari ), Periši , trener: Antun Juki Žu kartoni: Horvat (Podturen), Hadži , Mesari , Kaniški ( ukovec)

ŠENKOVEC - BSK 2-0 (1-0) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Ma ja Horvat, Saša Fegeš, Zoran Novak. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Fu ko (4), 2-0 Buhanec (72-11m) ŠENKOVEC: Pokriva , Cmre ak, Koren, Ban, Buhanec, Kukovec (60. Kova evi ), Korent (87. Radikovi ), Erdelja, Vugrinec, Fu ko (88. Domunkoš), Kanski (85. Polak), trener: Ivan Zobec BSK:Sternad,Makar,Antolaši (66.Grbavec),Hajdarovi ,Baksa,Šari ,Škvorc(46.Bašek), Paler, Makar, Mlinari (75. Ha ek), Mesari , trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Fu ko, Vugrinec, Koren, Cmre njak, Korent (Šenkovec); Paler (BSK) Crveni karton: Grbavec (BSK)

DINAMO (P) - MLADOST (I) 2-0 (0-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Bojan Juras, Branko Bacinger, Robert Radek. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 1-0 Novak (47-11m), 2-0 Na (85) DINAMO: Vibovec, Kocijan (88. Štampar), Šmit, Jan ec, Hali , Na (89. Kralji ), Mar ec (80. Jur ec), Križai , Na (78. Pintari ), Šegovi , Novak D., trener: Zoran Kralji MLADOST: Novak, Bujan, Žvorc, Kamenar (46. Talan), Horvat, Leva i , Murkovi , Miki (80. Krišto ), Novak, Fu ko, Fran i , trener: Branko Janžek Žu kartoni: Hali , Kocijan (Dinamo); Žvorc, Horvat, Leva i (Mladost)

DINAMO (D) - SOKOL 2-1 (0-0) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov vez. Suci: Dario Bubek, Bruno Brljak, Josip Kedmenec. Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 0-1 Govedi (53), 1-1 Jakši (56), 2-1 Krznar (90) DINAMO: Mlinarec, Silaj, Domini , Obadi , Tomašek, Krznar, Debelec (75. Furdi), Bunc, Jakši (72. Lovrek), Trstenjak, Bihar, trener: Marko Obadi SOKOL: Šimuni , Mikolaj, Korpar, Puh, Simun, Boži (78. Horvat), Mikolaj (40. Govedi od 70. Major), Vincek, Lisjak, Mun ar, Horvat, trener: Leonard Novak Žu kartoni: Domini (Dinamo); Horvat, Mikolaj (Sokol)

SLOGA - SPARTAK 1-1 (1-1) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Damir Aldi , Ivica Felker, Ivan Žganec. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Fažon (5), 1-1 Se an (19) SLOGA: Mihalkovi , Dokleja, Obadi , Se an, Kosalec, Henrique, Bažuli , Glad, Jambroši , Vugrinec (70. Malovi ), Ba sta (45. Zoka), trener: Dino Vrbanec SPARTAK: Tizaj, Lackovi , Sušec, Lovren i , Šegovi , Ružman, Fažon (75. Cirkovi ), Juras (60. Jan ec), Škvorc, Zadravec, Živkovi , trener: Josip Fažon Žu kartoni: Bažuli , Glad (Sloga); Šegovi , Jan ec (Spartak)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

ukovec 77 protutnjao kroz Podturen Nakon sedmice u Maloj Subo ci, Podturnu je kod ku e uslijedila osmica od lidera ukovca 77. Još su se doma i u prvom poluvremenu nekako i držali rezultatski, ali u drugom poluvremenu je bio totalni potop. Kod gostiju iz ukovca Mario Kranjec je bio trostruki strijelac. Prvi je goste u 6. minu doveo u vodstvo. Mihael Kolari poravnao je na 1-1. ak su doma i u 24. minu zgoditkom Benjamina Ka a poveli s 2-1. Luka Periši je poravnao na 2-2. U drugom dijelu doma i su primili još šest zgoditaka, ali nisu ni jedan pos gli. Kod ukovca 77 u drugom dijelu Mario Kranjec zabio je još dva zgoditka za svoj hatrik. Uz njega mrežu Marija Kova i a punili su Danijel Mavri ek, Takano Shun, Dražen Vukina i Luka La evi . Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenu h igra a.

Palinov ani poklekli od zahuktalih Puš ina Puš inama pobjeda u Palinovcu. Iako pogled na tablicu sugerira da je to trebao bi lagani zadatak za doma e, gos koji su izvrsno krenuli u prvenstvo dokazali su da su u formi i na ovom gostovanju. Dobro je Puš ine krenulo u utakmicu od samog po etka. Na po etku su imali inicija vu i nekoliko lijepih prigoda za pos i zgoditak. Doma a Mladost je nakon dobrih gostuju ih po etnih 15 minuta po ela igra sve bolje i sve više imala loptu u svom posjedu. Na poluvrijeme se o šlo bez zgoditaka. U drugom dijelu gos su orijen rani na obranu vlas tog gola. No, doma i nikako da prona u put do mreže vrlo dobrog vratara Dejana Kolara. Deset minuta prije kraja utakmice Dario Martan dugom je loptom dobro proigrao Roberta Mikuleca, koji sam kre e prema doma em vrataru Mar ecu i zabija za veliku radost igra a i navija a Puš ina. Ovom tre om za redom proljetnom pobjedom Puš ine sigurno plove prema sredini ljestvice. Vrlo dobra utakmica i korektna sa samo jednim i to gostuju im opomenu m igra em.

Dinamo u Palovcu bolji od Mlados . Gos iz Ivanovca u prvom su dijelu držali nulu. No, odmah na po etku drugog poluvremena u 47. minu za doma e je dosu en kazneni udarac kojim baš nisu bili oduševljeni gos , a posebno njihovi navija i. Damjan Novak bio je uspješan s 11 metara i Dinamo je poveo 1-0. Pet minuta prije kraja utakmice Ladislav Na je samo potvrdio svojim zgoditkom doma u pobjedu Dinama od 2-0. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Spartak bliži pobjedi od Sloge U akovcu bez pobjednika. Spartak je poveo i bio bliži pobjedi od doma e Sloge. Josip Fažon je glavom uspio ve u 5. minu goste iz Male Subo ce doves u vodstvo. Nije dugo trajalo gostuju e vodstvo kad je u 19. minu Mario Se an poravnao na 1-1. Što se e samih zgoditaka, to je bilo sve. Spartak je imao inicija vu i neke prigode, naro ito Antun Ružman, ali je

OPOMENUTI IGRA I SPARTAK – Emanuel Šegovi (2105), Josip Jan ec (4731); CENTROMETAL – Marijan Duman i (1751), Krunoslav Bratkovi (15); PUŠ INE – Karlo Levani (1763); NAPRIJED – Ivan Šimunkovi (2199), Nenad Novak (530), Filip Horvat (2190), Fabijan Hižman (4244); BSK – Vedran Paler (300); ŠENKOVEC – Saša Fu ko (227), Andrej Vugrinec (2493), Dino Koren (1489), Jurica Cmre njak (910), Dejan Korent (5127); SLOGA ( ) – Fran Bažuli (9540), Deni Glad (1242); PODTUREN – Stjepan Horvat (888); OMLADINAC (NSR) – David Reich (2397), Mihael Toplek (682); UKOVEC 77 – Nikola Kaniški (9745), Danijel Mesari (3), Goran Hadži (1403); DINAMO (D) – Benjamin Domini (681); MLADOST (I) – Nikola Žvorc (2995), Nikola Horvat (2992), Dominik Leva i (2990); SOKOL – Alen Horvat (5840), Marko Mikolaj (2331); DINAMO (P) – Hrvoje Hali (2092), Mihael Kocijan (5666); SLOBODA (S) – Mihael Podvez (4676), Dražen Ladi (909)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: ŠENKOVEC – Jurica Cmre njak (910); UKOVEC 77 – Danijel Mesari (3), Nikola Kaniški (9745); BSK – Vedran Paler (300); NAPRIJED – Nenad Novak (530), Fabijan Hižman (4244) ; SPARTAK – Emanuel Šegovi (2105); DINAMO (D) – Benjamin Domini (681); OMLADINAC (NSR) – David Reich (2397); SLOGA ( ) – Deni Glad (1242); DINAMO (P) – Hrvoje Hali (2092) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA CENTROMETAL – Nenad Vibovec (2561) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice NAPRIJED – Davor onkaš (468) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice OMLADINAC (NSR) – Boris Stri evi (10028) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica BSK – Vladimir Grbavac (4852) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

VETERANI – ISTOK – 15. KOLO VIDOV AN - TRNAVA 1-0 (0-0)

BSK - POLET 4-3 (4-1) BELICA. Igralište: NK BSK. Sudac: Marijan Duman i Strijelci: 1-0 Ha ek (4), 2-0 Sirc (14), 3-0 Novak K (29), 4-0 Ha ek (32), 4-1 Horvat I (38), 4-2 Horvat I (49), 4-3 Mihalkovi (87) BSK: Bobi anec, Novak K., Horvat T, Ma , Mesari , Horvat M., Mlinari , Mesari , Sirc, Me imurec, Ha ek POLET: Mavrek, Mihalkovi , Mar nec, Iva i , Masten, Prprovi , Poljanec, Juras, Horvat, Pongra i , Vrbanec

MLADOST (P) - JADRAN (Š) 2-0 (2-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Sudac: Dražen Horvat Strijelci: 2-0 Slavi ek (14, 20) MLADOST: Bartoli , Radikovi , Zvonarek, Marciuš, Slavi ek, Bauer (60. Kljai ), Kalšan, Kos, Gorupi , Posavec, Pata a JADRAN: Kova ec, Matotek, Jankovi , Juras, Podvezanec, Hras , Klju ari , Jan ec, Podgorelec, Pavlekovi , Hajdinjak

RADNI KI - PODTUREN 2-0 (2-0)

TABLICA

SPARTAK - BUDU NOST 2-1 (0-0) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Sudac: Željko Novak Strijelci: 1-0 Kova i (69), 2-0 Kova i (73), 2-1 Žuli (83) SPARTAK: Hrustek, Križai (25. Mihalic), Požgaj (55. Novak D), Novak M., Horvat, Juras, Križai (46. Kova i ), Milijan i , Graši , Lon ari (46. Pintar), Mar ec) BUDU NOST: Skupnjak, Ko iš, Ciglari , Musta , Gašpari , Hozjak, Fran i (56. Vugrinec), Bartoli (65. Gajnik), Poljak (55. Novak Z), Žuli , Viher (65. Kodba)

izostala realizacija. Po dvojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta.

Probu ena Sloboda. Tek u tre em proljetnom kolu doma inima je s gao pro vnik po mjeri. Omladinac je krenuo loše u utakmicu, a naro ito Boris Siriš evi koji je prvo u 16. minu pos gao autogol, a za m u 55. minu bio isklju en zbog druge opomene, kada je ve Omladinac imao zaostatak od tri zgoditka. Do drugog zgoditka doma a Sloboda došla je osam minuta prije kraja prvog poluvremena iz kaznenog udarca kojeg je realizirao trenutno najbolji strijelac lige Patrik Hergo . U drugom dijelu raspucao se Boris Vrbanec i pos gao hatrik. Prvi je pos gao u 53. minu . Gos iz Novog Sela Rok uspjeli su sa igra em manje u 62. minu zgoditkom Mihaela Jurinca smanji na 3-1. Još dva zgoditka u mreži gostuju eg vratara Križai a pos že Vrbanec u 67. i 77. minu za kona nih visokih 5-1 za doma e. Po dvojica su igra a bila opomenuta u svakoj mom adi od strane vrlo dobrog suca utakmice Marina Horvata.

U Domašincu doma i do pobjede stigli u 90. minuti Nakon prvih 45 minuta mreže su mirovale. Gos iz Vra šinca do vodstva su došli u 53. minu zgoditkom Davora Govedi a. Tri minute kasnije Luka Jakši poravnao je na 1-1. Stjepan Krznar bio je strijelac odlu uju eg zgoditka vrijednog tri boda u posljednjoj minu utakmice. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Pobjedni ki niz Centrometala Centrometal nastavlja pobjedni ki niz. I tre a proljetna pobjeda ostvarena je kod ku e protiv Naprijeda. Dobro se Naprijed držao sve do posljednjih petnaest minuta utakmice. Burna je bila završnica utakmice. U 70. minu me usobno su se u prekidu igre izudarali doma i Nenad Vibovec i gostuju i vratar Davor onkaš. Obojica su naravno završila na prijevremenom hla enju. Nakon toga na vrata gos ju iz Cirkovljana stao je igra Filip Horvat. Ve pet minuta kasnije primio je prvi zgoditak, i to po gos ma dvojben. Naime, jedan udarac glavom doma eg napada a Zvonimira Pani a, kada je lopta udarila prvo u pre ku, a potom na travu, na signalizaciju pomo nog suca Damira Fodora priznat je zgoditak i gos su morali krenu s centra. Tu je najviše nezadovoljstva kod gos ju iskazao “vratar“ Filip Horvat koji je za prigovor na odluku pomo nog suca zaradio opomenu. Ina e je ak sedam opomena izrekao sudac utakmice Božidar Kolari .

ŠENKOVEC - SLOBODA (M) 1-3 (0-2)

HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Sudac: Božidar Jura i Strijelci: 0-1 Srpak K (8), 1-1 Domini (42), 1-2 Srpak K (60), 2-2 Krznar Lj (65), 2-3 Srpak K (74), 2-4 Bogdan (80), 3-4 Grana r (85), 3-5 Križaj (88) HODOŠAN: Krznar F., Domini , Krznar D., Smolek, Sabol, Jur ec, Bihar, Krznar Lj., Vlahek, Grana r, Bari KRALJEV AN: Strahija, Balog, Glad, Židov, Radmanovi , Srpak A., Bogdan, Srpak K., Srpak S., Cerovec, Križaj

GARDINOVEC. Sudac: Damir Klari Strijelci: 1-0 Oreški (16), 2-0 Medved (33) RADNI KI: Hajdarovi V, Poto njak, Baksa, Colari , Vodopija, Novak, Hajdarovi M., Horvat, Medved, Oreški, Carovi PODTUREN: Kukovec, Kerovec J., Kerovec D., Ov ar, Biber, Murkovi , Strahija, Ko evar, Tkalec, Vinkovi , Hranilovi

ukovec 77 u nedjeljno prijepodne do ekuje kod ku e još uvijek ovo prolje e neporaženu akove ku Slogu. Kako BSK igra, Mladost iz Palinovca na Belici ne bi trebala imati težak zadatak. Drugo za redom gostovanje o ekuje de ke iz Ivanovca. Ovaj put u Novom Selu Rok, i želja im je da pro u bolje nego u Palovcu. Zanimljivo gostovanje o ekuje Slobodu iz Slakovca u Puš inama. Slobodi se otvorilo, a doma i sve bolji. Lijepu utakmicu za pres ž mogli bi u Cirkovljanu odigra doma i Naprijed i Dinamo iz Domašinca. Spartak je krenuo pobjeda doma, bod vani, a dolazi im Centrometal koji ima sve tri proljetne pobjede. Dinamo iz Palovca se polako, ali sigurno primi e gornjem dijelu ljestvice. Doma su uvjerljivi. Kakvi e bi u Podturnu u nedjelju vidjet e se. Šenkovec nakon doma e pobjede nešto lakše diše i ide mirno na gostovanje u Vra šinec.

1. UKOVEC 77

18 14

43 – 17 43

2. MLADOST (Pal.)

18 11

37 – 16 38

3. MLADOST (I)

18 12

35 – 26 37

4. SLOGA ( )

35 – 20 33

5. SLOBODA (S)

18 10

44 – 24 32

6. DINAMO (D)

18 10

34 – 26 32

7. CENTROMETAL

36 – 24 30

8. NAPRIJED

23 – 18 28

9. DINAMO (P)

31 – 28 26

10. SPARTAK

32 – 28 22

11. ŠENKOVEC

29 – 39 21

12. PUŠ INE

11 28 – 50 17

13. SOKOL

11 23 – 36 15

14. OMLADINAC (NSR)

11 22 – 48 15

15. PODTUREN

14 17 – 46 10

16. BSK

13 18 – 41 9

19. kolo, parovi, suci i delegat: Novo Selo Rok: OMLADINAC – MLADOST (I) (subota u 15 sa , sudac Željko Turk, pomo nici Dragu n Novak i Petar Ruži , delegat Stjepan uranec); ukovec: UKOVEC 77 – SLOGA ( ) (nedjelja u 10,30 sa , sudac Božidar Kolari , pomo nici Davor Šupljika i Željko Novak, delegat; Mijo Horvat); Podturen: PODTUREN - DINAMO (P) (nedjelja u 15 sa , sudac Goran Žganec, pomo nici Dražen Sukanec i Saša Mihali , delegat Ivan Kova ); Mala Subo ca: SPARTAK – CENTROMETAL (nedjelja u 15 sa , sudac Nino Škrobar, pomo nici Toni Fažon i Tomislav urila, delegat Rajko Zadravec); Cirkovljan: NAPRIJED – DINAMO (D) (nedjelja u 15 sa , sudac Marin Horvat, pomo nici Tihomir Kralji i Robert Radek, delegat Antun Vlahek), Vra šinec: SOKOL – ŠENKOVEC (nedjelja u 15 sa , sudac Ivica Križai , pomo nici Damir Fodor i Boris Jakovljev, delegat Stjepan Križari ); Belica: BSK – MLADOST (Pal.) (nedjelja u 15 sa , sudac Dario Srnec, pomo nici Ivica Felker i Marko ur ek, delegat Nikola Toplek); Puš ine: PUŠ INE – SLOBODA (S) (nedjelja u 15 sa , sudac Bojan Juras, pomo nici Bruno Brljak i Josip Kedmenec, delegat Josip Lesjak).

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S), Damjan Novak (Dinamo P) 12 zgoditaka – Boris Vrbanec (Sloboda S), Saša Fu ko (Šenkovec) 11 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I), Stjepan Krznar (Dinamo D), Mario Kranjec ( ukovec 77) 10 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak) 9 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D), Tomica Mlinarec, Nikola Talan (Mladost Pal.), Marijan Duman i (Centrometal) 8 zgoditaka – Ivan Fu ko (Mladost I), Dario Vadlja (Mladost Pal.), Dražen Vukina ( ukovec 77) 7 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal), Dejan Korent (Šenkovec), Karlo Levani (Puš ine), Denis Hali (Mladost Pal.), Mario Se an (Sloga ), Josip Fažon (Spartak)

U doma oj mom adi opomenuo je dvojicu igra a, a kod gos ju petoricu. I kad se ve ekao kraj utakmice u 90. minu doma u pobjedu Centrometala od 2-0 svojim je zgoditkom potvrdio kapetan mom adi Krunoslav Bratkovi .

Prva tri boda Šenkovca Prvi proljetni bodovi Šenkovca. Saša Fu ko doma e je doveo u vodstvo ve u 4. minuti. Utakmica je riješena u 72. minu , kada je BSK-u isklju en Vladimir Grbavec jer je doma eg napada a sprije io u svom kaznenom prostoru da ne pos gne zgoditak i tako skrivio kazneni udarac. Loptu je na bijelu to ku namjes o Hrvoje Buhanec i pogodio za kona nih 2-0. Da su doma i više željeli pobjedu vidjelo se i iz pet opomenu h igra a, dok su gos iz Belice imali samo jednog opomenutog igra a.

VETERANI – ZAPAD – 15. KOLO

D.VIDOVEC. Igralište: Sportski park Kalanica. Sudac: Dominik Mihoci Strijelac: 1-0 Igrec (82) VIDOV AN: Lukša, Vidovi A., Kuzmi E., Šte , Pongrac, Matotek, Trstenjak, Kuzmi J., Kuzmi D., Vidovi I., Igrec TRNAVA: Zorko, Blagus A., Jan ec, Katanec, Šavora, Mihoci, Vlahek, Blagus R., Gudlin, Mesari , Vugrinec

HODOŠAN - KRALJEV AN 38 3-5 (1-1)

Derbi kola u Puš inama, gdje gostuje Sloboda

Slakov ani se kona no probudili

I druga Mladost poražena

TABLICA

NAJAVA 19. KOLA

1. VIDOV AN

48 – 7 38

2. BUDU NOST (P)

3 56 – 20 30

3. BSK

4 32 – 20 28

4. TRNAVA

5 27 – 21 27

5. SPARTAK

4 45 – 19 26

6. HODOŠAN

4 47 – 34 26

7. RADNI KI

6 36 – 26 24

8. MLADOST (Pr.)

6 37 – 36 24

9. PODTUREN

8 40 – 39 14

10. BORAC PMP

9 20 – 44 10

11. POLET (P)

11 27 – 52

12. KRALJEV AN 38

11 25 – 56

13. JADRAN

14 10 – 76

ŠENKOVEC. Sudac: Mladen eke Strijelci: 0-1 Mesari (22), 0-2 Branilovi (39), 1-2 Saboli (55), 1-3 Mezga (70) ŠENKOVEC: Palatinuš, Cerovski, Toplek, Tomši , Zaspan, Kolar, Novak (45. Saboli ), Pintari , VInkovi , Novak, Horvat SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci (45. Mezga), Dokleja, Pintari , Hren, Mesari , Plevnjak, Varga (30. Branilovi ), Vince , Žižek

OMLADINAC (NSR) - NEDELIŠ E 3-1 (1-0) N.SELO ROK. Igralište. NK Omladinac. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 1-0 Januši (33), 2-0 Januši (52), 3-0 Januši (67), 3-1 Dokleja (84) OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Peserlin, Jaklin, Bel, Fric, Januši , Vinko, Vlahek, Vrbanec, Jurinec NEDELIŠ E: Borko, Fegeš, Krznar, Kova i , Sen ar, Ma ek, Dokleja, Vizinger I., Vizinger D., Branilovi , u ek

SOKOL - OMLADINAC (M) 3-1 (3-1) VRATIŠINEC. Igralište. NK Sokol. Sudac: Željko Hajdarovi Strijelci: 1-0 Lesko (9), 2-0 Ratajec (20), 2-1 Vukovi (40), 3-1 Lesko (44) SOKOL: Posavec, Jambreši , Mance, Zadravec, Kova i , Trstenjak Milivoj, Mun ar (68. Srnec), Trstenjak Marijan, Novak, Lesko, uranec (70. Tomaši ) OMLADINAC: Šari , Zadravec, Fai , Zebec, Vukovi (68. Turk), Kutnjak, Mikolaj (62. Vrbanec), Kukovec, Dodlek, Blažon, Bister (50. Bedi )

SLOGA - AKOVEC 5-2 (2-1) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Sudac: Robert Novak Strijelci: 1-0 Belec (5), 1-1 Šenji (6), 2-1 Šte ar (40), 3-1 Šte ar (53), 4-1 Srnec (61), 5-1 Srnec (80), 5-2 Škrobar (87) SLOGA: Grkavac, Vraži , Šte ar, Colev, Blažeka, Šari , Srnec, Belec, Leva i , Strahija, Kolari AKOVEC: Feher, Koleni , Hamonajec, Ga al, Damjan, Šenji, Žganec, Škrobar, Raguž, Brki , Kneževi

POBJEDA (GH) - BRATSTVO (SV) 8-2 (4-1) G.HRAŠ AN. Igralište: NK Pobjeda. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 1-0 Trbovi (6), 1-1 Žnidari (11), 2-1 Trbovi (17), 3-1 Trbovi (24), 4-1 Topolnjak (39), 4-2 Boži S (66), 5-2 Trbovi (77), 6-2 Zobovi (78), 7-2 Mlinari (80), 8-2 Trbovi (81) POBJEDA: Marciuš D, Logožar, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Marciuš M. BRATSTVO: Boži S, Žnidari , Posavec, Horvat, Boži P, Zeli , Boži T., Balent V, Žilavec, Pavlinek, Mesari

MLADOST (I) - SLOBODA (S) 0-1 (0-1) IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Sudac: Radovan Posedi Strijelac: 0-1 He a (12) MLADOST: Ruži , Višnji , Klinec, Križari , Jambrovi , Varga, Plevnjak, Tkal ec, Pojer, Kozjak, Lajtman SLOBODA: Mar ec, Tomši , Platuši , Kiri , Ivanuša, Koruni K, Srnec, Koruni D., He a, Baksa, Krišto

STRAHONINEC - BREZJE 6-1 (2-0) STRAHONINEC. Igralište: Športski park. Sudac: Kazimir Rodrige Strijelci: 1-0 Zadravec (15), 2-0 Pintari (30), 3-0 Zadravec (60), 3-1 Alijaševi (76), 4-1 Zadravec (85), 5-1 Zadravec (86), 6-1 Krišto (89) STRAHONINEC: Jagec, Kolar, Hadži , Pintari , Mihaljuš, Štefulj, Sen ar, Topolnjak, Oreški Zadravec, Krišto BREZJE: Kralji , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Horvat, Radikovi , Kozar, Gregorin i , Alijaševi , Jagec, Baumhak

TABLICA 1. SLOGA ( )

72 – 20

2. OMLADINAC (NSR)

59 – 11

3. POBJEDA

52 – 30

4. MLADOST (I)

45 – 30

5. SOKOL

56 – 48

6. SLOBODA (S)

43 – 35

7. NEDELIŠ E

43 – 23

8. AKOVEC

33 – 39

9. OMLADINAC (M)

33 – 35

10. STRAHONINEC

39 – 49

11. SLOBODA (M)

33 – 54

12. ŠENKOVEC

21 – 42

13. BRATSTVO (SV)

27 – 82

14. HAJDUK (B)

23 – 81

21. ožujka 2014.

18. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN - MLADOST (SM) 2-2 (0-1) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Nino Škrobar, Branko Martan, Damir Mesari . Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Orehovec (44), 1-1 Habuš (65), 1-2 Štrok (68), 2-2 Strahija (76) HODOŠAN: Krznar, Habuš, Šavora (70. Vadlja), Kranj ec, Kova , Sinkovi , Vlah, Mar ec, Vugrinec, Strahija, Blagus, trener: Goran Strahija MLADOST: Kranjec, Hošnjak (90. Kvakan), Igrec, Šulj, Posavec, mrlec, Blažin i , Matulin (82. Hobor), Papak, Orehovec (65. Štrok), Fran i , trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Vugrinec, Vlah, Sinkovi , Vadlja (Hodošan); Fran i (Mladost)

OMLADINAC (DS) - GRANI AR 2-0 (1-0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Goran Žganec, Dominik Mihoci, Dražen Horvat. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Debelec (33), 2-0 Tizaj (72) OMLADINAC: Apostolovski, Cirkven i D (73. Korpar), Ruži , Kova i , Cirkven i B., Taradi, Vlaši , Debelec, Pata a, Domjani (62. Jankovi ), Tizaj, trener: Dušan Podgorelec GRANI AR: Magdaleni , Orehov, Buhin, Blažon, Krznar, Novak, Drvoderi D., Drvoderi A., Lovrek, Boži , Šopar (56. Drvoderi S), trener: Tomica Blažon Žuti kartoni: Patafta, Domjani , Cirkven i (Omladinac); Novak, Šopar, Drvoderi (Grani ar) Crveni kartoni: Krznar, Orehov (Grani ar)

BUDU NOST - DUBRAV AN 2-0 (0-0) PODBREST. Igralište: Sportski park. Suci: Franjo Hergo , Siniša Luka i , Robert Kolari . Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Pala i (63), 2-0 Hali (89) BUDU NOST: Pancer, Pala i , Novak, Višnji , Lastavec, Klobu ari M, Hali , Mar nec (88. Klobu ari L.), Dodlek (88. Ma ek), Bukal, Gajnik, trener: Ivan Gajnik DUBRAV AN: Fabi , Me imurec (65. Balažinec), Jakupak, Šte , Jadan Damjan (67. Pongrac), Jadan Dominik, Nes , Brki , Pahek, Lukša, Horvat, trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Bukal (Budu nost); Šte , Jadan Dominik (Dubrav an)

DUBRAVA - DRAVA 1-1 (1-1) SIVICA. Igralište: NK Dubrava. Suci: Patrik Kolari , Josip Jurinec, Marko Smr . Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Orehovec (24), 1-1 Varga (35) DUBRAVA: uranec, Gori anec (27. Varga), Tkalec, Bobi anec Ma ja (75. Palir), Paler (59. Mu i ), Bobi anec Mihael, Horvat, Bobi anec S., Sabol (64. Murkovi ), Drk, Bari (50. Vidovi ), trener: Vladimir Sabol DRAVA: Ko iš, Igrec (78. Bartoli Mar n), Mihalac, Orehovec, Pongrac (90. Igrec F), Ke keš (46. Hladnik), Herc (90. Bartoli Marko), Kos, Gorupi , Igrec (62. Štrok), Ivaci, trener: Tomislav Lipi Žu kartoni: Sabol, Horvat, Bobi anec Ma ja, Varga (Dubrava) Crveni karton: Gorupi (Drava)

TRNAVA - BORAC PMP 0-0 GORI AN. Igralište: NK Trnava. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Stjepan Novak. Delegat: Slavko Novak TRNAVA: Dolenec, Jakši I., Gudlin (78. Markan D), Repalust (46. Markuši ), Špoljar, Farkaš, Pintar (46. Jakši A), Baksa (78. Blažek), Magdaleni , Markuši , Markan N., trener: Petar Medvar BORAC: Jalšovec, Puri (46. Pal ), Križai , Sršan, Jan ec, Zrna, Gavez, Brumen, Hu nec, Tišljari , Rušanec, trener: Ivan Zrna

SK - GALEB 0-1 (0-1) EHOVEC. Igralište: NK ehovec. Suci: Marijan Duman i , Franjo Horvat, Ma ja Filipi . Delegat: Željko Štefanac. Strijelac: 0-1 Mesari (3) SK: Grabant, Višnji (71. Bašnec), Lancos (76. Baranaši ), Horvat, Lon ari , Begovi , Grabant (66. Proszenyak), Lisjak (46. Mihaljac), Smrk, Svelecz (86. Kosa), Višnji , trener: Mario Cvetko GALEB: Pantaler (23. Pigac), Balent N, Soka , Heterlendi, Pigac (78. Petri ), Horvat, Vuk (66. Gotal), Balent (4. Slavi ek), Mesari , Grana r, Balent R., trener: Damir Pigac Žu kartoni: Lisjak, Lon ari ( SK); Grana r, Balent R (Galeb)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Vidov an namu io “kraljeve”, raspucani Polet Kraljev an 38 teško do doma e pobjede. Vidov an je tek pred kraj utakmice popus o, kada je primio dva zgoditka i doživio i tre i proljetni poraz. Petar Vlah je u 20. minu doveo doma e u vodstvo. Kad se o ekivao kraj prvog poluvremena, gosti iz Donjeg Vidovca su zgoditkom Hrvoja Škode poravnali na 1-1. Tek u 74. minu Kralje an 38 je uspio zgoditkom Dine Špoljara poves 2-1. e ri minute kasnije doma i imaju kazneni udarac koji je skrivio vratar Vidov ana Denis Kranjec. Silvestar Cvek bio je siguran izvo a najstrože kazne i postavlja kona nih 3-1. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi, i to svi u drugom poluvremenu. Borcu PMP bod u Gori anu. Oko 120 gledatelja nije vidjelo zgoditak. Doma i vratar Franjo Dolenec i gostuju i Stjepan Jalšovec svoje su mreže ostavili zaklju ane. Ni opomenu h igra a nije bilo pa je na kraju sve to ispalo dosta miroljubivo. Raspucani Polet. ak su osam zgoditaka primili gos iz Orehovice na gostovanju u Pribislavcu. Na svoje su došli gledatelji koji su vidjeli ak deset zgoditaka. Ve u prvom poluvremenu doma i imaju vodstvo od 4-0. Gos su svoj prvi zgoditak pos gli u 71. minu , a strijelac je bio kapetan mom adi Marijan Kr mar. Šest minuta prije kraja utakmice i Dario Bali pos že drugi zgoditak za goste za kona nih 8-2 za Polet. Doma i strijelci bili su po dva puta Mišo Pal , Krunoslav Gajnik i Miroslav Lisjak, a po jednom Dragan Vibovec i Davor Vukovi . Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. Bez pobjednika u Hodošanu. Gos iz Svete Marije su dva puta vodili, ali su doma ini na kraju uspjeli s i do boda. Minutu prije kraja prvog dijela Mladost je povela zgoditkom Denisa Orehovca. Dario Habuš poravnao je na 1-1 u 65. minu . Tri minute kasnije gos ponovno vode zgoditkom Davora Štroka, koji je samo nešto malo ranije ušao u igru. Trener-igra Hodošana Goran Strahija svojim zgoditkom u 76. minuti poravnava na kona nih 2-2. Iako je Mladost bila bolja ve im dijelom utakmice, doma ini su bez trojice

kažnjenih igra a s gli do boda. e ri doma a, a jedan gostuju i opomenu . Omladinac bolji od Grani ara. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu doma i su s gli do pobjede. Tomislav Debelec zabio je u 33. minu , a Jurica Tizaj u 72. minu . Od 77. minute gos iz Novakovca igraju sa dvojicom igra a manje. Nikola Krznar i Josip Orehov isklju eni su zbog druge opomene, i to obje zara ene u istoj minu zbog prigovora na odluku suca utakmice Gorana Žganca. Još je dvojicu gostuju ih igra a opomenuo zbog prigovora sudac Žganec, a jednog zbog povla enja za dres ve u 8.minu utakmice. Omladinac je isto imao trojicu opomenu h igra a. Poraz Dubrav ana u Podbrestu. Dugo su se dobro držali gos iz Donje Dubrave. Tek su doma i u 63. minu uspjeli svlada njihovog vratara Filipa Fabi a. Pošlo je to za nogom Nevenu Pala i u. Minutu prije kraja utakmice pobjedu od 2-0 potvrdio je svojim zgoditkom Gianluca Hali , kojeg je doma i trener Ivan Gajnik samo minutu ranije uveo u igru. Jedan doma i, a dvojica gostuju ih opomenu h igra a. Galebu bodovi iz ehovca. Ve u 3. minu gos iz Oporovca pos žu zgoditak preko Davida Mesari a koji im donosi vrijednu pobjedu. Imao je is igra i u 27. minu prigodu za pove a gostuju e vodstvo, ali je doma i vratar Damir Grabant obranio njegov udarac. Galebu se u 12. minu ozlijedio vratar, ali je tek u 23. minu zamijenjen. Danijel Hertelendi ima u 70. minu novu prigodu za goste, ali Grabant ponovno brani. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Derbi za elja u Sivici bez pobjednika. Oba su zgoditka pos gnuta u prvom poluvremenu. Prvo je Drava u 24. minu zgoditkom Gorana Orehovca povela. Doma a Dubrava poravnala je na 1-1 u 35. minu zgoditkom Patrika Varge koji je ve u 27. minu zamijenio Brunu Gori anca. Dravi je u 40. minu zbog druge opomene isklju en Ivan Gorupi , ali su i s igra em manje bili bliži pobjedi. e ri doma a opomenuta igra a, a gos nisu imali kartoniranih igra a, osim naravno isklju enog.

TABLICA

POLET - CROATIA 8-2 (4-0)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) CROATIA OMLADINAC (DS) HODOŠAN BUDU NOST (P) GRANI AR (N) GALEB DUBRAVA DUBRAV AN SK DRAVA (DM) BORAC PMP VIDOV AN

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

14 11 11 9 9 8 8 7 7 6 6 5 4 3 4 3

1 4 3 6 3 3 2 4 2 3 3 4 5 7 4 4

3 3 4 3 6 7 8 7 9 9 9 9 9 8 10 11

59 – 25 34 – 17 52 – 32 35 – 28 31 – 31 49 – 41 47 – 42 30 – 31 33 – 31 31 – 41 32 – 45 26 – 39 22 – 31 28 – 39 29 – 42 25 – 48

43 37 36 33 30 27 26 25 23 21 21 19 17 16 16 13

PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Darko Filip i , Antun Koruni , Lana Vidovi . Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Vukovi (20), 2-0 Pal (28), 3-0 Gajnik (43), 4-0 Pal (44), 5-0 Gajnik (69), 5-1 Kr mar (71), 6-1 Vibovec (72), 7-1 Lisjak (74), 8-1 Lisjak (77), 8-2 Bali (84) POLET: Vaš (82. Lukman), Halabarec (67. Krišto ), Bašek, Vibovec, Posavec, Magdaleni (87. Mihalic), Lebar (74. Ujlaki), Vukovi , Lisjak (84. Ba i ), Gajnik, Pal , trener: Franjo Mihalkovi CROATIA: Patar ec, urila (46. Hanžekovi ), Sinkovi (46. Varga), Bali, Kozjak (72. Hunjadi), Kolar, Šafari , Poljanec, Kr mar, Ruži , Jeleni (74. Puškadija), trener: Dejan Posavec Žu kartoni: Halabarec (Polet); Sinkovi (Croa a)

KRALJEV AN 38 - VIDOV AN 3-1 (1-1) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Božidar Jura i , Dragan Hrustek, Danijel Ko ila. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Vlah (20), 1-1 Škoda (45), 2-1 Špoljar (74), 3-1 Cvek S (78-11m) KRALJEV AN: Majurec, ekunec (69. Kekenj), Vlah, Cvek S., Špoljar, Tisaj, Vidovi (59. Cvek V), Baksa, Pišpek (84. Slavi ek), Greguri (64. Lipi ), Pigac, trener: Stjepan Makar VIDOV AN: Kranjec, Horvat, Friš i , Hujs, Pišpek (77. Nemet Danijel), Varga, Ujlaki (88. Herman), Nemet Dino, Škoda, Herman (75. Petri ), Matulin, trener: Dami Ujlaki Žu kartoni: Greguri , Pigac (Kraljev an); Herman, Pišpek (Vidov an)

OPOMENUTI IGRA I DUBRAV AN – Dominik Jadan (1817), Emil Šte (4924) GRANI AR (N) – Antun Novak (326), Antonio Šopar (2531), Dominik Drvoderi (707) CROATIA – Nino Sinkovi (1626) HODOŠAN – Hrvoje Vugrinec (6751), Mišel Sinkovi (3272), Nikola Vlah (816), Mario Vadlja (3098) SK – Darijan Lisjak (6115), Dejan Lon ari (3092) GALEB – Renato Balent (3146), Tomislav Grana r (3161) OMLADINAC (DS) – Nikola Patafta (4525), Dominik Domjani (4094), Bojan Cirkven i (2400) KRALJEV AN 38 – Krešimir Gregori (5592), Nenad Pigac (4236) MLADOST (SM) – Petar Fran i (1283) VIDOV AN – Mihael Herman (2234), Nikola Pišpek (1964) BUDU NOST (P) – Nikola Bukal (1648) POLET (P) – Dino Halabarec (671) DUBRAVA – Tino Sabol (3637), Dario Horvat (2452), Ma ja Bobi anec (3654), Patrik Varga (3655)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DUBRAVA – Tino Sabol (3637); KRALJEV AN 38 – Krešimir Greguri (5592); HODOŠAN – Hrvoje Vugrinec (6751), Mario Vadlja (3098); DUBRAV AN – Emil Šte (4924); MLADOST (SM) – Petar Fran i (1283); OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094); GRANI AR (N) – Dominik Drvoderi (707) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DRAVA (DM) – Ivan Gorupi (3589) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica GRANI AR (N) – Nikola Krznar (718) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Josip Orehov (719) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

LISTA STRIJELACA 20 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan); 19 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS), Mišo Pal (Polet P) ; 16 zgoditaka – Siniša Baksa (Kraljev an 38) ; 15 zgoditaka – Simon Jakši (Trnava); 13 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb); 12 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Danijel Lovrek (Grani ar N); 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N), Benjamin Brljak (Dubrav an), Tomislav Debelec (Omladinac DS); 10 zgoditaka – Krešo Kova (Hodošan), Filip Pišpek (Kraljev an 38); 9 zgoditaka – Goran Strahija (Hodošan), Krunoslav Gajnik (Polet P); 8 zgoditaka – Alen Vidovi (Dubrava), Bruno Dodlek (Budu nost P), Dario Lon ari (Borac PMP), Denis Poljanec (Croa a), Tomislav Grana r (Galeb); 7 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Nikola Pata a (Omladinac DS), Miroslav Lisjak (Polet P)

19. kolo, parovi, suci i delegat: Tur iš e: BORAC PMP – HODOŠAN (subota u 15,30 sa , sudac Jasmin Lozi , pomo nici Dino Horvat i Robert Kolari , delegat Željko Bacinger); Sivica: DUBRAVA – OMLADINAC (DS) (nedjelja u 15 sa , sudac Franjo Hergo , pomo nici Siniša Luka i i Danijel Ko ila, delegat Dragu n Koruni ); Donji Mihaljevec: DRAVA – SK (nedjelja u 15 sa , sudac Jadran Kukovec, pomo nici Valen no Kantoci i Mario Horvat, delegat Zvonko Novakovi ); Oporovec: GALEB – POLET (P) (nedjelja u 15 sa , sudac Vjeran Tuksar, pomo nici Renato Vuk i Damir Mesari , delegat Josip Baksa); Orehovica: CROATIA – TRNAVA (nedjelja u 15 sa , sudac Patrik Kolari , pomo nici Božidar Jura i i Darijan Zadravec, delegat Darko Jambrovi ); Sveta Marija: MLADOST – KRALJEV AN 38 (nedjelja u 15 sati, sudac Zoran Hajdinjak, pomo nici Ivan Žganec i Antun Koruni , delegat Alojz Kopasi ); Donji Vidovec: VIDOV AN – BUDU NOST (P) (nedjelja u 15 sa , sudac Darko Filip i , pomo nici Ivica Horvat i Josip Jurinec, delegat Slavko Vodopija), Donja Dubrava: DUBRAV AN – GRANI AR (N) (nedjelja u 15 sa , sudac Damir Aldi , pomo nici Filip Aldi i Marko Smr , delegat Dragu n Hozjak).

18. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD PLAVI - SLOBODA (M) 2-0 (0-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Damir Klari , Saša Mihali , Valen no Kantoci. Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 1-0 Antokovi (65), 2-0 Trstenjak (84) PLAVI: Kuzma, Ratajec, Škvorc, Trupkovi , Žganec (75. Srnec), Drk, Nerer (89. Erdelja), Trstenjak, Novak (88. Cerovec), Antokovi (85. Vugrinec), Cerovec, trener: Anton Srša SLOBODA: Horvat, Tremski, Belše, Srnec, alopa, Bel (63. Novak), Lukman, Sovar, Mu i , Culjak (56. Tisaj), Posavec, trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Trstenjak, Drk (Plavi); Srnec (Sloboda) Crveni: alopa (Sloboda)

HAJDUK-VINDIJA - BRATSTVO (SV) 0-2 (0-0) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Marko ur ek, Mario Buhin, Mladen eke. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Novak (65), 0-2 Vuruši (69) HAJDUK: Jurovi , Žganec, Hrženjak, Kova i , Ma ari , Jurovi (69. Periši ), Hrženjak (62. Zadravec), Debelec M, Vrbanec, Debelec G., trener: Darko Rob BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Horvat, Novak (89. Toplek), Kocijan, Hanžekovi , Ri ko (871. Horvat), Vuruši (76. Vidovi S), Vidovi M (81. Bedi ), Cerovec (90. Vugrin), trener: Danijel Novak Žu kartoni: Hrženjak L., Hrženjak D., Jambroši (Hajduk); Horvat, Vidovi (Bratstvo)

NAPREDAK - ZEBANEC 2-1 (1-1) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Petar Ruži , Filip Aldi , Željko Hajdarovi . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Vrtari (13), 1-1 Žuni (32), 2-1 Vidra (84) NAPREDAK: Žganec, Jambroši , Matoša, Tkal ec, Žganec, Horvat, Kova i , Bistrovi , Topalovi (62. Vidra), Jurak (90. Žagar), Vrtari (87. Hu nec), trener: Ivan Šardi ZEBANEC: Kocijan, Živko, Sabol, Grabar, Rudni ki (72. Pani ), Puri , Žuni F, Vran i , Graf (62. Žuni G., Kodba, Kojter, trener: Danijel Kojter Žu kartoni: Kova i , Bistrovi (Napredak); Grabar (Zebanec)

MURA - DRAVA (K) 1-1 (0-1) HLAPI INA. IGralište: NK Mura. Suci: Dino Horvat, Boris Jakovljev, Casimir Rodrigue. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 0-1 Škvorc (28), 1-1 Horvat (88) MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Braniša, urin, Stojko D, Krnjak (46. Varga), Stojko N (80. Vrši ), Telebuh, Breznik (70. Šardi), Vrši (82. Jeki ), trener: Dražen Novak DRAVA: Mar n evi , Zanjko Marin, Šol, Zanjko D., Zanjko Mihael (79. Postružin), Horvat, Dombaj, Škvorc, Medved, Gori anec, Jaluši , trener: Kris jan Varga Žu kartoni: urin, Jeki (Mura); Dombaj, Gori anec, Zanjko D (Drava)

JEDINSTVO (GM) - ME IMUREC 1-2 (1-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Zoran Hajdinjak, Dražen Sukanec, Edvin Zobec. Delegat: Petar Krha Strijelci: 1-0 Plantak (38), 1-1 Vuk (59-ag), 1-2 Kregar (86) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S, Novak (77. Fujs), Vuk, Plantak, Kocen, Mikulan, Horvat (49. Borko), Golub, Tr njak, Ladi , trener: Roman Tr njak ME IMUREC: Prekupec, Hrušoci, Bes jani , Kozina, Zanjko, Branilovi (90. Horvat), Bali , Bajzek (84. Thes), Kregar (88. Primorac), Treska S., Treska D., trener: Željko Novak Žu kartoni: Horvat, Ter (Jedinstvo); Branilovi , Bajzek, Kregar (Me imurec) Crveni: Ladi (Jedinstvo)

JEDINSTVO (NSD) - M.MIHALJEVEC 2-0 (1-0) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište. NK Jedinstvo. Suci: Jasmin Lozi , Vjeran Tuksar, Dario Vel i. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Štajerec (32), 2-0 Piska (53-11m) JEDINSTVO: Hrani , Jaluši , Gavranovi , Rešetar, Jambroši , Štajerec, Tkal ec (81. Pla ak), Piska , Kapeš (68. or evi ), Popovi , Škvorc, trener: Mladen Rešetar MM:Magdaleni , anadi,Pušar(54.Perho ),Hamer,Šol ,Trupkovi ,Mesari P.,Mesari B.,Kova i ,Pušar (46. Varga), Posavec (78. Mesari D), trener: Marko Tadi Žu kartoni: Popovi , zioterapeut Žarkovi (Jedinstvo); anadi, Pušar, Šol , Trupkovi , Mesari B (MM) Crveni: Trupkovi (MM); Štajerec (Jedinstvo)

BRATSTVO (J) - VENERA PMP 2-0 (1-0) JUROVEC. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Darijan Zadravec, Toni Fažon, Vlado Blaži . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Leva i (45), 2-0 Na (62) BRATSTVO:Per i ,Leva i Denis,Koraj(87.Gori anec),Antoli ,Baumgartner,Trstenjak,Jambrovi ,Leva i Danijel, Gori anec (80. Saka ), Jurovi (67. Petermanec), Na (74. Kirec), trener: Boris or evi VENERA: Lacko, Gori anec, Zanjko, Škvorc M, Pozder, Celinger, Ciglari , Peras, Dove er, Škvorc R. (58. Rob), Mesari (58. Ov ar), trener: Vladimir Bartoli Žu kartoni: Leva i , Jambrovi (Bratstvo); Dove er (Venera) Crveni: Škvorc M (Venera)

Derbi Me imurcu za novi veliki korak prema tituli U Gornjem Mihaljevcu derbi pripao Me imurcu. Pobjedom su gos iz Dunjkovec-Prete nca pove ali svoju bodovnu prednost na gotovo nedos žnih 11 bodova. Jedinstvo je povelo u 38. minu zgoditkom Rajka Plantaka iz slobodnog udarca. U drugom dijelu Me imurec je zaigrao angažiranije. Na 1-1 doma i su zabili autogol u 59. minu , a nesretnik je bio Marko Vuk. Potom u 62. minu Jedinstvo ostaje bez Mihaela Ladi a koji je za vrijeme igre rukom po licu udario igra a Me imurca. Bojan Kregar je e ri minute prije kraja utakmice pos gao zgoditak i osigurao gos ma minimalnu pobjedu. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Poraz Slobode u Peklenici. Prvo poluvrijeme pripalo je gos ma iz Mihovljana, ali nisu pos gli zgoditak. Drugi dio Plavi bolji, a i pos žu dva zgoditka. Prvi u 65. minu pos že Sebas jan Antokovi , a drugi šest minuta prije kraja utakmice Darko Trstenjak. Od 78. minute Sloboda je igrala bez isklju enog Gorana alope zbog dvije opomene. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra . Svi u prvom poluvremenu. Jedinstvu doma a pobjeda. Kris jan Štajerec je u 32. minu pos gao zgoditak za doma e, a potom u 53. minu bio isklju en zbog udaranja pro vni kog igra a u prekidu igre rukom u glavu. U istoj su minu doma i imali kazneni udarac koji je realizirao Bruno Piska . e ri minute kasnije i Mali Mihaljevec ima isklju enog igra a. Zbog grubog prekršaja nad doma im igra em isklju en je Nenad Trupkovi . Sa klupe gos ju je morao zioterapeut Dejan Žarkovi koji je psovao suca utakmice Lozi a. Doma i su imali jednog opomenutog igra a, a gos ak petoricu uz dvojicu isklju enih. Malo previše. Pobjeda Bratstva u Štrukovcu. Do nje su gos iz Savske Vesi s gli u drugom poluvremenu. Ve su u prvom dijelu u 31. minu preko Ivana Ri ka mogli poves , ali je prigoda o šla u nepovrat. Hajduk po etkom drugog dijela ima dvije dobre prigode nakon prekida kod izvo enja udarca iz kuta, ali bez realizacije. Bratstvo je povelo u 65. minu zgoditkom Daniela Novaka. e ri minute poslije kona nih 2-0 postavlja svojim zgoditkom Goran Vuruši . Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Strahoninec u drugom poluvremenu s gao do doma e pobjede. Po elo je kaznenim udarcima. Prvo je dosu en za doma e u 10. minu , a realizirao ga je Nino Kopjar. Drugi je dosu en u 19. minu za goste iz Trnovca i isto tako uspješan je bio za 1-1 Zlatko Novak. Po etkom drugog dijela u 48. minu Denis Vuruši dovodi

OPOMENUTI IGRA I MALI MIHALJEVEC – Nikola Šol (2291), Davor anadi (2336), Sandi Pušar (99), Nenad Trupkovi (2340), Bruno Mesari (2639); DRAVA (K) – Tomislav Dombaj (2649), Nikola Gori anec (1962), Deni Zanjko (6627); STRAHONINEC – Neven Drabi (343), Dario Brez (1448); MURA – Roko urin (588), Josip Jeki (4723); JEDINSTVO (NSD) – Mišel Popovi (6964); BRATSTVO (SV) – Nikola Horvat (1305), Saša Vidovi (321); TRNOVEC – Dino Kos (9719), Zlatko Novak (9153), Matej Flac (2597); ZEBANEC – Ma ja Grabar (4559); NAPREDAK – Robert Kova i (3930), Mišel Bistrovi (5314); ME IMUREC – Rok Branilovi (415), Jurica Bajzek (2148), Bojan Kregar (157); PLAVI – Darko Trstenjak (740), Nikola Drk (2297); BRATSTVO (J) – Danijel Leva i (3525), Ma ja Jambrovi (5518); SLOBODA (M) – Darko Srnec (2335); VENERA PMP – Siniša Dove er (1564); JEDINSTVO (GM) – Ma ja Horvat (3892), Mihael Ter (3893); HAJDUK (Š) – Lovro Hrženjak (3029), Dominik Hrženjak (2876), Dario Jambroši (284)

doma e u vodstvo od 2-1. Na 3-1 je povisio u 72. minu Neven Drabi . Minutu kasnije ve je 4-1, a po drugi puta na utakmici strijelac je bio Denis Vuruši . Dvije minute prije kraja utakmice gostuju i poraz je na 4-2 ublažio Bojan Bacinger. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. U Hlapi ini podjela bodova. Gos iz Kuršana poveli su u 28. minuti zgoditkom Mišela Škvorca, i to iz jedne jedine prigode koju su imali na utakmici. Doma inu je u 42. minu na intervenciju pomo nog suca Casimira Rodriguea, igranje lopte rukom od strane doma eg napada a, poništen zgoditak. U drugom dijelu obrana Drave je u 63. i 73. minu loptu izbijala s gol crte. Mura je do doma eg boda s gla dvije minute prije kraja utakmice zgoditkom Tomislava Horvata, koji je u drugom poluvremenu ušao u igru i svojim zgoditkom doma ine spasio od poraza. U nervoznoj i teškoj za su enje utakmici sudac utakmice Dino Horvat nije se baš dobro snašao pa je sudio sa greškama, sre om bez utjecaja na kona ni ishod. Dvojicu je doma ih igra a opomenuo, a trojicu gostuju ih. U Jurovcu doma ini slavili. Veneri je malo falilo da prvo poluvrijeme ne primi zgoditak, ali na njihovu nažalost u 45. minu su ga ipak primili. Strijelac za Bratstvo bio je Denis Leva i . U 60. minu Venera je ostala bez Ma je Škvorca koji je doma eg igra a

STRAHONINEC - TRNOVEC 4-2 (1-1) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan S pi . Suci: Rudolf ižmešija, Ivan Vlahek, Morano Vlah. Delegat: Ivan Mezga. Strijelci: 1-0 Kopjar (10-11m), 1-1 Novak Z (19-11m), 2-1 Vuruši (48), 3-1 Drabi (72), 4-1 Vuruši (73), 4-2 Bacinger (88) STRAHONINEC: Božak, Mar ec, Fu ko (46. Drabi ), Kolar, Jaluši , Višnjari , Kopjar, Brez (78. Zver), Vuruši , Zlatarek (46. Žerjav), Žnidari (66. Kova i ), trener: Jurica Jaluši TRNOVEC: Košak, Novak (79. eh), Kova i (46. VIncek), Flac, Planini (50. Mesari ), Tomaši (72. Jurman), Bacinger, Miko, Pintari , Govedi , Kos, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Brez, Drabi (Strahoninec); Kos, Novak, Flac (Trnovec)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

ME IMUREC SLOBODA (M) PLAVI (Pek.) JEDINSTVO (NSD) JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC MURA HAJDUK (Š) BRATSTVO (J) M. MIHALJEVEC DRAVA (K) TRNOVEC NAPREDAK ZEBANEC VENERA PMP

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

16 12 11 11 11 7 8 7 7 6 6 5 4 4 3 3

1 2 3 2 0 7 3 2 2 4 4 4 5 3 2 2

1 4 4 5 7 4 7 9 9 8 8 9 9 11 13 13

62 – 18 44 – 27 41 – 28 57 – 30 33 – 27 35 – 28 33 – 31 28 – 30 25 – 33 32 – 28 29 – 31 30 – 39 25 – 46 17 – 43 13 – 38 16 – 43

49 38 36 35 33 28 27 23 23 22 22 19 17 15 11 11

LISTA STRIJELACA 20 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec); 16 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec); 15 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 14 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Davor Mu i (Sloboda M); 13 zgoditaka – Dejan Na (Bratstvo J); 12 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV) ; 10 zgoditaka – Samuel Novak, Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD); 8 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer, Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Saša Treska (Me imurec), Nikola Gori anec (Drava K), Bruno Piska (Jedinstvo NSD); 7 zgoditaka – Ivica Telebuh (Mura), Nikola Petri (Trnovec), Jurica Bajzek (Me imurec), Slobodan Horvat (Bratstvo SV)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TRNOVEC – Zlatko Novak (9153); HAJDUK (Š) – Dario Jambroši (284); ME IMUREC – Rok Branilovi (415); JEDINSTVO (GM) – Ma ja Horvat (3892), Mihael Ter (3893); VENERA PMP – Siniša Dove er (1564); PLAVI – Nikola Drk (2297); SLOBODA (M) – Darko Srnec (2335); STRAHONINEC – Dario Brez (1448) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA JEDINSTVO (GM) – Mihael Ladi (107) po l. 57 DP HNS-a 3 (tri) utakmice VENERA PMP – Ma ja Škvorc (9663) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice SLOBODA (M) – Goran alopa (2427) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica JEDINSTVO (NSD) – Kris jan Štajerec (998) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice M. MIHALJEVEC – Nenad Trupkovi (2340) po l. 55 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

koji je ležao na travi nogom udario u jelo. Dejan Na je drugim doma im zgoditkom u 62. minuti malo neizvjesnost doma ih navija a ublažio. Do kraja utakmice više zgoditaka nije bilo. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra . Derbi za elja u Gornjem Kraljevcu pripao doma inima. Nakon prvih 45. minuta igre bilo je 1-1. Prvi je Napredak poveo ve u 13. minu zgoditkom Gorana Vrtari a. Zebanec je do poravnanja s gao u 32.minu zgoditkom Filipa Žuni a. U drugom dijelu gos imaju tri lijepe prigode, ali ih ne realiziraju. Kako oni nisu zabili šest minuta prije kraja utakmice radost doma inu za pobjedu od 2-1 iz jedne kontre donio je Emil Vidra koji je u igru ušao u 62. minu i treneru Ivanu Šardiju donio pobjedu. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra . 19. kolo, parovi, suci i delegat: Štrukovec: HAJDUK – JEDINSTVO (NSD) (subota u 15 sa , sudac Marijan Duman i , pomo nici Branko Martan i Mario Pintari , delegat Vlado Soka ); Savska Ves: BRATSTVO – MURA (subota u 15 sa , sudac Mihael Belovi , pomo nici Borut Križari i Dario Vel i, delegat; Slavko Novak); Kuršanec: DRAVA – NAPREDAK (nedjelja u 15 sa , sudac Rudolf ižmešija, pomo nici Ivan Vlahek i Morano Vlah, delegat Ivan Mezga); Zebanec: ZEBANEC – PLAVI (Pek.) (nedjelja u 15 sa , sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Milivoj Bali , delegat Dragu n Vuk), Mihovljan: SLOBODA – JEDINSTVO (GM) (nedjelja u 15 sa , sudac Ma ja Horvat, pomo nici Zoran Novak i Dražen Horvat, delegat Marijan Sabol); Dunjkovec-Prete nec: ME IMUREC – BRATSTVO (J) (nedjelja u 15 sa , sudac Damir Klari , pomo nici Mladen eke i Stjepan Novak, delegat Dino Jambrovi ); Sve Juraj na Bregu: VENERA PMP – STRAHONINEC (nedjelja u 15 sa , sudac Dario Bubek, pomo nici Željko Hajdarovi i Edvin Zobec, delegat Željko Štefanac), Trnovec: TRNOVEC – MALI MIHALJEVEC (nedjelja u 15 sa , sudac Dominik Mihoci, pomo nici Lana Vidovi i Vlado Blaži , delegat Franjo Fais)

21. ožujka 2014. KOŠARKA

Donji Kraljevec proigrao! Nekoliko kola prije kraja prvenstva najniže lige košarkaši Donjega Kraljevca kona no su po eli igrati i pobje ivati, pa sada u svojoj kategoriji imaju score od 4 pobjede

i isto toliko poraza, ali su i podigli ukupno raspoloženje oko košarke u svom okruženju. Smiješi im se i nova pobjeda ve ovaj vikend protiv slabašne Kotoribe. (bh)

Dubrav an - Me imurje Globetka 53:85 (16:28, 18:17, 10:22, 9:18)

Donji Kraljevec - Lepoglava 96:69 (31:12, 20:16, 25:12, 20:23)

DUBRAV AN: Varga 13, Rai 13, Blažeka 18, Ribi 5, Šte 4 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 4, Ostoja 18, Golubi A. 11, Leva i 17, Zaspan 16, Vuruši 11, Ben ik 6, Golubi N. 2

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 4, Švenda T. 11, Ivanovi J. 11, Ivanovi D. 25, Balent 5, Švenda D. 24, Švenda G. 5, Branilovi 7, Štefan 4

Prelog - Nedeliš e 50:71 (7:12, 13:17, 12:19, 18:23) PRELOG: Ciglar M. 11, Novosel 2, Poljak 5, Ciglar D. 9, Poredoš 12, Šari 11, Kanižaj 8, Vargek 2. NEDELIŠ E: Gospo i 33, Golik 2, Šegovi 16, Ganzer 13, Posedi 2, Petran 2, Šegovi 3.

LIGA MLA IH KADETA

A 2 LIGA SJEVER

C LIGA KSMŽ

TABLICA 1-4 1. Me imurje Globetka 2. Nedeliš e 3. Dubrav an 4. Prelog

8 8 8 8

8 5 2 1

0 3 6 7

16/+153 13/+12 10/-61 9/-104

TABLICA 5-8 5. Lepoglava 6. Gra ar II 7. Donji Kraljevec 8. Kotoriba

8 7 8 7

6 5 4 0

2 2 4 7

14/+69 12/+46 12/+7 7/-122

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

Još jedan poraz Grafi ara Kao udarna vijest prošloga kola isko ila je pobjeda Vindije nad Grafi arom, pa sada Grafi ar i Podravac imaju po dva poraza, no Podravac je ve upisao pobjedu u posljednjem kolu protiv Rudara 20:0. Grafi ar tek mora igrati i, naravno, pobijediti Mladost iz ur evca pa e onda tako izjedna eni Grafi aru pripasti naslov prvaka jer u izravnim dvobojima ima 2:0 s Podravcom. Naši su klubovi ovo kolo igrali solidno. Me imurje je kod ku e poderalo Koprivnicu u još jednoj 50+ utakmici, gdje su svi dobili priliku pokazati što znaju, a razlika nije padala, baš naprotiv. akovec je odli no odradio gostovanje u Vrbovcu kojega se pribojavao, jer je u prvom dijelu prvenstva u akovcu mom ad Petra Zrinskoga prezentirala Malu školu košarke i lagano pobijedila, dok je sada bila potpuno obrnuta situacija. Vrbov ani su

ipak pobijedili, no morali su dobro oznojiti dresove da do u do bodova. Usprkos tankom rosteru akovec je sa srcem i znanjem držao doma ina na pet razlike cijelu utakmicu, završilo je +7. U posljednjem kolu osim ve spomenute utakmice u Ludbregu koja direktno odlu uje o prvaku i sudioniku ovogodišnjih kvalifikacija za Prvu ligu, zanimljivo e biti i u dvorani Druge osnovne škole u akovcu, gdje se igra gradski derbi izme u akovca i Me imurja. (bh)

Rudar Cimper - Ivan ica 0:20

TABLICA 1. Gra ar

21 19 2

40/+567

2. Podravac

21 19 2

40/+416

3. Petar Zrinski

20 14 6

34/+228

4. ME IMURJE

21 13 8

34/+224

5. Bjelovar

21 13 8

34/+102

6. Vindija

20 13 7

33/+143

7. Mladost( )

21 11 10 32/+24

8. Ivan ica

21 7

14 28/-97

9. Radnik

21 7

14 28/-223

Me imurje - Koprivnica 126:72(41:10, 20:23, 23:23, 33:16) ME IMURJE: Gašpari 11, ibari 2, Novak 34, Vojkovi 2, Kraja i 24, Jambrovi 20, Pa an 7, Mom ilovi 5, Mar novi 12. Trener Novak S.

PRVA JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER Me imurje - Križevci, utorak 25. ožujka u 21, IOŠ akovec

C LIGA KSMŽ Me imurje Globetka - Nedeliš e, subota 22. ožujka u 15.30, IOŠ akovec Dubrav an - Prelog, subota 22. ožujka u 19 sati, D. Dubrava Donji Kraljevec - Kotoriba, nedjelja 23. ožujka, D. Kraljevec

LIGA MLA IH KADETA Me imurje - akovec, subota 22. ožujka u 11.30, IOŠ akovec Prelog - Vindija, subota 22. ožujka u 13.30, OŠ Prelog Kotoriba - Ivan ica, subota 22. ožujka u 17 sati Donji Kraljevec - ŽKK Radost, subota 22. ožujka u 10 sati Rudar Cimper- Nedeliš e, srijeda 26. ožujka u 19.30 sati

REZULTATI IZ PREDNATJECANJA:

Me imurje - Dubrav an 100:46 Dubrav an - Me imurje 74:103 Križevci - Podravac 109:80 Podravac - Križevci 83:82

16 26/-209

Dubrav an - Kotoriba 53:47

18 24/-454

12. RUDAR CIMPER

21 1

20 16/-687

DUBRAV AN: Lisjak 11, Tišler 16, Matotek 6, Karloci 20. Trener Varga D. KOTORIBA: La n 7, Ignac 10, Pongrac 8, Oršuš 4, Andrlon 4, Vlaši 12, Bogdan 2. Trener Munka G.

Ivan ica - Lepoglava 68:62

Mladost( ) - Bjelovar 116:88

Nedeliš e - Donji Kraljevec 30:67

Petar Zrinski - akovec 90:83 (31:13, 16:26, 28:29, 15:15) AKOVEC: Dove er 1, Keresteš 2, Kranj ec 25, Hrka 11, Drk 20, Novak 5, Vrus 19. Trener Kova i B.

Križevci - Me imurje 73:64

NEDELIŠ E: Jaluši 3, Špicar T. 3, ud 2, Damjanovi 6, Platuži 16. Trener Jaluši M. DONJI KRALJEVEC: Mikec 4, Me imurec 12, Ivanovi N. 2, Lengeli 2, Jur ec 4, Lepen 9, Vuk 3, Šupljika 31. Trener Ruži M.

akovec II - ŽKK Radost 21:56 AKOVEC II: in 5, Hozjan L. 3, Taradi 3, Kova 3, Kranj ec F. 7, Herman 3 ŽKK RADOST: Hrka M. 3, Tomaši 2, Valkaj 1, Rodek 4, Štrukelj 10, Škoda 16, Zdolec 4, Podvezanec 6. Trener Balog Dejana.

TABLICA 1. Križevci 2. ME IMURJE 3. Podravac 4. DUBRAV AN

4 4 4 4

3 3 2 0

1 1 2 4

7/+98 7/+73 6/-22 4/-149

Podravac - Dubrav an 109:61 DUBRAV AN: Klipi 15, Valpa 11, Hani 1, Blažeka 15, Kuzmi 7, Balog 12. Trener Varga D.

DRUGO KOLO REGIJE:

PRVO KOLO REGIJE: ME IMURJE: Gašpari 13, Svaty 4, Jambrovi 17, Pa an 17, Glumac 13. Trener Novak S.

Prelog - Me imurje 54:81 PRELOG: Mikec 6, Kukovec 2, Iveli 5, Zvornik 10, Puškari 19, Krušelj 12. Trener Mikec F. ME IMURJE: Gašpari P.19, Herman 12, Gašpari V. 2, Mi anovi 8, oki 21, Škoda 19

21 5

Me imurje poraženo od Križevaca prvoj njihovoj utakmici Križevci su pobijedili s 9 koševa razlike. U utorak je uzvrat u akovcu! (bh)

ME IMURJE: Gašpari 15, Herman 22, Ladi 20, Škoda 10. Trener Novak S.

21 3

PRVA JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER

Krenulo je regionalno juniorsko natjecanje za košarkaše ro ene 1996. i mla e. Iz naše županije to su natjecanje izborile dvije ekipe prvak Me imurje i drugoplasirani Dubrav an. Iz županijskog takmi enja akove ki je klub na regionalno donio 4 boda, a Dubrava an ni jedan. Favorit je mom ad Križevaca koja je ipak s Podravcom podijelila plijen - obje su mom adi u regionalno natjecanje unijele po jednu pobjedu. Tako su stvari stajale prije prve utakmice. Ve u uvodu je jasno da e se za odlazak na državno prvenstvo “po ajtati” Križevci i Me imurje, a u

Vindija - Me imurje 73:67 (23:14, 17:21, 20:15, 13:17)

11. Koprivnica

A 2 LIGA SJEVER akovec - Me imurje, subota 22. ožujka u 18.30, II OŠ akovec

Doigravanje za prvaka ušlo je u završnu azu. Dok 14-godišnjaci akovca nižu pobjede i još ne znaju za poraz, mla i kadeti Me imurja upisali su poraz u Varaždinu od vršnjaka Vindije. (bh)

10. AKOVEC

Radnik - Podravac 60:83 Vindija - Gra ar 83:71

Me imurje izgubilo u Varaždinu

Dubrav an - Križevci 43:104 DUBRAV AN: Klipi Kr. 10, Valpa 6, Hani 2, Blažeka 17, Kuzmi 8 Me imurje - POdravac 107:65

TABLICA 1-4 1. akovec 2. Me imurje 3. Vindija

4 5 4

4 3 2

0 2 2

8/+162 8/+49 6/-12

4. Prelog

5/-199

TABLICA 5-9 5. Lepoglava 6. Kotoriba 7. Ivan ica/-1

6 6 5

4 3 4

2 3 1

10/+31 9/-10 8/+36

8. Dubrav an 9. Gra ar

6 5

2 1

4 4

8/-47 6/-10

TABLICA 10-14 10. ŽKK Radost 11. D. Kraljevec 12. akovec II

5 6 6

5 3 3

0 3 3

10/+71 9/+78 9/+20

13. Nedeliš e 14. Rudar Cimper/-

6 5

2 1

4 4

8/-84 5/-85

RUKOMET

ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju

NE ODGA AJTE POZIV

DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

PRVA HRL muški

DRUGA HRL - žene

Poraz Preloga u Osijeku

Pobjedom u Ivancu sve bliže obrani naslova

Rukometaši Preloga odradili su 18. kolo prvoligaškog prvenstva u Osijeku kod istoimenog doma ina, koji je u kona nici bio bolji 33:26, što je ujedno bilo daleko najve e vodstvo doma ina na susretu. Tijekom cijelog prvog poluvremena doma in je imao laganu prednost, ali su i rukometaši Preloga stalno bili na gol dva zaostatka u 15 minuti, kada je 9:8. Uz želju i znanje na sportskom terenu moraš imati i malo sre e, ali o ito ovaj put ona nije bila na našoj strani – istaknuli su u preloškom klubu. Na kraju prvog poluvrijemena kod vodstva Osijeka 16:13 rukometaši Preloga imaju istu polukontru u kojoj poga aju vratnicu, lopta se odbija u ruke doma ina koji u kontri u zadnjoj sekundi prvog poluvremena povisuje na dotad najve u razliku od 17:13. Ni nakon lošeg završetka prvog dijela rukometaši Preloga nisu gubili nadu pa ve u nastavku u 36. minuti dolaze do rezultata 17:17. U izjedna enom ritmu odvija se drugo poluvrijeme sve do 49. minute, kad gosti dolaze do vodstva od 22:21. Ali doma in se brzo vra a u igru s par izvrsnih i malo sretnih poteza, te u 53. minuti vodi rezultatom 25:24. Kada su svi o ekivali napetu završnicu, dolazi do par preloških pogrešaka u napadu i brzo primljenih golova iz kontri, pa je u 57. minuti 29:25 za doma ine. Rukometaši Preloga pokušavaju vrstom igrom vratiti rezultat, ali rade još pokoju grešku zahvaljuju i kojoj doma ini dolaze

TABLICA 1.IVANI

18 13 1 4

2.SPLIT

17 11 2 4

3.KTC

18 11 0 7

4.CRIKVENICA

18 9

2 7

-12 20

5.PRELOG

17 9

0 8

6.OSIJEK

18 8

2 8

7.ŽUPANJA

17 8

2 7

-2

8.HRV. DRAGOVOLJAC 17 8

1 8

-12 17

9.KOZALA

17 8

0 9

-1

10.MATULJI

17 5

3 9

-22 13

11.DUGO SELO

17 6

0 11 -19 12

12.ZADAR

17 5

1 11 -44 11

13.BIOGRAD

18 4

2 12 -86 10

RK OSIJEK – RK PRELOG 33:26 Osijek – NŠD Zrinjevac. Gledatelja: 100. Suci: eši i Župani . RK Prelog: Žeželj, N. Mar n evi 2, Horva 1, Ma 1, Bergovec 3, Z. Mar n evi , Bratkovi 3, Lon ari , Beli 7, Logožar, Malek 1, Krajner 2, Januši 6, Bogovi . Trener: D. Hozjak.

do preveliki 33:26, što svakako nije realan rezultat ako gledamo omjer snaga na terenu. Ostali rezultati 19. kola: Crikvenica – Županja 25:22, KTC – Split 28:30, Hrvatski dragovoljac 26:25, Kozala – Ivani 26:30.

Seniorski sastav Zrinskog na najboljem je mogu em putu da obrani prošlosezonski naslov prvakinja drugoligaškog prvenstva. Nakon što su u 10 dana odigrale tri utakmice, iza njih je tek nešto kra a stanka od 2. lige, zbog odigravanja završnice u Pore u za mla e kadetkinje, koje su okosnica ekipa koja igra drugi rang ženskoga hrvatskog rukometa. Ove subote akove ke rukometašice kre u na gostovanje u Ivanec, a zanimljivo je da e to bi dvoboj prvo i posljednje plasirane ekipe lige. Sastav iz Ivanca na svom kontu ima tek tri boda nakon po jedne pobjede i remija, dok Zrinski ima 27 te je uvjerljivo i dalje vode i u ligi. Dosad akov anke nisu upisale ni jedan poraz, jedina su ekipa koja se može pohvali da je nepobjediva, te se tako nadaju osta i do kraja sezone. Sigurno da im Ivanec ne može parirati, pa se i više nego uvjerljivo slavlje o ekuje i sutra u 15. kolu.

21. ožujka 2014. STRELJAŠTVO

ATLETIKA

ZAVRŠILA Hrvatska liga zra nom puškom

ZIMSKO prvenstvo Hrvatske u Splitu

Strijelci iz Brezja osvojili ukupno 5. mjesto u Hrvatskoj

Martin Srša dvostruki seniorski državni prvak

Vukovar je bio doma in posljednjeg kola “A” i “B” Hrvatske lige zra nom puškom, te ujedno pojedina nog prvenstva Hrvatske za seniore i seniorke. Me imurska županija i na m je nadmetanjima imala svoje predstavnike, iz klubova Zelenbor Brezje, akovec i Omladinac Ma kovec. Tanja Perec u ženskoj i Petar Gorša u muškoj konkurenciji novi su državni prvaci zra nom puškom, a oboje su ostvarili i nove državne rekorde nala. Nakon odra enih

svih pet kola, ekipni državni prvaci su SK Lokomo va iz Rijeke kod streli arki te SD Kon ar Zagreb 1786 u muškoj konkurenciji. Prvo mjesto u “B” ligi kod žena ostvarile su natjecateljke SK Kustošije i natjecatelji SD Duge Rese, dok je akovec 10. s 37 bodova, a Omladinac Ma kovec 11. s 27 bodova. U kona nom poretku 1. A Hrvatske lige predstavnici Zelenbora su natjecanje zaklju ili na 5. mjestu s 31 bodom, dok je ženska ekipa 7. s 18 osvojenih bodova.

STOLNI TENIS SUPERLIGA žene, 17. kolo

Poraz Hodošana na posljednjem gostovanju sezone Stolnotenisa ice iz Hodošana u vikendu koji je iza nas odradile su pretposljednje prvenstveno kolo ove sezone, koje im je donijelo zahtjevno gostovanje u Petrinji kod tamošnjeg sastava Mladosti. Nakon što su od is h poražene u prvom dijelu natjecanja, ovaj su im se put Hodošan anke lako mogle osve , no u kona nici su ipak poražene s jesnih 4:3. Prevagnula je igra u paru koja je pripala doma im igra icama, iako je i naš par Marka /To So imao svoju priliku.

Posljednje ovosezonsko kolo u Hodošanu Prvenstvenu sezonu me imurska ekipa zaklju it e na

doma em parketu dvorane Osnovne škole u Hodošanu, a u goste im dolazi sastav koji je dugi niz godina u samom hrvatskom vrhu ženskog stolnog tenisa, Dr. asl. (mg) Ostali rezulta : Dr. asl – TIS 4:0, Crikvenica – Bjelovar 1:4, Varaždin – HASTK Mladost 1:4, Pula – Vodovod 4:2; zaostala utakmica 10. kola: Dr. asl – Bjelovar 4:0. Parovi 18. kola Superlige - subota 22. ožujka u 17 sa : Hodošan – Dr. asl, TIS – Pula, Vodovod – Varaždin, Crikvenica – HASTK Mladost, Bjelovar – Mladost Petrinja.

III. HRL - sjever muški

akovec sve dalje od titule Novim upisanim porazom rukometaši akovca mogli bi se oprostiti od toliko željenoga prvog mjesta i osvajanja titule prvaka tre eligaškog sjevera. U nastojanju da se popuni ligu više, napravili su kiks u derbiju kola protiv RK Vidovec, poraženi su rezultatom 28:20. Kako se radi o direktnom protivniku za sam vrh lige, koji je do prije susreta imaju isti broj bodova kao i akovec, o ekivala se teška, prava muška utakmica, no doma in je bio siguran i uvjerljiv, te je na najboljem putu da osvoji prvenstvo. To je potpuno neo ekivan rasplet doga aja, jer se od samog starta i naleta akov ana samo priželjkivala njihova potvrda dobre igre tijekom sezone. Vidov ani sada imaju dva boda prednosti, no, kako je do kraja preostalo za

odigrati još pet kola, puno se može promijeniti na vrhu.

Nedeliš e poraženo u Marofu Nakon što su u 18. kolu poraženi na doma em terenu protiv Ludbrežana, igra i Nedeliš a željeli su dvoboj protekli vikend iskoristiti kao priliku za popravak, no nisu puno mogli protiv razigranog doma ina u Novom Marofu. Iako su dobro krenuli u utakmicu te se rezultatski držali do drugog poluvremena, minus od 2 gola na svom kontu ubrzo su nešto lošijom izvedbom, ali i pogreškama u napadu, pretvorili u minus 7 golova na kraju dvoboja. Novim porazom, te i dalje upisanih 14 bodova, RK Nedeliš e 8. je ekipa lige, a u narednom kolu teško da e se to promijeniti na bolje, jer ih o ekuje najteže gostovanje, kod Vidovca, sutra (subota, 22.ožujka) od 19 sati.

Ve na samom po etku sezone lan AK-a Me imurje akovec Martin Srša pobijedio je i drugi put na 1.500 m. Nakon što je naslov državnoga seniorskog prvaka osvojio u Be u na dvoranskom prvenstvu, isto je ponovio i na Zimskom prvenstvu Hrvatske u Splitu. Na ovom natjecanju za naslove državnog prvaka borili su se seniorke i seniori u disciplinama 400, 800, 1.500 i 3.000 m, što je bila prilika i za najbolje me imurske srednjeprugaše iz AK-a Me imurje i AK-a Nedeliš e za provjeru forme u ovom periodu.

Me imurski atleti ar najbolji u našoj zemlji u disciplini tr anja na 1.500 m Srša je natjecanje iskoristio za još jedan okršaj s najboljim hrvatskim srednjoprugašima istr avši 1500 m za 3:59,39, u sporoj utrci s puno promjena ritma i jakom završnicom, u kojoj je za pobjedu nad glavnim konkurentom Jurom Božinovi em iz Splita trebalo posljednjih 400 m pretr ati za manje od 56 sekundi. No to za Martina nije bio problem te je atletsku sezonu

nastavio još jednom pobjedom i trenutno je s dva naslova državnog prvaka na 1500 m, najbolji Hrvat u ovoj disciplini. Za razliku od proteklih sezona u kojima je uspiehe nizao u juniorskoj konkurenciji, sada se sve to ponavlja u društvu najboljih seniora, pa sa sigurnoš u možemo re i da Srša u ovom trenutku spada u sam vrh hrvatskoga srednjoprugaškog tr anja. Izniman je to rezultat za mladi a iz Gornjeg Koncov aka, a prema rije ima njegovog trenera Aleksandra Žbulja, sve je to tek zagrijavanje i najava još jedne uspješne i rekordne sezone.

Trka i Me imurja i Nedeliš a u samom vrhu U Splitu su nastupali i lanovi AK-a Me imurje Ivan Januši i Karla Duji , te lan Nedeliš a Gabrijel Stojanovi . Sve troje su nastupali u utrci na 800 m, u kojoj je Stojanovi bio 4., Januši 5., dok je Karla Duji je u utrci seniorki osvojila 7. mjesto. lanice AK-a Nedeliš e Alena Hrušoci i Kristina Šafari startale su u trkama na 400 m i 3000 m, ali zbog ozljede nisu završile utrku. (md, mg)

Rekreacija cija

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobrobiti istezanja za fleksibilnost, mobilnost i balans Dragi vježba i, pisala sam o tome koliko nam je istezanje važno za naše tijelo, ali i za naš organizam. Velik broj rekreativaca i vježba a zanemaruje istezanje i tu jako griješe. Naj eš e nam se ne da, lijeni smo na kraju treninga odvojiti samo pet minuta i istegnuti tijelo. Poznato nam je to da kosti uvaju organe koji su smješteni unutar rebra i zdjelice,

a kako starimo, tako se miši i koji uvaju te kosti skra uju pa se sasvim prirodno dogodi miši ni disbalans. Iz tog razloga potrebno je vježbati, a to vježbanje bi se trebalo sastojati od zagrijavanja, vježbe za snagu i na kraju istezanje. Kako starimo, tako se smanjuju miši ne tetive, a da do toga ne bi došlo i da bismo prkosili starenju, moramo se istezati i na taj emo na in dugo ostati mladi. Isto tako, ako ste koji put pretjerali u treningu, istezanje na kraju e vam pomo i da sljede i dan ne dobijete preveliku upalu miši a, što opet zna i da ete smanjiti rizik od upale i zaštititi svoje tijelo od ozljeda.

Zagrijavanje je važno jer ete na taj na in smanjiti rizik povrede tijekom treniranja, pripremiti miši e za ve e napore, zagrijati zglobove i kosti i polako podi i unutarnju temperaturu tijela. Istezanje na kraju treniranja pove ava sposobnost pokretanja pojedinog zgloba, što zna i da pomaže da imate bolji raspon pokreta i pomaže uravnotežiti grupe miši a ako ste pretjerali s vježbanjem ili je to jednostavno rezultat lošeg držanja. Istezanjem ete smanjiti bol u miši ima, poboljšati koordinaciju i držanje i smanjiti stres. Ono što je važno za istezanje je da se u pojedinim položajima zadržite i duboko dišete bez naglih trzaja (što radi velika

ve ina vježba a). Pokušati zadržati poziciju oko pola minute pa i duže. Ne smijete osjetiti bolove, ve vam istezanje mora biti ugodno zatezanje (ugodna bol). Prolje e nam je stiglo pa sam trening napravila vani u prirodi, moj je savjet da to uradite i vi. Vježbe istezanja možete ponoviti u više serija, zadržite se u pozicijama koliko god želite jer to ostavljam vama. Ono što je važno, da se držite uputa i da tijelo držite u pravilnoj poziciji. Kada ste se istegnuli, svakako vam preporu ujem dodatnu aktivnost kao što je tr anje, rolanje ili pak vožnja biciklom. Za kraj vas lijepo pozdravljam. (Ivana Posavec)

Vježba br. 1 Stanite u široki raskora ni stav, ruke pružite ispred sebe i spus te gornji dio jela prema podu. Pogled prema podu, kralježnica ravna i glava paralelno s rukama. Zadržite poziciju. Istežete miši e le a.

Vježba br. 2 Stanite u širinu kukova i jednu nogu skvr ite i dlanovima s š ite stopalo prema stražnjici. Zadržite poziciju i ponovite na drugu nogu. Istežete bedrene miši e.

Vježba br. 3 Ponovo stanite u široki raskora ni stav, spus te se i dlanovima držite vanjsku stranu stopala. Kralježnicu držite što ravnijom. Zadržite poziciju i promijenite stranu. Istežete le a i noge.

Vježba br. 4 Ostanite u širokom raskora nom stavu, dlanove postavite na koljena i gornji dio jela spus te najviše što možete, pogledajte prema iza i pazite da su vam le a ravna. Istežete noge i le a.

Vježba br. 5 Dlanove spojite i lakteve raširite, spus te se prema podu, oslonjeni na petu, kralježnica ravna i laktovima “španajte“ noge daleko iza sebe. Istezanje nogu.

Vježba br. 6 Napravite polu u anj, le a držite ravna i spojite dlanove iza sebe i pritom ih gurajte od sebe. Zadržite poziciju. Istežete rameni pojas.

Vježba br. 7 Još uvijek ste u širokom raskora nom stavu, jednim dlanom držite lakat druge ruke i spus te se bo no u stranu. Zadržite poziciju i ponovite sve na drugu stranu. Istezanje bo nih trbušnih miši a.

Vježba br. 8 Postavite se u piramidu, oslonjeni na petu, dlanove spus te u pod i držite le a ravna. Zadržite poziciju. Istežete stražnjicu,le a i noge.

Vježba br. 9

Stanite u široki raskora ni stav, gornji dio jela spus te na jednu nogu koju ste skvr ili i stražnjicu gurnuli daleko iza sebe. Vanjskom rukom pre ite preko glave. Zadržite poziciju. Istežete bo ne trbušne, stražnjicu i ja ate noge.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 47

Nagradni natječaj

21. ož 21 ožujka jka 2014. 2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

J A E J T A N Š A NAGRA UJEMO Vaše vlastite rukotvorine Nza kreativce-hobiste

Prijave primamo do kraja ožujka Da su Me imurci vrijedni, op e je poznata stvar, jednako kao i da vole raditi. Me imurci uz to njeguju još jednu osobinu - mnogo toga vole izraditi vlastitim rukama. Upravo zato smo i pokrenuli akciju predstavljanja i nagra ivanja Vaših vlastitih

rukotvorina, kako bi na svjetlo dana izvukli svu kreativnost koja se krije u Vašim domovima. Stoga nije udno da nam se u prvom krugu prijava javilo gotovo dvadeset kreativaca ije smo radove ve predstavili

ili isto slijedi u narednim brojevima. Kako bismo stigli posjetiti sve Vas koji ste se javili, kako bismo fotogra irali to što radite i ispri ali Vaše pri e o rukotvorina koje izra ujete, odlu ili smo, nakon prvog

kruga prijava našeg natje aja, otvoriti drugi krug prijava koji još uvijek traje, sve do kraja mjeseca ožujka. Da Vas malo usmjerimo, posebnu vrijednost u nagra ivanju imat e ona vrsta stvaralaštva koja je što originalnija,

dakle, ako izra ujete ono što još nije vi eno ili ime se baviti Vi i još jako malo ljudi. S obzirom da je prijavljena ve ina radova koje su izradile žene, pozivamo i sve muške koji se bave nekim zanimljivim kreativnim hobijem tijekom kojeg nastaju uni-

katni predmeti i sli no da nam se tako er jave. Na kraju, samo da napomenemo da smo ve osigurali lijepi fond nagrada, koji e se po svemu sude i i proširiti, jer i sponzori vole nagra ivati Vašu kreativnost. (BMO)

DUŠANKA MEDVED IZ NEDELIŠ A

Pletenje cekera je naporno, ali istovremeno i opuštaju e Svoje umije e s nama je podijelila Dušanka Medved iz Nedeliš a. - Kak deca, tak smo se zdržavali. Bilo nas je etvero i trebalo je novaca za školu. Pa smo pleli cekere. Bio je to mukotrpan posao i prsti su nam znali biti krvavi. Tad sam mislila da to ne u raditi nikad više. Ali sad moram priznati da uživam u pletenje cekera. Plesti me nau ila mama, i moju sestru i dva brata. Brati su rezali luš inu, nabivali avli e, zbivali modle (kalupe), a mi smo plele. Dušanka je kao trgovac radila dvadeset pet godina u Vaminoj vo arni, na raznim lokacijama. S obzirom na to da nije u po etku imala djecu, više su je selili, pa je radila u akovcu, Nedeliš u, Prelogu, Varaždinu, Maloj Subotici, Dunjkovcu... I onda je Va-ma propala, a Dušanka podijelila sudbinu mnogih, i ostala na burzi. Preko javnih radova neko je vrijeme bila zaposlena u udruzi “Me imurske roke”. I tu je ponovno po ela plesti i nau ila neke nove stvari. - Mama mi je dala podlogu, pri a Dušanka Medved, a gospo a Mirjana u udruzi nove vidike. Nau ila me bojati prirodnim bo-

se stavljaju na madrac. Na njih ide plahta i tako pozitivno djeluje na tijelo prilikom spavanja - neravnine na podlozi masiraju, a pritom spavate na prirodnoj podlozi. Gledala sam emisiju o etnoselu u Istri, gdje žene pune jastuke luš injem, navodno pomaže ljudima koji imaju glavobolje. Najljepše mi je bilo dok sam s Me imurskim rokama bosa u Zagrebu, na Trgu bana Jela i a, u nošnji plela cekere. To treba doživjeti. Nešto zaista posebno.

Ovako se po inje plesti ceker

Da bi cekeri bili lijepi, morate imati i dobru luš inu

jama, raditi nove oblike. Atmosfera je bila odli na, radila sam po cijele dane i u tome zaista uživala. Tamo sam nau ila plesti pau-

e, košarice za kruh, raznovrsne cekere, torbice za mobitele koje se mogu ljeti nositi i super pašu uz ljetnu garderobu, plohe koje

10% POPUSTA

- Danas je sve teže na i dobru luš inu. Ja je kupujem u Zagorju. Više se ni ne sade one izvorne vrste kukuruza, a da bi i uspjela, morala bi biti barem petsto metara od ostalih nasada da se ne prevrgne - i to sam nau ila u udruzi. I treba se brati ru no. Jer kombajn trga i onda je ne možete upotrijebiti. Sad mi je najljepša prirodna boja, ali ima puno ljudi koji vole šareno. Onda luš inu bojam. Upotrjebljavam boju za tkanine. U lonac se stavi voda, ocat, farba, sol, stavi se luš ina i kuha se dve vure. I onda ostavi još pol dana da stoji u farbi. Najvažnije je iza toga dobro isprati. Treba ispirati tak dugo dok voda ne bude ista. Onda se suši i suho posprema u kutije. Nekad je luš ine bila posvuda, a sad je pospremim u kutije, da se ne

Cekeri kakve plete Dušanka Medved

zapraši. Isto i dok poberem, najprije se prebere lepa, pa se suši i pospremi u kutije. Za jedan ceker treba puna vre ica luš ine. Družim se i uklju ujem gdje mogu i gdje treba. Nešto pletemo u Udruzi žena Nedeliš e. Nedavno je bilo organizirano pa smo išli u iti djecu u dje ji vrti i u Ekonomsku školu akovec. Posjetili su nas i Norvežani. Kupili su cekere, ali i modele kaj pokažu svojim ženama. Imam sre u pa mi muž radi drvenariju, pa kakav god ceker ili oblik zamislim, on mi napravi takvu modlu. Evo uskoro e Uskrs, pa radim košarice za posve enje. Nekad se moglo i prodati, a danas, nažalost, ne usudim se oti i na sajam jer ne znam smijem li to tamo prodavati. Kažu da ne, a tako sam si prije znala ipak zaraditi nekakav novac. Ono što dobijem od Zavoda je jako malo, i svaka kuna bi dobro došla. Prošle godine sam na sajmu u Koprivnici upoznala i predsjednika Josipovi a. Poklonila sam mu mali - tzv. recesijski ceker. Sa ženama iz Udruge žena Nedeliš e obavezno sudjelujemo na Fašniku. Ove smo godine bile crvenkapice i imale smo pletene cekere. Osim u Me imurju, gostovale smo i u

Vrbovcu. Bilo nam je odli no, bili smo prava atrakcija za mještane. Imaju odli nu organizaciju. Iako je padala kiša, svaku su grupu vozili traktorima po svim ulicama Vrbovca. Bile smo mokre, ali bilo nam je odli no, ljudi su nas došli gledati, neki su bili i na prozorima ku a, pozdravljali, mahali... Zaista bi bila prava šteta da se zaboravi pletenje cekera, jer neki kažu da je to svojevrsna umjetnost. Prije svega tradicija, koju bi trebalo sa uvati. A žene, poput moje sugovornice Dušanke Medved iz Nedeliš a, a irmirati još više da svoje znanje prenesu generacijama koje dolaze. (S. Zorkovi )

Torbice za mobitele

UZ KUPON MEĐIMU MEĐIMURSKIH URSK UR SKIH HN NOVINA OVIN OV INA

na hoby program: sllikarska platna, slikarske boje, drvenariju.....

IZRADA PREDMETA OD KERAMIKE “VRBANEC” Bana Josipa Jelačića 54, Mačkovec tel: 040 341 302; mob: 098 92 090 97 e-mail: keramikavrbanec@gmail.com web: vrbaneceramics.eu

• sve za kreativce • • kreativne radionice •

DOMINA M Čakovec RK Međimurka, Trg Republike 1............................................... Tel: 040/314-366, 314-367 Mursko Središće.............................................................................................. Tel: 040/543-956 Nedelišće, Čakovečka 9.................................................................................Tel: 040/500-522

HOBBY HIŽICA, A.Starčevića 6, Čakovec tel: 040-390-073, www.hobbyhizica.com

• unikatni pokloni iz naše radionice •

21. ožujka 2014.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MILAN ATLAI IZ AKOVCA

Art-dizajn i slikarstvo kao kreativni hobi Profesor Graditeljske škole Prof akovec Milan atlai , dipl. ing. industrije, u slobodno se drvne in vrijeme ve godinama bavi izrapredmeta od drva i slikardom pre stvom te dizajnom umjetni kih predmeta. Kao profesor u Grad diteljskoj školi akovec radi gotovo petnaest godina, a skoro isto toliko radio je prije toga u gospodarstvu. Ako bi se to htjelo pobliže odrediti, onda bi možda najto nija odrednica bila da se bavi

art-dizajnom, negdje na granici izme u skulpture i dizajna. Sura uje s akademskim slikarom Vladimirom Megli em u izradi umjetni kih predmeta od drva, posebno stolica i ormari a, i to nije slu ajno. Rije je o obiteljskoj i rodbinskoj vezi. On mu je dao i dodatni poticaj da se još više okuša u art-dizajnu, što je rezultiralo nizom umjetni kih predmeta, koje je prema zamislima Megli a napravio Milan atlai u svojoj radionici u Donjem

Art-komoda, zapravo ormari , svojim izgledom postavlja niz pitanja svakome tko je pogleda

Pustakovcu. Rije je o kolekciji stolica Vladimira Megli a, koje su svojevremeno bile izložene

u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Te umjetni ke stolice oblikovane su za odmor oka, a prema Matisseovoj izreci da je dobra slika ona u kojoj se oko odmara kao u dobroj fotelji. Za dizajn sklopivoga drvenog tricikla za djecu, koji brzo može postati bicikl ako dijete odraste, Milan atlai je nedavno na Ambijenti predstavljao Graditeljsku školu akovec, a njegovi u enici ve su više puta zapaženi na raznim susretima i natjecanjima. Obitelj atlai izgradila je novu ku u u akovcu na Martanama, a znatan dio ku e, ali i namještaja, kao i umjetni kih predmeta, njegovih je ruku djelo. (J. Šimunko)

Mrtva priroda na ekspresivan na in, jedna od umjetni kih slika autora

Igra ke bicikli za djecu, dizajn Milana atlai a

se to tzv. Smoljiga evo selo, kako su nekada nazivali Dunjkovec, zapamti po vrijednom ovjeku koji je odlazio u slovenske šume skupljati smolu, koju je onda prodavao za potpalu vatre. Pinklec na ple ima, korica kruha, sekira v ruki – takvim Nada pamti Smoljiga a svoga djetinjstva. Takvoga ga je opisala u pjesmi, takvoga je prenijela na platno koje e darovati Dunjkovcu kao doprinos spomenu na Smoljiga a. (Danijela Mihoci)

Uvijek zamišljena nad svojim slikama

Stoli iz umjetni kog ciklusa “Stolice” izradio je Milan atlai u drvu, prema ideji Vladimira Megli a, koji ga je potom oslikao i izradio mozaik

Milan atlai sa zanimljivom komodom koju je oslikao akademski slikar Vladimir Megli

NADA PATAFTA IZ STRAHONINCA

Neo ekivana kreativnost preto ena u slike, pjesme i suvenire Iznenada, neo ekivano, k’o grom iz vedra neba 2005. godine, nakon teške operacije i podužeg boravka u bolnici, Nadi Patafta iz Strahoninca navrla je kreativnost. Od tada piše pjesme, pjeva, šije, stvara suvenire, skulpture i predivno slika. Kaže kako sama sebe iznena uje te da nije ni slutila da se u njoj krije umjetni ka duša i talent. - Nakon tog boravka u bolnici kao da se nešto rodilo u meni. Iz mene je potekla neizmjerna potreba da stvaram. Nisam ni znala da mogu napisati pjesmu, a sada samo naviru, baš kao što nisam ni znala da mogu slikati, a sada slikam prili no dobro za jednoga samoukog amatera, isti e Nada Patafta. Da nije bilo njene unuke Margarete, sada ve srednjoškolke, koja je jednog dana došla baki sa štafelajom i slikarskim priborom, naša se sugovornica možda i ne bi prihvatila slikanja. Ovako je slikanje bilo prvo ega se prihvatila, pjesme su tek kasnije došle na red. - Sje am se da sam, da potaknem Margaretu, uzela kist u ruke i po ela nešto slikati. Bila je to šuma ili mrtva priroda, ne sje am se najbolje. Slika je uz unukin poticaj da je dovršim ispala prili no dobro, za prvi put. Zapravo bila je toliko dobra da su je Margaretini roditelji odlu ili uokviriti te još danas stoji na zidu u njihovoj ku i.

Nadini gardisti - Me imurke

Uz skulpturu kojom je željela prikazati svoju mamu Evu vežu je mnoge emocije

To me ini jako ponosnom, a onda mi je dalo krila pa je u tom periodu nastajala jedna slika za drugom. Najprije sam slikala obi nim dje jim temperama, kasnije sam iskusila kredu, olovku, ulje na platnu kojim i danas najradije slikam, iako zahtijeva ogromno strpljenja, pripovijeda naša sugovornica.

An eli

Za sebe kaže kako nije strpljiva. Htjela bi da slika odmah bude gotova, da ono što joj je u glavi, ta vizija, istom bude prenijeto na platno. Kad slika, ne radi ništa drugo, ne kuha, ne jede, ne pere, ne pegla, ne druži se, nema vremena ni za kavu... Potpuno je usredoto ena na stvaranje.

Oslikane boce

Najradije slika u kuhinji, i to ini u jednom dahu, tako dugo dok slika nije dovršena. A kad smatra da je naslikala što je zamislila, ostavlja sliku da stoji na štafelaju par dana, da joj bude na oku. I tada popravlja ono što smatra da nije dobro. Slijede novi potezi kistom dok ne ispadne kako treba. Slikanje je za Nadu svojevrsna terapija. Svu svoju kreativnost, sve svoje emocije prenese na sliku i onda osjeti olakšanje i prazninu, kao da time oslobodi prostor za novo stvaranje. Svoje slike Nada izlaže što na samostalnim, što na skupnim izložbama s kolegama iz Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog i tako ve godinama. Samostalno je izlagala i u Zagrebu, a njene slike krase mnoge domove. - Svoje slike naj eš e poklanjam. Nije mi žao odvojiti se od njih. Drago mi je da se nekome svi aju toliko da njima oplemenjuju svoj životni prostor, isti e naša sugovornica široke ruke. Nada Patafta izra uje i skulpture, an ele od gline, suvenire – gardista u odori Zrinske garde i djevojku odjevenu u me imursku nošnju. Šije i oslikava tibete, oslikava boce te spravlja odli nu doma u rakiju kojom puni tako oslikane boce. Svojom lavandom puni oslikane jastu i e koji vas slikom i mirisom odvode u tople južne krajeve. - Najdraža skulptura je ona moje mame Eve, koju sam uz pomo svojih dragih sestara napravila na svom dvorištu. Eto je tu sjedi na ovoj klupi i pazi na nas. Skulptura je od gline i dobro sam se pomu ila dok je nisam napravila, isti e Nada. Ova kreativka rodom je iz Dunjkovca i upravo ovih dana daje svoj doprinos pokušaju da

MEĐIMURSKE NOVINE u suradnji s MOZAIK KNJIGOM nagrađuju najkreativnije

Velika knjiga pletenja

Velika knjiga kukičanja Superkrojenje 100 pletenih i kukičanih cvjetova

Informacije

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Temeljem l. 37. Statuta Me imurske županije (Službeni glasnik Me imurske županije br. 26/10., 4/13. i 6/13.) i l. 1. Pravilnika o su nanciranju projekta Volimo Me imurje – Koris mo obnovljive izvore energije za 2014. godinu (Službeni glasnik Me imurske županije br. 3/14.) župan Me imurske županije dana 21.03.2014. godine, objavljuje

NATJE AJ ZA SUFINANCIRANJE PROJEKTA VOLIMO ME IMURJE – KORISTIMO OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE (SOLARNI SUSTAVI I SUSTAVI NA BIOMASU) ZA 2014. GODINU I. Predmet natje aja Predmet ovog Natje aja je javno prikupljanje prijava za neposredno sudjelovanje Me imurske županije (u daljnjem tekstu Županije) i Fonda za zaš tu okoliša i energetsku u inkovitost (u daljnjem tekstu Fonda) u su nanciranju projekata ugradnje solarnih kolektorskih sustava za pripremu potrošne tople vode i grijanja (u daljnjem tekstu Solarnih sustava) te sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode na drvnu sje ku/pelete ili piroli ke kotlove na drva (u daljnjem tekstu Sustava na biomasu) u 50 ku anstva ili više na podru ju Županije jekom 2014. godine (25 ili više Solarnih sustava i 25 ili više Sustava na biomasu). Su nanciranje e se provodi samo za ugradnju Solarnih sustava i Sustava na biomasu koja e se realizira nakon donošenja Odluke o odabiru krajnjih korisnika sredstava (u daljnjem tekstu Korisnika sredstava). Broj ku anstava za su nanciranje može se promijeni , sukladno raspoloživim nancijskim sredstvima, odnosno broju prihvatljivih prijava. Opravdani troškovi nabave i ugradnje navedenih sustava u ku anstvima su nancirat e se u iznosu do 48% nepovratnih sredstava za Solarne sustave i Sustave na biomasu, odnosno do maksimalnog iznosa od 14.400,00 kn po ku anstvu, uklju uju i zakonsku stopu PDV-a. Dio od 38% opravdanih troškova nabave i ugradnje Solarnih sustava i Sustava na biomasu, tj. do najve eg iznosa od 11.400,00 kn su nancira Fond, što e se ugovorno regulira izme u Županije i Fonda. Ostatak sredstava, odnosno 10% od opravdanih troškova nabave i ugradnje Solarnih sustava i Sustava na biomasu, su nancira e Županija do maksimalnog iznosa od 3.000,00 kuna. Pod sustavima za korištenje obnovljivih izvora energije smatraju se isklju ivo: • Solarni sustav koji se sastoji od sljede ih komponen : - solarnih kolektora; - toplinskog spremnika; - potrebne ugradbene opreme (montažna konstrukcija, pribor, automa ka, cirkulacijska pumpa, ne uklju uju i cijevni razvod tople vode do izljevnih mjesta ili potroša a kao i cijevni razvod grijanja i pripadaju ih grija ih jela unutar objekta); • Sustav na biomasu koji se sastoji od sljede ih komponen : - spremnik drvne sje ke/peleta, sustav za dobavu drvne sje ke/peleta s pužnim vijkom; - kotao na drvnu sje ku/pelete ili piroli ki kotao na drva; - plamenik za drvnu sje ku/pelete; - oprema za automatsku regulaciju kotla; - spremnici tople vode (toplinski spremnik za piroli ki sustav je obavezan), kotlovska pumpna grupa – cirkulacijska pumpa, ekspanzijska posuda i ven li; - pribor za postavljanje. Nepovratna nov ana sredstva e se ispla iva za troškove nabave i ugradnje opreme sustava za korištenje obnovljivih izvora energije sukladno Pravilniku o su nanciranju projekta Volimo Me imurje – Koris mo obnovljive izvore energije za 2014. godinu (u daljnjem tekstu Pravilnik).

II. Korisnici sredstava Pravo na korištenje sredstava, mogu ostvari zi ke osobe koje imaju prebivalište na podru ju Me imurske županije i koje ulažu vlas ta sredstva u projekte za koje se raspisuje Natje aj.

III. Uvje kojima podnositelji natje ajnih prijava moraju udovoljava Uvje kojima podnositelji natje ajnih prijava moraju udovoljava kako bi ostvarili nepovratna nov ana sredstva, odnosno stekli status Korisnika sredstava: • punoljetne, zi ke osobe s prebivalištem na podru ju Me imurske županije; • objekt u/na koji se planira ugradnja sustava mora se nalazi na podru ju Me imurske županije; • posjeduju dokaz o vlasništvu nad objektom u/na koji planiraju ugradi sustav te imaju prijavljeno prebivalište na adresi objekta u/na koji se planira ugradnja sustava; • posjeduju odgovaraju i pravomo ni akt kojim se dopušta gra enje za objekt u/na koji se planira ugradnja sustava; • ugradi sustav koji e bi zasebna funkcijska cjelina i koji e se sastoja iz svih potrebnih tehni kih komponen ; • ugra eni sustav mora osta u vlasništvu Korisnika sredstava najmanje 5 godina, u pro vnom je Korisnik sredstava dužan izvrši povrat upla enih sredstava; • nekorištenje subvencija Županije kroz natje aje obnovljivih izvora energije u prethodne tri godine.

IV. Potrebna dokumentacija Podnositelji prijava dužni su dostavi : • potpisani i cjelovito popunjeni Prijavni obrazac za podnošenje zahtjeva za su nanciranje (obrazac e se nalazi na webstranicama Županije, www.medjimurska-zupanija.hr i Me imurske energetske agencije (MENEA), www.menea.hr); • presliku osobne iskaznice prijavitelja; • vlasni ki list za objekt u/na koji se planira ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, ne stariji od mjesec dana (original ili ovjerena preslika); • ukoliko postoji više vlasnika objekta u/na koji se planira ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije potrebno je dostavi suglasnost svih suvlasnika za ugradnju sustava (obrazac Izjave o suglasnos e se nalazi na webstranicama Županije, www.medjimurska-zupanija.hr i Me imurske energetske agencije (MENEA), www.menea.hr) • važe i akt o gradnji (preslika) za objekt u/na koji se planira ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije.

V. Kriteriji za odabir prijava Bodovanje prijava vrši e se u skladu s kriterijima de niranim u Pravilniku. Temeljem bodovanja utvrdi e se dvije liste Korisnika sredstava s najve im brojem osvojenih bodova: jedna od 25 ili više Korisnika sredstava s najve im brojem osvojenih bodova za Solarne sustave te druga od tako er 25 ili više Korisnika sredstava s najve im brojem osvojenih bodova za Sustave na biomasu za 2014. godinu. Broj ku anstava za su nanciranje može se promijeni sukladno raspoloživim nancijskim sredstvima, odnosno broju prihvatljivih prijava.

VI. Na in dostave, datum, vrijeme i mjesto dostave prijava Prijava se dostavlja u pisanom obliku, u zatvorenoj omotnici s nazivom i adresom ponuditelja, s naznakom »ne otvaraj« te ostalim podacima sukladno uvje ma iz javnog poziva na adresu: Me imurska županija Ru era Boškovi a 2, 40000 akovec uz naznaku: „Volimo Me imurje - Koris mo obnovljive izvore energije - ne otvaraj“. Rok za dostavu prijava je 22. travnja 2014. godine. Nepotpune i nepravovremene prijave, kao i prijave koje se ne odnose na predmet Natje aja, ne e se razmatra .

VII. Obrada prijava Pregled i ocjenjivanje pris glih prijava provest e Povjerenstvo za realizaciju projekta Volimo Me imurje – Koris mo obnovljive izvore energije, sastavljeno od predstavnika Županije i Me imurske energetske agencije (MENEA) (u daljnjem tekstu Povjerenstvo). Na temelju prijedloga Povjerenstva, kona nu odluku o odabiru Korisnika sredstava donijet e župan, o emu e podnositelji prijava bi pisano obaviješteni u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru Korisnika sredstava.

VIII. Ostale informacije Sve dodatne informacije mogu se dobi na sljede im kontak ma: 1. Me imurska energetska agencija (MENEA) – www.menea.hr, tel. 040/395-559, e-mail: info@menea.hr ; 2. Me imurska županija - www.medjimurska-zupanija.hr, Upravni odjel za gospodarske djelatnos – tel. 040/374-238, e-mail: gospodarstvo@medjimurska-zupanija.hr ili Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša – tel. 040/374-262, e-mail: stjepan.baranasic@medjimurska-zupanija.hr. KLASA: 310-02/14-03/1 URBROJ: 2109/1-01-14-07 ŽUPAN: Ma ja Posavec, mag. ing.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU 1. Bar ay akovec, Zrinsko-Frankopanska 2a, traži 2 konobara/konobarice na odre eno vrijeme, mjesto rada u Orehovici i u akovcu, javi se na adresu ili na mob. 095 197 0025 do 31.03.2014.

direktor@inter-vilicari.hr do 23.03.2014.

2. Zobi invest d.o.o. Turanj, traži kuhar/kuharica ribljih specijaliteta na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 412 8419, do 31.03.2014

11. Ca e bar EKA, Vularija, traži konobar/konobaricanaodre enovrijeme,javi senamob.099 3099 000, do 31.03.2014.

3. UO Bistro Novi svijet, Hodošan, B. Radi a 72, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 26.03.2014

12. Arion d.o.o. akovec, traži 10 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., rad u inozemstvu, javiti se na email: darko. perenc@arion-it.hr do 10.04.2014.

4. Herman Josip d.o.o. Gori an, grani ni prijelaz, traži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, mjesto rada Restoran Herman, grani ni prijelaz, javi se na mob. 098 461 196, do 26.03.2014. 5. AC Instalacije, Pribislavec, traži instalater/instalaterka grijanja i plinoinstalater/instalaterka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764, do 30.03.2014. 6. Majoko d.o.o. Dunjkovec, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, mjesto rada u Caffe bar: Piccadilli, javi se na mob. 098 802 273, do 31.03.2014. 7. Restoran Lipa, Nedeliš e, traži konobara/icu i kuhara/icu,potrebnoradnoiskustvo1g.,javi se na mob. 098 802 273, do 31.03.2014. 8. Pokretna ugost. radnja Kampi, Koprivnica, akovec, traži pom. radnika/icu u ugos telj. na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 835 655, do 31.03.2014 9. Inter-vili ar d.o.o. M. Središ e, traži dipl. ekonomist/ekonomis ca na odre eno vrijeme, potrebno 5g. radnog iskustva, posla zamolbu na:

10. Rus ca d.o.o. akovec, traži konobara/icu za rad u restoranu na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207, do 31.03.2014

13. Ginstal d.o.o., Belica, N.Š. Zrinskog 17, traži 5 plinoinstalater/plinoinstalaterka; 3 kerami ar/kerami arki i 5 instalatera/instalterki grijanja i klima zacije na neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu ili email: posao@ginstal.hr do 28.03.2014.

VOD HRVATSKI ZA VANJE ZA ZAPOŠLJA 396-819 C: VE KO ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL ISPOSTAVA PR . SREDIŠ E: ISPOSTAVA M 543-200

15. Reinox d.o.o. Brezje 81a, traži ista / ista ica na neodre eno vrijeme 20 sa tjedno; inženjer/ inženjerka strojarstva i voditelj/voditeljica proizvodnje. osobni dolazak na adresu uz najavu na tel. 040 855 845 ili email: reinox@ck.t-com.hr do 21.03.2014.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. Središ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured Nedeliš e, Mati ni ured Štrigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

dr. Dušica Kvakan-Gazdi azdi dežurni pedijatar Dr. Vlatka Ma eka 20, akovec, vec, tel. 364 680 Radnim danom ordinacija radi: adi: utorak, etvrtak i petak - UJUTRO O ponedjeljak i srijeda - POPODNE

17. Kvantum d.o.o. Prelog, traži 4 soboslikara/ soboslikarica; 5 zidara/zidarica; 5 montera suhe gradnje/monterki na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 391 805 ili na email: alan.kolar@kvantum-gradnja.hr do 21.03.2014. 18. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traži tesar/tesarica i krovopokriva m/ž na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., javiti se na mob. 098 974 5950 do 31.03.2014.

14. Ambruš-metali d.o.o., Pleškovec 138a, traži kovinotokar/kovinotokarica na neodre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili mob. 091 505 6673 do 31.03.2014.

Pet 21.03.2014. 13:00 do 20:30 30 Sub 22.03.2014. 08:00 do 15:30 30

16. Naran a transport d.o.o. Hodošan, traži voza /voza ica kamiona u me un.prijevozu c i e kat. na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 679 548 ili mob. 098 235 128, do 21.03.2014.

19. Vina-Brki d.o.o. Malinska, traži m/ž osobu za booking na odre eno (sezona), javi se na mob. 099 222 1338 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 30.06.2014.

20. SM-gradnja d.o.o. - Restoran Katarza,Varaždin, traži m/ž šankista; m/ž pom. pizza pekara - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9126 708 ili 040 330 777 do 15.04.2014. 21. Georg skarski obrt akovec, traži novinar/ novinarka i komercijalist/komercijalis ca na 20 sa tjedno, potrebno radno iskustvo 3g., posla email: georg@georg.biz.hr do 30.03.2014. 22. Junior d.o.o. akovec, traži pekar/pekarica kruha i peciva na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933 do 24.03.2014 23. Prijevozni ki obrt Lenko Celent, Ugljan, traži 2 kuhara/kuharice i 3 konobara/konobarice na odre eno vrijeme (sezona), javi se na tel. 023 7887 957 ili mob. 098 272 216 ili email: mulinecelent@hotmail.com do 31.03.2014. 24. Ca e bar Amaro, Puš ine, traži 2 konobara/ konobarice na odre eno vrijeme, osobni dolazak Puš ine, akove ka 32 ili mob. 095 402 1188, do 31.03.2014. 25. Sjaj gradnja d.o.o. akovec, traži 2 soboslikara/soboslikarki i 2 fasadera/fasaderki za rad na terenu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 749 769 do 15.04.2014. 26. Kedin mont j.d.o.o. Domašinec, M. Kova a 11, traži kerami ar/kerami arka na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 879 5418 do 31.03.2014. 27. Herman Josip d.o.o. - Restoran Herman, traži pomo ni kuhar/kuharica i kuhar/kuharica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 461 196 do 10.04.2014. 28.Povr eKosid.o.o.,Totovec,V.Bakari abb,tražiekonomist/ekonomis cazastru noosposoblj. bez zasnivanja radnog odnosa, javi se osobno na adresu ili mob.. 091 525 0791 do 31.03.2014. 29. AC Buzovec d.o.o., akovec, Preloška 20, traži automehani ar/mehani arka i autolimar/autolimarica na odre eno vrijeme, javi se do 17 sa na mob. 095 906 4441 do 31.03.2014. 30.Almontj.d.o.o. akovec,traži2strojobravara/ strojobravarice na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., osobni dolazak na adresu: Zagreba ka 99, akovec, do 21.03.2014. 31. Eko Me imurje d.o.o. Šenkovec, B. Radi a 37, traži 5 strojobravar/strojobravarica; 5 zavariva a/zavariva ica na odre eno vrijeme; posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: posao@ eko.hr do 31.03.2014 32. Le na inox d.o.o., akovec, Dr. I. Novaka 50, traživrtlar/vrtlaricanaodre enovrijeme,posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: le nainox@le na.com do 21.03.2014 33. akove ki mlinovi d.o.o. akovec, Mlinska 17, traži pomo nik/pomo nica vo e smjene na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu uz najavu na tel 040 655 148 do 21.03.2014. 34. Sjaj gradnja d.o.o. akovec, traži više soboslikar/soboslikarica ili fasader/fasaderka na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob. 098 749 169, do 15.04.2014. 35. Trgovina Zavrtje, akovec, traži 2 konobara/konobarice na odre eno vrijeme, 1 osoba u akovcu, 1 osoba u Miklavcu, mjesto rada Ca e bar Zavrtje, javiti se na mob. 098 242 485, do 31.03.2014. 36. Inter-vili ar d.o.o. Mursko Središ e, traži automehani ar/mehani arka na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., posla email: direktor@inter-vilicari.hr do 18.04.2014. 37. Auto centar Buzovec, akovec, traži autolimar/autolimarica, automehani ar/mehani arka na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 4g., javi se na mob., 095 906 4441, do 10.04.2014. 38. Ferro-preis d.o.o. akovec, T. Bratkovi a 2, traži tehnolog/tehnologinja ljevaonica i m/ž modelar jednostavnih modela na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: dragica.slunjski@ferro-preis.com do

21. ožujka 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska. Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas. Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

50 kn

fotka

84x30 mm

70 kn

ZAHVALA

84x50 mm

fotka

Cjenik prema ostalim veličinama: 1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna

100 kn 84x70 mm

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600 08.04.2014. Više infor.na hzz.hr 39. Udruga za infor,logis ku u sportu Ilus, akovec, traži web dizajner/dizajnerica na odre eno vrijeme,javi senamob.0913643694ilinaemail: odaberisprot@gmail.com do 17.04.2014 40. Esys d.o.o. akovec, traži komercijalist/ komercijalis ca i ekonomist/ekonomis ca za stru no ospoblj. za rad za informati ku opremu na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email: branko@ezy.hr do 24.03.2014 41. Caffe bar Miba , Domašinec, V. Nazora 4, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob.091 446 5161 ili email: agnitum@agnitum.hr do 31.03.2014. 42. Bistro Albatros, Štefanec, traži m/ž kuhar/ pizza pekar na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na tel. 040 337 338 do 31.03.2014. 43. Globalsoft d.o.o. akovec, traži m/ž net developer na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email: nenad.simunic@globalso .hr do 31.03.2014. Više infor.na hzz.hr 44. Zidarsko-fasaderski obrt Miroslav Srnec, G. Hraš an, traži 2 radnika/radnice visokogradnje

na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 656 do 01.04.2014 45. Betaplast d.o.o., D. Kraljevec, traži konobar/ konobarica na odre eno vrijeme, radno mjesto Stari krov, javi se na mob. 094 655 6006 do 18.04.2014. 46. Kvantum, d.o.o. Prelog, traži 5 zidara/zidarica; 5 kerami ara/kerami arki; 4 soboslikara/ soboslikarki; 5 montera suhe gradnje m/ž na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 391 800 ili na email: alan.kolar@kvantum-gradnja.hr do 31.03.2014. 47. Furmento d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 188 4222 do 31.03.2014 48. Me imurje express d.o.o. Savska Ves, traži automehani ar/mehani arka na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., pismena zamolba na adresu: Savska Ves, Radni ka 139 do 26.03.2014 49. Elegante d.o.o. akovec prodava /prodava ica odje e na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 10g., pismenu zamolbu donije u HZZ PU akovec, J.B. Jela i a 1, soba 13, natje aj je otvoren do 26.03.2014. Više infor.na hzz.hr

RO ENI

UMRLI

DOROTEJA DOBRANI , K I JOSIPE I IVICE, KARLO GAVEZ, SIN IVANKE I DEJANA, ŠIMUN TURK, SIN JELENE I MARKA, EMA TOPLEK, K I VLATKE I IGORA, ENA SABATI , K I ELENE I NIKOLE, LUCIJA JAMBROVI , K I KRISTINE I MARIJA, PATRICIO ORŠUŠ, SIN ZDENKE I ANTUNA, TENA HORVAT, K I IZABELE I IGORA, GABRIJEL LUKŠA, K I IVANE I JOSIPA ( akovec)

RUDOLF TRSTENJAK, RO 1939., BRANKO KEROVEC, RO . 1933., JOSIP KOSMA , RO . 1946., MARGARETA HAMER, R. VINKO, RO . 1933., FRANJO REP, RO . 1937., DARKO MIKULAN, RO . 1969., IVAN GREKŠI , RO . 1948., IVAN PFEIFER, RO . 1924., KATARINA SRPAK, R. LON ARI , RO . 1933. ( akovec); ANTUN SRPAK R. 1926. (Dekanovec); KATARINA JURAS R. 1943., FRANJO RUŽI R. 1941., ANA LUKŠA R. NESTI R. 1935. (Kotoriba); FRANJO GAŠPARLIN R.1926. (M. Subotica); AN ELA VRŠI R. HOBLAJ R. 1933., FRANC BAŽIKA R. 1941. (M. Središ e); MARIJA JAN EC R. MIKEC RO . 1919. (Prelog)

VJEN ANI

Metal dekor d.o.o. P. Miškine 24, Ivanovec,40000 akovec proizvodnja transformatorskih kotlova i metalnih konstrukcija raspisuje natje aj za radno mjesto:

VODITELJ TEHNOLOGIJE-KONSTRUKCIJE Potrebna znanja i vješ ne: - VSS/VŠS strojarskog usmjerenja, koordinacija odjela tehnologije, poznavanje razrade tehni ke dokumentacije

OGLAS ZA RADNO MJESTO STROJAR ZA RAD NA BAGERU-KOMBINIRKA Uvje : Položen ispit za rad na gra evinskim strojevima Obavezno radno iskustvo Natje aj otvoren 10 dana od objave oglasa. Dostava molbi na adresu: DODLEK-AGRO D.O.O. KRALJA TOMISLAVA 25, 40319 BELICA

KONTROLOR – 2 djelatnika Potrebna znanja i vješ ne: - VSS/VŠS/SSS tehni kog usmjerenja, poznavanje procesa ulazne, me ufazne i završne kontrole Za oba radna mjesta potrebno je radno iskustvo od min 5 godina Mjesto rada: Ivanovec , akovec Pismene molbe sla na: posao@metal-dekor.hr, do popunjenja

IMENDANI I BLAGDANI

IZ MATI NOG UREDA

KRISTINA STOJ EVI I IVICA GRADIŠ AJ, MAJA BENCE I DANIJEL ŽOHAR ( akovec)

DODLEK-AGRO d.o.o. Kralja Tomislava 25, Belica tel: 040/845-074 fax: 040/846-008 mobitel: 098/312-185

petak, 21. ožujka - Vesna, Serapion subota, 22. ožujka - Jaroslav, Lea nedjelja, 23. ožujka - Bezimena, Oton ponedjeljak, 24. ožujka - Katarina Švedska utorak, 25. ožujka - BLAGOVIJEST, Maja srijeda, 26. ožujka - Goran, Emanuel etvrtak, 27. ožujka - Rupert, Ernest

DUHOVNI VELIKAN

Katarina Švedska, 24. ožujka K erka je svete Brigite, utemeljiteljice reda Brigitinih asnih sestara. Katarina je s majkom otputovala u Rim, gdje su ostale 25 godina žive i u krajnjem siromaštvu. Brigita je u Rimu umrla, a Katarina se s njezinim mrtvim tijelom vratila u Švedsku i pokopala je u samostanu koji je ona osnovala. Utje u joj se, mole i zaštitu traže kod neuspjele trudno e i protiv poba aja. (sm)

Na temelju odluke Direktora od 11. ožujka 2014. godine, GKP “ akom” d.o.o. akovec, Mihovljanska bb, kao upravitelj objekta bivše Me imurje Visokogradnje, raspisuje sljede i

JAVNI NATJE AJ za prikupljanje pismenih ponuda za zakup poslovnog prostora 1. Predmet zakupa je poslovni prostor na lokaciji bivše Me imurje Visokogradnje u akovcu, A. Schulteissa 19, koji se: - u naravi sastoji od 1 prostorije, i to sobe broj 54, ukupne površine 16,62 m2 2. Po etna zakupnina iznosi 2,00 € mjese no po m² bez PDV-a. 3. Dokumentacija za natje aj podiže se kod tajnice direktora GKP „ akom“ d.o.o. svakim radnim danom u vremenu od 06:45 – 14:45 sa ili na internet stranici www.cakom.hr, a pismene ponude dostavljaju se u roku od 8 dana od dana objave obavijes o natje aju u lokalnim novinama, na adresu: GKP „ akom“ d.o.o., Mihovljanska bb, akovec. Obavijes vezane uz natje aj mogu se dobi na telefon 040/372-434. GKP “ AKOM” d.o.o. akovec Direktorica Snježana Tkal ec Avirovi , mag. iur.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

21. ožujka 2014.

OBAVIJEST OGLAŠIVA IMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cer kat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze , dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cer kat. Molimo naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom oglas ne emo bi u mogu nos objavi .

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE VW PASSAT karavan 1,8t 1998, reg 5/2014, 110kw/196 KS na 091 73 65 685 Prodaje se RENAULT CLIO 1.2 16v ili se mijenja za drugo uz moju nadoplatu, reg. do 3/15., 114tkm, garažirano i uš uvano, mala potrošnja, nije uvoz, cijena po dogovoru. Info. 091 580 6500. Prodajem PEUGEOT 206 XR 2001.g. plave boje, o uvan, 150 tkm, reg. do 10/2014 + 4 ljetne gume, cijena 17.500 kuna. Info na tel 098 597 603 PRODAJEM GOLF IV 1.9 tdi variant 2002.g., 6 brzina, reg. 02/15, automatska klima, daljinsko centralno, tamno plavi, o uvan, mob: 092 319 9872 PRODAJE SE VINO cijep (sauvignon, rizling, šipon) cca 500 lit., može i manje koli ine, povoljno i hitno, cijena mogu nost dogovora! mob. 099/687-6087 KUPUJE SE MOPED Puck u bilo kakvom stanju, povoljno. mob. 098 9602 744 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODA JEM AUDI A4 S 4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14”s 4 rupe za Ford, povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRO DA J EM O PEL C O M B O 1 .7D 1997.g., registr. do 3/2015., mob. 098/9549-775 PRODAJEM dvije gume 205/55/16 Pirelli i P7 Cinturato Dot 0211, u dobrom stanju, za 450 kn. mob. 099/7382-998 PRODAJEM AUTO opel corsa. tel. 655-157, 091/150-9830

KUPUJEM MANJI AUTO od prvog vlasnika, isklju ivo automatik (za invalida), staros do 7g., mogu a zamjena za opel astru automa c. info: 099/756-0087 PRODA JEM GOLF IV 2002.g., tel. 098/295-061 REN. CLIO 1.5 dci 2002.g., klima, abs, el. paket, servo, centr. dalj. 140tkm, reg. do 11/2014., cijena 3.000 eur. Zamjene isklju ene! info: 091/408-5017 FIAT STILO JTD 1900cm3 74KW 2005.g., reg. do 2./2015., prodajem ili mijenjam za terenac. tel. 098/190-3753 PRODA JE SE POLO CL A S SIC 1.4 1998.g., 44kW, zelene boje, 147tkm, o uvan, cijena 12.000 kn. info na tel. 391-048 PRODAJEM CITROEN XSARU coupe 1.4sx 2004.g., 2005.g, reg. 1g., sva oprema (klima, ABS, daljinsko, svijetla za maglu i dr.), u dobrom stanju, samo 124tkm, metalik sivi, za samo 21.000 kn. tel. 095/211-0000 ili 855-204.

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM mlin eki ar sa krunja em za kukuruz, ispravan i u izvrsnom stanju. Cijena po dogovoru. Upitati na 040/384-417. PRODAJEM SADNICE agacije, bukve, graba, hrasta, kestena, jasena, javora. Mob.: 099/683-9984 PRODAJE SE prikolica Kikinda, dvije osovine nije kiperica, nosivos 4T za 6500 kn, dvoredna sija ica za kukuruz za 1000 kn, metalni elevator 7m za 1000 kn i luš ara za 1000 kn, te krunja kukuruza za 3000 kn, a kupuje se” kocenje “ od kukuruza. Ivanovec, tel: 098 355 207 PRODAJE SE VINO CIJEP (sauvignon, rizling, šipon). cca 500 litara, može i manje koli ine. povoljno i hitno, cijena mogu nost dogovora! mob. 099/687-6087

PRODAJU SE BOROVI (smreka, jela) za sadnju u šume ili oku nice, visine 150-180cm i orasi za sadnju, nisu cijepljeni, povoljno. mob. 099/687-6087 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivos 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob. 098/954-9775 PRODAJEM SIJENO u kockas m balama, dva trupca oraha i o iš ene orahe. tel. 855-599 PRODAJEM traktor Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., 1977.g., sve original, sa uvan, te automatsku kuku za mali Ursus. tel. 098/190-3753 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 18KS 1959.g., ispravan, registriran, i samohodnu prskalicu od 120lit. tel. 099/680-3185 PRODAJE SE STARI KUKURUZ i grah trešnjevac, visoki. info: 098/572-539 VILJUŠKAR Litostroj 3.5T, produžene vilice, info: 092/254-7256 PRODA JE SE TR AK TOR IMT 533 (Deluxe), roto kosa 165, prednji utovariva za Store, tanjura e za T. Vinkovi i kabina za traktor. info: 091/5175-821 PRODAJEM STO NI JE AM I TRITIKAL po cijeni od 1.4 kn/kg. tel: 091 539 2870

USLUGE USLUGA RUŠENJA DRVE A na nedostupnim mjestima, mogu odvoz granja. Tel. 098/835-606

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o. Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 TRAŽIM PODUKU IZ INFORMATIKE programiranje C# , i Access. Ponude na tel. 091/9119 547 (molim SMS-om)

TRAŽIM POSAO RUŠENJA DRVE A, košnja trave, frezanje vrtoma, ure nje oku nice. info: 095/8500-849 ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO u restoranu, iš enje ureda, može i poljoprivreda. info: 095/504-2625 NJEGOVATELJICA s radnim iskustvom traži posao u struci ili pomo osobama s posebnim potrebama. info: 099/832-9474

POZNANSTVA DE KO TRAŽI ISKRENU slobodnu curu za ozbiljnu vezu, ostale stop. Ako želiš biti voljena, javi se! mob. 095/8974-533

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

POSAO Ball d.o.o. Palovec traži održavatelja/održavateljicu strojeva za kružno pletenje arapa. Ponude na telefon 639 444 ili e-mail: ball.carape@gmail.com RIJE ANIN (49g.) SSS, poznavanje rada na PC-u, B-kat, ak vno znanje talijanskog jezika, dugogodišnje radno iskustvo u Hrvatskoj i inozemstvu na raznim poslovima. Hitno traži posao na podru ju cijele Hrvatske,može i OPG-kozarstvo i seosko-turisti ko gospodarstvo. Spreman na preseljenje ako to zah jeva posao. Ostalo po dogovoru. Na zahtjev šaljem CV. Za kontak, na mail: cercolavoro@net.hr TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽI SE BILO KAKAV HONORARNI POSAO (konobarenje,ispomoc,gra e vina), mob. 099-6826-770

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535 www.nekretnine-maras.hr

KOMPLETNA PONUDA U UREDU PRODAJEMO VIKENDICU 45 m2 s vinogradom i vo njakom u Vukanovcu, papiri uredni cijena po dogovoru. mob 095 900 6539 ili 098 967 99 04. VIKENDICA (kljet) 48m² sre ena u Kapelš aku, blizina Toplica Sve Mar n, idealno za ljubitelje golfa i prirode, djelomi no gra . parcela ima oko 4000m2 i široka je 20 m, vinograd star 5g ima 1000 trsova i zasa en sa eko-sortama. Tel +49/160-115-3388 ili šaljem slike na email: maroff21@ gmail.com

PRODAJEMO ATRAKTIVNU GRA EVINSKU PARCELU u centru Dragoslavec sela, plin, struja, voda. tel 099 565 6078 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16mx100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJU SE ORANICE: Veliki Štuk 1274m2 kraj Strahoninca, 2418m2 blizu Nedeliš a, pijetlovi za rasplod mješanci Brame, dva stabla oraha u rastu, te se traži u najam ku a u gornjem Me imurju sa gospodarskim zgradama. Tel: 822-362, 099-5166780 KU A U AKOVCU, blizina centra, etažirana u 3 stamb. jedinice, 2 garaže, oku nica i vrt. Pogodna za dvije obitelji ili posl. prostor. Sva dokumentacija ure ena. info na tel: 098/783-991 PRODAJEM GRA EVINSKU PARCELU za izgradnju ku e kod bolnice-novootvorena ulica i industrijsku parcelu u Putjanama uz zaobilaznicu. tel: 091 24 24 14 3 VIKENDIC A “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski cer kat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE KU A od 157m2 u akovcu-Martane, katnica, dvorište, mog. ure enja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. cer kat F. info: 098/908-6376 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775 PRODA JEM KU U u Lopatincu od 110m2, svi priklju ci, centr.grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra eni vo njak i vrt, vel. 1306 hv, energ. cer kat F. Mob. 098/908-2302 PRODAJEM MANJI VINOGRAD s podrumom u Lopa ncu ispod crkve, tel. 544-167 PRODA JE SE GRA . ZEML JIŠTE u Pleškovcu od 2500 hv u komadu, klijet 5x6m s podrumom, struja, voda, pogodno za vo njak i vinograd. tel. 855-192

21. ožujka 2014.

PRODAJEMO ORANICE od 721 hv Dožice i 235 hv Podverice k.o. Strahoninec, te se prodaje ku a u Strahonincu, Dravska 36, 169 hv, energ. cert. G. telefon: 395-760 ili 333-200 PRODA JE SE GRA . ZEML JIŠTE u Strahonincu u novootvorenoj ulici, povoljno. mob. 098/749-131 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upitati na 098/1828-670 ili 098/980-5511 VO NJAK U VUKANOVCU, cca 3200 m2, sa vikendicom od 35 m2, ure enom, ali bez struje i vode + ostava oko 6 m2, blizu 100 vo aka, Hitno i povoljno prodajem, upita na tel. 098 939 1941

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM VIKENDICU s lijepim pogledom u Prekopi vel. oko 45m2, ima sve priklju ke, namještena i ure ena, pogodna za samca ili par, cijena je 660 kn/mj., a mogu je dogovor oko prodaje vikendice. Tel: 098 355 207 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2-sobni namj. stan studentima, blizina bus/ želj.kolodvora, 2500 Kn (režije uklju ene). Tel. 098/202-487 IZNAJML JUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJUJE SE POSL. PROSTOR od 75m2 ili 150m2 po želji, ul. K. Tomislava 32, K. info: 312-297 IZNAJMLJUJE SE 2-sobni namješteni stan studenticama ili zaposlenim osobama, poseban ulaz. mob. 099/677-4304 IZNAJMLJUJE SE KU A u Pleškovcu i potpuno opremljena radionica, može svako posebno. mob. 091/100-2213 IZNA JML JUJE SE 3-sobni stan od 110m2, namješten, u centru K, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 16 sati na tel. 091/933-8468 IZNAJMLJUJU SE nenamješteni stanovi 1.5-sobni i 2-sobni, garsonijera i namještena garsonijera od 20m2, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJU SE SOBE za studente, blizina Me . veleu ilišta i Pedagoške, poseban ulaz, tel. 390-653 ili 098/1730-391

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIĆI DOSTAVA ,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE.Tel: 829-230, 098/944-3339

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, tigrice, rozekolise) može i sa kavezom, fazane (pla naste, zlatne i srebrne), dijamantne golubi e, divlje golubove grivnjaše i ukrasne patke mandarinke. 040/641-187 ili 098/9123938

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJEM AUTOAKUSTIKU, poja ala, zvu nike, kutije sa niskotoncima, kablove i sve ostale potrepštine za instalaciju. Uvoz iz Njema ke, sve novo!!! Donji Pustakovec 113, info 092/298-27-47, 099/246-1196 PRODAJE SE LG mali frižider 46 lit, i tri zaštitne ogradice za dje ji krevet Tel. 098 632 614 PRODAJEM nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34, te prodajem novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 i elektr. štimer za gitaru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob : 099/25-96-444 PRODAJEM SADNICE agacije, bukve, graba, hrasta, kestena, jasena, javora. Mob.: 099/683-9984 PRODA JEM vlakove H0 1/87 i N 1/160 lokomotive, putni ke i teretne vagone, upravlja e, tra nice, ku ice i sve ostalo potrebno za izradu maketa. U ponudi su nove i korištene stvari i dijelovi. info 092/298-27-47, 099/246-1196 PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno; sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru i plinski bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: 098/632-494 Prodajem DJE JU STOLICU-HRANILICU marke Brevi, sa podesivim stoli em, u bež boji , o uvano (400 kn); DJE JI VRTI , o uvan i korišten samo mjesec dana (350 kn) i KINDERBET u natur boji drveta (350 kn). Kontakt 098 299 330. PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 20 0x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424 PRODA JEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODA JEM BEBI NOSIL JKU (20 0 kn) i dj. kolica duboka, sivo - crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODA JE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015

PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEMO korišteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), prešu za grož e na vijak (1.400kn) i h r a s t o v u b a v u z a v i n o o ko 60lit. (250kn). Info: 390 -301 ili 099/674-2919 SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energetics Multi gym 780, malo korištena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODA JEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. PRODA JEM CEKER od komušine .Ru no pleteni. Tel: 0 9 9/ 818-18-77 KUPUJEM ŠKRINJU-LEDENICU oko 30 0 lit., ispravnu i o uvanu po povoljnoj cijeni. ponude na tel. 098/390-692 PRODA JEM SE doma a svinjska mast, preša za grož e, tuš kabina, ve e staklenke za zimnicu i plinska pe Maja 8. info: 098/370-610 PRODAJEM ODIJELO ZA MOTOR, crno, 2kom hla a i jedna jakna, novo, uvoz USA. info: 098/991-3866 TUNER Yamaha 5x930 i CD player Marantz CD67, odvojeno ili u kompletu. info: 091/500-3301 PRODAJU SE PROZORI sa šalaporkama i balkonska vrata, rabljeno, o uvano. info: 098/680-549 PRODA JEM spremnik za lož ulje 2000lit. sa atestom (1.000 kn); orasi o iš eni (40kn/kg), rabljena vratna krila 90cm, 4kom (30kn/ kom), te uljni plamenik s vratima do 40KW. info: 098/905-1062

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lemmy - odrasli muški, ogroman ma ak, prekrasne crne sjajne dlake sa bijelom mrljicom ispod vrata. Nau en na pijesak, umiljat, ali pomalo tvrdoglav, o iš en od nametnika, nau en na djecu, ljude. Uskoro e bi kastriran.

Mirko - odrasli mladi ma ak prekrasnog karaktera! Dobar, umiljat i nježan s djecom. Nau en na pijesak i na druge mace! O iš en od nametnika, kastriran, cijepljen prvi put pro v zaraznih boles .

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Feri je predivan mladi i umiljati pas koji se uhvatio u zamku lovokradice u Ferketincu. Sre om, prošao je bez ve ih ozljeda i preživio. Sada traži novi dom, ku u s ogra enim dvorištem. Kontakt: 091-8988-004.

Bina je predivna mješanka bernskog planinskog psa. Mlada kujica, izuzetno umiljata, pametna, dobra s ljudima. Za nju tražimo dom s velikim dvorištem i ljudima koji imaju vremena baviti se s njom jer ona treba društvo ljudi, redovite šetnje i druženja. Kontakt: 091-8988-004.

Asja

Arya - mrvica od 5 mjeseci, no zaostala u rastu s obzirom da je izba ena na ulicu s tri dana staros , othranjena na dudicu, nau ena na pijesak, izgleda kao malo ma e od 3 mjeseca i nikada ne e dose i veli inu odrasle ma ke. Umiljata i jako jako zaigrana. Nau ena na mace i pse, cijepljena prvi put pro v zaraznih boles .

je mala kujica izuzetno drage i plahe naravi, malecka rastom, teška jedva 5 kg, idealna za stan uz redovite šetnje. Kontakt: 098-241-060.

Leona je jedno veselo mlado stvorenje staro jedva nekih godinu dana. Umiljata, druželjubiva, slaže se s drugim psima, voli ljude. Za Leonu zovite na 091-8988-004.

Less - ma i prona en u katastrofalnom stanju, lije i se ve 4 mjeseca, sada je na oporavku od zadnje operacije oka. Na jedno oko slabije vidi, a drugo uop e nema te je zatvorena duplja. Less je druželjubiv, umiljat ma i , star oko 7 mjeseci, jako zaigran i željan pažnje. Nau en je na druge mace i pse. O iš en od nametnika i kastriran.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

966

Kuharica

PRIPREMILI: STJEPAN MESARI NEVENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Satojci: - svježi file od smu a - vrhnje za kuhanje, temeljac - šafran, papar, sol, kopar, ulje

ME IMURSKA KUHARICA

Smu u umaku od šafrana Znamo kako je smu jedna od najboljih, po mnogima i najbolja, a jednako tako najtraženija i najskuplja slatkovodna riba, ali nismo vjerovali koliko bajkovita može biti kada je pripremljena s vrhunskim za inom. Vrhunski smu u umaku od šafrana za nas je pripremio kuharski velemajstor Darjan Šopar, kuhar u jednako tako vrhunskom restoranu “Kneja” u Malom Mihaljevcu. Dakle, smu je vrhunska riba, a Darjan je uzeo njezin ile, koji je pripremio u umaku od šafrana, a znamo kako je šafran jedan od najskupljih za ina, zapravo kralj me u za inima i simbol mudrosti, poznat preko pet tisu a godina, i tako pripremljen može biti i više od bajkovitosti.

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Priprema File od smu a posolimo i popaprimo te zatim stavimo da se prži na vrelom ulju i zape e s obje strane. Podlijemo temeljcom od bistre juhe, dodamo prstohvat šafrana, prstohvat kopra i vrhnje za kuhanje te lagano preokrenemo file. Ostavimo da se kr ka petnaest minuta, a zatim ga poslužimo skupa s njokima na tanjur ukrašen rezancima od mrkve, kriškom paradajza te listom matovilca.

Osim šafrana, Darjan je umak za inio i s malo doma eg kopra, što mu je rezultiralo egzoti noš u zajedno s doma im zelenim njokima s bosiljkom. Kako su njoki spremljeni od kvalitetne smjese brašna i špinata, ovom jelu nije potrebna nikakva salata. Smu se posluži u plitkom tanjuru i dodaju mu se njoki. Ovo odli no jelo odli no se sljubljuje sa sauvignonom koji uživanje u jelu i pilu, osim gastronomskim, ini i romanti nim užitkom. Našim itateljima preporu ujemo spremanje ovoga ukusnog jela, za ije sastojke treba izdvojiti nešto više kuna, ali uspijete li ga spremiti kao Darjan, ne e vam biti preskupo. Dobar tek žele vam Kneja i Me imurske novine.

RECEPT PLUS

Mladi krumpir s vrhnjem Sastojci: - 1 kg mladih krumpira - maslac i peršinovo liš e - vrhnje Priprema Mladi krumpir ostrugati i narezati na koluti e. Posoliti i

ostaviti tako dvadesetak minuta. U posudi zagrijte malo maslaca i stavite krumpir. Pržite ga dok ne zarumeni. Dodajte sitno nasjeckano peršinovo liš e te zalijte rastopljenim vrhnjem. Poslužite ga kao samostalno jelo ili pak kao prilog pe enju.

VINO TJEDNA

Nemecov silvanac zeleni

Kvalitetno suho vino obitelji Nemec iz Štrigove, berbe 2011. godine. Sadrži 11,8 posto alkohola, a krasi ga ugodna aroma, lijepa zelenkasto-žuta boja i pitkost bez mineralne vode ili s njom. Odli no se sljubljuje s pe enom ribom, teletinom, mesom na roštilju, mesom z tiblice, pikantnim narescima i kvalitetnim nemasnim sirevima, ali i zdiganim kola ima te pala inkama. Pije se ohla en na 12 Celzijevih stupnjeva u ašama ija je šalica oblika tulipanovog cvijeta.

21. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

OD NEDJELJE KIŠNIJE I HLADNIJE VREMENSKA SLIKA: Do kraja tjedna imat emo pravi proljetni ugo aj. Puno sunca i topline, a ak ni jutra ne e biti hladna. Ina e, u etvrtak, 20. ožujka, u 17 sati i 57 minuta po elo je astronomsko prolje e. Nakon vikenda razvoj doga aja još nije siguran, mogla bi do i kiša ve u nedjelju, a što je tome uzrok i koji su mogu i vremenski scenariji pro itajte u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak eka nas suho, pretežno sun ano i toplo vrijeme. Opet emo biti izloženi južini. Relativno e topla biti i jutro pa vjerojatno više ne e biti jutarnjih mrazeva. ini se da bi jutarnja temperatura bila izme u 2 i 5 Celzijevih stupnjeva, zna i ve od jutra ugodno. Dnevna temperatura bi mogla dogurati do 22 Celzijeva stupnja. Pravo prolje e koje e zasigurno potaknuti ve inu ljudi na boravak ili radove na otvorenom. Dodajmo da e biometeorološka situacija biti malo nepovoljnija pa su kod meteoropata mogu e manje tegobe s koncentracijom i raspoloženjem. Sve je to zbog

južine, ali op enito možemo govoriti o povoljnom i lijepom vremenu. U subotu nastavak ve inom sun anog vremena uz visoku proljetnu temperaturu zraka. Naravno da u takvim uvjetima i dalje ostaje toplo uz jutarnju temperaturu od 9 do 13°C, a najvišu dnevnu iznad 20 Celzijevih stupnjeva. Bit e vjetrovito, ak i neugodno vjetrovito - puhat e povremeno umjeren i jak jugozapadni vjetar. Biometeorološka situacija

i dalje nepovoljna za meteoropate. Prema prognosti kim materijalima u nedjelju nam se ve bliže oblaci, a mogu a je i kiša, osobito poslijepodne. Još uvijek ve i dio dana južina, ali e vjetar biti slabiji nego u subotu.

Jutro toplo, a dnevna temperatura malo e se sniziti u odnosu na subotnju. Razvoj vremenske situacije po etkom sljede eg tjedna još nije siguran. Po nekim izra unima bit e promjenjivo i svježije uz povremenu kišu.

Još je prerano da bismo mogli sa sigurnoš u re i koji scenarij e prevladati jer bi ciklona mogla biti i malo zapadnije od nas što omogu ava i kra a sun ana razdoblja. Naime, u ožujku sa sjevera Europe još se znaju zaletjeti baloni hladnog zraka prema jugu kontinenta. ini s da bi jedan takav balon mogao krenuti prema južnim dijelovima Europe iza etvrtka. Ali problem je što se u trenutku izrade ove prognoze ( etvrtak, 20.3.) još ne može izra u-

nati kojim putem bi taj balon hladnijeg zraka trebao i i. Ako do e ravno nad nas onda nas eka hladnije i ve inom suho vrijeme, a ako ode zapadnije prema Sredozemlju onda bi se mogla formirati ciklona koja bi nam donijela oborine. Vrlo nezahvalna situacija za prognoziranje toliko dana unaprijed. Ostaje nam da tijekom tjedna pratimo razvoj doga aja. Najvjerojatnije e biti povremene kiše i svježine prvih nekoliko dana novog tjedna. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 20.3.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 22. ožujka – Svjetski dan voda 23. ožujka – Svjetski meteorološki dan 25. ožujka – prosje an dan s prvom grmljavinom

VICOTEKA

Ide plavuša na kampiranje i dobije zadatak da zapali vatru. Po ne paliti šibice, ali nijedna ne radi. Vodi je pita: - Vidim da imate problema s paljenjem vatre. Plavuša mu odgovara: - Ne znam što je sad tim šibicama. Doma sam ih probala i sve su radile! ---------------------------------------------------------Mujo polaže ispit iz protupožarne zaštite. lan komisije postavlja mu pitanje: - Koje korake treba napraviti u slu aju iznenadnog požara? - Jako velike i vrlo brze! ---------------------------------------------------------Žena ulazi u kuhinju i zatekne muža kako stoji s mlatilicom za muhe u ruci. - Što to radiš? - Lovim muhe. - I? Jesi li ubio koju? - Da, tri mužjaka i dvije ženke. - Ma kako znaš koje su koje? - Tri su bile na konzervi od piva, a dvije na telefonu. ---------------------------------------------------------Razgovara Fata s prijateljicom: - Fato, što je tvoj Mujo po zanimanju? - Agronom muzi kog smjera. - Pa što radi? - uva ovce i svira frulu.

U SPLITU MARTIN SRŠA POKAZAO DA JE VE U FORMI

FILIP UDE IMAO PRVI SLUŽBENI NASTUP OVE GODINE

Imamo najboljeg srednjoprugaša u Hrvatskoj

U kvalifikacijama ok, u finalu k.o.

ME IMURJE USPJEŠNO NA GOSTOVANJU U III. HNL - SJEVER

Nova pobjeda za održavanje na vrhu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Zakaj nas niš i nikaj ne pita???! K

akša je razlika izme u 1919. i 2014. leta. Ne bodete veruvali, ali to no 95 let. To no tuliko let je minulo od kak se je Me imorje, o em re i, od kak so naši prajapice i pramamice ftrgli lanaca z šterim so jiv zvezali Ma ari za sebe i prepojili so se Lepoj našoj. Bil je to veliki svetek za vse Me imorce kaj so, posle hajdig let, znova došli dimo gde so ve bili naši brati po krvi, Hrvati, a vsi skupa smo se, onak prek no i, našli vu novo zafremanoj državi Srbov, Hrvatov i Slovencov. Mam po tem smo dobili i poverenika za naš fala ek zemle me imorske, o em re i, za nejlepši cvetnjak na sveto med dvemi vodami. Bil je to Ivek Novakov, me imorec z Macinca, šteri je delal i živel kak gastarbajter v akovco, kak je to vsima poznato vu našemo krajo. Isto tak vsi znamo da je država SHS bila kraljevina, štera je ne poznala demokracijo vu kakšoj mi denes živimo. A denes vam je to istam nekak druga ! Mi vsi živimo v demokraciji, a drugi nam kapo krojijo. I ne sam kapo, jerbo so nam kola genula doli z brega. Nejpre-

di smo se borili za Lejpo našo protiv naših sosedov z Istoka, šteri so jo šteli za sebe. Dok smo jo izborili jeden as je bila naša, a unda smo jo poslali v Evropo za sneho. Neje dugo trelo akati, a na svetlo dneva je došla nova evropska regionalizacija, o em re i, Lejpo našo so po eli falatati na istam druge falate kak so to do ve bile županije. No, politi ari velijo, pak i naši Me imorci, da bodo županije ostale sam bodo bole kak bistri ki bokci i dok bodo nekaj šteli morali bodo iti šte it peneze na vse strane, kak po Briselo, tak i po Zagrebo, ak bode kaj hasnilo. A denes vam je to istam druga . Još navek imamo župana šteri još navek ima i bukso, a ne znati kak bode to dugo trajalo i kak to bude unda dok tua demokracija, štero nam Evropa prodavle, bode zela maha. Kak se nam vse to kaže, cugle naše me imorske vlasti, i ne sam naše, bodo vu Varaždino i unda bodemo meli ono protiv ega smo se borili od stoletja sedmog, a to je kaj nam bode Zagorec glavni, o em re i, poverenik za Me imorje. Ak smo se znali pred 95 let brigati za sebe unda znamo i ve da smo uda spametneši. Jedino me to gvinta i zbogradi toga mi moj rvek neda spati: Zakaj nas niš i nikaj ne pita??!!

si znamo da so nas hadezeovci hajdig zadužili, ali isto tak znamo da so Zoki i Slavek ne mali Iveki i da so i oni hajdig podebljali duga, tak da niš i ne zna da bodemo, itak, došli na zeleno kito. Mogli bi re i da smo dužni kak Gr ka. Nekaj si gruntam da so naši ministri vsi od reda spametni i vsi jako uda znajo. No, tak bar prepovedajo. I zato si furt gruntam kak je nikomo ne palo na pamet kaj bi naše duge kandideral prema Evropskaj fondaj. Malo, malo, pak ujem kak smo ne pozoba ili vse peneze štere nam je mama EU preprajla i brz as bi bilo nejbole za vse da mi te peneze zememo i denemo tua gde smo dužni. Pak je minister Slavek pravi maher za predste ajne nagodbe, kaj maher, on je jiv japa jerbo jiv je on i zmislil, pak bi mogel v Briselo prodati to svojo inovacijo. Kuliko sam mel za uti to je još niš i v sveto ne zmislil predi Slaveka. To je bormeš niti Grkljanaj ne palo na pamet! e znati zakaj se svadijo hadezeovci i esdepeovci v akoskoj varoši. Ili pak je to istam vredo jerbo so jeni na vlasti, a ovi drugi jif šinfajo i o ejo v red dotirati. Vsi mi znamo da dok se polit ari prepucavlejo da je istina navek na sredini, o em re i, negdi izme o. Kak i navek vu živlejo.

Hadezeovci šinfajo gracke oce kaj se nikaj ne dela, a gradona elnik Štef je ne mogel zmagaditi, a kaj se ne bi pofalil. Nejpredi se pofalil z anglomeracijom akovca i kanalizacijom Novoga sela na Dravi, a to jim je vse prepravil negdašji direktor me imorskoga vodovoda Jožek (moj imejak) Zor ec šteroga so zmenili jerbo je hadezeovec. A kaj se dotikavle ovih poslof još so ne zapi ili niti prvo lopato. No, nekaj drugo me gvinta i gruntam si gde se zgubilo oporabilište Totovec, posel vreden prek 30 milijonov kuni, štera je ve na ekanjo duže od leto dni, a ve najempot se gradona elnik Štef ve žnjom niti ne fali. Neso mi tu vse birke na brojo jerbo vsi znamo da je direktor državnoga Fonda za isti zrak, gospon Miler, prijatel od našega Štefa. Brz as je te posel pobegel gradona elniko ili pak ga je dal svojemo zamjeniko. Pak to mora iti, jerbo što bo si pomagal, ak si nebodo partiski pajdaši i prijateli? a vse zadje smo ipak zazvedili kuliko akov ance koštajo gracki oci. To so ne mali penezi, kak veli gradona elnik Štef, nek so to prekpreve veliki penezi. Vsi tri koštajo porezne obveznike nekaj meje od sedemdeset jezer. I to mese no. Kuliko i kaj, itak, tre

Prolje e je stiglo. Zašto ga volimo?

Ljiljana Hozjan, Selnica - Svi se veselimo prolje u. Doma imamo malo vrta i sunce nas je izmamilo na prve proljetne radove. Posadilo se malo salate, mrkvice i peršina. U prolje e nas najviše veseli ovo ugodno vrijeme kad se više može iza i na zrak. A s prolje em stižu I manje režije za grijanje, što svima nama puno zna i.

delati za te peneze? Jako bi bil vesel kaj bi se to i vidlo kaj se dela! Ak sem ja to dobro pre ital, pak gradona elnik ima vekšo pla o od župana, a kuliko znamo, ipak, je Županija vekša, i to ne jempot, od Grada. a, nek politika ide vi ve znate kam, a mi pak idemo malo v Železno Goro k pajdašo Lojzo Tomši o na vrhunski i zlatni savinjon. Morem vam re i da nam je navek bilo lepo v Lojzovoj pelnici sam je malo teško vum dojti, ak nemaš zimske gume, dok sprobaš vse te inote štere tak lepo te ejo i krepijo dušo i telo. Kaj mi drugo preostaja nek kaj estitam Lojzo i pofalim ga za jegova vina, a posebno savinjon. Ak je on uspel med Dalmošaj dobiti zlatno kolajno onda je to duplik vredno jerbo Dalmoši teška srca nekomo priznajo da je bolši od jiv. No, ak mortik nekomo med vami ne paše savinjon, sam vi genite prema Železnoj Gori jerbo v Lojzovoj pelnici bo se, brz as, našlo nekaj kaj paše vašemo požeroko i želoco. Savinjon ima i brata crnca, o em re i, Lojz ima i rno vino, a za žene žutoga muškatlina. Tre sam dojti i sprobati. Niš i nau žejen, a niti la en. sredo, of tjeden,smo preslavili godovno svetoga Jožeka,

a to je prinas v Lepoj našoj i Den moškarcov. Morem vam re i da se je niš i ne zmislil na naš moški den, a ja sam za Den ženi dosti globoko porinul roko v žep. I parpot sam spomenol, onak pre gemišteco posle obeda, ali nikaj se je ne prijelo. Nekak si gruntam da se nebrejo vse investicije vrnuti rez kratko vreme. Nejsam vupal biti preglasen jerbo sam, pred tri mesece, pozabil na on den da smo jeden drugomo kajkaj toga obe ali i porinuli rin ice na prste. No, pak smo ljudi i bodemo se nekak dospomenuli. e imorski labodoritaši vu Tretjoj hrvaškoj ligi so alfa i omega lige, o em re i, po etak i kraj. Najme kaj, mi Me imorci imamo v ligi sedem klubov, labodoritaši Me imorja so na elo kolone, a akoski labodoritaši so istam na krajo i pazijo kaj ne bi što opal vum. Morem vam re i da se vsi naši klubi držijo bole doli, skupa z akovcom (kaj ga nej bilo strah) i oni so pravi fondoš te lige, tak da se tua liga nikak nebre vruhnuti. Tak ne bi zišlo da so se i dospomenuli. Nebrem veruvati da mi v Me imorjo imamo tak malo dobrih labodoritašov kaj vsi igrajo v Me imorjo. A falimo se da nam je labodoritanje v krvi??!

Kristian Požgaj, Nedeliš e - Prolje e me veseli jer nakon njega dolazi ljeto. Ljeto je najljepše doba godine, kada za nas studente po inje život. Sa sun anijim danima svi smo veseliji i boljeg raspoloženja. Po eli su i radovi u vrtu, pa kad zatreba i imam slobodnog vremena pomažem roditeljima ili baki i djedu u radovima u vrtu, pokosim travu i sl.

Tihomir Domjani , akovec Svi se ljudi vesele suncu i prolje u. Vidite samo kako su sve terase s dolaskom sun anih dana pune. Svi ljudi više še u i druže se u gradu. Kod mojih doma u Vidovcu po eli su i radovi u vrtu. Priroda se budi, sve polako po inje zelenjeti i cvjetati, pa su i ljudi nekako veseliji i boljeg raspoloženja.

POD VUROM

Prolje e nam je stiglo i kalendarski. Godišnje je to doba u kojem se sve budi. Priroda, ali i ljudi, koji su vedriji i boljeg raspoloženja. Ve samo jedna kavica s prijateljima i društvom na osun anoj terasi blagotvorno e djelovati na naš duh i tijelo. Stižu cvjetne boje i mirisi, novi svježi okusi vo a i povr a. Vožnja biciklom, rolanje, šetnje i druge aktivnosti na svježem zraku postaju eš e i intenzivnije. Na koji na in uživamo u prolje u i zašto ga volimo, saznali smo u našoj ovotjednoj anketi. (rr, zv)

Radojka Palašek, akovec - Veseli me dolazak prolje a i toplijih dana. Pogotovo to veseli nas starije ljude koji k’o gušteri odmah izlazimo na sunce kad je lijepo vrijeme. A i umirovljenicima s dolaskom toplijeg vremena stižu manje režije za grijanje, pa nas i to sve skupa dodatno veseli. Prolje u se trebamo svi veseliti, jer još nije prevru e i ugodno je za šetnju.

Morana Košir, Nedeliš e - Jako se veselim prolje u, jer je sve nekako ljepše i veselije nego u zimi ili u jesen. Osim toga, trava raste..., a kako se u obitelji bavimo prodajom kosilica, to nas onda i profesionalno veseli, jer e i posla biti više. Ve ini ljudi je odmah ljepše im je sun an dan, pa tako i meni. Odmah smo bolje volje i veseliji. Sunce blagotvorno djeluje na ljude.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine